\id LUK - Bola Bible; Brent and Sandi Wiebe; 30 March, 2011 \h E Lukas \toc1 A Velenga Kamumu ne Isu Kristo i Herea e Lukas \toc2 Lukas \toc3 Luk \mt2 A Velenga Kamumu ne Isu Kristo i Herea e \mt1 Lukas \imt1 A Nita Vakalohoka \ip A viri i herea a Velenga Kamumu iea, i uka ma i taki talea a rana. Pali i kupo e huriki a matakari na tara na Vure ri bele muri ne Kristo, ri takia ta e Lukas i herea a Velenga Kamumu iea. Muri i here tabua a “Leho ne Huriki a Apostolo.” E huriki lobo ri here a ngava dagi karaba, ria a Iuda. E Lukas kikeri, i uka ma ia a Iuda. Ia a dokta, ni tovo kamumu na nita, na rabu ne huriki a Grik. I laho turane Paulus, na tahuna e Paulus i laho lae ni vakalongo a Velenga Kamumu ne huriki (Apo 16:10-17; 20:5–21:17). \ip E Lukas i herea a Velenga Kamumu iea o Rom, na kurukuruna pida e 60 o e 80 AD, ta ge habia ne Tiopilus. Ra bakovi iea a matakari ne Rom. \ip Na Velenga Kamumu iea, e Lukas i ngarua e Tiopilus ge lohoka kamumu vona a nuverei ne Isu. E Lukas i here na maka maki i taki, i rata e Isu, ta ge kori e huriki a bakovi a ngatavine ri gi lohoka vona a Vure, ge korimule navai ria na vilo hale. E Lukas i taki e Isu, ra viri ge korimule e huriki lobo na malala, i valai ni matakana e huriki ri velu, ge bole mule ria. \ip A Velenga Kamumu iea i ta ne Isu i made koea na malala, i tubu na tahuna ni poda ia vona, i harena ne ia i hamule sike na hunu. E Lukas i vakasiri kavakava maea, ra Velenga Kamumu iea ne vone huriki lobo, e huriki a Iuda, e huriki i uka ma ria a Iuda, a mari na vilo hale, a viri i tahoka a mahala, a viri i uka. I kupo a maka nuverei e Lukas i here, ne vona ni vakasiri a Velenga Kamumu ne huriki lobo. \ip Ra Velenga Kamumu iea a nuverei muholi ne Isu Kristo. I here kamumu hatekea (1:1-4). I here ta ge rata e huriki ri gi vivi ni gia, ge vakasiri e Isu turana e huriki ranga ri hataki na hatene ria. \ip E Lukas i lohoka kamumu na nita Grik, ra nitana. I here lakea ne huriki i uka ma ria a Iuda, turana e huriki a Iuda. I mavonga, e Lukas i uka ma i galea e Isu, ge “Rabi”, a pelegona a mari ni tovo manga e huriki a Iuda. Pali e Lukas i galea na nita Grik e “Bakovi Dagi.” E Lukas i uka ma i here na ngava dagi hosi, a vuhuna e huriki i uka ma ria a Iuda i uka ma ri lohoka vona. Na tahuna e Lukas i here a nuverei na kabu ne Isu (3:23-38), i uka ma i tubu ne Abraham, ra gare ne huriki a Iuda, i manga e Mateo i here. E Lukas i tubu ne Adam, ra gare ne hita lobo. \c 1 \s1 E Lukas i Here Lakea ne Tiopilus \p \v 1-3 \x * \xo 1:1-3 \xt Apo 1:1\x*O bakovi dagi Tiopilus, o lohoka vona pali, i kupo e huriki ri toni pali ni here puru a nuverei na maka maki e Isu Kristo i rata na matane mia. Ri here puru a ngavane huriki ri matai na matane ria a maka maki nga, i vakatubu na tahuna e Isu i tubu ni leho. Re huriki nga, ngane ri rata a leho ni vakalongo a nitana Vure. \p Lakea a luhoi bara i kamumu ga here puru kamumu a nuverei ne Isu, go gia, a vuhuna i paru hosi a vakatubu ni bole kamumu a ngava iea ne huriki ri masia e Isu. \v 4 A ngaru go gia, go lohoka vona i muholi a ngava o longo pali. \s1 E Sakarias e Elisabet \p \v 5 Na tahuna a hariki e Herod i matakari o Iudea, a prister tara i made vonga, a rana e Sakarias. Ia a prister na tara ne Abisa. E girihina, e Elisabet, ia tara a hamone Aron. \v 6 Rua varago ru malamala na matana Vure, ru muri mai lobo a vinara ne Bakovi Dagi. \v 7 Ru bala e tune rua, a vuhuna e Elisabet i lame, ru gare hateka. \p \v 8 Na parava tara e Sakarias i leho pololilo na roho na Vure, a vuhuna a tara vona ri rata a leho na prister na tahuna iea. \v 9 \x * \xo 1:9 \xt Nim 30:7\x*Ri muri mai a vilo hosi ne huriki a prister, ri varangi na rihiva na satu. Lakea e Sakarias i rangi e huriki ranga, ni vulaki, i dili na roho na Vure ge namia a havu mangisipa. \v 10 Na tahuna ni nami a havu mangisipa, i kupo e huriki ri vapopo polovavo, ri vasileki. \p \v 11 A agelo ne Bakovi Dagi i bele vona, tabukoi na dede na nihabi na havu mangisipa. \v 12 Na tahuna e Sakarias i masia, i turutu i mangenge. \v 13 Pali a agelo i takia, i ta maea, “Sakarias, naha ni mangenge. A Vure i longo pali a nivasileki vomu. E girihimu, e Elisabet, bara i podea vomu a koma bakovi. Na tahuna ni poda, o vunua ge Ioanes. \v 14 Bara o vivi, o pitei vona. I kupo e huriki bara ri vivi vona, \v 15 \x * \xo 1:15 \xt Gi 6:2-3\x*a vuhuna bara i dagi a rana na matane Bakovi Dagi. Nahea ge ninu a vain, a naru vagole. Na tahuna i tabana na tamudine kinana, a Hanu Kiripiripi bara i made turana. \v 16 E Ioanes bara i rata e huriki a Israel ri hamule mai e Bakovi Dagi, a Vure ne ria. \v 17 \x * \xo 1:17 \xt Mal 3:1; 4:5-6; Mat 17:11-13\x*Bara i rata a leho vona na nitora na Vure, i manga e Elaisa hosi. Bara i laho muga ne Bakovi Dagi, ge rata e huriki a bakovi ri gi ngaru e tune ria, ge rata e huriki ri longotaro a Vure ri gi bole a niluhoi ne huriki a bakovi kamumu. I mavonga, e Ioanes bara i pelekado e huriki a bakovi a ngatavine muga ne Bakovi Dagi ge bele ne ria.” \p \v 18 Pali e Sakarias i nanea a agelo, “Ga lohoka navai vona a ngavamu ge muholi? Maria e girihigu miri gare hateka.” \p \v 19 \x * \xo 1:19 \xt Dan 8:16; 9:21\x*A agelo i koli i ta maea, “Iau e Gabriel, ra iau a pesi na matana Vure. I rudu valai iau ga vakalongo ioe vona a ngava kamumu iea. \v 20 Ngane bara o ngava­rubu, ge harena na tahuna ge bele lobo a ngava a taki ioe vona, a vuhuna o lohogorigori vona a ngavagu. A ngava lobo a taki ioe vona bara i bele muholi na parava vona.” \p \v 21 E huriki polovavo ri dava mavongea e Sakarias, ri luhoi viliha lae, i navai i maradoi hateka pololilo na roho na Vure? \v 22 Na tahuna i pagitala i keri ni ta, i vakasiri lae kunana a limana, lakea ri matakilaka vona, e Sakarias i masia a maki tara pololilo na roho na Vure. \p \v 23 Na tahuna a parava ni leho vona i lobo, i hamule lakea na tanga vona. \v 24 Muri e girihina, e Elisabet, i singou, lakea i made kapiloho kunana na keva i lima, i kavurikea a Vure, i ta maea, \v 25 “Ngane e Bakovi Dagi i rata a rabu kamumu nau, i kori iau ga tahoka e tugu. I puga vuroki a nimaruhu nau na matane huriki a bakovi a ngatavine.” \s1 A Agelo i Bele ne Maria \p \v 26 Na tahuna e Elisabet i singou na keva i lima pali, a Vure i rudua e Gabriel, a agelo vona, ge lakea o Nasaret, na tabeke ne Galili. \v 27 \x * \xo 1:27 \xt Mat 1:16,18\x*A Vure i rudua, ge bele na sirula ni habikari na bakovi tara, a rana e Iosep, a hamone Davit. A sirula iea, a rana e Maria. \v 28 Lakea e Gabriel i vano, i bele ne Maria, i taguia, i ta maea, “A hatelanga kamumu vomu. E Bakovi Dagi i made turamu, i ngaru ioe!” \p \v 29 Pali e Maria i luhoi lege vona a ngava iea, i navai tavulai? \v 30 Lakea a agelo i takia, “Maria, naha ni mangenge. A Vure i ngaru ni rata kamumu ioe. \v 31 \x * \xo 1:31 \xt Ais 7:14; Mat 1:21-23\x*O longo valai. Ngane bara o singou, o podea a koma bakovi. O vunua ge Isu. \v 32 \x * \xo 1:32 \xt 2Sam 7:12-13,16; Ais 9:7\x*A rana bara i dagi, bara ni gale a Tuna Vure Meli Liu. A Vure, e Bakovi Dagi, bara i ratea ge matakari a harikianga ne tubuna e Davit. \v 33 Bara ia a hariki na kabu ne Iakop na parava vakaroro. A nimatakari vona i uka ma ge lobo.” \p \v 34 Lakea e Maria i nanea a agelo, “Pali iau a uka e girihigu. Ge bele navai nau a koma?” \p \v 35 A agelo i koli mule, i ta maea, “A Hanu Kiripiripi bara i valai vomu, a nitora na Vure Meli Liu bara i kavitagu ioe. Lakea a koma bara o podea ni gi gale a bakovi kiripiripi, bara ni gale a Tuna Vure. \v 36 O longo valai, e balomu e Elisabet i gare liu, pali ngane i singou, bara i podea a koma bakovi. Muga ni taki ta i lame. Pali ngane i singou na keva i polotara pali, \v 37 \x * \xo 1:37 \xt Vuh 18:14\x*a vuhuna a Vure i uka ma i keri ni ratana tara maki.” \p \v 38 E Maria i koli, i ta maea, “Iau a vora ne Bakovi Dagi kunana. Ge rata virihi iau vona ge manga a hini o taki pali.” Muri a agelo i pea e Maria, i vano. \s1 E Maria i Gosia e Elisabet \p \v 39 Muri e Maria i vano, i laho hari sike na tanga tara na lolo na tabeke ne Iudea. \v 40 I lokovonga, i dili na ruma ne Sakarias ge gosia e Elisabet. \v 41 Na tahuna e Maria i taguia e Elisabet, a koma pololilo na tamudine Elisabet i kiriko. \p A Hanu Kiripiripi i dili ne Elisabet, \v 42 lakea i gale dagi i ta maea, “A Vure i rata kamumu hateka ioe ne huriki a ngata­vine lobo. A Vure i rata kamumu hatekea e tumu bara o podea. \v 43 Iau e rei o valai nau, ioe e kinane Bakovi Dagi nau? \v 44 Na tahuna a longo a nitagui vomu, e tugu na tamudigu i vivi, i kiriko. \v 45 A Vure ge rata kamumu ioe, a vuhuna o luhoi a ngava e Bakovi Dagi i taki ioe vona ge bele!” \s1 E Maria i Kavurikea a Vure \p \v 46 \x * \xo 1:46 \xt 1Sam 2:1-10\x*Lakea e Maria i ta maea, \q1 “A hategu i kavurikea e Bakovi Dagi. \q2 \v 47 A vivi hateka na Vure nau, ra viri i korimule iau, \q1 \v 48 a vuhuna i uka ma i lohopile iau, \q2 a ngatavine tavula, a vora vona. \q1 I vakatubu ngane, i lokovonga na nilobona malala, e huriki lobo bara ri taki iau, na Vure i rata kamumu hateka iau, \q2 \v 49 a vuhuna a Vure Tuhaka Hateka i rata a naro kamumu hateka nau. \q2 A rana i kiripiripi. \q1 \v 50 \x * \xo 1:50 \xt Sng 103:13,17\x*A Vure i dodo e huriki ri longototoa. \q2 Bara i dodo ria, e tune ria, e tubune ria. \q1 \v 51 \x * \xo 1:51 \xt 2Sam 22:28\x*A Vure i gao hateka. \q2 I lili tala e huriki ri tagege. \q1 \v 52 \x * \xo 1:52 \xt Jop 5:11; 12:19; Sng 147:6\x*I ratapile e huriki a bakovi dagi, \q2 i kavurike e huriki a bakovi tavula. \q1 \v 53 \x * \xo 1:53 \xt Sng 34:10\x*I habi a maki ni kani i kupo ne huriki ri vitolo, \q2 pali i tono tala e huriki a bakovi na mahala, ri vano tavula. \q1 \v 54 \x * \xo 1:54 \xt Sng 98:3\x*I tuhori e huriki a Israel. \q2 I uka ma i longokaburungia a ngava muholi i ratea hosi, i taki ge dodo ria. \q1 \v 55 \x * \xo 1:55 \xt Vuh 17:7; Mai 7:20\x*Hosi i ta muholi vona ne Abraham, i takia ge tuhori ia, \q2 ge tuhori e huriki a hamona na parava vakaroro.” \p \v 56 E Maria i made turane Elisabet na keva i tolu. Muri i hamule lakea na tanga vona. \s1 E Ioanes Ni Poda \p \v 57 Na tahuna e Elisabet i pahea a koma, i podea a koma bakovi. \v 58 E huriki ri made na tanga vona, e huriki a kabukabu vona ri longoa e Bakovi Dagi i dodoa e Elisabet, lakea ri vivi turana. \p \v 59 \x * \xo 1:59 \xt Vuh 17:12; Levi 12:3; Luk 2:21\x*Na parava i polotolu muri na koma ni poda, ri valai ni pala a kulina koma, ni gi vunu ge rane tamana, e Sakarias. \v 60 Pali e Elisabet i ta rike, i ta maea, “I uka. Ni gi vunu ge Ioanes.” \p \v 61 Pali e huriki ri ta maea, “I uka tara viri na kabu marua ni gale mavonga.” \p \v 62 Muri ri tolokavea e tamana, ri nanea ge vunua ge e rei a rana. \v 63 Lakea i taki ria ri gi bole vilia vona a maki ni here, lakea i here maea, “A rana e Ioanes.” Lakea ri turutu. \v 64 I malaviriri kunana i mapaga a tabelena, i vakatubu ni kavurikea a Vure. \v 65 E huriki a tanga turana ri masia a naro iea i bele, ri mangenge. A velengana maki iea i nunu lae, ni longo na maka tanga na lolo na tabeke ne Iudea. \v 66 E huriki lobo ri longoa a maki iea i bele, ri loho lege lae, ri vanana maea, “Ra koma iea, ge ia a bakovi navai ma?” Ri ta maea, a vuhuna ri lohoka vona a nitora ne Bakovi Dagi i tabuli vona. \s1 E Sakarias i Kavurikea a Vure \p \v 67 Muri, a Hanu Kiripiripi i dili ne Sakarias, i ta polo vona, i ta maea, \q1 \v 68 \x * \xo 1:68 \xt Sng 72:18\x*“A kavurikea e Bakovi Dagi, a Vure ne Israel, \q2 a vuhuna i valai, i vakamatukapaga e huriki a ngate vona. \q1 \v 69 \x * \xo 1:69 \xt Sng 18:2\x*I vakapesi a bakovi tuhaka na kabu na vora vona, e Davit, \q2 ge korimule hita \q1 \v 70-71 na limane huriki a pile ne hita, \q2 ge korimule hita na limane huriki ri tepu hita, \q1 ge manga a hini i ta muholi, \q2 i vakalongo hosi ne huriki a propet vona. \q1 \v 72 \x * \xo 1:72 \xt Vuh 17:7; Sng 105:8-9\x*I taki e huriki a gare ne hita ge dodo ria, \q2 i uka ma ge longo kaburungi a ngava dagi i rata turane ria hosi. \q1 \v 73 \x * \xo 1:73 \xt Vuh 22:16-17\x*Ra ngava dagi i ta muholi vona hosi na gare ne hita, e Abraham, i takia \q1 \v 74 ge korimule hita na limane huriki a pile. \q2 Muri bara si made na nivalemu, si ratea a leho vona \q1 \v 75 \x * \xo 1:75 \xt Tit 2:12-14\x*na naro kamumu, na naro kiripiripi na parava lobo si made koea na malala. \q1 \v 76 \x * \xo 1:76 \xt Ais 40:3\x*Ioe, o tugu, bara ni gale ioe a propet na Vure Meli Liu, \q2 a vuhuna bara o laho muga ne Bakovi Dagi, o pelekado purua a dalana. \q1 \v 77 \x * \xo 1:77 \xt Jer 31:34\x*Bara o vakalongo e huriki a ngate vona, na Vure ge korimule ria \q2 na tahuna i puga vuroki a naro hale ne ria. \q1 \v 78 \x * \xo 1:78 \xt Ais 60:1-2\x*Ge puga vuroki a naro hale ne ria, a vuhuna i ngaru ria na hatena, i dodo ria. \q2 Ngane a viri i korimule hita bara i valai i manga a haro i para valai na hunu. \v 79 Bara i vakapalala e huriki ri made na uvo, e huriki ri made na maniru na matenga. \q2 Bara i vakasiri hita na dala bara si laho vona, \q1 bara si tahoka a nivalemu.” \p \v 80 E Ioanes i koru rike. A narona i kamumu hateka. Muri i vano i made na hini ngeki, i harena na tahuna i bele kavakava i vara e huriki a Israel. \c 2 \s1 E Maria i Podea e Isu \r (Mateo 1:18-25) \p \v 1-3 Na tahuna iea e Kaiser Augustus i vakuku e huriki ri gi hamule mai a vuhutanga ne ria, ri gi here puru a rane ria. I mavonga ni gi gi palupu e huriki a bakovi a ngatavine na tabeke lobo i matakari e Rom. A rabu ni gi palupu e huriki lobo i uka ma ni rata hosi. Ni rata karaba ngane na tahuna e Kuirinus i matakari o Siria. \p \v 4 E Iosep tara i pea e Nasaret na tabeke ne Galili, i hamule o Iudea, na tanga ni gale e Betlehem, a vuhutanga ne Davit, a vuhuna ia a hamone Davit. \v 5 I hamule lokovonga turane Maria, ru gu here puru a rane rua, a vuhuna e Maria ni habikari vona. E Maria i singou, \v 6 lakea na tahuna ru bele vonga, i pahea a koma, \v 7 lakea i podea a koma a tabua, a bakovi. I bunua na lavalava, i vakamahita purua na murina maki ni kani na sipsip, a vuhuna a roho na mosi i vonu pali. \s1 A Agelo i Bele na Matakari na Sipsip \p \v 8 Na rodo iea, e huriki a bakovi ri made polovavo na tanga, ri matakari a kabu na sipsip. \v 9 I bele vakaturutu ne ria ngane a agelo ne Bakovi Dagi, lakea a nipara na Vure i parai ria. Ri mangenge, i vakulu a tagane ria. \v 10 Pali a agelo i taki ria, i ta maea, “Naha ni mangenge. A bele ga vakalongo mua vona a Velenga Kamumu. A Velenga Kamumu iea ge rata e huriki a bakovi a ngatavine ri gi vivi hateka, \v 11 a vuhuna mona na vuhutanga ne Davit, a viri ge korimule mua ni poda. Ia e Kristo e Bakovi Dagi. \v 12 A kilakilana i maea: Bara mu masia a koma bakovi ni bunu na kala, ni vakamahita na murina maki ni kani na sipsip.” \p \v 13 E huriki a tara bulolo na agelo ri bele vakaturutu, ri kavurikea a Vure, ri ta maea, \q1 \v 14 \x * \xo 2:14 \xt Luk 19:38\x*“Si gi kavurikea a Vure Meli Liu. \q2 Ge habi a nivalemu ne huriki a bakovi a ngatavine i vivi ne ria koea na malala.” \p \v 15 Na tahuna e huriki a agelo ri pe ria, ri hamule sike na hunu, e huriki a matakari na sipsip ri vata, ri ta maea, “Si lakea o Betlehem, si gi masia a maki i bele vonga, ra maki i vakalongo hita vona e Bakovi Dagi.” \p \v 16 Lakea ri nunu lakea o Betlehem, ri matai e Iosep, e Maria, turana koma ni vakamahita na murina maki ni kani na sipsip. \v 17 Na tahuna ri masia a koma ri vakalongo a ngavana agelo i taki ria vona. \v 18 E huriki ri longoa a ngavane huriki a matakari na sipsip ri turutu vona. \v 19 \x * \xo 2:19 \xt Luk 2:51\x*Pali e Maria i luhoi kado a ngava nga, i ru na hatena. \v 20 E huriki a matakari na sipsip ri hamule lakea na sipsip ne ria, ri kavurikea a Vure vona a maka maki ri longo, ri matai, a vuhuna i bele manga kunana a hini a agelo i taki ria vona. \s1 A Koma e Isu Pololilo na Roho na Vure \p \v 21 \x * \xo 2:21 \xt Luk 1:31\x*Na tahuna a koma i tahoka a parava i polotolu, ni pala a kulina, ni vunu e Isu, i muri mai a ngavana agelo i taki e Maria vona, muga ne Maria i singou. \p \v 22 \x * \xo 2:22 \xt Levi 12:1-8\x*Ru rata pali a leho ge rata rua ru gu malamala na matane Bakovi Dagi, i muri mai a vinara ne Moses. Muri ru bolea e Isu, to lakea o Ierusalem ru gu habia ne Bakovi Dagi. \v 23 \x * \xo 2:23 \xt Nim 13:2,12\x*Ru rata mavonga, a vuhuna a vinara ne Bakovi Dagi ni here puru i maea, “E huriki a koma bakovi, a tabua, ni gi habi ne Bakovi Dagi.” \v 24 \x * \xo 2:24 \xt Levi 12:8\x*E Maria e Iosep ru habi a nihabi i muri mai a vinara ne Bakovi Dagi ni here puru, i maea, “A balu ge rua, o a tuna balu ge rua.” \s1 E Simion e Ana \p \v 25 Na tahuna iea, a bakovi tara i made o Ierusalem, a rana e Simion. Ia a bakovi malamala, a bakovi ni vasileki. E Simion i dava, i pasimata na Vure ge luke e huriki a Israel. A Hanu Kiripiripi i made turane Simion. \v 26 A Hanu Kiripiripi i vakalongoa pali e Simion i uka ma ge mate, ge matai taroa e Kristo a Bakovi Dagi. \v 27 A Hanu Kiripiripi i tulia e Simion i lakea na tabeke na roho na Vure. Na tahuna e tamana e kinana e Isu ru boko dilia, ru gu vakasiria na Vure i muri mai a vinara, \v 28 e Simion i masia, i bokea, i kavurikea a Vure i ta maea, \q1 \v 29 “Bakovi Dagi, iau a vora vomu. \q2 Ngane o taparaki iau ga mate na nivalemu, \q1 a vuhuna a maki o ta muholi nau vona ge bele, i bele pali. \q1 \v 30 \x * \xo 2:30 \xt Ais 52:10; Luk 3:6; Tit 2:11\x*Ngane a masia pali na matagu a viri o rudu vilia ge korimule mia. \q2 \v 31 O vakabelea na matane huriki a bakovi a ngatavine na malala. \q1 \v 32 \x * \xo 2:32 \xt Ais 42:6; 49:6; 52:10\x*Ia i manga a nipara, ge vaka­palala a gine huriki i uka ma ria a Iuda. \q2 Ge rata e huriki a ngate vomu, re Israel, ri gi tahoka a rane ria.” \p \v 33 E tamana e kinana ru turutu vona a ngava e Simion i taki virihi e Isu vona. \v 34 \x * \xo 2:34 \xt Ais 8:14; Mat 21:42; 1Pe 2:8\x*Muri e Simion i taki tou a Vure ge rata kamumu tou, lakea i takia e Maria, i ta maea, “O longo valai. A Vure i vulakia a koma iea ge rata e huriki a Israel ala kupo ri gi boru, pali ge korimule e huriki ala kupo. Bara ia a kilakila na Vure, lakea i kupo e huriki bara ri biu ia. \v 35 Ra i mavonga a niluhoi kapiloho ne huriki bara i bele kavakava. Pali ioe bara o dodo hateka, bara o hatakia a hatemu, i manga ni padi na bainat.” \p \v 36 A propet ngatavine tara i made vonga, a rana e Ana, e Tune Panuel, a kabu ne Aser. I gare hateka. Hosi i parangi i made turana e girihina na pida i polorua. \v 37 Muri e girihina i mate, lakea i uka ma i parangi tabu. Ngane i tahoka a pida i ravulu polotolu a polona i va. I made kunana na roho na Vure, i peremu, i vasileki, i kavurikea a Vure na haro, a rodo. \v 38 Na tahuna e Simion i tabana ni ta turane tou, e Ana i valai mai ria, i kavurikea a Vure. Muri i vakalongo e huriki na koma iea, re huriki a bakovi a ngatavine ri pasimata na Vure ge korimule e Ierusalem. \s1 E Iosep i Hamule Lakea o Nasaret \p \v 39 \x * \xo 2:39 \xt Mat 2:23\x*Na tahuna e Iosep e Maria ru rata lobo a naro na vinara ne Bakovi Dagi i taki, to hamule lakea o Galili, na tanga ne tou, e Nasaret. \v 40 A koma i koru rike vonga, i paki. I bole a lohokanga kamumu, a Vure i rata kamumua. \s1 E Isu i Lakea na Roho na Vure \p \v 41 \x * \xo 2:41 \xt Nim 12:24-27; 23:14-17; Vin 16:1-8\x*Na pida vakaroro, e tamana e kinana e Isu ru sike o Ierusalem na Habu na Nipagepolo. \v 42 Lakea na tahuna e Isu i tahoka a pida i ravulu a polona i rua, ru muri mai a vilone rua, ru lakea na habu, ru tulia e Isu ge tou. \v 43 Na tahuna a habu i lobo, e tamana e kinana ru vano, ru hamule na tanga, pali e Isu i made mule vonga o Ierusalem. E tamana e kinana i uka ma ru lohoka vona i made mule vonga. \v 44 Ru pahaluhoi ta i laho turane huriki ranga, lakea ru laho kikeri na parava i taku. Muri ru nana kanea ne huriki a kabukabu ne rua, e huriki a turane rua, ra ri hamule palupu. \v 45 I uka ma ru matavisia, lakea ru hamule sike tabu o Ierusalem ru gu matakanea vonga. \v 46 I lobo a parava i tolu, ru matavisia na tabeke na roho na Vure. I made turana e huriki a mari ni tovo, i longo a nitane ria, i nana ria na ngava. \v 47 E huriki lobo ri longoa a ngavana ri turutu vona a lohokanga vona, a maka ngava i koli ne ria. \v 48 Na tahuna e tamana e kinana ru masia, ru turutu. Lakea e kinana i nanea, “O tugu. I navai o rata mavonga maria? Miri loho lege lae vomu na ni matakana ioe.” \p \v 49 Lakea e Isu i koli i ta maea, “I navai muru matakana iau? I uka ma muru lohoka vona iau ga made na roho ne tata?” \v 50 Pali i uka ma ru longokilalea a ngava i taki virihi rua vona. \p \v 51 \x * \xo 2:51 \xt Luk 2:19\x*Pali e kinana i ru na hatena a ngava lobo i taki. Muri i vano turane rua to puru o Nasaret. I longototo kunana a ngavane rua. \v 52 \x * \xo 2:52 \xt 1Sam 2:26; Snd 3:4\x*E Isu i koru rike. A lohokanga vona i bele dagi. A Vure i vivi vona. E huriki a bakovi a ngatavine, ria ranga ri ngarua. \c 3 \s1 E Ioanes i Pelekado a Dala \r (Mateo 3:1-12; Markus 1:1-8; Ioanes 1:19-28) \p \v 1 E Kaiser Tiberius i matakari pali na pida i ravulu a polona i lima (15), e Ponsius Pilato i matakari o Iudea. E Herod i matakari o Galili, e turana e Pilip i matakari o Iturea o Trakonitis. E Lisanias i matakari o Abilene. \v 2 E Anas e Kaipas rua a prister dagi. Na tahuna iea a nitana Vure i valai ne Ioanes, e tune Sakarias, na tahuna i made na tabeke i ngeki. \v 3 \x * \xo 3:3 \xt Apo 13:24\x*Lakea e Ioanes i laho lae na maka tanga tabukoi na naru e Iordan, i vara e huriki ri gi pulo a vilone ria, ni gi vahilolo, lakea a Vure ge puga vuroki a vilo hale ne ria. \v 4 \x * \xo 3:4 \xt Ais 40:3-5\x*Hosi, e Isaia a propet i vakalongo muga ne Ioanes, i here maea: \q1 “A lohona viri i gale dagi na tabeke i ngeki i ta maea, \q1 ‘Mu pelekadoa a dala ne Bakovi Dagi. \q2 Mu pelekadoa a dala ge laho vona ge kiripiripi. \q1 \v 5 Mu kelitagu a maka maloku. \q2 Mu keli tarida a maka lolo, a maka kupona. \q1 Mu kado a maka dala marogorogo, ri gi kiripiripi. \q2 Mu kavitagu a hini i golugolu, ge bila. \q1 \v 6 Muri e huriki lobo bara ri masia a naro a Vure ge korimule hita vona.’” \p \v 7 \x * \xo 3:7 \xt Mat 12:34; 23:33\x*I kupo e huriki ri valai ge vahilolo ria e Ioanes, lakea i taki ria, “Mua a tuna mata! E rei i taki mua mu gu ha vona a rongova ne Bakovi Dagi? \v 8 \x * \xo 3:8 \xt Ion 8:33,39\x*Naha ni luhoi mua, ge mua a hamone Abraham, mu gu malamala pali. Naha ni luhoi mavonga, a vuhuna a Vure i kara ni pulo a kedo nga, ge ria e huriki a hamone Abraham. I vai a kanena narone mua? Mu rata taro a naro kamumu ge vakasiri mua mu pulo muholi a vilone mua. \v 9 \x * \xo 3:9 \xt Mat 7:19\x*A kira i tabuli tabukoi pali na vuhuna kai. A kai i uka kanena kamumu, bara ni tolo puru, ni rungani.” \p \v 10 Lakea e huriki ri nanea, “Mi gi pulo navai a vilone mia?” \p \v 11 E Ioanes i koli, i ta maea, “A viri i tahoka a varakia i rua, ge habia tara na viri i bala a varakia. A viri i tahoka a maki ni kani, ge habi ranga na viri i uka maki ni kani.” \p \v 12 \x * \xo 3:12 \xt Luk 7:29\x*I ranga e huriki a mari ni bole a takis ri valai ge vahilolo ria e Ioanes, lakea ri nanea, “Mari ni tovo, pali mia? Mi gi pulo navai a vilone mia?” \p \v 13 Lakea e Ioanes i taki ria, i ta maea, “Mu bole kunana a takis ni taki mua vona mu gu bole, pali naha ni bole tavula tabu ranga.” \p \v 14 Muri e huriki a nugumaheto ri nanea, “Pali mia? Mi gi pulo navai a vilone mia?” \p Lakea i taki ria i ta maea, “Naha ni vakamangenge e huriki ri gi habi a moni ne mua. Naha ni padi virihi tavula e huriki na ngava, ri gi kona mua. Mu maru vona a moni ni kona mua vona.” \p \v 15 E huriki ri pasimata ne Kristo ge valai. Ri luhoi e Ioanes, ma ge ia kunana a viri a Vure i rudu vilia ge korimule e huriki. \v 16 \x * \xo 3:16 \xt Apo 13:25\x*Lakea e Ioanes i koli, i ta maea, “Iau a vahilolo mua na naru. Pali a viri tara i tabukoi ge valai, i tuhaka hateka nau. Iau i uka ma a bakovi kamumu ga puga vuroki a mota na vahapolo vona. Na tahuna i valai, bara i vahilolo mua na Hanu Kiripiripi, a kanono. \v 17 Ngane i tabukoi bara i kalipida e huriki a bakovi kamumu, a bakovi hale, i manga a bakovi i leho na hania na vit i kalipida a vit, a luluna. Bara i bole e huriki a bakovi kamumu, ge ru ria na tanga kamumu, i manga a bakovi i leho na hania i ru kadolu a vit pololilo na roho na vit. Pali bara i bole e huriki a bakovi hale, i voro puru ria na kanono, i manga a bakovi i leho na hania na vit i bole a lulu, i voro rike na kanono. Ra kanono iea, i uka nilobona.” \s1 E Ioanes i Vahiloloa e Isu \r (Mateo 3:13-17; Markus 1:9-11) \p \v 18 E Ioanes i vara na ngava i kupo na Velenga Kamumu, i taki tora e huriki a bakovi a ngatavine ri gi pulo a vilone ria. \p \v 19 \x * \xo 3:19 \xt Mat 14:3-4; Mrk 6:17-18\x*Pali i tahatea a hariki e Herod na hini i parangi tabu e Herodias, e girihine tarina. I tahate tabua na maka naro hale ranga i rata. \v 20 Lakea e Herod i ratea a naro i hale hateka na maka naro hale muga. I lakavua e Ioanes, i ru dilia na bavi. \p \v 21 Muga ne Ioanes ni ru dili na bavi, na tahuna i vahilolo e huriki ala kupo, e Isu tara ni vahilolo. Na tahuna e Isu i vasileki, a hunu i mata ka, \v 22 \x * \xo 3:22 \xt Ion 1:32\x*lakea a Hanu Kiripiripi i puru valai i manga a balu, i toka langa vona. Muri a lohona viri i ta valai meli na hunu, i ta maea, “Ioe e Tugu, a hategu. A vivi hateka vomu.” \s1 E Huriki e Tubune Isu \r (Mateo 1:1-17) \p \v 23 \x * \xo 3:23 \xt Luk 4:22; Ion 6:42\x*E Isu i vakatubu a leho vona na tahuna i tahoka a pida i ravulu tolu. E huriki ri luhoi ia ta ia e tune Iosep. \p E Iosep ia e tune Heli. \p \v 24 E Heli e tune Matat. E Matat e tune Levi. E Levi e tune Melki. E Melki e tune Ianai. E Ianai e tune Iosep. \v 25 E Iosep e tune Matias. E Matias e tune Amos. E Amos e tune Nahum. E Nahum e tune Esli. E Esli e tune Nagai. \v 26 E Nagai e tune Mat. E Mat e tune Matias. E Matias e tune Semein. E Semein e tune Iosek. E Iosek e tune Ioda. \v 27 E Ioda e tune Ioanan. E Ioanan e tune Resa. E Resa e tune Serubabel. E Serubabel e tune Siltel. E Siltel e tune Neri. \v 28 E Neri e tune Melki. E Melki e tune Adi. E Adi e tune Kosam. E Kosam e tune Elmadam. E Elmadam e tune Er. \v 29 E Er e tune Iosua. E Iosua e tune Elieser. E Elieser e tune Iorim. E Iorim e tune Matat. E Matat e tune Levi. \v 30 E Levi e tune Simion. E Simion e tune Iuda. E Iuda e tune Iosep. E Iosep e tune Ionam. E Ionam e tune Eliakim. \v 31 E Eliakim e tune Melea. E Melea e tune Mena. E Mena e tune Matata. E Matata e tune Natan. E Natan e tune Davit. \v 32 \x * \xo 3:32 \xt Rut 4:17-22\x*E Davit e tune Iesi. E Iesi e tune Obed. E Obed e tune Boas. E Boas e tune Salmon. E Salmon e tune Nason. \v 33 E Nason e tune Aminadab. E Aminadab e tune Admin, e Admin e tune Arni. E Arni e tune Hesron. E Hesron e tune Peres. E Peres e tune Iuda. \v 34 E Iuda e tune Iakop. E Iakop e tune Isak. E Isak e tune Abraham. E Abraham e tune Tera. E Tera e tune Nahor. \v 35 E Nahor e tune Serug. E Serug e tune Reu. E Reu e tune Peleg. E Peleg e tune Eber. E Eber e tune Sela. \v 36 \x * \xo 3:36 \xt Vuh 11:10-26\x*E Sela e tune Kainan. E Kainan e tune Arpaksad. E Arpaksad e tune Sem. E Sem e tune Noa. E Noa e tune Lamek. \v 37 E Lamek e tune Metusela. E Metusela e tune Enok. E Enok e tune Iared. E Iared e tune Mahalalel. E Mahalalel e tune Kainan. \v 38 \x * \xo 3:38 \xt Vuh 4:25-26\x*E Kainan e tune Enos. E Enos e tune Set. E Set e tune Adam. E Adam e tuna Vure. \c 4 \s1 A Hanitu i Tonia e Isu \r (Mateo 4:1-11; Markus 1:12-13) \p \v 1 Muri ne Ioanes i vahiloloa e Isu, e Isu i pe a naru e Iordan, a Hanu Kiripiripi i laho tora turana, i tuli laea na tabeke i ngeki. \v 2 A hanitu i tonia vonga na parava i ravulu va. Na tahuna iea, e Isu i peremu a maki ni kani, lakea i vitolo. \p \v 3 Lakea a hanitu i takia, i ta maea, “Ge ioe a Tuna Vure, o takia a kedo iea ge mapulo ge manga a bret.” \p \v 4 \x * \xo 4:4 \xt Vin 8:3\x*Pali e Isu i koli, i ta maea, “A ngava ni here puru na Hinere i maea: \q1 ‘A bakovi i uka ma ge mahuri na maki ni kani kunana.’” \p \v 5 Muri a hanitu i tulia ru sike na lolo. I vakasiri malaviriri ia vona a maka tanga lobo na malala. \v 6 Lakea a hanitu i takia e Isu, i ta maea, “Bara habi lobo vomu a maka tanga nga turana bagetua ne ria, a vuhuna a maka tanga nga ni habi lobo nau, lakea iau bara habi na viri a ngarua. \v 7 Ioe bara o vasileki nau, bara habi vomu a maka tanga nga.” \p \v 8 \x * \xo 4:8 \xt Vin 6:13-14\x*Pali e Isu i koli, i ta maea, “A ngava ni here puru na Hinere i maea, ‘O kavurikea e Bakovi Dagi, a Vure vomu, o ramai kunana ia.’” \p \v 9 Muri a hanitu i tuli tabua e Isu, i vakapesi langea na mapana roho na Vure o Ierusalem, i takia, “Ge ioe a Tuna Vure, o to raga koea, \v 10 \x * \xo 4:10 \xt Sng 91:11-12\x*a vuhuna a ngava ni here puru na Hinere i maea, ‘A Vure bara i rudu e huriki a agelo vona, ri valai ri matakari ioe, ri tagari ioe. \v 11 Ri gi bole rike ioe na limane ria, ma ge padi a vahamu a kedo.’” \p \v 12 \x * \xo 4:12 \xt Vin 6:16; 1Ko 10:9\x*Pali e Isu i koli, i ta maea, “A ngava ni here puru na Hinere i maea, ‘Naha ni tonia e Bakovi Dagi, a Vure vomu.’” \p \v 13 \x * \xo 4:13 \xt Hib 2:18; 4:15\x*Na tahuna a hanitu i toni loboa e Isu na nitoni legelege lae, muri i vano, ge dava, ge toni tabua muri ma. \s1 E Isu i Vakatubu a Leho Vona \r (Mateo 4:12-17; Markus 1:14-15) \p \v 14 Muri e Isu i hamule lakea o Galili turana nitora na Hanu Kiripiripi. I rere lae a velengana. \v 15 I vara ria pololilo na maka roho na vaponga, lakea e huriki ri longoa, ri kavurikea. \s1 E Huriki a Nasaret Ri Marikoi ne Isu \r (Mateo 13:53-58; Markus 6:1-6) \p \v 16 Muri i lakea o Nasaret, na tanga i koru rike vona. Na Parava Nimalo, i lakea na roho na vaponga, i manga a naro i rata vakaroro. I pesi rike i gi. \v 17 Lakea ni habi vona a puhu na hinere ne Isaia a propet. I vevea, i puruvisia a tabekena tara, i gia, i ta maea, \q1 \v 18 \x * \xo 4:18 \xt Ais 61:1-2\x*“A Hanune Bakovi Dagi i made turagu, \q2 a vuhuna i vulaki iau \q2 ga vakalongo a Velenga Kamumu ne huriki a matasia. \q1 I rudu iau ga vakalongo e huriki ni ru dili na bavi, ne ria ri gi matukapaga. \q2 I rudu iau ga vakamatapara e huriki a kepa. \q1 I rudu iau ga rata e huriki ni rata hale, ri gi matukapaga. \q2 \v 19 I rudu iau ga pukatala a ngava ne huriki vona a parava i bele pali, \q2 ne Bakovi Dagi ge korimule e huriki a ngate vona.” \p \v 20 E Isu i gi lobo pali, muri i pilua a puhu na hinere, i habi mulea na vora, i made puru. E huriki lobo na roho na vaponga ri vido vona na tahuna i taki ria. \v 21 I ta maea, “A tabekena Hinere nga i bele muholi mona, na tahuna mu longo iau a gia.” \p \v 22 \x * \xo 4:22 \xt Luk 3:23; Ion 6:42\x*E huriki lobo ri kavurikea, ri turutu vona a maka ngava kamumu i taki. Ri vanana, “Ra bakovi iea, e tune Iosep kunana?” \p \v 23 Lakea e Isu i taki ria i ta maea, “Muholi hateka, muri ma bara mu takia nau tara ngava hosi i nangi maea: ‘Ioe a bakovi ni korimule e huriki, o korimule ioe ke!’ Muri bara mu ta maea, ‘Mi longo ioe o rata a maka nivakasiri o Kapernaum. Pali ngane o rata koea na tanga vomu a maka maki nga.’ \p \v 24 \x * \xo 4:24 \xt Ion 4:44\x*“A taki muholi mua, a propet, e huriki a bakovi a ngatavine na tanga vona i uka ma ri matakilalea. \v 25 \x * \xo 4:25 \xt 1Ki 17:1,7\x*I muholi, hosi na tahuna e Elaisa i laho na malala, i kupo e huriki a havuri ri made o Israel. A vala i uka ma i boru na pida i tolu a keva i polotara, lakea a pago i bele, i ratapilea a tanga. \v 26 \x * \xo 4:26 \xt 1Ki 17:8-16\x*Pali a Vure i uka ma i rudua e Elaisa ge lakea mai e huriki a havuri o Israel. I lakea kunana ne Sarepat, a havuri na tanga e Sidon. Ra havuri iea i uka ma ia a Iuda. \v 27 \x * \xo 4:27 \xt 2Ki 5:1-14\x*I mavonga, i kupo e huriki a bakovi a ngatavine o Israel ri tahoka a gilanga a patala hosi na tahuna e Elisa, a propet, i laho koea na malala. Pali e Elisa i uka ma i vakamatapado ria. I vakamatapado kunanea e Naman a bakovi o Siria. Re Naman, i uka ma ia a Iuda.” \p \v 28 Na tahuna e huriki pololilo na roho na vaponga ri longoa a ngavane Isu, i madihi a hatene ria. \v 29 Ri pesi rike, ri tono talea na tanga. Ra tanga ne ria i pesi langa na kupona. Ri bole lakea na dahana kupona ta ri gi kope ragea na gali. \v 30 Pali e Isu i laho polopolo na kurukurune ria, i vano. \s1 E Isu i Lili Tala a Hanitu \r (Markus 1:21-28) \p \v 31 Muri e Isu i puru o Kapernaum, a tanga tara na tabeke ne Galili. Na maka Parava Nimalo i vano i vara e huriki. \v 32 \x * \xo 4:32 \xt Mat 7:28-29\x*Ri turutu vona a vinara vona, a vuhuna a ngavana i tahoka a nitora. \v 33 Na tahuna i vavara, a bakovi tara i dili vona a hanitu, i made vonga pololilo na roho na vaponga. A bakovi iea i mangenge, i gale dagi, i ta maea, \v 34 “Isu o Nasaret, a ra o ngarua ne mia? I navai, o valai go ratapile mia? A lohoka vomu ioe e rei muholi. Ioe a Bakovi Malamala na Vure.” \p \v 35 Lakea e Isu i taki tora ia i ta maea, “Naha ni ta! O pagitala vona.” Muri a hanitu i voro purua a bakovi iea na matane huriki a bakovi a ngatavine, lakea i pagitala vona, i uka ma i ratapilea. \p \v 36 E huriki a bakovi a ngatavine ri turutu, ri vanana, ri ta maea, “A ngava navai a ngavana bakovi iea? I tahoka a rana, i tahoka a nitora. I taki kunana e huriki a hanitu, ri longototo kunana, ri pagitala!” \v 37 A velengana maki i ratea ni vakalongo lae na tanga lobo na tabeke nga. \s1 E Isu i Vakamahuri e Lahuane Simon \r (Mateo 8:14-17; Markus 1:29-34) \p \v 38 E Isu i pea a roho na vaponga i lakea na ruma ne Simon. E lahuane Simon ngatavine i giloa, i rongo hateka a kulina, lakea ri nanea e Isu ge koria. \v 39 I valai tabukoi na dahana ngatavine, i takia a gilanga ge malaharuri vona. Muri i pesi rike a ngatavine, i vakatubu ni gutu a maki ni kani ne ria. \s1 E Isu i Vakamahuri e Huriki ala Kupo \r (Mateo 8:16-17; Markus 1:32-34) \p \v 40 Na malunga liu ni tuli valai ne Isu e huriki ri tahoka a gilanga legelege, lakea i ru langa ne ria lobo a limana, i vakamahuri ria lobo. \v 41 \x * \xo 4:41 \xt Mat 8:29; Mrk 3:11-12\x*I lili tala e huriki a hanitu ne huriki ala kupo. Na tahuna ri ha tala, ri gale dagi, ri ta maea, “Ioe a Tuna Vure.” Pali e Isu i tahate ria, nahea ri gi ta, a vuhuna ri lohoka vona ia e Kristo. \p \v 42 Na hatelanga e Isu i pea a tanga, i lakea na robo i ngeki. Pali e huriki a bakovi a ngatavine na tanga iea ri valai maia, ta ri gi toni ni takia nahea ge pe ria. \v 43 Pali i taki ria i ta maea, “Iau ga vara taro na Velenga Kamumu na harikianga na Vure na maka tanga ranga, a vuhuna a Vure i rudu iau a valai ga rata mavonga.” \p \v 44 \x * \xo 4:44 \xt Mat 4:23\x*Lakea i laho lae o Iudea, i vara pololilo na maka roho na vaponga na tanga takutaku. \c 5 \s1 E Isu i Vulaki e Huriki a Murimuri Vona \r (Mateo 4:18-22; Markus 1:16-20) \p \v 1 \x * \xo 5:1 \xt Mat 13:1-2; Mrk 3:9-10\x*Na parava tara e Isu i pesi na dahana Darilomu e Genesaret,\f + \fr 5:1 \ft A Darilomu e Genesaret, a rana tara a Darilomu e Galili.\f* i vara e huriki. Pali i kupo hateka e huriki ri bole tugua ri gi longo a nitana Vure. \v 2 E Isu i matai a aga i rua ni kaka rike na lavu. A tahona aga nga ri vano, ri loi pasi a vuko ne ria. \v 3 Lakea e Isu i rike na aga tara, a aga ne Simon, i takia e Simon ge tugu talea, ge pasi polovavo popote. Muri i made puru na aga i vara e huriki. \p \v 4 Na tahuna i vara lobo, i takia e Simon, i ta maea, “O vore pori na hini i utu, o ru purua a vuko vomu, o lakavu a manu.” \p \v 5 \x * \xo 5:5 \xt Ion 21:3-8\x*E Simon i koli, i ta maea, “Bakovi Dagi, mi ru a vuko na rodo i vano i palala a hini, pali mi ngopu. Pali ga ru tabua a vuko, a vuhuna o taki iau ga rua.” \p \v 6 Lakea e huriki a tahodari ri ru tabua a vuko. I uka ma i tabaka, ri koro a maka manu i kupo hateka, lakea a vuko i popote ge marape. \v 7 Lakea ri gale e huriki a turane ria na aga tara ri gi valai ri gi kori ria. Ri lakavu rike a maka manu, ri vakavonu a aga nga, i popote ru gu mabubu. \p \v 8 Na tahuna e Simon Petrus i masia a maki i bele maea, i turume puru tabukoi na vahane Isu i ta maea, “Bakovi Dagi, o ha nau. Iau a bakovi hale!” \v 9 I ta mavonga, a vuhuna i turutu vona a maka manu ri lakavu i kupo gala hateka. \v 10 E Iakop, e Ioanes, re tune Sebedi, rua a tahodari turane Simon. Rua ranga ru turutu. \p Muri e Isu i takia e Simon i ta maea, “Naha ni mangenge. Muga o lakavu a manu, pali ngane bara o tuli e huriki a bakovi ri gi valai nau.” \v 11 \x * \xo 5:11 \xt Mat 19:27\x*Lakea ru kaka rike na lavu a aga, ru taparaki vonga a maka maki lobo ne rua, ru muri maia e Isu. \s1 E Isu i Vakamatapado a Bakovi Tara \r (Mateo 8:1-4; Markus 1:40-45) \p \v 12 Na parava tara e Isu i made na tanga tara. A bakovi tara, i ratapilea a patala, i valai maia. Na tahuna i masia e Isu, i tabuli barara puru na malala i nanea e Isu i ta maea, “Bakovi Dagi, ioe bara o ngaru, o vakamatapado iau.” \p \v 13 Lakea e Isu i toto talea a limana, i padoia, i ta maea, “Iau a ngaru go matapado. O matapado.” I malaviriri kunana i malaharuri vona a patala. \p \v 14 \x * \xo 5:14 \xt Levi 14:1-32\x*Lakea e Isu i taki tora ia, i ta maea, “Naha ni vakalongoa tara viri. Pali o vano, o vakasiri ioe na prister, o habi a nihabi na viri ni vakamatapado, ge manga a hini e Moses i here puru hosi. O rata mavonga, e huriki ri gi matakilaka vona ioe ni vakamatapado pali.” \p \v 15 Pali a velengane Isu ni longo na tanga lobo. Lakea i kupo e huriki ri valai ne Isu, ri gi longoa a nitana, ri ngarua ge vakamahuri ria. \v 16 Pali na parava i kupo i ha taro ria, i lakea na robo i ngeki, i vasileki vonga. \s1 E Isu i Vakamahuri a Bakovi i Beu \r (Mateo 9:1-8; Markus 2:1-12) \p \v 17 Na parava tara e Isu i vara e huriki. E huriki a Pariseo, a mari na vinara, ria ranga ri made vonga. Ri valai na tanga lobo na tabeke ne Galili, ne Iudea, ne Ierusalem. A Vure i habi a nitora na Bakovi Dagi, ge vakamahuri e huriki na gilanga. \v 18 I uka ma i tabaka e huriki a bakovi ranga ri kaloho vilia a bakovi i beu i mahita na moke. Ta ga ri gi bole dilia na roho, ri gi ru tabukoi ia na matane Isu. \v 19 Pali ri keri ni bole dilia, a vuhuna i ala kupo hateka e huriki ri vapesihi lae, ri longoa e Isu i vara. Lakea ri bole rikea na mapana ruma, ri pukea a mapana ruma, ri vakatavore purua turana moke vona, i puru na kurukurune huriki tabukoi na ngalane Isu. \p \v 20 \x * \xo 5:20 \xt Ais 43:25; Luk 7:48\x*Na tahuna e Isu i matai ria ri luhoi torea, i takia a bakovi i beu, i ta maea, “Turagu, a puga vuroki a naro hale vomu.” \p \v 21 Lakea e huriki a Pariseo, a mari na vinara ri vanana, “E rei ra bakovi iea, ra i ngaru ni bole a murina Vure? I uka tara bakovi tavula ge puga a naro hale, a Vure kikeri kunana.” \p \v 22 E Isu i lohoka vona a niluhoi ne ria, lakea i nana ria, “I navai mu luhoi mavonga? \v 23 I vai a ngava i kavakava ga takia? Ga taki, ‘A puga vuroki a naro hale vomu,’ o ga ta maea, ‘O pesi rike o laho?’ \v 24 \x * \xo 5:24 \xt Ion 5:8\x*A ngaru mu gu matakilaka vona a Tuna Bakovi i tahoka a nitora koea na malala ge puga vuroki a naro hale.” Lakea i takia a beu i ta maea, “A taki ioe, o pesi rike, o bolea a moke vomu, o hamule na ruma vomu.” \p \v 25 I malaviriri kunana i pesi rike na matane ria, i bolea a moke vona. I laho lakea na ruma vona, i kavurikea a Vure. \v 26 E huriki lobo ri ngapa, ri kavurikea a Vure. Ri turutu vona a maki ri masia, lakea ri ta maea, “Mona si masia a maki ni turutu vona.” \s1 E Isu i Galea e Levi Ge Muri Vona \r (Mateo 9:9-13; Markus 2:13-17) \p \v 27 Muri e Isu i pagitala, i masia a bakovi ni bole a takis, a rana e Levi. I mamade na roho na takis. Lakea e Isu i takia, “O muri nau.” \v 28 Lakea e Levi i pesi rike, i pe puru a maki lobo vona, i muri maia. \p \v 29 Muri e Levi i rata a habu dagi ne Isu na ruma vona. E huriki a bakovi ni bole a takis turana e huriki a bakovi ranga ri kani turane rua. \v 30 \x * \xo 5:30 \xt Luk 15:1-2\x*Pali e huriki a Pariseo, e huriki a mari na vinara ri ta puhaki lakea ne huriki a murimuri vona, ri ta maea, “I navai mu kani mu ninu turana e huriki a bakovi ni bole a takis, e huriki a bakovi hale?” \p \v 31 E Isu i koli i ta maea, “E huriki i uka ma ri giloa i uka ma ri gi matai a dokta. E huriki ri giloa kunana bara ri masia. \v 32 Iau a valai i uka ma ga gale mua e huriki mu luhoi ta mu naro kamumu mu gu pulo a vilone mua. A valai ga gale e huriki ri naro hale ri gi pulo a vilo ne ria.” \s1 A Vilo na Niperemu \r (Mateo 9:14-17; Markus 2:18-22) \p \v 33 Muri ri takia, ri ta maea, “E huriki a murimuri ne Ioanes ri peremu. E huriki a murimuri ne huriki a Pariseo ria ranga ri peremu, ri vasileki. Pali e huriki a murimuri vomu ri kani, ri ninu kunana.” \p \v 34 \x * \xo 5:34 \xt Ion 3:29\x*E Isu i koli i ta maea, “E huriki ri made turana bakovi i parangi karaba i uka ma ri gi peremu. Bara ri kani turana. \v 35 Pali na tahuna a bakovi i parangi karaba ni tuli tala ne ria, bara ri peremu.” \p \v 36 Muri e Isu i takia ne ria tara nita vakakika, i ta maea, “I uka tara viri ge vida talea na varakia karaba a mavidana, ge rahi kari a hini marape na matutuna varakia. Bara i rata mavonga, bara i ratapilea a varakia karaba, lakea a tabekena varakia karaba i uka ma ge karea a matutuna varakia. \v 37 I mavonga tabu, i uka tara viri ge guru dili a vain karaba na matutuna buroi.\f + \fr 5:37 \ft O matai a hanuna buroi ni rata na kulina me ne Matias 9:17.\f* Bara i rata mavonga bara i mapoda a buroi, lakea a vain bara i maguru tala. \v 38 I mavonga kunana a vain karaba bara ni guru dili na buroi karaba. \v 39 Pali i uka tara viri ge ninu muga a vain hosi muri ge ngaru a vain karaba tabu, a vuhuna bara i ta maea, ‘a vain hosi i nami kamumu hateka.’” \c 6 \s1 A Parava Nimalo ne Bakovi Dagi \r (Mateo 12:1-8; Markus 2:23-28) \p \v 1 \x * \xo 6:1 \xt Vin 23:25\x*Na Parava Nimalo tara, e Isu i laho padikudu na hania na vit, lakea e huriki a murimuri ri vakatubu ni kinipasi a kanena vit, ri loi vuroki a kulina, ri kani a vutuna. \v 2 \x * \xo 6:2 \xt Ion 5:10\x*Lakea e huriki a Pariseo ri nana ria, “I navai mu rata a maki ni ta pupukari vona na Parava Nimalo!” \p \v 3 \x * \xo 6:3 \xt 1Sam 21:1-6\x*E Isu i koli i ta maea, “Ra mua, i uka ma mu gia a naro i ratea e Davit na tahuna i turana e huriki a tara vona ri vitolo? \v 4 \x * \xo 6:4 \xt Levi 24:5-9\x*E Davit i dili na roho na Vure, i bole a bret, i kani. Ra bret iea a nihabi na Vure. A vinara i taki e huriki a prister kunana ri gi kani. Pali i bole ranga i kani. I bole ranga i habi ne huriki a tara vona, ria ranga ri kani.” \v 5 Muri e Isu i taki ria i ta maea, “A Tuna Bakovi ia a Bakovi Dagi na Parava Nimalo.” \s1 E Isu i Vakamahuri a Viri na Parava Nimalo \r (Mateo 12:9-14; Markus 3:1-6) \p \v 6 Na Parava Nimalo tara, e Isu i dili na roho na vaponga i tovo e huriki. A bakovi tara i made vonga i mate a limana kanena. \v 7 E huriki a Pariseo, a mari na vinara, ri matakana a naro ri gi padi virihi e Isu vona. Lakea ri muri marogo lae vona ri gi matakaria, ma ge vakamahuri a viri tara na Parava Nimalo. \v 8 Pali e Isu i lohoka vona a niluhoi ne ria, lakea i takia a bakovi i mate a limana, i ta maea, “O pesi rike koea na kurukurune huriki.” Lakea i pesi rike na matane ria. \p \v 9 Muri e Isu i taki ria i ta maea, “Ngane ga nana mua, a vinara i ta navai vona a naro si gi ratea na Parava Nimalo? Si gi rata a naro kamumu o si gi rata a naro hale? Si gi vakamahuri a viri, o si gi ratapile a viri?” \p \v 10 E Isu i mata lae ne ria, muri i takia a bakovi, i ta maea, “O toto talea a limamu.” Lakea i toto talea a limana, i tavaga mule. \v 11 E huriki a Pariseo i madihi a hatene ria, lakea ri varodo a ngava na a ra naro ri gi rata virihi ia vona. \s1 E Isu i Vulaki e Huriki a Apostolo Vona \r (Mateo 10:1-4; Markus 3:13-19) \p \v 12 Na parava tara e Isu i sike na lolo ge vasileki, lakea i vasileki mavonga na Vure na rodo. \v 13 Na tahuna a haro i rike, i gale valai vona e huriki a murimuri vona. I vulaki a bakovi ala ravulu a polona i rua, i gale ria a apostolo. E huriki a apostolo ne Isu ra nga: \v 14 e Simon re Isu i vunua e Petrus, e tarina e Andreas, e Iakop, e Ioanes, e Pilip, e Bartolemeus, \v 15 e Mateo, e Tomas, e Iakop tune Alpius, e Simon na kabu ne Silot,\f + \fr 6:15 \ft A tara ne huriki a Silot ri marikoi e huriki a Rom ri gi matakari ria.\f* \v 16 e Iudas e tune Iakop, e Iudas Iskariot, ra viri i habi e Isu ne huriki a pile. \s1 E Isu i Vakamahuri e Huriki \r (Mateo 4:23-25) \p \v 17 Muri e Isu i tuli e huriki a apostolo vona, ri raga puru na lolo, ri vano, ri pesi na bila. E huriki a murimuri vona ala kupo ri made vonga pali, turana e huriki ri valai na tabeke ne Iudea, ne Ierusalem, na tabeke ne Tair e Sidon, ra ru pesi na dahana dari. \v 18 E huriki nga ri valai ri gi longo a vinara ne Isu, ri ngarua ge vakamahuri ria na gilanga ne ria. E huriki i dili ne ria a hanitu, e Isu i korimule ria. \v 19 E huriki lobo ri toni ni padoi ia, a vuhuna a nitora na Vure i tabuli vona, i vakamahuri ria lobo. \s1 A Maki Ni Vivi Vona \r (Mateo 5:1-12) \p \v 20 E Isu i mata lakea ne huriki a murimuri vona, i ta maea, \q1 “Mua o huriki a matasia mu vivi, \q2 a vuhuna a Vure bara i habi ne mua a harikianga vona. \q1 \v 21 \x * \xo 6:21 \xt Sng 126:5-6; Ais 61:3; Kap 7:16-17\x*Mua o huriki mu vitolo ngane mu vivi, \q2 a vuhuna muri ma bara mu maru. \q1 Mua o huriki mu tatangi ngane mu vivi, \q2 a vuhuna muri ma bara mu nongo mu pitei. \q1 \v 22 \x * \xo 6:22 \xt Ion 15:19; 16:2; 1Pe 4:14\x*E huriki bara ri tepu mua, ri lohopile mua, \q2 ri harogi mua, \q2 ri taki mua ta mu hale a vuhuna mu muri mai a Tuna Bakovi. \q2 Pali mu vivi! \p \v 23 Hosi e huriki e tubune ria ri rata mavonga e huriki a propet. Lakea na tahuna ri rata mavonga mua, mu vivi hateka, mu pitei, a vuhuna a Vure bara i kona dagi mua meli na hunu. \q1 \v 24 Pali mua o huriki a viri na mahala ngane, \q2 a Vure bara i ratapile mua, \q2 a vuhuna mu bole pali a nimade kamumu ne mua. \q1 \v 25 Mua o huriki mu kani marumaru ngane, \q2 a Vure bara i ratapile mua. \q2 Muri ma bara mu vitolo. \q1 Mua o huriki mu nongo ngane, a Vure bara i ratapile mua. \q2 Muri ma bara mu haloho mu tangi. \q1 \v 26 Mua o huriki ni kavurike bala ngane, \q2 a Vure bara i ratapile mua. \q2 Hosi e huriki e tubune ria ri rata mavonga e huriki a nitamina propet. \s1 Mu Ngaru e Huriki a Pile ne Mua \r (Mateo 5:38-48; 7:12a) \p \v 27 “Pali mua e huriki mu longo a ngavagu, a taki mua, mu ngaru e huriki a pile ne mua, mu rata kamumu e huriki ri tepu mua. \v 28 Mu rata kamumu e huriki ri harogi mua. Mu vasileki ne huriki ri rata hale mua. \v 29 A viri tara ge ubi ioe na garemu, o tabalahehe ge ubi tabu ioe na garemu tara. A viri tara ge bole a varakia vomu, naha ni vakatokua, o habi tabua vona a padirodo vomu tara. \v 30 O habi ne huriki ri nongi a maki vomu. A viri ge bolea vomu tara maki, naha ni takia ge habi mulea. \v 31 \x * \xo 6:31 \xt Mat 7:12\x*Ra naro mu ngaru e huriki ri gi rata virihi mua vona, mua ranga mu rata. \p \v 32 “Mua bara mu ngaru kunana e huriki ri ngaru mua, e rei ge kavurike mua? E huriki a bakovi hale, ria ranga ri ngaru e huriki ri ngaru ria. \v 33 Mua bara mu rata kamumu kunana e huriki ri rata kamumu mua, e rei ge kavurike mua? E huriki a bakovi hale, ria ranga ri rata mavonga. \v 34 Mua bara mu habi a maki, muri mu ngaru ni gi koli, e rei ge kavurike mua? E huriki a bakovi hale, ria ranga ri habi a maki ne huriki a bakovi hale, ri ngaru ni gi koli. \v 35 Pali a ngaru mua mu gu ngaru e huriki a pile ne mua, mu rata kamumu ria. Na tahuna mu habi ne ria a maki, naha ni taki ria ri gi habi mule. Mu rata mavonga, a mapane mua bara i dagi hateka, bara mua e huriki e tuna Vure Meli Liu, a vuhuna i rata kamumu e huriki ri bole lupu a maki, e huriki ri naro hale. \v 36 Mu dodo e huriki, i manga a Vure, e Tamane mua, i dodo e huriki. \s1 Naha Ni Pelekado a Viri \r (Mateo 7:1-5) \p \v 37 \x * \xo 6:37 \xt Mat 6:14\x*“Naha ni pelekado a viri, lakea a Vure i uka ma ge pelekado mua. Naha ni taki e huriki ranga ri hale, lakea a Vure i uka ma ge taki mua mu hale. Mu lohopile a naro hale ne huriki, a Vure tara bara i lohopile a naro hale ne mua. \v 38 \x * \xo 6:38 \xt Mrk 4:24\x*Mu ramai a naro hatebalala, lakea a Vure tara bara i hatebalala, i habi a maki ne mua. Na tahuna a Vure i habi a maki, bara i habi ge kupo, i guru tala, i padi lulu puru, i tahoni tabu bara i maguru tala tavula ranga. A naro o rata virihi e turamu, a Vure tara bara i rata virihi ioe vona.” \p \v 39 \x * \xo 6:39 \xt Mat 15:14\x*Muri e Isu i taki ria vona a nita vakakika, i ta maea “A bakovi i kepa i uka ma ge tulia a bakovi i kepa. Bara i toni ni tulia, rua varago bara ru boru puru na lovo. \v 40 \x * \xo 6:40 \xt Mat 10:24-25\x*A lohokanga na koma ni tovo i uka ma ge rangi a lohokanga na viri i tovo ia. Pali na tahuna i tovo loboa a koma, a koma bara i lohoka manga a viri i tovoa. \p \v 41 “I navai o masia a muku na matane turamu, pali o mata kepa vona a bokona kai i koro na matamu ke? \v 42 Go taki navia e turamu, ‘Turagu, ga kuri tala a muku na matamu.’ Pali ioe i uka ma o matakilaka vona a bokona kai dagi i tabuli na matamu! Ioe a bakovi na taminga! O bole tala taro a bokona kai na matamu, muri bara o matai kamumu, o kuri tala a muku na matane turamu. \s1 A Kai Ni Matakilaka Vona a Vuana \r (Mateo 7:17-20; 12:33-35) \p \v 43 “A kai kamumu i uka ma i vakabele kilala a kanena ge hale. A kai hale i uka ma i vakabele kilala a kanena ge kamumu. \v 44 A kai si matakilalea na vuana. I uka ma si pasi a vuana pik na mota barakau. I uka ma si gi pasi a kanena vain na mota padipadi. \v 45 A bakovi kamumu i vakasiri a hatena i kamumu na naro kamumu i rata. Pali a bakovi hale i vakasiri a hatena i hale na naro hale i rata. A nitana bakovi i vakasiri e huriki, ia a bakovi navai. \s1 A Bakovi Ru Hae a Ruma \r (Mateo 17:24-27) \p \v 46 \x * \xo 6:46 \xt Mat 7:21\x*I navai mu gale iau e, ‘Bakovi Dagi, Bakovi Dagi,’ pali i uka ma mu muri mai a nitagu? \v 47 Ga vakalongo mua vona a naro na viri i valai nau, i longo a nitagu, i longototo. \v 48 A narona i manga a bakovi i hae a roho. I keli puru i vakapesi langa na kedo a vuhuna butu. Na tahuna i tua a meka i pulua a ruma i uka ma i vakulu, a vuhuna i hae kamumua. \v 49 Pali a viri i longoa a nitagu, pali i longotaro, i manga a bakovi i hae a roho, i uka ma i puru hateka a butu. Na tahuna i tua a meka i ratapilea a ruma, i mapuka puru, i lobo.” \c 7 \s1 E Isu i Vakamahuria a Vora \r (Mateo 8:5-13; Ioanes 4:43-54) \p \v 1 E Isu i vara lobo e huriki, muri i dili o Kapernaum. \v 2 Na tanga iea, i made vona a ubu na tara na nugumaheto.\f + \fr 7:2 \ft A ubu na tara na nugumaheto i matakari e huriki a nugumaheto ala ravulu mule ma murina balaka taku (100).\f* A vora na ubu iea i giloa, i popote ge mate. A ubu i ngaru hatekea a vora vona. \v 3 Na tahuna i longoa e Isu i bele vonga, i rudu e huriki a bakovi dagi na Iuda, ri gi takia e Isu ge valai ge korimulea a vora vona. \v 4-5 Na tahuna ri bele ne Isu ri nana torea, ri ta maea, “A ubu na tara iea, a bakovi kamumu hateka. I ngaru hateka hita e huriki a Iuda. I haea koea ne mia tara roho na vaponga. I kamumu go koria.” \p \v 6 Lakea e Isu i vano turane ria. \p I popote ri gi bele na ruma, lakea a ubu i rudu e huriki a turana ri gi takia e Isu, ri gi ta maea, “Bakovi Dagi, ma ga vakapae ioe. Iau i uka ma a bakovi kamumu go valai na ruma nau. \v 7 Lakea iau, i uka ma a luhoi ge iau a bakovi kamumu ga valai mai ioe. O taki kunanea a ngava, ge mahuri a vora nau. \v 8 A lohoka vona bara i bele, a vuhuna iau a longototo e huriki a bakovi dagi nau. E huriki a nugumaheto a matakari ria, ria ranga ri longototo iau. Bara takia a viri tara ge vano, bara i vano kunana. Bara takia ge valai, bara i valai kunana. Bara takia a vora nau ‘o ratea a maki iea,’ bara i rata kunanea.” \p \v 9 Na tahuna e Isu i longoa a ngava iea i turutu, i matagege lakea ne huriki ri muri vona, i taki ria, “A taki mua, i uka ma a pugaia ma tara bakovi o Israel ge luhoi tora hatekea a Vure ge manga a bakovi iea.” \p \v 10 Muri e huriki a vinuru ri hamule lakea na ruma. Na tahuna ri bele, ri masia a vora i tavaga pali. \s1 E Isu i Vakamahuri a Riau \p \v 11 Muri e Isu i lakea na tanga dagi e Nain. E huriki a murimuri, e huriki a bakovi a ngatavine ala kupo ranga ri laho turana. \v 12 Na tahuna ri luve tabukoi na poridala na tanga, ni kaloho tala a podana bakovi i mate, a madiva\f + \fr 7:12 \ft A madiva, a koma i uka e tarina, i uka e tukana. Ia kikeri kunana.\f* na havuri, ni gi tanu. I kupo e huriki na tanga dagi ri laho turana havuri iea. \v 13 Na tahuna e Bakovi Dagi i masia a havuri, i dodoa, lakea i takia, “Naha ni tangi.” \p \v 14 I laho lokovonga i nugua a moke, ra i tabuli vona a podana riau, lakea e huriki ri kalohoa ri pesi tata. Muri e Isu i ta maea, “Riau, ngane a taki ioe, o pesi rike!” \v 15 \x * \xo 7:15 \xt 1Ki 17:23; 2Ki 4:36\x*Lakea a riau i made rike, i vakatubu ni ta. Muri e Isu i tulia, i habi mulea ne kinana. \p \v 16 \x * \xo 7:16 \xt Luk 1:68\x*E huriki lobo ri mangenge, ri kavurikea a Vure. Lakea ri ta maea, “A propet dagi i bele na kurukurune hita. A Vure i valai pali ge tuhori e huriki a ngate vona.” \v 17 A velengane Isu ni longo na tabeke lobo ne Iudea, na robo tabukoi vonga. \s1 E Ioanes i Rudu a Murimuri Vona Ru Lakea ne Isu \r (Mateo 11:1-19) \p \v 18 E huriki a murimuri ne Ioanes ri vakalongoa vona a maki lobo e Isu i rata. \v 19 \x * \xo 7:19 \xt Sng 40:7; Mal 3:1; Kap 1:8\x*Lakea e Ioanes i rudu a vinuru vona ala rua ru gu masia e Bakovi Dagi, ru gu nanea, “Ioe kunana a viri a Vure i taki ge rudu vilia, o mi gi davea a viri tara?” \p \v 20-21 Lakea ru vano. Na tahuna ru bele, e Isu i vakamahuri e huriki ri giloa, e huriki i dili ne ria a hanitu, i vakamatapara e huriki a kepa. Ru nanea, “E Ioanes a mari ni vahilolo i rudu maria miri gi nana ioe. Ioe kunana a viri a Vure i takia ge rudu vilia, o mi gi davea a viri tara?” \p \v 22 \x * \xo 7:22 \xt Ais 35:5-6; 61:1; Luk 4:18\x*Lakea e Isu i koli, i ta maea, “Muru hamule, muru vakalongo e Ioanes vona a maki muru matai muru longo: E huriki a kepa ri matapara, e huriki a beu ri laho tabu, e huriki ri tahoka a patala ri matapado, e huriki ri vou ri longo mule tabu, e huriki ri mate ri mahuri mule tabu, a Velenga Kamumu ni vakalongo ne huriki a matasia. \v 23 E huriki ri matai a maki a rata, pali i uka ma ri koi nau, a Vure bara i rata kamumu ria.” \p \v 24 E Isu i ta lobo, lakea a vinuru ne Ioanes ru vano. Muri e Isu i vakalongo e huriki vonga, i ta maea, “Ra viri mu dili maia na tabeke i ngeki, i uka ma ia a bakovi ni ta viliha lae, ge manga a pagana viru i bole lelea a vilu. \v 25 I uka ma i bagetu na varakia kabakaba. E huriki ri bagetu na varakia kabakaba ri tahoka a mahala i kupo, ri made na ruma hariki. \v 26 \x * \xo 7:26 \xt Luk 1:76\x*A viri mu vano mu gu masia a propet. A taki muholi mua, e Ioanes i uka ma ia a propet tavula kunana. \v 27 \x * \xo 7:27 \xt Mal 3:1\x*Hosi ni vakalongo muga vona na hinere. A hinere i ta maea, \q1 ‘Ga rudua a vinuru nau ge muga vomu, \q2 ge pelekadoa a dalamu.’ \p \v 28 “A taki mua, i uka tara viri koea na malala ge polomeli ne Ioanes. Pali a viri i manga a bakovi tavula pololilo na harikianga na Vure, i polomeli ne Ioanes.” \p \v 29 \x * \xo 7:29 \xt Luk 3:12\x*Na tahuna e huriki ri longoa a nitane Isu, e huriki a bakovi a ngatavine, turana e huriki a bakovi ni bole a takis, ri ta maea, “I muholi, a Vure i ngarua e Ioanes ge vahilolo mia.” Ri ta mavonga, a vuhuna e Ioanes i vahilolo ria pali. \v 30 \x * \xo 7:30 \xt Mat 21:32\x*Pali e huriki a Pariseo, e huriki a mari na vinara, i uka ma ri ramai a ningaru na Vure, ri koi e Ioanes ge vahilolo ria. \p \v 31 Muri e Isu i ta maea, “Ga toni virihi ma a ra e huriki na tahuna mona? Ri gi manga a ra? \v 32 Ri manga e huriki a koma ri made na mada ni vahabi ni vangoli a maki. Ri gale e huriki a koma ranga ri ta maea, \q1 ‘Mi vaki a piloli, \q2 pali i uka ma mu raulo. \q1 Mi kalolo a linge na matenga, \q2 pali i uka ma mu tangi.’ \m \v 33 “A ta maea a vuhuna e Ioanes a mari ni vahilolo, i valai i uka ma i kani a bret, i uka ma i ninu a vain, lakea mu takia ta i dili vona a hanitu. \v 34 \x * \xo 7:34 \xt Luk 15:2\x*Pali a Tuna Bakovi i valai i kani i ninu, lakea mu ta maea, ‘Ia a bakovi ni kani ni ninu hateka, i turana bala e huriki a bakovi ni bole a takis, e huriki a bakovi hale.’ \v 35 Pali e huriki ri ramai a niluhoi kamumu na Vure, ri vakasiri manga a niluhoi kamumu vona i muholi.” \s1 A Ngatavine Hale i Biria e Isu \p \v 36 A Pariseo tara i takia e Isu ge kani turana. Lakea e Isu i lokovonga i made na dede. \v 37 \x * \xo 7:37 \xt Mat 26:7; Mrk 14:3; Ion 12:3\x*A ngatavine tara i made na tanga iea, a ngoi. Na tahuna i longoa e Isu i kani turana Pariseo, i vano i konea a ulo ni rata na kedo a alabasta, i vona a nibiri mangisipa. \v 38 I lakea na ruma na Pariseo, i pasike puru muri tabukoi na vahane Isu i vakatubu ni tangi. I vahilolo a vahane Isu na luhana. Muri i ravu a vahane Isu na vuna, i nguru a vahana, i guru langa na vahana a mangisipa. \p \v 39 Na tahuna a Pariseo iea i masia a ngoi i rata maea, i luhoi maea, “Ra bakovi iea, ge ia a propet bara i lohoka vona ra ngatavine i nugua, a ngatavine navai. Ra ngatavine iea a ngatavine hale.” \p \v 40 Lakea e Isu i takia, i ta maea, “Simon, a tahoka a ngava ta ga taki ioe vona.” \p Lakea e Simon i koli i ta maea, “Mari ni tovo, mo vakalongo iau vona.” \p \v 41 Lakea e Isu i ta maea, “A bakovi ala rua ru bole a moni na bakovi i matakari a tava. A bakovi tara i bole a kedo silva i 500. A viri tara i bole a kedo silva i 50.\f + \fr 7:41 \ft A kedo i silva ne huriki a Iuda ni gale a ‘denari.’ A viri i leho na vik i rua bara i bole a denari i rua.\f* \v 42 Rua varago ru uka a moni ru gu koli, lakea i taki rua nahea ru gu koli. E rei ne rua ge ngaru hatekea a matakari na tava?” \p \v 43 E Simon i koli i ta maea, “Iau a luhoia ra bakovi i kupo a moni i bole, lakea a matakari na tava i takia nahea ge koli.” \p Lakea e Isu i takia e Simon, i ta maea, “A nitamu i muholi.” \p \v 44 Muri i mata lakea na ngatavine i takia e Simon, “Ra ngatavine iea o masia? Iau a valai na ruma vomu, pali ioe o uka ma o habi nau a naru ga vahilolo a vahagu. Pali a ngatavine iea, i vahilolo a vahagu na luhana, i ravu a vahagu na vuna. \v 45 Ioe o uka ma o tagui iau, pali ra ngatavine iea i nguru mavonga a vahagu na tahuna i dili koea. \v 46 Ioe o uka ma o biri a gigu na nibiri, pali a ngatavine iea, i guru langa na vahagu a mangisipa. \v 47 Pali ngane ga taki ioe, a naro hale vona i kupo, pali iau a puga vuroki, i mavonga i ngaru hateka iau. A viri ni puga vuroki a naro hale kiroko vona, a ningaru vona i kiroko kunana.” \p \v 48 Muri e Isu i takia a ngatavine i ta maea, “Iau a puga vuroki a naro hale vomu.” \p \v 49 E huriki ri bele palupu na nikani ri vata, ri ta maea, “Ra bakovi iea, ia e rei muholi i puga vuroki a naro hale?” \p \v 50 \x * \xo 7:50 \xt Luk 8:48; 18:42\x*Lakea e Isu i takia a ngatavine i ta maea, “A puga vuroki a naro hale vomu a vuhuna o luhoi tora iau. O vano na nivalemu.” \c 8 \s1 A Ngatavine Ranga Ri Muri ne Isu \p \v 1 Muri e Isu i laho lae na maka tanga dagi, a tanga kiroko, i vakalongo a Velenga Kamumu na harikianga na Vure. E huriki a apostolo vona ala ravulu a polona i rua ri laho turana. \v 2 \x * \xo 8:2 \xt Mat 27:55-56; Mrk 15:40-41; Luk 23:49\x*E huriki a ngatavine e Isu i korimule ria na hanitu, na gilanga, ria ranga ri laho turana: e Maria, a rana tara e Magdala, ra ni lili tala a hanitu i polorua vona, \v 3 e Ioana e girihine Kusa, re Kusa i matakari a ruma ne Herod, e Susana, turana e huriki a ngatavine ranga. E huriki a ngatavine nga ri habi bala a maki ne ria ni tuhoria e Isu. \s1 A Nivakakika na Viri i Varo a Vit \r (Mateo 13:1-9; Markus 4:1-9) \p \v 4 E huriki na tanga lobo ri valai mai ia, ri vapopo. Lakea i taki ria na nita vakakika, i ta maea, \v 5 “A bakovi ni leho na hania i vano, i varo a vutuna vit. Na tahuna i voro lae a vutuna vit, i ranga ri boru puru na dala, lakea ni laho langa ne ria, i ranga i kani poi a kadirovo. \v 6 I ranga ri boru puru na kedo. Na tahuna ri koru rike ri malai, a vuhuna a malala i kere. \v 7 A vutuna vit ranga ri boru puru na hini i rako vona barakau, lakea a barakau i rako taho. \v 8 Pali i ranga a vutuna vit ri boru langa na malala kamumu. Ri koru rike, ri vua, ri vakabele a kanene ria i ravulu mule ma murina i balaka taku (100).” E Isu i tuverei lobo, lakea i gale tala, i ta maea, “E rei a viri i ngaru ni longokilalea a ngavagu, ge longo kamumu, ge luhoi kado.” \s1 A Pelegona Nivakakika \r (Mateo 13:10-23; Markus 4:10-20) \p \v 9 Lakea e huriki a murimuri vona ri nanea ge tuveve polo a pelegona nita vaka­kika. \v 10 \x * \xo 8:10 \xt Ais 6:9-10\x*E Isu i koli i ta maea, “A Vure i habi a lohokanga ne mua, mu gu lohoka vona a maki kapiloho na harikianga na Vure. Pali e huriki ranga, a ta vakakika ne ria, nahea ri gi longokilala, ge manga a ngava ni here puru hosi na Hinere, i ta maea, \q1 ‘Ri matai, pali i uka ma ri matakilala. \q2 Ri longo, pali i uka ma ri longokilala.’ \p \v 11 “A pelegona a nivakakika i maea: A vutuna vit i manga a nitana Vure. \v 12 A vutuna ri boru puru na dala ri manga e huriki ri longo a ngava. Muri i valai a hanitu i panaho tala a ngava na hatene ria, i uka ma ri gi luhoi tora, i uka ma ri gi bole a nimahuri vakaroro. \p \v 13 “A maka vutuna vit ri boru langa na kedo ri manga e huriki ri longo a nitana Vure, ri vivi ni luhoi torea, pali i uka ma ri ngarua ge dili na hatene ria. Ri ramai na parava popote kunana, pali a parava na nitoni i bele, ri boru. \p \v 14 “A maka vutuna vit ri boru langa na hini i rako vona a barakau, ri manga e huriki ri longo a ngava, pali ri muri mai a ningaru ne ria kunana. Ri loho lege lae na nimade ne ria, na mahala, na bagetua, lakea i putukari ria ni vakabele a kanene ria. \p \v 15 “A maka vutuna vit ri boru langa na malala kamumu ri manga e huriki a bakovi kamumu, a bakovi ni ta muholi. Ri longo a nitana Vure, ri ru na hatene ria, ri lohotata vona. Na tahuna ri lohotata na ngava, ri hatenono, bara ri vakabele a kanene ria i kupo. \s1 A Nipara \r (Markus 4:21-25) \p \v 16 \x * \xo 8:16 \xt Mat 5:15; Luk 11:33\x*“I uka ma si namia a lam muri si gi kavi­tagua. A lam bara si vakatavorea, lakea e rei a viri i valai bara i masia a hini palala. \v 17 \x * \xo 8:17 \xt Mat 10:26; Luk 12:2\x*A rabu lobo ni rata kapi­loho bara ni vakalongo lae muri ma. A maki ni ruhulolo, bara i bele kavakava. \v 18 \x * \xo 8:18 \xt Mat 25:29; Luk 19:26\x*E rei a viri i longokilala a ngava bara ni habi tabu ranga. A viri i uka ma i longokilala a ngava, pali ra ngava i luhoi ta i longokilala, bara ni bole hamule vona. I mavonga, mu luhoi kamumu a ngava mu longo.” \s1 E Rei e Kinane Isu, e Turana mai? \r (Mateo 12:46-50; Markus 3:31-35) \p \v 19 Na parava tara e kinana e turana mai ri valai ri gi masia e Isu, pali ri keri ni dili, a vuhuna ri ala kupo e huriki ri made, ri longoa e Isu i vara. \v 20 Lakea a bakovi tara i vakalongoa e Isu, i ta maea, “E kinamu, e tarimu mai to pesi polovavo, to ngaru ni matai ioe.” \p \v 21 E Isu i koli i ta maea, “E nana, e turagu mai re huriki ri longo a nitana Vure, ri muri mai a ngavana.” \s1 E Isu i Takia a Taiava Ge Pasipuru \r (Mateo 8:23-27; Markus 4:35-41) \p \v 22 Na parava tara e Isu i tura e huriki a murimuri i ta maea, “Si vano si gi lakea na tabeke tara na darilomu.” Lakea ri rike na aga ri vano. \v 23 Na tahuna ri vore lokovonga, e Isu i mahita. I pori ngane a taiava i toko dili na aga, a dari i ratea a aga i popote ge mabubu. \p \v 24 E huriki a murimuri ri vangoa e Isu ri ta maea, “Bakovi Dagi, Bakovi Dagi, i popote bara i mabubu a aga. Bara si pasiri!” \p Lakea e Isu i pesi rike i tahate a vilu a naru, naha ru gu pori. Lakea i pasi puru a taiava, i malilo a dari. \v 25 E Isu i nana e huriki a murimuri vona i ta maea, “I vai a niluhoi ne mua?” \p E huriki a murimuri ri mangenge ri ngapa, lakea ri vanana, “E rei a viri iea? I vakuku a vilu a dari, ru longototoa!” \s1 E Isu i Lili Tala a Hanitu \r (Mateo 8:28-34; Markus 5:1-20) \p \v 26 Ri bele na tabeke ne Gerasa, na tabeke tara na Darilomu e Galili. \v 27-29 Na tahuna e Isu i page raga na aga, i masia a bakovi tara, i dili vona a hanitu. A bakovi iea a bakovi na tanga e Gerasa. E huriki na tanga bara ri kolo a vahana a limana na sen. I balaka kupo pali i ratea a hanitu, i rakudu gareka a sen, lakea a hanitu i lili talea na tanga ge made na robo i ngeki. I tabaka pali i uka ma i rodo a varakia, i uka ma i mahita na ruma. I mahita kunana na murine huriki ri mate. Lakea na tahuna e Isu i masia, i takia a hanitu ge pagitala vona a bakovi iea. Ngane a bakovi iea i mahita puru na vahane Isu, i gale tala dagi, i ta maea, “Isu, Tuna Vure Meli Liu, go rata navai iau? A nana tora ioe, naha ni ratapile iau!” \p \v 30 Lakea e Isu i nanea, “E rei a ramu?” \p I koli, i ta maea, “A ragu e Tara,” a vuhuna i kupo e huriki a hanitu ri dili vona. \v 31 E huriki a hanitu ri nana torea e Isu nahea ge tono ria ri gi lakea na lovo i marangeo. \p \v 32 A kabuna boro ri kakani na dahana kupona. E huriki a hanitu ri nana torea e Isu ge tono ria lakea na kabuna boro. Lakea e Isu i longo. \v 33 E huriki a hanitu ri pagitala na bakovi, ri vano ri dili na maka boro. Muri a kabuna boro ri nunu raga na gali, ri to na darilomu, ri pasiri. \p \v 34 Na tahuna e huriki a matakari na boro ri masia, ri ha, ri vakalongo e huriki na tanga, na robo tabukoi vonga. \v 35 Lakea e huriki ri vano ri gi masia ra maki i bele. Na tahuna ri bele ne Isu, ri masia ra bakovi i pagitala vona e huriki a hanitu, i made tabukoi na vahane Isu. I lobo vona pali a nimanga, i rea mule a varakia vona. Na tahuna ri masia, ri mangenge. \v 36 Ngane e huriki ri masia a naro iea i ratea e Isu, ri vakalongo e huriki ri bele taho ria vonga, ri taki ria ne Isu i korimule navia a bakovi iea ne huriki a hanitu. \v 37-39 Lakea e huriki a bakovi a ngatavine na robo e Gerasa ri takia e Isu ge vano, a vuhuna ri mangenge hateka. \p A bakovi i pagitala vona e huriki a hanitu i ngaru ni laho turane Isu. Pali e Isu i tono mulea, i ta maea, “O hamule lakea na tanga vomu, o vakalongo e huriki vonga na maki kamumu hateka a Vure i rata virihi ioe vona.” Lakea e Isu i rike na aga, i vano. A bakovi iea i hamule lakea na tanga vona, i vakalongo e huriki vonga ne Isu i kori hatekea, i lili tala e huriki a hanitu vona. \s1 E Isu i Vakamahuri a Koma \r (Mateo 9:18-26; Markus 5:21-43) \p \v 40 E Isu i hamule tabu lakea na tabeke tara na darilomu, lakea e huriki ri taguia, a vuhuna ri pasimata vona. \v 41 Muri i valai tara bakovi, a rane Ierus. Ia a matakari na roho na vaponga. I tabuli puru tabukoi na vahane Isu, i takia ge valai na ruma vona. \v 42 I ngarua ge valai, a vuhuna i popote ge mate e tuna a madiva, a koma ngatavine. Ra koma iea, a pida vona i ravulu a polona i rua. \p Na tahuna e Isu i laho lokovonga, e huriki ri tango kapia. \v 43 A ngatavine tara i laho turane ria i pori vona a dara na pida i ravulu a polona i rua. E huriki a dokta ri keri ni koria. \v 44 I laho valai muri ne Isu, i padoia a ngutuna varakia vona. I malaviriri kunana i lobo ni pori a darana. \p \v 45 Lakea e Isu i nana maea, “E rei i padoi iau?” \p Ri lavuni e huriki, lakea e Petrus i ta maea, “Bakovi Dagi, e huriki ri pesi vatutu hateka ri tango kapi ioe.” \p \v 46 Lakea e Isu i ta maea, “I tahoka tara viri i padoi iau. A lohoka vona, a vuhuna a hatakia a nitora nau i vakatavaga ia pali.” \p \v 47 A ngatavine i lohoka ngane i uka ma ge kapiloho tabu, lakea i laho vakulukulu valai, i tabuli puru tabukoi na vahane Isu. Na matane huriki lobo, i vakalongo i navai i padoia e Isu, lakea i vakalongo tabu vona a dara i lobo liu ni pori vona. \v 48 \x * \xo 8:48 \xt Luk 7:50\x*Muri e Isu i takia a ngatavine, “O tugu, ioe o mahuri a vuhuna o luhoi tora iau. O vano na nivalemu.” \p \v 49 E Isu i tabana ni ta, a vinuru tara i bele, i valai na ruma e Iairus, a matakari na roho na vaponga, i ta maea, “E tumu i mate pali. Naha ni vakapae tabua a mari ni tovo.” \p \v 50 E Isu i longoa a ngava iea, lakea i takia e Iairus, i ta maea, “Naha ni mangenge. O luhoi tora iau. E tumu bara i mahuri tabu.” \p \v 51 Na tahuna e Isu i bele na ruma ne Iairus, i koi ne huriki lobo ri gi dili na ruma. I tuli kunana e Petrus, e Ioanes, e Iakop, turana e kinana e tamana sirula i mate. \v 52 E huriki ri made muga vonga ri dua, ri taringia. Pali e Isu i taki ria i ta maea, “Naha ni tangi. A sirula i uka ma i mate, i mahita kunana.” \p \v 53 Lakea ri nongo vakia e Isu, a vuhuna ri lohoka vona a sirula i mate muholi pali. \v 54 Pali e Isu i nugua a limana sirula, i ta maea, “Sirula, o pesi rike!” \v 55 Lakea a hanuna i hamule maia. I malaviriri kunana i pesi rike. Muri e Isu i taki ria ri gi vakania. \v 56 E tamana e kinana i ubi rua a ngapa, pali e Isu i taki tora rua, nahea ru gu vakalongoa tara viri vona a maki i bele. \c 9 \s1 E Isu i Rudu Tala a Apostolo Vona \r (Mateo 10:5-15; Markus 6:7-13) \p \v 1 Muri e Isu i gale palupu e huriki a apostolo vona ala ravulu a polona i rua, i habi a leho ne ria, a nitora ri gi lili tala a hanitu, ri gi vakatavaga e huriki ri giloa. \v 2 I rudu tala ria, ri gi vara vona a harikianga na Vure, ri gi vakamahuri e huriki ri giloa. \v 3 \x * \xo 9:3 \xt Luk 10:4-11\x*I taki ria, i ta maea, “Naha ni bolea tara maki na tahuna mu havai. Naha ni bole a kodo. Naha ni bole a hole. Naha ni bole a maki ni kani. Naha ni bole a moni. Naha ni bole a varakia ge rua. \v 4 E rei a tanga mu dili vona, mu made na ruma ge taku kunana. \v 5 E rei a tanga i uka ma i tagui mua, mu kurudu pasi a habulo na vahane mua, mu ha taroa, bara i vakasiri ria ri tahoka a ngava.” \p \v 6 Lakea e huriki a apostolo ne Isu ri vano, ri laho lae na maka tanga, ri vara na Velenga Kamumu, ri vakamahuri e huriki ri giloa. \s1 E Herod i Ngaru ni Lohoka Vona e Isu \r (Mateo 14:1-2; Markus 6:14-16) \p \v 7 \x * \xo 9:7 \xt Mat 16:14; Mrk 8:28; Luk 9:19\x*E Herod, a hariki, i longo a maka maki i rata e Isu. I luhoi lege lae a vuhuna e huriki ranga ri takia e Isu ta ia e Ioanes i mahuri mule na nimate. \v 8 E huriki ranga ri takia e Isu ta ia e Elaisa i bele tabu. E huriki ranga tabu ri takia e Isu ta ia a propet hosi tara i mahuri mule. \v 9 \x * \xo 9:9 \xt Luk 23:8\x*Pali e Herod i ta maea, “Iau a palakudua hosi a lohone Ioanes. Pali e rei ra viri iea a longoa i rata a maka maki nga?” Lakea i ngaru ni masia e Isu. \s1 E Isu i Vakani e Huriki ala Kupo \r (Mateo 14:13-21; Markus 6:30-44; Ioanes 6:1-13) \p \v 10 Na tahuna e huriki a apostolo ne Isu ri hamule pali, ri vakalongo e Isu vona a maka maki ri rata. Muri e Isu i tuli ria, ri vano, ri lakea na tanga dagi tara ni gale e Betsaida. \v 11 Pali e huriki ri longoa a hini e Isu i lakea vona, lakea ri muri mai ia. Na tahuna ri bele, e Isu i tagui ria, i vara ria na harikianga na Vure, i vakatavaga e huriki ri giloa. \p \v 12 Na malunga liu, e huriki a apostolo vona ala ravulu a polona i rua ri takia e Isu, ri ta maea, “A hini si made vona i ngeki. O taki e huriki ri gi vano, ri gi lakea na maka tanga tabukoi, ri gi matakana a maki ni kani, a murina ni mahita.” \p \v 13 Pali e Isu i koli, i ta maea, “Mu vakani ria.” \p Pali ri ta maea, “Mi tahoka kunana a bret i lima, a manu i rua. Ioe bara o ngaru mi gi habi a maki ne ria ri gi kani, bara si kona taro a maki bara i kara ria.” \v 14 E huriki a bakovi ri made vonga ri ala rangale lima (5,000). \p Lakea e Isu i taki e huriki a murimuri vona, i ta maea, “Mu vakamade kabuna ria ravulu lima, ravulu lima.” \p \v 15 Lakea ri rata manga a hini e Isu i taki, ri vakamade kabuna ria. \v 16 Muri e Isu i bole rike a bret i lima, a manu i rua. I mata rike na hunu, i kavurikea a Vure. Muri i keve a bret, i putu a manu, i habi ne huriki a murimuri vona ri gi veru. \v 17 E huriki lobo ri kani, ri maru. Muri ri tahoni na kulopi i ravulu a polona i rua a kalavana maki ni kani. \s1 E Isu Ia e Rei Muholi \r (Mateo 16:13-19; Markus 8:27-29) \p \v 18 Na parava tara e Isu i vasileki kikeri. E huriki a murimuri vona ri valai, lakea e Isu i nana ria i ta maea, “Re huriki, ri luhoi iau, ge iau e rei?” \p \v 19 \x * \xo 9:19 \xt Luk 9:7-8\x*Ri koli ri ta maea, “E huriki ranga ri taki ioe, ta ioe e Ioanes, a mari ni vahilolo. Pali e huriki ranga ri taki ioe, ta ioe e Elaisa. Pali e huriki ranga ri taki ioe, ta ioe a propet hosi tara i mahuri mule tabu.” \p \v 20 \x * \xo 9:20 \xt Ion 6:68-69\x*Lakea e Isu i nana ria, “Pali mua, mu luhoi iau, ge iau e rei?” \p Lakea e Petrus i koli i ta maea, “Ioe e Kristo. A Vure i rudu ioe o valai.” \s1 E Isu Bara i Mate i Mahuri Mule \r (Mateo 16:20-28; Markus 8:30; 9:1) \p \v 21 Lakea e Isu i taki tora ria, nahea ri gi vakalongoa tara viri, i ta maea, \v 22 \x * \xo 9:22 \xt Luk 9:44; 18:32-33\x*“A Tuna Bakovi bara i bole a nimadihi i kupo. E huriki a gare, a prister dagi, a mari na vinara bara ri marikoi vona, ri rabalakia. Muri na parava i tolu bara i pesi rike mule na matenga.” \p \v 23 \x * \xo 9:23 \xt Mat 10:38; Luk 14:27\x*Muri i taki ria lobo, i ta maea, “E rei a viri i ngaru ni muri nau, ge lohopile a ningaru vona, ge kalohoa na parava vakaroro a kai tavalavala vona, ge ramai iau. \v 24 \x * \xo 9:24 \xt Mat 10:39; Luk 17:33; Ion 12:25\x*E huriki ri hataro iau, ne vona ni korimule a kuline ria, bara ri velu. Pali e huriki ri mate a vuhuna ri ramai iau, bara ri bole a nimahuri vakaroro. \v 25 Ge ra a viri i tahoka a mahala lobo na malala, pali ge velu ia? \v 26 \x * \xo 9:26 \xt Mat 10:33; Luk 12:9\x*E rei a viri i maruhu nau, i maruhu na ngava nau, iau, a Tuna Bakovi, bara maruhu vona na tahuna a valai na bagetuanga nau, a bagetuanga ne Tata, a bagetua ne huriki a agelo kamumu. \v 27 A taki muholi mua, i ranga ne mua, ra mu pepesi koea, i uka ma mu gu mate ma, bara mu matai a harikianga na Vure.” \s1 A Kakaine Isu i Mareli \r (Mateo 17:1-13; Markus 9:2-13) \p \v 28 Na parava i polotolu muri ne Isu i taki ra ngava nga, i tuli e Petrus, e Ioanes, e Iakop, to sike na lolo ge vasileki. \v 29 Na tahuna e Isu i vasileki, a matana i mapulo, i mata tebi. A varakia vona i parahidi manga a vila i maravila. \v 30-31 \x * \xo 9:30-31 \xt Luk 9:22\x*A bakovi ala rua, e Moses e Elaisa, ru bele vakaturutu turana bagetuanga na hunu, ru ta turana e Isu. To vata vona e Isu ge mate o Ierusalem. \v 32 \x * \xo 9:32 \xt 2Pe 1:16-18\x*E Petrus turana e vikirua to mahita mate, pali na tahuna to hadongo, to masia a nipara ne Isu turana bakovi nga ru pepesi turana. \v 33 Na tahuna e Moses e Elisa ta ru gu pe purua e Isu, lakea e Petrus i takia e Isu i ta maea, “Bakovi Dagi, i kamumu hateka mete valai. Mete ge hae a kape ge tolu: ne vomu tara, ne Moses tara, ne Elaisa tara.” E Petrus i ta tavulavula kunana. \p \v 34 Na tahuna e Petrus i ta ta, a havu i puru i kavitagu tou, lakea to mangenge. \v 35 \x * \xo 9:35 \xt Luk 3:22\x*A lohona viri tara i gale tala na bubu, i ta maea, “Ia e Tugu, a vulakia pali. Mu longo mai a ngavana.” \v 36 Na tahuna i ta lobo pali, to masia e Isu kikeri i pepesi vonga. Muri e Petrus, e Ioanes, e Iakop i uka ma to vakalongo lae vona a maki to matai. To mangulukari kunana. \s1 E Isu i Kori Mule a Riau \r (Mateo 17:14-21; Markus 9:14-29) \p \v 37 Na parava muri ri raga puru na lolo. Na tahuna ri puru pali na lolo, ri matai e huriki ala kupo ri davea e Isu. \v 38 A bakovi tara i pesi turane ria i gale tala, i ta maea, “Mari ni tovo, a ngaru ioe go koria e tugu a bakovi, a madiva. \v 39 Na parava ranga, a hanitu i dili vona, i ratea i haloho vakaturutu, i tangi torutoru, i bubu vona a vere a ngavana. Muri, na tahuna e tugu i malulu liu a tuhana, a hanitu bara i ha taroa. \v 40 A nana tora pali e huriki a murimuri vomu ta ri gi korimulea, pali ri keri.” \p \v 41 Lakea e Isu i ta maea, “Mua o huriki na tahuna mona, i uka ma mu luhoi torea a Vure. A narone mua i hale hateka. Ge navai? Ga hatenono mavonga ni dava mua, mu gu luhoi tora iau?” \p Muri i takia a bakovi iea, i ta maea, “O tuli vilia e tumu.” \p \v 42 Na tahuna a koma i laho valai ne Isu, a hanitu i voro purua na malala, i ratea i tangi torutoru. Lakea e Isu i tahatea a hanitu, i korimulea a riau, muri i habi mulea ne tamana. \v 43 E huriki lobo ri ngapa vona a nitora dagi na Vure. \p Na tahuna e huriki ri vata lae vona a maki e Isu i ratea, lakea i taki e huriki a murimuri vona i ta maea, \v 44 \x * \xo 9:44 \xt Luk 9:22\x*“Mu longo kamumu a maki ga taki mua vona. A Tuna Bakovi i tabukoi bara ni habi na limane huriki a bakovi.” \p \v 45 \x * \xo 9:45 \xt Luk 18:34\x*Pali e huriki a murimuri i uka ma ri longokilalea a pelegona ngavana, a vuhuna ni ruhulolo ne ria. Ri mangenge ni nanea ge taki talea ne ria a pelegona. \s1 E Rei a Viri Ge Dagi Liu \r (Mateo 18:1-5; Markus 9:33-37) \p \v 46 \x * \xo 9:46 \xt Luk 22:24\x*Ngane e huriki a murimuri ri vaka­tubu ni vahehe lae ne rei ne ria i dagi hateka. \v 47 E Isu i lohoka vona a niluhoi ne ria, i tulia a koma tara, i vakapesia tabukoi vona. \v 48 \x * \xo 9:48 \xt Mat 10:40\x*Muri i taki ria, i ta maea, “E rei a viri i taguia a koma kiroko maea na ragu, i tagui iau. E rei a viri i tagui iau, i taguia ra viri i rudu iau a valai. E rei a viri a bakovi tavula ne mua lobo, ia kunana a viri bara i muga ne mua.” \p \v 49 E Ioanes i ta rike i ta maea, “Bakovi Dagi, mi masia tara bakovi i lili tala a hanitu na ramu, lakea mi tahatea, a vuhuna i uka ma ia a tara ne hita.” \p \v 50 \x * \xo 9:50 \xt Mat 12:30; Luk 11:23\x*E Isu i koli i ta maea, “Naha ni ta pupukari vona. E huriki i uka ma ri tepu mua, ria a turane mua.” \s1 E Huriki a Samaria Ri Koi ne Isu \p \v 51 I tabukoi ngane e Isu ge sike na hunu, lakea i luhoi tora ni vakatubu ni havai lakea o Ierusalem. \v 52 I rudu muga a vinuru vona ri gi lakea na tanga tara na tabeke ne Samaria, ri gi pelekado a dalana, ge made popote vonga. \v 53 Pali e huriki vonga i uka ma ri garinga mai ia, a vuhuna i laho lakea o Ierusalem. \v 54 \x * \xo 9:54 \xt 2Ki 1:9-16\x*Na tahuna e Iakop e Ioanes ru masia a naro ne ria, ru takia e Isu, ru ta maea, “Bakovi Dagi, miri gi rudu raha ria, ge puru valai na hunu a kanono, ge gutuparina e huriki nga.” \p \v 55 Pali e Isu i tahate rua. \v 56 Muri ri laho polopolo lokovonga, ri made na tanga tara. \s1 A Rabu ni Muri Mai e Isu \r (Mateo 8:19-22) \p \v 57 Na tahuna ri laho na dala, a bakovi tara i takia e Isu, i ta maea, “I vai a hini go lakea vona, ga muri mai ioe kunana.” \p \v 58 Lakea e Isu i koli i ta maea, “A kaugara i tahoka a dupina i mahita vona. A kadirovo i tahoka a nuna i mahita vona. Pali a Tuna Bakovi i uka ruma ge mahita vona.” \p \v 59 E Isu i taki tabua tara bakovi i ta maea, “O muri nau.” \p Pali a bakovi iea i koli, i ta maea, “Bakovi Dagi, ga vano taro ga tanua e tata.” \p \v 60 Lakea e Isu i takia, i ta maea, “E huriki ri made na uvo ri manga e huriki a viri ri mate pali. O taparaki ria ri gi tanu e huriki a viri ne ria. Pali ioe, o vano o vakalongo e huriki na harikianga na Vure.” \p \v 61 \x * \xo 9:61 \xt 1Ki 19:20\x*A bakovi tara i valai tabu ne Isu i ta maea, “Bakovi Dagi, iau a ngaru ni muri vomu. Pali ga vano taro ga tarulu puru a kabu nau.” \p \v 62 Lakea e Isu i koli, i ta maea, “A bakovi i vakatubu ni leho na hania, pali i leho matagege, i uka ma i kara ge leho na harikianga na Vure.” \c 10 \s1 E Isu i Rudu Tala e Huriki a Murimuri Vona \p \v 1 \x * \xo 10:1 \xt Mrk 6:7\x*Muri e Bakovi Dagi i vulaki tabu a bakovi ala ravulu polorua a polona i rua, i rudu tala ria ruarua, ri gi muga lakea na maka tanga e Isu i ngaru ge made ne ria. \v 2 \x * \xo 10:2 \xt Mat 9:37-38; Ion 4:35\x*I taki ria, i ta maea, “A maki ni kani na hania i kupo hateka, pali e huriki a bakovi ni mirio i uka ma ri ala kupo hateka. Lakea mu nanea a tahona hania ge rudu valai tabu ranga bakovi ri gi mirio. \v 3 \x * \xo 10:3 \xt Mat 10:16\x*Mu vano ngane! A rudu tala mua manga a tuna sipsip ri laho na kurukuruna kabu na kaugara. \v 4 \x * \xo 10:4 \xt Mat 10:7-14; Mrk 6:8-11; Luk 9:3-5\x*Naha ni bole a hole. Naha ni rodo a vahapolo. Naha ni vakapae ni ta turana viri na dala. \p \v 5 “Na tahuna mu dili na ruma na viri, mu takia, ‘O made na nivalemu.’ \v 6 A bakovi na nivalemu ge made vonga, a nivalemu bara i rike vona. Pali a bakovi i made vonga i uka ma ga bakovi na nivalemu, a nivalemu bara i hamule mai mua. \v 7 \x * \xo 10:7 \xt 1Ko 9:6-14; 1Tim 5:18\x*Mu mahita na ruma i taku kunana. Mu made na ruma iea, mu kani mu ninu a maki ni habi ne mua, a vuhuna a vora na leho i tahoka a mapana. \p \v 8 \x * \xo 10:8 \xt 1Ko 10:27\x*“Na tahuna mu dili na tanga tara, lakea e huriki ri gi tagui mua, mu kani a maki ri habi ne mua. \v 9 Mu kori e huriki vonga ri giloa, mu taki ria, mu ta maea, ‘A harikianga na Vure i bele tabukoi pali ne mua.’ \v 10 Pali na tahuna mu dili na tanga dagi tara, i uka ma ri tagui mua, mu pesi na matane ria, mu ta maea, \v 11 \x * \xo 10:11 \xt Apo 13:51; 18:6\x*‘Miri puraki vuroki a habulo na tanga ne mua i madoko na vahane maria, a vuhuna mu rata hale maria. Pali ngane mu luhoi kamumu: A harikianga na Vure i bele tabukoi pali.’ \v 12 \x * \xo 10:12 \xt Vuh 19:24-25; Mat 10:15; 11:24\x*A taki mua, na nilobona parava a nimadihi bara i bole e huriki na tanga iea bara i dagi hateka na nimadihi i bolea e huriki na tanga e Sodoma.” \s1 E Huriki i Uka Ma Ri Pulo a Vilone Ria \r (Mateo 11:20-24) \p \v 13 Muri e Isu i ta maea, “Mua o huriki a bakovi a ngatavine o Korasin, o Betsaida, a Vure bara i ratapile mua! A maka nivakasiri a rata na tanga ne mua, bara ni rata hosi o Tair, o Sidon, bara ri pulo malaviriri a vilone ria, ri rodo a mohu, ri voro tapa mule ne ria a habulo. \p \v 14 “Na parava a Vure ge pelekado e huriki vona, a nimadihi bara mu bolea bara i dagi hateka na nimadihi bara ri bole e huriki na tanga e Tair e Sidon. \v 15 Mua o huriki a bakovi a ngatavine o Kapernaum, mu luhoi a Vure ge bole rike mua na hunu? I uka liu! Bara i voro puru mua na tanga ne huriki ri mate pali. \p \v 16 \x * \xo 10:16 \xt Mat 10:40; Luk 9:48; Ion 5:23\x*“E rei a viri i longo mai mua, i longo mai iau. E rei a viri i marikoi mua, i marikoi iau. E rei a viri i marikoi iau, i marikoi vona ra viri i rudu iau a valai.” \s1 E Huriki a Apostolo Ri Hamule \p \v 17 Na tahuna e huriki ala ravulu polo rua a polona i rua ri hamule, ri vivi hateka, ri ta maea, “Bakovi Dagi, mi kurahia a ramu, lakea e huriki a hanitu ri longototo mia.” \p \v 18 \x * \xo 10:18 \xt Ion 12:31; Kap 12:8-9\x*E Isu i koli i ta maea, “A masia e Satan i boru valai na hunu, i manga a vila. \v 19 \x * \xo 10:19 \xt Sng 91:13; Mrk 16:18\x*A habia pali ne mua a nitora mu gu pahamomo a mata, a kira, mu gu rangi a nitora na pile ne hita, e Satan. I uka tara maki ge ratapile mua. \v 20 \x * \xo 10:20 \xt Pili 4:3; Kap 3:5\x*Pali naha ni vivi vona e huriki a hanitu ri longototo mua. A maki mu vivi vona, a rane mua ni here puru pali na hunu.” \s1 E Isu i Kavurikea a Vure \r (Mateo 11:25-27; Markus 13:16-17) \p \v 21 Muri a Hanu Kiripiripi i ratea e Isu i vivi, lakea i ta maea, “O Tata, ioe a Bakovi Dagi na hunu a malala. A kavurike ioe, a vuhuna o vakasiri a nitamu ne huriki a bakovi tavula, pali o ruhuloloa ne huriki ri luhoi ta ri lohoka hateka. I muholi, o Tata, o muri mai a ningaru vomu o rata mavonga.” \p \v 22 \x * \xo 10:22 \xt Ion 3:35; 10:15\x*Muri e Isu i ta maea, “E Tata i ru na limagu a maki lobo. I uka tara viri ge lohoka vona e Tuna. E Tata kunana i lohoka vona. E Tata tara i uka tara viri ge lohoka vona. E Tuna kunana i lohoka vona. Na tahuna e Tuna bara i vulaki e huriki ranga, ria ranga bara ri lohoka ne Tata.” \p \v 23 Muri, e Isu kunana i made turana e huriki a murimuri, lakea i taki ria, i ta maea, “I kamumu hateka mu matai a maka maki nga. Mu vivi, \v 24 a vuhuna e huriki a propet a hariki hosi ri ngaru hateka ni matai a maki mu matai ngane, pali i uka ma ri matai. Ri ngaru ni longo a maki mu longo ngane, pali i uka ma ri longo.” \s1 A Bakovi Kamumu o Samaria \p \v 25 \x * \xo 10:25 \xt Mat 22:35-40; Luk 18:18\x*Na parava tara a mari na vinara tara i pesi rike, i tonia e Isu, i nana maea, “Mari ni tovo, a ra maki ga ratea ga bole a nimahuri vakaroro?” \p \v 26 Pali e Isu i koli i nana tabua, “Ra ngava ni here puru na vinara, i ta navai?” \p \v 27 \x * \xo 10:27 \xt Vin 6:5; Levi 19:18\x*A mari na vinara i koli i ta maea, “A vinara i maea, ‘O ngarua e Bakovi Dagi a Vure vomu. O ngarua na hatemu lobo, na hanumu lobo, na nitora vomu lobo, na niluhoi vomu lobo. O ngarua e turamu i manga a hini o ngaru mule ioe.’” \p \v 28 \x * \xo 10:28 \xt Levi 18:5\x*E Isu i koli i ta maea, “O koli kamumu hateka. O rata mavonga bara o bole a nimahuri vakaroro.” \p \v 29 Pali a mari na vinara i ngaru ni vakasiri e huriki a ninana vona i kamumu, lakea i nana tabua, “E rei e turagu?” \p \v 30 Lakea e Isu i koli i ta maea, “A bakovi tara i pea e Ierusalem i laho puru o Ieriko. Pali e huriki a panaho ri lakavua na dala, ri kali vuroki a varakia vona, ri panaho a maki lobo vona, ri ubi pilea, ri taparakia vonga ge mate, ri vano ria. \v 31 A prister tara i laho muri valai. Na tahuna i masia a bakovi iea i tabuli mavonga na dala, i laho polo lele vona, i vano. \v 32 Muri, a bakovi tara na kabu ne Levi i valai i masia a bakovi iea i tabuli mavonga na dala, lakea ia tara i laho polo lele vona, i vano. \v 33 Pali muri a bakovi tara o Samaria i laho puru valai. Na tahuna i bele vona a hini i tabuli vona a bakovi, i masia, i dodoa. \v 34 I guru puru na harena lebo vona a nibiri, a vain. I kae karia a harena lebo. Muri i vakamadea na donki vona, i bole lakea na roho na mosi, i matakaria vonga. \v 35 Na parava muri i bole tala a moni a silva i rua, i habi na tahona roho na mosi. Muri i takia, i ta maea, ‘O matakari kamumua koea. Muri ga hamule valai tabu, ga koli mule ranga maki o matakaria vona.’ \p \v 36 “E rei ne tou o luhoia ge ia e turana bakovi iea, ra ri ratapilea e huriki a panaho?” \p \v 37 A mari na vinara i koli i ta maea, “E turana, ra viri i dodoa.” \p Lakea e Isu i takia, “O vano, o rata mavonga.” \s1 E Isu i Lakea na Ruma ne Marta e Maria \p \v 38 Na tahuna e Isu turana e huriki a murimuri vona ri lalaho sike o Ierusalem, ri bele vona tara tanga. Lakea a ngatavine tara, a rane Marta, i taguia e Isu, i takia ge kani taro na ruma vona. \v 39 \x * \xo 10:39 \xt Ion 11:1; 12:2-3\x*E Marta i tahoka e tarina, a rana e Maria. E Maria i made puru tabukoi na vahane Bakovi Dagi, i longo a ngavana. \v 40 Pali e Marta i luhoi hateka a maka leho vona, lakea i valai ne Isu i ta maea, “Bakovi Dagi, o masia e tarigu. I uka ma i tuhori iau na leho. O takia ge tuhori iau!” \p \v 41 Pali e Bakovi Dagi i koli, i ta maea, “Marta, Marta. Ioe o luhoi hateka a maki i kupo. \v 42 \x * \xo 10:42 \xt Mat 6:33\x*A maki i taku kunana a maki muholi go luhoia. E Maria i vulakia pali a maki kamumu hateka. I uka ma ga vakatokua.” \c 11 \s1 A Rabu na Nivasileki \r (Mateo 6:9-15; 7:7-11) \p \v 1 Na tanga tara e Isu i vasileki. Na tahuna i vasileki lobo, lakea a murimuri vona tara i takia, “Bakovi Dagi, o tovo mia na nivasileki, i manga e Ioanes i tovo e huriki a murimuri vona.” \p \v 2 Lakea e Isu i koli i ta maea, “Na tahuna mu vasileki mu ta maea, \q1 ‘Tamane mia, \q1 mi ngaru e huriki ri gi togoa a ramu, \q1 a harikianga vomu ge valai. \q1 \v 3 O habi a maki ni kani ne mia na parava vakaroro. \q1 \v 4 O puga vuroki a naro hale ne mia, \q2 a vuhuna mia ranga mi puga vuroki a naro hale ne huriki lobo ri rata hale mia vona. \q1 Naha ni tuli mia mi gi dili na nitoni.’” \p \v 5 Muri e Isu i tuverei, i ta maea, “A bakovi tara i mahita. Na kuru rodo, i valai ngane e turana, i ta maea, ‘Turagu, o habi taro nau a bret ge tolu. \v 6 A mosi nau i bele ngane kunana, pali a bala a kinani ga vakania vona.’ \p \v 7 “Lakea a viri i mahita i kaha, i ta maea, ‘Naha ni vakapae ke. A tukaria pali a logo. E huriki e tugu ri mahita turagu pali. O vano. I uka ma ga pesi rike ga habia vomu tara maki.’” \p \v 8 Muri e Isu i taki ria, i ta maea, “A taki mua, ra bakovi i mahita, i uka ma ge koria ra turana i ngaru hatekea. Pali na tahuna e turana i nana hinituhana, bara i pesi rike i habi a maki ni kani vona, bara i vakalobo a ningaru vona. \v 9 A taki muholi mua, mu nana a maki mu ngaru, lakea a Vure bara i habi ne mua. Mu matakana a maki mu ngaru, lakea a Vure bara i kori mua mu bole. Mu tutulidi, a Vure bara i talea a hinebi, bara mu dili. \v 10 Mu rata mavonga, a vuhuna e huriki ri nana a maki, bara ri bole visi. E huriki ri matakana a maki, bara ri matavisi. E huriki ri tutulidi, bara ri dili visi.” \p \v 11 Muri e Isu i ta maea tabu, “E rei ne mua, ge nana a manu ge kani e tuna, ge habi a mata vona? \v 12 Pali e tuna ge ngarua a kio ge kani, ge habia vona a baneko? \v 13 Mua e huriki a bakovi hale, pali mu matakari kamumu e huriki e tune mua. E Tamane hita meli na hunu i kamumu hateka. Pali i navai mu luhoia i uka ma ge habi a Hanu Kiripiripi ne huriki ri nanea?” \s1 A Nitora ne Isu i Valai na Vure \r (Mateo 12:22-30; Markus 3:20-27) \p \v 14 Na parava tara e Isu i lili talea a hanitu i dili na bakovi, i ratea i keri ni ta. Na tahuna a hanitu i ha tala, a bakovi ngane i ta, lakea e huriki ri masia ri ngapa. \v 15 \x * \xo 11:15 \xt Mat 9:34; 10:25\x*Pali e huriki ranga ri ta maea, “I lili tala a hanitu na nitora ne Belsabub,\f + \fr 11:15 \ft E Belsabub, a rana tara e Satan.\f* a hariki ne huriki a hanitu.” \v 16 \x * \xo 11:16 \xt Mat 12:38\x*E huriki ranga ri ngaru ni tonia, ri taki tora ia ge rata a nivakasiri, ge vakasiria a nitora vona i valai na Vure. \p \v 17 Pali i lohoka na niluhoi ne ria, i ta maea, “A tanga dagi, e huriki a bakovi a ngatavine ri vaubi pololilo vona, bara i lobo tavula. E rei a kabu i uka ma ri pesi taku, ri vaubi mule ne ria, bara i lobo tavula a kabu iea. \v 18 Ra mua, mu taki iau ta a lili tala e huriki a hanitu na nitora ne Belsabub. Pali e Satan bara i lili tala mulea, a harikianga vona bara i lobo tavula. \v 19 Mu taki iau ta a lili tala a hanitu na nitora ne Belsabub. Pali e huriki a murimuri ne mua, a nitora ne rei ri lili tala a hanitu? Ngane e huriki a murimuri ne mua bara ri vakasiri mua mu varoru. \v 20 Pali iau a lili tala e huriki a hanitu na nitora na Vure. I vakasiri manga a harikianga na Vure i bele pali ne mua. \p \v 21 “Na tahuna a bakovi hateka tara i bole a lebo na vaubinga i tagaria a roho vona, a mahala vona bara i tabuli kamumu kunana. \v 22 \x * \xo 11:22 \xt Kol 2:15\x*Pali na tahuna a viri tara i gao hateka vona i vaubi turana, i ratapilea, bara i radi a maki na vaubinga vona ra i tagaria, i bole a mahala vona, i veru lae. \p \v 23 \x * \xo 11:23 \xt Luk 9:50\x*“A viri i uka ma i turagu, i marikoi iau. A viri i uka ma i leho turagu ni tuli e huriki ri gi valai na Vure, i vakaha e huriki na Vure.” \s1 A Hanitu i Hamule Tabu \r (Mateo 12:43-45) \p \v 24 E Isu i ta maea tabu, “Na tahuna a hanitu i pagitala na bakovi, i lakea na hini ngeki, i matakana a hini ge malo vona. Pali na tahuna i uka ma i matavisia tara hini ge malo vona, bara i ta maea, ‘Ga hamule lakea na ruma a pea.’ \v 25 Na tahuna i bele, i masia a ruma ni kovo tala, ni rata kamumu. \v 26 Lakea i vano i tuli valai a hanitu ala polorua ri hale hateka, lakea ri dili ri made vona. Muga, a nimadena bakovi i hale. Pali ngane a nimadena i hale liu.” \s1 E Rei e Huriki Ri Gi Vivi? \p \v 27 \x * \xo 11:27 \xt Luk 1:28,42,48\x*Na tahuna e Isu i ta ta na ngava nga, a ngatavine tara vonga na vaponga i gale tala i ta maea, “Ge vivi ra ngatavine i poda ioe i vakaruru ioe.” \p \v 28 Pali e Isu i koli i ta maea, “I uka. E huriki ri gi vivi, re huriki ri longo a nitana Vure, ri muri mai a ngavana.” \s1 A Naro ne Iona \r (Mateo 12:38-42; Markus 8:12) \p \v 29 \x * \xo 11:29 \xt Mat 16:4\x*Ngane i kupo hateka e huriki ri vapesihi ri longoa e Isu i ta ta. Lakea e Isu i taki ria i ta maea, “E huriki na tahuna mona ri hale. Ri nana ta ri gi matai a nivakasiri. Pali i uka ma ri gi masia tara nivakasiri. A nivakasiri i taku kunana bara ri masia, a nivakasiri ne Iona. \v 30 Iau, a Tuna Bakovi, iau a nivakasiri ne huriki a bakovi a ngatavine na tahuna mona, i manga e Iona hosi ia a nivakasiri ne huriki a bakovi a ngatavine o Ninive. \v 31 \x * \xo 11:31 \xt 1Ki 10:1-10\x*Hosi a hariki ngatavine o Siba\f + \fr 11:31 \ft E Siba a tanga o Aprika.\f* i havai valai ge longo a lohokanga ne Solomon. Iau a dagi hateka ne Solomon, pali mua i uka ma mu longototoa a lohokanga nau. Lakea muri ma na tahuna a Vure ge pelekado e huriki, a hariki ngatavine iea bara i pesi rike, i taki mua, ‘A Vure ge pelekado mua.’ \v 32 \x * \xo 11:32 \xt Iona 3:5-10\x*Hosi e huriki a bakovi a ngatavine o Ninive ri pulo a vilone ria na tahuna e Iona i vara ria. Pali iau a dagi hateka ne Iona, a vara mua, pali mua i uka ma mu pulo a vilone mua. Muri ma na tahuna a Vure ge pelekado e huriki, e huriki a Ninive bara ri pesi rike, ri taki mua, ‘A Vure ge pelekado mua.’ \s1 A Nipara na Kakaina Viri \r (Mateo 5:15; 6:22-23) \p \v 33 \x * \xo 11:33 \xt Mrk 4:21; Luk 8:16\x*“I uka tara viri ge namia a lam, muri ge kavitagua na ulo. A lam ni vakatavore, lakea e huriki ri dili na ruma bara ri masia a hini palala. \v 34 A matamu a nipara na kakaimu. Na tahuna a matamu i kamumu, a nipara i kori a kakaimu lobo. Na tahuna a matamu i hale, a kakaimu lobo i tabuli na uvo. \v 35 I mavonga kunana mu matakari kamumu a nipara pololilo ne mua i uka ma ge uvo. \v 36 Bara a kakaine mua i vonu vona a nipalala, pali i uka hini ge uvo vona, ngane bara mu palala manga a nipara i para langa ne mua.” \s1 E Isu i Tahate e Huriki a Pariseo \r (Mateo 23:1-36; Markus 12:38-40; Lukas 20:45-47) \p \v 37 Na tahuna e Isu i vara lobo, a Pariseo tara i takia ge kani turana. Lakea i vano, i dili na ruma, i made puru. \v 38 A Pariseo i turutu vona e Isu i uka ma i vahilolo a limana muga na nikani. \p \v 39 Pali e Bakovi Dagi i takia, i ta maea, “Mua o huriki a Pariseo mu paki ni ramai a maka vinara na kinani, na nininu, mu luhoi ta i rata mua mu malamala na matana Vure. Pali a hatene mua i katoki, mu kau a maki, mu rata a naro hale. \v 40 Mu manga! A Vure i rata varago a hini polovavo, a hini pololilo. \v 41 Pali bara mu kori e huriki a matasia na hatene mua, bara mu kabakaba na matana Vure. \p \v 42 “Mua o huriki a Pariseo, a Vure bara i ratapile mua, a vuhuna i uka ma mu rata a naro kamumu ne huriki a bakovi, i uka ma mu ngaru a Vure na hatene mua. Mu paki kunana ni veru na naguna i ravulu a maka maki kiroko vilihaliha, mu habi a naguna i taku i lakea na Vure. Bara mu ngaru ni habi a maki lakea na Vure, naha ni lohopile a vinara nga: mu vangaru, mu ngarua a Vure na hatene mua. \p \v 43 “Mua o huriki a Pariseo, a Vure ge pele­kado mua, a vuhuna mu ngaru ni made mugamuga na gula dagi na roho na vaponga, mu ngaru e huriki ri gi tagui mua na tahuna ri matai mua na mada. \p \v 44 “A Vure bara i ratapile mua, a vuhuna mu manga a lovo na viri i mate, i uka ma ni ru a kilakilana. E huriki ri laho langa, i uka ma ri lohoka vona.”\f + \fr 11:44 \ft Na tahuna e huriki a bakovi ri matai a Pariseo, ri matai a hini polovavo i mata kamumu hateka. E huriki a Pariseo ri ramai kamumu a maka vinara, ri mata manga a bakovi na Vure. Pali e huriki a Pariseo ri naro hale na hatene ria. I uka tara bakovi ge matakilala. I manga a lovo na viri i mate, i uka ma ni ru a kilakila vona. E huriki a bakovi a ngatavine bara ri laho langa, ri luhoi a malala kamumu kunana, i uka ma ri matakilaka vona a podana bakovi i mavuru polotano.\f* \p \v 45 A mari na vinara tara i koli a nitane Isu i ta maea, “Mari ni tovo, na tahuna o taki e huriki a Pariseo na ngava nga, o vakahale mia ranga.” \p \v 46 Lakea e Isu i koli i ta maea, “Pali mua ranga, a Vure bara i ratapile mua, a vuhuna mu rata a maka vinara i madihi hateka ni ramai, mu taki e huriki ri gi ramai, pali i uka ma mu tuhori popote ria. \p \v 47 “A Vure bara i ratapile mua, a vuhuna mu vakabagetu a lovo ne huriki a propet. Re huriki a propet e huriki e tubune mua ri rabalaki ria. \v 48 I mavonga mu vakasiri manga mu do rike a narone huriki e tubune mua, ri rabalaki e huriki a propet. Ria ri rabalaki, mua mu vakabagetu a lovo ne ria. \v 49 I mavonga, a lohokanga na Vure i ta maea, ‘Iau ga rudu lakea ne ria e huriki a propet, a apostolo, lakea bara ri rata tuhare ranga, ri rabalaki ranga.’ \v 50 I mavonga kunana, mua bara mu bole a vuranga na matenga ne huriki a propet lobo, i vakatubu na nitubu na malala. \v 51 Bara mu bole a vuranga na matenga ne huriki a propet, i vakatubu ne Abel i vano i harena ne Sakarias, ra viri i mate na kurukuruna dede, a tabeke ni gamai na roho na Vure. Iau a taki mua, a nimatene huriki a propet lobo, bara mu bole a vuranga ne ria. \p \v 52 “Mua o huriki a mari na vinara, a Vure bara i ratapile mua a vuhuna mu vakatoku ne huriki a lohokanga na Vure. Mua i uka ma mu ramai a nitana Vure, pali mu pupukari tabu e huriki ranga ri ngaru ni ramai.” \p \v 53 Na tahuna e Isu i pagitala na ruma, e huriki a Pariseo turana mari na vinara, ri vakatubu ni biu pilea. Ri rata a maka ninana viliha, \v 54 ri ngaru ni tamia, ge ratea tara ngava ri gi padi virihia vona. \c 12 \s1 Naha Ni Rabu Manga e Huriki a Pariseo \r (Mateo 10:26-27) \p \v 1 Na parava tara, e huriki a bakovi ala kupo ri vapopo turane Isu. Ri vaboletugu lae, a vuhuna ri ala kupo hateka. Lakea e Isu i vara muga e huriki a murimuri vona i ta maea, “Mu matadoko vona a is ne huriki a Pariseo, ra naro ni tabelebako. \v 2 \x * \xo 12:2 \xt Luk 8:17\x*A maki lobo ni ruhulolo bara ni vakasiri. A maki lobo ni kavitagu bara ni taki tala. \v 3 I mavonga kunana, a maki mu taki na uvo bara ni longo na hini palala. A ngava mu reme a viri vona pololilo na ruma bara ni vakalongo dagi na mada. \s1 Mu Mangenge na Vure Kunana \r (Mateo 10:28-31) \p \v 4 “Mua o huriki a turagu, a taki mua, naha ni mangenge ne huriki ri ngaru ni rabalaki a kakaine mua. Bara ri rabalaki a kakaine mua, pali a hanune mua, i uka ma ri gi rabalakia. \v 5 Ga vakalongo mua vona e rei a viri mu gu mangenge vona. Mu mangenge vona a viri i tahoka a nitora ni rabalaki mua, i tahoka a nitora ni voro puru a hanune mua na kanono. Muholi hateka, a taki mua, ia a viri bara mu mangenge vona. \p \v 6 “A sisiu i rua bara ni habi ni gi kona na 10 toea kunana, pali a Vure i uka ma i lohopilea tara. \v 7 \x * \xo 12:7 \xt Luk 12:24; Apo 27:34\x*Mua ranga, i gi lobo pali a lilina vune mua. I mavonga, naha ni mangenge. A Vure i ngaru hateka mua na kadirovo. A Vure i matakari a maka kadirovo. Mua ranga, a Vure bara i matakari mua. \s1 Naha Ni Maruhu ne Isu \r (Mateo 10:32-33; 12:32; 10:19-20) \p \v 8 “A taki muholi mua, e rei a viri i taki e huriki a bakovi ne ia a murimuri nau, iau, a Tuna Bakovi bara vakalongo e huriki a agelo na Vure ne ia a murimuri nau. \v 9 Pali e rei a viri i lavuni nau na matane huriki a bakovi, iau tara bara ta lavuni vona na matane huriki a agelo na Vure. \v 10 E rei a viri i ta hale na Tuna Bakovi, bara ni puga vuroki a naro hale vona. Pali e rei a viri i ta hale na Hanu Kiripiripi, a naro hale vona i uka ma ni gi puga vuroki. \v 11 \x * \xo 12:11 \xt Mrk 13:11; Luk 21:12-15\x*Na tahuna ni turari mua lakea na roho na vaponga, mu gu pesi na matane huriki a bakovi dagi, naha ni loholege lae mu gu kori navai mua. \v 12 A Hanu Kiripiripi bara i taki mua vona a ra ngava mu gu taki na tahuna iea.” \s1 A Nivakakika na Bakovi na Mahala \p \v 13 A viri tara ne huriki vonga i takia e Isu, i ta maea, “Mari ni tovo, o takia e turagu ge vaveru ne maria a mahala i pe puru e tamane maria na tahuna i mate.” \p \v 14 E Isu i koli i ta maea, “Bakovi, e rei i ru iau ga pelekado o ga kori marua vona a mahala i pe puru e tamane marua?” \p \v 15 \x * \xo 12:15 \xt 1Tim 6:9-10\x*Muri i taki e huriki, i ta maea, “Mu matadoko! Naha ni ngaru ioe go tahoka a mahala ge kupo. A bakovi bara i tahoka a mahala i kupo, ra mahala vona i uka ma ge habi a nimahuri vona.” \p \v 16 Muri i takia ne ria a nita vakakika iea, “A bakovi na mahala tara i tahoka a hania i vakabele a maki ni kani i kupo hateka. \v 17 I taki mulea, i ta maea, ‘A ra ga ratea ngane? A uka a roho dagi ga ru kadolu a maki ni kani vona.’ \p \v 18 “Muri i ta maea, ‘Ngane ga rata maea. Ga puka puru a maka roho ni ru kadolu a maki ni kani, ga hae rike tabu ria ri gi dagi. Muri bara ru kadolu a vit, a mahala nau. \v 19 Muri bara taki mule iau, a ta maea, “A tahoka a mahala i kupo, a ru kadolu na pida i kupo pali. Ngane ga made kunana, ga kani, ga ninu, ga pitei.” ’ \p \v 20 “Pali a Vure i takia i ta maea, ‘Ioe a manga! Na rodo iea bara o mate. Pali e rei ge bole polo a maka maki o rata puru?’ \p \v 21 \x * \xo 12:21 \xt Mat 6:19-20\x*“E huriki a bakovi na mahala, ri mavonga. Ri ru kadolu a mahala i kupo, pali na matana Vure, ria a matasia.” \s1 Naha Ni Loholege Lae \r (Mateo 6:25-34) \p \v 22 Muri e Isu i taki e huriki a murimuri vona i ta maea, “I mavonga a taki mua naha ni luhoi lege lae vona a nimade ne mua, a maki mu gu kani. Naha ni luhoi lege lae vona a kakaine mua, na a ra maki mu gu rodo. \v 23 A maki dagi a nimahuri, a maki kiroko a maki ni kani. A maki dagi hateka a kakaina viri, a maki kiroko a varakia. \v 24 Mu matai a maka kadirovo, i uka ma ri varo a maki ni kani, i uka ma ri mirio kilala. Ri uka roho ni ru kadolu a maki ni kani. Pali a Vure i vakani ria. Mua ranga, bara i vakani mua, a vuhuna a Vure i ngaru hateka mua na maka kadirovo. \v 25 A naro ni luhoi lege, i uka ma ge kori ioe go mahuri malaku. \v 26 Ioe o uka a nitora ni ratana a maki kiroko maea, pali naha ni loholege lae vona a maka maki ranga. \v 27 Mu matai a maka hurumade. I uka ma ri leho kilala, i uka ma ri rahi kilala a varakia. Pali a taki mua, a hurumade nga ri bagetu keke hateka, ri kamumu hateka na bagetua ne Solomon, ra hosi i bagetu kamumu hateka. \v 28 A Vure i vakabagetu a maka hurumade ri tabuli popote kunana, muri ri mate. Pali mua ranga, a Vure bara i vakabagetu mua. A bagetua ne mua bara i kamumu hateka na bagetua na hurumade. Ra mua, i uka ma mu luhoi tora hatekea a Vure. \v 29 Naha ni luhoi hateka a maki mu gu kani, mu gu ninu. Naha ni luhoi legelege. \v 30 E huriki a bakovi a ngatavine na uvo ri luhoi hateka a maki nga. E Tamane mua i lohoka vona mu ngaru a maki nga. \v 31 Mu luhoi kunanea a harikianga na Vure, lakea a maki nga ranga bara ni habi. \s1 A Naro Ni Ru Kadolu a Maki \r (Mateo 6:19-21) \p \v 32 “Mua o huriki a kabu kiroko na sipsip nau, naha ni mangenge, a vuhuna e Tamane mua i vivi ni habi ne mua a harikianga vona. \v 33 \x * \xo 12:33 \xt Luk 18:22\x*Mu habi a maka mahala ne mua ne huriki a matasia, lakea bara mu tahoka a mahala meli na hunu. A mahala meli i uka ma ge matutu, i uka ma ge lobo, i uka ma ni gi panaho, i uka ma ge kani a kuruve. \v 34 A hatene mua bara i lakea mai kunana a tabeke mu ru a mahala ne mua vona. \s1 Mu Pasimata ne Bakovi Dagi \r (Mateo 24:42-44) \p \v 35 \x * \xo 12:35 \xt Mat 25:1-13\x*“Mu bagetu, mu nami puru a lam. \v 36 Mu dava manga e huriki a vora ri pasimata na matakari ne ria ge hamule valai na habu na parangia. Ri davea ge hamule valai, bara ri talea a logo na ruma, ge dili a matakari ne ria. \v 37 Na tahuna i hamule valai, bara i rata kamumu e huriki a vora vona i uka ma ri mahita. A taki muholi mua, ra bakovi dagi iea bara i bagetu i taki ria ri made na dede, i vakani ria. \v 38 Bara a matakari ne ria i hamule valai na kuru rodo, o na hatelanga pokopoko, i matai e huriki a vora vona ri tabana ni matapara, ri pasimata vona, bara i rata kamumu hateka ria. \v 39 \x * \xo 12:39 \xt Mat 24:43-44; 1Tes 5:2\x*Mu luhoia a ngava iea: A tahona ruma bara i lohoka vona a kilala ge valai vona a bakovi ni panaho, bara i matapara mavonga, i uka tara viri ge pukea a ruma vona. \v 40 I mavonga, mu pasimata vona a Tuna Bakovi, a vuhuna bara i valai na tahuna i uka ma mu luhoi ge valai vona.” \s1 A Vora Kamumu a Vora Hale \r (Mateo 24:45-51) \p \v 41 Lakea e Petrus i nanea, “Bakovi Dagi, ra nivakakika iea o vakakika mia kunana vona, o e huriki lobo ranga, o vakakika ria vona?” \p \v 42 E Bakovi Dagi i koli, i ta maea, “A bolekori i rata lobo a leho a bakovi dagi vona i habia, a bakovi dagi vona bara i ratea ge matakari e huriki a vora. Bara i takia ge veru a maki ni kani ne ria na tahuna i lakea na tanga tara. \v 43 Muri, na tahuna a bakovi dagi i hamule valai, i masia a bolekori iea i rata kamumu a leho vona, bara i rata kamumu hatekea. \v 44 \x * \xo 12:44 \xt Mat 25:21,23\x*A taki muholi mua, bara i ru ia ge matakari a mahala lobo vona. \v 45 Pali a bolekori bara i taki mulea i ta maea, ‘A viri dagi nau i uka ma ge valai malaviriri.’ Lakea i vakatubu ni ubi a vora bakovi a vora ngatavine, i kani i ninu, i manga manga viliha lae. \v 46 Ra bakovi dagi vona, bara i valai vakaturutu na parava a vora i pahaluhoi ta i uka ma ge valai vona. Bara i luve na kilala a vora i pahadaki ta i uka ma ge luve vona. Lakea a bakovi dagi bara i tolo pilea a vora iea. Muri bara i ru turane huriki i uka ma ri luhoi torea a Vure. \p \v 47 \x * \xo 12:47 \xt Iak 4:17\x*“A bolekori i lohoka vona a ningaru na bakovi dagi vona, pali i uka ma i toni ni rata, bara ni ubi balaka kupo. \v 48 Pali a bolekori i uka ma i lohoka vona a ningaru na viri dagi vona, lakea i rata ruru a maki, bara ni ubi popote kunana. A viri a Vure i habi a leho i kupo vona i uka ma ge made tavula. A Vure i ngarua ge vakabele a kanena i kupo. \s1 A Kabu Bara i Vapida \r (Mateo 10:34-36) \p \v 49 “A valai ga rungania a malala. A dodo vona a hini i uka ma ni rungani ma. \v 50 \x * \xo 12:50 \xt Mrk 10:38-39\x*Iau ga bole a nimadihi dagi. A luhoi legelege hateka, a ngarua a parava iea ge valai malaviriri, ge lobo. \v 51 Naha ni luhoi a valai ga habi a nivalemu na malala. I uka liu. A valai ga vakalipida e huriki. \v 52 I vakatubu mona, a viri ala lima na kabu i taku bara to vagima. A viri ala tolu bara to vagima turana viri ala rua. A viri ala rua bara ru vagima turana viri ala tolu. \v 53 \x * \xo 12:53 \xt Mai 7:6\x*Lakea bara to vapida. A bakovi bara i gimana e tamana. A ngatavine bara i gimana e kinana. A ngatavine bara i gimana e kana.” \s1 E Huriki i Uka Ma Ri Matakilalea e Isu \r (Mateo 16:2-3) \p \v 54 Muri e Isu i taki e huriki ri vapopo i ta maea, “Na tahuna mu masia a bubu i rike na nirolona haro, mu lohoka vona bara i boru a vala. \v 55 Na tahuna i pori valai tano a vilu, mu lohoka vona bara i kara a haro. \v 56 Mua o huriki a bakovi na taminga! Mu matakilaka vona ge boru a vala, o ge kara a haro. Pali a maki a rata, mu keri ni matakilala. \p \v 57 “I navai i uka ma mu matakilaka vona a ra maki kamumu? \v 58 Na tahuna o laho turana viri i padi virihi ioe na ngava, muru gu lakea na mari ni pelekado a ngava, o toni ni pelekado a ngava turana malaviriri. Bara i uka, a gimamu bara i turari ioe lakea na mari ni pelekado. A mari ni pelekado bara i habi ioe na limana tagari, bara i ru dili ioe na bavi. \v 59 A taki muholi ioe, i uka ma go pagitala, ge harena na tahuna o koli mule lobo a maki vona.” \c 13 \s1 A Viri i Uka Ma i Pulo a Vilona Bara i Velu \p \v 1 A bakovi ranga ri laho turane Isu ri vakalongoa vona tara maki. E Pilato i rabalaki ranga bakovi o Galili na tahuna ri habi a nihabi na Vure. \v 2 \x * \xo 13:2 \xt Ion 9:2\x*E Isu i koli i ta maea, “Naha ni luhoi e huriki nga, ra ri mate, ri hale hateka ne huriki a bakovi a ngatavine ranga o Galili a vuhuna ri bole a vuranga iea. \v 3 Pali mua ranga, i uka ma mu gu pulo a vilone mua, bara mu vurua.” \v 4 E Isu i tuverei tabu, i ta maea, “Re huriki a bakovi a ngatavine ala ravulu a polona i polotolu, ri mate na tahuna a roho dagi o Silom i mapuka taho ria. Naha ni luhoi e huriki nga ri hale hateka ne huriki ranga ri made vonga o Ierusalem. \v 5 Pali mua ranga, i uka ma mu gu pulo a vilone mua, mua ranga bara mu vurua.” \s1 A Nivakakika na Kai i Uka Vuana \p \v 6 Muri i takia ne ria a nita vakakika iea: “A bakovi tara i varo a kai a pik na hania na vain vona. I lokovonga bala, i leia, ta ge pasi a kanena kai iea, pali i uka kanena. \v 7 \x * \xo 13:7 \xt Luk 3:9\x*Lakea i takia a vora i matakari a hania na vain vona, i ta maea, ‘Na pida i tolu a valai ta ga pasia a pik, pali i uka ma matavisia tara kanena. I navai ge pesi tavula na malala kamumu iea? O tolo vurokia ngane!’ \p \v 8 \x * \xo 13:8 \xt 2Pe 3:9,15\x*“Lakea a vora i koli i ta maea, ‘Bakovi Dagi, ge pesi taro na pida ge taku. Ga kado haluia, ga mugo rikea a malala vakuloi vona. \v 9 Ge vua, bara i kamumu hateka! I uka ma ge vua, bara tolo vurokia.’” \s1 A Ngatavine i Beu \p \v 10 Na Parava Nimalo e Isu i vara na roho na vaponga tara. \v 11 A ngatavine tara vonga i ratapilea a hanitu na pida i ravulu a polona i polotolu, i keri ni laho kamumu. I poku a bitona, i keri ni pesi tavaga rike. \v 12 Na tahuna e Isu i masia, i gale lokomugea vona, i takia, “Ngatavine, ngane i lobo a gilanga vomu.” \v 13 Muri i padoia. I malaviriri kunana i tavaga rike, i vakatubu ni kavurikea a Vure. \p \v 14 \x * \xo 13:14 \xt Nim 20:9-10; Vin 5:13-14\x*Pali a matakari na roho na vaponga i madihi a hatena, a vuhuna e Isu i koria a ngatavine na Parava Nimalo. Lakea i taki e huriki i ta maea, “A parava i polotara a parava na leho. Mu valai koea ni gi kori mua na gilanga na parava nga. Pali na Parava Nimalo mu made kunana.” \p \v 15 \x * \xo 13:15 \xt Luk 14:5\x*Lakea e Bakovi Dagi i koli i ta maea, “Mua o huriki a bakovi na taminga! Ra mua, na Parava Nimalo mu puga vuroki kilala a mota ni kolotata a bulmakau vona, muri mu vakaninu. \v 16 Ra ngatavine iea, ia a hamone Abraham. I ratapilea e Satan na pida i ravulu a polona i polotolu. Pali ge navai, i uka ma ni gi kori na Parava Nimalo?” \p \v 17 Na tahuna i taki loboa a ngava iea, e huriki a gimana ri rare. Pali e huriki lobo ri vivi vona a maka maki kamumu hateka e Isu i rata. \s1 A Kai a Mastad \r (Mateo 13:31-32; Markus 4:30-32) \p \v 18 Muri e Isu i taki e huriki, “A hari­kianga na Vure i manga a ra? Ga toni virihi a ra maki vona? \v 19 I manga a vutuna a mastad i varoa a bakovi na hania vona. I koru rike dagi, i manga a kai. A maka kadirovo ri bebe valai, ri hae a nune ria na rahana.” \s1 A Nivakakika na Is \r (Mateo 13:33) \p \v 20 Muri i nana tabu, “Ga toni virihi a ra maki tabu vona a harikianga na Vure? \v 21 I manga a is i bolea a ngatavine, i pulo turana kabukuna plaoa, muri i pugaga.” \s1 A Logo Kiroko \r (Mateo 7:13-14; 7:21-23) \p \v 22 E Isu i tabana ni laho sike o Ierusalem, i laho dili na maka tanga, i vara e huriki. \v 23 A bakovi tara i nanea, “Go korimule e huriki a bakovi a ngatavine ala riva? Ri gi ala popote kunana?” \p E Isu i koli, i ta maea, \v 24 “Mu toni a bulune mua ni dili vona a logo bala holoholo. A taki muholi mua, i kupo e huriki ri gi toni ni dili, pali bara ri keri. \v 25 \x * \xo 13:25 \xt Mat 25:10-12\x*Na tahuna a tahona roho i pesi rike, i tukaria a logo, bara mu pesi rare polovavo mu gale gale, bara mu ta maea, ‘Bakovi Dagi, mi gi dili.’ \p “Pali ia bara i koli i ta maea, ‘Iau i uka ma lohoka ne mua, mua a viri vai?’ \p \v 26 “Muri bara mu ta maea, ‘Hosi o vara na mada na tanga ne mia, mi kani, mi ninu turamu.’ \p \v 27 \x * \xo 13:27 \xt Sng 6:8\x*“Pali ia bara i koli tabu, i ta maea, ‘Iau i uka ma lohoka ne mua, mu a viri vai? Mu malele ha nau, mua e huriki a mari ni rata a naro hale!’ \p \v 28 \x * \xo 13:28 \xt Mat 8:11-12\x*“Muri ma bara mu matai e Abraham, e Isak, e Iakop turana e huriki a propet lobo ri dili na harikianga na Vure. Pali mua bara ni lili tala, lakea bara mu tangi, i madihi a hatene mua, mu kara tata mavonga a ngine mua. \v 29 \x * \xo 13:29 \xt Sng 107:3\x*E huriki bara ri valai na tanga lobo na malala, ri gi made na murine ria na habu dagi na harikianga na Vure. \v 30 \x * \xo 13:30 \xt Mat 19:30\x*Muholi hateka, e huriki ranga ri muri ngane bara ri muga. E huriki ranga ri muga ngane bara ri muri.” \s1 E Isu i Dodoa e Ierusalem \r (Mateo 23:37-39) \p \v 31 Na parava iea kunana, e huriki a Pariseo ranga ri valai ne Isu ri takia ri ta maea, “O ha taroa a tanga iea o lakea na hini ranga, a vuhuna e Herod i ngaru ni rabalaki ioe.” \p \v 32 E Isu i koli i ta maea, “Mu vano mu takia a huluvonga iea, ‘Ga lili tala taro a maka hanitu, ga korimule e huriki ri giloa na parava i rua. Na toluna parava bara vakaloboa a leho nau.’ \v 33 Pali ngane, kuduvi, girira bara laho lokovonga o Ieru­salem, a vuhuna a propet i uka ma ge mate na tanga tara. A propet bara i mate kunana o Ierusalem!” \p \v 34 Muri e Isu i ta maea, “Ierusalem, Ieru­salem! Mu rabalaki e huriki a propet, mu padimate na kedo e huriki a rudu valai ne mua. Balaka kupo a ngaru ni kali­popo palupu mua, i manga a kinana kureko i kavi­tagu a maka tuna na kara­pana, ga mata­kari mua. Pali mu koi mua. \v 35 \x * \xo 13:35 \xt Sng 118:26\x*A Vure i pea pali a roho ne mua. Ngane a taki mua, i uka ma mu gu matai tabu iau ge harena na parava mu gu ta maea, ‘Si gi kavurikea a viri i valai na rane Bakovi Dagi.’” \c 14 \s1 E Isu i Made na Ruma na Pariseo \p \v 1 Na Parava Nimalo tara, e Isu i vano i kani na ruma na bakovi dagi tara ne huriki a Pariseo. Ri mata­nonoa, ri mata kana a naro ranga ge rata ruru. \v 2 A bakovi tara i vaki a kulina i made tabukoi na ngalana. \v 3 \x * \xo 14:3 \xt Luk 6:9\x*Lakea e Isu i nana e huriki a Pariseo, a mari na vinara i ta maea, “A vinara i ta navai? Si gi kori a viri na Parava Nimalo, o i uka?” \v 4 Pali ri mangulu tete ria. Lakea i vakatavagea a bakovi iea, i rudua i vano. \p \v 5 \x * \xo 14:5 \xt Mat 12:11; Luk 13:15\x*Muri i nana ria i ta maea, “E rei ne mua, e tuna ge boru puru na lovo na Parava Nimalo i uka ma ge koria? Pali e rei ne mua, a bulmakau vona ge koro na lovo na Parava Nimalo, i uka ma ge koria?” \v 6 Pali ri uka ngava. \s1 Naha Ni Rata Polo Mugamuga \p \v 7 Na tahuna i matai e huriki ri valai ri gi kani ri made mugamuga na gula kamumu, i takia ne ria tara nivakakika, \v 8 \x * \xo 14:8 \xt Snd 25:6-7\x*“Na tahuna i taki ioe a viri tara go lakea na habu na parangia vona, naha ni made mugamuga na gula kamumu. Ma ge valai tara bakovi dagi hateka vomu. \v 9 Lakea a tahona habu, ra i taki marua muru valai, bara i taki ioe i ta maea, ‘O turagu o habia na bakovi iea a gula vomu.’ Muri bara o maruhu, o vano o made na gula tavula. \v 10 Naha ni rata mavonga. Pali na tahuna ni taki ioe go lakea na habu tara, o vano o made na gula tavula. Na tahuna a tahona habu i matai ioe o made na gula tavula, bara i taki ioe, i ta maea, ‘Turagu, o valai, o made na gula kamumu.’ Muri e huriki vonga bara ri masia, ri togo ioe. \v 11 \x * \xo 14:11 \xt Mat 23:12; Luk 18:14\x*O rata mavonga, a vuhuna a viri i rata polo mugamuga, a Vure bara i vakamaruhua, pali a viri i vakakiroko ia, a Vure bara i kavurikea.” \p \v 12 Muri e Isu i takia a tahona ruma, i ta maea, “Na tahuna o rata a habu, naha ni gale e huriki a turamu, a kabu vomu, a bakovi na mahala. Bara o rata mavonga bara ri koli ri gale ioe o lakea na habu ne ria. \v 13 Na tahuna o rata a habu o gale valai e huriki a matasia, a beu, a vahahale, a kepa. \v 14 \x * \xo 14:14 \xt Ion 5:29\x*Re huriki a bakovi maea bara ri keri ni koli a limamu. Ra i mavonga bara o vivi, a vuhuna a limamu bara ni koli na tahuna e huriki a bakovi kamumu bara ri pesi rike mule na nimate.” \s1 A Nivakakika na Habu Dagi \r (Mateo 22:1-10) \p \v 15 \x * \xo 14:15 \xt Luk 13:29\x*A bakovi tara i made vonga i longoa a ngavane Isu, lakea i ta maea, “E huriki ri kani na habu na harikianga na Vure ri gi vivi.” \p \v 16 E Isu i koli i ta maea, “A bakovi tara i kurabe puru na habu dagi vona, lakea i taki e huriki ri gi valai na habu vona. \v 17 I bele ngane a parava na habu, lakea i rudu talea a vora vona, ge taki e huriki, ge ta maea, ‘Mu valai ngane, a maki lobo ni pelekado puru pali.’ \p \v 18 “Pali ria lobo ri ta marogo lae ri koi ni valai. A viri tara i ta maea, ‘A kona karabea ngane tara hania. Ga vano taro ga masia. I uka ma ga lakene.’ \p \v 19 “A bakovi tara i ta maea, ‘A kona karaba ngane a bulmakau i lima. Ga vano taro ga toni ni vakaleho ria. I uka ma ga lakene.’ \p \v 20 \x * \xo 14:20 \xt 1Ko 7:33\x*“Pali a viri tara i ta maea tabu, ‘Iau a parangi karaba. A uka ma ga lakene.’ \p \v 21 “Muri a vora i hamule, i vakalongo a tahona habu vona a ngava ne ria. A tahona habu i madihi a hatena, i takia a vora vona i ta maea, ‘O pagitala malaviriri lakea na maka dala dagi, a dala kiroko, o tuli valai e huriki a matasia, a beu, a kepa, a vahahale.’ \p \v 22 “A vora i longo mai a nitana tahona habu, muri i ta maea, ‘Bakovi dagi, ra ngava o taki a rata, pali a ruma i uka ma i vonu ma.’ \p \v 23 “Lakea a tahona habu i takia a vora vona i ta maea, ‘O pea a tanga dagi, o ramai a maka dala dagi, a dala kiroko viliha polovavo na tanga, o taki e huriki lobo ri gi valai na habu nau. A ngarua a ruma nau ge vonu. \v 24 A taki muholi mua, re huriki a bakovi a gale muga ria, i uka ma ri gi kani turagu na habu nau.’” \s1 O Luhoi Kamumu Taro \r (Mateo 10:37-38) \p \v 25 Muri, e huriki ala kupo ri laho turane Isu, lakea i ngalakapulo, i taki ria i ta maea, \v 26 \x * \xo 14:26 \xt Luk 9:23\x*“E rei a viri i ngaru ni ramai iau, ge lohopile e tamana, e kinana, e girihina, e tuna, e turana mai, ge lohopile a nimade vona, lakea bara i kara ni ramai iau. \v 27 E rei a viri i uka ma i kalohoa a kai tavalavala vona, i uka ma i ramai iau, i keri ge ia a murimuri nau. \p \v 28 “I mavonga kunana, e rei a viri i ngaru ni hae a ruma karaba bara i luhoi kado taro, i tahoka a moni ge haea vona, o i uka. Ma ge vakatubu ni haea, ma ge lobo a moni vona. \v 29 Lakea e huriki bara ri nongo vakia na tahuna ri masia a ruma vona i uka ma i hae loboa. \v 30 Bara ri ta maea, ‘Masia a bakovi iea, i vakatubu ni hae a ruma karaba iea, pali i keri ni vakaloboa.’ \p \v 31 “E rei a hariki i ngaru ni vaubi turana tanga tara bara i luhoi kado taro, a tara na nugumaheto vona ala 10,000 ri kara ni rangi a tara na nugumaheto ala 20,000 na hariki tara? \v 32 Bara i luhoi i uka ma ri gi mulangi, bara i rudu lokovonga malaviriri e huriki a vinuru vona muga ne huriki a pile vona bara ri valai, bara i nanea a hariki iea, i ta maea, ‘A koi tu gu vaubi. A ra o ngarua ga ratea tu gu made na nivalemu?’ \v 33 Mua ranga, mu luhoi kado taro. E rei a viri i uka ma i lohopile a maki lobo vona, i uka ma i kara ge ia a murimuri nau. \s1 A Nivakakika na Sol i Hale \r (Mateo 5:13; Markus 9:50) \p \v 34 “A sol a maki kamumu. Pali ge lobo a namina, ni gi bole mule tabu navai a namina? \v 35 A sol i lobo a namina, i uka lehona. I uka ma ni gi ru na hania ge rike kamumu vona maki. I uka ma ni gi ru turana tahena bulmakau ge vona a malala vakuloi. Bara ni bole, ni vuroki tala tavula kunana. \p “E rei a viri i ngaru ni longokilalea a ngavagu, ge longo kamumu, ge luhoi kado.” \c 15 \s1 A Nivakakika na Sipsip i Velu \r (Mateo 18:12-14) \p \v 1 Na parava tara, e huriki a bakovi ni bole a takis, e huriki a bakovi hale ri vaboletugu mai e Isu, ri gi longo a nitana. \v 2 \x * \xo 15:2 \xt Luk 5:30\x*Lakea e huriki a Pariseo, a mari na vinara ri ta barangungu, ri ta maea, “Ra bakovi iea i tagui e huriki a bakovi hale, i kani turane ria.” \p \v 3 Lakea e Isu i koli, i taki ria na nita vakakika iea, \v 4 \x * \xo 15:4 \xt Ese 34:11,16; Luk 19:10\x*“E rei a bakovi i tahoka a sipsip i 100, pali i velu tara, bara i pe puru na robo a maka sipsip i 99, i vano i matakanea a sipsip ra i velu. Bara i matakanea, matakanea, i matavisia. \v 5 Na tahuna i matavisia, bara i vivi vona i vakoa, \v 6 i lakea na tanga. Muri bara i gale palupu e huriki a turana, i taki ria, ‘Mu vivi turagu a vuhuna a matavisia pali a sipsip nau i velu.’ \v 7 A Vure tara, na tahuna a bakovi hale i pulo a vilona, i vivi hateka. I vivi ne huriki ala 99 ri kamumu pali, ri pulo pali a vilone ria. Pali i vivi hateka na bakovi hale ala taku i pulo a vilona.” \s1 A Nivakakika na Moni i Velu \p \v 8 E Isu i taki tabua tara nivakakika i ta maea, “A ngatavine tara i tahoka moni silva vona i ravulu, lakea i velu tara. A ra mu luhoia ge ratea? Bara i namia a lam, i kovo kadoa a ruma, i matakana lae, muri bara i matavisia. \v 9 Na tahuna i matavisia bara i gale palupu e huriki a turana, e huriki ri made tabukoi vona, i taki ria, i ta maea, ‘Mu vivi turagu, a vuhuna a matavisia pali a moni nau i velu.’ \v 10 I mavonga kunana, a Vure turana e huriki a agelo bara ri vivi hateka, na tahuna ri masia a bakovi hale tara i pulo a vilona.” \s1 A Nivakakika na Koma Bakovi i Velu \p \v 11 E Isu i ta lokovonga liu, i ta maea, “A bakovi tara i tahoka e tuna bakovi ala rua. \v 12 A viri kiroko i takia e tamana i ta maea, ‘O habi nau ngane a mahala nau.’ Lakea e tamane rua i vaveru rua vona mahala vona. \p \v 13 “I uka ma i tabaka, a viri kiroko i bole lobo a maki vona i vano, i havai maia a robo basi tara. I bele vona a robo iea, i vakalobo a mahala vona na naro hale. \v 14 I vuroki lobo a mahala vona. I bele ngane na robo iea a pago. I matasia, i vitolo mavonga. \v 15 Lakea i vano i bole a leho vonga na tahona malala tara. A bakovi iea i rudua ge matakari a nure na boro. \v 16 I vitolo hateka, i ngaru ni kani a maki ni kani na boro, pali i uka tara viri ge habi a maki ni kani vona. \p \v 17 “I bele vona ngane a niluhoi kamumu, lakea i ta maea, ‘E huriki a vora ne tata ri tahoka a maki ni kani i kupo, pali iau a mate mavonga koea na vitoloa! \v 18 \x * \xo 15:18 \xt Sng 51:4\x*Ga vano ga hamule mai e tata, ga takia ga ta maea, “Iau a rata virihi a naro hale na Vure, a rata a naro hale virihi mai ioe. \v 19 I uka ma a bakovi kamumu go gale iau ge iau e tumu. O rata iau, ge iau a vora vomu kunana.’” \v 20 Lakea i pesi rike i hamule lakea ne tamana. Na tahuna i tabana ni laho basi, e tamana i masia, i dodoa. I nunu halala ia, i lakavua, i ngurua. \p \v 21 “Lakea i takia e tamana i ta maea, ‘Tata, iau a rata a naro hale virihia a Vure. A rata a naro hale virihi ioe. I uka ma a bakovi kamumu go gale iau ge iau e tumu.’ \p \v 22 “Pali e tamana i taki e huriki a vora vona i ta maea, ‘Mu nunu, mu bole valai a varakia kamumu, mu vakarodoa vona. Mu bolea a paga, mu rodo dilia na kukulimana. Mu bole a vahapolo, mu vakarodoa. \v 23 Mu lavea a tuna bulmakau i gavutuvutu, mu rabalakia. Si gi rata habu, si gi vivi, \v 24 \x * \xo 15:24 \xt Epe 2:1,5\x*a vuhuna re tugu iea i mate, ngane i mahuri mule. I velu, pali ngane ni matavisi.’ Lakea ri rata a habu, ri pitei. \p \v 25 “A tabua i tabana ni leho na hania. Na tahuna i hamule valai tabukoi na ruma, i longo e huriki ri kalolo, ri raulo. \v 26 Lakea i nanea a vora tara, i ta maea, ‘I navai, a ra ri ratea e huriki nga?’ \p \v 27 “A vora i koli i ta maea, ‘E tarimu i hamule pali, lakea e tamamu i rabalakia a tuna bulmakau gavutuvutu, a vuhuna i vivi vona e tarimu i hamule valai, i made kamumu tabu koea.’ \p \v 28 “Pali a tabua i madihi a hatena, i koi ni dili. Lakea e tamana i pagitala i lukea, i takia ge dili. \v 29 Pali i takia e tamana i ta maea, ‘Mata valai! Na pida i kupo pali a vora mavonga vomu. I uka ma a longotaroa tara nitamu. Pali o uka ma o ratea nau tara habu ga kani turana e huriki a turagu. \v 30 Pali re tumu iea, i vuroki tavula ne huriki a ngoi a mahala vomu. Ngane i hamule valai o rabalakia vona a tuna bulmakau gavutuvutu, o rata habu vona!’ \p \v 31 “Lakea e tamana i ta maea, ‘O tugu, ioe o made turagu na parava vakaroro. A maki lobo nau, a maki vomu. \v 32 Pali ngane si gi rata a habu si gi vivi, a vuhuna e tarimu i mate, i mahuri mule tabu. Muga i velu, ngane ni matavisi.’” \c 16 \s1 A Nivakakika na Bolekori Hale \p \v 1 E Isu i taki e huriki a murimuri vona i ta maea, “A bakovi na mahala tara i tahoka a bolekori i matakari a mahala vona. Pali e huriki ranga ri takia ra bolekori i rata marogo a mahala vona. \v 2 Lakea i gale vilia a bolekori i nanea, ‘A ra maki a longoa ta o ratea? O vakalongo iau ngane, o matakari navai a mahala nau, a vuhuna bara o lobo na leho.’ \p \v 3 “A bolekori i luhoi lege lae, lakea i luhoi maea, ‘A bakovi a leho vona bara i vakalobo iau ngane na leho. A ra ga ratea ngane? A uka a nitora ga leho ga keli a malala. A maruhu ni nongi a maki na viri tara. \v 4 A luhoi ngane a maki ga ratea na tahuna ga lobo na leho. Bara ratea tara naro, lakea e huriki a bakovi bara ri vivi ni matakari iau na ruma ne ria.’ \p \v 5 “Lakea a bolekori i gale takutaku e huriki ri bole a kinori na bakovi dagi vona. Lakea i nanea a viri i muga, ‘I riva a kinori vomu o bole na bakovi dagi nau?’ \p \v 6 “I ta maea ia, ‘Iau a bole a namona oliv, a nimavana i 800 galen.’ \p “Lakea a bolekori i takia, ‘O bolea a raukea o made puru malaviriri, o here puru a kalavana ge 400 galen kunana. Muri o koli.’ \p \v 7 “Muri i nanea a viri tara, ‘Pali ioe i riva vomu a kinori?’ \p “I ta maea ia, ‘Iau a bole a kulopi na vit i 100.’ \p “Lakea i takia, ‘O bolea a raukea, o here puru a kalavana ge 80 kunana. Muri o koli.’ \p \v 8 “A bakovi dagi i kavurikea a naro hale na bolekori vona, a vuhuna i matakari mule kamumu hateka ia. E huriki a bakovi na uvo ri lohoka hateka ne huriki a bakovi na nipara na ni matakari mule ria. \v 9 I mavonga, a taki mua, mu hatebalala, mu habi lae a mahala ne mua, lakea e huriki bara ri ngaru a vilone mua. Muri, na tahuna i lobo a mahala, bara mu tahoka a tanga meli na hunu mu gu made vona vakaroro. \p \v 10 \x * \xo 16:10 \xt Luk 19:17-26\x*“E rei a viri i matakari kamumu a maki kiroko, bara i matakari kamumu a maki dagi. E rei a viri i tatami na maki kiroko, bara i tatami na maki dagi. \v 11 I mavonga kunana, mua i uka ma mu matakari kamumu a mahala na malala, i uka tara viri ge luhoi mua mu gu matakari kamumu a mahala muholi. \v 12 Pali mua i uka ma mu matakari kamumu a mahala na viri tara, i uka tara viri ge habi a mahala mua mu gu matakari. \p \v 13 \x * \xo 16:13 \xt Mat 6:24\x*“A vora i uka ma ge vora na bakovi ala rua, a vuhuna bara i koi vona tara, i ngarua tara. Bara i habi a hatena na bakovi tara, i biu a bakovi tara. I uka tara viri ge vora varago na Vure, a moni.” \s1 A Vinara na Harikianga na Vure \p \v 14 E huriki a Pariseo ri longo a ngavane Isu, ri padikedea e Isu, a vuhuna ri ngaru hateka a moni. \v 15 \x * \xo 16:15 \xt Mat 23:28; Luk 18:9-14\x*Lakea e Isu i taki ria, i ta maea, “Mua kunana ra mu ngaru e huriki ri gi matai mua, ri gi luhoi ta mua a bakovi kamumu. Pali a Vure i lohoka ne mua, a vuhuna a maki e huriki a bakovi a ngatavine ri luhoi ta a maki kamumu hateka, a Vure i marikoi hateka vona. \p \v 16 \x * \xo 16:16 \xt Mat 11:12-13\x*“Hosi si ramai a vinara, a hinere ne huriki a propet. Pali na tahuna e Ioanes i valai, i vakatubu vonga, a Velenga Kamumu na harikianga na Vure ni vakalongo lae. E huriki lobo ri varede ni dili. \v 17 \x * \xo 16:17 \xt Mat 5:18\x*A hunu a malala bara ru lobo. Pali i uka tara vinara na Vure ge velu. \s1 Naha Ni Vapile na Parangia \r (Mateo 5:31-32; 19:9; Markus 10:11-12) \p \v 18 “E rei a bakovi i pilea e girihina, i parangi tabu a ngatavine tara, ra bakovi iea i mole. E rei a bakovi i parangi a ngatavine i pilea e girihina, ia tara i mole. \s1 A Hariki Rua e Lasarus \p \v 19 “A bakovi tara, a bakovi na mahala, i bagetu vakaroro na varakia kamumu. I vivi ni kani na parava vakaroro a kinani kamumu. \v 20 Polovavo na ruma vona, a matasia tara, a rane Lasarus, i mahita mavonga na logona nure. I tuvu lobo vona a ngarava a kulina. \v 21 A maka ligo ri valai bala, ri dame a ngarava vona. I ngaru ni kani a momona kinani i boru puru polotano na dede na bakovi na mahala. Pali a bakovi na mahala i uka ma i dodoa ranga. \p \v 22 “Na parava tara a matasia iea i mate. E huriki a agelo ri valai, ri bole sikea, ri taparakia ge made turane Abraham. Muri a bakovi na mahala i mate, ni tanu. \v 23 I made na kanono, i bole a nimadihi dagi. I mata sike, i masia e Abraham i made basi hateka. E Lasarus i made turana. \v 24 Lakea i gale tala, i ta maea, ‘O tata Abraham, o dodo iau, o rudu vilia e Lasarus ge lutu a kukulimana na naru, ge vakamalupea a tabelegu, a vuhuna a bole hateka a nimadihi koea na kanono.’ \p \v 25 “Pali e Abraham i koli, i ta maea, ‘O tugu, o luhoi mule na tahuna o mahuri vona. A maka maki kamumu i bele vomu. Pali a maka maki hale kunana i bele ne Lasarus. Pali ngane ia i made kamumu ieni, o bole a nimadihi iene ke. \v 26 Pali a maki tara tabu. Na kurukurune tarua i tahoka a golu dagi ni ru. Mia koea bara mi ngaru ni lakene, bara mi keri. Mua iene ranga, bara mu ngaru ni valai, bara mu keri.’ \p \v 27 “Muri i koli i ta maea, ‘Pali o tata, o rudua e Lasarus ge hamule lakea na ruma ne tata, \v 28 ge matai e turagu ala lima vonga. Ge taki tora tou nahea to go muri mai iau vona ra tanga na nimadihi.’ \p \v 29 “Pali e Abraham i koli, i ta maea, ‘A vinara ne Moses a hinere ne huriki a propet i tabuli pali. A ngaru to go ramai.’ \p \v 30 “Pali i koli ia, i ta maea, ‘I uka, o tata Abraham. A viri tara i mate pali bara i hamule mai tou, bara to pulo a vilone tou.’ \p \v 31 “E Abraham i koli, i ta maea, ‘Ri koi ni longo mai e Moses, e huriki a propet, lakea i uka ma ri gi longo mai a viri ge mahuri mule na nimate.’” \c 17 \s1 Mu Lohopile a Naro Hale \r (Mateo 18:6-7,21-22; Markus 9:42) \p \v 1 Muri e Isu i taki e huriki a muri­muri vona, i ta maea, “A maka nitoni na rabu hale bara ri bele. Pali a Vure bara i ratapile e huriki ri vaka­boru a viri. \v 2 E rei a viri i vakaboru e huriki, bara i kamumu vona ni gi topi na lohona a kedo dagi, ni gi voro purua na utu, nahea ge vakaboru e huriki a bakovi tavula nga. \v 3 \x * \xo 17:3 \xt Mat 18:15\x*I mavonga, mu matadoko! \p “Ioe bara o masia e turamu ge rata a naro hale mai ioe, o tahatea. Ia ge pulo a vilona, o lohopile a maki hale i rata virihi ioe vona. \v 4 Ia ge rata hale ioe balaka polorua na parava i taku, pali ge hamule valai vomu balaka polorua, ge taki tala, o lohopile a naro hale vona.” \s1 E Isu i Taki a Naro na Niluhoi \p \v 5 Muri e huriki a apostolo ri takia e Bakovi Dagi, ri ta maea, “O vakatora a niluhoi ne mia!” \p \v 6 \x * \xo 17:6 \xt Mat 17:20; 21:21\x*Pali e Bakovi Dagi i koli i ta maea, “Mua bara mu tahoka a niluhoi kiroko i manga a vutuna mastad, bara mu takia a kai iea ge malipu rike, ge vano ge pesi na dari, lakea bara i longototo. \s1 A Narona Vora \p \v 7 “E rei tara ne mua i tahoka a vora i varo a maki na hania, o a vora i matakari a sipsip, pali na tahuna i hamule valai na ruma ge takia, ge ta maea, ‘O valai malaviriri, o made turagu tu gu kani.’ \p \v 8 “I uka. A hini bara o takia vona, bara o ta maea, ‘O hilolo, o gutu a maki ni kani nau, o bole valai, ga kani, ga ninu taro iau. Muri bara o kani o ninu ke.’ \v 9 Na tahuna a vora i muri mai a ngavana bakovi dagi vona, i uka ma ni gi kavurike. \v 10 Pali mua ranga, na tahuna mu rata lobo a leho ni taki mua vona mu gu rata, a ngaru mu gu ta maea kunana, ‘Mia a vora kunana. I uka ma ni gi kavurike mia, a vuhuna mi rata kunana a leho ni habi ne mia mi gi ratea.’” \s1 A Viri ala Ravulu Ni Kori Mule na Patala \p \v 11 E Isu i tabana ni laho sike o Ierusalem. I laho polo na nagi ne Samaria e Galili. \v 12 Na tahuna i laho dili na tanga tara, i matai a bakovi ala ravulu. Re huriki a bakovi nga, ri pesi basi, a vuhuna i tuvu ne ria a patala. \v 13 \x * \xo 17:13 \xt Levi 13:45-46\x*Ri gale dagi ri ta maea, “Isu, ioe a Bakovi Dagi. O dodo mia!” \p \v 14 \x * \xo 17:14 \xt Levi 14:2-3; Mat 8:3-4\x*Na tahuna i matai ria, i ta maea, “Mu vano mu vakasiri mua ne huriki a prister.” \p Na tahuna ri laho lokovonga i malaharuri ne ria a patala. \v 15 A viri tara ne ria i masia i malaharuri vona patala, lakea i hamule i gale dagi i kavurikea a Vure. \v 16 I tabuli puru tabukoi na vahane Isu, i kavurikea. Ra viri iea a bakovi o Samaria. \p \v 17 Lakea e Isu i nanea, “A viri ala ravulu ri matapado. Pali a vai a viri ala polova? \v 18 I navai ri koi ni hamule ri gi kavurikea a Vure? Ra mosi iea kunana i hamule valai, i kavurikea a Vure.” \v 19 Muri e Isu i takia a bakovi iea, i ta maea, “O pesi rike, o vano. I matapado a kulimu, a vuhuna o luhoi tora iau.” \s1 A Harikianga na Vure Bara i Valai \r (Mateo 24:23-28,37-41) \p \v 20 Muri e huriki a Pariseo ri nanea e Isu na harikianga na Vure, garika ge valai. Lakea e Isu i koli, i ta maea, “Na tahuna a harikianga na Vure ge valai, i uka ma ge valai turana nivakasiri mu gu matai na matane mua. \v 21 I uka tara viri ge taki i bele pali koea o i bele pali lake, a vuhuna a harikianga na Vure i bele pali ne mua.” \p \v 22 Muri i taki e huriki a murimuri vona i ta maea, “Muri a parava bara i valai, bara mu ngaru hateka ni masia a Tuna Bakovi ge hamule valai. Bara mu ngaru ni matai popotea, pali i uka ma mu gu masia. \v 23 \x * \xo 17:23 \xt Mrk 13:21; Luk 21:8\x*E huriki a bakovi bara ri taki mua, ri ta maea, ‘Mu mata lakea, i made lake,’ o ‘Mu mata valai, i made koea.’ Naha ni vano. Naha ni nunu muri mai ria. \v 24 Na tahuna a vila i maravila na hunu, i vakapalala a hunu lobo, mu masia. I mavonga kunana na tahuna a Tuna Bakovi i hamule valai, bara mu matakilalea. \v 25 Pali muga e huriki lobo mona bara ri tepua, bara i bole a nimadihi i kupo. \p \v 26 “A parava na Tuna Bakovi ge manga kunana a parava ne Noa. \v 27 \x * \xo 17:27 \xt Vuh 6:5–7:24\x*Hosi, na tahuna e Noa i hae a agarungu vona, e huriki ri kani, ri ninu, ri vaparangi, i vano i harena na tahuna e Noa i rike na agarungu. I valai a marungu lolo i ratapile ria lobo. \p \v 28 \x * \xo 17:28 \xt Vuh 18:20; 19:25\x*“I mavonga kunana hosi ne Lot. E huriki ri kani, ri ninu, ri vakona, ri vahabi a maki, ri varo a maki, ri hae a ruma. \v 29 Pali na tahuna e Lot i ha taroa e Sodoma, i boru valai meli na hunu a kanono a bega i ratapile ria lobo. \p \v 30 “Bara i mavonga kunana na tahuna a Tuna Bakovi ge hamule valai. \v 31 \x * \xo 17:31 \xt Mat 24:17-18\x*Na parava iea, a viri tara i pesi na mapana ruma, nahea ge hamule puru tabu ge dili na ruma ge bole a maki vona. Ge ha kunana. I mavonga kunana a viri i leho na hania, nahea ge hamule lakea na ruma ge bole a maki vona. \v 32 \x * \xo 17:32 \xt Vuh 19:17,26\x*Mu luhoia e girihine Lot! \v 33 \x * \xo 17:33 \xt Luk 9:24\x*A viri i ngaru ni korimule a kakaina bara i mate. Pali a viri i habi a kakaina bara i mahuri vakaroro. \p \v 34 “A taki mua, na rodo iea, a viri ala rua ru mahita na kiri taku; bara ni bole tara, ni pe mule tara. \v 35 A ngatavine ala rua ru rata a maki ni kani. Bara ni bole tara, ni pe mule tara. \v 36 A bakovi ala rua ru leho na hania. Bara ni bole tara, ni pe mule tara.” \p \v 37 E huriki a murimuri vona ri longoa, lakea ri nanea, “Bakovi Dagi, ra maka maki nga, ge bele vai?” \p E Isu i koli i ta maea, “Na hini i tabuli vona a podana viri, a maka pango­pango­kaba\f + \fr 17:37 \ft A pangopangokaba i manga a loha, i kani poi a maki i mate.\f* bara ri vapopo.” \c 18 \s1 A Havuri i Ta Hinituhana \p \v 1 \x * \xo 18:1 \xt Kol 4:2; 1Tes 5:17\x*Muri e Isu i taki e huriki a murimuri vona na nita vakakika tara, a vuhuna i ngaru ri gi vasileki vakaroro, ri gi hatenono. \v 2 Lakea i ta maea, “Na tanga tara a mari ni pelekado i made vonga. I uka ma i mangenge na Vure, i uka ma i togo e huriki a bakovi. \v 3 Na tanga iea, i tahoka a havuri i valai bala vona i nanea, ‘O tuhori iau ne huriki a pile nau.’ \p \v 4 “I muga, a mari ni pelekado i longotaroa. Pali muri i taki mulea, i ta maea, ‘Iau i uka ma mangenge na Vure, i uka ma a togo e huriki a bakovi. \v 5 Pali iau ga koria a ngatavine iea, a vuhuna i valai bala i vakapae iau! Iau i uka ma ga koria, bara i valai bala, i vakamalulu a tuhagu.’” \p \v 6 Lakea e Bakovi Dagi i ta maea, “Mu luhoi kamumu a naro i ratea a bakovi hale iea. I uka ma i kori malaviriri a havuri iea. \v 7 Pali a Vure, i muholi hateka bara i kori e huriki i vulaki ria, re huriki ri galea vakaroro, na hatelanga, na malunga, na rodo. \v 8 A taki muholi mua, bara i kori malaviriri ria. Pali na tahuna a Tuna Bakovi ge hamule valai na malala, ge matai ranga e huriki ri luhoi tora ia, o ge uka?” \s1 A Bakovi ni Bole a Takis \p \v 9 E huriki ranga ri luhoi ta ria a viri kamumu, lakea ri biu e huriki ranga. Lakea e Isu i takia ne ria a nita vakakika iea, \v 10 “A bakovi ala rua ru sike na roho na Vure, ru gu vasileki. A Pariseo rua a bakovi ni bole a takis. \v 11 A Pariseo i pesi rike i vasileki mule vona, i ta maea, ‘Vure nau, a kavurike ioe a vuhuna iau i uka ma a manga e huriki a bakovi ranga ri rabalaki a viri, ri panaho a maki. Iau i uka ma a manga e huriki ri rata a naro hale, ri mole. Iau i uka ma a manga a bakovi iea, ra bakovi ni bole a takis. \v 12 \x * \xo 18:12 \xt Ais 58:1-4; Mat 23:23\x*Iau a peremu balaka rua na vik i taku. A maki lobo nau a ru na naguna i ravulu, a habia vomu a tabekena i taku.’ \p \v 13 \x * \xo 18:13 \xt Sng 51:1\x*“Pali a bakovi ni bole a takis i pesi basi, i uka ma i mata sike na hunu. I dodo hateka vona a hini ia a bakovi hale. I maruhu hateka, i ta maea, ‘Vure nau, o dodo iau a bakovi hale.’ \p \v 14 \x * \xo 18:14 \xt Mat 23:12\x*“A taki mua, a Vure i puga vuroki a naro hale na bakovi ni bole a takis, pali a Pariseo iea, i uka ma i puga vuroki a naro hale vona, a vuhuna e rei a viri i bibi rike mule ia, a Vure bara i vakakirokoa. Pali e rei a viri i vakakiroko mule ia, a Vure bara i kavurikea.” \s1 E Huriki a Koma Kiroko \r (Mateo 19:13-15; Markus 10:13-16) \p \v 15 E huriki ri boko valai ne Isu e huriki a koma kiroko, ge padoi ria. Pali na tahuna e huriki a murimuri ri matai, ri tahate ria. \v 16 Pali e Isu i taki e huriki ri gi boko valai vona e huriki a koma nga, lakea i ta maea, “Naha ni hatekakari e huriki a koma. Mu taparaki ria ri gi valai nau, a vuhuna a harikianga na hunu ne vone ria e huriki a hulu nga. \v 17 \x * \xo 18:17 \xt Mat 18:3\x*A taki muholi mua, e rei a viri i uka ma i ngaru a Harikianga na Vure ge manga e huriki a koma nga, i uka ma ge dili vona.” \s1 A Bakovi na Mahala \r (Mateo 19:16-30; Markus 10:17-31) \p \v 18 \x * \xo 18:18 \xt Luk 10:25\x*Muri, a bakovi dagi tara i nanea e Isu i ta maea, “Mari ni tovo, o kamumu hateka. A ra maki ga ratea ga bole a nimahuri vakaroro?” \p \v 19 Lakea e Isu i koli, i ta maea, “I navai o taki iau a kamumu? I uka tara viri ge kamumu. A Vure kikeri kunana a viri i kamumu. \v 20 \x * \xo 18:20 \xt Nim 20:12-16; Vin 5:16-20\x*O lohoka vona a vinara nga: naha ni mole, naha ni rabalaki a viri, naha ni panaho, naha ni padi virihi tavula a viri na ngava. O togo e tamamu e kinamu.” \p \v 21 Lakea i ta maea, “A vinara lobo nga a muri mai, a vakatubu na tahuna a kiroko vona.” \p \v 22 Na tahuna e Isu i longoa, i takia, “A maki tara i uka ma o ratea ma. O vano o habi a maki lobo vomu ni gi kona. O bole a mapana o habi ne huriki a matasia, bara o tahoka a mahala na hunu. Muri o valai o muri nau.” \p \v 23 Na tahuna i longoa a ngava iea, i dodo hateka, a vuhuna i tahoka a mahala i kupo. \v 24 Lakea e Isu i mata lakea vona i ta maea, “I madihi hateka na bakovi na mahala ge dili na harikianga na Vure! \v 25 Muholi hateka a kamel i keri ni dili na dupi na kavato. I mavonga kunana, a bakovi na mahala i uka ma ge dili na harikianga na Vure.” \p \v 26 E huriki ri longoa a ngava iea ri turutu, ri nana, “Pali e rei ngane ge bole a nimahuri vakaroro?” \p \v 27 Pali e Isu i koli, i ta maea, “A maki i keri e huriki a bakovi, a Vure i kara ge rata.” \p \v 28 Lakea e Petrus i ta rike, i ta maea, “Pali mia, mi pe pali a tanga ne mia, mi muri vomu!” \p \v 29 E Isu i koli i ta maea, “A taki muholi mua, e rei a viri i lohopile a tanga vona, e girihina, e turana, e tamana, e kinana, e huriki e tuna, ge longototo a Vure, \v 30 bara i bole tabu i kupo hateka koea na malala. Muri ma meli na hunu bara i mahuri vakaroro.” \s1 E Isu i Taki Tabu a Matenga Vona \r (Mateo 20:17-19; Markus 10:32-34) \p \v 31 \x * \xo 18:31 \xt Luk 24:44\x*E Isu i tuli lakea na gaga a murimuri vona ala ravulu a polona i rua, i taki ria, i ta maea, “Ngane si gi sike o Ierusalem, lakea a ngava lobo e huriki a propet ri here puru virihi mai a Tuna Bakovi bara i bele muholi. \v 32 \x * \xo 18:32 \xt Luk 9:22,44\x*Bara ni habi ia na limane huriki a bakovi i uka ma ria a Iuda. Bara ri padikedea, ri rata halea, ri kalupe tahoa, \v 33 ri hotua, muri bara ri rabalakia. Muri na parava i tolu, bara i pesi rike mule na matenga.” \p \v 34 \x * \xo 18:34 \xt Mrk 9:32\x*Pali e huriki a murimuri i uka ma ri longokilalea a ngavane Isu. A pelegona ngava ni ruhulolo ne ria, i uka ma ri longokilalea. \s1 E Isu i Vakamatapara a Kepa \r (Mateo 20:29-34; Markus 10:46-52) \p \v 35 E Isu i bele tabukoi o Ieriko. A bakovi tara, a kepa, i mamade na dahana dala, i nonongi a maki ne huriki. \v 36 Na tahuna i longo e huriki ala kupo ri laho polo, i nana ria vona a ra maki i bele. \v 37 Lakea e huriki ri takia ri ta maea, “E Isu o Nasaret i laho polo ngane.” \p \v 38 Lakea i gale tala, i ta maea, “Isu, Tune Davit, o dodo iau!” \p \v 39 E huriki ri laho muga ri tahatea, ri takia ge vulai. Pali i gale hateka tabu, i ta maea, “O Tune Davit, o dodo iau!” \p \v 40 Lakea e Isu i pesi tata, i taki e huriki ri gi tuli vilia vona a bakovi iea. Na tahuna i valai tabukoi, e Isu i nanea, \v 41 “A ra o ngarua ga ratea?” \p I koli i ta maea, “Bakovi Dagi, a ngaru ni matapara.” \p \v 42 Lakea e Isu i takia, “O matapara. O tavaga ngane, a vuhuna o luhoi tora iau.” \v 43 I malaviriri kunana i matapara, i muri ne Isu i kavurikea a Vure. Na tahuna e huriki a bakovi a ngatavine ri masia a kepa iea i matapara, ria ranga ri kavurikea a Vure. \c 19 \s1 E Isu i Lakea na Ruma ne Sakeus \p \v 1 E Isu i dili na tanga e Ieriko, ta ge laho polo. \v 2 A bakovi tara i made vona a tanga iea, a rana e Sakeus, a bakovi i muga ne huriki a bakovi ni bole a takis. Ia a bakovi na mahala. \v 3 I ngaru ni masia e Isu, pali i keri ni masia a vuhuna i kapo, i kupo hateka e huriki ri vapesihi halui e Isu. \v 4 Lakea e Sakeus i nunu muga na dala, i rike na kai a pik, ge made langa, ge matai kamumua e Isu na tahuna i laho polo. \p \v 5 Na tahuna e Isu i bele vona a hini nga, i mata rike, i masia e Sakeus, lakea i takia, “Sakeus, o puru valai malaviriri! Mona ga made turamu na ruma vomu.” \p \v 6 Lakea e Sakeus i puru malaviriri, i vivi hateka ni taguia e Isu. \v 7 \x * \xo 19:7 \xt Luk 15:2\x*E huriki ri masia ri ta barangungu, ri ta maea, “Re Isu, i navai i vano i made turana bakovi hale iea?” \p \v 8 \x * \xo 19:8 \xt Nim 22:1; Gi 5:6-7\x*Na tahuna ri made na ruma, e Sakeus i pesi rike, i takia e Bakovi Dagi, i ta maea, “Ga veru na naguna ge rua a maki lobo nau. A tabekena tara ga habi ne huriki a matasia. E huriki a tami ria hosi, a panaho a maki ne ria, ga koli balaka va tabu.” \p \v 9 \x * \xo 19:9 \xt Luk 13:16; Apo 16:31\x*Lakea e Isu i takia i ta maea, “Mona a Vure i korimule e huriki na ruma iea, a vuhuna ra bakovi iea, ia tara a hamone Abraham. \v 10 \x * \xo 19:10 \xt Luk 15:4; Ion 3:17; 1Tim 1:15\x*A Tuna Bakovi i valai ge matakana e huriki ri velu, ge korimule ria.” \s1 A Vora ala Ravulu \r (Mateo 25:14-30) \p \v 11 E huriki ri talangaki a ngava i taki, lakea e Isu i taki tabua ne ria tara nita vaka­kika, a vuhuna i valai tabukoi pali o Ierusalem, e huriki ri luhoi ta a harikianga na Vure i popote ge valai. \v 12 Lakea e Isu i taki ria i ta maea, “A bakovi dagi tara ta ge havai lakea na tanga basi, ni gi rata ge ia a hariki, muri ge hamule valai, ge matakari a harikianga. \v 13 Lakea i gale valai a vora vona ala ravulu, i habi ne ria takutaku a moni dagi.\f + \fr 19:13 \ft A moni i habi ne ria ni gale a ‘mina.’ A mina i taku i manga a mapana bakovi ge leho na keva i tolu.\f* Lakea i taki ria i ta maea, ‘Mu rata a leho vona a moni nga ge harena na tahuna ga hamule valai vona.’ Muri i vano. \p \v 14 “Pali e huriki na tanga vona ri marikoi vona. Lakea ri rudu muri vona e huriki a vinuru, ri gi ta maea, ‘Mi marikoi vona a bakovi iea. Nahea ge ia a hariki ne mia.’ \p \v 15 “Pali na tahuna i bele vona a tanga basi iea, ni rata ia a hariki. Na tahuna i hamule na tanga vona, i ta maea, ‘Mu gale valai nau e huriki a vora a habi a moni ne ria, ri gi vakasiri iau vona i riva tabu ri vakabele.’ \p \v 16 “I valai muga a vora tara, i ta maea, ‘Bakovi dagi, iau a leho vona a moni vomu, a vakabele tabu a moni vomu i ravulu.’ \p \v 17 \x * \xo 19:17 \xt Luk 16:10\x*“Lakea a hariki i takia a vora i ta maea, ‘Kamumu hateka! Ioe a vora kamumu. Ngane o matakari a tanga dagi ge ravulu, a vuhuna o rata kamumu a leho kiroko.’ \p \v 18 “Muri i valai tabu tara vora, i ta maea, ‘Bakovi dagi, a leho vona a moni vomu, a vakabele tabu a moni vomu i lima.’ \p \v 19 “Lakea a hariki i takia a vora i ta maea, ‘Ioe ngane o matakari a tanga dagi ge lima.’ \p \v 20 “Muri i valai tabu tara vora, i takia a hariki, i ta maea, ‘Bakovi dagi, a moni vomu o habi nau, a sivu na marapena kala a ruhulolo. \v 21 A rata mavonga, a vuhuna a mangenge vomu, ioe a bakovi hateka. A mahala i vakabele e huriki, o bole. A maki ni kani i varo e huriki, o bole.’ \p \v 22 “Muri a hariki i takia a vora, i ta maea, ‘Ioe a bakovi hale! Na ngavamu kunana ga vakasiri e huriki ne ioe o rata hale. Ioe o lohoka nau, iau a bakovi hateka, a bole tavula a mahala ne huriki, a bole tavula a maki ni kani ne huriki. \v 23 Pali i navai o uka ma o ru dili na tava a moni nau? Na tahuna a hamule valai, bara bole mule turana ranga moni o vakabele tabu.’ \p \v 24 “Lakea a hariki i taki e huriki ri pesi tabukoi i ta maea, ‘Mu bole mule vona a moni a habi vona rira, mu habia na viri i vakabele tabu a moni i ravulu.’ \p \v 25 “Ri takia ri ta maea, ‘Bakovi dagi, a vora iea i tahoka pali a moni i ravulu.’ \p \v 26 \x * \xo 19:26 \xt 19:26 \xt Mat 13:12; Luk 8:18\x*“Pali a hariki i ta maea, ‘E huriki ri tahoka pali a maki bara ni habi tabu ranga. Pali e huriki ri uka a maki bara ni bole mule lobo a maki popote ri tahoka. \v 27 Pali ngane i vai e huriki a gimagu ri koi nau ge iau a hariki ne ria? Mu bole valai ria mu rabalaki ria na matagu.’” \s1 E Isu i Dili o Ierusalem \r (Mateo 21:1-11; Markus 11:1-11; Ioanes 12:12-19) \p \v 28 E Isu i taki loboa a nita vakakika iea, muri i laho lokovonga o Ierusalem. \v 29 Na tahuna i valai tabukoi na tanga e Betpage e Betani, na dahana lolo e Oliva, i rudu muga a murimuri vona ala rua, \v 30 i ta maea, “Muru muga lakea na tanga kiroko lake. Na tahuna muru dili vona, bara muru masia a tuna donki ni kolotata vonga. A tuna donki iea, i uka tara viri ge rike vona ma. Muru pugea, muru bole vilia. \v 31 A viri tara ge nana marua, ge ta maea, ‘I navai muru pugea a donki iea?’ Muru takia muru ta maea, ‘E Bakovi Dagi i tahoka a leho vona.’” \p \v 32 A murimuri nga ru vano ru dili na tanga, ru masia a tuna donki i manga a hini i takia ne rua e Isu. \v 33 Na tahuna ru pugea, i pagitala a tahona, i nana rua i ta maea, “I navai muru pugea a tuna donki iea?” \p \v 34 Lakea a murimuri nga ru koli, ru ta maea, “E Bakovi Dagi i tahoka a leho vona.” \p \v 35 Muri ru lalua a tuna donki lakea ne Isu, ru vulala na bitona a varakia ne rua, ru vakarikea vona e Isu. \v 36 Lakea e huriki ri vulala puru na dala muga na donki a varakia ne ria, i laho langa vona a donki. \p \v 37 I valai tabukoi ngane o Ierusalem, na tabeke na dala i raga valai na lolo e Oliva. Ngane e huriki a murimuri lobo ri gale dagi, ri kavurikea a Vure vona a maka nivakasiri ri matai, ri ta maea, \q1 \v 38 \x * \xo 19:38 \xt Sng 118:26; Luk 2:14\x*“A Vure ge rata kamumu a hariki i valai na rane Bakovi Dagi! \q2 Ngane e huriki a bakovi a ngatavine ri gi made na nivalemu turana Vure. \q1 Si gi kavurikea a rana Vure Meli Liu!” \p \v 39 Lakea e huriki a Pariseo ranga, ra ri laho turane huriki, ri takia e Isu ri ta maea, “Mari ni tovo, o taki e huriki a murimuri vomu nahea ri gi taki a ngava nga.” \p \v 40 Lakea e Isu i koli, i ta maea, “A taki mua, ria bara ri ngavarubu, a maka kedo bara ri gale tala.” \s1 E Isu i Taringia e Ierusalem \p \v 41 Na tahuna e Isu i bele tabukoi o Ierusalem, i masia a tanga, i taringia, \v 42 i ta maea, “Mua o huriki a bakovi o Ierusalem, bara mu lohoka nau, bara mu made na nivalemu. Pali i uka ma mu matakilala iau. \v 43 Lakea a parava bara i valai, e huriki a pile ne mua bara ri pesi halui mua, ri gi keli kadolu rike a malala na nure, lakea e huriki a pile bara ri page poloa a nure, ri dili na tanga, ri bolea. \v 44 \x * \xo 19:44 \xt Luk 21:6\x*Bara ri ratapile a tanga turana e huriki ri made pololilo vona. I uka tara kedo ge tabuli langa vona tara kedo tara. Bara i bele a maki nga, a vuhuna i uka ma mu matakilaka vona a parava i valai vona a Vure ge korimule mua.” \s1 E Isu i Lili e Huriki na Roho na Vure \r (Mateo 21:12-17; Markus 11:15-19; Ioanes 2:13-22) \p \v 45 Muri e Isu i dili na roho na Vure, i vaka­tubu ni lili tala e huriki ri vakona ri vahabi a maki pololilo. \v 46 \x * \xo 19:46 \xt Ais 56:7; Jer 7:11\x*I taki ria, i ta maea, “A ngava ni here puru na Hinere i ta maea, ‘A roho nau, a roho na ni vasileki.’ Pali mua mu ratea i manga a hini ri haniu vona e huriki a panaho.” \p \v 47 \x * \xo 19:47 \xt Luk 21:37\x*Muri e Isu i vara na roho na Vure na parava lobo. Lakea e huriki a prister dagi, a mari na vinara, a bakovi dagi, ri matakana a dala ri gi rabalakia e Isu vona. \v 48 Pali i uka ma ri matavisia tara dala, a vuhuna e huriki lobo ri ngaru hateka a ngavana. \c 20 \s1 E Rei i Habi a Nitora ne Isu \r (Mateo 21:23-27; Markus 11:27-33) \p \v 1 Na parava tara, na tahuna e Isu i tovo e huriki na Velenga Kamumu pololilo na roho na Vure, e huriki a prister dagi, a mari na vinara, e huriki a bakovi dagi ri valai ne Isu. \v 2 Lakea ri nanea, “O vakalongo mia, o bole vai a nitora o rata a maki nga? E rei i taki ioe go rata a maki nga?” \p \v 3 E Isu i koli i ta maea, “Ga nana taro mua vona tara ninana. Mu vakalongo iau, \v 4 ra hilova ne Ioanes, i valai na Vure, o i valai na bakovi tavula kunana?” \p \v 5 Ri vahehe, ri ta maea, “Bara si takia a leho vona i valai na Vure, bara i nana, ‘Pali i navai i uka ma mu luhoi tora ia?’ \v 6 Pali hita bara si taki a hilova ne Ioanes a niluhoi na bakovi kunana, e huriki bara ri padimate hita na kedo, a vuhuna ri luhoia e Ioanes a propet.” \v 7 Lakea ri koli mule ri takia, ta i uka ma ri lohoka vona a hilova ne Ioanes i valai ne rei. \p \v 8 Lakea e Isu i ta rike, i ta maea, “Pali iau tara, i uka ma ga vakalongo mua vona e rei i habi a nitora nau ni rata a maki nga.” \s1 A Nivakakika na Hania \r (Mateo 21:33-46; Markus 12:1-12) \p \v 9 \x * \xo 20:9 \xt Ais 5:1\x*Muri e Isu i taki ria vona tara nita vakakika tabu, i ta maea, “A bakovi tara i varoa a hania na vain, i habia ne huriki a bakovi ranga ri gi leho taro vona. Muri i vano i havai, i made tabaka na robo tara. \v 10 I tabukoi ngane a keva ni mirio a vain, lakea i rudua a vora vona i lakea ne huriki a bakovi ni leho ge bole ranga kanena vain. Pali ri ubia a vora, ri tono mulea i laho a vahana a limana i hamule. \v 11 Muri i rudu tabua tara vora. Pali ri ubi tabua, ri rata halea, ri tono mulea i laho a limana a vahana i hamule. \v 12 A tahona hania i rudu tabua tara vora. I mavonga ia, ri ubi pilea, ri voro talea. \p \v 13 “Lakea a tahona hania na vain i nana mulea i ta maea, ‘A ra ga ratea ngane? Ga rudua e tugu a bakovi a hategu. Bara ri togo ia.’ \p \v 14 “Pali na tahuna e huriki a bakovi ni leho ri masia e tuna, ri vata, ri ta maea, ‘A bakovi iea bara i bole a murine tamana. Si rabalakia, si bolea a hania na vain na tahuna e tamana i mate.’ \v 15 Lakea ri vuroki talea e tuna, ri rabalakia. \p “Mu luhoi navia a tahona hania, ge rata navai ria ngane? \v 16 Bara i valai, i rabalaki e huriki a bakovi nga, i bole mulea a hania na vain, i habi polo tabua ne huriki a bakovi ranga.” Na tahuna ri longoa a nivakakika iea ri ta maea, “A Vure, nahea ge rata mavonga!” \v 17 Lakea e Isu i matanono ria i ta maea, “Pali a ngava ni here puru na Hinere i ta maea, \q1 ‘Ra kedo e huriki a mari ni hae a ruma ri marikoi vona, \q2 ngane i bele a vuhu kedo ni hae a ruma vona.’ \p \v 18 \x * \xo 20:18 \xt Ais 8:14-15\x*“E huriki ri boru langa na kedo iea bara ri bole a vuranga. Na tahuna a kedo iea bara i boru, i tahoa tara bakovi, bara i ubi momoa.” \p \v 19 Ngane e huriki a mari na vinara turana e huriki a prister dagi i padi ria a mana vona e Isu i taki virihi ria, lakea ri ngaru ni lakavu malaviriria. Pali ri mangenge ne huriki a bakovi a ngatavine. \s1 A Takis ne Kaiser \r (Mateo 22:15-22; Markus 12:13-17) \p \v 20 \x * \xo 20:20 \xt Luk 11:54\x*Lakea ri rudu e huriki ranga ri gi tamilalu ni muri ne Isu, ri gi kasisi, ri gi matanonoa ge rata ranga ngava hale, bara ri taki tala ne Pilato. \v 21 E huriki a kasisi nga ri nanea, “Mari ni tovo, mi lohoka vomu, ioe o ta muholi, o vara e huriki na maki muholi. O rata a naro i palupulupu ne huriki lobo. O vara kunana na naro na Vure i muri mai a ngava muholi. \v 22 A vinara i taki si gi habi a takis ne Kaiser, o i uka?” \p \v 23 Pali e Isu i lohoka vona a taminga ne ria, lakea i taki ria i ta maea, \v 24 “Mu vakasiria nau tara moni. A hanune rei, a rane rei i tabuli vona?” \p Ri ta maea ria, “A hanune Kaiser, a rane Kaiser i tabuli vona.” \p \v 25 Lakea e Isu i taki ria i ta maea, “Mu habi ne Kaiser a maki ne Kaiser. Mu habi na Vure a maki na Vure.” \p \v 26 Ri keri ni padi virihia na ngava vona na matane huriki a bakovi a ngatavine. Ri ngapa ri vulai kunana. \s1 E Huriki a Sadusi \r (Mateo 22:23-33; Markus 12:18-27) \p \v 27 Muri e huriki a Sadusi ri valai ne Isu. Re huriki nga ri taki ta a viri i mate i uka ma ge pesi rike mule tabu. \v 28 \x * \xo 20:28 \xt Vin 25:5\x*Ri nanea, “Mari ni tovo, e Moses i here puru i taki a bakovi i mate, i pe purua e girihina, pali i uka e tune rua, e tarina bara i parangi tabu a havuri vona, ge vakabelea a hamona. \v 29 I tahoka e tarina mai ala polorua. A tabua i parangi, muri i mate. Pali i uka ma i vakabele e tuna. \v 30 A pahamuri tabua i parangi tabu vona a havuri vona. Muri ia tara i mate, i uka tabu e tuna. \v 31 A tolune ria i parangi tabu vona, pali ia tara i mate. Re maki tarina mai lobo nga to parangi lobo vona. Muri to mate, i uka ma to vakabele e tune tou. \v 32 Muri i mate a ngatavine. \v 33 Muri ma, na tahuna e huriki ri pesi rike mule na ni mate, ra ngatavine iea ge girihine rei muholi? Tou lobo to parangi vona.” \p \v 34 Lakea e Isu i koli, i ta maea, “Koea na malala e huriki ri parangi. \v 35 Pali muri ma, e huriki a bakovi a ngatavine a Vure ge taki ria ri kamumu, ri gi mahuri mule na nimate, i uka ma ri gi vaparangi, \v 36 a vuhuna ri manga a agelo, i uka ma ri gi mate tabu. Ria e huriki e tuna Vure, a vuhuna ri mahuri mule na nimate. \v 37 \x * \xo 20:37 \xt Nim 3:6\x*E Moses tara i vakasiri hita vona e huriki ri mate, bara ri mahuri mule tabu. Na tahuna i here puru a nuverei na kai kiroko i nono, i takia e Bakovi Dagi ia ‘A Vure ne Abraham, a Vure ne Isak, a Vure ne Iakop.’ \v 38 I uka ma ia a Vure ne huriki ri mate. Ia a Vure ne huriki ri mahuri, a vuhuna e huriki lobo ri mahuri na matana.” \p \v 39 Lakea e huriki a mari na vinara ri ta maea, “Mari ni tovo, a nikoli vomu i kamumu.” \v 40 Muri ri mangenge ni nana tabua. \s1 E Kristo Ia e Tune Rei \r (Mateo 22:1-2; Markus 12:35-37) \p \v 41 Muri e Isu i nana ria i ta maea, “I navai ni taki e Kristo ia e Tune Davit? \v 42 \x * \xo 20:42 \xt Sng 110:1\x*Na maka Linge, e Davit i here maea, \q1 ‘E Bakovi Dagi i takia e Bakovi Dagi nau, \q2 “O made na limagu a kanegu, \q1 \v 43 ge harena na tahuna ga ratapile e huriki a pile vomu, \q2 ri gi vora tavula vomu.” ’ \p \v 44 “E Davit i galea a viri iea a Bakovi Dagi vona. Pali i navai tabu ge ia e tune Davit?” \s1 E Isu i Biu e Huriki a Mari na Vinara \r (Mateo 23:1-36; Markus 12:38-40; Lukas 11:37-54) \p \v 45 Muri i taki e huriki a murimuri vona na matane huriki lobo, i ta maea, \v 46 “Mu matadoko na narone huriki a mari na vinara. Ri vakaholi, ri ngaru ri gi bagetu keke. Ri ngaru e huriki ri gi tagui kamumu ria na mada. Ri ngaru ni made mugamuga na roho na vaponga, ri ngaru ni made mugamuga na habu. \v 47 Ri rata a nivasileki olaola, e huriki ri gi luhoi ta ria a bakovi kamumu hateka, pali ri panaho a ruma, a malala ne huriki a havuri. Re huriki nga, a Vure bara i habi a nimadihi dagi ne ria na tahuna i pelekado a narone ria.” \c 21 \s1 A Nihabi na Havuri \r (Markus 12:41-44) \p \v 1 E Isu i mata lakea, i matai e huriki a bakovi na mahala ri habi a nihabi pololilo na roho na Vure. \v 2 Muri i masia a havuri matasia i ru puru a toea i rua. \v 3 \x * \xo 21:3 \xt 2Ko 8:12\x*Na tahuna i masia, i ta maea, “A taki muholi mua, a havuri matasia iea i habi dagi hateka ne huriki a bakovi na mahala nga. \v 4 E huriki a bakovi na mahala ri habi kunana a maki ri uka leho vona. Pali ra ngatavine matasia iea i habi lobo a maki i tahoka.” \s1 A Roho na Vure Bara Ni Ratapile \r (Mateo 24:1-2; Markus 13:1-2) \p \v 5 E huriki a murimuri ranga ri masia a roho na Vure, ri bibi rikea na hini ni vakabagetu kamumu na kedo kamumu, na mahala e huriki ri habi na Vure. \p Pali e Isu i taki ria i ta maea, \v 6 \x * \xo 21:6 \xt Luk 19:44\x*“Ra maki nga mu matai, ra roho na Vure, i uka tara kedo ge tabuli langa vona tara kedo tara. A kedo lobo bara ni ubi puka puru.” \s1 A Nimadihi i Kupo Bara Ri Luve \r (Mateo 24:3-14; Markus 13:3-13) \p \v 7 Muri ri nanea e Isu ri ta maea, “Mari ni tovo, garika ge bele a maki nga? Ge mata navai a kilakila vona, si gi matakilaka vona a maki nga ge bele?” \p \v 8 E Isu i koli i ta maea, “Mu matadoko vona e huriki ri gi tami mua. A bakovi ala kupo bara ri valai na ragu, ri tatami maea, ‘Iau e Kristo,’ o bara ri ta maea, ‘A parava i valai pali!’ Naha ni longo mai ria. \v 9 Na tahuna mu longo a velengana vaubinga dagi, naha ni mangenge, a vuhuna a maki nga bara ri bele taro. Pali a nilobona parava i tabana.” \p \v 10 Muri i taki ria i ta maea, “A tanga ranga bara ri vaubi turana tanga ranga. E huriki a tara na hariki ranga bara ri vaubi turana tara na hariki ranga. \v 11 A maka vuruke dagi, a gilanga dagi, a pago dagi bara ri bele. A maka nivakasiri dagi bara ri bele na hunu, ri vaka­mangenge e huriki. \p \v 12 “Pali muga, bara ni lakavu mua ni ratapile mua a vuhuna mu muri mai iau. Bara ni pelekado mua na roho na vaponga, ni ru dili mua na bavi. Bara ni lakavu mua, ni vakapesi mua na matane huriki a hariki a matakari, a vuhuna mu ramai iau. \v 13 Na tahuna mu pesi na matana e huriki a hariki, bara mu vakalongo ria ne nau. \v 14 \x * \xo 21:14 \xt Luk 12:11-12\x*Naha ni lohopae vona a ngava bara mu taki ria vona, \v 15 \x * \xo 21:15 \xt Apo 6:10\x*a vuhuna iau ga habi a lohokanga ne mua, bara mu taki kamumu ria, lakea e huriki a pile ne mua bara ri keri ni gege, bara ri keri ni pulo a ngavane mua. \v 16 \x * \xo 21:16 \xt Mat 10:21-22\x*E huriki e tamane mua, e kinane mua, e tukane mua, e tarine mua, a kabune mua, a turane mua bara ri habi mua na limane huriki a pile ne mua. Bara ri rabalaki ranga ne mua. \v 17 E huriki lobo bara ri marikoi ne mua a vuhuna mu muri nau. \v 18 Pali i uka tara vune mua ge velu. \v 19 Mu pesi tata na niluhoi ne mua, bara mu bole a nimahuri. \s1 E Ierusalem Bara Ni Ratapile \r (Mateo 24:15-21; Markus 13:14-19) \p \v 20 “Na tahuna mu matai e huriki a tara na nugumaheto ri pesi halui e Ierusalem, ngane bara mu lohoka vona a tanga i popote bara ni ratapile. \v 21 Na parava iea e huriki ri made o Iudea ri gi ha, ri gi kapiloho na lolo. E huriki ri made o Ierusalem ri gi ha tala. E huriki ri made polovavo na tanga, nahea ri gi dili, \v 22 \x * \xo 21:22 \xt Jer 5:29; 46:10; Hos 9:7\x*a vuhuna i bele muholi ngane a ngava ne huriki a propet hosi, ri here puru na hinere, a Vure ge koli a maka rabu hale. \v 23 E huriki a ngatavine ri singou, e huriki a ngatavine ri vakaruru, bara ri marego hateka na parava iea! A nimadihi dagi bara i bele o Israel. A Vure ge tahate e huriki a bakovi a ngatavine na tahuna iea. \v 24 \x * \xo 21:24 \xt Sng 79:1; Kap 11:2\x*E huriki a pile bara ri valai ri rabalaki ria. E huriki i uka ma ri mate, bara ni bole basi, ri made viliha na tanga lobo na malala. E huriki a bakovi i uka ma ria a Iuda bara ri ratapilea e Ierusalem, ge harena na tahuna a parava ne ria i lobo. \s1 A Tuna Bakovi Bara i Hamule Valai \r (Mateo 24:29-31; Markus 13:24-27) \p \v 25 \x * \xo 21:25 \xt Ais 13:10; Ese 32:7; Jol 2:31; Kap 6:12-13\x*“Na tahuna iea, a maka nivakasiri bara ri bele na haro, na keva, na hada. Koea na malala e huriki bara ri mangenge ri vuru viliha lae na tahuna ri longo a nangina bokona dari i rere hateka. \v 26 E huriki a bakovi bara ri mangenge hateka, bara i vurea a matane ria. Bara ri loho lege lae na a ra maki ge bele na malala, a vuhuna a maka nitora polomeli na hunu bara ni polu. \v 27 \x * \xo 21:27 \xt Dan 7:13; Mat 26:64; Kap 1:7\x*Ngane ri gi masia a Tuna Bakovi i valai na bubu, i valai turana nitora a nipara dagi. \v 28 Na tahuna a maka maki nga ri vakatubu ni bele, mu pesi rike, mu mata rike, a vuhuna a parava a Vure ge korimule mua i tabukoi pali!” \s1 A Kai a Balele \r (Mateo 24:32-35; Markus 13:28-31) \p \v 29 Muri e Isu i takia ne ria a nita vaka­kika iea, “Mu masia a kai a balele turana maka kai ranga. \v 30 Na tahuna i tahoka a totona a rahana, i lubu a pagana, bara mu pasimata vona a tahuna na haro i tabu­koi. \v 31 I mavonga kunana na tahuna mu matai a maki nga ri bebele, ngane bara mu lohoka vona a harikianga na Vure i tabukoi. \p \v 32 “A taki muholi mua, e huriki a bakovi a ngatavine na tahuna iea i uka ma ri gi mate ma, a maka maki nga ri gi bele taro. \v 33 A malala a hunu bara ru lobo, pali a nitagu i uka ma ge lobo. \s1 Mu Matadoko na Parava Lobo \p \v 34 “Mu matadoko, nahea mu gu luhoi lege­lege na nimade koea na malala. Nahea mu gu ninu mu gu manga manga, mu gu rata a maka naro hale, ma ge vaka­pae mua a maka rabu nga. Bara mu turutu na tahuna a parava iea i bele vakaturutu, i lakavu mua i manga a hoa i lakavua a kadirovo. \v 35 A parava iea ge bele ne huriki lobo ri made na malala. \v 36 Mu matadoko na parava vakaroro. Mu vasileki bara mu tahoka a nitora ni pologege vona a rabu hale nga, ra ri gi bele, bara mu pesi na matana Tuna Bakovi.” \p \v 37 Na parava lobo e Isu i vara e huriki na roho na Vure. Na rodo bara i pe a tanga, i pagitala i vano i mahita na lolo e Oliva. \v 38 Na hatelanga tabu, e huriki lobo bara ri vuho lakea na roho na Vure, ri gi longoa e Isu i vara vonga. \c 22 \s1 E Iudas a Bakovi Hale \r (Mateo 26:1-5,14-16; Markus 14:1-2,10-11; Ioanes 11:45-53) \p \v 1 I valai tabukoi ngane a Habu na Bret i Ua Is. A rana tara a Habu na Nipagepolo. \v 2 E huriki a prister dagi a mari na vinara ri matakana a dala ri gi rabalaki kapilohoa e Isu, a vuhuna ri mangenge ne huriki a bakovi a ngatavine. \p \v 3 \x * \xo 22:3 \xt Ion 13:2,27\x*Lakea e Satan i dili ne Iudas Iskariot, a turane huriki a murimuri ala ravulu a polona i rua. \v 4 E Iudas i vano, i ta turana e huriki a prister dagi, a nugumaheto ri tagari a roho na Vure. I ta turane ria na dala ge habia na limane ria e Isu. \v 5 E huriki nga ri vivi, lakea ri takia e Iudas ri gi habi a moni vona. \v 6 E Iudas i longo vona a ngava ne ria, lakea i matakanea tara dala kamumu ge maragisia. I davea a parava nahea e huriki ala kupo ri gi made turane Isu. \s1 A Murimuri Ru Kisi Puru a Kinani \r (Mateo 26:17-25; Markus 14:12-21; Ioanes 13:21-30) \p \v 7 \x * \xo 22:7 \xt Nim 12:1-27\x*A Habu na Bret i Uka Is i bele ngane. Na parava iea a tuna sipsip bara ni rabalaki ne vona a nihabi na Habu na Nipagepolo. \v 8 Lakea e Isu i taki e Petrus e Ioanes i ta maea, “Muru muga, muru rata puru a kinani ne hita na Habu na Nipagepolo.” \p \v 9 Lakea ru nana, “I vai a hini o ngaru miri gi rata puru a maki vona?” \p \v 10 E Isu i koli, i ta maea, “Na tahuna muru dili na tanga, a bakovi i kaloho a ulo na naru bara i pugai marua. Muru ramaia, muru dili na ruma i dili vona. \v 11 Muru takia a tahona ruma, muru ta maea, ‘A mari ni tovo i nana vona a tabeke na mosi ge kani turana e huriki a murimuri vona na habu.’ \v 12 Muri bara i vakasiri marua vona a tabekena ruma i ngavaka polomeli, i tahoka pali a gula ni made ni kado puru. Muru gutu puru vonga a maki ni kani ne hita.” \p \v 13 Muri ru vano, ru matai a maki lobo i manga a hini i taki muga e Isu. Lakea ru rata puru vonga a kinani na Habu na Nipagepolo. \s1 E Isu i Kani Turane Huriki a Apostolo Vona \r (Mateo 26:26-30; Markus 14:22-26; 1 Korin 11:23-25) \p \v 14 Ngane ta ri gi kani, lakea e Isu turane huriki a apostolo vona ri vano, ri made haluia a dede. \v 15 Lakea i taki ria i ta maea, “A pasimata ni kani turane mua vona a kinani na Habu na Nipagepolo, muga ne iau ga bole a nimadihi. \v 16 A taki mua, i uka ma ga kani tabu vona a habu iea. Muri ma, na tahuna a pelegona habu iea ge bele muholi na harikianga na Vure, bara kani tabu vona.” \p \v 17 Muri e Isu i bole a kikei na vain, i kavurikea a Vure, i ta maea, “Mu bolea a kikei na vain iea mu vaveru, \v 18 a vuhuna a taki mua, i uka ma ga ninu tabu vona a kanena vain iea ge harena na tahuna a harikianga na Vure ge valai.” \p \v 19 Muri e Isu i bole rikea a bret, i kavu­rikea a Vure, i kevea, i veru ne huriki a apostolo vona, ri gi kani, i ta maea, “Ra bret iea a bobogu, a habia ge korimule mua. Mu rata mavonga vakaroro, mu luhoi mule iau.” \p \v 20 Na tahuna ri kani lobo, e Isu i bole rikea a kikei na vain, i ta maea, “A vain iea a kilakila na ngava dagi karaba a Vure ge rata turana e huriki. A ngava dagi karaba iea ga vakatorea na daragu, ra daragu ge pori, ge korimule mua. \p \v 21 \x * \xo 22:21 \xt Sng 41:9; Ion 13:21-22\x*“Pali tara ne mua i made turagu koea na dede bara i habi iau na limane huriki a pile, \v 22 a vuhuna bara i bele nau, iau a Tuna Bakovi, ge manga a hini ni here puru hosi. Pali a Vure bara i ratapilea ra viri ge habi iau na limane huriki a pile.” \p \v 23 Lakea ri vanana vona e rei ne ria ge ratea ra rabu iea. \s1 E Rei a Viri Ge Muga? \p \v 24 \x * \xo 22:24 \xt Luk 9:46\x*Muri ri vahehe lae ne e rei ne ria ge muga ne ria lobo. \v 25 \x * \xo 22:25 \xt Mat 20:25-27; Mrk 10:42-45\x*Lakea e Isu i taki ria i ta maea, “E huriki a bakovi i uka ma ria a Iuda, a hariki ne ria a bakovi hateka, ri taki ta ri kori e huriki. \v 26 \x * \xo 22:26 \xt Mat 23:11; Mrk 9:35\x*Pali mua, naha ni rata mavonga. E rei a viri i ngaru ni muga ne mua ge manga a viri kiroko ne mua. A viri i ngaru ni matakari ge manga a vora ne mua. \v 27 \x * \xo 22:27 \xt Ion 13:12-15\x*E rei a viri i dagi? A viri i mamade na dede o a vora i habi a maki ni kani vona? A viri i mamade na dede i dagi. Pali iau a valai, a made turane mua ge iau a vora ne mua. \p \v 28 “Mua kunana e huriki mu made turagu, i uka ma mu ha taro iau na tahuna a tahoka a nitoni. \v 29 Lakea a habia ne mua a harikianga, i manga e Tata i habia nau a harikianga. \v 30 \x * \xo 22:30 \xt Mat 19:28\x*Muri bara mu kani mu ninu turagu na harikianga nau, bara mu made na gula-hariki mu pelekado e huriki a kabu ne Israel ala ravulu a polona i rua.” \s1 E Petrus Bara i Nana Rovi ne Isu \r (Mateo 26:31-35; Markus 14:27-31; Ioanes 13:36-38) \p \v 31 Lakea e Isu i ta maea, “Simon, Simon, o longo! E Satan i nana tora a Vure pali ge toni tora mua. \v 32 \x * \xo 22:32 \xt Ion 17:15\x*Pali iau a vasileki pali vomu nahea go lohopile iau. Muri, na tahuna o hamule valai tabu nau, o tuhori e huriki a turamu ri gi pesi tora tabu.” \p \v 33 Lakea e Petrus i takia, “Bakovi Dagi, iau bara dili turamu na bavi, bara mate turamu!” \p \v 34 Lakea e Isu i takia, “Petrus, muga na kureko ge tangi barama, bara o nana rovi iau balaka tolu.” \p \v 35 \x * \xo 22:35 \xt Luk 9:3; 10:4\x*Muri e Isu i nana e huriki a apostolo i ta maea, “Na tahuna a rudu tala mua, i uka ma mu laho turana holekopa, a kulopi, a vahapolo, pali mu bala ranga maki, o i uka?” \p Ri koli ria ri ta maea, “I uka.” \p \v 36 Lakea e Isu i taki ria i ta maea, “Pali ngane, e rei a viri i tahoka a holekopa, a kulopi, ge bole. E rei a viri i uka bainat, ge habi a varakia vona, ni gi kona, ge vano ge kona a bainat, \v 37 \x * \xo 22:37 \xt Ais 53:12\x*a vuhuna a ngava ni here puru na Hinere i ta maea, ‘Ri taki ia, ta ia a turana e huriki a bakovi hale.’ A maki lobo ni here virihi mai iau vona bara i bele muholi.” \p \v 38 Lakea e huriki a murimuri vona ri ta maea, “Bakovi Dagi, mi tahoka a bainat i rua.” \p Lakea i taki ria, “Pali kamumu.” \s1 E Isu i Vasileki na Lolo e Oliva \r (Mateo 26:31-35; Markus 14:27-31; Ioanes 13:36-38) \p \v 39 E Isu i pe a tanga, i sike na lolo e Oliva, i manga a hini i rata vakaroro. E huriki a murimuri vona ri vano turana. \v 40 Na tahuna ri bele vona a hini nga, i taki ria, i ta maea, “Mu vasileki nahea mu gu dili na nitoni.” \p \v 41 Muri i pe ria, i laho tala popote, i turume puru, i vasileki maea, \v 42 “Tata, ioe bara o ngaru, o korimule iau vona a nimadihi dagi ta ga bolea. Pali naha ni muri mai a ningaru nau. O muri mai a ningaru vomu.” \p \v 43 Muri a agelo tara i bele valai na hunu, i tuhoria. \v 44 E Isu i hataki a nimadihi dagi, lakea i vasileki tora. A mavidia i pori na kulina i manga a dara, i sisi puru na malala. \v 45 Na tahuna i vasileki lobo, i hamule mai a murimuri vona, i matai ria ri mahita, a vuhuna i malulu a tuhane ria ni dodo hateka. \v 46 Lakea e Isu i taki ria, i ta maea, “I navai mu mahita? Mu hadongo, mu vasileki nahea mu gu boru na nitoni.” \s1 E Iudas i Habi e Isu ne Huriki a Pile \r (Mateo 26:47-56; Markus 14:43-50; Ioanes 18:3-11) \p \v 47 Na tahuna e Isu i tabana ni ta, e huriki a tara bulolo ri laho valai. E Iudas, ra turana e huriki a apostolo ala ravulu a polona i rua, i muga ne ria, i vakasiri a dala ne ria. I valai tabukoi ne Isu ta ge ngurua. \p \v 48 Pali e Isu i takia, i ta maea, “Iudas, i navai o ngurua a Tuna Bakovi go habia na limane huriki a pile?” \p \v 49 Na tahuna e huriki ri pesi haluia ri masia a maki ta ge bele, ri ta maea, “Bakovi Dagi, o ngaru mete ge rabalaki ria na bainat?” \v 50 Muri a viri tara ne ria i palakudua a talingana vora na prister dagi, ra talingana na kanena. \p \v 51 Pali e Isu i ta maea, “Naha ni ratea a naro iea!” Muri i padoi a talingana bakovi, i kamumu mule tabu. \p \v 52 Muri e Isu i taki e huriki a prister dagi, a nugumaheto ri tagari na roho na Vure, a gare ra ri valai ri gi lakavua, i ta maea, “Mua mu rata manga iau a bakovi hale mu valai turana bainat, a lebo. \v 53 A made turane mua na parava lobo na roho na Vure, pali i uka ma mu lakavu iau. Pali ngane a parava ne mua, a parava na nitora na uvo. \s1 E Petrus i Nana Rovi ne Isu \r (Mateo 26:57-58,69-75; Markus 14:53-54,66-72; Ioanes 18:12-18,25-27) \p \v 54 \x * \xo 22:54 \xt Mrk 14:53-54\x*Ri lakavu loboa e Isu, muri ri turari lakea na ruma na prister dagi. Pali e Petrus i muri gosi basi popote vona. \v 55 Ri tunu lobo a kanono na matana ruma, lakea ri made puru. E Petrus tara i made turane ria. \v 56 A vora ngatavine tara i valai i masia e Petrus i hua a kanono. I matanonoa, i ta maea, “Ra bakovi iea, ia tara i turane Isu.” \p \v 57 Pali e Petrus i lavuni i ta maea, “Ngatavine, iau i uka ma lohoka vona a bakovi iea.” \p \v 58 I uka ma i tabaka, a bakovi tara i masia e Petrus, lakea i ta maea, “Ioe tara o turane ria.” \p Pali e Petrus i lavuni tabu, i ta maea, “Bakovi, iau i uka ma a turane ria!” \p \v 59 Muri i polo a kilala i taku, i valai tabu tara viri, i ta kinigao ma ia i ta maea, “Muholi hateka ra bakovi iea i turana, a vuhuna ia a bakovi o Galili.” \p \v 60 Pali e Petrus i lavuni tabu, i ta maea, “Bakovi, iau i uka ma lohoka vona a maki o takikia!” \p E Petrus i uka ma i vakalobo ni ta ma, a kureko i tangi. \v 61 E Bakovi Dagi i matagege, i mata nonoa e Petrus. Lakea e Petrus i longovisia a ngava i takia e Bakovi Dagi baroko, i ta maea, “Muga na kureko ge tangi barama, bara o nana rovi iau balaka tolu.” \v 62 Muri e Petrus i ha tala, i tangi hateka. \s1 E Isu Ni Padikede \r (Mateo 26:67-68; Markus 14:65) \p \v 63 E huriki a bakovi ri tagaria e Isu ri vakatubu ni padikedea, ri ubia. \v 64 Ri kavitagu a matana, lakea ri takia, “O vakasiri ioe ngane ge ioe a propet, o taki mia vona e rei a viri i ubi ioe.” \v 65 Muri ri harogia na maka ngava hale. \s1 E Isu i Pesi na Matane Huriki a Matakari \r (Mateo 26:59-66; Markus 14:55-64; Ioanes 18:19-24) \p \v 66 I palala ngane a hini, lakea e huriki a gare, re huriki a prister dagi, a mari na vinara, ri valai, ri vapopo. Ri turaria e Isu lakea na murine ria ri vapopo vona. Na tahuna ri bele vonga, ri takia, \v 67 \x * \xo 22:67 \xt Ion 3:12\x*“Ge ioe a viri ni gale e Kristo, ra viri ge korimule e huriki, o vakalongo mia ngane.” \p E Isu i koli ria, i ta maea, “Bara vakalongo mua, i uka ma mu gu longo mai iau. \v 68 Pali mua ranga, bara nana mua, i uka ma mu gu taratoto. \v 69 \x * \xo 22:69 \xt Apo 7:56\x*Pali popote ngane a Tuna Bakovi ge made na limana kanena Vure Tuhaka.” \p \v 70 Ria lobo ri nanea, “Ra i mavonga, ioe a Tuna Vure?” \p Lakea e Isu i taki ria, “A ngava mu takia pali. Iau kunana.” \p \v 71 Muri ri ta maea, “E rei si gi dava tabua si gi bole a ngava vona? A ngava si longoa pali vona.” \c 23 \s1 E Isu i Pesi na Matane Pilato \r (Mateo 27:1-2,11-14; Markus 15:1-5; Ioanes 18:28-38) \p \v 1 Muri ria lobo ri pesi rike, ri tulia e Isu ge lakea ne Pilato. \v 2 Na tahuna ri bele, ri vakatubu ni padi virihia na ngava, ri ta maea, “Mi masia a bakovi iea i tami hita e huriki a Iuda, i taki hita nahea si gi habi a takis ne Kaiser. I taki ta ia a hariki, ta ia e Kristo, ra viri a Vure i vulakia.” \p \v 3 Lakea e Pilato i nanea e Isu, i ta maea, “Ra ioe, ioe a hariki ne huriki a Iuda?” \p E Isu i koli i ta maea, “A ngava o takia pali.” \p \v 4 Lakea e Pilato i taki e huriki a prister dagi, a bakovi a ngatavine i ta maea, “Iau i uka ma a matavisia vona tara rabu hale ge ratea.” \p \v 5 Pali ri hinituhana, ri ta maea, “Ra bakovi iea i laho viliha na tabeke ne Iudea, i vakarike a hatene huriki, ri rata tuhare, i vakatubu o Galili, i valai liu koea.” \s1 E Isu i Pesi na Matane Herod \p \v 6 Na tahuna e Pilato i longoa a ngava iea, i nana ria ne Isu a bakovi o Galili, o i uka. \v 7 \x * \xo 23:7 \xt Luk 3:1\x*Ri vakalongoa ne Isu a bakovi o Galili, lakea i rudua e Isu ge masia e Herod, a vuhuna e Herod i matakari a tabeke ne Galili. Na tahuna iea e Herod i made vonga o Ierusalem. \p \v 8 Na tahuna e Herod i masia e Isu, i vivi hateka, a vuhuna i longoa pali a nuverei ne Isu, i pasimata ni masia, ge rata a nivakasiri. \v 9 Lakea e Herod i nanea e Isu na ninana i kupo, pali e Isu i uka ma i kolia tara ngava. \v 10 E huriki a prister dagi, a mari na vinara ra ri pepesi vonga, ri ta hinituhana ni padi virihi tavulea na ngava. \v 11 E Herod turana e huriki a nugumaheto ri padikede loboa e Isu, muri ri vakarodoa na varakia na hariki, ri rudu mulea ne Pilato. \v 12 Muga e Pilato e Herod ru vagima. Pali na parava iea ru vamule mai. \s1 E Pilato i Taki Ni Gi Paditata e Isu \r (Mateo 27:15-26; Markus 15:6-15; Ioanes 18:38; 19:16) \p \v 13 Muri e Pilato i gale palupu e huriki a prister dagi, a matakari, e huriki a bakovi a ngatavine. \v 14 Lakea i taki ria i ta maea, “Ra bakovi iea, mu turari vilia nau, mu takia ta i tami e huriki. Pali iau a nanea na matane mua lobo, i uka ma a matai ranga naro hale ge manga a hini mu taki. \v 15 E Herod tara i uka ma i masia vona tara naro hale, lakea i rudu mule vilia ne hita. Mu longo! Ra bakovi iea i uka ma i ratea tara maki ge hale ge mate vona. \v 16 Pali ngane ga lagu kunanea, muri ga tonoa ge vano.” \p \v 17-18 Pali e huriki lobo ri gale dagi ri ta maea, “Ge mate a bakovi iea! E Barabas a viri ge pagitala!” Ri ta maea, a vuhuna na pida lobo na Habu na Nipagepolo e Pilato bara i bole talea na bavi a bakovi tara, ge vano. \v 19 E Barabas ni ru dili na bavi, a vuhuna i vakatubu a vaubinga turana e huriki a Rom, i rabalaki a viri. \p \v 20 E Pilato i taki tabu e huriki vona e Isu ge pagitala. \v 21 Pali ri gale dagi tabu ri ta maea, “O paditatea na kai tavalavala! O paditatea na kai tavalavala!” \p \v 22 Balaka tolu ngane i taki ria nahea ge mate, i ta maea, “I navai ge mate? A ra naro hale i ratea? Iau i uka ma masia vona tara maki ge hale ge ratea ge mate vona. Pali ngane ga lagu kunanea, muri ge vano.” \p \v 23 Pali ri gale hinituhana vona e Isu ni gi paditata malaviriri. Ri gale dagi hateka, \v 24 lakea e Pilato i longo mai ria. \v 25 I vakapagetalea e Barabas ra ni ru dili na bavi na hini i vaubi i rabalaki a viri, pali i ramai a ningaru ne ria, i rudua e Isu ni gi rabalaki. \s1 E Isu Ni Paditata na Kai Tavalavala \r (Mateo 27:32-44; Markus 15:21-32; Ioanes 19:17-27) \p \v 26 Na tahuna e huriki a nugumaheto ri turari lokovongea e Isu, ri masia e Simon, a bakovi o Sirene, i valai basi ge dili na tanga. Lakea ri vakukua ge kalohoa a kai tavalavala ne Isu, ge laho muri vona. \p \v 27 E huriki ala kupo hateka ri laho muri ne Isu. E huriki a ngatavine ranga, ri dua muri vona. \v 28 Pali e Isu i matagege, i taki ria, i ta maea, “Mua o huriki a ngatavine o Ierusalem, naha ni taringi iau. Mu taringi mule mua, mu taringi e tune mua, \v 29 \x * \xo 23:29 \xt Luk 21:23\x*a vuhuna a parava popote ge valai e huriki ri gi ta maea, ‘Ri gi vivi e huriki a ngatavine ri lame, i uka ma ri vakaruru a koma.’ \v 30 \x * \xo 23:30 \xt Hos 10:8; Kap 6:16\x*Muri e huriki bara ri taki a maka lolo a kupona ge kavitagu ria. \v 31 E huriki ri rata mavonga na kai gareka, bara ri rata hale hatekea a kai munae.” \p \v 32 A bakovi hale ala rua ranga ni turari turane Isu ni gi rabalaki. \v 33 Na tahuna ri bele na tanga ni gale e Tuha-Gigi, e huriki a nugumaheto ri paditatea e Isu vonga na kai tavalavala. A bakovi hale ala rua, rua ranga ni paditata na kai tavalavala. I tavore na kanena tara, i tavore na maurina tara. \p \v 34 \x * \xo 23:34 \xt Sng 22:18; Ais 53:12\x*Muri e Isu i ta maea, “Tata, o puga a naro hale ne ria, a vuhuna i uka ma ri lohoka vona a maki ri rata.” \p E huriki a nugumaheto ri rehi vona tara rihiva. A viri bara i mulangi bara i bole a varakia ne Isu. \v 35 \x * \xo 23:35 \xt Sng 22:7-8\x*E huriki a bakovi a ngatavine ri pesi, ri matanono. E huriki a matakari ri padikedea e Isu, ri ta maea, “I korimule e huriki ranga. Pali ge ia e Kristo, a Viri a Vure i Vulakia, ge korimulea.” \p \v 36 \x * \xo 23:36 \xt Sng 69:21\x*E huriki a nugumaheto, ria ranga ri padikedea, ri valai ne Isu, ri habi vona a vain vagole ge ninu. \v 37 Lakea ri ta maea, “Ge ioe a hariki ne huriki a Iuda o korimule ioe.” \v 38 Ni here polo meli na kai tavalavala a ngava nga: \q1 “Ra Viri Iea A Hariki \q2 Ne Huriki A Iuda.” \p \v 39 A bakovi hale tara i tavore na kai tavalavala i ta hale ne Isu, i ta maea, “Ge ioe e Kristo, o vakakori ioe, muri o kori maria.” \p \v 40 Pali a bakovi hale tara i tahatea, i ta maea, “I navai o uka ma o mangenge na Vure? Ioe tara o bole a nimadihi manga ia. \v 41 Pali tarua ni vakamadihi na naro hale tu rata. Pali ra bakovi iea i uka ma i ratea tara naro hale.” \p \v 42 Muri i takia e Isu, i ta maea, “Isu, na tahuna o lakea na harikianga vomu, o luhoi iau.” \p \v 43 E Isu i koli i ta maea, “A taki muholi ioe, mona bara o made turagu na paradiso.” \s1 E Isu i Mate \r (Mateo 27:45-56; Markus 15:33-41; Ioanes 19:28-30) \p \v 44 Na kuru haro a uvo i kavitagua a malala, i vano i harena na kilala i tolu na malunga, \v 45 \x * \xo 23:45 \xt Hib 6:19-20; 10:19-20\x*a vuhuna a haro i uka ma i para. A lavalava dagi na roho na Vure i mavida i bale rua. \v 46 Muri e Isu i ta dagi, i ta maea, “O Tata a habia na limamu a hanugu.” Muri i mate. \p \v 47 Na tahuna a ubu na tara na nugu­maheto i masia a maki i bele, i kavurikea a Vure, i ta maea, “Muholi hateka, a bakovi iea i uka ma i ratea tara naro hale!” \p \v 48 Na tahuna e huriki ri vapopo ri matanono, ri matai a maki i bele, ri dodo hateka, ri hamule lakea na tanga. \v 49 E huriki a turane Isu, e huriki a ngatavine ra ri valai o Galili turana, ri pesi basi popote ri matai a maki lobo nga. \s1 E Isu Ni Tanu \r (Mateo 27:57-61; Markus 15:42-47; Ioanes 19:38-42) \p \v 50 A Iuda tara, a rane Iosep, a tanga vona ni gale e Arimatea. Ia a tara ni kado a ngava. Ia a bakovi kamumu, a bakovi kiripiripi. \v 51 I pasimata ni matai a harikianga na Vure. I uka ma i ngaru a vilo ne huriki i leho turane ria, ri rabalakia e Isu. \v 52 E Iosep i lakea ne Pilato i takia vona a podane Isu, ge tanua. \v 53 E Pilato i longo, lakea i vano, i paru talea na kai tavalavala, i bunua na lavalava, i rua na babe ni keli na dahana kedo. Ra babe iea i uka ma ni tanu a viri vona ma. \v 54 Ra parava iea a parava ni kisi puru a maki na Parava Nimalo. I popote ngane bara i tubu a Parava Nimalo. \p \v 55 E huriki a ngatavine, ra ri valai o Galili turane Isu, ri muri ne Iosep ri masia a babe, ri masia ni vakatabuli navai a podane Isu. \v 56 \x * \xo 23:56 \xt Nim 20:10; Vin 5:14\x*Muri ri vano ri gi rata puru a nibiri, a mangisipa. \p Pali ri malo taro na Parava Nimalo, ri muri mai a vinara ne Moses. \c 24 \s1 E Isu i Pesi Rike na Matenga \r (Mateo 28:1-10; Markus 16:1-8; Ioanes 20:1-10) \p \v 1 Na hatelanga pokopoko na mugana parava na vik, e huriki a ngatavine ri bole a mangisipa ri rata puru, ri bole lakea na babe. \v 2 Na tahuna ri bele, ri masia a kedo ni kule vuroki na matana babe. \v 3 Na tahuna ri dili pololilo i uka ma ri masia a podane Isu, e Bakovi Dagi. \v 4 Ri luhoi viliha lae. A bakovi ala rua ru rodo a varakia i para hidihidi ru bele vakaturutu, ru pesi tabukoi ne ria. \v 5 E huriki a ngatavine ri mangenge ri lolu puru na malala. Lakea a bakovi nga ru taki ria, ru ta maea, “I navai mu matakana a bakovi mahuri na tanga ne huriki ri mate? \v 6 \x * \xo 24:6 \xt Luk 9:22\x*I uka ma ia koea. I pesi rike pali na matenga. Mu luhoia a ngava i taki mua vona o Galili? \v 7 I taki mua, i ta maea, ‘A Tuna Bakovi bara ni habi ne huriki a bakovi hale, ri paditatea na kai tavalavala. Muri, na toluna parava, bara i pesi rike mule na matenga.’” \p \v 8 Muri ri longovisi a ngavane Isu, \v 9 ri pe a babe, ri vano, ri vakalongo e huriki a apostolo ala ravulu a polona i taku turana e huriki a murimuri ranga. \v 10 Ra ngatavine nga e Maria Magdala, e Ioana, e Maria kinane Iakop, e huriki a ngatavine ranga. Ria kunana ri vano, ri vakalongo e huriki a apostolo vona a maki i bele na babe. \v 11 Pali e huriki a apostolo ri luhoi ta ngava tavula kunana, i uka ma ri luhoi ge muholi. \v 12 Pali e Petrus i pesi rike, i nunu lakea na babe. I tuku dili, i masia a lavalava ni bunu a podane Isu vona. I matai lobo, i hamule na tanga, i luhoi hatekea ra maki i bele. \s1 E Isu i Bele na Dala Lakea o Emaus \r (Markus 16:12-13) \p \v 13 Na parava iea kunana, a murimuri ala rua ru laho lakea na tanga e Emaus. Ra tanga iea i basi popote ne Ierusalem, a maravana a kilomita i ravulu a polona i taku. \v 14 Na tahuna ru lalaho ru tuverei na maka maki i bele. \v 15 Na tahuna ru vatuverei, ru vanana vona a maki i bele, e Isu i valai tabukoi ne rua i laho turane rua, \v 16 pali i uka ma ru matakilalea. \p \v 17 Muri e Isu i nana rua, “A ra muru vatuverei vona na dala?” \p Lakea a murimuri nga ru pesi tata ru mata tangitangi. \v 18 A viri tara ne rua, a rana e Kleopas, i koli i ta maea, “Ioe kunana a mosi ne Ierusalem, o uka ma o lohoka vona a maki i bele vonga?” \p \v 19 E Isu i koli i ta maea, “A ra maki?” \p Lakea ru ta maea, “A maki i bele ne Isu o Nasaret. Ia a propet i tahoka a nitora dagi na nitana, a nitora dagi na ni rata a nivakasiri na matana Vure, na matane huriki a bakovi, a ngatavine. \v 20 E huriki a matakari, a prister dagi ne mia ri habia na limane huriki a Rom, ri gi paditatea na kai tavalavala. \v 21 \x * \xo 24:21 \xt Luk 19:11; Apo 1:6\x*Pali mia mi luhoi ia ta ge korimule e huriki a Israel. Pali ngane a toluna parava. \v 22 Mona e huriki a ngatavine ri vakaturutu mia vona tara ngava. Baroko na hatelanga ri lakea na babe, \v 23 pali i uka ma ri masia vonga a podane Isu. Ri hamule ri vakalongo mia ta ri matai a agelo ala rua, ru taki ria ne Isu i mahuri mule! \v 24 \x * \xo 24:24 \xt Ion 20:3-10\x*Muri e huriki ranga ne mia ri lakea na babe. Ri matai a maki i manga a ngava i taki e huriki a ngatavine, pali i uka ma ri masia e Isu.” \p \v 25 Muri e Isu i taki rua i ta maea, “Muru manga, muru maradoi hateka ni luhoi a ngava lobo i taki e huriki a propet. \v 26 \x * \xo 24:26 \xt Luk 9:22\x*E huriki a propet ri takia e Kristo ge bole a nimadihi taro, muri ge bole a bagetuanga vona.” \v 27 \x * \xo 24:27 \xt Sng 22:1-21; Ais 53\x*Muri i vakatubu ne Moses i valai ne huriki a propet lobo, i tuveve polo ne rua a maki lobo ni here puru mai ia na Hinere. \p \v 28 To valai tabukoi na tanga dagi e Emaus, lakea e Isu i rata manga ge laho polo­polo. \v 29 Lakea ru takia, ru ta maea, “O made turane maria, i malunga pali a hini, i popote ge rodo.” Lakea i vano i made turane rua. \p \v 30 Na tahuna to made halui a dede ta to go kani, lakea e Isu i bolea a bret, i vasileki langa vona, i kevea i habia ne rua. \v 31 Ngane i malaharere a matane rua, ru matakilalea e Isu. Na tahuna ru matakilalea, i malaviriri kunana i marakavelu. \v 32 Lakea ru vanana, ru ta maea, “Muholi hateka, i rikerike a hatene tarua, na tahuna te lalaho na dala, i ta turane tarua, i tuveve puru ne tarua a ngava lobo na Hinere.” \p \v 33 Ru malaga malaviriri, ru hamule lakea o Ierusalem. Ru luve taho vonga e huriki a apostolo ala ravulu a polona i taku turane huriki ranga, ri vapopo vonga. \v 34 \x * \xo 24:34 \xt 1Ko 15:4-5\x*Lakea ri vakalongo rua, “Muholi hateka! E Bakovi Dagi i pesi rike mule na nimate, i vakasiria ne Simon.” \v 35 Muri ru vakalongo ria vona a maki i bele ne rua na dala, ru matakilalea e Isu na tahuna i keve a bret. \s1 E Isu i Bele ne Huriki a Murimuri Vona \r (Mateo 28:16-20; Markus 16:14-18; Ioanes 20:19-23) \p \v 36 Ru tabana ni tuverei, lakea e Isu i bele ne ria, i pesi na kurukurune ria, i ta maea, “A nivalemu ge turane mua.” \p \v 37 \x * \xo 24:37 \xt Mat 14:26\x*Ri turutu, ri mangenge, ri luhoi ta ia a hanitu. \v 38 Lakea e Isu i taki ria i ta maea, “I navai mu turutu? I navai mu luhoi viliha lae? \v 39 Mu matai a limagu a vahagu. Iau kunana! Mu nugu kilangagu. A hanitu i uka bobona a tuhana ge manga nau.” \p \v 40 E Isu i taki lobo a ngava nga, lakea i vakasiri ria vona a limana, a vahana. \p \v 41 Ri tabana ma ri luhoi kamumu, a vuhuna ri turutu ri vivi vona, lakea i taki ria, “Mu tahoka a maki ni kani koea?” \v 42 Lakea ri habi vona a manu ni langani. \v 43 E Isu i kani na matane ria a manu. \p \v 44 \x * \xo 24:44 \xt Luk 9:22\x*Lakea i taki ria, i ta maea, “Mu luhoi kado na tahuna a turane mua rira? A taki a maki ni here puru virihi mai iau bara i bele. Ra ngava lobo ni here puru na vinara ne Moses, na Hinere ne huriki a propet, na Linge.” \p \v 45 Muri e Isu i vakapalala a gine ria, ri gi lohoka na ngava ni here puru na Hinere. \v 46 Lakea e Isu i taki ria i ta maea, “A ngava ni here puru i taki e Kristo ge bole a nimadihi taro, muri na parava i tolu ge pesi rike mule na matenga. \v 47 Mu vakatubu o Ierusalem, mu vara na tanga lobo na malala a ngava ne huriki ri gi pulo a vilone ria, lakea a Vure ge puga vuroki a naro hale ne ria. \v 48 \x * \xo 24:48 \xt Ion 15:27; Apo 1:8\x*Mua kunana mu matai a maka maki nga. \v 49 \x * \xo 24:49 \xt Ion 14:16; 15:26; Apo 1:4\x*Iau ga rudu vilia a Hanu Kiripiripi ra i taki mua vona hosi e Tata. Mu dava iea o Ierusalem, ge harena na tahuna mu bole a nitora na Vure.” \s1 E Isu i Sike na Hunu \r (Markus 16:19-20; Apostolo 1:9-12) \p \v 50 Muri i tuli ria lakea o Betani. Na tahuna ri bele vonga, i toto rike a limana i vakabagetu ria.Jesus \v 51 Na tahuna i vakabagetu ria lobo, ni bole sike na hunu, i pe ria. \v 52 Ri kavurikea. Muri ri hamule lakea o Ierusalem ri pitei na dala. \v 53 Na parava vakaroro ri made na roho na Vure, ri kavurikea.