\id JOS - Bola Bible; Brent and Sandi Wiebe; February 10, 2011 \h E Iosua \toc1 A Nuverei Ne Iosua \toc2 Iosua \toc3 Ios \mt2 A Nuverei Ne \mt1 Iosua \imt1 A Nita Vakalohoka \ip E Iosua i herea a puhu na hinere iea na tahuna e huriki a Israel ri bolea pali a robo e Kenan. Pali a viri tara i vakaloboa a puhu ne Iosua i taki a matene Iosua. \ip Ni luhoi e Iosua i herea muga na pida e 1375 BC, muga ne Kristo ni poda, ra pida ni luhoi ta i mate vona. \ip Ni luhoi e Iosua i herea na tahuna e huriki a Israel ri made na robo e Kenan. \ip I here ne huriki a Israel, i tuverei a vabinga ne ria ri rata ne huriki a pile, a tanga ne ria ri bole. \ip E huriki a Israel ri laho viliha na tabeke i ngeki, ri dava tabaka hateka ni bolena a malala e Bakovi Dagi i taki ria vona ri gi bolea. E Iosua i bole a murine Moses, i matakari e huriki a Israel. A puhu ne Iosua i tuverei e huriki a Israel ri tulupoloa a naru e Iordan, ri vano ri vaubi turane huriki a Kenan, ri bolea a malala. A maka ngava na vabinga i kupo i tabuli vona a puhu iea. Ri vaubi, ri ramaia a vinara i tabuli na puhu na vinara ne sapta 20. A Vure i tuhori ria ri bolea ra malala, i takia ne huriki a gare ne ria hosi ge habia ne ria. \ip A puhu ne Iosua i tahoka a tabekena i tolu: \ip 1) Ne sapta 1–12 e huriki a Israel ri bolea a malala e Kenan. \ip 2) Ne sapta 13–22 ri vaveru vona a malala. \ip 3) Ne sapta 23–24 e Iosua i tarulu mule e huriki a Israel ri gi vakatorea a ngava dagi. \ip Na nilobona ngava ne Iosua, i luhoi tabu a maka maki lobo a Vure i rata, ge vakatorea a nita muholi i ratea ne Abraham, ge habia ra malala iea ne huriki a hamona. E Iosua i puka tala a ngava i ta maea, “Mua, i uka ma mu ngaru ni ramai e Bakovi Dagi, mu luhoi kamumu. E rei ngane mu gu ramaia? Mu gu kavurike a maka vure ranga ne huriki a gare ne mua o Mesapotamia? O mu gu kavurike a maka vure ranga ne huriki a Amor, ra mu made na malala ne ria ngane? Pali iau, turana a kabu nau, mete ge ramaia mete ge kavurike kunanea e Bakovi Dagi” (24:15). Ra ngava iea a burena a nita na puhu iea. \c 1 \s1 E Huriki a Israel Ri Dili o Kenan \p \v 1 Muri ne Moses a vora ne BAKOVI DAGI i mate, e BAKOVI DAGI i takia e Iosua, e tune Nun, a bolekori ne Moses i ta maea, \v 2 “A vora nau e Moses i mate pali, ngane mu kisi puru a maka maki ne mua. Ioe turane huriki a Israel mu tulu poloa a naru e Iordan, mu vano, mu bele vona a malala ga habia ne mua. \v 3 \x * \xo 1:3 \xt Vin 11:24-25\x*A ta muholi vona pali ne Moses, a malala mu laho vona ga habia ne mua. \v 4 A nagi na malala mu gu bolea ge tubu mule puru na tabeke i ngeki, ge sike lakea na lolo e Lebanon. Muri ge kaogo vonga ge lakea mai a nirikena haro na naru dagi e Iupretis. A malala ne huriki a Hiti, ia tara mu bolea. Ge kaogo vonga ge lakea mai a nirolona haro, ge harena na Dari na Kurukuruna Malala.\f + \fr 1:4 \ft A Dari na Kurukuruna Malala re Mediterenian Sea.\f* \v 5 \x * \xo 1:5 \xt Vin 31:6,8; Hib 13:5\x*O Iosua na tahuna o matakari e huriki a Israel, i uka tara kabu ge rangi mua na vabinga. Iau ga made turamu ge manga a hini a made turane Moses. Iau i uka ma ga pe ioe. \p \v 6 \x * \xo 1:6 \xt Vin 31:6-7,23\x*“O pesi tora, naha ni mangenge. O bole e huriki nga, o taparaki ria lakea na malala a ta muholi vona ne huriki a gare ne mua ga habia ne mua. \v 7 O pesi tora kunana, naha ni mangenge, naha ni loho paepae. O matakari, o ramai kamumu a maka vinara e Moses a vora nau i habi vomu. Naha ni longotaro tara. Ioe bara o ramai kamumu a maka vinara nga, e rei a tabeke o lakea vona, i uka ma go bole a vuranga, bara o made kamumu kunana. \v 8 Naha ni lohopile vona a puhu na vinara. Na haro na rodo o tovo kamumu a maka vinara. O matai kamumu, o ramai muholi a maka nita ri tabuli na vinara. Ioe bara o rata mavonga, a maka maki ranga o rata bara ri bele kamumu. \v 9 A taki ioe pali, o pesi tora, naha ni mangenge, naha ni loho paepae. A vuhuna iau e BAKOVI DAGI a Vure vomu, ga laho turamu na tabeke lobo.” \p \v 10 Lakea e Iosua i taki e huriki a matakari ne Israel i ta maea, \v 11 “Mu dili na mada, mu taki e huriki ri gi kisi puru a maka maki ni kani, a galesi ne ria. Ge lobo a parava ge tolu, si gi tulu poloa a naru e Iordan, si gi bolea ra malala e BAKOVI DAGI a Vure ne hita ge habi ne hita, ga malala ne hita liu.” \p \v 12 \x * \xo 1:12 \xt Gi 32:28-32; Vin 3:18-20; Ios 22:1-6\x*Lakea e Iosua i taki a kabu ne Reuben, ne Gad, a kalavana kabu ne Manase i ta maea, \v 13 “Mu luhoi kamumu a maka ngava e Moses i taki mua vona pali, i ta maea, ‘E BAKOVI DAGI a Vure ne mua ge habia ne mua a malala iea, mu gu made vona.’ \v 14 Ngane mu bolea pali a tabekena malala ne mua i manga a ngava e Moses i taki. E huriki a ngatavine, a koma, a maka sipsip a bulmakau ne mua ri gi made koea na malala e Moses i habia ne mua, na tabeke mule valai na naru e Iordan. Pali e huriki a nugumaheto ne mua ri gi muga, ri gi tulu poloa a naru, ri gi tagari, ri gi tuhori na vabinga e huriki a viri mua, \v 15 ge harena na tahuna e BAKOVI DAGI a Vure ne hita, ge habia ne hita a malala, ge made kamumu vona e huriki a viri mua. Muri mu hamule valai na malala e Moses i habi ne mua pali, na tabeke koea ne Iordan na nirikena haro.” \p \v 16 E huriki a bakovi ri longototo a nitane Iosua ri koli, ri ta maea, “I kamumu mi gi ramai a ngava o taki. I vai a hini o ngaru go rudu lakea mia vona, mi gi lokovonga kunana. \v 17 Mi gi ramai a ngavamu ge manga a hini mi ramai a nitane Moses. E BAKOVI DAGI, a Vure vomu, ge made turamu ge manga a hini i made turane Moses. \v 18 A viri i tagege, i longotaro a ngavamu na a ra maki o vakuku ria vona ri gi rata, pali i uka ma ri rata, bara ni rabalaki. Pali ioe o pesi tora, naha ni mangenge.” \c 2 \s1 E Iosua i Rudu a Kasisi Ru Gu Kasisia e Ieriko \p \v 1 \x * \xo 2:1 \xt Hib 11:31; Iak 2:25\x*E huriki a Israel ri tababana ni made o Sitim, lakea e Iosua i rudu a bakovi ala rua ru vano, ru kasisia a robo e Kenan. I taki rua, i ta maea, “Muru vano, muru matai kapilohoa a tanga dagi e Ieriko turana a malala i tabuli tabukoi vona.” Muri a bakovi nga ru vano ru bele vona tara ruma na ngatavine a ngoi, a rana e Rahap, ru made turana. \p \v 2 Lakea ranga viri ri takia a hariki o Ieriko, ri ta maea, “O matadoko! Mona na rodo, i ranga Israel ri valai ta ri gi kasisia a robo vomu.” \v 3 Na tahuna a hariki i longoa a nita iea, i rudu ranga viri ri lakea ne Rahap, ri ta maea, “O tuli tala valai a viri ri made na ruma vomu, ri valai ni kasisia a robo iea.” \p \v 4 Pali e Rahap i ruhulolo a bakovi nga ala rua, lakea i taki a bakovi i rudu valai a hariki i ta maea, “I muholi, i ranga viri ri valai na ruma nau. Pali i uka ma a lohoka vona i vai a hini ri valai vona. \v 5 Na malunga, tabukoi na tahuna ni tukari a hinebi dagi na tanga dagi, ri pe a hini nga. I uka ma a lohoka vona a hini ri lakea vona. Pali mua bara mu nunu muri ne ria, bara mu bole ria.” \v 6 E Rahap i rata a ngava nga i tami ria, pali i tuli sike na mapana ruma a bakovi o Israel nga, i ruhulolo rua polotano na galesi na vit i ru kadolu vonga. \v 7 E huriki a bakovi na hariki ri longo a nitane Rahap, ri pea a tanga dagi. Muri e huriki a tagari ri tukaria a hinebi dagi. E huriki a tara na hariki ri vano ri gi matakana ra bakovi o Israel nga ala rua ru valai ni kasisi. Ri matakana rua, ri vano ri harena na gagana naru e Iordan. \p \v 8 A bakovi o Israel nga i uka ma ru mahita ma, lakea e Rahap i rike na ruma \v 9 i taki rua i ta maea, “A lohoka vona e BAKOVI DAGI i habia pali ne mua a Israel a robo iea. A taki muholi marua, mia mi mangenge hateka, i vakulu a tagane mia ne mua, \v 10 \x * \xo 2:10 \xt Nim 14:21; Gi 21:21-35\x*a vuhuna e huriki ri tuverei polo ne mia vona e BAKOVI DAGI i ratea a Dari Vururu i mara na tahuna mu pea e Egipto. Mi longo tabua pali, mua mu rabalaki e Sihon e Og a hariki o Amor, turana e huriki a nugumaheto ne rua, na tabeke mule lokovonga ne Iordan. \v 11 Mi longo a ngava mi mangenge hateka ne mua. Ngane mia lobo mi uka a nitora. E BAKOVI DAGI a Vure ne mua, ia a Vure na hunu a malala. \v 12 Ngane muru ta muholi na matane BAKOVI DAGI, muru matakari kamumu e huriki a kabu nau, ge manga a hini a matakari kamumu marua. Muru habia nau tara maki ga kilakila, ge vakatorea a nita muholi ne marua. \v 13 Mua o huriki a Israel, naha ni rabalaki e tata e nana, e huriki e kurabagu e turagu ngatavine, turane huriki a kabu ne ria. Naha ni matataro e huriki a bakovi ri gi rabalaki mia.” \p \v 14 Lakea a bakovi nga ru koli a ngavana, ru ta maea, “Miri ta muholi na matamu. Maria bara miri ratapilea a nita muholi iea, e BAKOVI DAGI bara i ratapile maria. Ioe i uka ma go taki e huriki a Ieriko vona na maka maki miri rata, maria i uka ma miri gi tatami ni tuhori ioe, na tahuna e BAKOVI DAGI i habia ne mia a robo iea.” \p \v 15 A ruma e Rahap i doga na nure na tanga dagi. I ranga a turutu ri tahoka a nimatatala polomeli na nure na tanga dagi. E Rahap i bolea tara mota i vakatalepe purua, ru gu roe puru vona a bakovi nga. \v 16 Lakea i taki rua i ta maea, “Muru vano, muru kapiloho na dahana lolo na parava ge tolu, ma ge matai marua e huriki a tara na hariki. Na tahuna ri hamule valai pali o Ieriko, muru vano muru hamule lakea ne huriki a viri ne marua.” \p \v 17 A bakovi nga ru takia e Rahap ru ta maea, “Ioe bara o rata lobo a maki miri taki ioe vona, maria i uka ma miri gi tatami vona a nita muholi miri ratea pali vomu. \v 18 Ngane o longo kamumu! Na tahuna mi gi bele koea, o koloa a mota vururu na nimatatala, na hini miri roe puru vona. O taki e tamamu e kinamu, e huriki e turamu turana e huriki a kabu ne ria, ri gi valai ri gi vapopo na ruma vomu. \v 19 I tara ne ria ge ha taro a ruma, ge laho viliha ni gi rabalaki, a maregoa vona, i uka ma ga maregoa ne maria. Pali i tara ne mua ge bole a vuranga pololilo na ruma, a maregoa maria. \v 20 Pali o matadoko! Ioe bara o taki e huriki a Ieriko na maki miri rata, a nita muholi ne maria bara i lobo.” \p \v 21 E Rahap i koli i ta maea, “A ngaru a nitane marua.” I ta mavonga, lakea i rudu rua ru vano. Muri i kolotatea na nimatatala vona a mota vururu. \p \v 22 Ra bakovi nga ru vano ru bele na lolo ru kapiloho vonga. E huriki a tara na hariki ri matakana rua na maka tanga na parava i tolu. Pali i uka ma ri matavisi rua, lakea ri hamule lakea o Ieriko. \v 23 Muri ra bakovi nga ru pe a lolo, ru puru valai, ru tulu poloa a naru e Iordan, ru vano ru bele ne Iosua e tune Nun, ru taki vona a maki lobo ru rata. \v 24 Ru takia e Iosua ru ta maea, “Muholi hateka, e BAKOVI DAGI i habi ne hita pali a robo iea. E huriki a tahotanga ri mangenge hateka ne hita.” \c 3 \s1 E Huriki a Israel Ri Tulu Poloa a Naru e Iordan \p \v 1 E Iosua i hadongo na hatelanga pokopoko turane huriki a Israel, ri pea a mada na tanga e Sitim, ri vano ri bele na naru e Iordan. Ri rata a mada na gagana, i uka ma ri tulu poloa. \v 2 Muri na parava i tolu e huriki a matakari ri laho pololilo na mada, \v 3 ri taki e huriki ri ta maea, “Na tahuna mu matai e huriki a prister na kabu ne Levi ri gi malaga, ri gi kalohoa a Tava na Ngava Dagi ne BAKOVI DAGI a Vure ne hita, mu malaga, mu ramai ria. \v 4 I mavonga bara mu lohoka vona a dala mu gu ramaia, a vuhuna i uka ma mu lakea ma vona a hini nga. Pali naha ni laho tabukoi na Tava na Ngava Dagi. Mu marava basi vona ge harena na kilomita ge taku.” \p \v 5 E Iosua i taki e huriki i ta maea, “Mu ramaia a naro ni matapado na matane BAKOVI DAGI, a vuhuna kuduvi e BAKOVI DAGI ge rata a maka nivakasiri na kurukurune mua.” \p \v 6 Muri i taki e huriki a prister, “Mu bolea a Tava na Ngava Dagi, mu laho muga ne huriki.” E huriki a prister ri ramai a ngava i taki e Iosua. \p \v 7 E BAKOVI DAGI i takia e Iosua i ta maea, “Ngane ga tubu ni rata e huriki a Israel ri gi kavurike a ramu, ri gi lohoka vona iau a made turamu, i manga a hini a laho turane Moses. \v 8 O taki e huriki a prister ri gi kaloho maea a Tava na Ngava Dagi, ‘Na tahuna mu bele na naru e Iordan, mu puru na naru, mu pesi pololilo vonga mu dava.’” \p \v 9 E BAKOVI DAGI i ta lobo, lakea e Iosua i taki e huriki a Israel i ta maea, “Mu valai tabukoi, mu longoa a nitane BAKOVI DAGI a Vure ne mua. \v 10 Ngane bara mu lohoka vona e BAKOVI DAGI a Vure ne hita i tahoka a nimahuri, i made turane hita, ge lili tala e huriki a Kenan, a Hiti, a Hivi, a Peres, a Girgas, a Amor, a Iebus. Bara mu matakilaka hateka vona a nitora vona \v 11 na tahuna a Tava na Ngava Dagi ne BAKOVI DAGI na malala lobo ge muga mua, mu tulu poloa a naru e Iordan. \v 12 Mu vulaki takutaku na maka kabu ne Israel a bakovi ge ravulu a polona i rua. \v 13 E huriki a prister ri gi kalohoa a Tava na Ngava Dagi ne BAKOVI DAGI na tabeke lobo na malala. Na tahuna ri tovo puru a vahane ria na naru, a naru bara i kere a hini ri laho polo vona, a vuhuna ra naru i tua valai na matana, bara i roga mule, i lolo.” \p \v 14 Muri e huriki a Israel ri pe a mada, ri vano ri tulu poloa a naru e Iordan. E huriki a prister ri kalohoa a Tava na Ngava Dagi ri muga. \v 15 Ra tahuna iea a tahuna ni mirio na hania, a naru e Iordan i tua hateka. Na tahuna e huriki a prister ra ri kaloho a tava ri bele vonga, ri tovo puru a vahane ria na gagana naru, \v 16 lakea a naru i roga, i uka ma i tua tabu. Ra naru i tua valai meli i tabuli manga a lolo i vano i harena na tanga e Adam, ra tanga i pesi tabukoi na tanga e Saretan. A naru i tua lakea na Dari Mate i kere liu. E huriki ri laho polo ri bele na tabeke tara tabukoi o Ieriko. \v 17 E huriki a Israel ri laho polo na hini kere. E huriki a prister ri kalohoa a Tava na Ngava Dagi ne BAKOVI DAGI, ri pesi mavonga na hini kere na kurukuruna a naru e Iordan, i harena ne huriki ri laho polo lobo. \c 4 \s1 E Huriki a Israel Ri Ru Kadolu a Kedo o Gilgal \p \v 1 Na tahuna e huriki ri laho polo lobo vona a naru e Iordan, e BAKOVI DAGI i takia e Iosua, \v 2 “O vulaki a bakovi ge ala ravulu a polona i rua. O bole tala ria na kabu takutaku ne Israel. \v 3 O taki ria ri gi bole a kedo ge ravulu a polona i rua na kurukuruna naru e Iordan, na hini i pesi vona e huriki a prister. Ri gi bole a kedo nga ri gi bole lakea na hini mu rata a mada vona na rodo.” \p \v 4 Lakea e Iosua i vulaki a bakovi ala ravulu a polona i rua na kabu takutaku ne Israel, \v 5 i taki ria, i ta maea, “Mu puru na naru e Iordan, mu ule mule e huriki a prister ri kaloho a Tava na Ngava Dagi ne BAKOVI DAGI a Vure ne mua. A bakovi ge taku ge bolea a kedo ge taku. Ra kedo nga i ravulu a polona i rua i muri mai a kabu ne Israel. Mu bole mu kaloho valai. \v 6 A maka kedo nga ge a kilakila ne vona ni vakalohoka e huriki na maka maki dagi e BAKOVI DAGI i rata. Muri ma na tahuna e huriki a hamone mua ri gi nana, ‘I navai a kedo nga ri tabuli maea?’ \v 7 Mu koli mu ta maea, ‘A naru e Iordan i mara, ni kaloho polo a Tava na Ngava Dagi ne BAKOVI DAGI. I mavonga ra kedo nga ne vona ni vakalohoka vakaroro e huriki a Israel vona.’” \p \v 8 Lakea e huriki a bakovi ri rata manga a ngava e Iosua i taki. Ri puru na kurukuruna naru e Iordan, ri bole a kedo i ravulu a polona i rua, i ramai a kabu ne ria a Israel i ravulu a polona i rua, ri kaloho valai na mada, ri ru kadolu. \v 9 E Iosua i bole tabu a kedo i ravulu a polona i rua na kurukuruna e Iordan, i vakapesi na hini ri pesi vona e huriki a prister ri kaloho a Tava na Ngava Dagi. A maka kedo nga ri tababana mona. \p \v 10 E huriki a prister ri pesi na kuru­kurune Iordan i harena na tahuna e Iosua i rata lobo a maka maki e BAKOVI DAGI i vakuku ia vona, i ramaia a ngava ne Moses. E huriki ri malaviriri kunana ri bele na gagana tara. \v 11 Na tahuna ri bele pali, e huriki a prister ri kalohoa a Tava na Ngava Dagi, ri muri, ri bele taho ria, ri vano ri pesi muga tabu ne huriki. \v 12 E huriki a tara ne Reuben, ne Gad, a kalavana a kabu ne Manase ri bole a maka lebo na vabinga, ri muga e huriki, i manga a ngava e Moses i taki. \v 13 E huriki ri lakea na vabinga ri ala rangale ravulu va (40,000). Na matane BAKOVI DAGI ri vano ri bele na bila tabukoi na tanga dagi e Ieriko. \v 14 E huriki a Israel ri matai a maka maki e BAKOVI DAGI i rata vona a parava iea, ri togoa e Iosua, i manga hosi ri togoa e Moses. \p \v 15 E BAKOVI DAGI i takia e Iosua \v 16 ge taki e huriki a prister ri gi kalohoa a Tava na Ngava Dagi, ri gi pagitala na naru e Iordan, ri gi sike valai. \p \v 17 Lakea e Iosua i taki ria. “Mu pea a naru e Iordan mu sike valai.” \v 18 Na tahuna e huriki a prister ri kaloho a Tava na Ngava Dagi ne BAKOVI DAGI ri bele pali na gagana tara, a naru e Iordan i tuka, i tua hateka tabu. \p \v 19 E huriki a Israel ri laho poloa a naru e Iordan na ravuluna parava na mugana keva, ri rata a mada na tanga e Gilgal, tabukoi o Ieriko na tabeke na nirikena haro. \v 20 E Iosua i vakapesi o Gilgal a maka kedo i bole e huriki a bakovi na naru e Iordan. \v 21 Lakea e Iosua i taki e huriki a Israel i ta maea, “Muri ma e huriki a hamone mua ri gi nana e huriki e tamane ria, ‘I navai a maka kedo ni ru palupu maea?’ \v 22 E huriki e tamane ria ri gi koli ri gi ta maea, ‘Ra kedo nga a kilakilane huriki a Israel ri laho polo na naru e Iordan na tahuna i mara.’ \v 23 A ru a kedo nga, a vuhuna e BAKOVI DAGI a Vure ne hita i ratea a naru e Iordan i mara, lakea si valai si bele koea, i manga a hini i ratea a Dari Vururu i mara, si laho polo vona si valai. \v 24 E BAKOVI DAGI a Vure ne hita i ratea a maki iea, ge vakasiri e huriki na tabeke lobo na malala ri gi lohoka vona a nitora vona, lakea si gi kavurike vakaroroa.” \c 5 \s1 E Huriki a Israel Ri Vapala a Kuli o Gilgal \p \v 1 E huriki a hariki o Amor ri made na tabeke na nirolona haro ne Iordan, e huriki a hariki o Kenan ri made na harena a Dari na Kurukuruna Malala, ri longo a velengane BAKOVI DAGI i ratea a naru e Iordan i mara i laho polo vona e huriki a Israel. E huriki a hariki nga, ri longo e huriki a Israel ri valai tabukoi, ri mangenge hateka, i vakulu a tagane ria. \p \v 2 Muri e BAKOVI DAGI i takia e Iosua i ta maea, “O tubi a voko, o pala tabu a kuline huriki a bakovi o Israel, ge manga e huriki a gare ne mua ri rata hosi. \v 3 Lakea e Iosua i tubi a voko, i pala a kuline huriki na kupona tara. Ra kupona iea ni gale ‘A Kupona Ni Vapala a Kuli’. \p \v 4 A vuhuna a naro e Iosua i ratea i maea. E huriki a bakovi ri kara ni vaubi na tahuna ri pe e Egipto ri mate lobo pali na dala na tabeke i ngeki. \v 5 Na tahuna e huriki a Israel ri pea e Egipto ni pala a kuline huriki a bakovi, pali i uka ma ni pala a kuline huriki a bakovi ni poda na tabeke i ngeki. \v 6 \x * \xo 5:6 \xt Gi 14:28-35\x*E huriki a Israel ri laho viliha na tabeke i ngeki na pida i ravulu va. Na tahuna iea e huriki a bakovi ri kara ni vaubi na tahuna ri pea e Egipto ri mate lobo, a vuhuna ri longotaro a nitane BAKOVI DAGI. I muholi ngi, e BAKOVI DAGI i ta muholi ne huriki a gare, ge habia ne huriki a Israel a malala i vona a maki ni kani. Pali i taki ria tabu ne huriki ri longotaro a ngava, i uka ma ri gi masia a malala iea. \p \v 7 Na tahuna ri laho viliha na tabeke i ngeki, i uka ma ni pala a kuline huriki a koma bakovi ri gi bole a murine ria, lakea e Iosua i ratea ne ria a naro iea. \v 8 Ni pala a kuline huriki a bakovi lobo, muri ri made vonga na mada ge kere taro a harena voko ne ria. \v 9 Muri e BAKOVI DAGI i takia e Iosua i ta maea, “Hosi mu leho manga a vorakato o Egipto mu maruhu hateka. Ngane a bole vurokia ne mua a nimaruhu iea.” Lakea ni gale liu a tanga iea e Gilgal.\f + \fr 5:9 \ft Na nita Hibru e Gilgal i manga a ngava e ‘Rata vuroki.’\f* \p \v 10 \x * \xo 5:10 \xt Nim 12:1-13\x*E huriki a Israel ri made na mada ne ria, na bila tabukoi o Ieriko. Na rodo na parava ravulu a polona i va, na mugana keva ri ratea a Habu na Nipagepolo. \v 11 Na parava muri e huriki a Israel ri kani a bret i uka is, turana a vit ni gutu na kanono. Ra maki ni kani nga ni mirio na malala e Kenan. Ri gutu a barli, ri rata a bret i uka is, ri kani. \v 12 \x * \xo 5:12 \xt Nim 16:35\x*Na parava muri a mana i uka ma i boru valai tabu na malala. E huriki a Israel ri kani kunana a maka maki ri bole o Kenan. \s1 A Ubu ne BAKOVI DAGI \p \v 13 Na parava tara e Iosua i made tabukoi o Ieriko i masia tara bakovi i pepesi, i nugua a bainat. E Iosua i lokovonga vona i nanea, “Ioe a nugumaheto ne mia o ioe a pile?” \p \v 14 A bakovi iea i koli i ta maea, “I uka. Iau a ubu na tara ne BAKOVI DAGI. Ngane a valai.” Lakea e Iosua i lolu puru i padoi a malala a gina, i kavurikea a bakovi iea i ta maea, “Iau a vora vomu. A ra o ngarua ga ratea?” \p \v 15 A ubu na tara ne BAKOVI DAGI i takia e Iosua i ta maea, “O kali tala a vahapolo vomu. Ra malala o pepesi vona a tabea.” Lakea e Iosua i kali tala a vahapolo vona. \c 6 \s1 A Tanga Dagi e Ieriko i Mapuka \p \v 1 E huriki a Ieriko ri longo e huriki a Israel ri valai tabukoi, lakea ri hebi torea a nihebi na nure dagi, nahea a viri tara ge laho virivarola vona a hini ngi. \p \v 2 Pali e BAKOVI DAGI i takia e Iosua i ta maea, “O longo kamumu! Ga habia vomu e Ieriko turana a hariki vona, e huriki a nugumaheto vona. \v 3 Ioe turane huriki a nugumaheto vomu mu laho haluia a tanga balaka taku na parava ge taku. Mu rata mavonga na parava ge polotara. \v 4 A prister ala polorua ri gi laho muga na Tava na Ngava Dagi ri gi bole a maka tavure ni rata na pelengana sipsip. Na poloruana parava ioe turane huriki a nugumaheto mu laho halui a tanga balaka polorua. E huriki a prister ri gi vaki a tavure. \v 5 Muri e huriki a prister ri gi vaki lalu a maka nangina tavure, mu magulu rike taku, ge mapuka a nure na tanga, mu dili kunana.” \p \v 6 Lakea e Iosua e tune Nun i gale valai vona e huriki a prister i taki ria, i ta maea, “Mu kalohoa a Tava na Ngava Dagi ne BAKOVI DAGI. A prister ala polorua ri gi bole a tavure, ri gi muga na tava.” \v 7 Muri e Iosua i taki e huriki a bakovi a ngatavine, “Mu vano ngane. Mu laho haluia a tanga, e huriki a nugumaheto ri gi laho muga na tava. \p \v 8 Ri rata manga a hini e Iosua i taki. A prister ala polorua ri laho na matene BAKOVI DAGI, ri muga na Tava na Ngava Dagi ri vaki a tavure. \v 9 I ranga nugumaheto ri laho muga ne huriki a prister ri vaki a tavure, i ranga nugumaheto ri laho muri na Tava na Ngava Dagi. Na tahuna ri lalaho e huriki a prister ri vaki mavonga a tavure. \v 10 Pali e Iosua i taki ria nahea ri gi magulu o ri gi ta viliha ge harena na tahuna ge rudu vakuku ria. \v 11 Lakea i rudu e huriki a prister turana a Tava ne BAKOVI DAGI ri laho haluia a tanga dagi balaka taku. Muri ri hamule, ri made na mada vona a rodo iea. \p \v 12 E Iosua i hadongo na hatelanga pokopoko, e huriki a prister ri kaloho tabua a Tava ne BAKOVI DAGI, ri vano turana. \v 13 Ra prister ala polorua nga ri bole a maka tavure ri laho muga na Tava ne BAKOVI DAGI ri vaki. I ranga nugumaheto ri laho muga ne ria. I ranga nugumaheto ri laho muri na Tava ne BAKOVI DAGI. Na tahuna ri lalaho e huriki a prister ri vaki mavonga a tavure. \v 14 Na ruana parava ri rata mavonga tabu, muri ri hamule tabu na mada. Ri rata maea kunana na parava i polotara. \p \v 15 Na poloruana parava na hatelanga pokopoko ri hadongo, ri laho haluia a tanga dagi i manga a hini muga. Pali na parava iea ri laho halui balaka polorua a tanga dagi. \v 16 Na tahuna ri laho halui a tanga dagi balaka polorua, e huriki a prister ri vaki a maka tavure, lakea e Iosua i taki e huriki, i ta maea, “Mu magulu rike, e BAKOVI DAGI i habia ne hita pali a tanga dagi iea. \v 17 Si gi ratapilea a tanga dagi iea turana a maka maki lobo ri tabuli vona, ge ne vona e BAKOVI DAGI. Ra ngoi iea, e Rahap kunana, turana a kabu vona pololilo na ruma vona, naha ni rabalaki, a vuhuna i ruhulolo a kasisi si rudu valai ru gu kasisia a tanga dagi. \v 18 Naha ni bolena tara maki na tanga dagi. Ra maki nga ne vona e BAKOVI DAGI. A viri bara i bolea tara maki, bara i bole dili a maregoa a vuranga na mada ne hita a Israel. \v 19 A maki lobo ni rata na silva, na gol, na bras, na aen ni tabari pali ne BAKOVI DAGI. Mu bole valai na Tava vona.” \p \v 20 \x * \xo 6:20 \xt Hib 11:30\x*Lakea e huriki ri magulu, e huriki a prister ri vaki a maka tavure. Na tahuna e huriki ri longo a nangina tavure, ria lobo ri magulu rike taku, i mapuka a nure dagi. Muri ri dili ri bolea a tanga dagi. \v 21 Ri rabalaki lobo e huriki a tahotanga na bainat. Ri rabalaki lobo e huriki a bakovi, a ngatavine, a koma, a gare, a maka bulmakau, a sipsip, a donki. \p \v 22 Lakea e Iosua i taki ra bakovi ru valai muga ru kasisi a tanga dagi, i ta maea, “Muru dili na ruma na ngoi, muru tuli vilia turana a kabu vona, ge manga a nita muru ta muholi vona.” \v 23 Lakea ru dili, ru tuli pori vilia e Rahap turana e tamana, e kinana, e huriki e kurabana, e huriki a vora vona. Ru bole ria ri vakamade tabukoi na mada ne huriki a Israel. \p \v 24 Muri ri rungania a tanga dagi turana a maki lobo ri tabuli pololilo vona. Pali e huriki a Israel ri bole a maka maki kamumu na tanga dagi, ri ru na tava na roho ne BAKOVI DAGI. \v 25 \x * \xo 6:25 \xt Hib 11:31\x*E Iosua i uka ma i rabalakia e Rahap turana a kabu vona, a vuhuna e Rahap i ruhulolo a kasisi nga na tahuna ru dili o Ieriko ru matai panahoa. Re huriki a hamone Rahap ri made turane huriki a Israel i valai i harena mona.\f + \fr 6:25 \ft Ra ngava ‘i valai i harena mona’, i uka ma i taki a tahuna ne hita mona. I uka. I taki a tahuna na bakovi i herea ra buk iea.\f* \p \v 26 \x * \xo 6:26 \xt 1Ki 16:34\x*Lakea e Iosua i habi tora a ngava ne huriki, i ta maea, “A bakovi tara ge rata tabua a tanga dagi e Ieriko, e BAKOVI DAGI bara i habi a vuranga vona: \q1 Na tahuna i tubu ni rata a leho na tanga dagi iea, \q2 e tuna bakovi a tabua bara i mate. \q1 Na tahuna i rata a maka nihebi dagi na tanga dagi \q2 e tuna a kabina ruru bara i mate.” \p \v 27 I mavonga e BAKOVI DAGI i laho turane Iosua, e huriki lobo na robo iea ri bibi rikea a rana. \c 7 \s1 E Akan i Rata a Naro Hale \p \v 1 Muga e BAKOVI DAGI i taki e huriki a Israel nahea ri gi bole ranga maki. A maki lobo ge nono. Pali e Akan i longotaroa a ngava iea, i panaho ranga maki. Lakea e BAKOVI DAGI i madihi a hatena ne huriki a Israel. E Akan e tune Karmi, e Karmi e tune Sapdi, e Sapdi e tune Sera na kabu ne Iuda. \p \v 2 E Iosua i made o Ieriko i rudu e huriki a bakovi ri lakea o Ai, ra tanga i pesi na tabeke na nirikena haro na tanga e Betel, tabukoi na tanga e Betaven. I taki ria ri gi lokovonga ri gi kasisia a tanga iea. Lakea e huriki nga ri vano, ri rata manga a ngava i taki e Iosua. \p \v 3 Muri ri hamule, ri vakalongoa e Iosua, ri ta maea, “Naha ni taki e huriki lobo ri gi lokovonga, a vuhuna a tanga i kiroko. O rudu kunana e huriki ri gi ala 2,000 o ge ala 3,000, ri gi lokovonga ri gi vaubi vona a tanga e Ai.” \v 4 Muri e huriki a nugumaheto ri ala 3,000 ri lokovonga. Pali e huriki a bakovi o Ai ri valili mule ne ria. \v 5 Ri tubu ni valili ne huriki a Israel na nihebi dagi na tanga dagi i harena o Sebarim.\f + \fr 7:5 \ft E Sebarim a tanga ni ubikeve a kedo vona.\f* Ri rabalaki e huriki ri ala ravulu tolu a polona i polotara (36) na dala lakea na lolo. Ni rata mavonga e huriki a Israel ri mangenge, i uka ma ri pesi tora. \p \v 6 E Iosua i longo a vuranga i bele ne ria, i dodo hateka i rape a maka varakia vona. I mahita ngalatudu tabukoi na Tava ne BAKOVI DAGI. E huriki a gare o Israel ranga ri mahita ngalatudu turana, ri tabuli mavonga i harena na haro i rolo. Ri vorotapa na gine ria a habulo, ge a kilakila ne ria ri dodo hateka. \v 7 Muri e Iosua i ta maea, “Bakovi Dagi, ioe a Vure muholi, i navai o bole valai mia koea na tabeke ne Iordan iea? O ngaru go habi mia na limane huriki a Amor ri gi ratapile mia? I navai i uka ma o taki mia mi gi made mule na tabeke lake ne Iordan? \v 8 Bakovi Dagi, e huriki a Israel ri mangenge ne huriki a pile, ri hamule pali. A ra ngava ga takia ngane? \v 9 E huriki a Kenan, e huriki a viri na robo iea bara ri longoa a velengana vuranga iea, ri pesi halui mia, ri rabalaki lobo mia. A ra go ratea go ratapile e huriki nga? Re huriki nga bara ri ta hale, ri biu a ramu.” \p \v 10 Lakea e BAKOVI DAGI i takia e Iosua i ta maea, “O pesi rike! I navai o mahita ngalatudu na malala? \v 11 E huriki a Israel ri rata a naro hale pali, ri longotaro a ngava dagi nau a ratea ne ria. Muga a hatekakari ria, nahea ri gi bole a maka maki o Ieriko. Pali ri longotaro a nitagu. Ri panaho pali a maki a taki ta ri gi ratapile. Ri tatami, ri ruhulolo turana a maka maki ne ria. \v 12 I mavonga e huriki a Israel i uka ma ri gi gao ri gi vaubi ne huriki a pile. Ri ha ne huriki a pile, a vuhuna ria kunana ri vakabele a vuranga ne ria. Ri panaho pali a maki a taki nahea ri gi bole. Mua i uka ma mu gu ratapile a maki nga, iau i uka ma ga made tabu turane mua. \p \v 13 “O pesi rike, o vano o kisi e huriki ri gi matapado, ri gi valai na matagu kuduvi, a vuhuna iau e BAKOVI DAGI a tahoka a ngava ne mua. E huriki a Israel ri panaho a maka maki ni tabari iau vona, a ngaru ri gi vuroki. Ge uka, e huriki a pile bara ri rangi mua na vabinga. \v 14 Na hatelanga kuduvi mu bele palupu. Iau ga pasitalea tara kabu, a maka kabu kiroko vona ri gi pagitala, ri gi pesi muri vona. Muri ga pasitalea tara kabu kiroko, a maka kabu kiroko liu vona ri gi pagitala, ri gi pesi muri vona. Muri ga pasitalea tara kabu kiroko liu, e huriki a bakovi vona ri gi pagitala ri gi pesi muri vona. \v 15 Muri ga vakasiria e rei a bakovi i panaho a maki ni tabari iau vona. Muri mu gutua na kanono turana a kabu vona, a maka maki vona lobo. Ra bakovi iea i rata a naro hale, i vakamaruhu e huriki a Israel. I longotaroa a ngava dagi iau e BAKOVI DAGI a rata turane ria.” \p \v 16 E Iosua i hadongo na hatelanga poko­poko i gale palupu a kabu takutaku ne Israel. I vakasiri a kabu ne Iuda i tahoka a maregoa. \v 17 Muri i vulaki talea na kabu ne Iuda a kabu ne Sera. Muri i vulaki tala tabua na kabu ne Sera a kabu ne Sapdi. \v 18 Muri e Iosua i vakapesi na tete e huriki a bakovi na kabu e Sapdi i gale talea e Akan. E Akan e tune Karmi, e tubune Sapdi, a hamone Sera, a kabu ne Iuda. \p \v 19 E Iosua i takia e Akan i ta maea, “O tugu, ngane o pesi na matane BAKOVI DAGI a Vure ne hita e huriki a Israel, o kavurikea. O vakalongo kavakava na maka maki o bole. Naha ni ruhuloloa nau tara maki.” \p \v 20 E Akan i koli i ta maea, “Muholi a rata a naro hale ne BAKOVI DAGI a Vure ne Israel. Ngane ga taki ioe vona a maki a ratea. \v 21 Na tahuna si vaubi si bole a maka maki o Ieriko, a matai a varakia kamumu o Babel, a tabekena silva a nimavana i 4 kilo, a tabekena gol a nimavana i 1 kilo. A ngaru hateka a maki nga a bole. A bole dili na kape nau a tanu na malala, a silva i tabuli polotano liu.” \p \v 22 Lakea e Iosua i rudu ranga bakovi ri nunu lakea na kape, ri matai a maka maki ri tabuli manga a hini i taki e Akan. A silva i tabuli polotano liu. \v 23 Ri bole a maka maki nga, ri valai ne Iosua ne huriki a Israel lobo. Ri ru na malala na matane BAKOVI DAGI. \p \v 24 E Iosua turana e huriki a Israel ri bolea e Akan turana a maka silva, a varakia, a tabekena gol, e huriki e tuna bakovi e tuna ngatavine, a maka bulmakau, a donki, a sipsip, a maka maki lobo vona, ri bole lakea na maloku ne Akor. \v 25 Lakea e Iosua i takia, “Ge a ra o habi a maregoa dagi ne mia? Ngane ioe tara, e BAKOVI DAGI ge habi a maregoa dagi vomu.” \p Muri e huriki a Israel ri bole a maka kedo ri padimatea e Akan turana a kabu vona. Ri rungani turana a maka maki lobo ne ria. \v 26 Ri bole a maka kedo ri ru langa na podane Akan. Ra maka kedo nga ri tababana. Lakea e BAKOVI DAGI i lobo a nihatemadihi vona. I maea ni gale liu a hini nga, “A Maloku ne Akor.”\f + \fr 7:26 \ft A pelegona e Akor e ‘maregoa’.\f* \c 8 \s1 E Ai Ni Ratapile \p \v 1 E BAKOVI DAGI i takia e Iosua, “Naha ni mangenge, naha ni loho paepae. O bole e huriki a nugumaheto mu vano mu vaubi turane huriki a bakovi o Ai. Ga tuhori ioe go rangia a hariki o Ai. Ga habi vomu e huriki a bakovi, a tanga, a malala vona. \v 2 O vakalobo liu a tanga e Ai turana a hariki vona, ge manga a hini o rata virihi a tanga e Ieriko turana a hariki vona. Pali ngane mu bole a maka bulmakau a mahala ne Ai. Mu kisi a maka lebo na vabinga mu vano mu vaubi vona a tanga iea. O rudu muga ranga nugumaheto, ri gi kapiloho na pogi na tanga.” \p \v 3 Lakea e Iosua turane huriki a nugumaheto vona ri kisi a lebo na vabinga ne ria, ri gi lakea o Ai. I vulaki a nugumaheto ala 30,000 ri gao hateka, i rudu muga ria na rodo. \v 4 I vakuku ria i ta maea, “Mu vano, mu kapiloho na pogi na tanga, mu dava a vabinga. Naha ni vano basi hateka. Ge para a matane mua. \v 5 Pali iau turane huriki a nugumaheto ranga, mi gi laho tamoro dili na tanga. Na tahuna e huriki a bakovi o Ai ri gi pori valai ri gi vaubi, mi gi ha manga a hini si rata muga. \v 6 Mi gi tamitala ria, ri gi valili ne mia ri gi marava basi vona a tanga. Muri bara ri ta maea, ‘Ri ha ne hita i manga a hini muga.’ Na tahuna mi tamitala ria ri gi marava basi, \v 7 mu pe a hini mu kapiloho vona mu dili, mu bolea a tanga. E BAKOVI DAGI a Vure ne hita ge habia na limane mua a tanga iea. \v 8 Na tahuna mu bolea pali a tanga, mu rungania na kanono ge manga a ngava e BAKOVI DAGI i vakuku. Ra ngava iea a ngava nau, mu ramai kamumua.” \p \v 9 Lakea e Iosua i rudu ria ri vano, ri kapiloho na ngutumiri na tabeke na nirolona haro, na kurukuruna tanga e Ai e Betel, ri dava. Pali na rodo iea e Iosua i tababana na mada. \p \v 10 Na hatelanga pokopoko e Iosua i hadongo i gale valai e huriki a nugumaheto ri vapopo. Ia turane huriki a matakari o Israel ri muga ne huriki a nugumaheto ri lakea mai e Ai. \v 11 E huriki a nugumaheto ri vano turane Iosua, ri lokovonga tabukoi na tanga ri rata a mada, na tabeke mule sike. A maloku i nagi mule ria na dilidala o Ai. \v 12 E Iosua i rudu e huriki a nugumaheto ala 5,000 ri vano ri kapiloho na tabeke na nirolona haro na tanga, na kurukurune Betel e Ai. \v 13 Ngane e huriki a nugumaheto ri dava. A tara dagi i rata a mada na tabeke mule sike na tanga. A tara na nugumaheto tara i rata a mada na tabeke na nirolona haro, ri gi burai e huriki a pile. E Iosua i vano i mahita na maloku vona a rodo iea. \p \v 14 Na tahuna a hariki o Ai i matai e huriki a nugumaheto ne Iosua ri rata a mada tabukoi na tanga na tabeke mule sike, i papa hari turane huriki a nugumaheto vona, ri pagitala ri vaubi turane huriki a Israel o Araba. Pali a hariki o Ai i uka ma i lohoka vona a vabinga i bele na bitona. \v 15 Lakea e Iosua turane huriki a tara vona ri tamilalu ni ha lakea na tabeke i ngeki. \v 16 A hariki i matai e huriki a Israel ri ha, i gale tala lobo e huriki a bakovi na tanga ri gi valili ne huriki a Israel. Ri valili ne Iosua, ri marava basi na tanga. \v 17 E huriki a nugumaheto ne Ai ne Betel ri vano lobo ri valili ne huriki a Israel. A dilidala na tanga i mataka mavonga, i uka viri ge tagaria. \p \v 18 E BAKOVI DAGI i takia e Iosua, “O nugu rikea a maheto vomu o toto lakea ne Ai, ga habia vomu ngane a tanga iea.” E Iosua i ramaia a ngava e BAKOVI DAGI i takia. \v 19 Na tahuna i rata mavonga lobo, e huriki a nugumaheto ri kapiloho ri masia a hini i rata. Ri malaviriri kunana ri pesi rike, ri nunu dili na tanga. Ri bolea a tanga, ri malaviriri kunana ri rungania. \p \v 20-21 E Iosua turane huriki a Israel ri tamilalu ni ha ne huriki a Ai, ri masia a pokona kanono i poko rike na tanga, ri lohoka vona a tara na nugumaheto tara i bolea pali a tanga, i rungania. Ri ngalakapulo ri rabalaki e huriki a Ai. Na tahuna e huriki a Ai ta ri gi mata hamule na tanga ne ria, ria ranga ri masia a pokona kanono. Ngane ri lohoka i uka hini ri gi lakea vona ri gi kapiloho na tara ne Iosua. \v 22 Ngane e huriki a nugumaheto ne Israel ra ri dili na tanga, ri pagitala ri polo halui e huriki a bakovi o Ai, ri rabalaki lobo ria. \v 23 Pali a hariki o Ai kunana i uka ma ri rabalakia. Ri lakavua, ri bole lakea ne Iosua. \p \v 24 Na tahuna e huriki a Israel ri rabalaki lobo e huriki a pile, na tabeke i ngeki na hini ni valili lokovonga ria vona, muri ri hamule lakea o Ai ri rabalaki lobo e huriki a tahotanga ri made vonga. \v 25 E huriki o Ai ri mate vona a parava iea ri ala 12,000, \v 26 a vuhuna e Iosua i toto lakea ne Ai a maheto vona i harena ne huriki lobo ri mate. \v 27 Muri e huriki a Israel ri bole a maka bulmakau a maki lobo ne Ai, ri ramaia a ngava e BAKOVI DAGI i taki e Iosua vona. \p \v 28 Lakea e Iosua i rungania a tanga e Ai. A maka luluna i tabuli mavonga i valai i harena mona. \v 29 E Iosua i vakatavorea a hariki o Ai na kai tara, i tabuli mavonga a podana i harena na malunga. Muri e Iosua i taki ranga bakovi ri bolea a podana ri vurokia tabukoi na dilidala na tanga. Ri bole a maka kedo ri ru langa na podana. Ra maka naguna kedo nga ri tababana mona. \s1 A Ngava Dagi Ni Vakalongo Tabu \p \v 30 \x * \xo 8:30 \xt Vin 27:2-8\x*Na parava iea e Iosua i ratea a dede ne BAKOVI DAGI, a Vure ne huriki a Israel, meli na lolo e Ebal. \v 31 \x * \xo 8:31 \xt Nim 20:25\x*I ramai a ngavane Moses, a vora ne BAKOVI DAGI, i taki e huriki a Israel vona. A vinara ne Moses i ta maea, “Mu ratea tara dede. Naha ni ubikeve na aen a kedo mu gu ratea vona.” Muri e huriki a Israel ri rata polomeli na dede iea a nihabi ni gutu-vuro, a nihabi na nivalemu. \v 32 Na tabeke iea e huriki a Israel ri vido vona e Iosua i here tabua na kedo a vinara, ra i herea hosi e Moses. \v 33 \x * \xo 8:33 \xt Vin 11:29; 27:11-14\x*E huriki a Israel turana e huriki a mosi, a tahotanga, e huriki a gare, e huriki a matakari, e huriki a bolekori, e huriki a mari ni pelekado a maregoa, ri pesi na tabeke varago na Tava na Ngava Dagi ne BAKOVI DAGI, ri ngalai e huriki a prister na kabu ne Levi ri kalohoa. A tete tara i pesi tabukoi na lolo e Gerisim, a tete tara i pesi tabukoi na lolo e Ebal. Ri ramaia a nitane Moses a vora ne BAKOVI DAGI i taki ge gamai e huriki a Israel. \p \v 34 Muri e Iosua i gi a vinara ne Moses, a nitane BAKOVI DAGI ge rata kamumu ria, ge habi a vuranga ne ria. \v 35 A nita na vinara ne Moses, e Iosua i gi lobo i longo e huriki a Israel. E huriki a ngatavine, a koma, a mosi ria ranga ri longo. \c 9 \s1 E Huriki a Gibion Ri Tami e Huriki a Israel \p \v 1 E huriki a hariki ri made na nirolona haro na naru e Iordan, e huriki a hariki na lolo, a tanga na kupona, a tanga na bila tabukoi na Dari na Kurukuruna Malala i harena na malala ne huriki a Lebanon, ria lobo ri longo a maka maki i rata e huriki a Israel. Re huriki a hariki nga, a hariki ne huriki a Hiti, a Amor, a Kenan, a Peres, a Hivi, a Iebus. \v 2 Ri longoa a ngava iea, ri vadili palupu ri vaubi ne Iosua turane huriki a Israel. \p \v 3 A kabu ne Hivi i made na tanga e Gibeon, pali na tahuna ri longo a velengana a maka maki e Iosua i rata na tanga e Ieriko e Ai, \v 4 ri varodo a ngava ri gi tamia e Iosua ge luhoi ria ge ria a vinuru. Lakea ri bole a maka marapena kulopi, a matutuna a buroi na vain, ri tahoni a maka maki ni kani, ri ru langa na maka donki ri vano. \v 5 Ri rea na matutuna varakia, ri rodo a matutuna vahapolo, ri bole a maka madeana bret i pu, ri vano turana. \v 6 E Iosua i made na mada o Gilgal, lakea e huriki a Hivi nga ri vano ri bele vona, ri taki e Iosua e huriki a Israel ri ta maea, “A tanga mi malaga vona i basi hateka. Mi ngaru ni rata a ngava dagi ne vona ni made kamumu turane mua.” \p \v 7 \x * \xo 9:7 \xt Nim 23:32; 34:12; Vin 7:2\x*Pali e huriki a Israel ri taki e huriki a Hivi ri ta maea, “I navai mi gi rata a ngava dagi turane mua? Mi luhoi i uka ma mua a viri basi.” \p \v 8 Lakea e huriki a Hivi ri takia e Iosua ri ta maea, “Mi ngaru ni leho manga a vora ne mua.” \p Lakea e Iosua i nana ria, “E rei a kabu ne mua? Mu valai vai?” \p \v 9 Lakea ri tuverei ri ta maea, “Mi malaga na tanga basi, a vuhuna mi longoa a nuverei ne BAKOVI DAGI a Vure ne mua. Mi longo a nuverei na maka maki i rata o Egipto. \v 10 \x * \xo 9:10 \xt Gi 21:21-35\x*Mi longo a maka maki i rata na hariki ala rua o Amor na tabeke ne Iordan. Re Sihon a hariki na tanga e Hesbon, e Og a hariki na robo e Basan, hosi i made na tanga e Astarot. \v 11 E huriki a gare ne mia turane huriki lobo na robo ne mia ri taki mia, ri ta maea, ‘Mu bole ranga maki ni kani ne mua, mu vano mu taguia a kabu iea, mu ta maea, “Mia e huriki a vora mua. Mu ratea ne mia tara ngava dagi si gi made kamumu palupu.’” \v 12 O matai a maka bret ne mia. Na tahuna mi malaga na tanga mi laho valai a maka bret ni gutu karaba. Pali ngane o matai. A bret nga ri madea ri pu pali. \v 13 A maka kulina meme nga a kuli karaba na tahuna mi guru dili a vain ne ria, pali o matai ngane ri matutu pali. A maka varakia a vahapolo ne mia ri matutu pali na dala malaku.” \p \v 14 Lakea e huriki a bakovi o Israel ri bole a maka maki ne ria, pali i uka ma ri nana e BAKOVI DAGI na niluhoi vona. \v 15 E Iosua i rata kamumu e huriki a Hivi, i rata a ngava dagi na nivalemu turane ria, i uka ma ge rabalaki ria. E huriki a matakari o Israel ranga ri ta muholi ri gi ramaia a ngava dagi iea. \p \v 16 Ri rata loboa a ngava dagi, pali muri na parava i tolu ri lohoka vona re huriki nga i uka ma ria a viri basi, a tanga ne ria i tabukoi kunana. \v 17 Ngane e huriki a Israel ri malaga ri vano, muri na parava i tolu ri bele na maka tanga ne huriki a bakovi nga. A rana a maka tanga ne ria e Gibeon, e Kepira, e Berot, e Kiriat-Iearim. \v 18 Pali e huriki a Israel i uka ma ri rabalaki ria, a vuhuna e huriki a matakari ne ria ri ta muholi na ngava dagi turane huriki nga na rane BAKOVI DAGI a Vure ne ria. \p E huriki a Israel ri tahate e huriki a matakari ne ria vona a naro ri ratea. \v 19 Pali e huriki a matakari ri koli ri ta maea, “Mi ratea pali turane ria a ngava dagi na rane BAKOVI DAGI a Vure ne hita. Naha ni rabalaki ria. \v 20 Ri gi made, a vuhuna si ta muholi turane ria pali. Hita bara si rabalaki ria, e BAKOVI DAGI bara i habi a vuranga ne hita. \v 21 Ngane ri gi made, naha ni rabalaki. Pali a leho ri gi rata ri gi popo a kai, ri gi kiru a naru ne hita lobo.” E huriki a Israel ri longototo a nitane huriki a matakari ne ria, i uka ma ri rabalaki e huriki nga. \p \v 22 Muri e Iosua i gale valai e huriki a Hivi na tanga e Gibeon i taki ria, i ta maea, “I navai mu tami mia? Mu taki mua ta mu malaga na tanga basi mu valai. Pali mua mu made tabukoi kunana. \v 23 Mu tami mia, ngane e BAKOVI DAGI bara i rata hale mua. Na parava vakaroro bara mu leho ni popo a kai, ni kiru a naru na roho na Vure ne mia.” \p \v 24 E huriki a Hivi ri koli ri ta maea, “Mi longo a nitane BAKOVI DAGI a Vure ne mua i taki e Moses a vora vona, ge habia ne mua ra malala iea. Na tahuna mu bele, bara mu vakalobo liu e huriki ri made vona a malala iea. Lakea mi mangenge hateka ne mua, mi tami mua. \v 25 Pali ngane mi made na limamu. A ra maki i kamumu o ngaru go rata virihi mia vona, o rata kunana.” \p \v 26 E Iosua i tuhori e huriki a Hivi lakea e huriki a Israel i uka ma ri rabalaki ria. \v 27 Pali e Iosua i vakavora ria ni popo a kai, ni kiru a naru ne huriki a Israel, ri rata a leho na dede na roho ne BAKOVI DAGI. E huriki a Hivi ri rata a maka leho nga na maka tanga e BAKOVI DAGI i vulaki ga murina ni vasileki. Mona re huriki a Hivi ri tababana ni rata a maka leho nga. \c 10 \s1 A Haro i Pesi Tata \p \v 1 E Adoni-Sedek, a hariki o Ierusalem, i longo a velengane Iosua i bolea a tanga e Ai, i rabalaki lobo e huriki a tahotanga turana a hariki ne ria, i manga a naro ri rata virihi a tanga e Ieriko turana a hariki vona. I longo e huriki a Gibeon ri rata a ngava dagi, ri made kamumu turane huriki a Israel. \v 2 E huriki a bakovi a ngatavine o Ierusalem ri mangenge hateka, a vuhuna a tanga e Gibeon i manga kunana a maka tanga ri tahoka a hariki. E Gibeon i dagi hateka, i rangia a tanga e Ai. E huriki a bakovi ri gao hateka na vabinga. E huriki a Ierusalem ri mangenge hateka ne ria. \v 3 Lakea e Adoni-Sedek i talo rike a ngava ne Hoham a hariki na tanga e Hebron, ne Piram a hariki na tanga e Iarmut, ne Iapia a hariki na tanga e Lakis, ne Debir a hariki na tanga e Eklon. \v 4 I taki e huriki a hariki nga i ta maea, “Mu valai mu tuhori mia, si gi vaubi turane huriki a Gibeon, a vuhuna ri rata a nivalemu ne Iosua turane huriki a Israel.” \v 5 Ra hariki ala lima nga, a hariki o Ierusalem, o Hebron, o Iarmut, o Lakis, o Eklon, ria a kabu ne Amor. Ri vadili palupu a tara na vabinga, ri vano ri pesi haluia a tanga e Gibeon, ri vaubi ne ria. \p \v 6 E huriki a bakovi o Gibeon ri talo rike a ngava lakea ne Iosua na mada o Gilgal, ri ta maea, “E huriki a hariki ne Amor na maka tanga na lolo, ri vadili vapopo ri valai pali ri gi vaubi turane mia. O valai malaviriri o tuhori mia, naha ni lohopile mia.” \p \v 7 E Iosua i longoa a ngava iea, i pesi rike turana a tara na vabinga vona, turana e huriki a bakovi hateka na maheto vona. Ri pe e Gilgal ri vano ri gi tuhori e huriki a Gibeon. \p \v 8 E BAKOVI DAGI i taki e Iosua i ta maea, “Naha ni mangenge vona e huriki nga. A habi ria pali na limamu. I uka tara viri ge rangi mua.” \v 9 E Iosua turane huriki a tara na nugumaheto vona ri laho na rodo, ri vano ri bele o Amor. E huriki a Amor ri turutu ne ria, lakea e huriki a Israel ri vakatubu a vabinga. \v 10 Na tahuna e huriki a Amor ri matai e huriki a tara na nugumaheto ne Israel ri valai, e BAKOVI DAGI i rata ria ri mangenge, i vakaviliha a niluhoi ne ria. Lakea e huriki a Israel ri ratapile e huriki a Amor iea o Gibeon, ri valili puru ne ria na dala tabukoi na tanga e Bet-Horon. Ri ratapile e huriki a Amor i puru lakea, i harena na tanga e Aseka e Makeda. \v 11 Na tahuna e huriki a Amor ri ha ramaia a dala na lolo i raga o Bet-Horon, e BAKOVI DAGI i vakaboru a vala-kedo, i padimate e huriki a Amor, i vano i harena o Aseka. E huriki ri mate na vala-kedo i kupo hateka na viri e huriki a Israel ri rabalaki na bainat. \p \v 12 Na parava iea e BAKOVI DAGI i tuhori e huriki a Israel ri ratapile e huriki a Amor. E Iosua i vasileki ne BAKOVI DAGI na matane huriki a Israel i ta maea, \q1 “Ioe a haro o pesi polomeli ne Gibeon. \q2 Ioe a keva o pesi polotano na maloku ne Aialon.” \q1 \v 13 \x * \xo 10:13 \xt 2Sam 1:18\x*Lakea a haro i tabuli mavonga, \q2 a keva tara i uka ma i rolo, \q2 i harena ne huriki a Israel ri rangi e huriki a pile. \p A haro i uka ma i rolo malaviriri. I tabuli mavonga na hunu i manga a parava i taku. A nuverei na maki iea ni here na puhu ne Iasar.\f + \fr 10:13 \ft E huriki ranga ri luhoia ta nuverei iea i tabuli na puhu na linge hosi.\f* \v 14 I paru hosi i valai i harena mona i uka tara parava ge manga a parava iea. Ra maki iea i bele, a vuhuna e BAKOVI DAGI i longototoa a bakovi i ala taku, i tuhori e huriki a Israel na vabinga. \p \v 15 Muri e Iosua turane huriki a tara na nugumaheto vona ri hamule lakea na mada ne ria o Gilgal. \s1 A Hariki ala Lima Ni Rabalaki \p \v 16 Pali re huriki a hariki nga ala lima ri ha, ri kapiloho na babe tara tabukoi na tanga e Makeda. \v 17 I ranga e huriki a bakovi ri matai ria ri vakalongo e Iosua na hini ri kapiloho vona. \v 18 Lakea e Iosua i taki e huriki a tara na nugumaheto vona i ta maea, “Mu kule a maka kedo dagi nga, mu tukaria a matana babe, mu ru ranga tagari ri gi matakaria. \v 19 Pali naha ni made tavula vona a hini nga. Mu ramai e huriki a pile mu vaubi turane ria. Naha ni matataro ria ri gi vano ri gi bele na tanga ne ria, a vuhuna e BAKOVI DAGI a Vure ne hita i taki pali bara si rangi ria.” \p \v 20 E Iosua turane huriki a Israel ri valili ne ria, ri rabalaki e huriki ala kupo. Pali i ranga ri ha, ri kapiloho na tanga ne ria. \v 21 Muri e huriki a tara na nugumaheto ri hamule lakea ne Iosua na mada e Makeda. I uka tara ne ria ge bole a vuranga. Muri e huriki a tahotanga o Kenan i uka ma ri ta hale tabu ne huriki a Israel. \p \v 22 Muri e Iosua i ta maea, “Mu talea a matana babe, mu tuli valai nau ra hariki nga ala lima.” \v 23 Ri vano ri tuli valai ra hariki o Ierusalem, o Hebron, o Iarmut, o Lakis, o Eklon. \v 24 Na tahuna e huriki ri bole lakea ne Iosua a hariki nga, e Iosua i gale palupu e huriki a Israel, i taki e huriki a ubu na tara i ta maea, “Mu valai mu pahatata a lohona a hariki nga.” Lakea ri pagitala valai, ri pahatata a lohone ria. \p \v 25 Lakea e Iosua i taki e huriki a Israel i ta maea, “Naha ni mangenge, naha ni loho paepae. Mu pesi tora, a vuhuna e BAKOVI DAGI bara i rata maea kunana e huriki a pile ne mua.” \v 26 Muri e Iosua i rabalaki e huriki a hariki nga, i vakatavore ria na kai i lima. Ri tavore mavonga i harena na haro i rolo. \p \v 27 Na malunga liu, e Iosua i taki e huriki a bakovi ri bole a podane ria, ri voro dili na babe ri kapiloho vona muga. Ri bole a maka kedo dagi ri kavitagua a matana babe. Ra maka kedo nga ri tababana vonga. \p \v 28 Na parava iea kunana e Iosua i bolea a tanga e Makeda, i nugutatea a hariki vona. I rabalaki lobo e huriki a tahotanga, i uka tara viri ge mahuri. A naro i rata virihi a hariki o Ieriko vona, i rata virihi tabua na hariki o Makeda. \s1 E Huriki a Israel Ri Bole Tabu Ranga Tanga \p \v 29 Muri ne ria ri bolea a tanga e Makeda, e Iosua turana e huriki a Israel, ri pe a hini ngi ri lakea na tanga e Lipna, ri vakatubu a vabinga vonga. \v 30 E BAKOVI DAGI i tuhori ria, ri mulangi na vabinga ri bolea a tanga, ri tangotatea a hariki vona. Lakea e Iosua i rabalaki lobo e huriki a tahotanga, i uka tara viri ge mahuri. I ratea na hariki iea a naro i rata virihi a hariki o Ieriko vona. \p \v 31 Muri e Iosua turane huriki a Israel ri pea e Lipna, ri lakea o Lakis. Lakea i pesi haluia, i ratea vonga a vabinga. \v 32 E BAKOVI DAGI i tuhori ria, lakea na parava muri ri mulangi na vabinga, ri bolea e Lakis. E Iosua i uka ma i matataroa tara viri ge mahuri. I rabalaki lobo e huriki a tahotanga, i manga a naro i rata virihi e huriki a Lipna. \v 33 Muri e Horam a hariki na tanga e Geser, i valai ge kori e huriki a Lakis. Pali e Iosua i rangi tabua na vabinga turane huriki a tara vona. E Iosua i uka ma i matataroa tara viri ge mahuri. I rabalaki lobo e huriki. \p \v 34 Muri e Iosua turane huriki a Israel ri pe e Lakis, ri lakea o Eklon. Ri pesi haluia a tanga iea, ri vaubi ne huriki a Eklon. \v 35 Ri bolea na parava iea kunana a tanga e Eklon. E Iosua i rabalaki lobo e huriki a tahona i manga a hini i rata o Lakis. \p \v 36 Muri e Iosua turane huriki a Israel ri pea e Eklon ri lakea o Hebron, ri vaubi ne huriki a Hebron. \v 37 Ri bolea a tanga iea, ri rabalakia a hariki vona, turana e huriki a tahotanga, e huriki na maka tanga ri pesi tabukoi vonga. E Iosua i ratapile hatekea e Hebron i manga a hini i rata virihi e Eklon, i uka tara viri ge mahuri. \p \v 38 Muri e Iosua turana e huriki a Israel, ri lakea na tanga e Debir ri vaubi ne huriki a Debir. \v 39 Ri bolea a tanga iea turana a hariki vona, a maka tanga ri pesi tabukoi vona. Ri tangotatea a hariki, ri rabalaki lobo e huriki a tahotanga. E Iosua i ratea ne Debir, turana a hariki vona, a naro i rata virihi e Hebron, e Lipna turana a hariki ne rua. \p \v 40 E Iosua i bole a maka tanga na tabeke lobo, na tabeke mule puru ne Negev, na maka kupona na nirolona haro, na bilane Iordan. I uka ma i matataroa tara viri ge mahuri, i rabalaki lobo ria, turana e huriki a hariki ne ria. I rata manga a hini e BAKOVI DAGI a Vure ne Israel i takia vona. \v 41 E Iosua i bole lobo a maka robo, i tubu o Kades-Barnea na tabeke mule puru i lakea na tanga e Gasa tabukoi na lavu, i tubu na tabeke na malala ne Gosen i lakea na tanga e Gibeon na tabeke mule sike. \v 42 Na tahuna iea kunana, e BAKOVI DAGI a Vure ne huriki a Israel, i tuhoria e Iosua na vabinga, i rangi lobo e huriki a hariki nga, i bole a maka malala ne ria. \p \v 43 Muri e Iosua turane huriki a Israel, ri hamule na mada ne ria o Gilgal. \c 11 \s1 E Huriki a Israel Ri Rangi e Huriki a Hariki na Tabeke Meli \p \v 1 E Iabin a hariki na tanga e Hasor i longo a maka nuverei na maka maki e Iosua i rata. I talo rike a ngava lakea ne Iobap a hariki na tanga e Madon, a hariki na tanga e Simron, a hariki na tanga e Aksap. \v 2 I talo rike tabu a ngava ne huriki a hariki na tanga na lolo na tabeke mule sike, ne huriki a hariki na bilane Iordan na tabeke mule puru na darilomu e Galili, ne huriki a hariki ri made na kupona na tabeke na nirolona haro, ne huriki a hariki ri made na lavu tabukoi na tanga e Dor. \v 3 I talo rike a ngava tabu lakea ne huriki a Kenan ri made tabukoi na naru e Iordan, ne huriki a tara ri made na maka tanga na lolo, re huriki a Amor, a Hiti, a Peres, a Iebus. I talo rike tabu a ngava lakea ne huriki a Hivi ra ri made tabukoi na lolo e Hermon na malala ne huriki a Mispa. \v 4 E huriki a hariki nga ri longoa a ngava iea, ri valai turane huriki a nugumaheto ne ria. E huriki a nugumaheto ne ria ri ala kupo hateka manga a hire na lavu. A maka hos a karis ne ria ranga i kupo hateka. \v 5 Ri ru palupu e huriki a tara ne ria, ri vaubi turane huriki a Israel. A mada ne ria ri ratea tabukoi na naru e Merom. \p \v 6 Lakea e BAKOVI DAGI i takia e Iosua, “Naha ni mangenge ne ria. Kuduvi na tahuna maea ga tuhori e huriki a Israel ri gi rabalaki e huriki a pile. Mu toloputu a maka vahana hos ne ria, mu rungani a maka karis ne ria.” \v 7 Na tahuna e huriki a pile ri tababana ni kisi puru a maki na vabinga ne ria, e Iosua turane huriki a nugumaheto vona ri malaviriri kunana ri vakatubu a vabinga ne ria na naru e Merom. \v 8 E BAKOVI DAGI i tuhori e huriki a Israel ri mulangi na vabinga, ri rangi e huriki a pile. E huriki a Israel ri valili sike ne ria i harena na tanga e Sidon e Misrepot-Maim. Muri ri valili ne ria, ri lakea na tabeke na nirikena haro na maloku ne Mispa. Ri vaubi turane ria, ri vakalobo liu ria. \v 9 Lakea e Iosua i toloputu a maka vahana hos i rungani a maka karis ne ria, i ramai a ngava i takia e BAKOVI DAGI. \p \v 10 Na tahuna iea e Iosua i hamule, i bolea a tanga e Hasor, i rabalakia a hariki vona. E Hasor i matakari a robo lobo nga. \v 11 E huriki a Israel ri rabalaki lobo e huriki a tahotanga ne Hasor, i uka tara viri ge mahuri. Muri ri rungania a tanga iea. \p \v 12 E Iosua i nugutata lobo e huriki a hariki i bole a maka tanga ne ria. I rabalaki lobo e huriki a tahona, i manga a ngava i taki e Moses a vora ne BAKOVI DAGI. \v 13 Pali e huriki a Israel i uka ma ri rungani a maka tanga ni rata na maka kupona. A tanga i takia e Iosua ni gi rungani kunana e Hasor. \v 14 E huriki a Israel ri bole lobo a mahala a bulmakau na tanga nga. I uka ma ri togoa tara viri. Ri rabalaki lobo ria. \v 15 Muga e BAKOVI DAGI i habi a ngava na vora vona e Moses. Muri e Moses i habi ne Iosua a ngava nga, lakea e Iosua i ramai lobo. E Iosua i rata lobo a maki i manga a ngava e BAKOVI DAGI i taki e Moses vona. \p \v 16 E Iosua turane huriki a nugumaheto vona ri bole loboa a malala iea, i vakatubu meli i harena tano. Ri bole lobo a maka tabeke na lolo a rihuhu, a maka tabeke lobo ne Negev ne Gosen, a maka kupona na tabeke na nirolona haro, a maloku ne Iordan, ra maka bila a kupona ne Israel. \v 17-18 A kilakilana malala iea i tubu na lolo e Alak tabukoi o Idom na tabeke mule puru, i lakea liu na tanga e Bal-Gad na maloku ne Lebanon tabukoi na lolo e Hermon na tabeke mule sike. E Iosua i vaubi tabaka turane huriki a hariki nga, i rabalaki lobo ria. \v 19 Pali e huriki a Hivi na tanga e Gibeon, ri valongo mai a ngava turane huriki a Israel, ri made turane ria na nivalemu. Pali e huriki na maka tanga ranga, i uka ma ri rata mavonga, lakea e huriki a Israel ri ratapile ria. \v 20 \x * \xo 11:20 \xt Vin 7:16\x*E BAKOVI DAGI kunana i rata e huriki a pile ri pesi tora na vabinga, lakea e huriki a Israel i uka ma ri dodo ria. E huriki a Israel ri ramai a ngava hosi e BAKOVI DAGI i habia ne Moses, lakea ri vakalobo liu ria. \p \v 21 Na tahuna iea e Iosua i vano i ratapilea a kabu ne Anak,\f + \fr 11:21 \ft E huriki a Anak ri koru dagi hateka, ri made o Palestina muga ne huriki a Israel ri valai.\f* ra ri made na maka lolo na tanga e Hebron, e Debir, e Anab na maka tabeke ranga ne Iuda, ne Israel. E Iosua i vakalobo liu e huriki nga, i ratapile a maka tanga ne ria. \v 22 I uka tara Anak ge made o Israel. Pali i tahoka kunana a viri popote ri made na tanga e Gasa, e Gat, e Asdod. \v 23 E Iosua i bole loboa a malala iea, i manga a ngava e BAKOVI DAGI i taki e Moses vona. E Iosua i habia ne huriki a Israel ga robo ne ria liu. I ru a nagi na malala iea, i veru tala takutaku na kabu ne Israel. Muri i uka tabu a vabinga vona a malala iea. \c 12 \s1 E Huriki a Hariki Ni Rangi \p \v 1 \x * \xo 12:1 \xt Gi 21:21-35; Vin 2:26–3:11\x*E huriki a Israel ri mulangi na vabinga, ri bole lobo a maka malala na tabeke na nirikena haro ne Iordan. A harena malala iea i tubu na maloku na naru e Arnon, i lakea na maloku ne Iordan i harena na lolo e Hermon. Muga e huriki a Israel ri rangi a hariki ala rua na vabinga. Ra hariki nga e Sihon e Og. \v 2 E Sihon a hariki o Amor i made na tanga e Hesbon. A harena robo vona i tubu na tanga e Aroer na harena na maloku ne Arnon, i polo na kurukuruna maloku iea i harena na naru e Iabok. A naru e Iabok i nagi e huriki a Arnon a Amon. Ra malala iea a tabekena robo e Gilead. \v 3 Na tabeke na nirikena haro na maloku ne Iordan, a nagi i vakatubu na darilomu e Galili, i lakea na tanga e Bet-Iesimot tabukoi na Dari Mate, i puru lakea i harena na taruna lolo e Pisga. \p \v 4 E huriki a Israel ri vaubi ne Og a hariki na robo e Basan, ri ratapilea. E Hok a hamone Repaim. Hosi e huriki a Repaim ri ala kupo, pali ngane ri ala popote kunana. E Og i matakari a tanga e Astarot e Edrei, \v 5 a tabekena lolo e Hermon, a tanga e Saleka a maka tabeke lobo na robo e Basan i harena na nagi ne huriki a Gesur a Makat. I matakari tabu a tabekena robo e Gilead, i harena na nagi na robo ne Sihon a hariki o Hesbon. \v 6 \x * \xo 12:6 \xt Gi 32:33; Vin 3:12\x*E Moses turane huriki a Israel ri ratapile a hariki nga ala rua na vabinga. Lakea e Moses a vora ne BAKOVI DAGI i habia a malala iea na kabu ne Reuben, na kabu ne Gad, na kalavana kabu ne Manase. \p \v 7 E Iosua turane huriki a Israel ri ratapile lobo e huriki a hariki na maka tanga na tabeke na nirolona haro ne Iordan, i tubu na tanga e Bal-Gad na maloku ne Lebanon, i harena na lolo e Halak tabukoi na robo e Idom. \v 8 Ri bole a maka tanga na lolo, a tanga na kupona na tabeke na nirolona haro, a maloku ne Iordan, a maka kupona tabukoi o Iordan, a tabeke i ngeki, a robo e Negev na tabeke mule puru. Hosi e huriki a Hiti, a Amor, a Kenan, a Peres, a Hivi, a Iebus ri made vona a malala iea. E huriki a Israel ri rangi e huriki a hariki na tanga nga: \v 9 e Ieriko, e Ai tabukoi o Betel, \v 10 e Ierusalem, e Hebron, \v 11 e Iarmut, e Lakis, \v 12 e Eklon, e Geser, \v 13 e Debir, e Geder, \v 14 e Horma, e Arad, \v 15 e Lipna, e Adulam, \v 16 e Makeda, e Betel, \v 17 e Tapua, e Heper, \v 18 e Apek, e Lasaron, \v 19 e Madon, e Hasor, \v 20 e Simron-Meron, e Aksap, \v 21 e Tanak, e Megido, \v 22 e Kedes, e Iokneam na tabeke ne Karmel, \v 23 e Dor ia o Napat-Dor, e Goim na tanga e Gilgal, \v 24 e Tirsa. E huriki a Israel ri ratapile e huriki a hariki ala ravulu tolu a polona i taku, ri bole a maka tanga ne ria. \c 13 \s1 I Ranga Malala i Uka Ma Ni Bole Ma \p \v 1 Na tahuna e Iosua i kupo a pida vona i gare, e BAKOVI DAGI i takia, “Ioe o gare ngane. Pali i kupo a malala i uka ma o bole ma. \v 2 Ra malala ne huriki a Palestina, a malala ne huriki a Gesur i tababana: \v 3 i tubu na naru e Sihor na nirikena haro o Egipto, i lakea na robo e Ekron na tabeke mule sike, ra tabeke iea i matakaria e Kenan; a malala ne huriki a matakari o Palestina ri made o Gasa, o Asdod, o Askelon, o Get, o Ekron; a malala ne huriki a Avim \v 4 na tabeke mule puru; a malala ne huriki a Kenan; a tanga e Meara na malala ne huriki a Sidon, i lakea na tanga e Apek na nagi na malala ne huriki a Amor; \v 5 a malala ne huriki a Gebal; a malala lobo ne Lebanon i tubu na tabeke na nirikena haro na tanga e Bal-Gad, tabukoi na lolo e Hermon, i harena na dala lakea o Hamat; \v 6 \x * \xo 13:6 \xt Gi 33:54\x*a malala ne huriki e Sidon ri made na maka tanga na kurukuruna maka lolo ne Lebanon; a tanga e Misrepot-Maim. Iau kunana ga lili tala a kabu nga, o bole a malala ne ria, o veru na maka kabu ne Israel, ge ne ria liu. O ramai a ngava a taki. \v 7 O verua ra malala nga na kabu i polova turana a kalavana kabu ne Manase, ri gi bole, ge ne ria liu.” \s1 A Malala na Tabeke na Nirikena Haro ne Iordan \p \v 8 \x * \xo 13:8 \xt Gi 32:33; Vin 3:12\x*A kabu ne Reuben, ne Gad, a kalavana kabu ne Manase, ri bole a malala na tabeke na nirikena haro na naru e Iordan. E Moses a vora ne BAKOVI DAGI i habi ne ria pali. \v 9 A malala ne ria i tubu na tanga e Aroer na harena maloku na naru e Arnon, i lakea mai a tanga i pesi na kurukuruna maloku iea. Ra malala iea i bole loboa a bilane Medeba i harena na tanga e Dibon. \v 10 Ri bole lobo a maka tanga ne Sihon, a hariki ne huriki a Amor. Hosi e Sihon i made na tanga e Hesbon, i matakari a maka tanga i harena na nagi ne huriki a Amon. \v 11 Ri bole tabua a malala ne huriki a Gilead, a tabeke ne huriki a Gesur a Makat, a tabeke na lolo e Hermon, a tabeke na robo e Basan i harena na tanga e Saleka, \v 12 a malala lobo i matakari e Og na tahuna i matakari e Astarot e Edrei. E Og a hamone Repaim, ia a iku ne huriki a hariki lobo e Moses i rangi, i lili tala na vabinga. \v 13 Pali e huriki a Israel i uka ma ri lili e huriki a Gesur a Makat. Ri tababana ni made turane ria i harena mona. \p \v 14 \x * \xo 13:14 \xt Vin 18:1\x*Pali e Moses i uka ma i habia na kabu ne Levi tara tabekena malala. A maka nihabi ne huriki ri habi ne BAKOVI DAGI a Vure ne Israel, e huriki a Levi ri bole, i ramaia a nitane BAKOVI DAGI. \p \v 15 E Moses i habi a tabekena malala na kabu takutaku ne Reuben, ri bole ne vone ria liu. \v 16 A nagi na malala ne ria i tubu na tanga e Aroer na harena maloku ne Arnon, i lokovonga na tanga i pesi na kurukuruna maloku iea. Ra tabekena malala iea i bole loboa a bilane Medeba. \v 17 Muri a nagi i lakea na tanga e Hesbon i lokovonga i bele na maka tanga na bila: e Dibon, e Bamot-Bal, e Bet Bal-Meon, \v 18 e Iahas, e Kedemot, e Mepat, \v 19 e Kiriataim, e Sipma, e Seret-Sahar ra tanga i pesi na kupona na bila, \v 20 e Bet-Peor turana a maka tanga na gagana lolo e Pisga e Bet-Iesimot, \v 21 turana a maka tanga ranga na bila. Ra tanga nga, ne vona e huriki a Amor, hosi i matakari a hariki e Sihon, ra hariki na tanga e Hesbon. E Moses i rangia na vabinga, muri i rangi tabu e huriki a matakari ne huriki a Midian, a Evi, a Rekem, a Sur, a Hur, a Reba. Re huriki a matakari nga ri made vona a malala iea, lakea a hariki e Sihon i habi a leho ne ria ri matakari a tabekena malala ne ria takutaku. \v 22 E Balam e tune Beor a bakovi na lohokanga na maki ge bele muri ma, ia tara e huriki a Israel ri rabalakia. \v 23 A naru e Iordan i nagia a malala na kabu ne Reuben. Ri bolea a malala ri vaveru, a malala ne ria liu. \p \v 24 E Moses i veru tabua a tabekena malala iea na kabu ne Gad, ri bole a malala ne ria liu. \v 25 I habia ne ria a maka tanga na robo e Iaser turana a maka tanga na robo e Gilead, a malala ne huriki a Amon i harena na tanga e Aroer pololilo na malala ne huriki a Amor, tabukoi na tanga e Raba na tabeke na nirikena haro. \v 26 Ra malala iea i tubu na tanga e Hesbon, i harena na tanga e Ramat-Mispe e Betonim. I tubu tabu na tanga e Mahanaim i harena na nagi na tanga e Debir. \v 27 Ri bole tabu a tanga nga na maloku ne Iordan: e Bet-Haram, e Bet-Nimra, e Sukot, e Sapon, a tabekena malala na hariki e Sihon na tanga e Hesbon. A nagi na malala ne huriki a Gad i tubu na naru e Iordan, i lakea na nirikena haro, i sike lakea i harena na darilomu e Galili. \v 28 Ra maka tanga nga, e huriki a hamone Gad ri bole ne vone ria liu. \p \v 29 E Moses i habi tabua na hamona kalavana kabu ne Manase tara tabekena malala, ri bolea a malala ne ria liu. \v 30 A malala i tubu na tanga e Mahanaim i bole loboa a tabeke ne Basan, hosi e Og a hariki o Basan i matakaria. E huriki a Manase ri bole tabu a tanga i ravulu polotara ne huriki a Iair na robo e Basan. \v 31 Ra malala iea i dili turana a tabeke na robo e Gilead, e Astarot, e Edrei ra tanga i made vona a hariki e Og. E Moses i habia a malala iea na kalavana kabu ne Makir, e tune Manase. \p \v 32 E Moses i veru na kabu nga a malala na gagane Iordan na tabeke na nirikena haro na tanga e Ieriko, na tahuna ri made na bilane Moab. \v 33 \x * \xo 13:33 \xt Gi 18:20; Vin 18:2\x*Pali e Moses i uka ma i habi ne huriki a hamone Levi ranga malala. E BAKOVI DAGI a Vure ne Israel, ia kunana a maki kamumu ri bolea, i manga a ngava i ta muholi vona pali. \c 14 \s1 A Malala na Nirolona Haro ne Iordan \p \v 1-3 \x * \xo 14:1-3 \xt Gi 32:33; 34:14-15; Vin 3:12-17\x*Iea a nuverei na maka tabekena malala na kabu takutaku ne Israel ri bole pololilo ne Kenan. Na tahuna e huriki a Israel ri tababana ni made na tabeke na nirikena haro na naru e Iordan, e Moses i habi a tabekena malala na kabu i rua turana a kalavana kabu tara ne Israel. Pali e Moses i uka ma i habia na kabu ne Levi tara tabekena malala. \p Ngane e huriki a Israel ri bele pali na malala e Kenan na tabeke na nirolona haro na naru e Iordan. Lakea e prister Eleasar, e Iosua e tune Nun, turane huriki a matakari na kabu takutaku ne Israel, ri ramai a ngava ne BAKOVI DAGI i ratea ne Moses. Ri rehi na rihiva na satu, ri veru ne huriki a kabu i polova turana a kalavana kabu tara ne ria a malala. \v 4 Na tahuna ri veru a malala, ri kalipida na kabu i rua e huriki a hamone Iosep, a kabu ne Manase, a kabu ne Epraim. Lakea i uka ma ri habia na kabu ne Levi tara tabekena malala. A kabu ne Levi i bole kunana ranga tanga. Ra tanga nga ri tahoka a tabekena malala ni vakani a bulmakau a sipsip vona. \v 5 E huriki a Israel ri ramai a ngava e BAKOVI DAGI i taki e Moses vona, ri vaveru vona a malala e Kenan. \s1 E Keleb i Nanea e Iosua Ge Habi a Malala Vona \p \v 6 \x * \xo 14:6 \xt Gi 14:30\x*I ranga bakovi ne Iuda ri bele ne Iosua o Gilgal. Lakea e Keleb e tune Iepune na kabu ne Kenas i takia e Iosua i ta maea, “Na tahuna si made o Kades-Barnea, e BAKOVI DAGI i takia e Moses a vora vona na maki ge ratea ne tarua. O lohoka vona a maki i takia. \v 7 \x * \xo 14:7 \xt Gi 13:1-30\x*Na tahuna iea a tahoka a pida i ravulu va, lakea e Moses a vora ne BAKOVI DAGI i rudu iau a vano a kasisia ra robo iea. A lokovonga, muri a hamule, a vakalongo e Moses na maka maki a matai, i uka ma a tamia. \v 8 Pali e huriki ri vano turagu ri rata tebi a ngava, lakea i rata e huriki ri mangenge. Pali iau a ramai kamumu a nitane BAKOVI DAGI, a Vure ne hita. \v 9 \x * \xo 14:9 \xt Gi 14:24; Vin 1:36\x*Lakea e Moses i ratea nau tara nita muholi, i ta maea, ‘O ramai kamumua na hatemu e BAKOVI DAGI a Vure nau, i mavonga ioe turane huriki e tumu bara mu bolea ra tabekena malala o laho vona.’” \p \v 10 “E huriki a Israel ri tababana ni made na tabeke i ngeki, e BAKOVI DAGI i taki e Moses vona ngava iea. A pida i ravulu va a polona i lima i lobo pali. E BAKOVI DAGI i tuhori iau a tababana ni mahuri, manga a ngava i ta muholi vona ne Moses. Ngane a tahoka a pida i ravulu polotolu a polona i lima. \v 11 Pali a tababana ni gao i manga hosi na tahuna e Moses i rudu iau a kasisia a robo iea. A tuhagu i tababana a kara ni vano ni vaubi. \v 12 Ngane o habia nau a malala iea na lolo, e BAKOVI DAGI i takia na tahuna a vakalongo a maki a matai. O longo iau a vakalongo ioe vona e huriki a bakovi hateka ne Anak ri made vona a hini nga, na maka tanga ni tura halui na nure i tora hateka. Pali ge BAKOVI DAGI i made turagu, bara lili tala e huriki a bakovi nga, i manga a ngava e BAKOVI DAGI i taki pali.” \p \v 13 E Iosua i longoa a ngava iea i nanea e BAKOVI DAGI ge rata kamumua e Keleb e tune Iepune, lakea e Iosua i habia vona a tanga e Hebron. \v 14 E Keleb i ramai kamumu a nitane BAKOVI DAGI a Vure ne Israel. I mavonga, e Hebron i tabuli liu a malala ne huriki a hamone Keleb, e tune Iepune, a kabune Kenas. \v 15 Hosi a rana e Hebron e Kiriat-Arba. E Arba a bakovi hateka ne huriki a Anak. Muri ne Keleb i bolea pali a malala, ri made na nivalemu e huriki, i uka tabu a vabinga. \c 15 \s1 A Malala Ni Habi na Kabu ne Iuda \p \v 1 A kabu ne Iuda i bolea a malala ni vulaki ge ne huriki a hamone Iuda. A nagi na malala ne huriki a Iuda i puru lakea i harena na robo e Idom, i lokovonga liu na tabeke i ngeki ne Sin. \v 2 Ra nagi iea i tubu na harena Dari Mate na tabeke mule puru, \v 3 i vano i polotaroa a dala i sike na lolo e Akrabim i lakea na tabeke i ngeki ne Sin. A nagi i puru lokovonga liu na tabeke tano ne Kades-Barnea, i vano i polotaroa a tanga e Hesron, i lokovonga i bele na tanga e Adar. Muri a nagi i kaogo lakea na tanga e Karka, \v 4 i vano i bele na tanga e Asmon, i ramaia a naru kiroko na nagi ne Egipto, i lokovonga i harena na Dari na Kurukuruna Malala.\f + \fr 15:4 \ft A Dari na Kurukuruna Malala, ra Dari Mediterenian.\f* A nagi ne huriki a Iuda na tabeke mule puru i lobo vona a hini nga. \p \v 5 A nagi na malala na nirikena haro, ra Dari Mate, i vano i harena na ngutuna naru e Iordan. A nagi na tabeke mule sike i tubu na Dari Mate na ngutune Iordan, \v 6 i lakea na tanga e Bet-Hogla, i sike lokovonga na tanga e Bet-Araba, i lokovonga na hini i tabuli vona a kedo dagi e Bohan. Ra kedo iea ni vunu ramai e tune Reuben bakovi. \v 7 I tubu na maloku ne Akor, a nagi i lakea mai a tanga e Debir, muri i sike i kaogo, i lakea na tanga e Gilgal. Na tahuna o pesi o Gilgal bara o masia a bala ni ramai i sike na lolo na tanga e Adumim, na tabeke mule puru na maloku. A nagi i lakea mai a lomu ne En-Semes, i lokovonga, i polotaroa a lomu ne En-Rogel. \v 8 Muri a nagi i ramai a maloku ne tune Hinom bakovi na tabeke mule puru na tanga e Iebus, re Ierusalem. A nagi i sike maia a lolo, i pesi na harena maloku na Hinom na tabeke na nirolona haro. Ra lolo iea i pesi mule sike na robo ne huriki a Repaim. \v 9 A nagi i lakea mai a lomu ne Neptoa, i vano i bele na maka tanga tabukoi na lolo e Epron. A nagi i kaogo vonga, i lakea mai a tanga e Bala, a rana tara e Kiriat-Iearim. \v 10 Muri a nagi i kaogo lakea na tabeke na nirolona haro, i vano i bele na lolo e Seir, i sike na lolo e Iearim, a rana tara e Kesalon. A nagi i puru lakea na tanga e Bet-Semes i vano i polotaroa a tanga e Timna. \v 11 Muri a nagi i lakea mai a lolo i pesi na tabeke mule sike na tanga e Ekron, i kaogo lakea na tanga e Sikeron, i polotaroa a lolo e Bala, i bele na tanga e Iapnel. Ra nagi iea i harena na dari. \p \v 12 A nagi na malala ne huriki a Iuda na tabeke na nirolona haro, ra Dari na Kurukuruna Malala. E huriki a hamone Iuda ri made pololilo vona a nagi iea. \s1 E Keleb i Bole e Hebron e Debir \r (Ol Hetman 1:11-15) \p \v 13 \x * \xo 15:13 \xt Het 1:20\x*Hosi e BAKOVI DAGI i takia e Iosua ge habia ne Keleb e tune Iepune a tabekena malala tara ne huriki a Iuda. E Iosua i ramaia a ngava ne BAKOVI DAGI i habia ne Keleb a tanga e Hebron, a rana tara e Kiriat-Arba. E Arba a hamone Anak. \v 14 I vonga o Hebron, e Keleb i lili tala a kabu ne Anak i tolu: e Sesai, e Ahiman, e Talmai. \v 15 Muri e Keleb i pea a tanga iea, i vano i vaubi ne huriki na tanga e Debir. Muga ni gale a tanga iea e Kiriat-Seper. \p \v 16 Lakea e Keleb i ta maea, “A bakovi i vaubi i bolea e Kiriat-Seper na vabinga, ge parangi vona e Aksa, e tugu a ngatavine.” \v 17 Lakea e Otniel, e tune Kenas a bakovi, e turane Keleb i bolea a tanga iea. Muri e Keleb i habia vona e Aksa, i parangi vona. \p \v 18 Na tahuna e Aksa i valai ne Otniel, e Aksa i ta tora ne Otniel ge nanea e Keleb, ge habia vona tara tabekena malala. Muri e Aksa i vano i masia e Keleb. Na tahuna e Aksa i page puru na donki vona e Keleb i nanea, “A ra o ngarua?” \p \v 19 Lakea e Aksa i takia e tamana i ta maea, “A ngaru ioe go habi tavulea nau tara maki. O habia nau pali a malala pololilo ne Negev na tabeke mule puru, pali i uka naru vona. Ngane o habi nau ranga lomu.” Lakea e Keleb i habi vona a lomu mule sike, a lomu mule puru. \s1 A Maka Tanga na Kabu ne Iuda \p \v 20 E huriki a hamone Iuda ri bole a malala nga ge ne ria. A kabu i taku i bolea vona a tabekena malala. \v 21 Na tabeke mule puru ne Negev na nagi ne Idom, e huriki a hamone Iuda ri bole a tanga nga: e Kapsel, e Eder, e Iagur, \v 22 e Kina, e Dimona, e Adada, \v 23 e Kedes, e Hasor, e Itnan, \v 24 e Sip, e Telem, e Bealot, \v 25 e Hasor-Hadata, e Keriot-Herson a rana tara e Hasor, \v 26 e Amam, e Sema, e Molada, \v 27 e Hasar-Gada, e Hesmon, e Bet-Pelet, \v 28 e Hasar-Sual, e Bersiba, e Bisiotia, \v 29 e Bala, e Im, e Esem, \v 30 e Eltolad, e Kesil, e Horma, \v 31 e Siklak, e Matmana, e Sansana, \v 32 e Lebaot, e Silhim, e Ain, e Rimon. Ra maka tanga dagi turana a maka tanga kiroko, na tabeke iea, ni gi palupu i ravulu rua a polona i polova. \p \v 33 Na tabeke na nirolona haro na bila, a tanga ra nga: e Estaol, e Sora, e Asna, \v 34 e Sanoa, e En-Ganim, e Tapua, e Enam, \v 35 e Iarmut, e Adulam, e Soko, e Aseka, \v 36 e Saraim, e Aditaim, e Gedera (a rana tara Gederotaim). A tabeke iea i tahoka a maka tanga dagi turana a maka tanga kiroko i ravulu a polona i va. \p \v 37 A maka tanga ri pesi na tabeke na vahana lolo: e Senan, e Hadasa, e Migdal-Gad, \v 38 e Dilean, e Mispa, e Ioktel, \v 39 e Lakis, e Boskat, e Eklon, \v 40 e Kabon, e Lamas, e Kitlis, \v 41 e Gederot, e Bet-Dagon, e Nama, e Makeda. A tabeke iea i tahoka a maka tanga dagi turana a maka tanga kiroko i ravulu a polona i polotara. \v 42 A tabeke na kurukuruna vahana lolo a tanga ra nga: e Lipna, e Eter, e Asan, \v 43 e Ipta, e Asna, e Nesip, \v 44 e Keila, e Aksib, e Maresa. A tabeke iea i tahoka a maka tanga dagi i polova turana a maka tanga kiroko ri pesi tabukoi ne ria. \p \v 45 A tabeke tabukoi na dari a tanga ra nga: e Ekron turana a maka tanga kiroko, \v 46 a maka tanga dagi a tanga kiroko ri pesi tabukoi ne Asdod, i tubu o Ekron i lakea na nirolona haro na dari na Kurukuruna Malala. \v 47 E Asdod e Gasa turana a maka tanga dagi a tanga kiroko ri pesi tabukoi ne rua, i vano i harena na naru kiroko e Vadi, na nagi ne Egipto na tabeke mule puru, i vano i harena na Dari na Kurukuruna Malala, na nirolona haro. \p \v 48 Na tabeke na kupona tanga ra nga. e Samir, e Iatir, e Soko, \v 49 e Dana, e Kiriat-Sana, a rana tara e Debir, \v 50 e Anab, e Estemoa, e Anim, \v 51 e Gosen, e Holon, e Gilo. A robo iea i tahoka a maka tanga dagi i ravulu a polona i taku, turana a maka tanga kiroko ri pesi tabukoi ne ria. \p \v 52 A maka tanga ri pesi na kupona ne Iuda ra nga: e Arab, e Duma, e Esan, \v 53 e Ianim, e Bet-Tapua, e Apeka, \v 54 e Humta, e Kiriat-Araba, a rana tara e Hebron, e Sior. A tabeke iea i tahoka a tanga dagi i polova, turana a maka tanga kiroko ri pesi tabukoi ne ria. \p \v 55 A maka tanga ri pesi na tabeke tano na kupona ra nga: E Maon, e Karmel, e Sip, e Iuta, \v 56 e Iesril, e Iokdeam, e Sanoa, \v 57 e Kain, e Gibea, e Timna. A robo iea i tahoka a maka tanga dagi i ravulu, turana a maka tanga kiroko ri pesi tabukoi ne ria. \p \v 58 A maka tanga ri pesi na kurukuruna kupona ne Iuda ra nga: e Halhul, e Bet-Sur, e Gedor, \v 59 e Marat, e Bet-Anot, e Eltekon. A robo iea i tahoka a maka tanga dagi i polotara, turana a maka tanga kiroko ri pesi tabukoi ne ria. \p \v 60 A tanga ru pesi na tabeke tara na kupona ra nga: e Kiriat-Bal, a rana tara e Kiriat-Iearim, e Raba. Ra tabeke iea i tahoka a tanga dagi i rua, turana a maka tanga kiroko. \p \v 61 A maka tanga ri pesi na tabeke i ngeki ra nga: e Bet-Araba, e Midin, e Sekaka, \v 62 e Nibsan, e Tanga-Mami, e En-Gedi. Ra tabeke iea i tahoka a tanga dagi i polotara, turana a maka tanga kiroko. \p \v 63 \x * \xo 15:63 \xt Het 1:21; 2Sam 5:6; 1Sto 11:4\x*Pali e huriki a Iuda i uka ma ri kara ni lili tala e huriki a Iebus, ra ri made o Ierusalem. E huriki a Iebus ri made turane huriki a Iuda i valai i harena mona. \c 16 \s1 A Malala Ni Habi na Kabu ne Epraim \p \v 1-4 A kabu ne Manase ne Epraim rua a hamone Iosep. A nagi na malala ni habi ne huriki a hamone Iosep i tubu na tabeke na nirikena haro na lomu ne Ieriko tabukoi na naru e Iordan. Muri i vano i polotaroa a tabeke i ngeki i lokovonga na maka lolo i harena na tanga e Betel. I tubu o Betel, re Lus, a nagi i lakea na tanga e Atarot-Adar, ra tanga i made vona e huriki a Arka. Muri a nagi i lakea na nirolona haro i bele na tabeke ne huriki a Iaplet, i lokovonga liu na tanga e Bet-Horon na maloku. Muri a nagi i lakea mai a tanga e Geser, i vano i bele na Dari na Kurukuruna Malala. \p \v 5 A nagi na malala na kabu ne Epraim i tubu na tanga e Atarot-Adar na tabeke na nirikena haro, i vano i harena na tanga e Bet-Horon. \v 6 A nagi i vano i bele na Dari na Kurukuruna Malala. A tanga e Mikmeta i pesi mule sike na malala ne ria. Na tabeke na nirikena haro a nagi i kaogo na tanga e Tanat-Silo, i lakea mai a nirikena haro i harena na tanga e Ianoa. \v 7 Muri a nagi i puru lakea na tanga e Atarot e Nara, i vano i bele na tanga e Ieriko. Muri i lokovonga liu i harena na naru e Iordan. \v 8 A nagi i tubu tabu na tanga e Tapua, i lakea mai a nirolona haro i bele na naru e Kana, i vano i harena na Dari na Kurukuruna Malala, ni veru na kabu takutaku ne Epraim. \v 9 Ra malala iea turana a maka tanga dagi, a tanga kiroko ri pesi tabukoi ne ria ni habi na kabu ne Epraim. I ranga Epraim ri made turana a kabu ne Manase na tanga dagi, na tanga kiroko ne ria. \v 10 \x * \xo 16:10 \xt Het 1:29\x*Pali e huriki a Epraim i uka ma ri lili tala e huriki a Kenan ri made na tanga e Geser. Ngane e huriki a Kenan ri tababana ni made turane ria, lakea e huriki a Epraim ri vakavora ria na leho. \c 17 \s1 A Malala Ni Habi na Kabu ne Manase \p \v 1 A tabekena malala tara ni habi na kabu ne Manase, e tune Iosep a tabua. E tune Manase a tabua e Makir, e tamane Gilead. E Makir a bakovi hateka na vabinga, lakea ni vakasiri vona a tabekena malala e Gilead e Basan, ge ne vona e huriki a kabu vona. \v 2 E huriki a hamone Manase e tune Iosep, a rane ria ra nga: e Abieser, e Helek, e Asriel, e Sekem, e Heper, e Semida. E huriki a Israel ri habi ne huriki a Manase ra malala i tabuli na tabekena nirolona haro ne Iordan. \v 3 E Selopehad e tune Heper, e Heper e tune Gilead, e Gilead e tune Makir, e Makir e tune Manase. Pali e Selopehad i uka e tuna bakovi. I tahoka kunana e huriki e tuna ngatavine. A rane ria ra nga: e Mala, e Noa, e Hoglah, e Milka, e Tirsa. \v 4 \x * \xo 17:4 \xt Gi 27:1-7\x*Ra ngatavine nga ri vano, ri matai a prister e Eleasar turane Iosua e tune Nun, e huriki a matakari, ri taki ria, “E BAKOVI DAGI i vakukua e Moses ge habia na kabu ne mia tara tabekena malala.” Lakea ri habia ne ria a malala, ge manga ne huriki a turane ria a bakovi. \v 5 I mavonga e huriki a hamone Manase ri bole a tabekena malala i ravulu, na nirolona haro ne Iordan, turana a tabeke i rua tabu ne Gilead ne Basan, \v 6 a vuhuna e huriki a Israel ri habi a malala ne huriki e tune Selopehad a ngatavine. I ranga hamone Manase ri bolea a malala ne Gilead ne Basan na tabeke na nirikena haro ne Iordan. \p \v 7 A nagina malala na kabu ne Manase i tubu na malala na kabu ne Aser na tabeke mule sike, i vano i bele na tanga e Mikmeta, na tabeke na nirikena haro na tanga e Sekem. A nagi i puru lakea na tanga ne huriki a En-Tapua. \v 8 A malala na tanga e Tapua ne vona a kabu ne Manase. A tanga e Tapua i pesi na nagi na kabu ne Manase, pali e Tapua a tanga ne huriki a kabu ne Epraim. \v 9 A nagi i puru na naru kiroko e Kana. A maka tanga ri pesi mule puru na naru iea, ne vona a kabu ne Epraim. Ra tanga nga ri pesi na kurukuruna maka tanga ne huriki a Manase. A nagi na kabu ne Manase i tabuli mule sike na naru e Kana, i vano i bele na Dari na Kurukuruna Malala. \v 10 A malala i tabuli mule puru na naru e Kana, ne vona e huriki a Epraim. A malala i tabuli mule sike, ne vona e huriki a Manase. Na tabeke na nirolona haro, a Dari na Kurukuruna Malala i tabuli manga a nagi ne ria. Na tabeke mule sike, a nagine huriki a Manase i vano i harena na malala ne huriki a Aser na tabeke na nirolona haro, na malala ne huriki a Isikar na nirikena haro. \v 11 Pololilo na malala ne huriki a Isikar a Aser, e huriki a Manase ri bole a maka tanga nga: e Bet-San turana a maka tanga ri pesi tabukoi vona, e Napat-Dor, e Endor, e Tanka, e Megido turana a maka tanga ri pesi tabukoi ne ria. \v 12 \x * \xo 17:12 \xt Het 1:27-28\x*Pali e huriki a Manase ri keri ni lili tala e huriki a Kenan ri made vona a maka tanga nga. E huriki a Kenan ri tababana ni made vonga. \v 13 Pali na tahuna e huriki a Israel ri kinigao hateka, ri rata e huriki a Kenan ri leho manga a vorakato, pali i uka ma ri lili tala lobo ria. \p \v 14 Muri e huriki a hamone Iosep ri vano ri takia e Iosua, “I navai o habia ne mia a tabekena malala i taku kunana? Ra malala iea i uka ma i kara mia, a vuhuna e BAKOVI DAGI i rata kamumu mia, mi bele kupo.” \p \v 15 Lakea e Iosua i koli i ta maea, “A malala ne Epraim na lolo i uka ma i kara mua, mu lakea na kururobo ne huriki a Peres a Repaim, mu tolo puru a hini mu made vona.” \p \v 16 Lakea e huriki a hamone Iosep ri ta maea, “A tabekena lolo i uka ma i kara mia, pali mia bara mi ngaru ni bolena a bila, i uka ma mi kara, a vuhuna re huriki a Kenan ri made na tanga e Bet-San na maka tanga tabukoi vona, na maloku na tanga e Iesril, ri tahoka a maka karis na vabinga ni rata na aen.” \p \v 17 Lakea e Iosua i taki e huriki a hamone Epraim e Manase, “Muholi hateka, mu ala kupo mu gao hateka. A tabekena malala i taku i uka ma i kara mua. Ge mavonga, mu bole tabu ranga tabekena malala. \v 18 Ngane bara mu bole tabu a maka malala na kupona. Muholi ngi a kururobo, bara mu tolo lava mu bole, ge ne mua liu. E huriki a Kenan na tabeke iea ri gao ri tahoka a maka karis ni rata na aen, pali bara mu lili tala ria. \c 18 \s1 A Malala Ni Veru Lobo \p \v 1 E huriki a Israel ri vaubi ri bole lobo pali a maka tanga, muri ri vano ri vapopo na tanga e Silo, ri vakapesia vonga a Kape na Vaponga. \v 2 Pali a kabu i polorua ri tababana ni bole a tabekena malala ne ria. \p \v 3 Lakea e Iosua i taki e huriki a Israel i ta maea, “E BAKOVI DAGI a Vure ne huriki a gare ne mua i habia ne mua a malala iea, pali i navai mu dava tabaka hateka, mu gu bole a tabekena malala ne mua? \v 4 Mu vulaki a bakovi ge ala tolu na kabu takutaku, ga rudu lakea ria na maka tabekena malala lobo, ri gi nagi tala a malala ri ngaru ni bole. Muri ri gi hamule valai tabu nau. \v 5 Ri gi nagi a tabekena malala ge polorua. A kabu ne Iuda ge made na tabeke mule puru, a kabu ne Iosep ge made na tabeke mule sike. \v 6 Mu here a nitana maka tabekena malala nga, mu bole valai. Muri ga rehi na rihiva na satu na matane BAKOVI DAGI a Vure ne hita, ga matakilaka vona i vai a tabekena malala ge habi ne mua. \v 7 Pali a kabu ne Levi ge leho manga a prister ne BAKOVI DAGI, lakea i uka ma ge bole a tabekena malala. A kabu ne Gad ne Reuben turana a kalavana kabu ne Manase, to bole pali a malala ne tou na tabeke na nirikena haro ne Iordan, re Moses a vora ne BAKOVI DAGI i habi ne tou.” \p \v 8 E Iosua i taki e huriki a bakovi ri gi here puru a nitana malala, i ta maea, “Mu vano mu kasisi lobo a maka tabekena malala, mu here puru a nitana, mu bole valai nau. Ga rehi na rihiva na satu, ga lohoka vona i vai a tabekena malala e BAKOVI DAGI ge habi ne mua.” \v 9 E huriki a bakovi nga ri longoa pali a nitane Iosua, ri vano ri kasisi a maka tabeke lobo, ri here puru a maki ri matai na puhu tara. Ri nagi a tabekena malala i polorua, ri here puru a maka rana tanga ri tabuli pololilo ne ria. Muri ri hamule mai e Iosua na mada o Silo. \v 10 E Iosua i rehi na rihiva na satu na tanga e Silo, ge lohoka vona i vai a tabekena malala ge habi na kabu takutaku. Muri i verua a malala i habia ne ria. \s1 A Malala Ni Habi na Kabu ne Bensamin \p \v 11 A Kabu ne Bensamin i bole a malala na kurukuruna kabu ne Iuda a kabu ne Iosep. \v 12 Na tabeke mule sike a tabekena malala ne ria, a nagi i tubu na naru e Iordan i sike mai a kupona na tabeke mule sike na tanga e Ieriko. A nagi i kaogo vonga i lakea mai a tabeke na nirolona haro i lokovonga liu na tabeke i ngeki ne Bet-Aven. \v 13 Muri a nagi i lakea mai a tabeke mule puru na kupona na tanga e Lus (re Betel), i puru mai a tanga e Atarot-Adar, i pesi na mapana lolo tabukoi na tanga e Bet-Horon. \v 14 A nagi i kaogo vonga i lakea mai a tabeke tara na nirolona haro na lolo na tabeke ne Bet-Horon. A nagi i puru lakea i vano i bele na tanga e Kiriat-Bal (re Kiriat-Iearim). Ra tanga iea ne vona e huriki a Iuda na tabeke na nirolona haro. \p \v 15 A nagi na tabeke mule puru i tubu tabukoi o Kiriat-Iearim, i lakea mai a nirolona haro i bele na lomu e Neptoa. \v 16 A nagi i ramai puru a vahana lolo na tabeke mule sike na maloku ne Repaim, na hini i tubu vona a maloku ne Hinom. I tubu tabu vonga i puru lakea, i padi­kudua a maloku ne Hinom, i lakea mai a rihuhu na tabeke mule puru na tanga ne huriki a Iebus.\f + \fr 18:16 \ft A tanga ne huriki a Iebus re Ierusalem.\f* Muri i lokovonga mai a lomu ne En-Rogel. \v 17 A nagi i sike lakea na lomu ne huriki a En-Semes i lakea mai a tanga e Gelilot. A viri i pesi vonga bara i masia a bala i sike mai a lolo na tanga e Adumim. A nagi i puru mai a kedo dagi ne Bohan, ra kedo iea ni vunu ramai e tune Reuben bakovi. \v 18 A nagi i ramai a rihuhu i sike na lolo ne Bet-Araba, muri i lakea mai e Araba. \v 19 I malaparu vonga tabu i sike lakea na kupona ne huriki a Bet-Hogla, i vano i bele na Dari Mate na ngutuna a naru e Iordan. Ra nagi iea, a nagi na malala ne Bensamin na tabeke mule puru. \p \v 20 A nagi na tabeke na nirikena haro i ramai a naru e Iordan. Ra nagi nga, a nagi na tabekena malala na kabu e Bensamin. \p \v 21-24 A maka tanga dagi i ravulu a polona i rua, turana maka tanga kiroko ri pesi tabukoi ne ria, ne vona a kabu ne Bensamin. A rana maka tanga ra nga: e Ieriko, e Bet-Hogla, e Emek-Kesis, e Bet-Araba, e Semaraim, e Betel, e Avim, e Para, e Opra, e Kepar-Amoni, e Opni, e Geba. \p \v 25-28 I tahoka tabu ranga tanga dagi i ravulu a polona i va, turana a maka tanga kiroko ri pesi tabukoi ne ria ne vona a kabu ne Bensamin. A rana maka tanga ra nga: e Gibeon, e Rama, e Berot, e Mispa, e Kepira, e Mosa, e Rekem, e Irpel, e Tarala, e Sela, e Haelep, a tanga ne huriki a Iebus re Ierusalem, e Gibea, e Kiriat-Iearim. \c 19 \s1 A Malala Ni Habi na Kabu ne Simion \p \v 1-6 A ruana rihiva na satu na malala i boru langa na kabu ne Simion. Ra malala iea i tabuli na kurukuruna malala ne huriki a Iuda. A maka tanga a kabu ne Simion i bole ra nga: e Bersiba, e Molada, e Hasar-Sual, e Bala, e Esem, e Eltolad, e Betul, e Horma, e Siklak, e Bet-Markabot, e Hasar-Susa, e Bet-Lebaot, e Saruhen. Ri bole a maka tanga i ravulu a polona i tolu, turana a maka tanga ri pesi tabukoi ne ria. \v 7 Ri bole tabu a tanga e Ain, e Rimon, e Eter, e Asan, turana a maka tanga ri pesi tabukoi ne ria. \v 8 E huriki na kabu ne Simion ri bole a maka tanga dagi, turana a maka tanga kiroko ri pesi tabukoi ne ria, i vano i harena na tanga e Balat-Ber re Rama, na tabeke mule puru ne Negev. \v 9 A malala ne huriki a kabu ne Simion i tabuli na kurukuruna malala ne huriki a Iuda. A malala ni habi ne huriki a Iuda i dagi hateka, lakea e huriki na kabu ne Simion ri bole ranga tabekena. \s1 A Malala Ni Habi na Kabu ne Sebulun \p \v 10 A toluna rihiva na satu na malala i boru langa na kabu ne Sebulun. A nagi na malala ri bolea i harena na tanga e Sarid. \v 11 A nagi i lakea na tabeke na nirolona haro, i harena na tanga e Mareal i lokovonga tabukoi na tanga e Dabeset, i lokovonga na naru kiroko na nirikena haro na tanga e Iokne-Am. \v 12 Na tabeke mule lokovonga na tanga e Sarid, a nagi i lakea mai a harena a tanga e Kislot-Tabor na tabeke na nirikena haro, i vano i harena na tanga e Daberat, i sike lakea na tanga e Iapia. \v 13 A nagi i lokovonga liu na tabeke na nirikena haro i bele na tanga e Gat-Heper e Et-Kasin, i kaogo vonga i lakea na tabeke e Nea, na dala lakea na tanga e Rimon. \v 14 Na tabeke mule sike a nagi i kaogo lakea na tabeke na tanga e Hanaton, i vano i bele na maloku ne Ipta-El. \v 15-16 A maka tanga i bole e huriki a Israel ra nga: e Katat, e Nahala, e Simron, e Idala, e Betlehem. A maka tanga dagi e huriki na kabu ne Sebulun ri bole i ravulu a polona i rua, turana a maka tanga kiroko tabukoi ne ria. \s1 A Malala Ni Habi na Kabu ne Isikar \p \v 17 A vana rihiva na satu i boru langa na kabu ne Isikar. \v 18 A tanga i bole a kabu ne Isikar ra nga: e Iesril, e Kesulot, e Sunem, \v 19 e Haparaim, e Sion, e Anaharat, \v 20 e Rabit, e Kision, e Ebes, \v 21 e Remet, e En-Ganim, e En-Hada, e Bet-Pases. \v 22-23 A nagi na malala i bolea a kabu ne Isikar i vano i bele na lolo e Tabor na tanga e Sahasuma e Bet-Semes, i vano i harena na naru e Iordan. E huriki a Isikar ri bole a tanga dagi i ravulu a polona i polotara, turana a maka tanga kiroko ri pesi tabukoi ne ria. \s1 A Malala Ni Habi na Kabu ne Aser \p \v 24 A limana rihiva na satu i boru langa na kabu ne Aser. \v 25 A maka rana tanga i bole e huriki a Aser ra nga: e Helkat, e Hali, e Beten, e Aksap, \v 26 e Alamelek, e Amad, e Misal. Na tabeke na nirolona haro a nagi na malala na kabu ne Aser i bele tabukoi na tanga e Karmel e Sihor-Libnat. \v 27 A nagi i kaogo lakea na tabeke na nirikena haro i bele na tanga e Bet-Dagon, i lokovonga tabukoi na malala na kabu ne Sebulun na maloku ne Ipta-El, i sike lakea na tanga e Bet-Emek e Neiel. A nagi i sike lokovonga na tanga e Kabul, \v 28 e Ebron, e Rehob, e Hamon, e Kana i sike lokovonga liu na tanga e Sidon. \v 29 A nagi i kaogo lakea na tanga e Rama i bele o Tair, ra tanga iea ni tura halui. A nagi i kaogo lakea na tanga e Hosa i vano i harena na Dari na Kurukuruna Malala. E huriki a Aser ri bole tabu a tanga e Mehebel, e Aksib, \v 30-31 e Uma, e Apek, e Rehob. E huriki a Aser ri bole a tanga dagi i ravulu rua a polona i rua, turana a maka tanga kiroko ri pesi tabukoi ne ria. \s1 A Malala Ni Habi na Kabu ne Naptali \p \v 32 A polotarana rihiva na satu i boru langa na kabu ne Naptali. \v 33 A nagi na malala ne ria i pe mule a tanga e Helep i lakea mai a kai a ok i pesi na tanga e Sananim, i lakea na tanga e Adami-Nekep e Iapnel, muri i lakea na tanga e Lakum i vano i harena na naru e Iordan. \v 34 A nagi i kaogo i lakea na tabeke na nirolona haro na tanga e Asnot-Tabor e Hukok. A malala na kabu e Sebulun i tabuli na tabeke mule puru na malala na kabu e Naptali, a malala na kabu e Aser i tabuli na tabeke na nirolona haro, a tanga e Iuda na naru e Iordan i pesi na nirikena haro. \v 35 A maka tanga ni tura halui na nure i tora hateka ra nga: e Sidim, e Ser, e Hamat, e Rakat, e Kineret, \v 36 e Adama, e Rama, e Hasor, \v 37 e Kedes, e Edrei, e En-Hasor, \v 38-39 e Iron, e Mikdal-El, e Horem, e Bet-Anat, e Bet-Semes. E huriki a Naptali ri bole a maka tanga dagi i ravulu a polona i polova, turana a maka tanga kiroko ri pesi tabukoi ne ria. \s1 A Malala Ni Habi na Kabu ne Dan \p \v 40 A poloruana rihiva na satu i boru langa na kabu ne Dan. \v 41 A maka tanga ri bole ra nga: e Sora, e Estaol, e Ir-Semes, \v 42 e Salabin, e Aialon, e Itla, \v 43 e Elon, e Timna, e Ekron, \v 44 e Elteke, e Gibeton, e Balat, \v 45 e Iehud, e Bene-Berak, e Gat-Rimon, \v 46 e Me-Iarkon, e Rakon. A maka tanga nga ri pesi tabukoi na tanga e Iopa. \v 47 \x * \xo 19:47 \xt Het 18:27-29\x*Muri e huriki a tahotanga ri rata hale e huriki a Dan, ri lili tala ria vona a malala iea. Lakea e huriki a Dan ri vano ri bele o Lesem ri vaubi turane huriki a tahotanga vonga. Ri bolea a tanga ne ria, ri rabalaki lobo e huriki a tahona tanga. Muri e huriki a Dan, ri bolea a malala ne ria liu. Ri puloa a rana e Lesem ri vunua e Dan, a rana a gare ne ria. \v 48 Ra maka tanga dagi turana a maka tanga kiroko ri pesi na tabekena malala iea, i bole e huriki a hamone Dan. \s1 A Malala Ni Habi ne Iosua \p \v 49 Na tahuna e huriki a Israel ri vaveru lobo a malala, muri ri habia ne Iosua e tune Nun tara tabekena malala ge ne vona. \v 50 E Iosua i nana e huriki a bakovi ri gi habia vona a tanga e Timnat-Sera na kupona na tabeke ne huriki a Epraim. Ri habia vona i manga a ngava e BAKOVI DAGI i vakuku. Lakea e Iosua i rata kamumu tabua a tanga iea, i made vona. \p \v 51 E huriki a Israel ri vapopo na matana Kape na Vaponga ne BAKOVI DAGI o Silo. Ri dava e Eleasar a prister, e Iosua turane huriki a matakari na kabu ri gi veru a malala na tabeke na nirolona haro ne Iordan. Ngane ri vakalobo ni veru a maka malala. \c 20 \s1 A Tanga Ni Kapiloho na Maregoa \p \v 1 \x * \xo 20:1 \xt Gi 35:9-34; Vin 4:41-43; 19:1-13\x*Muri e BAKOVI DAGI i takia e Iosua, \v 2 “O taki e huriki a Israel o ta maea, ‘Mu vulaki ranga tanga ne huriki a bakovi ri gi vano ri gi kapiloho vona, ge manga a ngava a taki e Moses ge taki mua vona. \v 3 Na tahuna a bakovi tara i rabalaki rurua tara bakovi, ra bakovi iea ge ha lakea vona tara tanga nga ge kapiloho vona, ne vona ni korimule ia. A tahona bakovi i mate bara i varoru ni dili vona a tanga iea, ge koli ge rabalakia a bakovi iea. \p \v 4 “‘Na tahuna a bakovi tara i ha, i bele vona a tanga iea, ge lakea na hini ni kado a maregoa vona na dilidala na tanga, ge vakalongo e huriki a gare na maki i ratea. Muri e huriki a gare ri gi takia ge dili na tanga, ge made turane ria. \v 5 A bakovi i ngaru ni koli a bakovi i mate i bele vona a tanga iea, e huriki a gare i uka ma ri gi longo ri gi habia vona a bakovi iea, a vuhuna i uka ma i ngaru ni rabalakia a bakovi, i rabalaki rurua. I mavonga e huriki a tahotanga bara ri koria a bakovi iea. \v 6 A bakovi i ha ge made vona a tanga iea, ge harena ne huriki ri gi pelekadoa a maregoa vona na matane huriki a tahotanga. Na tahuna ni longo i uka maregoa, bara i made vona a tanga iea, ge harena na prister dagi i rata a leho vona a tahuna iea ge mate. Muri ge hamule mai a tanga vona.’” \p \v 7 Lakea ri ru herea a tanga e Kedes na tabeke ne Galili na kupona na malala ne huriki a Naptali, e Sekem i pesi na kupona na malala ne huriki a Epraim, e Kiriat-Araba re Hebron na kupona na malala ne huriki a Iuda. \v 8 Tabukoi o Iordan na kupona na tabeke na nirikena haro ne Ieriko, na tabeke i ngeki, ni ru here a tanga e Beser na malala ne huriki a Reuben, a tanga e Ramot na robo e Gilead na malala ne huriki a kabu ne Gad, a tanga e Golan na robo e Basan na malala na kabu ne Manase. \v 9 Ra maka tanga nga ni ru here ne vona e huriki a Israel turane huriki basi ri gi kapiloho vona ri gi korimule ria. I mavonga na tahuna a bakovi tara i rabalaki rurua tara bakovi, ge ha lakea vona tara tanga nga. A bakovi i nunu muri vona ge koli, i uka ma ge rabalakia ra bakovi iea, bara ni pelekado taro a maregoa vona. \c 21 \s1 A Tanga ne Huriki a Hamone Levi \p \v 1 E huriki a matakari na kabu ne Levi ri vano ri matai e Eleasar a prister, e Iosua e tune Nun bakovi, turana e huriki a matakari na maka kabu ne Israel. \v 2 \x * \xo 21:2 \xt Gi 35:1-8\x*Ri tagui ria na tanga e Silo na malala ne huriki a Kenan, ri taki ria, “E BAKOVI DAGI i vakukua e Moses, ta mi gi bole ranga tanga mi gi made vona, ge tahoka a maka varili kamumu ge kani a maka bulmakau ne mia.” \v 3 Lakea e huriki a Israel ri ramaia a nitane BAKOVI DAGI, ri habi a maka tanga, a malala na kabu ne Levi. \p \v 4 A maka kabu ri rehi na rihiva na satu, ri bole a malala ne ria. E huriki a Levi, ra hamone Aron a prister, na kabu ne Kohat, ri bole muga ne ria. Ni habi ne ria a tanga i ravulu a polona i tolu, pololilo na malala na kabu ne Iuda, ne Simion, ne Bensamin. \v 5 E huriki a Kohat ranga ri bole a tanga i ravulu na malala na kabu ne Epraim, ne Dan, na kalavana kabu ne Manase. \p \v 6 A kabu ne Gerson i bole a tanga i ravulu a polona i tolu i tabuli pololilo na malala na kabu ne Isikar, ne Aser, ne Naptali, a kalavana kabu ne Manase ri made na robo e Basan. \p \v 7 A kabu ne Merari ri bole a tanga i ravulu a polona i rua pololilo na malala na kabu ne Reuben, ne Gad, ne Sebulun. \p \v 8 E huriki a Israel ri ramaia a ngava ne BAKOVI DAGI i habia ne Moses, ri rehi na satu, ri vulaki a maka tanga ri habi na kabu ne Levi. Ra tanga nga ri tahoka a tabekena malala i tabuli tabukoi ne ria, ne vona ni vakani a bulmakau a sipsip. \p \v 9 A maka tanga ri tabuli na malala na kabu ne Iuda ne Simion, \v 10 e huriki a Kohat, a hamone Aron, ri bole pali. E huriki a Israel ri rehi na satu ri vulaki muga a tanga nga, ri habi ne huriki a Kohat. \v 11 Ri habia ne ria e Kiriat-Araba re Hebron. E Arba e tamane Anak. A tanga e Hebron i pesi na kupona malala na kabu ne Iuda. Ri habia ne huriki a hamone Aron ra tanga iea, turana a malala i tabuli haluia, ne vona ni vakalaho a maka bulmakau a sipsip ne ria vona. \v 12 Pali a malala ni ratana hania turana a maka tanga kiroko ri tabukoi na tanga, ni habi pali ne Keleb, e tune Iepune, ne vona a kabu vona. \p \v 13 Ri habia ne huriki a hamone Aron a tanga e Hebron, (a tanga i kapiloho vona a bakovi i rabalaki a viri). Ri habi tabu ne ria e Lipna, \v 14 e Iatir, e Estemoa, \v 15 e Holon, e Debir, \v 16 e Ain, e Iuta, e Bet-Semes. Ra tanga nga ri pesi na malala na kabu ne Iuda, ne Simion. Ri tahoka a maka tabekena malala ri tabuli tabukoi ne ria, ne vona ni vakalaho a maka bulmakau a sipsip. Ri bole a tanga i polova na kabu ne Iuda, ne Simion. \p \v 17 A kabu ne Bensamin i habi a tanga ne ria: e Gibeon, e Geba, \v 18 e Anatot, e Almon. Ra tanga i va nga, ri tahoka a maka tabekena malala ri tabuli tabukoi ne ria, ne vona ni vakalaho a bulmakau a sipsip. \p \v 19 E huriki a hamone Aron, re huriki a prister ri bole a tanga i ravulu a polona i tolu. Ra tanga nga, ri tahoka a maka tabekena malala ri tabuli tabukoi ne ria ne vona ni vakalaho a maka bulmakau a sipsip. \p \v 20 E huriki a Kohat ranga na kabu ne Levi, ri bole a tanga, a malala na kabu ne Epraim. \v 21 Ri habi a tanga ne ria: e Sekem (a tanga i kapiloho vona a bakovi i rabalaki a viri) i pesi na kupona malala na kabu ne Epraim, ne Geser, \v 22 ne Kipsaim, ne Bet-Horon. Ra tanga i va nga, ri tahoka a maka tabekena malala ne vona ni vakalaho a maka bulmakau a sipsip. \p \v 23 A kabu ne Dan i habi ne huriki a Kohan a tanga ne ria: e Elteke, e Gibeton, \v 24 e Aialon, e Gat-Rimon. Ra tanga i va nga, ri tahoka a maka tabekena malala ri tabuli tabukoi ne ria, ne vona ni vakani a maka bulmakau a sipsip. \p \v 25 Ri habi ne huriki a kalavana kabu ne Manase a tanga i rua: e Tanak, e Gat-Rimon. Ra tanga nga, ru tahoka a tabekena malala, i tabuli tabukoi ne rua, ne vona ni vakalaho a bulmakau a sipsip. \v 26 E huriki a Kohat ri bole a tanga i ravulu. Ra tanga nga ri tahoka a tabekena malala i tabuli tabukoi ne ria, ne vona ni vakalaho a maka bulmakau a sipsip. \p \v 27 A hamone Levi ranga, re huriki a Gerson. A kabu ne Manase i habi ne ria a tanga i rua: e Golan (a tanga i ha, i kapiloho vona a bakovi i rabalaki a viri) na tabeke e Basan, e Bestera. Ra tanga nga, ru tahoka a tabekena malala i tabuli tabukoi ne rua ne vona ni vakalaho a bulmakau a sipsip. \p \v 28 A kabu ne Isikar i habi ne huriki a Gerson a tanga nga: e Kision, e Daberat, \v 29 e Iarmut, e En-Ganim. Ra tanga i va nga, ri tahoka a tabekena malala ri tabuli tabukoi ne ria, ne vona ni vakalaho a maka bulmakau a sipsip. \p \v 30 A kabu ne Aser i habi ne huriki a Gerson a tanga: e Misal, e Abdon, \v 31 e Helkat, e Rehob. Ra tanga i va nga, ri tahoka a maka tabekena malala ri tabuli tabukoi ne ria, ne vona ni vakalaho a maka bulmakau a sipsip. \p \v 32 A kabu ne Naptali i habi ne huriki a Gerson a tanga i tolu: e Kedes (a tanga i ha, i kapiloho vona a bakovi i rabalaki a viri) i pesi na tabeke ne Galili, e Hamot-Dor, e Kartan. Ra tanga nga, to tahoka a maka tabekena malala i tabuli tabukoi ne tou, ne vona ni vakalaho a maka bulmakau a sipsip. \v 33 E huriki a Gerson ri bole a tanga i ravulu a polona i tolu. Ra tanga nga, ri tahoka a maka tabekena malala ri tabuli tabukoi ne ria, ne vona ni vakalaho a bulmakau a sipsip. \p \v 34 E huriki a Merari, ria ranga a hamone Levi. A kabu ne Sebulun i habi ne ria a tanga nga: e Iokneam, e Karta, \v 35 e Dimna, e Nahala. Ra tanga i va nga, ri tahoka a maka tabekena malala ri tabuli tabukoi ne ria, ne vona ni vakalaho a bulmakau a sipsip. \p \v 36 A kabu ne Reuben ri habi ne huriki a Merari a tanga nga: e Beser, e Iahas, \v 37 e Kedemot, e Mepat. Ra tanga i va nga, ri tahoka a maka tabekena malala ri tabuli tabukoi ne ria, ne vona ni vakalaho a maka bulmakau a sipsip. \p \v 38 A kabu ne Gad i habi ne huriki a Merari a tanga nga: e Ramot (a tanga i ha, i kapiloho vona a bakovi i rabalaki a viri) na tabeke ne Gilead, e Mahanaim, \v 39 e Hesbon, e Iaser. Ra tanga i va nga, ri tahoka a maka tabekena malala ri tabuli tabukoi ne ria, ne vona ni vakalaho a maka bulmakau a sipsip. \v 40 E huriki a Merari, ria a hamone Levi, ri bole a tanga i ravulu a polona i rua. \p \v 41 E huriki a Israel, ri habi a tanga i ravulu va a polona i polotolu na kabu ne Levi. \v 42 A maka tanga nga, ri tahoka a maka tabekena malala ri tabuli tabukoi ne ria ne vona ni vakalaho a maka bulmakau a sipsip ne ria vona. \p \v 43 E BAKOVI DAGI i habia ne huriki a Israel a malala iea, i ramaia a ngava i ta muholi vona ne huriki a gare ne ria hosi. Lakea ri bolea a malala ne ria liu. \v 44 E BAKOVI DAGI i habi a nivalemu ne ria, i manga a ngava i ta muholi vona ne huriki a gare ne ria. I tuhori ria i ratapile e huriki a pile, i uka tara pile ge rangi ria. \v 45 E BAKOVI DAGI i ta muholi ge rata a maki kamumu ne Israel, i ramai lobo a nita muholi vona. \c 22 \s1 A Kabu i Tolu To Hamule Lakea na Tanga \p \v 1 Ri vaveru lobo a maka tabekena malala, lakea e Iosua i gale palupu a kabu ne Reuben, a kabu ne Gad, a kalavana a kabu ne Manase, \v 2 \x * \xo 22:2 \xt Gi 32:20-32; Ios 1:12-15\x*i taki ria, i ta maea, “Mu rata lobo pali a maki e Moses a vora ne BAKOVI DAGI i vakuku mua vona mu gu rata. Mu ramai lobo a maka nitagu. \v 3 Na parava lobo mu tuhori e huriki a turane mua. I uka tara parava mu gu ha taro ria. Mu ramai kamumu a maka nitane BAKOVI DAGI a Vure ne hita. \v 4 Ngane, e BAKOVI DAGI a Vure ne hita i habi a nivalemu ne huriki a turane mua, i manga hosi i ta muholi ne ria. I mavonga mu hamule mai a tanga ne mua, na tabeke ne Iordan, hosi e Moses a vora ne BAKOVI DAGI i habi ne mua. \v 5 Mu mata kamumu mu ramai a nivakuku, a vinara ne Moses a vora ne BAKOVI DAGI i habi ne mua. Mu ngarua e BAKOVI DAGI, a Vure ne mua. Mu ramai a naro lobo vona, mu longototo a vinara vona, mu pesi tora turana, mu rata a leho vona na hatene mua, na nitora lobo ne mua.” \v 6 Lakea e Iosua i nanea e BAKOVI DAGI ge gamai ria, muri i rudu mule ria na tanga ne ria. \p \v 7 E Moses i habi na kalavana kabu ne Manase a malala na tabeke ne Basan, pali e Iosua i habi tabu na kalavana kabu ne Manase, turana a kabu ranga ne Israel, a malala na tabeke na nirolona haro ne Iordan. Na tahuna e Iosua i rudu e huriki nga ri hamule na tanga ne ria na tabeke ne Iordan tara, i nana e BAKOVI DAGI ge rata kamumu ria. \v 8 Lakea i ta maea, “Mu tahoka a maka bulmakau, a silva, a gol, a bras, a aen, a maka varakia mu radi ne huriki a pile. Mu hamule na tanga mua, mu habi ne huriki a viri mua.” \p \v 9 Lakea e huriki a bakovi na kabu ne Reuben, ne Gad, a kalavana kabu ne Manase ri laho hamule mai a tanga ne ria. Ri pe mule e huriki a Israel ranga na tanga e Silo o Kenan, ri hamule lakea na tabeke ne Gilead, na malala ne ria. Ri bolea a malala iea, i manga a ngava e BAKOVI DAGI i taki e Moses vona. \p \v 10 Re huriki nga, i uka ma ri pe mulea ma a malala e Kenan, ri vano ri bele na malala tabukoi na dahana naru e Iordan, ri vakapesia vonga a dede-kedo dagi tabukoi na naru. \v 11 I ranga Israel ri vano ri taki e huriki a turane ria, ri ta maea, “A kabu ne Reuben, ne Gad, a kalavana kabu ne Manase ri ratea a dede-kedo na dahana naru e Iordan, na tabeke ne hita.” \v 12 Ri longoa a ngava iea, lakea ri vano ri vapopo na tanga e Silo, ri kisi puru a maki na vabinga, ri gi vaubi turana a kabu nga i tolu. \p \v 13 E huriki a Israel ri rudua e Pinias e tune Eleasar a prister, i lakea na kabu ne Reuben e Gad, a kalavana a kabu ne Manase na tanga e Gilead. \v 14 A matakari i ravulu ri vano turana. Ra matakari nga ne Israel, ri matakaria a kabu takutaku ne ria. \v 15 Ri vano ri bele o Gilead ri taki maea e huriki a kabu ne Reuben, ne Gad, a kalavana kabu ne Manase, \v 16 \x * \xo 22:16 \xt Vin 12:13-14\x* “E huriki a bakovi a ngatavine ne BAKOVI DAGI, ri nana maea, ‘I navai mu ngalahere na Vure ne hita a Israel? Mu longotaro pali a nitane BAKOVI DAGI, mu vakapesia a dede-kedo ne mua. Ngane i uka ma mu ramai tabu e BAKOVI DAGI. \v 17 \x * \xo 22:17 \xt Gi 25:1-9\x* Hosi ri rata a naro hale na tanga e Peor, lakea e BAKOVI DAGI i rudu vilia a gilanga dagi i ratapile e huriki a tara vona. Si bole a nimadihi vona ra naro hale iea i valai i harena mona. Mu luhoi ra naro hale iea i uka ma i kara hita, lakea mu ngaru ni rata tabua tara? \v 18 I navai ngane mu marikoi ni ramai e BAKOVI DAGI, mu ngalahere vona? \p “‘Mua bara mu longotaro a nitana ngane, kuduvi bara i tahate hita lobo a kabu ne Israel. \v 19 Mu luhoi a malala ne mua i muto na matane BAKOVI DAGI, i kamumu mu pe a malala ne mua, mu valai mu bole ranga malala ne mia, ra malala ne BAKOVI DAGI i pesi vona a mailo vona. A dede ne BAKOVI DAGI, a Vure ne hita i tabuli pali. I navai mu longotaro a nitane BAKOVI DAGI, mu ha taro mia mu vakapesia a dede-kedo ne mua? \v 20 \x * \xo 22:20 \xt Ios 7:1-26\x*Naha ni longokaburungi a narone Akan, e tune Sera. E BAKOVI DAGI i ta kari vona a maka maki na tanga e Ieriko, pali e Akan i longotaro a nitana, i bole a maka maki, muri e huriki a Israel ri bole a maregoa na naro hale vona. A naro hale ne Akan, i uka ma i madoko vona kikeri. A naro hale vona i madoko ne huriki lobo ri bole a vuranga vona.’” \p \v 21 Lakea a kabu ne Reuben, ne Gad, a kalavana kabu ne Manase ri koli e huriki a matakari na kabu ne Israel, ri ta maea, \v 22 “E BAKOVI DAGI i tahoka a nitora dagi, ia kikeri ia e BAKOVI DAGI. I lohoka vona i navai si ratea a maki iea. Mua ranga mi ngaru mu gu lohoka vona. Mia bara mi longotaro a nitane BAKOVI DAGI, i uka ma mi ramai a vinara vona, mu rabalaki mia. \v 23 Mia bara mi longotaro a nitane BAKOVI DAGI, mi vakapesi a dede-kedo ne mia ne vona ni ngalahere vona, ne vona ni habi a nihabi gutu-vuro, a nihabi na vit, a nihabi na nivalemu, e BAKOVI DAGI bara i habi a vuranga ne mia. \p \v 24 “Pali mia mi vakapesia a dede-kedo iea, a vuhuna mi mangenge, muri ma e huriki a hamone mua, ma ri gi taki maea e huriki a hamone mia, ‘I navai mu kavurikea e BAKOVI DAGI a Vure ne mia e huriki a Israel? \v 25 E BAKOVI DAGI i ru a naru e Iordan ge a nagi ne hita, mua a kabu ne Reuben, ne Gad, a kalavana kabu ne Manase i uka ma mua a tara ne BAKOVI DAGI.’ Mi mangenge vona e huriki a hamone mua ma ri gi hatekakari e huriki a hamone mia i uka ma ri gi kavurikea e BAKOVI DAGI. \p \v 26 “I mavonga mi vakapesia a dede-kedo iea, i uka ma ne vona ni rata a maka nihabi legelege. \v 27 Mi vakapesia ge a kilakila na kabu ne mia, ne vona ni vakasiri e huriki a hamone hita muri ma, mia ranga mi kavurikea e BAKOVI DAGI na mailo vona. Mia ranga mi rata a nihabi gutu-vuro, a nihabi na nivalemu, a maka nihabi ranga. \p “Ma ge muri ma e huriki a hamone mua ri gi biu e huriki a hamone mia, ri gi ta maea, ‘Mua, i uka ma mua a tara ne BAKOVI DAGI.’ \v 28 Mi luhoi maea, ma mu gu ratea ne mia a nita iea o mu gu ratea ne huriki a hamone mia, bara mi ta maea, ‘Mu masia, a dede-kedo iea e huriki a gare ne mia ri ratea i manga kunana a dede ne BAKOVI DAGI. Pali i uka ma a dede-kedo ne vona ni rata a nihabi ni gutu-vuro, ni rata a maka nihabi ranga. A kilakila kunana ne huriki a tara ne mia a tara ne mua.’ \v 29 Mi vakapesia a dede-kedo iea i uka ma ne vona ni rata a nihabi gutu-vuro, a nihabi ni gutu a vit, a maka nihabi ranga. Mi marikoi hateka ni rata mavonga. Mia bara mi rata mavonga bara mi longotaro a nitane BAKOVI DAGI mi ngalahere vona. Mia i uka ma mi luhoi ni kuloi a dede ne BAKOVI DAGI, a Vure ne hita, ra dede iea i pesi na matana mailo vona.” \p \v 30 E Pinias a prister turane huriki a gare na kabu takutaku ne Israel, ri longoa a nitana kabu ne Reuben, ne Gad, a kalavana kabu ne Manase ri vivi. \v 31 Lakea e Pinias e tune Eleasar a prister i taki maea ria “Ngane si lohoka vona e BAKOVI DAGI i made turane hita, a vuhuna i uka ma mu ngalahere vona. I mavonga mu korimule hita a Israel na rongova ne BAKOVI DAGI.” \p \v 32 Muri e Pinias, e huriki a matakari ri pe ria na tabeke ne Gilead ri hamule lakea o Kenan, ri vakalongo e huriki a Israel na nitana kabu ne Reuben, ne Gad, a kalavana a kabu ne Manase. \v 33 E huriki a Israel ri vivi vona a nitane ria. Ri kavurikea a rana Vure, i uka ma ri luhoi tabu ni vano ni vaubi turane ria, ri gi ratapile a tabekena malala ri made vona. \v 34 Lakea a kabu ne Reuben ne Gad ri vunua a dede-kedo iea e “Ta Kavakava,” a vuhuna ri ta maea, “A kilakila iea ne vona ni vakalongo hita lobo, e BAKOVI DAGI kikeri ia a Vure.” \c 23 \s1 E Iosua i Tarulu e Huriki a Israel \p \v 1 Na maka pida ri polo pali, e BAKOVI DAGI i habi a nimade na nivalemu ne huriki a Israel, i uka ma ri vaubi ne huriki a pile ri made viliha vonga. Ngane e Iosua i gare. \v 2 Lakea i gale palupu e huriki a Israel turana e huriki a gare, a matakari, a mari ni pelekado a maregoa, a bolekori, i taki ria, “Ngane a gare liu pali. \v 3 Mu matai pali a maki e BAKOVI DAGI, a Vure ne mua i rata virihi na maka tanga ranga, i tuhori mua na vabinga i vaubi polo ne mua. \v 4 Ngane mu longo kamumu. A malala ne huriki ranga i uka ma mu rangi ma, a pasivunu pali ne mua mu gu bole, i manga a naro a rata na malala ne huriki lobo a rangi ria na vabinga. A nagi na malala ne mua i tubu na naru e Iordan na tabeke na nirikena haro, i vano i harena na Dari na Kurukuruna Malala na tabeke na nirolona haro. \v 5 E BAKOVI DAGI a Vure ne hita ge lili tala e huriki a pile, ge rata ria ri gi ha ne mua, bara mu bole a malala ne ria i manga a ngava i ta muholi vona. \p \v 6 “I mavonga, mu matadoko kamumu, mu ramai a ngava lobo na puhu na vinara ne Moses. Naha ni longotaroa tara nitana. \v 7 Naha ni laho turana e huriki a bakovi a ngatavine o Kenan, ra ri tababana ni made turane mua, naha ni gale a rana a maka vure ne ria. Na tahuna mu kaba, naha ni kaba vona a maka rana vure ne ria. Naha ni turume mu gu kavurike ria. \v 8 Mu madoko turane BAKOVI DAGI a Vure ne mua, mu ramaia, i manga a hini mu rata i valai i harena mona. \p \v 9 “E BAKOVI DAGI i lili tala pali a maka kabu dagi ri gao hateka, i uka tara ne ria ge pesi tora ge gege mua. \v 10 \x * \xo 23:10 \xt Vin 3:22; 32:30\x*A bakovi tara ne mua i kara ni vakamangenge a bakovi i ala rangale (1,000) ne ria, bara ri ha, a vuhuna e BAKOVI DAGI a Vure ne hita i tuhori mua na vabinga i vaubi polo ne mua, i manga a hini i ta muholi vona hosi ge rata. \p \v 11 “Ngane mu matadoko vona a narone mua. Mu ngaru hateka e BAKOVI DAGI a Vure ne hita. \v 12 Pali mua bara mu ngalahere ne BAKOVI DAGI, mu madoko turane huriki a bakovi a ngatavine ri made muga koea ri tababana turane mua, mu parangi ne ria, \v 13 mu lohoka pali e BAKOVI DAGI a Vure ne mua i uka ma ge lili tala e huriki nga na matane mua. Bara ria a pile muholi ne mua, ri manga a hoa bara mu kona vona. Bara ri habi a ni madihi ne mua, i manga a bakovi ni bole a lebo ni hotu na bitona, a barakau i padipupu a matana. Ra maregoa iea bara i tabuli mavonga, i harena na tahuna mu mate vona a malala kamumu iea, e BAKOVI DAGI a Vure ne hita i habia pali ne mua. \p \v 14 “I tabukoi ngane bara pe mua. Mu lohoka pali na hatene mua e BAKOVI DAGI a Vure ne hita i habi ne mua a maka maki kamumu, i ta muholi vona ge habi ne mua. A maki lobo i ta muholi vona ge rata, ri bele pali, i uka ma i rata kalevea tara. \v 15 A maka nita muholi kamumu e BAKOVI DAGI a Vure ne hita i rata i bele muholi, i mavonga kunana i ta muholi na maki hale ge valai ne mua ge ratapile mua na malala kamumu i habia ne mua. \v 16 A maki iea bara i bele, na tahuna i uka ma mu ramai a ngava dagi ne BAKOVI DAGI, a Vure ne mua, i vakuku mua mu gu ramai. Na tahuna mu ramai mu kavurike a vure ranga, e BAKOVI DAGI bara i tahate hateka mua. Muri i uka tara ne mua ge made vona a malala kamumu i habia ne mua. Mua lobo bara mu mate.” \c 24 \s1 E Iosua i Vara Tabu na Ngava Dagi o Sekem \p \v 1 E Iosua i gale palupu e huriki a kabu lobo ne Israel ri vapopo na tanga e Sekem. Na tahuna ri bele vonga i gale e huriki a gare, a matakari, a mari ni pelekado a maregoa, a bolekori, ri valai ri pesi na matana Vure. \v 2 \x * \xo 24:2 \xt Vuh 11:27\x* Lakea e Iosua i taki e huriki i ta maea, “E BAKOVI DAGI a Vure ne hita a Israel i ta maea, ‘Hosi hateka e huriki a gare ne mua ri made na tabeke mule lokovonga na naru e Iupretis, ri kavurike a maka vure ranga. E Tera e tamane Abraham, turane Nahor ru made vonga ru kavurike a vure ranga. \v 3 \x * \xo 24:3 \xt Vuh 12:1-9; 21:1-3\x* Muri a bolea e Abraham a gare ne mua, na robo i tabuli mule lokovonga na naru e Iupretis, a taparaki vilia a vakasiri loboa vona a malala e Kenan. A habi vona e huriki a hamona ri ala kupo. A habia vona e tuna i taku kunana e Isak. \v 4 \x * \xo 24:4 \xt Vuh 25:24-26; 36:8; 46:1-7; Vin 2:5\x* A habi ne Isak e tuna ala rua e Iakop e Esau. A habia ne Esau a robo e Idom, a tabeke na lolo, pali a gare ne mua e Iakop i puru lakea o Egipto. \v 5 \x * \xo 24:5 \xt Nim 3:1–12:42\x* Muri a rudu e Moses e Aron ru tuhori e huriki a gare ne mua, a vuhuna a ratapile hatekea a robo e Egipto na maka vuranga. Pali iau a bole tala mua vonga. \p \v 6 \x * \xo 24:6 \xt Nim 14:1-31\x* “‘Na tahuna a tuli tala o Egipto e huriki a gare ne mua, a tuli lakea ria na Dari Vururu. Lakea e huriki a Egipto ri bole a maka karis a hos, ri nunu muri mai ria i harena na Dari Vururu. \v 7 Re huriki a gare ne mua ri mangenge, ri gale dagi hateka valai nau e BAKOVI DAGI, ga tuhori ria. Lakea a ratea a uvo i bele na kurukurune huriki a Egipto, a gare ne mua. A ratea a dari i rere tagu e huriki a Egipto. Mu lohoka vona a maka maki a rata virihi e huriki a Egipto vona. Muri mu made tabaka na tabeke i ngeki. \p \v 8 \x * \xo 24:8 \xt Gi 21:21-35\x* “‘Muri a taparaki lakea mua na malala ne huriki a Amor, na tabeke na nirikena haro na naru e Iordan, lakea e huriki a Amor ri vaubi ne mua. A tuhori mua, mu rangi ria na vabinga. Mu bolea a malala ne ria, a vuhuna a muga, a ratapile ria. \v 9 \x * \xo 24:9 \xt Gi 22:1–24:25\x*Muri e Balak e tune Sipor bakovi, a hariki o Moab, i vaubi ne mua. I talo rike a ngava lakea ne Balam e tune Beor, i takia ge ruduraha mua. \v 10 Pali iau e BAKOVI DAGI, a marikoi ni longo a maka niruduraha ne Balam. Lakea a ratea i vakalongo a maka maki kamumu ge bele ne mua, a korimule mua na limane Balak. \p \v 11 \x * \xo 24:11 \xt Ios 3:14-17; 6:1-21\x* “‘Mu laho polo a naru e Iordan mu bele vona a tanga e Ieriko, lakea e huriki a bakovi o Ieriko ri vaubi ne mua. E huriki a Amor, a Peres, a Kenan, a Hiti, a Girgas, a Hivi, a Iebus, ri vaubi ne mua, pali iau a tuhori mua, mu rangi ria. \v 12 \x * \xo 24:12 \xt Nim 23:28; Vin 7:20\x* A rudu maka vuvu ri muga mua ri rata e huriki a pile ri mangenge hateka ne mua, i manga a hariki ala rua o Amor ri ha ne mua. I uka ma mu lili tala rua na nitora ne mua, na bainat na kiniperi ne mua. \v 13 \x * \xo 24:13 \xt Vin 6:10-11\x*A habia ne mua a malala, i uka ma mu leho vona. A habi ne mua a maka tanga i uka ma mu rata. Ngane mu made vona a maka tanga nga, mu kani a maka kanena kai a vain a oliv. Ra maka kai nga i uka ma mu varo na limane mua.’” \p \v 14 E Iosua i vakalongo lobo a nitane BAKOVI DAGI, i ta tabu i ta maea, “Ngane mu longo. Mu togoa e BAKOVI DAGI, mu ramaia mu rata vakaroro a leho vona na hatene mua. Mu lohopile vona a maka vure ranga e huriki a gare ne mua ri kavurike ria na tabeke ne Mesapotamia ne Egipto. Mu ramai kunanea e BAKOVI DAGI. \v 15 Mua, i uka ma mu ngaru ni ramai e BAKOVI DAGI, mu luhoi kamumu. E rei ngane mu gu ramaia? Mu gu kavurike a maka vure ranga ne huriki a gare ne mua o Mesapotamia? O mu gu kavurike a maka vure ranga ne huriki a Amor, ra mu made na malala ne ria ngane? Pali iau, turana a kabu nau, mete ge ramaia mete ge kavurike kunanea e BAKOVI DAGI.” \p \v 16 Lakea e huriki ri koli ri ta maea, “Mi koi hateka ni kavurike a vure ranga, mi gi kavurike kunanea e BAKOVI DAGI. \v 17 Ia kunana e BAKOVI DAGI a Vure ne mia, i bole mule mia turane huriki a gare ne mia na tahuna mi leho manga a vorakato o Egipto. Mi matai pali a maka nivakasiri dagi i rata. Na tahuna si laho polo vona a malala na kabu ranga, na tahuna si lakea na tabeke ranga e BAKOVI DAGI i matakari hita si laho kamumu. \v 18 Na tahuna si laho valai, e BAKOVI DAGI i vakatubu ni lili tala e huriki a Amor ra ri made muga koea. I mavonga, mia ranga mi gi kavurikea e BAKOVI DAGI. Ia kikeri a Vure ne mia.” \p \v 19 E Iosua i ratea ne ria a nita iea, “Pali iau a luhoi mua, i uka ma mu kara ni ramaia e BAKOVI DAGI. Re BAKOVI DAGI a narona i kamumu i malamala, i marikoi ne mua mu gu kavurike a vure ranga, bara mu rata mavonga i uka ma ge puga vuroki a nitagege, a naro hale ne mua. \v 20 Mua mu pea e BAKOVI DAGI mu kavurike a vure ranga bara i ngalahere i habi a vuranga ne mua. I muholi e BAKOVI DAGI i rata kamumu mua, pali na tahuna mu ngalahere vona, bara i ratapile mua.” \p \v 21 Pali e huriki ri takia e Iosua ri ta maea, “I uka liu, mi gi ramai kunanea e BAKOVI DAGI.” \p \v 22 Lakea e Iosua i taki ria, “Mua kunana mu puka tala a ngava pali, mu ta muholi mu gu ramai kunanea e BAKOVI DAGI.” \p Lakea ri ta maea, “I muholi, mi ratea na ngavane mia a nita iea.” \p \v 23 E Iosua i ta tabu i ta maea, “I kamumu a ngava mu ratea. Ngane mu vuroki tala a maka vure na kabu ranga ri tabuli turane mua. Mu pulo a narone mua, mu lakea tabukoi ne BAKOVI DAGI a Vure ne hita a Israel.” \p \v 24 Lakea e huriki a bakovi a ngatavine ri takia e Iosua ri ta maea, “Mi ngaru kunana mi gi kavurikea e BAKOVI DAGI a Vure ne hita, mi gi ramai a maka vinara vona.” \p \v 25 Na parava iea kunana na tanga e Sekem, e Iosua i ratea tara ngava dagi turane huriki, i habi a maka vinara ne ria, i taki ria ri gi ramai. \v 26 E Iosua i here dili a nita nga na puhu i tabuli vona a maka vinara ne BAKOVI DAGI. Muri i bolea tara kedo i vakapesia na taruna a kai a ok, tabukoi na mailo ne BAKOVI DAGI. \p \v 27 Lakea e Iosua i taki e huriki i ta maea, “Na tahuna si masia a kedo iea, bara si luhoi mulea a ngava dagi si ratea. A kedo iea i longo pali a nita lobo e BAKOVI DAGI i taki. Bara i tabuli manga a kilakila ne vona ni bole mule a niluhoi ne mua, i uka ma mu gu longotaro a nitane BAKOVI DAGI ne hita.” \v 28 Muri e Iosua i tono e huriki ri vano, ri hamule lakea na malala takutaku ne ria. \s1 E Iosua i Mate \p \v 29 Muri e Iosua, e tune Nun, a vora ne BAKOVI DAGI i mate na tahuna i tahoka a pida i ravulu mule na murina balaka taku a polona i ravulu (110). \v 30 \x * \xo 24:30 \xt Ios 19:49-50\x* Ri tanua na malala vona na tanga e Timnat-Sera. Ra tanga iea i pesi na kupona na malala ne huriki a Epraim na tabeke mule sike na lolo e Gas. \p \v 31 Na tahuna i Iosua i tababana ni mahuri, e huriki a Israel ri ramaia e BAKOVI DAGI. Ri rata mavonga i harena na tahuna e huriki a matakari ri matai a maka maki e BAKOVI DAGI i rata ne huriki a Israel, ria ranga ri mate. \p \v 32 \x * \xo 24:32 \xt Vuh 33:19; 50:24-25; Nim 13:19; Ion 4:5; Apo 7:16\x*Na tahuna e huriki a Israel ri pea e Egipto, ri kaloho a tuhane Iosep ri tanu o Sekem, na tabekena malala hosi e Iakop i konea na moni silva i ravulu mule ma murina balaka taku (100) ne huriki e tune Hamor re tamane Sekem. Ra malala iea ngane, a malala ne huriki a hamone Iosep. \p \v 33 E Eleasar, e tune Aron, ia tara i mate, ni tanu o Gibea, ra tanga ni habi ne Pinias, e tune Eleasar. Ra tanga iea i pesi na kupona na malala ne Epraim.