\id EXO - Bola Bible; Brent and Sandi Wiebe; February 7, 2011 \h A Nimariu \toc1 A Nimariu Ne Huriki A Israel \toc2 A Nimariu \toc3 Nim \mt1 A Nimariu \mt2 Ne Huriki A Israel \imt1 A Nita Vakalohoka \ip E Moses i herea a puhu na hinere iea. Ni luhoi i here a puhu na hinere i lima, ni gale na nita Hibru a “Tora”. Ra puhu ne Nimariu a ruana puhu na hinere i herea. \ip Ni luhoi e Moses i herea tabukoi na pida e 1446 BC, i muga ne Kristo ni poda. \ip Ni luhoi e Moses i herea na tahuna e huriki a Israel ri laho viliha na tabeke i ngeki. \ip I here a nuverei ne ria a Israel na tahuna ri mariu tala o Egipto. \ip A puhu na hinere iea i tuverei a maki i bele na kabu ne Israel na tahuna ri mariu tala o Egipto. I tahoka a tabekena i tolu: \ip 1) Sapta 1–18. I tuverei e huriki a Israel ri mariu o Egipto, ri laho na tabeke i ngeki, ri bele na lolo e Sinai. \ip 2) Sapta 19–24. I tuverei e huriki a Israel ri laho viliha na tabeke i ngeki, lakea a Vure i taki ria na ngava dagi, muri i habi a vinara ne ria, ge matakari a nilaho ne ria, a narone ria. \ip 3) Sapta 25–40. I tuverei e huriki a Israel ri hae a kape na Vure. Ra tabeke iea i tahoka a ngava na vinara ni matakari a lotu ne ria, a leho ne huriki a prister. \ip A nita lobo ne Moses i tabuli vona a puhu iea. A Vure kunana i vulakia e Moses ge ia a matakari, ge tuli tala o Egipto e huriki a Israel, ra ni vakavora ria vonga. \ip E huriki ala kupo, ri lohoka vona a vinara na Vure i ravulu. A nita na vinara nga i tabuli ne sapta 20. \ip A ngava dagi i taki a puhu iea, a maka maki a Vure i rata. A Vure kunana i korimule e huriki a Israel na limane huriki a pile. Ia kunana i vulaki ria, i kalipopo ria, ri tahoka a rane ria. Ia kunana i matakari, i vakatora ria, ri rata a maka leho dagi i ngaru ria ri gi rata. \is2 YHWH: BAKOVI DAGI \ip A rana Vure na hinere, ni here na nita Hibru i manga e YHWH, o Iave. A pelegona nita Hibru iea, i manga, “Iau ra Iau.” Na tahuna o matai a ngava e BAKOVI DAGI, a leta lobo ri dagi, i vakasiri manga na nita Hibru a ngava e YHWH i tabuli. \c 1 \s1 E Huriki a Israel Ri Lakea o Egipto \p \v 1 \x * \xo 1:1 \xt Vuh 46:8-27\x*E huriki e tune Israel\f + \fr 1:1 \ft E Israel a rana tara e Iakop.\f* turana a kabu ne ria ri puru o Egipto turane Iakop ra nga, \v 2 e Reuben, e Simion, e Levi, e Iuda, \v 3 e Isikar, e Sebulun, e Bensamin, \v 4 e Dan, e Naptali, e Gad, e Aser. \v 5 E Iosep i lokovonga muga. Na tahuna iea e huriki a hamone Iakop ri ala ravulu polorua. \v 6 Muri e Iosep, e turana mai, e huriki a hulu turana ri mate. \v 7 \x * \xo 1:7 \xt Apo 7:17\x*Pali e huriki a hamone Israel ri bele kupo, ri gao hateka, ri bele kupo o Egipto. \p \v 8 \x * \xo 1:8 \xt Apo 7:18\x*Muri na pida i kupo a hariki karaba i matakari o Egipto. Ra hariki iea i uka ma i lohoka ne Iosep. \v 9 Lakea i taki e huriki a viri vona, “E huriki a Israel ri bele kupo, ri rangi hita. \v 10 \x * \xo 1:10 \xt Apo 7:19\x*A vabinga tara bara i bele, bara ri taga turane huriki a pile, ri vaubi turane hita. Muri bara ri ha taroa a robo ne hita, ri vano. Si gi matakanea tara dala si gi rata ria nahea ri gi ala kupo hateka.” \p \v 11 Lakea e huriki a Egipto ri taki e huriki a matakari ri gi vakuku e huriki a Israel ri gi leho hateka. Ri rata a tanga dagi i rua e Pitom, e Rameses ne vona ni ru kadolu a maki ni kani ne Parao. \v 12 E huriki a Egipto ri ratapile e huriki a Israel. Pali e huriki a Israel ri tababana ni bele kupo, lakea e huriki a Egipto ri mangenge ne ria, \v 13 ri rata ria ri leho hateka. \v 14 A nimade ne ria ngane i hale liu, a vuhuna i uka ma ri malo. Ri vakuku ria ri gi rata a brik ne vona a ruma. Ri vakataki ria, ri gi leho hateka na hania, i uka ma ri dodo ria. \p \v 15 Na parava tara a hariki ne Egipto, e Parao, i taki a ngatavine o Hibru, e Sipra e Pua, a leho ne rua ni tuhori e huriki a ngatavine ni poda, i ta maea, \v 16 “Na tahuna muru tuhoria tara ngatavine o Hibru ge poda a koma bakovi, muru rabalakia a koma. A ngata­vine ge poda a koma ngatavine, naha ni rabalakia a koma.” \v 17 Pali ra ngatavine nga ru mangenge na Vure, i uka ma ru ramaia a nitana hariki, i uka ma ru rabalaki e huriki a koma bakovi. \v 18 Lakea a hariki i gale valai tabu a ngatavine nga, i nana rua, “I navai i uka ma muru ramaia a ngava a taki marua vona, muru gu rabalaki a koma bakovi?” \p \v 19 Ru koli ru ta maea, “E huriki a ngatavine o Hibru i uka ma ri manga e huriki a ngatavine o Egipto. Ri gao hateka ri poda malaviriri kunana. Maria i uka ma miri bele malaviriri, bara ri poda muga pali.” \v 20-21 Lakea a Vure i rata kamumu a ngatavine nga, ru tahoka koma, a vuhuna ru togoa. Muri e huriki a Israel ri bele kupo, ri gao hateka. \v 22 \x * \xo 1:22 \xt Apo 7:19\x*Lakea e Parao i vakuku e huriki a Egipto, i ta maea, “Mu bole e huriki a koma bakovi na Hibru, mu voro puru na naru dagi e Nail, ri gi pasiri. Pali naha ni rabalaki a koma ngatavine.” \c 2 \s1 E Moses Ni Poda \p \v 1 Ngane a bakovi tara na kabu ne Levi i parangi vona a ngatavine, ia tara a kabu ne Levi. \v 2 \x * \xo 2:2 \xt Apo 7:20; Hib 11:23\x*Muri a ngatavine i singou i podea a koma bakovi. E kinana i masia i mata kamumu hateka, lakea i ruhuloloa na keva i tolu. \v 3 Na tahuna a koma i kulabo, e kinana i keri ni ruhuloloa. Muri e kinana i vaia na pagana gili a kulopi, i pipi karia na kasita, i vakamahitea vona a koma, i ruhuloloa na ganu na dahana naru e Nail. \v 4 E kurabana koma i pesi basi popote, i matanonoa a a ra maki ge bele vona. \p \v 5 I uka ma i tabaka, i masia e tune Parao ngatavine i valai turane huriki a vora ngatavine vona, ge hilolo. Na tahuna i hilolo, e huriki a vora ngatavine vona ri laho viliha na dahana naru, ri davea. Lakea e tune Parao i masia a kulopi i papasi na naru pololilo na ganu, i rudua a vora vona ge bole vilia. \v 6 Na tahuna i avea a kulopi, i masia a koma bakovi i mahita pololilo na kulopi, i tatangi. Lakea i dodoa i ta maea, “Ra koma iea a tuna Hibru.” \p \v 7 Muri e kurabana i valai i takia e tune Parao, “Ioe o ngaru, ga vano ga takia tara ngatavine na Hibru ge matakaria vomu a koma.” \p \v 8 Lakea e tune Parao i ta maea, “I kamumu. O vano o takia tara ngatavine ge valai.” Lakea e kurabana i vano i takia e kinana muholi, i valai. \p \v 9 Na tahuna e kinana i valai, lakea e tune Parao i takia, “O bokea a koma, o matakaria ge ne nau, muri ga kona ioe.” Lakea e kinana i bokea, i vakarurua, i matakaria. \v 10 \x * \xo 2:10 \xt Apo 7:21\x*Na tahuna a koma i koru rike, e kinana i boko lakea ne tune Parao i paua ge tuna. Muri i ta maea, “Ra koma iea i papasi na naru, a matavisia. Ngane a vunua a rana e Moses.”\f + \fr 2:10 \ft Na nita Hibru e Moses i manga e ‘lalu tala.’\f* \s1 E Moses i Ha Lakea o Midian \p \v 11 \x * \xo 2:11 \xt Hib 11:24\x* \x * \xo 2:11 \xt Apo 7:23-28\x*Na tahuna e Moses i koru rike pali, i vano i matai e huriki a viri vona ni vakavora hateka. I masia tara Egipto i ubi halea tara Hibru. \v 12 I mata lae, i uka ma i masia tara viri ge pesi tabukoi, lakea i rabalakia a bakovi o Egipto, i tanua na hire. \p \v 13 Na parava muri e Moses i hamule tabu i matai a Hibru ala rua ru vaubi. Lakea i takia a viri i vakatubu a vabinga, “I navai o ubia e turamu?” \v 14 A bakovi i koli, i ta maea, “E rei i ru ioe ge ioe a matakari, go pelekado a narone mia? I navai, o luhoi ni rabalaki iau, ge manga a hini o rabalakia a bakovi o Egipto ravi?” Na tahuna e Moses i longoa a ngava iea i mangenge, i luhoi maea, “E huriki ri lohoka vona pali a naro a ratea.” \p \v 15 \x * \xo 2:15 \xt Apo 7:29; Hib 11:27\x*Na tahuna e Parao i longoa a naro i ratea e Moses, i madihi a hatena, i ngaru ni rabalakia. Muri e Moses i ha lakea na robo ne huriki a Midian. Na tahuna i bele vonga i made na dahana lomu. \v 16 Na robo iea i tahoka tara prister. I tahoka e tuna ngatavine ala polorua. E Moses i made na dahana lomu i matai e huriki a ngatavine nga ri valai ri gi kiru a maka buroi\f + \fr 2:16 \ft A buroi ni rata na kulina meme ne vona ni kiru a naru.\f* ne ria, ri gi vakaninu a kabuna sipsip, a meme ne tamane ria. \v 17 Pali i ranga matakari na sipsip ri valai, ri tono tala e huriki a ngatavine nga. Lakea e Moses i hateka ne huriki a ngatavine, i lili e huriki a bakovi, i vakaninu a maka sipsip, a meme ne ria. \v 18 Na tahuna ri hamule, e tamane ria e Ietro\f + \fr 2:18 \ft E Ietro, a rana tara e Reuel. E Reuel na nita Hibru i manga ‘a turana Vure’.\f* i nana, “I navai mu hamule malaviriri?” \p \v 19 Ri koli ri ta maea, “A bakovi o Egipto tara i tuhori mia, lakea e huriki a tahona sipsip i uka ma ri valili ne mia. Muri i vakaninu a sipsip a meme ne mia.” \v 20 Lakea e tamane ria i nana, “Ra bakovi iea i made vai? I navai mu pe ia vonga? Mu vano mu takia ge valai ge kani turane hita.” Muri ri vano ri takia e Moses, i valai. \p \v 21 E Ietro i ngarua e Moses ge made turana. Lakea i habia ne Moses e tuna, e Sipora, i parangi vona. \v 22 Muri e Sipora i singou i podea a koma bakovi. Lakea e Moses i taki mule ia i ta maea, “Iau a mosi a made vona a tanga iea. Ngane ga vunua a koma iea e Gersom.”\f + \fr 2:22 \ft Gersom na nita Hibru i manga a ‘mosi.’\f* \p \v 23 Na pida nga, e Moses i made o Midian, a hariki o Egipto i mate. E huriki a Egipto ri vakavora hateka e huriki a Israel, lakea ri dedo, ri tangi, ri nanea a Vure ge tuhori ria. \v 24 \x * \xo 2:24 \xt Vuh 15:13-14\x*A Vure i longoa a nitangi ne ria, i luhoi a ngava dagi i takia ne Abraham ne Isak ne Iakop. \v 25 Lakea a Vure i matai e huriki a Israel ri made hale hateka, i luhoi hateka ria. \c 3 \s1 E Moses i Masia a Kai i Nono \p \v 1 E Moses i matakari a maka sipsip a meme ne lahuana e Ietro, a prister ne Midian. Na parava tara e Moses i vakalaho a maka sipsip a meme, i lakea na tabeke na nirolona haro na tabeke i ngeki, i bele o Horeb, a lolo na Vure. \v 2 A agelo ne BAKOVI DAGI i bele vona, i manga a kanono i hube langa na kai kiroko tara. Pali e Moses i masia a kai i hube vona a kanono, pali i uka ma i nono. \v 3 Lakea i ta maea, “Ga lokovonga tabukoi, ga masia a maki i hube. I navai a kai kiroko iea i uka ma i nono?” \p \v 4 E BAKOVI DAGI i made na kurukuruna kai kiroko, i masia e Moses i valai tabukoi, lakea i galea, “Moses, Moses!” \p E Moses i koli, i ta maea, “Iau ieni.” \p \v 5 Lakea a Vure i takia, “Naha ni valai tabukoi. O kali tala a vahapolo vomu, a vuhuna a malala o pepesi vona, a tabea. \v 6 Iau a Vure ne huriki a gare vomu. Iau a Vure ne Abraham, ne Isak, ne Iakop.” E Moses i longoa a ngava iea i kavitagua a matana, a vuhuna i mangenge ni masia a matana Vure. \p \v 7 Lakea e BAKOVI DAGI i takia, “Iau a matai e huriki a Egipto ri vakavora hateka e huriki a viri nau. Ngane ri gale iau ga korimule ria na limane huriki a matakari hale. A longoa a nigale ne ria, a lohoka hateka vona a nimadihi ri bolea. \v 8 Ngane a puru valai ga korimule ria na limane huriki a Egipto, ga taparaki ria vona a malala kamumu i vona a maki ni kani.\f + \fr 3:8 \f* Ra malala iea, ngane e huriki a Kenan, a Hiti, a Amor, a Peres, a Hivi, a Iebus ri made vona. \v 9 A longoa pali a nitangi ne huriki a Israel, a masia pali a naro hale ne huriki a Egipto ri rata virihi ria vona. \v 10 Ngane o lakea ne Parao, o takia go tuli e huriki a viri nau, ri gi pea e Egipto.” \p \v 11 Pali e Moses i takia a Vure, “Iau e rei a bakovi ga lakea ne Parao, ga takia ga tuli tala e huriki a Israel o Egipto?” \v 12 Lakea a Vure i ta maea, “Iau a made turamu. Ngane ga habia vomu tara kilakila ge vakasiri ioe, iau a rudu ioe. Ra kilakila iea ge maea, na tahuna o tuli tala e huriki a Israel o Egipto, ri gi valai, mu kavurike iau na lolo iea.” \p \v 13 \x * \xo 3:13 \xt Nim 6:2-3\x*Lakea e Moses i takia a Vure, “Na tahuna ga lakea ne huriki a Israel, ga taki maea ria, a Vure ne huriki a gare ne mua i rudu iau a valai. Pali ma ri gi nana ranga, ri gi ta maea, ‘E rei a rana?’ Ga ta navai?” \p \v 14 \x * \xo 3:14 \xt Kap 1:4,8\x*Lakea a Vure i takia e Moses, i ta maea, “Iau ra Iau. O taki maea e huriki a Israel, ‘Iau ra Iau i rudu iau a valai ne mua.’” \p \v 15 A Vure i taki tabua e Moses ge taki e huriki a Israel, ge ta maea, “E BAKOVI DAGI, ra Vure na gare ne mua e Abraham, e Isak, e Iakop i rudu iau a valai.” \p Muri i ta maea, “A ragu i tabuli vakaroro. E huriki a hamone mua ri gi gale maea a rana muri ma. \p \v 16 “O vano, o gale palupu e huriki a bakovi dagi ne Israel. O vakalongo ria ne nau, iau e BAKOVI DAGI a Vure na gare ne ria e Abraham, e Isak, e Iakop a bele vomu. O taki ria vona iau a matakari ria, a matai pali a maka maki ni rata virihi ria vona o Egipto. \v 17 A luhoi muga pali ta ga bole tala ria na tanga na nimadihi o Egipto. Muri ga bole sike ria na robo ne huriki a Kenan, a Hiti, a Amor, a Peres, a Hivi, a Iebus. Ra malala iea i kamumu, i vona a maki ni kani. \p \v 18 “O taki e huriki a gare o Israel ri gi longo maia a nitamu, ri gi ramaia. Muri o bole ria ri gi lakea na hariki o Egipto ri gi ta maea, ‘E BAKOVI DAGI, a Vure ne mia a Hibru, i made turane mia. Ngane mi valai mi gi nana ioe ta go longo ne mia, mi gi lakea taro na tabeke i ngeki. Mi gi laho na parava ge tolu, muri mi gi habi a nihabi ne Bakovi Dagi a Vure ne mia.’ \p \v 19 “Pali iau a lohoka vona a hariki, e Parao, i uka ma i ngaru mu gu vano. Na nitora nau kunana bara mu vano. \v 20 I mavonga iau bara vakasiria a nitora nau, ga rata a maka niturutu\f + \fr 3:20 \ft A niturutu ra nivakasiri.\f* ga ratapile e huriki a Egipto. Muri e Parao bara i longo ne mua mu vano. \p \v 21 \x * \xo 3:21 \xt Nim 12:35-36\x*“Muri na tahuna a vakamadihi e huriki a Egipto, bara ri mangenge ne mua, ri habi tavula a maki ne mua. Na tahuna mu mariu tala i uka ma mu gu laho pa. \v 22 E huriki a ngatavine o Israel bara ri taki e huriki a ngatavine o Egipto ri made tabukoi ne ria, e huriki ri made na ruma ne ria, bara ri habi ne ria a maka kala, a mahala ni rata na gol, a silva. Ra mahala nga bara mu vakabagetu e huriki e tune mua vona. Na naro iea kunana bara mu vakalobo liu a maka mahala o Egipto.” \c 4 \s1 A Vure i Habi a Nitora ne Moses \p \v 1 E Moses i koli, i ta maea, “Pali e huriki a Israel ri gi koi ni luhoi a nitagu ri gi koi ni ramai a ngavagu, ri gi ta maea, ‘O tatami! E BAKOVI DAGI i uka ma i luve taho ioe.’” \p \v 2 Lakea e BAKOVI DAGI i nanea, “A ra o bolea na limamu?” \p E Moses i koli, i ta maea, “A kodo na nilaho.” \p \v 3 I takia e Moses, “O voro purua na malala a kodo!” Lakea e Moses i voro purua na malala a kodo vona, i vulo a mata. Na tahuna i masia, lakea ta ge ha. \v 4 Pali e BAKOVI DAGI i takia, “Naha ni ha! O tangotatea na kuna.” Lakea e Moses i tangotatea a kuna, i mareli hamule i manga kodo tabu. \v 5 Muri e BAKOVI DAGI i takia, “Na tahuna o lakea ne huriki a Israel, o ratea a nivakasiri iea, bara ri matakilaka vona, iau e BAKOVI DAGI a bele vomu. Ra iau a Vure na gare ne ria e Abraham, e Isak, e Iakop.” \p \v 6 E BAKOVI DAGI i taki tabua e Moses, “O ru dilia na nirodo vomu a limamu!” Lakea e Moses i ru dilia na nirodo vona a limana. Na tahuna i turari talea, i masia a limana i tuvu vona a patala, i kea manga a kamagi. \p \v 7 “I taki tabua, “O ru dili tabua na nirodo vomu a limamu!” Lakea e Moses i ru dilia na nirodo vona a limana. Muri i turari talea, i matapado a limana. \p \v 8 Lakea e Bakovi Dagi i takia, “E huriki nga, i uka ma ri gi longo mai a nitamu, i uka ma ri gi luhoi a nivakasiri ni rata muga, a ruana nivakasiri bara i rata ria ri luhoi tora. \v 9 Pali ra nivakasiri nga i rua ri matai, i uka ma ri luhoi ge muholi o ri gi longo mai ioe. O kirua a naru e Nail o gurua na malala bara i mapulo i manga a dara.” \p \v 10 Lakea e Moses i takia, “BAKOVI DAGI, ra iau, i uka ma iau a bakovi ni ta na matane huriki ala kupo. Ngane o ta turagu, pali iau i uka ma iau a bakovi ni ta hateka. A ngavagu i mava na nita, i uka ma a ta kamumu.” \p \v 11 Lakea e BAKOVI DAGI i koli, i ta maea, “E rei i rata a viri i ta? E rei i rata a viri i ngava rubu, i kepa? Iau kunana a rata ria. \v 12 O vano ngane, bara tovo ioe, a tuhori ioe na ngava go taki.” \p \v 13 Pali e Moses i ta maea, “Bakovi Dagi, iau a vilikoma. O rudua tara viri.” \p \v 14 Lakea e BAKOVI DAGI i madihi a hatena, i tahatea e Moses, “I navai o vilikoma? E tukamu e Aron i made, a hamone Levi, bara i tuhori ioe. A lohoka vona i ta pagapaga. Ngane i laho valai ge tagui ioe, bara i vivi ni matai ioe. \v 15 O taki polo vona a ngava ge taki. Iau ga tuhori marua, bara muru ta kamumu. Ga taki marua vona a ra maki muru gu rata. \v 16 Ioe o taki polo ne Aron a ngava ge taki ge vakalongo ne huriki. Na matane Aron, ioe o manga a Vure, o habi a ngava vona ge vakalongo e huriki. \v 17 Ngane o bolea a kodo vomu o vano, o rata a maka nivakasiri vona.” \s1 E Moses i Hamule Lakea o Egipto \p \v 18 E Moses i ta turana lobo e Bakovi Dagi, muri i hamule mai e lahuana e Ietro, i takia, “Iau a ngaru ga hamule lakea o Egipto, ga kasisi e huriki a viri nau, ri mate pali o i uka.” \p E Ietro i longo maia a nitana, lakea i takia, “I kamumu. O vano na nivalemu.” \p \v 19 Pali e Moses i uka ma i pea ma e Midian, lakea e BAKOVI DAGI i takia, “Ngane o puru o Egipto. Hosi, re huriki ta ri gi rabalaki ioe, ri mate pali.” \v 20 Lakea e Moses i vakarike na donki e girihina, e tuna bakovi ala rua, i bolea a kodo na Vure i puru turane tou o Egipto. \p \v 21 Muri e BAKOVI DAGI i takia, “Na tahuna o bele o Egipto o rata a maka nivakasiri na matane Parao. Iau a habia vomu a nitora ni ratana a nivakasiri. Pali iau bara ratea e Parao i gigitora i uka ma ge longo vona e huriki a Israel ri gi vano. \v 22 Muri o takia e Parao o ta maea, ‘A kabu ne Israel i manga a koma bakovi a tabua ne BAKOVI DAGI. \v 23 \x * \xo 4:23 \xt Nim 12:29\x*A taki ioe, “O longo ne ria e huriki e tugu, ri gi vano ri gi vasileki nau.” Ioe bara o koi, e Bakovi Dagi bara i rabalakia e tumu bakovi, a tabua.’” \p \v 24 Na tahuna e Moses i laho puru o Egipto, i rodo a hini i mahitatutu na dala. Na tahuna i mahita e BAKOVI DAGI i valai ta ge rabalakia. \v 25 Lakea e Sipora i bole rikea a voko, i palea a kulina kapune tuna i vakapadoi a vahane Moses vona, i ta maea, “Muholi, ioe e girihigu, pali ioe a bakovi o mahuri na dara.” \v 26 Lakea e Bakovi Dagi i uka ma i rabalakia e Moses. E Sipora i luhoi a naro ni vapala a kuli, lakea i ta maea, “Ioe a bakovi o mahuri na dara.” \p \v 27 E BAKOVI DAGI i takia e Aron, i ta maea, “O lakea na tabeke i ngeki o taguia vonga e Moses.” Muri i vano i taguia, i ngurua e Moses na lolo na Vure. \v 28 Lakea e Moses i taki e Aron vona a nita lobo e BAKOVI DAGI i taki vona ge vakalongo, i tuverei vona a maka nivakasiri e BAKOVI DAGI i taki vona ge rata. \p \v 29 Muri e Moses e Aron ru gale palupu e huriki a gare ne Israel. \v 30 Lakea e Aron i vakalongo ria vona a maka ngava e BAKOVI DAGI i taki ne Moses. Muri i rata tabu ranga nivakasiri na matane ria. \v 31 E huriki ri longoa a nitane Moses ri lohoka vona i muholi. Na tahuna ri longoa e BAKOVI DAGI i tagui ria, ri matai e huriki a Egipto ri vakavora hateka ria, ri lolu ri kavurikea a Vure. \c 5 \s1 E Moses e Aron Ru Matai e Parao \p \v 1 Muri e Moses e Aron ru lakea ne Parao ru takia, “E BAKOVI DAGI, a Vure ne huriki a Israel, i taki go longo ne ria, ri gi lakea na tabeke i ngeki ri gi vasileki.” \p \v 2 Pali e Parao i koli, i ta maea, “E rei ra BAKOVI DAGI iea? Pali i navai ga longototoa ne mua a Israel mu gu vano? Iau i uka ma a lohoka vona a BAKOVI DAGI ne mua, i uka ma a ngaru mua mu gu vano.” \p \v 3 Lakea ru ta maea, “A Vure ne huriki a Hibru i bele ne maria. I taki maria miri gi tuli e huriki a Israel mi gi laho na parava ge tolu lakea na tabeke i ngeki, mi gi habi a nihabi ne BAKOVI DAGI a Vure ne mia. O longo ne mia mi gi vano. Mia i uka ma mi gi vano, bara i vakahale mia na gilanga dagi o na vabinga dagi.” \p \v 4 Pali a hariki o Egipto i taki e Moses e Aron, “I navai muru ngaru ni rata e huriki ri gi ha na leho ne ria? Muru tuli hamule ria na leho! \v 5 Ngane mu ala kupo hateka, mu ngaru ni hataro a leho ne mua.” \p \v 6 Na parava iea e Parao i vakuku e huriki a matakari na vorakato, i ta maea, \v 7 “Naha ni habi a varili ge kere ne huriki a Israel ri gi rata a brik, i manga a hini ri rata vakaroro. Ria kunana, ri gi vano ri gi bole a varili. \v 8 Pali mu taki ria ri gi rata a naguna brik ra ri rata vakaroro. Naha ni kali mule o ge popote a brik ri gi rata. Re huriki nga ri tuha malulu, lakea ri ngaru ni vano ri gi habi a nihabi na Vure. \v 9 Mu habi a leho ge kupo ne ria. Mu rata ria ri gi leho hateka, nahea ri gi longo mai a maka ngava taminga.” \p \v 10 Muri e huriki a matakari ri taki e huriki a Israel, ri ta maea, “E Parao i taki mia, nahea mi gi habi tabu a varili ne mua. \v 11 Mu vano mu matakana a varili, mu rata a brik ge manga a hini muga, naha ni rata ge popote.” \v 12 Lakea ri laho viliha o Egipto ri matakana a varili ri gi rata a brik vona. \v 13 E huriki a matakari na vorakato ri ta hinituhana ri ta maea, “A leho mu rata ge manga a leho mu rata muga na tahuna mi habi a varili ne mua.” \v 14 Lakea ri ubi e huriki a matakari ne Israel ni ru ri gi matakari a leho, ri ta maea, “I navai i uka ma mu rata a brik ge manga a hini mu rata muga?” \p \v 15 Muri e huriki a matakari ne Israel ri lakea ne Parao, ri ta maea, “I navai o rata maea mia? \v 16 Ra mia, i uka viri ge habi a varili ne mia, pali ni taki mi gi rata a brik. Ngane ri ubi mia. Mi uka a maregoa. A maregoa i tabuli ne huriki a viri vomu.” \p \v 17 Lakea e Parao i taki ria, “Mu tuha malulu! Mu kolomare mu ngaru ni lakea na tabeke i ngeki mu gu habi a nihabi ne BAKOVI DAGI. \v 18 Mu hamule, mu leho. A varili i uka ma ni gi habi ne mua. Pali mu rata a brik ge palupulupu manga a hini mu rata muga.” \p \v 19 E huriki a matakari ne Israel ri longoa a nitane Parao ri gi rata a brik ge manga a hini ri rata vakaroro. Ngane ri lohoka vona a maregoa dagi i bele ne ria pali. \v 20 Na tahuna ri pea e Parao ri vano ri matavisi e Moses e Aron ru dava ria. \v 21 Lakea ri taki e Moses e Aron, “E BAKOVI DAGI i matai pali a narone marua, bara i ratapile marua, a vuhuna muru ratea e Parao turane huriki a bolekori vona, ri luhoi mia ta mia a maki tavula. Ra marua, ngane muru vakarike a hatene Parao bara i rabalaki mia.” \s1 E Moses i Vasileki na Vure \p \v 22 Muri e Moses i lakea tabu ne BAKOVI DAGI i ta maea, “BAKOVI DAGI, i navai o rata hale e huriki a viri vomu? I navai o rudu iau a valai? \v 23 I vakatubu na tahuna a habi a ngava vomu ne Parao, i valai i harena mona, e Parao i vakavora hateka ria. Pali i uka ma o ratea tara maki ge tuhori ria.” \c 6 \p \v 1 Muri e BAKOVI DAGI i takia e Moses, “Ngane bara o masia a naro ga ratea ne Parao. Muholi hateka, na tuhakanga nau ga ratea ge longo ne mua mu vano. Na tuhakanga nau ga kinikuia ge tono tala mua na robo vona.” \p \v 2 \x * \xo 6:2 \xt Vuh 17:1; 28:3; 35:11; Nim 3:13-15\x*A Vure i taki tabua e Moses, “Iau kunana e BAKOVI DAGI. \v 3 Hosi a bele ne Abraham, ne Isak, ne Iakop. To lohoka vona Iau A Vure Tuhaka. Pali iau i uka ma a vakalongo tou vona a ragu ge BAKOVI DAGI to go lohoka vona. \v 4 A ta turane tou na ngava dagi, a ta muholi hateka ga habia ne tou a malala e Kenan, ra malala to made muga vona manga a mosi. \v 5 E huriki a Egipto ri vakavora hateka e huriki a Israel ri rata ria ri tangi. Ngane a longoa pali a nitangi ne ria. A luhoi tabua a ngava dagi a takia ne ria. \p \v 6 “Ngane o vakalongo e huriki a Israel vona a nitagu, ‘Iau kunana e BAKOVI DAGI. Ga korimule mua na limane huriki a Egipto na maka maregoa ri rata virihi mua vona. Na nitora dagi nau ga pelekado ria ga ratapile ria, ga korimule mua. \v 7 Ga bole mua ge mua a ngate nau, pali iau ge iau a Vure ne mua. Muri bara tuli tala mua o Egipto, a tanga ni vakavora mua vona. Na tahuna iea bara mu lohoka vona iau kunana e BAKOVI DAGI, a Vure ne mua. \v 8 Ga taparaki mua na malala a ta muholi vona ga habia ne Abraham, ne Isak, ne Iakop. Ga habia ne mua a malala iea bara mu made liu vona. Iau e BAKOVI DAGI a takia pali a ngava iea.’” \p \v 9 E Moses i vakalongo e huriki a Israel vona a ngava iea, pali ria i uka ma ri longo maia, a vuhuna ri bole a nimadihi dagi, i viliha a niluhoi ne ria. \p \v 10 Muri e BAKOVI DAGI i takia e Moses, \v 11 “O vano o takia e Parao a hariki o Egipto, ge longo ne ria e huriki a Israel ri gi vano.” \p \v 12 Pali e Moses i koli, i ta maea, “E huriki a Israel i uka ma ri longototo a ngava a taki ria vona. Pali e Parao ge longototo navai a nitagu, a vuhuna a ta korokoro.” \v 13 Ngane e BAKOVI DAGI i taki e Moses e Aron ru gu takia e Parao ge vakamariu tala o Egipto e huriki a Israel. \s1 E Huriki a Hamone Moses e Aron \p \v 14 E huriki a gare na maka kabu ne Israel ra nga, e Reuben a tabua ne Israel. E tuna bakovi i va, e Hanok, e Palu, e Herson, e Karmi. E huriki a hamone Reuben, ri mapoda tala na bakovi nga. \p \v 15 E Simion e tuna i polotara, e Iemuel, e Iamin, e Ohad, e Iakin, e Sohar, e Saul. E kinane Saul a ngatavine o Kenan. E huriki a hamone Simion ri mapoda na bakovi nga. \p \v 16 \x * \xo 6:16 \xt Gi 3:17-20; 26:57-58; 1Sto 6:16-19\x*E Levi e tuna i tolu, e Gerson, e Kohat, e Merari. E Levi i tahoka a pida i 137, muri i mate. \v 17 E Gerson i tahoka e tuna i rua, e Libni e Simei. \p \v 18 E tune Kohat i va, e Amram, e Ishar, e Hebron, e Usiel. E Kohat i tahoka a pida i 133, muri i mate. \p \v 19 E Merari e tuna i rua, e Mali e Musi. Ra bakovi nga ru mapoda tala na kabu ne Levi, ni ramai na nuverei ne rua. \p \v 20 E Amram i parangi mule e balona e Iokebet, lakea e Iokebet i poda e Aron e Moses. E Amram i tahoka a pida i 137, muri i mate. \p \v 21 E Ishar e tuna i tolu, e Kora, e Nepeg, e Sikri. \p \v 22 E Usiel e tuna i tolu, e Misael, e Elsapan, e Sitri. \p \v 23 E Aron i parangi e Eliseba e tune Aminadab, e kurabane Nason. E Eliseba i poda e Nadap, e Abihu, e Eleasar, e Itamar. \p \v 24 E Kora i tahoka e tuna ala tolu, e Asir, e Elkana, e Abiasap. Ra bakovi nga to mapoda tala na kabu ne Kora. \p \v 25 E Eleasar e tune Aron bakovi i parangi e tune Putiel ngatavine, lakea i podea e Pinias. \p Re huriki a gare nga a hamone Levi ni here ramai a kabu takutaku ne ria. \p \v 26 E BAKOVI DAGI i taki e Aron e Moses, rua kunana ru gu bole tala e huriki a Israel o Egipto. \v 27 Rua kunana ru gu takia e Parao a hariki o Egipto ge longo ne huriki a Israel ri gi vano. Rua kunana, e Aron e Moses, ru gu rata a ngava. \s1 E Aron ge Ta Polo ne Moses \p \v 28 Na tahuna e BAKOVI DAGI i ta turane Moses o Egipto \v 29 i ta maea, “Iau e BAKOVI DAGI. O vano o vakalongoa e Parao, a hariki o Egipto, na maka ngava a taki ioe vona.” \p \v 30 Pali e Moses i takia e BAKOVI DAGI, “O lohoka vona iau a ta korokoro, i navai e Parao ge longo mai iau?” \c 7 \s1 A Vure i Vakuku e Moses e Aron \p \v 1 Muri e BAKOVI DAGI i takia e Moses, “O masia, iau a rata ioe, o manga a Vure na matane Parao. E tukamu e Aron i manga a propet vomu ge habi a ngava vomu ne Parao. \v 2 O taki e Aron vona a maka ngava a taki vomu. Muri ge takia e Parao ge longo vona e huriki a Israel ri gi mariu tala na robo vona. \v 3 \x * \xo 7:3 \xt Apo 7:36\x*Pali iau ga ratea a hatene Parao ge madihi, muri ga rata a maka nivakasiri o Egipto. \v 4 E Parao i uka ma ge longototo a ngavamu, bara ratapilea e Egipto, ga pelekado ga vakamadihi e huriki a tahotanga, ga vakamariu e huriki a viri nau, re huriki a Israel. \v 5 Na tahuna ga ratapile e huriki a Egipto, bara vakamariu e huriki a Israel. E huriki a Egipto bara ri matakilaka nau, iau kunana e BAKOVI DAGI.” \p \v 6 E Moses e Aron ru ramai lobo a ngava e BAKOVI DAGI i taki. \v 7 Na tahuna ru ta turane Parao, e Moses i tahoka a pida i ravulu polotolu (80), e Aron i tahoka a pida i ravulu polotolu a polona i tolu (83). \s1 A Kodo ne Aron i Vulo a Mata \p \v 8 E BAKOVI DAGI i taki e Moses e Aron, \v 9 “Na tahuna e Parao ge taki marua, muru gu rata a nivakasiri, muru vakasiria vona iau a rudu marua. Ioe o Moses, o takia e Aron ge bolea a kodo vona, ge voro purua na malala, ge vulo a mata.” \p \v 10 Muri e Moses e Aron ru lakea ne Parao ru vakalongoa vona a ngava ne BAKOVI DAGI i taki. E Aron i voro purua a kodo vona na matane Parao, na matane huriki a bolekori, i vulo a mata. \v 11 Muri e Parao i gale palupu e huriki a bakovi na lohokanga, a bakovi na malulu o Egipto, ri toni ni ratea a maki iea na malulu ne ria. \v 12 Lakea ri voro puru a maka kodo ne ria ri vulo a mata. Pali a kodo ne Aron i todo a maka kodo ne ria. \v 13 E Parao i masia a nivakasiri, pali i gigitora, i uka ma i longo mai a nitane Moses e Aron, i manga a ngava e BAKOVI DAGI i taki. \s2 A Mugana Vuranga \s1 A Naru i Mapulo i Manga a Dara \p \v 14 Muri e BAKOVI DAGI i takia e Moses, “E Parao i gigitora hateka, i marikoi ne huriki a Israel ri gi vano. \v 15 Na hatelanga bara i lakea na naru dagi e Nail. O vano o bulo ia vonga. O bolea a kodo vomu ra i vulo a mata, o davea na gagana naru dagi. \v 16 O takia e Parao, o ta maea ‘E BAKOVI DAGI, a Vure ne huriki a Hibru, i rudu iau ga taki ioe, o longo vona e huriki a Hibru ri gi vano, ri gi kavurikea na tabeke i ngeki. Pali i valai i harena mona i uka ma o longo mai ria. \v 17 \x * \xo 7:17 \xt Kap 16:4\x*Ngane e BAKOVI DAGI i ta maea, “Ioe bara o masia a maki ga ratea, bara o lohoka vona iau kunana e BAKOVI DAGI. O masia, bara lagua na kodo nau a naru dagi e Nail, bara i vulo a dara. \v 18 Muri a maka manu na naru dagi bara ri mate, ri mavuru. E huriki a Egipto i uka ma ri gi nua.” ’” \p \v 19 E BAKOVI DAGI i takia e Moses, “O takia e Aron ge bolea a kodo vona ge toto langa na maka naru dagi, na naru kiroko, na hini ni keli kudu i tua vona a naru, na lomu, na darilomu ne Egipto, bara ri mapulo a dara. A dara bara i tabuli na hini lobo o Egipto. A naru ri kiru na tavila na buroi, ngi ranga bara i vona a dara.” \p \v 20 Lakea e Moses e Aron ru rata a maki e BAKOVI DAGI i taki rua vona. Na matane Parao, na matane huriki a bolekori vona, e Aron i bolea a kodo i lagua a naru dagi e Nail, i vulo a dara. \v 21 A maka manu ri mate ri mavuru, i uka ma ni ninu a naru. A dara i bele na tabeke lobo ne Egipto. \v 22 E huriki a bakovi na malulu o Egipto ria ranga ri rata ra naro i ratea e Aron. Lakea e Parao i gigitora, i uka ma i longototo e Moses e Aron. I tababana ni hehe, i manga a ngava e BAKOVI DAGI i taki mugea. \v 23 E Parao i hamule na ruma-hariki vona, i uka ma i mangenge vona a maki i bele. \v 24 Muri e huriki a Egipto ri keli a maka lovo na gagane Nail ri kiru, a vuhuna ri keri ni ninu na naru dagi. \v 25 A dara i kavitagu mavongea e Nail na parava i polorua muri ne BAKOVI DAGI i puloa a naru i manga a dara. \c 8 \s2 A Ruana Vuranga \s1 A Maka Bura \p \v 1 Muri e BAKOVI DAGI i takia e Moses ge lakea ne Parao ge takia, “E BAKOVI DAGI i ta maea, ‘O longo vona e huriki a viri nau ri gi valai, ri gi vasileki nau. \v 2 Ioe i uka ma go longo ne ria ri gi valai, bara rudu a maka bura ri gi ratapilea a malala vomu. \v 3 A maka bura bara ri bele, ri vakavonua e Nail. Muri bara ri pe a naru, ri dili na ruma-hariki vomu, ri dili na tabeke ni mahita na kiri vomu, na ruma ne huriki a bolekori vomu, na ruma ne huriki a viri vomu. Bara ri dili na murina kanono, na murina hini ni rata bret. \v 4 Bara ri page rike vomu, ri page rike ne huriki a viri vomu, a bolekori vomu.’” \p \v 5 Muri e BAKOVI DAGI i takia e Moses, “O takia e Aron ge toto langa a kodo vona na maka naru dagi, na naru kiroko, na naru na golu, na lomu, na darilomu. Ge rata a maka bura ri gi bele kupo hateka na robo e Egipto.” \p \v 6 Lakea e Aron i toto langa na maka naru ne Egipto a limana. Muri a maka bura ri bele ri vakavonua a robo. \v 7 E huriki a bakovi na malulu, ria ranga ri rata mavonga. Ri rata a maka bura ri pe a naru ri rike na malala ne Egipto. \p \v 8 Lakea e Parao i gale valai vona e Moses e Aron i taki rua, “Muru vasileki ne BAKOVI DAGI ge lili vuroki a maka bura na tabeke ne mia, muri bara longo vona e huriki a viri ne mua ri gi vano, ri gi habi a nihabi ne BAKOVI DAGI.” \p \v 9 Lakea e Moses i koli, i ta maea, “O vulakia tara parava ga vasileki, ga tuhori ioe turana e huriki a bolekori vomu, e huriki a viri vomu. Muri a maka bura bara ri pe a ruma ne mua, ri hamule puru ne Nail.” \p \v 10 Lakea e Parao i ta maea, “O vasileki kuduvi.” \p E Moses i koli, i ta maea, “Ga rata manga a hini o taki, bara o lohoka vona i uka tara viri ge manga e BAKOVI DAGI, a Vure ne mia. \v 11 A maka bura bara ri pe a ruma vomu, ri pe e huriki a bolekori vomu, a viri vomu, ri hamule puru na naru dagi.” \p \v 12 Muri e Moses e Aron ru pea e Parao ru vano. Lakea e Moses i vasileki ne BAKOVI DAGI ge lili vuroki a maka bura. \v 13 E BAKOVI DAGI i longo vona a nivasileki ne Moses, lakea a maka bura ri tabuli na ruma, na poridala, na hania ri mate. \v 14 E huriki ri poi a maka bura ri ru kadolu, a robo i mavuru. \v 15 Na tahuna e Parao i matai a maka bura ri mate lobo, i gigitora, i uka ma i longo mai e Moses e Aron, i manga a ngava e BAKOVI DAGI i taki. \s2 A Toluna Vuranga \s1 A Maka Namo \p \v 16 Muri e BAKOVI DAGI i takia e Moses, “O takia e Aron ge toto talea a kodo vona ge lagu a habulo na malala, ge mapulo ge ria a namo, ri gi bebe viliha na robo e Egipto. \v 17 Lakea ru rata mavonga. E Aron i toto tala a kodo, i lagu a habulo na malala. A habulo lobo na robo e Egipto, ri mapulo ri manga a namo, ri kani e huriki a bakovi, a maka livoa. \v 18 Pali e huriki a bakovi na malulu ri toni ni vakabele a namo, ri keri. A maka namo ri ratapile e huriki a bakovi, a maka livoa. \v 19 \x * \xo 8:19 \xt Luk 11:20\x*Lakea e huriki a bakovi na malulu ri takia e Parao, “A Vure kunana i ratea a maki iea.” Pali e Parao i gigitora, i uka ma i longo mai a nitane Moses e Aron, i manga a ngava e BAKOVI DAGI i taki. \s2 A Vana Vuranga \s1 A Maka Lango \p \v 20 E BAKOVI DAGI i takia e Moses, “Na hatelanga pokopoko e Parao bara i puru na naru dagi. O vano o taguia, o takia, ‘E BAKOVI DAGI i ta maea: O longo vona e huriki a viri nau ri gi vano ri gi kavurike iau. \v 21 Ioe i uka ma o longo ne ria, bara rudu a maka lango, ri lakene vomu, ne huriki a bolekori vomu, ne huriki a viri vomu. A ruma ne huriki a Egipto bara i vonu vona a lango. A hini i pesi vona a ruma ranga, bara i voi vona a lango. \p \v 22 “‘Na tahuna a maka lango ri gi bele, ga matakaria a malala e Gosen, ra tabeke i made vona e huriki a viri nau. A maka lango i uka ma ge vonu vonga, bara o lohoka vona, iau e BAKOVI DAGI na malala iea. \v 23 Iau i uka ma ga ratea na viri nau a naro iea, ge manga a naro a ratea na viri vomu. Ra nivakasiri iea ge bele kuduvi.’” \v 24 Lakea e BAKOVI DAGI i rata a maka lango ri dili na ruma-hariki vona, na ruma ne huriki a bolekori, a viri vona, ri ratapilea e Egipto. \p \v 25 Muri e Parao i gale e Moses e Aron i taki rua, “Mu vano mu habi a nihabi na Vure ne mua. Mu rata kunana koea na malala iea.” \p \v 26 Pali e Moses i koli, i ta maea, “Bara mi rata mavonga, i uka ma ge kamumu. A maka nihabi mi gi habi ne BAKOVI DAGI a Vure ne mia, i uka ma ge mata kamumu na matane huriki a Egipto. Bara mi rata mavonga, bara ri tahate ne mia, ri padi mia na kedo. \v 27 Mi gi laho na parava ge tolu na tabeke i ngeki, mi gi habi a nihabi ne BAKOVI DAGI a Vure ne mia, i manga a hini i taki mia vona.” \p \v 28 Lakea e Parao i ta maea, “Ngane a longo ne mua mu gu vano, mu gu habi a nihabi ne BAKOVI DAGI a Vure ne mua na tabeke i ngeki. Pali naha ni laho basi hateka. Ngane mu vasileki ge tuhori iau.” \p \v 29 Lakea e Moses i takia, “Muri ga pe ioe, ga vasileki ne BAKOVI DAGI ge lili vuroki a maka lango. Kuduvi a maka lango bara ri ha tala na ruma-hariki vomu, na ruma ne huriki a bolekori vomu, na ruma ne huriki a viri vomu. Pali naha ni tami mia tabu, go hatekakari mia, nahea mi gi vano mi gi habi a nihabi ne BAKOVI DAGI.” \p \v 30 E Moses i pea e Parao i vano i vasileki ne BAKOVI DAGI. \v 31 Lakea e BAKOVI DAGI i rata a maki e Moses i nana vona. I lili vuroki a maka lango ne Parao, ne huriki a bolekori, ne huriki a viri vona, i uka ma ni matai tabu ranga lango. \v 32 Pali e Parao i tababana ni gigitora, i marikoi ne huriki a Israel ri gi vano. \c 9 \s2 A Limana Vuranga \s1 A Maka Bulmakau, a Sipsip Ri Mate \p \v 1 Muri e BAKOVI DAGI i takia e Moses ge lakea ne Parao ge takia, “E BAKOVI DAGI, a Vure ne huriki a Hibru, i ta maea, ‘O longo vona e huriki a viri nau ri gi vano ri gi kavurike iau. \v 2 Ioe bara o hatekakari ria, i uka ma o ngaru ria ri gi vano, o nugu tata ria, \v 3 bara rudua a gilanga dagi ge ratapile a maka bulmakau a sipsip lobo vomu, a maka hos, a donki, a kamel, turana a sipsip, a meme. \v 4 Pali a maka bulmakau a sipsip ne huriki a Israel, iau e BAKOVI DAGI, ga matakari, i uka ma ri gi mate manga ne huriki a Egipto.’” \p \v 5 E BAKOVI DAGI i vulakia a parava i ta maea, “Kuduvi ga ratea a maki iea.” \v 6 Na parava muri i rata a bulmakau a sipsip ne huriki a Egipto ri mate, pali ne huriki a Israel i uka ma ri mate. \v 7 Lakea e Parao i rudu a bakovi ri gi kasisi a maka bulmakau a sipsip ne huriki a Israel ri mate o i uka. Ri matai a bulmakau a sipsip ne ria, ri kamumu kunana. Pali e Parao i tababana ni gigitora, i uka ma i longo ne huriki a Israel ri gi vano. \s2 A Polotarana Vuranga \s1 A Maka Loto \p \v 8 Muri e BAKOVI DAGI i taki e Moses e Aron, “Muru lakea na roho ni rata a brik\f + \fr 9:8 \ft A brik ni rata na taka ni vuli turana a naru a rehi, muri ni hae a ruma vona, ra brik.\f* muru bole ranga habulo muru lakea ne Parao. Na tahuna muru luve vona, e Moses ge voro rike a habulo ge matai. \v 9 Ra habulo bara i poko viliha na tabeke lobo ne Egipto. Na tahuna a habulo i boru puru ne huriki a bakovi a ngatavine na maka hos a bulmakau, a loto bara i tuvu ne ria. Muri ri mapoka, ri vakabele a ngarava dagi.” \p \v 10 \x * \xo 9:10 \xt Kap 16:2\x*Muri ru bole a habulo, ru vano ru pesi na matane Parao, lakea e Moses i voro rike a habulo. A habulo i vakabele a loto, muri ri mapoka, ri vakabele a ngarava dagi ne huriki a bakovi, a ngatavine, a hos, a bulmakau. \v 11 E huriki a bakovi na malulu i uka ma ri bele ne Moses, a vuhuna i tuvu ne ria a loto turane huriki lobo o Egipto. \v 12 Pali e BAKOVI DAGI i ratea e Parao i gigitora, i uka ma i longo mai e Moses e Aron, i manga a ngava i taki muga e Moses vona. \s2 A Poloruana Vuranga \s1 A Vala-Kedo \p \v 13 Muri e BAKOVI DAGI i takia e Moses ge lakea ne Parao na hatelanga pokopoko ge taguia ge takia, “E BAKOVI DAGI a Vure ne huriki a Hibru i ta maea, ‘O longo vona e huriki a viri nau, ri gi vano, ri gi kavurike iau. \v 14 Ge uka, ga rudua a vuranga dagi ge ratapile ioe turana e huriki a bolekori, e huriki a viri vomu. Muri bara mu lohoka vona, i uka tara viri na malala ge manga iau. \v 15 Iau a tabukoi kunana ga ratapile e huriki a viri vomu, ga ratapile ria na vuranga, bara ri lobo liu na malala. \v 16 \x * \xo 9:16 \xt Rom 9:17\x*Pali iau a matataro mua i uka ma mu bole a vuranga ma, ga vakasiri mua vona a nitora dagi nau, lakea e huriki bara ri vakarere a ragu na tabeke lobo na malala. \v 17 Pali ioe o hehe hateka, o marikoi vona e huriki a viri nau ri gi vano. \v 18 Ngane o longo, kuduvi na tahuna maea ga rudu vilia a vala-kedo. Ra vala-kedo maea i uka ma i boru hosi koea o Egipto, i tubu na tahuna e Egipto ni rata rike karaba, i valai i harena mona. \v 19 Ngane o vakuku e huriki ri gi vakaha dili na roho a maka bulmakau turana a maki lobo ri mahuri ri laho polovavo, a vuhuna e huriki a bakovi, a maka hos, a bulmakau i uka ma ri gi dili na roho, a vala-kedo bara i boru langa ne ria, i rabalaki ria.’” \p \v 20 E huriki a bolekori ranga ne Parao ri mangenge vona a nitane BAKOVI DAGI, ri vakaha dili na roho e huriki a vora, a maka hos a bulmakau. \v 21 Pali i ranga e huriki i uka ma ri mangenge vona a nitane BAKOVI DAGI, ri longotaro a nitana, ri mata taro e huriki a vora, a maka hos a bulmakau ri laho polovavo. \p \v 22 Muri e BAKOVI DAGI i takia e Moses, “O toto rike na hunu a limamu, ge boru puru a vala-kedo na tabeke lobo ne Egipto, ge ratapile e huriki a bakovi, a hos, a bulmakau, a maki ni kani na hania.” \v 23 Na tahuna e Moses i toto rike na hunu a kodo vona, e BAKOVI DAGI i rudu vilia a vala-kedo, i kururu, i maravila i puru na malala. Muri a vala-kedo i boru langa na tabeke lobo ne Egipto. \v 24 \x * \xo 9:24 \xt Kap 8:7; 16:21\x*A vala-kedo i boru hateka. A hini i kururu i maravila ni matai, ni longo na tabeke lobo ne Egipto. Ra vala-kedo iea i hale hateka. Hosi e huriki a Egipto i uka ma ri matai a vala-kedo ge boru maea. \v 25 A vala-kedo i ratapile e huriki a bakovi a ngatavine, turana a maka hos a bulmakau, a maki i tabuli polovavo na tabeke lobo ne Egipto. Ra vala-kedo, i ratapile a maki ni varo na hania, a maka kai ni kani a kanena. \v 26 Pali na robo e Gosen, ra tabeke i made vona e huriki a Israel, a vala-kedo i uka ma i boru vonga. \p \v 27 Muri e Parao i talo rike a ngava ne Moses e Aron ru gu valai vona. Na tahuna ru bele, e Parao i taki rua, “Iau a rata a naro hale pali. E BAKOVI DAGI i rata a naro kamumu, pali iau turane huriki a viri nau mi rata a naro hale. \v 28 A ngaru marua muru gu vasileki ne BAKOVI DAGI ge vakalobo a vala-kedo, a hini kururu. Muri bara longo ne mua mu vano malaviriri kunana.” \p \v 29 Lakea e Moses i koli, i ta maea, “Na tahuna ga pagitala na tanga dagi ga toto rike a limagu, ga vasileki ne Bakovi Dagi, a vila, a hini kururu bara ru lobo. A vala-kedo i uka ma ge boru tabu. Muri bara o lohoka vona ra malala iea ne vone Bakovi Dagi. \v 30 Pali iau a lohoka vona, ioe turane huriki a bolekori vomu i uka ma mu mangenge ne BAKOVI DAGI a Vure.” \p \v 31 Na tahuna iea a maka kai kiroko ni rata hotu na kuline ria ri lubu, a maka rais ri moro i ratapile a vala-kedo. \v 32 Pali a maka kanena vit kunana i uka ma ri hale, a vuhuna a maka vit i uka ma ri lua ma. \p \v 33 Muri e Moses i pea a tanga dagi i pagitala. Na tahuna i toto rike a limana i vasileki ne BAKOVI DAGI, a vila, a hini kururu ru lobo. A vala-kedo tara i lobo ni boru. \v 34 Na tahuna e Parao i uka ma i longo a hini ge kururu ge maravila, ge matai a vala-kedo ge boru, i rata a naro hale tabu turane huriki a bolekori, ri gigitora, ri koi ne huriki a Israel ri gi vano. \v 35 Muholi hateka, e Parao i gigitora hateka, i uka ma i longo ne huriki a Israel ri gi vano, i manga a ngava e BAKOVI DAGI i taki polo ne Moses. \c 10 \s2 A Polotoluna Vuranga \s1 A Maka Koa \p \v 1 E BAKOVI DAGI i takia e Moses, “O vano o masia e Parao. Iau a ratea i gigitora, e huriki a bolekori vona ri gigitora, ga rata a maka nivakasiri na kurukurune ria. \v 2 Muri ma bara o tuverei polo ne huriki e tumu, e tubumu, a maka nivakasiri a rata virihi e huriki a Egipto vona. Lakea mua lobo bara mu lohoka vona, iau kunana e BAKOVI DAGI.” \p \v 3 Lakea e Moses e Aron ru lakea ne Parao ru takia, “E BAKOVI DAGI a Vure ne mia e huriki a Hibru i ta maea, ‘I balaka riva go longotaro a ngavagu, go marikoi ni longo mai iau? O taki e huriki a viri nau, ri gi vano ri gi kavurike iau. \v 4 Ioe go marikoi ne ria ri gi vano, kuduvi ga rudu a maka koa ri gi valai ri gi vonu vona a robo vomu. \v 5 Bara ri bebe lae vona a robo vomu, ri kavitagua a malala. A maki ni kani, a kai i uka ma i ratapile a vala-kedo, a maka koa bara ri ratapile ria ri vakalobo liu. \v 6 Bara ri vonu na ruma-hariki vomu, ri vonu na ruma ne huriki a bolekori a viri lobo vomu o Egipto. Hosi na tahuna ne huriki a gare ne mua, i valai i harena mona, a maka koa maea i uka ma ni matai.’” Muri e Moses i ngalakapulo, i pea e Parao i pagitala. \p \v 7 E huriki a bolekori ri takia e Parao, “I balaka riva a hini go longotaro a bakovi nga? Ngane ru habi a maregoa ne hita. O longo ne ria ri gi vano ri gi kavurikea e BAKOVI DAGI, a Vure ne ria. Ra ioe, i uka ma o masia e Egipto i hale liu pali?” \p \v 8 Muri e Moses e Aron ni tuli hamule ne Parao, i taki rua, “Mu vano mu vasileki ne BAKOVI DAGI, a Vure ne mua. Pali mu taki iau ngane, e rei ge vano?” \p \v 9 Lakea e Moses i koli, i ta maea, “Mia lobo mi gi vano turane huriki a gare, a bakovi, a ngatavine, e tune mia, a maka bulmakau, a sipsip, a meme, a vuhuna bara mi rata a nivasileki dagi ne BAKOVI DAGI.” \p \v 10 Lakea e Parao i ta maea, “I uka liu! A marikoi vona e huriki a ngatavine, a koma ri gi laho turane mua. I padi iau a mana pali, bara mu rata a naro hale ne mia. \v 11 Iau a marikoi! E huriki a bakovi kunana ri gi vano ri gi vasileki ne BAKOVI DAGI.” E Parao i ta lobo, muri e huriki a bolekori vona ri tono tala e Moses e Aron. \p \v 12 Muri e BAKOVI DAGI i takia e Moses, “O toto tala a limamu, o toto langa na robo e Egipto ge valai a maka koa, ri gi kani a maki ri tababana.” \v 13 Lakea e Moses i toto tala a kodo vona, lakea e BAKOVI DAGI i ratea a vilu i ngalu valai na nirikena haro na parava i taku, a rodo i taku. Na hatelanga a maka koa ri bele. \v 14 \x * \xo 10:14 \xt Kap 9:2-3\x*Ri valai ri toka na tabeke lobo ne Egipto, ri ratapile a maki. Ra maka koa ri kupo hateka. E huriki a Egipto i uka ma ri matai hosi a maka koa ge kupo hateka maea, muri i uka ma ri gi matai tabu. \v 15 Ri kavitagua a malala i katoki. Ri kani a maka varili, a pagana kai, a kanena kai i ratapile kaleva a vala-kedo. I uka liu tara maki ge goma ni gi matai tabu na robo e Egipto. \p \v 16 E Parao i malaviriri kunana i talo rike a ngava ne Moses e Aron ru gu valai vona. Lakea i taki rua i ta maea, “Iau a rata a naro hale ne BAKOVI DAGI, a Vure ne mua. A rata a naro hale ne mua. \v 17 A ngaru marua muru gu puga vuroki tabua a naro hale nau. Muru vasileki ne BAKOVI DAGI ne mua, muru takia ge rata vurokia a maki na matenga ri ratapile a robo nau.” \p \v 18 Ru pea e Parao, muri e Moses i vano i vasileki ne BAKOVI DAGI. \v 19 Lakea e BAKOVI DAGI i puloa a vilu dagi i rudua i pori valai na nirolona haro. I kave lakea na Dari Vururu a maka koa, i uka ma ni matai tabu o Egipto. \v 20 Pali e BAKOVI DAGI i ratea e Parao i gigitora, i uka ma i longo ne huriki a Israel ri gi vano. \s2 A Polovana Vuranga \s1 A Uvo \p \v 21 Muri e BAKOVI DAGI i takia e Moses, “O toto rike na hunu a limamu, ge bele a uvo ge kavitagua e Egipto. Ra uvo iea ni hataki.” \v 22 \x * \xo 10:22 \xt Sng 105:28; Kap 16:10\x*Lakea e Moses i toto rikea na hunu a limana, i bele a uvo vatubi, i kavitagua e Egipto na parava i tolu. \v 23 E huriki a Egipto ri keri ni matai mule ria, ri made kunana na ruma. Pali a tabeke i made vona e huriki a Israel i uka ma i bele vona a uvo vatubi. \p \v 24 Muri e Parao i galea e Moses i takia, “Mu vano ngane mu vasileki ne BAKOVI DAGI ne mua. E huriki a ngatavine a koma, ria ranga, ri gi vano turane mua. Pali a maka bulmakau, a sipsip, a meme ge tabuli.” \p \v 25 Pali e Moses i koli, i ta maea, “I uka ma ge mavonga. A maki ngi ranga mi gi bole, bara mi habi ne BAKOVI DAGI, a Vure ne mia. \v 26 Mi gi bole lobo a maka sipsip a meme, bara mi vulaki ranga ge a nihabi ne BAKOVI DAGI a Vure. Pali mi gi vano taro, mi gi bele na murina nivasileki, mi gi pelekado a sipsip a bulmakau ge a nihabi ne BAKOVI DAGI.” \p \v 27 Pali e BAKOVI DAGI i ratea e Parao i gigitora, i uka ma i longo ne ria ri gi vano. \v 28 Lakea e Parao i takia e Moses, “Muru hataroa a tanga iea! Naha ni hamule valai! Marua muru pesi na matagu tabu, bara muru mate!” \p \v 29 E Moses i koli, i ta maea, “I manga a hini o taki, i uka ma miri gi valai tabu miri gi matai ioe.” \c 11 \s2 A Harena Vuranga \s1 E huriki a Tabua Ri Mate \p \v 1 E BAKOVI DAGI i takia e Moses, “Ga habi tabua ne Parao turane huriki a Egipto tara vuranga. Muri bara i longo ne mua mu vano. Na tahuna i longo ne mua mu vano, bara i turahari mua, i lili tala mua. \v 2 O taki e huriki a Israel ri gi lakea ne huriki a Egipto ri made tabukoi ne ria, ri gi nongi ne ria a mahala na gol a silva.” \v 3 E BAKOVI DAGI i rata e huriki a Egipto ri togo e huriki a Israel. Pali na matane huriki a bolekori ne Parao turane huriki a Egipto, ri masia e Moses ia a bakovi dagi hateka. \p \v 4 Lakea e Moses i takia e Parao, “E BAKOVI DAGI i ta maea, ‘Na kururodo ga laho lobo na robo e Egipto. \v 5 E huriki a tabua bakovi o Egipto ri gi mate. Ga tubu na tabua bakovi vomu, ra viri ge bole a murimu, ge matakari o Egipto, ge harena na tabua ne huriki a vora ngatavine ri leho ni vila a vit ni rata a bret. A tabua na maka bulmakau a sipsip, ngi ranga ri gi mate. \v 6 A halohoa dagi bara ni longo na tabeke lobo ne Egipto. Ra runga maea i uka ma ni longo hosi, i uka ma ni gi longo tabu muri ma. \v 7 Pali iau i uka ma ga ratea tara maki hale ge bele ne huriki a Israel o na sipsip a bulmakau ne ria.’ Muri bara o matakilaka vona ra naro e BAKOVI DAGI i ratea ne huriki a Egipto, i uka ma ge ratea ne huriki a Israel. \v 8 E huriki a bolekori vomu bara ri valai, ri lolu na matagu ri ta maea, o vano ngane! Ioe turane huriki a viri vomu, mu vano malaviriri! Ra vuranga nga ge bele taro, muri iau ga pea e Egipto.” E Moses i madihi hateka a hatena, i pea e Parao, i pagitala. \p \v 9 Muri e BAKOVI DAGI i takia e Moses, “E Parao i uka ma ge longo mai ioe, ga rata tabu ranga nivakasiri na robo e Egipto.” \v 10 A maka nivakasiri nga, e Moses e Aron ru rata na matane Parao. Pali e BAKOVI DAGI i ratea i gigitora, i uka ma i ngaru e huriki a Israel ri gi vano. \c 12 \s1 A Nipagepolo \p \v 1 \x * \xo 12:1 \xt Levi 23:5; Gi 9:1-5; 28:16; Vin 16:1-2\x*Na tahuna e Moses e Aron ru tababana o Egipto, e BAKOVI DAGI i taki rua, \v 2 “Ra keva iea, a mugana keva na pida. \v 3 O taki e huriki a Israel, na ravuluna parava na keva iea, a bakovi takutaku ge lavea tara tuna sipsip ge kania a kabu vona. \v 4 A kabu kiroko, i uka ma i kara ge kani kiria a tuna sipsip, ge takia tara kabu i made tabukoi ge valai ge kani turana. E huriki a bakovi, a ngatavine, a koma ri gi vaveru kamumu a bobona, ri gi kani. \v 5 Mu vulaki a sipsip a toga o a meme a toga gavutuvutu, a pida vona ge taku, pali naha ni lave a viri i tahoka a gilanga. \v 6 A maka sipsip a bulmakau ni gi matakari kamumu ge harena na parava ge ravulu a polona i va na keva iea. Na malunga liu, e huriki a Israel ri gi rabalaki a maka tuna sipsip. \v 7 A darana sipsip ni gi bole, ni gi kalu varago a dahana mataruma, a tabeke polomeli na mataruma. \v 8 Na rodo iea mu gutu na kanono a maka tuna sipsip turana a lahia lahaha, mu kani kinika na bret i uka is. \v 9 Naha ni hoda a bobona sipsip a bulmakau, naha ni nono na ulo. Mu gutu kunana na kanono a mapana, a vahana, a mahalana. \v 10 Naha ni ru ranga bobona sipsip a bulmakau ge palala taho a hini. A bobona mu kani kaleva, mu gutu ge vuro lobo liu. \v 11 Na tahuna mu kani, mu rea tata a varakia ne mua, mu rodo a vahapolo, mu nugu a kodo na nilaho. Mu kani malaviriri, a vuhuna ra kinani iea ne vona ni luhoi a parava iau e Bakovi Dagi a pagepolo mua, i uka ma a ratapile mua. \p \v 12 “Na rodo iea ga lakea na tabeke lobo ne Egipto, ga rabalaki e huriki a tabua bakovi, a tabua toga na sipsip, a bulmakau. Iau kunana e BAKOVI DAGI, bara ratapile a maka vure ne huriki a Egipto. \v 13 Ra dara mu kalu na mataruma ne mua ge tabuli ga kilakila ne mua. Na tahuna a matai a dara mu kalu na mataruma, bara pagepolo a ruma ne mua. Ra vuranga iea i uka ma ge padoi mua na tahuna a ratapile e huriki a Egipto.” \s1 A Parava Dagi na Bret i Uka Is \p \v 14 \x * \xo 12:14 \xt Nim 23:15; 34:18; Levi 23:6-8; Gi 28:17-25; Vin 16:3-8\x*Muri a Vure i ta maea, “Mu luhoi vaka­roroa ra parava iea na maka nivakasiri a rata ne mua. Na pida lobo e huriki a hamone mua, ria ranga, bara ri luhoi mulea a parava iea. Ra parava iea, a parava ne BAKOVI DAGI. \v 15 Na parava ge polorua mu kani a bret i uka ma ni vuli turana is. Na mugana parava mu vuroki a is i tabuli na ruma ne mua. E rei a viri i kani a bret i tahoka a is na parava nga, ni gi lili tala na kabu ne Israel. \v 16 Na mugana parava, na poloruana parava mu vapopo palupu mu vasileki. Naha ni leho vona a parava i rua nga, mu kisi puru kunana a kinani ge kani e huriki. \p \v 17 “Na pida lobo mu luhoia ra Parava Dagi na Bret i Uka Is, a vuhuna a vakamariu tala mua o Egipto na parava iea. \v 18 Na mugana keva mu kani a bret i uka is. Mu vakatubu na malunga na parava na keva i ravulu a polona i va, ge harena na malunga na parava na keva i ravulu rua a polona i taku. \v 19 Na parava ge polorua nahea a is ge tabuli na ruma mua. A viri i kani a bret i tahoka is, mu lili talea na kabu ne Israel. A mosi tara mu rata mavongea. \v 20 Na tahuna mu made na hini vai, na parava iea, naha ni kani a bret i tahoka a is.” \s1 E Huriki a Israel Ri Kani Palupu \p \v 21 E Moses i gale palupu e huriki a gare ne Israel i taki ria, “Mu hamule mu vulaki a tuna sipsip na kabu takutaku, mu rabalaki ne vona a Habu na Nipagepolo. \v 22 Mu guru dili na tavila a dara. Mu putu a rahana kai a hisop, mu lutu na dara i tabuli na tavila, mu kalu varago a dahana mataruma, a hini polomeli na mataruma. Mu made pololilo na ruma ge harena na hatelanga. \v 23 \x * \xo 12:23 \xt Hib 11:28\x*E BAKOVI DAGI bara i lakea na tabeke lobo ne Egipto ge rabalaki e huriki a koma bakovi, a tabua. Na tahuna i matai a dara na mataruma ne mua, bara i pagepolo. I uka ma ge rudua a agelo vona ge dili na ruma ge ratapile mua. \p \v 24 “Mu longo kamumu! Ra nita nga ge tabuli vakaroro turane mua, turane huriki a hamone mua. \v 25 Na tahuna mu dili vona a malala e BAKOVI DAGI i ta muholi vona ge habia ne mua, mu ratea a habu iea, mu luhoi mulea a parava iea. \v 26 Na tahuna e huriki e tune mua ri gi nana, ‘I navai a vuhuna ra habu iea?’ \v 27 Mu koli mu ta maea, ‘Si ratea a Habu na Nipagepolo iea, si habi a nihabi ne Bakovi Dagi, a vuhuna si luhoi mulea a parava i pagepolo a ruma ne hita, i rabalaki e huriki a koma bakovi, a tabua, ne Egipto.’” Muri ri lolu puru ri kavurikea a Vure. \v 28 E huriki a Israel ri rata lobo a maki e BAKOVI DAGI i taki e Moses e Aron ru gu rata. \s1 E Huriki a Tabua Bakovi Ri Mate \p \v 29 \x * \xo 12:29 \xt Nim 4:22,23\x*Na kururodo e BAKOVI DAGI i rabalaki e huriki a tabua bakovi ne Egipto. I vakatubu na tabua ne Parao i harena na tabua ne huriki a vorakato. A tabua a toga na maka bulmakau a sipsip, ngi ranga i rabalaki. \v 30 Na rodo iea kunana, e Parao turane huriki a bolekori vona, e huriki a Egipto, ri hadongo ri matai e huriki a tabua bakovi ri mate. Na tabeke lobo ne Egipto e huriki lobo ri rata runga, a vuhuna a ruma takutaku i tahoka a matenga. \s1 E Huriki a Israel Ri Mariu \p \v 31 Na rodo iea kunana, e Parao i gale e Moses e Aron i taki rua, “Muru vano malaviriri turane huriki a Israel, mu pe mule e huriki a viri nau. Mu vano mu kavurikea e BAKOVI DAGI, i manga a ngava mu taki iau vona. \v 32 Mu bole a maka sipsip, a meme, a bulmakau mu vano. Iau tara mu vasileki na Vure ge rata kamumu iau.” \p \v 33 E huriki a Egipto ri turahari e huriki a Israel ri gi vano, ri ta maea, “Mu vano malaviriri, ma ge uka, mia lobo mi gi mate.” \v 34 Lakea e huriki a Israel ri bole a bret i uka ma ni vuli turana is, ri ru na tavila ri kavitagu na kala, ri kaloho, ri vano. \v 35 \x * \xo 12:35 \xt Nim 3:21-22\x*Ri nongi ne huriki a Egipto a maka varakia, a maki ni rata na gol a silva, i ramaia a nitane Moses i taki ria vona. \v 36 E BAKOVI DAGI i rata e huriki a Egipto ri habi tavula a maka mahala ne ria. Na naro iea kunana e huriki a Israel ri bole lobo a mahala ne Egipto. \p \v 37 E huriki a Israel ri malaga o Rameses ri lakea o Sukot. E huriki ri mariu ri ala 600,000, a ngatavine a koma i uka ma ni gi. \v 38 E huriki i uka ma ria a Israel ranga ri dili turane ria ri vano turana a maka sipsip a bulmakau ne ria. \v 39 Na tahuna ri gutu a bret ri gi bole turane ria, i uka ma ri vuli turana is, a vuhuna e huriki a Egipto ri turahari ria, i uka ma ri kisi kamumu a kinani. \p \v 40 \x * \xo 12:40 \xt Vuh 15:13; Gal 3:17\x*E huriki a Israel ri made na pida i 430 na robo e Egipto. \v 41 Muri na pida i 430, na parava iea kunana, e huriki a tara ne BAKOVI DAGI ri pe a robo e Egipto, ri mariu tala. \v 42 Na rodo iea kunana e BAKOVI DAGI i matakari kamumu e huriki a Israel, i bole tala ria o Egipto ri vano. Na pida lobo e huriki a hamone ria ri gi luhoi mulea ra rodo iea, ri gi kavurikea e BAKOVI DAGI. \s1 A Vinara na Nipagepolo \p \v 43 E BAKOVI DAGI i taki e Moses e Aron, “A vinara na Habu na Nipagepolo i maea, ‘E huriki a mosi nahea ri gi kani na habu. \v 44 A vorakato ni kona i kara ge kani na habu, na tahuna ni pala pali a kulina. \v 45 A viri i made popote turane mua, a viri i leho ni gi kona, nahea ge kani na habu.’ \p \v 46 \x * \xo 12:46 \xt Gi 9:12; Ion 19:36\x*“E huriki ri kani a tuna sipsip ri gi kani palupu kunana na ruma ni gutu a kinani vona. Naha ni bole tala ranga bobona. Naha ni raputu ranga tuhana. \v 47 E huriki a Israel ri gi rata palupua a habu iea. \p \v 48 “A bakovi basi i made turane mua i ngaru ni dili na Habu Nipagepolo ne BAKOVI DAGI, ni gi pala taro a kulina. Muri bara i manga a tahotanga, i dili na habu. A viri i uka ma ni pala a kulina, nahea ge kani na habu. \v 49 A vinara i taku kunana ge ramai e huriki a tahotanga e huriki a mosi ra ri made turane mua.” \p \v 50 E huriki a Israel ri ramai kunanea a vinara e BAKOVI DAGI i taki e Moses e Aron vona. \v 51 Na parava iea kunana e BAKOVI DAGI i vakamariu tala o Egipto e huriki a Israel. \c 13 \s1 A Tabua Ni Gi Habi ne Bakovi Dagi \p \v 1 E BAKOVI DAGI i takia e Moses, \v 2 \x * \xo 13:2 \xt Gi 3:13; Luk 2:23\x*“E huriki a Israel ri gi habi lobo nau e huriki a tabua bakovi, turana a tabua toga na maka sipsip a bulmakau.” \p \v 3 Muri e Moses i taki e huriki, “Na pida lobo mu luhoi mule vakaroroa a parava iea, naha ni kani a bret i vona is. Ra parava iea e BAKOVI DAGI i tuli tala mua o Egipto, a tanga na nivakavora. Na nitora vona kunana i vakamariu tala mua. \v 4 Mona na keva e Abib mu malaga koea. Ra keva iea a mugana keva na pida. \v 5 E BAKOVI DAGI i ta tora pali ge habia ne mua a malala ne huriki a Kenan, a Hiti, a Amor, a Hivi, a Iebus. Ra malala iea i kamumu, i vona a maki ni kani. Na tahuna e BAKOVI DAGI ge taparaki lakea mua vona a malala iea, mu ratea a habu iea, na keva iea, na pida lobo. \p \v 6 “Mu kani a bret i uka is na parava ge polorua. Na poloruana parava mu rata a habu ne BAKOVI DAGI. \v 7 Na maka parava nga, e huriki ri gi kani kunana a bret i uka is. Nahea tara maki ge tahoka a is ni gi matai ge tabuli tabukoi o ge tabuli na tabeke ne mua. \v 8 Na tahuna a habu iea ge bele, mu vakalongo e huriki e tune mua mu ta maea, ‘A habu iea si ratea, si luhoi mulea a tahuna e BAKOVI DAGI i vakamariu tala mia o Egipto mi valai.’ \v 9 Ra habu iea i manga a kilakila na limane mua, na dumene mua. Bara i rata mua mu luhoi, mu vata vona a vinara ne BAKOVI DAGI, a vuhuna na nitora dagi vona i vakamariu tala hita o Egipto. \v 10 Na pida lobo mu ratea a habu iea na parava iea. \p \v 11 “Na tahuna e BAKOVI DAGI ge taparaki mua na malala e Kenan i habia ne mua, ra i ta muholi vona hosi ne huriki a gare ne mua, \v 12 \x * \xo 13:12 \xt Nim 34:19-20; Luk 2:23\x*mu habi vona e huriki e tune mua a tabua bakovi, a tabua toga na sipsip a bulmakau. \v 13 Na tahuna mu ngaru ni konamulea tara tuna tabua na donki a toga, mu kuloia vona tara tuna sipsip. Ge uka, mu horia a lohona donki. Pali e huriki a tabua bakovi ne mua mu kona mule. \p \v 14 “Muri ma, e huriki e tune mua bara ri nana, ‘I navai a vuhuna a naro iea?’ Mu koli mu ta maea, ‘E huriki a Egipto ri vakavora hateka mia na robo ne ria, pali e BAKOVI DAGI, na nitora dagi vona, i tuli tala mia mi valai. \v 15 Na tahuna e Parao i hehe i uka ma i ngaru mia mi gi vano, e BAKOVI DAGI i rabalaki e huriki a tabua bakovi, a maka tabua na sipsip a bulmakau, a toga ne huriki a Egipto. Ngane si luhoi mulea a naro i ratea ne mia, si habi e huriki a tabua bakovi turana a maka tabua toga na sipsip a bulmakau ne BAKOVI DAGI. Na naro iea kunana mi korimule e huriki e tune mia a tabua bakovi. \v 16 Si ratea a naro iea si gi luhoi tabua e BAKOVI DAGI i bole tala mia o Egipto i vakamariu valai mia koea na nitora vona. Ra nita iea i manga a kilakila ni topi na limane hita na dumene hita.’” \s1 A Bubu, a Kanono i Muga ne Huriki a Israel \p \v 17 Na tahuna e Parao i longo vona e huriki a Israel ri gi vano, a Vure i uka ma i vakasiri ria vona a dala kapo tabukoi na dari i sike na robo e Palestina. I rata mavonga a vuhuna i luhoi maea, “Ma ri gi vakorokoro e huriki a kabu ranga, ri gi vaubi turane ria, bara ri mangenge, ri hamule tabu o Egipto.” \v 18 Lakea a Vure i bole ria, ri laho halui a tabeke i ngeki, ri vano ri bele na Dari Vururu. Na tahuna ri mariu tala o Egipto, ri bole a maki na vabinga ri vano. \p \v 19 \x * \xo 13:19 \xt Vuh 50:25; Ios 24:32\x*E Moses i bole a tuhane Iosep i vano turana, a vuhuna hosi e Iosep i taki e huriki a Israel i ta maea, “Muholi hateka, muri ma na tahuna a Vure ge vakamariu tala mua o Egipto, mu bole a tuhagu mu vano turana.” \p \v 20 Muri ri malaga tala na tanga e Sukot ri vano ri bele na tanga e Etam na harena tabeke i ngeki. \v 21 Na haro e BAKOVI DAGI i made pololilo na bubu, i muga ria i vakasiri ria na dala. Na rodo i made pololilo na kanono, i muga ria ge habi a nipara. \v 22 Na haro a bubu i muga ria, na rodo a kanono i muga ria. \c 14 \s1 E Huriki a Israel Ri Lahopolo a Dari Vururu \p \v 1 Muri e BAKOVI DAGI i takia e Moses, \v 2 “O taki e huriki a Israel ri gi hamule, ri gi rata a mada tabukoi na tanga e Pihahirot. Ra tanga iea i pesi na kurukuruna tanga e Migdol, a Dari Vururu, tabukoi na tanga e Balsepon. \v 3 E Parao bara i luhoi e huriki a Israel ri ruru na tabeke i ngeki, i uka hini ri gi lakea vona. \v 4 Iau ga ratea e Parao ge madihi a hatena ge lili ria. Pali iau bara ratapilea turana a tara na vabinga vona, ga vakadagia a ragu na maki a ratea vona. Muri e huriki a Egipto bara ri lohoka vona, iau kunana e BAKOVI DAGI.” E huriki a Israel ri longototoa a nitane Bakovi Dagi, ri hamule. \p \v 5 Na tahuna e Parao ni vakalongo ne huriki a Israel ri ha, e Parao turane huriki a bolekori vona ri pulo a niluhoi ne ria, ri deke, ri ta maea, “I navai si matataro e huriki a Israel ri vano? Ngane i uka viri ge leho ne hita.” \v 6 Lakea e Parao i bolea a karis vona, i gale palupu a tara na vabinga vona. \v 7 I vulaki a maka vagana karis i 600 ne Egipto, turane huriki ri vakanunu ria. \v 8 E BAKOVI DAGI i ratea e Parao a hariki o Egipto i gigitora, i nunu muri ne huriki a Israel, i matakana ria. Pali e huriki a Israel ri lohoka vona pali, ri mulangi, ri vivi ri vano. \v 9 A tara na vabinga ne Egipto turana a maka hos a karis, ri nunu muri ne huriki a Israel. Ri pakarau ria na tahuna ri malo na dahana Dari Vururu, tabukoi na tanga e Pihahirot e Balsepon. \p \v 10 Na tahuna e Parao turana a tara na vabinga vona ri valai tabukoi, e huriki a Israel ri matai ria, ri mangenge hateka, ri galea e BAKOVI DAGI ge tuhori ria. \v 11 Lakea ri tahatea e Moses, “I navai o tuli valai mia koea na tabeke i ngeki? O luhoi e huriki a Egipto ri uka a hini ri gi tanu e huriki ri mate vona, o bole valai mia koea na tabeke i ngeki mi gi mate? I kamumu hateka mi gi made o Egipto mi gi mate vonga. \v 12 Na tahuna si tababana o Egipto, mi taki ioe nahea si gi ha, si gi made vonga ge hita a vorakato ne ria. Ngane i hale hateka si gi mate tavula koea na tabeke i ngeki.” \p \v 13 Lakea e Moses i taki ria, “Naha ni mangenge. Mu hatenono, bara mu matai a maki e BAKOVI DAGI ge rata ge korimule mua. E huriki a Egipto mu matai mona, muri i uka ma mu gu matai tabu ria. \v 14 E BAKOVI DAGI bara i vaubi ni tuhori mua. Pali mua i uka ma mu gu ratea tara maki, bara mu matanono kunana.” \p \v 15 Muri e BAKOVI DAGI i takia e Moses, “I navai o tangi valai nau? O taki e huriki a Israel ri gi malaga ri gi laho. \v 16 O toto rikea a kodo vomu o toto langa na dari, ge vakalipida na tabeke ge rua, ge lahopolo na mahasi e huriki. \v 17 Iau ga rata e huriki a Egipto ge madihi a hatene ria, ri gi valili ne mua a Israel. Muri ga ratapilea e Parao turana a tara na vabinga vona ra ri rike na karis a hos. A maki ga ratea bara vakadagi a ragu vona. \v 18 Ga ratapilea e Parao, muri e huriki a Egipto bara ri matakilaka nau, iau kunana e BAKOVI DAGI.” \p \v 19 Muri a agelo na Vure ra i muga a tara na vabinga ne Israel, i pe a hini muga i lukumuri na bitone ria. A bubu tara i pe a hini muga i pesi muri. \v 20 Na rodo malaku, a bubu i pesi mavonga na kurukuruna tara ne Israel, a tara ne Egipto. Ra bubu i ratea a tabeke i pesi vona e huriki a Egipto i uvo hateka, pali a tabeke i pesi vona e huriki a Israel i palala. Lakea e huriki a Egipto i uka ma ri lakea tabukoi ne huriki a Israel. \p \v 21 Muri e Moses i toto langa na dari a limana. Na rodo e BAKOVI DAGI i ratea a vilu dagi i pori valai na nirikena haro, i tugu mulea a dari i vakalipida na tete i rua. \v 22 \x * \xo 14:22 \xt 1Ko 10:1-2; Hib 11:29\x*Lakea e huriki a Israel ri laho polo na tabeke i mahasi na kurukuruna. A dari i pesi manga a nure na kanene ria, na maurine ria. \p \v 23 E huriki a Egipto ri nunu muri ne ria, turane huriki ri rike na hos a karis, ri dili na kurukuruna dari. \v 24 Na malabeonga e BAKOVI DAGI i made na bubu a kanono, i matapuru na tara na vabinga ne Egipto i vakaviliha a niluhoi ne ria, ri varoru. \v 25 I rata a maka parere na karis i koro vona a kokota, ri keri ni nunu. Lakea ri ta maea, “Si hamule! E BAKOVI DAGI i tuhori e huriki a Israel ri vaubi ne hita. Si ha malaviriri, si pe mule ria.” \p \v 26 Muri e BAKOVI DAGI i takia e Moses, “O toto langa na dari a limamu ge hamule mai a murina a dari, ge kavitagu e huriki a Egipto turana a maka karis a hos ne ria.” \v 27 Lakea e Moses i toto langa na dari a limana. Na hatelanga a dari i hamule mai a murina. E huriki a Egipto ri toni ni ha, pali ri keri, lakea e BAKOVI DAGI i vakapasiri ria, ri mate. \v 28 A dari i hamule mai a murina i kavitagu e huriki a tara na vabinga ne Parao, turana a maka karis a hos ne ria, ra ri nunu muri ne huriki a Israel, i uka tara viri ge mahuri. \v 29 Pali e huriki a Israel ri laho polo na hini i mahasi, ri bele na tabeke tara. A dari i pesi manga a nure na kanene ria, a maurine ria. \p \v 30 Na parava iea kunana e BAKOVI DAGI i korimule e huriki a Israel na limane huriki a Egipto. E huriki a Israel ri matai a maka podane huriki a Egipto ri vatabulihi na lavu na Dari Vururu. \v 31 Na tahuna e huriki a Israel ri masia a nitora dagi ne BAKOVI DAGI i rata virihi e huriki a Egipto vona, ri mangenge ne BAKOVI DAGI ri longototoa turana a vora vona e Moses. \c 15 \s1 A Linge ne Moses, e Miriam \p \v 1 \x * \xo 15:1 \xt Kap 15:3\x*Muri e Moses turane huriki a Israel ri kaloloa a linge, ri kavurikea e BAKOVI DAGI: \q1 “Si gi kaloloa a linge ge longoa e BAKOVI DAGI, \q2 a vuhuna a nitora vona i dagi hateka. \q1 I voro puru na dari a hos turane huriki ri rike ne ria. \q1 \v 2 \x * \xo 15:2 \xt Sng 118:14; Ais 12:2\x*E BAKOVI DAGI i vakatora mia, i rata mia mi kalolo. \q2 I korimule mia. \q1 Ia a Vure ne mia si gi kavurikea, \q2 ia a Vure ne tamane mia \q2 si gi kavurikea a rana. \q1 \v 3 E BAKOVI DAGI i gao hateka na vabinga; \q2 a rana e BAKOVI DAGI. \q1 \v 4 I taribubu a maka karis, \q2 a tara na vabinga ne Parao. \q1 E huriki a vagana ubu ne Parao \q2 ri pasiri na Dari Vururu. \q1 \v 5 A bokona dari i rere tagu ria; \q2 ri pasiri na utu manga a kedo. \q1 \v 6 “BAKOVI DAGI, a limamu a kanemu i gao hateka, \q2 i ratapile e huriki a pile. \q1 \v 7 Na nitora dagi vomu \q2 o ratapile e huriki ri marikoi ioe. \q1 A rongova vomu i gutu manga a kanono; \q2 i gutu e huriki i manga a kanono i rungani a lulu. \q1 \v 8 A bangomu i manga a vilu dagi, \q2 i ratea a dari i rere, i vakalipopo, \q1 i gatuka, i pesi manga a nure. \q1 \v 9 “A pile i bibi i ta maea, \q2 ‘Ga valili, ga nugutata ria. \q1 Ga bole ga veru a maka mahala ne ria; \q2 a maki a ngaru ni bole bara bole kunana. \q1 Ga lalu talea a bainat nau ga rabalaki ria.’ \q1 \v 10 Pali ioe o bango tala balaka taku kunana, \q2 a dari i kavitagu ria. \q1 Ri pasiri puru na lilodari manga a kedo. \q1 \v 11 “BAKOVI DAGI, i uka tara vure ge manga ioe. \q2 Ioe a hariki dagi, o malamala hateka, \q2 a nitora vomu i dagi hateka. \q2 A bagetua vomu i kamumu hateka. \q2 O rata a maka nivakasiri, \q2 e huriki ri turutu, ri mangenge. \q1 \v 12 O toto tala a limamu a kanemu, \q2 lakea a malala i mapuka, i todo ria. \q1 \v 13 “O dodo mia, o kori mia \q2 o vakasiri mia na dala. \q1 Na nitora vomu o rupolo mia \q2 na tanga kamumu vomu. \q1 \v 14 E huriki bara ri longoa a velengana maki i bele, \q2 ri mangenge hateka. \q1 E huriki a Palestina ranga ri mangenge. \q1 \v 15 Nimariu E huriki a matakari o Idom ri mangenge hateka, \q2 e huriki a ubu na tara o Moab i vakulu a tagane ria, \q2 a nitora ne huriki a Kenan i lobo tavula. \q1 \v 16 Nimariu Ri masia a nitora dagi vomu, \q2 ri mangenge, ri keri ni ratea tara maki. \q1 Ri pesi tavula kunana manga a kedo, \q2 i harena ne huriki a viri vomu ri vano. \q1 BAKOVI DAGI, ioe kunana o bole tala mia o Egipto, \q2 ngane mi laho malimali. \q1 \v 17 Nimariu O taparaki valai mia koea, \q2 mi gi made kamumu na lolo vomu, \q1 na tabeke o hae a roho vomu vona. \q1 \v 18 Nimariu BAKOVI DAGI, a nimatakari vomu i tabuli vakaroro.” \p \v 19 A Dari Vururu i mahasi, lakea e huriki a Israel ri laho polo. Muri e BAKOVI DAGI i ratea a dari i hamule mai a murina, i kavitagu a tara na vabinga ne Parao, turana a maka karis a hos ne ria. \v 20 Muri e Miriam, a propet ngatavine, e kurabane Aron, i bolea a kude i kalolo i raulo turane huriki a ngatavine. \v 21 E Miriam i kaloloa a linge iea, \q1 “Si gi kalolo lakea ne BAKOVI DAGI a linge, \q1 a vuhuna i mulangi na vabinga dagi. \q2 I voro puru na dari a maka hos turana e huriki ri rike ne ria.” \s1 A Naru Nami Hurari \p \v 22 Muri e Moses i muga ne huriki a Israel ri pea a Dari Vururu, ri laho na parava i tolu lakea na tabeke i ngeki ne Sur, i uka ma ri masia tara naru. \v 23 Na tahuna ri bele na tanga e Mara,\f + \fr 15:23 \ft E Mara na nita Hibru i manga e ‘nami hurari.’\f* i uka ma ri nua a naru vona, a vuhuna i nami hurari. \v 24 Lakea e huriki ri tahatea e Moses, “A ra mi gi nua ngane?” \v 25 Muri e Moses i vasileki ne BAKOVI DAGI, lakea e BAKOVI DAGI i vakasiria vona tara rahana kai. I bolea a rahana kai i voro puru na naru, i nami kamumu a naru. \p Na tanga iea e BAKOVI DAGI i habia ne huriki a Israel tara vinara ge toni ria vona ri gi ramaia o ge uka. \v 26 I taki ria, “Mu longo kamumu a nitagu. Iau e BAKOVI DAGI a Vure ne mua. A vakamahuri mua na gilanga. Mu longototo iau, mu rata a naro ge kamumu, mu ramai a maka vinara, a nitovo nau, i uka ma ga ratapile mua na maka gilanga, i manga a hini a rata ne huriki a Egipto.” \p \v 27 Muri e huriki a Israel ri vano ri bele o Elim. Ra tanga iea i tahoka a naru i ravulu a polona i rua, a kai a det\f + \fr 15:27 \ft A kai a det i mata manga a niuniu (Wel Pam).\f* i ravulu polorua (70). Lakea ri hae vonga a kape ne ria tabukoi na naru. \c 16 \s1 A Mana, a Kadirovo \p \v 1 A keva i rua, a parava i ravulu a polona i lima i polo na tahuna ri pea pali e Egipto, ngane e huriki a Israel ri pea e Elim. Ri vano ri bele na tabeke i ngeki ne Sin, na koropalane Elim e Sinai. \v 2 Na tahuna ri made na tabeke i ngeki, ri deke ne Moses e Aron. \v 3 Ri ta maea, “I kamumu hateka mi gi mate na limane BAKOVI DAGI o Egipto! Na tahuna mi made vonga mi kani a kinani legelege, mi maru. Pali marua muru tamitala valai mia koea, muru ngaru mia lobo mi gi mate na vitoloa na tabeke i ngeki.” \p \v 4 \x * \xo 16:4 \xt Ion 6:31\x*Muri e BAKOVI DAGI i takia e Moses, “Iau ga vakaboru valai na hunu a bret. Mu bole, mu kani. Na parava takutaku e huriki ri gi vano ri gi leba. Ga toni ria vona a naro iea, ri gi longototo a nitagu, o ge uka. \v 5 Na polotarana parava ri gi leba ne vona a parava ge rua.” \p \v 6 Lakea e Moses e Aron ru gale palupu e huriki a Israel ru ta maea, “Na malunga bara mu lohoka vona e BAKOVI DAGI, ra i bole tala mua o Egipto, \v 7 bara mu masia a nipara vona na hatelanga, a vuhuna mu deke hateka vona. Ra maria, maria a bakovi tavula, pali i navai mu deke valai ne maria?” \v 8 E Moses i ta tabu i ta maea, “Na malunga e BAKOVI DAGI ge habi a kania ne mua, na hatelanga ge habi a bret ne mua, a vuhuna i longoa pali a nideke ne mua. Ra maria, maria e rei muholi? Ra mua, i uka ma mu deke ne maria, mu deke ne BAKOVI DAGI.” \p \v 9 Muri e Moses i takia e Aron, “O taki e huriki ri gi valai tabukoi ne BAKOVI DAGI, a vuhuna i longoa pali a nideke ne ria.” \v 10 Na tahuna e Aron i ta, e huriki a Israel ri mata lokovonga na tabeke i ngeki ri masia a nipara ne BAKOVI DAGI i parai a bubu. \p \v 11 Lakea e BAKOVI DAGI i takia e Moses, \v 12 “A longoa pali a nideke ne huriki a Israel. O vano o taki ria, na malunga bara ri kani a kania, na hatelanga bara ri kani a bret. Muri bara ri lohoka vona, iau kunana e BAKOVI DAGI, a Vure ne ria.” \p \v 13 Na malunga a maka kadirovo ri bebe valai ri toka viliha na mada. Na hatelanga a simuru i vakamea a dahana mada. \v 14 Na tahuna a simuru i malaharere, a maka maki i keakea ri tabuli viliha na tabeke i ngeki. \v 15 \x * \xo 16:15 \xt 1Ko 10:3\x*Na tahuna e huriki a Israel ri matai a maki nga, ri vanana, “A ra maki nga?” \p Lakea e Moses i taki ria, “Ra maki nga a bret, e BAKOVI DAGI i habi mu gu kani. \v 16 E BAKOVI DAGI i vakuku maea, ‘A bakovi ge tahoni na ningaru vona a bret ge kani a kabu vona, a ulo kiroko na bret ge taku ne vona a viri ala taku, ge vakanakana e huriki ri made na kape vona.’” \p \v 17 E huriki a Israel ri rata manga a hini i taki. Ri bole kupo hateka ranga, ri bole popote ranga. \v 18 \x * \xo 16:18 \xt 2Ko 8:15\x*Pali muri ri veru kamumu a bret. E huriki ri poi i kupo, ri kani, pali i uka kalavana ge tabuli mule. E huriki ri poi i popote, ri kani, ri maru. E huriki lobo ri poi, i kara ria. \p \v 19 Muri e Moses i taki ria, “Naha ni ru mule ranga bret mu gu kani kuduvi.” \p \v 20 Pali e huriki ranga i uka ma ri longo mai a nitane Moses, lakea ri ru here ranga bret ne vona a hini kuduvi. Na hatelanga, a maka bret ri mavuru, i pidi ne ria a mata kiroko. Lakea e Moses i tahate ria. \p \v 21 Na hatelanga lobo e huriki ri bole a bret na ningaru ne ria. A bakovi i taku i tahoni vona a bret na ulo kiroko i taku. Na tahuna a haro i hera a maka bret, ri malaharere tavula. \p \v 22 Na polotarana parava ri bole kadolu a bret ne vona a parava i rua. A bakovi i taku i tahoni na ulo kiroko i rua a bret vona. E huriki a matakari ne Israel ri vakalongo e Moses vona a maki ri rata. \v 23 \x * \xo 16:23 \xt Nim 20:8-11\x*Muri e Moses i taki ria, “Kuduvi, a Parava Nimalo, ni gamai ne BAKOVI DAGI. A maki ni kani mu ngaru ni gutu o nono, mu gutu mu nono ngane. A maki ni kani ranga ri tababana, ngi ranga mu ru ne vona a hini kuduvi.” \p \v 24 Ri ramai a nitane Moses, ri gutu a maki ni kani, ri ru kamumu ranga ne vona a parava muri. Ra maki ni kani nga i uka ma ri mavuru, ge pidi ne ria a mata kiroko. \v 25 Na parava muri e Moses i taki ria, “Mu kani a maki mu kani kaleva ravi. Mona a Parava Nimalo ne BAKOVI DAGI, i uka ma mu gu matavisi na malala ranga bret. \v 26 Na parava i polotara mu bole a bret, pali na poloruana parava, a Parava Nimalo, a bret i uka ma ge boru valai na hunu. \p \v 27 Pali ranga e huriki ri vano ta ri gi bole a bret, pali i uka ma ri matavisi. \v 28 Lakea e BAKOVI DAGI i takia e Moses, “Balaka riva mu marikoi ni longo a nitagu, mu gu ramai a vinara nau? \v 29 Mu longo kamumu, iau e BAKOVI DAGI a habia ne mua a Parava Nimalo. A rata mavonga, a vuhuna na polotarana parava a habi a maki ni kani ne vona a parava i rua. Na poloruana parava mua lobo mu gu made na kape ne mua. Nahea tara viri ge laho viliha.” \v 30 Lakea e huriki ri malo vona a poloruana parava. \p \v 31 \x * \xo 16:31 \xt Gi 11:7-8\x*E huriki a Israel ri galea a bret iea a mana. Ra maki iea i keakea i manga a kanena kai tara. I nami manga a bisket ni kani turana a ame. \v 32 Muri e Moses i taki ria, “E BAKOVI DAGI i taki mua mu gu bolea a ulo kiroko, mu gu tahoni a mana vona, ge tabuli ni gi vakatungu e huriki a hamone mua vona. Muri ma, bara ri masia a bret e Bakovi Dagi i habia ne mua, na tahuna i vakamariu tala mua o Egipto, i tuli valai mua koea.” \p \v 33 \x * \xo 16:33 \xt Hib 9:4\x*Muri e Moses i takia e Aron, “O bolea tara ulo kiroko o tahoni vona a mana. O ru na ngalane BAKOVI DAGI, muri ma e huriki a hamone hita bara ri masia.” \v 34 Lakea e Aron i bolea a ulo kiroko i tahoni ranga mana, i ru tabukoia na tava ni ru a vinara na Vure vona. I ramaia a ngava e BAKOVI DAGI i takia e Moses vona. \v 35 \x * \xo 16:35 \xt Ios 5:12\x*E huriki a Israel ri kani kunana a mana na pida i ravulu va, i harena na tahuna ri bele na nagi na malala kamumu e Kenan. \p \v 36 (Na tahuna iea ri tahoka a ulo ni matai a mavana maki vona. I tara i manga a ulo kiroko. I tara i manga a ulo kiroko i ravulu ni ru vapopo.) \c 17 \s1 A Naru i Tua Tala na Kedo \p \v 1 E huriki a Israel ri ramai a nitane BAKOVI DAGI, ri pea a tabeke i ngeki e Sin. Na tahuna e Bakovi Dagi i taki ria ri gi vano, bara ri malaga ri vano. Ri vano ri bele na tanga e Repidim, ri rata a mada, pali ra tanga iea i uka naru. \v 2 Lakea ri tahatea e Moses ri ta maea, “O matakanea ngane a naru mi gi nua!” \p E Moses i koli, i ta maea, “I navai mu tahate iau? Mu ngaru ni toni a nitora ne BAKOVI DAGI?” \p \v 3 Pali e huriki ri mate na marohua, ri deke lakea ne Moses, ri ta maea, “Ge ra o tuli tala mia o Egipto? O ngaru mi gi mate turane huriki e tune mia, a sipsip a bulmakau ne mia?” \p \v 4 Muri e Moses i vasileki ne BAKOVI DAGI i ta maea, “A ra ga rata virihi ria vona e huriki nga? Ri tahate hateka, ri ngaru ni padimate iau na kedo.” \p \v 5 Lakea e BAKOVI DAGI i takia e Moses, “O laho muga o taki e huriki a gare ne Israel ri gi laho turamu. O bolea a kodo, ra o lagu e Nail vona, o vano. \v 6 Iau ga pesi langa na kedo na lolo e Horeb, ga dava mua vonga. Na tahuna o valai tabukoi, o bolea a kodo vomu o ubia a kedo dagi, ge bele a naru ge ninu e huriki a viri vomu.” E huriki a gare ri masia e Moses, i ubia a kedo dagi i bele a naru. \p \v 7 Ri galea a hini nga e Masa\f + \fr 17:7 \ft E Masa i manga a nitoni.\f* e Meriba, \f + \fr 17:7 \ft E Meriba i manga a nideke.\f* a vuhuna e huriki a Israel ri tahate, ri ta maea, “E BAKOVI DAGI i made turane hita, o i uka?” Na naro iea kunana ri ngaru ni tonia e BAKOVI DAGI. \s1 E Huriki a Israel Ri Vaubi Turane Huriki a Amalek \p \v 8 Muri e huriki a Amalek ri valai ri vaubi turane huriki a Israel o Repidim. \v 9 Lakea e Moses i takia e Iosua, i ta maea, “O vulaki ranga bakovi ne hita. Kuduvi mu vano mu vaubi turane huriki a Amalek. Iau ga pesi langa na lolo, ga nugua a kodo na Vure.” \p \v 10 Lakea e Iosua i bole ranga bakovi, ri vano ri vaubi turane huriki a Amalek. E Moses turana e Aron e Hur to sike na lolo. \v 11 Na tahuna e Moses i toto rike a limana, e huriki a Israel ri vaubi kinigao. Pali na tahuna i totopuru a limana e huriki a Amalek ri vaubi kinigao. \v 12 Muri e Moses i malulu a limana, i uka ma i toto rike tabu. Lakea e Aron e Hur ru vakamade rikea na kedo. I pesi na dahana koea tara, i pesi na dahana lake tara, ru nugu rike a limana, i harena na haro i rolo. \v 13 Lakea e Iosua turane huriki a tara vona ri rangi, ri ratapile e huriki a tara ne Amalek. \p \v 14 \x * \xo 17:14 \xt Vin 25:17-19; 1Sam 15:2-9\x*Muri e BAKOVI DAGI i takia e Moses, “O herea na puhu a ngava iea ge luhoia e huriki, e Iosua tara ge longoa a ngava. A ngava i maea: iau ga vakalobo liu e huriki a Amalek, i uka ma ni gi luhoi mule tabu.” \p \v 15 E BAKOVI DAGI i ta lobo, lakea e Moses i ratea tara dede i galea, “E BAKOVI DAGI ia a Nivakasiri nau.” \p \v 16 Lakea e Moses i ta maea, “E huriki a Amalek ri gege a nitora ne Bakovi Dagi. I mavonga e BAKOVI DAGI bara i vaubi turane huriki a hamone ria vakaroro.” \c 18 \s1 E Ietro i Gosia e Moses \p \v 1 Ngane e Ietro, a prister o Midian, e lahuane Moses, i longo a nuverei na maki a Vure i rata ne Moses turane huriki a Israel, na tahuna e BAKOVI DAGI i vakamariu tala ria o Egipto. \v 2 \x * \xo 18:2 \xt Nim 2:21-22\x*Na parava tara, i valai i gosia e Moses. Na tahuna i lakea pali, e Moses i rudua e girihina e Sipora i lakea ne tamana. Ngane e Ietro i talo mulea e Sipora, \v 3 \x * \xo 18:3 \xt Apo 7:29\x*turane tune Moses ala rua bakovi. A tabua a rane Gersom. Muga e Moses i ta maea, “Iau a mosi, a valai a made na robo basi.” \v 4 A koma bakovi tara a rana e Elieser. Muga e Moses i ta maea, “A Vure ne tata mai i tuhori iau, i korimule iau na limane Parao.” \p \v 5 E Ietro turane Sipora, e tune Moses ala rua ri lakea na tabeke i ngeki tabukoi na lolo na Vure, ra tabeke e Moses i rata a mada i made muga vona. \v 6 E Ietro i talo rike a ngava ne Moses i ta maea, “Iau e Ietro e lahuamu. Ngane a valai turane girihimu, e tumu bakovi ala rua. \p \v 7 Na tahuna e Moses i longoa a ngava iea i vano i tagui e Ietro na dala. E Moses i lolu puru na ngalane Ietro, i ngurua a garena. Ru vatagui lobo, muri ru dili na kape. \v 8 Lakea e Moses i vakalongo e Ietro vona a maki lobo e BAKOVI DAGI i rata ne huriki a Egipto, i tuhori e huriki a Israel. I vakalongo e Ietro vona a maka maregoa i bele ne ria na dala, na naro e BAKOVI DAGI i tuhori i matakari ria. \p \v 9 E Ietro i vivi na tahuna i longo a maka nuverei ne BAKOVI DAGI i rata, i korimule e huriki a Israel na limane huriki a Egipto. \v 10 Lakea i ta maea, “Ni gi kavurike a rane BAKOVI DAGI, i korimule mua na limane huriki a Egipto, na limane Parao. \v 11 Ngane a lohoka vona e BAKOVI DAGI i rangi a vure lobo, a vuhuna i matakari mua na tahuna e huriki a Egipto ri vakavora hateka mua.” \v 12 Ru tuverei lobo, lakea e Ietro i bole a maka nihabi gutu-vuro turana a nihabi ranga, i habi na Vure. Muri e Aron turane huriki a gare ne Israel ri valai ri kani a bret turane Ietro na matana Vure. \s1 A Bakovi Ge Pelekado a Maregoa \r (Vinara 1:9-18) \p \v 13 Na parava muri e Moses i made i talangaki a maka maregoa ne huriki a Israel. E huriki ri ngaru ni masia ri pesi haluia na hatelanga i harena na malunga. \v 14 E Ietro i matai a maki e Moses i rata ge tuhori e huriki, lakea i takia, “Ioe o rata hateka a leho ni tuhori e huriki. I navai ioe kunana o ratea a leho iea, na tahuna ri valai ri pesi halui ioe na hatelanga i harena na malunga?” \p \v 15 Lakea e Moses i koli, i ta maea, “Ri ngaru ni lohoka na maki a Vure i ngaru ri gi rata, lakea ri valai nau. \v 16 Na tahuna a bakovi ala rua ru tahoka a rongova na maki tara, bara ru valai nau, a pelekado rua, a vakalobo a rongova ne rua. Muri bara tovo rua na maka vinara na Vure.” \p \v 17 Lakea e Ietro i takia, “Ioe i uka ma o lohoka ni ratena a leho iea. \v 18 Ra leho iea i mava hateka vomu. Ioe kikeri i uka ma o kara ni ratena. Bara i vakamalulu a tuhamu. \v 19 O longo valai, ga taki ioe vona tara naro go ratea vona a leho vomu. Ioe o ramaia, a Vure bara i turamu. I kamumu hateka go vakalongo a nitana Vure ne huriki. A maka leho ranga, o habi ne ria. \v 20 Pali ioe, o tovo ria na maka vinara lobo na Vure. O taki ria vona a vinara ri gi ramai, a leho ri gi rata. \v 21 O vulaki a bakovi maratarata ri lohoka, ri ta muholi, ri ngaru a Vure, ge ria a bolekori. Ri gi matakari e huriki ge ala 1,000, ge ala 100, ge ala 10. \v 22 Re huriki nga, ge ria a bakovi ni pelekado a ngava. Ria kunana ri gi pelekado a maregoa kiroko. Pali a maka maregoa dagi ri gi taparaki valai vomu, o pelekado. Na naro iea kunana bara ri tuhori ioe, i uka ma go marego hateka. \v 23 O ramaia a ngava a taki ioe vona, a vuhuna a Vure kunana i ngaru ioe go ratea. Ioe bara o ramai a ngava nau, i uka ma ge malulu a tuhamu. Muri e huriki bara ri hamule na tanga ne ria ri vivi.” \p \v 24 E Moses i longo mai a ngava kamumu ne Ietro. \v 25 I vulaki e huriki a bakovi kamumu na lohokanga ne Israel, i ru ria a bolekori, ri matakari e huriki ala 1,000, ala 100, ala 10. \v 26 A leho ne ria ri longo a ngava na maregoa, ri pelekado. A maka maregoa kiroko ri pelekado. Pali a maka maregoa dagi ri bole lakea ne Moses i pelekado. \v 27 Muri e Moses i taloa e lahuana, i hamule mai a robo vona. \c 19 \s1 E Huriki a Israel Ri Bele na Lolo e Sinai \p \v 1-2 E huriki a Israel ri mariu tala o Repidim ri vano. Na mugana parava na toluna keva na tahuna ri pe e Egipto, ri bele na tabeke i ngeki ne Sinai, ri rata a mada tabukoi na lolo. \p \v 3 Muri e Moses i sike na lolo ge taguia e BAKOVI DAGI, lakea a Vure i galea, i takia, “O vakalongo e huriki a hamone Iakop, ra kabu ne Israel, vona a maka ngava nga. \v 4 Mu matai a maki a rata pali ne huriki a Egipto. A boko mua manga a loha i boko e tuna na karapana, a taparaki valai mua koea. \v 5 \x * \xo 19:5 \xt Vin 4:20; 7:6; 14:2; 26:18; Tit 2:14\x* \x * \xo 19:5 \xt 1Pe 2:9\x*Mua bara mu longo mai iau, mu ramaia a ngava dagi nau, bara vulaki mua ge mua a tara nau. A maki lobo, e huriki lobo na malala, ria ranga ne nau. \v 6 \x * \xo 19:6 \xt Kap 1:6; 5:10\x*A ngaru mua mu gu made malamala, ge mua e huriki a viri nau, mu gu rata a leho manga a prister. Ra ngava nga o vakalongo e huriki a Israel vona.” \p \v 7 E Moses i pea a lolo, i puru, i gale palupu e huriki a gare ne Israel, i taki ria vona a ngava lobo ne BAKOVI DAGI. \v 8 Ri ta palupu ri ta maea, “Mi gi rata a maki e BAKOVI DAGI i taki.” Muri e Moses i vano, i taki e BAKOVI DAGI vona a ngava ne huriki ri taki. \p \v 9 Lakea e BAKOVI DAGI i takia e Moses, “Iau ga made na bubu dagi ga valai vomu. E huriki ri gi longo iau a ta turamu, bara ri luhoi vakaroroa a nitamu i muholi.” Muri e Moses i taki e BAKOVI DAGI vona a maka ngava i taki e huriki. \p \v 10 E BAKOVI DAGI i takia e Moses, “O vano o taki e huriki, mona, kuduvi ri gi taki tala a naro hale ne ria, ri gi loi na naru a maka varakia ne ria. \v 11 Girira na toluna parava ri gi dava iau, ga puru valai na lolo e Sinai, ria lobo ri gi matai iau. \v 12 \x * \xo 19:12 \xt Hib 12:18-20\x*O ru haluia na lolo a nagi, o taki ria nahea a viri ge pagepoloa, ge sike na mapana lolo. A viri ge pagepoloa a nagi iea, bara ni rabalaki. \v 13 Pali nahea ni gi ubi na lima. Ni gi padimate na kedo o na maheto. A bakovi o a sipsip a bulmakau ge pagepoloa a nagi iea, i uka ma ge mahuri. I tahoka a parava bara mu sike valai na lolo, na tahuna mu longo a tavure i sidi.” \p \v 14 Lakea e Moses i pe a lolo, i puru i taki e huriki ri gi loi a varakia ne ria, ri gi pelekado ria, ri gi kavurikea a Vure. \v 15 Muri e Moses i taki ria, “Mu kisi puru mua, ge vakatubu mona ge harena girira. Naha ni mahita turana a ngatavine.” \p \v 16 \x * \xo 19:16 \xt Kap 4:5\x* \x * \xo 19:16 \xt Vin 4:11-12\x*Na hatelanga na toluna parava, a bubu i kururu i pelaka, i maravila lae, i kavitagua a lolo. A tavure i tangi dagi hateka. E huriki ri made na mada ri mangenge hateka. \v 17 Muri e Moses i tuli tala ria na mada, ri pesi na dahana lolo, ri taguia a Vure. \v 18 A lolo e Sinai i vuruke, a pokona kanono i kavitagua, a vuhuna e BAKOVI DAGI i puru valai turana a kanono dagi i made pololilo vona. \v 19 A nangina tavure i tangi dagi hateka. Muri e Moses i ta turana Vure. A bubu i kururu i pelaka. E Moses i longoa a Vure i ta pololilo na bubu i koli a nitana. \v 20 Muri e BAKOVI DAGI i puru na mapana lolo, i galea e Moses i valai vona. Lakea e Moses i sike na lolo. \v 21 Lakea e BAKOVI DAGI i takia, “O puru o taki tora e huriki, nahea ge ruru a vurene ria ri gi polo taroa a nagi, ri gi valai ri gi matai iau. A viri ge polotaroa a nagi iea ge matai iau, bara i mate. \v 22 E huriki a prister ra ri valai tabukoi nau, ria ranga, ri gi pelekado ria, ri gi valai tabukoi na matagu. Ge uka bara a ratapile ria.” \p \v 23 E Moses i takia e BAKOVI DAGI, “E huriki i uka ma ri gi sike valai na lolo e Sinai, a vuhuna o habi tora a ngava ne ria nahea ri gi sike valai. O taki iau ga ru halui a nagi na lolo, ga vakalongo ria vona ra tabeke ni ru halui a nagi vona o tabea pali.” \p \v 24 E BAKOVI DAGI i koli, i ta maea, “O puru o takia e Aron, ge sike valai turamu. Pali e huriki a prister, a bakovi a ngatavine nahea ri gi polotaroa a nagi, ri gi sike valai nau. E rei i longotaro a ngava bara ratapilea.” \p \v 25 Lakea e Moses i puru i vakalongo e huriki. \c 20 \s1 A Vinara na Vure i Ravulu \r (Vinara 5:1-21) \p \v 1 A Vure i taki e huriki a Israel i ta maea, \v 2 “Iau kunana e BAKOVI DAGI a Vure ne mua, a bole tala mua o Egipto, ra tanga ni vakavora mua vona. \p \v 3 “Mu ramai iau kunana, naha ni ramai a maka vure ranga. \p \v 4 \x * \xo 20:4 \xt Nim 34:17; Levi 19:4; 26:1; Vin 4:15-18; 27:15\x*“Naha ni kau na kai o na kedo a hanuna vure o a hanuna maki i tabuli polomeli na hunu, i tabuli polotano na malala, i tabuli polotano na dari. \v 5 \x * \xo 20:5 \xt Nim 34:6-7; Gi 14:18; Vin 7:9-10\x*Naha ni turume ni kavurike ria, a vuhuna iau e BAKOVI DAGI, iau a Vure ne mua, i uka ma ga matataroa tara vure ge kuloi iau. E huriki ri marikoi iau, bara ratapile e huriki a hamone ria ge harena ne tubune ria o ne tamarane ria. \v 6 E huriki ri ngaru iau, ri gi ramai a maka vinara nau, bara ngaru vakaroro ria, a ngaru a hamone ria i ravulu rangale (1,000). \p \v 7 \x * \xo 20:7 \xt Levi 19:12\x*“Naha ni kurahi tavulea a ragu, e BAKOVI DAGI, a Vure ne mua. A viri i kurahi tavulea a ragu bara i tahoka a ngava. \p \v 8 \x * \xo 20:8 \xt Nim 16:23-30; 31:12-14\x*“Mu luhoi mulea a Parava Nimalo, mu ru herea ge a parava nau kunana. \v 9 \x * \xo 20:9 \xt Nim 23:12; 31:15; 34:21; 35:2; Levi 23:3\x*Mu leho na parava i polotara, na vik i taku, \v 10 pali a poloruana parava ia a Parava Nimalo ne BAKOVI DAGI, a Vure ne mua. Ra parava iea naha ni leho, mu malo vona turane huriki e tune mua, a vora ne mua, a sipsip a bulmakau ne mua, e huriki a mosi ri made turane mua. \v 11 \x * \xo 20:11 \xt Vuh 2:1-3; Nim 31:17\x*Mu rata mavonga, a vuhuna na parava i polotara, e BAKOVI DAGI i rata rike a hunu, a malala, a dari, a maki lobo i tabuli ne tou. Pali na poloruana parava, i malo, i gamaia a Parava Nimalo, i ratea i malamala. \p \v 12 \x * \xo 20:12 \xt Vin 27:16; Mat 15:4; 19:19; Mrk 7:10; 10:19; Luk 18:20; Epe 6:2-3\x*“Mu togo e kinane mua e tamane mua, lakea bara mu made tabaka na malala e BAKOVI DAGI, a Vure ne mua i habia ne mua. \p \v 13 \x * \xo 20:13 \xt Vuh 9:6; Levi 24:17; Mat 5:21; 19:18; Mrk 10:19; Luk 18:20; Rom 13:9; Iak 2:11\x*“Naha ni rabalaki a viri. \p \v 14 \x * \xo 20:14 \xt Levi 20:10; Mat 5:27; 19:18; Mrk 10:19; Luk 18:20; Rom 13:9; Iak 2:11\x*“Naha ni rata a naro na molenga. \p \v 15 \x * \xo 20:15 \xt Levi 19:11; Mat 19:18; Mrk 10:19; Luk 18:20; Rom 13:9\x*“Naha ni panaho. \p \v 16 \x * \xo 20:16 \xt Nim 23:1; Mat 19:18; Mrk 10:19; Luk 18:20\x*“Naha ni tami a turamu na ngava. \p \v 17 \x * \xo 20:17 \xt Rom 7:7; 13:9\x*“Naha ni ngutu na ruma na viri tara o ne girihina, ne huriki a vora vona, a bulmakau a donki vona, a mahala vona.” \p \v 18 \x * \xo 20:18 \xt Hib 12:18-19\x*Na tahuna e huriki a Israel ri longoa a bubu i kururu, ri longoa a tavure i sidi, ri masia a pokona kanono i kavitagua a lolo, ri mangenge, i vakulu a tagane ria. Lakea ri karuku hamule, ri pesi basi, \v 19 ri takia e Moses, “Ioe kunana o ta turane mia mi gi longo. Pali a Vure nahea ge ta valai ne mia, ma mi gi mate.” \p \v 20 Lakea e Moses i taki ria, “Naha ni mangenge, a Vure i valai ge toni mua kunana, mu gu mangenge vona, nahea mu gu rata a naro hale.” \v 21 E huriki ri pesi basi, pali e Moses kunana i lokovonga tabukoi na hini i uvo vatubi i made vona a Vure. \s1 A Vinara na Dede \p \v 22 Muri e Bakovi Dagi i takia e Moses, “O taki e huriki a Israel e BAKOVI DAGI i ta maea, ‘Mu matai pali iau a made na hunu a ta turane mua. \v 23 Naha ni rata a maka vure na gol a silva mu gu kavurike ria. Mu kavurike iau kunana. \v 24 Mu ratea na malala a dede, mu habi vonga a maka sipsip a bulmakau, ge a nihabi gutu-vuro, ge a nihabi na nivalemu. Na tahuna mu rata mavonga mu kavurike iau, bara rata kamumu mua. \v 25 \x * \xo 20:25 \xt Vin 27:5-7; Ios 8:31\x*Na tahuna mu hae a dede, naha ni haea na kedo ni ubikeve na modona a aen, a vuhuna i uka ma ge kamumu na matagu. \v 26 Naha ni ratea a dede ge rike hateka mu gu vakapesi a nirike vona, mu gu habi a nihabi. Na tahuna mu rike vona, ma ga ni matai a tagane mua.’” \c 21 \s1 A Vinara ni Matakari a Vorakato \r (Vinara 15:12-18) \p \v 1 A Vure i takia e Moses, “O vaka­longo e huriki a Israel vona a vinara nga. \v 2 \x * \xo 21:2 \xt Levi 25:39-46\x*Na tahuna o kona a vorakato na Hibru, ge leho kunana vomu na pida ge polotara. Na poloruana pida o rudua ge hamule na tanga vona, pali nahea ge kona ioe muri ge vano. \v 3 A vorakato i uka ma i parangi na tahuna o bolea vona, ia kunana ge vano. Pali ia ge tahoka e girihina muga na tahuna o kona ia vona, ge bolea e girihina ge vano turana. \v 4 Na tahuna a matakari vona i habia na vorakato a ngatavine i parangi vona, i tahoka a koma, a ngatavine turane huriki e tuna ri gi made mule, a bakovi kunana ge vano. \v 5 Pali a vorakato iea ge marikoi ni vano, a vuhuna i ngaru hateka e girihina, e huriki e tuna, \v 6 lakea a matakari vona ge bole lakea na matana roho na Vure, ge bolea a maki i vere ge paditalea a talingana. Muri bara i leho liu vona ge harena na tahuna i mate. \p \v 7 “Na tahuna a bakovi i habia e tuna a ngatavine ni gi kona ge ia a vorakato, na poloruana pida nahea ni gi longo vona ge vano manga e huriki a vorakato bakovi. \v 8 Na tahuna a matakari ge parangi vona a ngatavine, muri i marikoi vona, e tamana ngatavine ge konamulea, a vuhuna a matakari vona i uka ma i rata a naro kamumu vona, nahea ge habia na robo basi ni gi kona. \v 9 Na tahuna a matakari i ngarua e tuna bakovi ge parangi vona a ngatavine, ge rata kamumua, ge manga a hini i rata kamumua e tuna ngatavine. \v 10 Na tahuna i parangi tabu a ngatavine tara, ge matakari kamumua ra ngatavine muga. Ge habi a maki ni kani, a varakia, ge mahita turana, manga a hini muga. \v 11 Ia i uka ma i rata a maki i tolu nga, ge longo vona a ngatavine ge vano, pali nahea ge habi na ngatavine ranga moni. \s1 A Vinara ni Pelekado a Vabinga \p \v 12 \x * \xo 21:12 \xt Levi 24:17\x*“A bakovi i ubimatea tara bakovi, ra bakovi iea ni gi rabalaki. \v 13 \x * \xo 21:13 \xt Gi 35:10-34; Vin 19:1-13; Ios 20:1-9\x*Pali ia i uka ma i luhoi ge rabalakia a bakovi iea, i ngapa vona a hini i mate, ra bakovi i rabalaki a viri ge ha lakea na tanga a ngarua ge lakea vona. \v 14 A bakovi i madihi a hatena i rabalakia a turana, muri i ha lakea na dede nau ge vakakori ia, mu bole tala ia mu rabalakia. \p \v 15 “E rei a viri i toni ni rabalaki e tamana e kinana, ni gi rabalaki. \p \v 16 \x * \xo 21:16 \xt Vin 24:7\x*“A bakovi i panahoa tara viri ge ia a vorakato vona o ge habia ni gi kona, na tahuna ni matavisi, ni gi rabalaki. \p \v 17 \x * \xo 21:17 \xt Levi 20:9; Mat 15:4; Mrk 7:10\x*“E rei a viri i harogi e tamana o e kinana, ni gi rabalaki. \p \v 18 “A bakovi i ala rua ru vatahate, lakea a viri tara i padia na kedo o ubia a turana, i uka ma i mate, i mahita kunana na kiri, \v 19 muri i bole a kodo i laho, ra bakovi i ubia i uka rarenga. Pali ge koli a moni vona ge vatovotovo turana a maka parava, i uka ma i leho vona, ge matakaria ge tavaga. \p \v 20 “A bakovi i ubi a vorakato bakovi o a vorakato ngatavine na lebo i mate liu na parava iea, a bakovi i ubia ni gi vakamadihi. \v 21 Pali bara vora iea i tavaga muri na parava i taku o i rua, naha ni vakamadihia a bakovi, a vuhuna ra vorakato iea, a vorakato vona kunana. \p \v 22 “Na tahuna e huriki ri vaubi, lakea ni ubi a ngatavine i singou, muri i podea a koma i mate, e girihina ngatavine ge vakalongoa a mari ni pelekado a maregoa, ge takia a bakovi i ubi a ngatavine ge konea. \v 23 Pali a ngatavine ge bole a vuranga dagi, mu kolia a naro i rata virihia vona. A ngatavine ge mate, a bakovi i rabalakia ni gi rabalaki. \v 24 \x * \xo 21:24 \xt Levi 24:19-20; Vin 19:21; Mat 5:38\x*Na tahuna a matana viri, a ngina viri, a limana viri, a vahana viri ni ratapile, mu koli mu rata mavongea na bakovi i vakatubua a rongova. \v 25 Na tahuna a bakovi i gutua a kuline girihina na kanono, i padia na vito i bele a ngarava, i lagua na lebo, ni gi koli ni gi rata mavonga a bakovi iea. \p \v 26 “Na tahuna a bakovi i ubia a matana vorakato i ratapilea, ge takia a vorakato ge vano, ge kolia a matana ni ubi. \v 27 Na tahuna i ubia a vorakato vona i masigo a ngina, a vorakato iea nahea ge leho tabu vona, a mapana ra ngina i masigo. \s1 A Vinara na Bulmakau \p \v 28 “Na tahuna a bulmakau i rabalaki a viri, a bulmakau ni gi padimate na kedo, nahea ni gi kani a bobona. Pali a tahona bulmakau nahea ni gi kau virihi na ngava. \v 29 Na tahuna a bulmakau i valili i rabalaki bala a viri, ni gi taki a tahona ge ru dilia na nure. Pali ia ge marikoi, lakea a bulmakau i rabalakia tabu tara viri, a bulmakau turana a tahona ni gi rabalaki. \v 30 Pali na tahuna ni gi taki ge konea a maregoa vona, ge konea, ge vakakori ia i uka ma ge mate. \v 31 A bulmakau ge rabalaki a koma, mu ramai kunanea a vinara iea. \v 32 A bulmakau ge rabalakia tara vorakato, a tahona bulmakau ge habia na tahona vorakato a moni silva i 30, muri a bulmakau ni gi padimate na kedo. \p \v 33 “Na tahuna a bakovi i talea a hinebi na lovo o i kelia a lovo dagi i uka ma i tukaria a hinebi, lakea a bulmakau o a donki i boru puru vona i mate, \v 34 a tahona lovo ge konea a tahona bulmakau, a donki ge bolea ge ne vona. \p \v 35 “Na tahuna a bulmakau na bakovi tara i rabalakia a bulmakau na bakovi tara, ra bakovi nga ru gu habia a bulmakau i mahuri ni gi kona. Muri ru gu vaveru a moni, ru gu pokea a bulmakau i mate, ru gu vaveru tabu. \v 36 Pali, bara bulmakau iea i vaubi i rabalaki bala a bulmakau ranga, a vuhuna a tahona i uka ma i ru dilia na nure, a tahona ge ngulia na tahona bulmakau i mate a bulmakau i mahuri, ge bolea a bulmakau i mate ge ne vona. \c 22 \s1 A Vinara ni Pelekado a Maregoa \p \v 1 “A bakovi i panaho a bulmakau o a sipsip, i rabalakia o i habia ni kona, ge koli mule na tahona, a bulmakau ge lima, a sipsip ge va. \v 2-4 Ia ge uka a maki ni koli mule a maki i panaho, ra matapanaho iea ni gi habi ni gi kona, ge a mapana ra maki i panaho. Na tahuna a bulmakau o a sipsip ni gi matai i tababana ni mahuri, ge koli balaka rua a maki i panaho. \p “Na tahuna a matapanaho ni matavisi i puka a ruma, i panaho a maki na rodo, ni gi rabalaki. A bakovi i rabalakia, i uka ngava. Pali a bakovi i panaho na haro ni rabalaki, a viri i rabalakia i tahoka a ngava. \p \v 5 “Na tahuna a bakovi i matataroa a bulmakau a sipsip vona i laho viliha, i dili tavula na hania na viri tara, a tahona a bulmakau a sipsip ge koli a maki i kani a bulmakau a sipsip vona. \p \v 6 “Na tahuna a bakovi i rata a kanono, muri a kanono i nono lakea na hania na bakovi tara, i nono a hania vona turana a maka vit i ru kadolu, a bakovi i vakatubu a kanono ge koli a maki i ratapile a kanono. \p \v 7 “A bakovi i habi a moni na turana ge matakari, ni panaho na ruma vona a moni. Na tahuna a matapanaho ni matavisi, a matapanaho ge koli balaka rua a moni i panaho. \v 8 Pali a bakovi ni panaho i uka ma ni matavisi, ni gi bole a tahona ruma ge lakea na mari ni pelekado a maregoa,\f + \fr 22:8 \ft O na matana Vure.\f* ge nanea, i panaho a moni o i uka. \p \v 9 “Na tahuna a bakovi ala rua ru vakau vona tara bulmakau, a donki, a sipsip, a kala, a maki i velu, ra bakovi nga ru gu lakea na mari ni pelekado a maregoa, ni gi longo a maregoa ne rua. A bakovi i kau tavula a maki ge koli balaka rua a maki i kau na turana. \p \v 10 “Na tahuna a bakovi i habia na turana a bulmakau, a sipsip o a maki tara ge matakaria, muri i mate, o ni padiha, o ni lakavu i uka ma ni matai, \v 11 ra bakovi i habi a bulmakau, a bakovi i bole a bulmakau ru gu dili na roho nau, lakea a bakovi i bole a bulmakau ge kaba na ragu ge ta maea, ‘Muholi hateka, i uka ma a ratapilea a bulmakau vona.’ A tahona bulmakau ge longo maia a nikaba na turana, nahea ge kolia a bulmakau vona i velu. \v 12 Pali a bulmakau iea ni panaho vona, ge kona lakea na tahona. \v 13 Na tahuna a livoa hateka i rabalakia tara sipsip a bulmakau, a turana ge bole ranga balena i kani kalevea a livoa hateka ge vakasiri. Lakea i uka ma ge konea a maki i rabalakia a livoa hateka. \p \v 14 “A bakovi i bolea ne turana tara bulmakau ge rata taro a leho vona, muri a bulmakau i bole a gilanga i mate, a bakovi iea ge kona lakea na tahona. \v 15 Pali a maregoa ge bele na bulmakau na tahuna a tahona ia vonga, a bakovi i bolea nahea ge konea, a vuhuna a moni i habi pali na tahuna i habikaria. \s1 A Vinara Ranga \p \v 16 \x * \xo 22:16 \xt Vin 22:28-29\x*“A bakovi i lakavua a sirula, i uka ma ni habikari ge parangi vona, ra bakovi iea ge konea a ngatavine, muri ge bolea a ngatavine iea ge girihina. \v 17 E tamana ngatavine i marikoi vona a bakovi iea ge parangi e tuna, i kamumu kunana. Pali a bakovi iea ge konea a ngatavine, ge manga a mapana sirula ni tovo. \p \v 18 \x * \xo 22:18 \xt Vin 18:10-11\x*“A ngatavine i tahoka a malulu ni gi rabalaki. \p \v 19 \x * \xo 22:19 \xt Levi 18:23; 20:15-16; Vin 27:21\x*“E rei a bakovi o a ngatavine i tari a ligo, a sipsip, o a bulmakau tara, ra bakovi o a ngatavine iea ni gi rabalaki. \p \v 20 \x * \xo 22:20 \xt Vin 17:2-7\x*“E huriki ri gi habi a nihabi nau kunana, e BAKOVI DAGI. A viri i habi a nihabi na vure ranga ni gi rabalaki. \p \v 21 \x * \xo 22:21 \xt Nim 23:9; Levi 19:33-34; Vin 24:17-18; 27:19\x*“Naha ni rata hale mu gu vakamarego e huriki a mosi, a vuhuna hosi mu made manga a mosi na robo e Egipto. \v 22 Naha ni rata hale e huriki a havuri, a duku. \v 23 Na tahuna mu rata hale ria bara ri tangi valai nau, a longo a nitangi ne ria, \v 24 mu vakarike a hategu, bara rudu valai e huriki a pile ri gi rabalaki mua. Muri e huriki a ngatavine ne mua bara ria a havuri, e huriki e tune mua bara ria a duku. \p \v 25 \x * \xo 22:25 \xt Levi 25:35-38; Vin 15:7-11; 23:19-20\x*“Na tahuna mu habi a moni na matasia tara ne huriki a viri nau, ge koli kunana a moni i bole. Naha ge habi langa tabu ranga moni. \v 26 \x * \xo 22:26 \xt Vin 24:10-13\x*Na tahuna a viri ge bole taroa tara maki vomu, ge habia vomu a varakia vona ge a kilakila na maki i bole, o habi mulea muga na haro ge rolo a varakia vona, \v 27 a vuhuna a bakovi iea i tahoka kunana a varakia i taku ge kavitagua vona na rodo. Bara o vakatokua, ge kavitagua na a ra? Na tahuna i tangi valai nau bara tuhoria, a longo maia a nitangi vona, a vuhuna iau a dodo e huriki lobo. \p \v 28 \x * \xo 22:28 \xt Apo 23:5\x*“Naha ni harogia a Vure, naha ni harogi a matakari ne mua. \p \v 29 “Naha ni vakatoku ni habi nau a vit, a vain, a oliv ri moro muga. \p E huriki a koma tabua bakovi, ngi ranga mu habi nau. \v 30 Mu habi nau tabu a tabua na bulmakau a sipsip. A tuna bulmakau a sipsip ni gi poda, ge laho turane kinana na parava ge polorua. Na polotoluna parava mu habia nau. \p \v 31 \x * \xo 22:31 \xt Levi 17:15\x*“Iau a vulaki mua a Israel ge mua a viri nau. Naha ni kani a bobona sipsip a bulmakau i rabalaki a livoa hateka na robo. Mu voro lakea na ligo ge kani. \c 23 \s1 A Vinara na Naro Kamumu \p \v 1 \x * \xo 23:1 \xt Nim 20:16; Levi 19:11-12; Vin 5:20\x*“Na tahuna mu longoa tara ngava taminga, naha ni vakalongo lae. Naha ni tuhoria a bakovi, ge tami a mari ni pelekado a maregoa na tahuna i pelekadoa a ngava vona. \v 2 Naha ni ramai e huriki ri rata a naro hale. Naha ni tuhori e huriki ri gi tami a mari ni pelekado a maregoa. \v 3 \x * \xo 23:3 \xt Levi 19:15\x*I mavonga tabu, naha ni tuhoria a matasia ge tatami na tahuna i pesi na matana mari ni pelekado a maregoa. \p \v 4 \x * \xo 23:4 \xt Vin 22:1-4\x*“Na tahuna mu matai a bulmakau, a donki na gimane mua i puka a nure i laho viliha, mu bae mulea na tahona. \v 5 Na tahuna mu matai a donki na gimane mua i kaloho a maki i boru, mu tuhoria a donki vona ge kaloho rikea a maki i boru turana. \p \v 6 \x * \xo 23:6 \xt Levi 19:15; Vin 16:19\x*“Na tahuna a matasia ge lakea na mari ni pelekado a maregoa ge longoa a ngava vona, naha ni tami virihia na ngava. \v 7 Naha ni rata a ngava taminga ni kau virihia na ngava hale a bakovi i malamala, ma ni gi rabalaki tavula. Ra bakovi i kau virihi tavula a viri na ngava, a uka ma ga pugea a naro hale vona. \v 8 Na tahuna a bakovi i luke mua na moni mu gu tuhoria na ngava, mu gu tami a mari ni pelekado a maregoa, naha ni bole a moni. Ra naro maea i vakaviliha a niluhoi na ngava na bakovi kamumu. \p \v 9 \x * \xo 23:9 \xt Nim 22:21; Levi 19:33-34; Vin 24:17-18; 27:19\x*“Naha ni rata hale e huriki a mosi ri made na tanga ne mua, a vuhuna hosi mua ranga mu made manga a mosi o Egipto. \s1 A Vinara na Parava Nimalo \p \v 10 \x * \xo 23:10 \xt Levi 25:1-7\x*“Na pida i polotara mu leho na hania mu ru kadolu a maki ni kani. \v 11 Na poloruana pida, naha ni leho na hania, a malala ge malo. Naha ni bole a maki ni kani i rike na muriki na tahuna a malala i malo. A vinara i taku kunana mu ratea na hania na viri i varo a oliv. E huriki a matasia kunana ri gi bole a maki ni kani na muriki, muri a maka livoa ri gi kani paru a maki na muriki i bole kaleva e huriki a matasia. \p \v 12 \x * \xo 23:12 \xt Nim 20:9-11; 31:15; 34:21; 35:2; Levi 23:3; Vin 5:13-14\x*“Na vik lobo mu leho na parava ge polotara, na parava polorua naha ni leho, a vuhuna a maka donki, a bulmakau, e huriki a vorakato, a mosi ri laho ri made turane mua ri gi malo, ri gi bole a nitora. \p \v 13 “Mu longo kamumu mu ramai a maka ngava a habi ne mua. Naha ni vasileki na maka vure ranga, naha ni gale a rane ria. \s1 A Parava Dagi na Habu \r (Nimariu 34:18-26; Vinara 16:1-17) \p \v 14 “A habu ge tolu ne vona ni kavurike iau, ge balaka tolu na pida lobo. \p \v 15 \x * \xo 23:15 \xt Nim 12:14-20; Levi 23:6-8; Gi 28:17-25\x*“Mu ratea a Habu na Bret i Uka Is, mu kavurike iau. Mu kani a bret i uka is na parava ge polorua i manga a ngava a taki mua vona. A habu iea mu ratea na keva e Abib, a vuhuna na keva iea kunana mu mariu tala o Egipto. Na tahuna mu valai ni kavurike iau, mua takutaku mu bole a nihabi mu habi nau. \p \v 16 \x * \xo 23:16 \xt Levi 23:15-21,39-43; Gi 28:26-31\x*“Mu rata a Habu na Nimirio na tahuna mu vakatubu ni vila kadolu a vit i moro. Na nilobona pida na keva i rara vona a maka kanena kai, mu pasi a maka kanena kai, mu malo na maka kape ne mua, mu ratea a Habu na Nivapopo. \p \v 17 “Na pida lobo mu rata a habu nga i tolu, mu kavurike iau e Bakovi Dagi a Vure. \p \v 18 “Na tahuna mu habi a nihabi nau, naha ni habi a sipsip a bulmakau turana a bret i tahoka a is. Mu gutu lobo a vina, ra mu habi nau. Naha ge tabuli ranga ge palala taho a hini na parava muri. \p \v 19 \x * \xo 23:19 \xt Nim 34:26; Vin 14:21; 26:2\x*“Mu bole a maki ni kani ri moro muga, mu bole lakea na roho e BAKOVI DAGI a Vure ne mua. Naha ni nono a tuna meme na namona ruru ne kinana. \s1 A Agelo na Vure i Vakasiri a Dala \p \v 20 “Mu longo kamumu, ga rudua a agelo nau ge muga mua, ge matakari mua na dala. Ge vano ge taparaki mua na robo a kisi purua ne mua. \v 21 Mu longototoa, mu ramaia a ngavana, a vuhuna iau a made turana. A agelo nau i uka ma ge puga a naro hale ne huriki ri longotaro a ngavana. \p \v 22 “Mua bara mu longototo a ngavana, iau bara a taga ne mua ga ratapile e huriki a pile ne mua. \p \v 23 “A agelo nau bara i muga mua, mu bele na malala ne huriki a Amor, a Hiti, a Peres, a Kenan, a Hivi, a Iebus. Muri bara vakalobo liu ria. \v 24 Naha ni lolu puru ni kavurike a maka vure ne ria. Naha ni ramai a naro na nivasileki ne ria. Mu ratapile, mu ubikeve a maka vure ne ria ni rata na kedo. \v 25 Mu kavurike iau kunana, e BAKOVI DAGI a Vure ne mua. Mu rata mavonga bara rata kamumu mua, a vakani, a vakaninu, a vakatavaga mua na gilanga. \v 26 Ga matakari e huriki a ngatavine ri singou ri gi poda kamumu. Ria lobo bara ri tahoka a koma. Ga matakari mua bara mu made tabaka na malala. \p \v 27 “Ga muga mua, ga vakamangenge, ga vakavaroru e huriki a pile ne mua, bara ri ngalakapulo ri ha. \v 28 Ga rudu muga a maka vuvu ri gi tura e huriki a Hivi, a Kenan, a Hiti, ri gi lili tala ria. \v 29 Pali iau, i uka ma ga lili tala ria na pida ge taku, a vuhuna maka livoa hateka bara ri bele kupo, ri tahona vona a robo, ri ratapile mua. \v 30 Ga lili tala gosi ria, ge harena na tahuna mu bele kupo mu bolea a malala ne ria. \p \v 31 “A harena malala ne mua ge vakatubu na Dari Vururu na tabeke ne Akaba ge vano ge harena na Dari na Kurukuruna Malala.\f + \fr 23:31 \ft A rana tara a dari ne Palestina.\f* Na tabeke mule sike ge vakatubu na naru dagi e Iupretis ge harena na tabeke i ngeki tano. Ga habi a nitora ne mua, bara mu dili vona a malala iea mu ratapile e huriki ri made vona, mu lili tala ria. \v 32 Naha ni valongo mai a ngava turane ria, naha ni ramai a vure ne ria. \v 33 Naha ni longo ne ria ri gi made na robo ne mua, ma ri gi piu rike mua, mu gu rata a naro hale nau. Mua bara mu kavurike a maka vure ne ria, bara mu matasia, mu bala maki!” \c 24 \s1 A Vinara ni Vakatora \p \v 1 Muri e BAKOVI DAGI i takia e Moses, “A ngaru ioe, e Aron, e Nadap, e Abihu turane huriki a gare ne Israel ri ala ravulu polorua, mu sike valai na lolo, mu pesi basi, mu kavurike iau. \v 2 Ioe kikeri o valai tabukoi nau. E huriki a matakari nahea ri gi valai tabukoi; e huriki a bakovi a ngatavine ria ranga nahea ri gi valai tabukoi.” \p \v 3 E Moses i vano i vakalongo e huriki na maka vinara ne BAKOVI DAGI, lakea ri ta taku ri ta maea, “Mi gi ramai a ngava lobo e BAKOVI DAGI i taki.” \v 4 Lakea e Moses i here puru na puhu a ngava lobo e BAKOVI DAGI i taki. \p Na parava muri e Moses i hadongo na hatelanga pokopoko i haea a dede na gagana lolo. I ru tabukoi na dede a kedo i ravulu a polona i rua, ga kilakila na kabu ne Israel. \v 5 Muri i rudu ranga koma tamuhane ne Israel, ri habi a nihabi gutu-vuro ne BAKOVI DAGI. Ri rabalaki a bulmakau karaba ne vona a nihabi na nivalemu turana Vure. \v 6 Muri na nihabi, e Moses i bole a darana bulmakau i guru puru na tavila ranga, i voro tamali langa na dede ranga. \v 7 Muri i bolea a Puhu na Ngava Dagi, i gi poloa ne huriki. Ri longoa ri ta maea, “Mi gi ramai kunanea a nitane BAKOVI DAGI.” \p \v 8 \x * \xo 24:8 \xt Mat 26:28; Mrk 14:24; Luk 22:20; 1Ko 11:25; Hib 9:19-20; 10:29\x*Muri e Moses i bolea a dara i tabuli na tavila i voro tamali langa ne huriki. Lakea i ta maea, “Ra dara iea i vakatorea a ngava dagi e BAKOVI DAGI i ratea ne mua na tahuna i habi a nitana ne mua.” \p \v 9 Muri e Moses, e Aron, e Nadap, e Abihu turane huriki a gare ne Israel ri ala ravulu polorua ri sike na lolo, \v 10 ri masia a Vure ne huriki a Israel. Ri masia i pesi langa na maki i mata manga a dala ni rata na kedo tara parahidi gomagoma ni gale a sapira. I gomagoma i manga a hunu. \v 11 Muholi ri masia a Vure, pali i uka ma i ratapile e huriki a gare ne Israel. Muri ri kani ri ninu vonga. \s1 E Moses i Sike na Lolo e Sinai \p \v 12 E BAKOVI DAGI i takia e Moses, “O sike valai na lolo, o pesi tabukoi nau. A here pali na kedo i rua a vinara nau. Ga habi vomu a kedo nga i rua, o tovo e huriki vona.” \v 13 Muri e Moses i longo maia a nitana, i bolea a vora vona e Iosua ru sike na lolo na Vure. \v 14 E Moses i taki e huriki a gare, “Mu dava koea miri gi sike taro na lolo, muri miri gi hamule valai. E Aron e Hur ru gu made turane mua. E rei i tahoka a maregoa, ge lakea ne rua ru gu pelekadoa.” \p \v 15 Muri e Moses i sike na lolo, a bubu i kavitagua a lolo. \v 16 A nipara na Vure i paraia a lolo. Na parava i polotara a bubu i kavitagua a lolo. Na poloruana parava e BAKOVI DAGI i ta tala na bubu, i galea e Moses. \v 17 E huriki a Israel ri masia a nipara ne BAKOVI DAGI i manga a kanono na mapana lolo. \v 18 \x * \xo 24:18 \xt Vin 9:9\x*E Moses i dili na bubu i laho sike na lolo, i made vonga na parava i ravulu va. \c 25 \s1 A Nihabi na Kape \r (Nimariu 35:4-9) \p \v 1 E BAKOVI DAGI i takia e Moses, \v 2 “O taki e huriki a Israel ri gi bole a maka nihabi ri gi habi nau. A maki ri ngaru ni habi na hatene ria o bole. \v 3 O bole ne ria a gol, a silva, a bras; \v 4 a vuna sipsip ge gomagoma, ge vururu, ge kuakua; a kala kamumu ni rata na vuna meme, \v 5 na kulina sipsip a toga ni kalu vururu; a kulina lui\f + \fr 25:5 \ft A lui ni lakavu na Dari na Kurukuruna Malala ni riri tala a kulina.\f* a bokona kai a akas; \v 6 a namona oliv ne vona a lam; a havu ranga ni vuli turana a nibiri ne vona ni gamai; a havu ranga ne vona a havu mangisipa; \v 7 a kedo oniks; a kedo parahidi ni gi kolo dili na bagetua na ngalana prister. \p \v 8 “O taki e huriki ri gi haea tara kape nau ga made turane ria. \v 9 A maka mahalana kape ge manga a hini a taki polo vomu. \s1 A Tava na Ngava Dagi \r (Nimariu 37:1-9) \p \v 10 “O taki e huriki ri gi ratea a Tava na Ngava Dagi na mavilana kai a akas. A niolana ge 110 sentimita, a nibolana ge 66 sentimita, a nipesina ge 66 sentimita. \v 11 O bole a gol kabakaba, o kavitagu a hini pololilo a hini polovavo na tava, a harena a tava ranga o kavitagu na gol. \v 12 O rata na gol a halui ge va o kolotata dili na vahana tava i va. O kolo na tabekena tava tara ge rua, na tabeke tara ge rua. \v 13 O rata o naviri na gol a tabekena kai a akas ge rua, ge a binole. \v 14 O rodo na halui ra binole nga; ge dili na tabeke koea tara, na tabeke lake tara, ne vona ni kaloho a tava. \v 15 Ra binole nga, ru gu tabuli kunana na halui. Naha ni lalu tala. \v 16 Muri ga habi vomu a tabekena kedo i rua ru tahoka a Ngava Dagi, o ru pololilo na tava. \p \v 17 \x * \xo 25:17 \xt Hib 9:5\x*“O ratea na gol kabakaba a matana tava. Ra matana tava iea a murina nidodo. A niolana ge 110 sentimita, a nibolana ge 66 sentimita. \v 18 O bole a gol kabakaba o ubi, o rata a hanuna agelo ge rua. \v 19 A agelo tara ge pesi na kanena tava, a agelo tara ge pesi na maurina tava. O rata na tabekena gol ge taku na matana tava a agelo nga. \v 20 Ra agelo nga, ru gu vangalai, ru gu pesi langa na murina nidodo. A karapane rua, ru gu vulala tala ge kavitagua a matana tava. \v 21 Ga habi vomu a tabekena kedo ge rua ru tahoka a Ngava Dagi ni here ne rua, o ru dili na tava o tukaria a matana. \v 22 Iau ga made na tabeke ni puga vuroki a naro hale, na kurukuruna a agelo nga polomeli na matana Tava na Ngava Dagi o tagui iau vonga. Ga vakalongo ioe vona a maka vinara nau, muri o habi ne huriki a Israel ri gi ramai. \s1 A Dede na Bret na Vure \r (Nimariu 37:10-16) \p \v 23 “O ratea na kai a akas a dede. A niolana ge 88 sentimita, a nibolana ge 44 sentimita, a nipesina ge 66 sentimita. \v 24 O kavitagua na gol kabakaba, o ratea a gol ge ola o ru haluia na harena. \v 25 A nigatukana gol ge 8 sentimita. A maka tabekena gol kiroko ni gi ru halui a harena dede. \v 26 O rata na gol a halui ge va, ni gi kolotata dili na vahana nimodo na dede i va. \v 27 Ra halui nga ge tabuli tabukoi na harena dede. \v 28 O kau a tabekena kai a akas ge a binole na dede. \v 29 O rata a maka pelete a tavila ne vona a havu mangisipa, a buroi a kikei ne vona ni guru dili a nihabi na naru. A maki nga mu rata na gol kabakaba. \v 30 \x * \xo 25:30 \xt Levi 24:5-8\x*Na parava vakaroro, a maka bret mu habi nau, mu ru na dede ga matai.” \s1 A Butuna Lam \r (Nimariu 37:10-16) \p \v 31 E Bakovi Dagi i takia e Moses, “O bole a gol kabakaba o ratea a butu ne vona ni ru langa a maka lam vona. A butuna lam o rata maea, O ubi na ama a gol o rata a murina ni vakapesi a lam, a lebona lam, a bako, a hanuna keke. O rata na tabekena gol ge taku. \v 32 Ra butu na lam ge tahoka a bakona ge polotara. Ge tolu na tabeke tara, ge tolu na tabeke tara. \v 33 A bakona ge taku ge tahoka a hanuna keke ge tolu, ge manga a purana kai a almon. \v 34 A butuna lam tara ge mavonga. Ge tahoka a hanuna keke ge va ge manga a purana kai a almon. \v 35 O rata a hanuna pagana keke na taruna murina lam. A keke i taku ge tabuli na taruna murina lam i rua. \v 36 O rata na tabekena gol kabakaba ge taku a bako, a maka hanuna keke. \p \v 37 “Muri o rata a lam ge polorua o ru na maka bako. O ru kamumu a lam ne ria, ri gi parai a hini pololilo na kape nau. \v 38 O bole a gol kabakaba o rata a kaira ne vona ni nugu a kanono, a pelete ne vona habulo. \v 39 O bole a gol kabakaba ge 35 kilo, o rata a butuna lam turana a maka mahalana. \v 40 \x * \xo 25:40 \xt Apo 7:44; Hib 8:5\x*Na tahuna o rata a maki nga, o ramai kamumua a naro a vakasiri ioe vona na lolo. \c 26 \s1 A Mailo na Vure \r (Nimariu 36:8-38) \p \v 1 “O kavitagua a mailo nau na kala kamumu ge ravulu. O vakabagetu na hotu gomagoma,\f + \fr 26:1 \ft Na nita Bola e gomagoma i manga e blu o grin na nita kadirovo. Na nita iea e ‘gomagoma’ i manga e blu.\f* na hotu vururu, na hotu kuakua. O rahi dili a hanuna a agelo na kala. \v 2 O rata a maka kala nga ge palupulupu; a kala i taku a niolana ge 12 mita, a nibolana ge 2 mita. \v 3 O rahi palupu a kala ge lima. A kala ge lima tabu ngi ranga o rahi palupu. \v 4 O rata ranga halui na harena kala gomagoma ne vona ni varaki palupu a kala dagi nga i rua. O kolo dili na kala dagi nga a maka halui. \v 5 O kolo dili na harena kala muga a halui ge ravulu lima, na kala tara ge ravulu lima. A maka halui nga ge tabuli vakanakana. \v 6 O rata a kinau ge ravulu lima, mu varaki palupu a kala nga, ru gu mata manga a kala ge taku. \p \v 7 “Muri o ratea tara kala dagi ge kavitagua a mailo nau. O rata a maka kala ge 11, ni rata na vuna meme. \v 8 A maka kala ge palupulupu; a kala i taku a niolana ge 13 mita, a nibolana ge 2 mita. \v 9 O rahi palupu taro ge lima, muri o rahi palupu ge polotara. O rata kamumua a polotarana kala ge kavitagua a matana kape. \v 10 O rahi dili na harena kala muga a halui ge ravulu lima, na kala tara ge ravulu lima. \p \v 11 “O rata na bras a kinau ge ravulu lima, o kolo na halui ne vona ni varaki palupu a kala nga i rua, ge manga a kala dagi i taku. \v 12 Ra hini i tavore tala, ge tavore kunana na bitona mailo nau. \v 13 A niolana kala i kavitagu a kape ge ola popote; a harena tara ge tabuli tavula ge 50 sentimita, na harena tara ge 50 sentimita. \v 14 O rata tabu a kala ge rua ge kavitagu a kape, a kulina sipsip a toga ni kalu vururu, a kulina lui ge kavitagu a hini polomeli. \p \v 15 “O rata a maka mito na mailo na Vure na kai a akas. \v 16 A niolana a maka mito ge 4 mita, a nibolana ge 66 sentimita. \v 17 A mito ge ola popote, bara ni ru dili na dupina vuhu-butu i tabuli polotano. A maka mito na mailo nau ni gi rata ge maea kunana. \v 18 Na tabeke mule puru mu rata a mito na nure ge ravulu rua, \v 19 a vuhu-butu ni rata na silva ge ravulu va, ri gi tahoka a dupi ni vakapesi a mito. A vuhu-butu ge rua ru gu tabuli polotano na mito i taku. \v 20 A nure na tabeke mule sike, ia tara o rata mavongea, o rata a mito ge ravulu rua, \v 21 a vuhu-butu ni rata na silva ge ravulu va. A vuhu-butu ge rua ru gu tabuli polotano na mito ge taku. \v 22 O rata a mito ge polotara ri gi pesi na bitona mailo nau na nirolona haro. \v 23 A mito ge rua ru gu tabuli na nimodo i rua na bitona kape. \v 24 O lapi palupu a mito ge rua na nimodona kape i rua mu vakapesi. A nimodo i rua tabu mu rata mavonga. \v 25 A bitona kape ge tahoka a mitona nure ge polotolu, a vuhu-butu ni rata na silva ge ravulu a polona i polotara. A vuhu-butu i rua ru gu tabuli polotano na mito i taku. \p \v 26 “O bole a kai a akas ge lima, o lapi tavalavala na nure na gagana mailo na Vure. \v 27 O rata ge lima na gagana mule puru, ge lima na gagana mule sike, ge lima na bitona mailo nau na gagana nirolona haro. \v 28 Ra karona nure tavalavala na kurukuruna, ge tubu na harena iea ge lobo na harena tara. \v 29 O kavitagu a maka mitona kape na gol. O ru dili ranga halui ni rata na gol, ge tangotata a maka karo ni ru tavalavala na nure. A maka karona, ngi ranga ni gi kavitagu na gol. \v 30 Muri o vakapesia a mailo na Vure, ge ramaia a ngava a taki ioe vona na lolo. \p \v 31 “O ratea tara kala o vakabagetua na hotu gomagoma, na hotu kuakua, na hotu vururu ni rata na vuna sipsip. O rahi dili vona a hanuna a agelo. \v 32 O bole a kai a akas ge va o rata a butu, o naviri na gol turana a kinau ni rata na gol, o vakapesi na vuhu-butu i va ni rata na silva. \v 33 \x * \xo 26:33 \xt Hib 6:19; 9:3-5\x*O vakatavorea a kala na maka kinau, muri o bolea a Tava na Ngava Dagi, o rua na bitona kala. Ra kala iea ge nagi mulea a Tabeke Nitaba Hateka na Tabeke Nitaba. \v 34 O rua a Tava na Ngava Dagi na Tabeke Nitaba Hateka, o tukaria a matana. Ra matana tava, a murina nidodo. \v 35 O rua a dede polovavo na Tabeke Nitaba, na tabeke mule sike na mailo na Vure; a butuna lam o vakapesia na tabeke tano. \p \v 36 “O ratea a kala dagi ge a hinebi na kape. O vakabagetua na hotu gomagoma, na hotu vururu, na hotu kuakua ni rata na vuna sipsip. \v 37 O rata na kai a akas a butu ge lima o naviri na gol. O bole a kinau ni rata na gol o kolo dili na maka butu ne vona ni vakatavore a kala. O rata na bras a vuhu-butu ge lima, ge tahoka a dupi ne vona ni vakapesi a maka butu. \c 27 \s1 A Dede na Nihabi Gutu-Vuro \r (Nimariu 38:1-7) \p \v 1 “O ratea na kai a akas a dede na nihabi gutu-vuro a nipesina ge 1 mita 30 sentimita. A harena i va ge palupulupu, ge 2 mita 20 sentimita. \v 2 O kau a tupi ge va na tabekena kai a akas iea, o ru na nimodo na dede i va, o naviria a dede na bras. \v 3 O bole ranga bras o rata a ulo ne vona a habulo, a maka nikuri, a maka tavila, a maka mego, a maka mola. \v 4 O ratea na bras a mola ge kabelabela ne vona ni tunu a kanono. O rata a halui ge va na nimodo na dede, ne vona ni rodo polo a binole. \v 5 O bolea a mola o ru pololiloa na kurukuruna hini polomeli, a hini polotano na dede. \v 6 O bole a tabekena kai a akas o kau kamumu, o naviri na bras ge a binole. \v 7 Na tahuna a dede ni kaloho, a binole ni gi rodo dili na halui nga. \v 8 O ratea a dede ge ngava lokaloka na mavilana kai, ge manga a naro a vakasiri ioe vona na lolo. \s1 A Nure na Kape \r (Nimariu 38:9-20) \p \v 9 “O rahia a kala ge ola ni gi kapi halui a mailo na kape. Na tabeke mule puru a niolana kala ge 44 mita ni gi kapi a nure vona. \v 10 O bolea a kala o vakatavorea na butu i ravulu rua ni rata na bras. Ra butu nga, o vakapesi langa na vuhu-butu i ravulu rua ni rata na bras. O rata na silva a kinau na kala, a karona nure. \v 11 O rata mavongea a nure na tabeke mule sike. A niolana kala ge 44 mita ni gi kapi a nure vona. O bolea a kala o vakatavorea na butu i ravulu rua ni rata na bras. Ra butu nga, ge pesi langa na vuhu-butu i ravulu rua ni rata na bras. \p \v 12 “Na tabeke na nirolona haro mu vakatavore vonga a kala, a niolana ge 22 mita. O vakapesi vonga a butu ge ravulu, a vuhu-butu ge ravulu ni rata na bras. \v 13 A nure na tabeke na nirikena haro na hini i vona a logo, a niolana ge 22 mita. \v 14 Na tabeke tara polovavo na logo o vakatavorea vonga a kala, a niolana ge 6 mita 60 sentimita. O vakapesi langa vonga na vuhu-butu ge tolu, a butu ge tolu. \v 15 Na tabeke tara na logo ge mavonga kunana. \p \v 16 “Na matana kape o vakatavorea tara kala kamumu a niolana ge 9 mita. O rahi dili a maka bagetua vona na maka hotu gomagoma, na hotu vururu, na hotu kuakua ni rata na vuna sipsip. O vakapesi a butu ge va na vuhu-butu ni rata na bras o vakatavorea a kala. \v 17 O rata na silva kinau, o varaki a maka butu na nure na karo ni rata na silva. O bole a bras o rata a vuhu-butu ne vona ni vakapesi a butu. \v 18 A niolana nure ge 44 mita, a nibolana ge 22 mita, a nipesina ge 2 mita 20 sentimita. O bole a kala keakea kamumu ni gi naviri vona a nure iea. O bole a bras ni gi rata a vuhu-butu ne vona ni vakapesi a butuna nure. \v 19 A maka mahalana kape ni gi rata na bras, turana a maka niroka ne vona ni tua kamumu ni vakatora a kape, a niroka na nure. \s1 A Naro ni Matakari a Lam \r (Levi 24:1-4) \p \v 20 “O taki e huriki a Israel ri gi habi a namona oliv ni gi guru dili na lam ge para vakaroro. \v 21 E Aron turane huriki e tuna bakovi, ri gi bole dili na kape a lam ne vona ni tagui iau. Ra lam iea, ni gi ru polovavo na kala i naviri mule a Tava na Ngava Dagi. Na parava lobo ri gi guru dili a namona oliv na lam ge para na roho nau, e BAKOVI DAGI, ge vakatubu na malunga ge harena na hatelanga. E huriki a Israel turane huriki a hamone ria, ri gi ramai vakaroroa a vinara iea. \c 28 \s1 A Bagetua ne Huriki a Prister \r (Nimariu 39:1-7) \p \v 1 “Na tahuna o hamule o taki e turamu e Aron turana e tuna bakovi, e Nadap, e Abihu, e Eleasar, e Itamar, ri gi valai vomu. O tuli tala ria na kurukurune huriki a Israel, o gamai ria ge ria a prister nau. \v 2 O rata a maka bagetua ni gamai ne Aron ge rodo, ge mata tebi, ge mata hateka vona. \v 3 O taki e huriki a mari ni rahi a bagetua, ri gi rata a maka bagetua ne Aron, ge rodo na tahuna ge bele manga a prister nau. \v 4 E huriki a mari ri gi vakabagetu a bagetua nga, a kala kiroko na ngala, a kala kiroko tara, a nirodo ola ola, a siot, a hoi, a palabele. A maka bagetua ni gamai nga, ne vona e Aron turane huriki e tuna bakovi, ri gi bagetu vona na tahuna ri rata a leho na prister. \v 5 Ri gi vakabagetu a maka nirodo nga, na hotu gomagoma, na hotu kuakua, na hotu vururu ni rata na vuna sipsip, a hotu ni rata na gol. \p \v 6-8 “A bagetua na prister ni gi rata na hotu gomagoma, a hotu vururu, a hotu kuakua, a vuna sipsip ni kalu vururu. Muri ni gi vakabagetu na gol. A palabele na loho ni gi rata ge tangotatea a bagetua, a palabele tara ne vona ni rea halui a kakaina prister. \p \v 9 “O bole a kedo oniks i rua, o here a rane huriki e tune Israel i ravulu a polona i rua. \v 10 O here a rane ria ge ramai a nipodane ria. A rana bakovi ala polotara o here na kedo tara, a rana bakovi polotara tabu o here na kedo tara. \v 11 Ra leho iea, o habia na bakovi i lohoka ni here na kedo, ge here a rane huriki e tune Israel. O bole a gol ge rata a bagetua ge nugutata tora a kedo nga. \v 12 O kolo ra kedo nga na palabele i rua na loho, ge tabuli ga kilakila na kabu i ravulu a polona i rua ne Israel. E Aron ge huraki na lohona a rane ria na matane BAKOVI DAGI, ne vona ni luhoi mule e huriki a viri vona. \v 13 O taki ria ri gi rata na gol a bagetua ge rua, \v 14 a sen ge rua ni gi rata na gol kabakaba ni gi viri, ni gi kolo dili na bagetua na gol. \s1 A Kala na Ngala \r (Nimariu 39:8-21) \p \v 15 “O bolea tara tabekena kala kamumu o ratea tara kala, ne vona ni ru na ngalana prister dagi. Ra kala iea ne vona ni bole a lohokanga na ningaru na Vure. Ra kala iea o vakabagetua na hotu ni rata na gol, na hotu gomagoma, na hotu kuakua, na hotu vururu. \v 16 A niolana kala kiroko iea ge 44 sentimita, a nibolana ge 22 sentimita. Ni gi pilu na kurukuruna ge tabuli palupu a harena ge rua. \v 17 O kolo dili na tete ge va a kedo parahidi. Na mugana tete o kolo dili a kedo a rubi, a topas, a beril. \v 18 Na ruana tete o kolo dili a kedo a emeral, a sapaia, a daiman. \v 19 Na toluna tete o kolo dili a kedo a iasint, a aget, a ametis. \v 20 Na vana tete o kolo dili a kedo a krisolait, a oniks, a iaspa. O kolo a kedo parahidi na bagetua kiroko na gol, muri o kolo dilia na kala. \v 21 O here a rane huriki e tune Israel ala ravulu a polona i rua na kedo nga. A kedo ge taku ni gi here vona a rana a kabu ge taku. \p \v 22 “O bole a gol kabakaba, o ubi ge lili kiroko, o viri a sen ge rua, ge manga a mota ge ne vona a kala na ngala. \v 23 O rata a halui ge rua, ni gi varomu na nimodo polomeli na kala kiroko na ngala. \v 24 O bole a sen nga o varomu na halui i rua. \v 25 Na harena sen nga i rua o varomu dili na palabele a bagetua, ge nugutata a kala na prister dagi. \v 26 O rata tabu a halui ge rua o kolo pololilo, polotano na nimodo na kala na ngalana prister. \v 27 O rata na gol a halui ge rua, o kolo na palabele i nugutata a kala, tabukoi na palabele a prister i rea halui ia vona. \v 28 O bole a mota gomagoma o kolo dili na kala na ngala a halui ge rua, muri o kolo lakea tabu na bagetua, bara i tabuli tora a bagetua na ngala. \p \v 29 “Na tahuna e Aron i dili na Tabeke Nitaba, bara i bolea a kala kiroko iea, i tahoka a rane huriki a kabu ne Israel i ravulu a polona i rua, ge kolotatea na ngalana. Na tahuna a masia i kolotatea na ngalana a kala kiroko iea, iau, e BAKOVI DAGI, bara luhoi mule e huriki a viri nau, a Israel. \v 30 \x * \xo 28:30 \xt Gi 27:21; Vin 33:8; Esr 2:63; Neh 7:65\x*O ru a kedo\f + \fr 28:30 \ft Ra kedo nga e Urim e Tumim.\f* i rua ne vona ni bole a lohokanga na ningaru na Vure, pololilo na poket na kala na ngalana prister. Na tahuna e Aron i dili i pesi na matane BAKOVI DAGI, ge bole dili ra kedo nga. Na parava vakaroro ge koloa na ngalana ra kala iea, ge valai, ge bole a lohokanga na a ra maki e huriki a Israel ri gi rata. \s1 A Maka Kala Ranga ne Huriki a Prister \r (Nimariu 39:22-31) \p \v 31 “O rata a nirodo ola ola na hotu gomagoma. \v 32 A murina gigi ge dili vona, ni gi rahi na hotu gatuka, i uka ma ge marape. \v 33-34 O bole a hotu gomagoma, a hotu kuakua, a hotu vururu, o rahi dili a naro ge manga a kanena kai a pomigranet polotano na bagetua na prister. Na koropalana pomigranet, o rahi dili a belo kiroko ni rata na gol ge tavore. \v 35 E Aron ge rodoa a bagetua iea, ge ratea a leho na prister. Na tahuna i valai tabukoi nau na Tabeke Nitaba, na tahuna i hamule pori, e huriki bara ri longoa a nangina belo. Ia i uka ma i ramaia a naro iea bara i mate. \p \v 36 “O bolea a gol kabakaba, o ratea a hulongi, o herea vona a ngava iea, ‘Ne vona e BAKOVI DAGI.’ \v 37 Muri o bolea a mota gomagoma o kolotatea a hulongi, muga na hoi na prister dagi. \v 38 Na parava vakaroro e Aron ge kubea ra hoi iea i tahoka a hulongi. Lakea iau bara bolea vona a nihabi ni gamai i habia nau e huriki a Israel. Ria bara ri rata ruru ranga naro na nihabi, e Aron bara i bole a rarenga. \p \v 39 “O bole a hotu kamumu, mu rahia a harena siot ge tora. O ratea a hoi na kala kamumu ge kubea e Aron. O bolea a tabekena kala o ratea a palabele kiroko, o rahi dili vona a maka bagetua kamumu. \v 40 O rata a maka siot, a palabele kiroko, a hoi, ne vona e huriki e tune Aron bakovi, ri gi bagetu vona, ri gi mata hateka na matane huriki. \v 41 O vakarodoa na bagetua e Aron, e huriki e tuna. O vakarodo lobo ria, muri o gamai ria, o biri ria na nibiri, o habi ria nau, ge ria a prister, ri gi rata a leho nau. \p \v 42 “O rahi a poho ri gi rodo, ma ge lele a tagane ria. \v 43 E Aron turane huriki e tuna, ri gi rodo a poho nga na tahuna ri lakea na dede, ri gi rata a leho pololilo na Tabeke Nitaba, o na tahuna ri dili na Kape na Vaponga nau. Ria i uka ma ri rata mavonga, bara ri tahoka a ngava, a rabalaki ria. “E Aron turane huriki a hamona ri gi ramai vakaroroa a vinara iea. \c 29 \s1 A Naro Nigamai e Huriki a Prister \r (Levi 8:1-3) \p \v 1 “Ngane ga taki ioe vona a maki go ratea ne Aron turane huriki e tuna, ge ria a prister nau. O bole a bulmakau, a sipsip a toga karaba ge rua ge gavutuvutu. \v 2 O bole a bret kamumu ge uka a is, o vuli turana a namona oliv, o rata a bret a bisket. \v 3 O ru dili na kulopi a maka bret a bisket o bole valai nau turana a bulmakau, a sipsip nga ge rua. \p \v 4 “O tuli valai na matana kape nau e huriki e tune Aron bakovi, o vahilolo ria na naru. \v 5 Muri o vakarodoa na bagetua na prister e Aron. O vakarodoa na siot, a nirodo ola ola, a kala kiroko, a kala na ngala, o vakarea ia vona a palabele. \v 6 O bolea a hoi o vakakubea vona. Muri o bolea a hulongi ni gamai, o pipi dilia na hoi vona. \v 7 Muri o bolea a nibiri o guru langea na gina o gamaia. \v 8 O gamai loboa e Aron o tuli valai e huriki e tuna, o vakarodo ria na siot, \v 9 o vakarea ria na palabele, o kae a hoi na gine ria. Ra naro o ratea i vakasiri e Aron turana e tuna mai, ria e huriki a prister nau. Re huriki a bakovi nga, turane huriki a hamone ria bara ri rata vakaroro a leho na prister. \p \v 10 “O bole lakea na matana kape nau a bulmakau ge a nihabi. Muri e Aron turane huriki e tuna ri gi ru langa a limane ria na mapana. \v 11 O rabalakia na matagu a bulmakau, tabukoi na matana kape nau. \v 12 O bole ranga darana bulmakau na kuku limamu, o ru na tupina dede. Muri o bole paru a dara i tababana, o guru polotano na dede. \v 13 O bole a maka mahalana bulmakau turana a hatena, a vuanalipina, o gutu na dede. \v 14 Pali a bobona bulmakau, a kulina, a tamudina, o bole tala, o rungani polovavo na mada. Ra bulmakau iea, a nihabi ne vona ni puga vuroki a naro hale. \p \v 15 “O bolea a sipsip a toga ge a nihabi. E Aron turana e tuna mai, ri gi ru langa a limane ria na gina tuna sipsip. \v 16 Muri o rabalakia a sipsip, o bole a darana, o voro langa na tabeke na dede i va. \v 17 O poka kesikesia, o vahilolo a vahana ge rua, a maka mahalana, o ru langa na mapana. \v 18 \x * \xo 29:18 \xt Epe 5:2; Pili 4:18\x*O gutu ge vuro lobo liu a sipsip na dede, ge a nihabi gutu-vuro na kanono ne vona e BAKOVI DAGI. Lakea iau bara burongi a mangina bara vivi. \p \v 19 “O bole tabua tara sipsip, o taki e Aron turana e tuna mai, ri gi ru langa a limane ria vona. \v 20 O rabalakia a sipsip iea, o bole ranga darana o ravu na kanena taruna talingana e Aron, e tuna mai. Muri o bole tabu a dara o ravu na kukukoru na limana a kanena, a kukukoru na vahana a kanene ria. O bole paru a dara i tababana, o voro langa na tabeke lobo na dede. \v 21 Muri o bole ranga dara i tabuli na gagana dede, a nibiri, o voro langa ne Aron turane huriki e tuna. O voro langa tabu na bagetua ne ria a dara, a nibiri. A naro o ratea ne ria, i vakasiri a bagetua ne ria a maki nau. \p \v 22 “O bole tabua tara sipsip a toga, o pokea, o bole lobo a maka vina ge a nihabi na tahuna ni gamai a prister. O bolea a kuna, a kinakena, a hatelilo, a hatekato, a hatelipi turana a vina, a gepena kanena. \v 23 Na kulopi na bret i uka is, ra nihabi nau, o bole tala a bret ni gutu na namona oliv, a bret tara i uka ma ni gutu na namona oliv, a bisket. \v 24 Muri o habi a bret a balena sipsip ne Aron, turane huriki e tuna. Ri gi bole a nihabi nga ri gi tabari iau vona, ge a nihabi na nitabari. \v 25 O bole na limane ria a maki ni kani, o gutu na dede turana maka nihabi gutu-vuro, ge a nihabi na kanono ne vona e BAKOVI DAGI. Lakea iau bara burongi a mangina bara vivi. \v 26 O bolea a siana sipsip ni poka muri ne vona ni gamai e Aron, o tabari iau vona. Muri o bolea ge ne vomu. \p \v 27 “Na tahuna o ngaru ni ratea tara bakovi ge ia a prister, o bole a siana, a pona sipsip, o tabari iau vona. Muri o habi ne huriki a prister ra maka balena nga. \v 28 E huriki a Israel ri gi rata vakaroroa a nihabi iea, ri gi habia nau e BAKOVI DAGI a sipsip, ne vona a nivalemu. Muri ri gi habi ne Aron turane tuna mai a siana, a gepena sipsip, ri gi kani. \p \v 29-30 “Muri ne Aron ge mate, a maka bagetua vona na prister ge vabole polo vona e huriki a hamona. E rei ni gamai ge ia a prister dagi ge bole a murina, ge rodo a maka bagetua nga. Ra bagetua nga ge rodo na parava ge polorua, na tahuna i rata a leho na Tabeke Nitaba pololilo na Kape na Vaponga. \p \v 31 “Na tahuna o gamai e Aron, e huriki e tuna, o bolea a bobona sipsip a toga ra o habia nau, o ru dili na ulo o nono pololiloa na mailo nitaba. \v 32 E Aron turane tuna mai ri gi bole a bobona sipsip a bret i tababana na kulopi, ri gi kani na matana Kape na Vaponga. \v 33 Ri gi kani ra maki ni kani ni habi nau, ga puga vuroki a naro hale ne ria, na tahuna ni gamai ria ge ria a prister. E huriki a prister kunana ri gi kani ra kinani nga. E huriki a bakovi tavula nahea ri gi kani a vuhuna ni gamai. \v 34 A bobona sipsip a bret ranga ge palala taho a hini, naha ni kani. Ra maka kinani nga ni gamai, ni gi gutu na kanono ge vuro. \p \v 35 “O ratea a leho iea ni gamai e Aron turane huriki e tuna na parava ge polorua, ge manga a naro a vakuku ioe vona. \v 36 Na parava lobo o habia nau tara bulmakau, ge a nihabi ni kavitagu a naro hale. Ra nihabi iea ge ratea a dede nau ge matapado na matagu. O guru langa na dede a nibiri, o gamaia ga dede nau. \v 37 O gamaia a dede iea na parava ge polorua, ga maki nau kunana. A viri tara ge nugua, a maki tara ge padoia bara i malamala. \s1 A Nihabi na Parava Vakaroro \r (Ni Gi 28:1-8) \p \v 38 “Na parava vakaroro o bole a tuna sipsip ge rua, a pida ne rua ge taku, o habi na dede. \v 39 O habia na hatelanga tara na malunga liu tara. \v 40 O bolea a kilo ge taku na plaoa o vuli turana a lita ge taku na namona oliv, o habi nau turana a sipsip. O guru tabua a lita na vain ge taku, ge a nihabi na vain. \v 41 O tabari tabua nau na malunga liu a sipsip tara. O bole a bret ge manga a hini muga turana a namona oliv, a vain, mu habi nau ge manga a nihabi na hatelanga, ge a nihabi gutu-vuro na kanono ne BAKOVI DAGI. Lakea iau bara burongi a mangina bara vivi. \v 42 Ra nihabi ni gutu-vuro ge rata vakaroroa e huriki a hamone mua na matana Kape na Vaponga, iau e BAKOVI DAGI ga tagui mua vonga, ga ta turane mua. \v 43 A nipara dagi nau ge bele na kape, ge ratea a tabeke iea, a tabeke nau kunana. Nahea tara viri ge valai vona. \p \v 44 “Ga gamai a kape, a dede, ga maki nau kunana. Ga gamai tabu e Aron turane huriki e tuna, ri gi rata a leho nau manga a prister. \v 45 Ga made turane huriki a Israel, ge iau a Vure ne ria. \v 46 Ri gi lohoka kamumu nau, iau kunana a tuli tala ria o Egipto, a taparaki valai ria koea ga made turane ria. Iau kunana e BAKOVI DAGI a Vure ne ria. \c 30 \s1 A Dede na Havu Mangisipa \p \v 1 “O bolea a kai a akas o haea a dede ne vona ni habi a havu mangisipa nau. \v 2 A niolana dede ge 45 sentimita a nibolana tara ge 45 sentimita, a nipesina ge 90 sentimita. O kau ge va a tupi na nimodona dede i va. \v 3 A hini polomeli, o kavitagu na gol kabakaba a tupi. A harena dede mu kavitagua na tabekena gol ge ola. \v 4 O rata na gol a halui ge rua, o rua koea tara, na tabeke lake tara, ne vona ni rodo dili a binole. O kolotata ra halui nga polotano tabukoi na gol, o kolotata na harehare. \v 5 O kau a tabekena kai a akas ge rua, ga binole na dede. O kavitagu na gol a binole nga. \v 6 O bolea a dede o rua polovavo na kala dagi, i naviri mule a Tava na Ngava Dagi, tabukoi na murina nidodo polomeli na tava, na hini ga tagui ioe vona. \p \v 7 “Na hatelanga lobo e Aron ge valai ge rata kamumu a maka lam, ge namia a havu mangisipa ge vakabele a pokona kanono manginoro. \v 8 Na malunga liu ge nami tabua a havu mangisipa, na tahuna i valai ge nami a maka lam. Ra nihabi iea, e huriki a hamone mua ri gi ratea vakaroro muri ma na matane BAKOVI DAGI. \v 9 Na dede iea, naha ni tabari iau vona a havu mangisipa, a sipsip ni gutu-vuro, a vit, a vain i uka ma ni gamai. \v 10 Na parava ge taku kunana na pida lobo e Aron ge ratea a dede iea ge matapado na matagu. Ge bole ranga dara na sipsip ra mu habi ni puga vuroki a naro hale, mu ru na tupina dede. Ra dede iea ni gamaia, ne nau kunana. E huriki a hamomu ri gi rata maea muri ma.” \s1 A Nirukadolu na Kape \p \v 11 Muri e BAKOVI DAGI i takia e Moses, \v 12 “Na tahuna o bole a rane huriki a Israel, o here puru na puhu, o taki ria ri gi habi tavula nau ranga mahala. Ge uka, a gilanga dagi bara i bele i ratapile ria. \v 13 \x * \xo 30:13 \xt Nim 38:25-26; Mat 17:24\x*E huriki ni here a rane ria ri gi habi a moni silva ge polotara na gram, ge a nihabi ne BAKOVI DAGI. \v 14 O here puru a rane huriki ri tahoka a pida i ravulu rua, i rike. Ria lobo ri gi habi a moni nau. \v 15 A bakovi na mahala, nahea ge habi kupo. A matasia, nahea ge habi popote. A bakovi i taku ge habi kunana nau a moni silva maea, ne vona ni kavitagu a naro hale vona, i uka ma ge mate. \v 16 Ra moni nga ne vona ni matakari a kape nau. Ga matai a moni, ga luhoi e huriki a Israel, ga kavitagu a naro hale ne ria.” \s1 A Tavila na Hilova \p \v 17 E BAKOVI DAGI i takia e Moses, \v 18 \x * \xo 30:18 \xt Nim 38:8\x*“Mu bole ranga bras mu ratea tara tavila, mu ratea tara dede ne vona ni ru langa a tavila vona. Mu kiru na tavila a naru, mu ru na koropalana a dede, a Kape na Vaponga. \v 19 E Aron turane huriki e tuna ri gi vahilolo a limane ria, a vahane ria vona. \v 20 E huriki ri ngaru ni dili na roho nau o ri gi valai tabukoi na dede nau, ri gi habi a nihabi ni gutu na kanono ne BAKOVI DAGI, ri gi vahilolo taro a limane ria, a vahane ria, i uka ma ri gi mate. \v 21 Muholi hateka, ri gi vahilolo a limane ria a vahane ria, i uka ma ri gi mate. E huriki a hamone Aron kunana, bara ri ramaia a vinara iea.” \s1 A Nibiri ne Vona ni Gamai \p \v 22 \x * \xo 30:22 \xt Nim 37:29\x*E BAKOVI DAGI i takia e Moses, \v 23 “O bole kadolu a maka mangisipa kamumu. O bolea a mir, a nimavana a kilo ge polotara. O bole ranga havu ni gale a sinamon, a nimavana a kilo ge tolu. \v 24 O bole ranga havu ni rata na kulina kai a kasia, a nimavana a kilo ge polotara. O bole a namona oliv a lita ge taku; o guru dili na maki nga. \v 25 O vuli ge bele manga a nibiri. Ra nibiri iea ni taba, ne vona ni gamai a maki nau. \p \v 26 “O bolea a nibiri iea, o gamaia a Kape na Vaponga, a Tava na Ngava Dagi, \v 27 a dede turana a maka mahalana, a butuna lam turana a maka mahalana, a dede na havu mangisipa, \v 28 a dede ne vona a nihabi gutu-vuro turana a maka mahalana, a tavila na hilova turana a dede vona. \v 29 O gamai a maki nga, ga maki nau kunana. A bakovi o a maki tara ge padoi a maki nga, bara i matapado. \p \v 30 “Muri o gamai e Aron turane huriki e tuna bakovi, ge ria a prister, ri gi rata a leho nau. \v 31 O taki e huriki a Israel, o ta maea, ‘Mua, turane huriki a hamone mua, mu bolea a nibiri iea mu gamai a maki nau. \v 32 Naha ni guru langa na bakovi tavula. Naha ni rata a nibiri ne mua ge maea. Ra nibiri iea ni taba, naha ni padoia. \v 33 A bakovi i ratea tara nibiri maea, o ge guru langa tavulea na bakovi tavula tara, ra bakovi iea i uka ma ge made turane huriki a viri vona.’” \s1 A Havu Mangisipa \p \v 34 E BAKOVI DAGI i takia e Moses, “O bole a stakti, a onika, a bulukana a keke ni gale a golbanum, a bulukana a kai a balsam, o vuli ge vakabele a havu na havu mangisipa. A nimavana maki nga ge palupulupu. \v 35 O bole a maki nga, o vuli kamumu, o rata a havu na havu mangisipa. O bole a mami popote o ru puru na havu ge ratea ge matapado ge malamala. \v 36 O tutu kamumu a maki nga, ge bele a havu, muri o bole dili na Kape na Vaponga ranga, o ru tabukoi na Tava na Ngava Dagi na hini ga tagui mua vona. Ra havu iea i malamala hateka. \v 37 Nahea tara bakovi ge ratea tara havu maea ge habia mua. Ra havu iea ni gi ru herehere ge nau kunana, e BAKOVI DAGI. \v 38 E rei a viri i ratea tara havu ge maea, ra bakovi iea i uka ma i kara ge made turane huriki a viri vona.” \c 31 \s1 E Besalel e Oholiap \r (Nimariu 35:30–36:1) \p \v 1 E BAKOVI DAGI i takia e Moses, \v 2 “O longo, a vulakia pali e Besalel e tune Uri bakovi, e tubune Hur na kabu ne Iuda. \v 3 A habia vona a Hanuna Vure, turana a nitora, a lohokanga, a niluhoi ni ratana a maki legelege. \v 4 Ge rata a maka maki kamumu na gol, na silva, na bras. \v 5 Ge rata a maki na kedo parahidi, na maka kai, na maki legelege ranga, ge vakabagetu a kape nau. \v 6 A vulaki tabua e Oholiap, e tune Ahisimak na kabu ne Dan, ge leho turana e Besalel. A habi tabu a lohokanga ne huriki ranga, ri gi rata a maki a ngaru ri gi rata. \v 7 Ri gi rata a Kape na Vaponga, a Tava na Ngava Dagi turana a murina nidodo, a maka mahalana kape. \v 8 Ri gi rata a dede turana a maka mahalana, a butuna lam ni rata na gol kamumu turana a maka mahalana dede na havu mangisipa. \v 9 Ri gi haea a dede na nihabi gutu-vuro turana mahalana, a tavila ni vahilolo a lima a vaha turana a dedena. \v 10 Ri gi rahi a maka bagetua kamumu ne Aron, ne huriki e tuna, ri gi rodo ri gi rata a leho na prister. \v 11 Ri gi rata a nibiri ne vona ni gamai a maki nau, a havu mangisipa ni gi rungani na Tabeke Nitaba. Ri gi rata a maki nga, ge manga kunana a ngava a taki ioe vona na lolo.” \s1 A Vinara na Parava Nimalo \p \v 12 E BAKOVI DAGI i takia e Moses, \v 13 “O vano o taki e huriki a Israel, ‘A parava polorua, ia a Parava Nimalo nau. Na vik vakaroro mu malo vona a parava iea, ra a habia mua mu gu ramaia ngane, e huriki a hamone mua ri gi ramai vakaroroa, ge ia a kilakila ne mua muri ma. A rata mavonga, a vuhuna bara mu lohoka vona iau e BAKOVI DAGI, a vulaki mua ge mua a viri nau. \v 14 Ra Parava Nimalo a parava nau, a malo vona. A viri i longotaro a vinara nau, i leho vona a parava iea, ni gi rabalaki. \v 15 \x * \xo 31:15 \xt Nim 20:8-11; 23:12; 34:21; 35:2; Levi 23:3; Vin 5:12-14\x*Na maka vik lobo mu tahoka a parava i polotara mu leho vona, pali a parava polorua, a parava nau, a Parava Nimalo. E rei a viri i rata a leho vona a parava iea, ni gi rabalaki. \v 16 E huriki a Israel, ri gi malo vona a parava iea, e huriki a hamone ria ri gi ramai vakaroroa a ngava dagi iea na maka pida ge valai. \v 17 \x * \xo 31:17 \xt Nim 20:11\x*Ra parava iea a kilakila na ngava dagi a ratea turane huriki a Israel, ri gi luhoi vakaroroa. Na parava i polotara a rata rike a hunu a malala, pali na poloruana parava a taparaki a maka leho lobo, a malo.” \p \v 18 Na tahuna e Bakovi Dagi i ta lobo turane Moses na lolo e Sinai, i habi ne Moses a tabekena kedo i rua na Ngava Dagi, ra ia a Vure i here na limana. \c 32 \s1 A Tuna Bulmakau Ni Rata na Gol \r (Vinara 9:6-29) \p \v 1 \x * \xo 32:1 \xt Apo 7:40\x*E Moses i made tabaka hateka na lolo, i uka ma i malaviriri ni puru valai. Lakea e huriki ri pesi halui e Aron ri takia, “I uka ma si lohoka vona a ra maki i bele ne Moses meli na lolo. I tuli tala hita o Egipto, i taparaki valai hita koea. Pali ngane si gi rata ranga vure, ri gi muga ri gi vakasiri a dala ne hita.” \p \v 2 Lakea e Aron i taki ria, “Mu paru tala a maka pato ni rata na gol na talingane girihine mua, e tune mua, mu bole valai nau.” \v 3 Ri longo maia a nitane Aron, ri paru tala na talingane huriki a ngatavine a maka pato ni rata na gol, ri bole valai vona. \v 4 \x * \xo 32:4 \xt 1Ki 12:28; Apo 7:41\x*E Aron i bole a maka gol, i gutu na kanono ri naru. I guru dili na lovo ni keli i manga a bulmakau, i ratea a hanuna bulmakau. Muri e huriki a Israel ri ta maea, “Ra maki iea, a vure ne hita. I tuli tala hita o Egipto, i taparaki valai hita koea.” \p \v 5 Na tahuna e Aron i masia, i ratea a dede tabukoi vona. Lakea i ta maea, “Kuduvi si gi ratea tara habu, si gi kavurikea e BAKOVI DAGI.” \v 6 \x * \xo 32:6 \xt 1Ko 10:7\x*Na hatelanga pokopoko na parava muri, e huriki ri bole valai a maka sipsip a bulmakau, ge a nihabi gutu-vuro. Ri bole valai tabu a nihabi na nivalemu. Muri ri kani, ri ninu, ri rehi turane huriki a ngatavine. \p \v 7 Lakea e BAKOVI DAGI i takia e Moses, “O puru malaviriri. E huriki o tuli tala o Egipto ri rata hateka a naro hale. \v 8 Ri longokaburungia a dala a takia ne ria ri gi ramaia. Ri ratea na gol a tuna bulmakau, ri kavurikea, ri habi a nihabi vona. Lakea ri ta maea, ‘Ra maki iea a vure ne hita, i tuli tala hita o Egipto, i taparaki valai hita koea.’” \p \v 9 Lakea e BAKOVI DAGI i takia e Moses, “Iau a lohoka vona e huriki nga, ri tagege hateka. \v 10 Iau, i madihi a hategu ne ria. Ngane ga ratapile ria, naha ni hatekakari iau. Muri ga rata ioe, turane huriki a hamomu bara mu kuloi ria, mu bele kupo.” \p \v 11 \x * \xo 32:11 \xt Gi 14:13-19\x*Pali e Moses i vasileki tora ne BAKOVI DAGI, a Vure vona, i ta maea, “BAKOVI DAGI, nahea ge madihi hateka a hatemu, go ratapile ria. Ioe kunana o bole tala ria o Egipto na nitora dagi vomu. \v 12 Ioe bara o ratapile ria, e huriki a Egipto bara ri ta maea, ‘A Vure i tami e huriki a viri vona, i bole tala o Egipto, i tuli lakea ria na lolo, i rabalaki ria.’ Pali naha ni ratea ra naro iea. I kamumu hateka o taparakia a rongova o puloa a niluhoi vomu, naha ni rabalaki e huriki a viri vomu. \v 13 \x * \xo 32:13 \xt Vuh 17:8; 22:16-17\x*O luhoi mule a vora vomu e Abraham, e Isak, e Iakop. O kaba, o taki tou o ta maea, ‘A ta muholi hateka, e huriki a hamone matou ge kupo manga a hada na hunu. Ra malala a ta muholi vona, ga habia ne matou, bara habia ne huriki a hamone matou.’” \v 14 E Moses i vasileki maea, lakea e BAKOVI DAGI i puloa a niluhoi vona, i uka ma i ratapile e huriki a viri vona. \p \v 15 Muri e Moses i ngalakapulo, i bole a tabekena kedo i rua e Bakovi Dagi i here a Ngava Dagi vona, i puru. \v 16 A Vure kunana i rata ra kedo nga, i here vona a vinara. \p \v 17 Na tahuna e Iosua i longo e huriki ri kalolo, i takia e Moses, “O longo puru! A longo a nangine huriki ri vaubi na mada.” \p \v 18 Pali e Moses i koli, i ta maea, \q1 “I uka ma a nangine huriki ri mulangi na vabinga, \q2 i uka ma a nangine huriki ri pinadi na vabinga. \q2 a nangine huriki ri kalolo a longoa.” \p \v 19 E Moses i valai tabukoi na mada i masia a tuna bulmakau ni rata na gol. I matai e huriki ri raulo haluia a bulmakau, i madihi a hatena. Lakea i voro puru ra tabekena kedo nga ru momo kesikesi na dahana lolo. \v 20 Lakea e Moses i bolea ra bulmakau i ratea e huriki, i rungania na kanono, i ubimomoa i havula kesi. Muri i bole a habulona, i voro puru na naru, i vakuku e huriki a Israel ri nua a naru. \p \v 21 Lakea e Moses i nanea e Aron, “Re huriki nga a ra ri ratea vomu, o mata taro ria ri ratea ra naro hale dagi iea?” \p \v 22 E Aron i kolia e Moses, i ta maea, “Bakovi dagi, naha ni tahate iau. O lohoka vona a narone ria. Ri ngaru hateka ni rata a naro hale. \v 23 Ri taki iau, ri ta maea, ‘I uka ma mi lohoka vona a ra maki i bele vona e Moses, ra bakovi i bole tala hita o Egipto. O rata puru ne mia ranga vure ge muga, ge vakasiri a dala ne mia.’ \v 24 Muri a taki ria, ‘E rei a viri i tahoka a gol ge kali tala.’ Lakea ri habi nau a gol, a voro rike na kanono, i bele a tuna bulmakau.” \p \v 25 E Moses i lohoka vona e huriki ri rata a naro hale, a vuhuna e Aron i matataro ria. I luhoi ma ge matai ria e huriki a pile bara ri biu, ri nongo vaki ria. \v 26 Muri i vano i pesi na poridala na mada i ta maea, “E rei i ngaru ni ramai e Bakovi Dagi, ge valai ge pesi turagu.” Lakea e huriki a bakovi na kabu ne Levi ri valai ri pesi halui ia. \p \v 27 Muri e Moses i taki ria, “E BAKOVI DAGI, a Vure ne hita a Israel i taki mu gu bole a maka bainat, mu lakea na tabeke lobo na mada mu rabalaki e huriki a turane mua.” \v 28 Lakea e huriki a kabu ne Levi ri rata manga a hini e Moses i taki. Na parava iea kunana ri rabalaki e huriki ri ala 3,000. \v 29 Muri e Moses i taki e huriki a hamone Levi i ta maea, “Ngane mu rabalaki pali e huriki, i uka ma mu togo e huriki e turane mua, e tune mua. Na naro iea kunana, mu bele manga e huriki a prister ne BAKOVI DAGI. Mona e BAKOVI DAGI i rata kamumu mua.” \p \v 30 Na parava muri e Moses i taki e huriki, “Ra naro hale mu ratea i hale hateka. Pali ngane ga sike tabu na lolo, ga takia e BAKOVI DAGI, ge puga vuroki a naro hale ne mua.” \p \v 31 Muri e Moses i sike na lolo i takia e BAKOVI DAGI, “A dodo hateka re huriki nga, ri rata a naro hale dagi. Ri ratea na gol a vure. \v 32 \x * \xo 32:32 \xt Sng 69:28; Kap 3:5\x*Pali ngane a nana ioe, ta go puga vuroki a naro hale ne ria. Pali ge uka, a ngaru ioe go ravunu vurokia a ragu na puhu vomu.” \p \v 33 Pali e BAKOVI DAGI i takia e Moses, “I uka ma ge mavonga. Iau ga ravunu vuroki kunana a rane huriki ri rata a naro hale. \v 34 O vano ngane, o tuli e huriki ri gi lakea vona a tanga, a taki ioe vona ri gi lakea vona. O longo kamumu. A agelo nau ge muga, ge vakasiri a dala ne mua. Pali na tahuna ga hamule valai, ga ratapile e huriki ri rata a naro hale.” \p \v 35 Muri e BAKOVI DAGI i rudua a gilanga dagi, i ratapile e huriki, a vuhuna ri simaia e Aron i ratea na gol a hanuna tuna bulmakau. \c 33 \s1 E Huriki a Israel Ri Pe a Lolo e Sinai \p \v 1 \x * \xo 33:1 \xt Vuh 12:7; 26:3; 28:13\x*E BAKOVI DAGI i takia e Moses, “Ngane, o vano turane huriki o bole tala o Egipto, mu pea a tanga iea, mu lakea na malala a ta muholi vona ga habia ne mua. Hosi a ta muholi vona ne Abraham, ne Isak, ne Iakop, a ta maea, ‘Ga habia ne huriki a hamone matou a malala iea.’ \v 2 Ga rudua a agelo nau, ge muga mua, ge vakasiri a dala ne mua. Iau bara lili tala e huriki a Kenan, a Amor, a Hiti, a Peres, a Hivi, a Iebus ra ri made vona a malala iea. \v 3 Mu vano mu made vona a malala kamumu i vona a maki ni kani. Pali iau i uka ma ga turane mua, a vuhuna mu tagege hateka. Ma ga turane mua, ga ratapile mua na dala.” \p \v 4 Na tahuna ri longoa a nitane Bakovi Dagi, ri mangenge, i uka ma ri bagetu na nirodo kamumu ne ria. \v 5 E BAKOVI DAGI i takia e Moses ge vakalongo e huriki a Israel vona a nitana, “Mu tagege hateka. Iau bara vano turane mua o ga made popote turane mua, bara ratapile mua. Ngane mu longo, mu kali tala a maka bagetua ne mua ni rata na gol, ga luhoi kamumu a ra naro ga rata virihi mua vona.” \v 6 Na tahuna ri pe a lolo e Sinai,\f + \fr 33:6 \ft A rana tara e Horeb.\f* i uka ma ri bagetu na nirodo kamumu. \p \v 7 Na tahuna e huriki a Israel ri lakea na tabeke tara, ri vakapesi a kape ne ria. Pali e Moses bara i vakapesi basi popote na mada a kape ni tagui e BAKOVI DAGI. E rei a viri i ngaru ni lohoka na ningaru vona, bara i lakea vona a kape iea. \v 8 Na tahuna e Moses i dili vona a kape iea, e huriki ri made na kape ne ria bara ri pesi ri matanonoa e Moses i laho dili. \v 9 Na tahuna i dili pali, a bubu bara i puru valai i pesi tabukoi na matana kape. E huriki ri longoa e BAKOVI DAGI i made pololilo na bubu, i ta turane Moses. \v 10 Bara ri pesi na matana kape ne ria, ri masia a bubu i pesi tabukoi na matana kape na Vure, lakea ri lolu ri kavurikea a Vure. \v 11 E BAKOVI DAGI i ta turane Moses i manga a bakovi i ta turana a bakovi tara. Na tahuna ru vata lobo, e Moses i hamule na mada. Pali a koma tamuhane, e Iosua, a bolekori ne Moses, e tune Nun, i made mule na kape. \s1 A Bagetua ne Bakovi Dagi \p \v 12 E Moses i takia e BAKOVI DAGI, “Muga o taki iau ga matakari e huriki ri gi lakea na malala ne ria. Pali i uka ma o taki iau vona e rei a bakovi ge turagu ge tuhori iau. Muga o ta maea, ‘A lohoka kamumu vomu, a ngaru ioe.’ \v 13 Ioe o ngaru iau, o taki iau vona a niluhoi vomu, ga lohoka kamumu vomu, ga rata vakaroro a maki o ngaru. O luhoi kamumu, e huriki a bakovi a ngatavine o vulaki pali, ngane ria a viri vomu.” \p \v 14 E Bakovi Dagi i koli, i ta maea, “Iau ga vano turamu, ga habi a nivalemu vomu o malo.” \p \v 15 Lakea e Moses i taki tabua e Bakovi Dagi, “Ioe o marikoi ni vano turane mia, naha ni matataro mia mi gi pea a tabeke iea. \v 16 Ioe i uka ma o vano turane mia, mi gi lohoka navai vomu o ngaru mia? Ioe bara o vano turane mia, e huriki a kabu ranga bara ri lohoka vona, e huriki a Israel ria a viri vomu.” \p \v 17 Lakea e BAKOVI DAGI i takia e Moses, “Iau ga rata manga a hini o taki, a vuhuna a ngaru ioe, a lohoka kamumu vomu.” \p \v 18 Muri e Moses i takia, “A ngaru ioe go vakasiri iau vona a bagetua vomu.” \p \v 19 \x * \xo 33:19 \xt Rom 9:15\x*E BAKOVI DAGI i koli, i ta maea, “Iau ga vakasiria vomu a naro kamumu nau, ga vakalongoa vomu a ragu e BAKOVI DAGI. O longo kamumu! Na tahuna a ngaru ni rata kamumu a viri, bara rata kamumua. Na tahuna a ngaru ni dodo a viri, bara dodoa. \v 20 Pali i uka ma o kara ni masia a matagu. A viri i matai a matagu bara i mate. \p \v 21 “Mata lakea, a kedo dagi i tabuli tabukoi nau, o pesi langa vona. \v 22 Na tahuna a bagetua nau ge valai tabukoi vomu, ga ru dili ioe na dupina kedo ga kavitagu ioe na limagu, ge harena na tahuna a polotaro ioe. \v 23 Muri ga bole talea a limagu, o masia a bitogu, pali a matagu i uka ma go masia.” \c 34 \s1 E Moses i Rata a Kedo Karaba \r (Vinara 10:1-5) \p \v 1 E BAKOVI DAGI i takia e Moses, “O kau a tabekena kedo ge rua, ge manga ra kedo nga o bimomo kesikesi rira. Ga here tabu a ngava ge manga a ngava a here na kedo muga. \v 2 Kuduvi na hatelanga o bole a tabekena nga, o sike na mapana lolo e Sinai, o tagui iau vonga. \v 3 Nahea tara viri ge valai turamu. A koi vona tara viri ge valai ge made vona a lolo iea. E huriki lobo ri gi made na taruna. A maka sipsip, a bulmakau nahea ri gi valai ri gi kani tabukoi a varili na lolo.” \p \v 4 Lakea e Moses i kau a tabekena kedo i rua i manga a kedo muga, i bole sike na lolo, i ramai a ngava e BAKOVI DAGI i vakuku ia vona. \v 5 E BAKOVI DAGI i puru valai turana a bubu, i pesi turane Moses na lolo, i vakalongo mulea a rana, e BAKOVI DAGI. \v 6 \x * \xo 34:6 \xt Nim 20:5-6; Gi 14:18; Vin 5:9-10; 7:9-10\x*I polo na ngalane Moses, i vakalongo maea, “Iau e BAKOVI DAGI, iau e BAKOVI DAGI. Iau a Vure na nidodo na ni rata kamumu e huriki. Iau i uka ma a tahate malaviriri e huriki. A ngaru hateka e huriki a bakovi a ngatavine, a ramai lobo a ngava nau. \v 7 A ngaru hateka e huriki ri ala ravulu rangale (1,000), i manga a ngava a ta muholi vona pali. A puga vuroki a naro hale ne huriki ri longotaro a nitagu, ri putu puru a vinara, ri rata a naro hale. Pali e huriki ri rata a naro hale, ri tahoka a ngava, ga vakamadihi ria turana e huriki a hamone ria, re huriki e tubune ria, e tamarane ria.” \p \v 8 Muri na Vure i ta lobo, e Moses i malaviriri kunana i lolu puru na malala, i kavurikea. \v 9 Lakea e Moses i takia, “Bakovi Dagi, ioe bara o ngaru muholi iau, a ngaru ioe go vano turane mia. I muholi ngi, re huriki nga ri longotaro hateka a ngava, a ngaru go puga vuroki a naro hale ne ria, o bole mia, ge mia e huriki a viri vomu.” \s1 A Ngava Dagi Ni Rata Tabu \r (Nimariu 23:14-19; Vinara 7:1-5; 16:1-17) \p \v 10 E BAKOVI DAGI i takia e Moses, “Ngane a ta muholi, ga vakasiri na matane mua lobo a maka nivakasiri dagi, i uka ma a vakasiri ma ne huriki lobo na malala. A maka kabu ranga bara ri matai a maki legelege a rata ni tuhori mua, bara ri luhoi lege, ri mangenge. \v 11 Mu ramai a vinara nau a taki ioe vona mu gu ramai. Iau ga muga ga lili tala e huriki a Amor, a Kenan, a Hiti, a Peres, a Hivi, a Iebus na malala ne ria. \v 12 Mu matadoko, naha ni valongo mai a ngava dagi turane huriki na tanga mu gu lakea vona, ma ri gi turari mua, mu gu longotaro a ngava nau, mu gu velu. \v 13 \x * \xo 34:13 \xt Vin 16:21\x*Mu ratapile a maki na nivasileki ne ria. Mu ubikeve a maka dede a butu ni rata na kedo, mu ubivila a kai ni kau a hanuna vure ngatavine, e Asera. \v 14 Mu kavurike kunana iau, e BAKOVI DAGI ne mua. Naha ni kavurike a vure ranga, a vuhuna i uka ma ga matataroa tara vure ge kuloi iau. \p \v 15 “Naha ni valongo mai na ngava turane huriki na tanga nga. Re huriki nga ri kavurike, ri habi a maka nihabi na maka vure ne ria. Mua bara mu valongo mai a ngava turane ria, bara ri taki mua mu vapopo turane ria, mu kani a kinani ri habi na maka vure ne ria. \v 16 Re huriki nga, bara ri taki e huriki a riau ne mua ri parangi a ngatavine ne ria. Mua bara mu rata mavonga, re huriki a ngatavine nga, bara ri turari e huriki e girihine ria, ri ha taro iau, ri kavurike a maka vure ne ria, manga a viri i rata a naro na molenga. \p \v 17 \x * \xo 34:17 \xt Nim 20:4; Levi 19:4; Vin 5:8; 27:15\x*“Naha ni rata a maka vure na aen mu gu kavurike ria. \p \v 18 \x * \xo 34:18 \xt Nim 12:14-20; Levi 23:6-8; Gi 28:16-25\x*“Mu luhoi mulea a tahuna mu mariu tala o Egipto, mu ratea a Habu na Bret i Uka Is. Na keva e Abib na pida lobo, mu kani a bret i uka is na parava ge polorua, i manga a hini a taki. \p \v 19 \x * \xo 34:19 \xt Nim 13:2\x*“E huriki a tabua a bakovi, a maka tabua na bulmakau a sipsip ne mua, ge nau kunana. \v 20 \x * \xo 34:20 \xt Nim 13:13\x*Mu ngaru ni kona mule a maka tuna tabua na donki, mu habia a tuna sipsip ge a makulina. Mua i uka ma mu konamulea, mu hori a lohona a donki. E huriki a tabua bakovi ne mua, ria ranga mu kona mule. \p \v 21 \x * \xo 34:21 \xt Nim 20:9-10; 23:12; 31:15; 35:2; Levi 23:3; Vin 5:13-14\x*“Na vik lobo mu tahoka a parava na leho i polotara, pali na poloruana parava naha ni rata a leho. A poloruana parava ge bele na tahuna na nivaro o na nimirio, naha ni leho vona a parava iea. \p \v 22 \x * \xo 34:22 \xt Levi 23:15-21,39-43; Gi 28:26-31\x*“Mu luhoia a Habu na Nimirio, ra habu ni bole kadolu a maka kanena vit ri moro muga. Na keva ni pasi a maka kanena kai ri rara, mu luhoia a Habu na Nimalo na Kape. \v 23 Ge balaka tolu na pida, e huriki a bakovi ne mua, ri gi kavurike e BAKOVI DAGI a Vure ne huriki a Israel. \v 24 Iau ga lili tala e huriki ri made ngane vona a malala, ga hudotalea a harena malala ne mua. Balaka tolu na pida i taku, mu valai mu kavurike iau e BAKOVI DAGI a Vure ne mua. I mavonga e huriki a pile i uka ma ri gi bolea a malala ne mua. \p \v 25 \x * \xo 34:25 \xt Nim 12:10\x*“Naha ni habi nau a bret i tahoka a is, na tahuna mu habi a sipsip a bulmakau nau. Nahea ge tabuli ranga nihabi, mu kani kaleva na Habu na Nipagepolo ge palala taho a hini. \p \v 26 \x * \xo 34:26 \xt Vin 24:21; 26:2\x*“Na pida lobo, na tahuna mu mirio a maki ri moro muga na hania, mu bole valai nau, iau e BAKOVI DAGI a Vure ne mua. \p “Naha ni guru puru na ulo a namona ruru na meme mu gu nono a tuna meme vona.” \p \v 27 E BAKOVI DAGI i takia e Moses, “O here puru a ngava nga na puhu, a vuhuna a burena a maka ngava dagi a rata turamu, a rata turane huriki a Israel.” \v 28 Lakea e Moses i made turane BAKOVI DAGI na lolo na parava i ravulu va, a rodo i ravulu va, i uka ma i kani, i uka ma i ninu. I here a nita na ngava dagi na tabekena kedo i bole sike e Moses.\f + \fr 34:28 \ft Na nita Hibru a viri i here na kedo, i uka ma ni lohoka vona e Bakovi Dagi o e Moses.\f* A ngava nga ra vinara na Vure i ravulu. \s1 A Matane Moses i Parahidi \p \v 29 \x * \xo 34:29 \xt 2Ko 3:7-16\x*Na tahuna e Moses i pe a lolo e Sinai i puru, i bole a tabekena kedo i rua ni here vona a Ngava Dagi. A matane Moses i parahidi, a vuhuna i ta turane Bakovi Dagi. Pali ia i uka ma i lohoka vona a matana i parahidi. \v 30 Na tahuna e Aron turane huriki a Israel ri masia a matane Moses i para hateka, ri mangenge, i uka ma ri valai tabukoi vona. \v 31 Pali e Moses i gale e Aron turane huriki a matakari ne Israel, ri valai vona, i ta turane ria. \v 32 Muri e huriki a Israel ri valai tabukoi ne Moses, i vara ria na maka vinara e BAKOVI DAGI i habi vona na lolo e Sinai. \p \v 33 Na tahuna e Moses i vara lobo ria, i bolea a kala i kavitagua a matana. \v 34 Pali na tahuna e Moses i dili na kape, bara i kali talea a kala, i ta turane BAKOVI DAGI. Na tahuna i pagitala, bara i vakalongo e huriki a Israel vona a ngava e BAKOVI DAGI i takia vona. \v 35 E huriki a Israel ri masia a matane Moses i parahidi. Na tahuna i vakalongo ria lobo na vinara, i kavitagu a matana na kala, i harena na tahuna i hamule dili tabu na kape i ta turane Bakovi Dagi. \c 35 \s1 A Vinara na Parava Nimalo \p \v 1 E Moses i gale palupu e huriki a Israel i taki ria, “E BAKOVI DAGI i taki mua mu gu ramai a vinara nga: \v 2 \x * \xo 35:2 \xt Nim 20:8-11; 23:12; 31:15; 34:21; Levi 23:3; Vin 5:12-14\x*Na vik lobo mu tahoka a parava i polotara ni leho. Pali a poloruana parava ia a Parava Nimalo, a tabea, naha ni rata a leho, a vuhuna a parava ne BAKOVI DAGI. A viri i leho vona a parava iea, ni gi rabalaki. \v 3 A leho kiroko ni nami a kanono tara naha ni ratea.” \s1 Ri Pape ni Hae a Kape \r (Nimariu 25:1-9; 35:10-19) \p \v 4 Muri e Moses i taki e huriki a Israel na ngava e BAKOVI DAGI i taki. \v 5 “Iau bara vivi vona a nihabi na viri i ngaru ni habi a maki. Na tahuna mu ngaru ni habi a maki, mu habi a gol, a silva, a bras, \v 6 a kala kamumu, a maka vuna sipsip i gomagoma, i kuakua, i vururu, a kala ni rata na vuna meme, \v 7 a kulina sipsip a toga ni kalu vururu, a kulina lui, a kai a akas, \v 8 a namona oliv ne vona a lam, a havu mangisipa ni vuli turana a namona oliv ne vona ni gamai, ne vona a havu mangisipa. \v 9 A kedo oniks, a kedo parahidi ranga, mu habi ni gi topi na harena bagetua, a kala kiroko na ngalana prister. \s1 A Maka Mahalana Kape \r (Nimariu 39:32-43) \p \v 10 “E huriki a mari ni ratana maki, ri gi valai, ri gi rata a maki e BAKOVI DAGI i vakuku ria vona; \v 11 a kape, a maki ni kapi a kape, a maka kinau, a maka mito na nure, a maka karo ni gi kolo tavalavala na gaga, a maka butu, a maka vuhu-butu ge pesi langa vona a butu; \v 12 a tava turana a binolena, a murina nidodo, a kala dagi ne vona ni kapikari a tava; \v 13 a dede turana a mahalana, a binolena dede, a bret ni gamai; \v 14 a butu na lam turana a mahalana, a namona oliv ne vona a lam; \v 15 a dede na havu mangisipa turana a binolena, a nibiri nigamai, a havu mangisipa, a kala dagi ni gi vakatavore na matana kape; \v 16 a dede na nihabi gutu-vuro turana a bras ni gi kolo na vahana, a binolena, a mahalana, a tavila turana a dede vona; \v 17 a kala dagi, a maka butu turana a maka vuhu-butu ne vona ni tura halui a mailo na kape; \v 18 a maka niroka na butuna kape, a maka niroka na mitona nure turana a maka motane ria; \v 19 a maka bagetua kamumu ni rodo ni leho na kape. Ra bagetua ni taba ne Aron, a nirodo ne huriki e tuna bakovi, ri gi rodo na tahuna ri rata a leho na prister.” \p \v 20 Muri e huriki a Israel ri pea e Moses ri vano. \v 21 A nitane Moses i vakarike a hatene huriki, ri ngaru ni habi a maki. E huriki a mari ni leho ri valai ne Moses ri tuhoria. Ri bole valai a maki ne vona a leho na Kape na Vaponga, ne vona ni kavurike a Vure, ne vona ni rata a bagetua ni taba na prister. \v 22 Ri bole valai a maki legelege, a pato, a bio, a bagetua ranga ni rata na gol, ge a nihabi nitabari ne BAKOVI DAGI. \v 23 E huriki ri bole valai a kala kamumu, a maka vuna sipsip a meme i gomagoma, i kuakua, i vururu, a kulina sipsip a toga ni kalu vururu, a kulina lui. \v 24 E huriki ri tahoka a silva a bras, ri bole valai ri habi ne Bakovi Dagi. E huriki ri tahoka a kai a akas, ri bole valai ne vona ni hae a kape. \v 25 E huriki a mari ngatavine ri lohoka ni rata a hotu, ri bole a maka vuna sipsip i gomagoma, i kuakua, i vururu, ri rata a hotu. Ri rata a hotu keakea ne vona ni ratana kala kamumu. \v 26 E huriki a ngatavine ri lohoka kamumu ni ratana maki na vuna meme, ri rata. \v 27 E huriki a matakari ri bole valai a maka kedo parahidi ne vona ni rahi dili na harena kala kiroko na ngalana prister dagi. \v 28 Ri bole valai a maka maki mangisipa, a namona oliv, ne vona a lam, a nibiri ne vona ni gamai, a havu mangisipa. \v 29 E huriki a bakovi a ngatavine o Israel ri ngaru ni habi tavula a maki ne vona a leho ne BAKOVI DAGI, ri ramaia a ngava e BAKOVI DAGI i vakuku e Moses vona. \s1 E Besalel e Oholiap \r (Nimariu 31:1-11) \p \v 30 Muri e Moses i taki e huriki a Israel, “Mu masia, e BAKOVI DAGI i vulakia pali e Besalel, e tune Uri bakovi, e tubune Hur na kabu ne Iuda. \v 31 A Hanuna Vure i habia a lohokanga kamumu vona ni ratana a maki na limana. \v 32 I lohoka pali ni ratana maki na gol, a silva, a bras, \v 33 ni ratana maka kedo parahidi ge a bagetua, ni kau a hanuna maki, ni rata a maki ranga na lima. \v 34 E Bakovi Dagi i habi a lohokanga vona turane Oholiap, e tune Ahisimak bakovi na kabu ne Dan, ru gu tovo e huriki ni ratana maki na limane ria. \v 35 I habi a lohokanga kamumu na bakovi nga, ru gu rata a maka leho ni ubi kamumu a kedo parahidi, ni kau a hanuna maki na kai, ni rahi a maka kala kamumu. Ru lohoka ni ratana maka bagetua na hotu ni rata na maka vuna sipsip i gomagoma, i kuakua, i vururu. Ra bakovi nga, ru mari hateka ni ratana maki na limane rua. \c 36 \p \v 1 Nimariu “E BAKOVI DAGI i habi a loho­kanga kamumu ne Besalel e Oholiap turana a mari ranga, ri gi haea a kape. A leho ne ria ri gi ramai kunanea a nitane BAKOVI DAGI.” \p \v 2 Muri e Moses i gale e Besalel e Oholiap, turana e huriki a mari e BAKOVI DAGI i habi a lohokanga ne ria, ri ngaru hateka ni ratana leho ri valai. \v 3 Lakea e Moses i habi ne huriki a mari a maka nihabi na kape ri ru kadolu. Pali na hatelanga takutaku e huriki a Israel ri tababana ni habina maki ri ngaru ri gi habi. \v 4 E huriki a mari, ri matai a maki i kupo hateka, \v 5 lakea ri takia e Moses, “E huriki ri habi i kupo hateka a maka maki e BAKOVI DAGI i ngaru.” \p \v 6 Lakea e Moses i talo rike a ngava viliha na mada, i taki e huriki, “Naha ni habi tabu ranga maki ne vona a kape.” Ri longoa a nitana, i uka ma ri habi tabu ranga maki, \v 7 a vuhuna a maka maki ri habi pali i kupo hateka, bara i tabuli tavula ranga. \s1 A Mailo na Vure Ni Hae \r (Nimariu 26:1-37) \p \v 8 E huriki a mari ri haea a mailo na Vure, ri bole a maka kala i ravulu ri vakabagetu na hotu gomagoma, na hotu kuakua, na hotu vururu ni rata na vuna sipsip, ri rahi na kala nga a hanuna agelo. \v 9 A niolana a kala i taku i ravulu a polona i rua a mita, a nibolana i rua a mita. A maka kala lobo ri palupulupu. \v 10 Ri rahi palupu a maka kala i lima, ri hudo tala i manga a kala i taku. A kala i lima tabu ranga ni rahi palupu. \v 11 Ri rata a maka halui na kala gomagoma ni varomu na harena kala dagi nga i rua. \v 12 Na kala muga ri kolo dili na harena a halui i ravulu lima. Na harena a kala tara ri kolo dili tabu a halui i ravulu lima. \v 13 Ri rata na gol a kinau i ravulu lima, ri varaki palupu a tabekena kala dagi nga i rua, i bele manga a kala i taku. \p \v 14 Ri ratea a kala dagi ne vona ni kavitagu a mailo na Vure. Ra kala dagi iea ni rata na kala i ravulu a polona i taku, ni rata na vuna meme. \v 15 A niolana a kala i taku i ravulu a polona i tolu a mita, a nibolana i rua a mita. A maka kala nga ri palupulupu. \v 16 A kala i lima ni rahi palupu, a kala i polotara tabu ranga ni rata mavonga. \v 17 Ri kolo na harena kala tara a halui i ravulu lima, na kala tara i ravulu lima. \v 18 Ri rata na bras a kinau i ravulu lima ne vona ni varaki palupu a kala nga i rua, ge manga a kala i taku. \v 19 Muri ri ratea tara kadis na kulina sipsip a toga, ni kalu vururu, ne vona ni kavitagu tabu a mailo. Ri rata tabua a toluna kadis na kulina lui, ri ru langa tabua. \p \v 20 Ri rata na kai a akas a maka mito ne vona a mailo. \v 21 A niolana a mito i va a mita, a nibolana mito i ravulu polotara a polona i polotara (66) a sentimita. \v 22 Ri rata a maka mito ge ola popote, ne vona ni vonu dili na vuhu-butu ge vakatora a nure. A maka mito ri palupulupu. \v 23 Ri vakapesi na tabeke mule puru a mito i ravulu rua, \v 24 turana a maka vuhu-butu i ravulu va ni rata na silva, ge pesi langa vona a maka mito. A vuhu-butu i rua ru tabuli polotano na mito i taku. \v 25 A mito i ravulu rua tabu ranga ri vakapesi na tabeke mule sike. \v 26 Ri rata na silva a vuhu-butu i ravulu va ge pesi langa vona a mito. \v 27 Ri vakapesi na bitona mailo a mito i polotara, na tabeke na nirolona haro, \v 28 turana a mito i rua na nimodo na bitona mailo. \v 29 Ra mito na nimodo i tahoka a mito ni lapi turana. A nimodo i rua tabu ni rata mavonga. \v 30 Na bitona mailo i tahoka a mito i polotolu, a vuhu-butu ni rata na silva i ravulu a polona i polotara (16), ne vona ni vakatora a mito na nure. A vuhu-butu i rua, ru tabuli polotano na mito i taku. \p \v 31 Ri kau na kai a akas a karo ri ru tavalavala, ge vakatora a gagana nure. A karo i lima ni kolotata na tabeke tano, \v 32 i lima na tabeke meli, i lima na bitona mailo na nirolona haro. \v 33 Ri ratea a karo tavalavala na kurukuruna nure, i tubu na tabeke koea, i harena na tabeke tara. \v 34 Ri naviri na gol a maka mito, ri kolo dili na karo a maka halui ni rata na gol, ri gi tangotata a maka karo tavalavala ni lapi na gagana. Ra maka karo nga, ngi ranga ni kavitagu na gol. \p \v 35 Ri rahia a kala dagi ri vakatavorea pololilo na kape. Muri ri vakabagetua na hotu ni rata na vuna sipsip gomagoma, na vuna sipsip kuakua, na vuna sipsip vururu. Ri rahi dili na kala dagi iea a hanuna agelo. \v 36 Ri rata na kai a akas a butu i va, ne vona ni vakatavorea ra kala dagi iea. Ri kavitagu na gol a maka butu nga, ri kolo dili ne ria a maka kinau. Ri rata na silva a vuhu-butu i va, ge pesi vona a butu. \v 37 Na matana mailo na Vure ri vakatavorea a kala dagi ni vai na vuna sipsip gomagoma, na vuna sipsip kuakua, na vuna sipsip vururu, ni rahi dili vona a bagetua legelege. \v 38 Ri rata a butu i lima, ri kolo dili ne ria a maka kinau, ne vona ni vakatavore a kala. Muri ri kavitagu na gol a mapana butu, a karona kape. Ri rata na bras a vuhu-butu i lima i pesi langa vona a maka butu. \c 37 \s1 A Tava na Ngava Dagi \r (Nimariu 25:10-22) \p \v 1 E Besalel i ratea na kai a akas a Tava na Ngava Dagi. A niolana i 110 sentimita, a nibolana i 66 sentimita, a nipesina i 66 sentimita. \v 2 I naviri na gol kabakaba a hini pololilo a hini polovavo, i naviri na gol olaola a harena. \v 3 I rata na gol a halui i va, i kolo dili na vahana i va, i rua na tabeke koea, i rua na tabeke tara. \v 4 Muri i kau na kai a akas a binole i rua, i naviri na gol. \v 5 I rodo dili na halui ra binole nga, ne vona ni kaloho a tava. \p \v 6 A tabeke polomeli na tava, a murina nidodo, ni rata na gol kabakaba. A niolana i 110 sentimita, a nibolana i 66 sentimita. \v 7 I bolea a tabekena gol ni ubi na ama ni rata a agelo i rua, ru pasike na hirina murina nidodo. \v 8 I tara i pasike na kanena, i tara i pasike na maurina. Ra agelo nga turana a murina nidodo ni rata na tabekena gol i taku. \v 9 Ra agelo nga, ru vangalai, ru vulala tala a karapane rua ru kavitagua a matana tava. \s1 A Dede na Bret Ni Rata \r (Nimariu 25:23-30) \p \v 10 Ri ratea a dede na kai a akas. A niolana i 88 sentimita, a nibolana i 44 sentimita, a nipesina i 66 sentimita. \v 11 Muri ri kavitagua na gol kabakaba ri lili haluia a harena na tabekena gol ola ola. \v 12 A harena dede ni kavitagu na lilina gol. A nibolana i 8 sentimita. Muri ri lili haluia vona a gol gatuka. \v 13 Ri rata na gol a halui i va, ri kolo na nimodo i va na vahana dede. \v 14 Ra halui nga, ni ru tabukoi na harehare polomeli, ne vona ni rodo dili a binole. \v 15 Ri kau na tabekena kai a akas a binole, ri naviri na gol. \v 16 Ri rata na gol kabakaba a maka mahalana dede, a maka tavila, a pelete, a kikei ne vona ni ratana a nihabi na vain. \s1 A Butuna Lam Ni Rata \r (Nimariu 25:31-40) \p \v 17 Ri rata tabua na gol kabakaba a butuna lam. Ri ubia na ama a tabekena gol, ri ratea a vuhu-butu ne vona ni vakapesi a butu. Ri rata loboa a butuna lam ri vakabagetua na maka keke ni rata na gol. A maki nga ri rata i manga a maki i taku. \v 18 A butuna lam i tahoka a bakona i polotara. I tolu na tabeke koea, i tolu na tabeke tara. \v 19 Ri vakabagetu a bakona takutaku na keke i tolu, i manga a purana kai a almon. \v 20 Ri vakabagetu a butuna lam na keke i va ni rata manga a purana a kai a almon. \v 21 Ri rata a pagana keke kiroko, a pagana i taku i polotano na bako i rua. \v 22 A tabekena gol kabakaba ni tutu ni rata vona a maki nga i manga a maki i taku. \v 23 Muri ri bole a gol kabakaba ri rata a lam i polorua ne vona ni ru na bako, a maka pelete, a maka kaira ne vona ni kapi a kanono. \v 24 Ri bole a gol kabakaba i 34 kilo, ri rata a butuna lam turana a maka mahalana. \s1 A Dede na Havu Mangisipa \r (Nimariu 30:1-5,22-38) \p \v 25 Ri ratea a dede na havu mangisipa na kai a akas. A harena i va i palupulupu i 45 sentimita, a nipesina i 90 sentimita. A dede i tahoka a tupina i va ni rata na nimodo na dede. \v 26 Ri kavitagu a hini polomeli, a gagana i va, a tupina i va na gol, muri i raro haluia a harena na tabekena gol ola ola. \v 27 Muri ri rata na gol a halui i rua ne vona ni rodo polo a binole. Ra halui nga, ni kolo tabukoi na harena polomeli. \v 28 Muri ri kau na kai a akas a binole i rua, ri naviri na gol ne vona ni kaloho a dede na havu mangisipa. \p \v 29 \x * \xo 37:29 \xt Nim 30:22-38\x*Muri ri ratea a nibiri, ra nibiri iea ni taba ne vona ni gamai a maki, a havu mangisipa i ratea a mari. \c 38 \s1 A Dede na Nihabi Gutu-Vuro \r (Nimariu 27:1-8) \p \v 1 E Besalel turane huriki a mari ri ratea a dede na kai a akas, ne vona a nihabi gutu-vuro. A tabekena dede i va i palupulupu i 2 mita 2 sentimita, a nipesina i 1 mita 30 sentimita. \v 2 Ri kau a tupi na nimodo i va na dede, ri vakamadoko turana a dede i manga a maki i taku. Muri ri naviri loboa na bras a dede. \v 3 Ri bole a bras ri rata a maka pelete ne vona ni bole a kanono, a maka nikuri, a maka tavila, a maka kaira, a maka tavila ne vona ni bole a habulona kanono. \v 4 Ri bole a bras, ri rata a maki i va i tahoka a dupi, ri kolo na vahana dede, polotano na maki ni raro halui na kurukuruna dede. \v 5 Ri rata na bras a halui i va, ri kolo tata na nimodona na dede i va. Ra halui nga, ne vona ni rodo dili a binole. \v 6 Ri kau a tabekena a kai a akas i rua ga binole, ri naviri na bras. \v 7 Ri rodo dili na halui a binole na tabekena dede i rua. Ra dede iea i manga a tava ni rata na kai, pali a hini polotano i uka kai. \s1 A Tavila na Hilova \r (Nimariu 3:18-21) \p \v 8 Ri bole a bras ne huriki a ngatavine ri leho na matana Kape na Vaponga, ri rata a tavila na hilova turana a dedena. \s1 A Mailo na Vure Ni Tura Halui \r (Nimariu 27:9-19) \p \v 9 Ri rahia a kala dagi ne vona ni tura halui a kape. Na tabeke mule puru a niolana kala i 44 mita. \v 10 Ri bole a maka bras ri rata a mito i ravulu rua, a vuhu-butu ni vakapesi langa na mito vona i ravulu rua. Pali a maka karona a maka kinau ni rata na silva. \v 11 Na tabeke mule sike i mavonga kunana. \p \v 12 A nure na tabeke na nirolona haro i tahoka tara kala i tavore vonga, a niolana i 22 mita, i tahoka a mito i ravulu ni rata na bras turana a vuhu-butu i ravulu. A maka kinau na butu, a maka karona ni rata na silva. \v 13 A nure na tabeke na nirikena haro ia tara i 22 mita, a logo i vonga. \v 14 Na tabeke tara na dilidala i tahoka a kala, a niolana i 6 mita 60 sentimita, i tahoka a butu i tolu, a vuhu-butu i tolu. \v 15 A tabekena logo tara i rata mavongea. \v 16 A maka kala kamumu kunana ni rata ni kavitagu a nure. \p \v 17 A maka vuhu-butu ni vakapesi a maka mito vona ni rata na bras. A maka kinau a maka karo ne vona ni vakatora a maka mito, ni rata na silva. Ri naviri a maka mapana mito na silva kunana. Muri ri varaki palupu a maka mito na nure na karona ni rata na silva. \v 18 Ri ratea a kala kamumu na dilidala. Ri rahi dili a maka bagetua vona na maka hotu ni rata na vuna sipsip gomagoma, na vuna sipsip kuakua, na vuna sipsip vururu. A niolana kala i 9 mita, a nipesina i 2 mita 20 sentimita, i manga a kala na nure. \v 19 Ri vakatavorea a kala iea na butu i va, i pesi langa na vuhu-butu i va ni rata na bras. A maka kinau, a tavana mapana mito, a maka karo ni rata na silva. \v 20 A maka niroka ni rata na bras, ne vona ni tua, ni vakatora a mota na nure a kape. \s1 A Maka Mahalana Mailo na Vure \p \v 21 Ni gi palupu a maka gol, a silva, a bras ni hae a kape na Ngava Dagi vona. E Moses kunana i taki e huriki a Levi ri ratea a leho iea. E Itamar e tune Aron a prister, i matakaria ra leho iea. \v 22 E Besalel, e tune Uri bakovi e tubune Hur na kabu ne Iuda, i rata lobo a maki e BAKOVI DAGI i vakuku e Moses vona ge rata. \v 23 A bakovi i leho turana, e Oholiap, e tune Ahisimak na kabu ne Dan. A leho vona ni kau a maki legelege na kedo. I lohoka tabu ni rahi a bagetua na maka hotu legelege, na hotu gomagoma, na hotu kuakua, na hotu vururu ni rata na vuna sipsip. \p \v 24 A maka gol i habi e huriki ne vona ni hae a mailo vona, ni gi palupu a nimavane ria i 998 kilo. \v 25 \x * \xo 38:25 \xt Nim 30:11-16\x*A maka silva, a nimavane ria i 3,430 kilo. A rane huriki ri habi a maka silva ni here puru na puhu. \v 26 \x * \xo 38:26 \xt Mat 17:24\x*E huriki ri tahoka a pida i ravulu rua i rike, ri habi a silva i 6 gram.\f + \fr 38:26 \ft A viri i taku i habi a silva, a nimavana i manga 6 gram. Na nita Hibru ni gale a beka i taku.\f* E huriki ri habi a silva ri ala 603,550. \v 27 Ni bole palupu a kilo na silva i 3,400 ni rata a vuhu-butu i 100 ne vona ni vakapesi a maka mito na nure, a vuhu-butu na butu ne vona ni vakatavore a kala dagi i naviri mulea a Tabeke Nitaba Hateka. A vuhu-butu i taku a nimavana i 34 kilo. \v 28 A silva i tababana i 30 kilo. Lakea ni bole ni rata a maka kinau, a maka karo, a naviri ni kavitagu a mapana mito. \p \v 29 A nimavana a maka bras ni habi i 2,425 kilo. \v 30 Ni bole a bras nga ni rata a vuhu-butu na matana Kape na Vaponga, a dede turana a maki ri tahoka a dupi, a maka mahalana dede, \v 31 a maka vuhu-butu na nure ni tura halui a kape, turana a vuhu-butu na dilidala na nure, a maka niroka na nure na mailo na Vure. \c 39 \s1 A Nirodo na Prister Ni Rata \r (Nimariu 28:1-14) \p \v 1 E Besalel turane huriki a mari ri bole a maka vuna sipsip i gomagoma, i kuakua, i vururu ni rata a bagetua kamumu na prister, ge rodo na tahuna ri leho na Tabeke Nitaba. A maka bagetua kamumu ne Aron, ni rata ramai a nitane BAKOVI DAGI i taki e Moses vona. \p \v 2 A bagetua nga ni vakabagetu na hotu ni rata na gol, na hotu ni rata na maka vuna sipsip gomagoma, i kuakua, i vururu. \v 3 A gol ni ubi na ama i lili kiroko liu, ne vona ni rahi dili na bagetua turana a hotu gomagoma, i kuakua, i vururu. \v 4 Muri ni rata a palabele na loho i rua, ne vona ni huraki a bagetua, bara i tavore na lohona prister. \v 5 A palabele ni rata na lilina kala ne vona ni tango tata a bagetua iea. A maka bagetua ni rata na hotu ni rata na gol, na hotu ni rata na maka vuna sipsip gomagoma, i kuakua, i vururu, i ramaia a nitane BAKOVI DAGI i vakuku e Moses vona. \p \v 6 Ri here a rane huriki e tune Israel bakovi na kedo oniks i rua, ni vakabagetu na gol. \v 7 Muri ni kolotata a kedo nga na palabele ra i nugutata a kala na lohona prister, i ramaia a ngava e BAKOVI DAGI i vakuku e Moses vona. Ra kedo nga ne vona ni luhoi mule e huriki e tune Israel bakovi. \s1 A Kala Kiroko na Ngalana Prister \r (Nimariu 28:15-30) \p \v 8 Ri rata a kala na ngalana prister manga a bagetua ranga na prister. Ni vakabagetu na hotu ni rata na gol, na hotu ni rata na maka vuna sipsip gomagoma, i kuakua, i vururu. \v 9 A kala na ngala ni pilu kamumu na kurukuruna, a niolana, a nibolana i palupulupu, i 22 sentimita. \v 10 A maka kedo ni kolo na tete i va. Na tete muga ni kolo dili a sardius, a topas, a karbanakel. \v 11 Na ruana tete ni kolo dili a kedo a emeral, a sapaia, a daiman. \v 12 Na toluna tete ni kolo dili a iasin, a aget, a ametis. \v 13 Na vana tete ni kolo dili a beril, a oniks, a iaspa. A kedo i taku ni vakabagetu na gol, muri ri varomu dili na bagetua. \v 14 A rane huriki e tune Israel ni here takutaku na kedo i ravulu a polona i rua, ge a kilakila na kabu takutaku ne Israel. \p \v 15 A sen i rua ni rata na gol kabakaba ne vona ni tangotata a kala na ngala, \v 16 a bagetua na gol i rua, a halui ni rata na gol i rua. Ni varomu a halui nga, polomeli na nimodona kala na ngala. \v 17 Muri ni ru a sen i rua ni rata na gol, a halui i rua na harena kala na ngala. \v 18 A bagetua na gol ni varomu dili na harena sen, ni kolo dili na palabele i nugutata a kala. \v 19 Ni rata na gol a halui i rua, ni kolo polotano na nimodona kala na ngala tabukoi na kala dagi. \v 20 A halui gol i rua ni rata tabu ni varomu na palabele i rua i nugutata a bagetua, polomeli na palabele ni rea halui a kakai. \v 21 Ni bole a mota gomagoma, ni varomu a halui i rua na kala na ngala i lakea na halui i rua na bagetua dagi. A kala na ngala i madoko tata na palabele, i uka ma ge mavuka, i ramaia a ngava e BAKOVI DAGI i vakuku e Moses vona. \s1 A Nirodo Ranga ne Huriki a Prister \r (Nimariu 28:31-43) \p \v 22 E Besalel turane huriki a mari ri bole a hotu gomagoma ri rahi a nirodo ola ola ne vona ni kolo turana a bagetua. \v 23 Ni rahi halui a murina hini ni rodo dili a gina viri vona, lakea i uka ma ge marape. \v 24-26 A hotu legelege ni bole ni rahi dili a maki i manga a kanena kai a pomigranet. A maka belo ni rata na gol kabakaba. A pomigranet a belo ni rahi na harena bagetua polotano. A maka belo ni ru na maka kurukuruna pomigranet ri tavore, i ramaia a ngava e BAKOVI DAGI i vakuku e Moses vona. \v 27-29 A maka maki ne Aron turane huriki e tuna ri rodo, ni rata na kala kamumu, a nirodo ola ola, a hoi, a poho, a palabele, a paga. Ri bole a maka hotu legelege ni rahi dili a bagetua kamumu, ri ramai a ngava e BAKOVI DAGI i taki. \v 30 A hulongi\f + \fr 39:30 \ft Na nita English ni gale a ‘medal.’\f* na prister ni rata na gol kabakaba, ge vakasiria i leho ne BAKOVI DAGI kunana. A nita ni here vona i maea, “Ne vona e BAKOVI DAGI.” \v 31 Ni bole a mota gomagoma ni kolo na hoi a hulongi, i ramaia a ngava e BAKOVI DAGI i vakuku e Moses vona. \s1 A Leho i Lobo \r (Nimariu 35:10-19) \p \v 32 E huriki a Israel ri ru palupu lobo a maka mahalana kape, e BAKOVI DAGI i vakuku e Moses vona ge bole. \v 33 Muri ri habi ne Moses a kape turana a maka mahalana, a maka kinau, a maka mito, a maka karo, a maka butu, a maka vuhu-butu ne vona ni vakapesi a maka butu, \v 34 a kadis na kape ni rata na kulina sipsip a toga, a kadis tara ni rata na kulina lui, a kala dagi ne vona ni naviri mule a Tabeke Nitaba Hateka, \v 35 a Tava na Ngava Dagi turana a binolena i rua. Ra hini polomeli na tava a murina nidodo. \v 36 Ri bole valai a dede turana a maka mahalana, a maka bret ne vona ni ru na dede, \v 37 a butu na lam ni rata na gol kabakaba, a maka lam turana a namona oliv. \v 38 Ri bole valai a dede ni rata na gol, a nibiri ne vona ni gamai a maki na nivasileki, a havu mangisipa, a kala ne vona a matana kape. \v 39 Ri bole valai a dede ni rata na bras turana a tabekena bras ni vakamadoko na vahana dede, a binole ni kaloho a dede, a maka mahalana dede, a tavila ni hilolo turana a dede vona; \v 40 a maka kala na nure, a maka mito, a maka butu, a maka vuhu ni vakapesi a butu vona, a kala dagi na logo na kape, a maka mota ne vona ni kolotata a maki, a maka niroka ne vona ni tua a mota, a maka maki ne vona ni rata a leho pololilo na kape, \v 41 a maka bagetua kamumu ni gi rodo, ni gi rata a leho pololilo na Tabeke Nitaba, a maka bagetua ne Aron, ne huriki e tuna. \p \v 42 E huriki a Israel ri rata lobo a maka maki e BAKOVI DAGI i vakuku e Moses vona. \v 43 E Moses i lei kamumu a maki ri rata, i vivi, a vuhuna ri rata lobo a maki e BAKOVI DAGI i vakukua vona. Muri e Moses i gamai ria. \c 40 \s1 A Kape Ni Vakapesi \p \v 1 E BAKOVI DAGI i takia e Moses, \v 2 “O longo, na mugana parava na keva, mu vakapesia a mailo nau. \v 3 O bolea a Tava na Ngava Dagi o ru dilia o vulala karia na kala dagi. \v 4 O ru dilia a dede o ru langa vona a maka mahalana. Muri o ru dilia a butuna lam o ru langa na bakona a maka lam. \v 5 O bolea a dede ni rata na gol ne vona a havu mangisipa, o vakatabulia tabukoi na Tava na Ngava Dagi, polovavo na kala i naviri mule a tava. O vakatavorea a kala na matana mailo na Vure. \v 6 O bolea a dede ne vona a nihabi gutu-vuro, o ru tabukoia na matana kape. \v 7 O rua na koropalana Kape na Vaponga a dede na nihabi gutu-vuro, a tavila, o kiru dili a naru vona. \v 8 O vonu a maka mito o tura haluia a mailo nau, o vakatavorea a kala dagi na matana. \p \v 9 “Muri o bolea a nibiri, o gamai a mailo nau turana a maka mahalana ga maki nau. \v 10 A dede ne vona a nihabi gutu-vuro tara, o gamaia turana a maka mahalana. \v 11 A tavila turana a dede vona, ngi ranga o gamai. \p \v 12 “O tuli lakea na matana Kape na Vaponga e Aron turane huriki e tuna a bakovi, o vahilolo ria vonga. \v 13 Muri o vakarodoa na bagetua na prister e Aron, o guru langa a nibiri vona, o gamaia ge ia a prister. \v 14 Muri o tuli valai tabukoi e huriki e tuna bakovi, o vakabagetu ria na bagetua na prister. \v 15 O gamai ria ge manga a hini o gamaia e tamane ria, ge ria a prister nau. Muri e huriki a hamone ria bara ri rata a leho na prister vakaroro.” \p \v 16 E Moses i rata lobo a maka leho e BAKOVI DAGI i taki vona ge rata. \v 17 Na mugana parava, na mugana keva, na ruana pida muri na tahuna ri mariu tala o Egipto, a mailo na Vure ni vakapesi. \v 18 Na tahuna i vakapesi a mailo na Vure, i bole a maka vuhu-butu, i ru na malala ne vona ni vakapesi a maka mito. I ru tavalavala a maka karona nure; i vakapesi a maka butu ne vona ni vakatavore a kala. \v 19 Muri i ru langea na mailo na Vure a kadis, i kavitagu tabua a kape, i manga a ngava e BAKOVI DAGI i vakukua vona. \p \v 20 I bole a kedo i rua ni here vona a Ngava Dagi, i ru dili na Tava na Ngava Dagi. I rodo dili a binole na halui na tava, i kavitagua a matana tava. Ra matana tava a murina nidodo. \v 21 Muri i ru pololilo na kape a tava, i vakatavorea a kala dagi i naviri mulea, i manga a ngava e BAKOVI DAGI i vakuku e Moses vona. \p \v 22 E Moses i ru dilia na Tabeke Nitaba a dede na tabeke mule sike. \v 23 Muri i bole a maka bret, i ru na dede na matane BAKOVI DAGI, i manga a ngava i vakukua vona. \v 24 Muri i ru dilia na Kape na Vaponga na hini mule puru, tabukoi na dede a butuna lam. \v 25 Muri i vakapesi a maka lam na bakona butu, i nami i para na matane BAKOVI DAGI, i ramaia a ngava i vakuku e Moses vona. \p \v 26 I ru dilia a dede ni rata na gol na Kape na Vaponga polovavo na kala. \v 27 I rungani langea na dede a havu mangisipa, i ramaia a ngava e BAKOVI DAGI i vakukua vona. \v 28 Muri i vakatavorea a kala na matana mailo na Vure. \p \v 29 Muri i bole a dede na nihabi gutu-vuro i ru tabukoia na matana mailo na Vure. Ra dede iea ne vona ni gutu-vuro a sipsip, a vit, i ramaia a ngava e BAKOVI DAGI i vakukua vona. \p \v 30 I ru a tavila na koropalana dede, a Kape na Vaponga, i guru dili a naru, ne vona ni hilolo. \v 31 Muri e Moses e Aron turane huriki e tune Aron bakovi ri vahilolo a limane ria, a vahane ria vona a naru iea. \v 32 Muga ne ria ri dili na kape o ri lakea na dede, bara ri vahilolo taro a limane ria a vahane ria, i ramaia a ngava e BAKOVI DAGI i vakuku e Moses vona. \p \v 33 Muri e Moses i tura halui a mailo na Vure a dede, i vakatavorea a kala na poridala na nure. Ngane i vakalobo liu a maka leho. \s1 A Bagetua na Vure i Kavitagua a Kape \p \v 34 \x * \xo 40:34 \xt 1Ki 8:10-11; Ais 6:4; Ese 43:4-5; Kap 15:8\x*A leho i lobo, muri a bubu i kavitagua a Kape na Vaponga, a parana e BAKOVI DAGI i paraia a mailo vona. \v 35 Pali e Moses i keri ni dili na Kape na Vaponga, a vuhuna a bubu i pesi langa vona, a parana e BAKOVI DAGI i paraia. \p \v 36 Na tahuna a bubu i pe a mailo na Vure, e huriki a Israel bara ri bole a maka galesi ne ria, ri ramaia. \v 37 Pali a bubu bara i tababana ni pesi langa na mailo na Vure, i uka ma ri gi vano. Na tahuna ri masia a bubu i pea a mailo, ngane bara ri pesi rike ri ramaia. \v 38 A bubu ne BAKOVI DAGI i pesi langa na mailo na Vure na haro, a kanono i para pololilo na bubu na rodo. Ra maki nga i maea kunana, i matai e huriki a Israel na tahuna ri havai.