\id MRK - Kein NT [bmh] -Papua New Guinea 2005 (DBL -2014) \h Mak \toc1 Yesus nugau Ze Naliupet Mak nug sikut manaren \toc2 Mak \toc3 Mak \mt1 Mak \mt2 Yesus nugau Ze Naliupet Mak nug sikut manaren \imt1 Agau e nugau zebigeg \ip Yesus go koli Mesgai wag si darendai, wai 25 mazicina; Mak nug Yesus nugau Ze Naliupet sikut e wai mareun. Mak wanib tub Zon. Go Yesus nugau tapaimaraneun dudu begurug ebuan tam. Pita nug Yesus nugau Ze Naliupet aurina, doimai, go ze gue sikut waren. \ip Mak nug guzenai sikut waren, Uwait nug Yesus palautina, go du ailaimai em e ebu alanar. Go em ebu ai daimai, Uwait nugau Ze Naliupet duailel abai mareun. Mak ze go Rom duailel sikut wai mareun, gonun, Yesus go gusig mui duailel abai marabun go Yesus nug igul ata atai meun en sikut wai mareun. \iot Sikut e sesamorabun ze \io1 1:1-13 Uwait nug du tub gonugau ze awarabun palautendai, aleun. \io1 1:14–13:37 Uwait nugau ze awaraneu du nugau salau. \io1 14:1–15:47 Yesus go noumeun. \io1 16:1-20 Go noumaimai, kolital waseun. \c 1 \s1 Ze ziwaraneun du, Zon nug duailel ze marar. \p \v 1 Uwait nugau Nag, Yesus Kristus, gonugau Ze Naliupet guzenai bigegwar. \v 2 Getal Uwait nugau ze doimai, awaraneun du Aisaia, Uwait nugau ze guzenai sikut waimai, aneun, \q1 “Go don, izal ze oi aidaneun du palautemin, amegai alai, nait abu tuguiai kalai mizamau. \rq Malakai 3:1\rq* \q1 \v 3 Du tub go du tamacag uzan em ula ebu ulai dareu, ‘Dubanou Ban nugau abu suban kalai moron. Gonugau abu tuguiai moron.’” \rq Aisaia 40:3\rq* \p \v 4 Ze ziwaraneun du, Zon go du tamacag uzan usaleun. Usalaimai, duailel ze awarar, “Ag oiagab kekulan, agal igul eg semoron, alebiag, izan ze ziwaremin, Uwait nug agal igul eg zilagai maramau.” \v 5 Zudia agaigan duailel asiu mui Zerusalem uzanan duailel asiu mui Zon waugab betemen. Betemai, agal igul eg Uwait aurina, Zon nug Zordan ze oug ze ziwaranar. \v 6 Zon go egun kamel ulig oimai, tugaimai, go egun tub galau, let sul, gonugau bigug ebu tuageun. Gonugau iweiu naliu tam. Go ee naliu i zaneu, gonugau ee ta mui guap aug mui gosag zaneu. \v 7 Gonug guzenai awareun, “Du tub ses aleu. Gonugau gusig izal gusig zilaoramau. Iz du naliu tam, gonun, gonugau arab galau han oi abun iz iborain tam. \v 8 Izan ag ze sag ebu ze ziwaranem, bo, gonug Uwait nugau Ah Wes ab mui ze ziwaramau.” \s1 Zon nug Yesus ze zioreun. \r (Matiu 3:13–4:11; Luk 3:21-22; 4:1-13) \p \v 9 Ziwas go ebu, Yesus Nasaret uzan Galili agaig uteimai, alaimai, Zon nug Zordan Ze oug Yesus ze zioreun. \v 10 Yesus ze utei gasag eiman zondai, pei darendai, pigai Mesgai oitina, Uwait nugau Ah Wes meg kurumuk sul go ebu tabaugab nuna uliginar. \v 11 Guzenaimai, du tub nugau zeu sul nug Mesgai wag guzenai ulanar, “Na izal mogoi pet, izal oiab nug na en noumeun. Izal oiab na en naliupet usaleu.” \p \v 12 Ziwas go ebutal, Uwait nugau Ah Wes nug Yesus go du tamacag uzan em ula ebu palautendai, bitar. \v 13 Go du tamacag uzan em ula ebu, gil 40 darendai darendai, Satan nug bimag piar. Yesus go egun abai darendai. Uwait nugau tibur agen alaimai, go isanoronar. \s1 Yesus nug karuk wanemen dudu iwanarai ularar. \r (Matiu 4:12-22; Luk 4:14-15; 5:1-11) \p \v 14 Dudu agen Zon hiacaranem zau oug hina, Yesus nug Galili agaig beteimai, Uwait nugau Ze Naliupet duailel awaranar. \v 15 Yesus nug guzenai awareun, “Ag go don, ulis, ziwas Uwait nug duailel gumarabun kalai meun ulis aleun dareu, gonun, agal igul eg uteiban, agal oiagab kekulan, Uwait nugau Ze Naliupet en oiagab petak an.” \v 16 Ziwas tub ebu, Yesus go Galili Ze Unig gasag eiman beteimai, Saimon gonugau amag Andru dual piareun. Go karuk wabun zo ze unig oug hei daremen. Einen, goagal karuk salau wanemen dudu. \v 17 Yesus nug piaraimai, guzenai awaranar, “Ag alai iz sesamilebi, izan ag duailel imarabun igul abai marai.” \v 18 Pigai goagal karuk wanemen zo uteimai, Yesus sesamorai betenar. \v 19 Yesus go kolital aidaidai beteimai, Zebedi nugau gelegul aliag Zems zaug Zon dual piarar. Go tebil oug hoboi daremen, agal karuk wabun zo bigageun, gonun, pipiai daremen. \v 20 Go han guzental Yesus nug ularen, goagal memeag Zebedi, gonugau salau dudu abai ereg tebil oug darendai, utaraimai, Yesus sesamorai betenar. \s1 Yesus nug wes eg du tub ougab dacaneun go zamoreun. \r (Luk 4:31-37) \p \v 21 Go Kapaneam uzan Zuda agal Imabun Ziwas Zobu ebu betenar. Go ebu, ag Zuda agal gotulanemen zaueim simai, Yesus nug duailel ze naliu abai mareun. \v 22 Duailel go gonugau ze doimai, esilakinar. Einen, goagal kasai ze tapaimaranem dudu agen awaranem sul awarab tam. Go du tub wanib a nug ze meun sul donar. \v 23 Ziwas go ebu, du tub go wes eg mui go gotulanemen zaueim dareun. \v 24 Wes eg go guzenai uleun, “Nasaret uzanan Yesus, na ig ein zegun alem? Na ig eg migabun alem ta? Iz abiu, na du tuguianau, Uwait waugaban alemen.” \p \v 25 Bo, Yesus nug wes eg go gusig ze auraimai, eneun, “Na soen, du go utei alien!” \v 26 Guzenai aurina, go wes eg nug du go patai hiloiaimai, banban ulaimai, utei unar. \p \v 27 Guzenina, duailel ag unum igul go uligaimai, esilakaimai, agzozou kanabinar, “Go ein igul pem? Ze awau ta? Du gue go wanib mui sul, go nug wes eg inain gusig ze awarendai, go gonugau ze doimai, sesamoranem.” \v 28 Guzenina, pigai Galili agaigan duailel go Yesus ein salau mai aleun, unum domen. \s1 Yesus nug duailel asiu ebeu mui kasareun. \r (Matiu 8:14-17; Luk 4:38-41) \p \v 29 Yesus go Zuda agal gotulanemen zau uteimai, Zems zaug Zon al Saimon zaug Andru goagal zaueim ereg siemen. \v 30-31 Saimon nugau tanau air go ebeu enib zabeg mui biz ebu gabuai daren, duailel agen pigai Yesus go en aurina, Yesus nug air go waugab simai tapai daimai, gonugau ebeg patai asai mina, ebeu go pigai utei wanena, go dudu agal ee mis marar. \p \v 32 Am nondai, umusig duailel agen agal zaiagar ebeu mui ipal wes eg nug agal oiagab oug dareun mui, imarai Yesus waugab alinar. \v 33-34 Ban uzanan duailel alaimai, gonugau zau ogeim gotulaimai darenar. Gonug duailel asiu ebeu ata atai mui kasareun. Gonug wes eg asiu zamareun. Wes eg go ag Yesus abiu, gonun, Yesus nug ag soan awareun. \s1 Yesus nug Galili agaig duailel Uwait nugau ze marar. \r (Luk 4:42-44) \p \v 35 Em suban i ilau, umaseu pet, Yesus asaimai, go uzan tub du zepag tamacag ebu beteimai, Uwait auranar. \v 36-37 Saimon gonugau zaugul abai ereg go itanai betenar. Betei waugab beteimai, aurinar, “Duailel agen na itanizei darem.” \p \v 38 Guzenina, Yesus nug awaranar, “Ig ag e ebu ipal uzan e uzan waugab darem ebu bitab. Iz go ebu han Uwait nugau ze awaranai. Einen, iz go gonugun Uwait nug palautilen, alemin.” \v 39 Guzenaimai, go Galili agaig unum aidaimai, Zuda agal gotulanemen zaueim ata atai ebu Uwait nugau ze marai marai, wes eg mui zamaranar. \s1 Yesus nug du tub ebeu leprosi mui kaseun. \r (Matiu 8:1-4; Luk 5:12-16) \p \v 40 Du tub ebeu leprosi mui Yesus waugab alaimai, taubibi aimai, ze gusig auranar, “Banou, na izal sui eg zilagai milabun iboin, bo, nait dabileu eiman sag guzenen. Na iz kasilemen, iz naliu manai.” \v 41 Yesus nug du gue bisou peimai, gonugau ebeg du go nugau enib ebu maimai, aureun, “Izan aizem, na naliu mamam.” \v 42 Go ebeu leprosi pigai utei wanendai, go naliu usaleun. \v 43-44 Yesus nug go gusig auranar, “Iz igul e guzenem na betei duailel ipal i awaren. Bo, na Uwait nugau ula dacaneun du waugab beteimai, nait enim naliu usaleun aba maremen, peizamam. Peizaimai, na Moses nugau kasai ze sesamorai, egun oimai, Uwait ulagwag moromen, go petak duailel unum abiu mamam, na koli naliu usalamam.” \v 45 Du go gue Yesus nugau ze sesamorab tam, go beteimai, duailel ze unum areun. Guzenina, Yesus go ban uzan araog siabun iboi tam. Go uzan gasageim du tamacag ebu dareun. Bo, duailel asiu uzan tubaim tubaim unum go waugab alemen. \c 2 \s1 Yesus nug du tub ebeg arab egugweun kaseun. \r (Matiu 9:1-8; Luk 5:17-26) \p \v 1 Ziwas ipal mazicina, duailel go Yesus Kapaneam uzan koli alaimai zaueim si dareu ze go domen. \v 2 Duailel asiu alaimai go zaueim gotulaimai, pip unum oi poaimai, zau og han unum zoimai abu og tapelemenin. Guzenina, Yesus nug duailel ze naliu abai mareun. \v 3 Dudu ipal agen ebeu du tub gonugau ebeg arab egugweun aidabun iborain tam, dudu iwanarai agen gamai alemen. \v 4 Duailel asiu agen abu tapelai darendai, du go Yesus waugab imai siabun iborain tam, gonun, go a gatugat ebu zau zagatag wag simai, Yesus dareun tabauguab zau zagatag buliaimai, go biag oug ebeu du biz mui Yesus waugab palautina, nuar. \v 5 Yesus nug goagal oiagab goen petak emen uligaimai, ebeu du go ebeg arab egugweun guzenai aureun, “Nagwai, iz nait igul eg zilagai mizem.” \v 6-7 Guzenai aurina, kasai ze tapaimaranem dudu ipal hoboi daremen agal oiagab eim guzenai dabilemen, “Du gue einen guzenai aneu? Go Uwait ze biabial kuai aureu. Emenan du tub nug go igul eg zilagabun iborain tam. Uwait nugtal petak go igul eg zilagai marabun iboin.” \v 8 Ziwas go ebutal, Yesus gonugau ougab eiman ein dabeleu go oiagab oug dareu abe maimai, guzenai awareun, “Ag einen agal oiagab oug go dabeleu oi daremen? \v 9 Iz ein ze mabun iboin, ein ze mabun iboin tam? Iz arab egugweun du guzenai aurai, ‘Nait igul eg zilagai mizem’ ta? Iz arab egugweun du guzenai aurai, ‘Na asaimai, nait biz oimai, unamam.’ aurai ta? Iz ein ze anai, ag agal oiagab iz en petak amamen? \v 10-11 Bo, Du Nugau Nag, go wanib a, go em e ebuan igul eg zilagai marabun iboin aimai abe mabun iz go guzenai.” Guzenai awaraimai, go nug ebeu du arab egugweun aureun, “Izan na aizem, asaimai, nait biz oiba, nait zau beten!” \v 12 Du gue asaimai, duailel ameagab ebu pigai gonugau biz oimai, waneun. Duailel go igul go uligaimai, esilakaimai, Uwait nugau wanib ulagwag moroimai, enemen, “Getal ig guzenai igul i uliganemun.” \s1 Yesus nug Liwai uloroun. \r (Matiu 9:9-13; Luk 5:27-32) \p \v 13 Yesus ze unig Galili gasag koli noi beteun. Duailel asiu alai go waugab gotulina, go nug Uwait nugau ze naliu abai marabun bigegweun. \v 14 Yesus aidaidai beteimai, Alpius nugau nag gonugau wanib Liwai, go aiwag wanem zaueim hoboi daren uligaimai, aureun, “Na alai, iz sesamilen.” Guzenai aurina, Liwai asaimai, sesamorai waneun. \v 15 Yesus nug \it takis\it* aiwag wanemen dudu mui, igul eg macanemen dudu ipal abai ereg, Yesus sesamorai alemen mui, gonugau tapaimaraneun dudu mui, go ereg Liwai nugau zau gotulaimai ee zai hoboi daremen. \v 16 Guzenina, Parisi ipal agen kasai ze tapaimaranem dudu banban, goagen Yesus igul eg go macanemen dudu mui, aiwag wanemen dudu abai ereg ee zai darendai, uligaimai, goagen Yesus nugau tapaimaraneun dudu awaremen, “Go einen igul eg macanemen dudu mui, \it takis\it* aiwag wanemen dudu abai ereg ee zeu?” \v 17 Yesus nug ze go doimai, koli awareun, “Duailel ebeu tamacag ag ebeu kasaraneun du waugab i bitanemen, duailel ebeu a sag petak ebeu kasaraneun du waugab bitanemen. Go sul, iz duailel igul naliu macanemen ularabun alab tam. Iz duailel igul eg macanemen ularabun alemin.” \s1 Yesus nug duailel ee ur mabun nugau zebigeg mareun. \r (Matiu 9:14-17; Luk 5:33-39) \p \v 18 Ziwas tub ebu, Zon ze ziwaraneun du nugau tapaimaraneun dudu mui, Parisi dudu mui, agen ee ur dacanemen. Dudu ipal agen alaimai, Yesus kanabemen, “Zon nugau tapaimaraneu dudu mui, Parisi dudu mui, ee ur macanemen. Einen nait tapaimaranem dudu go ee i ur macanem?” \p \v 19 Yesus nug kolital awareun, “Du tub go air awau wabun aimai, gonugau zaugul abai, ag ee ur mabun iboi ta? Tam, ag ee i ur mamam. \v 20 Bo, ziwas tub ebu, dudu ipal agen du go air oun imai wanebi, go go abai i daba, ziwas go ebu ag oiagab eg uba, ee ur mamamen. \p \v 21 Du tub gonugau tibur galau bigageun go tibur galau zig awau oimai, tibur galau muz ebu i galauai macaneu. Go guzenamau, ze ulusabun ziwas ebu, go tibur galau zig awau ginampet usalaba, gonugau tibur galau muz koli bigagaimai, biag banou usalamau. \v 22 Du tub nug wain ze awau meme galau muz ebu i goriai macaneu. Go guzenamau, wain ze awau go siwalkuk aimai, meme galau muz bigagaimai, wain ze em ebu esikai numau. Go meme galau han ereg zilagamau. wain ze awau go meme galau awau ebu goriai memen, naliupet damau.” \s1 Parisi dudu agen goagal Imabun Ziwas Zobu ebu Yesus kanabinar. \r (Matiu 12:1-8; Luk 6:1-5) \p \v 23 Zuda go agal Imabun Ziwas Zobu ebu, Yesus gonugau tapaimaraneu dudu abai wit wai ulaceman betemen. Betei daren, gonugau tapaimaraneu dudu agen ipal wit dab patai oimai, ugai, zemen. \v 24 Parisi dudu ipal agen igul go guzenai uligaimai, Yesus auremen, “Uligen! Imabun Ziwas Zobu ebu, einen nait tapaimaranemen dudu agen igul go guzenemen? Igual kasai ze eim eneu Imabun Ziwas ebu igul go nou.” \v 25 Yesus nug koli awareun, “Ag Devit gonugau dudu abai we wagendai, erunemen ag sikut go nanalemenin ta? \v 26 Uwait ula daneun du banou, Abiatar darena, Devit nug Uwait nugau zaueim simai, \it bret\it* go Uwait moromen oi zeun. \it Bret\it* go nou, Uwait ula danemen dudu agen sag \it bret\it* go zabun iboin. Bo, Devit nug \it bret\it* go zaimai, gonugau dudu marendai, go han zemen.” \v 27 Yesus nug koli awareun, “Uwait nug amegai duailel patarai meun. Go ag en dabeleimai, Imabun Ziwas Zobu meun. Imabun Ziwas Zobu ebu, duailel naliu damamen, ag eg i umamen. \v 28 Guzenaimai, Du Nugau Nag, go tutak nug Imabun Ziwas Zobu gumamau.” \c 3 \s1 Yesus nug du tub ebeg egweun go kasoroun. \r (Matiu 12:9-14; Luk 6:6-11) \p \v 1 Yesus go koli Zuda agal gotulanem zaueim sieun. Go zaueim du tub gonugau ebeg egweun mui dareun. \v 2 Duailel ipal agen Yesus nug Imabun Ziwas Zobu ebu du go kasuramau ta, tam ta piabun gumei darenar. Einen, agal dabeleu go Imabun Ziwas Zobu ebu du go kasuraba, ag go enibwag ze mabun aimai, uligai darenar. \v 3 Yesus nug go dudu agal dabeleu abe maimai, du go ebeg egweun mui auranar, “Na duailel ameagab asaimai, alen!” \v 4 Yesus nug dudu banban kanabareun, “Igual kasai ze nug ein eu? Ig Imabun Ziwas Zobu ebu, igul naliu mai ta, igul eg mai ta? Ig dudu koli abai wabun ta, ta ugaremun, noumamam ta?” Gonug guzenai awarina, agen koli ze tub aurab tam. \v 5 Yesus nug go dudu uligaraimai, aigsisileun. Einen, goagal oiagab eg wina, uligaimai, go ougab uhu usaleun. Gonug du go ebeg egweun mui guzenai aureun, “Nait eben henen!” Go ebeg hina, gonugau ebeg pigai naliu usaleun. \v 6 Guzenina, Parisi dudu go pigai zauan utei uzaneim noimai, Herot nugau dudu abai tulaimai, Yesus wabun ze patenar. \s1 Duailel asiu agen Yesus ze ban waugab sesamorai betenar. \p \v 7 Yesus gonugau tapaimaraneun dudu abai go uzan uteimai, Galili Ze Unig waugab nunar. Galili agaigan duailel asiu ereg betenar. \v 8 Duailel asiu Yesus nugau salau meun doimai, go waugab alemen. Zudia agaigan duailel mui, Zerusalem ban uzanan duailel mui, Idumia agaigan duailel mui, Zordan Ze gasag danemen duailel mui, duailel Tair uzan tubaiman mui, Saidon uzan tubaiman mui, danemen unum go waugab alinar. \v 9 Yesus nug go duailel asiu uligaraimai, gonugau tapaimaraneun dudu awareun, “Duailel asiu iz suilem, gonun, ag tebil tub oi alebi, suban mebi damau, iz suilebi, go ebu simai hobai.” \v 10 Getal Yesus nug duailel asiu kasareun, gonun, go en ebeu duailel agen agal ebeag sil Yesus patai auremen. \v 11 Duailel ipal agal oiagab oug wes eg go agenag daremenin. Duailel go agenag Yesus uligaimai, go taubibaimai, gusig ulinar, “Petak, na Uwait nugau Nag.” \v 12 Bo, Yesus nug gusig ze areun, “Ag iz en duailel ipal i awaran!” \s1 Yesus nug gonugau ze oi aidabun dudu begurug sag igareun. \r (Matiu 10:1-4; Luk 6:12-16) \p \v 13 Yesus go em manam ebu sieun. Go dudu ipal go dual dabun igarabun ularena, go dudu gue Yesus waugab sinar. \v 14 Gonug dudu begurug igareun. [Go ‘Yesus nugau ze oi aidabun dudu’ wanimag mareun.] Go duailel ipal Uwait nugau ze naliu marabun palautareun. \v 15 Yesus nug nugau gusig gue wes eg duailel goagal oiagab oug darem zamarabun go mareun. \v 16-19 Go nug dudu begurug sag igareun. Goagal wanimag enai: Saimon (gonugau wanib tub awau Yesus nug meun Pita), Zems (Zebedi nugau nag), gonugau amag Zon (goagal wanimag awau mareun, Boanerges, go wanimag zebigeg ‘em guruaneu nugau nag aliag’), Andru, Pilip, Bartolomiu, Matiu, Tomas, Zems (go Alpius nugau nag), Tadias, tub Saimon (go ug tub wanib Serot ebuan), Zudas-Iskariot (go nug Yesus gonugau iwai zaugul ebeagab mareun). \s1 Dudu ipal agen Yesus go Belsebul nugau zaug emen. \r (Matiu 12:22-32; Luk 11:14-23; 12:10) \p \v 20 Yesus go koli zaueim sina, duailel asiu koli go ebu alai gotulai darendai, Yesus gonugau tapaimaraneun dudu abai ereg go ee zabun iboin tam. \v 21 Yesus nugau atagul, go Yesus nug igul go guzenina, ze doimai, goagen enemen, “Go kar weu,” aimai, go dual oimai, koli gonugau uzan imai unabun alemen. \v 22 Kasai ze tapaimaranemen dudu banban ipal go Zerusalem uzan an alaimai, noimai, ze guzenai awaremen, “Belsebul, gonugau wanib tub Satan, go tibur eg nugau wes Yesus nugau ougab oug simai gumei dareu. Belsebul go ipal tibur eg gumaraneu go nug Yesus gusig morona, wes eg zamaraneu.” \v 23 Guzenina, Yesus nug ularena, waugab alina, tatau ze tub guzenai awareun, “Satan nug erunai koli Satan wai zamoraneu? \v 24 Em gasag tutak ebuan duailel ag agzozou alalaimai, agzozou atelaimai, ag ziwas huia i damamen. \v 25 Zau tutakan duailel ag han agzozou alalaimai, agzozou atelaimai, ag eg umamen. \v 26 Satan, gumaraneu tibur eg nugau ug ag agzozou alalaimai, agzozou atelaimai, ag gusig i damamen. Ag unum tamamamen. \v 27 Du tub nug du gusig tub nugau zaueim zau bigagai simai, esab gaul i umau. Amegai go zau atag du ebeg arab us sil kiai maimai, gonugau zauan esab unum umau. \p \v 28 Iz petak pet awarem, Uwait nug duailel agal igul eg mui, agal ze biabial kuai mui unum zilagai mamau. \v 29 Bo, du in go Uwait nugau Ah Wes ze biabial kuai auramau, Uwait nug du go nugau igul eg i zilagai muramau. Go igul eg go ebu muzmuz damau.” \v 30 Yesus nug guzenai awareun. Goagen getal anemenin, “Wes eg nug gonugau ougab oug si dareu,” gonun, Yesus nug guzenai awareun. \s1 Yesus nugau anag amagul ereg Yesus ze aurabun alemen. \r (Matiu 12:46-50; Luk 8:19-21) \p \v 31 Ziwas go ebu, Yesus nugau anag amagul ereg alemen. Go uzaneim tapai daimai, du tub go Yesus dareun, aurabun palautemen. \v 32 Duailel asiu agen Yesus talioroi daremen, Yesus auremen, “Nait anan amaiar go uzaneim tapai darem, itanizei darem.” \v 33 Guzenai aurina, Yesus nug koli du go aureun, “Izal anikai in? Izal magiter inen?” \v 34 Guzenaimai, duailel go waugab alai hoboi darem, ameg nug uligaraimai, awareun, “Uligaran, duailel e darem, go izal anikai magite! \v 35 Duair inen go Uwait nugau dabeleu sesamoraneu, go duair petak go izal anikai, izal abi, izal magi.” \c 4 \s1 Du ee ug heun nugau tatau ze. \r (Matiu 13:1-9; Luk 8:4-8) \p \v 1 Yesus nug bigeg waimai, duailel Galili Ze Unig gasageim ze tapaimareun. Duailel asiu pet alai go waugab gotulina, go tebil tub wag simai hoboi dareun. Duailel go unum ze gasageim tapai daremen. \v 2-3 Yesus nug tatau ze eimantal igul asiu tapaimareun. Go ze guzenai awareun, “Ag don. Du tub ee ug hiabun gonugau ougem beteun. \v 4 Ee ug hina, ipal abu ebu alai noun. Guzenendai, meg agenag zoimai oi zemen. \v 5 Ipal ee ug ai em ebu noun. Em naliu asiu tam, gonun, ee ug go pigai walu zoimai, gau mui usaleun. \v 6 Am gusig zoimai, ee ug go walu zoun unum elareun. Ginib em ougab oug suban nuabun tam, gonun, unum gulaleun. \v 7 Ipal ee ug ebgeleu kulam ziu oug noimai, walu zoun. Kulam nug oi zendai, suban tapabun iboi tam. \v 8 Ipal ee ug em naliu ebu alai noun. Ee ug ipal walu zoimai, banou maimai, useg asiu memen. Ipal useg tutak tutak 30 mamau. Ipal useg asiu 60 mamau. Ipal useg asiu pet 100 mamau.” \v 9 Yesus nug tatau ze go awaraimai, go guzenai awareun, “Duailel ag dabuiag a aba, ag ze go doimai, zebigeg abiu mamamen!” \s1 Yesus go einen duailel tatau ze eiman sag awaraneu. \r (Matiu 13:10-17; Luk 8:9-10) \p \v 10 Duailel Yesus utei wanena, gonugau tapaimaraneun dudu begurug mui dudu ipal Yesus al ereg danemen agen tatau ze go zebigeg ein sulai aimai Yesus auremen. \v 11 Gonug koli guzenai awareu, “Uwait nug duailel gumarabun igul getal wageimai dareun. Ulis ag, izal tapaimaranem dudu, gonun, go zebigeg abai marai. Bo, duailel ipal uzaneim darem, iz ag gaul tatau ze eiman sag awarai. \v 12 Guzenina, Uwait nugau ze doimai, awaraneun du Aisaia nug getal sikut weun ulis petak usaleu. Go guzenai aneun, \q1 ‘Ag ein esab agal amiag nug pianeu, bo, ag suban i pianemen. \q1 Ag ein ze agal dabuiag nug duaneu, bo, ag suban i doimai, zebigeg abiu I mamamen. Ag zebigeg abiu memen zob, agal oiagab kekulaba, Uwait nug agal igul eg unum zilagai mareu zob.’ \rq Aisaia 6:9\rq* \m Aisaia nug guzenai sikut weun.” \s1 Yesus nug ee ug nugau tatau ze zebigeg en awareun. \r (Matiu 13:18-23; Luk 8:11-15) \p \v 13 Guzenaimai, Yesus nug gonugau tapaimaraneun dudu guzenai awareun: “Tatau ze go zebigeg ag abiu ta, tam ta? Iz tatau ze ipal awarem ag erunai abiu mamamen? \v 14 Ee ug tub du tub nug ougem heun, go Uwait nugau Ze. \v 15 Duailel ipal ag ee ug go abu ebu noun sul. Ag Uwait nugau Ze domen. Gaul dabuiag nug doimai, pigai Satan nug zoimai, agal oiagab ougan ze oi hianeu. \v 16 Duailel ipal ag ee ug ai em ebu noun sul. Ag ze doimai, oimai, pigai siksikanemen. \v 17 Bo, ze go agal oiagab oug noimai, ziwas ban i dacaneu, einen, dudu ipal agen ag ze go omen abiu maimai, uhu maramam. Guzenaimai, agal oiagab eg maimai, Uwait nugau Ze doimai, omen pigai unum utanem. \v 18-19 Duailel ipal ag ee ug ebgeleu kulam ziu oug walu zoun, go gonugau igul enai, duailel ipal ag Uwait nugau Ze duacanem, bo, dai dai, ag em e ebuan igul dabeleimai, esab asiu go agal oiagab nug noumaimai, Uwait nugau Ze utanem. Go ze naliu omen kulam nug ee ug oi zacaneu sul suban i mamau. \v 20 Duailel ipal ag ee ug em naliupet ebu noun sul, ag Uwait nugau Ze domen, agal oiagab oug maimai, suban sesamoranemen. Ag ze go naliu omen, ee useg asiu mamau. Useg ipal tutak tutak 30 mamau, useg ipal asiu 60 mamau, ipal dab asiu 100 mamau.” \s1 Al biz piu i wageimai macanem. \r (Luk 8:16-18) \p \v 21 Yesus nug awareun, “Ag al usaimai, mis oug ta, biz piu wageimai macanem ta? Tam, go al usaimai, wag asai macanem. Go petak. \v 22 Guzenai, ein esab agal oiagab oug wageimai dacaneu, unum araog zumau. Ein esab dudu agen kulai macanem, aiu ses unum al hilanau ebu zuba, duailel pimam. \v 23 Duailel ag dabuiag a, ag ze go doimai, zebigeg abiu mamamen!” \v 24 Yesus nug kolital awareun, “Ag ze go domen suban dabilan. Ag dudu ipal esab maranemen sul, Uwait nug han ag esab maramau. Ag dudu esab asiu marebi, Uwait nug han ag kolital esab asiu maramau. Petak, gonug ag esab asiu maramau. Guzenaital, ag dudu ipal ibalagab ein igul macanem sul, Uwait nug ag ibalagab han guzenaital guzenamau. \v 25 Du tub go dabeleu naliu ipal mui, du go Uwait nug dabeleu naliu ipal muramau. Bo, du in go dabeleu naliu tamacag, Uwait nug gonugau dabeleu ginampet patai dareu go unum koli ebegalaumau.” \s1 Ee ug walu zoun en tatau ze. \p \v 26 Yesus nug ze tub awareun, “Uwait nug duailel gumaraneu igul go enai: du tub gonugau em ebu ee ug heun. \v 27 Umaum du gue ninaneu, amban asaimai, gonugau salau ipal macaneu ebu waneun. Ee ug tub walu zuna, erunai ban meun du go i abiu. \v 28 Em nug salau mina, ee ug walu zoimai, simai, useg meun. \v 29 Ee useg naliu mina, ougem atag du nug maulzag pataimai, kuatamau. Einen, ee wabun ziwas zoun.” \s1 Yesus nug tatau ze tub ee ug ginampet en awareun. \r (Matiu 13:31-32, 34; Luk 13:18-19) \p \v 30 Yesus nug koli awareun, “Uwait nug duailel gumaraneu igul ein sulai dareu awarai? Iz tatau ze tub awaremin, don! \v 31 Igul gue a paipai ug tub sul, a ug go ipal sul tam, go ginampet pet. \v 32 Agen a ug go em nogoug ebu bina, go nug zaugul zilarai, go a banou pet usaleu. A go banou usalina, meg agen a ebeg go ebu saum dabun teu mamam.” \p \v 33 Yesus nug duailel Uwait nugau zebigeg mui i awaraneu go tatau ze eiman sag agal dabeleu dareu sul awaraneun. \v 34 Go zebigeg tub mui duailel awarab tam. Go tatau ze eiman sag awaraneun. Bo, gonugau tapaimaraneun dudu nug al ereg darendai, go nug ag sag ze zebigeg unum abai mareun. \s1 Yesus nug wol banou aurina, tamanar. \r (Matiu 8:23-27; Luk 8:22-25) \p \v 35 Ziwas go ebutal, em mazicina, Yesus nug gonugau tapaimaraneun dudu awareun, “Ig ze unig tubaiman bitab.” \v 36 Go duailel asiu utaraimai, gonugau tapaimaraneun dudu ag tebil go Yesus getal simai dareun ebu simai, ereg wanemen. Tebil ipal han mui ereg wanemen. \v 37 Wol banou zoimai, ze kibikabor aimai, ze tebil oug noimai, kapeun. \v 38 Yesus go tebil seseim gagalig keket maimai, gabuai dareun. Gonugau tapaimaraneun dudu agen asoroimai, auremen, “Igul abai miganem du, ig ze nug oigamoroi! Na ig en i dabelem ta?” \v 39 Yesus nug asaimai, wol mui ze mui, go gusig ze aureun, “Iboi! Na uten!” Wol mazicina, ze ameg kuataimai, iautal toai daren. \v 40 Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu awareun, “Ag einen uminai daremen? Ag izal igul asiu pemenin, bo, ag iz en oiagab petak ab tam ta?” \v 41 Ag gusig uminaimai, agzozou enemen, “Ein du eneneg? Wol ibut ze mui gonugau ze sesamoraneu.” \c 5 \s1 Yesus nug du tub karweun wes eg mui kasai meun. \r (Matiu 8:28-34; Luk 8:26-39) \p \v 1 Yesus gonugau tapaimaraneun dudu abai tebil oimai, ze unig tubaiman gasageim, Gerasa duailel agal em ebu betemen. \v 2 Yesus go tebil uteimai, em ebu silikai nuna, du tub wes eg mui go eb ob darem eiman dareun, alaimai, Yesus peun. \v 3 Go eb hiaranemen agal aizau oug ninaneu. Du tub nug go gusig patabun pet iboi tam. Go us gusig sil arab ebeg kiai macanem, bo, go nug us gusig go kuataneun. \v 4 Dudu agen go umkoskos ebeg arab sen gusig sil kiai macanemen. Bo, gonug sen go unum kitkuat aneun. Du gue gusig pet, gonun, du tub nug go zilacurabun iborain tam. \v 5 Go umkoskos umaum, amban, eb macanem aizau mui em manam wag mui daimai, gusig ulaimai, nugtal go aiwag sil nug nugau enib kitkuataneun. \v 6-7 Gonug Yesus pulig eim uligaimai, pigai alaimai, Yesus nugau arab waugab taubibi aimai, go en gusig uleun, “Yesus, na Uwait wag dareu nugau nag. Na iz erunilamam? Iz Uwait nugau wanib gusig pataimai, aizem, na iz uhu i milen.” \v 8 Du go nug enai aureun, einen, Yesus nug amegai aureun, “Wes eg, na du go utei, alien!” \v 9 Yesus nug go enai aureun, “Na wanim in?” \p Gonug koli aureun, “Izal wanim Asiu. Einen, ig wes eg asiu du gonugau ougab oug darem.” \v 10 Guzenendai, wes eg agen ig em tub ebu i palautigen aimai Yesus gusig ze auremen. \v 11 Bo agen asiu em manam tub tubaiman ee zai daremen. \v 12 Gonun, wes eg go agen Yesus gusig ze aurinar, “Ig palautigemen, bo go daremen agal oiagab oug simam.” \v 13 Guzenai aurina, Yesus nug awareun, “Iboi, ag alian!” Guzenai awarina, wes eg asiu du gue uteimai, bo goagal oiagab oug sinar. Bo gue asiu tausen aliag (2,000) sag. Go uminaimai, pigai em eg eiman beteimai, ze unig oug noimai, ze zaimai, nouminar. \p \v 14 Bo gumaranemen dudu go igul go uligaimai, pigai uminai beteimai, goagal uzan mui, ipal go uzan waugaban duailel unum awarinar. Awarina, doimai, duailel unum ein igul usaleun piabun aimai betemenin. \v 15 Goagen Yesus waugab alaimai, du go getal wes eg mui dareun ulis go tibur galau tugaimai, dabeleu naliu mui hoboi darendai, pemen. Duailel ag go uligaimai, umininar. \v 16 Duailel go Yesus nug go igul guzeneun uligaimai, agen betei, duailel ipal bo gue erunemen ze mui, du getal wes eg asiu gonugau ougab oug dareun go naliu usaleun ze mui unum awareun. \v 17 Duailel ze go doimai, Yesus goagal uzan uteimai, uzan tub unabun aimai gusig ze aurinar. \v 18 Guzenina, Yesus nug gonugau tebil wag siabun aimai, du go getal wes eg mui dareun naliu usaleun gonug Yesus gusig aureun, “Iz na ibaiz unai, na iz io ailamam ta?” \v 19 Guzenai aurina, Yesus nug koli go io aurab tam. Gonug du go enai aureun, “Na nait uzan beteiba, Uwait nug na en bisom peimai, igul e ebitab meun nait ug unum awaramam.” \v 20 Guzenai aurendai, du gonug beteimai, ban uzan houhou sag, wanib Dekapolis, go ebuan duailel Yesus nug go erunena, usaleun ze awareun. Duailel unum go ze go doimai, esilakaimai, dabeleu asiu unar. \s1 Yesus nug ainag noumeun mui, ebeu air mui, kasareun. \r (Matiu 9:18-26; Luk 8:40-56) \p \v 21 Yesus go tebil ebu simai, Galili Ze Unig tubaim gasag koli beteun. Go ze gasageim us nogoug ebu nuna, duailel asiu alaimai gotulinar. \v 22-23 Zuda agal gotulanemen zau gumaneun du tub, gonugau wanib Zairus, go alaimai, Yesus peimai, waugab zoimai taubibi aimai, gusig ze aureun, “Izal alegwai noumamoroi. Na alaiba, nait eben go ebu memen, go koli naliu usalamau.” \v 24 Yesus ze uteimai, go du dual ereg beteun. Guzenina, duailel asiu go ereg Yesus sesamorai betemen. \v 25 Duailel ula ebu, air tub dareun. Go geil ebeu umkoskos waneu, ebeu go gonugau wai begurug (12) sag dareun. \v 26 Ebeu kasaranemen dudu asiu agen go kasai maimai, mu asiu muranemen. Gonugau aiwag go ebeu kasaranemen dudu ebalagab poaneun. Bo, gonugau ebeu maziab tam, go ebeu banou oi dareun. \v 27 Go dudu ipal agen Yesus en ze mina, doimai, go ula daimai, go Yesus seugab zoimai, Yesus nugau tibur galau patar. \v 28 Go enai dabeleun, “Iz gonugau tibur galau sag pataimai, iz koli naliu manai.” \v 29 Guzenaimai, go tibur galau patena, gonugau ebeu mazianar. Go doun, gonugau enib ebu ebeu tam eun. Go naliu usaleun. \v 30 Yesus nug gonugau gusig wanena, abe maimai, kekulaimai, awareun, “Inugau ebeg nug izal tibur galau pateu?” \v 31 Gonugau tapaimaraneu dudu agen auremen, “Duailel asiu gotulaimai gagizem, na einen ‘Inugau ebeg nug iz patileu’ aimai awaremen?” \v 32 Bo, Yesus nug inug guzenileun aimai ameg nugtal itaneun. \v 33 Air go ein igul go ebu usaleun abiu maimai, go banban uminaimai, Yesus waugab taubibi aimai, gonugau ze unum petak aureun. \v 34 Guzenina, Yesus nug aureun, “Ainag, nait ounab petak eun, gonun, nait enim naliu usaleun. Na ounab selai mui alien. Nait ebeu unum maziamau.” \p \v 35 Yesus nug zemai daren, dudu ipal Zuda agal gotulanemen zau gumaneun du Zairus nugau zauan alaimai, Zairus auremen, “Zairus, nait alen noumeun. Na einen tapaimaraneun du salau muramam?” \v 36 Yesus nug ze go doimai, Zairus aureun, “Na umin ien, nait ounab petak en!” \v 37 Go guzenai auraimai, duailel asiu imarab tam. Pita, Zems zaug Zon (Zems nugau amag) go sag Yesus sesamorai betemen. \v 38-39 Go Zairus nugau zaueim alina, duailel asiu agen manil maimai, saipag hei daremen. Yesus nug uligaraimai, awareun, “Ag einen saipag hei daremen? Ag einen manil mai daremen? Ainag go noumab tam, go gaul gabuai dareu.” \v 40 Yesus guzenina, go peimai, weloronar. Gonug duailel uzaneim nuabun palautaren, nondai, ainag nugau memeg anag abai ereg gonugau tapaimaraneu dudu ainarai mui, ag sag ainag nugau zau empip oug imarai siar. \v 41 Simai, gonug ainag nugau ebeg pataimai, Zuda ze eiman guzenai aureun: “Talita kum”, ze go bigeg enai, ‘Ainag, izan aizem, na asen.’ \v 42 Guzenina, ainag go pigai asaimai, kolital aidareun. Ainag go gonugau wai 12 sag. Duailel daremen go igul go uligaimai, banban esilakinar. \v 43 Yesus nug ze gusig awareun, “Ag igul go pemen duailel ipal i awaran. Ulis ag ainag go ee ipal moron.” \c 6 \s1 Nasaret uzanan duailel agen Yesus semuranem. \r (Matiu 13:53-58; Luk 4:16-30) \p \v 1 Yesus uzan go uteimai, gonugau tapaimaraneu dudu abai ereg gonugau muz uzan wanemen. \v 2 Imabun Ziwas Zobu ebu, Zuda agal gotulanemen zaueim simai, Uwait nugau Ze bigegwai tapaimareun. Duailel asiu gonugau ze doimai, esilakaimai, enemen, “Du gue ze eruan oun? Inug go dabeleu naliu morondai, go nug igul ata atai macaneu? \v 3 Du gue igual zau macaneu du ta? Go Maria nugau nag ta? Gonugau amagul Zems, Zosep, Zudas (Zut), Saimon, gonugau abiagul abai ereg ag e ebu danem ta?” Ag guzenai ze maimai, ag go semuranem. \v 4 Guzenina, Yesus nug goagal ze abe maimai, awareun, “Uzan ipal Uwait nugau Ze doimai awaraneu du, wanib go ulagwag mui, duailel agen agal oiagab go en petak anem, bo, nug nugau uzan pet wanib go ulagwag i macanem, gonun, nug nugau duailel mui, nug nugau ug mui, agen go semuranem.” \v 5 Guzenina, go uzan go igul ipal mabun iboin tam. Go gonugau ebeg ebeu duailel tutak tutak ebalagab mina, naliu usalemen. \v 6 Yesus nug duailel gonugau ze en oiagab petak ab tam, uligaimai, dabeleu asiu oun. \s1 Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu begurug (12) sag uzan ata atai palautareun. \r (Matiu 10:5-15; Luk 9:1-6) \p Guzenaimai, Yesus gonugau uzan uteimai, uzan ipal beteimai, duailel Uwait nugau Ze tapaimaraneun. \v 7 Ziwas go ebu, Yesus nugau tapaimaraneu dudu begurug sag ularendai, waugab alina, wes eg oiabun gusig maraimai, du alia alia palautareun. Go alia alia salau mabun awareun. \v 8 Guzenaimai, go nug ag guzenai awareun, “Ag abu ebu bitabun esab tub i on. Bo, ag taru tutak oi alian. Ag ee ipal ta, agal zo ta, aiwag ipal esab gau mabun ta, i oi unamamen. \v 9 Ag agal aramag galau sag maiban, tibur galau alia i oi unamamen. \v 10 Ag uzan tub betebi, go ebuan duailel agen imarebi aba, go dudu agal zau sag damamen. Aiu ses zau go uteimai, uzan tub bitamamen. \v 11 Gonun, duailel agen imarabun utebiag, agal ze duabun utebi aba, ag go agal zau i simamen. Ag uzan go utei unabun aimai, agal igul eg abai marabun, agal aramag ebuan esues kueian.” \v 12 Go guzenai awarina, gonugau tapaimaraneu dudu agen uzan ata atai beteimai, Uwait nugau Ze duailel abai maraimai, awaremen, “Ag agal igul eg uteiban, oiagab kekulan.” \v 13 Go wes eg asiu zamaraimai, a dab ebuan ze oimai, ebeu duailel asiu agal enimag ebu mina, kasarena, naliu usalemen. \s1 Ze ziwaraneun du Zon noumeun. \r (Matiu 14:1-12; Luk 9:7-9) \p \v 14 Emgasag tub ebuan duailel unum Yesus nugau igul abiu memen, gonun, em gasag gumaraneun du King Herot-Antipas go han doun. Duailel ipal agen guzenemen, “Go ze ziwaraneun du Zon, go noumeun kolital ob ougan usai zoun, gonun, go igul go ata atai mabun gusig mui.” \v 15 Ipal agen enem, “Go Elaiza.” \p Ipal enem, “Go Uwait nugau Ze doimai, awaraneu du tub. Go Uwait nugau Ze doimai awaranemen muz duailel sul.” \v 16 Bo, Herot nug ze go doimai, aneun, “Getal, iz Zon nugau beu kuatai hemin, bo, go noumeun koli usalai zoun.” \p \v 17-18 Go umineun, einen, getal Herot gonugtal gonugau amag, Pilip, nugau wau, wanib Herodias, ebegalacoun. Ziwas go ebu, Zon nug Herot aureun, “Na nait amai nugau air omen, go na kasai ze etuboromen.” Gonun, Herot nug dudu awarina, beteimai, Zon gusig pataimai, ebeg us sil kiaimaimai, hiacaranem zau oug heun. \v 19-20 Herodias nug Zon en ougab eg wina, waba, noumabun eun, bo, Herot go Zon uminoroun. Go abiu Zon go Uwait nugau Ze duacaneu du. Go igul naliu macaneun, gonun, Herot nug Zon suban gumendai, Herodias nug Zon wai mabun iborain tam. Herot nug Zon nugau ze doimai, dabeleu asiu oimai, go Zon nugau ze koli koli suban duabun aneun. \p \v 21 Dai dai, Herodias nug Zon wai abun abu tub peun. Herot go anag nug soligweun ziwas ebu, gonug gonugau zau gumanemen dudu banban mui, gonugau malai dudu banban mui, Galili agaig agal dudu banban abai ereg, ee mis banou mai zabun imareun. \v 22 Ziwas go ebu, Herodias nugau aleg magun alaimai, go dudu banban amiagab ebu ilanina, Herot gonugau zaugul abai peimai, agal oiagab naliu memen. Guzenaimai, Herot nug ainag go aureun, “Nait dabeleu, ein esab na wabun ailamam, iz na mizai. \v 23 Iz ze petak aizem, iz na ibaiz baib mai, na ein esab wabun ailamam, iz na mizai. Na izal em gasag gumanem tubaim mizabun ailamam, go iboi, iz na tubaim mizai.” \v 24 Guzenai aurina, ainag go seseim noimai, anag kanabeun, “Iz ein wabun aurai?” Anag nug koli aureun, “Na enai auren. Ze ziwaraneun du, Zon nugau gagalig sag wabun auramam.” \v 25 Guzenaimai, go nug pigai koli du banou waugab zoimai, aureun, “Na ulis, ze ziwaraneun du, Zon nugau gagalig sag tebil tub ebu maiba, iz milamam.” \v 26 Guzenai aurina, Herot nugau ougab uhu meun. Bo, gonugau zaugul mui, duailel ipal go abai hoboi ee zai daremen amiagab ebu ainag go dual baib meun, gonun, go baib go meun ze utabun iborain tam. \v 27 Guzenaimai, go nug pigai gonugau malai du tub palautina, gonug Zon waugab beteimai, Zon nugau beu kuataimai, gonugau gagalig sag oi alabun aureun. Guzenai aurina, du go hiacaranem zau beteimai, Zon nugau beu kuateun. \v 28 Gonug go gagalig sag tebil tub ebu maimai, oi alaimai, ainag go morona, go nug koli oi betei gonugau anag moroun. \p \v 29 Zon nugau tapaimaraneun dudu agen ze go doimai, alaimai, gonugau enib oi betei ob oug hinar. \s1 Yesus nug dudu tausen tabkuai (5,000) sag ee mareun. \r (Matiu 14:13-21; Luk 9:10-17; Zon 6:1-14) \p \v 30 Getal Yesus nug gonugau ze oi aidanemen dudu gonug uzan ata atai palautareun, koli nug waugab alemen. Go betei ein salau mui, ein ze duailel abai maremen mui, unum go alai auremen. \v 31 Bo, duailel asiu agen beten alen, beten alen aidarena, gonun, Yesus gonugau dudu abai ee zabun iborain tam. Guzenina, Yesus nug awareun, “Iguatal uzan tub du tamacag ebu imabun unab.” \v 32 Guzenaimai, go agtal tebil oimai, uzan tub du tamacag ebu betemen. \v 33 Bo, duailel asiu go uzan go utena, uligaraimai, unum go uzan uteimai, eneg aramag ebu pigai go sesamarai betemen. \v 34 Guzenina, Yesus nug tebil utei noimai, duailel asiu gotulai daremen uligaraimai, go en bisomag peun. Einen, gonugau dabeleu, duailel go sipsip sul, go gumaraneu du tamacag. Guzenaimai, go nug go ze asiu bigegwai abai mareun. \v 35-36 Dai dai, am nuabunina, gonugau tapaimaraneu dudu agen waugab alaimai, auremen, “Uzan e du tamacag, am nuamaneu, gonun, na duailel palautaremen, uzan ata atai beteimai, go ee gau mai zimam.” \v 37 Uteimai, Yesus nug koli awareun, “Ag agtal ee zabun maran.” \p Goagen koli kanabemen, “Du ban, duailel unum ee ginaginam zabun aiwag asiu, du tub go handret aliag gil salau maimai, aiwag omau sul oimai, betei \it bret\it* gau mabun. Ig aiwag asiu go maimai, ee gau maimai, marabun, iboin ta?” \v 38 Yesus nug awareun, “Ee ecesab dareu? Beteiban, pen!” Go abe maimai, koli auremen, “\it Bret\it* tabkuai sag mui, karuk aliag mui darem.” \v 39 Guzenai aurina, Yesus nug koli gonugau tapaimaraneu dudu awareun, “Duailel awarebiag, sisi sisiai, gig naliu ebu hoboi bitamam!” \v 40 Guzenina, duailel go unum hobomen. Dudu ipal handret tutak (100) sag hobomen, dudu ipal houhou tabkuai (50) sag hobomen. \v 41 Guzenina, Yesus nug \it bret\it* tabkuai sag mui karuk aliag mui oimai, Mesgai wag ameitaimai, Uwait ‘Izal oiab naliupetpet’ aureun. Auraimai, \it bret\it* kuaraimai, gonugau tapaimaraneu dudu agen duailel marabun mareun. Karuk aliag kuaraimai, han guzental guzeneun. \v 42-43 Duailel go unum ee go zaimai, biguiag zondai, Yesus nugau tapaimaraneu dudu agen duailel agen ee zemen ee ogog utemen gom gau zo begurug sag oimai, zulagarai memen. Gom gau zo go unum og zoun. \v 44 Dudu ee go zemen tausen tabkuai. \s1 Yesus ze unig wageim aidareun. \r (Matiu 14:22-33; Zon 6:15-21) \p \v 45 Ziwas go ebutal, Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu palautarendai, tebil ebu simai, ze unig tubaim Betsaida uzan amegai betena, Yesus nugtal duailel agal uzan palautarabun dareun. \v 46 Go duailel palautaren, wanen, go nugtal em baru ebu Uwait aurabun sieun. \v 47 Umusig, em umutai zuna zuna, tebil ze unig ban ula daren, Yesus nugtal ze gasageim dareun. \v 48-49 Yesus gonug gonugau tapaimaraneu dudu salau banou maimai, tebil nugau aumag keuina unabun iborain tam, wol nug zoimai, piareun. Em ilai zuna zuna, Yesus nug ze unig wag ebu aleun. Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu zalarai bitamoroi, bo, ag go ze wageim ai dareun uligaimai, go agen eb aimai dabeleimai, piecemen. \v 50 Go banban uminemen. Guzenina, gonug pigai awareun, “Ag oiagab gusig dan! E izanag, ag umin ian!” \v 51 Guzenai awaraimai, Yesus nug tebil ebu simai, go abai ereg darena, wol mazieun. Go esilakaimai, dabeleu asiu omen. \v 52 Bo, go Yesus nug dudu \it bret\it* mareun igul go guzeneun gonugau zebigeg suban abe i memen, gonun, goagal oiagab gusig mina, go gonugau igul abe murabun iborain tam. \s1 Yesus go Genesaret uzanan ebeu duailel asiu kasareun. \r (Matiu 14:34-36) \p \v 53 Yesus gonugau tapaimaraneu dudu abai ereg go ze unig matelai beteimai, Genesaret em gasageim beteimai, go ebu tebil us sil kiai memen. \v 54-55 Tebil uteimai, duailel go ebu Yesus abe moroimai, go em go ebu ata atai uzan beteimai, duailel ipal Yesus eru ebu dareu aimai awarina, ebeu duailel biz ebu maraimai, imarai alemen. \v 56 Ban uzan ta, uzan ginampet ta, abu ebu ta, go eru ebu aidaneun ebu go ebeu duailel Yesus waugab mina, daremen. Go Yesus guzenai gusig auremen, “Na ebeu duailel go utaremen, alai goagen nait tibur galau siu patamam.” Go io awarina, ebeu duailel agal ebeag nug Yesus nugau tibur galau pataimai, go unum naliu memen. \c 7 \s1 Embigeg agal kasai ze. \r (Matiu 15:1-9) \p \v 1-2 Parisi dudu ipal mui, kasai ze tapaimaranem dudu ipal abai Zerusalem ban uzan uteimai, alaimai, Yesus waugab gotulaimai, Yesus nugau tapaimaraneu dudu ipal go Parisi agal kasai ze sesamoraimai, goagal ebeag ze ulusab tam, go gaul ee zai daren uligaremen. \v 3 (Parisi dudu, Zuda dudu banban abai, goagal embigeg agal kasai ze suban sesamoraimai, goagal ebeag ze ulusaimai, go ag ee zanem. Bo, ag ebeag i ulusaimai, go ee go i zanem. \v 4 Iguanem empip ebuan koli zaueim alaimai, go pigai ze ziwamam, tam aba, go ee i zimam. Goagal embigeg agal kasai ze ipal asiu sesamoranemen. Go ze go aneu sul agal gap, tebil, biz mui, unum ze ebu ulusanemen.) \v 5 Guzenina, Parisi dudu mui kasai ze tapaimaranem dudu go agen Yesus guzena kanabemen, “Nait tapamaranemen dudu agen einen goagal embigeg agal igul i sesamoranem? Ag einen ee zabun ziwas agal ebeag i ulusanemen?” \v 6 Yesus koli awareun, “Getal, Uwait nugau ze doimai, awaraneun du, Aisaia nug go polumanemen dudu en petak aneun. Go guzenai sikut weun, ‘Uwait nug aneun, \q1 “Duailel go agen gaul oiagsau nug izal wanim ulapwag macanem, bo, agal oiagab nug iz en noumab tam. Ag izal ze awaranem bo, ag suban i sesamoranemen. \v 7 Ag du tub nugau kasai ze sesamoraimai, ag guzenai anemen, ‘Go Uwait nugau Ze.’ Ag polu ze sesamoraimai, ag izal wanim gaul ulapwag macanemen!” ’ \rq Aisaia 29:13\rq* \p \v 8 Ag Uwait nugau kasai ze uteimai, agal embigeg agal igul gusig pataimai, sesamoranemen.” \p \v 9 Yesus nug koli guzenai awareun, “Ag Uwait nugau Ze bo, agal embigeg agal ze sesamoraimai, agtal agal dabeleu sesamoranemen. \v 10 Moses nug getal awareun, \q1 ‘Na nait memen anan nugau ze sesamoren.’ \rq Kisim Bek 20:12\rq* \q1 ‘Du in gonugau memeg anag ze eg muramau, dudu ipal agen go webi, noumamau.’ \rq Kisim Bek 21:17\rq* \p \v 11 ‘Du in go esab mui, gonugau memeg anag al isanaramau go iboi. Bo, go awaraimai, “Iz esab go Uwait murabun sag wageimai memin dareu. Gonun, iz ag isanarabun iboin tam.” \v 12 Guzenaimai, ulis go gonugau memeg anag al i gumaraneu. Go igul naliu go auranem. \v 13 Guzenina, goagal embigeg agal igul sesamoraimai, Uwait nugau Ze tonoi macanem. Ag igul ipal enai asiu guzenanem.’ \s1 Ecesab ata atai go dudu unu maraneu. \r (Matiu 15:10-20) \p \v 14 Yesus nug duailel koli ularena, alina, awareun, “Ag unum izal ze doimai, suban dabeleu oimai, zebigeg abe mamamen. \v 15 Ecesab tub uzaneim dareun du tub nugau ougab oug sianeu, go ecesab nug Uwait nugau ameguab du unu i muraneu. Bo, du go nugau dabeleu eg ougab oug dareu usalina, gonugau ogusau nug ananeu go petak go unu muraneu. [ \v 16 Duailel ag dabuiag mui aba, ag ze go doimai, gonugau zebigeg abiu mamamen!”] \v 17 Yesus go gue duailel utaraimai, zaueim simai, gonugau tapaimaraneu dudu agen ze go aneun zebigeg en kanabemen. \v 18 Guzenina, Yesus nug koli awareun, “Agal dabeleu naliu tam ta? Ag igul go i abiu ta, ece uzaneim dareun du tub nugau ougab oug nuaneu, ece go nug Uwait nugau ameguab du unu i macaneu. \v 19 Ee go zanem go ougab oug i daneu, go bi abu eiman, koli bizau oug nuaneu.” \p Ze gonun, Yesus nug ee unum zabun go erunamau eun. Ee ipal nou abun tam. \v 20 Yesus nug koli awareun, “Dabeleu eg duailel agal oiagab oug daneu, asaimai, oiagsau eiman zuaneu, dabeleu gonug sag petak unu muraneu. \v 21-22 Oiagab ougeiman duailel ag go dabeleu eg guzenai wanemen; ag wal igul eg mabun dabilanemen, ag zaiagar agal ecesab zob wabun dabilanemen, ag duailel ugarebi, noumabun dabilanemen, ag dudu ipal agal ailel eg marabun dabilanemen, ag ecesab asiu alaraimai, wabun dabilanemen, ag duailel ipal ebalagab igul eg asiu mabun dabilanemen, ag polu ze mabun dabilanemen, ag duailel ipal en i dabilaranemen, ag gaul igul eg mabun dabilanemen, ag zaiagar agal ecesab uligaimai, alaranemen, ag zaiagar agal enimag ebu polu ze mabun dabilanemen, ag dudu ipal agal ze duabun utanemen, ag kar igul macanemen. \v 23 Igul go eg unum agal oiagab oug daimai, uzaneim nuaneu, go Uwait nugau ameg ebu ag unu maraneu.” \s1 Ponisia-Siria agaig ebuan air tub Yesus en ougab petak eun. \r (Matiu 15:21-28) \p \v 24 Yesus nug ze go maimai, uzan go uteimai, Tair uzan waugab beteun. Go zau tub simai darena, du tub nug go zaueim dareu abe murabun iborain tam aimai dabeleun, bo, go wagemabun iborain tam. \v 25 Guzenina, ziwas go ebutal, air tub gonugau aleg wes eg ougab oug dareun, go nug Yesus go ebu dareu ze doimai, pigai alaimai, Yesus waugab taubib weun. \v 26 Air go Zuda air tam. Go Grik air, gonugau uzan Ponisia, Siria agaig ebuan. Go Kanan air tub. Gonug Yesus guzenai gusig aureun, “Wes eg izal alegwai nugau ougab oug dareu, nagen oi hen.” \v 27 Guzenina, Yesus nug koli aureun, “Amegai ig Zuda agal geleagar ee marai. Geleagar agal ee oimai, bau i he maranem. Igul go eg.” \v 28 Air gonug koli aureun, “Du banou, go petak, bo, bau agen eebiz pigsal daimai, geleagar agal ee sib nuna, oi zanem.” \v 29 Guzenai aurina, Yesus nug koli aureun, “Na naliu ze ailem. Na koli unamam. Wes eg go nait alen nugau ougab oug dareun go utei waneun.” \v 30 Air go gonugau zaueim beteimai, uligeun gonugau aleg biz ebu gabuai dareun, wes eg ougab oug dareun utei waneun. \s1 Yesus nug du tub dabug utub ogusau gebeun mui kasoroun. \p \v 31 Yesus go Tair uzan uteimai, Saidon uzan zilaoroi, ban uzan houhou goagal wanimag banou Dekapolis em ula ebu Galili Ze Unig waugab beteun. \v 32 Duailel ipal agen du tub dabug utub mui ogusau gebeun mui dareun Yesus waugab imai alemen. Go Yesus gusig auremen, “Nait eben du go ebu men.” \v 33 Guzenina, Yesus nug duailel utaraimai, go imai holoi beteun. Agtal daimai, Yesus gonugau ebeg hum du gonugau dabug aliag oug meun. Gonugau sinou oimai, du gonugau minob ebu meun. \v 34 Gonug Mesgai ametai uligaimai, gonugau ougab uhu usalaimai, bisou peimai, Zuda ze eiman du go guzenai aureun, “Epata!” Ze go zebigeg enai ‘Na oiten!’ \v 35 Guzenai aurina, du gonugau dabug naliu usalina, go ze suban duabun iboin. Gonugau ogusau naliu usalina, go ze suban bigegwaimai, ze meun. \p \v 36 Ziwas go ebu, Yesus nug duailel gusig awareun. “Ag igul go pemen gue betei duailel ipal i awaran.” Yesus nug koli koli go gusig ze guzenai awareun, bo, go gonugau ze sesamorab tam, go ze go hegei hemen. \v 37 Duailel agal ze doimai, go unum esilakaimai, enemen, “Go ein igul macaneu unum igul naliupet pet. Gonug duailel dabuiag utub kasaren, ze duanem, oiagsau tapelai mui koli ze suban macanem. Gonug guzenaneu.” \c 8 \s1 Yesus nug dudu tausen iwanarai (4,000) ee mareun. \r (Matiu 15:32-39) \p \v 1-2 Ziwas go ebu, duailel asiu alai gotulemen. Go ee tamacag daren, Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu ularen, alina, awareun, “Iz duailel go en bisomag pem. Go iz ibail gil ainarai daremen, gonun, ulis ee tamacag darem. \v 3 Iz duailel go palautaremin, goagal uzan bitamam, bo ipei abu ebu betei ameag kualil, amau. Ipal go abu pulig alemen.” \v 4 Guzenai awarina, gonugau tapaimaraneu dudu agen koli auremen, “Ig du tamacag em e ebu darem. Ig ee eruan oimai, duailel maremun, zimam?” \v 5 Yesus nug kanabareun, “Ag \it bret\it* eiceisab dareu?” \p Goagen koli auremen, “\it bret\it* kwali sag.” \v 6 Guzenina, Yesus nug duailel em ebu hubabun awarina, go hobolilemen. Gonug \it bret\it* kwali sag oimai, Uwait ‘Izal oiab naliupetpet’ auraimai, \it bret\it* kakaraimai, gonugau tapaimaraneu dudu maren, goagen duailel maren, zemen. \v 7 Go karuk ginaginam mui, gonun, Yesus nug go oimai, Uwait auraimai, gonugau tapaimaraneu dudu maren, goagen duailel marenar. \v 8 Duailel ee go zaimai, unum biguiag zoun. Ipal ee ogog utemen daren, Yesus nugau tapaimareu dudu agen gom gau zo kwali sag oimai, ee zemen ogog zulagai mina, og zoun. \v 9-10 Ee go zemen duailel go tausen iwanarai Yesus nug go agal uzan palautaren, wanen, go gonugau tapaimaraneu dudu abai tebil ebu simai, Dalmanuta em ebu betenar. \s1 Parisi agen Yesus nug gugeg tub maba, piabun aimai kanabemen. \r (Matiu 16:1-4) \p \v 11 Parisi dudu ipal agen alaimai, Yesus bimag piabun doimai, auremen, “Na gugeg tub abai migemen, go petak ig abe mamam, na Uwait Mesgai wag dareu gonugtal gusig go mizaneu.” \v 12 Gonugau ougab uhu mina, awareun, “Ulisan duailel einen iz gugeg tub abai marabun ailanem? Iz ag petak pet awarem, ziwas e ebu iz gugeg tub i abai maremin, pimamen.” \v 13 Guzenai awaraimai, Parisi dudu utaraimai, tebil ebu koli simai, ze unig tubaim beteun. \s1 Yesus nug Parisi dudu mui, Herot nugau dudu mui ereg, goagal igul zis sul eun. \r (Matiu 16:5-12) \p \v 14 Yesus nugau tapaimaraneu dudu go dabuiag siken, \it bret\it* ipal i omen, go gaul wanenar. Tebil ebu \it bret\it* ginam tub sag dareun oi betemenin. \v 15 Yesus nug go gusig ze guzenai awareun, “Parisi dudu mui, Herot nugau dudu mui ereg, \it bret\it* agena, neleimai suazuaneun marasin wanib zis go, ag suban pimamen.” \v 16-17 Gonugau tapaimaraneu dudu agen agzozou ze maimai, enemen, “Ig \it bret\it* i oialem, gonun, ze go aigeu.” \p Yesus nug goagal ze abe maimai kanabareun, “Ag \it bret\it* tamacag en einen zememen? Iz ag abai ziwas huia daimai, gugeg asiu abai maremin, einen ag gugeg go suban dabelab utemen? Ag izal igul i abiu ta? Agal oiagab gusig mai dareu ta? \v 18 Ag ameag nug pemen, bo, ag ecesab suban i pemen ta? Ag dabuiag nug duanemen, bo, ag ze suban i domen ta? Ag getalan gugeg koli dabelabun iboin tam ta? \rq Esekiel 12:2\rq* \v 19 Iz \it bret\it* tabkuai sag oimai, kakaraimai, dudu tausen tabkuai maremin, zemen, ag ee ogog eisasab zo oug zulagai memenin?” \p Goagen koli auremenin, “Zo begurug sag.” \v 20 Yesus nug koli kanabareun, “Ziwas tub ebu iz \it bret\it* kwali oimai, kakaraimai, dudu tausen iwanarai maremin, zemen, agen ee ogog eisasab zo oug zulagai memenin?” \p Goagen auremenin, “Zo kwali sag.” \v 21 Guzenina, go nug awareun, “Ag ulis izal igul abe i memen ta?” \s1 Yesus nug Betsaida uzan du tub ameg kumi kasoroun. \p \v 22 Go Betsaida uzan alina, dudu ipal agen du tub ameg kumi imai alaimai, ze gusig Yesus guzenai auremen, “Nait eben du e ebu men.” \v 23 Yesus nug du go ameg kumi nugau ebeg pataimai, uzan geseg imai waneun. Du gonugau ameg oug sino heimai, gonugau ebeg sil du gonugau ameg ebu maimai, kanaboroun, “Na ece tub piabun iboin ta?” \p \v 24 Du go nug ametaimai, aureun, “Iz duailel uligarem. Go a sul ai darem.” \p \v 25 Yesus nug koli gonugau ebeg du gonugau ameg ebu maimai, go gusig aurina, go suban ametaimai, koli ece unum suban uligareun. \v 26 Yesus nug du go gonugau zau palautaimai, aureun, “Na koli uzan i simam.” \s1 Pita nug Yesus nugau wanib araog meun. \r (Matiu 16:13-20; Luk 9:18-21) \p \v 27 Yesus gonugau tapaimaraneu dudu abai ereg Sisaria-Pilipai uzan ata atai betemen. Abu ebu bete beteimai, go nug gonugau tapaimaraneu dudu kanabareun, “Duailel agen, iz en in anem?” \p \v 28 Goagen koli auremen, “Duailel ipal agen guzenai anem, ‘Go ze ziwaraneun du, Zon.’ Ipal agen enanem, ‘Go Elaiza.’ Ipal agen enanem, ‘Go Uwait nugau Ze doimai, awaraneun du tub.’ anem.” \v 29 Guzenai aurina, Yesus nug koli go kanabareun, “Agenag iz en in anemen?” \p Pita nug koli aureun, “Na Kristus, Uwait nug palautizeun, gonugau duailel koli imarabun, alemen.” \v 30 Pita nug guzenai aurina, Yesus nug go gusig awareun, “Go petak, bo, ze go ag duailel ipal i awaran.” \s1 Yesus go mu asiu oimai, noumaimai, koli asabun en ze mareun. \r (Matiu 16:21-28; Luk 9:22-27) \p \v 31 Ziwas go ebu, Yesus nug bigegwai ze abai maraimai, gonugau tapaimaraneu dudu guzenai awareun, “Du Nugau Nag, mu asiu oimai, Zuda dudu banban mui, Uwait ula danemen dudu mui, kasai ze tapaimaranem dudu abai ereg, agen izal ze duabun uteimai, semilem. Goagen iz iwebiag, noumai. Bo, gil ianai ainarai ebu iz koli asanai.” \p \v 32 Gonug ze go araog marena, Pita nug go gasag imai beteimai, ze gusig aureun, “Tam pet tam! Igul go na ebizab i usalamau!” \p \v 33 Bo, Yesus nug kekulaimai, gonugau tapaimaraneu dudu uligaraimai, Pita guzenai ze gusig aureun, “Satan, na iz seiab alien! Na Uwait nugau dabeleu naliu i sesamorem, na dudu agal dabeleu sag sesamorem.” \p \v 34 Guzenina, go duailel asiu mui gonugau tapaimaraneu dudu mui ularen, alina, guzenai awareun, “Du in iz sesamilai zuabun, go nugen i dabilamau, gonugau a gegeulanau go nugtal gamacaimai, iz sesamilamau. \v 35 Du in go gonugau dorog awau dabun dabeleu go gue gonugau dorog eg umau. Bo, du in go iz en mui Uwait nugau Ze Naliupet en noumamau, du go gonugau dorog muzmuz suban naliu damau. \v 36 Du tub em ebuan ecesab unum umau, go noumamau. Go esab nug gonugau dorog awau dabun erunai abu kalamau? \v 37 Go ein ecesab oimai, koli gonugau dorog awau dabun gau mamau? Tam, go koli nugtal gonugau dorog gau mabun iboin tam. \v 38 Du in ulisan duailel gue igul eg macanemen agal ameagab iz sesamilabun uminaimai, gonug iz en i abiu aimai, izal ze wageimai mamau, iz Du Nugau Nag, aiu ses izal mekai nugau al banou mui tibur naliu inain ereg alai, izan han du go i abe murai.” \c 9 \p \v 1 Yesus nug koli awareun, “Iz ag petak awarem, dudu ipal ag em e ebu daremen, ipal i noumamam, ag dabi dabi, Uwait nugau gumarabun igul gusig mui araog zumau pimamen.” \s1 Yesus nugau enib atai kekuleun. \r (Matiu 17:1-13; Luk 9:28-36) \p \v 2 Gil wasolig sag uteimai, Yesus nug Pita, Zems zaug Zon abai ereg imarai, em baru banou wag simai, agtal daremen. Go ameagab Yesus nugau enib kekulaimai, atai pet usaleun pemenin. \v 3 Gonugau tibur galau am nugau hilanau sul eleimai, ausiau pet usaleun. Em ebu du tub nugau tibur galau ausiau pet guzeneneg tam. \v 4 Guzenina, Elaiza zaug Moses dual zoimai, Yesus dual ze ze mai darena, uligaremen. \v 5 Pita nug Yesus aureun, “Igul abai miganem du, ig e ebu dabun naliu. Na ze memen, ig agal zau ainarai mamam, tub nait, tub Moses nugau, tub Elaiza nugau.” \v 6-7 Go uminaimai, Pita nug ein ze mabun abiu tam, gonun, go gaul guzenina, pi banou emes wageiman alaimai kularai meun. Ogusau tub nug pi go ougeiman, eneun, “Go izal nagwai pet, iz go en izal oiab nug noumanem. Ag gonugau ze suban don!” \v 8 Guzenina, goagal ameag nug pemen, go du tub i pemen, Yesus tutak go abai ereg dareun pemen. \p \v 9 Go em baru utei noimai, Yesus nug gusig ze guzenai awareun, “E igul ag ameag nug peun ag bete duailel ipal i awaran. Du Nugau Nag, noumaimai, koli ob oug eiman asamau, ziwas go ebu ein igul pemen go petak duailel awaramamen.” \v 10 Guzenina, go ze go wage wageimai, ze pataimai, ag agzozou enemen, “Ob oug eiman koli usabun, go ein igul ena?” \v 11 Goagen Yesus kanabai auremen, “Zuda agal kasai ze tapaimaranem dudu agen einen Elaiza go amegai alamau anemen?” \v 12 Yesus nug koli awareun, “Ag go petak anemen, Elaiza go amegai alaimai, ecesab unum suban mai damau. Bo, Uwait nugau Ze sikut wai memen dareu, einen guzeneu, ‘Du Nugau Nag mu asiu oimai, duailel agen go semoromam’? \v 13 Bo, iz ag petak awarem, Elaiza go amegai aleun, duailel agen agal dabeleu nug igul eg ata atai go ebu guzenemen. Ag igul gue, go ebu guzenamamen en getal Uwait nugau Ze sikut wai memen dareu.” \s1 Yesus nug mogoi tub wes eg mui kasai meun. \r (Matiu 17:14-21; Luk 9:37-43a) \p \v 14 Yesus gonugau tapaimaraneu dudu ainarai abai alaimai, gonugau tapaimaraneu dudu ipal tulareun. Go ebu alaimai, duailel asiu gotulemen ebu, kasai ze tapaimaranem dudu ipal agen go abai zezemai, daren piaremen. \v 15 Duailel agen Yesus alina, uligaimai, esilakaimai, pigai go waugab beteimai, ‘Umaseu,’ ze auremen. \v 16 Yesus nug kanabareun, “Goagen einen ag abai ze ebu alalemen?” \v 17 Du tub, duailel ula dareu gonug koli aureun, “Igulabai miganem du, izal nagwai wes eg ougab oug daren, ogusau gebeun daren, na wautab imai alem. \v 18 Go wes eg nug go gusig pataimai, oi em ebu hamacendai, ogusau siwalkuk aimai, aceg katutaimai, enib tiai macaneu. Iz nait tapaimaranem dudu wes eg oi abun aimai awaremin. Bo, go oi abun iboin tam.” \v 19 Yesus nug duailel en acegsisilaimai, koli aneun, “Duailel ulis daremen, agal dabeleu ein sulai? Ag oiagab petak ab tam pet. Ziwas eisab iz koli ag abai ereg dai? Ziwas eisab iz koli agal uhu gamahai? Mogoi go iz waiab imai alan.” \v 20 Guzenina, go mogoi go imai Yesus waugab alina, wes eg nug Yesus uligaimai, pigai mogoi go patai hiloiaimai, hamacendai, em ebu alainoimai, siloisiloi aimai, ogusau siwalkuk heun. \v 21 Yesus nug mogoi gonugau memeg kanabai aureun, “Ziwas eceisab go guzenai dareun?” \p Memeg nug koli aureun, “Mogoi ginampet ebutal guzeneun. \v 22 Go wes eg nug umkoskos ab unig oug ta, ze unig oug hamaicina, noumabun guzenaneu. Bo, na igul tub guzenabun iboi abague, na ig en bisomig peiba, ig isanigamam.” \v 23 Guzenina, Yesus nug aureun, “Na einen guzenai anem, ‘Na igul tub mabun iboi ta?’ ailem. Du tub iz en ougab petak aneu, go nug igul unum guzenabun iboi.” \v 24 Guzenai auraimai, mogoi go memeg nug pigai ulaimai, eneun, “Iz na en oiab petak eun, bo, izal oiab petak eun, go ginampet, gonun, na iz isanilen.” \v 25 Yesus nug duailel asiu pigai go waugab alina, uligaraimai, wes eg gusig aureun, “Na, wes ogusau tapeleun, dabug utub, iz na aizem, na mogoi go ulis uteimai, alien. Na koli gonugau ougab oug i simam.” \v 26 Guzenai aurina, wes eg go ulaimai, mogoi gusig patai hiloiaimai, utei wanen, mogoi eb siameg sul gabuai dareun. Duailel asiu agen uligaimai, enemen, “Go noumeun.” \v 27 Bo, Yesus nug gonugau ebeg pataimai, asai meun. \v 28 Guzenaimai, Yesus go utei zau simai, gonugau tapaimaraneu dudu abai agtal daimai, goagen kanabemen, “Ig einen wes eg go oiabun iboin tam?” \v 29 Gonug koli awareun, “Ag Uwait tutak aurai damamen, igul go tutak nug petak wes eg zamoramau. Igul tub eiman go iboin tam.” \s1 Yesus nug noumaimai, koli usamaun ze gonugau tapaimaraneu dudu koli awareun. \r (Matiu 17:22-23; Luk 9:43b-45) \p \v 30-31 Go uzan go uteimai, Galili agaig ula betemenin, Go, einen gonugau tapaimaraneu dudu ze abai maraneu, gonun, Yesus du tub nug go eru ebu dareu abun uteun. Gonug guzenai awareun, “Duailel ipal agen Du Nugau Nag ebegarab durub waimai, dudu agal ebeag ebu mamam. Go webi, noumaimai, gil ianai ainarai ebu koli ob oug an asamau.” \v 32 Go ze go zebigeg abiu tam. Bo, go uminaimai, go ze tub en kanaborab tam. \s1 Yesus nug du in banou dabun ze awareun. \r (Matiu 18:1-5; Luk 9:46-48) \p \v 33 Go Kapaneam uzan alaimai, zau tub ebu simai, Yesus nug kanabareun, “Ag abu ebu alaimai, ein ze memen?” \v 34 Goagen ze tub koli aurab tam, einen, abu ebu, agzozou guzenemen, “Du in banou pet wanib mui, go dudu ipal zilareu?” \v 35 Guzenina, Yesus nug hoboimai, gonugau dudu 12 sag ularen, alina, awareun, “Inug du wanib banou mui usalabun, go wanib tamacag du sul daimai, dudu ipal agal salau du sul usalaimai, duailel unum isanaramau.” \v 36-37 Guzenai awaraimai, mogoi ginampet tub imai zoimai, go daremen ula ebu tapai maimai, waugab darena, awareun, “Du in nug iz en dabeleimai, mogoi tub e mogoi ginampet sul imai zoimai, suban gumamau, go iz imaileu. Du in nug iz imaileu, go iz tutak i imaileu, go izal mekai iz palautilen, alemin, han imamau.” \s1 Du in go agal iwai zaiag tam, go agal zaiag. \r (Luk 9:49-50) \p \v 38 Zon nug Yesus aureun, “Igulabai miganem du, ig du tub nait wanim ebu wes eg oi hina, pemun. Go igual zaicig tam, gonun, ig du go igul go i guzenamau aimai auremun.” \v 39 Yesus nug koli awareun, “Ag go i ze kuatai auran. Du tub nug gugeg tub izal wanim ebu macaneu, go nug iz pigai ze eg i milamau. \v 40 Du in go igual iwai zaicig tam, go igual zaicig. \v 41 Iz ag petak pet awarem, du in nug ag izal zaiar darem abe maimai, ze zabun ze maramau, du go Uwait nug i semuramau, aiu ses go petak Mesgai wag ecesab naliu umau.” \s1 Zigulin nug du gonugau ougab petak eun eg muramau. \r (Matiu 18:6-9; Luk 17:1-2) \p \v 42 “Mogoi ginampet tub iz en ougab petak eun du tub nug go zigulin abai murabun aba, zigulin go eg pet. Dudu ipal agen aiwag uhu banou ban oimai, du gonugau beu ebu us sil otoi maimai, go ze unig oug hamacebiag, numau, go iboi, go uhu ginampet. Tam aba, aiu ses Mesgai wag, go uhu banou pet umau. \v 43 Nait eben nug zigulin meu aba, nait eben tub kuatai hamacemam, go iboi. Guzenaimai, eben tutak mui na muzmuz naliu awau damam. Na go i guzenamam gue eben aliag mui unum ab i noumaneun oug heizamam. [ \v 44 Uzan tub salik asiu mui duailel agal enimag tugarai daimai, go i noumamam, ab go i usecamau.] \v 45 Nait aram nug zigulin meu aba, aram tub kuataimai, hamacemam. Guzenaimai, aram tutak mui na muzmuz naliu awau damam. Na i guzenamam aram aliag nug na uzan go ab banou i noumaneun oug hamai heizamam. [ \v 46 Uzan tub salik asiu mui duailel agal enimag tugarai daimai, go i noumamam, ab go i usecamau.] \v 47 Nait amen tutak nug zigulin maimai, keuizaba, amen go gue esei hamacemam, amen tutak go iboi. Na muzmuz naliu awau damam. Na go i guzenamam gue, na han amen aliag mui ab banou muzmuz elaneu uzan heizamam. \q1 \v 48 Uzan tub salik asiu mui duailel agal enimag tugarai daimai, go i noumamam, ab go i usecamau. \rq Aisaia 66:24\rq* \p \v 49 Siu ee ebu hianem ee go i belaneu sul, Uwait nug gonugau duailel patai piarabun uhu maraneu, gonun, ag gusig usalebi, i tamamamen. \v 50 Siu naliu, ee i belaneu. Bo, siu nugau kel wanena gue, kel go koli erunai umau? Igul naliu siu kel a sul, agal oiagab oug maimai, go enegun ag zaiagar abai i malai mamamen, ag oiagab tutak mui naliu damamen.” \c 10 \s1 Yesus nug duair egaraimai, koli utanemen en ze meun. \r (Matiu 19:1-12; Luk 16:18) \p \v 1 Yesus uzan go uteimai, Zudia agaig ebu Zordan Ze gasageim beteun. Duailel asiu koli alaimai, gotulaimai, Yesus nug gonugau igul sesamoraimai, Uwait nugau Ze abai mareun. \v 2 Parisi dudu ipal alaimai, go polumurabun guzenai kanabemen, “Igual kasai ze eiman eneu, du gonugau wau utabun iboi ta, tam?” \v 3 Yesus nug koli awareun, “Moses nug ein kasai ze gusig awareun?” \v 4 Goagen koli auremen, “Moses nug guzenai aigeun, du tub gonugau wau utaba, unabun go sikut tub waimai, gonugau wau muramau. Guzenaimai, petak go wau utaba, unamau.” \v 5 Yesus nug koli awareun, “Moses nug agal oiagab gusig mina, piareun, gonun, kasai ze go sikut wai mareun. \v 6 Bo, getal \q1 Uwait nug em e meun ziwas ebu, go du air mui patai meun. \rq Stat 1:27\rq* \q1 \v 7-8 Go enegun, du gonugau memeg anag utaraimai, gonugau wau al eregtal atai daimai, agal enimag tutak tulamam. Gonun, du go air al goagal enimag ata atai aliag dab tam, goagal enimag tutak sul damau. \rq Stat 2:24\rq* \m \v 9 Guzenaimai, Uwait nug ag enimag tutak sul tularai mareun, gonun, duair tub nug koli i atalaramau.” \p \v 10 Yesus guzenai awaraimai, koli zaueim simai, gonugau tapaimaraneu dudu agen ze go en kanabemen. \v 11 Gonug koli awareun, “Du in gonugau wau atalaimai, go air tub umau, go, du air egarabun agal kasai ze etuboroimai, wal igul gonugau wau ebu mamau. \v 12 Go guzenaital, wau nug gonugau gamu atalaimai, go du tub betei umau, air go nug kasai ze etuboroimai, igul eg gonugau gamu ebu mamau.” \s1 Yesus nug mogoi ginaginam kasai ze iboramaun gagaliag pateun. \r (Matiu 19:13-15; Luk 18:15-17) \p \v 13-14 Duailel ipal agen goagal geleagar Yesus nug gonugau ebeg goagal gagaliag pataimai, gusig marabun aimai, abai alemen. Bo, gonugau tapaimaraneu dudu agen duailel go gusig awarina, Yesus nug igul go uligaimai, go ougab eg wina, gonugau tapaimaraneu dudu guzenai awareun, “Ag geleagar utarebi, iz waiab alamam. Ag i pataran. Duailel ag geleagar e sul, ag abiu Uwait go agal gumaraneu du banou, gonun, go suban damam. \v 15 Iz ag petak pet awarem, duair inen go geleagar e sul kekulab tam, go Uwait nugau duair tuguiai i damau.” \v 16 Guzenai awaraimai, Yesus nug geleagar imarai oi waugab gotularaimai, gonugau ebeg goagal gagaliag ebu maimai, Uwait nug go suban gumaramaun awareun. \s1 Du tub go esab asiu mui. \r (Matiu 19:16-30; Luk 18:18-30) \p \v 17 Yesus uzan go utei unabun nuna, du tub nug go waugab pigai alaimai, taubibi waimai, kanabeun, “Igulabai miganem du naliu, iz ein igul naliu guzenaimai, izal dorop awau muzmuz suban damau?” \v 18 Yesus nug koli aureun, “Na einen iz du naliu ailem. Du tub tutak go naliu. Go Uwait tutak. \v 19 Na igual kasai ze abiu. \q1 ‘Na du tub wemenag, i noumamau, na wal igul i men, na dudu ipal agal ecesab i zob on, na du tub nugau enibwag polu ze i men, na nait zaun nugau ecesab gaul wabun i polumoren, na nait memen anan agal ze unum sesamoren,’ go na abiu.” \rq Kisim Bek 20:12-16\rq* \m \v 20 Du go nug koli aureun, ‘Du banou, getal iz ginampet ebu kasai ze go unum sesamorai alai, ulis han guzental darem.” \v 21 Yesus ze go doimai, du go en ougab noumaimai, ameg nug uligaimai, aureun, “Go iboi, igul tub tutak na zilaize dareu. Na betei, nait ecesab unum dudu ipal mareben, goagen ecesab go gau mebiag, aiwag go oiba, dudu ecesab tamacag aiwag go dou maramam. Na go guzenemen, aiu ses Mesgai wag ecesab asiu umam. Na betei, igul go guzenaib, alai iz sesamilen.” \v 22 Du go gue ecesab asiu mui, gonun, ze go doimai, go ougab uhu usalina, ougab eg wina, utei waneun. \p \v 23 Guzenina, Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu ameg nug uligaraimai, awareun, “Dudu ecesab asiu mui ag empip go Uwait nug gumaneu oug siabun anmamamen.” \p \v 24 Gonugau tapaimaraneu dudu ze go doimai, esilakina, Yesus nug koli awareun, “Izal gelear, em ebuan du tub empip go Uwait nug gumaneu oug siabun go salau gusig ban umau. \v 25 Egun tub kamel go tibur galau sopwanem kulam nugau biag ougeiman siabun anmamau. Bo, duailel ecesab asiu mui ag empip go Uwait nug gumaneu oug siabun go salau gusig banban mamamen.” \p \v 26 Guzenai awarina, gonugau tapaimaraneu dudu go banban esilakaimai, enai auremen, “Guzenaba, Uwait nug du in imai aimai, go al ereg muzmuz damau?” \v 27 Yesus nug uligaraimai, awareun, “Dudu agen igul tub guzenabun iboin tam, Uwait nugtal igul go guzenabun iboin. Uwait nug ein igul guzenabun dabeleimai, unum guzenabun iboin.” \v 28 Go guzenina, Pita nug aureun, “Na go don! Ig igual ecesab unum uteimai, na sesamizai alemun!” \v 29-30 Yesus nug koli aureun, “Iz na petak pet aizem, du in iz en dabeleimai, Uwait nugau Ze Naliupet marabun, gonugau uzan, apagul, amagul, abiagul, anag, memeg, gelegul, em mui ereg uteimai, aleun, aiu ses Uwait nug ecesab go utei aleun sultal asiu, handret tutak mui sultal, koli muramau. Go ulis em e ebu, zau asiu, apagul, abiagul, anagul, gelegul, mui em asiu go oimai, damam. Bo, ziwas go ebutal, dudu ipal agen go igul eg muramam. Bo, aiu ses go muzmuz naliu damau. \v 31 Dudu asiu ag ulis wanimag banban mui daremen, aiu ses ag wanimag tamacag du sul damamen. Dudu ulis gaul daremen, aiu ses ag wanimag banou mui damamen.” \s1 Yesus nug nugen mu asiu oimai, noumabun ze koli mareun. \r (Matiu 20:17-19; Luk 18:31-34) \p \v 32 Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu abai Zerusalem ban uzan siabun betena, Yesus nug amegai beteun. Gonugau tapaimaraneu dudu agen go uzan gue siabun aimai, dabeleu asiu omen. Duailel agen sesamarai alina, uminemen. Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu begurug sag koli imaraimai, ein igul go ebu zumau en awareun. \v 33 Gonug guzenai awareun, “Ag don. Ig ulis Zerusalem uzan betemun, dudu ipal agen Du Nugau Nag Uwait ula dacanemen dudu banban mui, kasai ze tapaimaranem dudu mui, goagal ebeag ebu mamam. Guzenebi, go dudu agen goagal ze doimai, webi, noumabun ze pataimai, emgasag ipal ebuan dudu agal ebeagab ebu mamam. \v 34 Goagen ze biabial kuai auraimai, enib ebu sino horoimai, esalau sul oimai, webiag, noumamau. Bo, gil ianai ainarai ebu, go koli usamau.” \s1 Zems zaug Zon al agen Yesus ece tub en kanabemen. \r (Matiu 20:20-28) \p \v 35 Guzenai awarina, Zems zaug Zon, Zebedi nugau gelegul aliag, agen Yesus waugab alaimai, guzenai kanabemen, “Igulabai miganem du, ig na ig isanigabun aizem na ze go sesamorabun aizem.” \p \v 36 Guzenina, Yesus nug koli awareun, “Agen iz ein igul ag isanarabun ailemen?” \v 37 Goagen koli guzenai auremen, “Na ig ibaig baib guzenai mamam, aiu ses na gumarabun du banou usalaimai, ig han imaigeimai, tub nug nait eben naliu eiman hubamau, tub nug nanai eiman hubamau. Na igul go guzeneben, ig na ibaiz damam.” \v 38 Yesus nug koli awareun, “Ze go en kanabilemen gonugau zebigeg ag abe i memen. Iz ze gap tub ebu dareu zai, ag ze go zabun iboin ta? Iz ze ziweimai, mu banou wai, ag go sul wabun iboin ta?” \v 39-40 Goagen koli auremen, “Io, ig iboin.” \p Guzenina, Yesus nug awareun, “Go petak. Ze gap tub ebu dareu iz zai, ag han zimamen. Iz ze ziweimai, mu wai, ag han guzental ze ziwamamen, bo, in nug izal ebe naliu eiman simai hubamau, in nug izal ebe nanai eiman hubamau, go izal salau tam. Uwait nugtal duailel ipal egaraimai, agal pip suban mareun dareu.” \v 41 Yesus nugau tapaimaraneu dudu houhou sag agen ze go doimai, go Zems zaug Zon al en aiag sisileun. \v 42 Guzenina, Yesus nug go ularena, waugab alina, awareun, “Ag abiu, em e ebuan dudu agal gumaraneun dudu banban ipal agen goagal wanimag wag maimai, agal duailel gumaranem. Duailel agal dudu banban agen duailel agal ze sesamorabun gusig ze awaranem. \v 43 Ag izal duailel, ag igul go i guzenan. Bo, du tub nug agal du banou danai amau, go iboi amegai go agal salau du sul damau. \v 44 Du tub nug iz wanim banou mui danai amau, amegai go duailel unum agal salau du (slev) sul damau. \v 45 Ag don, Du Nugau Nag duailel ipal agen go isanorabun alab tam. Tam pet, tam! Go duailel ipal isanarabun aleun. Go noumaimai, duailel asiu koli Uwait nug waugab imarai simau.” \s1 Yesus nug du tub ameg kumi wanib Bartimeas kasai meun. \r (Matiu 20:29-34; Luk 18:35-43) \p \v 46 Yesus gonugau tapaimaraneu dudu abai Zeriko uzan beteun. Goagen duailel asiu abai koli uzan go utei nuna, ameg kumi du tub wanib Bartimeas, Timeas nugau nag, go abu gasageim hoboi dareun. Gonug duailel esab en nugaraneun. \v 47 Go Nasaret uzanan du, Yesus aleu ina, doimai, go nug ulabun bigegwaimai, eneun, “Yesus, Devit nugau Ug, na iz en bisom peiba, iz isanilen.” \v 48 Duailel asiu agen gusig ze, auremen, “Na soen!” Bo, go gusig uleun, “Devit nugau Ug, na iz en bisom peiba, iz isanilen!” \v 49 Guzenina, Yesus nug tapai daimai, duailel awareun, “Go aurebi, alamau.” \p Go du ameg kumi uloroimai, auremen, “Gonug na ulizeu, gonun, na ounab naliu maiba, na asaiba, alen.” \v 50 Guzenina, go nug gonugau tibur galau huia ama aimai, pigai asaimai, Yesus waugab aleun. \v 51 Guzenina, Yesus nug aureun, “Izan na erunizai en ailem?” \p Guzenina, du ameg kumi gonug aureun, “Igulabai miganem du, iz koli ame waipemen, abu piai.” \v 52 Yesus nug koli aureun, “Iboi, na alien. Nait ounab petak emen, gonun, na koli amen waipaba, abu pimam.” Ziwas go ebutal, gonugau ameg waipina, koli abu peimai, go Yesus sesamorai abu bitar. \c 11 \s1 Yesus go emgasag tub gumaraneun du (King) sul, Zerusalem uzan sieun. \r (Matiu 21:1-11; Luk 19:28-40; Zon 12:12-19) \p \v 1-2 Yesus go gonugau tapaimaraneu dudu abai Zerusalem ban uzan bitabun bete betei, Betpage mui Betani uzan ula em manam wanib Oliv ebu beteimai, Yesus nug gonugau tapaimaraneu du aliag palautaraimai, awareun, “Ag ulibe uzan uligem en ebu beteiban, donki nag tub us sil asai memen dareu, us waipaimai, donki nag tub imai alan. \v 3 Bo, du tub nug ag donki nag go einen omen aimai kanababa, agen koli auran, ‘Igual Banou nug donki e salau murabun aneun. Salau maziaimai, koli pigai palautemun, alamau,’ guzenai auran.” \v 4-5 Go beteimai, donki nag tub abu gasageim zau og eiman us sil asai memenin, pemen. Go us waitulena, dudu ipal go ebu tapai daremen, agen awaremen, “Ag einen us donki nag ebuan waitulemen?” \v 6 Goagen Yesus nug ze awareun guzenaital ze go koli awaremen. Dudu agen io ina, go donki oimai, alemen. \v 7 Guzenaimai, go donki nag Yesus waugab imai alaimai, goagal tibur galau huia donki nugau bobou ebu kuloromina, Yesus nug wag simai hoboun. \v 8 Duailel asiu agen goagal tibur galau ipal abu ebu tapai bitabun duei memen. Duailel ipal gue ougem abu waugaban beteimai, nun gau kuatarai egei alaimai, abu ebu duei betemen. \v 9 Duailel agen Yesus ula maimai, ipal amegai betena, ipal ses sesamorai, go unum guzenai ul ai ai betenar, “Uwait nugau wanib ulagwag murab. \q1 Du go gue Ban nugau wanib eiman aleun, \rq Buk Song 118:25-26\rq* \m \v 10 Devit, igual embigeg, nugau gumarabun ziwas zoidareu. Go gumarabun ziwas zumau ebu ig suban damam. Uwait nugau wanib tutak ulagwag mab.” \v 11 Guzenina, Yesus nug Zerusalem uzan simai, Uwait ecesab muranemen zau banou, wanib tub Nou Zau (tempel), nugau gilan og eiman sieun. Go ecesab unum suban uligeun. Bo, ziwas go umusig, am nuabunina, gonun, gonugau tapaimaraneu dudu begurug sag abai Zerusalem uzan uteimai, koli Betani uzan betemen. \s1 Yesus nug sabug a tub gusig ze aurina, noumeun. \r (Matiu 21:11-19) \p \v 12 Yesus go gonugau tapaimaraneu dudu abai go umaseu pet koli Betani uzan uteimai, abu ebu bete betei, Yesus go we war. \v 13 Sabug a gau mui tubaiman uligaimai, sabug dab dareu aimai piabun waugab beteun. Sabug a go dab mabun ziwas tam, gonun, go a dab piabun waugab beteimai, dab ameitai peun. A gau sag daren, peun. \v 14 Guzenaimai, Yesus nug a guzenai aureun, “Du tub nug nait dab koli i oi zimau. Na dab kolital i mamam.” Gonugau tapaimaraneu dudu go ze go donar. \s1 Yesus go Uwait ecesab muranemen zau banou wanib \it tempel\it* oug sieun. \r (Matiu 21:12-17; Luk 19:45-48; Zon 2:13-22) \p \v 15 Go Zerusalem uzan zoimai, Yesus go Uwait ecesab muranemen zau banou, Nou Zau, wanib tempel zaueim simai, duailel ecesab gau maimai, aiwag igwai daremen, gonun, Yesus nug zamarendai, unum uminai wanenar. Gonug dudu agal aiwag igwanemen biz mui meg mai daremen aiwag tebil mui oimai, esikai heun. \v 16 Gonug duailel ecesab gau mabun tempel zaueim oi alanem go i zuaneun. \v 17 Gonug duailel ze abai maraimai, awareun, “Uwait nugau Ze sikut wai memen guzenai dareu, \q1 ‘Izal zau duailel go emgasag ata atai eiman alaimai, agen iz ibail ze mabun zau amam.’ \rq Aisaia 56:7\rq* \m Uwait nugau ze guzenai dareu ta, tam? \q1 Bo, agen zau e zob dudu agal wageimai dabun empip sul usalai memen.” \rq Jeremaia 7:11\rq* \p \v 18 Guzenai awarina, Uwait ula dacanemen dudu banban ipal mui kasai ze tapaimaranem dudu mui go ze go doimai, go webi, noumabun abu bigegwai itanemen. Duailel unum gonugau ze naliu doimai, esilakemen, einen, go dudu banban agen Yesus uminoromen. \p \v 19 Umusig, em mazicina, Yesus gonugau tapaimaraneu dudu abai ereg go Zerusalem ban uzan utei betenar. \s1 A sabug meumeun. \r (Matiu 21:20-22) \p \v 20 Betei nineimai, umaseu, go abu ebu bete beteimai, a sabug ginib gau mui unum meumeun, pemen. \v 21 Guzenina, Pita nug Yesus nug um igul go guzeneun koli dabeleimai, Yesus aureun, “Igulabai miganem du, na e pen! Um, na a go eg umau auremen. Ulis go meumeun.” \v 22 Yesus nug koli aureun, “Na Uwait en ounab petak en! \v 23 Iz ag petak pet awarem, du tub nug go em manam auraimai, ‘Na asaiba, ze unig oug kuanai numam!’ Guzenai auraba, go ougab aliag i mamau, gonugau ougab petak eun gusig mamau, go em manam gonugau ze sesamoramau. \v 24 Guzenaimai, iz ag awarem, ag ein igul Uwait nug guzenabun aimai aurabun, agal oiagab petak mui auramamen. Gonug agal ze sesamoraimai, go igul gue guzenamau. \v 25 Ag Uwait aurabun tapai dabi, du tub nug ag eg mareun ze dabileiban, agen du go nugau igul eg zilagai muramamen. Ag guzenebi, agal memeag Mesgai wag dareu gonug han agal igul eg zilagai maramau. [ \v 26 Ag du tub nugau igul eg i zilagai muramamen, agal memeag Mesgai wag dareu go nug han agal igul eg i zilagai maramau.]” \s1 Yesus in nug gusig moroun go zebigeg piabun kanabemen? \r (Matiu 21:23-27; Luk 20:1-8) \p \v 27 Go guzenai awaraimai, go beteimai, Zerusalem uzan koli siemen. Yesus go nug Uwait ecesab muranemen zau banou betei daren, Uwait ula dacanemen dudu banban mui, kasai ze tapaimaranem dudu mui, dudu banban ipal mui, Yesus waugab alemen. \v 28 Go alaimai, Yesus guzenai kanabai auremen, “Na ein gusig oimai, igul go guzenanem? Inug na gusig go mizeun?” \v 29 Yesus nug koli awareun, “Izan han ag ze tub kanabem. Agen amegai izal ze zebigeg go kanabem ailebi, izan mui iz ein gusig eiman igul go guzenanem zebigeg ag awarai. \v 30 Zon, ze ziwaraneun du, go Uwait nug gusig moroun ta, atai, dudu agen gusig moromen ta? Agen iz go zebigeg ailan.” \p \v 31 Guzenaimai, ag agzozou ze maimai, enemen, “Ig go ein ze aurab? Ig go Uwait nugau gusig eiman ze ziwaraneun emun, go nug aigamau, ‘Guzenaimai, ag einen agal oiagab petak ab tam’. \v 32 Bo, ig go du ebuan gusig eiman emun, go han iboin tam.” (Duailel agal dabeleu Zon Uwait petak nugau ze doimai, awaraneun du tub, gonun, dudu banban go duailel goagen ein igul go ebalagab guzenamamen aimai dabeleimai, uminemenin.) \v 33 Guzenaimai, go koli Yesus auremen, “Ig i abiu.” \p Guzenina, Yesus nug koli awareun, “Iz han, inug iz gusig milen, igul go guzenanem ag i awarai.” \c 12 \s1 Wain wai gumanemen dudu eg agal tatau ze. \r (Matiu 21:33-46; Luk 20:9-19) \p \v 1 Yesus nug go tatau ze eiman abai maraimai, awareun, “Du tub go wain wai maimai, wain ug baimai, gilan otoi meun. Gonug wain wai ebu dab pasiabun ob eleimai, wai gumabun zau huia wag meun. wai unum suban daren, dudu ipal gonugau wai salau mabun gau maraimai, salau mina mina, nug emgasag tub pulig betei dareun. \v 2 Wain dab mazicina, wabun ziwas zuna, go wai atag du nug gonugau salau du tub go wain wai ebu salau mai daremen dudu darem a bitabun aurina, wain dab ipal oi morobi oi alabun aimai, palautina, beteun. \v 3 Bo, wai gumei daremen dudu go agen salau du go gusig pataimai, waimai, gaul palautoron, beteun. \v 4 Guzenina, go koli salau du tub palautina, beten, go han guzental gonugau gagalig pouai heimai, eg moroimai, gaul palautoron, beteun. \v 5 Guzenina, gonug kolital salau du tub palautina, beteun. Go han wina, noumeun. wain wai atag du nug gonugau salau dudu asiu palautaren, beten, ipal gaul wagaremen, ipal wagarina, noumemen. \v 6 Guzenina, du tutak dareu go palautabun iboin. Go gonugau nag pet gonugau ougab go en noumeun. Guzenaimai, go nug gonugau nag ses palautabun, dabeleun, ‘Go izal nagwai nugau ze doimai, eg i muramam,’ eun. \v 7 Bo, wai gumanemen dudu go agen go alina, peimai, enemen, ‘Wai atag du go gonugau nag aleu. Gonugau memeg noumaba, go nug gonugau memeg nugau ecesab unum umau. Ig go wemun, noumaba, gonugau wain wai ig umam. Ig go guzenamam.’ \v 8 Guzenaimai, go mogoi go gusig pataimai, wina, noumeun. Guzenaimai, gonugau enib wai gasageim hamacemen.” \v 9 Yesus nug dudu daremen kanabareun, “Agal dabeleu wai atag du nug go salau dudu erunaramau? Go alaimai, wai gumanemen dudu go wagaraimai, noumebi, gonugau wain wai dudu ipal ebeagab ebu mamau. \v 10-11 Go Uwait nugau Ze sikut wemen ag nanalab tam ta? \q1 ‘Go zau sanag zau macanemen dudu agen eg auraimai, geseg eim memen. Ulis, zau go sanag ula ebuan zau sanag gusig naliupet usaleun, Uwait nugtal go sanag salau banou moroun, go naliupet pet ig uligem,’ \rq Buk Song 118:22-23\rq* \m sikut guzenai dareu. \p \v 12 Yesus nug guzenai awarina, Zuda dudu banban agen go ebutal gusig pataimai, auremen, einen, go abiu go gue tatau ze agal igul sul awareun. Go duailel uminaraimai, go go gusig patabun iborain tam. Guzenaimai, go uteimai, wanemen. \s1 Dudu agen Yesus kanabai auremen, “Ig aiwag Sisar murabun iboi ta?” \r (Matiu 22:15-22; Luk 20:20-26) \p \v 13 Zuda dudu banban ipal Parisi dudu mui, Herot nugau ze sesamoranem dudu mui, Yesus en ze bimag piabun palautaren, alemen. \v 14 Alaimai, Yesus auremen, “Du banou, ig abiu na petak ze maranem du. Na du tub nugau dabeleu i duanem. Wanimag a dudu tutak sag na i piaranem. Na Uwait nugau igul petak ig abai miganem. Nait dabeleu erunai pet? Aiwag Sisar murabun igul go naliu ta, tam? \v 15 Iguanag go aiwag muramam ta, tam?” \p Yesus go ameg pataimai, ze memenin abiu maimai, koli awareun, “Ag einen iz ame patemen? Ag aiwag macanemen aiwag tutak oi alai abai milebi, iz piai.” \v 16 Goagen aiwag tutak oi alai moron, Yesus nug awareun, “E aiwag wanib dorog mui in nugau dareu?” \p Goagen koli auremen, “Sisar nugau.” \v 17 Guzenina, Yesus nug koli awareun, “Guzenaital, ag Sisar nugau ecesab go Sisar muramamen. Uwait nugau ecesab, go Uwait muramamen.” \p Go ze go naliu doimai, dabeleu asiu omen. \s1 Yesus nug dudu noumaimai, asamam en ze awareun. \r (Matiu 22:23-33; Luk 20:27-40) \p \v 18-19 Zuda dudu banban ipal, goagal wanimag Sadiusi, agen enanem, dudu noumanem koli i asamam anem. Ziwas go ebutal, Sadiusi dudu ipal alaimai, Yesus guzenai kanabemen, “Du Banou, getal Moses nug ig nanalabun guzenai sikut waren, ‘Du tub go go noumina, gonugau wau mogoi tamacag noumina, gonugau amag nug apag nugau wau oimai, mogoi muramau. Mogoi go usalaba, du noumeun nugau nag sul usalamau.’ \v 20 Ziwas go ebutal, du tub gonugau gelegul kwali. Mogoi kaman air oimai, go mogoi i moroimai noumeun. \v 21 Guzenaimai, amag tub nug gonugau wau oun. Go han mogoi i murau noumeun. Guzenaimai, amag tub nug air go oimai, guzenaital noumeun. \v 22 Guzenaital betei, go dudu kwali air go omen, unum mogoi i murau gaul noumemen. Guzenina, wab air go daimai, ses noumeun. \v 23 Air go dudu kwali agen omenin, aiu ses noumemen duailel asamam ziwas go ebu asebiag, go in nugau air pet damau? Em ebu, go dudu kwali noumemen agen air tutak omen.” \v 24 Yesus nug koli awareun, “Ag Uwait nugau Ze mui gonugau gusig mui i abiu. Guzenaimai, ag polumanemen dudu pet! \v 25 Duailel noumemen koli asamam, ziwas go ebu, go duair i igaramamen. Ag unum Uwait nugau tibur Mesgai wag dareu sul damamen. \v 26 Moses nug dudu noumemen, asamam en sikut weun. Ze go ulis araog dareu. Ag gonugau ze guzenai nanalab tam ta? Getal ab al a ginampet ebu eleimai, Uwait nug gonugau wanib guzenai meun, Moses aureun, \q1 ‘Iz Abraham, Aisak, Zekob agal Uwait.’ \rq Kisim Bek 3:6\rq* \p \v 27 Uwait go dudu noumemen agal Uwait tam. Go dudu muzmuz awau damam agal Uwait. Agal ze go naliu tam.” \s1 Ein kasai ze go banou pet, amegai dareu? \r (Matiu 22:34-40; Luk 10:25-28) \p \v 28 Kasai ze tapaimaraneun du tub go Yesus nug ze go naliu Sadiusi dudu awareun doimai, go nug alaimai, Yesus kanabai aureun. “Igual kasai ze unum ula ebu, ein kasai ze go banou pet?” \v 29 Guzenina, Yesus nug koli awareun, “Ein kasai ze banou pet amegai dareu, \q1 ‘O, Israel duailel, ag go don. Uwait igual Banou, nug tutak go igual Banou. \v 30 Na nait ounab mui, nait dorop mui, nait dabeleu mui, nait gusig mui, nait Banou, Uwait en sag noumen.’ \rq Lo 6:4-5\rq* \p \v 31 Kasai ze banou dareu go gonugau igul guzenai, \q1 ‘Na nag en noumem sul, nait zaun en guzenai noumen.’ \rq Wok Pris 19:18\rq* \p Kasai ze aliag go banou. Kasai ze tub nug ze aliag e zilaharabun iborain tam.” \v 32 Guzenina, kasai ze tapaimaraneu du gonug Yesus koli aureun, “Du banou, na anem go petak. Uwait nug tutak go petak igual Banou. Em wait tub Uwait sul i dareu. \v 33 Ig egun waimai, agaimai, Uwait murabun igul go naliu. Bo, ig igual oigeb mui, igual dabeleu mui, igual gusig mui, Uwait nug en noumaimai, ig igua en noumem sul, igual zaiger waigeb darem duair en guzental noumabun, igul aliag go naliu banou pet.” \v 34 Yesus nug du gonugau dabeleu naliu aneun, doimai, go aureun, “Em ziwas pulig tam, na Uwait nugau gilan oug damam.” Gonug guzenai aurina, duailel agen Yesus koli ze tub kanababun uminemenin. \s1 Kristus go in nugau nag? \r (Matiu 22:41-46; Luk 20:41-44) \p \v 35 Yesus nug Uwait ecesab muranemen zau banou, tempel zaueim duailel abaimarai daimai, kanabareun, “Einen kasai ze tapaimaranem dudu agen Kristus go Devit nugau Ug anem? \v 36 Devit go Ah Wes nug dabeleu morona, aneun, \q1 ‘Uwait Banou nug, izal Banou aureun, “Na izal ebenaliu eiman hoboi damenag, izan nait iwai zaunar unum zilacaraimai, nait aram pinsal damam.” \rq Buk Song 110:1\rq* \p \v 37 Devit go nugtal “Kristus go izal Banou” aneun, gonun, erunaimai, agen go gonugau ug emen?” ’ \s1 Yesus nug kasai ze tapaimaranem dudu agal igul eg en awareun. \r (Matiu 23:1-36; Luk 20:45-47) \p Guzenina, duailel asiu go gonugau ze doimai, daremen goagal oiagab naliu usaleun. \p \v 38 Yesus nug ze abai maraimai, awareun, “Ag kasai ze tapaimaranem dudu darem suban pian. Dudu go tibur galau naliupet maimai, siksikai aidanemen. Duailel agen go dudu igwanem empip ebu zoi uligaraimai, ‘umaseu’ awaraimai, ebeag paten, dudu go agal oiagab naliu usalanemen. \v 39 Zuda duailel agal gotulanemen zaueim ta, ee zabun zaueim ta zoimai, ag hubabun pip naliu wanemen. \v 40 Dudu go agen wab ailel polumaraimai, goagal zauan ecesab gaul oi unanemen. Dudu ipal ameagab han ag Uwait aurabun, ze asiu macanemen. Aiu ses, Uwait nug alai sisiarabun ziwas ebu, dudu go uhu banban pet umam.” \s1 Wab air tub nug Uwait aiwag moroun. \r (Luk 21:1-4) \p \v 41 Yesus go Uwait ecesab muranemen zau banou zaueim aiwag tebil waugab hoboi dareun. Duailel asiu agen aiwag Uwait muranemen aiwag tebil oug memenin, piareun. Duailel aiwag asiu mui goagen aiwag banou memenin. \v 42 Bo, wab air tub go ecesab asiu tamacag, gonug zoimai, aiwag ginampet aliag, 2 toia sul, aiwag tebil oug meun. \p \v 43 Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu ularen, waugab alina, awareun, “Iz petak pet awarem, wab air e go ecesab asiu tam, gonug aiwag banou pet meun. Gonug duailel ipal unum zilarai dareu. \v 44 Duailel e unum ag agal aiwag asiu dareu, aiwag tutak oimai, Uwait moromen. Bo, air e go tam pet. Go gonugau aiwag unum Uwait morou, go ee gau mabun aiwag tub i dareu.” \c 13 \s1 Yesus nug Uwait ecesab muranemen zau banou wanib tempel eg umau en aneun. \r (Matiu 24:1-2; Luk 21:5-6) \p \v 1 Yesus go Uwait ecesab muranemen zau banou zaueim dareun, utei noi bitabun ina, gonugau tapaimaraneu du tub nug guzenai aureun, “Igulabai miganem du, na zau e memen uligen! Aiwag banban sil zau naliu naliu memen dareu suban uligen.” \p \v 2 Yesus nug koli aureun, “Go iboi, bo, na zau e unum uligem aiu ses iwai zaiagar agen alaimai, zau go unum eg wai mamam. Go zau memen aiwag unum ulagai numam. Aiwag tub gonugau pip i damau.” \s1 Yesus nug aiu ses uhu asiu zumaun en aneun. \r (Matiu 24:3-14; Luk 21:7-19) \p \v 3-4 Guzenaimai, Yesus go Oliv em manam ebu simai, hoboimai, Uwait ecesab muranemen zau banou uzaneim pei daren daren, Pita, Zems zaug Zon, Andru, ag sag Yesus al ereg daimai, guzenai kanabemen, “Igul go ein ziwas zumau? Ein igul amegai zuba, ig ziwas go abiu mamam?” \p \v 5 Yesus nug awareun, “Ag gusig tapai dan. Dudu ipal agen zoimai, ag polu ze awaramam. Ag goagal ze i don. \v 6 Aiu ses dudu asiu agen alaimai, izal wanim pataimai, guzenai ze mamam, ‘Iz sag iz Kristus, ag koli imarabun zom.’ Duailel asiu agen guzenai ze doimai, petak amam. \v 7 Ag malai aleu ze mui malai saiu mui waiagab alaba, doiban, ag esilakian. Igul go petak amegai zumau. Bo, sisiarabun ziwas go pigai i zumau. \v 8 Emgasag tub ebuan duailel agen asaimai, emgasag tub ebuan duailel abai ereg iwai maimai, malaininamau. Emgasag ipal ebu mim banban zumau. Emgasag ipal ebu duailel we banou damau. Igul go unum zumau igul go enai, air tub go mogoi soligwabun amegai mu banou waneu sul. \p \v 9 Ziwas go ebu, ag gusig tapai dan. Dudu ipal agen ag gusig pataraimai, goagal dudu banban agal ameagab ebu imarai beteimai, Zuda agal gotulanemen zaueim ag esalau sul ugaramam. Ag, izal tapaimaranemin dudu, gonun, agen em ebuan emgasag gumanemen dudu banban ameagab izal ze awarabun gusig tapai damamen. \v 10 Duailel agen Uwait nugau Ze Naliupet emgasag unum duailel awarebi, duailel ag ze go abiu mai dabi dabi, petak go sisiarabun ziwas alamau. \v 11 Dudu ag gusig patarebi, agen dudu banban ameagab ze mebiag, ein ze marai aimai dabeleu asiu i on. Ziwas go ebutal Uwait nug ze awarabun maramau. Uwait nugau Ah Wes nug agal oiagsau eiman anamau. \p \v 12 Dudu ipal agal apanagar, amanagar, agen agal iwai zaiagar agal ebeagab ebu marebi, goagen wagarebi, noumabun hiaramam. Memeagar ipal agen agal geleagar guzental guzenaramam. Geleagar agen han goagal memeagar anaiagar semaraimai, goagal iwai zaiagar agal ebeagab ebu marebi, goagen wagarebi, noumamam. \v 13 Ag, izal tapaimaranemin dudu, gonun, duailel unum ag en aiag sisilai zoimai, ag gasag eim hiacaramam. Bo, du in go izal salau i utanem go umkoskos gusig mai damau, aiu ses sisiarabun ziwas ebu, Uwait nug go koli imamau.” \s1 Ece tub eg pet zumau. \r (Matiu 24:15-28; Luk 21:20-24) \p \v 14 Yesus nug koli awareun, “Ag ece eg pet tub go getal Uwait nugau Ze doimai, awaraneun du Daniel nug zemeun zumau pimamen. \rq Daniel 9:27\rq* Ece eg pet go Uwait nugau empip naliupet ebu em e ebu zoimai, tapai damau. (Ag ze go nanalanemen aba, suban dabilan.) Ziwas go ebu, duailel ag Zudia agaig ebu daremen ag em manam ebu uminai simamen. \v 15 Du tub go zau wag damau, go noimai, gonugau ecesab zaueim dareu i simai umau. Go pigai gaul uminai teliamau. \v 16 Du tub ougem salau mai damau, go gonugau iweiu naliu zaueim dareu alai i umau. \v 17 Ziwas go ebu, ailel enimaga mui, ailel mogoi ap zai darem mui, ag bisomagar pet. \v 18 Ag Uwait auramamen, ‘Ze numau ziwas, igul eg go i zumau.’ \v 19 Ag getal go uhu banou i wanemen. Uwait nug em patai meun ziwas ebu alai ulis dareu uhu guzenai tub i zoun, aiu ses han uhu guzenai koli i zumau. \v 20 Bo, Dubanou Ban nug ziwas huia pigai hogu meun, einen, go igul go guzenab tam zob, duailel asiu i darem zob. Go duailel ipal imarabun isanarai meun, gonun, igul go pigai guzeneun. \p \v 21 Ziwas go ebu, du tub nug zoimai, guzenai awaramau, ‘Kristus e zoimai dareu!’ ta, ‘Go ulibe dareu!’ aimai, awaraba, ag gonugau ze doimai, oiagab petak i an. \v 22 Dudu ipal agen alaimai, polumaimai, guzenamam, ‘Iz Kristus.’ Dudu ipal agen enamam, ‘Iz Uwait nugau ze doimai, awaranem du.’ Guzenaimai, go igul banban mui salau ipal ata atai mamam. Go duailel ipal Uwait nug nugtal egareun, polumaraimai, agal ameagab igul go guzenamam. Uwait nugau duailel agal igul eg sesamoraimai, ag Uwait nugau igul utabun aimai polumaramam. Bo, agen igul go guzenabun iborain tam. \v 23 Guzenaimai, ag gusig tapai dan. Ein igul aiu ses zuabun iz unum ag awaremin.” \s1 Du Nugau Nag koli alamau. \r (Matiu 24:29-31; Luk 21:25-28) \p \v 24-25 Yesus nug koli eneun, “Uhu banou pet go unum zo unaba, ‘am go umaum sul usalamau, geil go i hilamau, ureb emes wageim zilagai alamam. Guzenaimai, emes wagan ecesab gusig daremen unum iloialoiamam.’ \rq Aisaia 13:10\rq* \v 26 Igul go guzenaba, duailel agen Du Nugau Nag Mesgai wag pi oug gusig banban mui al ban eiman alaba, pimamen. \v 27 Guzenaimai, gonug Uwait nugau tibur palautaraba, emgasag unum mui emes wag mui unum beteimai, Uwait nug gonugau duailel egareun, imarai alai tularai mamau.” \s1 Gair gau waneu ebu, ag abiu macanemen am tapamau ziwas zoi dareu. \r (Matiu 24:32-35; Luk 21:29-33) \p \v 28 Yesus nug koli awareun, “Ag a gair nugau igul suban dabilan. A gair nug ag am tapamau igul abai maramau. Gair gau unum nuanina, agau awau koli ileu usalina, ag go abiu maimai, go am banou zuabun ziwas. \v 29 Go sultal, aiu ses igul go ata atai zuba, ag abiu maimai, Du Nugau Nag koli alabun ziwas hogu usalai nineu. \v 30 Iz petak pet awarem, duailel e ulis daremen ag i noumamamen ebu igul go guzenai zumau ag pimamen. \v 31 Emes mui, e em mui dareu go unum tamamau. Bo, izal ze i tamamau, muzmuz damau.” \s1 Du Nugau Nag alabun ziwas du tub i abiu mamau. \r (Matiu 24:36-44) \p \v 32 Yesus nug kolital eneun, “Du tub nug Du Nugau Nag alabun ziwas i abiu mamau. Uwait nugau tibur han go i abiu. Gonugau nag han go i abiu. Memeg tutak go sag abiu. \v 33 Guzenai igul dareu, gonun, ag subantal tapai dan. Ziwas go eisab alamau ag i abiu. \v 34 Go guzenai, du tub go gonugau zau uteimai, uzan tub pulig unamau. Gonug gonugau zau utei unabun aimai, gonugau salau dudu gonugau zau gumabun awareun. Goagal salau ata atai marena, zau ogeim gumaneu du gusig aureu, ‘Suban gumei dan.’ \v 35 Guzenai igul, gonun, ag, izal duailel, suban gumaramamen. Ag i abiu, zau atag du ein ziwas koli alamau. Go umusig alamau ta, umaum alamau ta, toi ulaba, alamau ta, em ugaba alamau ta? Ag i abiu. \v 36 Ag suban gumei i dabi ziwas go ebu, go pigai alaimai, ag gabuai dabi, alai piaramau. \v 37 Gonun, iz ag ze e awarem. Go petak, iz duailel unum ze e awarem. Ag subantal gumei dan.” \c 14 \s1 Dudu banban agen Yesus webiag, noumamau en dabeleu omen. \r (Matiu 26:1-5; Luk 22:1-2; Zon 11:45-53) \p \v 1 Gil aliag mazicina, zobu tub ebu duailel \it bret\it* zis tamacag zacanem, wanib Pasowa zuna, Uwait ula dacanemen dudu banban mui, kasai ze tapaimaranem dudu mui, agen Yesus gusig pataimai, webi, noumamau en wage wageimai ze patemen. \v 2 Bo, go enemen, “Ig go Imabun Ziwas Zobu go ebu i wabun, duailel agen asaimai, ig ibaig ban malai mamam.” \s1 Air tub nug a ilau sous naliu mui oimai, Yesus nugau gagalig ebu esikeun. \r (Matiu 26:6-13; Zon 12:1-8) \p \v 3 Betani uzan, du tub wanib Saimon, getal go ebeu leprosi mui dacaneun, Yesus nug gonugau zaueim simai daimai, ee zabun eebiz waugab hoboi dareun. Ee zina zina, air tub nug dalim naliu a ilau sous naliu wanib \it nar\it* mui oi zoun. Air go gue getal aiwag banou sil go a ilau sous naliu gau meun. Gonug dalim go outaimai, a ilau sous naliu mui Yesus nugau gagalig ebu esikeun. \v 4 Dudu ipal daremen go igul uligaimai, goagal oiagab eg wina, agzozou enemen, “Einen air go nug a ilau sous naliu mui gaul sakeu? \v 5 Ig ze go dudu maremun, gau mebi, gonun aiwag banou, wai tutak ebuan aiwag sul, oimai, duailel ecesab tamacag marabun iboin.” Guzenina, go air go gusig ze auremen. \v 6 Yesus nug goagal dabeleu abiu maimai, awareun, “Ag air go utebi, damau. Ag go einen ougab eg moroimai, uhu moromen? Go igul naliu pet go iz ebilab meu. \v 7 Duailel ecesab tamacag ag abai umkoskos daren, agen umkoskos go isanarabun iboin. Bo, iz ag abai umkoskos ban i dai. \v 8 Gonug ein igul guzenabun guzeneun. Go a ilau sous naliu mui izal enim tabug ebu esikeun, go iz noumemin, ob oug noumabun enim tabug suban uluseun. \v 9 Iz ag petak pet awarem, dudu agen Uwait nugau Ze Naliupet e em gasag unum duailel awarai aidaimai, igul go air e nug meun go han awaramam. Guzenaimai, duailel ag go en dabilamam.” \s1 Zudas nug Yesus dudu banban ebeag ebu mabun baib meun. \r (Matiu 26:14-16; Luk 22:3-6) \p \v 10 Guzenaimai, Yesus nugau tapaimaraneu dudu begurug sag ebuan du tub, gonugau wanib Zudas Iskariot, go Uwait ula dacanemen dudu banban waiagab Yesus goagal ebeagab ebu mabun beteun. \v 11 Go ze go doimai, siksikaimai, aiwag murabun baib memenin. Guzenina, Zudas go Yesus goagal ebeagab ebu mabun abu itanai dareun. \s1 Yesus gonugau tapaimaraneu dudu abai Pasowa ziwas ebu ee zemen. \r (Matiu 26:17-25; Luk 22:7-14, 21-23; Zon 13:21-30) \p \v 12 \it Bret\it* zis tamacag agaimai zanemen ziwas tutak amegai zoun. Ziwas go ebu Zuda duailel ag agal Pasowa sipsip nag waimai, agaimai, zanemen. Guzenaimai, Yesus nugau tapaimaraneu dudu agen Yesus auremen, “Ig nait Pasowa ziwas ebu ee zabun pip eru ebu betei suban kasai mizamam?” \p \v 13 Guzenai aurina, gonug gonugau tapaimaraneu dudu aliag palautaraimai, awareun, “Ag uzan go bitabun ebu, du tub go ze uleimai, zumau, ag tularamau. Ag go sesamorai beten. \v 14 Go zaueim siba, ag zauan zau atag du go auran, ‘Igual tapaimigeu du eneun, “Iz izal tapaimaranem dudu abai Pasowa ee zabun zau empip eru ebu dareu?” guzenai ze meun.’ \v 15 Go zau tub empip banou ecesab suban meun wag ginam dareu abai maramau. Ag go ebu igual ee zabun empip suban kasan.” \p \v 16 Go beteimai, ban uzan simai, Yesus nug awareun sul uligaimai, zaueim go Pasowa ee zabun empip suban kasemen. \p \v 17 Umusig mina, Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu begurug sag abai aleun. \v 18 Go hoboimai, ee zai daren, go nug guzenai awareun, “Iz ag petak pet awarem, du tub ag ula dareu go nug izal iwai zaiar agal ebeagab ebu milamau. Du go gue ulis iz ibail ee zai dareu.” \v 19 Go guzenina, go goagal oiagab uhu usalemen. Go tutak tutak agen guzenai kanabemen, “Na iz en anem ta? Iz tam ta?” \p \v 20 Yesus nug koli awareun, “Du go gue izal dudu begurug sag abai dareu. Go iz ibail ereg tebil tutak ebu gonugau \it bret\it* il ebu maimai, oimai zimau. \v 21 Uwait nugau ze eim aneun sul, Du Nugau Nag noumamau, bo, du go nug gonugau iwai zaugul agal ebeagab ebu mareun, du go gue bisou a. Du go gue anag nug soligweun ziwas ebu noumeun zob, go uhu ginampet. Guzenab tam, gonun, aiu ses Mesgai wag go uhu banou pet umau.” \s1 Yesus nug \it bret\it* wain ze mui gonugau tapaimaraneu dudu mareun. \r (Matiu 26:26-30; Luk 22:14-20; 1 Korin 11:23-25) \p \v 22 Go ee zai daren, Yesus nug \it bret\it* oimai, Uwait auraimai, ebeg sil kuaraimai, gonugau tapaimaraneu dudu maraimai, eneun, “Ag oiban, zan. E izal enim tabug.” \p \v 23 Guzenaimai, go koli gap wain ze mui oimai, Uwait auraimai, gonugau tapaimaraneu dudu maren, go unum e gap ebuan ze zemen. \p \v 24 Gonug awareun, “E izal esep, Uwait nug esep gonug ag abai baib [awau] meu. Izal esep go goricina, duailel asiu isanaramau. \v 25 Iz ag petak pet awarem, iz koli e wain dab ebuan ze i zai, betei iz wain ze awau tub go izal Mekai nugau gumarabun uzan koli zai.” \p \v 26 Guzenaimai, go kabal tub waimai, uzaneim noimai, Oliv em manam ebu betemenin. \s1 Yesus nug Pita guzenai aureun, “Na duailel iz en ‘Iz go i abiu.’ awaramam.” \r (Matiu 26:31-35; Luk 22:31-34; Zon 13:36-38) \p \v 27 Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu guzenai awareun, “Ag iz utilaimai, uminai teliamamen. Uwait nugau Ze guzenai sikut wai memen dareu, eneu, \q1 ‘Sipsip gumamau du go izan wemin, sipsip inain go uminaimai, ata atai teliteliamam.’ \rq Sekaraia 13:7\rq* \p \v 28 Bo, iz noumaimai, koli asaimai amegai Galili agaig ebu beteimin, ag sesamilai bitamamen.” \v 29 Pita nug aureun, “Go unum na utizai, telecebi, iz tutak na i utizanai.” \v 30 Yesus nug koli guzenai aureun, “Iz na petak pet aizem, ulis umaum toi aliag i ulau ebu, na izal wanim wagemaimai, ziwas ainarai ebu, ‘Iz du go i abiu’ amam.” \v 31 Bo, Pita nug gusig aureun, “Petak pet, iz guzenai ze i manai. Iz na ibaiz ereg noumai.” Yesus nugau tapaimaraneu dudu agen han guzental anemen. \s1 Yesus go Getsemani betei Uwait aurai dareun. \r (Matiu 26:36-46; Luk 22:39-46) \p \v 32 Yesus gonugau tapaimaraneu dudu abai ereg em tub wanib Getsemani beteimai, go nug awareun, “Ag e ebu hoboi dabi, iz Uwait auramoroi.” \v 33-34 Gonug Pita, Zems zaug Zon abai imarai beteimai, gonugau ougab eg wina, go nugtal nug en bisou maimai, guzenai awareun, “Izal oiab uhu pet mina, wauiag kuatina, noumamoroi. Ag e ebu awau dan.” \p \v 35 Go holoi beteimai, em nogoug ebu ou tonoi nineimai, Uwait nug go uhu go ebu i zuabun aimai Uwait aureun. \v 36 Gonug aureun, “O Mekai, na ein salau guzenabun iboi. Na iz ebilab ebuan gap tub uhu mui oi himam. Bo, na izal dabeleu i sesamoren, na nait dabeleu tutak sesamoren.” \p \v 37 Guzenai auraimai, go gonugau tapaimaraneu dudu gabuai daremen ebu zoimai piaraimai, asareun. Go Pita aureun, “Saimon, na gabuem ta? Na iz gumilaimai, iz ibail ban awau ginam dabun iboin tam ta? \v 38 Ag i gabuan, awau daiban, Uwait auran. Guzenebi, Satan nug i polumaramau. Iz abiu ag igul naliu guzenabun dabelenemen, bo, agal enimag gusig dabun iboi tam.” \v 39 Guzenaimai, go beteimai, koli Uwait ze go getal aureun guzental aureun. \v 40 Go koli alaimai, gonugau dudu koli gabuai daren, piareun. Go ames wagarina, awau dabun iboin tam. Goagen ein ze aurabun i abiu. \v 41 Yesus nug koli Uwait aurabun utarai waneun. Gonug kolital ziwas ainarai alaimai, asaraimai, awareun, “Ag gabuai daimai, imai daremen ta? Go iboi! Uligan! Du Nugau Nag ebegarab durub waimai, dudu igul eg macanemen agal ebeagab ebu mabun ziwas aleu. \v 42 Ulib e du nug iz izal iwai zaiar ebeagab ebu milabun go aleu. Ag asan! Ig betei go tularabun unab.” \s1 Zudas nug Yesus gonugau iwai zaugul ebeagab ebu meun. \r (Matiu 26:47-56; Luk 22:47-53; Zon 18:3-12) \p \v 43 Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu ze go awa awarina, gonugau tapaimaraneu dudu begurug sag ebuan du tub gonugau wanib Zudas, go waugab aleun. Zuda dudu banban mui, Uwait ula dacanemen dudu banban mui, kasai ze tapaimaranem dudu agen dudu asiu Yesus gusig patabun palautaren, Zudas sesamorai betemenin. Goagal malaimanem maulzag mui, malai hog mui patai alemen. \p \v 44 Zudas nug getal go dudu guzenai awareun, “Iz du go betei sibeg zukeminag, ag abe mamamen du go tutak ag gusig pataimai, go malai dudu agal ebeagab ebu mebi, imai unamam.” \p \v 45 Guzenaimai, Zudas nug pigai Yesus waugab beteimai, guzenai aureun, “Umaseu, tapaimiganem du!” auraimai, sibeg zukzukeun. \p \v 46 Dudu ag go abe maimai, Yesus gusig patemen. \v 47 Du tub ag ula tapai dareun, go nug gonugau maulzag huia oimai, Uwait ula dareu du banou nugau salau du waimai, gonugau dabug gau kuatai heun. \v 48 Guzenina, Yesus nug dudu awareun, “Ag malai mabun malai hog mui maulzag mui oimai, iz zob du sul ebe aram durub waimai, iwabun alemen ta? \v 49 Iz ziwas umkoskos Uwait ecesab muranemen zau banou zaueim duailel tapaimaremin, ag go ebu ebe aram durub waimabun utanemen. Bo, ag igul go guzenina, Uwait nugau Ze doimai, awaranemen dudu agen gonugau ze sikut wai memen go petak usaleun.” \v 50 Ziwas go ebutal, gonugau tapaimaraneu dudu unum uminaimai teliemen. \p \v 51-52 Mogoi awau tub ninaneun tibur galau tutak tuageun, Yesus sesamorai beteun. Dudu goagen gusig paten, go gonugau ninaneun tibur galau agal ebeagab ebu uteimai, burum uminaimai telieun. \s1 Yesus go dudu banban ameagab ebu webi, noumabun aimai polumoromen. \r (Matiu 26:57-68; Luk 22:54-55, 63-71; Zon 18:13-14, 19-24) \p \v 53 Gumaranemen dudu go Yesus gusig patemen, goagen Uwait ula dacaneu du banou pet nugau zaueim imai betemenin. Go ebu Uwait ula dacanemen dudu banban mui, kasai ze tapaimaranem dudu mui, Zuda dudu banban abai ereg gotulai daremen. \v 54 Pita go wage wageimai sesamarai, holoi holoi beteun. Guzenaimai, Pita zaueim simai, go zau gumanemen dudu abai hoboimai, ab ugei dareun. \p \v 55 Uwait ula dacanemen dudu banban mui, Zuda dudu banban ipal mui, agen ze ipal Yesus enib ebu mabun, erunai webi, noumabun aimai guzenemen, bo, go ze guzenabun ze tub itananem iborain tam. \v 56 Dudu asiu zoimai, polu ze go enib ebu memenin, bo, go ze tub mab tam. \p \v 57 Guzenina, dudu ipal zo tapai daimai, go polu ze memenin. \v 58 “Ig Yesus nug ze go meun, domun. Gonug guzenai aneun, ‘Iz go Uwait ecesab muranemen zau banou dudu agen ebeag sil memenin, tigalaimai, gil ainarai sag maziaba, iz zau tub awau mai. Dudu agen zau go i mamam.’ Go guzenai ze meun, ig domun.” \v 59 Bo, goagal ze go unum iborain tam, go ze ata atai memen. \p \v 60 Guzenina, Uwait ula dacanemen dudu banban agal ameagab ebu tapai daimai, Yesus kanaboroun, “Na einen go dudu ze aizemen koli awarab utem? Na erunemen, gonun, na enim ebu ze mem.” \v 61 Bo, Yesus go soai daimai, go ze tub mab tam. \p Uwait ula dacaneun du banou pet nug kolital kanabeun, “Na Kristus, du go Uwait nug duailel koli imarabun palautizen, alemen ta? Na Uwait Banou nugau Nag ta?” \p \v 62 Yesus nug koli aureun, “E iz sag. Iz ag petak pet awarem, Du Nugau Nag go Uwait gusig banou mui, nugau ebeg naliu eiman hoboimai, Mesgai wag pi ougeiman alamau, ag pimamen.” \v 63 Uwait ula dacaneu du banou pet go ze doimai, gonugau tibur galau bigagaimai, dudu daremen kanabareun, “Ig einen dudu ipal awaremun, alai gonugau enib ebu ze ipal mamam? \v 64 Go Uwait ze biabial kuai aureun, ag domenin. Agal dabeleu erunamamen?” \p Goagen koli enemen, “Go ze mui, gonun, webi, noumamau.” \v 65 Guzenaimai, go Yesus enib ebu sino oroimai, gonugau ameg tibur galau sil kiai maimai, ebeag sil waimai, auremen, “Na ze doimai, maranem du aba, na ig aigen, go in nug na niweu?” Guzenina, Yesus gumanemen dudu goagen imai aimai, wemen. \s1 Pita nug ‘Iz Yesus i abiu’ eun. \r (Matiu 26:69-75; Luk 22:56-62; Zon 18:15-18, 25-27) \p \v 66 Pita go zau gasageim hoboi daren, Uwait ula dacaneu du banou pet nugau salau air tub zoun. \v 67 Gonug Pita ab ugei dareun peimai, gusig uligaimai, aureun. “Na Nasaret uzanan du, Yesus al dacanemen.” \p \v 68 Bo, Pita nug koli aureun, “Na ze go anem go gonugau zebigeg iz i abiu.” guzenai ze maimai, go zau og waugab beten, [toi tub uleun]. \v 69 Salau air go gue zau ogeiman tapai dareun peimai, go nug duailel waugab tapai daremen, awareun, “Go du go Yesus nugau tapaimorou du tub.” \v 70 Pita nug koli awareun, “Iz gonugau tapaimorou du tam.” \p Dai dai, dudu ipal Pita waugab tapai daremen, agen auremen, “Na petak go dual aidanem, einen, na han Galili agaigan du.” \v 71 Bo, Pita nug ebeg wag maimai, kolital eneun, “Petak pet iz ag awarem! Iz polu ze mai uhu tub iz ebilab zumau. Iz du go i abiu!” \p \v 72 Go guzenina ina, toi koli uleun. Pita go Yesus nug getal ze aureun koli dabeleun. “Toi ziwas aliag ulamau ebu, na izal wanim wagemaimai, ‘iz go i abiu,’ ziwas ainarai ze mamam”. Guzenaimai, Pita go banban weineun. \c 15 \s1 Yesus Rom agal du banou tub wanib Pontias-Pailot waugab imai betemen. \r (Matiu 27:1-2; Luk 23:1-2; Zon 18:28-32) \p \v 1 Em wagena, umaseu, Uwait ula dacanemen dudu banban, Zuda dudu banban, kasai ze tapaimaranem dudu, kaunsel dudu unum abai ereg agen Yesus webi, noumabun ze patemen. Go Yesus us sil ebeg kiai maimai, Pailot nugau ebeg ebu mabun imai betemen. \v 2 Betena, Pailot nug Yesus kanabai aureun “Na Zuda agal gumarabun du banou ta?” \p Yesus nug koli aureun “Go na anem gotal.” \p \v 3 Uwait ula dacanemen dudu banban agen gonugau enib ebu polu ze asiu memen. \v 4 Guzenina, Pailot nug kolital kanabai aureun, “Na koli ze mabun einen utem? Na ze go nait enim ebu mem, na duab tam ta?” \p \v 5 Bo, Yesus nug ze tub koli aurab tam. Guzenina, Pailot go dabeleu asiu oun. \s1 Pailot nug Yesus webi, noumabun awareun. \r (Matiu 27:15-26; Luk 23:13-25; Zon 18:39–19:16) \p \v 6 Agal Imabun Ziwas Zobu wanib Pasowa ebu, Rom agal gumaraneu du banou nug wai tutak tutak ziwas go ebu du tub hiacaranem zau oug dacaneu utena, unaneu. Duailel agtal alai gotulaimai, du tub utena, unabun aurina, go du utena, unacaneu. \v 7 Ziwas go ebu, du tub gonugau wanib Barabas go hiacaranem zau oug dareun. Getal uzan go dudu agal gumaraneun du banou abai alalina, Barabas nug du tub wina, noumeun. Guzenaimai, go hiacaranem zau oug hina dareun. \p \v 8 Duailel asiu agen zoimai, Pailot guzenai kanabemen “Na Pasowa imabun ziwas umkoskos du tub hiacaranem zau oug dareun utena, unaneu. Ulis na igul go guzental guzenamam.” \p \v 9 Guzenai aurina, Pailot nug koli awareun, “Iz Zuda agal gumaraneu du banou utemin, ag abai bitamau en dabelemen ta?” \v 10 Pailot go abiu Uwait ula dacanemen dudu banban go Yesus nugau igul naliu en aiag sisilina, gonun, go waugab imai alemen. Guzenaimai, gonug ze go kanabareun. \v 11 Bo, Uwait ula dacanemen dudu banban agen duailel dabuiag pataimai, awaremen, “Pailot auran, ‘Barabas utemen, unamau.’ guzenai auran.” \p \v 12 Guzenina, Pailot nug kolital kanabareun, “Du e go Zuda agal gumaraneu du banou anem, iz erunai?” \p \v 13 Goagen gusig ulemen “Go a gegeulanau ebu noumabun asai men.” \v 14 Pailot nug awareun, “Einen? Go ein igul eg meun?” \p Goagen kagagai, ulaimai, enemen, “Go a gegeulanau ebu asai men!” \p \v 15 Duailel agal oiagab naliu usalabun Pailot nug Barabas utena, waneun. Guzenaimai, go nug Yesus malai dudu agal ebeagab ebu mina, goagen esalau sul oimai, malai dudu ipal maren, agen mui go a gegeulanau ebu asai mabun imai betemen. \s1 Malai dudu agen Yesus ze biabial kuai auraimai, weligoromen. \r (Matiu 27:27-31; Zon 19:2-3) \p \v 16 Malai dudu agen Yesus Pailot nugau zaueim, wanib Pretoriam, imai beteimai, malai dudu ipal zaueim dacanemen ereg ularen, alai gotulemen. \v 17 Guzenaimai, malai dudu agen tibur galau epeu pet tub tugai moroimai, kulam us huiau tub oimai, kukotoimai, gonugau gagalig ebu mai moromen. \v 18 Goagen gusig auremen, “Na Zuda agal gumaranem du banou, ig nait wanim ulapwag mem.” \v 19 Goagen kabit sil gonugau gagalig koli koli waimai, enib ebu sino oromen. Go go waugab taubib waimai, du banou sul gonugau wanib wag pet memen. \v 20 Go guzenai ze biabial kuai auraimai, koli tibur galau epeu go ebuan oi heimai, gonugau tibur galau koli arugai moromen. Guzenaimai, go go a gegeulanau ebu asai mabun imai betemen. \s1 Yesus a gegeulanau ebu noumabun asai memen. \r (Matiu 27:32-44; Luk 23:26-43; Zon 19:17-27) \p \v 21 Rom agal malai dudu agen Yesus a gegeulanau ebu wai mabun abu ebu imai bete betena, du tub go Sairini uzanan, Aleksanda zaug Rupus al go agal memeag, ban uzan siabun aleun. Gonugau wanib Saimon. Go go abu ebu tuloroimai, gusig pataimai, Yesus nugau a gegeulanau oimai, Saimon gamai morona, go Yesus sesamorai beteun. \v 22 Go Yesus em tub wanib Golgota imai betemen. Go em wanib zebigeg enai ‘eb gagalig gulam’. \v 23 Guzenaimai, goagen wain ze tub marasin munug wanib ‘\it mair\it*’ mui, maimai, kekulaimai, Yesus zimaun aimai murabun emen. Bo, Yesus go zab uteun. \v 24 Guzenaimai, goagen Yesus a gegeulanau ebu asai memen. Gonugau tibur galau ecesab mui go doumai wabun aimai onanem aiwag oimai, onemen. \p \v 25 Am zuna, amameg sai naliu (9) sul, go go a gegeulanau ebu noumabun asai memen. \v 26 Ze go duailel agen getal gonugau wanib ebu ze memen, gonugau gagalig tabaugab guzenai sikut wai memen, ‘Zuda agal gumaraneu du banoug.’ \v 27 Goagen dudu aliag go igul eg memen imaraimai, du tub Yesus nugau ebeg naliu eiman asai memen, tub ebeg nanai eiman asai memen. \v 28 [Guzenaimai, Uwait nugau Ze getal sikut weun go iboreun, “Goagen dudu eg abai ereg tularai memen.” Ze go petak usaleun.] \v 29 Duailel agen abu eiman beten zonen aimai, go uligaimai, gagaliag kunkunaimai, ze biabial kuai auraimai, enemen, “A! Na guzenai anem, na Uwait ecesab muranemen zau banou tigalaimai, ziwas ainarai sag koli zau awau mai. \v 30 Guzenanem, nagtal koli nait enim isanoroimai, a gegeulanau ebuan utei non!” \v 31 Uwait ula dacanemen dudu banban mui, kasai ze tapaimaranem dudu mui, agen han guzental ze biabial kuai auremen, “Go duailel ipal isanareun, go nugtal koli gonugau enib isanorabun iborain tam! \v 32 Go Kristus, Zuda agal gumaraneu du banou king zob, go a gegeulanau ebuan utei nuba, ig go peimai, igual oigeb go en petak mamam zob.” Zob dudu aliag go han go guzental ze biabial kuai awaremen. \s1 Yesus noumeun. \r (Matiu 27:45-56; Luk 23:44-49; Zon 19:28-30) \p \v 33 Am ban, am ameg ula ebu, am ilab tam, em unum umutai sul usalai betei amameg ainarai una una umusig meun. \v 34 Guzenai daren daren, am ameg ainarai mabun ina, Yesus nug guzenai uleun, “Eloi, Eloi, lama sabaktani.” Ze go bigeg enai \q1 ‘Izal Uwait, izal Uwait, na einen iz utilem?’ \rq Buk Song 22:1\rq* \p \v 35 Guzenina, duailel ipal go ebu tapai daremen, goagen ul go doimai, enemen “Ag go don! Du gue go Elaiza ulorou.” \v 36 Guzenaimai, du tub nug pigai beteimai, e tub ambig sul oimai, wain ze munug oug maimai, ait kabit ebu maimai, Yesus zimau en aimai murabun dabeleimai, duailel awareun, “Ig gumei damun, Elaiza nug alai, go a gegeulanau ebuan imai numau ta, uligai dab.” \p \v 37 Ziwas go ebutal, Yesus nug gusig ulaimai, go nugtal gonugau dorog utei wanena, noumeun. \p \v 38 Guzenina, \it laplap\it* Uwait ecesab muranemen zau banou zaueim asai memen dareun, ulatal bigagai noi betei, aliag usaleun. \v 39 Malai gumaraneu du banou go Yesus waugab eregtal tapai daimai, [gonugau ul eun doimai], go noumeun igul uligaimai, gonug eneun, “Petak pet, du go gue Uwait nugau Nag!” \p \v 40 Ailel ipal agen tubaiman tapai daimai, uligai daremen. Go ailel ula, air tub gonugau wanib Maria go Magdala uzanan, air tub gonugau wanib Maria go Zems zaug Zosep goagal anaiag, (Zems go ginampet ananem), air tub gonugau wanib Salome mui, daremen. \v 41 Ailel go getal Yesus Galili agaig daren, go isanorabun sesamorai bitanemen. Ailel ipal asiu go Yesus dual ereg Zerusalem uzaneim alemen, go han ereg daremen. \s1 Yesus nugau noumeun enib oimai, aizau ob oug memen. \r (Matiu 27:57-61; Luk 23:50-56; Zon 19:38-42) \p \v 42-43 Go \it Fraide\it*, ecesab kasarabun ziwas. Ginam Zobu go Zuda agal imabun ziwas. Guzenaimai, umusig mina, du tub gonugau wanib Zosep go Arimatea uzanan, go Zuda gumaraneun dudu banban agal salau zaiag, go nug Uwait em e gumabun koli alamau aimai gumei dacaneun. Go Pailot uminurab tam, waugab beteimai, Yesus nugau noumeun enib oimai, aizau ob oug hiabun kanabeun. \v 44 Pailot nug Yesus pigai noumeun ze doimai, go esilakeun. Go dudu ipal palautaren, malai gumaraneu du banou alai aurina, go alina, Pailot nug kanabeun, “Yesus noumeun ta?” \v 45 Malai du gonug io aurina, Pailot nug Zosep aureun, “Iboi, na eb noumeun enib oi unamam.” \v 46 Guzenina, Zosep nug tibur galau ipal ausiau gau maimai, Yesus nugau noumeun enib a gegeulanau ebuan oimai, tibur galau sil kuloroi maimai, aizau ob oug meun. Guzenaimai, aiwag banou oimai, aizau ob ogusau tapelai meun. \v 47 Maria go Magdala uzanan, Maria go Zosep nugau anag dual go Aramatia uzanan Zosep nug Yesus go aizau ob oug meun pemenin. \c 16 \s1 Yesus koli waseun. \r (Matiu 28:1-8; Luk 24:1-12; Zon 20:1-10) \p \v 1 Imabun ziwas mazicina, Maria go Magdala uzanan, tub Maria go Zems nugau anag, Salome mui go a ilau nugau sous naliu pet mui gau maimai, oi alaimai, Yesus nugau noumeun enib ebu ziorai muraporoi. \v 2-3 Ban Zobu ebu, umaseutal pet, ag go aizau ob piabun abu ebu bete betei, agzozou enemen, “Inug go aiwag banou aizau ob ogusau tapelai memen oi ilacilamau?” \p \v 4 Bo, go suban uligaimai, aiwag banou go oi hemen go uligemen. \v 5 Guzenaimai, ag go aizau ob oug simai, mogoi awau tibur galau ausiau mui aizau ob oug ebeg naliu eiman hoboi dareun peimai, esilakemen. \p \v 6 Go nug awareun, “Ag i uminan. Ag Yesus Nasaret uzanan, a gegeulanau ebu noumabun asai memen, itanabun alemen. Go koli waseun! Go e ebu i dareu. Go empip go gabuai memen ag uligan. \v 7 Ag beteiban, gonugau tapaimaraneun dudu mui Pita mui auran, ‘Yesus go amegai Galili agaig bitamau, go sesamorai bitamam. Ag go getal awareun sultal go ebu pimamen,’ go guzenai awaran.” \p \v 8 Go guzenai awarina, ailel go esilakaimai, dabeleu asiu oimai, aizau ob go uteimai, uminai wanenar. Go banban uminaimai, du tub ze aurab tam. \s1 [Yesus nug Magdala uzanan Maria waugab usaleun. \r (Matiu 28:9-10; Zon 20:11-18) \p \v 9 Ban Zobu ebu, umaseutal, Yesus koli wasaimai, go amegai Maria go Magdala uzanan, getal air go wes eg kwali (7) sag zamareun waugab betena, gonug go uligeun. \v 10 Guzenaimai, Maria beteimai, go dudu getal Yesus dual dacanemen, oiagab eg wina, weinai daremen awareun. \v 11 Maria nug guzenai awareun, “Yesus awau darena, iz go pemin.” Ag gonugau ze doimai, agal oiagab petak ab tam. \s1 Dubanou Ban nug gonugau tapaimaraneun dudu aliag goagal ameagab ebu usaleun. \r (Luk 24:13-35) \p \v 12 Ziwas tub ebu, Yesus nugau tapaimaraneun dudu aliag go ban uzan uteimai, unabun bete betei abu ebu Yesus pemen. \v 13 Goagen koli beteimai, tapaimaraneun dudu ipal awaremen, “Ig Yesus abu ebu uligemun!” Bo, goagal ze doimai, agal oiagab petak ab tam. \s1 Yesus gonugau tapaimaraneun dudu ameagab ebu usaleun. \r (Matiu 28:16-20; Luk 24:36-49; Zon 20:19-23; Aposel 1:6-8) \p \v 14 Ziwas tub ebu, gonugau tapaimaraneun dudu nigbasig sag ee zina zina, Yesus nug go waiagab zuna, goagen uligemen. Go acegsisilina, awareun, “Ag einen agal oiagab petak i eu? Ag einen oiagab gusig dareu? Iz koli wasemin, dudu iz uligilemen goagal ze doimai, ag einen oiagab petak i eu? Igul go naliu tam.” \p \v 15 Guzenaimai, go nug go awareun, “Ag emgasag gasag unum beteimai, izal Ze Naliupet e duailel unum abaimaran. \v 16 Duair in ze go doimai, gonugau ougab petak amau, go ze sil ziorebi, go Uwait nug koli imamau. Duair in gonugau ougab petak i eu, go du utamamen, go ze mui damau. \v 17 Duailel agal oiagab petak aba, ag gugeg go guzenabun iboin. Agen izal wanim pataimai, wes eg zamaramamen. Agen emgasag tub ebuan ze getal i abiu daremen maramamen. \v 18 Agen man eg ebeag sil patarebi, man go agen go eg i maramam. Ze eg zaimai noumanem sul ag zaimai, ag i noumamamen. Agen agal ebeag ebeu duailel ebalagab mebi, duailel go ameag pasamau.” \s1 Uwait nug Yesus Mesgai wag imai sieun. \r (Luk 24:50-53; Aposel 1:9-11) \p \v 19 Yesus Dubanou Ban gonun ze go awarina, Uwait nug imai aimai, Mesgai wag sieun. Go Uwait nugau ebeg naliu eiman hoboi dareu, guzenaimai, go mui duailel unum gumarai dareu. \v 20 Guzenina, gonugau tapaimaraneun dudu go emgasag gasag unum beteimai, Yesus nugau ze duailel unum awaremen. Dubanou Ban nug go abai ereg salau una, goagen gugeg go getal awareun sul guzenina, dudu ipal gugeg go uligaimai, gonugau ze getal aneun petak go abe memen.]