\id MAT - Kein NT [bmh] -Papua New Guinea 2005 (DBL -2014) \h Matiu \toc1 Yesus nugau Ze Naliupet Matiu nug sikut weun \toc2 Matiu \toc3 Mat \mt1 Matiu \mt2 Yesus nugau Ze Naliupet Matiu nug sikut weun \imt1 Agau e nugau zebigeg \ip Yesus go koli Mesgai wag simai darena, wai 35 mazicina, Matiu go Yesus nugau ze oi aidaneun du tub, gonug Yesus nugau Ze Naliupet e sikut weun. Matiu gonug ze e gonugau zaugul Zuda duailel sikut wai mareun. Zuda duailel go Uwait nug agal gumarabun du banou tapai mareun, alamau en abe memenin. Bo, agal du banou erunai alamau go i abiu, gonun, Yesus em e ebu aleun, goagal dabeleu alia alia mui darena, Yesus en goagal oiagab petak ab tam. Matiu nug Yesus go petak pet goagal gumarabun du banou abai marabun agau e sikut wai mareun. \iot Agau e sesamorabun en ze \io1 1:1–2:23 Yesus go erunai zoun. \io1 3:1-12 Ze ziwaraneun du, Zon nugau salau. \io1 3:13–4:11 Zon nug Yesus ze zoronda, Satan nug Yesus bimag peun. \io1 4:12–18:35 Yesus go Galili agaig ebu, Uwait nugau ze duailel awarai aidaneun. \io1 19:1–20:34 Yesus go Galili agaig uteimai, Zerusalem ban uzan aleun. \io1 21:1–27:66 Yesus go zobu tutak Zerusalem ban uzan darena, ein igul zoun. \io1 28:1-20 Yesus go noumaimai, gonugau duailel ameagab ebu usalina, ag go uligemen. \c 1 \s1 Yesus Kristus nugau asagul bagegul wanimag. \p \v 1 E Yesus Kristus gonugau asagul bagegul goagal wanimag, go Yesus go Devit nugau ug, go han Abraham nugau ug. \p \v 2-6 Abraham go agal memeag eiman betei Devit gumaraneun du, goagal wanimag sikut e wai memen, dareu: \li1 go Abraham, \li1 Abraham nugau nag Aisak, \li1 Aisak nugau nag Zekop, \li1 Zekop nugau nag Zuda, gonugau amagul abai, \li1 Zuda nugau nag Peres, go Sera dual goagal anaiag Tamar, \li1 Peres nugau nag Hesron, \li1 Hesron nugau nag Ram, \li1 Ram nugau nag Aminadap, \li1 Aminadap nugau nag Nason, \li1 Nason nugau nag Salmon, \li1 Salmon nugau nag Boas, gonugau anag Rahap, \li1 Boas nugau nag Obet, gonugau anag Rut, \li1 Obet nugau nag Zesi, \li1 Zesi nugau nag, gumaraneun du King Devit. \p \v 7-11 Devit dareun ziwas ebu, Israel duailel Babilon uzan hiacaranem imarai wanemen, go asagul bagegul goagal wanimag: \li1 go Devit, \li1 Devit nugau nag Solomon, go Uria nugau wau nugau nag, \li1 Solomon nugau nag Rehoboam, \li1 Rehoboam nugau nag Abia, \li1 Abia nugau nag Asa, \li1 Asa nugau nag Zehosapat, \li1 Zehosapat nugau nag Zehoram, \li1 Zehoram nugau nag Usia, \li1 Usia nugau nag Zotam, \li1 Zotam nugau nag Ahas, \li1 Ahas nugau nag Hesekia, \li1 Hesekia nugau nag Manase, \li1 Manase nugau nag Emon, \li1 Emon nugau nag Zosaia, \li1 Zosaia nugau nag Zehoiakin, gonugau amagul abai. \p \v 12-16 Babilon uzan Israel duailel betei daremen ziwas ebu, betei Yesus usaleun ziwas ebu, e asagul bagegul goagal wanimag: \li1 go Zehoiakin, \li1 Zehoiakin nugau nag Sealtiel, \li1 Sealtiel nugau nag Serubabel, \li1 Serubabel nugau nag Abiut, \li1 Abiut nugau nag Eliakim, \li1 Eliakim nugau nag Asor, \li1 Asor nugau nag Sadok, \li1 Sadok nugau nag Akim, \li1 Akim nugau nag Eliut, \li1 Eliut nugau nag Eleasar, \li1 Eleasar nugau nag Matan, \li1 Matan nugau nag Zekop, \li1 Zekop nugau nag Zosep, go gonugau wau Maria, go Yesus nugau anag. \li1 Yesus go Kristus. Wanib go bigeg ‘Uwait nug palautoroun, koli imaigabun du’. \p \v 17 Gonun, go asagul bagegul 14 goagal ug eiman ag Abraham daneun ziwas eiman, zoizoi Devit dareun ziwas ebu daremen. Asagul bagegul ipal ag 14 goagal ug eiman, Devit dareun ziwas eiman zoizoi Babilon uzan hiacaranem daremen ebu daremen. Zoizoi, asagul bagegul 14 goagal ug eiman hiacaranem daremen eiman, zoizoi Yesus Kristus usaleun ziwas ebu daremen. \s1 Maria nug Yesus Kristus soligweun. \r (Luk 2:1-7) \p \v 18 Yesus Kristus erunai usaleun? Gonugau usaleun igul enai. Gonugau anag Maria go Zosep wabun tapai memen. Bo, getal du go air dual i igarau ebu, Maria go abe meun Uwait nugau Ah Wes nug go enib a meun. \v 19 Zosep go igul unum naliu macaneu. Gonun, go duailel ameag ebu Maria utaba, Maria ougab eg wamau. Guzenaimai, go wage wageimai Maria utabun dabeleun. \v 20 Bo, Zosep go air utabun dabeleu una una, Uwait nugau tibur nug wabil eiman guzenai aureun, “Zosep. Devit nugau asag, Uwait nugau Ah Wes gonugtal Maria enib a meun. Gonun, na air go wabun iboin, go nait air. \v 21 Mogoi go soligwaba, na gonugau wanib Yesus men. Wanib go bigeg ‘gonug gonugau duailel agal igul eg zilagai maraimai, ag koli imaramau’.” \p \v 22 Go ziwas ebu, igul go unum Dubanou Ban nug Uwait nugau ze doimai, awaraneun du, Aisaia, aureun sultal go petak usaleu. Aisaia nug eneun, \q1 \v 23 “Air magun tub go du dual ninab tam, go enib a maimai, go mogoi soligwamau, mogoi go wanib Emanuel amam. Go bigeg enai, ‘Uwait ig ibaig dareu’.” \rq Aisaia 7:14\rq* \p \v 24 Guzenaimai, Zosep go asaimai, Uwait nugau tibur nug aureun sultal gonugau air Maria koli oun. \v 25 Bo, Zosep air go dual ninab tam gaul dai dai, betei Maria go mogoi soligweun. Mogoi soligwina, Zosep nug mogoi go wanib Yesus meun. \c 2 \s1 Ureb nanalanemen dudu go Yesus piabun alemenin. \p \v 1 Yesus go anag nug Betlehem uzan Zudia agaig ebu nanag soligweun. Ziwas go ebu, Herot go gue emgasag gumaraneun du banou king dareun. Maria mogoi soligwai darena, am zuaneun ebuan abiu macanemen dudu ipal go ureb awau usalina, uligaimai, ag go ureb sesamorai Zerusalem ban uzan alemen. \v 2 Go alaimai, goagenag dudu go ebuan guzenai kanabai awaremen, “Zuda agal gumarabun mogoi awau usaleun, go erueim dareu? Ig gonugau ureb am zuaneun eiman usalina, uligaimai, ig go ulagwag murabun alem.” \v 3 Emgasag gumaraneun du Herot ze go doimai, go ougab eg weun, duailel Zerusalem uzanan unum go ereg oiagab eg wemenin. \v 4 Gonun, Herot nug Uwait ula dacanemen dudu banban mui kasai ze tapaimaranemen dudu mui go unum ze palautai marena, alina, kanabai awareun, “Kristus, Uwait nug go palautaba, alamau, go du go eru ebu zoi dareu?” \p \v 5 Goagen koli go auremen, “Betlehem uzan Zudia agaig ebu. Getal Uwait nugau ze doimai, awaraneun du nug guzenai sikut wai meun: \q1 \v 6 ‘Betlehem, na uzan ginampet Zudia agaig ebu, na uzan ipal piagsal i damam. Tam pet. Nait du banou tub usalamau. Du go usalamau go izal Israel duailel gumaramau.’ \q1 Gonun, go Betlehem uzan usalamau.” \rq Maika 5:2\rq* \p \v 7 Guzenai aurina, Herot nug wage wageimai, dudu go am zuaneun ebuan kanabai awareun, “Go ureb ein ziwas ebu usaleun?” Goagal ze koli doimai, \v 8 go Betlehem uzan palautaraimai, guzenai ze awareun: “Ag beteiban, mogoi go suban itanai betei peiban, iz koli alai ailan. Guzenebi, izaban beteimai ulagwag murai.” Go mogoi go betei wai hiabun aimai guzenai polu ze go awareun. \p \v 9-10 Gonun, ureb nanalanemen dudu go Herot nugau ze doimai, utei wanemenin. Go abu bete betei, ureb go getal am zuaneun eiman uligemen. Ureb go amegai betei mogoi go dareun zau ebu wag dareun uligaimai, ag oiagab naliu usalina, siksikemenin. \v 11 Ag betei zaueim go simai, mogoi go gonugau anag dual dareun uligaraimai, taubib waimai, mogoi go ulagwag moromen. Guzenaimai, ag ecesab ipal wanib aiwag gol mui, garai ipal mui, a ilau nugau sous naliu mui, unum oimai, mogoi go gotulai moromen. \p \v 12 Ag mogoi go ece moroimai, daren daren, Uwait nug wabil eiman ze guzenai awareun, “Ag koli Herot waugab i bitamamen.” Gonun, dudu go abu tub eiman goagal uzan koli wanemenin. \s1 Zosep wau Maria dual go mogoi imai aimai, uminai Izip emgasag wanemenin. \p \v 13 Ureb nanalanemen dudu utei wanena, Uwait nugau tibur tub nug zoimai, wabil eiman Zosep guzenai aureun, “Herot nug mogoi wai hiabun itanai dareu. Gonun, na pigai asaiba, mogoi anag dual imaraiba, Izip emgasag betei dacan. Aiu ses, izanag koli aizemin, ag koli alamamen.” \p \v 14 Go umaumtal, Zosep go asaimai, mogoi anag dual Izip emgasag imarai beteun. \v 15 Go, go ebu betei darena, Herot noumeun. Guzenaimai, ze go getal Uwait Ban nug gonugau ze doimai, awaraneun du eiman aneun go petak usaleun, \q1 ‘Izal mogoi Izip emgasag ebuan ulina, aleun.’ \rq Hosea 11:1\rq* \s1 Mogoi ginaginamul unum wagarina, noumemen. \p \v 16 Zosep go Izip emgasag wanena, Herot go ureb nanalanemen dudu agen polu moroimai, wanemen ze doimai, go aigsisileun. Gonun, gonugau malai dudu awarina, go Betlehem uzan mui, uzan ipal Betlehem uzan waugab daremen mui, ag go uzanan mogoi ginaginamul ap zanemen, wai aliag a mui, ulisan mogoi ginaginamul mui, unum wagarina, noumemenin. Einen, ureb nanalanemen dudu go agen ziwas go ebu ureb go usaleun auremen. \p \v 17 Igul go Uwait nugau ze doimai, awaraneun du Zeremaia nug ze meun ulis petak usaleu: \p \v 18 Go guzeneun, \q1 ‘Rama uzan weinemen saiu domenin. Resel go gonugau gelegul en manil mai dareu. Ailel ipal agen gonugau ougab naliu usalabun ze aurina, go agal ze duab tam. Go koli manil mai dareun. Gonugau gelegul i daremen, unum noumemenin.’ \rq Jeremaia 31:15\rq* \s1 Zosep wau Maria dual koli Yesus imai aimai, Nasaret uzan betemenin. \p \v 19 Dai dai, Herot noumina, Uwait nugau tibur nug Zosep Izip emgasag dareun wabil eiman zoimai aureun, \v 20 “Na asaiba, mogoi gonugau anag dual koli Israel agal em ebu imarai bitamam. Einen, dudu go ag mogoi wai hiabun emen go noumemen.” \v 21 Gonun, Zosep go asaimai, mogoi go anag dual koli Israel goagal em ebu imarai beteun. \p \v 22 Herot go noumina, Arkelaus go gonugau memeg nugau empip zoi oimai, Zudia agaig gumeun. Zosep go ze go doimai, go ebu bitabun umineun. Go uminina, Uwait nug wabil eiman ze asiu suban morona, go Zudia agaig siab tam, Galili agaig beteun. \v 23 Go betei Nasaret uzan em oun. Guzenaimai, Uwait nugau ze doimai, awarenemen dudu agen ze memen go petak usaleun: ‘Go Nasaret uzanan du.’ \c 3 \s1 Zon, ze ziwaraneun du gonug dualiel ze awareun. \p \v 1 Yesus go ban mina, ziwas go ebu, Zon, ze ziwaraneun du, go du tamacag uzan Zudia agaig em ula ebu salau bigegweun. \v 2 Zon nug duailel go waugab alina, awareun, “Ag agal igul eg ebuan koli kekulan. Einen, Uwait ag gumarabun ziwas aleu!” \v 3 Zon nugen Uwait nugau ze doimai, awaraneun du Aisaia nug getal dabeleimai, ze meun: \q1 “Du tub, go du tamacag uzan em ula ebu ulai dareu. ‘Dubanou Ban nugau abu suban kalai moron. Gonugau abu tuguiai moron!’” \rq Aisaia 40:3\rq* \p \v 4 Zon nugau tibur galau egun kamel ulig oimai, tibur galau patai meun, go egun tub galau oimai, let sul tuageun. Go ta mui, guap ze ilau mui, zaneun. \v 5 Zerusalem uzanan duailel mui, duailel ipal unum Zudia agaig ebu darem mui, Zordan Ze gasag danemen duailel mui, unum go waugab alemen. \v 6 Ag agal igul eg Uwait aurina, Zon nug Zordan Ze ebu ze ziwareun. \v 7 Zon go Parisi Sadiusi dudu asiu ze ziwabun alemen uligaraimai, gonug awareun, “Ag man nugau ug sul, agal igul eg pet Uwait nugau aigsisilaba, wagarai hiabun ziwas ebu ag eru uminai unamamen? \v 8 Ag agal igul eg semoroiban, oiagab kekulan. Go dudu ipal abiu mamamen agal igul eg ebuan koli kekulemen. \v 9 Ag agal dabeleu eim guzenai ze i macan, ‘Abraham go igual asanig. Gonun, Uwait nug ig isanigaba, ig naliu damam.’ Iz ag petak pet awarem e aiwag em ebu darem Uwait nug oimai, Abraham nugau asagul sul usalai marabun iboin. \v 10 Uwait nugau ebeg nug man pataimai, a dulu ebu mai dareu. A dab ipal suban i useg maneu, man nug go a kuataimai, oi ab unig oug hiba, ilamau. \v 11 Iz ulis ze sil ag ze ziwaranem, go agal igul eg ebuan kekulabun guzenemin. Bo, du tub ses alai dareu, gonugau gusig nug izal gusig zilacuramau, gonug Uwait nugau Ah Wes ab mui eiman ze ziwaramau. Iz go zilacurabun iborain tam, iz du naliu tam. Gonun, iz gonugau arab galau gamai murabun iborain tam. \v 12 Go savol ebeg sil patai dareu, go savol sil wit uleimai, wag hina, wol nug wit sog go puaicina, wit useg naliu oimai, gonugau zaueim gotulai mamau, sog oimai, ab i noumaneu ebu agamau.” \s1 Zon nug Yesus ze zioreun. \r (Mak 1:9-11; Luk 3:21-22) \p \v 13 Ziwas go ebu, Yesus go Galili agaig uteimai, betei, Zordan Ze ebu go Zon nug ze zioramaun en aleun. \v 14 Bo, Zon nug Yesus gonugau dabeleu koli kekulabun aimai aureun. “Na igul go i men. Nagen iz ze ziwilabun iboin. Na einen izan ze ziwizabun en aimai alem?” \v 15 Yesus nug koli aureun, “Erunamau, ulis nagen guzenen! Uwait nugau igul ig unum mamam. Ig guzenemun, Uwait uligigeimai, enamau, igul go tuguianau.” Gonun, Yesus nug Zon aureun sultal Zon guzeneun. \p \v 16 Zon nug Yesus ze ziorena, go pigai ze uteimai, gasag zoun. Go gasag zoimai, Uwait nug Mesgai im oitina uligeun, go Uwait nugau Ah Wes meg kurumuk sul go ziwas alaimai, gagalig wag hei dareun uligeun. \v 17 Uwait Ban nug du tub nugau zeu sul eiman Mesgai wag eim ulina, doun, “E izal naguai pet go en izal oiab nug noumanem. Izal oiab nug go en naliu usalai dareu.” \c 4 \s1 Satan nug Yesus bimag peun. \p \v 1 Guzenaimai, Uwait nugau Ah Wes nug Yesus du tamacag uzan em ula ebu Satan nug bimag piabun imai beteun. \v 2 Gil 40 Yesus go ee tamacag we dareun. \v 3 Ziwas go ebu, Satan nug go waugab zoimai, aureun, “Na Uwait nugau Nag aba, na aiwag e auremen, \it bret\it* kekulaba, zenen.” \p \v 4 Bo, Yesus nug koli gusig ze aureun, “Ei, Uwait nugau ze eim guzeneu, \q1 ‘Du \it bret\it* sag zaimai, awau i damau, Uwait nugau ze tutak sesamoraimai, petak awau damau.’” \rq Lo 8:3\rq* \p \v 5 Guzenaimai, Satan nug Yesus Zerusalem ban uzan imai beteimai, Uwait ecesab muranemen zau banou wag meun. \v 6 Guzenaimai, aureun, “Na Uwait nugau Nag aba, nagtal go eiman em ebu kuanai nonen? Uwait nugau ze eim guzeneu, \q1 ‘Uwait nug gonugau tibur na en awaramau: Goagen nait eben tubaim tubaim pataimai, imaizei numam. Guzenebi, aiwag tub nug nait aram i wamau.’” \rq Buk Song 91:11-12\rq* \p \v 7 Yesus nug koli gusig ze aureun, “Ei, bo, Uwait nugau ze nug guzeneu, \q1 ‘Na nait Uwait Ban bimag i pen.’” \rq Lo 6:16\rq* \p \v 8 Satan nug Yesus em manam banou pet wag imai simai, ece unum gusig mui em e ebu dareu abai moroun. \v 9 Satan nug aureun, “Na iz en taubib waiba, na iz ulapwag milemen, e ece na uligai darem go unum na mizai.” \v 10 Guzenina, Yesus nug aureun, “Satan, na utei alien! Uwait nugau ze nug eneu, \q1 ‘Na nait Uwait Ban tutak ulagwag moren. Na Uwait nugau salau sag oi muramam.’” \rq Lo 6:13\rq* \p \v 11 Guzenai aurina, Satan go Yesus utei waneun. Uwait nugau tibur agen alaimai, Yesus isanoromen. \s1 Yesus go Galili agaig ebu salau bigegweun. \r (Mak 1:14-15; Luk 4:14-15) \p \v 12 Ziwas go ebu, Yesus go Zon hiacaranem zau oug hemen ze doimai, uzan go utei Galili agaig ebu beteun. \v 13 Go Nasaret uzan sag i dareun, go betei Kapaneam uzan dareun, uzan go Galili Ze Unig pezoroi, Sebulun zaug Naptali goagal ug agal em be ebu betei dareun. \p \v 14 Guzenaimai, igul go Uwait nugau ze doimai, awaraneun du Aisaia nug getal ze meun sultal petak usaleu. \q1 \v 15 ‘Sebulun nugau em mui, Naptali nugau em mui, ban abu ibut ze gasag em dareu mui, Zordan Ze gasag tubaim, Galili agaig ebuan duailel mui ipal uzanan duailel mui agal oiagab Uwait en petak i anemen go danemen. \v 16 Go ebuan duailel ag umus oug daremen, ag al banou pimamen! Duailel ipal ag unum em umus oug pet nuaporoi daremen ag han al hilanau pimamen.’ \rq Aisaia 9:1-2\rq* \p \v 17 Ziwas go ebu, Yesus gonugau salau bigegwaimai, guzenai aneun: “Uwait ag gumarabun ziwas aleu. Gonun, agal igul eg ebuan koli kekulan!” \s1 Yesus nug karuk wanemen dudu iwanarai ulareun. \r (Mak 1:16-20; Luk 5:1-11) \p \v 18 Yesus go Galili Ze Unig gasageim ai dai dai bete betei, karuk wanemen dudu aliag piareun. Du tub Saimon, (gonugau wanib tub Pita) gonugau amag wanib Andru, go karuk wabun zo ban ze oug hei daremen. \v 19 Yesus nug guzenai awareun, “Ag alan, iz sesamilebi, izan ag duailel imarabun igul abai marai.” \v 20 Yesus nug guzenai awarinatal, zaug dual goagal karuk wanemen zo mui, ecesab ipal tebil ebu uteimai, pigai Yesus sesamorai wanemen. \p \v 21 Go betei, du aliag piareun. Du go Zems, gonugau amag Zon dual, go Zebedi nugau gelegul aliag. Go agal memeag Zebedi dual goagal tebil ebu daremen, go agal karuk wanemen zo bigageun, gonun, suban kasai daremen. Yesus nug dudu aliag go ulareun. \v 22 Go pigai goagal tebil mui, goagal memeag mui, uteimai, Yesus dual wanemen. \s1 Yesus go ebeu duailel kasareun. \r (Luk 6:17-19) \p \v 23 Yesus go Galili agaig ai dai dai beteimai, Uwait nugau ze naliupet Zuda duailel agal gotulanemen zaueim simai, awareun, “Uwait go alai koli duailel imaramau.” Yesus go ze guzenai awaraimai, duailel ipal suiag mui, ebeu mui, wes eg a mui, kasareun. \p \v 24 Duailel gonugau igul uligaimai, zeze mai betena, Siria agaig unum doi bitenar. Gonun, go ebuan dudu agen ipal ebeu dudu asiu mui, dudu mu banou a mui, dudu wes eg goagal oiagab oug dareu mui, ebeu patai hamaracaneun mui, aramag ebeag noumeun dudu mui, Yesus waugab imarai alina, gonug unum kasareun. \v 25 Duailel asiu asiu Galili agaig ebuan mui uzan ginaginam houhou wanib banou Dekapolis ebuan mui, Zerusalem uzanan mui, Zudia agaig ebuan, em Zordan Ze tubaim mui, go unum Yesus sesamorai wanemen. \c 5 \s1 Em manam ebu, Yesus nug duailel Uwait nugau ze awareun. \p \v 1 Yesus go duailel asiu uligaraimai, betei em manam tub ebu hoboi dareun. Guzenina, gonugau tapaimaraneu dudu agen go waugab alemen. \v 2 Go guzenina, Yesus go ein igul memen goagal oiagab naliu usalamau aimai awareun. Go guzenai awareun: \p \v 3 “Duailel inen ag abiu agtal agal doropag isanurabun iborain tam, agtal igul naliu mabun iborain tam, gonun go agal oiagab naliu damau. Uwait nug ag gumaramau. \p \v 4 Duailel inen ag weinai dacanemen, go agal oiagab naliu damau. Uwait nug duailel go agal oiagab eg koli suban maraba, damamen. \p \v 5 Duailel inen agal wanimag agtal wag i macanemen, go agal oiagab naliu damau. Uwait nug ag ece marabun awareun, go unum agal umamen! \p \v 6 Duailel inen ag Uwait nugau igul naliu wabun salau gusig mamamen, go agal oiagab naliu damau. Einen, Uwait nug agal salau memen uligaraimai, isanaramau. \p \v 7 Duailel inen ag duailel ipal en bisomagar piaranemen, go agal oiagab naliu damau. Uwait nug guzental ag en bisomag pimau! \p \v 8 Duailel inen ag oiagab oug unu tamacag, go agal oiagab naliu damau. Ag Uwait pimamen. \p \v 9 Duailel inen agal salau go dudu ipal alalebi, gaul dabun kuatai aidanemen, go agal oiagab naliu damau. Uwait nug ag izal gelear alear awaramau! \p \v 10 Duailel inen ag igul naliu mui, Uwait nugau salau morobi, dudu ipal agen uligaraimai, aiag sisilaimai, uhu ipal ag ebalagab mebi, go agal oiagab naliu damau. Dudu go aiu ses Uwait nugau uzan simam. \p \v 11 Ag iz sesamilai aidabi, dudu ipal ag uligaraimai, polu ze enimag ebu maimai, ze biabial kuaimai, wagebi, ag oiagab eg i umau, ag oiagab naliu damau. \v 12 Ag oiagab naliu damau, einen, Uwait nug ece naliu ipal tapai mareun Mesgai wag dareu aiu ses umamen. Igul go getal igual embigeg ipal agen Uwait nugau ze doimai, awarenemen dudu wagaremenin sultal dudu goagen han ulis ag guzenaramam.” \s1 Duailel oiagab petak emen ag siu mui, al mui sul. \r (Mak 9:50; Luk 14:34-35) \p \v 13 Yesus nug koli awareun, “Duailel agal oiagab petak emen unum ag siu sul. Bo, siu go kel tamacag usalaba, koli siu go kel usalabun iborain tam. Go unum eg weun, ag hamacina, duailel agen aramag sil tapai hiacanemen! \p \v 14 Duailel agal oiagab petak emen go ag emgasag agal al sul. Ban uzan em tabag ebu zau macanemen go wagemabun iborain tam. \p \v 15 Du tub nug gonugau al usaimai, mis oug i macaneu. Go al usaimai, wag araog asai mina, duailel unum gonugau hilanau ebu dacanemen. \v 16 Igul go sul agal al hilanau duailel go agal ameag ebu maramamen. Guzenaimai, goagen ag ein igul naliu guzenemenin go uligaimai, agal memeag Mesgai wag dareu go gonugau wanib ulagwag mamam.” \s1 Yesus nug duailel Uwait nugau kasai ze awareun. \p \v 17 Yesus nug kolital duailel awareun, “Ag iz Moses nugau kasai ze mui Uwait nugau ze doimai, awarenemen dudu agal ze maremenin go oi hiabun alem ta ag guzenai i dabilan. Bo, iz ze go oiabun alab tam, iz agal ze go iborabun alem. \v 18 Iz petak pet awarem, Mesgai mui em mui daremen ziwas ebu kasai ze ginampet tub i wagemamau. Goagal ze tutak tutak unum petak pet usalamau, ziwas go ebu petak, agal kasai ze poamau. \v 19 Guzenaimai, du in nug kasai ze go ginampet pet i sesamoramau, gonug dudu ipal gonugau igul abai maramau, gonugau wanib Uwait nugau amegwab ginampet pet damau. Ze tub go enai, na du in nugau kasai ze ginampet go unum sesamoramau, na han dudu ipal igul go abai maramam nait wanim go Uwait nugau amegwab banou damau. \v 20 Iz ag petak awarem, agal oiagab Uwait en petak aimai, agal igul naliu abiu macanemen dudu mui, Parisi dudu agal ze tapaimaranemen dudu mui, zilacarab tam, ag petak, Uwait nugau gumarabun uzan simai dabun iborain tam.” \s1 Yesus nug dudu aiag sisilaneu koli oiagab naliu usalabun ze mareun. \r (Luk 12:57-59) \p \v 21 Yesus nug kolital awareun, “Ag ze e getal asanagar agen awarina, duanemen, \q1 ‘Na du tub wemen, i noumamau. Du in nug du tub waba, noumamau go ze sisiaranemen dudu ameagab ebu imai bitamam.’ \rq Kisim Bek 20:13\rq* \p \v 22 Bo, ulis iz ag awarem, du in go gonugau zaug dual iwai mamau, go ze sisiaranemen dudu waiagab imai bitamam. Du in go gonugau zaug ze biabial kuai auramau, go Zuda agal kaunsel ebu imai bitamam. Du in go gonugau zaug auramau ‘Na kar niwaneu du’ ai auramau, du go gue Satan nugau ab unig oug numau. \v 23-24 Gonun, na nait egun ta, ee ta oimai, Uwait nugau ece murabun biz ebu mabun oi alamam, bo, koli dabilamam nait zaun na ibaiz ze a auremen, na utei koli beteiba, nait egun ta, ee ta biz go waugab men. Beteiba, nait zaun dual ze maimai, agal oiagab tutak maiban, na koli alaiba, nait ece oimai, biz go ebu maimai, Uwait muramam. \p \v 25 Bo, na du tub dual ze sisianemen dudu waiagab bitabun ag abu ebu bete beteimai, ziwas go betei betemen ebutal agal ze koli oiagab naliu usalabun suban zeze mamamen. Guzenamamen, go na ze sisianemen dudu waiagab imaiz i bitamau. Na igul go i guzenamam, gonug na ze sisiaraneu du nugau ebeg ebu mizaba, gonug na \it polis\it* nugau ebeg ebu mizaba, \it polis\it* nug hiacaranem zau oug heizamau. \v 26 Gonun, na go zau eiman koli uzaneim nuabun gaul i palautizamam. Bo, na aiwag banou mabun aizeun guzental unum maremen, petak na uzaneim palautizebi, numam.” \s1 Yesus nug air omenin dudu ipal wal igul macanemen en ze mareun. \p \v 27 Yesus nug kolital awareun, “Ag ze getal guzenai ze mina, domenin. \q1 ‘Na air omen du ailel ipal abai wal igul i men.’ \rq Kisim Bek 20:14\rq* \p \v 28 Bo, iz guzenai awarem, du tub go air tub uligaimai, gonugau ougab asaba, eg murai aimai dabeleun, du go gonugau ougab oug air go dual igul eg meun. \p \v 29 Gonun, na nait amen naliu eiman igul eg mabun nait bimag piba, amen go eseiceiba, amamam! Go amen ginampet amacen, nait enim unum mui Satan nugau ab banou muzmuz ilaneu uzan i heizamam. \v 30 Nait eben naliu eiman igul eg mabun nait bimag piba, go eben naliu eiman kuataiba, amacen. Na eben hogu damau, go iboi, nait enim unum Satan nugau ab banou muzmuz ilaneu uzan i heizamam.” \s1 Yesus nug duailel egaraimai, agzozou uta utaremenin en ze mareun. \r (Matiu 19:9; Mak 10:11-12; Luk 16:18) \p \v 31 Yesus nug koli awareun, “Getal go guzenai ze memenin, ‘Du in go gonugau air utaba, unamaun en go agau ginampet tub ebu sikut waimai, air moroimai, air go utaba, unamau.’ \rq Lo 24:1-3\rq* \v 32 Bo, iz ag awarem, du tub gonugau wau wal igul eg mab tam, gaul utamau, du go nug igul eg pet gonugau wau ebu meu. Go gonugau wau uhu muraneu, einen, wau go koli du tub uba, go duair egarabun agal kasai ze etuborou. Du tub air go umau, du go han kasai ze go etuborou.” \s1 Yesus nug duair baib mabun igul en ze mareun. \p \v 33 Go koli eneun, “Ag getal duailel guzenai awaremen domenin, ‘Na ein baib Uwait dual memenin go i utamam, bo, na ein baib Uwait Ban dual memen guzental, go guzental sesamoramam.’ \rq Wok Pris 19:12\rq* \v 34 Bo, ulis iz ag awarem, na ze tub maimai, ze go baib mui aimai i gusig men. Na ze maimai, na Mesgai nugau wanib i paten, einen, Mesgai go Uwait nugau hoboi dacaneun biz. \v 35 Na em gaul i wanib paten, einen, go ebu Uwait gonugau arab maimai, i mai dacaneu. Na Zerusalem wanib i paten, einen, go go Uwait igual gumiganeun du banou gonugau ban uzan. \it Buk Song 48:2\it* \v 36 Na ze tub maimai, na gagalin pataib, ze go dabeleimai, i gusig men, einen, nait gagalin ulig tub auremen, ausiau ta, mutuanau ta, i usalamau. \v 37 Na gaul guzenai ze mamam, ‘io’ ta, ‘tam’ ta, amam. Na ein ze tub maranem, ze go Satan nug eiman alaneu.” \s1 Yesus nug dudu goagal zaiagar agen wagarina, go koli goagal zaiagar abai i alalabun en ze go mareun. \r (Luk 6:29-30) \p \v 38 Yesus nug koli eneun, “Getal ag guzenai ze mina, domenin, \q1 ‘Du tub nug nait amen eg wai mizaba, nagen han koli gonugau ameg eg wai muramam, du tub nug nait ain kuaba, nagen han gonugau aceg kuai muramam.’ \rq Kisim Bek 21:24\rq* \p \v 39 Bo, ulis iz ag awarem, du tub nug niwaba, na koli go i wen. Du tub nug nait siben naliu eiman niwaba, koli kekulaiba, siben nanai eiman moromena, niwamau. \v 40 Ze tub enai, du tub nug na ze sisiaranemen du ebu imaiz bitamoroi nait tibur galau huia uba, na kuatai ze i auren. Utemen, nait tibur galau tub han umau. \p \v 41 Ze tub enai, malai du tub nug gonugau zo oimai, abu huia imailei beten aizaba, nagen han du go imai aimai, abu ginam huia pet imai bitamam. \v 42 Ziwas tub ebu, du tub nug nait ecesab wabun aizaba, na kuatai ze i auren, na go moren. Du tub nug mui nait ee ta, ecesab ipal ta oimai, ‘Koli ameg mizai aimai aizaba, na i galinen, na go moren.’” \s1 Yesus nug duailel guzenai awareun, “Agal iwai zaiagar en oiagab nug noumamamen.” \r (Luk 6:27-28, 32-36) \p \v 43 Gonug koli eneun, “Getal ag ze guzenai memen domenin, \q1 ‘Nait ounab nug nait zaun en sag noumanem, bo, na nait iwai zaunar en ounab nug i noumanem.’ \rq Wok Pris 19:18\rq* \p \v 44 Bo, ulis iz ag awarem, agal iwai zaiagar en oiagab nug noumaiban, dudu go en ag wagaremenin en ag Uwait nug isanarabun auramamen. \v 45 Gonun, ag agal memeag Mesgai wag dareu nugau gelegul alegul usalamamen. Uwait nug am usalai maimai, al hilanau duailel eg mui, duailel naliu mui, al go maraneu. Ze han guzental duailel naliu mui, Satan nugau igul eg macanemen dudu mui, ereg ze hei maraneu. \v 46 Dudu ipal agenag ag en oiagab noumanem, agenag han koli dudu go en sag oiagab noumamamen. Guzenamamen, Uwait nug ag ece naliu tub maramau ta? Dudu go igul eg mui goagenag han guzental guzenanemen. \v 47 Ag agal zaiagar tutak “Io” awaremen, ag dudu ipal “Io” i awaramamen. Agal igul nug duailel ipal agal igul i zilaramau. Einen, Uwait nugau ze i duanemen dudu agen han guzental guzenanemen. \v 48 Agal memeag Mesgai wag dareu gonugau igul naliupet pet. Gonun, ag han go sul igul naliupet pet mui damamen.” \c 6 \s1 Yesus nug duailel ipal isanarabun igul en awareun. \p \v 1 Yesus nug kolital awareun, “Ag suban dabilan. Ag agal igul naliu naliu duailel ipal agal ameagab ebu i macan. Einen, ag igul go duailel ameagab ebu guzenamamen, agal memeag Mesgai wag dareu, gonug ag ece tub i maramau. \p \v 2 Ag ecesab tamacag du tub ece moroimai, ag duailel ipal ularebi, i alai pimam. Polumanemen dudu agen Zuda duailel agal gotulanemen zaueim, abu ebu agal igul guzenai marena, duailel agen uligaraimai, igual wanimig wag migamam aimai guzenanemen sul, ag i guzenan. Iz ag petak pet awarem, polumanemen dudu go agal ece unum omenin. Aiu ses Uwait nug dudu go ece i maramau. \v 3 Ziwas tub ebu, na ecesab tamacag du ece murabun, wage wageimai moren. Guzenemen, nait zaunar na wautab darem agen i peizaimai, abe mamamen. \v 4 Na guzenamam, go nait igul wageimai damau. Na igul go wageimai guzenemen nait Memen nug tutak peizaimai, gonug na du naliu aizaimai, aiu ses na ece mizamau.” \s1 Yesus nug duailel Uwait dual ze mabun igul abai mareun. \r (Luk 11:2-4) \p \v 5 “Ag Uwait auranemen ziwas ebu, polumanemen dudu agen guzenanemen sul i guzenan! Ag duailel agen uligaraimai, wanimag wag maraimai, Nou Zaueim mui, ban abu gasag tapai daimai mui, Uwait ze muranemen sul, ag i guzenan. Iz ag petak pet awarem, go dudu agal ece unum omenin. Aiu ses Uwait ag ece tub i maramau. \v 6 Bo, na Uwait aurabun nait ninanem zau oug sieiba, im gebeiba, nait Memen wageimai dareu piabun, auramam. Na guzenemen, nait Memen nug nait auremen dabeleu uligaimai, aiu ses ece tub mizamau. \rq Aisaia 26:20\rq* \p \v 7 Ag Uwait aurabun ziwas ebu, ze gau gaul i auran. Duailel Uwait en oiagab petak ab tam, goagenag agal polu tibur auraimai, ze asi asiu dumau en aimai guzenanemen sul ag go i guzenan. \v 8 Ag dudu go sul i usalan. Ag Uwait i aurau ebu, go agal dabeleu get abe meun. \p \v 9 Ag Uwait guzenai auran, ‘Igual memenig, na Mesgai wag darem. Nait wanim noupet ig ulapwag mizem. \v 10 Nait gumiganem ziwas em e unum alai iboramau. Nait onsau Mesgai wag sesamoranemen sul, ig han em e ebu han ereg sesamoramam. \v 11 Ulis na ig ee migamam. \v 12 Iguanag dudu ipal agal igul eg ig ebiligeb miganemen zilagai maranem sul, nagen han igual igul eg zilagai migen. \v 13 Na ig ece abu eg ebu i amaigamam. Na ig utigemen, igul eg nug i imaigamau.’ \p \v 14 Guzenaimai, ag agal zaiagar agen igul eg ag ebalagab maranem, agen agal igul eg go zilagai marebi, agal memeag Mesgai wag dareu gonug han agal igul eg macanemenin zilagai maramau. \v 15 Bo, ag agal zaiagar agal igul eg i zilagai marebi aba, agal memeag nug han agal igul eg i zilagai maramau.” \s1 Yesus nug ee ur mabun igul en abai mareun. \p \v 16 Yesus nug koli awareun, “Ag Uwait aurabun ee ur macanemen, go polumanemen dudu agenag ee ur maimai, bisomag a sul dacanemen sul i guzenan. Ag we aidarena, dudu ipal agen uligaraimai, dudu goagen ze mamam, ‘Dudu go ag ee ur maimai, guzenai darem.’ amam. Iz ag petak pet awarem, dudu go ag agal ece unum omenin. Aiu ses Uwait nug ece tub i maramau. \v 17 Na ee ur maiba, ze ziuaimai, gagalin salanaib, nait tibur galau naliu tuagen. \v 18 Na igul go guzenemen, dudu ipal agen na ee utemen i abe mizamam. Nait memen wageimai dareu, go sag abiu mamau. Na igul go wageimai guzenemen, nait memen nug uligizeimai, gonug na du naliu aizaimai, aiu ses gonug na ece mizamau.” \s1 Ag Mesgai wag ece asiu oi damamen. \r (Luk 12:33-34) \p \v 19 Yesus nug kolital awareun, “Ag em e ebu agal ece naliu asi asiu i gotulai macan. Ag go guzenamamen, umum nug ece ipal eg wai maraneun, ipal agal ece unum eg wab tam, zob dudu ipal agen agal zau bigagaimai, ece go zob umam. \v 20 Bo, ag agal ece naliu Mesgai wag gotulai macan. Go ebu, umum nug i eg umau. Zob dudu agen go ebu agal zau i bigagaimai, agal ece unum mui i umam. \v 21 Gonun, ein uzan nait ece gotulai macanem ebu nait ounab han uzan go dareu.” \s1 Enimag ebuan al. \r (Luk 11:34-36) \p \v 22 Gonug koli eneun, “Agal ameag go enimag ebuan al. Agal ameag naliu damau go agal enimag al sul elei damau. \v 23 Bo, nait amen eg umau, nait ounab oug han unum umusamau. Gonun, nait ounab oug al hilanau tamacag go umuteu, go petak umutai banou pet dareu!” \s1 Uwait nugau salau maimai, aiwag salau mui i macan. \r (Luk 16:13; 12:22-31) \p \v 24 Gonug koli eneun, “Salau du tub nug du aliag ebu salau wabun iborain tam. Einen, go du tub en ougab nug noumaimai, du tub en ougab nug i noumamau. Go du tub nugau ze suban sesamoraimai, salau naliu moroimai, du tub semoroimai, gonugau ze suban i sesamoraneu. Ag Uwait nugau salau mui aiwag asiu wabun salau mui ereg gotulai wabun iborain tam.” \s1 Dudu oiagab eg waimai, dabeleu asiu wanemen igul. \p \v 25 Yesus nug koli awareun, “Gonun, iz ag petak pet awarem. Ag awau dabun dabeleu asiu oimai, guzenai ze i macan, ‘Ig ein ee mui ze mui zaimai, damam?’, ‘Ig ein tibur galau tugamam?’ guzenai ze i macan. Doropag go banou pet, ee go banou tam. Agal enimag banou pet, tibur galau go banou tam. \v 26 Ag meg inain piaran! Go ee ug i banemen, go ee egeimai, betei zaueim i gotulai macanem. Agal memeag Uwait nug meg inain ee maraneu. Agen Uwait nugau amegwab meg inain unum zilarai daremen. \v 27 Du in ag ula ebu gonugau dabeleu asi asiu mui em e ebu ziwas huia dabun iboin? Go guzenabun iborain tam. \p \v 28 Ag einen tibur galau en dabeleu asiu oi daremen? Ag gaian a sisil pian. Go salau i macanem, tibur galau han agtal i patai macanem. \v 29 Bo, iz ag petak pet awarem, getal gumaraneun du Solomon go gonugau tibur galau naliu macaneun, tibur galau go a sisil naliu sul tam. \v 30 Gaian gig gaugaul go Uwait nug tibur galau maraneu. Gig go ulis damau, go tuaba ab nug unum ilamau. Go gig gaugaul dacanemen go Uwait nug tibur galau maraneu. Agal oiagab petak emen go ginampet! Ag abe macan, Uwait nug ag han gumaraneu. \v 31 Gonun, ag dabeleu asiu oiban, guzenai ze i macan, ‘Izal ee eru eiman alamau? Ze eru eiman alamau? Izal tibur galau eru eiman alamau?’ \v 32 Go Uwait nugau ze i duanemen dudu agenag em e ebuan ece wabun dabilanemen. Bo, agal memeag Mesgai wag dareu go abiu meun, ece go salau a, gonun, gonug ag maramau. \v 33 Ag Uwait nugau uzan siabun amegai dabeleimai, gonugau igul naliu sesamoramamen, gonug koli ece go unum ag maramau. \v 34 Gonun, ag tuaba en dabeleu ulis i on. Ulisan uhu go gonugau atai. Tuaba en han uhu a. Ag ulisan uhu sag dabilan.” \c 7 \s1 Ag dudu ipal agal ze pigai i sisiai maran. \p \v 1 Yesus nug kolital awareun, “Ag dudu ipal agal igul i sisiai maran. Ag guzenebi, Uwait nug han agal igul i sisiaramau. \v 2 Ag duailel ipal agal ein ze sisiai maramamen, Uwait nug han guzental agal ze sisiai maramau. Ag dudu ipal ebalagab ein igul eim sisiaranemen, Uwait nug ag ebalagab han guzental sisiaramau. \p \v 3 Na einen nait zaun nugau ameg ebu esues ginampet oi hiabun uligem? Nait amen ebu a tatau dareu na piabun iborain tam ta? \v 4 Nait amen ebu a tatau banou darena, na erunai nait zaun nugau ameg ebu esues oi hiabun aurem, ‘Zai, iz nait amen ebu esues oi ai em.’ \v 5 Na polumaranem du, amegai a tatau banou nait amen ebu dareu oi heiba, koli naliu abu uligaiba, petak zaun nugau esues ameg ebu dareu oi amam. \p \v 6 Ag ein ece naliu Uwait murabun tapai memenin go bau inain i maran. Ag galoloi naliu naliu bo sigual ebu i amaican. Bau bo agen ece go i zaimai, go koli kekulaimai, agal aramag ebu ece go tapai hiacaraimai, koli ag kaluaramam.” \s1 Ag Uwait aurebiag, gonug ag ece maramau. \r (Luk 11:9-13) \p \v 7 Yesus nug koli eneun, “Ag ein ece wabun Uwait aurebi, gonug ece maramau. Ag ein ece itanamamen, ag pimamen. Ag im korukoru amamen, Uwait nug im oitai maramau. \v 8 Duair in go ece wabun Uwait auramau, go ece umau. Duair in ece itanamau, go pimau. Duair in go Uwait nugau im korukoru amau, Uwait nug go im oitai muraba, zaueim simau. \p \v 9 Bo, du tub nugau nag nug memeg auramau, ‘Mekai, iz ma zai,’ auraba, memeg nug aiwag em ebuan oi muraneu ta? \v 10 Ziwas tub ebu, gonugau nag nug, ‘Mekai, iz karuk zai,’ auraba, memeg nug man eg tub oi muraneu ta? \v 11 Iz ag petak pet awarem, dudu igul eg macanemen agen goagal gelear ein ece naliu marabun abe macanemen, sultal agal Memeag Mesgai wag dareu aurebi, gonug ag ece naliupet pet maramau. \p \v 12 Go ze go Moses nugau kasai ze mui, Uwait nugau ze doimai, awarenemen dudu agal ze mui, goagal bigeg, einen go ein igul naliu duailel agen ag ebalagab mabun guzenebi, ag han igul go sag ebalagab macan.” \s1 Awau dabun abuog go agiug pet. \r (Luk 13:24) \p \v 13 Guzenaimai, koli eneun, “Ag abuog agiug pet sian. Ab unig nuabun abu banou gereua pet, duailel asiu ag abu go ebu pigai sesamoranemen. \v 14 Bo, awau dabun abuog go agiug pet. Duailel go asiu siabun iborain tam. Duair tutak tutak go abuog go pianemen.” \s1 Polu ze awaranemen dudu agal ze suban sisian. \r (Luk 6:43-44) \p \v 15 Yesus nug duailel guzenai awareun, “Ag polu ze doimai, awaranemen dudu suban piaran. Dudu go piaraimai, go sipsip sul darem aimai dabilanemen, bo, go gaian bau zag sul darem. \v 16 Polu ze awaranemen dudu agal igul erunanem eim ag petak abe mamamen. Dudu ag wain dab us kulam ebuan wanemen ta? Dudu ag sabug dab ebulig ziu ebuan wanemen ta? Tam pet tam. \v 17 Guzenaital, ein a naliu go dab naliu useg macaneu. Ein a eg go dab useg eg macaneu. \v 18 A naliu go dab eg i macaneu. A eg go dab naliu i useg macaneu. \v 19 A go unum dab naliu i useg macanemen, go unum kasaimai, ab oug hiacaramam. \v 20 Igul go guzenamam, gonun, polu ze awaranemen dudu go agal igul erunanem eim ag abe mamamen.” \s1 Aiu ses sisiarabun ziwas zumau. \r (Luk 13:25-27) \p \v 21 Yesus nug koli awareun, “Duailel unum izal wanim pataimai, enanem, ‘Dubanou Ban, Dubanou Ban,’ duailel go Uwait nugau gumaneu uzan i simam. Bo, du in izal mekai Mesgai wag dareu gonugau ze sesamoraneu du tutak go petak simau. \v 22 Aiu ses sisiarabun ziwas zumau ebu, duailel asiu agen alaimai, guzenai ailamamen, ‘Dubanou Ban, Dubanou Ban, ig nait wanim ebu ig Uwait nugau ze oimai, duailel ipal betei abai maranemun, ig nait wanim ebu dudu ipal go wes eg a dacanemen kasaremun, nait wanim ebu ig gugeg beu beu macanemun.’ \v 23 Ziwas go ebu iz ag guzenai awarai, ‘Ag igul eg macanemen duailel, ag enan! Iz ag en i abiu.’” \s1 Zau mabun igul aliag. \r (Luk 6:47-49) \p \v 24 Gonug koli eneun, “Gonun, du in go izal ze doimai, sesamoraneu du, go du dabeleu naliu a. Gonugau zau aiwag asiu ebu gusig tapai macaneu sul. \v 25 Ze nuna, zewei banou noimai, wol banou zoimai, zau go suai heun, bo, suai hina, alai nuab tam, einen, zau sanag aiwag gusig ebu tapai meun, gonun, zau gusig pet dareu. \p \v 26 Bo, du in go izal ze doimai, sesamorab tam, go dudu ipal kar wageun dabeleu tamacag sul, gonugau zau us nogoug ebu tapai meun. \v 27 Ze nuna, zewei banou noimai, wol banou zoimai, zau go us nogoug ebu tapai meun unum suai hina, asolaimai, unum alai noun.” \s1 Yesus nugau ze gusig a. \p \v 28 Yesus nug gonugau ze unum duailel marai mazicina, go gonugau ze atai abai mareun doimai, esilakemenin. \v 29 Gonugau ze kasai ze tapaimaranem dudu agal ze sul tam. Go du tub wanib a sul ze mareun. \c 8 \s1 Yesus nug du tub ebeu eg leprosi mui kaseun. \p \v 1 Yesus go em manam wag eim utei nuna, duailel asiu go sesamorai betemenin. \v 2 Du tub ebeu eg leprosi mui gonug Yesus waugab alaimai, taubib waimai, aureun, “Dubanou Ban, na, izal sui eg zilagai milabun iboin, aba, nait dabeleu eim guzenen. Na iz kasilemen, iz naliu usalai.” \p \v 3 Yesus gonugau ebeg nug du go pataimai, aureun, “Izan aizem. Na naliu usalamam.” Ziwas go ebutal, Yesus nug du go leprosi mui kasai meun. \v 4 Guzenaimai, Yesus nug aureun, “Iz igul e guzenem na betei duailel ipal i awaren. Bo, na Uwait ula dacaneu du waugab beteimai, nait enim naliu usaleun abai moromen, peizamau. Peizaimai, na Moses nugau kasai ze sesamoreiba, egun oiba, Uwait ulagwag moromen, go petak duailel unum abiu mamam, na koli naliu usalemen.” \rq Wok Pris 13:49\rq* \s1 Yesus nug malai dudu agal du banou nugau salau du kaseun. \r (Luk 7:1-10) \p \v 5 Ziwas go ebu, Yesus go Kapaneam uzan beteimai, Rom malai dudu agal du banou nug zoimai, gonugau salau du kasurabun aimai Yesus aureun, \v 6 “Dubanou Ban, izal salau du go ebeu banou oimai, go mu banou mui aidabun iborain tam, go zaueim biz ebu gabuai dareu.” \p \v 7 Yesus nug koli aureun, “Iz beteimai, du go kasai mai.” \p \v 8 Malai dudu go agal du banou nug koli Yesus aureun, “Dubanou Ban, iz igul eg macanem du, gonun, na izal zaueim i beten. Bo, na onsau eim sag ze memen, izal salau du go naliu usalamau. \v 9 Iz han dudu banban agal piagsal danem. Malai dudu ipal go izal pisal dacanem. Izal malai du tub auranem, ‘Na e alen,’ aurina, alaneu. Tub auranem, ‘Na ulib go beten,’ aurina, bitaneu. Izal salau du go ‘Na salau e men,’ aurina, salau macaneu.” \p \v 10 Yesus go malai dudu agal du banou gonugau ze doimai, go esilakaimai, duailel sesamorai betemen go guzenai awareun, “Iz petak pet awarem, iz Israel du tub du e sul gonugau ougab petak eun sul i pemin. \v 11 Iz ag petak pet awarem, duailel am zuaneun ebuan mui, am nuaneun ebuan mui, alaimai, Abraham, Aisak, Zekop mui alai Uwait nugau gumaraneun uzan gotulaimai, Uwait nug dual hoboimai, ereg ee zai damamen. \v 12 Bo, dudu ipal ag Uwait nugau ameg ebu ze a daremen, ag oi hiacaraba, umaum damamen, duailel go ag agal aiag kititkatitai, weinai damamen.” \p \v 13 Guzenaimai, Yesus nug malai dudu agal du banou aureun, “Na nait uzan beten! Iz nait ounab petak emen uligizem. Go petak zumau.” Ziwas go ebutal, malai dudu agal du banou nugau salau du naliu usaleun. \s1 Yesus nug duailel asiu ebeu mui kasareun. \r (Mak 1:29-34; Luk 4:38-41) \p \v 14 Yesus go Pita nugau zaueim simai, go Pita nugau tanau air ebeu enib zabeg mui, biz ebu gabuai dareun uligeun. \v 15 Yesus nug air gonugau ebeg patena, ebeu air go ebu dareun utei waneun. Air go asaimai, Yesus nugau ee zabun suban kasai moroun. \p \v 16 Umusig mina, duailel ipal agen duailel asiu wes eg go agal oiagab oug daremen Yesus waugab imarai alemen. Yesus nug duailel go wes eg mui, ogusau eim awarina, wes eg go duailel oiagab an utarai wanemen. Yesus nug duailel ipal ebeu mui han kasareun. \v 17 Go igul go guzenina, go ze go Uwait nugau ze doimai, awaraneun du, Aisaia nug ze mareun, \q1 ‘Du go nugtal igual ebeu mui, wes eg mui, zilagai migeimai, oi waneun.’ \rq Aisaia 53:4\rq* \m Ze go petak usaleu. \s1 Duailel agen Yesus sesamoraporoi emenin. \r (Luk 9:57-62) \p \v 18 Dudu asiu go Yesus waugab gotulaimai, tali talioroi darena, gonug uligaraimai, gonugau tapaimaraneu dudu Galili Ze Unig tubaim bitabun aimai awareun. \v 19 Kasai ze tapaimaraneu du tub nug Yesus waugab alaimai, Yesus aureun, “Du Banou, na eru unamam, iz na umkoskos sesamizai bitai.” \p \v 20 Yesus nug koli aureun, “Gaian egun zag inain go ninabun empip a, meg inain go ninabun teu mui, bo, Du Nugau Nag go ninabun empip tamacag.” \p \v 21 Yesus nugau tapaimaraneu du tub nug Yesus aureun, “Dubanou Ban, amegai na iz utileben, betei izal mekai ob oug heimai, koli alai, na sesamizai.” \p \v 22 Yesus nug koli aureun, “Na iz ulis sesamilen. Noumemen dudu agtal goagal zaiagar noumemen ob oug hiacaramam.” \s1 Yesus nug wol banou aurina, poeun. \r (Mak 4:35-41; Luk 8:22-25) \p \v 23 Yesus go gonugau tapaimaraneu dudu abai tebil ebu ereg simai, betemenin. \v 24 Wol banou zoimai, ze isacasoi ina, tebil ibut ze unig oug nuamoroi eun. Bo, Yesus go gabuai dareun. \v 25 Gonugau tapaimaraneu dudu agen beteimai, go asoroimai, auremen, “Dubanou Ban, na ig isanigen. Ig ze nug oigai zamoroi!” \p \v 26 Yesus nug koli awareun. “Ag einen uminai daremen? Agal oiagab petak eun go ginampet!” Guzenaimai, go asaimai, wol mui, ibut ze mui, gusig ze awarina, saipag socemen. Ibut ze gonugau dareun go sultal iau dareun. \p \v 27 Guzenina, dudu unum dabeleu asiu oimai, agzozou enemen, “E du ein du eneneg? Wol mui ibut ze mui gonugau ze sesamoranem!” \s1 Yesus nug du aliag wes eg mui kasareun. \r (Mak 5:1-20; Luk 8:26-39) \p \v 28 Ziwas go ebu Yesus go Gadara duailel agal em ebu, ban ze tubaim gasag beteun. Uzan tub dudu noumanemen ob oug hiacaranemen empip eim du aliag go ob dareun eim, zoimai, abu ebu Yesus tuloromen. Du zaug dual go wes eg mui, kar wagareun. Duailel unum go kar wageun dudu aliag uminaraimai, abu go eiman i bitanemen. \v 29 Dudu aliag go Yesus gusig uloroimai, guzenai auremen, “Na Uwait nugau Nag, na ig erunigabun alem? Na ig uhu migabun alem ta? Igual sisicigabun ziwas ulis tam, aiu ses alamau.” \p \v 30 Dudu aliag go dacanemen ebu, bo asiu go ebu tubaiman eim ee zai daremen. \v 31 Gonun, wes eg go agen Yesus gusig ze auremen, “Na ig palautigeben, ig ulib e, bo inain darem goagal oiagab oug palautigemen, numam.” \p \v 32 Yesus nug wes eg awareun, “Ag alian!” Guzenina, wes eg go bo agal oiagab oug utei siemen. Bo go pigai uminaimai, em eg eiman betei ban ze oug noi beteimai, ze zaimai, noumemenin. \p \v 33 Bo gumaranemenin dudu go igul go uligaimai, pigai goagal ban uzan uminai beteimai, dudu aliag go wes eg mui erunaremen ze unum duailel ipal awaremen. \v 34 Gonun, uzanan duailel go unum Yesus piabun betemen, go betei uligaimai, goagal em uteimai, uzan tub bitabun aimai gusig ze auremen. \c 9 \s1 Yesus nug du tub arab ebeg egugweun kaseun. \p \v 1 Yesus go koli tebil ebu simai, Galili Ze Unig matelai, gonugau uzan Kapaneam beteun. \v 2 Dudu ipal agen ebeu du tub gonugau arab ebeg egugweun mui biz ebu maimai, Yesus waugab imai alemen. Dudu go agal oiagab Yesus en petak emen uligaraimai, du go arab ebeg egugweun mui aureun, “Nagwai, nait ounab iau damau, iz nait igul eg zilagai mizem.” \p \v 3 Guzenai aurina, kasai ze tapaimaranem dudu ipal agen go agal oiagab eim agzozou guzenai dabilemenin, “Du go gue Uwait ze biabial kuai aureu.” \p \v 4 Yesus go dudu go agal dabeleu abe maimai, awareun, “Ag einen agal oiagab eim go dabeleu eg oi daremen? \v 5 Iz ein ze mabun iboin, ein ze mabun iborain tam? ‘Nait igul eg zilagai mizem,’ iz guzenai ze mai ta, ‘Na asaiba, alien,’ iz guzenai ze mai ta? Iz ein ze mai, ag agal oiagab iz en petak amamen? \v 6 Bo, ag Du Nugau Nag go wanib a, go em e ebuan igul eg zilagabun iboin abe mabun en iz guzenai.” Guzenai ze maimai, gonug ebeu du go aureun, “Na asaiba, nait biz oiba, nait uzan beten!” \p \v 7 Guzenina, du go asaimai, gonugau uzan waneun. \v 8 Duailel go igul go uligaimai, go Uwait nugau wanib ulagwag memenin. Einen, gonug Yesus gusig morona, gonug dudu asai maraneun. \s1 Yesus nug Matiu uloroun. \r (Mak 2:13-17; Luk 5:27-32) \p \v 9 Yesus go Kapaneam uzan uteimai, abu ebu betei, du tub gonugau wanib Matiu go \it takis\it* aiwag waneun du gonugau salau macaneun zaueim hoboi dareun uligeun. Go Matiu guzenai aureun, “Na alai, iz sesamilen.” Guzenai aurina, Matiu go asaimai, Yesus sesamorai waneun. \p \v 10 Yesus go Matiu nugau zaueim ee zina zina, aiwag wanemen dudu ipal mui, igul eg macanemen dudu abai zoimai, Yesus gonugau tapaimaraneu dudu abai hoboi dacanemen eebiz ebu zoimai, ereg hoboi mai ee zemen. \v 11 Parisi dudu ipal agen dudu go uligaraimai, Yesus nugau tapaimaraneu dudu kanabai awaremen, “Agal tapaimaraneun du go einen go aiwag wanemen dudu mui, igul eg macanemen dudu abai ereg ee zai dareu?” \p \v 12 Yesus go ze go doimai, awareun, “Duailel ebeu tamacag go ebeu kasaraneun du waugab i bitanemen, duailel ebeu mui sag petak go ebeu kasaraneun du waugab bitamamen. \v 13 Ag ze go Uwait nug aneun ag betei bigeg itanaiban, abe mamamen. ‘Egun agaimai, iz milamamen go iz oiab i naliu mamau.’ Ag igul go i guzenan, ag dudu ipal en bisomagar piaraiban, isanaramamen go izal oiab naliu mamau. Iz duailel igul naliu macanemen ularabun alab tam. Iz duailel igul eg macanemen ularabun alemin.” \s1 Yesus nug duailel ee ur mabun en ze awareun. \r (Mak 2:18-22; Luk 5:33-39) \p \v 14 Ziwas go ebu Zon, ze ziwaraneun du nugau tapaimaraneu dudu agen Yesus waugab alaimai, guzenai kanabemen, “Ig Parisi dudu abai ziwas ipal ebu ee ur macanem. Nait tapaimaremen dudu einen ee ur i macanem?” \p \v 15 Yesus nug koli awareun, “Du tub go air awau wabun aimai, gonugau zaugul abai daimai, goagal oiagab eg mui dacanemen ta? Tam! Dudu ipal agen du go air oun gusig pataimai, imai wanebi, go ag abai i daba, ziwas go ebu, ag oiagab eg waimai, ee ur damamen. \p \v 16 Du tub nug gonugau tibur galau bigageun, tibur galau zig awau oimai, tibur galau muzinan ebu i galia mamau. Tibur galau go ze ulusabun ziwas ebu, tibur galau awau ginampet usalaimai, gonugau tibur galau koli bigagaimai, biag banou usalamau. \p \v 17 Du tub nug wain ze awau meme galau muzinan ebu i goriai macaneu. Go guzenamau, wain ze awau go siwalkuk aimai, muzinan meme galau bigagaimai, wain ze em ebu esikai numau. Go meme galau han ereg zilagamau. Wain ze awau go meme galau awau ebu goriai memen, go naliu damau.” \s1 Yesus nug ainag noumeun mui, ebeu air mui, kasareun. \r (Mak 5:21-43; Luk 8:40-56) \p \v 18 Yesus go duailel ze go mare marena, Zuda du tub banou gonug Yesus waugab zoi taubib waimai, aureun, “Izal ainag ulis noumeun, bo, na beteib, nait eben go ebu memen, go koli usamau.” \p \v 19 Guzenai aurina, Yesus go asaimai, du go sesamorai beteun. Gonugau tapaimaraneu dudu han go ereg betemenin. \p \v 20 Air tub go geil ebeu umkoskos waneu, ebeu gonugau wai begurug dareun. Yesus go bete betena, go Yesus seugab zoimai, Yesus nugau tibur galau siu pateun. \v 21 Air go gonugau ougab eim dabeleun, ‘Iz gonugau tibur galau sag patai, iz koli naliu usalai.’ \p \v 22 Yesus go koli kekulaimai, air go uligeun, gonug guzenai ze meun, “Aleguai, nait ounab iau selanau mui damau. Na iz en ounab petak emen, gonun, na naliu usalamam.” Ziwas go ebutal, air go koli naliu usaleun. \p \v 23 Guzenaimai, Yesus go du banou nugau zaueim beteun. Duailel go gonugau aleg noumina, dudu ipal go balau huai daremen, duailel ipal go weinai daremen picareun. \v 24 Gonug awareun, “Ag duailel unum uzaneim non! Ainag go go noumab tam, go gaul gabuai dareu!” Yesus nug guzenai ze mina, duailel agen go peimai, welemen. \v 25 Duailel go unum uzaneim utei nuna, Yesus go ainag gonugau zau empip oug simai, gonugau ebeg aliag patena, ainag go koli aseun. \v 26 Go igul go meun ulag go emgasag unum iboreun. \s1 Yesus nug du aliag ameag kumi kasareun. \p \v 27 Yesus go uzan go uteimai, abu ebu betei beteimai, du ameag kumi aliag agen go sesamorai beteimai, gusig ulemen. “Devit nugau Nag, na ig en bisomig peiba, na ig isanigen.” \p \v 28 Yesus go zau tub simai, dudu aliag agen go waugab sina, gonug kanabai awareun, “Agal oiagab iz ag isanarabun en petak eu ta?” Zaug dual agen koli guzenai auremen, “Dubanou Ban, io, na iboin, guzenai igul mamam.” \p \v 29 Yesus nug goagal ameag pataimai, enai ze meun, “Agal oiagab iz en petak emenin, gonun, agal ameag waipamau!” \v 30 Yesus nug guzenai ze mina, dudu aliag go agal ameag waipeun. Yesus nug koli guzenai gusig ze awareun, “Ag betei, duailel i awaran!” \p \v 31 Bo, dudu aliag go uzaneim noimai, Yesus nug kasareun en ze emgasag unum ze betei maremen. \s1 Yesus nug du tub ogusau tapeleun kasai meun. \p \v 32 Yesus gonugau tapaimaraneu dudu abai unabun ina, duailel ipal agen du tub ogusau tapeleun wes eg mui Yesus waugab imai alemen. \v 33 Guzenina, Yesus nug wes eg go ogusau tapeleun du dual dacaneun oi heun. Guzenina, du go ze meun, duailel go dabeleu asiu oimai, guzenai ze memen, “Ig igul go getal Israel duailel ula ebu piab tam.” \p \v 34 Bo, Parisi dudu agen guzenai ze memen, “Go wes eg goagal du banou nug go gusig morona, go wes eg oi hiacaraneu.” \s1 Yesus nug duailel bisomag piareun. \p \v 35 Yesus go ban uzan mui, uzan ginampet mui, unum beteimai, goagal gotulanemen zaueim duailel ze mareun. Uwait nug duailel gumarabun en alamau Ze Naliupet gusig mareun. Go duailel ebeu beu beu mui kasaraneun. \v 36 Go duailel asiu alai go tulina, uligaraimai, bisomagar piareun, einen, ag du tub nug i isanaraneu, ag agal dabeleu beu beu daremen igul go ag sipsip gumarabun dudu tamacag sul. \v 37 Gonun, Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu guzenai awareun, “Go ougem ee asiu iboin usalai dareu, ougem go ee egeimai, gotulabun salau dudu asiu tam. \v 38 Ag ougem atag du go aurebi, gonug salau dudu ipal palautaraba, goagen betei ee go gotulai mamam.” \c 10 \s1 Yesus nug gonugau ze oi aidabun dudu begurug tapai mareun. \p \v 1 Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu begurug ularena, alina, wes eg oiabun mui, duailel ebeu beu beu mui, kasarabun mui gusig mareun. \v 2-4 Yesus nugau tapaimaraneu dudu begurug Uwait nugau ze oi aidanemen dudu agal wanimag enai: Saimon gonugau wanib tub Pita, gonugau amag nugau wanib Andru, Zems gonugau amag Zon dual, go Zebedi nugau gelegul aliag. Pilip, Bartolomiu, Tomas, Matiu go \it takis\it* aiwag waneun du, Zems go Alpius nugau nag, Tadias, tub Saimon go ug tub wanib Serot ebuan, Zudas Iskariot gonug Yesus gonugau iwai zaugul ebeagab mareun. \s1 Yesus nug Uwait nugau ze oi aidabun dudu salau mareun. \r (Mak 6:7-13; Luk 9:1-6) \p \v 5 Yesus nug dudu begurug go palautaraimai, awareun, “Ag ipal emgasag ebuan duailel agal uzan uzan mui, Samaria agal ban uzan ipal mui, i bitan. \v 6 Bo, ag Israel duailel sipsip sul wageimai darem waiagab bitan. \v 7 Ag beteimai, guzenai awaramamen, ‘Uwait nug duailel gumarabun ziwas waiagab zoi dareu.’ \v 8 Ag betei guzenamamen, duailel ebeu mui kasaramamen, noumemen duailel koli usarai mamamen, duailel ebeu suiag gusig (leprosi) mui kasaramamen, wes eg duailel ebalagab darem oi hiacaramamen. Ag salau go mamamen, guzenai dabeleimai, enan, ‘Ig gusig go gaul omun, gonun, iguan dudu ipal en ig ece migabun i awaramam.’ \v 9 Ag aiwag ipal agal zo nag oug zulagai mamamen, i oi unamamen. \v 10 Ag abu unaporoi, du tub nug gonugau zo ta, tibur galau ta, arab galau ta, taru tub ta, i oi unamamen. Salau macaneu du gonug ece go petak waneu. \p \v 11 Bo, ag ban uzan tub ta, uzan ginampet tub siceiban aba, ag duailel agal igul suban uligamamen. Du in gonugau igul naliu, du in gonugau igul eg piaramamen. Ag dudu naliu go abai suban daiban, betei ag, koli uzan go utarai unamamen. \v 12 Ag go dudu agal zaueim simai aba, ag guzenai ze mamamen, ‘Igual oigeb ag abai naliu dareu.’ \v 13 Go zauan du nug ag imaraimai, suban gumaraba, agal suban dabun en ze du go dual damau. Bo, du in go ag gonugau zaueim i imarai siba, agal suban dabun en ze go dual i damau. \v 14 Dudu ipal agen agal ze duabun uteimai, suban i gumarebi aba, ag uzan go uteiban, agal igul eg abai marabun en agal aramag ebuan emwaibul kueian. \v 15 Iz ag petak pet awarem, sisiarabun ziwas ebu Sodom mui Gomora duailel uhu banou ginam umam, bo, go uzanan duailel ag uhu banou petpet umam.” Yesus nug gonugau ze oi aidanemen dudu guzenai awareun. \s1 Uhu beu beu ipal ag ebalagab zumau. \r (Mak 13:9-13; Luk 21:12-17) \p \v 16 Yesus nug kolital guzenai awareun, “Ag go don, iz ag sipsip sul bau zag inain darem ula ebalagab palautaremin, betei damamen. Gonun, ag man sul iau betei daimai, abu suban pimamen, ag meg kurumuk agal igul sesamoraiban, ag iau dan. \v 17 Ag dudu ipal subantal piaran. Dudu ipal agenag gusig pataraimai, sisiarabun du waugab imarai bitamam. Ag gusig pataraimai, agal gotulanemen zaueim beu beu imarai beteimai, esalau sul ugaramam. \v 18 Ag izal wanim ebu salau mebi, uligaraimai, dudu ipal goagen hiacaranem zau oug hiacarabun agal gumaranemenin dudu banban waiagab imarai bitamam. Guzenebi, ziwas go ebu agenag mui emgasag ipal ebuan dudu mui, izal ze awaramamen. \v 19 Dudu ipal agenag hiacaranem zau oug hiacarabun imarai betebi, ag uminaimai, ‘Ig erunai ze mab’, ‘Ig ein ze koli awarab’, guzenai dabileiban, ag oiagab eg i umau. Ziwas go ebu, ag Uwait nug dabeleu maraba, ag ze awaramamen. \v 20 Ag ze go agal oiagsau ebu agtal i ze mamamen. Agal memeag nugau Ah Wes nugtal dabeleu maraba, ag ze maramamen. \v 21 Ipal dudu agtal agal apanagar, amanagar abai, agal iwai zaiagar agal ebeag ebu marebi, go iwai zaiagar goagen ugarebi, noumamam. Memeagar agen agal geleagar aleagar guzental guzenarebi, ugaramam, guzenebi, geleagar aleagar agen han koli kekulaimai, agal memeagar guzental guzenaramam. \rq Maika 7:6\rq* \v 22 Bo, ag izal salau oi milanemen, gonun, dudu agen ag en aiagsisilaimai, gasag eim hiacaramam. Du in go izal salau i utamau, go umkoskos gusig mai damau, aiu ses sisiarabun ziwas ebu, Uwait nug go koli imacamau. \v 23 Bo, ag go ban uzanan dudu agen ag ebalagab igul eg marebi, ag koli ban uzan tub uminai unamamen. Iz ag petak pet awarem ag Israel agal uzan banban salau unum i poau ebu Du Nugau Nag koli alamau. \p \v 24 Abiu mogoi tub nug gonugau tapaimoroun du zilacurabun iborain tam, salau du tub nug gonugau gumaneu du zilacurabun iborain tam. \v 25 Gonun, mogoi go gonugau dabeleu gonugau tapaimoroun du sul usalaimai, go petak gonugau ougab naliu usalamau. Salau du han guzental, go gonugau gumaneun du sul usalaimai, gonugau ougab naliu usalamau. Iz agal gumaranemin du, dudu ipal agen Belsebul nugau wanib iz ebilab milamam, ag izal tapaimaremin dudu ebalagab goagen wanimag eg pet maramam.” \s1 Duailel ag Uwait tutak uminoron. \r (Luk 12:2-7) \p \v 26 Yesus nug kolital awareun, “Gonun, ag dudu ipal i uminaran. Ein ece ulis kulai wageimai dareu, go araog zumau. Ein ze wageimai dareu, dudu ag go abe mamam. \v 27 Izal ze umaum awarai darem agen han amban ze maramamen. Iz ag ein ze agtal iau awaremin, agen han duailel ameagab ebu asaimai, tapai daimai, ze araog awaramamen. \v 28 Ag dudu ipal agen dudu ugarina noumanemenin, dudu go en ag i uminaran, goagen ag ugaraimai, agal doropag eg wai marabun iborain tam. Ag Uwait tutak uminuramamen, gonug petak agal enimag mui, doropag mui, unum ab banou oug hiacarabun iboin. \v 29 Na aiwag ginampet sil meg supikiau aliag gau macanem. Nait memen nug meg unum gumaraneu. Meg tub nugtal i nuaneu, gonug ze mina, meg go em ebu utena, nuaneu. Uwait nug meg inain naliu gumaraneu, gonun, gonug ag han subantal gumaramau. \v 30 Gonug agal gagaliag ulig tutak tutak go unum nanaleun dareu. \v 31 Gonun, ag i uminan, Uwait nugau amegwab ag dudu naliu, agen meg inain zilarai daremen.” \s1 Yesus Kristus nugau wanib ulagwag murabun igul. \r (Luk 12:8-9) \p \v 32 Yesus nug kolital eneun, “Du in nug iz en duailel ameagab ebu ‘Iz gonugau zaug’ amau, izan han izal mekai Mesgai wag dareu gonugau amegwab du go en ‘Go izal zai’ anai. \v 33 Bo, du in nug iz en ‘Iz gonugau zaug’ duailel ameagab ebu i ze mamau, izan han izal Mekai Mesgai wag dareu gonugau amegwab du go en ‘Go izal zai’ i anai.” \s1 Iz oiagab siksikanau mui dabun alab tam, bo, iz alalabun malai mui alemin. \r (Luk 12:51-53; 14:26-27) \p \v 34 Yesus nug koli awareun, “Ag guzenai i dabilan, go emgasag e ebu duailel oiagab siksikanau mui dabun aleu aimai i ze macan. Iz ag abai oiagab siksikanau mui dabun alab tam, bo, ag abai alalabun iz malai oi alemin. \q1 \v 35 Iz geleagar aleagar agal oiagab kekularemin, goagal memeagar abai iwai damam. Ainagul han anaiagar abai iwai damam. Ailel han goagal buziagar abai iwai damam. \v 36 Duailel ag ug tutak koli agzozou iwai damam. \rq Maika 7:6\rq* \p \v 37 In mogoi ainag, go gonugau memeg, anag en ougab nug noumaimai, go iz en ougab nug i noumamau, go izal tapaimaranem du i damau. Du in go gonugau mogoi, ainag en ougab nug noumaimai, go iz en ougab nug i noumamau, go izal tapaimaranem du i damau. \v 38 Du in go gonugau a gegeulanau gamai aimai, iz sesamilab tam, du go gue izal tapaimaranem du tam. \v 39 Bo, du in nugtal gonugau dorog awau dabun salau mamau, du go gonugau dorog eg umau. Bo, du in go iz en dabeleimai, gonugau enib utaneu, du go gonugau dorog awau muzmuz damau. Go i noumamau.” \s1 Yesus nug duailel ece naliu wabun en ze awareun. \r (Mak 9:41) \p \v 40 Gonug guzenai awareun, “Du in nug ag imaraimai, suban gumaraneu, du go nug iz han imailaneu. Du in nug iz imailaneu, du go gue Uwait han imaneu. Go guzenabun Uwait nug iz palautilena, alemin. \v 41 Du in go du tub Uwait nugau ze doimai, awaraneun du abiu maimai, go du imaneu, aiu ses Mesgai wag go ece ze doimai, awaraneun du go oun sul umau. Du in go du tub tuguiai aidaneun abiu maimai, go du go imaneu, aiu ses go ece du tuguiai go oun sul umau. \v 42 Du in nug du tub wanib banou tamacag, go izal igul sesamoraneu abiu maimai, go du go ze ule muramau, iz ag petak pet awarem, du go Uwait nug i semuramau, aiu ses Mesgai wag ece naliu go petak umau.” \c 11 \s1 Ze ziwaraneun du Zon nug gonugau tapaimaraneu dudu Yesus waugab palautarena, betemenin. \p \v 1 Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu begurug salau mabun ze awaraimai, go uzan go uteimai, uzan ipal uzan go waiagabtal betei Uwait nugau Ze duailel mareun. \p \v 2 Ze ziwaraneun du, Zon go hiacaranem zau oug daimai, Kristus nug eruneun go ze go doimai, gonugau tapaimaraneu dudu Yesus waugab palautarena, betemen. \v 3 Gonug ag Yesus guzenai kanababun awareun, “Ig abiu du banou tub alamau emen. Na du go ta, ta, ig du tub aiu ses alamaun gumamam ta?” \p \v 4 Yesus nug dudu go koli awareun, “Ag ein ze domen, agal ameag nug ein igul uligemen go unum, koli betei Zon auran. \v 5 Ameag kumi dudu go koli ametem. Aramag eg dudu go koli abu aidarem. Dudu ebeu suiag gusig (leprosi) mui go koli naliu usalemen. Dabuiag utub dudu go koli ze suban domen. Noumemen dudu go koli awau asem. Ecesab tamacag dudu go Uwait nugau Ze Naliupet domen. \v 6 Du in go iz en ougab petak aimai, go gusig tapai damau, du go gonugau ougab naliu usalamau.” \rq Aisaia 35:5; 61:1\rq* \p \v 7 Zon nugau tapaimaraneu dudu go utei wanena, Yesus nug Zon nugau ze duailel gotulai daremen ebu awareun. Go guzenai kanabarai awareun, “Ag du tamacag uzan em ula ebu Zon waugab ein piabun betemenin? Ag waliwal tub wol nug patena piabun betemenin ta? \v 8 Ag ein betei pemenin? Ag du tub tibur galau naliu iweiu arugai dareun betei pemenin ta? Guzeneneg dudu ag tibur galau naliu naliu mui iweiu arugaimai, ag gumaranemen dudu banban agal zau naliu ebu dacanemen. \v 9 Bo, ag ein piabun betemenin, iz ailan. Ag Uwait nugau ze tub doimai, awaraneun du piabun betemenin ta? Go petak pet. Iz petak awarem, go Uwait nugau ze doimai, awaraneu du. Gonug Uwait nugau ze doimai, awaranem dudu ipal zilarai dareu. \v 10 Uwait nugau ze nug Zon en guzenai ze meun, ‘Uwait nug eneun, \q1 “Ag go don, izal ze oi awarabun du palautemin, amegai alai, nait abu tuguiai kalai mizamau.” ’ \rq Malakai 3:1; Aisaia 40:3\rq* \p \v 11 Iz ag petak pet awarem, Zon nug em e ebuan duailel unum zilarai dareu. Bo, du in go Uwait nugau ameg ebu wanib banou tamacag, gonug eneu, ‘Uwait izal gumilaneu du banou, iz gonugau pigsal darem’ du go nug Zon zilauroi dareu. \v 12 Ze ziwaraneun du, Zon nugau ze maraneun ziwas, zoi zoi ulis, uteu, dudu gusig mui ipal agen Uwait agal Dubanou Ban sul ag gumarabun gusig patai moroi emenin. Gonun, ag Uwait nugau gumarabun igul naliu eg memenin. \v 13 Zon i usalau ebu, getal Uwait nugau ze doimai, awaranemen dudu mui, Moses nugau kasai ze mui, agenag Uwait ig gumigabun alamau aimai ze macanemen. \v 14 Dudu go agenag guzenai ze memen, ‘Elaiza koli alamau.’ Ag go dudu agal ze doimai, agal oiagab petak emenin, ag abiu Zon gotal go Elaiza, alamau emenin. \v 15 Duailel dabuiag a, ag ze go don! \p \v 16 Bo, iz ulisan duailel ag erunai pet awarai? Ag mogoi ginaginamul agen em nogoug ebu hoboi daimai, mogoi ipal abai onabun guzenai ularanem. \p \v 17 ‘Ig duair igarabun en pulel huemun, bo, ag ilanab tam.’ ‘Ig eb noumanemenin kabal wemun, bo, ag manil mab tam.’ \v 18 Zon go zoimai, ziwas ipal ebu go ee mui wain ze mui ur macaneun. Guzenina, duailel agen guzenai ze memenin, ‘Du go gue wes eg go ebu dareu.’ \v 19 Bo, Du Nugau Nag aleun, go ee mui wain ze mui zina, duailel agen guzenai ze memenin, ‘Du go uligan! Go ee mui wain ze asi asiu zaneu. Go \it takis\it* aiwag wanemen dudu mui, igul eg macanemen dudu mui goagal zaiag!’ Ag guzenai ze memenin. Bo, Uwait nugau dabeleu naliu ag aiu ses uligaimai, abe mamamen gonugau igul naliupet pet.” \s1 Bisomagar ipal uzanan duailel Yesus en oiagab petak ab tam. \r (Luk 10:13-15) \p \v 20 Uzan ipal duailel go ebuan, Yesus nug gonugau gugeg beu beu go abai mareun. Go, go uligaimai, goagal igul eg uteimai, go oiagab kekulab tam. Guzenina, Yesus nug uzanan duailel go gusig ze awareun. \v 21 Go eneun, “Korasin uzanan duailel, iz ag bisomagar pem! Betsaida uzanan duailel, ag han bisomagar pem! Iz go gugeg banou beu beu Tair uzanan duailel mui, Saidon uzanan duailel mui, ag gugeg go abai maremin sul zob, go Umus ougan duailel ag oiagab eg ugaba, pigai tibur galau muz tugaimai, waibul ebu hoboi darem zob. Igul go guzenemenin, go agal igul eg ebuan koli oiagab kekulemen! \v 22 Iz ag petak pet awarem, aiu ses Uwait nug koli alai duailel sisiarabun ziwas ebu, Tair mui, Saidon duailel mui, ag uhu banou ginam umam, bo, ulisan duailel ag uhu banou pet umamen! \v 23 Ag Kapaneam duailel, ag agtal Mesgai wag simamen ta? Petak pet, ag i simamen. Uwait nug ag ob oug ab banou oug hiacaramau. Gugeg e ag abai marem sul Sodom uzanan duailel ag han guzenai gugeg abai maremin zob, go ulis darem zob! \v 24 Guzenaimai, iz ag awarem, ag guzenai dabilan, Uwait nug koli alai duailel sisiarabun ziwas ebu, Sodom uhu banou ginam umam, bo, ulisan duailel uhu banou pet umam” \s1 Yesus nug duailel go waugab alai i mabun en ze awareun. \r (Luk 10:21-22) \p \v 25 Ziwas go ebu Yesus nug eneun, “Mekai, na tutak Mesgai mui, em mui, agal Banou, iz nait wanim ulapwag mizem, einen, na nait igul naliu abiu macanemen duailel mui, abiu mabun betemen duailel agal ameagab ebu wagememen. Bo, na igul naliu go abiu tamacag duailel unum abai maremen. \v 26 Mekai igul go petak nagtal nait dabeleu eim guzenemen. \v 27 Izal Mekai nug ece unum izal ebe ebu meun. Du tub nug gonugau Nag i abe macaneu, memeg nugtal go abiu. Du tub nug nag gonugau memeg abe mabun iborain tam, gonugau nag nug sag memeg abiu. Go nag nug duailel gonugtal tapai maraimai, gonugau memeg abai maraba, go han go abe muramam. \v 28 Duailel, ag salau gusig maimai, uhu banou umkoskos gamai aidanemen, ulis ag unum iz waiab alaimai, i mai damamen. \v 29 Ag ze e izan ag abai maremin oiban, sesamoramamen. Go a tatau dudu bulumakau beu ebu maimai, ece keuai bitanemen sul. Einen, iz i aisisilaneu, iz duailel suban isanaranem. Guzenemin, agal oiagab iau selai damau. \v 30 Ag izal ze sesamoramamen, go uhu banou tam, ag sesamorabun iboin.” \rq Jeremaia 6:16\rq* \c 12 \s1 Parisi dudu agen goagal imabun gil ebu Yesus kanabai ze auremen. \p \v 1 Zuda agal imanem gil tub ebu, Yesus gonugau tapaimaraneu dudu abai go wit ougem ula betemenin. Gonugau tapaimaraneu dudu go we wagena, ougem go ebuan wit dab oimai, zemenin. \v 2 Parisi dudu ipal agen igul go guzenemen en uligaimai, goagen Yesus auremen, “Na go uligen! Nait tapaimaranemen dudu agen igual imabun gil ebu igul eg go guzenem. Go igual kasai ze etuburacanem.” \p \v 3 Yesus nug koli awareun, “Devit gonugau dudu abai we wagena, ein igul minar? Ag ze go nanalemenin ta? \v 4 Devit gonugau dudu abai we wagena, Uwait nugau Nou Zaueim simai, \it bret\it* go Uwait moromenin oimai, zinar. Go kasai ze sesamorab tam, \it bret\it* go dudu gaugaul agen i zanemen, Uwait ula dacanemen dudu sag go zanemen. \v 5 Ag Moses nugau kasai ze agau nanalanemen ta, imabun gil ebu Uwait ula dacanemen dudu agen Uwait ecesab muranemen zau banou oug agal salau macanemen. Dudu go ag imabun gil ebu kasai ze suban i sesamoranem, bo, ag Uwait nugau amegwab ze tamacag. \v 6 Iz ag petak pet awarem, du tub e dareu gonug Uwait nugau ecesab muranemen zau zilauroi dareu. \v 7 Uwait nugau ze nug guzenai aneu, \q1 ‘Ag egun agaimai, iz milamamen, go iz oiab i siksikeu. Ag igul go i guzenan. Dudu ipal ag en bisomag piaraimai, isanaramamen, go petak iz oiab siksikamau.’ \rq Hosea 6:6\rq* \m Ag ze go bigeg abe maiban, ag dudu ipal igul eg i macanemen goagal enimag ebu guzenai polumaraimai, ag igul eg memenin aimai i awaran. \v 8 Einen, Du Nugau Nag go sag imabun gil gumaneu.” \s1 Yesus nug du tub ebeg eg a kaseun. \r (Mak 3:1-6; Luk 6:6-11) \p \v 9 Yesus uzan go uteimai, go Zuda agal gotulanemen zaueim sieun. \v 10 Zaueim go du tub go ebeg eg mui dareun. Dudu ipal agen Yesus igul eg tub maba, piabun aimai, go kanabai ze auremen, “Igual kasai ze sesamoraimai, ig igual imabun gil ebu dudu ebeu mui kasarabun iboin ta, tam ta?” \p \v 11 Yesus nug koli guzenai awareun, “Du tub nugau sipsip imabun gil ebu ob oug numau, ag erunamamen? Ag sipsip go ob ougan i mai umamen ta? \v 12 Du go dorog mui, go sipsip zilauroi dareu, gonun, igual kasai ze nug io aigeun, ig dudu ipal imabun gil ebu isanaramam.” \p \v 13 Gonug du go ebeg eg mui aureun, “Nait eben henen.” Guzenai aurina, du go nug gonugau ebeg hina, ebeg naliu tub dareu sul, gonugau ebeg naliu usaleun. \v 14 Guzenina, Parisi dudu go utei beteimai, Yesus wai hiabun en ze patemenin. \s1 Uwait nug Yesus gonugau salau murabun tapai moroun. \p \v 15 Yesus go wabun en ze mina doimai, go uzan go utei waneun. Duailel asiu go sesamorai betena, gonug ebeu duailel unum kasareun. \v 16 Yesus nug duailel go gusig ze awareun, “Ag iz en duailel ipal i awaran.” \v 17 Go ze go guzenai awareun, go Uwait nugau ze doimai, awaraneun du Aisaia nug ze sikut weun ze go ulis petak usaleu. \v 18 Uwait nug eneun, \q1 ‘E izal salau du, go izanag tapai memin, go en izal oiab nug noumeun, go en izal oiab naliu usaleun. Izal Ah Wes go ebu palautemin, gonug koli alai emgasag ipal ebuan duailel sisiarai en ze unum awaramau. \v 19 Go gusig ze i mamau, go abu ebu ze banban ze ze mai i aidamau. \v 20 Gonug dudu ipal gusig tamacag darem isanaramau, dudu ipal agen goagal zaiagar gusig tamacag isanaranemen gonug isanaramau. Gonugau salau go meun nug aiu ses gonugau sisiarabun igul naliu sil igul naliu ipal unum zilacaramau. \v 21 Em gasag duailel unum go en goagal oiagab petak aimai, go gumei damam’ \rq Aisaia 42:1-4\rq* \s1 Dudu ipal agen Yesus go Belsebul (gonugau wanib tub Satan) nugau zaug emen. \r (Mak 3:20-30; Luk 11:14-23; 12:10) \p \v 22 Ziwas go ebu, dudu ipal agen du tub wes eg nug ameg kumi usalaimai, ogusau tapelai meun Yesus waugab imai alemen. Yesus nug wes eg go du go ebuan oi hina, du go ze maimai, go koli ameg ameiteun. \v 23 Yesus nug igul guzenina, duailel agen uligaimai, esilakaimai, go enai ze memenin, “Go Devit nugau Mogoi ta, go tam ta?” \p \v 24 Parisi dudu ze go doimai, go agen duailel guzenai awaremen, “Go Belsebul, wes eg agal gumaraneu du banou, nug gusig morona, go wes eg oi hiacaneu,” guzenai ze memenin. \p \v 25 Yesus goagal dabeleu abe maimai, guzenai ze meun, “Emgasag tub ebuan duailel ag agzozou alalaimai, agzozou doun damamen, ag ziwas huia i damamen. Uzan tub duailel ag han agzozou alalaimai, agzozou doun damamen, ag eg umamen. Ug tub han guzental guzenamam. \v 26 Gonun, wes eg go Satan nugau uzan darem, agal zaiagar abai agzozou alalaimai, agzozou doun damam, ag erunai damamen? \v 27 Agen iz en guzenai ze memenin, ‘Go Belsebul nug gusig morona, go wes eg oi hiacaneun.’ Igul go guzenanem zob, in nug agal tapaimaranemen dudu gusig marena, goagen wes eg oi hiacaranem? Agal tapaimaranemen dudu agen agal ze go iboin tam anem! \v 28 Bo, iz Belsebul nug gusig i milaneu, Uwait nugau Ah Wes nug iz gusig milena, iz wes eg oi hiacaranemin. Gonun, ag go abe mamamen Uwait nugau gumarabun ziwas ag waiagab ulis alai dareu. \p \v 29 Du tub nug du gusig tub nugau zaueim bigagai simai, amegai go zau atag du go ebeg arab us sil kiai maimai, gonugau zauan ece unum umau. \p \v 30 Duair in izal zai tam, go izal iwai zai. Duair in iz isanileimai, dudu ipal iz waiab imarai alab tam, go duailel zamarina, go wane anemen. \p \v 31 Gonun, iz ag petak pet awarem, du in go igul eg macaneu mui, ze eg maraneu, Uwait nug igul eg go zilagai imau, bo, du in go Uwait nugau Ah Wes ze biabial kuai auramau, Uwait nug du go nugau igul eg i zilagai muramau. \v 32 Duair in go Du Nugau Nag enib ebu ze eg muraba, Uwait nug go gonugau igul eg zilagai muramau, bo, go Uwait nugau Ah Wes ebu ze eg muramau, Uwait nug ze go ulis i zilagai muramau, aiu ses han i zilagai muramau. Du gonugau igul eg meun go ze a, go guzental muzmuz damau.” \s1 A eg gonugau dab eg, a naliu gonugau dab naliu. \r (Luk 6:43-45) \p \v 33 Yesus nug koli awareun, “A naliu pianemen, go gonugau dab han naliu. A eg go gonugau dab han eg. Dudu ag a gonugau dab uligaimai, ag abiu macanemen go a naliu ta, eg acanemen. \v 34 Ag go don, ag dudu eg, man abau inain sul. Agal oiagab oug igul eg kapai dareu? Agal oiagsau eim ze naliu erunaimai, ze macanemen? \v 35 Du naliu go gonugau dabeleu naliu mui, go ze naliu gonugau ougab oug zuna, ze macaneu. Du eg go gonugau dabeleu eg mui, go ze eg macaneu. Ein dabeleu gonugau ougab oug dareu, go gonugau ogusau eim ze macaneu. \v 36 Uwait nug koli alai em e ebuan duailel sisiaramaun ziwas ebu, ag ein ze gau gaul macanemen, Uwait amegwab erunai ze macanemen ag guzental auramamen. \v 37 Agal ein ze macanemen, go ze nugtal koli ag sisiaramau. Ag ze naliu macanemen, Uwait guzental sisiaraimai, ag duailel naliu amau. Ag ze eg macanemen guzental sisiaraimai, ag duailel igul eg macanemen amau.” \s1 Dudu ipal agen Yesus gugeg beu beu mina, piabun aimai auremen. \r (Mak 8:11-12; Luk 11:29-32) \p \v 38 Ziwas go ebu kasai ze tapaimaranem dudu ipal mui, Parisi dudu ipal mui, goagen Yesus auremen. “Abai maranemen du, ulis, nait gugeg tub abai migemen, ig pimam.” \p \v 39 Yesus nug koli awareun, “Ag ulisan duailel, ag igul eg macanemen. Ag Uwait nugau ze i sesamoranemen. Agen iz gugeg tub memin, piabun aimai kanabai ailemen ta? Tam pet tam! Iz Uwait nugau ze doimai, awaraneun du Zona nugau gugeg sag go petak abai maremin, ag go petak pimamen. \v 40 Zona go amban ainarai, umaum ainarai, go karuk banou nugau ougab oug dareun sul, Du Nugau Nag han guzental, amban ainarai, umaum ainarai mui, go ob oug damau. \v 41 Aiu ses, Uwait nug koli alai em e ebuan duailel sisiaramaun ziwas ebu Niniwe uzanan duailel noumemenin koli asaimai, Uwait nugau amegwab ulisan duailel abai ereg tapai daimai, auramam, ‘Ulisan duailel ag igul eg macanemen’. Einen, Niniwe uzanan duailel ag Zona nug Uwait nugau ze mareun, agal igul eg uteimai, koli oiagab kekulaimai, Uwait en agal oiagab petak emen. Iz ag petak pet awarem, ulis e ebu du tub dareu go banou, gonug Zona zilauroi dareu. Ag du banou gonugau ze duabun utemen. \v 42 Aiu ses Uwait nug koli alai em e ebuan duailel sisiaramaun ziwas ebu, Siba emgasag gumaraneun air go noumeun koli asaimai, go Uwait nugau amegwab tapai daimai, auramau, ‘Ulisan duailel ag igul eg macanemen’. Einen, go air go abu ebu abu pulig alaimai, gumaraneun du Solomon nugau ze duabun aleun. Iz ag petak pet awarem, e ebu du tub dareu, go banou, gonug Solomon zilauroi dareu. Ag du banou gonugau ze duabun utemen!” \s1 Wes eg koli gonugau zaueim aleun. \r (Luk 11:24-26) \p \v 43-44 Yesus nug koli eneun, “Wes eg du enib ougan oi hina, go beteimai, du tamacag uzan imai dabun empip itanamau. Go betei imabun empip i peimai, wes eg go go koli dabeleimai, eneun, ‘Iz koli izal zau muz oug bitai.’ Guzenaimai, go koli betei zau go em kalai suban memenin, gaul dareun peun. \v 45 Peimai, go betei wes eg kwali goagal igul eg pet mui, imaraimai, koli zau oug go ereg dabun alemenin. Gonun, wes eg inain go agen du go ebu igul eg pet mina, go, go gonugau getal eg dareun sul tam, go ulis eg pet pet dareu. Igul go guzental ulisan duailel ebalagab zumau.” \s1 Yesus nugau anag amagul abai Yesus aurabun alemen. \r (Mak 3:31-35; Luk 8:19-21) \p \v 46 Yesus go duailel abai zaueim ze marai darena, gonugau anag amagul abai alemen. Go uzaneim alai tapai daimai, guzenai ze memen, “Ig Yesus dual ze mabun alem.” \v 47 [Gonun, du tub nug piaraimai, gonug simai Yesus aureun, “Nait anan amaiar abai na peizabun go alai uzaneim tapai darem, go na ibaiz ze mabun darem.”] \p \v 48 Yesus nug koli du go aureun, “Izal anikai in? Izal magite inen?” \v 49 Guzenaimai, Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu ebeg sil abai maraimai, awareun, “Ag uligaran, duailel e darem, go izal anikai te magi te! \v 50 Duair in go izal Mekai Mesgai wag dareu gonugau dabeleu sesamoraneu, duair go petak go izal anikai, izal abi, izal magi.” \c 13 \s1 Du ee ug heun en tatau ze. \p \v 1 Yesus go nineun zau uteimai, betei Galili Ze Unig gasag eim hoboi daimai, duailel Uwait nugau Ze mareun. \v 2 Duailel asiu pet alai go waugab gotulaimai kapatotuai darena, go tebil tub wag simai hoboi darena, duailel go ze gasageim tapai daremen. \v 3 Go tatau ze eimantal igul asiu awaraneun. Go guzenai awareun, “Ziwas tub ebu du tub ee ug hiacabun gonugau ougem beteun. \v 4 Go ee ug go ougem eim hiacabun oi betei betena, ee ug ipal abu ebu ululai noun. Guzenina, meg agen zoi oi zemen. \v 5 Ee ug ipal ai em ebu nomenin. Em naliu asiu tam, gonun, ee ug go pigai walu zoimai, gau mui usalemen. \v 6 Bo, am gusig zoimai, ee ug go walu zomenin unum elareun. Goagal ginib em oug suban nuab tam, gonun, unum gulaleun. \v 7 Ee ug ipal eb geleu kulam ziu oug noimai, walu zomenin. Kulam nug oi zina, suban simai useg suban mabun iborain tam. \v 8 Bo, ee ug ipal em naliu ebu nomenin, ee ug go walu zoimai, suban useg memenin. Useg ipal asi asiu pet memenin, useg ipal asiu memenin, useg ipal tutak tutak memenin.” \p \v 9 Yesus nug tatau ze go awaraimai, go guzenai ze meun, “Duailel ag dabuiag a aba, ag tatau ze go doimai, bigeg abiu mamamen!” \s1 Yesus nug einen duailel tatau ze eiman awaraneu. \r (Mak 4:10-12; Luk 8:9-10) \p \v 10 Yesus nugau tapaimaraneu dudu go waugab alaimai, kanabai ze auremen. “Na einen tatau ze eiman duailel ze awaranem?” \p \v 11 Yesus nug koli guzenai awareun, “Uwait nug duailel gumarabun igul getal wageimai dareun. Ulis ag izal tapaimaranem dudu, gonun, bigeg go abai marem. Bo, duailel ipal go bigeg go abai marab tam. \v 12 Du tub go dabeleu naliu ipal mui, du go Uwait nug dabeleu naliu ipal han muramau. Guzenaba, go dabeleu naliupet pet umau. Bo, du in go dabeleu naliu tamacag, Uwait nug gonugau dabeleu ginampet patai dareu go unum koli ebegalaumau. \v 13 Iz tatau ze eim duailel ipal awaranem, iz go guzenemin, ag ein ece agal ameag nug pianemen, bo, ag suban i pianemen, ag ein ze agal dabuiag nug duaneu, bo, ag suban i doimai, bigeg abiu i mamamen. \v 14 Gonun, Uwait nugau ze doimai, awaraneun du Aisaia, go dudu go en ze maraneun, ulis petak usaleu. Uwait guzenai ze meu, \q1 ‘Ag ze agal dabuiag nug duaneu, bo, ag suban i doimai, bigeg abiu macanemen, ag ece ameag nug pianeu, bo, ag suban i pianemen. \v 15 Duailel go ag suban i dabilanemen, go agal dabuiag utub, ameag kumi dacanemen, Ag igul go i guzenamamen, agal ameag nug ein igul pimamen, agal dabuiag nug ein ze dumamen, agal dabeleu naliu zuba, ag bigeg go abe mamamen, ag agal igul eg uteimai, koli oiagab kekulebi, iz agal igul eg zilagai marai.’ Uwait nug guzenai ze meu. \rq Aisaia 6:9-10\rq* \p \v 16 Ulis, ag izal ze tapaimaranemin dudu, ag agal oiagab naliu usalamau! Agal ameag nug ece pimamen, agal dabuiag nug ze dumamen. \v 17 Iz ag petak pet awarem, getal Uwait nugau ze doimai, awaranemen dudu mui, dudu ipal Uwait nugau amegwab naliu dacanemen mui, ag ece go ag ulis uligemen sul piabun en guzenemen, ag i pemen. Ze ulis ag domen sul getalan dudu ag duabun en guzenemen, ag i domen.” \s1 Yesus nug du ee ug heun tatau ze en bigeg gonugau tapaimaraneu dudu awareun. \r (Mak 4:13-20; Luk 8:11-15) \p \v 18 Guzenaimai, Yesus nug gonugau ze tapaimaraneu dudu guzenai awareun, “Ag du tub nug ougem ee ug heun, tatau ze go gonugau bigeg enai ag go don. \v 19 Dudu asiu ag Uwait nug gonugau duailel gumarabun ze awarina, duanem, gonugau bigeg ag suban i abiu, duailel ag ee ug abu ebu nomenin sul. Guzenina, Satan go pigai ag ebalagab zoimai, Uwait nug gonugau ze agal oiagab oug meun pigai oi hiacaneu. \v 20 Ee ug ipal ai em ebu noimai, walu zomenin, go gonugau bigeg enai, duailel ipal ag Uwait nugau ze doimai, pigai siksikanemen. \v 21 Bo, ze naliu go agal oiagab oug umkoskos i daneu. Gonun, ze naliu go igul ipal en agal oiagab eg wina, Uwait nugau ze go unum utanemen. \v 22 Duailel ipal ag ee ug eb geleu kulam ziu oug walu zomenin, go gonugau bigeg enai, duailel ipal ag Uwait nugau ze duanemen, bo, ag em e ebuan igul dabeleimai, ece asi asiu en agal oiagab nug noumaimai, Uwait nugau ze utanemen. Ze naliu go ag omenin go eb geleu kulam nug ee ug oi zaneu sul suban i useg macaneu. \v 23 Ee ug ipal em naliupet ebu noimai, walu zomenin, go gonugau bigeg enai, duailel ipal ag ze doimai, agal oiagab oug memenin. Ag Uwait nugau ze go bigeg suban abe memenin, ze naliu go omenin ee asi asiu useg macaneu sul, useg ipal asiu pet 100 macaneu, ipal 60 macaneu, ipal tutak tutak 30 macaneu.” \s1 Eb geleu eg nugau tatau ze. \p \v 24 Yesus nug tatau ze tub gonugau ze tapaimaraneu dudu guzenai awareun, “Uwait nugau duailel gumarabun igul enai, du tub nug wit ug naliu gonugau ougem heun. \v 25 Guzenina, umtabag umaum tub duailel unum ninena, du go nugau iwai zaug nug zoimai, gonugau wit ug heun ougem eb geleu ug eg heimai, go utei waneun, \v 26 Dai dai, go wit ug walu zoimai, eb geleu eg mui ereg walu zuna, uligemen. \v 27 Go ougem gumanemen salau dudu agen ougem atag du waugab beteimai, guzenai auremen, ‘Banou, ig na ee ug naliu nait ougem hemen aimai dabilanemun. Eb geleu eg go nait ougem erunai usalai dareu?’ \v 28 Gonug koli guzenai awareun, ‘Go igual iwai zaicig tub nug go guzeneun.’ Gonugau salau dudu agen koli ougem atag du guzenai auremen, ‘Ig betei go eb geleu eg ulei hemam ta?’ \v 29 Du go nug guzenai awareun, ‘Tam, ag eb geleu eg uleimai, wit mui uleicamamen, gonun, go i guzenan. \v 30 Ag eb geleu utebi, wit mui eregtal damam. Aiu ses wit wabun ziwas ebu, ag amegai eb geleu eg oi aimai, sisiaimai, agamamen, wit naliu sag oimai, izal ee macanem zaueim betei mamamen!’” \s1 Yesus nug tatau ze tub paipai dab en ze meun. \r (Mak 4:30-32; Luk 13:18-19) \p \v 31 Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu tatau ze tub guzenai awareun, “Uwait nug duailel gumaraneu igul enai. Du tub nug a tub wanib paipai dab ginampet pet oimai, gonugau ougem beun. \v 32 Go paipai dab go ginampet pet, ee dab ipal sul tam, bo, go paipai dab walu zoimai, ipal ougeman ee ug unum zilaraneu, go a banou pet usalamau. A go bigeg banou usalina, meg inain go alai a ebeg go ebu teu macanemen.” \s1 Yesus nug tatau ze tub \it bret\it* aganemen marasin gonugau wanib zis en ze mareun. \r (Luk 13:20-21) \p \v 33 Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu tatau ze tub guzenai awareun. “Uwait nug duailel gumaraneu igul go marasin tub wanib zis sul. Air tub nug zis ginampet oimai, plaua gap 40 ulei oimai, tulaimai, ipulaimai, plaua go neleimai, suai banou zuaneu.” \s1 Yesus nug duailel ze awarabun go tatau ze eim sag awaraneu. \r (Mak 4:33-34) \p \v 34 Ze asiu go Yesus nug duailel tatau ze eim awaraneu, go ze tub araog awarab tam, go tatau ze eim sag awaraneu. \v 35 Go tatau ze maraneu go Uwait nugau ze doimai, awaraneun du nug duailel awaraneun, ze go ulis petak usaleu. Gonug guzenai sikut weun, \q1 ‘Iz tatau ze eim duailel ze awaranem. Ze, em e usalai meun ziwas ebu, zoizoi ulis wageimai dareun, iz ag awarem.’ \rq Buk Song 78:2\rq* \s1 Yesus nug eb geleu eg nugau tatau ze bigeg en gonugau tapaimaraneu dudu awareun. \p \v 36 Yesus go dudu asiu utaraimai, go zaueim sieun, gonugau tapaimaraneu dudu agen zoimai, guzenai auremen, “Na ig eb geleu ug eg ougem walu zoun nugau tatau ze bigeg en aigamam.” \p \v 37 Yesus nug koli guzenai awareun, “Du ee ug naliu heun, go Du Nugau Nag. \v 38 Ougem go em e, ee ug naliu go Uwait nug gumaraneu duailel, eb geleu eg go ag Satan nugau duailel. \v 39 Eb geleu ug eg ougem heun du, go igual iwai zaicig, Satan. Ougem nugau ee ug wabun ziwas igual Uwait nug koli alai duailel sisiaramau, ee wabun dudu go Uwait nugau tibur. \v 40 Eb geleu eg sisiaimai, ab ebu agamam, aiu ses Uwait nug sisiaramaun ziwas ebu, em e ebu guzental guzenaramam. \v 41 Du Nugau Nag nug gonugau tibur palautaraba, alaimai, goagen Uwait nugau duailel ula ebu duailel ipal igul eg mabun emen mui, dudu ipal ereg igul eg macanemen abai unum oi hiacaramau. \rq Sefanaia 1:3\rq* \v 42 Duailel go ab banou elei dareu, oug hiacaramam, go ab oug noi weinaimai, goagal aiag katutai damam. \v 43 Ziwas go ebu, Uwait agal memeag nug duailel gumarabun igul araog zuba, duailel oiagab petak emen ag am nugau al sul hilamamen. Duailel ag dabuiag a, go ze doimai, bigeg abiu mamamen.” \rq Daniel 12:3\rq* \s1 Yesus nug tatau ze tub guzeneun, du tub nug aiwag ot tub em ougan oun. \p \v 44 Yesus nug guzenai ze meun, “Em ebuan duailel ag Uwait nugau duailel usalabun go enai, du tub nug gonugau aiwag asiu ot oug maimai, gonugau ougem wageimai meun. Du go noumina, du tub nug aiwag ot go uligaimai, gonug koli wageimai meun. Go siksikaimai, gonugau ece unum dudu ipal marena, gau mina, gonug aiwag go oimai, betei ougem go gau meun. Guzenaimai, aiwag ot oug dareun, gonugau usaleun.” \s1 Du tub go aiwag naliu wanib kelek gau macaneun en tatau ze. \p \v 45 Yesus nug koli eneun, “Uwait nug duailel gumaraneu igul tub go enai. Du tub go aiwag naliu wanib kelek, aiwag banou sil gau mabun itanai ai dareun. \v 46 Go aiwag wanib kelek naliupet pet tub uligaimai, go koli betei gonugau ece unum dudu ipal marena, gau mina, gonug han aiwag go oimai, betei go aiwag kelek naliu gau meun. Guzenaimai, go aiwag kelek gonugau pet usaleun.” \s1 Karuk wanemen zo nugau tatau ze. \p \v 47 Yesus nug kolital eneun, “Uwait nug duailel gumaraneu gonugau igul tub go enai. Karuk wanemen dudu ipal agen karuk wabun zo ze unig oug heimai, karuk asiu eg mui, naliu mui, gaul omenin. \p \v 48 Karuk asiu nug zo kapina, go karuk zo mui patai keuina, gasageim alina, go hoboimai, karuk sisiaremen. Karuk naliu go agal tebil oug memen, karuk eg hamaremen. \v 49-50 Tatau ze go gonugau bigeg enai, Uwait nug koli alai duailel sisiaramaun ziwas ebu, gonugau tibur agen Satan nugau duailel go Uwait nugau duailel abai ereg gotulai darem ebuan sisiai imaraimai, ab banou muzmuz elei dacaneu ebu betei, ab unig oug hiacaraba, goagal aiag kititkatitai, weinai damam.” \s1 Getalan ze mui ulisan ze awau mui. \p \v 51 Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu kanabarai awareun, “Ag ze go bigeg ag abiu ta?” Goagen koli go auremen, “Io, ig abiu.” \p \v 52 Yesus nug guzenai awareun, “Ze go gonugau bigeg enai. Kasai ze tapaimaraneu du go Uwait nugau gumarabun igul abiu maimai, go izal tapaimaranem du usalabun, go simai, zauan go ece muzin mui awau mui oi alaneu.” \s1 Nasaret uzanan duailel agen Yesus semoromenin. \r (Mak 6:1-6; Luk 4:16-30) \p \v 53 Yesus go, go tatau ze awaraimai, uzan go utei waneun. \v 54 Guzenaimai, gonugau muz uzan koli beteun. Go duailel goagal gotulanemen zaueim simai, Uwait nugau ze mareun. Duailel agen gonugau ze doimai, esilakemenin. Guzenaimai, goagen guzenai ze memenin, “Du go dabeleu naliu mui, igul go eruan oun? \v 55 Go gugeg beu beu mabun gusig eruan oun? Go igual zau macaneun du nugau nag tam ta? Maria go gonugau anag ta? Zems, Zosep, Saimon, Zudas go gonugau amagul ta? \v 56 Gonugau abiagul e ebu darem ta? Go igul go eruan oun?” \v 57 Go guzenai ze maimai, Yesus semoromenin. Guzenina, Yesus nug guzenai awareun, “Uzan ipal Uwait nugau ze doimai, awaraneun du, go wanib ulagwag a, duailel agen goagal oiagab eim go en petak anemen, bo, nug nugau uzan wanib ulagwag tamacag, gonun, gonugau duailel mui, gonugau ug mui agenag go semoromenin.” \v 58 Go ebuan duailel agal oiagab petak ab tam, gonun, go uzan go igul ipal asiu abai mab tam. \c 14 \s1 Ze ziwaraneun du, Zon go noumeun. \p \v 1-12 Ziwas go ebu, Herot-Antipas go Galili agaig gumaneun du banou. Getal Herot nug gonugau amag Pilip nugau wau Herodias ebegalacoun. Guzenina, ze ziwaraneun du, Zon nug Herot guzenai aureun, “Na nait amai nugau air Herodias omen. Go na kasai ze etuboromen!” Zon nug guzenai aurina, Herot go Zon wai hiabun dabeleun, bo, go Zuda duailel agen Zon go Uwait nugau ze doimai, awaraneun du tub anemen. Guzenaimai, Herot go, go darena, uligaraimai, uminareun. Uminaimai, go dudu ipal awarina, beteimai, Zon ebegarab durub waimai, ebeg us sil kiaimaimai, hiacaranemen zau oug hemen. \p Herot gonugau anag nug soligweun gil zuna, duailel asiu gotulaimai, go dual oiagab siksikai mui ee zai daremen. Gil go ebu, Herodias gonugau aleg go duailel ameagab ebu zoi ilanai dareun. Guzenina, Herot go ainag magun guzenai uligaimai, gonugau ougab naliu meun. Go ainag magun go dual baib maimai, gonug guzenai aureun, “Iz petak pet aizem, na ein ece wabun iz ailemenag, izan na unum mizai.” \p Go ainag nug gonugau anag kanabai auraimai, go anag nugau dabeleu oimai, koli alai Herot guzenai aureun, “Na ze ziwaraneun du, Zon nugau beu kuataiba, gonugau gagalig kuatemen tebil tub oug maimai, oi alai milen.” \p Ainag gonug Herot guzenai aurina, go doimai, go ougab uhu usaleun. Bo, duailel go dual hoboi ee zai daremen goagal ameagab ebu ainag go dual baib maimai, petak ze meun ze dabeleimai, go utabun iborain tam. Guzenaimai, go ainag gonugau ze sesamoraimai, gonugau salau du aureun, “Na beteiba, Zon nugau beu kuaten.” Gonugau salau du tub guzenai aurina, go betei Zon hiacaranemen zau oug an ebu beu kuatai heun. Zon nugau gagalig kuatai heun tebil tub oug maimai, oi alaimai, ainag go morona, gonug han oi betei gonugau anag moroun. Zon gonugau tapaimaraneun dudu agen gonugau enib sag oimai, betei ob oug hemen. \p Dai dai, Herot nug Yesus nugau salau meun ze doimai, gonug gonugau salau dudu guzenai awareun, “Go ze ziwaraneun du, Zon go noumeun koli ob ougan koli asai zoun, gonun, go gugeg beu beu mabun gusig a.” \s1 Yesus nug dudu tausen tabkuai (5,000) ee mareun. \r (Mak 6:30-44; Luk 9:10-17; Zon 6:1-13) \p \v 13 Yesus go Zon noumeun ze doimai, go tebil oimai, uzan go uteimai, nugtal du tamacag uzan em ula ebu waneun. Guzenina, duailel go Yesus waneun ze doimai, goagal uzan uteimai, abu eim go sesamorai betemen. \v 14 Yesus go gasageim betei i maimai, tebil ougan noimai, duailel asiu daremen uligaraimai, go en bisomag piaraimai, duailel ipal ebeu a kasareun. \p \v 15 Yesus nugau tapaimaraneu dudu agen umusig ee zabun ziwas ebu go zoimai guzenai auremen, “Em umuteu, du tamacag uzan e darem. Na duailel palautaremen, goagal uzan beu beu betei ee gau maimai, zimam.” \p \v 16 Guzenai aurina, Yesus nug koli gonugau tapaimaraneu dudu guzenai awareun, “Duailel go eru eim unamam? Agenag ee zabun maran.” \p \v 17 Goagen koli go guzenai auremen, “Ig ee asiu oi alab tam, \it bret\it* tabkuai mui, karuk aliag mui, oi alemun dareu.” \p \v 18 Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu awareun, “Ee go oi alai iz milan.” \v 19 Go duailel awarina, go gig ebu hoboi darena, gonug \it bret\it* tabkuai go mui, karuk aliag mui oimai, Mesgai wag ameitaimai, Uwait ‘Ese-e’ aureun. Go \it bret\it* go kikakaraimai, gonugau tapaimaraneu dudu marena, goagen oimai, duailel marena, zemenin. \v 20 Duailel unum ee go zaimai, biguiag zoun. Ee ogog go darena, Yesus nugau tapaimaraneu dudu agen gom gau zo begurug oimai, zulagai mina, go gom gau zo unum kapeun. \v 21 Ee zemenin dudu tausen tabkuai (5,000), ailel, geleagar aleagar abai, go ee zemenin nanalab tam. \s1 Yesus go Galili Ze Unig wag ai dareun. \r (Mak 6:45-52; Zon 6:15-21) \p \v 22 Guzenaimai, Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu awarina, “Go tebil wag simai, Galili Ze Unig tubaim amegai bitamam.” Awaraimai, nug daimai, duailel palautarena, goagal uzan unamamen aimai awareun. \v 23-24 Go duailel palautarena, wanena, go nugtal em manam wag simai, Uwait aurai dareun. Umusig, em umutai alina alina, Yesus nugtal go ebu darena, tebil go gonugau tapaimaraneu dudu agen oi betemen go ze unig ban ula ebu betena, wol banou zoimai, tebil go patena, ze nug tebil go kulai mamoroi eun. \p \v 25 Umaseu, em hilai zuna zuna, am ameg ainarai betei, am ameg wasolig ebu sul, Yesus go koli gonugau tapaimaraneu dudu daremen ebu ze unig wag ebu tapai tapai aleun. \v 26 Gonugau tapaimaraneu dudu agen go ze wag tapai tapai alina, uligaimai, go banban uminemen. Guzenai ze memen, “Go eb dorog!” Guzenaimai, go banban uminaimai, eg pet piecemenin. \p \v 27 Pigai Yesus nug awareun, “Ag gusig dan. E izanag. Ag i uminan!” \p \v 28 Pita nug koli guzenai aureun, “Dubanou Ban, go petak na darem aba, iz ailemen, ze wag na darem ebu bitai.” \p \v 29 Yesus nug koli aureun, “Io, na alen!” Guzenai aurina, Pita go tebil wag an silikai noimai, ze wag Yesus dareun ebu beteun. \v 30 Guzenina, Pita go wol banou nug ze ban oug kulai mamoroi ina, uligaimai, go banban uminaimai, uleun, “Dubanou Ban, na iz isanilen!” \p \v 31 Yesus nug gonugau ebeg pigai pataimai, guzenai aureun, “Nait ounab petak emen go ginampet pet. Na einen dabeleu aliag omen?” \p \v 32 Yesus go Pita dual koli betei tebil ebu sina, wol maziceun. \v 33 Yesus nugau tapaimaraneu dudu go tebil oug daremen go gonugau wanib ulagwag moromen. Go guzenai ze memen, “Petak pet, na Uwait nugau Nag.” \s1 Yesus go Genesaret em ebu ebeu duailel asiu kasareun. \r (Mak 6:53-56) \p \v 34 Yesus gonugau tapaimaraneu dudu abai, go Galili Ze Unig hei beteimai, Genesaret em gasag betemen. \v 35 Go ebuan duailel go abe memen go Yesus aleu. Guzenaimai, goagen ze palautina, em go ebuan duailel ipal ebeu mui Yesus waugab imarai alemen. \v 36 Duailel ipal agen Yesus guzenai gusig auremen, “Na ebeu duailel go utaremen, goagen alai nait tibur galau siugal patamam.” Guzenaimai, ebeu duailel agal ebeag nug Yesus nugau tibur galau patena, unum naliu usalemen. \c 15 \s1 Asaniger agal kasai ze. \p \v 1 Parisi dudu ipal, kasai ze tapaimaranem dudu mui, go Zerusalem uzanan alaimai, Yesus guzenai kanabai ze auremen, \v 2 “Einen nait tapaimaranem dudu agen igual asaniger agal kasai ze i sesamoranem? Ag ee zabun agal ebeag kasai ze meun sul i ulusanemen.” \p \v 3 Yesus nug koli awareun, “Ag einen Uwait nugau ze i sesamoranemen, ag agal asanagar agal igul sag sesamoranemen? \v 4 Uwait nug eneun, \q1 ‘Na nait memen anan nugau ze sesamoren.’ Go koli eneun, ‘Du in go gonugau memeg anag ze biabial kuai auramau, dudu ipal agen go webi, noumamau.’ \rq Kisim Bek 20:12, 17\rq* \p \v 5 Bo, ag guzenai ze macanemen, ‘Du in go ece mui, gonugau memeg anag dual isanarabun iboin, bo, go ag awaraneu. “Iz ece go Uwait murabun sag tapai memin dareu. Guzenaimai, iz ag isanarabun iborain tam.” ’ \v 6 Ag Parisi dudu guzenai ze macanemen, ‘Go iboi, go gonugau memeg anag i isanaramau.’ Go igul ebu ag Uwait nugau ze tonoi maimai, agal asanagar agal ze sag petak sesamoranemen. \v 7 Ag polumanemen dudu! Uwait nugau ze doimai, awaraneun du, Aisaia nug ag en petak ze meun. Go guzenai sikut weun, \p \v 8 ‘Uwait nug eneun, \q1 “Duailel go agen gaul oiagsau nug izal wanim ulapwag macanem, bo, agal oiagab nug iz en noumab tam. Ag izal ze awaranem ag suban i sesamoranem. \v 9 Ag du tub nugau kasai ze sesamoraimai, ag guzenai ze macanem go Uwait nugau ze. Ag polu ze sesamoraimai, ag izal wanim gaul ulapwag macanem!” ’” \rq Aisaia 29:13\rq* \s1 Ein ece gonug dudu unu maraneun. \r (Mak 7:14-23) \p \v 10 Yesus nug duailel asiu ularena, go waugab alina, guzenai awareun, “Ag ze e awarai doiban, suban abe macan! \v 11 Du tub go ee zaneu gonug Uwait nugau amegwab unu i muraneu. Dabeleu eg ougab oug dareu asina, gonugau ogusau nug ze maneu gonug petak go unu muraneu.” \p \v 12 Ziwas go ebu, gonugau tapaimaraneu dudu agen go waugab alaimai, guzenai auremen, “Na ze go ze memen en Parisi dudu ze go doimai, goagal oiagab eg weun, na go abiu ta?” \p \v 13 Yesus nug koli gonugau tapaimaraneu dudu awareun, “Izal Mekai go Mesgai wag dareu, go ougem a. Ee ug, ebeg sil bab tam, go unum goagal ginib mui silaicamau. \v 14 Ag dudu go utarebi, damam. Dudu go ameag kumi, ag zaiagar ipal ameag kumi abu abai marabun iborain tam. Du ameg kumi tub gonug ameg kumi zaug tub abu abai morom aimai, go zaug dual ereg alanoimai, ob oug numam.” \p \v 15 Guzenai ze mina, Pita nug Yesus guzenai aureun, “Na tatau ze go bigeg ig aigemen, dumam.” \p \v 16 Yesus nug awareun, “Iz ag ze asiu abai maremin, bo, agal dabeleu naliu usalab tam. \v 17 Ag igul go i abiu ta? Ein ee zanemen go biguiag oug noi daneu, go koli biguiag ougan alaimai, nuaneu. \v 18 Bo, dabeleu eg oiagab oug daneu asina, oiagsau eim zuaneu, dabeleu gonug sag duailel petak unu maraneu. \v 19 Oiagab eim, duailel go dabeleu eg guzenai wanemen: Ag duailel ugarina, noumabun dabilanemen, ag du omenin ailel eg marabun dabilanemen, ag igul eg pet ipal mabun en dabilanemen, ag ece zob wabun dabilanemen, ag ece uligaimai, ameag nug alaneu, ag polu ze mabun, duailel enimag ebu ze mabun mui dabilanemen. \v 20 Igul eg go gonug duailel unu maraneu. Bo, ag ebeag ze ulusab tam, ee zanemen gonug duailel Uwait nugau amegwab unu i maraneu.” \s1 Kanan air tub go Yesus en ougab petak eun. \r (Mak 7:24-30) \p \v 21 Yesus gue uzan go uteimai, emgasag tub Tair ban uzan mui Saidon ban uzan ula ebu beteun. \v 22 Kanan air tub go uzan go dacaneun, go zoimai, Yesus aureun, “Du banou, na Devit nugau Ug, na iz en bisom peiba, iz isanilen! Izal ainag wes eg nug unum eg wai moroun dareu.” \p \v 23 Bo, Yesus nug air go koli ze tub aurab tam. Gonugau tapaimaraneu dudu agen go waugab zoimai, guzenai auremen, “Air gue, go ig sesamigai alaimai, ul mui alai dareu, gonun, na go palautemen, koli unamau!” \p \v 24 Guzenina, gonug koli awareun, “Israel duailel ag sipsip sul gumarabun du tamacag. Izal mekai nug go Israel duailel ag en sag iz palautilena, gumarabun alemin.” \p \v 25 Guzenai awarina, air go gue Yesus waugab zoimai, patai weinaimai, guzenai aureun, “Du banou, na iz isanilen.” \p \v 26 Yesus nug koli guzenai aureun, “Ig mogoi agal ee oimai, bau hamacai i maranem. Go igul eg.” \p \v 27 Guzenina, air gonug Yesus guzenai aureun, “Du banou, na petak ze mem, bo, bau agal memeagar eebiz ebu ee zina, ee sibsib em ebu nuna, goagal bau agen go ee sibsib oi zanemen.” \rq Buk Song 62:12\rq* \p \v 28 Guzenina, Yesus nug air go aureun, “Air, nait ounab petak emen go banou pet! Nait ein igul iz na isanizabun ailem, go isanizai.” Yesus air go guzenai aurinatal, air gonugau aleg go koli naliu usaleun. \s1 Yesus nug duailel asiu ebeu beu beu mui kasareun. \p \v 29 Yesus go uzan go uteimai, Galili Ze Unig gasageim beteun. Go em manam tub ebu simai, hoboi dareun. \v 30 Duailel ipal agen duailel asiu, ameag kumi, aramag eg, oiagsau tapeleun, ebeu dudu ipal mui, go Yesus waugab imarai alai memenin. Gonug duailel go ebeu mui unum kasareun. \v 31 Guzenina, go igul go meun uligaimai, go dabeleu asiu omenin. Oiagsau tapeleun dudu go koli suban ze memenin, aramag ilueun dudu go koli tuguiai tapemenin, ameag kumi dudu go ametaimai, ece pemenin, i aidanemen aramag eg dudu go koli aidanemenin, dudu ipal go ebeu beu beu mui go naliu memenin. Guzenina, duailel goagen Israel agal Uwait wanib ulagwag moromenin. \s1 Yesus nug dudu tausen iwanarai (4,000) ee mareun. \r (Mak 8:1-10) \p \v 32 Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu ularena, alina, guzenai awareun, “Iz duailel e gil ainarai ee tamacag ig ibaig ereg gaul daremen uligaraimai, bisomag pem. Go abu ebu betei we en noumamam. Gonun, iz gaul goagal uzan palautaremin, i unamam.” \p \v 33 Gonugau tapaimaraneu dudu agen koli guzenai auremen, “Ig du tamacag uzan e darem, duailel e asiu, ig ee eruan oimai, duailel maremun, zimam?” \p \v 34 Yesus nug koli awareun, “Ag \it bret\it* eiceisab dareu?” Goagen koli auremen, “Ig ee asiu oi alab tam, \it bret\it* kwali mui, karuk ipal ginaginam mui dareu.” \p \v 35 Guzenina, Yesus nug koli duailel em ebu hubamam aimai awarina, go hobomen. \v 36 Gonug \it bret\it* kwali mui, karuk mui oimai, Uwait ‘Ese-e’ aureun. Guzenaimai, gonugau tapaimaraneu dudu marena, goagen han duailel go marena, zemenin. \v 37 Duailel go ee go zaimai, unum biguiag zoun. Ee ogog ipal utemenin Yesus nugau tapaimaraneu dudu agen gom gau zo kwali oimai, ee zemenin ogog go zulagai mina, kapeun. \v 38 Ee zemenin dudu go tausen iwanarai (4,000), bo, ailel geleagar aleagar abai go nanalab tam. \p \v 39 Gonun, Yesus nug duailel go palautarena, goagal uzan wane anena, go tebil wag simai, Magadan em ebu beteun. \c 16 \s1 Parisi dudu, Sadiusi dudu mui, goagen Yesus nug gugeg tub maba, piabun aimai kanabai ze auremen. \p \v 1 Parisi dudu ipal, Sadiusi dudu mui, goagen Yesus polumurabun alemenin. Goagen Yesus auremenin, “Na gugeg tub abai migen. Guzenemen, ig abiu mamam, na Uwait Mesgai wag dareu nugtal gusig go mizaneu.” [ \v 2 Bo Yesus nug koli guzenai awareun, “Ag umusig am noimai, emes epelina, uligaimai, ag guzenai ze macanemen, ‘Tuaba gil naliu.’ \v 3 Umaseu ag emes epelaneu mui, pi mutuaneu mui, uligaimai, guzenai ze macanemen, ‘Ze numau.’ anemen. Ag emes uligaimai, igul go ag petak abiu macanemen. Bo, ein igul ulis zou, ag bigeg go i abiu.] \v 4 Ag duailel eg, ag Uwait nugau igul naliu i sesamoranemen! Agen iz gugeg tub memin, piabun kanabai ailemen ta? Bo, iz ag gugeg go i abai marai! Zona nugau gugeg tutak abai maremin, go petak ag pimamen.” \p Guzenai awaraimai, Yesus go utarai waneun. \s1 Yesus nug Parisi, Sadiusi agal igul \it bret\it* agena, neleimai, suaizuaneun marasin wanib zis sul en ze meun. \r (Mak 8:14-21) \p \v 5 Yesus nugau tapaimaraneu dudu go dabuiag sikena, \it bret\it* ipal i omen, go gaul Galili Ze Unig heimai, tubaim betemenin. \v 6 Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu guzenai awareun, “Ag Parisi, Sadiusi dudu, goagal \it bret\it* agena, neleimai suaizuaneun marasin wanib zis go suban uligan.” \p \v 7 Agzozou guzenai ze maimai, enemen, “Ig \it bret\it* oi alab tam, gonun, go ze go aigeu.” \p \v 8 Yesus goagal ze ze mai daremen abiu maimai, gonug guzenai kanabai awareun, “Ag einen guzenai ze mai daremen? ‘Ig \it bret\it* oi alab tam.’ Agal oiagab petak emen go ginampet! \v 9 Bo, ag dabeleu naliu tamacag ta? Iz \it bret\it* tabkuai oimai, kikakaraimai, dudu tausen tabkuai (5,000) marena, zemenin, ag go en dabelab tam ta? Ag gom gau zo eiceisab oimai, \it bret\it* ogog zulagai mina, kapeun? \v 10-11 Ziwas tub ebu, iz \it bret\it* kwali oimai, dudu tausen iwanarai (4,000) marena, zemenin ag go en dabeleu omen ta? Ag gom gau zo eiceisab oimai, \it bret\it* ogog oi zulagai mina, kapeun? Ag einen go dabelab utemen? Ulis iz ag \it bret\it* en awarab tam. Iz ag Parisi, Sadiusi dudu mui, agal zis go suban piabun aimai iz ag awarem!” \p \v 12 Guzenina, gonugau tapaimaraneu dudu go koli abe memenin. Yesus go \it bret\it* agena, neleimai suaizuaneun marasin wanib zis go en awarab tam, bo, go Parisi, Sadiusi dudu mui, goagal ze tapaimaranemen suban sisiarabun en awareun. \s1 Pita nug Yesus nugau wanib araog meun. \r (Mak 8:27-30; Luk 9:18-21) \p \v 13 Yesus gonugau tapaimaraneu dudu abai go Sisaria-Pilipai agaig ebu beteimai, gonugau tapaimaraneu dudu guzenai kanabai awareun, “Duailel agen Du Nugau Nag go in anem?” \p \v 14 Go koli auremen, “Duailel ipal agen guzenai ze macanem, ‘Go ze ziwaraneun du, Zon.’ Duailel ipal agen guzenai ze macanem, ‘Go Elaiza.’ Duailel ipal agen enanem, ‘Go Zeremaia ta, go Uwait nugau ze doimai, awaraneun du tub ta.’” \p \v 15 Guzenai aurina, Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu awareun, “Agenag iz en in anemen?” \p \v 16 Saimon-Pita nug koli aureun, “Na Kristus, na Uwait, awau muzmuz dacaneu, gonugau nag.” \p \v 17 Yesus nug Saimon koli guzenai aureun, “Saimon, Zona nugau nag, na siksiken! Em ebuan du tub nug ze go na aizab tam, bo, nait ze go izal mekai Mesgai wag dareu, nugtal na abai mizeun. \v 18 Gonun, iz na aizem, na Pita, aitabag sul. Iz izal duailel aitabag go wag gotularai, bo, noumabun igul nug duailel go i zilaramau. \v 19 Iz nait wanim banou mizem. Na duailel sisiaraimai, du tub guzenai auramam, ‘Na igul go guzenabun iboin.’ Na du tub guzenai auren, ‘Na igul go i guzenen.’ Duair in na em ebu auramam, ‘Na igul go i guzenen,’ Uwait nug han Mesgai wag guzental auramau. Duair in na em ebu auramam, ‘Na igul go guzenabun iboin.’ Uwait nug han Mesgai wag guzental auramau.” \p \v 20 Guzenaimai, Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu ze guzenai awareun, “Ag duailel ipal guzenai i awaran, ‘Yesus go Kristus.’” \s1 Yesus nug noumaimai, koli usamaun en ze gonugau tapaimaraneu dudu mareun. \r (Mak 8:31–9:1; Luk 9:22-27) \p \v 21 Ziwas go ebu, Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu araog ze mareun, “Iz Zerusalem uzan betemin, go ebuan dudu banban mui, Uwait ula dacanemen dudu banban mui, kasai ze tapaimaranem dudu go, agen iz mu banou milamam. Iz mu banou mileimai, goagen iwebi, noumanai, bo, gil ainarai ebu, iz koli asanai.” \p \v 22 Pita nug Yesus wage wageimai gasageim ze gusig aurabun imai waneun. Pita nug guzenai ze gusig aureun, “Tam pet! Igul go na ebizab i zumau!” \p \v 23 Guzenina, Yesus nug koli kekulaimai, Pita guzenai aureun, “Satan, na iz seiab beten! Na izal ame zoi i tapelai dan, iz abu piamoroi. Na dudu agal dabeleu sag sesamoranem, na Uwait nugau dabeleu naliu i sesamoranem.” \p \v 24 Go Pita guzenai auraimai, go gonugau tapaimaraneu dudu awareun, “Du in iz sesamilai zuabun, go nug en i dabilamau, go gonugau a gegeulanau nugtal gamacaimai, iz sesamilamau. \v 25 Du in go gonugau dorog awau dabun dabilaneu, go gonugau dorog eg umau. Bo, du in gonugau dorog iz en noumaneu, du go gonugau dorog muzmuz suban naliu damau. Go naliu dabun abu itanamau. \v 26 Du tub em ebuan ece unum umau, go noumamau. Ece gonug gonugau dorog awau dabun erunai isanuramau? Go ein ece oimai, koli gonugau dorog awau dabun gau mamau? Tam, go koli nugtal gonugau dorog gau mabun iborain tam. \v 27 Bo, Du Nugau Nag gonugau memeg nugau al mui, gonugau tibur inain abai ereg alaimai, duailel sisiaramau. Duailel inen ag igul naliu macanemen, go ece naliu maramau. Duailel inen ag igul eg macanemen, go ece i maramau. Go duailel unum sisiaramau. \v 28 Iz ag petak pet awarem, dudu ipal ag ulis em e ebu daremen, ipal noumabun uhu unum i pimamen, bo, ag dabi dabi, Du Nugau Nag gumaraneun du banou sul alaba, ag pimamen.” \c 17 \s1 Yesus nugau enib ataipet kekuleun. \p \v 1 Gil wasolig uteimai, Yesus nug Pita, zaug Zems, gonugau amag Zon mui go sag gonug imaraimai, em tabag banou tub wag siemen. \v 2 Go agal ameag ebu, Yesus nugau enib kekulaimai, ataipet usaleun uligemen. Gonugau siameg am ameg sul uligemen, gonugau tibur galau han am nugau hilaneu sul. \v 3 Guzenina, Moses, zaug Elaiza dual zoimai, Yesus dual ze ze mai darena, uligaremen. \v 4 Guzenaimai, Pita nug Yesus guzenai aureun, “Dubanou Ban, ig e ebu dabun naliu! Na ze memen, iz e ebu agal zau ainarai manai, tub nait, tub Moses nugau, tub Elaiza nugau.” \p \v 5 Go guzenai zeze mai darena, pi tub ausiau pet alai kularena, Uwait nug ze tub pi go oug guzenai ze mareun, “Go mogoi go petak izal nagwai pet, iz go en izal oiab nug noumaneu, iz gonugau igul uligaimai, izal oiab naliu meu. Ag gonugau ze dumamen!” \p \v 6 Ziwas go ebu, Yesus gonugau tapaimaraneu dudu agen zeu go doimai, go banban uminaimai, em ebu gabuai mai oiag tonoi eim daremen. \v 7 Guzenina, Yesus go waiagab zoimai, pataraimai, gonug guzenai awareun, “Ag asan. Ag i uminan!” \v 8 Guzenina, go asaimai, goagal ameag nug uligemen, go du tub piab tam, Yesus nugtal dareun uligemen. \p \v 9 Yesus gonugau tapaimaraneu dudu abai em tabag utei noi noimai, go guzenai ze awareun, “Ag igul e ag ameagab ebu usaleun uligemen ag betei duair i awaran, bo, Du Nugau Nag noumaimai, koli ob ougan usaba, ziwas go ebu ag ein igul uligemen go petak duailel awaran.” \p \v 10 Bo, Yesus nugau tapaimaraneu dudu agen go guzenai kanabai ze auremen, “Kasai ze tapaimaranem dudu agen einen Elaiza go amegai alamau aimai ze manem?” \p \v 11 Yesus nug koli guzenai awareun, “Ag go petak ze macanemen, Uwait nugau ze nug guzenai ze meun, Elaiza go amegai alaimai, go koli ece unum suban mamau. \v 12 Bo, iz ag petak awarem, Elaiza go amegai aleun, duailel ag go suban abe mab tam, agen agal dabeleu eim igul eg beu beu go ebu memenin. Ag go guzenai daremen sultal agal igul eg Du Nugau Nag ebu guzenamamen.” \p \v 13 Go guzenai ze mina, gonugau tapaimaraneu dudu go abe memen, go ze ziwaraneun du, Zon nug en ze meu aimai ze memen. \s1 Yesus nug mogoi tub wes eg mui kasai meun. \r (Mak 9:14-29; Luk 9:37-43a) \p \v 14-15 Yesus gonugau tapaimaraneu dudu abai duailel asiu gotulai daremen ebu betena, du tub nug Yesus waugab zoimai, taubib aimai, eneun, “Dubanou Ban, na izal nagwai bisou peiba, kasen! Go ebeu eg oimai, siloisiloianeu. Go guzenina, umkoskos ab oug nuaneu. Ipal ziwas ebu, ze oug nuaneu. \v 16 Iz nait tapaimaranem dudu go waiagab imai alemin, bo, goagen go kasurabun iborain tam.” \p \v 17 Yesus nug duailel en acegsisilaimai, awareun, “Ei, einen agal oiagab petak ab tam! Ag gagaliag gusig macanemen. Gil eiceisab iz koli ag abai danai? Gil eiceisab iz ag en koli agal uhu gamahai. Ag mogoi go iz waiab imai alan.” \v 18 Go mogoi go imai alina, Yesus nug wes eg go mogoi go ebu dareun gusig ze aurina, ziwas go ebutal wes eg mogoi go utei waneun. Mogoi go koli naliu usaleun. \p \v 19 Go guzenina, Yesus nugau tapaimaraneu dudu agen wage wageimai zoimai, Yesus guzenai kanabai ze auremen, “Ig einen wes eg go oiabun iborain tam?” \p \v 20 Yesus nug koli awareun, “Ag agal oiagab petak emen go ginampet pet. Gonun, ag iborain tam. Iz ag petak awarem, agal oiagab petak emenin paipai a ug ginampet go sul, agen em tabag e guzenai auramamen, ‘Na e eiman asaiba, ulib e beten,’ guzenai aurebi, go bitamau. Agal oiagab petak pet anemen, ag ein salau mabun go mamamen. \v 21 [Bo, abu tub eiman wes eg go oiabun iborain tam. Uwait auraimai, ee ur maimai, go eim sag petak guzenamamen.”] \s1 Yesus nug noumaimai, koli usabun en ze gonugau tapaimaraneu dudu koli awareun. \r (Mak 9:30-32; Luk 9:43b-45) \p \v 22 Ziwas tub ebu, Yesus gonugau tapaimaraneu dudu abai ereg Galili bitabun bete betei, gonug guzenai awareun, “Dudu ipal agen Du Nugau Nag ebegarab durub waimai, dudu ipal agal ebeag ebu mamam. \v 23 Dudu go agen go webi, noumamau. Guzenebi, gil ainarai ebu go koli ob ougan usamau.” Gonugau tapaimaraneu dudu go ze go doimai, goagal oiagab uhu pet usaleun. \s1 Yesus nug Nou zaueim aiwag macanemen en ze awareun. \p \v 24 Ziwas go ebu Yesus gonugau tapaimaraneu dudu abai Kapaneam uzan betena, Nou zaueim aiwag wanemen dudu agen alai Pita kanabai ze auremen, “Agal tapaimaraneu du go aiwag Nou Zaueim macaneu ta?” \p \v 25 Pita nug eneun, “Io, go macaneu.” Guzenaimai, Pita go zaueim sinai, Yesus nug amegai go kanabai aureun, “Saimon na einai dabelem? E emgasag gumaranemenin dudu banban agen dudu inen ebuan aiwag wanemen? Goagal emgasag ebuan dudu ta, emgasag ipal ebuan dudu?” \p \v 26 Guzenai aurina, Pita nug koli Yesus aureun, “Emgasag tub ebuan dudu agen aiwag mamam!” Yesus nug koli go guzenai aureun, “Guzenaimai, emgasag e ebuan dudu ag aiwag i mamamen, ag gaul damamen. \v 27 Bo, ig dudu go abai i alalamam. Gonun, na nait karuk wabun kuai oiba, betei ze unig ebu karuk wabun kuai heiba, karuk amegai umam. Go karuk gonugau ogusau oug aiwag tub dareu uligaimai, umam. Go iboin, nagen aiwag go oi betei Nou Zaueim maremen, aiwag go igual ereg tutak.” \c 18 \s1 Du in go Uwait nugau duailel ula banou pet abai dareu? \p \v 1 Ziwas tub ebu, Yesus nugau tapaimaraneu dudu agen, go waugab alaimai, go guzenai kanabai ze auremen. “Du in go Uwait nugau duailel ula banou pet abai dareu?” \p \v 2 Guzenaimai, Yesus nug mogoi ginampet tub aurina, alina, mogoi go dudu ameagab ebu ula tapai maimai, awareun, \v 3 “Iz ag petak pet awarem. Bo, ag agal oiagab koli kekulaimai, mogoi ginampet e sul usalab tam, go ag Uwait nugau duailel i usalamamen. \v 4 Du in nugtal gonugau wanib ulagwag i mamau, koli e mogoi ginampet sul usalamau, du go petak gonug dudu ipal zilacaraimai, Uwait nugau amegwab du banou usalamau. \v 5 Du in nug iz en dabeleimai, go mogoi tub e mogoi ginampet sul imai aimai, suban gumaneu, go iz imailaneu.” \s1 Igul eg nug oiagab petak emenin duailel eg maraneu. \r (Mak 9:42-48; Luk 17:1-2) \p \v 6 Yesus nug koli awareun, “Mogoi ginampet tub iz en gonugau ougab petak eun du tub nug igul eg abai muraba aba, go igul egonou pet. Dudu ipal agen aiwag uhu ban oimai, du gonugau beu ebu us sil kiai maimai, ze unig oug hamacebi, numau, go iboi, uhu go ginampet. Tam aba, aiu ses Mesgai wag, go uhu banou pet umau. \v 7 Bisoua pet, em ebuan dudu ipal agen igul eg maimai, igul gonug duailel ipal naliu agal oiagab petak emen utanem. Igul eg go petak zuaneu, bo, du go igul eg go macaneu, bisou pet, go aiu ses uhu banou pet umau. \p \v 8 Bo, nait eben ta aram ta, gonug igul eg mabun keuizaba, nait eben go ta, aram ta, kuataiba, hamaramam, go iboi. Na muzmuz naliu awau damam. Na i guzenamam na go eben aliag ta, aram aliag mui unum ab i noumaneu oug heizamam. \v 9 Bo, nait amen tub nug igul eg mabun keuizaba, amen go gue oi esei heib amen tutak go iboi. Na muzmuz awau damam. Na i guzenamam, na amen aliag go mui unum ab muzmuz elaneu oug heizamam.” \s1 Yesus nug sipsip tub wagemeun gonugau tatau ze en aneun. \r (Luk 15:3-7) \p \v 10 Yesus nug kolital awareun, “Ag suban go don, ag guzenai i dabilan e mogoi ag gaul mogoi ginaginam aimai i ze macan. Tam! Iz ag petak awarem, Mesgai wag e agal gumaraneun tibur darem, go muzmuz izal Mekai Mesgai wag dareu gonugau amegwab tapai dacanemen. \v 11 [Go einen, Du Nugau Nag go duailel abu egecemenin koli imarabun aleun.] \p \v 12 Du tub gonugau sipsip handret tutak (100), bo, go gonugau sipsip tutak wagemaba, ag dabilemen, go erunamau? Go i itanamau ta? Tam. Go sipsip ipal 99 em manam ebu utaraba, gig zai dabi dabi, go sipsip tub wagemeun betei itanamau. \v 13 Iz ag petak pet awarem, go du go betei sipsip wagemeun go itanai betei peimai, go ougab naliu maimai, siksikeun. Go 99 sipsip ipal en banban siksikab tam, einen, go kaiab tam. \v 14 Go igul guzenenegtal, agal Memeag go Mesgai wag dareu nug e mogoi ginaginam utaraba, i abu egecamam.” \s1 Nait zaun igul eg na ebizab maba, nagen koli go isanoromen, naliu damaun en ze. \p \v 15 Yesus nug koli awareun, “Bo, nait zaun nug na ebizab igul eg maba, nagen go waugab beteiba, gonugau igul eg meun en auramam. Bo, ag sag wage wageimai go guzenamamen. Guzenemen, gonug nait ze duba, go iboi, nagen nait zaun koli go imacem. \v 16 Bo, go nait ze duabun utaba, na du tutak ta, du aliag imaraiba, \q1 ag go dual alai hoboiban, gonugau ougab koli kekulabun en auramamen. Guzenaimai, du aliag agen gonugau ze tuguiai ebi uligamamen. \rq Lo 19:15\rq* \p \v 17 Guzenebi, go agal ze duabun utaba, ag duailel oiagab petak emen du gonugau igul eg meun gonugau ze awarebi, goagen han go isanuramam. Bo, go duailel agal ze guzental duabun utaba, aba ag go guzenai auramamen, ‘Na ounab petak ab tam du sul, na \it takis\it* aiwag waneu du sul, na ig ibaig i tulai damam.’” \s1 Yesus nug em ebuan igul eg ipal uteimai, igul naliu ipal patai dabun en ze awareun. \p \v 18 Yesus nug koli eneun, “Iz ag petak pet awarem, em ebu, duair in ag auramamen, ‘Na igul go i guzenen’ Uwait nug han Mesgai wag guzental auramau. Em ebu, duair in ag auramamen, ‘Na igul go iboi guzenen,’ Uwait nug han Mesgai wag guzental auramau. \p \v 19 Iz ag kolital awarem, e em ebu ziwas tub ebu, du aliag agen goagal oiagab tutak maimai, go ze pataimai, ein ece wabun Uwait auramamen, izal Mekai go Mesgai wag dareu gonug ag ece go maramau. \v 20 Einen, du aliag ta, ainarai agen iz en dabeleimai, izal wanim ebu tulai dacanemen, go iz ag abai danai.” \s1 Em gasag gumaraneun du gonugau salau du nugau igul eg zilagai murab tam. \p \v 21 Ziwas go ebu Pita nug Yesus waugab alaimai, guzenai kanabai aureun, “Dubanou Ban, izal zai nug umkoskos iz ebilab igul eg maba, ziwas eiceisab iz gonugau igul eg zilagai murai? Ziwas kwali ta?” \p \v 22 Yesus nug koli guzenai aureun, “Iz guzenai i aizem. Bo, iz ziwas houhou kwali (70) mui guzenenegtal ziwas kwali mui go na aizem. \v 23 Ag go don, Uwait nugau gumaraneu igul go sul: Ziwas tub ebu emgasag tub gumaraneun du banou nug gonugau salau dudu agal aiwag ameg wabun betei kanabareun. \v 24 Go ece ameg wabun igul go guzenina guzenina, ziwas go ebutal dudu ipal agen du tub, go du banou nugau aiwag asiu milion houhou (10,000,000) oun imai aimai, alemen. \p \v 25 Salau du gonug aiwag go ameg koli murabun iborain tam. Guzenina, du banou gonug go guzenai aureun, ‘Iz na mui, nait air mui, nait gelenar alenar mui, unum iz ag aiwag i wanemen salau dudu sul usalai maremin, nait ece mui unum dudu ipal agen go gau marebi, iz aiwag go ameg koli go ebuan milebi, wai.’ \v 26 Salau du gonug gumaraneun du banou go waugab zoimai, bisou a ze guzenai aureun, ‘Na iz en bisom pen. Iz nait aiwag omin unum koli na mizai.’ \v 27 Em gasag gumaraneun du banou nug du go en bisou peimai, gonug du go guzenai aureun, ‘Na izal aiwag omen go iz koli i milen. Iz aiwag go dabui sikeun.’ Go guzenai aurina, salau du go utei waneun. \p \v 28 Bo, salau du gue go utei beteimai, abu ebu salau du tub zaug gonugau aiwag ameg ginampet oun tuloroimai, gonug gonugau zaug beu patai suoraimai, guzenai aureun, ‘Na izal aiwag ipal gaul omen koli ameg unum pigai milen.’ \v 29 Guzenina, salau zaug gonug em ebu alai noimai, bisou a ze mui salau zaug go aureun. ‘Na iz bisom peben, iz nait aiwag ameg koli mizai.’ \v 30 Bo, gonug gonugau salau zaug nugau ze duab tam, gonug du go aureun. ‘Bo, na izal aiwag gaul omen koli milab tam, gonun, iz na hiacaranem zau oug heizai. Na izal aiwag ameg go koli mileben, petak na utei unamam.’ Guzenai auraimai, du go hiacaranem zau oug heun. \v 31 Guzenina, gonugau salau zaugul ipal agenag igul go uligaimai, goagal oiagab eg wina, goagal gumaraneun du banou ze go unum betei auremen. \v 32 Guzenaimai, gumaraneun du nug gonugau salau du eg uloron, waugab alina, gonug guzenai aureun, ‘Na salau du eg pet. Na izal aiwag gaul mizena, omen, na iz aiwag tamacag ailina, iz petak aimai izal aiwag ameg na ebuan koli wab tam. \v 33 Izan na en bisom pemin, na nait salau zaun bisou piab utemen. Izan na en guzenemin sul, na han go en guzenabun utemen. Na igul eg mem.’ \v 34 Gonun, emgasag go gumaraneun du go aigsisilaimai, salau du go hiacaranem zau oug heimai, go salau banou pet moroimai, go guzenai aureun, ‘Na koli izal aiwag ameg unum milamam.’” \p \v 35 Yesus nug ze go poaimai, koli guzenai awareun, “Agal oiagab gusig maiban, agal zaiagar en igul eg memenin unum zilagai maramamen. Ag i guzenamamen, emgasag gumaraneun du gonug gonugau salau du guzeneu sul, igul go guzental izal Mekai go Mesgai wag dareu gonug han ag unum, igul go guzenaramau.” \c 19 \s1 Yesus nug duair egaraimai, koli uta utaranemenin en ze awareun. \p \v 1 Yesus nug duailel ze go marai poaimai, go Galili agaig uteimai, Zudia agaig Zordan Ze tubaim dareu ebu beteun. \v 2 Betena, duailel asiu ebeu mui go sesamorai betena, gonug go ebu duailel ipal ebeu mui kasareun. \p \v 3 Parisi dudu ipal agen Yesus polumurabun en go waugab alaimai, guzenai kanabai ze auremen. “Igual kasai ze nug eneu, air tub igul eg i meun, gonugau gamu nug gonugau dabeleu eim utabun iboin ta, tam?” \p \v 4 Yesus nug koli guzenai awareun, “Ag Uwait nugau ze enai dareu i nanalanemen ta? \q1 ‘Amegai Uwait nug du mui, air mui, patarai meun.’ \rq Stat 1:27\rq* \q1 \v 5 ‘Igul go en, du gonugau wau dual eregtal atai daimai, agal enimag tutak tulamam.’ \rq Stat 2:24\rq* \p \v 6 Gonun, du go air dual goagal enimag beu beu aliag i dareu, bo, goagal enimag tutak sul usalai damau. Guzenaimai, Uwait nug ag tutak enimag sul tulareun, gonun, duair tub nug koli i atalaramau.” \p \v 7 Guzenina, Parisi dudu agen Yesus guzenai auremen, “Nait ze petak zob, Moses nugau kasai ze nug einen guzenai aigeun, du tub gonugau air utaba, unabun en sikut tub waimai, gonugau wau muramau, go guzenaimai, petak gonugau wau utaba, unamau? Go einen guzenai ze meun?” \rq Lo 24:1-4\rq* \p \v 8 Yesus nug koli awareun, “Moses nug agal oiagab gusig mina, uligaraimai, dudu ag ailel omenin, utarebi, unabun iboin awareun. Bo, getal du air dual patarai meun ziwas ebu, igul go enai i dareu. \v 9 Iz ag petak awarem, du in gonugau wau wal igul i meun, du gonug gonugau wau gaul uteimai, go air tub umau, go go nugtal gonugau air uteimai, go nugtal duailel egaranemenin kasai ze etuburacamau.” \p \v 10 Parisi dudu go wanena, Yesus nugau tapaimaraneu dudu agen go guzenai auremen, “Air mui dabun igul enai, gonun, igual dabeleu enai dudu ag air i umamen gaul damamen, igul go naliu.” \p \v 11 Guzenina, Yesus nug koli guzenai awareun, “Gaul dabun en ze go duailel unum sesamorabun iborain tam. Bo, Uwait nug sag duailel ipal gusig marena, go ze gosag sesamoranem. \v 12 Ag go don! Dudu ipal ag air i egaranemen, gonugau bigeg enai: dudu ipal agal anaiagar agen ebeu eg mui soliag wemen, gonun, ag mogoi patabun iborain tam. Bo, dudu ipal agen dudu ipal eg maremenin, gonun, ag air wabun iborain tam. Dudu ipal ag Uwait nugau salau oimai, ag air i egaranemen. Du in go ze e doimai, sesamorabun go sesamoramau.” \s1 Yesus nug mogoi ainagul ginaginampet suban dabun en ze mareun. \r (Mak 10:13-16; Luk 18:15-17) \p \v 13 Ziwas go ebu, duailel agen goagal geleagar aleagar Yesus nug goagal gagaliag pataba, Uwait nug go gusig marabun en aurabun go waugab imarai alemen. Bo, gonugau tapaimaraneu dudu agen duailel go zamaremenin. \v 14 Guzenina, Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu awareun, “Ag go mogoi ainagul utarebi, iz waiab alamam. Ag kuatai ze i awaran. Duailel ag mogoi ainagul ginaginam e sul, ag abiu Uwait go agal gumaraneu du banou.” \p \v 15 Go gonugau ebeg go mogoi ainagul goagal gagaliag ebu maimai, Uwait go auraimai, utei waneun. \s1 Silin mogoi tub go ece asiu a. \r (Mak 10:17-31; Luk 18:18-30) \p \v 16 Silin mogoi tub go Yesus waugab alaimai, aureun, “Du Banou, iz ein igul naliu memin, izal dorop muzmuz awau damau?” \p \v 17 Guzenai aurina, Yesus nug aureun, “Na einen igul naliu mabun iz ailem? Du tub tutak go naliu. Bo, na awau dabun aiba, kasai ze unum sesamoramam.” \p \v 18 Du go nug koli Yesus aureun, “Ein kasai ze?” \p Guzenai aurina, Yesus nug koli du go aureun, “Kasai ze enai, \q1 ‘Na du tub weben, i noumamau’, ‘Na du tub nugau air dual wal igul i men’, ‘Na dudu ipal agal ece zob i on’, ‘Na du tub nugau enib ebu polu ze i men’, \v 19 ‘Na nait memen anan agal ze unum sesamoren,’ ‘Na nag en ounab nug noumanem sul, dudu ipal en guzental guzenamam.’” \rq Kisim Bek 20:12-16\rq* \p \v 20 Silin mogoi gonug koli guzenai aureun, “Is kasai ze go unum sesamoranem. Bo, ein igul naliu iz mab tam?” \p \v 21 Yesus nug du go koli guzenai aureun, Na du naliupet pet usalabun aba, na beteiba, nait ece unum dudu ipal mareben, goagen ece go gau mebi, aiwag go oiba, dudu ecesab tamacag aiwag go dou maramam. Na guzenemen, nait ece asiu pet Mesgai wag damau. Guzenaimai, na alaib iz sesamilen.” \p \v 22 Silin mogoi go ze go doimai, gonugau ougab uhu mina, go utei waneun. Einen, go ece asiu mui, gonun, igul go guzenabun iborain tam. \p \v 23 Guzenaimai, Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu awareun, “Iz ag petak pet awarem. Dudu ece asiu mui ag Uwait nugau duailel usalabun anmamamen. \p \v 24 Iz ze go koli awarem. Egun tub kamel go tibur galau sopwanem kulam nugau biag ougeim siabun anmamau. Bo, duailel ece asiu mui ag Uwait nugau duailel usalabun banban anmamamen.” \p \v 25 Gonugau tapaimaraneu dudu agen ze go doimai, go esilakaimai, enemen, “Guzenaba, Uwait nug du in imaba, go dual ereg muzmuz damau?” \p \v 26 Yesus nug uligaraimai, awareun, “Dudu agen igul go guzenabun iborain tam. Bo, Uwait nug sag igul go unum guzenabun iboin.” \p \v 27 Go guzenai ze mina, Pita nug koli aureun. “Na ig uligigen, ig igual ece unum uteimai, na sesamizai alemun. Ig ein ece umam?” \p \v 28 Yesus nug koli awareun, “Iz ag petak pet awarem, em awau usalaba, Du Nugau Nag go wanib banou mui gumaraneu du nugau biz ebu hubaba, ziwas go ebu ag iz sesamilanemen dudu ag han gumaranem dudu agal biz begurug ebu hoboimai, agal salau Israel agal ug tutak tutak begurug agal igul sisiaramamen. \v 29 Duair in izal wanim ulapwag mabun dabeleimai, go gonugau zau, gonugau apag, gonugau amag, gonugau abiag, gonugau memeg, gonugau anag, gonugau gelegul, gonugau alegul, gonugau em uteimai, izal igul sesamoreun, aiu ses Uwait nug ece go utei aleun sul, handret tutak muraba, go muzmuz naliu awau damau. \v 30 Ag go don, dudu asiu ag ulis wanimag banou a daremen, aiu ses ag wanimag tamacag gaul du sul damamen. Bo, dudu ulis gaul daremen, aiu ses ag wanimag banou a damamen.” \c 20 \s1 Dudu wain ougem salau macanemen goagal tatau ze. \p \v 1 Yesus nug koli eneun, “Uwait nugau gumaraneun igul enai dareu. Ziwas tub umaseu pet, wain ougem atag du nug gonugau ougem ebu salau mabun dudu ipal ee ig wanem empip ebu daremen itanarai beteun. \v 2 Go betei dudu ipal tularaimai, guzenai awareun, ‘Ag izal wain ougem ebu, betei salau oi milebi, iz ag aiwag gil tutak ebuan aiwag guzental marai.’ Guzenina, dudu goagen io aurina, go palautarena, gonugau ougem ebu salau mabun betemenin. \v 3 Go ougem atag du go koli am ameg sai naliu sul ee ig wanem empip ebu koli beteimai, dudu ipal gaugaul tapai daremen uligareun. \v 4 Guzenaimai, gonug dudu go awareun, ‘Ag han betei izal wain ougem ebu salau oi milebi, iz ag aiwag marai.’ \v 5 Guzenina, dudu go salau mabun wanena, go koli am ameg begurug ebu guzental guzeneun. Dai dai, go am ameg ainarai guzental guzeneun. \v 6 Du go gue am ameg tabkuai mazicina, koli ee ig wanem empip ebu beteimai, go dudu ipal go ebu gaugaul daremen uligareun. Gonug awareun, ‘Ag einen e ebu gaugaul daremen?’ \v 7 Dudu go agen koli go guzenai auremen, ‘Ig du tub nug salau migab tam, gonun, ig gaugaul darem.’ Goagen guzenai aurina, gonug koli dudu go awareun, ‘Ag betei izal wain ougem ebu salau macan.’ \p \v 8 Guzenaimai, umusig mina, ougem atag du nug salau dudu gumaraneun du banou aureun, ‘Na salau dudu ularemen, alebi, goagal aiwag maren. Ses betei salau memen dudu, go aiwag amegai maraib, aiu ses, amegai betei salau memen dudu, koli aiwag maramam.’ \v 9 Dudu go beu beu go ulistal betei, salau memen gil tutak ebuan aiwag omen. \v 10 Guzenina, amegai betei salau memen dudu agen ‘Ig aiwag asiu pet umam’ aimai dabilemenin, bo, ag han guzental gil tutak ebuan aiwag omenin. \v 11-12 Go aiwag go oimai, ougem atag du mui gonogonocaimai, go guzenai auremen, ‘Dudu go ag ulistal betei, salau ginampet memen. Ig umaseutal betei, salau memun, am nug atai pet heligeun. Bo, ig aiwag banou migab tam. Dudu go aiwag omenin sul ig han guzental migem.’ \p \v 13 Guzenai ze mina, ougem atag du gonug salau du tub guzenai aureun, ‘Zai, iz na polu ze aizab tam. Iz na ibaiz ze pataimai, aizemin, na e gil tutak ebu salau meben, iz gil tutak ebuan aiwag mizai, guzenai aizemin, na io aimai ailemen. \v 14 Ulis na nait aiwag oiba, nait uzan utei beten. Du go gue ses alai salau meun go han na omen sul muramoroi. \v 15 E izal aiwag, gonun, izaseu dabeleimai, igul go guzenem. Iz igul naliu go guzenem, na einen ounab eg wem?’” \p \v 16 Guzenaimai, Yesus nug eneun, “Dudu go ag wanimag banou tam ses daremen ag amegai damamen. Amegai daremen dudu ag wanimag a, ag ses pet damamen.” \s1 Yesus go noumaimai, gil ainarai ebu koli usamaun en ze gonugau tapaimaraneu dudu kolital awareun. \r (Mak 10:32-34; Luk 18:31-33) \p \v 17 Yesus gonugau tapaimaraneu dudu begurug go ereg Zerusalem uzan betei beteimai, gonug ze wageimai awareun, \v 18 “Ag izal ze go don! Ulis ig Zerusalem uzan betemun, go ebuan dudu agen Du Nugau Nag Uwait ula dacanemen dudu banban mui, kasai ze tapaimaranem dudu mui, goagal ebeag ebu mamam. Go dudu banban agen uzanan dudu agal ze doimai, webi, noumabun en ze patamam. \v 19 Goagen emgasag ipal ebuan dudu agal ebeag ebu mebi, dudu goagen go ze biabial kuai ze auraimai, esalau sul oimai, a gegeulanau ebu asai mebi, noumamau. Bo, gil ainarai ebu Uwait nug go koli usai mamau.” \s1 Zems zaug Zon dual goagal anaiag nug Yesus ze tub kanabai aureun. \r (Mak 10:35-45) \p \v 20 Ziwas go ebu, Zebedi nugau wau nug gonugau gelegul aliag Yesus waugab imarai alaimai, go ece tub en kanabai aurabun eun. \p \v 21 Yesus nug air go aureun, “Na ein ece umam?” Air gonug koli guzenai aureun, “Na iz ibail baib guzenai mamam. Izal mogoi aliag e aiu ses na gumarabun du banou usalemen, izal nagwai tub nug eben naliu eiman hubamau, nagwai tub nug eben nanai eiman hubamau, go na ibaiz damam.” \p \v 22 Go guzenai ze mina, Yesus nug koli awareun, “Ze go kanabai ailemen gonugau bigeg ag abiu mab tam. Iz ze gap tub ebu dareu zai, ag ze go zabun iboin ta?” Mogoi aliag goagen koli auremen, “Ig ze go zabun iboin.” \p \v 23 Yesus nug mogoi aliag go koli awareun, “Go petak, ag izal gap ebuan ze zamamen, bo, du in go izal ebe naliu eiman simai hubamau, du in go ebe nanai eiman simai hubamau, go izal salau tam. Izal Mekai nug dudu ipal agal empip suban mareun dareu.” \p \v 24 Yesus nugau tapaimaraneu dudu ipal houhou agen ze go doimai, go mogoi aliag go en aiag sisileun. \v 25 Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu awarina, go alai unum gotulina, gonug guzenai awareun, “Ag abiu em ebuan dudu agal gumaranem dudu banban agen agal wanimag wag maimai, agal duailel gumaranem. Duailel agal dudu banban agen duailel agal ze sesamorabun gusig ze awaranem. \v 26 Ag izal duailel ag igul go i guzenan. Bo, duair tub nug agal banou dai aba, go iboi, amegai go agal salau duair damau. \v 27 Duair tub nug ‘iz wanim banou a amegai dai’ aba, go iboi, amegai go agal salau duair (slev) sul damau. \v 28 Go sul, Du Nugau Nag duailel ipal agen go isanurabun en alab tam. Tam! Go duailel ipal isanarabun en aleun. Go noumaimai, duailel asiu koli Uwait nug waugab imarai simau.” \s1 Yesus nug du aliag ameag kumi kasareun. \r (Mak 10:46-52; Luk 18:35-43) \p \v 29 Yesus gonugau tapaimaraneu dudu abai Zeriko uzan betena, duailel asiu agen sesamarai betemen. \v 30 Du aliag ameag kumi go abu gasag eim hoboi daremen. Go Yesus zoi zilarai bitabun ina, ze doimai, go agen guzenai ul emen, “Dubanou Ban, na Devit nugau Ug, na ig en bisomig peiba, ig isanigen.” \p \v 31 Duailel asiu agen du aliag go en acegsisilaimai, ul emen utamam aimai gusig pet awaremen. Bo, go agal ze duab tam, go ulai ban pet ul aimai, guzenai ul emen, “Dubanou Ban, na Devit nugau Ug. Na ig en bisomig peiba, ig isanigen.” \p \v 32 Yesus go tapai daimai, dudu aliag go ularaimai, awareun, “Iz ag erunarabun ailemen?” \p \v 33 Dudu aliag ag en koli auremen, “Dubanou Ban, na igual amecig waipai migemen, ig em uligamam.” \p \v 34 Yesus go du aliag bisomagar peimai, goagal ameag ebeg sil patena, ziwas go ebutal goagal ameag waipina, koli abu pemenin. Guzenaimai, go sesamorai wanemenin. \c 21 \s1 Yesus go emgasag gumaraneu du tub king sul, Zerusalem uzan beteun. \p \v 1-2 Yesus go gonugau tapaimaraneu dudu abai, Zerusalem ban uzan bitabun bete betei, Betpage uzan Oliv em manam ebu beteimai, Yesus nug gonugau tapaimaraneu du aliag palautaraimai, awareun, “Ag ulibe uzan ginampet ebu beteiban, egun donki gonugau nag dual, us sil kiarai memen darem uligaiban, us waipaiban, donki go gonugau nag dual iz waiab imarai alan. \v 3 Bo, du tub nug ag kanabai ze awaraba, go donki atag du guzenai auran, ‘Go donki gonugau nag dual igual Dubanou Ban, go ag abai salau a.’ Guzenaimai, go pigai ag palautaraba, alamamen.” \p \v 4 Igul go Uwait nugau ze doimai, awaraneun du tub nug ze aneun go unum usaleu. \q1 \v 5 “Ag Saion duailel guzenai awaramamen, ‘Agal emgasag gumarabun du banou aleu. Go nugtal gonugau wanib i ulagwag macaneu, go donki ebu hoboimai, aleu.’” \rq Aisaia 62:11; Sekaraia 9:9\rq* \p \v 6 Guzenaimai, Yesus nugau tapaimaraneu du aliag agen gonugau ze awareun sultal guzenemenin. \v 7 Guzenaimai, go donki nag Yesus waugab imai alaimai, goagal tibur galau huia donki nugau bugazig ebu duei mina, Yesus nug wag simai hoboun. \v 8 Duailel ipal asiu agen goagal tibur galau oimai, abu ebu duei betemenin. Duailel ipal agen nun gau kuataraimai, abu ebu duei betemenin. \v 9 Guzenaimai, duailel ipal agen Yesus ula maimai, amegai betemenin. Duailel ipal agen ses sesamoraimai, guzenai ul ai betemenin, “Devit nugau Ug gonugau wanib wag murab. \q1 Du go gue Uwait Ban nugau wanib ebu aleu, ulagwag murab, Uwait nugau wanib sag ulagwag pet murab.” \rq Buk Song 118:26\rq* \p \v 10 Yesus go Zerusalem ban uzan simai, uzanan duailel go agen go uligaimai, esilakaimai, guzenai ze memen, “Du go in?” \p \v 11 Go dual ereg betemenin duailel agen guzenai awaremenin, “Go Yesus, Uwait nugau ze doimai, awaraneu du. Go Nasaret uzan Galili agaigan.” \s1 Yesus go Uwait ecesab muranemen zau banou wanib tempel zaueim sieun. \r (Mak 11:15-19; Luk 19:45-48; Zon 2:13-22) \p \v 12 Yesus go Uwait ecesab muranemen zau banou tempel zau oug simai, duailel go ecesab palautaraimai, gaugau mai darena Yesus nug zamarina, unum wanemenin. Go dudu goagal aiwag ig wai wanemen biz mui, meg palautaimai daremen nugau biz mui oimai, hamareun. \v 13 Gonug dudu go awareun, “Uwait nugau ze sikut wai memen dareu, \q1 ‘Izal ecesab milanemen zau banou duailel goagen iz ibail ze mabun zau anem.’ Bo, ulis goagen zob dudu agal wageimai dabun empip sul usalai mem.” \rq Aisaia 56:7; Jeremaia 7:11\rq* \p \v 14 Yesus go Uwait ecesab muranemen zau banou zaueim darena, dudu ipal ameag kumi mui aramag eg mui go waugab alina, gonug kasareun. \v 15-16 Mogoi agen zaueim go daimai, guzenai ul emen, “Devit nugau Ug gonugau wanib wag macan.” Uwait ula dacanemen dudu banban mui kasai ze tapaimaranem dudu mui go Yesus nug gugeg ipal atai meun uligaimai, mogoi go agal ze doimai, oiagab eg wina, goagen Yesus guzenai kanabai ze auremen, “Na ze go zememen dom ta?” Yesus nug koli awareun, “Io. Iz dom. Bo, ag Uwait nugau ze go i nanalanemen ta? \q1 ‘Na mogoi mui, mogoi ginampet ap zanemen ipal mui, go nugtal ze abai marena, go agen nait wanim naliupet wag mizamam.’” \rq Buk Song 8:2\rq* \p \v 17 Yesus go dudu go utaraimai, ban uzan utei betei, go Betani uzan nineun. \s1 Yesus nug sabug a ze aurina, meu meun. \r (Mak 11:12-14, 20-24) \p \v 18 Yesus go gonugau tapaimaraneu dudu abai go umaseu pet koli ban uzan alabun alalai, Yesus go we weun. \v 19 Go abu gasag sabug a uligaimai, waugab beteun. Bo, go a dab useg tamacag, go gau sag darena, uligeun. Guzenaimai, gonug a go aureun. “Na dab kolital i mamam. Tam pet.” Gonug guzenai aurinatal, a go pigai meu meun. \p \v 20 Gonugau tapaimaraneu dudu agen igul go uligaimai, esilakaimai, goagen guzenai ze memen, “A go erunai pigai meu meun?” \p \v 21 Yesus nug koli gonugau tapaimaraneu dudu awareun, “Iz ag petak pet awarem, agal oiagab petak aimai, ag dabeleu aliag i umamen, iz a go guzenem sul, ag han guzenamamen. Bo, ag igul go sag i guzenamamen. Tam pet! Ag ulibe em tabag auramamen, ‘Na asaiba, ze unig oug kuanai numam!’ aurebi, go guzenamau. \v 22 Gonun, ag agal oiagab petak aimai, ein igul Uwait nug mabun auramamen, go igul go guzenamau.” \s1 Yesus go inug gusig moroun dudu agen bigeg go piabun kanabai ze auremen. \r (Mak 11:27-33; Luk 20:1-8) \p \v 23 Yesus go koli Uwait ecesab muranemen zau banou zaueim simai, duailel Uwait nugau ze abai marai daren daren, Uwait ula dacanemen dudu banban mui, ze tapaimaranemen dudu ipal mui, go go waugab alaimai, go kanabai ze auremen, “Na ein gusig oimai, igul go guzenanem? In nug gusig go na mizeun?” \p \v 24 Yesus nug koli dudu go awareun, “Izan han ze tub kanabaramoroi. Agen amegai izal ze bigeg go kanabaramoroi ailebi, izan han iz ein gusig eiman igul go guzenanem bigeg go ag awarai. \v 25 Ze ziwaraneun du, Zon, gonugau gusig eru eiman aleun? Gusig go Uwait nug moroun ta, ta du tub nug gusig go moroun ta?” \p Go ze go doimai, agzozou ze maimai, enemen, “Ig go ein ze aurab? Ig go Uwait nugau gusig eiman ze ziwaraneun emun, gonug aigamau, ‘Gonun, ag einen agal oiagab petak abun utemenin?’ \v 26 Bo, ‘Gonugau gusig go du nug moroun,’ guzenai auremun, duailel agen ig ein igul ig ebiligeb mamam aimai uminaremen. Einen, ag Zon go Uwait nugau ze doimai, awaraneun du guzenai gusig dabilanem.” \v 27 Gonun, goagen Yesus koli auremen, “Ig i abiu.” Gonug koli dudu go awareun, “Iz han, inug iz gusig milena, igul go guzenanem ag i awarai.” \s1 Yesus nug mogoi aliag agal tatau ze en meun. \p \v 28 Yesus nug koli awareun, “Agal dabeleu erunai dareu? Du tub go mogoi aliag a. Du go nug gonugau nag kaman betei, aureun, ‘Nagwai, ulis na wain ougem betei salau men.’ \v 29 Nag nug koli memeg aureun, ‘Iz ougem unabun utem.’ Guzenai ze meun, go koli dabeleu oimai, ougem betei salau meun. \v 30 Du gonug gonugau amag ginam guzental betei, aureun, ‘Na han wain ougem betei salau men.’ Gonug koli aureun, ‘Io, mekai, iz bitai.’ Bo, go guzenai auraimai, go ougem bitab tam. \v 31 Ziwas go ebu, nag in nug gonugau memeg nugau ze sesamoreu?” Duailel agen guzenai ze memen, “Mogoi kamam nug gonugau memeg nugau ze sesamoreun.” \p Guzenaimai, Yesus nug dudu go awareun, “Iz ag petak pet awarem, \it takis\it* aiwag wanemen dudu mui, abu ebuan ailel mui, ag amegai Uwait nugau duailel usalamamen. \v 32 Ze ziwaraneun du, Zon go waiagab alaimai, abu naliu abai mareun, ag go en agal oiagab petak ab tam. Guzenina, aiwag wanemen dudu mui, abu ebuan ailel mui, goagal oiagab go en petak emen. Ag duailel go agal igul uligaraimai, agen agal igul eg ebuan koli kekulab tam gonun, Zon en oiagab petak i eu.” \s1 Dudu eg agen wain ougem gumanemen agal tatau ze. \r (Mak 12:1-12; Luk 20:9-19) \p \v 33 Yesus nug awareun, “Ag tatau ze tub don. Du tub go em banou mui, go wain ougem maimai, wain ug baimai, gilan otoi meun. Go wain ougem ebu dab pasiabun ob eleimai, ougem gumabun zau huia wag meun. wai unum suban darena, dudu ipal gonugau ougem salau mabun gau maraimai, salau mina mina, ougem atag du nug go uzan tub pulig waneun. \rq Buk Song 80:8\rq* \v 34 Wain dab useg mina, wabun ziwas alina, ougem atag du gonug gonugau salau dudu ipal awarina, ‘Wain dab ipal wabun ougem gumanemen dudu go darem ebu beten,’ guzenai awarina, betemen. \p \v 35-36 Wain ougem gumanemen dudu agen salau dudu ainarai go gusig pataraimai, du tub wina, waneun, du tub wina, noumeun, du tub go aiwag sil wina, noumeun. Go guzenina, ougem atag du gonug koli gonugau salau dudu asiu palautarena, go wain ougem gumanemen dudu waiagab betemen. Dudu go agen salau dudu ainarai amegai ugaremenin sultal, salau dudu asiu go han guzental ugaremenin. \v 37 Guzenina, du gonug nug nugau nag pet palautina, dudu go daremen waiagab beteun. Memeg nug guzenai dabeleun, ‘Go izal nagwai nugau ze doimai, eg i muramam.’ \v 38 Bo, wai gumanemen dudu go agen ougem atag du nugau nag alina, uligaimai, go guzenai ze memen, ‘Gonug gonugau memeg noumaba, gonugau ecesab unum umau. Ig go wemun, noumaba, gonugau wain ougem ig umam. Go ig guzenamam.’ \v 39 Guzenaimai, go mogoi go wain ougem ebu imai noimai, ougem gasageim wai hina, noumeun.” \p \v 40 Yesus nug dudu daremen awareun, “Agal dabeleu erunai dareu? Wai atag du go wain ougem alaimai, wai gumanemen dudu go erunaramau?” \v 41 Goagen auremen, “Gonug, dudu eg go unum ugarai heimai, go koli dudu ipal go wain ougem gumabun imaramau. Aiu ses go wain useg maba, wabun ziwas ebu, wain ougem gumamam dudu goagen ougem atag du wain dab ipal muramam.” \p \v 42 Yesus nug koli awareun, “Ag Uwait nugau ze go ze meu nanalanemen ta? \q1 Zau sanag go zau macanemen dudu agen eg aimai, gasag memen. Ulis, zau sanag go ula ebuan zau sanag gusig naliu usaleun. Uwait Ban nugtal sanag go salau banou moroun, go naliupet pet ig uligem.” \rq Buk Song 118:22\rq* \p \v 43 Yesus nug dudu go awareun, “Getal Uwait nug ag gumaraneun, ulis Uwait nug ag utaraimai, duailel ipal go gonugau salau suban macanem gonug duailel go gumaramau. [ \v 44 Duair in sanag go ebu titou amau, duair go unum kitkuataba, sibsib mamau. Zau sanag gonug du tub ebu nuba, du go gue waibul sul usalamau.’]” \p \v 45 Uwait ula dacanemen dudu banban mui, Parisi dudu mui, go agen Yesus nugau tatau ze doimai, go abiu memen, go goagal igul en ze meu. \v 46 Gonun, goagen go ebutal Yesus gusig pataporoi dabilemenin. Bo, go abiu duailel agen Yesus go Uwait nugau ze doimai, awaraneu du aimai dabilemenin, gonun, go duailel uminaraimai, utemen. \c 22 \s1 Air oimai, ee banou aganemen en tatau ze. \p \v 1 Yesus nug tatau ze eiman duailel guzenai awareun, \v 2 “Uwait nug gumaraneu igul go enai. Ziwas tub ebu gumaraneun du banou king nug gonugau nag air wabun ina, ee agabun meun. \v 3 Gonun, gonugau salau dudu palautarena, betei dudu go gonug getal awareun, awaraimai, imarai alai ag gonugau ee agamau ebu alamam. Bo, go dudu go awaremen alab utem. \p \v 4 Guzenina, gonug gonugau salau dudu ipal gusig ze mui palautaraimai, awareun, ‘Iz ulis ee agaimai darem. Izal bulumakau zawai mui egun sirag mui unum waimai, mis memin. Ag air wabun ee agemin ebu alan.’ \p \v 5 Bo, gonugau salau dudu palautarena, go betei ze go awarina, dudu goagen goagal ze duab tam, go goagal salau ebu beu beu wanemen. Du tub go gonugau ougem beteun. Du tub go gonugau ee palautaneu zau beteun. \v 6 Dudu ipal agen gonugau salau dudu gusig pataraimai, ze biabial kuai ze awaraimai, ugarina, noumemen. \v 7 Guzenina, gumaraneu du banou king go aigsisilaimai, gonugau malai dudu palautina, betei dudu go unum ugaraimai, agal ban uzan ab sil agemen. \p \v 8-9 Guzenaimai, gonug gonugau salau dudu ipal awareun, ‘Iz air wabun ee agemin. Bo, iz duailel awaremin go alai ee zabun utem, gonun, ag ban abu ebu beteiban, duailel asiu uligaraimai, awarebi, ee agemin ebu alamam.’ \v 10 Gonug guzenai ze mina, gonugau salau dudu agen abu ebu unum betei duailel naliu mui eg abai ereg awarina, gonugau ee zabun zaueim unum alai kapai daremen. \p \v 11 Guzenina, gumaraneu du banou go zaueim go simai, du tub go tibur galau naliu i arugeun uligeun. \v 12 Emgasag gumaraneu du banou gonug du go guzenai aureun. ‘Zai, na einen tibur galau naliu arugab tam, na e zaueim zomen?’ Bo, du go go aurab tam, go ze tamacag a dareun. \p \v 13 Guzenina, du banou go nug gonugau salau dudu awareun, ‘Ag du gonugau arab ebeg mui, us sil kiaiban, uzaneim oi hamacebi, go umaum weinai daimai, acig kititkatitai damau.’” \p \v 14 Yesus nug guzenai ze meun, “Uwait nug duailel asiu go waugab alabun ulareu, bo, go duailel asiu i tapai maraneu.” \s1 Dudu agen aiwag Sisar murabun iboin tam ta aimai Yesus kanabai ze auremen. \r (Mak 12:13-17; Luk 20:20-26) \p \v 15 Ze go meun doimai, Parisi dudu agen uzaneim noimai, agzozou Yesus polumorabun ze patemen. \v 16 Guzenaimai, goagen goagal tapaimaranemen dudu ipal mui Herot nugau ze sesamoranemen dudu mui go Yesus waiagab palautarena, alemen. Go alaimai, guzenai auremen, “Du Banou, ig abiu na petak ze ze macanem du. Na dudu agal dabeleu i duanem. Wanimag a dudu sag na i piaranem. Na Uwait nugau ze petak pet ig abai miganem. \v 17 Guzenaimai, na einai dabelem? Ig aiwag Sisar muramam ta utamam? Nagen ig aigamam.” \p \v 18 Yesus go nug polumurabun en ze memen abiu maimai, gonug koli awareun, “Ag polumanemen dudu, ag einen iz ame patemen? \v 19 Ag aiwag macanemen tub oi abai milebi, iz piai!” Goagen aiwag go oi alai moromen. \v 20 Gonug kanabai awareun, “Aiwag e ebu wanib dorog mui inugau?” \p \v 21 Goagen koli auremen, “Sisar nugau.” \p Guzenai aurina, Yesus nug koli awareun, “Guzenaimai, ag Sisar nugau ece go Sisar muramamen. Uwait nugau ece, go Uwait muramamen.” \p \v 22 Go ze go doimai, dabeleu asiu oimai, utei wanemenin. \s1 Yesus nug dudu noumaimai, koli asamam en ze awareun. \r (Mak 12:18-27; Luk 20:27-40) \p \v 23 Gil go ebutal, Sadiusi dudu agal dabeleu enai, dudu noumamam, koli i asamam aimai ze macanem, goagen Yesus waugab zoimai, guzenai kanabai ze auremen, \v 24 “Du Banou, getal Moses nug guzenai ze meun, ‘Du tub go air oimai, gonugau wau mogoi tamacag noumai utei unaba, gonugau amag nug han apag nugau wab air oimai, mogoi muramau, mogoi go apag noumeun nugau mogoi sul usalamau.’ \rq Lo 25:5\rq* \v 25 Bo, umtabag du tub gonugau gelegul kwali a. Mogoi kaman air oimai, go mogoi tamacag noumeun. Guzenaimai, amag tub nug gonugau wab air oun. \v 26 Go han mogoi tamacag noumeun. Guzenaital betei, dudu kwali go agen air go omen, unum nanag tamacag gaul noumemen. \v 27 Guzenaimai, wab air go dareun nug, ses noumeun. \v 28 Air go dudu kwali agen omenin, aiu ses noumemen duailel koli asamam ziwas ebu, air go in nugau tuguiai damau? Em ebu, go dudu kwali noumemen goagen air tutak omenin.” \v 29 Guzenai aurina, Yesus nug koli guzenai awareun, “Ag Uwait nugau ze mui gonugau gusig mui ag i abiu. Gonun, ag polumanemen dudu pet! \v 30 Duailel noumemen koli asamam, gue Uwait nugau tibur Mesgai wag darem sul damam. Ag i egaramam. \v 31 Uwait nugtal noumemen dudu go koli asamam aimai ze meun. Ag ze go nanalanem ta? \q1 \v 32 ‘Iz Abraham, Aisak, Zekob goagal Uwait.’ \rq Kisim Bek 3:6\rq* \p Uwait go dudu noumemen agal Uwait tam, go dudu muzmuz awau dacanemen agal Uwait.” \p \v 33 Guzenai awarina, duailel go gonugau ze naliu doimai, esilakemenin. \s1 Ein kasai ze go banou pet? \r (Mak 12:28-34; Luk 10:25-28) \p \v 34 Yesus nug ze go Sadiusi dudu awarina, go koli ze mabun iborain tam. Guzenina, Parisi dudu go ze go doimai, gotulaimai, \v 35 Parisi du kasai ze tapaimaraneu du tub nug Yesus polumurabun en guzenai kanabai aureun, \v 36 “Du Banou, ein kasai ze go banou pet?” \p \v 37 Guzenina, Yesus nug koli aureun, \q1 “‘Na nait ounab mui nait dorop mui nait dabeleu mui nait Uwait Ban nug en unum noumen.’ \rq Lo 6:5\rq* \p \v 38 Go kasai ze petak banou pet, amegai dareu. \v 39 Kasai ze banou tub go bigeg enai. \q1 ‘Na nag en noumanem sul, nait zaun en guzental noumen.’ \rq Wok Pris 19:18\rq* \p \v 40 Ag kasai ze banou aliag go sesamoramamen, ag Moses nugau kasai ze mui Uwait nugau ze doimai, awaranemen dudu agal ze mui unum sesamoramamen.” \s1 Kristus go in nugau nag? \r (Mak 12:35-37; Luk 20:41-44) \p \v 41 Yesus nug Parisi dudu ipal go waugab alai gotulai darena, gonug kanabai awareun, \v 42 “Agal dabeleu eim Kristus go in anemen? Go in nugau nag?” Goagen koli go auremen, “Go Devit nugau Nag.” \p \v 43 Yesus nug koli awareun, “Erunai Ah Wes nug Devit dabeleu morona, gonug Kristus gonugau Dubanou Ban aneun? \v 44 Devit nug eneun, \q1 ‘Uwait Banou nug izal Dubanou Ban aureun, “Na izal ebe naliu eiman hobomen, izan nait iwai zaunar unum zilacaraimai, nait aramab maremin, nait pinsal damam.” ’ \rq Buk Song 110:1\rq* \p \v 45 Devit nugtal ‘Kristus go izal Dubanou Ban’ aneun. Guzenaimai, erunai ag Kristus go gonugau nag anemen?” \p \v 46 Guzenaimai, gil go ebu betei, du tub nug Yesus ze ipal aurab tam, go go gusig uminaimai, ze tub kanabai aurab tam. \c 23 \s1 Yesus nug kasai ze tapaimaranem dudu mui Parisi dudu mui goagal igul eg en awareun. \p \v 1 Guzenaimai, Yesus nug duailel mui gonugau tapaimaraneu dudu mui ze mareun. \v 2 Go guzenai awareun, “Parisi dudu mui agal tapaimaranem dudu mui goagen go agal kasai ze tapaimaranemen, go Moses nugau kasai ze sul. \v 3 Guzenaimai, ag ze go awaremen ag doimai, unum sesamoran. Bo, agal igul guzenanemen, ag go i sesamoran. Einen? Ag gaul ze asiu macanemen, bo, ag ze go i sesamoranemen. \v 4 Agen uhu asiu duailel marena, ag uhu go oi abun iborain tam. Bo, uhu go duailel maranemen ag koli i isanaranemen. \p \v 5 Ag ein igul guzenanemen, go unum guzenebi, duailel agen peigamam aimai guzenanemen. Ag dudu uligarabun aimai, ag Uwait nugau Ze ipal agau ginampet tub ebu sikut waimai, agal aipag, ebeag ebu us sil kiai macanemen. Ag agal Uwait aurabun tibur galau ebu ilig inain naliupet mai mamamen. \v 6 Guzenaimai, ag ee zanem zaueim mui gotulanemen zaueim mui empip naliu naliu ebu amegai hubabun agal oiagab noumanem. \v 7 Ag agal dabeleu dudu agen ee ig wanem empip ebu, ‘Amban,’ awaraimai, ebeag pataimai, ‘Tapaimaranemen dudu,’ guzenai ag awarebi, agal oiagab naliu usalanemen. \p \v 8 Bo, ag izal tapaimaranemin dudu, dudu ipal agen ag tapaimaranemen dudu aimai guzenai i awaramam. Ag unum ug tutak. Agal tapaimaraneu du tutak, go Kristus. \v 9 Gonun, ag em ebuan du tub ‘Mekai’ aimai i auran. Agal Memeag tutak go Mesgai wag dareu. \v 10 Dudu ipal agen ag ‘igual gumiganemen dudu’ guzenai i ze mamam. Agal gumarabun du go iz sag Kristus. \v 11 Ag ula ebu, du in banou usalabun go agal salau du sul damau. \v 12 Du in nugtal gonugau wanib ulag zamau gonugau wanib Uwait nugau ameg ebu banou i usalamau. Du in go nugtal gonugau wanib ulagwag i mamau, du go gonugau wanib ulagwag damau.” \s1 Yesus nug Nou Zau gumanemen dudu agal igul eg uligaraimai, gusig ze awareun. \r (Mak 12:40; Luk 11:39-52; 20:47) \p \v 13 Yesus nug koli eneun, “Ei! Ag kasai ze tapaimaranemen dudu, Parisi dudu abai. Ag bisomagar! Ag polumanemen dudu! Uwait nugau duailel gumarabun abu agen tapelanemen. Ag agtal go ebu i sianem. Bo, duailel go ebu siabun ebi, agen goagal abu siabun tapelai daremen. \p [ \v 14 Ei! Ag kasai ze tapaimaranemen dudu, Parisi dudu abai, ag bisomagar! Ag polumanemen dudu. Ag wab ailel polumaraimai, agal zauan ece gaul oi unanemen. Dudu ipal agal ameagab ebu han ag Uwait auraimai, ze huia macanemen. Gonun, aiu ses Uwait nug alai sisiaramaun ziwas ebu, ag uhu banou pet umamen.] \p \v 15 Ei! Ag kasai ze tapaimaranemen dudu, Parisi dudu abai, ag bisomagar, ag polumanemen dudu. Ag ibut ze waugab mui em ebu mui unum aidaimai, du tub agal igul sesamorabun aimai itanemenin. Ag du go agal igul sesamorabun itanemen, go agal igul eg unum sesamoraimai, go ab i noumaneu oug numau, ag numamen sul numau. \p \v 16 Ei! Bisomagar! Ag ameag kumi dudu. Agen dudu ipal abu abai maranemen. Guzenaimai, agen guzenai ze maranemen, ‘Dudu ipal ze awaraimai, agen Uwait ecesab muranemen zau banou nugau wanib patanemen, ze go gusig tam. Bo, ag aiwag gol zaueim go dareu nugau wanib patanemen, ze go petak gusig a, ag ze go suban sesamoranemen.’ \v 17 Ag kar wageun dudu, ag ameag kumi dudu! Ein ece go banou pet? Uwait ecesab muranemen zau go banou ta, aiwag gol zaueim dareu go banou ta? \v 18 Ze tub go guzenai ze macanemen. ‘Bo, du tub nug ze maraimai, egun aganem biz nugau wanib patamau, ze go gusig tam, go i sesamoran. Bo, du tub go egun aganemen, biz ebu ece tub wag daba, gonugau wanib patamau, ze go petak gusig damau.’ \v 19 Ag ameag kumi dudu! Ein ece go Uwait nugau amegwab banou? Uwait nugau egun aganem biz ta, ece go biz ebu dareu ta? Ece egun aganem biz ebu dareu, go biz go nug ece naliu usalai maneu. \v 20 Guzenaimai, du tub gonugau ze nug gusig maimai, go egun aganem biz nugau wanib patamau, go ece unum biz ebu dareu agal wanimag unum pataneu. \v 21 Bo, du tub go Uwait ecesab muranemen zau banou nugau wanib pataimai, gonugau ze go gusig mamau, go go zau nugau wanib mui Uwait zaueim dareu nugau wanib mui ereg pataneu. \v 22 Bo, du tub nug Mesgai wanib pataimai, gonugau ze gusig mamau, go Uwait nugau hubaneu biz mui Uwait nug biz ebu hoboi dareu agal wanimag ereg pataneu. \p \v 23 Ei! Ag kasai ze tapaimaranemen dudu, Parisi dudu abai, ag bisomagar! Ag polumanemen dudu! Agal ougeman eg ginampet tutak tutak houhou dou mizanaraimai, doumaraimai, tutak sul oi Uwait muranemen. Bo, ag ipal kasai ze banou go uteimai, i sesamoranemen. Kasai ze go ag sesamorab tam igul go enai: ag dudu ipal mui igul naliu i macanemen. Ag dudu ipal agen bisomag i piaranemen. Ag dudu ipal suban i gumaranemen. Ag igul naliu banou go unum sesamoraimai, petak ag igul ipal ginaginam ereg sesamoramamen. \v 24 Ag ameag kumi dudu! Ag guzenemen, eb guabur nug agal ee il oug nuabunina, ag go zamoranemen. Bo, egun kamel banou ag ee il mui gulutanemen. Ag kasai ze ginaginam sesamoranemen, bo, ag kasai ze banou i sesamoranemen. \p \v 25 Ei! Bisomagar! Ag kasai ze tapaimaranemen dudu, Parisi dudu abai, ag polumanemen dudu! Guzenaimai, ag agal gap mui tebil mui oi seiugab ze ulusanemen. Bo, ag igul eg asiu macanemen, gonun, agal oiagab oug unu asiu dareu, ag go i ulusanemen. \v 26 Ag Parisi dudu, ag ameag kumi! Ag amegai agal gap ougab oug unu dareu go ulusaimai, koli uzaneim an enib ebu ulusebi, go unu tamacag naliu usalamau! \p \v 27 Ei! Bisomagar! Ag kasai ze tapaimaranemen dudu Parisi dudu abai, ag petak polumanemen dudu! Ag eb ob ebalagab iweu naliu arugai muranemen sul, iweu go dudu agen pianemen go naliupet pet. Bo, ob oug eb beleimai, sous eg dareu. \v 28 Go guzeneu sul agal igul han guzenenegtal, duailel agen uligaraimai, ‘ag dudu naliu’ anem. Bo, agal oiagab oug ag igul eg pet macanemen, polu ze maranemen.” \s1 Yesus nug ein igul eg kasai ze tapaimaranemen dudu mui Parisi dudu ebalagab zumau awareun. \r (Luk 11:47-51) \p \v 29 Yesus nug kolital awareun, “Ag kasai ze tapaimaranemen dudu Parisi dudu mui, ag bisomagar! Ag polumanemen dudu. Einen, ag Uwait nugau ze doimai, awaranemen dudu agal ob ebu biz naliu gugai macanemen. Ag dudu agal oiagab petak emen, agal ob ebu iweu naliu arugai maranemen. \v 30 Bo, ag guzenai ze macanemen, ‘Ig igual asanagar abai getal ereg daremun sul darem zob, ig dudu go i ugaremun noumem zob.’ \v 31 Agal ze nugtal go koli awaranem araog mareu, ag agal memeagar agen getal Uwait nugau ze doimai, awaranemen dudu ugarina, noumemen ag goagal geleagar. \v 32 Guzenaimai, agal memeagar agen guzenemen sul, ag han guzental Uwait nugau ze doimai, awaranem dudu ipal ugarebi, noumamam. \p \v 33 Ag man eg nugau geleagar! Uwait nug ab i usecaneu ebu hiacaraba, ag erunai uminai unamamen? \v 34 Iz petak pet awarem, ag dumamen, izan Uwait nugau ze doimai, awaranemen dudu mui ze tapaimaranemen dudu mui palautaremin, ag daremen ebu alamam. Agen dudu ipal ugarebi, noumamam. Dudu ipal a gegeulanau ebu asarai mebi, noumamam. Dudu ipal agal gotulanemen zaueim esalau sul igaramam. Dudu ipal agen zamarebi, uminai betei ban uzan tub betebi, koli go ebuan zamarebi, ban uzan tub bitamamen. Ag guzenai guzenai ai damamen. \v 35 Guzenaimai, dudu ipal agen getal dudu oiagab petak emen ugarina, noumemen, uhu go ag ebalagab zumau. Abel go igul naliu macaneun du wina, noumeun, guzental zoizoi Sekaraia, go Berekia nugau nag guzental guzenemen. Ag Sekaraia Uwait ecesab muranemen zau banou mui ulagwag macanemen biz ula ebu wina, noumeun. \v 36 Iz ag petak pet awarem. Igul go getal agal asanagar agen guzenemen en ag ulisan duailel ag go uhu banou umamen!” \s1 Yesus go Zerusalem uzan uligaimai, bisou peun. \r (Luk 13:34-35; 19:41-44) \p \v 37 Yesus nug Zerusalem uzan uligaimai, eneun, “O, Zerusalem, Zerusalem! Agen Uwait nugau ze doimai, awaranemen dudu ugarina, noumemen. Ag dudu ipal ze oi aidanemen dudu Uwait nug palautareun, aiwag sil ugarina, noumemen. Iz gil asi asiu, toi anag nug gonugau gelegul sausil kularai daneu sul, izal ebesil duailel gumarai anemin. Bo, duailel agen iz ag guzenabun i utilemen. \v 38 Ag go don, Uwait gonugau ecesab muranemen zau utei unaba, zau go unum eg umau. \v 39 Iz ag petak pet awarem, ulis iz wanemin, ag iz koli i peilamamen, betei aiu ses, agtal guzenai ze mamamen, \q1 ‘Uwait nugtal du go tapai mamau, go Banou nugau wanib ebu alamau.’” \rq Buk Song 118:26\rq* \c 24 \s1 Yesus nug Uwait ecesab muranemen zau banou wanib tempel eg umau en ze meun. \p \v 1 Yesus go Uwait ecesab muranemen zau banou wanib \it tempel\it* zaueim dareun, utei noi unabun dabilena, gonugau tapaimaraneu dudu agen alaimai, auremen, “Na zau e suban uligaiba, alien.” \v 2 Gonug koli guzenai awareun, “Go iboi, ag ece unum pemen. Bo, iz ag petak pet awarem, iwai zaiagar agen alaimai, zau go unum eg wai mamau. Zau go memenin aiwag unum ulagai numau. Aiwag tub gonugau empip i damau.” \s1 Yesus nug aiu ses uhu asiu zumau en ze meun. \r (Mak 13:3-13; Luk 21:7-19) \p \v 3 Guzenaimai, Yesus go Oliv em manam ebu betei hoboi darena darena, gonugau tapaimaraneu dudu agtal go waugab alaimai, goagen go guzenai kanabai ze auremen, “Eisab go igul zumau? Na ig aigemen, dumam, ein igul amegai zuba, ig go ziwas abiu mamam?” \p \v 4 Gonug koli awareun, “Ag gusig tapai dan. Dudu ipal agen alaimai, ag polu ze awaramam. Ag, goagal ze i don. \v 5 Dudu ipal agen alaimai, izal wanim pataimai, guzenai ze mamam. ‘Iz Kristus iz ag koli imarabun du zom.’ Dudu asiu agen guzenai ze doimai, petak amam. Ag, izal tapaimaranem dudu, ag go dudu agal ze sesamarian. \v 6 Bo, ag amegai malai alamau ze mui malai saiu mui waiagab alaba, doimai, ag esilakian. Igul go petak amegai zumau. Bo, sisiarabun ziwas go pigai i zumau. \v 7 Emgasag tub ebuan duailel agen asaimai, emgasag tub ebuan duailel abai iwai maimai, malaininamau. Emgasag ipal ebu mim zumau. Emgasag ipal ebu duailel we ziwas huia damamen. \v 8 Igul go unum zumau go gonugau igul enai, air tub go mogoi wabun amegai mu banou wanem sul. \p \v 9 Guzenaital, ziwas go ebu ag izal tapaimaranemin dudu agal iwai zaiagar agen gusig pataraimai, uhu banou maraimai, ugarebi, noumamamen. Em ebuan duailel unum agen ag en aiag sisilaimai, gasag hiacaramam. Ag izal tapaimaranemin dudu, gonun, ag duailel agen guzenaramam. \v 10 Duailel asiu goagal oiagab petak emen, ziwas go ebu goagal oiagab petak emen utamamen. Guzenaimai, agzozou agal zaiagar abai iwai maimai, ag imaraimai, agal iwai zaiagar agal ebeagab maramam. \v 11 Ag guzenebi guzenebi, Satan nugau ze doimai, awaranemen dudu agen zoimai, duailel asiu polumarebi, go agal ze sesamoramam. \v 12 Ag igul go banou usalaba, duailel asiu agal zaiagar go en bisomag piaramamen, ag igul naliu go utamamen. \v 13 Bo, du in izal salau i utanem, go umkoskos gusig mai damau aiu ses sisiarabun ziwas ebu, Uwait nug go koli imaiamau. \v 14 Duailel agen Uwait nugau Ze Naliupet emgasag duailel unum awarebi, duailel go ze go abiu maimai, doi dabi dabi, petak go sisiarabun ziwas alamau.” \s1 Ece eg pet tub usalamau. \r (Mak 13:14-23; Luk 21:20-24) \p \v 15 Yesus nug koli eneun, “Ag ece eg pet tub go getal Uwait nugau ze doimai, awaraneun du Daniel nug ze meun usalamau pimamen. \rq Daniel 9:27\rq* \m Ece eg pet go zoimai, Uwait nugau empip naliupet ebu zoimai tapai damau. (Ag ze go nanalanemen aba, suban dabilan.) \v 16 Ziwas go ebu duailel ag Zudia agaig ebu daremen ag em tabag ebu uminai simamen. \v 17 Du tub go zau wag damau, go noimai, gonugau ece zaueim dareu i simai umau. Go pigai gaul uminai unamau. \v 18 Du tub ougem salau mai damau, go gonugau iweu naliu zaueim dareu alai i umau. \v 19 Ziwas go ebu, ailel ag enimag a mui, ailel geleagar ap zai darem mui, ag bisomagar pet. \v 20 Ag Uwait auramamen, ‘Ze numau ziwas ebu ta, igual i mabun ziwas ebu, ece eg go alamau i uminamamen.’ \v 21 Ag uhu banou go getal i wanemen. Em awau usaleun ziwas ebu zoizoi ulis dareu, aiu ses han uhu guzenai koli i zumau. \v 22 Bo, Uwait nugau ziwas huia pigai hogu usaleun, einen, go igul go i guzeneu zob, duailel asiu i darem zob. Go duailel ipal imarabun isanarai meun, gonun, igul go pigai guzeneun. \p \v 23 Du tub nug zoimai, guzenai awaramau, ‘Kristus e zoimai dareu!’ ta, ‘Go ulib e dareu!’ aimai, awaraba, ag gonugau ze doimai, oiagab petak i an. \v 24 Dudu ipal agen alaimai, polumaimai, guzenai ze mamam, ‘Iz Kristus.’ Dudu ipal agen ze mamam, ‘Iz Uwait nugau ze doimai, awaranem du.’ Ag guzenemen, ag gugeg banban mui salau ipal beu beu mamamen. Ag duailel ipal Uwait nug nugau tapai mareun, polumaraimai, agal ameagab ebu igul go guzenamam. Polu ze awarebi, ag Uwait nugau duailel agal igul sesamoraimai, ag Uwait nugau igul utabun aimai guzenamam. Bo, agen igul go guzenarabun iborain tam. \v 25 Iz ag ze go awaremin suban don. Ein igul aiu ses zuabun dareu mui ulis mui iz ag awarem. \p \v 26 Gonun, dudu ipal agen alaimai, guzenai awaramam, ‘Du Nugau Nag go du tamacag uzan alai dareu.’ Guzenai awarebi, ag betei i pian. Dudu go agen koli awaramam, ‘Go aleun ulibe zaueim wageimai dareu.’ Guzenai awarebi, ag goagal ze doimai, oiagab petak i an. \v 27 Du Nugau Nag alamau ziwas pigai zumau, am zuaneu eiman amilaimai, noi betei am nuaneu ebu nuaneu sul guzental alamau. \p \v 28 Egun noumaimai, belei damau go ebu, tumui asiu egun go beleu zabun betei gotulamam.” \s1 Du Nugau Nag koli alamau. \r (Mak 13:24-27; Luk 21:25-28) \p \v 29 Yesus nug kolital eneun, “Uhu banou pet go unum zoimai unaba, am go umaum sul usalamau, geil go suban i hilamau, ureb emes wageim sisilai numam. Guzenebi, emes wagan ece gusig daremen unum iloialoiamau. \rq Aisaia 13:10\rq* \p \v 30 Igul go guzenaba, esab tub Mesgai wag eiman aba, ag guzenai dabilan go Du Nugau Nag alamau. Duailel em ebu darem ag uminai manil mai dabi dabi, Du Nugau Nag Mesgai wag pi eiman gusig banou mui al eiman alaba, pimamen. \rq Daniel 7:13\rq* \v 31 Guzenaimai, gonug Uwait nugau tibur tub auraba, pulel huaba, saiu banou usalamau. Gonug Uwait nugau tibur ipal palautaraba, emgasag unum beteimai, Uwait nug gonugau duailel tapai mareun, imarai alai gotularai mamam.” \rq Kisim Bek 19:16\rq* \s1 Gair gau nuaneu ebu, ag abiu macanemen am tapamau ziwas zo dareu. \r (Mak 13:28-31; Luk 21:29-33) \p \v 32 Yesus nug koli awareun, “A gair nug ag am tapamau igul abai maramau. Guzenaimai, gair gau unum nuanina, a gau awau koli walu zuna, ag abiu mamamen, go am banou zuabun ziwas. \v 33 Guzenai sul aiu ses igul go beu beu zuba, ag guzenai dabilan, Du Nugau Nag alabun ziwas hogu mai dareu. \v 34 Iz petak pet awarem, duailel em e ebu darem ag i noumamamen ebu igul go guzenai zumau ag pimamen. \v 35 Emes em mui dareu go unum tamamau. Bo, izal ze i tamamau, muzmuz damau.” \s1 Du Nugau Nag alamau gil du tub nug i abiu mamau. \r (Mak 13:32-37; Luk 17:26-30, 34-36) \p \v 36 Yesus nug koli eneun, “Du tub nug Du Nugau Nag alamau gil i abiu mamau. Uwait nugau tibur han go en i abiu. [Gonugau nag nug han go i abiu.] Izal mekai nug sag go gil abiu. \v 37 Getal Noa dareun ziwas ebu, duailel agen goagal igul beu beu guzenai daremen sul, Du Nugau Nag koli alamau ziwas ebu duailel guzental guzenai damamen. \v 38 Zewei banou i usalau ebu duailel go ee zai daren, ze zai daren, du air egarai daremen, go guzenai daren daren, Noa go tebil oug sieun. \rq Stat 7:7\rq* \v 39 Bo, go igul zuabun i doi daren. Zewei banou zoimai, duailel unum igarai zeun. Igul go guzenemen sul ag guzenebi, Du Nugau Nag koli alamau. \v 40 Ziwas go ebu, du aliag ougem salau mai damamen ebu tibur agen alai du tub imai aimai, du tub utei unamam. \v 41 Ailel aliag ma sakai damam ebu, air tub alai imai aimai, air tub utei unamam. \v 42 Guzenamau, gonun, ag awau tapai dan. Einen, ag agal Dubanou Ban nugau alamau gil ag han i abiu. \v 43 Bo, zau atag du gonug zob du tub ein ziwas umaum zoimai gonugau zau bigacaimai, zaueim siabun abiu maimai, go i ninamau, go awau tapai daneu. Go du go ulagzaba, gonugau zaueim i ulagai simau. \v 44 Ag han guzental umkoskos suban gumei dan. Einen? Du Nugau Nag go i abiu wag alamau, gonugau alamau gil ag han i abiu.” \s1 Salau dudu eg mui naliu mui goagal tatau ze. \r (Luk 12:41-48) \p \v 45 Yesus nug koli awareun, “Salau du in go dabeleu naliu a go ze sesamoraneu? Du go sag gonugau gumaneu du nug tapai mina, gonug salau duailel ipal gumaraimai, goagal ee marai damau. \v 46 Salau du go gue guzenamau, gonugau gumaneu du alaba, go siksikamau. \v 47 Iz petak pet awarem, salau du go gue gonugau du banou nug gonugau ece unum gumabun tapai muramau. \v 48 Bo, salau du tub go dabeleu naliu tam, go guzenai dabilamau, ‘Izal gumilaneu du go pigai alab tam.’ \v 49 Guzenaimai, gonug salau zaugul ipal, ugaraimai, ze gusig zaimai, ameg kualilai damau. \v 50-51 Go guzenaba aba, gonugau gumaneu du i abiu wag alaimai, busil higwag aimai, zamoraba, polumanemen dudu abai betei daimai, aceg kititkatutai, damau.” \c 25 \s1 Ailel houhou agal tatau ze. \p \v 1 Yesus nug koli awareun, “Uwait nug duailel gumarabun ziwas zumau go gonugau igul enai. Ailel magun houhou agen agal al oimai, du tub air awau oun go betei abu ebu peimai, imabun betemen. \v 2 Ailel go magun houhou tubaim tabkuai go goagal dabeleu naliu tam, tubaim tabkuai agal dabeleu naliu a. \v 3 Ailel go dabeleu naliu tamacag agen goagal al oi alemen, bo, goagal al ze banou tam. \v 4 Bo, ailel dabeleu naliu a agen goagal al ebuan ze dalim mui kapeun oimai alemen. \v 5 Air go du oun go pigai alab tam. Guzenina, ailel houhou go ameswagena, ninemen. \p \v 6 Go nine ninen, umaum du tub nug guzenai ul eun, ‘Air du awau oun du go aleu! Ag abu ebu betei peiban, imai alan!’ \v 7 Ailel houhou ag go ul doimai, asaimai, goagal al suban memen. \v 8 Gonun, ailel go tabkuai go dabeleu naliu tamacag agen zaiagar dabeleu naliu a awaremen, ‘Ig agal al ebuan ze tub daba ig goriai migen. Igual al ze tamacag, gonun, noumamoroi.’ \v 9 Bo, ailel go dabeleu naliu a agen koli guzenai awaremen, ‘Tam, igual ze e ag abai iborain tam, igual al ebuan sag dareu. Ag awau betei beu, gau macan.’ \v 10 Guzenaimai, ailel go dabeleu naliu tamacag, go ee palautanem zau ze gau mabun wanen wanen, air du oun go aleun. Ailel dabeleu naliu a ag go alina, uligaimai, go dual ee zabun zaueim ereg siemenin. Guzenina, im gebei memenin. \p \v 11 Guzenina, ailel tabkuai dabeleu naliu tamacag go koli alaimai, guzenai ze menen, ‘Dubanou Ban, Dubanou Ban, na ig im oitai migen.’” \v 12 Aurina, du go nug koli guzenai awareun, “Petak pet, iz ag i abiu.” \p \v 13 Guzenaimai, Yesus tatau ze go awaraimai, go duailel koli guzenai awareun, “Du Nugau Nag go alamau gil ag i abiu, gonun, ag awau tapai dan.” \s1 Salau dudu ainarai agal tatau ze. \r (Luk 19:11-27) \p \v 14 Uwait nug duailel gumarabun ziwas zumau go gonugau igul enai. Du tub gonugau zau utei uzan tub pulig unabunaimai, gonugau salau dudu awarina, go alina, gonugau ece unum goagal ebeagab meun. \v 15 Go goagal igul uligaimai, aiwag ata atai guzental mareun. Go du tub aiwag tausen tabkuai moroun, du tub go tausen aliag moroun, du tub go tausen tutak moroun. Guzenaimai, go utarai waneun. \v 16 Guzenaimai, go wane wanena, du go aiwag tausen tabkuai oun go aiwag go sil salau maimai, koli tub tausen tabkuai salau go ebuan oun. \v 17 Du tub go guzental aiwag tausen aliag oun go han salau maimai, koli tub tausen aliag oun. \v 18 Bo, du tub go aiwag tausen tutak oun, go gue em eleimai, ob oug wageimai mina, dareun. \p \v 19 Ziwas asiu wanena, go gumaraneu du gonugau salau dudu aiwag mareun, go aiwag en ze kasabun koli aleun. \v 20 Salau du tub go aiwag tausen tabkuai oun go waugab zoimai, guzenai aureun, “Banou, getal na iz aiwag tausen tabkuai milemen, iz go aiwag sil salau maimai, koli tub tausen tubkuai omin. E na pen!” \p \v 21 Guzenina, gonugau gumaneu du nug koli guzenai aureun, “Na salau du naliu. Na salau ginampet suban gumemen, gonun, iz na salau banou ebu mizemina, na salau gumamam. Gonun, na iz ibail beteimai, siksikai damam.” \p \v 22 Guzenina, salau du tub go aiwag tausen aliag oun, go han zoimai, guzenai aureun, “Banou, nagen iz aiwag tausen aliag milemen. Na e pen. Iz koli salau maimai, tub tausen aliag omin.” \v 23 Guzenina, go gumaraneu du nug aureun, “Na salau du naliu. Na salau ginampet suban gumemen, gonun, iz na salau banou ebu mizemina, na salau gumamam. Guzenaimai, na iz ibail beteimai, siksikai damam.” \p \v 24 Guzenina, salau du tub aiwag tausen tutak (1,000) oun du go han zoimai, guzenai aureun, “Banou, iz abiu na pigai ainsisilaneun du. Guzenaimai, du tub nug gonugau ougem ee ug beun, na gonun ee silai wacanem. Na du tub nug gonugau ougem ee ug hiacaneun, na gonun ee tulai wacanem. \v 25 Gonun, iz uminaimai, nait aiwag tausen tutak milemen, iz aiwag go oi betei em eleimai, em oug memin. Nait aiwag e na pen.” \p \v 26 Guzenai aurina, gonugau gumaneu du nug salau du go guzenai aureun, “Na salau du egonou! Na wasig pag du. Du tub nug gonugau ougem ee ug beun, iz gonugau ee silai wacanem ta? \v 27 Gonun, na izal aiwag aiwag zau ebu mabun einen utemen. Iz koli guzenai alemin, aiwag go mui aiwag ipal mui wai.” \p \v 28 Guzenai auraimai, gonug salau dudu ipal awareun, “Ag go ebuan aiwag tausen tutak ebegalau oimai, du aiwag tausen houhou (10,000) a muramamen.” \v 29 Gonug koli awareun, “Iz petak pet awarem, du in go ece asiu a, go salau macaneu, go du go Uwait nug ece ipal asiu pet muramau. Guzenaba, du go ece asiu a damau. Bo, du in go ece ginampet a salau i macaneu, gonugau ece unum ebegalau umau. \v 30 Wasig du go egonou, ag go imaiban, seseim hamacebi, umut oug noi damau. Go dudu wein aimai, aiag katutai daremen abai ereg damam.” \s1 Du Nugau Nag koli alaimai, duailel unum sisiaramau. \p \v 31 “Ziwas go ebu Du Nugau Nag go gumaraneu du banou king sul, go alaba, Uwait nugau tibur abai ereg alamam. Guzenaimai, go gonugau biz ebu hoboimai, duailel sisiaramau. \v 32 Em ebuan duailel emgasag gasag darem, go unum go waugab alebi gonug duailel ipal tubaim dou maraimai, duailel ipal tubaim dou maramau. Dudu agen sipsip meme mui gumaraimai, dou maranemen sul, sipsip tubaim dou maraimai, meme tubaim dou maranemen sul guzenamau. \v 33 Gonug duailel oiagab petak emen ag gonugau ebeg naliu eiman maramau, duailel ipal ag oiagab petak ab tam go ag ebeg nanai eiman maramau. \v 34 Guzenaimai, gumaraneu du banou king nug guzenai awaramau, “Duailel izal ebe naliu eiman darem, ag izal Mekai nug tapai mareun. Getal em usalab tam ebu, izal Mekai nug nugau gumaraneu uzan agal tapai mareun, ag umamen.” \v 35 Gonug guzenai awaramau, ‘Iz we daremin, agen iz ee milena, zemin. Iz ze usegiwena, agen iz ze milena, zemin. Iz uzan tuban du sul alemin, agen agal zaueim imailei siemenin. \v 36 Iz tibur galau tamacag, gaul daremin, agen tibur galau milena, tuagemin. Iz ebeu daremin, agen alai gumilemen. Iz hiacaranem zau oug daremin, agen betei peilemenin.’ \p \v 37 Gonug guzenai awaraba, dudu naliu agen koli go guzenai auramam, ‘Banou, eisab na we daremen, ig na ee mizemun? Eisab na ze usegniwena, ig na ze mizemun? \v 38 Ig ein ziwas ebu na uzan tuban du sul peizaimai, igual zaueim imaiz betemun? Eisab ig na tibur galau tamacag daremen peizaimai, tibur galau mizemun? \v 39 Na ein ziwas ebu ebeu daremen ta hiacaranem zau oug daremen, ig betei uligizemun?’ \v 40 Go guzenai aurebi, go gumaraneu du banou king nug koli awaramau, ‘Ag petak pet awarem, ag izal du tub gonugau wanib banou tamacag, ag go isanoromen, du go sag isanurab tam, ag go iz isanilemen.’ \v 41 Guzenaimai, gonug duailel go gonugau ebeg nanai eiman daremen, guzenai awaramau, ‘Ag enan, Uwait nugau amegwab ag ze asiu enimag ebu mui. Ag ab i noumaneu ebu beten. Ab go izal mekai nug Satan gonugau tibur abai ereg tapai mareun go ebu ag ereg noi damamen. \v 42 Go einen, iz getal we daremin ag iz ee milab tam, iz ze usegiwena, ag iz ze milab tam. \v 43 Iz uzan tuban du sul alemin, agen agal zaueim imailei bitab tam. Bo, iz tibur galau tamacag daremin, agen tibur galau tub milab tam. Iz ebeu a daremin agen gumilai dab tam. Iz hiacaranem zau oug daremin ag iz betei peilab tam.’ \p \v 44 Guzenai awaraba, agen go koli auramamen, ‘Banou, na eisab we daremen ig uligizemun, na eisab ze usegniwena, na eisab na uzan tuban du sul alemen, na eisab na tibur galau tamacag daremen, na eisab ebeu a daremen, na eisab hiacaranem zau oug betei daremen, ig na isanizab tam?’ \v 45 Go gumaraneu du banou king nug koli ag guzenai awaramau, ‘Iz ag petak pet awarem, ag izal du tub gonugau wanib banou tam, ag go isanorab tam, go ag iz isanilab tam.’ \v 46 Gonun, duailel go ag ab banou i noumaneun ebu noi damamen, bo, duailel naliu ag sag petak muzmuz awau damamen.” \c 26 \s1 Dudu banban agen Yesus webi, noumamaun en dabeleu omen. \p \v 1 Yesus nug ze go awaraimai, gil go ebutal gonugau tapaimaraneu dudu awareun, \v 2 “Ag abiu imabun ziwas gonugau wanib Pasowa gil aliag bitaba, ziwas go zumau. Du Nugau Nag ziwas go ebu gonugau iwai zaugul agen eg moroimai, a gegeulanau ebu asai mamam.” \p \v 3 Go ziwas ebutal Uwait ula dacanemen dudu banban ipal mui, uzan gumanemen dudu banban mui agen Uwait ula dacanemen dudu agal gumaraneu du banou, gonugau wanib Kaiapas nugau zaueim betei gotulemen. \v 4 Guzenaimai, go Yesus gusig pataimai, webi, noumabun ze wage wageimai patemenin. \v 5 Bo, go enemen, “Ig go imabun ziwas go ebu i wab, duailel agen asaimai, ig ibaig banban alalamam.” \s1 Air tub nug a ilau sous naliu mui oimai, Yesus nugau gagalig ebu esikeun. \r (Mak 14:3-9; Zon 12:1-8) \p \v 6 Betani uzan du tub, gonugau wanib Saimon, getal go ebeu gusig sug (leprosi) mui dacaneun, Yesus simai gonugau zaueim dareun. \v 7 Guzenaimai, go zaueim hoboimai, ee zina zina, salau air tub nug dalim naliu a ilau sous naliu mui oi zoimai, Yesus nugau gagalig ebu esikeun. Air go getal aiwag banou sil a ilau go gau meun. \v 8 Yesus nugau tapaimaraneu dudu agen igul go uligaimai, aicag sisilai zuna, guzenai ze menen, “Air go nug einen a ilau sous naliu mui gaul sakeu? \v 9 Ig a ilau go dudu ipal maremun, gau mebi, gonun aiwag banou oimai, duailel ecesab tamacag marabun iboin.” \p \v 10 Guzenina, Yesus goagal dabeleu abiu maimai, gonug guzenai awareun, “Ag einen air go ougab eg moroimai, uhu moromen? Go igul naliu pet go iz ebilab guzeneu. \v 11 Duailel ecesab tamacag go ag abai umkoskos damamen. Bo, iz ag abai umkoskos ban i danai. \v 12 Air go a ilau sous naliu mui izal enim ebu esikeun, go iz noumemin, ob heilabun enim tabug suban uluseu. \v 13 Iz ag petak pet awarem, dudu agen Uwait nugau Ze Naliupet e em e ebu duailel unum awarai aidaimai, igul go air e nug meun go han awaramam. Guzenaimai, duailel ag go en dabilamamen.” \s1 Zudas nug Yesus dudu banban ebeagab mabun baib meun. \r (Mak 14:10-11; Luk 22:3-6) \p \v 14-15 Yesus nugau tapaimaraneu dudu begurug ebuan du tub, gonugau wanib Zudas Iskariot, go Uwait ula dacanemen dudu banban waiagab beteimai, gonug guzenai kanabarai awareun, “Iz Yesus agal ebeagab memin, agen iz ein ece milamamen?” Guzenina, goagen aiwag houhou ainarai (30) nanalaimai, go moromen. \v 16 Ziwas go ebu Zudas go Yesus gonugau iwai zaugul ebeagab mabun abu itanai dareun. \s1 Yesus gonugau tapaimaraneu dudu abai Pasowa gil ebu ee zemenin. \r (Mak 14:12-21; Luk 22:7-14, 21-23; Zon 13:21-30) \p \v 17 \it Bret\it* zis tamacag agaimai zanemen gil go amegai zuna, Yesus nugau tapaimaraneu dudu agen go guzenai kanabai ze auremen, “Ig nait Pasowa gil ebu ee zabun empip eru ebu kasai mizamam?” \p \v 18 Guzenina, gonug gonugau tapaimaraneu dudu guzenai awareun, “Ag Zerusalem ban uzan sieiban, go ebu du go guzenai auran. ‘Igual Dubanou Ban nug, guzenai aigeun, “Izal utarai unabun gil waiagab go zou, gonun, iz izal tapaimaranem dudu abai Pasowa gil ebu nait zaueim alai ee zamam.” ’” \p \v 19 Guzenina, Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu ze go awareun sul, go betei, Pasowa gil ebu ee zabun empip kasai memenin. \p \v 20 Umusig mina, Yesus gonugau tapaimaraneu dudu abai zaueim go ee zabun hobemen. \v 21 Go hoboimai, ee zai zai darena, gonug guzenai awareun, “Iz ag petak pet awarem, du tub ag ula dareu gonug iz izal iwai zaiar agal ebeagab mamau.” \p \v 22 Go guzenai ze mina, goagal oiagab uhu usaleun. Go tutak tutak agen go guzenai kanabai ze auremen, “Dubanou Ban, na iz en anem ta? Iz tam ta?” \p \v 23 Yesus nug koli awareun, “Du go iz ibail ereg tebil tutak ebu gonugau \it bret\it* il oug maimai, oimai zimau, gonug iz izal iwai zaiar agal ebeagab mamau. \v 24 Uwait nugau ze nug eneun sul, Du Nugau Nag unamau, bo, du gonug gonugau iwai zaugul agal ebeagab mareun, du go gue bisoua. Du go anag nug soligweun ziwas ebu noumeun zob, go uhu ginampet. Guzenab tam, gonun, aiu ses Mesgai wag go uhu banou pet umau.” \p \v 25 Du go Yesus gonugau iwai zaugul ebeagab marabun du, Zudas gonug guzenai ze meun, “Abai maranemun du, petak izan na igul go ebitab mai ta?” Guzenai aurina, Yesus nug koli aureun, “Io, nagtal go anem.” \s1 Yesus nug \it bret\it* wain ze mui gonugau tapaimaraneu dudu mareun. \r (Mak 14:22-26; Luk 22:14-20; 1 Korin 11:23-25) \p \v 26 Yesus gonugau tapaimaraneu dudu abai hoboi ee zai zai daren, go \it bret\it* oimai, Uwait ‘Ese-e’ auraimai, ebeg sil kikakaraimai, gonugau tapaimaraneu dudu maraimai, eneun, “Ag oiban, zan. E izal enim tabug.” \p \v 27 Guzenaimai, go koli wain ze gap mui oimai, Uwait auraimai, gonugau tapaimaraneu dudu maraimai, awareun, “Ag unum e gap ebuan ze zan. \v 28 E izal esep, Uwait nug izal esep sil ag abai baib [awau] meu. Izal esep esikaba, gonug duailel asiu agal igul eg zilagai maramau. \v 29 Iz ag petak pet awarem, iz koli e wain dab ebuan ze i zai, betei iz wain ze awau tub go izal Mekai nugau gumarabun uzan ag abai koli zai.” \p \v 30 Guzenaimai, go kabal tub waimai, uzaneim noimai, Oliv em manam ebu betemenin. \s1 Yesus nug Pita guzenai aureun, “Nagen duailel iz en awaramam, ‘Iz go i abiu.’” \r (Mak 14:27-31; Luk 22:31-34; Zon 13:36-38) \p \v 31 Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu awareun, “Ulis e umaum igul tub iz ebilab zuba, ag uligaimai, ag iz utilaimai, uminai unamamen. Uwait nugau ze nug guzenai ze meu. \q1 ‘Sipsip gumaneu du go izan wemin, sipsip inain go uminai beu beu teliteliamam.’ \rq Sekaraia 13:7\rq* \p \v 32 Go guzenamam, bo, iz noumaimai, koli usaimai, amegai Galili agaig ebu betemin, ag sesamilai bitamamen.” \p \v 33 Pita nug Yesus koli aureun, “Igul eg na ebizab zuba, uligaimai, go unum na utizai unamam. Iz tutak na i utizai.” \p \v 34 Yesus nug koli guzenai aureun, “Iz na petak pet aizem, ulis umaum toi i ulau ebu nagen izal wanim wagemaimai, ‘Iz go i abiu’ aimai ziwas ainarai ze mamam.” \p \v 35 Pita nug koli aureun, “Petak pet, iz guzenai ze i mai. Bo, iz na ibaiz ereg noumanai.” Guzenina, tapaimaraneu dudu ipal agen han guzental auremenin. \s1 Yesus go Getsemani ougem betei Uwait aurai dareun. \r (Mak 14:32-42; Luk 22:39-46) \p \v 36 Yesus gonugau tapaimaraneu dudu abai em tub wanib Getsemani beteimai, guzenai awareun, “Ag e ebu hoboi dan, iz ulib e Uwait aurabun betem.” \v 37 Gonug Pita mui Zebedi nugau gelegul aliag abai imarai waneun. Gonugau ougab eg pet wina, go siksikab tam. \v 38 Yesus nug dudu ainarai go awareun, “Izal oiab uhu pet mina, wauiag kuatina, noumamoroi. Ag iz ibail e ebu awau tapai dan.” \p \v 39 Go empip go uteimai, nugtal betei wageimai daimai, go ougab uhu mina, em ebu alai noimai, Uwait guzenai aureun. “O Mekai, nagen iz ebilab ebuan uhu oi amam go iboi. Bo, na izal dabeleu i sesamoren, na nait dabeleu tutak sesamoren.” \p \v 40 Guzenaimai, go gonugau tapaimaraneu dudu ainarai go gabuai daremen zoi uligaraimai, asareun. Go Pita aureun, “Ag iz gumilaimai, awau dab einen utemen? \v 41 Ag i gabuan, awau daiban, Uwait auran. Guzenebi, Satan nug bimaiag i pimau. Iz abiu ag igul naliu guzenaporoi, bo, agal enimag gusig tam.” \p \v 42 Guzenaimai, go kolital Uwait aurabun beteimai, Uwait guzenai aureun, “O Mekai, iz e noumabun gap nagen i oi hen, iz go zaimai, iboin nait igultal sesamorai.” \p \v 43 Go koli zoi gonugau tapaimaraneu dudu go kolital guzental gabuai daremen uligareun. Go ames wagena, awau dabun iborain tam. \p \v 44 Gonun, go koli utarai Uwait aurabun waneun. Go amegai Uwait aureun sultal ze gotal koli aureun. \p \v 45 Bo, go koli zoimai, gonugau tapaimaraneu dudu gabuai daremen uligaraimai, asaraimai, guzenai awareun, “Ag gabuaimai, i mai darem ta? Ag go don! Du Nugau Nag ebegarab durub waimai, dudu igul eg macanemen agal ebeag ebu mabun ziwas aleu. \v 46 Ag uligan! Du ulibe nug iz izal iwai zaiar ebeag ebu marabun go aleu. Ag asan! Ig betei go tulorabun unab.” \s1 Zudas nug Yesus gonugau iwai zaugul agal ebeagab ebu meun. \r (Mak 14:43-50; Luk 22:47-53; Zon 18:3-12) \p \v 47 Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu ze go awarina awarina, gonugau tapaimaraneu dudu begurug ebuan du tub gonugau wanib Zudas nug go waugab aleun. Uzanan dudu banban mui, Uwait ula dacanemen dudu banban mui agen dudu asiu Yesus gusig patabun palautarena, Zudas sesamorai betemen. Go malaimanem maulzag mui malai hog mui patai alemen. \v 48 Zudas nug getal dudu go guzenai awareun, “Iz du go betei sibeg zukemina, ag guzenai dabilan du gotal ag gusig patamamen.” \p \v 49 Gonun, Zudas go pigai Yesus waugab beteimai, guzenai aureun, “Umaseu, tapaimiganeu du!” auraimai, sibeg zukeun. \p \v 50 Guzenina, Yesus nug koli aureun, “Zai, na erunabun alemen aiba na pigai guzenen.” Go guzenai ze mina, dudu goagen pigai zoimai, Yesus gusig patemen. \v 51 Guzenina, du tub Yesus dual dareun nug, gonugau maulzag huia oimai, Uwait ula dacanemen dudu agal gumaranem du banou nugau salau du wai aimai gonugau dabug gau kuatai heun. \p \v 52 Guzenina, Yesus nug du go aureun, “Nait maulzag oiba, koli gonugau zo oug zulagai men. Dudu ag siag sil malaimanemen ag siag sil ugarebi, noumamamen. \v 53 Bo, na i abiu ta? Iz izal Mekai auremin, gonug iz isanileimai, gonugau tibur asiu emgasag begurug eiman agal malai dudu sul zilaramau go palautarabun iboin. \v 54 Bo, izal Mekai nug isanilaba, gonugau ze agau ebu dareu go petak i zumau. Gonun, igul go nugtal iz ebilab zuabun eun zumau.” \p \v 55 Guzenaimai, Yesus nug gonugau iwai zaugul awareun, “Ag malai mabun malai hog mui maulzag mui oimai, iz zob du sul gusig patilaimai, iwabun alemen ta? Iz gil umkoskos Uwait ecesab muranemen zau banou zaueim duailel tapaimaranemin, ag go ebu gusig patilabun utanemen. \v 56 Bo, ag igul go guzenina, Uwait nugau ze doimai, awaranemen dudu agen gonugau ze sikut wai memen go petak zoun.” Guzenina, ziwas go ebu gonugau tapaimaraneu dudu unum uminai wanemenin. \s1 Yesus go dudu banban ameagab ebu wina, noumabun aimai polumoromen. \r (Mak 14:53-65; Luk 22:54-55, 63-71; Zon 18:13-14, 19-24) \p \v 57 Dudu go agen Yesus gusig pataimai, Uwait ula dacaneu du banou pet gonugau wanib Kaiapas nugau zaueim imai betemen. Go ebu kasai ze tapaimaranem dudu mui uzanan dudu banban abai ereg go tulai daremen. \v 58 Dudu go agen Kaiapas nugau zaueim Yesus imai siena, Pita go sesamarai, wage wageimai holoi holoi beteun. Guzenina, Pita simai, go ebu em gumaneu dudu abai hoboimai, Yesus erunaimai, koli imai numam, piabun aimai dareun. \v 59 Uwait ula dacanemen dudu banban mui Zuda dudu banban ipal mui agen polu ze ipal Yesus enib ebu moroimai, erunai webi, noumabun aimai guzenemenin. \v 60 Dudu asiu zoimai, go enib ebu polu ze memen. Bo, go gonugau igul sisiai uligemen, go igul eg tub i meun. Dudu asiu ze mina, dudu aliag zoimai tapai daremen. \v 61 Goagen guzenai ze memen, “Du go nug guzenai ze meun, ‘Iz go Uwait ecesab muranemen zau banou tigalaimai, gil ainarai ebu koli mai,’ gonug guzenai ze meun.” \v 62 Guzenina, Uwait ula dacaneu du banou pet, Kaiapas nug goagal ameagab ebu tapai daimai, koli Yesus guzenai kanabai aureun, “Na einen go dudu agal ze aizemen koli awarabun utem? Na erunemen, gonun, na enim ebu ze mem.” \v 63 Bo, Yesus go ze mab tam. \p Gonun, Kaiapas nug kolital aureun, “Na Uwait, go muzmuz awau daneu, nugau wanib pataimai, nait ze gusig maimai, na ig aigen, na Kristus, Uwait nugau Nag ta, tam?” \v 64 Guzenai aurina, Yesus nug koli aureun, “Io, nagen anem sul. Iz ag unum petak pet awarem, ziwas go ebu, Du Nugau Nag go Uwait, go gusig banou mui nugau ebeg naliu eiman hoboimai, Mesgai wag pi eiman koli alamau, pimamem.” \rq Buk Song 110:1; Daniel 7:13\rq* \p \v 65 Kaiapas go ze go doimai, gonugau tibur galau bigagaimai, guzenai ze meun, “Du go gue Uwait ze biabial kuai ze aureu! Ig einen dudu ipal awaremun, alai gonugau enib ebu ze ipal mamam? Go Uwait ze biabial kuai ze aureun, ag domenin. \v 66 Ke, ag pen, agal dabeleu go erunamamen?” Go agen koli ze memen, “Go ze a, gonun, webi, noumamau.” \p \v 67-68 Guzenaimai, goagen Yesus ebu sinocoroimai, ebeag sil wemen. Dudu ipal agen sibeg waimai, goagen go auremen, “Na Kristus, na ze doimai, awaranemen du aba, na ig aigen, io aigen, in nug na niweu?” \s1 Pita nug ‘Iz Yesus i abiu’ aimai ze meun. \r (Mak 14:66-72; Luk 22:56-62; Zon 18:15-18, 25-27) \p \v 69 Pita go Uwait ula dacanemen dudu agal gumaraneu du banou, Kaiapas nugau zau go gasageim hoboi darena, salau air tub nug zoimai, aureun. “Na Galili agaigan du, Yesus nugau zaug.” \p \v 70 Guzenai aurina, Pita nug dudu go ameagab ebu Yesus nugau wanib wageimai maimai, eneun, “Na ze go anem go gonugau bigeg iz i abiu.” \p \v 71 Guzenaimai, go koli zau og eiman tapai darena, salau air tub nug zoimai, duailel awareun, “Du e han go Nasaret uzanan, Yesus dual aidaneun du.” \p \v 72 Guzenina, Pita nug ebeg wag maimai, koli eneun, “Petak pet, iz du go i abiu.” \p \v 73 Dai dai, dudu ipal pulig daremen, Pita waugab zoimai, guzenai auremen, “Petak pet, na Yesus nugau tapaimizaneu du tub. Nait ze mem zep nug na araog mizeu.” \p \v 74 Bo, Pita nug ebeg wag maimai, kolital eneun, “Petak pet, iz ag awarem! Iz polu ze mai uhu tub iz ebilab zumau. Iz du go i abiu!” \p Go guzenai ze mina mina, toi ul eun. \v 75 Guzenina, Pita go Yesus nug ze getal aureun, koli dabeleun. “Toi i ulau ebu, na izal wanim wagemaimai, ‘iz go i abiu’ aimai ainarai ziwas ze mamam.” Gonun, Pita go uzaneim noimai, banban weineun. \c 27 \s1 Yesus go Pontias-Pailot waugab imai betemen. \p \v 1 Em wagena, umaseu, Uwait ula dacanemen dudu banban mui uzanan ipal dudu banban mui, agen Yesus webi, noumabun ze patemenin. \v 2 Gonun, go us sil ebeg kiai maimai, Rom agal gumaraneu du Pailot ebeg ebu mabun imai betemen. \s1 Zudas nugtal beu us waimai, noumeun. \r (Aposel 1:18-19) \p \v 3 Zudas go, Yesus gonugau iwai zaugul ebeagab mareun, go Pailot nug Yesus waba, noumabun uligaimai, go koli Yesus en bisou peimai, koli betei Uwait ula dacanemen dudu banban mui dudu banban ipal mui go aiwag 30 go oun koli marabun beteun. \v 4 Go betei, dudu go awareun, “Iz igul eg memin go du gue igul eg tub mab tam, izan gonugau iwai zaugul ebeagab memin, gonun, go wina, noumamoroi.” Goagen koli auremen, “Igul go iguan guzenemun ta? Nagtal guzenemen!” \p \v 5 Guzenai aurina, Zudas go aiwag go Uwait ecesab muranemen zau banou zaueim hamaraimai, utei betei nugtal beu us waimai, noumeun. \p \v 6 Uwait ula dacanemen dudu banban agen aiwag go oimai, enemen, “Go ee og esab memun aiwag, go igual kasai ze nug eneun, go unu a, gonun, ig Uwait ecesab muranemen zau banou ebuan aiwag mui i gotulai mab.” \v 7 Go aiwag go oimai, mis patai macanemen dudu agal em tub gau maimai, uzan tuban duailel noumina, go ebu ob hiaranemen. \v 8 Gonun, em go wanib ‘Es em’ anem. Em go ulis han wanib patemen. \p \v 9-10 Getal Uwait nugau ze doimai, awaraneun du Zeremaia nug ze go mareun go petak usaleu. \q1 ‘Goagen aiwag 30 go Israel duailel agen go ee ogog esab memen aiwag oimai, go mis patai macanemen dudu agal em gau memen. Go Uwait nug iz aileun sultal.’ \rq Sekaraia 11:12-13\rq* \s1 Pailot nug Yesus kanabai aureun. \r (Mak 15:2-5; Luk 23:3-5; Zon 18:33-38) \p \v 11 Yesus Pailot amegwab tapai mina, Pailot nug kanabeun. “Na Zuda duailel agal gumaranemen du banou king ta?” Yesus nug koli aureun, “Io, na anem guzental.” \v 12 Bo, Uwait ula dacanemen dudu banban mui, uzanan ipal dudu banban mui, agen Yesus enib ebu ze polumorona, gonug koli ze tub awarab tam. \v 13 Guzenina, Pailot nug aureun, “Bo, ze go nait enim ebu memen, na duab tam ta?” \p \v 14 Guzenai aurina, Yesus nug ze ginampet tub koli aurab tam. Guzenina, Pailot go dabeleu asiu oun. \s1 Pailot nug Yesus webi, noumabun en awareun. \r (Mak 15:6-15; Luk 23:13-25; Zon 18:38b–19:16) \p \v 15 Agal i mabun ziwas wanib Pasowa ebu, Rom agal gumaraneu du banou nug wai tutak tutak ziwas go ebu du tub hiacaranem zau oug daneu utena, unaneu. Duailel agtal alai gotulaimai, du tub utena, unabun aurina, gonug du go utena, unaneu. \v 16 Ziwas go ebu du tub gonugau wanib Barabas gonugau igul egonou wanib mui, go hiacaranem zau oug daneu. \v 17 Gonun, duailel alai gotulina, Pailot nug awareun. “Ag dabileimen du in utemin, go unamau? Barabas ta, Yesus go Kristus em ta?” \v 18 Pailot go abiu Zuda duailel go Yesus nugau igul naliu en acagsisilai usalemen, gonun, go waugab imai alemen. \p \v 19 Guzenina, Pailot go ze sisiaraneu biz ebu hoboi darena, gonugau wau nug ze tub palautai moroimai, aureun, “Nagen igul eg tub du go ebu i men. Go du go igul naliu macaneu. Iz umaum nineimai, wabil ebu go pemin, gonun, izal oiab uhu pet meu.” \p \v 20 Uwait ula dacanemen dudu banban mui dudu banban ipal agen duailel dabuiag pataimai, awaremen, “Pailot auran, Barabas utaba, unamau. Yesus waba, noumamau.” \v 21 Pailot nug kolital duailel kanabarai awareun, “Agal dabeleu du e aliag, iz du in utemin, unamau?” Goagen koli auremen, “Barabas utemen, unamau.” \p \v 22 Guzenina, Pailot nug koli awareun, “Yesus, go Kristus emen, iz go erunai?” Goagen oiagsau tutak maimai, auremen, “Go a gegeulanau ebu asai men!” \p \v 23 Pailot nug awareun, “Einen? Go ein igul eg meun?” Agen koli go a gegeulanau ebu asai memun, noumabun aimai gusig ze memen. \p \v 24 Go duailel uligareun go malaininabun sul usalina, Pailot go ze tub marabun iborain tam, gonug, ze tebil mui oimai, duailel ameagab gonugau ebeg uluseun. Gonug eneun, “E izal uhu tam, izan du go wemin, i noumamau. Agenag guzenabun guzenan!” \p \v 25 Duailel agen koli auremen, “Erunamau go noumaba, uhu go igual geleiger abai ereg umam.” \p \v 26 Guzenina, Pailot nug Barabas utena, waneun. Guzenaimai, gonug gonugau malai du tub aurina, gonug Yesus esalau sul oimai, malai dudu ipal marena, agen a gegeulanau ebu asai mabun imai betemen. \s1 Malai dudu agen Yesus ze biabial kuai auraimai, weloromen. \r (Mak 15:16-20; Zon 19:2-3) \p \v 27 Malai dudu agen Yesus Pailot nugau zau wanib Pretoriam zaueim imai betena, malai dudu ipal zaueim daremen ereg alai go tali talioroi daremen. \v 28 Guzenaimai, malai dudu agen gonugau tibur galau zilagai moroimai, tibur galau tub epeu go ebu kulai moromen. \v 29 Guzenaimai, go us kulam mui oimai, kukotoimai, gonugau gagalig ebu kulai memen. Ait kabit tub oimai, gonugau ebeg naliu eiman memen. Guzenaimai, go go waugab taubib waimai, ze biabial kuai auremen. “Na Zuda agal gumaranemen du banou, king, ig nait wanim ulapwag mem.” \v 30 Goagen sino oroimai, ebeg ebuan ait kabit ebegalau oimai, go ait kabit gotal oimai gagalig poai memen. \v 31 Ag go ze biabial kuai unum aurai heimai, tibur galau go go ebuan zilagai oimai, koli gonugau tibur galau arugai moromen. Guzenaimai, go imai aimai, a gegeulanau ebu asai mabun imai betemen. \s1 Yesus a gegeulanau ebu asai memenin. \r (Mak 15:21-32; Luk 23:26-43; Zon 19:17-27) \p \v 32 Rom agal malai dudu agen Yesus a gegeulanau ebu wabun abu ebu imai betena betena, du tub go Sairini uzanan koli ban uzan siabun aleun. Gonugau wanib Saimon, go abu ebu peimai, gusig pataimai, Yesus nugau a gegeulanau oimai, Saimon gamai morona, go Yesus sesamorai beteun. \v 33 Go em tub wanib Golgota betemen. Go em wanib bigeg enai ‘eb gagalig gulam’. \v 34 Guzenaimai, goagen wain ze gubugub munug sul mui kekulaimai, Yesus zabun aimai moromen. Bo, go wain ze go minob sil helwaipeun munugina, go i zeun. \p \v 35 Guzenaimai, malai dudu agen Yesus a gegeulanau ebu asai maimai, go gonugau tibur galau ata atai wabun aimai, aiwag oimai, onemen. \v 36 Guzenaimai, go Yesus a gegeulanau ebu asai maimai, go ebu gumei daremen. \v 37 Ag go asai maimai, tabaugab dudu ipal agen ze tub enib ebu memen go guzenai sikut wai memen. ‘Du e Yesus, go Zuda duailel agal gumaraneu du banou, king.’ \v 38 Guzenaimai, Yesus a gegeulanau ebu asai maimai, goagen igul eg memen du aliag imaraimai, du tub Yesus nugau ebeg naliu eiman asai memen, tub ebeg nanai eiman asai memen. \v 39 Guzenina, duailel agen abu eiman beten alan ai daremen, go uligaimai, tabaiag kunkunaimai, ze biabial kuai aurai aurai wane anemen. \v 40 Goagen guzenai ze menen, “Nagen guzen anemen, na Uwait ecesab muranemen zau banou tigalaimai, gil ainarai ebu koli zau awau mai anemen. Guzenaimai, na Uwait nugau Nag zob, nagtal koli nait enim isanoroimai, a gegeulanau ebuan utei non.” \p \v 41 Uwait ula dacanemen dudu banban mui kasai ze tapaimaranem dudu mui agen han guzental ze biabial kuai auremen. \v 42 Go guzenai ze memen, “Go duailel ipal isanareun, nugtal koli enib isanorabun iborain tam! Zuda duailel agal gumarabun du banou king zob, go a gegeulanau ebuan utei nuba, ig go uligaimai, igual oigeb go en petak amam. \v 43 Gonugau ougab Uwait nug en petak aimai, en aneu, ‘Iz Uwait nugau Nag aneu.’ Gonun, Uwait nug go isanuramau ta, ig uligai damam.” \rq Buk Song 22:8\rq* \p \v 44 Igul eg memen dudu aliag goagen han go guzental ze biabial kuai auremen. \s1 Yesus noumeun. \r (Mak 15:33-41; Luk 23:44-49; Zon 19:28-30) \p \v 45 Am gusig ban ula, am ilab tam, em unum umaum sul usalai betei am ameg ainarai umusig. \v 46 Guzenai daren daren, am ameg ainarai waugab usalina, Yesus nug guzenai uleun, “Eloi, eloi, lama sabaktani.” Ze go bigeg enai. \q1 ‘Izal Uwait, izal Uwait, na einen iz utilem?’ \rq Buk Song 22:1\rq* \p \v 47 Guzenina, duailel ipal go ebu tapai daremen agen go ul doimai, enemen, “Go du go Elaiza ulorou!” \v 48 Guzenaimai, du tub nug pigai betei ecesab tub ambig sul oimai, wain ze munug, ait kabit ebu maimai, Yesus zabun muramoroi dabeleun. \v 49 Bo, duailel ipal agen du go auremen, “Ig gumei damun, Elaiza nug alai, isanuramau ta, ig uligai damam!” \p \v 50 Yesus nug kolital gusig pet ulaimai, gonugau dorog utei waneun. \v 51 Ziwas go ebutal, \it laplap\it* Uwait ecesab muranemen zau banou zaueim asai memen dareun, wag eiman bigagai noi betei, aliag usaleun. Guzenina, mim banou zoimai, aitabag banban ula ebutal gugai heicareun. \v 52 Guzenaimai, eb ob han oitina, getalan duailel go goagal oiagab Uwait en petak emen, noumemen, go koli unum wasemenin. \v 53 Yesus go koli wasena, go noumemen duailel wasemenin go Zerusalem ban uzan betena, duailel asiu agen piaremen. \v 54 Malai dudu agal du banou go gonugau malai dudu abai go Yesus gumei daremen, mim zoimai, igul beu beu zuna, uligaimai, go banban uminaimai, enemen, “Petak pet, go du go Uwait nugau Nag.” \p \v 55 Ailel asiu getal Galili agaig eiman Yesus isanorabun sesamorai alemen, go ereg tubaiman tapai daimai, Yesus erunamam aimai uligai daremen. \v 56 Ailel go ula, air tub gonugau wanib Maria go Magdala uzanan, air tub gonugau wanib Maria go Zems amag Zosep goagal anaiag, air tub go Zebedi nugau wau, mui, daremen. \s1 Yesus nugau enib oi aizau oug emen. \r (Mak 15:42-47; Luk 23:50-56; Zon 19:38-42) \p \v 57 Umusig usalina, du tub aiwag asiu a du aleun. Gonugau wanib Zosep, go Arimatea uzanan, go han Yesus nugau tapaimaraneun du tub. \v 58 Go Pailot waugab beteimai, Yesus nugau noumeun enib wabun kanabai aureun. Guzenina, Pailot nug gonugau malai dudu awarina, goagen Yesus nugau noumeun enib oi moromen. \v 59 Guzenina, Zosep nug Yesus nugau noumeun enib oimai, tibur galau awau naliu ausiau sil kulai meun. \v 60 Go gonugau ob awau nugtal nug nugau enib mabun outai meun, Yesus nugau noumeun enib aizau ob go oug meun. Guzenaimai, aitabag banou oimai, aizau ogusau tapelai maimai, utei waneun. \v 61 Maria go Magdala uzanan, air tub gonugau wanib Maria, go ob waugab hoboimai, uligai daremen. \s1 Malai dudu agen Yesus nugau ob gumei daremen. \p \v 62 Nineimai, umaseu, imabun gil ebu Uwait ula dacanemen dudu banban mui kasai ze tapaimaranem dudu mui go Pailot dual alai gotulemen. \v 63 Goagen guzenai auremen, “Du banou, ig ze tub getal du go polu ze meun, du gonug guzeneun domun dabelem, ‘Aiu ses gil ainarai ebu uteimai, iz koli asanai’ eun. \v 64 Guzeneun, gonun, na nait malai dudu awaremun, goagen eb ob suban gumei damam, betei gil ainarai utamam. Guzenemun, gonugau tapaimaraneun dudu agen gonugau noumeun enib i zob umam. Na go i guzenab, goagen gonugau noumeun enib zob umam. Guzenaimai, duailel guzenai awaramam, ‘Go noumaimai, koli ob oug eiman waseun.’ Getal go guzenai polu ze meun, ‘Iz Kristus.’ Go ulis guzenai polumamam, ‘Go noumaimai, koli waseun.’ Go ulisan polu ze nug getal polu ze mareun zilauramau.” \p \v 65 Guzenai aurina, doimai, Pailot nug dudu banban go awareun, “Malai dudu ipal imaraiban, betei go ob suban gusig gumamamen.” \p \v 66 Guzenaimai, go betei ob ebu aitabag banou us sil kiai maimai, seg maimai, malai dudu ipal agen go ob gumei daremen. \c 28 \s1 Yesus koli waseun. \p \v 1 Imabun ziwas mazicina, umaseu Ban Zobu ebu Magdala uzanan Maria mui, Maria tub dual go Yesus nugau ob piabun betemen. \v 2 Pigai mim banou zuna, Uwait Ban nugau tibur tub Mesgai utei noimai, aitabag banou ob ogusau tapelai memen ebuan ilacil betei maimai, go go ebu hoboi dareun. \v 3 Gonugau siameg amel nugau hilanau sul. Gonugau tibur galau pi ausiau sul. \v 4 Malai dudu ob gumei daremen, ag go uligaimai, esilakaimai, banban uminaimai, go dudu noumemen sul ninemen. \p \v 5 Go guzenina, Uwait nugau tibur nug ailel aliag go awareun, “Ag i uminan. Iz abiu ag go du Yesus a gegeulanau ebu asai memen noumeun piabun itanemen. \v 6 Go e ebu i dareu. Getal go ze meun sultal go koli waseun. Go gabuai memen empip alai pian. \v 7 Ag guzenaiban, pigai beteiban, gonugau tapaimaraneun dudu awaramamen. Yesus go ob ebuan koli waseun, go amegai Galili agaig beteu, ag sesamorai bitamamen. Ag go ebu betei pimamen. Izal ze e awarem subantal dabilamamen.” \p \v 8 Ailel aliag go uminemen, bo, pigai ob uteimai, siksikaimai, gonugau tapaimaraneun dudu awarabun betemen. \v 9-10 Abu ebu betena, Yesus nug pigai zoi piaraimai, awareun, “Zaug dual.” Guzenai awarina, goagen waugab zoimai, gonugau arab pataimai, gonugau wanib ulagwag morona, Yesus nug ailel aliag go awareun, “Ag i uminan. Ag betei izal tapaimaranemin dudu awarebi, Galili betei peilamam.” \s1 Malai dudu agal ze. \p \v 11 Ailel aliag go abu ebu bete betena, ob gumemen malai dudu ipal agen ban uzan beteimai, Uwait ula dacanemen dudu igul banban go zoun unum awaremen. \v 12 Uwait ula dacanemen dudu banban mui, uzanan dudu banban mui, agzozou ze pataimai, aiwag asiu oimai, malai dudu maremen. \v 13 Goagen malai dudu guzenai awaremen. “Ag guzenai ze mamamen, ‘Ig umaum ninena, gonugau tapaimaraneun dudu agen zoimai, gonugau noumeun enib zob oi wanemen.’ guzenai awaran. \v 14 Guzenina, Pailot go ze go duba, iguan go guzenai auramam, go igul eg tub i meun, gonun, ag go igul en oiagab eg i umau.” \p \v 15 Guzenina, malai dudu agen aiwag go oimai, ze awaremen sultal sesamoremenin. Guzenina, ze go nug Zuda agal emgasag unum betei iboreun. Ze go Zuda duailel ulis guzental ze mai darem. \s1 Yesus gonugau tapaimaraneun dudu ameagab usaleun. \r (Mak 16:14-18; Luk 24:36-49; Zon 20:19-23; Aposel 1:6-8) \p \v 16 Yesus nugau tapaimaraneun dudu nigbasig agen Galili beteimai, Yesus nug getal awareun em tabag go ebu betemen. \v 17 Go ebu, go uligaimai, ulagwag moromen. Bo, tapaimaraneun dudu ipal go dabeleu aliag mui. \v 18 Yesus go waiagab zoimai, guzenai awareun, “Uwait nug Mesgai mui, em mui, gumabun gusig go unum iz mileun. \v 19 Gonun, ag emgasag unum beteiban, duailel go izal ze abai marebi, goagal oiagab kekulebi, izal tapaimaranem dudu usalebi, agen betei, Mekai nugau wanib mui, Nag nugau wanib mui, Ah Wes nugau wanib ebu, duailel ze ziwaramamen. \v 20 Ag ze go abai maremin agen mui koli duailel abai maramamen. Guzenamamen, iz ag abai muzmuz dai, guzental betei sisiarabun ziwas alamau.”