\id LUK - Kein NT [bmh] -Papua New Guinea 2005 (DBL -2014) \h Luk \toc1 Yesus nugau Ze naliupet Luk nug sikut weun \toc2 Luk \toc3 Luk \mt1 Luk \mt2 Yesus nugau Ze naliupet Luk nug sikut weun \imt1 Agau e nugau zebigeg \ip Yesus go Mesgai wag sina, wai 30 mazicina, Luk nug gonugau ze sikut weun. Luk go ebeu kasaraneu du. Go Zuda du tam, go Grik du. Go Yesus ameg nug i peun, bo, go Yesus nugau tapaimaraneun dudu abai ereg ereg aidaneun, gonun, gonugau ze abiu meun. Go Grik duailel sikut wai mareun. Luk nug guzenai awareun, “Yesus go igua du sul gonug em ebuan duailel unum en ougab nug noumaimai, goagal igul eg ebuan imarabun aleun.” \ip Agau Aposel gue Luk go nugtal sikut weun. \iot Agau e sesamorabun ze \io1 1:1-4 Luk nug gonugau ze bigegweun. \io1 1:5–2:52 Yesus erunai usaleun. \io1 3:1-20 Ze ziwaraneun du, Zon nugau salau. \io1 3:21–4:13 Zon nug Yesus ze ziorina, Satan nug alaimai, Yesus bimag peun \io1 4:14–9:50 Yesus go Galili agaig ebu Uwait nugau ze duailel tapaimaraneun. \io1 9:51–19:27 Yesus go Galili agaig uteimai, Zerusalem ban uzan beteun. \io1 19:28–23:56 Yesus go Zerusalem ban uzan gonugau salau poabun sieun. \io1 24:1-53 Yesus go noumaimai, kolital waseun. Gonugau tapaimaraneun dudu go pei daren daren, go kolital Mesgai wag sieun. \c 1 \p \v 1 Tiopilus, na Uwait en ounab nug noumanem du. Muz dudu banban agen getal Yesus nugau igul abai migeun. Go sikut wemen. \v 2 Getal ipal dudu agen go igul uligaimai, anena sikut wemen. Guzenaimai, iz mui ereg ze go doimai, na sikut wai mizem. \v 3 Iz Luk, getal iz guzental ze go duabun kanabai aidaremin, iz unum doimai, sikut wai mizem. \v 4 Guzenaimai, na abiu mamam, ze koli mizem go petak pet. \p \v 5 Ziwas go ebu Herot go Zuda du uzan gumaneun du banou, go ebu, du tub go Uwait ula dacaneun du gonugau wanib Sekaraias, gonugau wau wanib Elizabet, go mui Uwait ula dacanemen dudu agal zaiagar. \v 6 Go du gonugau wau dual Uwait nugau ameg ebu naliupet dacanem, gonugau ze unum sesamoranemen go igul eg tamacag. \v 7 Go mogoi tamacag, einen, Elizabet go mogoi i pataneun. Guzenaimai, Elizabet Sekaraias dual, ereg ureg pet memen. \p \v 8 Ziwas tub ebu Sekaraias gonugau salau mabun ziwas zuna, go Uwait ulagwag murabun nou zau simai Uwait nugau ameg ebu salau mai dareun. \v 9 Uwait ula dacanem dudu agal igul enai, go aiwag onaimai, Sekaraias nug Uwait ecesab muranemen zau banou zaueim salau mabun sieun. Guzenaimai, ecesab itu naliupet mui agarabun go moromen. \v 10 Ziwas go ebu, Sekaraias go Uwait nugau ece itu naliupet agabun ebu, duailel asiu uzaneim tapai daimai, go Uwait aurai daremen. Go Uwait nugau zaueim ulagwag murabun sieun. \p \v 11 Uwait nugau tibur go waugab zoimai, ebeg naliu eiman abmuk itu naliupet zoi dareun ebu zoimai tapai dareun. \v 12 Sekaraias go Uwait nugau tibur uligaimai, esilakaimai, umineun. \v 13 Uwait nugau tibur nug aureun, “Na umin ien. Uwait nait ze auremen doun. Gonun, nait wat Elizabet go mogoi tub soligwamau. Na gonugau wanib Zon mamam. \v 14 Mogoi go usalaba, na han ipal dudu ailel banban asiu abai oiagab siksikamamen. Agal oiagab naliu pet usalamau. \v 15 Go Uwait nugau ameg ebu du banou damau. Go wain ze, gusig ze mui ereg i zimau. Go anag ougab oug daba daba, Uwait nugau Ah Wes go mogoi dual mui damau. \v 16 Gonug Israel duailel asiu agal oiagab kekulaimai, kolital goagal Uwait Ban waugab imarai bitamau. \v 17 Go du banou amegwab amegai bitamau. Go du gusig mui Elaiza sul damau. Gonug mogoi ginaginamul mui agal memeagar abai kolital ereg gotularamau. Gonug duailel agal dabeleu eg wanemen kolital dabeleu naliupet usalai maramau. Gonug Banou nugau duailel suban kasaramau.” \p \v 18 Sekaraias nug Uwait nugau tibur kolital aureun, “Go igul petak zuba, iz erunai abe mai? Iz ureg pet usalem, izal air han ureg pet usaleun, go igul erunai usalamau?” \p \v 19 Uwait nugau tibur nug aureun, “Iz Gabriel. Iz Uwait nugau ameg ebu tapai danem. Iz Uwait nugtal palautilen, go ze naliupet aizabun alemin. \v 20 Bo, na izal ze sesamorab uteimai, na go igul guzenem, gonun, go baib mizem usalaba, na i zemamam, onsau utub usalai damam.” \p \v 21 Uwait ulagwag murabun zaueim go guzenina guzenina, duailel go uzaneim daimai, Sekaraias zaueim salau mai dareu en dabeleu asiu omen. \v 22 Go kolital uzaneim noimai, go ze zemabun iborain tam. Guzenina, duailel go abe mem go Nou zaueim igul tub usalina, uligeun. Go ze zemarabun iborain tam, gonun, go ein ze awarabun ebeg abai marena, uligemen. \p \v 23 Sekaraias, gonugau salau pataneun ziwas mazicina, go gonugau uzan waneun. \v 24 Ginam dai dai, gonugau wau Elizabet eniba maimai, go geil tabkuai gonugau uzan utei unab tam. \v 25 Gonug enai ze meun, “Ulis, Uwait nug isanileimai, go izal uhu zilagai mileun.” \s1 Uwait nugau tibur nug Maria go Yesus soligwabun aureun. \p \v 26 Elizabet go eniba darena, geil wasolig mazicina, Uwait nug kolital gonugau tibur Gabriel, Galili agaig tub uzan wanib Nasaret palautendai, beteun. \v 27 Uwait nugau tibur nug air tub magun, gonugau wanib Maria, piabun palautendai, beteun. Maria go du tub, wanib Zosep, wabun ze usalai moromen. Zosep go Devit nugau ug oug. \v 28 Uwait nugau tibur go gue air Maria waugab zoimai, aureun, “Umaseu, Maria, Uwait na ibaiz dareu. Uwait na en ougab naliupet usaleun.” \p \v 29 Maria go ze doimai, esilakaimai, dabeleu asiu oun. \v 30 Uwait nugau tibur nug kolital aureun, “Maria, na umin ien. Uwait na ibaiz dareu. \v 31 Na aiu ses enima maimai, mogoi tub soligumam. Go mogoi wanib Yesus mamam. \v 32 Go du banou maimai, Uwait wag dareu nugau mogoi damau. Uwait nug duailel gumarabun palautamau. Gonugau embigeg Devit dareun sul damau. \v 33 Go Zekob nugau zaugul gumarabun du banou muzmuz damau. Gonugau duailel i utaramau.” \p \v 34 Maria nug kolital Uwait nugau tibur aureun, “Iz du tub dual ninab tam, gonun, go igul erunai iz ebilab usalamau?” \p \v 35 Uwait nugau tibur nug Maria kolital aureun, “Uwait nugau Ah Wes na ebizab alamau. Uwait nugau gusig na ibaiz damau. Guzenaimai, mogoi go Uwait nugau Mogoi amam. \v 36 Maria, getal nait zinap Elizabet go ureg meun mogoi i soligwamau anemen, go ulis eniba dareu. Gonugau geil wasolig mazieun. \v 37 Ein igul Uwait nug mabun amau, go igul mamau.” \p \v 38 Maria nug kolital Uwait nugau tibur aureun, “Iz Uwait nugau salau air, go igul na anem sul iz ebilab zumau.” \s1 Maria go Elizabet piabun beteun. \p \v 39 Guzenaimai, Uwait nugau tibur nug Maria utei waneun. Ziwas go ebu, Maria asaimai, Elizabet piabun Zudia agaig manam ebu gonugau zinau piabun beteun. \v 40 Maria go Sekaraias nugau zau simai, Elizabet aureun, “Umaseu.” \v 41-42 Elizabet go Maria nug ‘Umaseu’ aurina, go mogoi gonugau ougab oug dareun esilakaimai, aseun. Uwait nugau Ah Wes Elizabet ebu kapina, Elizabet go Uwait ulagwag moroimai, Maria aureun, “Na air gusig mui, nagen ailel unum e em ebuan na tutak wanim ulapwag ban mizamam. Na mogoi go soligwamam naliupet damau. \v 43 Einen, go igul naliupet iz ebilab zou? Izal Dubanou Ban nugau anag go iz darem a aleu. \v 44 Iz nagen ‘Umaseu.’ ailina, izal mogoi oiab oug dareu esilakaimai, ougab siksikaimai, aseun. \v 45 Na air nait ounab petak pet usaleun, gonun, nait ounab siksikamam. Uwait nugtal aizeun sultal nait ounab petak pet usalamau.” \s1 Maria nug Uwait ulagwag moroun. \p \v 46 Maria nug Uwait ulagwag moroimai, eneun, \p “Iz dorop mui unum Ban ulagwag morom. \v 47 Izal oiab naliu meu, einen, Uwait nug iz isanileimai, imaileu. \v 48 Iz, gonugau salau air wanim banou tamacag, ulis iz wag mileu. Ulis betei aiu ses mui duailel unum e em ebuan zemamam, go air gonugau ougab siksikai dareu. \v 49 Einen, go igul Uwait ban gusig mui nugtal guzeneun. Uwait nugau wanib naliupet. \v 50 Getalan duailel mui ulisan duailel mui go Uwait ulagwag muramam, gonugau bisou go abai damau. \v 51 Gonugau gusig banou nug go dudu goagal wanimag wag macanemen, go nug agal wanimag piu maramau. Dudu goagal wanimag wag manem, go utarebi, ata atai waneanamam. \v 52 Uwait nug gumaranem dudu banban agal hubabun pip ebuan oi amaraba, nobi, gonug kolital dudu wanimag tamacag isanaraimai, goagal wanimag wag maimai, pip naliu ebu maramau. \v 53 Uwait nug we daremen dudu ee naliu maramau. Go dudu ece asiu mui palautaraba, gaul unamam. \v 54 Getal Uwait nug igual embigeg abai baib mareun. Gonug Abraham gonugau zaugul abai aneun ag isanarai. Guzeneun, gonun, go ig Israel gonugau salau duailel usalemun. \v 55 Go ig Israel duailel getal igual embigeg Abraham mui gonugau ug mui baib mareun ulis gonugau ougab naliu maimai aleu.” Maria guzenai ze meun. \p \v 56 Maria go geil ainarai Elizabet dual daimai, kolital gonugau uzan waneun. \s1 Elizabet nug Zon soligweun. \p \v 57 Elizabet mogoi soligwabun ziwas alina, go mogoi soligweun. \v 58 Gonugau uzanan duailel mui gonugau ug han go ze go doimai, go beteimai, go dual ereg oiagab siksikemen. Einen, Uwait nug ougab naliu usalai moroun. \p \v 59 Israel agal igul, mogoi gil gugen mazicina, gonugau enib galau kuatanemen. Go mogoi gil gugen mazicina, gonugau enib galau kuatabun gonugau ug abai ereg imai Nou zaueim siemen. Gil go ebu, gonugau ug agen memeg nugau wanib Sekaraias wanibsalai mabun emen. \v 60 Gonugau anag nug kolital awareun, “Go tam. Gonugau wanib Zon.” \p \v 61 Gonugau ug agen kolital Elizabet auremen, “Nait ug tub wanib Zon i dareu.” \v 62 Gonugau ug agen kolital gonugau memeg kanaboromen, go ogusau tapeleun zemabun iborain tam, gonun, gonugau ug agen gonugau mogoi wanib mabun ebeag sil abai moromen. \p \v 63 Sekaraias nug gonugau ebeg sil agau ebu sikut wabun awarendai, agau tub oi morona, oimai, sikut guzenai weun, ‘Gonugau wanib Zon’. Duailel ag go wanib uligaimai, go esilakem. \v 64 Ziwas go ebu Sekaraias go ogusau tapelai dareun, go kolital zemeun. Go siksikaimai, Uwait nugau wanib ulagwag moroun. \v 65 Gonugau zaugul go waugab danemen go ze unum doimai, go uminaimai, go ze unum Zudia agaig manam ebu ulag iboreun. \v 66 Duailel go ze doimai, ipal kanabai awarinar, “Go mogoi aiu ses go ein salau mamau? Go mogoi Uwait nugau dabeleu mui gonugau gusig banou go dual dareu.” \s1 Sekaraias go siksikaimai, Uwait ulagwag moroun. \p \v 67 Zon nugau memeg, Sekaraias go Uwait nugau Ah Wes gonugau ougab oug danarai, go Uwait nugau wanib guzenai ulagwag moroun, \p \v 68 “Ig Israel agal Uwait Banou nugau wanib ulagwag murab. Gonug alaimai, ig gonugau duailel isanigeimai, kolital gau migeun. \v 69 Gonug gonugau salau du Devit nugau ug ebuan du tub ig kolital gau migabun palautendai, aleun. \v 70 Getal Uwait nug nugau ze doimai, awarenemen dudu agal oiagsau eiman ze meun. \v 71 Go eneun, gonug igual iwai zaiger mui ipal dudu ig eg miganem ebuan kolital imaigamau. \v 72 Gonug eneun, go igual zaiger suban gumaraimai, isanaraimai, gonugau baib getal meun dabeleu. \v 73 Go igual asanig Abraham petak pet aureun. Go ze ulis ig ebiligeb petak zou. \v 74 Ig go igual iwai zaiger agal ebeagab ebuan imaigamau. Ig umin i ab, ig Uwait nugau salau i utab. \v 75 Guzenaimai, ig em ebu dacab, ig gonugau ameguab umkoskos gonugau salau naliu tuguiai sesamorai mamam. \v 76 Na, izal mogoi, aiu ses nait wanim Uwait wag dareu nugau ze doimai, awaraneun du sul aizamau. Na Dubanou Ban nugau abu kalai moroimai, amegai bitamam. \v 77 Na duailel abai maremen, go abiu mebi, gonug agal igul eg zilagaimai, go kolital igaramau. \v 78 Igual Uwait Banou go ig en ougab nug noumaimai, go guzenamau. Go Mesgai wagan em hilanau ig ebiligeb palautamau. Go hilanau nug ig kolital imaigamau. \v 79 Go hilanau nug, dudu umus oug darem mui, noumabun abu ebu darem mui, hilanau ebalagab hilamau. Gonugau ougab naliu maimai, abu abai migamau.” \p \v 80 Mogoi go Uwait nugau gusig mui ban meun. Go du tamacag uzan betei dareun. Go dai dai, Israel duailel agal amiagab zoimai, Uwait nugau ze tapaimareun. \c 2 \s1 Maria nug Yesus soligweun. \p \v 1 Ziwas go ebu Elizabet go Zon soligweun ebu, du banou tub Sisar-Ogastas go gue go ziwas ebu em go ebuan duailel unum wanimag wabun ze palaut mareun. \v 2 Uzan gonun du tub, gonugau wanib Sairinias, go Siria agaig gumaneun. \v 3 Duailel unum agal embigeg ebu usalemen, go tutak tutak wanimag agau ebu wabun betemen. \p \v 4 Zosep go Nasaret uzanan asaimai, Galili agaig eiman betei Betlehem uzan, Zuda agaig beteun. Go Devit nugau embigeg, gonun, go go ebu gonugau wanib wabun beteun. \v 5 Zosep go gonugau wau Maria wabun ze usalai moromen eniba mui, wanib ereg wabun imai beteun. \v 6 Bete Betlehem uzan daren daren, Maria go mogoi soligwabun ziwas usaleun. \v 7 Maria gonugau kaman mogoi soligweun. Tibur galau sil kulai maimai, bulumakau agal ee zanemen tebil oug meun. Go uzan zau tub empip gaul dab tam, empip unum egemen. Einen, duailel go uzan wanimag wabun betemen agen empip unum egemen. \s1 Uwait nugau tibur nug sipsip gumaranemen dudu awareun. \p \v 8 Ziwas go ebu, go uzan gasag ipal sipsip gumaranemen dudu, go umaum agal sipsip gumarai ninemen. \v 9 Uwait nugau tibur go waiagab usalina, Uwait nugau al banou go dudu ebalagab hilanau hileun. Dudu goagen go al banou peimai uminemen. \v 10 Uwait nugau tibur nug awareun, “Ag umin ian, einen, iz ag ze naliupet marabun oi alem. E ze en, duailel unum siksikamam. \v 11 Ulis umaum agal embigeg Devit nugau uzan, du tub ag isanarabun soligweun. Go Kristus Dubanou Ban. \v 12 Ag go igul abe mamamen. Ag beteimai, mogoi gonugau anag nug bulumakau ee zanemen tebil ebu gabuai meun, tibur galau sil kulai meun dareu, ag betei pian.” \p \v 13-14 Guzenai awarina awarina, Mesgai wagan Uwait nugau tibur asiu usalaimai, Uwait nugau wanib ulagwag maimai, kabal wemen. Go guzenai kabal wemen, “Uwait go gusig mui, go Mesgai wag dareu. Em ebuan duailel ag igul naliu mina, Uwait nugau ougab naliu meu, agal oiagab iau damau.” \p \v 15 Uwait nugau tibur go wanena, sipsip gumaranemen dudu agzozou zeminar, “Ke, ig Betlehem uzan beteimai, ig go ein igul usaleun Uwait nug aigeun betei piab.” \p \v 16 Guzenaimai, sipsip gumaranemen dudu agen pigai beteimai, Maria gamu Zosep dual betei piaremen, mogoi go bulumakau agal tebil oug dareun pemen. \v 17 Sipsip gumaranemen dudu mogoi uligaimai, gonugau memeg anag abai Uwait nugau tibur nug ze awareun sultal go ze unum awaremen. \v 18 Dudu go ebu daremen go ze doimai, esilakemen. \v 19 Maria go ze go doimai, gonugau ougab oug unum mai dareun. \v 20 Guzenaimai, sipsip gumaranemen dudu kolital goagal uzan beteimai, Uwait ulagwag moroimai, kabal wemen. Einen, agagal amiag nug go mogoi uligemen, Uwait nugau tibur nug awareun guzenaital betei uligemen. \s1 Mogoi wanib Yesus memen. \p \v 21 Gil gugen mazicina, mogoi go enib galau kuataimai, gonugau wanib Yesus memen. Go wanib getal Uwait nugau tibur nug Maria eniba tam ebu go wanib moromen. \s1 Maria Zosep dual Yesus Nou zaueim imai siemen. \p \v 22 Maria Zosep dual gil 40 mazicina, anag mogoi dual ereg kolital naliu usalabun, Uwait nugau zaueim siemen. Einen, getal Moses nug aneun, ‘Anaiagar, memeagar agen agal geleagar Uwait nugau ameg ebu imarai betei Uwait muramamen.’ \v 23 Go Uwait nugau kasai ze ebu dareu. \q1 ‘Go geleagar kaman ag amegai numam, go geleagar ag Uwait Banou muran.’ \rq Kisim Bek 13:2, 12, 15\rq* \m \v 24 Go Uwait ulagwag murabun meg kurumuk aliag kasai ze eim aneun guzenai oi siemen. \rq Wok Pris 12:8\rq* \s1 Simeon nug Nou zau banou oug Yesus uligeun. \p \v 25 Ziwas go ebu du tub Zerusalem uzan dareun. Gonugau wanib Simeon. Go Uwait nugau amegwab du naliu daneun. Go umkoskos Uwait ulagwag muraneun du. Go du tub Israel duailel kolital imarabun alamau gumei dareun. Uwait nugau Ah Wes nug Simeon dual dareun. \v 26 Uwait nugau Ah Wes nug Simeon aureun, “Na pigai i noumamam. Na go du Banou nug palautamau, gonugau wanib Kristus peimai, petak na noumamam.” \v 27 Guzenaimai, Uwait nugau Wes nug du go palautendai, Nou zaueim sieun. Yesus nugau memeg anag dual agal mogoi imai aimai, Nou zaueim getal agal asanagar agen guzenanem sul guzenai siemen. \v 28-29 Simeon nug Yesus Maria ebeg ebuan oimai, Uwait nugau wanib wag guzenai ulagwag moroun. Go eneun, “Banou, ulis nait salau du utilemen, oiab selanau mui noumanai. Izal oiab selanau damau. Getal na iz baib milemen, ulis petak zou. \v 30 Izal ame nug na ig imaigabun baib memen usaleun pem. \v 31 Na e duailel amiagab e baib suban maremen pem. \v 32 Go mogoi gonug, gonugau al tub em ebuan dudu ebalagab al maramau. Gonug nait Israel duailel agal wanimag banou maramau.” \p \v 33 Zosep Maria dual Simeon nug ze awareun go doimai, esilakaimai, dabeleu asiu omen. \v 34 Simeon nug suban dabun ze awaraimai, Yesus nugau anag Maria guzenai aureun, “Na e don, e mogoi go Israel duailel asiu agen gonugau ze i sesamoramam, agen go eg muramamen. Duailel asiu agen gonugau ze sesamoramam, gonug ag kolital igaramau. Mogoi go Uwait nugau ziwas zuabun eun, duailel asiu agen gonugau wanib ebu ze eg muramam. \v 35 Guzenaimai, duailel agal dabeleu araog usalamau. Aiu ses na ounab eg wai mamau, go siag tub sulai nait waunag kuatamau.” \s1 Ana go mogoi Yesus Nou zaueim uligeun. \p \v 36 Ziwas go ebu, Uwait nugau ze doimai, awaraneun air tub, go gue Nou zaueim daneun. Gonugau wanib Ana. Go du tub gonugau wanib Panuel nugau ainag, go Asa nugau zaug. Go ureg meun. Getal go du oun ebu, wai kwali sag gonugau gamu dual daremen. \v 37 Dai, dai, gonugau gamu noumeun, go du tamacag gaul dareun. Gonugau wai 84 sag. Go Nou zau banou oug Uwait ulagwag murabun i utaneu, go umkoskos sianeu. Go ee urmaimai, Uwait aurai daneu. Go Uwait nugau salau umaum amban mui macaneu. \v 38 Ziwas go ebu, go Uwait ulagwag murabun sieun. Gonug Zerusalem uzanan duailel gotulemen ebu go mogoi nugau ze kolital duailel imarabun go gumei daremen awareun. \s1 Zosep Maria dual Nasaret uzan bitemen. \p \v 39 Ag go igul Uwait nugau kasai ze eim aneun unum guzenaimai, kolital Galili agaig, Nasaret uzan bitemen. \v 40 Yesus go gusig mui go banou maimai, gonugau dabeleu asiu mui. Uwait nug gonugau ougab naliu mui go umkoskos isanoroun. \s1 Mogoi Yesus Uwait ulagwag muranemen Nou zaueim sieun. \p \v 41 Yesus nugau memeg anag dual wai tutak tutak ebu, Zerusalem uzan zobu tub wanib Pasowa, go ulagwag murabun bitanem. \v 42 Yesus gonugau wai begurug sag usalina, gonugau memeg anag dual ereg zobu piabun bitanem guzenaital Zerusalem uzan ereg wanemen. \v 43 Go zobu wanib Pasowa. Go zobu maziaimai, go kolital Nasaret uzan alemen. Yesus go mogoi magun. Go Zerusalem uzan dareun. Gonugau memeg anag dual ereg Yesus Nou zaueim dareun ag go i abiu. \v 44 Goagal dabeleu enemen, Yesus go ipal duailel abai ereg waneu aimai, utei wanemen. Go gil betemen ebu, go Yesus piab tam. Guzenaimai, memeg anag dual go beteimai, Yesus nugau zaugul daremen wag itanai bitemen. \v 45 Go Yesus itanemen, itanemen. Piab tam gonun, kolital Zerusalem uzan itanai bitemen. \v 46 Zaug dual go itanai betei, gil ianai ainarai ebu, mogoi go Uwait nugau ecesab muranemen zau banou zaueim betei dareun pemen. Go kasai ze tapaimaranemen dudu banban abai ereg ula hoboi dareun. Go betei hoboi daimai, go dudu zeze mina, doi daimai, gonug kolital zeze kanabarai dareun. \v 47 Go dudu gonugau ze doimai, go esilakemen. Gonugau igul naliu, gonun, gonug ze kolital awareun. \v 48 Gonugau memeg anag dual go Nou zaueim dareun betei uligaimai, esilakinar. Anag nug gonugau mogoi aureun, “Izal mogoi, na einen ig guzenai igul migem? Ig memen dual na en oigeb uhu mina, ig na itanize gil huia ai daremun.” \p \v 49 Yesus nug kolital awareun, “Ag einen iz itanile aidaremen? Ag go i abiu, iz izal mekai nugau zaueim darem” \v 50 Bo, memeg anag dual go ze zebigeg gonug awareun ag go i abiu. \p \v 51 Guzenaimai, go kolital gonugau memeg anag dual Nasaret uzan sesamarai beteun. Memeg anag dual agen Yesus ein salau ze auranemen unum sesamoraneu. Gonugau anag nug go ze unum gonugau ougab oug mai dareun. \v 52 Yesus go dabeleu naliu mui ban meun. Uwait mui, duailel mui, go go uligaimai, goagal oiagab oug hemen. \c 3 \s1 Ze ziwaraneun du, Zon go Uwait nugau ze duailel mareun. \p \v 1 Ziwas go ebu, em ebuan du banou Sisar-Taibirias go em go wai 15 sag gumeun. Pontias-Pailot go Zudia agaig gumaraneu du. Herot-Antipas go Galili agaig gumaraneu du, gonugau apag Pilip go Ituria mui Trakonitis agaig han gumaraneu du. Laisenias go Abilena agaig gumaraneu du. \v 2 Annas zaug Kaiapas dual, go Uwait ula danemen dudu banban pet. Ziwas go ebu, Zon, Sekaraias nugau mogoi du tamacag uzan em ula ebu darendai, Uwait nugau ze go ebu aleun. \v 3 Guzenaimai, Zon nug Zordan Ze gasag go em ebu unum betei awaraimai, Uwait nugau ze duailel maraimai, awareun, “Agal oiagab kekulaiban, agal igul eg semoroiban, alebiag, izan ze ziwaremin, Uwait nug agal igul eg zilagai maramau.” \v 4 E ze getal du tub Uwait nugau ze doimai, awaraneun du Aisaia nug gonugau agau ebu guzenai sikut weun, \q1 “Du tub go du tamacag uzan em ula ebu ulai dareu, ‘Dubanou Ban nugau abu suban kalai moron. Gonugau abu tuguiai moron. \v 5 Go manam dareu em unum suban solai mamau. Go abu iluai dareu, tuguiai kalan. \v 6 Duailel ag abe mamamen, go Uwait nug agal igul eg zilagai maraimai, imaigabun alamau, pimamen.’” \rq Aisaia 40:3-5\rq* \p \v 7 Guzenaimai, duailel asiu Zon nug ze ziwarabun alina, Zon nug awareun, “Ag man nugau ug sul, agal igul eg pet. Uwait ag wagarabun alamau ziwas ebu, ag erunai uminai unamamen? \v 8 Ag agal igul eg semoroiban, agal oiagab kekulan. Go ipal dudu abe mamam agal igul eg ebuan kolital kekulemen. Ag agal dabeleu guzenai i oiban, enan, ‘Abraham go igual asanig. Guzenaimai, Uwait nug ig isanigaba, ig suban damam.’ Uwait go e aiwag ulis oimai, Abraham nugau zaugul patai mabun iboi. \v 9 Uwait nugau ebeg sil sapol pataimai, a dulu ebu mai dareu. A dab tub useg naliu i mamau, Uwait nug sapol go oimai, a useg naliu i mamau kuataimai, ab unig oug amaciba, elamau.” Zon nug guzenai awareun. \p \v 10 Guzenaimai, duailel agen kolital kanaboromen, “Ig erunaimai, suban damam?” \p \v 11 Zon nug koli awareun, “Inen duair go iweiu aliag mui damau, tub oimai, du tub go iweiu tamacag du muramau. In du go ee asiu mui, go guzental guzenamau.” \p \v 12 Ipal aiwag wanemen dudu, go ze ziwabun en alaimai, Zon kanaboromen, “Du banou, ig erunamam?” \p \v 13 Zon nug kolital awareun, “Agal gumaraneu du nug aiwag wabun awareun guzenaital on. Ag polumaimai, duailel agal aiwag asiu gaul i zob on.” \p \v 14 Ipal malai dudu agen mui alaimai, go kanaboromen, “Ig erunamam?” \p Gonug kolital awareun, “Ag ipal dudu gaul waganemen, ze polumaraimai, goagal aiwag i zob on. Ag agal salau ebuan aiwag tutak on.” \p \v 15 Duailel goagal oiagab oug dabeleu asiu oimai, enemen, “Zon go du go Kristus ta, go tam ta?” \v 16 Guzenaimai, Zon nug duailel unum awareun, “Iz ag petak ze sil ze ziwaranem. Du tub ses alai dareu, gonugau gusig izal gusig zilaoramau. Iz du naliu tam, gonun, iz gonugau arab ebuan arab galau oi abun iborain tam. Gonug ag Uwait nugau Ah Wes ab sil ze ziwaramau. \v 17 Go savol ebeg nug patai dareu, go savol sil wit epelaba, wag maba, wol nug go wit sog utaba, wit useg oimai, gonugau zaueim gotulai mamau, sog beu oimai, ab i noumaneun ebu agamau.” \p \v 18 Zon nug Uwait nugau ze mui ipal ze naliu asiu duailel oiagab kekulabun en mui awareun. \s1 Zon nug Yesus ze zioreun. \r (Matiu 3:13-17; Mak 1:9-11) \p \v 19-22 Duailel unum Zon nug ze ziwarina, daren daren, Yesus go han, Zon nug ze zioreun. Yesus ze ziwaimai, go Uwait aurina aurina, Mesgai im oiteun. Oitina, Mesgai wag eiman Uwait nugau Ah Wes meg kurumuk sul go ebu alaimai, tabaugab noun. Mesgai wag eiman du tub nugau zeu sul eneun, “Na izal mogoi pet. Izal oiab nug na en noumaneu. Izal oiab na en naliu pet usaleu.” \s1 Herot nug Zon hiacaranem zau oug heun. \p Dai dai, Zon nug Herot, Galili agal gumaraneun du banou, duailel amiagab iwai ze aureun. Einen, go gonugau amag nugau air wanib Herodias, Pilip nugau air oun, mui ipal igul eg meun aureun. Aurina, Herot nug aigsisilaimai, igul eg pet maimai, Zon hiacaranem zau oug heun. \s1 Yesus nugau asagul wanimag. \r (Matiu 1:1-17) \p \v 23 Yesus go wai 30 ban maimai, salau bigegweun. Duailel agal dabeleu eim enai ze memen Yesus go Zosep nugau mogoi, emen. \li1 Zosep go Eli nugau nag, \li1 \v 24 Eli go Matat nugau nag, \li1 Matat go Liwai nugau nag, \li1 Liwai go Melki nugau nag, \li1 Melki go Zamoi nugau nag, \li1 Zamoi go Zosep nugau nag, \li1 \v 25 Zosep go Matatias nugau nag, \li1 Matatias go Emos nugau nag, \li1 Emos go Naum nugau nag, \li1 Naum go Esli nugau nag, \li1 Esli go Nagai nugau nag, \li1 \v 26 Nagai go Mat nugau nag, \li1 Mat go Matatias nugau nag, \li1 Matatias go Semen nugau nag, \li1 Semen go Zosek nugau nag, \li1 Zosek go Zoda nugau nag, \li1 \v 27 Zoda go Zoanan nugau nag, \li1 Zoanan go Resa nugau nag, \li1 Resa go Serubabel nugau nag, \li1 Serubabel go Sealtiel nugau nag, \li1 Sealtiel go Neri nugau nag, \li1 \v 28 Neri go Melki nugau nag, \li1 Melki go Adi nugau nag, \li1 Adi go Kosam nugau nag, \li1 Kosam go Elmadam nugau nag, \li1 Elmadam go Er nugau nag, \li1 \v 29 Er go Zosua nugau nag, \li1 Zosua go Eliesa nugau nag, \li1 Eliesa go Zorim nugau nag, \li1 Zorim go Matat nugau nag, \li1 Matat go Liwai nugau nag, \li1 \v 30 Liwai go Simeon nugau nag, \li1 Simeon go Zuda nugau nag, \li1 Zuda go Zosep nugau nag, \li1 Zosep go Zonam nugau nag, \li1 Zonam go Eliakim nugau nag, \li1 \v 31 Eliakim go Melea nugau nag, \li1 Melea go Mena nugau nag, \li1 Mena go Matata nugau nag, \li1 Matata go Natan nugau nag, \li1 Natan go Devit nugau nag, \li1 \v 32 Devit go Zesi nugau nag, \li1 Zesi go Obet nugau nag, \li1 Obet go Boas nugau nag, \li1 Boas go Salmon nugau nag, \li1 Salmon go Nason nugau nag, \li1 \v 33 Nason go Aminarap nugau nag, \li1 Aminarap go Atmin nugau nag, \li1 Atmin go Hesron nugau nag, \li1 Hesron go Peres nugau nag, \li1 Peres go Zuda nugau nag, \li1 \v 34 Zuda go Zekob nugau nag, \li1 Zekob go Aisak nugau nag, \li1 Aisak go Abraham nugau nag, \li1 Abraham go Tera nugau nag, \li1 Tera go Nahor nugau nag, \li1 \v 35 Nahor go Seruk nugau nag, \li1 Seruk go Reu nugau nag, \li1 Reu go Pelek nugau nag, \li1 Pelek go Eber nugau nag, \li1 Eber go Sela nugau nag, \li1 \v 36 Sela go Kainan nugau nag, \li1 Kainan go Arpaksat nugau nag, \li1 Arpaksat go Sem nugau nag, \li1 Sem go Noa nugau nag, \li1 Noa go Lamek nugau nag, \li1 \v 37 Lamek go Metusela nugau nag, \li1 Metusela go Enok nugau nag, \li1 Enok go Zaret nugau nag, \li1 Zaret go Makalalel nugau nag, \li1 Makalalel go Kenan nugau nag, \li1 \v 38 Kenan go Enos nugau nag, \li1 Enos go Set nugau nag, \li1 Set go Adam nugau nag, \li1 Adam go Uwait nugau nag. \c 4 \s1 Satan nug Yesus bimag peun. \p \v 1 Yesus go Zon nug ze ziorena, Zordan Ze eiman Ah Wes mui gasag zondai, Ah Wes nug go du tamacag uzan em ula ebu imai, beteun. \v 2 Go du tamacag uzan em ula ebu, gil 40 go ee tamacag dareun daren daren, Satan nug Yesus bimag peun. Ziwas go ebu go ee tub zab tam. Go we banou weun. \p \v 3 Satan go Yesus dareun ebu zoimai, aureun, “Na, Uwait nugau Nag aba, na aiwag e auremen, \it bret\it* kekulaba, zen.” \v 4 Yesus nug kolital Satan aureun, “‘Uwait nugau ze eim eneu, \q1 ‘Du \it bret\it* sag zaimai, awau i damau.’” \rq Lo 8:3\rq* \p \v 5-7 Guzenaimai, Satan nug kolital Yesus imai aimai, em baru ebu wag imai simai, em unum abai moroimai, aureun, “Na iz ulapwag milemen, na e em ebuan gusig mui, e em han, go ece naliu unum na mizai. Na iz ulapwag milemen, e em Uwait nug iz mileun na uligem, ulis izan go unum na mizai.” \v 8 Yesus nug kolital Satan aureun, “Uwait nugau ze eneu, \q1 ‘Na nait Banou tutak ulagwag moren. Na Uwait nugau salau tutak muramam.’” \rq Lo 6:13\rq* \p \v 9 Guzenaimai, Satan nug kolital Yesus imai aimai, Zerusalem Nou zau banou wag simai maimai, aureun, “Ke, na Uwait nugau Nag aba, nagaces go eiman kuanai nonen. \v 10 Uwait nugau ze eim eneu, \q1 ‘Uwait nug gonugau tibur na en awaraba, na iau imaiz numam. \v 11 Go agen nait eben tubaim tubaim patizaimai, ibaiz numam. Guzenebiag aiwag tub nug na aram i wamau.’” \rq Buk Song 91:11-12\rq* \p \v 12 Yesus nug kolital aureun, “Go don, Uwait nugau ze eim eneu, \q1 ‘Na nait Banou, Uwait i bimag pen.’” \rq Lo 6:16\rq* \p \v 13 Guzenaimai, Satan go Yesus utei waneun. Unum utei unab tam, go aiu ses Yesus kolital bimag piabun gumei dareun. \s1 Yesus go Galili agaig salau bigegweun. \r (Matiu 4:12-17; Mak 1:14-15) \p \v 14 Guzenaimai, Yesus go Uwait nugau Ah Wes gusig ban mui Galili agaig koli beteun. Duailel gonugau salau meun ze awarina, unum em unum donar. \v 15 Go umkoskos duailel agal gotulanemen zaueim Uwait nugau ze awarina, duailel unum gonugau ze doimai, Yesus nugau wanib wag muranem. \s1 Nasaret uzanan duailel agen Yesus semuranem. \r (Matiu 13:53-58; Mak 6:1-6) \p \v 16 Guzenaimai, Yesus go getal Nasaret uzan daimai ban meun, Imabun gil zobu ebu, gonugau igul guzenaneun sul, go gotulanemen zaueim sieun. Go asaimai, Uwait nugau ze duailel amiagab nanalabun beteun. \v 17 Uwait nugau ze doimai, awaraneun du Aisaia nugau agau oi moromen. Gonug go agau olineun memen, waipaimai, sikut guzenai dareun nanalai mareun. \q1 \v 18 “Uwait nugau wes iz ibail dareu, einen, nugtal iz duailel eg wemen mui ece tamacag duailel han Uwait nugau Ze Naliupet awarabun palautilen, alemin. Ag hiacaranem zau oug danemen dudu ag hiacaranem zau oug ute, alian. Ag ameag tapeleun dudu ag ulis suban abu pian. Uwait nugtal iz palautilen, dudu salau eg mai daremen kolital imarabun, alemin. \v 19 Ziwas go ebu Uwait Banou nug gonugau duailel igul eg ebuan imarabun zou.” \rq Aisaia 61:1-2\rq* \p \v 20 Guzenai nanalaimai, koli go agau olinaimai, gumaneun du moroimai, go betei hoboun. Go gotulai daremen duailel unum goagal amiag nug Yesus sag uligemen. \v 21 Gonug awareun, “Ag ulis doi darena, iz e ze nanalai marem domen. Go ze ulis petak zou.” \p \v 22 Duailel go Yesus ogusau ebuan ze naliu doimai, gonugau wanib wag moroimai, go ze naliu awareun, dabeleu asiu omen. Guzenaimai, agzozou zemenar, “Go Zosep nag ta?” \p \v 23 Yesus nug kolital awareun, “Petak pet, ag iz go ze guzenai ailamamen, ‘Na ebeu kasaranem du, na nagtal koli nait enim suban kasen.’ Ag iz guzenai ailamamen. ‘Go igul Kapaneam uzan igul ata atai guzenemen sul, go ig domun sul nait uzan guzenaital guzenen.’ \v 24 Iz ag petak pet awarem, duailel go Uwait nugau ze doimai, awaraneun du gonugau uzan ebu gonugau ze i duanem. \p \v 25 Ag suban don, getal Israel agal em ebu, Elaiza dareun ziwas ebu, ipal wab ailel asiu daremen. Ziwas go ebu wai ainarai geil wasolig ze tub emes wageiman nuab tam, go ziwas ebu we ziwas banou em unum iboreun. \v 26 Guzenaimai, Uwait nug Elaiza Israel air tub ebu palautab tam, go Elaiza uzan tub wanib Sarepat, Saidon em go ebu, wab air tub dareun ebu palautoroun. \v 27 Guzenaimai, go ziwas ebu Uwait nugau ze doimai, awaraneun du Elisa dareun ebu, Israel duailel asiu go ebeu leprosi mui eg mareun daremen, go du tub naliu mab tam. Neaman go tutak, Siria agaig ebuan du tutak suban meun.” Yesus nug guzenai awareun. \p \v 28 Duailel go unum gotulai daremen, go ze go doimai, aiag sisileun. \v 29 Goagen asaimai, Yesus suebi, uzan eiman em anegwa ebu gelez nuabun suoroi betemen. Go uzan tub em manam waugab imai betemen. Go eiman suebi, gelez nuabun aimai, imai betemen. \v 30 Goagen go guzenina, gonug goagal unig oug zilaraimai, waneun. Goagen go uligemen, go gusig mui, gonun, gaul pei darena, waneun. \s1 Yesus nug du tub go wes eg mui kasoroun. \r (Mak 1:21-28) \p \v 31 Yesus Galili agaig Kapaneam uzan betei dareun. Zobu tub ebu, go gonun duailel Uwait nugau ze go ebu marai dareun. \v 32 Gonun duailel gonugau ze doimai, esilakinar. Einen, go du tub wanib mui guzenai ze awarendai, donar. \v 33-34 Gotulanemen zau, gonun, du tub go wes egonou ougab dareun. Go banban pie aimai, eneun, “Nasaret uzanan Yesus, na ig erunigabun alem? Na ig eg migabun alem ta? Iz na en abiu, na du naliupet tuguianau pet Uwait nug eiman alemen.” \v 35 Yesus nug wes eg gusig ze aureun, “Na soen, du go utei, alien.” Wes eg go du go ougab oug dareun, utei unabun aimai, duailel amiagab du gue em ebu amaicaimai, go eg murab tam, gaul utei unar. \p \v 36 Duailel ag go igul meun uligaimai, esilakaimai, agzozou guzenai zeminar, “Go ein ze? Go du gonugau gusig em ebuan wes eg asiu gusig ze awarendai, go gonugau ze doimai, dudu agal oiagab dacanemen utarai unanem.” \v 37 Guzenaimai, Yesus nugau salau meun ze em unum iboreun. \s1 Yesus nug duailel asiu ebeu a kasareun. \r (Matiu 8:14-17; Mak 1:29-34) \p \v 38 Yesus go duailel abai agal gotulanemen zaueim daremen utaraimai, du tub Saimon nugau zau beteun. Saimon nugau tanau air go ebeu enib zabeg mui, gabuai dareun. Duailel go Yesus air go kasurabun auremen. \v 39 Yesus nug Saimon nugau tanau air ebeu mui gabuai dareun waugab simai tapai daimai, go ebeu gusig ze aureun. Aurina, go ebeu pigai utei waneun. Air ebeu go uteimai waneun, air go gue asaimai, ipal dudu agal ee mis maimai, gumarai dareun. \p \v 40 Am nondai, dudu goagal zaiagar ebeu eg mui Yesus waugab imarai alina, Yesus nug ebeg sil ebeu dudu tutak tutak goagal gagaliag ebu minarai, agal ebeu eg kasarena, naliu memen. \v 41 Wes eg go ebeu dudu asiu ebalagab danemen, go unum utei wanemen. Wes eg go agen pieaimai, enemen, “Petak, na Uwait nugau Nag.” \p Yesus nugau gusig ze nug wes eg agal oiagsau tapelai maren, goagen koli aurabun iborain tam. Einen, go abiu Yesus go Uwait nugau Nag. \s1 Yesus nug uzan ata atai aidaimai, Uwait nugau ze duailel unum abaimaraneu. \r (Mak 1:35-39) \p \v 42 Umaseu pet, Yesus dareun uzan uteimai, uzan tub du zepag tamacag ebu beteun. Duailel ag go itanemen. Itanai betei uligaimai, go go waugab betemen. Go go waugab beteimai, goagen go utebi, unabun iborain tam. \v 43 Gonug kolital awareun, “Iz ipal uzan Uwait nugau ze betei abai marai. Go bigegun Uwait nug iz palautilen, alemin.” \p \v 44 Guzenaimai, Zudia agaig gotulanemen zaueim unum, Uwait nugau ze betei abaimareun. \c 5 \s1 Yesus gonugau tapaimarabun dudu egareun. \p \v 1 Gil tub ebu, Yesus go Galili Ze Unig, (go ze unig gonugau wanib tub Genesaret) go go ze gasag tapai darena, duailel go Uwait nugau ze marena, duabun, Yesus susuorona, go holoi holoi ze gasag beteun. \v 2 Yesus go tebil aliag go ze gasag us nogoug ebu daremen uligeun. Go tebil atag dudu go tebil wageiman nuanaimai, goagal karuk wanemen zo ulusai daremen. \v 3 Yesus nug Saimon nugau tebil wag simai, Saimon aureun, tebil ze unig ebu suoraba, betabun aureun. Guzenaimai, go gue tebil go eiman simai hoboimai, duailel Uwait nugau ze marai dareun. \p \v 4 Yesus nug duailel Uwait nugau ze marai daimai, Saimon aureun, “Tebil ze unig ban ula oi beteiban, nait zaunar abai koli karuk wanemen zo amahaimai, karuk umamen.” \p \v 5 Saimon nug Yesus kolital aureun, “Dubanou Ban, ulis umaum ig karuk wanemen zo hemun hemun, ig karuk ginam tub wab tam. Ulis na anem, gonun, iz kolital hiai.” \v 6 Yesus nugau ze sesamorai, goagal karuk wanemen zo hina, nuna, karuk asiu go zo oug kameun, wabun iborain tam, agal zo bigag amoroi eun. \v 7 Guzenina, goagen zaiagar tebil tub ebu daremen ularena, alemen. Go zo karuk asiu mui patai keuina, go tebil aliag ebu karuk asiu pet usaleun, karuk agal uhu nug go tebil ze unig oug nuamoroi eun. \v 8-9 Saimon-Pita go karuk go uligaimai, banban umineun. Gonug go igul uligaimai, go Yesus waugab zoimai, taubibiaimai, Yesus aureun, “Dubanou Ban, na iz utilai, alien. Einen, iz igul eg manem du.” Gonugau zaugul ereg daremen, go mui ereg go igul uligaimai, banban uminemen. \v 10 Zebedi nugau gelegul aliag, Zems zaug Zon dual, go Saimon dual ereg aidanemen, go igul uligaimai, esilakinar. Yesus nug Saimon-Pita aureun, “Na umin ien, na e karuk ulis om sul, aiu ses na duailel guzenai imaramam.” \p \v 11 Guzenaimai, go goagal tebil go ze gasag oi betei maimai, go ecesab unum uteimai, go Yesus sesamorai wanemen. \s1 Yesus nug du tub ebeu leprosi mui suban meun. \r (Matiu 8:1-4; Mak 1:40-45) \p \v 12 Ziwas tub ebu, Yesus go ban uzan tub beteun. Go uzan du tub ebeu eg leprosi mui dareun. Go du go alai Yesus peimai, taubibiaimai, Yesus aureun, “Dubanou Ban, na izal sui eg oiai milabun iboin, bo, nait dabeleu eiman guzenen. Na iz kasilemen, iz naliu manai.” \v 13 Yesus nug bisou peimai, du gonugau gagalig pataimai, aureun, “Izan aizem, na naliu mamam.” Ziwas go ebutal, du gonugau leprosi sug unar. \v 14 Yesus nug du go gusig ze aureun, “Iz e igul guzenem na betei ipal duailel i awaren. Bo, na Uwait ula dacaneun du waugab beteimai, nait enim naliu usaleun abai moromen, peizamau. Peizaba, na Moses nugau kasai ze sesamoraiba, egun oimai, Uwait ulagwag moromen, go petak duailel unum abiu mamam, na koli naliu usalemen. \p \v 15 Du go Yesus nug ze aureun sesamorab tam, go beteimai, duailel unum awareun. Duailel asiu go ze go doimai, go Yesus gonugau ze duabun mui, agal ebeu kasarabun han, alemen. \v 16 Yesus nug Uwait aurabun go em duailel i dacanemen ebu beteimai, Uwait auraneu. \s1 Yesus nug du tub arab ebeg noumeun, unabun iborain tam, kasoroun. \r (Matiu 9:1-8; Mak 2:1-12) \p \v 17 Gil tub ebu, Yesus go Uwait nugau ze duailel marena marena, Parisi dudu banban ipal mui kasai ze tapaimaranemen dudu mui, go unum Galili agaig ebuan mui, Zudia agaig ebuan han, Zerusalem ban uzanan mui ereg alaimai, go go ebu hoboi daremen. Banou nugau gusig Yesus ebu dareun, go duailel ebeu mui, kasarabun iboin. \v 18 Guzenendai, ipal dudu agen du tub biz ebu maimai, Yesus waugab gamacaimai alemen. Go du gonugau enib unum noumeun, go usai unabun iborain tam. Go du go gamacaimai, Yesus zaueim dareun ebu waugab si maporoi. \v 19 Zaueim duailel asiu darena, go zau og eiman siabun iborain tam. Guzenaimai, dudu goagen zau zag pazawa wag simai, go zau zag bigacaimai, go wageiman ebeu du go Yesus tapai dareun ebu waugab mina, noun. \v 20 Yesus nug agal oiagab petak emen uligaimai, go ebeu du go aureun, “Zai, nait igul eg zilagai mizem.” \p \v 21 Go Parisi dudu mui kasai ze tapaimaranemen dudu han agzozou dabilemenin, “E ein igul? E ein du nug Uwait nugau pip ou? Em ebuan du tub nug go igul eg zilagai abun iborain tam. Uwait nugtal petak go igul eg zilagai marabun iboin.” \p \v 22 Yesus goagal dabeleu oiagab oug abiu maimai, awareun, “Ag agal oiagab oug einen go dabeleu oi daremen? \v 23 Iz ein ze mabun iboin, ein ze mabun iborain tam? ‘Nait igul eg zilagai mizem,’ iz guzenai zemai ta, ‘Na asaimai, unamam,’ iz guzenai zemai ta? Iz ein ze zemai, ag agal oiagab iz en petak amamen? \v 24 Bo, ag Du Nugau Nag go wanib mui, go e em ebuan igul eg zilagabun iboin abiu mabun iz guzenai.” Guzenaimai, gonug go du gonugau ebeg arab noumeun aureun, “Izan aizem, na asaimai, nait biz oiba, nait uzan alien!” \p \v 25 Yesus nug du go guzenai aurina, go pigai asaimai, duailel unum gotulai daremen amiagab go gonugau biz oimai, Uwait ulagwag moroimai, gonugau uzan unar. \v 26 Go wanena, go duailel go unum esilakaimai, uminaimai, go Uwait nugau wanib wag maimai, enemen, “Ig ulis igul tub atai uligem.” \s1 Liwai go Yesus sesamorai unar. \r (Matiu 9:9-13; Mak 2:13-17) \p \v 27 Go igul guzenaimai, Yesus go beteimai, du tub wanib Liwai go duailel agal \it takis\it* aiwag waneun, gonugau salau pataneun zaueim hoboi darena, uligeun. Yesus nug Liwai aureun, “Na alai, iz sesamilen.” \v 28 Guzenai aurina, Liwai asaimai, esab unum uteimai, Yesus sesamorai unar. \p \v 29 Ziwas tub ebu, Liwai go Yesus dual gonugau zaueim beteimai, ee zai daremen. Gonugau zaueim gonugau salau zaugul mui ipal dudu abai mui gotulaimai, Yesus dual ee zemen. \v 30 Ipal Parisi dudu mui kasai ze tapaimaranemen dudu goagen ze asiu maimai, Yesus nugau tapaimaraneun dudu kanabaremen, “Ag einen aiwag wanemen dudu mui dudu igul eg macanemen abai ereg ee zemen?” \p \v 31 Yesus go ze doimai, go nug kolital awareun, “Dudu go ebeu tamacag, go ebeu kasaraneun du waugab i bitanemen. Du in go ebeu a sag go ebeu kasaraneun du waugab bitaneu. \v 32 Guzenai sul, iz duailel igul naliu macanemen ularabun alab tam. Iz duailel igul eg macanemen goagal oiagab ailabun alemin.” \s1 Ee ur mabun nugau ze. \r (Matiu 9:14-17; Mak 2:18-22) \p \v 33 Dudu ipal agen Yesus kanaboromen, “Zon nugau tapaimaraneun dudu go umtabag ee i zanem. Go ebu Uwait sag aurai dacanem. Parisi agal tapaimaranemen dudu, mui go guzental guzenanem. Bo, nait tapaimaranemen dudu go ee mui ze mui asiu zanem. Go einen guzenanemen?” \p \v 34 Yesus nug kolital awareun, “Air tub du wabun ziwas ebu, du daba, gonugau zaugul alai dabiag, ee ur maneu ta? Iz petak awarem, Go igul i guzenamau. \v 35 Bo, aiu ses go du air wabun, go dudu ipal agen go ebalagab imai wanebiag, go petak go ziwas ebu, go ee ur mamam.” \p \v 36 Guzenaimai, go nug tub tatau ze awareun, “Du tub nug gonugau tibur galau muz bigagaba, go gonugau tibur galau awau ebuan tibur galau zig ginampet kuataimai, muz ebu i sopuai macaneu. Du tub nug go igul guzenamau, gonugau tibur galau awau egwaimai, go tibur galau zig awau ginampet, tibur galau muz dual naliu i usalamau. \v 37 Du tub nug wain ze awau meme galau muz ebu i goriai mahaneu. Go guzenamau, wain ze awau go siwalkuk aimai, muz meme galau bigagaimai, wain ze em ebu esikai numau. Meme galau go mui zilagamau. \v 38 Wain ze awau go meme galau awau ebu goriai memen, naliupet damau. \v 39 Du tub go wain ze muzin zaneu, go awau utaneu. Go enanem, ‘Muzin go naliupet.’” \c 6 \s1 Zuda agal Imabun Ziwas go Ginam Zobu ebu. \p \v 1 Ginam Zobu tub Imanem Ziwas ebu, Yesus go gonugau tapaimaraneu dudu abai ereg, wit wai ula eiman betemen. Gonugau tapaimaraneu dudu agen wit dab oimai, ugaimai, zai zai betemen. \v 2 Parisi dudu ipal agen uligaraimai, enemen, “Ag einen Imabun Ziwas ebu salau memen? Go ag Moses nugau kasai ze eg wai memen.” \p \v 3 Yesus nug kolital awareun, “Ag Devit gonugau alalanemen dudu abai ereg we wagarina, Uwait ulagwag macanemen ebuan \it bret\it* zemen, ag abiu ta, ag go i abiu? \v 4 Go Uwait nugau zaueim simai, go \it bret\it* Uwait ulagwag muranemen biz ebu dareun oimai, gonugau dudu abai ereg zemen. Go gaul dudu agen zabun iboin tam. Uwait ula danemen dudu agen sag zanemen. Bo, Devit nug gonugau dudu abai ereg zemen. Ag go sikut nanalab tam ta?” \v 5 Guzenaimai, Yesus nug awareun, “Du Nugau Nag, nugtal go imabun ziwas gumaneu, go ein igul guzenabun iboin.” \s1 Yesus nug du tub ebeg noumeun kasai meun. \r (Matiu 12:9-14; Mak 3:1-6) \p \v 6 Ginam Zobu Imabun Ziwas tub ebu, Yesus go gotulanemen zaueim simai, Uwait nugau ze duailel marai dareun. Du tub gonugau ebeg tubaim noumeun mui go gue gotulanemen zaueim dareun. \v 7 Darena, ipal Parisi dudu mui kasai ze tapaimaranemen dudu abai ereg Yesus enibwag ze mabun go du kasaba, piabun en gumei daremen. \v 8 Yesus go dudu goagal dabeleu abiu maimai, go ebeg noumeun du aureun, “Na usaiba, duailel amiagab alen” Go du usaimai, duailel amiagab alai tapai dareun. \p \v 9 Guzenina, Yesus nug Parisi dudu awareun, “Iz ag en kanabem, igual kasai ze nug Imabun Ziwas ebu igul naliu mabun emen ta, igul eg marabun emen? Du tub kasurai ta, eg murai?” \p \v 10 Guzenaimai, Yesus nug duailel unum uliag araimai, du go aureun, “Nait eben henen.” Du go aureun sul guzenina, gonugau ebeg naliu kolital getal naliu dareun sul usaleun. \v 11 Bo, Yesus nug go guzenina, uligaimai, dudu banban go aiag sisil ina, agzozou Yesus webiag, noumabun ze patemen. \s1 Yesus nug gonugau ze oi aidabun dudu begurug sag egareun. \r (Matiu 10:1-4; Mak 3:13-19) \p \v 12 Ziwas tub ebu, umaum Yesus go Uwait aurabun manam ebu simai Uwait aurai dareun. \v 13 Umaseu, gonugau tapaimaraneun dudu ularena, alina, dudu begurug sag egareun. Guzenai egaraimai, Uwait nugau ze emgasag oi aidabun dudu wanimag mareun. \v 14-16 Dudu go egareun, goagal wanimag gue: Saimon (Yesus nug go wanib tub Pita meun), gonugau amagul Andru, Zems, gonugau amag Zon mui, Pilip, Bartolomiu, Matiu, Tomas, tub Zems (Alpius nugau nag), tub Saimon (go ug tub wanib Serot ebuan), Zudas (Zems nugau nag), tub Zudas Iskariot gonug Yesus gonugau iwai zaugul agal ebeagab mareun. \s1 Yesus nug duailel asiu kasareun. \r (Matiu 4:23-25) \p \v 17-18 Yesus gonugau ze oi aidabun dudu egaraimai, go noi, em urun ebu gonugau tapaimaraneun duailel asiu abai ereg ipal duailel asiu, Zudia agaig ebuan mui, Zerusalem uzanan mui, Tair uzanan han, Saidon uzanan mui, go em unum gonun alai gotulai daremen ebu noun. Go duailel go gonugau ze duabun alemen, ipal duailel ebeu eg mui, wes eg mui unum Yesus nug kasareun. \v 19 Duailel goagen gonugau tibur galau pataimai, naliu usalanem. Gonugau gusig go eiman beteimai, duailel ebeu mui naliu usalanem. \s1 Yesus nug oiagab naliu usalabun en ze awareun. \r (Matiu 5:1-12) \p \v 20 Yesus nug gonugau tapaimaraneun dudu uligaraimai, awareun, “Inen duailel ag abiu agtal agal doropag gusig mab tam, agtal igul naliupet mab tam, ag oiagab naliupet damamen. Uwait nug ag gumaraneu. \p \v 21 Ei, ag go don, inen duailel ag Uwait nugau igul naliupet wabun salau gusig macanemen ag oiagab naliupet damamen. Einen, Uwait agal salau memen uligaimai, isanaramau. \p Ei, ag go don, ulis ag weinai daremen, ag agal oiagab naliu usalai dareu. Aiu ses ag siksikamamen. \p \v 22 Aiu ses, ag Du Nugau Nag sesamorai aidaremen, duailel agen ag en aiagsisilaimai, agal wanimag eg wai mamam, go guzenebi, ag agal oiagab naliu usalamau. \v 23 Go igul ag ebalagab guzenebi, ag oiagab eg i umau, oiagab naliu maimai, siksikamamen. Einen, ag go igul guzenamamen, Uwait nug ece ipal naliupet usalai mareun Mesgai wag dareu aiu ses umamen. Getal agal embigeg Uwait nugau ze doimai, awaranemen dudu go igul eg go ebalagab guzenaital guzenemen.” \s1 Yesus nug oiagab eg usalabun en ze mareun. \p \v 24 Yesus nug kolital eneun, “Ag duailel ag ulis esab asiu mui, ag ulis suban siksik an, aiu ses ag tamacag damamen. \p \v 25 Ag duailel ag ulis ee asiu zemen, biguiag zuaneu, aiu ses ag we ugaramau. \p Ag duailel ag ulis siksikaimai daremen, aiu ses ag oiagab weinai mui damamen. \p \v 26 Ag ulis suban daremen. Dudu ipal go Uwait nugau ze doimai, awaranemen dudu darem anem. Go polu ze maranem. Bo, agal embigeg agen agal ze petak aimai dabilaimai, goagal wanimag wag maranemen. Ulis, duailel agen agal wanimag wag macanem, go naliu tam. Ag bisomagar, aiu ses ag uhu banou umamen.” \s1 Yesus nug duailel agal iwai zaiagar abai ereg suban dabun en awareun. \r (Matiu 5:38-48; 7:12a) \p \v 27 Yesus nug kolital eneun, “Ag go don, agal iwai zaiagar abai i iwaiman. Duailel agen agal enimag ebu polu ze mebiag, agen igul naliu go duailel ebalagab mamamen. \v 28 Ag go dudu agen ag eg marabun aidanem, agen suban dabun ze awaran. Ag go dudu agen ag eg marabun aidabi, agen Uwait auran, Uwait nug go dudu isanaramau. \v 29 Bo, du tub nug nait siben naliu eiman waba, koli kekulemen, siben nanaceiman moromena, wamau. Du tub nug nait tibur galau wagan uba, na galinien. Utemen, nait tibur galau tub mui umau. \v 30 Du tub nug nait esab wabun aba, na i galinen. Na go moren. Du tub nug nait esab oi unaba, koli mizabun i auren. \v 31 Ein igul naliu dudu ipal agen ag ebalagab mabun dabelebiag, agen go igul naliu dudu ipal ebalagab guzental guzenaramamen. \p \v 32 Dudu ipal agen, ag en oiagab noumebiag, agen mui koli go dudu en sag oiagab noumamau. Guzenamamen, Uwait nug ag tub ece naliu maramau ta? Igul eg macanemen dudu mui ag guzental guzenanemen. \v 33 Ag dudu ipal igul naliu tub ag ebalagab mebiag, agen mui ag naliu gumaramamen, ein ece naliu umamen? Dudu igul eg macanemen ag mui go igul guzental guzenanemen. \v 34 Ag du tub agal ece muranemen, agal dabeleu go gue esab kolital maramau, anemen ein ece naliu Uwait nug ag maramau? Igul eg macaneu du mui go du tub esab muraneu, gonugau dabeleu, du go nug esab koli murabun en dabilaneu. \v 35 Ag go igul uteiban, agal iwai zaiagar en oigab noumaimai, suban isanaramamen. Ag igul naliu agal iwai zaiagar ebalagab macan. Ag dudu esab maraiban, kolital goagen agal esab koli marabun en i dabilan. Ag guzenamamen, aiu ses ag ece banou umamen, ag Uwait Ban nugau gelegul pet damamen. Uwait go dudu ece gaul maraneun, agen go i auranemen. Dudu naliu mui, dudu eg abai ereg, Uwait nugtal subantal gumiganeu. \v 36 Agal memeag, Uwait nug ipal duailel en ougab siksikaneu pet, ag mui dudu ipal en oiagab siksikaba, isanaramau.” \s1 Agen dudu ipal agal igul, agal dabeleu eiman i sisiaran. \r (Matiu 7:1-5) \p \v 37 Yesus nug kolital eneun, “Ag dudu ipal agal igul i sisiamamen. Ag guzenamamen, Uwait nug mui agal igul i sisiamau. Ag du tub nugau igul eg i pian. Ag guzenamamen, Uwait nug mui agal igul eg i pimau. Ag du tub nugau igul eg utebi, Uwait nug agal igul eg utei maramau. \v 38 Ag dudu ipal esab maranemen sul, Uwait nug ag esab maramau. Ag dudu esab asiu marebi, Uwait nug mui ag kolital esab asiu maramau. Gonug agal zo oug kolital esab asiu zulagaba, zo kapaba, kolital esab asiu zo oug zulagaba, agal zo kapamau. Ag esab asiu umamen. Ag dudu ipal ebalagab ein igul macanemen sultal, Uwait nug ag ebalagab mui guzental guzenamau.” \p \v 39 Yesus nug tatau ze tub awareun. “Du tub ameg tapeleun, gonug du tub ameg tapeleun zaug abu abai murabun iboin ta, tam ta? Go dudu aliag amiag tapeleun zaug zaug auramau, zaug dual eregtal ob oug alai numam. \v 40 Mogoi tub go gonugau tapaimoroun du zilaorabun iborain tam. Go aiu ses ze unum doimai, suban sesamoramau, petak go gonugau tapaimoroun du sul usalamau. \p \v 41 Na einen zaun nugau ameg ebu esues ginampet oi abun uligem? Nait amen ebu a tatau dareu na piab tam ta? \v 42 Nait amen ebu a tatau banou darendai, na erunai nait zaun nugau ameg ebu esues oi abun aurem. Na polumaranemen du, amegai a tatau banou nait amen ebu dareu oi heiba, kolital naliu abu uligaimai, petak zaun nugau ameg ebu esues dareu go oi hei moren.” \s1 A dab naliu mui, a dab eg mui. \r (Matiu 7:16-20; 12:33-35) \p \v 43 Yesus nug awareun, “A naliu dacaneu, go dab eg i useg macaneu. A eg go dab naliu i useg macaneu. \v 44 A unum dareu, goagal dab ata atain useg macaneu. Wain dab go gaen zabub ebu i useg macaneu. Dudu ag sabug dab ebulig ziu ebuan wanemen ta? Tam pet tam. \v 45 Du naliu go gonugau dabeleu naliu mui go ze naliu gonugau ougab oug usalai zuna, ze macaneun. Du eg go gonugau dabeleu eg mui go ze eg macaneu. Ein dabeleu gonugau ougab oug daneu, go usalai zuna, gonugau ogusau eiman ze macaneu.” \s1 Zau mabun igul aliag. \r (Matiu 7:24-27) \p \v 46 Yesus nug kolital eneun, “Ag einen, iz ‘Dubanou Ban, Dubanou Ban.’ ailanemen? Ag einen izal ze i sesamoranemen? \v 47 Ag go don! Du tub go iz waiab alaimai, izal ze doimai, sesamoraneu. Iz gonugau igul ag ebalagab abai maremin, pimamen. \v 48 Go du izal ze doimai, sesamoraneu, go igul go enai. Du tub go zau mabun aimai, amegai ob elei noi beteimai, aiwag peimai, zau sanag gusig eun. Ze banou noimai, zewei banou noun, go zau go gusig dareun. Einen, go aiwag ebu zau sanag heun. \v 49 Du tub go izal ze doimai, sesamorab tam, go enai, go zau us nogoug ebu zau ob eleimai, zau sanag heun, go zau gusig hiab tam. Ze banou noimai, zewei banou noun, zau go unum zewei nug oi waneun. Du go Uwait nugau ze doimai, i sesamoraneu.” \c 7 \s1 Yesus nug du tub kasai meun. \p \v 1 Yesus go Uwait nugau ze duailel unum marai poaimai, go Galili ze gasag Kapaneam uzan beteun. \v 2 Go uzan du tub, go malai dudu agal gumaraneun du banou, nugau salau du go ebeu mui. Gonugau salau du gonugau salau ze aurina, suban sesamoraneu. Gonun, gonugau du banou go en ougab noumeun. Go du ebeu banou oimai, noumabun ina, go du banou go gonugau salau du en bisou peun. \v 3 Guzenaimai, go du banou go Yesus Kapaneam uzan zoimai dareun ze doimai, gonug ipal Zuda agal dudu banban palautarendai, alai gonugau salau du kasabun aurabun betemen. \v 4 Dudu goagen Yesus waugab simai, ze gusig auremen, “Du gonug ig suban gumiganeu gonugau salau du noumamoroi, gonun, na beteimai, kasoren. \v 5 Go ig Zuda duailel suban isaniganeu. Gonugtal igual gotulaimai, Uwait nugau ulagwag murabun zau mai migeun.” \p \v 6 Guzenaimai, Yesus go du banou nugau salau dudu sesamarai beteun. Uzan go waugab betena, go du banou nug, Yesus ze guzenai palautai moroun, “Dubanou Ban, iz igul eg macanem du, gonun, na izal zaueim i alen. \v 7 Iz du eg, gonun, iz na wautab bitabun iborain tam. Bo, na onsau eim sag ze memen, izal salau du go naliu usalamau. \v 8 Iz mui dudu banban agal piagsal dacanem. Ipal malai dudu go izal pisal dacanemen. Izal malai du tub auranem, ‘Na e alen,’ aurina, alaneu, tub auranem, ‘Na ulib e beten,’ aurina, bitaneu. Izal salau du ‘Na e salau men,’ aimai aurina, salau macaneu.” \p \v 9 Yesus go ze go doimai, go esilakeun. Go koli kekulaimai, go duailel go sesamorai betemen awareun, “Iz petak pet awarem, iz Israel du tub e du sul gonugau ougab petak eun i pemin.” \v 10 Go dudu goagal banou nug palautareun go koli betemen, salau du go naliu usaleun pemen. \s1 Yesus nug Nein uzanan mogoi noumeun usai meun. \p \v 11 Ziwas mazicina, Yesus uzan tub wanib Nein, go uzan beteun. Gonugau tapaimaraneun dudu abai ereg ipal duailel asiu abai ereg betemen. \v 12 Yesus go uzan gilan og waugab go darena, du tub noumeun imai alemen, Du noumeun gonugau anag, mogoi tub tamacag, gonugau mogoi go tutak, gonugau gamu mui getal noumeun. Go uzanan duailel asiu go air dual ereg sesamorai alemen. \v 13 Dubanou Ban go air go uligaimai, bisou peun. Go air go aureun, “Na i manilmen.” \p \v 14 Yesus go du go noumeun waugab beteimai, du noumeun biz ebu ebeg meun. Guzenina, du noumeun go dudu agen biz mui gamacai alemen go ebu tapai daremen. Yesus nug eneun, “Mogoi, iz aizem, na asen.” \v 15 Go du noumeun koli usaimai, gonugau biz ebu hoboi daimai, go zeze meun. Guzenina, Yesus nug mogoi go imai aimai, gonugau anag moroun. \p \v 16 Guzenina, duailel unum uminaimai, Uwait nugau wanib ulagwag moroimai, goagen enemen, “Uwait nugau ze doimai, awaraneun du tub ig ula aleun. Uwait gonugau duailel isanarabun aleun.” \v 17 Duailel go Zudia agaigan mui ipal em Zudia pezoroan mui uzan ata atai wanemen, agen go igul Yesus nug salau meun ze marai marai aidarenar. \s1 Ze ziwaraneun du, Zon nug gonugau tapaimaraneun dudu aliag Yesus waugab palautareun. \r (Matiu 11:2-19) \p \v 18-19 Zon nugau tapaimaraneun dudu agen Yesus nugau igul unum Yesus nug meun uligaimai, Zon alai auremen. Aurina, Zon nug gonugau tapaimaraneun du aliag, Yesus waugab palautarena, guzenai kanabai awaremen, “Dudu agen du tub banou alamau emen. Na go du ta, ta, ig du tub aiu ses alamau gumamam ta?” \p \v 20 Go dudu agen Yesus waugab alaimai, kanabemen, “Ze ziwaraneun du, Zon nug ig na en kanabizabun palautigeun, ‘Na alai Israel duailel imarabun alemen ta, ig du tub alamau gumamam?’” \p \v 21 Ziwas go ebu Yesus nug duailel asiu ebeu eg mui kasareun. Wes eg mui dudu unum kasareun. Dudu ipal ameag tapeleun mui amiag oiteun, go koli em pemen. \v 22 Guzenaimai, Yesus nug koli go dudu aliag awareun, “Ag ein ze domen, agal amiag nug ein igul pemenin go unum, koli betei Zon auran. Ameag tapeleun dudu go kolital ameag oitaba, em pimamen. Aramag egugweun dudu ag abu aidamamen. Dudu ebeu leprosi mui ag kolital naliu usalem. Dabuiag utub dudu ag kolital ze suban dom. Noumemen dudu ag kolital awau asamam. Aunagul dudu ag Uwait nugau Ze Naliupet dom. \v 23 In du go iz en ougab petak anem, go gusig tapai damau, go du gonugau ougab naliu usalamau.” \v 24 Yesus nug Zon nugau ze duailel gotulai daremen ebu awareun, “Ag du tamacag uzan em ula ebu Zon waugab ein esab piabun betemenin? Ag waliwal tub wol nug patena piabun betemenin ta? \v 25 Ag ein betei pemenin? Ag du tub naliu maimai dareun betei pemenin ta? Dudu ag tibur galau tibur galau naliu mui, ag ecesab asiu mui han, ag uzan zau naliu ebu danemen. \v 26 Ag iz ailan, ag ein piabun betemenin? Uwait nugau ze doimai, awaraneun du tub ta? Go petak pet. Iz petak awarem go Uwait nugau ze doimai, awaraneun du. Gonug ipal Uwait nugau ze doimai, awaranemen dudu zilarai dareu. \v 27 Zon go du getal Uwait nugau ze nug aneun, ‘Uwait nug eneun \q1 “Iz izal ze oi awarabun du palautem, amegai alai, nait abu tuguiai kalai mizamau.” ’ \rq Malakai 3:1\rq* \p \v 28 Iz ag petak pet awarem, Zon nug e em ebuan duailel unum zilarai dareu. Bo, du in go Uwait nugau ameg ebu wanib ulagwag tamacag, gonug eneu, ‘Uwait izal gumilaneu du banou, iz go pigsal darem’ go du nug Zon zilacoroi dareu.” \p \v 29 Duailel unum go ze doimai, ipal duailel abai ereg, ipal aiwag wanemen dudu abai ereg, agen enemen, “Petak Uwait nugau igul tuguianau pet.” Getal, ag Zon nug ze ziwareun, gonun, ag guzen anemen. \v 30 Parisi dudu mui, kasai ze tapaimaranemenin dudu abai ereg, ag Uwait nugau igul naliu sesamorabun utanemen. Guzenaimai, Zon nug ze ziwabun awarina, utemen. \p \v 31 Yesus nug duailel awareun, “Iz ulisan duailel ein sul anai? Iz agal igul ein sul anai? \v 32 Ag geleagar ginaginam agen em nogoug ebu hoboi daimai, ipal geleagar abai ereg onaimai guzenai agag ularamam, ‘Ig air wanemen pulel huemun, bo, ag ilanab tam.’ ‘Ig du noumaneun kabal wemun, bo, ag manilmab tam.’ \v 33 Ze ziwaraneun du, Zon zoimai, ipal ziwas ebu, go ee mui wain ze mui i zaneu. Guzenina, goagen auremen, ‘Zon go wes eg mui,’ emen. \v 34 Du Nugau Nag alaimai, go wain ze ee mui zinarai, agen enemen, ‘E du uligan, go bo sul ee asiu zaneu. Go aiwag wanemen dudu mui igul eg macanemen dudu abai ereg, ee zaneu.’ \v 35 Uwait nugau Ah Wes omen duailel ag petak Uwait nugau dabeleu naliu go abiu mamamen.” \s1 Abuan air tub nugau ze sous naliupet oimai, Yesus nugau arab uluseun. \p \v 36 Parisi du tub nug, Yesus gonugau zaueim ee zabun imai beteun. Yesus go zaueim go beteimai, ee zabun hoboun. \v 37 Go uzanan air tub go igul eg mui daneun. Gonug Yesus Parisi du nugau zaueim ee zaizai dareu ze doimai, go gunip tub naliu ze sous naliu zoun oimai, aleun. \v 38 Air go zoimai, Yesus waugab tapai daimai, weinai dareun. Gonugau ameg ilau nug Yesus nugau arab ebu noun. Nuna, gonugau gagalig ulig uiaban sil go ameg ilau Yesus nugau arab ebu gules aimai, gonugau arab zukzukaimai, ze sous go oimai, Yesus nugau arab ebu esikeun. \p \v 39 Guzenina, go Parisi du go peimai, dabeleun, ‘E du go Uwait nugau ze doimai, awaraneun du zob, go abe meu zob, air go inug go pateu. Go abiu mamau air go gue abu ebuan air.’ \p \v 40 Yesus nug go Parisi du nugau dabeleu abiu maimai, eneun, “Saimon, iz ze tub aizamoroi.” Saimon nug koli Yesus aureun, “Dubanou Ban nait ze ailemen, duai.” \p \v 41 Yesus nug guzenai aureun, “Du aliag go beteimai, du tub ebu aiwag oimai, auremen ‘Nait aiwag ameg aiu ses koli mizamam.’ Du tub go aiwag handret tabkuai (500) sag oun, du tub nug mui guzental go aiwag houhou tabkuai (50) sag oun. \v 42 Goagen koli gonugau aiwag murabun iborain tam, gonun, go aiwag atag pateun du nug awareun, ‘Ag go aiwag en i dabelen, iz gaul patem.’ Go dudu aliag, inug go go du en ougab banou noumeun?” \p \v 43 Saimon nug koli guzeneun, “Izal dabeleu go du go aiwag asiu handret tabkuai (500) sag oun.” \p Yesus nug koli Saimon aureun, “Na go ze petak pet anem.” \p \v 44 Guzenaimai, Yesus nug air go dareun eiman kekulaimai, Saimon aureun, “Na e air amen nug uligem ta? Iz nait zaueim zomin, na izal aram ulusabun ze i milem, bo, e air go ameg ilau nug izal aram ulusaimai, gonugau gagalig uligsil guleseun. \v 45-46 Na iz nait zaueim imailai zomen na iz zukzuk ilab tam, e air nug iz zuna, go nug izal aram zukzukaimai, utilab tam. Na ze sous izal gagali ebu esikab tam, bo, e air nug izal aram ze sous naliu sil unum ziwileun. \v 47 Gonun, ulis iz aizem, gonugau igul eg asiu macaneu, izan gonugau igul eg unum zilagai morom. Einen, gonugau ougab iz en noumeun. Bo, du in go igul eg ginampet meun, izan gonugau igul eg zilagai moromin. Gonug iz en ougab oug ginamtal noumeun.” \p \v 48 Guzenaimai, Yesus nug abu ebuan air go aureun, “Izan nait igul eg unum zilagai mizem.” \p \v 49 Dudu ipal go ereg go dual ee zai daremen go ze doimai, agzozou zeminar, “E du in, go igul eg zilagai marabun, iborain ta?” \p \v 50 Yesus nug air go aureun, “Nait ounab iz en petak emen, gonun, na koli naliu usalemen. Gonugun, ulis nait ounab iau holanau mui alien.” \c 8 \s1 Ailel ipal Yesus gonugau tapaimaraneun dudu abai ereg isanarai betemen. \p \v 1 Ziwas tub ebu, Yesus go gonugau tapaimaraneun dudu begurug go ban uzan mui uzan ginaginam mui beteimai, Uwait nugau ze duailel maremenin. \v 2 Ziwas go ebu, wes eg ipal ailel agal oiagab oug dareun Yesus nug oi aleun. Air tub gonugau wanib Maria go Magdala uzanan Yesus nug wes eg kwali oi ai moroun. \v 3 Du tub gonugau wanib Kusa, go Herot nugau zau gumaneun du. Herot go gue emgasag gumaneun du banou. Go du nugau wau gonugau wanib Zoana mui, air tub wanib Susana mui, ailel ipal han, go Yesus nugau tapaimaraneun dudu abai ereg sesamaraimai, wanemen. Go ailel agen agal aiwag mui, ecesab mui, oimai, Yesus nugau tapaimaraneun dudu abai ereg isanarai wanemen. \s1 Du ee ug ougem heun. \r (Matiu 13:1-9; Mak 4:1-9) \p \v 4-5 Duailel uzan ata atai ebuan Yesus waugab alemen unum alai gotulina, Yesus nug tatau ze tub awareun, “Du tub ee ug iabun gonugau ougem beteun. Ee ug ipal abu ebu alai noun. Guzenina, dudu agen tapaimemen, meg asiu zoimai egei zemen. \v 6 Ee ug ipal em ai ebu alai noun. Go ee ug walu zoun. Go em ze tamacag. Guzenaimai, go ee ug walu zoimai, noumemen. \v 7 Ee ug ipal ebgeleu kulam ziu oug noimai, walu zoun. Kulam nug oi zendai, suban tapabun iborain tam. \v 8 Ee ug ipal em naliupet ebu alai noun. Ee ug go em naliu ebu alai noun, go ee ug naliupet walu zoun. Walu zoimai, go useg asiu manar, ipal useg 100 manar.” Yesus guzenaimai, duailel awareun, “Duailel ag dabuig a aba, ag go tatau ze doimai, zebigeg abiu mamamen!” \s1 Yesus nugtal nug nugau tatau ze zebigeg aneun. \r (Matiu 13:10-17; Mak 4:10-12) \p \v 9 Yesus nugau tapaimaraneun dudu agen tatau ze zebigeg go erunai ina. \v 10 Gonug koli awareun, “Uwait nug duailel gumarabun igul getal wageimai dareun. Ulis ag izal tapaimaranemin dudu, gonun, zebigeg go i marem. Ipal duailel ag tatau ze sag duanemen \q1 Gonugun, ag amiag nug piab piab emen, bo, suban i pemen. Ag ze dabuiag nug duaneu duaneu, bo, ag go zebigeg i abiu.” \rq Aisaia 6:9\rq* \s1 Yesus nug ee ug nugau tatau ze en zebigeg awareun. \r (Matiu 13:18-23; Mak 4:13-20) \p \v 11 Yesus nug guzeneun, “Go tatau ze gonugau zebigeg enai Go ee ug, go Uwait nugau ze. \v 12 Ipal ee ug abu ebu noun, go enai duailel go Uwait nugau ze doimai, Wes eg nug zoimai, agal oiagab an ze oi waneun. Gonugau dabeleu, go guzenai, ag oiagab petak i mebiag, Uwait nug ag kolital i igaramau. \v 13 Ipal ee ug aimar ebu noun, go enai, duailel ze doimai, siksikinar. Ee ug ginib em oug nuab tam. Gonugau zebigeg enai, agal oiagab petak emen, gue ginampet. Uhu ziwas tub ebu, ag Uwait nugau ze utamamen. \v 14 Ipal ee ug ebgeleu kulam ziu oug noun, go enai, duailel ze doimai, betei betei beteimai, uhu ata atai oimai, oiagab eg uba ta, em ebuan esab mui ereg, em ebuan igul mui ereg, uligaimai, siksikaimai, Uwait nugau ze dabuiag sikamau. Guzenaimai, go ee ug salau naliu tam. Tam. Ag Uwait nugau ze unum utamamen. \v 15 Go ee ug em naliupet ebu noun, go gonugau zebigeg enai, duailel ze doimai, gusig patemen, goagal oiagab petak eun. Ag gusig damamen. Go guzenai, ag ee ug useg naliu maneu sul asiu mamamen.” \s1 Al mis oug wageimai macanemen. \r (Mak 4:21-25) \p \v 16 Yesus nug koli eneun, “Du tub nug al usaimai, mis oug ta, biz pigsal i macaneu. Go al usaimai, wag asai mina, dudu ipal zaueim alaimai, al go pianem. \v 17 Ein ece agal oiagab oug wageimai dareu unum araog zumau. Ein ece dudu agen kulai macanemen unum al hilanau ebu zuba, dudu pimam. \v 18 Ag suban danemen, ze go don. Bo, du tub go ipal dabeleu naliu mui, go du Uwait nug ipal dabeleu naliu morou. Bo, du in go dabeleu naliu tamacag, gonugau dabeleu izatal dabeleu naliu mui aneu, Uwait nug gonugau dabeleu ginampet patai dareu go unum koli ebegalaumau.” \s1 Yesus nugau anag, amagul abai ereg go piabun zomen. \r (Matiu 12:46-50; Mak 3:31-35) \p \v 19 Ziwas go ebu, Yesus nugau anag, amagul abai ereg, Yesus piabun alemen. Go ebu duailel asiu gotulai daremen, gonun, go Yesus waugab siabun iborain tam. Gonun, goagen zau og tapai daremen. \v 20 Dudu ipal agen piaraimai, betei, Yesus auremen, “Nait anan, amaiar abai ereg, na peizabun alemen, uzaneim tapai darem.” \v 21 Go guzenai aurina, Yesus nug koli go duailel awareun, “Inen duailel ag Uwait nugau dabeleu sesamoranemen, go duailel ag petak izal anikai magite.” \s1 Yesus nug wol banou usaleun aurina, wol tameun. \r (Matiu 8:23-27; Mak 4:35-41) \p \v 22 Ziwas tub ebu Yesus go gonugau tapaimaraneun dudu abai ereg tebil ginampet ebu simai, awareun, “Igag tubaiman matelai bitab.” Awarina, betemen. \v 23 Ula betena betena, Yesus go gabueun. Gabuai darena, wol banou zoimai, go tebil ze nug oi zabuneun. Guzenina, dudu unum uminemen. \v 24 Yesus nugau tapaimaraneun dudu agen beteimai, Yesus asoroimai, auremen, “Dubanou Ban, ig ze nug oigai zamoroi.” Gonug asaimai, go wol ze mui kagagai awarendai, iautal so eun. \v 25 Gonug koli gonugau tapaimaraneun dudu awareun, “Agal oiagab petak emen eruab?” Goagen uminaimai, dabeleu asiu oimai, enemen, “Ein du eneneg? Gonug wol mui, ze mui awarina, go gonugau ze doimai, sesamoranem.” \s1 Yesus nug du tub wes eg mui kasai meun. \r (Matiu 8:28-34; Mak 5:1-20) \p \v 26 Go guzenaimai, Yesus nug mui gonugau tapaimaraneun dudu abai go tebil ebu Gerasa uzan, Galili agaig tubaiman betemen. \v 27 Tebil betei gasageim imena, Yesus kuanai noun. Go uzan du tub go wes eg mui dareun. Go Yesus waugab zoun. Ziwas getgetal, go tibur galau i tuganeu go burum daneu. Go zaueim i ninaneu. Tam, go eb ob hiacanemen pip ninaneu. \v 28 Go du nug Yesus peimai, piecaimai, alai Yesus nugau arab waugab taubibieun. Gonug gusig ulaimai, Yesus aureun, “Yesus, na Uwait wag dareu nugau nag. Na iz erunilamam? Iz Uwait nugau wanib gusig pataimai, aizem, na iz uhu i milen.” \v 29 Go guzenai aureun, einen, getal Yesus nug go wes eg go du ebu alien aureun. Go ebu, go wes eg nug pie eun. Umkoskos go wes eg nug go du ougab oug daneu. Dudu ipal agen go du umkoskos gumei danem. Goagen go \it sen\it* mui arab ebeg otoi macanemen. Gonug us gusig mui, \it sen\it* mui, kitkuat aneun. Wes eg gonug go du imai aimai, du tamacag uzan macaneu. \p \v 30 Yesus nug kanabeun, “Nait wanim in?” Gonug koli aureun, “Izal wanim Asiu.” Go einen, wes eg asiu go du nugau ougab oug dareu. \v 31 Go ebu, go wes eg agen Yesus auremen, “Ig ab banou ebu i palautigen.” \p \v 32 Ipal bo asiu em manam tubaiman ee zai daremen. Go ebu, go wes eg agen Yesus gusig ze auremen, “Ig utigemen, bo, go darem agal oiagab oug numam.” Guzenai aurina, Yesus nug awareun, “Iboi, ag alian!” \v 33 Guzenai awarendai, wes eg goagen du go uteimai, bo agal oiagab oug nomen. Go bo agen pigai beteimai, em eg ebu silikaimai nomen. Go noimai, ze unig oug noimai, ze zaimai, noumemen. \p \v 34 Guzenina, bo gumaranemen dudu go igul go uligaimai, pigai uminai wanemen. Goagen beteimai, go ze go uzan mui, emgasag mui, unum awaremen. \v 35 Gonun duailel go ze go doimai, goagen alai Yesus waugab alaimai, go du wes eg oi hai moroun pemen. Goagen du go dabeleu naliu mui tibur galau tugaimai, Yesus nugau arabugab hoboi darena, pemen. Peimai, duailel go uminemen. \v 36 Go dudu go Yesus nug go du kasoroun uligaimai, goagen dudu ipal i abiu daremen, go igul meun unum betei awaremen. \v 37 Go ebu, go em nogoug Gerasa uzan waugab gonun duailel agen Yesus auremen, “Na ig utigaib, alien.” Go uminaimai, Yesus guzenai auremen. Guzenina, Yesus gonugau tapaimaraneun dudu abai tebil wag simai, agal uzan koli wanemen. \p \v 38-39 Go du go getal wes eg mui dareun naliu usaleun, gonug beteimai, Yesus gusig aureun, “Dubanou Ban, iz na ibaiz unai, na iz io ailamam ta?” Bo, Yesus nug koli go du aureun, “Na nait uzan beteib, Uwait nug e igul na ebizab meun betei duailel awaren.” Guzenai aurina, go du gue gonugau uzan beteimai, Yesus nug gonugau wes eg oi hai moroun, gonugau uzanan duailel unum awareun. \s1 Zairus nugau aleg mui tub ebeu air du dual kasareun. \r (Matiu 9:18-26; Mak 5:21-43) \p \v 40 Yesus gonugau tapaimaraneun dudu abai ereg kolital tubaim alina, duailel ag go uligaimai, go siksikemen. Einen go Yesus gonugau tapaimaraneun dudu abai go gumarai daremen. \v 41 Du tub gonugau wanib Zairus, go Zuda agal gotulanemen zau gumaneun du tub. Gonug Yesus nugau arab waugab zoimai, taubibiaimai, Yesus gonugau zau bitabun aureun. \v 42 Einen, gonugau aleg tutak sag gonugau wai begurug sag go noumamoroi. Yesus du go sesamorai betei betena, duailel asiu unum tubaim tubaim sesamorai betemenin. \v 43 Go ula ebu, air tub go geil ebeu umkoskos waneu, gonugau ebeu go wai begurug sag dareun. Du tub nug go kasabun iborain tam. \v 44 Go air go Yesus waugab zoimai, Yesus nugau tibur galau siu patena, go ebeu eg waneun. \v 45 Yesus nug duailel kanabai awareun, “Inug iz gagileu?” Duailel agen enemen, “Ig i abiu.” Pita nug aureun, “Dubanou Ban, duailel asiu na wautab daremen, nait tibur galau gagorom.” \v 46 Yesus nug eneun, “Du tub nug iz gagileun. Iz abiu, einen, izal gusig ipal waneun.” \p \v 47 Go air go igul meun wagemabun iborain tam, gonun, duailel amiagab zoimai, Yesus nugau arab waugab taubib weun. Air gonug gonugau ze unum Yesus aureun. \v 48 Yesus nug air go aureun, “Ainag, nait ounab petak eun, gonun, nait ebeu waneun, nait ounab iau dabun a alien.” \p \v 49 Yesus go air go aurina aurina, du tub Zairus nugau zauan alaimai, Zairus aureun, “Zairus, nait ainag noumeun, na tapaimaraneu du salau i moren.” \v 50 Yesus nug go ze doimai, Zairus aureun, “Na umin ien. Nait ounab petak en. Go ainag awau dareu, go noumab tam.” \v 51 Yesus go du gonugau zaueim beteimai, Pita, Zon, Zems abai ereg, ainag nugau memeg anag abai sag imarai sieun. Gonug im gebena, ipal duailel uzaneim daremen. \v 52 Gonun duailel ainag go en oiagab egwina, weinai daremen. Yesus nug awareun, “Ag einen weinai daremen? Go ainag noumab tam. Go gabuai dareu.” \v 53 Guzenai ze mina, gonun duailel go Yesus nugau ze doimai, go welemen. Goagal dabeleu go gaul polumai dareu emen. Einen, go abiu go ainag noumeun. \v 54 Yesus nug ainag nugau ebeg pataimai, uloroimai, aureun, “Ainag, na asen.” \v 55 Guzenina, go ainag noumeun gonugau dorog koli zuna, waseun. Yesus nug ainag go ee morobi, zabun, en awareun. \v 56 Gonugau memeg anag agen igul go uligaimai, esilakinar. Bo, Yesus nug go igul meun, dudu ipal i awarabun en gusig awareun. \c 9 \s1 Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu begurug Uwait nugau ze duailel awarabun mui ebeu mui kasarabun palautareun. \p \v 1 Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu begurug sag awarina, alina, go wes eg oiabun mui ebeu eg kasarabun han gusig mareun. \v 2 Maraimai, gonug Uwait nug duailel gumarabun alamau ze naliu marabun mui, ebeu eg kasarabun han palautareun. \v 3 Yesus nug gonugau tapaimaraneun dudu awareun, “Ag abu ebu bitabun ecesab tub i on. Ag taru ta, zo ta, ipal ee ta, aiwag i oi unamamen. Tibur galau mui i oi unamamen. \v 4 Ag uzan go betebi, gonun, dudu agen imarebiag, go dudu agal zaueim sag dan, Uwait nugau ze duailel maran. Uwait nugau ze awaraiban, koli go zaueim sag alai damamen. \v 5 Dudu ipal agen agal ze duabun uteimai, suban i gumarebiag, ag go uzan uteimai, agal igul eg abai marabun agal aramag ebuan em esues kueian.” \p \v 6 Go tapaimaraneun dudu uzan go uteimai, uzan ata atai unum betemenin. Uwait nugau Ze Naliupet marai marai, duailel ebeu mui kasararai, uzan ata atai ereg iboremenin. \s1 Herot-Antipas nug Yesus go in aimai dabeleu asiu oun. \r (Matiu 14:1-12; Mak 6:14-29) \p \v 7 Ziwas go ebu, Herot go Galili agaig gumaraneun du, go igul ata atai Yesus nug meun auremen doimai, go dabeleu asiu oun. Einen, dudu ipal agen enemen, “Go ze ziwaraneun du Zon, go noumeun kolital ob ougeiman usai zoun.” \v 8-9 Dudu ipal agen dabeleimai, enemen, Elaiza kolital usaleun. Ipal agen enemen, Uwait nugau ze doimai, awaraneun muz du tub kolital waseun, Guzenai dabeleimai, Herot nug eneun, “Iz Zon nugau beu kuatai hemin, go in du pemen?” Herot nug Yesus piabun unai aimai dabeleun. \s1 Yesus nug dudu tausen tabkuai (5,000) ee mareun. \r (Matiu 14:13-21; Mak 6:30-44; Zon 6:1-14) \p \v 10 Yesus nugau ze oi aidanemen dudu go uzan ata atai Uwait nugau ze oi aidaremen, koli alemen. Agen Yesus ein igul memen unum auremen. Yesus nug imarai betei, agtal uzan tub wanib Betsaida, betemen. \v 11 Duailel asiu goagen go betemen doimai, sesamarai betemen. Gonug beteimai, duailel Uwait nug gumarabun aleu ze awaranar, ipal duailel suiag eg mui, ebeu mui kasareun. \p \v 12 Umusig mina, Yesus nugau tapaimaraneun dudu agen Yesus waugab beteimai, guzenai aurem, “Du Banou Ban, e duailel palautaremen, unamam, goagal uzan waugab beteimai, ee gau maimai, zai zai goagal uzan unamam, Einen, e uzan du tamacag.” \p \v 13 Yesus nug koli awareun, “Agenag ee zabun maran.” Go agen koli enem, “Ee asiu tam. Ig \it bret\it* tabkuai mui, karuk aliag sag dareu. Na ein dabelem? Ig uzan beteimai, dudu asiu e agal ee gau mamam ta?” \p \v 14 Go dudu go tausen tabkuai. Gonun, Yesus nug gonugau tapaimaraneun dudu awareun, “Go duailel go houhou tabkuai, houhou tabkuai sisiai hobolilai, hoboi bitamam.” \p \v 15 Gonugau tapaimaraneun dudu agen gonugau ze sesamoraimai, guzenemen. \p \v 16 Yesus nug \it bret\it* tabkuai go mui, karuk aliag mui oimai, Mesgai wag ameitaimai, Uwait ‘Ese-e’ auraimai, kikakaraimai, gonugau tapaimareun dudu agen duailel dou marabun mareun. \p \v 17 Go duailel unum go ee zaimai, go biguiag zuna, Yesus nugau tapaimaraneu dudu agen gom gau zo begurug oimai, duailel agen ee zemen ee ogog utemen zulagai memen. \s1 Pita nug araog ze meun, “Yesus go Kristus.” \r (Matiu 16:13-19; Mak 8:27-29) \p \v 18 Ziwas tub Yesus go nugtal Uwait aurai dareun, gonugau tapaimaraneu dudu go waugab betena, Yesus nug kanabeun, “Duailel agen, iz in anem?” \p \v 19-20 Go agen koli auremen, “Ipal duailel agen guzenem, ‘Go ze ziwaraneun du, Zon.’ Ipal duailel agen guzenem, ‘Go Elaiza.’ Ipal duailel agen en anem, ‘Go Uwait nugau ze doimai, awaraneun du tub noumeun kolital waseun.’” \p Guzenai aurina, Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu kanabareun, “Agen iz in anemen?” \p Pita nug eneun, “Na Kristus, Uwait nugau Nag pet. Ig koli imaigabun gonug na palautizena, alemen.” \s1 Yesus nug mu asiu oimai, noumaimai, koli usabun en ze mareun. \r (Matiu 16:20-28; Mak 8:30–9:1) \p \v 21 Guzenaimai, Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu gusig ze go ipal duailel i awarabun en awareun. \v 22 Gonug kolital gonugau tapaimaraneu dudu awareun, “Iz, Du Nugau Nag, mu asiu oimai, Zuda dudu banban mui, Uwait ula danemen dudu mui, kasai ze tapaimaranemenin dudu abai ereg, agen izal ze duabun uteimai, semilem. Go agen iz iwebiag, noumai. Bo, gil ianai ainarai ebu, Uwait nug iz koli usai milamau.” \p \v 23 Gonug dudu unum awareun, “Duailel inen iz sesamilai zuabun, nug en i dabilamau, ziwas bete betei nugtal gonugau a gegeulanau gamacaimai, iz sesamilamau. \v 24 Du in gonugau dorog awau dabun dabeleu go gonugau dorog eg wamau. Bo, du in gonugau dorog iz en noumeun, go du gonugau dorog muzmuz suban naliupet damau. \v 25 Du tub em ebuan esab unum umau, go noumamau, go esab nug gonugau dorog awau dabun erunai abu kalamau? Esab gonug i isanaramau. \v 26 Du in iz sesamilabun uminamau, go nug iz en i abiu aimai, izal ze wageimai mamau, iz, Du Nugau Nag, aiu ses izal al banouban mui, mekai nugau al mui, tibur naliupet agal al mui, go oug alaimai, izan mui zemai, ‘Iz go du i abiu’ anai. \v 27 Iz ag petak pet awarem, dudu ipal ag e em ebu daremen, ipal i noumamamen, bo, ag dabi dabi, Uwait nugau gumarabun igul araog zumau pimamen.” \s1 Yesus nugau enib kekuleun. \r (Matiu 17:1-8; Mak 9:2-8) \p \v 28 Yesus go ze unum gonugau tapaimaraneu dudu awar aimai, gil gugen mazicina, go nug Pita, Zon, Zems abai ereg imarai, em manam wag Uwait aurabun siemen. \v 29 Yesus nug Uwait aurina aurina, gonugau enib kekulaimai, du tub sul usaleun. Gonugau tibur galau ausiau pet usaleun. \v 30 Usalina, pigaital dudu aliag zoimai, Yesus dual ereg ze ze mai daremen. Go dudu aliag Moses zaug Elaiza dual. \v 31 Go Mesgai wageiman Uwait nugau al banou ebu alaimai, go Yesus dual ze ze mai daremen. Go Uwait nugau dabeleu ulis go Zerusalem uzan simai, noumabun guzenai zemenar. \v 32 Pita gonugau zaugul aliag abai ereg go unum ninemen, koli asaimai, Yesus nugau al banou mui go du aliag go abai ereg tapai daremen piaremen. \v 33 Go dudu aliag Yesus utei Mesgai wag sina sina, Pita nug Yesus aureun, “Dubanou Ban, ig e ebu dabun naliu. Na ze meben, ig e ebu zau ainarai mamam. Tub nait, tub Moses nugau, tub Elaiza nugau.” Pita suban dabeleimai, ze go mab tam. \v 34 Go guzenai ze ze mai daren daren, pi alaimai, kulareun. \p Go tapaimaraneun dudu ainarai go uminai daremen. \v 35 Pi ougeiman du ogusau tub nug guzenai ze meun, “Go izal nagwai pet. Go izanag palautoromin. Ag gonugau ze suban don.” \p \v 36 Go du ogusau ze meun mazicina, Yesus nugtal dareun. Yesus nugau tapaimaraneu dudu go zemab tam. Go dabeleu asiu oimai, soai daremen. Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu guzenai awareun, ag go igul ulis pemen, ipal duailel i awarabun en awareun. \s1 Yesus nug mogoi tub wes eg mui kasoroun. \r (Matiu 17:14-18; Mak 9:14-27) \p \v 37 Go nineimai, umaseu, Yesus nug mui go dudu ainarai Yesus sesamorai wanemen. Em manam wag uteimai, alina, duailel asiu agen piaraimai, alai piaremen. \v 38 Du tub go duailel ula dareun ulaimai, eneun, “Dubanou Ban iz na aizem, izal mogoi tutak, gonun, na piabun aizem. \v 39 Wes eg go ebu darem, pieaimai, guarguaraimai, betei, ogusau siwalkuk aneu. Wes eg go gue utabun iborain tam, gonun, gonugau enib eg usalaneu. \v 40 Iz nait tapaimaranemen dudu go wes eg oi abun awaremin go oi abun iborain tam.” \p \v 41 Yesus nug duailel en aegsisilaimai, koli awareun, “Ag ulisan duailel, agal dabeleu erunai pet, ag oiagab petak abun iborain tam, ag gagaliag gusig macanemen. Iz ag abai ereg ban i dai.” Guzenai awaraimai, Yesus nug go du aureun, “Nait mogoi e ebu imai alen.” \p \v 42 Go mogoi alina alina, go wes eg nug mogoi go suai amacendai, Yesus nug go wes eg go mogoi utei unabun gusig aureun. Wes eg go utei wanena, go mogoi go naliu mina, gonugau memeg koli moroun. \v 43 Duailel go ereg gotulai daremen, Uwait nugau gusig uligaimai, go esilakemen. \s1 Yesus nug noumabun ze koli awareun. \r (Matiu 17:22-23; Mak 9:30-32) \p Duailel go Yesus nug go igul meun uligaimai, dabeleu asiu omen. \v 44 Guzenina, Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu awareun, “Ag izal ze ulis awarem i amahan. Iz, Du Nugau Nag, ebe aram durub waimai, dudu agal ebeagab ebu milamam.” \v 45 Yesus nug go ze awareun, gonugau tapaimaraneu dudu ag go ze bigeg i abiu. Guzenaimai, go uminaimai, go kanaborab tam. \s1 Yesus nug du in banou dabun awareun. \r (Matiu 18:1-5; Mak 9:33-37) \p \v 46 Yesus nugau tapaimaraneun dudu go agzozou ze alalaimai, enemen, “Ig ula du in banou dareu?” \v 47-48 Yesus nug go agal dabilemen abiu maimai, mogoi ginampet tub imai aimai, nug waugab tapai maimai, go nug awareun, “Du in go iz en dabeleimai, e mogoi imai aimai, suban gumamau, go iz han ereg imailamau. Du inug iz imailamau, go du go iz palautilen, alemin go mui ereg imacamau. Du in go ulis ag ula ebu wanib banou tam, go du go banou usalamau.” \s1 Du in go agal iwai zaiagar tam, go agal zaiagar. \r (Mak 9:38-40) \p \v 49 Zon nug Yesus aureun, “Dubanou Ban, ig du tub nug nait wanim ebu wes eg oi hena, pemun. Ig go igul i guzenabun aimai auremun, einen, go igual zaig tam.” \p \v 50 Yesus nug aureun, “Ag go i kuatai ze auran, einen, du in go agal iwai zaiag tam, go agal zaiag.” \s1 Samaria uzanan duailel go Yesus imabun utemen. \p \v 51 Yesus go em uteimai, Mesgai wag siabun ziwas hogu usalina, abiu maimai, Zerusalem uzan siabun dabeleun. \v 52 Guzenaimai, gonugau ipal tapaimaraneu dudu amegai palautarendai, betei Samaria uzan tub waugab gonugau ninabun empip suban mabun betemen. \v 53 Go Zuda agal Zobu Ban piabun ziwas ebu, Yesus go Zerusalem uzan bitabun aleun. Guzenaimai, gonun dudu agen Yesus imab utemen. \v 54 Gonugau tapaimaraneu du aliag Zems zaug Zon dual ag go ze doimai, enemen, “Dubanou Ban, ig Uwait auremun, Mesgai wagan ab uloromun, alai e uzanan dudu unum alai agaramaun iboin ta?” \p \v 55 Yesus nug koli kekulaimai, gusig ze awareun. \v 56 Guzenaimai, go gonugau tapaimaraneu dudu abai ereg uzan tub wanemen. \s1 Dudu ipal agen Yesus sesamoraporoi. \r (Matiu 8:19-22) \p \v 57 Yesus gonugau tapaimaraneu dudu abai ereg Zerusalem uzan betena betena, du tub nug Yesus aureun, “Na eru ebu unamam, iz na ibaiz ereg sesamizai unai.” \p \v 58 Yesus nug koli aureun, “Gaian egun zag inain go ninabun zau mui, meg inain go ninabun teu mui, bo, Du Nugau Nag go ninabun pip tamacag.” \p \v 59 Yesus nug du tub aureun, “Na sesamilen.” Du gonug koli go aureun, “Dubanou Ban, iz utileben, betei izal mekai ob oug heimai, kolital alai na sesamizai bitai.” \p \v 60 Yesus nug aureun, “Noumemen dudu agtal goagal zaiagar noumemen ob oug hiacaramam. Na beteiba, Uwait nug e em unum gumarabun aleu, go ze naliu duailel betei awaren.” \p \v 61 Du tub nug Yesus aureun, “Iz izal ataiar betei ‘wanem aimai’ awaraimai, kolital alaimai, na sesamizai.” \p \v 62 Yesus nug koli go du aureun, “Du in go abu tuguiai kalai unamau, koli kekulabun amau, go abu tuguianau i kalai unamau. Guzeneneg du go Uwait nug gumaraneu duailel ula ebu salau du naliu i damau.” \c 10 \s1 Yesus nug dudu 72 sag gonugau salau mabun palautareun. \p \v 1 Yesus nug dudu 72 sag egaraimai, du aliag aliag amega uzan ata atai Yesus nug bitabun en palautareun. \v 2 Gonug go dudu guzenai awareun, “Go ougem ee asiu anabun iboin usalai dareu, bo, go ougem ee anabun salau dudu asiu tam. Ag go wai atag du go aurebi, gonug ipal salau dudu palautaraba, goagen betei go ee gotulai mamam. \p \v 3 Bitan, iz ag sipsip sul bau eg ebu palautarem. \v 4 Ag agal zo mui, aiwag zo mui, aramag galau mui i oi bitan. Ag abu ula dudu ipal gotularaiban, ag i zemaran. \v 5 Ag dudu ipal agal zaueim siabun gaul i sian, amegai siabun, ‘Uwait go abai ereg dareu,’ darem awareminag, zaueim sian. \v 6 Go zauan du nug ag imaraimai, suban gumaraba, agal suban dabun ze go dual damau. Bo, du in go ag gonugau zaueim i imarai simau, agal suban dabun ze go dual i damau. \v 7 Inen dudu agen ag agal zaueim dabun imaramau, ag go zaueim sag damamen. Ag go zauan ein ee mui ze mui marebiag, zan. Einen, go salau dudu agal salau memen go aiwag umam. Ag ipal zaueim i bitan, go zaueim sag damamen. \p \v 8 Ag ban uzan betebiag, in du nug ag gonugau zaueim imarai simai, ee marebiag, zan. \v 9 Go uzan duailel ebeu mui kasaraiban, gonun duailel guzenai awaran, ‘Uwait, e em ebuan gumarabun du banou ag waiagab zou.’ \v 10-11 Bo, ag uzan tub betebiag, gonun duailel agen ag i imarebiag ag abu ula beteimai, awaran, ‘Ag agal uzan em esues igual aramig ebu dareu kuecemun, agal uzan koli numau, go ag abiu mamamen agal igul naliu tam.’ Iz ag petak awarem, Uwait nug duailel gumarabun ziwas waiagab zoimai dareu. \v 12 Iz ag petak pet awarem, e em sisiarabun ziwas ebu duailel Sodom uzan getal igul eg mai daremen ab nug go uzan elareun, gonun duailel ag mu ginampet sag umamen, go uzanan duailel ulis darem go izal ze doimai, i sesamoranemen ag aiu ses mu banou pet umamen.” \s1 Ipal uzan go oiagab petak ab tam. \r (Matiu 11:20-24) \p \v 13 Yesus nug koli awareun, “Korasin uzanan duailel, iz ag piaraimai bisomag pem. Betsaida uzanan duailel, ag mui piaraimai bisomag pem. Iz go igul banou ata atai Tair uzanan duailel mui, Saidon uzanan duailel mui, ag igul go abai maremin sul zob, haiden duailel ag oiagab eg waba, pigai tibur galau muz tugaimai, waibul ebu hoboi daremen zob. Go igul guzenemen go agal igul eg ebuan koli oiagab kekulemen! \v 14 Iz ag petak pet awarem, aiu ses Uwait nug koli alai duailel sisiarabun ziwas ebu Tair uzanan mui, Saidon uzanan duailel mui ag uhu ginampet sag umamen, bo, ulisan duailel ag uhu banou pet umamen! \v 15 Ag Kapaneam uzanan duailel, ag agtal Mesgai wag simamen ta? Petak pet, ag i simamen. Uwait nug ag ob oug ab banou ebu amacaramau.” \p \v 16 Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu awareun, “Inen duailel agen agal ze dumam, go ag izal ze mui dumam. Inen duailel agen agal ze duabun utanem, go ag izal ze mui i dumam. Duailel inen izal ze doimai, sesamorabun utanem, go du in nug iz palautilen, alemin gonugau ze mui i sesamoramau. Yesus nug go ze awaraimai, palautarendai, wanemen.” \s1 Dudu 72 koli Yesus waugab alemen. \p \v 17 Go tapaimaraneu dudu 72 koli agal oiagab siksikai mui alaimai, Yesus auremen, “Dubanou Ban, iguan nait wanim ebu duailel wes eg mui daremen awarina, wes eg go igual ze doimai, utei wanemen.” \p \v 18 Yesus nug koli awareun, “Iz pei darena, Satan go Mesgai wageiman amilaneu sul noun. \v 19 Ag go don, izal gusig ag maremin. Man eg mui, on eg mui, ag go ebalagab aidabun iboin. Goagen ag i kaluaramam. Satan igual iwai zaig nugau gusig unum zilacurabun, gusig iz ag maremin. Einab tub nug ag eg i maramau. \v 20 Bo, wes eg agal ze sesamoremenin go en ag i siksikan. Uwait nug agal wanimag Mesgai wag sikut wai meun en ag siksikamamen.” \s1 Yesus go ougab siksikaimai, Uwait nugau wanib ulagwag moroun. \r (Matiu 11:25-27; 13:16-17) \p \v 21 Go ziwas ebu Yesus go Ah Wes mui gonugau ougab siksikaimai, eneun, “Mekai, na tutak Mesgai mui, em mui agal Banou, iz nait wanim ulapwag mem, einen, na nait igul naliu abiu wacanem duailel mui, abiu wabun betemen duailel mui goagal amiagab wageimai memen. Bo, na go igul naliu i abiu duailel unum abai maremen. Mekai go igul petak nagtal nait dabeleu ebu guzenemen.” \p \v 22 Izal Mekai nug ece unum izal ebe ebu meun. Du tub nug gonugau Mogoi i abiu macaneu, Memeg nug tutak abiu. Du tub nug Mogoi gonugau Memeg abiu mabun iborain tam, gonugau Mogoi nug tutak Memeg abiu. Mogoi gonug duailel nugtal egaraimai, gonugau Memeg abai maraba, ag mui go abiu mamamen. \p \v 23 Guzenaimai, Yesus nug kekulaimai, gonugau tapaimaraneu dudu ze wageimai guzena awareun, “Ag esab go agal amiag nug pemen agal oiagab siksikai damamen. \v 24 Iz petak pet ag awarem, getal Uwait nugau ze doimai, awaranemen dudu mui, emgasag gumaraneun dudu asiu mui ag go ece ag ulis pemen sul piabun emen, go piab tam. Ze ulis ag domen sul muz dudu go duabun emen, go duab tam.” \s1 Samaria uzanan du naliu tub nugau tatau ze. \p \v 25 Kasai ze tapaimaraneun du tub go Yesus bimag piabun zoimai, Yesus guzenai aureun, “Du Banou, Iz erunaimai, dorop awau muzmuz dabun wai?” \p \v 26 Yesus nug kolital go du aureun, “Agal kasai ze agau ebu ein sikut wemen, agal dabeleu ze bigeg go erunai?” \v 27 Du gonug Yesus kolital aureun, \q1 “Na nait ounab mui, nait dorop mui, nait dabeleu mui, nait gusig mui nait Banou, Uwait en unum noumen. Na nag en noumem sul, nait zaun en guzenai noumen.” \rq Lo 6:5\rq* \p \v 28 Yesus nug aureun, Petak pet na go guzenamam, na muzmuz awau damam.” \p \v 29 Du go nugtal gonugau wanib wag mamoroi, go zoimai, Yesus kolital kanabeun, “Kasai ze eiman izal zai inen en aneu?” \p \v 30 Yesus nug koli aureun, “Du tub go Zerusalem uzanan Zeriko uzan noun. Go abu ula ipal zob dudu agen waimai, eg moroimai, gonugau esab unum egeimai, utei wanemen. Du go noumabun aimai dareun. \v 31 Du go wemen abu ebu daren daren, du tub Uwait ula dacaneu du go mui go abu eiman noun. Go, go du peimai, uminaimai, abu tubaiman waneun. \v 32 Abu go ebutal Liwai du tub, go Uwait ula dacanemen dudu isanaraneun du, go han abu go eiman aleun. Go noimai, du go abu ebu dareun peimai, go mui abu tubaiman waneun. \v 33 iwai zaug tub go Samaria uzanan, go han abu go eiman aleun. Du go abu ebu darena, bisou banou peun. \v 34 Du go waugab beteimai, a dab ebuan ze wain ze mui oimai, du gonugau sug ebu maimai, sug tibur galau zig otoi moroimai, du go gamacaimai oi gonugau donki ebu maimai, zau tub abu go pezai dareu ebu imai beteimai, suban gumei nineun. \v 35 Nineimai, umaseu, Samaria du tub nug aiwag oimai, zau atag du moroimai, aureun, ‘Na du e suban gumei dan, nait ein ece du e ebu utamam, iz kolital alaimai, na gau mizai.’” \p \v 36 Yesus nug go ze poaimai, kasai ze tapaimaraneu du tub aureun, “Nait dabeleu, go dudu ainarai du in go zob dudu agen wemen gonugau zaug sul usaleun?” \p \v 37 Go kasai ze tapaimaraneun du nug Yesus koli aureun, “Du go zob dudu agen abu ebu wemen en bisou peun du.” \p Yesus nug aureun, “Na beteimai, igul go guzenaital menen.” \s1 Yesus nug Maria zaug Marta dual piarabun beteun. \p \v 38 Yesus go gonugau tapaimaraneu dudu abai ereg go ze marai maziaimai, go uzan tub alina, air tub gonugau wanib Marta, nug gonugau zaueim imai beteun. \v 39 Gonugau apag wanib Maria go zoimai, Yesus waugab hoboi daimai, Yesus nugau ze doi dareun. \v 40 Marta go nugtal salau maimai, ougab eg wina, alai Yesus aureun, “Dubanou Ban, iz izaseu salau oi darem, izal apai auremen, alai iz isanilamau.” \p \v 41 Yesus nug koli Marta aureun, “Na salau wabun, ece asiu en dabeleu om. \v 42 Igul tutak sag na zilaize dareu. Maria go igul naliu go wabun gugeg sisiaimai meun. Du tub nug go ebuan i oi himau.” \c 11 \s1 Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu Uwait aurabun en abai mareun. \p \v 1 Ziwas tub ebu, Yesus nugtal Uwait aurai dareun. Go Uwait aurai maziaimai, gonugau tapaimaraneu du tub nug aureun, “Dubanou Ban, Zon go gonugau tapaimaraneu dudu Uwait aurabun abai mareun, sul, na han ig Uwait aurabun abai migen.” \p \v 2 Yesus nug kolital awareun, “Ag Uwait guzenai auran, \p Igual Memenig, nait wanim naliupet ig ulapwag mizem. Nait gumiganem ziwas e em unum alai iboramau. [Nait onsau Mesgai wag sesamoranemen sul, ig em ebu han ereg sesamoramam.] \p \v 3 Ulis na ig ee migamam. \p \v 4 Iguanag dudu ipal agal igul eg ig ebiligeb miganemen zilagai maranem sul, nagen han igual igul eg zilagai migen. \p Na ig ece abu eg ebu i hamaigamam.” \p \v 5 Gonug koli awareun, Ag ula du tub go zaug alaba, go gonugau zaug nugau zau umaum beteimai, aureu, ‘Zai, iz ee tub milen. \v 6 Izal zai tub awau ulis aleun, ig ee unum zianemun, ig ee tub murabun tam.’ \v 7 Du go zau eiman daimai, guzenai aureu, ‘Iz im gebemin. Izal gelear abai ereg ninem. Na iz salau i milen. Iz i asanai, ee mizabun iborain tam.’ \v 8 Iz petak pet awarem, du go zau dareun go asaimai, gonugau zaug nugau dabeleu uteu. Bo, go gonugau zaug, gonun, koli koli asoroun, asaimai, ee moroun. \p \v 9 Guzenaimai, iz petak pet awarem, ag ein ece wabun Uwait auran, go nug ece maramau. Ag ein ece itanemen, ag pimamen. Ag im korukoruan, Uwait nug im oitai maramau. \v 10 Duair in go ece wabun Uwait aureu, go ece umau; duair in ece itanem, go pimam; duair in go Uwait nugau im korukoru eu, go Uwait nug im oitai moroba, zau simau. \v 11 Du tub nugau nag nug memeg aureu, ‘Mekai, iz karuk zai,’ aurina, memeg nug man eg tub oi muramau ta? \v 12 Gonugau nag nug ‘Mekai, iz toi wag zai,’ aurina, memeg nug on oi muramau ta? \v 13 Ag dudu zigulin mui, agen goagal geleagar ee naliupet maranem abiu macanemen. Igual memenig Mesgai wag dareu, go igul naliupet mui, agen go Ah Wes maraneu auran, gonug ag maramau.” \s1 Yesus go duailel agen wes eg tub wanib Belsebul (gonugau wanib tub Satan) mui salau mai dareu emen. \r (Matiu 12:22-30; Mak 3:20-27) \p \v 14 Ziwas go ebu Yesus nug du tub wes eg mui ogusau tapelai dareun kasai meun. Wes eg go wanena, du go koli ze meun. Duailel go ebu gotulai daremen go igul uligaimai, esilakinar. \v 15 Dudu ipal agen enemen, “Go Belsebul go ipal tibur eg gumaraneu gonug Yesus gusig murona, wes eg oi araneu.” \p \v 16 Dudu ipal agen polumorobi, gonug igul ata atai maba, piabun auremen. \v 17 Yesus nug goagal dabeleu abiu maimai, awareun, “Emgasag tub go agzozou alalaimai, agzozou bigagaimai, ag ban i dacanemen. Ag unum eg umamen. Atanagar tutak ag agzozou alalaimai, agzozou bigagaimai, ag suban i dacanemen. \v 18 Guzenai sul, Satan nugau atagul tutak agzozou alalaimai, agzozou bigagaimai, ag erunai gusig damamen? Agen iz Belsebul nugau gusig eiman wes eg oi hiaranem ailanemen. \v 19 Bo, iz Belsebul nugau gusig eiman wes eg oi hiaranem, inug agal geleagar wes eg oi hiarabun gusig maraneun? Agal geleagar agtal go igul sisiamam. \v 20 Petak pet tam, iz go Uwait nugau gusig ebu wes eg oi hiaranem. Go petak abiu mamam, Uwait nugau gumarabun ziwas ag waiagab ulis alai dareu. \p \v 21 Ag go don. Du tub go gusig mui go kemzet pataimai, gonugau zau gumaneu, go gonugau esab i zob umam. \v 22 Bo, du tub go gusig banou pet mui zoimai, du go waimai, go nug du gonugau kemzet ebegalau oimai, gonugau esab unum egeimai, dudu ipal dou maramau. \p \v 23 Duair in izal zai tam, go izal iwai zai. Duair in iz isanilaneun, dudu ipal iz waiab imarai alab tam, go duailel zamarendai, wane anem.” \s1 Wes eg koli zoun. \r (Matiu 12:43-45) \p \v 24 Yesus nug koli eneun, “Wes eg tub du enib ebuan oi ina, go beteimai, du tamacag uzan imabun en pip itanamau. Go betei imabun pip tam gonun, go guzenai aneu, ‘Iz kolital izal muz zaueim bitai.’ \v 25 Guzenaimai, go koli betei go zau em kasai suban memen, gaul dareun uligeun. \v 26 Peimai, go betei ipal wes eg kwali agal zigulin eg pet mui imaraimai, koli go zaueim ereg dabun alemen. Guzenina, go wes eg asiu agen go du ebu zigulin eg pet mina, getal go du go eg daneu, ulis go unum eg pet dareu.” \s1 Yesus nug duailel oiagab siksikai dabun en ze mareun. \p \v 27 Yesus nug duailel gotulai daremen ebu go ze maraimai, air tub nug go ula daimai, ulaimai, aureun, “Go air inug na solin waimai, gumizeun go petak ougab siksikamau.” \p \v 28 Yesus nug koli eneun, “Tam. Inen duailel ag Uwait nugau ze unum doimai, sesamoranemen, ag petak siksikamamen.” \s1 Yesus nug igul ata atai mabun uteun. \r (Matiu 12:38-42) \p \v 29 Duailel alai gotulai darena darena, Yesus nug awareun, “Ag ulisan duailel ag eg pet. Ag igul ata atai memina, piabun en, dabilemen. Iz igul ata atai asiu i abai marai. Uwait nugau ze doimai, awaraneun du, Zona nugau igul tutak go petak abai marai. \v 30 Getal Uwait nug Zona ebu go igul go Niniwe uzanan duailel abai mareun sul, ulis iz, Du Nugau Nag, iz, igul go ulisan duailel tutak abai marai. \v 31 Aiu ses Uwait nug sisiarabun ziwas ebu, Siba emgasag gumaraneun air go noumeun koli usaimai, ulisan duailel abai ereg alaimai, agal zigulin araog maramau. Einen, air go uzan go tubaiman Solomon nugau ze naliu duabun aleun. Ulis iz petak pet awarem, du tub banou Solomon zilacoroi dareu. Iz ulis e darem, bo, ag mui izal ze duab utemen. \v 32 Aiu ses, Uwait nug koli alai e em ebuan duailel sisiarabun ziwas ebu Niniwe uzanan duailel noumemen koli usaimai, Uwait amegwab ulisan duailel abai ereg tapai daimai, auramam, ‘Ulisan duailel ag zigulin eg macanemen’. Einen, Niniwe uzanan duailel go Zona nug Uwait nugau ze mareun, goagal zigulin eg uteimai, koli oiagab kekulaimai, Uwait en agal oiagab petak emen. Iz ag petak pet awarem, ulis e ebu du tub dareu go banou, gonug Zona zilacoroi dareu. Ag go du banou nugau ze duab utemen.” \s1 Enimag ebuan ab al. \r (Matiu 5:15; 6:22-23) \p \v 33 Yesus nug koli eneun, “Dudu ag al usaimai, mis oug ta, zau oug i wageimai macanemen. Ag al usaimai, wag asai macanemen. Guzenina, duailel ag zaueim siabun go al hilanau uligaimai, go zaueim sianemen. \v 34 Nait amen go enim nugau al. Nait amen naliu damau, go agal enimag al sul ele damau. Bo, nait amen eg usalamau, nait ounab oug mui unum umutamau. \v 35 Gonun ag suban dacan, tam aba, go al oiagab oug dareu useamau. \v 36 Bo, agal enimag nugau al naliu umkoskos elei damau, go al zaueim eleimai, hilai dareu sul.” \s1 Yesus nug Zuda dudu banban agal zigulin en awareun. \r (Matiu 23:1-36; Mak 12:38-40) \p \v 37 Yesus nug duailel Uwait nugau ze unum marai betei poaimai, Parisi du tub nug Yesus gonugau zaueim ee zabun aureun. Guzenina, Yesus go dual ee zabun beteun. \v 38 Go Parisi du nug ee zabun ziwas ebu Yesus go Uwait nugau amegwab naliu usalabun gonugau ebeg ze ebu ulusab tam, uligaimai, esilakeun. \v 39 Guzenina, Yesus nug du go aureun, “Ag Parisi dudu agal tebil, gap mui bobou ebu suban ulusanemen, unu tamacag, bo, ag zigulin asiu macanemen, gonun, agal oiagab oug unu banou dareu. \v 40 Agal dabeleu naliu tam. Ag i abiu ta? Uwait nug agal oiagab patai meun, agal enimag mui gonugtal patai meun. \v 41 Ag go ee agal tebil oug dareu go dudu ece tamacag dudu maran. Ag guzenebi, ag unum unupag tamacag damamen. \p \v 42 Ag Parisi dudu, ag suban don. Ag ougem an ee unum banou mui, ginampet mui houhou ata atai dou mizanaraimai, tutak sul oi Uwait muranemen. Go igul naliu guzenemen, bo, ag Uwait en oiagab petak i anemen. Ag go igul naliu mui ipal igul naliu mabun i uten. \p \v 43 Ag Parisi dudu, ag duailel gotulanemen zaueim ag hubabun pip naliu wanemen. Ag ig wanem empip ebu duailel agen ipal duailel amiagab umaseu awaraimai, agal ulapag wag mina, ag siksikanemen. \p \v 44 Bisomagar, ag ob ougan dudu agen ilig inain i bizanarai manem sul. Duailel ag go i pianemen, ag go ebu tapai aidamamen ag unupag mui damamen.” \p \v 45 Kasai ze tapaimaraneu du tub nug go ze doimai, aureun, “Dubanou Ban, na go ze anem, go ig mui oigab eg weu.” \p \v 46 Guzena aurina, Yesus nug eneun, “Ag kasai ze tapaimaranemen dudu mui, ag kasai ze go esab uhu pet duailel agal enimag ebu gamahai maranemen. Bo, agen go uhu gamabun i isanaranemen. \p \v 47 Bisomagar. Agen Uwait nugau ze doimai, awaranemen dudu agal ob oug biz naliu gugai macanemen. Go dudu agal embigeg agen wagarina, noumemen. \v 48 Ag go ob oug biz naliu gugai marebiag, ag ipal duailel abai maranemen, agal dabeleu agal embigeg agal igul naliu anemen. \p \v 49 Go igul Uwait nugau dabeleu naliu nug eneun, ‘Iz ag waiagab Uwait nugau ze doimai, awaranemen dudu mui, ze oi aidaneun dudu mui palautarai. Ipal eg maramam, ipal wagarebiag, noumamam.’ \v 50 Gonun, ulisan duailel ag agal embigeg agal uhu umamen. Uwait nug koli go dudu wagaraba, noumemen agen isanarebi, ulisan duailel uhu umam. \v 51 Go petak getal dudu agen em mui Mesgai usalai meun ziwas ebu ag Abel wina, noumeun zo zo, agen Sekaraias go Uwait ulagwag muranemen biz, Uwait nugau zau naliu ula ebu wina noumeun. Agen go duailel naliu unum wagarina, noumemen. Iz petak pet awarem, ulisan duailel ag go uhu unum umamen. \p \v 52 Kasai ze abai maranem dudu, bisomagar, ag Uwait nugau ze dudu ipal ebalagab wageimai macanemen. Ag agtal suban i sesamoranemen. Dudu ipal sesamorai siabun anem agen daimai, abu tapelanemen.” \p \v 53 Yesus go zaueim go dareun utei uzaneim nuna, kasai ze tapaimaranem dudu mui Parisi dudu mui agen go seugab polu ze asiu maimai, gusig zeze kanabenar. \v 54 Gonug koli ein ze maramau, go agen uhu murabun en suban ogusau pei daremen. \c 12 \s1 Ag suban tapai daiban, ze sisian. \p \v 1 Yesus go ze mina mina, duailel asiu gotulaimai, agzozou suarai suarai inar. Yesus nug amegai gonugau tapaimaraneu dudu awareun, “Ag Parisi dudu agal \it bret\it* agena, nelaneun \it marasin\it* wanib \it zis\it* suban pimamen. Ag goagal ze naliu kel mui doiban, suban sisian. Go ze unum petak tam, gonun, suban don. \v 2 Einen, esab kulai dacanemen go unum araog zumau, ein esab wageimai mamam duailel abiu macanemen. \v 3 Guzenai sultal, ag ein ze wageimai ze macanemen, araog al ebu dumamen. Ag ein ze iauiau zaueim im gebeimai, awaranem go zau wageiman simai gusig ze mamam.” \s1 Ig in en uminab? \r (Matiu 10:28-31) \p \v 4 Yesus nug koli eneun, “Izal zaiar, iz petak awarem, ag go dudu, dudu ipal wagarebiag, noumabun go i uminaran. Aiu ses, dudu goagen ag koli erunaramam. \v 5 Iz ag in uminabun abai marai. Ag Uwait Banou tutak uminoron. Go gusig banou mui. Gonug ag aiu ses wagaraimai, ab banou oug amacarabun iboin. Go petak awarem, ag go tutak uminoron. \p \v 6 Ig wanem empip ebu, meg sipikiau tabkuai aiwag toia ainarai mui gau macanemen. Uwait nug meg tutak tutak suban gumaraneu. \v 7 Guzenaital go agal gagaliag ulig tutak tutak unum nanaleun dareu. Ag umin ian, Uwait nugau amegwab agen go meg ginaginam zilarai daremen. Uwait ag gumaramau.” \s1 Yesus nugau wanib ulagwag murabun igul. \r (Matiu 10:32-33; 12:32; 10:19-20) \p \v 8 Yesus kolital awareun, “Iz petak awarem, in duair go nug duailel em ebu, ‘Iz Yesus gonugau zaug’ awaraba, iz Du Nugau Nag iz han guzental Uwait nugau salau tibur agal amiagab ‘Du go gue izal zai’ anai. \v 9 Du in nug duailel em ebu izal zai aimai i awaramau, izan han guzental Uwait nugau salau tibur agal amiagab ‘Du go gue izal zai’ aimai i anai. \p \v 10 Bo, du in nug ze eg Du Nugau Nag nugau wanib ebu mamau, Uwait nug go zigulin zilagai muramau. Bo, du in nug Uwait nugau Ah Wes nugau enibwag ze biabial kuamau, Uwait nug du gonugau zigulin i zilagai muramau. \p \v 11 Du in nug ag gotulanemen zaueim, dudu banban amiagab imarai betebiag, ag ein ze marabun dabeleu asiu i on. \v 12 Gusig tapai dan. Uwait nugau Ah Wes nug go ziwas ebutal ag ein ze marabun abai maramau.” \s1 Aiwag asiu mui du go dabeleu naliu tam. \p \v 13 Du tub nug go duailel unum gotulai daremen ebu usaimai, Yesus aureun, “Dubanou Ban, na izal apai, auremen, go esab igual memenig nug noumaimai, utemige waneun dou migemen umam.” \v 14 Yesus nug koli aureun, “Iz agal esab apan dual dou marabun alab tam.” \v 15 Guzenaimai, gonug duailel awareun, “Ag suban tapai dan, ag e em ebuan esab wabun en dabeleu i on. Du in go esab asiu mui go esab go ebuan dorog awau dabun i umau.” \p \v 16 Gonug koli tatau ze awareun, “Du tub go ece asiu mui, du gonugau ougem ee asiu daneu. \v 17 Du go gonugau ougab ougeiman dabeleimai, eneu, iz erunaimai, iz e esab gotulai mabun zau tamacag. \v 18 Guzenaimai, nugtal dabeleimai, eneun, ‘Izal zau ginampet e unum tigalaimai, zau tub banou maimai, go zaueim esab unum oug mai.’ \v 19 Guzenaimai, gonug eneu, ‘Ulis, iz ee asiu mui, gonun, iz e ee wai asiu mui zaimai, siksikai dai. Iz salau koli koli i mai, gaul dai, ee ze mui sag za za dai.’ \v 20 Uwait nug du go aureun, ‘Na dabeleu tamacag du. Ulis umaum na noumemena, e esab unum inug umau?’ \v 21 Du in go esab asiu gotulai macaneu, go igul go guzenamau, go Uwait nugau ameg ebu tamacag du damau.” \s1 Agal oiagab Uwait en tutak macan. \r (Matiu 6:25-34) \p \v 22-23 Guzenaimai, Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu awareun, “Ag agal enimag en dabeleimai, ‘Ig ein ee zaimai, dab?’ ‘Ig ein tibur galau tugabun?’ guzenai i dabilan. Doropag go banou pet, ee banou tam. Agal enimag banou pet, tibur galau go banou tam. \v 24 Ag meg inain piaran. Go ee ug i banemen, go ee gotulaimai, betei zaueim i gotulai macanemen. Go Uwait nugtal ee marena, zanem. Agen go meg inain zilarai daremen. \v 25 Du in ag ula ebu gonugau dabeleu asiu mui e em ebu ziwas huia dabun iboin? Go guzenabun iborain tam pet. \v 26 Ag igul ginampet guzenabun iborain tam gonun, ag einen igul banou guzenabun dabilemen? \p \v 27 Ag gaian a sisil uligan. Go salau i macanemen, tibur galau mui agtal i patai macanemen. Bo, iz ag petak pet awarem, getal gumaraneun du Solomon go gonugau tibur galau naliupetpet pataneun, go tibur galau a sisil zilaurab tam pet. \v 28 Gaul gig gaian go Uwait nug tibur galau maraneun. Go gig ulis damau, go tuaba ab nug unum elamau. Go gig gaul dacanemen go Uwait nug tibur galau maraneun. Agal oiagab petak eun go ginampet! Ag go abe macan, Uwait nug ag mui gumaraneu. \v 29 Guzenaimai, ag oiagab eg i umau, ag dabeleu asiu ee zabun i on. \v 30 Uwait nugau ze i duanem dudu go em e ebuan esab wabun dabilanemen. Igual memenig go abiu esab salau mui, gonun, gonug ag maramau. \v 31 Ag Uwait nugau uzan siabun amegai dabilan, gonug kolital go esab unum ag maramau.” \s1 Ag Mesgai wagan ece asiu gotulai macan. \r (Matiu 6:19-21) \p \v 32 Yesus nug kolital eneun, “Ag uminian, gelear igual memenig Uwait nug go esab usalai meun dareu duailel agal gumaraneu du banou go dabeleimai, enan, go nug esab maramau. \v 33 Agal esab unum dudu ipal maraimai, aiwag oimai, aiwag go dudu esab tamacag maran. Ag agal oiagab suban damau, ag ece Mesgai wagan asiu gotulabun dabilan. Go ebu ece tub i itanamamen. Einen, go ebu zob du tub nug zob wabun iborain tam pet. Umum tub i zamau, ece go i eg wamau. \v 34 Guzenaimai, ein uzan nait ece gotulai macanem ebu nait ounab mui go uzan dareu.” \s1 Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu suban dabun en awareun. \p \v 35 Yesus nug koli awareun, “Ag ein igul zumau suban \m gumei dacan. Ag iweiu maiban, al usaiban, abu pei dan. \v 36 Du tub go gonugau wau dual zuabun ina, gonugau salau du nug gumei daneu sul guzenan. Gonugau du banou zoimai im korukoruina, gonugau salau dudu agen agal du banou pigai betei im oitai muranem. \v 37 Du banou gue gonugau salau dudu uligaraimai, banou siksikamau. Einen, go ninab tam. Iz petak pet awarem, gonugau tibur galau awau oi duei maimai, duailel hubabun awaraimai, ee maramau. \v 38 Go dudu go agal du banou uligaimai, siksikamam, go umaum zumau mui go siksikamamen. \p \v 39 Ag abiu, zau atag du tub go zob du go gonugau zaueim zob wabun ziwas abiu zob, [go i ninamau, go awau tapai dacaneu zob.] Go du go ulagzaba, gonugau zaueim i ulagai simau. \v 40 Ag mui guzental suban gumei dacan. Einen, Du Nugau Nag go i abiu wag alamau, gonugau alamau ziwas go i abiu.” \s1 Salau du eg mui salau du naliu agal tatau ze. \r (Matiu 24:45-51) \p \v 41 Pita nug Yesus aureun, “Dubanou Ban, e tatau ze go ig aigem ta, duailel unum awarem?” \v 42 Yesus nug koli aureun, “Salau du in go dabeleu naliu mui ze sesamoraneu? Du tutak gue, gonugau gumaneu du nug usalai mina, go nug ipal salau duailel gumaraimai, goagal ee marai damau. \v 43 Go salau du guzenai damau, gonugau gumaneu du alaba, go siksikamau. \v 44 Iz petak pet awarem, go salau du go gonugau du banou gonugau esab unum gumabun usalai muramau. \v 45 Bo, salau du tub go dabeleu naliu tam, go guzenai dabelaneu, ‘Izal gumilaneu du go pigai alab uteu.’ Guzenaimai, go nug ipal salau zaugul, wagaraimai, go ze gusig zaimai, ameg kualilai damau. \v 46 Go guzenai guzenai daba, gonugau gumaneu du i abiu wag alaimai, go du busil higwag araimai, oiagab petak ab tam dudu agal uzan ses amaramau. \p \v 47 Go salau du go abiu, gonugau du banou nug salau wabun palautoroun, go salau du pigai i salau umau, go salau du mu banou umau. \v 48 Bo, salau du tub go du banou nugau dabeleu abiu tam, salau naliu i maba, go du mu ginampet umau. Bo, Uwait nug du tub gonugau ebeg ebu esab gumabun macaneu, aiu ses go du ebuan koli esab asiu wai aimai aureu. Go du tub esab asiu pet gumabun macaneu, du go ebuan koli esab ebegalaumau.” \s1 Yesus duailel atalarabun aleun. \r (Matiu 10:34-36) \p \v 49 Yesus nug eneun, “Iz e em ebu ab zorabun alemin. Izal dabeleu go ab ele betei daba, go naliu. \v 50 Iz amegai mu banou wai. Go mu gumei darem, izal oiab oug uhu banou mai dareu. \v 51 Agal dabeleu iz e em ebuan duailel oiagab siksikai dabun alemin emen. Tam pet iz petak awarem, iz e em ebuan duailel ata atai kakarabun alemin. \v 52 Ulis ug tub ebuan duailel tabkuai kakaraimaimai, duailel ainarai tubaiman atelaimai, damamen, duailel aliag go tubaiman damamen. \v 53 Guzenai sul dudu ag agal naiagar abai iwai mai damamen, naiagar agen agal memeagar abai iwai mai damamen. Ailel ag agal ainagul abai iwai mai damamen. Ainagul ag agal anaiagar abai iwai mai damamen. Ailel ag agal buziagar abai iwai mai damam, Buziagar agen han guzental guzenamamen.” \s1 Ein igul zuabun ag abiu umamen. \r (Matiu 16:2-3) \p \v 54 Yesus nug duailel awareun, “Ag pi umus banou alai tulaba, uligaimai, agen dabilanemen, ‘Go ze numau.’ Go ag petak anemen, ze nuaneu. \v 55 Ag wol malalai mui zuba abe maimai, agen ‘Go am gusig zuabun ziwas’, amamen. Go petak pet zuaneu. \v 56 Ag polu macanemen dudu, ag emes uligaimai, go ein ziwas zuabun abiu wanemen. Ag erunaimai, ziwas ulis ein zou go ag i abiu?” \s1 Na nait iwai zaun dual oiagab tutak ze suban patan. \r (Matiu 5:25-26) \p \v 57 Yesus koli guzenai aneun, “Agenag suban dabeleimai, ze suban i sisianemen. \v 58 Ag go don. Na du tub nug, na sisiaraneun du nugau amegwab imaiz bitabun aba, ag abu ebu bete betei, oiagab tutak ze suban patan. Tam aba, gonug na sisiaraneun du ebu imaiz bitaimai, gonug na \it polis\it* nugau ebeg ebu mizebiag, gonug hiacaranem zau oug heizamau. \v 59 Na go zau eiman koli uzaneim nuabun gaul i palautizamau. Bo, na aiwag banou mabun aizeun guzental unum maremen, petak na uzaneim palautizebi, unamam.” \c 13 \s1 Du in gonugau ougab kekulab tam, gonugau dorog noumamau. \p \v 1 Ziwas go ebu, ipal Galili dudu Uwait ulagwag morona, Pontias-Pailot nug wagarina, noumemen. Guzenaimai, dudu ipal agen Yesus auremen. \v 2 Yesus nug awareun, “Go Galili dudu Pailot nug wagarina, noumemen agal dabeleu go dudu noumemen agal zigulin eiman noumemen ta? Go Galili dudu ipal ulis darem agal igul naliu, gonun, ag i noumamam ta? \v 3 Tam pet, petak tam. Ag unum zigulin mui. Iz petak awarem, ag agal oiagab i kekulai daremen, ag go dudu noumemen sul ag han guzental noumamamen. \v 4 Go dudu 18 getal Siloam uzan zau ulagai noimai, wagarina, noumemen, agal dabeleu go dudu ze asiu enimag ebu mui noumemen ta? Dudu ipal Zerusalem uzan daremen, ag ze enimag ebu tam ta? \v 5 Iz petak pet awarem. Go petak tam. Bo, agal oiagab i kekulebi, ag go dudu noumemen sul noumamamen.” \s1 A dab i useg macaneu nugau tatau ze. \p \v 6 Guzenai awaranar, Yesus nug tatau ze tub mareun, “Du tub go wain ougem weli ug beun. Go umkoskos go weli dab useg mamau aimai betei pianeu, useg i maneu. \v 7 Guzenaimai, go nug go ougem gumaneun du aureun, ‘Iz wai ainarai e weli dab useg mamau aimai piabun alemin, go useg mab tam, gonun, iz kuatai. Go einen em nugau sirag gaul poai dareu?’ \v 8 Go salau du nug koli aureun, ‘Duban, wai tutak sag utemen, daba, iz em naliu go a bigeg ebu hemina hemina, betei dab useg mamau ta piai. \v 9 Go wai ebu, i useg maba petak na alaib kasai hen. Useg maba gue, go naliupet, damau.’” \s1 Yesus nug air tub ebegarab noumeun, zobu ebu kasai meun. \p \v 10 Zobu tub ebu, Yesus go duailel gotulanemen zaueim Uwait nugau ze duailel marai dareun. \v 11 Go ebu air tub go wes eg mui wai 18 dareun go tuguiai usai tapai aidabun iborain tam. \v 12 Yesus nug air go bisou peimai, ulorondai, go waugab sina, aureun, “Air, nait ebeu eg zilagai mizem.” \v 13 Gonug gonugau ebeg go air nugau gagalig patena, air go gue tuguiai usaimai, Uwait ulagwag moroun. \v 14 Gotulanemen zau gumaneun du nug Yesus go igul guzeneun, peimai, aigsisileun. Einen, Yesus nug zobu ebu air go kasai meun. Guzenaimai, du gonug duailel awareun, “Ziwas wasolig ebu, go salau mabun ziwas, go ziwas ebu kasarabun iboin. Zobu ebu go i kasarabun.” \v 15 Dubanou Ban nug koli go du aureun, “Ag polumanemen dudu! Ag zobu ebu agal bulumakau ta donki ebuan us waipaimai, imarai betei ze maranemen. \v 16 E air go Abraham nugau atagul ebuan, Satan nug wai 18 imai aimai, gusig pataimai, dareun. Petak gonugau uhu zobu ebu zilagai murabun iboin.” \v 17 Gonug guzenina, gonugau iwai zaugul ag aipag noun. Ipal duailel go zaueim gotulai daremen ag go igul naliu uligaimai, ulagwag moromen. \s1 A dab ginampet go banou usalabun tatau ze. \r (Matiu 13:31-32; Mak 4:30-32) \p \v 18 Guzenaimai, Yesus nug duailel kanabareun, “Iz Uwait nug duailel gumaraneu igul ein sulai dareu awarai? \v 19 Go gonugau igul guzenai, du tub nug go paipai ug oimai, ougem beun. Go a ug ginampet walu zoimai, a banou usalaneu. Guzenina, meg agen alaimai, go a ebeg ebu teu memen. Go sul, amegemen duailel tutak tutak Uwait nugau ze sesamoranemen, aiu ses duailel asiu agen sesamoramam.” \s1 Ece ginam wanib \it zis\it* nug \it plaua\it* banou nelesuaneun en tatau ze. \r (Matiu 13:33) \p \v 20 Yesus nug koli eneun, “Iz Uwait nugau gumaraneun igul ein sul abai marai? \v 21 Igul go guzenai, air tub nug zis ginampet oimai, plaua banou mui esikai oimai, gotularaimai, ipulina, go plaua neleimai, suai banouban pet usalaneu.” \s1 Muzmuz awau dabun abuog ginampet. \r (Matiu 7:13-14, 21-23) \p \v 22-24 Yesus go Zerusalem uzan betei daimai, ban uzan mui uzan ginaginam mui, Uwait nugau ze duailel mara marai, beteun. Du tub nug kanabeun, “Dubanou Ban, Uwait alai sisiarabun ziwas ebu dudu eiceisab eiceisab abu naliu ebu simam? Izal dabeleu asiu tam.” Yesus nug koli awareun, “Ag gusig maimai, abu ginampet eiman simamen. Einen, dudu asiu ag abu go ginampet eiman siabun amamen, bo, ag i simamen pet. \v 25 Go zau og gumaneu du nug im gebaba, ag simai, uzaneim daimai, im patai korukoruaimai, en amamen, ‘Dubanou Ban, ig im oitai migen’ auramamen. Gonug ag koli awaramau, ‘Iz ag i abiu, getal ag i piaranem.’ \v 26 Guzenaba, agen koli auramamen, ‘Ig na ibaiz daimai, ee mui, ze mui ereg zanem, na igual uzan Uwait nugau ze aiganem.’ \v 27 Gonug koli awaramau, ‘Ag eruan zomen iz i abiu. Ag zigulin macanemen dudu, ag alian!’ \v 28 Go ebu mu banban muzmuz oi damamen. Uwait nugau gumarabun igul araog zuba, agen Abraham, Aisak, Zekop mui Uwait nugau ze doimai, awaranemen dudu mui Uwait dual dabiag, piaramamen. Bo, ag uzan eg tub atai daimai, agal aiag kititkatitaimai, weinai damamen. \v 29 Ziwas go ebu, am zuaneun eiman duailel mui am nuaneun eiman duailel mui duailel e em eiman unum zoimai, Uwait nugau gumaraneun uzan gotulaimai, Uwait dual ereg ee zai damamen. \v 30 Dudu ag wanimag banou tam ses daremen, ag amegai damamen. Amegai daremen dudu ag wanimag mui, ag ses damamen.” \s1 Yesus nug Zerusalem uzan en bisou peun. \r (Matiu 23:37-39) \p \v 31 Ziwas go ebu, Parisi dudu ipal agen zoimai, Yesus auremen, “Na e uzan i damam, uteiba, uzan tub alien. Einen, Herot go na niweiabun guzenai dareu.” \v 32 Yesus nug koli awareun, “Agen beteimai, go polubirag du betei auran, iz ulis, tuaba mui, duailel wes eg mui, ebeu eg mui kasai marai, gil ainarai ebu alinaba iz izal salau maziaimai, imai. \v 33 Bo, iz ulis, tuaba, alinaba salau mai Zerusalem uzan bitai. Einen, Uwait nugau ze doimai, awaraneun du Zerusalem uzan tutak webiag, noumamau.” \v 34 “O, Zerusalem, Zerusalem! Agen Uwait nugau ze doimai, awaranemen dudu wagarina, noumemen. Ag dudu ipal ze oi aidanemen dudu Uwait nug palautareun, aiwag sil wagarina, noumemen. Iz ziwas asiu, toi anag nug gonugau gelegul sausil kularai, dacaneu sul, izal ebe sil duailel gumarai dabun emin. Bo, duailel agen iz guzenabun i utilemen. \v 35 Ag go don, Uwait nug gonugau Nou zau utei unaba, agtal go zau gumamamen. Iz petak pet awarem, Ag iz koli i peilamamen. Iz ag petak pet awarem, ulis iz wanemin, ag iz koli i peilamamen, betei aiu ses, agtal guzen amamen, \q1 ‘Uwait nugtal du go usalai mamau, go Banou, nugau wanib eiman alamau.’” \rq Buk Song 118:26\rq* \c 14 \s1 Yesus nug ebeu du tub kasai meun. \p \v 1 Zobu tub ebu, Yesus go Parisi du banou tub nugau zaueim ee zabun beteun. Dudu agen go erunamau aimai suban pei daremen. \v 2-3 Du tub go gonugau ebeg arab unum neleun, go du Yesus waugab siena, Yesus nug peimai, gonug kasai ze tapaimaranem dudu mui Parisi dudu kanabareun, “Du tub zobu ebu kasai mabun iboin ta tam?” \p \v 4 Go dudu agen koli ze tub murab tam. Guzenina, Yesus nug go ebeu du kasai maimai, palautendai, gonugau uzan waneun. \v 5 Guzenina, gonug awareun, “Ag agal mogoi ta donki ta zobu ebu ze ob oug eiman alainuba, ag erunamamen? Go ziwas ebu betei imamamen.” \p \v 6 Go agen koli ze tub aurab tam. \s1 Du nugtal gonugau wanib wag i mamau. \p \v 7 Yesus nug dudu ee zabun zoimai, empip hubabun naliu una, uligaimai, gonug go dudu tatau ze tub mareun. \v 8 “Du tub nug na ee banou zabun ulizaba, na beteimai, empip hubabun naliu ebu i hoben. Go du nug du tub banou na mui ereg ulareun go empip hubabun naliu ebu zoimai hubamau. \v 9 Du gue na ulizeun gonug zoimai, aizamau, ‘Go empip hubabun hoboi darem, du banou e moromena, hubamau.’ Guzenaba, na dudu wanimag tamacag abai betei hubabun aip numau. \v 10 Bo, na du tub nug ee zabun ulizaba, beteiba, dudu ipal ses hoboi darem ebu simai hoben. Guzenemen, go ee atag du zoimai, aizamau, ‘Zai, na wag empip hubabun naliu ebu simai hoben.’ Guzenaba, dudu ipal hoboi darem agen nait ulapwag mamam. \v 11 Einen, du in go nugtal gonugau wanib ulag zeu, du gonugau wanib Uwait nugau amegwab banou i usalamau. Du in go nugtal gonugau wanib i ulag zeu, du go wanib go ulagwag mui damau.” \s1 Ig ee zabun inen ularamam? \p \v 12 Guzenaimai koli, Yesus nug ze maraimai, du go ee atag du aureun, “Na ee mis banou maiba, nait zaunar ta, nait amaiar apanar ta, nait atanar i ularen. Einen, go dudu agen na koli ee ameg wabun ulizamam. Na ein igul guzenemen, go agen mui koli guzental guzenamam. \v 13 Bo, na ee mis banou maiba, dudu esab tamacag mui, dudu aramag ebeag eg mui, amiag kumi mui dudu ee zabun ularen. \v 14 Go igul guzenemen, nait ounab naliu usalamau. Go dudu agen na kolital ulizabun iborain tam. Guzenemen, dudu naliu go noumaimai, koli wasebiag, Uwait nug na suban gumizamau.” \s1 Ee banou agai zabun nugau tatau ze. \r (Matiu 22:1-10) \p \v 15 Du tub gue, go ebu hoboi dareun go ze go doimai, Yesus aureun, “Du in go Uwait nugau gumiganeun igul araog zumau ziwas ebu Uwait dual hoboimai, ee zaimai, go siksikaimai, naliu damau.” \p \v 16 Guzenina, Yesus nug koli aureun, “Du tub go ee mis banou maimai, dudu asiu go ee alai zabun ze palauteun. \v 17 Ee mis banou unum mazi elena, ee zabun ziwas ebu gonugau salau du palautoron, go dudu gonug getal awareun, alai ee zabun betei awareun, ‘Ag alan, ee zabun ziwas meu.’ \v 18 Go dudu tutak tutak agen koli go salau du auremen. Du tub nug go salau du aureun, ‘Iz em ulis gau memin, iz piabun bitamoroi. Nait du banou betei auren go ougab eg i umau.’ \v 19 Tub nug eneun, ‘Iz ulis bulumakau houhou gau memin, gonun, go suban salau mamam ta, tam ta, en piabun bitamoroi. Iz ee zabun i bitai. Nait du banou betei auren. Go ougab eg i umau.’ \v 20 Tub nug eneun, ‘Iz air ulistal omin, gonun, iz i bitai.’ \p \v 21 Guzenina, go salau du koli beteimai, gonugau du banou go dudu agen auremen ze unum aureun. Du banou go aigsisilena, gonugau salau du aureun, ‘Na pigai ban uzanan gilan ogeiman mui abu ebuan mui beteiba, dudu esab tamacag mui, ameag kumi mui, aramag eg mui dudu izal zaueim imarai alen.’ \v 22 Salau du gonug go ze sesamoraimai, koli zoimai, eneun, ‘Du banou, iz nait ze ailemen unum sesamoromin, bo, hubabun pip asiu gaul dareu.’ \p \v 23 Guzenaimai, salau du koli gonugau du banou nug palautaimai, aureun, ‘Na abu gasag beteiba, dudu unum gusig ze awaremen, alebiag, go hubabun pip dareu unum iboramam. \v 24 Einen, iz petak pet awarem, go dudu amegai ee zabun awaremin, ag izal eebiz ebu ee i zamam.’” \s1 Dudu ag suban dabileiban, Yesus sesamoran. \r (Matiu 10:37-38) \p \v 25-26 Ziwas tub, duailel asiu Yesus sesamorai betena, gonug koli kekulaimai, duailel guzenai awareun, Du in izan tapaimoromin du usalabun gonugau memeg anag mui, gonugau wau mui, gonugau gelegul abai, nug mui ereg en umkoskos dabilamau, go izal tapaimoromin du i damau. Go iz tutak en ougab noumamau. \v 27 In du iz sesamilabun amau, go gonugau a gegeulanau gamahab tam, go izal tapaimoromin du i usalamau. \p \v 28 Du tub go zau mabun, go hoboi daimai, suban dabilaneu. Go zau poabun iboin ta, tam ta aimai dabilaneu. \v 29 Go igul go dabelab tam, go zau pigai i poamau, dudu ipal agen go zau i poaba uligaimai, weloromam. \v 30 Goagen enamam, ‘Du gue zau meun go pigai pet salau poab tam,’ guzenamam. \p \v 31 Emgasag ebuan gumaraneu du tub go gonugau malai dudu mui, emgasag tub ebuan gumaraneun du tub mui gonugau malai dudu asiu mui malaininabun, du banou go suban hoboi daimai, du banou tub go dual erunai malaininabun suban dabilaneu. Gonugau malai dudu mui ipal malai dudu mui malaininabun iboin ta, tam ta, guzenai dabilaneu. \v 32 Gonugau dabeleu go dudu ipal abai malaininabun iboin tam, gonun, gonugau iwai zaug pulig dabi dabi, gonugau salau du tub palautaba, betei du tub peimai, auramau, ‘Ig ag abai alalab utem.’” \p \v 33 Yesus go ze go awaramai, awareun, “Abu tutak sag. Du in go izal tapaimoromin du dabun amau, go gonugau esab unum semoroi maimai, go esab en dabeleu asiu i umau, go izal tapaimoromin du tuguiai damau.” \s1 Ipal Kristen duailel ag siu kel tamacag sul. \r (Matiu 5:13; Mak 9:50) \p \v 34 Yesus nug koli eneun, “Siu naliu go kel a. Bo, gonugau kel betei munug usalaba, koli kel a usalabun sul iborain tam. \v 35 Go siu ougem mui ipal salau mui mabun sul iborain tam. Ig gaul oi amanem. Ag dabuiag mui aba, ag go ze don.” \c 15 \s1 Sipsip kaieun nugau tatau ze. \p \v 1 Ziwas tub ebu, aiwag wanemen dudu mui, ipal zigulin eg macanemen dudu mui Yesus nugau ze duabun alemen. \v 2 Parisi dudu ipal mui, kasai ze tapaimaranem dudu mui, agen go uligaimai, enemen, “E du go zigulin eg macanemen dudu abai ereg ee zaneu. Go igul naliu tam.” \p \v 3-4 Guzenina, Yesus nug tatau ze eiman awareun, Du tub go gonugau sipsip 100 mui. Sipsip tutak kaiaba, go du erunamau? Go sipsip 99 sag utaraba, gig zai dabi dabi, beteimai, go sipsip tutak kaieun, itanai betei uligaimai, imai alamau. \v 5-6 Go sipsip go betei itanai oimai, siksikaimai, abalag ebu gamacaimai, gonugau uzan bitamau. Guzenaimai, gonugau zaugul unum ularaba, alebiag, awaramau, ‘Ag iz ibail ereg alai siksikan, einen, izal sipsip tutak kaieun itanaimai pem, gonun, ulis naigag ee mis banou mab.’ \v 7 Go igul sulai iz petak pet awarem, dudu 99 sag, go igul tuguiai naliu macanemen Mesgai wag go siksikamam. Bo, du tub gonugau zigulin meun semoroimai, gonugau ougab kekulaimai, ougab petak aneu, Mesgai wag go banban pet siksikamam.” \s1 Aiwag kaieun nugau tatau ze. \p \v 8 Yesus nug koli awareun, Air tub gonugau aiwag naliupet houhou sag, tutak kaiaba, go erunamau? Go al usai oimai, gonugau zaueim es kalaimai, empip unum suban pimau. \v 9 Go aiwag tutak itanai peimai oimai, gonugau zaugul ularaba, alai gotulebi, awaramau, ‘Izal aiwag kaieun itanai peimai om, gonun, ag iz ibail ereg siksikan.’ \v 10 Go igul enai, iz petak pet awarem, du tub go zigulin macaneu go gonugau ougab koli kekulaimai, ougab petak aba, Uwait nugau salau tibur agen Mesgai wag guzental banban siksikamam.” \s1 Mogoi tub memeg utei waneun nugau tatau ze. \p \v 11 Yesus nug koli tatau ze tub guzenai awareun, “Du tub go mogoi aliag a sag. \v 12 Amag ginam nug zoimai, gonugau memeg guzenai aureun, ‘Mekai, na izal esab kakaiba, iz milen!’ Guzenina, memeg nug gonugau esab kakaimai, gonugau gelegul aliag ata atai doumareun. \p \v 13 Dai dai, go amag ginam gonugau esab unum dudu ipal aiwag en marena, go ebuan aiwag oimai, uzan tub pulig dabun utei waneun. Go uzan tub pulig go beteimai, gonugau aiwag unum zigulin eg ebu amareun. \v 14 Gonugau esab dareun unum poina, ziwas go ebu uzan tub ebu we banban pet zoun. Go esab tub tamacag. \v 15-16 Guzenina, mogoi go uzan du tub waugab betei salau go wabun asoroun, du gonug go mogoi gonugau bo gumarabun palautoroun. Go we banban wina, bo ee zena, go bo abai ereg zabun dabeleun, einen, du tub nug go ee zabun murab tam. \p \v 17 Dai dai, gonugau dabeleu naliu zuna, eneun, ‘Izal mekai nugau salau dudu ee naliu asiu zaidarem, e ebu ee tamacag dai dai, iz noumamanem. \v 18 Izal mekai waugab beteimai, aurai, “Mekai, iz Uwait nugau amegwab mui, nait amenab iz zigulin eg memin. \v 19 Na iz nait mogoi aimai i ailen, nait salau du sul milen.” ’ \v 20 Guzenai dabeleimai, go usaimai, gonugau uzan memeg waugab beteun. Go pulig alina alina, gonugau memeg nug pulig eiman peimai, gonugau mogoi en bisou peimai, pigai betei kuanaimai, moletoroimai, imai aleun. \p \v 21 Gonugau nag nug memeg aureun, ‘Mekai, iz Uwait nugau amegwab mui nait amenab iz zigulin eg pet memin, gonun, na iz nait mogoi aimai i ailen.’ \v 22 Bo, gonugau memeg nug gonugau salau dudu ularaimai, awareun, ‘Tibur galau naliupet pigai oi zoiban, tugai moron. Sai tub oimai, gonugau ebeg ebu macan. Arab galau oimai, gonugau arab ebu macan. \v 23 Guzenaiban, beteimai, izal bulumakau nag naliu waiban, mis macan. Ig go mui ereg ee zaimai, siksikab. \v 24 Izal mogoi e, go noumeun dabelemin go koli alai peileu, go unum waneu emin, iz koli go pem.’ Guzenaimai, go ee mis banou memen. \p \v 25 Guzenai darena, mogoi kaman go ougem dareun, uzan esunap zoimai, zaueim kabal waimai, siksikai daren saipag doun. \v 26 Guzenina, gonug salau du tub uloron, nondai, kanabeun, ‘Go zaueim ein erunai saipag hem?’ \v 27 Salau du gonug koli aureun, ‘Nait amai koli uzan aleun, gonun, nait memen nug siksikaimai, gonugau bulumakau nag naliu waimai, go dual hubabun ee mis banou mai darem, einen, gonugau mogoi utei waneun koli aleun.’ \p \v 28 Mogoi kaman go banban aigsisilina, go zaueim siabun uteun. Guzenina, memeg nug alaimai, gonugau ougab naliu usalabun ze aureun. \v 29 Bo, gonug memeg aureun, ‘Iz wai asiu iz nait salau du sul salau asiu mai daremin, nait ze suban sesamoranem. Izal zaiar abai ee mis mabun meme nag ginampet tub i milanem. \v 30 Bo, nait mogoi go nait esab unum oi betei go amaharaimai, alina, nait bulumakau nag naliu wai morom.’ \p \v 31 Memeg nug koli aureun, ‘Izal mogoi, na iz ibail umkoskos dacanem, izal esab dareu go unum nait. \v 32 Igag ereg siksikab igual oigab naliu usalamau, einen, nait amai e go noumeun aimai dabelemin, ulis go koli alai dareu. Go unum waneun dabelemin, ulis koli imai emin alai dareu.’” \c 16 \s1 Salau du eg go dabeleu naliu oun. \p \v 1 Ziwas tub ebu, Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu tatau ze guzenai awareun, “Du tub go esab asiu mui gonug, salau du tub gonugau esab gumabun zeze moroun. Go salau du go salau mina mina, dudu ipal agen go esab atag du auremen, ‘Nait salau du go aiwag gaul gaul amareun.’ \v 2 Go ze doimai, gonugau salau du uloron, alina, aureun. ‘Iz dudu agen na en guzenai ailina, domin. Go petak ta? Go ze petak aba na izal salau du i damam. Na beteimai, inen agen izal esab gaul omen wanimag sikut wai oiba, alai milemen, piai.’ \v 3 Salau du gonug dabilaimai, gonugau ougab eiman eneun, ‘Izal gumilaneu du go iz koli salau mabun i imailamau. Iz em abigabun gusig tamacag, iz dudu ipal ee nugarabun, aip numau. \v 4 Ulis iz abiu iz erunai, izal banou iz salau ebu koli i imailamau, izal zaiar agen go agal zau imailei bitamam.’ \p \v 5 Guzenai dabeleimai, gonug dudu getal gonugau banou nugau esab gaul marena, omen, ularena, alina, gonug du tub guzenai aureun, ‘Na izal du banou gonugau esab eiceisab eiceisab omen?’ \v 6 Du gonug koli aureun, ‘Iz ze sous mis handret tutak sag mis mabun goriai omin.’ Go salau du nug aureun, ‘Na pigai hoboiba, go getalan handret tutak sag sikut dareu hamacaiba, ulis agau awau ebu mis houhou tabkuai (50) sag sikut wai men.’ \v 7 Guzenaimai, gonug koli du tub aureun, ‘Na esab eiceisab eiceisab omen?’ Gonug guzena aureun, ‘Iz usikekel zo handret tutak sag omin.’ Go salau du nug koli aureun, ‘Na agau awau e oimai, pigai hoboiba, zo houhou gugen (80) sag sikut wai men.’ \p \v 8 Go salau du gonugau dabeleu naliu guzenaimai, gonugau du banou nug du eg gonugau wanib wag moroun. Go salau du go dabeleu naliu pet, guzeneun. E em ebuan duailel ag agtal ag isanarabun dabeleu naliu mui salau mabun iboin. Ag dudu Uwait nugau al hilanau naliu ebu daremen zilarai daremen. \p \v 9 Iz petak pet awarem, ag agal aiwag tamacag duailel isanarabun, marebiag, go duailel ag goagal zaiagar pet damamen. Aiu ses aiwag go poaba, Uwait nug ag gonugau uzan naliu ebu imarai simau. \p \v 10 Du in go esab ginampet suban gumamau, go esab banou han gumamau. Du in go salau ginampet suban i gumaneu, go salau banou han suban i gumamau. \v 11 Ag em ebuan esab eg suban gumab tam, inug ag esab naliu suban gumabun maramau? \v 12 Ag dudu ipal agal esab suban gumab tam, inug esab naliu tub agal sul dabun maramau? Du tub nug i maramau. \p \v 13 Salau du tutak nug, du aliag ebalagab salau wabun iborain tam. Einen, go du tub en ougab noumaimai, du tub en ougab i noumamau. Go du tub nugau ze suban sesamoraimai, salau naliu maimai, tub semoroimai, gonugau ze suban i sesamoraneu. Ag Uwait nugau salau mui, aiwag en salau mui ereg gotulai wabun iborain tam pet.” \s1 Yesus nug ipal igul en awareun. \r (Matiu 11:12-13; 5:31-32; Mak 10:11-12) \p \v 14 Parisi dudu ipal go aiwag en oiagab noumemen. Guzenaimai, ag go ze doimai, goagen Yesus weloromen. \v 15 Yesus nug go uligaraimai, koli awareun, “Ag agal dabeleu, ag dudu ipal agal amiagab dudu naliu anemen, Bo, Uwait go agal dabeleu oiagab eiman dareu abiu mareun. Dudu goagal dabeleu esab banou wabun dabeleu, go esab Uwait nugau ameg ebu eg pet. \p \v 16 Getal duailel agen Moses nugau kasai ze nanalanem mui Uwait nugau ze doimai, awaranemen dudu agal ze umkoskos maranem. Go guzenina guzenina, Zon zoun. Zon zondai, ulis izan Uwait nugau gumaraneun ze marai aidarena, duailel asiu Uwait nugau duailel usalabun gusig macanemen. \p \v 17 E em Mesgai mui tamamau, bo, Uwait nugau kasai ze ginampet tub i kaiamau.” \s1 Yesus nug duair egarabun igul en awareun. \p \v 18 “Du gonugau air uteimai, air tub umau go du duair egarabun agal kasai ze etuborou. Du in go air tub gonugau gamu nug uteun, umau, go mui guzenai go kasai ze etuborou.” \s1 Du tub esab asiu mui, du tub esab tamacag wanib Lasarus \p \v 19 “Du tub go esab asiu mui dacaneun, go tibur galau naliu naliu maneu, umkoskos suban siksikaneu. \v 20 Du tub esab tamacag gonugau wanib Lasarus, gonugau enib ebu sug asiu mina, eg wai dareun. Go du go aiwag asiu mui nugau zau og daneu. \v 21 Go du go aiwag asiu mui du ee zendai, ee sib eebiz pigsal nondai, uligaimai, go ee sib zabun dacaneu. Bau alaimai, gonugau sug helwanem. \p \v 22 Esab tamacag du noumeun ziwas ebu, gonugau dorog Uwait nugau tibur agen imai aimai, Abraham dareu ebu Mesgai wag imai siemen. Dai dai, du banou go mui noumina, ob oug hemen. \v 23 Gonugau dorog ab banban ele dareun ebu noun. Go eiman go Lasarus Abraham dual naliu atai pulig darena, uligareun. \v 24 Guzenaimai, du gonug uleun, ‘Mekai Abraham, iz e ab ebu mu asiu oi darem, iz en bisom peiba, Lasarus auremen, alai gonugau ebeg sil ze pataimai, izal minom ebu mamau.’ \p \v 25 Abraham nug koli go du aureun, ‘Izal mogoi, na getal em ebu daimai, esab asiu unum oimai, siksikai daremen, na go dabelen. Lasarus go esab tamacag gaul bisoua dareun, gonun, ulis go e uzan siksikai dareu. Na mu banban oi darem. \v 26 Ig e ula emgelez banou dareu, dudu e ebu daremen ag go emgelez kuanai bitabun iborain tam, agen mui e ebu kuanai alabun iborain tam.’ \p \v 27 Du gonug koli Abraham aureun, ‘Guzenaba, iz na aizem. Mekai Abraham, koli Lasarus palautemen, noimai, izal ataiar awaraba, oiagab kekulabun awaramau. \v 28 Go ebu izal magite apaiter tabkuai sag darem ebu noimai, awaraba, go mui iz mu oi darem ebu i alamam’ \p \v 29 Abraham nug koli go du go aureun, ‘Nait atanar getal Moses nugau kasai ze mui Uwait nugau ze doimai, awaranemen dudu agen ze sikut wai memen go uligaimai, sesamorianemen. \v 30 Du gonug koli Abraham aureun, ‘Mekai Abraham, go iboin tam, go ze i sesamoramam, bo, du tub noumeun usaimai, betei go awaraba, go petak goagal zigulin macanemen ebuan koli goagal oiagab kekulamau.’ \v 31 Abraham nug koli eneun, Ag Moses nugau ze mui, Uwait nugau ze doimai, awaranemen dudu agal ze i sesamoranemen, du tub noumeun, koli usamau mui uligaimai, agal oiagab i kekulamau.’” \c 17 \s1 Zigulin nug du nugau ougab petak eun eg muramau. \p \v 1 Ziwas tub ebu, Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu awareun, “Igul ata atai duailel zigulin marabun zumau. Du go inug go zigulin oi alamau, go du go bisoua pet. Uwait nug go du eg muramau. \v 2 Du tub nug mogoi ginampet tub zigulin abai murabun aba, go zigulin eg pet. Dudu ipal agen aiwag uhu oimai, du gonugau beu ebu us sil otoi maimai, go ze unig oug hamacebiag, numau, go iboi, go uhu ginampet. Tam aba, aiu ses go uhu banou pet umau. \v 3 Ag ein igul macanemen, suban dabelen. \p Nait zaun go zigulin maba, nagen go zigulin mem auren. Go koli gonugau ougab kekulaimai, alaba, nagen gonugau zigulin go zilagai moren. \v 4 Bo, gonug na gil tutak ebu zigulin kwali mizeimai, gonug koli na wautab koli koli alaimai, aizaimai, ‘Zai, iz bisom pen,’ guzenaba, na gonugau zigulin unum zilagai moren.” \s1 Oigab petak abun gusig ze. \p \v 5 Yesus nugau ze oi aidanemen dudu agen Dubanou Ban auremen, “Na igual oigab petak abun gusig migen.” \p \v 6 Yesus nug koli awareun, “Agal oiagab petak eun, go ag a ug ginampet paipai sulai, ag e weli a bigeg auraimai, ‘Na silacaib, ibut ze unig banou ebu betei tapai dan.’ auremen, gonug agal ze sesamoramau.” \s1 Salau du naliu go igul naliu macaneu. \p \v 7 Du tub ag ula abai dareu go salau du tub mui. Go salau du go ougem salau macaneu du ta, sipsip gumaneun du dacaneu ta, umusig salau poaimai, zaueim zondai, nagen ‘Na pigai zoimai, biz ebu zo hoboiba, nait ee zen’ guzenai auranemen ta? \v 8 Tam pet. Na go guzenai auramam, ‘Na izal ee mis men. Na tibur galau naliu tugaiba, iz ee zemin, gumilai dacan. Iz ee zeminag, aiu ses na ee zamam.’ \v 9 Salau du gonug gonugau du banou nugau ze sesamoraimai, gonugau salau tutak pataneun. Du banou gonug koli gonugau salau du salau macaneu gonugau wanib wag i maneu. \v 10 Agen mui guzental guzenan, Dudu ipal agen ag salau mabun awarebi, salau maimai, enan, ‘Iz salau du wanim banou tamacag, iz gaul salau oi darem an.’” \s1 Yesus nug dudu houhou ebeu leprosi mui kasareun. \p \v 11 Yesus go Zerusalem ban uzan betei daimai, go Samaria agaig mui, Galili agaig ula beteun. \v 12 Go uzan tub simai, dudu houhou go ebeu leprosi mui atai tubaiman sul tapai daremen tulareun. \v 13 Go agen ulaimai, enemen, “Yesus, du banou, ig bisomig peiba, ig isanigen.” \p \v 14 Yesus nug uligaraimai, awareun, “Ag beteimai, Uwait ula dacanemen dudu ameagab go ebu agal enimag abai maran.” Go beten beten, go ebeu leprosi wanemen. \v 15 Du tutak go uligeun gonugau ebeu eg wanena, go koli alaimai, gusig ulaimai, Uwait ulagwag moroun. \v 16 Alaimai, em ebu Yesus nugau arab ebu taubib aimai, ulagwag moroun. Du go Samaria agaigan. \v 17 Guzenina, Yesus nug eneun, “Dudu houhou kasaremin, dudu nigbasig go eru wanemen? \v 18 E Samaria du go tubwagan. Einen nugtal alaimai, Uwait ulagwag morou?” \v 19 Yesus nug go du aureun, “Na asaimai, alien. Na nait ounab petak emen, gonun, na naliu usalem.” \s1 Uwait koli duailel gumarabun igul ein sul alamau. \r (Matiu 24:23-28, 37-41) \p \v 20 Parisi dudu ipal agen Yesus kanabai aureun, “Uwait koli gumigabun eisab alamau?” Gonug koli awareun, “Uwait koli ag gumarabun alaba, ag go amiag nug i pimamen. \v 21 Du tub nug i aizamau, e zou alai pian, ulib go zou pian. Bo, ag go don, Uwait ag gumarabun ulis ag waiagab zoi dareu.” \p \v 22 Guzenai awaraimai, gonug gonugau tapaimaraneu dudu awareun, “Ziwas tub zumau go ebu agal dabeleu go Du Nugau Nag piabun amamen, bo, ag go i pimamen. \v 23 Dudu ipal agen awaramam, ‘Ulibe pian!’ ‘E ebu pian!’ Ag go dudu agal ze doimai, petak aimai i sesamarai bitan. \v 24 Du Nugau Nag alamau ziwas ebu, emes kulalaimai, amilaimai, tuba tuba eim bitaneu sulai, Du Nugau Nag alamau ziwas ebu, go igul pet guzenai alamau. \v 25 Bo, amegai go mu asiu oimai, e em ebuan dudu banban agen go webiag, noumamau. \p \v 26 Getal Noa dareun ziwas ebu, duailel agen guzenemen sul, ulis mui Du Nugau Nag alamau ziwas ebu guzental guzenamamen. \v 27 Duailel ag ee zai daremen, ze zai daremen, duair egarai daremen, go guzenai darena darena, Noa go tebil oug sina, zewei banou nug alaimai, duailel unum egarai zendai, noumemen. \p \v 28 Lot dareun ziwas ebu mui guzental guzenemen, duailel unum ze ee mui zaimai, siksikai daremen. Ee gau maimai, esab koli aiwag en maraimai, ougem ee ug bai darem, zau awau mai mai, siksikai daremen. \v 29 Ziwas go ebu, Lot go uzan utei wanena, ab banou salpa mui Mesgai wageman alaimai, gonun duailel unum elarena, noumemen. \v 30 Ag guzenai daremen pet, ulis mui guzental guzenebi, guzenebi, Du Nugau Nag go araog alamau. \p \v 31 Ziwas go ebu, du go zau wag damau, gonugau esab zaueim dareu wabun i numau. Du tub go ougem damau, koli gonugau iweiu naliu wabun uzan i bitamau. \v 32 Ag Lot nugau air en dabilan. \v 33 Du in go gonugau dorog iz en i noumeun, du go gonugau dorog unum tamamau. Du in go gonugau dorog iz en noumamau, gonugau dorog muzmuz awau damau. \p \v 34 Iz petak pet awarem, go ziwas ebu umaum, du aliag go biz tutak ebu ninamam, Uwait nugau tibur agen tub imai aimai, tub utei unamam. \v 35 Air aliag go ma sakai damam ebu, air tub alai imai aimai, air tub utei unamam. [ \v 36 Du aliag go ougem salau mai damam, tub imai aimai, tub utei unamam.]” \p \v 37 Go ze doimai, gonugau tapaimaraneu dudu agen kanabai aurem, “Dubanou Ban, go igul erueim zumau?” \p Yesus nug koli awareun, “Eru ebu egun noumaimai, beleimai damau, go ebu tumui asiu go egun beleu zabun betei gotulamam.” \c 18 \s1 Ze sisiaraneun du tub mui wab air tub agal tatau ze. \p \v 1 Yesus nug tatau ze tub gonugau tapaimaraneu dudu go umkoskos Uwait aurebi, gonug ag pigai i isanaraba, agal oiagab eg i umau aimai awareun. \v 2 Gonug eneun, “Ban uzan tub, ze sisiaraneun du tub go Uwait nugau ze i sesamoraneu. Dudu ipal agal ze doimai, suban i isanaraneu. \v 3 Go uzanan wab air tub go umkoskos du go ebu alaimai, auraneu, ‘Izal iwai zai nug iz eg milamoroi na iz isanilen.’ \v 4-5 Du gonug pigai air go isanurab tam. dai dai, gonugau ougab ougeiman dabilaimai, eneun, ‘Iz Uwait nugau ze i sesamoranem, ipal duailel en i dabilanem. Iz abiu go petak, bo, e wab air go iz salau banou milaneu, gonun, iz go isanurai. Go i isanoromin, umkoskos iz waiab alaba, iz wasig ilamau.’” \p \v 6 Yesus nug koli eneun, “Ag go, ze sisianeun du eg nugau ze go don. \v 7 Uwait nug gonugau duailel egareun, agen ziwas umkoskos amban, umaum isanarabun weinebi, gonug ag isanarabun iboin ta? Ziwas huia dai dai isanaramau ta? \v 8 Iz petak pet awarem, goagal weinemen doimai, pigai isanaramau. Aiu ses Du Nugau Nag koli alamau ziwas ebu, go e em ebuan duailel agal oiagab petak emen pimam ta, tam ta?” \s1 Parisi du tub zaug aiwag waneu du tub goagal tatau ze. \p \v 9 Yesus nug duailel ipal agtal enanem go dabeleu goagal igul unum naliupet anem, du ipal agal zigulin eg en tatau ze mareun. \v 10 “Ziwas tub ebu, du aliag Uwait aurabun Nou zau oug siemen. Du tub go Parisi du, du tub go \it takis\it* aiwag waneun du. \p \v 11 Parisi du go nugtal tapai daimai, Uwait auraimai, eneun, ‘Uwait, iz na “Izal oiab naliupetpet” aizem. Iz ipal dudu sul tam. Iz polu i maranem, esab gaul i wanem, kasai ze i utanem. Iz ipal agal ailel i imarai aidanem. Guzenaimai, iz na “Izal oiab naliupetpet” aizem. Iz go aiwag wanem du ulib tapai dareu sul tam. \v 12 Iz Zobu tutak ebu gil aliag na wanim wag maimai, ee urmanem. Na wanim wag mizanem, izal esab unum houhou doun mizanaraimai, tutak sul na mizanem.’ \p \v 13 Aiwag waneu du go tubaiman tapai daimai, gonugau aiu Mesgai wag i meun, go ougab bisolilai eneun, ‘O, Uwait Banou, iz zigulin eg mui, na iz isanilen.’ \p \v 14 Iz petak pet awarem, go aiwag waneun du, go Uwait nugau ameg ebu naliupet usaleun, Parisi du go tam. Einen, du in go nugtal gonugau ulag zaneu, du gonugau wanib Uwait amegwab banou i damau. Du in go nugtal gonugau wanib ulag i zaneu, du go wanib wag damau.” \s1 Yesus nug geleagar ginaginam gonugau gusig marabun gagaliag pateun. \r (Matiu 19:13-15; Mak 10:13-16) \p \v 15 Duailel ipal agal geleagar Yesus nug gonugau ebeg go agal gagaliag ebu, gonugau gusig marabun imarai alemen. Gonugau tapaimaraneun dudu agen go duailel piaraimai, zamaremen. \v 16 Guzenina, Yesus nug go geleagar go igul guzenemen uligaimai, ularen, alina, gonugau tapaimaraneun dudu guzenai awareun, “Agal geleagar utarebiag, iz waiab zumam, ag i pataran. Duailel ag geleagar e sulai kekulan, go abiu Uwait agal gumaraneu du banou. \v 17 Iz petak pet awarem, duair inen go mogoi ginam sulai kekuliem, Uwait nug gonugau gumabun du banou i damau.” \s1 Dudu esab asiu mui, Uwait nugau gumaraneu igul mui. \r (Matiu 19:16-30; Mak 10:17-31) \p \v 18 Zuda agal gumaraneun du banou tub zoimai, Yesus kanabai aureun, “Du naliu, iz erunaimai, izal dorop awau muzmuz damau?” \v 19 Yesus nug du go koli aureun, “Na einen iz du naliu ailem? E em ebuan du tub go naliu tam. Uwait tutak naliu. \v 20 Na kasai ze abiu, \q1 ‘Na du tub nugau air i imai aidan, na du tub webenag, i noumamau, na dudu ipal agal esab i zob on, na du tub nugau enibwag polu ze i men, nait memen anan agal ze unum sesamoren.’” \rq Kisim Bek 20:12-16\rq* \p \v 21 Du gonug koli aureun, “Getal iz ginampet ebu, go kasai ze unum sesamorai alai, ulis mui guzental darem.” \p \v 22 Yesus go ze go doimai, koli aureun, “Go iboi, igul tutak na zilaize dareu. Na betei, nait esab unum dudu ipal mareben, goagen esab gau mebiag, aiwag go oiba, dudu esab tamacag aiwag go dou maren. Na go guzenamam, aiu ses na Mesgai wag esab asiu umam. Go igul guzenaimai, na alai iz sesamilen.” \v 23 Du go gue esab asiu mui. Gonun, go ze doimai, gonugau ougab uhu meun. \p \v 24 Yesus nug du gonugau ougab uhu mina peimai, eneun, “Dudu esab asiu mui ag Uwait nugau gumarabun en, salau gusig umamen. \v 25 Egun tub kamel go tibur galau sopwanem kulam nugau biag ougeiman siabun anmamau. Du aiwag asiu mui go Uwait nugau du pet usalabun go salau gusig ban umau’ \p \v 26 Dudu go ze doimai, goagen kanabemen, “Go petak aba, Uwait nug du in imai aimai, go dual ereg muzmuz damau?” \p \v 27 Yesus nug awareun, “Ein igul dudu agen guzenabun iborain tam, Uwait nugtal guzenabun go iboin.” \p \v 28 Guzenina, Pita nug eneun, “Ig igual uzanan igual esab unum uteimai, na sesamizai alemun.” \p \v 29-30 Yesus nug eneun, “Iz petak awarem, du in go Uwait nugau duailel kekulabun en dabeleimai, gonugau uzan, wau, amagul, apagul, memegul unum utarai, aleun, Uwait nug ulis em e ebu go esab utei aleun sul asiu kolital muramau. Gonug koli go dorog awau muzmuz dabun gusig muramau.” \s1 Yesus nug mu asiu oimai, noumabun ze kolital awareun. \r (Matiu 20:17-19; Mak 10:32-34) \p \v 31 Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu begurug gasag imarai beteimai, guzenai awareun, “Ag go don, igag Zerusalem uzan siab. Go ze getal Uwait nugau ze doimai, awaranemen dudu agen Du Nugau Nag en anemen, go ze unum ulis petak zumau. \v 32 Zerusalem uzanan dudu agen go emgasag tub ebuan dudu banban agal ebeagab ebu muramam. Goagen go du ze biabial kuai auraimai, igul eg moromai, enib ebu sino uramam. \v 33 Goagen du go esalau sul oimai, webiag, noumamau. Bo, gil ianai ainarai ebu, go koli usamau.” \p \v 34 Gonugau tapaimaraneu dudu go ze go doimai, gonugau zebigeg ag abiu mab tam. Go ze, zebigeg go ebalagab wageimai dareun. Go Yesus nug go ze awareun suban dabelab tam. \s1 Yesus nug du tub ameg kumi kasai meun. \r (Matiu 20:29-34; Mak 10:46-52) \p \v 35 Yesus go Zeriko uzan zoimai, du tub ameg kumi go abu ebu hoboi daimai, esab en nugacaraneu. \v 36 Go duailel abu ebu aidarena, doimai, gonug kanabeun, “Go ein erunem?” \p \v 37 Goagen koli auremen, “Nasaret uzanan Yesus aleu.” \p \v 38 Gonug ulaimai, eneun, “Yesus, Devit nugau Mogoi, na iz en bisom peiba, iz isanilen.” \p \v 39 Dudu ipal amegai go waugab betemen agen kagagai, auremen, “Na soen.” Bo, go du nug koli banou uleun, “Yesus, Devit nugau Mogoi, na iz isanilen.” \p \v 40-41 Guzenina, Yesus nug eneun, du go ameg kumi go waugab imai alabun awareun. Go waugab imai alina, Yesus nug aureun, “Izan na erunizai en ailem?” Gonug koli eneun, “Banou, iz koli ame waipemen, abu piai.” \p \v 42 Guzenina, Yesus nug aureun, “Nait ounab petak emen, gonun, na koli amen waipaba, abu pen.” \p \v 43 Go guzenina, pigai ameg waipina, go koli em uligeun. Guzenaimai, go Uwait ulagwag moroimai, Yesus sesamor beteun. Duailel go igul uligaimai, go unum Uwait ulagwag moromen. \c 19 \s1 Yesus Sakias dual. \p \v 1 Yesus go Zeriko uzan simai, Zerusalem uzan unabun waneun. \v 2 Go uzan du tub go \it takis\it* aiwag waneun du, gonugau wanib Sakias, go aiwag asiu mui. \v 3 Yesus go du ein sul, alai dareu piabun beteun. Sakias go du paiwa tam, go hogupet. Guzenaimai, duailel asiu agen Yesus tapelorona, go piabun iborain tam. \v 4 Gonun, go pigai amegai beteimai, a tub huia peimai, go a wag sieun, Go abiu Yesus go a go waugab alamau. \v 5 Yesus go a go waugab zoimai, go a wag Sakias dareun uligaimai, aureun, “Sakias, na a wageiman pigai non. Iz ulis umaum nait zau ninai.” \p \v 6 Guzenai aurina, Sakias go a wageiman pigai noimai, go siksikaimai, Yesus gonugau zaueim imai beteun. \v 7 Dudu ag go igul uligaimai, aiag sisilaimai, enemen, “Du go zigulin macaneu du gonugau zau ee zabun beteu.” \p \v 8 Sakias nug go ze doimai, asaimai, Yesus aureun, “Banou, izal esab unum ianaimai, dudu ipal esab tamacag bisomagar mui darem marai. Iz getal dudu ipal polumaraimai, goagal esab gaul zob omin, koli go esab omin mui esab ipal asiu mui marai.” \p \v 9 Yesus nug koli eneun, “E du e mui go ig sul, Abraham nugau ug. Petak, ulis duailel e zauan Uwait nug koli imareu. \v 10 Du Nugau Nag go dudu kaiemen itanaraimai, imarabun aleun.” \s1 Aiwag nugau tatau ze. \r (Matiu 25:14-30) \p \v 11 Duailel go ze duna duna, Yesus nug tatau ze tub mareun. Go Zerusalem uzan waugab dareun. Guzenina, dudu agal dabeleu Uwait nug ulis gonugau duailel gumarabun aleu anem. \v 12 Guzenaimai, gonug awareun, “Du tub go gumaraneu du gonugau ug. Go emgasag pulig gonugau ban uzan gumabun wanib wabun beteimai, koli alabun dabeleun. \v 13 Go unabunaimai, gonugau salau dudu houhou ul araimai, go waugab betena, tutak tutak aiwag tausen aliag sag maraimai, awareun, ‘Ag e aiwag marem salau moron. Iz koli alaimai, wai.’ \v 14 Gonugau uzanan dudu agen agal oiagab go en noumab tam. Guzenaimai, dudu agen dudu ipal palautarena, beteimai, emgasag tub go beteun ebuan dudu awaremen, ‘Ig du go gue ig gumigabun tapai murab tam.’ \p \v 15 Du go gonugau emgasag gumarabun wanib oimai, koli aleun. Go koli alaimai, salau dudu go aiwag marai waneun, salau maimai, ipal aiwag om ta, tam ta darem abiu mabun ularena, go waugab zomen. \v 16 Du tub amegai zoimai, eneun, ‘Banou, aiwag go tausun aliag sag milemen salau maimai, koli aiwag tausen aliag sag omin.’ \v 17 Du banou go siksikaimai, aureun, ‘Go naliu, na salau du naliu, na esab ginampet suban gumemen, gonun, na uzan houhou gumamam.’ \v 18 Salau du tub zoimai, eneun, ‘Banou, aiwag go tausen alaig sag milemen salau maimai, aiwag tausen tutak sag omin.’ \v 19 Du banou gonug aureun, ‘Na go uzan tabkuai gumamam.’ \p \v 20 Salau du tub zoimai, eneun, ‘Banou, nait aiwag milemen tibur galau zig sil otwaimai, wageimai mizemin, e dareu. \v 21 Iz na uminizeimai, guzenemin, einen, na du pigai ainsisilaneu. Dudu ipal agen esab mina, dacaneu, na gaul wanem. Dudu ipal agen ee ug bemen, na ee gaul wanem. Guzenaimai, iz na uminizeimai, go igul guzenemin.’ \v 22-23 Gonug koli aureun, ‘Na salau du eg, nait ze nugtal koli nag sisicizamau. Na abiu, iz pigai aisisilaneu, ein esab izal tam iz gaul wanem, gonun, na einen izal aiwag, aiwag zau ban ebu milab utemen? Iz koli guzenai alemin, aiwag go mui, ipal aiwag mui ereg wai.’ \p \v 24 Gonug gonugau gumaneu dudu waugab tapai darem awareun, ‘Go aiwag gonugau ebeg ebuan ebegalau oimai, go salau du aiwag tausen iwanarai sag go moron.’ \v 25 Go agen koli du go auremen, ‘Banou, du go gue aiwag tausen iwanarai mui!’” \v 26 Gonug koli awareun, “Iz petak pet awarem, du in go esab asiu mui, go salau macaneu, du go gue Uwait nug esab ipal asiu pet muramau. Bo, du in go esab tamacag go ginampet mui, go salau i macaneu, Uwait nug du go ebuan esab unum ebegalau umau. \v 27 Ulis, go dudu getal iz e ban uzan i gumai aimai, iwai milemen, go dudu imarai alaimai, iz ameab wagarebiag, noumamam.” \s1 Yesus go gumaraneu du banou sul Zerusalem uzan sieun. \r (Matiu 21:1-11; Mak 11:1-11; Zon 12:12-19) \p \v 28 Yesus go tatau ze go awaraimai, amegai Zerusalem uzan siabun beteun. \v 29-30 Go em tub wanib Betpage mui Betani uzan em manam wanib Oliv ebu zoimai, gonugau tapaimaraneu du aliag amegai palautaraimai, awareun, “Ag uzan tubaiman dareu ebu beteiban, donki nag tub asai memen dareu, imai alan. \v 31 Du tub nug ag go donki nag einen omen aimai kanababa, agen koli auran, ‘Igual Banou nug e donki salau mui eun.’” \p \v 32 Go beteimai, Yesus nug ze awareun sultal pemen. Go beteimai, go donki nag us sil asai memen us waitulena waitulena, go donki atag du zoimai, awareun, “Ag us donki ebuan einen waipemen?” \v 33 (-) \v 34 Goagen koli du go auremen, “Igual Banou nug go donki salau murabun eun.” \v 35 Go donki nag go Yesus waugab imai beteimai, goagal ipal tibur galau wagan go donki nugau bugazig ebu kuloromina, Yesus nugau ebeg patena, go donki wag simai hoboun. \v 36 Go donki eiman bete betena, duailel agen goagal tibur galau abu ebu tapai bitabun duei betemenin. \v 37 Go Zerusalem uzan waugab, em manam Oliv nugau abu waugab beteun. Gonugau tapaimaraneu dudu mui duailel unum go igul ata atai gonug getal meun pemen, gonun, siksikaimai, Uwait nugau wanib ulagwag moroimai, betemenin. \v 38 Goagen enemen, \q1 “Ig e gumigabun du banou, Uwait Banou nugau wanib ebu aleu ulagwag murab. Mesgai wag agal oiagab iau selai damau. Uwait nugau wanib wag pet ulagwag murab.” \rq Buk Song 118:26\rq* \p \v 39 Goagen go igul guzenina, ipal Parisi dudu agen Yesus auremen, “Du banou, nait tapaimaranemen dudu awaremen, soamam.” \p \v 40 Yesus nug koli awareun, “Iz petak pet awarem, ag go soamam gue, e aiwag abu ebu darem agtal ulaimai, Uwait nugau wanib ulagwag muramam.” \s1 Yesus go Zerusalem uzan uligaimai, bisou peun. \p \v 41-42 Yesus go Zerusalem uzan uligaimai, bisou banou peimai, eneun, “Ag ulis ein igul oiagab iau selai dabun abiu mamamen, go naliu. Bo, e igul wageimai dareu, ag piabun iborain tam. \v 43 Ipal ziwas zumau, nait iwai zaunar agen aiag sisilaimai, zoi unum eg mizamam. Goagen aiwag sil gilan kolilai manem sul, tubaim tubaim kualilaimai katizamam. \v 44 Goagen zoimai, na unum eg mizeimai, nait duailel go ebu darem unum wagarebi, noumamam. Aiwag tub go ebu dareu gonugau pip utebi, i damau. Uwait nug ag imarabun aleun, ag abiu i memen. Guzenemen, go uhu umamen.” \s1 Yesus nug dudu Nou zaueim zamareun. \p \v 45 Yesus nug go ze maziaimai, Zerusalem uzan sieun. Yesus go Nou zaueim simai, dudu esab gau mai daremen zamarendai, unum uminai wanemen. \v 46 Gonug awareun, “Getal Uwait nugau ze sikut wai memen, \q1 ‘Uwait nug eneun, “Izal zau go duailel agen iz ibail ze mabun zau,” ’ \rq Aisaia 56:7\rq* \q1 bo, agen ‘e zob dudu agal wageimai dabun zau sul’ usalai memen.” \rq Jeremaia 7:11\rq* \p \v 47 Ziwas betei betei, Yesus go Nou zaueim go simai daimai, Uwait nugau ze duailel tapaimareun. Uwait ula dacanemen dudu banban mui, kasai ze abai maranem dudu mui, duailel gumaranem dudu banban agen Yesus wabun en ze patai daremen. \v 48 Bo, ag go igul guzenabun abu tub piab tam. Einen, duailel go umkoskos Yesus nugau ze duanem. Goagen gonugau ze tub utabun sul iborain tam. \c 20 \s1 Dudu ipal agen Yesus go gusig inug moroun aimai kanabemen. \p \v 1-2 Ziwas tub ebu, Yesus go Nou zaueim duailel ze tapaimaraimai, Uwait nugau Ze Naliupet marai dareun. Uwait ula dacanemen dudu banban mui, kasai ze abai maranem dudu mui, gumaranem dudu banban ipal, agen alaimai, Yesus auremen, “Na ein gusig oimai, go igul guzenanem? Inug na gusig mizeun? Na ig aigen.” \p \v 3-4 Yesus nug koli guzenai awareun, “Izan mui ag en kanabem. Iz ailan, Zon go ze ziwaraneun du, go Uwait nug gusig moroun ta, atai, dudu agen gusig moromen?” \p \v 5 Guzenina, agzozou ze maimai, enemen, “Ig go ein ze aurab? Go Uwait nugau gusig ebu ze ziwaraneun emun, gonug aigamau, “Guzenaimai, ag einen agal oiagab petak ab tam.” \v 6 Bo, ig go du nugau gusig ebu emun, e duailel agen ig aiwag sil iguebiag, noumab, einen, ag Zon go Uwait nugau ze doimai, awaraneun du aimai gusig dabilanem.” \v 7 Guzenaimai, goagen enemen, “Zon inug gusig moroun ig i abiu.” \p \v 8 Yesus nug koli awareun, “Iz han, inug iz gusig milena, go igul guzenanem ag i awarai.” \s1 Wain wai gumanemen dudu eg agal tatau ze. \r (Matiu 21:33-46; Mak 12:1-12) \p \v 9 Yesus nug go tatau ze duailel maraimai, awareun, “Du tub go wain wai maimai, dudu ipal go wai ebu salau mabun gau maraimai, salau mina mina, nug emgasag pulig betei ziwas asiu dareun. \v 10 Wain dab wabun ziwas zuna, go wai atag du nug gonugau salau du tub go wain wai ebu salau mai daremen dudu waiagab ipal wain dab oi morobi, oi alabun en, palautendai, beteun. Bo, go wai gumei daremen dudu agen go salau du waimai, wain dab tamacag mui gaul palautoron, beteun. \v 11 Guzenina, koli salau du tub palautendai, beteun. Go mui guzental waimai, eg moroimai, gaul palautoron, beteun. \v 12 Guzenina, gonug koli tub palautendai, beteun. Go mui guzental guzenemen. Goagen go mui waimai, uzaneim hamacina, noun. \v 13 Guzenina, go wain wai atag du nug eneun, ‘Iz erunai? Izal nagwai tutak izal oiab nug go en noumanem palautanai. Go gonugau ze doimai, i eg muramam.’ \v 14 Guzenaimai, gonugau nag tutak palautendai, beteun. Go dudu agen gonugau mogoi uligaimai, agzozou enemen, ‘Go wai atag du nugau nag aleu. Gonugau memeg noumaba, gonug gonugau memeg nugau esab unum umau, gonun, ig go wemun, noumaba, e wain wai igual usalamau. Ke, ig guzenab.’ \v 15 Guzenaimai, goagen go mogoi wain wai ebuan imai noimai, wai gasageim wina, noumeun. \p Yesus nug kanabareun, ‘Go wain wai atag du nug go salau dudu erunaramau? \v 16 Go alaimai, go salau dudu unum wagaraba, noumebi, go wain wai dudu ipal agal ebeagab ebu mamau.’” \p Duailel go tatau ze doimai, enemen, “Go igul i guzenamau.” \p \v 17 Yesus nug go gusig uligaraimai, kanabareun, “Go ze Devit nug getal sikut weun, gonugau zebigeg ein eu? \q1 ‘Go zau sanag zau macanemen dudu agen eg aimai, gasag memen. Ulis, go zau sanag ula ebuan zau gusig naliupet usaleun.’ \rq Buk Song 118:22\rq* \p \v 18 Du in go zau sanag ebu arab tuaimai ebu alai numau, go duair unum kitkuatarai sibsib mamau. Go zau sanag nug du tub enib ebu numau, du go gue emwaibul pet usalamau.’” \s1 Dudu agen aiwag Sisar murabun iboin ta, tam ta, aimai Yesus kanaboromen. \r (Matiu 22:15-22; Mak 12:13-17) \p \v 19 Kasai ze abai maranem dudu mui Uwait ula dacanemen dudu banban agen mui Yesus go ebutal gusig pataimai, auremen, einen, ag abiu go tatau ze goagal go igul en awareun. Goagen duailel uminaraimai, ag go ebu gusig patab tam. \p \v 20 Guzenaimai, go dudu ipal gau maraimai, palautarena, alemen. Go dudu agen ig dudu naliu abun aimai polumaimai, Yesus pei daremen. Go ein ze polumaba, gusig pataimai, emgasag agal du banou ebu imai betabun aimai guzenemen. \v 21 Go gau maremenin dudu agen alaimai, Yesus kanabai auremen, “Banou, ig abiu nait ze abai miganem, go petak. Ig abiu na dudu banban i uminaranem, na Uwait nugau igul tutak petak abai miganem. \v 22 Nait dabeleu erunai pet? Moses nugau kasai ze ebu, ig Rom agal gumarabun du banou aiwag murabun iboin ta, tam ta?” \p \v 23-24 Yesus nug koli goagal polu ze abiu maimai, awareun, “Iz aiwag tub abai milan. E aiwag ebu inugau dorog wanib mui dareu?” \p Go agen koli auremen, “Sisar nugau.” \p \v 25 Yesus nug awareun, “Ein esab Sisar nugau go Sisar moron, ein esab Uwait nugau go Uwait muramamen.” \p \v 26 Go duailel agal amiagab gonugau ze doimai gusig patabun iborain tam, ag gonugau ze awareun doimai, dabeleu asiu oi daremen. \s1 Yesus nug dudu noumaimai, usamam en ze awareun. \r (Matiu 22:23-33; Mak 12:18-27) \p \v 27-28 Ipal Zuda agal dudu banban, wanimag Sadiusi, agen enanem, dudu noumanem koli i usamam anem. Sadiusi dudu ipal agen alaimai, Yesus auremen, “Banou, Moses nugau kasai ze ebu guzenai sikut weun, ‘Du tub gonugau wau mogoi i morou noumai utei unaba, gonugau amag nug apag nugau wau oimai, mogoi muramau. Go mogoi go du noumeun nugau sul usalamau.’ \v 29 Bo, ziwas tub du tub gonugau gelegul kwali a. Mogoi kaman air oimai, go mogoi i morou noumeun. \v 30 Guzenina, gonugau amag nug air go oun. Go mui mogoi i morou noumeun. \v 31 Guzenina, amag tub nug go air oun, go mui mogoi i morou noumeun. Guzenaital betei go dudu kwali go air tutak omen unum mogoi i morou, noumemen. \v 32 Go dudu unum noumina, go air ses noumeun. \v 33 Go air tutak dudu kwali agen omen, aiu ses noumemen duailel usamam ziwas ebu wasebi, go in nugau air damau? Em ebu, go dudu kwali noumemen agen air go tutak omen.” \p \v 34 Yesus nug kolital awareun, “Ulis duailel awau daimai, ag petak duair egaramamen. \v 35 Go duailel naliu ag noumaimai, aiu ses awau muzmuz dabun usamamen, ag koli i duair egaramamen. \v 36 Ag Uwait nugau tibur sul usalaimai, koli i noumamamen. Ag noumaimai, usamamen ebu, ag Uwait nugau gelegul awau muzmuz damamen. \v 37 Moses nug dudu noumemen, usamam en aneun. Ulis go ze araog dareu. Getal ab al a ginampet ebu elena, Moses go Banou wanib guzenai maimai, eneun, \q1 “Abraham, Aisak, Zekop agal Uwait.” \rq Kisim Bek 3:6\rq* \p \v 38 Gonugau ze nug ig abai migeun go enai, Banou go dudu noumemen agal Uwait tam, dudu muzmuz awau damamen agal Uwait. Gonugau ameg ebu go embigeg noumemen go unum awau darem.” \p \v 39 Ipal kasai ze abai maranemen dudu agen enemen, “Du banou, go ze anem naliu.” \v 40 Guzenaimai, du tub nug Yesus ze tub koli kanababun uminemen. \s1 Kristus go in? \r (Matiu 22:41-46; Mak 12:35-37) \p \v 41 Yesus nug duailel awareun, “Einen duailel agen Kristus go Devit nugau Nag anemen? \v 42-43 Devit go nugtal Buk Song ebu guzenai sikut waimai, eneun, \q1 ‘Uwait Banou nug, izal Banou aureun, “Na izal ebe naliu eiman hoboi damenag, izan nait iwai zaunar unum zilacaraimai, nait aram ebu pinsal damam.” ’ \rq Buk Song 110:1\rq* \p \v 44 Devit go nugtal eneun, ‘Kristus go izal Banou’ gonun, erunaimai, agen go gonugau nag emen?” \s1 Kasai ze abai maranem dudu agal igul. \r (Matiu 23:1-36; Mak 12:38-40) \p \v 45-46 Duailel go unum ze doi darena darena, Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu awareun, “Ag kasai ze abai maranem dudu agal igul suban pian. Go dudu go tibur galau naliu maimai, siksikai aidanem. Duailel agen go dudu abu ebu ta, igwanem empip ebu ta zoi piarena, ameagab taubib wanem, go dudu agen siksikanem. Go Zuda duailel agal gotulanemen zaueim ta, ee zabun zaueim ta zoimai, hubabun pip naliu wanem. \v 47 Bo, go dudu goagen wab ailel polumaraimai, goagal zauan esab gaul oi unanem. Dudu ipal agal amiagab ebu mui go Uwait aurabun, ze asiu macanemen. Aiu ses, Uwait nug alai sisiarabun ziwas ebu, go dudu go uhu banou pet umam.” \c 21 \s1 Wab air nug Uwait aiwag moroun. \p \v 1 Yesus go Nou zaueim daren daren, dudu esab asiu mui agen aiwag Uwait muranemen Nou zauan aiwag tebil oug mina, picareun. \v 2 Wab air tub zoimai, aiwag ginaginam aliag, Uwait moroun. \v 3 Yesus go peimai, eneun, “Iz petak pet awarem, e wab air go aiwag banou pet meun. Gonug duailel ipal unum zilarai dareu. \v 4 E duailel unum go agal aiwag asiu dareu, ipal aiwag tutak oimai, Uwait moromen. Bo, e air go aiwag tamacag pet. Go gonugau aiwag unum Uwait morou, go ee gau mabun aiwag tub i dareu.” \s1 Yesus nug Nou zau e eg umau en aneun. \r (Matiu 24:1-2; Mak 13:1-2) \p \v 5 Yesus nugau tapaimaraneu dudu ipal agen enemen, “Aiwag naliu sil zau patai memen mui, iweu naliu dudu agen Uwait moromen mui uligan.” \v 6 Yesus nug koli awareun, “Go ag esab ulis pemen, ziwas zumau ebu iwai zaiagar agen alaimai, go zau unum eg wai mamam. Go zau memen aiwag unum ulagai numam. Aiwag tub gonugau pip i damau.” \s1 Yesus nug aiu ses uhu banou zumau en aneun. \r (Matiu 24:3-14; Mak 13:3-13) \p \v 7 Yesus nugau tapaimaraneu dudu agen koli kanabai auremen, “Dubanou Ban, go igul eisab zumau? Ein igul amegai zuba, go ig abiu mamam?” \p \v 8 Gonug koli awareun, “Ag suban ameitai dacan. Dudu ipal agen ag polumaramam. Dudu asiu agen alaimai, izal wanim patamam, enai zemamam, ‘Iz Yesus, kolital imarabun du zoimai darem.’ ‘Ziwas ulis zou,’ amam. Ag go dudu betei sesamarian. \v 9 Ag malai aleu ze mui, malai saiu waiagab alaba, doiban, ag esilakian. Go igul petak amegai zumau. Sisiarabun ziwas go pigai i zumau.” \p \v 10 Guzenaimai, gonug kolital awareun, “Emgasag tub ebuan duailel agen asaimai, emgasag tub ebuan duailel abai iwai maimai, malaininamau. \v 11 Em e ebu mim banban emgasag ata atai ebu zumau. Ipal emgasag we banou pet zumau. Ipal emgasag ebeu banban ata atai zumau. Mesgai wag uminabun igul ata atai zumau ag pimamen. \v 12 Bo, go igul pigai i zumau. Amegai agal iwai zaiagar agen ag gusig pataraimai, eg maramam. Ag izal tapaimaranemin dudu izal ze, ze ze maranemen, gonun, ag gotulanemen zaueim agal ze doimai, hiacaranem zau oug hiacaramam. Ag imaraimai, emgasag gumaraneu dudu banban agal ebeagab maramam. \v 13 Ag igul go ebalagab guzenebi, agen izal ze naliu awaramamen. \v 14 Go ziwas pigai i zumau ebu, agal oiagab iau daimai, ein ze marabun dabeleu asiu i on. \v 15 Einen, izanag go ze mui dabeleu naliu ag marai. Guzenemin, agal iwai zaiagar agen ag polu ze mai darem aimai i awaramam. \v 16 Agal memeagar, anaiagar, apanagar, amanagar mui agal atanagar mui agal zaiagar agtal, ag agal iwai zaiagar agal ebeagab ebu maramam, ipal ag wagarebiag, noumamamen. \v 17 Ag izal tapaimaranemin dudu, gonun, duailel unum ag en aiag sisil aba zoimai, gasageim hiacaramam. \v 18 Bo, ag suban damamen, agal gagaliag ulig unum naliu damau, tutak i silai numau. \v 19 Ag gusig tapai dacan. Guzenebi, agal doropag muzmuz awau damau.” \s1 Yesus nug Zerusalem uzan eg wamau en aneun. \r (Matiu 24:15-21; Mak 13:14-19) \p \v 20 Yesus nug koli eneun, “Ag Zerusalem gonugau iwai zaugul agen zoimai kolilai katorobi, uligaiban, ag abiu mamamen go Zerusalem uzan ulis unum eg wai mamam. \v 21 Guzenebi, duailel ag Zuda agaig daremen em manam wag uminai unamamen. Dudu ag Zerusalem uzan dacanemen, go uzan utei uzaneim uminai unamamen. Zerusalem uzan gasag dacanemen dudu, go uzan i simamen. \v 22 Ziwas go ebu, uhu banban zumau, go Uwait nug dudu agal zigulin macanemen koli ameg maramau. Getal Uwait nugau ze maranemen dudu agen sikut wemen, go petak zumau. \v 23 Ziwas go ebu, ailel enimaga mui, ailel geleagar ap zai darem mui ag bisomagar pet. Uhu banban e em ebu zumau. Uwait nug aigsisilaba, go dudu eg maramau. \v 24 Dudu ipal alalaimai, siag sil wagarebi, noumamam. Dudu ipal hiacaranem zau oug hiacarabun imaraimai, emgasag tub bitamam. Guzenai, emgasag tub ebuan duailel agen e uzan zo oi dabi dabi, betei Uwait go nugtal agal ziwas mazieu amau.” \s1 Du Nugau Nag alamau. \r (Matiu 24:29-31; Mak 13:24-27) \p \v 25 Yesus nug koli eneun, “Aiu ses am, geil, ureb ebu igul ata atai ninamau. E em ebu wol banban, ibut ze ebu usaba, duailel ag go doimai, unum uminamamen. \v 26 Duailel ag go igul em ebu zumau gumei daremen, dabeleu asiu oimai, agal oiagab banban uminamamen. Ameag kualilamau, einen, Mesgai wagan igul gusig dareun unum iloialoiamau. \v 27 Go igul guzenaimai, duailel agen Du Nugau Nag Mesgai wag pi oug gusig banban mui al eiman alaba, pimamen. \v 28 Go igul zuba zuba, ag gusig tapai dacan, uminian, ag Mesgai wag ametai dacan, einen, Uwait ag imarabun ziwas go aleu.” \s1 Gair gau nuaneu ebu, ag abiu am tapabun ziwas zoi dareu. \r (Matiu 24:32-35; Mak 13:28-31) \p \v 29 Yesus nug koli gonugau tapaimaraneu dudu tatau ze tub awareun, “Ag a gair mui, a ipal dabilan. \v 30 A gair gau nuaneu ebu, go ag abiu macanemen, go am tapamau ziwas zoi dareu. \v 31 Guzenai sul, ag go igul ata atai zuba, ag abiu mamamen, Uwait gumarabun ziwas zoi dareu. \p \v 32 Iz petak pet awarem, e dudu ulis daremen ag i noumamamen ebu, go ena igul zumau, ag pimamen. \v 33 Emes mui, e em mui unum tamamau, bo, izal ze i poamau, muzmuz damau.” \s1 Yesus nugau tapaimaraneu dudu ag suban tapai dacan. \p \v 34 “Ag suban tapai dacan. Tam aba, ag ee banban agaimai, ag ze gusig umkoskos zamamen go dabuiag gugamau. Ag e em ebuan esab en dabeleu asiu umamen. Go igul nug ag eg marai daba daba, go ziwas ebu Uwait Banou nug pigai alai ag piaramau. Go malai heimai, egun wanem sul guzenaramau. \v 35 Go igul, dudu unum e em daremen ebu zumau. \v 36 Ag ziwas umkoskos suban gusig tapai daremen, Uwait nug ag gusig marabun en umkoskos auramamen. Guzenamamen, go igul ag ebalagab zuba, ag eg i maramau. Ag Du Nugau Nag amegwab suban tapai damamen.” \p \v 37 Ziwas umkoskos, Yesus nug duailel Uwait nugau ze Nou zaueim abai maraneu. Umaum go em manam wanib Oliv go ebu ninabun bitaneu. \v 38 Duailel go Yesus nugau ze duabun umkoskos umaseutal bitanemen. \c 22 \s1 Dudu banban agan Yesus webiag, noumamau en dabeleu omen. \p \v 1-2 Zobu tub wanib Pasowa, duailel \it bret\it* zis tamacag mui zanem ziwas zoi darena, Uwait ula dacanemen dudu banban mui. Kasai ze abai maranem dudu mui agen duailel uminaraimai, Yesus webiag, noumamau en dabeleu wageimai omen. \s1 Zudas nug Yesus dudu banban ebeagab marabun baib mareun. \r (Matiu 26:14-16; Mak 14:10-11) \p \v 3 Zudas Iskariot go Yesus nugau tapaimoroun du tub. Satan nug Zudas ougab oug sieun. \v 4 Guzenina, Zudas go Yesus mui ipal tapaimaraneu dudu daremen utaraimai, Uwait ula dacanemen dudu banban mui, dudu Nou Zau gumanemen mui waiagab betei Yesus erunai go agal ebeagab ebu marabun awareun. \v 5 Goagen ze go doimai, siksikaimai, goagen aiwag murabun en ze patemen. \v 6 Zudas go io aimai, go erunai Yesus, dudu banban agal ebeagab ebu marabun abu itanai dareun. Guzenaimai, tub ziwas duailel asiu i gotulanemen ebu, go ebeagab ebu marabun gumei dareun. \s1 Yesus nug Pasowa ziwas ebu ee zabun empip kaseun. \r (Matiu 26:17-25; Mak 14:12-21; Zon 13:21-30) \p \v 7 Go ziwas \it bret\it* zis tamacag zanem ziwas zoun. Ziwas go ebu, Zuda duailel go sipsip zawai nag waimai, Uwait ulagwag manem biz ebu aganem, \v 8 Guzenaimai, go ziwas zuna, Yesus nug Pita zaug Zon dual palautaraimai, guzenai awareun, “Ag beteiban, zobu wanib Pasowa ebu ee zabun empip suban kasan.” \p \v 9 Go agen koli auremen, “Ig eru ebu ee kasai mamam?” \p \v 10 Gonug koli awareun, “Ag go uzan bitabun ebu, du tub go ze uleimai, zumau, ag piaramau. Du go zaueim simau ebu sesamorai sian. \v 11 Sieiban, zau atag du auran, ‘Igual Banou nug na aizeu, izal tapaimaranemin dudu mui zobu ebu ee zabun zau empip eru ebu dareu?’ \v 12 Guzenai aurebi, go nug zau empip tub banou wag dareu abai maraba, ag go ebu igag ee zabun empip kasai macan.” \p \v 13 Go beteimai, Yesus nug awareun guzental uligaimai, go zaueim ee zabun empip suban kasemen. \s1 Yesus nug ze wain mui \it bret\it* mui gonugau tapaimaraneu dudu mareun. \r (Matiu 26:26-30; Mak 14:22-26; 1 Korin 11:23-25) \p \v 14 Pasowa ee zabun ziwas zuna, Yesus nugau ze oi aidanemen dudu begurug sag abai ee zabun hobomen. \v 15 Gonug awareun, “Izal oiab nug ag abai ereg iz amegai e ee zaimai, petak aiu ses mu banou pet oimai, noumai. \v 16 Iz petak pet awarem. Iz go Pasowa ee koli i zai. Uwait e em gumabun araog alamau ziwas ebu go petak koli zai.” \p \v 17 Guzenaimai, Yesus nug gap oimai, Uwait ‘Ese-e’ auraimai, eneun, “E ze wain gap mui oiban, agtal agzozou zai zai tubmoro tubmoro han. \v 18 Iz petak awarem, iz koli e wain dab ebuan ze i zai. Aiu ses Uwait e em gumabun araog alamau, go petak iz koli zai.” \p \v 19 Guzenaimai, go \it bret\it* oimai, Uwait ‘Ese-e’ auraimai, ebeg sil kakaimai, gonugau tapaimaraneu dudu maraimai, eneun, “Ag oiban, zan. E izal enim tabug. [Iz e igul guzenem pemen ag aiu ses iz en dabileiban, izal wanim ebu guzental betei guzenan.” \p \v 20 Ag ee zaimai, \it bret\it* oun sultal, wain ze gap mui oimai, eneun, “E wain ze go izal esep, Uwait nugau baib awau go ebu pezai dareu, go ag marem, zan.] \p \v 21 Bo, du in iz izal iwai zaiar ebeagab ebu milamau, du go iz ibail go ereg hoboi dareu. \v 22 Du Nugau Nag go abu getal Uwait nug tapai moroun sesamorai unamau. Bo, go du nug gonugau iwai zaugul goagal ebeagab ebu mareun du go bisoua.” \p \v 23 Go guzenina, gonugau tapaimaraneu dudu agzozou enemen, “Go igul du inug guzenamau?” \s1 Yesus nugau tapaimaraneu dudu agzozou in go banou en ze alalinar. \p \v 24 Yesus nugau tapaimaraneu dudu agzozou ze alalaimai, enemen, “In go ig ula ebu du banou?” \v 25 Yesus nug awareun, “Em e ebuan gumaranem dudu go duailel goagal salau dudu sul gumaranem. Go dudu banban agen enanem, ‘Ig igual duailel suban gumaranemun.’ \v 26 Ag izal duailel, ag go igul guzenian. Du ag ula ebu banou dareu go mogoi ginampet pet damau. Agal gumarabun du banou go salau du sul damau. \v 27 Du in go banou? Du go hoboi daimai, ee zabun ulaneu. Go du banou ta? Du ee waimai, oi alaneu. Go du banou ta? Du go hoboi daimai, ee zabun ulaneu go petak du banou. Bo, iz agal du banou iz ag ula salau du sul isanarem. \p \v 28 Iz ebilab uhu banou zuaneun, ag iz ibail umkoskos dacanemen, iz i utilai unanemen. \v 29 Ag guzenemen, izal mekai nug ag gumarabun gusig mileun sul izan han ag duailel ipal gumarabun gusig marem. \v 30 Aiu ses ag izal uzan hoboimai, izal eebiz ebuan ee mui, ze mui zamamen. Ag han gumaranem dudu agal biz ebu hoboimai, agtal Israel agal ug begurug agal igul sisiaramamen.” \s1 Yesus nug Pita aureun, “Na ‘iz en i abiu’ amam.” \r (Matiu 26:31-35; Mak 14:27-31; Zon 13:36-38) \p \v 31 Yesus nug eneun, “Saimon, Saimon. Satan nug ag wit dab wol ebu mina, wol nug wa hilaraneu sul na patai ulinizabun, Uwait nug aureun guzental igul mamau. \v 32 Iz nait ounab gusig mabun en Uwait auremin. Nait ounab koli iz en kekulaba, iz waiab alen, nagen koli nait salau zaunar agal oiagab gusig maren.” \v 33 Pita nug koli Yesus aureun, “Dubanou Ban, iz na ibaiz hiacaranem zau oug beteimai, noumabun darem.” \p \v 34 Yesus nug Pita koli aureun, “Iz petak pet aizem, Ulis umaum, toi i ulau ebu, nagen izal wanim wagemaimai, ziwas ainarai ebu, ‘Iz go du i abiu’ amam.” \s1 Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu gusig ze awareun. \p \v 35 Yesus nug gonugau tapaimaraneu dudu awareun, “Ziwas tub ebu iz ag Uwait nugau ze duailel awarabun palautaremin ebu, ag aiwag tub ta, zo nag ta, aramag galau ta i oi wanemenin, ag esab tub wabun en dabilemenin ta?” \p Goagen koli enemen, “Ig esab tub en dabelab tam.” \v 36 Yesus nug koli awareun, “Ulis go igul atai, du in go aiwag mui ta, zo nag mui go umau. Du in go maulzag huia tamacag, go gonugau tibur galau tub dudu ipal maraba, gau mebi, go ebuan aiwag oimai, maulzag huia tub gau mamau. \v 37 Iz petak awarem, getal sikut waimai, enemen, \q1 ‘Goagen du go igul eg macanemen duailel mui tularai mamam.’ \rq Aisaia 53:12\rq* \p \v 38 Gonugau tapaimaraneu dudu agen koli enemen, “Dubanou Ban, maulzag huia aliag e dareu.” \p Gonug koli awareun, “Ag ze go ban i macan, soan iboi.” \s1 Yesus nug em manam wanib Oliv ebu Uwait aureun. \r (Matiu 26:36-46; Mak 14:32-42) \p \v 39 Yesus uzan go uteimai, em manam tub wanib Oliv go ebu umkoskos bitaneun ebu beteimai, gonugau tapaimaraneu dudu agen go sesamor betemenin. \v 40 Go uzan beteimai, gonug guzenai awareun, “Ag umkoskos Uwait auran, Satan nug ag i polumaramau.” \p \v 41 Guzenaimai, go utaraimai, du tub nug ai oimai aiwag pulig amacendai, bitaneu sul ebu beteimai, gonug taubibuaimai, Uwait aureun. \v 42 Gonug eneun, “Mekai, nagental e uhu iz ebilab dareu zilagai en. Bo, na izal dabeleu i sesamoren, nait dabeleu tutak sesamor.” [ \v 43 Guzenina, Uwait nugau tibur nug Mesgai wageman alaimai, go gusig moroun. \v 44 Yesus go uhu banou wabun dabeleimai, Uwait gusig aureun. Guzenina guzenina, gonugau sibigel eseu sul nug em ebu noun.] \p \v 45 Go Uwait aurai mazicaimai, asaimai, betei gonugau tapaimaraneu dudu daremen ebu beteun. Go oiagab eg waimai, unum ninemen picareun. \v 46 Gonug asaraimai, awareun, “Ag einen gabuai daremen? Asaiban, Uwait auran. Guzenebi, Satan nug ag i polumaramau.” \s1 Yesus webi, noumabun alai gusig patemen. \r (Matiu 26:47-56; Mak 14:43-50; Zon 18:3-11) \p \v 47 Yesus nug gonugau tapaimaraneun dudu ze ze marena marena, dudu banban asiu, Zudas sesamorai betei Yesus gusig patabun betemen. Zudas go Yesus nugau tapaimorou du. Gonug amegai Yesus waugab beteimai, sibeg zukzukeun. \v 48 Yesus nug kanabeun, “Zudas, na Du Nugau Nag gonugau iwai zaugul agal ebeagab ebu marabun alai sibeg zukzukem ta?” \p \v 49 Gonugau tapaimaraneu dudu agen go igul guzenemen uligaimai, enemen, “Dubanou Ban, ig go abai malai mabun iboin ta?” \v 50 Guzenina, tub nug maulzag huia oimai, Uwait ula dacaneun du banou pet nugau salau du waimai gonugau dabug naliu eiman kuatai heun. \p \v 51 Yesus nug go igul uligaimai, awareun, “Go igul i guzenan.” Guzenaimai, gonug du gonugau dabug gau patai oi mina, koli gonugau dareun sul usaleun. \p \v 52 Guzenaimai, Yesus nug Uwait ula dacanemen dudu mui, dudu banban mui, Nou Zau gumanemen dudu mui awareun, “Ag malai mabun malai hog mui maulzag mui oimai, iz zob du sul ebe aram durub waimai, iwabun alemen ta? \v 53 Iz Nou Zaueim umkoskos ag abai ereg dacanemin, ag go ebu patilabun utanemen. Bo, ulis go agal ziwas. Em e ebuan umutanau go gusig aleu \s1 Pita nug Yesus nugau wanib wageimai meun. \r (Matiu 26:57-58, 69-75; Mak 14:53-54, 66-72; Zon 18:12-18, 25-27) \p \v 54 Guzenaimai, Yesus gusig patai oimai, Uwait ula dacaneu du banou pet nugau zaueim imai betemenin. Pita go sesamarai, wagei wageimai holoi holoi beteun. \v 55 Dudu ipal agen ab uzaneim zoromen, Pita go duailel ipal go ab ugei daremen ebu beteimai, ereg ab uge dareun. \v 56 Salau air tub nug ab al ebu gonugau siugual suban uligaimai, eneun, “Iz abiu du e go Yesus dual aidaneun du.” \p \v 57 Pita nug koli eneun, “Iz du go i abiu.” \p \v 58 Dai dai, du tub nug gonugau siugual uligaimai, eneun, “Na mui gonugau tapaimizeun du.” \p Gonug koli eneun, “Iz gonugau tapaimileun du tam.” \p \v 59 Kolital dai dai du tub nug eneun, “E du go Yesus dual aidaneun. Iz gonugau zeu abemem, gonun, iz abiu go Galili agaigan du.” \p \v 60 Gonug gusig maimai, eneun, “Na go ze zemem go iz i abiu.” \p Go guzenina ina, toi uleun. \v 61 Guzenina, Dubanou Ban nug kekulaimai, Pita uligoroun. Pita go Yesus nug getal aureun ze koli dabeleun. ‘Ulis umaum toi i ulau ebu, na izal wanim wagemaimai, iz go i abiu aimai ainarai ziwas ze mamam.’ \v 62 Go ze go dabilaimai, uzaneim noimai, bisou wina, banban weineun. \s1 Yesus ze biabial kuai moroimai, busil esalausul omen. \r (Matiu 26:67-68; Mak 14:65) \p \v 63 Go dudu Yesus gumei daremen agen go ze biabial kuai auraimai, busil esalausul omen. \v 64 Gonugau ameg tibur galau zig sil kulaimaimai, sibeg ebu waimai, kanabai auremen, “Na zemen, in nug na niweu?” \v 65 Goagen ze biabial kuaimai, ipal eg ze auremen. \s1 Yesus go dudu banban amiagab tapai memen. \r (Matiu 26:59-66; Mak 14:55-64; Zon 18:19-24) \p \v 66 Em wagena, umaseu, dudu banban mui, Uwait ula danemen dudu banban mui, kasai ze abai maranem dudu abai ereg tulaimai, ze sisiaranemen dudu banban ebu Yesus imai betemenin. \v 67 Goagen kanabai auremen, “Na Kristus, Uwait nug palautizena, alemen ta?” \p Gonug koli awareun, “Bo, iz Kristus awaremin, agal oiagab petak i amau. \v 68 Izan koli ag kanabaremin, agen izal ze koli i ailamamen. \v 69 Ulis betei, aiu ses Du Nugau Nag go Uwait gusig banou mui gonugau ebeg naliu eiman hoboi damau.” \p \v 70 Goagen koli auremen, “Guzenaimai, na Uwait nugau Nag ta?” \p Gonug koli awareun, “Io, ag zememen gotal, iz Uwait nugau Nag.” \p \v 71 Guzenina, go agen enemen, “Ig dudu ipal gumarai damun, goagen alai gonugau enibwag ze tub i mamam. Ein ze gonugau ogusau nug ze meun, domun. Gonugau ze gonugtal nug sisiai muramau.” \c 23 \s1 Yesus go Pailot waugab imai betemen. \p \v 1-2 Dudu banban go unum asaimai, Yesus Pailot nugau ameg ebu imai beteimai, gonugau enib ebu ze polumaimai, enemen, “E du gonug igual duailel agal dabeleu eg wai maimai, awareun, ag Sisar aiwag i marabun ina, duanemun. Gonug eneu, iz Kristus, duailel gumarabun du banou aimai awaraneu. Guzenina, ig na wautab imai alem.” \p \v 3 Pailot nug Yesus kanabai aureun, “Na Zuda, agal gumarabun du banou ta?” \p Yesus nug eneun, “Go na anem gotal.” \p \v 4 Pailot nug Uwait ula dacanemen dudu mui duailel tulai daremen mui awareun, “Iz e du nug igul eg tub meun i pem.” \p \v 5 Go agen koli ze gusig maimai, guzenemen, “Gonug duailel amiagab igul eg abai maraneu. Go Zudia agaig uzan unum guzeneun. Go Galili agaig ebu bigegwaimai, ulis Zerusalem uzan guzenabun aleu.” \s1 Yesus go Herot-Antipas waugab imai betemen. \p \v 6 Pailot go ze go doimai, kanabareun, “E du go Galili agaig ebuan ta?” \v 7 Go agen go Galili agaig ebuan emen doimai, go nug Herot waugab palautoroun. Herot go Galili agaig gumaneun du banou. Ziwas go ebu, go gonugau uzan uteimai, Zerusalem uzan betei dareun. \p \v 8 Yesus go Herot waugab imai betena, Herot go Yesus uligaimai, banban siksikeun, Go einen Yesus nugau wanib duaneu, ziwas asiu go erunai piai aimai dareun. Go Yesus nug ipal igul ata atai guzeneun, piabun dabeleun. \v 9 Guzenaimai, go nug Yesus ze asiu kanaboroun, Yesus nug ze tub koli aurab tam. \v 10 Uwait ula dacanemen dudu agen simai, Yesus nugau enib ebu polu ze asiu memen. \v 11 Herot gonugau malai dudu abai ereg, agen Yesus ir moroimai, ze biabial kuai asiu auremen. Guzenaimai, Herot nug gonugau malai dudu awarendai, gonugau tibur galau naliu Yesus arugai moroimai, koli Pailot waugab palautina, beteun. \v 12 Herot zaug Pailot dual go getal iwai daremen, ulis go ziwas ebu go baib memen. \s1 Pailot nug Yesus webiag, noumabun en awareun. \r (Matiu 27:15-26; Mak 15:6-15; Zon 18:39–19:16) \p \v 13-14 Herot nug Yesus koli Pailot waugab palautina, go nug Uwait ula dacanemen dudu banban mui, gumaranem dudu banban mui, duailel unum mui ularena, alai gotulina, Pailot nug awareun, “Agen du e koli iz waiab imai alaimai, duailel igul eg abai maraneu aimai ailemen. Iz agal amiagab kanabemin, iz gonug igul eg tub meun piab tam. \v 15 Herot go mui guzental guzeneun. Yesus go nug igul eg meun uligeun zob, gonug iz sikut wai milaba, pem zob. E du go igul eg tub i meun, go einen gaul webi, noumamau? \v 16 Izal malai dudu awaremin, busil esalausul oimai, utebi, unamau.” [ \v 17 Agal igul, Pasowa zobu ebu umkoskos Pailot nug hiacaranem zauan du tub utena, unaneu.] \p \v 18 Dudu unum agen ulaimai, enemen, “Barabas gaul utemen, unamau. Yesus wemen, noumamau.” \v 19 (Getal go uzan dudu agal gumaraneun du banou al alalaimai, Barabas nug du tub wina, noumeun. Guzenina, go hiacaranem zau oug hina, dareun.) \p \v 20 Pailot nug koli Yesus utebi, unabun duailel awareun. \v 21 Duailel agen koli ulaimai, ze gusig memen, “Go a gegeulanau ebu wai memen, noumamau.” \p \v 22 Pailot nug koli awareun, “Go ein igul eg meun? Iz go nug igul eg tub meun i pem. Go gaul wemun, i noumamau. Iz izal malai dudu awaremin, busil esalausuloimai, utebi, unamau.” \p \v 23 Go agen koli kagagai ulaimai, enemen, “Go a gegeulanau ebu wai mebi, noumamau.” \v 24 Guzenina, Pailot nug duailel agal ze sesamoreun. \v 25 Pailot nug Barabas du tub wina, noumeun utena, go wanena, Yesus go malai dudu agal ebeagab ebu mareun. \s1 Rom agal malai dudu agen Yesus a gegeulanau ebu webi, noumabun en imai betemen. \r (Matiu 27:32-44; Mak 15:21-32; Zon 19:17-27) \p \v 26 Rom agal malai dudu agen Yesus a gegeulanau ebu wabun abu ebu imai betena betena, du tub go Sairini uzanan ban uzan siabun aleun. Gonugau wanib Saimon. Abu ebu tuloroimai, gusig pataimai, Yesus nugtal gonugau a gegeulanau gamacai beteun go oimai, Saimon gamacai morona, Yesus sesamorai beteun. \v 27 Duailel asiu Yesus sesamorai betemen. Go ula ipal ailel go uligaimai, oiagab eg wai mina, go en weinemen. \v 28 Yesus nug koli kekulaimai, awareun, “Zerusalem ailel. Ag iz en oiagab egwaba, i manilman, ag agal geleagar en agtal en mui petak manilman. \v 29 Ag e suban don, aiu ses go ziwas zumau ebu ag zemamamen, ‘Up ailel ag siksikamamen. Ailel ag mogoi i patemenin ag han siksikamamen. Ailel ag mogoi ap i zanem ag han siksikamamen.’ \v 30 Go ziwas ebu, \q1 duailel agen em manam banban awaramamen, ‘Ig alai, tonigai men.’ Ag em manam ginaginam mui awaramamen, ‘Ig alai, wagem migen.’ \rq Hosea 10:8\rq* \p \v 31 Ag du naliu guzental eg maranemen, ag du eg ebalagab ein igul guzenaranemen?” \p \v 32 Du aliag go getal igul eg memen han Yesus mui noumabun go uzan ereg imaraimai betemenin. \v 33 Go uzan wanib Golgota, wanib zebigeg go enai, ‘Eb gagalig gulam’. Go ebu zoimai, Yesus mui du aliag igul eg memen ereg a gegeulanau ainarai ebu asarai memen. Du tub Yesus nugau ebeg naliu eiman asai memen, tub ebeg nanai eiman asai memen. [ \v 34 Yesus nug eneun, “Mekai, go igul guzenem, go i abiu, nagen go zigulin zilagai maren.”] \p Go ziwas ebu, malai dudu agen onanem aiwag oimai, onaimai, gonugau ipal tibur galau ag doumai wabun guzenemen. \v 35 Duailel go tapai daremen Yesus pei darena darena, gumaranem dudu banban agen go ir moroimai, ze biabial kuai auremen, “Go duailel ipal isanareun. Go Kristus du go Uwait nug palautendai, aleun zob, nugtal nug isanorou zob.” \p \v 36-37 Rom agal malai dudu agen han go zoimai ze biabial kuai auraimai, wain ze munug moroimai, auremen, “Na petak Zuda duailel agal gumaranem du banou aba, na a gegeulanau uteiba, nonen.” \v 38 Gonugau a gegeulanau tabagwab guzenai sikut wai memen, ‘E du go Zuda duailel agal gumaraneu du banou.’ \p \v 39 Du eg aliag go ereg a gegeulanau ebu asarai memen, tub nug Yesus ze biabial kuai guzenai aureun, “Na Kristus aba, nagtal nait enim isanoroib, ig isanigen.” \p \v 40 Du tub nug zaug kagagai aureun, “Na Uwait uminorom ta? Ig unum uhu tutak om. \v 41 Naigana go uhu om, go iboi, einen, naigana igul eg memun, naigana noumabun go iboi. E du go igul eg tub mab tam, go du naliupet go gaul ena noumabun iborain tam.” \v 42 Guzenaimai, go nug koli Yesus aureun, “Yesus, aiu ses na ig gumigabun alamam ziwas ebu na iz en dabelen.” \p \v 43 Yesus nug du go aureun, “Iz na petak baib mizem, ulis na iz ibail ereg Mesgai wag damam.” \s1 Yesus noumeun. \r (Matiu 27:45-56; Mak 15:33-41; Zon 19:28-30) \p \v 44 Am gusig am ban ula, am elab tam, em unum umutai bete, amameg ainarai umusig. \v 45 Am elab tam ebu, go \it laplap\it* Nou Zau banou zaueim asai memen dareun ulatal bigaga noi betei aliag usaleun. \v 46 Yesus nug ulaimai, eneun, “Mekai, ulis izal awau wes nait eben ebu mizem.” Go guzenaimai, go nugtal gonugau awau wes uteimai, go noumeun. \p \v 47 Malai dudu agal gumaraneu du banou gue igul go uligaimai, Uwait nugau wanib ulagwag moroimai, eneun, “Petak pet, du e go igul eg i macaneu.” \p \v 48 Duailel ag ein igul zuna, uligabun alai gotulemen, go igul go uligaimai, go agal oiagab banban eg wina, koli agal uzan utei wanemen. \v 49 Yesus nugau zaugul mui ailel Galili agaig eiman Yesus sesamorai alemen go ereg tubaiman tapai darem, igul go guzenemen pei daremen. \s1 Yesus nugau noumeun enib oi aizau ob oug memen. \r (Matiu 27:57-61; Mak 15:42-47; Zon 19:38-42) \p \v 50 Du tub gonugau wanib Zosep go Arimatea uzanan, Zudia agaig dacaneu. Go duailel amiagab du naliu dacaneu. Go Zuda gumaraneun dudu banban agal salau zaiag. \v 51 Go dudu banban ipal agal dabeleu Yesus webi, noumabun emen agal ze sesamorab tam. Go Uwait e em gumabun koli alamau en gumei dacaneun. \v 52 Du go, go Pailot waugab beteimai, Yesus nugau noumeun enib go oimai, aizau ob oug hiabun kanabeun. \v 53 Guzenaimai, go nug Yesus nugau noumeun enib a gegeulanau ebuan oimai, tibur galau ausiau sil kuloroi moroimai, aizau ob oug memen. Aizau go aiwag banou oug kolilai elemen. Go oug getal du tub noumeun enib go aizau ob oug hiab tam. \v 54 \it Fraide\it* go, esab kasarabun ziwas ebu guzenemen. Ginam Zobu, go Zuda agal imabun ziwas. \p \v 55 Go ailel getal Galili agaigan Yesus sesamorai alemen, go ereg Zosep sesamorai beteimai, go aizau ob oug Yesus nugau noumeun enib erunai mamau aimai uligai daremen. \v 56 Guzenaimai, go ailel agen koli agal uzan beteimai, a nugau ilau sous naliu ziwabun kasai maimai, Zobu ziwas gonun, go kasai ze sesamoraimai, imemen. \c 24 \s1 Yesus noumaimai, koli waseun. \p \v 1 Ban zobu ebu, umaseutal pet ailel ag go a nugau ilau sous naliu go kasai memen oimai, Yesus nugau enib ebu ziorai murabun betemen. \v 2 Beteimai, aiwag banou sil Yesus nugau aizau ob ogusau tapelai memen go ililai memen. \v 3 Go peimai, go agen aizau ob oug simai, Yesus nugau noumeun enib i pemen. \v 4 Goagen igul go guzeneun uligaimai, dabeleu asiu oi darena darena, Uwait nugau tibur aliag agal tibur galau ausiau pet pigaital, waiagab alai tapai daremen. \v 5 Al hilanau banou nug go agal tibur galau ebu hilai darena, ailel go uminaimai, go agal doropag wanena, go em pei darena darena, tibur goagen awaremen, “Ag einen du awau dareu, dudu noumemen agal uzan itanai daremen? \v 6 [Go e ebu i dareu, go usaimai waneun.] Ag ze go getal Galili agaig ebu daimai, awareun dabilan. \v 7 ‘Du Nugau Nag gusig pataimai, igul eg macanemen dudu agal ebeagab ebu marebiag, go agen go a gegeulanau ebu webi, noumamau. Gil ianai ainarai ebu go koli usamau.’” \p \v 8 Guzeneun, ag ze go Yesus nug getal aneun dabelen. \p \v 9 Guzenina, go ailel agen aizau ob uteimai, go gugeg uligemen unum dudu ipal mui gonugau tapaimaraneun dudu sai naliu gotulai daremen ebu beteimai awaremen. \v 10 Go ailel agal wanimag go, Maria go Magdala uzanan, Zoana, Zems nugau anag Maria, ailel ipal abai ereg betemenin, agen gugeg go uligemen, Yesus nugau ze oi aidanemen dudu awaremen. \v 11 Bo, dudu go agal dabeleu go ailel eruab polu ze mem aimai, goagal oiagab petak i eun. [ \v 12 Bo, Pita go ze doimai, usaimai, pigaital go aizau ob ebu beteimai, go aizau ob oug tibur galau ausiau sag aizau ob oug dareun uligeun. Go koli zau beteimai, gugeg go uligeun, dabeleu asiu oi dareun.] \s1 Dubanou Ban nug gonugau tapaimaraneun dudu aliag Emaus uzan betemen ebu ameagab usaleun. \r (Mak 16:12-13) \p \v 13 Go ziwas ebu, Yesus nugau tapaimaraneun dudu aliag go em tub wanib Emaus uzan betemen. Go uzan eiman Zerusalem uzan betabun pulig tam. \v 14 Agtal abu ebu beteimai, gugeg go usaleun ze zemai betemen. \v 15 Zaug dual ze zemai bete beten, Yesus nug seiagab zoimai, sesamarai ereg betemenin. \v 16 Go agen gonugau siameg suban abe murabun iborain tam. \v 17 Yesus nug kanabeun, “Ag ein ze mai betemen?” \p Gonug guzenai kanabena, go goagal oiagab oug uhu meun. \v 18 Du tub nugau wanib Kliopas nug koli aureun, “Na tub uzanan du ulis Zerusalem uzan alemen, gonun, na gugeg go alin usaleun na i abiu ta?” \p \v 19 Gonug koli kanabeun, “Ein gugeg alin usaleun?” \p Go agen koli auremen, “Go igul Nasaret uzanan Yesus ebu guzenemen. Go Uwait nugau ze doimai, awaraneun du banou. Uwait nugau amegwab mui, duailel unum agal ameagab gonugau salau mui ze mui gusig pet. \v 20 Igual Uwait ula dacanemen dudu banban mui, gumiganemen dudu banban agen gusig pataimai, a gegeulanau ebu wina, noumeun. \v 21 Igual dabeleu go gonug ig Israel duailel imaigabun aleu emun. Ulis umaseu gil ianai ainarai ebu igul tub usaleun. \v 22 Ailel ipal ig ibaig ereg dacanem agen ig aigena, ig esilakemun. Goagen umaseu pet aizau ob ebu betemen. \v 23 Go gonugau enib piab tam. Go agen koli alaimai, ig aigemen, Uwait nugau tibur agen, Yesus go koli waseun aigemen. \v 24 Guzenina, igual dudu ipal go aizau ob ebu beteimai, ailel agen awaremen sultal uligemen. Go gonugau enib i pemen.” \p \v 25 Guzenina, Yesus nug awareun, “Agal dabeleu naliu huia tamacag. Getal Uwait nugau ze doimai, awarememen dudu agen ze go memen, ag agal oiagab petak i eun. \v 26 Ag i abiu ta? Kristus mu banou go oimai, aiu ses koli Uwait nugau gusig go umau.” \v 27 Gonug Moses nugau ze eiman bigegwai awaraimai, Uwait nugau ze doimai, awaranemen dudu ipal agal ze mui awareun. Gonug nug en sikut wemen ze zebigeg unum awareun. \p \v 28 Go Emaus uzan waugab zoimai, Yesus go i imeu, go abu tub eiman bitabuneun. \v 29 Go agen go dual ereg dabun gusig pataimai, auremen, “Em mazieu, gonun, na igag ereg noi ninab, na i unamam.” Guzenina, go simai, go abai ereg dareun. \p \v 30 Ee zabun ziwas, Yesus nug \it bret\it* oimai, Uwait ‘Ese-e’ auraimai, \it bret\it* peliaimai, go dudu aliag mareun. \v 31 Go igul guzeneun, uligaimai, go abiu memen go Yesus sag. Guzenaimai, goeimantal kaieun. \v 32 Guzenendai, agzozou enemen, “Ig abu ebu alemun, go nug ze go zebigeg Uwait nugau ze outaimai aigeun, go ziwas ebutal igual oigeb aseun.” \p \v 33 Zaug dual ze go ze maimai, go ziwas ebutal asaimai, Zerusalem uzan koli betemen. Beteimai, Yesus nugau tapaimaraneun dudu sai naliu mui, zaiagar ipal abai ereg zaueim gotulai daremen ebu betei piaremen. \v 34 Go zaueim daremen dudu agen go dudu aliag awaremen, “Petak pet, Dubanou Ban go koli waseun. Saimon-Pita go uligeun.” \v 35 Guzenaimai, du go agen koli igul go abu ebu usaleun unum awaremen. Go agen enemen, “Gonug \it bret\it* peliaimai migena, ig go abe moromun.” \s1 Yesus nugau tapaimareun dudu go unum Yesus uligemen. \r (Matiu 28:16-20; Mak 16:14-18; Zon 20:19-23; Aposel 1:6-8) \p \v 36 Dudu go agen igul go pemen ze mina mina, Yesus nugtal go daremen ula ebu zoimai, [awareun, “Agal oiagab iau selai damau.”] \p \v 37 Go agen esilakaimai, uminemen, einen, goagal dabeleu go eb uligem emen. \v 38 Gonug koli awareun, “Ag einen, esilakaimai, uminemen? Einen ag dabeleu asiu oi daremen? \v 39 Ag izal ebe aram e uligan, e izan zoi darem. Ag izal ebe pataimai, ag abe mamamen. Eb agal enimag iz peilemen sul tam.” \p [ \v 40 Go guzenai awaraimai, gonugau ebeg arab mui abai mareun.] \v 41 Go gaul siksikemen. Bo, goagal oiagab petak ab tam, go dabeleu asiu oi daremen. Gonug kanabeun, “Ag ee ipal zabun dareu ta?” \v 42 Go agen karuk eleun oi alai moromen. \v 43 Go nug karuk go oimai, go agal ameagab ebu zena, uligemen. \p \v 44 Gonug awareun, “Iz e igul getal ag abai ereg daimai, ze go awaremin. Go igul getal iz en Moses nugau kasai ze sikut mui, Uwait nugau ze doimai, awaranemen dudu agal ze mui, Buk Song ebu sikut wemen usalamaun awaremin, ulis petak usaleu.” \p \v 45 Gonug goagal dabeleu outai maren Uwait nugau ze awareun go abiu memen. \v 46 Gonug awareun, “Ze go ebu guzenai sikut wemen, ‘Kristus go mu banou oimai, noumaimai, koli gil ianai ainarai ebu usamau.’ \v 47 Gonugau wanib ebu gonugau ze duailel marebi, agal oiagab kekulaba, Uwait nug agal zigulin zilagai maramau. Ag go salau Zerusalem uzan bigegumamen. \v 48 Ag e igul ameag nug pemen, emgasag unum betei awaran. \v 49 Go Ah Wes izal Mekai nug ag marabun baib mareun, go izan palautai, ag ebalagab alamau. Ag Zerusalem uzan dabi dabi, go Ah Wes nug alai ag gusig maramau.” \s1 Uwait nug Yesus Mesgai wag imai sieun. \r (Mak 16:19-20; Aposel 1:9-11) \p \v 50-51 Yesus nug gonugau tapaimaraneun dudu imarai, Betani uzan beteun. Go ebu gonugau ebeg wag maimai, gonugau tapaimaraneun dudu suban dabun en ze awa awarai utarai waneun. [Uwait nug go Mesgai wag imai sieun.] \v 52 Guzenina, gonugau tapaimaraneun dudu oiagab siksikai mui, koli Zerusalem uzan betemenin. \v 53 Go umkoskos Nou zaueim daimai, Uwait auraimai, ulagwag moroi daremen.