\id LUK \h Luk \toc3 Luk \toc1 Luk Kakara \toc2 Luk \mt1 Luk Kakara \ip Buka Luk Kotofu mo, Grik embó ragaro Luk na ghaeko* 59 reta 80 Iesu siroruturia-da ambova gefirie. Umó Pol de, kotú Iesu da yavero dumenide dano deĩ eta urie. Luk jo Jiusi enembo nundubuturota, gembambi re. Umó Grik enembo, kotú enembo dumeni gaabee egegari-du rea, gefirie. God da Buka eini, ragaro Ekaresia* beago, unona gefirie. \ip Luk embó eini ragaro Tiofilus nu nundubuturota, ená buka gefirie. Tiofilus da bee mo, \it “God nu neno buta rouvia embó re.”\it* Amindu, namonde amó mana-mana rosore. Luk mo, embó bee eini ragaro Tiofilus nu nundubuturota gefiria, aĩ, umó enembo avona God neno buta rousua-dava ená buka gefirie. \ip Iesu mo, namonde amó enembo nanjogoda kaka re. Kotú namonde amó dano sonembaita furia, ananu irugaita rea, Luk na ená buka gefirie. \is1 Luk ená buka gefiria gagada mendó mane, aná evere. \io1 1:1-4 Gagada tutuno re. \io1 1:5-2:52 Jon Bafutaito Ari kato ungá Iesu gha daiyagha siroruturia-da gaga re. \io1 3:1-20 Jon na Afada Gaga rirota, enembo bafutaito uria-da gaga re. \io1 3:21-4:13 Iesu bafutaito urieta, anada ambova Satan aria, Iesu kuvia geruria-da gaga re. \io1 4:14-9:50 Iesu Galili Frovensiva deĩ urota, minono reta uria-da gaga re. \io1 9:51-19:27 Iesu Galili Frovensi vareta, Jerusalem bubaita irueta, donu siroruturia-da gaga re. \io1 19:28-23:56 Fura kakarava donu siroruturia-da gaga re. \io1 24:1-53 Iesu amburarivareta jebugea erorurieta, unda ambo nimbi gigigutueta, uutuva vivituria-da gaga re. \c 1 \p \v 1-2 Ariee, Tiofilus! \p Imó bee ghanena rore. Enembo oruabe námanda gorotova eini-eini donu siroruturia, aná gegembuguturie. Númanda nundubari-mi jo gembambi re. Tago, númane aria, avona fururota, eini-eini donu siroruturia-nu dibemi gigigea, kotú irugeta egeguturia-dava, tanana ea, ananu gegembuguturie. \v 3-4 Avore, amó beago donu siroruturia-nu tutunovareta kuvia geruta refere-gea, ená gaga simbugea gembua indú utasira, aná taubana re. Ená gaga utaita rora-nu iruguturota, imó donu niningara-da bee tanana ea goghó adi rei-gefere. Yata bua gi! \s1 1:5-38 Jon Bafutaito Ari Kato Fufiria-da Gaga Re. \p \v 5 \x - \xo 1:5 \xt 1 Chr 24:10\x*Kini Herot umó Judia enemboda beforo righari ea, Israel enembo kaifa eta uria aghade, fristi* eini, ragaro Sekaria, vitirie. Umó Aron da mambube Abiya da mambube maneda rorova siroruturie. Kotú unda evetu Elisabet beago, umó nuabua Aron da evetube eini re. \v 6 God da dibeva ungá unda irari taubana re. Kotú God da Agho Dari gaga donu reiria-nu, aghá egegeta urie. \v 7 Tago, Sekaria da evetu Elisabet eero-gea, mendi sasingu fumbambi irirota, emboko evetuko egeguturie. \p \v 8 Fefera eini Abiya undida buro ari fefera buburiturieta, Sekaria God da dibeva buro eta urie. \v 9 Aghá ueta, fristi mane daiyagha egegeta uria aghagonu urota, fristi avona God du Tafaroro Ari Kambova* terua, ooru munodenu bua dungari-du rea kikindo gaegeguturieta, Sekaria da ragaro isagha urie. \fig Ooru dungarida faro re.|src="31 IncenseAltar_HK00260B.tif" size="col" loc="1:8-10" ref="Luk 1:9" \fig* \v 10 Aná ooru munode dungarida fefera buburituria aghade, aná tafaroro aita desuturia enembo isaghava burutugea jijiregea, God du tumogha baĩ urota, benunu egeguturie. \p \v 11 Sekaria na aná ooru munode dungarida faro ingo bee kena jiria irieta, Jojabeeda anerami undava isagha urie. \v 12 Aghá ueta, Sekaria gia, orumi ekade ingode dano dadada ueta-gea, \v 13 anerami undú eghá ririe, “Mania oru ata! God inda benunu ningie. Inda evetu Elisabet mendi fumbaita rouvie. Unda ragaro Jon righadi rere! \v 14 Kotú unda siroraita rouvia-mi, ingá imode kotú enembo oruabede dano gangoro egegaita rosoravore. \v 15 \x - \xo 1:15 \xt Num 6:3\x*Anada bee mo, umó Jojabeeda dibeva embó jojabe eini iraita rouvie. Umó \tl vaini\tl* de, kotú uvu fakarade undambi aita rouvie. Nueda uro rovareta siroraita rouvia-va Asisi Kakara undava asugea iraita rouvie. \v 16 Unona minono rirota, Israel enembo niningigea neno kaverota bua, númanda Jojabee God dava furaita rouvie. \v 17 \x - \xo 1:17 \xt Mal 4:5-6\x*Kotú umó sei Jojabeeda dibe kena furaita rouvie. Umó eto-bato feroveta sei ragaro Elaijafuria aghagonu, God da Asiside anode bua furaita rouvie. Kotú unona irari-da emboro irugota, sasingu mane nue numamode besiga rousua-nu doa, neno dabako egegaita rousue. Kotú, gogore kakato nghaĩ itota, neno kaverea, irari taubananu nundubaita rousue. Aghá ea, unona Jojabeeda furaita rouvia-da gaga rata, enembo niningigea, neno kaverea, Jojabeeda furaita rouvia feferanu kaifa egegaita rousue.” \p \v 18 Aghá ririeta, Sekaria na aná aneradu eghá ririe, “Amó emboko etore, kotú anda evetu umó mendi sasingu fumbarida ghaeko serigea vitie. Daiyagha andava siroradu?” \v 19 \x - \xo 1:19 \xt Dan 8:16; 9:21\x*Aghá ririeta, aná anerami mino eghá ririe, “Anda ragaro aná Gebriel re. Amó God da dibeva jiria irita rore. Indú gaga taubana rari-du ninengetueta etere. \v 20 Tago, imó anda gaga ningia gaabee ambi etora-du, oreki enavareta ya, aná mendi siroraita rouvia feferava, imó aná gunga ea iraita roravore.” aghá ririe. \p \v 21 Aghá ueta, enembo natofo nanjogo dano, “Sekaria Tafaroro Ari Kambo rova donu urota viti?” rea, mana-mana egeguturie. \v 22 Aghade, umó Tafaroro Ari Kambo rovareta bubua furia númandava be fangea, gaga rari mana-mana ea, ingomi tovoto urie. Aghá ueta gigigea, umó barau geruria-nu tanana egeguturie. Avore, Sekaria gunga ea irirota, \v 23 unda tafaroro ari fefera sidara urieta, umó kaverea, naava arie. \p \v 24 Aghá uria-da ambova, unda evetu Elisabet tambouvude urie-gea, kambo rova nungia irieta, marabe ingo yoveni sidara urie. \v 25 Aghade, Elisabet umó eghá ririe, “Oreki Jojabeena andú ivata jojabe eini etue. Unona sonembetueta, enemboda dibeva anda meka sidara etue.” \p \v 26 Anada ambova, Elisabet umó tambouvude ea irieta, marabe ingo yoveni sidara ea, ingo yoveniva dabako sidara uria-da rova, God na anera ragaro Gebriel nu, ariri mose einidava gaga rari-du ninenguturieta vorea, roo enda Galili anava naa ragaro Nasaret buburiturie. \v 27 \x - \xo 1:27 \xt Mat 1:18\x*Aná aririda ragaro aná Meri re. Meri umó embó eini, ragaro Josep du datu dighari vitiria re. Kotú, embó Josep umó aná Kini Devit da mambube eini re. \v 28 Aná anera aria, Meri dava bubua eghá ririe, “Meri, vitera? Jojabee inda irari gia, neno gangoro urota, imó ea simbuguturota, ingá vitie.” \p \v 29 Aghá ririeta, Meri duduku ea, mana-mana urie-gea, “Ená anera mo, ghanena goroto doda etu?” nundubuturie. \v 30 Tago, anera umó Meri du eghá ririe, “Mania oru ata! God inda irari-du gangoro rouvie. \v 31 \x - \xo 1:31 \xt Mat 1:21\x*Atá ningi! Imó tambouvude ea, mendi fumbaita rora-da ragaro Iesu righi! \v 32 \x - \xo 1:32 \xt 2 Sam 7:12-13, 16; Is 9:7\x*God Iti Bee itiva vitia-mi ‘Umó anda mendi re.’ raita rouvie. Aghade, God na nuabua Kini Devit da avo asumbari utota bua, enembo kaifa aita rouvie. \v 33 Gaa bee, nuabua Jekop da Mambube mane unona tumanadu beforo righaita rouvie. Kotú unda kaifa\f + \fr 1:33 \ft Ii, \ft \+it Gaga Isuri Ari Kambesi\+it* anava, gaga dumeni gaga \+it Natofo \+it*da tuva vitia-nu irugea gia, tanana adi!\f* aita rouvia fefera, jo nanjigo aghade tano ambi aita rouvie.” \p \v 34 Aghá riria-du, Meri aná aneradu eghá ririe, “Amó siroruturera kombo undiri ambi vitere. Daiyagha ea, ená ivata andava siroradu?” \v 35 Aghá ririeta, anera mino eghá ririe, “Asisi Kakara indava asugea irirota, God Iti Beevami imó afuregaita rouvie. Amindu, aná mendi kakara siroraita rouvia-du, ‘God da Mendi bee re.’ raita rousue. \v 36-37 \x - \xo 1:36-37 \xt Gen 18:14\x*God na eghago ata sirorari jo fakara irambi re. Inda nomono Elisabet nu nundubadi rere! Umó eero gaa reta rousue. Tago, God na ritata, umó unda evetuko feferava soká baita rouvie. Oreki marabe ingo yoveni sidara ea, ingo yoveni dabako sidara aita rouvie.” \v 38 Aghá ririeta ningia, Meri mino eghá ririe, “Amó Jojabeeda sabua* re. Amindu do-gea, andava inda retora aghagonu siroroe!” aghá ririeta, aná anera ningia doa seriguturie. \s1 1:39-45 Meri Da Elisabet Dava Esega Aria Re. \p \v 39 Aghá uria-da ambova, Meri erea, tatavami Judia frovensiva bogu naa eini dafaru kena vitiria-va arie. \v 40 Aria, Sekaria da kambova terua, Elisabet tambua, ghanena urie. \v 41-42 Aghade Elisabet Meri da ghanena niningua, unda uro rova soká yavi-yavi ueta, God da Asisi Kakarami Elisabet da neno rova vovorurieta, be koko fugia eghá ririe, “Evevetu oruabeda rorova, God da ea simbugari indava vitie. Kotú inda fumbaita rora mendi beago, God na ea simbugaita rouvie. \v 43 Kotú, imó anda Jojabeeda aya re. Andava esega etera, jo aghá ari inono irambi re. Tago, gangoro rore. \v 44 Amó inda ghanena niningua, jo gaimbo ambi soká anda uro rova gangorogha eka ingo ghusu-ghasa etue. \v 45 Imó Jojabeeda donu rita-nu gaabee utara-du, unda ea simbugari indava irota, unda donu indú rita aná sirorea, gaa bee aita rouvie.” \s1 1:46-56 Meri Na God Du Raga Rirota, Didivuria Daa Re. \p \v 46 \x - \xo 1:46 \xt 1 Sam 2:1-10\x*Aghade, Asisi Kakara mi Meri da neno rova gaitueta, daa didivurota eghá ririe, \q1 “Anda neno dano ututurota, Jojabeedu raga rere. \q2 \v 47 Kotú anda neno roomi God anda Sonemba katodu gangoro rore. \q1 \v 48 \x - \xo 1:48 \xt 1 Sam 1:11\x*Anada bee mo, amó unda sabua* tuva bee re. \q2 Tago, unona amó nundubetue. Aghá-gea, oreki reta yaita rouvia enembo dano andú, \q1 ‘God da ea simbugari Meri dava vitie,’ regegaita rousue. \q1 \v 49 God ano katomi andú ivata jojabe eini etue. \q2 Unda ragaro aná kakara bee re. \q1 \v 50 Kotú enembo avona God du oru aita rouvia-da imendi gamendidava \q2 unda kauta kavevera iraita rouvie. \q1 \v 51 Kotú unda ingomi ivata anogha urota, \q1 enembo nendufa raga rirota righiaveta ereta rousuria-nu tuviturieta, \q2 airo-airo egeguturie. \q1 \v 52 \x - \xo 1:52 \xt Job 5:11; 12:19\x*Unona reaveta, roo enda dumenida kini mane \q1 númanda asumbari kambesi doa, serigea sabua egegutuaveta, \q2 sabuami vitia kini egegeta urie. \q1 \v 53 Enembo baimana itatama egegutua-nu, undari taubana manemi unduturie. \q1 Kotú gugua-ghayafade enembodu, \q2 donu utambi ninenguturieta, tefo igiguturie. \q1 \v 54-55 \x - \xo 1:54-55 \xt Gen 17:7\x*Kotú unda sabua embó Abraham dava be gajituria, \q1 ananu nundubuturota, Abraham da mambube mane \q2 Israel enembo tumanadu sonembeta rouvie.” \p \v 56 Aghade, Meri ungá Elisabet gha irieta, marabe bakode seriguturieta, Meri kaverea, unda naava arie. \s1 1:57-66 Jon Bafutaito Ari Katoda Siroruturia Re. \p \v 57 Anada ambova Elisabet unda soká fumbari fefera buburiturieta, itatama ea, mendi reta fufirie. \v 58 Jojabee na Elisabet dava unda kauta kavevera iruguturia-nu niningigea, Elisabet unda enembo totofode, kotú unda kambo kasava irita uria enembode unda kambova furia numonde danode gangoro egeguturie. \v 59 \x - \xo 1:59 \xt Lev 12:3\x*Avore, onembo 8 sidara urieta, aná sokáda vii mendó andoro divegea, unda numamo, Sekaria da akau ririkigaita rea, fufuguturie. \v 60 Tago, nuena eghá ririe, “Tefo, unda ragaro aná Jon righaita rosore.” \v 61 Aghá ririeta, aná enembo eghá regeguturie, “Avotago, inda totofoda rova enembo eini ragaro Jon, aná tefo re,” \v 62 Anada ambova Sekaria unda mendi ragaro donu ririkigasua-nu tanana egegaita isusu egeguturie. \p \v 63 Aghá egeguturieta, Sekaria na fae gembari-da eini-einidu benunu urieta, ututurieta bua, unda mendida ragaro “Jon” gefirie. Aghá urieta, aná enembo gigigea be angea bee sidara egeguturie. \v 64 Gaimbo ambi, Sekaria da be ifegea, kotú unda aveva dambu urieta, umó God du raga ririe. \v 65 Aghá urieta, númanda kambo kasava vitiria enembode kotú naava enembode dano ningia, oru egeguturie. Aghá urieta, anada gaga Judia Frovensi ootokena aria, kambesi dano fafate urie. \v 66 Enembo avona niningiguturia-mi, mana-mana egegea, mino-mino uriga eghá egeguturie, “Ená mendi mo, ambova daiyagha adu?” aghá regeguturia-da bee mo, Jojabeeda ano aná undava vitirie. \s1 1:67-80 Sekaria Da Didivuria Daa Re. \p \v 67 Aghade, Sekaria dava Asisi Kakarami asuguturieta, donu ambova siroraita rouvia-nu rirota, eghá ririe, \q1 \v 68 “Namonde anda Israel enemboda Jojabee God du raga regegore! \q1 Anada bee mo, unda enembo bunditurieta vitiria-nu \q2 etia sonembetue. \q1 \v 69-70 Unda donu aita riria-nu, feroveta kakara mane seibe sei \q2 irita egeguturia-mi isaghava regeguturie. Ananu sirorari-du rea, \q2 unda sabua* kato Devit da mambube maneda gorotova \q1 namonde anda Sonemba kato ano tofo, ninenguturieta furie. \q1 \v 71 Aghade unona namonde amó gitofoda ingova, \q1 kotú namonde amó injigha eta rousua enemboda ingova rougea, \q2 baita be gajiturie. \q1 \v 72 Aghá urota, umó namonde anda mambube manedava \q1 unda Be Gajari Anogha\f + \fr 1:72 \ft Ii, \ft \+it Gaga Isuri Ari Kambesi\+it* anava, gaga dumeni gaga \+it Emboro God Dava\+it* da tuva vitia-nu irugea gia, tanana adi!\f* kotú Kakara Bee riria-nu nundubuturota, \q2 númandu neno mema urota, kaifa tavo aita ririe. \q1 \v 73 Avore, God undufako namonde anda afa Abraham dava \q2 donu aita be gajituria, aná evere: \q1 \v 74-75 Unona namonde amó gitofoda ingova rougea bata-gea, \q1 unda natofo kakara ea, ari taubana egeguturota, \q2 gitofoda dibeva oru ambi, umonu tumanadu tumogha baĩ aita rosore.” \m \v 76-77 \x - \xo 1:76-77 \xt Mal 3:1\x*Aghá rea, Sekaria na kaverea, unda sokádu eghá ririe, \q1 “Anda mendi, inda gaga beago vitie. \q1 Enembo indú God Iti beevada feroveta eini gaa raita rousue. \q2 Anada bee mo, Jojabee númanda ari akokogo \q1 nundubea gia dotuturota, númane sonembaita rouvia-da gaganu rata, \q1 unda natofo niningigari-du rea, inona Jojabeeda dibe kena irurota, \q2 unda emboro ea simbugaita roravore. \q1 \v 78-79 \x - \xo 1:78-79 \xt Is 9:2\x*Anada bee mo, namonde anda God kauta kavevera urota, \q1 namonde amó roboghami unduta rouvie. \q2 Rifo atea, fefera vitiaveta, bingoi sidara eta rouvia \q1 aghagonu, God da sonembade unanade uutuvareta janimbota, \q1 namonde amó tumbava irirota, amburari oru egegeta rosora \q2 enembodava oru sidara ata, namonde amó siriri arida emborova \q1 igigaita rosore.” \p \v 80 Atá, Jon da asisi ano ueta, umó neno nundubarigha baborurie. Baboruria, umó uvu tefo kotú enembo irambi kambesiva aria irieta, unda Israel enembodava minono rari fefera buburiturie. \c 2 \s1 2:1-7 Meri Iesu Fufiria-Da Gaga Re. \r (Matyu 1:18-25) \p \v 1 Fefera aghade, Rom enemboda kotofuko ragaro Sisar Ogastus na agho dari eini urieta siroruturie. Rom enemboda kaifa eta rousua enembo dano kaverea ya, nuabua mane niavo siroruturia naava, númanda abua ari ragaro gegembugasue. \v 2 Embó ragaro Kwirinius umó Siria frovensida gavana ea vitiria feferada dibeva, ragaro jo gembambi re. Fefera anava tutuno ea ragaro gegembuguturie. \v 3 Amindu rea, enembo dano ragaro gegembugaita rea, ereregea, númanda naa ari naa ari igiguturie. \p \v 4 Amindu Josep beago, Nasaret doa aria, Galili Frovensi serigea aria, Judia Frovensiva terua, nuabua Devit da siroruturia naa ragaro Betlehem buburiturie. Anada bee mo, umó aná Kini Devit da mambube eini re. \v 5 Unda datu ariri, ragaro Meri, tambouvude ea vitirieta bua, ungá igiguturie. \v 6-7 Aria, Betlehem bubua irieta, Meri da fumbari fefera furia buburiturieta, Meri unda soká bego, mendi reta fumbua, eembomi otoo ea, nino oka yamena ari rorova ititurieta vavosurie. Anada bee mo, aná esega enemboda kambo rova númane irari kambesi tefo re. \s1 2:8-20 Anera Oka Sifi Kaifa Kakatodava Buburituria Re. \p \v 8 Aghade, Betlehem naa kasava kambesi einiva oka sifi kaifa kakato dumenimi tumbade númanda sifi mane kaifa rousurie. \v 9 Aghá ueta, Jojabeeda anera, aná sifi kaifa kakatodava isagha ea, Jojabeeda durogha janimbutueta, númane gigigea, duduku-dadaka ea, oru egeguturie. \fig |src="32 Angl&Shep_IB04103gr&cp.jpg" size="col" loc="2:8-12" ref="Luk 2:9" \fig* \v 10 Tago, anerami eghá ririe, “Mania oru egegata! Amó nímandu Gaga Taubana raita rore. Rata niningigea, nímane abua-abua enembo nanjogo dano gangoro jojabe egegaita rosoravore. \v 11 Embó eini God na utota, nímane sonembari-du riria, aná oreki Kini Devit da naa Betlehem avo siroretue. Umó aná Jojabee re. \v 12 Atá aná soká tambaita rora ivata, aná eghá ari vitie. Umó eembomi otoo ea, nino oka yamena ari rorova itota vasia irota tatambugaita rosoravore!” \p \v 13 Aghá rieta, gaimbo ambi anera mane oruaruabe uutuvareta vorefuria, anera sei isagha uria-de dano takembea, God du raga rirota eghá regeguturie, \q1 \v 14 “God iti beevada duroghadu raga rosore. God na endava \q2 unda uno rouvia enembodu, siriri ari utota voraita rouvie.” \p \v 15 Aghá rea doa, aná anera mane kaverea, uutuva vivitiguturieta, sifi kaifa kakato mino-mino eghá regeguturie, “Egege! Namonde Betlehem ya, donu siroretueta, Jojabeeda namonde andú retua-nu gigigore!” \p \v 16 Aghá rea, númane erea tatavami aria, Josep nuyae Meri gha, kotú aná mendi nino oka yamena ari rorova ititurieta vasia irieta tatambuguturie.\fig |src="33 Jesus&Shep_UBS CL_02C.tif" size="col" loc="2:16" ref="Luk 2:16" \fig* \v 17 Tambua, aná mendida tamova anera manemi gaga donu regegutururia-nu, númanena regeguturieta fafate urie. \v 18 Kotú avona, sifi kaifa kakatoda gaga regeguturia-nu niningiguturia, númane duduku-dadaka egeguturie. \v 19 Tago aghade, Meri dava donu siroruturia-nu nundubuturota irita urie. \v 20 Atá, aná sifi kaifa kakato kaverea igiguturota, God du raga rirota divua furia uta igiguturie. Anada bee mo, númanda donu gigiguturia, kotú niningiguturia anada bee dano siroruturie. \s1 2:21-40 Iesu Fumbua, Agho Dari Fefera Donu Riria-nu Kaifa Ea, Anada Vesa Utaita Rea, Meri Josep Gha Tafaroro Ari Kambova Igiguturia Re. \p \v 21 \x - \xo 2:21 \xt Lev 12:3; \xt Luk 1:31\x*Fura dabako seriguturieta, fura einida onembo tutunova aná mendida vii mendó andoro tafugari fefera buburiturie. Aghade, nue jo tambouvude ambi irieta, anerada furia undú ututuria ragaro, Iesu ririkurie. \p \v 22-24 \x - \xo 2:22-24 \xt Ex 13:2, 12; Lev 12:6-8\x*Gaga Moses da gefiria-va mo, evevetu mendi sasingu fumbua fefera tufoko irirota, anada ambova, God du vesa utua, númane rekago tutuno ea, God du Tafaroro Ari Kambova* iru-furu egegaita rousue. Aná fefera sidara urieta, Josep nuye Meri gha númanda mendi bua, Meri da ragarova vesa utaita, kotú aná mendi God dava irugea, isuri aita rea, Jerusalem igiguturie. Vesa donu utasua retora mo, unei ungagha o obani memendi ungaghanu vesa utasue. Aná mendi Jojabeeda dibeva isuri egegasua-da bee beago, Jojabeeda Gagava isuri rouvie. Aná evere, \q1 “Sasingu vivide bebego dano God da dibeva aná kakara re.” \p \v 25 Aghade, embó taubana eini dinunu tefo ragaro Simeon Jerusalem avo vitirie. Asisi Kakarami undava asuguturieta irirota, God na Israel enembodu sonemba bua furari fefera kaifa eta urie. \v 26 Kotú, Asisi Kakarami seibe undava eghá ririe, “Imó jo amburambi irirota, God na natofo jededa ari-bari akokogo nundubea gia doaita rea, Embó eini ninengota endava voraita rouvia-nu inda dibe mokómi gaita roravore.” \v 27 Avore, fefera eini Asisi Kakarami Simeon unumbea bua aria, God du Tafaroro Ari Kambova terua, kaifa ueta, Iesu nue numamode dano aria terua, God da Gagava donu vitia ananu aita simbugutueta gia, \v 28 Simeon aná mendi oghimbea bua, God du aiye rirota eghá ririe, \q1 \v 29 “Jojabee, inona be gajiturera, aná etia, inda sabuadava* \q2 isagha etueta gereta, oreki rege-gea, amó siririgha serigore! \q1 \v 30-32 \x - \xo 2:30-32 \xt Is 42:6; 49:6; 52:10\x*Anada bee mo, inda sonemba kato abua-abua endava nanjogo \q1 vitia-mi gari-du simbuguturera, aná anda dibemi rei-gerore. \q2 Ená mendimi, námane Israel enemboda unana bua reifie. \q1 Unona janimbuturota, námane Israel enemboda gitofo \q2 inda emboro gigigaita rousue.” \p \v 33 Aghá ririeta, aná mendida nue numamogha, Simeon da donu riria-nu niningigea, mana-mana egeguturie. \v 34-35 Aghá egeguturieta, Simeon na númane ea simbuguturota, Iesu da nue, Meri du eghá ririe, “Ená mendi God na gategea, Israel enemboda nundubari gaita ninengetueta etie. Ená mendi aná God da ivata re. Enembo dumeni, ená mendi gerurota, gangorogha jebuga bubugaita rousue. Tago, dumeni umó gia injigha egeguturota, undú gaga sembago regegaita rousue. Atá-gea, God na rata, númane jebuga jo tambambi egegaita rousue. Aghade, númane aghá egeguturota, númanda nundubari taubanade sembagode aná God umó gia tanana aita rouvie. Kotú, natofo jede inda mendi injigha egeguturota-gea, inda neno rova mema aná eto-bato giimi gayari-go aita rouvie.” Simeon aghá ririe. \p \v 36-37 Doru eini, ragaro Ana umó God da feroveta ea vitirie. Unda abua ragaro Aser re, kotú numamoda ragaro, aná Fanuel re. Umó vai ea, ghaeko 7 seriguturieta, unda embó ambubuturie. Urieta, umó doru ea irirota, umó ghaeko 84 urie. Umó aghade, tumba onembo God du Tafaroro Ari Kambova irirota, undari bari tama ea benunu urota, God tumogha baĩ eta urie. \v 38 Avore, Simeon Iesu da nuedu gaga ria aghade, Ana furia, númandava bubua, tutuno ea, God du aiye rea, avona avona God da sonemba Jerusalem anava siroraita rouvia-nu kaifa egegeta uria-du Iesu da bingá isagha urie. \p \v 39 \x - \xo 2:39 \xt Mat 2:23\x*Josep nuyae Meri gha, Jojabeeda Agho Dari-va sasingu fumbarida rifova donu ari-du riria, aghagonu ea sidara ea, númanda mendi bua kaverea aria, Galili frovensiva terua, númanda naa Nasaret bububuguturie. \v 40 Bubua irieta, aná mendi anode neno nundubaride baria, jojabe ueta, God da ea simbugari, undava vitirie. \s1 2:41-52 Iesu God Du Tafaroro Ari Kambova Aria Re. \p \v 41 \x - \xo 2:41 \xt Ex 12:1-27; Deut 16:1-8\x*Ghaeko inono Iesu da nue numamogha Serigea Yari Banaudu* rea, Jerusalem igigeta urie. \v 42 Aghá egeguturota irieta, Iesu da ghaeko 12 urieta, aná banau dabako aghagonu aita rea, nue numamogha erea, Iesu bua, rekago Jerusalem igiguturie. \v 43 Aria, banau ea sidara egeguturia-da ambova, nue numamogha Jerusalem doa kaverea igigutueta, Iesu avo jiriturie. Tago, nue numamogha jo gigigambi re. \v 44 Nue numamoghada nundubariva Iesu númanda natofode sei kaverea igigari gaa regeguturie. Aghá ria, emboro rorova tumba ririturieta, númanda totofoda, kotú kokomanada gorotova tava egeguturie. \v 45 Tava ea jajaregea, númanda mendi tava egegaita kaverea, Jerusalem igiguturie. \v 46 Tava ueta, fefera bakode sidara urieta, ambova umó God du Tafaroro Ari Kambo* rova Moses da Gaga Irugari kakatoda* rorova asumbea, númanda gaga niningurota, kotú númanda gagada minonu rirota irieta tatambuguturie.\fig |src="34 Jesus12Temple_DN00416B.tif" size="col" loc="2:46" ref="Luk 2:46" \fig* \v 47 Iesu na gaga ningari taubana kotú gaga mino taubana riria-du, enembo avona niningiguturia-mi duduku-dadaka ea mana-mana egeguturie. \v 48 Aghá ueta, Iesu da nue numamogha furia, umó gia, mana-mana ea, nuena eghá ririe, “Anda mendi, imó dodu ari eghá utata, nimamo angá mo, neno takembea, indú tava uta deĩ ria?” \p \v 49 Aghá ririeta, umó mino eghá ririe, “Nímane dodu amó tava rosa? Amó anda Afada Kambova irasira aghago, nímane sei gigigasiravore.” \v 50 Tago, unda donu riria-da bee, nue numamogha jo tanana egegambi re. \p \v 51 Anada ambova, nue numamoghade kaverea aria, Nasaret naava bubua irirota, nue numamoghada gaga ningia númanda aghi eta urie. Avotago, donu siroruturia dano, nueda neno rova iriaveta nundube-nundube eta urie. \v 52 \x - \xo 2:52 \xt 1 Sam 2:26; Prov 3:4\x*Aghade, Iesu unda tamode neno nundubaride dano baborurie. Aghá ueta, God umó neno buta urie. Kotú, enembode dano Iesu neno bubugeta urie. \c 3 \s1 3:1-20 Jon Bafutaito Ari Kato Tutuno Ea, Minono Riria Re. \r (Matyu 3:1-12; Mak 1:1-8; Jon 1:19-28) \p \v 1 Fefera anava, embó ragaro Tiberius umó, abua ragaro Rom enemboda kotofu ea irieta, ghaeko 15 sidara urie. Unda feferava, embó ragaro Pontius Pailat, umó Judia Frovensida kotofu ea vitirie. Herot umó Rom enemboda tuva Galili Frovensi kaifa eta urie. Kotú, Herot da kaka Filip umó Ituria Frovenside Trakonitis de kaifa eta urie. Aghade embó ragaro Lisanias umó Abilin frovensida kotofu ea vitirie. \v 2 Fefera dabako anava, bogu naa Jerusalem avo Jiusi enemboda fristida* beforo ririkigari ungagha Anas ungá Kaiafas ghana kofiri righita urie. Fefera aghade, Sekaria da mendi Jon umó uvu tefo enembo irambi kambesiva avo aria irieta, God na unda gaganu minono rari-du rea, Jon dava ututurie. \v 3 God aghá ririeta ningia, Jon erea, roo enda Jordan uvu kasava deĩ urota, unda minono eghá reta urie. “Neno kaverea, nímanda ari akokogo isagha egeguturadi-gea, nímane bafutaito are! Aghá egegadora, God na nímanda ari akokogo nundubea gia doaita rouvie.” \v 4 \x - \xo 3:4 \xt Is 40:3-5\x*Seibe God ririeta, feroveta Aisaia unda buka rova Jon du gaga gefiria, aná evere: \q1 “Embó eini uvu tefo, kotú enembo irambi kambesiva irirota, ghogho reirie, \q2 ‘Jojabeeda emboro simbuge, dambu ae! \q1 \v 5 Enda dafaru ghambegea vorea devisa ae! \q2 Kava afurege, vitia dambu ae! Emboro begina divege, dambu ae! \q2 Kotú emboro kava-kava dure vorea vivisegoe! \q1 \v 6 Aghade, God da sonemba isagha ata, enembo dano gigigaita rousue.’” \m \v 7 \x - \xo 3:7 \xt Mat 12:34; 23:33\x*Avore, enembo nanjogo Jon na númane bafutaito ari-du fufuguturieta, Jon na eghá reta urie, “Nímane angoghoda fufumbugari re. Nímane jo neno kaverambi irirota furá, bafutaito nuenembo egegadora, God ari akokogoda mino utaita rei-nundubutua, jo serigambi aita rosoravore. \v 8 \x - \xo 3:8 \xt Jon 8:33\x*Mania nendufako, ‘Anda afa Abraham re. Amó God da neno bari mendi re.’ regegata! God ená singoi rata, Abraham da sasingu nindari inono re. Unda bouvu serigaita nundubadora mo, neno kaverea, nímanda ari-bari akokogo doa, aito taubana fufugege! \v 9 \x - \xo 3:9 \xt Mat 7:19\x*Oto seibe ika ruruva tafugaita simbugea vitie. Ika domi bee taubana righambi adua, umó vegea ivari tumanadu evirota vitia-va fugota, evaita rouvie.” \p \v 10 Jon aghá reaveta, natofomi uriga eghá egegeta urie, “Atá námane daiyagha egega?” \v 11 Aghá reaveta, Jon umó mino eghá reta urie. “Nímandava ombari ungagha iradua, eini kosugea utu, makasi enembomi bubugoe! Undari beago aghago vesa egege!” \p \v 12 \x - \xo 3:12 \xt Luk 7:29\x*Aghade, fefera eini \tl takesi\tl* bari kakato dumenimi, Jon na númane bafutaito ari-du furia, eghá regeguturie, “Irugari kato, námane buro daiyagha egega? Ananu rege, niningigore!” \v 13 Aghá regeguturieta, Jon mino eghá ririe. “\tl Takesi\tl* da mino bee nuenembo enembodava bubuge! Mania kokomana kukuvirota, mino serigea jojabe bubugata!” \v 14 Anada ambova, mene-mene ari kakato dumeni beago furia bububugea uriga egeguturie, “Námane daiyagha egega?” regeguturieta, Jon mino eghá ririe, “Mania nímanda anomi enembo rea bera-bera ea, númanda guri rougea bubugata! Mania koto egeguturota mino baita rea gavera regegata! Kotú mania nímanda buroda minodu besiga egegata!” \p \v 15 Enembo dano God na Sonemba Kato utaita riria-nu kaifa rosurie-gea, Jon da gaga riria-nu niningigea, mana-mana egeguturota, eghá nundubuturie, “God enemboda ari akokogo nundubea gia doaita rea, embó eini ninengota furari-du riria mo, Jon umó ra?” \v 16 Aghá nundubutueta, Jon itatama urota, eghá ririe, “Anona nímane tefo uvumi bafutaito eta rore. Avotago, anda ambova embó eini refia, umó ano tofo re, amó jo umongo irambi re. Anda anode duroghade jo undago irambi re. Nímane unona Asisi Kakarade ivaridemi bafutaito aita rouvie. \v 17 Ená rera Embó, enembo iruraita simbugea vitie. Umó aayo einida numamo aghago re. Umó faragho genjeguturota, faravada vee simbugea bua, unda koromava ititurota, faragho fugota, tumanadu reivia ivariva evivigaita rousue,” \v 18 Jon gaga dumeni aghago manenu rirota, númanda ari akokogo vuregari-du rea, God da Gaga Taubananu minono reta urie. \p \v 19 \x - \xo 3:19 \xt Mat 14:3-4; Mak 6:17-18\x*Frovensi Galili da kotofuko ragaro Herot na, unda ikoko yae ragaro Herodias nu, ufuva yagera urie. Kotú, ari akokogo dumeni uria-du, Jon na tutuno ea, Herot da dibeva gaa ininigha reta urie. \v 20 Avore, Herot na sei ari akokogo dumeni eta urie. Avotago, Herot unda kakada evetu bagia urie-gea, Jon na unda dibeva gaa reta uria-du, umó Jon bua diburava gajituria-mi, aná ari akuago bee urie. \s1 3:21-22 Jon Na Iesu Bafutaito Uria Re. \r (Matyu 3:13-17; Mak 1:9-11) \p \v 21 Herot umó Jon jo bua, diburava gajambi irieta, fefera eini, Jon na enembo avona uno egeguturia-nu, bafutaito ea sidara uria-da ambova, Jon na Iesu beago bafutaito urie. Aghá ueta, Iesu tutuno ea benunu uua, uutu ifeguturieta, \v 22 \x - \xo 3:22 \xt Gen 22:2; Ps 2:7; Is 42:1; Mat 3:17; Mak 1:11; Luk 9:35\x*Asisi Kakara mi dii ukugo nindia, Iesu dava vorea asumbuturie. Aghá urieta, uutuvareta be fugia eghá ririe, “Imó anda neno bari Mendi re. Inda irari gerurota, anda neno roo gangoromi beda rouvie!” \s1 3:23-38 Iesu Da Mambube Mane Re. \r (Matyu 1:1-17) \p \v 23 Iesu unda ghaeko 30 sidara urieta, umó tutuno ea, God Afada buro isaghava eta urie. Enemboda nundubari-va, Iesu umó Josep da Mendi re. Josep da numamo aná, Heli re. \v 24 Heli da numamo aná Matat re. Matat da numamo aná Levi re. Levi da numamo aná Melki re. Melki da numamo aná Janai re. Janai da numamo aná Josep re. \v 25 Josep da numamo aná Matatias re. Matatias da numamo aná Amos re. Amos da numamo aná Nahum re. Nahum da numamo aná Esli re. Esli da numamo aná Nagai re. \v 26 Nagai da numamo aná Mat re. Mat da numamo aná Matatias re. Matatias da numamo aná Semein re. Semein da numamo aná Josek re. Josek da numamo aná Joda re. \v 27 Joda da numamo aná Joanan re. Joanan da numamo aná Resa re. Resa da numamo aná Serubabel re. Serubabel da numamo aná Sealtiel re. Sealtiel da numamo aná Neri re. \v 28 Neri da numamo aná Melki re. Melki da numamo aná Adi re. Adi da numamo aná Kosam re. Kosam da numamo aná Elmadam re. Elmadam da numamo aná Er re. \v 29 Er da numamo aná Josua re. Josua da numamo aná Elieser re. Elieser da numamo aná Jorim re. Jorim da numamo aná Mattat re. Mattat da numamo aná Levi re. \v 30 Levi da numamo aná Simeon re. Simeon da numamo aná Juda re. Juda da numamo aná Josep re. Josep da numamo aná Jonam re. Jonam da numamo aná Eliakim re. \v 31 Eliakim da numamo aná Melea re. Melea da numamo aná Mena re. Mena da numamo aná Matata re. Matata da numamo aná Natan re. Natan da numamo aná Devit re. \v 32 Devit da numamo aná Jesi re. Jesi da numamo aná Obet re. Obet da numamo aná Boas re. Boas da numamo aná Salmon re. Salmon da numamo aná Nason re. \v 33 Nason da numamo aná Amminadab re. Amminadab da numamo aná Atmin re. Atmin da numamo aná Arni re. Arni da numamo aná Hesron re. Hesron da numamo aná Peres re. Peres da numamo aná Juda re. \v 34 Juda da numamo aná Jekop re. Jekop da numamo aná Aisak re. Aisak da numamo aná Abraham re. Abraham da numamo aná Tera re. Tera da numamo aná Nahor re. \v 35 Nahor da numamo aná Seruk re. Seruk da numamo aná Reu re. Reu da numamo aná Pelek re. Pelek da numamo aná Eber re. Eber da numamo aná Sela re. \v 36 Sela da numamo aná Kainan re. Kainan da numamo aná Arpaksat re. Arpaksat da numamo aná Siem re. Siem da numamo aná Noa re. Noa da numamo aná Lamek re. \v 37 Lamek da numamo aná Metusela re. Metusela da numamo aná Enok re. Enok da numamo aná Jaret re. Jaret da numamo aná Mahalalel re. Mahalalel da numamo aná Kainan re. \v 38 Kainan da numamo aná Enos re. Enos da numamo aná Set re. Set da numamo aná Adam re. Kotú Adam da numamo, aná God re. \c 4 \s1 4:1-13 Satan Na Iesu Kukuviria-Da Gaga Re. \r (Matyu 4:1-11; Mak 1:12-13) \p \v 1 Asisi Kakarami Iesu dava asugea, umó unumbea, uvu Jordan doa, enembo irambi kotú uvu tefo kambesiva arie. \v 2 Iesu tumba kotú onembo 40 avo irieta, Satan na umó kukuvirie. Aghade, Iesu undari tama urota, baimana itatama eta urie. \v 3 Aghade, Satan Iesu du eghá ririe, “Imó God da mendi iradora mo, rege, ená singoi farava nindota undadi!” \v 4 \x - \xo 4:4 \xt Deut 8:3\x*Aghá ririeta, Iesu mino eghá ririe, “God amindu Gaga eghá ririeta, gefirie: \q1 Enembo jo undarimi jebuga bee tambua \q2 bambi aita rouvie,” \m \v 5 Iesu aghá ririeta, Satan umó unumbea bua aria, kambesi iti beeva jiria, roo enda nanjogo endava vitia-nu irugutueta gerurie. \v 6 Gerueta, Satan eghá ririe, “God unda ingo sokinembuturieta, ená enda dano anona rururere. Enembo avona uno adua mo, anona rata endada kotofuko ea, iraita rouvie. Kotú ená endava kambesi nanjogoda anode, kotú gugua-ghayafade dano utaitare. \v 7 Amindu, andú tumogha baĩ adora, ená endada durogha rei-gerora, indú utota baita roravore.” \v 8 \x - \xo 4:8 \xt Deut 6:13\x*Aghá ririeta, Iesu mino eghá ririe, “God da Gagava eghá reirie: \q1 ‘Nímanda Jojabee God nuenembo tumogha baĩ egege! \q2 Kotú unda uno nuenembo egege!’” \p \v 9 Aghá ririeta, Satan na Iesu unumbea bua aria, bogu naa Jerusalem bubua aria, God du Tafaroro Ari Kambo* fouva vitia, iti beeva jiria, Iesu du eghá ririe, “Imó God da mendi iradora mo, God da Gaganu gaabee urota, ená kambo fouvareta jau ege, gare! \v 10 \x - \xo 4:10 \xt Ps 91:11-12\x*Anada bee mo, God da Gaga eini eghá reirie: \q1 ‘God unda anera mane rata, \q2 imó kaifa ea goghó aita rousue.’ \m \v 11 Kotú, God da Gaga eini eghá reirie: \q1 ‘Imó jau ea voradora mo, God na rata, \q2 anera mane númanda ingo beisi ea irirota, \q2 númanda ingova desembuturota, \q2 inda eka jo singoiva dea borambi aita roravore.’” \m \v 12 \x - \xo 4:12 \xt Deut 6:16\x*Satan aghá ririeta ningia, eghá ririe, “Aná rera gaa bee re, avotago God da Gaga einiva eghá reirie: \q1 ‘Mania nímanda Jojabee God kuvia gigigata!’” \m \v 13 Avore, Satan umó Iesu kuvirota jurota, gaita uria, jo inono ambi re. Aghá uria-du, Satan fefera tufoko Iesu doa seriguturie. \s1 4:14-15 Iesu Na Galili Frovensi Avo Tutuno Ea, Buro Uria Re. \p \v 14 Anada ambova, Iesu Asisi Kakarada anogha kaverea aria, Galili Frovensiva buburiturieta, Iesu da bingá aria, fafate urieta, aná frovensiva enembo dano niningiguturie. \v 15 Aghade, Iesu deĩ urota, naa nanjogoda nghaĩ itari kambova* terua, minono reaveta, enembo niningigea, undú raga regegeta urie. \s1 4:16-30 Iesu Na Nasaret Anava Minono Ririeta Niningigea, Umó Injigha Uria Re. \p \v 16 Iesu kaverea aria, unda baboruria naa Nasaret avo buburiturie. Aghade, unda sei eta uria aghagonu urota, nangu undari fefera einiva aria, nghaĩ itari kambova* teterurie. Terua, God da Gaga irugaita erea jiriturie. \v 17 Aghade, God da Gaga Aisaia na gefiria ananu undú ututurieta ifegea, ená gaganu tambua iruguturie. \fig |src="35 JesusTeachSynag_IB04109gr.tif" size="col" loc="4:17" ref="Luk 4:17" \fig* \q1 \v 18 \x - \xo 4:18 \xt Is 61:1-2\x*“Jojabeeda Asisi Kakara andava asugetueta vitere. \q1 Anada bee mo, makasi enembodava \q2 Gaga taubana rari-du amó ninengetue. \q1 Enembo bunditurieta vitia-nu vuregari-du, \q2 kotú enembo dibe soikidenu rata, \q2 dibe fangea, kambesi gia tanana ari-du retueta, refere. \q1 Kotú, enembo númanda kokotofumi jo tavo ambi rousua-nu \q2 sonembota jebugari-du refere. \q1 \v 19 Kotú God ená ghaekova unda jebuga irugaita rouvia-da \q2 gaganu rata, isagha ari-du retueta refere.” \p \v 20 Aghá irugea, Iesu aná buka eghovea gajea, unda kaifa katodava utua doa asumbuturie. Aghá ueta gia, aná nghaĩ itari kambo rova enembo dano, umonu tatasegea gigigutueta, \v 21 umó eghá ririe, “Ferovetada gaga oreki enembo irugetora, aná niningigutueta, bee siroretue.” \v 22 Aghade, Iesu da gaga jeuro niningigea mana-mana egeguturie. Ea, mino-mino uriga urota, eghá regeguturie, “Umó Josep da mendi re. Umó ená nundubari doda bua retu?” \p \v 23 Iesu umó mino eghá ririe, “Nímanda nundubaride, unode amó rei-gerore. Andava eghá raita reisi-nundubetoravore. ‘Inda ano rera-da beenu irugasueta, námane gigigasire!’ O nímanda reisi-nundubetora gaga eini evere, ‘Imó naa Kafernaum ivata anogha dumeni utata, enembo gigigea, raga regeguta aghagonu adi-gea, námane imó gaabee egeguturota, raga regegore!’ \v 24 \x - \xo 4:24 \xt Jon 4:44\x*Atá amó nímandu gaa bee rere, ferovetada gaga aná enembo dano niningigea, umó kakara egegeta rousue. Avotago, feroveta unda totofo aná jo umó gaabee urota, kakara egegambi eta rousue. Ari dabako aghagonu nímanena andava eta rosoravore. Amó nímanda eini-gea, amó jo gaabee egegambi rosoravore. \v 25 \x - \xo 4:25 \xt 1 Kgs 17:1\x*Kotú, feroveta Elaija da kikinu nundubea gigige! Elaija da feferava dodoru oruabe Israel vitiria aghade, unona benunu urieta, boruma vorambi ghaeko bakode serigea, eini tutuno ea aria, rorova urie. Aghade aná roo endava enembo dano baimana jojabe itatama egeguturie. \v 26 \x - \xo 4:26 \xt 1 Kgs 17:8-16\x*Avotago, umó namonde anda natofoda doru eini jo sonembambi re. God na ririeta, Elaija aria, gitofoda frovensi Saidon terua, kambesi ragaro Sarefat avo gitofoda doru eininu sonembuturie. \v 27 \x - \xo 4:27 \xt 2 Kgs 5:1-14\x*Dabako aghago, feroveta Elisa da feferava Israel enembo oruaruabedava fetarami gigimbea, tamo akuago urieta vitirie. Avotago God jo rata jejebugambi re. Tago, God na ririeta, namonde anda gitofo enembo Siria embó ragaro Naman umó unuka jebuguturie.” \p \v 28 Aghá ririeta, aná natofo nghaĩ itari kambova vitiria-mi niningigea, neno akokogo egeguturie. \v 29 Aghá ea erea, Iesu ingova ghambugea bua, kokava fugota jua dea amburari-du naa dighia asumbuturia ootova yavurie. \v 30 Aghá urie-tago, Iesu aná natofoda gorotova ghosá ea, númane doa seriguturie. \s1 4:31-37 Iesu Na Taimu Akuago Tuvituria Re. \r (Mak 1:21-28) \p \v 31 Anada ambova Iesu aria, Galili Frovensi da naa eini Kafernaum buburiturie. Bubua, nangu undarida rifo buburituria-du, nghaĩ itari kambova terua, tutuno ea, enembo nghaĩ ituturie. \v 32 \x - \xo 4:32 \xt Mat 7:28-29\x*Aghá ueta, natofo niningigea duduku-dadaka egeguturie. Anada bee mo, unda gaga aná anogha ririe. \p \v 33 Aghade, embó eini taimu akuagomi asuguturieta nghaĩ itari kambo* rova vitiria-mi Iesu gaga rieta rei-niningurieta, taimuda anomi rururieta be koko rea, eghá ririe, \v 34 “Eeee! Nasaret embó Iesu, imó námandava daiyagha ado? Imó námane data amburari-du futara, aĩ, tefo? Imó embó avouvi, amó rei-gerore. God da Embó kakara utaita riria, aná imó re.” \v 35 Aghá ririeta, Iesu na undú ininigha eghá ririe, “Be do! Aná embóda tamo rova doa, fu isaghava bubadi!” Aghá ririeta, taimumi isaghava bubaita erorurota, aná embó fugiturieta, natofoda dibeva jujururieta, taimu isaghava buburiturie-tago, aná embódava donu jo ambi re. \p \v 36 Aghá ririeta, enembo dano duduku-dadaka ea, mana-mana urota, mino-mino rea niningiguturie, “Ená irugari doro? Ená irugari reka siroretue. Unda anomi reaveta, taimu akokogo mane enemboda tamo rova irari unda gaga ningia, fuava isaghava bububugeta rousue,” \v 37 Aghá urieta, Iesu da bingá aria, kambesi dano fafate urieta, enembo dano niningiguturie. \s1 4:38-44 Iesu Na Urieta, Enembo Oruaruabe Jejebuguturia Re. \r (Matyu 8:14-17; Mak 1:29-38) \p \v 38 Aghá uria-da ambova, Iesu nghaĩ itari kambo* doa aria, Saimon da kambova teterurie. Teteruria mo, Saimon da imboti kae bua, tamo veriveri jojabe itatama urota vasia iria-du, Iesu na sonembari-du benunu egeguturie. \v 39 Aghá regeguturieta ningia, Iesu terua aria, aná evetuda kasava jiria, ininigha aná evetuda tamo vevera sidara ari-du ririeta, gaimbo ambi unda tamo vevera sidara urieta, jebugea erea, númanda uno dano simbuguturie. \p \v 40 Aghade jama urieta, kae dibe eini be eini bua fugea vitiria enembonu, númanda kokomanami unumbea fufuguturieta, Iesu na unda ingomi tamova righia ririeta jejebuguturie. \v 41 Kotú enembo oruabedava taimu akokogo manemi asusugea vitiria dano, Iesu na ririeta, bububuguturota, be fugia, “Imó God da Mendi re,” regeguturie. Tago, Iesu ininigha, númane gaga eini regegauva-degea bureguturie. Anada bee mo, aná God da utaita riria Embó umó re, númane gari re. \p \v 42 Rifo atea furueta, Iesu erea, aná kambo doa, enembo irambi kambesiva arie. Aghá urieta, enembo dano erea, umó tava uta aria tatambugea, Iesu númane doa yauve-degea bureguturie. \v 43 Avotago, umó númandu eghá ririe, “Amó God enembo kaifa\f + \fr 4:43 \ft Ii, \ft \+it Gaga Isuri Ari Kambesi\+it* anava, gaga dumeni gaga \+it Natofo \+it*da tuva vitia-nu irugea gia, tanana adi!\f* aita rouvia-da gaga taubana, naa dumeniva beago minono raita rore. Anada bee mo, God amó ananu ari-du ninenguturieta refere.” \v 44 Aghá rea, Iesu erea aria, Jiusi enemboda roo enda anava biruru urota, naa nanjogo nghaĩ itari kambova terua, minono reta urie. \c 5 \s1 5:1-11 Iesu Tutuno Ea, Unda Ambo Nimbi Dumeni Ghogho Riria Re. \r (Matyu 4:18-22; Mak 1:16-20; Jon 1:35-42) \p \v 1 \x - \xo 5:1 \xt Mat 13:1-2; Mak 3:9-10; 4:1\x*Fefera eini Iesu Galili\f + \fr 5:1 \ft Grik gaami eve \ft \+tl Genesaret Sao\+tl* reirie. Tago namonde gogorego sao dabako anadu \+tl Galili Sao\+tl* reta rosore.\f* Sao betuva jiria, minono rieta, enembo oruaruabe furia danode ea, God da Gaga niningigaita rea, mino-mino mimengi egeguturie. \v 2 Aghade, ghaa* ungagha uvu oka bari kakatomi buri ea, moyuva seseghegutueta, Iesu gerurie. \v 3 Gerurie-gea, umó aria, ghaa eini, Saimon da tofo, anava vorea ririeta, itoko ga sireguturieta, kafuru kena buburiturieta, umó aná ghaa etova asumbea, natofodu minono ririe. \p \v 4 Umó gaga rea sidara ea kaverea, Saimon du ririe, “Ghaa itoko kafuru kena ga sirege, bubota, nímanda moyuva fugadi vorota, uvu oka beroe!” \v 5 \x - \xo 5:5 \xt Jon 21:3\x*Aghá ririeta, Saimon na mino ririe, “Jojabee, námane tumba numbo moyuva fufugegetora, oka eini jo bambi re. Avotago, inona rera-du, amó moyuva fugota vorota gaita rore.” \v 6 \x - \xo 5:6 \xt Jon 21:6\x*Aghá rea, númane Iesu da riria aghagonu egeguturieta, uvu oka oruaruabe beberueta, númanda moyuva mane bejaita ua-du, \v 7 númanda kokomana ghaa einivami sonembari-du ingomi toghoto egeguturieta, númane furia sonembea, ghaa ungagha dano fefendiguturieta, beda ea, rosaita itoko urie. \p \v 8 Aghá urieta, Saimon Pita gia, duduku ea, Iesu da eka tuva koubomi jengirea eghá ririe, “Jojabee! Amó aná ari akuago embó reta. Amó doa serige!” \v 9 Anada bee mo, Saimon Pita unda kokomanade dano, númanda uvu oka oruabe beberiguturia-nu gia, duduku-dadaka ea mana-mana egeguturie. \v 10 Kotú Saimon da kokomana, Sebedi da sasingu, Jems ungá Jon gha beago, aghá egeguturie. Anada ambova, Iesu na Saimon du ririe, “Saimon, oru mania ata! Enada ambova imó enembo unumbea bua, andava furadi, anda ambo nimbi egegoe!” \v 11 Aghá ririeta, númane ghaa jumbua vitia, mangosava itia, eini-eini dano doa, Iesu da ambova igiguturie. \s1 5:12-16 Iesu Tamo Betomi Gigimbari Embó Eini Urieta Jebuguturie Re. \r (Matyu 8:1-4; Mak 1:40-45) \p \v 12 Fefera eini Iesu aria, naa einiva irieta, embó eini tamo fetarami gigimbea irarimi furia, Iesu gerurie-gea, gonea vorea, dibe bee endava takembea, eghá ririe, “Jojabee, amó tanana rore, ano indava vitia, aná inono bee re. Aghá-gea, imó uno adora, ege-gea, amó jebugore!” \v 13 Aghá ririeta, Iesu ingo sinia, aná embóda tamova ririkurota ririe, “Amó uno roreta, imó jebuge!” ririeta, jo gaimbo ambi beto mane aná embóda tamova sidara urie. \v 14 \x - \xo 5:14 \xt Lev 14:1-32\x*Aghá urieta, Iesu na aná embódu eghá ririe, “Anda donu etora, mania enembodu rata! Tago, dibe dambu ii, fristidava* bubua, inda tamo irugadi gata, Moses da Agho dari-va bebeta irari doa jegubaria-da vesa daiyagha dungari-du reiria aghagonu ege-gea, enembo dano imó jebugetora-nu, gigigoe!” aghá ririe. \p \v 15 Avotago, Iesu da aghá uria gaga, gaimbo tefo sirorea aria, naa dano fafate urieta, enembo oruaruabe unda gaga niningigaita, kotú númanda kae mane ata jebugaita rea, fufuguturie. \v 16 Tago, fefera oruabe Iesu bubua iiava, enembo irambi kambesiva benunu eta urie. \s1 5:17-26 Iesu Urieta, Embó Eka Ingo Dimbaride Jebuguturia Re. \r (Matyu 9:1-8; Mak 2:1-12) \p \v 17 Fefera eini, Moses da Gaga Kaifa Kakato*, kotú Agho Dari Irugari kakato Galili Judia ghada frovensiva naa ijoijokoko kotú Jerusalem bogu naavareta furia, avo asusumbea irieta, Iesu enembo iruguturie. Aghade, kae bari enembo ata jebugarida ano Jojabeena Iesu dava ututurie. \v 18 Aghade, enembo dumenimi embó eini eka ingo dimbari-denu ghaitova itia fumbua, aná kambo rova terua, Iesu da dibeva itaita rea, fufuguturie. \v 19 Tago, aghade kambo enembomi beda urieta, númane aná embó bua ririva vitia, kambo fouva jiria, tino ea, birigha righia bejea sireguturieta, natofoda rorova vorea, Iesu da dibeva vavosurie. \p \v 20-21 Aghade Iesu aná enemboda gaabee ari gia, aná eka ingo dimbaride embódu ririe, “Anda komana, inda ari-bari akokogo nundubea gia dotore.” Aghade, Moses da Agho Dari Kaifa kakato, kotú Irugari kakato tutuno ea, eghá nundubuturie, “God unuka ari-bari akokogo nundubea gia doari inono re. Tago, ená embó ari-bari akokogo unona nundubea gia doari gaa reiria-mi, God da ragaro fara rouvie.” \v 22 Iesu númanda nundubari seibe tanana ea, uriga eghá urie, “Nímane dodu neno roomi aghá reisi-nundubuto? \v 23 Atá nundubea gigige! Niana mo rauko ro? ‘Inda sembago nundubea gia dotore!’ rari mo, rauko ra, aĩ? o ‘Erea deĩ ege!’ rari mo rauko ra? \v 24 Enanu ata, gigigea, tanana egegaita rosoravore: ari-bari akokogo nundubea gia, doarida ano Enemboda Jojabeedava* vitie.” Aghá rea kaverea, aná embó eka ingo dimbaridu eghá ririe, “Amó indú rere: Erea, inda ghaito borea bua, kambova ii!” \p \v 25 Aghá ririeta, jo gaimbo ambi, aná embó númanda dibeva erea, unda vasia vitiria ghaito borea bua, God du raga rirota kambova arie. \v 26 Aghade enembo dano mana-mana jojabe ea, kotú oru egeguturota, God raga rirota, eghá regeguturie, “Namonde amó eghago jo gigigambi vitata oreki siroretueta, namonde anda dibemi gigigetore.” \s1 5:27-32 Iesu Levi Ririeta, Unda Ambova Aria Re. \r (Matyu 9:9-13; Mak 2:13-17) \p \v 27 Anada ambova, Iesu bubua aria, \tl takesi\tl* bari kato embó ragaro Levi, unda \tl takesi\tl* bari dobova asumbea irieta gia, Iesu na undú ririe, “Erea, anda ambova fu!” \v 28 Aghá ririeta, Levi erea, eini-eini dano doa, Iesu da ambova arie. \p \v 29 Anada ambova, Levi unda kambova Iesu du banau jojabe urieta, \tl takesi\tl* bari kakato oruabe, kotú enembo dumenide danode ea undidiguturie. \v 30 \x - \xo 5:30 \xt Luk 15:1-2\x*Avotago, Moses da Gaga Kaifa ari kakatoda noniva vitiria Irugari kakatomi* gigiguturie-gea, Iesu da ambo nimbidu eghá regeguturie, “Nímane bee dodu \tl takesi\tl* bari kakato, kotú ari-bari akokogo ari kakatode undia-dandia eta roso?” \v 31 Aghá regeguturieta, Iesu númandu mino eghá ririe, “Avona, ‘Andava kae tefo re,’ radua mo, ingi embó undava jo yambi aita rouvie. Kotú avona, ‘Amó kae bere,’ radua mo, ingi embó undava yaita rouvie. Amó enembo akokogomi númanda ari-bari akokogonu karigari-du furere, jo enembo taubana ghogho raita furambi re.” \v 32 Amó eve jo God da Agho Dari kaifa ea goghó urota, ambo-ambo eta rousua enembodu furambi re. Tago, ari-bari akokogo enembo rata, númanda ari bari akokogo vuregea doa, taubana irari-du rea, etere. \s1 5:33-39 Iesu Unda Gaga Anogha Dano Irugeta Urie. \r (Matyu 9:14-17; Mak 2:18-22) \p \v 33 Aná enembomi undú eghá ririe, “Jon da ambo nimbi fefera dumeni aná tama egeguturota, benunu egegeta rousue. Kotú, Moses da Gaga Kaifa kakatoda* ambo nimbi beago, aghá egegeta rousue. Avotago, inda ambo nimbi aghá ambi, tefo undia-dandia egegeta rousue.” \v 34 Ririeta, Iesu undufa iruguturota, mino númandu eghá ririe, “Nundubea gigige! Embó eini evetu yagera adua-da banau feferava, namonde amó jo regegota, undava desaita rousua enembo undari tama egegambi aita rousue. \v 35 Tago, fefera furá bubota, aná evetu yagera adua embónu bua data amburadua aghade, undú neno mema egeguturota, undari tama egegaita rousue.” \p \v 36 Kotú, kasia eini númandu eghá ririe, “Embó eini avodava eembo too ea iradua mo, jo eembo rekami tafugea bua itia fifinembambi aita rouvie. Umó aghá asua, aná eembo reka tefo tafugasueta, too asue, kotú aná eembo reka seigha jo gari taubana ambi asue. \v 37 Ari dabako aghago \tl vaini\tl* reka jo bua kofiri seiva averegota irambi aita rouvie. Aghá adora mo, vaini rekada anomi ata-gea, aná kofiri bejea, vaini averegea vorea, akuago aita rouvie. \v 38 Amindu, vaini reka aná kofiri rekava averegasueta taubana irasue. \v 39 Enembo vaini seinu undia sidara ea, avona vaini reka averegea bua furadua mo, númane uno ambi egegaita rousue. Númanda nundubariva, vaini sei munogha-gea, uno gogorego egegeta rousue.” \c 6 \s1 6:1-5 Nangu Undari Feferadu Uriga Uria Re. \r (Matyu 12:1-8; Mak 2:23-28) \p \v 1 \x - \xo 6:1 \xt Deut 23:25\x*Nangu Undari Fefera einiva Iesu farava govari vitiria aayo maneda rova, deĩ irueta, unda ambo nímbi tutuno ea, farava bee dumeni bubugea, ingomi dadasegea, vusi figiturota, beenu undidiguturie. \v 2 Aghá egegutueta, Moses da Gaga Kaifa kakato* dumenimi uriga egeguturie, “Nímane dodu namonde anda Agho Dari bejiturota, Nangu Undari Feferava aghá roso?” \v 3 \x - \xo 6:3 \xt 1 Sam 21:1-6\x*Aghá regeguturieta, Iesu mino eghá ririe, “Nímane anda ambo nimbidu gaa rera, aĩ? Devit unda kokomanededa baimana itatama ea, donu egeguturia-da gaga irugea gigigambi ra? \v 4 \x - \xo 6:4 \xt Lev 24:9\x*Devit unda kokomanade, God du Tafaroro Ari Kambova terua, farava ingari kakara, God da ragarova vesa ututuria-nu bua, Devit na undia, unda kokomana dumenidu ututurieta, undidiguturie. Aghá egeguturia-mi Agho Dari bebejeguturie. Fristi mane nenuka aná farava ingari kakara undidigasue.” \v 5 Aghá rea, Iesu rekago númandu eghá ririe, “Enemboda Jojabee*, umó Nangu Undari Feferada Jojabee re.” \s1 6:6-11 Embó Ingo Dimbaride Iesu Na Ririeta, Jebuguturia-Da Gaga Re. \r (Matyu 12:9-14; Mak 3:1-6) \p \v 6 Nangu Undari Fefera einiva, Iesu aria, nghaĩ itari kambova* terua rei-iruguturie. Aghade, embó eini ingo bee dimbaride avo vitirie. \v 7 Moses da Gaga Irugari kakato*, kotú Kaifa Kakato dumenide dano, Iesu daiyagha bua, koto arida ruru tava egeguturota, amindu utuvako kaaka gigiguturie, umó Nangu Undari feferava aná embó ata jebugadua, aĩ, tefo? \v 8 Aghá egeguturie-tago, Iesu númanda nundubari gerurie-gea, aná embó ingo dimbaridedu ririe, “Erea, enemboda dibeva jire!” ririeta, aná embó erea avo jiruturie. \p \v 9 Aghá urieta, Iesu númandu eghá ririe, “Amó nímandava uriga rore. Agho Dariva mo, namonde amó Nangu Undari feferava donu ari-du reiri? Ari taubana ari-du reiria, aĩ, ari sembago ari-du reiria? Kotú enembo sonembota jebugari-du reiria aĩ, data amburari-du reiria?” \v 10 Umó kaverea enembo dano gia biruru ea, aná embódu, “Ingo ruruge!” ririe. Aghá ueta, unda ingo taubana dogo urie. \v 11 Aghá urieta, númane neno sembago egeguturie-gea, tutuno ea, Iesu du donu egegasua-da manaka gaegeguturie. \s1 6:12-16 Iesu Unda Ambo Nimbi 12 Ananu Rururia Re. \r (Matyu 10:1-4; Mak 3:13-19) \p \v 12 Fefera aghade, tumba eini Iesu aria, dafaruva vitia, God dava benunu rorurieta, rifo atiturie. \v 13 Rifo atiturieta, unda yavero dano ghogho ririeta, undava fufuguturieta, enembo dano 12 unda Gaganu bua, minono regegari-du kotú unda ambo nimbi bee ari-du gateguturieta jiriturie. \v 14 Einida ragaro Saimon re, tago Iesu na unda ragaro reka “Pita” ririkurie. Saimon da ikoko, Andru, Jems ungá Jon gha, Filip ungá Bartolomyu gha, \v 15 Matyu, Tomas, Jems da akau eini, aná Alfius da mendi re, Saimon da akau unda ragaro eini “Tuvari kato” re.\f + \fr 6:15 \ft Ii, gaga \xt Eka 1:13 \ft anada tuva gaga \+it tuvari kato\+it*du daiyagha gembari vitia-nu irugadi reisi-rere!\f* \v 16 Kotú dumeni, aná Jems da akau eini da mendi, ragaro Judas, kotú Judas da akau aná Keriot embó re. Keriot embó Judas rera, unona ambova Iesu nungia, gitofoda ingova ututurie. \s1 6:17-19 Iesu Nghaĩ Ititurota, Kotú Urieta Natofo Jede Jejebuguturie Re. \r (Matyu 4:23-25) \p \v 17 Iesu unda ambo nimbi gategea rururia-de dafaruvareta vorea aria, enda devisava unda yavero oruabede jijireguturie. Aghade, Judia Frovensi de, Jerusalem de kotú, Tair de Saidon deda bogu naa karaje diva enembode dano furia desea vitirie. \v 18 Númane Iesu da gaga niningigaita, kotú númanda kae ata jejebugaita rea fufuguturie. Enembo avona taimumi asugea vitiria beago fufuguturieta, Iesu na ririeta jejebuguturie. \v 19 Aghade, enembo dano unda tamo ririkigaita egeguturie. Anada bee mo, ano undavareta bubua irueta númane dano jejebuguturie. \s1 6:20-26 Gangorogha Irarida Emboro Evere. \r (Matyu 5:1-12) \p \v 20 Iesu unda yavero gerurota, eghá ririe, \q1 “Imó avona makasi iririgadora, fefera ambova \q2 God na imó kaifa\f + \fr 6:20 \ft Ii, \ft \+it Gaga Isuri Ari Kambesi\+it* anava, gaga dumeni gaga \+it Natofo \+it*da tuva vitia-nu irugea gia, tanana adi!\f* aita rouvia-du, gangoro egege! \q1 \v 21 Imó avona baimanagha vitera, ambova imó undia inono aita rora-du, \q1 gangoro egege! Imó avona dari sorara urota vitera, \q2 ambova gegha raita rosora-du, gangoro egege! \q1 \v 22 \x - \xo 6:22 \xt 1 Pi 4:14\x*Imó avona Enemboda Jojabee* gaabee egegadora-du, \q1 enembo indú injigha egegadua, o indú ambo ututugadua \q2 o tauga kavavana regegadua o imó taimu gaa regegadua, \q1 gangoro egege! \m \v 23 \x - \xo 6:23 \xt 2 Chr 36:16; Eka 7:52\x*Númanda abua manemi feroveta mane dava mema bouvu dabako aghagonu ututugeta urie. Aghá egeguturadua feferava, gangoro urota, daa didivugadi rere! Anada bee mo, inda mino jojabe uutuva simbugari vitia-nu utota baita rosoravore. \q1 \v 24 Tago, imó avona gugua-ghayafade vitera, ambova imó \q1 neno mema aita roravore. Anada bee mo, \q2 inda jebuga rauko seibe rei-ruroravore. \q1 \v 25 Aghago, imó avona undari undia inono rora, \q1 ambova imó baimana itatama aita roravore. Imó avona \q2 gangorogha vitera, ambova imó neno mema urota, \q1 jiigha iraita roravore. \q1 \v 26 Kotú endada enembomi indú raga radua, ambova \q1 imó neno mema aita roravore. Anada bee mo, \q2 númanda mambube manemi feroveta gavera kakato dava beago \q1 raga regeguturie.” \s1 6:27-36 Iesu Na Gitofo Neno Bari-Du Riria Re. \r (Matyu 5:38-48; 7:12) \p \v 27 “Avotago nímane avona anda gaga reisi-niningora enembodu rere. Nímanda gitofo neno rururota, imó injigha egegadua enembodu ari taubana egege! \v 28 Avona nímandu simboro fugadua, Jojabeeda Ragarova umó ea simbugadi! Kotú avona nímandu ari sembago adua, númandu benunu egege! \v 29 Kotú enembo avona nímane ofova dadua, kaverea-gea, ofo yoveni beago dae! O enembo avona nímanda asugari etova badua, do-gea tu asugaride dano bae! \v 30 Enembo avona nímandava eini-einidu benunu adua, ututuge! O enembo einimi nímandava eini-eini soregami badua mo, mania rekago utari-du benunu egegata! \v 31 \x - \xo 6:31 \xt Mat 7:12\x*Enembomi nímandu daiyagha ari-du uno adora aghagonu, númandu aghá egege! \p \v 32 Atá, enembo avona imó neno rei-rurua, nuenembo neno badora, God jo nímandu gangoro ambi aita rouvie. Anada bee mo, ari sembago enembo beago númane avona neno buta rousua, ananu neno buta rousue. \v 33 Aghago, enembo avona nímandu ari taubana egegadua nuenembodu ari taubana egegadora mo, God jo gangoro ambi aita rouvie. Anada bee mo, ari sembago enembo beago, aghá egegeta rousue! \v 34 Kotú inda guri rekago baita rea, gugua-ghayafade enembodu utadora, God jo indú gangoro ambi aita rouvie. Anada bee mo, ari-bari akokogo enembo beago, númanda guri utota bua, mino rekago aghago utari-du rea, númanda kokomanadu ututa rousue. \v 35-36 Tago, nímane eghá egegadi rere. Nímanda gitofo neno rururota, númandu taubana egege! Guri utadora mo, mino bari mania nundubata! Eto-bato inda Afami ari akuago enembodu neno mema ea, mino jo utambi eta rouvia aghagonu, egegadi rere! Aghá egegadora, nímane God Iti Bee Itivada sasingu ea vitera-du, mino jojabe ambova utota bubugaita rosoravore. Anada bee mo, enembo sembago unda gaga ningambi urota, undú ‘aiye’ jo rambi eta rousua enembodu umó ari taubana eta rouvia, dabako aghagonu egegadi rere.” \s1 6:37-42 Enembo Irurarida Gaga Re. \r (Matyu 7:1-5) \p \v 37 “Atá, imó enembo einida akokogo iruradora, God na imó beago iruraita rouvie. Enembo einida akuagodu rea, bouvu mania utata! Aghá adora, God na indú bouvu utaita rouvie. Kotú enemboda akokogo nundubea gia doadora, God na imó beago nundubea gia doaita rouvie. \v 38 Enembo dumenidu vesa ege, God indú vesa ae! Aghá adora, God na inda mino taubana utaita rouvie. Vesa enembo dumenidu inda ututa rora-da mino dabako aghagonu, God na indú utota, ingova beda ea averegea voraita rouvie.” \p \v 39 \x - \xo 6:39 \xt Mat 15:14\x*Iesu na númandu kasia eini eghá ririe. “Embó eini dibe soikidemi kotú dibe soikide einidu emboro irugari jo inono irambi re. Aghá adua mo, ungá dano kavava jujugaita rousue. \v 40 \x - \xo 6:40 \xt Mat 10:24-25; Jon 13:16; 15:20\x*Sikuru embó einida bingá jo unda irugari katoda bingá aghago irambi re. Tago, umó sikuru ea goghó adua, umó unda irugari katogo aita rouvie. \v 41 Kotú imó dodu inda komanada dibeva susundo ijoko gerurota, ika jojabe inda dibeva vitia mo, gambi ro? \v 42 Aghadu, mania enembo taubana gaa rirota, aghagago egeguturota, nímanda komanadu eghá regegata! ‘Ariee, mambu, do-gea amó inda dibeva susundo vitia-nu bua fugore!’ Atá, inda dibeva ika jojabe vitia, jo gambi irirota, aghá regegadora mo, jo taubana irambi re. Taubana mo, sei nímanda dibeva ika jojabe vitia-nu bua fugea, ambova nímanda komanada dibeva susundo ijoko vitia-nu, isaghava gia goghó urota, bua fugaita rosoravore.” \s1 6:43-45 Ika Bee Righari Da Kasia Re. \r (Matyu 7:15-20; 12:33-35) \p \v 43 “Ika taubana jo bee sembago righambi aita rouvie. Aghago ika sembago jo bee taubana righambi aita rouvie. \v 44 \x - \xo 6:44 \xt Mat 12:33\x*Enembo ika nanjogoda beenu gerurota, aná ika doro aná tanana eta rousue. Enembo jo baga beenu ghavesi gingideva bambi aita rousue. Aghago ghavesi \tl vaini\tl* da bee jo ghavesi babumadava bambi aita rousue. \v 45 \x - \xo 6:45 \xt Mat 12:34\x*Aghagonu embó taubana, unda neno rova gaga taubana vitia-nu reaveta, isaghava bubuta rouvie. Kotú embó sembago unda neno rova gaga sembago vitia-nu reaveta, isaghava bubuta rouvie. Anada bee mo, enemboda neno rova domi beda ea iradua-nu rata isaghava bubaita rouvie.” \s1 6:46-49 Enembo Ungagha Kambo Ititiguturia-Da Kasia Re. \r (Matyu 7:24-27) \p \v 46 “Nímane dodu andú ‘Jojabee, Jojabee!’ regeguturota, anda gaga ambo-ambo egegambi eta roso? \v 47 Enembo avona andava furá, anda gaga ningia, ivatava ititigadua, númane daiyaghago ro? Ananu irugota gigigaita rosoravore. \v 48 Umó eto-bato embó eini kambo etua, aghago re. Tutunova, enda ghambea vorea, singoi jojabebeida etova tutumbu jengirea kambo etue. Aghá etueta, uria bubie-tago, aná kambo ea goghó etua-du, jo yavi-yavi ambi re. \v 49 Avotago, enembo avona anda gaga ningia, jo ivatava itambi adua, umó aná eto-bato embó eini unda kambo mangosa endava etua, aghago re. Etueta, uria bubieta, aná kambo gaimbo ambi jua dea, bununu etue.” \c 7 \s1 7:1-10 Iesu Rom Enemboda Mene-Mene Ari Katoda Beforo Righari Einida Sabua Ririeta, Jebuguturia Re. \r (Matyu 8:5-13) \p \v 1 Natofo dano niningigutueta, Iesu minono rea sidara uria-da ambova, umó aria, Kaperneam teterurie. \v 2 Aghade, avo Rom enemboda mene-mene ari kakatoda beforo righari einida neno bari sabua* katomi kae bua amburaita ueta, \v 3 mene-mene ari kakatoda beforo righarimi Iesu da bingá niningurie-gea, Jiusi enemboda babarigari embobo dumeni, Iesu rata furá, unda sabua embó righota jebugari-du, ninenguturieta igiguturie. \v 4 Númane aria, Iesu dava bubua, aná beforo righarida ragarova umó furari-du benunu urota, eghá regeguturie, “Inona umó sonembasira, aná taubana re. \v 5 Anada bee mo, umó namonde anda natofo Jiusi enembo neno bua, namonde anda nghaĩ itari kambo* ituturie.” \v 6 Aghá regeguturia-du, Iesu erea, numonde igiguturie. \p Umó aria, kambo utuva ueta, aná Rom enemboda mene-mene ari kakatoda beforo righarimi unda kokomana dumeni ninenguturota, undú eghá rari-du ririe, “Jojabee, mania indufako nundubari gogorego ata! Anada bee mo, anona imó rata andava furari jo inono irambi re. \v 7 Kotú dabako aghagonu, andufako anda nundubariva, anona ya, imó tambari beago, jo inono irambi re. Amindu, tefo beemi rege-gea, anda sabua kato jebugoe! \v 8 Aghá rera-da bee mo, amó anda barirarida tuva vitere. Aghago, amó anda mene-mene ari kakatoda beforo righari jojabe re. Mene-mene ari kakato dano anda tuva irita rousue. Aghá-gea, anona, ‘Imó ii!’ rari, aná ita rouvie. Kotú ‘Fu!’ rari, aná futa rouvie. Kotú anda sabua katodu, ‘Enanu ege!’ rari, aná eta rouvie.” aghá ririe. \p \v 9 Iesu aná gaga ningia, duduku ea, mana-mana urota, kaverea, natofo unda ambova reisi-furia-du eghá ririe, “Amó nímandu eghá rere. Amó namonde anda natofo Israel enembodava gaabee ari jojabe eghago jo gambi re.” \v 10 Anada ambova, aná aghi furia enembo kaverea aria, kambova buburituria mo, aná sabua embó sei jebugea irieta gigiguturie. \s1 7:11-17 Iesu Evetu Doru Einida Mendi Ririeta, Jebugea Eroruria Re. \p \v 11 Aghá uria-da ambova jo gaimbo ambi, Iesu unda ambo nimbide, kotú natofo jede dano kaverea, naa eini ragaro Nain avo igiguturie. \v 12 Umó aria, naada kara bebatova teteruua mo, evetu doru einida mendi dabako reta ambubuturieta fumbua bubaita fufuguturie. Aghade, aná naava enembo oruabe aná evetude fufuguturie. \v 13 Fufugutueta, Jojabee aria teterurota gia, aná evetudu neno mema urie-gea, eghá ririe, “Mania jii rata!” \v 14 Aghá rea, umó bubua aria, aná amburari mendida farova ririkua-du, aná mendi fumbua reisi-aria jijireguturieta eghá ririe, “Mendi, anona imó eradi, rere!” \v 15 Aghá ririeta, aná amburari mendi erea asumbea tutuno ea, gaga rieta, Iesu na bua, unda ayadava ututurie. \p \v 16 Aghá urieta, natofo oru egegea, God raga rirota, eghá regeguturie, “Ená feroveta jojabe namonde anda rorova siroretue. God unda natofo sonembaita etie,” regeguturie. \v 17 Iesu aghá uria-da bingá aria, Judia Frovensi rova, kotú kasava naa dumeniva beago, fafate urie. \s1 7:18-35 Jon Bafutaito Ari Kato Diburava Irirota, Iesu Dava Uriga Uria Re. \r (Matyu 11:1-19) \p \v 18-19 Iesu donu uria-nu, Jon Bafutaito ari katoda ambo nímbimi regeguturieta ningia, Jon númanda rorova enembo ungagha ririeta furieta, Jojabeedava uriga eghá ari-du ninenguturie, “Jon na embó eini furaita rouvia riria mo, imovia aĩ, embó eininu kaifa egegara?” \v 20 Aghá rari-du ririeta, aná embobo ungagha aria, Iesu dava bubua, eghá regeguturie. “Jon Bafutaito ari katomi námane, indava uriga ari-du ninengetueta etere, ‘Jon na embó eini furaita rouvia riria mo, imovia aĩ, embó eininu kaifa egegara?’” \p \v 21 Aná fefera aghade, Iesu na kae akokogo bubugea irari enembo, eka ingo tatakembari, kotú taimu akokogo manemi asugota iririgaride, dibe soiki mane aná dano eaveta jejebugeta urie. \v 22 \x - \xo 7:22 \xt Is 35:5-6; \xt Is 61:1\x*Amindu, Iesu aná aghi aria enembodu eghá ririe, “Kaverea ii, nímanda donu dibemi gera, kotú nghaĩmi niningigetora-nu isagha egegadi! Enembo dibe soikide unana reisi-gerue, eka takembari jejebugea, yari furari rousue. Tamo betomi gigimbari enembo tamo taubana egegetue. Aghago, nghaĩ gajari gaga reisi-niningue. Amburari enembo righieta jebugea ererueta, Gaga Taubana makasi enembodu minono rere. \v 23 Avore, enanu gigigetora-du, kaverea Jon du eghá regegadi, ningoe, ‘Andú jo mana-mana ambi egegadua enembodava, ea simbugari taubana iraita rouvie.’” \p \v 24 Jon Bafutaito ari katoda aghi kakato kaverea igigutueta, Iesu tutuno ea, Jon du natofodava minono eghá ririe, “Nímane, aná enembo tefo uvu tefo kambesiva donu gigigaita igigeto? Nímane mo, tefo aufogho yaurami righia vuri-vara uua-nu gaita igigetora? \v 25 Atá, nímane donu gigigaita igigeto, embó eini dighari ombari taubana asugea vita-nu gigigaita igigetora, aĩ? Tefo, gugua-ghayafade enembo bo-eembo esiko-esiko asugea irita rousua, aná kokotofuda kambova tatambugaita rosoravore. \v 26 Aghá re-tago, nímane donu gigigaita igiguta? Feroveta ra? Avore, aná gaa bee re. Kotú amó nímandu rere, Jon aná feroveta maneda itiva re. \v 27 \x - \xo 7:27 \xt Mal 3:1\x*Feroveta Aisaia na gaga Jon du gefiria, aná evere, \q1 ‘Amó anda aghi kato sei ninengota ya, \q2 inda emboro simbugaita rouvie.’ \m \v 28 Amindu, amó nímandu eghá rere, evevetuda fufumbuguturia enemboda rova, eini jo Jon aghago irambi re. Umó embó bingáde, kotú embó jojabe eini re. Tago, amó emboro reka ifegaita rora anava, avona ya, God da natofova* teradua, aná enembo gangoro jojabe egegaita rousue. Jon jo aghá ambi re. \p \v 29 \x - \xo 7:29 \xt Mat 21:32; Luk 3:12\x*(Bingá tefo enembode, kotú \tl takesi\tl* bubugari kakatode, God unda simbuguturia emborodu taubana gaa rirota, ‘avore’ regeguturieta, númane dano Jon na bafutaito urie. \v 30 Tago, Moses da Agho Dari kaifa kakatode*, kotú Agho Dari Irugari kakatode, nendufako Jon injigha urota, God na númanda rorova donu asua-nu seriguturota, jo ‘avore’ rambi egeguturieta, Jon númane bafutaito ambi re.”) \p \v 31 Kotú, Iesu eghá ririe, “Enembo oreki endava sirorea vitia mo, daiyaghago ro? Ananu isuri aita rore. \v 32 Nímane eto-bato sasingu manego re. Atá, sasingu mane naa rorova asusumbea irirota, mino-mino be fugia eghá regegeaveta niningigeta rosore: \q1 ‘Tutunova námane nímandu veku furetore-tago, \q1 nímane jo daa didivugambi re. Kotú ambova námane \q2 jii yairi gatetore-tago, nímane jo jii regegambi re.’ \m \v 33 Aghá rera-da bee mo, Jon umó sirorea furia-va, faravade \tl vaini\tl* de tama ueta, nímane, umó taimu akuagomi asugea irari gaa regegeta rosoravore. \v 34 Tago, Enemboda Jojabee* etia, faravade \tl vain\tl* de dieta, nímane gigigea, eghá reisi-reravore, ‘Ená embó undaride, kotú \tl vaini\tl* deda jinanga kato re. Umó \tl takesi\tl* bari kakatode, kotú ari-bari akokogo egegari kakatodeda komana re.’ \v 35 Tago, God da nundubari taubana avodava vitia-da aito fugari gigiguturota, namonde tanana egegeta rosore.\f + \fr 7:35 \ft Ekaresiada* barirari oruabeda nundubariva, tutuno enada bee mo, aná evere: \ft \+it “Iesu avouvi, kotú Jon beago avouvi, neno nundubea goghó eta rousua enembomi, tanana egegaita rousue.”\+it*\f*” \s1 7:36-50 Ari-Bari Akokogo Ari Evetumi Iesu Da Eka Seseghuria Re. \r (Matyu 26:7-13; Mak 14:3-9; Jon 12:1-8) \p \v 36 Moses da Agho Dari kaifa kato* einimi Iesu gha undari undaita uno uria-du Iesu aria, aná embóda kambova terua, undari kambesiva asumbuturie. \v 37 \x - \xo 7:37 \xt Mat 26:7; Mak 14:3; Jon 12:3\x*Aghá ueta, ari akuago evetu eini aná naava irita uria-mi, Iesu Moses da Agho Dari Kaifa kato einida kambova aria, undari dieta ningia, aná evetumi \tl botoro\tl* eini singoi ragaro \tl arabastami\tl* ariva uka muu munodenu avo averegea bua aria, aná kambo rova teterurie. \v 38 Terua, Iesu da ambo kenava jiria, jii rirota, gonea vorea, Iesu da eka unda dibe jivumi seseghurie. Aghá ea, unda foumami dufea, Iesu da ekava muno urota, aná uka muumi avereguturie. \p \v 39 Aghá ueta, Moses da Agho Dari Kaifa kato, Iesu ririeta aria, embómi gia, umó neno roomi undufako nundubuturie, “Ená embó feroveta irasua mo, ená evetu avona unda tamova rei-ririkua, aná gasue. Unda ari bari akokogo eta rouvia, kotú umó daiyaghago, aná gia tanana asue.” \v 40 Umó aghá nundubutueta, Iesu undú eghá ririe, “Saimon, amó indú gaga eini raita rore.” ririeta, umó ririe, “Irugari kato, avota, rege!” \p \v 41 Aghá ririeta, Iesu undú eghá ririe, “Embobo ungaghami guride embódava guridu benunu urieta, einidu 5,000, kotú einidu 500 kina aghá ututurie. \v 42 Aghá urieta, aná guri bubugea aria jijimu ea sidara ea mino utari inono ambi egeguturia-du, umó aná embobo ungaghada dinunu nundubea gia dotuturie. Atá, aná enembo ungaghada rorova avona umó neno bua goghó adu?” \v 43 Aghá ririeta, Saimon na mino eghá ririe, “Anda rei-nundubutora, aná guri jojabe avona jijimu uria-mi neno bua goghó aita rouvia-jogo.” ririeta, Iesu na, “Imó gaa bee reravore.” ririe. \p \v 44 Aghá rea, umó kaverea, dibe aná evetudava urota, Saimon du eghá ririe, “Ená evetu, imó rei-gerora? Amó etera, inda kambova terora, imó anda eka seghari uvu jo utambi re. Tago, ená evetuda dibe jivumi anda eka mane seghea, unda foumami dufetue. \v 45 Atá, amó inda kambova terora, imó jo ‘orokaiva’ rea amó muno ambi re. Avotago, amó etera inda kambova terora feferava, ená evetu anda eka mane muno ea doambi kato etue. \v 46 Imó anda beforova uka muu jo averegambi re. Tago, unona uka munode anda ekava averegetue. \v 47 Amindu, amó enanu indú isaghava rere: Unda ari-bari akokogo oruabe, anona nundubea gia dotora-du, umó amó neno bua goghó rouvie. Tago, enembo avodava ari-bari akuago dabako ungagha aghago nundubea gia doasira-da neno bari, aná ijoko bee re.” \p \v 48 Aghá rea doa, Iesu aná evetudu eghá ririe, “Inda ari bari akokogo aná nundubea gia dotore.” \v 49 Aghá urieta, esega enembo dumeni avo numonde danode undari undidiguturia-mi mino-mino uriga egeguturie. “God unuka ari-bari akokogo nundubea gia dota rouvie. Atá ená embó avouvi? Unona daiyagha ari-bari akokogo nundubea gia doari gaa retu?” \v 50 Aghá regeguturieta, Iesu aná evetudu eghá ririe, “Inda gaabee arimi imó jebugetoravota, siririgha ii!” \c 8 \s1 8:1-15 Aayo Govari Katoda Kasia Re. \r (Matyu 13:2-23; Mak 4:1-20) \p \v 1 Aghá uria-da ambova, Iesu unda ambo nimbi 12 de dano iiava, naa einiva reta fuava, naa einiva urota, God Afa unda natofo* daiyagha kaifa eta rouvia-da gaga taubananu minono reta urie. \v 2 \x - \xo 8:2 \xt Mat 27:55-56; Mak 15:40-41; Luk 23:49\x*Aghade, kae akokogo bubugea vitiria evevetude kotú taimu akokogo manemi asugea vitiria evevetude dano Iesu na seibe ririeta, jejebuguturia-mi Iesu de dano deĩ egegeta urie. Numonde dano Makdala embó einida ariri ragaro, Meri, undava taimu akokogo beforo dano 7 vitiria-de ririeta buburiturie. \v 3 Kotú aghade Herot da kambo kaifa ari embó Kusa da evetu Joana de, evetu eini ragaro Susana de, kotú evevetu dumenide númanda guride gugua-ghayafademi Iesu unda ambo nimbide sonembeta egeguturie. \p \v 4 Aghade, enembo natofo oruabe usitueta, naa dumeniva enembo ambova Iesu dava fufugutueta, Iesu númandu kasia eini eghá ririe. \v 5 “Embó eini erea, unda aayova farava vee govaita rea iye. Umó farava vee ghasio uta irueta, vee dumeni begatava vovoregetueta diimi etia undidigetue, kotú enembomi ekami fatia dadasegetue. \v 6 Vee dumeni singoi endava vorea, batumo-batumo ea, vivitigetue-tago, feferami evia, yoe-yoe egegetue. Anada bee mo, endava uvu jo jojabe irambi-gea amindu riribu jo gambambi gharasa etue. \v 7 Vee dumeni vive gingideda rova vorea, vivegha danode vivitigetueta, vivemi afuregetue. \v 8 Tago, vee dumeni enda taubanava vorea vitia, unda govetua-da itiva bee oruaruabe 100 aghago ririkigetue.” Aghá riria-da ambova Iesu be koko fugia eghá ririe, “Nímane avona nghaĩde iradora, nghaĩ javea ningia goghó egege!” \p \v 9 Aghá ririeta, unda ambo nímbimi aná kasiada bee mo doro, amindu uriga egeguturie. \v 10 \x - \xo 8:10 \xt Is 6:9\x*Aghá regeguturieta, Iesu na mino eghá ririe, “Afa God daiyagha unda natofo kaifa eta rouvia-da gaga dumeni kivu uria-da bee nímandava isagha eta rore. Avotago, enembo dumenidu kasia gaganu reta rore. Aghá rata-gea: \q1 ‘númane gigigaita rousue-tago, \q2 jo gambigo egegaita rousue. \q1 Aghago, niningigaita rousue-tago, \q2 jo ningia tanana egegambi aita rousue.’ \m \v 11 Ená kasia retora-da bee aná evere. Vee retora, aná God da Gaga re. \v 12 Begatava jurari gaa retora, aná enembo avona God da gaga ningita rousua-nu gaabee egegea, jebuga tumanadu tatambugauva-degea rea, Satan fuava aná gaga númanda neno rova vitia-nu tatavami rougea buta rouvie. \v 13 Gari dabako aghago, vee dumeni singoi endava vovoregetua-da bee, aná evere. God da Gaga ningia gangorogha buta rousua, númane re. Tago, gaabee ari númandava ijoko-gea, fefera tufoko iririguturota, Satan da kuvia gari númandava fuaveta, númane jujugeta rousue. \v 14 Kotú vee dumeni vive gingideda rova vovoregetua-da bee, aná evere. Enembo avona gaga ningita rousue-tago, irirota, eini-eini oruabe nundubeta rousua-mi, gugua-ghayafa bubugaita nundubeta rousua-mi, kotú tamo firída uno manemi gajeaveta, númanda gaabee arida bee jo sirorambi eta rouvie. \v 15 Atá vee enda taubanava vovoregetua-da bee, aná evere. Enembo avona kotofu enemboda neno nundubari taubana eta rouvia aghagomi, God da Gaga ningia kaifa ea goghó urota, kuvia gari donu furadua mo, tutumi serigea, númanda gaabee ari baria númanda jebugava bee taubana siroreta rouvie. \s1 8:16-18 Nanefa Farova Gerigarida Gaga re. \r (Mak 4:21-25) \p \v 16 \x - \xo 8:16 \xt Mat 5:15; Luk 11:33\x*Enembo nanefa dungadua mo, jo ovu rova o evari kambesi tuva nungambi aita rouvie. Tago, avona fufugadua enembo unana gigiguturota, terari-du rea, aná nanefa jirari sinakefiva itaita rouvie. \v 17 \x - \xo 8:17 \xt Mat 10:26; Luk 12:2\x*Amindu, donu nungia vitia, ambova isaghava itota tanana egegaita rousue. Kotú donu afuregea iradua mo, ambova ifegota isaghava gigigaita rousue. \v 18 \x - \xo 8:18 \xt Mat 25:29; Luk 19:26\x*God da Gaga minono rera, aná ningia goghó egege! Anada bee mo, Enembo avodava eini-eini oruabe\f + \fr 8:18 \ft Kaverea ii, \xt Mat 13:12 \fq eini-eini oruabe \ft isuri rouvia-da gaga ingiso tuva gadi! \f* iradua, anada etova oruabe utota baita rouvie. Tago, enembo avodava itoko iradua, unda nundubariva nanjogo irasua dano, rougea baita rouvie.” \s1 8:19-21 Iesu Unda Nuede Ambobode Umó Tava Uria Re. \r (Matyu 12:46-50; Mak 3:31-35) \p \v 19 Iesu da nuede unda vivide ambobo numonde uro dabakova vorarimi umó gigigaita fufuguturie. Fufuguturie-tago, natofomi umó gajea rorogea irieta, númane ya, unda kasava bubari inono ambi egeguturie. \v 20 Aghá egegutueta, enembo dumenimi furia, undú eghá ririe, “Inda niede kotú jamena vivide onanu isaghava jiria, imó gigigaita uno rousue.” \v 21 Aghá ririeta, umó mino eghá ririe, “Anda aya kotú vivide ambobo, aná avona God da Gaga ningia, ivatava itita rousua, númane re.” \s1 8:22-25 Iesu Ririeta, Yaura Yavata Tukú Ea, Binono Uria-Da Gaga Re. \r (Matyu 8:23-27; Mak 4:36-41; 6:45-52; Jon 6:16-21) \p \v 22 Fefera eini, Iesu unda ambo nímbidu eghá ririe, “Egege, namonde sao yoveniva rekimbea igigore!” aghá riria-du, numonde aria, ghaava* vorea siregea arie. \v 23 Rekimbea igiguturota, Iesu vasia evieta, aná saova yaura yavata sembago bee erorurie. Erea, númanda ghaa dea rosaita ueta, númane oru egeguturie. \v 24 Aghá ueta, unda ambo nímbi aria, umó evuruturieta, dibe fangiturieta, eghá regeguturie, “Jojabee, Jojabee, namonde amó uvu undia ambubugaita rosore.” Aghá regeguturieta, umó erea, be fugia bureguturieta, yaura yavatada torú-torú dano binono urie. \v 25 Aghá urieta, unda ambo nímbidu eghá ririe, “Nímandava gaabee ari tefo re!” aghá ririeta, númane oru ea, mana-mana egeguturota, “Ená avouro? Umó retueta, yaura yavatada torú-torú dano unda gaga ningia aghagonu etue.” \s1 8:26-39 Iesu Na Ririeta, Taimu Akokogo Embó Einidava Asugea Vitiria-mi, Umó Doa Vovoruria-Da Gaga Re. \r (Matyu 8:28-34; Mak 5:1-20) \p \v 26 Aghá ea doa, númane rekimbea aria, Galili sao yoveniva Gerasa enemboda endava bububuguturie. \v 27 Bubua, ghaa* gaiturieta, Iesu ombova vivitua mo, aná bogu naava embó eini taimu akokogomi asuguturieta, dighari ombari jo asugambi taroba vitirie, kotú kambova evambi, uje singoi toova irita uria embómi furia, Iesu tafirie. \v 28 Aghade, aná embó, Iesu gia, be jojabe koko fugia, “Iesu, imó God Iti Bee Itivada Mendi re. Imó andú donu aita uno ro? Amó benunu rore, andava mema mania utata!” Aghá rirota, Iesu da eka tuva jua vavosurie. \v 29 Aghá riria-da bee mo, Iesu sei aná taimu embóda tamo roo doa serigari-du ririe. Atá, aná embó sei unda irari eghá re. Fefera yafabe, aná embóda eko-ingo \tl seini\tl* mi bundia, dibura enembo kaifa arigo roururie. Tago, unda eka ingova \tl seini\tl* mane taimu akokogoda anomi righia bununu ea iiava ika uvu tefo kambesiva avo irita urie. \p \v 30 Amindu, Iesu na uriga urie, “Inda ragaro doro? Rege, ningore!” ririeta, umó mino eghá ririe, “Anda ragaro ‘Oruabe re,’” ririe. Anada bee mo, taimu akokogo mane oruaruabe unda rova terua vitirie. \v 31 Avore, númanena, rourogo númane rata ya, taimu akokogoda irari enda too tano tefova vorauva-degea, Iesu dava benunu ea doambi kato urie. \v 32 Aghade, gudoro jo airo bee irambi, anava naa oka mane oruabe undari undidigutueta gigiguturie. Aná taimu akokogomi, Iesu du benunu eghá egeguturie, “Námane ninenge-gea ya, naa oka maneda tamova teterugore!” Aghá regeguturieta, Iesu avore ririeta, \v 33 taimu akokogo mane aná embó doa uvugea bububugea aria, naa oka manedava asusuguturieta, aná naa oka mane dano sumbua, kokava voraria, saova undidigea ambubuguturie. \fig |src="37 PigsDrown_WA03846b.tif" size="col" loc="8:32-33" ref="Luk 8:33" \fig* \p \v 34 Aghá egegutueta gigigea, aná naa oka maneda kaifa kakatomi susumbugea aria, aná bogu naava bubua, kotú kasava vitiria naa dumeniva bububugea, númane donu geruria, aná isagha egeguturieta, enembo dano niningiguturie. \v 35 Niningigea, aná roo endava natofo donu siroruturia-nu gigigaita rea, dano fufuguturie. Númane furia, Iesu dava bububuguturia mo, aná embó taimu manemi asugea vitiria-da nundubari kaverea furia, dambu urieta, bo-eembo asugea, Iesu da eka tuva asumbea irieta, gigiguturie-gea, númane oru egeguturie. \v 36 Kotú aná embó Iesu na ririeta jebugutueta gigiguturia enembomi regeguturieta, aná enembo ambova fufuguturia, dano niningiguturie. \p \v 37-39 Aghá uria-du, roo enda Gerasa enembo dano, Iesu doa serigari-du benunu egeguturie. Anada bee mo, aná embó taimu akokogomi asuguturieta vitiria, jebuguturieta gigiguturie-gea, númane oru egeguturie. Avore, Iesu aria ghaava vorea, aná kambesi doa yaita ueta, aná embó taimu manemi asugea vitirieta, Iesu da urieta jebuguturia-mi ungá Iesu gha yaita uno urie-tago, Iesu na umó kaverea yari-du ninenguturota, eghá ririe, “Kaverea, ii, naava bubua, God da indú donu etua-nu radi!” Aghá riria-du aná embó kaverea aria, bogu naava bubua, Iesu da undú daiyagha uria-nu isagha eta urie. \s1 8:40-56 Iesu Na Ririeta, Evetu Eini Jebuguturie, Kotú Ariri Eini Ririeta, Amburarivareta Jebugea Eroruria-Da Gaga Re. \r (Matyu 9:18-26; Mak 5:21-43) \p \v 40 Aghá ea doa, Iesu kaverea aria buburiturieta, natofomi “Orokaiva” rea, ghaito teno fugea, umó bua vivitiguturie. Anada bee mo, númane dano undú kaifa rosurie. \v 41 Aghade, embó ragaro Jairus, nghaĩ itari kamboda* beforo righari-mi furia, Iesu da eka tuva jua, ininigha Iesu na unda kambova yari-du, benunu urie. \v 42 Jairus aghá riria-da bee mo, unda ariri dabako bee dabako unda ghaeko 12 mi, kae bua amburaita uua-du umó aghi furie. \p Aghá benunu uria-du, Iesu Jairus da kambova yaita irueta, natofomi umó mimutueta, gategea arie. \v 43 Aghade, evetu eini tatangu kae bua gutiturota, ghaeko dano 12 sidara urie. Umó ingi barida emboro dumeni tava urota, unda guri dano siosa fugiturie-tago, enembo eini jo umó sonembari inono irambi re. \v 44 Iesu enemboda gorotova irueta, aná kae bua vitiria evetumi ambo kena furia, Iesu da tamo asugari sokuada soriva ririkua, unda tatangu kae gaimbo ambi tukú urie. \v 45 Aghá urieta, Iesu itatama urie-gea, kaverea, “Amó avona sinia righi?” ririeta, númane mana-mana urota, gambi gaa regegutua-du, Pita na eghá ririe, “Jojabee, enembo oruaruabe etue-gea, imó mimuturota righia-jogo.” \v 46 Aghá ririe-tago, Iesu eghá ririe, “Enembo einimi sinia anda asugariva righieta, ano andavareta enembo einidava rekimbutueta, amó itatama etore.” \p \v 47 Aghá ria-du, aná evetu nenomi sinia, Iesu da asugari soriva ririkuria-mi furia, natofoda rorova unda eka tuva koubumi jengirea, umó bee dodu sinia, Iesu righia, kotú daiyagha ea, umó gaimbo ambi jebuguturia, aná isagha urie. \v 48 Aghá ririeta, Iesu na mino undú eghá ririe, “Anda ariri, inda gaabee arimi imó jebugetoravoreta. Siriri arigha ii!” \p \v 49 Aghá rieta, gaga jo sidara ambi irieta, aghi kakato dumeni Jairus da kambovareta furia bubua, Jairus du regeguturie, “Inda ariri ambue. Amindu rea, mania ená Irugari kato bua yaita nundubata!” \v 50 Aghá rieta, Iesu niningurie-gea, Jairus du eghá ririe, “Umó jebugaita rouvieta! Mania oru ata! Gaabee ege!” \p \v 51 Aghá riria-da ambova, umó aria, Jairus da kambova bubua, enembo jo doata numonde teterugambi re-tago, Pita, Jon ungá Jems gha, aná aririda nue numamoghade teteruguturie. \v 52 Aghade, enembo dano aná ariridu dari sorara ueta, Iesu na eghá ririe, “Jii dodoge! Aná ariri jo amburambi re. Umó tefo evo rouvie.” \v 53 Aghá ririeta, niningigea, númane undú gegha regeguturie. Anada bee mo umó ambubuturia aná númane seibe gigiguturie. \v 54 Avotago, Iesu aná aririda ingova ririkurota, eghá ririe, “Anda ariri, ere!” \v 55 Aghá ririeta, aná aririda asisi kaverea furieta, jo gaimbo ambi dibe fangea erorurieta-gea, Iesu na númane undari utota aná ariri undari-du ririe. \v 56 Aghá urieta, aná aririda nue numamugha duduku-dadaka ueta, Iesu na, aná aririda nue numamoghadu donu siroruturia-nu kivu ari-du ririe. \c 9 \s1 9:1-6 Iesu Unda Ambo Nimbi Minono Rari-du Ninenguturieta Igiguturia Re. \r (Matyu 10:5-15; Mak 6:7-11) \p \v 1 Aghade, Iesu na unda ambo nimbi 12 ghogho rieta furia, danode egeguturieta, taimu akokogo nanjogo tuvari-du, kotú kae dibe eini be eini bubugea irari enembo ata jejebugari-du rea, númandu ano ututurie. \v 2 Aghá ea, God da enembo daiyagha kaifa\f + \fr 9:2 \ft Ii, \ft \+it Gaga Isuri Ari Kambesi\+it* anava, gaga dumeni gaga \+it Natofo \+it*da tuva vitia-nu irugea gia, tanana adi!\f* eta rouvia-da gaganu minono rirota, kotú kae bubugea iririgadua ririkigota jejebugari-du rea, Iesu na númane ninenguturie. \v 3 \x - \xo 9:3 \xt Luk 10:4-11; Eka 13:51\x*Ninenguturota, eghá ririe, “Eini-eini donu mania bata! Besia, etota, guri, farava kotú asugari dighari-ombari aghagode dano mania bua igigaita nundubata! \v 4 Ya, naa einiva bubua, kambo niavo teterugota, enembo ‘Orokaiva!’ rirota gangorogha nímane bubugadua, aná kambova iririguturota, buro egegadi! Sidara ata, aná naa doa igige! \v 5 Atá enembo avona jo nímandu ‘Orokaiva!’ rirota, ghaito teno nímandu jo fugambi egegadua mo, aná naa doa seriguturota, nímanda eka ghandada avo dodovire-gea, númane ari akokogo rousua-nu tanana egegaita rousue.” \p \v 6 Aghá ririeta, númane bubua aria, kambesi nanjogo biruru urota, naa einiva reta iiava, naa einiva igiguturota, Gaga Taubananu minono regeguturota, kae akokogo bua irari enembo regegeaveta jejebugeta urie. \s1 9:7-9 Herot Mana-Mana Uria-da Gaga Re. \r (Matyu 14:1-2; Mak 6:14-16) \p \v 7 \x - \xo 9:7 \xt Mat 16:14; Mak 8:28; Luk 9:19\x*Aghade, Iesu da donu-donu ueta sirorutua-da bingá Galili Frovensida kotofuko Herot na ningia mana-mana urie. Anada bee mo, enembo dumeni Iesu da ua-du eghá regegeta urie, “Jon Bafutaito ari katomi jebugea kaverea eretua-jogo.” \v 8 Enembo dumeni, “Feroveta Elaija amburarivareta kaverea bubia-jogo!” reaveta, kotú enembo dumeni mo, God da feroveta sei furia-da einimi amburarivareta kaverea furari gaa regegeta urie. \v 9 Aghá regeguturieta, Herot na eghá ririe, “Jon Bafutaito ari kato anona ririeta, ukó diveguturieta ambubuturie. Tago ená ivata mane ueta reisi-sirorutua embó mo, avouvi?” Aghá rea doa, umó Iesu gaita nundubuturie. \s1 9:10-17 Iesu Na Ririeta, Undari Diguturieta Embobo 5,000 Undidigea, Inono Egeguturia Re. \r (Matyu 14:13-21; Mak 6:30-44; Jon 6:1-15) \p \v 10 Anada ambova, unda ambo nímbi kaverea furia bububugea, númane daiyagha-daiyagha egeguturia-da gaga dano Iesu du ririeta, niningurie. Aghá regeguturieta ningia, umó erea, númane unumbea bua, nenukako naa eini ragaro Betsaida avo igiguturie. \v 11 Aghá egeguturie-tago, natofo tanana egegea erea, unda ambo tuvia igiguturie. Aria bububuguturia-du, “Orokaiva” rea, ririeta asusumbuguturieta, God unda natofo* daiyagha kaifa eta rouvia-da gaganu rirota, kotú kae bua vitiria enembo urieta jejebuguturie. \p \v 12 Aghá ueta, aria jama ua-du, unda ambo nímbi 12 furia, undú eghá ririe, “Enava evari kambeside undaride tefo re. Amindu natofo ninenge, ya, ená roo endava naa dumeni-dumeniva undaride kotú evari kambode tatambugoe!” \v 13 Aghá regeguturieta, Iesu na unda ambo nimbidu mino eghá ririe, “Undari nímanena ututuge, undidigoe!” Aghá riria-du, númane mino eghá regeguturie, “Námandava farava ingari ingo yoveni, uvu oka ungagha, aghá vitie. Tago inda uno mo, námanena ya undari ená natofoda inono gurimi utua bubugasira-du rera?” \v 14 (Anava embobo 5,000 aghago usiturie. Evetu mendi sasingude jo irugambi re.) \p Amindu unda ambo nímbidu eghá ririe, “Regege, númane noni daba-daba 50 aghagonu asusumboe!” \v 15 Aghá riria-du, unda ambo nímbimi regeguturieta, aná enembo dano asusumbeguturie. \fig |src="38 Feed5000_BA03022BW.tif" size="span" loc="9:13-16" ref="Luk 9:15" \fig* \v 16 Aghá egeguturieta, umó aná farava ingari ingo yovenide uvu oka ungaghade bua, dibe jará ea, uutuva urota, God Afadava “aiye” rirota, aná farava ingegebea, enembodu vesa egegota undidigari-du rea, unda ambo nimbidu ututurie. \v 17 Vesa egeguturieta bua, dirieta inono uria, anada itoto dumeni dodoguturia, Iesu da ambo nimbimi erea bua, kanda jojabebei dano 12 anava fefendiguturie. \s1 9:18-27 Pita Na Iesu Isaghava Kariguturia Re. \r (Matyu 16:13-28; Mak 8:27-29) \p \v 18 Anada ambova Iesu unuka benunu uria-da gorotova, unda ambo nimbi numonde vitiria-dava uriga urie, “Nímane regege, ningore! Natofo jede andú mo daiyagha regegeta rousu?” \v 19 \x - \xo 9:19 \xt Mat 14:1-2; Mak 6:14-15; Luk 9:7-8\x*Aghá ririeta, unda ambo nimbi dumeni mino eghá regeguturie, “‘Imó aná Jon Bafutaito Ari Kato re,’ reta rousue, kotú dumeni mo, ‘Imó aná Elaija re,’ reta rousue, kotú dumeni mo, ‘Imó aná feroveta sei eini amburari vareta kaverea erari gaa,’ reta rousue.” \p \v 20 \x - \xo 9:20 \xt Jon 6:68-69\x*Aghá regeguturia-du, umó númandava uriga eghá urie, “Atá nímane mo, andú daiyagha regegado?” aghá ririeta, Pita eghá ririe, “God, enemboda ari-bari akokogo nundubea gia doaita rirota, Embó eini utaita riria, imó re.” \v 21 Aghá riria-du, Iesu na, númane rourogo enembodu aná gaganu rauve-degea, ininigha bureguturota, \v 22 eghá ririe, “Enemboda Jojabee* mema bouvu dibe eini be eini itatama aita rouvie. Babarigaride fristida* kokotofude, kotú Agho Dari irugari kakatodemi* umó injigha egegea, bua dedegota amburaita rouvie-tago, fefera bakodeda ambova umó rekago jebugea eraita rouvie.” \p \v 23 \x - \xo 9:23 \xt Mat 10:38; Luk 14:27\x*Kotú enembo dano avo desuturia-du eghá ririe, “Nímane avona anda ambo nimbi ea, namonde deĩ aita uno egegadora mo, nímanda uno dodogea, anda uno nuenembo egeguturota, fefera inono anda ragarova amburaridu jo oru ambi egegaita rosoravore. Aghá egeguturota, namonde danode iru-furu egegaita rosore. \v 24 \x - \xo 9:24 \xt Mat 10:39; Luk 17:33; Jon 12:25\x*Anada bee mo, avona endava gugua-ghayafa nundubuturota, amburaridu oru ea, andú goitu fotadua, fefera ambova umó amburaita rouvie. O avona andú amburadua mo, fefera ambova jebuga tumanadu irari baita rouvie. \v 25 Anada bee mo, avona gugua-ghayafadu neno rururota, gugua nanjogo bua, jebuga tumanadu irari kasovigadua, anami umó sonembadua, aĩ, tefo? \v 26 Enembo avona anda gaga, kotú anda irugaridu meka adua mo, fefera ambova Enemboda Jojabee unda durogha gari bua, unda Afa kotú anera kakara manededa durogha gari bua fururota, umó beago aná enembodu meka aita rouvie. \v 27 Amó nímandu gaa bee rereta, enava enembo dumeni vitia, aná jo amburambi iririguturota, God unda natofo* daiyagha kaifa eta rouvia-da fefera furota, gigigaita rousue,\f + \fr 9:27 \ft Ii, \xt Mat 16:28 \ft anada tuva gaga \fq furota gigigaita rousue. \ft du daiyagha gembari vitia-nu irugea gia, tanana adi!\f*” ririe. \s1 9:28-36 Iesu Da Dibe Kaverea Saghai Forosago Uria-da Gaga Re. \r (Matyu 17:1-8; Mak 9:2-9) \p \v 28 \x - \xo 9:28 \xt 2 Pi 1:17-18\x*Aná gaga mane riria-da ambova fefera 8 aghago sidara urieta, Iesu erea, Pita de, Jon ungá Jems ghade bua, numonde dano dafaru itiva benunu egegaita yayavuguturie. \v 29 Aria bubua, umó benunu ua aghade, unda dibe bededa gari eini urota, unda asugari digharide kaverea, saghai forosago eto-bato kirivada unanago urie. \v 30-31 Aghá ua-da rova embobo ungagha, Moses ungá Elaija gha númanda durogha garide avo siroruturie. Aghá ea, númane Iesu de, unona God da uno urota, Jerusalem avo amburaita rouvia-da gaga reta beemi rea niningiguturie. \v 32 Aghade, Pita unda kokomanade evomi akuago bee egeguturie-tago, númanda dibe jará ea ategea goghó urieta, númanena Iesu unda duroghade embobo ungaghade numonde jijiregea irieta gigiguturie. \v 33 Iesu avo doa, aná embobo ungagha serigutua, Pita na Iesu du eghá ririe, “Jojabee, namonde amó eve desea vitera, aná taubana re. Aghá-gea, námane dobo bakode, eini indú, eini Moses du, kotú eini Elaija du aghá simbugaita rosore. (Ená gaga eghá riria-da bee, umó mana-managha kotú jo neno nundubuturota rambi re.)” \p \v 34 Pita aghá ria, gooso unanaghami vorefuria, númane afuregutueta, oru egegutueta \v 35 \x - \xo 9:35 \xt Is 42:1; Mat 3:17; 12:18; Mak 1:11; Luk 3:22\x*gooso rova be fugia eghá ririe, “Ená anda mendi re. Umó aná anona gateguturereta, unda gaga donu radua-nu, niningige!” ririe. \v 36 Aná gaga rea sidara uria-da ambova, númane dibe fugia, Iesu unuka jiria irieta gigiguturie. Unda ambo nímbi donu siroruturia-nu gigigea, númanda neno rova dotuturie. Aghade, númanda donu gigiguturia aná, enembo eini avodu jo regegambi re. \s1 9:37-43 Taimu Akuago Mendi Ijokodava Asugea Vitiria-nu, Iesu Na Ririeta Seriguturia-da Gaga Re. \r (Matyu 17:14-20; Mak 9:14-29) \p \v 37 Rifo atiturieta, númane kaverea vorefuria bububuguturieta, natofomi furia umó tatambuguturie. \v 38 Aná natofo jededa rorova embó einimi be fugia eghá ririe, “Irugari kato, inona anda mendi gadi benunu rore. Umó anda mendi dabako bee-gea, gadi bua etere. \v 39 Anada bee mo, undava taimu akuagomi asugea irirota fugeaveta, koko rea jua ambua, kusú be toova bubuta rouvie. Fefera inono, anda mendidu mema aghago ututa rouvie. \v 40 Amindu, amó inda ambo nimbimi aná taimu akuago tuvota, aná mendidava doa vorari-du, benunu etore-tago, númane jo ari inono irambi re.” \p \v 41 Aghá riria-du, Iesu númandu eghá ririe, “O yove, nímane oreki vitera, aná gaa ningambi deriva egegeta rosoravore. Nímandava gaabee ari tefo re. Amó fefera yafa daiyaghago namonde irirota, nímanda mema bouvu fumba? Avoreta, inda mendi bua, andava fu!” \p \v 42 Aghá ririeta, aná mendi bua Iesu dava furua aghade, taimumi aná mendi endava fugiturieta jua ambubuturota, tamode eka ingode dadada urota vasia, kusú be toova buburiturie. Tago, Iesu na ininigha taimu akuago ririeta buburiturieta, aná mendi urieta jebuguturieta numamodava ututurie. \v 43 Aghade God da ivata anogha jojabe urieta siroruturia-du, númane dano duduku-dadaka ea, mana-mana egeguturie. \s1 9:44-45 Iesu Umó Amburaita Rouvia Gaga Rekago Riria Re. \r (Matyu 17:22-23) \p Aghá urieta-gea, enembo dano mana-mana egegutueta, Iesu unda ambo nímbidu eghá ririe. \v 44 “Amó, nímandu donu raita rora-nu nghaĩ javea ningia goghó egege! Enemboda Jojabee* enembomi bua, gitofoda ingova utota, númanda unonu egegaita rousue.” \v 45 Aghá ririe-tago, aná gagada bee unda ambo nimbidava jo isagha ambi re. Kotú, gaga riria-da bee númandava jo isagha ambi re. Númandava nungia irieta, númane jo tanana egegambi-gea, unda gagada bee undava uriga ari oru egeguturie. \s1 9:46-50 Iesu Da Ambo Nimbia Rorova, Jojabee Mo Avona Adu, Amindu Tofo-Tofo Besiga Egeguturia-da Gaga Re. \r (Matyu 18:1-5; Mak 9:33-37) \p \v 46 \x - \xo 9:46 \xt Luk 22:24\x*Anada ambova, unda ambo nimbimi númanda rorova beforo righari mo avona adu rea, tofo-tofo besiga egeguturie. \v 47 Aghá egegutueta, Iesu númanda neno rova donu nundubuturia aná gerurie-gea, sasingu mane eininu bua, unda kasava ituturieta jiruturieta, \v 48 \x - \xo 9:48 \xt Mat 10:40; Luk 10:16; Jon 13:20\x*númandu eghá ririe, “Enembo avona sasingu mane ijoijokoko eghagonu anda ragarova ‘Orokaiva’ rea badua, aná andú ‘Orokaiva’ raita rouvie. Kotú avona andú ‘Orokaiva’ radua, aná beago, avona amó ninenguturieta furera-du ‘Orokaiva’ raita rouvie. Anada bee mo, nímanda rorova avona enemboda sabua* adua, umó aná jojabe re.” \p \v 49 Anada ambova, Jon na Iesu du eghá ririe, “Atá Jojabee, embó einimi inda ragarova taimu akokogo tuvitueta gigigetore-gea, námanena umó aná buro doari-du buregetore. Anada bee mo, umó aná jo namonde anda nonida rova eini irambi re.” \v 50 Aghá ririeta, Iesu mino númandu eghá ririe, “Avotago, ambova mania buregaita egegata! Anada bee mo, avona nimonde gitofo ambi adua, aná nímanda tofo re.” \s1 9:51-62 Samaria Enembo Iesu Du Ghaito Teno Fugari Injigha Egeguturia Re. \p \v 51 Anada ambova Iesu uutuva yarida fefera furia buburitueta, umó Jerusalem yaita nundubari fakarabe urota, \v 52 undú eini-eini mane simbugari-du rea, unda aghi sei ninenguturieta, Samaria naa einiva igiguturie. \v 53 Aghá urie-tago, aná Samaria naava enembo undú “Orokaiva” rirota, ghaito teno jo fugambi egeguturie. Anada bee mo, umó dibe dambu Jerusalem yaita arie. \v 54 \x - \xo 9:54 \xt 2 Kgs 1:9-16\x*Aghá uria-du, Jon ungá Jems ghana gia, neno akuago urie-gea, eghá ririe, “Jojabee, gigo! Imó ‘Avore’ rora, námane ghogho regegota, ivari uutuvareta vorea, ená naa mane evadua?” \v 55 Aghá ririe-tago, Iesu kaverea, númandu aghá auve-degea doari-du ininigha bureguturie. \v 56 Aghá ririeta, númane dano aná naa doa serigea naa einiva igiguturie. \p \v 57 Aghade numonde emborova igiguturota, embó einimi Iesu du eghá ririe, “Irugari kato, imó niavo yadora, amó inda ambova tuvia yaitare!” \v 58 Aghá ririeta, Iesu na undú eghá ririe, “Ito-goiriva númanda nangu undari too vitie, kotú itiva dii mane númanda mogha vitie-tago, Enemboda Jojabee* umó doda nangu undari kambesi tefo re.” \v 59 Aghá rea doa kaverea, embó einidu eghá ririe, “Anda ambova fu! Angá yare!” Aghá ririeta, aná embómi Iesu du eghá ririe, “Jojabee, anda afa emboko bee re. Umó amburota-gea furugadora mo, amó furá angá deĩ aita rore.” \v 60 Aghá ririeta Iesu na undú eghá ririe, “Anda ambova tuvia fu! Do-gea, aná amburari enembo nendufako furugoe! Atá, imó fu ya, God unda natofo* daiyagha kaifa eta rouvia-da minono radi!” \v 61 \x - \xo 9:61 \xt 1 Kgs 19:20\x*Aghá rieta, kotú embó einimi eghá ririe, “Jojabee, amó aná angá deĩ aitare. Tago do-gea, amó sei ya, anda enembo totofo ghanena ea doa furore.” \v 62 Aghá ririeta, Iesu na mino eghá ririe, “Enembo avona God da buro aita urota, umó tamoda unonu nundubea kaverea yadua mo, umó jo furá God da natofo ari inono irambi re.” \c 10 \s1 10:1-12 Iesu Gaabee Egegeta Uria Embobo 72 Unda Emboro Simbugari-du Gategea Ninenguturia-da Gaga Re. \p \v 1 Aghá uria-da ambova, Jojabee umó embobo dano 72 gategea, umó niavo yaita nundubuturia, naava ungá ungá naa inono igigari-du rirota, númane ninenguturota, \v 2 \x - \xo 10:2 \xt Mat 9:37-38\x*eghá ririe, “Aayova undari-bari oruaruabe bee etue-tago, undari-bari ghambea buria ari enembo jo orua irambi re. Amindu aayo numamodu benunu egege-gea, undari ghambea buria ari enembo ninengota furoe! \v 3 \x - \xo 10:3 \xt Mat 10:16\x*Amó nímane, eto-bato sifi da memendi nino akokoda rorova irita rouvia, aghagonu enembo akokogoda rorova rei-ninengutoreta, igige! \v 4 \x - \xo 10:4 \xt Mat 10:7-14; Mak 6:8-11; Luk 9:3-5\x*Guri fendari etotade ghojade, kotú eka vuside mania bubugata! Emboro rorova enembo tatambugadora beago, mania ghanena urota, fefera yafabe jijiregea irata! \v 5 Nímane noni daba-daba ya, kambova teterurota mo, sei regege, ‘Siriri ená kambova iroe!’ \v 6 Siriri ari kato embó eini anava iradua mo, inda siriri do, undava iroe, o embó aghago avo tefo iradua mo, do, kaverea indava furoe! \v 7 \x - \xo 10:7 \xt 1 Ko 9:14; 1 Ti 5:18\x*Anava teradora mo, aná kambova irirota, dirota evia erea egege! Anada bee mo, undari donu utota undadora, nímane God da buro eta rosora-da mino re. Kambo dabako avo iririge! Mania ya kambo einivareta einivareta egegata! \p \v 8 Nímane ya naava bubota, ‘Orokaiva!’ rirota, ghaito teno fugadua, avore, undari donu bua furá, indú utadua, ananu undidige! \v 9 Anava kae bua iradua enembo rege, jebugota númandu eghá rege, ‘God unda natofo* kaifa rouvia fefera aná etia, utuvako rouvie.’ \v 10 \x - \xo 10:10 \xt Eka 13:51\x*Atá nímane ya, naava bubota, indú jo ‘Orokaiva’ rirota, nímandu ghaito teno fugadua mo, emborova jiria eghá regege! \v 11 ‘Amindu námanda ekava nímanda naada ghandada takembetua, aná dodovirea nímandava rei-fugitore. Avotago ená gaganu nundubea goghó egege! “God unda natofo kaifa arida fefera etia, nímandava utuva etue-tago, nímane injigha rosoravore.” ’ \v 12 \x - \xo 10:12 \xt Gen 19:24-28; Mat 11:24; \xt Mat 10:15\x*Nímandu gaa bee rere. Irurarida Feferava, Sodom enembo bouvu baita rousue-tago, aná naava enembo bouvu jojago bee bubugaita rousue. \s1 10:13-16 Gaabee Egegambi Uria Naa Dumeni Mane Mino Sembago Bubugaita Rousue. \r (Matyu 11:20-24) \p \v 13 \x - \xo 10:13 \xt Is 23:1-18; Ezek 26:1—28:26; Joel 3:4-8; Amos 1:9, 10; Zech 9:2-4\x*O yove! Korasin kotú Betsaida enembo, nímandu rere. Sembago furadua, nímane bouvu jojago bee itatama aita rosoravore. Anada bee mo, aná ivata anogha dumeni dumeni nímandava rei-sirorutua aghagonu, Tair ungá Saidon ghadava irugasira, númane seibe neno kaverea, númanda ari akokogo vuregea isagha urota, neno memada vaya boghora asusugea, enda beforova gharasue. \v 14 Gaa bee re, irurarida feferava Tair ungá Saidon ghada enembo mema baita rousue-tago, nímane Korasin kotú Betsaida ghada enembo rera, mema jojago bee bubugaita rosoravore. \v 15 \x - \xo 10:15 \xt Is 14:13-15\x*Atá, Kaponiam inda nundubariva, imó righota erea, uutuva yari rei-nundubutora? Tefo, imó aná kotova fugota voriya, ari bari akokogoda mino utari kambesiva iraita roravore.” \p \v 16 \x - \xo 10:16 \xt Mat 10:40; Mak 9:37; Luk 9:48; Jon 13:20\x*Iesu unda ambo nimbidu eghá ririe, “Avore, amó eghá rereta. Afa na unda gaga rari-du riria-nu minono rere. Atá, minono anda rasira katogonu, nímanena regegadi rea, rei-ninengutore. Enembo avona nímanda gaga ningadua mo, anda gaga beago ningaita rouvie. Avona nímane injigha adua mo, andú beago injigha aita rouvie. Aghagonu, avona andú injigha adua, God amó ninenguturieta furera beago, injigha aita rouvie,” aghá rea sidara ea, númane ninenguturieta igiguturie. \s1 10:17-20 Iesu Gaabee Ari Enembo Ninenguturieta Igiguturia-mi Gangorogha Kaverea Fufuguturia Re. \p \v 17 Aná embobo 72 gangorogha kaverea furia, eghá regeguturie, “Jojabee, námane inda ragarova eini-eini dumeni egegutata siroruta. Kotú taimu akokogo beago, donu inda ragarova egegari-du regegutara-nu dano aghá egeguta.” \v 18 Aghá regeguturieta, umó mino númandu eghá ririe, “Kiriva uutuva reta jua voreta rouvia aghagonu, Satan jua vovorueta amó gerare. \v 19 \x - \xo 10:19 \xt Ps 91:13\x*Amindu, amó nímandu eghá rere. Niningige! Anda ano nímandu ututata rurara-du, ningabu o ika begara fatadora, o Satan da ano nímane tatambugadua mo, mema jo ambi aita rosoravore. \v 20 Avotago, taimu akokogo nímanda gaga niningigeta rousua-du, mania gangoro egegata! Tago, nímanda ragaro uutuva gefirieta vitia-du, gangoro egege!” \s1 10:21-24 Iesu Gangoro Uria-Re. \p \v 21 Aná fefera aghade Asisi Kakarada anomi Iesu gangoro jojabe urota, God Afadu raga ririe, “Afa, imó uutu endadeda Jojabee re. Amó indú aiye bee rere. Afa, inona uno urota, enembo beforo garide nundubaridedava inda gaga kivu ea nungiturota, enembo beforo gambi, sasingu maneda nundubarigodava iruguturieta isagha urie. Afa, inona uno ea aghá urieta siroruturie.” \p \v 22 \x - \xo 10:22 \xt Jon 3:35; \xt Jon 10:15\x*Iesu God Afadu aiye gaga rea sidara ea, anada ambova natofodu eghá ririe, “Eini-eini nanjogo dano anda Afami andú ututurie. Enembo eini avona Afada Mendi jo tanana ambi re, Afa unuka rei-gerue. Kotú dabako aghagonu, enembo eini jo God Afa gambi re-tago, unda Mendimi umó rei-gerue. Kotú unda Mendida uno rouvia enembodu unona irugota, Afa gigigea, tanana aita rousue.” \p \v 23 Aghá rea doa, umó kaverea, unda ambo nimbide nenuka roboghami eghá ririe, “Nímane oreki nímanda dibemi donu gigigeta rosora-du, gangoro egegasiravore! \v 24 Aghá rera-da bee mo evere. Nímanda donu gigigeta rosora ananu, kini mane nanjogo, feroveta mane nanjogo, seibe gigigaita uta fufuguturie-tago, jo gigigambi re. Aghago, donu niningigeta rosora-nu, niningigaita uta fufuguturie-tago, jo niningigambi re.” \s1 10:25-37 Samaria Embó Taubanada Kasia Re. \r (Matyu 22:34-40; Mak 12:28-34) \p \v 25 \x - \xo 10:25 \xt Mat 22:35-40; Mak 12:28-34\x*Onembo eini enemboda rorova, Agho Darida Irugari kato* einimi erea jiria, Iesu kuvia gaita eghá ririe, “Irugari kato, amó daiyagha-daiyagha ea, tumanadu irarida jebuga ba?” \v 26 Aghá ririeta, Iesu na mino eghá ririe, “Atá Agho Dari-va daiyagha gefirieta viti? Imó daiyagha irugeta ro?” \v 27 \x - \xo 10:27 \xt Deut 6:5; \xt Lev 19:18\x*Aghá ririeta, aná embómi mino eghá ririe, “‘Inda Jojabee God nu, inda neno roode, inda asiside, inda anode kotú inda nundubaride dano neno bu!’ Kotú gaga eini evere: ‘Imó indufa neno rei-rurora aghagonu, inda komana beago neno bu!’” \v 28 \x - \xo 10:28 \xt Lev 18:5\x*Aghá ririeta, Iesu na mino undú eghá ririe, “Imó aná gaa bee reravore. Imó aghá adora mo, jebuga baita roravore.” \v 29 Iesu aghá ririeta niningurie-tago, unda ragaro righota erari-du rea, uriga eghá urie, “Atá anda kokomana mo avou-avouro?” \p \v 30 Aghá ririeta, Iesu mino eghá ririe, “Embó einimi Jerusalem reta Jeriko yaita irueta, bagia enembomi tambua dedegea, unda dighari ombari righia kisorea, umó avo doa, númane irueta, aná embó amburaita itoko ueta, \v 31 fristi* eini, umó aná emboro dabako anava yaita voriya, aná embó emboro yoveniva vasia irieta gia doa, umó emboro taukaka serigetue. \v 32 Dabako aghagonu, Levi undi, embó eini aná emboro dabako anava etia, aná embó vasia irieta gia doa, umó beago emboro taukaka serigetue. \v 33 \x - \xo 10:33 \xt 2 Chr 28:15\x*Aghá egegetueta, Samaria embó eini emboro dabako anava yaita voretia mo, aná embó avo vasia amburaita itoko ueta gia, umó neno mema etue-gea, \fig |src="40 GoodSam_DN00479B.tif" size="col" loc="10:33-34" ref="Luk 10:33" \fig* \v 34 aná embóda tamo beto mane ingi uka muude \tl vaini\tl* de averegea, \tl bandesi\tl* mi eghea simbugea, unda oka ragaro \tl donki\tl* va itia bua iya, esega enemboda evari kambo einiva bubua terua kaifa etue. \v 35 Aghá ea evia rifo atetueta, onembo ungagha buro arida guri aghagonu bua, esega enemboda kambo numamodava utua, eghá retue, ‘Ená embó kaifa ea goghó uu-gea, amó kaverea furá, inda donu ená utora-da itiva serigea fugadora-da mino utaita rore,’ retue. \p \v 36 Gigo! Ená enembo bakodeda rorova aná bagia enemboda detua embóda komana mo, avouro?” \v 37 Aghá ririeta, aná Agho Dari Irugari katomi mino eghá ririe, “Avona undú neno mema etue-gea, sonembetua, umó re,” ririeta, Iesu na mino undú eghá ririe. “Avoreta, ii, imó beago donu etua aghagonu, adi!” \s1 10:38-42 Iesu, Marta Ungá Meri Ghada Kambova Teteruria-da Gaga Re. \p \v 38 \x - \xo 10:38 \xt Jon 11:1\x*Aghade, Iesu unda ambo nimbide Jerusalem igigaita furia rorovareta, umó aria evetu ragaro Marta da naava buburiturieta, undú “Orokaiva” rirota, ghaito teno fugiturie. \v 39 Iesu na avo irirota, gaga rieta, aná evetuda rao ragaro, Meri furia, Iesu da eka tuva asumbea, nghaĩ javea unda gaga ria-nu niningueta, \v 40 Marta unukako kamboda burode undari-baride simbuguturota, nundubari oruaruabe ea, umó gangoro ambi-gea, furia Iesu dava eghá ririe, “Jojabee, imó ená anda rora mo, rei-gerora? Imó daiyagha gia, dotueta, anda rao asumbea irieta, ená buro dano amó anuka ro? Rege-gea, umó furá amó sonemboe!” ririe. \v 41-42 Aghá ririeta, Iesu na mino eghá ririe, “Marta, Marta, imó ená eini-eini oruabedu nundubuturota, gangoro ambi eta roravore. Meri donu rouvia, aná taubana bee re. Aná undava jo rougea bua serigambi aita rore,” Iesu na aghá ririe. \c 11 \s1 11:1-13 Iesu Benunuda Aito Iruguturia-da Gaga Re. \r (Matyu 6:5-13; 7:7-11) \p \v 1 Fefera eini, Iesu aria, kambesi einiva benunu ea, sidara urieta, unda ambo nímbi einimi undú eghá ririe. “Jojabee, Jon unda ambo nimbi benunu egegari-du iruguturia aghagonu, námane iruge-gea benunu egegore!” \v 2 Aghá ririeta, Iesu mino eghá ririe, “Nímane benunu egegaita uno adora mo, eghá regege, \q1 ‘Afa, námane inda ragaro kakara urota, \q2 righota rei-erorue! \q1 Fu, inda natofo* kaifa uradi, namonde irore. \q1 \v 3 Rifo inono námanda undari bofu! \q1 \v 4 Námane enemboda ari akokogo námandava eta rousua-nu, \q2 nundubea gia dota rosora amindu, \q2 námanda ari akokogo nundubea gia do! \q1 Rourogo doadi-gea kuvia gariva yara-degea reisi-rere.’” \p \v 5-6 Aghá rea, númandu eghá ririe. “Atá, imó tumba rova inda mambu einidava ya eghá rasiravore, ‘Mambu, anda komana eini emborova rei-fago etia andava bubieta, amó undú undari donu utaita rora, aná tefo re. Amindu, andú farava ingari bakode bofu!’ \v 7 Aghá rasira mo, aná kambo tofomi indú eghá rasue, ‘Andava mania rata! Amó kambo bebato gajea, anda sasingu manede námane seibe evaita vavasegetore. Amindu amó jo erea, indú eini-eini donu utambi aita rore.’ \v 8 Amó nímandu eghá rere. Umó inda mambu ea vitie-tago, umó jo amindu erea eini-eini utambi aita rouvie. Avotago goi-goi rei-deruradora-du umó erea furá, inda uno nanjogo adora, aghagonu utaita rouvie. \p \v 9 Amindu amó nímandu eghá rere. Benunu egege, utota bubugadi! Tava egege, utota bubugadi! Goi-goi dedege, nímandu bebato ifegaita rouvie! \v 10 Amindu umó avona benunu ari, aná buta rouvie. Umó avona tava ari, aná tambuta rouvie. Kotú umó avona goi-goi dari, undú bebato ifegeta rouvie. \p \v 11 Gigige, nímane afa mane, avona nímanda mendi uvu okadu benunu adua mo, ningabunu utadora? \v 12 O númane dii munjudu radua mo, ika begaranu utadora? \v 13 Avore, nímane enembo sembago re-tago, nímane eini-eini esiko-esiko nímanda sasingudu ututa rosoravore. Avotago, Afa uutuva vitia, umó taubana bee re. Amindu undava benunu eta rousua enembodava, unda Asisi Kakaranu ututa rouvie.” \s1 11:14-23 Iesu Ungá Belsebul Ghada Gaga Re. \r (Matyu 12:22-30; Mak 3:20-27) \p \v 14 Taimumi embó einidava asugea irieta, umó be gunga ea irieta, Iesu na ririeta aná taimu akuago doa vovorurieta, aná embó be fangea tutuno ea, gaga rieta, natofo jede dano duduku-dadaka ea mana-mana egeguturie. \v 15 \x - \xo 11:15 \xt Mat 9:34; 10:25\x*Aghá egeguturie-tago, enembo dumenimi eghá regeguturie, “Aná taimu akokogoda barirari Belsebul (o Satan reta rosora) unona ano Iesu du utuaveta bua, anami taimu akokogo tuviaveta isaghava bubuta rousue.” \v 16 \x - \xo 11:16 \xt Mat 12:38; 16:1; Mak 8:11\x*Aghá regegutueta, enembo dumenimi umó kuvia gigiguturota, ivata anogha God da ano undava vitia-nu irugota, gigigaita regeguturie. \p \v 17 Aghá regegutueta, Iesu númanda nundubari gerurie-gea, númandu eghá ririe. “Gigige! Kini unda kaifa eta rouvia roo enda bejea, noni-noni ea, tofo-tofo mene-mene egegadua, o kotú kambo einida enembo rorova gategea vesó-vesógo adua, gaimbo ambi mino-mino dea, sidara aita rouvie. \v 18 Aghago, Satan unda enembo gategea, noni-noni ea, tofo-tofo mene-mene egegadua, unda natofo kaifa eta rouvia kambesi mo, daiyagha jiria iradu? Amó aghá rera-da bee mo, amó Belsebul da anomi taimu akokogo tuvari gaa reisi-reravore. \v 19 Avore, amó oreki Belsebul da anomi taimu tuvota bubari gaa reisi-nundubutoravore. Avotago, inda yaveronu gigige! Númane avoda anomi taimu tuviaveta bubuta rousu? Nímanda yaveroda egeguturia-mi, isagha rouvia mo, nímanda reisi-rera, aná gavera re. \v 20 Amindu rere, amó taimu God da anomi tuveta rora-du, nímane tanana egegasiravore! God da natofo* kaifa arida fefera, aná seibe etia nímandava bubua vitie. \p \v 21 Nundubea gigige! Satan umó eto-bato, embó ano kato eini, unda gii bere bua, unda kambo tofo kaifa ueta, unda eini-eini dano taubana vitia, aghago re. \v 22 Tago, embó eini ano jojabemi furá aná embó dadua, aná embóda gii beredava sonemba baita nundubuturia-nu righia bejea, aná embóda eini-eini susughi ea gategea baita rouvie. \p \v 23 \x - \xo 11:23 \xt Mak 9:40\x*Umó avona amó sonembambi adua, umó anda gitofo aita rouvie. Kotú umó avona angá danode ambi adua, umó anda noniva bejea, airo-airo aita rouvie.” \s1 11:24-26 Enemboda Neno Roo Tefo Iradua Mo, Jo Taubana Irambi Re. Asisi Kakaradu Ghaito Teno Fufugegore! \r (Matyu 12:43-45) \p \v 24 Aghá rea, Iesu umó ririe, “Taimu sembago embóda tamo rovareta doa, isaghava bubadua mo, umó uvu tefo kambesiva biruru urota, nangu undari kambesi tava aita rouvie. Tava ea tambambi adua, unda kambo seinu nundubuturota eghá raita rouvie, ‘Amó kaverea, anda kambo seiva yaitare.’ \v 25 Kaverea yadua mo, aná kambo yaveve tafoni ea, eini-eini simbugota, tambaita rouvie. \v 26 Aghá ea, aná taimu umó taimu akokogo ingo yoveni yoveniva unghagha, sembago bee sembago umó vitia-da etova aghagonu bua furá, aná kambova numonde iraita rousue. Aghá adua, aná embóda irari sembago bee sembago aita rouvie.” \s1 11:27-28 God Da Ea Simbugari Barida Emboro, Aná Evere. \p \v 27 Aghá riria, anava natofo vitiria-da rova, evetu einimi be fugia ririe, “Evetu avona imó fumbua emi gaetueta baborurera-dava, God da ea simbugari vitie!” \v 28 Aghá ririeta, Iesu mino eghá ririe, “Avotago God da ea simbugari aná enembo avona unda Gaga ningia ambo-ambo urota, kaifa eta rousua-dava irita rouvie!” \s1 11:29-32 Jona Kotú Iesu Dava Donu Siroruturia-Nu Nundubuturota, Neno Kaverea, God Da Ambo-Ambo Egegasire! \r (Matyu 12:38-42) \p \v 29 \x - \xo 11:29 \xt Mat 16:4; Mak 8:12\x*Aghade natofo oruabe desea Iesu fugea roroguturieta, Iesu númandu eghá ririe, “Nímane oreki rei-sirorutua enembo dano, deriva urota viteravore! Nímane ari ivata anogha manedu benunu reta rosoravore-tago, ivata dumeni jo irugota gigigambi aita rosoravore. Dabako: Jona dava donu siroruturia, aghagonu Enemboda Jojabeedava* sirorota gigigaita rosoravore. \v 30 \x - \xo 11:30 \xt Jona 3:4\x*Anada bee mo, Nineve enembo neno kaverari-du, God na Jona dava ivata donu urieta siroruturia-nu, gigigea neno kaveruturie. Aghagonu, oreki rei-sirorutua enembo neno kaverari-du, God na rata ivata eini Enemboda Jojabeedava sirorota gigigaita rousue. \v 31 \x - \xo 11:31 \xt 1 Kgs 10:1-10; 2 Chr 9:1-12\x*Irurari feferava, Siba bogu naada Kotofu Evetu erea, God da dibeva jiria, nímanda ari bari akokogo isagha aita rouvie. Umó aná roo airo bee reta Solomon da neno nundubari kotú irugarinu gaita rea furie. Atá, oreki nímanda dibeva jiria minono reiria embó, aná Solomon da itiva re. \v 32 \x - \xo 11:32 \xt Jona 3:5\x*Irurari feferava, Nineve enembo beago ereregea, nímanda ari akokogo isagha aita rousue. Anada bee mo, númane Jona da minono niningigea númanda ari akokogo doa, neno kaveruturie. Atá, amó nímandu eghá raita rore: oreki enava minono reiria embó, aná jojabe re. Jona aná ijoko re. Tago, nímane jo neno kaverambi viteravore.” \s1 11:33-36 Namonde Anda Dibe Kaifa Egegota, Namonde Anda Neno Roo Unanami Beda Ae! \r (Matyu 5:15; 6:22-23) \p \v 33 \x - \xo 11:33 \xt Mat 5:15; Mak 4:21; Luk 8:16\x*“Enembo eini avona nanefa jo dungea nungambi eta rousue, o bua ovumi afuregambi eta rousue. Tago, aná nanefa umó bua, nanefa jirari sinakefiva itiaveta, enembo teraita fufugari unda unana gigigeta rousue. \p \v 34 Inda dibe aná inda tamoda nanefa re. Inda dibe taubana iradua, inda tamo dano unanami beda aita rouvie. Avotago, inda dibe akuago adua, inda tamo dano bingoi aita rouvie. \v 35 Amindu kaifa egege, rourogo nímanda unana bingoimi gajauve-degea rere. \v 36 Amindu rea, nímanda tamo bingoi tefo, dano unanami beda ea iradua, aná eto-bato aivami janimbarigo aita rouvie.” \s1 11:37-54 Iesu Na Moses Da Gaga Kaifa Kakato Kotú Irugari Kakatode Dibe Beva Ririeta, Neno Mema Egeguturia Re. \r (Matyu 23:1-36; Mak 12:38-40) \p \v 37 Aghade, Iesu gaga rea sidara urieta, Moses da Gaga kaifa kato* einimi, Iesu yata, unda kambova* ungá undari undaita ririeta, Iesu aria terua, undari kambesiva asumbuturie. \v 38 Avotago, Iesu undari undaita aria aghade, umó ingo seghambi asumbuturieta, Moses da Gaga kaifa kato gia, Jiusi enemboda Agho Darinu nundubuturota, mana-mana urie. \p \v 39 Avotago, Jojabee undú eghá ririe, “Nímane, Moses da Gaga kaifa kakato, nímanda neno roo eto-bato aaghade roorodeda tamo isaghavanu segheta rousua aghagonu egegeta rosoravore. Tago, nímanda neno roo daghari arimi kotú ari-bari akokogodemi beda ea vitie. \v 40 Nímane beforo dinunu enembomi egegeta rousua aghago re. God unona eto tamode neno roode dano urieta siroruturie. \v 41 Aghadu rea, eini-eini donu nímanda aagha rovade kotú tevo rovade vitia-nu, makasi enembodu utu! Aghá egegadora, nímanda tamode neno roode dano taubana iraita rouvie. \p \v 42 \x - \xo 11:42 \xt Lev 27:30\x*Aee, dara baita rosoravore! Anada bee mo, Agho Dari reiria aghagonu urota, nímanda aayova vitia-da eini-eini ijoijokoko eto-bato ararugha, dorea kotú ireride aghagonu bua, dibe ingo ungagha itia, anada rova dibe eini God du ututa rosoravore. Aná egegeta rosora, aná taubana re. Tago, nímane eini-eini gategarida gorotova nímanenu nundubuturota, komana eini jo nundubambi egegeta rosoravore. Kotú God beago jo neno rururota, nundubambi egegeta rosoravore. Aná beago egegasiravore! Amindu rea, nímane ambova mema jojabe itatama aita rosoravore. \p \v 43 Ariee, Moses da Gaga kaifa kakato! Nímane aná ambova mema jojabe itatama aita rosoravore. Anada bee mo, nímane nghaĩ itari kambova enembomi nímandu kokotofuda asumbari kambesi taubana utari-du uno egegeta rosoravore. Kotú aghá urota, utua bari kambesiva enembomi nímane kakara urota, ari oro rea goghó egeguturota, ghanena ari-du uno egegeta rousue. \p \v 44 Ariee, Moses da Gaga kaifa kakato, dara baita rosoravore! Anada bee mo, nímane enembo itari uje afuregea iriaveta jo gia tanana ambi enembo etova deĩ rarigea igigeta rousua aghago re. Enembomi nímane gari mo, taubana gaa reta rousue. Tago, nímanda neno rova, aná sembago re.” \v 45 Aghá ririeta, Moses da Gaga irugari kato einimi eghá ririe. “Irugari, imó aná gaga aghá rera-mi, námanda tamova gaga sembago reravore.” \p \v 46 Aghá ririe-tago, Iesu númandu mino eghá ririe, “Ariee, Moses da Gaga irugari kakato! Nímane beago aná ambova mema jojabe itatama aita rosoravore. Anada bee mo, nímane agho dari oruabe simbugea reaveta, enembo bouvu rururota kaifa egeguturari, nímane anada bouvu jo itoko fufirota sonembambi egegeta rosoravore. \p \v 47-48 Ariee, Moses da Gaga irugari kakato, nímane dara baita rosoravore. Anada bee mo, aná feroveta mane nímanda mambube manemi dedeguturieta ambubuguturia anada uje nímanena itia simbugeaveta gari taubana eta rouvie. Nímane nendufa kukuviguturota viteravore. Aná uje mane ititiguturota, reisi-irugutoravore, nímanda mambube mane donu egeguturia-du gangoro urota, númanda aito daiyagha fugita furia aghagonu rosoravore. Númanena feroveta mane dedeguturieta ambubuguturie, kotú nímane imemendimi feroveta maneda uje mane itia simbugeta rosoravore. \v 49 Amindu rea, God unda neno nundubarimi eghá ririe, \q1 ‘Amó númandu feroveta mane \q2 kotú anda aghi enembo ninengota irurota, \q1 dumeni data ambubuguturota, \q2 kotú dumeni injigha urota, \q1 bouvu mema dibe eini be eininu ututugaita rousue.’ \m \v 50 Aghá-gea, God uutu enda urieta siroruturia feferavareta furia etia oreki, God da feroveta nanjogo derurieta ambubuturia-da tatanguda bouvu oreki sirorea vitera enembomi itatama aita rousue. \v 51 \x - \xo 11:51 \xt Gen 4:8; \xt 2 Chr 24:20-21\x*Embó taubana Abel derurieta ambubuturia feferavareta furia, Sekaria vesa dungari faro kotú kambesi kakara anada gorotova derurieta ambubuguturia-da mino dano, oreki vitia enembomi bubugaita rousue. Gaa bee rere. Anada mema nímane rururota, itatama egegaita rosoravore. \p \v 52 Aee, dara baita rosoravore! Anada bee mo, beforo gari-da ruru aná, nímane re. Avotago, God da nundubari daiyaghago nímane jo regegota enembodava isagha ambi eta rouvie. Totofo nímane jo tanana egegambi re. Kotú rourogo enembo dumeni gia tanana egegauve-degea buregeta rosoravore. Amindu rea, anada mino akuago God na ambova nímandu utota bubugaita rosoravore.” \p \v 53 Iesu aghá rea, aná kambesi doa aria-da ambova, Moses da Gaga irugari kotú Gaga kaifa kakatode tutuno ea, Iesu da tamova gaga sembago regeguturota, uriga oruabe simbugea ami umó kuvia gigigeta urie. \v 54 Anada bee mo, númane Iesu kuvirota, gaga sembago rirota niningigea, umó nandia bua, koto aita nundubuturota, kaifa urota kato egegeta urie. \c 12 \s1 12:1-12 Nghaĩ Baghari-De Neno Erari-Deda Gaga Re. \r (Matyu 10:26-33) \p \v 1 \x - \xo 12:1 \xt Mat 16:6; Mak 8:15\x*Fefera aghade, anava natofo jede danode desea, fatia dirigea iru-furu ueta, Iesu tutuno ea, unda ambo nímbidu gaga eghá ririe, “Moses da Gaga kaifa kakato* númane, aná evevetu \tl yisti\tl* farava rova itiaveta baria, jojabe eta rouvia aghagonu, númanda rova gaverami beda ea vitie. Amindu, nendufa kaifa ea goghó urota, mania númane aghagago eta rousua aghagonu egegata! \v 2 \x - \xo 12:2 \xt Mak 4:22; Luk 8:17\x*Eini-eini nanjogo nungariva vitia, aná dano bubua, isagha aita rouvie. Kotú, kivu gaga nanjogo ambova enembo dano niningigaita rousue. \v 3 Imó bingoi rova donu radora, aná onembo rorova rirota niningigaita rousue. Kotú imó kambo rova dumumutami donu radora, aná ambova naa rorova\f + \fr 12:3 \ft Namonde anda gaa \fq naa rorova \ft vitia, tamo saghaideda gaami \+it kambo fou itiva\+it* reirie. Anada bee mo, Jiusi enembo númanda kambo singoimi ititigeta uria-da fou fetaghava jiria minono regegeta urie.\f* minono rirota niningigaita rousue. \p \v 4 Anda kokomana, amó nímandu eghá rere: Enemboda tamo nuenembo data amburari inono ea vitia enembodu, mania oru egegata! \v 5 Avotago, amó nímane avodu igheghi egegasira-nu irugaita rore. Inda tamo data amburota, imó fugota, ivari tumanadu reivia-va vorarida ano God dava vitie. Amindu undú oru egegasiravore. \v 6-7 Dii buririka nundubadi rere. Guri utua baita rasira mo, \tl toea\tl* ingo ungagha aghago utua buririka dano ingo dabako basiravore. Avore, God umó aná buririka neno rururota, númane dano irugari vitie. Tago, unda neno bari númandava ijoko re. Unda neno bari namonde andava aná jojabe re. Namonde anda fouma dano irugari vitie. Amindu, nímane God gaabee ari enembodu rere. Mania amburari-du oru egegata! \p \v 8 Eini evere: enembo avona Enemboda Jojabee* gaabee urota, natofo jededa dibeva unda gaabee arinu ivatava itadua, amó beago, God da anera maneda dibeva undú ikoko gaa raita rore. \v 9 Avotago, umó avona enemboda dibeva amó kivu adua, Enemboda Jojabee ari dabako aghagonu urota, God da anera maneda dibeva númane beago kivu aita rouvie. \v 10 \x - \xo 12:10 \xt Mat 12:32; Mak 3:29\x*Dabako aghago, Enemboda Jojabeeda bingá avona fara adua, God na unda ari-bari akuago aná nundubea gia doaita rouvie. Atá, avona Asisi Kakarada bingá fara adua mo, God aná ari akuago jo nundubea gia doambi aita rouvie. \p \v 11 \x - \xo 12:11 \xt Mat 10:19-20; Mak 13:11; Luk 21:14-15\x*Kotú, aghade imó kuvia gaita bua furá, nghaĩ itari kamboda* beforo ririkigari-da, kotú gavana manededa beforo ririkigarideda dibeva itota jiradora, mania imó indufa gangada ari nundubata, kotú donu rasira-du neno mema mania ata! \v 12 Fefera anava imó donu rasira, aná Asisi Kakarana irugota raita roravore.” \s1 12:13-21 Gugua-ghayafade Embóda Kasia Re. \p \v 13 Aghade, natofo desea vitiria-da rorova embó einimi Iesu du eghá ririe. “Irugari kato, rege-gea, anda kaka námanda afada námandu dotuturia guguanu gategea vesa ata, angá bare!” \v 14 Aghá ririeta, Iesu mino undú eghá ririe. “Embó eini avona amó jo ingá inda gorotova gugua gategari-du avore ari utambi re.” \v 15 Aghá rea, númandu eghá ririe, “Gia goghó egege! Rourogo eini-einidu muu undidigareta! Anada bee mo, nímanda jebuga jo nímanda gugua-ghayafa daiyagha righia vitera-va, irambi re.” \p \v 16 Aghá rirota, Iesu númandu kasia gaga eini eghá ririe, “Embó eini gugua-ghayafadeda aayova undari bari bee oruabe etue. \v 17 Etueta, umó undufako eghá nundubetue, ‘Anda koroma mane aná inono irambi re. Amindu amó daiyagha aa? \v 18 Amó eghá aita rore. Anda koroma mane dea bejea, dumeni jojabe itaita rore. Ea, anda undari-baride eini-einide anava itaita rore. \v 19 Amindu amó andufako eghá raita rore, “Bakua, amó eini-eini esiko-esiko oruabe ghaeko oruabedu simbugetore. Amindu gangorogha dirota iraita rore!” ’ \v 20 Avotago, God undú eghá retue, ‘Imó beforo fakara re. Inda jebuga oreki tumbade anona badora mo, inda simbugetora eini-eini avona badu?’ \v 21 Atá, aná enembo retora aghagonu ghununu itia gugua-ghayafade aita egegadora mo, God da dibeva makasi ea, jebuga kasovigaita rosoravore.” \s1 12:22-34 Mania Nímanda Irari-Du Gogorego Nundubata! \r (Matyu 6:25-33) \p \v 22 Aghá riria-da ambova, Iesu unda ambo nímbidu eghá ririe. “Amó nímandu eghá rere. Mania, nímanda irariva, donu undidigaita rosora, kotú nímanda tamova donu asugaita rosora amindu, gogorego nundubata! \v 23 Inda asisida jebuga aná jojabe re, undari-bari aná ijoko re, kotú gari dabako aghagonu inda tamo aná jojabe re, dighari ombari aná ijoko re. \v 24 Aghago, dii ooa manenu nundubea gigige! Númane jo govea o duria ghambea ambi eta rousue. Númane ghununu itari kambesi o koroma tefo re. Tago, God na númane unduta rouvie. Avotago, God da neno bari namonde andava aná jojabe re. Dii manedava aná ijoko re. Amindu nímanda irari-du mania mema egegata! \v 25 Gigige! Nímanda aghá nundubetora-mi, egegota nímane fefera yafabe iririgadora? \v 26 Atá, nímane eini-eini ijoko aghago ari inono ambi egegadora mo, dodu aná eini-eini jojabe, undari-baride ombari-digharidedu nundubado? \p \v 27 \x - \xo 12:27 \xt 1 Kgs 10:4-7; 2 Chr 9:3-6\x*Nundubea gigige! Atá, taima sigina manenda vitita rousua-nu gigige! Númane jo dighari ombari baita rea, buro ambi eta rousue. Tago, amó nímandu eghá rere. Kini Solomon umó gugua-ghayafa embó akuago eini re. Tago, unda dighari asugarida taubana, jo ená taimava siginago irambi re. \v 28 Aná kirisa oreki vitia, rifode fugota, ivariva evaita rouvia-dava God na unda gari taubana ututa rouvie. Tago, God da dibeva nímane aná jojabebei re. Kirisa aná ijoko re. Amindu, nímanda dighari ombari unona utaita rouvie. Aghá-gea, God da kavevera gaabee egegadi rere! Dodu nímandava gaabee ari bee ijoko ro? \v 29 Amindu, nímane donu undia dandia aita rora-du, mania neno mema urota, anadu jojabe nundubata! \v 30 Jiusi enemboda gitofo God gaabee ambi enembo númanda nundubari aná eini-eini aghagodava itita rousue. Tago, nímane donu bubugasira-nu, nímanda Afa uutuva vitia-mi sei gita rouvie. \v 31 Amindu, God da kaifa\f + \fr 12:31 \ft Ii, \ft \+it Gaga Isuri Ari Kambesi\+it* anava, gaga dumeni gaga \+it Natofo \+it*da tuva vitia-nu irugea gia, tanana adi!\f* eta rouvia-da noniva teraita rirota iririgadora, aná eini-eini nanjogo unona nímandu utaita rouvie. \p \v 32 Anda sasingu, God Afa nímane kaifa\f + \fr 12:32 \ft Ii, \ft \+it Gaga Isuri Ari Kambesi\+it* anava, gaga dumeni gaga \+it Natofo \+it*da tuva vitia-nu irugea gia, tanana adi!\f* aita ririe. Amindu mania oru egegata! \v 33 Amindu, taubana mo, nímanda gugua-ghayafa dano utua, guri bua, makasi enembodu utu-gea bubugoe! Aghá egegadora mo, uutuva God Afa na gugua-ghayafa tumanadu irarinu nímandu utaita rouvie. Anava bagia enembo eini jo bagia ambi aita rouvie, kotú faratetemi jo undambi aita rouvie. \v 34 Amó aghá rera-da bee mo, nímanda gugua-ghayafa niavo vitia-nu gogorego nundubeta rosoravore. \s1 12:35-48 Iesu Kaverea Furaita Rouvia-Nu Kaifa Egegasire! \r (Matyu 24:43-51; 25:1-13; Mak 13:32-36) \p \v 35-36 \x - \xo 12:35-36 \xt Mat 25:1-13; Mak 13:34-36\x*Eto-bato sabua* kakatomi númanda barirari evetu yagera ari banauva iaveta, kaifa eta rousua aghagonu egege! Nímanda barirarida buro egegaita rea, nímanda boo eembo dighia ombea, kaifa urota, nímanda nanefa dunge, janimboe! Umó kaverea furá bubua, bebatova goi-goi dadua, nímane gaimbo ambi bebato ifegadi, teroe. \v 37 Amó nímandu gaa bee rere. Buro kakato avona númanda irari gia simbugea goghó ea, kaifa egeguturota, númanda barirari kaverea furadua, númane gangoro egegaita rousue. Anada bee mo, unona rata, númane undari bua undita rousua kambesiva asusumbota, umó undari denembea utota, númane undidigaita rousue. \v 38 Kotú buro kakato númane simbugea goghó ea kaifa egeguturota, númanda barirari tumba rorova o rifo atiturota, furá bubota gigigadua, númane gangoro egegaita rousue. \v 39 \x - \xo 12:39 \xt Mat 24:43-44\x*Tago, enanu nundubea gigige! Bagia enembo tumba domi embó einida kambo bejaita rirasueta, aná kambo numamo tanana asua mo, rourogo unda kambo bejauve-degea, dibe emboro asue. \v 40 Nímane beago fefera inono simbuguturota iririge! Anada bee mo, Enemboda Jojabeeda* kaverea furaita rouvia fefera aná nímane jo tanana ambi iririguturota, bubaita rouvie.” \p \v 41 Aghá ririeta, Pita Iesu du uriga urie, “Jojabee, imó ená kasia rera mo, námane anuka námandu rera, aĩ enembo dumenide dano rera?” \v 42 Aghá ririeta, Iesu mino enembo nanjogodu ririe, “Buro kato umó avona unda barirarida uno ea goghó adua, kotú unda nundubari dano burova itadua-dava, unda barirarimi rata, umó unda kokomanada rorova beforo righari ea, unona númandu undari unda feferava vesa aita rouvie. \v 43 Aná buro kato, unda buro ea goghó urota, unda barirari kaverea furá gadua mo, aná buro kato umó taubana tambua, gangoro aita rouvie. \v 44 Amó nímandu gaa bee rere. Aná buro katoda barirarimi unda kambova gugua nanjogo utota, umó anada barirari ea, kaifa aita rouvie. \v 45 Avotago, buro kato umó eghá nundubasua mo, ‘Anda barirari fefera yafabe irirota, jo tutumi kaverea furambi aita rouvie.’ Aghá nundubadua-gea, aná embómi buro kakato dumeni embobode evevetude dano dea ga urota, uvu fakara undia beforo biruru aita rouvie. \v 46 Aghá urota, aná buro kato unda barirari kaverea furari fefera jo tanana ambi irirota, kaifa ambi urota, unda barirari furá, umó tambadua, aná buro kato tafugea, ito fakono ea isaghava fugota, gaabee ambi kakato donu itatama aita rousua aghagonu, itatama aita rouvie. \p \v 47 Aghagonu, buro kato avona unda barirarida uno tanana ea, jo simbugea, unda barirarida uno ambi adua, ambova unda barirarimi umonu fefera oruabe embiimi fisuraita rouvie. \v 48 Avotago, buro kato avona unda barirarida donu uno rouvia, jo gambi irirota kasovigadua mo, unda barirarida uno jo gambi-gea, umó bouvu fẽko baita rouvie. Enembo avodava God na oruabe utaita rouvia, aná enembodava rekago oruabe rougea baita rouvie, kotú God na enembo avodava vesa boanda taubana adua, ambova umó númandava rekago mino utari-du raita rouvie. \s1 12:49-53 Enembo Dumeni Iesu Gaabee Egegeta Rousua-du, Númanda Totofo Enembomi Injigha Urota, Gitofo Egegeta Rousua-Da Gaga Re. \r (Matyu 10:32-36) \p \v 49 Amó endava ivari dungaita furere. Kotú seibe evasua mo, amó gangoro asire. \v 50 \x - \xo 12:50 \xt Mak 10:38\x*Avotago, amó sei andufako mema jojabe itatama ea amburaita rore. Tago, daiyagha tutumi sirorasua-du, neno mema rore. \v 51 Kotú, nímanda nundubariva amó endava siriri ari bua furari gaa mania nundubata! Tefo, amó nímane gategea, mino-mino besiga arinu bua etere. \v 52 Aghá-gea, oreki mendi sasingu dano ingo yoveni iradua mo, bakode erea, ungaghade gitofo urota, ungagha bakodede gitofo egegaita rousue. \v 53 \x - \xo 12:53 \xt Mic 7:6\x*Aghago enembo gategea mendi aná numamogha gitofo urota, numamo mendigha gitofo urota, nue unda aririgha gitofo urota, ariri nuegha gitofo urota, nuavia unda mendiyaegha gitofo urota, erea, mendiyae nuaviagha gitofo egegaita rousue.” \s1 12:54-59 Donu Siroraita Rouvia-nu Isagha Uria Re. \p \v 54 Aghá rirota, umó aná natofodu eghá ririe: “Nímane fefera vorari kena gooso vitota gia, ‘Boruma voraita rouvie,’ rari mo, aná boruma voreta rouvie. \v 55 Kotú yaura dafaru kena sufirari mo, nímane reta rosoravore, ‘Ghaeko jiraita rouvie.’ Aghá rari aná ghaeko jireta rouvie. \v 56 Nímane aghagago ari kakato re! Nímane endava donu siroruturari ananu gia isagha egegeta rosoravore. Atá, oreki donu rei-sirorutua, nímane daiyagha jo gigigea tanana egegambi roso? \p \v 57 Atá, bee dodu nímane ari taubanada emboro jo gia tanana ea, ambo-ambo egegambi eta roso? \v 58 Atá, inda komanagha besiga ata, imonu koto aita radua mo, koto kambesi bubambi-da dibe kena emboro rorova irurota, inda komanagha gaga rea simbuge! Aghá ambi adora mo, imó bua, irurari katoda ingova utota, unona imó bua, dibura kaifa kakatoda ingova utota, bua diburava gajaita rouvie. \v 59 Amó nímandu eghá rere, imó diburava irirota, irurari katomi guri donu utari-du radua-nu, dano utua sidara adora mo, imó doata kaverea bubaita roravore.” \c 13 \s1 13:1-5 Inda Ari Akokogo Isagha Ambi Adora Mo, Amburaita Roravore. \p \v 1 Fefera dabako aghade, enembo dumeni avo desuturia-mi, Iesu du eghá regeguturie, “Galili enembo dumeni God du vesa dungitueta aghade, Pailat na númane nandia derurieta ambubuguturie.” \v 2 Aghá regeguturieta, Iesu na númandu mino eghá ririe, “Aná Galili enembo emboro aghagova derurieta ambubuguturia, aná nímane reisi-nundubutora mo, gaa bee númane ari akokogo ari enembo ra, tago Galili enembo dumeni mo ari akokogo ambi enembo ra, aĩ? \v 3 Tefo, amó nímandu eghá rere. Nímanda ari akokogo jo isagha ea dodogambi adora, nímane beago emboro dabako aghagova ambubugaita rosoravore! \v 4 Kotú, aná enembo 18 Sailoam anava, kambo yafabeva irieta, borea fafoturieta ambubuturia númane ari akokogo enembo reisi-nundubutora-tago, Jerusalem enembo dumeni mo ari-bari akokogo ambi enembo ra, aĩ? \v 5 Tefo! Nímanda ari-bari akokogo jo isagha ea dodogambi egegadora mo, nímane beago emboro dabako aghagova ambubugaita rosoravore.” \s1 13:6-9 Iesu Ika Bagada\f + \fr 13:6 \ft Iesu umó ená kasiava ika \ft \+tl fig\+tl* du ririe-tago, namonde andava \+tl fig\+tl* tefo re. Amindu námane ika baga jijimu urota kavereturere. Tago, tanana adi rosore. Namonde amó gogorego baga jo govambi eta rosore-tago, Jiusi enembo aayo kasava ika \+tl fig\+tl* goveta egeguturie. \f* Kasia Riria Re. \p \v 6 Iesu númandu kasia eini eghá ririe, “Embó eini ika ragaro baganu unda ghavesi vaini aayo rova govetue. Atá, fefera eini umó aná ika bee righadua gaita iye. Avotago, aná ika bee eini jo righambi etue. \v 7 Amindu, unda aayo kaifa ari katodu eghá retue, ‘Ghaeko bakodeda rova amó eve iru-furu urota, ená ikava bagada bee eini jo gambi re. Umó tefo jiria irirota, endava undari taubana mane dumeni unona jijimu ea tefo auvota! Vege, juroe!’ \v 8 Tago, unda aayo kaifa katomi eghá retue, ‘Barirari, do-gea, ghaeko dabako jiria irirota, unda rurunu duria ovenembea, eini-eini betari manenu unda ruruva itia gare. \v 9 Kotú, ghaeko dabakoda rova bee mane righadua mo, avore, atá, bee righambi adua mo, rege-gea, vegea fugore!’” \s1 13:10-17 Iesu Nangu Undari Feferava Urieta, Evetu Goitu Banjude Jebuguturia Re. \p \v 10 Nangu Undari Fefera einiva, Iesu God da nghaĩ itari kambo* rova nghaĩ ititueta, \v 11 evetu eini taimumi asugea, eka ingo difirieta, ghaeko 18 umó goitu banju ea vitirie. \v 12 Aghade, Iesu aná evetu gia, ghogho ririeta, undava furieta, undú eghá ririe, “Evetu, imó oreki jebugetoravore.” \v 13 Aghá rirota, ingomi aná evetuda beforova ititueta, aná evetu gaimbo ambi eka ingo rurugea, goitu dambu ea jiria, God du raga ririe. \p \v 14 \x - \xo 13:14 \xt Ex 20:9-10; Deut 5:13-14\x*Aghá urieta, Iesu Nangu Undari Rifova aná evetu urieta jebuguturieta gerurie-gea, aná nghaĩ itari kamboda* barirarimi neno akuago ea kaverea, aná enembodu eghá ririe, “Namonde anda buro ari fefera dano 6 gateguturie. Amindu, aná fefera 6 da rova fu-gea rata jejebugadi, mania Nangu Undari Feferava fufugata!” \v 15 Aghá ririeta, Iesu undú mino eghá ririe, “Nímane dano aghagago enembo re! \tl Burumakao\tl* de \tl donki\tl* manede númanda kambova gajeaveta irari mo, nímane dano Nangu Undari Feferava bebato ifegea unumbea bua, uvu utuaveta undidigeta rousue. \v 16 Avore, ená evetu Satan na asuguturieta, goitu banju ea vitiriago, ghaeko 18 sidara etue. Aná Abraham da evetube eini re. Amindu, umó Nangu Undari Feferava retueta jebugetua, aná taubana re.” \p \v 17 Iesu da gaga mino riria-mi urieta, undú gitofo eta uria enembo, númane nendufako meka egeguturie. Atá, unda gaga ningita uria enembo, unda eini-eini esiko-esiko dumeni eta uria-du, gangoro egeguturie. \s1 13:18-21 God Unda Natofo Kaifa Eta Rouvia-da Gorotova Iesu Kasia Ungagha Riria Re. \r (Matyu 13:31-33; Mak 4:30-34) \p \v 18 God da natofo* daiyagha ea, oruabe eta rouvia-nu nundubuturota, Iesu ika ijoko ragaro \tl mastadi\tl* dava kasia eini eghá ririe, \v 19 “Embó eini aná ika \tl mastadi\tl* da veenu bua iya, unda aayova govetueta, ika vitiya jojabe ea, fafatu sarigetueta, dii mane etia, númanda mogha aná ika fafatuva ititigeta etue.” \p \v 20 Iesu na rekago kasia eini eghá ririe, “God da enembo tumanadu kaifa\f + \fr 13:20 \ft Ii, \ft \+it Gaga Isuri Ari Kambesi\+it* anava, gaga dumeni gaga \+it Natofo \+it*da tuva vitia-nu irugea gia, tanana adi!\f* eta rouvia mo, domigha inono ro? \v 21 Evetu eini farava, barirari-du ingi ragaro \tl yisti\tl* itoko bua, farava oruabegha bagega ea, righiaveta, farava dano baria jojabe eta rouvia, aghago re.” \s1 13:22-30 Namonde Ya Bebato Ijoijokokova Teterugasire! \r (Matyu 7:13-14, 21-23) \p \v 22 Iesu Bogu Naa Jerusalem yaita irurota, bogu naa kotú naa ijoijokoko dumeni emboro kasava gaga dumeni iruguta arie. \v 23 Aghá uta irueta, embó eini undava uriga eghá urie, “Jojabee, rege ningore! God mo enembo orua irambi-dava jebuga tumanadu utadua, aĩ?” \v 24 Aghá ririeta, Iesu númandu mino eghá ririe, “Nímane aná bebato ijokova teraita egegadi rere. Anada bee mo, enembo oruabe uutuva teraita uno rousue-tago, enembo daba-dabami ya teraita rousue. \v 25 Kotú, aná kambo tofo erea, bebato gajadua mo, nímane kambo bebatova jiria goi-goi urota, ‘Jojabe, bebato ifege!’ regegadora mo, umó mino eghá raita rouvie, ‘Nímane dodareta fufugetora, amó jo gambi re.’ \v 26 Aghá rata-gea, nímane mino undú eghá raita rosoravore, ‘Námane namonde danode undia dandia urota, námanda naava nghaĩ itita ureravore’. \v 27 \x - \xo 13:27 \xt Ps 6:8\x*Aghá rata, umó mino eghá raita rouvie, ‘Kotú nímane dodareta fufugetora, amó jo gambi re. Nímane ari akokogo enembo reta seserige!’ \v 28 \x - \xo 13:28 \xt Mat 22:13; 25:30\x*\x - \xo 13:28 \xt Mat 8:11-12\x*Aghade, nímane fugota, kasava vorea jiraita rosoravore. Aghade, Abraham, Aisak, Jekop kotú feroveta mane nanjogo dano God da natofo* tumanadu kaifa eta rouvia-va gigiguturota, memagha diitu kirisi-karasa urota, jiiji regeguturota iririgaita rosoravore. \v 29 Aghade, fefera vitari kena, fefera vorari kena, dafaru kena kotú karaje kena enembo danode furá, God unda natofo tumanadu kaifa eta rouvia-du banau simbugaita rouvia-va asusumbegaita rousue. \v 30 \x - \xo 13:30 \xt Mat 19:30; 20:16; Mak 10:31\x*Fefera anava, enembo dumeni ambova reisi-fua furá ya, kofiri egeguturota, kofiri rousua enembo kaverea furá, ambo egegaita rousue.” \s1 13:31-35 Iesu Bogu Naa Jerusalem Du Neno Mema Uria-Da Gaga Re. \r (Matyu 23:37-39; Luk 19:41-44) \p \v 31 Fefera aghade, Moses da Gaga kaifa kakato* dumenimi Iesu du regeguturie, “Imó ená kambesi doa serigea, kambesi dumeniva ii! Anada bee mo, Herot imó data amburari-du manaka gaitueta, námane niningigetore.” \p \v 32 Aghá regeguturieta, Iesu mino eghá ririe, “Igige! Aná kuvia gari kato Herot du eghá regegadi! ‘Amó orekigha, rifodegha kae bua vitia enembo ata jejebuguturota, taimu enemboda tamo rova vitia, aná tuvota bububugota, onembo bakova anda buro sidara aita rore.’ \v 33 Avotago, oreki rifode amirifogo amó deĩ uta ya, Bogu Naa Jerusalem bubaita rore. Anada bee mo, feroveta jo naa einiva irota dedegota amburambi aita rouvie. Umó ya Jerusalem bubota, avo dedegota amburaita rouvie. \p \v 34 Ariee, Jerusalem enembo, nímane feroveta mane dedegeaveta ambubugeta rousue. Kotú God na, nímane irugota, jebuga tumanadu irari tatambugadi rea, enembo ninengeaveta futa rousua-nu singoimi dedegeta rosoravore. Amó fefera oruabe nímanda sasingu bua, danode aita rea, eto-bato kokora nuemi memendi bua, fakina tuva danode ea kaifa eta rouvia aghagonu aita urere-tago, nímane injigha egegutureravore.\fig Luk 13:34-35 da gagava, Iesu naa enembo daiyagha ambova bouvu itatama egegasua-nu nundubuturota, Bogu Naa Jerusalem du jii difiria, anada gari eghá re.|src="41 AncientJerus_HK00379B.tif" size="span" loc="13:33-35" ref="Luk 13:34" \fig* \v 35 \x - \xo 13:35 \xt Ps 118:26\x*Atá, amó nímandu eghá rere: Oreki reta yaita rouvia, nímane amó jo rekago gigigambi irogo, ambova amó kaverea fururota gigigea, eghá regegaita rosoravore, ‘Orokaiva orokaiva! Umó avona Jojabeeda ragarova bubua reifia-du, raga regegore!’” \c 14 \s1 14:1-6 Nangu Undari Feferava Iesu Embó Eini Kaede Urieta, Jebuguturia Re. \p \v 1 Nangu Undari Fefera einiva, Iesu aria, Moses da Gaga Kaifa kakatoda* beforo righari embó einida kambova undari undaita ueta, númane umonu utuvako tatasegea reisi-gerurie. \v 2 Aghade, embó eini eka ingo babarigea vitiria-mi furia, unda dibe kena jiriturie. \v 3 Aghá urieta, Iesu na Moses da Gaga Kaifa kakato, kotú Irugari kakatodedu uriga urie, “Gigige! God da Agho Dariva Nangu Undari Feferava enembo mo ata jebugadua, aĩ, tefo?” \v 4 Aghá ririe-tago, númane gaga eini jo rambi egeguturia-du aná embó bua urieta jebuguturieta ninenguturieta arie. \p \v 5 \x - \xo 14:5 \xt Mat 12:11\x*Aghá ea, númandava uriga urie, “Atá nímanda soká ra, o nino-oka mendi ra Nangu Undari Feferava ya koto rova juradua mo, nímane jo tutumi ghambugota vitambi adua?” \v 6 Aghá ririe-tago, númane undú gaga mino rari emboro tefo egeguturie. \s1 14:7-14 Indufa Raga Rauve-Degea Riria Re. \p \v 7 Aná banauva esega enembo kambesi taubana maneva asusumbugutueta gerurie-gea, númandu isuri ari gaga eini eghá ririe. \v 8 \x - \xo 14:8 \xt Prov 25:6-7\x*“Nímane evetu yagera ari banauva aghi jumbota igigadora mo, mania kambesi taubana maneva asusumbegata! Anada bee mo, enembo eini inda itiva yaita rouvia-jogo. \v 9 Aghá siroradua mo, banau numamo furá, indú eghá raita rouvie, ‘Ená kambesi doa, ená embódu utu!’ aghá rata, imó mekagha vorea, tuva asumbaita roravore. \v 10 Amindu, imó banauva aghi jumbota yadora mo, kambesi tuva bua asumbe-gea, banau numamo gadua-gea, eghá raita rouvie, ‘Mambu, erea vitia, itiva asumbe!’ raita rouvie. Aghá ata-gea, inda esega kokomanami imó aná embó kotofuko gaa regegaita rousue. \v 11 \x - \xo 14:11 \xt Mat 23:12; Luk 18:14\x*Anada bee evere, enembo avona undufako raga radua, ambova God na umó itota voraita rouvie. Atá, enembo avona durumuguturota undufa itota voradua, ambova God na umó righota eraita rouvie.” \p \v 12 Anada ambova, Iesu na banau numamodu eghá ririe. “Imó ambova banau adora, mania inda ikoko mendi, ariri gharovu, kotú gugua-ghayafade enembonu aghi jumbota fufugauveta! Aghá adora, númane ambova inda banau mino egegaita rousue. \v 13 Amindu imó banau simbugadora mo, makasi enembo, eka ingo dimbaride, dibe soikidenu aghi jumbu fufugoe! \v 14 Aghá adora, God na imó taubana ea simbugaita rouvie. Númane jo indú mino egegambi aita rousue-tago, gaabee ari enembo jejebugea eroruradua feferava, God na indú mino utaita rouvie.” \s1 14:15-24 Iesu Na Banau Jojabeda Kasia Riria Re. \r (Matyu 22:1-14) \p \v 15 Aghade, embó eini unda kasava vitiria-mi aná gaga riria-nu ningia, Iesu du eghá ririe, “Enembo avona God da natofo* tumanadu kaifa ari kambesiva banau undaita rouvia, umó gangoro aita rouvie!” \p \v 16 Aghá ririeta, Iesu mino undú eghá ririe, “Embó einimi banau jojabe simbuguturota, esega enembo oruaruabe fufugari-du aghi jumbie. \v 17 Banauda fefera bubieta, unda buro kato ninenguturota eghá retue, ‘Eini-eini dano simbugetoreta! Ii radi-gea, númane avona fufugari-du aghi jumbera, dano fufugoe!’ \p \v 18 Tago, númane jo fufugambi aita urota, enembo einimi tutuno ea, serigari gaga eghá ririe, ‘Amó guri utua, aayo reka bere-gea, ya gaita rore. Amindu, amó “Arii!” rere. Amó jo yambi aita rore.’ \v 19 Kotú einimi eghá retue, ‘Amó oreki buro ari oka ragaro \tl burumakau\tl* dano ingo ungagha bere-gea, ya kuvia gaita rore. Amindu, amó “Arii” rere. Amó jo banauva yambi aita rore.’ \v 20 Kotú, embó eini eghá retue, ‘Amó oreki enembo evetu reka yagera etore-gea, amó “Arii!” rere. Amó jo yambi aita rore.’ \p \v 21 Aghá regegetua-du, aná buro kato kaverea iya, unda bariraridu aná gaga dano retueta ningia, neno sembago etue-gea, ‘Tutumi ii, emborova kotú naa maneva makasi enembo, eka ingo dimbaride, dibe soikide, kotú eka takembea vitia enembonu unumbea furadi!’ retue. \v 22 Jo gaimbo ambi buro kato kaverea etia, eghá retue, ‘Barirari, amó inda retora aghagonu etore. Tago kambo jo beda ambi re.’ \p \v 23 Aghá retueta, unda barirarimi eghá retue, ‘Avore, imó bubua, emboro jojabebeiva, kotú aayo emboro maneva deĩ urota, enembo gadora-nu ininigha rea bera-bera ege-gea, furá anda kambo beda ae! \v 24 Amó nímandu gaa bee rere: Amó sei enembo avodu aghi jumbieta furambi egegetua, númane jo anda banau itoko undidigambi aita rousue.’” \s1 14:25-33 Iesu Da Ambo Nimbi Arida Aito Fugari Eghá Re. \p \v 25 Enembo oruaruabe, Iesu de dano igiguturota, umó kaverea, númandu eghá ririe. \v 26 \x - \xo 14:26 \xt Mat 10:37\x*“Imó avona anda ambova furaita rirota, inda aya afa, ikoko mendi, ariri gharovu, evetu, mendi sasingu, kotú inda jebuganu ininigha neno rururota, inda neno bari andava ijoko iradua, imó jo anda ambo nímbi ari inono irambi re. \v 27 \x - \xo 14:27 \xt Mat 10:38; 16:24; Mak 8:34; Luk 9:23\x*Kotú enembo avona, jo unda ifatara fumbua, anda ambo-ambo urota amburaita simbugadua, umó beago, jo anda ambo nímbi ari inono irambi re. \v 28 Atá, nímane enembo eini avona kambo yafabe itaita nundubadora, sei imó asumbea, aná kambo ea, sidara aita rouvia-da guri mo inono ra, aĩ, tefo, ananu irugea gasiravore! \v 29-30 Atá, imó aghá ambi aná kambo tutumbu nuenembo itia, jo ata sidara ambi adora, enembo dumeni gigigea, imó kuvia gegha rirota eghá regegaita rousue. ‘Umó kambo aita tutuno etue-tago jo ea sidara ari inono irambi re.’ \p \v 31 Aghago, kini eini ya, unda komanagha mene-mene aita nundubadua mo, umó sei asumbea nundubea goghó ae! Unda mene-mene ari kakato 10,000 mi ya kini einida mene-mene ari kakato 20,000 de mene-mene ari mo, inono ra? \v 32 Atá umó jo mene-mene ari inono gambi adua mo, kini eini furá utuvako bubambi, airo bee irota-gea aghi ninengota ya tambua, siriri ari gaga raita rouvie. \v 33 Dabako aghagonu, imó avona inda gugua-ghayafa jo doambi adora, imó jo anda ambo nímbi ari inono irambi re.” \s1 14:34-35 Iesu Unda Natofo Ano Ea Jijiregari-du, Kasia Irerinu Riria Re. \p \v 34 “Ireri aná taubana re. Tago, ireri musisi ea sororo ea ya, vivi sidara adua, daiyagha ata-gea unda vivi rekago siroradu? \v 35 Vivi sidara adua, umó jo endadu jeuro utari inono irambi re, kotú umó rekago eini-eini dumeniva jijimu ari jo inono irambi re. Amindu, doa fugota-gea, enemboda ekami fatia, iru-furu aita rouvie. \p Avore, nímane avona nghaĩde iradora, nghaĩ javea ningia goghó egege!” \c 15 \s1 15:1-7 Oka Sifi Baghimbarida Kasia Re. \r (Matyu 18:12-14) \p \v 1 \x - \xo 15:1 \xt Luk 5:29-30\x*Aghade, onembo einiva, aná \tl takesi\tl* bari kakatode kotú ari-bari akokogo egegari kakatode Iesu da gaga niningigaita bubua, danode desuturie. \v 2 Avotago, Moses da Gaga Kaifa ari kakato kotú Irugari Kakatode* neno akuago egeguturie-gea, gaje rirota, eghá regeguturie, “Ená embó ari akokogo ari kakatonu gangorogha ghanena ea, reaveta fufugeaveta, numonde danode undari undidigeta rousue.” \p \v 3 Aghá regeguturieta, Iesu númandu kasia gaga eghá ririe, \v 4 “Atá nímanda einimi oka sifi dano 100 kirisa rova kaifa rourota, dabako baghimbadua, umó daiyagha adu? Umó aná 99 avo doa, ya aná sifi dabako baghimbetua-nu tava ea ya tambaita rouvie. \v 5-6 Atá, umó tava rourogo tambadua, gangorogha bua ivisava fugea ya bubaita rouvie. Bubua, unda kokomanade, kotú unda enembo totofo rata bubua, danode egegota, eghá raita rouvie, ‘Amó anda sifi baghimbetua, tambua bere. Amindu namonde gangoro egegore!’ \fig |src="42 LostSheep_WA03831b.tif" size="col" loc="15:5-7" ref="Luk 15:5-6" \fig* \v 7 Amó nímandu eghá raita rore. Emboro dabako aghagonu enembo taubana 99 iradua mo, God unda anera kakarade uutuva irirota, gangoro rousue-tago, embó eini avona ari-bari akokogo rourogo doa, neno kaverea God ambo-ambo adua-du, gangoro jojabe egegaita rousue. \s1 15:8-10 Guri Eini Baghimbarida Kasia Re. \p \v 8 Aghago, evetu eini unda guri \tl siliva\tl* dano ingo ungagha re. Atá, dabako aná jua baghimbadua mo, aná evetu nanefa inimbia bua, tava goghó urota, kambo roo, kotú isaghava, yaveve rourogo tambaita rouvie. \v 9 Kotú, aná evetu unda guri tambadua, umó unda kokomanade, kotú totofode rata bububugota eghá raita rouvie, ‘Amó anda guri baghimbetua, aná tambua bereta! Namonde gangoro egegore!’ \v 10 Amó nímandu eghá raitare. Emboro dabako aghagonu, enembo eini avona ari akokogo rourogo, neno kaverea God da Gaga kaifa urota, kotú unda Gaga ambo-ambo adua, God da anera kakara uutuva gangoro jojabe egegaita rousue.” \s1 15:11-32 Embó Eini Unda Sasingu Vivide Ungaghadu Unda Neno Bari Daiyaghagonu Iruguturia Re. \p \v 11 Aghade, Iesu gaga eini eghá ririe, “Embó eini unda sasingu gigimasa ungagha vita. \v 12 Fefera eini, unda mendi ambomi, numamodu eghá retue, ‘Afa, námanda eini-eini inda simbugutara aná gategea, anda boanda bofu!’ aghá retueta, ungá unda numamo númanda eini-eini ungá unda rorova gategea, unda boanda utue. \p \v 13 Anada ambova jo yafa ambi, mendi ambo unda gugua-ghayafa bua, eini-eini taimbea bua iya, kambesi airo irirota, unda gugua-ghayafa aná yausi-yausi jijimu etue. \v 14 Unda gugua-ghayafa fugea, sidara etua-da ambova, unda vita roo endava baimana akuago siroretueta, umó baimanami akuago etue. \v 15 Aghá ea, umó iya, aná unda vita roo endava embó einidava unda buro kato embó eini aita retueta, aná embómi avore retueta iya, unda aayova naa oka unduturota vita. \v 16 Umó baimana ueta, naa okada undarinu undaita nundubetue. Aghade, enembo eini avo jo undú neno mema ea undari utambi re. \fig |src="43 Prodig&Pigs_DN00484B.tif" size="col" loc="15:16" ref="Luk 15:16" \fig* \p \v 17 Umó buro urota, goroto einiva unda nenova nundubari eghá etue, ‘Anda afada buro kakato undari bari númanda uno aghago jijimu rousue-tago, amó eve baimanami amburaita itoko rore. \v 18 Amindu amó kaverea ya, afadava eghá raita rore, “Afa, amó inda, kotú God da dibeva ari-bari akokogo bee etore. \v 19 Andú mania inda mendi tofo aghago rata! Tago, amó ege-gea, inda buro kato eini aghago are!” ’ \p \v 20 Aghá nundubetue-gea, umó erea, unda afadava iye. Umó jo ya, numamodava utuvako ambi, numamo umó gia, neno mema etue-gea, sumbua iya, unda mendi nandia, muno etue. \fig |src="44 Prodig&Pa_IB04147gr&cp.tif" size="col" loc="15:20-24" ref="Luk 15:20" \fig* \p \v 21 Aghá etueta, unda mendi eghá retue, ‘Afa, amó inda kotú God da dibeva ari-bari akokogo bee etore. Amindu, mania amó inda mendi tofo rata!’ \v 22 Aghá retue-tago, unda numamo sei unda buro kakatodu eghá retue, ‘Tutumi! Unda dighari ombari taubananu bua fu dighia, unda ninimo reka eini bua ingova asuge! Kotú, eka andoro eini bua fu, undava asugadi! \v 23-24 Anda mendi ená ambue-tago, jebugetue. Baghimbetue-tago, tambere, amindu igige, \tl burumakao\tl* da mendi reka korodugo eininu dea burea bua fu-gea, namonde banau jojabe egegore!’ \p \v 25 Aghá egegutueta, unda mendi bego aayo rovareta kaverea etia, kambo kasava bubia mo, divari furari egegetueta ningie. \v 26 Aghá ningia, buro kato eini retueta etieta, kambova donu rei-sirorutua-nu, uriga ea ningie. \v 27 Buro kato undú mino eghá retue, ‘Inda ikoko dara eini jo bambi taubana kaverea etia bubie. Amindu, nimamo \tl burumakao\tl* da mendi reka korodugo reta dea buria, banau rouvie.’ \p \v 28 Aghá retueta, aná mendi bego neno akuago etue-gea, kambo rova terari uno ambi etue. Amindu, numamo bubua etia, isaghava unda mendi terua, unda ikoko gari-du, benunu etue. \v 29 Aghá etueta, numamodu eghá retue, ‘Afa, eveta gi! Amó ená ghaeko inono inda sabua* kato ea, buro uta refara, inda donu rari jo ningia doambi, kotú besiga ambi eta rore. Tago, imó andú oka \tl gouti\tl* da mendi eini jo utota, amó anda kokomanade dano neno gangorogha undidigambi re. \v 30 Atá, inda mendi inda gugua-ghayafa bua iya, arau enembode yausi-yausi jijimu ea sidara etueta, imó erea, oka \tl burumakau\tl* da mendi ijoko korodugonu undú detoravore.’ \p \v 31 Aghá retueta, numamo mino undú eghá retue, ‘Anda mendi, imó aná angá danode tumanadu viteravore. Amindu, eini-eini dano andava vitia, aná inda tofo re. \v 32 Amindu, namonde ená banau neno gangorogha egegaita rosore. Anada bee mo, inda ikoko ambue-tago, umó oreki jebugetue, baghimbetue-tago, namonde umó tatambugetore.’” \c 16 \s1 16:1-13 Iesu Na, Namonde Neno Nundubuturota, Ená Endada Gugua-ghayafa Jijimu Egegari-Du, Riria Re. \p \v 1 Aghade, Iesu na unda ambo nímbidu eghá ririe, “Gugua-ghayafade embóda buro kato eini iya, aná gugua-ghayafade embódava bubua, númanda beforo righarida tamova gaga eghá retue, ‘Námane buro kakatoda beforo righari-mi, inda gugua-ghayafa siosa jijimu rouvie.’ \v 2 Aghá retueta, aná gugua-ghayafade embómi ghogho retueta etieta, eghá retue, ‘Amó inda tamova gaga sembago retueta ningere. Amindu, inda buro riara-da ingiso bofu gare! Imó ená buroda beforo righari rekago jo ambi aita roravore.’ \v 3 Aghá retueta, aná embó undufako eghá nundubetue, ‘Anda barirari anda buro doari-du reirie. Amó enda ghambari jo inono irambi re. Kotú amó begera ariva meka rore. Amindu oreki amó daiyagha a? \v 4 Bakua, amó buro doa, daiyagha ata-gea, enembo andú “Orokaiva” rea, ghaito teno fugaita rousua, aná oreki rei-gerore.’ \p \v 5 Amindu, aná beforo righarimi unda bariraridava eini-eini o guri nanjogo rururia enembo dano aghi etueta, daba-daba etia teterugetue. Sei etia-du eghá retue, ‘Anda bariraridava imó mino nanjogo utasiro?’ \v 6 ‘Amó ika ragaro \tl olivi\tl* da muu 3,200 \tl lita\tl* aghago utasire,’ aghá retueta, aná beforo righari-mi undú mino eghá retue, ‘Ingiso eini indú gembera évereta. Tutumi bua ii, asumbea, 3,200 retora-nu dufea, 1,200 gembu!’ \v 7 Aghá rea doa, kotú unda ambova terua embó einidu eghá retue, ‘Imó nanjogo utasiro?’ retueta, aná embó, mino aná beforo righari-du eghá retue, ‘Amó faravada vee otoo 1,000 aghago utasire.’ Aghá retueta, aná beforo righari-mi eghá retue, ‘Avotago, ená indú simbugetora ingisonu bua, 1,000 dufea, 800 gembu!’ \v 8 Anada ambova, aná gugua-ghayafade embó etia, unda buro katoda beforo righari daiyagha-daiyagha urota, unda undari barida emboro simbugetua-du raga retue. Anada bee mo, ená endava enembo dumeni tamoda unonu ea goghó egegaita rea, númane nundubea goghó eta rousue. Atá, unanava irita rousua enembo jo aghá ambi eta rousue. \p \v 9 Atá amó nímandu eghá rere. Endada gugua-ghayafanu makasi enembodava vesa boanda urota, kokomana oruabe bubugadi rere. Aghá egegadora mo, gugua-ghayafa sidara adua feferava, nímane tumanadu irari kambesiva teteruguturota, nímandu ‘Orokaiva’ rirota, ghaito teno fugaita rousue. \v 10 Avona enembodu verua urota, buro ijoijokoko ea goghó adua, dabako aghagonu buro jojabebei ea goghó aita rouvie. Kotú enembo avona buro ijoijokoko urota, guri bagia adua, umó buro jojabeva beago bagia aita rouvie. \v 11 Amindu imó endada gugua-ghayafa jijimu urota dinunu adora, God imó gaabee ambi urota, gugua-ghayafa bee jo utota bambi aita roravore. \v 12 Aghagonu, imó enembo dumenida eini-eini jo kaifa ea goghó ambi adora, God na tofo inda eini-eini jo utota bambi aita roravore. \p \v 13 \x - \xo 16:13 \xt Mat 6:24\x*Sabua* enembo eini avona jo babarigari ungaghada buro ambi aita rouvie. Umó eininu neno rururota, eini injigha aita rouvie. O umó einida buronu ea goghó urota, eini injigha aita rouvie. Amindu gurinu ambo-ambo adora, imó God jo ambo-ambo ambi aita roravore. Nímane jo guri baita nundubuturota, God da buro ari inono egegambi aita rosoravore.” \s1 16:14-18 Irugari Dumeni Re. \r (Matyu 5:31-32; 11:12-13; Mak 10:11-12) \p \v 14 Moses da Gaga Kaifa kakatomi* Iesu da gaga riria-nu niningigea, kuvia gegha regeguturie. Anada bee mo, númane gurinu neno bubugeta urie. \v 15 Aghá egegutueta, Iesu, eghá ririe, “Nímane nendufako enemboda dibeva taubana aghago egegeta rosoravore. Tago, God nímanda neno roo dano gita rouvie. Atá enemboda rorova eini-eini donu númanena iti bee itiva ari gaa regegeta rousua, aná God injigha eta rouvie. \p \v 16 \x - \xo 16:16 \xt Mat 11:12-13\x*Moses da Agho Dariva, kotú feroveta dumenimi God dava ya bubarida\f + \fr 16:16 \ft Ii, \ft \+it Gaga Isuri Ari Kambesi\+it* anava, gaga dumeni gaga \+it Natofo \+it*da tuva vitia-nu irugea gia, tanana adi!\f* emboro seida gaganu gembua, minono regegutueta mambube mane niningigeta urie. Tago, Jon Bafutaito Ari kato furia-da ambova God unda emboro reka ifeguturieta, anada minono reaveta niningigea, enembo oruabe ano ea ya, anava teterugaita rea, susumbugeta rousue. \v 17 \x - \xo 16:17 \xt Mat 5:18\x*Atá, uutude endadeda rata manjari rouvia, aná rauko re. Tago, God da Gaga bukava gembari vitia, anada mendó eini itoko jo manjambi aita rouvie. \p \v 18 \x - \xo 16:18 \xt Mat 5:32; 1 Ko 7:10-11\x*Embó avona unda evetu doa, evetu eini yagera adua, umó God da dibeva komanada evetugha kasava viro kombo ari aghago aita rouvie. Kotú baitura eini, avonu yagera adua, umó beago God da dibeva komanada evetugha kasava viro kombo ari aghago aita rouvie. \s1 16:19-31 Lasarus Ungá Gugua-ghayafade Embó Einighada Gaga Re. \p \v 19 Embó eini umó gugua-ghayafade re. Atá, unda irariva, umó fefera inono dighari ombari taubana jetogonu dighia ombea, undari bari esiko-esikonu dirota, kotú avo asumbari taubanava asumbea irita etue. \v 20-21 Aghade, makasi embó eini, ragaro Lasarus, tamo betomi gigimbari, unda kokomanami bua fuava, aná embóda kambo bebatova itiaveta vasia irirota, aná gugua-ghayafade embóda undari farovareta jua voradua-nu, undaita uno eta etue. Aghá uaveta, nino mane fuava, unda beto mane sosofeta etue. \p \v 22 Aghá ueta, aná begera katoda amburari fefera bubieta, umó ambueta, anerami bua iya, Abraham da kasava ititigetue. Anada ambova, aná embó gugua-ghayafade umó beago ambueta, bua iya furugetue. \v 23 Aghá etueta, aná embó iya, ari-bari akokogo ari kakatoda kambesiva bubua, umó mema jojabe itatama urota, dibe fugia, Lasarus airobe Abraham da kasava asumbea irieta gie. \v 24 Gie-gea, ghogho rirota, eghá retue, ‘Afa Abraham, amó ivarida vevera jojabe itatama roreta! Andú neno mema ea rege, Lasarus unda ingo taruadarimi uvuva ga degimbea bua furá, anda aveva safau ae!’ \v 25 Aghá retueta, Abraham ningia, mino eghá retue, ‘Anda mendi, imó endava vitara, aná eini-eini taubana manenu jijimu eta riaravore. Atá, Lasarus, umó eini-eini sembago manenu jijimu eta ria. Amindu, umó oreki neno gangorogha eve irieta, imó mema jojabe itatama roravore. \v 26 Kotú eini mo, namonde anda rorova gudoro jojabemi vitie. Amindu enembo eini evereta indava yari jo inono irambi re. Dabako aghago, enembo eini avoreta eve rekimbari inono irambi re.’ \p \v 27-28 Aghá retueta, aná gugua-ghayafade embó mino eghá retue, ‘Avore, afa, amó indava benunu rore. Lasarus ninengadi, kaverea ya, anda afada kambova anda jamena ingo yoveni vitia-dava ená gaganu rata niningigoe! Aghá rata-gea, númane ená mema itatama ari kambesiva furambi egegoe!’ \p \v 29 Aghá retueta, Abraham na mino eghá retue, ‘Moses de kotú feroveta dumenideda gegembuguturia gaganu niningigoe!’ \v 30 Aghá retueta, gugua-ghayafade embó mino eghá retue, ‘Tefo! Afa Abraham, jo ningambi aita rousue. Tago, enembo eini amburarivareta kaverea yadua mo, númane umonu gaabee urota, neno kaverea, ivata taubana fufugadua-jogo!’ \v 31 Aghá retueta, Abraham undú mino eghá retue, ‘Atá, númane Moses da, kotú feroveta maneda gaga jo niningigambi egegadua, amburari enembomi kaverea ya, donu radua beago, númane jo niningigambi egegaita rousue.’” \c 17 \s1 17:1-4 Mania Komana Kuvia Gata! \r (Matyu 18:6-7, 21-22; Mak 9:42) \p \v 1 Iesu na unda ambo nimbidu nghaĩ ititurota eghá ririe, “Endava enembodava kuvia gari dibe eini be eini siroreaveta, mema kotú bouvu itatama eta rousue. Tago, aná kuvia gari rera-nu, avona bua furá anami unda komana eini kuvirota juradua mo, undava mema sembago sirorota, itatama aita rouvie. \v 2 Amindu rea, avona sasingu maneda rorova eininu kuvirota, ari akuago adua, taubana mo, singoi jojabenu unda ukova dighia fugasueta, uvu kafuruva degimbasue. \p \v 3 \x - \xo 17:3 \xt Mat 18:15\x*Amindu, nendufa kaifa ea goghó urota iririge! \p Inda komanami ari-bari sembago adua, gaa dibeva rege! Umó neno kaveradua mo, unda sembago nundubea gia do! \v 4 Atá, umó onembo dabakoda rova, fefera dano 7, indava ari-bari sembago ea, kotú fefera dano 7 kaverea furá indava, ‘Amó neno kaveretore.’ radua, umó aná nundubea gia do!” \s1 17:5-6 Gaabee Arida Aito Re. \p \v 5 Iesu aghá rea sidara uria-da ambova, unda ambo nímbimi regeguturie, “Jojabee, námanda gaabee ari sonembe, bariroe!” \v 6 Aghá regeguturieta, Iesu mino númandu eghá ririe, “Nímanda gaabee ari ijokoko, ika ragaro maineda veego iradua mo, inona radi-gea, ená ika jojabe gavide inda gaa ningia, riribu numbua voriya karajeva jiria bariraita rouvie. \s1 17:7-10 Sabua Da Buro Eghá Re. \p \v 7 Nundubea gigige! Nímanda rorova enembo einida sabua* buro katomi unda sifi mane kaifa asua, o aayova buro asua mo, buro sidara asueta, ambova umó kaverea furá kambova bubasueta unda barirarimi, ‘Tutumi fu, terua asumbea undari undadi!’ rasua? \v 8 Aghá rasua katogo, doa unda barirarimi eghá raita rouvie. ‘Anda undarinu simbugea, eembo evia, amó kaifa uradi-gea, amó undaride uvude undia sidara adora-da ambova, imó inda undaride uvude undadi!’ raita rouvie. \v 9 Atá, umó buro donu ari-du retueta etua-du, unda barirarimi undú ‘aiye’ rari jo nundubambi re. \v 10 Nímane aná sabua dabako aghago re! God nímane donu egegadi radua-nu, ege, sidara ata-gea, eghá regege! ‘Námane God da sabua enembo-gea, donu ari-du retua, aná nuenembo egegetore.’” \s1 17:11-19 Enembo Dano Ingo Ungagha Tamo Betomi Gigimbarinu, Iesu Na Urieta Jejebuguturie. \p \v 11 Iesu Bogu Naa Jerusalem yaita aria, Galili frovensi doa, Samaria frovensiva rekimbuturia-da gorotova, \v 12-13 umó aria, naa einiva buburitua, enembo dano ingo ungagha tamo betomi gigimbarimi umó furueta gigiguturie-gea, airo bee jiria, be koko fugia, “Jojabee Iesu, námandu neno mema ege!” regeguturie. \v 14 \x - \xo 17:14 \xt Lev 14:1-32\x*Aghá regeguturieta, Iesu, númane gia, eghá ririe, “Igige, fristi* manedava nímanda tamo nendufako irugadi!” ririeta, númane kaverea igigutueta, númanda tamo dano taubana urie. \p \v 15-16 Aghá urieta, númanda rorova Jiusi enemboda gitofo Samaria embó einimi, umó jebuguturia-nu undufako gia, be koko fugia, God du raga rita kaverea furia, Iesu dava bubua, unda eka tuva jua vavosurota, undú “Aiye” ririe. \v 17 Aghá urieta, Iesu na uriga urie. “Embobo dano ingo ungagha jebugetora mo, embobo 9 niavoro? \v 18 Númane dano jejebugetua mo, dodu kaverea furá, God du raga rambi dodogetueta, ená naa einiva embómi eti?” \v 19 Aghá rea doa, aná embódu ririe, “Inda gaabee arimi imó jebugetoravota! Erea ii!” \s1 17:20-37 Enemboda Jojabee Rekago Kaverea Furaita Rouvia-Da Gaga Re. \r (Matyu 24:23-28, 37-39) \p \v 20 Fefera eini Moses Da Gaga Kaifa kakatomi* Iesu dava uriga egeguturie, “God unda natofo* tumanadu kaifa aita rouvia-da fefera nanjigo bubadu?” aghá regeguturieta, umó mino eghá ririe, “God unda natofo tumanadu kaifa aita rouvia-da fefera nanjigo furaita rouvia, jo enemboda nundubarimi tanana ari inono irambi re. \v 21 Enembo eini avona jo ‘God da riria fefera enanu bubie.’ o ‘Onanu bubie,’ rari inono irambi re. Anada bee mo, Afa God da enembo* kaifa ari fefera seibe unda natofoda neno rova vitie.” \p \v 22 Anada ambova, Iesu na unda ambo nimbidu eghá ririe, “Nímane Enemboda Jojabee* kaverea furaita riria feferanu gaita uno urota, kaifa egegaita rosoravore-tago, aná riria fefera jo gambi aita rosoravore. \v 23 Atá enembomi, ‘Umó enanu bubie.’ o ‘Onanu bubie,’ riradua, ananu mania ningia, inda gaabee ari doa, númanda ambo-ambo ata!” \v 24 Anada bee mo, Enemboda Jojabee furaita rouvia feferava, aná eghá aita rouvie. Eto-bato kirivami uutuva tari eaveta, uutu enda tano vareta tanova unana eaveta, enembo oruabemi gita rousua, aghagonu aita rouvie. \p \v 25 Avotago, umó aghá ambi-da tutunova, umó mema oruaruabe itatama urota, kotú orekida feferava enembo vitia-mi umó injigha egegaita rousue. \v 26 \x - \xo 17:26 \xt Gen 6:5-8\x*Eto-bato Noa da feferava ari-bari daiyagha siroruturia aghagonu, Enemboda Jojabeeda feferava beago, aghá siroraita rouvie. \v 27 \x - \xo 17:27 \xt Gen 7:6-24\x*Noa da feferava enembo boro-banau ueta, evevetu yagera ueta, kotú embobodava vai egegutueta, Noa unda ghava teterurie. Teterurieta, uria jojabe buburiturieta, aná enembo dano karaje undia ambubuguturie. \p \v 28-29 \x - \xo 17:28-29 \xt Gen 18:20—19:25\x*Lot da feferava beago, dabako aghago siroruturie. Sodom bogu naava enembo boro-banau egegutueta, gurimi utua, eini-eini rurueta, urari-govari egegutueta, kambo unombu ititigutueta, Lot aná bogu naa Sodom doa irueta, ivaride ivegha veveraghami uutuvareta boruma vorarigo ea, enembo dano evia ambubuguturie. \v 30 Noa ungá Lot ghada feferava daiyagha siroruturia, aghagonu egeguturota, Enemboda Jojabee isaghava bubaita rouvie. \p \v 31 \x - \xo 17:31 \xt Mat 24:17-18; Mak 13:15-16\x*Umó furaita rouvia feferava, enembo avona kambo sebova\f + \fr 17:31 \ft Ii, gaga \xt Mak 13:15 \ft anada tuva gaga \+it sebo\+it*du daiyagha gembari vitia-nu irugadi reisi-rere!\f* iradua, o aayova buro rouradua, umó jo kaverea ya, kambova terua, unda eini-eini bambi asue. \v 32 \x - \xo 17:32 \xt Gen 19:26\x*Lot da evetunu nundubea gigige! Umó endada gugua-ghayafanu nundubuturota, bogu naa Sodom gaita kaveruturia, God na urieta, umó singoi ninditurie. \v 33 \x - \xo 17:33 \xt Mat 10:39; 16:25; Mak 8:35; Luk 9:24; Jon 12:25\x*Enembo avona endava gugua-ghayafa nundubuturota, amburaridu oru ea, andú goitu fotadua, ambova umó jebuga tumanadu irarinu kasovigaita rouvie. Tago, enembo avona anda ragarova bouvu o mema jojabe itatama ea amburadua, ambova umó jebuga tumanadu irari tambaita rouvie. \v 34 Amó nímandu eghá rere: aná fefera bubaita rouvia-da tumbade, enembo ungagha kambesi dabakova vasia eviviguturota, eininu rururota, eini doaita rouvie. \v 35-36 Dabako aghago evevetu ungagha aayova farava dasiturota, eininu rururota, eini doaita rouvie.\f + \fr 17:35-36 \ft Itiva \xt Luk 17:35-36 \ft da rova tutuno 36 da gaga tefo re. Anada bee mo, Ekaresiada beforo ririkigari oruabeda nundubari-va, tutuno 36 da gaga Luk na gefiria, aĩ enembo eini mi gefiria, aná jo tanana ambi re. Amindu aná gaga jo itiva itambi re. Eve tuva gegembuguturera, aná evere: \fq Embobo ungagha aayova buro egeguturota, eininu rururota, eini doaita rouvie.\f* \p \v 37 Aghá ririeta, unda ambo nímbimi uriga eghá egeguturie. “Jojabee aná niavo siroradu?” regeguturieta, umó númandu mino ririe, “Amburari eini-eini einida tamo niavo betea masa uradua, dii kasi mane avo danode egegaita rousue.” \c 18 \s1 18:1-8 Evetu Doru Ungá Irurari Kato Einighada Kasia Re. \p \v 1 Iesu na, unda ambo nimbi benunu rourogo jarea dodogauve-degea, fefera inono benunu egegari-du iruguturota, kasia eini eghá ririe, \v 2 “Kambesi einiva, irurari kato eini vita, umó God jo gaabee ambi, kotú enembo eini avodu jo verua ambi eta etue. \v 3 Kotú, kambesi dabako anava evetu doru eini vita-mi fefera inono fuava aná irurari katodava eghá reta etue, ‘Barirari, anda gitofodava anda uno nanjogo rora-nu amó sonembe!’ \p \v 4-5 Aghá reta etue-tago, umó fefera yafabe jo sonembambi eta etue. Anada ambova, umó eghá nundubetue. ‘Amó God jo gaabee ambi, kotú enembo avodu jo verua ambi eta rore-tago, ená evetu doruda uno nanjogo anona ari-du rea reifia, ananu ata, umó neno gangoro aita rouvie. Atá, amó ambi adora, umó fururota amó ea jaraita rore.’” \v 6 Kotú, Jojabee eghá ririe, “Aná irurari kato sembagoda retua gaganu, nundubea gigige! \v 7 God enembo unda tofo gateguturia-mi, fefera inono tumba onembo undava benunu jiigha regegadua mo, tutumi sonembambi adua? \v 8 Amó nímandu eghá rere. God da gateguturia enembo undava benunu egegari tutumi sonembeta rouvie. Tago, Enemboda Jojabee* rekago kaverea furaita rouvia aghade, endava gaabee ari enembo tambadua, aĩ, tefo?” \s1 18:9-14 Moses Da Gaga Kaifa Kato Ungá \tl Takesi\tl* Bari Katoghada Kasia Re. \p \v 9 Enembo dumenimi nendufa taubana gaa rirota, enembo dumeni sembago gaa reta rousua-nu nundubuturota, Iesu na kasia eghá ririe. \v 10 “Embobo ungaghami God Du Tafaroro Ari Kambova* benunu aita rea, iya teterugetue. Eini Moses da Gaga Kaifa kato* re, eini \tl takesi\tl* bari kato re. \v 11 Moses da Gaga kaifa katomi undufako umonu nundubuturota, benunuva eghá retue, ‘God, amó indú “aiye” rere. Amó jo embobo dumenigo, bagia kato, ari akokogo ari kato o viro kato aghago irambi re. Kotú ená \tl takesi\tl* bari katogo irambi re. \v 12 Amó fura dabakoda rova fefera ungagha undari tama urota, indava benunu eta rore. Aghade, amó eini-eini donu bari aná dano gategeaveta, dibe ingo ungagha eaveta, dabako aná indú ututa rore.’ \p \v 13 Avotago aná \tl takesi\tl* bari kato, umó airo jiria, dibe uutuva ambi re-tago, umó neno memami jariturota, ingomi nenova derurota, eghá retue, ‘God, amó ari-bari akuago ari kato reta, andú neno mema ege!’ \v 14 \x - \xo 18:14 \xt Mat 23:12; Luk 14:11\x*Amó nímandu eghá rere, God aná \tl takesi\tl* bari katoda benunu ningia, unda ari akokogo nundubea gia dotueta, kambova iye. Tago, Moses da Gaga kaifa katoda sembago jo nundubea gia doambi re. Anada bee evere, enembo avona undufako raga radua, ambova God na umó itota voraita rouvie. Atá, enembo avona durumuguturota, undufa itota voradua, ambova God na umó righota eraita rouvie.” \s1 18:15-17 Iesu Na Sasingu Mane Ea Simbuguturia-Da Gaga Re. \r (Matyu 19:13-15; Mak 10:13-16) \p \v 15 Enembo dumeni númanda soká mane, Iesu na unda ingomi númanda tamova isambara ea simbugari-du rea, bua fufuguturie. Aghá egeguturieta, Iesu da ambo nímbimi gigigea, gaa dibe beva regeguturie.\fig |src="45 Jesus&Kids_IB04116gr.tif" size="col" loc="18:15-17" ref="Luk 18:15" \fig* \v 16 Tago, Iesu aná sasingu mane ghogho ririeta, undava fufuguturieta, eghá ririe. “Sasingu mane mania buregata! Do-gea, andava fufugoe! Anada bee mo, avona neno kaverea, ená sasingu manego adua, númane God unda natofo* kaifa ariva teterugaita rousue. \v 17 Amó nímandu gaa bee rere, enembo avona God da natofo kaifa ari kambesiva teraita nundubuturota, sasingu manego ambi adua, númane jo teterugambi aita rousue.” \s1 18:18-30 Beforo Righari Embó Gugua-ghayafadeda Gaga Re. \r (Matyu 19:16-30; Mak 10:17-31) \p \v 18 Aghá ririeta, Jiusi enemboda beforo righari embó einimi Iesu dava uriga urie “Irugari kato, imó embó taubana reta, rege ningore! Amó daiyagha ea jebuga tumanadu irari ba?” \v 19 Aghá ririeta, Iesu eghá ririe “Imó dodu andú taubana reto? Enembo eini avona jo taubana irambi re-tago, God unuka taubana re. \v 20 \x - \xo 18:20 \xt Ex 20:14; Deut 5:18; \xt Ex 20:13; Deut 5:17; \xt Ex 20:15; Deut 5:19; \xt Ex 20:16; Deut 5:20; \xt Ex 20:12; Deut 5:16\x*Atá, Agho Dari dano imó gari re. Mania komana einida evetu o embógha viro kombo ata, mania enembo eini data amburauveta! Mania bagia ata! Kotú mania enembo einida ragarova gaverami rirota, itia bera-bera ata! Nie nimamoghadu sabua* urota, númanda gaga ningia ambo-ambo ege!” \p \v 21 Aghá ririeta, aná embó mino eghá ririe “Amó ijokovareta baria etera jojabe etora-va, aná Agho Dari dano kaifa eta rore.” \v 22 Aghá ririeta, Iesu mino eghá ririe, “Imó dabako jo ambi viteravore. Ii, inda eini-eini dano bua utua, guri bua, makasi enembodu vesa ea doa, imó fu, anda ambova deĩ adi! Aghá adora mo, ambova imó gugua-ghayafa uutuva baita roravore.” \v 23 Aná embó Iesu da gaga ningia, unda gugua-ghayafa oruaruabe-gea, umó neno mema urie. \p \v 24-25 Aghá ueta, Iesu aná embó tatasegea gia eghá ririe “Oka ragaro \tl kamero\tl* mi ninongu toova terari, aná rauko re. Tago, enembo gugua-ghayafade furá, God da natofo* ari aná fakarago bee re.” \p \v 26 Aghá rieta, avona desea niningiguturia-mi uriga egeguturie, “Aghá radora mo, jebuga avona badu?” \v 27 Aghá regeguturieta, Iesu mino ririe. “Donu enembomi ari inono irambi, aná God dava rauko bee re.” \p \v 28 Anada ambova, Pita eghá ririe, “Námanda eini-eini dano doa, inda ambo-ambo eta rosore.” \v 29-30 Aghá ririeta, Iesu númandu mino eghá ririe, “Amó nímandu gaa bee rere, enembo avona God da natofo ea, tumanadu irari kambesiva terua iraita nundubuturota, unda kambode, unda evetude, unda jamenade, unda nue numamode, kotú unda sasingude doa, anda ambova furadua, umó oreki ená retora eini-eini ená endava diguturota rururota, jebuga tumanadu irari beago, fefera ambova baita rouvie.” \s1 18:31-34 Iesu Rekago Unda Amburaita Rouvia Gaga Riria Re. \r (Matyu 20:17-19; Mak 10:32-34) \p \v 31 Iesu na unda ambo nímbi 12 bua, airo jiria, númandu eghá ririe, “Niningige! Namonde amó ya, Jerusalem bubota, feroveta manemi Enemboda Jojabeedava* donu siroraita rouvia gaga gefiria-da bee aná siroraita rouvie. \v 32 Umó nandia bundia bua ya, namonde amó Jiusi enemboda gitofoda ingova itota-gea, undú tauga kavanana rea, kuvia gegha rirota, visogha unda tamova egeguturota, fisurea, ifatarava dedegota amburaita rouvie. \v 33 Tago fefera bakode sidara adua-da ambova, umó rekago amburarivareta jebugea eraita rouvie.” \p \v 34 Tago, Iesu da riria gagada bee unda ambo nimbidava jo isagha ambi-gea, umó donu riria, aná númane jo ningia tanana egegambi re. \s1 18:35-43 Begera Embó Dibe Soikide Iesu Na Urieta Jebuguturie. \r (Matyu 20:29-34; Mak 10:46-52) \p \v 35 Iesu aria, Jeriko naava buburitua, embó eini dibe soikide emboro kasava asumbea begera urota vitirie. \v 36 Irirota, natofo furia, umó serigutueta niningurie-gea, donu sirorutua-nu rata ningaita uriga urieta, \v 37 mino regeguturie, “Nasaret embó Iesu na etia, rei-serigutue.” \p \v 38 Aghá regeguturieta, aná embó dibe soikidemi be fugia eghá ririe. “Iesu, Kini Devit da mendi, God da utaita riria mo, imó re! Amindu, andú neno mema ea, amó sonembe!” \v 39 Aghá ririeta, enembo avona Iesu kofiri ea igiguturia-mi, ininigha be doari-du bureguturie-tago, umó jo itoko doambi re, umó koko rirota, rekago be jojabe ghogho ririe, “Ariee! Devit da Mendi, andú neno mema ea, sonembe!” \p \v 40 Aghá ririeta, Iesu tukú ea jiria, aná embó undava bua furari-du ririeta, bua furia, utuvako urieta, Iesu undú uriga urie, \v 41 “Amó indú donu ari-du uno ro?” Aghá ririeta, umó mino eghá ririe, “Jojabee, inona rasueta, anda dibe ifegea, rifoda unana gasire!” \v 42 Aghá ririeta, Iesu mino eghá ririe, “Inda dibe ifegoe! Inda gaabee arimi imó jebugetoravore.” \p \v 43 Aghá ria, gaimbo ambi, unda dibe ifeguturieta, Iesu da ambova irurota, God du raga rieta, enembo avona umó gigiguturia beago, dano God du raga regeguturie. \c 19 \s1 19:1-10 \tl Takesi\tl* Bari Kato Eini, Sakius Da Gaga Re. \p \v 1-3 Iesu aria, Jeriko bubua terua irueta, \tl takesi\tl* bari kakatoda barirari eini, gugua-ghayafade embó, ragaro Sakius na, Iesu mo avouro, ananu gaita uno urie-tago, umó embó tufoko-gea, enembo oruabe buburituria-mi umó gajiturieta, Iesu jo gambi urie. \v 4 Amindu umó, Iesu gaita rea, Iesu da irua emborova sei sumbua aria, ika einiva viviturie. \v 5 Aghá urieta, Iesu aria, aná ika tuva bubua, dibe itiva ea, undú eghá ririe, “Sakius, tutumi vore, amó oreki inda kambova ya angá iraita rore.”\fig |src="46 Jesus&Zacch_WA03891b.tif" size="col" loc="19:3-5" ref="Luk 19:5" \fig* \v 6 Aghá riria-du, umó tutumi vorea, gangorogha undú “Orokaiva!” rirota ghaito teno fugiturie. \p \v 7 Aghá ueta, enembo dano ananu gigigea, mendó gaa eghá regeguturie, “Umó aná ari bari akokogo ari katoda esega embó ea, unda kambova yaita rouvie.” \p \v 8 Aria, ungá kambova irirota, Sakius na erea jiria, Jojabeedu eghá ririe “Jojabee, gi, amó anda gugua-ghayafa gategea, dibe eini makasi enembodu utaita rore. Kotú, amó enembo avonu kuvia, unda eini-eini rururera-du mino aná aghagonu utaita rore-tago, etova dibe bakode itia utaitare.” \p \v 9 Aghá ririeta, Iesu undú mino eghá ririe, “Ená kamboda numamo oreki God da jebuga tambie. Anada bee mo, Abraham God gaabee urota, jebuga rururia aghagonu ea, umó oreki Abraham da mendi bee eini ea vitie. \v 10 \x - \xo 19:10 \xt Mat 18:11\x*Enemboda Jojabee* reifia-da bee mo, umó avona baghimbea vitia-nu tava ea sonembota, jebuga bari-du rirota reifie,” ririe. \s1 19:11-27 Unda Buro Egegari-Du Rea, Kotofu Eini Guri Unda Buro Kakatodava Vesa Uria-Da Kasia Re. \r (Matyu 25:14-30) \p \v 11 Avore, Iesu seibe furia, Bogu Naa Jerusalem utuvako jiria, aná gaga ririe. Kotú umó tanana urie, aná natofo unda gaga niningiguturia-mi, God Afa unda natofo* kaifa ari fefera seibe furia utuvako ari gaa regeguturie. \v 12 Amindu umó kasia eghá ririe, “Kotofuko bingáde embó eini roo enda airo bee einiva undufako yata, ‘avore’ ari utota, umó kini ea kaverea furaita nundubuturota simbugetue. \v 13 Umó yaita urota, unda buro kakato dano ingo ungagha ghogho retueta etia, danode desetueta-gea, guri dabako unda mino onembo 100 buro arida guri aghagonu bua númane daba-dabadu vesa ea doa, eghá retue, ‘Nímane ená guri bua, buro egegutu-gea, etova dumeni siroruturota, amó kaverea furore!’ \p \v 14 Aghá rea doa, umó iye. Tago, unda natofo umó injigha egegeta ria-mi aghi kakato ninengetueta iya, avona rasueta, kini asua embódava eghá regegetue, ‘Námane ená embó námanda kini ari injigha rosore,’ regegetue. \v 15 Aghá regegetue-tago, umó kini ea, kaverea etia, unda naava bubie. Bubua, unda buro kakato aghi etueta bubua, danode desetueta, númane guri nanjogo nanjogo etueta siroretua-nu irugota gaita retue. \v 16 Retueta, unda buro kato eini sei etia-mi retue, ‘Jojabe, inda ututara guri dabakoda etova anona guri dumeni ingo ungaghada inono etore.’ \p \v 17 Aghá retueta, kini mino retue, ‘Aiye rere. Imó aná buro kato taubana bee re. Imó eini-eini ijoijokokonu kaifa ea goghó urota etueta, sirorea jojabe etua-du, imó bogu naa mane dano ingo ungaghada beforo righari aita roravore.’ \p \v 18 Anada ambova, unda buro kato eini etia retue, ‘Jojabee, amó inda guri ututara-da etova anona guri dumeni ingo dabako etueta siroretue.’ \v 19 Aghá retueta, kini mino undú retue. ‘Imó bogu naa dano ingo dabakoda beforo righari aita roravore.’ \p \v 20-21 Kotú, unda buro kato eini etia retue, ‘Jojabee, inda guri aná evere. Imó enembo dumenida eini-eini inona tofo buta roravore. Kotú, enembo dumenida aayo govari, inona iiava buta roravore. Imó embó fakara bee-gea, amó indú oru urota, inda guri eembo kasami otoo ea itari vita.’ \p \v 22 Aghá retueta, unda barirari mino retue, ‘Rei-gerora? Imó buro kato embó akuago re. Inda gaga rera-mi anona imó iruraita rore. Imó gari re, amó aná embó fakara bee re. Kotú, imó nundubetoravore, enembo dumenida eini-eini, kotú númanda aayova eini-eini dano anona bari rei-nundubutoravore. \v 23 Amindu imó dodu anda guri bua ya, kambaruva itota, buro urota, amó kaverea furá, inda itadora-da etova dumeni sirorota bambi eto?’ \p \v 24 Aghá rea, enembo anava jijiregea vita-du retue, ‘Ená buro katodava aná guri rougea bua, buro kato avona guri ingo ungagha bua righia vitia-dava ututuge!’ \v 25 Aghá retueta, númane mino regegetue, ‘Barirari, umó seibe guri ingo ungagha bie.’ \p \v 26 \x - \xo 19:26 \xt Mat 13:12; Mak 4:25; Luk 8:18\x*Aghá regegetueta, umó mino retue, ‘Nímandu amó eghá rere. Enembo avodava eini-eini oruabe\f + \fr 19:26 \ft Kaverea ii, MAT 13:12 \fq eini-eini oruabe \ft isuri rouvia-da gaga ingiso tuva gadi! \f* iradua, anada etova oruabe utota baita rouvie. Tago, enembo avodava itoko iradua, aná rougea baita rouvie. \v 27 \x - \xo 19:27 \xt Mat 25:14-30\x*Avore, anda gitofo enembo avona amó númanda kini auve-degea, injigha egegetua mane bua fufuge eve, anda dibeva dedegadi ambubugoe!’” Iesu aghá ririe. \s1 19:28-40 Iesu, Kini Jojabe Aghago Ea, Jerusalem Teteruria Re. \r (Matyu 21:1-11; Mak 11:1-11; Jon 12:12-19) \p \v 28 Aghá riria-da ambova, Iesu erea, númanda dibe kena Bogu Naa Jerusalem arie. \v 29 Aria, naa ungagha Betfeij Betani gha ooto ragaro \tl Olivi\tl* vitia, anava bubaita igiguturota, unda ambo nimbi ungagha sei ninenguturota, eghá ririe, \v 30 “Igige, nímanda dibe kena naava teteruguturota, oka donki da mendi, avo buri ari vitia-nu gigigaita rosoravore. Enembo eini jo sei aná okada etova asumbea iru-furu ambi re. Ananu vuregea bua kaverea, eve fufuge! \v 31 Aghá urota, embó einimi, ‘Avona retueta rei-vureguto?’ radua mo, undú, ‘Jojabee na uno etue,’ regege!” Iesu aghá ririe. \p \v 32 Avonu ninenguturieta igiguturia-mi aria, Iesu da donu riria aghagonu tatambuguturie. \v 33 Tambua, aná \tl donki\tl* mendida buri vuregutueta, unda tofomi uriga urie, “Nímane dodu aná donki mendida buri reisi-vureguto?” \v 34 Aghá ririeta, númane mino regeguturie, “Jojabee na uno etue.” \v 35 Rea, ungá bua furia, Iesu dava bubua, númanda asugari etova mane kosugea, aná \tl donki\tl* mendida tamova beisi ea, Iesu bua ituturieta, vitia, etova asumbuturie. \v 36 Aghá egeguturieta, enembo númanda etova asugari mane kokosugea, emborova beisi egegutueta, Iesu avo fatia jiria arie. \p \v 37 Emborova aria, \tl Olivi\tl* Ootovareta vovorurota, Jerusalem utuvako ueta gigiguturie. Gigigea, Iesu da yaveromi Jojabeeda ivata nanjogo uaveta númanda gigigeta uria-nu nundubuturota, be jojabe koko fugia, God du raga regeguturota, “Aiye!” regeguturie. \v 38 \x - \xo 19:38 \xt Ps 118:26\x*Raga eghá regeguturie, \q1 “Orokaiva, Orokaiva! Kini, Jojabeeda ragarova bubua \q2 reifia-du raga regegore! \q1 ‘Orokaiva!’ Siriri uutuva iroe, \q2 kotú God Iti Beeva unda duroghadu raga regegore! \q2 Orokaiva!” \p \v 39 Aghá regegutueta, Moses da Gaga kaifa kakato* dumeni enemboda raga rei-riria-da rova iririguturota niningigea, Iesu du eghá regeguturie, “Irugari kato, rege, inda yavero be dodogoe!” \v 40 Aghá regeguturieta, Iesu na mino númandu eghá ririe “Gaa bee rere, amó rata númane be dodogadua, ená singoi vavasegea vitia manemi erea, koko regegaita rousue.” \s1 19:41-44 Iesu Bogu Naa Jerusalem Du Jii Riria Re. \r (Matyu 23:37-39; Luk 13:31-35) \p \v 41 Iesu aria, Iesu Bogu Jerusalem utuvako urota, dibe fugia, aná bogu naa gerurota, unda dibe jiivu furia averegea vovorurie. \v 42 Umó jii rirota, eghá ririe, “Anda uno rora, oreki nímane siririda emboro gigigea tanana egegasiravore! Tago, emboro nímandava jo isagha ambi irieta, nímane jo gigigambi rosoravore. \v 43 Fefera ambova reifia aghade, gitofomi furá, nímanda naa aagha vegea, enda ghaghambegota vitia, jefuru ata-gea, avo vitia jiria rarigea vovoregaita rousue. \v 44 Rarigea vorea, nímanda naa susughi egeguturota, natofo dano data ambubugaita rousue. Nímanda naa singoimi dighia ovenembari vitia, aná dea bebejegota averegea vovoregea, unda unda ya, sidara aita rouvie. Anada bee mo, God da nímane sonembaita furia fefera, nímane jo gia tanana egegambi re.” \s1 19:45-48 Iesu Aria, God Du Tafaroro Ari Kambova Teteruria Re. \r (Matyu 21:12-17; Mak 11:15-19; Jon 2:13-21) \p \v 45 Anada ambova, Iesu aria, God du Tafaroro Ari Kamboda* ghouka rova terua jiria, enembo eini-eini utua, guri rurueta gerurie-gea, tutuno ea númane tuviturie. \v 46 \x - \xo 19:46 \xt Is 56:7; Jer 7:11\x*Aghá ea, númandu eghá ririe, “God da Gaga bukava eghá gembari vitie, ‘Anda Afada kambo aná benunu ari kambo re. Tago, nímane egegetueta, anda Kambo aná bagia enemboda nungegi ari kambo aghago ea vitie.’” ririe. \p \v 47 \x - \xo 19:47 \xt Luk 21:37\x*Iesu fefera inono, God du Tafaroro Ari Kambova irugeta urie. Tago, fristida* kokotofude, Moses da Gaga Irugari kakatode* kotú enemboda babarigaride Iesu data amburari-du emboro tava rousurie. \v 48 Aghá egeguturie-tago, enembo nanjogo dano Iesu da gaga ria, ananu niningua-du, dedegari-da emboro eini jo tambambi egeguturie. \c 20 \s1 20:1-8 Iesu Avoda Ragarova Buro Eta Uria-du Uriga Egeguturia Re. \r (Matyu 21:23-27; Mak 11:27-33) \p \v 1 Fefera eini God du Tafaroro Ari Kambova* enembo desuturieta, Iesu na iruguturota, God da Gaga Taubananu minono rieta, fristi* maneda kokotofude, Moses da Gaga Irugari kakatode* kotú Jiusi enemboda babarigaride dano furia eghá regeguturie. \v 2 “Avona retueta, imó ená buro ro? Kotú, imó avoda ragarova ená buro eta ro? Rege, námane niningigore!” \v 3 Aghá ririeta, Iesu númandu mino eghá ririe, “Amó mino nímandu uriga eini aita rioreta, andú regege ningore! \v 4 Avota, regege, ningore, Jon Bafutaito Ari Katoda bafutaito arida ano God dava rururia aĩ, endava enembodava rururia? Ananu rege, ningore!” \p \v 5-6 Iesu aghá ririeta, númane nenukako mino-mino rea niningiguturie, “Namonde ‘God dava’ regegadora, umó eghá raita rouvie, ‘Atá, dodu Jon Bafutaito Ari Kato gaabee egegambi roso?’ Enembo dano nundubeta rousua, Jon umó God da feroveta eini re. Amindu, namonde amó ‘Endava enembo dava’ regegadora mo, ená natofo jede desetua-mi, namonde amó singoimi dedegaita rousue.” \p \v 7 Amindu, númane mana-mana ea, mino eghá regeguturie, “Niavoreta furia, námane jo tanana irambi re.” \v 8 Aghá regeguturieta, Iesu na mino eghá ririe, “Nímane aghá regegetora-du, amó avona ririeta, ená buro rora, jo rata nímane niningigambi aita rosoravore.” \s1 20:9-19 Aayo Kaifa Ari Kakatoda Kasia Re. \r (Matyu 21:33-46; Mak 12:1-12) \p \v 9 \x - \xo 20:9 \xt Is 5:1\x*Aghá rea doa, Iesu tutuno ea, natofo jededu kasia eini eghá ririe, “Aayo numamo eini unda endava \tl vaini\tl* da ghavesi govea, guri utota baita rea, enembo dumenida ingova utue. Utua, umó aná kambesi doa erea, kambesi einiva iye. Iya, fefera yafabe avo irieta,\fig |src="47 Vineyard_LB00103B.tif" size="col" loc="20:9-19" ref="Luk 20:9" \fig* \v 10 aná ghavesida vuri vurarida fefera bubieta, aná aayo numamo unda boanda bua furari-du rea, unda buro kato eini ninengetueta iye. Iya bubia mo, aná aayo kaifa kakato númane erea, aná buro kato dedegea tuvetueta, ingo tefo kaverea iye. \v 11 Avore, aná aayo numamo rekago unda buro ari kato eini ninengetueta iya bubia mo, umógha dano dea, kuvia gegha regeguturota, tuvetueta, ingo tefo kaverea iye. \v 12 Kotú, unda buro kato eini ninengetueta iya bubia mo, aná aayo kaifa kakatomi erea, aná buro kato eini beago, dea tamo kikisoregea, aayo kasava fugetueta voretue. \v 13 Aghá egegetua-du, aayo numamo eghá retue, ‘Amó daiyagha a? Aghajora, amó anda neno bari mendi dabakonu ninengota yadua mo, undú verua egegadua-jogo.’ \p \v 14 Aghá rea doa, unda mendi ninengetueta iye. Iya bubieta, aná aayo kaifa kakato númane gie-gea mino-mino regegetue, ‘Oná gimasa aná aayo tofoda mendi enanu etia bubie. Egege, namonde umó dedegota amburota, unda eini-eini nanjogo dano namonde anda tofo ae!’ \v 15 Aghá regegea, aná mendi aayo rova nandia bua, aayo kasava fugea dedegetueta ambue. \p Atá gigige! Aghá egegadua mo, aná aayo numamo númandu daiyagha adu? \v 16 Umó eghá aita rouvie. Umó furá bubua, aná aayo kaifa ari kakato, data ambubugota, aná aayo bua enembo dumenida ingova utaita rouvie.” Iesu aghá rieta, aná enembo niningigea eghá regeguturie, “Aiya! Mania sirorauveta!” \p \v 17 \x - \xo 20:17 \xt Ps 118:22\x*Aghá regeguturieta, Iesu númanenu tatasegea gia goghó urota, eghá ririe, “Atá, bukava eghá gembari vitia-da bee mo, doro? \q1 ‘Singoi eini kambo itari kakatomi injigha ea doa fugituria-nu \q1 Jojabee na bua, \q2 unda kambo roro tutumbudu itia simbuguturie.’ \m \v 18 Atá enembo avona aná singoi etova juradua, dea bebetegea, ito-fakono aita rouvie. Avotago, aná singoimi avoda etova juradua, umó fatia betota, enda nindaita rouvie.” \p \v 19 Aghá ririeta niningigea, Moses da Gaga Irugari kakatode, fristida* kokotofudemi Iesu fefera aghade númanda tamova aná kasia riria-nu tanana egeguturie. Aghade, Iesu nandia bundaita egeguturie-tago, natofodu oru egeguturie-gea, dotuturieta arie. \s1 20:20-26 Iesu Kuvia Gaita Rirota, \tl Takesi\tl* Utarida Gorotova Uriga Egeguturia Re. \r (Matyu 22:15-22; Mak 12:13-17) \p \v 20 Anada ambova, Moses da Gaga irugari kakatode fristida* kokotofudemi righigi enembo ninenguturieta uriga gaveranu gaa bee rarigo urota, umó kuvia gaita igigiguturie. Iesu gaga sembago rata ningia, umó nandia bundia bua, gavanada kokotofudava utota umonu gavanada bingáva koto ari-du igiguturie. \v 21 Aná righigi enembo aria bubua, undava uriga eghá urie, “Irugari kato, námane tanana egegeta rosore, imó aná gaa bee nuenembo irugeta roravore. Enembo, kokotofu ra, o makasi enembo ra, imó danode inonova buta roravore. Kotú, imó God da Gaga bee nuenembo irugea goghó eta roravore. \v 22 Rege, niningigore! Namonde anda Agho Darimi reiria mo, daiyagha egega? Namonde anda gitofo Rom enemboda kotofudu \tl takesi\tl* mo utara, aĩ, doara? Rege, niningigore!” \p \v 23-25 Númanda umó kuvia gigigaita uria, umó tanana urie-gea, númandu eghá ririe, “Aná guri eininu iruge, gare! Aná guri tamova imumude ragarode avoda ro?” ririeta, númane, “Rom enembo da Jojabee Sisar da re,” regeguturieta, umó eghá ririe, “Avorego, Sisar da tofo aná Sisar du ututuge, bae! Kotú God da tofo, aná God du ututuge, bae!” \p \v 26 Aghá ririeta niningigea, númane mana-mana egeguturota, be dodogea, ghuvi-ghava egegututurie. Anada bee mo, natofoda dibeva Iesu kuviraita egeguturia, umó gaga akuago eini jo rambi urie. \s1 20:27-40 Amburarivareta Jebugea Erari-Da Gaga Re. \r (Matyu 22:23-33; Mak 12:18-27) \p \v 27 \x - \xo 20:27 \xt Eka 23:8\x*Jiusi enemboda dumeni Sadyusi* regegeta rousua-da rari mo, enembo amburarivareta jo jebugea erambi gaa regegeta rousue. Númanda dumenimi furia, Iesu dava bubua, uriga egeguturie, \v 28 \x - \xo 20:28 \xt Deut 25:5\x*“Irugari kato, Moses na, Agho Dariva namonde andú eghá gefirie. Embó evetu bua, sasingu jo sirorambi doa, amburadua mo, unda doru aná embóda jamena einimi foite ari-du gefirie. Aghá ea, ana doruda sasingu siroradua mo, aná amburari embó da sasingu asue. \p \v 29-31 Námane kiki eini raita roreta, ningi! Sasingu vivide dano 7 sirorea vitirie. Anava begomi evetu bua vitirie-tago, mendi sasingu jo sirorambi doa ambubuturie. Aghami-aghami uta aria, \v 32 ambo jetukomi bua, mendi sasingu jo sirorambi, umó beago ambubuturie. Bego ambo dano 7 dava vee eini jo sirorambi doa ambubuguturie. Aghá ea, sidara uria-da ambova, aná doru beago ambubuturie. \p \v 33 Avotago, rege, niningigore! Fefera ambova amburarivareta jebugea eradua mo, aná evetu avoda evetu adu? Anada bee mo, embobo dano 7 evetu dabako ananu yagera egeguturie.” \p \v 34 Aghá ririeta, Iesu númandu eghá ririe, “Orekida fefera endava enembo evetu yagera ea, kotú embódava vai rousue. \v 35 Avotago, God avodu ‘avore’ rata-gea, amburarivareta jebugea eradua feferava, umó jo yagera ambi o vai ambi aita rouvie. \v 36 Anada bee mo, God na rata, númane amburarivareta jebugea ereregea, unda sasingu bee ea, anera aghago, jo rekago ambubugambi aita rousue. \p \v 37 \x - \xo 20:37 \xt Ex 3:6\x*Kotú, enembo amburarivareta jebugea ereta rousua-nu Moses beago undufako iruguturie. Sifá-sifáva ivari gambua bubura ueta geruria-da gagava, Jojabee avouvi nundubuturota, eghá gefirie, ‘Niabua mane, Abraham, Aisak kotú Jekop endava irirota, gaabee eta uria, kotú oreki gaabee eta rousua-da God, aná amó re.’ \v 38 God aghá riria-du, namonde amó reisi-gerore, God jo amburari enemboda God irambi re. Amburari enembo, jo amburota sidara ambi vitie. Enembo sei ambubuturia-de, kotú jebuga vitia-de dano God da dibeva amburambi irieta, rei-gerue.” \p \v 39 Aghá riria-da ambova, Moses da Gaga Irugari kakato* dumenimi mino eghá regeguturie, “Irugari kato, imó gaga taubana bee retoravore.” \v 40 Anada ambova enembo dano uriga eini undava ari oru egeguturie. \s1 20:41-47 Keriso Mo Avoda Mendi Ro? \r (Matyu 22:41—23:7; Mak 12:35-40) \p \v 41 Aghade, Iesu na númandu eghá ririe, “God na embó eini ninengota furari-du riria mo, daiyagha Devit da mendi gaa reta rousu? \v 42-43 \x - \xo 20:42-43 \xt Ps 110:1\x*Aghá rera-da bee mo, Devit na aná Daa Divari buka ragaro Psalms va aná embódu rirota, eghá gefirie, \q1 ‘God, unona anda Jojabeedu ririe, \q2 “Fu anda ingo bee kena asumbadi-gea, anona inda gitofo dea bundia bua furá, \q2 inda eka tuva ghandada gharari-du itota vasioe!” ’ \m Devit na aghá gefirie. \v 44 Avore, Devit na undú ‘Jojabee’ radua mo, daiyagha umó mo, Devit da mendi gaa reisi-rere?” \p \v 45 Aghade enembo dano Iesu da gaga donu ria-nu niningueta, unda ambo nimbidu eghá ririe. \v 46 “Kaifa ea goghó egege! Mania Moses da Gaga Irugari kakatoda* ambo-ambo egegata! Númane gangorogha asugari dighari yayafabebei esiko-esikonu asugea ya, utua bari kambesiva bubota, enembomi númane kakara urota, ari oro rea goghó egeguturota, ghanena ari-du uno egegeta rousue. Ari dabako aghagonu nghaĩ itari kambova*, kotú banau feferava enembomi kokotofu enemboda asumbari kambesi taubananu utota asumbaita uno egegeta rousue. \v 47 Númane aghá urota, dodoruda kambode gugua-ghayafade tefo-tafo rururota, God du Tafaroro Ari Kambova terua jiria, enembomi númane raga rari-du rea, benunu numbo tofo egegeta rousue. Aghá enembo, God na fefera ambova númandu mema jojabe kotú bouvu akuago beenu utota baita rousue.” \c 21 \s1 21:1-4 Evetu Doruda Vesa Ututuria Re. \r (Mak 12:41-44) \p \v 1 Enembo gugua-ghayafade manemi furia, God du vesa utari kibubuva gurinu vesa ututueta, Iesu dibe jará gerurie. \v 2 Kotú aghade, doru makasi bee einimi furia, guri auri \tl kofa\tl* mi ari ijoijokoko ungagha kibubuva fefendueta gerurie. \v 3 Aghá gerurie-gea, eghá ririe, “Reisi-gerora, aná evetu doru umó makasi re-tago, umó jojabe utue. Enembo eini jo unda utua, aghago utambi re. \v 4 Anada bee mo, enembo dumeni númanda gugua-ghayafava gerurota bubua itie. Tago, ená doru makasi bee re. Undava donu vita, aná dano bua utue. Kotú, undava irasueta, umó ambova jijimu asua katogo, aná dano bua etia utue.” \s1 21:5-24 Enda Sidara Uradua, Ivata Dumeni Eghago Siroraita Rouvia-Da Gaga Re. \r (Matyu 24:1-2; Mak 13:1-27) \p \v 5 Aghade, unda ambo nimbi dumenimi God du Tafaroro Ari Kambonu* gerurie-gea raga eghá regeguturie. “Gigige! Aná kamboda tutumbu singoi esiko-esiko manemi ari re. Kotú enemboda vesa esiko-esiko ututuguturia-mi itia goghó egeguturie,” raga aghá regeguturia-du, Iesu eghá ririe. \v 6 “Atá, oreki ená eini-eini donu nímanda reisi-gerora, anada singoi mane eini jo unda irari kambesiva jirambi aita rouvie. Dano averegea, unda unda vovoregaita rousue.” umó aghá riria-du númane undava uriga egeguturie, \p \v 7 “Irugari Kato, ená rera eini-eini, fefera nanjigo siroradu? Ivata domi uutu enda tano aita rouvia fefera irugadu?” \v 8 Aghá regeguturieta, Iesu númandu eghá ririe, “Dibe bee gerurota, kaifa egege, rorogo nímane kuvia gavera rata-gea ananu gaa bee gaa regegareta! Anada bee mo, enembo oruaruabe furá, nímane kukuvirota, gavera eghá regegaita rousue, ‘Embó eini God utaita riria, aná amó re,’ kotú, ‘Fefera etia utuvako etue!’ Aghá radua, mania númanda gaga ambo-ambo egegata! \v 9 Atá, enembo tefo neno aita rirota, tataya egegadua-da bingá o mene-mene dumenida kinini gaa niningigadora, mania oru egegata! Anada bee mo, yavi aghago mane sei siroraita rouvie. Tago uutu enda jo aghade banuna ambi aita rouvie.” \p \v 10 Kotú, rekago Iesu númandu eghá ririe, “Roo enda dumeni dumenida beforo ririkigari o kini mane ereregea, mino-mino mene-mene egegaita rousue. \v 11 Kotú, gino-gino akokogode baimanade kotú bunembada oyade furaita rouvie. Aghade, ivata jojabebei, akokogo uutuva sirorota, enembo gigiguturota, orumi eka ingo dadada urota, ghabobo itatama arigo egegaita rousue. \p \v 12 Avotago, ená yavi sirorambi-da dibe kena enembo dumeni furá, nímane anda ragarova gaabee egegadora-du, nímane nandia bundia bua ya, nghaĩ itari kambo o dibura kambesiva ititigaita rousue. Aghade, nímane bua ya, kini mane, kotú gavanada babarigarida dibeva itota jijiregaita rosoravore. \v 13 Aghade, nímanda fefera bubaita rouvieta, andava donu niningigeta rosora-nu isaghava regege! \v 14 \x - \xo 21:14 \xt Luk 12:11-12\x*Tago, nendufako gangada urota, nímanda serigari gaga donu raita rosora-du mania nundubari fakarago egegata! \v 15 Anada bee mo, nímanda neno nundubarida gaga anona sonembota, gaga taubana, bouvu beenu regegaita rosora-du, nímanda gitofo niningigea, mino rari jo inono ambi aita rousue. \p \v 16-17 Nímane amó gaabee egegeta rosora-du enembo oruaruabe nímane injigha aita rousue. Aghá urota, nímanda aya afa, ikoko mendi, kotú enembo totofomi nímane dumeni nandia bua data ambubugaita rosoravore. \v 18 Aghá uradua, mania oru egegata! Afana nímane sonembota amburarivareta jebugea eraita rosoravore. \v 19 Amindu, ano ea, gaabee egeguturota jiria goghó egege! Aghá urota, jebuga tumanadu irari bubugaita rosoravore. \p \v 20 Tago, gitofoda mene-mene ari kakatomi Bogu Naa Jerusalem aagha vegota gigigadora mo, eghá nundube! ‘Jerusalem bogu naava oreki reta bubua susughi aita rouvie.’ \v 21 Amindu, nímane avona Judia Frovensiva iririgadora, sumbua airo igigigea, dafaruva nunungegadi! O, nímane avona bogu naava iririgadora beago, tutumi sumbua airo igige! Kotú, nímane avona bogu naava kasava dighia iririgadora, mania sumbua, Bogu Naa Jerusalem va furá teterugata! \p \v 22 \x - \xo 21:22 \xt Hos 9:7\x*Anada bee mo, God da Gagava donu gefiria, anada bee rifo aghade siroraita rouvie. Ari akokogoda mino God na utaita riria fefera aghade isaghava sirorota gigigaita rosoravore. \v 23 Arii, amó evevetu tambouvude ea iraita rousua-du, kotú evevetu dumeni sasingu emi gaiturota iraita rousua-du, neno mema rore. Anada bee mo, fefera bubadua, evevetu dumeni sasingu bua sumbari ata-bata urota, mema fakara bee itatama egegaita rousue. God na ená endava kotú Jiusi enembodu mema jojago bee utota, númane itatama aita rousue. \v 24 Jiusi enembo dumeni vikokomi data ambubuguturota, dumeni gitofomi susughi ea nandia bua ya, roo enda dumeniva ititigaita rousue. Aghá urota, gitofomi Bogu Naa Jerusalem susughi bubua, beforo ririkiguturota, God da gateguturia fefera bubota, riria, númane serigaita rousue. \s1 21:25-28 Enemboda Jojabee* Kaverea Furaita Rouvia Re. \p \v 25 \x - \xo 21:25 \xt Is 13:10; Ezek 32:7; Joel 2:31; Amb 6:12-13\x*God na ata-gea, fefera marabe kotú damana maneda rorova ivata anogha kotú yavi dibe eini be eini siroraita rouvie. Aghade, yaura yavatade urota, ghorubebea urota, kusúgha bejaita rouvia-du, enda etova roo enda nanjogoda enembo dano mana-mana egeguturota, tatafi egegaita rousue. \v 26 Uutuva eini-eini nanjogo righia rarovota, unana jo janimbea goghó ambi aita rouvia-du, donu ená endava sirorasua-nu nundubuturota, enembo dano orumi jinongo andebaita rousue. \p \v 27 \x - \xo 21:27 \xt Dan 7:13; Amb 1:7\x*Fefera aghade, Enembo da Jojabee, anode durogha jojabede gooso rova vovorurota gigigaita rousue. \v 28 Ená eini-eini retora, siroruturota gigigadora mo, ano ea jiria goghó urota, donu siroraita rouvia-nu gia goghó egege! Anada bee mo, nímanda jebugada sonemba bubaita reifieta.” \s1 21:29-38 Ika Simbiada Kasia Re. \p \v 29 Aghá rea doa, Iesu kasia eini númandu eghá ririe, “Ika simbia\f + \fr 21:29 \ft Eve gaga \fq simbia \ft reisi-rera-da isuri ari gaga dumeni Mat 21:19 da tuva vitia-nu irugadi reisi-rere.\f* kotú ika dumeni nundubea gigige! \v 30 Ika mane batuma ea, igi fangiturota gigigadora, aná bee righaita rouvia aghago, tanana egegaita rosoravore. \v 31 Aghagonu, aná eini-eini retora-nu gigigadora mo, tanana egegadi rere, fefera utuvako etua-du, God unda natofo* kaifa aita rouvia-da fefera furá bubaita rouvie. \p \v 32 Amó nímandu gaa bee rere. Oreki rei-sirorutua enembo dano, jo ambua sidara ambi, dumeni irota, ená ivata retora, siroraita rouvie. \v 33 Uutude endade dano manjaita rouvie-tago, anda Gaga jo nanjigo aghade manjambi aita rouvie. \p \v 34-35 Nímane nendufa kaifa ea goghó egege! Mania nendufa doadi-gea, ená eini-eini nanjogoda unomi nímanda neno rova beda auveta! Boro-banauva kotú uvu fakara bebei undidiguturota, iririgadora mo, amumi gaimbo tefo jua, taima oka deta rouvia aghago, aná fefera furá bubota, nímane duduku egegaita rosoravore. \v 36 Aghá-gea, fefera inono kaifa ea goghó urota, ano ea, benunu urota iririge! Aghá rera-da bee mo, anda uno, ená eini-eini retora sirorea furá, nímane serigota, Enembo da Jojabeeda dibeva gangorogha jirari inono egegadi rere.” \p \v 37 \x - \xo 21:37 \xt Luk 19:47\x*Fefera inono Iesu umó God du Tafaroro Ari Kambova* nghaĩ itita urie. Tago, jama ea, tumba rirari mo, umó iiava ooto ragaro \tl Olivi\tl* avo evita urie. \v 38 Kotú, rifo atea, fururari, enembo nanjogo fuava, unda minono rirari-nu niningigaita rea, God du Tafaroro Ari Kambova teterugeta urie. \c 22 \s1 22:1-6 Iesu Ifatarava Dedegaita Manaka Gaegeguturia-Da Gaga Re. \r (Matyu 26:1-5; Mak 14:1-2; Jon 11:45-53) \p \v 1-2 \x - \xo 22:1-2 \xt Ex 12:1-27\x*Banau* fefera eini unda ragaro ungagha, \tl Yisti\tl* Tama Ari Banau kotú Serigea Yari Banau regegeta uria-mi, furia uutuva ua-du rea, fristi* maneda kokotofu, kotú Moses da Gaga Irugari kakato* tutuno ea, Iesu dedegaita rirota, emboro dumeni tava egeguturie. Natofo jededu oru egeguturota, umonu nenomi dedegaita nundubuturie. \p \v 3 Aghá ueta, Satan na Judas dava asuguturie. Judas rera, umó Keriot embó, Iesu da ambo nimbi 12 da eini re. \v 4 Asuguturia-da ambova, Judas aria, fristi maneda kokotofu, kotú God du Tafaroro Ari Kamboda* Kaifa kakato dava bubua, daiyagha Iesu númanda ingova utasua-da manaka gaegeguturie. \v 5 Aghá ririeta ningia, númane gangoro egeguturota, Judas gurimi mino aita regeguturie. \v 6 Aghá regeguturieta, Judas “avore” rea, tutuno ea, daiyagha daiyagha natofo jede jo gambi, Iesu nu nenomi bua, númanda ingova utasua-da emboro tava urie. \s1 22:7-13 Iesu Unda Ambo Nimbide Númanda Serigea Yarida Banau Simbuguturia-Da Gaga Re. \r (Matyu 26:17-25; Mak 14:12-21; Jon 13:21-30) \p \v 7 \tl Yisti\tl* Tama Ari Banauda fefera furia buburiturieta, enembo Serigea Yari Banaudu sifi memendi dea burasuada rifo atiturie. \v 8 Aghade, Iesu na Pita ungá Jon gha ninenguturota, eghá ririe, “Igige, Serigea Yarida Banau simbugadi, namonde undidigore!” \v 9 Iesu aghá riria-du, ungá uriga urie, “Námane kambesi niavo Serigea Yari Banau simbuga?” \v 10 Aghá ririeta, Iesu mino eghá ririe, “Igige, Bogu Naa Jerusalem teteruguturota, embó eini ovumi uvu dimbua bua fururota tatambugaita rosoravore. Aná embóda ambo tuvia, igige! Umó niavo teradua, kambesi dabako avo teterugea, \v 11 aná kambo tofodu eghá regege! ‘Irugari katomi eghá retue, “Umó kambesi niavo terua, unda ambo nimbide Serigea Yari Banau simbugea undidigadu?” ’ \v 12 Ingá imó bua ya, kambo tuva doa, kambesi taubana, itiva simbugari vitia-nu, irugota gigigaita rosoravore. Namonde anda banau avo simbuge!” \p \v 13 Iesu aghá ririeta niningigea erea aria, Iesu da daiyagha riria, aghagonu isagha urieta, ungá Serigea Yarida Banau avo simbuguturie. \s1 22:14-23 Jojabee Iesu Unda Ambo Nimbide Serigea Yari Banau Undidiguturia Re. \r (Matyu 26:26-30; Mak 14:22-26; 1 Korin 11:23-25) \p \v 14 Serigea Yari Banau undari fefera furia buburiturieta, Iesu unda ambo nimbide dano terua, faro kasava asusumbea ovenembea undidiguturie. \v 15 Asusumbuguturia-da ambova, Iesu eghá ririe, “Amó oreki mema jojabe, kotú bouvube itatama aita rora-da dibeva, amó ená Serigea Yari Banau namonde danode undaita uno bee rore. \v 16 Amó gaa bee rere: ená banau jo rekago undambi irota, anada bee sirorota, God Afada natofo* tumanadu kaifa aita rouvia kambesiva danode undidigaitare.” \p \v 17 Aghá riria-da ambova, aagha ririkurieta erorurieta, God du “Aiye” rea, unda ambo nimbidu ututurota ririe, “Ená vaini bua, nendufako vesa ea undidige!” \v 18 Aghá rera-da bee mo, amó vaini ghavesida bee jo rekago undambi irogo, God Afada natofo tumanadu kaifa ari fefera furá bubota-gea, aghade undaitare. \p \v 19 Aghá rea, farava ingari bua, God du aiye rea, righia ingegebea, unda ambo nimbidu ututurota ririe, “Ená anda tamo reta, nímandu rei-ututore. Eghagonu urota, fefera ambova anda amburari-nu nundube-nundube urota iririge!” \v 20 \x - \xo 22:20 \xt Jer 31:31-34\x*Undari undidiguturia-da ambova, unda uria aghagonu urota, aagha bua, númandu ututurota, eghá ririe, “Ená aagha anda tatangu re. Amó anda tatangu nímandu averegaita rora-mi God dava yari emboro* reka ifegaita rouvie. \p \v 21 \x - \xo 22:21 \xt Ps 41:9\x*Avotago, amó dubo urota bua, gitofodava utaita rouvia embó namonde danode ená farova asumbea vitere. \v 22 Enemboda Jojabee*, umó donu ari-du gaga gefiria, aghagonu aita rouvie. Tago, umó avona Enemboda Jojabee dari-du kivumi emboro aita rouvia embódava, mema jojabe itatama aita rouvie.” \p \v 23 Iesu aghá ririeta ningia, unda ambo nimbi mana-mana egeguturota, númane, avona umó bua, gitofodava utaita rouvia-nu nendufa tava egeguturie. \s1 22:24-30 Iesu Da Tuva Barirari Mo Avouro, Anada Besiga Egeguturia Re. \p \v 24 \x - \xo 22:24 \xt Mat 18:1; Mak 9:34; Luk 9:46\x*Aghade, Iesu da tuva beforo righari avona asua-du nundubuturota, unda ambo nimbi tutuno ea, besiga egeguturie. \v 25 \x - \xo 22:25 \xt Mat 20:25-27; Mak 10:42-44\x*Aghá egegutueta, Iesu númandu eghá ririe, “Ená endada kini mane númanda uno nuenembo egegeta rousue. Aghade, númanda kaifa egegeta rousua enembomi númandu raga rirota, ‘Kavevera kato re.’ regegari-du uno rousue. \v 26 \x - \xo 22:26 \xt Mat 23:11; Mak 9:35\x*Avotago, nímanda rorova aghagonu jo egegambi egegasiravore. Avona nímanda rorova bego aghago iraita asua mo, umó kaverea ambo aghago asue. Kotú avona beforo righari iraita asua mo, umó kaverea vorea, sabua* embó aghago asue. \v 27 \x - \xo 22:27 \xt Jon 13:12-15\x*Atá jojabe mo avouvi? Avona undari undaita asumbeta rouvie ra, aĩ, undari vesa eta rouvia ra? Jojabe mo aná undari undaita asumbaita rouvia embó re. Tago, nímanda rorova amó buro kato aghagonu ea, nímane sonembeta rore. \p \v 28 Andava kuvia gari mane furia, nímane namonde danode vitare. Amó jo doa serigambi re. \v 29-30 \x - \xo 22:29-30 \xt Mat 19:28\x*Kotú anda Afami, anona beforo righari-du ano ututuria dabako aghagonu, nímandu ano utota babarigari egegea, nímane fefera ambova anda natofo* kaifa aita rora kambesiva babarigarida asumbari kambesiva asumbea irirota, undaride uvude dirota, Israel enemboda abua dano 12 nu gia iruruturota, kaifa egegaita rosoravore.” \s1 22:31-38 Pita Na Iesu Kivu Aita Rouvia-Nu, Iesu Na Isaghava Riria Re. \r (Matyu 26:31-35; Mak 14:27-31; Jon 13:36-38) \p \v 31 Iesu rekago eghá ririe, “Saimon, Saimon, nghaĩ javea ningi! Satan na seibe angia, eto-bato embó einimi aayova iiava isia taubana mane rururota, jeghi mane dota rouvia aghagonu, nímane kuvia gaita rea, seibe God dava benunu utata ‘avore’ rita. \v 32 Avotago, amó rourogo inda gaabee ari doata jurauve-degea, God Afa na indú ano utari-du benunu etore. Atá imó kaverea andava furadora mo, inda ikoko mendidu ano ututurota kaifa ege!” \v 33 Iesu aghá ririeta, Saimon mino eghá ririe, “Jojabee, amó angá ya dibura aita, kotú angá amburaita simbugetore.” \v 34 Aghá ririeta, Iesu undú eghá ririe, “Pita, amó indú eghá rere. Oreki tumbade kokora be dimbambi irota, imó fefera bakode amó jo gambi gaa rirota, kivu aita roravore.” \p \v 35 \x - \xo 22:35 \xt Mat 10:9-10; Mak 6:8-9; Luk 9:3; 10:4\x*Aghá riria-da ambova Iesu númandava uriga urie, “Amó sei nímane guri, etota kotú eka andoro tefo ninenguturera aghade, nímane eini-eini dodu neno mema ambi ra?” ririeta, númane “Tefo” regeguturie. \v 36 Iesu rekago númandu ririe, “Avotago, oreki inda sufide etotade iradua, aná bu! Atá, mene-mene ari kaiya tefo iradua, inda tamo asugari eininu bua utua, guri bua, kaiya eini gia gurimi mino utua bu! \v 37 \x - \xo 22:37 \xt Is 53:12\x*Amó nímandu gaa bee rere, God na amó nundubuturota ririeta, feroveta einimi unda bukava eghá gefirie, \q1 ‘Bagia kakato deaveta ambubugeta rousua aghagonu, \q2 umó dedeguturieta ambubuturie.’ \m Anada gagade, gaga dumenide andú rea gefiria, anada bee rei-siroretue.” \v 38 Aghá ririeta, unda ambo nimbi undú eghá ririe, “Jojabee, gi! Mene-mene ari kaiya ungagha evere!” ririeta, Jojabee na ririe, “Avore, aná inono re.” \s1 22:39-46 Iesu Unda Ambo Nimbide Ooto Ragaro \tl Olivi\tl* Anava Benunu Aita Igiguturia Gaga Re. \r (Matyu 26:36-46; Mak 14:32-42) \p \v 39 Iesu unda eta uria aghagonu, ooto ragaro \tl Olivi\tl* anava irueta, unda ambo nimbi erea, ambo ga numonde igiguturie. \v 40 Aria, aná kambesiva bubua kaverea, unda ambo nimbidu eghá ririe, “Dibe fakara ea, benunu egege, rourogo Satan furá, nímane kuvirota, ari akokogo egegare-degea, rere!” \p \v 41 Aghá rea, umó númane doa, eto-bato enembomi singoi fugasueta yasua airo bee jurasua aghagonu aria, koubomi joroto ea, benunu urie. \v 42 Unda benunuva eghá ririe, “Afa, imó ‘avore’ radora, ená mema andava reifia, doa bu! Avotago, jo anda unonu ambi aita roreta, do-gea, inda unonu siroroe!” \v 43 Aghá ririeta, anera uutuvareta vorefuria, undava isagha ea, ano ututurie. \v 44 Aghade, umó mema jojabe itatama urota, benunu anogha ueta, unda oufufu eto-bato tatangugo tẽtã ea, endava vovorurie. \v 45-46 Benunu ea doa, Iesu kaverea aria, unda ambo nimbidava buburituria, númane neno memami jajareguturie-gea, vasia evivigutueta gia, númandu uriga urie, “Nímane dodu evo roso? Ereregea, dibe fakara ea, benunu egege, rourogo Satan furá, nímane kuvirota, ari akokogo egegare-degea, rere!” \s1 22:47-53 Gitofomi Iesu Nanandiguturia-Da Gaga Re. \r (Matyu 26:47-56; Mak 14:43-52; Jon 18:1-11) \p \v 47 Iesu gaga ria aghade, unda ambo nimbida eini, embó ragaro Judas na natofo jede kofiri ea bua furia buburiturie. Bubua, Iesu muno aita, Judas aria, utuva urie. \p \v 48 Aghá urieta, Iesu na undú eghá ririe, “Judas Enemboda Jojabee* inona munomi irugea bua, gitofodava utaita rora?” \p \v 49 Aghá ueta, Iesu da ambo nimbi numonde vitiria-mi donu siroraita rouvia-nu gigiguturie-gea, uriga urie, “Jojabee, námanda kaiya kosugea bua, mene-mene ara?” \v 50 Aghá rea, númanda einimi fristida* beforo righarida sabua* embóda nghaĩ ingo bee kenanu vegea kositurieta jujururie. \v 51 Aghá urieta, Iesu na ririe, “Rekago donu eini mania egegata!” rirota, aná embóda nghaĩ bua, rekago ititurieta takembuturie. \p \v 52 Aghá ea doa, fristida kokotofu, God du Tafaroro Ari Kambo* kaifa kakato, kotú Jiusi enemboda beforo ririkigaride umó nandaita fufuguturia-du Iesu na eghá ririe, “Nímane dodu vikokode gandighade bua, amó nandaita fufugeto? Amó jo gavana tuvari gaa eini jo rambi re. \v 53 \x - \xo 22:53 \xt Luk 19:47; 21:37\x*Atá, amó fefera yafabe namonde God du Tafaroro Ari Kambo ghokava terua irirota irugeta riara mo, enembo eini avona amó jo nandambi re-tago, oreki Satan da anomi tumba rirarigo rouvia-du, ená nímanda fefera re.” \s1 22:54-62 Pita Iesu Kivu Uria-Da Gaga Re. \r (Matyu 26:57-58, 69-75; Mak 14:66-72; Jon 18:16-18, 25-27) \p \v 54 \fig |src="48 JesusToCaiaph_IB04157gr.tif" size="col" loc="22:54" ref="Luk 22:54" \fig*Aghá riria-da ambova, númane umó nandia bua, fristida* beforo righarida kambova igigutueta, Pita umó itoko ambo fugea ea jiria uta arie. \v 55 Aria bubua, kambo isaghava ivari gagembea, danode asusumbuguturieta, Pita beago númanda gorotova asumbuturie. \v 56 Aghade, buro kato ariri einimi furia, Pita ivari unanava asumbea irieta gerurie-gea, aria, utuva tatasegea gia goghó urota, eghá ririe, “Ená embó beago, Iesu de danode deĩ rosa.” \v 57 Aghá ririeta, Pita umó kivu urota, eghá ririe, “Evetu, inda rera embó, amó jo gambi re.”\fig |src="49 PeterDenies_IB04158gr.tif" size="col" loc="22:56-57" ref="Luk 22:57" \fig* \p \v 58 Aghá ririeta, itoko irirota, enembo einimi umó gerurie-gea, eghá ririe, “Imó beago, númanda eini re.” ririeta, Pita mino eghá ririe, “Embó, amó jo númanda eini irambi re.” \v 59 Anada ambova itoko yafabe irirota, enembo einimi rekago ininigha ririe, “Mana-mana tefo re. Gaa bee re, ená embó aná Galili embó eini re. Aghá-gea, numonde danode vita.” \v 60 Aghá ririeta, Pita undú mino eghá ririe, “Embó, imó dodu rera, amó itoko jo gambi re.” \p Aghá ria, kokora be difirie. \v 61 Aghá rieta, Jojabee kaverea, Pita nu tatasegea geruria-du, Pita umó Jojabeeda undú gaga riria-nu nundubuturie, “Oreki tumbade kokora be dimbambi irota, fefera bakode inona amó kivu aita roravore.” \v 62 Iesu da riria gaganu nundubea, umó isaghava bubua, jiimi neno gagajeguturie. \s1 22:63-65 Mene-Mene Ari Kakatomi Iesu Kuvia Gegha Rirota Dedeguturia-Da Gaga Re. \r (Matyu 26:67-68; Mak 14:65; Jon 18:22-23) \p \v 63 Aghade, embobo Iesu kaifa rousuria-mi, umó kuvia gegha rirota dedeguturie. \v 64 Númane Iesu da dibe eembomi rafea gajea umó dedeguturota, eghá ririe, “Avota, indava ferovetada ano iradua mo, rege niningigore: Imó avona detu?” \v 65 Aghá urota, númane unda tamova gaga akokogo oruabe regeguturie. \s1 22:66-71 Iesu \tl Kanisera\tl* Maneda Dibeva Jirituria Re. \r (Matyu 26:63-66; Mak 14:61-64; Jon 18:19-21; 18:39—19:16) \p \v 66 Rifo atiturieta, Jiusi enemboda babarigari \tl kanisera*\tl* ea vitiria-mi desuturie. (Amó fristi* maneda kokotofude, Moses da Gaga Irugari kakatodu* rere.) Númane aria, danode desuturieta, Iesu bua, númandava arie. \v 67 Aghá urieta, númane Iesu du uriga eghá urie, “Námandu rege ningore! God na enembo sonembari-du embó eini utaita riria mo, aná imó ra?” ririeta, Iesu mino eghá ririe, “Amó nímandu raita rore-tago, nímane amó jo gaabee egegambi aita rosoravore. \v 68 Kotú, amó nímandu uriga adora, nímane mino jo regegambi aita rosoravore. \v 69 Tago, oreki enavareta dibe kena yaita rora-va, Enemboda Jojabee* God Afa Ano katoda ingo bee kenava, asumbea iraita rouvie.” \v 70 Aghá ririeta, enembo dano aregea farara urota, mino eghá regeguturie, “Atá imó God da Mendi rera?” regegeguturieta, umó mino eghá ririe, “Nu reravore! Amó re!” \p \v 71 Aghá ririeta, númane mino-mino regeguturie, “Dodu gagada osagho fumbari enembo dumenida gaga niningiga? Unda beemi undufako retueta, namonde niningigetore.” \c 23 \s1 23:1-12 Iesu Pailat Da Dibeva Jiruturia-Da Gaga Re. \r (Matyu 27:1-2, 11-14; Mak 15:1-5; Jon 18:28-38) \p \v 1 Aghade \tl kanisera*\tl* mane erea, Iesu kofiri ea bua aria, Pailat dava bububuguturie. \v 2 Aghá ea, númanena umonu itia bera-bera egeguturota, eghá regeguturie, “Ená embómi námanda roo endava enembodu nghaĩ akuago ititurota, Rom enemboda gavana Sisar dava \tl takesi\tl* ututugauve-degea gaa rirota, ‘God Enemboda Jojabee* ninengota furari gaa riria, umó re,’ rirota, undufako kini eini gaa rieta niningigutare.” \p \v 3 Aghá regeguturieta, Pailat na Iesu du uriga urie, “Imó Jiusi enemboda kini ra?” ririeta, Iesu mino ririe, “Eẽ, inda rera aghago re,” \v 4 Aghá ririeta, Pailat aná fristida* kokotofudu, kotú natofo jededu eghá ririe, “Amó ená embódava dara eini jo tambambi re. Amindu, umó koto arida ruru, aná tefo re.” \v 5 Aghá ririe-tago, númane ininigha eghá regeguturie, “Unda irugarimi ueta, Judia enembo dano deriva urota, gaa ningambi egegeta rousue. Umó tutuno avo Galili reta uta etia, oreki enava bubie.” \p \v 6 Pailat aghá niningurie-gea, uriga urie, “Ená embó mo, Galili embó ra?” \v 7 Aghade, Iesu umó Herot da beforo righarida tuva irieta, Pailat gia tanana urie-gea, Iesu ninenguturieta, Herot dava arie. Herot fefera anava Jerusalem vitirie. \v 8 Aghade, Herot Iesu geruria, umó gangoro jojabe urie. Anada bee mo, fefera yafabe umó Iesu gaita uno urota vitirie. Iesu da daiyagha eta uria-nu umó ningita urie-gea, unona ivata dumeni ata sirorota gaita rouvia, aghagonu nundubuturie. \v 9 Aghá urie-gea, Iesu dava umó uriga oruabe urie-tago, Iesu gaga mino eini jo undú rambi re. \v 10 Aghá urieta, fristi maneda* kokotofu, kotú Moses da Gaga Irugari kakatode* anava jijiregea vitiria-mi erea, gaga ininigha rirota, umó itia bera-bera egeguturie. \v 11 Aghá egeguturieta, Herot unda mene-mene ari kakatode Iesu kuvia gegha regeguturota, undú gaga akokogo rea doa, asugari taubanadogo eininu ututurieta undava asugea ninenguturieta kaverea, Pailat dava arie. \v 12 Sei Herot ungá Pailat gha vesó-vesó egegeta urie-tago, fefera aghade ungá umó mambu taubana egeguturie. \s1 23:13-25 Pailat Na Avore Rata, Unda Mene-Mene Ari Kakatomi Iesu Data Amburari-Du Regeguturia Re. \r (Matyu 27:15-26; Mak 15:6-15; Jon 18:39—19:16) \p \v 13 Pailat na fristida* kokotofu, kotú enemboda beforo ririkigari natofo jede dano ririeta furia, danode egeguturieta, \v 14 númandu ririe, “Nímane ená embó bua, andava etera, unona námane Rom enembo dea tuvari gaa rari reisi-reravore. Atá, oreki nímanda dibeva umó koto urota gera mo, dara eini jo undava tambambi re. \v 15 Herot beago, dara eini undava donu jo tambambi-gea, namonde andava itieta kaverea etie. Amindu ená embó data amburari inono irambi re. \v 16-17 Aghá-gea, amó anda mene-mene ari kakato rata, umó fisurea doata yaita rouvie.\f + \fr 23:16-17 \ft Enembo dumenida nundubariva ená gaga \xt Luk 23:17 \ft rova mo, Luk na gembari gaa reta rousue. Tago, enembo dumeni embó einimi gembari gaa regegeta rousue. Amindu Baiboro dumeniva ená gaga \+tl footnote\+tl* va, ingiso tuva tambaita roravore, aná evere: \fq Serigea Yari Banauva* Pailat embó eini dibura ea irari aná natofoda uno arinu doaveta fuava, isaghava bubuta urie. \f*” \v 18 Tago, númane dano be dabako koko fugia regeguturie, “Aná embó dege amburoe! Námandu Barabas nu do-gea furá, isaghava buboe!”\fig |src="50 PilateVerdict_IB04163gr.tif" size="col" loc="23:13-23" ref="Luk 23:18" \fig* \v 19 Atá, Barabas umó enembo dumenide Jerusalem bogu naava Rom enemboda gavana injigha ea, dea tuvari gaa riria-du, kotú enembo derurieta ambubuguturia-du, umó bua diburava gajiturieta vitirie. \p \v 20 Pailat na Iesu doata bubua yari-du uno urota, rekago aná natofo ghogho ririe. \v 21 Avotago, númane, “Umó ifatarava dege, amburoe! Umó ifatarava dege, amburoe!” regeguturie. \p \v 22 Pailat sei fefera ungagha uriga ea, rekago fefera eini uriga urie, “Bee dodu? Kotú umó dinunu donu etu? Amó undava tava etora, umó amburari katogo irambi re. Amindu amó rata, umó fisurea doata bubua yaita rouvie,” ririe. \v 23 Aghá ririe-tago, aná enembo umó ifatarava dari-du be jojabe koko fugia, regeguturia-mi, Pailat da uno bureguturie. \v 24 Aghá-gea, Pailat aná natofoda donu uno egeguturia-nu urie. \v 25 Amindu, embó ragaro Barabas, embó eini derurieta ambubuturia-nu, Pailat na dotuturieta furia, isaghava buburiturie. Pailat aghá uria-mi, númanda unoda bee aná Iesu dava siroruturie. \s1 23:26-43 Iesu Ifatarava Dedeguturia-Da Gaga Re. \r (Matyu 27:31-44; Mak 15:21-32; Jon 19:17-27) \p \v 26 Aghá urieta, mene-mene ari kakatomi Iesu ghambugea bua igiguturota, Sairini embó eini ragaro Saimon Jerusalem teraita irueta gia, Iesu da ifatara fumbari-du rea bera-bera urieta, Saimon aná ifatara fumbua, Iesu da ambo kena arie. \v 27 Anava enembo natofo oruaruabe Iesu da ambova igigutua-da rova, evevetu dumeni Iesu du neno mema urota, jii regeguta igiguturie. \v 28 Igigutueta, Iesu kaverea númandu eghá ririe, “Jerusalem evevetu, mania andú jii regegata! Tofo nendufako kotú nímanda sasingudu jii regege! \v 29 Fefera ambova, evevetu avona eero iraita rousua-du, kotú urova mendi sasingu sirorambi, kotú mendi sasingu emi gaiturota undurambi eta rousua-du ‘bakua egegari’ gaa regegaita rosoravore. \v 30 \x - \xo 23:30 \xt Hos 10:8; Amb 6:16\x*Aghade, númane dafarudu eghá regegaita rousue, ‘Námanda etova jurasiravore!’ kotú ooto manedu, ‘Námane gajasiravore!’ regegaita rousue. \v 31 Anada bee mo, mema anda itatama rora, aná ika safauva evari aghago itatama rore. Atá nímandava reifia eto-bato ghaekova ivari ika evia gharasa eta rouvia aghago re,” ririe. \p \v 32 Ari-bari akokogo ari embobo ungaghade dano, Iesu de data ambubugari-du rea, kofiri ea bua igiguturie. \v 33 Numonde aria, kambesi ragaro \it Amburari Enemboda Beforo Siruru\it* anava bububugea, Iesu ifatarava dedeguturie. Aghade, bagia kakato ungagha beago bua furia, eini Iesu da ingo bee kena, eini ingo anda kena ifatarava dedeguturie. \p \v 34 \x - \xo 23:34 \xt Ps 22:18\x*Aghá egeguturieta, Iesu benunu urota, eghá ririe, “Afa, númane donu rousua-da bee, númane jo tanana ea goghó ambi-gea, númanda ari-bari akokogo nundubea gia do!” Anada ambova, númane kikindo gaegeguturota, Iesu da asugarinu vesa ea bubuguturie. \p \v 35 \x - \xo 23:35 \xt Ps 22:7\x*Enembo jiria dingera egegutueta, Jiusi enemboda beforo ririkigarimi Iesu kuvia gegha regeguturota, eghá regeguturie, “Unona urieta, enembo dumeni jejebuguturie. Kotú enemboda ari-bari sembago nundubea gia doari-du, God da utaita riria embó, aná umó re, reirie. Do-gea, umó undufako sonemboe!” aghá regeguturie. \p \v 36 \x - \xo 23:36 \xt Ps 69:21\x*Mene-mene ari kakato beago, Iesu kuvia gegha regeguturota, undú \tl vaini\tl* kaeenu ututuguturie. \v 37 Aghá urota regeguturie, “Imó Jiusi enemboda kini iradora mo, indufako sonembe!” regeguturie. \p \v 38 Aghade, Iesu da beforo gombuva gaga eghá gembua ititurie: \it Ená Jiusi enemboda kini re.\it* \p \v 39 Ari-bari akokogo ari embobo Iesu de dedeguturia-da einimi, Iesu du tauga kavavana rirota, eghá ririe, “Atá, imó God enemboda ari-bari akokogo nundubea gia doaita riria embó iradora, indufako sonembuturota, námane beago sonembe!” ririe. \p \v 40 Avotago, einimi gaa dibeva eghá ririe, “Imó God du oru ambi rora? Imó daiyagha itatama rora aghagonu umó aghá itatama rouvie. \v 41 Tago, angá mo, dodu eghá egegetua aná gaa bee re. Anada bee mo, angáda donu rosara-da mino reta reisi-rurore. Avotago, ená embó ari akuago eini donu jo ambi re,” ririe. \v 42 Aghá rea doa, kaverea ririe, “Iesu, imó ya inda natofo kaifa ari kambesiva bubadora mo, amó nundube!” \v 43 Aghá ririeta, Iesu mino undú eghá ririe, “Amó indú gaa bee rere, oreki imó angá dano God da kambesi taubanava teraita rosore.” \s1 23:44-49 Iesu Da Ambubuturia-Da Gaga Re. \r (Matyu 27:45-56; Mak 15:33-41; Jon 19:28-30) \p \v 44 \x - \xo 23:44 \xt Ex 26:31-33\x*Fefera beforova aghagonu ueta, roo enda dano bingoimi afuregea irieta aria, jama 3 \tl koroki\tl* urie. \v 45 Aghá ea, fefera janimbambi irieta, God du Tafaroro Ari Kambo* bogu naa Jerusalem vitiria-da rova, rourogo enembo ya, Kambesi Kakara Bee anava terua amburauve-degea rea, eembo einimi gajari vitiria, aná rorova sarigea, be ungagha urie. \v 46 \x - \xo 23:46 \xt Ps 31:5\x*Aghá ueta, Iesu koko fugia ririe, “Afa, inda ingova anda asisi rei-ututore,” aghá rirota, ambubuturie. \p \v 47 Aghade, mene-mene ari kakatoda beforo righari aná donu siroruturia-nu gia, God raga rirota ririe, “Gaa bee re, ená embó ari-bari sembago tefo re.” \v 48 Aghade, natofo jede anava daiyagha uua-nu gigigaita danode egeguturia-mi Iesu da amburari gigigea, neno mema ea, jii rirota, númanda nenova biyae dedeguturota, kaverea igiguturie. \v 49 \x - \xo 23:49 \xt Luk 8:2-3\x*Avotago, Iesu tanana egeguturia enembo, kotú evevetu avona Galili reta Iesu da ambova igiguturia-de dano banunava jijiregea, donu siroruturia, aná dingera rousurie. \s1 23:50-56 Iesu Furuguturia-Da Gaga Re. \r (Matyu 27:57-61; Mak 15:42-47; Jon 19:38-42) \p \v 50-51 Anava embó ragaro Josep, umó aná Judia frovensiva Arimatea naava embó taubana bee eini re. Umó \tl kanisera*\tl* maneda eini re. \tl Kanisera\tl* mane dumenida manaka gaegegea, donu egeguturia-du umó jo avore rambi re. God furá, unda natofo* kaifa aita rouvia feferadu kaifa urota vitirie. \v 52 Unona aria, Pailat dava bubua, Iesu da tamo utota baita benunu urie. \v 53 Umó Iesu da tamo bua ititurieta vovorurieta, eembo saghai tamomi otoo ea bua furia, uje eini gudoro ufuva ghafirieta vitiria-va furuguturie. Uje rera anava, enembo eini sei jo furugambi re.\fig |src="51 WrapBody_WA03927b.tif" size="col" loc="23:53-54" ref="Luk 23:53" \fig* \v 54 Natofo jede Nangu Undari Feferadu simbugutueta-gea, Josep umó aghá urie. \p \v 55 Aghade, Galili reta Iesu da ambova tuvia furia evevetumi Josep da ambova aria, Iesu uje gudoro ufuva daiyagha itituria, aná númanena gigiguturie. \v 56 \x - \xo 23:56 \xt Ex 20:10; Deut 5:14\x*Aghá ea, númane kaverea aria, kambova bubua, ingide uka muu munode simbuguturie. Tago, Nangu Undari Fefera tutuno uria-du, agho dari ambo-ambo urota, númane nangu undidiguturie. \c 24 \s1 24:1-12 Iesu Amburarivareta Jebugea Eroruria-Da Gaga Re. \r (Matyu 28:1-10; Mak 16:1-8; Jon 20:1-10) \p \v 1 Fura jojabeda rifo tumbava aná evevetumi númanda simbuguturia ingide uka muu munodenu bua, ujeva igiguturie. \v 2 Aria bububuguturia, aná uje be gajari vitiria singoi aná oberea aria, airo irieta gigiguturie. \v 3 Aghá gigigea, rova teteruguturie-tago, Jojabee Iesu da tamo anava jo gigigambi re. \v 4 Númane avo jijiregea, mana-mana egegutua, jo gaimbo ambi, embobo ungagha eembo saghai kirivada unanagomi tiri-tara ueta, númanda kasava jijiregeturie. \v 5 Aghá urieta, aná evevetu orumi jarea goghó egeguturie-gea, tumogha baĩ egeguturota, gonea vorea, endava takembuturie. Aghá egegutueta, aná embobo ungaghami númandu ririe, “Nímane dodu jebuga irari embódu amburarida gorotova tava roso?\fig |src="52 2Angls&Wmn_WA03931b.tif" size="col" loc="24:4-8" ref="Luk 24:5" \fig* \v 6 \x - \xo 24:6 \xt Mat 16:21; 17:22-23; 20:18-19; Mak 8:31; 9:31; 10:33-34; Luk 9:22; 18:31-33\x*Umó jebugea eretue, eve tefo re. Umó, nimonde dano Galili irirota, daiyagha riria-nu nundubea gigige! \v 7 ‘Enemboda Jojabee* aná ari-bari sembago enemboda ingova utota, númanena data amburaita rouvie. Tago fefera bakode sidara adua, umó amburarivareta jebugea eraita rouvie.’” \v 8 Aghá ririeta, Iesu na aná gaga donu riria, númane rekago nundubuturie. \p \v 9-10 Aná evevetu rera, Makdala embóda ariri Meri, Joana, Jems da nue Meri, kotú evevetu dumenide númane ujevareta kaverea furia, Iesu da ambo nímbi 11 de, kotú enembo dumenidedu, donu geruria, aná regeguturieta niningiguturie. \v 11 Iesu da ambo nímbi aná gaga niningurie-tago, númane jo gaabee egegambi re. Anada bee mo, aná evevetumi neno nundubea goghó ambi urota rari gaa regeguturie. \v 12 Avotago, Pita na erea sumbua aria, uje beva gonea geruria mo, Iesu da tamo jo gambi re-tago umó eghovuturia eembo bimbi manemi vavasigea irieta gerurie. Donu siroruturia-du mana-mana urota umó kaverea arie. \s1 24:13-35 Emeus Irurota, Iesu Emborova Tatambuguturia-da Gaga Re. \p \v 13 Fefera dabako anava, Iesu da yavero embobo ungagha Jerusalem reta naa ragaro Emeus igiguturie. Jerusalem reta Emeus emboroda yafa aná \tl kilomita\tl* 11 aghago re. \v 14 Aghade, ungá igiguturota, donu siroruturia-da gaganu mino-mino rea nininguta igiguturie. \v 15 Irurota, donu siroruturia-nu ungá mino-mino gaga rea niningua aghade, Iesu undufako bubua, numonde danode igiguturie. \v 16 Ungá umó Iesu gigigiturie-tago, Iesu na urieta, númane jo umó tanana egegambi re. \v 17 Numonde igiguturota, Iesu na númandu uriga urie, “Nímane dodu mino-mino rea niningiguta reisi-fo?” ririeta, númane tukú ea jijiregea, tumo gonea, neno mema dibe be egeguturie. \v 18 Embó einida ragaro Kliopas re. Unona Iesu du eghá ririe, “Imó mo, Jerusalem yarida esega embó ra-jogo? Aghá-gea eini-eini donu ená feferava siroruta, jo gambi ra?” \p \v 19 Aghá ririeta, Iesu na uriga urie, “Eini-eini doro?” ririeta, númane mino regeguturie, “Nasaret embó Iesu du rere. Umó feroveta eini re. Enemboda dibeva, kotú God da dibeva unda gagade ivatade dano anogha ria. \v 20 Namonde amó Jiusi enemboda babarigaride, kotú fristida* kokotofudemi Iesu amburari-du uno egeguta-gea, umó bua Rom enembodava ututata, ifatarava dedegutata ambubuta. \v 21 Aghá egeguta-tago, námanda nundubuturera, unona unda anomi Israel enembo sonembasueta, tefo neno egegasue-tago, umó ifatarava dedegutata ambua, oreki fefera bakode sidara etue. \v 22 Námanda evevetu dumeni oreki rifogha Iesu da ujeva iya, donu gigigetua, ananu retueta ningia, námane duduku-dadaka ea, mana-mana egegetore. \v 23 Atá númane iya, Iesu da tamo jo gigigambi re. Tago, númanda rariva númane anera ungaghanu barauva gigigetue. Atá, aná anera ungaghami númandu Iesu jebugea erari gaa retue. \v 24 Anada ambova, námanda kokomana dumeni aná evevetuda regegetua-nu gigigaita iya mo, númanda daiyagha retua aghagonu gigigetue. Tago, Iesu da tamo avo jo gigigambi re.” \p \v 25 Aghá ririeta, Iesu na númandu mino ririe, “Nímane nundubari tefo re. Kotú feroveta maneda gaga donu riria, nímanda neno roomi gaabee ari jo tatavami egegambi eta rosoravore. \v 26 Feroveta manemi seibe isagha urie. God Embó eini ninengota furaita rouvia-mi mema jojabe kotú bouvu bee itatama ea, anada ambova unda durogha gariva teraita rouvie.” \v 27 Aghá rea doa, undava donu siroruturia-da gaga kotú undú donu gegembuturia gaganu isuri ea fururota, Moses da buka maneva tutuno ea, feroveta maneda bukava gaga nanjogo beago, aná dano Iesu ungá undú isuri ea furia, sidara urie. \p \v 28 Numonde númanda rei-aria naava bubaita igiguturota, Iesu númane doa, umó sei serigea yari aghago urie. \v 29 Aghá ueta, ungá umó ininigha Iesu bureguturota, eghá ririe, “Fefera vorea tumba riraita rouvieta, imó fu, namonde evore!” Aghá riria-du, umó numonde evaita teteruguturie. \p \v 30 Terua, undari undidigari kambesiva asusumbea, Iesu na God dava “aiye” rea, farava ingari bua ingebea, númandu vesa aita tutuno urie. \v 31 Aghá ueta, númanda dibe fangiturieta, umó tanana uua aghade, Iesu niagha yarigo urie. \v 32 Aghá urieta, ungá mino-mino rea niningiguturie. “Angá mo, emborova fufuguturota, unda angá andú Buka Kakarada gaga isuri etueta niningigetora aghade, angá anda neno rova giimi gayari-go ueta, itatama egegetore.” regeguturie. \p \v 33-34 Aghá rea, ungá erea, tutumi kaverea, Jerusalem aria bububuguturie. Buburiturieta, Iesu da ambo nímbi 11 de, kotú enembo dumeni numonde vitiria-de dano desea eghá ririe, “Aná gaa bee re! Jojabee jebugea erora-gea, Saimon dava isagha etueta gie.” \p \v 35 Anada ambova ungá umó, númanda emboro rorova donu geruria-de, kotú Iesu da farava ingebuturieta ungá unda gia tanana egeguturia, ananu isagha egeguturie. \s1 24:36-49 Iesu Unda Ambo Nimbidava Isagha Urieta, Gigiguturia-Da Gaga Re. \p \v 36 Ungá umó donu ungá undava siroruturia-da gaganu rirota iria aghade, Iesu númanda rorova sirorea jiria, númandu eghá ririe, “Siriri nímandava iroe!” \v 37 Aghá ririeta, númane duduku-dadaka ea, oru egeguturota, númane taimu gigigari aghago nundubuturie. \v 38 Númane aghá nundubutua, Iesu na númandu eghá ririe, “Nímane dodu duduku-dadaka ea, mana-mana roso? \v 39 Ená amó re! Anda ekade ingodenu gigige! Kotú anda tamonu righia gigige! Taimudava firíde, sirurude, andava vitia aghago, tefo re.” \p \v 40 Iesu aghá rirota, unda ekade ingode númandu iruguturieta gigiguturie. \v 41 Umó aghá urie-tago, númane umó gia, gangoro egeguturota, duduku-dadaka egeguturie-gea, tutumi gaabee egegambi re. Aghá egeguturia-du, Iesu na ririe, “Eve nímandava undari eini vitia?” ririe. \v 42-43 Aghá riria-du, númane Iesu du uvu oka ingarinu ututurieta bua, númanda dibeva dieta, gigiguturie. \p \v 44 Undia doa, númandu eghá ririe, “Amó namonde deĩ urota, nímandu eghá rirere, ‘Moses da Agho Dariva, God da feroveta maneda gefiria-va, kotú Daa Divari Buka ragaro Psalms va eini-eini nanjogo andava sirorasua-da gaga, aná oreki siroretueta reisi-geroravore.’” \p \v 45 Anada ambova, númane God da Gaga nundubea goghó egegari-du rea, Iesu na urieta númanda neno nundubari ifeguturie. \v 46 Aghá urieta, Iesu númandu eghá ririe, “God da Gagava eghá gefirieta vitie, ‘God enemboda ari-bari akokogo nundubea gia doaita rea, Embó eini utaita riria, umó mema jojabe itatama ea, ambua, fefera bakodeda ambova jebugea eraita rouvie.’ \v 47 Aghá ata-gea, Jerusalem reta tutuno ea, unda ragarova enembo neno kaverea, ari-bari akokogo doari-du, kotú God na ari akokogo nundubea gia doarida minono abua-abua nanjogodu regegaita rousue. Aghá ata-gea, nímane Jerusalem reta tutuno ea, anda ragarova enembo neno kaverea, ari-bari akokogo doari-du, kotú God na númanda ari akokogo nundubea gia doarida minono abua-abua nanjogodu regegaita rosoravore. \v 48 Eini-eini donu siroretua-da osagho fumbari enembo, aná nímane re. \v 49 \x - \xo 24:49 \xt Eka 1:4\x*Anda Afada be gajiturota, unda Asisi Kakara utaita riria, aná anona nímandu utua, nímane ninengaita rore. Tago, nímane Bogu Naa Jerusalem enava kaifa egegutu-gea, ano uutuvareta vorota bubugadi!” ririe. \s1 24:50-53 Iesu Da Uutuva Vivituria-Da Gaga Re. \p \v 50 \x - \xo 24:50 \xt Eka 1:9-11\x*Aghá rea doa, númane kofiri ea bua bubua aria, Betani naava bubua, ingo ririkurieta erorurieta, númane ea simbuguturie. \v 51 Umó númane ea simbugutua aghade, God umó rururieta, númane doa uutuva viviturie. \v 52 Aghá urieta, númane Iesu du tumogha baĩ egegea, gangorogha kaverea Jerusalem igiguturie. \v 53 Anada ambova, númane Jerusalem irirota, tumanadu God du Tafaroro Ari Kambova* God du raga regeguturota vitirie. \p Avore, anda gaga tano evere. \pmc Amó Luk re.