\id JHN Tafota Baruga, JimCindi Farr, POST CONSULTANT CHECK VERSION \h Jon \toc3 Jon \toc1 Jon Kakara \toc2 Jon \mt1 Jon Kakara \ip Ená buka enembo oruaruabeda reisi-nundubutua, aná Iesu da ambo nimbi Jon na gefirie. \xt Jon 13:23; 19:26; 20:2; 21:7\xt* kotú \xt 21:20\xt* anava, ená buka gefiria embó, umó undufako kivu urota, \ipq Iesu unda ambo nimbi avonu neno buta uria … \im nu rirota gefirie. Kotú 21:25 anava umó undufako iruguturota isaghava gefirie. Jon ená buka gefiria feferava, enembo buka gefirota, totofo númanda ragaro kivu egegeta urie. Aghá-gea, Jon unda gaga gefirota, \it amó\it* doa, \it umó\it* gembuta urie. Tago, namonde amó oreki jo aghá ambi egegeta rosore. Namonde gaga rirota, tofo iruguturota \it amó\it*, \it námane\it* kotú \it namonde amó\it* rirota, aghá gembuta rosore. Amindu, ená gaga námane Baruga gaami kaveruturota, Jon na undufako ená gaga gefiria-nu nundubuturota, Jon nu isagha urota, \it amó\it*, \it námane\it* kotú \it namonde amó\it* aghá gefirere. \ip Matyu, Mak kotú Luk de númanda gaga aná sei gefirieta jiruturie. Númanda gaga gegembuguturia, oruabe aná bee dabako re. Iesu niavo iru-furu uria-da gaga oruabe, Iesu umó enembo oruaruabe urieta jejebuguturia-da gaga oruabe, kotú umó kasia nanjogo riria-da gaga oruabede dano númanena gegembuguturie. O Jon mo, unda gagada mendó donu iruguturota gefiria, aná evere: Iesu, umó Gaa Beeda ruru re, God da Unana umó re, God Afadava yari da emboro umó re, namonde anda sifi kaifa kato taubana umó re. Kotú Jon dodu unda gaga gefiria, undufako isuri uria, aná evere: God na embó eini gategea ninengota furaita rouvia, riria, aná Iesu umó-gea, umonu gaabee egegari-du gefirie. Ená buka, Jon aghajora ghaeko* 85-95 da gorotova gefirie. \is1 Jon Unda Gagada Mendó Mane, Aná Evere: \io1 1:1-18 Iesu, umó niavoreta furia eve siroruturia re. \io1 1:19-51 Jon Bafutaito ari kato buro urota irieta, Iesu unda ambo nimbi dumeni ghogho riria re. \io1 2:1-12:50 Natofo jededa dibeva, Iesu buro eta uria re. \io1 13:1-19:42 Iesu Unda Ambo Nimbide Serigea Yarida Banau* urota, gaga dumeni riria re. Kotú gitofomi umó nandia ifatarava dedeguturia re. \io1 20:1-31 Iesu amburari vareta jebugea eroruria-da ambova, unda natofodava isagha eaveta gigigeta uria re. \io1 21:1-25 Fefera eini, Galili Frovensiva Iesu undufa isagha urieta, unda ambo nimbi gigiguturia re. \c 1 \s1 1:1-18 God da Gaga Tumanadu Vitiria-mi, Vorea Enembo Nindia Endava Siroruturie. \p \v 1 Uutude endade jo sirorambi tutunova, God da Gagami vitirie. God da Gaga, umó God gha danode vitirie. Kotú umó beago God re. \v 2 Tutunova, umó God gha danode vitirie. \p \v 3 Eini-eini vitia, jo einimi undufa unda anova sirorambi re, eini-eini dano God da Gagami urieta siroruturie. \v 4 Aná Gaga rera, umó jebugada ruru re. Umó jebuga bua furia mo, enemboda unana aghago janimbeta urie. \v 5 Unda unanami bingoi rova janimbeta rouvie. Tago bingoimi jo afuregari inono irambi re. \p \v 6 \x - \xo 1:6 \xt Mat 3:1; Mak 1:4; Luk 3:1-2\x*Avore, God unda aghi embó, ragaro Jon, ninenguturieta furie. \v 7 God umó ninenguturieta furia-da bee mo, unanada minono rata, enembo niningigea gaabee egegari-du rea, umonu ninenguturieta furie. \v 8 Jon jo aná unana irambi re. Tago, unona unanada gaganu enembodu rata niningigari-du rea, furie. \v 9 Aná unana mo, unana bee re. Unona furia, endava enembo nanjogodava janimbeta rouvie. \p \v 10 Ená Gaga seibe furia, endava enembode, eini-einide dano urieta siroruturie. Tago, umó avouvi, enembomi jo gia tanana egegambi re. \v 11 Unda natofo Jiusi enembodava furie-tago, númane umó jo bubugambi egeguturie. \v 12 Aghá egeguturie-tago, avona umó jamono gatiturota gaabee egeguturadua mo, unona númandava aná God da sasingu ari-du ano ututa rouvie. \v 13 God da sasingu rera, jo númanda anomi o aya afada anomi, kotú enembo dumenida anomi rata sirorambi re. Númane God da anomi unda sasingu ea vitie. \p \v 14 Ená Gaga embó bee nindia sirorea, namonde anda gorotova vitirie. Umó namonde anda rorova irirota, gaa bee nuenembo rirota, namonde amó sonembeta urie. Unda duroghagha namonde gigiguturere. Afa uutuva vitia-da Mendi dabako duroghagha furia irieta, undava gigiguturere. \v 15 Jon umó Iesu nu nundubuturota, eghá ririe, “‘Embó eini anda ambova reifia,’ ritara, umó aná jojabe re. Amó ijoko re. \q1 Anada bee mo, amó jo sirorambi iria-da dibeva, umó aná vitirie.” \m Jon umó Iesu du aghá ririe. \p \v 16 Unda sonembaride, taubanade ea simbugeaveta, namonde amó bubugeta rosore. Kotú etova-etova namonde amó ea simbugeta rouvie. \v 17 Moses dava God Afa na unda Agho Dari ututurieta bua, enembodu ututurie. Kotú Iesu Keriso na, enembodu neno mema ea sonembarida aitode kotú gaa beede bua furie. \v 18 Enembo eini dibemi God jo gambi re. Tago, God da Mendi dabako, Numamogha danode irita uria-mi furia, God da irari daiyaghago aná ririeta, enembo niningiguturie. \s1 1:19-28 Jon Bafutaito Ari Katoda Minono Reta Uria Re. \r (Matyu 3:1-12; Mak 1:1-8; Luk 3:1-18) \p \v 19 Jiusi enemboda babarigarimi Jon uriga ari-du rea, fristi* mane kotú Levi undi Jerusalem reta ninenguturieta, umó avouvi ananu uriga aita igiguturie. \v 20 Aria bubua, uriga egeguturieta, umó jo kivu ambi, isaghava eghá ririe, “Enemboda Sonemba kato God da utaita riria, aná jo amó irambi re.” \v 21 \x - \xo 1:21 \xt Mal 4:5; \xt Deut 18:15, 18\x*Aghá riria-du, númane uriga egeguturie, “Atá rege niningigore! Feroveta Elaija rekago kaverea furasua, gefiria mo, indú gefiria, aĩ?” regeguturieta, Jon ririe, “Tefo, amó jo umó irambi re,” Aghá ririeta, númane rekago uriga egeguturie, “Imó aná Feroveta ra?” regeguturieta, Jon ririe, “Tefo, amó jo umó irambi re,” ririe. \v 22 Umó aghá ririeta, númanena ririe, “Atá imó avouvi, rege niningigore! Námane gaga mino bua kaverea ya enembo avona ninengetueta etera-du regegaita rosore. Imó indufako daiyagha reta ro?” \v 23 \x - \xo 1:23 \xt Is 40:3\x*Regeguturieta, Jon undufa iruguturota, eghá ririe, “Aisaia da gefiria aghago rere, \q1 ‘Uvu tefo kotú enembo irambi kambesiva avo irirota, \q2 amó ghogho rere, \q1 “Jojabeeda emboro ea simbuge, dambu ae!” ’”. \p \v 24-25 Moses da Gaga Kaifa kakato* dumeni ninenguturieta fufuguturia-mi, númanena Jon dava uriga eghá egeguturie, “God na enembo eini ninengota furari gaa reta rousua, jo imó irambi, kotú imó jo Elaija o aná Feroveta irambi rera mo, imó dodu enembo bafutaito eta ro?” \p \v 26-27 Aghá regeguturieta, Jon na mino númandu eghá ririe, “Amó tefo uvumi bafutaito eta rore. Tago, embó eini reifia, enada ambova isagha aita rouvie-tago, umó seibe nímanda rorova vitie. Tago, nímane jo gigigambi viteravore. Anode duroghade anda jo undago irambi re.” \p \v 28 Aná eini-eini dano Betani, Jordan Uvu beina fefera vitari kenava, Jon da bafutaito eta uria kambesiva siroruturie. \s1 1:29-34 Sifi Da Mendi God Na Utaita Riria, Aná Iesu Umó Re. \p \v 29 Rifo atiturieta, Iesu Jon dava furueta gerurie-gea, natofodu eghá ririe, “Gigige! God Sifi da Mendi enemboda ari-bari akokogo bua fugiturota amburari-du riria, onanu reifie. \v 30 Amó ená embónu nundubuturota eghá ritare, ‘Embó eini anda ambova reifia, aná jojabe re. Amó ijoko re.’ Anada bee mo, amó jo sirorambi iria-da dibeva, umó vitirie. \v 31 Umó avouvi, amó andufako jo tanana ambi re. Tago amó uvumi bafutaito urota, umó karigota, Israel enembo isaghava gigigea, tanana egegari-du rea futare,” Jon aghá ririe. \p \v 32 Anada ambova Jon na gaga eini eghá ririe, “God da Asisi Kakarami uutuvareta dii uku nindia, isaghava voretia undava asumbetueta, amó gere. \v 33 Amó jo umó tanana ea goghó ambi re. Tago, God amó uvumi bafutaito ari-du ninenguturieta furera, unona andú eghá ririe, ‘Asisi Kakara vorea, embó avodava asumbota gadora, aná umó re. Unona Asisi Kakarami enembo bafutaito aita rouvie,’ \v 34 Ená andú riria, kotú isagha urieta gerurera-nu nímandu rere, ‘Ená umó God da Mendi re.’” \s1 1:35-42 Iesu Da Ambo Nimbi Tutunova Rururia Re. \p \v 35 Rifo atiturieta, Jon unda ambo nimbi ungaghade rekago kambesi dabako avo vitirie. \v 36 Aghade Iesu furia serigutueta, Jon na gia, eghá ririe, “Gigige! God Sifi da Mendi ninenguturieta furia, aná overe!” \p \v 37 Jon na aghá ririeta, unda ambo nimbi ungagha niningiguturie-gea, ungá Iesu da ambova igiguturie. \v 38 Igigutueta, Iesu kaverea gerurie-gea, númandu uriga urie, “Nímane dodu uno roso?” ririeta, númane regegeturie, “\tl Rabbi\tl* (anada bee mo, aná Irugari Kato re.), imó niavo vite?” \p \v 39 Regeguturieta, Iesu na mino ririe, “Fufuge, gigigadi!” \p Aghá ririeta, númane nemonde aria, unda irari kambesiva nemonde dano iririgutueta, fefera aria, jama ea, 4 \tl koroki\tl* urie. \p \v 40 Jon da gaga niningigea, Iesu da ambova igiguturia embobo ungagha eini, Andru re. Ená Andru rera aná, Saimon (o Pita reta rousua) unda ikoko re. \v 41 Andru tatavami aria, unda kaka Saimon tambua eghá ririe, “God embó eini utaita riria, aná tatambugetore.” (God da utaita riria Embódu Grik gaami \tl Keriso\tl* regegeta rosore.) \p \v 42 Aghá rea, Andru na unda kaka unumbea bua aria, Iesu dava bububuguturieta, Iesu na Saimon tatasegea gerurota eghá ririe, “Imó Jon da mendi Saimon re-tago, inda ragaro reka, Sifas o Pita rei-ririkore!” (Gaa Sifas kotú Pita rera-da bee mo, aná “singoi” re.) \s1 1:43-51 Iesu Na Filip Ungá Nataniel Gha Unda Ambo Nimbi Ari-du Gateguturia Re. \p \v 43 Rifo atiturieta, Iesu Galili Frovensiva yaita nundubuturie-gea, irurota, Filip tambua ririe, “Fu angá yare!” \p \v 44 Filip de Andru de Saimon Pita de dano Betsaida naava embobo re. \v 45 Filip aria, Nataniel tambua ririe, “God da Agho Dari buka, Moses da gefiria-va, embó eini riria, kotú dabako undú feroveta maneda gegembuguturia embó, umó reta tatambugetore. Nasaret embó, Josep da mendi Iesu du rere.” \p \v 46 Aghá ririeta, Nataniel na besiga urota, Filip du uriga urie, “Taubana eini donu Nasaret reta furadu?” ririeta, Filip na mino ririe, “Avoreta, fu gadi!” \p \v 47 Aghá riria-du, Nataniel erea aria, Iesu dava buburitueta, umó dibe fugia gerurota ririe, “Israel embó bee evere, undava gavera eini tefo re.” \p \v 48 Aghá ririeta, Nataniel na uriga urie, “Imó daiyagha amó ge?” ririeta, Iesu na mino undú eghá ririe, “Filip jo ya, indava bubambi da dibeva, imó ika baga ruruva asumbea irieta amó gere.” \p \v 49 Aghá ririeta, Nataniel mino eghá ririe, “Irugari Kato, imó God da Mendi, Israel enemboda kini re!” \p \v 50 Ririeta, Iesu na mino ririe, “Imó ika baga ruruva asumbea irota gari gaa retora-du, gaabee rora? Aná avore-tago, enada ambova eini-eini dumeni jojabebei gaita roravore.” \v 51 \x - \xo 1:51 \xt Gen 28:12\x*Aghá rea, rekago númandu ririe, “Amó nímandu gaabee rere. Ambova uutu ifegota, God da anera mane enemboda Jojabee davareta, vorea vitia egeguturota gigigaita rosoravore.” \c 2 \s1 2:1-12 Iesu Ririeta, Uvu Kaverea \tl Vaini\tl* Ninduturia Re. \p \v 1-2 Fefera ungagha seriguturia-da ambova, naa ragaro Kana, Galili Frovensi anava, yagera ari banau ueta, Iesu da nue banauva arie. Kotú Iesu unda ambo nimbide beago aghi jufirieta, aná banauva igiguturie. \v 3 Aghade banau ueta, \tl vaini\tl* sidara urieta, Iesu da nuemi undú eghá ririe, “\tl Vaini\tl* sidara etue.” \p \v 4 Aghá ririeta, Iesu na mino ririe, “Aya,\f + \fr 2:4 \ft Baiboro dumeniva, imó \fq evetu \ft tutuno enava gaita roravore. Anada bee mo, Jon umó Grik gaami, \fq evetu \ft gefirie. Avotago, namonde amó ayadu verua urota, jo “evetu” rambi egegasire. Amindu, námane eve \fq aya \ft gefirere.\f* dodu andava rere? Anda fefera jo furá bubambi re.” \p \v 5 Aghá riria-du, Iesu da nuemi buro kakatodu eghá ririe, “Unda daiyagha radua aghagonu egege!” \p \v 6 Jiusi enemboda agho dariva sei ingo seghea, undari undidigeta urie. Aghá-gea, uvu dimbari ovu singoi manemi uubu egegarinu dano, ingo yoveni-yoveniva dabako avo ititiguturieta vitirie. Ovu dabako aná 100 \tl lita\tl* da inono re. \p \v 7 Aghá uria-du, Iesu na buro kakatodu eghá ririe, “Uvu tava ea bua fufuge, ená ovu jojabebeiva rurukadi, beda-beda egegoe!” Aghá ririeta, buro kakatomi uvu didimbugea bua furia, rurukuturieta, ovu mane beda-beda urie. \fig |src="53 CanaWedd_DN00453B.tif" size="col" loc="2:7-9" ref="Jon 2:7" \fig* \p \v 8 Anada ambova, Iesu na eghá ririe, “Avoreta, rekago dimbua bua igige, banauda kofiri righari-du ututugadi!” \p Aghá ririeta, buro kakato unda riria aghagonu ea aria, banauda kofiri righaridava ututurieta, \v 9 aná uvu kaverea \tl vaini\tl* ninduturia-nu, aná banauda kofiri righari undia gerurie. Atá, \tl vaini\tl* niavoreta furia, umó jo gambi re. Tago buro kakatomi gigiguturie. Aná banauda kofiri righari mana-mana urie-gea, aghi ituturieta aria, aná evetu yagera uria embó bua furieta, \v 10 undava uriga urie, “Enembo dano eghá egegeta rousue. \tl Vaini\tl* taubananu ututugeaveta, esega enembo undia beforo biruru egegeaveta, \tl vaini\tl* muno tefo ambova ututa rousue. Tago, imó ená \tl vaini\tl* taubana righia vitara, ambova rei-ututoravore!” \p \v 11 Iesu ená ivata anogha unda tutunova Kana naa Galili Frovensiva urieta siroruturie. Fefera aghade, unda ano duroghade iruguturieta, unda ambo nimbi gigigea gaabee egeguturie. \p \v 12 \x - \xo 2:12 \xt Mat 4:13\x*Anada ambova, Iesu nuegha, unda ambobo vivide, kotú unda ambo nimbide vovoriguturie. Aria bubua, fefera dumeni númane avo Kafoniam naava desea vitirie. \s1 2:13-22 Iesu Na God Du Tafaroro Ari Kambova Buburituria Re. \r (Matyu 21:12-13; Mak 11:15-17; Luk 19:45-46) \p \v 13 \x - \xo 2:13 \xt Ex 12:1-27\x*Avo iririgutueta, Jiusi enemboda Serigea Yari Banauda fefera utua uria-du, Iesu erea, Jerusalem yavurie. \v 14 Aria bubua, God du Tafaroro Ari Kamboda* ghouka rova terua geruria mo, embobomi oka \tl burumakau\tl*de, sifide, kotú dii uku mino-mino ututugea, guri bubugutueta gerurie. Anada kasava guri yayo ari kakato asusumbea buro egegutueta gerurie. \v 15 Aghá gerurota, eri eininu bua anami sifide \tl burumakau\tl*de kotú aná enembode dano dea tuviturieta, isaghava bububuguturie. Kotú guri yayo\f + \fr 2:15 \ft Ii, gaga \xt Mat 21:12 \ft anada tuva \+it guri yayo ari enembo\+it*du daiyagha gembari vitia-nu irugea gia, tanana adi!\f* ari enemboda guri mane dea rifi-rafa urieta vovorueta, faro mane righia averegea tefo urie. \v 16 Dii mane utua guri reisi-rururia enembodu eghá ririe, “Nímanda dii mane bubugea isaghava bububuge! Nímane daiyagha aghá egegutueta, anda Afada Kambo guri utua bari kambesi aghago etu?” \v 17 \x - \xo 2:17 \xt Ps 69:9\x*Aghá ririeta, námane unda ambo nimbi gaga Buka Seiva gefirieta vitia-nu nundubuturera, aná evere: \q1 “Anona inda kambodu neno buta rora, \q2 aná eto-bato ivarimi anda neno rova evarigo eta rouvie.” \p \v 18 Aghá ririeta, Jiusi enembomi mino regeguturie, “Ivata anogha donu adi sirorota, námane gigigea, God na ano utueta, inda ari-bari etora-nu gaabee egega?” \p \v 19 \x - \xo 2:19 \xt Mat 26:61; 27:40; Mak 14:58; 15:29\x*Aghá regeguturieta, Iesu mino númandu eghá ririe, “Ená kambo dea bebejegadora, anona fefera bakodeda rova rekago righota eraita rouvie.” \v 20 Anada ambova, Jiusi enembomi eghá ririe, “Ená Tafaroro Kambo ghaeko 46 da rova egeguturie. Daiyagha inona fefera bakodeda rova righota eradu?” \v 21 Aghá ririe-tago, Iesu unda tamodu rirota, kambo gaa ririe. \v 22 Anada ambova, umó amburarivareta erorurieta, unda daiyagha riria, unda ambo nimbi nundubuturie. Aghade God da Gaga sei riria-de, kotú Iesu da riria gagade dano gaabee egeguturie. \s1 2:23-25 Iesu Enemboda Neno Nundubari Dano Gari Re. \p \v 23 Serigea Yari Banauda* feferava, umó Jerusalem irirota, ivata dumeni urieta siroruturieta, enembo oruaruabe gigigea, umó gaabee egeguturie. \v 24 Aghá egeguturie-tago, Iesu jo númane gaabee ambi re. Anada bee mo, enemboda neno nundubari dano umó gerurie. \v 25 Númanda nundubari bemi regegota ningasua, o jo regegambi egegasua, aná avore. Anada bee mo, númanda neno rova nundubari daiyaghago egegeta uria, umó seibe gia tanana eta urie. \c 3 \s1 3:1-21 Iesu Na Nikodemus Iruguturia Re. \p \v 1 Moses da Gaga Kaifa kakatoda* einida ragaro Nikodemus, umó Jiusi enemboda beforo righari embó eini re. \v 2 Unona tumba eini aria, Iesu dava bubua eghá ririe. “\tl Rabbi\tl*, námane reisi-gerore, God na ririeta, imó irugari kato ea fureravore. Avona undufa unda anomi jo inda rora ivata anogha, aghagonu ambi aita rouvie. God ingá dano irambi irasua, inda eta rora, jo sirorambi asue.” \v 3 Aghá ririeta, Iesu na mino undú eghá ririe, “Amó indú gaabee rere: avona jo rekago sirorambi adua, umó jo God da natofoda* rorova terua, God unda natofo kaifa aita rouvia kambesi gambi aita rouvie.” \fig |src="54 Jesus&Nicod_IB04111gr.tif" size="col" loc="3:1-10" ref="Jon 3:3" \fig* \p \v 4 Aghá ririeta, Nikodemus na ririe, “Imó daiyagha rere? Embó beemi rekago jo kaverea ya nueda uro rova sirorambi aita rouvie.” \p \v 5 Aghá ririeta, Iesu na mino ririe, “Amó indú gaabee rere. Avona umó uvumi kotú God da Asisi Kakarami rekago jo sirorambi adua, umó jo God da natofoda rorova terua, God unda natofo kaifa aita rouvia kambesi gambi aita rouvie. \v 6 Atá tamo eto, aná aya afaghami utuaveta buta rouvie. Tago, enemboda asisi God da asisimi utuaveta jebugeta rouvie. \v 7 Atá, anda imó rekago sirorasiravore retora-du, rourogo imó mana-mana ara-degea rere. \v 8 Yauranu nundubea gigo! Yaura unda uno niavo yaita ariva iru-furu uaveta, eronu ningita roravore. Aghá-gea, umó niavo reiya o niavo reifia, imó jo gambi eta roravore. Gari dabako aghagonu, God da Asisi unda unomi iru-furu urota, reaveta enembo dumeni jebugeta rousue,” \p \v 9 Aghá ririeta, Nikodemus na uriga urie, “Ená daiyagha ea siroradu?” \p \v 10 Ririeta, Iesu na eghá ririe, “Imó namonde amó Israel enemboda irugari kato jojabe eini re-tago daiyagha mana-mana ro? \v 11 Amó indú gaabee rere. Námane eghá regegeta rosora mo, jo tefunu-tefunu regegambi eta rosore. Námane donu niningigea kotú gigiguturera, aná nuenembo nímandu regegeta rosore. Aghá regegeta rosore-tago, nímane jo námanda gaga bambi egegeta rosoravore. \v 12 Ená eini-eini oreki endava vitia-du reta rore-tago, imó jo gaabee ambi eta roravore. Aghá-gea, eini-eini donu uutuva vitia-da gaga rata ningadora mo, imó daiyagha ea gaabee ado? \v 13 Kotú eini-eini uutuva vitia, enembo eini avona jo yava gambi vitie. Avotago Enemboda Jojabee* uutuvareta vorea furie-gea, unona avo irirota gerurie. \v 14 \x - \xo 3:14 \xt Num 21:9\x*Kotú, Moses na uvu tefo, enembo irambi kambesiva ningabu ririkurieta eroruria aghagonu, Enemboda Jojabee aghá righota eraita rouvie. \v 15 Aghá ata-gea, enembo avona umó gaabee egegadua, jebuga tumanadu irari baita rousue. \v 16 Anada bee mo, God umó enembo neno bua goghó urota, jebuga tumanadu irarinu bari-du rea, unda Mendi dabako bee dabako ututurieta furie. Unda furia-da bee mo, avona umó gaabee adua, jo ambua sidara ambi aita rouvie, jebuga tumanadu irarinu baita rouvie. \v 17 God jo unda Mendi endava enembo gia irurari-du rea, ninengota furambi re. Númane sonembota, jebuga bubugari-du rea ninenguturieta furie. \v 18 Enembo avona God da Mendinu gaabee rousua, God jo númane gia irurambi re. Tago, avona God da Mendinu jo gaabee ambi rousua, God na númane gia irurea mema, utaita rouvie. Anada bee mo, God da Mendi dabako bee re-tago, númane jo gaabee ambi rousue. \v 19 Atá, ená gia irureta rouvia-da bee evere. Unana endava enembodava furie-tago, enembo injigha egeguturie. Númane unana jo neno bambi, bingoinu neno bubugeta rousue. Anada bee mo, númanda ari-bari aná sembago-gea, unanava yari uno ambi eta rousue. \v 20 Enembo avona ari-bari akokogo eta rousua, númane unana injigha eta rousue. Rourogo númanda ari-bari akokogonu gigigauve-degea, númane jo unanava yambi eta rousue. \v 21 Atá, enembo avona, gaa beeda aito fugari bee nuenembo urota irita rousua, unanava futa rousue. Anada bee mo, God da anomi númanda donu egegeta rousua-nu enembo oruabemi gigigari-du rea, unanava fufugeta rousue.” \s1 3:22-30 Jon Bafutaito Ari Kato Na, Iesu Da Ragaro Ririkurieta Erorurie. \p \v 22 Anada ambova, Iesu unda ambo nimbide dano Judia Frovensi avo igiguturie. Fefera dumeni numonde anava iririguturota, Iesu na enembo bafutaito eta urie. \v 23-24 \x - \xo 3:23-24 \xt Mat 14:3; Mak 6:17; Luk 3:19-20\x*Aná frovensi dabako avo Jon Bafutaito ari kato beago, naa eini ragaro Ainon, avo bafutaito eta urie. Anada bee mo, avo uvu oruabe kotú, enembo oruabe fufugeta urie. Ená naa Ainon rera, umó naa eini ragaro Salim da kasava re. Jon Bafutaito ari kato jo dibura ambi irirota, enembo furuaveta, númane avo bafutaito eta urie. \v 25 Aghá ueta, Jon da ambo nimbi dumenimi Jiusi embó einide besiga tutuno egeguturie. Numonde besiga egeguturia-da ruru mo, irugari eini tamode eini-einide seghari-da agho dari amindu rea, besiga tutuno egeguturie. \v 26 Aghá ea aria, Jon dava bubua, eghá ririe, “Irugari kato, Jordan uvu beina fefera vitari kenava embó eini furia ingá irieta, unda tamova gaga rirera rei-nundubutora? Oreki umó tutuno ea bafutaito ueta, enembo dano namonde amó dodogea undava reisi-igigutue.” \v 27 Aghá regeguturieta, Jon na mino eghá ririe, “God na embó avona buro eta rouvia-du ‘avore’ radua, ata bee siroraita rouvie. \v 28 \x - \xo 3:28 \xt Jon 1:20\x*Aghá-gea, amó gaga daiyagha rieta niningiguturera, nenuka nu reisi-geroravore. God Embó eini ninengota furaita rouvia riria, jo amó irambi re. Anona aná Embóda emboro rerebari-du rea, God na ninenguturieta, furere. \v 29 Atá, aná embó rera, umó eto-bato embó einimi evetu reka yagera aita rouvia aghago re. O amó mo, aná embó evetu yagera aita rouvia-da mambu, aghagonu kasava jiria irirota, unda mambu gaga reiria-da eronu niningurota, gangoro eta rore. Amó undú gangoromi rei-jaritore. \v 30 Amindu, umó baria jojabe asueta, amó ijoko asire.” \s1 3:31-36 Iesu Da Uutuva Reta Furia Gaga Re. \p \v 31 Jon rekago eghá ririe, “Umó avona uutuvareta vorefuria, umó enembo nanjogoda itiva re. Atá avona endava siroradua, umó endada irarinu nundubuturota, anada gaga nuenembo rirota iraita rouvie. Kotú aná embó uutuva reta vorefuria, umó iti bee itiva re. \v 32 Amindu rea, unda minonova, umó donu geruria kotú nininguria nuenembo reta rouvie. Tago, unda gaga enembo eini avona jo ningambi eta rouvie. \v 33 Kotú, unda gaga enembo avona niningigea gaabee egegadua-mi rei-irugutue: gaa bee mokóda ruru, aná God unuka umó re. \v 34 God da ninenguturieta furia embómi God da gaga nuenembo reta rouvie. Anada bee mo, God unda Asisida ano aná Embódava averegeaveta, vitia beda ea, eto dirigea voreta rouvie. \v 35 \x - \xo 3:35 \xt Mat 11:27; Luk 10:22\x*Afa God, unda Mendi neno rururota, eini-eini dano unda ingova ututurie. \v 36 Amindu avona God da Mendi gaabee adua, umó aná jebuga tumanadu irari baita rouvie. Atá enembo avona unda Mendida gaga ningia gaabee ambi adua, jebuga tumanadu irari, umó jo bambi irirota, God da neno sembagonu tumanadu itatama urota iraita rouvie.” \c 4 \s1 4:1-38 Iesu Na Samaria Evetu Einigha Gaga Regeguturia Re. \p \v 1 Enembo Iesu gaabee egeguturota, undava fufuguturia-de, unda yavero egegari-du rea, unda bafutaito uria, oruabe re. Jon da bafutaito uria, jo aghá bee irambi re. Aghá ueta, Moses da Gaga Kaifa kakato* niningiguturie. \v 2 Atá, gaa bee evere. Iesu undufa enembo eini jo bafutaito ambi re. Námane sei unda ambo nimbi egeguturera-mi bafutaito egegeta urere. \v 3 Iesu aná gaga niningurie-gea, umó erea, Judia Frovensi doa, Galili Frovensiva rekago arie. \p \v 4 Judia reta Galili yaita adora, imó sei ya frovensi eini ragaro Samaria bubua rekimbea yaita roravore. \v 5 \x - \xo 4:5 \xt Gen 33:19; Josh 24:32\x*Amindu aria, Samaria Frovensi rekimbuturota, naa eini ragaro Saikar avo buburiturie. Saikar reta ya, námane Israel enemboda mambube Jekop na, unda mendi Josep du enda ututuria kambesiva bubari, jo airo bee irambi re. \v 6 Kotú dabako avo, Jekop na uvu undaita rea koto ghafiria beago, avo vitirie. Námane reisi-furera fefera beforova 12 \tl koroki\tl* ueta, avo bububuguturere. Aghade, Iesu rei-furia jariturie-gea koto kasava asumbuturie. \p \v 7-8 Iesu umó avo asumbea irieta, (námane unda ambo nimbi undari bubugaita rea, naava terua igiguturere.) Aghade, Samaria evetu einimi kofiri bua uvu dimbaita furie. Furieta, Iesu na eghá ririe, “Andú uvu dimbua bofu undore.” \fig |src="55 WomanWell_BA03029BW.tif" size="col" loc="4:7-15" ref="Jon 4:7-8" \fig* \p \v 9 \x - \xo 4:9 \xt Ezra 4:1-5; Neh 4:1-2\x*Aghá ririeta, aná evetumi ririe, “Ae, imó Jiusi embó re, amó Samaria evetu re. Námane, nímanda gitofo re. Agharanu, imó daiyagha uvu mo, anona dimbua utota undaita rere?” (Aná mo gaa bee re. Rourogo bebeta egegauve-degea, Jiusi enembo jo Samaria enemboda aaghade kotú kofiride dabakova undidigambi egegeta rousue.) \p \v 10 Aghá ririeta, Iesu na mino undú ririe, “Indava God donu utaita reiria, imó bee gia goghó asira, o avona indava uvudu benunu rouvia-nu gia goghó asira mo, undava benunu asueta, jebuga tumanadu irari-da uvunu utasue.” \p \v 11 Aghá ririeta, aná evetumi mino eghá ririe, “Jojabee, indava ovu o eri tefo re, kotú ená koto kafuru re. Imó jebuga tumanadu irari rera-da uvu mo, doda bado? \v 12 Ená koto mo, namonde anda mambube Jekop na ghambea ututurie. Umó undufa uvu enava dimbua undita urie. Kotú unda sasingu vivedede, unda nino okade dano, uvu enava dimbua undidigeta urie. Aghá-gea, imó jebuga tumanadu irarida uvu bari gaa rera, imó mo daiyagha rirota rere? Inda rei-nundubutora mo, namonde anda mambube Jekop mo ijokoko, imó jojabe aghago rei-nundubutora, aĩ?” \p \v 13 Aghá ririeta, Iesu na mino undú ririe, “Ená uvu avona undadua, undava uvu uno rekago aita rouvie. \v 14 Atá, anda utaita rora uvu, avona undadua, umó jo rekago uvu unomi ukó takembambi aita rouvie. Anda utota undaita rouvia uvu, eto-bato enda tova uvumi feru-feru ea vitita rouvia aghagonu unda neno rova gau ea vitia, beda urota, jebuga tumanadu irari tambua baita rouvie.” \p \v 15 Ririeta, aná evetu eghá ririe, “Jojabee, avoreta, aná uvu rera-nu bofu! Aghá adora, amó rekago uvudu uno jo ata-gea, eve uvu dimbaita furambi aita rore.” \v 16 Aghá ririeta, Iesu na eghá ririe, “Ii, inda embó bua furadi!” \v 17 Ririeta, aná evetu ririe, “Amó embó tefo re.” \p Aghá ririeta, Iesu na undú eghá ririe, “Imó ‘embó tefo’ retora, aná gaa bee retoravore. \v 18 Imó embobo dano ingo yovenidava vai ea, dotutureravore. Aná embó oreki ingá vitarago doa etera, jo inda embó bee irambi re. Amindu, imó ‘embó tefo’ retora, aná gaa bee retoravore.” \p \v 19 Aghá ririeta, aná evetumi ririe, “Jojabee, amó oreki reta rei-gerore. Imó feroveta eini re. \v 20 Námane Samaria enemboda abua maneda daiyagha regegeta uria, evere. ‘Oná ooto jiria irieta, rei-gerora, anava God du tumogha baĩ egegasire.’ aghá re-tago, nímane Jiusi enemboda rari mo, God du tumogha baĩ ari kambesi bee mo, Jerusalem re!” \p \v 21 Aghá ririeta, Iesu na eghá ririe, “Ená anda gaga rera-nu, ‘Gaabee adi!’ rere. Ambova fefera furá bubadua mo, enembo jo oná ooto jiria vitia-va o Jerusalem avo God du tumogha baĩ egegambi aita rousue. \v 22 Nímane Samaria enembo avonu gaabee egegeta rosora, jo gia tanana ea goghó egegambi eta rosoravore. O námane Jiusi enembo avonu gaabee egegeta rosora, námane tanana rosore. Anada bee mo, God da sonembari enembodava aná Jiusi enemboda rorova siroraita rouvie. \v 23 Tago, fefera oreki amirifogo furá bubaita rouvia, aghago re. Fefera aghade, gaabee ari kakato jo tumogha baĩ ari kambesidu nundubambi egegaita rousue. Afa God tumogha baĩ ea goghó egegeta rousua enembo God da Asisida sonembami aito dambu fugiturota, undú tumogha baĩ egegaita rousue. Afa God enembo aghago manemi undú tumogha baĩ egegari-du uno eta rouvie. \v 24 God, umó asisi re. Aghá-gea, God da Asisida sonembami enembo aito dambu fugiturota, God tumogha baĩ egegasue!” \p \v 25 Aghá ririeta, aná evetumi undú eghá ririe, “Amó rei-gerore, embó eini God da ninengota furari-du riria (Unda ragaro Keriso regegeta rousue.), umó ambova furadua mo, gaa dano ruruva isuri ata niningigaita rosore.” \p \v 26 Aghá ririeta, Iesu na undú eghá ririe, “Embó avona indú gaga reiria, aná umó re.” \p \v 27 Ungá aghá regegutueta, námane kaverea furera, Iesu aná evetugha tafirere. Umó aná evetugha gaga rieta tambua, námane mana-mana egeguturere-tago, “Imó dodu uno ro?” kotú “Imó dodu aná evetugha gaga rere?” aghago jo uriga egegambi re. \p \v 28 Aghá uria-da ambova, aná evetu unda uvu dimbari ovu avo doa kaverea sumbua aria, naava bubua, natofodu eghá ririe. \v 29 “Embó einimi etia, anda ari-bari daiyagha-daiyagha uta furera, unona dano retueta ningere. Fu ya, gigigadi, embó eini God da ninengaita riria mo, umó ra?” \v 30 Aghá ririeta, númane erea, Iesu gigigaita rea fufuguturie. \p \v 31 Iesu gigigaita rea, fufugutueta, námane Iesu du eghá regeguturere. “Irugari kato, undari bua undia jebuge!” \v 32 Aghá regeguturere-tago, umó eghá ririe, “Anda undari dibe eini vitia, aná nímane jo gambi egegeta rosoravore.” \v 33 Aghá riria-du, námane mino-mino eghá rea niningiguturere, “Aghajora undari seibe utueta, undia vitia-jogo.” \v 34 Aghá ririeta, Iesu námandu ririe, “Anda undari aná evere. God amó ninenguturieta furera, unda unonu urota iraita rore. Kotú buro donu ari-du riria-nu, ata sidara aita rouvie. Anda undari aná avore. \v 35 Nímane reisi-nundubutoravore, marabe ungagha-ungagha sidara ata, anada ambova, undari bee mane barida fefera furá bubaita rouvie. Aghá re-tago, amó nímandu rere: aayo gia irurea goghó egege! Undari bee barida fefera enanu etia bubieta, enembo aghi jumbarida fefera oreki evere. \v 36 Undari avona badua mo, umó buro eta rouvie-gea, anada mino baita rouvie. Gari dabako aghagonu, avona ya, enembo God da natofo ea jebuga tumanadu irarinu tambua bari-du rea, aghi eta rouvia, umó aná buro eta rouvia-da mino baita rouvie. Kotú dabako aghagonu, aayova undari bee eaveta gia, aayo govari katogha kotú bari kato, ungá gangoro eta rouvie. Aghagonu, enembo eini sei iiava minono reaveta, kotú enembo ambova iiava enembo aghi eaveta, God gaabee egegeta rousua-du, ungá danode gangoro egegaita rousue. \v 37 Namonde amó eghá regegeta rosore, ‘Embó einimi ya aayo govota, anada ambova, embó einimi ya undari baita rouvie.’ Aná mo, gaa bee re. \v 38 Gari dabako aghagonu, enembo dumeni, númane seibe aria, aayova buro egeguturie. Atá, nímane anona ninengetueta ambova era, enembo sei aria, buro fakara egeguturieta, bee siroruturia-nu, nímanena reisi-ruroravore.” \s1 4:39-42 Samaria Enembo Oruabe Gaabee Egeguturia Re. \p \v 39 Aghade, aná Samaria evetu retora-mi Iesu undú daiyagha riria-nu isagha urie, “Embó einimi etia, anda ari-bari daiyagha-daiyagha uta furera, unona dano retueta ningere.” Iesu da bingá unona aghá ririeta, Samaria naava enembo dano niningigea, númane Iesu gaabee egeguturie. \v 40 Númane niningigea, gaabee egeguturie-gea, aria, Iesu dava bubua, umó nemonde fefera tufoko evo eini ea doa, yari-du benunu egeguturie. Aghá regeguturia-du, námane Iesu de dano avo fefera ungagha egeguturere. \p \v 41 Aghá egegutueta, unda gaga riria-nu niningiguturota, enembo oruaruabe tutuno ea, Iesu gaabee egeguturie. \v 42 Gaabee egeguturota, aná evetudu eghá regeguturie, “Námane oreki umó gaabee rosora, aná jo inda gaga retora-du gaabee egegambire. Tago Iesu gaga rieta, námane anuka niningigea, gaabee egegetore. Embó eini namonde anda ari bari akokogo seseghurota sonembari-du God da utaita riria, aná umó re.” \s1 4:43-54 Iesu Na Ririeta, Gavanada Mendi Jebuguturia Re. \p \v 43 Aná naava irieta, onembo ungagha sidara urieta, námane Iesu de dano aná naa vareta Galili Frovensi igiguturere. \v 44 \x - \xo 4:44 \xt Mat 13:57; Mak 6:4; Luk 4:24\x*Sei Iesu undufa eghá ririe, “Ferovetada gaga enembo dano niningiguturota, umó kakara eta rousue. Aghá re-tago, ferovetada enembo totofo jo umó gaabee egeguturota, umó kakara ambi eta rousue.” Iesu undufa aghá ririe. \v 45 \x - \xo 4:45 \xt Jon 2:23\x*Umó aria, Galili Frovensiva teterueta, natofomi umó gigiguturie-gea, “Orokaiva!” regeguturota, ghanena egeguturie. Anada bee mo, Serigea Yari Banauda* feferava, númane beago avo Jerusalem iririguturota, Iesu da daiyagha uria númane gigiguturie. \p \v 46 \x - \xo 4:46 \xt Jon 2:1-11\x*Avore, Iesu rekago aria, naa Kana Galili Frovensi avo buburiturie. (Sei Kana naa anava unona ririeta, uvu kaverea, \tl vaini\tl* ninduturie.) Gavana eini naa dabako avo irita uria-da mendimi kae bua, naa eini ragaro Kaperneam avo vasia vitirie. \v 47 Judia Frovensi reta Iesu rekago kaverea aria, Galili Frovensiva buburituria-da bingá niningurie-gea, gavana erea aria, Iesu dava bubua, ininigha benunu urie, “Anda mendi kae akuago bua, Kaperneam avo vasia amburaita itoko rouvie. Amindu, imó fu, angá ya anda mendi gia radi jebugoe!” \p \v 48 Aghá ririeta, Iesu undú eghá ririe, “Amó ivata anogha dumeni-dumeni ata gigigambi adora, nímane jo amó gaabee egegambi aita rosoravore.” \p \v 49 Aghá ririeta, aná embómi rekago eghá ririe, “Jojabee, rourogo anda mendi amburauve-degea rereta! Fu, angá tutomi yare!” \v 50 Aghá ririeta, Iesu na mino undú eghá ririe, “Avoreta, ii! Inda mendi jo amburambi aita rouvie.” \p Aghá ririeta, aná embó umó Iesu da gaganu gaabee urie-gea, kaverea arie. \v 51-52 Kaverea, naava irueta rifo atiturieta, unda sabua* dumenimi furia, umó rorova tambua, “Inda mendi jebugetue,” regeguturie. Aghá regeguturia-du, aná embómi uriga urie, “Nanjigo tutuno ea jebugetu?” ririeta, númane regeguturie, “Tumbó, fefera 1 \tl koroki\tl* ueta, unda tamo vevera sidara uta.” \v 53 Aghá regeguturieta, aná mendida numamo fefera donu ueta, Iesu undú gaga eghá riria-nu nundubuturie, “Inda mendi jo amburambi, jebugaita rouvie,” riria feferava unda mendi jebuguturie. Amindu rea, umó unda buro kakatode unda evetu sasingu manede dano Iesu gaabee egeguturie. \p \v 54 Avore, Iesu buro tutuno ea uta furia Judia Frovensi vareta kaverea Galili Frovensi aria-va, ivata anogha ungagha urieta siroruturie. Ivata anogha tutunova, uvu ririeta kaverea \tl vaini\tl* ninditurie. Anada ambova ririeta, gavanada mendi jebuguturia-mi, ungagha urie. \c 5 \s1 5:1-18 Kambesi Ragaro Betsata Anava, Iesu Na Ririeta Embó Eini Jebuguturia Re. \p \v 1 Aghá uria-da ambova, Jiusi enemboda banau eini aita uua-du rea, Iesu Jerusalem arie. \v 2 Jerusalem avo kara eini singoimi ga ovenembuturieta, irita urie. Aná ghoukada bebato eini, Sifi da Bebato regegeta urie. Jo airo irambi, uvu aghoghombari\f + \fr 5:2 \ft Uvu aghoghombari retora: koto enemboda ingomi ghambea uvu rurukota irari amindu \ft \+tl pool\+tl* tamo saghaideda gaami reta rousue.\f* eini ragaro Betsata\f + \fr 5:2 \ft Ragaro \ft \+tl Betsata\+tl* enava gefirie-tago, Baiboro Buka dumeniva ragaro \+tl Betsaida\+tl* o \+tl Betesda\+tl* gigigaita rosoravore.\f* kasava irita urie. Aná uvu aghoghombarida kasava saa dano ingo yoveni urieta irita urie. \p \v 3-4 Fefera aghade, kae akokogo bubugea irari enembo aná saa maneva avo, vavasigea iririgutueta Iesu buburiturie. Enembo dibe soikide, eka ingo tatakembaride, eka ingo ambubugaride manemi aná uvu aghoghombarida betuva, saava vavasigea iririgeta urie.\f + \fr 5:3-4 \ft Itiva \xt Jon 5:3-4 \ft da rova gaga dumeni jo itambi re. Anada bee mo, Ekaresiada beforo ririkigari oruabeda nundubari-va, tutuno aná banuna gaga Jon na gefiria, aĩ enembo einimi gefiria, aná jo tanana ambi re. Amindu aná gaga jo itiva itambi re. Eve tuva gegembuguturera, aná evere: \fq Enembo kae akokogo bubugea irari mane avo kaifa egegeta uria-da bee mo, evere. Fefera dumeni-dumeniva Jojabeeda anera eini vorefuava, aná uvu aghoghombari kuviaveta, biruru uaveta, fefera aghade, avona sei iiava uvu rova vorari mo jebugeta urie. \f* \p \v 5 Embó einida kae bua vitiria ghaeko 38 re. Umógha dano avo vasia vitirie. \v 6 Iesu aná embó gerurota, umó kae bua fefera yafabe vasia irita uria-nu, tanana urie-gea, undú uriga urie, “Imó jebugari uno rora, aĩ, tefo?” ririe. \v 7 Aghá ririeta, aná embómi eghá ririe, “Jojabee, uvu yavi ea biruru uaveta gita rore-tago, avona jo sonembea furá, amó bua itota vorambi eta rore. Amindu, uvu yavi uaveta giave-gea, amó yavi urari, enembo einimi iiava amó serigea, sei voreta rouvie.” \v 8 Aghá ririeta ningia, Iesu undú eghá ririe, “Avoreta, erea inda ghaito borea bua ii!” \v 9 Aghá riria, jo gaimbo ambi, aná embó jebugea erea, unda ghaito borea bua arie. \p Ená ivata anogha Nangu Undari Feferava siroruturie. \v 10 \x - \xo 5:10 \xt Neh 13:19; Jer 17:21\x*Aná embó jebugea erea, unda ghaito borea bua irueta, Jiusi enemboda babarigarimi gigiguturie-gea, regeguturie, “Imó jo ghaito borea bua yambi asiravore. Anada bee mo, oreki Nangu Undarida Fefera re. Aghá rora, imó namonde anda agho dari rei-bejutoravore.” \p \v 11 Aghá regeguturieta, aná embó mino ririe, “Amó retueta jebugetora embómi, ‘Erea, inda ghaito bua ii!’ retua-du aghagonu rore.” \p \v 12 Aghá ririeta, númane uriga egeguturie, “Imó erea inda ghaito borea bua yari-du retua embó mo, avouro?” \v 13 Aghá regeguturie-tago, avona urieta umó jebuguturia, embó jo tanana ambi re. Anada bee mo, enembo oruaruabe avo iririgutua-da rova, Iesu aná ivata anogha ea doa, enembodava dinunu urie. \p \v 14 Anada ambova, God du Tafaroro Ari Kamboda* rova, Iesu aná embó tambua, undú ririe, “Imó jebugea viteravore. Rekago imó kae akuago beenu bara-degea, inda ari-bari akokogo vuregea doadi rere!” \v 15 Aghá ririeta, aná embó ningia aria, Jiusi enemboda babarigari God du Tafaroro Ari Kambova tambua eghá ririe, “Amó etueta jebugetora embó, aná Iesu re,” ririeta, númane niningiguturie. \v 16 Nangu Undari Feferava, Iesu ririeta, aná embó jebuguturia-du, undava fakarago egeguturota, eaveta mema dumeni itatama eta urie. \v 17 Aghá egegutua-du, Iesu númandu eghá ririe, “Anda Afa fefera inono buro eta rouvia aghagonu, amó beago buro eta rore.” \v 18 Aghá ririeta, Jiusi enemboda babarigari niningiguturie-gea, Iesu data amburari-du egeguturie. Anada bee mo, Nangu Undari Feferava, umó buro urota, Agho Dari bejuturie. Aná mo ijoko re. O ambova, umó God unda Afa tofo gaa rirota, kotú umó beago God gha dano inono gaa riria-nu, jojabe urie. \s1 5:19-29 God Unda Anode Duroghade Unda Mendidu Ututuria Re. \p \v 19 Amindu rea, Iesu númandu eghá ririe, “Amó nímandu gaa bee rere. God da Mendi eini-eini donu jo unuka unda ragarova ambi eta rouvie. Numamoda urari-nu gerurota, umó beago aghago nuenembo eta rouvie. God Afa daiyagha uaveta gari mo, unda Mendi beago ivata anogha dabako aghago nuenembo eta rouvie. \v 20 Anada bee mo, Afa God unda Mendi neno rururota, umó daiyagha eta rouvia, nuenembo unda Mendi dava irugeta rouvie. Avotago, ivata anogha donu oreki reisi-gerora, aná mo ijokoko re. Nímane gigigea duduku-dadaka egegari-du rea, God ambova eini-eini jojabenu unda Mendi dava irugota-gea, ata siroraita rouvie. \v 21 Afa God da eaveta, enembo amburariva reta jejebugea ereregeta rousua aghagonu, unda Mendimi rata-gea, enembo avonu umó uno adua, númane jebuga bubugaita rousue. \v 22-23 Aghá-gea, Afa God undufa enemboda ari akokogo jo irurambi eta rouvie. Unda Mendi eto-bato umongo ananu kakara ari-du rea, enembo irurarida buro, God unda Mendidu ututurie. Avona God da Mendi jo kakara ambi eta rouvia, umó Afa God beago, jo kakara ambi eta rouvie. Anada bee mo, God unda Mendinu unda ragarova ninenguturieta furie. \p \v 24 Amó nímandu gaa bee rere. Avona anda gaga niningurota, God avona amó ninenguturieta furera-nu gaabee eta rousua enembomi, jebuga tumanadu irarinu seibe tambua bubugea vitie. Jo númanda ari akokodu rekago irurambi aita rouvie, númane seibe amburariva reta jejebugea erorurie. \v 25 Amó gaa bee rere. Fefera furá bubadua o etia bubia aghade, amburari enembomi God da Mendi bemi rirota, unda beda ero avona niningigadua-mi jebuga baita rousue. \v 26 Afa God umó aná jebugada ruru re. Aghá-gea, unona rieta, unda Mendi beago, umó jebugada ruru ea irita rouvie. \v 27 God da Mendi umó Enemboda Jojabee* re. Amindu rea, God na ririeta, unona enemboda ari-bari akokogo irurarida ano righia vitie. \v 28 Ená gaga retora-nu niningigea, rourogo mana-mana egegareta! Fefera eini furá bubaita rouvia aghade, amburari enembo dano unda be rirota niningiguturota, \v 29 \x - \xo 5:29 \xt Dan 12:2\x*númanda ujevareta jejebugea ereregaita rousue. Enembo dumeni ari-bari taubana, dinunu tefo egegeta uria-mi, jebuga tumanadu irari tambua baita rousue. O enembo dumeni ari-bari akokogo egegeta uria-mi, ereregea númanda ari-bari akokogoda bouvunu baita rousue.” \s1 5:30-47 Namonde Amó Iesu Gaabee Egegasira Da Bee, Aná Evere. \p \v 30 Aghá rirota, Iesu eghá ririe, “Eini-eini donu anona tofo anda ragarova ata sirorari-du rea asira mo, jo inono ambi asue. Aghá re-tago, God unona reaveta ningia, anona enemboda arinu irureta rore. Amindu enemboda ari-bari inonova irureta rore. Anada bee mo, amó jo anda unonu ambi eta rore, avona amó ninenguturieta furera-da unonu eta rore. \p \v 31 Amonu gaabee egegadi rea, andufa anda gaga osagho fumbasira mo, jo inono ambi asue. \v 32 Avotago, God, anda gaga osagho fumbuta rouvie. Kotú, unda reiria gaga aná gaa bee re. Aghá tanana rore. \v 33 \x - \xo 5:33 \xt Jon 1:19-27; 3:27-30\x*Nímanda aghi enembo ninengutata angia, Jon dava buburitata, umó andú rirota, gaa bee rita. \v 34 Gaa bee, Jon andú gaga taubana rita-tago, enembo eini anda gagada osagho fumbadua o fumbambi adua mo, aná avore. Tago anda uno mo, nímane Jon da gaganu niningigea, amonu gaabee egegea, jebuga bubugadi rere. \v 35 Jon, umó nanefa inimbeaveta unana janimbeta rouvia, aghago re. Amindu nímane fefera tufoko iiava undava unana gigigea, gangoro egegeta ureravore. \v 36 Atá Jon na, anda gagada osagho fumbuta urie. Avotago, anda gagada osagho fumbari kato jojabe eini vitie. Ivata anogha kotú ari-bari donu ari-du rea, anda Afa na irugeaveta, anona eaveta siroreaveta, nímane gita rosora-mi rei-irugutue: gaa bee Afa God na amó ninenguturieta furere. \v 37 \x - \xo 5:37 \xt Mat 3:17; Mak 1:11; Luk 3:22\x*Afa God amó ninenguturia, umó beago anda gaga sonembeta rouvie. Tago, nímane unda be jo niningigambi kotú, unda dibe be jo gigigambi viteravore. \v 38 Unda gaga nímanda neno rova tefo re. Anada bee mo, unona ninenguturieta amó furere-tago, nímane jo amó gaabee egegambi eta rosoravore. \v 39 Nímane, God da Gaga rova jebuga tambari gaa regeguturota viteravore. Tago, gaa bee aná evere. God da Gaga aná, andú reirie. \v 40 Avotago, nímane andú injigha egeguturota, andava furá, jebuga bari uno ambi rosoravore. \p \v 41 Nímanena andú raga regegari-du, amó jo uno ambi re. \v 42 Avotago, nímanda neno roo amó rei-gerore. Nímane jo neno roomi, God neno bambi eta rosoravore. \v 43 Avona undufa unda ragarova furari mo, nímane umonu gaabee egeguturota, undú ‘Orokaiva’ regegeta rosoravore. Atá, amó Afada ragarova furere-tago, nímane jo amó gaabee egeguturota, andú ‘Orokaiva’ regegambi rosoravore. \v 44 Amó seibe rei-gerore. Nímane jo tutumi amó gaabee egegambi aita rosora-da bee mo, nímane mino-mino raga regeguturota, daiyagha ata-gea, God nímandu raga rari jo ea gambi eta rosoravore. \v 45 Atá, anona Afada dibeva nímane itia bera-bera aita rora-nu mania nundubata! Nímane Moses da Gaganu gaabee egeguturota, aghá regegeta rosoravore-tago, Moses undufa erea, God Afada dibeva, nímane itia bera-bera aita rouvie. \v 46 Anada bee mo, Moses andú rirota, unda gaga gefirie. Nímane Moses nu gaabee egeguturota mo, amó beago gaabee egegasiravore. \v 47 Avotago, unda gefiria gaga, nímane jo gaabee egegambi eta rosoravore. Amindu, anda gaga beago nímane jo gaabee egegambi eta rosoravore,” aghá ririe. \c 6 \s1 6:1-15 Iesu Na Ririeta, Undari Diguturieta, Embobo Nuenembo Dano 5,000 Unduturieta Inono Uria Re. \r (Matyu 14:13-21; Mak 6:30-44; Luk 9:10-17) \p \v 1 Aghá uria-da ambova, Iesu erea, sao jojabe ragaro Galili, kotú Taibirias regegeta uria-nu, rekimbea arie. \v 2 Aria buburiturieta gigiguturie-gea, natofo oruaruabe ereregea, unda ambova igiguturie. Aghá egeguturia-da bee mo, Iesu na ivata anogha dumeni eaveta, enembo kae akokogo bubugea iririgari mane, jejebugeaveta gigigeta urie. \v 3 Aghade, Iesu na námane unda ambo nimbi bua yavuria, ootova asumbuturie. \v 4 Fefera aghade, Jiusi enemboda banau ragaro Serigea Yari Banauda* fefera furia utuva urie. \v 5 Iesu kaveruturia mo, enembo natofo oruaruabe undava fufugutueta gerurie-gea, Filip du eghá ririe, “Enembo natofo eghago mo, namonde farava doda bua utota undidigadu?” \v 6 Umó aghá riria-da bee mo, umó daiyagha aita rouvia, seibe neno roomi nundubuturota, Filip kuvia gerurie. \p \v 7 Uriga ririeta, Filip na undú eghá ririe, “Natofo oruabe-gea, námane ya marabe 8 buro ea barida inono gurimi* farava bua furá utota undidigadua, anami jo inono egegambi aita rousue.” \p \v 8 Aghá ririeta, námanda eini, Saimon Pita da ikoko, Andru na eghá ririe, \v 9 “Mendi eini enanu jiria vitie. Unona farava\f + \fr 6:9 \ft Tutuno enava saghaideda gaami jo \ft \+tl farava\+tl* o \+tl flour\+tl* gembambi re, eini-eini eini ragaro \+tl barley\+tl* gegembuguturie. \+tl Barley\+tl* mo, munode undaride taubana irambi re. Aghá-gea, \+tl barley\+tl* mo, makasi enemboda undari re. \f* ingari ingo yoveni kotú uvu oka ungagha bua etie-tago, natofo eghagomi daiyagha undidigota inono adu?” \p \v 10 Aghá ririeta, Iesu na námandu ririe, “Avoreta, regege, natofo asusumboe!” (Anava kambesi beragha bee kirisa isagha re.) Avo asusumbuturia embobo dano 5,000 re. Evevetu sasingu manede jo irugambi re. \v 11 Asusumbuturieta, Iesu na farava ingari bua, God du “Aiye,” rea, enembodu vesa urieta bubuguturie. Oka bua, ari dabako aghago ea, vesa urieta undidigea, inono egeguturie. \v 12 Aghá egeguturieta, námane unda ambo nimbidu eghá ririe, “Undidigea dodogetua-da itoto simbugea, danode ititige! Mania siosa egegata!” \v 13 Iesu na aghá ririeta, aná farava ingo yoveni undidigea, itoto dodoguturia-nu simbugea, kanda dano 12 fefendurieta beda egeguturie. \p \v 14 Enembo natofo oruaruabe avo bububugea desuturia-mi, Iesu da ivata anogha donu uria-nu gigigea, eghá regeguturie, “Feroveta jojabe ambova sirorari gaa regegeta rousua, aná evere!” \v 15 Aghade Iesu, umó seibe gerurie: natofomi furá umó righia jiria, unona kini ari-du ininigha rea, bera-bera egegasue. Amindu umó erea, natofo avo doa, ootova yavurie. \s1 6:16-24 Iesu Da Uvu Etova Deĩ Aria Gaga Re. \r (Matyu 14:22-33; Mak 6:45-52) \p \v 16 Jama urieta, námane unda ambo nimbi kaverea vorarera, \v 17 ghaava* vorea siregea, saova rekimbea, beina Kaperneam naa kenava irueta, tumba ririturie. Aghade, Iesu jo furá námandava bubambi re. \v 18 Aghá uua-da rova, yaura ininibe sufirota, yavata erorurie. \v 19 Yaura yavata sufieta, námane davea, 7 \tl kilomita\tl* aghagonu arera, rorova buburitueta, Iesu vorea, uvu etova deĩ ea, námanda ghaa kena furueta gigigea, oru egeguturere. \v 20 Námane aghá egegutua-du, Iesu na eghá ririe, “Amó reta! Mania oru egegata!” \v 21 Aghá ririeta, námane niningigea, neno gangorogha umó fendia, jo gaimbo ambi, námane fafo doda reisi-arera-va, ghaa seibe sumbua terua avo katana urie. \v 22 Aghá egegutueta, rifo atiturieta, enembo yoveniva vitiria-mi dibe fugia, ghaa dabako irieta gigigea, Iesu aná ghaava jo vorea rekimbambi doa jirota, námane unda ambo nimbimi enembo rekimbea yari gaa regeguturie. \v 23 Aghá regegutueta, ghaa dumeni kambesi Taiberias reta furia teterugea, Jojabeeda ivata anogha urota, benunu urieta, undari diguturieta, natofo undidiguturia kambesi kasava terua, katana egeguturie. \v 24 Aghá egeguturie-tago, Iesu námane unda ambo nimbide avo jo gigigambi egeguturie-gea, rekago ghaava vovoregea, Kafoniam naava Iesu tava egeguta igiguturie. \s1 6:25-59 Jebuga Da Ruru Mo, Iesu Umó Re. \p \v 25 Númane rekimbea aria, Iesu avo tatambuguturie-gea, uriga egeguturie, “Irugari kato, imó nanjigo etera eve bube?” \v 26 Aghá regeguturieta, Iesu mino eghá ririe, “Amó nímandu gaa bee rere! Nímane andú tava rosora-da bee mo, jo anda ivata anogha dumeni dumeni eaveta gigigeta rosora-nu nundubuturota, amó tava egegambi rosoravore. Tago, undari anona simbugutata undidigea inono egegutara-nu nundubuturota, amó tava rosoravore. \v 27 Tamoda undari undota, sidara aita rouvia-du, mania buro egeguturota, tava egegata! Afa God Enemboda Jojabee* neno rururota, aghá gigigadi rea, unda anomi ivata andava utuaveta, eaveta gigigeta rosoravore. Amindu rea, jebugada undari anda nimandu utaita rora-mi, jebuga tumanadu irari tambua baita rosoravore. Jebugada undari dabako enadu tava egeguturota, buro urota iririge!” \p \v 28 Aghá ririeta, númane uriga eghá egeguturie, “Námane God da buro egegaita asira mo, daiyagha tutuno egega?” \p \v 29 Aghá regeguturieta, Iesu na eghá ririe, “Buro donu nímanda ari-du God uno eta rouvia, aná evere. Avonu God da ninenguturieta furia, umonu gaabee egege!” \p \v 30 Aghá ririeta niningigea, númane mino Iesu du eghá regeguturie, “Imó ivata anogha donu adi námane gigigea, imó gaabee egega? Imó daiyagha ado? \v 31 \x - \xo 6:31 \xt Ex 16:4, 15; Ps 78:24\x*Moses da feferava, namonde anda mambube mane uvu tefo, kotú enembo irambi kambesiva, avo God da ututuria undari \tl mena\tl* nu\f + \fr 6:31 \ft Undari ragaro \fq mena \ft reta rousua-nu God na ghaeko 40 utuaveta damogha voreaveta, Israel enembomi uvu kotú enembo irambi kambesiva deĩ urota bubugea undidigeta urie.\f*, bubugea undidigeta uria-du, God da Gaga eghá reirie, \q1 ‘Unona undari uutuva reta utuaveta voreaveta, númane bua undidigeta egeguturie.’” \p \v 32 Aghá regeguturieta, Iesu ririe, “Amó nímandu gaa bee rere. Moses na reaveta, undari vorefuaveta, nimambube mane undidigeta uria mo, jo uutuda undari bee irambi re. Uutuda undari bee, anda Afa na ututa rouvia re. \v 33 Undari bee God da ututa rouvia, aná amó re. God na amonu ninenguturieta uutuvareta furera-mi, enembodu jebuga ututa rore.” \p \v 34 Aghá ririeta, númane undava benunu egeguturie, “Jojabee, aná undari rera-nu, fefera inono námandu bofu!” \p \v 35 Aghá regeguturieta, Iesu eghá ririe, “Jebugada undari, aná amó re. Avona andava furadua, umó jo rekago baimana itatama ambi aita rouvie, kotú avona amó gaabee adua, jo uvu uno ambi aita rouvie. \v 36 Anda donu ritara, oreki rei-sirorutue. Nímanda dibemi amó reisi-geroravore-tago, anda gaga nímane jo gaabee egegambi rosoravore. \v 37 Afa, avonu andava utadua, umonu bua, tavo aita rore. Afa avonu andava utadua, númane andava furaita rousue. Enembo avona andava furadua, amó jo umó tuvambi aita rore. \v 38 Anada bee mo, amó jo anda unonu aita rea, uutuva reta vorefurambi re. God unda uno nuenembo ari-du rea, ninenguturieta amó vorefurere. \v 39 Afada uno evere. Andú ututuria enembo eini, jo doata baghimbambi aita rouvie. Kotú fefera ambova, anona númane dano amburari vareta jebugea, ereregari-du raita rore. \v 40 Anada bee mo, Afada uno rouvia mo, avona unda Mendi gigiguturota, gaabee egegadua, númane jebuga tumanadu irari tambua bubugota, fefera ambova, anona númane righota ereregaita rousue.” \p \v 41 Iesu na númandu eghá ririe, “Undari uutuva reta vorefuria, aná amó re,” ririeta niningigea, Jiusi enembo tutuno ea, mema egeguturota, yoove-gaje regeguturie. \v 42 Aghá egeguturota, regeguturie, “Ená embó Iesu, umó Josep da mendi re. Unda nue numamogha namonde amó gari re. Agharanu, umó uutuva reta vorefurari gaa reiria mo, umó daiyagha nundubuturota reiri?” \p \v 43 Aghá regegutua-du, Iesu na númandu eghá ririe, “Mania yoove-gaje regeguturota, mino-mino uriga egegata! \v 44 Enembo einimi undufa jo andava furambi aita rouvie. Afa God amó ninenguturieta furera, unona enembo avonu unumbota, andava fufugadua-nu, fefera ambova anona rata, amburari vareta ereregea, jebuga tumanadu irari tambua bubugaita rousue.” \v 45 \x - \xo 6:45 \xt Is 54:13\x*Aghá rea doa, eghá ririe, “God na ririeta, unda ferovetada gefiria gaga eini, aná evere: ‘God na enembo dano nghaĩ itaita rouvie.’ Amindu rea, Afa God da gaga enembo avona niningurota, unda irugarinu gaabee egegadua mo, andava fufugaita rousue. \v 46 ‘God da gaga ningari enembo’ retora mo, númane jo númanda dibemi God gigigambi re. Anada bee mo, avona jo God dibemi gambi eta rouvie. Aná embó, Afada ninenguturieta furia-mi unuka God dibemi gerurie. Aná amó re. \v 47 Amó nímandu gaa bee rere. Avona amó gaabee adua mo, umó seibe jebuga tumanadu irari tambua vitie. \v 48 Jebugada undari, aná amó re. \v 49 Nímanda mambube mane uvu tefo, kotú enembo irambi kambesiva \tl mena\tl* nu undidiguturie-tago, númane ambubuguturie. \v 50 Avotago, ená undari uutuva reta, God da ututurieta vorefuria-nu, avona bua undadua, umó jo amburambi aita rouvie. \v 51 Atá, jebugada undari uutuva reta vorefurari gaa retora, aná andufa anda tamodu retore. Ená undari avona undadua, jebuga tumanadu irari tambua baita rouvie. Undari enembodu utari gaa rera aná, anda tamodu rere. Enembo jebugari-du rea, anda tamonu utaita rore.” \p \v 52 Aghá ririeta niningigea, Jiusi enembo neno akokogo egeguturota, mino-mino besiga egeguturie, “Unda tamonu utota undidigari-du reiria mo, daiyagha utadu?” \p \v 53 Aghá regeguturieta, Iesu númandu eghá ririe, “Amó nímandu gaa bee rere. Nímane Enemboda Jojabeeda tamode tatangude jo bua undidigambi adora, nímane jo jebuga tumanadu irari tambua bubugambi aita rosoravore. \v 54 Atá, enembo avona anda tamode tatangude undidigadua, númane jebuga tumanadu irari aná tatambugota, fefera ambova anona rata-gea, númane amburari vareta jejebugea ereregaita rousue. \v 55 Anada bee mo, anda tamo aná undari bee re, kotú anda tatangu, aná uvu bee re. \v 56 Avona anda tamode tatangude bua undidigadua, númane amonde takembea iririguturota, amó beago numonde takembea iraita rore. \v 57 Afa God jebuga, vitia unona ninenguturieta, amó furere. Unda jebugada anomi amó beago jebuga vitere. Gari dabako aghagonu, avona anda tamo bua undidigadua mo, anda jebugada anomi, númane jebuga tambua bubugaita rousue. \v 58 Undari uutuva reta vorefuria-da ruru, aná evere. Undari nimambube maneda dirota vitiriago ambubuguturia undari jo anda tamode tatangude aghago irambi re. Amindu enembo avona anda tamode tatangude bua undidigadua, númane jebuga tumanadu irari tambua bubugaita rousue.” \v 59 Iesu na aná gaganu naa ragaro Kaperneam avo irirota, nghaĩ itari kambova* enembodu iruguturie. \s1 6:60-71 Iesu Da Yavero Sarigea, Dumeni Iesu Dodoguturie. Dumeni Numonde Iesu De Dano Jijireguturia Re. \p \v 60 Iesu da yavero dumenimi ená gaga niningigea, eghá regeguturie, “Ená gaga fakarabe, avona badu?” \v 61 Iesu da yavero dumeni unda gaga riria-du yove gaje regegutueta, umó gerurie-gea, númandu eghá ririe, “Ená gagadu nímane injigha rosora? \v 62 Enemboda Jojabee* nímane doa kaverea, uutuva yavurota gigigadora mo, nímane daiyagha nundubado? \v 63 Nímane reisi-geroravore, jebuga aná, God da Asisi Kakarami ututa rouvie, jo enemboda irugarimi ata sirorari inono irambi re. Anda gaga retora-mi, sonembetueta, nímane jebuga ututa rouvia-da Asisi bubugetoravore. \v 64 Tago, nímane dumeni jo amó gaabee egegambi rosoravore.” (Aghá riria-da bee mo, avona umó gaabee egegambi aita rousua-de, kotú umó dubo aita rouvia embóde dano umó seibe gerurie.) \v 65 Amindu, umó eghá ririe, “Ená gaganu seibe retore, ‘Avona tefo andava jo furambi aita rouvie. Afa God na enembo unumbota-gea, andava furaita rousue. Avonu jo sonembambi adua, jo andava fufugambi aita rousue.’” \p \v 66 Ená gaga riria-du, unda yavero oruabe umó dodogea, jo rekago numonde danode iru-furu egegambi re. \p \v 67 Aghá-gea, Iesu námane unda ambo nimbi 12 du uriga urie, “Nímanda dumeni amó doa igigetue. Nímane beago aghá egegadora, aĩ? Nundubea gigige!” \v 68 \x - \xo 6:68 \xt Mat 16:16; Mak 8:29; Luk 9:20\x*Aghá riria-du, Saimon Pita gaga mino eghá ririe, “Jojabee, námane imó doadora mo, avodava ya? Jebuga barida gaga inuka indava re. \v 69 Oreki námane tanana urota, gaabee rosore, God da utaita riria Embó kakara bee, aná imó re.” \v 70 Aghá ririeta, Iesu námandu eghá ririe, “Nímane anda ambo nimbi 12 anona simbuguturere. Avotago, nímanda eini, umó aná Satan da tofo bee re.” \v 71 Iesu aghá riria-da bee mo, umó Keriot embó Saimon da mendi, ragaro Judas du ririe. Aná embó umó námane ambo nimbi 12 da eini re. Aghá re-tago, unona Iesu dubo urie. \c 7 \s1 7:1-9 Iesu da Ambobo Vivide Jo Umó Gaabee Egegambi Re. \p \v 1 Anada ambova, Iesu umó Judia Frovensi va yari jo uno ambi re. Anada bee mo, Jiusi enembo anavami umó data amburari-du nundubeta egeguturie. Amindu umó Galili Frovensi va iru-furu eta urie. \v 2 \x - \xo 7:2 \xt Lev 23:34; Deut 16:13\x*Aghá ueta, Jiusi enemboda banau ragaro, “Bogha Itarida Banauda\f + \fr 7:2 \ft God seibe unda sonemba enembo tefo uvu tefo kambesi avo ututuria-nu nundubuturota, Jiusi enembo bogha egegea avo eviviguturota, banau ghaeko inono egegeta urie. Aghadu rea, aná banauda ragaro “Bogha Itarida Banau” ririkiguturie.\f*” fefera furia buburiturie. \v 3 Amindu, Iesu da ambobo vivide furia, undú eghá regeguturie, “Imó ená kambesi doa ii! Judia Frovensi anava ivata anogha dumeni uradi-gea, inda yavero avo desea vitia, inda ivata donu aita rora-nu gigigoe! \v 4 Avona embó jojabe aita nundubadua, unda buro jo nungia ambi aita rouvie. Amindu rea, inda ivata anogha dumeni eta rora-nu enemboda dibeva uradi-gea, imó gigigoe!” \v 5 Aghá regeguturia-da bee mo, unda ambobo vivide uro dabakova beago númanda kaka Iesu jo gaabee egegambi urie. \p \v 6 Aghá regeguturieta, Iesu númandu eghá ririe, “Anda fefera jo furá bubambi vitie. Atá, nímane mo, fefera inono igigadora, aná avore. \v 7 Nímane enemboda eta rousua aghagonu eta rosora-du, nímane jo injigha egegambi aita rousue. Atá amó mo, enemboda ari akokogodu rirota, enembo dibe beva reta rora-du, amó injigha egegeta rousue. \v 8 Anda fefera jo furambi vitia-du, amó jo yambi aita rore. Amindu, nímane nenukako, igige, banau egegadi!” \v 9 Aghá rea doa, umó Galili vitirie. \s1 7:10-13 Iesu Umó Ambova Bogha Itari Banau Feferava Nungegimi Aria Re. \p \v 10 Iesu jo isaghava yambi re. Umó kaifa ueta, unda ambobo vivide igiguturieta, umó ambova nungegimi arie. \v 11 Aghade, Jiusi enemboda babarigarimi banauda feferava Iesu du kaifa egeguturota, mino-mino eghá rea niningiguturie, “Aná embó mo, daiyagha etue-gea, furambi etu?” \v 12 Natofomi be dumumutami mino-mino rea niningiguturie. Enembo dumeni eghá regeguturie, “Umó embó taubana re.” Kotú, dumeni eghá regeguturie, “Tefo, umó jo embó taubana irambi-gea, natofo kuveta rouvie.” \v 13 Tago, enembo einimi jo be fangea, isaghava rea ningambi re. Anada bee mo, númane Jiusi enemboda babarigaridu oru egeguturie. \s1 7:14-24 Iesu Banau Feferava Irugari Dumeni Uria-da Gaga Re. \p \v 14 Banau tutuno ea aria, rorova ueta, Iesu aria, God du Tafaroro Ari Kambova* terua, tutuno ea iruguturie. \v 15 Aghá rieta, Jiusi enemboda babarigarimi unda gaga niningigea, bee duduku-dadaka egeguturie-gea, mino-mino eghá rea niningiguturie, “Ená embó avona jo irugambi re-tago, umó gari eghago mo doda bi?” \v 16 Aghá regeguturieta ningia, Iesu na númanda gaga mino eghá ririe, “Donu irugeta rora, jo anda tofo irambi re. Tago God amó ninenguturieta furera-da irugari reta irugeta rore. \v 17 Amó God da ragarova irugeta rora, aĩ, andufa anda ragarova irugeta rora-nu, avona God da unonu urota iririgadua enembomi, gia tanana egegaita rousue. \v 18 Anada bee mo, avona undufa unda ragarova raga rirota irugeta rouvia, unda durogha gari-du rea, amindu eta rouvie. Atá avona umó ninenguturieta furia-da durogha gari-du rea, irugadua, undava gavera eini tefo re. Umó gaa bee nuenembo rirota, enembo jo kuvirambi eta rouvie. \v 19 God da Agho Dari Moses na nímandu ututurie. Avotago, nímane eini avona Agho Dari jo kaifa ea goghó ambi eta rosoravore. Atá, dodu amó data amburari-du roso?” \p \v 20 Aghá ririeta, natofo dano niningigea erea, eghá regeguturie, “Imó taimumi asugea vitie. Imó data amburari-du mo, avona reiri?” \v 21 Aghá regeguturieta, Iesu na mino númandu eghá ririe, “Amó ivata anogha eini etueta, nímane dano duduku egegetoravore. \v 22-23 \x - \xo 7:22-23 \xt Lev 12:3; \xt Gen 17:10; \xt Jon 5:9\x*God na ririeta, Moses umó Agho Darida rova sasingu mane vivideda vii mendó andoro tafugari-du ririe. (Gaa bee re, Moses ená gaga bukava gefirie-tago, nímanda mambube manemi Moses sirorambi irieta, tutuno ea, aghá egegeta urie.) Tago, nímane Agho Dari bebejeguturota, Nangu Undari Feferava sasingu vivideda vii mendó andoro tafugeta rosoravore. Aghá egeguturota, nímane Nangu Undari Feferada agho dari bejeta rosoravore. Amindu rea, anona retueta, Nangu Undari Feferava, embó eini jebugetua mo, nímane dodu andú neno akokogo roso? \v 24 Mania tefunu-tefunu irurata! Gaa beedu-enembo rirota iruraita rosoravore!” \s1 7:25-31 Embó Eini God Da Ninengota Furari-du Riria, Aná Iesu Re. \p \v 25 Iesu aghá rieta niningigea, Jerusalem enembo dumeni eghá regeguturie, “Aná data amburari-du reisi-ria embó mo, evera? \v 26 Atá gigige! Natofoda dibeva, umó erea jiria, minono reirie-tago, enembo eini avona jo undava gaga eini rambi re. Namonde anda babarigarimi reisi-gerua mo, embó eini God da utota furari-du riria, aná umó ra-jogo? \v 27 Avotago, God embó eini ninengota furá, enemboda akokogo nundubea-gea doari-du riria, umó doda reta furaita rouvia, avona jo gambi re. Atá, Iesu da naa kotú umó niavo reta furia, namonde amó dano tanana rosore.” \p \v 28 Aghá regeguturieta ningia, Iesu umó God du Tafaroro Ari Kamboda* rova iruguturota, be jojabemi eghá ririe, “Nímane amó tanana rosora, kotú amó doda reta furera beago, reisi-gerora? Avotago, amó andufa anda unomi jo furambi re. God amó ninenguturieta furera, umó aná gaa bee da ruru, kotú ari-bari taubana nuenembo eta rouvie. Nímane umó jo tanana ambi re. \v 29 Tago, unona ninenguturieta, amó undava reta furere-gea, umó anona tanana rore.” \p \v 30 Aghá ririeta niningigea, númane Iesu nandia bua, koto aita nundubuturie-tago, unda fefera jo furá bubambi-gea, enembo eini avona unda tamova righambi re. \v 31 Aghá egeguturie-tago, natofo jede bububuguturia, númane Iesu gaabee egeguturota, eghá regeguturie, “Embó eini God da ninengota furá enemboda akokogo nundubea gia doari-du riria-mi furadua mo, aghajora jo ená embóda rouvia ivata anogha, serigea, oruabe ambi aita rouvia-jogo!” \s1 7:32-36 Iesu Sivegea Nandari-Du Rea, Babarigarimi God da Kambo* Kaifa Kakatonu Ninenguturieta Igiguturia Re. \p \v 32 Enembo Iesu da tamova gaga be dumumutami regegutueta niningiguturieta, Moses da Gaga Kaifa kakatode*, fristida* kokotofudemi God da Kambo kaifa kakato dumeni ninenguturieta, Iesu sivegea nandaita igiguturie. \v 33 Aghá egegutueta niningurie-gea, Iesu eghá ririe, “Amó namonde fefera tufoko irirota, nímane doa, umó avona amó ninenguturieta furera-dava kaverea yaita rore. \v 34 Nímane andú tava egegaita rosoravore-tago, jo amó tatambugambi aita rosoravore. Kotú, amó niavo iradora beago, nímane fufugari jo inono ambi egegaita rosoravore.” \p \v 35 Jiusi enemboda babarigari mino-mino eghá rea niningiguturie, “Namonde anona rourogo umó tambara-degea, umó niavo yaita reiri? Namonde anda natofo Jiusi enembo dumeni Grik enembodava dighia asusumbuturia, avo ya irirota, Grik enembonu irugaita reiria?” \v 36 Númane mana-mana egeguturota eghá regeguturie, “Umó bee dodu eghá retu? ‘Nímane amó tava egegaita rosoravore-tago, jo amó tatambugambi aita rosoravore,’ kotú, ‘Amó kambesi niavo iradora, nímane jo fufugari inono ambi egegaita rosoravore,’ dodu aghá retu?” \s1 7:37-40 Iesu Asisi Kakara Utaita Riria-Da Gaga Re. \p \v 37 \x - \xo 7:37 \xt Lev 23:36\x*Banau sidara uria fefera aná fefera jojabe re. Fefera aghade, Iesu erea jiria, be jojabemi eghá ririe, “Avona, uvu uno adua mo, umó furá andava undasue. \v 38 \x - \xo 7:38 \xt Ezek 47:1; Zech 14:8\x*Enembo avona amó gaabee adua, God da Gaga bukava reiria, aghagonu jebuga tumanadu irari unda neno rova eto-bato uvumi uria bubarigo aita rouvie. Ená uvu avona undadua mo, jebuga tumanadu irari tambua baita rouvie.” \p \v 39 Iesu aghá riria-da bee mo, enembo avona umó gaabee adua-dava, Asisi Kakara vorea, undava asugea iraita rouvia-nu ririe. Avotago fefera aghade, God jo rata, Iesu amburariva reta jebugea erea ya, rekago unda durogha gari bambi iria-du, unda Asisi Kakara beago jo utota vorefura enembo dava asugambi vitirie. \v 40 Aghade, natofo desuturia-da dumenimi aná gaganu niningigea, eghá regeguturie, “Gaa bee, ená embó, feroveta eini ambova furari gaa reta rousua, aná umó re.” \s1 7:41-44 Iesu Avouvi Rirota, Natofo Sarigea Airo-Airo Egeguturia Re. \p \v 41 Kotú, enembo dumeni eghá regeguturie, “God enemboda ari-bari akokogo nundubea gia doari-du embó eini ninengota furari-du riria, aná umó re.” \p Tago, enembo dumeni eghá regeguturie. “Embó eini God da ninengota furari-du riria, umó jo Galili Frovensi reta furambi aita rouvie. \v 42 \x - \xo 7:42 \xt 2 Sam 7:12; Mic 5:2\x*God da Gagami rei-irugutua mo, embó eini God da ninengota furari-du riria, umó Devit da imemendida rorova, kotú Devit da siroruturia naa, Betlehem avo, siroraita rouvie.” \v 43 Númane Iesu du aghá regeguturota, rorova gategea, besiga egeguturie. \v 44 Aghá egeguturota, enembo dumeni Iesu nanandigaita nundubuturie-tago, enembo einimi unda tamova jo righambi re. \s1 7:45-52 Jiusi Enemboda Babarigari Jo Iesu Gaabee Egegambi Re. \p \v 45 Aghá egegea, Tafaroro Kambo kaifa kakato kaverea igiguturieta, fristida* kokotofude, Moses da Gaga Kaifa kakatodemi uriga egeguturie, “Nímane dodu Iesu nandia bua fufugambi egegeto?” \v 46 Aghá regeguturieta, Tafaroro Kambo kaifa kakatomi mino eghá regeguturie, “Enembo eini avona unda minono reiria aghago, sei jo rirota niningigambi re.” \v 47 Aghá regeguturia-du, Moses da Gaga Kaifa kakato* eghá regeguturie, “Unona nímane kuvetueta, gaabee egegetora-jogo. \v 48 Atá, námanenu nundubea gigige! Námane fristida kokotofude, kotú Moses da Gaga Kaifa kakato einimi Iesu jo gaabee ambi vitere. \v 49 Natofo jede beforo munju tefo bee re! Anada bee mo, Agho Dari Moses da gefiria, númane jo irugea gigigambi re. Aghá-gea, God da simboro numandava iriaveta, númane nundubari akokogo eta rousue.” Tafaroro Ari Kambo kaifa kakatodu, aghá regeguturie. \p \v 50 \x - \xo 7:50 \xt Jon 3:1-2\x*Moses da Gaga Kaifa kakatoda eini, Nikodemus sei Iesu gaita tumbade aria-mi erea, unda kokomana du eghá ririe, \v 51 “Atá gigige! Namonde anda agho darimi reiria mo, enemboda sembago tava ea rea ningambi, o bee jo tambambi adora mo, umó bua koto egegambi asire.” \p \v 52 Aghá ririeta, númane Nikodemus kuvia gegha regeguturota, eghá regeguturie, “Aghajora, imó beago Galili embó eini ra-jogo? Imó God da Gaga irugadora mo, gaita roravore, feroveta eini jo Galili Frovensi reta furambi aita rouvie.” \s1 7:53-8:11 Evetu Eini Viro Ueta Nanandiguturie-tago, Iesu na Sonembea Dotuturieta Aria Re.\f + \fr 7:53 \ft Gaga \xt Jon 7:53—8:11 \ft anada rova mo, Ekaresia da beforo ririkigari dumenida nundubariva, Jon na gefiria, aĩ, enembo einimi gefiria, jo tanana ambi re. Amindu, Baiboro dumeniva jo tambambi aita roravore, ingiso tuva ove ijokomi gembarinu tambaita roravore.\f* \p \v 53 Aghá regeguturieta, enembo dano númanda naa naa igiguturie. \c 8 \p \v 1 Igiguturie-tago, Iesu umó \tl Olivi\tl* ootova arie. \v 2 Rifogha, Iesu kaverea aria, God du Tafaroro Ari Kambova* buburiturieta, enembomi fugea roroguturieta, umó asumbea númane iruguturie. \v 3 Aghade, Moses da Agho Dari irugari kakatode* Moses da Gaga Kaifa kakatodemi, evetu eini viro ueta gigigea nandia bua furia regeguturieta, natofoda dibeva jiruturieta, \v 4 númanena Iesu du eghá regeguturie, “Irugari kato, ená evetu viro ueta tambua bua fufugetore. \v 5 \x - \xo 8:5 \xt Lev 20:10; Deut 22:22-24\x*Namonde anda Agho Dari, Moses da gefiria rova reiria mo, avona unda komanada evetugha o embógha viro kombo kasava adua, umó singoimi data amburari-du ririe. Aghadu rea, imó daiyagha rei-nundubuto?” \v 6 Númane aghá regeguturia-da bee mo, Iesu gaga sembago rata niningigea umó bua koto egegaita nundubuturie. \p Tago umó gonea endava ingo sumingomi gaga gefirie. \v 7 Númane umó rorogea tatasegea gigiguturota, uriga egegutueta, umó erea jiria, númandu eghá ririe, “Avore, ená evetu dedegadi amburaita rouvie-tago, avona ari akuago eini jo ambi iradua-mi, sei unona singoi ená evetu dava fugoe!” \v 8 Aghá rea doa, Iesu rekago gonea vorea, endava ingo sumingomi gefieta, \v 9 unda gaga aghá riria-nu niningiguturie-gea, númane jivorea-javorea igiguturie. Bego barirari sei arieta, dumeni ambova igiguturie. Aria sidara egegea, aná evetunu Iesu gha dotuturie. \v 10 Aghá egeguturieta, Iesu erea jiria, aná evetudu eghá ririe, “Aná enembo niagha igigetu? Imó itia bera-bera urota, daita egegetua enembo eini jo jirambi ra?” \v 11 Aghá ririeta, aná evetumi mino ririe, “Jojabee, enembo eini tefo re.” Aghá ririeta, Iesu eghá ririe, “Avore, amó beago, jo inda sembago iruruturota, imó singoimi dambi aita roreta, ii, tago, rekago ari akokogo mania ata!” \s1 8:12-20 Iesu Umó Namonde Anda Unana Re. \p \v 12 \x - \xo 8:12 \xt Mat 5:14; Jon 9:5\x*Iesu na rekago natofodu eghá ririe, “Enemboda unana, aná amó re. Avona anda ambova furadua mo, umó bingoiva jo deĩ ambi aita rouvie-tago, umó jebuga tumanadu irari-da unana tambua baita rouvie.” \p \v 13 \x - \xo 8:13 \xt Jon 5:31\x*Aghá ririeta, Moses da Gaga Kaifa kakatomi* undú eghá regeguturie, “Imó avouvi inda rera gagada osagho fumbari enembo eini tefo-gea, jo gaa bee irambi re.” \v 14 Aghá regeguturieta, Iesu mino númandu eghá ririe. “Anda gagada osagho fumbari enembo eini tefo-gea amó gavera rari gaa reisi-reravore. Tago, amó eghá rere: amó donu rera, aná gaa bee re. Anada bee mo, amó niavoreta furera, kotú niavo kaverea yaita rora aná, amó rei-gerore. Tago, nímane jo gigigambi re. \v 15 Atá, nímane enemboda beforo garimi kotú nundubarimi reisi-irurutoravore. Amó mo, jo enembo eini irurambi eta rore. \v 16 Tago, anona iruraita asira mo, amó gaa bee nuenembo rirota, irurasire. Anada bee mo, amó jo anuka irambi re. Anda Afa amó ninenguturieta furera-gha, angá vitere. \v 17 \x - \xo 8:17 \xt Deut 19:15\x*Nímanda Agho Dariva eghá gefirieta vitie. ‘Enembo ungaghami mino-mino osagho fufirota, gaga dabako ananu regegadua mo, númanda gaga gaa bee-gea, gaabee egegari-du rouvie.’ \v 18 Aghadu, amó andufa anda gagada osagho fufirota reta rore. Kotú Afa amó ninenguturieta furera beago, anda gagada osagho unona fumbuta rouvie.” \v 19 Aghá ririeta, númanena undava uriga eghá egeguturie. “Inda Nimamo niavoro?” regeguturieta, mino Iesu na númandu eghá ririe, “Amó avouvi, nímane gigigasira mo, anda Afa beago gigigasiravore. Tago, nímane anda Afagha angá mo, jo gigigambi re,” \p \v 20 Kambesi einiva, God du Tafaroro Ari Kambo* rova natofoda vesa ututa uria tevoda kasava jiria irirota, aná gaga ririe. Aghá ririe-tago, enembo eini avona jo furá umó nandambi re. Anada bee mo, unda fefera jo furá bubambi re. \s1 8:21-30 Avona Iesu Jo Gaabee Ambi Adua Mo, Umó God Da Kambesi Taubanava Jo Yambi Aita Rouvie. \p \v 21 Iesu rekago númandu eghá ririe, “Amó nímane doa serigota-gea, amó tava egeguturota, nímanda ari-bari akokogo jo doambi-gea, amburaita rosoravore. Amindu, amó niavo yaita rora-va, nímane jo yari inono irambi re.” \p \v 22 Aghá ririeta, Jiusi enemboda babarigari tofo-tofo rea niningiguturie, “Umó, niavo yadua, namonde amó avo jo ya bubari inono irambi gaa reiria mo, umó undufa dea amburaita urota reiria, aĩ, daiyagha adu?” númane mana-mana ea, aghá regeguturie. \p \v 23 Aghá regegutueta, Iesu rekago númandu eghá ririe, “Nímane tuva ená endava sirorutureravore. Atá, amó itivareta vorefurere. Amindu, nímane ená endada tofo re. Atá amó mo, jo ená endada tofo irambi re. \v 24 Amindu eghá retore, ‘Nímanda ari-bari akokogo jo doambi-gea, amburaita rosoravore.’ Aghá retora-da bee mo, Afana, amó ninenguturieta furera-nu\f + \fr 8:24 \ft Ená gaga \fq Afana, amó ninenguturieta furera-nu \ft ningia Jiusi enembomi God Afada ragaro bee \+tl “Yawe”\+tl* da ero nundubea, Iesu umó God gha inono irari gaa riria-nu tanana ea, neno akuago egeguturie.\f* jo gaabee egegambi adora, God nímanda ari akokogo jo nundubea gia doambi ata, nímane amburaita rosoravore.” \v 25 Aghá ririeta, númane regeguturie, “Atá, imó avouvi?” aghá regeguturieta, Iesu gaga mino eghá ririe, “Tutunova iruguturota, amó gaga donu rerara, dabako aghago re. Donu rekago rata niningigado? \v 26 Iruraita asira mo, nímandu gaga oruabe rasire-tago, amó ninenguturieta furera umó, ari-bari bee nuenembo re. Amindu, amó donu undava niningurera, aná nuenembo enembodu reaveta niningigeta rosoravore.” \p \v 27 Iesu aná gaga rirota, umó God Afadu ririe-tago, númane jo tanana ambi egeguturie. \v 28 Amindu rea, Iesu na númandu eghá ririe, “Nímane amó ririkigadi erota, dedegadi amburota-gea, gigigaita rosoravore: Enemboda Jojabee*, aná amó re. Amó andufa anda ragarova buro jo ambi eta rore-tago, donu anda Afami iruguturia, aná nuenembo reta rora-nu, gigigaita rosoravore. \v 29 Afa amó ninenguturieta furera, jo amó doata, anuka jirambi, umó angá danode jireta rore. Anada bee mo, anda donu eta rora-du, umó gangoro eta rouvie.” \p \v 30 Iesu aghá rieta niningiguturota, enembo oruaruabe umó gaabee egeguturie. \s1 8:31-41 God Gaabee Eta Rousua Enembo, Númane Abraham Da Sasingu Re. \p \v 31 Jiusi enembo dumeni, avona umó gaabee egeguturia-dava Iesu eghá ririe, “Nímane anda gaga niningigea, aghago nuenembo egeguturota iririgadora, nímane anda yavero egegea, \v 32 gaa beeda ruru tanana egegaita rosoravore. Aghá ea, gaa beeda anomi vuregota, nímane jejebugaita rosoravore.” \p \v 33 \x - \xo 8:33 \xt Mat 3:9; Luk 3:8\x*Aghá ririeta, númane mino eghá regeguturie, “Imó dodu vuregari-da gaga mo rere? Námane abua Abraham da imemendi re. Námane jo enembo einida sabua* iririgambi re.” \v 34 Aghá regeguturieta, Iesu mino eghá ririe, “Amó nímandu gaa bee rere. Avona ari-bari akokogo urota iradua mo, umó aná ari-bari akokogoda sabua ea iraita rouvie. \v 35 Sabua jo kambo numamoda mendi bee irambi-gea, jo tumanadu numonde danode irambi aita rouvie. Tago, aná embóda mendimi, numonde danode tumanadu iraita rousue. \v 36 Aghá-gea, God da Mendimi nímane vuregea, nímanda ari-bari akokogo nundubea gia doadua mo, nímane sabuada irari dodogea, unda sasingu bee egegea iririgaita rosoravore. \v 37 Amó tanana rore, nímane Abraham da sasingu re-tago, nímanda neno rova anda gaga tefo re. Aghá-gea, nímane amó dedegota amburari-du reisi-nundubutoravore. \v 38 Amó Afa andú donu iruguturieta gerurera nuenembo minono reta rore. Tago nímane, nimamoda gaga daiyagha ririeta niningiguturera, ananu egegeta rosoravore.” \v 39 Aghá ririeta, númane mino, “Námanda afa aná Abraham re,” regeguturieta, Iesu ririe, “Nímane Abraham da sasingu bee iririgasira mo, unda aito fugari daiyagha eta uria, aghagonu egegasiravore. \v 40 Atá amó, gaa bee donu God dava niningurera, aná nuenembo nímandu reta rore. Aghá re-tago, nímane amó dedegota amburari-du reisi-nundubutoravore. Tago ari-bari nímanda rosora aghago, Abraham jo ambi re. \v 41 Kotú nímane nimamoda buro egeguturota viteravore,” ririeta, númane eghá regeguturie, “Námanda Afa bee aná God re. Afa eini tefo re. Námane unda sasingu bee re.” \s1 8:42-47 Númane Satan Da Sasingu Ea Irari Gaa Riria Re. \p \v 42 Aghá regeguturieta, Iesu na númandu ririe, “Atá God nímanda Afa irasua, nímane amó neno bubugasiravore. Anada bee mo, amó unona ninenguturieta furera, eve vitere. Amó jo anda anomi furambi re. \v 43 Nímane anda gagada bee jo tanana egegambi eta rosoravore. Anada bee mo, nímane anda gaga ningari jo inono irambi re. \v 44 Nímanda nimamo bee aná Satan re! Aghá-gea, unda unonu egegaita reisi-nundubutoravore. Tutunova, umó fururota, enembo deaveta ambubugeta urie. Undava gaa bee eini tefo re. Aghá-gea, umó gaa beede, kotú ari-bari taubanade, umó uno ambi eta rouvie. Umó gavera embó, gavera nanjogoda numamo bee re. \v 45 Amó nimandu gaa bee nuenembo reta rore-tago, nímane unda sasingu ea iririguturota, amó jo gaabee egegambi rosoravore \v 46 Atá gigige! Amó ari-bari akuago eini ueta, nímanda enembo einimi gigiguturia, aĩ, tefo? Amó gaa bee rere-tago, nímane dodu amó gaabee egegambi roso? \v 47 God da sasingu, unda Gaga niningigeta rousue. Atá, nímane jo God da sasingu irambi re. Amindu rea, nímane anda gaga jo niningigambi rosoravore.” \s1 8:48-59 Iesu Umó Abraham Serigea Jojabe Gaa Riria Re. \p \v 48 Aghá ririeta, Jiusi enemboda babarigarimi mino undú eghá regeguturie, “Námane gaa bee regegutare. Imó eto-bato námanda gitofo Samaria embó einidava taimu akuagomi asugea irita uria, aghagonu indava asugea vitie.” \v 49 Aghá regeguturieta, Iesu eghá ririe, “Andava taimu eini jo asugea irambi re. Amó anda Afa kera urota irita rore. Tago nímane jo amó kera ambi egegeta rosoravore. \v 50 Amó jo enembomi raga rari-du buro ambi eta rore. Tago, God na durogha andú utaita nundubeta rouvie. Kotú irurari kato bee, umó re. \v 51 Amó nímandu gaa bee rere, enembo avona anda gaga ningia kaifa ea goghó adua, umó jo amburambi aita rouvie.” \p \v 52-53 Aghá ririeta, Jiusi enemboda babarigari niningigea, undú regeguturie, “Imó oreki gaga retueta, námane tanana egegetore, taimumi indava asugea vitie! Námanda mambube Abraham de feroveta manede dano ambubuguturie. Aghá egeguturie-tago, imó retoravore, ‘Enembo avona anda gaga ningia kaifa ea goghó adua, umó jo amburambi aita rouvie.’ Aghá rirota, inona Abraham serigea, imó jojabe gaa reravore. Atá imó rei-nundubutora, imó avouro?” \p \v 54 Aghá regeguturieta, Iesu mino ririe, “Amó andufa anda duroghadu raga radora, anda duroghadava bee eini jo sirorambi aita rouvie. Tago, anda Afa nímanda God gaa regegeta rosora-mi, andú durogha ututa rouvie. \v 55 Avotago, nímane jo God gigigambi viteravore. Atá amó God gerurota, unda gaga niningurota vitere. Atá ‘amó jo God gambi re,’ rasira mo, amó eto-bato nímanego gavera embó irasire. \v 56 Nímanda mambube Abraham anda furaita rora feferanu nundubuturota gangoro urie. Atá, aná fefera buburiturieta, umó gia gangoro urie.” \p \v 57 Aghá ririeta, Jiusi enembomi eghá regeguturie, “Imó jo ghaeko 50 tambambi viteravore. Tago, imó daiyagha Abraham gari gaa rere?” \v 58 Aghá regeguturieta, Iesu ririe, “Amó nímandu gaa bee rere. Abraham jo sirorambi irieta, amó vitirere.\f + \fr 8:58 \ft Ená gaga \fq Amó vitirere\ft -nu niningiguturie-gea, Jiusi enembomi God Afada ragaro bee \+tl “Yawe”\+tl* da ero nundubea, Iesu umó God gha inono irari gaa riria-nu tanana ea, númane tutuno \xt 8:59 \ft enava neno akuago egeguturie. Kotú \xt Jon 19:6 \ft va númane oru egegea endava jujuguturie.\f*” \v 59 Aghá ririeta, númane singoi bubugea, Iesu dedegota amburari-du egeguturie. Tago Iesu umó nungia, God du Tafaroro Ari Kambo* doa isaghava bubua arie. \c 9 \s1 9:1-12 Embó Eini Dibe Soikidenu Iesu Na Ririeta Jebuguturia Re. \p \v 1 Iesu umó deĩ uta irurota, embó eini dibe soikide sirorari reta gerurie. \v 2 Aghá gerurota, námanena uriga egeguturere, “Irugari kato, avoda ari akuagomi oná embó dibe soiki siroruturi? Tofo unda ari akuagomi uria, aĩ? Unda aya afaghada ari akuagomi uria?” \v 3 Aghá regeguturieta, Iesu ririe, “Tefo, jo unda sembagomi o nue numamoghada sembagomi umó dibe soikide sirorambi re. Tago, God da anomi undava buro ata gigigari-du rea, aghá siroruturie. \v 4 Onembo vitia-du, God amó buro donu ari-du ninenguturieta furera-nu, namonde egegore! Atá, tumba riradua, avona buro eini jo ambi aita rouvie. \v 5 \x - \xo 9:5 \xt Mat 5:14; Jon 8:12\x*Avotago, amó endava irirota, enembodava unana aghago janimbuturota iraita rore.” \p \v 6 Aghá rea doa, umó visogha endava ea righia betuturieta, tauya uria-nu bua, aná embó dibe soikideda dibeva davea, \v 7 aná embódu ririe, “Ii, kambesi ragaro Siloam kotova avo inda dibe seghadi!” (Siloam rera-da bee mo, namonde anda gaami aná “Ninengota Yari” regegeta rousue.) Aghá ririeta, aná embó aria, aná kotova dibe seseghurieta fangiturieta, geruta naava arie. \p \v 8 Umó undari-du benunu uaveta, gigigeta uria enembomi kotú unda mambu mane dumenimi umó gigigea, mino-mino uriga eghá egeguturie, “Ená embó aná dibe soikide, onava asumbea irirota, undari-du benunu eta ria mo, umó ra?” \v 9 Númane mana-mana egeguturota, dumeni “Aná umó re,” regeguturie, kotú dumeni mi, “Embó eini eto-bato umongo re,” regegutueta, aná embómi undufa, “Ená amó re,” ririe. \v 10 Aghá ririeta, númane undú uriga egeguturie, “Inda dibe daiyagha fangetueta rei-gero?” \p \v 11 Aghá regeguturieta, aná embómi ririe, “Embó ragaro Iesu regegeta rousua-mi, visogha endava ea righia betetueta tauya etua-nu bua, anda dibeva davea doa retue, ‘Ii, kambesi ragaro Siloam kotova dibe seghadi!’ retueta, amó era, dibe seghetueta fangetueta rei-gerore.” \v 12 Aghá ririeta, númane uriga egeguturie, “Aná embó Iesu rera, niavoro?” regeguturieta, umó ririe, “Amó jo gambi re,” ririe. \s1 9:13-34 Embó Dibe Soikide Daiyagha Dibe Taubana Uria-du, Moses Da Gaga Kaifa Kakato Undava Uriga Egeguturie. \p \v 13-14 Nangu Undari Feferava, Iesu tauyami bua, aná embó dibe soikide urieta, dibe fangiturie. Amindu rea, enembomi aná embó unumbea bua, Moses da Gaga Kaifa kakatodava* igiguturie. \v 15 Númane beago niningigaita uno egeguturie-gea, rekago uriga egeguturie, “Inda dibe daiyagha fangetu?” regeguturieta, aná embó ririe, “Iesu na visogha endava ea tauyagha bua, anda dibeva davea retueta, amó era, dibe seghetueta fangetueta, oreki rei-gerore.” \p \v 16 Aghá ririeta, Moses da Gaga Kaifa kakato dumenimi Iesu da tamova gaga eghá regeguturie, “Ená embó Nangu Undari Feferada agho dari jo kaifa ambi eta rouvie. Aghá-gea, umó jo God davareta furambi re,” regeguturie, kotú dumeni regeguturie, “Ari akuago embómi ivata anogha jo ata sirorambi aita rouvie,” aghá regegea, rorova gategea, besiga egeguturie. \v 17 Aghá regeguturota, Moses da Gaga Kaifa kakatomi rekago aná embódu regeguturie, “Ana embómi retueta, inda dibe fangea taubana etue. Amindu imó daiyagha rei-nundubuto? Rege niningigore! Umó avouro?” regeguturieta, umó eghá ririe, “Umó feroveta eini re.” \p \v 18 Aghá ririeta, Jiusi enemboda babarigari númane aná embó dibe soikide jebuguturia, jo gaabee egegambi re. Amindu rea, ririeta númane aria aná embóda nue numamogha bua fufuguturie. \v 19 Bua fufuguturieta, uriga egeguturie, “Gigige! Ená nímanda mendi ra? Umó dibe soikide sirorari gaa retora mo, umó ra? Atá umó oreki daiyagha ea rei-geru?” \v 20 Aghá regeguturieta, nue numamogha regeguturie, “Námane tanana rosore, ená námanda mendi re. Umó dibe soikide siroruturie. \v 21 Tago, avona unda dibe etueta fangetua, kotú umó daiyagha oreki rei-gerua, aná námane beago jo gigigambi re. Amindu, umó embó reta, undava uriga egege! Undufa rata niningigadi!” \v 22 Aghá regeguturia-da bee, aná embóda nue numamogha Jiusi enemboda babarigaridu oru egeguturie. Anada bee mo, babarigari númane seibe manaka gaegeguturie: Enembo avona Iesu gaabee egeguturota, “God da ninengota furari-du riria embó aná, umó re,” rirota, nghaĩ itari kambova* furasua, númanena umó tutuvegasueta, airo irasue. \v 23 Amindu rea, aná embóda nue numamogha oru egeguturota, eghá regeguturie, “Undava uriga egege! Undufa rata niningigadi!” \p \v 24 Aghá regeguturieta, Jiusi enemboda babarigarimi rekago ririeta, aná embó dibe soikide siroruturia kaverea furia teterurieta, eghá regeguturie, “Jebugetoravota, God nuenembo raga rege! Námane tanana rosore, aná embó Iesu umó ari-bari akokogo ari kato re.” \v 25 Aná embó mino ririe, “Umó ari akuago embó ra, aĩ tefo, amó mana-mana rore. Tago, amó tanana rore, sei amó dibe soikide vitara, oreki dibe fangetueta rei-gerore.” \p \v 26 Aghá ririeta, númane uriga egeguturie, “Atá, umó daiyagha etueta, inda dibe soiki fangetueta, imó rei-gero?” \v 27 Aghá regeguturieta, aná embó ririe, “Amó seibe retore-tago, nímane niningigari injigha egegetoravore. Atá dodu rekago ningaita uno roso? Aghajora, nímane beago unda ambo nimbi egegaita uno egeguturota, reisi-rera-jogo.” \v 28 Aghá ririeta, númane undú tauga-kavavana rirota, eghá regeguturie, “Imó seibe Iesu da ambo nimbi eini ea viteravore-tago, námane aná, Moses da ambo nimbi re. \v 29 Námane gia tanana rosore, God umó Moses gha gaga reta urie. Atá ená embó Iesu doda reta furia, námane jo gambi re.” \v 30 Regeguturieta, aná embómi númandu ririe, “Daiyagha reisi-rere? Unona etueta, anda dibe fangetue-tago, umó doda reta furia, nímane tanana ambi gaa reisi-reravore. \v 31 Gigige! Namonde amó dano reisi-gerore. God jo ari akokogo enemboda gaga ningambi eta rouvie. Tago, umonu neno rururota, unda uno egegeta rousua enemboda gaganu ningita rouvie. \v 32 Atá, uutu enda sirorea furia-va, enembo eini avona jo ata-gea, enembo dibe soiki sirorari dibe fangota, avona gigigambi vitare-tago, oreki unona retueta anda dibe fangetue. \v 33 Aghá-gea, umó God davareta furambi asua, ená eini-eini eghago jo asueta sirorambi asue,” \p \v 34 Aghá ririeta, númanena undú tauga kavavana eghá regeguturie, “Imó sirorea furera-va, inda ari akokogogha dano fureravore. Aghá re-tago, imó daiyagha inona námane irugaita rere?” aghá regegea, aná embó tutuveguturota, airo irari-du regeguturie. \s1 9:35-41 Enembo Dumeni, “Námane Taubana Re.” Nendufa Kukuvigeta Egeguturia Re. \p \v 35 Aná embó tutuveguturia-nu ningia, Iesu aria, aná embó tambua ririe, “Imó Enemboda Jojabeenu gaabee rora?” \v 36 Aghá ririeta, aná embó mino undú eghá ririe, “Kotofuko, Enemboda Jojabee niavo ro? Rege, amó ningia, umó gaabee are!” \v 37 Aghá ririeta, Iesu undú ririe, “Imó seibe rei-geroravore! Enemboda Jojabee* enanu ingá jiria viteravore.” \v 38 Aghá ririeta, aná embó ririe, “Jojabee, amó oreki imó gaabee rore,” rirota, Iesu da dibeva koubomi jengirea tumogha baĩ urie. \v 39 Aghá urieta, Iesu na ririe, “Amó enembo iruraita endava vorefurere. Amó enembo dibe soikide rata, dibe fafangegea, neno nundubari-du furere. Kotú, enembo dibe fafangegari mane rata, dibe soiki egegea, nundubari sidara ari-du rea, furere.” \p \v 40 Aghá rieta niningiguturie-gea, Moses da Gaga Kaifa kakato* dumeni Iesu de vitiria-mi, uriga egeguturie, “Imó námane beago, dibe soikide gaa rera?” \v 41 Aghá regeguturieta, Iesu na mino ririe, “Nímane dibe soiki iririgasira, nímane ari-bari akokogoda mino eini jo bambi egegasiravore! Aghá re-tago, ‘Námanda dibe jo soiki irambi re,’ reta rosoravore. Amindu, amó eghá rere. Nímanda ari akokogoda mino jo sidara ambi irota, ambova tambaita rosoravore.” \c 10 \s1 10:1-6 Sifi Kaifa Katoda Kasia Re. \p \v 1 Iesu aghá rirota, kasia eini ririe, “Amó nímandu gaa bee rere. Embó avona oka sifi da kara bebatova terambi, emboro einiva samba ea rarigea voradua, umó aná bagia kato re. \v 2 Tago, enembo avona bebatova teradua, oka sifi kaifa ari kato bee, aná umó re. \v 3 Kotú, bebato kaifa ari kato bebato undú ifegaita rouvie. Kotú sifi mane unda beda eronu niningiguturota, umó tanana eta rousue. Aghá urota, sifi unda tofo-gea, ragarova atembutuaveta ningia, undava iaveta, unumbea bua isaghava bubuta rouvie. \v 4 Aghá ea, númanda dibe kena jiria iruaveta, sifi mane unda beda eronu niningigea, tanana egeguturota, unda ambova igigeta rousue. \v 5 Avotago, enembo einida beda eronu jo ningia tanana egegea, unda ambo-ambo egegambi aita rousue. Anda bee mo, be eini ningadua, númane oru susumbugea igigaita rousue.” \v 6 Iesu na kasia gaga aghá ririe-tago, aná gagada bee númane jo gigigambi re. \s1 10:7-21 Iesu Na Sifi Kaifa Katoda Kasiada Bee Isuri Uria Re. \p \v 7 Aghadu rea, Iesu na rekago númandu eghá ririe, “Amó nímandu gaa bee rere. Amó aná sifi da kara bebato re.\fig Sifi kaifa kato undufa unda tamomi karada bebato gajeta uria re.|src="56 Sheepfold NTM C_073.jpg" size="col" loc="10:7-10" ref="Jon 10:7" \fig* \v 8 Atá, amó furambi irieta, sei avona anda dibe kena fufuguturia, aná bagia kakato re. Amindu, sifi mane númanda beda eronu jo niningigambi re. \v 9 Atá, amó aná bebato re. Enembo avona furá, andava teradua, anona sonembota, jebuga tambaita rousue. Kotú, terua bubua egeguturota, undari taubana tambaita rousue. \v 10 Bagia katomi bagia urota, data amburari-du, kotú susughi nuenembo aita teruta rouvie. O amó furera aná, anda sifi mane jebuga bubugari-du kotú, jebuga taubanami numandava beda ari-du rea furere. \p \v 11 Oka sifi kaifa ari kato taubana, aná amó re. Kotú sifi kaifa ari kato taubana unda jebuga unda sifi du rea utua, amburaita simbugea vitie. \v 12 Tago, guri baita buro eta rouvia embó, umó jo sifi kaifa ari kato bee irambi re. Aghadu, umó sinakoro fururota gadua, aná sifi mane avo doa, umó oru sumbaita rouvie. Aghá ata, sinakoromi tuvia gambota, sifi mane gategea airo-airo susumbugaita rousue. \v 13 Aná buro kato umó doa sumbaita rouvia-da bee mo, umó guridu buro eta rouvie. Aghá-gea, sifi dava donu siroradua, umó jo kaifa ea goghó ambi, doa sumbaita rouvie. \v 14-15 \x - \xo 10:14-15 \xt Mat 11:27; Luk 10:22\x*O amó mo, aná sifi kaifa ari kato taubana bee re. Eto-bato, Afa amó gita rouvia aghagonu, amó beago umó gita rore, kotú amó anda sifi gia, tanana uaveta, anda sifi mane beago, amó gia tanana eta rousue. Amindu rea, amó númandu amburaita simbugea vitere. \v 16 Anda sifi dumeni vitie, jo ená kara rova irambi re. Aghá-gea, amó ya númane beago unumbea bua fururota, anda be niningigaita rousue. Aghá ata-gea, kaifa kato dabakomi, númane kara dabakova kaifa aita rouvie. \p \v 17 Anda Afa amó neno bua goghó eta rouvie. Anada bee mo, amó rekago amburariva reta jebugea eraita rea, anda jebuga doa amburaitare. \v 18 Anami reiria mo, enembo eini avona jebuga amó kena jo rougea bambi aita rouvie. Anda unomi ‘avore’ rata-gea, dedegota amburaita rore. Andufa anda anomi anda jebuga doa utaita rore. Kotú andufa anda anomi rekago bua eraita rore. Anda Afami amó aghá ari-du ririe.” \p \v 19 Iesu gaga aghá ririeta, Jiusi enembo niningigea, rekago sarigea jiria besiga egeguturie. \p \v 20 Aghá egeguturota, enembo dumeni regeguturie, “Taimu akuagomi undava asugea vitie, kotú umó beforo akuago re. Dodu unda gaga reisi-niningo?” \p \v 21 Kotú dumeni regeguturie, “Taimu akuagomi unda rova irasua, gaga aghago jo rambi asue. Kotú enembo dibe soikide jo taimumi ata, dibe fangambi asue.” \s1 10:22-42 Jiusi Enembo Iesu Injigha Egeguturie. \p \v 22 Yaurada feferava, God du Tafaroro Ari Kambo* Seseghuria-da Banau buburiturie.\f + \fr 10:22 \ft Tafaroro Ari Kambo Seseghuria Banauda bee mo, God du Tafaroro Ari Kambo gitofomi furia bebeta egeguturia-nu seghea simbugea rekago tutuno ea, God du tumogha baĩ egegeta urie. Aghá egeguturia-nu nundubuturota, ghaeko inonova banau Jerusalem egegeta urie.\f* Banau aita uua-du, Iesu avo Jerusalem vitirie. \v 23 Jiusi enemboda Tafaroro Ari Kambo rova, Iesu na terua kambesi einiva, Kini Solomon da Sebo regegeta uria, avo deĩ ea arie.\fig God du Tafaroro Ari Kamboda ghouka jojabeva, kambesi einidu “Kini Solomon da Sebo” regegeta uria-da gari, aná eghá re.|src="57 SolomPorch_LB00248B.tif" size="col" loc="10:23" ref="Jon 10:23" \fig* \v 24 Deĩ irueta, Jiusi enembo umó rorogea jiria eghá regeguturie, “Imó avouvi, daiyagha isaghava radi niningigambi roso? God da ninengota furari-du riria embó Keriso, imó ra, aĩ? Gaa bee nuenembo rege námane niningigore!” \p \v 25 Aghá regeguturieta, Iesu mino ririe, “Amó seibe retore-tago, nímane jo gaabee egegambi re. Afada ragarova, ivata anogha anda eta rora-mi, amó avouvi isagha rouvie. \v 26 Aghá re-tago, nímane jo gaabee egegambi re. Anada bee mo, nímane jo anda sifi iririgambi re. \v 27 Anda sifi mo, anda beda ero niningiguturota, tanana egegea, númane anda ambo-ambo eta rousue. Kotú amó númane gari re. \v 28 Kotú jebuga tumanadu irari anona utota, númane bua, jo ambua sidara ambi aita rousue. Enembo eini avona númane jo anda ingova righia rougea bambi aita rouvie. \v 29 Númane, anda Afami andú ututurie, kotú unda ano jojago bee re. Amindu, avona furá númane anda Afada ingova jo rougea bambi aita rouvie. \v 30 Kotú Afagha angá amó aná dabako re.” \p \v 31 Aghá ririeta, Jiusi enembo rekago Iesu dedegaita singoi bubuguturie. \v 32 Aghá egegutueta, Iesu na númandu ririe, “Ivata anogha oruaruabe anda Afana reaveta, anona irugeaveta, nímane gigigeta rosora-du rea, aĩ, dinunu eini donu etora-du rea, amó singoimi dedegaita roso?” \p \v 33 \x - \xo 10:33 \xt Lev 24:16\x*Umó aghá riria-du, Jiusi enembomi mino regeguturie, “Inda ivata taubana manedu rea, jo singoimi imó dedegambi egegaita rosore-tago, inona God da ragaro fara rora-du, aghá egegaita rosore. Imó enembo bee re-tago, inda rariva mo, imó indufako God gaa reravore.” \p \v 34 \x - \xo 10:34 \xt Ps 82:6\x*Aghá regeguturieta, Iesu na mino eghá ririe, “Tofo nímanda Agho Dari gefiria-da rova: God na enembodu rirota, númane dano god gaa ririe. \v 35 Kotú God da agho darimi donu reiria, aná gaa bee re, tumanadu iraita rouvie. Enembo avona unda gaga niningiguturia-du, God na enembodu rirota, númane dano god gaa ririe. \v 36 Avore, anuka amonu Afa na gategea ninenguturieta endava vorefurere-gea, ‘Amó aná God da Mendi re,’ retora-nu niningigea, nímane dodu God da ragaro anona fara ari gaa reisi-rere? \v 37 Amó anda Afada unonu jo ambi asueta gigigasira, avore, mania amó gaabee egegata! \v 38 Avotago, amó anda Afada unonu urota gigigea, amó gaabee egegambi adora, avore, anda ivata-kavata anode eta rora ananu gigiguturota gaabee egegasiravore! Aghá urota, nimane gigigea tanana ea goghó aita rosoravore: ‘Gaa bee: Afa andava takembea vitie, kotú amó Afadava takembea vitere. Angá mo danode dabako ea vitere.’” \p \v 39 Iesu aghá ririeta, númane rekago umó nanandigaita egegutueta, umó doa jivorea arie. \p \v 40 \x - \xo 10:40 \xt Jon 1:28\x*Iesu aria, Jordan uvu rekimbea, Jon da enembo uvumi bafutaito eta uria kambesi seiva vitirie. \v 41 Umó avo irieta, enembo oruaruabe furia, undava bububugea, eghá regegeta urie, “Jon ivata-kavata anode eini jo ambi re. Tago, ená embódu donu reta uria, aná gaa bee re.” \v 42 Aghade, aná kambesiva enembo oruaruabe umó gaabee egeguturie. \c 11 \s1 11:1-16 Lasarus Ambubuturia-Da Gaga Re. \p \v 1 \x - \xo 11:1 \xt Luk 10:38-39\x*Betani embó eini, ragaro Lasarus, kae rururie. Betani, aná Meri ungá unda kaka Marta ghada naa re. \v 2 \x - \xo 11:2 \xt Jon 12:3\x*Ená Meri rera, mose eini uka muu munode Jojabeeda ekava averegea unda foumami dufituria, aná umó re. Kotú ená Lasarus kae bua vasia vitiria, aná Meri da ruu re. \v 3 Avore, Lasarus kae bua iria-du, unda gharototomi gaga eghá ituturieta, Iesu dava arie: “Jojabee, inda neno bari komana aná kae bua vitie.” \p \v 4 Aghá ningia, Iesu eghá ririe, “Ená kae Lasarus da bua ambubuta, aná jo amburota sidara ari kae bua amburambi re. Tago, God da durogha isagha ari-du rea, aná kae rura. Aghade, God da durogha isagha aita rouvia-mi unda Mendida durogha beago isagha ata, enembomi gigigaita rousue.” \p \v 5 Iesu Meri ungá Marta gha Lasarus de dano neno rururota irita urie. \v 6 Lasarus da kae rururia-da bingá, Iesu niningurie-tago, aná kambesi jo doa yambi, fefera ungagha avo vitirie. \v 7 Fefera ungagha sidara urieta, námane unda ambo nimbidu ririe, “Namonde kaverea Judia Frovensiva igigore!” \p \v 8 Aghá ririeta, námane regeguturere, “Irugari kato, tumbo enembo Jiusi enembo avo vita-mi, imó singoimi dedegaita egeguta-tago, imó rekago kaverea avo yaita rera?” \p \v 9 Aghá regeguturieta, Iesu ririe, “Rifogha reta iiava jamade, unana janimbeta rouvie. Janimbuturota, enembo avona aito ea deĩ yadua mo, jo eka dea fugota jurambi aita rouvie. Anada bee mo, umó unana gerurota yaita rouvie. \v 10 Atá, enembo avona tumbade deĩ egegaita rousua-mi, eka dea fugota, umó juraita rouvie. Anada bee mo, unana tefo, tumba-gea, eka dea fugota, umó juraita rouvie.” \v 11 Aghá riria-da ambova, umó eghá ririe, “Namonde anda komana Lasarus umó eevo rouvie. Tago, anona ya avo bubua, evurota umó eraita rouvie.” \p \v 12 Aghá ririeta, námane unda ambo nimbimi regeguturere, “Jojabee, umó evo rouvie-gea, jebugaita rouvie.” \v 13 Lasarus da ambubuturia-da gaganu Iesu na nundubuturota ririe-tago, námanda nundubuturera mo, eevo beedu rari gaa regeguturere. \p \v 14-15 Aghá regeguturera-du, Iesu námandu isaghava ririe, “Lasarus aná ambubuta-tago, undava yambi utare-gea, amó gangoro rore. Anada bee mo, eghá rora-mi ata, nímane amó gaabee egegaita rosoravore. Aghadu egege, namonde undava igigore!” \p \v 16 Aghade, Tomas na námandu eghá ririe, “Avoreta, egege, namonde Irugari katode dano ya ambubugore!” Tomas rera-da ragaro eini Didimus regegeta urere. \s1 11:17-27 Iesu Mo Amburarivareta Erari-da Ruru, Kotú Jebugada Ruru Re. \p \v 17 Iesu aria buburiturota nininguria mo, Lasarus seibe bua aria furuguturieta, fefera ungagha-ungagha sidara uria-nu niningurie. \v 18 Betani naavareta Jerusalem yari jo roo yafabe irambi re, \tl kilomita\tl* bakode re. \v 19 Aghá-gea, Lasarus amburari bingá niningigea, Jiusi enembo oruaruabe Marta ungá Meri gha sonembea gumema aita fufuguturie. \p \v 20 Aghade, Iesu furia, utuva uria-nu ningia, Marta erea, umó tambaita bubua arie. Atá, Meri kambova vitirie. \v 21 Aria tambua, eghá ririe, “Jojabee, imó eve irasira, anda ruu jo amburambi asue. \v 22 Tago, amó rei-gerore, imó oreki enembo God dava dodu benunu adora, God na indú utaita rouvie.” \p \v 23 Aghá ririeta, Iesu undú ririe, “Inda ruu aná rekago jebugea eraita rouvie.” \v 24 Aghá ririeta, Marta na eghá ririe, “Amó rei-gerore, umó ambubuta-tago, fefera ambova rekago kaverea eraita rouvie.” \v 25 Marta aghá riria-du, Iesu mino undú ririe, “Amburarivareta jebugea erari-da ano kotú jebugada ano andava vitie. Aghá-gea, enembo avona amó gaabee egeguturota iradua, amburaita rouvie-tago, rekago jebugea eraita rouvie. \v 26 Kotú, enembo avona amó gaabee egeguturota iradua, umó jo ambua sidara ambi aita rouvie. Umó jebuga tumanadu irarinu tambua baita rouvie. Imó ená gaga gaabee rora?” ririeta, \v 27 Marta na Iesu du ririe, “Aĩ, Jojabee! God na unda Mendi utota, endava furari gaa riria, aná imó re. Ananu gaabee rore,” ririe. \s1 11:28-37 Iesu Jii Ririe. \p \v 28 Marta aghá rea doa, kaverea aria, unda rao Meri ghogho ririeta furieta, be kasami ririe, “Irugari kato etia bubua, imó gaita kaifa urota reirie.” \v 29 Aghá ririeta ningia, Meri tutomi erea, Iesu tambaita arie. \v 30 Atá, Iesu jo ya naa banunava bubambi re. Marta aria, umó niavo tafiria kambesi dabako avo vitirie. \v 31 Meri tatavami erea irueta gigigea, Jiusi enembo yove gaje rirota, Meri de kambo rova vitiria-da nundubuturia mo, Meri ya, uje singoi toova jii raita yari gaa regeguturie. Amindu númane erea, unda ambova igiguturie. \p \v 32 Meri aria, Iesu dava bubua, unda eka tuva jujururota eghá ririe, “Jojabee, imó eve irasira, anda ruu jo amburambi asue.” \v 33 Aghá rirota, umó jii rieta, kotú enembo numonde fufuguturia beago jii regeguturie. Aghá egegutueta gia, Iesu da neno duduku urota, giimi gayarigo urie. \v 34 Aghá urota ririe, “Umó niavo uje egeguta?” ririeta, numane eghá regeguturie, “Jojabee, fu gadi!” \v 35 Aghá regeguturieta, Iesu jii ririe. \p \v 36 Aghá ueta, aná Jiusi enembo gigigea eghá regeguturie, “Gigige, umó Lasarus neno bua goghó eta rouvie.” \v 37 Aghá ririeta, Jiusi enembo dumenimi eghá regeguturie, “Embó eini dibe soikide sirorari unona utata dibe fangita. Aghá-gea, umó eve irasua, unona buregasueta, Lasarus jo amburambi asue. Aghajora, ivata aghago arida ano undava vitia-jogo.” \s1 11:38-44 Iesu Na Ririeta, Lasarus Amburarivareta Jebugea Eroruria Re. \p \v 38 Iesu rekago Lasarus du neno mema jojabe urota, singoi beko too, ujeva arie. Aná uje bebato singoi jojabemi oberea gajari vitirie. \v 39 Aghá-gea, Iesu na númandu ririe, “Singoi obere, kasava yae!” Aghá ririeta, aná amburari embóda gharovu Marta na ririe, “Jojabee, avotago umó furugutata fefera ungagha-ungagha sidara etue-gea, masa sembago rouvie.” \p \v 40 Marta aghá ririe-tago, Iesu na mino undú eghá ririe, “Amó indú seibe ritare, ‘Imó amó gaabee adora, God da durogha gaita roravore.’” \p \v 41 Aghá ririeta, númane aná singoi oberea airo ititiguturieta, Iesu dibe itiva ea eghá ririe, “Afa, imó nghaĩ javea, anda gaga ningita rora-du, imó ghanena rore. \v 42 Amó rei-gerore, fefera inono, imó nghaĩ javea, anda gaga ningita roravore. Tago, oreki ená enembomi amó inona ninenguturieta furera-nu gigigea, gaabee egegari-du rere.” \p \v 43 Iesu aghá rea sidara ea, be jojabe ghogho ririe, “Lasarus, bubua fu!”\fig |src="58 Laz_SIL_ScrpArt_GR-lllg09c (gr).tif" size="col" loc="11:43-44" ref="Jon 11:43" \fig* \v 44 Aghá ririeta, aná amburari embóda eka ingo eembo saghai tamoda bimbimi eghovea biruru uria-gha, kotú unda dibe be eembo saghai tamo tufokomi eghovuturia-de aghá bubua isaghava furueta, Iesu na númandu ririe, “Eembo vuregea bua do-gea yae!” \s1 11:45-57 Jiusi Enemboda Babarigari Iesu Dedegaita Manaka Gaegeguturie. \r (Matyu 26:1-5; Mak 14:1-2; Luk 22:1-2) \p \v 45 Aghade, Jiusi enembo oruabe Meri sonembaita fufuguturia-mi, Iesu da donu uria-nu gigiguturie-gea, umó gaabee egeguturie. \v 46 Tago, enembo dumeni kaverea aria, Iesu da daiyagha uria, ananu ririeta, Moses da Agho Dari Kaifa kakato* niningiguturie \v 47 Aghá niningiguturie-gea, Moses da Agho Dari Kaifa kakatode, fristi* maneda kokotofude kotú \tl kanisera*\tl* manede dano desea, manaka gaegeguturota, eghá regeguturie, “Namonde amó aná embódu daiyagha egega? Aná embóda ivata anogha oruaruabe eta rouvia-nu gigige! \v 48 Ená ivata jojabebei anogha eta rouvia, namonde jo rata doambi, aghami aghami urota iradua, enembo dano umó gaabee egegaita rousue. Aghá uradua, Rom enembomi furá, namonde anda Tafaroro Ari Kambo* dea bejea, namonde anda natofo susughi ea, dedegota ambubugaita rosore.” \p \v 49 Aghá regegutueta, aná ghaekova fristi maneda beforo righari embó eini ragaro Kaiafas, unona erea eghá ririe, “Nímane nundubari sembago rosoravore. \v 50 Nímane eghá gigige! Namonde Jiusi enembo dano ambubugadora, aná akuago bee re. Aghá-gea, enembo oruaruabeda ragarova, embó dabakomi amburadua, aná taubana re!” \p \v 51-52 Avore, Kaiafas umó aná ghaekova fristi maneda beforo righari ea irirota, aná gaga jo undufa unda nundubarimi rambi re. Tefo, God na unda unomi urieta, Kaiafas na Iesu daiyagha Jiusi enembo oruaruabeda kambesi bua amburaita rouvia-nu rirota, God da unonu isagha urie. Iesu unda natofo Jiusi enembo du amburasue, kotú God da uno eini mo, roo enda nanjogoda enembo God nu gaabee egeguturota vitiria-nu, Iesu na bua furá danode takembari-du rea, amburasue. \p \v 53 Aná fefera aghade, númane Iesu dedegota amburari-du rea, manaka gaegeguturie. \v 54 Aghá ningia, Iesu jo isaghava iru-furu ambi re. Umó aria, naa ragaro Efraim anava buburiturie. Efraim naa, uvu tefo kotú enembo irambi kambesi kasava re. Anava bubua, námane unda ambo nimbide avo vitirere. \p \v 55 Námane Jiusi enemboda Serigea Yari Banau* fefera furia, utuva urieta, enembo oruaruabe númanda naa dodogea, Jerusalem yayavuguturie. Númane banau feferada dibeva bubua, númanda sembago mane seseghegaita rea, igiguturie. \v 56 Aghade, númane God du Tafaroro Ari Kambo* rova danode desea iririguturota, Iesu bubadua gigigaita rea, dibemi irurea iru-furu egeguturie. Aghá egeguturota, mino-mino rea niningiguturie, “Nímane daiyagha reisi-nundubuto? Iesu Jerusalem banauva furadua?” \p \v 57 Aghade, fristida kokotofude kotú Moses da Agho Dari Kaifa kakatodemi eghá regeguturie. Enembo eini avona Iesu gigigasua mo, regegasueta númane niningigea, ya umonu nanandigasue. \c 12 \s1 12:1-11 Betani Naava, Meri Na Uka Muu Munodenu Iesu Da Ekava Avereguturie. \r (Matyu 26:6-13; Mak 14:3-9) \p \v 1 Fefera ingo yoveni, yoveniva dabako sidara ata-gea, Serigea Yarida Banau* egegaita ueta, Iesu Betani arie. Iesu da ririeta amburarivareta jebugea eroruria embó Lasarus, aná naava irita urie. \v 2 Anava Iesu da ragarova jama undari simbuguturie. Aghá urota, Marta na eini-eini simbugutueta, Lasarus beago farova enemboda rorova irirota, undari undidiguturie. \v 3 \x - \xo 12:3 \xt Luk 7:37-38\x*Aghade, Meri na uka muu (1/2) \tl lita\tl* aghagonu munode, ragaro \tl nadi\tl* reta, bua furie. Aná uka muuda muno taubana dogo, jo uvugha bagega irambi-gea, mino bee itiva re. Terua, Iesu da ekava averegea doa, unda foumami dufiturieta, aná uka muuda muno taubanami aná kambo roo beda urie. \p \v 4 Aghá ueta, unda ambo nimbi eini, Keriot embó Judas, ambova Iesu dubo ea gitofodu ututuria-mi ririe, \v 5 “Daiyagha aná uka muu utua ghaeko dabako buro ea bari guri* aghagonu bua, makasi enembodu vesa egegambi ro?” \v 6 Atá Keriot embó, Judas, umó makasi enembodu jo nundubuturota rambi re. Umó Iesu da noni rova umó guri kaifa kato re-tago, bagia eta urie-gea, undufa umonu nundubuturota ririe. \p \v 7 Aghá ririeta, Iesu na unda gaga mino eghá ririe, “Mania ená evetudu dibe beva regegata! Amó amburota simbugea uje aita rouvia feferadu nundubuturota, ená uka muu munodemi sei simbugetue. \v 8 \x - \xo 12:8 \xt Deut 15:11\x*Atá, reisi-gerora, makasi enembo aná nemonde danode, fefera numbo tofo bee iraita rosoravore-tago amó jo namonde tumanadu irambi aita rore.” \p \v 9 Aghade, Iesu avo irieta, Jiusi natofo jede unda bingá niningiguturie-gea, dano avo igiguturie. Númane Iesu nuenembo gigigaita yambi re-tago, aná embó Lasarus Iesu da ririeta amburarivareta eroruria, umógha dano gigigaita rea, igiguturie. \v 10 Atá, fristida* kokotofumi Lasarus beago data amburari-du, manaka gaegeguturie. \v 11 Anada bee mo, Iesu na ririeta, Lasarus amburarivareta jebugea eroruria-du rea, Jiusi enembo oruaruabe Iesu gaabee egeguturie. \s1 12:12-19 Iesu Jerusalem Bogu Naava Teteruria Re. \r (Matyu 21:1-11; Mak 11:1-11; Luk 19:28-40) \p \v 12-13 \x - \xo 12:12-13 \xt Ps 118:25-26\x*Enembo oruaruabe Serigea Yari Banauva* fufuguturia-mi, fefera eini Iesu da furari bingá niningiguturie. Avore, Iesu Jerusalem bogu naava bubaita furueta, númane ika einida fafatu oruko aghago bua, Iesu tambaita igiguturota, koko-koko rea eghá regeguturie, “Orokaiva! Orokaiva! God du raga regegore! Umó avona Jojabeeda ragarova bubua reifia-du, raga regegore! Israel enemboda kini du, raga regegore! Orokaiva!” \v 14 Iesu oka ragaro \tl donki\tl* da mendinu gia bua, anada etova asumbea furie. Atá umó daiyagha uria aná mo, Buka Seiva gefiria aghago nuenembo siroruturie. \v 15 \x - \xo 12:15 \xt Zech 9:9\x*Aná gaga evere: \q1 “Saion* ootova vitia enembodu eghá radi rere, mania oru egegata! Nímanda kini oka \tl donki\tl* da etova asumbea reifie.” \p \v 16 Fefera aghade, námane unda ambo nimbi ená gaga maneda bee tanana egegambi re. Tago ambova, God na Iesu ririeta erea, unda durogha gari bua uutuva asumbuturia aghade, námane donu undú egeguturera, kotú undú Buka Seiva donu gembari vitia-da bee dano, námane nundubea tanana egeguturere. \p \v 17 Avore, Iesu sei ririeta, Lasarus uje singoi toova amburarivareta eroruria-nu, natofo jedemi gigigea, bingá regeguturieta aria fafate urie. \v 18 Iesu na, aná ivata anogha urieta bingá sirorea aria fafate urieta niningiguturie-gea, enembo oruaruabe erea, Iesu tambaita igiguturie. \v 19 Aghadu rea, Moses da Agho Dari Kaifa kakato* mino-mino eghá regeguturie, “Enembo namonde anda gaga ningambi rousue. Atá oná embó gigige! Enembo dano unda ambova reisi-iye.” \s1 12:20-26 Grik Enembo Dumeni Iesu Gigigaita Uno Egeguturie. \p \v 20 Banauda feferava, enembo nanjogo tumogha baĩ egegaita rea, Jerusalem igiguturia-da rova Grik enembo dumeni igiguturie. \v 21 Númanena furia, Iesu da ambo nimbi eini, ragaro Filip du eghá regeguturie, “Kotofuko, námane Iesu gigigaita uno rosore.” Filip rera, umó Galili roo endava, naa ragaro Betsaida embó re. \v 22 Númane aghá regeguturia-du, Filip aria, Andru rea ningia, ungá aria, Iesu du regeguturie. \p \v 23 Regeguturieta, Iesu númandu mino eghá ririe, “God unda durogha gari Enemboda Jojabee* dava utarida fefera etia bubie. \v 24 Aghá-gea, amó nímandu gaa bee rere. Farava vee tefo isaghava iradua, dibe dabakonu iraita rouvie. Ata, jua endava vorea amburadua, vitia bee oruabe aita rouvie. \v 25 \x - \xo 12:25 \xt Mat 10:39; 16:25; Mak 8:35; Luk 9:24; 17:33\x*Dabako aghago, enembo avona unuka unda irari-du nundubuturota, neno badua, umó jebuga tumanadu jo bambi aita rouvie. Avotago, enembo avona endava irirota, unda irari doa, andú rirota amburadua, umó jebuga tumanadu irari baita rouvie. \v 26 Kotú, enembo avona anda sabua* aita adua mo, umó anda ambo-ambo aita rouvie. Amó niavo iradora, anda sabua beago avo iraita rouvie. Enembo avona andú buro adua, anda Afa na umó kakara aita rouvie.” \s1 12:27-36 Iesu Unda Amburarida Gaga Riria Re. \p \v 27 Aghá rirota, Iesu eghá ririe, “Amó neno rova mema jojabe itatama rore. Tago, ‘Afa, ená mema fefera andava do bua serigadi!’ jo rambi aita rore. Anada bee mo, amó ená memanu itatama aita rea, endava furere. \v 28 Amindu rea, Afa, inda ragaro righi eroruturota, durogha ae!” \p Iesu aghá ririeta, uutuva reta beda eromi eghá ririe, “Seibe righia erorueta durogha urie, kotú rekago aghá aita rore.” \p \v 29 Aghade, natofo jede avo jijiregea vitiria-mi aná beda ero niningigea, dumenimi eghá regeguturie, “Gururu re.” Kotú enembo dumeni regeguturie, “Anerami undú gaga reirie.” \p \v 30 Aghá regeguturieta, Iesu eghá ririe, “Ená beda ero nímandu rea retue, jo andú rambi re. \v 31 Enembo irurarida fefera etia bubie. Kotú unona ená endada beforo righari\f + \fr 12:31 \fq Endada Beforo Righari \ft reiria, aná Satan du reirie.\f* embó bua fugota juraita rouvie. \v 32 Kotú, númane, amó endava reta ifatarava righota eradora mo, enembo dano anona ghambugota andava fufugaita rousue.” \v 33 Iesu aghá rirota, unda amburari daiyagha amburaita rouvia-nu isuri urie. \p \v 34 \x - \xo 12:34 \xt Ps 110:4; Is 9:7; Ezek 37:25; Dan 7:14\x*Aghade, natofo jedemi be fugia eghá regeguturie, “Námanda Agho Darinu isuri urota reaveta niningigeta rosora mo, ‘Embó eini, God da ninengota furari-du riria, umó tumanadu iraita rouvie.’ Atá Enemboda Jojabee* ifatarava righota erari gaa rera-du mana-mana urota reisi-rere, ‘Enemboda Jojabee mo avouvi?’” \p \v 35 Aghá regeguturieta, Iesu númandu mino eghá ririe, “Fefera tufoko, unana nemonde dano iraita rouvie. Amindu unanava deĩ egege, doadi-gea bingoimi furá nímane afuregauveta. Atá enembo avona, bingoiva deĩ rouvia, doda reiya, umó jo gia goghó ambi re. \v 36 Amindu, nímane unana gaabee urota bubugadora aná, nímane unanada sasingu bee aita rosoravore.” Iesu, umó aná gaga aghá rea sidara ea, númane doa, ghosá ea aria nungiturie. \s1 12:37-50 Jiusi Enembo Iesu Gaabee Egegambi Uria Re. \p \v 37 Iesu ivata jojabebei dumeni dumeni númanda dibeva eaveta gigigeta urie-tago, númane jo umó gaabee egegambi eta urie. \v 38 \x - \xo 12:38 \xt Is 53:1\x*Aghá ueta, feroveta Aisaia da gefiria gagada bee enava isagha urie, aná evere: \q1 “Jojabee, gaga námanda ritara gaga, avona gaabee uta? \q2 Kotú avodava Jojabeeda ano irugutata gera?” \m Aisaia aghá gefirie. \v 39 Ená gaga númane gaabee egegambi uria-du, feroveta Aisaia rekago kambesi einiva eghá gefirie: \q1 \v 40 \x - \xo 12:40 \xt Is 6:10\x*“Rourogo dibemi gigigea nenomi nundubuturota, \q2 neno kaverauve-degea, God na ririeta, númanda dibe soiki ea, \q2 neno nundubari sidara urie. \q1 Jo aghago ambi asua mo, númane neno kaverea \q2 númanda ari akokogo doasueta, \q2 God sonembasueta, jejebugasue.” \m \v 41 Aisaia aghá riria-da bee mo, Iesu da durogha umó gerurie-gea, undú rea ririe. \p \v 42 Tago, Jiusi enembo oruabe númanda babarigari dumenide dano Iesu gaabee egeguturie-tago, enembo dumenidu jo isaghava regegambi re. Anada bee mo, rourogo Moses da Agho Dari Kaifa kakatomi* númane nghaĩ itari kambova* terauve-degea gaa regeguturia-du oru egegeturie. \v 43 Aghá urota-gea, enembomi númandu raga regegari-du egegeta urie. Tago God na númandu raga rari-du jo egegambi re. \p \v 44 Aghá-gea, Iesu na enembodu be jojabemi eghá ririe, “Enembo avona amó gaabee eta rouvia, umó jo anuka amonu gaabee ambi re. Avona amó ninenguturieta furera-gha dano gaabee eta rouvie. \v 45 Kotú enembo avona amó gita rouvia, umó avona amó ninenguturieta furera beago, gita rouvie. \v 46 Atá amó aná eto-bato unana aghago furere. Amindu rea, enembo avona amó gaabee eta rouvia, umó jo bingoiva irambi aita rouvie. \p \v 47 Enembo avona anda gaga ningia, jo gaabee ambi adua, umó jo anona irurambi aita rore. Anada bee mo, amó endava jo iruraita furambi re-tago, enembo sonembota jebuga bari-du furere. \v 48 Aghá-gea, umó avona amó injigha urota, anda gaga jo ningambi adua mo, ená anda rera gagami, fefera gombuva umó iruraita rouvie. \v 49 Aghadu rea, amó anda nundubarimi ená gaga jo rambi re. Tago, Afa amó ninenguturieta furera, unona amó donu, kotú daiyagha rari-du riria-nu rere. \v 50 Aghá-gea, amó rei-gerore, God da donu riria-mi enembodu jebuga tumanadu irari bua furaita rouvie. Aghadu Afa na amó donu rari-du riria-nu rere. Kotú anda donu rera, aná dano gaa bee re,” Iesu aghá ririe. \c 13 \s1 13:1-17 Iesu Unda Ambo Nimbida Eka Seseghurie. \p \v 1 Serigea Yari Banauda* dibeva fefera dabako irieta, ená enda doa kaverea, unda Afadava yarida fefera buburituria-nu, Iesu umó gerurie. Kotú unda natofo endava vitiria-nu Iesu na neno rururota vitirie. Aghá uta aria, unda ambubuturia feferava, unda neno bari jo doambi, irugea goghó urie. \p \v 2 Fefera aghade, jama undari undidigutueta, Satan seibe Keriot embó Saimon da mendi ragaro Judas dava nundubari sembago, Iesu dubo ari-du, ututurie. \v 3 Avore, God Afa eini-eini kotú ano dano Iesu du ututuria-nu undufa gerurie. Aghade, umó God Afadava reta endava furie-gea, kotú rekago, kaverea God Afadava yaita rouvia, beago umó gerurie. \v 4 Aghá nundubea, umó undari doa erea, unda asugari etova kosugea tamo dufari bua abaguva dea biruru urie. \v 5 \fig |src="59 FootWash_IB04150gr&cp.tif" size="col" loc="13:4-12" ref="Jon 13:5" \fig*Anada ambova, uvu bua tevova averegea, námane unda ambo nimbida eka seseghurota, unda abaguva tamo dufarimi dufita arie. \v 6 Aghá uta aria, Saimon Pita dava buburiturieta, undú eghá ririe, “Jojabee, imó anda eka seghaita rora?” \p \v 7 Aghá riria-du, Iesu na mino eghá ririe, “Amó donu rora, imó gaita ea rei-jaritoravore. Tago ambova, indava isagha ata, gaita roravore.” \v 8 Aghá ririeta, Pita eghá ririe, “Tefo, anda eka inona mania seghata!” \p Ririeta, Iesu mino eghá ririe, “Amó imó seghambi adora, imó jo anda yaveroda eini irambi aita roravore.” \v 9 Aghá ririeta, Pita na mino ririe, “Jojabee, avoreta, mania anda eka nuenembo seghata! Anda ingode beforode dano seghadi rere!” \v 10 Aghá ririeta, Iesu mino ririe, “Enembo eini avona seibe umó uvu gutadua, unda tamo dano taubana aita rouvie. O umó deĩ adua, unda eka nuenembo seghasue. Kotú nímane ambo nimbi dano taubana re-tago, nímanda rorova eini jo taubana irambi re.” \v 11 Iesu seibe enembo avona umó dubo aita rouvia, gerurie-gea, amindu ririe, “Nímanda rorova embó eini jo taubana irambi re,” \p \v 12 \x - \xo 13:12 \xt Luk 22:27\x*Aghá rirota, námanda eka seghea sidara ea doa, unda asugari rekago bua asugea kaverea unda kambesiva aria, eghá ririe, “Amó oreki donu etora nímandava isagha rouvia?” rea niningurie. \v 13 “Nímane andú, ‘Irugari Kato’ kotú ‘Jojabee’ regegeta rosoravore. Kotú aná gaa bee re. Aná amó re. \v 14 Amó nimanda Jojabee kotú Irugari Kato re. Aghá re-tago, anona nímanda eka seghetore. Amindu nímane beago mino-mino nímanda eka seseghege! \v 15 Anona donu nímandava beforo isagha ari yavi irugetora-nu gia, nímane mino-mino aghá egege! \v 16 \x - \xo 13:16 \xt Mat 10:24; Luk 6:40; Jon 15:20\x*Nímandu, amó gaa bee rere. Sabua* embómi unda barirari jo serigambi eta rouvie. Kotú aghi embómi, jo umó ninengetua embó serigambi eta rouvie. \v 17 Oreki ená yavi dano reisi-geroravore. Atá nímane aghá egegadora, nímane gangorogha iririgaita rosoravore.” \s1 13:18-30 Iesu Umó Dubo Aita Rouvia-da Gaga Ririe. \r (Matyu 26:20-25; Mak 14:17-21; Luk 22:21-23) \p \v 18 \x - \xo 13:18 \xt Ps 41:9\x*Iesu aghá rirota eghá ririe, “Atá ená gaga retora, nímane nanjogodu amó jo rambi re. Nímane anona gateguturera-nu, amó tanana urota vitere. Tago, donu Buka Seiva gefiria, aná gaa bee aita rouvie. Aná gaga evere: ‘Angá undari danode undidiguturera embómi, unona anda gitofo ea, amó injigha urie.’ \v 19 Aná yavi jo sirorambi irieta, amó nimandu rere. Amindu aná yavi furá siroruturota gigigadora mo, nímane, amó aná umó re nu,\f + \fr 13:19 \ft \+it amó, aná umó re.\+it* Ená gaga tufoko da ero Hibru enemboda gaami, kotú God Afada ragaro bee \+tl “Yawe”\+tl* da ero aghago re. Aná ragaro rirota, umó God gha inono irari gaa aghago rieta, niningigea, Jiusi enembo Iesu du neno akuago egeguturie.\f* gaabee egegaita rosoravore. \v 20 \x - \xo 13:20 \xt Mat 10:40; Mak 9:37; Luk 9:48; 10:16\x*Nímandu amó gaa bee rere. Enembo avona anda ninengota furaita rouvia aghi enembodu ‘Orokaiva’ rirota ghaito teno fugadua, umó andú beago ‘Orokaiva’ rirota, ghaito teno fugaita rouvie. Kotú avona andú ‘Orokaiva’ rirota, ghaito teno fugadua, umó God amó ninenguturieta furera-du beago, ‘Orokaiva’ rirota, ghaito teno fugaita rouvie.” \p \v 21 Umó aghá riria-da ambova, Iesu unda neno rova mema jojago itatama urota isaghava ririe, “Amó nímandu gaa bee rere. Embó eini nímanda rorova vitia-mi, amó dubo urota, gitofoda ingova itaita rouvie.” \p \v 22 Iesu aghá ririeta, námane unda ambo nimbi dibe mino-mino gigiguturere. Anada bee mo, Iesu aná gaga avodu reiria, námane mana-mana egeguturere. \v 23 Ambo nimbi eini Iesu da neno buta uria,\f + \fr 13:23 \ft Jon umó gaga \fq “ … námanda eini neno buta urie … ” \ft gefiria mo, ekaresiada beforo ririkigarimi nundubeta rousue, Jon umó undufa isaghava iruguturota, aná gaga gefirie.\f* Iesu gha takembea asumbea vitirie. \v 24 Aghá uua-du, Saimon Pita na ingomi undú ivata urota uriga ari-du ririe, “Umó avodu reiria-nu, rea ningi!” ririe. \p \v 25 Aghá ririeta, umó gosá ea aria Iesu dava takembuturota rea niningurie, “Jojabee, enembo avona imó dubo adu?” \p \v 26 Aghá ririeta, Iesu mino ririe, “Amó ená farava imbebegari itoko suriava ga degimbea avodu utadora, aná umó re.” Aghá rea doa, farava suriava ga degimbea, bua Keriot embó Saimon da mendi, Judas du ututurie. \v 27 Ututurieta, Judas aná farava rurua aghade, Satan undava terua asuguturie. Aghá urieta, Iesu na Judas du eghá ririe, “Imó donu aita rora, tutomi ege!” \v 28 Tago, Iesu bee dodu undú aghá riria, námane undari undidiguturota vitirera einimi, jo tanana egegambi re. \v 29 Atá Judas umó gurida kaifa kato-gea, banauda undari dumeni bari-du reiria, aĩ, makasi enembodu guri utari-du reiria, aghago nundubuturere. \p \v 30 Avore, Judas farava bua bubua isaghava irueta, tumba riruturie. \s1 13:31-38 Pita Iesu Kivu Aita Rouvia Reta, Iesu Na Isagha Urie. \r (Matyu 26:31-35; Mak 14:27-31; Luk 22:31-34) \p \v 31 Judas arieta-gea, Iesu eghá ririe, “Enemboda Jojabeeda* durogha oreki isagha rouvie. Kotú God da durogha gari beago undava reta furá isagha aita rouvie. \v 32 Amó aghá urota, God da durogha enembomi gigiguturota, God beago undufa ata, Enemboda Jojabeeda durogha gari oreki enembo isagha ata enembo gigigaita rousue. \v 33 \x - \xo 13:33 \xt Jon 7:34\x*Anda sasingu, amó namonde fefera tufoko iraita rore. Atá nímane andú tava egegaita rosoravore. Tago Jiusi enembodu rirera aghagonu oreki nímandu rere: Amó niavo yaita rora, nímane jo yari inono irambi re. \p \v 34 \x - \xo 13:34 \xt Jon 15:12, 17; 1 Jo 3:23; 2 Jo 1:5\x*Atá agho dari reka anda rei-ututora evere. Mino-mino neno bubuge! Amó nímane neno rei-rurora dabako aghagonu, mino-mino neno bubuge! \v 35 Nímane mino-mino neno bubugadora mo, nímane anda ambo nimbi egegea vitera-nu, enembomi gigigaita rousue.” \p \v 36 Aghá riria-du, Saimon Pita na uriga urie, “Jojabee, imó niavo yado?” ririeta, Iesu mino ririe, “Amó niavo yaita rora, nímane jo oreki anda ambova furari inono irambi re. Tago, ambova nímane anda ambova fufugaita rosoravore.” \p \v 37 Iesu aghá ririeta, Pita na uriga urie, “Jojabee, daiyagha ea, oreki amó inda ambova yambi ari gaa rere? Amó anda jebuga doa, indú rea, amburaita rore.” \p \v 38 Aghá ririeta, Iesu mino eghá ririe, “Gaa bee, imó inda jebuga doa andú rea amburadora? Amó indú gaa bee rere. Kokora be dimbambi irota, fefera bakode imó, amó jo gambi gaa rea, kivu aita roravore!” \c 14 \s1 14:1-14 Afadava Yarida Emboro, Aná Iesu Re. \p \v 1 Aghade, Iesu na námane, unda ambo nimbidu eghá ririe, “Mania neno mema egeguturota iririgata! God gaabee egeguturota, amogha dano gaabee egege! \v 2 Anda Afada kambova too oruabe vitie. Amó avo yavá nímandu kambesi simbugaita rore. Atá aná gaga gavera irasua, amó jo nímandu rambi asire. \v 3 Amó ya, avo nímanda kambesi ea simbugea kaverea furá, namonde dano iririgaita rea, nímane unumbea bua, anda irari kambesiva yaita rore. \v 4 Kotú amó kambesi niavo reifera-da emboro nímane reisi-geroravore.” \p \v 5 Aghá ririeta, Tomas na undú ririe, “Jojabee, imó doda yaita rera kambesi, námane jo gigigambi re. Amindu, námane emboro daiyagha gigiga?” \v 6 Aghá ririeta, Iesu mino eghá ririe, “Afadava yari emboro aná, amó re. Kotú gaa beeda ruru, aná amó re. Jebugada ruru beago, amó re. Afadava yarida emboro dabako bee, anda toova re, emboro eini tefo re. \v 7 Amó gigigeta rosora-du rere, anda Afa beago gigigeta rosoravore. Amindu rea, oreki enava reta, ‘Námane God Afa gigigutare,’ regegadi rere!” \p \v 8 Iesu aghá ririeta, Filip na mino eghá ririe, “Jojabee, námanda uno aná, God Afanu iruge, umó gigigore. Gigigadora, námandava inono aita rouvie!” \v 9 Filip aghá ririeta, Iesu na mino eghá ririe, “Filip, amó namonde fefera yafabe iru-furu riare. Nímane amó daiyagha gigigea tanana egegambi roso? Enembo avona amó gita rouvia, umó God Afa beago gita rouvie. Amindu rea, mania ‘Afa, iruge gigigore,’ regegata! \v 10 Filip, amó Afa gha dano takembea vitere, kotú Afa beago angá takembea vitia-nu, gaabee asiravore.” Aghá rea doa, námandava eghá ririe, “Nímandu anda rera gaga aná jo gaga tofo anda irambi re. Aná Afa angáda gaga re. Anada bee mo, Afa angá takembea vitia-mi, buro tofo reta eta rouvie. \v 11 Afa angá amó danode takembea irita rora-nu, nímane tefo gaabee egegasiravore. O jo tefo gaabee egegambi adora mo, anda ivata anogha eaveta siroreta rouvia-nu gigigea gaabee egege! \v 12 Aghá-gea, amó nímandu gaa bee rere. Amó gaabee adua enembomi, anda rora aghago, unona ivata anogha jojabebei dumeni aita rouvie. Kotú, amó oreki Afadava yaita rore. Amindu rea, ivata anogha dumeni anda eaveta siroreta rouvia aná ijoijokoko re. O unda aita rouvia aná, anda doa serigea, jojabebei aita rouvie. \v 13 Afada durogha andava isagha urota gigigari-du rea, nímane donu anda ragarova rea niningigadora aná, anona ata siroraita rouvie. \v 14 Atá, nímane eini-eini dodu anda ragarova rea niningigadora, amó aita rore.” \s1 14:15-31 Asisi Kakara Utaita Rea, Iesu Be Gajituria Re. \p \v 15 Aghá rirota, Iesu unda ambo nimbidu eghá ririe, “Nímane amó neno badora, anda agho dari ningia egegaita rosoravore. \v 16 Aghá egegadora, anona Afadava benunu ata, unona Sonemba Kato eini nímandu utota furá, nemonde tumanadu iraita rouvie. \v 17 Ená Sonemba Kato rera aná, gaa beeda Asisi re. Tamo firída uno eta rousua enembo, umó jo bari aghago irambi re. Anada bee mo, umó jo tanana ea gigigambi eta rousue. Tago, nímane umó reisi-geroravore. Anada bee mo, umó nemonde danode takembea, nímandava asugea iraita rouvie. \p \v 18 Amó jo nímane doata babagha aghago iririgambi egegaita rosoravore. Amó kaverea nímandava furaita rore. \v 19 Atá, fefera tufoko sidara adua, tamo firída uno eta rousua enembo amó jo rekago gigigambi aita rousue. Tago, nímanena amó gigigaita rosoravore. Amó jebuga iraita rora-mi, nímane beago jebuga iririgaita rosoravore. \v 20 Atá, fefera aghade, amó angá Afa gha danode takembea vitera-nu, tanana egegaita rosoravore. Kotú eto-bato amó namonde danode takembea vitera aghagonu, nímane beago namonde danode takembea vitera-nu gigigea, tanana egegaita rosoravore. \p \v 21 Kotú enembo avona anda agho dari ningia ambo-ambo eta rouvia-mi, amó neno buta rouvie. Enembo avona amó neno buta rouvia, umó anda Afami neno buta rouvie. Kotú amó beago umó neno rururota, andufa undava isagha ata gaita rouvie.” \p \v 22 Aghá ririeta, Keriot embó Judas da akaumi undú eghá ririe, “Jojabee, imó daiyagha indufa námandava isagha urota, firída uno eta rousua enembo jo gigigambi ari-du reto?” \p \v 23 Aghá ririeta, Iesu na mino eghá ririe, “Atá enembo avona amó neno buta rouvia, unona anda irugari ningia kaifa aita rouvie. Aghá urota, anda Afami umó neno baita rouvie, kotú amó angá Afa gha furá undava bubua, namonde kambo too dabakova iririgaita rosore. \v 24 Atá enembo avona, amó jo neno bambi adua, umó anda gaga jo ningia, aghago ambi aita rouvie. Ená gaga rera jo anda tofo irambi re. Afa amó ninenguturieta furera unda gaga re. \p \v 25 Atá amó namonde irirota, nímandu ená gaga dano retore. \v 26 Tago ambova Sonemba Kato anda ragarova Afa na ninengota furaita rouvie. Unona eini-eini dano iruguturota, gigigaita rosoravore. Kotú anda rirera-de dano, unona iruguturota rekago nundubaita rosoravore. Sonemba Kato rera aná, Asisi Kakaradu rere. \p \v 27 Atá, amó siriri ari nímandu utua doa yaita rore. Siriri aná anda tofo re. Aná siriri bee re. Jo tamo firída unonu eta rousua enemboda siriri ari ututa rouvia aghago irambi re. Donu siroraita rouvia-du, mania neno mema urota, oru egegata! \p \v 28 Amindu, amó nímandu eghá retueta niningigetoravore, ‘Amó nimane doa yaita rore-tago, rekago kaverea nímandava furaita rore.’ Nímane amó neno bubugasira, amó Afadava yaita rora-du, nímane gangoro egegasiravore. Anada bee mo, Afa umó aná jojabe re, amó jo umongo irambi re. \v 29 Atá ená eini-eini dano jo sirorambi irieta, amó oreki sei nímandu retore. Anada bee mo, ambova sirorota-gea, nímane amó gaabee egegari-du rea, retore. \v 30 Kotú amó jo fefera yafabe nímandu gaga rambi aita rore. Anada bee mo, ená endada beforo righari\f + \fr 14:30 \fq Endada Beforo Righari \ft reiria, aná Satan du reirie.\f* aná reifie. Avotago unda ano jo anda anogha inono irambi re, amó jo unda rari ningari irambi re. \v 31 Tago, amó God Afa neno buta rora-nu, tamo firída uno eta rousua enembomi gigigari-du rea, God Afa amó donu ari-du reta rouvia, aghagonu eta rore. \p Avoreta, erea fufuge, namonde amó ená kambesi doa igigore!” \c 15 \s1 15:1-17 Iesu Namonde Takembea Iraita Rea, Ghavesida Kasia Ririe. \p \v 1 Iesu na ririe, “Amó aná eto-bato ghavesi \tl vaini\tl* da ruru aghago re. Kotú anda Afa umó eto-bato ghavesida kaifa kato aghago re.\fig |src="60 Vine_HK00112B.tif" size="span" loc="15:1" ref="Jon 15:1" \fig* \v 2 Fafatu nianami andava takembea, jo bee ambi eta rouvia, anda Afa na righia borea fugaita rouvie. Kotú fafatu nianami bee uradua, aná reka vitia bee oruabe righari-du rea, unona sendota boiri aita rouvie. \v 3 Seibe anda gaga reaveta nímane niningigeta urera-mi, seseghurieta nímanda neno roo taubana urie. \v 4 Amindu, nímane namonde danode takembea iririgadora, amó beago namonde danode takembea iraita rore. Nímane reisi-geroravore, fatu eini unuka iradua, jo bee ambi aita rouvie. Tago, fafatu nianami ruruva ga iradua, aná bee righaita rouvie. Dabako aghagonu, nímane namonde danode takembea iririgadora, eto-bato fatu nianami bee righita rouvia aghago egegaita rosoravore. \p \v 5 Amó aná ruru, nímane aná fafatu re. Atá, enembo avona angá danode takembea iradua, undava bee oruabe siroraita rouvie. Anada bee mo, anona nímane jo sonembambi adora, nímane nenuka eini-eini donu jo ata sirorambi aita rouvie. \v 6 Atá enembo avona angá danode takembea irambi adua, umó eto-bato fatu eini divegea fugeaveta gharasa eta rouvia aghago re. Fafatu aghago mane bua fugea doa, ivarimi dungeaveta evita rouvie. \v 7 Atá, nímane namonde danode takembea iririguturota, anda gaga nímanda neno rova iradua mo, nímane eini-eini dodu uno urota benunu egegadora, anona nímandu utaita rore. \v 8 Nímane ghavesi bee righita rouvia aghagonu, urota iririgadora mo, nímane anda ambo-ambo rosora aghagonu, nendufa irugaita rosoravore. Aghá egegaita rosora-mi, God Afada duroghade unanade siroruturota, enembomi gigigaita rousue. \p \v 9 Eto-bato Afa amó neno buta rouvia aghagonu, amó nímane neno buta rore. Amindu nímane anda neno barida rova iririge! \v 10 Atá amó anda Afada agho dari ambo-ambo urota, unda neno barida rova vitere. Dabako aghagonu, nímane anda agho dari niningigea ambo-ambo egeguturota, anda neno barida rova iririgaita rosoravore. \p \v 11 Anda neno gangoro ari nímandava irari-du rirota, amó aná gaga retueta, niningigetoravore. Kotú, nímanda rova beago, gangoromi beda ea irari-du rere. \v 12 \x - \xo 15:12 \xt Jon 13:34; 15:17; 1 Jo 3:23; 2 Jo 1:5\x*Anda agho dari aná evere. Amó nímane neno buta rora aghagonu, mino-mino neno bubuge! \v 13 Neno bari jojabe aná evere, eini eghago tefo re: avona unda kokomana neno bua goghó adua mo, unda kokomanadu rea, unda jebuga doa ututurota amburasua, aná taubana re. \v 14 Atá nímane anda agho dari rera aghagonu egegadora, nímane anda kokomana egegaita rosoravore. \v 15 ‘Nímane aná anda buro kakato,’ reta rore-tago, oreki mo, ‘Nímane anda kokomana,’ raita rore. Anada bee mo, buro kato unda beforo righarida buro dano jo gia goghó ambi eta rouvie. Afa andava donu riria aná dano ririeta, nímane niningigutureravore. Amindu rea, ‘Nímane anda kokomana re,’ rere. \v 16 Nímanena jo amó gategambi re. Anona nímane gateguturere. Ari-bari taubana kotú yavi beenu urota iririgadi rea, nímane gateguturere. Amindu rea, anda ragarova nímane dodu benunu egegadora mo, Afa na utota bubugaita rosoravore. \v 17 Avore, agho dari ená anda retora-nu, rekago rere: nímane mino-mino neno bubuge!” \s1 15:18-16:4 Enembo Avona Tamo Firída Uno Eta Rousua-Mi, Iesu Da Natofodu Injigha Egegeta Rousue. \p \v 18 Iesu na eghá ririe, “Nundubea gigige! Enembo avona firída uno eta rousua-mi, sei amó injigha egeguturie. Amindu, ená enembo rera-mi, nímane injigha egegadua-du, rourogo mana-mana egegara-degea rere. \v 19 Nimane ya, ená enembo rera-de dano takembasira, númanda tofo gaa rea nímane neno bubugasue. Anada bee mo, nímane númanda dumeni ea iririgasiravore. Nímane sei númanda tofo vitaravore-tago anona nímane gateguturieta, oreki, nímane jo ená endada tofo irambi re, nímane airo viteravore. Amindu, ená enembomi nímane injigha egegaita rousue. \v 20 \x - \xo 15:20 \xt Mat 10:24; Luk 6:40; Jon 13:16\x*Sei amó nímandu daiyagha rirera ananu nundubadi rere! Aná evere: ‘Beforo righari umó bingáde re. Unda sabua* umó bingá tefo re.’ Amindu rea, númane andú mema bouvu fakarago ututuria aghagonu, nímandu mema bouvu bee fakarago utaita rousue. Kotú númane anda irugari niningigasua mo, nímanda irugari beago niningigasue. \v 21 Kotú nímane anda natofo ea vitera-du, nímandava mema bouvu ututugaita rousue. Anada bee mo, God Afa amonu ninenguturieta furera aná, númane jo gia tanana egegambi re. \v 22 Amó jo furá aná enembo retora-du minono rata niningigambi asua, God jo númandu, ‘ari-bari sembago enembo’ rambi asue. Tago oreki amó furera enembo avodu minono rirera, númanena emboro einiva rea serigari goroto tefo re. \v 23 Avona amó injigha eta rouvia-mi, anda Afa beago injigha eta rouvie. \v 24 Aghá re-tago, gaga eini aná evere. Amó ivata anogha dumeni enembo avona jo ambi uria-nu, númanda rova ambi asira mo, God jo númandu, ‘ari-bari sembago enembo’ rambi asue. Avotago, oreki númane anda ivata anogha gigiguturie-tago, númane anda Afa angá mo, dano injigha eta rousue. \v 25 \x - \xo 15:25 \xt Ps 35:19; 69:4\x*Númane námane injigha egegeta rousua-da bee mo, númanda Agho Dariva daiyagha gefiria ananu, gaa bee ari-du rea, eta rousue. Agho Dari anda rera, riria aná evere, ‘Númane amó injigha egegeta uria-da bee eini tefo re.’ \p \v 26 Atá Sonemba Kato retora aná, Gaa Bee Ari da Asisidu retore. Umó anona Afadava reta ninengota furá bubua, anda daiyagha aita rora-nu unona irugota niningigaita rosoravore. \v 27 Niningigea, nímane beago andava donu niningiguturera-nu minono regegaita rosoravore. Anada bee mo, tutunova amó namonde danode takembea furere.” \c 16 \p \v 1 Iesu gaga rirota, eghá ririe, “Amó ená gaga nímandu rera-da bee mo, rourogo nímanda gaabee ari doata ya sidara auva-degea rere. \v 2 Enembo nímandu injigha urota, nghaĩ itari kambovareta* tuvota isaghava bububugaita rosoravore. Kotú, fefera furá bubota, avona nímane dasueta amburasira, umó eghá nundubaita rouvie, ‘Amó aghá urota, God da uno, kotú unda buro beenu rore,’ raita rouvie. \v 3 Númane ari-bari eghá egegota siroraita rouvia-da bee mo, númane Afa jo gambi, kotú amó beago jo gigigambi re. \v 4 Amó nímandu ená gaga rera-da bee mo, fefera furá bubota, ari-bari aghago mane siroruturota gigigadora, amó seibe nímane nghaĩ ituturera-nu nundubaita rosoravore. Amó tutunova namonde danode vitare. Amindu, ená gaga jo seibe nímandu rambi re. \s1 16:5-15 Asisi Kakarada Buro Eghá Eta Rouvie. \p \v 5 Oreki amó kaverea, avona amó ninenguturieta furera-dava yaita rore. Atá, nímane eini avona andava uriga urota, ‘Imó niavo yado?’ jo rambi viteravore. \v 6 Avore, amó ená gaga retora-mi, nímanda neno roo memami beda rouvie. \v 7 Tago, amó nímandu gaa bee rere. Nímanda taubanadu rea, amó nímane doa yaita rore. Amó jo yambi asira mo, Sonemba Kato jo furambi asue. Tago amó yaita rore-gea, anona ninengota Umó furá nimonde iraita rouvie. \v 8 Atá Umó furadua, Unona endava enembo tamoda uno urota, daiyagha gaga dano bakodeda bee kasovigea vitia-nu irugota gia tanana egegaita rousue. Aná gagada bee evere: ari-bari sembago mo doro, irari taubana avona eta rouvia, kotú God daiyagha enembo iruraita rouvia-de dano, irugota gia, tanana egegaita rousue. \v 9 Aghá urota, númane ari-bari sembagoda bee kasovigea vitie, retora mo, Sonemba Kato furá iruguturota, númane amó jo gaabee egegambi urota, ari sembago bee egegeta rousua-nu, tanana egegaita rousue. \v 10 Gaga eini kasoviguturia aná evere, irari taubana avona eta rouvia, númane jo tanana ambi vitie. Amó kaverea, Afadava yata, nímane amó jo gigigambi egegaita rosora-du Sonemba Kato retora-mi ambova furá, anda ari taubana eta rora-nu, unona iruguturota, númane gigigaita rousue. \v 11 Kotú eini kasoviguturia aná, irurarida fefera jo gigigambi re. Avore, God na ená endada barirari, Satan, seibe iruruturia-va, umó jo serigambi-nu Asisi Kakara mi iruguturota gigigaita rousue. \p \v 12 Amó gaga oruaruabe nímandu rasire-tago, dano oreki radora, nímane jo bari inono irambi re. \v 13 Tago, God da gaga bee irugeta rouvia Asisi furá bubadua mo, Unona irugota, nímane gaa bee dano niningigaita rosoravore. Avotago, Undufa Unda gaganu jo rambi aita rouvie. Umó gaga donu ningadua, aná nuenembo rirota, fefera ambova daiyagha siroraita rouvia beago, raita rouvie. \v 14 Andava donu ningadua-nu unona bua nímandu irugaita rouvia-mi, durogha gari bua andú utaita rouvie. \v 15 Eini-eini Afadava vitia aná dano, anda tofo re. Aghadu rea, amó retore, ‘Anona donu Asisi dava utaita rora-nu bua, nímandu irugaita rouvie.’” aghá ririe. \s1 16:16-33 Iesu Da Natofo Fefera Ambova Gangoro Egegaita Rousue. \p \v 16 Anada ambova, Iesu eghá ririe, “Fefera tufoko nímane jo amó gigigambi egegaita rosoravore. Kotú fefera tufoko irirota, anada ambova, rekago amó gigigaita rosoravore.” \p \v 17 Aghá ririeta, námane mino-mino uriga eghá egeguturere, “Gaga eghá retua-da bee mo doro? ‘Fefera tufoko, nímane jo amó gigigambi egegaita rosoravore. Kotú fefera tufoko irirota, anada ambova, rekago amó gigigaita rosoravore.’ Aghá rirota, gaga eini eghá retue. ‘Anada bee mo, amó Afadava yaita rore,’ retue. \v 18 Umó ‘fefera tufoko’ retua-da bee mo, doro? Umó dodu retua, namonde amó jo tanana ambi rosore.” \v 19 Námane mino-mino aghá rirota, námanda uno undava rea niningigaita ueta, Iesu seibe gerurie-gea eghá ririe, “‘Fefera tufokoda rova, nímane jo amó gigigambi egegaita rosoravore. Kotú fefera tufoko irirota anada ambova, rekago amó gigigaita rosoravore.’ Aghá retora-du, mino-mino uriga rosora? \v 20 Amó nímandu gaa bee rere. Nímane neno mema tafirota, jiiji regeguturadi-gea, tamoda uno eta rousua enembomi gangoro egegaita rousue. Tago ambova, nímane gangoro egegaita rosoravore. \v 21 Evetuda fumbari fefera furá utuva uradua, umó mema itatama aita rouvie. Anada bee mo, soká bari da fefera bubia-du, mema tambaita rouvie. Tago, unda soká siroretua-du, unda mema neno itia, gangoro aita rouvie. \v 22 Eto-bato aghagonu, nímane oreki neno mema egeguturota viteravore. Tago, amó furá nímane tambota, nímane gia, neno roo gangoromi beda egegaita rosoravore. Ená gangoro rera, enembo eini avona nímandava jo rougea bambi aita rouvie. \p \v 23 Fefera aghade, nímane andava eini-einidu jo benunu egegambi aita rosoravore. Amó nímandu gaa bee rere. Nímane anda ragarova eini-eini dodu benunu egegadora, anda Afa na utota bubugaita rosoravore. \v 24 Tutunova reta furia, oreki nímane eini-eini dodu anda ragarova jo benunu ambi viteravore. Benunu egege, God na utota bubugadi-gea, nímanda neno roo gangoromi beda ae! \p \v 25 Sei amó gaga kasia reaveta niningigeta egegutaravore. Tago, fefera furá bubadua, amó gaga jo kasiami rambi aitare. Amó anda Afada irari nu isaghava irugota, niningigaita rosoravore. \v 26 Atá aná fefera bubadua, anona nímandu rea, Afadava benunu jo ambi aita rore. Anada bee mo, nímane nendufako anda ragarova Afadava benunu ari inono re. \v 27 Anada bee mo, amó Afadava reta furera-nu, gaabee egeguturota, nímane amó neno bubugeta rosora-du rea, Afa undufa nímane neno buta rouvie. \v 28 Amó Afadava reta furera, ená endava siroruturere. Kotú, amó ená enda doa kaverea Afadava yaita rore.” \p \v 29-30 Aghá ririeta, námane eghá regeguturere. “Oreki, imó kasia doa, gaga isaghava rieta, námane reisi-niningore. Tago, indava dodu uriga egega? Námane dodu uriga asira, aná imó seibe gari re. Aghá-gea, imó God dava reta furera-nu námane gaabee rosore.” \p \v 31 Aghá regeguturieta, umó mino eghá ririe, “Amindu rea, oreki nímane amó gaabee rosora, aĩ? \v 32 Fefera refago etia bubie. Nímane dano, amó doa, oru susumbugea, andivea ya, nímanda naa ari naa ari iririgaita rosoravore. Aghá egegea, amonu doata, anuka jiraitare. Tago, amó jo anuka irambi aitare. Anada bee mo, angá Afa gha dano vitere. \v 33 Ená gaga retora-da bee, aná evere: nímane andava takembea iririguturota, siriri bubugadi rere. Ená endava, anda gitofomi nímandava dara dumeni urota, mema tatambugaita rosoravore. Tago, ano egege! Ená endada ano nanjogo dano, anona seibe fatia jiregetore.” \c 17 \s1 17:1-26 Iesu Unda Ambo Nimbidu Benunu Uria-Re. \p \v 1 Aghá rea sidara urota, Iesu dibe jará ea uutuva urota, eghá ririe, “Afa, fefera etia bubieta, inda duroghanu andú bofu-gea bare. Aghá uradi-gea, inda duroghanu anona isaghava irugota gigiguturota, enembomi indú raga regegoe! \v 2 Angá anda durogha gigigari-du rea, amó enembo nanjogoda Jojabee ari-du rireravore. Aghá rirera-da bee mo, inda andú ututurera enembonu, anona sonembota jebuga tumanadu irari bububugari-du rireravore. \v 3 Tumanadu irari jebuga barida emboro mo, evere. Enembo avona, imó God bee rirota, inda ninenguturieta furera Mendi Iesu Keriso amonu gigigea tanana egegadua mo, jebuga tumanadu irarinu bubugaita rousue. \v 4 Inda andú ututurera buro dano urieta sidara uria-mi, amó inda durogha irugeaveta, endava enembo gigigeta urie. \v 5 Afa, oreki amó inda dibeva jiria irirota, anda durogha utadi baita rere. Enda jo sirorambi irieta, seibe amó duroghagha vitirera-da durogha dabako ananu rekago utadi baita rere. \p \v 6 Ená endava vitiria enembo nanjogo inona gia gategea, andava ututurieta, imó avouro anona iruguturieta gigiguturie. Númane aná inda tofo reta, inona andú ututureravore. Kotú númane inda gaga niningigea, aghagonu egegeta rousue. \v 7 Eini-eini inda andú ututurera, aná dano indava reta furia-nu, númane gigiguturota, tanana rousue. \v 8 Anada bee mo, inda andú ututurera gaganu amó seibe ririeta, númane niningiguturie. Kotú inona amó ninenguturieta furera-nu, númane gia, tanana ea gaabee rousue. \p \v 9 Amó númandu rea, oreki benunu rore. Endada uno eta rousua enembodu, amó jo benunu ambi re. Tago, inda andú ututurera enembodu benunu rore. Benunu rora-da bee mo, númane aná inda tofo re. \v 10 Anda natofo dano inda tofo re. Kotú inda natofo beago dano anda tofo re. Kotú anda durogha númane irugeaveta isagha eta rouvie. \v 11 Amó ená endava jo irambi aitare. Oreki amó kaverea, indava yaita rore. Tago, númane eve endava doa yata iririgaita rousue. Aee, Afa, inda ragaro kakarada anomi, númane kaifa adi rere. Angá neno dabako ea vitera aghago, inda andú ututurera ragaromi kaifa uradi númane furá danode takembea, neno dabako egegari-du rere. \v 12 \x - \xo 17:12 \xt Ps 41:9; Jon 13:18\x*Ená endava amó namonde dano irirota, inda ragaro andú ututurera-da anomi, númane kaifa riare. Anona númane kaifa uaveta, dumeni dano emboro jo kasovigambi, inonova irita ria. Tago, inda Buka seiva embó dabako emboro kasovigasua reiria aghagonu urota, aná embó dabako jebugada emboro rei-kasovigetue. \v 13 Oreki, amó indava yaita rore. Atá, amó eve endava irirota, benunu indava rera-da bee mo, númane niningigea, númanda neno roomi, anda gangoro itatama urota, gangoromi neno roo beda egegari-du rere. \v 14 Inda gaga, amó ututurieta númane niningigea bua righia, iririgutueta, tamoda uno ari enembomi númandu injigha egeguturota vitie. Anada bee mo, amó tamoda uno eta rousua enembode jo neno dabako ambi vitera aghagonu, númane beago aná enembode jo neno dabako ambi vitie. \v 15 Amó jo, númane ená endavareta doa badi benunu ambi re. Anda uno mo, rourogo doadi-gea ari-bari akokogoda numamomi furá númane kuvirauve-degea gangada adi, benunu rore. \v 16 Anada bee mo, amó tamoda uno eta rousua enembode jo neno dabako ambi vitera aghagonu, númane beago aná enembode jo neno dabako ambi vitie. \v 17 Inda Gaga, aná dano gaa bee re. Inda Gaga beeda anomi númanda neno roo simbugea, númane inda tofodu badi rere! \v 18 Inona amó ninenguturieta, endava enemboda rorova vorefurere. Eto-bato aghagonu anona ninenguturieta, númane enemboda rorova igiguturie. \v 19 Númanda neno roo daiyagha simbugea indava ututugasua-nu nundubuturota, amó anda neno roodemi indava rei-ututore. \p \v 20 Avore, anda ambo nimbi eve desea vitia nuenembodu, jo benunu ambi re. Aná ambova númanda minononu niningigea, gaabee egegaita rousua enembodu beago, benunu rore. \v 21 Anda benunu rera mo, númane neno dabako egegari-du rere. Eto-bato imó angá danode takembea vitera aghagonu, númane beago namonde danode takembea iririgari-du benunu rore. Aghá egegadora mo, endava enembomi gigigea, inona amó ninenguturieta furera-nu, gaabee egegaita rousue! \v 22 Imó angá danode takembea, neno dabako ea vitera, aghagonu egegari-du rea, inda durogha andava ututurera dabako ananu, númandu ututurieta bubugea vitie. \v 23 Amó ená enembo daba-dabade dano takembea vitera aghagonu, kotú angá beago danode takembea, neno dabako ea vitera aghagonu, númane mino-mino takembea, neno dabako ea goghó egegari-du uno rore. Anada bee mo, aghá egegadua mo, endava enembomi gigigea, inona amó ninenguturieta furera-nu, kotú amó neno buta rora aghagonu, anda natofo beago neno buta rora-nu tanana egegaita rousue! \v 24 Afa, amó kambesi niavo iraita rora anava, ená andú ututurera enembomi namonde danode irirota, anda duroghade unanade gigigari-du rere. Aná durogha mo, uutu enda uubu urera-da dibe kenava amonu neno rururota, ututurera duroghadu rere. \v 25 Ariee, Afa, imó taubana bee re. Endava enembo tamoda unonu egeguturota, imó jo tanana egegambi re. Tago, amó imonu tanana rore. Inona amó ninenguturieta, furera-nu, ená enembomi gia tanana rousue. \v 26 Inda, amó neno buta rora neno dabako anami númandava irari-du, kotú, amó numonde iraita rirota, imó avouro irugeta urere, kotú irugaita rore.” Iesu benunu aghá urie. \c 18 \s1 18:1-11 Iesu Nandituria Gaga Re. \r (Matyu 26:47-56; Mak 14:43-50; Luk 22:47-53) \p \v 1 Iesu benunu rea sidara uria-da ambova, umó námane unda ambo nimbide arera, Kidron kava vorea rekimbuturere. Aná kava yoveniva aayo eini ika \tl olivi\tl* govari irieta, námane anava teteruguturere. \v 2 Avore, Iesu bua gitofoda ingova itituria embó ragaro Judas, umó námanda eini re. Námane fefera oruabe Iesu de deĩ egeguturota iiava, aná kambesiva danode deseta urere. Aghá-gea, umó aná kambesi gari re. \v 3 Amindu, Judas na kofiri ea, noni ungagha bua furie. Noni eini, aná Rom enemboda mene-mene ari kakato re. Kotú noni eini mo, fristida* kokotofude, Moses da Gaga kaifa kakatodemi* Tafaroro Ari kamboda* kaifa kakatonu ninenguturieta fufuguturie. Númane aivade giberede nanefadenu bubugea furia bububuguturie. \v 4 Iesu undava donu siroraita rouvia, umó seibe gerurie-gea, aná enembodava irurota eghá ririe, “Nímane avonu tava roso?” \v 5 Aghá ririeta, Iesu gitofoda ingova utituria embó Judas avo numonde jijiregea, númane mino eghá regeguturie, “Nasaret embó Iesu du tava rosore,” ririeta, “Amouvie.” ririe. \v 6 Aghá rieta, númane ambomi aria, endava jujuguturie. \v 7 Aghá egegutueta, Iesu na númandu rekago uriga urie, “Nímane avodu tava roso?” ririeta “Nasaret embó Iesu du tava rosore,” regeguturie. \v 8 Aghá regeguturieta, Iesu ririe, “Amó seibe nímandu retore. Nímanda tava rosora embó aná amó re. Nímane andú tava urota mo, anda ambo nimbi do-gea, igigoe!” ririe. \v 9 Umó aghá rieta, unda gaga eini seibe riria-nu gaa bee uria, aná evere. “Afa, inda andú utora enembo eini jo jebugada emboro kasovigambi re.” \v 10 Aghade, Saimon Pita na unda kaiyanu ghorugea bua, fristida beforo righarida buro katoda nghaĩ ingo bee kena kositurieta jujururie. Aná buro katoda ragaro Malkus re. \v 11 \x - \xo 18:11 \xt Mat 26:39; Mak 14:36; Luk 22:42\x*Aghá urieta, Iesu na Pita du eghá ririe. “Inda kaiya rekago voruva sine, voroe! Memada aagha Afada andú rei-ututua, amó doari aghago mania nundubata, aná amó undaita rore.” \s1 18:12-14 Iesu Bua Aria, Anas Dava Bububuriturieta, Koto Uria Re. \p \v 12 Aghá riria-da ambova, mene-mene ari kakato númanda beforo righaride, Jiusi enemboda Tafaroro Ari Kambo da kaifa kakatodemi Iesu nandia bunditurie. \v 13 Bundia bua, sei Anas dava igiguturie. Anas umó aná Kaiafas da ato re. Kaiafas, umó aná ghaekova fristi* maneda beforo righari ea vitirie. \v 14 \x - \xo 18:14 \xt Jon 11:49-50\x*Kaiafas rera, unona seibe Iesu dedegota amburari-du nundubuturota, Jiusi enemboda babarigaridu eghá ririe, “Enembo oruaruabeda ragarova, embó dabakomi amburadua, aná taubana re!” ririe. \s1 18:15-18 Pita Na Iesu Kivu Uria Re. \r (Matyu 26:69-70; Mak 14:66-68; Luk 22:55-57) \p \v 15 Iesu da ambo nimbi einimi\f + \fr 18:15 \ft Jon umó ená gaga “\fq … ambo nimbi einimi … umó fristida* beforo righarigha mino-mino tanana ea …\ft ” gefiria mo, beforo gari kakato oruabeda nundubariva, Jon umó undufa iruguturota, aná gaga gefirie.\f* Saimon Pita gha dano Iesu da ambova arie. Avore, aná ambo nimbi einimi fristida* beforo righarida ghouka rova teterurie. Anada bee mo, aná ambo nimbi umó fristida beforo righari seibe tarama ari re. \v 16 Tago, Pita umó bebato beva jiria, kaifa ueta, aná fristida beforo righarigha sei tarama ari-gea ambo nimbimi bebato kaifa ari ariridava rea ningia, Pita unumbea ungá terua igiguturie. \v 17 Unumbea teterueta, bebato kaifa ari aririmi gerurie-gea eghá ririe, “Imó oná embóda ambo nimbi eini re,” Aghá ririeta, Pita na mino, “Tefo, jo amó irambi re.” ririe. \v 18 Aghade yaura uua-du, buro kakatode Tafaroro Ari Kambo da kaifa kakatode ivari bua furia gagembea evirota, eka ingo masiturota jijiregea irieta, Pita beago aria, numonde jijiregea irirota, ivari evirota vitirie. \s1 18:19-24 Fristida Beforo Righarimi Iesu Dava Uriga Uria Re. \r (Matyu 26:59-66; Mak 14:55-64; Luk 22:66-71) \p \v 19 Aghá ueta, fristida* beforo righarimi Iesu unda ambo nimbidedu, kotú unda irugeta uria gagadu undava uriga urie. \v 20 Aghá ririeta, Iesu mino ririe, “God Du Tafaroro Ari Kambova*, nghaĩ itari kambova, kotú Jiusi enembo niavo-niavo fuava danode deseaveta, amó natofo jededu gaga isaghava reta riare. Aghade gaga kivumi jo rambi re. \v 21 Agharanu, dodu andava uriga ro? Enembo avona anda gaga niningigeta rosa-dava uriga egege! Anda gaga númanena niningigea tanana rousue.” \v 22 Aghá ririeta, kaifa kato eini avo jiria vitiria-mi Iesu oofova derurota eghá ririe, “Mania fristida* beforo righari-du aghá rata!\f + \fr 18:22 \ft Iesu nanandiguturia feferava, embó ragaro Kaiafas umó fristi* maneda beforo righari ea vitirie. Tago unda ato Anas seibe fristida beforo righari vitiriago, doa vovorurieta unda munduru Kaiafas na beforo righari urie. Tago, enembo oruabe Anas kakara urota, undú “Fristi da beforo righari” rirota, ghanena egegeta urie.\f*” \v 23 Aghá ririeta, Iesu mino ririe, “Amó gaga akuago donu ritara-nu rege, enembo dano niningigoe! Tago, amó gaabee nuenembo reta rore. Atá imó dodu amó deto?” \v 24 Anada ambova, Iesu erimi bundituria aghá irieta, Anas na umó ninenguturieta, Fristida beforo righari Kaiafas dava arie. \s1 18:25-27 Pita Rekago Iesu Kivu Uria Re. \r (Matyu 26:71-75; Mak 14:69-72; Luk 22:58-62) \p \v 25 Saimon Pita, umó aghá jiria, ivari evirota irieta, enembomi gigigea, “Gaa bee re, imó aná embóda ambo nimbi eini re,” Aghá ririeta, umó kivu urota, “Tefo, jo amó irambi re.” ririe. \v 26 Fristi maneda beforo righarida buro katoda nghaĩ Pita unda vegea kosituria-da ikoko mendi einimi Pita du eghá ririe, “Imó aná embógha dano aayo rova gere.” \v 27 Aghá ririeta, Pita rekago kivu urota, “Tefo” ria, aghade kokora be difirie. \s1 18:28-38 Rom Enemboda Kotofuko Pailat Da Dibeva Iesu Jiria Koto Uria Re. \r (Matyu 27:1-2, 11-14; Mak 15:1-5; Luk 23:1-5) \p \v 28 Rifo atitueta, Jiusi enembomi Iesu Kaiafas da kambova reta bua aria, Rom enemboda kotofukoda kambo jojabeva buburiturie. Rourogo bebeta egegea, Serigea Yari Banauda* undari undambi auve-degea, Jiusi enemboda babarigari jo aná kotofuda kambova teterugambi re.\f + \fr 18:28 \ft Jo God da agho dari irambi re. Tago, Jiusi enemboda nundubariva mo, God unda be gajari númanda mambube Abraham dava ututuria-du, númane nuenembo God da sasingu re. Aghá-gea, númanda nundubariva, númane gitofo enemboda kambova teterugasua mo, númane nendufa bebeta egegea, tafaroro o God uno uria-da banau einiva jo terambi egegasue.\f* \v 29 Aghá egeguturieta, aná kotofuko ragaro Pailat na bubua furia, númandava uriga urie, “Ená embó dara donu etueta, bua fufugeto?” \v 30 Aghá ririeta, númane gaga mino eghá regeguturie, “Umó dara eini ambi asua, námane umó jo bua, indava furambi asire.” \v 31 Aghá regeguturieta, Pailat na mino ririe, “Avoreta ená embó bubugea, igige! Nímanda agho dariva daiyagha rari vitia anava gigiguturota, nendufa koto egegadi!” ririeta, Jiusi enemboda babarigarimi eghá regeguturie, “Námane koto urota, dinunu da mino dibe eini be eini ututugasueta itatama asue-tago, Rom enemboda barirari, námandu enembo data amburarida ano jo utambi re.” \v 32 \x - \xo 18:32 \xt Jon 3:14; 12:32\x*Avore, Iesu umó daiyagha amburaita rouvia gaga undufa iruguturia-da bee sirorari-du rea, God na ririeta, númanda gaga aghá regeguturie. \v 33 Pailat kaverea aria, kambo rova terua ririeta, Iesu furieta uriga urie, “Imó Jiusi enemboda kini ra?” \v 34 Uriga aghá urieta, Iesu mino ririe, “Ená uriga inda tofo ra, aĩ, enembo dumenimi retueta ningia uriga rora?” \v 35 Ririeta, Pailat na eghá ririe, “Imó rei-nundubutora, amó Jiusi enembo eini ra? Inda totofo Jiusi enembode inda fristida* kokotofudemi imó bua etia, andava ututugetue. Rege ningore! Imó dinunu donu eto?” \v 36 Aghá ririeta, Iesu eghá ririe, “Anda kaifa aita rora kambesi\f + \fr 18:36 \ft Ii, \ft \+it Gaga Isuri Ari Kambesi\+it* anava, gaga dumeni gaga \+it Natofo \+it*da tuva vitia-nu irugea gia, tanana adi!\f* jo ená endava irambi re. Atá amó ená roo endada tofo irasira mo, Jiusi enembomi amó nanadigauve-degea, anda natofomi andú rea mene-mene egegasue. Tago anda kambesi jo enava irambi re.” \v 37 Aghá ririeta ningia, Pailat uriga urie, “Gaa bee, imó aná kini eini ra?” Ririeta, Iesu undú eghá ririe, “Eẽ, inda rera aghago re. Gaa bee nuenembo irugaita rea, amó furera ená endava siroruturere. Anda gaga niningigea gaabee egegeta rousua enembo aná, númane anda natofo re.” \v 38 Aghá ririeta, Pailat na uriga urie, “Gaa Bee mo doro?” \s1 18:38-19:16 Iesu Ifatarava Dari-Du Regeguturia Gaga Re. \r (Matyu 27:15-31; Mak 15:6-20; Luk 23:13-25) \p Aghá rea doa, Pailat kaverea aria, isaghava bubua, Jiusi enembodu eghá ririe, “Amó undava dara eini jo tambambi re. Umó bua koto ea data amburarida bee eini tefo re. \v 39 Tago, nímanda evovova vitie, Serigea Yarida Banauva*, dibura embó eini avonu uno egegarinu doaveta bubuta rouvie. Aghá-gea, nímanda uno mo, Jiusi enemboda kini doata isaghava bubadua?” \v 40 Aghá ririeta, númane dano aregea farara urota koko fugia regeguturie, “Tefo, umonu mania utata! Námandu Barabas nu bofu!” regeguturie. (Atá Barabas umó bagia embó re.) \c 19 \p \v 1 Aghá regeguturieta, Pailat na Iesu bua aria, unda mene-mene ari kakatodu ririeta, erimi Iesu fisuruturie. \v 2 Fisuruturia-da ambova mene-mene ari kakatomi kini da kasavago urota, ika fatu gingidemi keifi ea beforova asuguturie. Aghá ea, kini mane da asugeta uria eembo aghago eini, gaduna tamo kotú yafabemi bua, undava asuguturie. \v 3 Aghá ea, númane umó kuvia gegha rirota, “Orokaiva! Jiusi enemboda kini, buberavore! Orokaiva!” rekago rekago regeguturota iiava, umó dibe beva deta urie. \v 4 Aghá egegutueta, Pailat rekago kaverea isaghava bubua, eghá ririe, “Gigige! Undava dara eini amó jo tambambi re. Aghá-gea, amó rata, umó furá isaghava bubaita rouvie.” \v 5 Iesu aná eembo gaduna tamo asugea, ghavesi giidemi keifi ea, nanamu uria-nu asugea, isaghava buburiturieta, Pailat na “Gigige! Aná embó evere!” \v 6 Aghá ririeta, fristida* kokotofude, God da kambo kaifa kakatomi Iesu gigigea, koko-koko regeguturota, “Umó ifatarava dege, amburoe! Umó ifatarava dege, amburoe!” regeguturie. Ririeta, Pailat mino ririe, “Avoreta nendufa bua igige, ifatarava dedegadi! Atá, amó andufa undava dara eini jo tambambi re.” \p \v 7 Aghá ririeta, Jiusi enemboda babarigarimi titinigha regeguturie. “Námanda Agho Darimi umó amburari-du reirie. Anada bee mo, umó undufa, ‘Amó God da Mendi re,’ reta urie.” \v 8 Aghá regegutueta ningia, Pailat umó be orumi jariturie. \v 9 Ea, Pailat rekago kaverea terua, kambo rova aria, Iesu dava uriga urie. “Imó doda reta fure?” ririe. Tago, Iesu gaga mino jo rambi re. \v 10 Aghá urieta, Pailat na ririe, “Andú gaga eini rari uno ambi rora? Gigo, imó ifatarava data amburari, o doata yarida ano andava vitie.” \v 11 Aghá ririeta, Iesu mino ririe, “Inda aghá retora-da ano aná God na indú ututurie. Aghadu rea, enembo avona amó bua, inda ingova utua-da ari-bari aná akuago bee re.” \v 12 Iesu aghá ririeta, Pailat ningia kaverea aria bubua, Iesu doata yari-du emboro tava urie. Tago, Jiusi enembo be koko fugia eghá regeguturie, “Imó Iesu doata yadua, imó jo nímane Rom enemboda kotofuko, Sisar da komana irambi re. Anada bee mo enembo avona, ‘Amó kini re,’ radua, umó nímanda kotofuko Sisar da gitofo aita rouvie.” \v 13 Aghá ririeta ningia, Pailat na ririeta, Iesu furia, isaghava buburiturieta, Pailat umó natofo irurarida avo asumbariva asumbuturie. Unda koto eta uria-da avo asumbuturia kambesida ragaro, aná “Kafai Singoimi ea Simbugari re” o Jiusi enemboda gaami \tl “Gabata”\tl* regegeta rousue. \v 14 Serigea Yari Banaudu* simbugutua-da feferava, fefera beforo tova ueta Pailat aria, anava asumbuturie. Pailat na Jiusi enembodu “Nímanda kini evere.” ririe. \v 15 Aghá ririeta, númane ininigha koko regeguturota, “Bua igige, bua igige, ifatarava dedegadi! Umó ifatarava dege, amburoe!” aghá regeguturieta, Pailat na mino eghá ririe, “Amó rata, nímanda kini bua ya, ifatarava dedegadua?” aghá ririeta, fristi maneda kokotofumi eghá regeguturie, “Kini eini tefo re. Námanda kini dabako Rom enemboda kotofuko, Sisar re.” \v 16 Aghá regeguturia-da ambova, Pailat na Iesu nu bua, ifatarava dedegota amburari-du rirota, mene-mene ari kakato dumenida ingova ututurieta bubuguturie. \s1 19:17-27 Iesu Ifatarava Dedeguturia-Da Gaga Re. \r (Matyu 27:32-44; Mak 15:21-32; Luk 23:26-43) \p \v 17 Aghá urota, Iesu unda ifatara undufa fumbua arie. Aria, kambesi eini \it Amburari Enemboda Beforo Siruru\it* avo buburiturie. O námane Jiusi enemboda gaami aná kambesidu \tl Golgota\tl* regegeta rosore.\fig |src="61 CarryCross_IB04164gr.jpg" size="col" loc="19:17" ref="Jon 19:17" \fig* \v 18 Furia, avo bubua, Iesu ifatarava dedeguturie. Aghade, embobo ungagha Iesu de dano dedeguturie, eini ingo bee kena, eini ingo anda kena. \p \v 19 Aghá urieta, Pailat na gaga eini gembua ututurieta bua aria, Iesu da ifatarava derurie. Gaga aná evere: \it Ená mo, Nasaret Embó Iesu, Jiusi Enemboda Kini Re.\it* \v 20 Jiusi enembo oruaruabemi aná gaga iruguturie. Anada bee mo, aná kambesiva reta ya, Jerusalem bogu naava bubari jo airo bee irambi re. Aná gaga mo, aná Rom enemboda gaami, Grik enemboda gaami, kotú Jiusi enemboda gaami gefirie. \v 21 Enembo oruaruabe aná gaga irugutueta, fristi* maneda kokotofumi aria, Pailat du eghá regeguturie. “Mania ‘Jiusi Enemboda Kini Re,’ rata! Ená embómi undufako, ‘Amó Jiusi Enemboda Kini Re,’ reta urie. Aghá gembu!” \v 22 Aghá regeguturieta, Pailat na númandu ririe, “Tefo, anda donu gembera ananu gembere. Do, aghá iroe!” \p \v 23 Iesu ifatarava deruria-da ambova, mene-mene ari kakatomi unda eembo boo bua, dibe ungagha-ungagha ititigea vesa ea, unda unda bubuguturie. Unda asugari numbobe ukovareta voria, eka tumo bubariva, begaro eini tefo re. \v 24 \x - \xo 19:24 \xt Ps 22:18\x*Aghá-gea, aná mene-mene ari kakato mino-mino eghá rea niningiguturie, “Namonde jo kisorambi aita rosore. Kikindo gaegegore! Avona badua, unona baita rouvie,” regeguturie. Aghá urota, God da donu riria, aná gaa bee uria, aná evere: \q1 “Anda eembo boo unda unda vesa ea bubuguturie. \q2 Anda tamo asugari numbobenu baita rea, \q2 kikindo gaegeguturie.” \m Aghá egegutueta, \v 25 Iesu da ifatara kasava jijiregea vitiria, aná unda nue, kotú nueda rao, Klopas da evetu Meri, kotú Makdala ariri eini unda ragaro beago Meri re. \v 26 Unda nueda kasava, unda neno buta uria ambo nimbi avo jiria irieta gerurie-gea nuedu eghá ririe, “Aya, inda mendi avore.\f + \fr 19:26 \ft Jon umó gaga \fq unda neno buta uria ambo nimbi \ft ananu gefiria mo, beforo gari kakato oruabe da nundubariva, Jon umó unuka iruguturota gefirie.\f*” \v 27 Aghá rea doa, kotú ambo nimbidu ririe. “Nie avore,” ririeta, aná ambo nimbimi nue bua aria, unda kambova kaifa eta urie. \s1 19:28-30 Iesu Ambubuturia Gaga Re. \r (Matyu 27:45-56; Mak 15:33-41; Luk 23:44-49) \p \v 28 \x - \xo 19:28 \xt Ps 69:21; 22:15\x*Umó donu asua-nu urieta inono uria-du, Iesu gaga eini God da bukava vitia-da bee sirorari du rea, eghá ririe, “Amó ukó sarai etue.” \v 29 \tl Vaini\tl* kaeenu kofiriva averege avo itari vitirieta-gea, embó einimi ika eini ragaro \tl hisof\tl* da fatumi bua, eini-eini ofusa mokogonu aná ika mendóva fakembea, \tl vaini\tl* va ga degimbea bua, Iesu da beva takembuturie. \v 30 Aná vaini diria-da ambova, Iesu na “Avore, sidara etue!” rirota, unda oeno asegea doa, ambubuturie. \s1 19:31-37 Iesu Da Kurikeva Gaeturia Re. \p \v 31 Avore, evia rifo atadua, Nangu Undari fefera re. Aná Nangu Undari fefera kakarago bee eini-gea, rourogo tamo ifatarava irota, rifo atauve-degea rirota, Jiusi enemboda babarigarimi, Pailat dava igiguturie. Unona “Avore” rata ningia, Iesu de, kotú aná bagia enembodeda eka mane dea boboregota tutumi amburota ifatarava doa baita benunu regeguturie. \v 32 “Avore” ririeta, mene-mene ari kakato aria, bagia enembo einida eka dea borea, kotú einida dea boriturie. \v 33 Aghá ea doa, Iesu da dea boraita urota geruria mo, umó seibe ambubuturia-du, unda eka jo dea borambi, dodoguturie. \v 34 Aghá-gea, mene-mene ari kato einimi unda giimi Iesu da kurikeva ga ghusu-ghusu ea, numbua rururieta, gaimbo ambi tatangu uvugha bagegami beredogha ea vovorurie. \p \v 35 (Amó donu gerurera-nu gaabee egegadi rirota, gembere. Amó gaa beenu rere. Jo gavera irambi re.) \v 36 \x - \xo 19:36 \xt Ex 12:46; Num 9:12; Ps 34:20\x*God da gaga buka seiva gefiria gaa bee ari-du ená eini-eini aghagonu siroruturie. Gaga aná evere: “Unda siruru eini jo dea borambi aita rouvie.” \v 37 \x - \xo 19:37 \xt Zech 12:10; Amb 1:7\x*Kotú gembari seiva, God da Gaga einiva reirie. “Embó gaegeguturia-nu númanena tatasegea gigigaita rousue.” \s1 19:38-42 Iesu Furuguturia-da Gaga Re. \r (Matyu 27:57-61; Mak 15:42-47; Luk 23:50-56) \p \v 38 Anada ambova, Arimatea embó Josep na aria, Pailat dava bubua, unona “Avore” rata ningia, Iesu da tamo baita rea, benunu urie. Josep umó Iesu da yavero eini ea vitirie. Tago, Jiusi enemboda babarigaridu oru urota, nungegimi Iesu gaabee urota vitirie. Pailat na “Avore” ririeta, umó Iesu da tamo bua arie. \v 39 \x - \xo 19:39 \xt Jon 3:1-2\x*Embó eini Nikodemus re. Umó seibe sei tumbade Iesu gaita aria-mi, ingi ungagha reta bagega ea bua ujeva arie. Ingi eini ragaro \tl meer\tl* einida ragaro \tl aros\tl* danode 40 \tl kilo\tl* aghagonu bua, Josep gha kanona arie. \v 40 Ungá Iesu da tamo bua, aná ingi gharea, eembo saghai tamomi ooto urie. Jiusi enemboda mambube maneda amburari enembo simbugeta egeguturia aghagonu egeguturie. \v 41 Iesu ifatarava deruria kambesiva aayo eini irita urie. Gudoro eini aayo rova anada ufuva uje seibe avo ghafirieta vitirie. Amburari enembo eini anava jo sei furugambi re. \v 42 Aná feferava Jiusi enembo númanda Nangu Undaridu simbugutua-du rea, aná uje utuvako-gea, Josep ungá Nikodemus gha Iesu da tamo bua anava furuguturie.\f + \fr 19:42 \ft Nangu Undari feferava amburari embó da tamo bua kambesi airo furugari jo inono irambi re.\f* \c 20 \s1 20:1-10 Iesu Amburarivareta Eroruria Re. \r (Matyu 28:1-8; Mak 16:1-8; Luk 24:1-12) \p \v 1 Fura jojabeda rifo atitueta, Makdala ariri Meri retora, unona erea, ujeva arie. Irurota, geruria mo, uje bebato gajari singoi ifegea irieta gerurie. \v 2 Aghá gia, kaverea sumbua aria, Saimon Pita de aná ambo nimbi\f + \fr 20:2 \ft Jon umó gaga \fq “… ambo nimbi avonu Iesu unda neno buta uria-dava …” \ft ananu gefiria mo, beforo gari kakato oruabeda nundubariva, Jon umó unuka iruguturota gefirie.\f* avonu Iesu neno buta uria-dava bubua, eghá ririe. “Jojabeeda tamo ujeva aná bua iye. Bua iya, niavo ititigetua námane jo gigigambi re.” \v 3 Aghá ririeta, Saimon Pita aná retora ambo nimbi einide dano erea susumbugea, ujeva igiguturie. \v 4 Ungá danode sufirie-tago, aná ambo nimbi einimi Pita doa, sei sumbua aria, ujeva buburiturie. \v 5 Aria ujeva bubua, umó jo rova terambi re. Tago, gonea eembo saghai tamo eghovarimi irieta gerurie. \v 6 Aghá ueta, Pita unda ambova aria, uje toova terua aria, rova aná eembo saghaimi unda tamova eghovuturia-nu avo airo vasia irieta gerurie. \v 7 Kotú unda beforova eghovuturia eembo saghai beago gerurie. Tago, unuka yuuvi ea, airo vasia irieta, gerurie. \v 8 Anada ambova, aná ambo nimbi sei sumbua aria, ujeva buburituria, umó beago terua aria gia, gaabee urie. \v 9 Avore, Iesu amburarivareta jebugea eraita rouvia-nu, God da Gaga buka seiva gefiria-mi rei-irugutue. Tago, Pita, ungá aná ambo nimbighada nundubariva jo itoko isagha ambi urie. \v 10 Aghá gigiguturie-gea, doa kaverea, naava igiguturie. \s1 20:11-18 Iesu Undufako Makdala Ariri Meri Dava Isagha Urieta, Geruria Re. \r (Matyu 28:9-10; Mak 16:9-11) \p \v 11 Númane kaverea igiguturie. Tago, Makdala ariri Meri, umó avo uje beva jiria jii rirota, gonea vorea, uje roo gaita urie. \v 12 Gonea geruria mo, Iesu da tamo itituria kambesiva anera ungaghami eembo saghai tamonu asusugea, eini beforo kena kotú eini eka kenava asusumbea irieta, umó gerurie. \v 13 Gerueta, númanena undú eghá ririe, “Moseko, imó dodu jii rere?” regeguturieta, umó mino ririe, “Anda Jojabee enembomi bua serigetue-tago, niavo ititigetua, amó jo gambi re.” \v 14 Aghá rirota, umó kaverea, Iesu avo jiria irieta, gerurie. Tago umó, aná Iesu na jiria vitia, aghago jo tanana ambi re. \v 15 Aghá uua-du, Iesu na undú eghá ririe, “Moseko, imó dodu jii rere? Imó avonu tava ro?” ririe. Aná evetuda nundubari aayo govari kato gaa ririe-gea, eghá ririe, “Embó, imó Iesu da tamo bua ya niavo itadora mo, rege ningia amó ya bare!” \v 16 Aghá ririeta, Iesu na “Meri!” ririeta, umó ningia kaverea, dibe Iesu kena ea, námane Jiusi enemboda gaami, \tl “Rabonai”\tl* ririe (Aghá riria-da bee mo, aná “Irugari Kato re.”) \v 17 Ririeta, Iesu eghá ririe, “Amó jo kaverea, anda afadava yambi vitereta, mania anda tamova righata! Imó ii, anda ikoko mendidava bubua, eghá rege, ‘Iesu, kaverea unda Afa, nímanda Afa, kotú unda God, nímanda God dava reiye.’ aghá rege, niningigoe!” \v 18 Aghá rieta, Makdala aririmi ningia kaverea aria, Iesu da ambo nimbidava bubua, “Amó Jojabee gere,” rea, undava gaga riria ananu ririeta, niningiguturie. \s1 20:19-23 Iesu Unda Ambo Nimbidava Isagha Uria Re. \r (Matyu 28:16-20; Mak 16:14-18; Luk 24:36-49) \p \v 19 Fura jojabeda jama bee tumba kinjí ueta, námane Iesu da ambo nimbi, Jiusi enemboda babarigaridu oru egeguturere-gea, bebato gajea, boraga sinia, rova danode desea vitirere. Aghade, Iesu furia, námanda rorova sirorea jiria, eghá ririe, “Siriri nímandava iroe!” \v 20 Aghá rea, unda ingode kurikide iruguturieta, námane gigiguturere. Námane Iesu gigigea, neno roo gangoromi beda urie. \v 21 Kotú Iesu rekago ririe, “Siriri nímandava iroe! Afa na amó ninenguturieta furera aghagonu, anona nímane ninengota igigaita rosoravore!” \v 22 Aghá rea doa, unona námandava oeno furia, eghá ririe, “Asisi Kakara bubuge! \v 23 \x - \xo 20:23 \xt Mat 16:19; 18:18\x*Nímane enemboda ari-bari sembago nundubea gia dodogadora, God Afa uutuva vitia beago, númanda ari-bari sembago nundubea gia doaita rouvie. Atá númanda ari-bari sembago jo nundubea gia doambi egegadora, God Afa uutuva beago númanda ari-bari sembago jo nundubea gia doambi aita rouvie.” ririe. \s1 20:24-31 Iesu Tomas Dava Isagha Uria Re. \p \v 24 Avore, Iesu furia, námandava isagha uria feferava, námane Iesu da ambo nimbida eini, Tomas, unda ragaro eini aná Didimus, anava tefo re. (Didimus, aná Rom enemboda gaami “Daya fumbari” regegeta rosore.) \v 25 Aghá-gea, námane ambo nimbi dumenimi undú eghá regeguturere, “Námane Jojabee isagha etueta gigigetore!” aghá regeguturieta, umó eghá ririe, “Tefo, amó unda ingova bubughade kurikiva giimi gaita bubughade anda ingomi righia gambi adora, amó jo gaabee ambi aita rore.” ririe. \v 26 Fura dabako sidara urieta, anada ambova námane Tomas de dano kambo rova, rekago bebato boraga ea, desea iririgutueta, Iesu furia, námanda rorova jiria eghá ririe, “Siriri nímandava iroe!” \v 27 Aghá rea, Tomas du eghá ririe, “Inda ingo sine, furota, anda ingova bubughanu righia gadi! Kotú inda ingomi sinia fu, anda kurikiva righia gadi! Mania mana-mana ata! Amó gaabee adi rere!”\fig |src="62 Jesus&Thom_WA03933b.tif" size="col" loc="20:27-29" ref="Jon 20:27" \fig* \v 28 Aghá ririeta, Tomas na mino eghá ririe, “Anda Jojabee, anda God, amó gaabee rore.” \v 29 Aghá ririeta, Iesu na mino undú eghá ririe, “Imó gerurota, amindu gaabee roravore. Atá, avona amó gambi irirota, gaabee adua, Afa na númane ea simbugaita rouvie.” ririe. \v 30 Anada ambova, námane unda ambo nimbida dibeva, ivata dumeni dumeni Iesu da eaveta siroreta uria dano jo ená bukava gembambi re. \v 31 Tago, ená bukada rova dodu gembera-da bee aná evere. Iesu umó God da Mendi, kotú God na embó eini gategea ninengota furaita rouvie, riria, aná Iesu umó-gea, umonu gaabee egegadi gefirere. Enembo avona umonu gaabee adua, jebuga tumanadu irari baita rouvie. \c 21 \s1 21:1-14 Iesu Unda Ambo Nimbi Dumenidava Isagha Uria Re. \p \v 1 Anada ambova, Sao Jojabe Taiberias betuva Iesu rekago námandava isagha urieta gigiguturere. (Aná sao jojabeda ragaro eini, aná Galili Sao regegeta rosore.) Eghago siroruturie. \v 2 Saimon Pita, Tomas (undú beago Didimus regegeta rosore.) Eini mo Galili Frovensi anava Kana naava embó Nataniel umó re. Kotú anda afa Sebedi da sasingu ungaghade, amó anda kakagha re, kotú námanda embobo ungaghade namonde dano vitirere. \v 3 \x - \xo 21:3 \xt Luk 5:5\x*Saimon Pita na eghá ririe, “Amó uvu oka beraita refere.” Aghá ririeta, námane eghá regeguturere, “Avore, namonde yare!” Námane vorearera ghaava* vorea, tumbade moyuva fugiturere-tago, oka eini jo berambi re. \p \v 4 Rifo tumbava, Iesu furia sao betuva jiruturie. Tago, námane aná Iesu aghago jo tanana egegambi re. \v 5 Avo jiria, be fugia, námandu ririe, “Yarata, nímane oka dumeni beberigetora?” Aghá ririeta, “Tefo, eini jo berambi re.” regeguturere. \v 6 \x - \xo 21:6 \xt Luk 5:6\x*Aghá regeguturieta, umó eghá ririe, “Ingo bee kenava nímanda ghaa kasava ghoto avo fugea, oka dumeni beberige!” ririe. Aghá egegea, oka oruaruabe moyuva rova vovorurieta, námane aná moyuva ghambugari jo inono irambi re. \v 7 Aghá egeguturota, ambo nimbi avonu Iesu da neno buta uria-mi Pita\f + \fr 21:7 \ft Jon umó gaga \fq … ambo nimbi avonu Iesu da neno buta uria-mi … \ft ananu gefiria mo, beforo gari kakato oruabeda nundubariva, Jon umó unuka iruguturota gefirie.\f* du eghá ririe, “Oná Jojabee re,” ririe. Umó aghá rieta, Pita ningia, unda asugari etova sei kosuguturia-nu bua asugea, uvuva jaũ ea vovorurie. \v 8 Betuva reta moyuva fugiturera-va jo roo irambi re, 100 \tl mita\tl* aghago re. Amindu, námane ghaava irirota, moyuva ghambugea yavurera, manguava bububuguturere. \p \v 9 Ghaa jerí ea, viviturota, Iesu da kasava farava ingari dumeni vavasigea irieta, ivari gagembea, uvu oka ingutueta gigiguturere. \v 10 Gigigutueta, Iesu na námandu ririe, “Oka beberigetora-nu dumeni bua fufuge!” \v 11 Aghá riria-du, Saimon Pita kaverea, ghaava vitia, moyuva ghambugea bua, manguava viviturie. Oka jojabebei dano 153 beberurere-tago, moyuva jo bejambi re. \fig |src="63 Jesus+7_LB00330B.tif" size="span" loc="21:11-14" ref="Jon 21:11" \fig* \v 12 Aghá egegutueta, Iesu na námandu eghá ririe, “Fufuge, undari bua undidigadi!” ririe. Aghá ririe-tago, námane uriga ari oru egeguturere. “Imó avouro” jo regegambi re. Anada bee mo, umó námanda Jojabee aná seibe gigigea tanana egeguturere. \v 13 Iesu na furia, farava ingari bua, námandu ututugea, kotú uvu oka beago bua, ari dabako aghagonu urie. \v 14 Iesu amburariva reta jebugea eroruria-da ambova, umó manguava gigiturera-mi, fefera bako námandava isagha urieta gigiguturere. \s1 21:15-25 Iesu Na Pita Gha Gaga Riria Re. \p \v 15 Undari undidiguturera-da ambova, Iesu na Saimon Pita du eghá ririe, “Saimon, Jon da mendi, imó amó neno bua goghó eta rora aĩ, enda etova gugua-ghayafadu neno buta rora?” Aghá ririeta, “Aĩ, Jojabee, imó rei-geroravore, amó imó neno rei-rurore,” aghá ririeta, Iesu undú ririe, “Anda sifi memendi kaifa adi rere.” ririe. \v 16 Aghá rea, rekago ririe, “Saimon, Jon da mendi, imó amó neno rei-rurora, aĩ?” aghá ririeta, “Aĩgo, Jojabee, imó rei-geroravore, amó imó neno rei-rurore.” ririe. Aghá ririeta, Iesu na eghá ririe, “Anda sifi kaifa adi rere!” \v 17 Iesu rekago fefera bako aná uriga bee ungagha uria dabako aghagonu ririe. “Saimon Pita, Jon da mendi, imó amó neno buta rora, aĩ?” Fefera bako uriga uria-du Pita neno mema urie-gea, eghá ririe, “Jojabee, eini-eini dano imó rei-geroravore. Kotú imó tanana roravore. Amó imó neno rei-rurore,” ririe. Aghá ririeta, Iesu undú ririe, “Anda sifi kaifa adi rere! \v 18 Amó indú gaa bee rere. Imó mendi reka irirota, inda asugari dighari indufa dighia asugea, inda uno urera kambesiva iru-furu eta ureravore. Tago, imó emboko adora, enembo dumenimi inda asugari dighari dighia asugea ata, inda ingo sinota, ingo bundarimi bundia bua, inda uno ambi kambesiva yaita rousue.” \v 19 (Iesu aghá rirota, Pita da daiyagha amburasueta, enembo gigigea God du raga regegasua-nu isagha urie.) Aghá rea doa, Iesu na Pita du eghá ririe, “Anda ambo-ambo ege!” \p \v 20 \x - \xo 21:20 \xt Jon 13:25\x*Aghá riria-da ambova, Pita na kaverea, aná Iesu neno buta uria ambo nimbi, númanda ambova furueta gerurie. (Aná ambo nimbi dabako anami Serigea Yari Banauva* Iesu de undari dirota, utuvako baĩ ea aria, Iesu dava desembuturota, umonu avona aghi asua-du uriga urie.) \v 21 Pita aná ambo nimbinu gerurie-gea, Iesu dava uriga urie. “Atá Jojabee, oná embódava daiyagha siroradu?” ririe \v 22 Aghá ririeta, Iesu na mino eghá ririe, “Anda unomi umó irota-gea, amó kaverea furasira mo, aná andava re. Mania nundubata! Tago, imó anda ambo-ambo ea, furadi rere!” \v 23 Avore, aná ambo nimbi jebuga irasueta, Iesu kaverea furasua-da bingá, enembo oruaruabe niningigea fafate urie. Tago, aná ambo nimbi jo amburambi irasua-du, Iesu jo rambi re. Iesu, umó eghá ririe, “Anda unomi umó irota-gea, amó kaverea furasira mo, aná andava re. Mania nundubata!” aghá nuenembo ririe. \v 24 Atá, nímane amó tanana rosoravore. Amó gaa beenu reta rore, kotú ená gaga rei-gefera, aná gaa bee re. \v 25 Iesu da ivata anoghade, kotú ari-bari dumeni eta uria-deda gaga jo dano gembambi re. Atá, unda ari-bari dano gegembugasira, aghajora ená enda bukami gigimbasue.