\id ACT \h Ekaresia \toc3 Eka \toc1 Ekaresia Ekaresia, Daiyagha Tutuno Ea, Baria Aria Jojabe Uria Re. \toc2 Ekaresia \mt1 Ekaresia \mt2 Ekaresia, Daiyagha Tutuno Ea, Baria Aria Jojabe Uria Re. \ip Ingi utari embó eini, ragaro Luk na ená buka, Ekaresia*, ghaeko* 63-70 Iesu siroruturia-da ambova gefirie. Sei umó, Iesu endava irirota donu eta uria, ananu buka eini, ragaro, Luk Kakarada, rova gefirie. Ená buka rova, Asisi Kakara daiyagha furia, Iesu da natofodava asuguturieta, númane buro jojabe kotú bouvube egegeta rouvia-da gaga reta gembari vitie. Kotú númane daiyagha naa dumeniva iiava, Gaga Taubananu minono reaveta, abua-abua nanjogoda enembo ningia gaabee egeguturota, Iesu Keriso da ekaresia siroruturia-da gaga, unona gefirie. \ip Ená buka da ragaro mo, namonde amó \it Ekaresia Daiyagha Tutuno Ea, Baria Aria Jojabe Uria Re.\it* reta rosore. Luk umó, Iesu gaabee ari enembo daiyagha egegeta uria, ananu nundubuturota gefirie. Avotago, \it Ená bukami Asisi Kakarada irari irugeta rouvie.\it* regegasira mo, aná beago gaa bee re. Anada bee mo, Asisi Kakarami Iesu da natofodava asugea irirota, ano utuaveta, númane unda uno ananu ningia, unda ambo-ambo egeguturota, Iesu da ragarova minono regeguturieta, ekaresia baborurie. \is1 Ekaresia Daiyagha Tutuno Ea, Baria Aria Jojabe Uria, Anada Gagada Mendó Mane, Aná Evere. \io1 1:1-26 Unda Gaganu minono rari-du rea, Iesu unda natofo ea simbuguturie. \io1 2:1-8:3 Iesu da natofo unda Gaganu, Jerusalem Bogu Naava isaghava minono regegeta uria re. \io1 8:4-12:25 Iesu da natofo unda Gaganu, Judia kotú Samaria Frovensiva isaghava minono regegeta uria re. \io1 13:1-21:16 Pol umó, Iesu da aghi kato ea, minono rirota, deĩ eta uria re. \io1 21:17-28:31 Jiusi enembomi ririeta gitofomi Pol Jerusalem avo diburava ituturie. Anada ambova, umó bua aria, bogu naa Sisaria anava diburava ititiguturieta vitirie. Aghá urieta, rekago koto ari-du rea, umó ninenguturieta, bogu naa Rom anava arie. \c 1 \s1 1:1-11 Luk Tutuno Ea, Iesu Uutuva Vivituria Gaga Gefirie. \r (Mak 16:19-20; Luk 24:50-53) \p \v 1-2 \x - \xo 1:1-2 \xt Luk 1:1-4\x*Ariee, Tiofilus ko, anda buka seiva gefirera-da bee mo, aná enanu indú rereta, ningi! Iesu umó buro daiyagha tutuno ea furia-va, ari donu uria, kotú gaga donu nghaĩ ititurota furia, kotú uutuva vivituria, ananu gefirere. Avotago, Iesu ambua erea, uutuva jo vitambi irirota, fefera aghade, embobo unda aghi egegari-du sei gateguturia-du nghaĩ ititurie. Númane Asisi Kakarada anomi buro donu egegari-du, kotú gaga donu regegari-du uno uria-nu nghaĩ ititurie. \v 3 Iesu amburarivareta jebugea erea, umó fefera 40 endava irirota, fefera daba-daba unda ambo nimbidava isagha ea, ivata anogha dibe eini be eini urota, undufa umonu irugeaveta, umó amburarivareta jebugea eroruria-nu gaabee egegeta urie. Aghade, God Afa unda natofo* daiyagha kaifa eta rouvia, ananu irugeta urie. \v 4 \x - \xo 1:4 \xt Luk 24:49\x*Fefera einiva, Iesu numonde danode desea, undari undidiguturota eghá ririe, “Anda Afada donu utaita be gajituria, aná ririeta niningigutureravore. Amindu eve Jerusalem kaifa egege! Mania doa serigata! \v 5 \x - \xo 1:5 \xt Mat 3:11; Mak 1:8; Luk 3:16; Jon 1:33\x*Anada bee mo, Jon na enembo tefo uvumi bafutaito eta urie. Avotago, fefera dumenida ambova, nímane Asisi Kakarada anomi bafutaito aita rore.” \p \v 6 Amindu fefera eini, numonde furia desea, uriga eghá egeguturie, “Jojabee, gigo! Inona oreki rata, námane andufa Jiusi enembo tefo neno egeguturota, námane andufa kaifa egegara, aĩ, tefo?” \v 7 Aghá regeguturieta, Iesu na mino númandu eghá ririe, “Nímandu jo rata niningigambi aita rosoravore. Eini-eini dano God Afa na unda unomi reaveta siroreta rouvie. Amindu, nímandu jo rata niningigambi egegaita rosoravore! \v 8 \x - \xo 1:8 \xt Mat 28:19; Mak 16:15; Luk 24:47-48\x*Avotago, Asisi Kakarami nímandava asugadua mo, unda ano utota bua, nímane erea tutuno ea, Jerusalem reta ya Judia Frovensi anava, Samaria Frovensi anava, naa dano kotú roo enda dano biruru urota, anda Gaga Taubananu minono regegaita rosoravore.” \p \v 9 \x - \xo 1:9 \xt Mak 16:19; Luk 24:50-51\x*Aghá riria-da ambova, númane gerueta, Iesu rururieta uutuva yavuria gooso rova teterurieta númanda dibe goosomi gajiturie.\fig Iesu uutuva yavuria re.|src="64 Ascend_IB04179_gr.tif" size="col" loc="1:9-11" ref="Ekaresia 1:9" \fig* \v 10 Númane avo jijiregea, unda yavua-nu tatasegea gigigutueta, jo gaimbo ambi, embobo ungagha ungá unda asugari saghai tatamo manemi furia, númane vitiria-da kasava isagha ea jijireguturie. \v 11 Aghá ea, númandu eghá ririe, “Galili embobo, nímane dodu uutuva dingera roso? Iesu daiyagha nímandavareta uutuva vivitueta gigigetora, emboro dabako aghagonu uutuvareta kaverea furaita rouvie.” \s1 1:12-26 Matias Judas Da Kambesi Bari-du Gateguturia Re. \r (Matyu 27:3-10) \p \v 12 Aghá uria-da ambova, Iesu da ambo nimbi, ooto ragaro \tl Olivi\tl* avo reta kaverea aria, jo roo yafabe yambi, bogu naa Jerusalem bububuguturie. \v 13 \x - \xo 1:13 \xt Mat 10:2-4; Mak 3:16-19; Luk 6:14-16\x*Bubua aria, númanda sei iririgeta uria kambova terua vitia aria, itiva buburiturie. Anava buburituria mo, Pita, Jon, Jems, Andru, Filip, Tomas, Bartolomyu, Matyu, kotú Alpheaus da mendi Jems da akau, númanda akauda mendi Judas, Saimon Tuvari Katode\f + \fr 1:13 \ft Aghajora, ená embó Saimon sei noni eini Grik gaami \ft \+tl “Selot”\+tl* regegeta uria-da eini ea vitirie. Númane Rom enembo tuvia nendufa gavana ari gaga regegeta urie. Amindu undú \+it “Tuvari kato”\+it* regegeta urie.\f* dano. \v 14 Númane evevetu dumenide, Iesu da nue Meri de kotú Iesu da ikoko mendide dano desea, neno dabako egeguturota, benunu urota iririgeta urie. \p \v 15 Anada ambova fefera dumeni seriguturieta, Iesu gaa bee egegeta uria enembo dano 120 bubua desuturieta, Pita na erea jiria eghá ririe, \v 16-17 “Anda ikoko mendi, ariri gharovu, Asisi Kakara na ririeta, namonde anda mambube Devit donu Judas du gefiria, aná gaa bee siroruta. Judas reiria mo, aná namonde anda enembo eini re. Ená buronu ari-du, Iesu na gateguturie. Avotago Judas na gitofo kofiri urota, Iesu númanda ingova itutata, umó nandia bundita. \v 18 \x - \xo 1:18 \xt Mat 27:3-8\x*Judas umó, Jiusi enemboda barirari guri ututata bua angia, kambesi eininu aná gurimi utua bua, avo jua dea uro bejea desini bani-bani isaghava buburitata ambubuta. \v 19 Aghá utata, Jerusalem enembo dano niningiguta-gea, aná kambesida ragaro númanda gaami \tl Akeldama\tl* ririkiguta. Anada bee mo, \tl Tatangu Kambesi\tl* re. \p \v 20 \x - \xo 1:20 \xt Ps 69:25; \xt Ps 109:8\x*Anada bee mo, Daa Bukava eghá gembari vitie: \q1 ‘Unda kambesiva enembo tefo iroe! \q2 Mania doata, enembo eini unda kambova irauveta!’ \m Kotú gaga eini eghá gefirieta vitie, \q1 ‘Embó einimi unda kambesi bua, buro aita rouvie.’ \p \v 21-22 \x - \xo 1:21-22 \xt Mat 3:16; Mak 1:9; Luk 3:21; \xt Mak 16:19; Luk 24:51\x*Amindu taubana mo, namonde embó eini Judas da kambesi bari-du regegota jiroe! Tutunova Jon enembo bafutaito eta uria-vareta, Jojabee Iesu uutuva vivita anada rorova, namonde danode iru-furu eta uria embó eininu gategore! Aghá adora mo, namonde amó Iesu da ambua erora-da gaga nanjigo riradora mo, umó osagho fumboe!” \p \v 23 Aghá riria-da ambova, embobo ungagha gateguturie. Embó einida ragaro bakode re: Josep, Barsabas, kotú Jastus re. Embó einida ragaro mo, Matias re. \v 24-25 Aghá egegea benunu urota, eghá regeguturie, “Jojabee, imó enembo nanjogoda neno roo dano gita roravore. Judas unda buro doa kambesi akuago undú simbuguturia anava angie. Amindu, unda kambesi bari-du rea, avonu rei-nundubutora, ananu iruge-gea, regegota jiria inda aghi kato eini ae!” \v 26 Anada ambova númane, ungá unda ragarova kikindo gaegeguturia mo, Matias da ragaromi isagha urie. Urieta, Matias umó Iesu da aghi kato eini ea, numonde 12 ea deĩ egegeta urie. \c 2 \s1 2:1-13 Asisi Kakarada Vovoruria Re. \p \v 1 \x - \xo 2:1 \xt Lev 23:15-21; Deut 16:9-11\x*Jiusi enemboda banau einida ragaro \tl “Pentikos”\tl* regegeta uria-da fefera buburiturieta, Iesu gaabee egegeta uria enembo bubua, danode kambo dabakova desuturie. \v 2 Avo desea iririgutueta, gaimbo ambi, ero eini yaura jojabeda erogomi uutuvareta vorefuria kambo manduguturie. Aghade jo mino-mino gaga rea ningari inono egegambi re. \v 3 Aghá uua-da rova mo, eini-eini eto-bato ivari buburago\f + \fr 2:3 \fq Ivari buburago \ft Baruga gaami rera mo, Saghaideda gaami \fq ivari avevago \ft reta rousue-tago, Baruga da erodu nundubuturota, \fq ivari buburago \ft gefirere.\f* sirorea sarige-sarige ea aria, enembo daba-dabada beforova vasia janimbutueta gigiguturie.\fig |src="65 HolySpirPentecost_IB04181gr.tif" size="span" loc="2:2-5" ref="Ekaresia 2:3" \fig* \v 4 Aghá ea, Asisi Kakarami númandava asuguturieta, númanda neno roo beda urie. Ano ututurieta, enembo daba-dabada aveva kaveruturieta, númane gaa dumeni dumenimi regeguturie. \p \v 5 Fefera anava, Jiusi enembo God gaabee egegeta uria anami, roo enda nanjogo dano doa esega furia Jerusalem bubua, anava vitirie. \v 6 Númane aná yavi niningiguturie-gea, mana-mana ea, enembo oruaruabe furia danode egeguturie. Anada bee mo, Iesu gaabee ari enembo aveva kaveruturieta, númane aná esega fufuguturia enemboda gaa airo-airomi regegutueta niningiguturie. \v 7-8 Aghá niningigea, númane duduku-dadaka egegea, eghá regeguturie, “Ená gaa eghá reisi-ria enembo, aná dano Galili enembo re. Avotago, daiyaghami aveva kaveretueta, namonde anda gaa manemi regegutueta reisi-niningo? \v 9-11 Namonde amó dumeni aná, Partia enembo, Media enembo, Ilam enembo, Mesopotemia enembo, Judia enembo, Kapadosia enembo, Pontus enembo, Esia enembo, Frijia enembo, Pamfilia enembo, Krit enembo, Arebia enembo kotú Isip enembo re. Namonde anda enembo dumeni, aná roo enda Libia, bogu naa Sairini kasa-kasavareta fufuguta. Kotú namonde amó, dumeni aná, Rom reta esega fufugutare. Namonde amó, dumeni aná, Jiusi mokó re. O dumeni aná, númanda otu-evovo doa namonde amó Jiusi enembodava rekimbea, namonde anda ambo nimbi ea vitie. Aghá re-tago, oreki daiyagha ea namonde dano reisi-niningora mo, God eini-eini jojabe donu urieta siroruturia ananu, namonde anda gaa ari gaa ari Galili enembomi regegutueta reisi-niningo?”\fig Ená imumuva aná enembo kambesi mane niavo-niavoreta fufuguturia manemi danode desegasea irieta, Asisi Kakara vovoruria-nu, rei-irugutue.|src="66 GPS_Pentecost B&W_Map.tif" size="col" loc="2:9-11" ref="Ekaresia 2:5-11" \fig* \v 12 Mana-managha, númane duduku-dadaka egeguturie-gea, mino-mino uriga egeguturie, “Enada bee mo, doro?” \p \v 13 Avotago enembo dumeni númane, kuvia gegha regeguturota, eghá regeguturie, “Aná enembo uvu fakara undidigea, be vaive-vaive reisi-rie.” \s1 2:14-42 Pita Da Minono Riria Re. \p \v 14 Aghá regeguturieta, Pita na erea, ambo nimbi 11 de jiria, be fugia natofodu eghá ririe, “Jerusalem enembo kotú anda ikoko mendi, ariri gharovu, Jiusi enembo, nímane dano ghanena rore. Gaga enanu anona raita roreta, ningia goghó egege! \v 15 Oreki 9 \tl koroki\tl* fefera be fakara etue. Fefera eghago, aná jo uvu fakara undarida fefera irambi re. Aghá-gea, námane jo uvu fakara undidigea, ená yavi egegambi re. \v 16 Atá, ená yavi reisi-gerora amindu rea, seibe God ririeta, unda feroveta ragaro Joel na eghá gefirie, \q1 \v 17 \x - \xo 2:17 \xt Joel 2:28-32\x*‘God na eghá reirie, \q1 “Fefera ambova, anona anda Asisi averegota vorea, \q1 enembo nanjogodava asugaita rouvie. \q2 Asugea irota-gea, nímanda mendi ariridava anda gaga ifegota, \q1 númanena isaghava regegaita rousue. \q1 Yarata mane númanda dibe mokómi gigigaita rousue, \q2 kotú nímanda embobokoko dira egegaita rousue. \q1 \v 18 Fefera aghade, anda Asisi Kakara \q2 anda buro egegari enembo, embobode evevetudedava, \q1 averegota vorota, anda gaga isaghava \q2 regegaita rousue. \q1 \v 19 Aghá urota, anona ata, ivata uutuva \q2 kotú endava siroruturota gigigea, \q2 natofo duduku-dadaka egegaita rousue. \q2 Anona ata-gea, tatangu ivari buburagha, \q1 kotú dimbori jojabe siroraita rouvie. \q1 \v 20 Jojabeeda furaita rouvia fefera jojabeva, \q1 umó duroghagha furaita rouvie. Anada dibe kena, fefera gotea \q2 ya bingoi urota, marabe kaverea tatangugo aita rouvie. \q1 \v 21 Rifo aghade, enembo avona Jojabeeda ragarova jamono gatiturota, \q1 sonembari-du benunu egegadua mo, \q2 númane jebuga tambaita rousue,” ’ \m God aghá ririeta, Joel na gefirie. \p \v 22 Amindu rea, anda natofo Jiusi enembo, ená anda gaga rera, aná ningia goghó egege! Nasaret embó, ragaro Iesu, God da buro ari du rea, God na ninenguturieta furia siroruturie. Aná irugaita rea, God unda anomi sonembutuaveta, unona ari ivata dumeni dumeni eaveta sirorutuaveta gigigea, natofo duduku-dadaka egegeta urie. Iesu aná ari anogha urieta siroruturia, aná jo roo einiva ambi re. Eve siroreaveta, nímane gigigeta ureravore.\fig |src="67 PeterPreach_IB04186gr.tif" size="col" loc="2:14-36" ref="Ekaresia 2:22" \fig* \v 23 \x - \xo 2:23 \xt Mat 27:35; Mak 15:24; Luk 23:33; Jon 19:18\x*Avore, God seibe nundubea simbugea, Iesu amburari-du rea ninenguturie. Amindu, nímane Iesu nandia bundia bua angera, ari-bari akokogo ari enembodava ututata, ifatarava dedegutata ambubuta. \v 24 \x - \xo 2:24 \xt Mat 28:5-6; Mak 16:6; Luk 24:5\x*Avotago anada ambova, God na ritata, umó amburarida mema doa serigea jebugea erora. Anada bee mo, amburarida anomi umó buregari jo inono irambi re. \v 25 \x - \xo 2:25 \xt Ps 16:8-11\x*Undú rea, Devit na eghá gefirie, \q1 ‘Fefera inono Jojabee anda dibe kenava gita rore. \q1 Umó anda kasava irirota, amó sonembaita rouvia-du, \q2 anda eka ingo rarovambi aita rouvie. \q1 \v 26 Amindu, amó neno gangoro urota, anda beemi undú raga reta rore. \q1 Amó embó-gea, amburaita rore. Avotago, amburari-du jo oru ambi re, \q1 \v 27 Anada bee mo, imó jo amó doata amburari enemboda \q1 kambesiva irambi aita rore. Inda Buro Kato kakarada tamo \q2 jo doata ujeva betambi aita rouvie. \q1 \v 28 Jebuga barida emboro inona iruguturieta, amó rei-gerore. \q2 Kotú inda dibe kenava irirota, gangoro urota iraita rore,’ \m Devit na Iesu du nundubuturota, aghá gefirie. \p \v 29 Avore-tago, anda ikoko mendi, ariri gharovu, namonde anda mambube Devit da kiki ananu isaghava raita roreta, niningige! Devit umó ambubuturieta enava furuguturie. Umó furuguturia beko oreki enanu vitie. \v 30 \x - \xo 2:30 \xt Ps 132:11; 2 Sam 7:12-13\x*Avotago, umó jo amburambi irieta, God undava be gajiturota eghá ririe, ‘Inda imendi gamendi eini, anona rata kotofuko imongo aita rouvie.’ Devit umó God da feroveta eini re. Aghá-gea, God donu riria, ananu gaa bee urie. \v 31 God donu ambova aita rouvia, aná Devit umó gerurie. Aghá-gea, God daiyagha daiyagha ea rata, Keriso amburarivareta eraita rouvia gaga aná eghá ririe: \q1 ‘Umó jo doata ujeva irambi aita rouvie. \q2 Unda tamo jo doata avo betambi aita rouvie.’ \p \v 32 Ená gaa bee re. Iesu rera umó, God na ritata, amburarivareta jebugea erorata, námanda dibe mokómi gigigutare. \v 33 Gigigutara-da ambova, Iesu du raga rirota umó righota erari-du rea, God na umó bua, unda ingo bee kena itia, Asisi Kakara undava ututa. Ututata, unona bua righia jiria averegetueta, enava vorea oreki vitie. Nímane unda anonu gigiguturota reisi-niningoravore. \v 34-35 \x - \xo 2:34-35 \xt Ps 110:1\x*Gaga eini, evere. Jo Devit na ambua uutuva yavambi re. Avotago, umó Iesu nundubuturota, ená gaga ririe. \q1 ‘God, unona anda Jojabeedu ririe, \q1 “Fu anda ingo bee kena asumbadi-gea, anona inda gitofo dea \q2 bundia bua furá, inda eka tuva ghandada gharari-du itota vasioe!” ’ \m Devit umó Iesu nundubuturota, aná gaga ririe. \v 36 Amindu rea, nímane Israel enembo, ená gaga nundubuturota, ningia goghó egegadi rere. Ená Iesu rera, nímanena bua ifatarava deraravore. Embó dabako umonu, God na gategea, namonde anda jebuga bua furari-du ninenguturieta furie. Kotú God na ririeta kotofuko ea, namonde anda sonembadu vitie,” Pita na aghá rea sidara urie. \p \v 37 Sidara urieta, enembo niningigea, oru ea mana-mana ea jarea, Pita kotú Iesu da ambo nimbidedu eghá regeguturie, “Avore, námanda ikoko mendi, nímane reisi-nundubutora, oreki námane daiyagha daiyagha egega?” \v 38-39 Aghá regeguturieta, Pita na númanda gaga mino eghá ririe, “God nímane sonembea unda Asisi Kakaranu vesa utaita rea, be gajiturie. Avore-tago, jo nímane nenuka sonembambi aita rouvie. Nímanda imemendide kotú abua-abua nanjogo beago, God da aghi aita rouvia-nu sonembaita rouvie. Amindu rea, nímane daba-daba, neno kaverea, fufuge, Iesu Keriso da ragarova bafutaito egeguturadi-gea, God nímanda ari-bari akokogo nundubea gia doae! Aghá uradi-gea, God da vesa esiko-esiko, aná Asisi Kakara nu utota bubugadi.” \p \v 40 Aghá rea doa, gaga dumeni dumeni rirota, númandu nghaĩ eghá ititurie, “God ari-bari akokogo enembo oreki sirorea vitia-nu data ambubugaita rouvieta. Amindu rea, nímanda ari-bari akokogo dodogea jebuga bubuge!” \p \v 41 Fefera dabako anava, natofo oruaruabe gaabee egeguturota, furia bafutaito egeguturie. Aghá uria enembo, dano 3,000 aghago re. \v 42 Kotú, Iesu da ambo nimbida donu iruguturia, ananu niningiguturota, unda ambo nimbide irirota, undari numonde dirota,\f + \fr 2:42 \ft Iesu gaabee ari enembo eghá egegeta uria-jogo. Númane danode desea undari undia, anada ambova, Iesu da ambubuturia-nu nundubuturota, Tamo kotú Tatangu Kakara ananu bubugeta uria-jogo.\f* benunu danode egegeta urie. \s1 2:43-47 Gaabee Eta Uria Enemboda Aito Daiyagha Fugeta Uria, Aná Eghá Re. \p \v 43 Aghade, Iesu da ambo nimbimi God da anomi eaveta, kae akokogo bubugea irari enembo jejebugeta urie. Taimu akokogo enemboda rova irita uria beago, númanena reaveta fuava isaghava bubuta urie. Kotú ivata anogha dumeni dumeni uaveta, natofo gigiguturota duduku-dadaka egegeta urie. \v 44 \x - \xo 2:44 \xt Eka 4:32-35\x*Aghá egeguturota, Iesu da natofo danode iririguturota, númanda eini-eini mino-mino kavevera urota, vesa egegeta urie. \v 45 Númanda enda o gugua-ghayafa aná utua mino bubugea númanda enembo daba-dabada mema sonembeta egeguturie. \v 46 Númane danode rifo inono iiava, God du Tafaroro Ari Kambova* terua desea benunu egegea, bubua kambova iiava nundubari dabako urota, gangorogha undari undidigeta urie. \v 47 Aghá egeguturota, númane God raga regegutuaveta, enembo dano gangorogha Iesu da natofo neno bubugeta urie. Aghá uaveta, Jojabee na reaveta, dumeni fuava Iesu gaabee egeguturota, unda natofo egegeta urie. \c 3 \s1 3:1-10 Pita Na Embó Eka Dimbari-denu, Ririeta Jebuguturia Re. \p \v 1 Fefera eini ungobo, 3 \tl koroki\tl* ueta, benunu ari fefera rurueta, Pita ungá Jon gha God du Tafaroro Ari Kambova* benunu egegaita igiguturie. \v 2 Aghade, ungá teraita igiguturota, embó eini eka dimbaride nueda urova aghá sirorarimi avo bebato eini, ragaro “Taubanago Bee” anava asumbea irieta gigiguturie. Aná embó fefera inono, enembo dumenimi bua iiava avo itiaveta, asumbea irirota, natofo God du Tafaroro Ari Kambova benunu egegaita igiguturari mo, umó undari-bari bua undaita rea, guridu benunu eta urie. \v 3 Umó avo asumbea irirota, Pita ungá Jon gha teraita irueta gia, númandava guridu benunu urie. \v 4 Aghá urieta, ungá umó aná embónu tatasegea gigiguturota, Pita na eghá ririe, “Imó dibe jará ea námanenu gia goghó ege!” \v 5 Aghá riria-du, aná embó dibe jará ea, ungá umonu gia goghó urota, eini-eini utota baita rouvia aghagonu, itatama urie. \p \v 6 Aghá ueta, Pita na undú eghá ririe, “Andava guri tefo re. Avotago andava donu vitia ananu indú utaita rore. Nasaret embó Iesu da ragarova, imó erea deĩ iru-furu ege!” \v 7 Aghá rea, aná embó ingo bee kena ririkueta umó erorurie. Aghá uua mo, jo gaimbo ambi, aná embóda eka maneda gunguto fakara urieta erea jiruturie. \v 8 Erea jiria, jaujau ea iru-furu urota, God du raga rirota, numonde dano aria God du Tafaroro Ari Kambova teteruguturie. \v 9 Teterurieta, anava vitiria enembomi, umó deĩ iru-furu urota, God du raga rieta gigiguturie. \v 10 Gia, númane dano aná embódava donu siroruturia ananu tanana ea, duduku-dadaka ea mana-mana egegea, eghá regeguturie, “Ená embó mo, aná eka dimbaride, bebato \it Taubanago Bee\it* anava asumbea benunu urota irita uria, ananu ra?” regeguturie. \s1 3:11-26 Pita Na God Du Tafaroro Ari Kambo* Rova Minono Riria Re. \p \v 11 Aghá urieta, aná embómi Pita ungá Jon ghada ingova righia jiruturieta, natofo duduku-dadaka ea susumbugea furia, kambesi eini God du Tafaroro Ari Kambo rova vitiria-va terua jijireguturie. Aná kambesi eini rera-da ragaro aná \it Solomon da tofo\it* re. \v 12 Aghá egeguturia-du, Pita na númandu eghá ririe, “Anda ikoko mendi, Jiusi enembo, nímane dodu duduku-dadaka egegea, námanenu tatasegea gia goghó roso? Jo námanda anomi ata ená embó erea jirambi re. Námane jo inono irambi re, kotú jo God go irambi re. \v 13 \x - \xo 3:13 \xt Ex 3:15\x*God, namonde anda mambube mane Abraham, Aisak, Jekop da gaabee eta uria-mi, unda buro kato, Iesu da bingá righota erari-du rea, unona retueta ená embó eka dimbaride jebugetue. Iesu rera, aná nímanena injigha ea nandia bundia, Rom enemboda kotofu embó, ragaro Pailat dava ututaravore. Umó Iesu doata yari-du rita-tago, nímane Pailat da dibeva Iesu du kamena rea, injigha egegutaravore. \v 14 \x - \xo 3:14 \xt Mat 27:15-23; Mak 15:6-14; Luk 23:13-23; Jon 19:12-15\x*Iesu rera, umó taubana kotú kakara bee re. Avotago, nímanena umó injigha egegutaravore. Aghade, Pailat Iesu doata bubari-du rita-tago, nímane Iesu amburari-du regegea, ari-bari akokogo kato embó eini derurieta ambubuturia-nu doata isaghava bubari-du regegutaravore. \v 15 Atá Iesu, aná jebugada ruru re-tago, nímanena bua angera ifatarava derata ambubuta-tago, God na utata, umó amburarivareta jebugea erora. Iesu jebugea erora, námanda dibemi gigigutare. \v 16 Iesu da ragaroda anomi etueta ená embó gia tanana rosora, jebugetueta nímane dano reisi-geroravore. Námanda gaabee arimi, Iesu da ragarova regegetueta, umó erea jiretueta reisi-geroravore. \p \v 17-18 Avotago, anda ikoko mendi, amó rei-gerora, nímanda babarigaride Iesu du donu egegutara aná jo gia tanana egeguturota ambi re. Tago, aghá egegutara-mi, God da gaga sei unda feroveta mane nanjogoda regegeta uria, aná futa gaa bee uta. Aná gaga evere: \q1 ‘God umó embó eini simbugea ninengota furá, \q2 endada bouvu memagha itatama urota amburaita rouvie.’ \p \v 19 Amindu, neno kaverea, nímanda ari-bari akokogo isagha ea, God dava fufugutu-gea, unona nímanda ari-bari akokogo nundubea gia doae! Nímane aghá adora, \v 20 God na rata-gea, unda sonemba nímanda asisi dava furaita rouvie. Kotú, Iesu nímane sonembari-du rea, seibe simbuguturieta vitia-nu God na ninengota nímandava furaita rouvie. \v 21 Atá Iesu umó uutuva irota-gea, God Afada be gajari, ‘Uutu enda reka ata siroraita rouvie,’ unda feroveta maneda gegembuguturia-nu siroradua, umó kaverea furaita rouvie. \v 22 \x - \xo 3:22 \xt Deut 18:15, 18\x*Kotú Moses beago eghá gefirie, \q1 ‘Namonde anda Jojabee, God na feroveta eini, \q2 amó ninenguturieta furera aghagonu ninengota furá, \q2 namonde anda natofoda rorova siroraita rouvie. \q1 Umó donu radua, nímane ningia goghó egegasiravore. \q1 \v 23 \x - \xo 3:23 \xt Deut 18:19\x*Atá avona unda gaga ningia jo ambo-ambo ambi adua mo, \q2 God na umó bua airo itia, data amburaita rouvie.’ \p \v 24 Avore, Samuel undufa kotú Samuel da ambova feroveta nanjogo siroruturia-mi oreki donu eve rei-sirorutua anada gaga gegembuguturie. \v 25 \x - \xo 3:25 \xt Gen 22:18\x*Feroveta mane da mambube mane nímane re. Aghá-gea, God unda feroveta manedu donu utaita riria, nímane beago bubugasiravore. Aghade be gajari anogha\f + \fr 3:25 \ft Ii, \ft \+it Gaga Isuri Ari Kambesi\+it* anava, gaga dumeni gaga \+it Emboro God Dava\+it* da tuva vitia-nu irugea gia, tanana adi!\f* Abraham du rirota, donu utaita riria-da bee beago nímane bubugasiravore, aná evere: ‘Inda imendi gamendi siroraita rouvia-da rova, anda ea simbugari utota, ená endava enembo dano bubugaita rousue.’ \v 26 Amindu, God unda Buro Katomi, nímane daba-daba rata-gea, neno kaverea nímanda ari-bari akokogo dodogadi-gea, ea simbugota jebuga tatambugea bubugadi rea, gateguturieta seibe nímandava furie,” Pita na aghá ririe. \c 4 \s1 4:1-22 \tl Kanisera*\tl* Mane Furia, Pita Ungá Jon Gha Koto Egeguturia Re. \p \v 1 Pita ungá Jon gha da gaga jo rea sidara ambi irieta, ungá umó enembo dava gaga rieta, fristi* mane, Jiusi enemboda babarigari, ragaro Sadyusi* enembo dumeni, kotú God da Kamboda* mene-mene ari kakatoda beforo righari numonde dano furia bububuguturie. \v 2 Númane neno sembago egeguturie. Anada bee mo evere: Pita ungá Jon ghana enembodu gaga eghá iruguturie. Iesu amburarivareta jebugea eroruria aghagonu, enembo amburarivareta jebugea eraita rousue. Anada gaga irugutueta niningigea, númane injigha egeguturie. \v 3 Númane bubua, Pita ungá Jon gha nandia bua, tumba riritua-du aria, diburava gagajeguturieta, avo eviviguturie. \v 4 Aghá egeguturie-tago, enembo oruabe Pita ungá Jon ghada gaga, God du Tafaroro Ari Kambo anava ningia gaabee egeguturie. Aná embobo gaabee urota, Iesu da natofo egeguturia, 5,000 re, evevetu kotú sasingu mane jo irugambi egeguturie. \p \v 5 Rifo atiturieta, Jiusi enemboda kokotofu, enemboda babarigari, kotú Moses da Gaga irugari kakatode* dano furia, Jerusalem anava desuturie. \v 6 Fristi da beforo righari, ragaro Anas de, Kaiafas, Jon, Aleksander mane aná, beforo righarida totofo beago anava desuturie. \v 7 Desea, númane ririeta, Iesu da ambo nimbi bua furia, rorova ititurieta jijireguturieta, uriga egeguturie, “Nímane avoda anova kotú avoda ragarova ritata aná embó eka dimbaride jebuguta?” \p \v 8 Uriga aghá urieta, Asisi Kakara na Pita dava asuguturieta, neno nundubea ririe, “Kokotofu kotú enemboda babarigaride, dano eve bububugetora-du, ghanena rore. Nghaĩ jajavegutuu-gea, gaga raita roreta. \v 9-10 Námanda ari taubana egegutara-de kotú ená embó eka dimbaride daiyagha jebuguta-du uriga rosoravore. Amindu, nímane kotú Israel enembo dano gigigadi rea, isaghava raita rore. Nasaret embó Iesu, God da ninenguturieta furia embó ifatarava dedegutata, God na ritata amburarivareta jebugea erora-da ragaroda anova námane ritata, ená embó nímanda dibeva jiria vitia, umó jebuguta. \v 11 \x - \xo 4:11 \xt Ps 118:22\x*God seibe Iesu du nundubuturota, kasiava eghá ririeta gefirie: \q1 ‘Singoi eini kambo itari kakatomi injigha ea doa \q2 fugituria-nu Jojabee na bua, unda kambo roro tutumbudu \q2 itia simbuguturie.’ \m \v 12 Amindu rea, namonde amó jebuga bubugaita egegadora mo, namonde Iesu unuka umonu gaabee egegaita rosore. God na namonde anda ari-bari akokogo nundubea gia doaita rea, Iesu ninenguturieta furie. Jebuga bari emboro eini tefo re.” \p \v 13 Pita ungá Jon gha beforo gari-da ove urie-tago, jo fefera yafabe gegembugambi re. Avotago ungá umó aná embobo usituria-du oru jo egegambi re. Aghá ueta, Pita ungá Jon gha, Iesu de deĩ urota ano undava rururia-nu tanana ea númane duduku-dadaka egeguturie. \v 14 Kotú embó eka dimbaride utata jebuguta anava jiria irieta gia, gaga donu eini rari mana-mana egeguturie. \v 15 Aghá ea, númane Iesu da ambo nimbi ungagha aná ririeta bubua aria airo jiriturieta, númane mino-mino rea niningiguturie. \v 16 “Namonde daiyagha a? Enembo dano Jerusalem enava, embó jebuguta aná ningia, tanana egegetue. Amindu rea, jo namonde amó kivu ari katogo irambi re. \v 17 Avotago, rourogo natofo dano niningigauve-degea rirota, namonde númane buregea eghá regegore, ‘Mania Iesu da ragarova gaga eini irugata o kotú, regegata!’” aghá regeguturie. \p \v 18 Anada ambova, ghogho ririeta, Iesu da ambo nimbi ungagha furia teteruguturieta, númane fafota urota eghá regeguturie, “Mania Iesu da ragarova gaga eini irugata o kotú, regegata!” \v 19 Aghá ririeta, Pita ungá Jon gha erea, númandu mino eghá regeguturie, “Niana mo taubana ro, nendufako nundubea gigige! Námane God da dibeva mo, nímanda gaganu niningigara, aĩ, God da gaga niningigara? \v 20 Atá námanda donu gerara kotú niningara, aná jo eve tukú ambi egegaita rosore.” \p \v 21-22 Aghá regeguturieta, \tl kanisera*\tl* mane desuturia aná, dano ungá undava rekago gaa fakarago regeguturie-tago, númandu jo mema eini utambi, ninenguturieta igiguturie. Anada bee mo, aná embó eka dimbaride nueda urova aghá sirorea irirota, ghaeko 40 sidara uria-da ambova, umó urieta jebuguturie. Ananu gigigea, enembo nanjogo God du raga regeguturie. Amindu rea, aná kokotofu oru egegea, Pita ungá Jon ghadu mema eini jo utambi re. \s1 4:23-31 Iesu Gaabee Ari Kakatomi God Dava Ano Baita Rea, Benunu Egeguturia Re. \p \v 23 \tl Kanisera*\tl* mane dodoguturieta, Pita ungá Jon gha Iesu gaabee ari kakatodava aria bubua, fristida* kokotofu kotú enemboda babarigaride donu regeguturia, ananu isagha egeguturie. \v 24 \x - \xo 4:24 \xt Ex 20:11; Neh 9:6; Ps 146:6\x*Urieta niningigea, numonde dano God du benunu egeguturota, eghá regeguturie, “Jojabee Ano Kato, inona ririeta, uutu endade karaje, kotú eini-eini nanjogo dano siroruturie. \v 25 \x - \xo 4:25 \xt Ps 2:1-2\x*Inda Asisi Kakarada anomi ririeta, námanda abua Devit, inda buro kato eghá gefirie: \q1 ‘Gitofo unda abua-abua neno akokogo ea, \q1 daiyagha God de mene-mene egegasua, ananu nundubuturota \q2 manaka gaegeguturie-tago, jo egegota inono ambi aita rouvie. \q1 \v 26 Endada kini mane, nendufako simbuguturie. \q1 Kotú babarigari furia danode desea, God de \q2 kotú unda ninenguturieta furia embódedava, \q1 mene-mene aita simbuguturie.’ \m \v 27 \x - \xo 4:27 \xt Luk 23:7-11; \xt Mat 27:1-2; Mak 15:1; Luk 23:1; Jon 18:28-29\x*Atá Devit da aghá riria-da bee siroruta. Aná mo, Kini Herot ungá Rom enemboda kotofu eini ragaro Pontius Pailat gha, takembea futa, Jerusalem enava bubua, gitofoda abua-abua dumeni kotú Israel enembode dano desea, inda Buro Kato kakara, Iesu, ninenguturieta furia-dava, mene-mene aita rea manaka gaegeguturia. \v 28 Inda donu sirorari-du nundubutara, aná númane egegutata, inda anomi bee siroruta. \v 29 Kotú oreki, Jojabee, námane inda buro kakatodu mema bouvu utari gaga regegetua-nu nundubadi reisi-rere. Aghade ege-gea, námane ivisa jará ea, inda Gaga orugha ambi regegore! \v 30 Inda ingo rurugea sonembuturadi-gea, enembo inda Buro Kato kakara, Iesu da ragarova jejebugoe, kotú unda ragarova ari ivata anogha dibe eini be eini ata sirorota, gia enembo nanjogo duduku-dadaka egegoe!” \p \v 31 Benunu aghá egeguturieta, aná desuturia kambesiva, enda gino-gino ueta, Asisi Kakara vorea númandava asuguturieta, ano bua, God da gaga minono oru ambi regegeta urie. \s1 4:32-37 Iesu Da Natofo Neno Dabako Egeguturia Re. \p \v 32 \x - \xo 4:32 \xt Eka 2:44-45\x*Iesu gaabee ari kakato, neno kotú nundubari dabako egeguturota, jo endava gugua-ghayafa neno bambi egegeta urie. Númanda gugua-ghayafa dano bua, mino-mino vesa egegeta urie. \v 33 Aghá urota, Iesu da ambo nimbi 12 God da ano jojabemi, Iesu amburarivareta jebugea eroruria-da Gaganu isagha egeguturie. Aghá uaveta, God númane dano ea simbugea goghó eta urie. \v 34-35 Númane dano uvude, undari-baride inono re. Anada bee mo, avodava enda o kambo vitiria-mi utua, guri bua Iesu da ambo nimbi 12 du ututugeta urie. Eaveta, númane bua enemboda irari kotú mema gerurota, guri vesa egegeta urie. \p \v 36-37 Aghade, enda butu Saiprus embó eini ragaro Josep, umó abua ragaro Levi da rova re. Unona unda enda utua guri bua, Iesu da ambo nimbidava ututurie. Aghá urieta, Iesu da ambo nimbi númane unda ragaro reka Barnabas ririkiguturie. Barnabas da bee mo, Neno Gangoro Utari Kato re. \c 5 \s1 5:1-11 Ananaius Nuyaeghada Kiki Re \p \v 1-2 Aghá urota, embó ragaro Ananaius nuyae Safaira gha erea, númanda enda eini utua, guri bubuguturie-tago, aná guri jo dano ututugambi re. Ungá unda irari nundubuturota, dumeni righia jijireguturie, kotú dumeni mo, Ananaius na bua furia, Iesu da ambo nimbi dava ututurota eghá ririe, “Endada mino eveko re.” \p \v 3 Aghá ririeta, Pita erea undú ririe, “Ananaius, Satan na kuvieta, imó unda gaa rei-niningoravore. Imó dodu unda gaa niningurota, enda utua guri bera-da dumeni righia jiria, Asisi Kakaradu gavera re? \v 4 Enda inda tofo re. Amindu rea, inda enda bua utua, guri bera dano righia jirasira mo, avore. Aná inda guri re. Avotago, imó dodu guri bera mo, nungia gavera re? Aghá etora mo, imó God da dibeva gavera reravore.” \v 5-6 Aghá ririeta, Ananaius umó Pita da gaga niningueta, God na ririeta umó jua ambubuturie. Aghá urieta, yarata dumeni terua, unda tamo otoo ea, fumbua aria furuguturie. Aghá urieta, enembo oruabe undava siroruturia kikinu ningia, orumi jarea goghó egeguturie. \p \v 7-8 Pita aghá ririeta, jo yafa ambi anada ambova, Ananaius nuyae furia teterurie. Donu siroruturia jo gambi, furia teterurieta, Pita na guri bua iruguturota, undú uriga urie, “Nimugha enda utua guri bera mo, eveko ra, aĩ?” aghá ririeta, Safaira umó “Avoko re!” ririe. \v 9 Ririeta, Pita na eghá ririe, “Imó nimugha dodu God da Asisi rei-kukuve? Imó gi! Yarata nimu fumbua iya furugetua, bubaita itoko rousue. Imó beago fumbua ya furugaita rousue,” \p \v 10 Aghá ririeta, umó niningua, God na ririeta umó beago jua ambubuturie. Urieta, yarata furia terua, Safaira ambubuturia-nu gia, umó fumbua rekago kaverea aria, numuda kasava furuguturie. \v 11 Iesu gaabee ari kakato kotú enembo dumenide aghá uria-da kiki niningigea dano orumi jarea goghó egeguturie. \s1 5:12-16 Ari Ivata Dumeni Eaveta Siroreta Uria Re. \p \v 12 Aghade, Iesu da ambo nimbi 12 mi ari ivata anogha dibe eini be eini eaveta siroreaveta, enembo númane jo gambi iririgeta uria, aná númanda dibemi gia, duduku-dadaka urota mana-mana egegeta urie. Kotú, Iesu gaabee ari kakato nanjogo iiava, Solomon da kambesi God du Tafaroro Ari Kambo roo anava deseta urie. \v 13 Enembo oruabe Iesu da natofodu raga reta egeguturie-tago enembo Ananaius dava donu siroruturia-nu gigigea oru urota, jo ya Iesu da natofode dano takembambi egeguturie. \v 14 Jo tefo ya numonde takembambi eta egeguturie-tago, God na reaveta, embobo kotú evevetu oruaruabe Iesu gaabee urota, fuava unda natofo egegeta urie. \v 15 Uaveta, Iesu da ambo nimbi ari donu eaveta gigiguturota, enembo dumeni erea, kae enembo aná bua fuava, emboro kasava númanda ghaito beisi ea itiaveta vavasegeta urie. Númane eghá nundubeta egeguturie, “Pita furá serigea irurota, unda imumumi jiradua mo, númane jebugaita rousue,” aghá nundubuturota egegeta urie. \v 16 Natofo jede, númanda kokomana kae bua iririgari kotú dumeni númandava taimumi asugea kuvigi-kuvigi urota iririgari aná bua, númanda naa mane doa, Iesu da ambo nimbimi rata jejebugari-du rirota fuava, Jerusalem anava bububugeta urie. Aghá uaveta, Iesu da ambo nimbimi reaveta, númane dano jejebugeta urie. \s1 5:17-42 \tl Kanisera*\tl* Mane Neno Akokogo Ea, Iesu Da Ambo Nimbi Rekago Bua Koto Egeguturia Re. \p \v 17-18 Iesu da natofo aghá ueta, fristida* beforo righari unda kokomana, Sadyusi* enembode dano, aná kiki niningigea, Iesu da ambo nimbidu mandudu egeguturie. Aghá ea, manaka gaegeguturota, mene-mene ari kakato dumeni ituturieta aria, Iesu da ambo nimbi nandia bua aria diburava gagajeguturie. \v 19 Gagajeguturie-tago, God unda anera eini ututurieta, aná tumbade aria dibura kamboda bebato ifegea, númane unumbea bua furia isaghava buburiturie. \v 20 Bubua isaghava jiria, anerami eghá ririe, “Nímane igige! God du Tafaroro Ari Kambova* terua jijiregadi-gea, enembo nímandava furá desadua-dava jebuga rekada Gaga regege niningigoe!” \p \v 21 Aghá ririeta, númane anerada gaga ningia aria, rifogha God du Tafaroro Ari Kambo rova terua jijiregea iruguturie. Aghá ueta, fristida beforo righari unda kokomanade, aghi egeguturieta, Israel enemboda \tl kanisera*\tl* manede dano furia numonde asusumbuguturie. Asusumbea irirota, Iesu da ambo nimbi unumbea bua fufugari-du aghi ititiguturieta kaverea, dibura kambova arie. \v 22 Aghá ririeta aria terua, unda ambo nimbi anava tava ea jarea, kaverea furia bubua \tl kanisera\tl* manedu regeguturie. \v 23 “Námane era bububugetora mo, dibura kamboda bebato gajetueta irieta gigigetore. Kotú kaifa kakato bebato beva jijiregea irieta gigigetore. Númanena bebato ifegetueta teterugetore-tago, Iesu da ambo nimbi anava tefo re,” aghá regeguturie.\fig |src="68 SoldiersPerplxd_IB04199gr.tif" size="span" loc="5:22-24" ref="Ekaresia 5:23" \fig* \v 24 Aghá ririeta niningigea, God da Kamboda mene-mene ari kakatoda beforo righari, numonde fristida kokotofude dano, duduku-dadaka ea eghá regeguturie, “Daiyagha reisi-rere?” \p \v 25 Aghá rea niningueta, embó einimi terua ririe, “Atá, nímane niningige! Embobo tumbo diburava gagajegutara, númane daiyaghami ea, God du Tafaroro Ari Kambo rova jijiregea enembodu minono reisi-ri?” \v 26 Aghá ririeta, mene-mene ari kakatoda beforo righari-mi erea, unda natofo dumeni bua, Iesu da ambo nimbi nandaita rea igiguturie. Númane oru egeguturota, rourogo enembo númane singoimi dedegauva-degea, Iesu da ambo nimbi roboghami bua fufuguturie. \p \v 27 Furia terua, Iesu da ambo nimbi ririeta, \tl kanisera\tl* maneda dibeva jijiregea irieta, fristida beforo righari númandu uriga urie. \v 28 \x - \xo 5:28 \xt Mat 27:25\x*“Námane rourogo Iesu da ragarova irugara-degea ritare. Avotago, nímanena Jerusalem enava enembo dano iruguturota, Iesu ambubuturia-da yovero námandu reisi-reravore.” \p \v 29-30 Aghá ririeta, Pita kotú Iesu da ambo nimbide, númane mino eghá regeguturie, “Námane nímanda gaga jo ningambi aita rosore. Námane God da gaganu niningigaita rosore. Nímane Iesu ifatarava dedegutaravore. Avotago, namonde anda mambube maneda gaabee egegeta uria God, unona Iesu ritata amburarivareta, jebugea erora. \v 31 Utata, God na Iesu bua, kotofu ari-du rirota, enembo kaifa urota jebuga utari-du rea, unda ingo bee kena ituta. Aghá ea, God na Israel enembodu, neno kaverea númanda ari-bari akokogo vuregota nundubea gia doaita rea, emboro ifeguta. \v 32 Aná eini-eini gia, námane anadu osagho fufirota vitere. Aghade, God da Asisi Kakara beago, anadu osagho fufirota vitie. Aná Asisi Kakara rera mo, God unda Gaga ningia ambo-ambo egegeta rousua enembodava vesa eta rouvie.” \p \v 33 Aghá regeguturieta, aná babarigari desuturia-mi niningigea, númane neno gambua usera-usera egeguturia-du, Iesu da ambo nimbi data ambubugari-du regeguturie. \v 34 Avotago, Moses da Gaga kaifa kato* eini, ragaro Gamaliel, nghaĩ itaita rea, erorurie. Gamaliel rera umó, Moses da Gaga irugeta urie, kotú enembo dano undú verua egegeta urie. Unona erea, Iesu da ambo nimbi bua ya, kambo subi einiva itari-du ririeta, unda riria aghagonu egeguturieta, umó eghá ririe. \v 35 “Anda ikoko mendi, Israel enembo, amó gaga itoko raita rore. Namonde dano nundubea goghó egegore! Jo tutumi data amburari gaa rambi aita rosore. \v 36 Fefera einiva, embó eini ragaro Teudas na kotofuko aita rea, aghi urieta, embobo 400 danode furia, unda ambo nimbi egeguturie. Aghá urieta, gavana erea, Teudas derurieta ambubuturieta, unda ambo nimbi oru susumbugea tará egeguturie. \v 37 Aghá uria-da ambova, gavanami enemboda ragaro barida fefera furia buburituria anava, Galili embó eini, ragaro Judas na Rom enembo tuvia undufa, tofo gavana aita rirota aghi urieta, enembo dumeni ningia danode ea, unda ambo nimbi egeguturie. Kotú gari dabako aghagonu urota, gavana erea, Judas derurieta ambubuturieta, unda ambo nimbi oru susumbugea tará egeguturie. \v 38 Avore, amó eghá rere: namonde ená embobo bua nanandigutara-nu, jo dedegota amburambi aita rousue. Anada bee mo, tofo númanda nundubari-mi kotú, númanda anomi buro egegadua mo, donu eini o bee eini jo sirorambi aita rouvie. \v 39 O God da anomi buro adua mo, jo namonde amó númane buregari inono irambi re. Rourogo namonde tefo, God dava besigago ara-degea rere!” \p Aghá ririeta, babarigari desuturia, númane niningigea aghá egeguturie. \v 40 Aghá egeguturota, aghi ninenguturieta aria, Iesu da ambo nimbi bua furia teteruguturieta, númane embiimi dedegea anada ambova, babarigari númandu eghá regeguturie, “Mania Iesu da ragarova gaga eini regegata!” aghá rea, númane dotuturieta bububuguturie. \p \v 41 \tl Kanisera\tl* maneda kambo doa, gangorogha aria bububuguturie. Gangoro uria-da bee mo, God númanda gaabee ari gerurota, inono gaa rirota, unda ingo sokinembuturieta, númane Iesu da ragarova, mema tafirota meka gigiguturie. \v 42 Númane fefera inono, God du Tafaroro Ari Kambova* kotú enemboda kambo maneva iruguturota, God da Gaga Taubana eghá minono regegeta urie, God namonde anda ari-bari akokogo nundubea gia doaita rea, embó eini utaita riria, aná Iesu umó re. \c 6 \s1 6:1-7 Enembo Dano 7 Guri Vesa Egegari-du Gateguturia Re. \p \v 1 Anada ambova, Iesu da natofo furia oruabe ea, númane tutuno ea, Jiusi enembo dumeni Israel anava sirorea númanda gaami regegeta uria-de, kotú Jiusi enembo dumeni Grik gaami regegeta uria-de, numonde mino-mino besiga egeguturie. Grik gaami regegeta uria enembomi eghá regeguturie, “Jojabeeda ambo nimbi namonde anda guri vesa urota, námanda dodorudu ungaghako ututurota, númanda dodorudu, oruabe ututa rousue.” \v 2 Aghá regeguturieta ningia, Iesu da ambo nimbimi aghi egeguturieta, Iesu gaabee ari kakato dano bubua desuturieta, eghá regeguturie, “Námane God da Gaganu minono reisi-rogo doa, fefera yafabe tefo ená gurinu enembodu vesa urota iririgadora, aná jo taubana irambi re. \v 3-4 Avore, námanda ikoko mendi, eghá egege! Embobo dano 7 Asisi Kakarami asugota neno nundubea goghó uaveta gigigeta rosora-nu gatege! Aghá egegea, vesa arida buro númandu ututuge, námane rifo inono benunu urota minono regegore.” \p \v 5 Aghá regeguturieta, aná natofo ningia gangoro egeguturie. Gangoro ea, embó eini Asisi Kakara na asuguturieta neno beda urota, gaabee jojabe urota vitiria, ragaro Stiven nu gateguturie. Kotú embobo dumeni númanda ragaro mane aná, Filip, Prokorus, Nikanor, Timon, kotú Parmenas, númane beago dano gateguturie. Kotú embó eini mo, Antiok embó ragaro Nikolas re. Nikolas unda otu evovo doa, Jiusi enembo dava rekimbea vitirie. Umode dano gateguturie. \v 6 Aná gateguturia embobonu bua furia, Iesu da ambo nimbidava irugeguturieta, Iesu da ambo nimbimi ingo beforova ititiguturota, númandu benunu egeguturie. \p \v 7 Aghá egeguturieta, enembo God da Gaga ningia fafate ea, Iesu da natofo oruaruabe Jerusalem anava siroruturie. Kotú aghade, fristi* oruaruabe beago Iesu gaabee egeguturie. \s1 6:8-15 Stiven Injigha Ea, Koto Aita Nanandiguturia Re. \p \v 8 Aná gateguturia embó Stiven, God na ea simbuguturota, ano ututurieta rururie. Bua, unona ari ivata anogha dibe eini be eini eaveta, jo gambi irari enemboda dibeva siroreaveta gia duduku-dadaka egegeta urie. \v 9 Aghá egegutueta ningia, Jiusi enembo dumeni Stiven de vesó-vesó egeguturie. Jiusi enembo rera, dumeni Sairini reta kotú Aleksandria reta fufuguturia Jerusalem irirota, númanda nghaĩ itari kambo* itia naa avo dighia vitirie. Aná kamboda ragaro mo, “Enembo Sabuada* Irari Doari” aghá ririkiguturie. Aná nghaĩ itari kamboda totofomi Jiusi enembo dumeni Silisia Frovensi kotú Esia Frovensi reta fufuguturia-demi dano takembea tutuno ea, Stiven de besiga egeguturie. \v 10 Aghá urie-tago, Asisi Kakarami neno nundubari ututueta, Stiven gaga esiko-esiko ririeta niningigea, númane mino rari mana-mana egeguturie. \v 11 Mana-mana egegea, Stiven da gaga riria aná injigha urota, embobo dumenidu nenomi guri ututuguturieta bua furia, gavera eghá regeguturie, “Stiven umó Moses da Gaga kotú God da Ragaro fara ueta niningigetore,” \p \v 12 Aghá rea, númanena enembode, babarigari kotú Moses da Gaga irugari kakatode* dano neno evuruturieta, aria Stiven nandia, koto aita rea, Jiusi enemboda \tl kanisera*\tl* manedava bua igiguturie. \v 13 Aria buburiturieta, embobo dumeni númanda gaverada osagho fumbari-du rea, aghi urieta furia teteruguturie. Terua, númane kuvia gavera eghá regeguturie, “Ená embó Stiven rifo inono, God du Tafaroro Ari Kambo kakaranu fara urota, Moses da Gaga doari-du reta rouvie. \v 14 Umó eghá rieta niningigutare, ‘Iesu, Nasaret embó furá, God du Tafaroro Ari Kambo dea bejea, Moses da otu evovo donu itituria, kotú donu iruguturia, unona rata sidara aita rouvie.’ Stiven aghá ritata niningigutare,” gavera aghá regeguturie. \p \v 15 Númane aghá rea, embobo nanjogo avo desuturia-mi Stiven nu tatasegea gigiguturia mo, unda dibe be kaverea anerada gari aghago ueta gigiguturie. \c 7 \s1 7:1-53 Stiven Da Gaga Re. \p \v 1 Aghade, aná fristida* beforo righari-mi Stiven du eghá ririe, “Gaa bee reisi-ria? God da Gaga kotú Moses da Gaga doari-du mo, inona rera, aĩ, tefo?” \v 2 \x - \xo 7:2 \xt Gen 12:1\x*Aghá ririeta, Stiven umó mino ririe, “Anda ikoko mendide, anda afa manede, nghaĩ javea niningige! Namonde anda mambube Abraham umó jo naa ragaro Heran yambi, roo enda Mesopotemia anava irieta, God duroghade undava isagha urieta gerurie. \v 3 Aghade, God na eghá ririe, ‘Inda enembo totofo kotú inda roo enda doa ii, kambesi eini anda utaita rora anava naa dighia asumbadi!’ \p \v 4 \x - \xo 7:4 \xt Gen 11:31; \xt Gen 12:4\x*Aghá ririeta, Abraham erea, roo enda Mesopotemia rova unda naa Kaldia doa furia, Heran anava naa dighia irieta, numamo ambubuturie. Urieta, God na rekago ririeta, Abraham erea, Israel eve, namonde anda naava furie. \v 5 \x - \xo 7:5 \xt Gen 12:7; 13:15; 15:18; 17:8\x*Furia buburituria aghade, God Abraham du enda itoko jo utota unda tofo ambi re. Tago God na be gajiturota, undú kotú unda mambube manedu ená enda utaita ririe. God be gajituria fefera aghade, Abraham nuyae mendi sasingu jo fumbambi vitirie. \v 6 \x - \xo 7:6 \xt Gen 15:13-14\x*Kotú God undú gaga eghá ririe, ‘Fefera ambova, inda imemendi ená roo enda doa ya, roo enda eini númanda tofo irambi anava sabua* ea iririgaita rousue. Aghá urota, roo endada kokotofumi rata, inda imemendi buro fakarabe egeguturota ghaeko 400 sidara aita rouvie. \v 7 \x - \xo 7:7 \xt Ex 3:12\x*Anada ambova, anona inda mambube maneda buro fakarabe aita rouvia roo endada kokotofudu númanda ari-bari akokogoda mino aná enembodu utaita rore. Aghá urota, inda mambube mane unumbea bua, aná roo enda doa, kaverea furá, ená kambesiva bubua, Andú tumogha baĩ egegaita rousue.’ \v 8 \x - \xo 7:8 \xt Gen 17:10-14; \xt Gen 21:2-4; \xt Gen 25:26; \xt Gen 29:31—35:18\x*Aghade, God unda boanda aita be gajari anogha\f + \fr 7:8 \ft Ii, \ft \+it Gaga Isuri Ari Kambesi\+it* anava, gaga dumeni gaga \+it Emboro God Dava\+it* da tuva vitia-nu irugea gia, tanana adi!\f* urota, Abraham aná gaga ningia unda boanda aita rouvia-nu iruguturota, vii mendó tafugari-du ririe. Aghá ririeta, Abraham ningia aghagonu urie. Unda mendi Aisak siroruturieta, fefera 8 sidara urieta, Abraham God da Gaga riria-nu nundubea erea, unda mendida vii mendó andoro tafuguturie. Tafuguturieta, Aisak umó baria, evetu bua, unda mendi Jekop siroruturieta-gea, mendida vii mendó andoro tafuguturie. Avore, Jekop umó baria evevetu bua, mendi sasingu siroruturieta-gea, Jekop umó erea unda sasingu vivide dano 12 dava, aná ari dabako aghago egeguturie. Sasingu 12 rera mo, namonde anda mambube manedu rere. \p \v 9-10 \x - \xo 7:9-10 \xt Gen 37:11; \xt Gen 37:28; \xt Gen 39:2, 21; \xt Gen 41:39-41\x*Mambube mane rera, aná jo uro dabako irambi re. Josep da kaka mane dano 10 re, avotago Josep umó uro einiva re. Amindu rea, Josep da kaka mane undú mandudu egegea erea, númanda ikoko Josep nandia bua, Ishmael enembodava ututurieta, númanena guri utua Josep bua roo enda Isip igiguturieta, Isip enembomi guri utua Josep rururieta, umó sabua urota buro eta urie. Buro ueta, God na umó kaifa gangada urota, dara dibe eini be eini rova sonembuturieta, Josep jebuguturie. Fefera eini, Isip enemboda kini, aghi urieta, Josep undava aria teterurieta, Josep da neno nundubaride irari durumugaride gerurie-gea, kini gangoro urota ririeta, unda kambova eini-einide kotú unda natofode Josep na kaifa eta urie. \p \v 11 \x - \xo 7:11 \xt Gen 42:1-2\x*Aghá ueta, namonde anda roo enda Keinan enava, kotú Isip anava baimana jojabe siroruturieta, undari sidara bee urieta, enembo bee jarea goghó egegutua aghade, namonde anda mambube maneda undari beago sidara urie. \v 12 Aghá urieta, Isip anava undari itoko vitiria-nu ningia, namonde anda mambube Jekop unda sasingu ninenguturieta, guri utua undari baita rea, númanda tutunova Isip igiguturie. Unda sasingu rera, aná namonde anda mambube mane re. \v 13 \x - \xo 7:13 \xt Gen 45:1; \xt Gen 45:16\x*Aná undari bua furia undia sidara egegea anada ambova, rekago kaverea aria buburiturieta, Josep undufa isagha urota, númandava ririe, ‘Amó nímanda ikoko re. Mania andú mana-mana egegata!’ aghá ririeta, Isip enemboda kini umó Josep da enembo totofo tanana urie. \v 14 \x - \xo 7:14 \xt Gen 45:9-10, 17-18; \xt Gen 46:27\x*Anada ambova, Josep aghi ninenguturota, unda nue numamo kotú unda natofo dano 75 ananu rata Isip yari-du ririe. \v 15 \x - \xo 7:15 \xt Gen 46:1-7; \xt Gen 49:33\x*Aghá ririeta ningia, Jekop unona erea, Isip aria bubua avo irirota, Jekop de namonde anda mambube manede dano ambubuguturie. \v 16 \x - \xo 7:16 \xt Gen 23:3-16; 33:19; 50:7-13; Josh 24:32\x*Amburari mo, númanda sasingu nuabua maneda tamo bua iiava kambesi Sekem anava furugeta urie. Sekem rera aná, Jekop da abua Abraham na Hamor enembodava guri dumenimi utua unda ujedu rururie. \p \v 17 \x - \xo 7:17 \xt Ex 1:7-8\x*God umó be gajiturota, Abraham dava enda utaita riria fefera furia utuvako ueta, namonde anda natofo Isip anava sirorea oruabe urieta, God unda be gajari aná rekago nundubuturie. \v 18-19 \x - \xo 7:18-19 \xt Ex 1:10-11; \xt Ex 1:22\x*Aná fefera furia buburiturieta, Isip enemboda kini mane sirorea-sirorea furia-da rova, númanda kini eini siroruturia-mi, Josep unda natofodeda kiki jo tanana ambi re. Aghá-gea, namonde anda mambube mane kukuvirota, rea bera-bera eaveta, númanda sasingu vivide ambubugari-du bua isaghava ititigeta urie. \p \v 20 \x - \xo 7:20 \xt Ex 2:2\x*Fefera aghade, mendi eini gari taubana bee siroruturie, unda ragaro aná Moses re. Moses siroruturieta-gea, nue numamogha kini da gagadu injigha ea kambova undutueta, marabe bakode sidara urie. \v 21 \x - \xo 7:21 \xt Ex 2:3-10\x*Urieta, nue numamogha mana-mana ea jarea, númanda soká bua isaghava ititurieta, kini da ariri furia, Moses tambua, unda mendi tofo bua unduturieta baborurie. \v 22 Moses baborurieta-gea, irugari kakato dumenimi iruguturieta, umó Isip enemboda nundubari, beforo gari kotú otu evovo aná dano tanana urie. Tanana ea, Moses umó barirari jojabe eini urie. Aghá ea, unda gagade yavide dano anogha eta urie. \p \v 23 \x - \xo 7:23 \xt Ex 2:11-15\x*Aghá urota, unda ghaeko 40 sidara urieta, Moses umó erea, unda ikoko mendi, Israel enembo gaita rea arie. \v 24 Aria buburituria mo, Isip embó einimi namonde anda abua eini derueta gia, anada mino aita rea, Moses na Isip embó derurieta ambubuturie. \v 25 Aghá ea, umó eghá nundubuturie, ‘God na ririeta, amó anda totofo unumbea bua, námanda kambesiva yaita furera-nu, númane tanana egegadua-jogo.’ Aghá nundubuturie-tago, unda totofo umó jo tanana egegambi re. \v 26 Aghade, fefera dabako sidara uria-da ambova, namonde amó Israel enemboda mambube mane ungaghami tataya ueta, Moses gia númandu ririe, ‘Niningige! Nímane abua dabako re. Dodu tofo-tofo tataya roso?’ \v 27 Aghá ririeta, embó unda komana deruria-mi erea, Moses bua mimenenguturota ririe, ‘Avona retueta, imó námanda kotofu gaa rirota, námane gia iruraita rio? \v 28 Imó tumbó Isip embó eini derata ambubuta aghagonu, amó data amburari-du rera?’ \v 29 \x - \xo 7:29 \xt Ex 18:3-4\x*Aghá ririeta, Moses aná gaga ningia oru sumbua aria, roo enda Midian anava bubua, esega embó aghago irirota, evetu bua unda sasingu vivide ungagha siroruturie. \p \v 30 \x - \xo 7:30 \xt Ex 3:1-10\x*Ghaeko 40 sidara urieta, anada ambova, Moses kambesi uvu tefo kotú enembo tefo dafaru Sainai kasava jiria irirota, sifá-sifáva ivari gambua evirota bubura ueta, Moses anera eini bubura rova jiria irieta gerurie.\fig |src="69 BurnBush_SIL_ArtScrip_GR_lllb14c (gr).tif" size="col" loc="7:30-34" ref="Ekaresia 7:30" \fig* \v 31-32 Moses aná gia bee duduku ea aria, utuva tatasegea gia goghó uua mo, Jojabee na undú gaga eghá ririe, ‘Niabua mane, Abraham, Aisak kotú Jekop endava irirota, gaabee egegeta uria, kotú oreki gaabee eta rousua-da God, aná amó re.’ aghá ririeta, Moses ningia, orumi eka ingo dadada urota, rekago gari oru urie. \v 33 Jiria irieta, God rekago undú ririe, ‘Inda eka andoro asugea jiria vitera, aná kosuge! Anada bee mo, ená kambesi inda jiria vitera, aná kakara re. \v 34 Anda natofoda mema kotú númanda irari akuago beenu rei-gerore. Isip enembo ari-bari akokogo númandava ueta jii ria-du, amó sonembaita gitofodava voretore. Amindu imó fu, anona ninengota Isip yadi!’ ririe. \p \v 35 \x - \xo 7:35 \xt Ex 2:14\x*Embó Moses retora, umonu Israel enembomi injigha urota eghá regeguturie, ‘Avona retueta, imó námanda kotofu gaa rirota, námane gia iruraita rio?’ regeguturie. Namonde anda mambube mane Moses injigha egeguturie-tago, umonu God na Israel enemboda kofiri urota sonembota jebugari-du rea, ninenguturieta rekago Isip avo furie. Aná anera, ivari ika sifá-sifáva evirota bubura uua-da rova siroruturieta unda geruria-da sonembava, God na ririeta Moses aghá urie. \v 36 \x - \xo 7:36 \xt Ex 7:3; \xt Ex 14:21; \xt Num 14:33\x*Moses unona namonde anda natofo unumbea, Isip reta bububuguturia mo, umó Isip anava kotú sovu eini ragaro Karaje Inimba anava, kotú uvu tefo enembo irambi kambesiva ivata anogha dibe eini be eini uta furueta ghaeko 40 sidara urie. \v 37 \x - \xo 7:37 \xt Deut 18:15, 18\x*Moses rera, unona eghá ririe, ‘God unda feroveta eini amongonu ninengota ya, namonde anda natofoda rorova siroraita rouvie.’ \v 38 \x - \xo 7:38 \xt Ex 19:1—20:17; Deut 5:1-33\x*Kotú Moses unona namonde anda abua manede dano uvu tefo kotú enembo irambi kambesiva irirota, dafaru ragaro Sainai anava anerami gaga jebugadenu ririeta ningia, namonde andú utaita rea gefirie. \p \v 39-40 \x - \xo 7:39-40 \xt Ex 32:1\x*Moses tumanadu irari gaga gefirie-tago, namonde anda abua mane unda gaga jo niningigambi urie. Númane Moses injigha ea erea, Isip kaverea yaita urota, Moses da kaka Aron du regeguturie, ‘Moses umó God gha gaga rirota jo furambi vitie. Umó furadua, aĩ? Jo furambi adua? Amindu, inona ingomi uubu arinu simbuge! Namonde anda god eini sirorea namonde amó kofiri ata yare!’ aghá regeguturie.\fig Númane ingomi uubu ari simbuguturota, eini-eini eto-bato burumakau mendida gari aghago kosea, anada dibeva jijirigea, nino oka dea buria númanda vesadu dungiturota banau egeguturie.|src="70 CalfIdol_SIL_ArtScrip_CD129gr.jpg" size="col" loc="7:39-42" ref="Ekaresia 7:39-40" \fig* \v 41 \x - \xo 7:41 \xt Ex 32:2-6\x*Fefera aghade, númane ingomi uubu ari kosea simbuguturieta eini-eini eto-bato \tl burumakau\tl* mendida gari aghago siroruturie. Sirorea, enembo kotofu urie. Amindu rea, númanda god dava vesa ututurota, nino oka dea buria dungea banau egeguturie. \v 42 \x - \xo 7:42 \xt Amos 5:25-27\x*Aghá egeguturieta, God namonde anda mambube manedava goitu fotiturota, númane injigha ea, uutuva damana ananu tumogha baĩ ari-du rea dotuturie. Donu siroruturia ananu reta, God na ririeta, unda feroveta einimi eghá gefirie: \q1 ‘Israel enembo, niningige! \q1 Ghaeko 40 uvu kotú enembo irambi kambesiva irirota, \q2 nino oka dea buria dungeta urera mo, \q1 jo andú vesa utambi egegeta ureravore. \q1 \v 43 Nímanda god eini ragaro Molek reta rousua anada gari aghago, \q2 ingomi kosea, undú dobo ijoko simbugea bua, \q2 deĩ urota, gaabee egegeta ureravore. \q1 Kotú god eini ragaro Refan reta rousua \q2 anada gari damana aghago beago, ingomi kosea, \q2 undú dobo ijoko simbugea bua deĩ urota, \q2 gaabee egegeta ureravore. \q1 Aná nímane nendufako ingomi urera, \q2 ananu nímane kakara egegeta ureravore. \q1 Amindu rea, anona rata nímanda gitofo ya, \q2 nímane bundia bua ya, Babilon serigea yaita rousue,’ \m God aghá ririeta, Moses na gefirie. \p \v 44 \x - \xo 7:44 \xt Ex 25:9, 40\x*Namonde anda mambube mane uvu tefo kotú enembo irambi kambesiva irirota, God númandu rea vorea, numonde vitiria-da tano dobo aghago, eembo manemi itia fifinembea simbuguturie. God aná doboda gari kotú unda joja Moses dava iruguturieta, dabako aghago urota, fifinembea simbuguturie. \fig |src="71 Tabernacl_LB00259B.tif" size="span" loc="7:44-45" ref="Ekaresia 7:44" \fig* \v 45 \x - \xo 7:45 \xt Josh 3:14-17\x*Anada ambova, namonde anda mambube mane ambubuturieta, númanda sasingu kotú imemendi aná dobo bua, Moses da yayo Josua de dano furia, namonde anda roo endava teterugutueta, God na sonembuturieta, namonde anda mambube manena gitofo dumeni dedeguturieta ambubugutueta, dumeni aná oru susumbuguturieta, ená roo enda mambube manena bua, naa dighia asumbea, aná dobo rekago ititurieta, fefera yafabe irieta, Devit siroruturie. \v 46 \x - \xo 7:46 \xt 2 Sam 7:1-16; 1 Chr 17:1-14\x*Siroruturieta, namonde anda mambube Jekop da gaabee eta uria God na Devit da irari kotú unda gaabee ari gia, umó ea simbuguturie. Amindu, Devit na God da kambo bee itaita ririe. \v 47 \x - \xo 7:47 \xt 1 Kgs 6:1-38; 2 Chr 3:1-17\x*Aghá ririe-tago, Devit na kambo itari aná God injigha urieta-gea, Devit da mendi Solomon na ititurie. \p \v 48 Ititurie-tago, God iti beeva mo, jo kambo enembomi itari anava irambi eta rouvie. Ananu nundubuturota, God da feroveta einimi eghá gefirie. \q1 \v 49-50 \x - \xo 7:49-50 \xt Is 66:1-2\x*‘Jojabee eghá reirie, \q1 Ená uutu anda asumbari kambesi re. \q2 Kotú enda anda eka itari kambesi re. \q1 Gigige! Atá nímane anda kambo daiyaghagonu ititigado? \q1 O anda irari kambesi niavo simbugado? \q1 Ená uutu enda dano anona urieta siroruturie.’ \p \v 51 \x - \xo 7:51 \xt Is 63:10\x*Avore, nímane dano gogore kakato re! Nímanda neno airo tofo gitofo dago urota, God jo gaabee egegea unda Gaga ningambi egegeta rosoravore. Nímanda mambube mane ari daiyagha urota, God buregeta egeguturia aghagonu, nímane Asisi Kakara buregeta rosoravore. \v 52 Nímanda mambube mane God da feroveta nanjogodava ari-bari akokogo egeguturie. Kotú feroveta dumeni, God da Buro Kato taubana eini ninengota furaita rouvia-da minono regegeta uria-nu, númanena dedeguturieta ambubuguturie. Kotú nimambube mane aghagonu urota, nímane God da Buro Kato taubana bee bua, gitofodava ututata, númanena dedegutata ambubuta. \v 53 God na ririeta, unda Agho Dari anerami bua furia ututurieta, nímanda enembo kotú nímandava ututurieta bubugutureravore-tago, nímane aná Agho Dari jo ambo-ambo ambi egegeta rosoravore,” Stiven umó gaga aghá rea sidara urie. \s1 7:54-60 Stiven Singoimi Dedeguturieta, Ambubuturia Re. \p \v 54 Babarigari desuturia-mi, Stiven da gaga niningigea, númanda neno gambua susughi egeguturie. \v 55 Aghá egeguturie-tago, Asisi Kakara Stiven dava asuguturieta, neno rova beda ea vitiria-du, umó dibe uutuva ea, God da unana duroghagha kotú Iesu God da ingo bee kena jiria irieta gerurie. \v 56 Gerurota, eghá ririe, “Gigige! uutu ifegetueta, amó Enemboda Jojabee* God da ingo bee kena jiria irieta rei-gerore,” \p \v 57-60 Aghá ririeta, númane unda gaga injigha ea koko rirota, númanda nghaĩ ingomi gagajeguturota, sumbua umó nanandiguturie. Nandia ghambugea bua aria, Jerusalem isaghava bubua, fugiturieta, umó endava jujururie. Jujururieta, aná embobo Stiven da tamova gavera regeguturia-mi númanda eembo koburunu kosugea, gimasa einida eka tuva ititiguturieta kaifa urie. Ená gimasa rera-da ragaro, aná Sol re. Aghá ea, Stiven singoimi dedegutueta, umó ririe, “Jojabee Iesu, anda asisi inona bu!” aghá rea, umó koubomi jengirea be jojabe ririe, “Jojabee, ari akuago oreki andava rousua, ená nundubea gia do!” aghá rirota, ambubuturie. \fig |src="72 StoneSteph_SIL_GR_lllh_07n.tif" size="col" loc="7:57-60" ref="Ekaresia 7:57-60" \fig* \c 8 \p \v 1 Embobomi Stiven dedeguturieta ambubuturia-du, Sol “Avore” rea gangoro urie. \s1 8:1-3 Sol Na Iesu Da Yaverodu Ari-Bari Akokogo Eta Uria Re. \p Fefera aghade, Jerusalem enembo dumeni erea, Iesu da yaverodu ari-bari akokogo urota, bouvu ututuaveta mema itatama egegeta urie. Gaabee ari enembo dano oru ea erea, kambesi-kambesi Frovensi Judia kotú Samaria anava tará ea igiguturota, Iesu da ambo nimbi 12 nu Jerusalem dotuturie. \v 2 Stiven ambubuturieta-gea, embobo dumeni God gaabee egegeta uria, númanena undú neno mema urota aria, umó bua aria furuguturota, dari sorara egeguturie. \v 3 \x - \xo 8:3 \xt Eka 22:4-5; 26:9-11\x*Sol na, Iesu da yavero data amburari-du rea, númanda kambo mane bejea terua, Iesu da yavero, embobode evevetude nandia, kambo rova reta ghambugea bua iiava diburava gajeta urie. \s1 8:4-25 Samaria Frovensi Anava, Iesu Da Gaga Taubana Regegeta Uria Re. \p \v 4 Iesu da yavero naa ari naa ari sokanengea aria, Iesu da Gaga irugeta egeguturie. \v 5 Aghá ueta, Filip erea aria, bogu naa eini Samaria Frovensi anava buburiturie. Bubua irirota, God na Embó jojabe eini ninenguturieta furia-da gaganu Samaria enembo dava minono reta urie. \v 6 Minono reaveta, deseta uria enembomi Filip da gaga ningia goghó egegeta urie. Anada bee mo, Filip ari ivata anogha dibe eini be eini eaveta, númanda dibeva siroreaveta gia, duduku-dadaka egegeta urie. \v 7 Filip na taimu mane beago tuveta urie. Umó reaveta, taimu mane koko rirota enembo oruabeda tamo rova reta doa, kasava voreta urie. Kotú enembo dumeni eka ingo dimbaride mane reaveta jejebugeta urie. \v 8 Aghá ueta, Samaria bogu naava enembo gangoro jojabe egegeta urie. \p \v 9-10 Samaria bogu naa dabako anava, embó eini ragaro Saimon na irieta, Filip ambova furie. Saimon kae righia ingi furiturota simboro reaveta-gea, enembo dano duduku-dadaka egegeta urie. Aghá egegutuaveta, umó eghá reta urie, “Amó embó akuago eini re,” reaveta, enembo, kokotofude sabuade* dano, unda gaga niningigeta urie. Ningia, Saimon dava God da ano irari gaa rea, undú “Ano Jojabeda Tofo” regeguturota, umó kakara egegeta urie. \v 11 Umó fefera yafabe, kae ririkurota simboro eaveta-gea, enembo duduku-dadaka egegeta urie. Amindu rea, unda donu rari ningia, aghagonu egegeta urie. \p \v 12 Saimon da gaga niningigeta urie-tago, anada ambova Filip furia, God da Gaga Taubananu minono rieta, enembo niningiguturie. God namonde amó daiyagha kaifa\f + \fr 8:12 \ft Ii, \ft \+it Gaga Isuri Ari Kambesi\+it* anava, gaga dumeni gaga \+it Natofo \+it*da tuva vitia-nu irugea gia, tanana adi!\f* eta rouvia, kotú God daiyagha Iesu Keriso ninenguturieta furia-nu niningigea, unda gaga gaabee egeguturieta, Filip na enembo, embobode kotú evevetude bua, bafutaito urie. \p \v 13 Saimon beago Filip da gaga ningia, gaabee ea ririeta, Filip na umó bafutaito urieta, umó fefera yafabe Filip da ambova deĩ eta urie. Filip umó ari ivata anogha dibe eini be eini eaveta, Saimon da dibeva siroreaveta gia duduku eta urie. \p \v 14 Iesu da ambo nimbi Jerusalem irirota, Samaria Frovensiva enembo daiyagha ea, God da Gaga ningia gaabee egegeta uria, ananu ningia, Pita ungá Jon gha ninenguturieta, Samaria enembodava igiguturie. \v 15 Ungá aria Samaria bubua, God gaabee egegeta uria enembodu, Asisi Kakara vorea númandava asugari-du benunu egeguturie. \v 16 Anada bee mo, Filip na númane Jojabee Iesu da ragarova bafutaito urie. Tago Asisi Kakara jo vorea, númandava asugambi vitirie. \v 17 Amindu Pita ungá Jon gha benunu urota, númanda ingo mane enemboda beforova ititiguturieta, Asisi Kakara vorea númandava asuguturie. \p \v 18 Iesu da ambo nimbi ungá unda ingo mane enemboda beforova ititiguturieta, Asisi Kakara vorea asuguturia-nu, Saimon na gerurie-gea, umó Pita ungá Jon gha dava, aghá arida anonu baita rea, guri utaita ririe. \v 19 Rirota, umó eghá ririe, “Aghá arida anonu andú bofu-gea, anda ingo enemboda beforova itadora mo, Asisi Kakara númandava vorea asugoe.” \v 20 Aghá ririeta, Pita undú eghá ririe, “Inda gurigha amburadi rere. Imó God da vesa jo gurimi utua bambi aita roravore. \v 21 Anada bee mo, inda neno roo God da dibeva jo taubana irambi re. Amindu, imó airo bee re. Imó jo namonde dano deĩ ambi aita roravore. \v 22 Neno kaverea, inda ari akuago karigea doa, Jojabeedava benunu ege-gea, inda neno roomi sembago rei-nundubutora-nu nundubea gia doae! \v 23 Imó námanda ano gia, muu nendera anami, Satan na imó bundetueta viteravore, aghá rei-gerore.” \v 24 Aghá ririeta, Saimon umó erea, Pita ungá Jon gha dava mino eghá ririe, “Ariee, ingá Jojabeedava andú benunu egege-gea, andava sembago furueta regegetora aná, andava dano jo sirorambi ae!” ririe. \p \v 25 Anada ambova Pita ungá Jon gha Jojabeeda númane daiyagha sonembuturia-nu isagha ea, Jojabeeda Gaga ananu minono regegeta urie. Anada ambova, númane erea kaverea, Jerusalem irurota, emboro rorova númane Samaria Frovensi anava, naa dumeni dumeniva terua, God da Gaga Taubananu minono rita igiguturie. \s1 8:26-40 Filip Umó Itiopia Embó Eini Bafutaito Uria Re. \p \v 26 Anada ambova, Jojabeeda anerami Filip du ririe, “Imó indufa simbugea ii bubua jiria, dibe fefera vitari kena fuge, kaverea ingo bee kena yadi rere! Ya, emboro daya einiva bubadora mo, daya yoveni iya, naa ragaro Gasa bubua vitie. Kotú daya yoveni iya, bogu naa ragaro Jerusalem bubua vitie. Anava bubua jiradi, rere!” \v 27 Aghá ririeta, Filip erea aria, Itiopia embó eini furueta tafirie. Aná embó umó, roo enda Itiopia da kotofu evetu, ragaro Kandasi sonembeta urie. Sonembuturota, unda guri mane dano unona kaifa eta urie. Aná embó sei unda kambesi doa Jerusalem aria, God dava benunu ea doa, \v 28 unda ombo ghaava* vitia kaverea furie. Unda ghaa \tl sariot\tl* reta rouvia ananu, \tl hosi\tl* mi ghambugea ita rouvie. Aná embó ghaava asumbea fururota, God da feroveta Aisaia da ingisonu irugutueta, Filip gerurie. \v 29 Gerurota irieta, Asisi Kakarami Filip du ririe, “Ii, \tl sariot\tl* kasava jiria ingá yadi!” \p \v 30 Aghá ririeta, Filip umó erea sumbua aria sariot dava bubua, feroveta Aisaia da buka irugutueta niningurie. Ningia eghá ririe, “Aná rei-irugutora-da bee, imó tanana rora?”\fig |src="73 Philp&Ethiop_LB00331B.tif" size="col" loc="8:26-35" ref="Ekaresia 8:30" \fig* \v 31 Aghá ririeta, guri kaifa katomi mino ririe, “Amó daiyagha enada bee ga? Inona sonembadora mo, ená gaga rei-irugutora-da bee gaita rore,” aghá rirota, umó Filip vitia unda kasava asumbari-du ririe. \v 32 \x - \xo 8:32 \xt Is 53:7-8\x*Aná embóda iruguturia gaga, aná evere: \q1 “Nino oka sifi dea, buraita rea, bua yaita rouvia mo, \q1 jo be rambi aita rouvie. Kotú sifi mendida \q2 segha giriri aita rea, bua yadua mo, \q1 umó jo be rambi aita rouvie. Dabako aghagonu, \q1 aná embó dava fakarago urota, umó jo undufa sonembaita rea, \q2 gaga eini jo rambi re. \q1 \v 33 Umó dedeguturia mo, eto-bato bagha eini darigo egeguturieta, \q2 meka gerurie. \q1 Umó embó taubana re-tago, ari-bari akokogo embó gaa rirota \q2 koto egeguturie. \q1 Umó derurieta ambubuturia-du, \q2 umó imendi gamendi tefo re.” \m aná embómi ená gaga irugea sidara urie. \p \v 34 Sidara urieta, guri kaifa kato Filip du eghá ririe, “Rege ningore! Aisaia mo, ená gaga tofo undufako undú riria, aĩ? Embó einidu riria?” \v 35 Aghá ririeta, Filip umó Aisaia da gaga anava tutuno ea, Iesu da Gaga Taubananu undava iruguta arie. \p \v 36 Aghá uta, emborova irurota, uvu einiva buburiturie. Bubua, guri kaifa katomi ririe, “Gigo! Ená uvu vitia-va, amó bafutaito adora mo, avora?” \v 37 Aghá ririeta, Filip na ririe, “Imó gaabee ea goghó adora mo, imó bafutaito aita rore,” ririeta, aná embómi ririe, “Amó gaabee rore. Iesu Keriso umó God da Mendi bee re.\f + \fr 8:37 \ft Tutuno 37 da gaga itiva vitia-nu isuri aita rosore. Ekaresiada beforo ririkigari dumenida nundubariva, tutuno 37 da gaga \ft \+it Luk\+it* na jo gembambi re. Embó einimi gembari gaa regegeta rousue. Amindu, Baiboro dumeniva jo tambambi aita roravore.\f*” \v 38 Aghá rirota, unda buro kakatodu \tl sariot\tl* righia jirari-du ririe. Tukú ea jijireguturieta, aná embó umó Filip gha dano aria uvuva vovorurie. Vorea, Filip na aná embó bafutaito urie. \v 39 Aghá ea, ungá uvuvareta kaverea vivitua, jo gaimbo ambi Jojabeeda Asisimi Filip rururieta, aná embó gangorogha God du raga rita arie. Tago, umó Filip rekago jo gambi re. \v 40 Asisi Kakara Filip bua aria, bogu naa eini ragaro Asdot anava ititurie. Filip na Asdot anava tutuno ea, anavareta irurota, naa ijoijokokova God da Gaga Taubananu minono rita aria, bogu naa Sisaria avo buburiturie. \c 9 \s1 9:1-19 Sol Umó Iesu Gaabee Uria Re. \r (Ekaresia 22:3-16; 26:9-18) \p \v 1-2 Filip na aghá urota irieta, Sol na Iesu da yaveronu data amburari-du jajari eta urie. Amindu umó fristida* beforo righari dava aria, benunu eghá urie, “Imó amó daiyagha asira-nu ingisova gembu-gea bua, amó ya bogu naa Damaskus anava namonde amó Jiusi enemboda nghaĩ itari kambova* enembo dumenidu irugota gigigea númanena sonembota, amó Iesu da yavero Jojabeeda Emborova deĩ egegeta rousua embobode kotú evevetude anava tambadora-nu, nandia bundia bua, kaverea furá, Jerusalem bububugore.” \v 3 Aghá ririeta, fristida beforo righarimi Sol sonembuturieta-gea, umó erea Damaskus arie. Aria, naa kasava bubaita itoko uua mo, jo gaimbo ambi unana uutuvareta undava janimbuturie. \v 4-5 Aghá urieta, umó endava jua vasia niningueta, beda eromi undú eghá ririe, “Sol! Sol! Imó dodu andava neno mema ututurota vite?” Aghá ririeta ningia, Sol umó eghá ririe, “Ariee, Jojabee, imó avouvi?” ririeta, aná beda ero rekago ririe, “Amó aná, Iesu reta righia siosa rioravore!\fig |src="74 SaulConversion_UBS_D05a.tif" size="col" loc="9:3-6" ref="Ekaresia 9:4-5" \fig* \v 6 Avoreta, imó erea ii, naava bubadi-gea, imó donu aita rora avo rata ningadi,” aghá ririeta niningurie. \p \v 7 Sol de igiguturia enembo dumenimi, avo tukú ea jiria be sidara egeguturie. Sol du donu riria aná, númane dano beda eronu niningiguturie-tago, avona be riria enembo jo gigigambi re. \v 8 Aná gaga rea sidara urieta, Sol umó endavareta erea, dibe fangiturie. Dibe fangiturie-tago, Sol umó eini-eini donu jo gambi urie. Aghá uria-du, Sol unda kokomanami umó ingova righia bua aria, Damaskus bubua teteruguturie. \v 9 Avo terua, Sol umó dibe fangea, eini-eini jo gambi kotú undari o uvu undambi irirota, onembo bakode sidara urie. \p \v 10 Iesu da gaabee ari kato eini, ragaro Ananaius, umó Damaskus irirota, barauva Jojabee gerueta, undava eghá ririe, “Ananaius!” ririeta, umó eghá ririe, “Jojabee, amó enanu vitere.” \v 11 Aghá ririeta, Jojabee undú eghá ririe, “Imó erea ii! Emboro ragaro Dambudogova ii, Judas da kambova terua, Tarsus embó eini, ragaro Sol avo benunu urota vitieta, undú uriga ea ningi! \v 12 Sol benunu urota, unda barauva, embó eini ragaro Ananaius na iya terua, unda dibe taubana ari-du rea, ingo unda tamova righia-nu gie.” \p \v 13 Aghá ririeta, Ananaius eghá ririe, “Jojabee, enembo oruabe Sol da ari-bari akokogo dano unona Jerusalem fefera inono inda yaverodava eta rouvia-nu andú isagha eta rousue. \v 14 Kotú oreki umó aná fristida kokotofuda ragarova enembo inda ragarova tumogha baĩ eta rousua-nu nandia bundaita rea reifie.” \v 15 Aghá ririeta, Jojabee Ananaius du mino eghá ririe, “Imó erea ii! Anada bee mo, amó sonembari-du rea, umó gategetore. Umó anda ragarova minono rata, Jiusi enemboda gitofo, endada kokotofu kotú Jiusi enembo dumeni amó tanana egegari-du, gategetore. \v 16 Kotú, anona andufa iruguturota, Sol anda ragarova mema daiyagha kotú mema donu itatama aita rouvia-nu gia goghó aita rouvie.” \p \v 17 Aghá ririeta, Ananaius umó erea aria, kambova terua, unda ingomi Sol da tamova ririkurota, eghá ririe, “Anda ikoko Sol, imó Jojabee Iesu emborova fururota geraravore. Inda dibe taubana ari-du, kotú Asisi Kakara indava vorea asugari-du, Iesu na ninengetueta amó etere.” \v 18 Aghá ririeta, eini-eini uvu okada taatagomi Sol da dibevareta jujururieta, unda dibe taubana urie. Aghá urieta, Sol erea, benunu urieta, umó bafutaito urie. \v 19 Aghá urieta, Sol umó undari undia, ano bua jebuguturie. \s1 9:19-25 Jiusi Enemboda Babarigari Neno Akuago Uria-du, Sol Oru Sufiria Re. \p Sol fefera dumeni Iesu da yaverode Damaskus vitirie. \v 20 Aghade, gaimbo ambi umó tutuno ea, Jiusi enemboda nghaĩ itari kambo* anava iru-furu urota, Iesu da ragarova minono reta urie. Aghá urota, umó eghá reta urie, “Iesu umó aná, God da Mendi bee re,” reta urie. \v 21 Enembo númane, Sol da aghá riria-nu ningia, duduku-dadaka ea mana-mana egeguturota, eghá regeguturie, “Ená embónu nundubea gigige! Embó eini, Jerusalem enembo Iesu da ragaronu rea tumogha baĩ egegeta rousua-nu, deaveta ambubugeta rousua, aná umó ra, aĩ? Kotú embó eini Iesu da yavero enava nandia, God da fristida* kokotofudava utaita rea futa, aná embó mo evera? Avotago, ená embó mo daiyagha gaga dibe eini reiri?” regeguturie. \v 22 Aghá reaveta, Sol unda ano dano ititurota, minono reta urie. God na Iesu ninenguturieta furia ananu irugea goghó urieta, Jiusi enembo Damaskus irita uria-mi niningigea, mana-mana ea be sidara egeguturie. \p \v 23 \x - \xo 9:23 \xt 2 Ko 11:32-33\x*Fefera dumeni sidara urieta anada ambova, Jiusi enembo númane Sol data amburari-du rea, bubua danode desea, manaka gaegeguturie. \v 24 Avotago, númane donu riria aná, Sol umó niningurie. Númane Sol nu nandia data amburari-du tumba onembo aná naa ghoukada bebato beva jiria kaifa egegeta urie. \v 25 Aghá egegeta ueta, tumba einiva, Sol unda yaveromi erea, umó bua kararava fendia tino ea, toova ititurieta vorea jiria seriguturie. \s1 9:26-31 Sol Aria Jerusalem Bubua Vitiria Re. \p \v 26 Sol aria, Jerusalem bubua, umó ya Iesu da yaverode takembasue-tago, númane umó jo gaabee ambi egeguturie. Umó sei númandava ari-bari akokogo eta uria-du, númane oru egeguturie. \v 27 Oru egegutueta gerurie-gea, Barnabas na erea, Sol sonembea, umó bua aria, Iesu da ambo nimbidava teterurie. Terua, Sol na daiyagha emborova irurota, Jojabee geruria, kotú Jojabee Iesu na daiyagha Sol dava gaga riria ananu, Barnabas na númandu iruguturie. Iruguturota, Sol umó daiyagha Jiusi enembo dava jo oru ambi, Iesu da ragarova Damaskus avo minono reta uria-nu iruguturieta, númane niningiguturie. \v 28 Sol na Iesu da yavero kena terua, numonde danode irirota, iru-furu urota, jo oru ambi, Jerusalem naava Jojabeeda ragarova minono reta urie. \v 29 Aghá ea, Sol erea, Jiusi enembo dumeni Grik gaa reta uria-de, gaa rea besiga urie. Besiga ea, númane Sol data amburari-du regeguturie. \v 30 Aghá regeguturieta, Iesu da yavero dumenimi ningia, Sol bua aria, bogu naa ragaro Sisaria anava jiria, umó ninenguturieta, Tarsus naava arie. \p \v 31 Fefera aghade, frovensi dano bakode, Judia, Galili kotú Samaria anava, dara, bouvu o neno mema eini Iesu da yaverodava jo sirorambi re. Asisi Kakarami sonembutuaveta, Iesu da yavero neno nundubari taubana urota, Jojabeedu kakara eta urie. Aghá urota, Iesu da yavero oruaruabe siroreta urie. \s1 9:32-43 Pita Na Ririeta, Enembo Ungagha Jejebuguturia Re. \p \v 32 Pita umó natofo kaifa urota, naa nanjogo iru-furu eta urie. Goroto einiva umó erea, God da natofo gaita rea, naa ragaro Lida anava esega arie. \v 33 Aria bubua, Pita na embó eini eka ingo dimbaride, ragaro Ainias nu tafirie. Aná embó kambo rova faro itiva vasia irieta, ghaeko dano 8 sidara urie. \v 34 Tambua, Pita na undú eghá ririe, “Ainias, Iesu Keriso na retueta, imó rei-jebugutoravore. Imó erea, inda ghaito borea iti!” Aghade, Ainias gaimbo ambi jebuguturie. \v 35 Jebuguturieta, Lida naava kotú Saron naava enembode dano umó avo gia, neno kaverea Jojabee gaabee egeguturie. \p \v 36 Naa ragaro Jopa anava, Iesu du gaabee eta uria evetu eini ragaro Tabita vitirie. Aná evetuda ragaro, Grik gaami Dorkas reta urie. Umó fefera inono enembo sonembuturota, unda gugua-ghayafami makasi enembo sonembuturota vitirie. \v 37 Fefera aghade, umó kae bua ambubuturieta, númane unda tamo bua, uvumi gutia simbugea bua aria, iti kamboda rova ititiguturie. \v 38 Jopa naavareta ya Lida bubari, jo airobe irambi re. Pita umó Lida naava esega furia irieta niningigea, Iesu da yavero Jopa vitiria-mi embobo ungagha ninenguturieta aria, Pita dava buburiturie. Bubua, Pita du ririe, “Fu, namonde tutumi yare!” \p \v 39 Aghá ririeta, Pita erea, numonde aria buburiturieta, natofo erea, Pita bua iti kambova viviturie. Dorkas da sonembeta uria dodorumi dano furia Pita fugea ovenembea dari sorara urota, Dorkas da asugari mane fifinembea ututuria-nu bua, Pita kena iruguturie. \v 40 Aghá urieta-gea, Pita na ririeta, aná enembo dano erea isaghava bububuguturie. Pita na koubomi jengirea benunu ea sidara ea, kaverea dibe umó kena ea, unda ragaro beenu rirota, “Tabita, ere!” ririeta, aná evetu dibe fangea Pita gia erea asumbuturie. \v 41 Asumbuturieta, Pita na ingo sinia aria, unda ingova bua ririkurieta erorurieta, ghogho ririeta, Iesu da yaverode aná dodorude dano furia bububuguturieta, Dorkas jebuguturia-nu iruguturieta gigiguturie. \v 42 Aghá uria-da bingá aná aria fafate urieta, Jopa naava enembo dano niningigea, Jojabeenu gaabee egeguturie. \v 43 Aghá urieta, Pita umó itoko yafago avo unda akau Saimon gha vitirie. Saimon rera, umó nino okada andoro ananu bua, ingimi simbugea, enembo dumeni dava ututurota, guri buta urie. \c 10 \s1 10:1-33 Pita Ungá Konilius Ghada Kiki Re. \r (Ekaresia 11:1-18) \p \v 1 Rom embó eini, ragaro Konilius umó Rom enemboda mene-mene ari kakatoda noni ragaro Itali da beforo righari eini ea, Sisaria bogu naava irita urie. \v 2 Umó aná God gaabee ari embó eini re. Aghá-gea, umó unda evetu mendi sasingude dano God nu tumogha baĩ urota, unda ragaronu righiaveta ereta urie. Umó amindu sonemba jojabe Jiusi makasi enembodu ututa urie. Kotú God dava benunu tumanadu urota vitirie. \p \v 3 Aghade fefera einiva, ungobo 3 \tl koroki\tl* ueta, umó barau eghá urie. God da anerami undava isagha ea eghá ririe, “Konilius!” \v 4 Ririeta, Konilius na aná aneranu orugha tatasegea gerurota eghá ririe, “Jojabee, inda uno doro?” ririeta, aná anerami undú mino eghá ririe, “God inda benunude kotú inda enembo sonembeta rora-du gangoro urota, inda benunuda mino rei-simbugutue. \v 5 Avota, oreki aghi kakato ninenge-gea, ya Jopa naava bubua, embó ragaro Saimon kotú, dabako undú Pita reta rousua-nu bua furoe! \v 6 Umó unda akauda kambova vitia-du tambaita rousue. Unda akau Saimon rera, umó nino okada andoronu bua ingimi simbugea, enembo dumenidava utua guri buta rouvie. Unda kambo karaje divareta gi!” \p \v 7 Aghá rea doa, aná anera kaverea arieta, Konilius erea, unda kamboda sabua* aghi ari embobo ungagha kotú umó kaifa ari kato mene-mene embó einide dano ghogho ririeta, undava fufuguturie. Aná mene-mene embó beago God gaabee eta urie. \v 8 Konilius na aná enembo bakodenu ninenguturota, anerada donu riria dano ririeta númane niningigea, Jopa naava igiguturie. \p \v 9 Aria, rorova evia rifo atiturieta erea aria, onembode aghago Jopa naava bubua terua irueta, aghade, Pita benunu aita rea kambo sebova\f + \fr 10:9 \ft Ii, gaga \xt Mak 13:15 \ft anada tuva gaga \+it sebo\+it*du daiyagha gembari vitia-nu irugadi reisi-rere!\f* viviturie. \v 10 Aghade umó baimana itatama urota, undari undasua-nu uno urie. Aghá ueta undari simbugutua mo, Pita umó barau urie. \v 11 Unda barauva geruria mo, uutu ifeguturieta, eembo beragha bee unda mendó dano ungagha-ungagha aghagomi uutuvareta ititurieta, endava vovorueta gerurie. \v 12 Aná eemboda rova enda etova genau-bagena kotú dii mane, ningabu, nomburade dano irieta gerurie. \p \v 13 Aghade beda eromi eghá ririe, “Pita, erea dege amburota undadi!” ririe.\fig |src="75 PeterVision_WA03963b (scp).tif" size="col" loc="10:9-16" ref="Ekaresia 10:13" \fig* \v 14 Tago, Pita umó eghá ririe, “Tefo, Jojabee. Inona rirera-du, námane Jiusi enembo ená eini-eini rei-gerora, dano tama urota jo undambi eta rosore. Ená eini-eini aná akuago re. Amó itoko jo undambi eta rore.” \v 15 Aghá ririeta, beda eromi rekago Pita du eghá ririe, “Eini-eini donu God na undari-du ea simbugadua mo, mania akokogo gaa rata!” ririe. \p \v 16 Aná barau dabako ananu Pita na fefera bakode urieta, gaimbo ambi aná eembo beragha bee aná rekago ghambuguturieta uutuva viviturie. \v 17 Aghá urieta, Pita unda barau uria-da beedu mana-mana urota iria mo, Konilius da ninenguturia enembomi aria, Saimon da kambo gigigea, kara bebatova jiriturie. \v 18 Bubua jiria, be fugia eghá rea niningurie, “Enava esega embó eini unda ragaro Saimon, kotú dabako undú Pita reta rousua mo, eve vitia?” ririe. \p \v 19 Pita unda barau uria-da beenu nundubuturota irieta, Asisi Kakarami undú eghá ririe, “Saimon? Embobo bakode indú tava uta etia eve bububugetue. \v 20 Númane aná anona ninengetueta, imó baita fufugetue. Amindu imó mania oru ata! Simbugea vorea, aná embobode dano igige!” \p \v 21 Aghá ririeta, Pita erea vorea, aná embobodu eghá ririe, “Nímane mo, andú tava rosora, aĩ, o dodu fufugeto?” \v 22 Aghá ririeta, aná embobomi mino eghá regeguturie, “Námane mene-meneda beforo righari embó eini, ragaro Konilius na, ninengutata fufugutare. Umó God du tumogha baĩ eta rouvie. Aná embó taubana re. Jiusi enembo dano umó kakara eta rousue. God unda anera kakara eininu ninengutata undava bubua eghá rita, ‘Aghi kakato ninenge, ya embó ragaro Saimon kotú dabako undú Pita reta rouvia-nu, bua furá inda kambova undava gaga vitia-nu rata ningadi!’” rita. \p \v 23 Aná embobo aghá regeguturieta, Pita na númane unda esega enembo aghago bua terua numonde evivigaita ririe. \p Numonde evia rifo atiturieta, Pita erea eini-eini simbugea yaita ueta, Jopa naava yavero dumeni erea, numonde dano kaverea igiguturie. \v 24 Evia rifo atiturieta aria, Sisaria naava bububugea teteruguturie. Konilius unda enembo totofode kotú unda kokomanade sei aghi urieta, avo danode ea kaifa ueta, Pita mane aria bububuguturie. \v 25 Pita bubua aria, aná simbuguturia kambova teraita ueta, Konilius Pita da dibe kenava koubomi jengirea tumogha baĩ urie. \v 26 Urie-tago, Pita na ingova righia doa eghá ririe, “Ere! Amó beago embó imongo re.” \v 27 Aghá rea doa, Pita na Konilius gha gaga rirota, ungá dano kambo rova teteruria mo, enembo jo nambigo irambi irieta gerurie. \v 28 Gia doa, Pita aná enembodu eghá ririe, “Nímane námanda agho dari-mi donu reiria, aná dano gari re. Námane Jiusi enembo jo gitofodava esega yambi eta rosore. Kotú mambu komana jo ambi eta rosore. Tago, God na andú eghá iruguta: enembo dano God na urieta siroruturie. Amindu jo anona embó einidu akuago gaa rari inono irambi re. \v 29 Aghadu rea, inona amó bari-du ninengutata angia, amó jo minoinja ambi, amó etere. Imó mo dodu amó bari-du ninengutata angia-nu rege ningore!” \p \v 30 Aghá ririeta, Konilius na mino eghá ririe, “Onde ungobo 3 \tl koroki\tl*ueta, amó anda kambo rova God dava benunu urota irieta, embó eini ombari dano saghainu asugea, anda dibeva sirorea jiruta. \v 31 Jiria, eghá rita, ‘Konilius! God na inda benunu aná ningie. Kotú inda makasi enembo sonembeta riara ananu rei-nundubutue. \v 32 Amindu enembo eini ninenge-gea ya, Jopa naava bubua, embó ragaro Saimon kotú, dabako undú Pita reta rousua ananu bua furoe! Umó unda akaudava irota, tambaita rosoravore. Unda akau Saimon rera, umó nino okada andoro ananu bua ingimi simbugea, enembo dumenidava utua guri buta rouvie. Unda kambo karaje divareta gi!’ rita. \v 33 Amindu amó gaimbo ambi, embobo dumeni imó bari-du ninengutata angieta, etera buberavore. Aná taubana re. Námane oreki God de dano fugea vitere-gea, imó Jojabeeda gaga donu bua etera, aná rege niningigore!” \s1 10:34-43 Pita Da Gaga Re. \p \v 34 \x - \xo 10:34 \xt Deut 10:17\x*Aghá ririeta, Pita tutuno ea, minono eghá ririe, “Amó oreki gia, tanana rore, God da dibeva enembo dano inono re. \v 35 Enembo avona God kakara urota, unda unonu egegadua, númane God da enembo egegaita rousue. Kotú tamo saghai, tamo fitugo aná númane dano inono re. Kotú námane Jiusi enembo, námanda gitofode dano inono re. \v 36 God gaga eini Jiusi enembodu ututurieta niningigea vitera, aná evere. God na namonde anda ari-bari akokogo nundubea gia doaita rirota, Iesu Keriso enembo nanjogoda Jojabee ututurieta furia-da Gaga Taubananu nímane niningigea viteravore. \v 37 Kotú Jon erea, bafutaito ari-du minono reta uria-da ambova, God na donu Galili Frovensiva urieta furia, Judia Frovensiva jojabe uria, aná niningigea viteravore. \v 38 God unda anomi unda Asisi Kakara ututurieta vorea, Nasaret embó Iesu dava asuguturie. Undava asuguturieta, Iesu erea, ari ivata anogha dibe eini be eini urie. God, Iesu gha dano vitiria-du, Iesu ano ea enembo sonembuturota, Satan tuviturieta unda bunditurieta vitiria enembo jejebuguturie. Aná dano nímane sei niningigea viteravore. \v 39 Atá Iesu donu Jiusi enemboda roo endava, kotú Jerusalem bogu naava uria-nu námanena dibemi gerurera-nu, rari inono re. Aná evere: umonu Jiusi enemboda rorova ifatarava derurieta ambubuturie. \v 40 Avotago, onembo bakode sidara urieta, God na ririeta, umó amburarivareta, jebugea erea furia isagha urieta námane gigiguturere. \p \v 41 Iesu enembo oruabedava jo isagha ambi re-tago, umó amburarivareta erea furia, námane God na unda Gaganu minono rari-du gateguturia enembodava isagha urieta, uvude undaride namonde undidiguturere. \v 42 Aghade, Iesu námandu eghá ririe, ‘God Afa na umó aná enembo amburari, kotú jebuga vitia, uriga ea númanda ari-bari akokogoda mino utari-du ririe. Atá ená gaga rera, kotú anda bingá dumeninu bua ii, endava natofo jededu radi niningigari-du rere.’ \v 43 Kotú, God da feroveta mane dano Iesu du gaga eghá gegembuguturie. ‘Avona umó gaabee egegadua, unda ragaroda anomi, God na númanda ari-bari akokogo nundubea gia doaita rouvie.’” \s1 10:44-48 God Da Asisi Kakara Ututurieta, Vorea Jiusi Enemboda Gitofodava Asuguturia Re. \p \v 44 Pita gaga ria aghade, God da Asisi Kakara vorea, Pita da gaga reisi-nininguria enembodava asuguturie. \v 45-46 Asuguturieta, gitofo enemboda aveva kaveruturieta, gaga dibe eini be eini jo sei rambi eta uria-nu rirota, God du raga regeguturie. Regegutueta-gea, Jiusi enembo, Iesu gaabee ari kakato Pita de furia-mi, God da Asisi Kakara Jiusi enemboda gitofodava asuguturia-nu gia, duduku-dadaka egeguturie. \p \v 47 Aghá ueta-gea, Pita unda kokomanadu eghá ririe, “Ená enembodava, Asisi Kakara namonde andava asuguturia, aghagonu númandava asugetue. Amindu uvumi bafutaito adora mo, enembo eini avona jo buregambi aita rouvie.” \v 48 Aghá rea, unona aná gitofo enembo Iesu Keriso da ragarova bafutaito ari-du ririe. Anada ambova Konilius mane na, Pita jirota numonde fefera dumeni iraita regeguturie. \c 11 \s1 11:1-18 God Gitofodava Daiyagha Uria-nu, Pita Na Jerusalem Bogu Naava Isagha Uria Re. \r (Ekaresia 10:1-33, 44-48) \p \v 1 Jiusi enemboda gitofomi daiyagha, God da gaga ningia gaabee egeguturia-nu, Iesu da ambo nimbi dumeni kotú unda yavero nanjogo Judia Frovensiva irita uria-mi niningiguturie. \v 2 Ningia doa, enembo dumeni eghá nundubuturie. “Avore, namonde anda gitofo Iesu da yavero aita adua mo, númanda vii mendó andoro tafugasue. Aghá urota, númane aná, namonde amó Jiusi embobogo ea doa, iririgasue,” regeguturie. Aghá nundubuturota, númane aná Pita kaifa rousurieta, Pita aria, Jerusalem númandava buburiturieta, númane erea gaa rirota, eghá regeguturie, \v 3 “Imó dodu gitofodava esega ange? Imó daiyagha vii mendó andoro tafugambi enembode asumbea undari undidiguta?” \p \v 4 Aghá regeguturieta, Pita ningia doa, umó donu uria-de kotú, God na donu ririeta siroruturia-de dano isuri ata niningigari-du gaga eghá ririe, \v 5 “Anda ikoko mendi, amó anda gaga tutunovareta, isuri aita rore. Amó Jopa bogu naava benunu urota, barau utara, aná eghá re. Uutu ifegutata, eembo beragha bee unda mendó aná dano 4 aghago anami uutuvareta ninengutata, anda kasava vovorueta gerare. \v 6 Vovorata, amó aná eemboda rova genau-bagena kotú dii mane, ningabu, nombura manede dano irieta gerare. \v 7 Aghade beda eromi eghá rita, ‘Pita, erea dege amburota undadi!’ \v 8 Aghá ritata, amó mino eghá ritare, ‘Tefo, Jojabee, inona rirera-du, námane Jiusi enembo ená eini-eini rei-gerora dano tama urota jo undambi eta rosore. Ená eini-eini aná akuago re. Amó itoko jo undambi eta rore.’ \v 9 Aghá ritata, beda eromi rekago andú eghá rita, ‘Eini-eini donu God na undari-du ea simbugadua mo, mania akokogo gaa rata!’ \v 10 Amó aná barau dabako ananu fefera bakode utata, gaimbo ambi aná eembo beragha bee aná rekago ghambugutata kaverea uutuva vivita. \p \v 11 Aghá uta-da ambova jo gaimbo ambi, Sisaria naavareta embobo bakode ninengutata futa, amó vitara kambova bububuguta. \v 12 Númane andava bubaita fufugutueta, Asisi Kakarami eghá rita, ‘Imó gitofodu, mania oru ata! Erea, aná enembode dano igige!’ Aghá ritata, amó yaita uua mo, gaabee ari embobo dano 6 Jopa naava namonde vitara-mi erorata, namonde gitofo enembode dano angera, bogu naa ragaro Sesarea bubua, Konilius da kambova teteregutata, \v 13 Konilius erea, Asisi Kakarada daiyagha unda kambo rova jiria gaga rieta niningiguta-nu, námandu ritata niningigutare. Aná evere, ‘Aghi kakato ninenge-gea ya, Jopa naava bubua, embó ragaro Saimon kotú, umó dabako undú Pita reta rousua-nu bua furoe! \v 14 Saimon na gaga rata ningia, unda gaga bua furaita rouvia-nu niningigea, imode inda kambova vitia natofode dano gaabee egegadora mo, God nímanda ari-bari akokogo nundubea gia doaita rouvie.’ \v 15 Konilius aghá rea sidara utata, amó tutuno ea, gaga rieta, Asisi Kakara seibe namonde andava vorea asuguturia aghagonu, aná gitofo enembodava asuguta. \v 16 \x - \xo 11:16 \xt Eka 1:5\x*Vorea asugutata, amó Jojabee Iesu da gaga riria-nu nundubutare, ‘Jon bafutaito ari kato enembo tefo uvumi bafutaito eta urie-tago, ambova nímane Asisi Kakarada anomi bafutaito aita rore.’ \v 17 Avore, namonde amó Jojabee Iesu Keriso gaabee ueta-gea, God unda Asisi namonde andava ututa aghagonu, namonde anda gitofo gaabee ueta-gea, unda Asisi Kakara númandava ututa. Amindu, bee dodu amó God da uno burega? Amó God da unonu asire.” \p \v 18 Pita aghá ririeta niningiguturie-gea, enembo nanjogo gaa regeguturia doa, God du raga rirota eghá regeguturie, “Ariee! God namonde amó Jiusi enemboda gitofodu emboro ifegutata, númane beago, neno kaverea God nu gaabee urota númanda ari-bari akokogo vuregadua mo, númane jebuga tumanadu irarinu bubugaita rousue,” regeguturie. \s1 11:19-30 Antiok Naava Enembo Dumeni Iesu da Gaga Ningia Gaabee Egeguturia Re. \p \v 19 \x - \xo 11:19 \xt Eka 8:1-4\x*Stiven derurieta ambubuturia-da feferava, Iesu da gitofo enembo númane erea, Iesu da yavero kukuviguturieta, mema tatambuguturia aghade, Iesu da yaveromi oru urota erea, roo enda dumeniva igiguturie. Aghade dumeni aria Fonisia Frovensi, Saiprus enda butu, kotú Antiok bogu naava bububuguturie. Bubua, Iesu da Gaga Taubananu númanda natofo Jiusi enembodu enembo ririeta niningiguturie. \v 20 Kotú Iesu da yavero rera-da rorova, Saiprus enembo dumeni, kotú Sairini enembo dumenimi erea aria, bogu naa Antiok bubua, Jiusi enemboda gitofodava Jojabee Iesu da Gaga Taubananu minono regeguturie. \v 21 Jojabeeda anonu númandava ututurieta bubuguturia-du númanda minono regeguturia anava, enembo oruaruabe neno kaverea, Jojabeeda Gaganu gaabee egeguturie. \p \v 22 Aghá ueta, Iesu da yavero dumeni Jerusalem irita uria-mi, niningiguturie-gea, Barnabas ninenguturieta, Antiok bogu naava arie. \v 23 Aria bubua, God da daiyagha Antiok da yaverodu kauta kavevera urota ea simbuguturieta, bee siroruturia-nu gia, Barnabas gangoro urota, númanda neno roo dano Jojabeedava ititiguturota iririgari-du ririe. \v 24 Barnabas umó embó taubana re. God da Asisi Kakara undava vorea asuguturieta, neno nundubuturota, God gaabee ea goghó eta urie. Amindu unda minono riria-nu natofo oruabe niningigea, Jojabeenu gaabee egegeta urie. \p \v 25 Anada ambova, Barnabas erea, bogu naa ragaro Tarsus avo, Sol tava aita arie. \v 26 Aria bubua, Sol tambua bua, ungá dano kaverea furia, Antiok bububuguturie. Bubua irieta, ghaeko dabakoda rorova, Iesu da yavero fuava danode egegeaveta, Sol ungá Barnabas ghana irugeta urie. Antiok naava enembomi tutunova Iesu da yaverodu Kuristini regeguturie. \p \v 27-28 \x - \xo 11:27-28 \xt Eka 21:10\x*Fefera aghade, God da feroveta ragaro Agabus, kotú God da feroveta dumenide dano Jerusalem reta aria, Antiok bububuguturie. Bubua, Agabus erea, ambova roo enda dano Rom enembomi kaifa egegeta uria-va, baimana jojabe siroraita rouvia-da gaganu, Asisi Kakarada anomi isagha urieta, enembo nanjogo dano niningiguturie. Aná baimana, Rom enemboda kotofuko ragaro Klodias da feferava siroruturie. \v 29 Agabus gaga aghá ririeta ningia, Iesu da yavero manaka gaegeguturota eghá regeguturie, “Namonde daiyagha ea, namonde anda ikoko mendi Judia Frovensiva desea vitia-nu sonembasire. Namonde amó daba-dabada irariva gerurota, sonembari utota yata bubugoe!” \v 30 Aghá rea, guri bua danode ea ututurieta, Sol ungá Barnabas gha bua aria, Iesu da yaveroda babarigaridava ututurieta bubuguturie. \c 12 \s1 12:1-5 Kini Herot Umó, Iesu Da Yavero Dava Bouvu Ututueta, Mema Itatama Egeguturia Re. \p \v 1 Fefera aghade, Galili Frovensida kini ragaro Herot na erea, Iesu da yavero dumenidava ari-bari akokogo, fakarago bee eta urie. \v 2 Aghá urota, Herot ririeta unda enembo dumeni erea, Jon da kaka Jems nu vikokomi ukó tafuguturieta ambubuturie. \v 3-4 \x - \xo 12:3-4 \xt Ex 12:1-27\x*Aghá urieta, Jiusi enembo ananu niningigea, gangoro-gangoro egeguturia-du, Herot na ririeta, unda mene-mene ari kakato erea, Pita nanandiguturie. Aghade aná \tl Yisti\tl* Tama Arida Banau* feferava, umó nandia bua, dibura kambova gajiturie. Umó diburava gajituria-da ambova, mene-mene ari kakato dano 16 mi Pita kaifa egegeta urie. Aghade, númanena noni ungagha-ungagha ea, kotú noni daba-dabada rova, mene-mene ari kakato ungagha-ungaghami fefera tano-tano ea, iiava kaifa egegeta urie. Herot da nundubariva, Serigea Yari Banauda ambova, Pita bua ya Jiusi enemboda dibeva koto asue. \p \v 5 Aghade, Pita dibura kambo rova gajiturieta irieta, númanena kaifa egegeta urie. Aghá egegutueta, Iesu gaabee eta uria yavero nanjogomi Pita du rea, God dava benunu ano bee egeguturota vitirie. \s1 12:6-19 Pita Dibura Kambovareta Kaverea Isaghava Buburituria-da Gaga re. \p \v 6 Tumba riria ya rifo atota, Herot umó Pita diburavareta bua bubua, Jiusi enemboda dibeva koto aita rouvia-da tumbade, Pita da ingo ungagha seinimi bundia, ingo yoveni kaifa kato einida ingova bundia, yoveni einida ingova bunditurie. Aghá urieta, umó kaifa kakato ungaghada rorova vasia evieta, kaifa kakato ungaghami dibura kambo bebatova kaifa rousurie. \v 7 Aghade, jo gaimbo ambi Jojabeeda anera Pita da kasava sirorea jiriturieta, unana Pita da rei-viria dibura kambesiva janimbuturie. Aghá urieta, aná anerami Pita da ivisava righia evuruturota, “Tutumi ere!” rieta, \tl seini\tl* mane Pita da ingova bununu ea vovorurie. \v 8 Aghá urieta, anerami eghá ririe, “Inda siiri bua rafea, inda eka vusi bua asuge!” Aghá ririeta, Pita unda riria aghagonu urieta, anerami ririe, “Avota, eembo koburu bua evia, anda ambova fu yare!” \v 9 Aghá ririeta, Pita erea, aná dibura kambo doa bubaita, anerada ambova arie. Pita umó anerada donu urieta siroruturia jo tanana ambi re. Tago ená mo, “Gaa bee rei-sirorutua, aĩ, barau rora?” nundubuturie. \p \v 10 Pita aná aneragha aria, kaifa kato einida tano serigea, aria eini serigea, kotú ungá aria, aná dibura kamboda karava buburitua, aná bebato aurimi ari undufa ifeguturieta, Pita aneragha dano aria isaghava bububuguturie. Bubua, ungá emborova deĩ ea, irurota jo gaimbo ambi, anera Pita doa nia yarigo urie. \p \v 11 Aghá urieta, Pita undava daiyagha uria ananu gia nundubuturie, “Anda oreki donu gera, aná gaa bee re. Jojabee na unda anera ninengetueta etia, amó Herot da anoda tuva vitara, kotú Jiusi enemboda daiyagha andava sirorari-du reisi-nundubuta-da rorova, amó righia rougea bie.” \v 12 Pita undava daiyagha siroruturia-nu nundubuta aria, Jon Mak da nue ragaro Meri da kambova, enembo oruabe desea undú benunu egegutueta, buburiturie. \v 13 Bubua, kambo bebatova jiria goĩ-goĩ urieta, aná kambova buro kato ariri ragaro Roda na, bebato ifegaita furie. \v 14 Furia mo, Pita da beda eronu ningia tanana urie-gea, bebato jo ifegambi kaverea sumbua aria, aná enembodu eghá ririe, “Pita kambo bebatova jiria vitie.” \v 15 Aghá ririeta, aná enembomi undú eghá regeguturie, “Imó beforo akuago etua-jogo?” aghá regeguturie-tago, aná ariri besiga urota, “Amó gaabee rere,” riria-du, númane mino eghá regeguturie, “Aná Pita da anera ra-jogo!” \p \v 16 Aghá regegutua, Pita bebatova goĩ-goĩ urota irieta, númane erea furia bebato ifeguturia mo, Pita bebatova jiria irieta gia, duduku-dadaka egeguturie. \v 17 Duduku-dadaka egegutueta, Pita na númane bede yavide dodogari-du ingomi isusu urieta, númane yavide, bede durumuguturieta, unona Jojabeeda anerami umó diburavareta daiyagha bua bubua furia-nu, númandu isagha urie. Ea doa, eghá ririe, “Jems de, kotú gaabee eta rousua enembo dumenidedu, aghá regege niningigoe!” aghá rea doa, umó kambesi einiva arie. \p \v 18 Aghá urieta, dibura kambo kaifa kakato evia, rifo atiturieta erea, Pita da daiyagha uria-du mana-mana egeguturota, tava ea biruru egeguturie. \v 19 Aghá ueta, Kini Herot na Pita tava ea tatambugari-du ririe-tago, númane Pita tava ea tambari jo inono ambi egeguturie. Aghá uria-du, Herot na dibura kambo kaifa kakato bua danode ea, uriga uria mo, númane mana-mana egeguturia-du, Herot na númane bua ya data ambubugari-du ririe. Anada ambova, Herot Judia Frovensi doa aria, fefera dumeni Sisaria vitirie. \s1 12:20-25 Kini Herot Dara Ea Ambubuturia Re. \p \v 20 Herot umó, Tair kotú Saidon enembodu neno akuago bee uria-du, númane noni eini ea Herot gigigaita igiguturie. Sei númane kini da kambesida beforo righari embó ragaro Blastus na sonembari-du regeguturieta, “avore” rea sonembuturie. Sonembutueta, númane kini de dano asumbea gaga rari-da feferadu benunu egeguturieta, kini “avore,” urieta, númane siriri ari-du benunu egeguturie. Anada bee mo, númanda undari-bari kini da roo endava bubugeta urie-gea, rourogo númanda undari-barida emboro gajauve-degea, aghá egeguturie. \p \v 21-22 Aghade, fefera eini simbuguturia anava, Herot unda dighari-ombari fefera jojabeva asugari bua asugea, kini da asumbari kambesiva asumbea enembodu minono ririeta, anava desea vitiria enembomi aregea eghá regeguturie, “Ená jo embóda gaga rari aghago ambi re. Umó god einida gaga rarigo rouvie.” \v 23 Aghá regeguturieta jo gaimbo ambi, Jojabeeda anerami Herot derurieta, rifa manemi umó gambua ambubuturie. Anada bee mo, Herot na, aná enembo ririeta undú raga regeguturota, God du jo raga regegambi re. \p \v 24 Fefera aghade, God da gaga bua vesa urieta, aria fafate urieta, enembo oruabe niningigea gaabee egeguturie. \v 25 Aghade, Barnabas ungá Sol gha baimanada guri bua aria, aná ututurieta bubuguturieta, ungá Jon Mak bua, numonde dano kaverea, Jerusalem doa, Antiok bogu naava fufuguturie. \c 13 \s1 13:1-3 Ekaresiami* Barnabas Ungá Sol Gha Gategea Ninenguturieta Aria Re. \p \v 1 Antiok bogu naava Iesu da yavero rova, God da feroveta dumenide irugari kakato dumenide vitiria aná evere. Barnabas, Simeon (aná mo, undú “Tamo Fitugo” regegeta urie), Sairini embó eini, Lusius kotú Manain (umó aná Kini Herot gha danode beforo gari tava eta urie), numonde Sol de dano vitirie. \v 2 Aná embobo God dava undari tama egegea benunu urota iririgutueta, Asisi Kakarami númandu ririe, “Amó Sol ungá Barnabas gha gategetore. Númane anda unonu urota, anda buro egegaita rousueta, númane ea simbuge!” \v 3 Aghá ririeta niningigea, númane rekago undari tama urota, Barnabas ungá Sol ghada tamova ingo itia, benunu ea ninenguturieta igiguturie. \s1 13:4-12 Barnabas Ungá Sol Ghana, Kaeda Barirari Eini Reta Bureguturie. \p \v 4-5 Asisi Kakarami Sol ungá Barnabas gha ninenguturieta yaita urota, gimasa Jon Mak númane sonembari-du bua, Antiok bogu naa doa, Selusia bogu naava vovoriguturie. Vorearia bubua, ghaava* vorea siregea aria, Saiprus enda butuva bububuguturie. Bubua, númanda ghaa doa, yavuria bogu naa ragaro Salamis, Jiusi enemboda nghaĩ itari kambova* God da gaga irugeta urie. \fig |src="77 LgBoat_NTM_C099gr.jpg" size="col" loc="13:4-5" ref="Ekaresia 13:4-5" \fig* \p \v 6 Anada ambova, númane Salamis doa, ekami aria, bogu naa eini ragaro Pafos bububuguturie. Bubua, Jiusi embó eini ragaro Bar-Iesu,\f + \fr 13:6 \ft \+tl Bar-Iesu\+tl* retora-da bee mo, Hibru gaami \+tl Iesu da mendi\+tl* reta rousue. Kotú Iesu reiria, jo namonde anda sonemba kato, Iesu Keriso du rambi re.\f* avo tafirie. Aná embó umó kae righari kakatoda barirari eini re. Bar-Iesu na undufako raga rirota, natofo jededu gavera eghá reta urie, “Amó aná God da feroveta eini re.” \v 7 Aná enda butuva, kotofu embó ragaro Sergius Paulus umó beforo righari taubana kotú nundubari taubana re. Bar-Iesu rera, umó sei ungá Sergius Paulus gha komana eta urie. Sergius Paulus aná embó eini re. God da Gaga ningaita uno ea, aghi ninenguturieta aria Sol ungá Barnabas gha ririeta, undava fufuguturie. \v 8 Aria bububuguturieta, kae righari kakatoda barirari Bar-Iesu (Grik gaami Elimas reta rousue) umó, rourogo aná butuda kotofu embó númanda gaga ningia Jojabee Iesu gaabee auve-degea, Barnabas ungá Sol gha bureguturie. \v 9 Aghá urieta, Asisi Kakarami Sol (o unda ragaro eini Pol reta urie) dava asuguturieta, neno nundubuturota, Bar-Iesu nu tatasegea gerurota, \v 10 eghá ririe, “Imó Satan da mendi re. Imó ari taubana, gaga taubana kotú irari taubana manede dano bureguturota, ari akuagomi enembo kuveta roravore. God da Gaga bee manenu inona bua righia biruru ea, gavera reta roravore. \v 11 Amindu, oreki Jojabeeda ingomi inda dibe righia soiki ata-gea, fefera tufoko imó feferada unana jo gambi aita roravore.” Aghá ririeta gaimbo ambi, Elimas (o Bar-Iesu reta uria) da dibeva eini-eini eto-bato gooso bingoi aghagomi gajiturieta, umó dibe soiki urie. Aghá urieta, enembo einimi umó ingova righia bua deĩ ari-du uno urota tava eta urie. \p \v 12 Aghá urieta, aná enda butuda kotofu embó Bar-Iesu dava donu siroruturia-nu gia, Jojabeeda ano gaabee urota, umó Jojabeeda irugari anoghadu duduku urie. \s1 13:13-52 Pisidia Frovensiva, Iesu Da Ragarova Minono Reta Uria Re. \p \v 13 Aghá urieta, Pol unda kokomanade ghaava* vorea, Pafos reta siregea aria, Pamfilia Frovensiva bubua, bogu naa ragaro Perga bububuguturie. Bubua, númane avo doa, Jon Mak kaverea Jerusalem arie. \fig Paul ungá Sailas gha tutunova Iesu du Gaga Taubana nimomo rirota, naa niavo-niavo igiguturia re.|src="76 GPS_Paul1_BW_Map1stTrip.tif" size="col" loc="13:4-14:28" ref="Ekaresia 13:1—14:28" \fig* \p \v 14 Pol ungá Barnabas gha aná ghaa doa vitia, Perga bogu naavareta aria Pisidia Frovensida rova bogu naa Antiok\f + \fr 13:14 \ft Antiok ená, Pisidia Frovensiva bogu naa eini re. Kotú Antiok Siria Frovensiva vitie. Aná bogu naa eini re.\f* teteruguturie. Númane Nangu Undari Rifova aria, Jiusi enemboda nghaĩ itari kambo* rova terua asusumbeguturie. \v 15 Asusumbeguturieta, nghaĩ itari kamboda babarigarimi ririeta, Moses da Agho Dari kotú God da feroveta maneda gaga itoko iruguturie. Irugea sidara urieta, nghaĩ itari kamboda babarigarimi enembo einidava Pol ungá Barnabas ghadava gaga rea ninenguturieta aria, eghá ririe, “Anda ikoko mendi, nímane enemboda neno evurari gaga iradua mo, fu regegadi niningigore,” ririe. \p \v 16 Pol erea jiria, be dodogari-du ingomi ivata urota, eghá ririe, “Námanda natofo bee, Israel enembo, kotú námanda gitofo avona God du tumogha baĩ eta rosora, amó gaga itoko rata niningigadi rere. \v 17-18 \x - \xo 13:17-18 \xt Ex 1:7; \xt Ex 12:51; \xt Num 14:34; Deut 1:31\x*Israel enemboda God seibe námanda mambube mane gateguturieta aria, Isip avo sabua* egegeta urie. Aghá egegutueta, God na sonembuturieta, númane oruaruabe siroruturieta, God da ano jojabemi númane Isip reta bua furia, uvu kotú enembo irambi kambesiva biruru urota, númane dara egegeta urie. Aná, númane God da Gaga jo ningambi, kotú jo gaabee ambi egegeta urie. Aghá egegeta urie-tago, God númandu jo neno akuago ambi eta urie. Aghá ueta, ghaeko dano 40 sidara urie. \v 19 \x - \xo 13:19 \xt Deut 7:1; \xt Josh 14:1\x*Aghá urota, God na Kenan Frovensiva vitiria kokotofu, abua dano 7 derurieta ambubuguturieta, númanda roo enda Kenan bua, námane Israel enembodu ututurieta bubuguturere. \v 20 \x - \xo 13:20 \xt Judg 2:16; \xt 1 Sam 3:20\x*Aghá urieta, númane kaifa ari-du rea, God na númanda irurari kakato gategeaveta, beforo righari ea, númane kaifa egegeta urie. Aghá urieta, God da feroveta eini ragaro Samuel siroruturie. \v 21 \x - \xo 13:21 \xt 1 Sam 8:5; \xt 1 Sam 10:21\x*Siroruturieta, námanda mambube manemi beforo ririkigari God da ututuria-nu injigha ea, kini eini gategari-du, God dava benunu egeguturie. Aghá egeguturieta, God na embó ragaro Sol nu gategea ututurie. Sol da mambube ragaro Benjamin, kotú unda afada ragaro Kis re. Umonu utua ririeta, ghaeko 40 da rova, umó kini ea vitirie. \v 22 \x - \xo 13:22 \xt 1 Sam 13:14; \xt 1 Sam 16:12; Ps 89:20\x*Aghá urie-tago, God na Sol injigha ea ririeta seriguturieta, Devit nu gategea ririeta, Jiusi enemboda kini urie. God na Devit gateguturota, eghá nundubea ririe, \q1 ‘Amó rei-gerore, Jesi da mendi Devit na anda uno dano aita rouvie. \q1 Amó eini-eini nanjogodu uno adora, unona dano ata, \q2 bee siroraita rouvie.’ \m \v 23 Devit rera-da imendi eini, aná Iesu umó re. God na námane Israel enemboda Sonemba Kato daiyagha utaita be gajituria-nu nundubuturota, Iesu ninenguturieta furia, Devit da imendi gamendida rorova siroruturie. \v 24 \x - \xo 13:24 \xt Mak 1:4; Luk 3:3\x*Iesu jo furá unda buro tutuno ambi irieta, Jon sei furia bubua, Israel enembode dano irirota, neno kaverea númanda ari-bari akokogo dano doata, bafutaito aita rea, minono reta urie. \v 25 \x - \xo 13:25 \xt Jon 1:20; \xt Mat 3:11; Mak 1:7; Luk 3:16; Jon 1:27\x*Jon unda buro ea sidara urota, eghá ririe, ‘Nímanda reisi-nundubutora mo, amó avouvi? Atá, God embó eini gategea utaita riria, aná jo amó irambi re. Aná embó ambova furaita rouvia, umó jojabe re. Anode duroghade anda jo undago irambi re.’ \p \v 26 Avore, anda ikoko mendi, ariri gharovu, Abraham da mambube mane kotú enava gitofo avona God du tumogha baĩ egegeta rosora, amó ená gagada beenu isuri aita roreta, nghaĩ javea niningige! God daiyagha namonde amó sonembota, jebuga bubugaita rosora-da gaganu namonde andú ututurieta furie. \v 27 Iesu namonde amó sonembota, jebuga bubugari-du rea furie-tago, Jerusalem enembode kotú númanda babarigaride umó jo tanana egegambi urie. Númane aghá urota, Iesu derurieta ambubuturia-mi, God da feroveta maneda gaga fefera inono Nangu Undari Rifova irugeta uria-da bee isagha urie. \v 28 \x - \xo 13:28 \xt Mat 27:22-23; Mak 15:13-14; Luk 23:21-23; Jon 19:15\x*Númane Iesu data amburari-du rea, unda ari-bari akokogo tava urie-tago, jo tambambi egeguturie. Tago, Rom enemboda kotofu Pailat dava, Iesu data amburari-du benunu egeguturie. \v 29 \x - \xo 13:29 \xt Mat 27:57-61; Mak 15:42-47; Luk 23:50-56; Jon 19:38-42\x*Aghá egegutueta, God da gaga donu unda tamova siroraita rouvia-nu ririeta bukava gefiria, aná dano urieta, bee siroruturieta, anada ambova, Iesu da tamo ifataravareta bua aria furuguturie. \v 30 Tago, God na ririeta, Iesu amburarivareta jebugea erorurie. \v 31 \x - \xo 13:31 \xt Eka 1:3\x*Aghade, Iesu umó jo amburambi irirota, enembo dumeni unda kanona ea, numonde Galili Frovensivareta Jerusalem igiguturia-mi, umó amburarivareta jebugea eroruria-nu gigiguturie. Amindu, oreki númanena námane Israel enembodava Iesu da Gaganu osagho fufirota isaghava reta rousue. \p \v 32-33 \x - \xo 13:32-33 \xt Ps 2:7\x*Kotú námane God da Gaga Taubananu nímandava raita fufugetore. \p God namonde anda mambube manedava be gajiturota donu aita riria-nu oreki namonde anda feferava unda Iesu ririeta, amburarivareta jebuguturia-mi urieta siroruturie. \p Iesu da jebugea eraita rouvia-du rea, God na ririeta Daa Buka tano ungaghava eghá gefirie. \q1 ‘Imó anda mendi re. \q2 Oreki, amó inda Afa etore.’ \m \v 34 \x - \xo 13:34 \xt Is 55:3\x*God Iesu amburarivareta righota jebugea erea irirota, jo rekago amburota unda tamo betambi aita rouvia-nu, seibe gia simbuguturie-gea, unona ririeta enembo einimi eghá gefirie: \q1 ‘Anda ea simbugari kakara bee Devit du utaita be gajiturera-nu, \q2 nímandu utaita rore.’ \m \v 35 \x - \xo 13:35 \xt Ps 16:10\x*Kotú tano einiva, God eghá ririeta, Devit na gefirie, \q1 ‘Imó jo doata, inda Buro Kato inda gaga ningia, \q2 ambo-ambo eta rouvia-da tamo ujeva betambi aita rouvie.’ \m \v 36 Aná gaga jo Devit du rambi re. Anada bee mo, Devit da feferava, God da unonu urota, unda gaga ningia doa, umó ambubuturie. Ambubuturieta bua aria, unda mambube maneda kasava furuguturieta, unda tamo betuturie. \v 37 Aghá urie-tago, God ririeta amburarivareta avona eroruria-da tamo jo betambi urie. \p \v 38-39 Amindu, anda ikoko mendi, ená gaganu nundubea goghó egege! Námane minono eghá reta rosore, Iesu da donu uria-nu nundubea, God namonde anda ari-bari akokogo nundubea gia doa, namonde amó gerurota, ‘Dara tefo, taubana re!’ raita rouvie. Namonde andú, jo Moses da Agho Darimi ‘Imó dara tefo, taubana re!’ rambi aita rouvie. Avotago, avona Iesu da donu uria-nu gaabee adua mo, God unda ari-bari akokogo nundubea gia doa, ‘Imó anda dibeva, dara tefo, taubana re,’ raita rouvie. \v 40 Atá, kaifa ea goghó egege, rourogo God da feroveta maneda donu riria ananu nímandava sirorauve-degea rere! Feroveta maneda riria gaga evere: \q1 \v 41 \x - \xo 13:41 \xt Hab 1:5\x*‘Gigige! Nímane God jo gaabee egegambi urota, \q2 umó kuvia gegha regegeta rosoravore! \q1 Anona nímanda feferava, ivata anogha dumeni ata siroraita rouvie-tago, \q2 nímane jo gaabee ambi egegaita rosoravore. \q1 Kotú, enembo einimi anada bee isuri aita rouvie-tago, \q2 nímane jo ningia gaabee egegambi aita rosoravore. \q1 Amindu, gia duduku-dadaka egeguturota, ambubuge!’ \m feroveta mane aghá regeguturie.” \p \v 42 Aghá rea sidara ea doa, Pol ungá Barnabas gha erea aria, nghaĩ itari kambo doa isaghava buburitueta, natofomi ungá umó fura einida Nangu Undari Rifova, kaverea furá rekago gaga rata ningaita regeguturie. \v 43 Natofo tará egeguturia-da ambova, Jiusi enembo dumenide kotú Jiusi enemboda gitofo dumenide God gaabee egegeta uria-mi, Pol ungá Barnabas ghada ambova igiguturie. Irueta, Pol ungá Barnabas gha, aná natofo God da gaga niningiguturota, kotú unda kauta kavevera ututuria-nu bubuguturota irari-du nghaĩ ititiguturie. \p \v 44 Nangu Undari Rifo einiva, aná bogu naada rova, enembo dano Jojabeeda gaga ningaita rea furia desuturie-tago, enembo dabako ungagha jo furambi re. \v 45 Natofo oruaruabe desuturia-du, Jiusi enembo mandudu egeguturie. Enembo dano Pol ungá Barnabas ghada gaganu gaabee egeguturia-du, mandudu egeguturota, Pol gaga rauve-degea besiga egeguturota, tauga kavavana regeguturie. \p \v 46 Aghá regeguturie-tago, Pol ungá Barnabas gha jo oru ambi eghá regeguturie, “Nímane Jiusi enembo re. Amindu, God da Gaga sei nímandava rasire. Avotago, námane gaga retora, nímane injigha egegetoravore. Aghá urota, nímane jebuga tumanadu irari nendufako bari jo inono irambi gaa rirota reisi-dotutora-du, nímane doa, námane gitofodava yaita rosore. \v 47 \x - \xo 13:47 \xt Is 42:6; 49:6\x*God ená agho darinu námanena ari-du rea, eghá gefirie, \q1 ‘Inda gitofomi anda unana gari-du rea, \q1 anona nímanenu rei-ninengutore. \q2 Nímanenu ninengota ya endava enembo nanjogodava, \q1 jebuga bubugari-du anda sonembanu irugadi ya fafate aita rouvie.’” \p \v 48 Aghá ririeta, Jiusi enemboda gitofo ananu niningigea gangoro egeguturota, Jojabeeda Gagadu raga regeguturie. Kotú, God enembo avonu jebuga tumanadu irari bubugari-du gateguturia, númane gaabee ari kakato egeguturie. \p \v 49 Aghá egeguturieta, aná roo endava, Jojabeeda Gaga aria fafate urie. \v 50 Aghá ueta, Jiusi enembomi bogu naada babarigaride kotú gitofoda evevetu kokotofu bingádeda neno evuruturieta erorurie. Aná evevetu, númanda evovo doa, furia Jiusi enemboda evovonu ambo-ambo urota, God gaabee egegeta urie. Neno evuruturieta, númane dano erea, Pol ungá Barnabas ghadu ari-bari akokogo fakara bee dumeni urota, ungá umó tutuveguturieta, aná kambesi doa seriguturie. \v 51 \x - \xo 13:51 \xt Mat 10:14; Mak 6:11; Luk 9:5; 10:11\x*Tutuveguturia mo, Iesu da ambo nimbi, Pol ungá Barnabas gha númanda ekava fonjanu aná naava dodoviruturie. Anada bee mo, aná naa enembomi meka gigigari-du aghá urie. Aghá ea doa, númane erea, naa ragaro Aikoniam anava igiguturie. \v 52 Antiok bogu naava, Asisi Kakarami Iesu gaabee ari kakatodava asuguturieta, unda ano itatama urota gangoro bee egeguturie. \c 14 \s1 14:1-7 Aikoniam Bogu Naava, Pol Ungá Barnabas Ghada Minono Regegeta Uria Re. \p \v 1 Aikoniam bogu naava, númanda egegeta uria dabako aghagonu, Pol ungá Barnabas gha Jiusi enemboda nghaĩ itari kambova* aria terua, minono anogha regeguturieta niningigea, Jiusi enembo oruaruabe númanda gitofode dano Iesu gaabee egeguturie. \v 2 Aghá urieta, Jiusi enembo dumeni jo gaabee ambi irita uria-mi, gitofo dumenida nundubari sembagomi evuruturieta, Iesu gaabee egegeta uria enembo injigha egeguturie. \v 3 Iesu da ambo nimbimi, Pol ungá Barnabas gha fefera yafabe, aná bogu naa dabakova iririguturota, oru ambi Jojabeeda Gaganu minono regegeta urie. Aghá ueta, enembo oruabe daiyagha unda kauta kaveverada gaganu ningia gaabee egegasua-nu nundubuturota, Jojabeena ano unda ambo nimbidava ututa urie. Utuaveta, númane ari ivata anogha dibe eini be eininu eaveta siroreaveta, enembo gigiguturota duduku-dadaka egegeta urie. \v 4 Aná bogu naava natofo dano rorova gategea, nundubari airo-airo egegeta urie. Dumeni Iesu da ambo nimbi gaabee egegeta urie. Kotú dumeni Jiusi enembo gaabee egegeta urie. \p \v 5 Aghá egeguturota, Jiusi enembo dumenide númanda gitofo dumenide, kotú númanda babarigaride erea, Iesu da ambo nimbidava ari-bari akokogo egeguturota, númane singoimi data ambubugari-du regeguturie. \v 6-7 Aghá regeguturia-nu ningia, Pol ungá Barnabas gha oru susumbugea aria, Likonia Frovensiva terua, Listra kotú Derbe bogu naava bububuguturie. Ená bogu naa mane, kotú naa dumeni-dumeniva Iesu da Gaga Taubananu minono regegeta urie. \s1 14:8-20 Listra Bogu Naava, Dara Siroruturia Re. \p \v 8 Listra bogu naava embó eini eka dimbaride sirorea, jo yari-furari ambi, asumbea irita urie. \v 9-10 Aná embó Pol da gaga ria-nu ningia, gaabee ueta, Pol gerurie-gea, eghá nundubuturie. “Ená embó gaabee ea goghó rouvia-du, amó radora, umó jebugaita rouvie.” Aghá nundubuturota, dibe fugia aná embó tatasegea gerurota, be jojabemi, “Erea jire!” ririeta, aná embó jaũ ea erea, ekami jiria tutuno ea yari-furari urie. \v 11 Iru-furu ueta, Pol da donu urieta siroruturia-nu gigigea, enembo oruabemi be fugia númanda Likonia gaami, eghá regeguturie, “Namonde anda god ungagha aná enembo nindia vovoregetue.” \v 12 Amindu, Barnabas du númanda god eini Sus reta uria-da ragaronu, ririkiguturie. O gaga Pol na gogorego riria-du, númanda god eini Hermes reta uria-da ragaronu ririkiguturie.\f + \fr 14:12 \ft Grik enembo númane god oruaruabe gaabee egegeta urie. God ungagha gaabee egegeta uria mo, ragaro Sus ungá Hermes gha re. Sus umó, aná Grik enemboda god maneda kini re. Kotú aná Hermes umó Grik enemboda god eini, god dumenida aghi eta uria god re.\f* \v 13 Aghá ea, númanda god Sus da kambo bogu naada kasava ititiguturia-va, fristimi \tl burumakau\tl* anamaka dumenide, kotú simbiri babaga dumeni firu ea bua furia, bogu naada kara bebatova jijireguturie. Umó enembo desuturia-de dano, Pol ungá Barnabas ghadava benunu urota, númandu vesa dungaita uno egeguturie.\fig |src="78 Lystra_IB04204gr.tif" size="span" loc="14:11-13" ref="Ekaresia 14:13" \fig* \p \v 14 Barnabas ungá Pol gha ananu niningigea, ungá unda dighari-ombari mane righia kikisoregea, aná enembo desuturia-da rorova sufirota be jojabemi regeguturie. \v 15 \x - \xo 14:15 \xt Ex 20:11; Ps 146:6\x*“Nímane dodu eghá roso? Námane enembo bee, nímanego re. Námane, God eini-eini dano uutuva endava, kotú karajeva urieta siroruturia-da Gaga Taubananu rata niningigadi rea fufugutare. Kotú nímane ená taimu, Hermes ungá Sus gha regegetora-nu dodogea, nímanda ari-bari akokogo doa, neno kaverea tumanadu irari God nu gaabee egegadi rea fufugutare. \v 16 Sei God dotuturieta, enembo dano númanda unonu egegeta urie. \v 17 Avotago, umonu tanana ari-du rea, God unda eini-eini taubana dumeni nímandu ututa rouvie. Aghá urota, unona reaveta, boruma unda feferava vorea, undari-bari siroreta rouvie. Kotú undari unda feferava unona utuaveta, gangoro egegeta rosoravore.” \v 18 Pol ungá Barnabas gha, enembo bureguturota, be fakara regeguturie. Anada bee mo, ungá umó durumugea buregasua, númane seibe aná vesa dundugegasue. \p \v 19 Aghade, Jiusi enembo dumeni Pisidia Frovensi rova, bogu naa eini Antiok kotú Aikoniam bogu naavareta fufuguturie. Furia bubua, númanda gaga kotú nundubarinu nghaĩ ititueta, enembo dano niningigea, númanda gaga ambo-ambo urota, Pol singoimi derurieta jujururieta, númane umó amburari gaa rea, ghambugea bua aria, isaghava bububuguturie. \v 20 Pol da tamo isaghava dotuturieta vasia irieta, Iesu da yavero númane gigigaita desitua, Pol umó jebugea erea kaverea aria, naava teterurie. Terua avo evia, rifo atiturieta, ungá Barnabas gha Derbe bogu naava igiguturie. \s1 14:21-28 Pol Ungá Barnabas Gha Kaverea Igiguturia Re. \p \v 21 Pol ungá Barnabas gha aria, Derbe bubua, God da Gaga Taubananu minono reaveta, enembo oruabe Iesu gaabee ea, unda yavero egegeta urie. Aghá ea, númane kaverea aria, aná Iesu gaabee eta uria enembo rekago gia sonembaita rea, bogu naa Listra, Aikoniam kotú Pisidia Frovensiva vitia bogu naa Antiok igiguturie. \v 22 Aghade, Iesu da yavero sonembota ano bubugea númanda gaabee ari righia goghó egegari-du nghaĩ ititiguturota eghá regeguturie, “Namonde amó dara siroraita rouvia-da rova ano ea, gaabee egegadora, God da natofo* kaifa ari kambesiva teraita rosore.” \v 23 Avore, naa daba-dabada Iesu da gaabee ari enemboda beforo ririkigari gateguturia-da ambova, Pol ungá Barnabas gha, God dava undari tama ea benunu urota, Iesu da yavero Jojabee gaabee egegeta uria-nu, unda ingova ititiguturie. \v 24-25 Aghá ea, númane Pisidia Frovensivareta erea rekimbea aria, Pamfilia Frovensiva terua, Perga bogu naava bubua, Gaga Taubana minono rea doa, erea aria, Atalia bogu naava bububuguturie. \p \v 26 Bubua, ungá ghaava* vorea aria, Antiok bogu naava bububuguturie. Antiok naava númanda buro ea sidara egeguturie. Aná buro egegari-du rea, sei Iesu da yaveromi, God na Pol ungá Barnabas gha sonembota, unda buro egegari-du benunu egegea, ninenguturieta igiguturie. \p \v 27 Antiok terua ghogho ririeta, Iesu da yavero danode desiturieta, ungá umó daiyagha deĩ egegeta uria-nu, regeguturieta niningiguturie. God númandava donu urieta siroruturia, kotú daiyagha Jiusi enemboda gitofodava emboro ifeguturieta, númane beago Iesu gaabee egeguturia-nu, regeguturieta niningiguturie. \v 28 Anada ambova, fefera yafabe ungá umó Iesu da yaverode danode vitirie. \c 15 \s1 15:1-21 Jiusi Embobo Dumeni Furia-mi, Moses Da Agho Dari Kaifa Ari-Du Rea, Pol Ungá Barnabas Ghadava Besiga Egeguturia Re. \p \v 1 \x - \xo 15:1 \xt Lev 12:3\x*Antiok anava irieta, embobo dumeni Judia Frovensivareta furia, Antiok bogu naava bububugea, gaga gavera eghá irugeta egeguturie: “Moses donu riria-nu urota, nímanda vii mendó andoro tatafugadora mo, God na nímane sonembota jejebugaita rosoravore. O jo aghá ambi egegadora, nímane ambubugaita rosoravore.” \v 2 Aghá riria-da gaganu niningigea, Pol ungá Barnabas gha aná embobode besiga ininigha egeguturie. Aghá egeguturia-du, ekaresiami* Pol ungá Barnabas gha, kotú Iesu da yavero dumenide ya, Jerusalem ekaresiada babarigaride, kotú Iesu da ambo nimbide uriga ea, gaa beenu niningigari-du gateguturie. \v 3 Aghá ea, Iesu da yavero anava desea vitiria-mi, númane ninenguturieta igiguturie. Irurota, Fonisia Frovensi kotú Samaria Frovensiva, Jiusi enemboda gitofo daiyagha ea, God gaabee egeguturia-nu, Iesu da yaverodava regeguturieta niningigea, númane dano gangoro-gangoro egeguturie. \v 4 Pol ungá Barnabas gha ungá unda kokomanade dano aria, Jerusalem bububuguturieta, Iesu da ambo nimbide, ekaresiada babarigaride, kotú ekaresiade dano ereregea, oro kaiva rirota, ghaito teno fufugeguturie. Aghá egeguturieta-gea, God daiyagha sonembuturieta, Jiusi enemboda gitofo Iesu gaabee egeguturia-nu ekaresiadu regeguturie. \p \v 5 Aghá ririeta, Moses da Agho Dari Kaifa kakato* dumeni, Iesu gaabee egeguturia-mi, eghá regeguturie, “Namonde amó Jiusi enemboda gitofo avona Iesu gaabee egegadua mo, númanda vii mendó andoro tafugea, númanena Moses da Agho Dari kaifa ea goghó egegari-du regegore!” \p \v 6 Aghá regeguturieta, Iesu da ambo nimbi numonde Iesu da yaveroda babarigaride dano manaka ga, aná gaganu rea niningigaita danode desiturie. \v 7 \x - \xo 15:7 \xt Eka 10:1-43\x*Desea, gaga rea niningiguturota irieta, Pita na erea jiria, eghá ririe, “Anda ikoko mendi, God na seibe namonde anda gitofodu Iesu da Gaga Taubananu minono rata ningia gaabee egegari-du rirota, nímanda gorotova amonu gateguturie. \v 8 \x - \xo 15:8 \xt Eka 10:44; 2:4\x*Afa God enembo nanjogoda neno roo dano gita rouvie. Amindu, namonde anda gitofo avona umó gaabee uria-du gangoro rouvia-nu iruguturota, unda Asisi Kakara namonde andava ututurieta asuguturia, dabako aghagonu, númandava ututurieta asuguturie. \v 9 God namonde andava kotú númandava inono eta rouvie. Namonde anda gaabee urera-du, God namonde anda ari-bari akokogo seghea, nundubea gia dotuturie. Dabako aghago, namonde anda gitofo gaabee egeguturia-du, God númanda ari-bari akokogo beago, nundubea gia dotuturie. \v 10 Namonde amó kotú namonde anda mambube mane beago Moses da Gaga kaifa ari jo inono ambi egegeta urere. Atá, namonde anda gitofo beago, númane Moses da Gaga kaifa ari jo inono irambi re. Amindu, namonde jo God kuvia gerurota, namonde anda gitofoda vii mendó andoro divegari-du, kotú Moses da Gaga kaifa ari-du jo rambi aita rosore. Aghá ari-du regegadora mo, God neno akuago aita rouvie. \v 11 Namonde amó eghá gaabee egegeta rosore, Jojabee Iesu da kauta kaveverami namonde amó sonembuturieta, jejebuguturere. Kotú namonde anda gitofo beago dabako aghagonu, Jojabee gaabee egegea jejebuguturie.” \p \v 12 Pita aghá ririeta, natofo desituria-mi niningiguturota, númane dano be sidara urieta, Pol ungá Barnabas gha erea, God daiyagha eaveta, ungá umó ari-bari, kotú ari ivata anogha dibe eini be eini Jiusi enemboda gitofoda dibeva eaveta siroreta uria-nu, isagha egeguturie. \p \v 13 Gaga sidara urieta, Jems erea, eghá ririe, “Anda ikoko mendi, niningige! \v 14 God daiyagha namonde anda gitofo neno buta uria, kotú umó daiyagha sei númanda dumeni gategea, unda tofo rururia-nu, Saimon Pita na oreki isaghava retueta niningigetoravore. \v 15 Kotú sei God da feroveta manemi gaga dabako ananu ririeta, God da Gagava gefiria, aná evere. \q1 \v 16 \x - \xo 15:16 \xt Amos 9:11-12\x*‘Jojabee na eghá reirie, \q1 “Kambomi borea jua irita rouvia aghago, \q2 Devit da mambube maneda ano jua vitie-tago, \q1 ambova anona kaverea, ano utota jijiregaita rousue. \q1 Roro tutumbu sei manemi rekago righota, Devit da kambo eraita rouvie. \q2 Aghá urota, unda mambube mane rekago ano aito rousue. \q1 \v 17 Aghá urota-gea, aná gitofo dano amó tava uta furaita rousue. \q1 Kotú gitofo avonu anda gateguturera-mi, furota-gea, \q2 anda tofo baitare.” \q1 Jojabee ená eini-eini nanjogo eaveta bee siroreta rouvia-mi, \q1 \v 18 unona aná gaga seibe ririeta vitia-da bee \q2 oreki isagha rore.’” \p \v 19 Anada ambova, Jems eghá ririe, “Amó rei-nundubutore, namonde anda gitofo God gaabee egegeta rousua-du, jo agho dari oruaruabe rata jirota, ananu ambo egegambi aita rousue. \v 20 \x - \xo 15:20 \xt Ex 34:15-17; \xt Lev 18:6-23; \xt Lev 17:10-16\x*Avore, namonde gaga ingisova gefirota eghá regegore! ‘Nino oka dea bua ya, ingomi uubu ari god da dibeva vesa dungadua, ananu mania bua undidigata! Viro kombo mania egegata! Aghagonu, nino oka ivasi itota ukóva dimbua amburadua, mania undidigata! Kotú tatangu beago mania undidigata!’ \v 21 Aghá egegasua-da bee evere: seida feferava bogu naa nanjogova, Jiusi enembo númanda nghaĩ itari kambova* Nangu Undari Feferava, Moses da Gaga iruguturota minono rita reisi-fore.” \s1 15:22-35 Gaga Ingisova Bua Aria Ututurieta Irugea, Gangoro Egeguturia Re. \p \v 22 Aghá ririeta, Iesu da ambo nimbide, ekaresiada* babarigaride, kotú ekaresiade dano manaka gaegegea, embobo dumeni Pol ungá Barnabas ghada kanona ea, Antiok bogu naava yari-du gateguturie. Embobo ungagha, natofo dano kakara eta egeguturia, eini mo Sailas, kotú eini aná Judas o Barsabas reta egeguturia-nu gateguturie. \v 23 Gategea doa, númane gaga ingisova eghá gegembuguturie, \pmo “Námane Iesu da ambo nimbide, Iesu da yaveroda babarigaride dano eve Jerusalem vitera-mi, \b \pmo Námanda ikoko mendi Siria Frovensi, Silisia Frovensi, kotú Antiok bogu naava vitia-nu ghanena urota, roro rosore. \b \pm Nímane Jiusi enemboda gitofo re. Tago, námane aná nímane roro rosore. Yata bua gigige! \pm \v 24 Enembo dumeni Jerusalem reta aria, nímandava bubua nghaĩ ititueta ningia, neno mema jojabe egeguturera, aná námane reisi-gerore. Atá, aná enembo jo námanena ninengota igigambi re-tago, númanda nundubari-mi igiguturie. \pm \v 25 Amindu námane danode ea nundubari dabako egegea, aghi kakato gategea ninengota, nímandava yari-du reisi-rere. Aghi kakato rera, námanda kokomana bee, Barnabas ungá Pol gha re. Dumeni Barnabas ungá Pol ghada kanona ea igigaita rousue. \pm \v 26 Pol ungá Barnabas gha rera, Iesu da buro ueta-gea, enembo ungá umó data amburari-du regeguturie. Avotago ungá umó jo oru ambi egegeta urie. \pm \v 27 Atá, aghi kakato dumeni rera, Judas ungá Sailas ghana gaga donu reisi-gefera, dabako ananu nímanda dibeva jiria, bemi rirota niningigaita rosoravore. \pm \v 28 Námanena God da Asisi Kakarade dano avore ea, ená agho dari beeda etova agho dari bouvube eini jo utambi aita rosore. Ená agho dari evereta niningige! \pm \v 29 Nino oka dea, bua iiava ingomi uubu ari god da dibeva vesa dungeta rousua-nu, mania bua undidigata! Tatangu mania undidigata! Aghagonu, nino oka ivasi itota ukóva dimbua amburadua, mania undidigata! Kotú rourogo viro kombo ara-degea, reisi-rere. Ená ari-bari jo ambi egegadora, aná taubana re. \pmc Avore, gaga tano eve etue. \pmc Ghanena bee rosoreta, yata bua gigige!” \p \v 30 Tano ea doa, aghi kakato ninenguturieta aria, Antiok bogu naava bububugea danode desari-du minono ririeta, Iesu da yavero avo vitiria dano desiturieta, gaga ingisova númandu ututurie. \v 31 Ututurieta bua irugea gia, neno evurari gaga riria-du, gangoro egeguturie. \v 32 Judas ungá Sailas gha, God da feroveta dumeni re. Amindu ungá erea, minono yafago rieta, enembo gangorogha ningia, ano bubuguturie. \v 33-34 Judas ungá Sailas gha yafabe vitiriago, yaita egegutueta, Iesu da yaveromi númane siririgha ninenguturieta, númane avona seibe ninenguturieta fufuguturia enembodava kaverea igiguturie.\f + \fr 15:33-34 \ft Tutuno 33-34 enava tutuno 34 da gaga tefo re. Anada bee mo, Ekaresiada beforo ririkigari oruabeda nundubari-va, tutuno 34 da gaga \ft \+it Luk\+it* na gefiria, aĩ enembo eini mi gefiria, aná jo tanana ambi re. Amindu aná gaga jo itiva itambi re. Eve tuva gegembuguturera, aná evere: \+it Sailas Antiok anava iraita ririe.\+it*\f* \v 35 Kotú Pol ungá Barnabas gha fefera yafa tofo Antiok bogu naava irirota, Jojabeeda Gaganu enembo dumenide dano minono rirota, kotú nghaĩ itita egeguturie. \s1 15:36-41 Pol Ungá Barnabas Gha Sarigea, Naa Airo-Airo Igiguturia Re. \p \v 36 Anada ambova, Pol na Barnabas du eghá ririe, “Angá kaverea ya, Jojabeeda Gaga minono reta urera naa maneva angá anda ikoko mendi gare. Númane mo, taubana vitia, aĩ, tefo?” aghá ririeta ningia, \v 37 Barnabas umó Jon Mak nu bua, numonde yaita ririe. \v 38 \x - \xo 15:38 \xt Eka 13:13\x*Aghá ririe-tago, Pol umó Jon Mak bua yari uno ambi urie. Anada bee mo, sei numonde naa dumeniva igiguturota, minono reta egeguturie-tago, emboro rorova Pamfilia Frovensi anava, Jon Mak buro doa kaverea arie. \v 39 Pol umó Jon Mak bua yari injigha urie-gea, ungá Barnabas gha ininigha besiga egegea, ungá sarigea emboro airo-airo igiguturie. Barnabas erea, Jon Mak bua, ungá enda butu eini, ragaro Saiprus, igiguturie. \v 40 Pol umó Sailas nu bua, ungá yaita urota ririeta, Iesu da yavero, ungá umó Jojabeeda ingova itia sonembari-du benunu egeguturie. \v 41 Aghá egeguturieta, Pol na Sailas bua aria, Siria Frovensi kotú Silisia Frovensiva minono rieta, Iesu da yavero dano niningigea ano egeguturie. \c 16 \s1 16:1-5 Pol Ungá Sailas Gha Timoti Tambua, Bua Igiguturia Re. \p \v 1 Aghá ea, ungá aria, naa ragaro Derbe anava bubua serigea aria, naa eini ragaro Listra bubua, Iesu gaabee ari embó eini ragaro Timoti tafirie. Atá, Timoti da numamo aná Grik embó re. Kotú nue aná Jiusi evetu re. Nue umó Iesu gaabee eta urie. \p \v 2 Listra kotú Aikoniam naava, Iesu da yaveromi Timoti du raga regegeta urie. \v 3 Aghá regegutueta Pol ningia, umó Timoti gha deĩ ari uno urie-gea, Timoti bua, unda vii mendó andoro tafuguturie. Jiusi enembomi avore rari-du rea, aghá urie. Anada bee mo, Jiusi enembo nanjogo avo vitiria-mi tanana uria mo, Timoti da numamo aná Grik embó re.\f + \fr 16:3 \ft Aghá uria-da bee mo, Grik enemboda evovova, númanda vii mendó andoro jo tafugambi egegeta urie. Atá ená mo, Jiusi enemboda evovo re. Jiusi enembomi daiyagha avore regegasueta, Pol ungá Timoti gha buro egegasua-nu nundubuturota, Pol na aghá urie.\f* \v 4 Aghá ea doa erea, bogu naa maneva deĩ egeguturota, númane, Iesu da ambo nimbi kotú Iesu gaabee ari kakatoda babarigari Jerusalem vitiria-mi gaga donu regeguturia-nu, Iesu gaa bee ari kakatomi ningia ambo-ambo ari-du regegeta urie. \v 5 Aghá egegutueta niningigea, Iesu da yavero aná naa maneva vitiria-mi gaabee ea goghó egeguturota, ano egegeta urie. Aghá ueta, enembo oruaruabe niningigea, Iesu gaabee egegutueta, fefera inono Iesu da yavero sirorea-sirorea aria, oruabe urie. \s1 16:6-10 Pol Troas Bogu Naava Evirota, Barau Uria Re. \p \v 6-7 Pol unda kanona manede igigutueta, Asisi Kakarami númane, rourogo Esia Frovensiva minono regegauve-degea bureguturie. Aghá uria-du, númane aria Frijia Frovensi kotú Galesia Frovensi rekimbea aria, Misia Frovensiva bububuguturie. Avo bubua, númane Bitinia Frovensiva rekimbea yaita urie-tago, Iesu da Asisimi númane bureguturie. \v 8 Bureguturia-du númane kaverea, Misia Frovensi rorova rekimbea aria, Troas bogu naava bububuguturie. \v 9 Aghade tumba ririturieta, Pol evirota barau urie. Unda barauva, Masedonia embó eini jiria irieta gerurie. Aná embómi undú eghá ririe, “Nímane rekimbea furá, Masedonia Frovensiva námane sonembadi rere!” \v 10 Barauva aghá gia erea, isagha urieta, námane niningigea, Masedonia Frovensiva rekimbea yaita simbuguturere. Anada bee mo, námane\f + \fr 16:10 \ft Ená Luk na gefiria buka \ft \+bd Ekaresia*\+bd* rova, imó kambesi dano bakode (\xt Eka 16:10-27; 20:5—21:18; 27:1—28:16\ft ) ená gaga, \+bd “námane”\+bd* tambaita roravore. Ekaresiada babarigari oruaruabeda nundubariva, ená gorota bakodedava Luk Pol manede dano vitirie, kotú deĩ eta urie. Umó amindu kambesi anava gaga \+bd “námane”\+bd* jijimu urie.\f* gigiguturere, God na barauva námane rekimbea ya, Masedonia natofodu unda Gaga Taubananu minono rari-du ririe. \fig Pol ungá Sailas gha tutunova Iesu da Gaga Taubana minono rirota, naa niavo-niavo igiguturia re.|src="79 GPS_Paul2-BW-Map2ndTrip.tif" size="span" loc="15:40-18:22" ref="Ekaresia 15:36—18:22" \fig* \s1 16:11-15 Filipai Naava, Bingáde Evetu Eini Ragaro Lidia Na Iesu Gaabee Uria Re. \p \v 11 Amindu námane erea, ghaava* vorea, Troas bogu naa doa rekimbea arera, enda butu ragaro Samotres terua evia, rifo atiturieta, aná naa doa rekimbea arera, naa ragaro Niafolis teteruguturere. \v 12 Námane Niafolis bogu naa doa arera, Masedonia Frovensida bogu naa jojabe ragaro Filipai bububuguturere. Filipai rera, sei Rom enembomi furia, avo naa dighia irirota, númane bogu naa Rom da agho dari tuva vitirie, jo Masedonia Frovensida agho darida tuva irambi re. Námane arera bubua, fefera dumeni avo vitirere. \p \v 13 Avo irirota, Nangu Undari Fefera einiva, námane Jiusi enemboda benunu ari kambesi tambaita nundubuturota, naavareta vorea arera, uvu betuva bububuguturere. Bubua, asusumbea, evevetu dumeni avo desea vitiria-dava, gaga regeguturere. \v 14 Námanda gaga nininguria evetu eini, aná Taiyataira evetu ragaro Lidia re. Unona eembo taubananu jetogomi gutia utua guri buta urie. Unona fefera yafabe God du tumogha baĩ urota irita urie. Fefera aghade, Jojabeena ririeta, unda nundubari ifeguturieta, Pol da gaga ningia, nundubea goghó urie. \v 15 Pol da gaga ningia, unda natofode (kotú unda buro kakatode) dano bafutaito egeguturie. Aghá egegea, umó eghá ririe, “Amó Jojabee gaabee ea goghó ari nundubuturota, nímane fu, anda kambova evivigadi!” Aghá rea doambi uria-du, námane unda gaga ambo ea, iiava unda kambova evivigeta urere. \s1 16:16-40 Dibura Kaifa Kato Eini Iesu Gaabee Uria Re. \p \v 16 Fefera eini námane rekago benunu ari kambesiva irueta, sabua* ariri eini taimu akuagomi asuguturieta vitiria-mi, furia námane tafirie. Aná aririmi ambova donu siroraita urari, taimuda anomi eaveta umó isaghava reta urie. Aghá urota guri oruabe bua, unda babarigaridu ututa urie. \v 17 Aná aririmi námane tambua, Pol de námanda ambova irurota, koko fugia eghá rita arie, “Ená embobo, God Iti Beevada sabua buro kakato re. Númane God na nímane daiyagha sonembota jebuga bubugaita rosora-da minono reta rousue.” \v 18 Fefera oruabe aghá rirota irieta, Pol ningari injigha urie-gea, kaverea aná taimudu eghá ririe, “Iesu Keriso da ragarova rereta, aná aririda tamo rova vitera, doa fu isaghava bubadi!” aghá ririeta ningia, jo gaimbo ambi, aná taimu furia isaghava buburiturie. \p \v 19 Aghá urieta, aná aririda babarigari, guri barida emboro gajituria-nu tanana urie-gea erea, Pol ungá Sailas gha nandia ghambugea bua aria, isaghava bubua, Rom enemboda gavana manedava ututuguturie. \v 20 Utua, eghá regeguturie, “Ená Jiusi enembo ungaghami namonde anda bogu naava dara jojabe egegetue. \v 21 Namonde amó, Rom enembo re. Amindu namonde anda evovo kotú agho darinu ningia, aghagonu egegeta rosore. Tago, ená enembo ungaghami namonde anda agho dari bejuturota, Jiusi enemboda evovonu niningigari-du reisi-irugutue.” \p \v 22 Aghá regeguturieta ningia, enembo koto niningigaita desituria-mi Pol ungá Sailas gha daita erereguturie. Aghade, irurari kakatomi, númanda mene-mene ari kakatomi Pol ungá Sailas ghada dighari-ombari mane righia kikisorea, ungá umó bua ya mombumi fisurari-du regeguturie. \v 23 Aghá regeguturieta, mene-mene ari kakatomi Pol ungá Sailas gha bua sembago bee dedegea bua aria, diburava ititurieta teteruguturie. Aghá egeguturieta, gavana manemi diburada beforo righaridu, ungá umó bundia kaifa ea goghó ari-du regeguturie. \v 24 Aghá ririeta ningia, dibura beforo righari katomi Pol ungá Sailas gha bua aria, dibura kambo roro rorosinava itia númanda eka mane ika jojabe sarigari gorotova itia dotuturieta vorea takembuturie. \fig |src="80 Prison Philippi_WA03976b.tif" size="col" loc="16:24" ref="Ekaresia 16:24" \fig* \p \v 25 Takembuturieta irieta, tumba rorova ueta, ungá God dava benunu urota, daa regegutueta, dibura enembo nanjogo niningurota vitirie. \v 26 Aghá egegutueta, gino-gino jojabe sumbua, aná dibura kamboda tutumbu vorea vitiria endade dano righia yavi-yavi urieta dibura kamboda bebato mane dano nendufako ifeguturie. Kotú dibura enembo bundituria-da \tl seini\tl* mane dano undufa vureguturie. \v 27 Aghá urieta, dibura beforo righari itatama ea eroruria mo, dibura kambo bebato mane ifefegea irieta gia, unda dibura enembo dano erea, susumbugari nundubuturie. Aghá nundubuturota, undufako vikokomi ga amburaita rea, unda kaiya ghoruva vitirieta righia ghorugea rururie. \v 28 Aghá ueta, Pol na koko fugia be jojabemi eghá ririe, “Námane dano enanu vitereta. Mania indufako gayata!” \p \v 29 Aghá ririeta ningia, unda kokomana aiva bua furari-du rea, diburada beforo righarimi orumi bee jarea goghó urie-gea, sumbua terua, Pol ungá Sailas ghada eka tuva jua, eka ingo dadada urie. \v 30 Anada ambova, umó erea, ungá umó ingova righia bua furia, isaghava bubua uriga urie, “Babarigari, amó daiyagha ata, God amó sonembota amburari serigea jebuga ba?” \p \v 31 Aghá ririeta, Pol ungá Sailas gha mino undú eghá regeguturie. “Imó inda natofode, Jojabee Iesu nu gaabee egegadora, nímane dano God na sonembota, nímanda ari-bari akokogoda mino serigea jebuga bubugaita rosoravore.” \v 32 Aghá rea, ungá aná dibura beforo righaridu kotú aná kambova vitiria enembo nanjogodu Jojabeeda gaganu minono regeguturie. \p \v 33 Tumba dabako aghade, dibura kaifa katoda beforo righarimi Pol ungá Sailas gha dedeguturia-da beto mane seseghuria aghade, gaimbo ambi ririeta, Pol ungá Sailas ghana umó unda natofode dano bafutaito egeguturie. \v 34 Anada ambova, umó Pol ungá Sailas gha bua kambo rova terua, undari ututurieta undidiguturie. Kotú, umó unda natofode God gaabee urota, gangoro jojabe egeguturie. \p \v 35 Rifo atiturieta, Rom enemboda gavanada babarigari manemi, mene-mene ari kakato dumeni ninenguturota, dibura beforo righaridava gaga eghá rari-du, regeguturie, “Aná embobo do-gea igigoe!” \v 36 Aghá regeguturia-du, dibura beforo righarimi Pol du ririe, “Gavana mane, nímane doata bububugadi rea, aghi ninengetueta fufugetue. Amindu, siriri ingá indava irota igige!” \v 37 Aghá ririe-tago, Pol na gavanada mene-mene ari kakatodu eghá ririe, “Námane koto urota, námandava dara eini jo tambambi egeguturia-tago, enemboda dibeva námane dea diburava ititiguta. Námane aná Rom enembo re. Amindu, númane aghá egeguturota, Rom enemboda agho dari bebejeguta. Kotú, oreki námane aná nenomi yari-du regegetue-tago, námane jo yambi aita rosore. Gavana manemi nendufa furá, bebato ifegota bubaitare.” \p \v 38 Aghá ririeta ningia, aná mene-mene ari kakato kaverea aria, Pol da gaga gavana manedu regeguturieta niningiguturie. Pol ungá Sailas gha Rom enembo gaa regeguturieta niningigea, númane oru egeguturie. \v 39 Oru egeguturie-gea, aria diburava teterugea, Pol ungá Sailas ghadu eghá regeguturie, “Námane dara egegetore. Amindu ingá indú arii rereta. Ingá bubua igige!” aghá rea, ungá umó bua bubua, Filipai doa serigari-du benunu egeguturie. \v 40 Aghá regeguturieta ningia, Pol ungá Sailas gha dibura kambovareta aria, Lidia da kambova terua, Iesu gaabee ari enembo avo desea irieta tambua, neno erari gaga ririeta tamo fẽ urieta, ungá umó Filipai doa igiguturie. \c 17 \s1 17:1-9 Pol Mane Tesalonaika Avo Minono Regegeta Uria Re. \p \v 1 Ungá umó Filipai doa aria, Amfipolis bogu naava bubua, serigea aria, Apolonia anava bubua, ungá aná naa doa aria, bogu naa ragaro Tesalonaika teterurota. Tesalonaika anava Jiusi enemboda nghaĩ itari kambo* eini avo irieta tafirie. \v 2 Pol da donu eta uria aghagonu urota, Nangu Undari fefera bakode, umó aria Tesalonaika nghaĩ itari kambova terua, God da Gaganu iruguturota, minono reta urie. \v 3 Aghá urota, God daiyagha ari-bari akokogo nundubea gia doaita rea, Embó eini itota furari-du riria-da gaganu irugeta urie. Umó enembomi data ambua, kotú amburarivareta jebugea eraita rouvia beago, iruguturie. Aghá iruguturota ririe. “Embó Iesu da Gaga oreki nímandava rera mo, Embó God na ninengota furari-du riria, aná umouvie.” \v 4 Aghá ririeta, Jiusi enembo dumeni Pol da gaga ningia, gaabee egeguturota, Pol ungá Sailas aghade dano irita egeguturie. Evevetu bingáde kotú Grik enembo dumeni, God gaabee egegeta uria beago Pol da gaga ningia gaabee egegea, numonde danode irita urie. \p \v 5 Aghá ueta, Jiusi enembo dumenimi mandudu egeguturota, dogabi emborova jirari kakato dumeni aghi egeguturieta bubua danode ea, Pol ungá Sailas gha nandia, natofoda dibeva bua furaita rea aria, bogu naa susughi uta aria, Jeson da kambo bebato bejea teteruguturie. \v 6-7 Teterurie-tago, Pol ungá Sailas gha jo tambambi egeguturie-gea, Jeson de kotú Iesu gaabee ari enembo dumenide dano nanandigea bua, naada gavanadava igiguturota, be koko fugea regeguturie, “Ená embobo enda nanjogova dara eaveta siroreta rousua-nu Jeson na bua, unda kambova kaifa eta rouvie. Númane kini eini ragaro Iesu reta rouvia-nu, gaabee eta rousue. Aghá egeguturota, namonde amó Rom enemboda kotofu bee itivada agho dari bejeta rousue.” \p \v 8 Aghá regeguturota, anava enembode númanda naada babarigaride kotú gavana manede dano avo desiturieta, Jiusi enembomi Iesu da yaveronu injigha ari-du rea, duberu regeguturie. \v 9 Aghá urieta, naada kokotofumi regeguturieta, Jeson unda kokomanade, rourogo rekago dara egegauve-degea regeguturieta, guri jojabe ututuguturie.\f + \fr 17:9 \ft Fefera tufokova dara rekago jo ambi egegasua mo, númanda guri rekago doa utasueta bubugasue.\f* Aghá urieta, númane dotuturieta igiguturie. \s1 17:10-15 Beria Bogu Naava Iesu Da Gaganu Minono Regegeta Uria Re. \p \v 10 Tumba ririturieta, Iesu da yavero erea, Pol ungá Sailas gha ninenguturieta, Beria bogu naava arie. Aria bubua, ungá Jiusi enemboda nghaĩ itari kambova* igiguturie. \v 11 Jiusi enembo Beria bogu naava kotofuda aitonu fugeta urie. Jo Tesalonaika Jiusi enembo uria aghagonu egegambi re. Beria enembo Pol ungá Sailas ghada gaga gangorogha niningigutuaveta, ungá umó rifo inono God da Gaganu nghaĩ ititigeta urie. Anada bee mo, Pol da gaga mo, gaa bee ra aĩ, gavera ra, ananu ningia tanana urota God da Gaga irugeta egeguturie. \v 12 Aghá urota, Jiusi enembo oruabe, Grik embobo oruabe, kotú Grik evevetu bingáde vitiria-mi, Pol da gaga niningigea, Iesu gaabee egeguturie. \p \v 13 Pol Beria bogu naava irirota, God da Gaganu minono rieta, Jiusi enembo Tesalonaika bogu naava vitiria-mi niningigea furia, Beria bogu naava bububugea, Pol ungá Sailas gha tuvari-du o dari-du enemboda neno evuruturie. \v 14 Aghá ueta, Iesu da yaveromi Pol ninenguturieta, karajekena vorarie. Atá, Sailas ungá Timoti gha Beria naava jiriturie. \v 15 Embobo dumeni Pol kanona ea, numonde aria, Atens bogu naava bububugea, Pol na eghá ririe, “Timoti ungá Sailas gha tutumi ninengota furari-du rere,” aghá ririeta, númane Atens doa kaverea Beria igiguturie. \s1 17:16-34 Pol Na Atens Bogu Naava Minono Reta Uria Re. \p \v 16 Pol Atens avo, Timoti ungá Sailas gha furari-du kaifa urota, aná bogu naava enemboda ingomi uubu ari god nu tumogha baĩ egegeta uria-nu gia, númandu neno mema jojabe urie. \v 17 Amindu, Pol na Jiusi enemboda nghaĩ itari kambova* Jiusi de kotú Jiusi enemboda dumeni gitofo God gaabee egegeta uria-de, besiga ininigha urota, uriga eta urie. Kotú fefera inono umó iiava utua bari kambesiva enembode ininigha besiga egegeta urie. \p \v 18 Kotú, irugari kakato noni ungagha beago fuava, Pol de besiga egegeta urie. Noni eini rera-da ragaro Epikurian rirota, kotú noni eini Stoik regegeta urie.\f + \fr 17:18 \ft Baiboro rova ená gaga \fq “irugari kakato … noni ungagha … ragaro Epikurian … Stoik regegeta rousua” \ft gaita rora, jo irugari kakato sasingu mane irugeta rousua-du rambi re. Enembo bee mane nundubari dabako urota, uumo danode egeguturota, mino-mino númanda nundubari manedu rea niningigeta uria-du reirie. Noni eini \+tl Epikurian\+tl* reiria mo, númane gaa bee, kotú nundubari bee, beforo gari beenu tanana ari mana-mana egegeta urie. Jo tambari inono irambi gaa regegeta urie. Aghá-gea, númane eghá irugeta egeguturie, \+it “Namonde anda beforo gari-de, nundubari-de aná ijoko re. Atá, namonde anda itatamade unode, aná jojabe re.”\+it* Kotú enembo dumenida noni ragaro \+tl Stoik\+tl*, númane daiyagha beforo gari kotú nundubari oruabe bubugasua-nu nundubuturota vitirie. Númane eghá irugeta egeguturie, \+it “Namonde anda tamoda uno bureguturota, beforo gari rururota iririgore!”\+it*\f* Pol na Iesu da Gaga Taubana, umó, daiyagha ea amburarivareta jebugea eroruria-nu, irugeta uria-du, irugari kakato dumenimi kuvia gegha regeguturie, “Ená embó be fusama reirie. Umó daiyagha reiri?” kotú dumenimi, “Umó abua dumenida god maneda bingánu reiria-jogo.” aghá regeguturie. \p \v 19-20 \tl Kanisera*\tl* mane Areopagus ootova desea irieta, númane Pol bua aria, avo bubua, eghá regeguturie, “Imó gaga reka rieta, námanda tutunova reisi-niningore. Amindu, anada beenu rege, námane niningigore.” \v 21 Aghá regeguturia-da bee mo, Atens enembo kotú abua dumeni Atens bogu naava vitiria-de dano, númane buro ambi, tefo desea irirota, gaga reka kotú nundubari reka manenu rea niningigaita uno egegeta urie. \p \v 22-23 Areopagus danode desari kambova, Pol na \tl kanisera\tl* maneda dibeva jiria eghá ririe, “Amó nímanda naava deĩ urota, nímanda benunu ari kambesi oruabe tambere. Amó rei-gerore, nímane god dumeninu kakara egeguturota, benunu eta rosoravore. Amó eve deĩ urota, benunu ari faro eini tafivutare. Faro tamova donu gefiria aná evere: \q1 ‘Ená God Ragaro Jo Ningambi Vitera, \q1 Undú Faro Tefo Rei-simbugetore.’ \m Avore, nímane ená god ragaro jo ningambi irirota, tumogha baĩ eta rosoravore. Umó avouvi, anona oreki karigota niningigaita rosoravore. \v 24 \x - \xo 17:24 \xt 1 Kgs 8:27; Is 42:5; Eka 7:48\x*Ená God rera, unona uutude endade eini-eini nanjogo endava dano, uubu urieta siroruturie. Endade uutudeda Jojabee umouvie. Atá, umó jo enemboda benunu ari kambova enembo irambi eta rouvie. Umó uutude endade dano beda ea irita rouvie. \v 25 Namonde amó jo God sonembari inono irambi re. Anada bee mo, eini-eini nanjogoda jebuga unona ututa rouvie, kotú namonde andava jebuga fefera yafabe unona ututa rouvie. \v 26 God na sei embó dabako urieta siroruturieta, unda imemendinu God na ririeta, númanda abua ari abua ari siroruturieta, númanena roo enda niavo-niavo ya nanjigo naa binjugea asusumbaita rousua, kotú fefera domi ya naa binjugea asumbea iririguturogo ambubugaita rousua, God na gategea ririeta, aria, naa binjugea asusumbuguturie. \v 27 God aghá uria-da bee mo, namonde amó umó tava ea, tambari-du urie. Avotago, God namonde andava jo airobe irambi re. \v 28 Kotú, nímanda irugari kakato dumeni beago, aghago gigiguturota, eghá gegembuguturie. \q1 ‘Ano undavareta futa rouvie. \q2 Kotú namonde amó unda anomi retueta jebuga desea vitere.’ \m Gaga eini mo, \q1 ‘Namonde amó unda sasingu re.’ \p \v 29 Anada bee mo, namonde amó unda sasingu re. Amindu namonde jo nenomi nundubuturota, auri eini (\tl goldi\tl* o \tl siliva\tl* reta rousua) o singoi eini bua anami uubu ea anadu God gaa rambi aita rosore. God mo jo enemboda ingomi uubu ari aghago irambi re. \v 30 Enembo dano sei God da Agho Dari jo tanana egegambi re. Amindu númanda sembago mane God gia dotuturie. Avotago, oreki God namonde amó niavo-niavo desea vitera, neno kaveruturota namonde anda ari-bari akokogo karigari-du reirie. \v 31 God na irurarida fefera eini gateguturieta vitie. Ambova furaita rouvie. Namonde ananu gari-du rea, God ririeta, unda Mendi amburarivareta jebugea erorurie. Irurarida feferava, God na rata, aná embó amburarivareta eroruria-mi, enembo nanjogo unona beedu-enembo iruraita rouvie. Umó enemboda ari-bari akokogode taubanadedu rea, unda beedu-enembo iruraita rouvie.” \p \v 32 Avore, Pol na Iesu ambua eroruria-da gaganu ririeta niningigea, enembo dumeni kuvia gegha regeguturie. Kotú dumeni eghá regeguturie, “Ambova kaverea fu, ená gaganu rekago riradi niningigore!” \v 33 Aghá regeguturieta, Pol erea arie. \v 34 Enembo dumeni Pol da gaga niningigea, Pol da yavero egegea, Iesu gaabee egeguturie. Areopagus da \tl kanisera\tl* maneda eini, ragaro Dionisius de, evetu ragaro Damaris de, kotú enembo dumenide dano Iesu gaabee egeguturie. \c 18 \s1 18:1-17 Pol Na Korin Avo Iesu Da Gaga Taubananu Minono Reta Uria Re. \p \v 1 Anada ambova, Pol erea bogu naa ragaro Atens doa aria, bogu naa eini, ragaro Korin, avo buburiturie. \v 2 Aghade, Pol jo ya bubambi irieta, Rom enemboda kotofu ragaro Klodias na Jiusi enembo Rom vitiria-nu serigari-du tuviturie. Tuvitueta, Jiusi embó eini ragaro Akwila unda evetu Prisila gha Rom doa, kotú Rom da frovensi ragaro Itali doa aria, Korin asusumbuguturie. Akwila umó bogu naa eini ragaro Fontus avo siroruturie. Pol ambova aria, Akwila nuyaegha tanana ea, númane tamo ea, kokomana egeguturie. \v 3 Aghá ea, numonde evirota, danode buro egegeta urie. Anada bee mo, numonde dano eembo-bo bua fifinembeta uria-mi dobo ea bua iiava utua guri bubugeta urie. \v 4 Pol Korin irirota, fefera inono Nangu Undarida Feferava iiava Jiusi enemboda nghaĩ itari kambova* avo terua, Jiusi enembode, kotú númanda gitofode dano, Iesu gaabee egegari-du gagami neno undita urie. \p \v 5 Aghá ueta, Sailas ungá Timoti gha Masedonia Frovensi vareta furia Korin buburiturie. Urieta, Pol dobo arida buro doa, minono nuenembo reta urie. Unda minonova: “God namonde anda ari-bari akokogo nundubea gia doaita rea, embó eini ninengota furari-du riria, aná Iesu re.” Aná gaganu, Jiusi enembodava irugeta urie. \v 6 Aghá ueta enembo dumeni erea, Pol bureguturota, tauga kavanana regeguturie. Aghá egeguturia-du umó ambo fotea, unda ombarida fonjanu dodoviruturieta, númanda dibeva vovorurie. Aghá ea doa, eghá ririe, “Amó Iesu da Gaga reta rora-nu, gaabee egegadora mo, nímane jebugaita rosoravore. O injigha egegadora mo, nímane amburaita rosoravore. Atá aná nenuka nímandava re. Avore, oreki nímane doa, amó ya Jiusi enemboda gitofodava Iesu da Gaga raita rore.” \p \v 7 Aghá rea doa, Pol unda natofo, Jiusi enembo, doa aria, Jiusi enemboda nghaĩ itari kambo kasava kambo einiva evita urie. Aná kambo numamoda ragaro Titius Jastus re. Umó Jiusi enemboda gitofo eini re-tago, umó God gaabee eta urie. \v 8 Aghade, Jiusi enemboda nghaĩ itari kamboda barirari eini, ragaro Krispus, unda natofode Jojabee gaabee egeguturie. Aghá uria-nu niningigea, Korin enembo dumeni iiava, Iesu da Gaga ningia gaabee egegea, bafutaito egegeta urie. \p \v 9-10 Tumba eini, Pol barau urota, unda barauva Jojabeena undava eghá ririe, “Mania oru ata! Anda gaga rirota iri! Mania doata! Anada bee mo, imó anona kaifa aita rore. Ená bogu naava enembo oruabe amó gaabee eta rousua-du imó jo avona dambi aita rousue.” \v 11 Aghá ririeta ningia, Pol avo irirota, God da Gaga iruguta aria, marabe 18 sidara urie. \p \v 12 Aghade, Rom enemboda kotofumi ririeta, Rom embó eini ragaro Galio, aná frovensi jojabe ragaro Akaiya da kotofu embó urie. Aghá ea irieta, Jiusi enembo Korin avo danode desea, Pol nandia bundia bua, koto kambesiva aria, Galio dava bububuguturie. \v 13 Bubua, eghá regeguturie, “Ená embó aná God nu gaabee ari-du, emboro dibe eini iruguturota, námanda agho dari vitia, aná bejari-du reirie.” \p \v 14 Aghá regeguturieta, Pol gaga raita ueta, Galio na sei aná Jiusi enembodu eghá ririe, “Atá, ená embó dara eini o, ari akuago eini asua mo, amó nímanda gaga ningasire. \v 15-16 Avotago, umó jo námane Rom enemboda agho dari bejambi re. Nímane nendufa nímanda gagadu rea, nímanda ragarodu, kotú nímane Jiusi enemboda agho dari-du besiga rosoravore. Amindu, amó jo nímanda besiga rosora-du gaga eini rambi aita rore.” Aghá ririeta, unda kaifa kakato dumenimi, Jiusi enembo koto kambesiva fufuguturia-nu tuviturieta isaghava bububuguturie. \p \v 17 Bububuguturieta, enembo dumenimi Jiusi enemboda nghaĩ itari kamboda barirari ragaro Sostenes reta bua, koto kambo sisiva dedeguturie. Aghá ueta, Galio gerurie-tago, aná embobodu donu eini jo rambi re. \s1 18:18-23 Pol Bogu Naa Korin Doa Kaverea Aria Re. \p \v 18 \x - \xo 18:18 \xt Num 6:18\x*Pol Korin avo Iesu da yaverode, fefera yafabe vitirie. Anada ambova númane doa, Pol umó Akwila nuyae Prisila ghade dano vorea aria, karaje kasava naa eini Senkria bububuguturie. Anava irirota, Pol umó God dava gaga eini be gajituria-du, umó Jiusi enemboda agho darinu nundubuturota, unda fouma aruguturie. Aghá ea, Pol umó, Akwila nuyae Prisila ghade dano Siria Frovensiva yaita ghaava* vorea igiguturie. \v 19 Aria, bogu naa eini, ragaro Efesus bububuguturie. (Efesus rera, ambova Pol na Akwila nuyae Prisila gha avo doa arie.) Pol aria Jiusi enemboda nghaĩ itari kambova* terua, numonde Jiusi enembode besiga urie. \v 20 Aghá ea, aná Jiusi enembo fefera yafabe numonde irari-du regeguturie-tago, Pol umó jo “Avore,” rambi re. \v 21 Atá, aná kambo doa vovorurota, eghá ririe, “God uno adua mo, amó kaverea eve furaita rore.” Anada ambova Pol ghaava vorea siregea Efesus doa arie. \p \v 22 Aria, bogu naa ragaro Sisaria bubua, ghaa avo doa, ekami Jerusalem arie. Aria bubua, Iesu da yavero ghanena ea doa, Antiok bogu naava arie. \v 23 Aria, fefera tufoko avo evia, kotú erea aria, Galesia Frovensi kotú Frijia Frovensiva deĩ urota, Iesu da yaverodava minono reaveta, númane dano gangorogha niningiguturota, ano egegeta urie. \s1 18:24-28 Jiusi Embó Eini Ragaro Apolos, Iesu Da Ragarova Minono Reta Uria Re. \p \v 24 Aghade, Jiusi embó eini ragaro Apolos bogu naa ragaro Aleksandria siroruturia-mi erea aria, Efesus bogu naava buburiturie. Atá, ená embó Apolos rera, umó beforo gari embó eini re, kotú God da Gaga mane seibe gia tanana ea goghó urie. \v 25 Kotú, umó daiyagha Iesu da yavero asua-da emboro enembo einimi seibe undú isuri urieta tanana urie. Amindu Iesu avouvi, kotú Iesu da endava vitiria kikinu gangorogha ininigha isuri eta urie. Avotago, Jon Bafutaito Ari Kato uvumi enembo bafutaito eta uria, umó gari re. Tago, Iesu umó daiyagha-daiyagha unda Asisi Kakarami enembo bafutaito eta uria-nu, Apolos jo ningambi vitirie. \v 26 Aghade Apolos aria, Efesus bogu naa bubua, Jiusi enemboda nghaĩ itari kambova* iru-furu eta urie. Umó Jiusi enembodu jo oru ambi irirota, Iesu da kikinu minono reta urie. Aghá ueta, Aquilla nuyae Prisila ghana ningia, Apolos unumbea bua aria númanda kambova bubua, namonde amó daiyagha Iesu da anomi ya God dava bububugasira-da gaganu Apolos dava isuri ea goghó egeguturie. \p \v 27 Anada ambova, Apolos umó Akaiya Frovensiva yaita ririeta ningia, Iesu da yavero oruabe Efesus vitiria-mi, umó sonembaita egeguturie-gea, gaga ingisova gefirie. Ingiso mo, Iesu da yavero oruabe Akaiya vitiria daiyagha undú “Orokaiva!” rirota ghaito teno fufugegari-du rea gefirie. Gembua ututurieta, Apolos aná ingisonu bua rekimbea aria, Akaiya Frovensiva bubua, enembo avonu God na sonembuturieta, umó sei gaabee egegeta uria-nu, númandu Apolos na neno evuruturieta ano egeguturie. \v 28 Anada bee mo, umó natofoda dibeva jiria, Jiusi enembode be ininigha besiga eaveta, be dodogeta urie. Aghá urota, umó God da Gaganu eghá isuri eta urie, “God namonde anda ari-bari akokogo nundubea gia doaita rea, embó eini ninengota furari gaa riria, aná Iesu re.” \c 19 \s1 19:1-10 Pol Umó Bogu Naa Efesus Anava Nghaĩ Itita Uria Re. \p \v 1-2 Apolos umó Korin bogu naava irieta, Pol Frijia Frovensi kotú Galesia Frovensivareta rekimbea aria, Efesus bogu naava buburiturie. Bubua avo, Iesu da yavero dumeni tambua, uriga urie. “Nímane Iesu gaabee urera mo, Asisi Kakara nímandava asuguturia, aĩ?” Aghá ririeta, númane mino eghá regeguturie, “Asisi Kakara rera, námanda tutunova oreki reisi-niningore.”\fig Pol ungá Sailas gha ambova Iesu du Gaga Taubana minono rirota, naa niavo-niavo igiguturia re.|src="81 GPS_Paul3_BW_Map3rdTrip.tif" size="span" loc="18:23-21:17" ref="Ekaresia 18:23—21:17" \fig* \v 3 Aghá regeguturieta-gea, Pol eghá ririe. “Atá, nímane bafutaito uria aghade, nghaĩ itari daiyagha urieta niningiguture? Regege ningore!” Aghá ririeta-gea, númane mino eghá regeguturie, “Jon Bafutaito Ari Katoda daiyagha riria-nu urota, námane bafutaito egeguturere.” \p \v 4 \x - \xo 19:4 \xt Mat 3:11; Mak 1:4, 7-8; Luk 3:4, 16; Jon 1:26-27\x*Aghá regeguturieta-gea, Pol eghá ririe, “Israel enembo númanda ari-bari akokogo isagha eaveta, Jon númane bafutaito eta urie. Atá, Jon embó eini unda ambova furaita rouvia-nu gaabee ari-du rea, aghá eta urie. Kotú embó eini riria, aná Iesu re.” \p \v 5 Aghá ririeta niningigea, númane Jojabee Iesu da ragarova bafutaito egeguturie. \v 6 Aghade, Pol da ingomi númanda tamova ititurieta, Asisi Kakara vorea númandava asuguturie. Urieta, númane gaga tinongu-tanongu rirota, God da Gaga isagha egeguturie. \v 7 Embobo dano 12 dava aghá siroruturie. \p \v 8 Aghade Pol, jo oru ambi, Jiusi enemboda nghaĩ itari kambova* marabe bakodeda rova iru-furu urota, Jiusi enembode besiga eta urie. Aghá urota, God daiyagha enembo natofo* jede neno bua, kaifa aita riria-nu, gaabee ari-du rirota, numonde besiga egegeta urie. \v 9 Aghá ueta, enembo dumeni, aná gaga jo ningia gaabee ambi egegeta urie. Aghá urota, enembo natofo jededa rorova, kotú dibeva Jojabeeda Gaganu kuvia gegha reta urota injigha egeguturie. Aghá uria-du, Pol umó Iesu da yavero bua rekimbea iiava danode, desari kambo eini, embó ragaro Tiranus da kaifa eta uria-va, fefera yafabe gagada beedu rea niningigeta urie. \v 10 Aghá urota, vitiriago, ghaeko ungagha sidara urie. Aghade, Esia Frovensiva, aná Jiusi enembode númanda gitofode dano Jojabeeda Gaga niningiguturie. \s1 19:11-20 Embó Ragaro Skeva Da Sasingudava Dara Siroruturia Re. \p \v 11 Aghade, God na Pol dava ano utuaveta, ari ivata anogha dibe eini be eini eaveta siroreaveta, enembo oruabe gigigeta urie. Sei jo aghago gambi, númanda tutunova siroruturieta gigiguturie. \v 12 Pol buro urota, eembo eini abaguva dighita uria, o eembo beforova asugeta uria-nu enembomi bua iiava, kae bua vasia iririgari enembodu utua reaveta righia jejebugeta urie. Kotú taimu enemboda tamova irari fuava, isaghava bububugeta urie. \p \v 13 Jiusi enembo dumeni iru-furu egeguturota, enemboda tamova taimu tuveta urie. Aghá urota, enembo dumenimi Jojabee Iesu da ragarova taimu tuvaita nundubuturie. Aghá nundubuturota, númane eghá regegeta urie, “Pol da minono reta rouvia embó Iesu da ragarova, imó furá bubadi rere!” \v 14 Aghade, Jiusi enemboda fristida* beforo righari ragaro Skeva da sasingu vivide dano 7 beago, aghagonu egegeta urie. \v 15 Fefera eini númane aghá egegutueta taimumi númandava eghá ririe, “Iesu amó gari re, kotú Pol da bingá amó rei-niningore. Atá nímane avouro, amó jo gambi re.” \v 16 Aghá rea doa, umó ano ea erea, aná enembo 7 dea babaghegea, númanda eembo-bo righia kikisoreguturieta, númane tatangu gutiturota, tarobagha oru susumbuguturie. \p \v 17 Aghá uria-nu niningiguturie-gea, Jiusi enembode númanda gitofode dano Efesus vitiria-mi, oru egeguturota, Jojabee Iesu da ragaro kakara egegeta urie. \v 18 Aghade, Iesu da yavero dumeni beago natofoda dibeva númanda ari-bari akokogo isagha egeguturie. \v 19 Natofo dumeni sei simboro egegeta uria, kotú kae ririkigeta uria-mi ereregea, númanda simboroda bukade kaeda bukade dano bua furia, natofoda dibeva ivariva dungiturieta evia sidara urie. Aná buka dungituria-da mino, aná kina 1,250,000 aghago re. \v 20 Aghá urieta, enembo dano Jojabeeda ano aghade gia, kotú unda Gaga ningia gaabee egeguturota, Iesu da yavero oruaruabe egeguturie. \s1 19:21-41 Efesus Bogu Naava, Dara Jojabee Siroruturia Re. \p \v 21 Anada ambova, Pol kaverea, Masedonia Frovensi kotú Akaiya Frovensiva rekimbea, Jerusalem yavaita nundubuturie. Aghá nundubuturota, eghá ririe, “Amó ya Jerusalem bubota-gea, ambova God amó ninengota, Rom yaita rore.” \v 22 Umó Esia frovensiva buro urota, unda sonemba kakato ungagha, Timoti ungá Erastus ghanu ninenguturieta, Masedonia Frovensiva igiguturie. \v 23 Rifo aghade, Esia Frovensi rova, Efesus anava, Iesu gaabee egeguturia enembodu, dara jojabe siroruturie. \v 24 Aghade, embó eini ragaro Demitrius unda kokomanade dano, numonde guri baita rea, auri eini \tl siliva\tl* reta rousua-mi uubu ea, eini-eini dumeni simbugeta urie. Atá, númanda buro jojabe mo, númane god eini, ragaro Artemis, reta rousua-da Tafaroro Ari Kambo ijoijokoko, ingomi bua yarida inono aghagonu, simbugeta urie. Avore, ená buro, Demitrius na kofiri ueta, unda kokomanade númanda guri oruabe siroreaveta bubugeta urie. \v 25 Ená embó Demitrius rera na, aghi jufirieta, unda kokomana furia, undava desuturieta, eghá ririe, “Anda ikoko mendi, ená buromi namonde amó guri bubugeta rosore. \v 26 Atá, Pol da donu eta rouvia, kotú donu reta rouvia-nu, nímane nendufa gigigeta rosoravore. Pol da reta rouvia aná, namonde anda ingomi uubu eta rosora, jo god bee irambi re. Aghá reaveta, Efesus enembo, kotú namonde anda Esia Frovensida naa oruabe númane umonu gaabee egegeta rousue. \v 27 Oreki enembo oruabe Esia Frovensiva, kotú roo enda oruaruabeva namonde anda god Artemis du benunu egegeta rousue. Avore, enembo oruabe Pol gaabee egegadua mo, Artemis de unda tafaroro ari kambodeda bingá aná bee tefo gaa regeguturota, namonde anda burodu fara egegaita rousue.” \p \v 28 Demitrius na aghá ririeta ningia, aná enembo desea vitiria-mi, númanda neno gambua usera-usera urota, koko fugia eghá regeguturie, “Namonde anda bogu naa Efesus da god Artemis aná jojabe re.”\fig |src="82 Ephes&Artemis_IB04211gr.tif" size="col" loc="19:28" ref="Ekaresia 19:28" \fig* \v 29 Aghá rirota irieta-gea, aná kambesiva enembo nanjogo dano ningia, be jojabemi gaga airo-airo egeguturie. Aghade, Masedonia embobo ungagha, Gaius ungá Aristarkus gha seibe Pol de dano deĩ egegeta uria-nu, tatavami nandia bua, aná naada usari kambesiva igiguturie. \v 30 Aghá uria-du, Pol terua, aná natofo usituria-du gaga raita urie-tago, Iesu da yaveromi, rourogo Pol data amburauve-degea ririeta, umó doa, airo iyasi ea jiruturie. \v 31 Kotú frovensida babarigari sei Pol de kokomana uria-mi, aghi ititurieta aria, Pol dava buburiturie. Rourogo umó aná usituria kambesiva ya terauve-degea regeguturie. \p \v 32 Aghá ueta, aná usituria enembomi, koko rea gaa rirota dumenimi gaga eini regeguturota, kotú dumeni gaga ero eini regeguturie. Anada bee mo, númane bee dodu usituria-du mana-mana egeguturie. \v 33 Aghade, Jiusi enembo regeguturieta, númanda embó eini, ragaro Aleksander erea jiriturieta, enembo natofo jede gigiguturie-gea, eghá regeguturie, “O umó aghajora ruru ra-jogo.” aghá regeguturieta, Aleksander be doari-du ingomi toghoto ea ririe, “Amó jo ruru irambi re,” ririe. \v 34 Aghá ririeta, Aleksander umó Jiusi embó tanana urie-gea, númane fefera goroto ungaghada rova, rourogo unda gaga ningauve-degea, koko fugia eghá regeguturie, “Efesus bogu naada god ragaro Artemis, aná jojabe re.” \p \v 35 Ená fefera goroto ungagha (2 hours) retora, sidara urieta-gea, anada ambova, Efesus enemboda barirari einimi erea jiria eghá ririe, “Be dodoge!” ririeta, enembo dano be dodoguturieta, ririe. “Anda ikoko mendi, ariri gharovu, namonde amó gari re, namonde amó Efesus enembo re. Namonde anda god Artemis da tafaroro ari kambo, kotú undú singoi kakara uutuvareta jua vovorurieta, namonde amó Efesus enembomi bua kaifa eta rosore. Ená enembo dano gari re. \v 36 Enembo avona jo fara ambi eta rousue. Amindu nímane durumugea nundubea goghó egege! Rourogo ari akuago eini egegareta! \v 37 Ená enembo jo namonde anda tafaroro ari kambova eini-eini eini bagia ambi re. Kotú namonde anda god Artemis da ragarova gaga akuago jo rambi re. Aghá re-tago, nímane dodu ená enembo nandia bundia bua fufugeto? \v 38 Namonde anda koto fefera vitie, kotú irurari kakato beago vitie. Amindu, Demitrius unda kokomanade koto aita uradua mo, númane koto fefera aghade furá gaga rea niningigasue. \v 39 Atá nímane gaga eini rea ningari uno egegadora mo, rata-gea, enembo fufugota rea ningaita rosoravore. \v 40 Avotago, namonde anda oreki donu egegetora-du, avona furá uriga auve-degea, amó oru rore. Anada bee mo, namonde amó eve desea besiga etora-da bee eini tefo re.” \v 41 Aghá rea doa, umó aná enembo natofo dano ninenguturieta, kambova igiguturie. \c 20 \s1 20:1-6 Masedonia Frovensi Kotú Gris Frovensiva, Pol Isuri Reaveta, Iesu Da Yavero Ningia Gangoro Egegeta Uria Re. \p \v 1-2 Aná duberuda ambova, Pol na ririeta, Iesu da yavero danode desiturie. Aghá urieta, Pol neno gangorogha númane ghanena ea, umó erea, Masedonia Frovensi rekimbea irurota, gaga dumeni ririeta, enembo naa oruabeva ningia, gangoro egeguturie. Aghá ueta, Pol umó Masedonia Frovensi doa aria, Gris Frovensiva bubua irieta, \v 3 marabe bakode sidara urie. Anada rorova, Pol umó Gris Frovensi doa Siria Frovensiva uvu ghaade* rekimbea yaita nundubuturie. Avotago Jiusi enembomi umó daita manaka gaitueta niningurie. Ningia, umó kaverea Masedonia Frovensi kena yaita nundubuturie. \v 4 Aghade, embobo dumeni Pol de kanona ea, numonde yaita regeguturie. Eini aná Beria tofo, embó ragaro Sopater, aná Pirus da mendi re. Kotú dumeni mo, Tesalonaika embobo ragaro Aristarkus ungá Sekundus gha re. Kotú embó eini aná, Derbe tofo unda ragaro Gaius re. Dumeni aná Esia Frovensi embobo Tikikus ungá Trofimus gha re. Kotú eini mo Timoti re. \v 5 Ená enembo rera, númane Pol de sei aria, naa ragaro Troas avo námane\f + \fr 20:5 \ft Ená Luk na gefiria buka \ft \+bd Ekaresia*\+bd* rova, imó kambesi dano bakode (\xt 16:10-27; 20:5—21:18; 27:1—28:16\ft ) ená gaga, \+bd “námane”\+bd* tambaita roravore. Ekaresiada babarigari oruaruabeda nundubariva, ená gorota bakodedava Luk Pol manede dano vitirie, kotú deĩ eta urie. Umó amindu kambesi anava gaga \+bd “námane”\+bd* jijimu urie.\f* kaifa egegutueta, \v 6 \tl Yisti\tl* Tama Ari Banauda* ambova, namonde dano ghaava vorea, Filipai bogu naavareta rekimbea irueta, fefera ingo dabako sidara urieta, námane Troas bubua, námanda kokomana Pol de avo irieta tatambuguturere. Námane dano anava fura dabako vitirere. \s1 20:7-12 Pol Na Ririeta, Embó Eini Amburarivareta Jebuguturia-Da Kiki Re. \p \v 7 Aghade námane anava irirota Fura Ijokoda tumbade, námane Jojabee nundubuturota, faravade \tl vaini\tl* de, ananu undaita urota, kambo einiva terua, kambo tu doa vitia, itiva asusumbuguturere. Aghade, Pol gaga rirota irieta, tumba riria aria tumba, rorova urie. Anada bee mo, rifo atadua Pol Troas doa yaita urota urie. \v 8 Kotú námane vitirera anava nanefa oruabe dungea ituturieta vitirie. \v 9 Aghade, mendi gimasa eini ragaro Yutikus, Pol da minono ria-nu ningaita vitia, yaura bari too beva asumbea irieta, Pol minono rieta, Yutikus evomi dibe baĩ urieta evirie. Aghá roururiago yaura bari bebatovareta jua vorea endava dea ambubuturieta, námane vorea bua righia kaveruturera mo, umó ambubuturieta gigiguturere. \v 10 Aghá urieta, Pol erea furia, aná mendida etova ratea gonea vasia vovorurota, oghimbea eghá ririe, “Mania mema egegata! Umó avore.” Aghá ria, umó jebuguturie. \v 11 Aghá uria-da ambova, námane dano, arera aná kambesiva vitia asumbea, Jojabee nu nundubuturota, faravade \tl vaini\tl* de undidiguturere. Pol rekago tutuno ea gaga rieta, rifo atiturieta erea, natofo doa serigea arie. \v 12 O Troas naava enembo erea, Yutikus de dano gangorogha kambova igiguturie. \s1 20:13-16 Pol Erea, Troas Naa Doa Aria, Roo Ragaro Militus Avo Buburiturie. \p \v 13 Atá, Pol da kokomana retora, namonde danode sei arera ghaava* vorea, bogu naa Asos avo Pol tambaita igiguturere. Umó námanena rekimbea ya umó anava fendari-du ririe. Anada bee mo, unona ekami yaita urota, aghá simbuguturie. \v 14 Aghá urota, Pol umó aria, Asos bubua, námane tambua námanda ghaava vovorurieta, namonde danode Asos doa naa ragaro Mitilini rekimbea igiguturere. \v 15 Arera bubua, avoreta rekimbea arera, enda butu eini ragaro Kios serigutueta, rifo atiturie. Aghá urieta arera, enda butu eini ragaro Samos terua, avo eviviguturere. Evia rifo atiturieta arera, enda butu ragaro Militus avo buburiturere. \v 16 Pol umó bogu naa ragaro Efesus doa serigaita ririe. Anada bee mo, umó Esia Frovensi avo fefera eini tefo irari uno ambi urie. Umó banau ragaro \tl “Pentikos”\tl* reta rosora, anada dibe kena ya Jerusalem bubari uno urie. \s1 20:17-38 Iesu da Yavero Kambesi Efesus Irita Uria-da Babarigarimi Furia, Pol Dava Ghanena Egeguturia-da Kiki Re. \p \v 17 Pol na aghi ninenguturieta aria, enda butu Militus reta aria, Efesus bogu naava, Iesu da yaveroda babarigari undava fufugari-du ririe. \v 18 Buburiturieta, eghá ririe, “Anda ikoko mendi, amó seibe furera, anava reta oreki anda tutunova eve etera, amó Esia Frovensiva, nímandava irieta, anda irari daiyaghago gigigutaravore. \v 19 Jiusi enembo númane andava ari-bari akokogo urota, amó daita manaka gaegegeta egeguturie. Amó jo amindu anda buro doambi re. Amó sabua* ea, veveragha Jojabeeda buro eta urere. \v 20 Kotú amó ená oya yafabe nímane sonembaita rea, anda nundubari isagha eta urere. Enembo natofo jededa dibeva, kotú enemboda kambova amó gaga taubana kotú fakarago reta urere. \v 21 Aghá rirera-da bee mo, enembo ningia jejebugari-du reta urere. Amó Jiusi enembodava kotú Jiusi enemboda gitofodava, neno kaverea númanda ari-bari akokogo God dava isagha egegea, namonde anda Jojabee Iesu gaabee ari-du rirere. \p \v 22 Avore, oreki God da Asisi Kakarami retueta, amó erea, Jerusalem rekimbea yaita rore. Avo donu tambaita rora, amó jo gambi re. \v 23 Atá anda dabako gia tanana rora, aná God da Asisi Kakara na reaveta enembo kambesi kambesi kotú naa naada gorotova fuava eghá reta rousue, ‘Indava dara siroraita rouvie. Kotú imó bua diburava itaita rousue.’ \v 24 \x - \xo 20:24 \xt 2 Ti 4:7\x*Avotago, amó amburari-du jo oru ambi rore. Anada bee mo, Jojabee Iesu andava buro donu ututuria ananu urota irogo amburadora mo, taubana re. Aná mo, God da enembodu jebuga ututa rouvia-da Gaganu isaghava rasire. \p \v 25 Amó nímanda gorotova irirota, God namonde amó daiyagha kaifa\f + \fr 20:25 \ft Ii, \ft \+it Gaga Isuri Ari Kambesi\+it* anava, gaga dumeni gaga \+it Natofo \+it*da tuva vitia-nu irugea gia, tanana adi!\f* eta rouvia, ananu reaveta niningigeta ureravore. Avotago amó rei-gerora, nímane jo rekago anda dibe be gambi aita rosoravore. \v 26 Amó oreki gaga isagha rore, nímane jebuga tumanadu irari jo tambambi egegadora mo, aná jo anda dara irambi re. \v 27 Anada bee mo, God umó donu aita rouvia-de, kotú donu uno eta rouvia-de ananu, iruguturota reaveta niningigeta ureravore. Kotú amó jo enemboda nundubari-du oru ambi re. Amó gaga danonu isaghava reaveta nímane dano niningigeta ureravore. \v 28 Aghade, nímane God da Asisi Kakarami ritata, Iesu da yaveroda babarigari ea vitera-dava eghá rere, ‘God da natofoda asisi unda Mendida tatangumi seghea rururia-nu kaifa ea goghó egege!’ \v 29 Amó eghá rera-da bee mo, evere. Anda ambova, embobo dumenimi furá, Iesu da yavero kuviraita regeguturota, irugari akokogonu irugaita rousue. Aghá urota, kuvirari da goroto eini jo kasovigambi aita rousue. \v 30 Aghade ambova nímanda rorova enembo dumeni erea, gavera raita rousue. Iesu da yavero daiyagha Iesu du goitu fotea, númanenu gaabee egeguturota, ambo-ambo ari-du, gavera raita rousue. \v 31 Aghá egegaita rousueta, kaifa ea goghó egege! Amó daiyagha ghaeko bakodeda rova nímanda gorotova irirota, tumba onembo neno memagha, kotú jiigha nímane irugeta urera ananu, nundubea goghó egeguturota iririge! \p \v 32 Atá ambova, amó jo nímane kaifa ambi aitare. God nímane kaifa ari-du rea, benunu rore. God da sonembava unda gaga minono reta urera, ananu nundubea gaabee egeguturota, God jo dodogambi aita rosoravore. Atá God inono re. Unona nímane ená endava kaifa aita rouvie, kotú unona uutuva ea simbugota, nímane God da yavero tumanadu iririgaita rosoravore. \v 33 Amó jo enembo dumenida guri o gugua-ghayafadu muu undambi re. \v 34 Nímane nu reisi-geroravore: anda ingomi buro ea, guri bua, anda kokomanade undari-bari nanjogo basira-nu, dano mino utua bubuguturere. \v 35 Amó aghá urota, daiyagha daiyagha makasi enembo sonembasira ananu, irugeta urere. Aghá urota, Jojabee Iesu undufako gaga donu riria, nundubea-nundubea eta urera aná evere: Gangorogha ea simbugea utadora, aná taubana re. Tago mino bari aná jo taubana irambi re.” \p \v 36 Pol umó aghá rea sidara ea, umó numonde danode koubomi jejengirea, benunu egeguturie. \v 37 Benunu ea, sidara urie-gea, dano erea jiji-jiji regeguturota, numonde Pol ghanena ea, nandia muno egeguturie. \v 38 Anada bee mo, umó rekago jo furambi aita rouvia ananu, niningiguturia-gea, neno mema jojabe egeguturie. Aghá egeguturota, númane Pol unumbea bua aria ghaava* ititurieta vovorurie. \c 21 \s1 21:1-16 Pol Unda Kokomanade Dano Jerusalem Aria Re. \p \v 1 Námane Pol de ghaava* vorea, námane aná Efesus enembo ghanena ea ninenguturieta irueta, námane dibe dambu rekimbea arera, enda butu eini ragaro Kos avo tetereguturere. Terua bubua rekimbea irueta, rifo atiturieta, námane enda butu eini, ragaro Rodes, avo bubua arera, naa ragaro Patara avo tetereguturere. \v 2 Terua, aná ghaa avo doa, ghaa eini tava egegea, ghaa eini frovensi ragaro Fonisia\f + \fr 21:2 \ft \+tl Fonisia Frovensi\+tl* tutuno ungaghava reiria mo, frovensi ijoko eini frovensi jojabe Siria da rova vitirie.\f* avo yaita ueta ningia, aná ghaava vorea rekimbea igiguturere. \v 3 Rekimbea irurota, Saiprus enda butu gia ingo anda kena doa serigea rekimbea arera, bogu naa ragaro Tair, Siria Frovensi avo teterurere. Terua, aná ghaava soro anava tigasueta vorasue. \v 4 Aghade, námane aná ghaa doa vitia, Iesu da yavero dumeni tambua, númandava avo fura eini eviviguturere. Kotú númane Asisi Kakarada anomi Pol rourogo Jerusalem yauve-degea regeguturie. \v 5 Atá, námane avo vitirera fefera sidara urieta, námane erea yaita yavi ueta, Iesu da yavero avo dano, evetu embó, ariri yarata, mendi sasingude dano yavi ea erorurieta, namonde danode vorea arera, ghaa fafova bububugea, námane dano koubomi jejengirea benunu egeguturere. \v 6 Benunu ea doa, námane erea naava enembo ghanena ea, námane arera, ghaava vovorueta, númane kaverea naava igiguturie. \p \v 7 Aghá ea, námane Tair reta rekimbea arera, bogu naa ragaro Tolemeas teterurere. Iesu da yavero avo tambua, fefera dabako namonde vitirere. \v 8 \x - \xo 21:8 \xt Eka 6:5; 8:5\x*Anava evia, rifo atiturieta, námane aná bogu naa doa arera, bogu naa eini Sisaria avo bubua, embó eini Iesu da ragarova minono reta uria, ragaro Filip dava eviviguturere. Atá Filip rera, undari Jerusalem avo vesa boanda ari-du rirota, sei embobo dano 7 gateguturia-da eini umó re. \v 9 Filip da sasingu aririkoko ungagha-ungagha vai ambi irita uria, númane aná feroveta re. \v 10 \x - \xo 21:10 \xt Eka 11:28\x*Námane avo fefera oruago irieta, feroveta eini, ragaro Agabus, Judia Frovensi reta furia, \v 11 námandava bubua, Pol da abaguva dighari siirinu bua undufa unda eka ingo bundia, eghá ririe, “Atá amó ená eka ingo bundetueta reisi-geroravore. Asisi Kakara eghá reirie, ‘Jerusalem avo Jiusi enembomi erea, ená abaguva dighari siirida numamonu nandia, eghá bundia bua ya, namonde anda gitofo Rom enembo dava ututugaita rousue.’” \p \v 12 Aghá ririeta ningia doa, námane naa enembode dano, Pol rourogo Jerusalem yauve-degea bureguturere. \v 13 Bureguturie-tago, umó eghá ririe, “Nímane dodu jii rieta, amó neno mema ro? Atá amó Jerusalem avo bundaita rouvia, aná avore. Kotú amó Iesu gaabee eta rora amindu, amó data amburaita rora beago, avore. Amindu amó jo oru ambi re.” \v 14 Umó aghá rea, námanda gaga jo bambi urieta jarea doa, námane eghá regeguturere, “Avore, Jojabeeda uno aghagonu ae!” \p \v 15 Aghá regeguturera-da ambova fefera dumeni sidara urieta-gea, erea námanda eini-eini taimbea bua, Jerusalem igiguturere. \v 16 Kotú Iesu da yavero dumeni aná bogu naa Sisaria vitiria-mi erereguturieta, namonde igiguturere. Arera avo bubua, námane niavo evivigaita rosora-nu, númanena iruguturie. Atá, aná kambo numamo aná butu Saiprus embó re, unda ragaro aná Nason re. Umó aná seibe sei tutunova Iesu da gaabee ari kato eini urie. \s1 21:17-26 Pol Da Jems Dava Aria Gaga Danode Riria Re. \p \v 17 Námane arera bububuguriturieta, Iesu da yavero dumeni Jerusalem vitiria-mi, gangorogha, “Oro, oro, kaiva!” rea, vuria dasea námane bububuguturie. \v 18 Aghá urieta, tumba dabako evia rifo atiturieta, námane Pol de dano erea, Jems gigigaita arera, Iesu da yaveroda babarigari dano avo tatambuguturere. \v 19 Aghade, Pol na númane ghanena ea, umó Jiusi enemboda gitofoda gorotova buro eta uria-da rova, God donu urieta siroruturia-nu, isuri urieta niningiguturie. \v 20 Aghá ririeta niningigea, númane dano God du raga rea doa, eghá regeguturie, “Pol, imonu rei-geroravore, namonde amó Jiusi enembo natofo jede nanjogo dano Iesu nu gaabee egegeta rousue. Kotú Moses da Gaga beago kaifa ea goghó egeguturota vitere. \v 21 Enembo avona-avona futa inda tamova gavera eghá rita. Inona namonde anda natofo Jiusi enembo dumeni sei namonde anda gitofoda gorotova naa dighia asumbuturia-dava arera, Moses da Agho Daride, kotú namonde amó Jiusi enemboda evovo doari-du rari gaa reravore. Kotú númanda sasingu vivideda viida mendó andoro ananu rourogo tafugauve-degea rari gaa ananu, gavera namonde anda natofo Jiusi enembo Jerusalem eve reaveta ningita rousue. \v 22 Imó tumbo futara aná, númane tutumi ningaita rousue. Amindu, namonde amó daiyagha egega? \v 23 \x - \xo 21:23 \xt Num 6:13-21\x*Avore, námane, imó eghá adi uno rosore. Enava embobo ungagha-ungagha jijiregea irieta rei-gerora, númane God da buro dumeni egegaita, God dava be gajiturie-gea, fouma jo arugambi eta rousue. Atá númanda fefera aná etia sidara etue. \v 24 Amindu imó nemonde igige, Moses da Agho Dari-mi donu reiria aghagonu inona númanda fouma arugarida mino utadi-gea, ambova fouma arugoe. Aghá ea, vesa dea dungaita rouvia-da, nino-okada mino, inona utadi! Aghá adora mo, imó Moses da Agho Dari kaifa eta rora, aná enembo dano gia tanana egegaita rousue. Kotú inda tamova unongu regeguturia dano gavera, aná tanana egegaita rousue. \v 25 \x - \xo 21:25 \xt Eka 15:29\x*Namonde amó Jiusi enemboda gitofo avona Iesu gaabee uria-dava ingisova enanu sei gegembuguturere. Nino oka dea bua ya, ingomi uubu ari god da dibeva vesa dungadua-nu undauve-degea regeguturere. Kotú tatangu undauve-degea rirere. Kotú nino oka ivasi itota ukova dimbua amburadua-nu undauve-degea regeguturere. Kotú dita faima auve-degea regeguturere. Atá númane jo Moses da Agho Dari dano kaifa ari-du rambi re.” \p \v 26 Jems aghá ririeta, Pol umó aná embobode dano simbugea God du Tafaroro Ari Kambova* igiguturie. Moses da Agho Dari donu reiria ananu ea sidara ari-du, Pol na Tafaroro Ari Kambova buro kakatodu eghá ririe, “Ená embobo ungagha-ungagha sonembeta riara amode dano, námane eini-eini simbugetore. Amindu, númanda ragaro gembadi-gea, fura dabakoda ambova númane furá númanda ragarova nino oka dea vesa dungota-gea, númanda be gajarida fefera sidara aita rouvie.” \s1 21:27-36 Pol Nandia Bua Diburava Ititiguturia-da Gaga Re. \p \v 27 Pol da kokomanada fura sidara aita uua aghade mo, Pol God du Tafaroro Ari Kambo* rova irieta, Jiusi enembo dumeni Esia Frovensi reta furia-mi, umó gia ereregea, umó dari-du neno undidiguturieta natofo jedemi Pol nanandiguturie. \v 28 Nanandigea, númane be fugia eghá regeguturie, “Israel enembo fufuge, sonembadi! Embó eini iiava roo enda dumeni dumeniva deĩ urota, enembo dano kuvia, númane namonde amó Jiusi enemboda Agho Daride, kotú Moses da Agho Daride, kotú ená God du Tafaroro Ari Kambode injigha ari-du rea, nghaĩ itia irugeta rouvia, aná evere. Kotú umó namonde anda gitofo bua, eve God du Tafaroro Ari Kambova teteruguta-mi ená kambo kakara bebeta uta.” \v 29 \x - \xo 21:29 \xt Eka 20:4\x*Aghá regeguturia-da bee mo, gitofo enemboda bogu naa ragaro Efesus embó eini, ragaro Trofimus, ungá Pol gha Jerusalem avo deĩ ueta gia, eghá nundubuturie, “Aghajora, Pol namonde anda Agho Dari bejuturota, namonde anda gitofo einigha etia, God du Tafaroro Ari Kambova rei-teterua-jogo,” aghá nundubuturie. \p \v 30 Avore, Pol nandituria-da bingá ningia, enembo dano vesó-vesó urota furia avo desiturie. Danode avo desiturie-tago, númane jo aná desari-da ruru gigigambi re. Aghá urie-gea, Pol ingova ghambugea bua, isaghava bububuguturie. Ueta, God du Tafaroro Ari Kamboda bebato gajiturie. \v 31 Aghade aná enembo desituria-mi, Pol bua amburari-du dedegutueta, anada bingá arieta, Rom enemboda mene-mene ari kakatoda barirari umó niningurie. Aná mo, Jerusalem enembo dano vesó-vesó ari gaa ririeta niningurie. \v 32 Aghá ningia, jo gaimbo ambi, unda mene-mene ari kakatode númanda beforo righari dumenide dano bua, sumbarimi aria, natofo jededa rorova tetereguturie. Aghade númane, mene-mene ari kakatode númanda beforo righari manede bububuguturieta gigiguturie-gea, Pol rei-deruria avo dodoguturie. \p \v 33 Dodoguturieta, beforo righarimi Pol nandia, unda mene-mene ari kakato dumeni \tl seini\tl* mane ungaghami bundari-du ririe. Aghá rea doa, uriga eghá urie, “Ená embó mo, avouvi? Umó mo, daiyagha etu?” \v 34 Uriga urieta-gea, aná natofo jede erea, gaga unda-unda avo kinoto-kanoto regeguturie. Jo gaga dabako rambi urieta-gea, aná mene-meneda beforo righari umó bee dodu Pol data amburari-du regeguturia aná, jo tanana ambi re. Aghá ea, umó mana-mana urie-gea, unda mene-mene ari kakato Pol bua númanda kambesi ghouka dighia ovenembarida rova ya terari-du ririe. \v 35 Aria, ghoukada ririva bubua aná mene-mene ari kakatomi Pol fumbua vivitiguturie. Anada bee mo, aná natofo desituria-mi Pol daita egeguturie. \v 36 Númane Pol daita unda ambova tuvia gigiguturota, koko rea, eghá regeguturie, “Dege, amburoe!”. \s1 21:37-40 Pol Unda Gaga Isagha Uria Re. \p \v 37 Aghade mene-mene ari kakatomi Pol bua ghouka rova teterugutueta, umó aná mene-mene ari kakatoda beforo righari-du Grik gaami eghá ririe, “Anda gaga itokoko raitata ningi.” Aghá ririeta, beforo righari duduku ea ririe, “Imó mo, daiyagha-daiyagha ea Grik gaami rere? Rege, ningore! \v 38 Anda nundubari mo, Isip embó eini unda dumeni 4,000 aghago kofiri ea bua, námane Rom enembode mene-mene aita rea, misi gandigha, gii, bere kefata mane bua, kambesi uvu tefova nungaita aria aná mo imó ra-jogo. Imó mo, avouvi? Rege ningore!” \v 39 Aghá ririeta-gea, Pol ririe, “Amó aná, Jiusi embó re. Amó Silisia Frovensida rova, bogu naa jojabe, ragaro Tarsus, avo siroruturere. Kotú amó ená natofodava minono raita uno rore.” \v 40 Aghá ririeta-gea, mene-meneda beforo righari umó “avore” ririeta, Pol na ririva jiria, be dodogari-du rea, ingomi toghoto urieta, be dodoguturieta-gea, Pol umó Jiusi enemboda gaami eghá ririe. \c 22 \s1 22:1-16 Pol Unda Totofo Jiusi Enembodava Minono Riria Re. \r (Ekaresia 9:1-18; 26:9-18) \p \v 1 “Anda afa kaka, ikoko mendi, nghaĩ javea niningige! Amó anda gangada ari gaga raita rore.” \v 2 Aghá rea doa, Pol Jiusi enemboda gaami rieta, númane ningia goghó egegetueta, Pol eghá ririe, \v 3 \x - \xo 22:3 \xt Eka 5:34-39\x*“Amó Jiusi embó re. Amó aná bogu naa, ragaro Tarsus, Silisia Frovensi avo siroruturere. Aghá re-tago, amó eve Jerusalem baborueta, Gamaliel na amó nghaĩ itita urie. Mambube maneda evovo kiki, kotú namonde anda Agho Dari ananu reaveta, ningia goghó eta urere. Oreki nímanda God neno bua nundubuturota desetora, gari dabako aghagonu, amó God nundubuturota irita urere. \v 4 \x - \xo 22:4 \xt Eka 8:3; 26:9-11\x*Amó Iesu gaabee egegeta uria enemboda dumeni, anona deaveta ambubugutuaveta, kotú, nandia bua iiava, diburava itiaveta númane mema itatama egegeta urie. \v 5 God da fristida* beforo righari mane kotú \tl kanisera*\tl* mane dano reisi-gerue, amó gaa bee rere. Númanda kokomana dumeni, Jiusi enembomi bogu naa ragaro Damaskus irita uria-dava, gaga ingisova gembua ututurieta, anona bua, utaita rea arere. Avo arera-da bee mo, Iesu gaabee egegeta uria enembo anavanu nandia \tl seini\tl* mi bundia bua furá, eve Jerusalem bubua diburava itaita rea arere. \p \v 6 Aghade amó arera, Damaskus bubaita urota, emboro rorova unana jojabe uutuvareta kirivami jarii arigo ea vorea, amó afureguturie. \v 7 Aghá urieta, amó endava jua vasia irirota, beda ero eghá rieta niningurere, ‘Sol, Sol, imó dodu andava mema fakarago rei-ututo?’ \v 8 Aghá ningia, amó eghá rirere, ‘Jojabee, imó avouvi?’ Ririeta, mino eghá ririe, ‘Amó Iesu Nasaret embó re, imó andava mema fakarago rei-ututeravore.’ \v 9 Anda kokomana dumeni namonde vitirera aná, númane unananu gigiguturie-tago, gaga donu riria jo niningigambi re. \v 10 Anada ambova amó uriga eghá urere, ‘Jojabee, amó daiyagha aa?’ ririeta, umó andú eghá ririe, ‘Imó, erea ii! Bogu naa Damaskus teradi-gea, God imó buro donu ari-du simbugetua aná, enembo einimi furá rata ningaita roravota.’ \v 11 Aghá ririeta, anda kokomana amó ingova righia unumbea bua aria, Damaskus teterurie. Anada bee mo, amó unana jojabe gerurera-mi, anda dibe soiki urieta, roo jo gia tuvambi urere. \p \v 12 Aghade embó eini unda ragaro Ananaius re, umó aná God nundubuturota irirota, namonde amó Jiusi enemboda Agho Dari kaifa ea goghó eta urie. Aghá uua-du, Damaskus bogu naava irita uria Jiusi enembomi, umó kakara egegeta urie. \v 13 Ená rera embómi furia, andava bubua eghá ririe, ‘Anda ikoko Sol, dibe taubana ata rekago gadi rere!’ aghá rieta, aná fefera aghade amó dibe fangea umó gerurere. \v 14 Amó Ananaius nu gerueta, umó eghá ririe, ‘Namonde anda mambube maneda gaabee eta uria God na, unda uno ananu gari-du rea, imó sei ea simbuguturie. Aghagonu, unda Buro Kato kakara kotú taubana daiyagha ea, unda bemi rirasueta ningia, inda dibemi gadi rea, imó ea simbuguturie. \v 15 Amindu inda donu gerara-nu, enembodu radi-gea niningigaita rousue. \v 16 Amindu, mania kaifa ata! Erea, Jojabeeda ragarova benunu uradi-gea, inda ari-bari akokogo unona seghea fugota-gea, imó bafutaito adi rere!’ \s1 22:17-29 God Na Pol Gitofodava Minono Rari-du Ghogho Riria-da Gaga Re. \p \v 17 Aghá ririeta ningia, Damaskus bogu naava itoko vitirera erea arera, Jerusalem bubua, God du Tafaroro Ari Kambo* anava terua benunu urota barau urere. Barauva, Iesu anda dibe mokómi gerurere. \v 18 Barauva Iesu na eghá ririe, ‘Imó tutumi erea, bogu naa Jerusalem doa ii! Anada bee mo, imó eve donu anda ragarova enembodu radora, númane jo imó gaabee egegambi aita rousue.’ \v 19 Aghá ririeta, amó mino eghá rirere, ‘Avotago, Jojabee, númane dano reisi-gerue, amó sei iiava, nghaĩ itari kambo dumeniva, terua inda yavero nandia deta urere. \v 20 \x - \xo 22:20 \xt Eka 7:58\x*Kotú enembomi inda minono rari kato, embó ragaro Stiven, deruria-da rifova, amó avo jiria gangorogha gerueta dedeguturie. Númanda eembo koburu anona kaifa urere.’ \v 21 Aghá rirere-tago, Iesu andú mino eghá ririe, ‘Imó yadi rei-ninengutoreta ii! Kambesi dumeni airo bee, inda natofo Jiusi enemboda gitofodava minono radi niningigoe!’” \p \v 22 Aghá ririeta, enembo avo desuturia-mi, Pol da gagada gorotova umó gitofodava ya minono rari niningurie. Ningia koko-koko rea, eghá regeguturie, “Aná gaga retueta ningera amindu, namonde umó data amburoe! Umó jo enda etova irari inono irambi re. Dege amburoe!” regeguturie. \v 23 Aghá rea koko rirota, neno gambarigha eembo-bo bua vuri-vara egeguturota, fonja fugiturieta itiva viviturie. \v 24 Aghá egegutueta, Rom enemboda beforo righari-mi unda mene-mene ari kakatodu eghá ririe, “Jiusi enembo mo, dodu ari-bari eghá rousu? Ená embó bua, namonde anda kambo jojabeva terua dedege-gea, dodu rousua-da beenu rata ningore!” ririe. \v 25 Aghá ririeta, aná mene-mene ari kakato Pol daita rea bunditueta, Pol na númanda barirari eini avo jiria vitiria-du eghá ririe, “Amó Rom enemboda tofo re. Atá nímane Rom enemboda tofo jo koto ambi irirota dadora mo, avora, aĩ, tefo? Kotú Rom enemboda agho dari mo, aghá ra?” \p \v 26 Aghá ririeta ningia, aná mene-mene ari kakatoda barirari erea aria, unda beforo righari dava eghá ririe, “Imó daiyagha ado? Ená embó Rom enemboda tofo eini re.” \p \v 27 Aghá ririeta, aná mene-mene ari kakatoda beforo righari aria, Pol dava bubua eghá ririe, “Rege, ningore! Imó, gaa bee Rom enemboda tofo ra, aĩ, tefo?” aghá ririeta, Pol eghá ririe, “Aĩgo!” \p \v 28 Ririeta, aná mene-mene ari kakatoda beforo righari-mi eghá ririe, “Amó guri jojabe utua, Rom enemboda tofo urere,” aghá ririeta, Pol mino eghá ririe, “Avotago, amó aná jo guri utua, Rom enemboda tofo ambi re. Amó ená, Rom enemboda tofo siroruturere.” \p \v 29 Pol na aghá ririeta ningia, aná enembo undava uriga egegaita rousuria, tutumi serigea, airo jijireguturie. Kotú aná mene-mene ari kakatoda beforo righari beago oru urie. Anada bee mo, Pol Rom enemboda tofo re. Tago, númane jo tanana egegambi \tl seini\tl* mi bunditurota, agho dari bebejeguturie. \s1 22:30-23:11 Pol Da \tl Kanisera\tl* Manedava Terua, Gaga Riria Re. \p \v 30 Aghá urieta, Jiusi enembo dodu neno vevera urota, Pol du gaga sembago riria ananu gaita rea, Rom enemboda mene-mene beforo righari eghá urie. Rifo atituria mo, umó ririeta, unda dumeni Pol da \tl seini\tl* vureguturieta, kotú umó ririeta, fristida* kokotofu kotú \tl kanisera*\tl* mane danode desiturieta, umó Pol bua, aria ititurieta, aná babarigarida dibeva jiruturie. \c 23 \p \v 1 Aghá ea, Pol kaverea, aná \tl kanisera\tl* manedava dibe avo urota, eghá ririe, “Anda afa kaka, ikoko mendi, amó sirorea etera, enemboda dibeva kotú God da dibeva ari akuago eini andava aná tefo re.” \v 2 Aghá ririeta niningigea, fristida beforo righari Ananaius na, enembo dumeni unda kasava jijiregea vitiria-du, Pol da beva dari-du ririe. \v 3 \x - \xo 23:3 \xt Mat 23:27-28\x*Aghá ririeta, Pol na mino eghá ririe, “Imó Agho Dariva donu reiria-nu nundubuturota, amó iruraita etera asumbea viteravore. Kotú enembomi imó gerurota, taubana gaa reta rousue. Tago, indava nundubari taubana eini tefo re. Amonu dari-du rirota, indufa namonde anda Agho Dari bejetoravore. Amindu, God imó daita rouvie.” \v 4 Aghá ririeta, enembo dumeni Pol da kasava jijiregea vitiria-mi eghá regeguturie, “Imó daiyagha God da fristida beforo righari-du gaa akuago rere?” \v 5 \x - \xo 23:5 \xt Ex 22:28\x*Aghá ririeta, Pol ningia, mino eghá ririe, “Anda afa kaka, umó fristida beforo righari aná, amó jo tanana ambi re. Gaa bee, God da Gaga reiria mo, ‘Mania nímanda natofoda beforo righari du gaa akuago regegata!’” \p \v 6 \x - \xo 23:6 \xt Eka 26:5; Flp 3:5\x*Atá enembo furia desituria aná, dumeni Moses da Gaga kaifa kakato* re, kotú dumeni aná Sadyusi* enembo re. Amindu Pol na \tl kanisera\tl* manedava be jojabe eghá ririe, “Anda afa kaka, ikoko mendi, amó Moses da Gaga kaifa kato re. Kotú anda mambube mane dano, aná Moses da Gaga kaifa kakato re. Avota, namonde amó ambuaveta, God na reaveta jejebugeta rosora-nu gaabee rora-du, amó bua koto rosoravore.” \v 7 Aghá rieta niningiguturota, Moses da Gaga kaifa kakatode kotú Sadyusi enembode ereregea mino-mino besiga egeguturie. \v 8 \x - \xo 23:8 \xt Mat 22:23; Mak 12:18; Luk 20:27\x*(Anada bee mo, Sadyusi enembo anera kotú taimu jo gaabee egegambi, kotú enembo amburarivareta jebugea ereregari beago, jo gaabee ambi egegeta rousue-tago, Moses da Gaga kaifa kakato númane aná dano gaabee egegeta rousue.) \p \v 9 Aghade besiga ea aria, jojabe egeguturieta, Moses da Gaga kaifa kakato erea, ininigha sorea regeguturie, “Námane ená embódava dinunu eini jo gigigambi re. Kotú umó gaa akuago eini jo rambi re. Aghajora, anera o asisi taubana eini furia, umó nghaĩ itituria-jogo.” \v 10 Aghade besiga egeguturia, aná tataya aita ueta, mene-mene ari kakatoda beforo righari umó, rourogo enembomi Pol dea rorova righia sarigea ito fakono auve-degea, oru urie. Amindu unda yavero ririeta aria terua Pol bua, númanda kambo jojabeda rova igiguturie. \p \v 11 Aghade tumbade, Jojabee furia, Pol dava bubua, unda kasava jiria, “Imó oru mania ata! Imó eve Jerusalem anda gaga isagha etora aghagonu, Rom avo dabako aghagonu isagha aita roravore.” \s1 23:12-22 Jiusi Enembo Pol Data Amburari-du Manaka Gaegeguturia-da Gaga Re. \p \v 12 Anada ambova rifo atiturieta, Jiusi enembo númane uvude undaride tama urota, Pol data amburaita rouvia-da ambova rekago undari undidigaita rirota, God dava be gagajeguturie. \v 13 Aghade, embobo 40 da itiva Pol data amburari-du manaka gaegeguturie. \v 14 Anada ambova, númane aria, fristida* kokotofu mane kotú enemboda babarigari manedu eghá regeguturie, “Námane dano be gagajegetore, eini-eini donu undidigambi irirota, Pol data amburota gia, anada ambova, undari undidigaitare. \v 15 Amindu rea, nímane kotú \tl kanisera*\tl* manede dano regege, Rom enemboda beforo righari Pol utota furoe! Námane, ‘Pol, furá unda gaga rata ningia goghó egegaita reisi-rere,’ aghá regege, fururota námane umó emboro rorova sivegea dedegore.” \p \v 16 Aghá rieta, Pol da gharovu mendimi niningurie-gea, aria mene-mene ari kakatoda kambesiva terua, Pol du aná gaga isagha urie. \v 17 Aghá ririeta, Pol ningia, ghogho ririeta, mene-meneda barirari eini furieta eghá ririe, “Ená mendi gimasanu bua ii, nímanda beforo righaridava gaga eini undava vitia-nu raita rouvieta.” \v 18 Aghá ririeta, mene-mene ari kakatoda barirari umó Pol da mendi bua aria, beforo righaridava bubua, eghá ririe, “Aná embó Pol na ghogho retueta, amó era, ená mendi bua indava furota umó gaga eini rari-du retueta bua etere. Anada bee mo, umó indava gaga eini raita rouvie.” \p \v 19 Aghá ririeta, mene-meneda beforo righari-mi aná mendi ingova bua aria, airo jiria, uriga eghá urie, “Imó andú donu raita reto?” \v 20 Aghá ririeta, Pol da mendi eghá ririe, “Jiusi enembo dumeni manaka ga, rifode furá imó kukuvirota, eghá regegaita rousue, ‘Námane Pol bua yata unda gaga rata-gea, \tl kanisera\tl* mane niningigari-du fufugetore.’ \v 21 Atá númane furá aghá regegadua, mania númanda gaga ningata! Anada bee mo, Jiusi enembo 40 da itiva emboro rorova nunungegea, Pol data amburari-du, kaifa egegaita rousue. Atá númane seibe be gajiturota uvude undaride tama urota, Pol data amburari-du regegetue. Aghá ea, númane simbugea, imó donu radora-nu niningigaita kaifa rousue.” \p \v 22 Aghá ririeta, mene-meneda beforo righari undava eghá ririe, “Inda gaga retueta ningera aná, mania enembodu isagha adi niningigauveta!” Aghá rea, Pol da gharovu mendi ninenguturieta arie. \s1 23:23-35 Mene-Mene Ari Kakatoda Pol Bua, Kotofu Ragaro Feliks Dava Aria Re. \p \v 23 Aná mendi gimasa irueta, aghade mene-meneda beforo righari erea, unda mene-mene ari kakatoda babarigari ungagha ghogho ririeta furia, undava bububuguturieta, eghá ririe, “Regege, mene-mene ari kakato dano 470 Sisaria bogu naava igigaita simbugoe. Atá 200 aná vikokonu bua igigoe, númane 70 aná oka ragaro \tl hosi\tl* va igigoe, kotú 200 aná giinu bua igigoe! Atá, nímane oreki tumba 9 \tl koroki\tl*igigaita rosoravore. \v 24 Nímane Pol bua, undú oka ragaro \tl hosi\tl* dumeni simbugea eini utua, gangada urota igige! Umó kaifa gangada ari-du, frovensida gavana jojabe, ragaro Feliks dava utu!” \v 25 Aghade, aná beforo righarimi, frovensida gavanadava ingisova eghá gefirie, \pmo \v 26 “Frovensida Gavana Feliks, Imó aná, bee ghanena rore. \pmo Amó aná, Klodias Lisias re. \b \pm Atá, Feliks, amó indava gaga itoko raita roreta. Yata bua gii! \pm \v 27 Jiusi enembo ená embó ragaro Pol, nandia daita egegutueta, umó namonde amó Rom enemboda eini ananu ningia, anda mene-mene ari kakato dumenide angera bua futara, eve námanda kambesiva itia kaifa rore. \pm \v 28 Atá, Jiusi enembo Pol daita egegutua-da ruru tambaita rea, amó Pol bua angera, avo númanda \tl kanisera*\tl* manedava tetorare. \v 29 Aghá ea, Jiusi enemboda \tl kanisera\tl* mane, Pol de gaga rieta, amó tanana utara mo, umó namonde amó Rom enemboda agho dari eini jo bejambi re. \pm Amindu rea, umó jo data amburambi asue kotú, diburava itambi asue. Umó ragaro Jiusi enemboda agho darinu bejuta-du, númane neno akuago egeguta. \v 30 Atá, Jiusi enembo Pol daita manaka gaigegutueta, ananu ningia, indava utaita rore. Kotú Jiusi enembo Pol de, koto aita regegutua-du, ya indava númanda bouvu isagha ari-du ritare. Yata bua gii! \pmc Avoko re!” \p \v 31 Aghá gefiria-da ambova, númanda beforo righarida donu riria, aghagonu egeguturie. Mene-mene ari kakatomi erea, Pol bua aria, naa ragaro Antifatres avo bububuguturieta, rifo atiturie. \v 32-33 Aghade, aná mene-mene ari kakato Pol avo doa, númanda kambesiva kaverea igiguturie. Atá mene-mene ari kakato \tl hosi\tl* va igiguturia-mi, Pol de aná gaga ingisovade bua aria, Sisaria bogu naava bububugea, Pol de aná gaga ingisovade frovensida gavanada ingova ututuguturie. \v 34 Aghá urieta, umó aná ingiso irugea, Pol du uriga eghá urie, “Inda naa ragaro doro?” aghá ririeta, umó mino eghá ririe, “Amó frovensi ragaro Silisia avo siroruturere.” \v 35 Aghá ririeta ningia, umó eghá ririe, “Enembo imode koto aita rosora-mi fufugadua mo, inda serigari gaga avo ningaitare.” Aghá rea Pol bua, Kini Herot da itituria kambo jojabe anava, unda mene-mene ari kakatomi kaifa ari-du ririe. \c 24 \s1 24:1-9 Jiusi Enembo Feliks Dava Fufuguturia, Númanda Bouvu Ananu Isagha Egeguturieta Nininguria Re. \p \v 1 Fefera ingo yoveni sidara uria-da ambova, Jiusi enemboda fristida* beforo righari Ananaius, Jiusi enembo númanda babarigari dumenide, kotú gaga simbugari embó eini, ragaro Tertulus, numonde dano Jerusalem reta vorefuria, Sisaria bububuguturie. Bubua, númane aná frovensida gavana Feliks dava teteruguturie. Unda dibeva, Pol na daiyagha urieta, neno akokogo egeguturia-nu regeguturie. \p \v 2 Aghade, Pol bua furia teterurieta, kotova gaga simbugari embó Tertulus na, Feliks da dibeva jiria, eghá ririe, “Frovensida gavana, Feliks, indú ‘aiye’ rere. Inona námane kaifa taubana eta roravore. Amindu mene-mene tefo, kotú eini-eini dano inona eaveta siroreta rouvia-du, námanda irari taubana vitie. \v 3 Aghá-gea, inda natofo kaifa eta rora dano, indú gangoro fefera numbobe urota, donu eta rora-du ‘Aiye!’ reta rosore. \v 4 Amindu inda fefera, jo anona righambi, anda gaga tufoko rata, ningadi rere. \v 5 Ená embó Pol na uaveta, dara kotú susughi ari siroreta rouvie. Kotú námane Jiusi enembo niavo vitiria-dava aghagonu eta rouvie. Aghade, umó Nasaret embó Iesu ambubuturia-da yaveroda beforo righari eini ea vitie. \v 6 Kotú God du Tafaroro Ari Kambo* avo Jerusalem vitia-nu, unona aria, rova bebeta aita teteruguturieta umonu nanandiguturere. Námanda Agho Dari donu reiria-nu nundubuturota, umonu koto aita simbuguturere. \v 7-8 Tago, nímane Rom enemboda mene-mene ari kakatoda beforo righari embó, Lisias na unda mene-mene ari kakato dumenide furia, Pol ininigha bua igiguturie. Ea, námanena unda dinunu inda dibeva rari-du ririe. Amindu, oreki indufako undava uriga adora mo, námane bee dodu umó itia bera-bera rora-da bee aná tambaita roravore.” \p \v 9 Aghá rieta, aná Jiusi enembo dano unda gaga gaa bee rari gaa rirota, umó sonembuturie. \s1 24:10-23 Pol Na Unda Serigari Gaga Riria Re. \p \v 10 Anada ambova, frovensida gavana Feliks na Pol erea gaga rari-du ingomi tovoto urieta, Pol eghá ririe, “Avore, fefera numbobe, ená kambesi inona kaifa uta referavore. Amindu, inda dibeva anda serigari gaga rirota, gangoro rore. \v 11-12 Gaga oreki raita rora aná gaa bee re. Indufako uriga adora, aná tanana asiravore. Amó tumogha baĩ aita, God du Tafaroro Ari Kambova* angera tetorara mo, oreki jo fefera 12 sidara ambi re. Amó jo God du Tafaroro Ari Kambova vesó-vesó urota, o enembo dumenide besiga ambi re. Kotú amó jo Jiusi da nghaĩ itari kambova o bogu naa rova enemboda neno jo evurota susughi urota tatambugambi re. Númane gavera reisi-rie. \v 13 Kotú ená gaga itia bera-bera rousua-da bee eini jo númanena rata tanana ambi aita roravore. \v 14 Avore, amó ená gaga indú isaghava rere. Námanda mambube maneda tumogha baĩ eta uria God umonu, emboro einiva tumogha baĩ eta rore. Atá númane ená emborodu akuago gaa rea, injigha eta rousue. Avotago God da donu ririeta, Moses de kotú feroveta manede gefiria, aná beago gaabee eta rore. \v 15 Kotú, ená desea vitia enembomi donu gaabee egegeta rousua, dabako aghagonu, amó gaabee eta rora, aná evere. Ambova God na rata, enembo taubana manede kotú akokogode dano, amburarivareta jebugea ereregaita rousue. \v 16 Amindu amó tumanadu, God da dibeva kotú enemboda dibeva, ari taubana ea gaita eta rore. \p \v 17 \x - \xo 24:17 \xt Eka 21:17-28\x*Amó aná ghaeko dumenida rova jo ya Jerusalem terambi vitare. Aghá-gea, anda enembo totofodu guri ututurota, kotú God du vesa utaita, angera Jerusalem tetorare. \v 18 Aghade God du Tafaroro Ari Kambova terua, God du vesa utaita rea, simbugutare. Aghá utata, númane angia terua, amó tambua nanandiguta. \v 19 Aghá uua-da rova mo, Jiusi enembo dumeni Esia Frovensi reta fufuguta-mi avo terua vita. Númane beago rege furá, eve inda dibeva, amó ari akuago donu ueta tatambuguta-nu regegoe. \v 20 O kotú ená enembo dumeni etia, eve fugea vitia manemi sei amó bua angieta, númanda \tl kanisera*\tl* maneda dibeva koto utare. Amó koto urota, ari akuago donu ueta, tatambuguta-nu oreki eve regegota ningadi rere. \v 21 \x - \xo 24:21 \xt Eka 23:6\x*Avotago, gaga dabako númanda dibeva ritata ningia injigha egeguta mo, aná evere. Númandu eghá ritare: ‘Namonde amó ambuaveta, God na reaveta jejebugeta rosora-nu gaabee rora-du, amó bua koto rosoravore.’ Ananu ritata, injigha egeguta,” Pol na aghá ririe. \p \v 22 Feliks seibe Iesu da yavero daiyagha eta uria-da gaga umó ningari-gea, númane kaifa egegari-du rea, eghá ririe, “Mene-mene ari kakato da beforo righari Lisias Jerusalem reta furá eve bubadua mo, aghade inda koto aita riore.” \v 23 Anada ambova, Feliks na Pol kaifa egegeta uria-da beforo righari-du eghá ririe, “Avoreta, Pol bua ii, kaifa egeguturota mo, do-gea iru-furu urota, unda kokomana dumeni tambua, unda uno doro utaita adua mo, ututugoe!” ririe. \s1 24:24-27 Feliks Na Ririeta, Pol Terua Minono Riria Re. \p \v 24 Frovensi da gavana jojabe Feliks da evetu ragaro, aná Drusila re. Umó aná, Jiusi evetu re. Fefera eini, ungá vorefuria terua asumbea, aghi ituturieta aria, Pol bua furia teterurieta, tutuno ea, Feliks nuyae Drusila ghadu Jojabee Iesu Keriso da gaabee arida emboro, aná daiyaghago ro ririeta, ungá umó niningiguturie. \v 25 Aná gaga riria-da rorova mo, namonde amó daiyagha-daiyagha irari taubana urota, tamo firída uno buregasira-de, kotú ambova God da furá enembo dano iruraita rouvia-da gagadenu rieta, Feliks rei-nininguriago oru urie-gea, eghá ririe, “Avota, doa bubua ii, iradi-gea, amó kotoda goroto eini gadora, rekago rata imó furaita roravore.” \v 26 Anada ambova, Pol daiyagha undú guri dumeni utasueta rururota doasueta, umó isaghava bubasua-nu nundubuturota, Feliks na reaveta, Pol undava futa urie. \p \v 27 Ghaeko ungagha sidara urieta, anada ambova, embó ragaro Porsias Festus na Feliks da kambesi bua, unona gavana urie. Aghade mo, Jiusi enembomi undú raga regeguturota, unda ragaro righota erari-du rea, Feliks na Pol avo diburava doa, umó gavanada buro doa vovorurie. \c 25 \s1 25:1-12 Pol Rekago Festus Da Dibeva Koto Uria Re. \p \v 1 Aghá urieta, gavana reka, ragaro Festus na Feliks da kambesi baita furia, Sisaria bogu naava terua irieta, fefera bakode sidara urieta, umó erea Jerusalem arie. \v 2-3 Umó aria buburituria mo, fristida* kokotofude, Jiusi enemboda babarigaride dano furia, undava tetereguturie. Aghá egegea, Pol na daiyagha urieta, númane neno akokogo egeguturia-da gaga undava regeguturie. Aghá urota, Festus na Pol ninengota Jerusalem furari-du benunu egeguturie. Anada bee mo, númanena seibe Pol emboro rorova dedegota amburari-du manaka gaegeguturie. \v 4 Aghá benunu egeguturieta, Festus mino eghá ririe, “Pol aná bogu naa Sisaria anava námanda mene-mene ari kakatomi kaifa eta rousue. Amó beago jo gaimbo ambi, avo kaverea yaita rore. \v 5 Amindu regege, nímanda beforo righari enembo dumeni fufugota, namonde ya avo bubua, umó eini-eini akuago donu uria-nu, nímanena Pol de danode regegadi ningore!” \p \v 6 Aghade, Festus umó fefera 8 o 10 aghagonu numonde vitiria, avoreta aria, Sisaria bubua evia rifo atiturieta, unona koto ari kambesiva asumbea, Pol bua furari-du ririe. \v 7 Pol furia bubua, kotova jiruturieta, Jiusi enembo ove Jerusalem reta vorefuria-mi rorogea jijireguturie. Jijireguturota, Pol na ari-bari bee akokogo ari gaa regeguturie-tago, númanda gaada bee eini jo tatambugambi re. \p \v 8 Aghá ueta, Pol na unda serigari gaga eghá ririe, “Amó ari akuago eini námane anda natofo Jiusi enemboda Agho Dari-va, o Rom enemboda agho dari-va jo bejambi re. Kotú amó God du Tafaroro Kambo* jo bebeta ambi re.” \v 9 Aghá riria-da ambova, Festus na Jiusi enembomi gangoro egegari-du, Pol du eghá ririe, “Imó angá yavá, avo Jerusalem rekago ená gagadu anda dibeva koto ari-du radora mo, imó avora?” \v 10 Aghá ririeta, Pol na eghá ririe. “Atá, Rom enemboda koto ari kambesi evere. Amó eve koto asire. Amó Jiusi enembodava akuago eini jo ambi re, aná indufako nu tava ea rei-geroravore. \v 11 Avotago, amó ari akuago eini donu asira, amó jo amburari-du oru ea, serigaita eghá jo rambi asire. Tago, ená Jiusi enemboda reisi-ria, aná jo gaa bee irambi re. Amindu, enembo eini avona jo amó bua númandava utambi aita rouvie. Amó Rom avo namonde anda Rom enemboda kotofuda dibeva koto aita rere!” \p \v 12 Aghá ririeta, númane niningigea, Festus unda enembo kokotofu danode kasea, ambova Pol du eghá ririe, “Imó Rom anava koto aita retora-du, anona ninengota, imó ya namonde amó Rom enemboda kotofuda dibeva koto aita roravore.” \s1 25:13-22 Pol Frovensi Einida Kotofuda Dibeva Jiria, Minono Riria-da Gaga Re. \p \v 13 Aghá urieta, fefera dumeni sidara uria-da ambova, Kini Agripa unda gharovu Bernaisi gha erea, Festus dava esega furia, Sisaria buburiturie. \v 14 Bubua, numonde vitiriago, Festus na Kini Agripa du Pol da gaganu eghá ririe, “Eve embó eini, ragaro Pol reta, Feliks na bua diburava itia, umó gavana doa vovora. \v 15 Anada ambova, amó angera, Jerusalem buburitara mo, Jiusi enemboda fristida* kokotofude kotú Jiusi enemboda beforo righari manede dano futa teterugea, Pol na daiyagha urieta, númane neno akokogo uria-nu, andava isagha egeguturota, umó data amburari-du andava benunu regeguta. \v 16 Aghá regegutata, amó mino númandu eghá ritare, ‘Tefo, námane Rom enemboda agho dari jo aghá irambi re. Anada bee mo, enembo avona ari-bari akokogo adua, umó kaifa urota, undú itia bera-bera avona rouvia enembo bubota, ungá dibe mino-mino egegea, aná embó unda serigari gaga rasue.’ \v 17 Amindu rea, Pol dava itia bera-bera rousua enembo bubua eve evia, rifo atitata amó gaimbo ambi ritata, Pol bua kotova tetora. \v 18 Bua futa, kotova tetorata, Jiusi enemboda beforo righari mane ereregea, anda nundubutara aghagonu jo regegambi re. Pol da ari-bari akokogo eini jo isagha egegambi re. \v 19 Tago, númanda tumogha baĩ eta rousua-da besiganu ininigha regeguta. Kotú Pol na aná amburari embó, ragaro Iesu, rekago jebugea erari gaa reta rouvie. \v 20 Amindu, amó aná gagada bee jo tambambi ea jarea, Pol du rea ningari eghá utare, ‘Imó gigo, namonde yavá, aná kotoda bee avo Jerusalem tava ea gara?’ \v 21 Aghá rea niningara mo, Pol namonde amó Rom enemboda kotofudava, koto aita rita. Aghá ritata, umó kaifa ea goghó urota, namonde anda kotofudava ninengota yari-du ritare.” \p \v 22 Aghá ririeta, Kini Agripa na, Festus du mino eghá ririe, “Aná embóda gaga amó beago andufako ningaita uno rore,” aghá ririeta, Festus na eghá ririe, “Rifode ningaita roravore,” \s1 25:23-27 Pol Kini Agripa Da Dibeva Jiria Koto Uria-da Gaga Re. \p \v 23 Rifo atiturieta, minono rari-da kambesi simbugea, gogho goghomba ea ghaito teno fugiturota, divua furia ueta, Kini Agripa unda gharovu Bernaisi ghade numonde mene-mene ari kakatoda babarigaride, kotú bogu naada babarigaride dano furia teteruguturie. Anada ambova, Festus na ririeta, númane Pol bua furia teteruguturie. \p \v 24 Aghá urieta, Festus erea, eghá ririe, “Kini Agripa, kotú nímane dano avona etera-du ghanena roreta. Jiusi enembo dano Jerusalem bogu naavade kotú ená naavade, embó Pol du itia bera-bera reta rousua, aná umouvie. Númane be jojabe koko-koko regeguturota, Pol data amburari-du benunu egeguta. \v 25 Avotago, aná darada bee eini jo isagha ambi re. Amindu amó jo rata umó amburambi aita rouvie. Umó undufako namonde amó Rom enemboda kotofudava yaita rita-du, amó umó ninengaita simbugetore. Amó kotofudava mo, daiyagha ra? Umó koto arida bee eini amó jo tambambi re. \v 26 Avotago, Kini Agripa, gigo! Pol da ragarova amó gaga donu gembari mana-mana etore-gea, inona unda dara tava ea radi-gea gembaita, indava bua etere. \v 27 Anada bee mo, amó ená embó koto ari-du ututurota, unda darada bee eini jo irugambi adora mo, jo taubana irambi re,” Festus na aghá ririe. \c 26 \s1 26:1-8 Pol Undufa Unda Serigari Gaga Kini Agripa Dava Riria Re. \p \v 1 Atá aghade, Kini Agripa na Pol du eghá ririe, “Indufa inda gaga donu raita uno rora ananu, rege ningore!” aghá ririeta, Pol erea, unda ingomi tovoto ea, Kini Agripa du unda serigari gaga raita tutuno urie. \v 2 “King Agripa, amó inda dibeva jiria, gagada rurunu irugota imó gaita roravore. Amindu amó gangoro rore. Aná Jiusi enembo donu reta rousua-da mino, rata ningaita roravore. \fig |src="83 PaulAgrippa_DN00512B.tif" size="col" loc="26:1-23" ref="Ekaresia 26:2" \fig* \v 3 Aná imó námane Jiusi enemboda kiki, kotú agho dari-de besigade dano seibe gia, tanana urera-du gangoro rore. Anda gaga mo, itoko yafago raita roreta amindu, durumugea ningi! \p \v 4 Atá amó daiyagha anda frovensiva irirota baria, embó ea, ambova Jerusalem rekimbea vitirera, aná Jiusi enembo dano gigiguturie. \v 5 \x - \xo 26:5 \xt Eka 23:6; Flp 3:5\x*Amó baria gimasa ea, Moses da Gaga kaifa ari kato* eini urere. Enembo dumenida gaabee ari God dava, jo anda gaabee arigo irambi re. Avotago, anda irari eghago eta urera aná, númanena isagha egegasueta ningasiravore. \v 6 Atá, God seibe námane Jiusi enemboda mambube manedava donu aita be gajituria-nu, baita kaifa inini eta urera-du, númane neno akokogo egeguturota, amó nandia koto ari-du indava bua itieta inda dibeva rei-jiritore. \v 7 God donu aita be gajituria-nu, námane Jiusi enemboda abua mane dano 12 mi tumba onembo God tumogha baĩ egegeta urota, aná be gajari baita kaifa inini egegeta rosore. Tago anona aghagonu gaabee rora-du, amó kotova itieta rei-jiritore. \p \v 8 Nímane dano gigige! God dava rata enembo amburarivareta jebugea erari-da ano vitie. Jiusi enembo nímane aná mo, dodu gaabee egegambi eta roso? Kotú Kini Agripa, imó beago, dodu aná mo, gaabee ambi eta rio? \s1 26:9-18 Jojabee Iesu Daiyagha Pol Dava Isagha Uria-da Gaga, Pol Na Riria Re. \r (Ekaresia 9:1-19; 22:3-16) \p \v 9 \x - \xo 26:9 \xt Eka 8:3; 22:4-5\x*Avotago sei, amó beago aná jo gaabee ambi eta urere. Aghago, anda nundubari-va, anona ata-gea Nasaret embó Iesu da ragaro akuago ari-du eta urere. \v 10 Amó tutuno ea, Jerusalem anava eghago eta urere. Amó fristida* kokotofuda ragarova, God da yavero dumeni Iesu gaabee egegeta uria-nu diburava gajeta urere. Kotú data amburari-du manaka gaegegeta uria feferava, amó beago, númane data amburari-du reta urere. \v 11 Námane Jiusi enemboda nghaĩ itari kambo* dumeniva, Iesu da yavero nandia deta urere. Iesu gaabee egegeta uria enembo, Iesu da bingá kivu egegari-du rea, númane deta urere. Amó neno akuago ea, roo enda Israel serigea, námanda gitofoda bogu naa dumeniva Iesu da yavero anava irita uria-nu nandia, daita iru-furu eta urere. \p \v 12 Aghade, amó erea, fristida kokotofuda gaga ingisova bua, númanda ragarova bogu naa Damaskus arere. \v 13 Ariee kotofuko, amó irurota, onembode emboro rorova unana jojabe janimbuturieta gerurere. Aná anda kokomana beago gigiguturie. Feferada unana ijoko re. Tago aná unana janimbuturia, aná jojabe re. \v 14 Námane dano endava jua vavasiguturieta, enemboda be uutuvareta námane Jiusi enemboda gaami andú rieta niningurere, ‘Sol, Sol, imó dodu andava neno mema ututurota, ano ro? Aghá urota, indufako mema rei-taferavore!’ ririe. \v 15 Aghá ririeta, amó mino eghá rirere, ‘Ariee, Jojabee, imó avouvi?’ ririeta-gea, umó mino eghá ririe, ‘Inda mema ututa rora embó Iesu, aná amó re. \v 16 Erea jire! Amó indava isagha etora-da bee mo, anda buro ari kato gateguturota, oreki indú retueta ningeravore. Avore, inda gia kotú ningera-nu, kotú ambova donu irugota gaita rora-de enembodu rege-gea niningigoe! \v 17 Aghá uradi-gea, rourogo inda natofo Jiusi enembo imó data amburara-degea, anona imó gangada aita rore. Kotú inda natofo Jiusi enemboda gitofodava yari-du rei-ninengutora anava iruradora mo, anona imó kaifa gangada aita roreta! \v 18 Anona imó rei-ninengutora-da bee mo evere. Inona minono radi-gea gitofo da dibe ifegoe. Kotú númane tumbada irari anada tuva vitia, doa kaverea furá anda unanava iririgoe. Kotú númane Satan da anoda tuva vitia doa, God da anoda tuva furari-du, inona minono rege niningigoe! Ningia, númane anda ragaronu gaabee egeguturota-gea, God númanda ari-bari akokogo nundubea gia dotuturota, God gaabee ari natofo unda seibe simbuguturia anada dumeni egegoe!’” \s1 26:19-32 Pol Umó Daiyagha Aria, Gitofodava Minono Riria Re. \p \v 19 Aghá rea, eghá ririe, “Avore, Kini Agripa, amó indava isaghava rere. God donu uutuvareta isagha rieta, amó jo nundubea doambi urere. Amó ningia, aghagonu urere. \v 20 \x - \xo 26:20 \xt Eka 9:20, 28-29\x*Anona erea, enembo dano neno kaverea, númanda ari-bari akokogo God dava isagha egegari-du minono reta urere. Aghade, númane God da jebuga reka rururia-nu irugaita, númanda irari sei doa, aito taubana fugari-du minono reta urere. Aghá urota erea, Damaskus bogu naade, Jerusalem de anava tutuno urere. Anada ambova, Judia Frovensi anava naa ijoijokokova arere. Kotú námane Jiusi enemboda gitofoda kambeside dano minono reta urere. \v 21 Aghá eta urera-du, Jiusi enembo amó aná God du Tafaroro Ari Kambo* rova nandia dedegota amburari-du egegeguturie. \v 22 Avotago fefera anavareta God amó sonembuta reifia-du, amó oreki enava kotofukoda, kotú sabuada* dibeva jiria isaghava rere. God da feroveta mane kotú Moses de donu ambova siroraita rouvia-nu, minono regegeta uria dabako aghagonu, anona minono rita deĩ eta rora, aná evere: \v 23 \x - \xo 26:23 \xt 1 Ko 15:20; \xt Is 42:6; 49:6\x*‘Namonde anda ari-bari akokogo nundubea gia doaita rirota, God Embó eini itota furá ená endava mema tafirota ambua, namonde amó ambua erambi-da tutunova, unona amburarivareta erea, námane Jiusi enembode kotú námanda gitofodedava unda unana utaita rouvie. Ená unana rera, avona badua mo, jebuga tumanadu irari aná tambaita rouvie.’” \p \v 24 Pol aghá rieta, Festus, erea koko rirota, eghá ririe, “Imó damé-damé etoravore. Inda irugari aghago mane rei-gerora-mi, imó daghetoravore!” \v 25 Aghá ririeta, Pol mino eghá ririe, “Tefo, Kotofuko, amó jo damé-damé ambi re. Avotago amó gaabee nuenembo durumugea simbuguturota rereta, ningi! \v 26 Kini Agripa, amó oru ambi indú rere. Anada bee mo, amó dodu minonova reta rora-nu, imó seibe gerureravore, jo nungegimi sirorambi re. \v 27 Kotú, amó rei-gerore, God da feroveta donu reta egeguturia ananu, imó gaabee roravore, aĩ?” \v 28 Aghá ririeta-gea, Kini Agripa Pol du eghá ririe, “Imó rei-nundubutora mo, imó ená gaga tufokomi, amó righota kaverea Iesu da gaabee ari enembo eini ari rei-nundubutora, aĩ?” \v 29 Aghá ririeta, Pol mino eghá ririe, “Tufokomi o yafabemi, aná avore. Anda uno kotú anda benunu God dava mo evere: imó kotú enembo nanjogo eve desetora mo, nímane daiyagha ea, amogo egegasira-du rere. Tago amó jo \tl seini\tl* mi bundetora-du rambi re. Nímane amogo ea, Iesu gaabee egegadi rere.” \p \v 30 Aghá ririeta, Kini Agripa aná frovensida gavanade Bernaisi de, kotú anava natofo danode ereregea, \v 31 isaghava bubua, mino-mino rea niningiguturie, “Ená embó mo, dinunu eini jo ambi re. Amindu umó jo diburava itambi asue, o jo rasueta, amburambi asue.” \v 32 Aghá rea, Agripa na Festus du eghá ririe, “Imó ená embó do-gea yae! Avotago, mará, umó namonde amó Rom enemboda kotofudava yaita rita-du, umó ninengota Rom yae!” ririe. \c 27 \s1 27:1-12 Festus Na Pol Ninenguturieta, Rom Bogu Naava Aria Re. \p \v 1 Festus na, námane\f + \fr 27:1 \ft Ená Luk na gefiria buka \ft \+bd Ekaresia*\+bd* rova, imó kambesi dano bakode (\xt 16:10-27; 20:5—21:18; 27:1—28:16\ft ) ená gaga, \+bd “námane”\+bd* tambaita roravore. Ekaresiada babarigari oruaruabeda nundubariva, ená gorota bakodedava Luk Pol manede dano vitirie, kotú deĩ eta urie. Umó amindu kambesi anava gaga \+bd “námane”\+bd* jijimu urie.\f* Rom bogu naava ninengaita rea, Pol dibura enembo dumenide dano simbugea bua Itali Frovensi yari-du ririe. Númane kaifa uta bua yari-du riria embó aná mene-meneda beforo righari ragaro Julius re. Julius unda mene-mene ari kakatode noni einiva buro egegeta uria, unda ragaro aná Rom Enemboda Kotofuda Mene-mene Ari Kakatoda Noni re. \v 2 Námane yaita rea, naa Adramitium enemboda ghaa* eini Esia Frovensida kambesi dumeni dumeni anava rekimbea yaita simbugutueta-gea, námane anava vovoreguturere. Vorea siregea, Sisaria doa igiguturere. Masedonia Frovensi embó eini, ragaro Aristarkus, Tesalonaika bogu naavareta furia, umó namonde arie. \v 3 Rifo atiturieta, námane arera, Saidon bogu naava terua tanamburuturere. Julius umó Pol du neno mema ea, Pol unda kokomana dava ya unda uno uria eini-eini bari-du dotuturieta, arie. \v 4 Anada ambova námane kambesi Saidon doa irueta, yaura dibeva furia-du, enda butu eini, ragaro Saiprus anava yaya diva igiguturere. \v 5 Avoreta, Silisia Frovensi kotú Pamfilia Frovensi serigea arera, Maira bogu naa Lisia Frovensi avo teteruguturere.\fig Pol dibura ea irieta, umó bua, daiyagha daiyagha igiguturia, Bogu Naa Rom anava buburituria re.|src="84 GPS_Paul4_BW_MapPaulToRome.tif" size="span" loc="27:1-28:14" ref="Ekaresia 27:1—28:14" \fig* \p \v 6-7 Aná naava námane aná ghaa avo doa igiguturere. Aghade, mene-mene ari kakatoda beforo righari embó, Julius, unona Aleksandria enemboda ghaa eini, roo enda Itali yaita ueta, tafirie. Tambua, námane vorea, kambesi Maira doa sufieta, yaura jojabe dibe kena kaverea sufieta ea jarea, námanda ghaa jo inini bee seriri ea sumbua yambi re. Aghá uua-du, námane rorova evia erea ita urere. Bogu naa ragaro Nidus igiguturota, nundubea jajareguturere. Yaura yavata dibe kena furueta jarea dimbua, butu Krit da mendó eini, ragaro Salmone, anava bubua binonova ovenembuturere. \v 8 Aghá sufieta, námane fakara bee tafirota yaya diva arera, esuru eini ragaro Fafo Binono reta rousua anava tetereguturere. Aná esuruvareta bogu naa, ragaro Lesia, jo airo bee irambi re. \p \v 9 Terua ga, fura nanjogo aghago evirota irieta, Jiusi enemboda banau fefera serigutueta, yaura yavatada fefera buburiturieta, siregea yari fakara urie. Aghá uria-du, Pol aná enembodu eghá ririe, \v 10 “Anda mambu mane, amó rei-gerore, namonde amó oreki siregadora mo, yaura yavata jojabe ata, ghaa dea rosota-gea, namonde anda eini-eini karajeva vorea, kotú namonde amó dumeni vorea undia ambubugaita rosore.” \v 11 Aghá ririeta, mene-mene ari kakatoda beforo righari embó, Julius, Pol da gaga jo gaabee ambi urie. Umó ghaada numamo kotú ghaava buro egegeta uria enemboda barirarida gaga gaabee urie. \v 12 Aná esuru númanda ghaa gaituria anava, yaura yavata feferava yavata akuago eta urie. Amindu aná enembo dano jo Pol da gaga gaabee ambi urie-gea, númane kambesi ragaro Finiks anava yaita regeguturie. Finiks reta rousua butu Krit anava sovu einida rova ghaa aná fafovareta bubarida goroto mo, ungagha re, eini aná fefera vorari kena irurota itoko anda kena dimbua bubaita roravore. Kotú eini mo, itoko dimbua bee kena irurota bubaita roravore. Yaura yavata feferava, aná kambesi taubana re. \s1 27:13-38 Yaura Jojabe Eroruria Re. \p \v 13 Anada ambova Finiks yarida yaura taubana\f + \fr 27:13 \ft Tamo saghaideda gaami aná \ft \+bd South Wind\+bd* reirie.\f* erea, roboghami sufia-du ghaada* buro ari enembo, númane beina Finiks rekimbaita nundubuturie-gea, \tl anika\tl* ghambuguturieta viviturieta, númane siregea bubua, enda butu Krit yaya diva rekimbuturere. \v 14-15 Aghá ea sufieta, aná yaura taubana tukú urieta, yaura gagarugha dibe kena\f + \fr 27:14-15 \ft Tamo saghaideda gaami aná \ft \+bd Northeast Wind\+bd* reirie.\f* furieta tafirere. Tambua, dibe kena yari inono ambi urieta-gea, aná ghaa dotuturieta sivia kaverea furie. \v 16 Sivia furia, enda butu ijoko eini, ragaro Kauda yaya diva ovenembutueta, yaura itokoko tukú ueta, númandava fakarago urie-tago, ano ea ghaada kairega jufirieta etova viviturie. \v 17 Aghá ea, rourogo ghaa yavatami dea bejauve-degea, buro ari enembomi aná ghaa erimi rafiturie. Kotú rourogo Libia Frovensi da enda mangosa diva sumbua vitauve-degea, oru egeguturia-du \tl sere\tl* eghovea dotuturieta, ghaa tefo sivia arie. \v 18 Aná yaura jojabe jo tukú ambi sufieta, rifo atiturieta geruria mo, jo inono ambi uria-du, númane tutuno ea, ghaada soro tigia, karajeva fugiturieta vorea dedegimbuturie. \v 19 Aghá ea, rifo ungagha sidara ea, rifo eini atiturieta, númane dano erea, ghaada \tl sere\tl* gaisimbari ika mane kotú eini-eini dumenide dano bua fugiturieta dedegimbuturie. \v 20 Yaura sufirota irieta, númane tumba onembo sivia irueta, feferade damanade jo gambi urota, mana-mana ea jarea amburari-nu nundubuturere. \p \v 21 Aghá ea, námane rifo onembo nanjogo undari jo undambi irurota, Pol na erea, númandu eghá ririe, “Nímane anda gaga ningia, namonde enda butu Krit anava iririgasira mo, namonde amó dano taubana iririgasire. \v 22 Avotago oreki rere. Namonde anda gaabee ari itia gari re! Mania oru egegata! Jo einimi amburambi aita rosore. Ghaa nuenembo dea bejaita rouvie. \v 23 God amó unda tofodu bieta, gaabee eta rora-da anera eini tumbade etia, andava eghá retue, \v 24 ‘Pol, mania oru ata! Imó ya, Rom anava bubua, Rom enemboda kotofuda dibeva jiria gaga raita roravore. Kotú God indú neno mema urota, avona ená ghaava reifia enembo, eini jo amburambi aita rouvie.’ \v 25 Anera andava aghá retua-du, mania oru egegata! Amó God gaabee rore. God donu retua, aná siroraita rouvie. \v 26 Avotago yaura rei-sufia-mi, namonde anda ghaa bua ya fugota, enda butu einiva vitaita rouvie.” \p \v 27 Aghá rieta, aná yaura jojabe námane bua, karaje einida ragaro Mediterenian anava sivia irurota, fefera 14 sidara urieta tumba rorova, námane endava vitaita egeguturera-nu, aná ghaava buro kakatomi itatama egeguturie. \v 28 Itatama ea, eini-eini bouvunu erimi tino ea, kafuruda inononu gaita rea, fugiturieta karajeva vorea jiruturieta, itatama urie-gea, tano itia aná erida yafanu iruguturia mo, 40 \tl mita\tl* urie. Kotú itokoko kaifa ea, rekago fugiturieta vovorueta iruguturia mo, aná 30 \tl mita\tl* urie. \v 29 Irugea gia, rourogo aná ghaa ombova vitia dea bejauve-degea, oru egegea, námanda ghaava buro kakatomi \tl anika\tl* ungagha-ungagha ambo kena fugiturieta vovoreguturie. Aghá ea, rifo atari-du benunu egegeguturie. \v 30 Anada ambova, ghaava buro kakatomi námane doa serigaita nundubea, gaga gavera eghá regeguturie, “Námane \tl anika\tl* dumeni bua ghaa kofiri kena fugea dighaitare.” Aghá regegea, aná ghaa etova kairega vasia vitiria ananu, ititurieta vovorurie. \v 31 Vovorurieta gia, Pol erea, aná mene-mene ari enemboda beforo righari embó Julius du, eghá ririe, “Ená ghaava buro kakato susumbugadua mo, namonde amó dano ya sirivu egegaita rosore,” aghá ririeta ningia, \v 32 mene-mene ari kakato dumeni erea, aná kairegada erinu diveguturieta sivia arie. \p \v 33 Aghá urieta, rifo jo atambi irieta, námane undari undia jebugari-du rea, Pol na eghá ririe, “Nímane fefera 14 ananu kaifa urota undari jo undambi viteravore. \v 34 Amindu undari undadora mo, nímane ano ea, jejebugaita rosoravore. Aghá egegadora mo, karajedu nímane mema jo itatama ambi aita rosoravore.” \v 35 Aghá rea, Pol na farava bua, aná enemboda dibeva jiria, God du “aiye” rea, farava righia ingebea dirie. \v 36 Aghá urieta-gea, aná enembo númane dano ano egegea, númane dano undari bua undidiguturie. \v 37 Námane aná ghaava igiguturia enembo, dano 276 re. \v 38 Undari undia sidara ea, anada ambova, aná ghaa fẽ ari-du rea, faravada vuri bua furia aná bua fugiturieta karajeva vovorurie. \s1 27:39-44 Ghaa Bejuturia-Da Gaga Re. \p \v 39 Aghá urieta, rifo atiturieta, aná ghaava* buro kakato aná kambesi gia, tanana ambi urota, esuruva mangosa gia, ghaa anava terua ya gayaita rea,\fig |src="85 Shipwreck_IB04218gr.tif" size="span" loc="27:39-44" ref="Ekaresia 27:39" \fig* \v 40 \tl anika\tl* da buri diveguturieta, karajeva vovorurieta, ghaada ambo dimbari ghanda ungagha vuregea, dambu yaita rea, \tl sere\tl* ghaa kofiri kenanu ririkurieta viviturieta, námane ombova vitaita rea yavurere. \v 41 Námane ombova yavurere-tago, aná esuru rorova yayava vitia avo fusia, ghaa kofiri kena yayava fusiturieta, ghaa ambo kenanu yavatami dea beje-beje urie. \p \v 42 Aghá urieta, aná mene-mene ari kakato dibura enembo rourogo sivia ombova vitia sumbua serigauve-degea, data amburari-du rea, manaka gaegeguturie. \v 43 Avotago aná mene-mene ari kakatoda beforo righari, Julius na erea, Pol sonembaita ririeta, númane aná nundubari dodoguturie. Julius na ririeta, enembo karajeva sivia tamo mane jau ea, karajeva vovoregea sivia ombova vivitiguturie. \v 44 Atá, dumeni karajeva sivia tamo ambi enembomi ghaa dea bejuturia-da ika dumeni ananu nenova itia sivia aria, ombova vivitiguturie. Aghá urota, námane dano sivia vitia tefo ea jejebuguturere. \c 28 \s1 28:1-10 Enda Butu Ragaro Malta Anava Vivitiguturia-da Gaga Re. \p \v 1 Aghá ea, enda butuva viviturera, anada ragaro mo Malta ririeta ningia, tanana egeguturere. \v 2 Aná enda butuva enembomi námane númanda mambu taubana mane aghagonu bua kaifa ea goghó egeguturota, boruma vovorueta námane yaurami jarea goghó ueta gigiguturie-gea, ivari gagembuturie. \v 3 Gagembuturieta, Pol erea, ika evari mane rategea bua furia, ivariva itaita ueta, ningabu akuago eini aná ika maneda rova vitiria-mi bubua, unda ingova gambua eghovuturie. \fig |src="86 MaltaSnake_WA03996b.tif" size="col" loc="28:3-6" ref="Ekaresia 28:3" \fig* \v 4 Aghá urieta, aná enda butuva enembo gia, mino-mino eghá regeguturie, “Aiiyaaa! Ená embó mo enembo data amburarida eini ra-jogo! Aghá-gea, God na retueta ningabumi gambia-jogo. Umó karajeva jo undia amburambi etua-du, ningabumi gambie,” aghá regeguturie. \v 5 Atá, Pol aná ningabumi ingova gafirieta, rifi-rifi urota fugiturieta aria ivariva viviturie. Aghá urie-tago, Pol mema eini jo itatama ambi re. \v 6 Aná naa enembo, Pol gaimbo ambi jua amburari o ingo barirari aghagonu nundubuturie. Tago, umó jo aghago ambi urie. Aghá uria-du, númane mana-mana ea jarea, “Umó god eini” gaa regeguturie. \p \v 7 Aná enda butuda kotofu, ragaro Publius, unda roo enda jo airo irambi-gea, námane erea arera, undava bububuguturieta, umó erea, námane ghanena ea, undari-bari ututurie. Aghá urieta, námane anava vitirera-go, fefera bakode sidara urie. \v 8 Aghade, Publius numamo tamo andebea jee gutiturota vasia irieta-gea, Pol erea aria, undava terua benunu ea ingo sinia, unda tamova ituturieta, umó jebugea erorurie. \v 9 Aghá urieta, Publius numamo jebugea eroruria-da bingá arieta, aná enda butuva tamo kae bari enembo ningia fafate egeguturie-gea, Pol dava fufuguturieta, unona urieta dano jejebuguturie. \v 10 Jejebugea, námandu vesa oruabe ututurie. Kotú námane sonemba taubana urota, kaifa ea goghó egeguturie. Anada ambova námane yaita uua feferava, undari-bari, uvu, kotú eini-eini dumenide námanda uno urera-de dano ututurieta, bua igiguturere. \s1 28:11-15 Malta Enda Butuvareta Arera, Rom Bogu Naava Bububuguturia Re. \p \v 11 Enda butu Malta anava vitiriago marabe bakode sidara urieta, anada ambova ghaa* eini Aleksandria bogu naavareta furieta gia, námane anava vovoreguturere. Aná ghaa rera-da ragaro mo, “Kasto Poluks gha” ririkiguturie. \v 12 Námane aná ghaava vorea arera, Sirakyus bogu naava irirota, fefera bakode sidara urie. \v 13 Kotú anavareta siregea arera, Rejium naava bububuguturere. Avo evia rifo atiturieta, yaura beina ingo bee kenava furueta, námane irueta fefera ungagha sidara urieta, Puteoli naa anava bububuguturere. \v 14 Aghá ea, aná naava gaabee eta uria yavero dumeni tambua, námane namonde fura dabako iraita benunu egeguturie. Amindu námane avo fura eini evia anada ambova, ekami furera, Rom bogu naava bububuguturere. \v 15 Rom bubaita ua mo, Iesu da yavero Rom vitiriago, námanda furari bingá niningiguturie-gea, námane tambaita rea, naa ijoko ragaro Apius anava kotú naa ijoko eini ragaro \it Esega Enemboda Kambo Bakode\it* anava fufuguturie. Furia, kaifa egegutueta, námane arera bubua, númane tambua, Pol na númanda dibeva God du “aiye” rea tamo fẽ urie. \s1 28:16-31 Pol Na Rom Bogu Naava, Mene-Mene Ari Kato Einimi Kaifa Ueta, Minono Reta Uria Re. \p \v 16 Námane arera, Rom bogu naava teteruguturere-tago, Pol jo diburava yambi urie. Umó bua kambo einiva ititurieta, mene-mene ari kato einimi kaifa eta urie. \fig Bogu Naa Rom da gari eghago re.|src="87 RomeStreet_HK00242B.tif" size="col" loc="28:16-31" ref="Ekaresia 28:16" \fig* \p \v 17 Rom anava bubua, fefera bakode da ambova, Pol aghi ititurieta, Jiusi enemboda babarigari dano undava furia desuturie. Desuturieta-gea, Pol númandu eghá ririe, “Anda ikoko mendi, amó namonde anda natofo Jiusi enembodu sembago eini jo ambi re. Kotú namonde anda mambube mane otu evovodu donu jo injigha ambi re. Avotago, namonde anda dumenimi amó avo Jerusalem nandia bua aria, namonde anda gitofo Rom enembodava ututurieta diburava gajiturie. \v 18 Aghá ea, andava dinunu eini tambaita rea niningiguturie. Tago, amó data amburarida dinunu eini jo tambambi-gea, amó doata yari-du regeguturie. \v 19 \x - \xo 28:19 \xt Eka 25:11\x*Aghá regeguturia-du, namonde anda natofo Jiusi enembomi bureguturie. Avotago, amó jo namonde anda natofo Jiusi enembo itia bera-bera ambi aita rore. Kotú númanena bureguturia-du, Rom enemboda kotofuda dibeva jiria koto aita rirere. \v 20 God embó eini utaita riria-nu, namonde anda natofo Jiusi enembo kaifa eta rousue. Amó beago umonu gaabee eta rora-du, amó nandia \tl seini\tl* mi bunditurieta vitere. Aghá uria-du nímane fufugadi, namonde gaga rea ningaita ritare.” \v 21 Aghá ririeta, númane mino Pol du eghá regeguturie. “Inda ragaro, orekimi námanda tutunova rei-niningore. Kotú inda ragarova akuago eini jo ningambi re. Aghago, námanda natofo dumeni Judia Frovensivareta furia bubua, inda ragaro jo regegambi re. Kotú ingisova gaga eini beago jo utota furambi re. \v 22 Avotago, námane inda nundubari-va donu vitia ananu ningari uno rosore. Anada bee mo, kambesi dano aná embó retora-da ragarova gaga dumeni reta rousue.” \p \v 23 Aghá rea, rekago rea niningigaita fefera eini ititurie. Anada feferava enembo oruaruabe rifogha furia, Pol dava danode desuturie. Desea, Pol na Iesu gaabee urota, God da natofo* ari-du rea, aná enembodava Moses da Gaga, kotú God da feroveta maneda gaga gegembuguturia ananu minono rieta niningigutueta aria, tumba ririturie. \v 24 Aghá ririeta ningia, dumeni gaabee egeguturie. Kotú dumeni jo gaabee egegambi re. \v 25 Aghade, Pol na gaga eini ririeta, aná enembo mino-mino besiga egeguturota, tará egeguturie. Gaga eghá ririe, “Asisi Kakara ririeta, feroveta eini ragaro Aisaia na God da Gaga namonde anda mambube manedu gefiria, aná gaa bee re. \v 26 \x - \xo 28:26 \xt Is 6:9-10\x*Aná evere: \q1 ‘Inda natofo dava ii, númandu eghá radi! \q1 “Nímane ningari re-tago, ningambigo egegaita rosoravore. \q1 Gari re-tago gambigo eta rosoravore.” \q1 \v 27 Anada bee mo, ená enemboda neno aná fakara bee re. \q1 Gaga númanda nghaĩmi ningita rousue. \q2 Tago dibe afuregea vitie. Jo aghago egegambi iririgasira mo, \q2 númane dibemi gia, nghaĩmi ningia, nenomi nundubea, \q2 neno kaverea, númanda ari-bari akokogo doa andava fufugasueta, \q2 númane sonembasueta, jejebugasue.’ \m Aisaia namonde anda mambube manedu aghá gefiria-du rere. \v 28 Avore, nímane gaabee rosora o gaabee ambi rosora mo, gia goghó egegadi rere. Jojabee God da gaga sei angia, namonde amó Israel enemboda gitofodava buburitata bua niningigea, unda jebuga aná tumanadu bubuguta, kotú bubugaita rousue.” \v 29 Aghá ririeta niningigea, aná Jiusi enembo mino-mino besiga ea, rea niningiguturota furia bububuguturie. \p \v 30 Pol umó ghaeko ungagha aghago, guri utua, kambo bee eini bua aná kambova irita urie. Umó diburava irambi eta urie. Umó avo irirota, avona undava igigeta uria-du gangorogha ghaito teno fugiturota, orokaiva reta urie. Kotú aná gaga rea ningaita ita uria mo, umó númandu gangoro eta urie. \v 31 Aghá urota, númane daiyagha-daiyagha God da natofo egegasua, kotú Jojabee Iesu Keriso umó avouvi, enembo avodu jo oru ambi, minono reta urie. Aghade avona umó jo buregambi eta urie. \p Avore, anda gaga tano evere. \pmc Amó Luk re.