\id 1TI - Bible Nangnda \h 1 Tɨmote \toc1 Makɨtɨbɨ kɨ dɔsa̰y kɨ Pol ndangɨ adɨ Tɨmote \toc2 1 Tɨmote \toc3 1Tɨm \mt2 Makɨtɨbɨ kɨ dɔsa̰y kɨ Pol ndangɨ adɨ \mt1 Tɨmote \is1 Ta kɨ dɔ makɨtɨbɨ tɨ kɨ dɔsa̰y kɨ Pol ndangɨ adɨ Tɨmote \ip Makɨtɨbɨ kɨn e makɨtɨbɨ kɨ dɔsa̰y kɨ Pol ndangɨ adɨ Tɨmote, lokɨ Tɨmote e-n dɔ njé kaw-naa je tɨ kɨ Epəjɨ. A ndangɨ makɨtɨbɨ kɨn go dangay tɨ kɨ dɔsa̰y kɨ ra me ɓe tɨ kɨ Rom. Tɨmote e ngon kɨ ko̰e e Jɨpɨ ə bawe e Gɨrəkɨ tɔ. Ko̰ Tɨmote təl nje kun go Kɨrɨsɨ, adɨ Tɨmote ka təl nje kun go Kɨrɨsɨ tɔ. NGa nɨngə, e kaw mba tɨ lə Pol kɨ ko̰ joo kɨ aw mba kɨlə mbḛ Poy Ta kɨ Majɨ lə Kɨrɨsɨ kɨn ə ɨngəi-naa kɨ Tɨmote dɔsa̰y me ɓe tɨ kɨ Lɨsɨtɨr, dɔnangɨ Aji tɨ kɨ du (ɓone kɨn ɓari-e Turki) (Knjk 16.1-3). Go kɨngə-naa tɨ ləde wa kɨ ɨngəi-naa kɨn ɓa, Tɨmote təl kɨ kare dan madɨ-kɨlə Pol je tɨ kɨ njé njɨyə sie. Lo je ngay kɨ Pol aw tɨ, Tɨmote e sie naa tɨ naa tɨ. Kɨ madɨ je, Pol ɨyə̰ ngɔdɨ kɨ ɔjɨ dɔ njé kaw-naa je kɨ lo je tɨ kɨ dangɨ dangɨ jie tɨ. E be ə, tɔe re-n nja ngay me makɨtɨbɨ tɨ lə NJé kaw kɨlə je (17.14-15; 18.5; 19.22) ə se me makɨtɨbɨ je tɨ kɨ Pol ndangɨ (1Kor 4.17; 16.10-11; Plp 2.19-24; 1Təsa 3.2-6). Makɨtɨbɨ je kɨ joo kɨ Pol ndangɨ adɨ Tɨmote tɔ, e kɨ ndangɨ adɨ Tɨtɨ tɔ kɨn, ɓari-de «makɨtɨbɨ lə ɓəə kɨlə je», mbata əi makɨtɨbɨ je kɨ ɔji rəbɨ ra kɨlə ɓəə lə Luwə, ə se rəbɨ kɔr no̰ njé kaw-naa je majɨ ngay. \ip Makɨtɨbɨ kɨ dɔsa̰y kɨn əl ta dɔ nḛ je tɨ mɨtə: \io1 Nḛ kɨ dɔsa̰y, me makɨtɨbɨ tɨ kɨn, Pol ndɔr mbi njé kaw-naa je dɔ nḛ ndo tɨ kɨ ngom nɨm, dɔ pole nḛ ndo lə Jɨpɨ je kɨ ya̰ njé gər Luwə al, naa tɨ kɨ nḛ ndo lə Kɨrɨsɨ. \io1 Nḛ kɨ ko̰ joo, makɨtɨbɨ kɨn tɔjɨ rəbɨ ra kaw-naa nɨm, kɨndə kəm go njé kaw-naa je tɨ kadɨ njɨyəi majɨ nɨm, njɨyə lə njé kɔr no̰ njé kaw-naa je nɨm tɔ. \io1 Ta tɔl ta tɨ, Pol adɨ ta kɔjɨ Tɨmote ɔjɨ dɔ kɨlə ɓəə kɨ Luwə ɨlə jie tɨ, taa ade gosɨ kɨ kadɨ gər-n lo kɨndə kəmne go ɓutɨ je tɨ kɨ dangɨ dangɨ kɨ toi dan njé kaw-naa je tɨ. Nḛ kɨ bo ngay, sɔbɨ kadɨ Tɨmote e ɓəə kɨlə kɨ majɨ lə Jəju Kɨrɨsɨ (4.6). \io1 Makɨtɨbɨ kɨ Pol ndangɨ adɨ Tɨmote kɨn, dəjɨ njé kaw-naa je kɨ njé kɔr no̰de je kadɨ rɔi rɔ kɨ rɔjetɨ kɨ ngɨre e dɔ kɨlə tɔjɨ tɨ, kɨ kɔsɨ məkəsɨ nangɨ no̰ Jəju Kɨrɨsɨ tɨ kɨ e nje taa dɔje ji majal tɨ (2.3-6). \c 1 \s1 Kuwə ji-naa \p \v 1 Mi Pol kɨ nje kaw kɨlə lə Jəju Kɨrɨsɨ kɨ go ndɨgɨ tɨ lə Luwə kɨ NJe kajɨ-je, taa kɨ go ndɨgɨ tɨ lə Jəju Kɨrɨsɨ kɨ e nḛ kɨndə me dɔ tɨ ləje. \v 2 Ə m-ndangɨ makɨtɨbɨ kɨn m-ɨlə-n m-adi ḭ Tɨmote\x + \xo 1:2 \xt Knjk 16.1\x* kɨ ḭ ngonm kɨ rɔjetɨ. Ḭ ngonm kɨ rɔjetɨ kɨ go rəbɨ kadɨ-me kɨ adɨ mei Jəju Kɨrɨsɨ. M-uwə ji, nɨngə kadɨ me-majɨ kɨ koo kəm-to-ndoo kɨ kɨsɨ-maje lə Bawje Luwə əi kɨ Ɓaɓe ləje Jəju Kɨrɨsɨ e səi naa tɨ. \s1 Ta dɔ nḛ ndo tɨ kɨ ngom \p \v 3 Təkɨ ndɔ kɨ m-əli, lokɨ m-un ta rəbɨ kɨ dɔnangɨ Masəduwan tɨ\x + \xo 1:3 \xt 2Kɔr 1.16\x*, ɨsɨ ɓe bo Epəjɨ tɨ no̰o̰\x + \xo 1:3 \xt 2Kɔr 1.8\x*. Ɨsɨ tɨ no̰o̰ mba kadɨ ɨndɔr mbi dɨje madɨ kɨ njé ndo nḛ je kɨ ngom, kadɨ tai kə̰ə̰ ta tɨ. \v 4 Kadɨ ko dɨje ka kɨn tai kə̰ə̰ ta su je tɨ kɨ kɨdə kɨ kɔr gɨn nojɨ\x + \xo 1:4 \xt Kɨlə ngɨrə nḛ je 4-5; 9-11\x* kɨ gɨne gangɨ al, tadɔ lo tɔl ta nḛ je kɨn pətɨ e gakɨ-naa par. A ra səje majɨ dɔ kɨlə tɨ kɨ Luwə ɨlə jije tɨ, kɨ go rəbɨ kadɨ-me kɨn al. \v 5 NDɔr mbi kɨn a re kɨ ndɨgɨ-naa kɨ nga̰me tɨ kɨ ay njay njay, kɨ me kɨ majɨ kɨ uwə dəw kɨ ta al, kɨ kadɨ-me kɨ rɔjetɨ tɔ. \v 6 Dɨje madɨ mbati go rəbɨ ta kɔjɨ kɨ majɨ kɨn ə təli nayḭ-naa ta ta kɨ majɨ tɨ kɨ ndae goto. \v 7 Rai rɔde njé ndo dɨje ndu-kun tɨ lə Luwə, nə təkɨ rɔjetɨ, əi je wa ka gəri me ta kɨ ɨsɨ əli al nɨm, taa gəri gɨn nḛ ndo kɨ ɨsɨ ndoi kɨ tɔgɨde kɨn al nɨm tɔ. \p \v 8 Jɨ gər kadɨ ndu-kun lə Luwə e ndu-kun kɨ majɨ lokɨ dəw gər lo ra-n kɨlə kɨ go rəbe tɨ. \v 9 Majɨ kadɨ jɨ gəri ta kɨn majɨ: E dɨje kɨ njé ra nḛ kɨ dana ə ndu-kun re mbata ləde al, nə re mbata lə njé kadɨ dɨje ko̰, kɨ njé ta̰ rɔ je, kɨ njé mbatɨ Luwə, kɨ njé ra majal je, kɨ dɨje kɨ njé ra nḛ kɨ nəl Luwə al, kɨ njé kɨ ooi tɔ Luwə tə nḛ kɨ ay njay al, kɨ njé tɔl bawde je kɨ ko̰de je. Re mba njé tɔl dɨje, \v 10 njé ra kaya je, kɨ dɨngəm je kɨ njé sangɨ-naa, kɨ njé gatɨ kɨ dɨje ɓəə tɨ, kɨ njé ngom je, kɨ dɨje kɨ njé tətɨ ta je. Re kɨ mbata lə dɨje pətɨ kɨ njé ra nḛ kɨ ɔsɨ ta nḛ ndo kɨ rɔjetɨ lə Luwə. \v 11 Nḛ ndo kɨn e kɨ go poy ta tɨ kɨ majɨ kɨ Luwə ɨlə jim tɨ. E Poy Ta kɨ Majɨ kɨ tɔjɨ tɔɓa lə Luwə kɨ nje majɨ. \s1 Me-majɨ lə Luwə mbata lə Pol \p \v 12 M-ra oyo Ɓaɓe Jəju Kɨrɨsɨ kɨ adɨ-m tɔgɨ kadɨ m-ra-n kɨlə lie. M-ra-e oyo mbata koo kɨ oo adɨ masɨ nakɨ ə ɨlə kɨlə kɨn jim tɨ. \v 13 Mi kɨ kəte mi nje kəl ta kɨ mal dɔ tɔ Luwə tɨ, mi nje kadɨ ko̰ dɨje lie, kɨ nje taje. Nə Luwə, oo kəm-to-ndoo ləm, tadɔ m-ra nḛ je kɨn pətɨ kɨ go gər-e tɨ al. M-ra-de tadɔ m-adɨ mem al\x + \xo 1:13 \xt Knjk 8.3; 9.4-5\x*. \v 14 Ɓaɓe ləje, kɨ go me-majɨ tɨ lie kɨ to mbar mbar kɨ mbata ləm adɨ-m kadɨ-me kɨ ndɨgɨ-naa kɨ go rəbɨ kɨndə rɔ naa tɨ kɨ Jəju Kɨrɨsɨ. \v 15 Ta kɨn e ta kɨ rɔjetɨ kɨ majɨ kadɨ dɨje pətɨ taai kɨ me kɨ kare ba. Jəju Kɨrɨsɨ re dɔnangɨ tɨ mba kajɨ njé ra majal je. NJé ra majal je kɨn, mi majal ləm ɨtə-de pətɨ. \v 16 Nə Luwə oo kəm-to-ndoo ləm. Ra be kadɨ Jəju Kɨrɨsɨ tɔjɨ kɨsɨ dɔ tɨ lie səm, mi kɨ majal ləm ɨtə dɨje pətɨ. MBata kadɨ e nḛ ndajɨ lə dɨje kɨ a adi-e mede kadɨ ɨngəi kajɨ kɨ to bɨtɨ kɨ no̰ tɨ. \q1 \v 17 Kadɨ tɔjɨ kɨ tɔɓa e \q1 Lə NGar kɨ nje kɨsɨ kɨ dɔkagɨlo kɨ dɔkagɨlo, \q1 Lə Luwə kɨ nje koy al, \q1 Lə Luwə kɨ dum koo kɨ kəm, \q1 Lə Luwə kɨ e karne ba e Luwə. Amen.\f + \fr 1:17 \ft Amen e ta Ebɨrə kɨ kɔr me nə e rɔjetɨ, kadɨ e be!\f* \s1 Pol ɨlə dɨngəm me Tɨmote tɨ \p \v 18 NGonm Tɨmote, ta kɔjɨ kɨ m-adi ə to kɨn: Kɨ go ta je tɨ kɨ njé kəl ta je kɨ ta Luwə tɨ əli dɔi tɨ kəte, m-ndɨgɨ kadɨ uwə ta je kɨn səm, ɨrɔ-n rɔ kɨ majɨ. \v 19 Ɨrɔ rɔ kɨ majɨ, kɨ kadɨ-me kɨ majɨ kɨ uwə dəw kɨ ta al. Dɨje madɨ mbati kadɨ mede uwə-de kɨ ta, adɨ kadɨ-me ləde tujɨ. \v 20 Dan dɨje tɨ kɨn, Iməne əi kɨ Aləgɨjandɨr əi tɨ no̰o̰. M-ɨlə Iməne\x + \xo 1:20 \xt 2Tɨm 2.17\x* əi kɨ Aləgɨjandɨr\x + \xo 1:20 \xt 2Tɨm 4.14\x* ji Sata̰ tɨ, kadɨ ndoi kəl ta kɨ mal dɔ Luwə tɨ al ngata. \c 2 \s1 Nḛ ndo kɨ dɔ kəl ta tɨ kɨ Luwə \p \v 1 Kəte no̰ nḛ je tɨ pətɨ, m-ndəjɨ kadɨ dɨje kɔyi nḛ Luwə, kadɨ əli sie ta, kadɨ no̰i dɔe tɨ, kadɨ rai-e oyo kɨ mbata lə dɨje pətɨ. \v 2 Majɨ kadɨ əli ta kɨ Luwə kɨ mbata lə ngar je, kɨ njé ko̰ɓe je pətɨ, kadɨ j-ɨsi majɨ jəke me ɓe tɨ, me ɓəl Luwə tɨ, kɨ ɓukɨ-naa tɨ. \v 3 E kɨn ə e nḛ kɨ majɨ kɨ nəl Luwə ləje kɨ NJe kajɨ-je. \v 4 Tadɔ Luwə ləje ge kadɨ dɨje pətɨ ɨngəi kajɨ ə tḛḛi me gər ta tɨ kɨ rɔjetɨ. \v 5 Təkɨ rɔjetɨ Luwə e kare ba, taa NJe ka mbo̰ dɨje tɨ kɨ Luwə e kare ba tɔ. E dəw kɨ ɓari-e Jəju Kɨrɨsɨ. \v 6 E kɨ re adɨ rɔne koy tɨ mba kadɨ gangɨ-n dɔ dɨje pətɨ. E kɨn ə e najɨ kɨ ma kɨ Jəju ma dɔ gangɨ lo tɨ kɨ Luwə ɔjɨ. \v 7 E kɨ mbata kɨn ə, Luwə ɨndə-m nje kɨlə mbḛ kɨ nje kaw kɨlə. Ta kɨ m-əl kɨn e ta kɨ rɔjetɨ ɓɨ e ta ngom al. Luwə ɨndə-m mba kadɨ mi nje ndo ta kɨ ɔjɨ dɔ kadɨ-me kɨ ta kɨ rɔjetɨ gɨn dɨje kɨ dangɨ dangɨ kɨ əi *Jɨpɨ je al. \s1 Ta kɨ ɔjɨ dɔ dɨngəm je kɨ dəne je me kəy kaw-naa tɨ \p \v 8 E be ə, m-ndɨgɨ kadɨ dɨngəm je əli ta kɨ Luwə kɨ lo je pətɨ kɨ ji kɨ kɔy taa\x + \xo 2:8 \xt Tḛḛ kɨ taga 9.29; 1 NGar je 8.22\x* kɨ me kɨ ay njay, kɨ kanjɨ ra wongɨ kɨ kanjɨ gakɨ. \p \v 9 Be tɔ ə, majɨ kadɨ dəne je ka kɨbɨ kɔde e kɨ go rəbɨ tɨ kɨ dana, kadɨ tujɨ me dəw al, kɨ kɨ ndɔjɨ ta al. Nɨngə kadɨ dɔ kɨ ra kɨ ndɔjɨ ta, ɔr kɨ gate e ngay, mədɨ kɨ gate e ngay, kɨ kɨbɨ kɨ gate e ngay, e nḛ su rɔ ləde al. \v 10 Nə kadɨ sui rɔde kɨ kɨlə ra je kɨ majɨ kɨ tɔjɨ kadɨ əi dəne je kɨ njé ra kɨlə ɓəə lə Luwə yo taa. \v 11 Dɔkagɨlo nḛ ndo tɨ lə Luwə, majɨ kadɨ dəne ɨsɨ jəke oo dɔ nḛ ndo kɨ kanjɨ kəl ta, kɨ kɨlə dɔ gɨn tɔgɨ tɨ. \v 12 Ɓəi taa, madɨ ta rəbɨ dəne kadɨ ndo nḛ dɨngəm al nɨm, kadɨ aw kɨ tɔgɨ dɔe al nɨm, nə kadɨ ɨsɨ jəke kɨ kanjɨ kəl ta. \v 13 MBata Adam ə Luwə ra-e kəte ɓəy taa ra Ebɨ. \v 14 E Adam ə su əde al, nə e dəne ə su əde adɨ al do ndu Luwə\x + \xo 2:14 \xt Kɨlə ngɨrə nḛ je 2.7-22; 3.1-6\x*. \v 15 Be ka, dəne a ajɨ kɨ go rəbɨ lə ngon kɨ kojɨ, təkɨ re uwə tɔgɨne ba me kadɨ-me tɨ, me ndɨgɨ-naa tɨ, kɨ me kay njay tɨ, kɨ hal kɨ ndɔjɨ ta al. \c 3 \s1 NJé kɔr no̰ njé kaw-naa je \p \v 1 Ta kɨ m-aw tə m-əl kam e ta kɨ rɔjetɨ: Re dəw madɨ sangɨ kadɨ n-ɔr no̰ njé kaw-naa je nɨngə, e kɨlə kɨ majɨ ə ndɨgɨ ra. \v 2 Nɨngə sɔbɨ kadɨ dəw kɨ nje kɔr no̰ njé kaw-naa je e dəw kɨ ta goto dɔe tɨ, e ngaw dəne kɨ kare ba, e dəw kɨ nje kuwə rɔne gɨn tɔgɨne tɨ, e dəw kɨ nje gosɨ ta, e nje ra nḛ kɨ go rəbe tɨ, e dəw kɨ nje ra mba, ta sɔbɨ kadɨ e dəw kɨ asɨ ndo nḛ dɨje tɔ. \v 3 Sɔbɨ kadɨ e go̰ kasɨ al nɨm, e dəw kɨ nje to̰ rɔ al nɨm, nə e dəw kɨ sɔl lɔm lɔm, dəw kɨ nje ge kɔl al. Taa kadɨ e nje ra ta la al tɔ. \v 4 Sɔbɨ kadɨ e dəw kɨ asɨ kɨndə kəmne go me kəy tɨ ləne, nɨngə kadɨ ra adɨ nganne je əi njé təl rɔde go ta tɨ kɨ njé ɓukɨ-naa tɨ. \v 5 Tadɔ re dəw asɨ kɨndə kəmne go me kəy tɨ ləne al ə, ra ban ə a ɨndə kəmne majɨ go njé kaw-naa je tɨ ə?. \v 6 Sɔbɨ kadɨ e nje kadɨ-me kɨ sɨgɨ al, nə tə kɔjɨ rɔ aw sie adɨ osɨ me ta kɨ gangɨ tɨ təkɨ su osɨ-n me tɨ be. \v 7 Sɔbɨ kadɨ dɨje kɨ njé kadɨ-me je al ka, əli ta kɨ majɨ dɔe tɨ, mba kadɨ təl nḛ kɨdɨ al, ta kadɨ osɨ me gum tɨ lə su al tɔ. \s1 Dɨyakɨr je \p \v 8 *Dɨyakɨr je ka, sɔbɨ kadɨ əi dɨje kɨ njé ra nḛ kɨ rɔjetɨ, sɔbɨ kadɨ əi dɨje kɨ njé kəl ta mɨndɨde joo al. A əi go̰ kasɨ je al, taa a əi njé ra ta nḛ kɨngə kɨ go rəbe tɨ al, al tɔ. \v 9 Sɔbɨ kadɨ ngəmi ta lə Luwə kɨ tḛḛ kɨ dɔe me kadɨ-me tɨ kɨn kɨ nga̰me kɨ ay njay kanjɨ kuwə-de kɨ ta. \v 10 Kəte no̰ kɨlə tɨ, sɔbɨ kadɨ nai-de oi taa. Go na koo tɨ, re nḛ kɨ ɨlə bəngɨrə no̰de tɨ goto nɨngə, asi kadɨ rai kɨlə dɨyakɨr kare. \p \v 11 Dəne je kɨ njé ra kɨlə dɨyakɨr ka, sɔbɨ kadɨ əi njé ra nḛ kɨ rɔjetɨ tɔ. Sɔbɨ kadɨ əi njé kəl dɨje ta ndɨlde tɨ al, taa kadɨ əi dɨje kɨ asi kuwəi rɔde gɨn tɔgɨde tɨ tɔ. A əi dɨje kɨ dana me kɨlə ra je tɨ pətɨ. \p \v 12 Sɔbɨ kadɨ dɨyakɨr je əi njé dəne kɨ kare, kadɨ əi dɨje kɨ ɨndəi kəmde go ngande je tɨ, kɨ go me kəy tɨ ləde majɨ. \v 13 MBata njé kɨ rai kɨlə dɨyakɨr majɨ, ɨngəi kɔsɨ-gon, taa asi kadɨ əli ta kɨ tɔgɨde dɔ kadɨ tɨ kɨ, adi mede Jəju Kɨrɨsɨ tɔ. \s1 Nḛ kɨ Luwə tḛḛ kɨ dɔe \p \v 14 M-ɨndə mem dɔ tɨ kadɨ me ndɔ je tɨ kɨ ngay al, m-a m-aw m-ɨngə-i. Nə m-ndangɨ makɨtɨbɨ kɨn m-ɨlə-n m-adi, \v 15 mba kadɨ re njam nay ɓəy ka, ɨgər-n rəbɨ ra kɨlə ləi me kəy tɨ lə Luwə. Adɨ əi njé kaw-naa je lə Luwə kɨ nje kɨsɨ kəm ba. Təkɨ kagɨ ngadan kəy əi kɨ ngɨrə kəy əi tɔgɨ kəy, be tɔ ə, njé kaw-naa je əi tɔgɨ nḛ ndo kɨ rɔjetɨ lə Luwə. \p \v 16 Nḛ kɨ Luwə tḛḛ kɨ dɔe e nḛ kɨ bo ngay kɨ dum majɨ, \q1 Adɨ e Jəju Kɨrɨsɨ kɨ j-ade meje. \q1 Ɔjɨ rɔne tə dəw kɨ go darɔ tɨ, \q1 Nɨngə, NDɨl Luwə ɓar-e dəw kɨ dana, \q1 Malayka je ooi-e, \q1 Dɨje ləi mbḛ kɨ ɔjɨ dɔe dan gɨn dɨje tɨ kɨ dangɨ dangɨ, \q1 Dɨje adi-e mede kɨ lo je pətɨ dɔnangɨ tɨ. \q1 Luwə un-e aw sie dɔra̰ tɨ me kɔsɨ-gon tɨ. \c 4 \s1 Ta dɔ njé ndo nḛ je tɨ kɨ ngom \p \v 1 NDɨl Luwə əl ta ay njay təkɨ dɔkagɨlo kɨ dɔbəy tɨ, dɨje madɨ a ɨyə̰i go kadɨ-me ləde kɔ, kadɨ oi ta lə ndɨl je kɨ ngom. Taa a taai ngɨrə nḛ ndo kɨ ḭ rɔ ndɨl je tɨ kɨ majal tɔ. \v 2 NJé ndo nḛ je kɨ ngom kɨ njé kədɨ kəm dɨje kɨ ta kɨ nda tade nḛ, kɨ mede uwə-de kɨ ta dɔ majal tɨ al, a ədi-de kadɨ ɓuki-de wale. NJé ndo nḛ kɨ ngom ka kɨn əi dɨje kɨ mər ta ləde e kɨ tujɨ. \v 3 Ko dɨjee ka kɨn ɔgi kadɨ dɨje taai-naa, ta ɔgi kadɨ dɨje usoi nḛ je madɨ. Nə Luwə ɨndə nḛ kuso je pətɨ mba kadɨ dɨje kɨ adi-e mede kɨ gəri ta kɨ rɔjetɨ, usoi nḛ je kɨn kɨ oyo kɨ ra. \v 4 Kɨ rɔjetɨ, nḛ je pətɨ kɨ Luwə rade əi nḛ je kɨ majɨ. Nḛ kɨ kadɨ dəw mbatɨ goto. Ke ə kadɨ kuso-e e kɨ oyo kɨ ra Luwə. \v 5 Tadɔ ta lə Luwə, kɨ kəl ta kɨ Luwə təli nḛ je kɨn pətɨ kɨ kay njay tɨ. \p \v 6 Lokɨ re ɔr gɨn nḛ je kɨn kɨ taga adɨ ngako̰i je ooi nɨngə, a ḭ nje ra kɨlə ɓəə kɨ majɨ lə Jəju Kɨrɨsɨ. A ɔjɨ kadɨ ḭ dəw kɨ ul rɔi kɨ ta je kɨ go ndɨl tɨ, kɨ nḛ ndo kɨ rɔjetɨ kɨ ɨngə. \s1 Pol ɨlə dɨngəm me Tɨmote tɨ \p \v 7 Majɨ kadɨ ɔsɨ su je kɨ kɨdə kɨ kəme goto ngərəngɨ. Əi su je kɨ ɔsɨ ta ta lə Luwə. Ɨndə dɔ rɔi tɨ kadɨ ɨsɨ me ɓəl Luwə tɨ. \v 8 Kɨndə dɔ rɔ tɨ mbata kɨngə nḛ me tɨ, tə ngɔdɨ kɨ ka̰y je be kɨn maje e no̰o̰, nə ke ə, e ngay al. Nḛ ra kɨ go ndu Luwə tɨ a ra majɨ kɨ dəw me nḛ je tɨ pətɨ. Tadɔ a adɨ-je kajɨ kɨ dɔnangɨ tɨ ne kɨ e kɨ dɔra̰ tɨ. \v 9 Ta kɨn e ta kɨ rɔjetɨ kɨ majɨ kadɨ dɨje pətɨ taai kɨ me kɨ kare. \v 10 Rɔje kɨ j-ɨsɨ j-adɨ ko̰, kɨ rɔ kɨ j-ɨsɨ jɨ rɔi, e kɨ mbata meje kɨ j-ɨndə dɔ Luwə tɨ kɨ nje kɨsɨ kəm ba. E ə e nje kajɨ dɨje pətɨ kɨ dɔnangɨ tɨ ne, kɨ bo tɔi, e njé kɨ adi mede Jəju Kɨrɨsɨ. \p \v 11 E kɨn ə e nḛ kɨ kadɨ ɨndəjɨ dɨje ə ɨndo-de tɔ. \s1 Nḛ ndajɨ mbata njé kadɨ-me je \p \v 12 Adɨ dəw madɨ kɨdi mba ke kɨ ḭ basa al. Nə kadɨ ḭ nḛ ndajɨ mbata njé kadɨ-me je, me ta kəli tɨ, me pa njɨyəi tɨ, me ndɨgɨ-naa tɨ, me kadɨ-me tɨ, kɨ me kay njay tɨ. \p \v 13 Kəte no̰ kadɨ m-re m-ɨngə-i tɨ, m-ndəji kadɨ ɨndə rɔi ta tɨdə makɨtɨbɨ tɨ lə Luwə no̰ kosɨ je tɨ, kɨ ta kɔjɨ ta tɨ, kɨ ta ndo dɨje ndu Luwə tɨ. \v 14 Otɨ kadɨ ɨkɨdɨ kadɨ-kare kɨ Luwə adi kɨ go me-majɨ tɨ lie kɨn. Adi kɨ go rəbɨ lə njé kəl ta je kɨ tae tɨ, kɨ əli ta dɔi tɨ, kɨ go rəbɨ lə ngatɔgɨ je kɨ njé kɔr no̰ njé kaw-naa je, kɨ ɨndəi jide dɔi tɨ. \v 15 Majɨ kadɨ ɨndə rɔi ta kɨlə tɨ kɨn ɨra kɨ me kɨ kare ba. Ɨra be kadɨ dɨje ooi kaw kɨ kəte ləi taga ta kəmde tɨ. \v 16 M-ndəji kadɨ kəmi ədɨ dɔ rɔi tɨ ḭ wa, taa dɔ nḛ ndo tɨ ləi nɨm tɔ. Uwə tɔgi ba me tɨ. Re ɨra be nɨngə, a ajɨ rɔi ḭ wa taa a ajɨ dɨje kɨ njé koo dɔ nḛ ndo ləi nɨm tɔ. \c 5 \s1 Kal Tɨmote kɨ rɔ njé kaw-naa je tɨ \p \v 1 Otɨ kadɨ ɨndangɨ dəw kɨ tɔgɨ kɨ tɔgi ngay, nə kadɨ əl-e ta kɨ ndui kɨ sɔl tə bawi ə ɨsɨ əl sie ta be. Nɨngə ngan basa je ka, sɔbɨ kadɨ ɨra-de tə ngako̰i je kɨ me darɔ tɨ be tɔ. \v 2 Ɨra kɨ dəne je kɨ tɔgɨ tə ko̰i je taa ngan mandɨ je tə konani je be tɔ. Ɨra nḛ je kɨn pətɨ kɨ mər ta kɨ ay njay no̰de tɨ. \s1 NJé ngaw koy je \p \v 3 Majɨ kadɨ ɨndə kəmi maji go njé ngaw koy je tɨ kɨ rɔjetɨ, kɨ dəw kɨ nje ra səde goto. \v 4 Re nje ngaw koy aw kɨ ngane je ə se ngan kane je no̰o̰ nɨngə, sɔbɨ kadɨ, ngane je ə se ngan kae je ndoi nḛ ra kɨ go rəbɨ tɨ lə Luwə dɔ nojɨde je tɨ. Sɔbɨde kadɨ ooi go njé kojɨ-de je təkɨ njé kojɨ-de je ooi gode kəte kɨn be tɔ. Tadɔ nḛ ra kɨ be kɨn ə nəl Luwə. \v 5 NJe ngaw koy kɨ rɔjetɨ, e e kɨ dəw kɨ nje ra sie goto, kɨ ɨsɨ kɨ karne ba, ɨndə mene dɔ Luwə tɨ par. Dɔkagɨlo je pətɨ, kondɔ kɨ kada, ɨsɨ əl ta kɨ Luwə, dəje kadɨ ra səne. \v 6 Nə nje ngaw koy kɨ ɨsɨ ta koo majɨ rɔne tɨ me kaya tɨ kɨ ra, re a-n kɨ dɔne ta no̰o̰ ka, e dəw kɨ koy me ndɨl tɨ. \v 7 Ɨndo-de nḛ je kɨn be, mba kadɨ ɨsi kɨ dɔde taa kɨ ta dɔde tɨ al. \v 8 Re dəw madɨ oo go nojɨne je al, kɨ bo tɔy, oo go dɨje kɨ me kəy tɨ ləne al, e dəw kɨ ɨlə kadɨ-me ləne kɔ. Dəw kɨ gər Luwə al ka e sotɨ ɨte ɓəy. \p \v 9 Onoi ndangɨ tɔ nje ngaw koy kɨ ɓale asɨ kutɨ mehḛ al nɨm, taa kɨ taa ngaw kare ba al nɨm, mbo̰ njé je tɨ kɨ njé kaw-naa je ɨsɨ ooi gode. \v 10 Majɨ kadɨ dɨje gəri-e ɔjɨ go kɨlə rae kɨ majɨ. Majɨ kadɨ e dəw kɨ kəte e nje kotɨ ngan je nɨm, nje ra mba je nɨm, nje togɨ nja dɨje kɨ kay njay lə Luwə nɨm\x + \xo 5:10 \xt Lk 7.44\x*, e nje ra kɨ dɨje kɨ nḛ kɨ to tḛḛ dɔde tɨ nɨm. Taa e nje ra kɨlə je kɨ majɨ kɨ go rəbɨ je kɨ dangɨ dangɨ nɨm tɔ. \v 11 Onoi kadɨ ɨndangɨ tɔ njé ngaw koy je kɨ rɔde to mbəl ɓəy me makɨtɨbɨ tɨ. Ɨndangɨ tɔde al tadɔ lokɨ ɓo taa dɨngəm ra-de nɨngə, a ɨyə̰i kadɨ rɔ ləde mba kun go Kɨrɨsɨ kɔ, ə a taai ngaw. \v 12 Ra-e kɨ be kɨn a re kɨ ta kɨ gangɨ dɔde tɨ, tadɔ naji ta kadɨ-me ləde kɨ kəte kɔ. \v 13 Nḛ kɨ rangɨ ɓəy a təli njé dabɨ je. Nɨngə kɨlə rade kɨ bo ngay e kɨlə lo mba̰ kɨ ta kəy lə dɨje par. Əi njé dabɨ je par al, nə ɨndəi ta ɓa go dabɨ tɨ, taa əi njé kɨndə gəngɨ dɔ ta tɨ lə dɨje tɔ. Nḛ kɨ lagɨde al ka, ɨləi tade me tɨ. Nɨngə ta kəlde ka to bɨrɨri tɔ. \v 14 E mbata kɨlə ra je kɨ be kɨn ə, sɔbɨ kadɨ njé ngaw koy je kɨ rɔde to mbəl ɓəy taai dɨngəm kɨ rangɨ. Kadɨ oji ngan je ə ɨndəi kəmde go me kəy tɨ ləde tɔ mba kadɨ nje ba̰ ɨngə rəbɨ əl-n ta kɨ mal dɔje tɨ al. \v 15 M-əl ta kɨn be mbata njé ngaw koy je ngay kɨ rɔde to mbəl ɓəy ɨləi kadɨ-me ləde kɔ ə uni go *Sata̰. \v 16 Re nje kadɨ-me kɨ dəne madɨ aw kɨ njé ngaw koy je me kəy tɨ ləne no̰o̰ nɨngə, sɔbɨ kadɨ e wa ngəm-de. Lokɨ ra be nɨngə e nḛ kotɨ kɨ ɔy ə un dɔ njé kaw-naa je tɨ, kadɨ njé kaw-naa je rai kɨ njé ngaw koy je kɨ rɔjetɨ kɨ dəw kɨ nje ra səde goto. \s1 NJé kɔr no̰ njé kaw-naa je \p \v 17 Majɨ kadɨ ngatɔgɨ je kɨ njé ra kɨlə majɨ dan njé kaw-naa je tɨ, ɨngəi kɔsɨ-gon kɨ nḛ kɨgə go ji kɨ asɨ ta kɨlə ləde gɨdɨ joo. Kɨ bo tɔy, e njé je kɨ ɨsɨ adi rɔde ko̰ mba kɔjɨ ta, kɨ ndo dɨje ta lə Luwə. \v 18 Tadɔ ndangi me makɨtɨbɨ tɨ lə Luwə əi nə: «Dəw a dɔ ndugɨdu ta mangɨ tɨ al, dɔkagɨlo tɨ kɨ a njɨyə dɔ ko tɨ mba kadɨ kande tḛḛ.» Taa makɨtɨbɨ lə Luwə əl ɓəy tɔ ə nə: «Majɨ kadɨ dəw kɨ nje ra kɨlə ɨngə nḛ kɨgə go ji kɨ asɨ ta kɨlə kɨ ra\x + \xo 5:18 \xt Dətərənom 25.4; 1Kɔr 9.9; Mt 10.10; Lk 10.7\x*.» \v 19 Re dəw madɨ əl ta kɨ majal dɔ ngatɔgɨ tɨ, ə dɨje joo ə se mɨtə mai naje al nɨngə, otɨ kadɨ ɨndɨgɨ sie dɔ tɨ. \v 20 NJé je kɨ rai majal, sɔbɨ kadɨ ɨndangɨ-de ta kəm kosɨ je tɨ mba kadɨ ndəge je ɓəli. \fig Mangɨ je kɨ a njɨyəi dɔ ko tɨ kadɨ kande tḛḛ|src="hk00096c.tif" size="col" loc="1TI 5.17-18" copy="Horace Knowles" ref="5.18" \fig* \p \v 21 M-ndəji ta kəm Luwə tɨ kɨ ta kəm Jəju Kɨrɨsɨ tɨ, taa ta kəm malayka je tɨ kɨ Luwə mbətɨ-de, kadɨ ɨtəl rɔi go ta je tɨ kɨ m-əli. Ɨtəl rɔi go tɨ kɨ kanjɨ kun kɨ madɨ je ə kɨyə̰ njé kɨ nungɨ, kɨ kanjɨ kɔr kəm dɨje dana. \v 22 Nḛ kɨ sɔbɨ kadɨ ɨgər ə to kɨn: Otɨ kadɨ ɨndə ji dɔ dəw tɨ kalangɨ ba mba kadɨ təl nje ra kɨlə dan njé kaw-naa je tɨ. Majɨ kadɨ ɨndə rɔi-naa tɨ kɨ dəw dɔ majal tɨ lie al. Nɨngə, ḭ wa ay rɔi njay dɔ majal tɨ. \p \v 23 NGa nɨngə, majɨ kadɨ a̰y man kɨ ndul wa kare ba par al, nə kadɨ a̰y kasɨ kandɨ nju ndə̰y ndə̰y mba kadɨ ra majɨ kɨ mo̰y kɨ mei tɨ kɨ ra adɨ rɔi ta katɨ al kɨ dɔkagɨlo je pətɨ kɨn. \v 24 Dɨje madɨ je gɨn majal ləde to taga kəte ɓəy taa kadɨ ta kɨ gangɨ re dɔde tɨ. Nə njé kɨ nungɨ, majal ləde to lo ɓɔyɔ tɨ bɨtɨ kadɨ ta kɨ gangɨ taa a ɔr gɨnde ndɔ kɨ gogɨ tɨ. \v 25 Kɨlə ra je kɨ majɨ ka to be tɔ. Ya̰ njé kɨ madɨ to taga pa̰y pa̰y. Nɨngə njé kɨ nungɨ, re ya̰de to taga pa̰y pa̰y al ka, a toi lo ɓɔyɔ tɨ ratata al. \c 6 \s1 Ta dɔ ɓəə je tɨ \p \v 1 Dɨje pətɨ kɨ adi mede kɨ əi ɓəə je, sɔbɨ kadɨ ɨləi dɔde gɨn tɔgɨ tɨ lə ɓade je. Ɨləi dɔde gɨn tɔgɨ tɨ lə ɓade je mba kadɨ dəw əl ta kɨ mal dɔ tɔ Luwə tɨ al, taa dɔ nḛ ndo tɨ kɨ jɨ ndo səsi kɨn al tɔ. \v 2 E go tɨ al kadɨ ɓəə je kɨ ɓade je adi mede Luwə, uni gɨrə dɔ ke ngakonaa me ta tɨ lə Luwə ə mbati kadɨ ɨləi dɔde gɨn tɔgɨ tɨ lə ɓade je. Kede ngakonaa me ta tɨ lə Luwə ka kɨn ə sɔbɨ kadɨ rai kɨlə adi-de kɨ kəte no̰o̰ ɓəy, tadɔ e ngako̰de je kɨ njé kadɨ-me je ə ɨsɨ rai kɨlə adi-de. \s1 NJé nḛ ndo je kɨ ngom kɨ ra ta nḛ kɨngə \p \v 3 Ta kɨ m-aw tə m-əli kam, e ta kɨ sɔbɨ kadɨ ɨndo dɨje ə ɨndəjɨ-de kadɨ rai kɨle. Re dəw madɨ ndo dɨje nḛ kɨ rangɨ, ə ɨyə̰ go rəbɨ ta kɨ rɔjetɨ lə Ɓaɓe ləje Jəju Kɨrɨsɨ, kɨ go rəbɨ nḛ ndo kɨ go kadɨ-me tɨ ləje kɨn nɨngə, \v 4 e dəw kɨ kun dɔ ta tɔl-e, taa e dəw kɨ ɨsɨ day tɔ. Nḛ kɨ gər e ta kɨ najɨ kɨ to rɔe tɨ tə mo̰y. E nje sangɨ ta me ta kɨ najɨ tɨ dɔ ta je kɨ ndade goto. Nɨngə lo kɨn ə, jangɨ je, kɨ gakɨ-naa je, kɨ tajɨ-naa je, kɨ ta kɨ tətɨ dɔ-naa tɨ je tḛḛi tɨ. \v 5 Ta kɨ najɨ kɨ gɨne gangɨ al, mbo̰ dɨje tɨ kɨ ku dɔde goto, kɨ ngon gɨr ta kɨ ndə̰y kɨ ɔjɨ dɔ ta kɨ rɔjetɨ goto dɔde tɨ, tḛḛ lo kɨn tɨ no̰o̰. Nɨngə məri kadɨ, kadɨ-me Luwə e rəbɨ kɨngə nḛ. \v 6 Təkɨ rɔjetɨ, kadɨ-me Luwə e nḛ kɨngə kɨ bo ngay, re dəw ra rɔnəl dɔ nḛ tɨ kɨ to me jie tɨ. \v 7 Təkɨ jɨ re-n me dunɨya̰ tɨ kɨ jije kare, be tɔ ə j-a jɨ təl-n kɨ jije kare. \v 8 E be ə, re j-ɨngəi nḛ kusoje kɨ kɨbɨ rɔje nɨngə, kadɨ jɨ ra rɔnəl dɔ tɨ. \v 9 Dɨje kɨ sangi kadɨ n-təli njé nḛ kɨngə kɨ ngay kɨ rəbɨ je kɨ dangɨ dangɨ, osi me gum nḛ na tɨ. Osi me gum tɨ kɨ go rəbɨ ra ta nḛ kɨ to mbə, kɨ kɨ majal, kɨ aw kɨ dɨje me nḛ tɨ kɨ majal, kɨ me tujɨ tɨ. \v 10 Tadɔ ra ta la e ngɨrə majal je pətɨ. NJé kɨ madɨ uni rɔde ba pətɨ ɨndəi ta sangɨ la tɨ, adɨ ndəmi sa̰y go rəbɨ kadɨ-me tɨ. Nɨngə əi je wa adi ko̰ ndɨlde. \s1 Rɔ rɔ kɨ majɨ \p \v 11 Nə ḭ kɨ ḭ dəw lə Luwə, a̰y gədɨ nḛ je tɨ kɨn kɨ rangɨ, sɔbɨ kadɨ ɨsa rəbɨ nḛ ra kɨ dana, kɨ ɓəl Luwə, kɨ kadɨ-me, kɨ ndɨgɨ-naa, kɨ kore me, kɨ sɔl lɔm. \v 12 Ɨrɔ rɔ kɨ majɨ kɨ ɔjɨ dɔ kadɨ-me, uwə kajɨ kɨ to ratata kɨn səm, tadɔ Luwə ɓari mba kadɨ ɨgər ta kajɨ kɨn, dɔkagɨlo tɨ kɨ un ndui taa ɨma-n najɨ kɨ majɨ dɔ tɨ no̰ kosɨ dɨje tɨ. \v 13 M-ndəji ta kəm Luwə tɨ kɨ nje kɨndə nḛ je pətɨ, taa kɨ no̰ Jəju Kɨrɨsɨ kɨ un ndune kɨ taa man najɨ kɨ rɔjetɨ no̰ Po̰sɨ *Pɨlatɨ tɨ\x + \xo 6:13 \xt Ja̰ 18.36-37; 19.11\x*, \v 14 kadɨ ɨngəm go ndu-kun kɨ ɨngə kɨn majɨ, me kay njay tɨ kɨ kanjɨ ta madɨ dɔi tɨ bɨtɨ kadɨ Ɓaɓe Jəju Kɨrɨsɨ təl re-n. \v 15 Ɓaɓe Jəju Kɨrɨsɨ a re dɔkagɨlo tɨ kɨ Luwə ɔjɨ, \q1 Luwə kɨ nje majɨ-kur, kɨ e kɨ karne ba e ɓa rɔne, \q1 E NGar lə ngar je kɨ Ɓaɓe lə ɓaɓe je, \q1 \v 16 E kɨ karne ba e nje koy al, \q1 Ɨsɨ me kunjɨ tɨ kɨ dəw asɨ kadɨ tḛḛ kadɨ tɨ al. \q1 Dəw kare kɨ dɔnangɨ tɨ ne kɨ oo-e kɨ kəmne goto. \q1 Dəw kɨ asɨ koo-e goto. \q1 Tɔɓa kɨ tɔgɨ kɨ to bɨtɨ kɨ no̰ tɨ e ya̰e! Amen! \s1 Ta kɨ ɔjɨ dɔ njé nḛ kɨngə je \p \v 17 Əl njé nḛ kɨngə je kɨ dɔnangɨ tɨ ne kadɨ ɨndəi gude al. Əl-de kadɨ uwəi kul nḛ kɨngə je kɨ a tujɨ kɨn al, nə kadɨ uwəi kul Luwə kɨ nje kadɨ-je nḛ je pətɨ kɨ to mbar mbar, jie ɔy al, mba kadɨ j-ɨsɨ-n me rɔnəl tɨ. \v 18 Əl-de kadɨ rai majɨ, kadɨ nḛ kɨngəde e kɨlə ra kɨ majɨ. Nɨngə kadɨ əi dɨje kɨ jide ɔy al, kadɨ kəki nḛ kɨngə je ləde kɨ dɨje kɨ rangɨ. \v 19 Re rai be nɨngə, ɨsɨ kawi nḛ majɨ je ləde ɨndəi lo ngəm nḛ tɨ kɨ majɨ kɨ nga̰ mba ndɔ kɨ lo ti tɨ, kadɨ ɨngəi kajɨ kɨ rɔjetɨ. \s1 Ta kɨ dɔbəy tɨ kɨ kuwə ji-naa \p \v 20 Ḭ Tɨmote, sɔbɨ kadɨ uwə go ndu Luwə kɨn səm. Ɔsɨ rɔi kɔ kadɨ ta je tɨ kɨ kəl kɨ ndae goto, kɨ ɔsɨ ta ta lə Luwə, ɔsɨ rɔi kɔ kadɨ ta je kɨ najɨ tɨ kɨ go nḛ gər tɨ kɨ ngom kɨ dɔnangɨ tɨ ne. \v 21 Dɨje madɨ uwəi kul nḛ gər kɨn, adɨ ndəmi go rəbɨ kadɨ-me ləde. \p Kadɨ me-majɨ lə Luwə e naa tɨ səsi. Amen!