\id TIT - Barok \h TAITUS \toc3 Taitus \toc1 A Ginigeet te Pol urungan te TAITUS \toc2 TAITUS \mt2 A Ginigeet te Pol urungan te \mt1 TAITUS \ip Pol ixo gan sik e Taitus singan kö muxulamin Krit bara irabo balaure a lotu ringan ee (pere a öxöno tinenge xö 1 Timoti). A marakörö mee Krit toxo saban köba, io niang, e Pol ixo rengrengen abo tatalien deek nang a marakörö ne lotu mabo sisila ne lotu tabo mana muu (Taitus 2:2-13; 3:1-3). Bara tabo kos e Taitus 1:6-9 me 1 Timoti 3:1-12 tabo ösöxö bara a mangana tödi sa irabo eöt tua balaure abo marakörö ne lotu. Pol ixo ötumarang e Taitus bara irabo mana köö idi abo tene ausu röxröxö (1:5; 1:10-16; 2:1; 2:7-8; 2:15; 3:9-11). I deek bara abo sisila möxö lotu nixinen bölök tabo ösöxö ödeek 1 Timoti, me 2 Timoti, me Taitus bara idi tabo eöt tua balaure ödeek a marakörö ne lotu. \c 1 \p \v 1 E, e Pol, a tultul kö pu xö God ma önga aposol te Jisas Krais, e geet ina tinenge na. Me God ixo pere kos lo e bira, bara e rabo top abo nunu xö marakörö nang e God ixoro pere kos lo idi ma bara e rabo usu idi rua ösöxö abo turunon nang e God iri osen. Ma inabo turunon nang irabo silien idi rua mumuu e God \v 2 ma rua kinis xiset arixe ma nunu lamun ina to ulorexe nang e God ixo kubus sik mesila saxit bara irabo tabaa ire min. Me God i kara ösöxö ra atöxö. \v 3 Lamun kö ina axana bung eöt ma mamaa re ine, God ixo osen a tinenge re ine. Ma ixo isik a tinörön urungan te e möxö palas tinenge ma ina tinenge. God a Tene Aöro re ire, ewe nang ixo tenge lölös sö e bara e rabo palas tinenge bie. \v 4 Me e geet ina tinenge na urungan te nöngön, Taitus, a barok turunon te e kölöme xö nunu niang iraa xirip te kip. \p A abalamu ma malum irabo kis se mum meringan te God a Tamana ire me Krais Jisas a Tene Aöro re ire. \s1 Taitus irabo pere kos lo abo sisila ne lotu \p \v 5 Me e xo wan lie nöngön tingan Krit bara örobo ötöxödös abo lalaa niang kaim kö töxödös bang, ma bara örobo pere kos abo sisila ne lotu xöbo lagunon xarnang e xoro tengen sik ke nöngön. \v 6 Ma a tene sisila ne lotu irabo mana mangana tödi bira: a tatalien te ine irabo mana deek, io, kaim pe öng irabo eöt tua rengrengen ine bere i pet abo sasaban, irabo önga une mon te ine, ma a bung barok ke ine tabo mana nunu, ma nangadi takarabo eöt tua wupuk a bung barok ke ine bara idi abo laa baba ma abo tabuno ölöngö. \v 7 Abo tene sisila ne lotu tabo mana balaure ödeek abo tinörön te God. Lamun ina na, a sisila ne lotu irabo mana mangana tödi deek bira, io nang, kaim pe öng i eöt tua rengrengen bara i pet te sasaban. Ma ganim bara a sisila ne lotu irabo mangana tödi nang ibo ii öraxin ine iat, bara ibo bala laie pasaxit, bara a önga tene ininim, bara a tene inarse, bara a tene mamaa ra tuluwok. \v 8 Ma lamun ine irabo mana önga tödi möxö öga lo a nangadi, me ine irabo mana mamaa lamun abo dedeek, irabo mana balaure ödeek abo masixine, ine irabo töxödös, ma irabo madakdak, ma irabo kure ölölös abo mamaa re ine. \v 9 Ma a sisila ne lotu irabo mana töndik sik inabo tinenge nang i eöt te ire ra uru a nunu re ire xönan. Ma inabo tinenge nang i eöt mabo ausu re ire. Me ine irabo mana tödik inabo tinenge bara ine irabo eöt tua öxaxat a nangadi mabo turunon ma irabo eöt tö ine rua tenge köö idi nang te öngus kalik inabo tinenge. \p \v 10 Abo sisila ne lotu tabo mana tatalien bira, möxösa, oleleng ne nangadi saban nang abo tabuno tinam ma tobo rengrenge tataun ma tobo silien öröxröxö lo a nangadi. Ma turunon saxit abo Judeia niang kaluluonin idi, tobo wewet bie. \v 11 Mum morobo mana pet pi idi lamun idi tekarabo tenge, möxösa, idi te ögarin a dauleng ne barama arixe mabo ausu re idi nang kaim bara a lak deek bara tabo eusu min. Ma ulamun a tuluwok, idi te pet biringan, ma tatalien saban iang. \v 12 Ma öng kaluluon te idi iat, a propet, ixo tengen bira, “Abo tee mee Krit, idi abo tene röxröxö. Idi te xarnang abo mawak. Idi a nangadi lön mabo kas nien.” \v 13 Ina atöngösen na i turunon. Lamun ina na, nöngön örobo rengrenge lölös sik ke idi ulamun abo sasaban te idi, lamun nang idi tabo nunu xöbo ausu runon. \v 14 Me nöngön örobo mana tenge lölös bölök ke idi bie lamun idi tekebeöt ta tame abo pii töxö möxöbo Judeia me idi tekarabo muu abo warkurai möxö nangadi nang tobo talu abo turunon te God. \v 15 Idi nang te madakdak, tabo perexulen abo lalaa niang i madakdak. Ma lamun idi abo bala kabus ne tabuno nunu, idi tekebeöt ta perexulen te laa bere i madakdak. Ma abo dinödöm pe idi i kobo maras, me idi tekebeöt ta werwere xulen a dedeek ma a sasaban. \v 16 Idi te tengen bara idi te ösöxö sik e God ma lamun a tatalien te idi i osen bara idi te talu ine. Idi abo tene takmaluk mabo mangana nangadi nang ire tobo öngasin tewe. Me idi tekebeöt tua wewet te tinörön deek. \c 2 \s1 Abo ausu runon \p \v 1 Ma lamun nöngön, örobo mana tengen abo lalaa i eöt mabo ausu deek nang i turunon. \v 2 Abo ötaxin tabo mana muu abo dinödöm maras, bere idi tabo mangana nangadi nang ire tabo ii idi, me idi tabo balaure ödeek abo mamaa re idi. Me idi tabo mana nunu xö ausu runon, io, a mamaa re idi urungan kö öngöng irabo turunon, me idi tabo tuu lölös sik iat köbo tiip. \p \v 3 Ma xarnang bölök köbo une raxin. Abo tatalien te idi irabo mana osen bara idi te ii e God. Ganim idi ra rengrengen suxume re öng ma ganim idi rua ininim köbanin a wain. Lamun idi tabo usu a nangadi xabise ulamun a tatalien deek. \v 4 Ma nang bere idi te pet bira, io, idi tabo eöt tua öxaxat abo une maxat bara idi tabo mamaa xöba runon lamun abo tödi re idi mabo bung baroxorok ke idi. \v 5 Io, idi tabo öxaxat abo une maxat bölök bere idi tabo balaure ödeek abo mamaa re idi ma abo tatalien te idi irabo madakdak, io, ma bere idi tabo tene tinörön deek kölöme xöbo gunon te idi, bere idi tabo marse a nangadi, ma bara tabo mana ii ölik idi xöbo usuono idi. Ma tabo pet bira lamun a dauleng kabise takarabo tenge saban kö tinenge re God. \p \v 6 Ma i xarnang iat bölök mabo guama. Nöngön örobo öxaxat idi bara tabo balaure ödeek abo mamaa re idi xöbo lalaa xirip. \v 7 Me nöngön, örobo mana osen abo tatalien deek ke nöngön urungan te idi bere idi tabo mamaa ra mumuu nöngön. Ma nang bara u usu a nangadi, örobo mana muu re mangana ngas deek bere idi tabo eöt ta ii nöngön ma tabo perexulen bere nöngön bölök u nunu xöbo tinenge re nöngön. \v 8 Ma örobo usu idi mabo tinenge deek nang i turunon ma kaim pe öng irabo eöt ta pere lo re sasaban kölöme xö ina ausu. Me nöngön örobo eusu bira, bara idi abo iuo re nöngön, idi tabo menge, möxösa, idi tekebeöt tua rengrengen ögarin ire. \p \v 9 Nöngön örobo mana öxaxat abo maris ne tultul bara idi tabo ii ölik idi mesila xöbo sisila re idi lamun abo lalaa xirip. Idi tabo öaxanan abo sisila re idi ma ganim idi ra balu tinenge. \v 10 Ma ganim idi ra wulwulo re önga laa. Inexalik, idi tabo mana osen bere idi abo mangana tödi nang a nangadi tabo eöt tua nunu re idi rua wewet a tatalien deek. Idi tabo mana pet bira, bara a nangadi xabise tabo pere abo tatalien kirip pe idi ma tabo perexulen bara a ausu ulamun e God a Tene Aöro re ire a lak deek. \p \v 11 E tengen bira, möxösa, a abalamu re God iri ot maras. Ma kölöme xö ina abalamu a tinörön ne aöro iri ot kö nangadi xirip. \v 12 Ma a abalamu re ine i usu ire bara tabo mana wan kalik abo tatalien nang kaim bara re God mabo mangana mamaa möxö öxöno lagunon. Ma irabo usu bölök ire bara tabo mana balaure ödeek abo mamaa re ire, bara ire tabo to töxödös, ma bara ire tabo mana muu abo tatalien te God kö inabo mangana axana bung nixinen, \v 13 nang ire te kis xiset a inot maras se Jisas Krais, ine a God taxin te ire ma a Tene Aöro re ire. Ma a inot te ine irabo ot arixe ma mariris taxin ma irabo deek saxit. Ine ewe nang ire te kis xiset ma nunu. \v 14 Me ine e Jisas Krais ewe nang ixo isik ine iat ulamun ire rua xukun ölanglanga ire xalik abo mangana magingin saban kirip, ma rua ömadakdak ire bere ire a nangadi re ine iat, a mangana nangadi niang idi tabo mamaa xöba rua wewet a tatalien deek. \p \v 15 Io, inabo lalaa mon niang nöngön örobo mana usu a nangadi min. Nöngön örobo öxaxat idi ma örobo tenge köö idi ulamun abo sasaban. Me nöngön örobo pet bira xarnang ewe nang i kip sik a kinis ne sisila raxin. Ganim bara re öng irabo öbulubun nöngön. \c 3 \s1 Ire tabo pet abo tatalien deek \p \v 1 Nöngön örobo mana ödöxömen a nangadi bara tabo kis bira: idi tabo mana ii ölik idi xöbo sisila ma xöbo tene pet warkurai, me idi tabo mana tame bölök idi, ma tabo mana tagur tua wewet a tatalien deek. \v 2 Ganim idi ra tengen ögarin te öng, ganim idi ra agot, idi tabo mana ais deek arixe ma nangadi, me idi tabo osen a tatalien malus kö nangadi xirip. \p \v 3 Ire xirip bölök bang toxo on baa biringan ma abo tabuno ölöngö. Ire bölök, abo lalaa toxo silien öröxröxö öbaulang ire me ire toxo tultul köbo mamaa saban te ire ma abo axanan tataun. Me ire toxo to muu abo tatalien na: ire toxobo mamaa ra wewet ögat a uleng kabise, ma toxobo dödöm saban lamun a lalaa xö öng kabise, me ire toxobo emelentexin ire. \v 4 Inexalik, nang ixo ot maras bara e God, a Tene Aöro re ire, ixo mamaa rua wewet te dedeek kö ire ma ixo mamaa xöba lamun ire, \v 5 io, ixo öro ire. Ma lamun i kobo öro ire ulamun abo tatalien töxödös nang ire toxoro pet. Kaim. Ixo öro ire, möxösa, ixo marase ire. Ma ixo öro ire arixe ma lölös möxö Töxödös ne Tanono ewe nang ixo tos tewe a sasaban kalik ire, ma lamun ina na ixo isik a to maxat te ire me ire te xarnang a bak madak. \v 6 Me God ixo linge wönö ire ma Töxödös ne Tanono meringan kölöme xö tinörön te Jisas Krais, a Tene Aöro re ire. \v 7 Ma ixo pet biringan bara rö ire rua xikip a to ulorexe nang ire tobo xixiset ma nunu ulamun. Me ire tabo kip ina to, möxösa, kölöme xö ina abalamu nang i tabaa tataunin ire min, ixoro kure bara ire te töxödös kö wawara re ine. \v 8 Ma inabo tinenge na a lak turunon saxit. Me e mamaa bere nöngön örobo tenge lölös lamun inabo lalaa, io, ewe me idi nang tere nunu re God tabo mana balan sik kua wewet abo tatalien mamaran nang a lak deek ma ibo rorop ödeek a nangadi xirip. \p \v 9 Ma lamun nöngön örobo mana tuu rewe xalik inabo agot tataun, mabo tinenge oleleng lamun abo ese möxöbo untubuno a dauleng mee mesila saxit. Me nöngön u bele tenge lamun inabo mangana inagot ulamun a warkurai te Moses, möxösa, inabo mangana tatalien i karabo top a nangadi ma i karabo pet ödeek ke lalaa. \v 10 Ma nang bara re öng i laxa ma i palang a nangadi, io, örobo ögele ölölös ine xö nine axan. Ma nang bara i kobo tam, örobo mana tuu rewe xalik ine, \v 11 möxösa, u ösöxö bara a mangana tödi bira ixoro talu xalik a dedeek ma ibo wewet a sasaban. Ina tödi i ösöxö bara ibo wewet a sasaban ma lamun ine ibo wewet iat. \s1 A dauleng ne sineseng urungan te Taitus \p \v 12 E rabo tile e Atemas bara e Tikikus urungan te nöngön, ma nang bara ewenene re idu irabo ot pösöt nöngön, örobo mana pasaxit tua inot ura re e ringan Nikopolis, möxösa, e döxömen bara e rabo kis singan kö ina axana bung möxö labur. \v 13 Ma nang e Apolos me Senas, a tene nanase möxö warkurai, te ot pösöt nöngön, örobo mana walar bara örobo top idu xöbo lalaa niang idu tabo sasaxan ulamun kö nuan te idu. \v 14 A nangadi re ire tabo mana eusu rua wewet abo tinörön deek möxö rorop pua bönbönöt abo sasaxan taxin kö nangadi xabise. I kobo deek bara a to re idi irabo kaim pe inone. \p \v 15 A nangadi xirip na arixe me e te tile a tinenge ne aöga urungan te nöngön. Me idi nang te balamu e mem eöt mabo turunon nang ire te nunu ulamun, io, örobo mana isik a tinenge ne aöga re mem urungan te idi. \p A abalamu re God irabo kis me mum kirip.