\id ROM - Barok \h ROM \toc3 Rom \toc1 A Ginigeet te Pol urungan köbo ROM \toc2 ROM \mt2 A Ginigeet te Pol urungan köbo \mt1 ROM \ip Xö sese önarun ne nuan te Pol uruso xö xönö mee Gris, ixo geet ina ginigeet na urungan köbo Kristien tingan Rom (pere e Aposol 20:2-3). Me Rom ixo lagunon taxin kö öxöno lagunon kirip kö ina axana bung, me Pol ixo mamaa rua nuan urungan te idi rua rorop idi (pere e Rom 1:11-15). Ma lamun ixo eka nuan bang uruso Jerusalem pua isik arabaa xöbo Kristien tingan (15:25-28). Io niang, ixo tile ina ginigeet na urungan köbo Kristien tingan Rom bara idi tabo ösöxö bara ine irabo wan urungan te idi xö inuan te ine urungan Spein (15:23-24). E Pol i koxobola pere bang abo Kristien tingan Rom, io nang, ixo mamaa bölök bara irabo töngösen idi ulamun a ineöro xö God. A oleleng ne Kristien tingan Rom idi kaim bara abo Judeia, inexalik kaluluonin idi a dauleng ne Judeia bölök. Me Pol ixo mamaa bara irabo etöngösen maras bara a xuxubus kö God ine nang tar köbo Judeia i koxobo subu. Kaim. God a töxödösine ine ma iri pet eörin a xuxubus se ine. \bd Me God iri osen bara ine i töxödös bira, nang irabo kure bara öng i töxödös kö wawara re ine nang i nunu re Krais (1:16-17).\bd* Ina na a unine ina tinenge na. Ma bara e God irabo kure bara öng i töxödös, io, irabo öro ine. Me Pol ixo etöngösen bara a nangadi xirip, abo Judeia me idi nang kaim bara abo Judeia, idi abo tene saban (1:18-3:20), me idi takarabo eöt tunon iat tua mumuu abo warkurai te God niang e God irabo kure bara te töxödös kö mamaran te ine. Kaim. Inexalik bara öng irabo nunu mon te Jisas Krais, io, God irabo marse ine ma irabo kure bara i töxödös, möxösa, e Krais ixoro kip tewe abo magingin saban te ire (3:21-26). Ma bara God irabo öro ire bira, i osen bara ine i töxödös ma iri pet eörin a xuxubus se ine nang ixo tengen bara irabo isik a ineöro (3:21, 26). Ma lamun kaim bara re öng i eöt tua mumuu a tatalien deek köbo warkurai te Moses sua xikip ina ineöro. Kaim. Tabo mana nunu mon te Krais xarnang e Abaram bölök ixo nunu xö God (3:27-4:25). Ma nang bara e God iri kure bara ire te töxödös kölöme re Krais, i karabo laie re ire. Kaim. A malum i kis se ire me God, möxösa, e Krais iri lamus puxus ire urungan te God xarnang abo ais se ine (5:1-11). Ma turunon bere ire xirip toxo kis kö minet, möxösa, ire abo tene saban, inexalik a arabaa tataun te God i taxin saxit köbo magingin saban te ire, io niang, God i isik a to ulorexe urungan te ire (5:12-21). Ma bara iri ölanglanga rewe ire xalik a lölös möxö magingin saban, ire tebele tultul baling köbo sasaban, inexalik ire ta tultul te Krais ma xöbo tatalien töxödös (6:1-23). Ma turunon bara a nangadi tobo wewet abo sasaban (7:7-25), ma lamun ire tokobo kis köbo ene warkurai baling (7:1-6). Kaim. Ire tere langlanga im me ire te to xö lölös möxö Töxödös ne Tanono (8:1-39). Ma ruasa bara abo Judeia tokobo kip lo ina ineöro? I kobo unine bara a xuxubus se God ixoro subu. Kaim. Inexalik möxösa idi tokobo nunu (9:1-11:36). Io, ma bere God iri kure bara ire te töxödös, ire tabo mana muu abo tatalien töxödös (12:1-15:13). \c 1 \p \v 1 E, e Pol, önga tene tinam möxö tinörön te Krais Jisas. Me God ixoro kuwe lo e bere e rabo önga aposol, ma ixo bulus kabisin e rua tinenge ma a atöngösen deek ke ine. \v 2 Ma ina atöngösen deek nang e God ixoro xuxubus ulamunon mesila ruso kölöme xö tinenge re ine nang abo propet toxo geet ösu. \v 3 Ma ina atöngösen deek na, i wöwörö ulamun a Barok kine, ma toxo kip ine kölöme xö marapun te Dewit, io nang, a tödi ine. \v 4 Ma lamun a Töxödös ne Tanono ixo uxileng ine bara a Barok lölös kö God bölök ine nang ixo öraru ine xalik a minet. Me ine im, e Jisas Krais, a Orong ke ire. \v 5 Ma xö kinis se e kölöme re Krais, God ixo tabaa tataunin e ma abalamu re ine bara arabo önga aposol tua silien idi nang kaim bara abo Judeia bere idi tabo rarame ine xö tatalien ne nunu rua ii öraxin a esene. \v 6 Mum bölök kaluluonin idi. God ixoro kuwe lo e mum bölök bere mum morobo nangadi mere Jisas Krais. \p \v 7 Io, e gegeet urungan te mum a nangadi niang Rom, mum ewe nang e God i mamaa xöba re mum ma ixoro kuwe lo e mum bara a nangadi tunon iat te ine. \p A abalamu ma malum urungan te mum meruso re God a Tamana ire, ma meruso re Jisas Krais, a Orong. \s1 Pol ixo mamaa rua unan urso Rom \p \v 8 Io, ma a sisila ne laa bara xö kinis se ire kölöme re Jisas Krais e tengen deek uruso re God ulamun e mum kirip, möxösa, a nangadi xö öxöno lagunon kirip te wöwörö ma a nunu re mum. \v 9 Me e isik a kat te e xirip pua tinörön te God nang e wöwörö ma a atöngösen deek ulamun a Barok ke ine. Me God ine ewe nang i eöt tua rengrengen ömaras ulamun a laa ine i ösöxö sik bara i turunon ma i bira, bara xöbo bung kirip e kara mamas sua rengrengen e mum kölöme xöbo sineseng ke e. \v 10 E bo seseseng bara arabo eöt tua nuan urungan te mum nang bara Orong i mamaa bie. Axana bung ixo ömat köba e xo mamaa rua werwere e mum, ma lamun e bo seseseng söxsöxö bara arabo eöt gut im pua nuan ot ta. \v 11 E mamaa xöba bara arabo pere e mum pua ratabaa e mum merebo mangana arabaa nang i eöt tua rorop abo tanono e mum rue mum morobo eöt tua tinuu lölös. \v 12 Ma nang e tengen bira, a unine bara e mamaa bere ire tabo eöxaxat kaluluonin ire xöbo nunu re ire. \v 13 Abo töke kölöme re Krais, e mamaa bere mum morobo maras bere e xo pingit a oleleng ne axana bung bara arabo pere e mum, inexalik a uleng ne lalaa angen i tuu wi sik e ot iat nixinen. Me e xo wingwingit biringan bara arabo kip pebo inone meringan kaluluonin e mum xarnang e xoro kip lo meringan kaluluonin idi xabise ewe nang kaim bölök bara abo Judeia. \v 14 Ma a tinörön iat te e bara arabo wan uruso re idi nang te laxa xöbo tatalien ma mangana dinödöm pe idi abo Grik me idi bölök nang tokobo muu inabo tatalien. A tinörön te e bölök bara arabo wan urungan köbo tene nanase me idi nang tokoxobo kip pe ausu raxin. \v 15 Ma ina na a unine bara e mamaa xöba rua tinenge ma a atöngösen deek bölök urungan tö mum pingan Rom. \s1 A atöngösen deek ine a lölös kö God \p \v 16 E kobo menge ulamun a atöngösen deek, möxösa, a lölös kö God i kis kölöme xönan tua öro idi xirip nang te nunu. Abo Judeia idi toxo araun ma melamu im i öro idi nang kaim bara abo Judeia. \v 17 Ma ina niang i turunon, möxösa, a atöngösen deek i osen bere God i töxödös ma irabo kure bara öng bölök irabo töxödös. Me God irabo kure bara öng irabo töxödös kö tatalien ne nunu xalik mon. Ma i xarnang a tinenge xö God i tengen bira, “A tödi töxödös irabo to xö nunu re ine.”\f + \fr 1.17 \ft I eöt bölök bara tabo puxus ina rina bira: \ft \+it Ma ina niang i turunon, möxösa, a atöngösen deek i osen bere God i töxödös ma irabo kure bara öng bölök irabo töxödös. Ruasa, möxösa, God ibo pet eörin abo tinenge re ine, ma irabo kure idi bara te töxödös nang bara tabo nunu. Ma i xarnang a tinenge xö God i tengen bira, “A tödi töxödös irabo to xö nunu re ine.”\+it*\f* \s1 God i laie xöbo tene saban \p \v 18 Ma lamun God i osen ömaras meruso xö watmaep bara i laie xöbo tatalien ne tinuu talu ine ma abo magingin saban möxö nangadi, idi ewe tobo umungen abo lalaa nang i turunon ulamun e God nang tobo wewet abo sasaban, \v 19 möxösa, abo lalaa i eöt bere idi tabo ösöxö ulamun e God, idi te maras sik ulamunon, möxösa, e God iri ömaras idi ulamun. \v 20 Urulo xö uxuxis möxö öxöno lagunon idi toxoro maras sik ulamun abo tatalien te ine, abo mangana tatalien nang i kobo eöt bara re öng irabo pere. Toxoro maras sik ulamun a mangana lölös se ine nang i karabo kawam ma bara ine a God. Me idi te maras bira, möxö idi tere pere im abo lalaa nang ixoro uxis. Io nang, idi tekebeöt bara tabo tengen bara idi tokobo ösöxö ine. \v 21 A turunon idi toxo ösöxö sik e God, ma lamun idi tokoxobo ölelet ine ma tokoxobo tengen deek urungan te ine. Kaim. Abo dinödöm pe idi ixo laa tataun me idi toxo ot xarnang abo onwat, möxö abo baladi a lak ködö. \v 22 A turunon idi toxo tengen bara idi abo tene nanase ma lamun idi toxo ot xarnang abo onwat. \v 23 Idi toxo mölök kua lotu wösöt a God ewe nang a lak mariris ma i kebeöt tua minet. Idi toxo kulas a lotu ridi ma toxo lotu wösöt belek abo perewuo xarnang a tödi nang i eöt ta minet, mabo pun, mabo wawaguai, mabo mangana lalaa nang ibo xaxabo. \p \v 24 Möxö ina na, God ixo gan tewe im idi bere idi tabo wewet abo magingin biling eöt mabo mamaa möxöbo kat te idi, ma toxo mumuu abo tatalien möxö minenge möxö lewene aine idi. \v 25 Ma a turunon ulamun e God nang toxo maras ulamunon, idi toxo kulas belek kö magingin ne röxröxö möxö lotu wösöt abo lalaa nang God ixo uxis, ma toxo bulus ösu idi iat kö ene inabo lalaa, ma kawaim bere God, ine ewe nang ire tabo ölet ine ulorexe. Ma i turunon saxit. \p \v 26 Ina na a unine bara God ixo ganim tewe im idi bere idi tabo mumuu abo mamaa saban nang a lak minenge. Ma xarna na, a balixilik toxo mölök tewe a tatalien eöt ma niang e God ixo uxis sik biringan te idi me idi toxo muu belek a öng kabise. \v 27 Ma i xarnang bölök bira xöbo körö. Idi toxo mölök bara tabo kis arixe ma balixilik eöt ma niang e God ixo uxis sik ke idi bie, ma abo mamaa xöbo körö ixo lelewi xöbo körö xabise. Abo körö toxo muu abo tatalien minenge kaluluonin idi iat ma toxo kip lo a ömokorot eöt iat ma nang idi toxo wan saban könan. \p \v 28 Me idi tokoxobo döxömen bara a laa raxin bara idi tabo ösöxö e God bere ewe ine. Io nang, e God ixo ganim tewe idi bara tabo muu xalik mon abo dinödöm baulang kidi rua wewet inabo tatalien nang i kobo töxödös sua wewet. \v 29 Idi tere wöwö im mabo mangana tatalien nang i kobo töxödös, abo sasaban, abo tatalien ne pere neek laa, mabo tatalien biling. Me idi tere wöwö ma tatalien möxö mamaa lamun a kinis se idi xabise, ma tatalien ne arsexomet ma bala kadik bölök, ma tatalien ne lamus öröxröxö nangadi, ma a mamaa möxö ögarin idi xabise. Idi tobo etengen suxume \v 30 ma tobo tengen ögarin idi xabise. Idi tobo melmelentexin e God me idi abo onwat. Idi tobo öbulubun a dauleng kabise me idi abo tene aölolot. Idi tobo öraru abo mangana sasaban maxat. Idi tobo tabuno tame abo nago mabo tata re idi. \v 31 Kaim pe nanase runon iat te idi. Idi tekara pet eörin a nang idi tobo tengen. Idi tekara mamaa iat ulamun a öng kabise, me idi tekara marse a nangadi. \v 32 A turunon, idi te ösöxö ödeek a töxödösine warkurai te God nang i tengen bara idi nang te pet inabo lalaa na, i töxödös bere idi tabo met. Inexalik idi te wewet sösöxöin belek inabo magingin iat. Ma kaim bara ine xalik mon. Kaim. Idi tobo sixaut lo bölök idi nang te wewet bira. \c 2 \s1 Kaim pe öng i eöt ta ululo wes a warkurai te God \p \v 1 Io nang, ewe nöngön nang u kure a öng kabise bara i saban, i kobo eöt te nöngön tua tinenge wi ulamun abo magingin saban te nöngön, möxösa, abo lalaa u xoro kure a öng ulamun, io, u kure öbaling nöngön. Ruasa, möxösa, nöngön nang u ekure biringan, u bo wewet iat bölök inabo mangana magingin. \v 2 Me ire ta ösöxö nang bere God irabo kure idi niang tobo wewet inabo mangana magingin, a warkurai te ine i töxödös. \v 3 Nöngön önga tödi mon ewe nang u kure idi bara idi te pet a sasaban, ma nangen iat u wewet inabo mangana tatalien. Nöngön u döxömen bara u eöt ta ulo wes a warkurai kö God? \v 4 Bule, u öbulubun a tatalien mamaran te ine nang ibo isik köbanin urungan te nöngön, ma bere ine ibo bala malus sö nöngön ma bara a warkurai tine i karabo ot saxit urungan te nöngön? U kobo perexulen bara a tatalien mamaran te God i lamus nöngön tua dinödöm puxus? \p \v 5 U onwat köba ma u mölök bara örobo dödöm puxus, io nang, u tagure a laie nang irabo wan urungan te nöngön kö bung möxö laie xö God nang a warkurai töxödös se ine irabo wanot maras. \v 6 Ine ewe nang \qt “irabo balu wuxus a nangadi xirip eöt mabo mangana tatalien te idi.”\qt* \v 7 A dauleng idi tobo wewet sösöxöin abo tatalien deek. Ma nang idi te wewet bira i maras bere idi te wawara siwin a ngas sua xikip a mariris ma a ese deek ma a kinis nang kaim pe minet könan. Me God irabo balu wuxus idi ma to ulorexe saxit. \v 8 Inexalik a dauleng kabise, idi te pere neek abo lalaa rua öraxin idi iat. Idi te kasen tewe a turunon me idi te muu abo tatalien nang i kobo töxödös. Me God irabo balu wuxus im idi ma laie raxin. \v 9 Abo kinadik mabo tiip taxin irabo ot pösöt a nangadi xirip nang idi te pet abo sasaban. Turunon saxit irabo ot köbo Judeia, ma lamun irabo ot bölök kö idi nang kaim bara abo Judeia. \v 10 Ma lamun a mariris ma a kinis taxin ma malum irabo wan urungan kö nangadi xirip nang idi te pet a dedeek. Turunon saxit irabo ot köbo Judeia, ma lamun irabo ot bölök kö idi nang kaim bara abo Judeia, \v 11 möxösa, e God i karabo top pe öng ma irabo ögarin tataunin te öng kabise. \p \v 12 Io, idi xirip nang tokobo kip lo abo warkurai te Moses me idi te pet a sasaban, io, idi tabo iuo esexere. Me idi xirip im nang idi te kip lo abo warkurai te Moses ma te pet a sasaban, io, inabo warkurai irabo kure idi bara tabo kip a aömokorot. \v 13 Ina na i turunon, möxösa, idi im nang te ölangen iat mon abo warkurai te Moses, God i karabo kure bere te töxödös kö wawara re ine. Kaim. Idi nang idi te muu abo warkurai, idi iat mon nang e God irabo kure bere te töxödös. \v 14 Turunon saxit, idi nang kaim bara abo Judeia idi tokobo kip lo abo warkurai, inexalik idi te pet eörin inabo warkurai, möxö kölöme re idi iat idi te ösöxö bara tabo mana pet bira. Ma nang idi te pet bira, idi te pet ot a dauleng ne warkurai te idi iat. Ma kaim pe laa bere idi tokobo kip lo abo warkurai te Moses. \v 15 Idi te osen bara i xarnang bara idi tere geet sik kölöme xöbo kat te idi abo arile nang abo warkurai te Moses i tengen bara ire tabo mana pet. I xarnang bira mon nang abo dinödöm pe idi i rengrengen osen ulamun abo mangana tatalien sa idi te pet. A dauleng ne axana bung abo dinödöm pe idi i tengen ömaras bere idi te pet a sasaban ma dauleng ne axana bung bere idi te pet a dedeek. \v 16 Ma irabo xarnang bira xö ina bung nang e God irabo kure abo dinödöm suxume möxö nangadi eöt ma atöngösen deek e etöngösen min. Ma iri isik im ina tinörön möxö pet warkurai xö limine e Jisas Krais. \s1 Abo Judeia te lexe abo warkurai \p \v 17 Me nöngön bölök, bule re nöngön? U tengen bara a Judeia nöngön. Ma u xoro sulo a nunu re nöngön köbo warkurai te Moses ma u bo eölolot bara nöngön mere God. \v 18 Nöngön u bo maras sik kö niang e God i mamaa bere örobo pet, ma u eöt tua werwere xulen abo lalaa nang i deek köba, möxö u xo eusu xöbo warkurai te Moses. \v 19 Nöngön u nunu runon iat bere u silien ödeek abo pulo ma bere nöngön a bibio urungan te idi nang idi te kis kö ködö. \v 20 Nöngön u nunu bölök bere nöngön a tene ausu rua ötöxödös idi nang idi tokobo ösöxö a dedeek ma a sasaban, ma bara a tene ausu nöngön tingan te idi nang tokobo maruxo xö dinödöm pe idi. Ma u döxömen bira, möxö uru uruoxe abo warkurai te Moses, ma inabo warkurai niang i osen ömaras a nangadi ulamun a turunon ma a nanase. \v 21 Me nöngön im, u usu idi xabise. Ruasa bara u kobo usu öbaling nöngön? U bo etöngösen bara re öng i karabo wuwulo, inexalik bule, nöngön u kara wuwulo? \v 22 U bo rengrengen bara öng i bele maru arixe ma öng i kobo re ine, inexalik bule, nöngön u kara pet bie? U bo melentexin abo perewuo, inexalik bule, nöngön u kara pulo abo perewuo möxöbo gunon lotu re idi? \v 23 U bo ölolot bere nöngön u xoro kip lo abo warkurai te Moses. Inexalik bule, nöngön u kara öbulubun a esene God nang u lexe inabo warkurai? \v 24 I xarnang mon a tinenge xö God idi toxo geet i tengen bira, \qt “Idi nang kaim bara abo Judeia, idi te tengen ögarin e God, a unine re mum abo Judeia.” \qt* \p \v 25 Io, i turunon bara a tatalien möxö kuru lewene aim irabo top nöngön nang bara u tame abo warkurai te Moses. Ma lamun nang bara u lexe inabo warkurai i xarnang bere idi tokobo kuru a lewene aim. \v 26 Nang bere idi nang tokobo kuru a lewene aine idi, idi te muu abo arile möxö inabo warkurai, God irabo perexulen idi xarnang bere tere kuru abo lewene aine idi. \v 27 Me nöngön, uru kip lo inabo warkurai idi toxo geet ösu ma uru kip lo bölök a tatalien möxö kuru lewene aim. Ma lamun a tödi nang tekobo kuru a aine, ma lamun i muu abo warkurai, io, ine irabo kure belek nöngön bara a tene lexe warkurai nöngön. \p \v 28 Io niang, a tödi i kobo Judeia runon nang bara ine a öng möxö marapun möxöbo Judeia mon. Ma nang bara idi te kuru a lewene aine, ina niang i kobo uxileng im bere ine önga Judeia runon. \v 29 Kaim. A tödi niang a Judeia runon, ine niang a Judeia meruso kölöme runon te ine. Ma a tatalien runon möxö kuru lewene aine a tödi, ina auxileng i ot tunon meruso xö kat te ine. A Töxödös ne Tanono i pet ine, ma i kobo ot möxöbo warkurai te Moses toxo geet ösu. Ma ina mangana tödi i karabo kip a aölelet te ine mera xö nangadi. Kaim. Irabo kip lo meruso xö God. \c 3 \s1 A xuxubus se God i karabo xuxulas \p \v 1 Io niang, nang bara öng a Judeia ine, irabo top bulengin ine? Ma a tatalien ne kuru lewene aine a tödi irabo isik ot a lasanene deek ke ine? \v 2 Nang! A rorop taxin iri ot pösöt nöngön bara a Judeia nöngön. Ma a laa raxin i bira, bere God ixoro isik a tinenge rine ringan tö idi abo Judeia. \p \v 3 Irabo bule nang bara dauleng ke idi tokobo nunu? Bule, abo tatalien ne tabuno nunu re idi i eöt tua wewet e God bara i karabo pet eörin a niang ine ixo tengen? \v 4 Kaim tunon iat! Nang bara i ot maras bara nangadi xirip abo tene atöxö, inexalik ire te perexulen sik bere God ibo wewet eörin a niang i tengen. I xarnang a tinenge xö God idi toxo geet i tengen bira: \q1 \qt “Irabo ot maras bara u töxödös köbo tinenge re nöngön, \qt* \q1 \qt ma bara tabo puk nöngön, irabo ot maras bara inabo auwupuk i kobo turunon.” \qt* \p \v 5 Inexalik bara abo magingin saban te ire i osen ömaras bere God i töxödös, io, ire tabo tengen bule? I wawara bere God i kobo töxödös nang i laie re ire ma i ömokorot ire? (Maris! Nang e tenge bira, e muu a mangana dinödöm kö nangadi mon.) \v 6 Kaim tunon iat! Nang bere God i kexebe töxödös, ine i xebe eöt bule rua kure a öxöno lagunon? \v 7 Ma inexalik a öng i xebe tengen gut bara, “Idi toxo öt abo tatalien tunon te God ma abo tatalien te e nang i tawes lo xalik a turunon. Ma abo magingin saban te e bira i osen ömaras bere God i kisisik kölöme xö turunon, io nang, i ii öraxin a mariris se ine. Io nang, ruasa bere God i kure bang bere e a önga tene sasaban?” \v 8 A dauleng ne nangadi tobo rengrengen ögarin e nang tobo röxröxö bara e tengen bira: “Go, ire tabo pet abo sasaban, io nang, a dedeek irabo ot.” Io, idi te mamaa lo iat ina ömokorot niang irabo ot pösöt idi. \s1 Kaim pe öng i töxödös kö wawara xö God \p \v 9 Io, ire tabo tengen im bule? Ire abo Judeia, ire tere kip a kinis i deek ke idi nang kaim bara abo Judeia? Kaim turunon arixe! Möxösa, e xoro osen bara abo Judeia me idi nang kaim bara abo Judeia bölök, idi xirip te kis kö ene lölös möxö magingin saban. \v 10 I xarnang a tinenge xö God toxo geet i tengen bira: \q1 \qt “Kaim pe öng i töxödös. Kaim tunon iat te öng. \qt* \q1 \v 11 \qt Kaim pe öng i maras ulamun abo turunon te God, \qt* \q1 \qt ma kaim pe öng i susuxun ulamun e God. \qt* \q1 \v 12 \qt Idi xirip tere tawes lo, \qt* \q1 \qt idi xirip arixe, idi tere laa tataun sik. \qt* \q1 \qt Kaim pe öng ibo wewet a dedeek. \qt* \q1 \qt Kaim tunon iat te öng. \qt* \q1 \v 13 \qt Abo ngalna idi a lak maxus xarnang a maöt idi te kin sik. \qt* \q1 \qt Idi tobo lamus öröxröxö a nangadi mabo kamedi. \qt* \q1 \qt Abo buluno idi i mele eöt mabo mangana si saban. \qt* \q1 \v 14 \qt Abo ngaladi i wöwö ma tinenge kinadik. Idi tobo tenge köö a nangadi. \qt* \q1 \v 15 \qt Idi a lak saxit mon tua arsexomet. \qt* \q1 \v 16 \qt Ma xöbo nuan te idi, tobo ögarin a to xö nangadi ma tobo isik a tiip pe idi. \qt* \q1 \v 17 \qt Idi tokobo ösöxö ra bulbulus a malum. \qt* \q1 \v 18 \qt Kaim idi ma binuut uruso xö God.” \qt* \p \v 19 Me ire te ösöxö im bara a lasanene nang abo warkurai xö God i tengen, i tengen bira rö idi nang te kis kö ene inabo warkurai, bara kaim pe öng irabo eöt tua tinenge wi abo sasaban te ine ma bara God irabo eöt tua kure a öxöno lagunon kirip. \v 20 Ruasa, möxösa, God i karabo kure bara re öng i töxödös kö mamaran te ine xö tatalien ne mumuu abo warkurai. Kaim. Ma lamun abo warkurai te ine i ömaras belek ire bere ire te pet a sasaban. \s1 God i kure bara öng i töxödös nang i nunu \p \v 21 Ma lamun na im e God iri osen bara irabo kure re öng bara i töxödös, ma nang i pet bira i kara pere bara re öng i muu abo warkurai te Moses. Ma inabo warkurai iat mabo tinenge möxöbo propet i etöngösen maras bölök bara irabo pet bie. \v 22 Ma xö nunu re idi re Jisas Krais, God i kure bere te töxödös. Ma i ekure biringan tö idi xirip ewe idi te nunu, möxö idi xirip te eöt sik mon. \v 23 Me idi te eöt, möxösa, idi xirip te pet a sasaban me idi tere subu rewe xalik a mariris se God. \v 24 Ma lamun God i kure bere idi te töxödös kö abalamu re ine. Ma ina warkurai na i pet tö idi a arabaa tataun mon. Ma ixo eöt tua wewet bira nang e Krais Jisas ixo kun ölanglanga idi. \v 25 Me God ixo isik ot ine xarnang önga arabaa rua ruruu wi a laie re ine. Ma ina arabaa i rörörön bira re idi nang te nunu xö dee re ine. Mesila God ixo pere tataun abo magingin saban idi toxo pet ma kaim ine xo ömokorot idi, io nang, ixo isik ot ina mangana arabaa rua osen bara i töxödös. \v 26 Ma ixo pet bira rua osen kö ina axana bung na bara i töxödös. Möxö ina na, i osen bara i eöt tö ine bara i töxödös me ine iat baling bölök ewe irabo kure bere idi te töxödös nang te nunu re Jisas Krais. \p \v 27 Io niang, i eöt bere ire tabo eölolot? Kaim. Ma lasanene a unine? Bule, abo tatalien te ire i eöt mabo warkurai? Kaim. Ma lamun ire tebele eölolot, möxösa, ire te nunu mon. \v 28 Ma i eöt bere ire tabo tengen bira, möxösa, ire te perexulen bere God i kure a öng bara i töxödös, möxösa, i nunu, ma kaim bara i mumuu abo warkurai te Moses. \v 29 Nang bara i kexebe ot bira, irabo wawara bere God ine a God köbo Judeia xalik mon. I turunon ina niang? Bule, e God i kobo God te idi nang kaim bara abo Judeia bölök? Masa! A God te idi niang kaim bara abo Judeia bölök, \v 30 möxösa, önga God kalik mon angen. Me ine ewe nang irabo kure abo Judeia ewe nang toxobo kuru a lewene aidi, bara idi te töxödös, möxösa, te nunu. Me ine bölök nang irabo kure bere idi nang tokobo kuru a lewene aidi, bara idi te töxödös bölök kö ina mangana nunu xalik mon. \v 31 Io niang, nang ire te tengen bira ulamun a tatalien ne nunu, i wawara bere ire te döxömen bara a laa tataun inabo warkurai te Moses? Kaim tunon iat. Ire te osen bara a tinörön möxöbo warkurai i lölös. \c 4 \s1 God ixo kure bere Abaram i töxödös möxösa ixo nunu \p \v 1 Io, me ire tabo tengen im bule ulamun e Abaram, a untubuno ire, nang a tödi xarnang mon ire? Ine ixo örasen bule ulamun a tatalien te God bara i kure bara a öng i töxödös? \v 2 Nang bara i turunon bere God ixo kure bere i töxödös köbo tatalien deek ke ine, io, a unine nangen bere Abaram irabo eölolot. Inexalik e God i koxobo pere ine bira. \v 3 Abo tinenge xö God toxo geet i tengen bira, \qt “Abaram ixo nunu xö God me God ixo perexulen ine bere i töxödös sik kö wawara re ine.” \qt* \p \v 4 Io, ma bara a öng i rörön, idi tekara perexulen a xinuxun tine bara a arabaa tataun. Kaim. Idi te perexulen ine bara a inone i eöt mabo tinörön te ine. \v 5 Inexalik bule xö tödi nang i kobo rörön eöt mabo warkurai ma lamun i nunu xö God ewe nang ibo kure bere idi abo tene sasaban te töxödös? Io, God irabo perexulen lo a nunu re ine xarnang bara ina tödi i töxödös kö wawara rine. \v 6 Me Dewit ixo tengen bölök ina laa nang ixo rengrenge ulamun a kinis deek i wan pösöt a tödi nang i kobo muu abo tatalien eöt mabo warkurai te Moses ma lamun e God i perexulen ine bara i töxödös. Ma ixo tengen bira: \q1 \v 7 \qt “Idi tere kip a kinis deek \qt* \q1 \qt ewe nang e God iri döxömen tewe abo tatalien möxö lexe warkurai te idi, \qt* \q1 \qt ma abo sasaban te idi iri tawi. \qt* \q1 \v 8 \qt A tödi iri kip a kinis deek \qt* \q1 \qt ewe nang a Orong i karabo perexulen ine bara iri pet abo sasaban.” \qt* \p \v 9 Bule im, idi abo Judeia nang toxobo xurxuru a lewene aidi, idi xalik mon tere kip lo ina kinis deek, ma kaim bere idi niang tokobo kuru a lewene aidi? Me ire te tengen bere God ixo perexulen lo a nunu re Abaram xarnang bere Abaram i töxödös kö wawara re ine. \v 10 Lause e God ixo perexulen ine bira? Mesila bara melamu xö bung idi toxo kuru a lewene aine? Kaim bara melamu. Ma lamun, mesila. \v 11 Ma toxo kuru a lewene aine xarnang önga auxileng nang ixo osen bere God ixo kure bara i töxödös kö nunu rine xö ina axana bung niang iat bang kaim kö kuru a lewene aine. Io niang, ine a untubuno idi ewe nang kaim kö xurxuru abo lewene aidi, ma lamun idi te nunu, me God i perexulen idi bere te töxödös kö wawara re ine. \v 12 Me ine a untubuno idi bölök abo Judeia ewe nang toxobo xurxuru a lewene aidi, inexalik idi xalik mon ewe nang tobo mumuu bölök abo ngasiene xexene xö tatalien möxö nunu nang a untubuno ire e Abaram ixo pet nang bang idi kaim kö xurxuru a lewene aine. \p \v 13 Nang e God ixo xuxubus singan te Abaram mabo untubuno ewe nang tabo wanot melamu bere idi tabo unan lo a öxöno lagunon, ina xuxubus i koxobo wanot kö tatalien ne muu warkurai. Kaim. Ixo xuxubus sik bira, möxösa, e God ixo perexulen e Abaram bara i töxödös kö wawara re ine xö nunu re ine. \v 14 Nang bere idi nang te muu abo warkurai, idi tabo unan lo bira, io, i xebe osen bara a tatalien ne nunu i laa tataun ma a xuxubus i kaim pe inone, \v 15 möxösa, abo warkurai te Moses i isik ot a laie xö God. Inexalik nang bara kaim pe warkurai tingan ee, kaim bölök ke tatalien ne lexe warkurai. \p \v 16 Io nang, ire te kip a xuxubus kö nunu re ire bara a xuxubus irabo xarnang a arabaa tataun meringan kö abalamu. I wanot möxö abalamu lamun irabo mana wan tunon iat urungan kirip köbo untubuno e Abaram ewe nang tabo wanot melamu, ma kaim pe önga laa irabo eöt tua tinuu wi ine. I karabo wan kalik mon urungan te idi nang tere kip lo abo warkurai te Moses, ma lamun irabo wan urungan bölök ke idi nang te muu a mangana nunu re Abaram. Ine a untubuno ire xirip. \v 17 I xarnang a tinenge xö God idi toxo geet i tengen bira, \qt “E xoro bulus nöngön xarnang a untubuno idi a oleleng ne bung marapun.” \qt* God ewe nang e Abaram ixo nunu re ine ixo perexulen ine bara a untubuno ire. Ine a God ewe nang i isik a to xöbo minet ma ibo rengrengen abo lalaa nang i kobo laa kis bang bara irabo wanot. \p \v 18 Ixo wawara sik urungan te Abaram bara a xuxubus se God i karabo eöt tua wanot turunon. Inexalik e Abaram belek ixo nunu, möxösa, ixo döxömen iat bara ina xuxubus irabo wanot turunon. Io niang, Abaram im a untubuno idi abo oleleng ne bung marapun kö öxöno lagunon xarnang mon e God ixo tengen tö ine bie, \qt “Abo untubuno e nöngön tabo oleleng bie.”\qt* \v 19 Abaram ixo perexulen bara a aine ixo eka minet, möxösa, ixo eöt im ma önga mar ne awat. Ma ixo perexulen e Sera bölök bie bara a axana bung ke ine möxö kip barok ixoro kawam im. Inexalik a nunu re ine i koxobo subu ulik. \v 20 Abaram ixo perexulen öbaling idu bira, ma lamun nang ixo dödöm ulamun a xuxubus, kaim ine xo nine dinödöm. Inexalik ixo tuu dik sik kö nunu re ine. Me God ixo ölölös a nunu re ine nang e Abaram ixo ölet ine, \v 21 ma ixo ösöxö xirip sik bere God irabo eöt tua wewet eörin kö nang ixoro xuxubus sik. \v 22 Ma ina niang a unine bira, \qt “God ixo perexulen ine bere i töxödös sik kö wawara re ine.”\qt* \v 23 Ma ina tinenge na, \qt “God ixo perexulen ine bira,”\qt* tokoxobo geet ulamun e Abaram kalik mon. Kaim. \v 24 Idi toxo geet ine rua gene ire bölök nang e God ixo perexulen ire bere ire te töxödös kö wawara re ine. God irabo pet bira rö ire ewe nang te nunu re ine ewe nang ixo öraru e Jisas a Orong ke ire xalik a minet. \v 25 Ine ewe nang e God ixo isik tewe bara irabo met kelen abo sasaban te ire, me ine bölök ewe nang e God ixo öraru öbaling ine bere ire tabo töxödös kö wawara re ine. \c 5 \s1 Ire abo ais me God \p \v 1 Io nang, a malum i kis im pe ire arixe me God kö kinis se ire kölöme xö Orong ke ire, e Jisas Krais, möxösa, xö nunu re ire God iri kure bara ire te töxödös kö wawara re ine. \v 2 Ma xö nunu re ire, e Krais iri lamus ölaxa ire urungan kö abalamu nang e God ixoro tabaa tataunin ire min. Me ire tobo tuu sik kö ina abalamu me ire tobo axanan, möxösa, ire te xixiset ma nunu bara ire tabo uruoxe a kinis deek nang i ot meriso xö maririsine God. \v 3 Ma kaim bara ina na xalik mon. Kaim. Ire te axanan bölök köbo kinadik ke ire, möxösa, ire te ösöxö bara ina kinadik ibo wewet ot a tatalien möxö tinuu lölös kölöme xöbo tiip. \v 4 Ma nang ire te tuu lölös bira xöbo tiip, i ot maras bara inabo tiip iri könönöin ire, ma lamun ire kaim bara abo mangana duöng nang tabo subu. Ma bara ire abo mangana duöng bira, io, i eöt tö ire rua xixiset ma nunu bara ire tabo uruoxe a kinis deek. \v 5 Ma nang ire te xixiset ma nunu bira, ire tekarabo kis kere minenge, möxösa, God iri öwöwö abo balana ire arixe ma abalamu nang ixo tabaa ire ma Töxödös ne Tanono. \p \v 6 Io, xö ina axana bung eöt iat ma mamaa xö God, nang ire tekebeöt tua wewet im pe laa, Krais ixo met tua gene ire ewe nang toxo tuu rewe xalik e God. \v 7 I lölös sik iat bara re öng irabo met tua gene önga tene töxödös. Ma lamun i turunon bölök bara re öng irabo met gut tua gene a önga tödi deek bira. \v 8 Ma lamun God ixo osen ömaras ire bara ine iat i mamaa rö ire bira, bara nang ire toxo tene sasaban sik bang, Krais ixo met tua gene ire. \p \v 9 I turunon bara xö dee re Krais, God ixoro kure bara ire tabo töxödös kö wawara re ine. Ma nang bara ina na i turunon, io, i turunon saxit bara Krais irabo mana öro ire xalik a bala laie re God! \v 10 Io, nang ire toxo melentexin e God, xö minet möxö Barok ke ine, God ixo lamus puxus ire urungan te ine xarnang abo ais se ine. Ma nang bara ina na i turunon, io, i turunon saxit bara xö to xö Barok ke ine, God irabo mana öro ire, möxösa, ixoro lamus puxus ire urungan te ine xarnang abo ais se ine bira! \v 11 Ma kaim bara ina na xalik mon. Ire tobo axanan bölök kö God, möxösa, a Orong ke ire, e Jisas Krais, ixoro lamus puxus ire urungan te God xarnang abo ais se ine. \s1 Adam me Krais \p \v 12 Io, önga tödi mon ixo pet a sasaban, ma xö ina magingin na a magingin saban ixo laxa xö öxöno lagunon ma ixo bulus ot a tatalien ne minet. Ma xö ina mangana ngas mon niang, a minet ixo wan sik kö nangadi xirip, möxösa, idi xirip toxo pet a sasaban. \p \v 13 Io, i turunon bara a magingin saban ixo kis sa xö öxöno lagunon mesila xöbo warkurai te Moses ixo ot. Ma lamun i kebeöt bara idi tabo tengen kere öng bara i pet a sasaban nang kaim bang ke warkurai. \v 14 Inexalik a nangadi meringan kö bung ke Adam ot kö bung ke Moses idi toxo kis kö ene a lölös möxö minet, idi iat bölök ewe nang tokoxobo pet tebo sasaban eöt ma tatalien möxö lexe warkurai xarnang Adam ixo pet. Me Adam a önga malalar turunon möxö öng nang irabo wanot malamu. \p \v 15 Ma lamun a arabaa i koxobo rörön eöt ma tatalien möxö lexe warkurai. A turunon bara idi a oleleng toxo met, möxösa, ina önga tödi xalik mon ixo lexe a warkurai. Ma lamun a abalamu re God ma a arabaa nang a önga tödi, e Jisas Krais, ixo isik meringan kö abalamu re ine, io, ina niang ixo taxin köba ma ixo sen pi idi a oleleng! \v 16 Ma ina arabaa i xabise xö inone nang i wanot kö magingin saban möxö önga tödi. Adam ixo pet önga magingin saban, ma a inone ina önga magingin saban kalik mon i bira, bara God ixo kure bara irabo mana ömokorot ine. Ma lamun a arabaa belek ixo ot, möxösa, toxo pet a oleleng ne magingin saban, ma a inone ina arabaa i bira, bara God irabo kure bara öng i töxödös kö wawara re ine. \v 17 A nangadi toxo kis kö ene a lölös möxö minet, möxösa, ina önga tödi xalik mon ixo lexe a warkurai. Ma a unine möxö ina önga tödi mon. Inexalik a inone tinörön te önga tödi Jisas Krais i taxin köba xö minet. Idi ewe nang te kip a abalamu raxin kö God nang i tabaa tataunin idi min tua kure bara idi tabo töxödös kö wawara re ine, io, idi tabo kip a to ma tabo bulus ösu a minet. \p \v 18 Io, a inone önga magingin saban kalik mon i bira, bara God ixo kure bara irabo ömokorot a nangadi xirip. Ma xarnang bira, a inone önga tatalien töxödös kalik mon i bira, bara God ixo kure bara nangadi xirip te töxödös kö wawara re ine me idi tabo to. \v 19 Ma xarnang e God ixo kure bara idi a oleleng idi abo tene sasaban, möxösa, ina önga tödi mon i koxobo tame a tinenge, io, God irabo kure bölök bara idi a oleleng tabo töxödös kö wawara re ine, möxösa, ina önga tödi xalik mon ixo tame a tinenge. \p \v 20 Io, abo warkurai te Moses ixo wanot im bara irabo maras bara abo magingin saban i oleleng saxit. Ma lamun bara abo magingin saban ixo oleleng saxit bira, io, a abalamu nang ine a arabaa tataun ixo saxit belek im inabo magingin saban. \v 21 Ma a nangadi toxo kis kö ene lölös möxö magingin saban ma toxo met. Ma i bira bölök, ewe idi nang e God irabo kure bara te töxödös kö wawara re ine, idi tabo kis kö ene lölös möxö abalamu nang ine a arabaa tataun, ina abalamu nang irabo isik a to ulorexe urungan te ewe idi nang te kip e Jisas Krais, a Orong ke ire. \c 6 \s1 Ire toxo met kalik a lölös möxö magingin saban \p \v 1 Io nang, ire tabo tengen bule im? Bule, i deek bara ire tabo wewet iat bang abo magingin saban tua ina abalamu nang ine a arabaa tataun irabo taxin köba im? \v 2 Kaim tunon iat! Ire toxoro met kalik a lölös möxö magingin saban. Bara bule nang bara ire tabo kis baling kö ene ine? \v 3 Bule, mum muru döxömen taun bara ire xirip ewe nang toxoro kip baptais kölöme re Krais Jisas, ina na i osen bara ire toxoro met arixe me ine? \v 4 Io, i xarnang mon bara idi toxo pömös ire arixe me ine xö minet nang ire te kip baptais sua ire tabo to xarnang e Krais. A lölös nang i deek köba meriso re Mama ixo öraru ine xalik a minet. Xarnang bölök, irabo eöt tö ire bara ire tabo kis arixe ma önga mangana to maxat, \v 5 möxösa, nang bara ire te parap arixe me ine xö minet te ine, io, turunon saxit ire tabo parap sik arixe me ine xö tinaru baling ke ine. \v 6 Ma na i maras, möxösa, ire te ösöxö bara a mangana to maut te ire ixo met arixe me ine lömö xö öxöno sölöxöröp bara tekarabo kis bang kö ene a lölös möxö magingin saban, bara ire tekarabo tultul baling im möxö sasaban, \v 7 möxösa, ewe re öng iri met, iri langlanga rewe xalik im a lölös möxö magingin saban. \p \v 8 Inexalik nang bara ire toxoro met arixe me Krais, ire te nunu bara ire tabo to bölök arixe me ine, \v 9 möxösa, ire te ösöxö bara i karabo met baling. Ruasa, möxösa, God ixo öraru rewe ine xalik a minet. Masa, i karabo kis baling kö ene lölös möxö minet. \v 10 Ine ixo met kö önga axan mon. Ma i eöt. I karabo met baling. Inexalik kö mangana to re ine na, i roro rua gene e God. \p \v 11 Xarnang bira bölök, mum morobo mana perexulen e mum iat bara mum moxoro met kalik a lölös möxö magingin saban, ma bara mum mo roro xö kinis se mum kölöme re Krais Jisas sua gene e God. \v 12 Io nang, ganim e mum pa aut lo a magingin saban tua kure abo aimum, a mangana aine mum nang irabo met mon. Ma xalik mum morobo tame abo mamaa saban te ine. \v 13 Ganim e mum pa isik ot abo xönö aimum urungan kö magingin saban bara a sasaban irabo rörön arixe min tua wewet abo tatalien nang i kobo töxödös. Ma lamun mum morobo mana isik ot belek e mum iat urungan kö God, möxösa, mum moxoro met, ma lamun na im mum moro to tewe xalik a minet. Me mum morobo mana isik abo xönö aimum urungan te ine bara irabo rörön arixe min tua wewet abo tatalien töxödös. \v 14 A magingin saban i karabo silien tewe e mum arixe ma lölös se ine iat, möxösa, mum kobo kis kö ene warkurai, inexalik mum mo kis kö ene a abalamu nang ine a arabaa tataun. \s1 Ire abo tultul köbo tatalien töxödös \p \v 15 Io, ire tokobo kisisik kö ene warkurai ma lamun kö ene abalamu nang ine a arabaa tataun. Io niang, ire tabo tengen bule im? Bara bule, i deek bara ire tabo pet abo sasaban? Kaim turunon iat! \v 16 Mum morobo mana ösöxö bara nang mum mo isik tewe e mum kö öng kua rarame ine xarnang abo tultul te ine, io, i turunon bara mum mo tultul im kö ina tödi iat mon nang mum mo rarame ine. I eöt bara mum abo tultul kö magingin saban nang i silien sik e mum urungan kö minet, bara i eöt bara mum abo tultul möxö tatalien ne tame tinenge nang i silien sik e mum urungan kö God ewe irabo kure bere mum mo töxödös kö wawara re ine. \v 17 I turunon bara mesila mum moxobo tultul sik kö magingin saban. Ma lamun God ixo bulus ot a inausu bara mum morobo kis kö ene, me mum moxo tame köbanin ina inausu. Möxö ina na, ire tabo tengen deek kö God. \v 18 God iri ölanglanga rewe e mum kalik a lölös möxö magingin saban, me mum mo tultul im köbo tatalien töxödös. \p \v 19 Nang e tengen bira, e osen a önga malalar kö mangana kinis se ire mera xö pu, möxösa, i malus bara mum morobo muu abo sasaban. I turunon bara mesila mum moxobo isik abo xönö aimum pua tultul im köbo magingin biling mabo magingin saban nang ixo lamus e mum rua wewet abo saban nang i saban esexere. Ma bira bölök, na im mum morobo mana isik inabo xönö aimum pua tultul köbo tatalien töxödös, ma möxö ina na, mum morobo madakdak tewe xalik a sasaban. \p \v 20 Xö axana bung nang mum moxo tultul kö magingin saban, kaim pe lölös köbo tatalien töxödös bara irabo lamus e mum pua rarame ine. \v 21 A mangana inone sa nang mum moro kip lo möxö inabo mangana magingin saban niang na im mum mo menge ulamunon? Inabo lalaa iri bulus e mum kö minet. \v 22 Ma lamun na im God iri ölanglanga e mum kalik a lölös möxö magingin saban ma muru tultul im pe ine, ma a inone, a kinis i madakdak kalik abo sasaban. Io nang, mum morobo kip a to ulorexe saxit. \v 23 Ruasa, möxösa, a xinuxun möxö magingin saban, ine a minet. Ma lamun a arabaa xö God nang i tabaa tataunin ire min, ine a to ulorexe saxit nang i kis kölöme re Krais Jisas, a Orong ke ire. \c 7 \s1 Ire tere langlanga xalik abo warkurai \p \v 1 Abo töke kölöme re Krais, mum moro maras turunon ulamunon ina niang nang e eka rengrengen, möxösa, mum kirip mo ösöxö ulamun abo warkurai, bara a öng i kis kö ene a lölös möxö warkurai nang ine nangen i to sik. \v 2 Io, a warkurai i kure bara a önga une alolo i xuxubus sik arixe ma usuono nang ina tödi nangen bang i to sik. Ma lamun nang bara a usuono i met, a une iri langlanga xalik a warkurai möxö inalolo biringan. \v 3 Io, möxö ina na, nang bara a une i elolo a tödi xabise nang bang a sila ne usuono nangen i to sik, io, ire tabo tengen bara a une iri pet a magingin ne ilawa. Ma lamun nang bara a usuono iri met, a une iri langlanga im kalik ina warkurai, me ire tekexebe tengen bere ine iri pet a magingin ne ilawa. A laa tataun bara i elolo a önga tödi xabise. \p \v 4 Ma i bira bölök kö mum abo töke. Xö winara möxöbo warkurai te Moses, mum moxoro met tewe xalik a lölös möxöbo warkurai, möxösa, mum kölöme xö aine Krais. Io niang, mum mo xuxubus sik kö öng kabise, ina tödi nang e God ixo öraru ine xalik a minet. Me mum mere Krais bira, bara mum morobo o a pasuno rua gene e God. \v 5 Io, nang ire toxo kis kö ene a lölös mera xö pu kölöme re ire, abo mamaa saban nang abo warkurai te Moses ixo örarik, toxo rörön kölöme xö aine ire, io, ire toxo o pasuno eöt ma minet. \v 6 Inexalik na im, ire tere langlanga xalik a lölös möxöbo warkurai te Moses, möxösa, ire tere met tewe xalik inabo niang ixo kubus sik ire. Io nang, ire abo tultul möxö ngas maxat nang i kis kö ene Töxödös ne Tanono. Ma kaim bere ire abo tultul baling im möxö ngas maut möxö rarame abo warkurai nang toxo geet ösu. \s1 A inarse ma magingin saban \p \v 7 Io niang, ire tabo tengen bule im? Abo warkurai te Moses i saban? Kaim tunon iat! E kexebe ösöxö a sasaban nang bara abo warkurai i koxobo osen e. Ruasa, möxösa, e kexebe eöt tua werwere xulen a magingin möxö pere neek abo lalaa xö öng kabise nang bara a warkurai i koxobo tengen bira, \qt “Ganim bara u pere neek abo lalaa xö öng kabise.”\qt* \v 8 Ma lamun a magingin saban ixo perexulen a warkurai bara i sawang a ngas möxö sasaban, ma a magingin saban ixo kip ot abo mangana magingin möxö pere neek abo lalaa niang kö öng kabise kölöme re e. Ma i ot bira, möxösa, kaim pe lölös möxö magingin saban tua tinörön niang bara kaim pe warkurai. \v 9 Önga axana bung e xo to sik nang e koxobo ösöxö abo warkurai te Moses. Inexalik nang abo warkurai te Moses ixo ot maras sö e, abo magingin saban ixo tuu ot arixe ma lölös me e xo met. \v 10 Ma inabo warkurai niang ixo kis sua isik a to, io, ixo isik a minet belek. \v 11 Ruasa, möxösa, a magingin saban ixo perexulen abo warkurai bara abo warkurai i sawang a ngas möxö sasaban, ma a sasaban ixo silien ölelebes e, ma xö lölös möxö warkurai ixo sexomet e. \v 12 Io, abo warkurai im i madakdak kalik a sasaban. Ma abo arile möxö warkurai i madakdak bira ma i töxödös ma i deek. \p \v 13 Bule im, i wawara bara abo warkurai nang i deek i isik a minet ura rö e? Kaim turunon. Inexalik ina magingin saban na belek niang ixo isik a minet. A magingin saban ixo rörörön arixe ma inabo warkurai deek kua isik ot a minet ura rö e bara irabo maras bara ina mangana tatalien i saban. Io, a warkurai im nang i osen bara ina mangana magingin i saban turunon sik. \p \v 14 Me ire te ösöxö bara abo warkurai te Moses i wanot meringan te God, inexalik e mon a tödi mera xö pu. I xarnang bara toxo misik tewe e xarnang önga tultul tua kinis kö ene a lölös möxö magingin saban. \v 15 E kobo maras kö unine bara e pet abo lalaa nang e bo wewet, möxösa, abo lalaa e mamaa bara arabo pet, e kobo wewet eörin, inexalik abo lalaa belek nang e mimixenin e bo wewet. \v 16 Ma bara e pet ina laa iat nang e kobo mamaa bara arabo pet, io, e sixaut bara abo warkurai i deek. \v 17 Möxö ina na, kaim bere e runon nang e pet inabo magingin. Kaim. A magingin saban nang ibo xisixis kölöme re e, ine iat nang i wewet biringan. \v 18 E ösöxö bara kaim pe dedeek i roro kölöme re e. E wöwörö ulamun a lölös mera xö pu kölöme re e. Ma ina na i maras, möxösa, e mamaa ra wewet a dedeek, inexalik e kexebe eöt bara arabo pet bie. \v 19 Inabo lalaa nang e pet, kaim bara inabo lalaa deek nang e mamaa bara arabo pet. Ma lamun e bo wewet inabo sasaban iat nang e kobo mamaa bara arabo pet. \v 20 Io niang im, nang bara e pet a laa nang e kobo mamaa bara arabo pet, i osen bara kaim bere e runon im iang i wewet a laa. Kaim. A magingin saban iang ibo xisixis kölöme re e, ine iang nang i wewet a laa. \p \v 21 Io niang, e pere lo ina turunon bira, xö axana bung bara e mamaa rua wewet a dedeek, a magingin saban i xisixis arixe me e. \v 22 Kölöme runon iat te e, e axanan köba ra wewet eörin arixe mabo warkurai kö God. \v 23 Ma lamun e re suxun lo önga lölös kabise nang i rörörön tingan kölöme xö boxönö möxö aike, ma ina lölös kabise ibo erese arixe mabo mangana warkurai e mumuu arixe ma dinödöm pe e. Ma i kut dik e xö ene a magingin saban nang i kure abo xönö möxö aike. \v 24 Maris! Ina na i manga öxadik a to re e! Ewe im irabo ölanglanga rewe e xalik ina aike nang i kis kö minet? \v 25 E tengen deek kö God ewe nang i ölanglanga e bira xö tinörön te Jisas Krais, a Orong ke ire! \p Io niang, i bira im pö e, bara e iat turunon, e önga tultul ma a dinödöm pe e xö ene warkurai te God. Inexalik a lölös mera xö pu kölöme re e a önga tultul kö ene a magingin saban. \c 8 \s1 A to re ire kölöme xö Tanono \p \v 1 Io niang, God i karabo kure bara irabo ömokorot idi nang idi kölöme re Krais Jisas, \v 2 möxösa, a lölös möxö Töxödös ne Tanono ewe ibo isik a to re e kölöme re Krais Jisas, ina lölös i ölanglanga e bira xalik a lölös möxö magingin saban ma möxö minet. \v 3 God ixo tile a Barok ke ine iat ura xarnang a nangadi saban ma xarnang a arabaa rua xikip tewe abo magingin saban. Ma nang ixo pet bira ixo irewese a lölös kö magingin saban nang i kis kö nangadi saban. Ina laa nang a warkurai te Moses i koxobo eöt tua wewet, möxösa, a lölös mera xö pu kölöme re ire ixo irewese a lölös möxöbo warkurai te Moses. \v 4 Ma abo warkurai te Moses i tengen bara tabo muu eörin abo tatalien töxödös. Me God ixo irewese a lölös kö magingin saban bara ina arile möxö warkurai irabo wanot turunon kölöme re ire ewe nang ire tekobo to muu inabo mamaa mera xö pu kölöme re ire, ma lamun ire te to muu abo mamaa möxö Töxödös ne Tanono. \p \v 5 Idi ewe nang idi te kis kö ene a lölös mera xö pu kölöme re ire, idi tobo döxömen muu abo mamaa mera xö pu. Ma lamun ewe idi nang te kis kö ene a Töxödös ne Tanono, idi tobo döxömen muu abo mamaa möxö Tanono. \v 6 Idi ewe nang idi tobo döxömen muu abo mamaa mera xö pu, ina dinödöm irabo silien idi urungan kö minet. Inexalik idi ewe nang idi tobo döxömen muu abo mamaa möxö Tanono, ina dinödöm irabo silien idi urungan kö to ma a malum. \v 7 Ma i bira, möxösa, idi ewe nang idi tobo döxömen muu abo mamaa mera xö pu, ina mangana dinödöm pe idi i mimixenin e God. Önga mangana tödi bira i kobo ii ösu ine xö ene warkurai te God, ma i kebeöt tua wewet bira. \v 8 Idi ewe nang a lölös mera xö pu kölöme re idi i silien idi, idi tekebeöt tua öaxanan e God. \p \v 9 Ma lamun e mum kobo kis kö ene a lölös mera xö pu. Kaim. A Töxödös ne Tanono ibo sisilien e mum, möxösa, a Tanono e God i kis kölöme re mum. Ma nang bara re öng kaim ine ma Töxödös ne Tanono re Krais, ine kaim bere mere Krais. \v 10 Ma i turunon bere abo aine e mum tabo met, möxösa, mum moxo pet abo magingin saban. Inexalik nang bara e Krais i kis kölöme re mum, mum mo to kölöme xöbo tanono e mum, möxösa, God i kure bere mum mo töxödös kö wawara re ine. \v 11 Ma nang bara a Töxödös ne Tanono re nangang ewe nang ixo öro öbaling e Jisas kalik a minet i kis kölöme re mum, io, ewe nang ixo öraru e Krais kalik a minet irabo isik bölök a to meringan kö Tanono ewe nang i kis kölöme re mum urungan köbo aine e mum niang irabo met. \p \v 12 Io nang, abo töke kölöme re Krais, a binilan te ire rua mumuu a mangana tatalien, ma lamun a lölös mera xö pu i kebeöt tua engin ire rua to muu ine. \v 13 Ruasa, möxösa, nang bara mum mo to muu abo mamaa mera xö pu, mum morobo mana met. Ma lamun nang bara mum bo sese ömet a magingin saban möxöbo aine e mum arixe ma rorop möxö Töxödös ne Tanono, io, mum morobo to, \v 14 möxösa, ewe idi a Tanono e God ibo sisilien idi, idi a bung baroxorok ke God. \v 15 Ma ina Tanono ewe nang mum moxo kip, i kobo pet e mum bara e mum abo tultul baling kua binuut. Kaim. Mum moxo kip a Tanono ewe nang ixo ölön lo e mum bara e mum morobo barok ke God. Ma xö rorop kö Tanono, ire tobo xukup ma sineseng bira, “Mama! Mama!” \v 16 Ma Töxödös ne Tanono iat i tengen turunon urungan köbo tanono ire bere ire abo baroxorok ke God. \v 17 Ma nang bara ire abo barok ke ine, io, i turunon bölök bere ire tabo unan lo abo lalaa deek nang God ixo xuxubus sua ratabaa abo barok ke ine min. Me ire tabo unan lo inabo lalaa deek arixe me Krais. Ma lamun nang bara ire tabo kip a mariris arixe me ine bira, ire tabo mana kip bölök abo kinadik arixe me ine. \s1 Ire tobo xixiset ulamun a mariris \p \v 18 E perexulen bara abo kinadik kö ina axana bung na i lik köba saxit nang bara tabo öt ine arixe ma mariris nang irabo wanot maras sö ire. \v 19 Möxösa, a öxöno lagunon nang God ixo uxis, ibo xisixis xiset ma mamaa raxin ulamun a axana bung bara God irabo bulus osen a bung barok ke ine. \v 20 Ma öxöno lagunon ibo xisixis xiset xarna na, möxösa, abo lalaa xirip kö öxöno lagunon ixo ot saban. Ma i koxobo ot bira xö mamaa möxö öxöno lagunon. Kaim. God ixo kure bara a öxöno lagunon irabo kis bie bara a öxöno lagunon irabo eöt tua xixiset ma nunu \v 21 bara irabo langlanga xalik a kinis se ine nang a lak maut, ma bara irabo laxa arixe mabo baroxorok ke God kö mangana kinis nang a lak mariris. \p \v 22 Io, me ire te ösöxö im bara abo uxixis kirip kö öxöno lagunon iri örasen a tiip taxin ot na xarnang a barok i wawas a nago. \v 23 Ma i kobo a öxöno lagunon kalik mon. Ire ewe nang te kip a Töxödös ne Tanono xarnang a sila ne arabaa nang i öturunon bara ire tabo kip abo arabaa deek kabise melamu, ire bölök te örasen a kinadik taxin kölöme xö balna ire nang ire te xixiset arixe ma mamaa raxin ulamun a axana bung bara e God irabo ölön ire bara ire tabo a bung baroxorok ke ine ma bara ine irabo ölanglanga abo lewene aine ire bölök. \v 24 Me ire te örasen abo kinadik bira, möxösa, nang e God ixo öro ire, ine ixo isik a mangana ineöro rö ire bere ire tabo xixiset ma nunu ulamun abo lalaa ire tabo kip melamu. Inexalik nang bara ire te xixiset ma nunu ulamun abo lalaa ire te pere na, io, ire tekobo xixiset ma nunu. Ruasa, möxösa, kaim pe öng i xixiset ma nunu ulamun abo lalaa ine iri uruoxe im. \v 25 Ma lamun nang bara ire te xixiset ma nunu ulamun abo lalaa ire tekela uruoxe bang, ire tabo xixiset ma nunu arixe ma balawapat. \p \v 26 Ma xarna niang bölök, a Töxödös ne Tanono ibo rorop ire ulamun inabo lalaa nang ire tekoxobo eöt min. Ire tokobo ösöxö bara a sa nang ire tabo seseng ulamun. Me ire tekebeöt tua rengrengen osen, ma lamun a Tanono i örasen a tiip taxin te ire ma i seseseng kua gene ire. \v 27 Me God ewe nang ibo ruruxun ulamun abo lalaa kölöme xö kat te ire, ine i ösöxö sik a dinödöm kö Tanono, möxösa, a Tanono ibo seseseng eöt ma a mamaa iat kö God tua gene ire a nangadi xö God. \p \v 28 Me ire te ösöxö bere God ibo rörörön kölöme xöbo lalaa xirip pua öraru abo dedeek kua gene idi nang idi te mamaa re God, idi iat nang iri kuwe lo idi eöt ma dinödöm pe ine nang ine ixo bulus ot. \v 29 Ma ina na i maras, möxösa, idi ewe e God ixo bulus ot arun a dinödöm pe ine rua werwere kos idi, io, idi iat bölök God ixo tulus sik mesila bara idi tabo xuxulas sua eöt xarnang a Barok ke ine, bara a Barok ke ine irabo kip lo a sisila ne kinis kaluluonin idi abo oleleng ne tönö. \v 30 Me idi ewe God ixo tulus sik mesila, io, ixo kuwe lo bölök idi. Me idi nang ixo kuwe idi, ixo kure idi bara te töxödös kö wawara re ine. Me idi nang ixo kure idi, ine ixo ömar idi ma mariris taxin. \s1 A abalamu re God i karabo wan kalik ire \p \v 31 Io, a lasa im nang ire tabo tengen ulamun inabo lalaa? Nang bere God i tuu rua gene ire, ewe irabo eöt tua tinuu xarnang a iuo urungan te ire? \v 32 God i koxobo pet pi a Barok ke ine iat kalik a ömokorot, ma lamun ixo isik tewe ine rua minet tua gene ire xirip. Ine mon nang ixo isik a Barok ura rö ire bira, a turunon saxit irabo tabaa tataunin ire arixe mabo lalaa xirip bölök. \v 33 Ewe im irabo eöt tua wupuk idi ewe God iri pere kos idi? Kaim pe öng. E God kalik i kure ewe nang i töxödös kö wawara re ine. \v 34 Ewe im i eöt tua kure bere ire tere pet a sasaban? Kaim pe öng. Krais Jisas ewe ixo met. Ma lamun a laa raxin belek bara God ixo öraru wuxus ine. Me ine xalik i kis kö kinis taxin kö lawa tuun te God ma i wöwörö rua gene ire. \v 35 Me ewe i eöt tua bölbölö wi ire xalik a abalamu re Krais? Ma i eöt bara a purpuruan, bara kinadik, bara eler, ma bara a irilöng taxin irabo bölö wi ire xalik ina abalamu? Ma nang bara kaim pe sisige, ma bara i lörörö bara tabo tee ömet ire, i eöt bara inabo lalaa irabo bölö wi ire xalik ina abalamu? Kaim. \v 36 I xarnang mon a tinenge re God nang toxo geet i tengen bara, \q1 \qt “God, xöbo bung kirip tobo sesexomet e mem pua xelen nöngön. \qt* \q1 \qt Idi tobo pere kos e mem xarnang abo sipsip nang idi teka sese ömet.” \qt* \m \v 37 Inexalik, i karabo bira. Ire tobo wawas ösu esexerein inabo lalaa sa nang ire te örasen, möxösa, ire te kisisik kö öng ewe nang ixo isik a abalamu re ine urungan te ire. \v 38 Ma i eöt bara arabo tengen bira, möxösa, e ösöxö runon iat bara kaim pe laa irabo eöt tua bölbölö wi ire xalik a abalamu re ine. Ina to na, ma a minet idu tekobo eöt tua bölbölö wi ire. Ma abo angelo bölök, bara a lölös köbo tano saban, bara abo lalaa na ma nang bölök melamu, ma bara abo lölös kabise bölök i kobo eöt tua bölbölö wi ire. \v 39 Kaim pe öng kuso lömö, bara mera xö pu, ma bara re mangana laa sa mera xö öxöno lagunon kirip irabo eöt tua bölbölö wi ire xalik a abalamu xö God nang i tabaa ire min kö kinis se ire kölöme re Krais Jisas, a Orong ke ire. \c 9 \s1 A pere kos se God \p \v 1 E tengen a turunon xarnang i eöt bara öng kölöme re Krais irabo tengen bie. E kobo töxö. A balake nang i kis kö ene Töxödös ne Tanono i sixaut bara ina tinenge i turunon. \v 2 Ma i bira, bara e örasen a maris taxin kölöme xö kat te e ma ina tiip taxin i karabo kawam. \v 3 Nang bara i eöt, e xebe mamaa rua tinuu xö ene ömokorot taxin te God ma bara God irabo irewese e xalik e Krais nang bara ina na irabo top abo töke, \v 4 idi abo Israel, a bung marapun tunon te e. Idi iat ewe God ixo ölön lo idi bere idi tabo a bung baroxorok ke ine. Idi iat ewe God ixo osen a mariris se ine urungan te idi. Idi iat ewe God ixo xuxubus sua öturunon abo tinenge re ine urungan tö idi. Idi iat ewe toxo kip lo abo warkurai. Me re idi iat a tatalien ne lotu wösöt e God, me idi ewe nang e God ixo töngösen idi ulamunon abo lalaa irabo pet tua gene idi. \v 5 Ma a bung marapun mee Israel toxo torowot ot te Abaram, Aisak me Jekop, abo untubuno raxin te idi. Ma nang a Mesaia ixo wanot, ixo wanot meringan kö bung marapun te idi, me Krais iat ewe nang i lömö xöbo lalaa xirip me ine e God ewe ire tabo ölet ulorexe. Amen. \p \v 6 Nang e re tengen bira, e kaim kö rengrengen bara abo tinenge xö God iri subu. Kaim, möxösa, kaim bere idi xirip abo subun mee Israel ewe idi nang a Israel turunon. \v 7 Ma kaim bara idi xirip ewe idi abo subun te Abaram bara idi abo subun tunon. A tinenge re God nang toxo geet i tengen belek bara, \qt “Ewe idi nang meringan te Aisak kalik mon, tabo perexulen idi bara abo subun te nöngön.”\qt* \v 8 Ma abo lalaa e xo rengrengen i bira. Idi ewe nang te kip idi xö lölös tataun mon möxöbo nangadi, idi kaim bara a bung baroxorok kö God. Kaim. Idi xalik mon nang te wanot meringan kö kunubus, tabo perexulen idi bara abo subun te Abaram. \v 9 Ma ina na i maras, möxösa, God ixo xuxubus bara, \qt “Xö axana bung e xoro kubus sik ke nöngön, e rabo tawuxus baling me Sera irabo kip a bak suxurno.” \qt* \p \v 10 Ma kaim bara ina na xalik mon. Rebeka ixo kip a nini xasang meringan kö önga tödi xalik mon, me ine e Aisak a untubuno idi abo Israel turunon. \v 11-12 Kaim kö xikip bang idu me idu kaim bang kua wewet te laa i deek bara re laa i saban. Inexalik God ixo tengen te Rebeka bara, \qt “A sisila ne barok irabo kip a kinis ne tultul belek kö ene a barok nang tabo kip ine melamu.”\qt* God ixoro bulus pi sik a dinödöm pe ine bara irabo pere kos a öng bira, io niang, ixo tengen bira rua a dinödöm pe ine irabo ot turunon. Inexalik kaim kö mamaa bara a dinödöm pe ine irabo ot turunon köbo tatalien te idu. Kaim. God ixo mamaa bara a dinödöm pe ine irabo ot turunon meringan kalik ine iat ewe i ekuwe bira. \v 13 Ina laa na i ot bira xarnang a tinenge xö God toxo geet i tengen bara, \q1 \qt “Jekop ewe e xo mamaa rö ine, inexalik e Esau ewe e xo mölök kalik ine.” \qt* \p \v 14 Io, ire tabo tengen im bule ulamunon ina laa na? I wawara bere God i kobo töxödös? Kaim turunon iat! I töxödös sik. \v 15 Ina niang i maras möxösa e God ixoro tengen te Moses bara, \q1 \qt “E rabo marse a öng ewe e mamaa rua marse ine. \qt* \q1 \qt Me e rabo isik a balake rö idi ewe e mamaa rua isik a balake urungan tö idi.” \qt* \m \v 16 Io niang, nang God i pere kos a öng, ina tatalien na i kobo ot kö lölös kö nangadi ma i kobo ot meringan kö lasa nang te mamaa bölök. Kaim. Inexalik ina tatalien i ot meringan kö God ewe i isik a inemarse. \v 17 Ma bie bölök, ire tobo kos kölöme xö Ginigeet Töxödös bara God ixo tengen kö king mee Isip bara, \qt “E re isik ina kinis ne king urungan te nöngön möxösa e mamaa bara arabo rörön arixe me nöngön tua osen a lölös se e ma bara tabo ii öraxin a eseke xö boxönö xirip möxö öxöno lagunon.” \qt* \v 18 Io niang im, God i marse ewe i mamaa rua marse ine, ma i ölölös abo baladi ewe ine i mamaa rua ölölös abo baladi bie. \p \v 19 Io, nang bara i ot bira i eöt bara a öng irabo tengen tö e bara, “Ruasa niang e God nangen i wupuk ire? Turunon saxit, nang bere God i mamaa rua wewet te önga laa, kaim pe öng i eöt tua tinuu wi ine.” \v 20 Ma lamun ewe im nöngön a tödi mon tua suongus e God? A önga bile nang idi toxo pet ine ma pu i karabo eöt tua ose ewe i pet ine bara, “Ruasa iat nöngön u xo pet e xarna na?” \v 21 Bule, i kobo töxödös bara a tene pet bile irabo rörön arixe ma önga ip pu xalik mon ma irabo pet önga bile rua abo tinörön deek ma önga bile xabise belek ulamunon a tinörön tataun mon? \p \v 22 U bele wöwörö oleleng ulamun ina tatalien te God. Ine ixo kis malus mon ma i koxobo ömokorot pasaxit idi ewe nang toxo kis ne tagur sik kua xikip a ömokorot taxin, möxösa, ixo mamaa rua osen a laie re ine ma rua öwösö a lölös se ine. \v 23 Me God ixo pet bira rua osen ömaras a mariris taxin te ine urungan te idi ewe nang te tagur sik kua xikip a inemarse re ine, idi iat nang e God ixoro tagure idi mesila rua xikip a mariris. \v 24 Me ewe im idi nang e God ixo marse idi bira? Ire iat nang ixo kuwe lo ire. Ma i kobo kuwe lo ire meringan kalik abo Judeia xalik mon, ma lamun meringan kalik idi nang kaim bara abo Judeia bölök. \v 25 Ma i xarnang toxo geet kö ginigeet te Osia nang e God ixo tengen bara, \q1 \qt “E rabo kuwe idi nang kaim bara abo nangadi re e, bara a nangadi re e im idi. \qt* \q1 \qt Me e rabo kuwe a öng ewe e kobo mamaa rö ine, bara ine ewe e mamaa im pö ine. \qt* \q1 \v 26 \qt Ma xöbo lagunon niang e xo tengen tö idi bara, ‘Mum kobo a nangadi re e’, \qt* \q1 \qt io, tabo tengen idi bara a bung baroxorok kö God nang a lak to.” \qt* \p \v 27 Ma a propet Aisaia ixo tenge raxin ulamun abo Israel bara, \q1 \qt “A turunon bara a xinixos möxöbo Israel i eöt mabo önö ni löxön, \qt* \q1 \qt inexalik a uleng mon im nang e God irabo öro lo idi, \qt* \q1 \v 28 \qt möxösa, a Orong irabo saxit tua isik a ömokorot kirip pe ine xö öxöno lagunon.” \qt* \p \v 29 I xarnang e Aisaia ixoro tengen mesila bara, \q1 \qt “Nang bara a Orong, a Umri Raxin, i xebe öbala rewe a uleng möxöbo subun te ire, \qt* \q1 \qt io, ixoro ot tö ire xarnang ixo ot te idi abo Sodom, \qt* \q1 \qt me ire toxoro iuo bölök xarnang abo Gomora.” \qt* \s1 God kaim kö kure bara abo Israel te töxödös möxösa idi kaim kö nunu \p \v 30 Io niang, ire tabo tengen im bule? Ire te pere bara idi nang kaim bara abo Judeia idi kaim kö mumuu a ngas bara God irabo eöt tua kure bere idi te töxödös kö wawara re ine. Inexalik God iri kure bara a dauleng ke idi te töxödös, möxösa, idi tere nunu. \v 31 Ma abo Israel belek, idi toxo mumuu abo warkurai nang i osen bara God irabo kure bule bara a öng i töxödös kö wawara re ine. Inexalik idi kaim kö xikip ina töxödös ne kinis. \v 32 Ruasa? Möxösa idi toxo döxömen bere idi te eöt tua mumuu eörin inabo warkurai bara God irabo kure bere te töxödös kö wawara re ine, inexalik idi tokoxobo nunu. Idi toxo segen idi xö wat möxö sesegen. \v 33 I xarnang a tinenge re God toxo geet i tengen bira, \q1 \qt “Pere bang! E re bulus singan Saion önga wat möxö sesegen. \qt* \q1 \qt Ma ina wat nang i maru wi sik a ngas, a nangadi tabo salilinge xönan ma tabo subu. \qt* \q1 \qt Me ewe nang i nunu re ine i karabo menge.” \qt* \c 10 \p \v 1 Abo töke kölöme re Krais, e mamaa xöba bara God irabo öro abo Israel me e bo seseseng ulamun ina na. \v 2 E tengen ömaras a laa sanene nang i turunon ma i bira, bere idi te gaas sua mumuu e God. Inexalik idi tokobo ösöxö a turunon, io nang, idi tobo gaas tataun. \v 3 Idi toxo könönöin bere idi tabo pet te ngas iat te idi bere God irabo kure idi bara te töxödös kö wawara re ine. Me idi te könönöin bira, möxösa, idi kaim pua ösöxö bere God irabo kure bule a öng bara i töxödös kö wawara re ine. Io niang, kaim idi xo ii ölik idi xö ngas niang e God i muu rua kure ina öng bara i töxödös. \v 4 Krais ine a xakawam möxöbo warkurai te Moses. Io niang, i eöt bere God irabo kure bara idi xirip, ewe idi nang te nunu, te töxödös kö wawara re ine. \p \v 5 E Moses ixo geet bara God irabo kure bule bara a öng i töxödös kö wawara re ine nang bara i mumuu abo warkurai te Moses. Ma ixo geet bira: \qt “Ewe a tödi nang i pet eörin inabo warkurai, irabo to muu inabo warkurai.”\qt* \v 6 Inexalik nang bara e God i kure re öng bara i töxödös kö nunu re ine, io, ina niang i eöt ma tinenge xö God nang i tengen bara, \qt “Ganim bara u dödöm kö balam bara, ‘Ewe irabo wan uruso lömö xö watmaep?’”\qt* (Ma nang bara u dödöm bira i xarnang bere nöngön u xoro tengen bara re öng irabo mana lamus ösu e Krais meriso lömö.) \v 7 \qt “Ma ganim bara u dödöm kö balam bölök bira, ‘Ewe irabo wan su uri xö pu?’”\qt* (Ma nang bara u dödöm bira i xarnang bere nöngön u xoro tengen bara re öng irabo mana lamus öxaa e Krais kalik a minet.) \v 8 Ma lamun nang bere God i kure bara re öng i töxödös kö nunu re ine, io niang, irabo eöt ma tinenge re God nang i tengen bara, \qt “A tinenge re God i lörörö re nöngön. Niang i kisisik kö ngalam ma xö balam bölök.”\qt* Ma ina tinenge nang ire tobo etöngösen min, ma ina tinenge niang i tengen bara ire tabo mana nunu. \v 9 Nang bara u wöwörö maras ma ngalam bere Jisas Krais ine a Orong, ma nang bara u nunu xö balam bere God ixo öraru öbaling ine xalik a minet, io, e Orong irabo öro nöngön. \v 10 God irabo kure bara nöngön u töxödös kö wawara re ine, möxösa, u nunu ma balam. Me God irabo öro e nöngön, möxösa, u bo wöwörö maras ma ngalam. \v 11 I xarna na toxo geet kö tinenge re God ma i bira, \qt “Ewe nang i nunu re ine i karabo menge.”\qt* \v 12 Ma ina na i turunon tö idi xirip, möxösa, abo Judeia me idi nang kaim bara abo Judeia, idi te eöt mon. Ina Orong iat, ine a Orong köbo nangadi xirip, ma ibo wadöane ödeek ewe idi xirip nang te kuwe ine rua öro idi. \v 13 Ma i xarnang a tinenge re God i tengen bira, \qt “Ewe idi xirip nang te kuwe a Orong kua öro idi, irabo öro idi.” \qt* \p \v 14 Io niang, i eöt bule bara idi tabo kuwe ine rua öro idi nang bara idi kaim pua nunu re ine? Me idi tabo nunu re ine bara bule nang bara idi tokobo ölangen ulamun ine? Me idi tabo ölangen ulamun ine bara bule nang bara re dauleng tokobo palas tinenge? \v 15 Me idi tabo palas tinenge bara bule nang bara tokobo tile idi? Ma i xarnang a tinenge re God nang toxo geet i tengen bira, \qt “I manga mariris a inot te idi ewe idi tobo xikip ot a tinenge deek.” \qt* \p \v 16 Inexalik kaim bere idi abo Israel kirip nang te öga a tinenge deek. Ma ina na i maras, möxösa, e Aisaia ixo tengen bara, \qt “Orong, ewe iri nunu xö atöngösen te mem?”\qt* \v 17 Io niang im, ire te ölangen a tinenge re God, ma ina na i öraru a nunu. Me ire te ölangen ina tinenge nang ire te ölangen a tinenge re Krais. \v 18 Inexalik i eöt bara e rabo ose bara, i turunon, i wawara bara idi takara ölöngö, goo? Kaim. I turunon saxit idi toxo ölöngö. I xarnang a tinenge xö God toxo geet i tengen bara, \q1 \qt “Abo inöno idi iri wan kö boxönö xirip kö öxöno lagunon. \qt* \q1 \qt Abo tinenge re idi iri wan ömat köbo ngusuno öxöno lagunon.” \qt* \m \v 19 Inexalik e tengen bara i turunon bara abo Israel toxo maras. I xarnang e Moses ixo etöngösen ma laa sa niang e God ixo tengen bira, \q1 \qt “E rabo rörörön me ewe idi nang kaim bara önga marapun taxin tua engin e mum pua neneek a mangana kinis se idi. \qt* \q1 \qt Me e rabo rörörön ma önga marapun niang kaim idi ma nanase rua engin e mum pua laie.” \qt* \m \v 20 Io, me Aisaia ixo balamasa nang ixo etöngösen ma laa sa niang e God ixo tengen bira, \q1 \qt “Ewe idi nang tokoxobo wawara siwin e, idi toxo pere wösöt lo e. \qt* \q1 \qt Ma e xo osen ömaras e urungan tö idi ewe idi nang tokoxobo ose ulamun e.” \qt* \m \v 21 Inexalik ulamun abo Israel belek, i tengen bara, \q1 \qt “Ma xöbo bung kirip e xobo sasanga urungan tö mum abo tabuno ölöngö, \qt* \q1 \qt mum nang mum a nangadi ne onwat.” \qt* \c 11 \s1 A inemarse xö God urungan köbo Israel \p \v 1 Io, e ose im bara i wawara bara God ixo mölök kalik abo nangadi re ine? Kaim turunon saxit! E iat, e a önga Israel. E önga subun te Abaram. Me e önga marapun te Beniamin. \v 2 Me God kaim pua mölmölök kalik a nangadi re ine nang ixo bulus a dinödöm pe ine mesila rua ösöxö im idi. Mum bo ösöxö ulamun a xönö mere Elaija kölöme xö tinenge re God nang toxo geet. Ma ixo bala kadik sik urungan köbo Israel. Io niang, ixo tengen kö God bara, \v 3 \qt “Orong, idi tere sexomet abo propet te nöngön me idi tere pörök ösu bölök abo alta möxö arabaa. E xalik mon a öng na, ma te wawara siwin im e rua sesexomet e bölök.”\qt* \v 4 Io, ma Orong ixo balu ine bule? Ixo tengen bira, \qt “A pitnö ma ninöng ne arip ne nangadi re e ewe idi tokoxobo subun kexe urungan kö Baal a tano saban.”\qt* \v 5 Ma i xarnang bölök nixinen. A ulik ne nangadi xalik mon mere God, möxösa, ixo marse tataunin idi, io nang, ixo kuwe idi. \v 6 Ma nang bara ixo kuwe idi bira arixe ma inemarse re ine nang ixo isik tataunin te idi, io, i maras bara a akuwe re ine kaim pua inuan ot möxöbo tatalien deek ke idi. Ma nang bara ixoro kuwe idi eöt mabo tatalien deek ke idi, io, a inemarse re ine i kobo xarnang a inerabaa tataun. \p \v 7 Io niang, i maras bara ina laa sa niang abo Israel toxo wawara siwin, idi tokoxobo kip lo. Inexalik ewe idi nang e God ixo kuwe idi, idi toxo kip lo. Me idi abo Israel kabise, God ixo ölölös abo baladi bara idi tekebeöt tua xikip lo. \v 8 Ma i xarnang a tinenge re God nang toxo geet i tengen bara, \q1 \qt “God ixo öbaulang abo dinödöm pe idi. \qt* \q1 \qt Ma ixo öbö abo maradi bara takarabo wawara deek. \qt* \q1 \qt Ma ixo öbaa abo talingine idi bara takarabo ölöngö. \qt* \q1 \qt Ma iri pet bira rö idi ot nixinen.” \qt* \m \v 9 Me Dewit i tengen bira, \q1 \qt “Abo lalaa irabo öaxanan idi xarnang a nien lömö xö öra, io, e seseng bara nöngön örobo rörön minabo lalaa rua uxun idi. \qt* \q1 \qt Me e seseng bara inabo lalaa irabo ösubu idi ma bara nöngön örobo rörön arixe minabo lalaa rua babalu wuxus idi. \qt* \q1 \v 10 \qt Me e seseng bara abo maradi irabo ködö bara idi tekebeöt tua winara deek. \qt* \q1 \qt Me e seseng bölök bara idi tabo rutun ulorexe mabo sabodi.” \qt* \s1 Idi nang kaim bara abo Israel idi bölök tere kip lo a ineöro \p \v 11 Io niang im, e ose bara abo Israel toxo subu saban esexere? Kaim turunon iat! Idi toxo wewet magingin saban, ma ina unine bara a ineöro ixo wan urungan te ewe idi nang kaim bara abo Israel, rua abo Israel idi tabo neek a kinis se idi. \v 12 Ma nang bara a sasaban köbo Israel ixo top ödeek a öxöno lagunon, ma nang bara a sinubu re idi ixo top ödeek idi ewe nang kaim bara abo Israel, io, xö axana bung nang abo Israel tabo baling urungan te God, a warwadöan taxin irabo ot kö öxöno lagunon. \p \v 13 Ma nang e wöwörö rö mum bira, e wöwörö rö mum iat ewe mum nang kaim bara abo Israel. Ma i maras bara e önga aposol urungan te mum ewe mum nang kaim bara abo Israel. Ma ina na a unine bara e öraxin a tinörön te e, \v 14 möxösa, e mamaa bara e rabo parasiwin te önga mangana ngas sua öraru abo Israel tua neneek a mangana kinis se mum bara e rabo eöt tua öro a dauleng ke idi. \v 15 Ma nang e God ixo mölök tewe abo Israel, ina na ixo lamus puxus a oleleng ne nangadi xabise mera xö öxöno lagunon urungan te God xarnang abo ais se ine. Ma nang bara i turunon bira, io, a mangana laa sa irabo ot bara e God irabo öga lo abo Israel? Abo minet tabo kip a to! \p \v 16 Nang nöngön u pet a beret meringan kö sila ne wit, u bo isik önga beret urungan kö God. Io nang, a xönö xudun kirip mere ine bölök. Ma nang bara a buon kö önga uno iaa mere God, io, inabo axana xirip mere ine bölök. \v 17 Abo Israel i xarnang önga uno iaa olip. Me God ixo pit tewe a uleng nebo axana iaa, ma ixo öwasum belek nöngön urungan kö ina uno iaa olip arixe mabo axana iaa xabise. Nöngön möxö mangana uno iaa olip meringan kö pirixö nang tekara sulo, ma lamun God ixo öwasum sik nöngön bira. Ma na im u bo to sik kö bulbulut kö ina uno iaa niang i ot meringan kö buon. \v 18 Io niang, nöngön u bele pere ösu idi abo axana iaa nang God ixo pit tewe. Ma nang bara u pere ösu idi bira, örobo mana dödöm deek bara kaim bere nöngön u xösöng sik ina buon, inexalik a buon i xösöng sik nöngön. \v 19 Ma nang bara i ot bira rö nöngön, örobo tengen bara, “God ixo pit tewe inabo axana iaa rua waswasum e.” \v 20 I turunon. Ma lamun ixo pit tewe idi, möxösa, idi tokoxobo nunu. Me nöngön u bo ruruu dik möxösa u bo nunu. Io niang, u bele ii öraxin nöngön iat, ma lamun örobo mana bubuut, \v 21 möxösa, nang bara e God kaim pua öbala abo axana olip turunon tua warwarap kö uno iaa, i karabo öbala bölök nöngön. \p \v 22 Io nang, örobo mana dödöm deek bere God ibo isik a inemarse ma ibo isik a ömokorot taxin bölök. Ixo ömokorot ölölös idi ewe nang toxo subu, ma lamun ixo marse nöngön. Ma irabo ot bira rö nöngön nang bara u bo kisisik kölöme xö inemarse re ine, xalik irabo pit tewe bölök nöngön. \v 23 Ma abo Israel bölök, nang bara idi takara muu sösöxöin a magingin ne mölökus sua nunu, io, God irabo wasum idi xö uno iaa, möxösa, i eöt tua waswasum öbaling lo idi. \v 24 Ma ixo tee xöröp tewe nöngön kalik a uno iaa olip meringan kö pirixö nang kaim bere idi toxo sulo. Ma ixo wasum nöngön urungan kö ina uno iaa olip niang toxo sulo. Ma nang bara ixo pet ina laa nang i lölös sua wewet bira, io, irabo malus se ine rua wasum öbaling lo inabo axana iaa turunon urungan baling kö uno iaa re idi iat. \s1 God irabo öro abo Israel \p \v 25 Abo töke kölöme re Krais, e kobo maa bere mum morobo ii öraxin e mum iat, io nang, e mamaa bere e rabo ömaras e mum ulamun inabo lalaa niang ixo mun sik mesila me God iri osen im, ma i bira, bara God ixo ölölös abo baladi a oleleng saxit mee Israel bara tokoxobo nunu, ma lamun i turunon bara a uleng ke idi toxo nunu. Ma abo baladi abo Israel tabo lölös sik biringan ot kö ina axana bung nang a xinixos kirip pe idi ewe nang kaim bara abo Israel tabo wan pösöt e God. \v 26 Io xarna na, God irabo öro a marapun kirip mee Israel. I xarnang a tinenge re God nang toxo geet i tengen bira, \q1 \qt “A Tene Aöro irabo wanot mee Saion, \qt* \q1 \qt ma irabo puxus a nuan köbo untubuno e Jekop bara takarabo muu öbaling a tatalien möxö tinuu rewe xalik e God. \qt* \q1 \v 27 \qt Ma a kunubus se e arixe me idi i bira: \qt* \q1 \qt xö ina axana bung e rabo tewe rewe abo magingin saban te idi.” \qt* \p \v 28 Ma abo Israel idi abo iuo möxö tinenge deek kua wewet ödeek e mum. Inexalik God i mamaa lamun idi, möxösa, ixo pere kos lo abo untubuno idi. \v 29 Ma ina i maras, möxösa, God i karabo kip puxus öbaling a arabaa re ine, me ewe idi nang i kuwe lo idi, i karabo öös tewe idi. \v 30 Önga axana bung mesila mum moxo mölök kua ölangen a tinenge re God. Ma lamun na im mum moxoro kip lo a inemarse, möxösa, abo Israel te mölök kua ölangen a tinenge re God. \v 31 Ma i bira bölök ke idi. Na im idi te wanot abo tabuno ölangen tinenge bara idi bölök tabo kip lo a inemarse, möxösa, God ixo marse e mum. \v 32 God iri öbala a magingin ne tabuno ölangen tinenge rua xuxut dik a nangadi xirip, bara na im irabo eöt tua marse idi xirip. \s1 A nanase re God i taxin köba \q1 \v 33 Nang! A nanase re God i taxin köba. A nanase melem pe ine i deek saxit. \q1 Ma kaim pe öng i eöt tua marmaras bara bule God i bulus a dinödöm pe ine bira. \q1 Kaim pe öng i eöt tua parasiwin abo ngas se ine. \q1 \v 34 I xarnang a tinenge re God i tengen bara, \qt “Ewenene im pe öng nang i ösöxö a dinödöm pe Orong? \qt* \q1 \qt Ma i eöt bere re öng irabo isik a dinödöm deek kua rorop ine? Kaim.” \qt* \q1 \v 35 \qt Ewe im iri tabaa e God ma lasa \qt* \q1 \qt bere God irabo mana balu wuxus ine? \qt* \q1 \v 36 Ma kaim pe öng ixo pet bira rö ine, möxösa, abo lalaa xirip i wanot kalik ine, me ine ewe a öng i ölölös sik inabo lalaa xirip, me ine a xakawam möxöbo lalaa xirip. \q1 Me ire tabo ölet ine ulorexe! Amen. \c 12 \s1 Ire tabo muu abo tatalien deek \p \v 1 Io niang im, abo töke kölöme re Krais, e maa rua öxaxat e mum ewe mum moxoro pere a inemarse re God bara morobo mana isik öbaling e mum pö ine xarnang önga inerabaa rö ine iat, a inerabaa nang a lak to ma a lak madakdak nang irabo öaxanan e God. Io, mum morobo mana lotu wösöt ine bira, möxösa, mum moro maras köbo lalaa nang e God iri pet tö mum. \v 2 Mum bele öbala lo öbaling ina mangana öxöno lagunon bara irabo pet e mum bara morobo to eöt mina tatalien te ine. Inexalik mum morobo öbala lo e God tua ömaxat abo mangana dinödöm pe mum pua abo mangana to re mum irabo xuxulas. Nang bara mum morobo pet bira mum morobo eöt tua könönöin ma rua werwere xulen abo tatalien nang i eöt ma mamaa xö God, ma i bira: abo tatalien deek, abo tatalien i töxödös esexere, mabo tatalien i öaxanan ine. \p \v 3 Ma eöt ma a tinörön te e nang e God ixo örarabaa e min meringan kö inemarse re ine, e tengen tö mum öngöng bara ganim e mum pa döxömen öraxin e mum. Mum morobo dödöm ulamun e mum eöt kö nang i töxödös sö mum. Mum morobo perexulen öbaling e mum arixe ma dinödöm maras. Ma a nunu nang God iri tabaa e mum kirip öngöng min, mum morobo mana rörön arixe min tua öt öbaling e mum. \v 4 Me ire te pere bara a oleleng ne xönö xöbo lewene aine ire. Ma inabo xönö xirip tokobo pet önga mangana tinörön kalik mon. \v 5 Ma i bira bölök kö ire kölöme re Krais. Ire a oleleng, ire kölöme xö önga lewene aine ine. Me ire xirip abo xönö, ire te eparap kaluluonin ire. \v 6 Ma abo inerabaa re ire i xabise arixe eöt ma abalamu nang e God iri erimine ire arixe min. Io niang, nang bara öng iri kip a inerabaa möxö tinenge ne propet, irabo mana rörön min eöt turunon iat ma a nunu re ine. \v 7 Nang bara re ine a inerabaa möxö rorop, irabo mana isik a rorop. Nang bara re ine a inerabaa möxö tene ausu, irabo mana eusu. \v 8 Nang bara re ine a inerabaa möxö aöxaxat, irabo mana öxaxat a nangadi. Nang bara re ine a inerabaa möxö arabaa rua rorop a nangadi sasaxan, irabo mana erabaa xöba. Nang bara re ine a inerabaa möxö sisilien a nangadi, irabo mana rörön lölös sua sisilien ödeek idi. Nang bara re ine a inerabaa möxö isik a inemarse, irabo mana pet bie arixe ma axanan. \p \v 9 A inebalamu re mum wösöt a uleng kabise irabo mana turunon ne inebalamu. Mum morobo mana mimixenin abo sasaban me mum morobo töndik sik abo dedeek. \v 10 Mum morobo ebalamu kaluluonin e mum xarnang bara mum önga bunbunarama xalik mon. I deek bara öng irabo döxömen öraxin a dauleng kabise bara i taxin sik ke ine. \v 11 Ganim e mum pua lönlön tua wewet abo dedeek. Mum morobo öbala lo a Töxödös ne Tanono bara irabo öraru e mum pua tinörön kö ene a Orong. \v 12 Mum moro xixiset ma nunu ulamun abo warwadöan nang irabo wan pösöt e mum, io niang, i deek bara mum morobo axanan. Mum morobo mana tuu lölös kö ene abo eler. Ganim bere mum mo döxömen taun tua sineseng sösöxö. \v 13 Mum morobo mana top abo Kristien nang idi ma sasaxan. Me mum morobo mana lölös sik kua öga lo abo ose urungan köbo gunon te mum. \p \v 14 Mum morobo mana seng e God bara irabo wadöane idi nang te elerin e mum. A turunon, mum morobo seseseng bara irabo wadöane idi ma ganim bara irabo ögarin idi. \v 15 Nang bara öng i axanan, mum morobo axanan arixe me ine. Nang bara öng i gee ma tapunuk, mum morobo gee arixe me ine bölök. \v 16 Mum morobo mana muu önga dinödöm kalik mon kaluluonin e mum. Ganim e mum pua pere ösu a dauleng kabise, inexalik mum morobo mamaa rua kinis arixe mabo maris. Ganim e mum pa döxömen öraxin öbaling e mum. \p \v 17 Nang bara öng i pet te sasaban tö nöngön, ganim nöngön tua babalu ine mere sasaban. Mum morobo ebalaure deek bara mum morobo pet abo lalaa nang a nangadi xirip tabo perexulen bara i töxödös. \v 18 Mum morobo mana lölös sua kinis ma malum arixe mabo nangadi xirip, nang bara i eöt te mum. \v 19 A bung ais, ganim e mum pua babalu a nangadi ulamun abo sasaban urö mum. Ma lamun mum morobo mana isik a uk gölö lamun a laie re God. Mum morobo pet bira eöt ma nang idi toxo geet bara a Orong ixo tengen bira: \qt “E a öng nang irabo balu wuxus abo marakörö ulamunon abo sasaban te idi. E rabo ömokorot idi eöt mabo tatalien te idi.”\qt* \v 20 Ma toxo geet belek bara, \q1 \qt “Nang bara a iuo re nöngön i irilöng, örö mana tabaa nienin ine. \qt* \q1 \qt Nang bara i minauu, örö tabaa ininimin ine. \qt* \q1 \qt Ma nang bara u pet bira, ine irabo mengein öbaling iat a magingin te ine.” \qt* \m \v 21 Ganim nöngön ta öbala lo a sasaban bara irabo ögarin nöngön. Inexalik nöngön örobo mana rörön mabo tatalien deek ke nöngön tua wawas ösu abo sasaban. \c 13 \s1 Ire tabo ii abo tene pet warkurai \p \v 1 A nangadi xirip öngöng tabo mana ii ölik idi xöbo duöng rataxin ewe idi nang tobo wewet warkurai, möxösa, kaim bara re öng i eöt tua kip lo ina kinis möxö pet warkurai nang bere God kaim pua uxis ine bira. Idi abo tene pet warkurai ewe idi te tuu sik, God iri uxis sik idi bira. \v 2 Möxö ina na, nang bara öng i onwat urungan kö öng nang ibo wewet warkurai, i xarnang a öng nang i onwat kö ina niang e God ixoro uxis sik. Me ewe idi nang abo tene onwat bira, idi tabo ii öxaa a ömokorot urungan tö idi iat. \v 3 Ma inabo duöng rataxin tokobo ubuut ewe idi nang tobo wewet a dedeek, ma lamun idi tabo ubuut ewe idi nang tobo wewet a sasaban. Bule, nöngön u mamaa bara örobo langlanga xalik a binuut möxöbo tene warkurai? Go, nöngön örobo perim abo dedeek ma a tene warkurai irabo ölet nöngön. \v 4 Inabo tene warkurai idi abo tultul te God tua wewet a dedeek kö nöngön. Ma lamun nang bara u pet a sasaban, io, nöngön örobo buut, möxösa, i turunon saxit idi te tön sik a lölös taxin möxö ömokorot. Io niang, idi abo tultul te God, ma te rörörön ulamun e God tua ömokorot idi abo tene saban. \v 5 Io niang, nöngön örobo mana ii ölik e nöngön kö ene idi abo tene pet warkurai, xalik idi tabo ömokorot e mum. Ma kaim bara ina na xalik mon. Mum morobo mana ii ölik e mum bölök kö idi, möxösa, mum mo ösöxö bara i töxödös. \p \v 6 Me mum bo kun takis, möxösa, abo tene warkurai idi abo tultul te God me idi te bönö sik kua balaure ma rua kure e mum. \v 7 Mum morobo mana balu wuxus idi xirip eöt ma nang i töxödös sua wewet bira. Ewe idi te eöt bara tabo kun takis se idi, mum morobo mana isik abo takis se mum urungan tö idi. Me ewe idi nang i eöt tua buburin idi, mum morobo mana burin idi. Me ewe idi nang i eöt tua ii öraxin idi, morobo mana ii öraxin idi. \s1 Ire tabo mana isik abalamu \p \v 8 Ma ganim bere mum mo dinau xere öng, inexalik ina mangana dinau xalik mon niang i deek bara irabo kisisik i bira, bara e mum morobo ebalamu kaluluonin e mum iat, möxösa, ine ewe a öng nang i isik a abalamu xö nangadi xabise i pet eörin a warkurai te Moses. \v 9 A arile möxöbo warkurai te Moses i bira: “Ganim a pet a tatalien ne ilawa ma önga tödi alolo, ganim a arsexomet tataun, ganim a wuwulo, ma ganim bara u neek a lalaa xöbo duöng kabise.” Ma nang bara rebo mangana arile sa i nangen, a warkurai nang i unine idi xirip i bira, “Örobo mamaa lamun a öng kabise xarnang u mamaa lamun nöngön iat.” \v 10 A tatalien ne abalamu i kebeöt tua wewet te sasaban urungan kere öng. Ma ina na a unine bara a tatalien möxö isik a abalamu ibo wewet eöt mabo warkurai te Moses. \p \v 11 Mum morobo mana pet bira, möxösa, mum mo maras sik ulamun a mangana axana bung me nixinen. A axana bung iri saxit im bere mum morobo laran, möxösa, a bung möxö ineöro iri lörörö xöba xö ina axana bung nang ire toxo bulus a nunu re ire re Krais. \v 12 Ma ködö iri lörörö rua xakawöm tewe ma i lörörö im pa marmaras. Io niang, i deek bere ire tabo kip tewe abo tatalien möxö ködö ma bara ire tabo sige lo abo lalaa möxö inarese xö maras. \v 13 Ire tabo mana talien xarnang idi nang te kis kö maras. Ganim bara ire te inim ma te muu a tatalien ne baulang. Ganim bara ire te maru arixe me idi nang kaim bere mere ire, me ire tebele wewet abo magingin ne ilawa. Ganim bere ire te pet a tatalien ne kinis elixilik kaluluonin ire, me ire tebele muu a tatalien ne neek lalaa. \v 14 Ma lamun mum morobo mana ösige e mum arixe me Jisas Krais a Orong, ma ganim bere mum mo döxömen bere mum morobo pet eörin im bule a mamaa möxö lölös mera xö pu kölöme re mum. \c 14 \s1 Örö mana talien eöt ma nang u nunu bara i deek \p \v 1 Io, me mum morobo mana ömaraxen lo a nangadi ewe kaim kö xikip a dinödöm möxö balamasa ma i nine dinödöm bang ulamun abo lalaa i eöt te öng kua wewet. Mum morobo ömaraxen lo ine bira, me mum korobo pere öbulubunin ine ulamun abo lalaa i döxömen bara i töxödös bara i saban. \v 2 A öng i nunu bara i eöt bara irabo en abo mangana nien kirip. Öng kabise belek nang i kobo maruxo a nunu re ine i döxömen bara i kebeöt bara irabo en a gineme. \v 3 A nangadi ewe tobo enen abo lalaa xirip, ganim bara tabo pere öbulubun ewe i kobo enen abo lalaa xirip. Me ewe nang i kobo enen abo lalaa xirip, i karabo kure a öng nang i ibo enen abo lalaa xirip xarnang bara iri lexe a warkurai, möxösa, God iri ömaraxen lo ine bölök. \v 4 Ewe im nöngön nang u eöt tua xurxure a tultul kö öng kabise? A orong ke ine iat ewe irabo kure bara i tuu deek sik bara iri subu. Ma irabo tuu deek sik iat, möxösa, a Orong i eöt bara irabo pet ine bara irabo tuu bira. \p \v 5 Ma önga tödi im i döxömen bara dauleng ne bung i madakdak köbo bung kabise. Öng kabise belek i döxömen bara abo bung kirip i eöt kalik mon. Io, a öngöng ke idu irabo mana nunu lölös sik iat bira, “I töxödös se e bara arabo pet xarna na.” \v 6 Ine ewe i perexulen bara önga bung i madakdak kö öng kabise, i döxömen bira rua gene a Orong. Me ine ewe ibo enen abo mangana nien kirip, i wewet bira rua gene Orong. Ma ina na i maras, möxösa, i tengen deek kö God ulamun a nang ibo enen. Me ine ewe i isewi abo gineme, i pet bira rua gene Orong bölök ma i tengen deek bölök kö God. \v 7 Kaim pe öng ke ire bara i to rua gene ine xalik iat, ma kaim pe öng ke ire irabo met tua gene ine xalik iat bölök. \v 8 Nang bara ire te to, ire tabo to rua gene a Orong. Ma bara ire tabo met, ire tabo met tua gene a Orong. Io niang im, nang bere ire tabo to, bara tabo met, ire mere Orong. \p \v 9 Me Krais ixo met ma ixo to baling ulamun ina unine iat bara irabo Orong köbo minet me ewe idi nang te to sik bölök. \v 10 Ma lamun nöngön im ewe u kara en gineme, ruasa iat bara u kure a töm kölöme re Krais bara iri lexe abo warkurai? Me nöngön ewe u bo enen abo lalaa xirip, ruasa bara u pere öbulubun a töm? Ganim nöngön u wewet bira, möxösa, ire xirip tabo tuu xö warkurai kö wawara xö God. \v 11 Ina na i maras, möxösa, a tinenge xö God toxo geet i tengen bira, \q1 \qt “A Orong i tengen bira: ‘Nang bara i turunon bara e to sik, \qt* \q1 \qt io, i turunon bölök bara a nangadi xirip tabo subun kexe xö wawara re e, \qt* \q1 \qt me idi xirip tabo etöngösen maras bara e, e God.’” \qt* \m \v 12 Io niang im, ire xirip tabo tuu xö wawara xö God me ire tabo mana babalu ulamun abo unine xöbo tatalien te ire. \p \v 13 Io niang, ganim ire ra ekure kaluluonin ire. Ma lamun mum morobo mana dödöm deek bere mum korobo bulus se önga laa ra tamake bara abo töm mum kölöme re Krais tabo take xönan. \v 14 Xö tinuu re e kölöme re Krais e maras deek me e nunu iat bara abo mangana nien kirip i deek kö winara xö God bara öng irabo en. Ma lamun nang bara öng i nunu bara i kobo töxödös bara irabo en önga mangana nien, io, i turunon bara i kobo töxödös kö ina tödi bara irabo en ine. \v 15 Ma nang bara abo mangana nien te nöngön i pet a töm pua sinubu saban, io, nöngön u kobo mumuu abo tatalien ne ebalamu im. U bele en abo lalaa nang irabo ögarin a töm ewe e Krais ixo met tua gene ine bölök. \v 16 Nang bara abo dauleng kabise tabo tengen ögarin e mum ulamun abo lalaa nang mum mo pere bara i deek kua wewet, ganim i mum pua wewet inabo lalaa. \v 17 Ruasa, möxösa, a unine kingdom kö God i kobo tatalien ne nien ma ra ininim. Ma lamun a unine im, abo tatalien töxödös ma a malum ma a axanan nang i wanot lo meringan kö Töxödös ne Tanono, \v 18 möxösa, nang bara öng i tultul te Krais ma i tame bölök ine bira, i öaxanan e God ma i pet abo mangana tatalien nang a nangadi te perexulen bara i töxödös kö wawara re idi. \p \v 19 Io niang im, ire tabo mana isik abo lölös kirip pe ire rua wewet a nang irabo isik ot a malum kaluluonin ire ma irabo uru ölölös ödeek a öngöng kabise. \v 20 U bele ögarin a tinörön kö God kelen abo nien te nöngön. A turunon abo mangana nien kirip i deek bara tabo en, inexalik i saban bara öng irabo en te laa sa nang irabo ösubu a tönö kölöme re Krais. \v 21 Nang bara u ösubu a töm möxösa u en a gineme bara u inim a wain bara u pet te mangana lalaa xabise, io, irabo deek bara u bele pet bie. \p \v 22 Inexalik im, ulamunon abo lasanene u nunu bara i deek kö nöngön kö inabo lalaa, nöngön örobo mana ganim sik mon kaluluonin e muu me God. I deek saxit a kinis kö tödi ewe i kobo örasen bara iri pet a sasaban kö inabo lalaa iri nunu bara i deek kua wewet. \v 23 Inexalik nang bara re öng i nine dinödöm ulamun a önga laa i en, io, God irabo kure ine bara iri pet a sasaban nang bara i en, möxösa, a tatalien te ine i kobo wanot meringan kö nunu re ine. Ma abo tatalien i kobo wanot meringan kö nunu im, ine a magingin saban. \c 15 \p \v 1 Me ire nang tere maras köbo dinödöm pe ire, ire tabo mana ömaraxen lo idi ewe idi nang abo dinödöm pe idi i kobo maruxo. Ganim ire ra laie xö mangana dinödöm pe idi, ma ganim ire ra öaxanan öbaling iat ire. \v 2 Ire xirip öngöng tabo mana pet abo mangana tatalien tua öaxanan abo nangadi xabise. Me ire tabo pet bira rua rorop idi rua ölölös abo to re idi. \v 3 Ruasa, möxösa, Krais iat bölök i koxobo öaxanan öbaling iat ine, inexalik ixo pet eörin ma nang toxo geet bara, \qt “God, abo tinenge saban nang idi toxo tengen urungan tö nöngön iri subu lömö re e.”\qt* \v 4 Ma i eöt bara arabo tengen bira, möxösa, abo ginigeet kirip nang idi toxo geet mesila idi toxo geet tua usu ire, rua nang ire tabo tuu lölös kö ene abo tiip me ire tabo kip a aöxaxat meringan köbo tinenge re God niang toxo geet, io niang, ire tabo xixiset ma nunu ulamun abo warwadöan nang irabo wanot tö ire. \p \v 5 Me e seseng urungan te God ewe i öxaxat ire ma i pet ire bara tabo eöt tua tinuu lölös kö ene abo tiip. Me e seseng bara irabo pet e mum bara morobo muu önga mangana dödöxömen kalik mon kaluluonin e mum nang mo mumuu e Krais Jisas. \v 6 Me e seseng bere God irabo pet bira bere mum morobo ii öraxin e God ma önga dinödöm ma önga inöno e mum mon, ine a God ma a Tata xö Orong ke ire, Jisas Krais. \p \v 7 Io niang im, mum morobo mana ömaraxen lo e mum kaluluonin e mum iat xarnang e Krais ixoro ömaraxen lo e mum pua nang mum morobo isik a aölelet urungan kö God. \v 8 E tengen tö mum bere Krais ixo wanot xarnang a tultul tua rorop abo Judeia rua osen bere God i pet eörin abo tinenge re ine. Ma ixo wanot tua öturunon abo kunubus nang e God ixoro pet arixe mabo untubuno idi \v 9 ma rua nang idi im ewe idi kaim bara abo Judeia bölök, idi tabo ii öraxin e God ulamunon a abalamu re ine. I xarnang abo tinenge re God toxo geet i tengen bara, \q1 \qt “Io niang, nang e kis kaluluonin idi nang kaim bara abo Judeia e rabo ölet nöngön. \qt* \q1 \qt E rabo sösö rua ölolot a esem.” \qt* \m \v 10 Ma a tinenge toxo geet ine i tengen bölök bira, \q1 \qt “Ewe mum nang kaim bara abo Judeia, \qt* \q1 \qt mum morobo axanan arixe mabo nangadi iat te ine.” \qt* \m \v 11 Toxo geet bölök bira, \q1 \qt “Mum kirip ewe nang mum kaim bara abo Judeia, mum morobo mana ölet a Orong. \qt* \q1 \qt Mum abo marapun kirip, mum morobo sö ma ölet wösöt ine.” \qt* \m \v 12 Me Aisaia bölök i tengen bira, \q1 \qt “A tubuno raxin te Jesi irabo wanot. \qt* \q1 \qt Ine irabo wanot tua kure abo marapun ewe nang idi kaim bara abo Judeia. \qt* \q1 \qt Ine a unine bara idi nang kaim bara abo Judeia tabo xixiset ma nunu ulamunon abo warwadöan nang irabo wan urungan tö idi.” \qt* \p \v 13 E seseng urungan te God ewe i pet e mum bara morobo eöt tua xixiset ma nunu ulamunon abo warwadöan. E seng ine bara irabo öwöwö e mum ma axanan ma malum bölök nang mum bo nunu re ine. Io nang im, xö lölös möxö Töxödösine Tanono, a tatalien ne xixiset ma nunu ulamunon inabo warwadöan irabo wöwö xöba sik ke mum. \s1 Pol kaluluonin idi nang tekela ölangen bang a tinenge deek \p \v 14 Abo töke kölöme re Krais, e nunu turunon iat bere mum mo wöwö mabo dedeek arixe mabo nanase, ma bere mum mo eöt tua eöxaxat kaluluonin e mum. \v 15 Inexalik e re balamasa rua ginigeet ulamun a dauleng ne lalaa urö mum, xarnang bara arabo ödöxömen e mum ulamunon inabo lalaa. Me e re geet bira, möxösa, God iri örarabaa e arixe ma abalamu re ine \v 16 bara arabo önga tene tinörön te Krais Jisas kaluluonin e mum nang kaim bara abo Judeia. E bo wewet a tinörön ne pris nang e bo walwalas tinenge ma atöngösen deek ke God rue nang e God irabo öbala lo e mum nang kaim bara abo Judeia xarnang önga inerabaa wösöt ine, mum nang a Töxödösine Tanono iri bulus tewe xalik abo sasaban tue God iat. \p \v 17 Io niang, e re pere bara a kinis se e kölöme re Krais Jisas, ine a unine bara arabo eölolot ulamun abo tinörön te e rua gene God. \v 18-19 E xebe buut tua eölolot ulamun abo lalaa xirip, inexalik önga laa xalik mon. E rabo eölolot ulamun abo lalaa e Krais iri pet kö tinörön te e kaluluonin idi nang kaim bara abo Judeia nang idi toxo ölangen abo tinenge re e ma toxo pere abo tatalien te e, a tatalien lölös, abo tatalien ne auwuwus, mabo auxileng nang e xo pet arixe ma lölös möxö Töxödösine Tanono. E rabo tenge xalik mon ulamun inabo lalaa Krais iri pet nang iri silien ot idi bara tabo muu e God. Io niang, urulo meringan Jerusalem e xo wan kö boxönö xirip urungan kö xönö mee Ilirikam me e xo öxawam a tinörön te e xinabo uleng ne xönö rua palas tinenge ma atöngösen deek ulamun e Krais. \v 20 E xobo mamaa bara arabo palas tinenge ma atöngösen deek kingan tö idi nang tekela ösöxö bang e Krais, rua nang e karabo rörön kö xönö nang öng kabise ixoro araun kö tinörön ee. \v 21 Ma lamun e mamaa bara arabo pet eörin a tinenge xö God nang toxo geet bara, \q1 \qt “Idi nang kaim kö see lo ulamun ine, idi tabo pere, \qt* \q1 \qt me idi nang kaim kö ölangen, idi tabo maras.” \qt* \s1 Pol ixo pingit tua nuan u Rom \p \v 22 Io niang, inabo lalaa ibo wewet pii e bara i karabo eöt bara e rabo wanot urungan tö mum. \v 23-24 Ma lamun na im, kaim pe maup kö tinörön te e xö inabo boxönö, ma xöbo oleleng ne awat e xobo mamaa rua werwere e mum. Io niang, e xo bulus a dinödöm pe e bara arabo wan urungan te mum kö inuan te e urungan Spein. E maa bara arabo pere e mum kö inuan te e, ma nang e re kis aulik kingan kaluluonin e mum, ma nang mum muru öaxanan e, e mamaa bere mum morobo top e rua nuan urungan. \v 25 Io na im, e maa rua inuan belek urungan Jerusalem pua rorop a nangadi re God tingan, \v 26 möxö abo Kristien tingan Masedonia me Akaia toxo axanan tua bubulus arixin abo arabaa ne tuluwok kua rorop a nangadi re God ewe idi te maris singan Jerusalem. \v 27 A turunon, idi toxo axanan tua wewet bira, inexalik idi ma dinau pe idi abo Judeia bölök. Ruasa, möxösa, nang bara meringan köbo Judeia idi tere kip a xönö re idi möxöbo warwadöan meriso xö God, io, a dinau pe idi belek kua babalu wuxus abo Judeia ma abo mangana warwadöan mera xö pu. \v 28 Ma nang bara e re öxöwöm im ina tinörön ne isik tuluwok, ma bara e re öturunon ina arabaa re idi urungan köbo Judeia, io, e rabo wan urungan tö mum, ma melamu im, urungan Spein. \v 29 Me e ösöxö bara arabo wanot urungan te mum, e rabo wanot arixe ma warwadöan taxin meriso re Krais. \p \v 30 Abo töke kölöme re Krais, ire ta kis kö ene Orong ke ire e Jisas Krais, ma a Töxödös ne Tanono iri örarabaa ire ma a tatalien ne inebalamu, io niang, e öxaxat e mum bara mum morobo seseng wösöt e God ulamun e, möxö ina na, morobo tuu arixe me e xöbo tiip. \v 31 Mum morobo mana seseng bara God irabo ölanglanga e xalik idi abo tabuno nunu riso Judeia. Ma morobo seseng bölök bara a nangadi re God tingan Jerusalem tabo axanan tua ömaraxen lo a rorop pe e. \v 32 Mum morobo seseng biringan bara arabo eöt tua nuan pösöt e mum arixe ma axanan nang bara a Orong i mamaa bie, ma bara arabo mamas arixe me mum ma arabo kip lo re dauleng ne lölös maxat. \v 33 Io, me e seseng im bara God ewe ibo isik a malum irabo kis arixe me mum kirip. Amen. \c 16 \s1 Pol ixo öga lo idi riso Rom \p \v 1 Io, e tengen te mum bara Pibi ine a une deek. Ine a saxana ire kölöme re Krais ma ibo rorop abo nangadi möxö lotu ringan Senkira. \v 2 E seng e mum bere mum morobo öbala lo ine, möxösa, ine bölök kö Orong. Mum morobo öbala ine mabo tatalien i töxödös bara abo nangadi turunon te God tabo muu bira nang idi te öbala a öng. E seng e mum bere mum morobo top ine xöbo mangana sasaxan te ine, möxösa, ine ixo top a oleleng ne nangadi, me e a öng mere idi bölök. \b \li1 \v 3-4 Mum morobo mana öga lo e Pirisila me Akuila ewe idu te rörörön arixe me e rua gene Krais Jisas. Idu toxo isik tewe abo to re idu rua rorop e. Inexalik idu toxo maras sik bere idu tabo met gut. Me e tengen deek ulamun idu ma kaim bara re e xalik, idi bölök abo nangadi möxö lotu xinabo lagunon te idi ewe idi nang kaim bara abo Judeia. \li1 \v 5 Me mum morobo öga bölök a nangadi möxö lotu ewe idi tobo orot etok kö gunon te idu. \li1 Mum morobo öga lo Epainetus, a ais deek ke e, ewe ixo arun tua dinödöm puxus urungan te Krais singan kö xönö me Esia. \li1 \v 6 Mum morobo öga e Maria ewe ixo rörörön lölös sua gene e mum. \li1 \v 7 Mum morobo öga lo Andaronikus me Junia, a nine Judeia xarnang e, ewe idu toxo kis arixe me e kölöme xö gunon ne aömokorot. Me re idi ewe toxo tile rua palas a atöngösen deek, abo nangadi te ii öraxin idu, me idu toxo ot ta kinis kölöme re Krais mesila re e. \li1 \v 8 Mum morobo öga lo e Ampiliatus, a ais deek ke e kölöme xö kinis möxö Orong. \li1 \v 9 Mum morobo öga lo bölök e Urbanus ewe ibo rörörön arixe me ire rua gene Krais, me mum morobo mana pet bira bölök urungan kö ais deek ke e, e Sitakis. \li1 \v 10 Mum morobo öga lo e Apeles, ewe abo kinadik ixo kawönö ine ma i osen ömaras bere ine i muu ödeek e Krais. \li1 Me mum morobo öga lo ewe idi möxö barama re Aristobulus. \li1 \v 11 Me mum morobo öga lo e Erodion, a töke. \li1 Mum morobo öga lo idi möxö barama re Narsisus ewe idi mere Orong. \li1 \v 12 Mum morobo mana öga lo e Tiripina me Tiriposa, a nini une ewe idu tobo rörörön lölös ulamun e Orong. \li1 Mum morobo öga lo bölök a ais deek ke e, Persis, ine a önga une xabise bölök ewe ibo rörörön lölös se Orong. \li1 \v 13 Me mum morobo öga lo e Rupas ewe a Orong ixo pere kos ine. Me mum morobo pet bira bölök urungan kö nago re ine ewe nang i wawara xarnang a nago bölök ke e. \li1 \v 14 Me mum morobo öga lo e Asinkiritus me Pelegon me Ermes me Patrobas me Ermas ma abo Kristien ewe nang idi tobo kis etok arixe me idi. \li1 \v 15 Me mum morobo öga lo e Pilologus me Julia me Nereus ma unsaxana e bölök, me Olimpas ma a nangadi xirip pe God ewe idi te kis arixe me idi. \li1 \v 16 Mum morobo öga lo a öngöng kabise arixe ma töxödös ne amum. \li1 Ma abo nangadi möxö lotu xirip pe Krais möxöbo lagunon, idi te öga im e mum. \p \v 17 Abo töke kölöme re Krais, e öxaxat e mum bere mum morobo tumarang ulamun ewe idi tobo palang e mum bere mum karabo tuu arixe, ma lamun bara e mum bo xisixis elixilik kaluluonin e mum. Idi ewe nang tobo bubulus abo mangana tatalien nang i xabise xirip kö inausu mum moxo kip lo, bara mum morobo subu xönan. Mum morobo tuwes kalik idi. \v 18 Abo mangana nangadi bira tokobo tame e Jisas Krais, a Orong ke ire. Ma lamun idi te tame abo mamaa iat kö baladi. Idi tobo önamien a nangadi mabo tinenge mamaran tua silien öröxröxö abo dinödöm pe idi ewe nang tokobo tumarang deek. \v 19 A nangadi xirip tere see lo ulamun ina tatalien ne tame tinenge re mum. Möxö ina na, e axanan ulamun e mum. Ma lamun e mamaa bere mum morobo nanase sik ulamun abo lalaa niang i deek ma bere mum morobo madakdak kalik a sasaban. \v 20 Ma iri lörörö im bere God ewe ibo isik a malum irabo pas gigise e Satan kö ene abo xexene e mum. \p A inemarse meringan te Jisas Krais, a Orong ke ire, irabo kis arixe me mum. \p \v 21 Timoti, ewe ibo rörörön arixe me e, i öga e mum. Me Lusias me Jeson me Sosipater, idiet abo Judeia xarnang e, idiet bölök te öga e mum. \p \v 22 E Tertius, e xo geet ösu ina ginigeet na rua gene Pol, ma xö kinis se e kölöme xö Orong, e öga e mum. \p \v 23 Gaius i öga bölök e mum. Ine ewe nang ixo öbala lo e arixe ma marakörö möxö lotu bere mem marabo kis etok ka xö gunon te ine. \p Erastus ewe ibo balaure a tuluwok möxö ina lagunon na, me Kuartus a tönö ire kölöme re Krais, idu te öga lo e mum.\f + \fr 16.23 \ft A ginigeet maut idi toxo ölaxa a rina \ft \+bd 24 \+bd* i tengen bira, \+it “A abalamu re Jisas Krais, a Orong ke ire, irabo kis arixe me mum kirip. Amen.”\+it*\f* \p \v 25 Io, e ölet ine ewe i eöt tua uru ölölös e mum eöt ma tinenge deek ke e, ina atöngösen ulamun e Jisas Krais. Ina atöngösen nang e God iri osen im. Ma inabo lalaa ixo mun sik kö oleleng ne awat, ma lamun na im God iri osen ömaras. \v 26 God ewe nang i kara met iri ömaras ire ulamunon ina na kölöme xöbo ginigeet köbo propet ma eöt ma tinenge lölös se ine nang ixoro bulus sik. Me God ixo pet bira rua nang abo marapun möxö öxöno lagunon kirip tabo tame ine xö tatalien ne nunu. \v 27 Io, ma xö kinis se e kölöme re Jisas Krais, e ölet e God bira, ine xalik mon ewe i nanase. A aölelet ulorexe urungan te ine. Amen.