\id GAL - Barok \h GALESIA \toc3 Galesia \toc1 A Ginigeet te Pol urungan köbo GALESIA \toc2 GALESIA \mt2 A Ginigeet te Pol urungan köbo \mt1 GALESIA \ip Pol ixo sulo a lotu möxö xönö mee Galesia (a uleng idi te döxömen bara xö sisila ne nuan te ine, ma uleng idi te döxömen bara xö sese öninöng ne nuan te ine). Me ina nangadi nang Galesia idi kaim bara abo Judeia. Idi tokoxobo muu a warkurai te Moses. Kaim. Idi toxo nunu xalik mon te Jisas, me God ixo öro idi. Inexalik melamu im, nang e Pol ixoro wan lo, a uleng ne tene ausu röxröxö idi toxo wan urungan Galesia ma toxo töngösen idi bara i kobo eöt bara re öng irabo kip a to ulorexe nang bara i nunu re Jisas kalik mon. Irabo mana muu bölök abo warkurai te Moses, ma önga warkurai taxin a tatalien möxö kuru lewene aine tödi rua osen bara ine mere God. Ma nang e Pol ixo see lo ina ausu niang, ixo laie ma ixo wuwus bölök bara abo Galesia idi toxo axanan tua ölangen inabo ausu nang i xabise xirip kö atöngösen turunon nang idi toxoro kip lo meringan te Pol (pere e Galesia 1:6-9). Me Pol ixo mamaa rua osen te idi bara ina atöngösen deek kalik mon i eöt tua öro idi. Ma ixo osen te idi bara ina atöngösen i turunon, möxösa, God iat ixo pere kos ine bara ine önga aposol ma ixo isik ina tinenge na urungan te ine (1:11-2:10). Ma unine möxö atöngösen deek ma unine ina ginigeet niang bölök i bira, bere \bd God irabo kure bara öng i töxödös kö wawara re ine nang bara i nunu xalik mon te Jisas, ma kaim bara i muu abo tatalien deek köbo warkurai te Moses (2:16-21).\bd* E Pol ixo osen bara kaim pe öng irabo eöt tua mumuu abo warkurai te Moses. Io niang, God i mamaa bere ire tabo nunu xalik mon xarnang e Abaram ixo nunu, rua nang e God irabo kure bere ire te töxödös ma bara ire tabo langlanga rewe xalik inabo warkurai lölös (3:1-4:31). Ma inexalik i kobo deek bere ire nang tokobo kis kö ene inabo warkurai bara ire tabo pet abo sasaban (5:1-15). Kaim. Xö nunu re ire, tabo langlanga im rua mumuu abo tatalien deek xarnang a Töxödös ne Tanono irabo lamus ire rua tino bie (5:16-26). \c 1 \p \v 1 E, e Pol, a önga aposol. Ma a nangadi mon idi kaim kö tibe e ma kaim pe öng ka tile e xarnang a aposol, lamun e re kip a kinis ne aposol meringan kalik e Jisas Krais me God a Tamana ire ewe nang ixo öraru ine xalik a minet. \v 2 Io, e arixe mabo töke kölöme re Krais ewe nang idi tobo xisixis arixe me e, mem me geet ina na urungan te mum abo marakörö ne lotu xö boxönö xirip Galesia. \p \v 3 E seseseng bara a abalamu ma malum irabo ot tö mum meriso re God a Tamana ire ma meriso xö Orong e Jisas Krais, \v 4 ewe nang ixo isik tewe a to re ine ma ixo met tua döxömen taun abo magingin saban te ire ma bara irabo öro ire xalik a magingin saban kinabo axana bung saban na. Ma ixo met bira rua wewet eörin a mamaa re Tamana ire e God. \v 5 Ire tabo ölet e God ulorexe. Amen. \s1 Önga tinenge deek kalik mon angen \p \v 6 Maris! E wuwus saban bara saxit mon mum mo önan talu ewe nang ixo kuwe e mum. Ma ixo kuwe e mum bule? Ixo tabaa e mum me Krais. Saxit mon me mum mo mumuu a tinenge xabise nang idi te tengen bara a tinenge deek. \v 7 Lamun kaim bara a tinenge xabise, ine a tinenge deek turunon. Me e tengen mon biringan, möxösa, a dauleng idi te wewet öngangao e mum, me idi te mamaa bere idi tabo puxus ögarin a tinenge deek ke Krais. \v 8 Nang bere mem iat bara önga angelo iat meriso lömö xö balana kubu irabo palas tinenge urungan te mum nang i xabise xö tinenge nang mem moxo palas urungan te mum, e seng e God bara irabo perögat turunonin ine. \v 9 Xarnang mem moxo tengen mesila, na e tengen öbaling bira: nang bara ewe a öng i palas tinenge urungan te mum ma tinenge nang i xabise xö tinenge nang mum moxo ömaraxen lo, io, e seng e God bara irabo pet ögarin turunonin ine. \p \v 10 Mum mo döxömen bule? Nang bere e tengen bira, i wawara bara e mamaa bere a nangadi tabo ömaraxen lo e? Turunon saxit, kaim! Inexalik e mamaa bere God irabo ömaraxen lo e. Bule, i wawara bere e mamaa rua wewet öaxanan a nangadi? Kaim arixe. Nang bere e rabo könönöin bang kua wewet öaxanan a nangadi, io, i kebeöt bere e rabo önga tultul kö pu re Krais. \s1 God iat ixo tibe e Pol \p \v 11 Abo töke kölöme re Krais, e mamaa bara mum morobo maras bara tinenge deek nang e xo palas se mum min kaim bara ixo wanot meringan kö önga tödi. \v 12 Kaim pe tödi ixo tengen te e, bara ixo usu e min. Inexalik, e Jisas Krais ixo öwösö rö e. \p \v 13 Io, mum moxoro ölangen a mangana to nang e xoro kis könan köbo mangana nunu re mem abo Judeia. E xobo wewet ösaban a nangadi möxö lotu re God me e xobo taxada ra ögarin ina lotu. \v 14 E xo nanase xöba rö idi a oleleng möxöbo töke ra mumuu ödeek abo tatalien köbo Judeia, me e xo axanan köba me e xo mamaa xöba rua rarame abo inausu möxöbo untubuno e. \v 15 Inexalik God ixo pere kos lo e xö ina abalamu rine mesila xö axana bung a nago ixo kip e, me God ixo kuwe lo e rö ine. \v 16 Ma ixo mamaa bara ra öwösö a Barok ke ine kölöme re e, bere e rabo mana palas tinenge kaluluonin idi a nangadi kaim bara abo Judeia. Ma nang e God ixo pet bira e kaim kö xikip pe tinenge maras xalik ke tödi lamun ina atöngösen na. \v 17 Me e kaim bölök ka nuan uruso Jerusalem rua werwere idi nang idi toxo kip a kinis ne aposol mesila re e. Lamun e xo saxit uri Arebia me e xo tawuxus baling uruso Damaskas. \p \v 18 Io, narun ne awat ixo saxit me e xo wan kaa uruso Jerusalem rue maa me Pita ra ösöxö xulen e maa. Me e xo kis arixe me ine xö sangaun ma pitnö ne bung mon. \v 19 Inexalik bara kaim e ra werwere re öng mere idi abo aposol kabise, xalik mon e Jems a tönö a Orong. \v 20 E usugurno na urungan te mum kö wawara xö God bara i koxobo töxö inabo lalaa e geet urungan te mum. \v 21 Io, melamu e xo wan lo urungan Siria me Silisia. \v 22 Ma abo lotu re Krais kö xönö raxin Judeia idi kaim kö ösöxö e. Idi kaim a eöt tua werwere xulen bölök a mamaran te e. \v 23 Ma lamun idi tobo sesee mon lamun a tinenge nang i tengen bira: “Ine ewe nang ixo wewet ösaban bang ire, na i palas tinenge lamun a tinenge deek nang ire te nunu xönan. Ma mesila ixo könönöin bara irabo ögarin ina tinenge.” \v 24 Me idi toxo ölet im e God, möxösa, rö e. \c 2 \s1 Abo aposol kabise idi toxo ömaraxen a palas tinenge re Pol \p \v 1 Ma sangaun ma nit ne awat melamu maa me Banabas moxo tawuxus baling urso Jerusalem. Me e xo lamus bölök e Taitus. \v 2 Me e xo wan, möxösa, God ixo öwösö rö e bara arabo wan. Me e mabo sisila ne lotu ewe a nangadi tobo döxömen öraxin idi, mem kalik mon moxo kis etok me e xo tengen ömaras idi lamun a tinenge deek nang e xo tenge min kaluluon te idi nang kaim bara abo Judeia. Me e xo dödöm ne binuut, möxösa, e xo kaim pa mamaa bara a tinörön te e mesila ma möxö ina axana bung bölök na, irabo laa tataun. \v 3 Me e xo wanot arixe me Taitus. Me Taitus a Grik ine, ewe nang kaim a xurxuru a lewene aine. Ma lamun kaim abo sisila ne lotu ra wewet te tinenge lölös bara tabo kuru a lewene aine rua mumuu a warkurai te Moses. \v 4 Ma ina laa na ixo wanot, möxösa, a dauleng nang tobo eönunu bara idi abo Kristien, idi toxo sixem laxa arixe me mem pa werwere bara bule e mem me langlanga xalik inabo mangana warkurai, mem nang mem mere Krais Jisas. Io, idi toxo mamaa bere idi tabo sidien e mem pua mumuu abo warkurai te Moses. \v 5 Ma lamun maa kaim kö ömaraxen lo re ulik ne dinödöm pe idi, möxösa, maa moxo mamaa bara a turunon möxö tinenge deek irabo kis arixe me mum. \p \v 6 Ma bule xö inabo sisila ne lotu nang a nangadi tobo döxömen öraxin idi? (Ma bara a mangana kinis bule idi toxoro kip mesila, i kobo öbulubun e. God i karabo ii öraxin te öng nang bara a nangadi mon te döxömen öraxin ine. Kaim.) Io, inabo sisila nang a nangadi tobo döxömen öraxin idi, toxo ömaraxen lo a atöngösen te e. Idi kaim kö mamaa bara tabo puxus tewe re uk tinenge re e. \v 7 Lamun idi toxo perexulen bere God ixo tabaa e ma tinörön ne palas tinenge deek kaluluonin idi ewe nang kaim bara abo Judeia, xarnang ixo tabaa e Pita ma tinörön ne palas tinenge kaluluonin abo Judeia. \v 8 Me e eöt tua wewet ina tinörön na, möxösa, e God ewe ixo rörörön kölöme xö tinörön te Pita xarnang a aposol urungan kaluluon köbo Judeia, ma ixo rörörön bölök kölöme xö tinörön te e xarnang a aposol urungan kö nangadi nang kaim bara abo Judeia. \v 9 E Jems, Pita, me Jon, ewe a nangadi tobo döxömen öraxin idiet bere idiet tobo tön sik a lotu, io, idiet toxo perexulen bere God ixo wadöane e arixe mina tinörön. Io, idiet toxo tön lime arixe me maa me Banabas sua osen bere mem marabo rörörön arixe. Io, idiet toxo maraxa bere maa marabo wan urungan te idi ewe nang kaim bara abo Judeia, ma bere idiet tabo wan urungan köbo Judeia. \v 10 Idiet toxo seng e maa bere maa marabo pet mon önga laa. Idiet toxo seseng bere maa marabo dödöm pua rorop abo maris. Ma laa iat nang ixo ot lölös pösöt e, ne niang e xobo wewet. \s1 Pol ixo tenge köö e Pita \p \v 11 Ma lamun nang e Pita ixo wan uruso Entiok, e xo bala kadik me e xo esusuo mine, möxösa, ine ixo pet a laa i kobo deek. \v 12 Ma nang a dauleng ne nangadi meringan te Jems kaim bang a inot, e Pita ixo pet a tatalien deek nang ixobo aan arixe me idi ewe idi nang kaim bara abo Judeia. Inexalik bara nang idi toxo wanot, Pita ixo pet a tatalien saban bira: ibo ruruu rewe ma ibo önan pes kalik idi nang idi kaim bara abo Judeia, möxösa, ibo buburin idi nang meringan te Jems, ewe idi tobo tuu lölös sik kö tatalien möxö kuru lewene aine idi xarnang a warkurai te Moses i tengen. \v 13 Mabo Kristien kabise nang idi abo Judeia, idi toxo muu e Pita ma ina tatalien na. Idi arixe me Pita, toxo ösöxö sik bara i deek ka nien arixe me idi nang kaim bara abo Judeia, inexalik idi toxo öngus sua nien arixe me idi. Ma ina sasaban ixo sat ölaxa e Banabas, io, ine ixo pet bölök bie. \p \v 14 Inexalik nang bere e xo pere bere idi kaim pa mumuu a ngas töxödös arixe ma turunon möxö tinenge deek, me e xo tengen te Pita xö wawara xö marakörö bere, “Nöngön a Judeia ma lamun nöngön u kobo kis eöt xarnang abo Judeia. Kaim. Nöngön u kis xarnang idi nang kaim bara abo Judeia. Mina na, i kobo töxödös bere nöngön u sidien idi nang kaim bara abo Judeia bere idi tabo kis xarnang abo Judeia. \s1 Ewe nang i nunu, God irabo kure ine bara i töxödös \p \v 15 “Ire abo Judeia runon, ma abo untubuno ire abo Judeia bölök. Ire kaim bara möxö bung marapun nang kaim bara abo Judeia nang ire abo Judeia ire tobo rengrengen idi bara a nangadi saban. \v 16 Lamun ire bölök abo Judeia, ire te ösöxö bere God irabo kure bara önga tödi i töxödös kö winawara re ine niang bara i nunu mon te Krais Jisas. I karabo kure re öng bara i töxödös niang bara ibo mumuu abo warkurai te Moses. Kaim. Möxö ina na, ire bölök te nunu re Jisas Krais bere God irabo kure bere ire te töxödös, a unine xö nunu kölöme re Krais, ma kaim bara xö tatalien ne muu warkurai te Moses. Io, ire te nunu im, möxösa, ire te ösöxö bere God i karabo kure re öng bara i töxödös niang bara i mumuu abo warkurai te Moses. \p \v 17 Io, ire te mamaa bere God irabo kure ire bara ire te töxödös, möxösa, ire kölöme re Krais. Nang bara ire te kölöme re Krais bira, nexalik i ot maras bara ire angen te wewet abo sasaban, ire tabo tengen bule? I wawara bara e Krais i lamus ire ra wewet a magingin saban? Kaim! Kaim turunon saxit! \v 18 Nang bere e xoro bulus ösu ina mangana dinödöm bara abo warkurai te Moses te eöt tua kure bere e töxödös, ma melamu e muu öbaling inabo warkurai bara arabo töxödös, io, e rabo osen bere e a tene lexe warkurai. \v 19 Abo warkurai te Moses ixo kure e, me e xo met. E kobo kis baling kö ene lölös möxöbo warkurai bara arabo eöt tua roro rua öaxanan e God. E xoro met arixe me Krais lömö xö sölöxöröp. \v 20 Ma kaim im bere e to sik. Kaim. Krais i to sik kölöme re e. Ma a mangana to möxö aine e na, e to arixe ma nunu xö Barok kö God ewe nang ixo mamaa lamun e ma ixo isik tewe a to re ine ma ixo met kelen e. \v 21 Nang bere God ixoro eöt tua kure bara öng i töxödös nang bara i mumuu abo warkurai te Moses, i wawara bere Krais ixo met tataun mon. Ma lamun ina tinenge re e i kobo wawara bira. Möxö ina na, kaim e ra öös kalik a abalamu re God. Kaim. E tengen bara ire te sasaxan bere ine irabo tabaa tataunin ire arixe ma abalamu.” \c 3 \s1 Abo warkurai ma a nunu \p \v 1 Mum abo Galesia, i xarnang bara re öng iri piörin e mum merebo tinenge, io, mum mo baulang. A atöngösen lamun a minet te Jisas Krais lömö xö sölöxöröp ixo ot maras kö winara re mum. \v 2 E mamaa ra ösöxö a önga lalaa mon kalik e mum, ma i bira: Bule, mum moxoro kip lo a Töxödös ne Tanono xö mangana ngas sa? Mum moro kip lo ine, möxösa, mum moxobo mumuu abo warkurai te Moses, bara mum moxo kip lo ine nang mum moxo nunu xö ina atöngösen deek nang mum moxo ölangen? \v 3 E wuwus bere mum moxo baulang köba bira! A to maxat te mum ixo urulo ma lölös möxö Tanono. Ma i bule belek bere mum mo wewet ödeek arixin abo to re mum ma lölös se mum iat? \v 4 Abo laa niang mum moxo örasen, nagut ixo ot pösöt tataunin mon e mum? Kaim. Turunon saxit, a na ma inone. \v 5 Bule, God ibo tabaa e mum ma lölös möxö Tanono ma ibo wewet abo lalaa lölös ne auwuwus kaluluonin e mum, möxösa, e mum bo mumuu abo warkurai te Moses? Kaim. Ma lamun, möxösa, mum moxo ölangen a tinenge deek me mum moxo nunu xönan. \p \v 6 I eöt bölök me Abaram xarnang abo ginigeet te God i tengen, \qt “Abaram ixo nunu xö God me God ixo perexulen ine bere i töxödös sik kö wawara re ine.”\qt* \v 7 Io mina na, i deek bere mum morobo maras bara ewe idi nang te uruoxe a nunu, idi abo tubune Abaram turunon. \v 8 Abo tinenge re God idi toxo geet mesila i tengen bere God irabo kure idi nang kaim bara abo Judeia, bere idi te töxödös kö wawara re ine, möxösa, idi te nunu. Io nang, inabo ginigeet nang mesila toxo palas a tinenge deek urungan te Abaram bira: \qt “Meringan kölöme xö bung marapun te nöngön e rabo wadöane a bung marapun kirip möxö öxöno lagunon.”\qt* \v 9 Möxö ina na, i maras im, bere idi nang te nunu, God irabo wadöane idi arixe me Abaram, a tene nunu. \p \v 10 Idi xirip nang tobo mumuu abo warkurai te Moses bere idi tabo eöt tua wanot töxödös kö wawara xö God, idi tabo iuo saban arixe xö ene aömokorot te God, möxösa, abo tinenge re ine idi toxo geet ine i tengen bira, \qt “Idi xirip ewe nang tekara muu abo warkurai kirip möxö ina ginigeet, idi tabo iuo saban arixe xö ene aömokorot te God.”\qt* \v 11 Ma i maras kirip sik bara God i kebeöt ta kure re öng bere i töxödös bara nang i mumuu abo warkurai te Moses. Ma ina na i maras, möxösa, abo tinenge re God idi toxo geet i tengen bölök bira, \qt “Ewenene a öng nang e God i kure bere i töxödös kö wawara re ine, ine xalik mon irabo to, möxösa, i nunu.”\qt* \v 12 A tatalien möxö muu warkurai i kebeöt ma tatalien möxö nunu. Kaim. Möxösa abo warkurai te Moses i tengen bara, \qt “Ewe a öng i muu eörin inabo warkurai, irabo kip a to nang bara i muu runin kirip.”\qt* \v 13 Krais ixo kun ölanglanga ire bere ire tekarabo iuo saban kö ene aömokorot nang abo warkurai toxo isik kö ire. Ma ixo eöt bara irabo ölanglanga ire bira, möxösa, ixo sölök ina aömokorot taxin na re ire. Ma na i maras xarnang abo tinenge re God idi toxo geet i tengen bira, \qt “Nang bere idi te sexe re öng lömö xö öxöno iaa, irabo iuo saban kö aömokorot taxin te God.”\qt* \v 14 Me Krais Jisas ixo pet bira, bara irabo tabaa idi nang kaim bara abo Judeia ma arabaa nang e God ixo isik ke Abaram, ma nang bere ire xirip te nunu, ire tabo kip lo a Töxödös ne Tanono nang e God ixo kubus sik ke ire. \s1 Abo warkurai ma a kunubus \p \v 15 Abo töke kölöme re Krais, e rabo tengen te tinenge ne rorop nang ibo orot köbo bungbung kirip. Ma nang bara ninöng idu te maraxa me idu te kubus tinenge ra wewet te laa, kaim pe öng irabo eöt ta walwalas ina xuxubus. I xarnang bölök ina xuxubus nang ke God. \v 16 God ixo kubus sik ke Abaram ma xö tubuno melamu. Io, abo tinenge nang ke God toxo geet i kobo tengen bere God ixo kubus sik bara \qt “rua bo tubuno,”\qt* bara oleleng. Kaim. I tengen bere God ixo kubus sik \qt “kö tubuno,”\qt* bara öng kalik mon, me ine e Krais. \v 17 A unine turunon möxö ina tinenge re e i bira. God ixo pet mesila a kunubus arixe me Abaram. Ma nit ne mar ma narun ne sangaun ne awat melamu, God ixo isik abo warkurai urungan te Moses. Io, inabo warkurai i kebeöt bara irabo kip tewe a kunubus nang God ixoro pet sik mesila. Kaim. A xuxubus mesila i tuu lölös sik. \v 18 Io, ire tabo tengen bule lamun abo lalaa deek nang e God ixo tengen bara irabo tabaa a nangadi re ine min? Nang bara inabo lalaa deek i wanot meringan kölöme xöbo warkurai te Moses, io, i kobo wanot meringan kölöme xö ina kunubus mesila. Ma lamun God ixoro tabaa manin e Abaram ma inabo lalaa deek meringan kölöme xö ina xuxubus mesila. \p \v 19 Io, ruasa abo warkurai te Moses idi te wanot? A sisila ne kunubus ixoro kis, ma lamun God ixo isik bölök inabo warkurai rua osen bara a mangana tatalien sa i saban. Nang bara kaim ina warkurai, ire tekebeöt ta ösöxö bara a mangana tatalien sa i lexe a warkurai ma i saban. Ma inabo warkurai idi toxo lölös ot kö nuanot möxö tubuno e Abaram, ina tubuno ewe e God ixo pet a kunubus arixe mine. Mabo angelo idi toxo isik tewe inabo warkurai nang ke God urungan kö öng kaluluon, e Moses, me ine belek ixo isik urungan kö nangadi. \v 20 Nang bara önga tödi xalik mon i pet önga laa, ine i kobo sasaxan ulamun te tödi rua tinuu kaluluonin a nine lawa. Me God kalik mon ixo isik ina xuxubus. \s1 Abo warkurai i lamus ire urungan te Krais \p \v 21 Io, nang bere ire te tenge bira, bule, i wawara bara a warkurai te Moses i eka ögarin abo kunubus se God? Kaim tunon iat! God i koxobo eöt tua kure idi nang toxo muu inabo warkurai bere idi te töxödös, möxösa, God kaim kö isik abo warkurai nang i eöt ta öro a nangadi. \v 22 Ma abo tinenge re God idi toxo geet i tengen bara abo magingin saban iri kubus pi a öxöno lagunon kirip ma i kis sik bie. Ruasa? Nang e God irabo tabaa idi ewe idi te nunu arixe minabo lalaa ixoro kubus sö idi. Ma irabo tabaa idi bira, möxösa, idi te nunu iat te Jisas Krais. \p \v 23 Mesila nang ina tatalien möxö nunu i koxobo wanot bang, abo warkurai te Moses idi toxo kubus pi ire. Ma inabo warkurai toxo kubus pi ire ot nang a tatalien möxö nunu ixo wanot maras. \v 24 Io, abo warkurai idi toxo balaure ire rua lalamus ire urungan te Krais sue God bara irabo kure eörin ire bere ire te töxödös nang bere ire tabo nunu. \v 25 Ma na abo warkurai idi tokobo balaure öbaling ire, möxösa, a nunu iri wanot. \s1 Ire abo barok ke God \p \v 26-27 Io, mum kirip niang mo nunu, mum a bung barok ke God, möxösa, mum kirip ewenene niang moxo kip baptais kölöme re Krais Jisas, i xarnang bere mum mo sige sik e Krais. \v 28 Abo Judeia arixe me idi nang kaim bara abo Judeia, abo tultul me idi ewe nang tokobo kis kö ene a lölös möxö önga orong, ma tödi bara une, idi xirip te öng kölöme re Krais Jisas. \v 29 Ma nang bere mum nang mere Krais, io, mum abo tubuno e Abaram me mum morobo uruoxe abo lalaa i eöt arixe ma xuxubus se God. \c 4 \p \v 1 Me e rabo rerenge bölök lamun a barok ewe nang irabo kip lo abo lalaa xirip kalik a Tata re ine melamu. A turunon, nang ine i bak lik sik bang, abo lalaa xirip pe ine, ma lamun ine i eöt ma önga tultul. \v 2 Ma nang ine i bak lik sik, a dauleng ne nangadi idi tobo balaure ine me idi tobo kure ine ot kö axana bung nang a tata re ine ixoro bulus eöt bere idi tebele pet öbaling bira. \v 3 Ma i xarnang bölök ke ire. Nang ire toxo bak lik sik kö dinödöm pe ire lamun e God, abo lalaa lixilik nang ire te ösöxö lamun ina öxöno lagunon me ire te mumuu, inabo lalaa na ixo kut ölölös ire. \v 4 Inexalik nang a axana bung ixo kis eöt ma dinödöm pe God, io, ixo tile a Barok kine, a une ixo kip ine. Me ine ixo taxin kaa xö ene warkurai te Moses \v 5 bara irabo kun ölanglanga idi ewe te kis kö ene inabo warkurai. Me ine ixo pet bira bere Mama irabo kip lo ire urungan te ine xarnang a barok ke ine iat. \v 6 Io, i turunon bere mum a bung barok ke God. Mina na, God ixoro tile a Tanono Barok ke ine urungan kölöme xö balana ire, ma kinup i ot bira, “Mama, a Mama re e.” \v 7 Möxö ina na, mum kaim bara abo tultul baling im. Kaim. Mum a bung barok ke ine. Me God irabo tabaa e mum mabo lalaa i eöt bere abo barok ke ine tabo kip lo, möxösa, mum a bung barok ke ine iat. \s1 A balana e Pol ixo dödöm köba lamun idi abo Galesia \p \v 8 Mesila nang e mum kaim kö ösöxö e God, abo mangana tanono nang kaim bere idi a god tunon, idi toxo kut ölölös e mum. \v 9 Inexalik bara na, mum mo ösöxö e God. Ma irabo deek gut nang e rabo tengen bere God i ösöxö sik e mum. Io nang, ruasa iat bere mum mo mamaa rua tawuxus baling urungan kö inabo lalaa lixilik nang kaim a lölös ma i kebeöt ta rorop? Mum mo mamaa bere idi tabo kut ölölös öbaling e mum? \v 10 I maras bere mum bo mumuu ödeek idi abo warkurai möxöbo mangana bung tataxin, abo texe maxat, abo awat ne nien, mabo mangana awat kabise bölök. \v 11 E bubuut me mum, möxösa, i wawara gut bere e re ösek tataunin abo lölös se e rue mum. \p \v 12 Abo töke kölöme re Krais, e mamaa xöba ra seseng e mum bara mum morobo ot xarnang e, möxösa, e xo ot xarnang e mum mesila. Me mum kaim kö wewet te laa saban tö e. \v 13 Me mum moro maras bara e xo sila ra palas tinenge arixe ma tinenge deek urungan te mum, möxösa, e xo meset. \v 14 Ma i turunon bara a miniset te e i öriip e mum, ma lamun mum kaim kö melentexin e me mum kaim kö öngasin tewe e. Kaim. Mum moxo öbala lo e xarnang bara e a angelo nang ke God, bara i xarnang bere e Krais Jisas iat. \v 15 Mum moxo axanan köba! Inabo axanan te mum im ule? E tengen a turunon, bara mum moxoro eöt ta luluok tewe abo kalait mara mum, io, mum mo xebe isik ke e nang bara mum mo öt sik. \v 16 Bule, i wawara bere e wanot xarnang e a iuo re mum möxö e tengen te mum lamun a turunon? \p \v 17 Idi a nangadi nang tobo mumuu abo warkurai te Moses te könönöin tua lalamus e mum urungan te idi arixe ma lölös taxin. Inexalik bere idi te wewet bira, me idi te wewet ina magingin saban. Idi te mamaa bere idi tabo tuu wi e mum pa mumuu e mem, io nang, e mum morobo mumuu ölölös idi. \v 18 Irabo deek bere mum morobo isik a lölös se mum kö önga laa nang bere ina laa na a lak deek. Me mum morobo mana muu ina mangana dinödöm na xöbo mangana bungbung kirip. Mum moxo pet bira nang e xo kis me mum, ma lamun morobo mana pet bölök bie xö nang e kobo kis me mum. \v 19 Abo baroxorok ke e, önga axana bung baling e rabo xarnang a une i mamaa rua kip barok. E kip a kinadik taxin lamun e mum, ot nang a tatalien te Krais irabo das kölöme re mum. \v 20 E xo mamaa xöba bere e xoro kis arixe me mum na, io nang e rabo eöt ta wuxwuxus a tinenge re e, me e rabo tenge malus urungan te mum bira. Inexalik e ngangao xöba lamun e mum. \s1 A nine barok ke Sera ma Egar \p \v 21 Mum ewe nang mum mo mamaa bere mum morobo kis kö ene lölös möxöbo warkurai te Moses, e mamaa rua ose e mum ma önga laa. Mum mo maras lamun abo lalaa abo warkurai te Moses te tengen bara kaim? E döxömen bara kaim. \v 22 E tengen bira, möxösa, abo ginigeet idi te tengen bere Abaram ine ma nine barok. Öng möxö une tultul ma öng möxö une ewe i langlanga xalik abo tiip nang möxö tultul. \v 23 A une tultul ixo kip a barok ke ine xarnang abo une idi tobo xikip barok bie. Ma lamun a barok nang ixo bak ot möxö une langlanga, ixo wanot, möxösa, e God ixo kubus sik bie. \p \v 24 Io, i öt sik bara ire tabo kip pe önga mangana unine tinenge meriso kölöme möxönan. Ina nine une idu te eöt ma nine kunubus. Önga kunubus meriso xö puot Sinai ma abo barok ke ine abo tultul. Ma ina kunubus, ine e Egar. \v 25 Io, Egar i öt ma ina kunubus meriso xö öxöno puot Sinai niso Arebia, ine bölök i eöt arixe ma ina lagunon Jerusalem nixinen. Ruasa? Möxösa Jerusalem arixe mabo barok ke ine, idi abo tultul kö ene warkurai te Moses. \v 26 Lamun ina Jerusalem kabise niso i eöt me Sera, ma iri langlanga xalik a tiip möxöbo tultul. Me ine a nago re ire. \v 27 Ma a tinenge nang ke God nang idi toxo geet i öturunon ina na nang bere e tengen bira, \q1 \qt “Nöngön a une tuu, \qt* \q1 \qt nöngön örobo mana axanan! \qt* \q1 \qt Ökorobo örasen a kinadik möxö kip barok, \qt* \q1 \qt lamun örobo mana kup arixe ma axanan. \qt* \q1 \qt Bara bule, i turunon bara a tödi re nöngön ixoro wan kalik nöngön, \qt* \q1 \qt lamun abo baroxorok ke nöngön tabo oleleng baling xarna niang idi möxö ina une ewe a tödi re ine nangen i kisisik bang arixe me ine.” \qt* \p \v 28 Io, mum iat abo töke kölöme re Krais, mum mu xarnang e Aisak. Mum abo barok ke God, möxösa, e God ixoro kubus sik bira. \v 29 Kölöme xina axana bung a barok ewe nang ixo bak ot xarnang abo une tobo xikip barok bie, io, ina barok ixo ögarin a öng ewe nang ixo bak ot arixe ma rorop möxö Töxödös ne Tanono. Ma i öt bölök bie nixinen. A nangadi nang tobo mumuu abo warkurai te Moses tobo ögarin ire. \v 30 Lamun abo tinenge re God nang toxo geet i osen bara i karabo bie bölök im. Ma ixo tengen bira, \qt “Nöngön örobo tile rewe a une tultul arixe ma barok ke ine, möxösa, a barok möxö une tultul i karabo kip pe lalaa möxö tata re idu. Kaim. A barok mon kina une langlanga.”\qt* \v 31 Io na im, abo töke kölöme re Krais, i maras bara ire kaim bara abo barok kö une tultul. Kaim. Ire abo barok kö ina une langlanga. \c 5 \s1 Ire te langlanga xalik abo warkurai te Moses \p \v 1 Krais ixo ölanglanga ire xalik abo warkurai te Moses lamun ire tabo langlanga im. Möxö ina na, mum morobo mana tuu lölös singan ma ganim e mum pa ömaraxen inabo warkurai nang tabo kubus oxe öbaling e mum xarnang a tultul. \p \v 2 Mum morobo mana ölangen bang! E, e Pol, eka tengen te mum nang bara mum mo ömaraxen lo re dauleng ka kuru a lewene aine mum eöt ma warkurai te Moses, io, Krais i kebeöt ta kure bara mum mo töxödös kö wawara re ine. \v 3 E panak öbaling e mum a öngöng ewe nang e mum moxoro ömaraxen lo idi bara tabo kuru abo lewene aine mum. Nang bara mum morobo pet biringan, mum morobo mana muu abo warkurai kirip pe Moses. \v 4 Mum ewe nang mum mo könönöin bara mum morobo muu abo warkurai te Moses bara God irabo kure bara mum mo töxödös kö wawara re ine, io, mum moxoro köröp lo e mum kalik e Krais. Mum moxoro subu xalik abo mangana nangadi ewe nang God i tabaa tataunin idi ma abalamu re ine. \v 5 Inexalik kö nunu re ire, ire te xixiset kölöme xö Töxödös ne Tanono bere God irabo kure ire bere ire te töxödös kö wawara re ine. Ma a lasa nang ire te bala malum lamun, ire tabo kip. \v 6 I wawara bara e rabo tengen bira, möxösa, nang bere ire te kis kölöme re Krais Jisas, io, irabo laa tataun mon nang bere idi tabo kuru abo lewene aine ire bara nang tokobo kuru. A önga laa mon nang i taxin, a nunu re ire re Krais i pet ire ra ebalamu kaluluonin ire. \p \v 7 Abo to re mum ixo ulo deek. Ewe ixo ruruu wi e mum pa rarame abo turunon nang e God ixoro öwösö re ire? \v 8 Ma inabo mangana dinödöm nang irabo ölewen e mum bira, i kobo wanot meriso xalik a öng nang ixo kuwe mum. \v 9 I turunon xarnang idi te tengen, “A ulik ne is mon i eöt ta wewet öraxin ina xönö beret kudun.” \v 10 Lamun e re nunu sik ke mum, möxösa, ire te kis kölöme xö Orong. E nunu bara mum korobo kip a dinödöm kabise ma bara God irabo ömokorot ewenene me idi nang te öngangao e mum bira. \v 11 Mum kirip abo töke kölöme re Krais, i maras sik bara e kobola etöngösen bang bara ire tabo kuru a lewene aine a dauleng ke idi, möxösa, abo tene muu warkurai te Moses idi angen te wewet ögarin e. Nang bara ixoro turunon bira, a palas tinenge re e lamun a sölöxöröp pe Krais i karabo gee saban kö ölöngö re idi. \v 12 Ma i bule re idi ewe nang te öraru a sasaban kö nunu re mum bira? Nang bara idi te dödöm bara a tatalien möxö kuru lewene aine idi i top idi, io, ganim idi xö xurxuru rewe mon te ulaalik mere idi. Kaim. Idi tabo mana kuru ögarin kirip öbaling idi iat. \p \v 13 Io, mum abo töke kölöme re Krais, God ixo kuwe mum bara mum morobo mana langlanga xalik abo warkurai te Moses. Mum mo ösöxö bara mum mo langlanga xö inabo warkurai, ma lamun ganim e mum pa ömaraxen lo ina dinödöm na rua silien e mum pua wewet eörin a lölös mera xö pu kölöme re mum. Kaim. Lamun mum morobo mana top idi arixe ma abalamu kaluluonin e mum iat. \v 14 Ma i eöt bere e rabo tengen bira, möxösa, ire tabo pet eörin abo warkurai te Moses kirip nang bere ire tabo tame ina warkurai nang i tengen bira: \qt “Örobo mamaa lamun a öng kabise xarnang u mamaa lamun nöngön iat.”\qt* \v 15 Ma lamun nang bere mum mo eegot ma mo erese kaluluon iat te mum, mum morobo mana balaure ödeek e mum, xalik e mum bo pet ögarin öbaling e mum iat. \s1 A lölös mera xö pu ma a Tanono \p \v 16 Io, a unine möxö tinenge re e bira: mum morobo önan arixe ma Töxödös ne Tanono, ma nang bara mum morobo pet bira, io, mum kobo eöt ta wewet eörin abo mamaa möxö lölös mera xö pu kölöme re mum. \v 17 Ma irabo ot bira, möxösa, a mamaa möxö lölös mera xö pu kölöme re mum i xabise xirip sik kö mamaa möxö Töxödös ne Tanono. Ma a Tanono irabo mamaa lamun abo lalaa nang i xabise xirip sik kö nang möxö lölös mera xö pu i mamaa. Idu tobo erese iat kaluluonin idu, io niang, mum korobo eöt bere mum morobo wewet eörin abo mamaa deek ke mum. \v 18 Inexalik nang bara Tanono i silien e mum, a lölös möxöbo warkurai te Moses i karabo kure e mum. \p \v 19 Io, i maras lamun abo tatalien möxö lölös mera xö pu kölöme re mum me i bira: a magingin saban ne minaru arixe, abo tatalien biling, mabo mangana tatalien bira bölök möxö tabun ne minenge, \v 20 a tatalien ne lotu lamun abo perewuo, a tatalien möxö pet piöt, a tatalien ne melentek, abo agot, a bala kadik lamun a laa deek nang a öng kabise i kip, abo bala laie, tatalien ne gumut, a tatalien ne öxesxese, a kinis elixilik kaluluonin e mum, \v 21 a tatalien ne neneek a lalaa xö nangadi xabise, tatalien ne ininim baulang, ma dauleng ne tatalien kabise bölök i xarna. E tengen ögele e mum xarnang e xo wewet mesila, bere ewe a öng ibo wewet bira, i kebeöt ta sinölöng kö kingdom kö God. \p \v 22 Lamun abo inone a Töxödös ne Tanono i bira: a mamaa urungan kö nangadi xabise, a axanan, a malum, a balawapat, a abalamu, abo tatalien deek, a tatalien ne turunon, \v 23 a tatalien möxö önga tödi i ii ölik ine, ma a tatalien möxö balaure a mamaa re ine iat. Kaim pe warkurai irabo tuu wi inabo tatalien bira. \v 24 Idi nang ke Krais Jisas, ina lölös mera xö pu kölöme re idi arixe mabo mamaa re ine, idi toxoro taba ine lömö xö sölöxöröp. \v 25 Ire tabo mana mumuu a Tanono, möxösa, a Tanono ixo öro ire. \v 26 Ganim ire xö ii öraxin öbaling ire. Ganim ire xö angat kaluluonin ire iat. Ma ganim ire xö bala kadik kaluluonin ire iat lamun te lalaa deek kere önga tödi. \c 6 \s1 Ire tabo mana top ire iat \p \v 1 Abo töke kölöme re Krais, nang bara mum mo ösöxö lo bara re öng mere mum i pet te magingin saban, io, mum ewe nang mo mamaa xöba ra mumuu a Tanono, mum morobo mana top ine bara irabo deek baling. Ma lamun mum morobo mana pet bira xarnang a nangadi tobo ii ölik idi. Me mum morobo mana ebalaure re mum iat, xalik abo magingin saban irabo könönöin e mum ma morobo subu. \v 2 Me mum morobo mana esölök mabo tiip kö öngöng kaluluonin e mum iat. Nang bara mum morobo pet bie, mum morobo pet eörin a warkurai te Krais. \v 3 Io, nang bara öng i döxömen bere ine iat im, ma lamun kawaim, i ömamang öbaling ine iat. \v 4 Ma öngöng irabo mana pere muu abo tatalien te ine iat bere idi te deek bara te saban. Nang bere ine irabo pet bira, irabo axanan lamun inabo tatalien deek ke ine. Ganim bara i dödöm köba xöbo mangana tatalien kö dauleng kabise. \v 5 Ruasa, möxösa, öngöng irabo mana sölök abo tiip pe ine iat. \s1 Ire tabo wewet abo tatalien deek \p \v 6 Nang bara öng i kip a ausu lamun a tinenge re God, irabo mana top ödeek ewe nang i usu ine arixe mabo lalaa deek kirip. \p \v 7 Ganim e mum pa röxröxö öbaling e mum. I kebeöt tö ire ra eösaxit te God. Ruasa, möxösa, a lasa nang a öng i sulo, ine iat irabo kin öxaa öbaling. \v 8 Ewe a öng i susulo kölöme xö to re ine i eöt arixe mabo mamaa möxö lölös mera xö pu kölöme re ine, io, irabo kin öxaa öbaling abo lalaa möxö minet meringan kö ina lölös mera xö pu. Lamun ewe a öng nang i susulo kölöme xö to re ine i eöt arixe ma mamaa möxö Töxödös ne Tanono, ma irabo kin öxaa öbaling abo lalaa möxö to ulorexe meringan kö Tanono. \v 9 Io, ganim ire ra lönlön tua wewet abo lalaa deek, möxösa, nang bara ire tekobo lönlön kö inabo tatalien deek, a axana bung kingan nang ire tabo kin öxaa a inone a malawang ke ire. \v 10 Io na im, nixinen iat bang nang ire te öt sik ka wewet abo dedeek, ire tabo mana wewet biringan kö nangadi xirip. Lamun ire tabo mana pet inabo lalaa raxin deek bira kaluluonin idi mere ire nang te nunu. \s1 A sölöxöröp ine iat mon a laa raxin \p \v 11 Io, mum morobo pere abo ginigeet taxin e geet na ma limine e iat. \p \v 12 Idi abo tene muu warkurai te Moses te mamaa rua engin e mum bere mum morobo muu a tatalien ne kuru a lewene aine mum bara abo Judeia tabo ölet idi möxö ina tinörön te idi kaluluon te mum, ma xalik inabo Judeia tabo ögarin idi lamun a nunu re idi xö sölöxöröp pe Krais kalik mon. \v 13 Idi iat ewe idi te mumuu a warkurai möxö kuru lewene aine a dauleng, idi tekara muu eörin önga bo dauleng ne warkurai te Moses. Ma lamun idi te mamaa bere mum morobo ömaraxen lo a dauleng bere idi tabo kuru abo lewene aine mum nang kö idi ra eölolot nang bere mum morobo muu a warkurai möxö kuru lewene aine mum. \v 14 Turunon saxit, e kobo mamaa bara arabo ölolot bira. Inexalik e mamaa bara arabo ölolot kalik mon a sölöxöröp pe Jisas Krais, a Orong ke ire. Ringan kö öxöno sölöxöröp e xo met talu abo tatalien möxö öxöno lagunon, ma inabo tatalien idi toxo met tewe xalik e. \v 15 Ma nang bere idi te kuru a lewene aine ire bere idi tokobo kuru, a laa tataun mon. Inexalik a laa raxin bere ire a uxixis maxat te God. \v 16 Me idi nang te mumuu eörin ina tinenge re e, io, e seng e God bara irabo isik a malum ma a abalamu urungan te idi ma urungan köbo Israel nang ke God. \p \v 17 Io, ganim pe öng bara irabo ögarin öbaling e, möxösa, abo bolon möxö lewene aine e, idi te osen bere e mere Jisas. \p \v 18 Abo töke kölöme re Krais, e seseng bara a abalamu re Jisas Krais, a Orong ke ire, irabo kis arixe mabo tanono e mum. Amen.