\id EPH - Barok \h EPESES \toc3 Epeses \toc1 A Ginigeet te Pol urungan köbo EPESES \toc2 EPESES \mt2 A Ginigeet te Pol urungan köbo \mt1 EPESES \ip Ina ginigeet te Pol na i etöngösen maras mabo mangana warwadöan kölöme re Krais ura re ire (1:3-14). Kölöme re Krais, God iri pere kos ire (1:4), iri ölön lo ire bara ire tabo barok ke ine (1:5), ma iri kun ölanglanga ire (1:7), iri döxömen taun tewe abo magingin saban te ire (1:7), ma iri tabaa ire ma Töxödös ne Tanono rua isik pi abo lalaa rö ire nang God ixo kubus bara irabo isik kö ire melamu (1:13-14). Me God ixo öro ire bira bara ire tabo ölet ine (1:6, 12, 14). Io nang, e Pol ixo seseng bere ire abo Kristien tabo ösöxö ödeek ina mangana ineöro xö God (1:15-23). Mesila ire toxo kis kö ene abo magingin saban te ire, ma lamun God ixo marse ire (2:1-7), me ewe a öng nang i nunu re Krais, God irabo tabaa tataunin ine ma to turunon, ma kaim pe öng irabo eöt tua wewet te laa rua kip lo a ineöro xalik e God (2:8-10). Mesila, ire nang kaim bara abo Judeia, ire toxo palaa xalik e God, ma inexalik kölöme re Krais ixo is arixin abo Judeia me idi nang kaim bara abo Judeia me ire önga tödi maxat ta (2:11-3:13). Ina niang a laa raxin saxit ma ixo kis mun sik kö oleleng ne awat (3:3-6), me Pol ixo seseseng bara ire tabo eöt tua ösöxö xulen ina abalamu re Krais (3:14-21). Ma bara e God iri öro ire bira, ire tabo mana talien eöt mabo to maxat te ire (4:1-6:20). Ire ta perexulen bara ire önga aine Krais kalik mon (4:1-16) me ire tabo mana sige abo to maxat te ire (4:17-32). Ire tabo mana to xö maras (5:1-21) me ire tabo mana pet a dedeek köbo usuono re ire, ma a bung baroxorok ke ire, ma abo nago re ire, ma abo tamana ire, ma abo orong ke ire, ma abo tultul te ire (5:22-6:9). Ma rua öxawam ina tinenge re ine, Pol ixo tengen ölölös bere ire tabo sige abo lalaa deek möxö inarse meruso xö God xarnang önga umri bere ire tabo eöt tua inarese mabo mangana tanono saban me ire tabo eöt tua tinuu lölös kalik abo sasaban (6:10-20). I wawara bara a unine ina ginigeet na i bira, bara \bd ire abo Kristien ire tabo mana to eöt ma ineöro deek nang e God iri tabaa ire min kölöme re Krais.\bd* \c 1 \p \v 1 E, e Pol, önga aposol te Krais Jisas eöt ma mamaa re God. Me e gegeet urungan tö mum abo nangadi runon te God nang Epeses, mum abo tene nunu xö kinis se mum kölöme re Krais Jisas. \p \v 2 A abalamu ma malum urungan te mum meriso re God a Tamana ire me Jisas Krais, a Orong ke ire. \s1 Abo lalaa deek kölöme re Krais \p \v 3 A aölelet urso xö God. Ine a God ma a Tata xö Orong ke ire, Jisas Krais, ewe nang ixo wadöane ire mabo lalaa xirip meriso xö watmaep nang i eöt tua rorop abo tanono ire xö kinis se ire kölöme re Krais. \v 4 Me God ixo pere kos ire bölök kö kinis se ire kölöme re Krais mesila iat kö uxixis möxö öxöno lagunon bara ire tabo madakdak me ire tabo kaim pe önga sasaban kö wawara re ine. \v 5 God ixoro döxömen mesila bara irabo ölön lo ire bara ire tabo barok ke ine kölöme re Jisas Krais, möxösa, God ixo mamaa xöba ulamun ire. Ma ixo pet bira, möxösa, ixo mamaa ma ixo axanan bölök kua wewet bira, \v 6 bara ire tabo ölet ewe nang ixo isik tataunin a abalamu nang a lak mariris urungan te ire xö kinis se ire kölöme xö Barok nang e God ibo mamaa xöba ulamun ine. \v 7 God ixo kun ölanglanga ire ma dee xö Barok ke ine ma ixo döxömen taun abo sasaban te ire, eöt ma a abalamu re ine nang i taxin köba ma nang ixo tabaa tataunin ire min. \v 8 Ina abalamu nang e God ixo isik köbanin tö ire arixe ma abo mangana nanase xirip. \v 9 Ma ixo ömaras ire ulamun abo lalaa nang ixo mamaa rua wewet nang ixo mun sik mesila, inabo lalaa nang ixo axanan tua wewet, ma ixo bulus a dinödöm pua wewet kölöme re Krais. \v 10 Ma ina dinödöm pe ine i bira: nang bara a axana bung i kis eöt, irabo lamus etok abo lalaa xirip piso xö watmaep ma ra xö pu bölök, bara idi tabo kis kö ene e Krais. \v 11 Me God ibo wewet abo lalaa xirip eöt ma a dödöxömen te ine nang i wanot meringan kölöme xö mamaa re ine. Möxö ina na, xö kinis se ire kölöme re Krais, God ixo pere kos lo ire rua a nangadi runon te ine, möxösa, ixo pere kos sik iat mesila bira, eöt ma dödöxömen te ine. \v 12 Ma ixo pet bira rue ire ewe ire tere xixiset ma nunu xöbo lalaa kölöme re Krais, ire tabo örarik a nangadi rua ölelet e God ulamun a mariris se ine. \v 13 Me mum mo kis kölöme re Krais bölök, möxösa, mum moxo ölangen a atöngösen ulamun a turunon, ina atöngösen deek nang i isik ot a ineöro re mum. Ma nang e mum moxo nunu, God ixo isik ke mum a Töxödös ne Tanono rua öturunon bere ire mere ine iat, ma ina Tanono ewe e God ixo xuxubus sik kö ire ulamunon. \v 14 Ixo tabaa ire ma Töxödös ne Tanono rua isik pi abo lalaa rö ire nang God ixo kubus bara irabo isik kö ire melamu. Kö ina ngas a Tanono i öturunon bere God irabo unan tunonin ire bere re ine tus iat, ire ewe e God ixoro kun ölanglanga. Io, ire tabo mana ölet ine ulamun a mariris se ine. \s1 A sineseng ke Pol \p \v 15-16 Ma ina na a unine bara e bo seseseng ulamun e mum. E xo see lo abo nunu re mum kölöme re Jisas a Orong ma abo inemarse ulamun a nangadi tus iat te God. Möxö ina na, ot na e kela mamas sua rengrengen deek urungan te God tua gene mum nang e bo rengrengen e mum kölöme xöbo sineseng ke e. \v 17 E bo seseng sösöxöin a Tata raxin te ire, ine a God te Orong ke ire, e Jisas Krais, bara irabo tabaa e mum ma a nanase ma irabo osen abo turunon ulamun ine iat tue mum pa ösöxö ödeek ine. \v 18 E seseseng bölök bara ine irabo ömaras abo bala mum, rue mum morobo ösöxö abo lalaa nang ixo kuwe e mum pua xikip lo, inabo lalaa nang a lak mariris taxin nang e mum mo xixiset ma nunu ulamunon, nang e mum morobo uruoxe meringan te ine, möxösa, mum a nangadi tus iat te ine. \v 19 Me e seseng bara mum morobo örasen bölök a lölös taxin saxit te ine nang ine ibo rörörön min kölöme re ire abo tene nunu. Ina lölös i eöt ma lölös taxin \v 20 nang e God ixo rörön min nang ixo öraru öbaling e Krais kalik a minet ma ixo isik a kinis se ine xö lime tuun te ine ringan kö watmaep. \v 21 Ma kinis se ine i manga taxin köba re idi ewe idi te kip a kinis möxö warkurai me idi abo tene walbalaurai me idi abo tene sisila me idi abo asuono orong bölök. Ma esene i taxin saxit bölök köbo ese xirip na ma xö ina axana bung kabise nang irabo ot melamu. \v 22 Me God ixo bulus ösu abo lalaa xirip kö ene xexene Krais. Ine a tene sisila raxin köbo lalaa xirip, me God ixo isik ine urungan kö marakörö ne lotu. \v 23 Idi a aine Krais, me Krais ewe nang ibo wewet öxudun abo lalaa xirip, ma ibo öxudun a marakörö ne lotu. \c 2 \s1 God ixo öro ire arixe me Krais \p \v 1 Me mum moxoro met, möxösa, mum moxo pet a tatalien ne lexe warkurai me mum moxo pet abo magingin saban. \v 2 Xö inabo axana bung mum moxo roro muu inabo magingin saban nang mum moxobo mumuu abo tatalien möxö ina öxöno lagunon, me mum moxobo rarame ewe ibo xurxure ma ibo balbalaure a maop niso lömö. Me ine ewe ibo balaure a mangana dinödöm nang i kis na kölöme xöbo tabuno ölöngö. \v 3 Me ire xirip, ire toxo to kaluluon te idi abo tene sasaban mesila. Ire toxobo wewet eörin abo mamaa möxö lölös mera xö pu kölöme re ire. Ire toxobo mumuu inabo masixine saban ma inabo dinödöm saban. Xarnang idi xabise, idi tokobo eöt tua nuan pes a laie xö God. \v 4 Ma lamun a inemarse xö God i taxin saxit köba wösöt ire me God ixo mamaa xöba re ire. \v 5 Möxö ina na, God ixo öro belek ire arixe me Krais nang ire toxoro met köbo tatalien saban te ire. God ixo öro ire ma abalamu re ine niang ixo tabaa tataun ire min. \v 6 Me God ixo öraru öbaling ire xalik a minet arixe me Krais ma ixo isik a kinis arixe mine riso xö watmaep, möxösa, ire kölöme re Krais Jisas. \v 7 Me ine ixo pet ina na lamun bara xöbo bung melamu saxit God irabo osen bara ina abalamu niang ixo tabaa tataun ire min i taxin köba. Ma ina abalamu, ine niang i wanot maras kölöme köbo lalaa deek niang ixo pet tö ire xö kinis se ire kölöme re Krais. \v 8 Ma ina na i maras, möxösa, God iri öro e mum nang mum moxo nunu, ma ixo pet bira xö abalamu re ine niang ixo tabaa tataun e mum min. Me mum koxobo pet ina ineöro. Kaim. Ine a arabaa re God. \v 9 Ma ina ineöro i koxobo ot meringan köbo tatalien deek ke mum, bara xalik ke öng irabo ölolot. \v 10 Ire abo inone a tinörön te God. Ma xö kinis se ire kölöme re Krais Jisas, God ixo uxis ire bara ire tabo pet a tatalien deek, inabo tatalien niang e God ixoro tagur bere ire tabo pet. \s1 Ire xirip a öng mon \p \v 11 Io, ewe mum nang kaim bara abo Judeia, mum moro ölangen. Abo Judeia ewe idi nang te kuru abo lewene aine idi, idi te tengen e mum bara “Abo tabuno kuru lewene aine e mum.” Ina magingin a nangadi mon idi tobo wewet arixe mabo limine idi. \v 12 Me mum morobo mana döxömen lo bara xina bung mesila mum moxo kis ebasin tewe xalik e Krais. Ma kaim idi xo mamaa rua kos ölaxa lo e mum kö bung marapun mee Israel. Me mum kaim mere kinis singan köbo xuxubus se God nang ixo pet arixe me Israel. Ma nang mum moxo to ra xö öxöno lagunon, mum koxobo ösöxö arixin te xönö re God, me mum koxobo xixiset ma nunu ulamun te laa deek. \v 13 Ma lamun na im kö kinis se mum kölöme re Krais Jisas, ewe mum nang abo mangana to re mum ixo palaa sik mesila, God iri kip örörö lo im e mum ma a dee re Krais, \v 14-15 möxösa, Krais iat a malum pe ire. Ine iat ewe ixo bulus arixin abo Judeia me idi nang kaim bara abo Judeia, bara ina ninöng ne muxu ne nangadi tabo öng mon. Ma xö axana bung nang a aine Jisas ixo taba lömö xö sölöxöröp, ixo irewe abo warkurai te Moses, inabo arile nang ixo isik ot a bala kadik kaluluonin abo Judeia me idi nang kaim bara abo Judeia. Nang ixo pet bira, ixo pörök ösu ina bölö nang ixo palang abo Judeia me idi nang kaim bara abo Judeia, bara irabo isik ot önga nangadi maxat kölöme re ine iat meringan kö ina ninöng ne muxu ne nangadi. Ma nang ixo pet bira, ixo isik ot a malum. \v 16 Jisas ixo bulus a nine muxu ne nangadi xö önga lewene aine mon, ma xö öxöno sölöxöröp ixo lamus puxus ina nine muxu ne nangadi bara idi tabo ais arixe me God. Ma xö ina minet te ine ixo öxöwam a bala kadik kaluluonin idi. \v 17 Ine ixo wanot ma ixo palas tinenge ma atöngösen deek nang i isik a malum. Ine ixo palas tinenge bira rö mum ewe moxo tuu xö palaa xalik e God ma rö idi bölök ewe toxo lörörö re ine. \v 18 Krais ine ewe nang ixo sawang a ngas bara ire xirip, abo Judeia me idi nang kaim bara abo Judeia, tabo wan pösöt e Tata re ire, möxösa, ire te kis kölöme xö önga Tanono mon. \p \v 19 Io nang, mum nang kaim bara abo Judeia, mum kobo a nangadi xabise baling im na. Kaim. Mum bölök a nangadi tus iat te God, me mum möxö ina barama re ine. \v 20 Mum mo xarnang önga gunon nang e God ixo pet lömö xöbo xösöng. Ma inabo xösöng, idi abo aposol ma abo propet. Me Krais Jisas iat, ine ina xösöng taxin ewe nang i tön öxaa sik a gunon kirip. \v 21 Ma ina gunon kirip i wasum deek kölöme re Krais, ma i ot xarnang önga madakdak ne gunon ne lotu möxö Orong. \v 22 Ma xö kinis se mum kölöme re Krais, God ibo rörörön me mum bölök nang kaim bara abo Judeia, rua wewet önga gunon te God. Me God, xö Tanono, ibo xisixis kina gunon. \c 3 \s1 Pol ixo rörön kaluluonin idi nang kaim bara abo Judeia \p \v 1 Io niang im, e, e Pol, nang toxo kut dik e ulamun a tinörön te Krais Jisas ma rua gene mum nang kaim bara abo Judeia, e seseng ulamun e mum. \p \v 2 A turunon saxit bere mum moxoro ölangen bere God iri tabaa e mina tinörön bara e rabo tabaa e mum ma abalamu re ine, goo? \v 3 God ixo osen tö e abo lalaa nang ixo mun sik mesila, bara arabo maras ulamunon, xarnang e xo geet abo dauleng ne xönö tinenge urungan tö mum. \v 4 Ma nang mum morobo kos ina na nang e re geet, irabo eöt bere mum morobo perexulen bara e iat e maras ulamunon abo lalaa nang ixo mun sik mesila ma iri ot maras im kölöme re Krais. \v 5 God kaim kö ömaras a nangadi mesila ulamun inabo lalaa, inexalik na im a Töxödös ne Tanono iri osen inabo lalaa urungan köbo aposol mabo propet te ine. \v 6 Ma abo lalaa nang ixo mun sik, na im iri wanot maras, me ine i bira. Idi ewe kaim bara Judeia, idi tabo kip a xönö re idi eöt arixe mabo Judeia bölök nang bere idi tabo tame a tinenge deek. Me idi tabo eöt bölök arixe mabo Judeia xö önga lewene aine ine. Me idi arixe mabo Judeia, idi xirip tabo kip abo lalaa deek nang God ixo xuxubus se idi ulamunon kölöme re Krais Jisas. \p \v 7 Me God ixo tabaa tataunin e arixe ma inemarse re ine nang ine ixo rörön kölöme re e eöt ma lölös se ine rö e rua önga tene tinörön kö ina tinenge deek. \v 8 E lik köba xö nangadi xirip pe God, ma lamun God ixo tabaa tataunin mon e arixe mina tinörön deek bara e rabo palas tinenge kaluluonin ewe idi nang kaim bara abo Judeia ulamun a lalaa deek ke Krais nang i kexebe eöt bara tabo öt. \v 9 Ma ixo pere kos lo e bira, bara e rabo ömaras bölök a nangadi xirip bara God i pet eörin bule a apingit te ine, nang ixo kis mun sik köbo awat mesila ringan iat kölöme re ine ewe ixo uxis abo lalaa xirip. \v 10 Me God ixo isik ina tinörön na rö e bara abo mangana tene warkurai ne angelo ringan kö watmaep tabo pere a marakörö möxö lotu, me idi tabo maras köbo mangana nanase re God. \v 11 Mesila xöbo lalaa xirip God ixo pingit bere idi tabo maras bira, me ine iri pet eöt arixe mina apingit te ine kölöme re Krais Jisas, a Orong ke ire. \v 12 Ma a nunu re ire iri sawang a ngas urungan te God. Me ire tabo wan urungan kö wawara re God ma balawapat ma balamasa, möxösa, ire kölöme re Krais. \v 13 Io nang, e seng e mum bara mum bele tapunuk ulamun abo mangana kinadik i öxadik e rua gene e mum, möxösa, inabo kinadik irabo isik ot a mariris ne kinis sö mum. \s1 A abalamu re Krais \p \v 14 Io, inabo lalaa nang e tengen, a unine bara e subun kexe xö wawara xö Tata \v 15 ewe ixo uxis a bung marapun kirip pingan kö balana kubu ma ra xö öxöno lagunon. \v 16 E seng e God bara xö mariris taxin te ine irabo ölölös e mum arixe ma lölös möxö Töxödös ne Tanono re ine kölöme runon te mum, \v 17 io niang, e Krais irabo kis köbo kat te mum, möxösa, mum bo nunu. E seseng bara abo abalamu re mum irabo tuu lölös sik xarnang önga une iaa i usu buon, \v 18 bara mum arixe mabo nangadi xirip pe God, mum morobo eöt tua ösöxö xulen a abalamu re Krais bara i taweweng ma i ömat bule, ma i lömö ma i dödöngö bule. \v 19 Me e seseng bara mum morobo örasen kulen a abalamu re Krais niang i taxin köba xöbo mangana abalamu xirip niang a nangadi idi tabo eöt tua ösöxö xulen. Me e seseng bira, bara mum morobo wöwö eöt mabo lalaa deek niang e God ibo wöwö sik min. \p \v 20 Ma a aölelet urungan te God ewe nang i eöt tua wewet te laa nang i taxin köba xöbo lalaa xirip nang ire te seng bara te döxömen. Ma ibo wewet inabo lalaa eöt ma lölös se ine niang ibo rörörön kölöme re ire min. \v 21 A aölelet ulorexe saxit urungan tö ine meringan kö marakörö ne lotu ma meringan te Krais Jisas. Amen. \c 4 \s1 Ire möxö lewene aine e Krais \p \v 1 Io niang, e nang toxo kut dik e ulamun a tinörön te e rua gene a Orong, e öxaxat e mum bara mum morobo muu abo mangana tatalien i eöt mabo lalaa nang e God ixo kuwe e mum pua mumuu. \v 2 Mum morobo mana to xarnang a nangadi ödödö me mum morobo mana bulus ösu öbaling e mum iat. Ma nang a nangadi tobo wewet a sasaban tö mum, mum morobo bala malus, ma morobo öbala lo idi arixe ma abalamu. \v 3 Mum morobo mana könönöin bere mum morobo tön ölölös sik a tatalien möxö tinuu arixe nang e mum moxo kip lo meringan kalik a Töxödös ne Tanono. Me mum morobo tuu arixe bira bule? Mum morobo mana kis arixe ma malum kaluluonin e mum, ina malum nang i kut arixin e mum bara mum morobo öng mon. \v 4 Önga aine Krais, ma önga Tanono mon. Ma xarna na bölök, God ixo kuwe e mum bara mum morobo muu önga xixiset mon ulamun abo lalaa deek. \v 5 A önga Orong, a önga nunu, ma a önga baptais mon. \v 6 Ma önga God mon, me ine xalik mon a Tamana ire xirip. Ine i taxin saxit te ire xirip, ine ibo rörön kaluluonin ire xirip, me ine iat kölöme re ire xirip. \p \v 7 Inexalik Krais ixo tabaa tataunin ire xirip öngöng mabo arabaa eöt mabo mangana arabaa nang iat ixo erabaa min. \v 8 Ina na i eöt ma tinenge re God toxo geet ine i tengen bira, \q1 \qt “Nang ine ixo wan kaa uruso lömö, \qt* \q1 \qt ixo lamus ot a oleleng ne iuo nang ine ixo öxös dik sik idi, \qt* \q1 \qt me ine ixo isik abo arabaa xö nangadi.” \qt* \m \v 9 Ma bara a ginigeet i tengen bira, “Ine ixo wan kaa,” io, a unine bara ixo wan su bölök ura xö öxöno lagunon. \v 10 Me ine ewe nang ixo wan su, ine iat mon nang ixo wan kaa uruso lömö ma ixo saxit a balna kubu, ma ixo pet bira rua öxudun abo lalaa xirip. \v 11 Me ine iat ewe ixo isik abo aposol, abo propet, abo tene palas tinenge, abo tene walbalaurai, ma abo tene ausu \v 12 rua tagure a nangadi tus iat te God bara idi tabo pet abo tinörön ne rorop pua nang ire a lewene aine e Krais, ire tabo das lölös, \v 13 ot bara ire xirip tabo öng mon kölöme xöbo lalaa ire te nunu xönan me ire tabo öng bölök kö nanase re ire ulamun a Barok kö God, ma bara ire tabo maruxo bölök köbo tatalien te ire, inabo tatalien nang i eöt mabo tatalien te Krais. \p \v 14 Io, möxö ina na, ire tokobo barok mölöngön baling bara a dalun irabo söwee nanin ire. Ma xarnang bölök, abo tene atöxö tekebeöt tua silien elixilixin ire xöbo ausu re idi xarnang a xiki ibo wawaxat elixilixin abo lalaa. Idi tekebeöt tua lalamus öröxröxö ire arixe mabo nanase melem pe idi urungan köbo xuun te idi. \v 15 Ma lamun ire tabo mana isik a abalamu rua nangadi me ire tabo mana wöwörö mabo turunon tue idi. Ma nang ire te talien biringan, ire tabo maruxo eöt me Krais, ewe ine a öxöno ire. \v 16 Ma xö rorop pe Krais, abo wawasum möxö aine, tobo ewasum arixe. Ma abo lölös möxö wawasum tobo töndik sik arixin a lewene aine biringan bara i karabo tamalus. Ma bara abo xönö xirip möxö aine tobo wewet abo tinörön te idi a öngöng iat, io, a lewene aine xirip irabo ot lölös köbo tatalien ne abalamu. \s1 Ire tabo sige a to maxat \p \v 17 Me eka tengen osen e mum. Ma kölöme xö Orong e öxaxat e mum bara mum bele talien baling im xarnang idi nang tekara nunu re God, ewe idi nang te baulang esexere xöbo dinödöm pe idi. \v 18 Abo dinödöm pe idi i ködö me idi te taxase rewe xalik a to re God, möxösa, kaim idi mere maras. Me idi tokobo maras, möxö, abo baladi i lölös. \v 19 Me idi tekebeöt im pua minenge xö sasaban. Möxö ina na, idi tobo isik sösöxöin idi iat urungan kö magingin ne ilawa rua wewet abo mangana tatalien biling, ma tekara ösöxö rua mamanaa rua wewet bira. \p \v 20 Ma lamun mum belek, nang mum moxo eusu ulamun e Krais, mum koxobo eusu xöbo tatalien bira. \v 21 A turunon saxit mum moxo ölangen ulamun e Krais me mum moxo kip a inausu ulamunon ine eöt mabo turunon nang i kis kölöme re Jisas. \v 22 Mum moxo kip a inausu ulamun abo mangana to re mum niang mum moxobo xisixis bie mesila. Mum moxobo eusu bara mum morobo tewe rewe ina to maut niang i eka mamaxus, möxösa, ibo lalamus öröxröxö e mum urungan köbo mamaa saban. \v 23 Me mum moxo eusu bölök bara abo dinödöm pe mum irabo maxat, \v 24 ma bara mum morobo sige a to maxat niang e God ixo uxis sua talien xarnang ine iat köbo töxödösine ma xöbo tatalien madakdak eöt mabo turunon kö God. \p \v 25 Io nang, mum morobo mana tewe rewe abo magingin möxö atöxö, me \qt mum kirip öngöng, mum morobo tengen a turunon kaluluonin \qt* abo Kristien kabise, möxösa, ire xirip ire a boxönö möxö aine Krais. \v 26 \qt Nang bara u laie sik, u bele pet te sasaban. \qt* Xalik bara a xaken i wan su, ma nangen u bala laie. \v 27 Ma ganim bara mum mo isik ke maup pe Satan tua wewet te laa. \v 28 Me ewe a öng nang ixobo wuwulo, ganim bara i wuwulo baling. Inexalik irabo rörörön arixe mabo limine iat tua wewet a tinörön nang ine ma inone, bara irabo eöt tua tabaa ewe idi nang te sasaxan. \v 29 Ganim bara re uk tinenge saban i wan su xalik abo ngala mum. Ma lamun mum morobo mana tengen mon ina mangana tinenge niang i eöt tua rorop a nangadi xöbo sasaxan te idi, rue mum pa eöt tua wewet ödeek ewe idi nang te ölöngö. \v 30 Ma ganim bara mum mo ömaris a Töxödös ne Tanono re God, ina Tanono ewe nang ixo isik pi e mum bere mum mere God, ma ina auxileng niang i öturunon bara a axana bung irabo ot nang e God irabo ölanglanga e mum. \v 31 Me mum morobo irewese abo bala kinadik kirip ma abo mangana bala laie xirip arixe ma lölös ne agot. Ganim e mum pua rengrengen ögarin te öng me mum morobo irewese inabo mangana mamaa rua ögarin a dauleng kabise. \v 32 Me mum morobo mana pet a dedeek arixe ma abalamu kaluluonin e mum. Mum morobo mana döxömen taun abo sasaban te mum kaluluonin e mum xarnang kölöme xö tinörön te Krais, God ixo döxömen taun abo tatalien saban te mum. \c 5 \s1 Ire tabo to xarnang a bung barok möxö maras \p \v 1 Io niang, mum morobo mana talien xarnang e God, möxösa, mum abo baroxorok ke ine nang ibo mamaa xöba ulamunon. \v 2 Mum morobo mana to arixe ma tatalien ne mamaa xarnang iat mon e Krais ixo mamaa rö ire ma ixo isik tewe a to re ine xelen ire xarnang a arabaa nang ibo sixine mamaran wösöt e God. \p \v 3 Mum morobo mana ebalaure deek bara kaim pe öng i karabo eöt tua tengen bere mum mo lörörö xö magingin ne ilawa bara abo magingin biling bira, ma bara mum kobo pere neek bölök abo lalaa xö dauleng kabise. Ganim bere mum mo muu inabo mangana tatalien, möxösa, a nangadi töxödös se God idi tekara talien bira. \v 4 Ma ganim e mum pua tinenge saban. Ganim e mum pua rengrengen abo tinenge ne baulang mon bira, bara abo aösaxit saban ulamun inabo lalaa. I kebeöt bara mum abo mangana nangadi bira morobo tenge bie. Inexalik i deek belek bere mum morobo tengen deek wösöt e God. \v 5 Mum morobo maras im bara kaim pe öng i muu a tatalien ne ilawa bara abo mangana tatalien biling i karabo laxa xö kingdom pe Krais me God. Xarna na bölök kö öng nang ibo werwere neek abo lalaa xö dauleng kabise (önga mangana tödi bira i eöt ma öng nang i lotu wösöt abo perewuo, möxösa, ibo lotu wösöt abo lalaa möxö ina öxöno lagunon.) Ine bölök i karabo laxa. \v 6 Ganim e mum pa öbala lo öng kua lalamus öröxröxö e mum arixe mabo tinenge tataun. Inabo mangana tatalien a unine bara a laie re God irabo subu wönö idi abo tabuno ölöngö. \v 7 Io niang, ganim e mum pua ais arixe me idi. \p \v 8 Mum moxobo xisixis kö ködö, ma lamun na im kö kinis se mum kölöme re Orong, mum mo kis kö maras. Mum morobo mana talien xarnang a bung baroxorok möxö maras. \v 9 (Ma pasuno idi nang te kis kö maras, ine i xarna na, bara abo tatalien deek kirip, ma abo tatalien töxödös, mabo tatalien eöt mabo turunon nang e God iri osen). \v 10 Me mum morobo mana susuxun ulamun a mangana tatalien bule nang e God i axanan ulamunon. \v 11 Mum morobo mana tuu xö palaa xalik a tatalien möxö xödxödö nang kaim ine ma pasuno. Ma lamun mum morobo mana bulus ömaras belek inabo tatalien. \v 12 Ruasa, möxösa, inabo lalaa nang abo tabuno ölöngö tobo wewet suxume i ömenge ire nang bara ire tabo tenge mon ulamunon. \v 13 Ma nang a bibio i mararang kö önga lalaa, i osen ömaras bara a mangana lalaa sa ine. \v 14 Io niang, nang bara a bibio i ömaras a laa, ina laa irabo maras. Ma niang a unine bara toxo tengen, \q1 “Nöngön ewe nang u paluso, örö laran, \q1 ma örö taru kaa xalik a minet, \q1 me e Krais irabo mararang lömö re nöngön.” \p \v 15 Io niang, mum morobo mana ebalaure deek bere mum morobo talien bule. Mum bele talien xarnang idi ewe nang tokobo maras ulamunon a tatalien deek. Kaim. Mum morobo mana talien xarnang idi ewe te nanase sik köbo dedeek. \v 16 Mum morobo mana pet abo dedeek köbo axana bung kirip bara i eöt tö mum pua wewet bie, möxösa, inabo bung na idi te saban. \v 17 Io nang, mum bele talien xarnang abo baulang. Mum morobo mana maras kö sa niang a Orong i mamaa bere mum morobo pet. \v 18 Ma ganim bara mum mo inim köbanin abo ari lölös. Ina magingin irabo engin a oleleng ke mum urungan kö sasaban. Inexalik mum morobo mana wöwö ma Töxödös ne Tanono. \v 19 Mum morobo tenge urungan kö dauleng kabise mabo tinenge möxöbo mangana sinö ne lotu. Mum morobo sö min urungan kö Orong me mum morobo pit a sinö meringan kölöme xö bala mum. \v 20 Ma kölöme xö esene Jisas Krais, a Orong, mum morobo tengen deek sösöxö urungan kö God a Tamana ire xöbo lalaa xirip. \p \v 21 Me mum morobo mana ii ölik e mum kaluluonin baling e mum, möxösa, mum mo ii xöba e Krais. \s1 Tödi alolo ma une alolo \p \v 22 Mum abo une, mum morobo mana ii ölik e mum köbo usuono e mum, ma nang bara mum mo pet birina, mum mo pet bölök urungan kö Orong. \v 23 I deek bara mum morobo pet bira, möxösa, a tödi i taxin te idu ma une re ine xarnang bölök e Krais i taxin köbo tene lotu. Ine iat mon ewe ixo öro idi, me idi a aine ine. \v 24 Ma xarnang a marakörö ne lotu idi tobo ii ölik idi re Krais, abo une idi tabo mana ii ölik idi xöbo tödi re idi xöbo lalaa xirip. \p \v 25 Mum abo tödi, mum morobo mana mamaa ulamun abo une re mum xarnang e Krais ixo mamaa ulamun a marakörö ne lotu ma ixo isik öbaling ine \v 26 rua ömadakdak idi nang ixo tos ömaxat idi arixe ma ari ma a tinenge re ine. \v 27 Me Krais ixo pet bira bara idi tabo nangadi mariris ma kaim pe bixbixit bara re mangana biling bara re mangana sasaban te idi, ma bara irabo lamus idi urungan te ine. I mamaa bere idi tabo madakdak me idi tabo deek saxit köbo to re idi. \v 28 Ma bira bölök, abo tödi tabo mana mamaa ulamun abo une re idi xarnang idi te mamaa ulamun abo aine idi iat. Ma ewe nang i mamaa ulamun a une rine, i mamaa baling iat te ine. \v 29 Kaim pe öng ibo melentexin öbaling a aine, inexalik ibo balaure ödeek ine ma i an deek. Me Krais ibo wewet bölök bira ulamun a marakörö ne lotu, \v 30 möxösa, ire abo boxönö möxö ina aine. \v 31 \qt “Ma lamun ina na, a tödi irabo wan kalik a tamana me nago re ine, me ine irabo kis arixe ma une, me idu tabo öng.”\qt* \v 32 Ina laa niang i taxin, ixo mun sik ma na im iri ot kö maras. Ma lamun nang bara e tengen bira, e wöwörö ulamun e Krais ma a marakörö ne lotu. \v 33 Inexalik ina tinenge i turunon bölök kue mum. A öngöng a tödi irabo mana mamaa xöba ulamun a une re ine xarnang i mamaa lamun ine iat, ma a une irabo mana ii a tödi re ine. \c 6 \s1 A bung baroxorok mabo nago mabo tata \p \v 1 Mum abo bak suxurno mabo balik, mum morobo mana tame abo tata mabo nago re mum. Ina tatalien na i eöt arixe ma kinis se mum kölöme re Orong ma i töxödös bölök. \v 2 \qt “Nöngön örobo ii e tata me nago re nöngön.”\qt* Ina tinenge lölös na xö warkurai te Moses, ine a sisila ne tinenge lölös nang ixo wanot arixe ma xuxubus bere nöngön örobo kip a dedeek nang bara u muu ina tinenge lölös. \v 3 Ma ina tinenge lölös i tengen bere nöngön örobo ii xarna na, \qt “rua nang irabo deek ke nöngön ma a to re nöngön irabo ömat ta xö öxöno lagunon.” \qt* \p \v 4 Me mum abo tata, ganim pua öngat a bung baroxorok ma bung balik ke mum. Inexalik nang mum mo ölön öxaa idi, mum morobo mana wöwörö lölös sö idi me mum morobo mana usu ödeek idi xarnang e Orong i mamaa bere mum morobo pet bie. \s1 Abo tultul ma abo orong \p \v 5 Mum abo tultul, mum morobo mana tame abo orong ke mum mera xö pu arixe ma wariru raxin ma turunon kölöme xö bala mum xarnang mum mo mamaa rua tame e Krais. \v 6 Ganim e mum pua rarame idi rua öaxanan idi xö axana bung kalik mon nang bere idi te ngökngök ke mum. Kaim. Mum morobo tame idi xarnang mum abo tultul kö pu re Krais. Ma nang mum mo pet bie meringan kölöme xöbo bala mum, mum mo pet eöt a mamaa xö God. \v 7 Ma a dödöxömen te mum irabo mana axanan ulamun a tinörön ne tultul te mum, xarnang bere mum mo rörörön wösöt a Orong, ma kaim bara a nangadi mon. \v 8 Mum morobo mana rörön biringan, möxösa, mum mo ösöxö bara a Orong irabo kun puxus a öngöng a tödi eöt ma abo tatalien deek nang i pet, bara a tultul ine ma bara i kobo kis kö ene önga orong. \p \v 9 Me mum abo orong, mum morobo talien bölök bira urungan köbo tultul te mum. Ganim e mum pa ömamang idi. Mum mo ösöxö bara a Orong ke idi, ine bölök a Orong ke mum, me ine ibo xisixis siso xö watmaep, ma ibo xurxure a nangadi xirip ma önga töxödösine warkurai xalik mon. I karabo top pe öng ma irabo ögarin tataunin te öng kabise. \s1 Abo lalaa ne inarese \p \v 10 Io, ma rua öxöwöm abo tinenge re e, e tengen bere mum morobo mana kip lölös meringan kalik kö kinis se mum kölöme re Krais ma meringan kö lölös taxin te ine. \v 11 Mum morobo mana sige abo lalaa xirip möxö inarese meringan kalik e God tua nang e mum morobo eöt tua tinuu wi abo xuun te Satan. \v 12 Mum morobo sige inabo mangana lalaa möxö inarese bira, möxösa, ire tekara erese arixe ma nangadi mon. Kaim. Ire tobo erese mabo sisila mabo tene warkurai arixe mabo tene lölös mera xö öxöno lagunon ködö. Me ire tobo erese bira arixe mabo tano saban meriso xö watmaep. \v 13 Möxö ina na, mum morobo sige xirip abo laa möxö inarese meringan te God, ma nang bara a axana bung saban i ot pösöt e mum, mum morobo eöt tua inarese deek. Ma nang bara mum mo tagur sik bira, mum morobo tuu lölös sik. \v 14 Mum morobo mana tuu lölös bira. Mum morobo kut e mum ma turunon. Mum morobo sige e mum ma tatalien töxödös xarnang önga umri i sige önga sisige lölös sua balaure a böngböngöno ine. \v 15 Me mum morobo sige abo su rua tagure abo xexe mum, a mangana tagur i ot meringan kalik a tinenge deek ulamun a malum. \v 16 Ma kaim bara inabo lalaa xalik. Mum morobo mana kip lo bölök ina auwiwi möxö nunu niang irabo eöt bara mum morobo rörön arixe rua sese abo bibio möxö iie re Satan. \v 17 Mum morobo sige a at kapa möxö ineöro me mum morobo kip lo abo tinenge re God xarnang a use ne inarese möxö Töxödös ne Tanono. \v 18 Me mum morobo seseseng sösöxö xöbo mangana sineseng arixe ma rorop möxö Töxödös ne Tanono. Mum morobo döxömen inabo lalaa bara mum morobo tagur ma mo korobo mamas, inexalik mum morobo seseseng ulamun idi xirip nang a nangadi tus se God. \p \v 19 Me mum morobo mana seseseng bölök kö e bara xina axana bung e rabo wöwörö, God irabo isik kebo dauleng ne tinenge rö e bara e rabo tenge arixe ma balamasa rua ömaras a nangadi ulamun abo lalaa niang ixo mun sik mesila ma na im i ot maras kö tinenge deek. \v 20 Me idi toxoro öxös dik e arixe ma sen, möxösa, e a tinuxulas sua gene a tinenge deek. Mum morobo mana seseng bara e rabo tenge arixe ma balamasa rua palas a tinenge deek xarnang i deek bara e rabo tenge bira. \p \v 21 Io, me Tikikus, a tönö deek ke ire ewe i rörörön deek kölöme xö tinörön te ine urungan kö Orong, ine mon irabo töngösen e mum ulamun inabo lalaa xirip pue mum pua marmaras bara a kinis se e i bara bule sik im. \v 22 A unine bara e rabo tile ine urungan te mum, bara mum morobo ösöxö bara mem me xisixis bara bule, ma bara irabo öxaxat e mum. \p \v 23 Me e seseng bara God a Tamana ire me Jisas Krais, a Orong, irabo isik a malum pe mum abo töke kölöme re Krais. Me e seseng bara ine irabo ölölös abo nunu re mum mabo mamaa re mum urungan kö öng kabise. \v 24 A abalamu re God irabo kis arixe me idi ewe nang te mamaa ulamun e Jisas Krais, a Orong ke ire, arixe ma a mamaa nang i karabo kawam.