\id 1TH - Barok \h 1 TESALONIKA \toc3 1 Tesalonika \toc1 A Sisila ne Ginigeet te Pol urungan köbo TESALONIKA \toc2 1 TESALONIKA \mt1 A Sisila ne \mt2 Ginigeet te Pol urungan köbo \mt1 TESALONIKA \ip Pol ixo sulo a lotu ringan Tesalonika xö xönö mee Masedonia. Pol ixo mamaa xöba ulamun abo Tesalonika ma ixo muu a tatalien deek kalik mon nang ixo to kaluluonin idi (pere 1 Tesalonika 2:1-12). Ma lamun a sasaban taxin ixo ot kö lotu ringan, ma abo Kristien toxo ugut e Pol bara irabo ulo wes, xalik irabo iuo (Aposol 17:1-10). Io, Pol ixo wan uruo Beria, ma melamu im ixo wan uruo Aten. Ma ixo tile öbaling e Timoti meringan Aten urungan Tesalonika (1 Tesalonika 3:1-5), möxösa, ixo dödöm köba ulamun abo Kristien tiso Tesalonika kölöme xöbo tiip (2:13-3:10). Melamu im, Pol ixo wan uruo Korin. Ma bere Timoti ixo tawuxus ma ixo töngösen e Pol ma nunu ma inemarse xöbo Tesalonika (3:6), Pol ixo tile önga ginigeet urungan te idi rua öxaxat idi ma rua usu idi ulamun abo tatalien deek (4:1-12; 5:12-22). Pol ixo usu idi bölök ulamun a tinawuxus se Krais ma ulamun a tinaru kaa xalik a minet köbo Kristien, möxösa, Pol ixoro kis aulik me idi mesila ma ixoro wan kalik idi, me idi kaim kö marmaras esexere xö ina laa na (1:9; 4:13-5:11). Inabo lalaa möxöbo axana bung möxö xakawöm a laa raxin kö ina nine ginigeet te Pol urungan köbo Tesalonika (pere bölök 2 Tesalonika 2:1-12). \c 1 \p \v 1 E, e Pol, arixe me Sailas me Timoti, meet me tile ina tinenge na urungan tö mum a marakörö ne lotu niang Tesalonika, ewe mum mere God, a Tamana ire, me Jisas Krais, a Orong ke ire. \p A abalamu ma malum irabo kis arixe me mum. \s1 Pol ixo tengen deek ulamun a nunu xöbo Tesalonika \p \v 2 Meet mobo rengrengen deek kö God ulamun e mum kirip, nang e meet mobo rengrengen e mum kölöme xöbo sineseng ke meet. \v 3 Me meet mobo döxömen lo xö wawara xö God, a Tamana ire, abo tinörön deek ke mum nang i wanot möxö nunu re mum, mabo tinörön lölös se mum nang i wanot meringan kölöme xöbo abalamu re mum. Me meet mobo döxömen lo bölök bara mum moxobo tuu lölös sik iat tua xixiset ma balawapat ulamun e Jisas Krais, a Orong ke ire. \p \v 4 Io, mum abo töke kölöme re Krais, ewe God ibo mamaa xöba rö mum, meet me ösöxö bere God ixo pere kos lo e mum. \v 5 Me meet me ösöxö bira, möxösa, abo palas tinenge re meet arixe ma atöngösen deek i koxobo wan urungan te mum ma tinenge mon. Kaim. Ixo wan pösöt e mum ma lölös arixe ma Töxödös ne Tanono. Me mum moxo pere bere meet moxo nunu bara ina tinenge na i turunon. Me mum mo ösöxö e meet, bara a mangana nangadi bule e meet nang meet moxo kis kaluluonin e mum pua gene mum. \v 6 Me mum moxo muu ödeek abo to re meet arixe ma Orong bölök bira. Kaluluon köbo kinadik tataxin mum moxo öga lo ina atöngösen arixe ma axanan nang a Töxödös ne Tanono ixo isik. \v 7 Ma lamun ina na, mum mo xarnang a önga malalar deek nang abo tene nunu xirip kölöme Masedonia me Akaia, idi tabo muu. \v 8 A atöngösen maras ulamun a Orong i koxobo wanot meringan kalik e mum urungan Masedonia me Akaia xalik mon. Kaim. A atöngösen ulamun abo nunu re mum kö God, i wan kö boxönö xirip. Möxö ina na, meet koxobo mamaa ra rengrengen öbaling ke lalaa ulamunon. \v 9 Möxö idi iat toxobo rengrengen bere mum moxo ömaraxen lo e meet bule xö axana bung nang meet moxo wan urungan te mum. Me idi te rengrengen bara bule e mum moxo tawuxus urungan kö God xalik abo petpuo rua lotu wösöt a God turunon nang i to sik, \v 10 ma rua kinis xiset a Barok ke ine meriso xö watmaep, ewe nang God ixo öraru ine xalik a minet. Ma a Barok ke ine, e Jisas, ewe irabo ölanglanga ire xalik a laie re God nang irabo wanot melamu. \c 2 \s1 A mangana to re Pol kaluluonin abo Tesalonika \p \v 1 Io, mum abo töke kölöme re Krais, mum mo ösöxö bara a nuan te meet urungan tö mum kaim bara a laa tataun. Ine ma unine. \v 2 Mum mo ösöxö bara mesila meet moxo kip a kinadik ma toxo ögarin e meet tingan Pilipai. Inexalik nang e meet moxo wanot pösöt e mum, God ixo öxaxat e meet tua tinenge ma atöngösen deek ke ine urungan tö mum, ma kaim e meet tua ningiang muu a laie xö nangadi nang toxo mamaa rua tinuu wi e meet. \v 3 Ma nang meet moxo öxaxat e mum pua nunu, meet kaim kö mumuu a dinödöm saban, me meet kaim kö mamaa rua ömamang e mum urungan kö laa i koxobo turunon. \v 4 Ma lamun meet moxobo palas tinenge arixe ma atöngösen deek eöt ma mamaa re God, möxösa, God ixoro perexulen e meet bere meet me eöt tua palas tinenge ma atöngösen deek. Ma kaim bere meet me mamaa rua öaxanan a nangadi, ma lamun tua öaxanan e God ewe nang ibo werwere muu a balana e meet. \v 5 Io, mum mo ösöxö bere meet koxobo ölolot e mum pua gene önga laa, me meet koxobo wanot xarnang abo tene seng tuluwok nang tobo umingen a tatalien te idi. God i eöt bara irabo sixaut ina niang kö mum. \v 6 Meet koxobo wewet te lalaa bere mum bara a nangadi xabise tabo ölet e meet. \p Meet mexebe öriip abo to re mum, möxösa, meet abo aposol te Krais. \v 7 Ma lamun meet moxo tatalien ödödö kaluluonin e mum, xarnang a nago ibo balbalaure ödeek a bung baroxorok ke ine. \v 8 Me meet moxo mamaa xöba re mum, io nang, meet moxo axanan tua tabaa e mum ma atöngösen deek. Inexalik kaim bara niang kalik. Meet moxo axanan bölök kua isik kirip a to re meet tö mum, möxösa, mum kölöme xöbo kat te meet. \v 9 Abo töke, mum mo döxömen lo abo tinörön lölös mabo malawang ke meet kaluluonin e mum. Meet moxo rörörön dömön ma xaken lamun abo sasaxan te meet iat, xalik meet bo öriip e mum nang meet moxo palas tinenge re mum ma atöngösen deek ke God. \p \v 10 Mum moxo pere me mum mo ösöxö a turunon ulamun e meet nang meet moxo kis kaluluonin e mum abo tene nunu. Me God bölök i ösöxö ina na. Meet moxobo mumuu abo tatalien madakdak ma moxo töxödös, ma kaim pe öng irabo puk e meet mere sasaban. \v 11 Me mum mo ösöxö bere meet moxobo talien urungan te mum xarnang a tata ibo wewet kö bung baroxorok ke ine iat. \v 12 Meet moxobo öxaxat e mum ma moxobo seseng ölölös e mum bere mum morobo talien eöt kö mamaa xö God, nang ibo xukuwe lo e mum urungan kö kingdom ma kinis ne mariris se ine. \p \v 13 Me meet bo rengrengen deek ke God bölök, möxösa, nang e mum moxo ömaraxen lo abo tinenge re God nang mum moxo tame xalik e meet, mum kaim kö ömaraxen lo xarnang bara abo tinenge xö nangadi mon. Inexalik mum moxo ömaraxen lo bara a tinenge xö God, ma i turunon bara a tinenge xö God iang. Ma ina tinenge nang ibo rörörön kölöme re mum nang mo nunu. \v 14 Abo töke, ina na i maras, möxösa, mum mo eöt xarnang a nangadi möxöbo lotu re God niang Judeia nang idi mere Krais Jisas. Mum moxo kip abo kinadik kalik a nangadi re mum, xarnang abo lotu re Krais niang Judeia toxo kip kalik abo Judeia. \v 15-16 Ma inabo Judeia nang toxo sexomet e Jisas, a Orong, arixe mabo propet, ma toxo tile rewe bölök e meet. Idi tobo walwalar tua tinuu wi e meet bere xalik e meet bo tengen a tinenge deek urungan tö idi ewe nang kaim bara abo Judeia, xalik idi tobo kip a ineöro. Ma nang idi tobo wewet bira, idi tekara öaxanan e God. Idi tobo mimixenin a nangadi xirip. Ma nang idi te pet bira, idi te öwöwö xöbanin abo to re idi ma magingin saban. Ma na im, a laie re God iri wanot pösöt idi. \s1 Pol ixo dödöm köba ulamun a nunu xöbo Tesalonika \p \v 17 Abo töke, nang idi toxo esunenin e meet tua nuan kalik e mum, me mem moxo wan talu e mum kö uleng ne texe, meet moxo lölölös iat bere meet marabo pere öbaling e mum. Turunon, meet moxo wan, ma lamun a dödöxömen te meet ixo kisisik iat te mum. \v 18 Meet moxo mamaa rua tinawuxus baling urungan te mum. Me e, e Pol, e xo walar a oleleng ne bung kua inuanot urungan. Inexalik e Satan ixo tuu wi e meet. \v 19 Io, meet moxo mamaa rua tinawuxus urungan, möxösa, bere Jisas, a Orong ke meet, irabo wanot, me meet marabo tuu xö wawara re ine, me mum iat a unine bere meet marabo balawapat, ma bere meet marabo kip a axanan, ma bere meet marabo kip a ineölolot. \v 20 Turunon saxit, meet mobo söwöng ke mum me mum bo öaxanan e meet. \c 3 \p \v 1 Io, nang bere meet moxo tapunuk köba ulamun e mum, ma lamun i kebeöt bere meet marabo pere e mum, io, meet moxo döxömen bara i deek nang bere maa marabo kis aulik kingan Aten. \v 2 Me maa moxo tile e Timoti, a tönö ire, ewe nang ibo rörörön arixe me maa rua gene a tinenge deek ke Krais. Me maa moxo tile ine rua ölölös ma rua öxaxat e mum kö nunu re mum, \v 3 bara xalik ke öng ke mum i karabo tuu dik köbo eler. Mum iat mo maras bara God i mamaa bara ire tabo laxa xö inabo tiip na. \v 4 Turunon saxit, bere meet moxo kis arixe me mum, meet moxobo rengrengen sösöxö re mum bere abo eler tabo wanot te ire. Me mum mo ösöxö bara iri wanot im. \v 5 Möxö ina na, nang e xo mamaa xöba rua werwere e mum, ma lamun e kebeöt, io, e xo tile e Timoti urungan te mum bara rö e rua ösöxö ulamun a nunu re mum, xalik a tene ölelewen ibo muu a mangana ngas sua usubu e mum ma tinörön te meet ibo laa tataun. \s1 A tinenge maras se Timoti ixo öaxanan e Pol \p \v 6 Io, na mona mon e Timoti iri tawuxus pösöt e maa. Me ine ixo kip ot a tinenge deek ulamun a nunu ma a abalamu re mum. Me ine i töngösen bölök e maa bere mum bo dödöxömen lo abo lalaa deek ulamun e meet, ma bere mum mo mamaa bere mum morobo pere e meet xarnang e meet bölök mina mangana mamaa urungan tö mum. \v 7 Io, abo töke kölöme re Krais, nang meet moxo ölangen ulamun a nunu re mum, ina tinenge ixo öxaxat e meet ulamun e mum kaluluonin abo tiip ma kinadik ke meet. \v 8 Ma na im, abo to re meet i deek köba, möxösa, mum mobo ruruu lölös sik kö Orong. \v 9 Meet moxo axanan köba ulamun e mum kö wawara re ine. Me meet kebeöt tua tengen deek urungan te God eöt ma ina axanan nang meet moxo örasen. \v 10 Xöbo bungbung kirip, xö xaken ma dömön, meet moxobo lölös sik ma sineseng kua werwere öbaling e mum ma rua rorop e mum köbo sasaxan möxö nunu re mum. \s1 A sineseng ke Pol \p \v 11 Io, meet me seseng bere God, a Tata re ire, me Jisas, a Orong ke ire, irabo tagure a ngas se meet urungan tö mum. \v 12 Me meet me seseng bara a Orong irabo öraxin köbanin a mamaa re mum kaluluonin e mum iat abo tene nunu ma a nangadi xabise xirip bölök xarnang e meet me pet tö mum. \v 13 Me meet me seseng bere God irabo ölölös a to re mum, xalik ke öng i kebeöt tua wupuk e mum, ma inexalik bere mum morobo madakdak kö wawara re God, a Tamana ire, xö axana bung bere Jisas, a Orong ke ire, irabo wanot arixe mabo tene töxödös se ine. \c 4 \s1 Ire tabo öaxanan e God \p \v 1 Abo töke kölöme re Krais, rua öxöwöm inabo tinenge na, meet me eka rengrengen ina na ma i bira: meet moxo tengen ömaras e mum bara mum morobo kis bule rua öaxanan e God. Ma i turunon, mum mobo kisisik biringan. Ma lamun meet me seng e mum me meet me öxaxat e mum kölöme re Jisas a Orong bere mum morobo taxase kaa xö ina tatalien deek na, \v 2 möxösa, mum mo ösöxö ina tinenge lölös nang meet moxo tabaa e mum min kölöme xö esene Jisas, a Orong. \p \v 3 A mamaa re God bere mum morobo kis pes abo saban urungan köbo tatalien madakdak. Möxö ina na, mum morobo mana tuu wes xalik a tatalien ne ilawa. \v 4 Ma öngöng ke mum irabo mana ösöxö rua balbalaure ödeek a aine iat muu a nang i madakdak ma a lak deek kö wawara xö nangadi. \v 5 Ma ganim bara i muu abo mamaa raxin möxö tatalien ne ilawa xarnang ewe midi abo tabuno nunu nang tokoxobo ösöxö e God. \v 6 Ma ganim bara öng irabo maru arixe ma une xö tönö kölöme re Krais. Ma i bele pet a sasaban bara i ömamang a tönö ine xarna niang, möxösa, a Orong irabo ömokorot ewe midi nang te pet inabo mangana magingin kirip, xarnang meet moxoro ötumarang e mum. \v 7 Irabo deek bere ire tabo kis xarna na, möxösa, e God kaim kö xukuwe ire rua wewet a tatalien biling, inexalik bere ire tabo kis kö to i madakdak. \v 8 Io niang, ewe a öng nang i mölök kalik ina tinenge na, ine i kobo mölök kalik a tödi. Kaim. I mölök kalik e God, ewe nang i tabaa e mum ma a Töxödös ne Tanono. \p \v 9 Me meet kaim kö sasaxan bere meet marabo gegeet urungan te mum pua inemarse eli kaluluonin e mum, möxösa, God ixoro usu e mum bere mum morobo ebalamu kaluluonin e mum. \v 10 Ma i turunon bere mum mobo wewet ina na kaluluonin abo tönö ire kölöme re Krais kö boxönö xirip Masedonia. Ma lamun, abo tönö e meet, meet me seng e mum bere mum morobo taxase kaa bölök kö ina abalamu urungan te idi. \p \v 11 Me mum morobo mana bulus a dinödöm lölös sua sisilien e mum pua kinis malus, ma ganim pua nilaxa xöbo lalaa xö öng kabise nang bara kaim bere re mum, me mum morobo mana rörön arixe ma lime mum iat xarnang meet moxo tengen te mum. \v 12 Io, mum morobo pet bira rua abo tabuno nunu tabo ii e mum, ma bere mum bele to muu a öng kabise rua bönbönöt abo sasaxan te mum. \s1 A nuanot kö Orong \p \v 13 Abo töke meet, meet me mamaa bere mum morobo maras ulamun ewe midi nang toxoro met, xalik e mum bo tapunuk xarnang idi xabise nang tokobo xixiset ma nunu xö tinaru baling. \v 14 Ire te nunu bere Jisas ixo met ma ixo taru kaa baling. Io nang, ire te nunu bölök bara Jisas irabo wanot baling, God irabo lamus e Jisas arixe me idi ewe nang toxoro met arixe ma nunu rö ine. \v 15 A lasa nang meet me usu e mum min na, a ausu xö Orong, ma i bira: Ewe ire nang tabo to sik kö bung nang a Orong irabo wanot, ire takarabo sila re idi nang toxoro met. \v 16 Ma lamun ire tabo ölangen a kinup taxin arixe ma inöno a önga sisila raxin möxöbo angelo ma a ginee möxö tauu re God, ma Orong iat irabo wan su meriso xö watmaep. Me ewe idi nang toxoro met arixe ma nunu xö Krais, idi tabo sila rua tinaru kaa xö minet. \v 17 Melamu xönan, ewe ire angen nang te to sik ma toxo wan lie ire, God irabo kip lo ire uruso lömö arixe me idi kölöme xöbo kubu rua asuo ma Orong lömö xö maup. Io niang, ire tabo kis arixe ma Orong ulorexe saxit. \v 18 Möxö ina na, mum morobo mana eöxaxat kaluluonin e mum ma ina tinenge na. \c 5 \p \v 1 Io, abo töke meet kölöme re Krais, mum kobo sasaxan bere meet marabo geet te tinenge urungan te mum ulamun a axana bung nang inabo lalaa na irabo wanot, \v 2 möxösa, mum iat mo ösöxö ödeek bara ina axana bung kö Orong irabo wanot xarnang a nuanot kö tene pinilo xö dömön. \v 3 A nangadi tabo tengen, “Ire takarabo burin te laa. Ire ma malum.” Io, xö ina axana bung iat a iuiuo raxin irabo wanot pösöt idi xarnang a kinadik möxö une ibo mamaa rua kip barok. Ma kaim pe öng irabo ulo wes kalik. \p \v 4 Inexalik, mum abo töke meet kölöme re Krais, ina bung i karabo öwuwus e mum xarnang a tene pinilo, möxösa, kaim bere mum a bung baroxorok möxö ködö. \v 5 Kaim. Mum kirip mo to kölöme xö maras möxö xaken. Ire tekara to kölöme xö ködö möxö dömön. \v 6 Io niang, ganim ire ra pinaluso xarnang öngabo dauleng. Ire tabo mana laran ma dinödöm pe ire irabo maras. \v 7 Idi nang tobo paliso, idi tobo paliso xö dömön. Mabo tene ininim, idi tobo ininim kö dömön. \v 8 Ma lamun ire tebele xarnang abo tene ininim, möxösa, ire a nangadi möxö maras. Xarnang abo umri, ire tabo mana sige a nunu ma abalamu egilas xarnang a siot kapa. Ma xö ina tatalien ne xixiset ma balawapat bara tabo kip a ineöro, xarnang a at kapa, tabo ösige abo öxöno ire min. \v 9 Möxösa, God i kobo pingit bere ire tabo örasen a laie re ine. Kaim. Ine i mamaa bara irabo öro ire kölöme re Jisas Krais, a Orong ke ire. \v 10 Me ine ixo met tua gene ire, bere ire tabo kis arixe me ine. Kaim pe laa nang bere ire te to bere ire te met. Ire tabo kis arixe me ine. \v 11 Io niang, mum morobo eöxaxat kaluluonin e mum ma morobo top a öngöng ke mum xarnang mum bo wewet. \s1 Ire tabo muu abo tatalien deek \p \v 12 Io, abo töke meet kölöme re Krais, meet me seng e mum pua ii idi nang toxobo rörörön lölös kaluluonin e mum, idi nang toxobo balbalaure e mum ma toxobo tengen ögele e mum pua ötöxödös e mum. \v 13 Mum morobo döxömen öraxin idi ma morobo marase idi xöbo tinörön idi toxobo wewet. Me mum morobo bala malum kaluluonin e mum. \v 14 Abo töke meet, meet me öxaxat e mum bere mum morobo ötumarang a nangadi lön, ma morobo öxaxat abo tabuno ngarau, ma morobo top idi nang kaim idi ma lölös, ma bere mum morobo balawapat urungan kö nangadi xirip. \v 15 Mum morobo ebalaure deek bara ganim pe öng i balu a sasaban arixe ma sasaban. Inexalik mum morobo lölölös arixe rua wewet abo dedeek kaluluonin e mum ma urungan te idi xabise bölök. \p \v 16 Mum morobo mana axanan sösöxö. \v 17 Mum morobo mana seseseng sösöxö. \v 18 Mum morobo mana tengen deek uruso re God ulamun abo lalaa xirip nang i ot pösöt e mum, möxösa, ina na a mamaa re God urungan te mum nang mo kis kölöme re Krais Jisas. \p \v 19 Ganim e mum pa tinuu wi a tinörön kö Töxödös ne Tanono. \v 20 Ganim e mum pa mölmölök kalik abo tinenge ne propet. \v 21 Inexalik bere mum morobo walar ödeek abo lalaa xirip. Me mum morobo töndik sik abo dedeek. \v 22 Mum morobo tuu talu abo mangana sasaban kirip. \p \v 23 Meet me seseng bere God iat ewe ibo isik a malum pe ire, irabo bulus elixilixin kirip abo to re mum kalik abo sasaban urungan kö tatalien töxödös. Me meet me seseng bölök bere ine irabo balaure abo tanono e mum, abo bala mum, ma abo lewene aine mum kalik ke öng i kebeöt tua wupuk e mum mere sasaban kö axana bung bere Jisas Krais, a Orong ke ire, irabo wanot. \v 24 God ewe nang ibo xukuwe e mum, irabo pet ina na, möxösa, ine ibo wewet eörin abo tinenge re ine. \p \v 25 Abo töke meet, mum morobo mana seseng ulamun e meet. \v 26 Mum morobo öga lo abo Kristien arixe ma abalamu. \v 27 E tenge lölös se mum kö esene Orong bere mum morobo kos ina ginigeet na urungan köbo tönö mabo saxana ire xirip kölöme re Krais. \p \v 28 A abalamu xö Orong ke ire, e Jisas Krais, irabo kis arixe me mum.