\id ROM - Benabena NT [bef] -Papau New Guinea 1982 (DBL -2014) \h ROMU \toc1 Romu Polu koyoto epiꞌehina fayahi \toc2 Romu \toc3 Rm \mt1 ROMU \mt2 Polu koyoto epiꞌehina fayahi \c 1 \p \v 1 Nani Poluita, Yesu Kilisitohi koko panaꞌa nohuto ma fayahi nogobe. Koyapaꞌi Huꞌmau nani kumu kehe ito neleꞌmo ho tito ka lamanaꞌa lu yege hobo luto lu nimiꞌehina yabe. \p \v 2 Koyapaꞌi Huꞌmau kaga lu huto hulata bonaꞌmagihi yaꞌma hetofa ka lamanaꞌa molo epigo to ana kaga mono bukugu fayahi geꞌahana yabe. \v 3 Huꞌmamofihi panaꞌa lali Sipi Boti Yesu Kilisito yabe luto ai kumu yaꞌma hetofa ka lamanaꞌa niꞌinagihe. Ai Tebitihi nagatogati oꞌehinaꞌa lusi bo nohibe. \v 4 Ai filiꞌehinogo aku Huꞌmau filiꞌehinaguti leꞌmo ho tiꞌehina to sipi amuyaꞌa hiti minoꞌehina. Yanaꞌmu ai Huꞌmamofihi lusi panaꞌa nohibe luto hapaꞌa hetofana niꞌigo lali bu goloto keheliꞌohuta yabe. \v 5 To Huꞌmau Yesu kumu ai koko panaꞌni nohane luto lu nimito neleꞌmo ho tiꞌehina. Henaꞌmube? Nani asaga melugu bonaꞌi kagaꞌa lu epinogomo ka kehelite komopaꞌani Huꞌmamofitoga mele emite minalabe luto yaꞌma noho lifito ana liliꞌna sipiꞌa nimiꞌehina. \v 6 Yaꞌma lenali Lomu hepato bonaꞌi hiti ka lamanaꞌa lu lepise nehanana yaꞌma Huꞌmau lenalimo kehe igo Yesu Kilisitohi megeꞌi meleꞌahanaya. \p \v 7 Yaꞌmu luto nani fayahi lenalitoga asaga Lomu bonaꞌi Huꞌmau komopaꞌa lepito to nani yagapanaꞌi nehabe luꞌehinalo nogobe. Ai Huꞌmau afotifu to Sipi Boti Yesu Kilisitohi fulunaꞌa hiti leneheꞌmoseꞌnaꞌa hiti lenalitoga mineno. \s1 Foke ka luꞌehina \p \v 8 Yataꞌa nani lenali kumu Huꞌmamofitoga gelo nohube. Henaꞌmube? Asaga hepatoga nobunogo noto noto bonaꞌmagi lenali Yesu Kilisito megeꞌi nemalanamuꞌi yaꞌma kaga liba liba nehana yagi akehelito gelo nobube. \v 9 Nani Huꞌmamofihi panaꞌamu yaꞌma hetofa ka lamanaꞌa lu yege hoba hoba nohube lutoꞌni yaꞌmana lusiga noluta Huꞌmau ai keheli bati huꞌehina. Maꞌnaka luto nani asaga yupahi ete hiti ute hiti lenali kumu Huꞌmamofitoga nunumu nohugo ana huto ai keheliꞌehina yabe. \v 10 To nani ma hepato nominoto lenalitoga bilubeꞌmu nohuto Huꞌmamofihi loka henogo ai lu laga mehinogo kapo moloto lenali nehanalo bilunaꞌmu yabe. \v 11 Nani yaꞌma huto bu lenagaluna sipi lagaꞌni nonebesibe. Nani mono ka moneꞌa hiti lepilenogo amuya melete minalabe luto bilubeꞌmu nokehelube. \v 12 To yaꞌma huto hapaꞌa ma niꞌibe. Bulotoꞌni leneheꞌmenogo lenali ana hite neheꞌmalabe. Naniꞌni Yesu kumu keheli uleꞌale nohunauba leneheꞌmalibe. To lenali keheli uleꞌale nehanauba neheꞌmenogo huto minalune. \p \v 13 Nalaluꞌnigitabe, keheli fe lilo. Babu yupahi lenalitoga buto lenebe ligilubeꞌmu nohugomo fato liliꞌnauba neleꞌmo mololata nohibe. Nani nekesa kehelito fegutoga bonaꞌi Huꞌmamofihi kagaꞌalo megeꞌi meleꞌahana suhi luto lenali ana hite megeꞌi malalabe luto yaꞌma nebesiꞌehina. \v 14 To nani melugu bonaꞌi asagaꞌnamofihi nonaꞌa suhi huto epilube. Henaꞌmube? Ka keheli bati hiꞌahana bonaꞌi hiti ka mekehelise bonaꞌi hiti to sipi hepatoga neminana bonaꞌi hiti kifigu neminana bonaꞌi asagaꞌi enaliꞌi ka lamanaꞌa lu epiluta to eneheꞌmaluta yaꞌma nani liliꞌnaꞌni niꞌibe. \v 15 Yaꞌmu nani Huꞌmamofihi ka lamanaꞌa lenali Lomu hepatoga neminana bonatoga lu lepilubeꞌmu nohugo sipi laga nebesigo ana foya lilube luto amuya moloꞌohube. \s1 Hetofa ka lamanaꞌa amuya kaga nina \p \v 16 Hetofa ka lamanaꞌa keheli fe luꞌohunogo nelesaꞌni meluꞌehibe. Huꞌmamofihi kagaꞌa amuya ka hiti ninauba bonaꞌmagi Yesutoga komopaꞌani nemalanamagihi asagaꞌi yaꞌma enubuto bilinaꞌmu yabe. Ana kagauba Yuta bonatoga kohe toto buloto yalo fegutoga bonatoga buto eneleꞌmo bati hilinaꞌmu yabe. \v 17 To yaꞌma hetofa ka lamanaꞌauba foipa bonaꞌi Huꞌmamofihi buꞌalo eneleꞌmo bati hilina yaꞌma lelepiꞌehina yabe. Hapaꞌa henana niꞌibe? Yataꞌa hiti to alihaꞌa hiti bonaꞌmagi Yesutoga komopaꞌani emite nehago eneleꞌmo bati hilina. Yaꞌma ka lamanaꞌa hapa niꞌibe. To koyapaꞌi mono bukugu fayahi geꞌahana ma niꞌibe: \it Bonaꞌi moneuba Huꞌmamofitoga keheli uleꞌale huto agoya hu emigo, yaꞌma bomofihi Huꞌmau bebe sose bo nohibe luto mino kosaba huseꞌna emilinaꞌmu yabe.\it* \s1 Asaga bonaꞌmagi Huꞌmamofihi enemegesa hu emiꞌahana \p \v 18 To bonaꞌmagi enali foipa faipanaꞌani babu lite liba liba nehite to hetofa kagaꞌa fala kite to hetofa kapo hekini lalibe. Huꞌmau yaꞌma foipana nasanamofihi bu goto sipi enipakafa halinamofihi yaꞌma kokulumaluguti limiꞌehina abu goꞌohune. \v 19 Bonaꞌmagi Huꞌmamofihi hapaꞌamu enali komopaꞌanitu akeheli bati hiꞌahana. Huꞌmau aiꞌa hetofa hapaꞌa hutoꞌi enelepiꞌehibe. Ya higo enali Huꞌmamofihi hetofa hapaꞌa akeheliꞌahanamo akuꞌi enali foipana lilana yaꞌmu Huꞌmau osahi epilata nohibe. \v 20 Koyapaꞌi Huꞌmau kokulumaꞌi hiti meꞌi hiti li huto huꞌehinafi ai fenene huto nina hapaꞌafi to amuyaꞌa minoba minoba huseꞌi hiti mehaꞌa hiti abu go huto hiꞌahabe. To yaꞌma hiyaꞌa huto huꞌehibe? Enali aiꞌa lolo huꞌehinana bu gete keheliꞌahana. Enali Huꞌma nohifi menohibe lite ya menelabe. Yaꞌma ka meniꞌibe. \v 21 Enali ai kumu keheli bati hite aku giꞌa liyafa menehabe. Aitoga enofokehi menelibe. Enekesa keheli sibina nehite negi nagi nete neminago komopaꞌanigu metepu sipiꞌa giꞌehibe. \v 22 Enali keheli baga iꞌohune lilata nehanaya faga faga lite negi nagi nete mineꞌahana yabe. \v 23 Enali yaꞌma minoba minoba nohina bo, Huꞌma, aiꞌa giꞌa liyafa mehite to fokehi melilata nehabe. To mone enaliꞌani lolo hiꞌahananamofihi yaꞌma liyafa hite kanipo nefibe. Anaꞌina mehaꞌa lolo hite yege nefibe. Bomofihi mehaꞌa yagi namamofihi mehaꞌa yagi kafaꞌnamamofihi mehaꞌa yagi osifa mehaꞌa yagi efapotufi yafatufi lolo hilete lipite yege filata nehabe. \p \v 24 Ya nehago Huꞌmau megesa hu epiꞌehina. Ai nehanalo meminoꞌehigo enekesa yigiꞌahanamo foipana fato fatoꞌi nehite to asaga hapaꞌani kolota kolota nehabe. Ya hananauba enugufaꞌani li sibina fato fatoꞌi nehabe. \v 25 Enali Huꞌmamofi kumu lusi kaga keheli heꞌmite faga luseꞌnalo megeꞌi malalana enali Huꞌmamofihi agoya hu meemise aiꞌa lolo huꞌehinanalo lipite nunumu nehana yabe. To Huꞌma aisigo lali lipito lofoke ka lu emuba lu emuba hiluta ya niꞌigi keheliꞌohune. Maꞌnaka yabe. \p \v 26-27 To ya nehanaꞌmu Huꞌmau ana bonaꞌi bu enogoloto enalitogati heꞌmito megesa hu epiꞌehina. Ya higo enali fato fato foipanaꞌani babu lite nelibe. Enali alobole nehana suhi heꞌmite fato suhi nehana. Anaꞌmagi enali hapaꞌani heꞌmite foipa hapaꞌamofihi megeꞌi melete anaꞌi fato fatoꞌi moko liba liba hiꞌahana. To bomagi ana hite anaꞌmo heꞌmite enipagu laga epesigo bonatoga bite moko nelibe. Ya hite, enugufaꞌani leꞌmo sibina hiꞌahago yanaꞌmu enali foipanaꞌanimofihi nonaꞌa lilabe. \p \v 28 Huꞌmau ana bonaꞌi yege yegeꞌna enalitogati heꞌmiꞌehigo enali yaꞌma Huꞌmamofi kumu lusi kaga niꞌina yaꞌma mekehelite pelesa ite enegekesa keheliꞌahana fato fatoꞌi yaꞌma megeꞌi nemalabe. Bati mehina supo hite neminabe. \v 29 Enali komopaꞌanigu li sibinana foipana fato fatoꞌi babu lite bai tete minabe. Enali feꞌnohaꞌani li moloba moloba nehite lalitisigo niꞌinaga lite musufalo bomofihi meemiseꞌna to kenasabo biseꞌna to bomofihi yogo feꞌnohaꞌa bu gelete lilube liseꞌna to enoho filiseꞌna to luba hiseꞌna to faga faga luseꞌna to enipakafa hoto enemegeka luseꞌna to bonaꞌi mone kumu musi musi ka lilete faga luseꞌna nehana yabe. \v 30 Enali folagahaꞌanigu foipa ka ai lu emigo ai lu emigo minoseꞌna to Huꞌmamofitoga ipakafa hiseꞌna to huli ka liseꞌna to enugufa limo titi hiseꞌna hiti to kugumalugu hutu hata hiseꞌna to enali foipa enekesa yigiseꞌna to itoꞌanigihi afoꞌanigihi kaga keheli heꞌmiseꞌna babu lito enalitoga minoꞌehina yabe. \v 31 To enali moko lilata nehana. To enali enogolagalo enayahi tite kaga meleꞌahana yamofihi heꞌmite pelesa ilata nehana. To enaliꞌani hetofana hu epelese meniꞌigo to eniginaga mefilata nehabe. \v 32 To bonaꞌi moneuba Huꞌmamofihi keya ka megeꞌi memalalinagi fililinaꞌmu yabe lite nelana yaꞌma keheli fiya iꞌahana. Ana mono ka akeheliꞌahanaya aku foipanaꞌani hilata nehabe. To bonaꞌi moneuba foipana li huto hinogo enali bu gelete bati huto yagi yana suhi hubo, lite lu emiꞌahana yabe. \c 2 \s1 Huꞌmau kaga loko hu epoloꞌehina hapaꞌa \p \v 1 Nalaluꞌniga, kai ana bonaꞌmagihi foipanaꞌani samahi tito niꞌinaya lagaꞌni menebesibe luto ya nolapiye? To kai henabe luto ana bonaꞌi enifisa ilata nohane? Kai ana huto foipana hulata menohapiye? Kai foipana hulata nohataya kaga meniꞌibe. Kai ana suhi luto minalataya yaꞌmu kubuyaka hino. \v 2 Huꞌmamofihi hetofa hapaꞌa akeheliꞌohune. Bonaꞌmagi ana foipana hilenogo Huꞌmau osahi epilinaꞌmu akeheliꞌohune. \v 3 Kai kekesa yigito Huꞌmau ya hite foipana huse bonaꞌmagihi enifisa iloto halubeꞌmu nohuto nani kumu bu gofaꞌna faꞌna huto mekehelilibe luto nolapiye? Kai hiti foipanaka nolita niꞌigo henabe luto Huꞌmau bu megalinaꞌmu yabe? \v 4 Huꞌmau bonaꞌmagihi hetofa hu epalalina hiti eniginaga filata nohina hiti niꞌinaꞌmu kai oꞌe luto kemegesa hu emito nominane ya huto niꞌifihe? Huꞌmau kai kumu kekeꞌi nolu ketoto komopaꞌa i gelehe hilibe luto noluna yamofihi kegeba huba huba nohinaya menokehelipi? Komopaka i gelehe huseꞌnaka yamofihi geba huto yatama kana nominabe. \v 5 Kai komopaka uleꞌale huto higo Huꞌmamofihi kaga mekehelise nohatogo foipanaka munu munu suhi huto hilibe. Yaꞌmuꞌi Huꞌmau ka foya malalina to kaga loko hilina yupahi noenogo ai bonaꞌmagihi sipi enipakafa enohoto to kai hiti osahi kimilina yaꞌma huto hilinagi bu galune. \v 6 Asaga bonaꞌmagi fato fato suhi hilata nehanamofihi Huꞌma guna ito minaꞌa epi eto eto hilibe. \v 7 To bonaꞌi lugaꞌamagi Huꞌmamofitoga agoya hu emite hetofana hiba hiba nehana to fana tose hepato biluneꞌmu nehite Huꞌmau leleꞌmo ho tilibe lite nelana mino kosaba huseꞌnamofihi kapogu biluneꞌmu nehana enaliꞌi Huꞌmau eneleꞌmo kosaba hilibe. \v 8 To bonaꞌi lugaꞌamagi enali anaꞌinaꞌanimu kaba hite fato bonaꞌi meeneheꞌmeteꞌani ka lamanaꞌamofihi keheli heꞌmite foipa kapogu melelata nehago Huꞌmau sipi ka epekito enipakafa enahalibe. \v 9 Ya hilina kanagu foipana lise bonaꞌmagi asagaꞌna sipi ketana lite enagabuꞌi giloto yaꞌma Yuta bonatoga kohe toto huto huloto yalo fegutoga bonatoga hiti huto anana hu epalalibe. \v 10 To Huꞌmau asaga bebe sose bonaꞌmagihi yaꞌma Yuta bonatoga kohe toto yalo fegutoga bonatoga hiti fana toseꞌna yagi eneleꞌmo hofa toseꞌna yagi to fulunaꞌa yaꞌma asagaꞌna epilubeꞌmu nohibe. \v 11 Huꞌmau Yuta bonaꞌi hiti fegutoga bonaꞌi hiti buꞌalo moneko babeyafa hiꞌahago bu golata huto minoꞌehibe. \p \v 12 To fegutoga bonaꞌmagi Moseu koyoꞌehina keya ka folagahaꞌanigu meniꞌigo ana ka mekeheliꞌahana yaꞌmu ana keya kauba kaba mehu epoloꞌehina. Enali foipana lilete yabalugu limilanaꞌmu yabe. To Yuta bonaꞌmagi enali keya ka keheliꞌahana. Enali foipana hilenogomo ana keya ka keheliꞌahanamuꞌi Huꞌmau hapaꞌani kehelito kagaꞌani loko hilinaꞌmu yabe. \v 13 Henaꞌmube? Keya ka enegekesatu anasi keheliꞌahanamagi yanauba eneleꞌmo bati hilinamo meniꞌibe. Keya ka kehelite hapaꞌa megeꞌi nemalanamagihi yaꞌma Huꞌmau eneleꞌmo bati hilinamo niꞌibe. \v 14 Ya huto niꞌigo fegutoga bonaꞌmagi enali keya ka mekeheliꞌahana akuꞌi megeꞌi melenogomo keya kamofihi hapaꞌa komopaꞌanigu keheliꞌahanamo niꞌibe. Yaꞌma Mosehi keya ka meniꞌigo ana kamofihi hapaꞌa komopaꞌanigu keheligo keya kaꞌani lolo nohibe. \v 15 To enali keya kauba ya hilo ya mehilo luto luꞌehinamofihi hapaꞌamu kehelite komopaꞌanigu bati huseꞌnafi sibina huseꞌnafi yaꞌma loe lae niꞌina keheliꞌahana. Ya hite enegekesa kehelite minelata nehago bu goꞌohune. \v 16 To mone sipi yupahi Huꞌmau ka foya molobo luto Yesuhi lu emilina kanagu ai bonaꞌmagihi suguna ka lilatana to enegekesa kehelilatana komopaꞌanigu lolo hiꞌahanamofihi lu hokolo hu epololoto kagaꞌani loko hilibe. Yanaꞌmu nani Yesuhi hetofa ka lamanaꞌaluguti lu yege holata nohube. \s1 Yuta bonaꞌmagi Huꞌmamofihi keya ka keheli fe nelana \p \v 17 To kaibe? Kai Yuta bo nohube nolapihe? Lali Yuta bonaꞌi yaꞌma keya ka keheli fe noluto yaꞌmu lali lamana bonaꞌi nohune lula Huꞌmamofihi hapaꞌa keheli bati nohune luto ya nolapihe? \v 18 To kai hetofana hiti foipana hiti niꞌigo fuku luto foipana li heꞌmito ya hilata niꞌifihe? To kai Huꞌmau laga besiꞌehinaꞌamofihi kehelito to keya kaluguti bebe sose hapaꞌa kehelito hulata nohapihe? \v 19 Kai yananamofihi keheli bati hulata nohuto bu pisi luꞌehina bo suhi huto hetofa kapo eneleꞌmoto bilata to metepugu nomina bo libiꞌa mone suhi huto fana to epololata nohapihe? \v 20 To kai babafi bo, keheli sibina huꞌehina bonaꞌmu kaga lu enelepito eneheꞌmalapihe? To mone yagapanauba kaga mekehelise nominanaꞌa suhi huto nohigo kai mono kaga lepilata nohapihe? Huꞌmamofihi keya kaluguti lamaꞌnaka kaga hiti to keheli bati huseꞌna kaga hiti yaꞌma bai tago niꞌibe luto lulata nohane. \v 21 Kai bonaꞌi lugaꞌamagihi mono ka enelepito nominobe lata nominolata yaꞌma lusiga niꞌinogomo henabe luto ana kaga megeꞌi mololata menohane? Kai lu yege ho epololata: Gumina melibo, luto lu noepita akuꞌi kai gumina nolipihe? \v 22 Aꞌi gumina mefolobo luto lu epilata akuꞌi kai aꞌi gumina nofalapihe? To faga lugefa lagaꞌni menebesibe luto lulata nohuto akuꞌi ana lugefa nohaꞌalugu tito feꞌnohaꞌafi efahaꞌafi gumina nolipihe? \v 23 Kai Huꞌmamofihi keya ka keheli bati huꞌohune luto yalo ana kagaꞌa megeꞌi memalalatamo niꞌinaya to Huꞌmamofihi giꞌa leꞌmo melugu nomalane, ya huto niꞌifihe? \v 24 Yananamofi kumu lite mono bukugu fayahi keyeꞌahana: \it Lenali Yuta bonaꞌmagita hapatini sibina niꞌigo, fegutoga bonaꞌmagi bu gelete Huꞌmamofihi giꞌa leꞌmo sibina hilata nehabe.\it* \p \v 25 Kai Yuta bonaꞌi enugufa laga hiꞌahananaloga keheli emito to keya ka megeꞌi mololetogo hetofana huto hilibe. To kai keya ka megeꞌi memololetogo yaꞌma kugufa laga huꞌahata niꞌinamo fenene hilina suhi hilibe. \v 26 To fegutoga bonaꞌi moneuba gufa laga mehuseꞌuba keya ka megeꞌi mololata nohigo Huꞌmau buꞌalo bebe sose bo nohibe luto lilinaꞌmu yabe. \v 27 Mone yupahi fegutoga bonaꞌmagi lenali Yuta bonaꞌi lenifisa ilabe. Henaꞌmube? Lenali yaꞌma keya ka fayahi geꞌahanana hiti lite to lenugufa laga hiꞌahanana hiti niꞌinagi yalo lenali keya kamofihi li gofa hilata nehana. Fegutoga bonaꞌmagi enali enugufa laga mehiꞌahanamo keya ka megeꞌi melelata nehabe. \v 28 To kaga su holenogo lusi Yuta bonaꞌi kiyiꞌafu nohibe? Aiꞌa gufaꞌa laga huꞌehina bo yaꞌma lusi Yuta bo nohifihe? Oꞌe. Yaꞌma gufaꞌa laga huꞌehinauba ana bomofihi Yuta bo lolo mehilinaꞌmu. Yaꞌma bati mehuꞌehina yabe. \v 29 Gufalo laga huꞌehina niꞌifi meniꞌifi nohina bo komopaꞌa emagu Huꞌmau leꞌmo bebe sose bo, ai lusi Yuta bo nohibe. Keya kauba yaꞌma bomofihi komopaꞌagu leꞌmo bati mehuꞌehinogo Huꞌmamofihi Sikalafuꞌuba aisigo ana bomofihi leꞌmo bati huꞌehina. Ya hulata nohina bomofihi melugu bonaꞌmagi giꞌa liyafa helata menehanaya, Huꞌmau aiꞌasigo ana bomofihi fokehi hoto giꞌa liyafa holata nohibe. \c 3 \p \v 1 To ya huꞌehina Yuta bonaꞌmagi fegutoga bonaꞌi enebe ligiꞌahanafiye? To Yuta bonaꞌmagi enugufa laga hiꞌahanamoya enali kumu bati huꞌehinafihe? \v 2 Oꞌyo, bati huꞌehibe. Henaꞌmube? Huꞌmau yataꞌa kagaꞌa Yuta bonatoga molo epoloꞌehina. Yuta bonaꞌmagi Huꞌmamofihi hapaꞌa akehelite agoya hu emiꞌahana yabe. \v 3 To ana Yuta bonaꞌi moneꞌamagi mono kaga megeꞌi memeleꞌahago Huꞌmau kaga lu moloꞌehinana asagaꞌi huto mehilifihe? \v 4 Oꞌe, ya huto meniꞌibe. Fato fato bonaꞌmagi miꞌi malalinafi, faga faga lilanaya akuꞌi Huꞌmau aiꞌasigo maꞌnaka lulata bo nohinagihe. Mono bukugu Huꞌmamofi kumu fayahi geꞌahana: \q1 Asaga kagaka fotogo huto niꞌibe. \q1 Ya huꞌehinago \q1 kai ka foyalo eneleꞌmo ho tilata, \q1 kai kagauba enahalubeꞌmu hibe. \q1 Enebe ligilina suhi huto niꞌibe. \p \v 5 Nani bomagi enekesa yigilata nehana suhi luto kaga nolube. Lali foipa faipa hapatiuba Huꞌmamofihi bebe sana hapaꞌalo huto hilina lali henabe luto liluta niꞌibe? Huꞌmau laliꞌi osahi noliminogo bati mehina suhi nohibe luto liluta niꞌifiye? Lali foipa faipa hapatiuba Huꞌmamofihi bebe sana hapaꞌalo huto hilina lali henabe luto liluta niꞌibe? Huꞌmamofihi hapaꞌauba lali foipanatilo nonaꞌamofihi minaꞌa limilina ai ya bati huto menifihe? \v 6 Ya huto meniꞌibe. Huꞌmamofihi hapaꞌa bati mehitita asaga melugu bonaꞌi kagaꞌani loko mehitine. \p \v 7 To nani faga luseꞌnaꞌniuba Huꞌmamofihi bebe sanalo huto hinogomo fana toseꞌnaꞌa mone hiti tilina niꞌifiye? Ya hinogomo henabe luto foipa bo nohane luto nifisa ilibe? \v 8 Nani ma kaga lilufi? Lali babu foipanati liloto nohutagi aku hetofana huto hilinaꞌamu yaꞌma hiluta niꞌifiye? Oꞌe, ya huto meniꞌibe. Bonaꞌi lugaꞌamagi lemege ka leliꞌali hite ma lite liꞌahana: Ai Polu ma luto luꞌehina: Lali foipanati linogomo Huꞌmamofihi bebe soseꞌnaꞌa huto hilinaꞌmu yabe, lite liꞌahana. Faga nelago nani yaꞌma kaga meluꞌohuna. Yamofihi nelana bonaꞌi nehinogomo Huꞌmau osahi epilina ya bati huto niꞌibe. \s1 Lamana bonaꞌi monekoꞌisi menohibe. \p \v 9 Yaꞌmu henana niꞌibe? Lali Yuta bonaꞌmagita fegutoga bonaꞌi enebe ligiꞌohupi? Oꞌe, ya huto meniꞌibe. Foipanauba lali asaga Yuta bonaꞌi hiti fegutoga bonaꞌi hiti ifito letoꞌehigo lali moneko suhi huto nohune. \v 10 Mono bukugu ma kaga fayahi keyeꞌahanamo niꞌibe: \q1 Lamana bo melugu mone menohibe. \q1 \v 11 To Huꞌmamofihi kaga \q1 keheli bebe sose bo mone menohibe. \q1 Ana huto ai kumu kehe ito \q1 sa sa hilata bo menohibe. \q1 \v 12 Asaga bonaꞌmagi Huꞌmamofitoga heꞌmite \q1 sibi sabana hite \q1 enemegesa hu emiꞌahana. \q1 Mone bati huse bo menohibe. \q1 Yaꞌma yege yege bonaluguti \q1 bati bo mone menohibe. \q1 \v 13 Enali kene keliguti hokolo huꞌehinaguti \q1 tu nobina suhi huto kagaꞌani niꞌibe. \q1 Kenetufaꞌani i gelehe hite \q1 faga ilata nehabe. \q1 Kagaꞌani osifaꞌmofihi nalisaꞌa suhi huto, \q1 enabaga kosaloti lilata nehabe. \q1 \v 14 Enabagaguti kenasabo nebina ka \q1 to huli ka hiti nelana bai toto niꞌibe. \q1 \v 15 Enipaꞌanigu sipi logo nobigo, \q1 meleꞌisi bonaꞌi enoho fililata nehabe. \q1 \v 16 Enali fato fato hepatoga bite, \q1 li sibina sabana hite \q1 ketana li enugufalo nemalabe. \q1 \v 17 Enali koguna ito minoseꞌmofihi hapaꞌa \q1 keheli bati menehabe. \q1 \v 18 Enali Huꞌmamofi kumu enegekesa neyigite, \q1 koli menehabe. \p \v 19 Lali mana keheliꞌohune. Bonaꞌi moneuba keya kaloga megeꞌi nomelenogo ana keya kauba leꞌmalibe. Ya huꞌehigo ana bouba nani lamana bo nohube luto ekesa kehelilina meniꞌibe. Yaꞌma keya kauba melugu bonaꞌi yege yegeꞌmagihi hapaꞌani bati mehuꞌehina yabe luto enabagaꞌani yanauba hekini loꞌehigo Huꞌmau kagaꞌani loko hilinaꞌmu yabe. \v 20 To bonaꞌi moneuba keya kalo megeꞌi moloba moloba nohigo keya kauba ana bomo Huꞌmamofihi bulo leꞌmo bati mehilinaꞌmu yabe. Yaꞌma keya kauba ana bomofihi foipanaꞌa lepilubeꞌmu nohigo kehelilibe. \s1 Huꞌmau bonaꞌi komopaꞌani leꞌmo bati huse hapaꞌa \p \v 21 To yatai lali keya kauba leleꞌmo bati mehigo bu goꞌohuna yabe. Huꞌmau yuhufa leleꞌmo bati husemofihi hapaꞌa lelepiꞌehina. Koyapaꞌi Moseu hiti to kaga lu yege hose bonaꞌmagi hiti ananaꞌmu fayahi keyeꞌahana. \v 22 Bonaꞌi moneuba komopaꞌa Yesu Kilisitotoga molo emigo Huꞌmau ana bomo leꞌmo bati hilibe. Ai asaga bonaꞌi komopaꞌani Kilisitotoga mele emiꞌahanamagihi eneleꞌmo bati hilibe. Huꞌmamofihi bulo silaga bonaꞌi moneko babeyafa hite nehago bu golata nohibe. \v 23 Hiya huto moneko babeyafa nehabe? Lali asaga bonaꞌmagita foipana liꞌohutogo Huꞌmamofihi fana mehenaꞌa melilutaꞌmu anaꞌalo i fetaga huꞌohune. \v 24 To Huꞌmau ai panaꞌa Yesu Kilisito kumu leleꞌmo bati huꞌehina yalo nonaꞌa emilutanaꞌa meniꞌibe. Ai faꞌmene leleꞌmo bati huto foipanamofihi nagaluguti gulu fo letoꞌehibe. \v 25 Huꞌmau panaꞌa Yesu Kilisito ho lifigo malipu yafalo filiꞌehinamoꞌmu bonaꞌmagi aitoga komopaꞌani neeminogo ai eneleꞌmo bati hilinaꞌmu yabe. Koyapaꞌi Huꞌmau foipa bonaꞌi enegeba huto foipanaꞌani bu go falaga falaga moloto osahi meepise faꞌmene minoꞌehina. \v 26 Yatai kanaꞌalo Huꞌmau bonaꞌmagihi foipanaꞌani heꞌmi epoloto eneleꞌmo bati nohibe. Ya nohuto hapaꞌa bati huseꞌna niꞌinamofihi lelepiꞌehibe. To ana huto bonaꞌmagi komopaꞌani Yesuhi keheli uleꞌale hiꞌahanaꞌmu Huꞌmau eneleꞌmo bati hulata nohibe. \p \v 27 Lali yaꞌma keheliꞌohuto lugufa limo titi hilupi? Oꞌe, ya huto meniꞌibe. Mone bouba keya kagalo megeꞌi mololenogo leꞌmo bati hilifi? Oꞌe, Ai Yesuhi keheli uleꞌale higo yananasiuba leꞌmo bati nohibe. \v 28 Yaꞌma ka hapaꞌamu lali keheli su hoꞌohune. Bo moneuba Yesutoga keheli uleꞌale nohinalo Huꞌmau aiꞌago ana bo leꞌmo bati nohinagi to keya kauba yana bo leꞌmo bati mehilinaꞌmu yabe. \v 29 To Huꞌmau lali Yuta bonaꞌmagitalogako nominafi? Oꞌe, ya huseꞌi meniꞌibe. Ai fegutoga bonaꞌmagitoga hiti minolata nohibe. \v 30 Huꞌmau loe lae nohina bo menohibe. Yuta bonaꞌmagi aitoga agoya hu neeminogo eneleꞌmo bati hilibe. To ana huto fegutoga bonaꞌmagi aitoga agoya hu neeminogo eneleꞌmo bati hilibe. To ana huto fegutoga bonaꞌmagi aitoga agoya hu neeminogo eneleꞌmo bati hilibe. To ana huto fegutoga bonaꞌmagi aitoga agoya hu neeminogo ai enali hiti eneleꞌmo bati hilinaꞌmu yabe. \v 31 Ya nohinaꞌmu lali agoya hu emiloto keya kamofihi lu laga hilupi? Oꞌe, ya huto meniꞌibe. Lali Huꞌmamofihi agoya hu emiluta niꞌigo to keya kamofihi leꞌmo ho ti fefe lilune. \c 4 \s1 Abalahahi hapaꞌa \p \v 1 To lali tatatifu Abalaha ai kumu hena ka lilune? Ai Huꞌmamofitoga hena huꞌehina? \v 2 Ai hetofa suhi babu luto hulata minoꞌehinaꞌmu lamana bo nohane lutita Abalaha gufaꞌa limo titi hutitaꞌmu yabe. To Huꞌmamofihi bulo gufaꞌa limo titi mehilinaꞌmu yabe. \v 3 Mono bukugu fayahi geꞌahana: Abalahau Huꞌmamofitoga agoya hu emiꞌehinamuꞌi Huꞌmau komopaꞌa bu goloto lamana bo nohibe luto luꞌehina. \v 4 To bonaꞌi moneuba foya lilenogo liliꞌnalo lilinaꞌmu yabe. Foya liꞌehinaloti efa minaꞌa lilibe. \v 5 To bonaꞌi moneuba naniꞌni bebe sanamofihi foyaꞌa lolo mehilubeꞌmu nani Yesuhi aiꞌasigo anasi keheli uleꞌale hilube luto lulata bo yamofihi Huꞌmau foipanaꞌa li heꞌmi etoto lamana bo nohibe lutoꞌa nolibe. Yaꞌma keheli uleꞌale huseꞌnaꞌa Huꞌmau bu goloto ana bomofihi leꞌmo bati hilinaꞌmu yabe. Huꞌmau aiꞌamo kehelito ana bo kumu ya luto lu moloꞌehina yabe. \v 6 To koyapa bo, Tebitiu ai ana ka hapaꞌaguti kaga luꞌehina. Huꞌmau lamana bo yabe luto faꞌmene leꞌmalina bouba gelo bilibe luto, Tebitiu ma fayahi koyoꞌehina: \q1 \v 7 Huꞌmau foipanaꞌa li heꞌmi etoꞌehina bouba \q1 gelo biba biba nohinagihe. \q1 Huꞌmau foipanaꞌa kele li etoꞌehinagihe. \q1 \v 8 To Huꞌmau bo moneꞌmofihi foipanaꞌa \q1 leka mesalina \q1 yana bouba fokehi sipi luto minalinagihe. \p \v 9 Yaꞌma enegelo nebinamagihi Tebitiu luꞌehinana enugufalo laga hiꞌahanamagi kumu anasi luꞌehifiye? Oꞌe, Yege yege enugufa laga mehiꞌahana bonaꞌmagi hiti kumu luto luꞌehina yabe. Nani mono kaguti luꞌohuna: \it Abalahau Huꞌmamofitoga agoya hu emiꞌehigo ananamuꞌi lamana bo nohibe luto Huꞌmau ya luꞌehina.\it* \v 10 To yaꞌma kaga hiya kanagu luꞌehibe? Gufalo laga huꞌehina kanagu luꞌehifi to yataꞌa gufalo laga mehuꞌehina kanagu luꞌehibe? Yataꞌa Abalaha gufalo laga mehuse kanagu Huꞌmau lamana bo nohibe luto luꞌehina yabe. \v 11 Alihi Abalahau gufaꞌalo laga hu eteꞌahago minoꞌehina. Anana hena niꞌibe? Abalahau Huꞌmamofihi keheli uleꞌale huꞌehigo Huꞌmau lamana bo nohane luꞌehina. To yaꞌma alipo gufaꞌa laga huto \p moloꞌehinamofihi keyaꞌa suhi huto huꞌehina. Ya huto Abalahau kohe toto asaga bonaꞌi enugufaꞌani laga mehuseꞌnamagi Huꞌmamofitoga keheli uleꞌale hite mineꞌahanamagihi afoꞌanifu nohibe. Ana bonaꞌmagi Huꞌmamofihi bulo bebe soseꞌi nehabe. \v 12 To Abalahau ai ana huto bonaꞌi lugaꞌa enugufaꞌani laga hiꞌahanamagihi afoꞌanifu nohibe. Enugufaꞌani laga hiꞌahana yamofi kumu afoꞌanifu nohifiye? Oꞌe, Yataꞌa Abalahau gufaꞌa laga mehuꞌehina kanagu Huꞌmamofihi keheli uleꞌale huto minoꞌehina suhi luto enali neminanaꞌmu afoꞌanifu nohinagihe. \s1 Huꞌmau koyapaꞌi kaga lu moloꞌehinaꞌa huto hilinaꞌmu yabe \p \v 13 Koyapa kanagu Huꞌmau Abalahahi kaga lu emiꞌehina: Asaga hepaꞌi hiti meꞌmo hiti yagapanakamagihi epilube luto kaga moloꞌehina. Abalahau mone keya ka megeꞌi moloꞌehinamuꞌi Huꞌmau yaꞌma kaga molo emiꞌehinafiye? Oꞌe. Abalahau agoya hu emiꞌehinogo lamana bo nohibe luto yaꞌma Huꞌmau kaga lu molo etoꞌehina. \v 14 Bonaꞌi moneuba keya kasigo megeꞌi malalinaya Humau kaga moloꞌehinamofihi keheli uleꞌale huseꞌi hapaꞌa fenene hititaꞌmu yabe. To Huꞌmau kaga lu moloꞌehinaꞌa hiti fenene hititaꞌmu yabe. \v 15 Ana keya ka niꞌinogo bonaꞌmofihi foipanaꞌani huto hilinaꞌmu to Huꞌmau hima muhi fi epalalibe. To keya ka meniꞌinogo bonaꞌmagi keya ka megeꞌi memelete pelesa ilatanamo meminalinaꞌmu yabe. \p \v 16 To Huꞌmau lu moloꞌehina ka hapaꞌa henana niꞌibe? Lali aitoga keheli uleꞌale huseꞌna ya niꞌibe. To henaꞌmube? Ana kagamo faꞌmene limiꞌehina suhi huto Abalahahi yagapanaꞌa asagaꞌmagihi hiti ana kaga molo epoloꞌehina. Lali Yuta bonaꞌi keya ka megeꞌi nomalaluta bonatoga hiti to Abalaha suhi luto Huꞌmamofihi agoya hu emise bonatoga hiti yaꞌma kaga molo letoꞌehina yabe. Abalahau ai lali asaga bonaꞌmagita afotifu nohinagihe. Henaꞌmube? Ai Huꞌmamofihi keheli uleꞌale huꞌehina yamofihi lelepiꞌehibe. \v 17 Koyapaꞌi Abalaha kumu mono bukugu fayahi geꞌahana: \it Nani babu noto noto bonaꞌmagihi afoꞌaniga keleꞌmo lolo nohube, \it*luto Huꞌmau ya luto lu moloꞌehina. To Abalahau Huꞌmamofihi bulo minoto ana kagamofihi keheli uleꞌale huꞌehigo ana kaga moloꞌehinauba huto hulatamo niꞌibe. Huꞌmau filiꞌahana bonaꞌi eneleꞌmo ho tilata nohina bouba to anaꞌina asagaꞌna huto mehuꞌehina alihi leꞌmo huto hilina bouba yaꞌma kaga lu moloꞌehina yabe. \v 18 Abalahau aiꞌa nagaꞌa bu megose minoto Huꞌmau maꞌnaka nolibe luto lulata to keheli uleꞌale huto Huꞌmamofihi huto hilina kanaꞌa geba huto minoꞌehina. Yamuꞌi Huꞌmau aimo babu noto noto bonaꞌi afoꞌanifu leꞌmo ho tiꞌehina yabe. Ananamuꞌi mono bukugu fayahi mone geꞌahana: \it Bonaka tatakafu babu luto huto hilabe.\it* \v 19 Ana kanagu Abalahau ai lebato 100 foya kana melugu minoꞌehina. Ai oyafamofihi gufaꞌa pisigiꞌehigo to lihaꞌa Selahi litanaꞌi huto panaꞌi meketalina huto minoꞌehina. Etugufaꞌatiti amuya memoloꞌehinagi Abalahau ana kagalo ekesa yigito keheli uleꞌale huto komopaꞌa amuya moloꞌehina. \v 20 Ana kagalo keheliseꞌnaꞌa fenene mehuꞌehigo Huꞌmau kaga moloꞌehinamuꞌi loe lae mehuꞌehina. Keheliseꞌnaꞌauba amuya molo etoꞌehina. To yamuꞌi Huꞌmamofihi foke ka lu emiꞌehina. \v 21 Ai Huꞌmau kaga moloꞌehinanamu komopaꞌagu keheli uleꞌale huto alihi hu netalibe luto keheli fe luto minoꞌehina. \v 22 To Abalahau Huꞌmamofihi keheli uleꞌale huꞌehinamu koyapaꞌi fayahi geꞌahana: \it Huꞌmau bu goloto lamana bo nohibe luto luꞌehina.\it* \v 23 Yana Huꞌmamofihi bulo lamana bo nohibe luto luꞌehina ka keyeꞌahana yaꞌma aisigo ka meniꞌibe. \v 24 Lali kumu hiti ana fayahi keyeꞌahana yabe. Sipi Boti Yesu filiꞌehinaguti Huꞌmau leꞌmo ho tiꞌehinalo komopati emito keheli uleꞌale huto minalutamofihi Huꞌmau lamana bonaꞌi nehabe luto lulata nohibe. \v 25 To Yesu lali foipanati li heꞌmi letalibe luto Huꞌmau ho lifigo oto filiꞌehina. Ya hulago akuꞌi Huꞌmau filiꞌehinagati leꞌmo kosaba holoto lali kumu bebe sana bonaꞌi leleꞌmo lolo huꞌehina yabe. \c 5 \s1 Huꞌmau bonaꞌi eneleꞌmo bebe soꞌehina \p \v 1 Lali Huꞌmamofihi keheli uleꞌale hutogo ai leleꞌmo bebe soꞌehibe. Yanaꞌmu Sipi Boti Yesu Kilisitou lalitoga huꞌehinanamuꞌi Huꞌmau yatai leleꞌmo fulu nohibe. \v 2 Yatai yaꞌma fulunagu minoto keheli uleꞌale huseꞌnamofihi aiꞌa kapo li hokolo hu letago Huꞌmamofihi leheꞌmoseꞌnagu tiꞌohune. Yaꞌmu luto Huꞌmamofihi fana mehenagu bilune luto bu megoꞌohutana geba huꞌohuta legelo bito nohuto lilune. \v 3 To keta nohinauba laliꞌi huto hu letolenogo ana huto legelo bito minolata nohune. Henaꞌmube? Yaꞌma keta nolebesinanauba leleꞌmo amuya melenogo mino lito bilune. \v 4 To lali amuya lekesa molo lito bilutaya Huꞌmau kehelito laga besigo lali kumu fokehe lilibe. To lali kumu fokehe lilataꞌmu lali lekesa kehelito ai kumu geba huto minalube. \v 5 Yaꞌma geba huto minaluta yanauba keheliseꞌnati leꞌmo laba mehilinaꞌmu yabe. Henaꞌmugope? Huꞌmamofihi Sikalafuꞌi limito lali komopatigu ho lifigo kekeꞌi lu letoꞌehinana huto hu baga iꞌehina. \p \v 6 To lali amuya memoloꞌohutaya Huꞌmau mone kanagu lu kehelito Kilisito melugu ho lifito foipa boanaꞌmagihi fili epalalibe luto moloꞌehina yupahi melugu limiꞌehina. \v 7 To bati bo moneꞌmofito bo moneuba fili etenogo lali topa halune. Bati bo moneꞌmofihi bo moneuba fili etalifi mefili etalifi yaꞌma keta hutoꞌi niꞌinaya ana huto mehilibe luto lali lekesa kehelilata nohune. \v 8 Lali foipana lito nominonogo Kilisitou lali kumu filiꞌehina. Yanaꞌmu Huꞌmau sipi kekeꞌi lu letoto lelepigo bu goꞌohune. \v 9 To ai fililoto golahaꞌatu mina fi letoloto Huꞌmamofihi bulo leleꞌmo bati bonaꞌi lolo huꞌehibe. Ya hutoꞌa moneꞌa hiti leheꞌmenogo lali foipanatimofihi nonaꞌa melilutaꞌmu yabe. Huꞌmamofihi hima muhaꞌaguti leleꞌmo lubuto bilibe. \v 10 Koyapaꞌi Huꞌmamofihi fatehaꞌa lolo huto minota kanaꞌagu aiꞌa panaꞌa filiꞌehinauba fatehi huto minoseꞌna li noheꞌmito Huꞌmau hiti leleꞌmo moneko koguna iꞌehibe. Yaꞌmu luto yatai Huꞌmau hiti koguna ito nohuta Huꞌmau Kilisitohi leꞌmo kosaba huꞌehinaꞌauba lali hiti leleꞌmo lubuto bilinaꞌmu yabe. \v 11 To yaꞌma anasigo meniꞌibe. Yesu lali hiti Huꞌma hiti leleꞌmo hepito laluꞌagita lolo huꞌehigo yaꞌmu luto lali sipi legelo nobune. \s1 Atahi hapaꞌa yagi Yesuhi hapaꞌa yabe \p \v 12 Yataꞌa kanaguti bo moneuba Atau nohuto foipana li huto huꞌehina. Ya huꞌehigo filiseꞌnauba ma melugu huto huꞌehina. To ya higo yege yege bonaꞌmagitoga foipana huto higo filiseꞌnauba ananamuꞌi tili tele higo analo bonaꞌi fililata nehabe. \v 13 Yataꞌa asaga melugu bonaꞌmagihi foipa faipana hiꞌahana. Alihi Huꞌmau keya ka lu moloꞌehina. To kohe toto keya ka lu meepina kanagu Huꞌmau foipanaꞌani leka mesoꞌehibe. \v 14 To Atau melugu minana kanagu bigo Moseu huto huꞌehina kanagu filiseꞌnauba melugu bonaꞌi asagaꞌi kaba hu epoloꞌehina yabe. Atau Huꞌmamofihi kaga mekehelise kegeiyo huꞌehigo filiseꞌnauba kaba hu etoꞌehinaya to ana huto enali Atahi suhi mehiꞌahana bonaꞌmagihi kaba hu epoloꞌehina yabe. \p To Atau ai alihaꞌa alina bomofihi mehaꞌa legi huto minoꞌehibe. Ana bo Yesu yabe. \v 15 To etali moneko babeyafa bomaleꞌi menehaꞌibe. Huꞌmau foipanati heꞌmi letoto leheꞌmalina hapaꞌauba Atahi foipana be ligiꞌehina. Yaꞌma bo Atau, foipana lilata huꞌehina yaꞌmu babu bonaꞌi foipana lite filiꞌahana. Akuꞌi Huꞌmamofihi leheꞌmoseꞌnauba yaꞌma foipanamofihi hapaꞌa abe ligiꞌehina yabe. Ai boꞌa monekoꞌisi nohina lalitoga faꞌmene limiꞌehina ana bo Yesu Kilisito yabe. Aiꞌa leheꞌmoseꞌnauba bonaꞌmagita leleꞌmo bati huꞌehina yabe. \v 16 To Huꞌmau faꞌmene leheꞌmoseꞌna hiti to ana bouba foipanaꞌa huꞌehinana hiti moneko babeyafa huto meniꞌibe. Atau moneko kumu foipana huꞌehigo Huꞌmau enifisa ito fililabe luto luꞌehinaya akuꞌi yatai bonaꞌi foipanꞌani babu luto hiꞌahanamuꞌi enifisa meise, bati bonaꞌi nehabe luto foipanaꞌani li heꞌmi epoloꞌehina yabe. \v 17 To moneko bo Atau foipana li huto huꞌehigo filiseꞌnauba asaga bonaꞌmagihi kaba boꞌani lolo huto nagaꞌi epiꞌehina. To bo moneuba Yesu Kilisitou hu letoꞌehinanauba filiseꞌnamofihi be ligiꞌehinagihe. Asaga bonaꞌmagi Huꞌmamofihi eneheꞌmoseꞌna hiti to aiꞌa faꞌmene eneleꞌmo bati huseꞌna hiti komopaꞌanigu lilana bonaꞌmagi mineba mineba hilana Kilisitohi kapogu kaba bonaꞌi lolo hilabe. \p \v 18 To bo monekomofihi foipanaꞌauba asaga boanaꞌi enifisa ito ka foyagu eneleꞌmo moloꞌehinagihe. To ana huto bo monekomofihi yaꞌma Kilisito bebe sose suhi huꞌehinanauba asaga bonaꞌi filiseꞌnamofihi nagaluguti gulu ho epoloto mino kosaba huseꞌna faꞌmene epilata nohinagihe. \v 19 To mone bo Atau pelesa ito Huꞌmamofitoga agoya hu meemigo foipa bonaꞌmagi babu lite huto hiꞌahana to ana suhi huto mone bouba Yesu Huꞌmamofitoga agoya hu emigo bebe sose bonaꞌi babu lite huto hilanagihe. \p \v 20 Huꞌmau bonaꞌi foipanaꞌani niꞌigo bu goloto enelepilube luto keya ka lu epiꞌehina. Ya keya kauba huto huꞌehigo foipanaꞌani samahi tito huꞌehibe. To foipanaꞌani babu luto huto huꞌehigo Huꞌmau eneheꞌmoseꞌna sipiꞌa mone hiti li huto higo be ligiꞌehina yabe. \v 21 To foipanaꞌaniuba asaga bonaꞌi kaba hu epoloꞌehigo filiseꞌnamofihi nagalugu mineꞌahana. To Huꞌmau leheꞌmoseꞌnauba kaba hu letolenogo Sipi Boti Yesu Kilisitou Huꞌmamofihi kapogu lelepito buto mino kosaba huse hepato leleꞌmo mololata nohibe. \c 6 \s1 Yesutoga lali huto nohune \p \v 1 Yanaꞌmu lali hena ka lilune? Huꞌmau leleꞌmo bati huꞌehinaya lali foipana liba liba hulenogo aiꞌa leheꞌmoseꞌnaꞌauba mone hiti huto hu letalinaꞌmu yabe luto ya lilupi? \v 2 Oꞌe, ya huto meniꞌibe. Lali foipanaꞌmu fililata suhi huto foipana lisemofihi aheꞌmi su hoꞌohune. Henabe luto aku foipana liba liba huto minalune? \v 3 Menokehelipi? Lali nagamiꞌi foloꞌohuto Yesu Kilisito hiti lali moneko babeyafa huꞌohune. Yesu aiꞌa filiꞌehinamuꞌi lali hiti moneko babeyafa suhi huto huꞌohuta yabe. \v 4 To Yesu Kilisito fililago keli heꞌahana suhi luto monekoꞌna hilune luto nagamiꞌi foloꞌohune. To ana huto afotifihi hetofa amuyaꞌauba Kilisitohi filiꞌehinagati leꞌmo ho tiꞌehina supo huto lali yuhufa hapati huto minalune luto nagamiꞌi foloꞌohune. Nagamiꞌi folose hapaꞌa ya huto niꞌibe. \p \v 5 Ai filiꞌehinaya lali ana huto fililuta nohunogo aitoga hepito minalune. Huꞌmau aiꞌi filiꞌehinagati leꞌmo ho tiꞌehinamo niꞌigo lali ana huto filiꞌohunagati leleꞌmo ho tiꞌehina suhi mino kosaba huto aitoga hepito moneko babeyafa hiluneꞌmu nohune. \v 6 Koyapaꞌi hapati Kilisito hiti malipu yafalo filiꞌehina yaꞌma lali akeheliꞌohune. Henaꞌmugope foipanauba lugufagu foya nolinamofihi amuyaꞌa su ho letalibe. Ya hulenogo lali foipanamofihi kele kele yagapanaꞌa akuꞌi meminalutaꞌmu yabe. \v 7 Bo mone fililenogo foipa hapaꞌamofihi amuya moloꞌehina yaꞌma asu halinaꞌmu yabe. \v 8 Lali Kilisito hiti filiꞌohuta keheliꞌohune. To lali ana huto ho tito ai hiti minaluta keheli uleꞌale hulata nohune. \v 9 Lali mana keheliꞌohune. Yesu filiꞌehinagati ho tito aku moneꞌa hiti mefililinaꞌmu yabe. Filiseꞌnauba aitoga amuya memoloꞌehina to be meligilinaꞌmu yabe. \v 10 Ai foipanamofi kumu amuyaꞌa li heꞌmilube luto moneko yupahi filiꞌehinauba su hoꞌehibe. To yatai ai Huꞌmamofihi hiti hepito mino kosaba huto nominobe. \v 11 Yaꞌmana suhi lite lenalitini afiliꞌohune lite lilanauba foipanamofihi kele kele hu meminalanaꞌmu yabe. Lenali Yesu Kilisito hiti hepite minete Huꞌmamofihi mino kosaba huseꞌna limiꞌehinalo minalunaꞌmu yabe. \p \v 12 Ya hinogo foipana liseuba lenali lenugufatinimofihi kaba hu meepalalina yaꞌmana lenugufagu laga lepesilata nohinamofihi megeꞌi memalalo. \v 13 To lenali lenugufatini mone kegiꞌa foipana liliꞌnalo memalalo. Maꞌnaka, lenali asaga komopatini hiti lenekesa yigiseꞌna Huꞌmamofitogago molo emilenogo foipanamofihi filiꞌahanagati ho ti kosaba hite minalana suhi huto yabe. Asaga lenugufatini komopatini Huꞌmamofitogago eminogo ai liliꞌnaꞌa hetofanamofihi li huto hilibe. \v 14 Lenali akeheliꞌahabe. Foipanauba lenali kaba botini aku meminalibe. Henaꞌmugope yatai lenali keya kamofihi megeꞌi melete menehabe. Lenali Huꞌmamofihi leneheꞌmoseꞌnauba yatai kaba hu lepalago nehabe. \s1 Hetofa liliꞌnamofihi koko panaꞌa \p \v 15 Henati hilune? Lali keya kalo meminoꞌohuta Huꞌmamofihi leheꞌmoseꞌnalo nohuto faꞌmene foipa faipana liluta niꞌifihe? Ya huto meniꞌibe. \v 16 Lenali mekeheliꞌahafihe? Bo moneꞌmofihi lenali lenugufatini emilete baga liyafa hilana lenali koko panaꞌa lolo hite minalabe. Lenali foipanamofihi koko panaꞌa minelete ananalo filisemofihi lilanaꞌa huto niꞌibe. To lenali ya mehitemo ka lamanaꞌa megeꞌi molosemofihi koko panaꞌa minelete yanaloti mino bebe sosemofihi hapaꞌa lilana to Huꞌmamofihi gobisalo minalabe. \v 17 Koyapaꞌi lenali foipanamofihi koko panaꞌa mineꞌahanaya to yatai Huꞌmamofihi hetofa kapa lu lenelepiꞌehinanamuꞌi kehelite ana kaga maꞌnaka luto megeꞌi melelata nehabe. Yanaꞌmu Huꞌmamofitoga lofokehi nolune. \v 18 Huꞌmau foipana nagaluguti gulu fo lepoloꞌehinago lenali bebe sosemofihi koko panaꞌa lolo hiꞌahana yabe. \v 19 Lenali komopatini lapa mebiꞌehigo keheli bati mehiꞌahanamo niꞌinagi nani lu hokolo huto huto kaga lu lepiꞌohuna. Koyapaꞌi lenali kolo tana hapatinimofihi lenugufatiniuba koko panaꞌa lolo hulago keya ka pelesa ite foipana babu lite liꞌahana. Ana suhi lite lenali yatai lenugufa lugaꞌatu hetofa liliꞌna lisemofihi eminogo koko panaꞌa lolo hite minenogo alihaꞌa lamana bonaꞌi huto hilabe. \p p \v 20 Koyapaꞌi lenali foipanamofihi koko panaꞌa minelago yaꞌmana kanaꞌalo hetofanauba kaba mehu lepoloꞌehina, faꞌmene mineꞌahana yabe. \v 21 Koyapaꞌi ya hite foipana liꞌahanalo yatai lenubuya nohibe. To yaꞌma hiꞌahananauba leneleꞌmo bati huꞌehifihe? Oꞌe. Ananauba leneleꞌmo sibina huꞌehinaya to filise kapolo leneleꞌmo malalibe. \v 22 Yatai Huꞌmau foipanamofihi nagaꞌi gulu ho lepoloto aiꞌa koko panaꞌa leneleꞌmo lolo huꞌehina. Ya higo legeyaꞌa yaꞌma niꞌibe. Lenali lenemehatini aitoga emite minelete alihi mino kosaba huse hepato tito minoba minoba hite minalabe. \v 23 Foipanauba aiꞌa koko panaꞌmagihi liliꞌnalo nonaꞌa epilata nohinaya filiseꞌna yabe. To Huꞌmau faꞌmene limilinamofihi ya mino kosaba huseꞌi niꞌibe. Yaꞌmanamofihi Sipi Boti Yesu Kilisito hiti leleꞌmo hepito monekoꞌna lilutaꞌmu yabe. \c 7 \s1 Alobole liꞌahana suhi ka \p \v 1 Nalaluꞌnigitabe, lenali Yuta bonaꞌmagi asaga keya kamuꞌi keheli keheli bati hiꞌahana. Bonaꞌi mone mefilise nomina kanagu keya kauba hu etoꞌehina keheliꞌahabe. \v 2 Mone ka nesiꞌa niꞌigi. Aꞌi moneuba bahaꞌa mefilise nohigo aitoga minalibe luto keya kalugu fayahi geꞌahana. To bahaꞌa fililenogomo yaꞌma keya ka alobole minalaꞌibe luꞌehina ka yaꞌma aꞌi kumu su hoto faꞌmene nohibe. \v 3 To ana aꞌmouba bahaꞌa mefilise nohigo fato bologa buto minalina ai moko hilibe. To bahaꞌa filinogomo fato bologa kata helenogo keya kamofihi ligofa mehilinagi to mokolo aꞌi meminalibe. \v 4 Nalaluꞌnigitabe, lenali yana suhi hite nehabe. Lenali yatai Kilisito bomofihi gufaꞌa hepite nehana bonaꞌmagita keya kaloga filiꞌahabe. Yaꞌmu keya kauba kaba hu meepololata nohibe. To yaꞌma ai filiꞌehinagati ho tiꞌehina bo, Yesu, aiꞌa bonaꞌa lolo hilete ai kumu Huꞌmamofihi foya hetofaꞌa lilata hilabe. \v 5 To lali yataꞌa komopatimofihi hapaꞌa megeꞌi moloto minoꞌohutaya keya kauba komopatigu foipa faipana li huto higo lugufatiuba ana suhi megeꞌi moloto filisemofihi nagalugu minoꞌohuta yabe. \v 6 To yatai keya ka nagaluguti Huꞌmau gulu ho letoꞌehina. Lali koyapa hapaꞌa keya kalugu koyoꞌehinamofihi hapaꞌamu filiꞌohuto yuhufa hapati li moloto nohune. Koyapa keya kamofihi foyaꞌamo melise nohuta yuhufasi Sikalafuꞌi megeꞌi moloto foyaꞌa nolune. \s1 Keya ka to foipana hiti hapaꞌatiti yabe \p \v 7 Yaꞌmu lali hena ka lilune? Yaꞌma keya ka sibina huꞌehifiye? Oꞌe, ya mehuꞌehibe. Keya kauba nani foipanaꞌni li huto hu netoꞌehigo keheliꞌohube. To keya ka moneꞌmofihi kaga luꞌehina: \it Kai bomofihi anaꞌinaꞌa niꞌinogo bu goloto kubunagaꞌi mehobo\it* luꞌehina. Ya melutita nani foipanamofihi hapaꞌa mekehelutitaꞌmu yabe. \v 8 To keya kauba foipanamofihi hapaꞌa nelepiꞌehigo ana foipanauba bonaꞌi nasanaꞌani fato fatoꞌi lilane luto neleꞌmo keheli keheli hibe. To keya ka meniꞌinogomo foipanauba amuya meminago legeso huto minoꞌehina. \v 9 Koyapaꞌi nani keya kamoya mekehelise faꞌmene minoꞌohuna. To keya ka nanitoga huto huꞌehigo foipanaꞌniuba hekele luto amuya moloꞌehibe. Ya higo nani filise kapolo hapi fito moloto fililuta buꞌohube. \v 10 To yaꞌma keya kamoya keheꞌmoto mino kosabaꞌna hu ketalibe nolina yaꞌma kehelilotoꞌni keya kauba li tiligi soto noho fililata suhi lolo huꞌehina yabe. \v 11 Henaꞌmube? Foipanaꞌniuba keya kamofihi nelepito nimiꞌi moloto komopaꞌnigu noho filigo minoꞌohube. \p \v 12 Yaꞌma Huꞌmau keya ka lu moloꞌehinaꞌamoya to lu laga huꞌehina kagaya yaꞌma niꞌina, to ana keya ka moneko monekoꞌisi asagaꞌna hetofana niꞌinagi, bebe sose kaga to lamana kaga niꞌinagihe. \v 13 To ana hetofa kagauba naniꞌi noho fili kapogu neleꞌmo moloꞌehifiye? Oꞌe, ya mehuꞌehibe. Foipanaꞌniuba yaꞌma hetofa keya ka li tiligi soto filise kapogu neleꞌmo moloꞌehibe. Ya huto hetofa keya kauba foipanamofihi hapaꞌa nelepilibe luto ana hapaꞌa leꞌmo huto huꞌehibe. Yaꞌmu keya kauba foipana leꞌmo hofa tago nani yaꞌma foipana mone hiti be ligiꞌehinana sipiꞌa huto hilibe. \s1 Bonaꞌmofihi hapaꞌa loe lae niꞌina \p \v 14 To yaꞌma keya ka Huꞌmamofihi nasana niꞌibe. Yaꞌma lali keheliꞌohune. Ana kaga bati huto niꞌigo nani megeꞌi malalubeꞌmu nohube luto akuꞌi foipanamofihi koko panaꞌa nohutoꞌni ana keya kamofihi kapolo menomolobe. \v 15 Nani hulata nohunamofihi hapaꞌni menokehelube. Nani hetofana hilube luto lulata nohunamofihi ya menohube. To hetofana kumu lagaꞌni nebesiꞌehina suhi hilubeꞌmu nohunaya mehulata nohube. To foipanamofi kumu lagaꞌni menebesibe lula suhi ya hulata nohube. \v 16 To nani foipanamofi kumu lagaꞌni menebesibe luto akuꞌi yanamofihi megeꞌi mololatamo niꞌinogo yanauba keya kamoya lamana ka niꞌinaꞌmu yabe luto nelepigo anamofihi anokehelube. \v 17 Ya nohigo nani ya hulata nohunamoya naniꞌni meniꞌibe. Foipana komopaꞌnigu nohinauba aiꞌa amuya moloto neleꞌmo sibina higo foipana lilata nohube. \v 18 To komopaꞌnigu to fegutoga nugufagu hiti hetofa hapaꞌa menominabe luto keheli fe nolube. To hetofana suhi hilunamofihi komopaꞌnigu ya niꞌigo yana suhi hilubeꞌmu nohube lutoꞌni amuyaꞌni bati mehuꞌehigo hetofana mehulata nohube. \v 19 Nani hetofana hilube luto lulata nohunamofihi ana suhi mehulata nohube. To ya huꞌehinaya foipana mehilube luto keheliloto aku foipanamofihi megeꞌi mololata nohube. \v 20 Ya huto niꞌigo foipana kumu lagaꞌni menebesina suhi niꞌina ya hulata nohunamofihi hapaꞌa henana niꞌibe? Naniꞌnisigo ya menohube. Foipanauba komopaꞌnigu minoto neleꞌmo foipa nohibe. \p \v 21 Ya huto nohigo hapaꞌa moneuba neleꞌmo lolo hulata nohina yaꞌma bu goloto akeheluto ma niꞌibe. Nani hetofana hilube luto nohugo foipa kapofi lamana kapofi loe lae niꞌigo foipanauba aiꞌa kapolo neleꞌmoto bulata nohibe. \v 22 Nani Huꞌmamofihi keya kaꞌamu komopaꞌnigu laga hina niꞌibe luto negelo nobube. \v 23 To komopaꞌnigu ya nohugo nugufaꞌniuba fato hapaꞌa lolo huba huba nohibe. Ana hapaꞌauba hetofa negekesaꞌni keheliꞌohunamofihi luba nohibe. Keya kamuꞌi hetofana niꞌibe luto negekesa akeheliꞌohuna yamofihi fato hapaꞌauba laba hu etoꞌehina. Ya nohugo nugufaꞌnilo foipanauba leꞌmo sibina huto nugufaꞌnimofihi nagaꞌi emilata nohibe. \v 24 Ke, nubuyaꞌni nohibe. Bati mehina bo nohube. Nugufaꞌniuba foipana nohuto filise kapogu nomalanaya kiyiꞌafu neheꞌmalina bo nohibe? \v 25 Lali Sipi Boti Yesu Kilisitou neheꞌmalina bo aiꞌasigo nohibe. Ai foipanamofihi hapaꞌauba amuya moloto heꞌmi netabe. Yaꞌmu Huꞌmamofitoga negelo nobube. \p To nani ma huto nominobe. Nani Huꞌmamofihi keya ka megeꞌi malalube luto keheliꞌohuna nipa nohibe. To akuꞌi tafa komopaꞌniuba foipa hapaꞌalo megeꞌi moloto kele kele hu etolata nohibe. \c 8 \s1 Huꞌmau Sikalafuꞌa ho lifigo bonaꞌi komopaꞌanigu limito minoꞌehina \p \v 1 Yatai bonaꞌmagi Yesu Kilisitotoga hiti hepite minago monekoꞌna nehana yanamofihi Huꞌmau enifisa meilina to osahi meepilibe. \v 2 Henabe lutobe? Sikalafuꞌmofihi kagauba laliꞌi Yesu Kilisitotoga leleꞌmo hepiloto foipana nagaluguti hiti to filiseꞌna kapoluguti aheꞌmi letoꞌehigo mino kosaba husemofihi lilata nohune. \v 3 Bonaꞌmagihi komopaꞌani amuya memoloꞌehinagi keya kauba leheꞌmoꞌehina bati mehuꞌehibe. Huꞌmau aigo leheꞌmoꞌehina. Yataꞌa ai bonaꞌi foipa hapaꞌanimu ka epekito enifisa iꞌehina. Ya huto aiꞌa panaꞌa melugu ho lifigo bonaꞌi enugufa amuya memoloꞌehina suhi lolo huto minoto lali foipanatimofihi nonaꞌa li pa salibe luto filiꞌehina yabe. \v 4 To lamana ka moloꞌehinamofihi liyafa hite megeꞌi malalabe luto luꞌehina. Henaꞌmugope lali koyapaꞌi minoꞌohuta suhi huto yatai menohune. Lali kosaba kapolo megeꞌi nomolone. Sikalafuꞌmofihi kapolo nomolonogo keya kauba lamana suhi hilo lulata yaꞌma hetofa kamofihi lali kehelito ya huto nominone. \v 5 To enali enugufaꞌaniuba nohinalo megeꞌi nemalanamagi enali enugufaꞌaniuba keheliseꞌnaꞌanimofihi kaba hu epoloto nagaꞌi epiꞌehina. To enali Huꞌmamofihi Sikalafuꞌuba lu noepinalo megeꞌi nemalanamagi Sikalafu besiseꞌnamofihi kehelite neminago ai enegekesa keheliseꞌnaꞌanimofihi kaba huto eneleꞌmolata nohina yabe. \v 6 To Sikalafu laga lebesiseꞌnalo lali megeꞌi nomolota bonaꞌmagita Huꞌmamofihi fulunaꞌa litoti to hetofa mino kosaba husemofihi lilata nohune. To enali enugufaꞌaniuba laga enebesiseꞌnalo megeꞌi nemalana bonaꞌmagi filise kapogu bilata nehabe. \v 7 To bonaꞌi enugufaꞌaniuba laga besiseꞌnalo megeꞌi nemalanamagi nehago keheliseꞌnaꞌaniuba kaba hu epalago enali Huꞌmamofihi fatehaꞌa nehana yabe. Henabe lutobe? Enali Huꞌmau kaga lu moloꞌehinaꞌamofihi keheli heꞌmite pelesa iꞌahana. Yaꞌma Huꞌmamofihi kagaꞌa amuyaꞌanitu mekehelite to analo megeꞌi memelelata nehabe. \v 8 To enali ya hite enugufaꞌanilo megeꞌi nemalanaya Huꞌmau bu enogoto fokehi melilinaꞌmu yabe. \p \v 9 Lenali ya hite meneminabe. Huꞌmamofihi Sikalafuꞌuba yuhufa komopatinigu nominago lenali kaꞌa kehelite agoya hu emilata nehabe. To bonaꞌi moneuba Yesu Kilisitohi mehaꞌauba komopaꞌagu menohinogomo ana bonaꞌi Yesuhi bonaꞌi menohibe. \v 10 To Kilisitou komopatinigu nominenogo to lenugufatinimofihi foipanamu filiꞌehinaya lenemehatini minoba minoba hilibe. Henaꞌmube? Huꞌmau komopatini leneleꞌmo bati huꞌehinogomo Sikalafuꞌuba komopatinigu limito minago mino kosaba huseꞌi lilabe. \v 11 To Huꞌmamofihi Sikalafuꞌi Yesu filiꞌehinaguti leꞌmo ho tiꞌehinauba lenali komopatinigu nominenogomo yaꞌma Kilisito leꞌmo ho tiꞌehinauba komopatinigu minoto lenugufatini fililinalo kosabaꞌi leꞌmo huto hilinaꞌmu yabe. \p \v 12 Nalaluꞌnigitabe, tafa hapatini foipa hapatiniuba kefefe hu nolepelenogo yamofihi mekehelise foipanamofihi megeꞌi memalalo. \v 13 Lenali analoga komopatini mololenogo leneleꞌmo sibina hinogo fililanaꞌmu yabe. To lenali Huꞌmamofihi Sikalafuꞌuba leneleꞌmo amuya melenogo ana foipa hapatini keye linogo minoba minoba hilabe. \v 14 Asaga bonaꞌi Huꞌmamofihi sikalafuꞌuba eneleꞌmoto bulata nohina enali Huꞌmamofihi lusi pananaꞌa nehabe. \v 15 To yaꞌma Huꞌmau lepiꞌehina Sikalafuꞌuba koko panaꞌa leneleꞌmo lolo huto lenelesa meluꞌehibe. Lenali Huꞌmamofihi lusi panaꞌamagita li tifito logogoseꞌnamagi neminete ai kumu: Apaobe, Apaobe, lite kehe neibe. \v 16 Huꞌmamofihi Sikalafuꞌuba lali lemehati hiti li hepitoꞌa moneko legege nohutoꞌa Huꞌmamofihi panaꞌamagita nehabe luto nolimibe. \v 17 Yaloꞌi lali panaꞌamagita nohunogo aiꞌa bonaꞌamofihi lusa gi epalalinaꞌa lali hiti limilinagihe. To Huꞌmau Kilisitohi hetofa nasana li molo emilinaꞌa yaꞌma ana huto limilenogo lilune. To lali Kilisito gabu giseꞌnaꞌa hiti yaꞌma ana huto kofiloto nohunogo aiꞌa fana mehaꞌa hiti limilenogo liloto aitoga hepito minalune. \s1 Fana talina yupahi \p \v 18 Nani mana keheli hokolo hu lepoloto Yesu kumu lagabuꞌi nogigo minaluta yamofihi alihi fana mehaꞌa sipiꞌa moneuba lalitoga huto hilina be ligilinaꞌmu yaꞌma lilune luto lu nolepube. \v 19 To Huꞌmau asaga melugu lolo huꞌehinaꞌa yanagu neminanamagi ai panaꞌamagihi eneleꞌmo ho tilina yupahi geba hite amuya melelata nehabe. \v 20 To Huꞌmau melugu lolo huꞌehinana asagaꞌnamofihi komopaꞌa pata silibe luto Huꞌmau ka epekito lu moloꞌehina. Yaꞌma anaꞌinaꞌa asagaꞌi aiꞌa sibina huto hilibe meluꞌehina. Huꞌmau ai pata silibe luto kaga moloꞌehina. To moneꞌi lali bu megoseꞌnamofihi geba hilutamo ma niꞌibe. \v 21 Huꞌmau asaga melugu neminanamagihi akuꞌi leꞌmo bati hulenogo alihi pata mesise Huꞌmamofihi panaꞌamagi hetofa hite minalana yaꞌma kanagu keta husemofihi nagaluguti gulu fo epalalibe. \v 22 To yatai Huꞌmau lolo huꞌehinanauba usegi asegi huto ana legita aꞌi moneuba panaꞌi noketana sipi gabu giseꞌna suhi huto nominanamo niꞌigo akeheliꞌohune. \v 23 To asaga melugu neminana usegi asegi hite hilata neminago enaliꞌanigo menehabe. Lali hiti Huꞌmamofihi Sikalafuꞌi kohe toto limiꞌehina bonaꞌmagita komopatigu yibi bena huto yibi huto usegi asegi ilata nohune. Ya nohuto Huꞌmau lugufati kosabaꞌna lolo huto leleꞌmo bati hilina kanaꞌamu geba nohunogo keta huse nagaluguti gulu ho letalibe. \v 24 To Huꞌmamofihi hetofana hu letalinamofihi bu megose geba huto yanauba nohunogo Huꞌmau yanaꞌmu kehelito lubuto biꞌehina. Yaꞌma geba nohunamofihi yatai bu goꞌohuna, yaꞌma geba hilinamo meniꞌibe. Bo moneuba moneꞌmofihi geba huseꞌi alihi bu galina henabe luto mone kana hiti geba hulata nohibe? Ya huto meniꞌibe. \v 25 To lali mone bu megoseꞌnamofihi geba huto hugo Huꞌmau limilinaꞌmu yabe luto geba huto minomo buto koseleꞌi melohose huto minalune. \p \v 26 Yaꞌma geba hulata komopati amuya memolose nohunogo Huꞌmamofihi Sikalafuꞌuba lalitoga oto leheꞌmalinaꞌmu yabe. Lali aitoga henana loka haluta mekeheliꞌohunogo ai keheliꞌehina. Yaꞌma Sikalafuꞌuba lali kumu Huꞌmamofitoga bagaꞌatu kaga meluse komopaꞌa amuyaꞌauba buka tilata nohibe. \v 27 Ya higo Huꞌmau asaga bonaꞌi komopaꞌanigu bu goto keheligo Sikalafuꞌuba enali kumu ekesa yigiba yigiba nohigo yanamofihi Huꞌmau kehelilata nohibe. \p \v 28 To lali mana akeheliꞌohune, Huꞌmau lu keheliseꞌnamofihi bonaꞌa enali kumu kehe igo bite aitoga komopaꞌani emiꞌahanamagihi ai asaga huto hilina kanagu hetofana hu epololata nohinagihe. \v 29 Huꞌmau fuku luꞌehina bonaꞌi enaliꞌi panaꞌa Yesu yabe moneko babeyafa hite gonaꞌa lolo huto minalabe luto Yesu yegeꞌa panaꞌi minoto nagaꞌa eneleꞌmo moloꞌehina yabe. \v 30 To Huꞌmau ekesa kehelito eneleꞌmo moloꞌehina bonaꞌmagihi aitoga kehe igo eꞌahabe. To ai kehe igo eꞌahanamofihi foipanaꞌani heꞌmito bebe sose bonaꞌi eneleꞌmo lolo huꞌehina. To ya huto bebe sose bonaꞌi eneleꞌmo lolo huto ai hetofa fana mehaꞌagu eneleꞌmo moloꞌehina. \s1 Huꞌmau lali kumu ginaga fiꞌehina ka \p \v 31 Yaꞌma asagaꞌna hu letoꞌehinamofihi hapaꞌa henana niꞌibe? Huꞌmau to lali hiti nominenogomo kiyiꞌafu loho fi talina bo nohibe? \v 32 Ai koyapaꞌi panaꞌa nu ki pili koto meminose lali kumu asagaꞌi ho lifito bonaꞌmagihi enayanugu epiꞌehigo fili letoꞌehina, yaꞌma limiꞌehina bo, Huꞌmau, ai loe sana sana minaꞌa meniꞌinamofihi faꞌmene limilinaꞌmu yabe. \v 33 To Huꞌmau lu kehelito leleꞌmo ho tiꞌehinagi kiyiꞌafu lifisa ilina bo nohibe? Ana hilina bo mone menohibe. Huꞌmau aiꞌasi bebe sose bonaꞌni nehabe luto yaꞌma lali kumu luto lulata nohinagihe. \v 34 Kiyi kiyiꞌafu lifisa iloto ka foya lilubeꞌmu nohibe? Yesu aiꞌasigo lali kumu fililoto ho tito aku Huꞌmau lamagaꞌaga leꞌmoꞌehigo nominabe. Analo nominoto lali kumu Huꞌmamofihi amuya loka holata nohibe. \v 35 To Yesu lali kumu ginaga fi limiꞌehinalo to kaba hu bati hu letoꞌehinalo lali yaꞌma hepitoti minaluta nohunogo kiyiꞌafu yanaloti leleꞌmo loko hilibe? Keta hu letalinauba analoti loko hilifiye? Analoti fi taga hu letalinaubafi? Gabu gi letalinaubafi? Noseꞌna fenene hinogo kauꞌna lahalinaubafi? Musufalo nasanauba ya hu letalinafi? Luba huseꞌnauba ya hilifi? Filiseꞌnamofihi amuyaꞌauba aitogati loko hu letalinafiye? Oꞌe, ya huto Yesu ginaga fi limiꞌehinagati loko hu letalinamo meniꞌibe. \v 36 Yananamuꞌi koyapaꞌi mono bukugu keyeꞌahana: \q1 Fatehatimagi kai kumu asaga yupahi \q1 loho fililuneꞌmu nehago \q1 asaga yupahi yana lahalina kanaꞌamu \q1 geba huto minalune. \q1 Lali sipisipi yaga keye lilina legi huto \q1 geba huto nominone. \p \v 37 Yaꞌma huto hu letalana asagaꞌnamofihi Yesu be ligiꞌehigo bati huto minalune. Yesu ai sipi ginaga fi limito kaba hu letago aitoga uleꞌale huto minolata nohune. \v 38 Nani mana keheli uleꞌale nohube. Mone filiseꞌnafi to ma melugu minoseꞌnafi, foipa agelomagifi to kokulumagu felemagifi anagu kaba huse keneꞌmagifi to mone yatai niꞌina nasanauba huto huseꞌnafi to alihaꞌauba huto hilinafi, asagaꞌmagi Yesutogati leleꞌmo loko mehilanaꞌmu yabe. \v 39 To mone ifo muyalo niꞌina meꞌi afenuga niꞌinafi moneuba Yesutogati leleꞌmo loko mehilinaꞌmu yabe. Huꞌmau lali kumu sipi ginaga fiseꞌnaꞌamofihi Sipi Boti Yesu Kilisito limiꞌehinamofihi yaꞌma melugu lolo huto minolatana asagaꞌnamagi leleꞌmo loko mehilanaꞌmu yabe. \c 9 \s1 Huꞌmau Yuta bonaꞌi eneleꞌmo ho tiꞌehinamagi yabe \p \v 1 Nani lusiga nolube. Nani Kilisitohi bonaꞌa nohutoꞌni faga menolube. To Huꞌmamofihi Sikalafuꞌuba komopaꞌnigu nominaꞌauba lusiga nolane luto ai nelepiꞌehina. \v 2 Yaꞌma Yuta bonaꞌmagi naniꞌni bonaꞌi nehago enali kumu sipi lagaꞌni nebesigo nani kekeꞌi lu epolobe. \v 3 To Huꞌmau eneleꞌmo bati huloto to nani enali kumu yabe luto gumiꞌi nohoto Kilisitotogati neleꞌmo loko hulenogo, bati huto yabe nolube. Henaꞌmugope? Huꞌmau ya hu netolenogo Yuta bonaꞌni enubuto bilibe luto bati huto yabe nolube. \v 4 Henaꞌmube? Enali Huꞌmau eneleꞌmo ho tiꞌehina bonaꞌi nehabe. Ai enaliꞌi mehuba hinaꞌa panaꞌni nehabe luto to sipi fana mehaꞌagu eneleꞌmo moloꞌehina. Ai agoya hu niminogoꞌni kaba hu lepalalube yaꞌma kaga luto lu moloꞌehina. Ai ana huto keya ka lu epito moloꞌehina. Enali Huꞌmamofihi giꞌa liyafa huse hapa lamanaꞌa keheliꞌahana. Ai enalitoga alihi leꞌmo huto hilina ka hetofana lu moloꞌehinamofihi kehelite liꞌahana. \v 5 To koyapaꞌi enali Huꞌmamofitoga komopaꞌani meleꞌahana tatatigihi nagaꞌaniguti huto hiꞌahabe. To Kilisito ai gufaꞌa hiti bo nohibe luto ana huto Yuta bonaꞌi nagaꞌaniguti huto huꞌehina yabe. Ya huꞌehinagi lali Huꞌmau asaga kaba huꞌehina botimo liyafa huba huba nohunagihe. Maꞌnaka yabe. \p \v 6 To ya huto niꞌigo Huꞌmau bonaꞌmagihi kaga moloꞌehinana huto mehuꞌehina nolufihe? Oꞌe, ya meluꞌohube. Huꞌmau Yuta bonaꞌmagihi asagaꞌi eneleꞌmo nupa huloto enali nagaꞌi folaganuguti bonaꞌa moneꞌa fuku luꞌehina. \v 7 To ana huto Abalahahi yagapanaꞌamagi asagaꞌna Huꞌmamofihi bonaꞌa menehabe. Koyapaꞌi Huꞌmau Abalaha ma lu emiꞌehina: Panaka Isaka ketalina yagapanaꞌamagihi enalisigo kaika nagaꞌi minalabe luto luꞌehina. \v 8 Yaꞌma kaga hapaꞌa ma niꞌina, asaga Abalahahi yagapanaꞌa Huꞌmamofihi lusi bonaꞌa menehabe. Henaꞌmube? Huꞌmau Abalahahi panaꞌa moneko kumu kaga bebe sose ka moloꞌehina yabe. To yaꞌma panaꞌasigo ketalina yagapanaꞌmagihi enaliꞌanigo Abalahahi lusi nagaꞌi nehana yabe. \v 9 Yaꞌma Huꞌmau kaga moloꞌehina ma niꞌibe: \it Kufu mone bulago lihaka Selau panaꞌi ketalinagi to ana kanagu akuꞌi alube aꞌnolube.\it* \p \v 10 To yaꞌma kagago meniꞌibe. To mone hiti ana huto niꞌibe. Lepekau loe lae panaꞌi eteketoꞌehina to enali afoꞌatitifu Isaka lali Yuta bonaꞌmagita tatatifu yabe. \v 11-12 Yataꞌa etali huto mehiꞌahaꞌigo to hapaꞌatiti hetofanafi sibinafi huto mehuse Huꞌmau Lepekahi ma luto lu emiꞌehina: \it Yege panaꞌuba gonaꞌamofihi kele keleꞌi hu etalibe luto luꞌehina. \it*Ya huto Huꞌmau mone panaꞌamofihi hapaꞌa bu goto bati huto yabe luto leꞌmo ho tiꞌehifihe? Oꞌe. Ai foyaꞌa niꞌigo mone panaꞌa fuku luto nani bonaꞌni yabe luto li gehe liꞌehina yabe. Henaꞌmube? Huꞌmau ya huloto asaga bonaꞌmagihi li gehe liꞌehinamu enelepilubeꞌmu nohibe. \v 13 Yaꞌmu Huꞌmau huꞌehinanamuꞌi mono bukugu fayahi geꞌahana: \it Nani Yakopu nibita huꞌehina panaꞌi yabe, luto to Isau hapaꞌa lagaꞌni menebesigo nemegesaꞌni emiꞌohube\it* luto Huꞌmau luꞌehina yabe. \p \v 14 Ya huto niꞌigo lali Huꞌmamofihi hapaꞌa bati mehuꞌehina yabe lilupi? Oꞌe, ya menolune. \v 15 Koyapaꞌi ai Mosehi ma lu emiꞌehina: \it Nani nibita hilina bonatoga hetofana hu etalube to nibita hilina bonatoga niginaga filugi nani yaꞌma foyaꞌni niꞌibe \it*luto Huꞌma ya luto ligo ai yalo li gehe lilata nohibe. \v 16 Bonaꞌi moneuba: Nani hetofana hulata nohube lula to Huꞌmamofihi bonaꞌa minalube luto lilinamuꞌi Huꞌmau ana bomo leꞌmalifiye? Oꞌe, ya mehilibe. Bonaꞌi foyaꞌani meniꞌibe. Huꞌmau eneleꞌmalina aiꞌasigo foyaꞌamo niꞌibe. Ai ekesa keheliloto bonaꞌmofihi ginaga fi emilata nohinamo yaꞌma anasi niꞌibe. \v 17 To Huꞌmau koyapaꞌi sipi bo Felohi lu emiꞌehina ka fayahi geꞌahana: \it Nani Iyipi melugu sipi boꞌani henabe luto keleꞌmo ho tiꞌohube? Sipi kaba bo lolo hu ketoꞌohunogo alipo sibina hiluna kanagu amuyaꞌni enelepilubeꞌmu nohugo asaga noto noto bonaꞌmagi bu gelete nigiꞌni liyafa hilabe\it* luto luꞌehina yabe. \v 18 Yamuꞌi lali Huꞌmamofihi hapaꞌamu ma keheliꞌohuna, ai bonaꞌi moneꞌa kumu niginaga filube luto to fato bonaꞌi moneꞌmofihi komopaꞌa fi hekini lo etalube luto luꞌehina. Yaꞌma ai foyaꞌa niꞌibe. \s1 Huꞌmau ka epekiꞌehinaꞌa hiti to fulunaꞌa hiti niꞌina \p \v 19 To lenali bo moneuba ma luto lu nimilibe: Huꞌmau aiꞌa mone bonaꞌmofihi ekesa fi hekini lo etago aku henabe luto ana bomo fisa ilinaꞌmu yabe? Ai ya hu etoloto henabe luto ka emekilibe? To kiyiꞌafu Huꞌma ekesa keheliꞌehinaꞌamofihi be ligilibe? \v 20 Oꞌe ya melubo. Kai Huꞌmamofihi kagalo nonaꞌa emilata bomo kiyiꞌafu keleꞌmo ho tiꞌehibe? Bonaꞌi moneuba me somomo lolo hu su holenogomo somomouba: Kai henabe luto ma huto lolo hu netoꞌahane luto lilifiye? Ya kaga melilinaꞌmu yabe. \v 21 Yaꞌma somo lolo hilata bouba aiꞌamo ekesa keheliloto meꞌmo i pata putu huto mone noseꞌna somo lolo hilina to mone heletuya somo lolo hilina ai foyaꞌa yabe. \p \v 22 To Huꞌmau yana suhi huto huꞌehibe. Ai foipa bonaꞌi enipakafa enahalina hiti to amuya molo epalalina hiti enelepinogo kehelilabe. Yanaꞌmu ka epekiꞌehina bonaꞌmagihi maꞌasi enahalinamofihi fulu huto minoto komopaꞌani i gelehe hilanaꞌmu enegeba huto mino lito buꞌehina. \v 23-24 To bonaꞌi moneꞌamagihi fana mehaꞌagu eneleꞌmo moloto kekeꞌi lu epoloto minalina ana huto ai foyaꞌa yabe. Ai ya huto lalimo Yuta bonaꞌmagitogati fegutoga bonaꞌmagitogati moneꞌa kehe ito leleꞌmoto fulunaꞌa limito komopaꞌa lalitoga fi limiꞌehina. To henabe lutobe? Asaga bonaꞌmagi aiꞌa fana mehaꞌa sipina niꞌinaꞌmu enali kehelite fokehi lilabe. \v 25 Koyapaꞌi kaga lu yege hose bo, Hosea ai mono bukugu anamuꞌi ma koyoꞌehina: \q1 Bonaꞌi fatoꞌna naniꞌni menehanaꞌa \q1 naniꞌni bonaꞌni yabe luto ya lilube. \q1 To fato metoga bonaꞌi moneꞌa \q1 menebesiꞌehinaꞌa \q1 aku niginaga fi epilube luto \q1 ya lilube. \q1 \v 26 To mone melugu bona kumu, \q1 lenali bonaꞌni menehabe luto \q1 yataꞌa luꞌehinago \q1 aku analo enali kumu \q1 Huꞌmau minoba minoba huꞌehina bo, \q1 aiꞌa yagapanaꞌa nehabe luto \q1 ya lilibe. \p \v 27 To lu yege hose bo, Aisaiyau Isilaeli bonaꞌmu ma luꞌehina: \it Yaꞌma Isilaeli bonaꞌmagi keheꞌi suhi huto samahi tite nehinogo Huꞌmau folagahaꞌaniguti bonaꞌi moneꞌa nesiꞌasi enubuto bilibe.\it* \v 28 Huꞌmau asaga noto noto bonaꞌi foipana nehanamuꞌi nonaꞌa meleꞌisi epi su halinaꞌmu yabe. \v 29 To yaꞌma suhi luto koyapaꞌi Aisaiyau mone hiti mono bukugu koyoto ma luꞌehina: \it Sipi Botiuba amuya hiti nohuto lali asagaꞌi loho su hoto moneꞌamagita kekeꞌi melitita lali Yuta bonaꞌmagita asagaꞌi fenene hutitaꞌmu yabe. Koyapaꞌi Huꞌmau Sotomu hepalo to Gomola hepalo bonaꞌi enahago fili su heꞌahana yana suhi luto lali filito fenene hu su hotitaꞌmu yabe.\it* \s1 Isilaeli bonaꞌi keya kalo megeꞌi melelata nehana \p \v 30 Yaꞌmu lali hena kaga lilune? Yaꞌma nokehelune. Fegutoga bonaꞌmagi Huꞌmamofihi bulo bebe sose foya melilata nehana, enali Huꞌmamofitoga keheli uleꞌale hilata nehago ai eneleꞌmo bati huꞌehina. \v 31 Yuta bonaꞌi koyapaꞌi Huꞌmau eneleꞌmo ho tiꞌehinaꞌamagi enali keya ka kehelite megeꞌi melete Huꞌmamofihi bulo bebe sana bonaꞌi nohune lite enubuto bilinamofihi kapoꞌa sa sa nehite bu megeꞌahana. Ya yagi Huꞌmau eneleꞌmo bati mehuꞌehina yabe. \v 32 Henabe lutobe? Enali keya kamofihi foyaꞌa liba liba hite aku Huꞌmamofihi keheli uleꞌale mehiꞌahana. Enali ya hite mone sipi efatoti figana futite he kete keꞌahana yana bonaꞌi suhi lite mineꞌahana yabe. \v 33 Huꞌmau koyapaꞌi Yesu kumu suguna ka luto ana efapomuꞌi lipoti lu epiꞌehinaꞌmu mono bukugu fayahi geꞌahana ma niꞌibe: \q1 Bu galo. \q1 Nani Yuta bonaꞌmagihi Yiona hepalugu \q1 mone sipi efahi nomolobe. \q1 Enali efatoti figana futite, \q1 he kete enahalibe. \q1 To bonaꞌi lugaꞌamagi aitoga \q1 keheli uleꞌale hilana, \q1 enali lesaꞌani melise \q1 enofokehi lilabe. \c 10 \p \v 1 Nalaluꞌnigitabe, nani bonaꞌni yaꞌma Yuta bonaꞌi enali kumu Huꞌmau enubuto bilibe luto nolugo nipaꞌnigu nohibe. Nani enali kumu yabe luto Huꞌmamofitoga buka tiba tiba nohube. \v 2 Enali Huꞌmamofitoga amuya melete bati huto nominone lite nehago bu goto lusiga nolube. Enali ya nehago akuꞌi Huꞌmamofihi hapaꞌa keheli bati mehilata nehabe. \v 3 Enali Huꞌmau bonaꞌi leꞌmo bati huse hapaꞌa yamofihi mekeheliꞌahabe. Enali enegekesaꞌani keheliꞌahanamofihi hapaꞌa megeꞌi nemalabe. Enali Huꞌmau eneleꞌmo bati huse hapaꞌa mekehelite aitoga agoya hu meemiꞌahabe. \v 4 Huꞌma ho lifiꞌehina bo, Kilisito, ai huto huꞌehigo keya ka megeꞌi moloseꞌnamu eneleꞌmo bati hilina asu hoꞌehibe. Ya su hoꞌehinamu aitoga komopaꞌani emite keheli amuya malago Huꞌmau bona lamanaꞌi eneleꞌmo lolo hulata nohina yabe. \s1 Huꞌmau enubuto biseꞌnamofihi ka \p \v 5 Bonaꞌi moneuba keya kamofihi li pili kalina Huꞌmamofihi bulo bonaꞌi lamanaꞌi hilinamu Moseu keya ka ma fayahi goꞌehina: \it Keya ka megeꞌi malalina bouba minoba minoba huseꞌi lilinaꞌmu yabe.\it* \v 6-7 Akuꞌi kai Huꞌmamofitoga keheli uleꞌale huto komopaka emiꞌahatalo keleꞌmo bati hilinaꞌmu ma fayahi mono bukugu goto luꞌehina: \it Kai kiyiꞌafu kokulumagu tiloto lalitoga ka lamanaꞌa hapaꞌa lito alibe luto melubo. To ana huto kiyiꞌafu keligu limiloto lalitoga ka lamanaꞌa hapaꞌa lito alibe luto ya melubo, \it*lite keyeꞌahana. To yaꞌma fayahi hapaꞌa ma niꞌibe. Kai Yesu Kilisito kokulumagutifi, filiꞌehinagatifi oto leheꞌmalina yaꞌma sa sa mehubo. \v 8 Yesuhi megeꞌi moloseꞌnamofihi hapaꞌa ya huto meniꞌibe. Ana fayahi ma luto mono bukugu nolibe: \it Ka hapaꞌa fotoꞌi meniꞌibe. Lebatoꞌisi niꞌito komopakagu kabagakagu niꞌibe. \it*To lali kagamuꞌi lu yege nohota ka yabe. \v 9 To lali mana lu yege nohone. Kai kabagakaguti Yesu nani kibina boꞌni nohibe luto lilata to Huꞌmau filiꞌehinagati leꞌmo ho tiꞌehibe luto komopakagu maꞌnaka luto kehelilata nohatogo ai keleꞌmo bati hinogo minoba minoba hilane. \v 10 Lali Huꞌmamofitoga keheli uleꞌale hunogo komopatigu leleꞌmo bati hilibe. To lali labagatiguti Yesu kibina boti nohibe luto nolunogomo ai leleꞌmenogo minoba minoba hilune. \v 11 Yanamofi kumu enali mono bukugu fayahi keyeꞌahana: \it Bonaꞌi moneuba Huꞌmamofitoga keheli uleꞌale huto komopaꞌa emiloto lesa meluse hetofana huto minalibe.\it* \v 12 Yaꞌma fayahi keyeꞌahanamu yege yege boanaꞌmagihi keyeꞌahanamu, Yuta bonaꞌi hiti to fegutoga bonaꞌi hiti enali moneko nehanamo niꞌibe. Huꞌmau ai enali li gehe meliꞌehina. Ai yege yege bonaꞌmagihi kibina boꞌani monekoꞌisi nohutoꞌa aitoga kehe ilata nehanamagihi eneleꞌmoto lusa gi epalalinaꞌmu yabe. \v 13 Yaꞌma kagamuꞌi mono bukugu fayahi geꞌahanamo niꞌibe: \it Kibina bomofihi giꞌa hoto leheꞌmobo lite kehe ilata bonaꞌmagi asagaꞌi Huꞌmau eneleꞌmo bati hulenogo mino kosaba huseꞌi lilabe.\it* \p \v 14 Ya lutomo niꞌigo enali Huꞌmamofitoga komopaꞌani memeleꞌahana bonaꞌmagi hiya hite aitoga kehe ilabe? To enali kagaꞌa mekeheliꞌahana bonaꞌmagi hiya hite aitoga keheli amuya malalabe? To bo moneuba ka lamanaꞌa lu meepilenogo hiya hite ana kagaꞌa kehelilabe? \v 15 To Huꞌmau kagaꞌa lu yege hose bonaꞌi ho melifinogo kaga tili tele mehinogo kiyiꞌafu ana kaga lu enelepilibe? Yanaꞌmu mono bukugu fayahi geꞌahanamo niꞌibe: \it Enali kapo melete hekili hekili hite hetofa kagaꞌa lite neana bonaꞌmagihi enigigusalo soso hu epoloto gepohi lilune.\it* \v 16 Akuꞌi bonaꞌi moneꞌamagi ana ka lamanaꞌaloga kehelite megeꞌi memeleꞌahabe. Koyapa Huꞌmamofihi kaga lu yege hose bo, Aisaiyau, ai fayahi mone koyoꞌehina: \it Kibina boꞌnio. Hetofa kagaka lu epiꞌohutaya kiyiꞌagihi kiyiꞌagihi maꞌnaka lite yaꞌma kehelite megeꞌi meleꞌahabe?\it* \v 17 To ya huto niꞌigo bonaꞌmagi Kilisito kumu hetofa kaga lu yege hago keheliꞌohune. To ana kaga keheliloto Huꞌmamofitoga agoya hu emilata nohune. \p \v 18 To nani mone koloka halube. Yaꞌma Yuta bonaꞌmagi Huꞌmamofihi kaꞌa keheliꞌahana meniꞌifihe? Oꞌe, enali akeheliꞌahana yabe. Mono bukugu ma fayahi geꞌahana: \q1 Lu yege hose bonaꞌmofihi nogoꞌani \q1 asaga melugu hepatoga bula ola higo, \q1 boanaꞌmagi keheliꞌahana. \q1 To yaꞌma mono kagaꞌani biba biba nohigo, \q1 silaga kapoluga \q1 boanaꞌmagi keheliꞌahana yabe. \p \v 19 To nani mone hiti koloka halube. Yuta bonaꞌmagi ka lamanaꞌa mekeheliꞌahana niꞌifihe? Ya huto meniꞌibe. Keheliꞌahana yabe. Huꞌmau koyapaꞌi enali kagaꞌa megeꞌi memeleꞌahana kumu kohe toto Mosehi bukugu luꞌehina kaꞌa fayahi koyoꞌehina: \q1 Nani fato melugu boanaꞌmagihi \q1 enigiꞌani meniꞌina \q1 eneleꞌmoto hulenogo \q1 lenali bu gelete siko hilabe. \q1 To noto noto bonaꞌi \q1 ka keheli sibina hiꞌahanamagihi \q1 nani eneleꞌmo bati nohinogoꞌnimo, \q1 lenali kehelite lenipagu logo bilibe. \p \v 20 To Aisaiyau amuya moloto Huꞌmamofihi luꞌehina kaꞌamu ma luto koyoꞌehina: \q1 Nani kumu sa sa mehiꞌahana bonaꞌmagi \q1 nehanalo bu nehetugo \q1 enali be negeꞌahana. \q1 Nanitoga kehe meiꞌahanamagi \q1 enubulo huto hugo keheliꞌahana yabe. \p \v 21 Ya huꞌehinaꞌmu Huꞌmau Isilaeli bonaꞌmagi kumu ka mone hiti luꞌehina ma niꞌibe: \it Nani asaga yupahi eneleꞌmalube luto nayatu babeyafa nohugo akuꞌi enali ka keheli heꞌmite to komopaꞌani nunu gina boanaꞌi nanitoga mealuneꞌmu nehabe.\it* \c 11 \s1 Huꞌmau Isilaeli bonaꞌmagi kumu fulu huto minoseꞌnamofihi hapaꞌa \p \v 1 Yaꞌmu nani koloka nohobe: Huꞌmau aiꞌa Yuta nagaꞌi heꞌmi epoloꞌehifiye? Oꞌe, yaꞌma mehuꞌehibe. Nani Yuta bo nohunagi. Abalaha yagapanaꞌa nohube. Nani bihaꞌnimofihi giꞌa Beyamini yabe. \v 2 Huꞌmau koyapaꞌi fuku luto eneleꞌmoꞌehina bonaꞌa heꞌmi meepoloꞌehina. Huꞌmamofihi kaga lu yege hose bouba, Elaiyau Isilaeli bona kumu luꞌehina ka mono bukugu niꞌigo beto hilane. Ai ka foyagu eneleꞌmo moloto ma luto Huꞌmamofihi loka hoꞌehina: \v 3 \it Sipi Boꞌnio. Enali kaga lu yege hose bonakamagihi enehe filite, to efaha hitakalo i tele tulu biꞌahana. Ya hiꞌahago nanisigo nominogo enali nehaluneꞌmu nehanagihe.\it* Elaiyau ya luto luꞌehina yabe. \v 4 Ya ligo Huꞌmau kaꞌalo nonaꞌa ma luto lu emiꞌehina: \it Kaisigo menohane. Bonaꞌi lugaꞌamagi 7 tauseni nanitoga agoya hu nimite neminabe. To enali keneꞌi mone lugefa giꞌa Baali mehaꞌaloga gigusaꞌagu enalahupa mefise bonaꞌi neminana yabe.\it* \v 5 To yatai kanagu ana huto niꞌibe. Huꞌmau bonaꞌi moneꞌamagi ai ginaga figo li gehe lito eneleꞌmoꞌehina bonaꞌmagi neminabe. \v 6 Enali hetofa suhi lite mineꞌahana bonaꞌi nehago eneleꞌmoꞌehifiye? Oꞌe, aiꞌa ginaga fi epoloꞌehinalo eneleꞌmoꞌehibe. To henaꞌmube? Ai enali hetofa suhi lite mineꞌahanalo eneleꞌmatita enali Huꞌmau lusiga luto ginaga fi lepoloꞌehifi ya mehuꞌehifi lite mekehelitine. \p \v 7 To ya huto niꞌigo Isilaeli bonaꞌmagi ma hite neminabe. Enali Huꞌmau eneleꞌmalina hapaꞌa sa sa hiꞌahana akuꞌi enali asagaꞌi meliꞌahabe. Mone kegiꞌa nesiꞌa bonaꞌmagihi Huꞌmau bita huꞌehinaꞌamagi enaligo aliꞌahana yabe. To yaꞌma meliꞌahana bonaꞌmagi komopaꞌani hekini lago Huꞌmamofihi nogoꞌa kehe igo mekeheliꞌahabe. \v 8 Ananamoꞌmu mono bukugu fayahi geꞌahana: \it Huꞌmau komopaꞌani hiti keheliseꞌnaꞌani hiti leꞌmo keta huꞌehina. To enubuꞌani hiti enegekesaꞌani hiti hekini loꞌehigo enali yatai kanaꞌagu mekehelise faꞌmene neminabe.\it* \p \v 9 To koyapa bo, Tebitiu mone fayahi goꞌehina yaꞌma mono bukugu niꞌibe: \q1 Enali sipi noseꞌna melenogomo \q1 kofohi meleno. \q1 Eneleꞌmo laba huto osahi epino. \q1 \v 10 To enali be megalabe luto \q1 enubuꞌani li fili kete mineno. \q1 To asaga yupahi \q1 enemegesalo sipi ketana meleno, luto, \q1 li figi gite bilabe, luto luꞌehina. \p \v 11 Nani mone koloka nohobe. Yaꞌma Yuta bonaꞌmagi li figi giꞌahanaꞌmu Huꞌmau enali kumu heꞌmi su hoꞌehinafihe? Oꞌe, ya huto meniꞌibe. Ai lu kehelito i behe huto fegutoga bonaꞌmagihi enubuto bilube luto, Yuta bonaꞌmagi be gelete siko hilabe luꞌehina. Enali enubuto biseꞌna yanaꞌamu lagaꞌani epesilinaꞌmu yabe. \v 12 Yuta bonaꞌmagi foipana liꞌahanalotiꞌi Huꞌmau noto noto bonaꞌmagihi lusa gi epoloꞌehina. Yaꞌma Yuta bonaꞌmagi Huꞌmamofihi lusaꞌamu leꞌmo laba hite heꞌmiꞌahago Huꞌmau fegutoga bonaꞌmagihi li hetofa hu epoloꞌehina yabe. Ya huꞌehinaꞌmu alihi Yuta bonaꞌi lugaꞌamagi Kilisitohi kaga kehelite aitoga komopaꞌani emilana kanagu yaꞌma Huꞌmamofihi lusa giseꞌnauba mone hiti hofa talinaꞌmu yabe. \s1 Huꞌmau fegutoga bonaꞌmagihi eneleꞌmo bati hilibe \p \v 13 Yatai nani Huꞌmamofihi kagaꞌa lito bulata bo nohutoꞌni lenali fegutoga bonaꞌi ka lu nolepube. Nani Huꞌmau liliꞌna nimiꞌehinaꞌmu nofokehi nolube. \v 14 Yaꞌma mono ka liliꞌna nolugo Yuta bonaꞌnimagi kehelite siko hilete ana kagamuꞌi lagati lebesibe lite nelago Huꞌmau moneꞌamagihi eneleꞌmenogo mino kosaba huseꞌi lilabe. \v 15 To Huꞌmau Yuta bonaꞌmagihi eneleꞌmo heꞌmiꞌehinalo asaga melugu bonaꞌmagi Huꞌmamofihi laluꞌagi lolo hiꞌahana yabe. Ya huꞌehinaꞌmu alihi kanaꞌagu Huꞌmau aku Yuta bonatoga i behe huto eneleꞌmenogo legelo biseꞌna babu luto huto hilibe. Ana kanagu Huꞌmau filiꞌahanamagihi mino kosaba huseꞌna epilinagi minoba minoba nehana suhi lite minalabe. \p \v 16 To mone beleti noseꞌna niꞌigo moneꞌa enali li gofa hite Huꞌmamofihi noseꞌna yabe lite aiꞌa molo emiꞌohune lite li gehe liꞌahana niꞌigo aku yaꞌma beleti noseꞌna asagaꞌi aiꞌa hiti niꞌibe. To ana suhi huto yafamo lufusaꞌa hiti bati huto niꞌigo yahaꞌa ana huto bati huto niꞌilinaꞌmu yabe. \v 17 To Yuta bonaꞌmagi foyagu kofoꞌehina oliba yafa supo hite neminabe. To fegutoga bonaꞌmagi lopi oliba yafa supo hite nehabe. To Huꞌmau hetofa yafamofihi yahaꞌa moneꞌa laga hu heꞌmiloto to lopi yafaloti yahaꞌa mone lito oto hetofa yafa laga huꞌehinalo li molo hepito nagatu sa gilago nogoyaꞌa logoto ana lopi yafamofihi yahaꞌa leꞌmo bati nohilibe. Lenali fegutoga bonaꞌmagita yaꞌma lopi yafamofihi yahaꞌa molo hepiꞌehinana legi hite neminabe. Yanaꞌmu Huꞌmau yataꞌa Yuta bonaꞌmagihi mino hetofa huseꞌna epiꞌehina yamofihi lenali fegutoga bonaꞌmagita yatai lite bati hite neminabe. \v 18 Ya huto niꞌigo to lenali ya hite neminago enali Yuta bonaꞌi laga hu heꞌmiꞌehina yahaꞌamo legita nehanaꞌamagi kumu lenali sibi lenegekesa meyigilo. Henabe luto lenali lenugufa limo titi nehabe? Lenali faꞌmene yafa yahaꞌa yana suhi nehabe. Yafa lufusaꞌauba lenaliꞌi kaba huto amuya molo lepalalinaꞌmu lenali aiꞌa kaba menehabe. \p \v 19 Nani ya nolugi lenali ma luto lu nimilabe: Huꞌmau laliꞌi yaꞌma yafa yahaꞌa laga hu heꞌmiꞌehinalo li hepito malago bati huto nominone. \v 20 O, lusiga nelabe. Yaꞌma Yuta bonaꞌi enali Huꞌmamofitoga keheli uleꞌale mehiꞌahago Huꞌmau laga hu heꞌmiꞌehigo lenali aitoga komopatini emite keheli amuya malago ai li hepito molo lepoloꞌehina. Ya hu lepoloꞌehigo lenali yananaꞌmu lenugufa limo titi hu lalibe luto legeso hite lenelesatini nolinogo minalo. \v 21 Huꞌmau enali yaꞌma Yuta bonaꞌi lusi yafa yahaꞌa suhi hite nehanamagihi ginaga mefise heꞌmiꞌehinagi yamuꞌi lenali kumu ginaga fito henabe luto laga mehu lepalalibe? \v 22 Huꞌmamofihi hapaꞌa loemo niꞌina. Fulu huto leheꞌmose hiti to ipagu logo bito osahi limise hiti ya niꞌigo kehelilo. Ai sibina sabana huse bonaꞌmagihi ka epekito osahi epilata nohina. To lenalitini ai fulu huto li hetofa hu lepalalata nohibe. Lenali agoya hu emilata nehite fulunagu minete bati hite minalabe. Lenali aku kegeiyo hilenogo ka lepekito laga hu heꞌmi lepalalibe. \v 23 Huꞌmau sipi amuya bo nohinagi Yuta bonaꞌmagi komopaꞌani li gelehe hite Huꞌmamofitoga agoya hu emilenogo ai enali ana yafalo akuꞌi li hepito epalalinaꞌmu yabe. \v 24 Lenali fegutoga bonaꞌmagi lopi oliba yafamofihi yahaꞌa suhi lite nehabe. Huꞌmau lenali ana yafaloti laga huto aiꞌa yafalo li hepi lepoloꞌehinamo keta huse liliꞌna liꞌehina yabe. To Yuta bonaꞌmagi hetofa oliba yafamofihi yahaꞌa legi hite nehanaꞌmu Huꞌmau mone yupahi enali akuꞌi yafaꞌalo eneleꞌmo hepilinaꞌa nohinogomo yaꞌma sipi liliꞌnaꞌa meniꞌibe. \s1 Huꞌmau yege yege bona kumu fulu huto minoseꞌna \p \v 25 Nalaluꞌnigitabe. Mone suguna ka lu lenelepilugi kehelilo. Lenali kehelite lali keheliseꞌnati sipi bati nohune lite lenugufa limo titi hu laligi ma kaga lu nolepube. Yuta bonaꞌmagi Huꞌmamofihi enemegesa hi emiba emiba hite komopaꞌanigu uleꞌale hiseꞌnamofihi kanaꞌa mone su halinaꞌmu yabe. Fegutoga bonaꞌmagi Huꞌmamofitoga komopaꞌani emilana bai tenogomo Huꞌmau Yuta bonaꞌmagihi akuꞌi eneleꞌmalinaꞌmu yabe. \v 26 Huꞌmau asaga Isilaeli bonaꞌmagihi eneleꞌmenogo bati hilanamofihi kaga mono bukugu ma lite fayahi geꞌahana: \q1 Enubuto bilina bouba Yiona hepaꞌmofihi \q1 kosaguti huto hilibe. \q1 Ai Yakopuhi yagapanaꞌmagihi foipanaꞌani \q1 asagaꞌi li heꞌmi epalalibe. \q1 \v 27 Ana yupahi \q1 nani foipanaꞌani li heꞌmiloto \q1 eneleꞌmo bati hilube luto \q1 enali kumu yaꞌma kaga lu malalube, \p luto Huꞌmau ya luꞌehina yabe. \v 28 To yaꞌma Yuta bonaꞌmagi Kilisitohi hetofa ka lamanaꞌalo megeꞌi memelese nehite Huꞌmamofihi fatehaꞌa lolo nehabe. Henaꞌmube? Enali Kilisitohi enemegesa hi emiꞌahago ai yaꞌmu fegutoga bonaꞌi lenaliꞌi leneleꞌmalube luto luꞌehina. To koyapaꞌa Huꞌmau kohe toto yaꞌma Yuta bonaꞌi afoꞌanigihi fuku luꞌehinaꞌmu enali kumu Yuta bonaꞌi Huꞌmamofihi laluꞌagi minelata nehabe. \v 29 Huꞌmau ekesa loe lae mehuseꞌi nohibe. Aiꞌa bita huꞌehina bonaꞌmagihi fuku luto lusa gi epalalinaꞌmu kehelilo. Kaꞌa enali kumu lu moloꞌehinaꞌa huto hilinaꞌmu yabe. \v 30 Lenali fegutoga bonaꞌmagita, koyapaꞌi Huꞌmamofitoga agoya hu meemiꞌahana yagi to yatai Yuta bonaꞌmagi kagaꞌa keheli heꞌmiꞌahago Huꞌmau lenaliꞌi ginaga fi lepigo fulu hite neminabe. \v 31 To ana huto Yuta bonaꞌmagi Huꞌmamofitoga agoya hu meemise nehago ai lenaliꞌi ginaga fiꞌehina ana huto enali kumu alihi ginaga fi epilinaꞌmu yabe. \v 32 Ya huꞌehinaꞌmu asaga bonaꞌi, Yuta bonaꞌi to fegutoga bonaꞌi hiti, enali pelesa ite kegeiyo hiꞌahago Huꞌmau nagaꞌi suhi huto epiꞌohube luto nokehelibe. Nokehelito yaꞌma ginaga fi epilubeꞌmu hibe. \s1 Huꞌmamofihi giꞌalo liyafa hilata nohune \p \v 33 Akae. Huꞌmamofihi keheliseꞌnaꞌa hetofa hatofa niꞌinagihe. Ai asagaꞌnamofihi keheliya ito bai toꞌehina yabe. Keheli bati huseꞌnaꞌa sipi niꞌinagi ekesa yigiseꞌnaꞌa kiyiꞌafu kehelilibe? To hapaꞌamu hiya bouba anana kehelilibe? \v 34 Yanaꞌmu mono bukugu fayahi keyeꞌahanamo mone ma niꞌibe: \q1 Sipi Botihi komopaꞌagu \q1 ekesa kehelilataꞌna \q1 hiya bo moneuba kehelilibe? \q1 Hiya keheli bati huse bouba \q1 ana hubo, ana hubo luto \q1 yaꞌma kaga lu emilibe? \q1 \v 35 Kiyiꞌafu Huꞌmamofihi hetofanaꞌa \q1 emiꞌehilinanalo \q1 Huꞌmau nonaꞌa aku emilinaꞌa lilibe? \q1 Bonaꞌi bati hilinaꞌa mone meniꞌibe. \p \v 36 Ya huꞌehinaꞌmu asaga meꞌi hiti kokulumaꞌi hiti to anaꞌina asagaꞌi aiꞌago niꞌinaꞌmu to aiꞌago kaba huto nominabe. Ya mehuꞌehitita asagaꞌna fenene hititaꞌmu yabe. Yaꞌmu Huꞌmamofitoga gepohi luto asaga yupahi mino lito buto fokehi sipiꞌa lino. Maꞌnaka. \c 12 \s1 Huꞌmamofihi liliꞌna lilata nohune \p \v 1 Nalaluꞌnigitabe. Huꞌmau sipi ginaga fi limiꞌehinaꞌmu nani lenoloka hoto buka tilube. Lenali lenugufatini Huꞌmamofitoga molo emilo luto, hetofa kuguhi legi huto mino kosabaꞌnatini emite li molo etalo. Lenugufatini ya emilenogo Huꞌmau ai lenali kumu fokehi lilibe. Ya huꞌehinaꞌmu lenali Huꞌmamofitoga agoya hu emite to giꞌamo liyafa hilata nehana yamofihi lusiga mono ka niꞌibe. \v 2 To lenali asaga melugu bonaꞌmagihi hapaꞌani megeꞌi memalalo. Huꞌmau komopatini li gelehe hu lepololenogo lenegekesa kehelise yuhufana lolo hilinaꞌmu yabe. Ya hulenogo Huꞌmamofihi hetofa hapaꞌamu kehelite to ai bita nohinaꞌmu to ekesa kehelina bati nohinaꞌmu hiti asaga hetofanamofihi aiꞌa fokehi luseꞌnaꞌamu lenali keheliya ilabe. \p \v 3 To Huꞌmau neleꞌmo hetofa huꞌehina bo noho lifiꞌehigo nani ma kaga mone lu nolepube. Huꞌmau keheli uleꞌale huseꞌi fato fatoꞌi guna ito lepiꞌehina. Yaꞌmu lenali lenugufatini limo titi mehilo. Lenalitini be ligite kehelinogo moneꞌa hiti metilo. Huꞌmau mono ka limiꞌehinamofihi keheliya ite minete hapatini leꞌmo eto eto hite minalabe. \v 4 Lali moneko bomofihi gufaꞌa suhi luto nominone. Gufaꞌa monekoꞌna niꞌinaya aku fato fato kegiꞌa to fato fato foya nelibe. \v 5 Ya huto lali yege yege bonaꞌi fato fato nohuta li nupa huto Kilisitotoga hepito monekoꞌna nohune. To gufaꞌa monekoꞌisi suhi huto kegiꞌa moneko moneko li nupa huto hepiꞌohune. Aiꞌa gufaꞌa legi huto nominone. \v 6 Ya huꞌehinaꞌmu Huꞌmau leheꞌmoto fato fato liliꞌna limiꞌehina. Ya huto limiꞌehinaꞌmu keheliseꞌnatilo liliꞌna liluta bati hilibe. To folaganuguti keneꞌi moneuba mono ka lu yege hose liliꞌnalo minotoꞌa Huꞌmau emiꞌehina keheli uleꞌale huseꞌnalo yamofihi mono kaga lu yege hoto minalibe. \v 7 To bo moneuba Huꞌmamofihi liliꞌna lenali kumu lilube luto bati huto amuya moloto ana liliꞌna lilata nohibe. To moneuba Huꞌmamofihi ka enelepilube luto babafi bo hilina, ya bati huto amuya moloto kaꞌa enelepilinamofihi liliꞌna lilibe. \v 8 To bo moneuba boanaꞌi komopaꞌanigu keta hiꞌahanamagihi eneleꞌmo amuya malalina yamofihi liliꞌna lilibe. To bo moneuba anaꞌinaꞌa babu luto niꞌigo guna ito epilube luto ligo, ana bo komopaꞌagu beyaga neinogo fato bonaꞌi faꞌmene epilata huto minalibe. To moneuba Huꞌmamofihi bonaꞌa kaba hulata nohina ai ana liliꞌnalo amuya moloto koseleꞌi mehenogo liliꞌna lilibe. To mone bouba bonaꞌmagihi ginaga fito eneheꞌmalube luto ai ana liliꞌnalo bati huto liloto fokehi lito minalibe. \p \v 9 Lenali leniginaga fiseꞌnamu fato bonaꞌmofihi leniginaga fi emite lusiga lite komopatini emilo. Foipa faipa huseꞌnamofihi hapaꞌa lagati melebesibe lite lenemegesa hu emilo. Ya hite, asaga lamana huseꞌnamofihi li pili kete mineme bite minalo. \v 10 Lenali ai ginaga fi eminogo ai ginaga fi eminogo hite koguna ite minalo. Ya hite minete lenigitini liyafa mehise bonatinimo leꞌmo hofa tete minalo. \v 11 Lenali Huꞌmamofihi liliꞌna amuya melete lilo. Faꞌmene fuli meminese lenegelo bite Sipi Botimofihi liliꞌnaꞌamu lite komopatinigu babahi hinogo minalo. \v 12 Lenali Huꞌmamofihi bu galana yupahi mineme bite geba hilananauba leneleꞌmo amuya melenogo lenofokehi lilo. To keta huseꞌnauba lenalitoga huto nohinogomo komopatinigu fulu huseꞌnaꞌmu Huꞌmau leneheꞌmalinamofihi geba hite minalo. To asaga yupahi koseleꞌi melenehenogo Huꞌmamofihi loka hete nunumu hilo. \v 13 Lenali Huꞌmamofihi bonaꞌa enumuhi meniꞌinaꞌamagihi feꞌnohatini fuku lite li epilo. To bonoho bonaꞌi elenogomo nohatinigu eneleꞌmo melenogo tilenogo noseꞌna epite malo kalo lite, ya lu epilo. \p \v 14 To bonaꞌi moneꞌamagi lenegene mane neinogo Huꞌmamofihi loka hete ana bona kumu gumiꞌi enohobo melise li hetofa hu epolobo lite yaꞌma loka halo. \v 15 To bonaꞌi moneuba gelo binogomo ana hite aitoga lenegelo bilo. To bonaꞌi moneuba yibi bena nohinogomo lenali aitoga bite yibi hite kekeꞌi lu etalo. \v 16 To lenali moneko hepatoga neminana bonaꞌmagihi fulu hite minete komopatini moneko babeyafa hite minalo. Lenali bonaꞌi enubulo hutu hata hilata to sipi bonako yaga foya bonako eneleꞌmo fulu hilata mehilo. Lenali laba hite bonaꞌmagihi suhi hite neminanamofihi ya hite minalo. To lenali asagaꞌna keheli baga iꞌohuta bonaꞌi nohune lite ya lenekesa mekehelilo. \p \v 17 To bonaꞌi moneuba leneleꞌmo sibina nohinogomo lenali foipana nonaꞌa meemilo. Akuꞌi bonaꞌmagi bebe sose hapaꞌamu nelanamofihi yaꞌma lenali megeꞌi melete minalo. \v 18 Lenali asaga yupahi yege yege bonaꞌi hiti fulu hite minalo. Lenali luba ka genaga leꞌmo huto mehilo. \v 19 Nalaluꞌnigitabe, bonaꞌi moneuba leneleꞌmo sibina hulenogomo ipakafa mehete to ana bonaꞌmofihi li pa salune lite ya melilo. Yaꞌma Huꞌmau ita biseꞌnauba enahalinamo niꞌibe. Ya huꞌehinaꞌmu mono bukugu fayahi ma geꞌahana: \it Nani foipa bonaꞌmofihi nonaꞌa epilube luto, Sipi Botiu ya luꞌehina. Foipanaꞌaniꞌmu osahi epito i pa saluna yaꞌma nani foyaꞌni yabe. \it* Yananaꞌmu mono bukugu mone hiti fayahi geꞌahanagi lenali kehelilo: \v 20 \it Fatehaka kauꞌna nohenogo kai noseꞌna li emibo. Ai nagami kumu nobesinogo kai hefito emibo. Kai ya huletogo ai huꞌehinanaꞌmu buya hilibe. Ya lite keyeꞌahanamofihi kaꞌa megeꞌi malalo.\it* \v 21 Lenali ya hite hetofa suhi hite hilenogomo foipa hapaꞌauba leneleꞌmo laba mehilinaꞌmu yabe. Lenali hetofa hapatiniuba foipana bege ligilinaꞌmu yabe. \c 13 \s1 Lali gamani bonaꞌi kaga megeꞌi malalune \p \v 1 Lenali asaga gamani bonaꞌmagihi kaga kehelite megeꞌi malalo. Huꞌmau enali eneleꞌmo ho tiꞌehigo enali kaba huse liliꞌna lilata nehanaꞌmu ai eneleꞌmo moloꞌehibe. Gamani bonaꞌi mone kegiꞌamagi faꞌmene hite memineꞌahanaya, Huꞌmau ai eneleꞌmo ho tiꞌehina yabe. \v 2 Ya huꞌehinaꞌmu bonaꞌmagi gamani bomofihi kagalo keheli heꞌmite enemegesa hu emilenogo enali Huꞌmamofihi kagaꞌalo heꞌmilata suhi lite nehabe. Ya nehinogomo Huꞌmau ana pelesa ilata nehanamofihi osahi epilinaꞌmu yabe. \v 3 To bebe sete nehana bonaꞌmagi ana gamani bonaꞌi kaba huseꞌnaꞌamofihi koli mehilata nehabe. Kegeiyo huse bonaꞌmagi ana gamani kumu koli hilata nehabe. To lenali eto eto hite lamana hiti ana kaba bona kumu koli mehilabe. Ya bati hite minelenogo ana kaba bouba lenali kumu fokehi lilibe. \v 4 Yaꞌma gamani bo Huꞌmamofihi liliꞌna lilata bo ai leneheꞌmalina bo nohina yabe. Lenali li sibina hilenogomo ana kaba bomuꞌi koli hilo. Ai amuya bo nohuto li sibina hilanamofihi nonaꞌa lepilibe. Ai kegeiyo nehana bonaꞌi Huꞌmau ita binogo ka epekilina boꞌa suhi huto ai osahi epilinaꞌmu yabe. \v 5 Yanaꞌmu lenali gamani bonaꞌmagihi kaga kehelite megeꞌi malalanamoya henaꞌmube? Huꞌmamofihi ita biseꞌna lenalitoga huto hu laligi gamanimofihi kagaꞌa megeꞌi melenogomo komopatinigu fulu huto bati hilibe. \p \v 6 To gamanimagi Huꞌmamofihi kele kele hi etalabe lite kaba huse foya nelibe. Yaꞌmu lenali gamanimagi lilanaga lilanaga hite takisi kefahi epilo. \v 7 To ya hite gamani bonaꞌmagihi minaꞌa efahi asagaꞌi epilo. Yaꞌma takisi efahatini fato fatoꞌi epilo. Ya hite takisi bonaꞌi kagaꞌani kehelite to enalitoga agoya hu epite limi lalabe lite meleꞌisi anaꞌina yaꞌma bonaꞌi asagaꞌi epilo. \s1 Koguna ite minalana hapaꞌa \p \v 8 Bonaꞌi moneuba lepiꞌehinamofihi nonaꞌa pa sete meleꞌisi li emilo. To mone hiti niꞌigo lenali boanaꞌi ginaga fi emiseꞌnamu yaꞌma minoba minoba hite nehanaya su mehalinaꞌmu yabe. Lenali ya ginaga fi emilatanamofihi yaꞌma Huꞌmamofihi keya ka megeꞌi melelata nehanaꞌmu yabe. \v 9 To keya kaluguti ma luto luꞌehina: \it Aꞌi gumina mefolobo. Bonaꞌi ho mefilibo. Gumina melibo. Bonaꞌmofihi feꞌnohaꞌa lilube luto kubu nagaꞌi mehobo. \it*Yaꞌma keya ka asagaꞌi li nupa huꞌehinaꞌamofihi hapaꞌa ma niꞌibe: \it Kai kugufaka kaba hulata nohata supo huto asaga bonaꞌmagihi kaba hu epoloto kiginaga fi epibo.\it* \v 10 Lenali bonatinimu ginaga fi epilete mone li sibina mehi epalalanaꞌmu yabe. Ya hilata nehanaya asaga keya ka megeꞌi mele su heꞌahana suhi lite neminabe. \p \v 11 Yaꞌma ginaga fi epilata nehabe luto nolunaya henabe luto nolube? Huꞌmau Sipi Botiuba leleꞌmalina kanaꞌa lebatoꞌisi niꞌinagihe. Koyapa lali yataꞌa Kilisitohi keheli uleꞌale huto komopati emiꞌohuta leleꞌmalina kanaꞌa fotoꞌi minoꞌehina, to lubuto bilina kana lebato nehetilibe. Yanaꞌmu lenali lenubu kolo kolo hite neminabe. Yatai topa hete ho tilo. \v 12 Yatai kanaꞌa sinihi gise suhi huto niꞌina maꞌasi su halibe. Kokulumalugu goꞌi lilinaꞌmu yabe. Lali foipana nohutana metepuhi nasana li heꞌmi su halune. To goꞌi lulenogomo lali gimi gito Sataha nagaꞌi hiti lugufati foipana nohinanaꞌa hiti luba hilune. \v 13 Lali yegemofihi besa besaꞌalo minototi agoya huse bonaꞌmagita minaluta nohune. Lali kegeiyo huseꞌna melilune. To bia nagamiꞌi negi noto huseꞌnafi to moko liseꞌnafi to aꞌi gumina foloseꞌnafi to luba huseꞌnafi to kenasabo biseꞌnafi asagaꞌi mehilutaꞌmu analo lemegesa hu emilune. \v 14 Lenali lenugufaluga laga besiseꞌnamofihi foipa nasanamuꞌi lenegekesa yigi yigi mehite ananamofihi leꞌmo laba hilo. Sipi Boti, Yesu Kilisitohi heleguꞌi lite ya suhi hite neminana bonaꞌi lenali li so kite aitoga minete uleꞌale hite minalo. \c 14 \s1 Lenali bonatinimofihi kaga loko mehilo \p \v 1 To bonaꞌi moneuba Huꞌmamofitoga keheli bati mehina olenogo be tigite leꞌmalo. Ai ekesa keheli uleꞌale mehuꞌehinogomo ana mono kamuꞌi kenasabo mebise lenali folagahatinigu ana bomo leꞌmo fulu hite leꞌmo malalo. \v 2 To bonaꞌi moneuba komopaꞌa Huꞌmamofitoga fulu huto nohinogo noseꞌna fato fatoꞌi asagaꞌi bati huto nolata hilibe. To fato bonaꞌi komopaꞌa Huꞌmamofitoga keheli amuya memoloꞌehina bouba guyaꞌasigo nolata hilibe. \v 3 To lenali fato fato noseꞌnamo nenanamagita yaꞌma noseꞌna moneꞌa mo nosina bomofihi ka meemekilo. Aiꞌa ekesa keheliꞌehinamofihi kaga loko mehilo. To ana huto lenali mone noseꞌna mo nesina guyaꞌasigo nenanamagita yaꞌma noseꞌna yege yegeꞌi nonana bomofihi hapaꞌamu ka meemekilo. To henaꞌmube? Huꞌmau ana bomofihi aleꞌmoꞌehinagihe. \v 4 Ana bonaꞌi Huꞌmamofihi liliꞌnalo bonaꞌa nohibe. Lenalitini kele kele bonaꞌi menohibe. Aiꞌa liliꞌna afoꞌafu Huꞌma, ai hapaꞌamu kehelito bati hinogofi bati mehinogofi aiꞌa kehelilinaꞌmu yabe. Lenali foyatini meniꞌibe. Huꞌmau heꞌmoto leꞌmo amuya mololenogo ana bomofihi hapaꞌa bati huto huto hilinaꞌmu yabe. \p \v 5 To bo moneuba mone yupahi hofa talina kana niꞌibe luto to yaꞌma yupahi lulata nohibe. To mone bouba asaga yupahi moneko babeyafa niꞌibe luto lulata nohibe. Etegekesa keheliseꞌna uleꞌale hite etali foyaꞌatiti yabe. Lenali ana hite ya kehelilo. \v 6 To mone yupahi napa niꞌibe lulata bouba Huꞌmamofihi giꞌa liyafa huseꞌnamuꞌi ana yupapogu fuli minalibe. To asaga noseꞌna nalata bouba ana huto Huꞌmamofihi giꞌa liyafa huseꞌnamuꞌi kaba huto nominabe. To ai ana noseꞌnamo Huꞌmamofitoga gepohi luto bati huto yabe luto lu emito nonabe. To bo moneuba fato noseꞌna mo sito guyaꞌasigo nalina ai ana huto Huꞌmamofihi giꞌa liyafa huto bati huto yabe lu emito nonabe. \v 7 To lali ma melugu nohuto fililupi minalupi yaꞌma kaba huseꞌna laliti meniꞌibe. Fililenogo minolenogo yamofihi nasanaꞌmu lalitisigo meniꞌinagi Sipi Botiuba aiꞌa kaba huseꞌnaꞌa niꞌinagihe. Lali lubu hiti minoto nohuta yaꞌma Sipi Bomofihi agoya hu emilata nohune. \v 8 To fililata nohuta yaꞌma Sipi Bomofihi agoya hu emilata nohune. Yanaꞌmu yaꞌma lubu hiti minoto lito hiluta to fililuta yaꞌma Sipi Bomofihi nasana lolo hiluneꞌmu hune. \v 9 Ya nohinaꞌmu Kilisitou filito aku filiꞌehinagati ho tiꞌehinagi yatai filiꞌahanamagihi lubu hiti mino lito nohutamofihi ai kaba bo nohinagihe. \v 10 Ya hinaꞌmu lenali henabe lite bonatinimofihi ka emekite kaꞌa loko nehabe? To henabe lite leꞌmo laba nehabe? Huꞌmau kefa hisalo minoto kaga loko huse yupahi lali asagaꞌi buꞌalo ho tito minolenogo lali kumu ka foya liloto kaga loko hilinaꞌmu yabe. \v 11 Ya hilinaꞌmu mono bukugu ma lite fayahi geꞌahana: \q1 Nani nubu hiti \q1 minoba minoba nohuna bo nohube. \q1 Silaga boanaꞌmagi yege yegeꞌna nogobisalo \q1 enalahupa nohi fite minelete \q1 to enabagaguti ma lilabe: \q1 Huꞌmao, kibina boti nohane, lilabe, \q1 Sipi Bouba ya luto nolina yabe. \p \v 12 Ya hinaꞌmu lali asagaꞌi Huꞌmamofihi bulo foyati liꞌohutaꞌmu minenogo ai kagati loko hilibe. \s1 Bonatini eneleꞌmo sibina mehilo \p \v 13 Yanaꞌmu lenali bonatinimagihi kagaꞌani loko hise enifisa ilatana li heꞌmilo. To lenali bonatinimuꞌi lenegekesa kehelite eneleꞌmo sibina mehilune lite, to foipa kapogu eneleꞌmoto bu laligi lolo huseꞌnatinimofihi kaba hu bati hilo. \v 14 To nani Sipi Boti, Yesu aitoga hepiꞌohugo nipaꞌnigu yaꞌma keheliya iꞌohuna ma niꞌibe. Asaga noseꞌna aiꞌa keyaꞌi huꞌehinaꞌa meniꞌinaꞌmu asagaꞌi gulu gulu huꞌehinaꞌa nalutagi mo siseꞌna meniꞌinaya. Aku bo moneuba ekesa kehelito mone noseꞌna keyaꞌi huꞌehinaꞌmu yabe luto aiꞌa komopaꞌagu kehelito gulu gulu mehuꞌehina noseꞌna huto hinogo menalibe. \v 15 To lenali mone noseꞌna nalanaꞌmu fato bouba bu goloto ana noseꞌnamu komopaꞌa sibina hinogomo henabe lite ana noseꞌna nalabe? Yalo lenali ana boꞌmu leniginaga mefise bati mehuꞌehina. Yaꞌma boꞌmu Kilisitou afiliꞌehinagi komopaꞌa amuya memoloꞌehina bomofihi leꞌmo sibina hu laligi ana noseꞌna menalo. \v 16 Ana huto lenali mone nasanaꞌmu bati huto niꞌibe lite keheliꞌahanamoya aku bonaꞌi moneuba ekesa kehelito bati mehina nasana yabe luto kehelinogo lenali anana lolo hiseꞌnamu li heꞌmilo. Ana bouba lolo hiseꞌna komopaꞌauba sibina hinogomo yaꞌma bati mehilinaꞌmu yabe. Li heꞌmilo. \v 17 Huꞌmamofihi kapogu minaluta hapaꞌa ma niꞌifihe? Noseꞌna hiti nagamiꞌi hiti nalutanamofihi nasanabe? Oꞌe, ya huto meniꞌibe. Huꞌmamofihi Sikalafuꞌuba komopatigu lamana huseꞌna hiti to mino fulu huseꞌna hiti to legelo biseꞌna yaꞌma lolo nohina yaꞌma Huꞌmamofihi kapo niꞌibe. \v 18 To lenali Kilisitohi kaꞌa kehelite agoya hu emilenogo Huꞌmau lenali kumu fokehi lilata nohibe. Ya nohigo bonaꞌmagi ana hite maꞌnaka lite ananamuꞌi enofokehi lilabe. \p \v 19 Ya huꞌehinaꞌmu lenali bonaloga fulu huseꞌnamofihi nasanaꞌmu leꞌmo saga hino. Lenali ya hite bonatini eneheꞌmago ai leꞌmo amuya melenogo ai leꞌmo amuya melenogo hite bati hite minalabe. \v 20 Lenali noseꞌna nalananaꞌmu Huꞌmau bonaꞌi eneleꞌmoꞌehinamagihi li sibina mehi epalalo. Asaga noseꞌna lali bati huto nolata nohuta, aku lenali mone noseꞌna nalanaꞌmu bonaꞌuba keyaꞌi huꞌehinana niꞌibe luto komopaꞌagu keta nohinogomo yana noseꞌna menete mo silo. \v 21 Lenali fato fato noseꞌnamo yagafi, bai nagamiꞌifi asagaꞌna nalanamofihi bonatini bu goloto komopaꞌagu li sibina hinogomo lenali yaꞌma noseꞌna heꞌmite menalo. \v 22 Lenali yaꞌma niꞌinaꞌmu lenipagu kehelite Huꞌmau bati huto yabe linogomo lenali kehelite mine lite bite lu hokolo mehilo. Bo moneuba noseꞌna mone noloto ekesa kehelito bati huto nalube luto ligo komopaꞌagu keta mehinogomo ana bo gepohi lilata nohibe. \v 23 Aku ana noseꞌna nolago ekesa loe lae higo to komopaꞌagu keta hinogomo Huꞌmau fisa ito ka emekilibe. Henaꞌmube? Ai keheliꞌehinaloti uleꞌale mehuse komopaꞌa keta higo nalinaꞌmu yabe. To lenali ana hite asaga keheliꞌahanaloti uleꞌale mehuse komopatinigu keta hilinaꞌmu foipanatini huto hilibe. \c 15 \s1 Kilisitohi hapaꞌalo megeꞌi malalatamofihi kaꞌa \p \v 1 Lenali Huꞌmamofihi keheli amuya nemalanamagita bonaꞌi komopaꞌanigu keheli bati mehanamagihi ketanaꞌani kofi epelete eneheꞌmalo. Ya hite, lagatini lepesiseꞌnalo megeꞌi memalalo. \v 2 To bonaꞌi keheliya meinaꞌa keta epesilina nasana yamofihi lenali eneleꞌmo bati hilo. Bonatinimagihi lenogotinifihi suhi huto nohigo Kilisitotoga eneleꞌmo hetofa hite amuya melenogo ya bati huto huto hilinaꞌmu yabe. \v 3 Henaꞌmube? Kilisitou lagaꞌa besiꞌehinalo megeꞌi memoloꞌehina yabe. Ai kumu mono bukugu fayahi keyeꞌahana: \it Bonaꞌmagi huli ka lu kimiꞌahana yamofihi akuꞌi nanitoga ana huto huto huꞌehina yabe.\it* \v 4 Yaꞌma koyapaꞌi mono bukugu fayahi geꞌahanamofihi asaga kagauba Huꞌmamofihi biluta kapoꞌmu lelepito bu megoseꞌnamofihi geba huto mino lito buto leleꞌmo amuya malalinaꞌmu yabe. \v 5 To Huꞌmau leneleꞌmo bati hilata to leneleꞌmo amuya mololata bouba leneleꞌmo agoya hinogo lenali Yesu Kilisitohi hapaꞌa babeyafalo megeꞌi melete koguna ite moneko bonaꞌi hite minalabe. \v 6 Ya hinogomo lenali asagaꞌi monekoꞌna hite lenonogotini Huꞌmamofihi kanipo filanaꞌmu yabe. Sipi Boti Yesu Kilisitohi afoꞌafitoga lenegelo bilabe. Yaꞌma aitoga loka ho lepoloto nunumu nohube. \s1 Ka lamanaꞌa fegutoga bonaꞌmagitoga huto hilibe. \p \v 7 To Yesu Kilisitou leneleꞌmoꞌehinaꞌmu lenali ana hite Kilisitohi bonaꞌa enebe tigite folagahatinigu nehana yaꞌma komopatini epilo. Ya hilenogo Huꞌmamofihi giꞌamu hofa talibe. \v 8 Nani lu nolepube. Kilisitou Yuta bonaꞌmagihi eneheꞌmalibe luto koko panaꞌani lolo hilubeꞌmu oꞌehina. To henabe lutobe? Ai Huꞌmau koyapaꞌi Yuta bonaꞌmagihi tataꞌanifitoga kaga moloꞌehinana yaꞌma leꞌmo huto hilibe luto yabe. Ya huto Huꞌmamofihi hapaꞌa bebe salinaꞌmu to lamana kaꞌa beto huto epilubeꞌmu kokulumaguti limito oꞌehina yabe. \v 9 To fegutoga bonaꞌmagi Huꞌma ginaga fi epigo aitoga enegelo bilabe luto oꞌehina yabe. Ana ginaga fiseꞌnamu mono bukugu fayahi keyeꞌahana: \q1 Nani fegutoga bonaꞌi nehanalo \q1 kai kumu negelo bilunagihe. \q1 Kigika liyafa huto \q1 kanipo fise nama lilunagihe. \p \v 10 To ana huto kaga mone hiti niꞌibe: \q1 Fegutoga bonaꞌmagita lenegelo bilo. \q1 Lenali hiti to Yuta bonaꞌi \q1 Huꞌmau eneleꞌmo ho tiꞌehinaꞌamagi hiti \q1 ai kumu lenegelo bilo. \p \v 11 To mone hiti niꞌibe: \q1 Fegutoga bonaꞌmagi lenali asagaꞌi \q1 Sipi Bomuꞌi lenofokehi halo. \q1 Yege yege boanaꞌmagita aitoga babu lite \q1 lenegelo bilo. \p \v 12 To lu huto huto bo, Aisaiyau ana huto Kilisito kumu ma luto fayahi goꞌehina: \q1 Bo moneuba \q1 Tebitihi afoꞌafihi Yesehi nagaꞌi \q1 huto huloto \q1 fegutoga bonaꞌmagihi kibina bo \q1 lolo hilibe. \q1 Ya nohinogomo \q1 enali ai leleꞌmo bati hilina bo yabe lite, \q1 keheli emite geba hite \q1 komopaꞌani aitoga mele melete minalabe. \p \v 13 Nani Huꞌmamofihi loka noho lepolobe. Lenali Huꞌmamofihi keheli uleꞌale hite neminenogo aiꞌa gelo biseꞌna to fulunaꞌa hiti lenalitoga huto hinogo lenifita ilata nehanaꞌa mone hiti leꞌmo hofa talinaꞌmu yabe, nolube. To Sikalafuꞌuba leneleꞌmo amuya melenogo lenifita ilete kanihi sipi fino, luto nolube. \s1 Polu lesa meluꞌehina kaga fayahi koyoꞌehinamofihi hapaꞌa \p \v 14 Nalaluꞌnigitabe, lenali lamana bonaꞌi nehite to mono ka keheli fe lite to mono kaga ai lu emigo ai lu emigo hilana bati hite ya nehago yamofihi keheli uleꞌale nohube. \v 15 Keheliꞌohunaya akuꞌi lenali kumu koli mehuse nohutoꞌni mone kaga amuya ka luto yaꞌma fayahi koyoto nolepube. Lenali ana kaga beto hilabe luto amuya moloto akoyoꞌohuna. Huꞌmau liliꞌnalo bonaꞌa neleꞌmo ho tito Yesuhi kaga lelili huto buto fegutoga bonaꞌmagihi lu epilane luto noho lifigo nani nelesa melulata nohinagihe. \v 16 Nani Yesu Kilisitohi liliꞌnalo bo nohunagi nani fegutoga bonaꞌi Huꞌmamofihi bagaꞌaguti lamana ka lito lu yege ho epologo keheliꞌahanaya, enali mamufa molo emiꞌehina suhi hite nehabe. To nani lusa gilata bo suhi huto nohube. To Sikalafuꞌuba eneleꞌmo bati hinogo Huꞌmau fokehi luto, eneleꞌmalube ligo yaꞌma mono bonaꞌi lolo huto liliꞌna nolube. \v 17 Ya hinaꞌmu nani Yesu Kilisitotoga hepito neheꞌmago Huꞌmamofihi liliꞌnaꞌa liꞌohunanaꞌmu negelo nobito nugufaꞌni li saga nesiꞌasi nohube. \v 18 Yaꞌma foya henaꞌni huto lutita niꞌibe? Ya nohutoꞌni nelesa meligo Yesu Kilisitou neheꞌmagoꞌni fegutoga bonaꞌmagihi Huꞌmamofitoga eneleꞌmoꞌohunamofihi kagasigo lu epilata nohube. Yesu Kilisitou neleꞌmo hetofa higo fegutoga bonaꞌmagihi mono ka keheliya ilabe luto foyaꞌa li etoto minoꞌohuna. Yaꞌmu keta mehuse huto lu lepilugi kehelilo. Nani yaꞌma mono ka lu huto huseꞌa lu noepube. \v 19 To huse mehuse suhi huto uleꞌale nasana lito oto mololoto nohuto Sikalafuꞌamofitogati amuya liloto topa hoseꞌnaꞌa hiti lilenogo kehelilabe. To nani Yelusale hepatogati hapi fito Kilisitohi ka lamanaꞌa asagaꞌi lu huto holito buba buba huto yaꞌma meꞌi leꞌmo bego bego huto Ililikamu metoga buto lu yege hoꞌohuna. \v 20 Ya hinaꞌmu tafaꞌagu akuꞌi li gulufu hilube luto Kilisitohi ka lamanaꞌauba buto bu nehe metiꞌehina kosabalugu ana kaꞌa lu huto epilube luto amuya mololata huꞌohunaya hapaꞌni ya niꞌibe. Yanaꞌmu fato bouba kohe toto ka lamanaꞌa lu epito moloꞌehinamofihi hepato henabe luto bilube? Yanalo mebilubeꞌmu nohuna yabe. \v 21 Yananaꞌmu mono bukugu fayahi mone geꞌahanamo niꞌibe: \q1 Enali ai kumu lu meepiꞌahana bonaꞌmagi \q1 aku enali be galanaꞌmu yabe. \q1 To ai kumu mekeheliꞌahana bonaꞌmagi \q1 aku keheliya ilanaꞌmu yabe. \s1 Polu Lomu bonatoga bilubeꞌmu nohina ka \p \v 22 Yaꞌma nani ka lamanaꞌa mekeheliꞌahanamagihi lu yege halunaꞌmu lenali Lomu hepatoga nehanalo bilubeꞌmu hunaya aku babu yupahi mebuꞌohuna yabe. \v 23-24 Ya nohugo mana hepatoga ka lamanaꞌamofihi liliꞌna asu hago, nani babu foya kanagu lenalitoga bilubeꞌmu nohunagi yatai ya biluna yupahi geba huto nekesa nokehelube. Nani Sepeni melugu bilubeꞌmu nohuto kohe toto lenali yataꞌa nehetito lenali hiti nesiꞌa kanagu bati huto minolenogo lagaꞌni nebesilibe. Yalo lenali neheꞌmete noho lifinogo akuꞌi kapo moloto Sepenigu bilube. \v 25 Ya bilunamoya yatai nani maꞌasi Huꞌmamofihi bonaꞌa Yelusale hepalugu nehanamagihi eneheꞌmalube luto enalitoga nobube. \v 26 Enali Yelusale hepatoga Huꞌmamofihi bonaꞌa moneꞌamagi enumuhi meniꞌina nehago Masetonia hepato bonaꞌmagi hiti to Akaiya hepato bonaꞌmagi hiti li kehelite mone efahaꞌani li nupa hite nimigo nani ana efahi lito Yesusale hepatoga bilubeꞌmu hube. \v 27 Nani ana bonaꞌi lu meepise nohugo enaliꞌani kaga lite kehelite efahi li nupa hiꞌahana yabe. Lali Yelusale bonaꞌi eneheꞌmoto nonaꞌa epilune lite liꞌahana. Henaꞌmube? Yelusale bonaꞌmagi yataꞌa Yesuhi kagaꞌa lelite bite fegutoga bonaꞌi lu epiꞌahago kehelite mine bati nehana. Yanaꞌmu fegutoga bonaꞌmagi Yuta bonaꞌi eneheꞌmelata nehanaya, bati huto niꞌibe. Enali Yuta bonaꞌmagihi kele keleꞌi fite efahaꞌani epilanagi bati huto niꞌinagihe. \v 28 To nani ana efahaꞌani lito buto epito yaꞌma liliꞌna su holenogo nani Sepeni melugu buloto lenali Lomu hepatoga nehanalo buto nehetilube. \v 29 To lenalitoga buto lenofotula hoto Kilisitou lusa gi lepalalina babu luto lenalitoga huto hilibe lutoꞌni yaꞌma akeheliꞌohuna yabe. \p \v 30 Nalaluꞌnigitabe, nani lenogoꞌna bito Sipi Boti Yesu Kilisito kumu yabe luto to aiꞌa Sikalafuꞌuba ginaga fi limiseꞌnamu yabe luto kehelilo. Lenali hiti nani hiti moneka nohune luto Huꞌmamofitoga nunumu hite nani kumu leꞌmo amuya molobo lite yamofihi loka he netalo. \v 31 Nani Yelusale hepato bilubeꞌmu nohugo bonaꞌi Kilisitohi kaga mekehelite Yutia kapogu neminana moneꞌamagi nahaluneꞌmu nehago neleꞌmo sibina hi lalagi nani kumu Huꞌmau kaba hu netalinaꞌmu aitoga loka halo. To Kilisitohi bonaꞌi Yelusale neminanamagi nebe tigigo asaga kaga lu epilenogo kehelite enofokehi lilabe luto nolube. Yamofihi Huꞌmamofihi loka he netalo. \v 32 Ya hinogo lenalitoga bilubeꞌmu Huꞌmau lu laga mehilenogo bilunagi nipaꞌnigu sipi negelo biloto lenali hiti nani hiti hepito bati huto minalune. \v 33 To Huꞌmau, fuluna hapaꞌa nohina bouba lenali hiti minalinaꞌmu yabe. Maꞌnaka. \c 16 \s1 Polu laluꞌafu kaga lu epiꞌehina \p \v 1-2 Lenali kehelilo. Aꞌi mone, giꞌa Fibi yabe luse aꞌi ai Senikilia hepatoga minoto Kilisitohi nagaꞌamofihi liliꞌna lito eneheꞌmolata aꞌuba lenalitoga nehetilenogo lalalutifihi suhi huto be tigilo. Sipi Bomofihi giꞌamuꞌi be tigite Huꞌmamofihi bonaꞌmagita leꞌmelata suhi hite ya hilo. Ai boanaꞌi babu luto eneheꞌmoto to nani hiti neheꞌmoꞌehina yanaꞌmu hetofa lalalutifu nohigo heꞌmete leꞌmalo. \p \v 3 To alobole loemo Akuilagi to Pilisikagi nehaꞌifihe luto koyonamo lu etimilo. Etali hiti Yesu Kilisitohi liliꞌna moneka liꞌohuta yabe. \v 4 Koyapaꞌi bonaꞌmagi nahalana kanagu etali etugufa kaba mehise neheꞌmeꞌahaꞌina yabe. Ya hiꞌahaꞌinaya nani nofokehi lito nanigo etali kumu ya liluna meniꞌibe. Asaga Kilisitohi nagaꞌmagi etali kumu enofokehi lilata nehana yabe. \v 5 To etali nohaꞌatitigu Kilisitohi nagaꞌmagi li nupa hilata nehana, nehafihe luto ya lu epilo. \p To nalaluꞌnifu sipi nebesise bo, Epanetusi nohapihe luto nolunagi lu emilo. Asaga Esia melugu bonaꞌmagi Kilisitohi keheli uleꞌale huto nehana, ai kohe toto Kilisitohi kehelito yataꞌa huto huꞌehina bo yabe. \v 6 To aꞌi mone giꞌa Malia, nohapihe luto li emi netalo. Ai gobi hana liliꞌna lenali kumu liꞌehina yabe. \v 7 To nalaluꞌnileꞌi Yuta bo Atolonikusigi to Yuniasigi, etali nani hiti kalabusigu minoꞌohuta bole nehaꞌifiye li etimilo. Yataꞌa nanimo faꞌmene nohugo etali kohe tete Kilisitohi nagaꞌi lolo hite mineꞌahaꞌina yagi asaga aposolo bonaꞌmagi etali kumu keheligo noenebesibe. \p \v 8 To nalaluꞌnifu nonebesina bo Apiliatusi nohapihe luto nolube. Ai hiti nani hiti Sipi Boti kumu bati huto koguna ito nominoꞌibe. \v 9 To Ubanu nohapihe luto lu emilo. Ai to nani hiti Kilisitohi liliꞌna monekoto liꞌohuꞌina yabe. To Satakisi, lagaꞌni nonebesina bo nohigo nohapihe luto lu emilo. \v 10 To Apelesi nohapihe luto nolube. Ai Kilisito kumu uleꞌale huto lusi bo nohinaꞌmu asaga bonaꞌmagi akeheliꞌahabe. To Alisotobuluhi nohaꞌagu neminana bonaꞌi nehafihe luto lu epilo. \v 11 To Helotioni nohapihe luto lu emilo. Ai nani suhi luto Yuta nagalugu nohibe. To Nasisuhi nohaꞌagu Kilisitohi nagaꞌmagihi nehafihe luto lu epilo. \p \v 12 To loe bole Tilifane hiti to Tilifosa hiti Sipi Bomofihi liliꞌna neliꞌinaya nehaꞌifiye luto nolube. To Pesisa, ai lusina nebesina bo nohigo nohapihe luto lu emilo. Ai gobi hago Sipi Bomofihi liliꞌna babu luto liꞌehina yabe. \v 13 To Lufusi nohapihe luto nolube. Ai Sipi Bomofihi liliꞌna li bati bati huto lilata bo nohibe. To aiꞌa itoꞌafu ana huto nohapihe luto ya lu etimilo. Ai itoꞌnifi tegi huto nohina aꞌi yabe. \v 14 To Asinikilitumo Felegoniumo Hemesiumo to Patolobasiumo Hemasiumo to lenali Kilisito kumu nogonamu tamuꞌni lolo hiꞌahana bonaꞌi asagaꞌi bati hite nehafihe luto nolube. \v 15 To Filologusigi Yuliagi alobole nehaꞌifihe luto to Neleusigi to etaliꞌafihi nehaꞌifihe luto nolube. To Olipasi hiti to Huꞌmamofihi nagaꞌi lenalitoga neminana boanaꞌi bati hite nehafihe luto nolube. \p \v 16 Lenali asagaꞌna ai soso hu etago ai soso hu etago hite Yesu Kilisito kumu monekoꞌna hiti minalo. To asaga Kilisitohi nagaꞌi fato fato hepatoga nehanamagi lenali kumu lagaꞌani neepesigo nehafihe lite nelago yaꞌma fayahi nani nokoyobe. \s1 Poluhi kagaꞌa asu halibe. \p \v 17 Nalaluꞌnigitabe, lenegekesa litoꞌni lu nolepube. Bonaꞌi moneꞌamagi Yesuhi nagaꞌa loko hiluneꞌmu to keheli uleꞌale hiseꞌnamu li sibina nehanamofihi kaba hu bati hilo. Nani kaga lepiꞌohunanamofihi leꞌmo sibi saba hilata to hetofa mono kaga keheli heꞌmilata nehana yabe. Lenemegesa hi epilo. \v 18 Enali ya hise bonaꞌmagi Sipi Boti Kilisitohi liliꞌna menelibe. Enali enugufaꞌani laga enebesiseꞌnamofihi megeꞌi nemalabe. To enali legeso hite laga hina ka miꞌmi hiꞌahana ka lilenogo lenalitoga mone keheli bati mehilana bonaꞌmagi laga hina ka nelabe lite megeꞌi melelata nehabe. Lenali kaba hu bati hilo. \v 19 To lenali ka lamanaꞌamofihi keheli uleꞌale hite amuya melete megeꞌi nemalana asaga boanaꞌi keheli su heꞌahabe. Yanaꞌmu lenali keheli sibina mehise nehago nofokehi nolube. To lenali hetofa hapaꞌamofihi keheli bati hite megeꞌi malago bati huto yabe. Ya hilata nasana nebesibe. To foipa hapaꞌamofihi mekeheliꞌehilo. \v 20 To hupa mone kana bulenogo Huꞌmau komopatigu fulunaꞌa limiꞌehina bouba maꞌasi leneleꞌmoto lenigigusatu Satahi iti kalanaꞌmu yabe. \p To Sipi Boti Yesu leheꞌmoseꞌnaꞌa lenalitoga minalibe luto nunumu nohube. \p \v 21 To nani hiti moneka liliꞌna noluꞌina bouba, Timotiu, lenali nehafiye luto noligo nani nokoyobe. To nalaluꞌnigi Yuta bonaꞌmagi enigiꞌani Lusiugi Yesonigi Sosipatagi ana hite nehafiye lite nelago nokoyobe. \p \v 22 Nani Tetiasita, Poluhi bagaꞌaguti kaga ma noligo fayahi koyolata bo Sipi Botiꞌmu yabe luto lenebe notugube. \p \v 23 To nalaluꞌnifu, Gaiyasiu nehafihe luto nolibe. Aiꞌa nohaꞌagu Kilisitohi nagaꞌi moneꞌamagi li nupa hilata nehana. To Elasatu gamanimofihi efahi kaba bo, to gonamu tamu bo mone Kuotasi hiti lenali kumu nehafihe lite nelaꞌibe. \p \v 24 Sipi Boti Yesu Kilisitou leneheꞌmoseꞌna lenalitoga minalibe. Maꞌnaka. \s1 Lali Sipi Bomofihi giꞌa liyafa hilune \p \v 25 Lali Huꞌmamofihi giꞌa liyafa hilune luto nolube. Ai keheliseꞌnatini leꞌmo amuya hinogo lenali loe lae mehise aitoga uleꞌale hite minalabe. Yesu Kilisito kumu ka lamanaꞌa nani lepiꞌohunana ya niꞌibe. To ana huto Huꞌmau koyapa kanagu suguna ka mone emasana fala kiꞌehinamofihi yatai Sipi Botiuba hepaꞌi kugumato li huto huꞌehina ka yaꞌma lu hokolo hu lepoloꞌehina yabe. \v 26 Yaꞌma kaga koyapa fala kito minoꞌehinaya, yalo lu huto huto bomagi ana kaga fayahi keyete yanauba li hokolo huꞌehigo akeheliꞌohune. Yatai huse mehuse suhi nohina bo, Huꞌmau lu epilo luto lu moloꞌehinamofihi lali noto noto bonaꞌmagi asagaꞌi lu epilata nohune. Ya lu epito nohunogo enali asaga bonaꞌmagi ana kaga kehelite aitoga agoya hu emite megeꞌi malalabe. \p \v 27 Huꞌmau aiꞌasigo Sipi Bo nohibe. Aiꞌasigo keheli bati huse bo nohinagi yege filo. To Yesu Kilisito kumu yabe luto sipi lenegelo bite giꞌa liyafa hinogo hofa teno. Maꞌnaka.