\id RUT \ide UTF-8 \h Rutu \mt1 RUTU \ip Tire te, tɑ kɑ kurɔ ɡoon ɡɑri yɑ̃ wi bɑ mɔ̀ Rutu. Rutu wi, u ǹ sɑ̃ɑ Isireli. Tɑ sun sɔ̃ɔsimɔ nɡe mɛ u kɑ duɑ Gusunɔn tɔmbu Isirelibɑ sɔɔ. Tɑ mɑɑ Rutu win bɔrɔkiniru sɔ̃ɔsi win durɔn tɔmbu sɔɔ kɑ nɑɑnɛ ye u Gusunɔ Isirelibɑn Yinni kuɑ. \ip Rutu kɑ win dwɑɑ mɛro bɑ rɑɑ wɑ̃ɑ yɑ̃ɑru sɔɔ. Ben nɑɑnɛ ye bɑ Gusunɔ kuɑn sɔ̃, u bu kuɑ dukiɑɡibu sere u mɑm derɑ Rutu u bii mɑrɑ mɑ bii wi, u kuɑ Dɑfidin debu. \is1 Tire ten kpunɑɑ \iq1 1. Nɑomi u ɡɔsirɑ u wurɑ Bɛtelehɛmuɔ, wiru 1. \iq1 2. Rutu u Boɑsin kĩi ɡeeru wɑ, wiru 2 kɑ wiru 3. \iq1 3. Boɑsi u Rutu suɑ kurɔ, wiru 4. \ie \c 1 \s1 Elimɛlɛkin yɛnun nɔni swɑ̃ɑru \p \v 1 Kpɑrobun wɑɑti sɔɔ, ɡɔ̃ɔrɑ duɑ Isirelibɑn temɔ. Yerɑ durɔ ɡoo u seewɑ Bɛtelehɛmun di ye yɑ wɑ̃ɑ Yudɑn temɔ, u dɑ u wɑ̃ɑ Mɔɑbuɔ kɑ win kurɔ kɑ win bii tɔn durɔbu yiru. \v 2 Durɔ win yĩsirɑ Elimɛlɛki. Win kurɔwɑ Nɑomi. Win bii ben yĩsɑ wee, Mɑloni kɑ Kilioni. Be kpuro bɑ sɑ̃ɑwɑ Efɑrɑtɑn bweseru. Ben wuuwɑ Bɛtelehɛmu, Yudɑn temɔ. Ye Elimɛlɛki kɑ win tɔn be kpuro bɑ turɑ Mɔɑbu mi, yerɑ bɑ ben wɑ̃ɑ yeru kuɑ. \v 3 Sɔ̃ɔ teeru, Elimɛlɛki u kpunɑ u ɡu. Mɑ u Nɑomi kɑ bibu yiru ye deri. \v 4 Mɑ bii be, bɑ Mɔɑbun bii wɔndiɑbɑ suɑ kurɔbu. Kurɔ ben turon yĩsirɑ Oripɑ, turowɑ mɑɑ Rutu. Mɑ bɑ wɑ̃ɑ mi sɑnnu sere n kɑ kuɑ wɔ̃ɔ wɔkuru. \v 5 Yen biruwɑ Mɑloni kɑ Kilioni bɑ kpunɑ bɑ ɡu. Mɑ Nɑomi u tiɑ wi turo. U ǹ kɑ win durɔ, u ǹ mɑɑ kɑ win bibu yiru ye. \s1 Nɑomi kɑ Rutu \s2 bɑ ɡɔsirɑ Bɛtelehɛmuɔ \p \v 6-7 Yenibɑn biru, Nɑomi u nuɑ Gusunɔ u win tɔmbu durom kuɑ u bu dĩɑnu wɛ̃. Yerɑ u seewɑ sɔ̃ɔ teeru kɑ win biɡii kurɔbu Mɔɑbun di, bɑ wiɔ Yudɑn temɔ. \v 8 Mɑ u biɡii kurɔ be sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɛɛn bɑɑwure u wuro win mɛron yɛnuɔ, kpɑ Yinni Gusunɔ u bɛɛ ɡeɑ kuɑ nɡe mɛ i bɛɛn durɔ be bɑ ɡu kuɑ, kɑ mɑɑ nɛn tii. \v 9 Kpɑ Yinni Gusunɔ u de bɛɛn bɑɑwure u durɔ wɑ u wɛ̃rɑ win yɛnuɔ. \p Mɑ u ben bɑɑwure sɔ̃su u bu nɔɔ kɑnɑ. Sɑɑ ye sɔɔrɑ bɑ wuri nɔɔ kpɛ̃ɛ bɑ swĩ. \v 10 Yerɑ bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, sɑ ko kɑ nun dɑwɑ wunɛn tɔmbun mi. \p \v 11 Mɑ Nɑomi u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bii kurɔminu, i wuro bɛɛn tɔmbun mi. Mbɑn dɑɑbɑ i ko kɑ mɑn dɑ. Domi nɑ ǹ mɑɑ bii tɔn durɔbu tie nukurɔ be bɑ koo ko bɛɛn durɔbu. \v 12 Ǹ n mɛn nɑ, i ɡɔsiro nɛn bii kurɔminu. Domi nɑ bukurɑ kɔ, nɑ ǹ mɑɑ sɑ̃ɑ wi u koo durɔ suɑ. Bɑɑ nɑ̀ n mɑɑ bɛɛ sɔ̃ɔwɑ nɑ nɛɛ, kon durɔ wɑ wɔ̃ku te kpɑ n ɡurɑ suɑ n bii mɑ, \v 13 i ko i yɔ̃rɑ ù n kpɛ̃ɑ i sere nùn suɑ durɔ? Nɡe win sɔ̃nɑ i ko nɛɛ, i ǹ durɔ ɡoo suɑmɔ? Aɑwo, nɛn bii kurɔminu, yeni yɑ ǹ koorɔ. Bɛɛn sɔ̃nɑ nɑ nuki sɑnkire too. Domi Gusunɔ u mɑn win nɔmu sɛ̃re. \p \v 14 Yerɑ be kpuro bɑ mɑɑ wuri nɔɔ kpɛ̃ɛ bɑ swĩ. Mɑ Oripɑ u Nɑomi sɔ̃su u nùn nɔɔ kɑnɑ u doonɑ. Adɑmɑ Rutu kun nùn deri. \v 15 Yerɑ Nɑomi u nɛɛ, wee wunɛn beruse u wurɑ win tɔmbun mi, kpɑ bɑ n ben bũnu sɑ̃ɑmɔ sɑnnu. Wunɛn tii ɑ ɡɔsiro ɑ nùn swĩi. \p \v 16 Mɑ Rutu u nɛɛ, ɑ ku mɑn tilɑsi ko n kɑ nun deri. A de n kɑ nun dɑ. Domi mi ɑ dɔɔ miyɑ kon dɑ. Mi ɑ wɑ̃ɑ, miyɑ ko nɑ n wɑ̃ɑ. Kpɑ wunɛn tɔmbu bu ko nɛn tɔmbu. Kpɑ Gusunɔ wunɛn Yinni u ko nɛn Yinni. \v 17 Mi kɑɑ ɡbi, miyɑ kon ɡbi, kpɑ bu sun sike mi sɑnnu. Gɑ̃ɑnu nù n derɑ nɑ nun deri, mɑ n kun mɔ ɡɔɔ, Gusunɔ u mɑn kuo nɡe mɛ u kĩ. \p \v 18 Ye Nɑomi u wɑ mɑ Rutu u yɔ̃rɑwɑ u kɑ nùn dɑ, yerɑ u ǹ mɑɑ ɡɛɛ ɡeruɑ. \p \v 19 Mɑ be yiru ye kpuro bɑ dɑ Bɛtelehɛmuɔ sɑnnu. Ye bɑ turɑ mi, mɑ biti tɔmbu mwɑ bɑ mɔ̀, Nɑomiwɑ mini? \v 20 Mɑ u bu wisɑ u nɛɛ, i ku mɑɑ mɑn soku Nɑomi, i mɑn sokuo Mɑrɑ \f + \fr 1:20 \fr*\fk Mɑrɑ \fk*\ft - Yĩsi ten tubusiɑnɑ sosurɑ. Nɑomi, yĩsi ten tubusiɑnɑ, dobu.\ft*\f*. Domi Dɑm kpuroɡii u mɑn nuki sɑnkɑ. \v 21 Doo nɔɔrɑ nɑ kɑ yɑrɑ minin di, ɑdɑmɑ Yinni Gusunɔ u derɑ nɑ ɡɔsirɑmɑ nɔm dirɑ. Ǹ n mɛn nɑ, mbɑn sɔ̃nɑ i mɑn sokumɔ Nɑomi. Domi wee Yinni Gusunɔ Dɑm kpuroɡii u mɑn tɑɑrɛ wɛ̃, mɑ u mɑn nuku sɑnkirɑnu kpɛ̃ɛ. \p \v 22 Nɡe mɛyɑ Nɑomi kɑ win biɡii kurɔ Rutu, Mɔɑbu, bɑ kɑ Mɔɑbun tem deri bɑ nɑ Bɛtelehɛmuɔ dĩɑ ni bɑ mɔ̀ ɔɔsun ɡɛ̃ɛrun tore sɔɔ. \s1 Rutu u dĩɑnu kunɔnu mɔ̀ \s2 Boɑsin ɡberɔ \c 2 \p \v 1 Nɑomin durɔ Elimɛlɛkin dusi ɡoo u wɑ̃ɑ wi bɑ mɔ̀ Boɑsi. Durɔ wi, u dukiɑ mɔ, u mɑɑ bɛɛrɛ mɔ. \v 2 Yerɑ sɔ̃ɔ teeru Rutu Mɔɑbu u Nɑomi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ de n dɑ ɡoo wi u koo mɑn tɔn ɡeeru kuɑn ɡberɔ n dĩɑnu kunɔnu ko. Mɑ Nɑomi u nɛɛ, yɑ wɑ̃, ɑ doo nɛn bii kurɔbu. \p \v 3 Mɑ u seewɑ u dɑ ɡoon ɡberɔ u ɔɔsu kunɔnu mɔ̀, u kɑ be bɑ ɔɔsu ɡɛ̃ɛmɔ swĩi. N deemɑ ɡbee te, tɑ sɑ̃ɑwɑ Boɑsiɡiru Elimɛlɛkin dusi. \p \v 4 Yerɑ Boɑsin tii u seemɑ Bɛtelehɛmun di u nɑ ɡberu mi, u win sɔm kowobu tɔburɑ u nɛɛ, Yinni Gusunɔ u n kɑ bɛɛ wɑ̃ɑ. \p Mɑ bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, kpɑ u mɑɑ nun domɑru kuɑ. \p \v 5 Sɑɑ yerɑ u win sɔm kowo ben wiruɡii bikiɑ u nɛɛ, wɑrɑn kurɔwɑ bii kurɔbu ɡe. \p \v 6 Wiruɡii wi, u nùn wisɑ u nɛɛ, kurɔ Mɔɑbu wi u kɑ Nɑomi wɔmɑ wiyɑ mi. \v 7 U nɑ u nɛɛ, su de u sun swĩi u n dĩɑnu kunɔnu mɔ̀. Ye sɑ wurɑ, mɑ u win sɔmburu wɔri sɑɑ buru ten di, u ǹ wɛ̃re sere kɑ tɛ̃, mɑ n kun mɔ ye u dɑ u sinɑ sɑɑ fiiko sɑɑrɔ. \p \v 8 Sɑɑ yerɑ Boɑsi u Rutu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ nɔɔmɔ bii kurɔbu, ɑ n dɑ nɛ mini bɑɑdommɑ, ɑ ku mɑɑ dɑ ɡoon ɡberɔ. A nɑ ɑ n kunɔnu mɔ̀ ɑ n nɛn sɔm kowo bii kurɔmii nini swĩi ɑ n lɑɑkɑri sɑ̃ɑ mi bɑ ɡɛ̃ɛmɔ. \v 9 Nɑ mɑɑ nɛn sɔm kowobu sɔ̃ɔwɑ nɑ nɛɛ, bu ku nun bɑbɑ. Nim nɔru ɡɑ̀ n nun mɔ̀, ɑ doo ɑ nɔ ben bwɑ̃ɑ nin mi, mì sɔɔ bɑ nim tɑke. \p \v 10 Sɑɑ ye sɔɔrɑ Rutu u yiirɑ kurɛ u wiru tem ɡirɑri u nɛɛ, ɑmɔnɑ nɑ kɑ kĩi ɡeeru wɑ wunɛn mi, nɛ wi nɑ sɑ̃ɑ sɔɔ. \p \v 11 Mɑ Boɑsi u nùn wisɑ u nɛɛ, sɑ nuɑ ye ɑ wunɛn dwɑɑ mɛro kuɑ sɑɑ mìn di wunɛn durɔ u ɡu, kɑ nɡe mɛ ɑ wunɛn bɑɑbɑ kɑ wunɛn mɛro deri, kɑ wunɛn tem kɑ sere mɑɑ wunɛn bweseru. Mɑ ɑ nɑ bɛsɛn bweseru sɔɔ te ɑ ǹ dɑɑ yɛ̃. \v 12 Ǹ n mɛn nɑ, Gusunɔ Isirelibɑn Yinni wi, wìn mi ɑ nɑ u kɑ nun kɔ̃su u nun yen dibu kɔsiɑ mɑm mɑm ye ɑ kuɑ kpuron sɔ̃. \p \v 13 Sɑɑ yerɑ Rutu u nɛɛ, nɛn yinni, nɑ wɑ mɑ ɑ mɑn kĩi ɡeeru sɔ̃ɔsi. Domi ɑ kɑ mɑn ɡɑri kuɑ, ɑ nɛn nukuru yɛmiɑsiɑ, nɛ wi nɑ ǹ wunɛn sɔm kowobun ɡoo turɑ. \p \v 14 Sɑnɑm mɛ bɑ dimɔ, Boɑsi u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ susimɑ ɑ pɛ̃ɛ suɑ ɑ sɔ̃re kpee sɔɔ kpɑ ɑ di. \p Mɑ Rutu u sinɑ sɔm kowo ben bɔkuɔ. Yerɑ bɑ nùn dobi sɔndɛ wɛ̃ u di. Ye u debɑ mɑ u sukum beruɑ. \v 15 Yen biru, u seewɑ u kɑ dĩɑnu kunɔnu ko. Mɑ Boɑsi u win sɔm kowobu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i de u mɑm dĩɑnu kunɔnu ko kɑ mi i ǹ ɡɑ̃. I ku nùn yinɑri. \v 16 Kpɑ i dĩɑ nɔmusu ɡɑsu deri u kɑ wɑ u ɡurɑ. I ku mɑɑ nùn wɔkisi. \p \v 17 Yen dɔmɑ te, Rutu wi, u dĩɑnu kunɔnu kuɑwɑ sɑɑ bururun di sere kɑ yokɑɔ. Domi ni u wɑ nin yɑri yi kuɑwɑ kilo tɛnɑn sɑkɑ. \v 18 Yen biru, u yi suɑ u kɑ dɑ yɛnuɔ u win dwɑɑ mɛro sɔ̃ɔsi kɑ sere mɑɑ dĩɑ ni u din sukum, mɑ u ye kpuro win dwɑɑ mɛro wi yiiyɑ. \v 19 Yerɑ win dwɑɑ mɛro u nùn bikiɑ u nɛɛ, wɑrɑn ɡberɔwɑ ɑ dĩɑ nini wɑ ɑ kunɔnu kuɑ mɛ ɡisɔ. Gusunɔ u yɛ̃ro domɑru kuɑ wi u wunɛn bwisiku nini kuɑ. \p Mɑ Rutu u nùn wisɑ u nɛɛ, Boɑsin ɡberɔwɑ u sɔmburu kuɑ dɔmɑ te. \v 20 Mɑ Nɑomi u nɛɛ, Boɑsi wi, u sɑ̃ɑwɑ bɛsɛn dusi wi u rɑ sun tubi di. Yinni Gusunɔ wì u rɑ bɑɑdommɑ ɡɔribu kɑ wɑsobu durom kue, u nùn domɑru kuɑ. \p \v 21 Rutu u mɑɑ Nɑomi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, durɔ wi, u mɑm mɑn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ n dɑ n wɑ̃ɑ kɑ win sɔm kowobu sere bu kɑ win dĩɑ ni ɡɛ̃ bu kpe. \p \v 22 Mɑ Nɑomi u nɛɛ, yɑ wɑ̃. Ǹ n mɛn nɑ, ɑ ku rɑ mɑɑ dɑ ɡoon ɡberɔ. A doo ɑ kɑ win sɔm kowo tɔn kurɔ be swĩinɑ. \p \v 23 Yerɑ Rutu u rɑ n kɑ Boɑsin sɔm kowo tɔn kurɔ be sɔmburu mɔ̀ sere bɑ kɑ ben ɔɔsu kɑ ɑlikɑmɑ ɡɑ̃ bɑ kpɑ. Adɑmɑ Nɑomin miyɑ u wɑ̃ɑ u kɑ sɔmbu te dɑɑmɔ. \s1 Rutu u durɔ wɑ \c 3 \p \v 1 Sɔ̃ɔ teeru Nɑomi u win biɡii kurɔ Rutu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ kon nun wɑ̃ɑ yeru kuɑ mi kɑɑ wɛ̃rɑ, kpɑ ɑ n kɑ nuku dobu mɔ. \v 2 Boɑsi wìn sɔm kowo tɔn kurɔbu ɑ rɑ n swĩi, u sɑ̃ɑwɑ bɛsɛn dusi. Wee tɛ̃, u koo dɑ wɔ̃ku te, u ɑlikɑmɑ sɑrɑ doo soo yerɔ. \v 3 Yen sɔ̃, ɑ woburuo, kpɑ ɑ wunɛn yɑ̃ɑ ɡeenu doke, kpɑ ɑ tii turɑre yɛ̃kɑ, kpɑ ɑ nùn nɑɑmwɛ doo soo yeru mi. Adɑmɑ ɑ ku de durɔ wi, u nun tubu sere u kɑ di u nɔ u kpe. \v 4 Sɑɑ ye u dɑ u kpunɑ, ɑ mɛɛrio mi u kpĩ. Yen biru, kpɑ ɑ win bekuru ɡbɑbiɑ ɑ kpunɑ win nɑɑsu ɡiɑ. Sɑɑ yerɑ u koo nun sɔ̃ ye u kĩ ɑ ko. \v 5 Mɑ Rutu u win dwɑɑ mɛro sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ye ɑ mɑn sɔ̃ɔwɑ kpuro, yerɑ kon ko. \p \v 6 Mɑ u seewɑ u dɑ doo soo yeru mi, u kuɑ nɡe mɛ win dwɑɑ mɛro wi, u nùn sɔ̃ɔwɑ kpuro. \v 7 Ye u wɑ Boɑsi u di u kpɑ u nɔrɑ, u dɑ u kpunɑ mi win dĩɑnu subɑ, sɑɑ yerɑ Rutun tii u dɑ sɛ̃ɛ u durɔ win bekuru ɡbɑbiɑ u kpunɑ win nɑɑsɔ. \v 8 Ye n kuɑ wɔ̃ku suunu, yerɑ Boɑsi u dom nɑndɑ u yɛ̃sɑ ɡɔsiɑ, mɑ u deemɑ wee kurɔ ɡoo u kpĩ win nɑɑsɔ. \v 9 Mɑ u bikiɑ u nɛɛ, wɑrɑ mi. \p Rutu nùn wisɑ u nɛɛ, nɛnɑ wunɛn yoo Rutu. A mɑn yɑkio kpɑ n ko wunɛn kurɔ, domi wunɑ ɑ rɑ mɑn tubi di. \p \v 10 Mɑ Boɑsi u nɛɛ, Yinni Gusunɔ u nun domɑru kuɑ nɛn bii kurɔbu. Wunɛn bɔrɔkini te ɑ mɑn sɔ̃ɔsi mini, tɑ kere te ɑ wunɛn dwɑɑ mɛro kuɑ. Domi ɑ ǹ ɑluwɑɑsi ɡoo kɑsu ɑ suɑ wi u sɑ̃ɑ sɑ̃ɑro, ǹ kun mɛ ɡobiɡii. \v 11 Yen sɔ̃, nɛn bii kurɔbu, ɑ ku bɛrum ko. Ye ɑ bikiɑ kpuro yerɑ kon nun kuɑ. Domi nɛn tɔmbu kpuro bɑ nuɑ mɑ wunɛ kurɔ ɡeowɑ. \v 12 Geemɑ, kon kpĩ n nun tubi di, ɑdɑmɑ ɡoo wɑ̃ɑ wi u sɑ̃ɑ wunɛn durɔn mɛro bisi n nɛn mi turuku kere. \v 13 A kpunɔ mini wɔ̃ku te. Siɑ bururu, ù n kĩ u nun tubi di, u koo yen ɡɑri ko. Adɑmɑ ù n yinɑ, sere kɑ Yinni Gusunɔn wɑ̃ɑru, nɛn tiiwɑ kon ye ko. Ǹ n mɛn nɑ, ɑ kpunɔ mini sere siɑ. \p \v 14 Mɑ Rutu u kpunɑ ɡee Boɑsi u nɑɑsu tĩi sere n kɑ kuɑ bururu. Adɑmɑ tɔmbu bu kɑ nùn wɑ kpuro, u seewɑ. Yerɑ Boɑsi u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ku de ɡoo u nɔ mɑ tɔn kurɔ ɡoo u nɑ doo soo yeru mini. \v 15 Mɑ u mɑɑ Rutu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ wunɛn beku te ɑ wukiri mi tɛrio. \p Mɑ u tu tɛriɑ. Yerɑ Boɑsi u nùn ɔɔsu kilo wɔkurɑ nɔɔbu wisiɑ u bɔkuɑ u nùn wɛ̃. Mɑ Rutu u ɡɔsirɑ u dɑ wuuɔ. \v 16 Sɑɑ ye u turɑ win dwɑɑ mɛron mi, mɑ dwɑɑ mɛro u nùn bikiɑ u nɛɛ, wunɑ mi nɛn bii kurɔbu? \p Mɑ Rutu u nɛɛ, oo, nɛnɑ. \p Yen biru, u dwɑɑ mɛro sɑɑriɑ ye Boɑsi u nùn kuɑ. \v 17 U nɛɛ, durɔ wi, u nɛɛ, nɑ ǹ ɡɔsirɔ wunɛn mi nɔm dirɑ. Yen sɔ̃nɑ u mɑn ɔɔsu kilo wɔkurɑ nɔɔbu ye wɛ̃. \p \v 18 Mɑ Nɑomi u nùn wisɑ u nɛɛ, ɑ sinɔ mini sɛ̃ɛ nɛn bii kurɔbu sere su kɑ wɑ mɛ ɡɑri yi, yi koo kɑ wiru ɡoorɑ. Domi durɔ win bwɛ̃rɑ kun kpunɑmɔ mɑ n kun mɔ u yi wiru ɡo ɡisɔ. \s1 Boɑsi u Rutu suɑ kurɔ \c 4 \p \v 1 Bururu Boɑsi u dɑ u sinɑ wuun ɡbɑ̃rɑ kɔnnɔwɔ mi bɑ rɑ siri. Yerɑ u win mɛro bisi ɡoo wɑ u sɑrɔ. N deemɑ win ɡɑriyɑ u rɑɑ Rutu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wiyɑ u koo nùn yɑkiɑ u tubi di. Mɑ u nùn sokɑ u nɛɛ, wɑɑnɛ, ɑ nɑ mini. \p Mɑ u nɑ u yɔ̃rɑ. \v 2 Yerɑ Boɑsi u wuun ɡuro ɡurobu sɔɔ tɔmbu wɔkuru sokɑ, mɑ u nɛɛ, i sinɔ mini. Mɑ bɑ sinɑ. \v 3 Sɑɑ yerɑ u win mɛro bisi wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Nɑomi wi u wɔmɑ sɑɑ Mɔɑbun di u tem dɔrɑmɔ mɛ mu sɑ̃ɑ Elimɛlɛki bɛsɛn mɛro bisiɡum. \v 4 Yen sɔ̃nɑ nɑ ɡɔ̃ru doke n nun ye nɔɔsiɑ. Kpɑ ɑ mu yɑkiɑ ɑ tubi di wuuɡibu kɑ bɛsɛn ɡuro ɡurobun wuswɑɑɔ. À kun mɑɑ mu yɑkiɑmɔ, ɑ mɑn sɔ̃ kpɑ nɑ n yɛ̃. Domi wunɛn biru ɡoo sɑri wi koo mu yɑkiɑ u tubi di mɑ n kun mɔ nɛ. \p Mɑ durɔ wi, u nɛɛ, kon mu yɑkiɑ. \p \v 5 Yerɑ Boɑsi u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, dɔmɑ te kɑɑ mu yɑkiɑ ɑ tubi di, kɑ Rutu Mɔɑbu Elimɛlɛkin biin ɡɔmini sɑnnɑ kɑɑ mɛnnɑ ɑ yɑkiɑ ɑ tubi di. Kpɑ Elimɛlɛkin yĩsiru tu ku kɑ ɡbi. \p \v 6 Mɑ durɔ wi, u nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, nɑ ǹ mɑɑ mu yɑkiɑmɔ. Domi ye nɑ mɔ nɛn tii yɑ koo rɑ kɑm ko. Yen sɔ̃, nɑ nun mu deriɑ. A yɑkio ɑ tubi di. \p \v 7 N deemɑ sɑnɑm mɛ, Isirelibɑ sɔɔ, wi u ɡɑ̃ɑnu kɔsinɑmɔ kɑ ɡoo, ǹ kun mɛ u ɡɑ̃ɑnu yɑkiɑmɔ, u rɑ win bɑrɑ nɔɔ teu potewɑ u wiɔnɔ wɛ̃ ɡɑ n kɑ sɑ̃ɑ seedɑ. \v 8 Yerɑ durɔ wi, u Boɑsi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ tem mɛ yɑkio. Mɑ u win bɑrɑ nɔɔ teu suɑ u nùn wɛ̃. \v 9 Mɑ Boɑsi u wuun bukuro be, kɑ tɔn be bɑ wɑ̃ɑ mi kpuro sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɛɛyɑ i sɑ̃ɑ nɛn seedɑɡibu ɡisɔ, mɑ nɑ Elimɛlɛki kɑ win bibu Kilioni kɑ Mɑlonin yɑ̃nu kpuro yɑkiɑ sɑɑ Nɑomin min di nɑ tubi di. \v 10 Mɛyɑ nɑ mɑɑ Rutu Mɔɑbu wi u sɑ̃ɑ Mɑlonin ɡɔmini yɑkiɑ u kuɑ nɛn kurɔ. Kpɑ Mɑlonin tubi ye u deri yu ku kɑ kɑm ko. Kpɑ win yĩsiru tu ku ɡbi win bweseru sɔɔ kɑ sere mɑɑ wuu ɡeni sɔɔ. \p \v 11 Mɑ ɡuro ɡuro be, kɑ tɔn be bɑ wɑ̃ɑ mi, bɑ nɛɛ, mɛyɑ sɑ sɑ̃ɑ wunɛn seedɑɡibu. Yinni Gusunɔ u de kurɔ wi u duɔ wunɛn yɛnuɔ mi, u ko nɡe Rɑsɛli kɑ Leɑ. Domi be yiru yerɑ bɑ Isirelin bweseru mɑrɑ. Gusunɔ u mɑɑ nun ko tɔn boko kpɑ ɑ yĩsiru yɑri Bɛtelehɛmu ye sɔɔ Efɑrɑtɑn bweseru sɔɔ. \v 12 Kpɑ u de bii be kurɔ wi, u koo nun mɑruɑn bweseru tu ko nɡe Perɛsin bweseru wi Tɑmɑɑ u Yudɑ mɑruɑ. \s1 Boɑsin bweseru \p \v 13 Yen biru, Boɑsi u Rutu yɛnu doke. Mɑ u kɑ nùn mɛnnɑ. Yinni Gusunɔ u derɑ Rutu u ɡurɑ suɑ, mɑ u bii tɔn durɔ mɑrɑ. \v 14 Mɑ tɔn kurɔbu bɑ Nɑomi sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, sɑ Yinni Gusunɔ siɑrɑ wi u derɑ ɑ ɡoo wɑ u nun yɑkiɑ. Gusunɔ u de u yĩsiru yɑri Isireliɔ. \v 15 Wunɛn biɡii kurɔ wi, u bibu nɔɔbɑ yiru kere be kɑɑ n mɔ. Domi u nun kĩ too. Wee u nun bii tɔn durɔ mɑruɑ wi u koo nun wɑ̃ɑ kpɑɑru wɛ̃. Kpɑ u nun nɔɔri wunɛn tɔkɔru sɔɔ. \p \v 16 Mɑ u bii wi suɑ u tɑɑru sɔndi u kɑ sɔ̃ɔsi mɑ u kuɑ win tii tiiɡii. Yen biru, u nùn mwɑ u nɔɔrimɔ. \v 17 Yerɑ Nɑomin kpɑɑsibu bɑ nɛɛ, wee bɑ Nɑomi bii tɔn durɔ mɑruɑ. Mɑ bɑ nùn yĩsiru kɑ̃ Obɛdi. Wiyɑ u seewɑ u Isɑi Dɑfidin tundo mɑrɑ. \s1 Dɑfidin sikɑdobɑ \p \v 18 Be bɑ sɑ̃ɑ Perɛsin bweseru be wee. \v 19 Perɛsi u Hɛsironi mɑrɑ. Mɑ Hɛsironi u seewɑ u Rɑmu mɑrɑ. Mɑ Rɑmu u seewɑ u mɑɑ Aminɑdɑbu mɑrɑ. \v 20 Mɑ Aminɑdɑbu u seewɑ u Nɑsoni mɑrɑ. Ye Nɑsoni u seewɑ, yerɑ u Sɑɑmɔɔ mɑrɑ. \v 21 Mɑ Sɑɑmɔɔ u seewɑ u Boɑsi mɑrɑ. Ye Boɑsi u seewɑ mɑ u Obɛdi mɑrɑ. \v 22 Mɑ Obɛdi u seewɑ u Isɑi mɑrɑ. Mɑ Isɑi u mɑɑ seewɑ u Dɑfidi mɑrɑ.