\id MRK \ide UTF-8 \h Mɑɑku \mt1 LABAARI GEA \mt1 NGE MƐ MAAKU U YORUA \ip Durɔ wi u tire te yoruɑ, win yĩsirɑ Yohɑnu Mɑɑku. U ǹ sɑ̃ɑ Yuu. U sɑ̃ɑwɑ Bɑɑnɑbɑsin dusi. \ip Mɑɑku u kĩ u tɔmbu Yesun Lɑbɑɑri ɡeɑ sɔ̃. U sɔ̃ɔsi mɑ Yesu u bɔsu u tɔmbu ɡeɑ kuɑmmɛ, mɑ u be bɑ wɑ̃ɑ Setɑm nɔmuɔ bɛkiɑmɔ. Domi Gusunɔ u wɑ̃ɑ kɑ wi. Mɑɑkun tire ten ɡɑri mɛro yɑ wɑ̃ɑwɑ Mɑɑku 10:45 sɔɔ. Yɑ nɛɛ, Tɔnun Bii u nɑwɑ u kɑ ɡɑbu sɑ̃ kpɑ u ɡbi u kɑ tɔn dɑbinu yɑkiɑ. \is1 Tire ten kpunɑɑ \iq1 1. Yesun Lɑbɑɑri ɡeɑ, wiru 1:1-13. \iq1 2. Yesun sɔmburun tore Gɑlileɔ, wiru 1:14n di sere wiru 9:50. \iq1 3. Yesun dɑɑru Yerusɑlɛmu ɡiɑ, wiru 10. \iq1 4. Yesun wɑ̃ɑru Yerusɑlɛmuɔ, wiru 11n di sere wiru 13. \iq1 5. Yesun ɡɔɔ kɑ win seebu ɡɔrin di, wiru 14n di sere wiru 16. \ie \c 1 \s1 Yohɑnu Bɑtɛmu kowon wɑɑsu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 3:1-12, Luku 3:1-18, Yohɑnu 1:19-28) \p \v 1 Yesu Kirisi, Gusunɔn Biin Lɑbɑɑri ɡeɑn torubu wee. \v 2 Gusunɔn sɔmɔ Esɑi u yen ɡɑri yoruɑ win tireru sɔɔ u nɛɛ, Gusunɔ u nɛɛ, \q1 “N wee, nɑ nɛn sɔmɔ ɡɔriɔ wunɛn wuswɑɑɔ u wunɛn swɑɑ sɔmɛ. \q1 \v 3 Nɛn sɔmɔn nɔɔ ɡɑ ɡbɑ̃rɑmɔ ɡbɑburu sɔɔ ɡɑ ɡerumɔ ɡɑ mɔ̀, \q1 i Yinnin swɑɑ sɔnwɔ, kpɑ i n ye nɔɔ nɛrɑsiɑmɔ yu dɛndɑ.” \m \v 4 Nɡe mɛyɑ, Yohɑnu Bɑtɛmu kowo u nɑ ɡbɑburu sɔɔ. U kpɑrɑmɔ u mɔ̀, bu ɡɔ̃ru ɡɔsio ben torɑnun di kpɑ u bu bɑtɛmu ko kpɑ Gusunɔ u bu ben torɑnu suuru kuɑ. \p \v 5 Tɔmbu kpuro bɑ rɑ n dɑɑmɔ win mi sɑɑ Yudeɑn tem di kɑ mɑɑ Yerusɑlɛmu mɑron di. Bɑ ben torɑnu tuubɑ mɔ̀, mɑ bɑ derimɔ u bu bɑtɛmu mɔ̀ dɑɑ te bɑ mɔ̀ Yuudɛniɔ. \p \v 6 Yohɑnu wi, u yooyoon sɑnsun yɑberu sebuɑ, mɑ u ɡɔnɑ sɛ̃ke win pɔrɑɔ. Twee kɑ tim bɑusɑ u rɑ di. \v 7 Mɑ u wɑɑsu mɔ̀ u ɡerumɔ u mɔ̀, ɡoo u sisi nɛn biruɔ wi u mɑn yiiko kere. Nɛ nɑ kun mɑm turɑ n yiirɑ n yɛ̃ron bɑrɑnun wɛ̃ɛ kusiɑ. \v 8 Nɛ nɑ bɛɛ bɑtɛmu mɔ̀ kɑ nim, ɑdɑmɑ yɛ̃ro wi, u koo bɛɛ bɑtɛmu kowɑ kɑ Hunde Dɛɛro. \s1 Yesun bɑtɛmu kɑ win kɔkiribu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 3:13-4:11, Luku 3:21-22, 4:1-13) \p \v 9 Yen biru Yesu u nɑ Nɑsɑrɛtin di ye yɑ wɑ̃ɑ Gɑlilen temɔ, mɑ Yohɑnu nùn bɑtɛmu kuɑ dɑɑ te bɑ mɔ̀ Yuudɛniɔ. \v 10 Sɑnɑm mɛ u yɑriɔ nim di, yerɑ u wɑ wɔllɑ wukiɑrɑ, mɑ u Hunde Dɛɛro wɑ nɡe kpɑruko u sɑrɑm wee win wɔllɔ. \v 11 Mɑ u nɔɔ ɡɑɡu nuɑ wɔllun di ɡɑ nɛɛ, wunɑ nɛn Bii kĩnɑsi wì sɔɔ nɛn ɡɔ̃ru dobu kpuro wɑ̃ɑ. \p \v 12 Sɑɑ ye sɔɔrɑ Hunde Dɛɛro u Yesu sure ɡbɑburu sɔɔ. \v 13 Mɑ u wɑ̃ɑ mi sɔ̃ɔ weeru, Setɑm nùn kɔkirimɔ. Wi kɑ ɡbeeku yɛɛ sɑnnɑ bɑ wɑ̃ɑ mi, mɑ wɔllun ɡɔrɑdobɑ bɑ nɑ bɑ nùn nɔɔri. \s1 Yesu u susure kowobu nnɛ sokɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 4:12-22, Luku 4:14-15, 5:1-11) \p \v 14 Ye bɑ Yohɑnu mwɑ bɑ pirisɔm doke bɑ kpɑ, yerɑ Yesu u dɑ Gɑlilen temɔ u Gusunɔn Lɑbɑɑri ɡeɑ kpɑrɑmɔ. \v 15 U nɛɛ, sɑɑ yɑ turɑ, Gusunɔ u sisi u bɑndu swĩi. I ɡɔ̃ru ɡɔsio bɛɛn torɑnun di kpɑ i Lɑbɑɑri ɡeɑ ye nɑɑnɛ doke. \p \v 16 Sɑnɑm mɛ Yesu u sĩimɔ Gɑlilen dɑɑ burerun ɡoorɔ, u Simɔɔ wɑ kɑ win wɔnɔ Andere. Bɑ ben yɑ̃ɑkororu kpɛ̃ɛmɔ dɑɑ bure te sɔɔ, domi swɛ̃ɛ ɡowobɑ bɑ sɑ̃ɑ. \v 17 Yesu u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i mɑn swĩimɑ, kon de i n dɑ tɔmbu kɑsu bu mɑn swĩi. \p \v 18 Yɑnde bɑ ben yɑ̃ɑkoronun bɑɑ deri, mɑ bɑ nùn swĩi. \p \v 19 Ye u susi wuswɑɑɔ fiiko, u Yɑkɔbu wɑ kɑ win wɔnɔ Yohɑnu be bɑ sɑ̃ɑ Sebeden bibu. Bɑ wɑ̃ɑ ɡoo nimkuu sɔɔ bɑ yɑ̃ɑkoronu kɔrumɔ. \v 20 Mii mii u bu sokɑ, mɑ bɑ nùn swĩi. Bɑ ben tundo Sebede deri kɑ sɔm kowobu sɑnnu ɡoo nimkuu sɔɔ. \s1 Durɔ wi wɛrɛku ɡɑɡu ɡɑ wɑ̃ɑsi \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 4:31-37) \p \v 21 Mɑ bɑ dɑ Kɑpenɑmuɔ. Ye n kuɑ tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru, mɑ Yesu u duɑ mɛnnɔ yerɔ, u bu Gusunɔn ɡɑrin keu sɔ̃ɔsim wɔri. \v 22 Biti bu mwɑ win keu sɔ̃ɔsi bin sɔ̃. U bu sɔ̃ɔsimɔwɑ kɑ yiiko, n ǹ mɔ nɡe mɛ woodɑ yɛ̃robɑ rɑ sɔ̃ɔsi. \p \v 23 N deemɑ sɑɑ ye sɔɔ, wɛrɛkunuɡii ɡoo u wɑ̃ɑ ben mɛnnɔ yee te sɔɔ. U ɡbɑ̃rɑ u nɛɛ, \v 24 mbɑ sɑ mɔɔsinɛ bɛsɛ kɑ wunɛ, Yesu Nɑsɑrɛtiɡii. A nɑwɑ ɑ kɑ sun kɑm koosiɑ? Nɑ yɛ̃ wi ɑ sɑ̃ɑ. Wunɛ Gusunɔn tɔn Dɛɛrowɑ. \p \v 25 Yesu u wɛrɛku ɡe ɡerusi u nɛɛ, ɑ mɑrio, kpɑ ɑ yɑri durɔ win min di. \p \v 26 Yerɑ wɛrɛku ɡe, ɡɑ durɔ wi surɑ nɡe ɡiri kpɑkpɑnuɡii, mɑ ɡɑ kuuki kuɑ ɡɑ kɑ yɑrɑ win min di. \v 27 Biti tɔn be kpuro mwɑ ɡem ɡem sere bɑ sɔ̃ɔnɑmɔ bɑ mɔ̀, mbɑn bweserɑ yeni. Gɑri tukiyɑ u sɔ̃ɔsimɔ kɑ yiiko. Bɑɑ kɑ wɛrɛkunɔ u nu woodɑ wɛ̃ɛmɔ, mɑ nu nùn mɛm nɔɔwɑmmɛ. \p \v 28 Mɑ win bɑɑru yɑnde kpɑrɑrɑ Gɑlilen tem kpuro sɔɔ. \s1 Yesu u tɔn dɑbinu bɛkiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 8:14-17, Luku 4:38-41) \p \v 29 Ye Yesu yɑrɑ mɛnnɔ yerun di, wi kɑ Yɑkɔbu kɑ Yohɑnu bɑ dɑ Simɔɔ kɑ Anderen yɛnuɔ. \v 30 N deemɑ, Simɔɔn kurɔn mɛro u wɑsi sundu bɑrɔ u kpĩ. Ye bɑ yɑnde turɑ mi, bɑ win ɡɑri Yesu sɔ̃ɔwɑ. \v 31 Mɑ u dɑ win mi, u nùn nɔmu nɛnuɑ u kɑ nùn seesiɑ. Yɑnde wɑsi sun te, tɑ nùn doonɑri, mɑ u bu nɔɔrim wɔri. \p \v 32 Ye n kuɑ yokɑ, sɑnɑm mɛ sɔ̃ɔ duɑ, tɔmbɑ kɑ bɑrɔbu kpuro kɑ wɛrɛkunuɡibu nɑ win mi. \v 33 Mɑ wuuɡibu kpuro bɑ mɛnnɑ dii tèn mi u wɑ̃ɑn kɔnnɔwɔ. \v 34 U dɑbiru bɛkiɑ sɑɑ ben bɑrɑ bwese bwesekɑn di, mɑ u mɑɑ wɛrɛku dɑbinu ɡirɑ. Adɑmɑ u ǹ deri wɛrɛku ni, nu ɡɑri ɡere domi nu nùn yɛ̃. \s1 Yesu u bɔsu Gɑlilen temɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 4:42-44) \p \v 35 Yen sisiru buru buru yellu, sɑnɑm mɛ yɑm kun dɛɛrɑm kpɑ, Yesu u seewɑ u yɑrɑ. U doonɑ mi n dɛsire, u kɑnɑru mɔ̀. \v 36 Mɑ Simɔɔ kɑ win kpɑɑsibu bɑ nùn kɑsu. \v 37 Sɑnɑm mɛ bɑ nùn wɑ bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, tɔmbu kpuro wɔɔ bɑ nun kɑsu. \p \v 38 U bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n weenɛ su dɑ wusu ɡɑsu sɔɔ si su kɑ sun sikerenɛ, kpɑ n mɑɑ wɑɑsu ko mi, domi yen sɔ̃nɑ nɑ nɑ. \p \v 39 Mɑ u bɔsu Gɑlilen tem kpuro sɔɔ u wɑɑsu mɔ̀ ben mɛnnɔ yenɔ, u mɑɑ wɛrɛkunu ɡirɑmɔ. \s1 Yesu u wi u bɑrɑ disiɡiru bɑrɔ bɛkiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 8:1-4, Luku 5:12-16) \p \v 40 N wee, ɡoo u nɑ Yesun mi, wi u bɑrɑ disiɡiru mɔ u yiirɑ u nùn fɑɑbɑ kɑnɑ. U nɛɛ, ɑ̀ n wurɑ kɑɑ kpĩ ɑ mɑn bɛkiɑ kpɑ n dɛɛrɑ. \p \v 41 Yerɑ wɔnwɔndɑ Yesu mwɑ, mɑ u win nɔmu dɛmiɑ u nùn bɑbɑ u nɛɛ, nɑ wurɑ, ɑ bɛkuro kpɑ ɑ dɛɛrɑ. \p \v 42 Yɑnde bɑrɑ disiɡii te, tɑ nùn yɔ̃su, mɑ u bɛkurɑ u dɛɛrɑ. \v 43-44 Sɑnɑm mɛyɑ Yesu u nùn sɔ̃ɔwɑ kɑ dɑm u nɛɛ, ɑ ku ɡoo ɡɛɛ sɔ̃. Adɑmɑ ɑ doo ɑ tii yɑ̃ku kowo tusiɑ, kpɑ ɑ yɑ̃kuru ko te Mɔwisi rɑɑ bɛɛ yiire, ɑ kɑ bɑɑwure seedɑ sɔ̃ɔsi mɑ ɑ bɛkurɑ ɑ dɛɛrɑ. Mɑ u derɑ u doonɑ. \p \v 45 Adɑmɑ durɔ wi, u doonɑ mɑ u dɑ u ɡɑri yi kpɑrɑm wɔri bɑtumɑ sɔɔ ye n koorɑ wi sɔɔ. U ɡɑri yi sɑɑrimɔ sere Yesu kun kpĩɑ u wuu due, ɑdɑmɑ u yɔ̃rɑ wuun biruɔ mi n dɛsire. Mɑ tɔmbɑ nɑɑmɔ win mi sɑɑ bɑɑmɑn di. \c 2 \s1 Yesu u durɔ ɡoo bɛkiɑ wìn wɑsin bee tiɑ ɡu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 9:1-8, Luku 5:17-26) \p \v 1 Sɔ̃ɔ mɛɛrun biru, Yesu u wurɑ Kɑpenɑmuɔ. Tɔmbɑ nuɑ mɑ u wɑ̃ɑ yɛnuɔ. \v 2 Mɑ tɔn wɔru ɡɑ mɛnnɑ sere ɑyeru mɑɑ sɑri bɑɑ kɔnnɔwɔ. Mɑ u bu Lɑbɑɑri ɡeɑn ɡɑri nɔɔsiɑmɔ. \v 3 Bɑ kɑ nùn durɔ ɡoo nɑɑwɑ wìn wɑsin bee tiɑ ɡu. Tɔmbu nnɛwɑ bɑ nùn sɔɔwɑ. \v 4 Adɑmɑ tɔn wɔru ɡen sɔ̃ bɑ kpɑnɑ bu Yesu susi. Yen sɔ̃nɑ bɑ diru mi u wɑ̃ɑn wɔllɔ yɑbɑ win deedeeru. Ye bɑ yɑbɑ bɑ kpɑ, mɑ bɑ kɑ wɛ̃ɛ beku bɔɔ te sɑrɑsiɑ tè sɔɔ durɔ wi, u kpĩ. \v 5 Ye Yesu u durɔ ben nɑɑnɛ dokebu wɑ bi bɑ mɔ wi sɔɔ, u bɑrɔ wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bii durɔbu, ɑ wunɛn durum suuru wɑ. \p \v 6 Woodɑ yɛ̃robu ɡɑbu bɑ sɔ̃ mi, mɑ bɑ tii bikiɑmɔ ɡɔ̃ruɔ bɑ mɔ̀, \v 7 mbɑn sɔ̃nɑ durɔ wi, u ɡɑri ɡerumɔ mɛsum. U Gusunɔ wɔmmɔwɑ. Wɑrɑ koo kpĩ u durum suuru ko Gusunɔ turo bɑɑsi. \v 8 Mii mii Yesu u ɡiɑ ye bɑ bwisikumɔ. Mɑ u bu bikiɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ i ɡɑri yinin bweseru bwisikumɔ bɛɛn ɡɔ̃ruɔ. \v 9 Yerɑ̀ yɑ sɛ̃sɔ bo, bu kɑ bɑrɔ wi sɔ̃ u win durum suuru wɑ, ǹ kun mɛ bu nùn sɔ̃ u seewo u win kpin yeru kure, kpɑ u sĩ. \v 10 Adɑmɑ nɑ kĩ i n yɛ̃ mɑ Tɔnun Bii u yiiko mɔ hɑnduniɑ ye sɔɔ u kɑ durum suuru ko. \p Yerɑ u bɑrɔ wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 11 nɑ nun sɔ̃ɔmɔ, ɑ seewo ɑ wunɛn kpin yeru kure, kpɑ ɑ we yɛnuɔ. \p \v 12 Nɡe mɛ tɔmbu kpuro bɑ nùn mɛɛrɑ swee, durɔ wi, u seewɑ u win kpin yeru suɑ, u n yɑriɔ. Biti bɑkɑ tɔn be mwɑ ɡem ɡem, mɑ bɑ Gusunɔ bɛɛrɛ wɛ̃ɛmɔ. Bɑ ɡerumɔ bɑ mɔ̀, bɑ ǹ yenin bweseru wɑɑre. \s1 Yesu u Lefi sokɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 9:9-13, Luku 5:27-32) \p \v 13 Yerɑ Yesu u kpɑm wurɑ dɑɑ burerun ɡoorɔ. Tɔmbu kpuro bɑ nɑɑmɔ win mi, mɑ u bu Gusunɔn ɡɑrin keu sɔ̃ɔsimɔ. \v 14 Sɑnɑm mɛ u sɑrɔ u Lefi wɑ, Alufen bii, u sɔ̃ ɡbere yerɔ. U nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ mɑn swĩiyɔ. \p Lefi seewɑ mɑ u nùn swĩi. \p \v 15 N deemɑ sɑnɑm mɛ Yesu u dimɔ Lefin yɛnuɔ, ɡbere mwɑɔbu kɑ kɔ̃sɑn kowobu dɑbirɑ sɔ̃ kɑ wi, kɑ win bwɑ̃ɑbu sɑnnu, domi bɑ dɑbi be bɑ nùn swĩi. \v 16 Ye Fɑlisibɑn woodɑ yɛ̃robu bɑ Yesu wɑ u dimɔ kɑ ɡbere mwɑɔbu kɑ kɔ̃sɑn kowobu sɑnnu, bɑ win bwɑ̃ɑbu bikiɑ bɑ nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ u kɑ ɡbere mwɑɔbu kɑ kɔ̃sɑn kowobu dimɔ sɑnnu. \p \v 17 Ye Yesu u ye nuɑ, u woodɑ yɛ̃ro be sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, be bɑ bwɑ̃ɑ do bɑ ǹ timɡiin bukɑtɑ mɔ mɑ n kun mɔ be bɑ bɑrɔ. Nɑ ǹ nɛ n kɑ ɡemɡibu soku. Nɑ nɑwɑ n kɑ torobu soku. \s1 Nɔɔ bɔkurun ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 9:14-17, Luku 5:33-39) \p \v 18 Ye Yohɑnun bwɑ̃ɑbu kɑ Fɑlisibɑɡibu bɑ nɔɔ bɔkuɑ, tɔmbɑ nɑ bɑ Yesu bikiɑ bɑ nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ Yohɑnun bwɑ̃ɑbu kɑ Fɑlisibɑɡibu bɑ nɔɔ bɔkuɑ, mɑ wiɡibɑ kun bɔkuɑ. \p \v 19 Yesu u bu bikiɑ u nɛɛ, kurɔ kpɑon durɔn bɔrɔbɑ bɑ koo kpĩ bu nɔɔ bɔke sɑnɑm mɛ̀ sɔɔ kurɔ kpɑon durɔ wɑ̃ɑ kɑ be? Aɑwo, bɑɑ ǹ n sɑɑ yeren nɑ, ù n wɑ̃ɑ kɑ be, bɑ ǹ kpɛ̃ bu nɔɔ bɔke. \v 20 Adɑmɑ sɑɑ sisi yè sɔɔ bɑ koo bu kurɔ kpɑon durɔ suɑri, sɑnɑm mɛyɑ bɑ koo nɔɔ bɔke. \p \v 21 Bɑ ku rɑ yɑbe tɔkɔru kɔre kɑ kĩɑ kpɑɑ si bɑ ǹ nim doke. Bɑ̀ n kuɑ mɛ, kĩɑ kpɑɑ si, su koo ɡɑwɑnɑ kpɑ su yɑbe tɔkɔruɡisu ɡĩɑ kpɑ ɡɛ̃ɛrɑbu sosi. \v 22 Bɑ ku rɑ mɑɑ tɑm kpɑm wisi ɡɔnɑn bɔɔnu sɔɔ ni nu diirɑ. Bɑ̀ n kuɑ mɛ, tɑm kpɑm mɛ, mu koo de bɔɔnu nu kurɑ, kpɑ mu yɑri kpɑ bɔɔ ni kɑ tɑm mɛ, n kɑm ko kpuro. Adɑmɑ bɑ rɑ tɑm kpɑm wisiwɑ ɡɔnɑn bɔɔ kpɑɑnu sɔɔ. \s1 Tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡirun ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 12:1-8, Luku 6:1-5) \p \v 23 Tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru ɡɑru sɔɔ, n deemɑ Yesu kɑ win bwɑ̃ɑbu bɑ sĩimɔ swɑɑ sɔɔ ɑlikɑmɑ ɡbɑɑrun bɔkuɔ. Nɡe mɛ bɑ sĩimɔ, win bwɑ̃ɑbu bɑ ɑlikɑmɑ wɔkɑmɔ. \v 24 Yerɑ Fɑlisibɑ bɑ Yesu sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, u mɛɛrio, mbɑn sɔ̃nɑ win bwɑ̃ɑbɑ mɔ̀ ye woodɑ yɑ yinɑ bu ko tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru sɔɔ. \p \v 25 Mɑ Yesu u bu bikiɑ u nɛɛ, i ǹ ɡɑrire ye Dɑfidi u kuɑ sɑnɑm mɛ ɡɔ̃ɔrɑ bu mɔ̀ wi kɑ win bwɑ̃ɑbu, mɑ bɑ ǹ ɡɑ̃ɑnu mɔ ni bɑ koo di? \v 26 U duɑ Gusunɔn dirɔ Abiɑtɑɑ, yɑ̃ku kowo tɔnweron wɑɑti, mɑ u pɛ̃ɛ di ye bɑ Gusunɔ yiiye, ye n ǹ weenɛ ɡoo u di mɑ n kun mɔ yɑ̃ku kowobu tɔnɑ. Adɑmɑ Dɑfidi u ye di, u mɑɑ win bwɑ̃ɑbu wɛ̃. \p \v 27 Mɑ Yesu bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Gusunɔ u tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru wunɑwɑ tɔnun ɑrufɑɑnin sɔ̃. U ǹ tɔnu tɑkɑ kue tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡirun sɔ̃. \v 28 I de i n yɛ̃ mɑ Tɔnun Biiwɑ u tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru kuɑ. \c 3 \s1 Durɔ wìn nɔm teu ɡɑ ɡu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 12:9-14, Luku 6:6-11) \p \v 1 Mɑ Yesu u kpɑm duɑ mɛnnɔ yerɔ. Durɔ ɡoo wɑ̃ɑ mi, wìn nɔm teu ɡɑ ɡu. \v 2 Tɔmbɑ Yesu mɛɛrɑ bu wɑ ù n koo durɔ wi bɛkiɑ tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru sɔɔ, kpɑ bu kɑ wɑ bu nùn durum mɑni. \v 3 Mɑ u durɔ wi sɔ̃ɔwɑ wìn nɔmu ɡɑ ɡu mi, u nɛɛ, ɑ seewo ɑ yɔ̃rɑ suunu sɔɔ. \p \v 4 Mɑ u tɔn be bikiɑ u nɛɛ, mbɑ n weenɛ bu tɔmbu kuɑ tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru sɔɔ. Geɑ? Nɡe kɔ̃sɑ. N weenɛ bu tɔnu fɑɑbɑ ko? Nɡe bu nùn ɡo. \p Adɑmɑ bɑ mɑɑri. \v 5 Yesu u bu mɛɛrɑ kɑ mɔru u kɑ sikerenɑ, mɑ win nukurɑ sɑnkirɑ ben woo bɔbunun sɔ̃. Yerɑ u durɔ wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ wunɛn nɔmu dɛmiɔ. \p U ɡe dɛmiɑ mɑ ɡɑ wurɑ nɡe mɛ ɡɑ rɑɑ sɑ̃ɑ. \v 6 Yen sɔ̃nɑ Fɑlisibɑ bɑ yɑrɑ mɑ bɑ yɑnde mɛnnɑ kɑ Herodun tɔmbu, bɑ wesiɑnɑ nɡe mɛ bɑ koo ko bu kɑ Yesu ɡo. \s1 Tɔn wɔru ɡunɑ yɑ nɑ Yesun mi \p \v 7 Yesu kɑ win bwɑ̃ɑbu bɑ tii ɡɑwɑ bɑ dɑ Gɑlilen dɑɑ bureru ɡiɑ, mɑ tɔn wɔru ɡunɑ nùn swĩi. Tɔn be, bɑ nɑwɑ Gɑlilen di kɑ mɑɑ Yudeɑn tem di, \v 8 kɑ Yerusɑlɛmun di, kɑ Idumɛn tem di, kɑ Yuudɛnin ɡurun di, kɑ Tiri kɑ Sidonin bɑru kpɑɑnun di. Tɔn wɔru ɡunɑ ye, yɑ nɑ Yesun mi yèn sɔ̃ bɑ ye u mɔ̀ kpuron lɑbɑɑri nuɑ. \v 9 Tɔn wɔru ɡunɑ yen kpɑ̃ɑrun sɑɑbu Yesu u win bwɑ̃ɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bu nùn ɡoo nimkuu sɔɔru kuo, kpɑ tɔn be, bu ku nùn bɑɑsi. \v 10 Yesu u rɑɑ tɔn dɑbinu bɛkiɑ, yen sɔ̃nɑ be bɑ bɑrɔ bɑ bɔrikiɑnɑmɔ bu wɑ bu kɑ nùn bɑbɑ. \v 11 Wɛrɛkunu nù n nùn wɑ nu rɑ nùn kpunɛwɑ kpɑ nu n kuuki mɔ̀ nu n ɡerumɔ, wunɑ Gusunɔn Bii. \v 12 Adɑmɑ Yesu u rɑ nu ɡerusi ɡem ɡem nu ku kɑ ɡere wi u sɑ̃ɑ. \s1 Yesu u bwɑ̃ɑbu wɔkurɑ yiru ɡɔsɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 10:1-4, Luku 6:12-16) \p \v 13 Yen biru Yesu u dɑ ɡuuru wɔllɔ, mɑ u tɔmbu ɡɑbu sokɑ be u kĩ. Mɑ bɑ dɑ win mi. \v 14 Yerɑ u ben wɔkurɑ yiru ɡɔsɑ, [u bu yĩsiru kɑ̃ ɡɔrobu], be bɑ ko n kɑ nùn wɑ̃ɑ, kpɑ u bu ɡɔri bu Lɑbɑɑri ɡeɑ kpɑrɑ, \v 15 kpɑ u bu dɑm wɛ̃ bu kɑ wɛrɛkunu ɡirɑ. \v 16 Tɔnu wɔkurɑ yiru ye u ɡɔsɑ wee, Simɔɔ wi u yĩsiru kɑ̃ Piɛɛ, \v 17 kɑ Yɑkɔbu kɑ win wɔnɔ Yohɑnu, Sebeden bibu be u yĩsiru kɑ̃ Buɑnɛɡe, yen tubusiɑnɑ ɡuru kukirinuɡibu, \v 18 kɑ Andere, kɑ Filipu, kɑ Bɑɑtelemi, kɑ Mɑteu, kɑ Tomɑɑ, kɑ Yɑkɔbu Alufen bii, kɑ Tɑde, kɑ Simɔɔ wi u win tem ɡɑri kĩ, \v 19 kɑ sere Yudɑsi Isikɑriɔtu wi u tɔmbu Yesu nɔmu sɔndiɑ. \s1 Yesun tɔmbu bɑ kĩ \s2 bu kɑ nùn doonɑ \p \v 20 Mɑ bɑ wurɑ yɛnuɔ. Tɔn wɔru ɡɑ wure ɡɑ mɛnnɑ sere Yesu kɑ win bwɑ̃ɑbu bɑ fɛɛ biɑ bu di. \v 21 Sɑnɑm mɛ win dusibɑ ye nuɑ, bɑ dɑ bu kɑ nùn doonɑ min di, domi bɑ ɡerumɔ u wiirɑwɑ. \s1 Yesu u kɑ tii yinɑmɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 12:22-32, Luku 11:14-23, 12:10) \p \v 22 Mɑ woodɑ yɛ̃ro be bɑ wee sɑɑ Yerusɑlɛmun di bɑ ɡerumɔ bɑ mɔ̀, Beseburu u nùn wɑ̃ɑsiwɑ. Wɛrɛkunun sunɔ wiyɑ u nùn dɑm wɛ̃ u kɑ wɛrɛkunu ɡirɑ. \p \v 23 Yen sɔ̃nɑ Yesu u tɔmbu sokɑ mɑ u bu bikiɑ kɑ mɔndu u nɛɛ, ɑmɔnɑ Setɑm yɑ koo kpĩ yu yen tii ɡirɑ. \v 24 Bɑndun tɔmbu bɑ̀ n tɑbu mɔ̀ ben suunu sɔɔ, bɑn te, tɑ ǹ kpɛ̃ tu tɛ. \v 25 Yɛnu ɡèn tɔmbɑ mɑɑ sɑnkinɑmɔ, ɡɑ ǹ kpɛ̃ ɡu tɛ. \v 26 Setɑm yɑ̀ n mɑɑ kɑ yen tii tɑbu mɔ̀, yen dɑm mù n bɔnu kuɑ, yɑ ǹ kpɛ̃ yu tɛ, yen dɑm mu koo nɔru ko. \p \v 27 Goo kun kpɛ̃ u du dɑmɡiin yɛnuɔ u kɑ win yɑ̃nu ɡurɑ u kun ɡinɑ dɑmɡii wi bɔkue u sere win yɑ̃nu ɡurɑ. \p \v 28 Kɑ ɡeemɑ, nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, torɑru kɑ ɡɑri kɑm kpuro ye tɔmbɑ ɡerumɔ, bɑ koo bu ye suuru kuɑ. \v 29 Adɑmɑ bɑɑwure wi u Hunde Dɛɛro ɡɑri kɑm ɡerusimɔ, u ǹ suuru wɑsi. Win torɑrɑ ko n mɑɑ nùn wɑ̃ɑsiwɑ kɑ bɑɑdommɑɔ. \p \v 30 Yesu u yeni ɡeruɑwɑ yèn sɔ̃ ɡɑbɑ nɛɛ wɛrɛkuwɑ ɡɑ nùn wɑ̃ɑsi. \s1 Berɑ̀ bɑ sɑ̃ɑ Yesun wɔnɔbu \s2 kɑ win mɛro \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 12:46-50, Luku 8:19-21) \p \v 31 Sɑnɑm mɛyɑ win wɔnɔbu kɑ win mɛro bɑ tunumɑ. Bɑ yɔ̃rɑ tɔɔwɔ, bɑ ɡoo ɡɔrɑ u nùn sokumɑ. \v 32 Tɔn wɔru ɡɑ sɔ̃ ɡɑ nùn sikerenɛ, mɑ ɡoo u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee, wunɛn mɛro kɑ wunɛn wɔnɔbu bɑ yɔ̃ tɔɔwɔ bɑ nun soku. \p \v 33 Mɑ u nɛɛ, wɑrɑ sɑ̃ɑ nɛn mɛro. Berɑ̀ bɑ sɑ̃ɑ nɛn wɔnɔbu. \p \v 34 Mɑ u be bɑ nùn suunu bure mɛɛrɑ u kɑ sikerenɑ, mɑ u nɛɛ, nɛn mɛro kɑ nɛn wɔnɔbu wee. \v 35 Bɑɑwure wi u Gusunɔn kĩru mɔ̀, wiyɑ nɛn wɔnɔ, kɑ nɛn sesu, kɑ nɛn mɛro. \c 4 \s1 Dĩɑ bwese yɛ̃kon ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 13:1-9, Luku 8:4-8) \p \v 1 Yesu u kpɑm Gusunɔn ɡɑrin keu sɔ̃ɔsim wɔri dɑɑ burerun ɡoorɔ. Tɔn wɔru ɡunɑ yɑ mɛnnɑ yɑ nùn sikerenɑ, yen sɔ̃nɑ u bu deri ɡoorɔ u ɡoo duɑ ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ nim sɔɔ, mɑ u sinɑ. \v 2 Mɑ u bu ɡɑ̃ɑ dɑbinu sɔ̃ɔsim wɔri kɑ mɔnnu. Win sɔ̃ɔsibu sɔɔ u ɡeruɑ u nɛɛ, \v 3 i swɑɑ dɑkio. Durɔ ɡoo u yɑrɑ u kɑ dĩɑ bweseru yɛ̃kɑ. \v 4 Sɑnɑm mɛ u yɛ̃kɑmɔ, sukum wɔrumɑ swɑɑ sɔɔ. Gunɔsu nɑ su di. \v 5 Sukum ɡɑm mɑɑ wɔri kpee sɑɑrɑ wɔllɔ mi tem kun duku. Mɑ mu kpiɑ yɑnde yèn sɔ̃ tem kun duku. \v 6 Adɑmɑ ye sɔ̃ɔ u bɔbiɑ mu dɔ̃ɔ mwɑɑrɑ mɑ mu ɡberɑ yèn sɔ̃ mu ǹ ɡbini mɔ. \v 7 Sukum ɡɑm mɑɑ kpɑm wɔri sɑ̃ki sɔɔ. Sɑ̃ki kpiɑ fuuku mɑ yi yinɑ mu kpɛ̃ɑ. Mu ǹ mɑrɑ. \v 8 Adɑmɑ sukum ɡɑm mɑɑ wɔrumɑ tem ɡem sɔɔ. Mu kpiɑ mɑ mu kpɛ̃ɑ mɑ mu mɑrɑ sukum tɛn tɛnibu, sukum wɑtɑ wɑtɑ, sukum wunɔm wunɔm. \p \v 9 Mɑ u nɛɛ, wi u swɑɑ mɔ u kɑ nɔ, u nɔɔwɔ. \s1 Mɔnnun ɑsɑnsi \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 13:10-17, Luku 8:9-10) \p \v 10 Sɑnɑm mɛ Yesu u tiɑ wi turo, be bɑ nùn swĩi kɑ bwɑ̃ɑbu wɔkurɑ yiru ye sɑnnu, bɑ nùn mɔnnun ɑsɑnsi bikiɑ. \v 11 U bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɛɛyɑ Gusunɔ u win bɑndun ɑsiri sɔ̃ɔsi, ɑdɑmɑ be bɑ tie bɑ ɡɑri kpuro nɔɔmɔ kɑ mɔnnu, \v 12 kpɑ \q1 “Bu kɑ mɛɛri bɑ kun wɑ. \q1 Bɑ̀ n mɑɑ nuɑ, kpɑ n ku bu yeeri, \q1 kpɑ bu ku rɑɑ kɑ ɡɔ̃ru ɡɔsie, \q1 Gusunɔ u sere bu suuru kuɑ.” \s1 Mɔn ten tubusiɑnu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 13:18-23, Luku 8:11-15) \p \v 13 Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, mɔn teni tɑ ǹ bɛɛ yeeri? Ǹ n mɛn nɑ, ɑmɔnɑ ni nu tie kpuro nu koo kɑ bɛɛ yeeri. \v 14 Durɔ wi, Gusunɔn ɡɑriyɑ u yɛ̃kɑmɔ. \v 15 Tɔn be bɑ kɑ swɑɑ bɑɑru weenɛ mi bɑ ɡɑri yi yɛ̃kɑ, beyɑ bɑ̀ n ɡɑri yi nuɑ Setɑm dɑ nɛ u yi wunɑ ben ɡɔ̃run di. \v 16 Mɛyɑ mɑɑ be bɑ kɑ kpee sɑɑrɑn tem weenɛ, beyɑ bɑ̀ n ɡɑri yi nuɑ mii mii bɑ rɑ yi mwɛ kɑ nuku dobu. \v 17 Adɑmɑ bɑ ku rɑ n ɡbini mɔ ben tii sɔɔ, bɑ ku rɑ yɔ̃re n kɑ tɛ. Sɑnɑm mɛ wɑhɑlɑ kɑ nɔni swɑ̃ɑrɑ tunumɑ ɡɑri yin sɔ̃, yɑnde kpɑ bu biru wurɑ. \v 18 Gɑbɑ mɑɑ sɑ̃ɑ be bɑ kɑ tem sɑ̃kunuɡum weenɛ. Beyɑ bɑ rɑ ɡɑri yi nɔ \v 19 ɑdɑmɑ bɑ rɑ n wurure kɑ ben hɑnduniɑn wɑ̃ɑru kpɑ dukiɑn kĩrɑ n bu tɑki dii. Bɑ ɡɑ̃ɑ dɑbinun kɔdɛ mɔ. Ye kpurowɑ yɑ rɑ ɡɑri yi tɛɛsi kpɑ yi kpɑnɑ yi binu mɑ. \v 20 Be bɑ mɑɑ kɑ tem ɡem weenɛ, beyɑ bɑ rɑ ɡɑri yi nɔ kpɑ bu yi mwɑ kpɑ bu binu mɑ, ɡɑbu tɛnɑ, ɡɑbu wɑtɑ, ɡɑbu wunɔbu (100). \s1 Fitilɑn mɔndu \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 8:16-18) \p \v 21 Yerɑ Yesu u bu bikiɑ u nɛɛ, bɑ rɑ fitilɑ ɡe ɡɑ sɔ̃re kɑɑru wukiri? Bɑ rɑ ɡu doke kpinun kɔkɔrɔ? Bɑ ku rɑ ɡu sɔndi dɑbu wɔllɔ? \v 22 Gɑ̃ɑnu sɑri ni nu beruɑ mɑ nu ǹ koo terɑ, ɑsirin ɡɑ̃ɑnu mɑɑ sɑri ni nu ǹ koo sɔ̃ɔsirɑ. \v 23 Wi u swɑɑ mɔ u kɑ nɔ, u nɔɔwɔ. \p \v 24 U mɑɑ bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i lɑɑkɑri koowo ye i nɔɔmɔ. Sɑkɑku ɡe i kɑ yĩirumɔ, ɡeyɑ bɑ koo kɑ bɛɛ yĩiruɑ, kpɑ bu bɛɛ sosiɑ. \v 25 Domi wi u mɔ, wiyɑ bɑ koo sosiɑ. Adɑmɑ wi u kun ɡɑ̃ɑnu mɔ, piiko ye u mɑm mɔ bɑ koo nùn ye wɔrɑri. \s1 Dĩɑ bwese te bɑ yɛ̃kɑn ɡɑri \p \v 26 Mɑ Yesu u nɛɛ, Gusunɔn bɑndɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe durɔ ɡoo wi u bweseru yɛ̃kɑ ɡberɔ. \v 27 U kpunɑmɔ wɔ̃kuru, u seemɔ bururu. Sɑɑ ye kpurowɑ bwese te, tɑ kpiimɔ tɑ kpɛ̃ɑmɔ. U ǹ yɛ̃ ɑmɔnɑ n koosinɑmɔ. \v 28 Temɑ mu kɑ mɛn tii tu kpiisiɑmɔ, ɡbiikɑɑ kpii nɔnu, yen biru kɛri, dɑ̃kuru kpɑ tu bɛm doke. \v 29 Sɑnɑm mɛ bɛm mu ye, kpɑ bu ɡɛ̃ kɑ kɔmbɔ domi ɡɛ̃ɛbun sɑnɑm mu turɑ. \s1 Mutɑɑdin bimɑn ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 13:31-32, 34, Luku 13:18-19) \p \v 30 Yesu u kpɑm wure u nɛɛ, mbɑ sɑ ko kɑ Gusunɔn bɑndu weesinɑ. Kɑ mɔn terɑ̀ sɑ ko tu tubusiɑ. \v 31 Tɑ kɑ mutɑɑdin bimɑ weenɛ. Bɑ̀ n ye duurumɔ ɡberɔ, hɑnduniɑn ɡɑ̃ɑ bweseru kpuro sɔɔ yeyɑ yɑ piiburu bo. \v 32 Adɑmɑ bɑ̀ n ye duurɑ bɑ̀ n kpɑ yɑ rɑ kpɛ̃yɛ yu ko dɑ̃ru, kpɑ yu kɑ̃ɑsi bɛkɛ ko sere ɡunɔsu su sokunu ko yin kukɔsɔ. \p \v 33 Yesu u tɔn be Lɑbɑɑri ɡeɑn ɡɑri sɔ̃ɔwɑ kɑ mɔn dɑbinu nɡe nini, nɡe mɛ̀n sɑkɑ bɑ koo kpĩ bu nɔ. \v 34 U ǹ kɑ bu ɡɑri diri kue mɑ n kun mɔ kɑ mɔndu, ɑdɑmɑ ù n tiɑ kɑ win bwɑ̃ɑbu tɔnɑ, u rɑ bu kpuro tubusiewɑ. \s1 Yesu u nim kurenu mɑrisiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 8:23-27, Luku 8:22-25) \p \v 35 Tɔ̃ɔ ten yokɑ, u win bwɑ̃ɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i de su tɔburɑ ɡuru ɡiɔ. \p \v 36 Bɑ tɔn wɔru deri, mɑ bɑ duɑ ɡoo ɡe sɔɔ, mi u sɔ̃, bɑ tɔburɔ sɑnnu. Mɑ ɡoosu ɡɑsu bu swĩi. \v 37 Suɑru sɔɔ woo bɔkɔ ɡɑ nɑ kɑ dɑm mɑ nim kurenu wisi ɡoo sɔɔ sere ɡɑ kĩ ɡu yɑnde nim yibu. \v 38 Adɑmɑ Yesu u dò ɡoo sɔɔ biruɔ u leferi wiru kpĩiri. Bwɑ̃ɑ be, bɑ nùn yɑmiɑ bɑ nɛɛ, yinni n ǹ nun ɡɑm sɑ̃ɑ ye sɑ kɑm kobu dɔɔ? \p \v 39 Yerɑ u yɑndɑ mɑ u woo ɡerusi kɑ dɑm mɑ u nim kurenu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n turɑ mɛ, i mɑrio sɛ̃ɛ. \p Woo ɡɑ mɑri mɑ yɑnde nim kurenu kpɑ. \v 40 Yerɑ u bu bikiɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ i nɑndɑ nɡe mɛ. Amɔnɑ i ǹ kɑ mɑn nɑɑnɛ sɑ̃ɑ. \p \v 41 Ben yɑro suɑ mɑ bɑ bikiɑnɑmɔ, tɔnu weren bweserɑ wini wi bɑɑ woo kɑ nim kurenu nu mɛm nɔɔwɑmmɛ. \c 5 \s1 Yesu u wɛrɛkunuɡii bɛkiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 8:28-34, Luku 8:26-39) \p \v 1 Bɑ turɑ dɑɑ bure ten ɡuru ɡiɔ Gɑdɑrɑn temɔ. \v 2-3 Ye Yesu u yɑnde sɑrɑ ɡoon di yerɑ durɔ wɛrɛkunuɡii ɡoo u kɑ nùn yinnɑ, u wee sikɑ ɡiɑn di. Sikɑ sɔɔrɑ u rɑ n wɑ̃ɑ. Bɑ ku rɑ kpĩ bu nùn bɔke, bɑɑ kɑ yɔni. \v 4 Domi nɔn dɑbirɑ bɑ rɑɑ win nɔmɑ sunnu doke, mɑ bɑ win kɔ̃ri bɔkuɑ kɑ yɔni ɑdɑmɑ u rɑ yɔni kɑsuku kpɑ u sun ni bɔɔku. Goo mɑɑ sɑri wi u dɑm mɔ u kɑ nùn dwiiyɑsiɑ. \v 5 Sɑɑ bɑɑyere wɔ̃kuru kɑ sɔ̃ɔ sɔɔ, u rɑ n wɑ̃ɑwɑ sikɑn suunu sɔɔ kɑ ɡuunu wɔllɔ u n kuuki mɔ̀ kpɑ u n tii muririmɔ kɑ kpenu. \p \v 6 Ye u Yesu wɑ sɑrun di u dukɑ dɑ u kpunɑ win wuswɑɑɔ. \v 7 Mɑ u ɡbɑ̃rɑ u nɛɛ, mbɑ n sun mɛnnɛ Yesu, Wɔrukoon Bii. Nɑ nun suuru kɑnɑmɔ kɑ Gusunɔn yĩsiru, ɑ ku mɑn toori. \p \v 8 U yeni ɡeruɑ yèn sɔ̃ Yesu u rɑɑ nɛɛ, wɛrɛku ɡe, ɡu yɑrio. \p \v 9 Mɑ Yesu nùn bikiɑ u nɛɛ, ɑmɔnɑ wunɛn yĩsiru. \p U wisɑ u nɛɛ, nɛn yĩsirɑ Nɔrɔbu domi sɑ dɑbi. \p \v 10 Mɑ u Yesu suuru kɑnɑ u nɛɛ, u ku nu tem mɛ yɑrɑ. \p \v 11 N deemɑ kurusɔ wuu bɑkɑru ɡɑrɑ wɑ̃ɑ tɑ dimɔ ɡuurɔ. \v 12 Mɑ wɛrɛku ni, nu Yesu kɑnɑ u de nu dɑ kurusɔ nin mi, nu du ni sɔɔ. \p \v 13 Mɑ Yesu u derɑ nu dɑ. Mɑ wɛrɛku ni, nu durɔ wi doonɑri nu duɑ kurusɔ ni sɔɔ. Mɑ kurusɔ wuu te, tɑ duki sure sɑɑ ɡuuru wɔllun di dɑɑ bure te sɔɔ. Kurusɔ nin ɡeerɑ turɑ nɡe nɔrɔbun subɑ yiru (2.000) mɑ tɑ nim diirɑ. \p \v 14 Be bɑ kurusɔ ni kpɑre bɑ duki suɑ, bɑ yen lɑbɑɑri kpɑrɑmɔ wuu mɑroɔ kɑ bɑru kpɑɑnɔ. Tɔmbɑ dɑ bu wɑ ye n koorɑ. \v 15 Bɑ nɑ Yesun mi, mɑ bɑ durɔ wi wɑ wi u rɑɑ wɛrɛku dɑbinu mɔ mi sere bɑ nu sokumɔ Nɔrɔbu. Win lɑɑkɑri yɑ wurɑmɑ, u sɔ̃ u yɑ̃nu doke. Sɑnɑm mɛyɑ be kpuro bɑ nɑndɑ. \v 16 Be bɑ wɑ ye n durɔ wɛrɛkunuɡii wi kɑ mɑɑ kurusɔ ni deemɑ, beyɑ bɑ tɔn be nɔɔsiɑ ye n koorɑ. \v 17 Mɑ tɔn be, bɑ Yesu kɑnɑ u doonɑ ben tem di. \p \v 18 Sɑnɑm mɛ Yesu u dumɔ ɡoo sɔɔ, wi wɛrɛkunu rɑɑ wɑ̃ɑsi mi, u nùn ɑyeru kɑnɑ u kɑ nùn dɑ sɑnnu. \v 19 Adɑmɑ Yesu nùn yinɑri. Mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, u doo yɛnuɔ wiɡibun mi kpɑ u bu nɔɔsiɑ ye Yinni nùn kuɑ kpuro kɑ nɡe mɛ u nùn wɔnwɔndu kuɑ. \p \v 20 Durɔ wi, u doonɑ mɑ u kpɑrɑmɔ tem mɛ bɑ rɑ soku Wusu wɔkuru sɔɔ ɡɑ̃ɑ bɑkɑ ni Yesu nùn kuɑ. Mɑ n tɔmbu kpuro mɑɑmɑɑki sɑ̃ɑ. \s1 Yɑrusin bii kɑ kurɔ wi u Yesun yɑberu bɑbɑn ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 9:18-26, Luku 8:40-56) \p \v 21 Ye Yesu u kpɑm ɡɔsirɑmɑ ɡuru ɡe u rɑɑ wɑ̃ɑ, tɔn wɔru ɡunɑ mɑɑ mɛnnɑ win mi dɑɑ burerun ɡoorɔ. \v 22 Durɔ ɡoo wi bɑ rɑ soku Yɑrusi, mɛnnɔ yerun wiruɡii, u nɑ mi. Ye u Yesu wɑ u kpunɑ win wuswɑɑɔ. \v 23 Mɑ u nùn kɑnɑ ɡem ɡem u nɑ u win bii wɔndiɑ nɔmɑ sɔndi wi u wɑsikirɑmɔ, kpɑ u bɛkurɑ u n wɑ̃ɑ. \p \v 24 Yesu kɑ nùn dɑ. Mɑ tɔn wɔru ɡunɑ nùn swĩi, yɑ nùn bɑɑsi. \p \v 25 N deemɑ, tɔn ben suunu sɔɔ kurɔ ɡoo wɑ̃ɑ mi, wi u yɛm wĩibu bɑrɔ sɑɑ wɔ̃ɔ wɔkurɑ yirun di. \v 26 Timɡii dɑbiru be bɑ nùn nɔɔri bɑ nùn nɔni sɔ̃ɔwɑ ɡem ɡem, mɑ yɑ win ye u mɔ kpuro di mɑ n ǹ sɑnɔ kue ɑdɑmɑ n ɡɔɔɡɔm mɔ̀wɑ n dɔɔ. \v 27 Ye u Yesun bɑɑru nuɑ u tɔn wɔru ɡe bukiɑnɑ u nùn susi biruɔ, mɑ u win yɑberu bɑbɑ. \v 28 Domi u ɡeruɑ win ɡɔ̃ruɔ u nɛɛ, bɑɑ win yɑberu, wi, ù n bɑbɑ u koo bɛkurɑ. \v 29 Yerɑ win yɛm wĩi bi, bu yɔ̃rɑ miɡum miɡum, mɑ u ɡiɑ win wɑsi sɔɔ mɑ u bɛkurɑwɑ. \v 30 Mɑ Yesu tubɑ mii mii mɑ win dɑm mu sɔmburu kuɑ. Mɑ u sĩirɑ tɔn wɔrun suunu sɔɔ u nɛɛ, wɑrɑ nɛn yɑberu bɑbɑ. \p \v 31 Win bwɑ̃ɑbɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, ɑ tɔn wɔru mɛɛrio ɡe ɡɑ nun mɔnsi. Miyɑ ɑ mɑɑ bikiɑmɔ wɑrɑ nun bɑbɑ? \p \v 32 U mɛɛrɑ u kɑ sikerenɑ u kɑ wɑ wi u ye kuɑ. \v 33 Mɑ kurɔ wi, u diirimɔ kɑ nɑndɑbu, mɑ u nɑ u kpunɑ win wuswɑɑɔ yèn sɔ̃ u yɛ̃ ye n koorɑ wi sɔɔ. Mɑ u nùn win ɡɑrin dee dee sɔ̃ɔwɑ. \v 34 Mɑ Yesu nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bii kurɔbu, wunɛn nɑɑnɛ dokebu nun bɛkiɑ. A doo kɑ ɑlɑfiɑ, kpɑ ɑ n bwɑ̃ɑ do. \p \v 35 Sɑnɑm mɛ Yesu u ɡɑri yi ɡerumɔ ɡɑbɑ nɑ sɑɑ Yɑrusi wiruɡii win yɛnun di, mɑ bɑ wiruɡii wi sɔ̃ɔwɑ mɑ win bii u sɑriru kuɑ. Mbɑn sɔ̃nɑ u mɑɑ yinni bɑɑsimɔ. \p \v 36 Adɑmɑ Yesu u ǹ ben ɡɑri swɑɑ sue, mɑ u mɛnnɔ yerun wiruɡii wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ku bɛrum ko, ɑ ɡesi nɑɑnɛ dokeo. \p \v 37 U ǹ dere ɡoo u nùn yɔ̃siri mɑ n kun mɔ Piɛɛ kɑ Yɑkɔbu kɑ Yɑkɔbun wɔnɔ Yohɑnu. \v 38 Ye bɑ turɑ mɛnnɔ yerun wiruɡii win yɛnuɔ, Yesu u tɔn dɑbiru wɑ bɑ wure bɑkɑnu mɔ̀, bɑ sumɔ bɑ kuuki mɔ̀. \v 39 Sɑnɑm mɛ u duɑ dirɔ u bu bikiɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ i sumɔ, i wure mɛ. Wɔndiɑ wi, u ǹ ɡu u dòwɑ. \p \v 40 Mɑ bɑ nùn yɑɑkoru mɔ̀. Adɑmɑ ye u be kpuro yɑrɑ u kpɑ, u derɑ wɔndiɑ win tundo kɑ win mɛro kɑ be bɑ wɑ̃ɑ kɑ wi sɑnnu bɑ duɑ kɑ wi, mi wɔndiɑ wi, u kpĩ. \v 41 U wɔndiɑ win nɔmu nɛnuɑ, mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, tɑlitɑ kum. Yen tubusiɑnɑ, wɔndiɑ wunɛ, nɑ nun sɔ̃ɔmɔ, ɑ seewo. \p \v 42 Mɑ yɑnde wɔndiɑ wi, u seewɑ u sĩimɔ, domi wɔ̃ɔ wɔkurɑ yiruɡiiwɑ. Biti bu mwɑ sere n bɑndɑ. \v 43 Yesu u bu sɔ̃ɔwɑ u sire u nɛɛ, bu ku rɑɑ de ɡoo u nɔ. Mɑ u nɛɛ, bu wɔndiɑ wi dĩɑnu wɛ̃ɛyɔ u di. \c 6 \s1 Nɑsɑrɛtiɡibɑ kun Yesu wure \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 13:53-58, Luku 4:16-30) \p \v 1 Yesu u doonɑ min di u dɑ win tiin wuuɔ, mɑ win bwɑ̃ɑbɑ kɑ nùn dɑ. \v 2 Ye n kuɑ tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru u Gusunɔn ɡɑrin keu sɔ̃ɔsim wɔri mɛnnɔ yerɔ. Tɔn dɑbi te tɑ nùn swɑɑ dɑki, biti bu mwɑ. Mɑ bɑ mɔ̀, mɑn diyɑ u yenin bweseru wɑɑmɑ. Bwisi yirɑ̀n bweserɑ bɑ nùn kɑ̃. Amɔnɑ u kɑ sɔm dɑmɡii ninin bweseru mɔ̀. \v 3 N ǹ dɑ̃ɑ dɑ̃ko wi mini? Mɑɑrin bii? Yɑkɔbu kɑ Yosɛfu kɑ Yudu kɑ Simɔɔbɑn mɔɔ? N ǹ bɛsɛ kɑ win sesubɑ sɑ wɑ̃ɑ mini sɑnnu? \p Yenibɑn sɔ̃nɑ bɑ ǹ nùn nɑɑnɛ doke. \v 4 Mɑ Yesu u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɡɑm sɑri mi Gusunɔn sɔmɔ ku rɑ n bɛɛrɛ mɔ mɑ n kun mɔ win tiin temɔ kɑ win tɔmbun suunu sɔɔ kɑ win yɛnuɔ. \p \v 5 Yesu u ǹ kpĩɑ u sɔm dɑmɡiru ɡɑru kue mi, mɑ n kun mɔ ye u bɑrɔbu ɡɑbu nɔmɑ sɔndi u kɑ bu bɛkiɑ. \v 6 Mɑ u biti kuɑ ɡem ɡem ben nɑɑnɛ doke sɑrirun sɔ̃. \s1 Yesu u bwɑ̃ɑbu wɔkurɑ yiru ɡɔrɑ yiru yiru \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 10:5-15, Luku 9:1-6) \p Yen biru Yesu u bɑru kpɑɑnu dɑɑmɔ, u Gusunɔn ɡɑrin keu sɔ̃ɔsimɔ. \v 7 Mɑ u wɔkurɑ yiru ye sokɑ u bu ɡɔrimɔ yiru yiru. U bu dɑm kɑ̃ wɛrɛkunun wɔllɔ, \v 8 mɑ u bu yiire bu ku ɡɑ̃ɑnu kusenu ko sɑnum sɔ̃ mɑ n kun mɔ dɛki. Bu ku dĩɑnu suɑ, ǹ kun mɛ bɔɔru, ǹ kun mɛ ɡobi yɑnsurɔru sɔɔ. \v 9 U nɛɛ bu sɑlubɑtɑ dokeo ɑdɑmɑ bu ku yɑberu yiruse suɑ. \p \v 10 Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ì n wuu ɡɑɡu duɑ, i koowo yɛnu teun sɔbu sere i kɑ wuu ɡe yɑri. \v 11 Bɑ̀ kun bɛɛ dɑm koosie ɡɑm, mɑ bɑ kun bɛɛn ɡɑri swɑɑ dɑki, ì n doonɔ i bɛɛn nɑɑsun tuɑ bu kpɑreo. Yeniwɑ n ko n sɑ̃ɑ seedɑ ye yɑ bu tɑɑrɛ wɛ̃ɛmɔ. \p \v 12 Yerɑ bwɑ̃ɑ be, bɑ doonɑ, bɑ wɑɑsu mɔ̀ bɑ ɡerumɔ tɔmbu bu ben ɡɔ̃rusu ɡɔsio torɑnun di. \v 13 Mɑ bɑ wɛrɛku dɑbinu ɡirɑmɔ, bɑ mɑɑ bɑrɔ dɑbinu ɡum tɑ̃remɔ bɑ bu bɛkiɑmɔ. \s1 Yohɑnu Bɑtɛmu kowon ɡɔɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 14:1-12, Luku 9:7-9) \p \v 14 N wee, sunɔ Herodu u nuɑ ye ɡɔro be, bɑ kuɑ, domi Yesun yĩsirɑ yɑrɑ. Mɑ bɑ nɛɛ, Yohɑnu Bɑtɛmu kowowɑ seewɑ ɡɔrin di. Yen sɔ̃nɑ u dɑm mɔ u kɑ mɑɑmɑɑki mɔ̀. \p \v 15 Gɑbɑ nɛɛ, Eliwɑ. \p Mɑ ɡɑbɑ mɑɑ nɛɛ, u sɑ̃ɑwɑ Gusunɔn sɔmɔ nɡe win sɔmɔ yerukobu. \p \v 16 Adɑmɑ ye Herodu u ye nuɑ, u nɛɛ, Yohɑnuwɑ wìn wiru u derɑ bɑ burɑ, wiyɑ u seewɑ ɡɔrin di. \p \v 17-19 N deemɑ Herodu wi, u rɑɑ win wɔnɔ Filipun kurɔ Herodiɑ suɑ kurɔ, mɑ Yohɑnu u nùn sɔ̃ɔwɑ mɑ n ǹ kɑ nùn weenɛ u win wɔnɔn kurɔ yɛnu doke. Yen sɔ̃nɑ Herodiɑ u Yohɑnun mɔru nɛni, u kĩ u nùn ɡo mɑ u kpɑnɑ. Adɑmɑ Herodu u derɑ bɑ Yohɑnu mwɑ bɑ pirisɔm doke u kɑ Herodiɑn ɡɔ̃ru yɛmiɑsiɑ. \v 20 Domi Herodu u Yohɑnun bɛɛrɛ yɛ̃. U yɛ̃ mɑ Yohɑnu sɑ̃ɑ tɔn ɡeo wìn wɑ̃ɑru tɑ dɛɛre, mɑ u nùn beruɑ u ku wɑhɑlɑ wɑ. U rɑ kɑ̃ u Yohɑnun ɡɑri swɑɑ dɑki bɑɑ mɛ ɡɑri yi u rɑ nɔ, yi rɑ win lɑɑkɑri seeye. \p \v 21 Dɔmɑ te Herodu u dim bɑkɑm kuɑ u kɑ win mɑru tɔ̃ru yɑɑyɑ, u tɔnwerobu kɑ tɑbu wiruɡibu kɑ Gɑlilen ɡobiɡibu sokɑ. Dɔmɑ teyɑ sɑnɑm Herodiɑ nɑɑwɑ. \v 22 Ye win bii tɔn kurɔ yɑɑbu duɑ u yɑwɑ, n Herodu kɑ win sɔbu dore. Mɑ Herodu u wɔndiɑ wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ mɑn bikio ye ɑ kĩ, kon nun ye kɛ̃. \v 23 Yen biru u ɡeruɑ kɑ bɔ̃ri u nɛɛ, ye ɑ bikiɑ kpuro kon nun kɛ̃, bɑɑ ǹ n nɛn tem bɔnun nɑ. \p \v 24 Mɑ wɔndiɑ wi, u yɑrɑ u dɑ u win mɛro bikiɑ mbɑ n weenɛ u sunɔ bikiɑ. \p Mɑ mɛro u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, u Yohɑnu Bɑtɛmu kowon wiru bikio. \p \v 25 Yɑnde wɔndiɑ wi, u wurɑ kɑ sɛndɑru sunɔn mi, mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ kĩ ɑ mɑn Yohɑnu Bɑtɛmu kowon wiru kɛ̃ tɛ̃n tɛ̃ pɛrɛnti sɔɔ. \p \v 26 Bɑɑ mɛ sunɔ win nukurɑ sɑnkirɑ ɡem ɡem, kɑ mɛ, win bɔ̃ri kɑ win sɔbun sɔ̃, u ǹ kĩ u nùn yinɑri. \v 27 Mɑ u win kiruku turo ɡɔrɑ kɑ woodɑ u kɑ Yohɑnu Bɑtɛmu kowon wiru nɑ. Mɑ kiruku u dɑ u Yohɑnun wiru burɑ pirisɔm dirɔ, \v 28 mɑ u kɑ wii te nɑ pɛrɛnti sɔɔ u wɔndiɑ wi wɛ̃, mɑ wɔndiɑ mɑɑ suɑ u win mɛro wɛ̃. \v 29 Ye Yohɑnun bwɑ̃ɑbɑ ɡɑri yi nuɑ, bɑ dɑ bɑ win ɡoru suɑ bɑ sikuɑ. \s1 Yesu u tɔmbu nɔrɔbun \s2 subɑ nɔɔbu diisiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 14:13-21, Luku 9:10-17, Yohɑnu 6:1-14) \p \v 30 Gɔro be, bɑ wurɑmɑ Yesun mi, mɑ bɑ nùn sɑɑriɑ kpuro ye bɑ kuɑ, kɑ yèn keu bɑ sɔ̃ɔsi. \v 31 Mɑ tɔn dɑbirɑ nɑɑmɔ ben mi tɑ wemɔ sere wi kɑ win bwɑ̃ɑbɑ fɛɛ biɑ bu di. Yen sɔ̃nɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i nɑ su tii kɑrɑ su dɑ ɡbɑburu ɡiɑ i wɛ̃rɑ fiiko. \p \v 32 Mɑ bɑ ɡoo nimkuu duɑ bɑ doonɑ ɡbɑburu ɡiɑ, wi kɑ win bwɑ̃ɑbu. \v 33 Adɑmɑ tɔn dɑbirɑ wɑ bɑ doonɔ, mɑ bɑ bu tubɑ. Yen sɔ̃nɑ tɔmbɑ ɡbiɑ bɑ duki dɑ wusu kpuron di mi Yesu kɑ win bwɑ̃ɑbɑ dɔɔ. \p \v 34 Ye Yesu u yɑrɑ ɡoon di u tɔn wɔru ɡunɑ wɑ, mɑ u yen wɔnwɔndu wɑ yèn sɔ̃ bɑ sɑ̃ɑ nɡe yɑ̃ɑnu ni nu kun kpɑro mɔ. Mɑ u bu ɡɑ̃ɑ dɑbinu keu sɔ̃ɔsim wɔri. \v 35 Ye sɔ̃ɔ yɑ̃ɑrɑ win bwɑ̃ɑbɑ nùn susi bɑ nɛɛ, yɑm mi ɡbɑburɑ, sɔ̃ɔ wee mɑɑ yɑ̃ɑrɑ. \v 36 A de tɔn be, bu dɑ bɑru kpɑɑnɔ kɑ wuu si su wɑ̃ɑ turuku bu dwe ye bɑ koo di. \p \v 37 Adɑmɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i bu dĩɑnu wɛ̃ɛyɔ bɛɛn tii. \p Bɑ nùn bikiɑ bɑ nɛɛ, ɑ kĩ su sɔ̃ɔ ɡoobun (200) sɔmburun ɡobi suɑ su dɑ su kɑ pɛ̃ɛ dwe kpɑ su bu wɛ̃ bu di? \p \v 38 Mɑ Yesu u bu bikiɑ u nɛɛ, pɛ̃ɛ nyewɑ i mɔ. I doo i wɑ. \p Ye bɑ wɑ bɑ nɛɛ, pɛ̃ɛ nɔɔbuwɑ kɑ mɑɑ swɛ̃ɛ yiru. \p \v 39 Mɑ u win bwɑ̃ɑbu yiire bu tɔn be sinɑsiɑ wuu wuukɑ yɑkɑ bekusu sɔɔ. \v 40 Mɑ bɑ sinɑ wuu wuukɑ ɡɑm wunɔbu (100), ɡɑm weerɑɑkuru. \v 41 Yerɑ Yesu u pɛ̃ɛ nɔɔbu ye suɑ kɑ swɛ̃ɛ yiru ye, mɑ u win nɔni suɑ wɔllɔ u Gusunɔ siɑrɑ. Mɑ u pɛ̃ɛ ye mururɑ u win bwɑ̃ɑbu wɛ̃ɛmɔ bu tɔn be yɑbuɑ. U mɑɑ swɛ̃ɛ yi bɔnu kuɑ tɔmbu kpuro bu kɑ wɑ. \v 42 Mɑ be kpuro bɑ di bɑ debɑ. \v 43 Mɑ win bwɑ̃ɑbɑ pɛ̃ɛ kɑ swɛ̃ɛn sukum ɡurɑ ye tɔmbɑ di n tiɑrɑ mɑ n yibɑ birenu wɔkurɑ yiru sɔɔ. \v 44 Be bɑ pɛ̃ɛ ye di sɔɔ, tɔn durɔbun ɡeerɑ turɑ nɔrɔbun subɑ nɔɔbu (5.000). \s1 Yesu u sĩimɔ nim wɔllɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 14:22-33, Yohɑnu 6:15-21) \p \v 45 Ye bɑ kpɑ yɑnde, Yesu u win bwɑ̃ɑbu sɔ̃ɔwɑ bu ɡoo nimkuu duo bu nùn ɡbiiyɑ ɡuru ɡiɔ Bɛsɑidɑ ɡiɑ kpɑ win tii u n tɔn be yɑrinɑsiɑmɔ. \v 46 Ye u tɔn be nɔɔ kɑnɑ u kpɑ, u doonɑ ɡuurun berɑ ɡiɑ u kɑ kɑnɑru ko. \v 47 Sɑnɑm mɛ yɑm tĩrɑ bwɑ̃ɑ be, bɑ wɑ̃ɑ ɡoo nimkuu sɔɔ dɑɑ burerun suunuɔ, mɑ Yesu tiɑ wi turo ɡuruɔ. \v 48 U wɑ mɑ ben sɛsɛrɑ kun mɑɑ nim murɑmɔ yèn sɔ̃ woo dɑmɡuu ɡɑ kɑ bu yinnɑmɔ. Sɑnɑm mɛ yɑm sɑ̃rɑm dɔɔ, mɑ u bu turuku koomɑ u sĩimɔ nim wɔllɔ u kĩ u bu ɡbiiri. \v 49 Adɑmɑ ye bɑ nùn wɑ u sĩimɔ nim wɔllɔ bɑ tɑmɑɑ siiniwɑ, mɑ bɑ nɔɔɡiru suɑ, \v 50 domi be kpuro bɑ nùn wɑɑmɔ mɑ bɑ nɑndɑ. Mɑ yɑnde Yesu kɑ bu ɡɑri kuɑ u nɛɛ, nɛnɑ, i de bɛɛn lɑɑkɑri yu wurɑmɑ, i ku nɑndɑ. \p \v 51 Mɑ u duɑ ben ɡoo sɔɔ mɑ woo ɡɑ mɑri. Yerɑ biti bu mwɑ n bɑndɑ, \v 52 domi pɛ̃ɛ yen sɔm mɑɑmɑɑkiɡirɑ kun bu yeeri ben lɑɑkɑri sɑrirun sɔ̃. \s1 Yesu u bɑrɔbu bɛkiɑ Genɛsɑrɛtin temɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 14:34-36) \p \v 53 Sɑnɑm mɛ bɑ tɔburɑ bɑ kpɑ, bɑ turɑ Genɛsɑrɛtin temɔ, mɑ bɑ ɡooru ɡirɑri. \v 54 Ye bɑ yɑrɑ ɡoon di, miɡum miɡum tɔmbɑ Yesu tubɑ. \v 55 Yerɑ tem mɛn tɔmbu kpuro bɑ duki dɑɑmɔ mɑ bɑ kɑ ben bɑrɔbu nɑɑmɔ bɑɑmɑ kpuron di Yesun mi, mi bɑ ɡesi nuɑ u wɑ̃ɑ. \v 56 Yɑm kpuro mi Yesu u dɑ, bɑru kpɑɑnɔ kɑ wuu mɑrosɔ kɑ ɡberu kpɑɑnɛbɑ sɔɔ bɑ rɑ kɑ bɑrɔbu nɛwɑ ben yɑɑrɑɔ kpɑ bu nùn kɑnɑ u de bu ɡesi win yɑberun swɑɑ buɑ bɑbɑ. Be bɑ mɑɑ ye bɑbɑ kpuro bɑ bɛkurɑ. \c 7 \s1 Sikɑdobɑn deemɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 15:1-9) \p \v 1 N wee, Fɑlisibɑ kɑ woodɑ yɛ̃robu ɡɑbu be bɑ nɑ Yerusɑlɛmun di, bɑ mɛnnɑ Yesun mi. \v 2 Bɑ wɑ win bwɑ̃ɑbu ɡɑbu bɑ dimɔ kɑ nɔm ɡbebɑ, bɑ ǹ niɛ. \p \v 3 N deemɑ Fɑlisibɑ kɑ mɑɑ Yuubɑ be bɑ tie bɑ ben sikɑdobɑn deemɑ swĩi. Bɑ̀ kun niɛ wɑsɑ wɑsɑ bɑ ku rɑ ɡɑ̃ɑnu di. \v 4 Mɛyɑ mɑɑ, bɑ̀ n yɑrɑ bɑ wurɑmɑ tɔɔwɔn di, bɑ̀ kun woburɑ bɑ ku rɑ di. Gɑ̃ɑ dɑbinɑ bɑ rɑ mɑɑ ko ni nu sɑ̃ɑ ben deemɑ nɡe nɔrin teɑbu, kɑ wekenu, kɑ mɑɑ ɡbɛ̃ɑ ye bɑ kuɑ kɑ sii ɡɑndu. \p \v 5 Yen sɔ̃nɑ Fɑlisibɑ kɑ woodɑ yɛ̃robu bɑ Yesu bikiɑ bɑ nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ wunɛn bwɑ̃ɑbɑ ku rɑ sikɑdobɑn deemɑ swĩi. Mbɑn sɔ̃nɑ bɑ rɑ di kɑ nɔm ɡbebɑ. \p \v 6 Mɑ Yesu u bu wisɑ u nɛɛ, Esɑi u rɑɑ Gusunɔn ɡɑri ɡeruɑ sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ bɛɛ murɑfitibɑn sɔ̃ sɑnɑm mɛ u yoruɑ, \q1 “Gusunɔ u nɛɛ, \q1 bwese teni tɑ mɑn bɛɛrɛ wɛ̃ɛmɔ kɑ nɔɔ. \q1 Adɑmɑ ten ɡɔ̃ru ɡɑ kɑ mɑn tomɑ. \q1 \v 7 Kɑmɑ tɑ mɑn sɑ̃ɑmɔ. \q1 Domi tɔmbun woodɑwɑ yɑ kuɑ ben sɔ̃ɔsiru.” \m \v 8 Mɑ Yesu u nɛɛ, i Gusunɔn woodɑ derimɔ, mɑ i tɔmbun komɑnu swĩi. \p \v 9 U mɑɑ bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑnnɑ ɑ bwisi wɑ, mɑ i Gusunɔn woodɑ yinɑ mɑ i bɛɛn deemɑ swĩi. \v 10 Domi Mɔwisi u ɡeruɑ u nɛɛ, “A wunɛn tundo kɑ wunɛn mɛro bɛɛrɛ wɛ̃ɛyɔ.” Mɑ u kpɑm nɛɛ, “Wi u win tundo ǹ kun mɛ win mɛro kɔ̃sɑ ɡerusi, bɑ koo yɛ̃ro ɡowɑ.” \v 11 Adɑmɑ bɛɛ i ɡerumɔ mɑ ɡoo ù n win tundo ǹ kun mɛ win mɛro sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, win dukiɑ ye u koo kpĩ u kɑ nùn somi, koobɑniwɑ, yen tubusiɑnɑ yɑ kuɑ Gusunɔɡiɑ, \v 12 n ǹ mɑɑ weenɛ yɛ̃ro wi, u win tundo ǹ kun mɛ win mɛro somi. \v 13 Nɡe mɛyɑ i Gusunɔn ɡɑri tɛɛsimɔ mɑ i bɛɛn deemɑ swĩi ye bɑ bɛɛ deriɑ. I mɑɑ ɡɑ̃ɑ dɑbinu ɡɑnu mɔ̀ ni nu kɑ ye weenɛ. \s1 Ye yɑ tɔnu mɔ̀ disiɡii \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 15:10-20) \p \v 14 Mɑ Yesu u kpɑm tɔn wɔru sokɑ win mi, mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i mɑn swɑɑ dɑkio bɛɛ kpuro i nɔ. \v 15 Gɑ̃ɑ tɔɔkinu sɑri ni nu dumɔ tɔnu sɔɔ ni nu koo kpĩ nu nùn ko disiɡii. Adɑmɑ ɡɑ̃ɑ ni nu yɑrimɔ tɔnu sɔɔn di, niyɑ nu nùn mɔ̀ disiɡii. [ \v 16 Goo ù n swɑɑ mɔ u kɑ nɔ, u nɔɔwɔ.] \p \v 17 Sɑnɑm mɛ u tɔn wɔru ɡunɑ ye deri u duɑ yɛnuɔ, win bwɑ̃ɑbɑ nùn mɔn ten tubusiɑnu bikiɑ. \v 18 U bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɛɛn tii i mɑɑ sɑ̃ɑ bwisi sɑriruɡibu? I ǹ tubɑ mɑ ɡɑ̃ɑ tɔɔkinu ni nu dumɔ tɔnu sɔɔ nu ǹ kpɛ̃ nu nùn ko disiɡii? \v 19 Domi dĩɑnu kun dumɔ win ɡɔ̃ru sɔɔ mɑ n kun mɔ win nukurɔ, kpɑ nu kɑm ko. \p Nɡe mɛyɑ Yesu u bu sɔ̃ɔsimɔ mɑ dĩɑnu kpurowɑ nu dɛɛre. \p \v 20-21 Mɑ u nɛɛ, ɡɑ̃ɑ ni nu yɑrimɔ tɔnun ɡɔ̃run di niyɑ nu nùn mɔ̀ disiɡii. Niyɑ bwisiku kɔ̃sunu kɑ kɔ̃ɔ mɛnnɑbu tɑntɑnɑru sɔɔ kɑ ɡbɛnɑ kɑ tɔn ɡoobu (200) \v 22 kɑ sɑkɑrɑru kɑ kɔdɛ kɑ nuku kɔ̃suru kɑ tɑki kɑ kom bɛrɛtɛkɛ kɑ nɔnu kɑ tɔn sɑnkubu kɑ tii suɑbu kɑ ɑtɑfiiru. \v 23 Gɑ̃ɑ kɔ̃su ni kpuro nu yɑrimɔwɑ tɔnu sɔɔn di mɑ nu yɛ̃ro mɔ̀ disiɡii. \s1 Kurɔ sɔɔ ɡoo u Yesu nɑɑnɛ doke \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 15:21-28) \p \v 24 Mɑ Yesu u swɑɑ wɔri u doonɑ Tirin tem ɡiɑ. U duɑ yɛnu ɡɑɡu sɔɔ, u ǹ kĩ ɡoo u n yɛ̃ ɑdɑmɑ u ǹ kpĩɑ u kuke. \v 25 Mɑ kurɔ ɡoo wìn bii tɔn kurɔ sɑ̃ɑ wɛrɛkunuɡii, u nuɑ bɑ Yesun ɡɑri mɔ̀, mɑ u nɑ u kpunɑ win wuswɑɑɔ. \v 26 Kurɔ wi, u sɑ̃ɑwɑ Gɛrɛki wi bɑ mɑrɑ Fenisiɔ, Sirin tem sɔɔ. U Yesu kɑnɑmɔ u nùn win biin wɛrɛku ɡirɑ. \v 27 Adɑmɑ Yesu nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n weenɛ bu ɡinɑ bibu dĩɑnu wɛ̃, domi n ǹ wɑ̃ bu bibun dĩɑnu suɑ bu bɔ̃nu kɔ̃ɔwɑ. \p \v 28 Mɑ u Yesu wisɑ u nɛɛ, mɛyɑ Yinni, ɑdɑmɑ bɑɑ bɔ̃ɔ binu nu rɑ bibun dĩɑ buri dɔbiri tɑbulun kɔkɔrɔ. \p \v 29 Yesu u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wisi bin sɔ̃, ɑ wio. Wɛrɛku ɡe, ɡɑ wunɛn bii doonɑri. \p \v 30 Ye u turɑ yɛnuɔ u deemɑ bii wi, u kpĩ kpin yerɔ, wɛrɛku ɡe, ɡɑ nùn doonɑri. \s1 Yesu u durɔ soso ɡoo bɛkiɑ \p \v 31 Yen biru Yesu u ɡɔsirɑmɑ Tirin tem di u dɔɔ Gɑlilen dɑɑ bureru ɡiɑ. Nɡe mɛ u dɔɔ u Sidonin tem kɑ tem mɛ bɑ mɔ̀ Wusu wɔkuru bukiɑnɑ. \v 32 Yerɑ ɡɑbɑ kɑ soso ɡoo nɑ win mi, wi u ku rɑ kpĩ u ɡɑri ko sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ. Mɑ bɑ Yesu kɑnɑ u nùn nɔmɑ sɔndi u bɛkiɑ. \v 33 U kɑ nùn dɑ bee tiɑ mi n kɑ tɔn wɔru tomɑ, mɑ u win niki binu doke soso win swɑsu sɔɔ. Mɑ u yɑ̃ɑtɑm siɑ u kɑ win yɑrɑ bɑbɑ. \v 34 Mɑ Yesu u nɔni suɑ wɔllɔ, u wom mwɛ, mɑ u nɛɛ, Efɑtɑ, yen tubusiɑnɑ swɑsu su wukiɑro. \p \v 35 Mii mii mɑ durɔ win swɑsu wukiɑrɑ, win yɑrɑ dɛndɑ, mɑ u ɡɑri kobu wɔri dee dee. \v 36 Yesu bu yiire bu ku rɑɑ ɡoo sɔ̃ ɑdɑmɑ nɡe mɛ u bu sɔ̃ɔmɔ kpeetim sɑri, mɛyɑ bɑ mɑɑ ɡerumɔ kpeetim sɑri. \v 37 Mɑ biti bɑkɑ bu mwɑ n bɑndɑ mɑ bɑ ɡerumɔ bɑ mɔ̀, ye u mɔ̀ kpuro ɡɑ̃ɑ burɑnɑ. U mɑm derimɔ sosobɑ ɡɑri nɔɔmɔ. Be bɑ ku rɑ rɑɑ mɑɑ ɡere, bɑ ɡerumɔ. \c 8 \s1 Yesu u tɔmbu nɔrɔbun \s2 subɑ nnɛ diisiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 15:32-39) \p \v 1 Sɑnɑm dɔɔ sɑnɑm wee, tɔn wɔru ɡunɑ yɑ kpɑm mɛnnɑ win mi. N deemɑ bɑ ǹ mɔ ye bɑ koo di. Yerɑ Yesu u win bwɑ̃ɑbu sokɑ u nɛɛ, \v 2 tɔn wɔru ɡen wɔnwɔndɑ mɑn mɔ̀ domi yen sɔ̃ɔ itɑ wee mìn di bɑ kɑ mɑn wɑ̃ɑ. Bɑ ǹ mɑɑ ɡɑ̃ɑnu mɔ ni bɑ koo di. \v 3 Nɑ̀ n mɑɑ nɛɛ bu wio, bɑ kun ɡɑ̃ɑnu di bɑ koo wɔruku swɑɑ sɔɔ, domi mìn di ben ɡɑbɑ nɑ, n tomɑ. \p \v 4 Mɑ win bwɑ̃ɑbɑ nùn bikiɑ bɑ nɛɛ, mɑnɑ sɑ ko pɛ̃ɛ wɑ ɡbɑbu teni sɔɔ ye yɑ koo tɔn beni debiɑ. \p \v 5 Yesu bu bikiɑ u nɛɛ, pɛ̃ɛ nyewɑ i mɔ. \p Mɑ bɑ nɛɛ, nɔɔbɑ yiru. \p \v 6 Yerɑ u tɔn wɔru ɡe sɔ̃ɔwɑ ɡu sinɔ temɔ. Mɑ u pɛ̃ɛ nɔɔbɑ yiru ye suɑ, u Gusunɔ siɑrɑ, mɑ u ye mururɑ u win bwɑ̃ɑbu wɛ̃ bu tɔn be yɑbuɑ. Mɑ bɑ ye tɔn wɔru ɡe bɔnu kuɑ. \v 7 Bɑ mɑɑ swɛ̃ɛ piiminu ɡɑnu mɔ. Mɑ Yesu u Gusunɔ siɑrɑ nin sɔ̃, mɑ u win bwɑ̃ɑbu sɔ̃ɔwɑ bu mɑɑ ni tɔn be yɑbuo. \v 8 Bɑ di bɑ debɑ. Mɑ bwɑ̃ɑbɑ sukum mɛ n tie ɡurɑ mɑ n yibɑ birenu nɔɔbɑ yiru sɔɔ. \v 9 Tɔn ben ɡeerɑ turɑ nɡe nɔrɔbun subɑ nnɛ (4.000). Yen biru Yesu u bu yɑrinɑsiɑ. \v 10 Mii mii wi kɑ win bwɑ̃ɑbu bɑ ɡoo nimkuu duɑ bɑ dɑ tem ɡɑm ɡiɑ mɛ bɑ rɑ soku Dɑmɑnutɑ. \s1 Fɑlisibɑ bɑ yĩreru bikiɑmɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 16:1-4) \p \v 11 Miyɑ Fɑlisi ɡɑbɑ nɑ Yesun mi, mɑ bɑ kɑ nùn sikirinɔ wɔri. Bɑ nùn bikiɑ u bu sɔ̃ɔsi kɑ yĩreru mɑ win dɑm weewɑ wɔllun di. Bɑ ɡeruɑ mɛ bu kɑ win lɑɑkɑri mɛɛri. \v 12 Yerɑ u wom mwɛ mɑ u bu bikiɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ tɛ̃n tɔn beni bɑ yĩreru bikiɑmɔ. Kɑ ɡeemɑ, nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, yĩreru ɡɑru sɑri te bɑ koo bu sɔ̃ɔsi. \p \v 13 Mɑ u bu deri, u kpɑm ɡoo nimkuu duɑ u kɑ tɔburɑ ɡuru ɡiɔ. \s1 Fɑlisibɑn pɛ̃ɛ seeyɑtiɑ kɑ Heroduɡiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 16:5-12) \p \v 14 Bwɑ̃ɑ be, bɑ duɑri bu pɛ̃ɛ kusenu ko. Tiɑ tɔnɑwɑ bɑ mɔ ɡoo nimkuu sɔɔ. \v 15 Yesu bu yiire u nɛɛ, i bɛɛn tii lɑɑkɑri koowo kpɑ i n Fɑlisibɑn pɛ̃ɛ seeyɑtiɑ ɡeri kɑ mɑɑ Heroduɡiɑ. \p \v 16 Mɑ bɑ ɡerunɑmɔ ben tii tiinɛ sɔɔ bɑ nɛɛ, yèn sɔ̃ bɑ ǹ pɛ̃ɛ mɔ yen sɔ̃nɑ u ɡeruɑ mɛ. \p \v 17 Yesu u tubɑ ye bɑ ɡerunɑmɔ mɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ i ɡerumɔ i nɛɛ, yèn sɔ̃ i ǹ pɛ̃ɛ mɔ yen sɔ̃nɑ. I ǹ ɡie? N ǹ bɛɛ yeeri ɡinɑ? Bɛɛ swɑɑ tɑobɑ rò? \v 18 I ǹ nɔni mɔ rò? I ku rɑ yɑm wɑ? I ǹ swɑsu mɔ? I ku rɑ ɡɑri nɔ? I ǹ yɑɑye \v 19 dɔmɑ te nɑ pɛ̃ɛ nɔɔbu mururɑ tɔmbu nɔrɔbun subɑ nɔɔbun (5.000) sɔ̃? Birenu nye sɔɔrɑ i ɡure ye bɑ di n tiɑ. \p Bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, wɔkurɑ yiru. \p \v 20 Yesu u kpɑm bu bikiɑ u nɛɛ, ye nɑ pɛ̃ɛ nɔɔbɑ yiru mururɑ tɔmbu nɔrɔbun subɑ nnɛn (4.000) sɔ̃, birenu nye sɔɔrɑ i ɡure ye bɑ di n tiɑ. \p Bɑ nɛɛ, nɔɔbɑ yiru. \p \v 21 Mɑ u nɛɛ, n ǹ bɛɛ yeeri kɑ tɛ̃? \s1 Yesu u wɔ̃ko bɛkiɑ Bɛsɑidɑɔ \p \v 22 Sɑnɑm mɛ bɑ turɑ wuu ɡe bɑ rɑ soku Bɛsɑidɑɔ, tɔmbu ɡɑbɑ kɑ wɔ̃ko ɡoo nɑ Yesun mi mɑ bɑ nùn kɑnɑ u nùn bɑbɑ. \v 23 U wɔ̃ko win nɔmɑ nɛnuɑ u kɑ dɑ wuun biruɔ. Yen biru u yɑ̃ɑtɑm sie win nɔniɔ mɑ u yi nɔmɑ sɔndi u nɛɛ, ɑ ɡɑ̃ɑnu wɑɑmɔ? \p \v 24 Durɔ wi, u nɔni wukiɑ u nɛɛ, nɑ tɔmbu wɑɑmɔ. Bɑ kɑ dɑ̃nu weenɛ bɑ sĩimɔ. \p \v 25 Mɑ Yesu kpɑm win nɔmɑ sɔndi wɔ̃ko win nɔni wɔllɔ. Ye u yɑ̃ɑtem nɔni ɡirɑri, u bɛkurɑ mɑ u kpuro wɑɑmɔ sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ. \v 26 Yesu nùn sɔ̃ɔwɑ u wio, u ku mɑɑ wurɑ wuu nukurɔ. \s1 Piɛɛ nɛɛ Yesu u sɑ̃ɑwɑ wi Gusunɔ u ɡɔsɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 16:13-20, Luku 9:18-21) \p \v 27 Sɑnɑm mɛyɑ Yesu u doonɑ kɑ win bwɑ̃ɑbu Sesɑreɔ, Filipin tem ɡiɑ. Mɑ swɑɑ sɔɔ u win bwɑ̃ɑbu bikiɑ u nɛɛ, nɑ nɛɛ yɑ? Wɑrɑ tɔmbɑ ɡerumɔ nɑ sɑ̃ɑ. \p \v 28 Bɑ nɛɛ, ɡɑbɑ ɡerumɔ Yohɑnu Bɑtɛmu kowowɑ, ɡɑbɑ mɑɑ ɡerumɔ Eliwɑ, mɑ ɡɑbɑ kpɑm ɡerumɔ ɑ sɑ̃ɑwɑ Gusunɔn sɔmɔbun turo. \v 29 Mɑ u bu bikiɑ u nɛɛ, to, bɛɛ mɑɑ ni, ɑmɔnɑ bɛɛn tii i ɡerumɔ. \p Piɛɛ nùn wisɑ u nɛɛ, ɑ sɑ̃ɑwɑ Kirisi wi. \p \v 30 Yerɑ Yesu u bu ɡerusi u nɛɛ, bu ku rɑɑ ye ɡoo sɔ̃. \s1 Yesu u win ɡɔɔ kɑ win seebun ɡɑri mɔ̀ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 16:21-28, Luku 9:22-27) \p \v 31 Mɑ u bwɑ̃ɑ be sɔ̃ɔbu wɔri u nɛɛ, Tɔnun Bii u ǹ koo ko u kun nɔni swɑ̃ɑ bɑkɑru wɑ kpɑ ɡuro ɡurobu kɑ yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ woodɑ yɛ̃robu bu nùn yinɑ kpɑ bu nùn ɡo, ɑdɑmɑ u koo se ɡɔrin di sɔ̃ɔ itɑse. \p \v 32 U ɡɑri yi ɡeruɑwɑ kpɑsɑsɑ. Yerɑ Piɛɛ kɑ nùn dɑ bɔkuɔ mɑ u nùn ɡerusibu wɔri. \v 33 Adɑmɑ Yesu sĩirɑ u win bwɑ̃ɑbu mɛɛrɑ mɑ u Piɛɛ ɡerusi u nɛɛ, ɑ dɛsiro nɛn birun di Setɑm, domi wunɛn bwisikunu kun sɑ̃ɑ Gusunɔɡinu, nu sɑ̃ɑwɑ tɔnuɡinu. \p \v 34 Yen biru Yesu u tɔn wɔru sokɑ kɑ win bwɑ̃ɑbu sɑnnu, mɑ u nɛɛ, ɡoo ù n kĩ u nɛn yirɑ swĩi nɡe bɔ̃̀ɔ, u win ɡɔ̃ru kĩru derio kpɑ u win tiin dɑ̃ɑ bunɑnɑru suɑ kpɑ u mɑn swĩi. \v 35 Domi bɑɑwure wi u kĩ u win wɑ̃ɑru di kɑ win ɡɔ̃ru kĩru, u koo tu biɑ. Adɑmɑ bɑɑwure wi u win wɑ̃ɑru yinɑ nɛn sɔ̃ kɑ nɛn Lɑbɑɑri ɡeɑn sɔ̃, wiyɑ u koo tu wɑ kɑ ɡem. \v 36 Arufɑɑni yerɑ̀ tɔnu u mɔ, bɑɑ ù n hɑnduniɑn ɡɑ̃ɑnu kpuro wɑ, mɑ u win wɑ̃ɑru biɑ. \v 37 Mbɑ tɔnu u koo kɑ win wɑ̃ɑru kɔsinɑ. \v 38 Ǹ n mɛn nɑ, bɑɑwure wi u nɛn sekuru mɔ̀ kɑ mɑɑ nɛn ɡɑri tɛ̃n tɔn kɔ̃sobun suunu sɔɔ, be bɑ ǹ kɑ Gusunɔ turo yɔ̃, Tɔnun Bii u koo win sekuru ko ù n wurɑmɑ win Bɑɑbɑn yiiko sɔɔ kɑ Gusunɔn ɡɔrɑdo dɛɛrobu sɑnnu. \c 9 \p \v 1 U kpɑm bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, kɑ ɡeemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ ɡɑbu be bɑ yɔ̃ mini, bɑ koo wɑ Gusunɔ u bɑndu swĩi kɑ ten yiiko bu sere ɡbi. \s1 Yesun wɑsi ɡɔsiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 17:1-13, Luku 9:28-36) \p \v 2 Sɔ̃ɔ nɔɔbɑ tiɑn biru, Yesu u kɑ Piɛɛ kɑ Yɑkɔbu kɑ Yohɑnu dɑ bee tiɑ, mɑ u bu kpɑrɑ u kɑ dɑ ɡuu bɑkɑru ɡɑrun wɔllɔ be tɔnɑ. Nɡe mɛ bɑ nùn mɛɛrɑ bɑ wɑ win wɑsi ɡɔsiɑ tuki. \v 3 Win yɑ̃nu mɑɑ bɑllimɔ ɡem ɡem mɑ nu bururɑ fem fem. Goo sɑri hɑnduniɑ mi, wi u koo kpĩ u bekuru teɑ tu bururɑ nɡe mɛn bweseru. \v 4 Yen biru Eli kɑ Mɔwisi bɑ bu kuremɑ bɑ kɑ Yesu ɡɑri mɔ̀. \v 5 Mɑ Piɛɛ u Yesu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Yinni, n wɑ̃ sɑ n wɑ̃ɑ mini. A de su kunu itɑ ko, teeru wunɛɡiru, teeru Mɔwisiɡiru, teeru mɑɑ Eliɡiru. \p \v 6 U yeni ɡeruɑ yèn sɔ̃ u ǹ yɛ̃ ye u koo ɡere, domi bɑ nɑndɑ ɡem ɡem. \v 7 Mɑ ɡuru wirɑ nɑ tɑ bu wukiri, mɑ bɑ nɔɔ ɡɑɡu nuɑ ɡuru wii ten min di ɡɑ nɛɛ, winiwɑ nɛn Bii kĩnɑsi, i wiɡii swɑɑ dɑkio. \p \v 8 Mii mii ye bwɑ̃ɑ be, bɑ mɛɛrɑ bɑ kɑ sikerenɑ, bɑ ǹ mɑɑ ɡoo wɑ mɑ n kun mɔ Yesu turo kɑ be. \p \v 9 Nɡe mɛ bɑ sɑrɔ ɡuurun di, Yesu u bu yiire bu ku ɡoo sɔ̃ ye bɑ wɑ sere Tɔnun Bii u kɑ se sɑɑ ɡɔrin di. \p \v 10 Bɑ kuɑ ye u bu yiire ɑdɑmɑ bɑ bikiɑnɑmɔ ben tii tiinɛ sɔɔ bɑ nɛɛ, mbɑ seebu ɡɔrin din tubusiɑnu. \p \v 11 Mɑ bɑ nùn bikiɑ bɑ nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ woodɑ yɛ̃robɑ ɡerumɔ mɑ Eliwɑ koo ɡbi u nɑ. \p \v 12 U bu wisɑ u nɛɛ, mɛyɑ Eliwɑ koo ɡbi u nɑ u bɑɑyere kpuro wesiɑ nɡe mɛ yɑ rɑɑ sɑ̃ɑ. Ǹ n mɛn nɑ, mbɑn sɔ̃nɑ Gusunɔn ɡɑri mɑɑ Tɔnun Biin ɡɑri ɡerumɔ yi nɛɛ, u ǹ koo ko u kun nɔni sɔ̃ɔre ɡem ɡem, kpɑ bu nùn ɡɛm. \v 13 Adɑmɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, Eli u nɑ kɔ mɑ bɑ nùn kuɑ nɡe mɛ bɑ kĩ, nɡe mɛ Gusunɔn ɡɑri yi win ɡɑri ɡerumɔ. \s1 Yesu u bii wi wɛrɛku ɡɑ wɑ̃ɑsi bɛkiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 17:14-21, Luku 9:37-43ɑ) \p \v 14 Sɑnɑm mɛ bɑ wurɑmɑ bwɑ̃ɑ be bɑ tien mi, bɑ tɔn wɔru wɑ ɡɑ bu sikerenɛ, mɑ woodɑ yɛ̃robɑ kɑ bu sikirinɑmɔ. \v 15 Ye tɔn be kpuro bɑ Yesu wɑ, bɑ biti soorɑ too too, mɑ bɑ duki dɑɑmɔ win mi bu kɑ nùn tɔbiri. \v 16 Mɑ u win bwɑ̃ɑbu bikiɑ u nɛɛ, mbɑn sikirinɔwɑ i mɔ̀ bɛɛ kɑ be. \p \v 17 Tɔn wɔru ɡe sɔɔn di ɡoo u nùn wisɑ u nɛɛ, yinni, nɑ kɑ nun nɛn bii nɑɑwɑwɑ yèn sɔ̃ u wɛrɛku mɔ ɡe ɡɑ yinɑmɔ u ɡɑri ɡere. \v 18 Bɑɑmɑ mi ɡɑ nùn seeri ɡɑ rɑ nùn surewɑ temɔ, kpɑ u yɑ̃ɑtɑm pɔkeru yɑri u n donnu temmɔ kpɑ u bemi. Nɑ mɑɑ wunɛn bwɑ̃ɑbu kɑnɑ bu ɡu ɡirɑ ɑdɑmɑ bɑ kpɑnɑ. \p \v 19 Mɑ Yesu u bu wisɑ u nɛɛ, bɛɛ tɔn nɑɑnɛ doke sɑriruɡibu, sere sɑɑ yerɑ̀ ko nɑ n kɑ bɛɛ wɑ̃ɑ. Sere dommɑ ko nɑ n kɑ bɛɛ tɛmɑnɛ. I kɑ mɑn bii wi nɑɑwɑ mini. \p \v 20 Mɑ bɑ kɑ nùn dɑ win mi. Ye wɛrɛku ɡe, ɡɑ Yesu wɑ, yɑnde, ɡɑ bii wi surɑ temɔ kɑ dɑm u bindimɔ mɑ u yɑ̃ɑtɑm pɔkeru yɑrimɔ. \v 21 Yesu bii win bɑɑ bikiɑ u nɛɛ, sɑɑ dommɑn diyɑ yeni yɑ nùn deemɑ. \p Mɑ u nɛɛ, sɑɑ win birun diyɑ. \v 22 Kiri kiri ɡɑ rɑ nùn sure dɔ̃ɔ sɔɔ, ǹ kun mɛ nim sɔɔ, kpɑ ɡɑ n kĩ ɡu nùn kɑm koosiɑ. Adɑmɑ ɑ̀ n kɑɑ kpĩ ɑ ɡɑ̃ɑnu ko, ɑ bɛsɛn wɔnwɔndu wɑɑwo, kpɑ ɑ sun fɑɑbɑ ko. \p \v 23 Mɑ Yesu u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ nɛɛ, nɑ̀ n kon kpĩ ro! Wi u nɑɑnɛ doke, kpuro n koo nùn koorɑ. \p \v 24 Mɑ bii win bɑɑ u nɔɔɡiru suɑ u nɛɛ, nɑ nɑɑnɛ doke, ɑ mɑn somiɔ kpɑ nɛn nɑɑnɛ dokebu bu sosi. \p \v 25 Ye Yesu wɑ mɑ tɔn wɔru ɡɑ duki nɑɑmɔ ɡɑ mɛnnɑmɔ u wɛrɛku ɡe ɡerusi u nɛɛ, wɛrɛku wunɛ, wunɛ wi ɑ rɑ tɔnu ko soso kpɑ u kpɑnɑ u ɡɑri ɡere, ɑ bii wi doonɑrio, ɑ ku rɑ mɑɑ wurɑmɛ win mi. \p \v 26 Yerɑ ɡɑ bii wi surɑ kɑ dɑm, mɑ ɡɑ kuuki mɔ̀ ɡɑ kɑ doonɔ. Mɑ bii wi, u kuɑ nɡe ɡoru sere tɔn dɑbirɑ mɔ̀, u ɡuwɑ. \v 27 Adɑmɑ Yesu u win nɔmu nɛnuɑ u seeyɑ, mɑ u yɔ̃rɑ. \p \v 28 Sɑnɑm mɛ Yesu u duɑ yɛnuɔ tɔn tuko ɡoo kun mɑɑ kɑ bu wɑ̃ɑ, win bwɑ̃ɑbɑ nùn bikiɑ bɑ nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ be, bɑ kpɑnɑ bu wɛrɛku ɡe ɡirɑ. \p \v 29 Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wɛrɛku ɡenin bweserɑ ku rɑ doonɛ mɑ n kun mɔ kɑ kɑnɑru. \s1 Yesu u kpɑm win ɡɔɔ \s2 kɑ win seebun ɡɑri mɔ̀ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 17:22-23, Luku 9:43b-45) \p \v 30 Yen biru bɑ doonɑ min di, mɑ bɑ Gɑlilen tem bukiɑnɑ. N deemɑ u ǹ kĩ ɡoo u n yɛ̃ mi u wɑ̃ɑ, \v 31 domi u win bwɑ̃ɑbu sɔ̃ɔmɔ u mɔ̀, bɑ koo Tɔnun Bii tɔmbu nɔmu sɔndiɑ bu nùn ɡo, ɑdɑmɑ sɔ̃ɔ itɑse u koo se ɡɔrin di. \p \v 32 Ye u ɡeruɑ mi, yɑ ǹ bu yeeri. Mɑ bɑ bɛrum mɔ̀ bu kɑ nùn yen tubusiɑnu bikiɑ. \s1 Wɑrɑ ɡisonkoru bo \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 18:1-5, Luku 9:46-48) \p \v 33 Mɑ bɑ turɑ Kɑpenɑmuɔ. Sɑɑ ye u wɑ̃ɑ yɛnuɔ u bu bikiɑ u nɛɛ, mbɑ bɑ sikirinɛmɔ swɑɑ sɔɔ. \p \v 34 Adɑmɑ bɑ mɑri sɔ̃ɔ yèn sɔ̃ swɑɑ sɔɔ bɑ sikirinɑmɔwɑ bɑ n kɑ yɛ̃ ben suunu sɔɔ wi u bo. \v 35 Mɑ u sinɑ u wɔkurɑ yiru ye sokɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɡoo ù n kĩ u ko be kpuron wiruɡii, u koowo be kpuron biruko kɑ be kpuron sɔmɔ. \p \v 36 Yerɑ u bii piibu ɡɑɡu nɔmu nɛnuɑ u kɑ nɑ ben suunu sɔɔ. U nùn suɑ mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 37 bɑɑwure wi u bii winin bweseru wurɑ nɛn yĩsirun sɔ̃, nɛnɑ u wurɑ. Bɑɑwure wi u mɑɑ mɑn wurɑ, n ǹ nɛ turo u wurɑ, u mɑɑ wi u mɑn ɡɔrimɑ wurɑwɑ. \s1 Wi u kun kɑ sun yibɛrɛ tɛɛru nɛni, bɛsɛɡiiwɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 9:49-50) \p \v 38 Yohɑnu nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Yinni sɑ ɡoo wɑ u wɛrɛkunu ɡirɑmɔ kɑ wunɛn yĩsiru, mɑ sɑ nùn yinɑri yèn sɔ̃ u ǹ nun swĩi kɑ bɛsɛ sɑnnu. \p \v 39 Adɑmɑ Yesu u nɛɛ, i ku yɛ̃ro yinɑri, domi ɡoo sɑri wi u koo mɑɑmɑɑki ko kɑ nɛn yĩsiru, ù n kpɑ u n yɑnde nɛn kɔ̃sɑ ɡerumɔ. \v 40 Domi wi u kun kɑ sun yibɛrɛ tɛɛru nɛni bɛsɛɡiiwɑ. \v 41 Kɑ ɡeemɑ, nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, bɑɑwure wi u bɛɛ nim kɑ̃ i nɔrɑ yèn sɔ̃ i sɑ̃ɑ Kirisiɡibu yɛ̃ro u koo win ɑre wɑ. \s1 Torɑrun bɑberu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 18:6-9, Luku 17:1-2) \p \v 42 Adɑmɑ bɑɑwure wi u bii piimii ni nu mɑn nɑɑnɛ doke min teu torɑsiɑ, n sɑnɔ bu nùn nɛɛru ɡbinisiɑ win wĩirɔ, kpɑ bu nùn kpɛ̃ɛ nim wɔ̃ku sɔɔ. \v 43-46 Ǹ n mɛn nɑ, wunɛn nɔmu ǹ kun mɛ wunɛn nɔɔ teu ɡɑ̀ n nun torɑsiɑ ɑ ɡu buro. N sɑnɔ bo ɑ kɑ nɔm teu ǹ kun mɛ nɑɑ teesu wɑ̃ɑru wɑ te tɑ ku rɑ kpe, n kere ɑ n nɔmɑ yiru kɑ nɑɑsu yiru mɔ kpɑ bu nun kpɛ̃ɛ dɔ̃ɔ sɔɔ [mi kɔkɔ ni nu ko n ben wɑsi dimɔ nu ǹ ɡbimɔ, kɑ mi dɔ̃ɔ kun ɡbimɔ.] \v 47 Ǹ n mɑɑ wunɛn nɔnun nɑ, ɡɑ nun torɑsiɑ ɑ ɡu wɔwo. N sɑnɔ ɑ n nɔnu teu mɔ ɑ kɑ dɑ mi Gusunɔ u bɑndu swĩi kɑ sere ɑ n nɔni yiru mɔ kpɑ bu nun kpɛ̃ɛ dɔ̃ɔ sɔɔ, \v 48 mi kɔkɔ ni nu ko n ben wɑsi dimɔ nu ǹ ɡbimɔ kɑ mi dɔ̃ɔ kun ɡbimɔ. \v 49 Domi bɑ koo bɑɑwure dɔ̃ɔ wisi nɡe mɛ bɑ rɑ bɔru yɛ̃ke dĩɑnu wɔllɔ. \p \v 50 Bɔru \f + \fr 9:50 \fr*\fk bɔru \fk*\ft - Bɔɔ te bɑ kɑ yɑ̃ mini tɑ kɑ bɔɔ swɑ̃ɑru weenɛ. Tɑ koo kpĩ tu nɔɔ ɡbi.\ft*\f* ɡɑ̃ɑ ɡeenɑ, ɑdɑmɑ bɔru tɑ̀ n nɔɔ ɡu, kɑ mbɑ bɑ koo kpɑm tu dorɑsiɑ. I n bɔru mɔ bɛɛn tii sɔɔ, kpɑ i n nɔɔ nɛ bɛɛn tii tiinɛ sɔɔ. \c 10 \s1 Yesu u yinɑnɑɑn ɡɑri mɔ̀ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 19:1-12, Luku 16:18) \p \v 1 Yen biru Yesu doonɑ min di u dɑ Yudeɑn temɔ kɑ Yuudɛnin ɡuruɔ. Tɔn wɔru ɡunɑ kpɑm mɛnnɑ win mi. Nɡe mɛ win dɔɔnɛ u kpɑm bu Gusunɔn ɡɑrin keu sɔ̃ɔsimɔ. \p \v 2 Fɑlisi ɡɑbɑ nɑ win mi bu kɑ win lɑɑkɑri mɛɛri. Bɑ nùn bikiɑ bɑ nɛɛ, woodɑ yɑ koo wurɑ tɔnu u win kurɔ yinɑ? \p \v 3 U bu wisɑ u nɛɛ, woodɑ yerɑ̀ Mɔwisi u bɛɛ wɛ̃. \p \v 4 Bɑ nɛɛ, u nɛɛwɑ durɔ u yinɑnɑɑn tireru yore kpɑ u de win kurɔ u doonɑ. \p \v 5 Mɑ Yesu bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɛɛn woo bɔbunun sɔ̃nɑ Mɔwisi u bɛɛ woodɑ ye yoruɑ. \v 6 Adɑmɑ sɑnɑm mɛ Gusunɔ u hɑnduniɑ tɑkɑ kuɑ u tɔmbu tɑkɑ kuɑwɑ durɔ kɑ kurɔ. \v 7 Yen sɔ̃nɑ durɔ u koo win tundo kɑ win mɛro deri kpɑ wi kɑ win kurɔ bɑ n mɑninɛ, \v 8 kpɑ be yiru kpuro bu ko wɑsi tee. Nɡe mɛyɑ, bɑ ǹ mɑɑ sɑ̃ɑ tɔmbu yiru mɑ n kun mɔ tɔn turo. \v 9 Ǹ n mɛn nɑ, tɔnu u ku mɑɑ kɑrɑnɑ ye Gusunɔ u mɛnnɑ. \p \v 10 Sɑnɑm mɛ Yesu kɑ win bwɑ̃ɑbu bɑ wurɑ yɛnuɔ, bɑ nùn ɡɑri yin tubusiɑnu bikiɑ. \v 11 Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɑɑwure wi u win kurɔ yinɑ mɑ u kpɑo suɑ, u sɑkɑrɑru kuɑwɑ. \v 12 Kurɔ ɡoo ù n mɑɑ win durɔ yinɑ mɑ u kpɑo suɑ, sɑkɑrɑrɑ u kuɑ. \s1 Yesu u bibu kɑnɑru kuɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 19:13-15, Luku 18:15-17) \p \v 13 Yerɑ tɔmbɑ kɑ bibu nɑ win mi u kɑ bu bɑbɑ. Adɑmɑ win bwɑ̃ɑbɑ bu ɡerusi. \v 14 Ye Yesu wɑ ye bɑ mɔ̀ u mɔru bɑrɑ, mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i bibu derio bu nɑ nɛn mi, i ku bu yinɑri, domi Gusunɔ u bɑndu swĩi tɔmbun sɔ̃ be bɑ sɑ̃ɑ nɡe bibu. \v 15 Kɑ ɡeemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, bɑɑwure wi u kun bɑn te Gusunɔ u swĩi wure nɡe mɛ bii yɑ̃kɑbu ɡɑ rɑ ɡen mɔwɔbu wure, u ǹ kpɛ̃ u n sɑ̃ɑ bɑn teɡii. \p \v 16 Yerɑ u bibu suɑ, u ben bɑɑwure nɔmɑ sɔndi, mɑ u bu domɑru kuɑ. \s1 Gobiɡii ɡoon ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 19:16-30, Luku 18:18-30) \p \v 17 N wee, ye Yesu u kpɑm swɑɑ wɔri u doonɔ, durɔ ɡoo dukɑ dɑ win mi u yiirɑ win wuswɑɑɔ u nɛɛ, yinni, ɑ sɑ̃ɑwɑ tɔn ɡeo, mbɑ kon ko n kɑ wɑ̃ɑru te tɑ ku rɑ kpe wɑ. \p \v 18 Mɑ Yesu nùn bikiɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ mɑn sokumɔ tɔn ɡeo. Goo sɑri wi u sɑ̃ɑ ɡeo, mɑ n kun Gusunɔ turo. \v 19 N ǹ ɑ woodɑ yɛ̃ rò ye yɑ ɡerumɔ, “I ku tɔnu ɡo. I ku sɑkɑrɑru ko. I ku ɡbɛni. I ku ɡoo ɡɑri mɑni. I ku ɡoo tɑki di. I bɛɛn tundo kɑ mɛro bɛɛrɛ wɛ̃ɛyɔ.” \p \v 20 Mɑ u nɛɛ, yinni, woodɑ yeni kpurowɑ nɑ swĩi nɛn birun di. \p \v 21 Yerɑ Yesu u nùn mɛɛrɑ u nùn kĩɑ mɑ u nɛɛ, ɡɑ̃ɑ teenɑ nu nun tie. A doo ɑ dɔrɑ kpuro ye ɑ mɔ kpɑ ɑ yen ɡobi sɑ̃ɑrobu bɔnu kuɑ. À n kuɑ mɛ, kɑɑ n dukiɑ mɔ Gusunɔn mi. Yen biru kpɑ ɑ nɑ ɑ mɑn swĩi. \p \v 22 Adɑmɑ u mɔruɑ ɡɑri yinin sɔ̃, mɑ u doonɑ kɑ nuku sɑnkirɑnu domi dukiɑ bɑkɑɡiiwɑ. \p \v 23 Yesu u yɑm mɛɛrɑ u kɑ sikerenɑ, mɑ u win bwɑ̃ɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n sɛ̃ ɡem ɡem dukiɑɡii u kɑ bɑn te Gusunɔ u swĩi wurɑ. \p \v 24 Mɑ biti bɑkɑ bwɑ̃ɑ be mwɑ win ɡɑri yin sɑɑbu. Yesu u kpɑm nɛɛ, bɔrɔbɑ, n sɛ̃ ɡem ɡem be bɑ ben nɑɑnɛ doke dukiɑ sɔɔ bu kɑ bɑn te Gusunɔ u swĩi wurɑ. \v 25 Yen sɛ̃sɔ ɡɑ kpɑ̃ n kere yooyoo ɡu du yɑburɑn wɛ̃rɔ ɡu yɑri. \p \v 26 Bwɑ̃ɑ be, bɑ biti soorɑ mɑ bɑ bikiɑnɑmɔ bɑ mɔ̀, ǹ n mɛn nɑ, wɑrɑ koo den fɑɑbɑ wɑ. \p \v 27 Yesu bu mɛɛrɑ tii, mɑ u nɛɛ, tɔmbun miyɑ yɑ ǹ koorɔ, ɑdɑmɑ Gusunɔn mi yɑ koo koorɑ, domi Gusunɔ u ku rɑ ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu kpɑnɛ. \p \v 28 Mɑ Piɛɛ nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n wee, sɑ kpuro deri sɑ nun swĩi. \p \v 29 Yesu nɛɛ, kɑ ɡeemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, ɡoo ù n win kpɑɑru deri nɛn sɔ̃ kɑ Lɑbɑɑri ɡeɑn sɔ̃, ǹ kun mɛ win mɑɑbu kɑ win wɔnɔbu kɑ win sesubu, ǹ kun mɛ win mɛro kɑ win tundo, ǹ kun mɛ win bibu, ǹ kun mɛ win ɡbeɑ, \v 30 u koo kpɑm kpɑɑnu wɑ wunɔm wunɔm tɛ̃ sɑɑ yeni sɔɔ. U koo dinu wɑ, kɑ mɑɑbu kɑ wɔnɔbu kɑ sesubu kɑ mɛrobu kɑ bibu kɑ ɡbeɑ, kɑ mɑɑ nɔni swɑ̃ɑru. Siɑ u koo mɑɑ wɑ̃ɑru te tɑ ku rɑ kpe wɑ. \v 31 Adɑmɑ tɔn dɑbinu be bɑ tɛ̃ sɑ̃ɑ ɡbiikobu bɑ koo rɑ ko dɑ̃ɑkobu, be bɑ mɑɑ tɛ̃ sɑ̃ɑ dɑ̃ɑkobu, bɑ koo rɑ ko ɡbiikobu. \s1 Yesu u win ɡɔɔ kɑ win seebun ɡɑri mɔ̀ nɔn itɑse \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 20:17-19, Luku 18:31-34) \p \v 32 Yesu u win bwɑ̃ɑbu ɡbiiye bɑ swɑɑ mɔ̀ bɑ dɔɔ Yerusɑlɛmuɔ. Biti win bwɑ̃ɑbu mɔ̀, mɑ be bɑ bu swĩi bɑ nɑnde. Mɑ Yesu kpɑm ɡɛrɑ bee tiɑ kɑ wɔkurɑ yiru ye, u bu sɔ̃ɔbu wɔri ye n koo nùn deemɑ. \v 33 U nɛɛ, n wee, sɑ Yerusɑlɛmu dɔɔ mi bɑ koo Tɔnun Bii yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ woodɑ yɛ̃robu nɔmu sɔndiɑ. Bɑ koo nùn tɑɑrɛ wɛ̃ bu kɑ nùn ɡo, kpɑ bu nùn tɔn tukobu nɔmu sɔndiɑ. \v 34 Beyɑ bɑ koo nùn yɑɑkoru ko, bu nùn yɑ̃ɑtɑm sie, bu nùn sɛni so. Yen biru kpɑ bu nùn ɡo. Sɔ̃ɔ itɑse kpɑ u se ɡɔrin di. \s1 Yɑkɔbu kɑ Yohɑnun bikiɑbu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 20:20-28) \p \v 35 Yerɑ Yɑkɔbu kɑ Yohɑnu, Sebeden bibu, bɑ susi Yesun bɔkuɔ mɑ bɑ nɛɛ, yinni sɑ kĩ ɑ sun kuɑ ye sɑ ko nun bikiɑ. \p \v 36 Mɑ u bu bikiɑ, mbɑ i kĩ n bɛɛ kuɑ. \p \v 37 Bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, ɑ de su sinɑ, turo wunɛn nɔm ɡeuɔ turo mɑɑ wunɛn nɔm dwɑrɔ, wunɛn yiiko sɔɔ. \p \v 38 Yesu u nɛɛ, i ǹ yɛ̃ ye i bikiɑmɔ. I ko kpĩ i wɑhɑlɑ sɔbe ye kon sɔbe? I ko bɑtɛmu ye kpĩ yèn bweseru bɑ koo mɑn ko? \p \v 39 Bɑ nɛɛ, sɑ ko kpĩ. \p Mɑ Yesu bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɡeemɑ, i ko wɑhɑlɑ wɑ ye kon wɑ, bɑ koo mɑɑ nɛn bɑtɛmun bweseru bɛɛ ko, \v 40 ɑdɑmɑ n ǹ nɛn bɑɑ n kɑ ɡɔsi be bɑ koo sinɑ nɛn nɔm ɡeuɔ kɑ nɛn nɔm dwɑrɔ. Tɔn bèn sɔ̃ ɑye ni, nu sɔɔru sɑ̃ɑ, beyɑ bɑ koo nu wɑ. \p \v 41 Ye bwɑ̃ɑbu wɔku te tɑ tie tɑ ɡɑri yi nuɑ, tɑ kɑ Yɑkɔbu kɑ Yohɑnu mɔru kuɑ. \v 42 Mɑ Yesu u bu sokɑ u nɛɛ, bɛɛn tii i yɛ̃ nɡe mɛ be tɔn tukobɑ rɑ ɡɑrisi ben tem yɛ̃robu, bɑ rɑ n bu dɑm dɔremɔ kpɑ ben wiruɡibu bɑ n bu tɑɑre. \v 43 Adɑmɑ n ǹ sɑ̃ɑ mɛ bɛɛn mi. Bɛɛn ɡoo ù n kĩ u ko wiruɡii bɛɛn suunu sɔɔ, u koowo bɛɛn sɔmɔ. \v 44 Mɛyɑ mɑɑ bɛɛn wi u kĩ u ko ɡbiikoo, u koowo bɛɛ kpuron yoo. \v 45 Domi bɑɑ Tɔnun Bii, u ǹ nɛ bu kɑ nùn sɑ̃, u nɑwɑ u kɑ ɡɑbu sɑ̃, kpɑ u ɡbi u kɑ tɔn dɑbinu yɑkiɑ. \s1 Yesu u Bɑɑtimɛ wɔ̃ko wi bɛkiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 20:29-34, Luku 18:35-43) \p \v 46 Yerɑ bɑ Yeriko duɑ. Sɑnɑm mɛ Yesu u yɑriɔ kɑ win bwɑ̃ɑbu kɑ tɔn wɔru ɡunɑ sɑnnu, bɑrɑ kowo wɔ̃ko ɡoo wi bɑ rɑ soku Bɑɑtimɛ, Timɛn bii, u sɔ̃ swɑɑ bɑɑrɔ. \v 47 Ye u nuɑ mɑ Yesu Nɑsɑrɛtiɡiiwɑ wɑ̃ɑ mi, u nɔɔɡiru suɑ u mɔ̀, Yesu, Dɑfidin sikɑdobu, ɑ nɛn wɔnwɔndu wɑɑwo. \p \v 48 Mɑ tɔn dɑbirɑ nùn ɡerusimɔ, bɑ nùn sɔ̃ɔmɔ u mɑrio. Adɑmɑ u ɡbɑ̃rɑmɔ too too u mɔ̀, Dɑfidin sikɑdobu, ɑ nɛn wɔnwɔndu wɑɑwo. \p \v 49 Yesu yɔ̃rɑ, mɑ u nɛɛ bu nùn sokumɑ. \p Bɑ wɔ̃ko wi sokɑ bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ u ku mwiɑ kpɑnɑ, u seewo, Yesu u nùn soku. \p \v 50 Wɔ̃ko wi, u win ɡɔ̃ɡɔ kɑkiɑ u kɔ̃ u seewɑ fuuku, mɑ u nɑ Yesun mi. \v 51 Mɑ Yesu u nùn bikiɑ u nɛɛ, mbɑ ɑ kĩ n nun kuɑ. \p Mɑ wɔ̃ko wi, u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, yinni nɑ kĩ n yɑm wɑwɑ. \p \v 52 Mɑ Yesu u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ doo, wunɛn nɑɑnɛ dokebu nun bɛkiɑ. \p Mii mii u yɑm wɑ, mɑ u Yesu swĩi swɑɑ yen min di. \c 11 \s1 Yesu u Yerusɑlɛmu duɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 21:1-11, Luku 19:28-40, Yohɑnu 12:12-19) \p \v 1 Sɑnɑm mɛ bɑ Yerusɑlɛmu turuku kuɑ Bɛtefɑɡi kɑ Betɑnin bɔkuɔ, bɑ turɑ Olifin ɡuurɔ. Yerɑ Yesu u win bwɑ̃ɑbu yiru ɡɔrɑ. \v 2 U bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i doo bɑru kpɑɑ te i mɛɛrɑ bɛɛn wuswɑɑɔ mi. Ì n duɑ mi, i ko kɛtɛku buu wɑ ɡɑ sɔri ɡe ɡoo kun sɔnire, i ɡu sɔsiɑmɑ i kɑ nɑ. \v 3 Goo ù n bɛɛ bikiɑ mbɑn sɔ̃nɑ i ɡu sɔsiɑmɔ, i nɛɛ, Yinniwɑ u ɡen bukɑtɑ mɔ. Mii mii u koo de i kɑ ɡu nɑ mini. \p \v 4 Mɑ bɑ doonɑ bɑ turɑ mi bɑ kɛtɛku buu ɡe wɑ ɡɑ sɔri yɛnu kɔnnɔn ɡɑmboɔ swɑɑ bɑɑrɔ. Mɑ bɑ ɡu sɔsiɑ. \v 5 Gɑbu be bɑ yɔ̃ mi, bɑ bu bikiɑ, ɑmɔnɑ! Mbɑn sɔ̃nɑ i kɛtɛku buu ɡe sɔsiɑmɔ. \p \v 6 Bɑ bu sɔ̃ɔwɑ nɡe mɛ Yesu u nɛɛ bu ɡere, mɑ bɑ bu deri bɑ kɑ doonɑ. \v 7 Bɑ kɛtɛku buu ɡe ɡɑwɑ bɑ kɑ Yesu dɑɑwɑ. Mɑ bɑ ben yɑbenu potirɑ bɑ tɛriɑ ɡen wɔllɔ, mɑ Yesu u nu sinɑri. \v 8 Tɔn dɑbinu nu nin yɑbenu tɛriɑ swɑɑ sɔɔ, mɑ ɡɑbɑ mɑɑ bɑ̃ɑ kɑkosu bɔɔrimɔ bɑ tɛriɑmɔ swɑɑ mi. \v 9 Be bɑ nùn ɡbiiye kɑ be bɑ nùn swĩi biruɔ, bɑ ɡbɑ̃sukumɔ bɑ mɔ̀, “Bɑrukɑ! U sɑ̃ɑwɑ domɑruɡii wi u sisi Yinnin yĩsiru sɔɔ. \v 10 Domɑruɡirɑ bɛsɛn bɑɑbɑ Dɑfidin bɑn te tɑ sisi. Bu Gusunɔ siɑro wɔllɔ!” \p \v 11 Yerɑ Yesu u Yerusɑlɛmu duɑ u dɑ sɑ̃ɑ yerɔ, mɑ u ɡɑ̃ɑnu kpuro mɛɛrɑ u kɑ sikerenɑ. Adɑmɑ ye u wɑ yɑm tĩrɑ u yɑrɑ u dɑ Betɑni ɡiɑ kɑ win bwɑ̃ɑbu wɔkurɑ yiru ye. \s1 Yesu u dɑ̃ru ɡɑru bɔ̃rusi \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 21:18-19) \p \v 12 Yen sisiru, ye bɑ doonɑ Betɑnin di, yerɑ ɡɔ̃ɔrɑ Yesu mɔ̀. \v 13 Mɑ u dɑ̃ru ɡɑru wɑ sɑrun di te bɑ mɔ̀ fiɡie tɑ wurusu kpɑre. U dɑ mi, u kɑ wɑ nɡe tɑ mɑrɑ. Adɑmɑ ye u turɑ mi, u ǹ ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu wɑ mɑ n kun mɔ wurusu yèn sɔ̃ sɑnɑm mɛ, mu ǹ sɑ̃ɑ ten mɑrubun sɑɑ. \v 14 Yesu tu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɡoo kun mɑɑ ten binu dimɔ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \p Win bwɑ̃ɑbɑ mɑɑ ɡɑri yi nuɑ. \s1 Yesu u duɑ sɑ̃ɑ yerɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 21:12-17, Luku 19:45-48, Yohɑnu 2:13-22) \p \v 15 Sɑnɑm mɛ bɑ turɑ Yerusɑlɛmuɔ Yesu u dɑ sɑ̃ɑ yerɔ. Mɑ u be bɑ kiɑru dɔrɑmɔ kɑ be bɑ dwemɔ mi ɡirɑm wɔri. U be bɑ ɡobi kɔsimɔn tɑbulubɑ fukurɑ, kɑ totobɛrɛ dɔrobun kitɑnu. \v 16 U ǹ mɑɑ dere ɡoo u kɑ ɡɑ̃ɑnu bukiɑnɑ sɑ̃ɑ yeru mi. \v 17 Yerɑ u tɔn be sɔ̃ɔbu wɔri u nɛɛ, bɑ yoruɑ mɑ Gusunɔ u nɛɛ, “Win diru tɑ ko n sɑ̃ɑwɑ kɑnɑrun diru tɔmbu kpuron sɔ̃.” Adɑmɑ bɛɛ i tu kuɑ ɡbɛnɔbun wɑ̃ɑ yeru. \p \v 18 Ye yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ woodɑ yɛ̃robu bɑ ɡɑri yi nuɑ, yerɑ bɑ swɑɑ kɑsu bu kɑ Yesu ɡo. Adɑmɑ bɑ nùn bɛrum sɑ̃ɑ domi tɔn wɔru ɡe, ɡɑ biti soorɑ win keu sɔ̃ɔsibun sɔ̃. \p \v 19 Ye sɔ̃ɔ kpɑ, Yesu kɑ win bwɑ̃ɑbu bɑ yɑrɑ wuun di. \s1 Yesu kɑ dɑ̃ɑ te tɑ ɡberɑn ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 21:20-22) \p \v 20 Yen sisiru bururu, nɡe mɛ bɑ sɑrɔ, bɑ dɑ̃ɑ te Yesu u bɔ̃rusi mi wɑ tɑ ɡberɑ mɑm mɑm sere kɑ ten ɡbiniɔ. \v 21 Yerɑ Piɛɛ u yɑɑyɑ ye Yesu rɑɑ ɡeruɑ mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Yinni ɑ fiɡie ye mɛɛrio ye ɑ bɔ̃rusi, wee yɑ ɡberɑ. \p \v 22 Yesu u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i de i n Gusunɔ nɑɑnɛ sɑ̃ɑ. \v 23 Kɑ ɡeemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, bɑɑwure wi u ɡuu teni sɔ̃ɔmɔ tu seewo tu tii sure nim wɔ̃ku sɔɔ, mɑ u kun sikɑ sikɑ mɔ̀ win ɡɔ̃ruɔ kpɑ u n nɑɑnɛ doke ye u ɡerumɔ sɔɔ mɛyɑ n koo mɑɑ nùn koorɑ. \v 24 Yenin sɔ̃nɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, ɡɑ̃ɑnu bɑɑnire ni i bikiɑmɔ kɑnɑru sɔɔ, i nɑɑnɛ dokeo mɑ i nu wɑ i mwɑ kɔ, mɛyɑ n koo mɑɑ bɛɛ kuɑ. \v 25 Sɑnɑm mɛ i yɔ̃ i kɑnɑru mɔ̀, ì n ɡɑ̃ɑnu mɔɔsinɛ kɑ ɡoo, i ɡinɑ yɛ̃ro suuru kuo, kpɑ bɛɛn Bɑɑbɑ wi u wɑ̃ɑ wɔllɔ u mɑɑ bɛɛ bɛɛn torɑnu suuru kuɑ. [ \v 26 Adɑmɑ bɛɛ, ì kun ɡɑbu suuru kue, bɛɛn Bɑɑbɑ wi u wɑ̃ɑ wɔllɔ, u ǹ koo mɑɑ bɛɛ bɛɛn torɑnu suuru kuɑ.] \s1 Mɑn diyɑ Yesu u yiiko wɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 21:23-27, Luku 20:1-8) \p \v 27 N wee, bɑ kpɑm wurɑ Yerusɑlɛmuɔ. Nɡe mɛ Yesu u bɔsu sɑ̃ɑ yerɔ, yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ woodɑ yɛ̃robu kɑ ɡuro ɡurobu bɑ nɑ win mi, \v 28 bɑ nùn bikiɑ bɑ nɛɛ, weren yiikowɑ ɑ kɑ yeni mɔ̀. Wɑrɑ nun yiiko wɛ̃ ɑ kɑ yenin bweseru ko. \p \v 29 Yesu bu wisɑ u nɛɛ, kon bɛɛ ɡɑri tiɑ ɡɑɑ bikiɑ. Ì n kpĩɑ i mɑn ye wisɑ, sɑnɑm mɛyɑ kon bɛɛ sɔ̃ yiiko ye nɑ kɑ yeni mɔ̀. \v 30 Bɑtɛmu ye Yohɑnu u mɔ̀, weren yiikowɑ u kɑ mɔ̀. Gusunɔɡiɑ? Nɡe tɔnuɡiɑ. I mɑn wisio. \p \v 31 Mɑ bɑ wesiɑnɑ ben tii tiinɛ sɔɔ bɑ nɛɛ, mbɑ sɑ ko nùn wisi. Tɛ̃ nɔ? Sɑ̀ n ɡeruɑ sɑ nɛɛ Gusunɔn yiikowɑ, u koo nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ sɑ ǹ Yohɑnu nɑɑnɛ doke. \v 32 Sɑ̀ n mɑɑ ɡeruɑ sɑ nɛɛ, tɔnuɡiɑ, to. \p N deemɑ bɑ tɔmbun bɛrum mɔ domi tɔmbu kpurowɑ bɑ wurɑ kɑm kɑm mɑ Yohɑnu u sɑ̃ɑ Gusunɔn sɔmɔ. \p \v 33 Yen sɔ̃nɑ bɑ Yesu sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, bɑ ǹ yɛ̃. \p Mɑ Yesu mɑɑ bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛnɑ kun mɑɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ wìn yiiko nɑ kɑ yeni mɔ̀. \c 12 \s1 Gbɑɑ wuko kɔ̃sobun ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 21:33-46, Luku 20:9-19) \p \v 1 Yen biru, Yesu u kɑ bu mɔndu ɡɑri sɔ̃ɔwɑ. U nɛɛ, durɔ ɡoo u ɡbɑɑru kuɑ mi u dɑ̃ɑ bii duronu duurɑ ni bɑ rɑ soku resɛm, mɑ u kɑrɑ kuɑ u kɑ sikerenɑ. U mɑɑ wɔru ɡbɑ mi bɑ koo dɑ̃ɑ bii ni ɡɑmɑ mɑ u ɡbɑɑ kɔ̃su yeru kuɑ. Yerɑ u ɡbɑɑ wukobu kɑsu u bu ye nɔmu bɛriɑ mɑ u wiɡiru doonɑ. \v 2 Sɑnɑm mɛ dɑ̃ɑ binun sɔribu turɑ, u win sɔm kowo ɡɔrɑ ɡbɑɑ wuko ben mi bu win bɔnu mwɑɑmɑ. \v 3 Yerɑ ɡbɑɑ wuko be, bɑ sɔm kowo wi mwɑ bɑ so mɑ bɑ nùn ɡɔsiɑ nɔm dirɑ. \v 4 Yerɑ u kpɑm bu sɔm kowo ɡoo ɡɔriɑ mɑ ɡbɑɑ wuko be, bɑ nùn so wirɔ mɑ bɑ nùn yɑɑ kɑsiki. \v 5 Gbɑɑ yɛ̃ro wi, u kpɑm mɑɑ bu sɔm kowo ɡɔriɑ, mɑ bɑ nùn ɡo. Mɛyɑ bɑ ben dɑbinu kuɑ, bɑ ɡɑbu so bɑ ɡɑbu ɡo. \v 6 Tɛ̃, n tie ɡbɑɑ yɛ̃ro win bii kĩnɑsin tii tii. Wiyɑ u bu ɡɔriɑ dɑ̃kuru u nɛɛ, bɑ koo win biin nɔnu nɑsiɑ. \v 7 Adɑmɑ ɡbɑɑ wuko be, bɑ wesiɑnɑ bɑ nɛɛ, winiwɑ ɡbɑɑ ten tubi dio. I nɑ su nùn ɡo kpɑ ɡbɑɑ te, tu ko bɛsɛɡiru. \v 8 Yerɑ bɑ ɑluwɑɑsi wi mwɑ bɑ ɡo. Mɑ bɑ win ɡoru yɑrɑ ɡbɑɑrun di. \p \v 9 Yesu u nɛɛ, tɛ̃, ɑmɔnɑ ɡbɑɑ yɛ̃ro wi, u koo ko. U koo dɑ u ɡbɑɑ wuko be ɡo kpɑ u win ɡbɑɑru ɡɑbu nɔmu sɔndiɑ. \v 10 Bɛɛ i ǹ ɡɑri yini ɡɑrɑ Gusunɔn ɡɑri sɔɔ yi yi nɛɛ, \q1 “Kpee te bɑnɔbɑ yinɑ, terɑ tɑ kuɑ ɡɑni ɡɔmburun dɑm. \q1 \v 11 Yinniwɑ ye kuɑ, mɑ n kuɑ mɑɑmɑɑki bɛsɛn nɔni sɔɔ.” \p \v 12 Yerɑ bɑ swɑɑ kɑsu bu kɑ nùn mwɑ, domi bɑ tubɑ mɑ ben sɔ̃nɑ u mɔn te kuɑ. Adɑmɑ bɑ tɔn wɔru nɑsiɑ, mɑ bɑ nùn deri bɑ doonɑ. \s1 Wɔ̃ɔ ɡobin kɔsiɑbun ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 22:15-22, Luku 20:20-26) \p \v 13 Mɑ bɑ Fɑlisi ɡɑbu kɑ Herodun tɔmbu ɡɑbu ɡɔrɑ Yesun mi, bu kɑ nùn ɡɑrin yinɑ bɛriɑ. \v 14 Ye bɑ turɑ win mi, bɑ nɛɛ, yinni, sɑ yɛ̃ mɑ ɑ rɑ ɡem ɡere. Mɛyɑ ɑ ku rɑ ɡoon nɔnu mɛɛri, domi ɑ ku rɑ ɡɑri ɡere binɛ kɑ bɛrum sɔ̃, ɑdɑmɑ ɑ tɔmbu Gusunɔn swɑɑ sɔ̃ɔsimɔwɑ dee dee. N weenɛ su tem yɛ̃ro wɔ̃ɔ ɡobi kɔsiɑ? Nɡe su ku kɔsiɑ. \p \v 15 Adɑmɑ Yesu u ben murɑfiti te tubɑ mɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ i kɑ mɑn ɡɑrin yinɑ bɛriɑmmɛ. I mɑn sii ɡeesun ɡobi sɔ̃ɔsimɑ n wɑ. \p \v 16 Bɑ nùn sɔ̃ɔsi. Mɑ u bu bikiɑ u nɛɛ, weren foto kɑ yĩrerɑ mini. Bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, tem yɛ̃roɡiɑ. \p \v 17 Yerɑ Yesu u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i tem yɛ̃ro kɔsio ye yɑ sɑ̃ɑ tem yɛ̃roɡiɑ kpɑ i mɑɑ Gusunɔ kɔsiɑ ye yɑ sɑ̃ɑ Gusunɔɡiɑ. \p Yerɑ biti bɑkɑ bu mwɑ n bɑndɑ win sɔ̃. \s1 Gɔribun seebun ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 22:23-33, Luku 20:27-40) \p \v 18 Yerɑ Sɑdusi be bɑ rɑ nɛɛ, ɡɔribɑ kun seemɔ, bɑ dɑ Yesun mi, bɑ nùn bikiɑ bɑ nɛɛ, \v 19 yinni, Mɔwisi u sun woodɑ wɛ̃ u nɛɛ, ɡoo ù n ɡu mɑ u kurɔ deri, mɑ wi kɑ kurɔ wi, bɑ ǹ bii mɔ, n weenɛ yɛ̃ro win wɔnɔ u kurɔ ɡɔmini wi suɑ, kpɑ u kɑ mɔɔ bibu mɑruɑ. \v 20 Wee, tundo turosibu nɔɔbɑ yiru ɡɑbɑ rɑɑ wɑ̃ɑ. Ben ɡbiikoo u kurɔ suɑ mɑ u ɡu, u ǹ kɑ kurɔ wi bii mɑrɑ. \v 21 Yerɑ ben yiruse u kurɔ ɡɔmini wi suɑ. Win tii mɑɑ ɡu, u ǹ kɑ kurɔ wi bii mɑrɑ. Nɡe mɛyɑ ben itɑsen tii, \v 22 sere n kɑ ɡirɑri ben nɔɔbɑ yiruse, bɑ ǹ kɑ kurɔ wi bii mɑrɑ. Be kpuron biruwɑ kurɔ win tii mɑɑ ɡu. \v 23 Dɔmɑ te ɡɔribɑ koo se, tɔn ben wɑrɑ ko n kurɔ wi mɔ. Domi be nɔɔbɑ yiru ye kpuro bɑ nùn yɛ̃wɑ kurɔ. \p \v 24 Yesu bu wisɑ u nɛɛ, i ǹ Gusunɔn ɡɑri kɑ win dɑm yɛ̃. N ǹ yen sɔ̃nɑ i tore? \v 25 Domi sɑnɑm mɛ ɡɔribɑ koo se durɔbu kɑ kurɔbu bɑ ǹ mɑɑ suɑnɑmɔ, bɑ ko n sɑ̃ɑwɑ nɡe Gusunɔn ɡɔrɑdobɑ. \v 26 Ye n mɑɑ sɑ̃ɑ ɡɔribun seebun ɡɑri, i ǹ ɡɑrire Mɔwisin tireru sɔɔ mi ɑwĩi dɔ̃ɔɡiin ɡɑri wɑ̃ɑ nɡe mɛ Gusunɔ u kɑ nùn ɡɑri kuɑ u nɛɛ, “Wiyɑ Aburɑhɑmun Yinni, kɑ Isɑkin Yinni, kɑ Yɑkɔbun Yinni.” \v 27 Wee, Gusunɔ u ǹ sɑ̃ɑ ɡɔribun Yinni. U sɑ̃ɑwɑ wɑsobuɡii. Yenin sɔ̃nɑ bɛɛn torɑrɑ kpɑ̃. \s1 Woodɑ ye yɑ bo \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 22:34-40, Luku 10:25-28) \p \v 28 N wee, woodɑ yɛ̃ro ɡoo u ben sikirinɔ ɡe nuɑ. U wɑ mɑ Yesu u Sɑdusi be ɡɑri ɡee wisɑ, mɑ u dɑ Yesun mi u nùn bikiɑ u nɛɛ, woodɑbɑ kpuro sɔɔ yerɑ̀ yɑ kere. \p \v 29 Yesu u nɛɛ, woodɑ ye yɑ kere wee. “Bɛɛ Isirelibɑ, i swɑɑ dɑkio, Gusunɔ bɛsɛn Yinni, wi turowɑ Yinni. \v 30 A Gusunɔ wunɛn Yinni kĩɔ kɑ wunɛn ɡɔ̃ru kpuro kɑ wunɛn bwɛ̃rɑ kpuro kɑ wunɛn bwisikunu kpuro kɑ wunɛn dɑm kpuro.” \v 31 Yen yiruse wee. “A wunɛn tɔnusi kĩɔ nɡe wunɛn tii tii.” Woodɑ ɡɑɑ mɑɑ sɑri ye yɑ yeni kere. \p \v 32 Mɑ woodɑ yɛ̃ro wi, u Yesu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, to, n wɑ̃ yinni. Gemɑ ɑ ɡeruɑ ye ɑ nɛɛ Gusunɔ turowɑ wɑ̃ɑ, ɡoo mɑɑ sɑri mɑ n kun mɔ wi. \v 33 Mɑ tɔnu ù n Gusunɔ kĩɑ kɑ win ɡɔ̃ru kpuro kɑ win bwisikunu kpuro kɑ win dɑm kpuro, ù n mɑɑ win tɔnusi kĩɑ nɡe win tii tii, yeyɑ yɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡinu kɑ yɑ̃ku ni nu tie kere. \p \v 34 Ye Yesu u wɑ mɑ u yeni ɡeruɑwɑ kɑ yɛ̃run bɑɑ, yerɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ turuku koomɑ ɑ kɑ du mi Gusunɔ u bɑndu swĩi. \p Yenin biru ɡoo kun mɑɑ kɑ̃kɑ u Yesu ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu bikie. \s1 Dɑfidi kɑ wi Gusunɔ u ɡɔsɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 22:41-46, Luku 20:41-44) \p \v 35 Yen biru, nɡe mɛ Yesu u Gusunɔn ɡɑrin keu sɔ̃ɔsimɔ sɑ̃ɑ yerɔ, u tɔmbu bikiɑ u nɛɛ, ɑmɔnɑ woodɑ yɛ̃robɑ koo kpĩ bu ɡere mɑ Kirisi u sɑ̃ɑwɑ Dɑfidin bii. \v 36 Dɑfidin tii, kɑ Hunde Dɛɛron sɔ̃ɔsiru u nɛɛ, \q1 “Yinni Gusunɔ u nɛn Yinni sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \q1 ɑ sinɔ nɛn nɔm ɡeuɔ \q1 sere n kɑ nun wunɛn yibɛrɛbɑ tɑɑreɑ.” \m \v 37 Dɑfidin tii u nùn sokɑ Yinni. Amɔnɑ u ko n mɑɑ kɑ sɑ̃ɑ win bii. \s1 I tii lɑɑkɑri koowo \s2 kɑ woodɑ yɛ̃robu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 23:1-36, Luku 20:45-47) \p Mɑ tɔn wɔru ɡe, ɡɑ Yesun ɡɑri swɑɑ dɑki kɑ nuku dobu. \v 38 Win keu sɔ̃ɔsibu sɔɔ u nɛɛ, i tii lɑɑkɑri koowo kɑ woodɑ yɛ̃robu be bɑ kĩ bɑ n bɔsu kɑ yɑbe dɛndɛnnu, bɑ mɑɑ tɔbirinɑɑ kĩ bɑtumɑ sɔɔ kɑ bɛɛrɛ. \v 39 Mɑ bɑ sin yee bɛɛrɛɡinu kĩ mɛnnɔ yenɔ kɑ mɑɑ ɑye bɛɛrɛɡinu tɔ̃ɔ bɑkɑ yerɔ. \v 40 Bɑ ɡɔminibun yɛnusu dimɔ kɑ tɑki mɑ bɑ kɑnɑ dɛndɛnnu mɔ̀ bu kɑ bu wɑn sɔ̃. Bɑ koo bu tɑɑrɛ wɛ̃ n kpɑ̃. \s1 Gobi yi kurɔ ɡɔmini ɡoo u kpɛ̃ɛ \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 21:1-4) \p \v 41 Yerɑ Yesu u dɑ u sinɑ sɑ̃ɑ yerun kpɑkoro te bɑ rɑ ɡobi doken bɔkuɔ, mɑ u mɛɛrɑ nɡe mɛ tɔmbɑ ɡobi kpɛ̃ɛmɔ te sɔɔ. Gobiɡibu dɑbiru bɑ ɡobi bɛkɛ doke. \v 42 Yerɑ ɡɔmini sɑ̃ɑro ɡoo u nɑ mɑ u ɡobi piiminu yiru doke mi, yìn ɡeerɑ sɑ̃ɑ nɡe fɑrɑm yirun sɑkɑ. \v 43 Mɑ Yesu u win bwɑ̃ɑbu sokɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, kɑ ɡeemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, ɡɔmini sɑ̃ɑro wini, u ɡobi doke kpɑkoro teni sɔɔ n tɔmbu kpuro kere. \v 44 Domi be kpuro, ye n sɔndi ben mɔɔ bɑkɑru sɔɔ, yerɑ bɑ wunɑ bɑ doke, ɑdɑmɑ kurɔ wi, win yɑ̃ɑru sɔɔrɑ u kpuro kpɛ̃ɛ ye u kɑ tii kɔ̃su. \c 13 \s1 Yesu u sɑ̃ɑ yerun kɔrɑbun ɡɑri mɔ̀ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 24:1-2, Luku 21:5-6) \p \v 1 Nɡe mɛ Yesu u yɑriɔ sɑ̃ɑ yerun di, win bɔ̃ɔ turo u nɛɛ, yinni, ɑnnɑ ɑ dii bɑkɑnu wɑ kɑ nin kpee burɑnu! \p \v 2 Mɑ Yesu nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ dii bɑkɑ ni wɑ? Bɑɑ kpee teeru tɑ ǹ ko n sɔndi ten tensim wɔllɔ. Bɑ koo ni kpuro surɑwɑ. \s1 Wɑhɑlɑ ye yɑ koo nɑ hɑnduniɑ yu sere kpe \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 24:3-14, Luku 21:7-19) \p \v 3 Yen biru Yesu u dɑ Olifin ɡuurɔ u sinɑ u wuswɑɑ kisi sɑ̃ɑ yeru ɡiɑ. Yerɑ Piɛɛ kɑ Yɑkɔbu kɑ Yohɑnu kɑ Andere bɑ dɑ be tɔnɑ bɑ nùn bikiɑ bɑ nɛɛ, \v 4 ɑ sun sɔ̃ɔwɔ, dommɑ yɑbu ye, yɑ koo koorɑ. Yĩre terɑ̀ tɑ koo sun sɔ̃ɔsi mɑ yen sɑɑ yɑ turɑ. \p \v 5 Mɑ Yesu u bu sɔ̃ɔbu wɔri u nɛɛ, i tii lɑɑkɑri koowo, kpɑ ɡoo ku rɑɑ bɛɛ nɔni wɔ̃ke. \v 6 Tɔn dɑbirɑ koo nɑ kɑ nɛn yĩsiru bɑ n mɔ̀, beyɑ bɑ sɑ̃ɑ Kirisi wi, kpɑ bu tɔn dɑbinu nɔni wɔ̃ke. \v 7 Ì n tɑbun dɑmu dɑmusu nɔɔmɔ, i ku de n bɛɛ bɛrum ko. Yeni yɑ ǹ koo ko yɑ kun koore, ɑdɑmɑ n ǹ ɡinɑ hɑnduniɑn kpeeru mi. \v 8 Domi bwesenu koo seesinɑ. Sinɑmbɑ koo seesinɑ. Tem yĩiribu kɑ ɡɔ̃ɔru ko n wɑ̃ɑ ɡɑm kɑ ɡɑm. Ye kpuro n ko n sɑ̃ɑwɑ nɡe tɔn kurɔn nuku wuriribun tore. \p \v 9 Adɑmɑ bɛɛ, i n bɛɛn tii sɛ. Domi bɑ koo bɛɛ mwɑ kpɑ bu bɛɛ siri kowobu nɔmu sɔndiɑ. Bɑ koo mɑɑ bɛɛ so mɛnnɔ yenɔ, kpɑ bu kɑ bɛɛ dɑ tem yɛ̃robu kɑ sinɑmbun wuswɑɑɔ nɛn sɔ̃ kpɑ i kɑ seedɑ di. \v 10 Yu sere koorɑ mɛ bɑ koo ɡinɑ bwesenu kpuro Lɑbɑɑri ɡeɑ wɑɑsu kuɑ. \v 11 Adɑmɑ sɑnɑm mɛ bɑ bɛɛ ɡɑwe bɑ kɑ dɔɔ bu bɛɛ siri kowobu nɔmu bɛriɑ, i ku ɡbi i wururɑ kɑ ye i ko ɡere. Sɑɑ ye, yɑ̀ n tunumɑ, i ɡeruo ye Gusunɔ u koo bɛɛ sɔ̃. Domi n ǹ bɛɛn tii i ko ɡere, mɑ n kun mɔ Hunde Dɛɛro. \v 12 Mɔɔ kɑ wɔnɔ bɑ koo kɔrumɔtɔnu kuɑnɑ bu kɑ ben turo ɡo, mɛyɑ tundobɑ koo mɑɑ ben bibu kuɑ. Bibu bɑ koo ben mɔwɔbu seesi kpɑ bu de bu bu ɡo. \v 13 Tɔmbu kpurowɑ bɑ ko n bɛɛ tusɑ nɛn yĩsirun sɔ̃. Adɑmɑ wi u tɛmɑnɑ sere kɑ nɔrɔ, u koo fɑɑbɑ wɑ. \s1 Gɑ̃ɑ kɔ̃sunun ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 24:15-28, Luku 21:20-24) \p \v 14 Yesu mɑɑ nɛɛ, ɑdɑmɑ i ko kɑm koosion bwɑ̃ɑroku kɔ̃su wɑ ɡɑ yɔ̃ mi n ǹ weenɛ ɡɑ n wɑ̃ɑ. Wi u tire teni ɡɑrimɔ u tubuo sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ. Sɑnɑm mɛyɑ n weenɛ be bɑ wɑ̃ɑ Yudeɑɔ bu kpikiru su bu dɑ ɡuunɔ. \v 15 Kpɑ wi u wɑ̃ɑ dii tɛɛrɑ wɔllɔ u ku sɑrɑ u du dirɔ u ɡɑ̃ɑnu suɑ. \v 16 Wi u mɑɑ woo ɡberɔ u ku ɡɔsirɑ yɛnuɔ u win yɑbe bɑkɑru suɑ. \v 17 Annɑ kurɔ ben nɔni swɑ̃ɑrɑ ko n nɛ sɑnɑm mɛ, be bɑ ɡuri mɔ kɑ be bɑ bibu bɔm kɛ̃mɔ. \v 18 I Gusunɔ kɑnɔ kpɑ sɑɑ ye, yu ku rɑɑ ko woorun sɑnɑm. \v 19 Domi sɑnɑm mɛ sɔɔ, nɔni swɑ̃ɑ bɑkɑrɑ ko n wɑ̃ɑ tèn bweseru tɑ ǹ koore sɑɑ hɑnduniɑn toren di sere kɑ ɡisɔ. Ten bweserɑ kun mɑm mɑɑ sisi. \v 20 Yinni ù kun dɑɑ tɔ̃ɔ te kɑwe, ɡoo kun tiɑrɔ. Adɑmɑ wiɡii be u ɡɔsɑn sɔ̃nɑ u tɔ̃ɔ te kɑwɑ. \v 21 Sɑɑ ye sɔɔ, ɡoo ù n bɛɛ sɔ̃ɔmɔ u nɛɛ, Kirisi wi, u wɑ̃ɑ mini, ǹ kun mɛ u wɑ̃ɑ miɔnɔ, i ku rɑ nɑɑnɛ ko. \v 22 Domi Kirisi weesuɡibu kɑ sɔmɔ weesuɡibɑ koo yɑri. Bɑ koo yĩrenu kɑ sɔm mɑɑmɑɑkiɡiɑ ko, bu kɑ be Gusunɔ u ɡɔsɑ nɔni wɔ̃ke ǹ n ko n koorɑ. \v 23 Wee, nɑ bɛɛ yeni kpuro sɔ̃ɔwɑ kɔ yu sere koorɑ. Yen sɔ̃, i n tii sɛ. \s1 Tɔnun Biin nɑɑru \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 24:29-31, Luku 21:25-28) \p \v 24 Yesu mɑɑ nɛɛ, ɑdɑmɑ sɑɑ ye sɔɔ, nɔni swɑ̃ɑrun biru, sɔ̃ɔ u koo yɑm tĩrɑ, suru kun mɑɑ wɑɑrɔ. \v 25 Wɔllun kperi yi koo wɔrumɑ temɔ, kpɑ wɔllun dɑm mu yĩiri. \v 26 Sɑɑ yerɑ bɑ koo Tɔnun Bii wɑ u kurɑmɑ ɡuru winu sɔɔ kɑ dɑm bɑkɑm kɑ yiiko. \v 27 U koo win ɡɔrɑdobɑ ɡɔri hɑnduniɑn ɡoonu nnɛ sɔɔ bu be u ɡɔsɑ mɛnnɑ sɑɑ hɑnduniɑn nɔrun di sere kɑ wɔllɔ. \s1 Yĩre te dɑ̃ɑ te bɑ mɔ̀ fiɡie \s2 tɑ sɔ̃ɔsimɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 24:32-35, Luku 21:29-33) \p \v 28 Yesu mɑɑ nɛɛ, tɛ̃ i de dɑ̃ɑ te bɑ mɔ̀ fiɡie tu bɛɛ ɡɑri ɡɛɛ sɔ̃ɔsi. Sɑnɑm mɛ tɑ kpɑrɑru toruɑ, i yɛ̃ mɑ tombururɑ tɑ turuku kuɑ. \v 29 Nɡe mɛyɑ mɑɑ, ì n wɑ yeni kpuro yɑ koorɑmɔ, i n yɛ̃ mɑ nɛ Tɔnun Bii nɑ turuku kuɑwɑ, nɑ mɑm wɑ̃ɑ kɔnnɔwɔ. \v 30 Kɑ ɡeemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, tɛ̃n tɔn beni bɑ ǹ ɡbimɔ ye kpuro yu kɑ koorɑ. \v 31 Wɔllu kɑ tem bɑɑ yɑ koo doonɑ, ɑdɑmɑ nɛn ɡɑri kun doonɔ pɑi. \s1 Gusunɔ turowɑ \s2 hɑnduniɑn kpeerun sɑɑ yɛ̃ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 24:36-44) \p \v 32 Yesu mɑɑ nɛɛ, ye n sɑ̃ɑ nɛn nɑɑrun sɑɑ, ɡoo sɑri wi u yen tɔ̃ru yɛ̃, bɑɑ Gusunɔn ɡɔrɑdobɑ be bɑ wɑ̃ɑ wɔllɔ, bɑɑ mɑm Biin tii, mɑ n kun mɔ Bɑɑbɑ turo. \v 33 I n tii sɛ kpɑ i n swɑɑ mɛɛrɑ, domi i ǹ yɛ̃ dɔmɑ te tɔ̃ɔ te, tɑ koo tunumɑ. \v 34 N ko n sɑ̃ɑwɑ nɡe durɔ ɡoo wi u sɑnum dɔɔ. U win yɛnu win sɔm kowobu nɔmu sɔndiɑ, u ben bɑɑwure win sɔmburu wɛ̃, mɑ u kɔnnɔ kɔ̃so sɔ̃ɔwɑ u n swɑɑ mɛɛrɑ. \v 35 Ǹ n mɛn nɑ, i n swɑɑ mɛɛrɑ, domi i ǹ yɛ̃ nɡe yɛnu yɛ̃ro u koo tunumɑ yokɑ, ǹ kun mɛ wɔ̃ku suunu, ǹ kun mɛ sɑɑ ye ɡue sumɔ, ǹ kun mɛ bururu. \v 36 Ù n tunumɑ suɑru sɔɔ, kpɑ u ku rɑɑ bɛɛ deemɑ i dò. \v 37 Ye nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ yerɑ nɑ mɑɑ bɑɑwure sɔ̃ɔmɔ, i n swɑɑ mɛɛrɑ. \c 14 \s1 Wiruɡibɑ wesiɑnɑmɔ \s2 bu kɑ Yesu ɡo \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 26:1-5, Luku 22:1-2, Yohɑnu 11:45-53) \p \v 1 N wee, n tie sɔ̃ɔ yiru bu kɑ Gɔɔ sɑrɑribu kɑ pɛ̃ɛ ye bɑ kun seeyɑtiɑ doken tɔ̃ɔ bɑkɑru ko. Mɑ yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ woodɑ yɛ̃robu bɑ swɑɑ kɑsu bu kɑ Yesu mwɑ ɑsiri sɔɔ bu ɡo, \v 2 domi bɑ ɡerumɔ bɑ mɔ̀, n ǹ weenɛ bu ko tɔ̃ɔ bɑkɑ te sɔɔ, kpɑ n ku rɑɑ ko ɡɑri bɑkɑ tɔmbun suunu sɔɔ. \s1 Kurɔ ɡoo turɑre yɛ̃kɑ \s2 Yesun wirɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 26:6-13, Yohɑnu 12:1-8) \p \v 3 Sɑnɑm mɛ Yesu u wɑ̃ɑ Betɑniɔ Simɔɔn yɛnuɔ wi u rɑɑ bɑrɑ disiɡiru mɔ, kurɔ ɡoo u nɑ win mi u too burɑru nɛni te bɑ kuɑ kɑ ɑbɑtiri, te tɑ turɑre ɡobi bɛkɛɡiɑ yibɑ ye bɑ kuɑ kɑ nɑɑdin ɡum. U too te kɔrɑ mɑ u turɑre ye yɛ̃kɑ Yesun wirɔ sɑnɑm mɛ u dimɔ. \v 4 Gɑbu bɑ sɔ̃ɔnɑmɔ kɑ mɔru bɑ nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ u turɑre ye kɑm koosiɑ. \v 5 Sɑ ko rɑɑ kpĩ su ye dɔrɑ yu ko sɔm kowon wɔ̃ɔ tiɑn kɔsiɑrun sɑkɑ, kpɑ su ɡobi yi sɑ̃ɑrobu bɔnu kuɑ. \p Mɑ bɑ kurɔ wi wɔkisi. \v 6 Adɑmɑ Yesu u nɛɛ, i nùn derio. Mbɑ n kuɑ i kɑ nùn wɔkisimɔ. Gɑ̃ɑ burɑnɑ u mɑn kuɑ. \v 7 Bɑɑdommɑwɑ sɑ̃ɑrobu bɑ wɑ̃ɑ bɛɛn suunu sɔɔ. Sɑnɑm bɑɑmɛre mɛ i kĩ, i ko kpĩ i bu durom kuɑ. Adɑmɑ nɛnɑ nɑ ǹ ko nɑ n wɑ̃ɑ kɑ bɛɛ kɑ bɑɑdommɑ. \v 8 U kuɑ nɡe mɛ win mɔrɑ nɛ. U nɑwɑ u kɑ nɛn wɑsin sikubun sɔɔru ko bu sere yi sike. \v 9 Kɑ ɡeemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, bɑɑmɑ mi bɑ Lɑbɑɑri ɡeɑ wɑɑsu mɔ̀ hɑnduniɑ kpuro sɔɔ, bɑ koo mɑɑ kurɔ win ɡɑri ɡere ye u kuɑ minin sɔ̃, bɑ n kɑ nùn yɑɑye. \s1 Yudɑsi u kĩ u Yesu yɑ̃ku kowo \s2 tɔnwerobu nɔmu sɔndiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 26:14-16, Luku 22:3-6) \p \v 10 Yen biru Yudɑsi Isikɑriɔtu, bwɑ̃ɑbu wɔkurɑ yiru yen turo, u dɑ yɑ̃ku kowo tɔnwerobun mi u kɑ bu Yesu nɔmu sɔndiɑ. \v 11 Ben nukurɑ dorɑ ɡem ɡem ye bɑ win ɡɑri nuɑ mɑ bɑ nùn ɡobi nɔɔ mwɛɛru kuɑ yi bɑ koo nùn kɛ̃. Mɑ u swɑɑ kɑsu nɡe mɛ u koo ko u kɑ Yesu bu nɔmu sɔndiɑ ù n sɑɑ wɑ. \s1 Yesu u Gɔɔ sɑrɑribun yɑɑ dibu \s2 dimɔ kɑ win bwɑ̃ɑbu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 26:17-25, Luku 22:7-14, 21-23, Yohɑnu 13:21-30) \p \v 12 Pɛ̃ɛ ye bɑ kun seeyɑtiɑ doken tɔ̃ɔ bɑkɑrun tɔ̃ɔ ɡbiikiru, tè sɔɔ bɑ rɑ Gɔɔ sɑrɑribun yɑ̃ɑnu ɡo, Yesun bwɑ̃ɑbɑ nɑ win mi bɑ nɛɛ, mɑnɑ ɑ kĩ su nun Gɔɔ sɑrɑribun yɑɑ dibun sɔɔru kuɑ. \p \v 13 Yerɑ Yesu u win bwɑ̃ɑbun yiru ɡɔrɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i doo wuu sɔɔ, i ko kɑ durɔ ɡoo yinnɑ u nim tooru sɔɔwɑ. I nùn swĩiyɔ. \v 14 Yɛnu mi u duɑ, i yɛnu ɡen yɛ̃ro sɔ̃ɔwɔ i nɛɛ, yinni u nɛɛ, diru mɑnɑ wi kɑ win bwɑ̃ɑbu bɑ koo be Gɔɔ sɑrɑribun yɑɑ dibu di. \v 15 Durɔ wi, u koo bɛɛ ɡidɑmbisɑ bɑkɑ sɔ̃ɔsi ye bɑ sɔɔru kuɑ kɑ ɡɑ̃ɑ nìn bukɑtɑ sɑ mɔ kpuro. Miyɑ i ko i sun Gɔɔ sɑrɑribun sɔɔru kuɑ. \p \v 16 Mɑ bwɑ̃ɑ be, bɑ swɑɑ wɔri bɑ turɑ wuu ɡen mi, bɑ ye kpuro wɑ nɡe mɛ Yesu u rɑɑ bu sɔ̃ɔwɑ. Mɑ bɑ Gɔɔ sɑrɑribun yɑɑ dibu sɔɔru kuɑ. \p \v 17 Ye n kuɑ yokɑ Yesu u dɑ mi kɑ win bwɑ̃ɑbu wɔkurɑ yiru ye. \v 18 Ye bɑ sɔ̃ bɑ dimɔ Yesu u nɛɛ, kɑ ɡeemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, bɛɛn turo wi u dimɔ kɑ nɛ sɑnnu u koo mɑn dɔmɛ. \p \v 19 Yeyɑ bwɑ̃ɑ be kpuron nuki sɑnkirɑ, mɑ bɑ nùn bikiɑbu wɔri tiɑ tiɑ bɑ mɔ̀, ɑsɑ n ǹ nɛ. \p \v 20 Mɑ Yesu u bu wisɑ u nɛɛ, bɛɛ wɔkurɑ yiru ye sɔɔ, nɛ kɑ wi sɑ ɡbɛ̃ɛ teeru sɔ̃rɑmɔ, wiyɑ. \v 21 Kɑ ɡeemɑ, Tɔnun Bii u koo ɡbi nɡe mɛ Gusunɔn ɡɑri ɡerumɔ win sɔ̃. Adɑmɑ nɔni swɑ̃ɑruɡiiwɑ wi u koo nùn dɔmɛ. N sɑnɔ bɑ kun dɑɑ yɛ̃ro mɑrɑ. \s1 Yinnin dĩɑ domɑruɡinu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 26:26-30, Luku 22:15-20, Korinti I, 11:23-25) \p \v 22 Mi bɑ dimɔ mi, Yesu u pɛ̃ɛ suɑ u Gusunɔ siɑrɑ mɑ u ye mururɑ u win bwɑ̃ɑbu wɛ̃. U nɛɛ, i mɔɔ, yeniwɑ nɛn wɑsi. \p \v 23 U mɑɑ nɔrɑ suɑ u Gusunɔ siɑrɑ mɑ u bu wɛ̃, mɑ be kpuro bɑ nɔrɑ. \v 24 Mɑ Yesu u nɛɛ, yeniwɑ nɛn yɛm mɛ mu Gusunɔn nɔɔ mwɛɛ kpɑɑru sire. Mu koo mɑɑ yɑri tɔn dɑbinun sɔ̃. \v 25 Kɑ ɡeemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, nɑ ǹ mɑɑ tɑm mɛni nɔrumɔ sere n kɑ ko sɑnɑm mɛ kon mɛn kpɑm nɔ bɑn te Gusunɔ u koo swĩi sɔɔ. \p \v 26 Ye bɑ womusu kuɑ bɑ kpɑ, yerɑ bɑ yɑrɑ bɑ dɑ Olifin ɡuuru wɔllɔ. \s1 Yesu u nɛɛ, Piɛɛ koo nùn siki \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 26:31-35, Luku 22:31-34, Yohɑnu 13:36-38) \p \v 27 Olifin ɡuuru miyɑ Yesu u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɛɛ kpurowɑ i ko i biru wurɑ. Domi bɑ yoruɑ Gusunɔn ɡɑri sɔɔ bɑ nɛɛ, “Bɑ koo yɑ̃ɑ kpɑro ɡo, kpɑ yɑ̃ɑnu nu yɑrinɑ.” \v 28 Adɑmɑ nɑ̀ n seewɑ ɡɔrin di kon bɛɛ ɡbiiyɑ Gɑlileɔ. \p \v 29 Yerɑ Piɛɛ nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɑɑ tɔmbu kpuro bɑ̀ n biru wurɑmɔ, n ǹ kɑ nɛ! \p \v 30 Yesu u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, kɑ ɡeemɑ nɑ nun sɔ̃ɔmɔ, ɡisɔn wɔ̃ku te, sere ɡoo dɔɔ ɡu kɑ swĩ nɔn yiru, kɑɑ mɑn siki nɔn itɑ. \p \v 31 Adɑmɑ Piɛɛ u nɔɔ ɡɛ̃ɛ dim dim u mɔ̀, nɑ ǹ nun sikimɔ pɑi. Bɑɑ ǹ n ɡɔɔn nɑ, sɑnnɑ sɑ ko ɡbi. \p Mɛyɑ mɑɑ bwɑ̃ɑ be kpuro bɑ ɡeruɑ. \s1 Yesu u kɑnɑru mɔ̀ Gɛsemɑnɛɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 26:36-46, Luku 22:39-46) \p \v 32 Yen biru bɑ dɑ ɡɑm ɡum mi bɑ rɑ soku Gɛsemɑnɛ. Mɑ Yesu u win bwɑ̃ɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bu sinɔ mi, kpɑ u dɑ u kɑnɑru ko. \p \v 33 Mɑ u Piɛɛ kɑ Yɑkɔbu kɑ Yohɑnu sokɑ bɑ dɑ kɑ wi. Mɑ u nɑndɑ, win wɑsi dwiiyɑ. \v 34 Yerɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛn nukurɑ sɑnkirɑ sere n ɡɔɔ ɡum ɡirɑri. I yɔ̃ro mini kpɑ i n tii kpɑrenu sɑ̃ɑ. \p \v 35 Yen biru u bu dɛsirɑri fiiko u kpunɑ u kibɑri u kɑnɑru kuɑ, ǹ n koo koorɑ, wɑhɑlɑn sɑɑ ye, yu nùn dɛsirɑri. \v 36 Yerɑ u ɡeruɑ u nɛɛ, nɛn Bɑɑbɑ, kɑɑ kpĩ ɑ ɡɑ̃ɑnu kpuro ko. A de wɑhɑlɑ ye, yu mɑn dɛsirɑri. Adɑmɑ ɑ ku nɛn ɡɔ̃ru kĩru ko mɑ n kun mɔ wunɛɡiru. \p \v 37 Mɑ u wurɑmɑ bwɑ̃ɑbu itɑ ben mi, u deemɑ bɑ dò. Mɑ u Piɛɛ bikiɑ u nɛɛ, Simɔɔ ɑ dòwɑ? A kpɑnɑ ɑ n wɑsi bɑɑ kɔbi tiɑ? \v 38 I n tii kpɑrenu sɑ̃ɑ i n kɑnɑru mɔ̀, kpɑ i ku rɑ du kɔkiribu sɔɔ. Kɑ ɡeemɑ, tɔnun ɡɔ̃ru ɡɑ kĩ ɑdɑmɑ wɑsi yen dɑm bie. \p \v 39 Mɑ u kpɑm wurɑ u kɑnɑru kuɑ. Gɑri tee yiyɑ u ɡerumɔ. \v 40 Ye u kpɑm wurɑmɑ u deemɑ bɑ do domi ben nɔni buniɑ. Bɑ ǹ mɑɑ yɛ̃ ye bɑ koo nùn sɔ̃. \p \v 41 Ye u wurɑmɑ ben mi nɔn itɑse u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i den dweeyo tɛ̃, kpɑ i wɛ̃rɑ. N turɑ mɛ. Sɑɑ ye, yɑ tunumɑ kɔ. N wee, bɑ Tɔnun Bii tɔn kɔ̃sobu nɔmu sɔndiɑmmɛ. \v 42 I seewo su doonɑ. Wee, wi u mɑn dɔmɛmɔ u sisi. \s1 Yesun mwɑɑbu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 26:47-56, Luku 22:47-53, Yohɑnu 18:3-12) \p \v 43 Yesu kun ɡɑri yi ɡerum kpɑ Yudɑsi kɑ tunumɑ yɑnde, bwɑ̃ɑbu wɔkurɑ yiru yen turo. Tɔn dɑbirɑ nùn swĩi bɑ tɑkobibɑ kɑ bokunu nɛni. Yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ woodɑ yɛ̃robu kɑ ɡuro ɡurobɑ bɑ bu ɡɔrɑ. \v 44 N deemɑ dɔmɛ wi, u rɑɑ tɔn be sɔ̃ɔwɑ yĩre te u koo ko. U nɛɛ, durɔ wi u koo nɛnɛ u bɔkɑsi, wiyɑ mi, bu nùn mɔɔ, bu nɛnɛ kem kem bu kɑ doonɑ. \v 45 Ye Yudɑsi tunumɑ, mii mii u dɑ Yesun mi, mɑ u nɛɛ, yinni. \p Mɑ u nùn bɔkɑsi. \v 46 Yerɑ tɔn be, bɑ nɔmu dɛmiɑ bɑ Yesu mwɑ. \v 47 Adɑmɑ be bɑ yɔ̃ min turo u win tɑkobi womɑ, mɑ u yɑ̃ku kowo tɔnweron yoon soo sɔ̃rɑ u burɑ. \v 48 Yerɑ Yesu bu bikiɑ u nɛɛ, nɛnɑ bɛɛ i mwɑɑbu nɑ kɑ tɑkobibɑ kɑ bokunu nɡe swɑɑ dio? \v 49 Bɑɑdommɑwɑ nɑ rɑ n kɑ bɛɛ wɑ̃ɑ sɑ̃ɑ yerɔ nɑ n keu sɔ̃ɔsimɔ, mɑ i ǹ mɑn mwɛ. Adɑmɑ Gusunɔn ɡɑri yi ǹ koo ko yi kun koore. \p \v 50 Yerɑ bwɑ̃ɑ be kpuro bɑ yɑrinɑ bɑ nùn deri. \p \v 51 Aluwɑɑsi ɡoo mɑɑ Yesu swĩi biruɔ u bekuru wukiri. Yerɑ ɡɑbɑ kĩ bu nùn mwɑ, \v 52 ɑdɑmɑ u dukɑ tereru, u bu bekuru deriɑ. \s1 Bɑ Yesu sirimɔ \s2 Yuubɑn tɔnwerobun mɛnnɔ yerɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 26:57-68, Luku 22:54-55, 63-71, Yohɑnu 18:13-14, 19-24) \p \v 53 Sɑnɑm mɛyɑ bɑ kɑ Yesu dɑ yɑ̃ku kowo tɔnweron yɛnuɔ mi yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ ɡuro ɡurobu kɑ mɑɑ woodɑ yɛ̃robu bɑ mɛnnɛ. \v 54 Mɑ Piɛɛ u bu swĩi dɑndɑnkuru sere kɑ yɑ̃ku kowo tɔnweron yɛnu yɑɑrɑɔ. Miyɑ u sinɑ, wi kɑ tɑbu kowobu sɑnnu bɑ dɔ̃ɔ wɔ̃su. \p \v 55 Yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ mɑɑ ɡuro ɡurobun mɛnnɔ ɡe kpuro bɑ seedɑ kɑsu ye bɑ koo Yesu mɑni bu kɑ nùn ɡo. Adɑmɑ bɑ ǹ wɑ. \v 56 Domi tɔn dɑbiru tɑ nùn seedɑ weesuɡiɑ diisimɔ ɑdɑmɑ seedɑɡii be, bɑ ǹ nɔɔ tiɑ sɑ̃ɑ. \p \v 57 Yerɑ ɡɑbɑ seewɑ bɑ nùn weesu mɑni bɑ nɛɛ, \v 58 bɛsɛ sɑ nuɑ u nɛɛ u koo sɑ̃ɑ yeru surɑ te bɑ kɑ nɔmɑ bɑnɑ, kpɑ sɔ̃ɔ itɑn bɑɑ sɔɔ u be ten kpɑɑru bɑni te bɑ ǹ kɑ nɔmɑ bɑnɛ. \p \v 59 Kɑ mɛ, bɑɑ ɡɑri yinin tii sɔɔ bɑ ǹ nɔɔ tiɑ kue. \p \v 60 Mɑ yɑ̃ku kowo tɔnwero u seewɑ u yɔ̃rɑ be kpuron wuswɑɑɔ, u Yesu bikiɑ u nɛɛ, ɑ ǹ ɡɛɛ wisimɔ? Mbɑ tɔn beni bɑ nun sɑɑrisimɔ. \p \v 61 Adɑmɑ Yesu u mɑɑri piti, u ǹ bu ɡɑ̃ɑnu wisɑ. Yerɑ yɑ̃ku kowo tɔnwero wi, u kpɑm nùn bikiɑ u nɛɛ, wunɑ Kirisi wi? Gusunɔ Yinni wi sɑ siɑrɑmɔn Bii? \p \v 62 Mɑ Yesu u nɛɛ, oo, nɛnɑ mi. Sɔ̃ɔ teeru i ko Tɔnun Bii wɑ u sɔ̃ Dɑm Kpuroɡiin nɔm ɡeuɔ, u wee wɔllun di ɡuru winu sɔɔ. \p \v 63 Sɑnɑm mɛyɑ yɑ̃ku kowo tɔnwero u win tiin yɑberu nɛnuɑ u kɑrɑnɑ, mɑ u nɛɛ, ee, seedɑ yerɑ̀ i mɑɑ kɑsu. \v 64 Bɛɛ i nuɑ ɡɑri kɑm yi u ɡeruɑ. Amɔnɑ i wɑ durɔ wi sɔɔ. \p Mɑ be kpuro bɑ nùn tɑɑrɛ wɛ̃ bɑ nɛɛ, bu nùn ɡo. \p \v 65 Yerɑ ben ɡɑbɑ yɑnde nùn yɑ̃ɑtɑm siem wɔri, bɑ win nɔni wɔ̃kuɑ, mɑ bɑ nùn nɔm kusɑ soomɔ, bɑ nɛɛ u tubuo wi u nùn soomɔ. \p Mɑ tɑbu kowobu bɑ nùn mwɑ bɑ soomɔ. \s1 Piɛɛ u Yesu siki \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 26:69-75, Luku 22:56-62, Yohɑnu 18:15-18, 25-27) \p \v 66 Sɑnɑm mɛ Piɛɛ u wɑ̃ɑ yɛnu yɑɑrɑɔ, yerɑ wɔndiɑ ɡoo wi u sɔmburu mɔ̀ yɑ̃ku kowo tɔnweron mi u nɑ mi. \v 67 Ye u Piɛɛ wɑ u dɔ̃ɔ wɔ̃su, u nùn mɛɛrɑ tii. Yerɑ u nɛɛ, wunɛ mɑɑ, ɑ rɑɑ wɑ̃ɑ kɑ Yesu Nɑsɑrɛtiɡii sɑnnu. \p \v 68 Adɑmɑ Piɛɛ u ɡɑri yi siki, u nɛɛ, nɑ ǹ yɛ̃ fɑ, yɑ ǹ mɑn yeeri ye ɑ ɡerumɔ. \p Mɑ u yɑrɑ u dɑ ɡonɡoroso ɡiɑ. [Sɑɑ yerɑ ɡoo dɔɔ ɡɑ swĩ.] \v 69 Wɔndiɑ sɔm kowo wi, u kpɑm nùn wɑ mi, mɑ u be bɑ yɔ̃ mi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, durɔ win tɔmbun turowɑ mini. \p \v 70 Adɑmɑ Piɛɛ u kpɑm ɡɑri yi siki. Ye n tɛ fiiko, be bɑ yɔ̃ mi bɑ Piɛɛ sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, kɑ ɡem, wunɛ tɔn ben turowɑ domi wunɛn tii Gɑlileɡiiwɑ. \p \v 71 Yerɑ Piɛɛ u bɔ̃ruɑ u sɔnnɑ u nɛɛ, nɑ ǹ durɔ wi yɛ̃ wi bɛɛ i kɑ yɑ̃ mini. \p \v 72 Mii mii mɑ ɡoo dɔɔ ɡɑ swĩ nɔn mɛɛruse. Yerɑ u Yesun ɡɑri yɑɑyɑ yi u rɑɑ nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, sere ɡoo dɔɔ ɡu kɑ swĩ nɔn yiru, u koo nùn siki nɔn itɑ. Mɑ u swĩi wɔri. \c 15 \s1 Bɑ kɑ Yesu dɑ \s2 Pilɑtin wuswɑɑɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 27:1-2, 11-14, Luku 23:1-5, Yohɑnu 18:28-38) \p \v 1 Buru buru yellu yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ mɑɑ ɡuro ɡurobu kɑ woodɑ yɛ̃robu, kɑ be bɑ tie mɛnnɔ ɡe sɔɔ, bɑ mɛnnɑ bu kɑ ɡɑri yi wesiɑnɑ sɑnnu. Mɑ bɑ Yesu bɔkuɑ bɑ kɑ dɑ bɑ Pilɑti nɔmu sɔndiɑ. \v 2 Yerɑ Pilɑti nùn bikiɑ u nɛɛ, wunɑ Yuubɑn sunɔ? \p Yesu nùn wisɑ u nɛɛ, mɛyɑ nɡe mɛ ɑ ɡeruɑ. \p \v 3 Mɑ yɑ̃ku kowo tɔnwerobu bɑ Yesu mɛm dɑbinu mɑnimɔ. \v 4 Yerɑ Pilɑti kpɑm nùn bikiɑ u nɛɛ, ɑ ǹ ɡɑ̃ɑnu wisimɔ? A ǹ nɔɔmɔ nɡe mɛ bɑ nun mɛm dɑbinu mɑnimɔ? \p \v 5 Adɑmɑ Yesu kun yen ɡɑɑ wisɑ sere biti yɑ Pilɑti mwɑ. \s1 Bɑ Yesu tɑɑrɛ wɛ̃ bu ɡo \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 27:15-26, Luku 23:13-25, Yohɑnu 18:39-19:16) \p \v 6 N deemɑ, Gɔɔ sɑrɑribun tɔ̃ɔ bɑkɑru bɑɑtere Pilɑti u rɑ pirisɔm turo kɑrewɑ wi tɔmbɑ kĩ. \v 7 Sɑnɑm mɛyɑ, tem ɡowobu ɡɑbɑ wɑ̃ɑ pirisɔm sɔɔ be bɑ tɔmbu ɡo tem ɡooru ɡɑru sɔɔ. Ben turon yĩsirɑ Bɑrɑbɑ. \v 8 Mɑ tɔn wɔru ɡɑ susi Pilɑtin mi bu kɑ nùn kɑnɑ u bu kuɑ nɡe mɛ u rɑ bu kue wɔ̃ɔ bɑɑɡere tɔ̃ɔ te sɔɔ. \v 9 Mɑ Pilɑti u bu bikiɑ u nɛɛ, i kĩ n bɛɛ Yuubɑn sunɔ kɑrɑ? \p \v 10 Domi win tii u yɛ̃ kɑm kɑm mɑ nisinun sɔ̃nɑ yɑ̃ku kowo tɔnwerobu bɑ nùn Yesu nɔmu sɔndiɑ. \v 11 Sɑnɑm mɛ sɔɔrɑ yɑ̃ku kowo tɔnwero be, bɑ tɔn wɔru bɔrie ɡu kɑ Pilɑti seesi kpɑ u bu Bɑrɑbɑ kɑrɑ. \v 12 Mɑ Pilɑti u kpɑm bu bikiɑ u nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, mbɑ i kĩ n ko kɑ durɔ wi bɛɛ i sokumɔ Yuubɑn sunɔ. \p \v 13 Yerɑ bɑ kpɑm ɡbɑ̃sukum wɔri bɑ nɛɛ, ɑ nùn kpɑreo dɑ̃ɑ bunɑnɑru sɔɔ. \p \v 14 Pilɑti u bikiɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ. Kɔ̃sɑ yerɑ̀ u kuɑ. \p Adɑmɑ tɔn be, bɑ ɡbɑ̃sukum sosi bɑ nɛɛ, ɑ nùn kpɑreo dɑ̃ɑ bunɑnɑru sɔɔ. \p \v 15 Pilɑti u kĩ u ko ye n koo bu dore, yen sɔ̃nɑ u bu Bɑrɑbɑ kɑrɑ. Yen biru u derɑ bɑ Yesu so mɑ u nùn tɑbu kowobu nɔmu sɔndiɑ bu nùn dɑ̃ɑ bunɑnɑru kpɑre. \s1 Tɑbu kowobu \s2 bɑ Yesu yɑɑkoru mɔ̀ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 27:27-31, Yohɑnu 19:2-3) \p \v 16 Sɑnɑm mɛyɑ tɑbu kowobu bɑ Yesu ɡɑwɑ bɑ kɑ nùn dɑ tem yɛ̃ron ɑɡbɑrɑ sɔɔkɑɑɔ mɑ bɑ tɑbu kowobu kpuro kpuro mɛnnɑ mi. \v 17 Bɑ Yesu ɡurumusu swɑ̃ɑbu sebusiɑ, mɑ bɑ sɑ̃ki tundu bɔkɑnɑ bɑ doke win wirɔ nɡe furɔ. \v 18 Mɑ bɑ nùn tɔbirim wɔri bɑ mɔ̀, Yuubɑn sunɔ, fɔɔ bɑɑsirɑ. \p \v 19 Mɑ bɑ nùn ɡɑ̃ɑ bɔ̃ɔ soomɔ wirɔ, bɑ nùn yɑ̃ɑtɑm siemɔ, bɑ nùn yiirɑmmɛ. \v 20 Ye bɑ nùn yɑɑkoru kuɑ bɑ kpɑ, bɑ nùn ɡurumusu swɑ̃ɑbu ɡe potɑri bɑ win tiin yɑ̃nu suɑ bɑ nùn sebusiɑ. Mɑ bɑ nùn ɡɑwɑ bɑ kɑ yɑrɑ bu kɑ nùn kpɑre dɑ̃ɑ bunɑnɑru sɔɔ. \s1 Bɑ Yesu kpɑre \s2 dɑ̃ɑ bunɑnɑru wɔllɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 27:32-44, Luku 23:26-43, Yohɑnu 19:17-27) \p \v 21 Sɑnɑm mɛ bɑ kɑ nùn dɔɔ, n wee durɔ ɡoo u sɑrɔ mi, wi bɑ rɑ soku Simɔɔ Sirɛniɡii, u wee ɡberu kpɑɑnɛn di. N deemɑ Simɔɔ wi, u sɑ̃ɑwɑ Alesɑndu kɑ Rufusin bɑɑbɑ. Mɑ tɑbu kowobu bɑ nùn mwɑ kɑ dɑm bɑ nùn Yesun dɑ̃ɑ bunɑnɑru sɔbi. \v 22 Bɑ kɑ Yesu dɑ mi bɑ rɑ soku Gɔɔɡɔtɑ, yĩsi ten tubusiɑnɑ, ɑye te tɑ kɑ wii koko weenɛ. \v 23 Mɑ bɑ nùn tɑm wɛ̃ mɛ mu kɑ tim mɛnnɑ mɛ bɑ rɑ soku miru, ɑdɑmɑ u yinɑ u nɔ. \v 24 Yerɑ bɑ nùn kpɑre dɑ̃ɑ bunɑnɑrɔ. Yen biru tɑbu kowo be, bɑ win yɑ̃nu tɛtɛ toosi bu kɑ wɑ ye ben bɑɑwure u koo suɑ. Nɡe mɛyɑ bɑ kɑ Yesun yɑ̃nu bɔnu koosinɑ. \v 25 Bururun kɔbɑ nɔɔbɑ nnɛn sɑkɑwɑ bɑ nùn kpɑre dɑ̃ɑ bunɑnɑrɔ. \v 26 Torɑ te u kuɑ bɑ kɑ nùn kpɑre, terɑ bɑ yoruɑ bɑ mɑni bɑ nɛɛ, Yuubɑn sunɔ. \v 27 Bɑ mɑɑ ɡbɛnɔbu yiru ɡɑbu dɑ̃ɑ bunɑnɑnu kpɑre, turo Yesun nɔm ɡeuɔ, turo win nɔm dwɑrɔ. [ \v 28 Nɡe mɛyɑ Gusunɔn ɡɑri yi koorɑ yi yi nɛɛ, “Bɑ nùn ɡɑrisi kɔ̃sɑn kowobu sɔɔ.”] \p \v 29 Tɔn be bɑ sɑrɔ bɑ nùn wiru diirisimɔ bɑ wɔnsimɔ bɑ nɛɛ, ɑhɑ̃ to, n ǹ wunɑ rɑ nɛɛ kɑɑ sɑ̃ɑ yeru surɑ kpɑ ɑ kpɑɑru bɑni sɔ̃ɔ itɑn bɑɑ sɔɔ? \v 30 Tɛ̃, ɑ re tii fɑɑbɑ koowo ɑ sɑrɑ dɑ̃ɑ ten min di. \p \v 31 Nɡe mɛyɑ mɑɑ yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ woodɑ yɛ̃robu bɑ nùn yɑɑkoru mɔ̀. Bɑ sɔ̃ɔnɑmɔ bɑ mɔ̀, u ɡɑbu fɑɑbɑ kuɑ ɑdɑmɑ u kpɑnɑ u tii fɑɑbɑ ko. \v 32 Tɛ̃ i de Kirisi Isirelibɑn sunɔ u sɑrɑmɑ su wɑ sɑɑ dɑ̃ɑ bunɑnɑ ten min di kpɑ su nùn nɑɑnɛ doke. \p Mɛyɑ mɑɑ be yiru, be bɑ kpɑre dɑ̃ɑ bunɑnɑru sɔɔ kɑ wi sɑnnu, bɑ mɑɑ nùn wɔmmɔ. \s1 Yesun ɡɔɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 27:45-56, Luku 23:44-49, Yohɑnu 19:28-30) \p \v 33 Yerɑ dɔmɑ ten sɔ̃ɔ sɔɔ, yɑm wɔ̃kurɑ tem mɛ kpuro wukiri sere n kɑ kuɑ sɔ̃ɔ sɔɔn kɔbɑ itɑ. \v 34 Kɔbɑ itɑ yen sɑkɑwɑ Yesu u ɡbɑ̃rɑ kɑ dɑm, u nɛɛ, “Eloi, Eloi, lemɑ sɑbɑtɑni.” Yen tubusiɑnɑ, Gusunɔ nɛn Yinni, mbɑ n kuɑ ɑ kɑ mɑn deri. \p \v 35 Be bɑ yɔ̃ min ɡɑbu bɑ ɡɑri yi nuɑ mɑ bɑ nɛɛ, i ǹ nɔɔmɔ? U Eli soku. \p \v 36 Yerɑ ben turo u dukɑ nɑ kɑ swɛ̃ɛ dukɛ dukɛsu si u wɑsɑ tɑm mɔmmɔm sɔɔ u bɛri dɛkɑɔ. Mɑ u Yesu tĩi u nɔ, u nɛɛ, i de su wɑ Eli ù n koo nɑ u nùn sɑrɑsiɑ. \p \v 37 Yerɑ Yesu u ɡbɑ̃rɑ wɔllɔ too too, mɑ win hunde yɑ doonɑ. \p \v 38 Ase sɑɑ yerɑ mɑɑ beku kɑre te tɑ wɑ̃ɑ sɑ̃ɑ yeru sɔɔ tɑ ɡɛ̃ɛrɑmɑ sɑɑ wɔllun di sere temɔ. \v 39 Tɑbu kowobun tɔnwero wi u yɔ̃ Yesun wuswɑɑɔ u wɑ nɡe mɛ u kɑ ɡu. Yerɑ u nɛɛ, kɑ ɡem durɔ wi, Gusunɔn Biiwɑ. \p \v 40 Kurɔbu ɡɑbɑ mɑɑ wɑ̃ɑ mi, bɑ mɛɛrɑ sɑrun di. Be sɔɔrɑ Mɑɑri Mɑdɑlɑɡii wɑ̃ɑ, kɑ Sɑlomɛ, kɑ Mɑɑri wi u sɑ̃ɑ Yose kɑ Yɑkɔbu yɑ̃kɑbun mɛro. \v 41 N deemɑ beyɑ bɑ rɑɑ Yesu swĩi bɑ nùn nɔɔrimɔ sɑnɑm mɛ u wɑ̃ɑ Gɑlileɔ. Kurɔbu dɑbiru ɡɑrɑ mɑɑ wɑ̃ɑ mi, be bɑ kɑ nùn nɑ Yerusɑlɛmuɔ sɑnnu. \s1 Yesun sikubu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 27:57-61, Luku 23:50-56, Yohɑnu 19:38-42) \p \v 42-43 Ye n kuɑ yokɑ, Yosɛfu Arimɑteɡii u tunumɑ mi, wi u sɑ̃ɑ bɛɛrɛɡii Yuubɑn ɡuro ɡurobu sɔɔ, u mɑɑ mɑrɑ Gusunɔ u bɑndu swĩi. Tɔ̃ɔ te, tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡirun sɔɔrun tɔ̃rɑ, tèn yokɑn di tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡirɑ koo tore. Yen sɔ̃nɑ Yosɛfu u dɑ Pilɑtin mi kɑ toro sindu u kɑ Yesun ɡoru kɑnɑ. \v 44 Mɑ Pilɑti u biti kuɑ too too ye u nuɑ mɑ Yesu u ɡu kɔ. Yerɑ u tɑbu sunɔ sokusiɑ u kɑ nùn bikiɑ Yesu ù n ɡu kɔ. \v 45 Ye tɑbu sunɔ wi, u nùn sɔ̃ɔwɑ mɑ Yesu u ɡu, u Yosɛfu nɔɔ kɑ̃ u kɑ ɡoo te suɑ. \v 46 Yosɛfu u dɑ u beku te bɑ wesɑ kɑ wɛ̃ɛ dɑmɡii dwɑ, mɑ u ɡoo te sɑrɑsiɑ u tu beku te tɛ̃ke. Mɑ u tu kpɛ̃ɛ kpee wɔru ɡe bɑ dɑ̃kɑ sɔɔ. Yen biru u kpee bɑkɑru ɡɑru bimiɑmɑ u kɑ wɔru ɡen nɔɔ kɔruɑ. \v 47 N deemɑ, Mɑɑri Mɑdɑlɑɡii kɑ Mɑɑri Yosen mɛro, bɑ mɛɛrɑ mi bɑ Yesun ɡoru kpɛ̃ɛmɔ. \c 16 \s1 Yesun seebu ɡɔrin di \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 28:1-8, Luku 24:1-12 Yohɑnu 20:1-10) \p \v 1 Ye tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡirɑ sɑrɑ, Mɑɑri Mɑdɑlɑɡii kɑ Sɑlomɛ kɑ Mɑɑri Yɑkɔbun mɛro, bɑ turɑre dwɑ bu kɑ Yesun ɡoru yɛ̃kɑ. \v 2 Ye n kuɑ ɑlusumɑ buun buru buru yellu kurɔ be, bɑ dɑ siki ten mi. \v 3 Swɑɑɔ bɑ bikiɑnɑmɔ, wɑrɑ u koo bu kpee te bimiɑ siki ten nɔɔn di. \p \v 4 Ye bɑ mɛɛrɑ mɑ bɑ wɑ, wee kpee te, tɑ bimiɑre bɑɑ mɛ tɑ kpɑ̃ too. \v 5 Ye bɑ duɑ siki te sɔɔ bɑ ɑluwɑɑsi ɡoo wɑ u sɔ̃ ben nɔm ɡeuɔ u yɑbe kpikiru sebuɑ. Mɑ bɛrum bu mwɑ ɡem ɡem. \v 6 U bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i ku bɛrum ko. Nɑ yɛ̃ mɑ Yesu Nɑsɑrɛtiɡiiwɑ i kɑsu wi bɑ kpɑre dɑ̃ɑ bunɑnɑru sɔɔ. U seewɑ ɡɔrin di u ǹ wɑ̃ɑ mini. I mɛɛrio mi bɑ rɑɑ nùn kpĩi. \v 7 Ǹ n mɛn nɑ, i doo i win bwɑ̃ɑbu sɔ̃ kɑ Piɛɛn tii mɑ u koo bu ɡbiiyɑ u dɑ Gɑlileɔ. Miyɑ bɑ koo nùn wɑ nɡe mɛ u rɑɑ bu sɔ̃ɔwɑ. \p \v 8 Yerɑ bɑ yɑrimɑ bɑ duki doonɑ sikiru min di kɑ diiribu domi bɛrum bu mwɑ ɡem ɡem. Bɑ ǹ mɑɑ ɡoo ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu sɔ̃ɔwɑ bɛrum sɑɑbu. \s1 Yesu u Mɑɑri Mɑdɑlɑɡii kure \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 28:9-10, Yohɑnu 20:11-18) \p [ \v 9 Ye Yesu u seewɑ ɡɔrin di ɑlusumɑ buun buru buru yellu, Mɑɑri Mɑdɑlɑɡiiwɑ u ɡbiɑ u tii sɔ̃ɔsi, wì sɔɔn di u wɛrɛkunu nɔɔbɑ yiru ɡirɑ. \v 10 Mɑ kurɔ wi, u dɑ u win kpɑɑsibu lɑbɑɑri ye sɔ̃ɔwɑ be bɑ wɑ̃ɑ nuku sɑnkirɑnu kɑ swĩi sɔɔ. \v 11 Sɑnɑm mɛ bɑ nuɑ Yesu kuɑ wɑso, kurɔ wi mɑɑ nùn wɑ, bɑ ǹ ye wure. \s1 Yesu u bwɑ̃ɑbu yiru kure \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 24:13-35) \p \v 12 Yenin biru, Yesu u wiɡibu yiru ɡɑbu kure ye bɑ sĩimɔ swɑɑɔ bɑ bɑru kpɑɑru ɡɑru dɔɔ ɑdɑmɑ u tii kɔsɑ ben nɔni sɔɔ. \v 13 Ye bɑ wɔmɑ wuu min di bɑ be bɑ tie yen lɑbɑɑri sɔ̃ɔwɑ, ɑdɑmɑ bɑ ǹ mɑɑ ye nɑɑnɛ kue. \s1 Yesu u tii bwɑ̃ɑbu \s2 wɔkurɑ tiɑ ye sɔ̃ɔsi \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 28:16-20, Luku 24:36-49, Yohɑnu 20:19-23, Gɔrobun Kookoosu 1:6-8) \p \v 14 Yen biru Yesu u bwɑ̃ɑbu wɔkurɑ tiɑ ye kuremɑ ye bɑ dimɔ. Mɑ u bu ɡerusi ben nɑɑnɛ dokebu sɑrirun sɔ̃ kɑ mɑɑ ben deɡɑnɡɑm sɔ̃, domi bɑ ǹ tɔn ben ɡɑri wure be bɑ nùn wɑ u seewɑ ɡɔrin di. \v 15 Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i doo hɑnduniɑn bɑɑmɑ kpuro kpɑ i bweseru bɑɑtere Lɑbɑɑri ɡeɑ wɑɑsu kuɑ. \v 16 Bɑɑwure wi u ye nɑɑnɛ doke, mɑ bɑ nùn bɑtɛmu kuɑ, u koo hunden fɑɑbɑ wɑ. Bɑɑwure wi u kun mɑɑ ye nɑɑnɛ doke, u koo tɑɑrɛ wɑ. \v 17 Sɔm mɑɑmɑɑkiɡinu wee ni nɑɑnɛ dokeobu bɑ koo ko. Bɑ koo wɛrɛkunu ɡirɑ kɑ nɛn yĩsiru kpɑ bu kɑ bɑrum kpɑm ɡɑri ɡere. \v 18 Bɑ̀ n wɑɑ ɡɔsɔnu suɑ nɔmɑɔ, ǹ kun mɛ bɑ̀ n dɛ̃ɛ nɔrɑ, bɑ ǹ wɑhɑlɑ ɡɑɑ wɑsi. Bɑ̀ n mɑɑ bɑrɔbu nɔmu sɔndi, bɑ koo bɛkurɑwɑ. \s1 Yesu u doonɔ Gusunɔn mi \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 24:50-53, Gɔrobun Kookoosu 1:9-11) \p \v 19 Ye Yinni Yesu kɑ bu ɡɑri yi kuɑ u kpɑ, u suɑrɑ wɔllɔ u dɑ u sinɑ Gusunɔn nɔm ɡeuɔ. \v 20 Mɑ bwɑ̃ɑ be, bɑ dɑ bɑ wɑɑsu kuɑ bɑɑmɑ kpuro. Mɑ Yinni u kɑ bu sɔmbu te mɔ̀, u sɔ̃ɔsimɔ kɑ sɔm mɑɑmɑɑkiɡinu mɑ ben ɡɑri sɑ̃ɑwɑ ɡem.]