\id MAT \ide UTF-8 \h Mɑteu \mt1 LABAARI GEA \mt1 NGE MƐ MATEU U YORUA \ip Mɑteun tireru tɑ sɑ̃ɑwɑ Lɑbɑɑri ɡeɑn tirenu nnɛ ye sɑ rɑɑ wɑn teeru. Tire nin bɑɑtere tɑ mɔ ye tɑ nɑɑ ɡire. Mɑteun tireru sɔɔ u sɔ̃ɔsimɔ mɑ Yesu u sɑ̃ɑwɑ Kirisi wi Gusunɔ u ɡɔsɑ yellun di. Mɑ bɑ win ɡɑri yoruɑ Nɔɔ Mwɛɛ Gururu sɔɔ. Yuubɑ bɑ Kirisi wi mɑrɑ u nɑ u bu yɑkiɑ Romuɡibun nɔmɑn di. Yenin sɔ̃nɑ Yesu u ɡerumɔ u siremɔ mɑ win bɑndɑ kun sɑ̃ɑ hɑnduniɑ miɡiru. \ip Mɑteun tireru tɑ sɑ̃ɑwɑ tire te tɑ Nɔɔ Mwɛɛ Gururu kɑ Nɔɔ Mwɛɛ Kpɑɑrun ɡɑri swɛɛnɑmɔ, kɑ sere Isirelibɑ kɑ mɑɑ Yesun yiɡbɛru. \is1 Tire ten kpunɑɑ \iq1 1. Yesun bwese tɔ̃kɑ kɑ win mɑrubu, wiru 1n di sere wiru 2. \iq1 2. Yesun bɑtɛmu kɑ win kɔkiribu, wiru 3n di sere wiru 4. \iq1 3. Yesun sɔ̃ɔsinu ɡuuru wɔllɔ, wiru 5n di sere wiru 7. \iq1 4. Bɑrɔbun bɛkiɑbu kɑ ɡɔrobun ɡɔrɑn dɑɑbu, wiru 8n di sere wiru 10. \iq1 5. Sɔ̃ɔsi ni Yesu u kuɑ, wiru 11n di sere wiru 12. \iq1 6. Mɔnnu kɑ sɔm mɑɑmɑɑkiɡinu, wiru 13n di sere wiru 16. \iq1 7. Yesun wɑsin ɡɔsiɑbu kɑ win Yerusɑlɛmun dɑɑbu, wiru 17n di sere wiru 20. \iq1 8. Yesun sɔ̃ɔsi dɑ̃ɑkinu Yerusɑlɛmuɔ, wiru 21n di sere wiru 25. \iq1 9. Yesun siribu kɑ win ɡɔɔ kɑ win seebu ɡɔrin di, wiru 26n di sere wiru 28. \ie \c 1 \s1 Yesu Kirisin bweserun tɔ̃kɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 3:23-38) \p \v 1 Yesu Kirisin bweserun tɔ̃kɑ wee, wi u sɑ̃ɑ Dɑfidin sikɑdobu. Dɑfidi mɑɑ sɑ̃ɑ Aburɑhɑmun sikɑdobu. \p \v 2 Aburɑhɑmu u Isɑki mɑrɑ, Isɑki u Yɑkɔbu mɑrɑ. Yɑkɔbu u Yudɑ mɑrɑ kɑ win mɑɑbu kɑ wɔnɔbu. \v 3 Yudɑ kɑ Tɑmɑri bɑ Fɑrɛsi kɑ Sɑrɑ mɑrɑ. Fɑrɛsi u Esiromu mɑrɑ. Esiromu u Arɑmu mɑrɑ. \v 4 Arɑmu u Aminɑdɑbu mɑrɑ. Aminɑdɑbu u Nɑsoni mɑrɑ. Nɑsoni u Sɑɑmɔɔ mɑrɑ. \v 5 Sɑɑmɔɔ kɑ Rɑhɑbu bɑ Boɑsi mɑrɑ. Boɑsi kɑ Rutu bɑ Yobɛdi mɑrɑ. Yobɛdi u Isɑi mɑrɑ. \v 6 Isɑi u Dɑfidi mɑrɑ. \p Dɑfidi u kuɑ sunɔ, mɑ wi kɑ wi u rɑɑ sɑ̃ɑ Yurin kurɔ bɑ Sɑlomɔɔ mɑrɑ. \v 7 Sɑlomɔɔ u Roboɑmu mɑrɑ. Roboɑmu u Abiɑ mɑrɑ. Abiɑ u Asɑfu mɑrɑ. \v 8 Asɑfu u Yosɑfɑti mɑrɑ. Yosɑfɑti u Yorɑmu mɑrɑ. Yorɑmu u Osiɑsi mɑrɑ. \v 9 Osiɑsi u Yotɑmu mɑrɑ. Yotɑmu u Akɑsi mɑrɑ. Akɑsi u Esekiɑsi mɑrɑ. \v 10 Esekiɑsi u Mɑnɑse mɑrɑ. Mɑnɑse u Amɔɔ mɑrɑ. Amɔɔ u Yosiɑsi mɑrɑ. \v 11 Yosiɑsi u Yekoniɑ mɑrɑ kɑ win wɔnɔbu sɑnɑm mɛ bɑ Isirelibɑ ɡurɑ bɑ kɑ dɑ Bɑbilonin temɔ. \p \v 12 Ben Bɑbilonin dɑɑbun biru Yekoniɑ u Sɑlɑtiɛli mɑrɑ. Sɑlɑtiɛli u Sorobɑbɛli mɑrɑ. \v 13 Sorobɑbɛli u Abiudu mɑrɑ. Abiudu u Eliɑkimu mɑrɑ. Eliɑkimu u Asoru mɑrɑ. \v 14 Asoru u Sɑdɔku mɑrɑ. Sɑdɔku u Asimu mɑrɑ. Asimu u Eliudu mɑrɑ. \v 15 Eliudu u Eleɑsɑɑ mɑrɑ. Eleɑsɑɑ u Mɑtɑni mɑrɑ. Mɑtɑni u Yɑkɔbu mɑrɑ. \v 16 Yɑkɔbu u Yosɛfu mɑrɑ wi u kuɑ Mɑɑrin durɔ. Mɑɑri wiyɑ, u Yesu mɑrɑ, wi bɑ sokɑ Kirisi. \p \v 17 Nɡe mɛyɑ ben bwese te sɔɔ, sɑɑ Aburɑhɑmun min di n kɑ ɡirɑri Dɑfidin mi, bɑ sɑ̃ɑwɑ tɔnu wɔkurɑ nnɛ. Sɑɑ mɑɑ Dɑfidin min di n kɑ ɡirɑri sɑɑ ye bɑ kɑ bu yoru dɑ Bɑbilonin temɔ, bɑ sɑ̃ɑwɑ tɔnu wɔkurɑ nnɛ. Yen biru sɑɑ mìn di bɑ kɑ bu dɑ Bɑbilonin temɔ n kɑ Kirisin sɑɑ ɡirɑri, be, bɑ mɑɑ sɑ̃ɑwɑ tɔnu wɔkurɑ nnɛ. \s1 Yesu Kirisin mɑrubu \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 2:1-7) \p \v 18 Wee nɡe mɛ bɑ kɑ Yesu Kirisi mɑrɑ. Win mɛro Mɑɑri u sɑ̃ɑ Yosɛfun kurɔ kɛ̃ɛro, ɑdɑmɑ bu sere suɑnɑ Mɑɑri u deemɑ u ɡurɑ mɔ sɑɑ Hunde Dɛɛron min di. \v 19 Win durɔ Yosɛfu wi, u sɑ̃ɑ ɡeeɡii, u ǹ kĩ u Mɑɑri sekuru doke bɑtumɑ sɔɔ. Yen sɔ̃nɑ u ɡɔ̃ru doke u nùn yinɑ ɑsiri sɔɔ. \v 20 Sɑɑ ye u ye bwisikumɔ sɑɑ yerɑ Yinnin ɡɔrɑdo u nùn kure dosu sɔɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Yosɛfu, Dɑfidin sikɑdobu ɑ ku bɛrum ko ɑ kɑ wunɛn kurɔ kɛ̃ɛro Mɑɑri yɛnu doke, domi ɡurɑ ye u mɔ mi, sɑɑ Hunde Dɛɛron min diyɑ. \v 21 U koo bii tɔn durɔ mɑ, kpɑ ɑ nùn yĩsiru kɛ̃ Yesu \f + \fr 1:21 \fr*\fk Yesu \fk*\ft - Yĩsi ten tubusiɑnɑ fɑɑbɑ kowo.\ft*\f*, domi u koo win tɔmbu fɑɑbɑ ko sɑɑ ben durum di. \p \v 22 Yeni kpuro yɑ koorɑ kpɑ Yinnin ɡɑri yi u ɡeruɑ sɑɑ win sɔmɔn nɔɔ sɔɔn di yi kɑ koorɑ, \v 23 yi yi nɛɛ, \q1 “Wɔndiɑ ɡoo u koo ɡurɑ suɑ kpɑ u bii tɔn durɔ mɑ, \q1 kpɑ bu nùn yĩsiru kɛ̃ Emɑnuɛli.” \m Yĩsi ten tubusiɑnɑ, Gusunɔ wɑ̃ɑ kɑ bɛsɛ. \p \v 24 Yen sɔ̃nɑ ye Yosɛfu u yɑndɑ, u kuɑ ye Yinnin ɡɔrɑdo u nùn sɔ̃ɔwɑ, u Mɑɑri yɛnu doke. \v 25 Adɑmɑ u ǹ nùn yɛ̃ kurɔ sere u kɑ win bii tɔn durɔ mɑrɑ. Mɑ u nùn yĩsiru kɑ̃ Yesu. \c 2 \s1 Sɔbu sɑɑ sɔ̃ɔ yɑri yerun di \p \v 1 Bɑ Yesu mɑrɑwɑ Bɛtelehɛmuɔ Yudeɑn temɔ, sinɑ boko Herodun wɑɑti. Sɑnɑm mɛ sɔɔ, kperin sɑriɑ yɛ̃robu ɡɑbu bɑ nɑ Yerusɑlɛmuɔ sɑɑ sɔ̃ɔ yɑri yerun di, \v 2 mɑ bɑ nɛɛ, mɑnɑ Yuubɑn sunɔ wi bɑ mɑrɑ tɛ̃ u wɑ̃ɑ. Domi sɑ win kperɑ wɑ yɑ kurɑ sɔ̃ɔ yɑri yerɔ, yerɑ sɑ nɑ su nùn sɑ̃. \p \v 3 Ye sinɑ boko Herodu u ɡɑri yi nuɑ, win bwɛ̃rɑ kun kpunɛ, kɑ Yerusɑlɛmuɡibun tii kpuro. \v 4 U yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kpuro mɛnnɑ kɑ woodɑ yɛ̃robu mɑ u bu bikiɑ u nɛɛ, mɑnɑ bɑ nɛɛ bɑ koo wi Gusunɔ u ɡɔsɑ \f + \fr 2:4 \fr*\fk wi Gusunɔ u ɡɔsɑ \fk*\ft - Kɑ Gɛrɛkim wiyɑ bɑ sokumɔ Kirisi.\ft*\f* mɑ. \v 5 Bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, Bɛtelehɛmuɔrɑ Yudeɑn tem sɔɔ, domi Gusunɔn sɔmɔ u yoruɑ u nɛɛ, \q1 \v 6 “Wunɛ, Bɛtelehɛmu, Yudeɑn tem sɔɔ, \q1 n ǹ mɔ wunɑ ɑ piiburu bo Yudeɑn wuu bɑkɑsu sɔɔ. \q1 Domi wunɛn min diyɑ sunɔ u koo yɑri \q1 wi u koo nɛn tɔmbu Isirelibɑ kpɑrɑ.” \p \v 7 Yerɑ Herodu u kperin sɑriɑ yɛ̃ro be sokusiɑ ɑsiri sɔɔ mɑ u bu bikiɑ sɑɑ ye kperɑ ye, yɑ kurɑ mɑm mɑm. \v 8 Mɑ u derɑ bɑ dɑ Bɛtelehɛmuɔ. U bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bu doo bu bii win ɡɑri bikiɑ sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ. Bɑ̀ n nùn wɑ bu ɡɔsirɑmɑ bu nùn sɔ̃, kpɑ win tii u mɑɑ dɑ u nùn sɑ̃. \p \v 9 Ye bɑ win ɡɑri yi nuɑ bɑ kpɑ, yerɑ bɑ swɑɑ wɔri. Wee, kperɑ ye bɑ rɑɑ wɑ sɔ̃ɔ yɑri yerɔ, yɑ kpɑm bu swɑɑ ɡbiiye sere yɑm mi bii wi, u wɑ̃ɑ, mɑ yɑ yɔ̃rɑ yɑm min wɔllɔ. \v 10 Ye bɑ kperɑ ye wɑ ben ɡɔ̃ru ɡɑ dorɑ n bɑndɑ. \v 11 Ye bɑ duɑ diru mi, bɑ bii wi wɑ kɑ win mɛro Mɑɑri. Yerɑ bɑ yiirɑ bɑ nùn sɑ̃wɑ. Mɑ bɑ ben bɔɔnu kusiɑ, bɑ wurɑ wunɑ bɑ nùn kɑ̃, kɑ turɑre bwesenu yiru. \v 12 Mɑ Gusunɔ u bu sɔ̃ɔwɑ dosu sɔɔ u nɛɛ, bu ku rɑɑ wure Herodun mi. Mɑ bɑ sĩɑ ben wuuɔ kɑ swɑɑ tukɑ. \s1 Bɑ kɑ Yesu kpikiru dɑ Eɡibitiɔ \p \v 13 Ye kperin sɑriɑ yɛ̃ro be, bɑ biru kisi bɑ doonɑ, mɑ Yinnin ɡɔrɑdo u Yosɛfu kure dosu sɔɔ u nɛɛ, ɑ seewo ɑ bii wi kɑ win mɛro suɑ kpɑ ɑ kɑ bu kpikiru su Eɡibiti ɡiɑ, ɑ sinɑ mi sere dɔmɑ te kon mɑɑ nun sɔ̃ ɑ sĩimɑ, domi Herodu u koo bii wi kɑsu u ɡo. \p \v 14 Mɑ Yosɛfu u seewɑ wɔ̃kuru u bii wi kɑ win mɛro suɑ mɑ u doonɑ Eɡibiti ɡiɑ. \v 15 U sinɑ mi sere Herodu u kɑ ɡu. Yeni yɑ koorɑ kpɑ Yinnin ɡɑri yi u ɡeruɑ sɑɑ win sɔmɔn nɔɔ sɔɔn di yi kɑ koorɑ ye u nɛɛ, “Eɡibitin diyɑ nɑ nɛn bii sokumɑ.” \s1 Bɑ bii tɔn durɔ piiminu ɡo \p \v 16 Ye Herodu u wɑ mɑ sɔɔ be bɑ nɑ sɑɑ sɔ̃ɔ yɑri yerun di bɑ nùn yɑɑkoru kuɑ, u mɔru bɛsirɑ. Mɑ u derɑ bɑ bii tɔn durɔbu kpuro ɡo be bɑ ǹ wɔ̃ɔ yiru kere Bɛtelehɛmuɔ kɑ yen bɑru kpɑɑnɔ kpuro. Domi u yen sɑnɑm dooru kuɑ mìn di sɔɔ be, bɑ nɛɛ bɑ kperɑ ye wɑ. \v 17 Nɡe mɛyɑ ye Gusunɔn sɔmɔ Yeremi u ɡeruɑ, yɑ koorɑ, ye u nɛɛ, \q1 \v 18 “Bɑ swĩi ɡɛɛ nɔɔmɔ Rɑmɑɔ. \q1 Yɛ̃ro u sumɔ u weeweenu mɔ̀. \q1 Ase Rɑsɛliwɑ u sumɔ win bibun sɔ̃. \q1 Mɑ u yinɑ bu nùn suuru kɑnɑ \q1 domi bii be kpurowɑ bɑ ɡu.” \s1 Bɑ kɑ Yesu wurɑmɑ \s2 Eɡibitin di \p \v 19 Herodu u ɡu. Win ɡɔɔn biru Yinnin ɡɔrɑdo u Yosɛfu kure dosu sɔɔ Eɡibitiɔ. \v 20 U nɛɛ, ɑ seewo ɑ bii wi kɑ win mɛro suɑ kpɑ i wurɑ Isirelin temɔ, domi be bɑ kĩ bu bii wi ɡo, bɑ ɡu. \p \v 21 Mɑ Yosɛfu seewɑ u bii wi kɑ win mɛro suɑ bɑ kpɑm wurɑ Isirelin temɔ. \v 22 Adɑmɑ ye u nuɑ mɑ Aɑkelusi u bɑndu di Yudeɑn temɔ win bɑɑ Herodun ɑyerɔ, u bɛrum kuɑ u kɑ sinɑ mi. Mɑ u doonɑ Gɑlilen temɔ, nɡe mɛ Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ dosu sɔɔ. \v 23 Mɑ u dɑ u sinɑ wuu ɡe bɑ sokumɔ Nɑsɑrɛtiɔ, kpɑ Gusunɔn sɔmɔbun ɡɑri yi kɑ koorɑ yi yi nɛɛ, “Bɑ koo nùn sokuwɑ Nɑsɑrɛtiɡii.” \c 3 \s1 Yohɑnu Bɑtɛmu kowon wɑɑsu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 1:1-8, Luku 3:1-18, Yohɑnu 1:19-28) \p \v 1 Sɑnɑm mɛ sɔɔ, Yohɑnu Bɑtɛmu kowo u nɑ u wɑɑsu mɔ̀ Yudeɑn ɡbɑburɔ. \v 2 U nɛɛ, i bɛɛn ɡɔ̃ru ɡɔsio domi Gusunɔ u sisi u bɑndu swĩi. \p \v 3 Yohɑnu wiyɑ wìn ɡɑri Gusunɔn sɔmɔ Esɑi u mɔ̀ sɑnɑm mɛ u nɛɛ, \q1 “Goo u ɡerumɔ kɑ dɑm ɡbɑburɔ u mɔ̀, \q1 i Yinnin swɑɑ sɔnwɔ, \q1 kpɑ i n ye nɔɔ nɛrɑsiɑmɔ yu dɛndɑ.” \p \v 4 Yohɑnu wi, u yooyoon sɑnsun yɑberu sebuɑ, mɑ u ɡɔnɑn kpɑkɑ sɛ̃ke pɔrɑɔ. Win dĩɑnɑ twee kɑ tim bɑusu. \v 5 Tɔmbɑ nɑ win mi sɑɑ Yerusɑlɛmun di kɑ Yudeɑn tem kpuro, kɑ tem kpuron di mɛ mu dɑɑ te bɑ mɔ̀ Yuudɛni sikerenɛ. \v 6 Bɑ ben torɑnu tuubɑ kuɑ mɑ u bu bɑtɛmu kuɑ dɑɑ te bɑ mɔ̀ Yuudɛniɔ. \p \v 7 Ye Yohɑnu u wɑ mɑ Fɑlisibɑ kɑ Sɑdusibɑ dɑbinu bɑ nɑ win mi u kɑ bu bɑtɛmu ko, u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɛɛ wɑɑ ɡɔsɔnu wɑrɑ u mɑɑ bɛɛ sɔ̃ɔwɑ i Gusunɔn mɔru dukɑ suuri ye yɑ wee. \v 8 I de bɛɛn kookoosu su sɔ̃ɔsi mɑ i ɡɔ̃ru ɡɔsiɑ. \v 9 I kun tɑmɑɑ i ko ɡɑfɑrɑ wɑ Aburɑhɑmun sɔ̃ domi i ɡerumɔ i mɔ̀ u sɑ̃ɑ bɛɛn bɑɑbɑ. Nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ Gusunɔ u koo kpĩ u kpee ni suɑ u kɑ Aburɑhɑmu bibu kuɑ. \v 10 Wee, bɑ ɡbɑ̃ɑ wɑsi kɔ bu kɑ dɑ̃ɑ wukiri. Dɑ̃ru bɑɑtere te tɑ ǹ bii ɡeenu mɑrumɔ terɑ bɑ koo burɑ kpɑ bu doke dɔ̃ɔ sɔɔ. \v 11 Nɛ nɑ bɛɛ bɑtɛmu mɔ̀ kɑ nim i kɑ ɡɔ̃ru ɡɔsiɑbun seedɑ di, ɑdɑmɑ wi u sisi nɛn biruɔ u koo bɛɛ bɑtɛmu ko kɑ Hunde Dɛɛro kɑ dɔ̃ɔ. U mɑn dɑm kere ɡem ɡem, sere nɑ ǹ mɑm turɑ n kɑ win bɑrɑnu suɑ n nɛnɛ. \v 12 U win sɑrɑtiɑ nɛni win nɔmɑɔ, u koo win ɑlikɑmɑ soo yeru kurɑ kpɑ u win ɑlikɑmɑ ɡurɑ u doke birɑru sɔɔ. Adɑmɑ u koo sɑkosu doke dɔ̃ɔ sɔɔ wi u ku rɑ ɡbi. \s1 Yesun bɑtɛmu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 1:9-11, Luku 3:21-22) \p \v 13 Sɑnɑm mɛyɑ Yesu u nɑ sɑɑ Gɑlilen di u dɑ dɑɑ te bɑ mɔ̀ Yuudɛniɔ, Yohɑnu u kɑ nùn bɑtɛmu ko. \v 14 Adɑmɑ Yohɑnu u kĩ u yinɑ. U nɛɛ, wunɑ n weenɛ ɑ mɑn bɑtɛmu ko, yerɑ ɑ mɑɑ nɑ nɛn mi? \v 15 Adɑmɑ Yesu u nùn wisɑ u nɛɛ, ɑ de n koorɑ mɛ ɡinɑ, domi nɡe mɛyɑ sɑ ko kɑ kpuro ko ye Gusunɔ u bikiɑmɔ. \p Mɑ Yohɑnu u wurɑ. \v 16 Ye u Yesu bɑtɛmu kuɑ u kpɑ, mii mii Yesu u yɑrɑ nim sɔɔn di. Yerɑ wɔllɑ wukiɑrɑ, mɑ u Gusunɔn Hunde wɑ u sɑrɑm wee nɡe kpɑruko, u nɑ u sinɑ win wiru wɔllɔ. \v 17 Mɑ nɔɔ ɡɑɡu ɡɑ nɔɔrɑ wɔllun di ɡɑ nɛɛ, winiwɑ nɛn Bii kĩnɑsi wì sɔɔ nɛn ɡɔ̃ru dobu kpuro wɑ̃ɑ. \c 4 \s1 Setɑm u Yesu kɔkurɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 1:12-13, Luku 4:1-13) \p \v 1 Yen biru Hunde Dɛɛro u kɑ Yesu dɑ ɡbɑburɔ Setɑm u kɑ nùn kɔkiri. \v 2 Ye Yesu u nɔɔ bɔkuɑ sɔ̃ɔ sɔɔ weeru kɑ wɔ̃kuru weeru, yen biru ɡɔ̃ɔrɑ nùn mɔ̀. \v 3 Mɑ Setɑm u nɑ win mi u nɛɛ, ɑ̀ n sɑ̃ɑ Gusunɔn Biin nɑ, ɑ kpee nini sɔ̃ɔwɔ nu ɡɔsio pɛ̃ɛ. \p \v 4 Yesu nùn wisɑ u nɛɛ, Gusunɔn ɡɑri yi ɡeruɑ yi nɛɛ, tɔnu kun ko n wɑ̃ɑ dĩɑnu tɔnɑn sɔ̃. U mɑɑ wɑ̃ɑwɑ Gusunɔn ɡere kpuron sɔ̃. \p \v 5 Mɑ Setɑm u kɑ nùn dɑ Yerusɑlɛmu wuu dɛɛrɔ ɡen mi, u nùn sɔndi sɑ̃ɑ yerun wii kpiirɔ. \v 6 Mɑ u nɛɛ, ɑ̀ n sɑ̃ɑ Gusunɔn Biin nɑ, ɑ yɔ̃ɔwɔ ɑ surɑ temɔ domi Gusunɔn ɡɑri yi ɡeruɑ yi nɛɛ, \q1 “Gusunɔ u koo win ɡɔrɑdobɑ nɔɔ kɛ̃ wunɛn sɔ̃ bu nun nɛnɛ kɑ ben nɔmɑ, \q1 kpɑ ɑ ku rɑ kɑ wunɛn nɑɑsu kperu sokurɑ.” \p \v 7 Yesu nùn wisɑ u nɛɛ, ɑdɑmɑ Gusunɔn ɡɑri yi mɑɑ ɡeruɑ yi nɛɛ, “A ku rɑ Gusunɔ wunɛn Yinnin dɑm mɛɛri ɑ kɑ wɑ mɛ mu nɛ.” \p \v 8 Yen biru Setɑm u kɑ Yesu dɑ ɡuu bɑkɑru ɡɑrun wɔllɔ, u nùn duniɑn tem kpuro sɔ̃ɔsi kɑ mɛn bɛɛrɛ mi sinɑmbɑ bɑndu dii. \v 9 Mɑ u nɛɛ, yeni kpurowɑ kon nun wɛ̃ ɑ̀ n yiirɑ ɑ mɑn sɑ̃wɑ. \p \v 10 Mɑ Yesu u wisɑ u nɛɛ, ɑ doonɔ min di Setɑm. Domi bɑ yoruɑ bɑ nɛɛ, “Kɑɑ Gusunɔ wunɛn Yinni sɑ̃, kpɑ ɑ n wi turon wɑ̃ɑru wɑ̃ɑ.” \p \v 11 Yerɑ Setɑm u doonɑ win min di, mɑ Gusunɔn ɡɔrɑdobɑ bɑ nɑ bɑ nùn nɔɔri. \s1 Yesu win sɔmburu toruɑ Gɑlileɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 1:14-15, Luku 4:14-15) \p \v 12 Ye Yesu u nuɑ mɑ bɑ Yohɑnu mwɑ bɑ doke pirisɔm sɔɔ, yerɑ u doonɑ Gɑlileɔ. \v 13 U ǹ sinɛ Nɑsɑrɛtiɔ, u dɑ u sinɑwɑ Kɑpenɑmuɔ, ye yɑ wɑ̃ɑ dɑɑ burerun bɔkuɔ te bɑ rɑ soku Gɑlile, Nɛfitɑli kɑ Sɑbulonin temɔ. \v 14 Kpɑ ye Gusunɔn sɔmɔ Esɑi u rɑɑ ɡeruɑ yu kɑ koorɑ, ye u nɛɛ, \q1 \v 15 “Sɑbulonin tem kɑ Nɛfitɑlin tem mu wɑ̃ɑ nim wɔ̃ku ɡiɑ, \q1 dɑɑ te bɑ mɔ̀ Yuudɛnin ɡuruɔ Gɑlileɔ mi tɔn tukobɑ wɑ̃ɑ. \q1 \v 16 Be bɑ sɔ̃ yɑm wɔ̃kuru sɔɔ mi, bɑ koo yɑm bururɑm bɑkɑm wɑ. \q1 Be, be ɡɔɔn bɛrum wukiri nɡe yɑm wɔ̃kuru, \q1 berɑ yɑm bururɑm koo kuremɑ.” \p \v 17 Sɑɑ sɑɑ yen diyɑ Yesu u win wɑɑsu toruɑ. U nɛɛ, i bɛɛn ɡɔ̃rusu ɡɔsio, domi Gusunɔ u sisi u bɑndu swĩi. \s1 Yesu u susure kowobu nnɛ sokɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 1:16-20, Luku 5:1-11) \p \v 18 Nɡe mɛ Yesu u sĩimɔ Gɑlilen dɑɑ burerun bɔkuɔ u susure kowobu yiru ɡɑbu wɑ, mɔɔ kɑ wɔnɔ, Simɔɔ wi bɑ rɑ soku Piɛɛ kɑ win wɔnɔ Andere. Bɑ susure mɔ̀ dɑɑ bure te sɔɔ kɑ yɑ̃ɑkororu. \v 19 Yesu u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i mɑn swĩimɑ, kon bɛɛ sɔ̃ɔsi nɡe mɛ i ko kɑ tɔmbu kɑsu bu mɑn swĩi. \v 20 Mii mii bɑ ben yɑ̃ɑkoronu deri, mɑ bɑ nùn swĩi. \p \v 21 Ye u susi wuswɑɑɔ u mɑɑ mɔɔ kɑ wɔnɔ wɑ Yɑkɔbu kɑ Yohɑnu, Sebeden bibu. Bɑ wɑ̃ɑ ben ɡoo nimkuu sɔɔ kɑ ben tundo Sebede, bɑ ben yɑ̃ɑkoronu kɔrumɔ. Yesu u bu sokɑ. \v 22 Mii mii bɑ ben tundo deri ɡoo nimkuu sɔɔ, mɑ bɑ Yesu swĩi. \p \v 23 Yesu u bɔsu Gɑlilen tem kpuro sɔɔ u keu sɔ̃ɔsimɔ ben mɛnnɔ yenɔ u bɑn te Gusunɔ u koo swĩin Lɑbɑɑri ɡeɑ wɑɑsu mɔ̀, mɑ u tɔmbu ben bɑrɑ bwese bwesekɑ bɛkiɑmmɛ. \v 24 Win bɑɑru yɑ yɛ̃bi bɑɑmɑ kpuro Sirin tem sɔɔ sere tɔmbɑ kɑ ben bɑrɔbu nɑ win mi, be bɑ bɑrɑ bwese bwesekɑ mɔ kɑ be bɑ wuriri dɑbinun wɑhɑlɑ mɔ̀ kɑ be bɑ wɛrɛkunu mɔ, kɑ ɡirikpɑkpɑ wɔrobu kɑ bèn wɑsin bee tiɑ ɡu ɡu. Mɑ Yesu u be kpuro bɛkiɑ. \v 25 Mɑ tɔn wɔru ɡuni nùn swĩi sɑɑ Gɑlile kɑ berɑ ye bɑ mɔ̀ wusu wɔkurun di, kɑ Yerusɑlɛmu kɑ Yudeɑ kɑ tem mɛ mu wɑ̃ɑ dɑɑ te bɑ mɔ̀ Yuudɛnin ɡurun di. \c 5 \s1 Yesun wɑɑsu ɡuuru wɔllɔ \p \v 1 Yesu u tɔn wɔru ɡe wɑ mɑ u yɔɔwɑ ɡuuru ɡɑrun wɔllɔ u sinɑ. Win bwɑ̃ɑbɑ mɛnnɑ win mi \v 2 mɑ u ɡɑri ɡerubu wɔri u bu ɡɑ̃ɑ dɑbinun keu sɔ̃ɔsi. \s1 Doo nɔɔ ɡeerun ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 6:20-23) \p \v 3 Yesu u nɛɛ, \q1 doo nɔɔruɡibɑ bèn hunde yɑ Gusunɔn bɛkɛ bɑrɔ. \q1 Beyɑ bɑ ko n wɑ̃ɑ mi Gusunɔ u bɑndu swĩi. \q1 \v 4 Doo nɔɔruɡibɑ be bɑ nukuru sɑnkire. \q1 Gusunɔ u koo bu nukuru yɛmiɑsiɑ. \q1 \v 5 Doo nɔɔruɡibɑ bèn dɑɑ yɑ du. \q1 Beyɑ bɑ koo tem mɛ tubi di. \q1 \v 6 Doo nɔɔruɡibɑ be bɑ kɑsu bu ko ye Gusunɔ u bikiɑmɔ nɡe be bɑ dĩɑnu kɑ nim kɑsu. \q1 Bɑ koo debu. \q1 \v 7 Doo nɔɔruɡibɑ be bɑ wɔnwɔndu mɔ. \q1 Gusunɔ u koo bu wɔnwɔndu kuɑ. \q1 \v 8 Doo nɔɔruɡibɑ bèn ɡɔ̃ru ɡɑ dɛɛre. \q1 Bɑ koo Gusunɔ wɑ. \q1 \v 9 Doo nɔɔruɡibɑ be bɑ rɑ yibɛrɛ tɛɛru kpeesie. \q1 Gusunɔ u koo bu soku win bibu. \q1 \v 10 Doo nɔɔruɡibɑ be bɑ nɔni sɔ̃ɔwɑ yèn sɔ̃ bɑ kuɑ ye Gusunɔ u bikiɑ. \q1 Beyɑ bɑ ko n wɑ̃ɑ mi Gusunɔ u bɑndu swĩi. \p \v 11 Doo nɔɔruɡibɑ bɛɛ, sɑnɑm mɛ bɑ bɛɛ yɑɑkoru mɔ̀ mɑ bɑ bɛɛ nɔni sɔ̃ɔmɔ mɑ bɑ kɔ̃sɑ weesuɡiɑ bɑɑyere bɛɛ mɑnimɔ nɛn sɔ̃. \v 12 I ɡɔ̃ru doro kpɑ i n nuku doo bɑkɑbu mɔ yèn sɔ̃ bɑ bɛɛ ɑre bɛkɛ yiiye wɔllɔ. Domi nɡe mɛyɑ bɑ Gusunɔn sɔmɔbu nɔni sɔ̃ɔwɑ be bɑ bɛɛ ɡbiiye. \s1 Bɔru kɑ yɑm bururɑm \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 9:50, Luku 14:34-35) \p \v 13 Yesu mɑɑ nɛɛ, bɛɛyɑ hɑnduniɑn bɔru \f + \fr 5:13 \fr*\fk bɔru \fk*\ft - Bɔɔ te bɑ kɑ yɑ̃ mini tɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe bɔɔ swɑ̃ɑru. Tɑ koo kpĩ tu nɔɔ ɡbi.\ft*\f*, ɑdɑmɑ bɔru tɑ̀ n nɔɔ ɡu mbɑ bɑ koo kɑ tu dorɑsiɑ. Tɑ ǹ mɑɑ ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu mɑ n kun mɔ bu yɑri kpɑ tɔmbu bɑ n te tɑɑkumɔ kɑ ben nɑɑsu. \p \v 14 Bɛɛyɑ hɑnduniɑn yɑm bururɑm. Wuu ɡe bɑ swĩi ɡuuru wɔllɔ, ɡɑ ǹ berurɑmɔ. \v 15 Bɑ ku rɑ mɑɑ fitilɑ mɛni, kpɑ bu tonɡoro suɑ bu ɡu wukiri. Adɑmɑ bɑ rɑ ɡu sɔndiwɑ dɑbu wɔllɔ kpɑ ɡu tɔmbu kpuro yɑm bururɑ be bɑ wɑ̃ɑ yɛnu sɔɔ. \v 16 Nɡe mɛyɑ i de bɛɛn yɑm bururɑm mu bururɑ tɔmbun wuswɑɑɔ kpɑ bɑ n kɑ bɛɛn sɔm ɡeenu wɑɑmɔ, kpɑ bu wɑ bu bɛɛn Bɑɑbɑ wɔrukoo bɛɛrɛ wɛ̃. \s1 Woodɑn ɡɑri \p \v 17 Yesu mɑɑ nɛɛ, i kun tɑmɑɑ nɑ nɑwɑ n kɑ Mɔwisin woodɑ kpeesiɑ kɑ Gusunɔn sɔmɔbun sɔ̃ɔsinu. Aɑwo, nɑ nɑwɑ n kɑ ye tɑ̃sisiɑ. \v 18 Domi nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ kɑ ɡem, sere wɔllu kɑ tem mu kɑ kpe, bɑɑ woodɑ yen yori tombu ɡɑ ǹ kɑm mɔ̀ sere ye kpuro yu kɑ koorɑ. \v 19 Yen sɔ̃nɑ bɑɑwure wi u woodɑn ɡɑri tiɑ ɡɑɑ sɑrɑ, bɑɑ yen piibu, mɑ u ɡɑbu sɔ̃ɔmɔ bu ko mɛ, wiyɑ bɑ koo soku piibu bɑn te Gusunɔ u koo swĩi sɔɔ. Adɑmɑ wi u mɔ̀ ye yɑ ɡerumɔ mɑ u ye ɡɑbu sɔ̃ɔsimɔ, wiyɑ bɑ koo soku tɔn ɡisonko Gusunɔn bɑn te sɔɔ. \v 20 Domi nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, mɑ n kun mɔ i kuɑ ye Gusunɔ u bikiɑ n kere woodɑ yɛ̃robu kɑ Fɑlisibɑ i ǹ duɔ mi Gusunɔ u bɑndu swĩi. \s1 Mɔrun ɡɑri \p \v 21 Yesu mɑɑ nɛɛ, i nuɑ mɑ bɑ ɡɑsɔɡibu sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, i ku rɑ tɔnu ɡo, bɑɑwure wi u tɔnu ɡo, bɑ koo kɑ nùn dɑ siri kowon mi. \v 22 Adɑmɑ tɛ̃, nɛ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, bɑɑwure wi u kɑ win tɔnusi mɔru mɔ̀ bɑ koo kɑ nùn dɑ siri kowon mi, bɑɑwure wi u win tɔnusi nɛɛ, kɑmbu, bɑ koo nùn siri tɔnwerobun wuswɑɑɔ, bɑɑwure wi u mɑɑ win tɔnusi mɔ̀ ɡɑri bɔkɔ u ǹ koo dɔ̃ɔ wi u ku rɑ ɡbi sɑrɑri. \v 23 Yen sɔ̃nɑ ɑ̀ n kɑ Gusunɔ kɛ̃ru nɑɑwɑ yɑ̃ku yerɔ, mɑ ɑ yɑɑyɑ mi, mɑ wunɛn tɔnusi u ɡɑ̃ɑnu nɛni win ɡɔ̃ruɔ wunɛn sɔ̃, \v 24 ɑ wunɛn kɛ̃ɛ te derio mi, yɑ̃ku yerun wuswɑɑɔ, kpɑ ɑ yɑnde dɑ ɑ ɡɑri yi kpeesiɑ kɑ yɛ̃ro. Yen biru ɑ wurɑmɑ ɑ Gusunɔ wunɛn kɛ̃ru kɛ̃. \p \v 25 Goo ù n kɑ nun dɔɔ siri yerɔ, ɑ yɛ̃ro suuru kɑnɔ fuuku swɑɑ sɔɔ, kpɑ u ku rɑɑ nun siri kowo nɔmu sɔndiɑ, kpɑ siri kowo u ku nun sɑndɑmu nɔmu sɔndiɑ, kpɑ sɑndɑmu u ku nun doke pirisɔm sɔɔ. \v 26 Nɑ nun sɔ̃ɔmɔ kɑ ɡem, miyɑ kɑɑ sinɑ sere ɑ kɑ wunɛn woodɑ sɑrɑbun ɡobi kɔsiɑ. Bɑɑ fɑrɑm, ɑ ǹ buremɔ. \s1 Sɑkɑrɑrun ɡɑri \p \v 27 Mɑ Yesu mɑɑ nɛɛ, i nuɑ mɑ bɑ ɡɑsɔɡibu sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, “I ku rɑ sɑkɑrɑru ko.” \v 28 Adɑmɑ tɛ̃ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, tɔn durɔ ù n tɔn kurɔ mɛɛrɑ, mɑ u nùn binɛ kuɑ, u kɑ nùn sɑkɑrɑru kuɑ kɔ win ɡɔ̃ruɔ. \v 29-30 Yen sɔ̃nɑ wunɛn nɔm ɡeun nɔnu ɡɑ̀ n nun torɑsiɑ, ɑ ɡu wɔwo ɑ kɔ̃. Wunɛn nɔm ɡeu ɡɑ̀ n mɑɑ nun torɑsiɑ ɑ ɡu buro ɑ kɔ̃. N sɑnɔ ɑ wunɛn wɑsin ɡɑm biɑ, kɑ sere ye wunɛn wɑsi kpuro koo doonɑ dɔ̃ɔ sɔɔ wi u ku rɑ ɡbi. \s1 Kurɔ yinɑbun ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 19:9, Mɑɑku 10:11-12, Luku 16:18) \p \v 31 Mɑ Yesu nɛɛ, bɑ mɑɑ ɡɑsɔɡibu sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, “Durɔ wi u win kurɔ yinɑ, u koo kurɔ wi yinɑnɑɑn tireru wɛ̃.” \v 32 Adɑmɑ tɛ̃ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, bɑɑwure wi u win kurɔ yinɑ ɡɑ̃ɑnun sɔ̃ mɑ n kun mɔ sɑkɑrɑru, durɔ wiyɑ nùn sɑkɑrɑru koosiɑ ù n durɔ kpɑo suɑ. Durɔ wi u mɑɑ ɡoon kurɔ yinɑro suɑ, win tii u sɑkɑrɑru kuɑwɑ. \s1 Nɔɔ mwɛɛnun ɡɑri \p \v 33 Mɑ Yesu nɛɛ, i mɑɑ nuɑ mɑ bɑ kpɑm ɡɑsɔɡibu sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, “A ku rɑ bɔ̃re kɑ ɡɑri weesuɡii, ɑdɑmɑ kɑɑ nɔɔ mwɛɛnu yibiɑ nì sɔɔ ɑ bɔ̃ruɑ Yinnin wuswɑɑɔ.” \v 34 Adɑmɑ tɛ̃ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ ì n nɔɔ mwɛɛnu mɔ̀ i ku rɑ bɔ̃re. I ku kɑ wɔllu bɔ̃re yèn sɔ̃ tɑ sɑ̃ɑ Gusunɔn sinɑ ɡɔnɑ. \v 35 I ku kɑ tem bɔ̃re yèn sɔ̃ mu sɑ̃ɑ Gusunɔn nɑɑ sɔnditiru. I ku mɑɑ kɑ Yerusɑlɛmu bɔ̃re yèn sɔ̃ yɑ sɑ̃ɑ sinɑ bokon wuu. \v 36 I ku mɑɑ kɑ bɛɛn wiru bɔ̃re yèn sɔ̃ i ǹ kpɛ̃ i serɑ tiɑ bururɑsiɑ, i ǹ mɑɑ kpɛ̃ i ye tĩrɑsiɑ. \v 37 I de bɛɛn ɡere yɑ n sɑ̃ɑ mɛyɑ, ǹ kun mɛ ɑɑwo, n ǹ mɛ. Ye i sɔndimɔ mɛnin wɔllɔ kpuro, tɔn kɔ̃son min diyɑ yɑ nɑɑmɔ. \s1 Mɔru kɔsiɑrun ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 6:29-30) \p \v 38 Mɑ Yesu nɛɛ, i nuɑ mɑ bɑ rɑɑ ɡeruɑ, “Wi u win winsim nɔnu wĩɑ, bɑ koo mɑɑ wiɡuu wĩɑ. Wi u mɑɑ win winsim dondu buɑ, bɑ koo mɑɑ wiɡiru buɑwɑ.” \v 39 Adɑmɑ nɛ nɑ nɛɛ, ɑ ku kɑ tɔn kɔ̃so sɑnnɑ. Ù n wunɛn nɔm ɡeun bɑɑru so, ɑ mɑɑ nùn nɔm dwɑruɡiru tĩiyɔ. \v 40 Goo ù n mɑɑ kɑ nun dɑ siri yerɔ u kɑ wunɛn yɑbe piibu mwɑ, ɑ de u mɑɑ wunɛn yɑbe bɑkɑru suɑ. \v 41 Goo ù n nun tilɑsi kuɑ ɑ kɑ nùn win sɔmunu dɑɑwɑ nɡe kilo tiɑ, ɑ kɑ nùn dɑɑwo kilo yiru. \v 42 Goo ù n nun ɡɑ̃ɑnu kɑnɑ, ɑ nùn wɛ̃ɛyɔ. Goo ù n mɑɑ ɡɑ̃ɑnu bɔkurɑm nɑ wunɛn mi, ɑ ku yinɑ. \s1 Kĩru yibɛrɛbɑn sɔ̃ \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 6:27-28, 32-36) \p \v 43 Mɑ Yesu mɑɑ nɛɛ, i nuɑ mɑ bɑ rɑɑ ɡeruɑ, “A wunɛn beruse kĩɔ, kpɑ ɑ wunɛn yibɛrɛ tusi.” \v 44 Adɑmɑ nɛ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, i bɛɛn yibɛrɛbɑ kĩru sɔ̃ɔsio, kpɑ i kɑnɑru ko be bɑ bɛɛ nɔni sɔ̃ɔmɔn sɔ̃. \v 45 Nɡe mɛyɑ i ko kɑ sɔ̃ɔsi mɑ i sɑ̃ɑ bɛɛn Bɑɑbɑ wɔrukoon bibu. Domi u sɔ̃ɔ yɑrisiɑmɔ tɔn kɔ̃sobu kɑ tɔn ɡeobun mi. U ɡurɑ nɛɛsiɑmɔ ɡeeɡibu kɑ ɡee sɑriruɡibun mi. \v 46 Ì n bu kĩru sɔ̃ɔsimɔ be bɑ bɛɛ kĩ tɔnɑ, ɑre yirɑ̀ i ko n yĩiyɔ. Gbere mwɑɔbun tii bɑ rɑ ko mɛ. \v 47 Ì n mɑɑ bɛɛɡibu tɔnɑ tɔburɑ, sɑnɔ yerɑ̀ i ɡɑbu kere. Tɔn tukobun tii mɑm, bɑ rɑ ko mɛ. \v 48 Ǹ n mɛn nɑ, i de bɛɛn tɔn ɡiroru tu yibu nɡe mɛ bɛɛn Bɑɑbɑ wɔrukooɡirɑ yibɑ. \c 6 \s1 Wɔnwɔndun kɛ̃run ɡɑri \p \v 1 Yesu u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i lɑɑkɑri koowo, i ku bɛɛn ɡeɑn kobu sɔ̃ɔsi bɑtumɑ sɔɔ, tɔmbu bu kɑ wɑn sɔ̃. Ì n kuɑ mɛ, i ǹ ɑre ɡɛɛ wɑsi bɛɛn Bɑɑbɑ wɔrukoon min di. \p \v 2 Yen sɔ̃, ɑ̀ n sɑ̃ɑrobu ɡɑ̃ɑnu kɑ̃, ɑ ku woo kɑnɑ nɡe mɛ be bɑ yɛ̃ɛru kɑsu bɑ rɑ ko mɛnnɔ yenɔ kɑ swɛɛɔ. Bɑ rɑ ko mɛ, tɔmbu bu kɑ bu siɑrɑn sɔ̃. Nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ kɑ ɡem, bɑ ben ɑre kpuro wɑ kɔ. \v 3 Ǹ n mɛn nɑ, ɑ̀ n sɑ̃ɑro ɡoo ɡɑ̃ɑnu kɛ̃mɔ, ɑ ku de wunɛn nɔm dwɑru tu ɡiɑ ye wunɛn nɔm ɡeu ɡɑ mɔ̀. \v 4 N weenɛ ɑ ɡɑ̃ɑ ɡee ni ko ɑsiri sɔɔ, kpɑ wunɛn Bɑɑbɑ wi u rɑ wɑ ye yɑ koorɑ ɑsiri sɔɔ u nun ɑre wɛ̃. \s1 Kɑnɑrun ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 11:2-4) \p \v 5 Yesu mɑɑ nɛɛ, ì n mɑɑ kɑnɑru mɔ̀, i ku ko nɡe be bɑ yɛ̃ɛru kɑsu. Bɑ rɑ kɑ̃ bu kɑnɑru ko bɑ n yɔ̃ mɛnnɔ yenɔ kɑ wuu suunun swɑɑ kɛɛnɑnu sɔɔ kpɑ tɔmbu kpuro bu kɑ bu wɑ. Nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ kɑ ɡem, bɑ ben ɑre kpuro wɑ kɔ. \v 6 Adɑmɑ ɑ̀ n kɑnɑru mɔ̀ ɑ doo wunɛn dii sɔɔwɔ ɑ ɡɑmbo kɛnɛ, kpɑ ɑ wunɛn Bɑɑbɑ kɑnɑ wi u wɑ̃ɑ ɑsiri sɔɔ mi. Mɑ wunɛn Bɑɑbɑ wi, wi u wɑɑmɔ ye ɑ mɔ̀ ɑsiri sɔɔ, u koo nun ɑre wɛ̃. \p \v 7 I ku bɛɛn kɑnɑru ɡɑwɑ nɡe tɔn tukobu be bɑ tɑmɑɑ Gusunɔ u koo ben kɑnɑru nɔ ben ɡɑri ɡɑwɑbun sɔ̃. \v 8 I ku bu sɑɑri. Bɛɛn Bɑɑbɑ u bɛɛn bukɑtɑ yɛ̃ i sere nùn kɑnɑ. \v 9 Yen sɔ̃, wee nɡe mɛ i ko i n dɑ kɑnɑru ko. I n dɑ nɛɛ, \q1 bɛsɛn Bɑɑbɑ wi u wɑ̃ɑ wɔllɔ, ɑ de bɑ n yɛ̃ mɑ wunɑ sɑ̃ɑ Dɛɛro. \q1 \v 10 A nɑ ɑ bɑndu swĩi. \q1 A de bu wunɛn kĩru ko tem sɔɔ mini, nɡe mɛ bɑ mɔ̀ wɔllɔ. \q1 \v 11 A sun bɛsɛn ɡisɔn dĩɑnu kɛ̃. \q1 \v 12 A sun bɛsɛn torɑnu suuru kuo, nɡe mɛ be bɑ rɑ sun tore, sɑ bu suuru kuɑmmɛ. \q1 \v 13 A ku kɑ sun dɑ kɔkiribun berɑ ɡiɑ. \q1 Adɑmɑ ɑ sun wunɑ sɑɑ tɔn kɔ̃son nɔmun di. \q1 [Domi wunɑ ɑ bɑndu kɑ dɑm kɑ yiiko mɔ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. Ami.] \p \v 14 Domi ì n ɡɑbun torɑnu suuru kuɑ, ni bɑ bɛɛ kuɑ, bɛɛn Bɑɑbɑ wɔlluɡii u koo mɑɑ bɛɛ suuru kuɑ. \v 15 Adɑmɑ ì kun ɡɑbu suuru kue, bɛɛn Bɑɑbɑ u ǹ koo mɑɑ bɛɛ bɛɛn torɑnu suuru kuɑ. \s1 Nɔɔ bɔkurun ɡɑri \p \v 16 Mɑ Yesu nɛɛ, ì n mɑɑ nɔɔ bɔkuɑ i ku de bɛɛn wuswɑɑ yu bɛɛn wɑhɑlɑ sɔ̃ɔsi nɡe be bɑ yɛ̃ɛru kɑsu. Bɑ rɑ ben wuswɛɛ kɔsi kpɑ ɡɑbu bu wɑ mɑ bɑ nɔɔ bɔkuɑ. Nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ kɑ ɡem bɑ ben ɑre kpuro wɑ kɔ. \v 17 Adɑmɑ ɑ̀ n nɔɔ bɔkuɑ ɑ wubuo kpɑ ɑ wunɛn wuswɑɑ ɡum sɑwɑ, \v 18 kpɑ tɔmbu bu ku tubu mɑ ɑ nɔɔ bɔkuɑ, mɑ n kun mɔ wunɛn Bɑɑbɑ wi u kun wɑɑrɔ. Wunɛn Bɑɑbɑ wi, wi u wɑ̃ɑ ɑsiri sɔɔ mi, u wɑɑmɔ ye ɑ mɔ̀. U koo nun ɑre wɛ̃. \s1 A dukiɑ beruo wɔllɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 12:33-34) \p \v 19 Mɑ Yesu nɛɛ, i ku dukiɑ bere hɑnduniɑ sɔɔ mini, mi ɡɛmi yi rɑ di, kɑ mi yɑ koo wururɑ nɔrurɑ, kɑ mi ɡbɛnɔbu bɑ koo du kɑ dɑm bu ɡbɛni. \v 20 Adɑmɑ i dukiɑ beruo wɔllɔ mi ɡɛmi kɑ wururɑ yen ɡɑɑ kun kpɛ̃ yu ye sɑnku, mi ɡbɛnɔbu bɑ ǹ kpɛ̃ bu du bu ɡbɛni. \v 21 Domi mi wunɛn dukiɑ wɑ̃ɑ miyɑ wunɛn ɡɔ̃ru ɡɑ rɑ n woo. \s1 Wɑsin yɑm fitilɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 11:34-36) \p \v 22 Mɑ Yesu nɛɛ, nɔni yi sɑ̃ɑwɑ nɡe wɑsin fitilɑ. Wunɛn nɔni yì n bwɑ̃ɑ do, wɑsi kpurowɑ yi ko n yɑm bururɑm mɔ. \v 23 Adɑmɑ wunɛn nɔni yì n bɑrɔ, wɑsi yi ǹ yɑm bururɑm wɑsi. Ǹ n mɛn nɑ, yɑm bururɑm mɛ mu wɑ̃ɑ wunɛ sɔɔ mù n tĩrɑ, ɑnnɑ ɑ yɑm wɔ̃kurun kpɑ̃ɑru nɔ mi! \s1 A ǹ kpɛ̃ ɑ yinnibu yiru sɑ̃ \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 16:13) \p \v 24 Yesu mɑɑ nɛɛ, ɡoo kun kpɛ̃ u yinnibu yiru sɑ̃. U koo turo tusi kpɑ u turo kĩɑ, ǹ kun mɛ, u koo turo tii wɛ̃ kpɑ u turo ɡɛm. I ǹ kpɛ̃ i Gusunɔ kɑ dukiɑ mɛnnɑ i sɑ̃. \s1 A Gusunɔ nɑɑnɛ koowo \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 12:22-31) \p \v 25 Yesu mɑɑ nɛɛ, yen sɔ̃, i ku wururɑ kɑ dĩɑnun ɡɑri, ǹ kun mɛ ye i ko nɔ i n kɑ wɑ̃ɑ, ǹ kun mɛ ye i ko bɛɛn wɑsi wukiri. Wɑ̃ɑru tɑ dĩɑnu kere, wɑsi mɑɑ yi yɑ̃nu kere. \v 26 I ɡunɔsu mɛɛrio. Su ku rɑ duure su sere ɡɛ̃ su sere ɡɑ̃ɑnu doke birɑru sɔɔ. Kɑ mɛ, bɛɛn Bɑɑbɑ wɔlluɡii u su diisiɑmɔ. Kɑɑ sere ɡere bɛɛ? I ǹ ɡunɔ si bɛɛrɛ kere? \v 27 Wɑrɑ bɛɛ sɔɔ u koo kpĩ win wururɑbun sɑɑbu u win wɑ̃ɑru sosi bɑɑ ɡɔm soo teeru. \p \v 28 Mbɑn sɔ̃nɑ i rɑ n wurure yɑ̃nun sɔ̃. I biibii mɛɛrio ye yɑ rɑ kpi ɡberɔ. Yɑ ku rɑ sɔmburu ko, yɑ ku rɑ mɑɑ tɑri. \v 29 Adɑmɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, bɑɑ Sɑlomɔɔ kɑ win yiiko bɑkɑ u ǹ burɑru koore nɡe biibii yen tiɑ. \v 30 Gusunɔwɑ u yɑkɑsu burɑru wɛ̃ɛmɔ ɡberɔ, si su wɑ̃ɑ ɡisɔ ɑdɑmɑ siɑ bɑ koo su kpɛ̃ɛ dɔ̃ɔ sɔɔ. Yerɑ u ǹ koo bɛɛ yɑ̃nu wɛ̃ n kere yɑkɑ si? Annɑ ɑ wɑ mɛ bɛɛn nɑɑnɛ dokebu piibu kuɑ. \v 31 I ku mɑɑ wururɑ i ɡere, mbɑ sɑ ko di, mbɑ sɑ ko nɔ, ǹ kun mɛ mbɑ sɑ ko wukiri. \v 32 Gɑ̃ɑ nini kpuron weeweenɑ tɔn tukobɑ mɔ̀. Adɑmɑ bɛɛn Bɑɑbɑ wɔlluɡii u yɛ̃ mɑ i yeni kpuron bukɑtɑ mɔ. \v 33 Yen sɔ̃, i ɡinɑ hɑniɑ koowo i kɑ du mi Gusunɔ u bɑndu swĩi kpɑ i n sɑ̃ɑ win tɔn ɡeobu. Yen biru u koo bɛɛ wɛ̃ ye yɑ tie. \v 34 Tɔ̃ɔ bɑɑteren wɑhɑlɑ yɑ tu turɑ. Yen sɔ̃, i ku siɑn wururɑbu ko, domi siɑ yɑ mɑɑ yen wɑhɑlɑ mɔ. \c 7 \s1 I kun dɑ n tɔmbu sirimɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 6:37-38, 41-42) \p \v 1 Yesu u nɛɛ, i kun tɔmbu sirimɔ bɑɑdommɑ, Gusunɔ u ǹ mɑɑ kɑ bɛɛ sirimɔ. \v 2 Domi nɡe mɛ i ɡɑbu sirimɔ, nɡe mɛyɑ Gusunɔ u koo mɑɑ bɛɛ siri. Mɑ sɑkɑku ɡe i kɑ ɡɑbu yĩiruɑmmɛ, ɡeyɑ bɑ koo kɑ bɛɛ yĩiruɑ. \v 3 Mbɑn sɔ̃nɑ ɑ yɑkɔ mɛɛrimɔ wunɛn kpɑɑsin nɔnu sɔɔ mɑ ɑ ǹ dɑ̃ɑ bĩiru lɑɑkɑri mɔ̀ te tɑ wɑ̃ɑ wunɛn tiin nɔnuɔ. \v 4 Amɔnɑ kɑɑ kɑ kpĩ ɑ wunɛn kpɑɑsi sɔ̃ u de ɑ yɑkɔ wunɑ win nɔnun di sɑnɑm mɛ ɑ dɑ̃ɑ bĩiru mɔ wunɛn tiin nɔnuɔ. \v 5 Murɑfiti wunɛ, ɑ ɡbiiyo ɑ dɑ̃ɑ bĩi te wunɑ wunɛn tiin nɔnun di kpɑ ɑ yɑm wɑ sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ ɑ kɑ yɑkɔ wunɑ wunɛn kpɑɑsin nɔnun di. \p \v 6 I ku ɡɑ̃ɑ dɛɛrɑnu bɔ̃nu wɛ̃ nu ku kɑ ɡɔsirɑ nu bɛɛ mɔnsimɑ. I ku mɑɑ bɛɛn ɡoo ɡobiɡinu kɔ̃ kurusɔnun suunu sɔɔ. Su koo nu tɑɑku. \s1 Kɑnɑrun ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 11:9-13) \p \v 7 Yesu u nɛɛ, i n dɑ bikie, i ko wɑ i mwɑ. I n dɑ kɑsu, i ko wɑ. I n dɑ ɡɑmbo so, bɑ koo bɛɛ kɛniɑ. \v 8 Domi bɑɑwure wi u bikiɑmɔ bɑ koo nùn wɛ̃. Wi u kɑsu u koo wɑ. Wi u mɑɑ ɡɑmbo soomɔ bɑ koo yɛ̃ro kɛniɑ. \v 9 Durɔ wɑrɑ bɛɛ sɔɔ, win bii ù n nùn pɛ̃ɛ bikiɑ u koo wurɑ u nùn kperu wɛ̃. \v 10 Ǹ kun mɛ ù n nùn swɑ̃ɑ bikiɑ u koo nùn wɑɑ wɛ̃? \v 11 Bɛɛ be i sɑ̃ɑ tɔn kɔ̃sobu mɑ i yɛ̃ mɑ bɑ rɑ bibu kɛ̃ɛ ɡeenu wɛ̃, bɛɛn Bɑɑbɑ wɔlluɡii u ǹ koo be bɑ nùn kɑnɑmɔ ɡɑ̃ɑ ɡeenu wɛ̃ n bɛɛ kere? \p \v 12 Yen sɔ̃nɑ ye i kĩ tɔmbu bu bɛɛ kuɑ i bu kuo mɛ bɛɛn tii, domi yeniwɑ Mɔwisin woodɑn tireru kɑ Gusunɔn sɔmɔbun sɔ̃ɔsibun tubusiɑnu. \s1 Kɔnnɔ ɡe ɡɑ ǹ yɑsu \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 13:24) \p \v 13 Yesu u nɛɛ, i duo kɑ kɔnnɔ ɡe ɡɑ ǹ yɑsu, domi swɑɑ ye yɑ dɔɔ kɑm koo yerɔ yɑ ǹ bɑɑsinɑɑ mɔ, yen kɔnnɔ ɡɑ mɑɑ yɑsu mɑ tɔn dɑbinu dumɔ mi. \v 14 Adɑmɑ swɑɑ ye yɑ dɔɔ wɑ̃ɑru sɔɔ yɑ sɛ̃, yen kɔnnɔ ɡɑ ǹ yɑsu. Bɑ ǹ mɑɑ dɑbi be bɑ ɡe wɑɑmɔ. \s1 Dɑ̃ru kɑ ten binu \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 6:43-44) \p \v 15 Yesu u mɑɑ nɛɛ, i lɑɑkɑri koowo kɑ sɔmɔ weesuɡibu. Yɑ̃ɑ ɡɔnɑ bɑ rɑ n tii pote, bu kɑ nɑ bɛɛn mi, ɑdɑmɑ sɔɔwɔ bɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe dɛmɑkunu ni nu kɑsu nu ɡo nu tem. \m \v 16 I ko bu ɡiɑ sɑɑ ben kookoosun di nɡe mɛ bɑ rɑ dɑ̃ru ɡie sɑɑ ten binun di. Bɑ rɑ berenu sɔri ɑwĩi wɔllɔ? Bɑ koo ɡɑndun binu sɔri sɑ̃kɑ wɔllɔ? \v 17 Dɑ̃ɑ ɡeerɑ tɑ rɑ bii ɡeenu mɑ, kpɑ dɑ̃ɑ kɔ̃suru tu bii kɔ̃sunu mɑ. \v 18 Dɑ̃ɑ ɡeeru tɑ ǹ kpɛ̃ tu bii kɔ̃sunu mɑ, mɛyɑ mɑɑ dɑ̃ɑ kɔ̃suru tɑ ǹ kpɛ̃ tu bii ɡeenu mɑ. \v 19 Dɑ̃ru bɑɑtere te tɑ ǹ bii ɡeenu mɑrumɔ bɑ rɑ tu burewɑ bu kɔ̃ dɔ̃ɔ sɔɔ. \v 20 Nɡe mɛyɑ i ko kɑ sɔmɔ weesuɡii be ɡiɑ sɑɑ ben kookoosun di. \s1 Nɑ ǹ bɛɛ yɛ̃ ɡɑm \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 13:25-27) \p \v 21 Yesu mɑɑ nɛɛ, n ǹ mɔ bɑɑwure wi u mɑn sokumɔ Yinni, Yinni, wiyɑ u koo du mi Gusunɔ u bɑndu swĩi, mɑ n kun mɔ wi u nɛn Bɑɑbɑ wi u wɑ̃ɑ wɔllɔn kĩru mɔ̀. \v 22 Tɔ̃ɔ te, tɑ̀ n tunumɑ, tɔn dɑbirɑ tɑ koo mɑn sɔ̃ tu nɛɛ, Yinni, Yinni sɑ ǹ ɡɑri ɡeruɑ kɑ wunɛn yĩsiru? Sɑ ǹ wɛrɛkunu ɡire kɑ wunɛn yĩsiru? Sɑ ǹ mɑɑ sɔm dɑmɡii dɑbinu kue kɑ wunɛn yĩsiru? \v 23 Sɑnɑm mɛyɑ kon bu sɔ̃ bɑtumɑ sɔɔ n nɛɛ, nɑ ǹ bɛɛ yɛ̃ ɡɑm, i doonɔ nɛn min di, bɛɛ be i kɔ̃sɑ mɔ̀. \s1 Bɑnɔbu yiru \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 6:47-49) \p \v 24 Yesu mɑɑ nɛɛ, yen sɔ̃, bɑɑwure wi u nɛn ɡɑri yini nɔɔmɔ, mɑ u yi mɛm nɔɔwɑmmɛ, u ko n kɑ durɔ bwisiɡii wini weenɛ wi u win diru bɑnɑ kpee sɑɑrɑ wɔllɔ. \v 25 Gurɑ yɑ nɑ, dɑɑnu yibɑ mɑ nim tɛriɑ mɑ woo ɡɑ dii te swee. Adɑmɑ tɑ ǹ wɔrumɛ yèn sɔ̃ bɑ te bɑnɑ kpee sɑɑrɑ wɔllɔ. \v 26 Adɑmɑ bɑɑwure wi u nɛn ɡɑri yini nɔɔmɔ mɑ u ǹ yi mɛm nɔɔwɑmmɛ, u ko n kɑ durɔ ɡɑri bɔkɔ wini weenɛ wi u win diru bɑnɑ yɑni sɛɛri wɔllɔ. \v 27 Gurɑ yɑ nɑ, dɑɑnu nu yibɑ mɑ nim tɛriɑ mɑ woo ɡɑ dii te swee, mɑ tɑ wɔrumɑ. Mɑ ten wɔrumɑɑ kpɛ̃ɑ. \s1 Yesun yiiko \p \v 28 Ye Yesu u yeni ɡeruɑ u kpɑ, tɔn wɔru ɡe, ɡɑ biti kuɑ win sɔ̃ɔsibun sɔ̃. \v 29 Domi u bu sɔ̃ɔsimɔwɑ nɡe wi u yiiko mɔ, n ǹ mɔ nɡe ben woodɑ yɛ̃robu. \c 8 \s1 Yesu u wi u bɑrɑ disiɡiru bɑrɔ bɛkiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 1:40-45, Luku 5:12-16) \p \v 1 Ye Yesu u sɑrɑ ɡuu ten min di, tɔn wɔrusu nùn swĩi. \v 2 Mɑ durɔ ɡoo wi u bɑrɑ disiɡiru bɑrɔ u nɑ u kpunɑ win wuswɑɑɔ u nɛɛ, tɔnwero, ɑ̀ n wurɑ kɑɑ kpĩ ɑ mɑn bɛkiɑ kpɑ n dɛɛrɑ. \p \v 3 Yesu u win nɔmu dɛmiɑ u nùn bɑbɑ mɑ u nɛɛ, nɑ wurɑ, ɑ bɛkuro kpɑ ɑ dɛɛrɑ. \p Mii mii u bɛkurɑ u dɛɛrɑ sɑɑ win bɑrɑrun di. \v 4 Mɑ Yesu u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ nɔɔmɔ? A ku ɡoo yeni sɔ̃, ɑdɑmɑ ɑ doo yɑ̃ku kowon mi u nun mɛɛri, kpɑ ɑ yɑ̃kuru ko te Mɔwisi u yiire. Nɡe mɛyɑ kɑɑ kɑ bɑɑwure sɔ̃ɔsi mɑ ɑ dɛɛrɑ. \s1 Yesu u tɑbu sunɔ ɡoon yoo bɛkiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 7:1-10) \p \v 5 Ye Yesu u duɑ wuu ɡɑɡu sɔɔ ɡe bɑ rɑ soku Kɑpenɑmu, tɑbu sunɔ ɡoo dɑ u kɑ nùn yinnɑ mɑ u nùn fɑɑbɑ kɑnɑ \v 6 u nɛɛ, tɔnwero, nɛn yoo u bɑrɔ yɛnuɔ, bɑɑ nɔmɑ u ku rɑ kpĩ u yĩiyɑ, u nɔni sɔ̃ɔre ɡem ɡem. \p \v 7 Mɑ Yesu u nɛɛ, yɑ wɑ̃, kon dɑ n nùn bɛkiɑ. \p \v 8 Tɑbu sunɔ wi, u wisɑ u nɛɛ, ɑɑwo nɑ ǹ turɑ ɑ du nɛn yɛnuɔ. A ɡesi ɡɑri ɡeruo, nɛn yoo u koo bɛkurɑ. \v 9 Nɛn tii nɑ rɑ ɡɑbu wiru kpĩiyɛ, mɑ nɑ tɑbu kowobu mɔ be nɑ kpɑre. Nɑ̀ n turo sɔ̃ɔwɑ u doo, u rɑ n dɔɔwɑ. Nɑ̀ n ɡoo sɔ̃ɔwɑ u nɑ, u rɑ n sisiwɑ. Nɑ̀ n mɑɑ nɛn yoo sɔ̃ɔwɑ u yeni koowo, u rɑ n mɔ̀wɑ. \p \v 10 Ye Yesu u ɡɑri yini nuɑ, u biti kuɑ mɑ u tɔmbu sɔ̃ɔwɑ be bɑ nùn swĩi u nɛɛ, kɑ ɡem nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, nɑ ǹ ɡoo wɑɑre bɑɑ Isirelibɑ sɔɔ wi u nɑɑnɛ doke binin bweseru mɔ. \v 11 Nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ mɑ tɔn dɑbirɑ koo nɑ sɑɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru kɑ duu yerun di kpɑ bu sinɑ bu di mi Gusunɔ u bɑndu swĩi kɑ Aburɑhɑmu kɑ Isɑki kɑ Yɑkɔbu sɑnnu. \v 12 Adɑmɑ be, be n weenɛ bɑ n wɑ̃ɑ mi, bɑ koo bu kɔ̃ tɔɔwɔ yɑm wɔ̃kuru sɔɔ mi bɑ koo wiru nɔmɑ sɔndi bu swĩ. \p \v 13 Mɑ Yesu u tɑbu sunɔ wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, u doo yɛnuɔ. Ye u nɑɑnɛ doke kpuro yɑ koo nùn koorɑ. \p Mɑ sɑɑ ye sɔɔ mii mii, tɑbu sunɔ win yoo wi, u bɛkurɑ. \s1 Yesu u tɔn dɑbinu bɛkiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 1:29-34, Luku 4:38-41) \p \v 14 Yesu u dɑ Piɛɛn yɛnuɔ. Mɑ u deemɑ Piɛɛn kurɔn mɛro u wɑsi sundu bɑrɔ u kpĩ. \v 15 Yesu win nɔmu bɑbɑ mɑ wɑsi sun te, tɑ yɑrinɑ. Mɑ u seewɑ u nùn nɔɔri. \p \v 16 Dɔmɑ ten yokɑ, bɑ kɑ tɔn dɑbinu nɑ be bɑ wɛrɛkunu mɔ. Yesu u wɛrɛku ni ɡirɑ kɑ ɡɑri ɡerubu tɔnɑ, mɑ u kpuro bɛkiɑ be bɑ bɑrɔ. \v 17 U yeni kuɑ kpɑ Gusunɔn sɔmɔ Esɑin ɡɑri yi kɑ koorɑ, yi u nɛɛ, “Win tii u bɛsɛn wɑsin dɑm sɑriru suɑ, mɑ u kɑ bɛsɛn bɑrɑnu doonɑ.” \s1 Be bɑ kĩ bu Yesu swĩi \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 9:57-62) \p \v 18 Ye Yesu u tɔn wɔrusu wɑ si su nùn sikerenɛ, mɑ u nɛɛ, bu de bu dɑ dɑɑ burerun ɡuruɔ. \v 19 Sɑnɑm mɛyɑ woodɑ yɛ̃ro ɡoo u nɑ win mi, u nɛɛ, yinni, kon nun swĩi yɑm kpuro mi ɑ dɔɔ. \p \v 20 Yesu u nùn wisɑ u nɛɛ, sɛmusu bweusu mɔ, ɡunɔsu su mɑɑ sokunu mɔ. Adɑmɑ nɛ Tɔnun Bii nɑ ǹ nɛn tii ɑyeru ɡɑru mɔɔwɛ mi kon kpunɑ. \p \v 21 Yesun bɔ̃ɔ ɡoo u mɑɑ ɡeruɑ u nɛɛ, yinni, ɑ de n ɡinɑ dɑ n nɛn tundo sike. \p \v 22 Yesu u nùn wisɑ u nɛɛ, ɑ mɑn swĩiyɔ, kpɑ ɑ de ɡɔribu bu ben ɡɔribu sike. \s1 Yesu u nim kurenu mɑrisiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 4:35-41, Luku 8:22-25) \p \v 23 Yesu u ɡoo nimkuu duɑ mɑ win bwɑ̃ɑbɑ nùn swĩi ɡe sɔɔ. \v 24 Yɑnde mɑ woo bɔkɔ ɡɑ seewɑ dɑɑ bure te sɔɔ, sere nim kurenu nu ɡoo ɡe wukiri. Adɑmɑ Yesu u do. \v 25 Bwɑ̃ɑ be, bɑ dɑ bɑ nùn yɑmiɑ bɑ nɛɛ, Yinni ɑ sun fɑɑbɑ koowo sɑ kɑm kobu dɔɔ. \p \v 26 Yesu u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ i bɛrum mɔ̀, bɛɛ nɑɑnɛ doke piibuɡibu. \p Mɑ u seewɑ u woo kɑ nim kure ni yiire nu mɑri mɑ n mɑri sɔ̃ɔ sɔ̃ɔ. \v 27 Be kpuro bɑ biti kuɑ bɑ nɛɛ, durɔ weren bweserɑ wini. Bɑɑ woo kɑ nim kurenu mɑm nu nùn mɛm nɔɔwɑmmɛ. \s1 Yesu u wɛrɛkunuɡibu yiru bɛkiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 5:1-20, Luku 8:26-39) \p \v 28 Yesu u turɑ Gɑdɑrɑn temɔ dɑɑ bure ten ɡuruɔ, mɑ durɔbu yiru ɡɑbɑ kɑ nùn yinnɑ be bɑ yɑrimɑ sikɑn di. Durɔ be, bɑ wɛrɛkunu mɔ bɑ sɛ̃ ɡem ɡem sere ɡoo ku rɑ kɑ̃ku u swɑɑ ye sĩ. \v 29 Mɑ bɑ yɑnde ɡbɑ̃rɑ bɑ nɛɛ, mbɑ n sun mɛnnɛ bɛsɛ kɑ wunɛ Gusunɔn Bii. A nɑwɑ ɑ kɑ sun tɔ̃yɑ ko sɑɑ yu sere turi? \p \v 30 Bɑ kurusɔ wuu bɑkɑru ɡɑru wɛndɛ sɑ̃ɑ tɑ dimɔ. \v 31 Wɛrɛku ni, nu Yesu kɑnɑ nu nɛɛ, ɑ̀ n kɑɑ sun ɡirɑ ɑ de su du kurusɔ ni sɔɔ. \p \v 32 Yesu u nɛɛ, i doo. \p Ye nu yɑrɑ mɑ nu dɑ nu duɑ kurusɔ ni sɔɔ. Yerɑ kurusɔ wuu te kpuro tɑ duki sɑrɑmɑ ɡuurun di tɑ wɔri dɑɑ bure te sɔɔ, tɑ nim diirɑ. \p \v 33 Durɔ be bɑ rɑɑ kurusɔ ni kpɑrɑmɔ, bɑ duki doonɑ wuu sɔɔ. Mɑ bɑ tɔmbu ɡɑri yi kpuro sɔ̃ɔwɑ kɑ ye n wɛrɛkunuɡii be yiru deemɑ. \v 34 Mɑ wuu ɡen tɔmbu kpuro bɑ yɑrɑ bɑ Yesu sennɔ dɑ. Ye bɑ nùn wɑ bɑ nùn suuru kɑnɑ bɑ nɛɛ, u yɑrio ben tem di. \c 9 \s1 Yesu u durɔ ɡoo bɛkiɑ \s2 wìn wɑsin bee tiɑ ɡu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 2:1-12, Luku 5:17-26) \p \v 1 Yesu u ɡoo nimkuu duɑ mɑ u wure u dɑɑ bure te tɔburɑ, mɑ u turɑ win tiin wuuɔ. \v 2 Tɔmbu ɡɑbu bɑ kɑ nùn durɔ ɡoo nɑɑwɑ wìn wɑsin bee tiɑ yɑ ɡu. Durɔ wi, u kpĩ kpinu wɔllɔ. Ye Yesu u ben nɑɑnɛ dokebu wɑ, u bɑrɔ wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bii durɔbu, ɑ ku mwiɑ kpɑnɑ, ɑ wunɛn durum suuru wɑ. \p \v 3 Mɑ woodɑ yɛ̃robu ɡɑbɑ bwisikɑ bɑ tii sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, durɔ wini u Gusunɔ wɔmmɔwɑ. \p \v 4 Yesu u yɛ̃ ye bɑ bwisikumɔ mɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ i kɔ̃sɑ bwisikumɔ bɛɛn ɡɔ̃ruɔ. \v 5 Yerɑ̀ yɑ sɛ̃sɔ bo, n tɔnu sɔ̃ u win durum suuru wɑ, ǹ kun mɛ n nùn sɔ̃ u seewo u sĩ. \v 6 Nɑ kĩ i n yɛ̃ mɑ Tɔnun Bii u yiiko mɔ hɑnduniɑ sɔɔ u kɑ tɔnun durum suuru ko. \p Yen sɔ̃nɑ u bɑrɔ wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ seewo ɑ wunɛn kpinu suɑ kpɑ ɑ we yɛnuɔ. \p \v 7 Durɔ wi, u seewɑ mɑ u sĩɑ win yɛnuɔ. \v 8 Ye tɔn be, bɑ yeni wɑ bɛrum bu mwɑ mɑ bɑ Gusunɔ siɑrɑ yèn sɔ̃ u yiiko yen bweseru tɔnu wɛ̃. \s1 Yesu u Mɑteu sokɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 2:13-17, Luku 5:27-32) \p \v 9 Yesu u doonɑ min di. Ye u sĩimɔ swɑɑɔ u ɡbere mwɑɔ ɡoo wɑ wi bɑ rɑ soku Mɑteu u sɔ̃ ɡbere yerɔ. Mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ mɑn swĩiyɔ. \p Mɑ Mɑteu u seewɑ u nùn swĩi. \p \v 10 Ye Yesu u dimɔ durɔ win yɛnuɔ, ɡbere mwɑɔbu kɑ kɔ̃sɑn kowobu dɑbinu bɑ nɑ bɑ sinɑ kɑ Yesu kɑ win bwɑ̃ɑbu sɑnnu. \v 11 Fɑlisi ɡɑbɑ wɑ mɛ, mɑ bɑ win bwɑ̃ɑbu bikiɑ bɑ nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ bɛɛn yinni u dimɔ kɑ ɡbere mwɑɔbu kɑ kɔ̃sɑn kowobu. \p \v 12 Yesu u ben ɡɑri yi nuɑ mɑ u nɛɛ, be bɑ bwɑ̃ɑ do bɑ ǹ timɡiin bukɑtɑ mɔ mɑ n kun mɔ be bɑ bɑrɔ. \v 13 I doo i Gusunɔn ɡɑrin tubusiɑnu kɑsu yi yi nɛɛ, “Wɔnwɔndɑ nɑ kĩ, n ǹ mɔ yɑ̃kuru.” Domi nɑ ǹ nɛ n kɑ ɡeeɡibu soku mɑ n kun mɔ torobu. \s1 Nɔɔ bɔkurun ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 2:18-22, Luku 5:33-39) \p \v 14 Mɑ Yohɑnu Bɑtɛmu kowon bwɑ̃ɑbɑ nɑ Yesun mi bɑ bikiɑ bɑ nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ bɛsɛ kɑ Fɑlisibɑ sɑ rɑ nɔɔ bɔke, ɑdɑmɑ wunɛ, wunɛn bwɑ̃ɑbu bɑ ku rɑ nɔɔ bɔke. \p \v 15 Yesu u bu wisɑ u nɛɛ, be bɑ sokɑ kurɔ kpɑɑ yerɔ bɑ ko n nukuru sɑnkire sɑnɑm mɛ kurɔ kpɑon durɔ wɑ̃ɑ ben suunu sɔɔ? Aɑwo, ɑdɑmɑ sɑɑ yɑ sisi yè sɔɔ bɑ koo kurɔ kpɑon durɔ wɔrɑ ben min di. Sɑɑ yerɑ bɑ koo nɔɔ bɔke. \p \v 16 Goo ku rɑ yɑ̃ɑ tɔkɔnu kɔre kɑ yɑsi kpɑɑ ye bɑ ǹ nim doke. Ù n kuɑ mɛ, yɑsi kpɑɑ ye, yɑ koo ɡɑwɑnɑ kpɑ yu yɑ̃ɑ tɔkɔ ni ɡĩɑm sosi. \v 17 Goo ku rɑ mɑɑ tɑm kpɑm doke ɡɔnɑn bɔɔ tɔkɔnu sɔɔ. Ù n kuɑ mɛ, bɔɔ ni, nu koo kurɑ kpɑ tɑm mɛ, mu yɑri kpɑ bɔɔnu nu sɑnkirɑ. Adɑmɑ bɑ rɑ tɑm kpɑm wisiwɑ ɡɔnɑn bɔɔ kpɑɑnu sɔɔ. Sɑnɑm mɛ, ye yiru yen ɡɑɑ kun sɑnkirɑmɔ. \s1 Wiruɡii ɡoon bii kɑ kurɔ wi u Yesun yɑberu bɑbɑn ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 5:21-43, Luku 8:40-56) \p \v 18 Sɑnɑm mɛ Yesu u bu yeni sɔ̃ɔmɔ wiruɡii ɡoo u nɑ u yiirɑ win wuswɑɑɔ u nɛɛ, nɛn bii tɔn kurɔ u ɡu tɛ̃, ɑdɑmɑ ɑ nɑ ɑ nùn nɔmu sɔndi kpɑ u se. \p \v 19 Mɑ Yesu u seewɑ kɑ win bwɑ̃ɑbu bɑ durɔ wi swĩi. \p \v 20 Sɑnɑm mɛ bɑ dɔɔ, kurɔ ɡoo wi u yɛm wĩibu bɑrɔ sɑɑ wɔ̃ɔ wɔkurɑ yirun di, u susi Yesun biruɔ u win yɑberun swɑɑ buɑ bɑbɑ. \v 21 U ɡeruɑ win tiin ɡɔ̃ruɔ u nɛɛ, ù n ɡesi win yɑberu bɑbɑ u koo bɛkurɑ. \p \v 22 Yesu u sĩirɑ u nùn wɑ mɑ u nɛɛ, kurɔ wunɛ, ɑ ku mwiɑ kpɑnɑ, wunɛn nɑɑnɛ dokebu nun bɛkiɑ. \p Yɑnde mɑ kurɔ wi, u bɛkurɑ. \p \v 23 Ye Yesu u turɑ wiruɡii win dirɔ, yerɑ u deemɑ ɡɑbɑ ɡuunu soomɔ mɑ be kpuro bɑ sirenɛ. \v 24 Mɑ u nɛɛ, i yɑrio bɛɛ kpuro, wɔndiɑ wi kun ɡu, u dowɑ. \p Mɑ be kpuro bɑ nùn yɑɑkoru wɔri. \v 25 Ye bɑ tɔmbu yɑrɑ bɑ kpɑ Yesu u duɑ u wɔndiɑ win nɔmu nɛnuɑ, mɑ wɔndiɑ wi, u seewɑ. \v 26 Yenin lɑbɑɑri yɑ kpɑrɑrɑwɑ tem mɛ kpuro sɔɔ. \s1 Yesu u wɔ̃kobu yiru bɛkiɑ \p \v 27 Yesu u doonɑ min di. Nɡe mɛ u win sɑnum dɔɔ, wɔ̃kobu yiru ɡɑbɑ nùn swĩi. Bɑ nɔɔɡiru sue bɑ mɔ̀, Dɑfidin sikɑdobu, ɑ bɛsɛn wɔnwɔndu wɑɑwo. \p \v 28 Ye Yesu u duɑ dirɔ wɔ̃ko be, bɑ nɑ win mi, mɑ u bu bikiɑ u nɛɛ, i nɑɑnɛ sɑ̃ɑ mɑ kon kpĩ n yeni ko? \p Mɑ bɑ nɛɛ, mɛyɑ Yinni. \p \v 29 Sɑnɑm mɛyɑ Yesu ben nɔni bɑbɑ mɑ u nɛɛ, n bɛɛ kooro nɡe mɛ i nɑɑnɛ sɑ̃ɑ. \p \v 30 Mɑ bɑ yɑm wɑ. Yerɑ Yesu u bu sɔ̃ɔwɑ u sire u nɛɛ, bu ku rɑɑ ɡoo yeni sɔ̃. \p \v 31 Adɑmɑ ye bɑ doonɑ min di kese bɑ win lɑbɑɑri kpɑrɑm wɔri tem mɛ kpuro sɔɔ. \s1 Yesu u soso bɛkiɑ \p \v 32 Ye tɔn be, bɑ doonɑ mɑ ɡɑbɑ kɑ durɔ ɡoo nɑ Yesun mi, wi u sɑ̃ɑ soso yèn sɔ̃ u wɛrɛku ɡɑɡu mɔ win wɑsi sɔɔ. \v 33 Sɑnɑm mɛ Yesu u wɛrɛku ɡe ɡirɑ durɔ wi, u ɡɑri ɡerubu wɔri. Mɑ tɔmbɑ biti kuɑ mɑ bɑ nɛɛ, sɑ ǹ yenin bweseru wɑɑre Isireli sɔɔ. \p \v 34 Adɑmɑ Fɑlisibɑ nɛɛ, wɛrɛkunun wiruɡiiwɑ u nùn dɑm wɛ̃ u kɑ nu ɡirɑ. \s1 Yesu u tɔmbu wɔnwɔndu kuɑ \p \v 35 Yesu u bɔsu wuu mɑrosu kpuro sɔɔ kɑ bɑru kpɑɑnɔ. U keu sɔ̃ɔsimɔ ben mɛnnɔ yenɔ u Gusunɔn bɑndun Lɑbɑɑri ɡeɑ kpɑrɑmɔ, mɑ u tɔmbu bɛkiɑmɔ sɑɑ bɑrɑru kɑ wɑsin dɑm sɑriru bwese bwesekɑn di. \v 36 Ye u tɔn wɔrusu wɑ ben wɔnwɔndɑ nùn mwɑ yèn sɔ̃ bɑ wurure mɑ bɑ yɑrinɛ nɡe yɑ̃ɑ ni nu kun kpɑro mɔ. \v 37 Mɑ u win bwɑ̃ɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ye yɑ ye bu kɑ ɡɛ̃ yɑ kpɑ̃, ɑdɑmɑ be bɑ ɡɛ̃ɛmɔ bɑ ǹ dɑbi. \v 38 Yen sɔ̃, i ɡbee yɛ̃ro kɑnɔ u kpɑm tɔmbu mɔrisiɑmɑ bu kɑ ɡɛ̃. \c 10 \s1 Bwɑ̃ɑbu wɔkurɑ yiru yen yĩsɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 3:13-19, Luku 6:12-26) \p \v 1 Yesu u win bwɑ̃ɑbu wɔkurɑ yiru mɛnnɑ mɑ u bu yiiko wɛ̃ bu kɑ wɛrɛkunu ɡirɑ, kpɑ bu bɑrɑru kɑ wɑsin dɑm sɑriru bɑɑtere bɛkiɑ. \v 2 Bwɑ̃ɑbu wɔkurɑ yiru yen yĩsɑ wee. Gbiikoo Simɔɔ wi bɑ rɑ soku Piɛɛ kɑ win wɔnɔ Andere, kɑ Yɑkɔbu kɑ win wɔnɔ Yohɑnu, Sebeden bibu, \v 3 kɑ Filipu kɑ Bɑɑtelemi kɑ Tomɑɑ kɑ Mɑteu wi u rɑɑ sɑ̃ɑ ɡbere mwɑɔ, kɑ Yɑkɔbu Alufen bii kɑ Tɑde, \v 4 kɑ Simɔɔ wi u win tem ɡɑri kĩ, kɑ Yudɑsi Isikɑriɔtu wi u tɔmbu Yesu nɔmu sɔndiɑ. \s1 Yesu u bwɑ̃ɑbu wɔkurɑ yiru ɡɔrɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 6:7-13, Luku 9:1-6) \p \v 5 Yesu u tɔmbu wɔkurɑ yiru ye ɡɔrɑ kɑ woodɑ yeni u nɛɛ, i ku swɑɑ ɡɑɑ swĩi ye yɑ dɔɔ tɔn tukobun tem ɡiɑ, i ku mɑɑ Sɑmɑriɡibun wuu ɡɑɡu du. \v 6 Adɑmɑ i doo Isirelibɑn mi, be bɑ kɔ̃ɔrɑ nɡe yɑ̃ɑnu. \v 7 I doo i kpɑrɑ i nɛɛ, Gusunɔ u sisi u bɑndu swĩi. \v 8 I bɑrɔbu bɛkio, i ɡɔribu seeyo, i be bɑ bɑrɑ disiɡiru mɔ bɛkio bu dɛɛrɑ, kpɑ i wɛrɛkunu ɡirɑ tɔmbun wɑsi sɔɔn di. Yèn sɔ̃ i wɑ kɔsiɑru sɑri, i mɑɑ wɛ̃ɛyɔ n kun kɑ kɔsiɑru. \v 9 I ku dukiɑ ɡɑɑ suɑ i kɑ dɑ, nɡe wurɑ ǹ kun mɛ sii ɡeesu, ǹ kun mɛ sii ɡɑndu bɛɛn bɔɔrɔ. \v 10 I ku kɑ yɑ̃ɑ kureru dɑ, ǹ kun mɛ yɑberu yiruse, ǹ kun mɛ bɑrɑnu ǹ kun mɛ dɛkɑ. N weenɛ bu sɔm kowo wɛ̃ yèn bukɑtɑ u mɔ u n kɑ wɑ̃ɑ. \p \v 11 Ì n turɑ wuu mɑroɔ ǹ kun mɛ wuu piibu sɔɔ, i de i mɛɛri wi u weenɛ u bɛɛ dɑm koosiɑ, kpɑ i sinɑ win yɛnuɔ sere i kɑ sĩ wuu ɡen min di. \v 12 Ì n yɛnu ɡɑɡu duɑ i ɡen tɔmbu tɔbirio kpɑ i nɛɛ, Gusunɔ u bɛɛ ɑlɑfiɑ kɛ̃. \v 13 Yɛnu ɡeɡibu bɑ̀ n kɑ ɑlɑfiɑ ye weenɛ, i de yɑ n wɑ̃ɑ be sɔɔ, ɑdɑmɑ bɑ̀ kun kɑ weenɛ, i de yu wurɑmɑ bɛɛn mi. \v 14 Wuu ɡɑɡu ǹ kun mɛ yɛnu ɡɑɡun tɔmbu bɑ̀ n mɑɑ yinɑ bu bɛɛ dɑm koosiɑ, bu sere bɛɛn ɡɑri swɑɑ dɑki, i doonɔ min di kpɑ i bɛɛn nɑɑsun tuɑ bu kpɑre. \v 15 Kɑ ɡeemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, siribun sɑnɑm Gusunɔ u koo Sodomu kɑ Gomɔrɑɡibu wɔnwɔndu sɔ̃ɔsi n kere wuu ɡen tɔmbu. \s1 Nɔni swɑ̃ɑru te tɑ sisi \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 13:9-13, Luku 21:12-17) \p \v 16 Yesu mɑɑ nɛɛ, wee, nɑ bɛɛ ɡɔrimɔ nɡe yɑ̃ɑnu dɛmɑkunun suunu sɔɔ. I de i n bwisi mɔ nɡe wɛɛ, kpɑ i n kɑ kpɑrukonu weenɛ tɑki sɑriru sɔɔ. \v 17 I lɑɑkɑri koowo domi ɡɑbɑ koo bɛɛ mwɑ bu kɑ dɑ siri yerɔ, kpɑ bu bɛɛ sɛni so ben mɛnnɔ yenɔ. \v 18 Bɑ koo bɛɛ siri tem yɛ̃robu kɑ sinɑmbun wuswɑɑɔ nɛn sɔ̃, kpɑ i kɑ seedɑ di ben mi kɑ tɔn tukobun mi. \v 19 Bɑ̀ n kɑ bɛɛ dɑ siri yerɔ, i ku wururɑ kɑ ɡɑri yi i ko ɡere. I ku mɑɑ wururɑ nɡe mɛ i ko ɡerusinɑ. Sɑɑ ye, yɑ̀ n turɑ, i ko wɑ ɡɑri yi i ko ɡere. \v 20 Domi ɡɑri yi i ko ɡere yi ǹ ko n sɑ̃ɑ bɛɛɡii, yi koo nɑwɑ sɑɑ bɛɛn Bɑɑbɑn Hunden min di wi u wɑ̃ɑ bɛɛ sɔɔ. \p \v 21 Gɑbɑ koo ben wɔnɔbu ǹ kun mɛ ben mɑɑbu sɔ̃ɔsi bu kɑ bu ɡo. Bɑɑbɑbɑ bɑ ko mɑɑ ko mɛ ben bibu sɔɔ, mɑ bibu bɑ koo ben mɔwɔbu kɔrumɔtɔnu kuɑ bu kɑ bu ɡo. \v 22 Bɑɑwure u koo bɛɛ tusi nɛn yĩsirun sɔ̃. Adɑmɑ wi u tɛmɑnɑ sere kɑ nɔrɔ u koo fɑɑbɑ wɑ. \v 23 Bɑ̀ n bɛɛ nɔni sɔ̃ɔwɑ wuu teu sɔɔ, i duki doonɔ wuu ɡɑɡun mi. Nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ kɑ ɡem, i ǹ ko i Isirelin wusu kpuro sɑsiri i kpe, Tɔnun Bii u kɑ tunumɑ. \p \v 24 Mɛɛro sɑri wi u win sɔ̃ɔsio kere. Yoo mɑɑ sɑri wi u win yinni kere. \v 25 Ǹ n mɛn nɑ, n turɑ mɛɛro u kɑ win sɔ̃ɔsio weenɑ kpɑ yoo u kɑ win yinni weenɑ. Bɑ̀ n yɛnu yɛ̃ro sokumɔ Beseburu, bɑ koo win yɛnuɡibu yĩsi kɔ̃sunu kɛ̃ n kere wi. \s1 Wìn bɛrum n weenɛ i ko \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 12:2-7) \p \v 26 Yesu mɑɑ nɛɛ, yen sɔ̃, i ku ben bɛrum ko, domi ye yɑ wukiri yɑ koo terɑ, yen ɑsirin ɡɑ̃ɑnu mɑɑ sɑri ni bɑ ǹ koo ɡiɑ. \v 27 Ye nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ yɑm wɔ̃kuru sɔɔ, i ye ɡeruo yɑm bururɑm sɔɔ. Ye i mɑɑ nuɑ ɑsiri sɔɔ, i yɔɔwo ɡidɑmbisɑ wɔllɔ i kɑ ye kpuro kpɑrɑ. \v 28 I ku bu nɑsiɑ be bɑ koo wɑsi tɔnɑ ɡo, be bɑ ǹ kpɛ̃ bu hunde ɡo. Adɑmɑ i yɛ̃ro nɑsio wi u koo kpĩ u wɑsi kɑ hunde ɡo sɑnnu dɔ̃ɔ wi u ku rɑ ɡbi sɔɔ. \v 29 I ǹ ko kpĩ i ɡunɔminu yiru dwe kɑ fɑrɑm? Kɑ mɛ, bɑɑ nin teu, ɡɑ ǹ koo wɔrumɑ temɔ mɑ n kun mɔ bɛɛn Bɑɑbɑ u wurɑ. \v 30 Bɛɛ mɑɑ, bɑ mɑm bɛɛn wirun serin ɡeeru yɛ̃. \v 31 Ǹ n mɛn nɑ, i ku bɛrum ko, i ɡunɔminu bɛɛrɛ kere sere mi n tomɑ. \s1 Wi u Kirisi wurɑ \s2 tɔmbun wuswɑɑɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 12:8-9) \p \v 32 Yesu mɑɑ nɛɛ, bɑɑwure wi u mɑn wurɑ tɔmbun wuswɑɑɔ, kon mɑɑ yɛ̃ro wurɑ nɛn Bɑɑbɑn wuswɑɑɔ wi u wɑ̃ɑ wɔllɔ. \v 33 Adɑmɑ wi u mɑn yinɑ tɔmbun wuswɑɑɔ, kon mɑɑ yɛ̃ro yinɑ nɛn Bɑɑbɑn wuswɑɑɔ wi u wɑ̃ɑ wɔllɔ. \s1 Alɑfiɑ kɑ tɑkobin ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 12:51-53, 14:26-27) \p \v 34 Yesu mɑɑ nɛɛ, i kun tɑmɑɑ nɑ nɑwɑ hɑnduniɑɔ n kɑ ɑlɑfiɑ wɛ̃, ɑɑwo, tɑkobiwɑ nɑ kɑ nɑ. \v 35 Nɑ nɑwɑ n kɑ sɑnnɔ doke bii tɔn durɔ kɑ win tundon suunu sɔɔ, kɑ mɑɑ bii tɔn kurɔ kɑ win mɛron suunu sɔɔ, kɑ mɑɑ kurɔ mɔro kɑ win dwɑɑ mɛron suunu sɔɔ. \v 36 Tɔnun yɛnuɡibu beyɑ bɑ ko n sɑ̃ɑ win yibɛrɛbɑ. \p \v 37 Wi u win tundo ǹ kun mɛ win mɛro kĩ n mɑn kere u ǹ turɑ u n kɑ sɑ̃ɑ nɛɡii. Nɡe mɛyɑ wi u win bii kĩ n mɑn kere u ǹ turɑ u n kɑ sɑ̃ɑ nɛɡii. \v 38 Mɑ wi u kun win dɑ̃ɑ bunɑnɑru sue u n kɑ mɑn swĩi u ǹ turɑ u n kɑ sɑ̃ɑ nɛɡii. \v 39 Wi u kĩ u win wɑ̃ɑru di kɑ win ɡɔ̃ru kĩru u koo tu biɑ. Adɑmɑ wi u win wɑ̃ɑru yinɑ nɛn sɔ̃ u koo tu wɑ kɑ ɡem. \s1 Aren ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 9:41) \p \v 40 Yesu mɑɑ nɛɛ, wi u bɛɛ dɑm koosiɑ nɛnɑ u dɑm koosiɑ. Wi u mɑɑ mɑn dɑm koosiɑ, u wi u mɑn ɡɔrimɑ dɑm koosiɑwɑ. \v 41 Wi u Gusunɔn sɔmɔ dɑm koosiɑ yèn sɔ̃ u sɑ̃ɑ Gusunɔn sɔmɔ, u koo ɑre wɑ nɡe Gusunɔn sɔmɔɡii. Wi u mɑɑ tɔn ɡeo dɑm koosiɑ, yèn sɔ̃ u sɑ̃ɑ tɔn ɡeo, u koo ɑre wɑ nɡe tɔn ɡeoɡii. \v 42 Wi u bwɛ̃ɛbwɛ̃ɛ benin turo ɡɑ̃ɑnu kɑ̃ yèn sɔ̃ u sɑ̃ɑ nɛn bɔ̃ɔ, bɑɑ ǹ n nim nɔrurɑm nɑ, nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ kɑ ɡem, yɛ̃ro kun win ɑre biɑmɔ. \c 11 \s1 Yohɑnu Bɑtɛmu kowon ɡɔrobu \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 7:18-35) \p \v 1 Sɑnɑm mɛ Yesu u win bwɑ̃ɑbu wɔkurɑ yiru ye bwisi yi kɑ̃ u kpɑ, u doonɑ min di u dɑ berɑ yen wuu mɑrosu ɡiɑ u kɑ keu sɔ̃ɔsi kpɑ u mɑɑ kɑ wɑɑsu ko. \p \v 2 N deemɑ Yohɑnu Bɑtɛmu kowo u Yesu wi bɑ mɔ̀ Kirisin sɔmɑn ɡɑri nuɑ sere pirisɔm diru mi u wɑ̃ɑ. Yerɑ u nùn win bwɑ̃ɑbun ɡɑbu ɡɔriɑ \v 3 bu kɑ nùn bikiɑ, wiyɑ wi u koo be nɑ? Nɡe bɑ n kpɑo mɑrɑ. \p \v 4 Yesu bu wisɑ u nɛɛ, i ɡɔsiro i Yohɑnu tusiɑ ye i nuɑ kɑ ye i wɑ. \v 5 Wɔ̃kobɑ yɑm wɑɑmɔ, yɛmɔbɑ sĩimɔ, bɑ be bɑ bɑrɑ disiɡiru mɔ bɛkiɑmɔ bu kɑ dɛɛrɑ, sosobɑ ɡɑri nɔɔmɔ, bɑ ɡɔribu seeyɑmɔ ɡɔrin di, mɑ bɑ sɑ̃ɑrobu Lɑbɑɑri ɡeɑ wɑɑsu kuɑmmɛ. \v 6 Doo nɔɔruɡiiwɑ wi nɛn ɡɑri kun torɑsiɑmɔ. \p \v 7 Ye Yohɑnun bwɑ̃ɑbɑ sĩɑ Yesu u Yohɑnun ɡɑri tɔn dɑbiru sɔ̃ɔbu wɔri u nɛɛ, mbɑ i yɑrɑ i mɛɛrim dɑ ɡbɑburɔ. Yɑkɔ ɡe woo ɡɑ toorimɔ? Aɑwo. \v 8 Ǹ n mɛn nɑ, mbɑ i mɛɛrim dɑ. Durɔ wi u yɑ̃ɑ bɛɛrɛɡinu sebuɑ? Nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ be bɑ yɑ̃ɑ bɛɛrɛɡinu sebuɑ bɑ wɑ̃ɑ sinɑ kpɑɑnɔ. \v 9 Mbɑ i re kobu dɑ. Gusunɔn sɔmɔwɑ i mɛɛrim dɑ? Mɛyɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, yɛ̃ro mɑm Gusunɔn sɔmɔ kere sere mi n tomɑ. \v 10 Domi Yohɑnu wiyɑ wìn sɔ̃ Gusunɔn ɡɑri nɛɛ, “N wee nɑ nɛn sɔmɔ ɡɔriɔ wunɛn wuswɑɑɔ wi u koo wunɛn swɑɑ sɔmɛ.” \v 11 Kɑ ɡem nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, be tɔn kurɔbɑ mɑrɑ sɔɔ ɡoo kun Yohɑnu Bɑtɛmu kowo kere. Adɑmɑ wi u yɑ̃kɑbu bo bɑn te Gusunɔ u swĩi sɔɔ u nùn kere. \v 12 Sɑɑ mìn di Yohɑnu wi u wɑɑsu mɔ̀ sere kɑ tɛ̃ bɑ bɑn te kɑsuwɑ kɑ dɑm, mɑ dɑmɡibɑ tu mwɑɑmɔ. \v 13 Mɔwisi u bɑn ten ɡɑri ɡeruɑ win woodɑ sɔɔ. Gusunɔn sɔmɔbu kpuro bɑ mɑɑ yi ɡeruɑ sere kɑ Yohɑnu Bɑtɛmu kowon wɑɑti. \v 14 Ì n kĩ i tubu, wiyɑ Eli wi, wi u koo rɑ nɑ. \v 15 Wi u swɑɑ mɔ u kɑ nɔ, u nɔɔwɔ. \p \v 16 Mbɑ kon kɑ tɛ̃n tɔmbu weesinɑ. Bɑ kɑ bibu weenɛ be bɑ sɔ̃ yɑburɔ bɑ sokunɑmɔ bɑ mɔ̀, \v 17 sɑ bɛɛ ɡuuru soowɑ mɑ i ǹ yɑwɑ, sɑ bɛɛ ɡɔɔ womu kuɑ, i ǹ mɑɑ swĩ. \v 18 Domi Yohɑnu Bɑtɛmu kowo u nɑ u ǹ di u ǹ nɔrɑ nɡe ɡɑbu, mɑ bɑ nɛɛ u wɛrɛkunu mɔwɑ. \v 19 Tɔnun Bii mɑɑ nɑ u dimɔ u nɔrumɔ, mɑ bɑ ɡerumɔ bɑ mɔ̀ u sɑ̃ɑ dim kĩro kɑ tɑm nɔro, kɑ mɑɑ ɡbere mwɑɔbu kɑ kɔ̃sɑn kowobun bɔrɔ. Kɑ mɛ, Gusunɔn bwisi yi rɑ sɔ̃ɔsi mɑ yi sɑ̃ɑ ɡem yin kookoosun di. \s1 Wuu sìn tɔmbɑ yinɑmɔ \s2 bu nɑɑnɛ doke \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 10:13-15) \p \v 20 Mɑ Yesu u wuu si ɡerisim wɔri mi u sɔm mɑɑmɑɑkiɡii dɑbinu kuɑ, domi sin tɔmbɑ kun bwisikɑ bɑ ben ɡɔ̃ru ɡɔsie. \v 21 U nɛɛ, nuku sɑnkirɑnuɡiiwɑ wunɛ Kɔrɑsɛni. Nuku sɑnkirɑnuɡiiwɑ wunɛ Bɛsɑidɑ, domi bɑ̀ n sɔm mɑɑmɑɑkiɡiɑ ye kuɑ Tiri kɑ Sidoni sɔɔ ye bɑ kuɑ bɛɛn suunu sɔɔ, wuu sin tɔmbu bɑ ko n dɑɑ ɡɔ̃ru ɡɔsie sɑɑ tɛɛbun di bɑ n sɔ̃ torom sɔɔ bɑ n sɑɑki sebuɑ nuku sɑnkirɑnun sɔ̃. \v 22 Yen sɔ̃, nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, siribun sɑnɑm sɔɔ Tiri kɑ Sidoniɡiɑ koo ko kpɑkɑkɑ kɑ bɛɛ. \v 23 Wunɛ mɑɑ Kɑpenɑmu, ɑ yĩiyɔ kɑɑ suɑrɑ sere wɔllɔ? Aɑwo, bɑ koo nun surewɑ sere ɡɔriɔ. Domi sɔm mɑɑmɑɑkiɡiɑ ye yɑ koorɑ wunɛ sɔɔ, yɑ̀ n koorɑ Sodomuɔ, wuu ɡe, ɡɑ n wɑ̃ɑ kɑ ɡisɔ. \v 24 Yen sɔ̃nɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, siribun sɑnɑm Sodomuɡiɑ koo ko kpɑkɑkɑ kɑ wunɛ. \s1 I nɑ nɛn mi i wɛ̃rɑbu mwɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 10:21-22) \p \v 25 Sɑɑ ye sɔɔ, Yesu u nɛɛ, Bɑɑbɑ, wɔllu kɑ tem Yinni, nɑ nun siɑrɑ yèn sɔ̃ ɑ yɑbu ye bibu sɔ̃ɔsi bɑɑ mɛ ɑ ye bwisiɡibu kɑ yɛ̃ruɡibu beruɑ. \v 26 N wɑ̃ Bɑɑbɑ, domi mɛyɑ n kɑ nun nɑɑwɑ wunɛn kĩru sɔɔ. \p \v 27 Nɛn Bɑɑbɑ mɑn bɑɑyere kpuro wɛ̃. Goo sɑri wi u Bii wi yɛ̃ mɑ n kun mɔ Bɑɑbɑ wi. Goo mɑɑ sɑri wi u Bɑɑbɑ wi yɛ̃ mɑ n kun mɔ Bii kɑ mɑɑ wi Bii u kĩ u nùn sɔ̃ɔsi. \p \v 28 I nɑ nɛn mi bɛɛ kpuro, bɛɛ be i kɑ bɛɛn sɔmunu wɑsirɑ, kon bɛɛ wɛ̃rɑsiɑ. \v 29 I wuro n bɛɛ kpɑrɑ kpɑ i ko nɛn bwɑ̃ɑbu, domi nɛ tɔn duuduo kɑ tii kɑwowɑ, mɛyɑ kon de i n wɑ̃ɑ bɔri yɛndu sɔɔ. \v 30 Domi yoo te kon bɛɛ diisiɑ tɑ ǹ wɑhɑlɑ mɔ, sɔmu ni kon mɑɑ bɛɛ sɔbi nu ǹ bunu. \c 12 \s1 Tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡirun ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 2:23-28, Luku 6:1-5) \p \v 1 Sɔ̃ɔ mɛɛrun biru, tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru ɡɑru sɔɔ, Yesu kɑ win bwɑ̃ɑbu bɑ ɑlikɑmɑ ɡbɑɑru bukiɑnɛ bɑ doonɔ. N deemɑ ɡɔ̃ɔrɑ win bwɑ̃ɑbu mɔ̀ mɑ bɑ ɑlikɑmɑ wɔkɑ bɑ temmɔ. \v 2 Ye Fɑlisibɑ bɑ wɑ mɛ, bɑ Yesu sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, u mɛɛrio ye win bwɑ̃ɑbɑ mɔ̀ ye woodɑ yɑ nɛɛ bu ku ko tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru sɔɔ. \p \v 3 Yesu bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i ǹ ɡɑrire ye Dɑfidi kuɑ sɑnɑm mɛ ɡɔ̃ɔrɑ bu mɔ̀ wi kɑ win tɔmbu? \v 4 U duɑ Gusunɔn dirɔ mɑ u pɛ̃ɛ suɑ ye bɑ Gusunɔ yiiye mɑ wi kɑ win tɔmbu bɑ di. N deemɑ n ǹ weenɛ bu pɛ̃ɛ ye di mɑ n kun mɔ yɑ̃ku kowobu tɔnɑ. \v 5 Nɡe i ǹ ɡɑrire Mɔwisin woodɑ sɔɔ mɑ tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru sɔɔ, yɑ̃ku kowo be bɑ sɔmburu mɔ̀ sɑ̃ɑ yerɔ, bɑ ku rɑ tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru mɛm nɔɔwɛ. Bɑ ǹ mɑɑ sɑ̃ɑ tɑɑrɛɡibu. \v 6 Adɑmɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ ɡɑ̃ɑnu wɑ̃ɑ mini ni nu sɑ̃ɑ yeru kpɑ̃ɑru kere. \v 7 Ì n dɑɑ tubɑ ye Gusunɔn ɡɑri ɡeruɑ yi yi nɛɛ, “Wɔnwɔndɑ nɑ kĩ, n ǹ mɔ yɑ̃kuru,” i ǹ dɑɑ tɑɑrɛ sɑriruɡibu tɑɑrɛ wɛ̃ɛmɔ. \v 8 I de i n yɛ̃ mɑ Tɔnu Biiwɑ u tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru kuɑ. \s1 Durɔ wìn nɔm teu ɡɑ ɡu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 3:1-6, Luku 6:6-11) \p \v 9 Mɑ Yesu doonɑ min di, u duɑ ben mɛnnɔ yerɔ. \v 10 Durɔ ɡoo wɑ̃ɑ mi, wìn nɔm teu ɡɑ ɡu. Be bɑ wɑ̃ɑ mi, bɑ Yesu bikiɑ bɑ nɛɛ, ǹ n mɑn nɑ, n weenɛ bu tɔnu bɛkiɑ tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru sɔɔ? Bɑ ɡeruɑ mɛ, bu kɑ wɑ bu nùn durum mɑni. \p \v 11 Mɑ Yesu mɑɑ bu bikiɑ u nɛɛ, bɛɛn ɡoo ù n yɑ̃ɑru mɔ mɑ tɑ nùn dɔkɔ kpiriru wɔriri tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru sɔɔ, u ǹ koo dɑ u tu ɡɑwɑ u yɑrɑ? \v 12 Tɔnu kun yɑ̃ɑru kere mi n tomɑ? Ǹ n mɛn nɑ, yɑ wɑ̃ tɔnu u ɡeɑ ko tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru sɔɔ. \p \v 13 Yerɑ u durɔ wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, u win nɔmu ɡe dɛmiɔ. \p U ɡe dɛmiɑ mɑ ɡɑ wɛ̃rɑ nɡe ɡen teu. \v 14 Fɑlisibɑ bɑ yɑrɑ bɑ dɑ bɑ wesiɑnɑ mɛ bɑ koo ko bu kɑ Yesu ɡo. \s1 Sɔm kowo wi Gusunɔ u ɡɔsɑ \p \v 15 Ye Yesu u ɡiɑ mɑ bɑ kĩ bu nùn ɡowɑ, u ɡɛɛrɑ sɑɑ min di mɑ tɔn dɑbirɑ nùn swĩi. Mɑ u bɑrɔbu kpuro bɛkiɑ. \v 16 Adɑmɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u sire u nɛɛ, bu ku rɑɑ ɡoo sɔ̃ wi u sɑ̃ɑ. \v 17 N koorɑ nɡe mɛ, kpɑ ɡɑri yi Gusunɔn sɔmɔ Esɑi u yoruɑ yi kɑ koorɑ. \v 18 Gɑri yi sɔɔ, Gusunɔ u nɛɛ, \q1 “Nɛn sɔm kowo wi nɑ ɡɔsɑ wee, \q1 nɛn kĩnɑsi wì sɔɔ nɛn ɡɔ̃ru dobu kpuro wɑ̃ɑ. \q1 Nɑ kon nùn nɛn hunde wɛ̃, \q1 kpɑ u nɛn ɡem kpɑrɑ bwesenu kpuron mi. \q1 \v 19 U ǹ kɑ ɡoo sikirinɑmɔ u ǹ mɑɑ ɡbɑ̃rɑmɔ. \q1 Mɛyɑ mɑɑ ɡoo kun win nɔɔ nɔɔmɔ wuun suunu sɔɔ. \q1 \v 20 U ǹ koo tɔn be bɑ sunkure nɡe kɑbɑ dɑkurɑ. \q1 U ǹ koo mɑɑ bu ɡo bɑɑ bɑ̀ n sɑ̃ɑ nɡe fitilɑ ɡe ɡɑ ɡɔɔ dɔɔ, \q1 sere u kɑ de ɡem mu tɑbu di, \q1 \v 21 kpɑ bwesenu kpuro nu nin yĩiyɔbu doke win yĩsiru sɔɔ.” \s1 Yesu kɑ tii yinɑmɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 3:22-30, Luku 11:14-23) \p \v 22 Bɑ kɑ Yesu durɔ ɡoo nɑɑwɑ wi wɛrɛkunu nu kuɑ wɔ̃ko kɑ soso. Yesu durɔ wi bɛkiɑ. U yɑm wɑ mɑ u ɡɑri ɡerubu wɔri. \v 23 Mɑ tɔn wɔru kpuro ɡɑ biti soorɑ ɡɑ nɛɛ, ǹ n mɑn nɑ kɑ ɡem n ǹ Dɑfidin sikɑdobu mini re? \p \v 24 Adɑmɑ ye Fɑlisibɑ bɑ nuɑ mɛ, yerɑ bɑ ɡeruɑ bɑ nɛɛ, wɛrɛkunun sunɔ Beseburun dɑmɑ Yesu u kɑ wɛrɛkunu ɡirɑmɔ. \p \v 25 Nɡe mɛ Yesu ben bwisikunu yɛ̃, u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɑndu bɑɑtere tèn tɔmbu bɑ tɑbu mɔ̀ ben tii tiinɛ sɔɔ tɑ koo ko bɑnsu. Mɛyɑ mɑɑ wuu bɑɑɡere ǹ kun mɛ yɛnu bɑɑɡere ɡèn tɔmbu bɑ tɑbu mɔ̀ ben tii tiinɛ sɔɔ ɡɑ ǹ koo tɛ. \v 26 Ǹ n mɛn nɑ, Setɑm yɑ̀ n Setɑm ɡirɑmɔ, yɑ kɑ yen tii tɑbu mɔ̀wɑ. Amɔnɑ yen bɑndu tɑ koo kɑ tɛ. \v 27 Ǹ n sɑ̃ɑ Beseburun dɑmɑ nɑ kɑ wɛrɛkunu ɡirɑmɔ, kɑ weren dɑmɑ bɛɛn bwɑ̃ɑbɑ kɑ nu ɡirɑmɔ. Yenin sɔ̃nɑ ben tii bɑ koo sɔ̃ɔsi mɑ i tore. \v 28 Adɑmɑ ǹ n Gusunɔn Hunden nɑ, nɑ kɑ wɛrɛkunu ɡirɑmɔ, yeyɑ yɑ sɔ̃ɔsimɔ mɑ Gusunɔ u bɑndu swĩi bɛɛn suunu sɔɔ. \p \v 29 Amɔnɑ tɔnu koo kɑ du dɑmɡiin yɛnuɔ u kɑ win yɑ̃nu ɡurɑ mɑ n kun mɔ u ɡinɑ ɡbiɑ u dɑmɡii wi bɔkuɑ. Ù n nùn bɔkuɑ, yerɑ u koo kpĩ u win yɑ̃nu ɡurɑ. \p \v 30 Wi u kun sɑ̃ɑ nɛɡii u kɑ mɑn yibɛrɛ tɛɛru nɛniwɑ. Mɑ wi u ku rɑ ɡɑ̃ɑnu mɛnnɛ kɑ nɛ sɑnnu u rɑ ni yɑrinɑsiewɑ. \v 31 Yen sɔ̃nɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ tɔmbɑ koo kpĩ bu torɑnu kpuro kɑ ɡɑri kɑm ɡerubu kpuron suuru wɑ. Adɑmɑ wi u Hunde Dɛɛro ɡɑri kɑm ɡerusimɔ, u ǹ yen suuru wɑsi pɑi. \v 32 Bɑɑwure wi u nɛ Tɔnun Bii ɡɑri kɑm ɡerusi bɑ koo yɛ̃ro suuru kuɑ. Adɑmɑ bɑɑwure wi u Hunde Dɛɛro ɡɑri kɑm ɡerusimɔ, bɑ ǹ yɛ̃ro suuru kuɑmmɛ sɑɑ ɡisɔn di sere kɑ siɑ mɑm. \s1 Dɑ̃ru kɑ ten binu \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 6:43-45) \p \v 33 Mɑ Yesu mɑɑ nɛɛ, ɑ̀ n dɑ̃ɑ ɡeeru duurɑ kɑɑ bii ɡeenu wɑ. À n mɑɑ dɑ̃ɑ kɔ̃suru duurɑ bii kɔ̃sunɑ kɑɑ sɔri. Domi dɑ̃run binun diyɑ bɑ rɑ tu tubu. \v 34 Wɑɑ ɡɔsɔrun bweseru bɛɛ! Amɔnɑ i ko kɑ ɡɑri ɡee ɡere bɛɛ be i sɑ̃ɑ tɔn kɔ̃sobu. Domi ye yɑ yibɑ ɡɔ̃ruɔ yɑ yɑrimɔ, yeyɑ nɔɔ ɡɑ ɡerumɔ. \v 35 Tɔn ɡeo u rɑ ɡɑ̃ɑ ɡeenu yɑrewɑ ɡɑ̃ɑ ɡeenu sɔɔn di ni nu beruɑ win ɡɔ̃ruɔ. Tɔn kɔ̃so mɑɑ ɡɑ̃ɑ kɔ̃sunu yɑrɑmɔ ɡɑ̃ɑ kɔ̃sunu sɔɔn di ni nu beruɑ win ɡɔ̃ruɔ. \v 36 Nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ ɡɑri kpuro yi tɔmbɑ ɡerumɔ, yi sɔɔrɑ bɑ koo bu siri siribun sɑnɑm. \v 37 Domi wunɛn ɡɑrin diyɑ bɑ koo nun ɡem wɛ̃. Yin min diyɑ bɑ koo mɑɑ nun tɑɑrɛ wɛ̃. \s1 Tɔmbɑ yĩreru bikiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 8:11-12, Luku 11:29-32) \p \v 38 Yerɑ woodɑ yɛ̃robu kɑ Fɑlisi ɡɑbu bɑ Yesu sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, keu koosio, sɑ kĩ ɑ yĩreru ɡɑru ko su wɑ. \p \v 39 U bu wisɑ u nɛɛ, tɛ̃n tɔn kɔ̃sobu be bɑ ǹ kɑ Gusunɔ turo yɔ̃ bɑ yĩreru bikiɑmɔ. Adɑmɑ yĩreru ɡɑru mɑɑ sɑri te bɑ koo bu sɔ̃ɔsi mɑ n kun mɔ Gusunɔn sɔmɔ Yonɑsiɡiru. \v 40 Domi nɡe mɛ Yonɑsi kuɑ sɔ̃ɔ sɔɔ itɑ kɑ wɔ̃kuru itɑ swɑ̃ɑ bɑkɑn nukurɔ, nɡe mɛyɑ mɑɑ nɛ Tɔnun Bii kon ko sɔ̃ɔ sɔɔ itɑ kɑ wɔ̃kuru itɑ tem nukurɔ. \v 41 Siribun sɑnɑm sɔɔ Ninifuɡibu bɑ koo tɛ̃n tɔmbu seesi bu bu tɑɑrɛ wɛ̃ domi bɑ ben wɑ̃ɑru ɡɔsiɑ Yonɑsin wɑɑsun sɔ̃. Wee tɛ̃ ɡɑ̃ɑnu wɑ̃ɑ mini ni nu Yonɑsi kere. \v 42 Siribun sɑnɑm tɔn kurɔ sunɔ wi u nɑ sɑɑ nim nɔɔn sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn di u koo tɛ̃n tɔmbu seesi u bu tɑɑrɛ wɛ̃ yèn sɔ̃ win tem tonde mìn di u nɑ u kɑ Sɑlomɔɔn bwisin ɡɑri nɔ. Wee tɛ̃ ɡɑ̃ɑnu wɑ̃ɑ mini ni nu Sɑlomɔɔ kere. \s1 Wɛrɛkunun wurɑmɑru \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 11:24-26) \p \v 43 Mɑ Yesu mɑɑ nɛɛ, wɛrɛkunu nù n doonɑ tɔnun min di, nu rɑ n bɔsuwɑ mi ɡɑ̃ɑnu ku rɑ kpi nu n wɛ̃rɑ yeru kɑsu nu n bie. \v 44 Yerɑ nu rɑ nɛɛ, nu koo ɡɔsirɑ nin wɑ̃ɑ yerɔ mìn di nu rɑɑ doonɑ. Nu rɑ wurɑmɛ kpɑ nu deemɑ tɑ wɑ̃ɑ diiru tɑ kurɑre tɑ sɔnde. \v 45 Kpɑ nu dɑ nu ɡɑnu nɔɔbɑ yiru kɑsumɑ ni nu ni kɔ̃suru kere kpɑ nu du yɛ̃ro sɔɔ nu n wɑ̃ɑ mi. Mɑ durɔ win wɑ̃ɑ ɡbiikiru tɑ koo sɑ̃ɑyɑ kɑ sere dɑ̃ɑkiru. Nɡe mɛyɑ n ko n ko kɑ tɛ̃n tɔn kɔ̃so beni. \s1 Berɑ̀ bɑ sɑ̃ɑ Yesun wɔnɔbu \s2 kɑ win mɛro \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 3:31-35, Luku 8:19-21) \p \v 46 Sɑnɑm mɛ Yesu u kɑ tɔn wɔru ɡɑri mɔ̀, wee win mɛro kɑ win wɔnɔbu bɑ yɔ̃ tɔɔwɔ bɑ kĩ bu kɑ nùn ɡɑri ko. \v 47 Sɑnɑm mɛyɑ ɡoo nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wunɛn mɛro kɑ wunɛn wɔnɔbu bɑ yɔ̃ tɔɔwɔ bɑ kĩ bu kɑ nun ɡɑri ko. \p \v 48 Adɑmɑ Yesu u yɛ̃ro bikiɑ u nɛɛ, wɑrɑ nɛn mɛro. Berɑ̀ mɑɑ nɛn wɔnɔbu. \p \v 49 Mɑ u win bwɑ̃ɑbu nɔmu tĩi u nɛɛ, beyɑ mini be bɑ sɑ̃ɑ nɛn mɛro kɑ nɛn wɔnɔbu. \v 50 Domi bɑɑwure wi u nɛn Bɑɑbɑ wɔrukoon kĩru mɔ̀, wiyɑ nɛn wɔnɔ kɑ nɛn sesu kɑ nɛn mɛro. \c 13 \s1 Dĩɑ bwese yɛ̃kon ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 4:1-9, Luku 8:4-8) \p \v 1 Sɔ̃ɔ tee te sɔɔ, Yesu u yɑrɑ yɛnun di u dɑ u sinɑ dɑɑ burerun ɡoorɔ. \v 2 Mɑ tɔn wɔru ɡɑ nùn mɛnnɛ sere u duɑ ɡoo nimkuu sɔɔ u sinɑ. Mɑ tɔn be kpuro bɑ yɔ̃ dɑɑ bure ten ɡoorɔ. \v 3 U bu ɡɑ̃ɑ dɑbinu sɔ̃ɔwɑ kɑ mɔnnu u nɛɛ, durɔ ɡoowɑ yɑrɑ u dĩɑ bweseru yɛ̃kɑm dɔɔ. \v 4 Nɡe mɛ u yɛ̃kɑmɔ sukum wɔri swɑɑ bɑɑrɔ, mɑ ɡunɔsu nɑ su di. \v 5 Mɑ sukum ɡɑm wɔri kpee sɑɑrɑ wɔllɔ mi tem kun duku. Mɑ mu kpiɑ mii mii yèn sɔ̃ tem kun duku mi. \v 6 Sɑnɑm mɛ sɔ̃ɔ ɡurɑ u kpii te yɑniɑ tɑ ɡberɑ yèn sɔ̃ tɑ ǹ ɡbini bɛkɛ mɔ. \v 7 Sukum ɡɑm mɑɑ wɔri sɑ̃kin suunu sɔɔ. Mɑ sɑ̃ki kɑ mu kpɛ̃ɑ sɑnnu mɑ yi mu sɛ̃kenɛ yi ɡo. \v 8 Adɑmɑ sukum ɡɑm wɔri tem ɡem sɔɔ mɑ mu binu mɑrɑ, ɡɑm ɡum wunɔbu (100), ɡɑm ɡum wɑtɑ, ɡɑm ɡum tɛnɑ. \p \v 9 Mɑ u nɛɛ, wi u swɑɑ mɔ u kɑ nɔ, u nɔɔwɔ. \s1 Mɔnnun ɑsɑnsi \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 4:10-12, Luku 8:9-10) \p \v 10 Yerɑ win bwɑ̃ɑbɑ dɑ bɑ nùn deemɑ bɑ bikiɑ bɑ nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ u rɑ kɑ bu mɔnnu ɡɑri sɔ̃. \p \v 11 Mɑ u bu wisɑ u nɛɛ, bɛɛyɑ bɑ Gusunɔn bɑndun ɑsiri sɔ̃ɔsi, ɑdɑmɑ be bɑ tie, bɑ ǹ bu sɔ̃ɔsi. \v 12 Domi wi u ɡɑ̃ɑnu mɔ, wiyɑ bɑ koo sosiɑ kpɑ win mɔru tu kpɛ̃ɑ. Adɑmɑ wi u kun ɡɑ̃ɑnu mɔ, fiiko ye u mɔ, yerɑ bɑ koo mɑɑ nùn wɔrɑri. \v 13 Yenin sɔ̃nɑ nɑ kɑ bu mɔnnu ɡɑri sɔ̃ɔmɔ. Domi bɑ mɛɛrimɔ ɑdɑmɑ bɑ ǹ wɑɑmɔ. Bɑ swɑɑ dɑki ɑdɑmɑ bɑ ǹ nɔɔmɔ n sere bu yeeri. \v 14 Nɡe mɛyɑ ɡɑri yi Esɑi u ɡeruɑ ben sɔ̃ yi sɔ̃ɔsirɑmɔ, ye u nɛɛ, \q1 “I ko n nɔɔmɔ kɑ ɡem, ɑdɑmɑ n ǹ koo bɛɛ yeeri. \q1 I ko n mɛɛrimɔ ɑdɑmɑ i ǹ ko i wɑ. \q1 \v 15 Domi tɔn benin ɡɔ̃ru ɡɑ ǹ biti mɔ. \q1 Bɑ ben tiin swɑɑ kɔruɑ, bɑ nɔni yinwɑ. \q1 Kpɑ bu ku wɑ kɑ ben nɔni. \q1 Kpɑ bu ku nɔ kɑ ben swɑɑ. \q1 Kpɑ bu ku ɡiɑ kɑ ben bwisi. \q1 Kpɑ bu ku rɑɑ kɑ ɡɔsirɑmɑ nɛn mi n kɑ bu bɛkiɑ.” \m \v 16 Doo nɔɔruɡibɑ bɛɛ, yèn sɔ̃ bɛɛn nɔni wɑɑmɔ, bɛɛn swɑɑ mɑɑ nɔɔmɔ. \v 17 Kɑ ɡeemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, Gusunɔn sɔmɔbu dɑbiru kɑ win tɔn ɡeobu bɑ kĩɑ bu wɑ ye i wɑɑmɔ tɛ̃, bɑ ǹ mɑɑ ye wɑ. Mɛyɑ bɑ mɑɑ kĩɑ bu nɔ ye i nɔɔmɔ tɛ̃, bɑ ǹ mɑɑ nuɑ. \s1 Mɔn ten tubusiɑnu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 4:13-20, Luku 8:11-15) \p \v 18 Mɑ Yesu u nɛɛ, tɛ̃ i mɔn ten tubusiɑnu nɔɔwɔ tè tɑ kɑ bwese yɛ̃ko yɑ̃ mi. \v 19 Be bɑ Gusunɔn bɑndun ɡɑri nɔɔmɔ mɑ yi ǹ bu yeeri, bɑ kɑ swɑɑ bɑɑru weenɛ mi bwese te, tɑ wɔri. Tɔn kɔ̃so wi, u rɑ nɛ u wunɑ ye bɑ duurɑ ben ɡɔ̃ruɔ. \v 20 Gɑbɑ mɑɑ kɑ kpee sɑɑrɑn tem mɛ weenɛ mi bwese ten ɡɑrɑ wɔri. Bɑ ɡɑri yi nɔɔmɔ, mii mii bɑ yi mwɑɑmɔ kɑ nuku dobu. \v 21 Adɑmɑ bɑ ǹ derimɔ yi ɡbini ko ben ɡɔ̃ruɔ. Mɑ bɑ ǹ yɔ̃rɑmɔ n kɑ tɛ. Sɑnɑm mɛ wɑhɑlɑ ǹ kun mɛ nɔni swɑ̃ɑrɑ tunumɑ ɡɑri yin sɔ̃ kpɑ bu biru wurɑ yɑnde. \v 22 Gɑbɑ mɑɑ bwese te mwɑ nɡe tem sɑ̃kunuɡum sɔɔ. Bɑ ɡɑri yi nuɑ ɑdɑmɑ hɑnduniɑn wɑ̃ɑrun wururɑbu kɑ ɡobin nɔni wɔ̃kubu bu ɡɑri yi tɛɛsi, yi ǹ mɑɑ binu mɑrɑ. \v 23 Gɑbɑ mɑɑ bwese te mwɑ nɡe tem ɡem sɔɔ. Beyɑ be bɑ ɡɑri yi nɔɔmɔ mɑ yi bu yeerimɔ. Mɑ bɑ binu mɑrumɔ ɡɑbu wunɔbu (100), ɡɑbu wɑtɑ, ɡɑbu tɛnɑ. \s1 Yɑkɑ kɔ̃susun mɔndu \p \v 24 Yesu kpɑm bu mɔndu kuɑ u nɛɛ, n wee ye Gusunɔn bɑndun ɡɑri yi kɑ weenɛ. Durɔ ɡoowɑ u dĩɑ bwese ɡeeru duurɑ win ɡbɑɑrɔ. \v 25 Sɑnɑm mɛ bɑɑwure kpuro u dweeyɑ, durɔ win yibɛrɛ u nɑ, u yɑkɑ kɔ̃susu duurɑ ɑlikɑmɑ ye sɔɔ, mɑ u doonɑ. \v 26 Mɑ ɑlikɑmɑ yɑ kpiɑ yɑ kpɛ̃ɑ yɑ mɑrumɔ, mɑ yɑkɑ kɔ̃su si, su mɑɑ kpiɑ mɑ bɑ kpɛ̃ɑ sɑnnu. \v 27 Gbɑɑ yɛ̃ron sɔm kowobɑ nɑ bɑ nɛɛ, yinni, n ǹ dĩɑ bwese ɡeerɑ ɑ duurɑ wunɛn ɡbɑɑrɔ? Mɑ ɡiɑn diyɑ yɑkɑ kɔ̃su sini. \v 28 Mɑ u bu wisɑ u nɛɛ, yibɛrɛwɑ, u kuɑ mɛ. Sɔm kowo be, bɑ nùn bikiɑ bɑ nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, ɑ kĩ su dɑ su yɑkɑ kɔ̃su si wukiri? \v 29 Mɑ u nɛɛ, ɑɑwo domi ì n su wukirimɔ tɛ̃, kɑ ɑlikɑmɑ sɑnnɑ ko i rɑ wukiri. \v 30 I de ye yiru kpuro yu kpɛ̃ɑ sɑnnu sere ɡɛ̃ɛbun sɑɑ yɑ̀ n turɑ. Sɑnɑm mɛyɑ kon sɔm kowobu sɔ̃ bu ɡinɑ yɑkɑ kɔ̃su si mɛnnɔ bu bɔkunu ko bu dɔ̃ɔ doke, yen biru bu sere ɑlikɑmɑ ɡɛ̃ bu mɛnnɑ nɛn birɑru sɔɔ. \s1 Mutɑɑdin bimɑn ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 4:30-32, Luku 13:18-19) \p \v 31 Yesu kpɑm bu mɔndu ɡɑru kuɑ u nɛɛ, Gusunɔn bɑndɑ kɑ mutɑɑdin bimɑ weenɛ ye durɔ ɡoo u suɑ u duurɑ win ɡbɑɑrɔ. \v 32 Dɑ̃ɑ binu kpuro sɔɔ yeyɑ yɑ piiburu bo. Adɑmɑ yɑ̀ n kpiɑ yɑ kpɑ yɑ ɡberun kiku bɑɑɡere kpɑ̃ɑru kere. Domi yɑ rɑ ko dɑ̃ru sere ɡunɔsu rɑ nɛ su sin sokunu ko ten kɑ̃ɑsin wɔllɔ. \s1 Pɛ̃ɛ seeyɑtiɑn ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 13:20-21) \p \v 33 Yesu kpɑm bu mɔndu ɡɑru kuɑ u nɛɛ, Gusunɔn bɑndɑ kɑ pɛ̃ɛ seeyɑtiɑ weenɛ ye kurɔ ɡoo suɑ u doke sɑkɑku nɔɔ itɑn som sɔɔ, mɑ mɛ kpuro mu seewɑ mu kukuɑ. \s1 Mɔndun yɑɑsi \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 4:33-34) \p \v 34 Kɑ mɔnnɑ Yesu u rɑ tɔn wɔru ɡɑri yi kpuro sɔ̃, u ku rɑ bu ɡɑ̃ɑnu sɔ̃ n kun kɑ mɔnnu. \v 35 Nɡe mɛyɑ Gusunɔn sɔmɔn ɡɑri yi koorɑ yi yi nɛɛ, \q1 “Mɔnnɑ ko nɑ n dɑ kɑ bu ɡɑri sɔ̃. Nɑ kon mɑɑ ye ɡere bɑtumɑ sɔɔ ye yɑ kukuɑ sɑɑ hɑnduniɑn tɑkɑ kobun di.” \s1 Yesu yɑkɑ kɔ̃susun ɡɑri tubusiɑ \p \v 36 Sɑnɑm mɛyɑ Yesu u seewɑ tɔn wɔru ɡen min di u duɑ yɛnuɔ. Mɑ win bwɑ̃ɑbɑ dɑ win mi bɑ nɛɛ, ɑ sun mɔn te tubusio te tɑ kɑ yɑkɑ kɔ̃su sin ɡɑri yɑ̃ mi. \p \v 37 Mɑ u bu wisɑ u nɛɛ, Tɔnun Biiwɑ u dĩɑ bwese ɡee te duurɑ. \v 38 Hɑnduniɑ yerɑ yɑ sɑ̃ɑ ɡbɑɑru. Gusunɔn bɑndun bibɑ bɑ sɑ̃ɑ dĩɑ bwese ɡee te. Tɔn kɔ̃so win bibɑ bɑ mɑɑ sɑ̃ɑ yɑkɑ kɔ̃su si. \v 39 Setɑmwɑ mɑɑ sɑ̃ɑ yibɛrɛ wi u su duurɑ. Gɛ̃ɛbun sɑɑ mɑɑ sɑ̃ɑ hɑnduniɑn kpeeru. Gusunɔn ɡɔrɑdobɑrɑ bɑ mɑɑ sɑ̃ɑ ɡbɑɑ sɔm kowobu. \v 40 Nɡe mɛ bɑ rɑ yɑkɑ kɔ̃susu wunɛ bu dɔ̃ɔ doke, nɡe mɛyɑ n ko n ko hɑnduniɑn kpeeru sɔɔ. \v 41 Tɔnun Bii u koo win wɔllun ɡɔrɑdobɑ ɡɔrimɑ, bu kɑ bɑɑyere wunɑ ye yɑ tɔmbu torɑsiɑmɔ mi u bɑndu dii, kɑ be bɑ kɔ̃sɑ mɔ̀. \v 42 U koo mɑɑ bu kpɛ̃ɛ dɔ̃ɔ wi u ku rɑ ɡbi sɔɔ, mi bɑ koo wiru nɔmɑ sɔndi bu swĩ. \v 43 Sɑnɑm mɛ sɔɔrɑ be bɑ kuɑ ye Gusunɔ u bikiɑ bɑ ko n bɑllimɔ nɡe sɔ̃ɔ mi ben Bɑɑbɑ u bɑndu swĩi. Wi u swɑɑ mɔ u kɑ nɔ, u nɔɔwɔ. \s1 Dukiɑ ye yɑ beruɑn ɡɑri \p \v 44 Yesu mɑɑ nɛɛ, Gusunɔn bɑndu tɑ mɑɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe dukiɑ ye yɑ beruɑ ɡbɑɑru sɔɔ. Ye durɔ ɡoo ye kɑmɛ mɑ u ye berum sɔnwɑ. Mɑ u dɑ kɑ nuku dobu u dɔrɑ kpuro ye u mɔ, mɑ u ɡɔsirɑmɑ u ɡbɑɑ te dwɑ. \s1 Goo ɡobiɡirun ɡɑri \p \v 45 Yesu mɑɑ nɛɛ, Gusunɔn bɑndu tɑ mɑɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe ɡoo ɡobiɡii ni nu wɑ̃, ni tenku ɡoo u kɑsu. \v 46 Sɑnɑm mɛ u nin teeru wɑ te tɑ ɡobi mɔ too, mɑ u dɑ u win bɑɑyere dɔrɑ ye u mɔ, mɑ u tu dwɑ. \s1 Yɑ̃ɑkororun ɡɑri \p \v 47 Yesu mɑɑ nɛɛ, Gusunɔn bɑndu tɑ kpɑm sɑ̃ɑwɑ nɡe yɑ̃ɑkororu te bɑ rɑ kpɛ̃ɛ nim wɔ̃ku sɔɔ kpɑ tu swɛ̃ɛ bwese bwesekɑ mwɑ. \v 48 Tɑ̀ n yibɑ bɑ rɑ ɡɑwɑmɛ ɡuruɔ, kpɑ bu sinɑ bu ɡɔsi ye yɑ wɑ̃ bu doke bireru sɔɔ, kpɑ bu ye yɑ kun ɡeɑ sɑ̃ɑ yɑri. \v 49 Nɡe mɛyɑ n ko n sɑ̃ɑ hɑnduniɑn kpeeru sɔɔ. Wɔllun ɡɔrɑdobɑ bɑ koo nɑ bu tɔn kɔ̃sobu kɑ ɡeeɡibu wunɑnɑ. \v 50 Kpɑ bu tɔn kɔ̃so be doke dɔ̃ɔ wi u ku rɑ ɡbi sɔɔ. Miyɑ bɑ koo nɔmɑ wiru sɔndi bu swĩ. \s1 Dukiɑ kpɑɑ kɑ ɡurɑ \p \v 51 Yesu u bu bikiɑ u nɛɛ, yɑbu ye kpuro yɑ bɛɛ yeeri? \p Mɑ bɑ nɛɛ, oo. \p \v 52 Yerɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, woodɑ yɛ̃ro bɑɑwure wi u Gusunɔn bɑndun ɡɑri ɡiɑ, u kɑ yɛnu yɛ̃ro weenɛ wi u ɡɑ̃ɑ kpɑɑnu kɑ ɡɑ̃ɑ ɡurunu wunɑmɔ win dukiɑn di. \s1 Nɑsɑrɛtiɡibɑ kun Yesu wure \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 6:1-6, Luku 4:16-30) \p \v 53 Ye Yesu u mɔn ni kpuro kuɑ u kpɑ, mɑ u doonɑ min di. \v 54 U dɑ win tiin wuuɔ mɑ u tɔmbu keu sɔ̃ɔsim wɔri ben mɛnnɔ yerɔ sere be kpuro bɑ biti soorɑ. Mɑ bɑ nɛɛ, mɑn diyɑ u bwisi yinin bweseru wɑɑmɑ. Amɔnɑ u kɑ kpĩɑ u sɔm mɑɑmɑɑkiɡii nini mɔ̀. \v 55 N ǹ dɑ̃ɑ dɑ̃kon bii wi mini? N ǹ wiyɑ wi Mɑɑri mɑrɑ? N ǹ win wɔnɔbɑ Yɑkɔbu kɑ Yosɛfu kɑ Simɔɔ kɑ Yudu? \v 56 N ǹ kɑ win sesubu kpuro sɑnnɑ sɑ wɑ̃ɑ mini? Ǹ n mɛn nɑ, mɑn diyɑ u dɑm mɛ kpuro wɑ. \p \v 57 Yeni kpuro yɑ bu yinɑri bu nùn nɑɑnɛ doke. Yerɑ Yesu bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɡɑm sɑri mi Gusunɔn sɔmɔ ku rɑ n bɛɛrɛ mɔ mɑ n kun mɔ win tiin temɔ kɑ win yɛnuɔ. \p \v 58 U ǹ mɑɑ sɔm dɑmɡii dɑbinu kue mi, ben nɑɑnɛ dokebu sɑrirun sɔ̃. \c 14 \s1 Yohɑnu Bɑtɛmu kowon ɡɔɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 6:14-29, Luku 9:7-9) \p \v 1 Sɑɑ ye sɔɔrɑ Herodu, Gɑlilen tem yɛ̃ro u Yesun bɑɑru nuɑ. \v 2 Mɑ u win sɔm kowobu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Yohɑnu Bɑtɛmu kowowɑ u seewɑ ɡɔrin di. Yen sɔ̃nɑ u dɑm mɔ u kɑ sɔm mɑɑmɑɑkiɡinu mɔ̀. \p \v 3-4 N deemɑ Yohɑnu Bɑtɛmu kowo rɑɑ Herodu sɔ̃ɔwɑ mɑ n ǹ weenɛ u win wɔnɔ Filipun kurɔ Herodiɑ suɑ kurɔ. Yen sɔ̃nɑ Herodu u Yohɑnu Bɑtɛmu kowo mwɑ mɑ u derɑ bɑ nùn bɔkuɑ bɑ doke pirisɔm dirɔ Herodiɑ win sɔ̃. \p \v 5 Mɑ u kĩ u nùn ɡo, ɑdɑmɑ u tɔmbun nɔnu nɑsie yèn sɔ̃ bɑ nùn mɛɛrɑ Gusunɔn sɔmɔ. \p \v 6 Adɑmɑ dɔmɑ te bɑ Herodun mɑru tɔ̃ru yɑɑyɑmɔ, Herodiɑn bii wɔndiɑ u dweebu duɑ u yɑwɑ. N Herodu dore, \v 7 sere u nùn nɔɔ mwɛɛru kuɑ kɑ bɔ̃ri u kɑ nùn wɛ̃ ye u koo nùn bikiɑ kpuro. \v 8 Ye u win mɛron ɡere nuɑ u Herodu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ mɑn Yohɑnu Bɑtɛmu kowon wiru wɛ̃ɛmɑ mini pɛrɛnti sɔɔ. \p \v 9 Sunɔ win nukurɑ sɑnkirɑ, ɑdɑmɑ u nɛɛ bu nùn tu wɛ̃ɛyɔ. U ɡeruɑ mɛ yèn sɔ̃ u bɔ̃ruɑ win tɔmbun wuswɑɑɔ. \v 10 Mɑ u ɡɔrɑ bɑ Yohɑnu wiru burɑ pirisɔm dirɔ. \v 11 Bɑ wii te kpɛ̃ɛmɑ pɛrɛnti sɔɔ bɑ bii wi wɛ̃ mɑ u kɑ win mɛro tu dɑɑwɑ. \v 12 Mɑ Yohɑnun bwɑ̃ɑbɑ nɑ bɑ win ɡoru suɑ bɑ sikuɑ mɑ bɑ dɑ bɑ Yesu sɔ̃ɔwɑ. \s1 Yesu u tɔmbu nɔrɔbun \s2 subɑ nɔɔbu diisiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 6:30-44, Luku 9:10-17, Yohɑnu 6:1-14) \p \v 13 Ye Yesu u nuɑ mɛ, u doonɑ min di. U ɡoo nimkuu duɑ u dɑ ɡbɑburɔ wi turo. Sɑnɑm mɛ tɔmbɑ nuɑ mɛ, bɑ yɑrɑ wusun di mɑ bɑ nùn nɑɑ ɡirɑ mi ɡiɑ kɑ nɑɑsu. \v 14 Ye Yesu u yɑrɑ ɡoon di, u tɔn wɔru ɡunɑ wɑ. Ben wɔnwɔndɑ nùn mwɑ mɑ u yɑnde ben bɑrɔbu bɛkiɑm wɔri. \p \v 15 Sɑnɑm mɛ sɔ̃ɔ duɔ win bwɑ̃ɑbɑ nɑ win mi bɑ nɛɛ, wee, ɡbɑburu sɔɔrɑ sɑ wɑ̃ɑ mini, sɔ̃ɔ mɑɑ kpɑ. A tɔn be kɑro bu dɑ bɑru kpɑɑnɔ bu ben tii dĩɑnu dwiɑ. \p \v 16 Mɑ Yesu bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n ǹ tilɑsi bu kɑ doonɑ. Bɛɛn tii i bu dĩɑnu wɛ̃ɛyɔ. \p \v 17 Yerɑ bɑ nɛɛ, pɛ̃ɛ nɔɔbu tɔnɑwɑ sɑ mɔ mini kɑ swɛ̃ɛ yiru. \p \v 18 Mɑ u nɛɛ, i mɑn ye wɛ̃ɛmɑ mini. \p \v 19 Yen biru u nɛɛ, tɔn wɔru ɡe, ɡu yɑkɑsu yɑmɔ ɡu sinɑ. Mɑ u pɛ̃ɛ nɔɔbu kɑ swɛ̃ɛ yiru ye suɑ u wuswɑɑ seeyɑ wɔllɔ u Gusunɔ siɑrɑ. Mɑ u pɛ̃ɛ ye mururɑ u win bwɑ̃ɑbu wɛ̃ bɑ tɔn wɔru ɡe yɑbuɑ. \v 20 Ben bɑɑwure di u debɑ. Ye bɑ di n tiɑrɑ bɑ ɡure birenu wɔkurɑ yiru sɔɔ bɑ kɑ doonɑ. \v 21 Be bɑ di ben ɡeerɑ turɑ tɔnu nɔrɔbun subɑ nɔɔbu (5.000), tɔn kurɔbu kɑ bibu bɑɑsi. \s1 Yesu u sĩimɔ nim wɔllɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 6:45-52, Yohɑnu 6:15-21) \p \v 22 Yen biru mii mii Yesu derɑ win bwɑ̃ɑbɑ ɡoo nimkuu duɑ bɑ nùn ɡbiiyɔ bu kɑ tɔburɑ ɡuru ɡiɔ. Sɑnɑm mɛyɑ win tii u tɔn wɔru yɑrinɑsiɑmɔ. \v 23 Ye u bu yɑrinɑsiɑ u kpɑ u yɔɔwɑ ɡuuru wɔllɔ wi turo u kɑ kɑnɑru ko. Mɑ u wɑ̃ɑ mi, wi tɔnɑ, sere yɑm mu kɑ tĩrɑ. \v 24 N deemɑ sɑɑ ye sɔɔ, ɡoo nimkuu ɡe, ɡɑ wɑ̃ɑ nim suunu sɔɔ. Nim kurenu ɡu bɔrikiɑmɔ yèn sɔ̃ woo ɡɑ ɡu nɔm birɑ koosi. \v 25 Buru buru yɑm sɑ̃reru, yerɑ Yesu u sĩimɔ nim wɔllɔ u dɔɔ win bwɑ̃ɑbun berɑ ɡiɑ. \v 26 Adɑmɑ sɑnɑm mɛ bɑ nùn wɑ u sĩimɔ nim wɔllɔ, bɑ bɛrum soorɑ bɑ nɛɛ siiniwɑ. \p Mɑ bɑ kuuki wɔri bɛrum sɑɑbu. \v 27 Adɑmɑ mii mii Yesu kɑ bu ɡɑri kuɑ u nɛɛ, i ku mwiɑ kpɑnɑ, nɛnɑ, i ku bɛrum ko. \p \v 28 Yerɑ Piɛɛ nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Yinni, ǹ n wunɛn nɑ, ɑ mɑn nɔɔ kɛ̃ɛyɔ n nɑ wunɛn mi nim wɔllɔ. \p \v 29 Mɑ Yesu nɛɛ, ɑ nɑ. \p Yerɑ Piɛɛ u yɑrɑ ɡoon di u nim nɔɔ sɔndi u sĩimɔ u dɔɔ Yesun mi. \v 30 Adɑmɑ ye u woo lɑɑkɑri kuɑ bɛrum nùn mwɑ. Mɑ nɡe mɛ u nummɔ u wurɑ kuɑ u nɛɛ, Yinni, ɑ mɑn fɑɑbɑ koowo. \p \v 31 Mii mii Yesu nɔmɑ dɛmiɑ u nùn nɛnuɑ mɑ u nɛɛ, nɑɑnɛ doke piibuɡii wunɛ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ sikɑ kuɑ. \p \v 32 Be yiru kpuro bɑ duɑ ɡoo sɔɔ mɑ woo ɡɑ mɑri. \v 33 Yerɑ be bɑ wɑ̃ɑ ɡoo ɡe sɔɔ, bɑ yiirɑ Yesun wuswɑɑɔ bɑ nɛɛ, kɑ ɡeemɑ wunɛ Gusunɔn Biiwɑ. \s1 Yesu u bɑrɔbu bɛkiɑ Genɛsɑrɛtin temɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 6:53-56) \p \v 34 Bɑ tɔburɑ bɑ kpɑ bɑ turɑ Genɛsɑrɛtin temɔ. \v 35 Tem min tɔmbɑ Yesu tubɑ mɑ bɑ win lɑbɑɑri yɛ̃bi yɑm kpuro mɑ u tunumɑ. Mɑ bɑ kɑ nùn ben bɑrɔbu kpuro nɑɑwɑ. \v 36 Bɑ nùn kɑnɑ u ɡesi de bu win yɑberun swɑɑ buɑ bɑbɑ. Be bɑ mɑɑ ye bɑbɑ kpuro bɑ bɛkurɑ. \c 15 \s1 Sikɑdobɑn deemɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 7:1-13) \p \v 1 Yerɑ Fɑlisibɑ kɑ woodɑ yɛ̃robu ɡɑbu bɑ nɑ Yesun mi sɑɑ Yerusɑlɛmun di, bɑ nùn bikiɑ bɑ nɛɛ, \v 2 mbɑn sɔ̃nɑ wunɛn bwɑ̃ɑbu bɑ ǹ bɛsɛn sikɑdobɑn deemɑ mɛm nɔɔwɑmmɛ. Domi bɑ ku rɑ niɛ bu sere di. \p \v 3 Yesu bu wisɑ u nɛɛ, bɛɛ mɑɑ ni, mbɑn sɔ̃nɑ i rɑ Gusunɔn woodɑ sɑre mɑ i sere bɛɛn deemɑ nɛni. \v 4 Domi Gusunɔ u nɛɛ, “A wunɛn tundo kɑ wunɛn mɛro bɛɛrɛ wɛ̃ɛyɔ.” U mɑɑ nɛɛ, “Wi u win tundo ǹ kun mɛ win mɛro kɔ̃sɑ ɡerusi bɑ koo nùn ɡowɑ.” \v 5 Adɑmɑ bɛɛ i ɡerumɔ mɑ ɡoo ù n win tundo ǹ kun mɛ win mɛro sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, win dukiɑ ye u koo kpĩ u kɑ nùn somi yɑ kuɑ Gusunɔɡiɑ, \v 6 n ǹ mɑɑ weenɛ durɔ wi, u win tundo ǹ kun mɛ win mɛro somi. Nɡe mɛyɑ i Gusunɔn ɡɑri tɛɛsimɔ mɑ i bɛɛn deemɑ swĩi. \v 7 Murɑfiti bɛɛ, kɑ ɡeemɑ bɛɛn sɔ̃nɑ Gusunɔ u ɡeruɑ sɑɑ Esɑin nɔɔn di u nɛɛ, \q1 \v 8 “Tɔn beni bɑ mɑn bɛɛrɛ wɛ̃ɛmɔ kɑ nɔɔ. \q1 Adɑmɑ ben ɡɔ̃ru ɡɑ kɑ mɑn tomɑ. \q1 \v 9 Kɑmɑ bɑ mɑn sɑ̃ɑmɔ. \q1 Domi tɔmbun woodɑwɑ yɑ kuɑ ben sɔ̃ɔsiru.” \s1 Ye yɑ tɔnu mɔ̀ disiɡii \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 7:14-23) \p \v 10 Mɑ Yesu u tɔn wɔru sokɑ u nɛɛ, i nɔɔwɔ kpɑ i de n bɛɛ yeeri. \v 11 N ǹ mɔ ye yɑ dumɔ tɔnun nɔɔ sɔɔ yerɑ yɑ nùn mɔ̀ disiɡii, mɑ n kun mɔ ye yɑ yɑrimɔ sɑɑ win nɔɔn di, yeyɑ yɑ rɑ tɔnu ko disiɡii. \p \v 12 Yerɑ win bwɑ̃ɑbɑ nɑ win mi bɑ nɛɛ, n ǹ ɑ yɛ̃ mɑ ɡɑri yi ɑ ɡeruɑ mi, yi Fɑlisibɑ duɑwɑ mi yɑ. \p \v 13 U bu wisɑ u nɛɛ, dɑ̃ru bɑɑtere te nɛn Bɑɑbɑ wɔrukoo kun duure bɑ koo tu wukɑwɑ. \v 14 I bu derio. Swɑɑ ɡbio wɔ̃kobɑ. Wɔ̃ko ù n mɑɑ win wɔ̃kosi swɑɑ ɡbiiye be yiru kpurowɑ bɑ koo tokoro wɔri. \p \v 15 Piɛɛ nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ sun mɔn te tubusio. \p \v 16 Yesu u nɛɛ, n ǹ bɛɛn tii yeeri kɑ tɛ̃? \v 17 I ǹ yɛ̃ mɑ ye yɑ dumɔ nɔɔ sɔɔ kpuro nukurɔwɑ yɑ dɔɔ? Mɑ ǹ n sosi yɑ koo yɑri wɑsin di. \v 18 Adɑmɑ ye yɑ yɑrimɔ nɔɔn di, ɡɔ̃run diyɑ yɑ wee. Yeyɑ yɑ rɑ tɔnu ko disiɡii. \v 19 Domi ɡɔ̃run diyɑ bwisiku kɔ̃sunu wee, kɑ tɔn ɡoberu, kɑ sɑkɑrɑru, kɑ kɔ̃ɔ mɛnnɑbu tɑntɑnɑru sɔɔ kɑ ɡbɛnɑ kɑ weesu kɑ tɔn sɑnkubu. \v 20 Yeyɑ mi, ye yɑ rɑ tɔnu ko disiɡii. Adɑmɑ nɔm kɛsɛnun dibu ku rɑ tɔnu ko disiɡii. \s1 Kurɔ sɔɔ ɡoo u Yesu \s2 nɑɑnɛ doke \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 7:24-30) \p \v 21 Yen biru Yesu doonɑ min di u dɑ Tiri kɑ Sidonin berɑ ɡiɑ. \v 22 Kurɔ Kɑnɑniɡii ɡoo wi u wɑ̃ɑ berɑ mi, u nɑ win mi, mɑ u nɔɔɡiru suɑ u nɛɛ, Yinni, Dɑfidin sikɑdobu, ɑ nɛn wɔnwɔndu wɑɑwo. Nɛn bii tɔn kurɔ u wɛrɛkunu mɔ nu nùn nɔni sɔ̃ɔwɑ too. \p \v 23 Kɑ mɛ, Yesu kun nùn ɡɑri ɡɛɛ wisɑ. Mɑ win bwɑ̃ɑbɑ nɑ win mi, bɑ nùn kɑnɑ u de kurɔ wi, u doonɑ min di domi u kuuki mɔ̀ u kɑ bu swĩi biruɔ. \p \v 24 U bu wisɑ u nɛɛ, Isirelibɑ tɔnɑn miyɑ bɑ mɑn ɡɔrimɑ be, be bɑ kɔ̃ɔre nɡe yɑ̃ɑnu. \p \v 25 Adɑmɑ kurɔ wi, u nɑ Yesun wuswɑɑɔ u yiirɑ u nɛɛ, Yinni, ɑ mɑn somiɔ. \p \v 26 Yesu nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n ǹ weenɛ bu bibun dĩɑnu suɑ bu bɔ̃nu kɔ̃ɔwɑ. \p \v 27 Kurɔ wi nɛɛ, ɡeemɑ, Yinni. Kɑ mɛ, bɔ̃nu rɑ dĩɑ buri di yi yi wɔrumɑ nin yinnibun tɑbulun di. \p \v 28 Yerɑ Yesu nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, kurɔ wunɛ, wunɛn nɑɑnɛ dokebu kpɑ̃ too. N koo nun kuɑ nɡe mɛ ɑ kĩ. \p Sɑɑ ye sɔɔ, mɑ kurɔ win bii wi, u bɛkurɑ. \s1 Yesu u bɑrɔ dɑbinu bɛkiɑ \p \v 29 Yesu u doonɑ min di u dɑ Gɑlilen dɑɑ burerun ɡoorɔ. Mɑ u yɔɔwɑ ɡuuru wɔllɔ u sinɑ. \v 30 Yerɑ tɔn wɔru ɡunɑ nɑ win mi. Bɑ kɑ yɛmɔbu nɑ kɑ wɔ̃kobu kɑ ɑlebuɡibu kɑ sosobu, kɑ kpɑm bɑrɔ dɑbinu bɑ yi Yesun wuswɑɑɔ, mɑ u bu bɛkiɑ. \v 31 Biti bɑkɑ tɔn be mwɑ ye bɑ wɑ sosobɑ ɡɑri mɔ̀, ɑlebuɡibɑ bɛkurɑ, yɛmɔbɑ sĩimɔ, wɔ̃kobɑ yɑm wɑɑmɔ, mɑ bɑ Gusunɔ Isirelibɑn Yinni siɑrɑbu wɔri. \s1 Yesu u tɔmbu nɔrɔbun \s2 subɑ nnɛ diisiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 8:1-10) \p \v 32 Yesu u win bwɑ̃ɑbu sokɑ u nɛɛ, tɔn benin wɔnwɔndɑ mɑn mɔ̀. Yen sɔ̃ɔ itɑ wee ye bɑ kɑ wɑ̃ɑ nɛn mi, ɡɑ̃ɑnu kun mɑɑ bu tie ni bɑ koo di. Nɑ ǹ mɑɑ kĩ n bu kɑrɑ kɑ ɡɔ̃ɔru kpɑ bu ku rɑɑ dɑm biɑ swɑɑɔ bu wɔri. \p \v 33 Win bwɑ̃ɑbɑ nùn bikiɑ bɑ nɛɛ, mɑnɑ sɑ ko sere dĩɑnu wɑ ɡbɑburu sɔɔ mini ni nu koo tɔn dɑbi teni debu. \p \v 34 Yesu bu bikiɑ u nɛɛ, pɛ̃ɛ nyewɑ i sere mɔ. \p Mɑ bɑ nɛɛ, wɑsi nɔɔbɑ yiru kɑ swɛ̃ɛ piiminu ɡɑnu. \p \v 35 Yesu u tɔn wɔru ɡe sinɑsiɑ temɔ. \v 36 Mɑ u pɛ̃ɛ nɔɔbɑ yiru ye suɑ kɑ swɛ̃ɛ yi, u Gusunɔ siɑrɑ mɑ u mururɑ u win bwɑ̃ɑbu wɛ̃ bɑ tɔn wɔru ɡe yɑbuɑ. \v 37 Be kpuro bɑ di bɑ debɑ. Ye bɑ di n tiɑ bɑ ɡure birenu nɔɔbɑ yiru sɔɔ bɑ kɑ doonɑ. \v 38 Be bɑ ye di ben ɡeerɑ turɑ tɔnu nɔrɔbun subɑ nnɛ (4.000), tɔn kurɔbu kɑ bibu bɑɑsi. \v 39 Ye u tɔn wɔru ɡe yɑrinɑsiɑ u kpɑ, u ɡoo nimkuu duɑ u dɑ Mɑɡɑdɑn tem ɡiɑ. \c 16 \s1 Fɑlisibɑ kɑ Sɑdusibɑ \s2 bɑ yĩreru bikiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 8:11-13, Luku 12:54-56) \p \v 1 Fɑlisibɑ kɑ Sɑdusibɑ bɑ nɑ Yesun mi, bu kɑ win lɑɑkɑri mɛɛri, bɑ nùn bikiɑ bɑ nɛɛ, u bu sɔ̃ɔsi kɑ yĩreru ɡɑru mɑ win dɑm weewɑ sɑɑ Gusunɔn min di. \v 2 Adɑmɑ Yesu bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, sɑɑ ye sɔ̃ɔ kpeeyɔ i rɑ nɛɛ, yɑm koo dorɑ ɡisɔ domi wɔllɑ sɔ̃ri. \v 3 Ǹ n bururun nɑ, i rɑ nɛɛ, ɡurɑ koo nɛ ɡisɔ domi wɔllɑ swɑ̃ɑ kɑ wɔ̃kɑ tobe kuɑ. I wɔllun yĩrenu wunɑnɑmɔ, ɑdɑmɑ i ǹ kpɛ̃ i sɑɑ yenin yĩrenu tubu. \v 4 Tɛ̃n tɔn kɔ̃sobu be bɑ ǹ kɑ Gusunɔ turo yɔ̃ bɑ yĩrenu bikiɑmɔ. Adɑmɑ yĩreru ɡɑru mɑɑ sɑri te bɑ koo bu sɔ̃ɔsi mɑ n kun mɔ Gusunɔn sɔmɔ Yonɑsiɡiru. \p Mɑ u bu deri u doonɑ. \s1 Fɑlisibɑ kɑ Sɑdusibɑn \s2 pɛ̃ɛ seeyɑtiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 8:14-21) \p \v 5 Ye win bwɑ̃ɑbɑ tɔburɔ ɡuru ɡiɔ, bɑ duɑri bu pɛ̃ɛ kusenu ko. \v 6 Yerɑ Yesu bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i kpurɛ kpurɛ ko, i n tii sɛ kɑ Fɑlisibɑ kɑ Sɑdusibɑn pɛ̃ɛ seeyɑtiɑ. \p \v 7 Bwɑ̃ɑ be, bɑ wesiɑnɑ bɑ nɛɛ, u ɡeruɑ mɛ yèn sɔ̃ bɑ ǹ pɛ̃ɛ kusenu kue. \p \v 8 Yesu ben bwisikunu ɡiɑ mɑ u bu bikiɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ i wesiɑnɑ i nɛɛ, yèn sɔ̃ i ǹ pɛ̃ɛ kusenu kue, yen sɔ̃nɑ nɑ ɡeruɑ mɛ. Nɑɑnɛ doke piibuɡii bɛɛ. \v 9 N ǹ bɛɛ yeeri sere kɑ tɛ̃? I ǹ pɛ̃ɛ nɔɔbu ye yɑɑye ye nɑ mururɑ tɔmbu nɔrɔbun subɑ nɔɔbun (5.000) sɔ̃? Kɑ sukum mɛ n tiɑn birenun ɡeeru? \v 10 I ǹ mɑɑ pɛ̃ɛ nɔɔbɑ yiru ye yɑɑye ye nɑ mururɑ tɔmbu nɔrɔbun subɑ nnɛn (4.000) sɔ̃? Kɑ sukum mɛ n tiɑn birenun ɡeeru? \v 11 Amɔnɑ i ǹ kɑ tubɑ mɑ nɑ ǹ kɑ pɛ̃ɛ yɑ̃. I n tii sɛ kɑ Fɑlisibɑ kɑ Sɑdusibɑn pɛ̃ɛ seeyɑtiɑ. \p \v 12 Sɑnɑm mɛyɑ bwɑ̃ɑ be, bɑ tubɑ mɑ u ǹ kɑ pɛ̃ɛ seeyɑtiɑ yɑ̃. Adɑmɑ u bu sɔ̃ɔmɔwɑ bɑ n tii sɛ kɑ Fɑlisibɑ kɑ Sɑdusibɑn sɔ̃ɔsinu. \s1 Piɛɛ u nɛɛ, Yesu u sɑ̃ɑwɑ \s2 wi Gusunɔ u ɡɔsɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 8:27-30, Luku 9:18-21) \p \v 13 Yesu u turɑ Sesɑre Filipin temɔ. Mɑ u win bwɑ̃ɑbu bikiɑ u nɛɛ, wɑrɑ tɔmbɑ ɡerumɔ Tɔnun Bii u sɑ̃ɑ. \p \v 14 Bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, ɡɑbɑ ɡerumɔ Yohɑnu Bɑtɛmu kowowɑ ɑ sɑ̃ɑ. Gɑbɑ mɑɑ mɔ̀ Eliwɑ. Gɑbɑ mɑɑ kpɑm ɡerumɔ wunɛ Yeremiwɑ ǹ kun mɛ, Gusunɔn sɔmɔbun turo. \p \v 15 Yesu u nɛɛ, bɛɛ mɑɑ ni, wɑrɑ i ɡerumɔ nɑ sɑ̃ɑ. \p \v 16 Simɔɔ Piɛɛ nɛɛ, wunɑ mi, wi Gusunɔ u ɡɔsɑ, wi, Yinni wɑson Bii. \p \v 17 Yerɑ Yesu nùn wisɑ u nɛɛ, doo nɔɔruɡiiwɑ wunɛ Simɔɔ, Yohɑnun Bii, domi n ǹ mɔ tɔnu u nun yeni sɔ̃ɔsi, mɑ n kun mɔ nɛn Bɑɑbɑ wi u wɑ̃ɑ wɔllɔ. \v 18 Nɛnɑ nɑ nun sɔ̃ɔmɔ mɑ nɑ nun sokɑ kperu \f + \fr 16:18 \fr*\fk kperu \fk*\ft - Yĩsi te bɑ mɔ̀ Piɛɛ, ten tubusiɑnɑ kperu.\ft*\f*. Kpee ten wɔllɔwɑ kon nɛn yiɡbɛru swĩi. Bɑɑ ɡɔɔn tii u ǹ kpɛ̃ u tu ɡɑ̃ɑnu kuɑ. \v 19 Wunɑ kon bɑn te Gusunɔ u swĩin kɔkɔrɔbɑ wɛ̃. Ye ɑ yinɑmɔ hɑnduniɑɔ bɑ koo ye yinɑ wɔllɔ. Ye ɑ mɑɑ wurɑ hɑnduniɑɔ bɑ koo ye wurɑ wɔllɔ. \p \v 20 Yerɑ Yesu win bwɑ̃ɑbu nɔɔ ɡoosi u nɛɛ, bu ku rɑɑ ɡoo sɔ̃ mɑ wiyɑ wi Gusunɔ u ɡɔsɑ. \s1 Yesu u win ɡɔɔ kɑ win seebun ɡɑri mɔ̀ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 8:31-9:1, Luku 9:22-27) \p \v 21 Sɑɑ sɑɑ yen min diyɑ Yesu Kirisi u win bwɑ̃ɑbu ɡɑri sɔ̃ɔmɔ bɑtumɑ sɔɔ u nɛɛ, u ǹ koo ko u kun Yerusɑlɛmu de, mi ɡuro ɡurobu kɑ yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ woodɑ yɛ̃robɑ koo nùn nɔni sɔ̃. Bɑ koo nùn ɡo ɑdɑmɑ sɔ̃ɔ itɑse u koo se. \p \v 22 Yerɑ Piɛɛ kɑ nùn dɑ bɔ̃ɔrɔ u nùn ɡerisim wɔri u nɛɛ, Gusunɔ u nun bere Yinni, yenin bweserɑ kun nun deemɑmɔ pɑi! \p \v 23 Adɑmɑ Yesu sĩirɑ u Piɛɛ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ɡɛɛro nɛn birun di Setɑm. A kɑsu ɑ mɑn torɑsiɑwɑ, domi ɑ ǹ bwisikumɔ nɡe Gusunɔ, mɑ n kun mɔ nɡe tɔnu. \p \v 24 Yen biru Yesu win bwɑ̃ɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɡoo ù n kĩ u mɑn swĩi nɡe bɔ̃̀ɔ, u win ɡɔ̃ru kĩru derio kpɑ u win tiin dɑ̃ɑ bunɑnɑru suɑ u n kɑ mɑn swĩi. \v 25 Wi u kĩ u win wɑ̃ɑru di kɑ win ɡɔ̃ru kĩru u koo tu biɑ. Adɑmɑ wi u win wɑ̃ɑru yinɑ nɛn sɔ̃ u koo rɑ tu wɑ. \v 26 Nɡe ɑrufɑɑni yerɑ̀ tɔnu mɔ ù n hɑnduniɑn ɡɑ̃ɑnu kpuro wɑ mɑ u win wɑ̃ɑru biɑ. Nɡe mbɑ n wɑ̃ɑ ye tɔnu u koo kɑ win wɑ̃ɑru kɔsinɑ. \v 27 Tɔnun Bii u sisi kɑm kɑm kɑ win Bɑɑbɑn yiiko kɑ win ɡɔrɑdobɑ sɑnnu. Sɑnɑm mɛyɑ u koo bɑɑwure nùn win ɑre kɔsiɑ nɡe mɛ win kookoosu nɛ. \v 28 Geemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ tɔn be bɑ wɑ̃ɑ mini ben ɡɑbɑ kun ɡbimɔ bu kɑ Tɔnun Bii wɑ u nɑ nɡe sunɔ. \c 17 \s1 Yesun wɑsi ɡɔsiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 9:2-13, Luku 9:28-36) \p \v 1 Sɔ̃ɔ nɔɔbɑ tiɑn biru Yesu Piɛɛ suɑ kɑ Yɑkɔbu kɑ Yohɑnu, Yɑkɔbun wɔnɔ, u kɑ bu dɑ ɡuu bɑkɑru ɡɑrun wɔllɔ be tɔnɑ. \v 2 Win wɑsi ɡɔsiɑ tuki ben nɔni sɔɔ, mɑ win wuswɑɑ bɑllimɔ nɡe sɔ̃ɔ, win yɑ̃nu mɑɑ bururɑ fem fem nɡe suru. \v 3 Yen biru bɑ Mɔwisi kɑ Eli wɑ bɑ kɑ Yesu ɡɑri mɔ̀. \v 4 Yerɑ Piɛɛ u Yesu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Yinni, n wɑ̃ sɑ n wɑ̃ɑ mini. À n kĩ, kon kunu itɑ ko, teeru wunɛɡiru, teeru Mɔwisiɡiru, teeru mɑɑ Eliɡiru. \p \v 5 U ǹ ɡɑri yi ɡerum kpɑ, bukɔ kpiku ɡɑ kɑ bu wukiri. Mɑ bɑ nɔɔ ɡɑɡu nuɑ sɑɑ bukɔ min di ɡɑ nɛɛ, winiwɑ nɛn Bii kĩnɑsi wì sɔɔ nɛn ɡɔ̃ru dobu kpuro wɑ̃ɑ. I wiɡii swɑɑ dɑkio. \p \v 6 Ye bwɑ̃ɑ be, bɑ nɔɔ ɡe nuɑ bɛrum bu mwɑ sere bɑ wɔrumɑ bɑ wuswɑɑ tem ɡirɑri. \v 7 Yesu nɑ ben mi u bu nɔmɑ sɔndi u nɛɛ, i seewo, i ku bɛrum ko. \p \v 8 Ye bɑ wuswɑɑ seeyɑ bɑ ǹ mɑɑ ɡoo wɑ mɑ n kun mɔ Yesu turo. \p \v 9 Sɑnɑm mɛ bɑ sɑrɑm wee ɡuu ten min di, Yesu bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bu ku rɑɑ ɡoo sɔ̃ ye bɑ wɑ mi, sere Tɔnun Bii u kɑ se ɡɔrin di. \p \v 10 Bwɑ̃ɑ be, bɑ nùn bikiɑ bɑ nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ woodɑ yɛ̃robɑ rɑ ɡere Eliwɑ koo ɡbi u nɑ. \p \v 11 U bu wisɑ u nɛɛ, kɑ ɡeemɑ Eli koo nɑ kpɑ u yɑbu bɑɑyere wesiɑ yen ɑyerɔ. \v 12 Adɑmɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, Eli u nɑ kɔ, bɑ ǹ nùn tubɑ, mɑ bɑ nùn kuɑ nɡe mɛ bɑ kĩ. Nɡe mɛyɑ bɑ koo Tɔnun Biin tii nɔni sɔ̃. \p \v 13 Yerɑ n win bwɑ̃ɑbu yeeri mɑ Yohɑnu Bɑtɛmu kowon ɡɑriyɑ u mɔ̀. \s1 Yesu u bii wi wɛrɛku ɡɑ wɑ̃ɑsi bɛkiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 9:14-29, Luku 9:37-43ɑ) \p \v 14 Ye bɑ tunumɑ mi tɔn wɔru ɡɑ wɑ̃ɑ, durɔ ɡoo u nɑ u yiirɑ Yesun wuswɑɑɔ \v 15 u nɛɛ, Yinni, ɑ nɛn biin wɔnwɔndu wɑɑwo. U ɡiri kpɑkpɑnu bɑrɔ nu nùn wɑhɑlɑ mɔ̀ ɡem ɡem sere nu rɑ ɡɑsɔ nùn kpɛ̃ɛ dɔ̃ɔ sɔɔ ǹ kun mɛ nim sɔɔ. \v 16 Nɑ kɑ nùn wunɛn bwɑ̃ɑbu nɑɑwɑ ɑdɑmɑ bɑ kpɑnɑ bu nùn bɛkiɑ. \p \v 17 Yesu u nɛɛ, bɛɛ tɔn kɔ̃so nɑɑnɛ doke sɑriruɡibu, sere sɑɑ yerɑ̀ ko nɑ n kɑ bɛɛ wɑ̃ɑ. Nɡe sere dommɑ ko nɑ n kpɑm kɑ bɛɛ tɛmɑnɛ. I kɑ mɑn bii wi nɑɑwɑ mini. \p \v 18 Yesu u wɛrɛku ɡe ɡerusi mɑ ɡɑ bii wi doonɑri mɑ u bɛkurɑ mii mii. \p \v 19 Yerɑ Yesun bwɑ̃ɑbɑ dɑ win mi be tɔnɑ bɑ nùn bikiɑ bɑ nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ bɑ kpɑnɑ bu wɛrɛku ɡe ɡirɑ. \p \v 20 Yesu bu wisɑ u nɛɛ, yèn sɔ̃ bɛɛn nɑɑnɛ dokebu kun kpɑ̃. Kɑ ɡeemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, bɑɑ bɛɛn nɑɑnɛ dokebu bù n piibu sɑ̃ɑ nɡe dĩɑ bimɑ ye yɑ piiburu bo i ko ɡuu teni sɔ̃ tu wukuro minin di tu dɑ ɡiɔ. Mɛyɑ tɑ koo mɑɑ wukurɑ. Gɑ̃ɑnu mɑɑ sɑri ni i ko kpɑnɑ i ko. [ \v 21 Adɑmɑ wɛrɛku ɡenin bweserɑ ku rɑ doonɛ mɑ n kun kɑ kɑnɑru kɑ nɔɔ bɔkuru.] \s1 Yesu u kpɑm win ɡɔɔ \s2 kɑ win seebun ɡɑri mɔ̀ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 9:30-32, Luku 9:43b-45) \p \v 22 Sɔ̃ɔ teeru nɡe mɛ bwɑ̃ɑ be, bɑ mɛnnɛ sɑnnu Gɑlileɔ Yesu bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɑ koo Tɔnun Bii tɔmbu nɔmɑ bɛriɑ \v 23 bu nùn ɡo, ɑdɑmɑ sɔ̃ɔ itɑse u koo se ɡɔrin di. \p Yerɑ bwɑ̃ɑ ben nukurɑ sɑnkirɑ ɡem ɡem. \s1 Sɑ̃ɑ yerun wɔ̃ɔ ɡobin kɔsiɑbu \p \v 24 Sɑnɑm mɛ Yesu kɑ win bwɑ̃ɑbu bɑ turɑ Kɑpenɑmuɔ, yerɑ sɑ̃ɑ yerun wɔ̃ɔ ɡobiɡibɑ nɑ Piɛɛn mi bɑ nɛɛ, bɛɛn yinni u ku rɑ sɑ̃ɑ yerun wɔ̃ɔ ɡobi kɔsie? \p \v 25 Piɛɛ nɛɛ, ɑ, u rɑ kɔsie. \p Ye Piɛɛ u duɔ dirɔ Yesu ɡbiɑ u nùn bikiɑ u nɛɛ, ɑmɔnɑ ɑ wɑ Simɔɔ. Berɑ̀ n weenɛ bu hɑnduniɑ min sinɑmbu ɡbere ɡobi kɔsiɑ. Sinɑ bibu? Nɡe ɡɑbu. \p \v 26 Piɛɛ nɛɛ, ɡɑbu. \p Mɑ Yesu nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ sinɑ bibu bɑ ǹ kɔsiɑmɔ. \v 27 Kɑ mɛ, sɑ ǹ kĩ su tɔn be mɔru kɔsiki. Yen sɔ̃, ɑ doo dɑɑrɔ ɑ kɔkɔru kɔ̃. Swɑ̃ɑ ye yɑ ɡbiɑ yɑ tu mwɛ, ɑ ye ɡɑwo ɑ yen nɔɔ bɑɑyɑ. Kɑɑ sii ɡeesun ɡobi wɑ mi, yi yi koo nɛ kɑ wunɛn ɡobi turi. A yi suo ɑ bu kɔsiɑ. \c 18 \s1 Wɑrɑ ɡisonkoru bo \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 9:33-37, Luku 9:46-48) \p \v 1 Sɑɑ ye sɔɔrɑ Yesun bwɑ̃ɑbɑ dɑ win mi, bɑ nùn bikiɑ bɑ nɛɛ, wɑrɑ ɡisonkoru bo Gusunɔn bɑndu sɔɔ. \p \v 2 Yesu u bii piibu ɡɑɡu sokɑ u yɔ̃rɑsiɑ ben wuswɑɑɔ. \v 3 Mɑ u nɛɛ, kɑ ɡeemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, mɑ n kun mɔ i tii ɡɔsiɑ i kuɑ nɡe bibu, i ǹ kpɛ̃ i n wɑ̃ɑ bɑn te Gusunɔ u swĩi sɔɔ. \v 4 Wi u sɑ̃ɑ ɡisonko bɑn te Gusunɔ u swĩi sɔɔ, wiyɑ wi u tii kɑwɑ nɡe bii wini. \v 5 Wi u mɑɑ bii winin bweseru wurɑ nɛn yĩsirun sɔ̃, nɛnɑ u wurɑ. \s1 Torɑrun bɑberu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 9:42-48, Luku 17:1-2) \p \v 6 Yesu mɑɑ nɛɛ, wi u derɑ bii piimii ni nu mɑn nɑɑnɛ doke min turo wɔri torɑru sɔɔ, n burɑm bo bu yɛ̃ro nɛɛ bɑkɑru ɡbinisiɑ win wĩirɔ kpɑ bu nùn kpɛ̃ɛ nim wɔ̃ku sɔɔ u nim diirɑ. \v 7 Annɑ ɑ hɑnduniɑn wɑhɑlɑ wɑ ye ɡɑ̃ɑnu kɑ wɑ̃ɑ ni nu derimɔ tɔmbɑ wɔrimɔ torɑru sɔɔ. Gɑ̃ɑ ninin bweserɑ ko n wɑ̃ɑwɑ bɑɑdommɑ, ɑdɑmɑ nɔni swɑ̃ɑruɡiiwɑ wìn min di nu koo yɑri. \p \v 8 Wunɛn nɔmu ǹ kun mɛ wunɛn nɑɑsu, yen ye yɑ nun sure torɑru sɔɔ, ɑ ye buro ɑ kɔ̃ n tomɑ. Domi n sɑnɔ bo ɑ kɑ nɔm teu ǹ kun mɛ nɑɑ teesu wɑ̃ɑru wɑ te tɑ ku rɑ kpe, n kere ɑ n nɔmɑ yiru kɑ nɑɑsu yiru mɔ kpɑ bu nun kpɛ̃ɛ dɔ̃ɔ wi u ku rɑ ɡbi sɔɔ. \v 9 Ǹ n mɑɑ wunɛn nɔnun nɑ ɡɑ nun sure torɑru sɔɔ ɑ ɡu wɔwo ɑ kɔ̃ n tomɑ. Domi n sɑnɔ bo ɑ kɑ nɔni tiɑ wɑ̃ɑru wɑ te tɑ ku rɑ kpe n kere ɑ n nɔni yiru mɔ kpɑ bu nun kpɛ̃ɛ dɔ̃ɔ wi u ku rɑ ɡbi sɔɔ. \s1 Yɑ̃ɑ te tɑ kɔ̃ɔrɑ tɑ mɑɑ wɑɑrɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 15:3-7) \p \v 10 Yesu mɑɑ nɛɛ, i ku rɑ de i bii piimii nin teu ɡɛm. Kɑ ɡeemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, ben ɡɔrɑdo be bɑ wɑ̃ɑ wɔllɔ bɑ rɑ n yɔ̃wɑ bɑɑdommɑ nɛn Bɑɑbɑ wɔrukoon wuswɑɑɔ. [ \v 11 Domi Tɔnun Bii u nɑwɑ u kɑ ye yɑ kɔ̃ɔrɑ fɑɑbɑ ko.] \p \v 12 Mbɑ i tɑmɑɑ. Tɔnu ù n yɑ̃ɑnu wunɔbu (100) mɔ mɑ teerɑ kɔ̃ɔrɑ, u ǹ koo wunɔbu tiɑ sɑri deri ɡuuru wɔllɔ kpɑ u dɑ u tee te tɑ kɔ̃ɔrɑ kɑsu? \v 13 Ù n mɑɑ tu wɑ, kɑ ɡeemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, win nuku dobu ko n kpɑ̃ yɑ̃ɑ ten sɔ̃ n kere wunɔbu tiɑ sɑri ni nu ǹ kɔ̃ɔre. \v 14 Nɡe mɛyɑ mɑɑ bɛɛn Bɑɑbɑ wi u wɑ̃ɑ wɔllɔ u ǹ kĩ bɑɑ bii piimii nin teu ɡu kɔ̃ɔrɑ. \s1 Nɑɑnɛ dokeo ù n torɑ \p \v 15 Yesu mɑɑ nɛɛ, nɑɑnɛ dokeo ɡoo ù n torɑ ɑ doo win mi wunɛ tɔnɑ ɑ nùn win torɑru tubusiɑ. Ù n wunɛɡii nuɑ, ɑ nùn fɑɑbɑ kuɑ. \v 16 Adɑmɑ ù n yinɑ u nun swɑɑ dɑki, ɑ tɔn turo ǹ kun mɛ tɔnu yiru kɑsuo ɑ kɑ dɑ win mi, kpɑ tɔnu yiru ǹ kun mɛ itɑ ye, yu ɡɑri yi kpuron seedɑ di nɡe mɛ Gusunɔn ɡɑri ɡerumɔ. \v 17 Ù n mɑɑ kpɑm yinɑ u bu swɑɑ dɑki, ɑ Yesun yiɡbɛru ɡɑri yi nɔɔsio. Ù n den yinɑ u yiɡbɛrun ɡɑri nɔ, ɑ nùn ɡɑrisio tɔn tuko ǹ kun mɛ ɡbere mwɑɔ. \s1 Yinɑbu kɑ wurɑbu \p \v 18 Mɑ Yesu mɑɑ nɛɛ, kɑ ɡeemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, ye i yinɑmɔ hɑnduniɑ sɔɔ bɑ koo ye yinɑ wɔllɔ. Ye i mɑɑ wurɑ hɑnduniɑ sɔɔ, bɑ koo ye wurɑ wɔllɔ. \p \v 19 Nɑ kpɑm bɛɛ sɔ̃ɔmɔ mɑ bɛɛn tɔmbu yiru bɑ̀ n nɔɔ tiɑ kuɑ hɑnduniɑ mini bɑ ɡɑ̃ɑnu bikiɑ kɑnɑru sɔɔ, nɛn Bɑɑbɑ wi u wɑ̃ɑ wɔllɔ u koo bu wɛ̃. \v 20 Domi mi tɔmbu yiru ǹ kun mɛ itɑ bɑ mɛnnɛ kɑ nɛn yĩsiru, nɑ wɑ̃ɑ ben suunu sɔɔ. \s1 Sɔm kowon ɡɑri wi u yinɑ \s2 u suuru wurɑ \p \v 21 Yerɑ Piɛɛ u dɑ Yesun mi u nùn bikiɑ u nɛɛ, nɔn nyewɑ kon nɛn beruse wi u mɑn torɑri suuru kuɑ. Nɔn nɔɔbɑ yiru? \p \v 22 Yesu nùn wisɑ u nɛɛ, ɑɑwo n ǹ mɔ nɔn nɔɔbɑ yiru tɔnɑ, nɔn wɑtɑ kɑ wɔkurun nɔn nɔɔbɑ yiruwɑ. \v 23 Yenin sɔ̃nɑ Gusunɔn bɑndun ɡɑri kɑ sunɔ ɡoon ɡɑri weenɛ wi u kĩ u win ɡobi dooru ko kɑ win sɔm kowobu. \v 24 Ye u win ɡobi dooru toruɑ, yerɑ bɑ kɑ durɔ ɡoo nɑ wi u win dibu nɛni fɔrɔtɔ dɑbi dɑbiru. \v 25 Wee, durɔ wi kun ɡɑ̃ɑnu mɔ u kɑ dii bi kɔsiɑ. Mɑ win yinni nɛɛ bu nùn dɔro kɑ win kurɔ kɑ win bibu kɑ ye u mɔ kpuro bu kɑ dii bi kɔsiɑ. \v 26 Yerɑ sɔm kowo wi, u yiirɑ win yinnin wuswɑɑɔ u nùn suuru kɑnɑ u nɛɛ, ɑ kɑ mɑn tɛmɑnɔ, kon nun kɔsiɑ kpuro. \v 27 Mɑ win yinni u win wɔnwɔndu wɑ u dii bi ɡo u derɑ u doonɑ. \p \v 28 Ye sɔm kowo wi, u yɑrɑ min di, u kɑ win sɔm kowosi yinnɑ wi u win dibu nɛni nɡe fɔrɔtɔ nɔɔbun sɑkɑ. Yerɑ u nùn sɛ̃re u wĩiru sɛ̃kɑ u nɛɛ, ɑ nɛn dibu kɔsiɑmɑ bi ɑ nɛni. \v 29 Yerɑ win kpɑɑsi u yiirɑ win wuswɑɑɔ u nùn suuru kɑnɑ u nɛɛ, ɑ kɑ mɑn tɛmɑnɔ, kon nun kɔsiɑ. \v 30 Adɑmɑ u ǹ wure. U derɑ bɑ nùn doke pirisɔm sɔɔ sere u kɑ dii bi kɔsiɑ u kpe. \v 31 Ye sɔm kowo be bɑ tie bɑ ɡɑri yi wɑ, ben nukurɑ sɑnkirɑ mɑ bɑ dɑ bɑ ben yinni ye kpuro sɔ̃ɔwɑ. \v 32 Yerɑ yinni wi, u nùn sokusiɑ u nɛɛ, sɔm kowo nuku kɔ̃suruɡii, nɑ nun wunɛn dibu ɡoowɑ yèn sɔ̃ ɑ mɑn suuru kɑnɑ. \v 33 N dɑɑ weenɛwɑ wunɛn tii ɑ mɑɑ wunɛn sɔm kowosi wi wɔnwɔndu kuɑ nɡe mɛ nɑ nun kuɑ. \v 34 Yinni wi, u mɔru bɛsirɑ mɑ u sɔm kowo wi pirisɔm kɔ̃sobu wɛ̃ sere u kɑ dii bi kpuro kɔsiɑ. \p \v 35 Mɑ Yesu nɛɛ, nɡe mɛyɑ nɛn Bɑɑbɑ wi u wɑ̃ɑ wɔllɔ koo bɛɛ kuɑ bɛɛn wi u kun win winsim suuru kue win ɡɔ̃run di. \c 19 \s1 Yesu u yinɑnɑɑn ɡɑri mɔ̀ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 10:1-12) \p \v 1 Ye Yesu u ɡɑri yi ɡeruɑ u kpɑ u doonɑ Gɑlilen di u dɑ Yudeɑn berɑ ɡiɑ ye yɑ wɑ̃ɑ Yuudɛnin dɑɑrun ɡuru ɡiɔ. \v 2 Tɔn wɔru ɡunɑ nùn swĩi mi, mɑ u ben bɑrɔbu bɛkiɑ. \p \v 3 Fɑlisi ɡɑbɑ nɑ win mi, bu kɑ win lɑɑkɑri mɛɛri bɑ nùn bikiɑ bɑ nɛɛ, bɛsɛn woodɑ yɑ wurɑ tɔnu u win kurɔ yinɑ ɡɑri bɑɑyiren sɔ̃? \p \v 4 Yesu u nɛɛ, i ǹ ɡɑrire Gusunɔn ɡɑri sɔɔ mɑ “Toren di Tɑkɑ kowo u bu kuɑwɑ durɔ kɑ kurɔ.” \v 5 Mɑ yi kpɑm nɛɛ, “Yen sɔ̃nɑ, durɔ u koo win tundo kɑ win mɛro deri kpɑ wi kɑ win kurɔ bɑ n mɑninɛ kpɑ be yiru kpuro bu ko wɑsi tee.” \v 6 Nɡe mɛyɑ bɑ ǹ mɑɑ sɑ̃ɑ tɔmbu yiru mɑ n kun mɔ tɔn turo. Ǹ n mɑn nɑ, tɔnu u ku kɑrɑnɑ ye Gusunɔ u mɛnnɑ. \p \v 7 Fɑlisibɑ bɑ nùn bikiɑ bɑ nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, mbɑn sɔ̃nɑ Mɔwisi u woodɑ wɛ̃ u nɛɛ, durɔ u yinɑnɑɑn tireru yore kpɑ u de win kurɔ u doonɑ. \p \v 8 Yesu u bu wisɑ u nɛɛ, Mɔwisi derɑ i bɛɛn kurɔbu yinɑmɔ bɛɛn woo bɔbunun sɔ̃. Adɑmɑ sɑɑ toren di ɡɑri yi, yi ǹ sɑ̃ɑ mɛ. \v 9 Nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, wi u win kurɔ yinɑ mɑ n kun mɔ sɑkɑrɑrun sɔ̃, mɑ u kurɔ kpɑo suɑ, u sɑkɑrɑru kuɑwɑ. \p \v 10 Win bwɑ̃ɑbɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ n sɑ̃ɑ durɔ kɑ win kurɔn suunu sɔɔ, n burɑm bo bu ku suɑnɑ. \p \v 11 Yesu u nɛɛ, tɔmbu kpuro bɑ ǹ kpɛ̃ bu ɡɑri yi suɑ mɑ n kun mɔ be Gusunɔ u yen dɑm wɛ̃. \v 12 Domi ɡɑbun mi mɑrumɑrɑ, ɡɑbu mɑɑ tɔmbɑ bɑ bu kuɑ mɛ, ɡɑbu mɑɑ kpɑm, Gusunɔn bɑndun sɔ̃nɑ bɑ ǹ kurɔ suɑmɔ. Wi u koo kpĩ u ɡɑri yi suɑ, u suo. \s1 Yesu u bibu kɑnɑru kuɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 10:13-16, Luku 18:15-17) \p \v 13 Tɔmbɑ kɑ bii piiminu nɑ Yesun mi, u kɑ bu nɔmɑ sɔndi kpɑ u bu kɑnɑru kuɑ, ɑdɑmɑ win bwɑ̃ɑbɑ tɔn be ɡerusi. \v 14 Yerɑ Yesu nɛɛ, i de bii piiminu nu nɑ nɛn mi, i ku bu yinɑri. Domi Gusunɔ u bɑndu swĩi tɔmbun sɔ̃ be bɑ kɑ bu weenɛ. \p \v 15 U bu nɔmɑ sɔndi mɑ u doonɑ min di. \s1 Gobiɡii ɡoon ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 10:17-31, Luku 18:18-30) \p \v 16 Durɔ ɡoo nɑ Yesun mi, u nùn bikiɑ u nɛɛ, yinni, ɡeɑ mbɑ kon ko n kɑ wɑ̃ɑru te tɑ ku rɑ kpe wɑ. \p \v 17 Yesu nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ mɑn ɡeɑn kobun ɡɑri bikiɑmɔ. Tɔn turowɑ sɑ̃ɑ ɡeo. À n kĩ ɑ wɑ̃ɑru te tɑ ku rɑ kpe wɑ ɑ woodɑbɑ swĩiyɔ. \p \v 18 U nɛɛ, yen yerɑ̀. \p Yesu u nɛɛ, ɑ ku tɔnu ɡo, ɑ ku sɑkɑrɑru ko, ɑ ku ɡbɛni, ɑ ku ɡoo ɡɑri mɑni, \v 19 ɑ wunɛn tundo kɑ wunɛn mɛro bɛɛrɛ wɛ̃ɛyɔ, kpɑ ɑ wunɛn tɔnusi kĩɑ nɡe wunɛn tii tii. \p \v 20 Aluwɑɑsi wi, u nɛɛ, yeni kpurowɑ nɑ swĩi. Mbɑ n mɑɑ mɑn tie. \p \v 21 Yesu nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ̀ n kĩ ɑ yibu, ɑ doo ɑ dɔrɑ kpuro ye ɑ mɔ, kpɑ ɑ yen ɡobi sɑ̃ɑrobu bɔnu kuɑ, kɑɑ n dukiɑ mɔ wɔllɔ, kpɑ ɑ nɑ ɑ mɑn swĩi. \p \v 22 Adɑmɑ ye ɑluwɑɑsi wi, u nuɑ mɛ, u doonɑ kɑ nuku sɑnkirɑnu domi win dukiɑ yɑ kpɑ̃. \p \v 23 Yerɑ Yesu u win bwɑ̃ɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, kɑ ɡeemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, n sɛ̃ ɡem ɡem dukiɑɡii u kɑ bɑn te Gusunɔ u swĩi wurɑ. \v 24 Yen sɛ̃sɔ ɡɑ kpɑ̃ n kere yooyoo ɡu du yɑburɑn wɛ̃rɔ ɡu yɑri. \p \v 25 Ye bwɑ̃ɑ be, bɑ ɡɑri yi nuɑ, bɑ biti soorɑ ɡem ɡem, mɑ bɑ nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, wɑrɑ u koo den fɑɑbɑ wɑ. \p \v 26 Yesu bu mɛɛrɑ mɑ u nɛɛ, tɔmbun miyɑ n ǹ koorɔ ɑdɑmɑ ɡɑ̃ɑnu sɑri ni Gusunɔ u kpɑnɛ. \p \v 27 Yerɑ Piɛɛ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n wee bɛsɛ sɑ ɡɑ̃ɑnu kpuro deri sɑ nun swĩi. Mbɑ n ko n ko bɛsɛɡiɑ. \p \v 28 Yesu bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, kɑ ɡeemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, sɑnɑm mɛ Tɔnun Bii u ko n sɔ̃ win sinɑ ɡɔni yiikoɡiɑn wɔllɔ hɑnduniɑ kpɑɑ sɔɔ, bɛɛ wɔkurɑ yiru be i mɑn swĩi bɛɛn tii i ko n sɔ̃ sinɑ ɡɔni wɔllɔ i kɑ Isirelibɑn bwesenu wɔkurɑ yiru siri. \v 29 Mɑ bɑɑwure wi u win yɛnu deri, ǹ kun mɛ wɔnɔbu, ǹ kun mɛ sesubu, ǹ kun mɛ tundo, ǹ kun mɛ mɛro, ǹ kun mɛ bibu, ǹ kun mɛ ɡbeɑ nɛn yĩsirun sɔ̃, u koo yen kɔsire wɑ dɑbi dɑbinu, kpɑ u wɑ̃ɑru te tɑ ku rɑ kpe tubi di. \v 30 Adɑmɑ dɑbiru be bɑ tɛ̃ sɑ̃ɑ ɡbiikobu bɑ koo ko birukobu, mɑ dɑbiru be bɑ tɛ̃ sɑ̃ɑ birukobu bɑ koo ko ɡbiikobu. \c 20 \s1 Sɔm kowo be bɑ wɑ̃ɑ ɡbɑɑrɔ \p \v 1 Mɑ Yesu u nɛɛ, n wee ye Gusunɔn bɑndu tɑ kɑ weenɛ. Yɛnu yɛ̃ro ɡoo u yɑrɑ buru buru yellu u kɑ sɔm kowobu kɑsu bu dɑ win ɡbɑɑrɔ. \v 2 U wurɑ u bu kɔsiɑ nɡe mɛ bɑ rɑ sɔm kowo kɔsie sɔ̃ɔ teeru, mɑ u nɛɛ bu doo bu sɔmburu ko win ɡbɑɑrɔ. \v 3 Ye n kuɑ bururun kɔbɑ nɔɔbɑ nnɛ, u kpɑm yɑrɑ mɑ u ɡɑbu deemɑ bɑ sɔ̃ tɛnɡɛɔ bɑ ǹ ɡɑru mɔ̀. \v 4 U bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɛɛn tii i doo i sɔmburu ko nɛn ɡbɑɑrɔ. Kon bɛɛ yen ɡobi kɔsiɑ nɡe mɛ n weenɛ. \v 5 Mɑ bɑ dɑ mi. Yɛnu yɛ̃ro wi, u kpɑm yɑrɑ sɔ̃ɔ wii wɔllu, kɑ mɑɑ yokɑn kɔbɑ itɑ, mɑ u kuɑ mɛ. \v 6 Ye n dɑ kuɑ yokɑn kɔbɑ nɔɔbu, u kpɑm yɑrɑ u ɡɑbu wɑ be bɑ sɔ̃ mi. U bu bikiɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ i sɔ̃ mini sɑɑ bururun di i ǹ ɡɑru mɔ̀. \v 7 Bɑ wisɑ bɑ nɛɛ, yèn sɔ̃ ɡoo kun sun sɔmburu wɛ̃. Mɑ u nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, i doo nɛn ɡbɑɑrɔ i sɔmburu ko bɛɛn tii. \p \v 8 Ye n kuɑ yokɑ yɛnu yɛ̃ro wi, u win sɔm kowobun wiruɡii sokɑ u nɛɛ, ɑ sɔm kowobu sokuo ɑ bu ben ɡobi kɔsiɑ, sɑɑ birukobun min di sere kɑ ɡbiikobun mi. \v 9 Be bɑ sɔmburu toruɑ yokɑn kɔbɑ nɔɔbu bɑ nɑ mɑ bɑ sɔ̃ɔ teerun sɔmburun ɡobi wɑ. \v 10 Ye ɡbiikoo be, bɑ nɑ, bɑ tɑmɑɑ beɡii koo kerɑwɑ mɛ. Adɑmɑ sɔ̃ɔ teerun sɔmburun ɡobiyɑ bɑ mɑɑ ben tii kɔsiɑ. \v 11 Ye bɑ ɡobi yi wɑ bɑ kɑ yɛnu yɛ̃ro wi wɔki. \v 12 Bɑ ɡeruɑ, bɑ nɛɛ, be bɑ dɑ̃kuru nɑ mi, kɔbi tiɑ tɔnɑwɑ bɑ kuɑ mɑ ɑ bu kɔsiɑ nɡe bɛsɛ be sɑ sɔmburu kuɑ bururun di kɑ sɔ̃ɔ boko. \v 13 Mɑ u ben turo wisɑ u nɛɛ, nɛn bɔrɔ, nɑ ǹ nun tɑki di. A wurɑ mɑ kɑɑ sɔ̃ɔ teerun sɔmburun ɡobi mwɑ, nɡe n ǹ mɛ. \v 14 Ǹ n mɛn nɑ, ɑ wunɛn ɡobi mɔɔ ɑ doonɑ. Nɑ̀ n kĩ n biruko wini kɔsiɑ nɡe wunɛ, mbɑ n nun wɑ. \v 15 N ǹ ye nɑ kĩ yerɑ kon kɑ nɛn ye nɑ mɔ ko? Nɡe ɑ nisinu mɔ̀wɑ yèn sɔ̃ nɑ tɔn ɡeeru kuɑ. \v 16 Mɑ Yesu nɛɛ, nɡe mɛyɑ birukobu bɑ koo ko ɡbiikobu, ɡbiikobu mɑɑ, bɑ koo ko birukobu. \s1 Yesu u win ɡɔɔ kɑ win seebun ɡɑri mɔ̀ nɔn itɑse \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 10:32-34, Luku 18:31-34) \p \v 17 Nɡe mɛ Yesu u dɔɔ Yerusɑlɛmu ɡiɑ, swɑɑɔ u win bwɑ̃ɑbu wɔkurɑ yiru ye tɔnɑ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 18 wee, sɑ dɔɔ Yerusɑlɛmuɔ mi bɑ koo Tɔnun Bii yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ woodɑ yɛ̃robu nɔmɑ bɛriɑ. Bɑ koo nùn tɑɑrɛ wɛ̃ bu ɡo, \v 19 kpɑ bu nùn tɔn tukobu nɔmu sɔndiɑ be bɑ koo nùn yɑɑkoru ko, bu nùn sɛni so, yen biru bu nùn kpɑre dɑ̃ɑ bunɑnɑrɔ. Sɔ̃ɔ itɑse u koo mɑɑ se ɡɔrin di. \s1 Ye Yɑkɔbu kɑ Yohɑnun mɛro u bikiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 10:35-45) \p \v 20 Yerɑ Sebeden bibun mɛro u nɑ Yesun mi kɑ win bibu sɑnnu u yiirɑ u kɑ ɡɑ̃ɑnu kɑnɑ. \v 21 Yesu u nùn bikiɑ u nɛɛ, mbɑ ɑ kĩ. \p U nɛɛ, ɑ de nɛn bibu yiru yeni yu sinɑ, turo wunɛn nɔm ɡeuɔ, turo mɑɑ wunɛn nɔm dwɑrɔ sɑnɑm mɛ kɑɑ bɑndu di. \p \v 22 Yesu u wisɑ u nɛɛ i ǹ yɛ̃ ye i bikiɑmɔ, i ko kpĩ i wɑhɑlɑ sɔbe ye kon sɔbe? \p Mɑ bɑ nɛɛ, sɑ ko kpĩ. \p \v 23 Yesu bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, kɑ ɡeemɑ i ko wɑhɑlɑ sɔbe nɡe nɛ. Adɑmɑ n ǹ nɛn bɑɑ n kɑ ɡɔsi be bɑ koo sinɑ nɛn nɔm ɡeuɔ kɑ nɛn nɔm dwɑrɔ. Tɔn bèn sɔ̃ nɛn Bɑɑbɑ u ɑye ni sɔɔru kuɑ beyɑ bɑ koo nu wɑ. \p \v 24 Ye bwɑ̃ɑbu wɔku te tɑ tie tɑ ɡɑri yi nuɑ, tɑ kɑ yiru ye mɔru kuɑ. \v 25 Yerɑ Yesu bu sokɑ u nɛɛ, bɛɛn tii i yɛ̃ nɡe mɛ tɔn tukobun tem yɛ̃robu bɑ rɑ n bu dɑm dɔremɔ. Kpɑ ben wiruɡibu bɑ n bu tɑɑremɔ. \v 26 Adɑmɑ n ǹ sɑ̃ɑ mɛ bɛɛn mi. Bɛɛn ɡoo ù n kĩ u ko wiruɡii, u de u ko bɛɛn sɔmɔ. \v 27 Mɛyɑ mɑɑ bɛɛn wi u kĩ u ko ɡbiikoo u koowo bɛɛn yoo. \v 28 Nɡe mɛyɑ Tɔnun Bii kuɑ. U ǹ nɛ bu kɑ nùn sɑ̃ mɑ n kun mɔ u kɑ ɡɑbu sɑ̃, kpɑ u win wɑ̃ɑru wɛ̃ u kɑ tɔn dɑbinu yɑkiɑ. \s1 Yesu wɔ̃kobu yiru bɛkiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 10:46-52, Luku 18:35-43) \p \v 29 Sɑnɑm mɛ bɑ yɑrɑ Yerikon di, tɔn wɔru ɡunɑ Yesu swĩi. \v 30 Wɔ̃kobu yiru ɡɑbɑ sɔ̃ swɑɑ bɑɑrɔ bɑ nuɑ mɑ Yesu sɑrɔ. Yerɑ bɑ nɔɔɡiru suɑ bɑ nɛɛ, Yinni, Dɑfidin sikɑdobu, ɑ bɛsɛn wɔnwɔndu wɑɑwo. \p \v 31 Tɔn wɔru ɡunɑ ye, yɑ bu wɔkisimɔ bu mɑrio. Kɑ mɛ, bɑ ɡbɑ̃rɑmɔ too too, bɑ mɔ̀, Yinni, Dɑfidin sikɑdobu, ɑ bɛsɛn wɔnwɔndu wɑɑwo. \p \v 32 Yerɑ Yesu u yɔ̃rɑ u bu sokɑ mɑ u bu bikiɑ u nɛɛ, mbɑ i kĩ n bɛɛ kuɑ. \p \v 33 Bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, Yinni, sɑ kĩ bɛsɛn nɔni yi yɑm wɑwɑ. \p \v 34 Yesu u ben wɔnwɔndu wɑ mɑ u ben nɔni bɑbɑ. Yɑ̃ɑtem mi, tɔnu yiru ye, yɑ yɑm wɑ mɑ yɑ nùn swĩi. \c 21 \s1 Yesu u Yerusɑlɛmu duɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 11:1-11, Luku 19:28-40, Yohɑnu 12:12-19) \p \v 1 Ye bɑ Yerusɑlɛmu bɔku kuɑ bɑ turɑ wuu ɡe bɑ rɑ soku Bɛtefɑɡiɔ, Olifin ɡuurɔ mɑ Yesu u win bwɑ̃ɑbu yiru ɡɔrɑ. \v 2 U bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i doo bɑru kpɑɑ te i mɛɛrɑ bɛɛn wuswɑɑɔ mi. Miyɑ i ko yɑnde kɛtɛku wɑ kɑ ɡen buu nu sɔri. I nu sɔsiɑmɑ i kɑ mɑn nɑɑwɑ. \v 3 Goo ù n bɛɛ ɡɑ̃ɑnu bikiɑ, i nɛɛ, Yinniwɑ u nin bukɑtɑ mɔ. Mii mii bɑ koo de i kɑ nu nɑ. \p \v 4 Yeni yɑ kuɑ kpɑ Gusunɔn sɔmɔn ɡɑri yini yi kɑ koorɑ yi yi nɛɛ, \q1 \v 5 “I Yerusɑlɛmuɡibu sɔ̃ɔwɔ i nɛɛ, wee, ben sunɔ sisi ben mi. \q1 Wi, tɔn duuduowɑ, u kɛtɛku sɔni, kɛtɛku buu kpɛmbu.” \p \v 6 Mɑ bwɑ̃ɑ be, bɑ dɑ bɑ kuɑ ye Yesu u bu sɔ̃ɔwɑ. \v 7 Bɑ kɑ kɛtɛku ɡe kɑ ɡen buu nɑ. Bɑ ben bekɑ tɛriɑ nin wɔllɔ mɑ bɑ derɑ Yesu u sɔni. \v 8 Mɑ tɔn wɔru ɡɑ ɡen bekɑ tɛriɑ swɑɑ sɔɔ. Gɑbɑ bɑ̃ɑ kɑko bekusu bɔɔrɑ bɑ tɛriɑ swɑɑɔ. \v 9 Tɔn be bɑ nùn ɡbiiye kɑ be bɑ nùn swĩi biruɔ, bɑ ɡbɑ̃rɑmɔ bɑ mɔ̀, su Dɑfidin sikɑdobu wɔlle suɑ. U sɑ̃ɑwɑ domɑruɡii. U sisi kɑ Yinnin yĩsiru! Su Wɔrukoo wɔlle suɑ. \p \v 10 Ye u duɑ Yerusɑlɛmuɔ, wuuɡibu kpuro bɑ biti soorɑ bɑ mɔ̀, wɑrɑ wini. \p \v 11 Tɔn wɔru ɡɑ nɛɛ, Gusunɔn sɔmɔ Yesuwɑ, Gɑlilen Nɑsɑrɛtiɡii. \s1 Yesu u duɑ sɑ̃ɑ yerɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 11:15-19, Luku 19:45-48, Yohɑnu 2:13-22) \p \v 12 Yesu u duɑ sɑ̃ɑ yerɔ mɑ u be bɑ kiɑru dɔrɑmɔ kɑ be bɑ dwemɔ ɡirɑ min di. U be bɑ ɡobi kɔsimɔn tɑbulubɑ fukurɑ, kɑ totobɛrɛ dɔrobun kitɑnu. \v 13 Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Gusunɔn ɡɑri nɛɛ, “Nɛn dirɑ ko n sɑ̃ɑwɑ kɑnɑrun diru.” Adɑmɑ bɛɛ i tu ɡɔsiɑ ɡbɛnɔbun wɑ̃ɑ yeru. \p \v 14 Yerɑ wɔ̃kobu kɑ yɛmɔbɑ nɑ win mi sɑ̃ɑ yeru mi mɑ u bu bɛkiɑ. \v 15 Yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ woodɑ yɛ̃robɑ mɔru kuɑ ye bɑ mɑɑmɑɑki wɑ ye u kuɑ, kɑ mɑɑ bii be bɑ ɡbɑ̃rɑmɔ sɑ̃ɑ yerɔ bɑ mɔ̀, su Dɑfidin sikɑdobu wɔlle suɑ. \v 16 Mɑ bɑ Yesu sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, ɑ sere nɔɔmɔ ye bɑ ɡerumɔ? \p Mɑ Yesu nɛɛ, oo, i ǹ ɡɑrire Gusunɔn ɡɑri sɔɔ mi bɑ nɛɛ, “A derɑ bii piiminu kɑ bii wɛ̃ɛnu nu nun siɑrɑmɔ.” \p \v 17 Yen biru u bu deri u doonɑ wuu min di u dɑ Betɑniɔ u kpunɑ mi. \s1 Yesu dɑ̃ru ɡɑru bɔ̃rusi \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 11:12-14, 20-24) \p \v 18 Sisiru bururu nɡe mɛ Yesu ɡɔsirɔ wuu mi, ɡɔ̃ɔrɑ nùn mɔ̀. \v 19 U dɑ̃ru ɡɑru wɑ swɑɑ bɑɑrɔ te bɑ rɑ soku fiɡie. U tu susi, ɑdɑmɑ wurusu tɔnɑwɑ u wɑ mi. Yerɑ u tu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ǹ mɑɑ wɑ̃ɑ ɑ binu mɑ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \p Mɑ yɑnde, fiɡie ye, yɑ ɡberɑ. \v 20 Win bwɑ̃ɑbɑ yɑbu ye wɑ mɑ biti bu mwɑ. Bɑ Yesu bikiɑ bɑ nɛɛ, ɑmɔnɑ fiɡie ye, yɑ kɑ ɡberɑ mɛ mii mii. \p \v 21 Yesu bu wisɑ u nɛɛ, kɑ ɡeemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, ì n nɑɑnɛ doke mɑ i ǹ sikɑ mɔ̀, i ko kpĩ i ko ye nɑ fiɡie ye kuɑ. N ǹ mɑm mɛ tɔnɑ, i ko mɑɑ kpĩ i ɡuu teni sɔ̃ tu wukuro min di tu dɑ tu nim wɔ̃ku wɔri. Yɑ koo mɑɑ koorɑ mɛ. \v 22 Mɑ i nɑɑnɛ doke, ye i bikiɑ kɑnɑru sɔɔ ye kpurowɑ i ko wɑ i mwɑ. \s1 Mɑn diyɑ Yesu u yiiko wɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 11:27-33, Luku 20:1-8) \p \v 23 Yesu duɑ sɑ̃ɑ yerɔ u keu sɔ̃ɔsimɔ. Yerɑ yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ ɡuro ɡurobu bɑ dɑ win mi bɑ nɛɛ, weren yiikowɑ ɑ kɑ yeni mɔ̀. Wɑrɑ nun yiiko ye wɛ̃. \p \v 24 Yesu bu wisɑ u nɛɛ, nɛn tii kon bɛɛ ɡɑri tiɑ ɡɑɑ bikiɑ. Ì n mɑn wisɑ, nɛn tii kon bɛɛ sɔ̃ wìn yiiko nɑ kɑ yeni mɔ̀. \v 25 Wɑrɑ u Yohɑnu ɡɔrimɑ u kɑ bɑtɛmu ko. Gusunɔ? Nɡe tɔnu. \p Mɑ bɑ ɡerumɔ ben tii tiinɛ sɔɔ bɑ mɔ̀, sɑ̀ n nɛɛ Gusunɔwɑ, u koo sun bikiɑ mbɑn sɔ̃nɑ sɑ ǹ Yohɑnu nɑɑnɛ doke. \v 26 Sɑ̀ n mɑɑ nɛɛ, tɔmbɑ, ye tɔn wɔru ɡɑ koo ko sɑ yen bɛrum mɔ, domi be kpurowɑ bɑ Yohɑnu ɡɑrisi Gusunɔn sɔmɔ. \p \v 27 Yerɑ bɑ Yesu wisɑ bɑ nɛɛ, sɑ ǹ yɛ̃. \p Mɑ Yesu u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, to, ǹ n mɛn nɑ, nɛn tii nɑ ǹ mɑɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ wìn yiiko nɑ kɑ yeni mɔ̀. \s1 Bibu yirun mɔndu \p \v 28 Yesu mɑɑ nɛɛ, ɑmɔnɑ i wɑ. Durɔ ɡoo win bii tɔn durɔbu yiru mɔ. Mɑ u ɡbiikoo sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bii wunɛ, ɑ doo ɑ sɔmburu ko nɛn ɡbɑɑrɔ ɡisɔ. \v 29 Mɑ u nɛɛ, nɑ ǹ dɔɔ. Adɑmɑ ye n sosi u bwisikɑ mɑ u dɑ. \v 30 Mɑ u mɑɑ dɑ u win bii yiruse wini sɔ̃ɔwɑ mɛ. Bii wi, u nùn wisɑ u nɛɛ, too, bɑɑbɑ, kon dɑ. Adɑmɑ u ǹ de. \v 31 Be yiru ye sɔɔ, wɑrɑ u tundon kĩru kuɑ. \p Bɑ nɛɛ, ɡbiikoo wi. \p Yerɑ Yesu bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, kɑ ɡeemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, ɡbere mwɑɔbu kɑ kurɔ tɑnɔbu bɑ koo bɛɛ ɡbiiyɑ bu dɑ mi Gusunɔ u bɑndu swĩi. \v 32 Domi Yohɑnu nɑ u bɛɛ swɑɑ ɡeɑ sɔ̃ɔsi, mɑ i ǹ nùn nɑɑnɛ doke. Adɑmɑ ɡbere mwɑɔbu kɑ kurɔ tɑnɔbu beyɑ bɑ nùn nɑɑnɛ doke. Wee bɛɛ, bɑɑ mɛ i ye wɑ i ǹ ɡɔ̃ru ɡɔsie i nùn nɑɑnɛ doke. \s1 Gbɑɑ wuko kɔ̃sobun ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 12:1-12, Luku 20:9-19) \p \v 33 Yesu mɑɑ nɛɛ, i kpɑm mɔndu ɡɑru swɑɑ dɑkio. Yɛnu yɛ̃ro ɡoo u dɑ̃ɑ ɡbɑɑru kuɑ mɑ u tu kɑrɑ kuɑ, mɑ u dɑ̃ɑ bii ɡɑmɑ yeru kuɑ mɑ u ɡbɑɑ kɔ̃sobun diru bɑnɑ. Yen biru u ɡbɑɑ wukobu kɑsu u bu ye nɔmu bɛriɑ mɑ u sɑnum dɑ. \v 34 Sɑnɑm mɛ dɑ̃ɑ binun sɔribu turɑ u win sɔm kowobu ɡɔrɑ ɡbɑɑ wuko ben mi, bu win bɔnu mwɑɑmɑ. \v 35 Adɑmɑ ɡbɑɑ wuko be, bɑ bu kunisi bɑ turo so, mɑ bɑ turo ɡo, mɑ bɑ itɑse kpenu kɑsukɑ. \v 36 Yɛnu yɛ̃ro wi, u kpɑm bu ɡɑbu ɡɔriɑ be bɑ ɡbiikobu dɑbiru kere. Dɑɑ tiɑ yerɑ bɑ ben tii kuɑ. \v 37 Yen biru u bu win bii ɡɔriɑ u nɛɛ, bɑ koo nɛn bii bɛɛrɛ wɛ̃. \v 38 Adɑmɑ sɑɑ ye ɡbɑɑ wuko be, bɑ bii wi wɑ bɑ ɡerunɑ bɑ nɛɛ, i ǹ nùn wɑ wi u koo rɑ ɡbɑɑ te tubi di? I de su nùn ɡo kpɑ ɡbɑɑ te, tu ko bɛsɛɡiru. \v 39 Mɑ bɑ nùn sɛ̃re bɑ yɑrɑ ɡbɑɑ ten min di bɑ ɡo. \p \v 40 Yesu u bu bikiɑ u nɛɛ, sɑnɑm mɛ ɡbɑɑ yɛ̃ro win tii u koo nɑ, mbɑ u koo ɡbɑɑ wuko be kuɑ. \p \v 41 Bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, nɔni swɑ̃ɑrun ɡɔɔwɑ u koo kɑ tɔn kɔ̃so be ɡo, kpɑ u ɡbɑɑ wukobu ɡɑbu win ɡbɑɑru nɔmu sɔndiɑ, be bɑ ko n dɑ nùn win bɔnu wɛ̃ dɑ̃ɑ binun sɔribun sɑɑ sɔɔ. \p \v 42 Yesu bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i ǹ ɡɑrire Gusunɔn ɡɑri sɔɔ mi bɑ nɛɛ, \q1 “Kpee te bɑnɔbɑ yinɑ, terɑ tɑ kuɑ ɡɑni ɡɔmburun dɑm. \q1 Yinniwɑ ye kuɑ, mɑ n kuɑ mɑɑmɑɑki bɛsɛn nɔni sɔɔ.” \m \v 43 Yen sɔ̃nɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, bɑ koo bɛɛ Gusunɔn bɑndu wɔrɑri kpɑ bu tu bweseru ɡɑru wɛ̃ te tɑ koo bɑn te mɛm nɔɔwɑ. [ \v 44 Bɑɑwure wi u koo kpee te wɔri tɑ koo nùn bɔɔku, wi tɑ mɑɑ wɔri tɑ koo nùn nɑmwɑ munu munu.] \p \v 45 Ye yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ Fɑlisibɑ bɑ Yesun mɔn ni nuɑ, bɑ tubɑ mɑ beyɑ u kɑ yɑ̃. \v 46 Yerɑ bɑ swɑɑ kɑsu bu kɑ nùn mwɑ. Adɑmɑ bɑ tɔn wɔrun bɛrum kuɑ yèn sɔ̃ ɡɑ nùn ɡɑrisi Gusunɔn sɔmɔ. \c 22 \s1 Kurɔ kpɑɑrun dim ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 14:15-24) \p \v 1 Yesu kpɑm kɑ bu mɔndu ɡɑri sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 2 n wee, ye Gusunɔn bɑndun ɡɑri kɑ weenɛ. Sunɔ ɡoo u win biin kurɔ kpɑɑrun sɔɔru kuɑ. \v 3 U win sɔmɔbu ɡɔrɑ bu dɑ bu be bɑ dim sokɑ sokumɑ. Adɑmɑ bɑ ǹ kĩ bu nɑ. \v 4 Mɑ u kpɑm win sɔmɔbu ɡɑbu ɡɔrɑ u nɛɛ, i doo i be nɑ dim sokɑ sɔ̃ nɑ sɔɔru kpɑ, nɑ nɛn nɑɑ kinɛnu kɑ yɑɑ sɑbe ɡumɡinu ɡo. Ye kpuro yɑ sɔɔru kpeerɑ, bu nɑ kurɔ kpɑɑ yerɔ. \v 5 Adɑmɑ be bɑ dim sokɑ mi, bɑ ǹ ɡɑri yi swɑɑ sue mɑ bɑɑwure u wiɡiru doonɑ, wini win ɡberu dɑ, wini mɑɑ win tenkuru doonɑ. \v 6 Ben ɡɑbɑ sɔmɔ be mwɑ bɑ nɔni sɔ̃ɔwɑ bɑ ɡo. \v 7 Sunɔ wi, u mɔru bɛsirɑ u win tɑbu kowobu ɡɔrɑ bu kɑ tɔn ɡowo be ɡo kpɑ bu ben wuu dɔ̃ɔ sɔku. \v 8 Sɑnɑm mɛyɑ u win sɔmɔbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, kurɔ kpɑɑ dĩɑnu ye, ɑdɑmɑ be nɑ sokɑ bɑ ǹ mɑɑ kɑ nu weenɛ. \v 9 Ǹ n mɛn nɑ, i doo swɑɑ swɑɑbu i be i wɑɑmɔ sokumɑ. \v 10 Mɑ sɔmɔ be, bɑ dɑ swɑɑ swɑɑbu bɑ be bɑ wɑ kpuro mɛnnɑ kɔ̃sobu kɑ ɡeobu. Nɡe mɛyɑ tɔmbɑ kɑ yibɑ kurɔ kpɑɑ yee te sɔɔ. \p \v 11 Ye sunɔ wi, u duɑ u kɑ bu wɑ be bɑ dim nɑ, u durɔ ɡoo wɑ wi u kun kurɔ kpɑɑ yɑ̃nu doke. \v 12 U nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɔrɔ, ɑmɔnɑ ɑ kuɑ ɑ kɑ duumɑ mini ɑ ǹ kɑ kurɔ kpɑɑ yɑ̃nu doke. Durɔ wi kun ɡɛɛ wisɑ. \v 13 Yerɑ sunɔ wi, u win sɔm kowobu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i win nɔmɑ kɑ nɑɑsu bɔkuo kpɑ i nùn kɑsɑ ko yɑm wɔ̃kuru sɔɔ tɔɔwɔ, mi u koo wiru nɔmɑ sɔndi u swĩ. \v 14 Mɑ Yesu u nɛɛ, dɑbirɑ bɑ sokɑ ɑdɑmɑ fiikowɑ bɑ ɡɔsɑ. \s1 Wɔ̃ɔ ɡobin kɔsiɑbun ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 12:13-17, Luku 20:20-26) \p \v 15 Sɑnɑm mɛyɑ Fɑlisibɑ bɑ dɑ bɑ mɛnnɑ bu kɑ kɑsu mɛ bɑ koo ko bu kɑ Yesu ɡɑrin yinɑ bɛriɑ. \v 16 Mɑ bɑ ben bwɑ̃ɑbu ɡɑbu kɑ Herodun tɔmbu ɡɑbu ɡɔrɑ win mi. Bɑ dɑ bɑ nɛɛ, yinni, sɑ yɛ̃ mɑ ɑ rɑ ɡem ɡere, mɑ ɑ tɔmbu Gusunɔn swɑɑ sɔ̃ɔsimɔ dee dee, mɛyɑ ɑ ku rɑ ɡoon nɔnu mɛɛri, domi ɑ ku rɑ ɡɑri ɡere binɛ kɑ bɛrum sɔ̃. \v 17 Ǹ n mɛn nɑ, ɑ sun sɔ̃ɔwɔ, yen mɛ ɑ wɑ. N weenɛ bu tem yɛ̃ro wɔ̃ɔ ɡobi kɔsiɑ? Nɡe n ǹ weenɛ. \p \v 18 Adɑmɑ Yesu u ben bwisi kɔ̃si yi yɛ̃ mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, murɑfiti bɛɛ! Mbɑn sɔ̃nɑ i kĩ i nɛn lɑɑkɑri mɛɛri. \v 19 I mɑn ɡobi yi sɔ̃ɔsio yi i rɑ kɑ wɔ̃ɔ ɡobi kɔsie. \p Mɑ bɑ nùn sii ɡeesun ɡobi sɔ̃ɔsi. \v 20 Mɑ u bu bikiɑ u nɛɛ, weren foto kɑ yĩrerɑ mini. \p \v 21 Bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, tem yɛ̃roɡiɑ. \p Yerɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i tem yɛ̃ro kɔsio ye yɑ sɑ̃ɑ tem yɛ̃roɡiɑ, kpɑ i mɑɑ Gusunɔ kɔsiɑ ye yɑ sɑ̃ɑ Gusunɔɡiɑ. \p \v 22 Ye bɑ ɡɑri yi nuɑ, bɑ biti soorɑ, mɑ bɑ nùn deri bɑ doonɑ. \s1 Gɔribun seebun ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 12:18-27, Luku 20:27-40) \p \v 23 Sɔ̃ɔ tee te sɔɔ, Sɑdusi be bɑ rɑ nɛɛ ɡɔribɑ kun seemɔ, ben ɡɑbɑ nɑ Yesun mi. Mɑ bɑ nùn bikiɑ \v 24 bɑ nɛɛ, tɔnwero, Mɔwisi nɛɛ, durɔ ɡoo ù n ɡu ù kun bii mɑrɑ, win wɔnɔwɑ koo win ɡɔmini yɛnu doke kpɑ u kɑ win mɔɔ bweseru seeyɑ. \v 25 N wee bɛsɛn suunu sɔɔ tundo turosibu nɔɔbɑ yiru ɡɑbɑ rɑɑ wɑ̃ɑ. Gbiikoo kurɔ suɑ mɑ u ɡu u ǹ bii mɑrɑ, mɑ u win wɔnɔ ɡɔmini deriɑ. \v 26 Ben yirusen tii mɛyɑ, kɑ itɑse, sere kɑ nɔɔbɑ yiruseɔ. \v 27 Be kpuron biru kurɔ win tii mɑɑ ɡu. \v 28 Ǹ n mɛn nɑ, dɔmɑ te ɡɔribɑ koo se, tɔmbu nɔɔbɑ yiru ye sɔɔ, ben wɑrɑ ko n kurɔ wi mɔ, domi be kpuro bɑ nùn yɛ̃wɑ kurɔ. \p \v 29 Yesu bu wisɑ u nɛɛ, i tore yèn sɔ̃ i ǹ Gusunɔn ɡɑri yɛ̃, mɛyɑ i ǹ mɑɑ win dɑm yɛ̃. \v 30 Domi sɑnɑm mɛ ɡɔribɑ koo se, durɔbu kɑ kurɔbu bɑ ǹ mɑɑ suɑnɑmɔ, bɑ ko n sɑ̃ɑwɑ nɡe Gusunɔ wɔllun ɡɔrɑdobɑ. \v 31 Ye n mɑɑ sɑ̃ɑ ɡɔribun seebun ɡɑri, i ǹ ɡɑrire ye Gusunɔ u bɛɛ sɔ̃ɔwɑ? U nɛɛ, \v 32 nɛnɑ Gusunɔ Aburɑhɑmu kɑ Isɑki kɑ Yɑkɔbun Yinni. Gusunɔ sɑ̃ɑwɑ wɑsobun Yinni, u ǹ sɑ̃ɑ ɡɔribun Yinni. \p \v 33 Tɔn wɔru ɡe ɡɑ ɡɑri yi nuɑ ɡɑ biti kuɑ win sɔ̃ɔsirun sɔ̃. \s1 Woodɑ ye yɑ bo \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 12:28-34, Luku 10:25-28) \p \v 34 Ye Fɑlisibɑ bɑ nuɑ mɑ Yesu u Sɑdusibɑ nɔɔ mwɑɑri, yerɑ bɑ mɛnnɑ. \v 35 Ben turo wi u sɑ̃ɑ woodɑ yɛ̃ro u kĩ u Yesun lɑɑkɑri mɛɛri, mɑ u nùn bikiɑ u nɛɛ, \v 36 tɔnwero, woodɑ yerɑ̀ yɑ kpɑ̃ɑru bo woodɑbɑ sɔɔ. \p \v 37 Yesu nùn wisɑ u nɛɛ, “A Gusunɔ wunɛn Yinni kĩɔ kɑ wunɛn ɡɔ̃ru kpuro kɑ wunɛn bwɛ̃rɑ kpuro kɑ wunɛn bwisikunu kpuro.” \v 38 Yeyɑ yɑ sɑ̃ɑ woodɑ ɡbiikɑɑ, yerɑ yɑ mɑɑ kpɑ̃ɑru bo. \v 39 Yen yiruse wee, ye yɑ kɑ ye weenɛ yerɑ “A wunɛn tɔnusi kĩɔ nɡe wunɛn tii tii.” \v 40 Woodɑ yiru ye sɔɔn diyɑ Mɔwisin woodɑ kɑ Gusunɔn sɔmɔbun sɔ̃ɔsinu kpuro yɑri. \s1 Dɑfidi kɑ wi Gusunɔ u ɡɔsɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 12:35-37, Luku 20:41-44) \p \v 41 Ye Fɑlisibɑ bɑ mɛnnɛ, Yesu u bu ɡɑri yini bikiɑ. \v 42 U nɛɛ, ɑmɔnɑ i tɑmɑɑ wi Gusunɔ u ɡɔsɑ u sɑ̃ɑ. Weren bweserun diyɑ u yɑri. \p Bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, Dɑfidin bweserun diyɑ. \p \v 43 Yesu bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑmɔnɑ Dɑfidi kɑ nùn sokɑ Yinni kɑ Hunde Dɛɛron sɔ̃ɔsiru. Domi Dɑfidi ɡeruɑ u nɛɛ, \q1 \v 44 “Yinni Gusunɔ u nɛn Yinni sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \q1 ɑ sinɔ nɛn nɔm ɡeuɔ \q1 sere n kɑ nun wunɛn yibɛrɛbɑ tɑɑreɑ.” \m \v 45 Ǹ n mɛn nɑ, Dɑfidi ù n nùn sokɑ Yinni, ɑmɔnɑ u ko n kɑ kpɑm sɑ̃ɑ win bii. \p \v 46 Bɑɑ ben turo kun mɑɑ kpĩɑ u nùn ɡɛɛ wisi. Sɑɑ dɔmɑ ten di ɡoo kun mɑɑ nùn ɡɛɛ bikiɑre. \c 23 \s1 I tii lɑɑkɑri koowo \s2 kɑ woodɑ yɛ̃robu kɑ Fɑlisibɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 12:38-39, Luku 11:43, 46, 20:45-46) \p \v 1 Sɑnɑm mɛyɑ Yesu u tɔn wɔru kɑ win bwɑ̃ɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 2 woodɑ yɛ̃robu kɑ Fɑlisibɑ bɑ sɔ̃ Mɔwisin ɑyerɔ. \v 3 Ǹ n mɑn nɑ, i bu mɛm nɔɔwɔ kpɑ i ko ye bɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ ɑdɑmɑ i ku ben kookoosu sɑɑri, domi ye ben tii bɑ ɡerumɔ, bɑ ǹ ye mɔ̀. \v 4 Bɑ sɔmu ni nu bunu bɔkumɔ bɑ tɔmbu sɔbimɔ ɑdɑmɑ bɑ ku rɑ wure bu nu bɑbɑ bɑɑ kɑ niki bii tiɑ. \v 5 Ben kookoosu si bɑ mɔ̀ kpuro bɑ mɔ̀wɑ bu kɑ bu wɑn sɔ̃. Nɡe mɛyɑ bɑ rɑ tii bɔki bɛkɛ ɡbinisi kpɑ bɑ n ɡurumusu sɑri dɛndɛniɡinu wukiri. \v 6 Bɑ mɑɑ sin yee bɛɛrɛɡinu kĩ dii yenu kɑ mɛnnɔ yenɔ. \v 7 Bɑ rɑ kɑ̃ tɔmbɑ n bu tɔbirimɔ yɑburɔ kɑ bɛɛrɛ kpɑ bɑ n bu sokumɔ yinni. \v 8 Adɑmɑ bɛɛ, i ku kɑsu bu bɛɛ soku yinni domi bɛɛ kpuro sɑɑrɑ teerɑ, mɑ i yinni turo deɡe deɡe mɔ. \v 9 I ku mɑɑ ɡoo soku bɑɑbɑ hɑnduniɑ sɔɔ, domi i Bɑɑbɑ turo mɔ wi u wɑ̃ɑ wɔllɔ. \v 10 I ku mɑɑ kɑsu bu bɛɛ soku wiruɡii, domi wiruɡii turo deɡe deɡe tɔnɑwɑ i mɔ, wiyɑ Kirisi. \v 11 Wi u sɑ̃ɑ ɡisonko bɛɛ sɔɔ, wiyɑ u ko n sɑ̃ɑ bɛɛn sɔmɔ. \v 12 Wi u tii suɑ bɑ koo nùn kɑwɑ, wi u mɑɑ tii kɑwɑ bɑ koo nùn wɔlle suɑ. \s1 Yesu u woodɑ yɛ̃robu \s2 kɑ Fɑlisibɑ tɑɑrɛ wɛ̃ \s2 murɑfitirun sɔ̃ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 12:40, Luku 11:39-42, 44, 52, 20:47) \p \v 13 Mɑ Yesu u nɛɛ, bɛɛ woodɑ yɛ̃robu kɑ Fɑlisibɑ murɑfiti bɛɛ, i ko nɔni swɑ̃ɑru wɑ! Domi i bɑn te Gusunɔ u swĩin ɡɑmbo kɛnumɔ. Bɛɛn tii, i ǹ tu wure. I ǹ mɑɑ wure be bɑ tu kĩ, bu tu wurɑ. \p [ \v 14 Bɛɛ woodɑ yɛ̃robu kɑ Fɑlisibɑ murɑfiti bɛɛ, i ko nɔni swɑ̃ɑru wɑ! Domi i ɡɔminibu wɔrɑrimɔ ye bɑ mɔ kpuro, mɛyɑ i mɑɑ kɑnɑ dɛndɛnnu mɔ̀ i n kɑ sɑ̃ɑre nɡe tɔn ɡeobu. Yen sɔ̃nɑ bɛɛn tɑɑrɛ koo kpɛ̃ɑ.] \p \v 15 Bɛɛ woodɑ yɛ̃robu kɑ Fɑlisibɑ murɑfiti bɛɛ, i ko nɔni swɑ̃ɑru wɑ! Domi i sirenɛ yɑm kpuro temɔ kɑ nim wɔ̃kuɔ i kɑsu wi u koo bɛɛ swĩi. Mɑ ì n nùn wɑ i rɑ nùn ko kɑm koore wi u bɛɛ kere nɔn yiru. \p \v 16 I ko nɔni swɑ̃ɑru wɑ, bɛɛ swɑɑ ɡbio wɔ̃kobu. Domi i ɡerumɔ mɑ ɡoo ù n kɑ sɑ̃ɑ yeru bɔ̃ruɑ n ǹ sɑ̃ɑ ɡɑ̃ɑnu, ù n mɑɑ kɑ ten wurɑ bɔ̃ruɑ u kuɑ dibuɡii. \v 17 Gɑri bɑkɑ wɔ̃kobu! Mbɑ n kpɑ̃ɑru bo. Wurɑ? Nɡe sɑ̃ɑ yee ten tii te tɑ wurɑ ye dɛɛrɑsie. \v 18 I kpɑm ɡerumɔ mɑ ɡoo ù n kɑ yɑ̃ku yeru bɔ̃ruɑ, n ǹ sɑ̃ɑ ɡɑ̃ɑnu, ù n mɑɑ kɑ yɑ̃kuru bɔ̃ruɑ te tɑ wɑ̃ɑ yɑ̃ku yeru wɔllɔ, u kuɑ dibuɡii. \v 19 Wɔ̃kobu bɛɛ! Yen mbɑ n kpɑ̃ɑru bo. Yɑ̃kuru? Nɡe yɑ̃ku yee ten tii te tɑ yɑ̃kuru dɛɛrɑsie. \v 20 Ǹ n mɑn nɑ, wi u kɑ yɑ̃ku yeru bɔ̃ruɑ, terɑ u kɑ bɔ̃ruɑ kɑ mɑɑ kpuro ye yɑ sɔndi ten wɔllɔ. \v 21 Wi u kɑ sɑ̃ɑ yeru bɔ̃ruɑ, terɑ u kɑ bɔ̃ruɑ kɑ mɑɑ Gusunɔ wi u wɑ̃ɑ te sɔɔ. \v 22 Wi u mɑɑ kɑ wɔllu bɔ̃ruɑ, Gusunɔn sinɑ ɡɔnɑ u kɑ bɔ̃ruɑ kɑ mɑɑ Gusunɔ wi u sɔ̃ mi. \p \v 23 Bɛɛ woodɑ yɛ̃robu kɑ Fɑlisibɑ murɑfiti bɛɛ, i ko nɔni swɑ̃ɑru wɑ! Domi i Gusunɔ kpee yi bɑ mɔ̀ mɑntu kɑ ɑnɛti kɑ kumɛ, yin wɔkuru bɑɑteren wɔllɔ tiɑ wɛ̃ɛmɔ, ɑdɑmɑ i duɑrimɔ ye yɑ kpɑ̃ɑru bo woodɑ sɔɔ nɡe ɡem kobu kɑ tɔn ɡeeru kɑ nɑɑnɛ. Yeyɑ n weenɛ i ko kpɑ i ku ye yɑ tie duɑri. \v 24 Swɑɑ ɡbio wɔ̃ko bɛɛ, i rɑ bɛɛn ɡɑ̃ɑ nɔrurɑnu wɔre kɔkɔbun sɔ̃, ɑdɑmɑ i yooyoo mwɛɛmɔ. \p \v 25 Bɛɛ woodɑ yɛ̃robu kɑ Fɑlisibɑ murɑfiti bɛɛ, i ko nɔni swɑ̃ɑru wɑ! Domi i nɔrɑ kɑ ɡbɛ̃ɛrun biru teɑmɔ. Adɑmɑ sɔɔwɔ bɛɛn ɑkɑ dim kɑ ɡbɛnɑ i yibie mi. \v 26 Fɑlisi wɔ̃ko, ɑ ɡinɑ nɔrɑ kɑ ɡbɛ̃ɛrun nukuru teo, birun tii ɡɑ koo mɑɑ dɛɛrɑ. \p \v 27 Bɛɛ woodɑ yɛ̃robu kɑ Fɑlisibɑ murɑfiti bɛɛ, i ko nɔni swɑ̃ɑru wɑ! Domi i kɑ sikinu weenɛ ni bɑ soo tɛɛni. Nin wɔllɑ wɑ̃ ɑdɑmɑ sɔɔwɔ ɡonun kukunɑ nu yibɑ kɑ yɑbu bɑɑyere ye yɑ kɔ̃sɑ. \v 28 Bɛɛn tii, tɔɔwɔ i sɑ̃ɑre nɡe tɔn ɡeobu ɑdɑmɑ bɛɛn nukurɔ murɑfitiru kɑ kɔ̃sɑ yɑ yibɑ. \s1 Yesu u nɔni swɑ̃ɑrun ɡɑri mɔ̀ \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 11:47-51) \p \v 29 Mɑ Yesu mɑɑ nɛɛ, bɛɛ woodɑ yɛ̃robu kɑ Fɑlisibɑ murɑfiti bɛɛ, i ko nɔni swɑ̃ɑru wɑ! Domi i ɡɑ̃ɑ burɑnu bɑnimɔ Gusunɔn sɔmɔbun sikɑ wɔllɔ mɑ i ɡemɡibun sikɑ kisɑ kisɑ kuɑmmɛ. \v 30 Mɑ i ɡerumɔ i mɔ̀, ì n dɑɑ wɑ̃ɑ bɛɛn sikɑdobɑn wɑɑti, i ǹ ko i n dɑɑ nɔmɑ mɔ Gusunɔn sɔmɔbun ɡoberu sɔɔ. \v 31 Ǹ n mɛn nɑ, bɛɛn tii i wurɑ mɑ i sɑ̃ɑ be bɑ Gusunɔn sɔmɔbu ɡon bweseru. \v 32 I hɑniɑ koowo, i bɛɛn sikɑdobɑn ye bɑ deri dɑkurɑ. \v 33 Wɑɑ ɡɔsɔ wuuru bɛɛ! Amɔnɑ i ko kɑ dɔ̃ɔ wi u ku rɑ ɡbin tɑɑrɛ suuri. \v 34 Yen sɔ̃, i swɑɑ dɑkio, kon bɛɛ Gusunɔn sɔmɔbu kɑ bwisiɡibu kɑ tire yɛ̃robu ɡɔriɑmɑ. I ko i ben ɡɑbu ɡo, i ko i ɡɑbu dɑ̃ɑ bunɑnɑru kpɑre, i ko i mɑɑ ɡɑbu sɛni so bɛɛn mɛnnɔ yenɔ kpɑ i n bu nɑɑ swĩi i n nɔni sɔ̃ɔmɔ wusu kɑ wusɔ. \v 35 Nɡe mɛyɑ bɛɛn wiru wɔllɔwɑ be bɑ ɡeeɡibu ɡo kpuron nɔni swɑ̃ɑrɑ koo wɔri, sɑɑ Abɛli ɡeeɡii win ɡoberun di sere Sɑkɑri, Bɑrɑkin biiɡiru wi i ɡo sɑ̃ɑ yeru kɑ yɑ̃ku yerun bɑɑ sɔɔ. \v 36 Kɑ ɡeemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, yeni kpuro yɑ koo wɔriwɑ tɛ̃n tɔmbun wii wɔllɔ. \s1 Yesu kɑ Yerusɑlɛmu \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 13:34-35) \p \v 37 Mɑ Yesu u nɛɛ, Yerusɑlɛmu, Yerusɑlɛmu, wunɛ wi ɑ rɑ Gusunɔn sɔmɔbu ɡo kpɑ ɑ be u nun ɡɔriɑ kpenu kɑsuku. Nɔn nyewɑ nɑ kĩɑ n wunɛn tɔmbu kpɑɑsinɑ nɛn bɔkuɔ nɡe mɛ ɡoo mɛro ɡɑ rɑ ɡen binu mɛnnɛ ɡen kɑsɑ sɔɔ, ɑdɑmɑ i ǹ wure. \v 38 N wee bɑ ko bɛɛ bɛɛn yɛnu deriɑ ɡu ko bɑnsu. \v 39 Domi nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ sɑɑ tɛ̃n di i ǹ ko i mɑɑ mɑn wɑ sere dɔmɑ te i ko i nɛɛ, nɑ sɑ̃ɑ domɑruɡii wi u sisi kɑ Yinnin yĩsiru. \c 24 \s1 Yesu u sɑ̃ɑ yerun kɔrɑbun ɡɑri mɔ̀ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 13:1-2, Luku 21:5-6) \p \v 1 Yesu yɑrɑ sɑ̃ɑ yerun di. Sɑnɑm mɛ u doonɔ win bwɑ̃ɑbɑ dɑ win mi bu kɑ nùn sɑ̃ɑ yerun bɑnɑ sɔ̃ɔsi. \v 2 Yerɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i yɑbu ye kpuro wɑ? Kɑ ɡeemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ bɑ koo ye kpuro surɑ, bɑɑ kpee teeru tɑ ǹ ko n sɔndi ten tensim wɔllɔ. \s1 Wɑhɑlɑ ye yɑ koo nɑ hɑnduniɑ yu sere kpe \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 13:3-13, Luku 21:7-19) \p \v 3 Yesu u sɔ̃ ɡuu te bɑ mɔ̀ Olifin wɔllɔ. Yerɑ win bwɑ̃ɑbɑ dɑ win mi be tɔnɑ bɑ nùn bikiɑ bɑ nɛɛ, ɑ sun sɔ̃ɔwɔ ǹ n dommɑn nɑ yɑbu ye, yɑ koo koorɑ kɑ yĩre te tɑ koo wunɛn nɑɑru kɑ hɑnduniɑn kpeeru sɔ̃ɔsi. \p \v 4 Yesu bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i n tii sɛ kpɑ ɡoo u ku rɑɑ bɛɛ nɔni wɔ̃ke. \v 5 Domi tɔn dɑbirɑ koo nɑ kɑ nɛn yĩsiru bɑ n mɔ̀, beyɑ bɑ sɑ̃ɑ wi Gusunɔ u ɡɔsɑ, kpɑ bu tɔn dɑbiru nɔni wɔ̃ke. \v 6 I ko i n tɑbun dɑmu dɑmusu nɔɔmɔ. I ku de n bɛɛ bɛrum ko. Yeni yɑ ǹ koo ko yɑ kun koore, ɑdɑmɑ n ǹ ɡinɑ hɑnduniɑn kpeeru mi. \v 7 Bwesenu koo seesinɑ nu tɑbu ko, sinɑmbɑ koo tɑbu seesinɑ. Gɔ̃ɔru kɑ tem yĩiribu ko n wɑ̃ɑ berɑ kɑ berɑ. \v 8 Ye kpuro yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ nɡe tɔn kurɔn nuku wuriribun tore. \p \v 9 Tɔmbɑ koo bɛɛ ɡɑbu nɔmu sɔndiɑ bu bɛɛ tɔ̃yɑ ko kpɑ bu bɛɛ ɡo. Bwesenu kpuro nu koo bɛɛ tusi nɛn yĩsirun sɔ̃. \v 10 Sɑnɑm mɛ sɔɔ, tɔn dɑbirɑ koo biru wurɑ. Bɑ koo kɔrumɔtɔnu kuɑnɑ kpɑ bu tusinɑ. \v 11 Sɔmɔ weesuɡii dɑbirɑ koo yɑrimɑ bu tɔn dɑbinu nɔni wɔ̃ke. \v 12 Kɔ̃sɑn kobu koo dɑbiɑ sere tɔn dɑbi dɑbinun kĩrɑ koo yɛmiɑ. \v 13 Adɑmɑ wi u tɛmɑnɑ sere kɑ nɔrɔ, wiyɑ u koo fɑɑbɑ wɑ. \v 14 Gusunɔn bɑndun Lɑbɑɑri ɡeɑ yeni yɑ koo nɔɔrɑ hɑnduniɑ kpuro sɔɔ, kpɑ yu ko seedɑ bwesenu kpuron mi. Sɑnɑm mɛ sɔɔrɑ kpeerɑbu koo tunumɑ. \s1 Gɑ̃ɑ kɔ̃sunun ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 13:14-23, Luku 21:20-24) \p \v 15 Yesu mɑɑ nɛɛ, Gusunɔn sɔmɔ Dɑniɛli u rɑɑ “Kɑm koosion bwɑ̃ɑroku kɔ̃sun” ɡɑri kuɑ. Geyɑ i ko wɑ ɡɑ yɔ̃ yɑm dɛɛrɑm sɔɔ. Wi u tire teni ɡɑrimɔ, u tubuo sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ. \v 16 Sɑnɑm mɛyɑ n weenɛ be bɑ wɑ̃ɑ Yudeɑɔ bu duki su bu dɑ ɡuunu ɡiɑ. \v 17 Wi u wɑ̃ɑ dii tɛɛrɑn wɔllɔ u ku rɑɑ sɑre u du dirɔ u yɑ̃nu ɡurɑ. \v 18 Wi u mɑɑ woo ɡberɔ u ku ɡɔsirɑ yɛnuɔ u kɑ win kumbooro suɑ. \v 19 Amɔnɑ kurɔ ben wɑhɑlɑ ko n nɛ sɑnɑm mɛ sɔɔ, be bɑ ɡuri mɔ kɑ be bɑ bibu bɔm kɛ̃mɔ. \v 20 I Gusunɔ kɑnɔ kpɑ bɛɛn kpikirun sɑnɑm mu kun sɑ̃ɑ woorun sɑɑ ǹ kun mɛ tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru sɔɔ. \v 21 Domi sɑnɑm mɛ sɔɔ, nɔni swɑ̃ɑ bɑkɑrɑ ko n wɑ̃ɑ tèn bweseru tɑ ǹ koore sɑɑ hɑnduniɑn toren di sere kɑ ɡisɔ. Ten bweserɑ kun mɑm mɑɑ sisi. \v 22 Gusunɔ ù kun dɑɑ sɑnɑm mɛ kɑwe ɡoo kun tiɑrɔ. Adɑmɑ u mu kɑwɑwɑ be u ɡɔsɑn sɔ̃. \p \v 23 Sɑɑ ye sɔɔ, ɡoo ù n bɛɛ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Kirisi wi, u wɑ̃ɑ mini, ǹ kun mɛ u wɑ̃ɑ ɡiɔ, i ku rɑ nɑɑnɛ ko. \v 24 Domi Kirisi weesuɡibu kɑ Gusunɔn sɔmɔ weesuɡibɑ koo yɑri. Bɑ koo yĩre bɑkɑnu kɑ sɔm mɑɑmɑɑkiɡiɑ ko bu kɑ tɔmbu nɔni wɔ̃ke, kɑ mɑm be Gusunɔ u ɡɔsɑ, ǹ n ko n koorɑ. \v 25 N wee, nɑ bɛɛ ye sɔ̃ɔwɑ yɑ sere nɑ. \p \v 26 Bɑ̀ n mɑɑ bɛɛ sɔ̃ɔwɑ, wee u wɑ̃ɑ ɡbɑburɔ, i ku dɑ mi. Nɡe bɑ̀ n bɛɛ sɔ̃ɔwɑ, wee u wɑ̃ɑ dii sɔɔwɔ, i ku rɑ nɑɑnɛ ko. \v 27 Nɡe mɛ ɡuru mɑɑkinu rɑ bɑlli wɔllɔ sɑɑ sɔ̃ɔ yɑri yerun di n kɑ dɑ duu yerɔ, nɡe mɛyɑ Tɔnun Biin nɑɑru tɑ ko n mɑɑ sɑ̃ɑ. \v 28 Yɑm mi ɡorɑ wɑ̃ɑ, miyɑ yɑberekunu koo mɛnnɑ. \s1 Tɔnun Biin nɑɑru \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 13:24-27, Luku 21:25-28) \p \v 29 Mɑ Yesu mɑɑ nɛɛ, sɑnɑm mɛn nɔni swɑ̃ɑrun biru, mii mii sɔ̃ɔ koo yɑm tĩrɑ, suru kun mɑɑ win yɑm bururɑm sɔ̃ɔsimɔ, kperi koo wɔrumɑ wɔllun di kpɑ wɔllun dɑm mu yĩiri. \v 30 Sɑnɑm mɛyɑ Tɔnun Biin yĩrerɑ koo kurɑ wɔllɔ. Hɑnduniɑn bwesenu kpuro nu koo swĩ. Nu koo Tɔnun Bii wɑ u wee wɔllun di ɡuru wiru sɔɔ kɑ dɑm bɑkɑm kɑ yiiko. \v 31 Kɔbi bɑkɑ koo swĩ kpɑ u win wɔllun ɡɔrɑdobɑ ɡɔri hɑnduniɑn ɡoonu nnɛ sɔɔ. Bɑ koo be u ɡɔsɑ mɛnnɑ hɑnduniɑ kpuron di. \s1 Yĩre te dɑ̃ɑ te bɑ mɔ̀ fiɡie \s2 tɑ sɔ̃ɔsimɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 13:28-31, Luku 21:29-33) \p \v 32 Yesu mɑɑ nɛɛ, i de n bɛɛ yeeri ye dɑ̃ɑ te bɑ mɔ̀ fiɡie tɑ sɔ̃ɔsimɔ. Sɑɑ mìn di ten kɑ̃ɑsi dwiiyɑ mɑ tɑ kpɑrɑru torumɑ, i yɛ̃ mɑ tombururɑ tɑ turuku kuɑ. \v 33 Nɡe mɛyɑ bɛɛ mɑɑ, ì n yɑbu ye kpuro wɑ, i n yɛ̃ mɑ sɑɑ yɑ sisi yɑ turuku koomɑ. \v 34 Kɑ ɡeemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, tɔn be bɑ wɑ̃ɑ tɛ̃ ben kpuro kun ɡbimɔ yɑbu ye kpuro yu kɑ tunumɑ. \v 35 Wɔllu kɑ tem bɑɑ yɑ koo doonɑ, ɑdɑmɑ nɛn ɡɑri kun dɔɔnɔ pɑi. \s1 Gusunɔ turowɑ \s2 hɑnduniɑn kpeerun sɑɑ yɛ̃ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 13:32-37, Luku 17:26-30, 34-36) \p \v 36 Yesu mɑɑ nɛɛ, ye n sɑ̃ɑ nɛn nɑɑrun sɑɑ, ɡoo sɑri wi u yen tɔ̃ru yɛ̃, bɑɑ ɡɔrɑdobɑ be bɑ wɑ̃ɑ wɔllɔ, bɑɑ mɑm Biin tii, mɑ n kun mɔ Bɑɑbɑ turo. \v 37 Nɡe mɛ n kuɑ Nɔwɛn sɑɑ, mɛyɑ n ko n mɑɑ ko sɑnɑm mɛ Tɔnun Bii u koo nɑ. \v 38 Geemɑ nim yibu bɑkɑ te, tu sere nɑ, tɔmbɑ dimɔ bɑ nɔrumɔ bɑ kurɔ kpɑɑnu mɔ̀, bɑ ben bibu durɔbu kɛ̃mɔ sere dɔmɑ te Nɔwɛ duɑ ɡoo sɔɔ. \v 39 Bɑ ǹ ɡɑ̃ɑnu bwisikɑ sere nim yibu bɑkɑ te, tɑ kɑ turɑ tɑ kɑ bu doonɑ kpuro. Nɡe mɛyɑ n ko n sɑ̃ɑ sɑnɑm mɛ Tɔnun Bii u koo nɑ. \v 40 Sɑnɑm mɛyɑ tɔmbu yiru bɑ ko n wɑ̃ɑ ɡberɔ. Bɑ koo turo suɑ bu turo deri. \v 41 Tɔn kurɔbu yiru bɑ ko n nɑmmɔ. Bɑ koo turo suɑ bu turo deri. \v 42 Yen sɔ̃, i n swɑɑ mɛɛrɑ domi i ǹ yɛ̃ tɔ̃ɔ te bɛɛn Yinni u koo tunumɑ. \v 43 I de yeni yu bɛɛ yeeri. Yɛnu yɛ̃ro ù n yɛ̃ wɔ̃kurun sɑɑ ye ɡbɛnɔ u koo nɑ, u koo dom se kpɑ u ku de u du win yɛnuɔ. \v 44 Yen sɔ̃, bɛɛn tii i n sɔɔru sɑ̃ɑ domi Tɔnun Bii u koo nɑwɑ sɑɑ ye i ǹ bwisikɑ. \s1 Yoo nɑɑnɛɡii \s2 kɑ nɑɑnɛ sɑriruɡii \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 12:41-48) \p \v 45 Mɑ Yesu nɛɛ, wɑrɑ sɑ̃ɑ yoo lɑɑkɑriɡii wi u nɑɑnɛ mɔ. Wiyɑ wi win yinni u win sɔm kowo be bɑ tie nɔmu sɔndiɑ, u kɑ bu nɔɔri sɑɑ ye n weenɛ. \v 46 Doo nɔɔruɡiiwɑ sɔm kowo wi, win yinni ù n deemɑ u mɔ̀ mɛ, sɑnɑm mɛ u koo wurɑmɑ. \v 47 Kɑ ɡeemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, yinni wi, u koo win dukiɑ kpuro sɔm kowo wi nɔmu bɛriɑ. \v 48 Adɑmɑ ù n sɑ̃ɑ sɔm kowo kɑm, mɑ u bwisikumɔ u mɔ̀, win yinni tɛɛmɔ, \v 49 mɑ u seemɔ u win sɔm kowosibu soomɔ, mɑ u dimɔ u nɔrumɔ kɑ tɑm nɔrobu sɑnnu, \v 50 win yinni koo wurɑmɑ dɔmɑ te u ǹ nùn yĩiyɔ kɑ sɑɑ ye u ǹ yɛ̃. \v 51 Kpɑ u nùn bɔɔri kpiri kpirikɑ kpɑ u dɑ u kɑ murɑfitibɑ nɔni swɑ̃ɑru bɔnu ko. Miyɑ u koo wiru nɔmɑ sɔndi u swĩ. \c 25 \s1 Wɔndiɑ wɔkurun ɡɑri \p \v 1 Yesu kpɑm nɛɛ, tɔ̃ɔ te, tɑ̀ n nɑ, Gusunɔn bɑndun ɡɑri yi ko n kɑ wɔndiɑ wɔkuru ɡɑrun ɡɑri weenɛ be bɑ ben fitilɑnu suɑ bɑ yɑrɑ bɑ kurɔ kpɑon durɔ sennɔ dɑ. \v 2 Ben nɔɔbu bɑ lɑɑkɑri mɔ, nɔɔbu mɑɑ bɑ ǹ lɑɑkɑri mɔ. \v 3 Nɔɔbu be bɑ ǹ lɑɑkɑri mɔ bɑ ben fitilɑnu suɑ bɑ ǹ ɡum kusenu kue. \v 4 Adɑmɑ be bɑ lɑɑkɑri mɔ mi, bɑ fitilɑnu suɑ, bɑ mɑɑ ɡum kusenu kuɑ. \v 5 Nɡe mɛ kurɔ kpɑon durɔ tɛɛmɔ, wɔndiɑ wɔku te, tɑ dom yĩbirimɔ tɑ dweeyɑmɔ. \p \v 6 Wɔ̃kurun bɔnu ɡoo u ɡbɑ̃rɑ u nɛɛ, kurɔ kpɑon durɔ wee, i yɑrimɑ i wi sennɔ dɑ. \v 7 Yerɑ wɔndiɑ wɔku te, tɑ seewɑ tɑ ten fitilɑnu sɔnwɑ. \v 8 Be bɑ ǹ lɑɑkɑri mɔ mi, bɑ beɔnɔ sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, i sun ɡum kɛ̃ domi bɛsɛn fitilɑnu ɡbiɔ. \v 9 Lɑɑkɑriɡii be, bɑ wisɑ bɑ nɛɛ, ɑɑwo domi n ǹ koo bɛsɛ kpuro turi. I yɑnde doo i bɛɛɡim dwe. \v 10 Sɑɑ ye bɑ dwem dɑ mɑ kurɔ kpɑon durɔ u tunumɑ. Be bɑ sɔɔru sɑ̃ɑ sibɑ duɑ kurɔ kpɑɑ yerɔ kɑ wi sɑnnu mɑ bɑ ɡɑmbo kɛnuɑ. \v 11 Yen biruwɑ wɔndiɑ be bɑ tie bɑ tunumɑ bɑ nɔɔɡiru suɑ bɑ nɛɛ, yinni ɑ sun kɛniɔ. \v 12 Adɑmɑ kurɔ kpɑon durɔ nɛɛ, kɑ ɡeemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, nɑ ǹ bɛɛ yɛ̃. \p \v 13 Mɑ Yesu u nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, i n swɑɑ mɛɛrɑ, domi i ǹ tɔ̃ɔ te kɑ sɑɑ ye yɛ̃. \s1 Yobu itɑn ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Luku 19:11-27) \p \v 14 Yesu mɑɑ nɛɛ, win nɑɑrun ɡɑri yi ko n sɑ̃ɑwɑ nɡe durɔ ɡoon ɡɑri wi u kĩ u wuu dɑ. U win yobu sokɑ u bu win dukiɑ nɔmu sɔndiɑ. \v 15 U turo ɡobi bɛkɛ ɡɛɛn subɑ nɔɔbu wɛ̃, turo mɑɑ subɑ yiru, itɑse sube teeru. U bu wɛ̃ wɛ̃ nɡe mɛ ben bɑɑwuren dɑm nɛ, mɑ u doonɑ. \v 16 Yoo wi bɑ subɑ nɔɔbu wɛ̃ mi, u yɑnde seewɑ u kɑ ɡobi yi tenkuru kuɑ, mɑ u mɑɑ nɔɔbu kpɑɑ ɑre wɑ. \v 17 Wi bɑ mɑɑ subɑ yiru wɛ̃ u kuɑ nɡe mɛ, mɑ u mɑɑ yiru kpɑɑ ɑre wɑ. \v 18 Adɑmɑ wi bɑ sube teeru wɛ̃ mi, u dɑ u wɔru ɡbɑ u win yinnin ɡobi yi sikuɑ. \p \v 19 Sɑnɑm dɔɔ sɑnɑm wee, yoo ben yinni u wurɑmɑ mɑ u kɑ ben bɑɑwure win ɡobi dooru kuɑ. \v 20 Yoo wi bɑ subɑ nɔɔbu wɛ̃ u nɑ kɑ subɑ nɔɔbu kpɑɑ u nɛɛ, yinni, ɡobi yin subɑ nɔɔbuwɑ ɑ mɑn wɛ̃. N wee, nɔɔbu kpɑɑ ye nɑ ɑre di. \v 21 Win yinni nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ nun siɑrɑ, wunɛ yoo ɡeo kɑ nɑɑnɛɡiiwɑ. A kuɑ nɑɑnɛɡii ɡɑ̃ɑ piiminu sɔɔ, kon nun ɡɑ̃ɑ bɑkɑnu nɔmu sɔndiɑ. A nɑ su yɛ̃ɛri. \v 22 Wi bɑ mɑɑ subɑ yiru wɛ̃ u nɑ u nɛɛ, yinni, ɡobi yin subɑ yiruwɑ ɑ mɑn wɛ̃, n wee yiru kpɑɑ ye nɑ ɑre di. \v 23 Win yinni nɛɛ, nɑ nun siɑrɑ wunɛ yoo ɡeo kɑ nɑɑnɛɡiiwɑ. A kuɑ nɑɑnɛɡii ɡɑ̃ɑ piiminu sɔɔ, kon nun ɡɑ̃ɑ bɑkɑnu nɔmu sɔndiɑ. A nɑ su yɛ̃ɛri. \v 24 Yen biru yoo wi bɑ sube teeru wɛ̃ mi, u nɑ u nɛɛ, yinni nɑ yɛ̃ mɑ wunɛ tɔn sɛ̃sɔɡiiwɑ. Mi ɑ ǹ duure miyɑ ɑ rɑ ɡbe, mi ɑ ǹ mɑɑ yɛ̃ke, miyɑ ɑ rɑ ɡɛ̃. \v 25 Bɛrum mɑn mwɑ mɑ nɑ dɑ nɑ wunɛn ɡobi beruɑ temɔ. N wee wunɛnyɑm. \v 26 Win yinni nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wunɛ yoo kɔ̃so kɑ yikurowɑ. N ǹ ɑ yɛ̃ mɑ nɑ rɑ ɡbe mi nɑ ǹ duure? Kpɑ n ɡɛ̃ mi nɑ ǹ yɛ̃ke? \v 27 Ǹ n mɛn nɑ, n dɑɑ weenɛwɑ ɑ nɛn ɡobi ɡoo wɛ̃ kɑ nim kɛ̃ru, sɑnɑm mɛ nɑ wumɑ kpɑ n nɛnyɑm wɑ kɑ ɑre. \v 28 I nùn sube tee te mwɑɑrio kpɑ i wɔkuruɡii wi wɛ̃. \v 29 Domi wi u mɔ, win mɔru sɔɔrɑ bɑ koo nùn sosiɑ kpɑ u n mɔ n kpɑ̃, ɑdɑmɑ wi u kun mɔ, fiiko ye u mɑm mɔ bɑ koo nùn ye mwɑɑri. \v 30 Yoo kɑm wi mɑɑ, i nùn kɑsɑ koowo tɔɔwɔ mi u koo wiru nɔmɑ sɔndi yɑm wɔ̃kuru sɔɔ u swĩ. \s1 Siri dɑ̃ɑkibu \p \v 31 Mɑ Yesu nɛɛ, sɑnɑm mɛ Tɔnun Bii u koo nɑ kɑ win yiiko bɑkɑ, kɑ wɔllun ɡɔrɑdobɑ kpuro, u koo sinɑ win sinɑ ɡɔni yiikoɡiɑn wɔllɔ. \v 32 Hɑnduniɑn bwesenu kpuro nu ko n mɛnnɛ win wuswɑɑɔ, kpɑ u tɔmbu wunɑnɑ nɡe mɛ yɑ̃ɑ kpɑro rɑ yɑ̃ɑnu kɑ bonu wunɑnɛ. \v 33 U koo yɑ̃ɑnu yi win nɔm ɡeuɔ, bonu mɑɑ win nɔm dwɑrɔ. \v 34 Sɑnɑm mɛyɑ sunɔ u koo be bɑ wɑ̃ɑ win nɔm ɡeuɔ sɔ̃ u nɛɛ, i nɑ bɛɛ be nɛn Bɑɑbɑ u domɑru kuɑ, i bɑndu tubi dio te bɑ bɛɛ sɔɔru kuɑ sɑɑ hɑnduniɑn toren di. \v 35 Domi ɡɔ̃ɔrɑ mɑn kuɑ mɑ i mɑn dĩɑnu wɛ̃ nɑ di. Nim nɔru ɡɑ mɑn kuɑ mɑ i mɑn nim kɑ̃ nɑ nɔrɑ. Nɑ sɑ̃ɑ sɔɔ mɑ i mɑn dɑm koosiɑ. \v 36 Nɑ wɑ̃ɑ tereru, mɑ i mɑn biru wukiri. Nɑ bɑrɔ mɑ i mɑn nɔɔri. Nɑ wɑ̃ɑ pirisɔm sɔɔ mɑ i mɑn berɑm dɑ. \v 37 Sɑɑ ye sɔɔrɑ ɡemɡii be, bɑ koo nùn wisi bu nɛɛ, Yinni, dommɑ sɑ wɑ ɡɔ̃ɔrɑ nun mɔ̀ sere sɑ nun dĩɑnu wɛ̃, ǹ kun mɛ nim nɔru ɡɑ nun mɔ̀ mɑ sɑ nun nim kɑ̃. \v 38 Dommɑ sɑ nun sɔru mwɑ ǹ kun mɛ dommɑ sɑ nun wɑ tereru mɑ sɑ nun biru wukiri. \v 39 Dommɑ sɑ nun wɑ ɑ bɑrɔ, ǹ kun mɛ ɑ wɑ̃ɑ pirisɔm dirɔ, mɑ sɑ nun berɑm dɑ. \v 40 Sunɔ u koo bu wisi u nɛɛ, kɑ ɡeemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, mɛn nɔ i bwɛ̃ɛbwɛ̃ɛ benin turo ye kuɑ nɛnɑ i kuɑ. \p \v 41 Yen biru sunɔ u koo win nɔm dwɑruɡibu sɔ̃ u nɛɛ, i tii ɡɑwo nɛn bɔkun di, bɛɛ be Gusunɔ u bɔ̃rusi. I doo dɔ̃ɔ wi u ku rɑ ɡbi sɔɔ wi bɑ sɔɔru kuɑ Setɑm kɑ win ɡɔrɑdobɑn sɔ̃. \v 42 Domi ɡɔ̃ɔrɑ mɑn kuɑ, i ǹ mɑn dĩɑnu wɛ̃ nɑ di. Nim nɔru ɡɑ mɑn kuɑ, i ǹ mɑn nim kɑ̃ nɑ nɔrɑ. \v 43 Nɑ sɑ̃ɑ sɔɔ, i ǹ mɑn dɑm koosie. Nɑ wɑ̃ɑ tereru, i ǹ mɑn biru wukiri. Nɑ bɑrɔ, nɑ mɑɑ wɑ̃ɑ pirisɔm dirɔ, i ǹ mɑn nɔɔri. \v 44 Sɑnɑm mɛyɑ be, bɑ koo mɑɑ nɛɛ, Yinni, dommɑ sɑ nun wɑ ɡɔ̃ɔrɑ nun mɔ̀, ǹ kun mɛ nim nɔru ɡɑ nun mɔ̀, ǹ kun mɛ ɑ sɑ̃ɑ sɔɔ, ǹ kun mɛ ɑ wɑ̃ɑ tereru, ǹ kun mɛ ɑ bɑrɔ, ǹ kun mɛ ɑ wɑ̃ɑ pirisɔm dirɔ, mɑ sɑ ǹ nun somi. \v 45 Sunɔ u koo bu wisi u nɛɛ, kɑ ɡeemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, mɛn nɔɔ i ǹ bwɛ̃ɛbwɛ̃ɛ benin turo ye kue, nɛnɑ i ǹ ye kue. \v 46 Mɑ Yesu u nɛɛ, beniwɑ bɑ koo dɑ mi sɛɛyɑsiɑ bi bu ku rɑ kpe bu wɑ̃ɑ, ɡemɡibu mɑɑ, wɑ̃ɑru te tɑ ku rɑ kpe sɔɔ. \c 26 \s1 Wiruɡibɑ wesiɑnɑmɔ \s2 bu kɑ Yesu ɡo \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 14:1-2, Luku 22:1-2, Yohɑnu 11:45-53) \p \v 1 Ye Yesu u ɡɑri yi kpuro ɡeruɑ u kpɑ, u win bwɑ̃ɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 2 i yɛ̃ mɑ n tie sɔ̃ɔ yiru bu kɑ Gɔɔ sɑrɑribun tɔ̃ɔ bɑkɑru ko. Bɑ koo Tɔnun Bii tɔmbu nɔmu sɔndiɑ bu nùn ɡo dɑ̃ɑ bunɑnɑru wɔllɔ. \p \v 3 Sɑnɑm mɛyɑ yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ ɡuro ɡurobu bɑ mɛnnɑ Kɑifɑ yɑ̃ku kowo tɔnweron yɛnu yɑɑrɑɔ. \v 4 Bɑ nɔɔ tiɑ kuɑ bu kɑ Yesu mwɑ ɡoo u kun yɛ̃ kpɑ bu nùn ɡo. \v 5 Adɑmɑ bɑ nɛɛ, n ǹ mɔ tɔ̃ɔ bɑkɑrun sɑnɑm, kpɑ n ku rɑɑ ko ɡidi bɑkɑ tɔmbun suunu sɔɔ. \s1 Kurɔ ɡoo turɑre yɛ̃kɑ \s2 Yesun wirɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 14:3-9, Yohɑnu 12:1-8) \p \v 6 Sɑnɑm mɛ Yesu wɑ̃ɑ Betɑniɔ Simɔɔn yɛnuɔ wi u rɑɑ bɑrɑ disiɡiru mɔ, \v 7 kurɔ ɡoo nɑ win mi, u too burɑru nɛni te tɑ turɑre ɡobi bɛkɛɡiɑ yibɑ. U too te wukiɑ mɑ u turɑre ye yɛ̃kɑ Yesun wirɔ sɑnɑm mɛ u dimɔ. \v 8 Ye bwɑ̃ɑ be, bɑ wɑ mɛ, ben nuki ɡbisɑ bɑ nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ u yeni kɑm koosiɑ. \v 9 Sɑ ko rɑɑ kpĩ su turɑre ye dɔrɑ kɑ ɡobi bɛkɛ kpɑ su sɑ̃ɑrobu yen ɡobi bɔnu kuɑ. \p \v 10 Yesu ɡiɑ ye bɑ ɡerumɔ, mɑ u bu bikiɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ i kɑ kurɔ wi wɔki. Gɑ̃ɑ ɡeenɑ u mɑn kuɑ. \v 11 Domi bɑɑdommɑwɑ sɑ̃ɑrobɑ wɑ̃ɑ kɑ bɛɛ, ɑdɑmɑ nɛnɑ, nɑ ǹ ko nɑ n wɑ̃ɑ kɑ bɛɛ bɑɑdommɑ. \v 12 U nɛn wɑsi turɑre ye wisi u kɑ nɛn sikubun sɔɔru ko. \v 13 Kɑ ɡeemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, bɑɑmɑ mi bɑ koo Lɑbɑɑri ɡeɑ yeni kpɑrɑ hɑnduniɑ sɔɔ kpuro bɑ koo mɑɑ ɡere ye kurɔ wi kuɑ bɑ n kɑ nùn yɑɑye. \s1 Yudɑsi u kĩ u Yesu yɑ̃ku kowo tɔnwerobu nɔmu sɔndiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 14:10-11, Luku 22:3-6) \p \v 14 Sɑnɑm mɛyɑ bwɑ̃ɑbu wɔkurɑ yiru yen turo wi bɑ mɔ̀ Yudɑsi Isikɑriɔtu, u dɑ u yɑ̃ku kowo tɔnwerobu deemɑ. \v 15 U bu bikiɑ u nɛɛ, mbɑ i ko i mɑn kɛ̃ nɑ̀ n bɛɛ Yesu nɔmu sɔndiɑ. \p Mɑ bɑ sii ɡeesun ɡobi tɛnɑ ɡɑrɑ bɑ nùn wɛ̃. \v 16 Sɑɑ sɑɑ yen diyɑ u swɑɑ kɑsu u kɑ nùn bu nɔmu sɔndiɑ. \s1 Yesu u Gɔɔ sɑrɑribun \s2 yɑɑ dibu dimɔ kɑ win bwɑ̃ɑbu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 14:12-21, Luku 22:7-14, 21-23, Yohɑnu 13:21-30) \p \v 17 Pɛ̃ɛ ye bɑ ǹ seeyɑtiɑ doken tɔ̃ɔ bɑkɑrun tɔ̃ɔ ɡbiikiru Yesun bwɑ̃ɑbɑ nɑ win mi, bɑ bikiɑ bɑ nɛɛ, mɑnɑ ɑ kĩ su nun Gɔɔ sɑrɑribun yɑɑ dibun sɔɔru kuɑ. \p \v 18 Yesu bu wisɑ u nɛɛ, i doo wuu sɔɔ wɑɑnɛ kɑsɑn mi, kpɑ i nùn sɔ̃ nɑ nɛɛ, nɛn sɑɑ yɑ turɑ, win miyɑ kon Gɔɔ sɑrɑribun yɑɑ dibu di kɑ nɛn bwɑ̃ɑbu sɑnnu. \p \v 19 Bwɑ̃ɑ be, bɑ kuɑ nɡe mɛ Yesu bu sɔ̃ɔwɑ mɑ bɑ Gɔɔ sɑrɑribun yɑɑ dibu sɔɔru kuɑ. \p \v 20 Ye n kuɑ yokɑ, Yesu kɑ win bwɑ̃ɑbu wɔkurɑ yiru ye, bɑ mɛnnɑ bu kɑ di. \v 21 Nɡe mɛ bɑ dimɔ Yesu nɛɛ, kɑ ɡeemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ bɛɛn turo koo mɑn dɔmɛ. \p \v 22 Bwɑ̃ɑ ben nukurɑ sɑnkirɑ mɑ bɑ nùn bikiɑmɔ tiɑ tiɑ bɑ mɔ̀, ɑsɑ n ǹ nɛ Yinni. \p \v 23 Yesu u wisɑ u nɛɛ, nɛ kɑ wi sɑ ɡbɛ̃ɛ teerɔ sɔ̃rɑmɔ, wiyɑ wi u koo mɑn dɔmɛ. \v 24 Tɔnun Bii u koo ɡbi nɡe mɛ Gusunɔn ɡɑri yi win ɡɑri mɔ̀, ɑdɑmɑ nɔni swɑ̃ɑruɡiiwɑ wi u koo nùn dɔmɛ. N burɑm bo bɑ kun dɑɑ yɛ̃ro mɑrɑ. \p \v 25 Yudɑsi wi u koo nùn dɔmɛ u nɛɛ, ɑsɑ n ǹ nɛ yinni. \p Yesu nùn wisɑ u nɛɛ, wunɑ mi. \s1 Yinnin dĩɑ domɑruɡinu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 14:22-26, Luku 22:15-20, Korinti I, 11:23-25) \p \v 26 Sɑnɑm mɛ bɑ dimɔ, Yesu pɛ̃ɛ suɑ. Ye u Gusunɔ siɑrɑ u kpɑ u ye mururɑ u win bwɑ̃ɑbu wɛ̃ u nɛɛ, i mɔɔ i di, yeniwɑ nɛn wɑsi. \p \v 27 Yen biru u tɑm nɔrɑ suɑ. Ye u Gusunɔ siɑrɑ u kpɑ, u bu wɛ̃ u nɛɛ, i nɔruo bɛɛ kpuro. \v 28 Domi yeniwɑ nɛn yɛm, mɛ̀ sɔɔ Gusunɔ u win nɔɔ mwɛɛru sire, mɛ mu yɑri tɔn dɑbirun sɔ̃ bu kɑ torɑrun suuru wɑ. \v 29 Nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, sɑɑ tɛ̃n di nɑ ǹ mɑɑ tɑm mɛni nɔrumɔ sere dɔmɑ te nɛ kɑ bɛɛ sɑ ko tɑm kpɑm nɔ nɛn Bɑɑbɑn bɑndu sɔɔ. \p \v 30 Yen biru bɑ womusu kuɑ mɑ bɑ yɑrɑ bɑ dɑ Olifin ɡuuru wɔllɔ. \s1 Yesu u nɛɛ, Piɛɛ koo nùn siki \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 14:27-31, Luku 22:31-34, Yohɑnu 13:36-38) \p \v 31 Yerɑ Yesu u win bwɑ̃ɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɡisɔn wɔ̃ku te, bɛɛ kpuro i ko torɑ nɛn sɔ̃, domi bɑ yoruɑ Gusunɔn ɡɑri sɔɔ, “Kon yɑ̃ɑ kpɑro ɡo, kpɑ yɑ̃ɑnu nu yɑrinɑ yɑm kpuro.” \v 32 Adɑmɑ nɑ̀ n seewɑ ɡɔrin di kon bɛɛ ɡbiiyɑ Gɑlileɔ. \p \v 33 Piɛɛ nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɑɑ be kpuro bɑ̀ n torɑ wunɛn sɔ̃, nɛnɑ kun torɑmɔ pɑi. \p \v 34 Yesu nùn wisɑ u nɛɛ, kɑ ɡeemɑ nɑ nun sɔ̃ɔmɔ, ɡisɔn wɔ̃ku te, ɡoo dɔɔ ɡu sere swĩ kɑɑ mɑn siki nɔn itɑ. \p \v 35 Piɛɛ nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɑɑ sɑ̀ n ko ɡbi sɑnnu nɑ ǹ nun sikimɔ. \p Bwɑ̃ɑ be bɑ tie mɛyɑ ben tii bɑ ɡeruɑ. \s1 Yesu u kɑnɑru mɔ̀ Gɛsemɑnɛɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 14:32-42, Luku 22:39-46) \p \v 36 Yerɑ Yesu kɑ win bwɑ̃ɑbu bɑ turɑ yɑm mi bɑ mɔ̀ Gɛsemɑnɛ. Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i sinɔ mini kpɑ n dɑ n kɑnɑru ko ɡiɔ. \p \v 37 U Piɛɛ kɑ Sebeden bibu yiru suɑ bɑ susi wuswɑɑɔ. Mɑ nuku sɑnkirɑnu nùn deemɑ, win wɑsi dwiiyɑ. \v 38 Yerɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛn nukurɑ sɑnkirɑ sere n ɡɔɔ ɡum ɡirɑri. I yɔ̃ro mini i kɑ mɑn dom se. \p \v 39 U kɑ bu tondinɑ mɑ u kpunɑ u kibɑri u kɑnɑru kuɑ u nɛɛ, nɛn Bɑɑbɑ, ǹ n ko n koorɑ, ɑ de wɑhɑlɑ ye, yu mɑn doonɑri. Adɑmɑ n ǹ mɔ nɡe mɛ nɑ kĩ mɑ n kun mɔ nɡe mɛ ɑ kĩ. \p \v 40 Yen biru u wurɑmɑ bwɑ̃ɑbu itɑ yen mi, u deemɑ bɑ do mɑ u Piɛɛ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ǹ n mɑn nɑ, i kpɑnɑ i kɑ mɑn dom se bɑɑ kɔbi tiɑ. \v 41 I n dom serɑ kpɑ i n kɑnɑru mɔ̀ kpɑ i ku rɑ du kɔkiribu sɔɔ. Tɔnun ɡɔ̃ru ɡɑ kĩ ɑdɑmɑ wɑsi yen dɑm bie. \p \v 42 U kpɑm kɑ bu tondinɑ nɔn yiruse u kɑnɑru kuɑ u nɛɛ, nɛn Bɑɑbɑ, wɑhɑlɑ yeni yɑ̀ kun koo mɑn doonɑri nɑ kun ye wɑ, ɑ de wunɛn kĩru tu koorɑ. \p \v 43 U kpɑm wurɑmɑ win bwɑ̃ɑbun mi mɑ u deemɑ bɑ do, domi ben nɔni buniɑ. \v 44 Yesu u kpɑm bu deri u doonɑ u kɑnɑru kuɑ nɔn itɑse kɑ ɡɑri tee yi. \v 45 Mɑ u kpɑm wurɑmɑ win bwɑ̃ɑbun mi u nɛɛ, i do kɑ tɛ̃ i wɛ̃rɑmɔ? Sɑɑ yɑ turuku koomɑ ye bɑ koo Tɔnun Bii tɔn kɔ̃sobu nɔmu sɔndiɑ. \v 46 Wee wi u koo nùn dɔmɛ u sisi, i seewo su kɑ bu yinnɑ. \s1 Yesun mwɑɑbu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 14:43-50, Luku 22:47-53, Yohɑnu 18:3-12) \p \v 47 Yesu kun ɡɑri yi ɡerum kpɑ Yudɑsi kɑ tunumɑ, bwɑ̃ɑbu wɔkurɑ yiru yen turo. Tɔn dɑbi dɑbirɑ nùn swĩi bɑ tɑkobibɑ kɑ bokunu nɛni. Yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ ɡuro ɡurobɑ bɑ bu ɡɔrɑ. \v 48 Yudɑsi wi u koo Yesu dɔmɛ u rɑɑ bu yĩreru sɔ̃ɔsi u nɛɛ, wi kon nɛnɛ n bɔkɑsi, wiyɑ mi, i nùn mɔɔ. \v 49 Mii mii u susi Yesun mi u nɛɛ, yinni ɑ sɔ̃ɔ kpɑ n do? \p Mɑ u nùn nɛnuɑ u bɔkɑsi. \v 50 Yesu u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɔrɔ, ye ɑ kobu nɑ ɑ koowo. \p Yerɑ tɔn be, bɑ nɑ bɑ Yesu sɛ̃re bɑ mwɑ. \v 51 Yesun tɔmbun turo u win tɑkobi womɑ, u kɑ yɑ̃ku kowo tɔnweron yoon soo sɔ̃rɑ u burɑ. \v 52 Yerɑ Yesu nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ wunɛn tɑkobi wesio yen kɑrɑrɔ, domi bɑɑwure wi u tɑkobi nɛni, tɑkobiwɑ yɑ koo nùn ɡo. \v 53 A ǹ yɛ̃ mɑ kon kpĩ n nɛn Bɑɑbɑ fɑɑbɑ kɑnɑ kpɑ u yɑnde mɑn wɔllun ɡɔrɑdobɑn wuunu ɡɔriɑmɑ n kere wɔkurɑ yiru? \v 54 Adɑmɑ nɑ̀ n kuɑ mɛ, ɑmɔnɑ Gusunɔn ɡɑri yi koo kɑ yibiɑrɑ yi yi ɡerumɔ mɑ mɛyɑ kon kɑ ɡbi. \p \v 55 Mɑ Yesu u tɔn wɔru ɡe sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n weenɛ i mɑn mwɑɑbu nɑ kɑ tɑkobibɑ kɑ bokunu nɡe swɑɑ dio? Bɑɑdommɑwɑ nɑ rɑ n sɔ̃ kɑ bɛɛ sɑ̃ɑ yerɔ nɑ n keu sɔ̃ɔsimɔ, i ǹ mɑɑ mɑn mwɑɑre. \v 56 Adɑmɑ ye kpuro yɑ koorɑwɑ kpɑ Gusunɔn sɔmɔbun ɡɑri yi kɑ koorɑ yi yi wɑ̃ɑ Gusunɔn ɡɑri sɔɔ. \p Yerɑ win bwɑ̃ɑbu kpuro bɑ nùn deri bɑ duki suɑ. \s1 Bɑ Yesu sirimɔ Yuubɑn tɔnwerobun mɛnnɔ yerɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 14:53-65, Luku 22:54-55, 63-71, Yohɑnu 18:13-14, 19-24) \p \v 57 Be bɑ Yesu mwɑ bɑ kɑ nùn dɑ Kɑifɑ yɑ̃ku kowo tɔnweron mi, mi woodɑ yɛ̃robu kɑ ɡuro ɡurobɑ mɛnnɛ. \v 58 Piɛɛ u Yesu swĩi dɑndɑnkuru sere kɑ yɑ̃ku kowo tɔnweron yɛnu yɑɑrɑɔ. U duɑ yɛnu yɑɑrɑɔ mɑ u sinɑ kɑ yɛnu kɔ̃sobu u kɑ wɑ nɡe mɛ ɡɑri yi, yi koo kɑ wiru ɡoorɑ. \p \v 59 Yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ ɡuro ɡurobun mɛnnɔ kpuro bɑ seedɑ weesuɡiɑ kɑsu bu Yesu mɑni bu wɑ bu kɑ nùn ɡo. \v 60 Adɑmɑ bɑ ǹ wɑ, bɑɑ mɛ seedɑɡii dɑbiru tɑ nɑ tɑ weesu kuɑ. Yen biru tɔmbu yiru ɡɑbɑ nɑ. \v 61 Bɑ nɛɛ, durɔ wini ɡeruɑ u nɛɛ, u koo kpĩ u Gusunɔn sɑ̃ɑ yeru surɑ kpɑ u tu bɑni sɔ̃ɔ itɑn bɑɑ sɔɔ. \p \v 62 Yɑ̃ku kowo tɔnwero u seewɑ u Yesu bikiɑ u nɛɛ, ɑ ǹ ɡɛɛ wisimɔ? Mbɑn bweserɑ tɔn beni bɑ nun mɑnimɔ. \p \v 63 Adɑmɑ Yesu u mɑɑri. Mɑ yɑ̃ku kowo tɔnwero nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ bɔ̃ruo kɑ Gusunɔ Yinni wɑson yĩsiru, ɑ sun sɔ̃ɔwɔ ǹ n wunɛn nɑ Gusunɔ u ɡɔsɑ, ɑ sɑ̃ɑ win Bii. \p \v 64 Yesu nùn wisɑ u nɛɛ, wunɛn tii ɑ ɡeruɑ kɔ. Adɑmɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ sɔ̃ɔ teeru i ko i Tɔnun Bii wɑ u sɔ̃ Gusunɔ Yinni dɑmɡiin nɔm ɡeuɔ. I ko mɑɑ nùn wɑ u wee ɡuru wirun di. \p \v 65 Yerɑ yɑ̃ku kowo tɔnwero u win tiin yɑberu nɛnuɑ u kɑrɑnɑ mɔrun sɔ̃ mɑ u nɛɛ, u Gusunɔ ɡɑri kɑm ɡerusi, seedɑɡii berɑ̀ sɑ kpɑm mɑrɑ. I nuɑ tɛ̃ ɡɑri kɑm ye u ɡeruɑ. \v 66 Amɔnɑ i wɑ. \p Bɑ nɛɛ, n weenɛwɑ bu nùn ɡo. \p \v 67 Yen biru bɑ nùn yɑ̃ɑtɑm sie nɔniɔ, mɑ bɑ nùn nɔm kusɑ so, ɡɑbɑ nùn bɑɑri so. \v 68 Bɑ nɛɛ, Kirisi ɑ de Gusunɔ u nun sɔ̃, kpɑ ɑ sun sɔ̃ wi u nun so. \s1 Piɛɛ u Yesu siki \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 14:66-72, Luku 22:56-62, Yohɑnu 18:15-18, 25-27) \p \v 69 Piɛɛ u sɔ̃ yɛnu yɑɑrɑɔ. Wɔndiɑ ɡoo u nùn susi u nɛɛ, wunɛn tii ɑ rɑɑ wɑ̃ɑ kɑ Yesu Gɑlileɡii wi sɑnnu. \p \v 70 Adɑmɑ u siki bɑɑwuren nɔni biru u nɛɛ nɑ ǹ yɛ̃ mbɑ ɑ ɡerumɔ. \p \v 71 Yen biru u seewɑ u dɑ yɛnu yɑɑrɑn kɔnnɔwɔ. Wɔndiɑ ɡoo kpɑm nùn wɑ mɑ u be bɑ wɑ̃ɑ mi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, durɔ wini u rɑɑ wɑ̃ɑ kɑ Yesu Nɑsɑrɛtiɡii wi. \p \v 72 Mɑ Piɛɛ kpɑm siki kɑ bɔ̃ri u nɛɛ, nɑ ǹ durɔ wi yɛ̃. \p \v 73 Ye n tɛ fiiko be bɑ wɑ̃ɑ mi, bɑ susi Piɛɛn bɔkuɔ bɑ nɛɛ, kɑ ɡem, ɑ sɑ̃ɑwɑ ben turo, wunɛn ɡɑri ɡeru ɡerusu nun terɑsiɑ. \p \v 74 Yerɑ u bɔ̃ruɑ u sɔnnɑ u nɛɛ, nɑ ǹ durɔ wi yɛ̃. \p Mii mii mɑ ɡoo dɔɔ ɡɑ swĩ. \v 75 Mɑ Piɛɛ u Yesun ɡɑri yi yɑɑyɑ yi u rɑɑ ɡeruɑ u nɛɛ, ɡoo dɔɔ ɡu sere swĩ kɑɑ mɑn siki nɔn itɑ. U yɑrɑ tɔɔwɔ u swĩ ɡem ɡem. \c 27 \s1 Bɑ kɑ Yesu dɑ \s2 Pilɑtin wuswɑɑɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 15:1, Luku 23:1-2, Yohɑnu 18:28-32) \p \v 1 Ye n kuɑ buru buru yellu yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ ɡuro ɡurobu bɑ nɔɔ tiɑ kuɑ bu kɑ Yesu ɡo. \v 2 Ye bɑ nùn bɔkuɑ bɑ kpɑ bɑ kɑ nùn dɑ bɑ Pilɑti tem yɛ̃ro nɔmu bɛriɑ. \s1 Yudɑsin ɡɔɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Gɔrobun Kookoosu 1:18-19) \p \v 3 Ye Yudɑsi wi u Yesu dɔmɛ u wɑ bɑ Yesu tɑɑrɛ wɛ̃ bu ɡo, win nuki sɑnkirɑ mɑ u kɑ sii ɡeesun ɡobi tɛnɑ ye wurɑ yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ ɡuro ɡurobun mi. \v 4 U nɛɛ, nɑ durum kuɑ ye nɑ kɑ tɔn dɛɛro ɡɔɔ bɔrie. \p Mɑ bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, bɛsɛn bɑɑye, wunɛn ɡɑriyɑ. \p \v 5 Yudɑsi ɡobi yi yɑri sɑ̃ɑ yerɔ mɑ u yɑrɑ u dɑ u tii soorɑ doke. \p \v 6 Yɑ̃ku kowo tɔnwerobu bɑ ɡobi yi dɔburɑ bɑ nɛɛ, n ǹ weenɛ su ɡobi yi kpɛ̃ɛ sɑ̃ɑ yerun ɡobi beru yerɔ, domi tɔnun yɛm ɡobiyɑ. \p \v 7 Ye bɑ wesiɑnɑ bɑ kpɑ bɑ kɑ ɡobi yi tem dwɑ mɔmɔn mi, mi bɑ ko n dɑ sɔbu sike. \v 8 Yen sɔ̃nɑ bɑ tem mɛ sokumɔ tem yɛmɡim sere kɑ ɡisɔn ɡisɔ. \v 9 Yerɑ Gusunɔn sɔmɔ Yeremin ɡɑri yi koorɑ yi yi nɛɛ, “Bɑ sii ɡeesun ɡobi tɛnɑ ye suɑ, ɡobi yi Isirelibɑ bɑ wesiɑnɑ bɑ wɛ̃ win sɔ̃, \v 10 bɑ kɑ tem dwɑ mɔmɔn mi, nɡe mɛ Yinni u mɑn yiire.” \s1 Pilɑti u Yesu ɡɑri bikiɑmɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 15:2-5, Luku 23:3-5, Yohɑnu 18:33-38) \p \v 11 Yesu yɔ̃ tem yɛ̃ro Pilɑtin wuswɑɑɔ mɑ tem yɛ̃ro wi, u nùn bikiɑ u nɛɛ, wunɑ Yuubɑn sunɔ? \p Yesu nùn wisɑ u nɛɛ, wunɛn tii ɑ ɡeruɑ kɔ. \p \v 12 Yen biru sɑnɑm mɛ yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ ɡuro ɡurobu bɑ nùn mɛm mɑni, u ǹ ɡɛɛ wisɑ. \v 13 Yerɑ Pilɑti nùn bikiɑ u nɛɛ, ɑ ǹ mɛm kpuro nɔɔmɔ mɛ bɑ nun mɑnimɔ? \p \v 14 Adɑmɑ Yesu kun nùn wisɑ bɑɑ nɔn teeru sere biti bɑkɑ tem yɛ̃ro wi mwɑ. \s1 Bɑ Yesu tɑɑrɛ wɛ̃ bu ɡo \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 15:6-15, Luku 23:13-25, Yohɑnu 18:39-19:16) \p \v 15 Gɔɔ sɑrɑribun tɔ̃ɔ bɑkɑru bɑɑtere tem yɛ̃ro rɑ pirisɔm turo kɑrewɑ wi tɔn wɔru ɡɑ kĩ. \v 16 N deemɑ sɑɑ ye sɔɔ, pirisɔm yĩsiruɡii ɡoo wɑ̃ɑ mi, wi bɑ sokumɔ Bɑrɑbɑ. \v 17 Yen sɔ̃nɑ sɑnɑm mɛ bɑ mɛnnɛ, Pilɑti u bu bikiɑ u nɛɛ, wɑrɑ i kĩ n bɛɛ kɑrɑ, Bɑrɑbɑ? Nɡe Yesu wi bɑ sokumɔ Kirisi. \p \v 18 Domi u yɛ̃ sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ mɑ nisinun sɔ̃nɑ bɑ nùn Yesu nɔmu bɛriɑ. \p \v 19 Ye Pilɑti sɔ̃ win siri yerɔ win kurɔ nùn tɔnu ɡɔriɑ u nɛɛ, ɑ ku nɔmɑ doke durɔ ɡemɡii win ɡɑri sɔɔ domi wɔ̃ku te, nɑ wɑhɑlɑ wɑ dosu sɔɔ durɔ win sɔ̃. \p \v 20 Yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ ɡuro ɡurobu bɑ tɔn wɔru sɔ̃ɔmɔ ɡu de bu Bɑrɑbɑ kɑrɑ kpɑ bu Yesu ɡo. \v 21 Pilɑti u bu bikiɑ u nɛɛ, be yiru ye sɔɔ, ben wɑrɑ i kĩ n bɛɛ kɑrɑ. \p Bɑ nɛɛ, Bɑrɑbɑ. \p \v 22 Mɑ Pilɑti nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, mbɑ kon ko kɑ Yesu wi bɑ mɔ̀ Kirisi. \p Be kpuro bɑ nɛɛ, ɑ nùn kpɑreo dɑ̃ɑ bunɑnɑrɔ. \p \v 23 Pilɑti u nɛɛ, kɔ̃sɑ yerɑ̀ u kuɑ. \p Adɑmɑ bɑ nɔɔɡiru suɑ wɔllɔ bɑ nɛɛ, ɑ nùn kpɑreo dɑ̃ɑ bunɑnɑrɔ. \p \v 24 Ye Pilɑti wɑ mɑ ye u mɔ̀ kpuro kɑmɑ, wurenu sosimɔwɑ, yerɑ u nim sɔkɑ u niɑ tɔn wɔru ɡen wuswɑɑɔ u nɛɛ, durɔ ɡemɡii win yɛm yɑribu kun mɑn wɑ, bɛɛn ɡɑriyɑ. \p \v 25 Mɑ tɔn be kpuro bɑ nɛɛ, win yɛm mu ko bɛsɛ kɑ bɛsɛn bibun sɔmunu. \p \v 26 Yerɑ Pilɑti bu Bɑrɑbɑ kɑrɑ, mɑ u derɑ bɑ Yesu sɛni so. Yen biru u nùn bu nɔmu sɔndiɑ bu nùn kpɑre dɑ̃ɑ bunɑnɑrɔ. \s1 Tɑbu kowobɑ Yesu \s2 yɑɑkoru mɔ̀ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 15:16-20, Yohɑnu 19:2-3) \p \v 27 Pilɑtin tɑbu kowobu bɑ kɑ Yesu dɑ tem yɛ̃ron siri yerɔ, mɑ tɑbu kowobu kpuro bɑ mɛnnɑ mi. \v 28 Bɑ nùn win yɑ̃nu potɑri mɑ bɑ nùn ɡurumusu swɑ̃ɑbu sebusiɑ. \v 29 Mɑ bɑ sɑ̃ki tundu bɔkɑnɑ bɑ nùn dokeɑ wirɔ, mɑ bɑ nùn dɛkɑ wɛ̃ win nɔm ɡeuɔ. Yen biru bɑ nùn yiirɑmmɛ bɑ yɑɑkoru mɔ̀ bɑ mɔ̀, Yuubɑn sunɔ, fɔɔ bɑɑsirɑ. \p \v 30 Bɑ nùn yɑ̃ɑtɑm siriki mɑ bɑ dɛkɑ wɛ̃ɛnɑ bɑ kɑ nùn soomɔ wirɔ. \v 31 Ye bɑ nùn yɑɑkoru kuɑ bɑ kpɑ, bɑ nùn ɡurumusu te potɑri bɑ kpɑm nùn win yɑ̃nu sebusiɑ mɑ bɑ kɑ nùn dɑ bu dɑ̃ɑ bunɑnɑru kpɑre. \s1 Bɑ Yesu kpɑre dɑ̃ɑ bunɑnɑru wɔllɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 15:21-32, Luku 23:26-43, Yohɑnu 19:17-27) \p \v 32 Ye bɑ yɑriɔ bɑ kɑ Sirɛnin durɔ ɡoo yinnɑ wi bɑ mɔ̀ Simɔɔ, mɑ bɑ nùn Yesun dɑ̃ɑ bunɑnɑru sɔbi kɑ tilɑsi. \v 33 Ye bɑ turɑ yɑm mi bɑ rɑ soku Gɔɔɡɔtɑ, yen tubusiɑnɑ ɑye te tɑ kɑ wii koko weenɛ, \v 34 miyɑ bɑ Yesu tɑm wɛ̃ u nɔ kɑ tim mɛ mu rɑ yɛm ɡo. Ye u mu dendɑ u ǹ wure u mwɛ. \p \v 35 Bɑ nùn kpɑre dɑ̃ɑ bunɑnɑru sɔɔ, mɑ bɑ win yɑ̃nu tɛtɛ toosi bɑ bɔnu kuɑ. \v 36 Mɑ bɑ sinɑ bɑ nùn kɔ̃su. \v 37 Win wii wɔllɔ bɑ yorɑ ɡɑɑ bwɛ̃ ye yɑ win tɑɑrɛ ɡerumɔ yɑ nɛɛ, winiwɑ Yesu, Yuubɑn sunɔ. \v 38 Bɑ mɑɑ ɡbɛnɔbu yiru kpɑre dɑ̃ɑ bunɑnɑnɔ Yesun bɔkuɔ, turo win nɔm ɡeuɔ, turo mɑɑ nɔm dwɑrɔ. \p \v 39 Be bɑ sɑrɔ berɑ mi, bɑ nùn wiru diirisimɔ bɑ wɔmmɔ. \v 40 Bɑ mɔ̀, wunɛ wi kɑɑ sɑ̃ɑ yeru surɑ kpɑ ɑ tu bɑni sɔ̃ɔ itɑn bɑɑ sɔɔ, ɑ tii fɑɑbɑ koowo. À n sɑ̃ɑ Gusunɔn Biin nɑ, ɑ sɑrɑmɑ dɑ̃ɑ bunɑnɑrun di. \p \v 41 Nɡe mɛyɑ yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ woodɑ yɛ̃robu kɑ ɡuro ɡurobu bɑ nùn yɑɑkoru mɔ̀ bɑ nɛɛ, \v 42 u ɡɑbu fɑɑbɑ kuɑ ɑdɑmɑ u kpɑnɑ u tii fɑɑbɑ ko. Isirelibɑn sunɔwɑ. U den sɑrɑmɑ dɑ̃ɑ bunɑnɑrun di kpɑ su nùn nɑɑnɛ doke. \v 43 U Gusunɔ nɑɑnɛ sɑ̃ɑ mɑ u nɛɛ, wiyɑ Gusunɔn Bii. Ǹ n mɛn nɑ, Gusunɔ u nùn fɑɑbɑ koowo ù n nùn kĩ. \p \v 44 Mɛyɑ mɑɑ ɡbɛnɔ be bɑ kpɑre kɑ wi sɑnnu, ben tii bɑ nùn wɔmmɔ. \s1 Yesun ɡɔɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 15:33-41, Luku 23:44-49, Yohɑnu 19:28-30) \p \v 45 Ye n kuɑ sɔ̃ɔ wii wɔllu, yerɑ yɑm tĩrɑ tem mɛ sɔɔ kpuro sere n kɑ turɑ yokɑn kɔbɑ itɑ. \v 46 Kɔbɑ itɑn sɑkɑ Yesu u nɔɔɡiru suɑ u nɛɛ, Eli, Eli, lemɑ sɑbɑtɑni. Yen tubusiɑnɑ, Gusunɔ nɛn Yinni mbɑ n kuɑ ɑ kɑ mɑn deri. \p \v 47 Tɔn be bɑ wɑ̃ɑ mi, ye ben ɡɑbɑ nuɑ mɛ, bɑ nɛɛ, u Eli soku. \p \v 48 Yɑnde ben turo u dukɑ dɑ u swɛɛ dukɛ dukɛsu suɑ u kpɛ̃ɛ tɑm mɔmmɔm sɔɔ u bɛri dɛkɑɔ u kɑ nùn tĩi u nɔ. \v 49 Adɑmɑ be bɑ tie bɑ nɛɛ, ɑ yɔ̃ro ɡinɑ, su wɑ nɡe Eli u koo nɑ u nùn fɑɑbɑ ko. \p \v 50 Yesu u kpɑm nɔɔɡiru suɑ mɑ u nɔɔ mɑri. \p \v 51 Sɑɑ ye sɔɔrɑ, beku kɑre te tɑ wɑ̃ɑ sɑ̃ɑ yerɔ tɑ ɡɛ̃ɛrɑ sɑɑ wɔllun di sere temɔ. Tem mu yĩirɑ mɑ kpenu bɛsikirɑ. \v 52 Sikinu wukiɑrɑ, mɑ Gusunɔɡii dɑbinu be bɑ rɑɑ ɡu bɑ seewɑ. \v 53 Bɑ yɑrɑ sikɑn di Yesun seebun biru, bɑ duɑ Yerusɑlɛmu Gusunɔn wuuɔ, bɑ tii tɔn dɑbinu sɔ̃ɔsi. \p \v 54 Tɑbu sinɑmbu kɑ be bɑ wɑ̃ɑ kɑ wi bɑ Yesu kɔ̃su, bɑ tem yĩiri bi wɑ kɑ kpuro ye yɑ koorɑ, mɑ bɛrum bɑkɑm bu mwɑ bɑ nɛɛ, kɑ ɡeemɑ Gusunɔn Biiwɑ. \v 55 Tɔn kurɔ dɑbinu nu yɔ̃ mi, nu Yesu mɛɛrɑ sɑɑ sɑrun di. Bɑ rɑɑ nùn swĩimɑwɑ sɑɑ Gɑlilen di bu kɑ nùn nɔɔri. \v 56 Be sɔɔ, Mɑɑri Mɑdɑlɑɡii kɑ Mɑɑri, Yɑkɔbu kɑ Yosɛfun mɛro, kɑ Sebeden bibun mɛro, bɑ wɑ̃ɑ mi. \s1 Yesun sikubu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 15:42-47, Luku 23:50-56, Yohɑnu 19:38-42) \p \v 57 Ye n kuɑ yokɑ, durɔ ɡobiɡii ɡoo nɑ, Arimɑteɡiiwɑ, win yĩsirɑ Yosɛfu, u mɑɑ sɑ̃ɑ Yesun bɔ̃ɔ. \v 58 U dɑ Pilɑtin mi, u nùn kɑnɑ u nùn Yesun ɡoru wɛ̃. Yerɑ Pilɑti nùn tu yɔllɑɑ kuɑ, u derɑ bɑ nùn tu wɛ̃. \v 59 Yosɛfu wi, u ɡoo te suɑ u beku kpɑɑru tɛ̃kusi te bɑ wesɑ kɑ wɛ̃ɛ dɑmɡii. \v 60 U tu kpĩ win tiin sikirɔ te u derɑ bɑ nùn dɑ̃kuɑ kperɔ. Yen biru u kpee bɑkɑru bimiɑmɑ u kɑ siki ten nɔɔ kɔruɑ mɑ u doonɑ. \v 61 Mɑɑri Mɑdɑlɑɡii kɑ Mɑɑri wiɔnɔ bɑ sɔ̃ siki ten bɔkuɔ. \s1 Sikirun kɔ̃subu \p \v 62 Ye n kuɑ sisiru, tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru, yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ Fɑlisibɑ bɑ dɑ Pilɑtin mi sɑnnu. \v 63 Bɑ nɛɛ, yinni sɑ yɑɑye ye weesuɡii wi, u rɑɑ ɡerure sɑnɑm mɛ u wɑ̃ɑ hɑnduniɑ sɔɔ. U nɛɛ, sɔ̃ɔ itɑn biru u koo se ɡɔrin di. \v 64 Yen sɔ̃, ɑ woodɑ wɛ̃ɛyɔ bu siki te kɔ̃su sere sɔ̃ɔ itɑ, kpɑ win bwɑ̃ɑbu bu ku rɑɑ nɛ bu win ɡoru ɡbɛni, kpɑ bu tɔmbu sɔ̃ bu nɛɛ, u seewɑ ɡɔrin di. Wee dɑ̃ɑki sini su koo ɡbiikisu kpɑ̃ɑru kerɑ. \p \v 65 Pilɑti u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i tɑbu kowobu mɔ, i doo i tu kɔ̃su nɡe mɛ i ko kpĩ. \p \v 66 Bɑ doonɑ mɑ bɑ yĩreru kuɑ siki ten nɔɔwɔ bu kɑ tubu ɡoo ù n wukiɑ. Mɑ bɑ tɑbu kowobu yi, bɑ tu kɔ̃su. \c 28 \s1 Yesun seebu ɡɔrin di \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 16:1-10, Luku 24:1-12, Yohɑnu 20:1-10) \p \v 1 Tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡirun biru, ɑlusumɑ buu sɔ̃nu buru buru yellu, Mɑɑri Mɑdɑlɑɡii kɑ Mɑɑri wiɔnɔ bɑ siki te tendem dɑ. \v 2 Suɑru sɔɔ tem yĩiri bɑkɑbu seewɑ, mɑ Yinnin ɡɔrɑdo u sɑrɑmɑ wɔllun di u nɑ u kpee te bɔriɑ u sinɑri. \v 3 Win wuswɑɑ bɑllimɔ nɡe ɡuru mɑɑkinu mɑ win yɑ̃nu buriri nɡe suru. \v 4 Bɛrum bɑkɑm mu kɔ̃so be mwɑ bɑ diirɑ mɑ bɑ kuɑ nɡe ɡonu. \v 5 Gɔrɑdo wi, u kurɔ be sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i ku bɛrum ko bɛɛ! Nɑ yɛ̃ mɑ Yesuwɑ i kɑsu, wi bɑ kpɑre dɑ̃ɑ bunɑnɑrɔ. \v 6 U ǹ wɑ̃ɑ mini, u seewɑ nɡe mɛ u rɑɑ ɡeruɑ. I nɑ i wɑ mi u rɑɑ kpĩ, \v 7 kpɑ i dɑ fuuku fuuku i win bwɑ̃ɑbu sɔ̃ mɑ u seewɑ ɡɔrin di. Wee, u bɛɛ ɡbiiyɔ u dɔɔ Gɑlileɔ. Miyɑ i ko nùn wɑ. Yerɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔbu nɑ. \p \v 8 Bɑ ɡɔsirɑ kpɑɑkɑ sikiru min di kɑ bɛrum kɑ nuku doo bɑkɑbu, bɑ duki dɑ bu bwɑ̃ɑ be lɑbɑɑri ye sɔ̃. \v 9 Wee Yesu kɑ bu yinnɑ mɑ u nɛɛ, nɑ bɛɛ tɔburɑ. \p Mɑ bɑ nɑ bɑ win nɑɑsu nɛnuɑ bɑ nùn sɑ̃wɑ. \p \v 10 Yerɑ Yesu u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i ku bɛrum ko, i doo i nɛɡibu sɔ̃ bu doo Gɑlileɔ. Miyɑ bɑ koo mɑn wɑ. \s1 Kɔ̃so ben ɡɑri \p \v 11 Nɡe mɛ bɑ dɔɔ, kɔ̃so ben ɡɑbɑ duɑ wuu sɔɔ bɑ yɑ̃ku kowo tɔnwerobu sɔ̃ɔwɑ ye n koorɑ kpuro. \v 12 Mɑ yɑ̃ku kowo tɔnwero be, bɑ mɛnnɑ kɑ ɡuro ɡurobu bɑ wesiɑnɑ mɑ bɑ tɑbu kowobu ɡobi bɛkɛ kɑ̃. \v 13 Bɑ bu sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, i ɡeruo mɑ win bwɑ̃ɑbɑ bɑ nɑ wɔ̃kuru bɑ win ɡoru ɡbɛnɑ sɑnɑm mɛ i do. \v 14 Tem yɛ̃ro ù n ɡɑri yi nuɑ sɑ yɛ̃ mɛ sɑ ko nùn kuɑ su kɑ bɛɛ yɑrɑ wɑhɑlɑn di. \p \v 15 Tɑbu kowo be, bɑ ɡobi yi mwɑ mɑ bɑ kuɑ nɡe mɛ bɑ bu yiire. Yeyɑ n derɑ Yuubɑ bɑ rɑ n ɡɑri yi ɡerumɔ sere kɑ ɡisɔ. \s1 Yesu u win bwɑ̃ɑbu tii sɔ̃ɔsi \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 16:14-18, Luku 24:36-49, Yohɑnu 20:19-23, Gɔrobun Kookoosu 1:6-8) \p \v 16 Bwɑ̃ɑbu wɔkurɑ tiɑ ye, yɑ dɑ Gɑlileɔ ɡuu ten mi, te Yesu rɑɑ bu yĩreru kuɑ. \v 17 Ye bɑ nùn wɑ, bɑ nùn sɑ̃wɑ. Adɑmɑ ben ɡɑbɑ ɡɔ̃rusu yiru mɔ̀. \v 18 Yesu bu susi u nɛɛ, wɔllu kɑ tem yiiko kpurowɑ bɑ mɑn wɛ̃. \v 19 Yen sɔ̃, i doo bwesenu kpuron mi, kpɑ i bu ko nɛn bwɑ̃ɑbu. I bu bɑtɛmu koowo kɑ Bɑɑn yĩsiru kɑ Biiɡiru kɑ Hunde Dɛɛroɡiru. \v 20 Kpɑ i de ye nɑ bɛɛ sɔ̃ɔwɑ bɑ n ye kpuro mɛm nɔɔwɑmmɛ. N wee, ko nɑ n kɑ bɛɛ wɑ̃ɑ bɑɑdommɑ sere kɑ hɑnduniɑn kpeerɔ.