\id LUK \ide UTF-8 \h Luku \mt1 LABAARI GEA \mt1 NGE MƐ LUKU U YORUA \ip Luku, wi u tire te yoruɑ, u sɑ̃ɑwɑ Gɛrɛki. U yɛ̃ru mɔ, u sɑ̃ɑwɑ dokotoro, Kol 4:14. Teofiruwɑ u tire te yoruɑ. Teofiru wi, u ǹ mɑɑ sɑ̃ɑ Yuu. Yen sɔ̃nɑ ye u Yesun bwese tɔ̃kɑn ɡɑri mɔ̀, u ɡirɑriwɑ sere Adɑmun mi, wi u sɑ̃ɑ tɔmbu kpuron bɑɑbɑ. Luku u kĩ u sɔ̃ɔsiwɑ mɑ Yesu u sɑ̃ɑwɑ tɔmbu kpuron Fɑɑbɑ kowo, n ǹ mɔ Yuubɑ tɔnɑɡii. U mɑɑ sɔ̃ɔsi mɑ Yesu u tɔmbu kpuro kĩ, bwɛ̃ɛbwɛ̃ɛbu kɑ dɑmɡibu kɑ sɑ̃ɑrobu kɑ ɡobiɡibu kɑ kurɔbu kɑ durɔbu kɑ bibu. \ip Tire ten ɡɑri mɛro yɑ wɑ̃ɑwɑ ten wiru 19:10 sɔɔ ye yɑ nɛɛ, Tɔnun Bii u nɑwɑ u kɑ kɑsu be bɑ kɔ̃ɔrɑ u bu fɑɑbɑ ko. \is1 Tire ten kpunɑɑ \iq1 1. Yohɑnu Bɑtɛmu kowo kɑ Yesun mɑrubu kɑ Yesun biru, wiru 1n di sere wiru 2. \iq1 2. Yohɑnu Bɑtɛmu kowon wɑɑsu kɑ Yesun kɔkiribu, wiru 3n di sere wiru 4:13. \iq1 3. Yesun sɔmburu Gɑlileɔ, wiru 4:14n di sere wiru 9:50. \iq1 4. Yesu u wɑ̃ɑ Yerusɑlɛmun swɑɑɔ, wiru 9:51n di sere wiru 19:28. \iq1 5. Yesun sɔ̃ɔsi dɑ̃ɑkinu bɑtumɑ sɔɔ, wiru 19:29n di sere wiru 21:37. \iq1 6. Yesun sɑnɑm dɑ̃ɑkim hɑnduniɑ sɔɔ, wiru 22n di sere wiru 24. \ie \c 1 \s1 Nɡe mɛ bɑ kuɑ \s2 bɑ kɑ tire te yoruɑ \p \v 1-4 Teofiru, bɛɛrɛ bɑkɑɡii, n mɑn wɛ̃re n nun tireru yoruɑ n nun sɔ̃ dee dee ye n koorɑ bɛsɛn suunu sɔɔ. Be bɑ ye wɑ toren di bɑ kuɑ yen lɑbɑɑrin sɔm kowobu mɑ bɑ sun ye sɔ̃ɔwɑ. Dɑbiru be bɑ ye nuɑ bɑ kookɑri kuɑ bu kɑ ye yore dee dee. Nɛn tii nɑ ɡɑri yi kpuro wɛ̃ɛrɑ yin toren di. N mɑɑ mɑn wɛ̃re n nun ye yoruɑ ɑ n kɑ yen ɡem yɛ̃ ye bɑ nun sɔ̃ɔsi. \s1 Gusunɔn ɡɔrɑdo u Yohɑnu Bɑtɛmu kowon mɑrubun ɡɑri nɔɔsiɑ \p \v 5 To, Herodu Yudeɑn tem yɛ̃ron wɑɑti, yɑ̃ku kowo ɡoo wɑ̃ɑ yɑ̃ku kowobun wuuru sɔɔ te bɑ mɔ̀ Abiɑ, win yĩsirɑ Sɑkɑri. Win kurɔ mɑɑ sɑ̃ɑwɑ Aronin bweseru, win yĩsirɑ Elisɑbɛti. \v 6 Be yiru kpuro ɡeeɡibɑ Gusunɔn wuswɑɑɔ. Bɑ sĩimɔ Yinni Gusunɔn woodɑ kɑ win sɔ̃ɔsibu kpuro sɔɔ dee dee. \v 7 Adɑmɑ bɑ ǹ bii mɔ yèn sɔ̃ Elisɑbɛti sɑ̃ɑ wĩro, be yiru kpuro bɑ mɑɑ tɔkɔnu kuɑ. \p \v 8 N wee sɑnɑm mɛ n ben wuuru ɡirɑri, Sɑkɑri win yɑ̃ku kobun sɔmburu mɔ̀ Gusunɔn wuswɑɑɔ. \v 9 Mɑ tubu tubu yɑ nùn mwɑ nɡe mɛ yɑ̃ku kowobun komɑru, u kɑ du Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ u turɑre dɔ̃ɔ doke. \v 10 Tɔn wɔru kpuro ɡɑ kɑnɑru mɔ̀ tɔɔwɔ sɑnɑm mɛ u turɑre dɔ̃ɔ dokemɔ. \v 11 Mɑ Yinnin ɡɔrɑdo u nùn kure u yɔ̃ mi bɑ rɑ turɑre dɔ̃ɔ doken nɔm ɡeuɔ. \v 12 Ye Sɑkɑri u nùn wɑ, u wom torurɑ mɑ bɛrum nùn mwɑ. \v 13 Mɑ ɡɔrɑdo wi, u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ku bɛrum ko Sɑkɑri, domi bɑ wunɛn kɑnɑru mwɑ. Wunɛn kurɔ Elisɑbɛti u koo nun bii tɔn durɔ mɑruɑ, kpɑ ɑ nùn yĩsiru kɛ̃ Yohɑnu. \v 14 Kɑɑ nuku doo bɑkɑbu wɑ, tɔn dɑbirɑ koo mɑɑ yɛ̃ɛri win mɑrubun sɔ̃. \v 15 Domi u koo ko tɔn boko Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. U ǹ tɑm nɔrumɔ. U ko n mɑɑ Hunde Dɛɛro yibɑ win mɛron nukurun di. \v 16 U koo de Isirelibɑ dɑbiru bu wurɑ Gusunɔ ben Yinnin mi ɡiɑ. \v 17 U koo nùn swɑɑ ɡbiiyɑ kpɑ u n sɑ̃ɑ nɡe Gusunɔn sɔmɔ Eli, u n dɑm mɔ u kɑ bɑɑbɑbɑ kɑ ben bibu dorɑsiɑ, kpɑ u mɑɑ kɑ mɛm nɔɔ sɑribɑ wurɑ ɡeeɡibun swɑɑ sɔɔ, kpɑ u mɑɑ tɔmbun ɡɔ̃rusu sɔɔru koosiɑ mɑm mɑm Yinnin sɔ̃. \p \v 18 Sɑkɑri u ɡɔrɑdo wi bikiɑ u nɛɛ, ɑmɔnɑ ko nɑ n kɑ yɛ̃ mɑ ɡɑri yi ɡemɑ. Domi nɛ durɔ tɔkɔrɑ, nɛn kurɔn tii mɑɑ tɔkɔru kuɑ. \p \v 19 Mɑ ɡɔrɑdo wi, u nùn wisɑ u nɛɛ, nɛnɑ Gɑbiriɛ, nɛ wi nɑ rɑ n yɔ̃ Gusunɔn wuswɑɑɔ. Bɑ mɑn ɡɔrimɑwɑ n kɑ nun ɡɑri ko kpɑ n kɑ nun lɑbɑɑri ɡeɑ ye nɔɔsiɑ. \v 20 Adɑmɑ ɑ ǹ nɛn ɡɑri nɑɑnɛ doke yi yi koo koorɑ yin sɑɑ sɔɔ. Yen sɔ̃nɑ, ɑ ǹ mɑɑ kpɛ̃ ɑ ɡɑri ɡere sere dɔmɑ te yɑbu ye, yɑ koorɑ. \p \v 21 Tɔmbɑ Sɑkɑri mɑrɑ, mɑ biti yɑ bu mwɑ ye u kɑ tɛ mɛ sɑ̃ɑ yerɔ. \v 22 Ye u yɑrɑ, u ǹ kpĩɑ u kɑ bu ɡɑri kue, mɑ bɑ ɡiɑ mɑ u kɑ̃siru wɑwɑ sɑ̃ɑ yeru mi. U kɑ bu nɔmɑ ɡɑri sɔ̃ɔmɔ, u ǹ nɔɔ wukie. \p \v 23 Ye win yɑ̃ku kowo sɔmburɑ kpɑ, u sĩɑ win yɛnuɔ. \v 24 Yen biru win kurɔ Elisɑbɛti u ɡurɑ suɑ, mɑ u tii beruɑ suru nɔɔbu. U nɛɛ, \v 25 n wee ye Yinni Gusunɔ u mɑn kuɑ. U kɑ mɑn nɔnu ɡeu mɛɛrɑ u mɑn sekuru yɑrɑ tɔmbun wuswɑɑɔ. \s1 Wɔllun ɡɔrɑdo \s2 u Yesun mɑrubun ɡɑri nɔɔsiɑ \p \v 26-27 Elisɑbɛtin ɡurɑn suru nɔɔbɑ tiɑse, Gusunɔ u win ɡɔrɑdo Gɑbiriɛ ɡɔrɑ Nɑsɑrɛtiɔ, Gɑlilen tem sɔɔ wɔndiɑ ɡoon mi, wi u kun durɔ yɛ̃. Wɔndiɑ win durɔ kɛ̃ɛro Yosɛfu u sɑ̃ɑwɑ Dɑfidi sinɑ bokon bweseru. Wɔndiɑ win tiin yĩsirɑ Mɑɑri. \v 28 Gɔrɑdo wi, u dɑ win mi mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ nun tɔburɑ, Gusunɔ u nun durom kuɑ, u mɑɑ wɑ̃ɑ kɑ wunɛ. \p \v 29 Mɑɑrin lɑɑkɑri yɑ burisinɑ kɑ ɡɑri yi, mɑ u tii bikiɑ u nɛɛ, tɔbiri teren bweserɑ mini. \v 30 Gɔrɑdo u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ku bɛrum ko Mɑɑri domi Gusunɔ u nun durom kuɑ. \v 31 Wee kɑɑ ɡurɑ suɑ ɑ bii tɔn durɔ mɑ kpɑ ɑ nùn yĩsiru kɛ̃ Yesu. \v 32 U koo ko tɔn boko. Bɑ ko n dɑ nùn soku Wɔrukoon Bii. Yinni Gusunɔ u koo nùn win sikɑdo Dɑfidin bɑndu wɛ̃. \v 33 U ko n bɑndu dii Yɑkɔbun yɛnuɔ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. Win bɑndu tɑ ǹ ko n nɔru mɔ. \p \v 34 Mɑ Mɑɑri u ɡɔrɑdo bikiɑ u nɛɛ, ɑmɔnɑ yeni yɑ koo kɑ koorɑ domi nɑ ǹ durɔ yɛ̃. \p \v 35 Gɔrɑdo u nùn wisɑ u nɛɛ, Hunde Dɛɛro u koo nun deemɑ, kpɑ Wɔrukoon dɑm mu nun wukiri. Yen sɔ̃nɑ bɑ koo bii dɛɛro wi kɑɑ mɑ mi soku Gusunɔn Bii. \v 36 Wee wunɛn mɛro bisi Elisɑbɛti wi bɑ rɑɑ sokumɔ wĩro, win tii u bii tɔn durɔn ɡurɑ mɔ win tɔkɔru sɔɔ. U wɑ̃ɑ win suru nɔɔbɑ tiɑse sɔɔ tɛ̃. \v 37 Domi ɡɑ̃ɑnu sɑri ni Gusunɔ kpɑnɛ. \p \v 38 Mɑɑri nɛɛ, nɛnɑ Yinnin yoo. N mɑn kuo nɡe mɛ ɑ ɡeruɑ. Mɑ ɡɔrɑdo wi, u doonɑ. \s1 Mɑɑri u Elisɑbɛti berɑm dɑ \p \v 39 Sɔ̃ɔ mɛɛ te sɔɔ, Mɑɑri u seewɑ kpɑɑkɑ u dɑ Yudeɑn wuu ɡɑɡu sɔɔ ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ ɡuunun berɑ ɡiɑ. \v 40 U duɑ Sɑkɑrin yɛnuɔ mɑ u Elisɑbɛti tɔburɑ. \v 41 Ye Elisɑbɛti u Mɑɑrin tɔbiribu nuɑ, yerɑ bii wi u wɑ̃ɑ win nukurɔ u diirɑ mɑ Elisɑbɛti u Hunde Dɛɛro yibɑ. \v 42 Mɑ u ɡbɑ̃rɑ u nɛɛ, domɑruɡiiwɑ wunɛ tɔn kurɔbu sɔɔ, domɑruɡiiwɑ mɑɑ bii wi kɑɑ mɑ. \v 43 Wɑrɑ rɑ n nɛ, nɛn Yinnin mɛro u kɑ mɑn berɑm nɑ. \v 44 Domi wee, ye wunɛn tɔbiribun nɔɔ ɡɑ nɛn swɑɑ wɔri, bii wi u wɑ̃ɑ nɛn nukurɔ u diirɑ kɑ nuku dobu. \v 45 Doo nɔɔruɡiiwɑ wunɛ ye ɑ kɑ nɑɑnɛ doke mɑ ye kpuro yɑ koo koorɑ ye Gusunɔ u nun sɔ̃ɔwɑ. \s1 Mɑɑrin womu \p \v 46 Mɑɑri u womu kuɑ u nɛɛ, \q1 nɛn ɡɔ̃ru ɡɑ Yinni sɑɑbu mɔ̀. \q1 \v 47 Nɛn hunde yɛ̃ɛrimɔ Gusunɔ nɛn Fɑɑbɑ kowon sɔ̃, \q1 \v 48 yèn sɔ̃ u kɑ mɑn nɔnu ɡeu mɛɛrɑ, nɛ wi nɑ sɑ̃ɑ win yoo bwɛ̃ɛbwɛ̃ɛ. \q1 Wee, sɑɑ tɛ̃n di sɑɑ bɑɑyeren tɔmbu bɑ koo mɑn soku doo nɔɔruɡii \q1 \v 49 yèn sɔ̃ Gusunɔ dɑm kpuroɡii u mɑn ɡɑ̃ɑ bɑkɑnu kuɑ. \q1 Win yĩsirɑ Dɛɛro. \q1 \v 50 U rɑ be bɑ nùn nɑsie durom kue sɑɑ bɑɑyere. \q1 \v 51 U win dɑm sɔ̃ɔsi, \q1 mɑ u be bɑ tii suɑbun bwisikunu mɔ yɑrinɑsiɑ. \q1 \v 52 U sinɑmbu bɑndu yɑrɑ. \q1 Mɑ u bwɛ̃ɛbwɛ̃ɛbu wɔlle suɑ. \q1 \v 53 U ɡɔ̃ɔrobu debiɑ kɑ ɡɑ̃ɑ ɡeenu. \q1 Mɑ u ɡobiɡibu ɡirɑ nɔm dirɑ. \q1 \v 54 U win sɔmɔ Isireli somi \q1 yèn sɔ̃ u win durom yɑɑyɑ \q1 \v 55 mɛ u Aburɑhɑmu kɑ win bibu kuɑmmɛ sere kɑ bɑɑdommɑ \q1 nɡe mɛ u bɛsɛn bɑɑbɑbɑ nɔɔ mwɛɛru kuɑ. \p \v 56 Mɑɑri u kɑ Elisɑbɛti sinɑ nɡe suru itɑ, yen biru u ɡɔsirɑ win kpɑɑrɔ. \s1 Yohɑnu Bɑtɛmu kowon mɑrubu \p \v 57 Elisɑbɛtin mɑrubun sɑnɑm yibɑ, mɑ u bii tɔn durɔ mɑrɑ. \v 58 Win berusebu kɑ win dusibu bɑ nuɑ mɑ Yinni u nùn durom bɑkɑm kuɑ, mɑ bɑ kɑ nùn nuku dobu mɔ̀ sɑnnu. \v 59 Mɑ n kuɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ itɑse bɑ mɛnnɑ bu kɑ bii wi bɑnɡo ko, mɑ bɑ kĩ bu nùn yĩsiru kɛ̃ Sɑkɑri nɡe win tundon yĩsiru. \v 60 Adɑmɑ win mɛro u ɡeruɑ u nɛɛ, ɑɑwo, Yohɑnuwɑ bɑ koo nùn soku. \p \v 61 Mɑ bɑ nɛɛ, wunɛn bweseru sɔɔ, ɡoo sɑri wi u yĩsi te mɔ. \p \v 62 Yerɑ bɑ win tundo ɡɑri bikiɑ kɑ yĩreru bu kɑ ɡiɑ mɛ u kĩ bu nùn soku. \v 63 Mɑ u bu ɡɑ̃ɑnu bikiɑ nì sɔɔ u koo yore mɑ u yoruɑ, Yohɑnuwɑ win yĩsiru. Mɑ biti yɑ tɔn be kpuro mwɑ. \v 64 Yɑnde win nɔɔ ɡɑ wukiɑrɑ, win yɑrɑ dɛndɑ, u ɡɑri mɔ̀ mɑ u Gusunɔ siɑrɑmɔ. \v 65 Bɛrum be kpuro mwɑ be bɑ wɑ̃ɑ berɑ mi, mɑ bɑ ɡɑri yi kpuro sɔ̃ɔnɑ bɑ kɑ sikerenɑ Yudeɑn tem wusu sɔɔ si su wɑ̃ɑ ɡuunun berɑ ɡiɑ. \v 66 Mɑ be bɑ ɡɑri yi nuɑ kpuro, bɑ yi beruɑ ben ɡɔ̃rusɔ, bɑ bikiɑnɑmɔ bɑ mɔ̀, ǹ n mɛn nɑ, ɑmɔnɑ bii wi, u koo rɑ ko. \p Domi bɑ wɑ Yinnin nɔmu ɡɑ wɑ̃ɑ kɑ wi. \s1 Sɑkɑri u Gusunɔn ɡɑri ɡeruɑ \p \v 67 Mɑ bii win tundo Sɑkɑri, u Hunde Dɛɛro yibɑ mɑ u ɡeruɑ u nɛɛ, \q1 \v 68 su Gusunɔ Isirelibɑn Yinni siɑrɑ \q1 ye u kɑ win tɔmbu nɑɑwɑ \q1 mɑ u bu yɑkiɑ. \q1 \v 69 Mɑ u kɑ sun Fɑɑbɑ kowo dɑmɡii nɑɑwɑ \q1 wi u sɑ̃ɑ Dɑfidi win sɔm kowon sikɑdobu. \q1 \v 70-71 Wiyɑ u koo sun fɑɑbɑ ko sɑɑ bɛsɛn yibɛrɛbɑn min di, \q1 kɑ be bɑ sun tusɑ kpuron nɔmɑn di, \q1 nɡe mɛ u rɑɑ ɡeruɑ \q1 sɑɑ win sɔmɔ dɛɛrobun nɔsun di \q1 be bɑ wɑ̃ɑ yellu. \q1 \v 72 Mɛyɑ u kɑ bɛsɛn bɑɑbɑbɑ durom kuɑ, \q1 mɑ u mɑɑ win nɔɔ mwɛɛ dɛɛrɑru yɑɑyɑ. \q1 \v 73 Nɡe mɛ u rɑɑ bɔ̃ruɑ \q1 Aburɑhɑmu bɛsɛn bɑɑbɑn wuswɑɑɔ \q1 \v 74 u kɑ sun wɔrɑ sɑɑ bɛsɛn yibɛrɛbɑn nɔmɑn di, \q1 kpɑ u sun ɑyeru wɛ̃ su kɑ nùn sɑ̃ bɛrum sɑriru sɔɔ, \q1 \v 75 kpɑ su ko dɛɛrobu kɑ ɡemɡibu win wuswɑɑɔ \q1 bɛsɛn wɑ̃ɑrun sɑnɑm kpuro sɔɔ. \q1 \v 76 Wunɛ mɑɑ nɛn bii, \q1 bɑ koo nun sokuwɑ Wɔrukoon sɔmɔ \q1 domi kɑɑ Yinni ɡbiiyɑ ɑ kɑ win swɛɛ sɔmɛ, \q1 \v 77 kpɑ ɑ mɑɑ win tɔmbu sɔ̃ mɑ bɑ koo fɑɑbɑ \q1 wɑ bɑ̀ n bu ben torɑnu suuru kuɑ \q1 \v 78 bɛsɛn Yinnin wɔnwɔndun sɔ̃ te tɑ kpɑ̃. \q1 Wɔnwɔn ten sɑɑbuwɑ \q1 yɑm bururɑm ko n sun nɑɑwɑ wɔllun di \q1 nɡe buruku sɔ̃ɔ yɑnɑ, \q1 \v 79 u kɑ bu yɑm dɛɛrɑsiɑ \q1 be bɑ wɑ̃ɑ yɑm wɔ̃kuru sɔɔ \q1 kɑ be ɡɔɔn bɛrum wukiri nɡe yɑm wɔ̃kuru. \q1 Kpɑ u kɑ bɛsɛn nɑɑsu kpɑrɑ ɑlɑfiɑn swɑɑ sɔɔ. \p \v 80 Mɑ bii wi, u kpɛ̃ɑmɔ u bwisi mɔ̀, mɑ u dɑ u wɑ̃ɑ ɡbɑburɔ sere n kɑ kuɑ tɔ̃ɔ te u tii sɔ̃ɔsi Isirelibɑn wuswɑɑɔ. \c 2 \s1 Yesun mɑrubu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 1:18-25) \p \v 1 Sɑnɑm mɛ sɔɔ, tem yɛ̃ro Oɡusitu u woodɑ yɑrɑ bu tem bɑɑmɑ kpuron tɔmbu ɡɑri. \v 2 Gɑri ɡɑri ɡbiikɑɑ ye, bɑ ye kuɑwɑ Kirinusi Sirin tem yɛ̃ron wɑɑti. \v 3 Mɑ bɑɑwure u dɑ win wuuɔ bu kɑ nùn tireru doke. \p \v 4 Yosɛfu u mɑɑ seewɑ Gɑlilen wuu ɡɑɡun di ɡe bɑ rɑ soku Nɑsɑrɛti, u dɑ Yudeɑn temɔ sere Dɑfidin wuuɔ ɡe bɑ rɑ nɛɛ Bɛtelehɛmu yèn sɔ̃ u sɑ̃ɑ Dɑfidin sikɑdobu, \v 5 kpɑ bu kɑ bu tireru doke, wi kɑ win kurɔ kɛ̃ɛro Mɑɑri. Mɑɑri wi, u ɡurɑ mɔ. \v 6 Ye bɑ wɑ̃ɑ mi, win sɑnɑm yibɑ ye u koo kɑ mɑ. \v 7 Mɑ u win bii ɡbiikoo mɑrɑ tɔn durɔ, mɑ u nùn sɛ̃kɑtiɑ tɛ̃kusi u nùn kpĩ yɑ̃ɑnun yɑkɑsu wɔllɔ, yèn sɔ̃ bɑ ǹ ɑyeru wɑ sɔbun sɔbiɑ yerɔ. \s1 Gusunɔn ɡɔrɑdo \s2 u yɑ̃ɑ kpɑrobu kure \p \v 8 N deemɑ yɑ̃ɑ kpɑrobɑ wɑ̃ɑ berɑ mi yɑkɑsɔ, bɑ ben yɑ̃ɑnu kɔ̃su wɔ̃kuru. \v 9 Yerɑ Gusunɔn ɡɔrɑdo u bu kure mɑ Gusunɔn yiikon ɡirimɑ yɑ bu burure yɑ kɑ sikerenɑ mɑ bɛrum bu mwɑ ɡem ɡem. \v 10 Mɑ ɡɔrɑdo u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i ku nɑndɑ domi nɑ kɑ bɛɛ Lɑbɑɑri ɡeɑ nɑɑwɑwɑ ye yɑ koo tɔmbu kpuro nuku doo bɑkɑbu wɛ̃. \v 11 Gisɔ Dɑfidin wuuɔ bɑ bɛɛ Fɑɑbɑ kowo mɑruɑ wi u sɑ̃ɑ Kirisi Yinni. \v 12 Wee, nɡe mɛ i ko kɑ nùn tubu, i ko bii wɛ̃ɛru wɑ bɑ sɛ̃kɑtiɑ tɛ̃kusi, u kpĩ yɑ̃ɑnun yɑkɑsu wɔllɔ. \p \v 13 Suɑru sɔɔ wɔllun tɑbu kowobu dɑbi dɑbiru bɑ kurɑmɑ ɡɔrɑdo win bɔkuɔ bɑ Gusunɔ siɑrɑmɔ bɑ ɡerumɔ, \q1 \v 14 bu Gusunɔ bɛɛrɛ wɛ̃ɛyɔ wɔllɔ. \q1 Bɔri yɛndɑ n wɑ̃ɑ hɑnduniɑ sɔɔ be bɑ Gusunɔn nukuru dorɑsiɑmɔn suunu sɔɔ. \s1 Yɑ̃ɑ kpɑrobɑ dɔɔ Bɛtelehɛmuɔ \p \v 15 Sɑnɑm mɛ wɔllun ɡɔrɑdo be, bɑ bu doonɑri bɑ wurɑ Gusunɔ wɔllɔ, yɑ̃ɑ kpɑro be, bɑ ɡerunɑ bɑ nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, su dɑ Bɛtelehɛmuɔ su wɑ ye yɑ koorɑ ye Yinni Gusunɔ u sun sɔ̃ɔsi. \p \v 16 Bɑ dɑ kɑ sɛndɑru mɑ bɑ Mɑɑri kɑ Yosɛfu wɑ kɑ bii wɛ̃ɛ te, tɑ kpĩ yɑ̃ɑnun yɑkɑsu wɔllɔ. \v 17 Ye bɑ nùn wɑ bɑ kpɑ bɑ sɑɑrɑ ye ɡɔrɑdo wi, u rɑɑ bu sɔ̃ɔwɑ bii win wɔllɔ. \v 18 Mɑ be kpuro be bɑ ɡɑri yi nuɑ bɑ biti soorɑ kɑ ye yɑ̃ɑ kpɑrobɑ bu sɔ̃ɔwɑ. \v 19 Adɑmɑ Mɑɑri u ɡɑri yi kpuro doke ɡɔ̃ruɔ u yi lɑsɑbu mɔ̀. \v 20 Mɑ yɑ̃ɑ kpɑro be, bɑ ɡɔsirɑ bɑ Gusunɔ bɛɛrɛ wɛ̃ɛmɔ, bɑ nùn siɑrɑmɔ yɑbu ye kpuron sɔ̃ ye bɑ nuɑ kɑ ye bɑ wɑ, nɡe mɛ ɡɔrɑdo wi, u rɑɑ bu sɔ̃ɔwɑ. \s1 Bɑ Yesu yĩsiru kɑ̃ \p \v 21 Ye sɔ̃ɔ nɔɔbɑ itɑ yɑ yibɑ bɑ bii wi bɑnɡo kuɑ, mɑ bɑ nùn yĩsiru kɑ̃ Yesu, yĩsi te Gusunɔn ɡɔrɑdo u nùn kɑ̃ bɑ sere win ɡurɑ suɑ. \s1 Bɑ Yesu Gusunɔ tusiɑ sɑ̃ɑ yerɔ \p \v 22-23 Amɛniwɑ bɑ yoruɑ Yinnin woodɑ sɔɔ bɑ nɛɛ, “Bii tɔn durɔ ɡbiikoo bɑɑwure wi bɑ mɑrɑ, bɑ koo nùn wunɑwɑ nɛnɛm Yinni Gusunɔn sɔ̃.” Yen sɔ̃nɑ ye sɑnɑm yibɑ bu kɑ tii sɑ̃rɑsiɑ nɡe mɛ Mɔwisin woodɑ yɑ ɡeruɑ, Mɑɑri kɑ Yosɛfu bɑ kɑ bii wi dɑ Yerusɑlɛmuɔ bu nùn Yinni tusiɑ, \v 24 kpɑ bu kɑ yɑ̃kuru ko nɡe mɛ bɑ ɡeruɑ Yinnin woodɑ sɔɔ bɑ nɛɛ, “Kpɑrukonu yiru, ǹ kun mɛ totobɛrɛ binu yiru.” \p \v 25 Durɔ ɡoo wɑ̃ɑ Yerusɑlɛmuɔ, win yĩsirɑ Simɛɔ. Durɔ wi, u sɑ̃ɑwɑ ɡeeɡii wi u Gusunɔn bɛɛrɛ yɛ̃. U wi u koo Isirelibɑn nukuru yɛmiɑsiɑ swɑɑ dɑki mɑ Hunde Dɛɛro nùn wɑ̃ɑsi. \v 26 Hunde Dɛɛro wi, u mɑɑ nùn sɔ̃ɔsi mɑ u koo Kirisi, wi Yinni u ɡɔsɑ wɑ u sere ɡbi. \v 27 U dɑ sɑ̃ɑ yerɔ kɑ Hunde Dɛɛron kpɑrɑbu. Ye Yesun dusibɑ kɑ nùn duɑ bu nùn kuɑ nɡe mɛ woodɑ yɑ ɡeruɑ, \v 28 Simɛɔ u nùn mwɑ win nɔmɑɔ mɑ u Gusunɔ sɑɑbu kuɑ u nɛɛ, \q1 \v 29 Yinni, tɛ̃ kɑɑ de nɛ wunɛn sɔm kowo, n hɑnduniɑ deri kɑ ɑlɑfiɑ \q1 nɡe mɛ ɑ mɑn sɔ̃ɔwɑ. \q1 \v 30 Domi nɛn nɔni yi wunɛn fɑɑbɑ wɑ \q1 \v 31 ye ɑ sɔɔru kuɑ bwesenu kpuron wuswɑɑɔ. \q1 \v 32 Yeyɑ yɑm bururɑm mɛ mu koo tɔn tukobu wunɛn swɑɑ sɔ̃ɔsi. \q1 Mu koo mɑɑ wunɛn tɔmbu Isirelibɑ bɛɛrɛ doke. \s1 Simɛɔ u Gusunɔn ɡɑri ɡeruɑ \p \v 33 Ye bɑ ɡeruɑ bii win sɔ̃ yɑ win bɑɑ kɑ win mɛro biti kuɑ. \v 34 Simɛɔ u bu domɑru kuɑ mɑ u Mɑɑri, bii win mɛro sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɑ bii wini ɡɔsɑ bɑ yi u kɑ tɔn dɑbiru wɔrumɑsiɑ Isirelibɑ sɔɔ, kpɑ u tɔn dɑbinu seesiɑ. U koo mɑɑ ko yĩreru Gusunɔn min di te tɔmbɑ kun wurɑmɔ \v 35 kpɑ dɑbirun ɡɔ̃run bwisikunu nu sɔ̃ɔsirɑ. Wunɛn tii, nuku sɑnkirɑnu nu koo nun sɔku ɡɔ̃ruɔ nɡe tɑkobi. \s1 Anɑ, Gusunɔn sɔmɔ tɔn kurɔ \p \v 36 Gusunɔn sɔmɔ tɔn kurɔ ɡoo mɑɑ wɑ̃ɑ, win yĩsirɑ Anɑ, Fɑnuɛlin bii Asɛɛn bweseru sɔɔ. U tɔkɔru kuɑ ɡem ɡem. U rɑɑ sinɑ kɑ win durɔ wɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru sɑɑ win wɔndiɑrun di. \v 37 Mɑ u ɡɔminiru sinɑ wɔ̃ɔ wɛnɛ kɑ nnɛ. U ku rɑ kpe sɑ̃ɑ yerɔ, u rɑ n Gusunɔ sɑ̃ɑmɔ bururu kɑ yokɑ kɑ nɔɔ bɔkuru kɑ kɑnɑru. \v 38 U besirɑmɑ sɑɑ ye sɔɔ, u Gusunɔ sɑɑbu mɔ̀, mɑ u bii win ɡɑri tɔmbu kpuro sɔ̃ɔmɔ be bɑ mɑrɑ Gusunɔ u Yerusɑlɛmu yɑkiɑ. \s1 Ben wurɑmɑru Nɑsɑrɛtiɔ \p \v 39 Sɑnɑm mɛ bɑ bɑɑyere kuɑ bɑ kpɑ nɡe mɛ Yinni Gusunɔn woodɑ, bɑ ɡɔsirɑ Nɑsɑrɛti ben wuuɔ Gɑlilen temɔ. \v 40 Mɑ bii wi, u kpɛ̃ɑmɔ mɑ u dɑm sosimɔ mɑ bwisi ɡee yibɑ wi sɔɔ. Gusunɔn durom mɑɑ wɑ̃ɑ kɑ wi. \s1 Yesu dɑ sɑ̃ɑ yerɔ win birun sɑɑ \p \v 41 Wɔ̃ɔ bɑɑɡere Yesun dusibu bɑ rɑ Gɔɔ sɑrɑribun tɔ̃ɔ bɑkɑru dewɑ Yerusɑlɛmuɔ. \v 42 Sɑnɑm mɛ Yesu u wɔ̃ɔ wɔkurɑ yiru mɔ bɑ tɔ̃ɔ bɑkɑ te dɑ nɡe mɛ ben komɑru. \v 43 Ye tɔ̃ɔ bɑkɑ ten sɑnɑm kpɑ sɑnɑm mɛ bɑ wiɔ, bii wi, Yesu u sinɑ Yerusɑlɛmuɔ, win dusibɑ kun yɛ̃. \v 44 Bɑ tɑmɑɑ sɑ̃ɑ u wɑ̃ɑwɑ ben wuuru sɔɔ. Ye bɑ sĩɑ tɔ̃ɔ ɡiriru bɑ nùn kɑsu ben dusibu kɑ ben bɔrɔbɑ sɔɔ. \v 45 Adɑmɑ bɑ ǹ nùn wɑ mɑ bɑ ɡɔsirɑ Yerusɑlɛmuɔ bɑ nùn kɑsu. \v 46 Yen sɔ̃ɔ itɑse bɑ nùn wɑ sɑ̃ɑ yerɔ u sɔ̃ woodɑ yɛ̃robun suunu sɔɔ u bu swɑɑ dɑki u mɑɑ bu ɡɑri bikiɑmɔ. \v 47 Be bɑ nùn swɑɑ dɑki kpuro bɑ biti kuɑ win bwisi kɑ win ɡɑri wisibun sɔ̃. \v 48 Sɑnɑm mɛ win dusibɑ nùn wɑ biti yɑ bu mwɑ mɑ win mɛro u nùn bikiɑ u nɛɛ, nɛn bii ɑmɔnɑ ɑ kɑ sun kuɑ mɛ. Nɛ kɑ wunɛn bɑɑ wee, sɑ nun kɑsu kɑ nuku sɑnkirɑnu. \p \v 49 Mɑ u bu bikiɑ u nɛɛ, mbɑ n kuɑ i kɑ mɑn kɑsu. I ǹ yɛ̃ mɑ nɑ ǹ kon ko nɑ kun nɛn bɑɑbɑn wunɑnɔsu kue? \p \v 50 Adɑmɑ ɡɑri yi u bu sɔ̃ɔwɑ mi, yi ǹ bu yeeri. \p \v 51 U kɑ bu sĩɑ Nɑsɑrɛtiɔ mɑ u bu mɛm nɔɔwɑ. Win mɛro u ɡɑri yi kpuro beruɑ win ɡɔ̃ruɔ. \v 52 Mɑ Yesu u kpɛ̃ɑmɔ bwisi sɔɔ kɑ wɑsi sɔɔ, mɑ Gusunɔ u kɑ nùn nɔnu ɡeu mɛɛrɑ, mɑ u sɑ̃ɑ tɔn ɡeo tɔmbu sɔɔ. \c 3 \s1 Yohɑnu Bɑtɛmu kowon wɑɑsu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 3:1-12, Mɑɑku 1:1-8, Yohɑnu 1:19-28) \p \v 1 Ye tem yɛ̃ro Tiberi kuɑ wɔ̃ɔ wɔkurɑ nɔɔbu win bɑndu sɔɔ, sɑnɑm mɛ, Pɔnsu Pilɑtiwɑ sɑ̃ɑ Yudeɑn tem yɛ̃ro, mɑ Herodu u sɑ̃ɑ Gɑlilen wiruɡii, mɑ Filipu win wɔnɔ u sɑ̃ɑ Iture kɑ Tɑkonitin wiruɡii, mɑ Lisɑniɑ u sɑ̃ɑ Abilɛnin wiruɡii. \v 2 Yɑ mɑɑ sɑ̃ɑwɑ Ani kɑ Kɑifɑ yɑ̃ku kowo tɔnwerobun wɑɑti. Sɑnɑm mɛyɑ Gusunɔ u kɑ Yohɑnu Sɑkɑrin bii ɡɑri kuɑ ɡbɑburɔ. \v 3 Mɑ u dɑ Yuudɛnin bɑru kpɑɑnɔ kpuro u kpɑrɑmɔ u mɔ̀, bu ɡɔ̃ru ɡɔsio bu bɑtɛmu ko, kpɑ Gusunɔ u bu ben torɑnu suuru kuɑ. \p \v 4 Nɡe mɛyɑ ye Gusunɔn sɔmɔ Esɑi u yoruɑ win tirerɔ yɑ koorɑ ye u nɛɛ, \q1 “ɡoo u ɡbɑ̃rɑmɔ ɡbɑburɔ u mɔ̀, i Yinnin swɑɑ sɔnwɔ. \q1 Kpɑ i n ye nɔɔ nɛrɑsiɑmɔ yu dɛndɑ. \q1 \v 5 I yen wɔwi kpuro kɔruo, \q1 i mɑɑ yen ɡuunu kpuron ɡunum kɑwo \q1 kpɑ i yen ɡunɡunu nɔɔ nɛrɑsiɑ nu ko tem tɛɛrɑ, \q1 kpɑ i yen mi n kɔ̃kure kpuro dɛmiɑ, \q1 kpɑ i yen wɔrusu kpuro kɔre. \q1 \v 6 Tɔmbu kpurowɑ bɑ koo Gusunɔn fɑɑbɑ wɑ.” \p \v 7 Tɔn wɔrusu su dɑɑmɔ win mi u kɑ bu bɑtɛmu ko. Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɛɛ wɑɑ ɡɔsɔnun bweseru, wɑrɑ bɛɛ kirɔ kuɑ i kɑ mɔru ye yɑ sisi suuri. \v 8 Ǹ n mɛn nɑ, i koowo ye yɑ koo bɛɛn ɡɔ̃ru ɡɔsiɑbu sɔ̃ɔsi, kpɑ i ku ɡere bɛɛn tii sɔɔ mɑ Aburɑhɑmuwɑ bɛɛn bɑɑbɑ. Domi nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ Gusunɔ u koo kpĩ u Aburɑhɑmu bibu seeyɑ sɑɑ kpee nini sɔɔn di. \v 9 Bɑ ɡbɑ̃ɑ sue kɔ bu kɑ dɑ̃nu bɔɔri nin nuurun di. Yen sɔ̃, dɑ̃ru bɑɑtere te tɑ ǹ bii ɡeenu mɑrumɔ, bɑ koo tu burɑwɑ bu dɔ̃ɔ kpɛ̃ɛ. \p \v 10 Mɑ tɔn wɔrusu nùn bikiɑmɔ, ǹ n mɛn nɑ, ɑmɔnɑ be, bɑ koo ko. \p \v 11 Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wi u yɑbenu yiru mɔ u teeru ɡoo wɛ̃ɛyɔ wi u kun mɔ, mɛyɑ mɑɑ wi u dĩɑnu mɔ, u kɑ ɡɑbu bɔnu koowo. \p \v 12 Gbere mwɑɔbɑ mɑɑ dɑ u kɑ bu bɑtɛmu ko, mɑ bɑ nùn bikiɑ bɑ nɛɛ, yinni, mbɑ sɑ ko ko. \p \v 13 Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i ku rɑ mwɛ n kere ye bɑ bɛɛ yiire. \p \v 14 Tɑbu kowobu ɡɑbɑ mɑɑ nùn bikiɑ bɑ nɛɛ, bɛsɛ mɑɑ ni, mbɑ sɑ ko ko. \p Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i ku rɑ ɡoo ɡobi mwɑɑri kɑ dɑm, i ku mɑɑ ɡoo ɡɑri mɑni, kpɑ i ku rɑ bɛɛn kɔsiɑru ɡɛm. \p \v 15 Tɔn be, bɑ swɑɑ dɑki mɑ be kpuro bɑ bikiɑnɑmɔ bɑ mɔ̀, Yohɑnu sɑ̃ɑwɑ Kirisi wi? \v 16 Ye Yohɑnu u nuɑ mɛ, u be kpuro sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛ nɑ bɛɛ bɑtɛmu mɔ̀ kɑ nim, ɑdɑmɑ wi u mɑn dɑm kere u sisi. Nɑ ǹ turɑ n win bɑrɑnun wɛ̃ɛ kusiɑ. Wiyɑ u koo bɛɛ bɑtɛmu ko kɑ Hunde Dɛɛro kɑ dɔ̃ɔ. \v 17 U sɑrɑtiɑ nɛni win nɔmɑɔ, u kɑ win ɑlikɑmɑ sɑrɑ, kpɑ u ye doke birɑru sɔɔ. Adɑmɑ sɑko si su tie u koo su doke dɔ̃ɔ sɔɔ wi u ku rɑ ɡbi. \p \v 18 Kɑ mɑɑ ɡɑri dɑbinu ɡɑnɑ Yohɑnu u tɔmbu lɑbɑɑri ɡeɑn wɑɑsu kuɑmmɛ. \v 19 Adɑmɑ u Herodu wiruɡii wi ɡerusi Herodiɑ, win wɔnɔ Filipun kurɔn sɔ̃, kɑ dɑɑ kɔ̃sɑ kpuro ye u rɑɑ kuɑ. \v 20 Mɑ Herodu u kpɑm dɑɑ kɔ̃sɑ ye sɔɔ dɑɑ kɔ̃sɑ sosi, u derɑ bɑ Yohɑnu pirisɔm doke. \s1 Yesun bɑtɛmu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 3:13-17, Mɑɑku 1:9-11) \p \v 21 Ye bɑ tɔmbu kpuro bɑtɛmu kuɑ, bɑ mɑɑ Yesu bɑtɛmu kuɑ. Sɑɑ yè sɔɔ u kɑnɑru mɔ̀ mɑ wɔllɑ wukiɑrɑ, \v 22 mɑ Hunde Dɛɛro u sɑrɑmɑ win wɔllɔ kɑ wɑsi ɡɛɛ nɡe kpɑruko. Mɑ nɔɔ ɡɑɡɑ nɔɔrɑ sɑɑ wɔllun di ɡɑ nɛɛ, wunɑ nɛn bii kĩnɑsi, wì sɔɔ nɛn ɡɔ̃ru dobu kpuro wɑ̃ɑ. \s1 Yesun sikɑdobɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 1:1-17) \p \v 23 Yesu u wɔ̃ɔ tɛnɑn sɑkɑ turɑ u sere win sɔmburu toruɑ. Bɑ tɑmɑɑ u sɑ̃ɑwɑ Yosɛfun bii. Yosɛfun bɑɑbɑbɑ bɑ mɑɑ sɑ̃ɑ Heli \v 24 kɑ Mɑtɑti kɑ Lefi kɑ Mɛliki kɑ Yɑnɑi kɑ Yosɛfu, \v 25 kɑ Mɑtɑtiɑ kɑ Amɔsi, kɑ Nɑhumu kɑ Esili kɑ Nɑɡɑ, \v 26 kɑ Mɑɑtu kɑ Mɑtɑtiɑ kɑ Semɛni kɑ Yosɛki kɑ Yodɑ, \v 27 kɑ Yoɑnɑni kɑ Lesɑ kɑ Sorobɑbɛli kɑ Sɑlɑtiɛli kɑ Nɛri, \v 28 kɑ Mɛliki kɑ Adi kɑ Kosɑmu kɑ Elimɑdɑmu kɑ Eri, \v 29 kɑ Yosue kɑ Eliseri kɑ Yorimu kɑ Mɑtɑti kɑ Lefi, \v 30 kɑ Simɛɔ kɑ Yudɑ kɑ Yosɛfu kɑ Yonɑmu kɑ Eliɑkimu, \v 31 kɑ Mɛleɑ kɑ Mɛnɑ kɑ Mɑtɑtɑ kɑ Nɑtɑni kɑ Dɑfidi, \v 32 kɑ Isɑi kɑ Yobɛdi kɑ Boɑsi kɑ Sɑlɑ kɑ Nɑsoni \v 33 kɑ Aminɑdɑbu kɑ Adimi kɑ Arɑni kɑ Esiromu kɑ Fɑrɛsi kɑ Yudɑ, \v 34 kɑ Yɑkɔbu kɑ Isɑki kɑ Aburɑhɑmu kɑ Terɑ kɑ Nɑkoru, \v 35 kɑ Seruku kɑ Rɑɡɑ kɑ Fɑlɛki kɑ Ebɛɛ kɑ Sɑlɑ, \v 36 kɑ Kɑinɑmu kɑ Aɑfɑsɑdi kɑ Sɛmu kɑ Nɔwɛ kɑ Lɑmɛki, \v 37 kɑ Mɑtusɑlɑ kɑ Enɔku kɑ Yɑrɛdi kɑ Mɑleleli kɑ Kɑinɑni, \v 38 kɑ Enɔsi kɑ Sɛti kɑ Adɑmu kɑ Gusunɔ. \c 4 \s1 Setɑm u Yesu kɔkurɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 4:1-11, Mɑɑku 1:12-13) \p \v 1 Yesu u Hunde Dɛɛro yibɑ mɑ u wurɑmɑ Yuudɛnin di. Mɑ Hunde wi, u nùn sure ɡbɑburu sɔɔ. \v 2 Miyɑ Setɑm mɑɑ nùn kɔkurɑ sɔ̃ɔ weeru. U ǹ mɑɑ ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu di sɑnɑm mɛ sɔɔ. Ye sɑɑ yen bɑɑ yɑ kpɑ, ɡɔ̃ɔrɑ nùn mwɑ. \v 3 Mɑ Setɑm nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ̀ n Gusunɔn Biin nɑ, ɑ kpee teni sɔ̃ɔwɔ tu ɡɔsirɑ pɛ̃ɛ. \p \v 4 Mɑ Yesu nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɑ yoruɑ Gusunɔn ɡɑri sɔɔ bɑ nɛɛ, “Tɔnu kun ko n wɑ̃ɑ dĩɑnu tɔnɑn sɔ̃.” \p \v 5 Mɑ Setɑm u kɑ nùn dɑ ɡuuru wɔllɔ u nùn hɑnduniɑn tem kpuro sɔ̃ɔsi nɔni kpɑki teeru mi sinɑmbɑ bɑndu dii. \v 6 Mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nin dɑm kɑ nin yiiko kpurowɑ kon nun wɛ̃ domi bɑ mɑn wɛ̃. Wi nɑ kĩ, wiyɑ kon mɑɑ wɛ̃. \v 7 Ǹ n mɛn nɑ, ɑ̀ n yiirɑ ɑ mɑn sɑ̃wɑ ye kpurowɑ yɑ koo ko wunɛɡiɑ. \p \v 8 Mɑ Yesu u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Gusunɔn ɡɑri nɛɛ, “Gusunɔ wunɛn Yinniwɑ kɑɑ n sɑ̃ɑmɔ, kpɑ ɑ n wi turon wɑ̃ɑru wɑ̃ɑ.” \p \v 9 Mɑ u kɑ nùn dɑ Yerusɑlɛmuɔ, u nùn sɔndi sɑ̃ɑ yerun wii kpiirɔ, mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ̀ n Gusunɔn Biin nɑ, ɑ suro sɑɑ minin di, \v 10 domi Gusunɔn ɡɑri nɛɛ, “U koo win ɡɔrɑdobɑ nɔɔ kɛ̃wɑ wunɛn sɔ̃ bu kɑ nun kɔ̃su.” \v 11 “Bɑ koo nun nɛnɛ ben nɔmɑ sɔɔ, kpɑ wunɛn nɑɑsu ku rɑɑ kperu sokurɑ.” \p \v 12 Yesu u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Gusunɔn ɡɑri mɑɑ nɛɛ, “A ku rɑ Gusunɔ wunɛn Yinnin dɑm mɛɛri ɑ kɑ wɑ mɛ mu nɛ.” \p \v 13 Ye Setɑm u nùn kɔkiri bi kpuro kuɑ u kpɑ, u nùn deri u doonɑ sere sɑɑ ɡɑɑ ɡinɑ. \s1 Yesu win sɔmburu toruɑ Gɑlileɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 4:12-17, Mɑɑku 1:14-15) \p \v 14 Yesu u wurɑ Gɑlileɔ kɑ Gusunɔn Hunden dɑm, mɑ win lɑbɑɑri yɑ nɔɔrɑ n kɑ sikerenɑ berɑ ye sɔɔ kpuro. \v 15 U Gusunɔn ɡɑrin keu sɔ̃ɔsimɔ ben mɛnnɔ yenu sɔɔ, mɑ tɔmbu kpuro bɑ nùn bɛɛrɛ wɛ̃ɛmɔ. \s1 Bɑ Yesu yinɑ Nɑsɑrɛtiɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 13:53-58, Mɑɑku 6:1-6) \p \v 16 Yesu u dɑ Nɑsɑrɛtiɔ mi u biru di. Nɡe mɛ win dɔɔnɛ u mɛnnɔ yeru duɑ tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru sɔɔ, mɑ u seewɑ u kɑ tireru ɡɑri. \v 17 Bɑ nùn Gusunɔn sɔmɔ Esɑin tireru wɛ̃. Ye u tu wukiɑ u wɑ mi bɑ yoruɑ bɑ nɛɛ, \q1 \v 18 “Yinni Gusunɔn Hunde kɑ mɑn wɑ̃ɑ. \q1 U mɑn ɡɔsɑ n kɑ dɑm sɑriruɡibu Lɑbɑɑri ɡeɑ nɔɔsiɑ. \q1 U mɑn ɡɔrimɑ n kɑ yobu sɔ̃ mɑ bɑ koo yɑkiɑrɑ, \q1 n kɑ wɔ̃kobu sɔ̃ mɑ bɑ koo yɑm wɑ, \q1 n kɑ mɑɑ tɑkɑsiɡibu yɔ̃su bu doonɑ, \q1 \v 19 kpɑ n mɑɑ kɑ kpɑrɑ mɑ sɑɑ yɑ wee yè sɔɔ Yinni u koo tɔmbu durom kuɑ.” \p \v 20 U tire te wukiri u mɛnnɔ yerun sɔmɔ wesiɑ mɑ u sinɑ. Be bɑ mɛnnɛ mɛnnɔ yee te sɔɔ, bɑ nùn nɔni ɡirɑri be kpuro. \v 21 Mɑ u win ɡɑri toruɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɡisɔrɑ Gusunɔn ɡɑri yini yi koorɑ yi i nuɑ mi. \p \v 22 Be kpuro bɑ nùn seedɑ ɡeɑ diiyɑ, mɑ biti yɑ bu mwɑ ɡɑri dure yin sɔ̃ yi yi yɑrimɔ win nɔɔn di. Mɑ bɑ mɔ̀, n ǹ Yosɛfun bii wi mi? \p \v 23 U bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, kɑ ɡem, i ko kpĩ i mɑn mɔn te kuɑ i nɛɛ, “Timɡii, ɑ wunɛn tii bɛkio,” kpɑ i ɡere n koowo nɛn tem sɔɔ mini ye i nuɑ nɑ kuɑ kpuro Kɑpenɑmuɔ. \p \v 24 U mɑɑ nɛɛ, kɑ ɡem, nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, Gusunɔn sɔmɔ ɡoo sɑri wi u bɛɛrɛ mɔ win tiin temɔ. \v 25 Nɑ mɑɑ bɛɛ ɡem sɔ̃ɔmɔ, kurɔ ɡɔmini dɑbirɑ tɑ rɑɑ wɑ̃ɑ Isirelin temɔ Elin wɑɑti, ye ɡurɑ kun nɑ wɔ̃ɔ itɑ kɑ suru nɔɔbɑ tiɑ, mɑ ɡɔ̃ɔ bɑkɑru tɑ kuɑ tem kpuro. \v 26 Kɑ mɛ, bɑ ǹ Eli ɡɔre ben ɡoon mi mɑ n kun mɔ ɡɔmini turo wi u wɑ̃ɑ Sɑrepɑtɑɔ Sidonin temɔ. \v 27 Dɑbiru be bɑ bɑrɑ disiɡiru mɔ bɑ rɑɑ mɑɑ wɑ̃ɑ Isirelin temɔ Gusunɔn sɔmɔ Eliseen wɑɑti. Kɑ mɛ, bɑ ǹ ben ɡoo bɛkie, mɑ n kun mɔ Nɑmɑni Siriɡii. \p \v 28 Ye bɑ ɡɑri yi nuɑ mɛnnɔ yee te sɔɔ, bɑ mɔru bɛsirɑ be kpuro. \v 29 N deemɑ ben wuu ɡɑ wɑ̃ɑwɑ ɡuuru wɔllɔ. Yerɑ bɑ seewɑ bɑ nùn bɔrikiɑ bɑ kɑ dɑ wuun biruɔ bu kɑ nùn sure wɔwɑ sɔɔ. \v 30 Adɑmɑ u bu bukiɑnɑ mɑ u doonɑ. \s1 Durɔ wi wɛrɛku ɡɑɡu ɡɑ wɑ̃ɑsi \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 1:21-28) \p \v 31 Yesu u sɑrɑ u dɑ Kɑpenɑmuɔ, Gɑlilen wuu ɡɑɡɔ, mɑ u tɔmbu Gusunɔn ɡɑrin keu sɔ̃ɔsimɔ tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru sɔɔ. \v 32 Mɑ win sɔ̃ɔsirɑ bu biti kuɑ domi u ɡɑri ɡerumɔwɑ kɑ yiiko. \v 33 N deemɑ durɔ ɡoo wɑ̃ɑ mɛnnɔ yeru sɔɔ wì sɔɔ wɛrɛku ɡɑ wɑ̃ɑ mɑ u wurɑ kuɑ wɔllɔ u nɛɛ, \v 34 mɑn diyɑ bɛsɛ kɑ wunɛ, Yesu Nɑsɑrɛtiɡii. A nɑ ɑ sun kɑm koosiɑwɑ? Nɑ yɛ̃ wi ɑ sɑ̃ɑ, wunɛ Gusunɔn tɔn Dɛɛrowɑ. \p \v 35 Mɑ Yesu u ɡu ɡerusi u nɛɛ, ɑ mɑrio, kpɑ ɑ doonɑ win min di. \p Ye wɛrɛku ɡe, ɡɑ durɔ wi tem kpɑrɑnɑ ben suunu sɔɔ, mɑ ɡɑ doonɑ, ɡɑ ǹ mɑɑ nùn mɛɛrɑ kue. \v 36 Mɑ biti yɑ bu mwɑ kpuro bɑ bikiɑnɑmɔ bɑ mɔ̀, ɡɑri yiren bweserɑ yini. Domi u wɛrɛkunu woodɑ wɛ̃ɛmɔ kɑ yiiko kɑ dɑm, mɑ nu doonɑmɔ. \p \v 37 Mɑ win lɑbɑɑri yɑ nɔɔrɑ n kɑ sikerenɑ berɑ ye sɔɔ kpuro. \s1 Yesu u tɔn dɑbinu bɛkiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 8:14-17, Mɑɑku 1:29-34) \p \v 38 Ye Yesu u yɑrɑ mɛnnɔ yee ten min di u duɑ Simɔɔn yɛnuɔ. N deemɑ Simɔɔn kurɔn mɛro u wɑsi sundu bɑrɔ tɑ bɔɔbu, mɑ bɑ nùn suuru kɑnɑ win sɔ̃. \v 39 U kurɔ wi tuke u wɑsi sun te ɡerusi mɑ tɑ nùn deri. U seewɑ yɑnde u bu nɔɔrimɔ. \p \v 40 Ye sɔ̃ɔ duɔ, bèn tɔmbɑ bɑrɑ bwese bwesekɑ mɔ kpuro bɑ kɑ bu nɑ win mi, mɑ u ben bɑɑwure nɔmɑ sɔndi u bu bɛkiɑ. \v 41 Wɛrɛkunu mɑɑ doonɑ tɔn dɑbirun min di, nu wuri mɔ̀ nu mɔ̀, wunɑ Gusunɔn Bii. Adɑmɑ u nu ɡerusi, u ǹ mɑɑ dere nu ɡɑri ɡere yèn sɔ̃ nu yɛ̃ mɑ Kirisiwɑ u sɑ̃ɑ. \s1 Yesun wɑɑsu Yudeɑɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 1:35-39) \p \v 42 Ye yɑm sɑ̃rɑ Yesu u seewɑ u wuu yɑrɑ u dɑ ɡbɑburɔ. Adɑmɑ tɔn wɔru ɡɑ nùn kɑsu. Ye bɑ turɑ win mi, bɑ nùn suuru kɑnɑ u ku bu deri. \v 43 Adɑmɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, u ǹ koo ko u kun mɑɑ Gusunɔn bɑndun Lɑbɑɑri ɡeɑ wɑɑsu kue wusu ɡɑsu sɔɔ, domi yen sɔ̃nɑ bɑ nùn ɡɔrimɑ. \p \v 44 Mɑ u wɑɑsu mɔ̀ Gɑlilen mɛnnɔ yenu sɔɔ. \c 5 \s1 Yesun bwɑ̃ɑ ɡbiikobun sokubu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 4:18-22, Mɑɑku 1:16-20) \p \v 1 Ye Yesu u yɔ̃rɑ dɑɑ burerun bɔkuɔ te bɑ rɑ soku Genɛsɑrɛti, tɔn wɔru ɡɑ nùn mɛnnɛ ɡu kɑ Gusunɔn ɡɑri nɔ. \v 2 Mɑ u ɡoosu yiru wɑ dɑɑ bure ten ɡoorɔ sìn min di swɛ̃ɛ ɡowobu bɑ sɑrɑ bɑ ben yɑ̃ɑkoronu teɔ dɑ. \v 3 Mɑ u duɑ ɡoo sin teu sɔɔ ɡe ɡɑ sɑ̃ɑ Simɔɔɡuu, mɑ u nùn kɑnɑ u kɑ ɡu ɡooru tondɑsiɑ fiiko. Yen biru u sinɑ u tɔn wɔrusu Gusunɔn ɡɑri sɔ̃ɔsimɔ ɡen min di. \p \v 4 Ye u win ɡɑri ɡerubu mɑri, u Simɔɔ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ wunɛn ɡoo bɔrieyo bwerɔ kpɑ i bɛɛn yɑ̃ɑkoronu kpɛ̃ɛ i kɑ swɛ̃ɛ mwɑ. \p \v 5 Simɔɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, yinni wɔ̃ku ɡirirɑ sɑ sɔmburu kuɑ, sɑ ǹ mɑɑ ɡɑ̃ɑnu wɑ sɑ mwɛ, ɑdɑmɑ wunɛn ɡɑrin sɔ̃ kon yɑ̃ɑkoro te kpɛ̃ɛ. \p \v 6 Ye bɑ kuɑ mɛ, bɑ swɛ̃ɛ dɑbi dɑbiru ɡurɑ sere ben yɑ̃ɑkororɑ ɡɛ̃ɛrɔ. \v 7 Mɑ bɑ kɑ yĩreru ben berusebu sokɑ be bɑ wɑ̃ɑ ɡoo yiruse sɔɔ bu nɑ bu bu somi. Bɑ nɑ mɑ bɑ ɡoosu yiru ye swɛ̃ɛ yibiɑ sere su kĩ su num. \v 8 Ye Simɔɔ Piɛɛ u yeni wɑ u kpunɑ Yesun wuswɑɑɔ u nɛɛ, Yinni, ɑ tii ɡɑwo nɛn bɔkun di, domi nɛ torowɑ. \p \v 9 Domi wi kɑ win berusebu kpuro bɑ biti kuɑ swɛ̃ɛ dɑbi ten sɔ̃ te bɑ ɡurɑ. \v 10 Mɛyɑ mɑɑ biti yɑ Simɔɔn berusebu Yɑkɔbu kɑ Yohɑnu, Sebeden bibu mwɑ. Yesu u Simɔɔ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ku bɛrum ko, sɑɑ tɛ̃n di tɔmbɑ kɑɑ n kɑsu bu mɑn swĩi. \p \v 11 Sɑnɑm mɛ bɑ kɑ ben ɡoosu dɑ ɡoorɔ, mɑ bɑ si kpuro deri bɑ nùn swĩi. \s1 Yesu u wi u bɑrɑ disiɡiru bɑrɔ \s2 bɛkiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 8:1-4, Mɑɑku 1:40-45) \p \v 12 Sɑnɑm mɛ Yesu u wɑ̃ɑ wuu ɡɑɡu sɔɔ durɔ ɡoo wi u bɑrɑ disiɡiru bɑrɔ u nùn wɑ, mɑ u yiirɑ win wuswɑɑɔ u nùn suuru kɑnɑ u nɛɛ, Yinni ɑ̀ n wurɑ, nɑ yɛ̃ mɑ kɑɑ kpĩ ɑ mɑn bɛkiɑ kpɑ n dɛɛrɑ. \p \v 13 Mɑ Yesu u win nɔmu dɛmiɑ u nùn bɑbɑ u nɛɛ, nɑ wurɑ, ɑ bɛkuro kpɑ ɑ dɛɛrɑ. \p Mii mii bɑrɑ disiɡii te, tɑ nùn doonɑri. \v 14 Yesu u nùn yiire u nɛɛ, u ku rɑɑ ɡoo ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu sɔ̃, ɑdɑmɑ u doo u win tii yɑ̃ku kowo tusiɑ, kpɑ u yɑ̃kuru ko win dɛɛrɑsiɑbun sɔ̃ nɡe mɛ Mɔwisin woodɑ yɑ ɡeruɑ, kpɑ tu kɑ ko seedɑ tɔmbun wuswɑɑɔ. \p \v 15 Kɑ mɛ, win lɑbɑɑri yɑ yɑbi, mɑ tɔn dɑbirɑ mɛnnɑmɔ bu kɑ win ɡɑri nɔ, kpɑ bu kɑ bɛkurɑ ben bɑrɑnu sɔɔn di. \v 16 Adɑmɑ Yesu u rɑ dewɑ ɡbɑburɔ wi turo u n kɑnɑru mɔ̀. \s1 Yesu u durɔ ɡoo bɛkiɑ \s2 wìn wɑsin bee tiɑ ɡu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 9:1-8, Mɑɑku 2:1-12) \p \v 17 Sɔ̃ɔ teeru Yesu u Gusunɔn ɡɑrin keu sɔ̃ɔsimɔ mɑ Fɑlisibɑ kɑ woodɑ yɛ̃robu bɑ sɔ̃ mi, be bɑ nɑ sɑɑ Gɑlile kɑ Yudeɑn wuu bɑɑɡeren di, kɑ mɑɑ Yerusɑlɛmun di, mɑ Yinnin dɑm mu derɑ u bɑrɔbu bɛkiɑmɔ. \v 18 Sɑɑ ye yɑnde, tɔmbu ɡɑbɑ durɔ ɡoo sɔɔwɑ kɑ kpinu wìn wɑsin bee tiɑ yɑ ɡu. Bɑ kɑsu mɛ bɑ koo kɑ du kpɑ bu nùn yi Yesun wuswɑɑɔ. \v 19 Ye bɑ kun wɑ mi bɑ koo kɑ nùn duusiɑ tɔn wɔrun sɔ̃, yerɑ bɑ yɔɔwɑ diru mi u wɑ̃ɑn wɔllɔ, mɑ bɑ tu yɑbɑ bɑ nùn sɑrɑsiɑ kɑ win kpinu tɔn wɔru ɡen suunu sɔɔ Yesun wuswɑɑɔ. \v 20 Ye u ben nɑɑnɛ dokebu wɑ, yerɑ u durɔ wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ wunɛn durum suuru wɑ. \p \v 21 Woodɑ yɛ̃robu kɑ Fɑlisibɑ bɑ bwisikum wɔri bɑ tii bikiɑmɔ, wɑrɑ wini wi u Gusunɔ wɔmmɔ. Wɑrɑ koo kpĩ u tɔnu win durum suuru kuɑ mɑ n kun mɔ Gusunɔ turo. \p \v 22 Adɑmɑ Yesu u ben bwisikunu ɡiɑ mɑ u bu bikiɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ i bwisikumɔ mɛ bɛɛn ɡɔ̃ruɔ. \v 23 Yen yerɑ̀ yɑ sɛ̃sɔ bo, bu nɛɛ, bɑ tɔnu nùn win durum suuru kuɑ, ǹ kun mɛ bu nɛɛ, u seewo u sĩ. \v 24 Ǹ n mɛn nɑ, kon bɛɛ sɔ̃ɔsi mɑ Tɔnun Bii, u yiiko mɔ hɑnduniɑ mi, u kɑ durum suuru ko. \p Mɑ u bɑrɔ wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ nun sɔ̃ɔmɔ, ɑ seewo ɑ wunɛn kpinu suɑ kpɑ ɑ we yɛnuɔ. \p \v 25 Mɑ u seewɑ mii mii ben wuswɑɑɔ u suɑ ye u rɑɑ kpunɑri, mɑ u Gusunɔ siɑrɑmɔ u kɑ dɔɔ yɛnuɔ. \v 26 Yerɑ biti yɑ be kpuro mwɑ mɑ bɑ Gusunɔ siɑrɑmɔ. Bɛrum mɑɑ bu mwɑ mɑ bɑ mɔ̀, sɑ ɡɑ̃ɑ mɑɑmɑɑkiɡinu wɑ ɡisɔ. \s1 Yesu u Lefi sokɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 9:9-13, Mɑɑku 2:13-17) \p \v 27 Yenibɑn biru Yesu u yɑrɑ mɑ u ɡbere mwɑɔ ɡoo wɑ wi bɑ rɑ soku Lefi u sɔ̃ ɡbere yerɔ, mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ mɑn swĩiyɔ. \p \v 28 Lefi u seewɑ u ye kpuro deri mɑ u nùn swĩi. \p \v 29 Yen biru u Yesu tɔ̃ɔ bɑkɑ dim kuɑ win yɛnuɔ. Gbere mwɑɔ dɑbinu kɑ mɑɑ ɡɑbu bɑ kɑ bu dimɔ. \v 30 Fɑlisibɑ kɑ ben woodɑ yɛ̃robu ɡɑbu bɑ win bwɑ̃ɑbu wɔkisi bɑ bikiɑ bɑ nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ i dimɔ i nɔrumɔ kɑ ɡbere mwɑɔbu kɑ kɔ̃sɑn kowobu. \p \v 31 Yesu u bu wisɑ u nɛɛ, be bɑ bwɑ̃ɑ do bɑ ǹ timɡiin bukɑtɑ mɔ mɑ n kun mɔ be bɑ bɑrɔ. \v 32 Nɑ ǹ nɛ n kɑ ɡeeɡibu soku. Nɑ nɑwɑ n kɑ kɔ̃sɑn kowobu soku bu kɑ ben ɡɔ̃ru ɡɔsiɑ. \s1 Nɔɔ bɔkurun ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 9:14-17, Mɑɑku 2:18-22) \p \v 33 Bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, Yohɑnun bwɑ̃ɑbu kɑ Fɑlisibɑɡibu bɑ rɑ nɔɔ bɔke kiri kiri, bɑ rɑ mɑɑ kɑnɑru ko, ɑdɑmɑ wunɛɡibɑ dimɔ bɑ nɔrumɔ. \p \v 34 Mɑ u nɛɛ, i ko i kpĩ i kurɔ kpɑon durɔn bɔrɔbɑ nɔɔ bɔkusiɑ sɑnɑm mɛ u wɑ̃ɑ kɑ be? \v 35 Adɑmɑ sɑnɑm wee mɛ bɑ koo kurɔ kpɑon durɔ wɔrɑ ben nɔmɑn di. Sɑnɑm mɛ sɔɔrɑ bɑ koo nɔɔ bɔke. \p \v 36 U mɑɑ bu mɔndu kuɑ u nɛɛ, bɑ ku rɑ yɑbe kpɑɑru ɡĩɛ bu kɑ yɑbe tɔkɔru kɔre. Bɑ̀ n kuɑ mɛ, bɑ koo kpɑɑru ɡĩɑ, kpɑɑrun yɑsɑ mɑɑ yɑ ko n sɑ̃ɑ nɛnɛm yɑbe tɔkɔru sɔɔ. \v 37 Goo ku rɑ mɑɑ tɑm kpɑm doke ɡɔnɑn bɔɔ tɔkɔnu sɔɔ. Ù n kuɑ mɛ, tɑm kpɑm mɛ, mu koo bɔɔnu kurɑsiɑ kpɑ mu yɑri, kpɑ bɔɔnu nu sɑnkirɑ. \v 38 Adɑmɑ bɑ ǹ koo ko bɑ kun tɑm kpɑm doke bɔɔ kpɑɑnu sɔɔ. \v 39 Goo sɑri wi u ko n tɑm kpɑm kĩ, sɑnɑm mɛ u tɑm ɡurum nɔrɑ, domi u koo ɡere u nɛɛ, ɡurum kɑ nùn nɛrenɑ. \c 6 \s1 Tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡirun ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 12:1-8, Mɑɑku 2:23-28) \p \v 1 Tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru ɡɑru sɔɔ Yesu u ɑlikɑmɑ ɡbɑɑru ɡɑru sɑrɔ, mɑ win bwɑ̃ɑbɑ ɑlikɑmɑ wɔkɑmɔ, bɑ sunkumɔ kɑ nɔmɑ, bɑ temmɔ. \v 2 Fɑlisi ɡɑbu bɑ bu bikiɑ bɑ nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ i mɔ̀ ye woodɑ yɑ nɛɛ bu ku ko tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru sɔɔ. \p \v 3 Yesu u bu bikiɑ u nɛɛ, i ǹ ɡɑrɑ tirerɔ ye Dɑfidi u kuɑ sɑnɑm mɛ ɡɔ̃ɔrɑ wi kɑ win bwɑ̃ɑbu mɔ̀? \v 4 U Gusunɔn diru duɑ mɑ u pɛ̃ɛ suɑ ye bɑ Gusunɔ yiiye, u ye di mɑ u win bwɑ̃ɑbu wɛ̃. Adɑmɑ bɛsɛn woodɑ yɑ yinɑ ɡoo u ye di mɑ n kun mɔ yɑ̃ku kowobu. \p \v 5 Mɑ u nɛɛ, i de i n yɛ̃ mɑ Tɔnun Biiwɑ u tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru kuɑ. \s1 Durɔ wìn nɔm ɡeu ɡɑ ɡu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 12:9-14, Mɑɑku 3:1-6) \p \v 6 Ye n kpɑm kuɑ tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru ɡɑru, u duɑ mɛnnɔ yerɔ u Gusunɔn ɡɑrin keu sɔ̃ɔsimɔ. N deemɑ durɔ ɡoo wɑ̃ɑ mi wìn nɔm ɡeu ɡɑ ɡu. \v 7 Woodɑ yɛ̃robu kɑ Fɑlisibɑ bɑ swɑɑ kɑsu bu kɑ Yesu durum mɑni. Yen sɔ̃nɑ bɑ nùn mɛɛrɑ bu kɑ wɑ ù n koo ɡoo bɛkiɑ tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru sɔɔ. \v 8 Adɑmɑ u ben bwisikunu yɛ̃, mɑ u durɔ wi sɔ̃ɔwɑ wìn nɔmu ɡɑ ɡu mi u nɛɛ, ɑ seewo ɑ yɔ̃rɑ bu nun wɑ. \p Mɑ u seewɑ u yɔ̃rɑ. \v 9 Mɑ Yesu u nɛɛ, nɑ bɛɛ bikiɑmɔ, ɡeɑ kɑ kɔ̃sɑ, yen yerɑ̀ n weenɛ bu ko tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru sɔɔ. Bu tɔnu fɑɑbɑ ko? Nɡe bu nùn ɡo. \p \v 10 Yerɑ u be kpuro mɛɛrɑ u kɑ sikerenɑ, mɑ u durɔ wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ wunɛn nɔmu dɛmiɔ. \p Ye u ɡu dɛmiɑ, mɑ ɡɑ bɛkurɑ. \v 11 Mɑ bɑ mɔru bɛsirɑ mɑ bɑ wesiɑnɑmɔ ye bɑ koo Yesu kuɑ. \s1 Yesu u bwɑ̃ɑbu wɔkurɑ yiru \s2 ɡɔsɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 10:1-4, Mɑɑku 3:13-19) \p \v 12 Sɔ̃ɔ mɛɛ te sɔɔ, Yesu u dɑ ɡuuru wɔllɔ u kɑ kɑnɑru ko. Mɑ u Gusunɔ kɑnɑ wɔ̃ku ɡiriru. \v 13 Ye yɑm sɑ̃rɑ u win bwɑ̃ɑbu mɛnnɑ, mɑ u tɔnu wɔkurɑ yiru ɡɔsɑ be sɔɔ, u bu yĩsiru kɑ̃ ɡɔrobu. \v 14 Tɔn ben yĩsɑ wee, Simɔɔ wi u yĩsiru kɑ̃ Piɛɛ, kɑ Andere win wɔnɔ, kɑ Yɑkɔbu kɑ Yohɑnu kɑ Filipu kɑ Bɑɑtelemi \v 15 kɑ Mɑteu kɑ Tomɑɑ kɑ Yɑkɔbu Alufen bii, kɑ Simɔɔ wi u win tem ɡɑri kĩ, \v 16 kɑ Yudɑsi Yɑkɔbun bii, kɑ Yudɑsi Isikɑriɔtu wi u tɔmbu Yesu nɔmu sɔndiɑ. \s1 Bɛkiɑbu kɑ keu sɔ̃ɔsibu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 4:23-25) \p \v 17 Mɑ u sɑrɑ kɑ be, u yɔ̃rɑ tem tɛɛrɑ ɡɑɑ sɔɔ mi win bwɑ̃ɑ dɑbiru kɑ tɔn wɔru ɡunɑ wɑ̃ɑ, be bɑ nɑ sɑɑ Yudeɑn di kpuro kɑ Yerusɑlɛmun di, kɑ Tiri kɑ Sidonin di, wuu si su wɑ̃ɑ nim wɔ̃kun berɑ ɡiɑ. \v 18 Bɑ nɑ win mi bu kɑ win ɡɑri nɔ kpɑ u kɑ bu bɛkiɑ ben bɑrɑnu sɔɔn di. Be bɑ wɛrɛkunu mɔ nu bu toorimɔ, bɑ mɑɑ bɛkurɑ. \v 19 Tɔn be kpuro bɑ kĩ bu nùn bɑbɑ domi win dɑm mu sɔmburu mɔ̀, mu bu bɛkiɑmɔ kpuro. \s1 Doo nɔɔru kɑ nɔni swɑ̃ɑru \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 5:1-12) \p \v 20 Yerɑ Yesu u win nɔni suɑ u win bwɑ̃ɑbu mɛɛrɑ u nɛɛ, \q1 Doo nɔɔruɡibɑ bɛɛ sɑ̃ɑrobu domi bɛɛyɑ i ko n wɑ̃ɑ mi Gusunɔ u bɑndu swĩi. \q1 \v 21 Doo nɔɔruɡibɑ bɛɛ be ɡɔ̃ɔrɑ mɔ̀ tɛ̃, domi i ko rɑ debu. \q1 Doo nɔɔruɡibɑ bɛɛ be i sumɔ tɛ̃, domi i ko rɑ yɛ̃ɛ. \p \v 22 Doo nɔɔruɡibɑ bɛɛ, tɔmbu bɑ̀ n bɛɛ tusɑ, mɑ bɑ bɛɛ ɡirɑ ben min di, mɑ bɑ bɛɛ wɔmmɔ, mɑ bɑ bɛɛn yĩsiru ɡɔsiɑ ɡɑ̃ɑ kɔ̃sunu Tɔnun Biin sɔ̃. \v 23 Nɡe mɛyɑ ben bɑɑbɑbɑ bɑ Gusunɔn sɔmɔbu kuɑ. Adɑmɑ bɛɛ, i ɡɔ̃ru doro dɔmɑ te, i yɔ̃ɔkuo kɑ nuku dobu, domi kɑ ɡem bɑ bɛɛ ɑre yiiye yi kpɑ̃ Gusunɔ wɔllɔ. \q1 \v 24 Nɔni swɑ̃ɑruɡibɑ bɛɛ mɑɑ ɡobiɡibu, domi i bɛɛn nuku yɛmiɑbu wɑ kɔ. \q1 \v 25 Nɔni swɑ̃ɑruɡibɑ bɛɛ be i debɑ tɛ̃, domi ɡɔ̃ɔru tɑ koo bɛɛ ko. \q1 Nɔni swɑ̃ɑruɡibɑ bɛɛ be i yɛ̃ɛmɔ tɛ̃, domi i ko rɑ nukuru sɑnkirɑ kpɑ i swĩ. \p \v 26 Nɔni swɑ̃ɑruɡibɑ bɛɛ, tɔmbu kpuro bɑ̀ n bɛɛn ɡeɑ ɡerumɔ. Domi mɛyɑ ben bɑɑbɑbɑ bɑ sɔmɔ weesuɡibu kuɑ. \s1 Kĩru yibɛrɛbɑn sɔ̃ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 5:38-48, 7:12ɑ) \p \v 27 Adɑmɑ nɛ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, bɛɛ be i mɑn swɑɑ dɑki, i bɛɛn yibɛrɛbɑ kĩru sɔ̃ɔsio, i bu ɡeɑ kuo be bɑ bɛɛ tusɑ. \v 28 I bu domɑru kuo be bɑ bɛɛ bɔ̃rusimɔ, i bu kɑnɑru kuo be bɑ bɛɛ kɔ̃sɑ kuɑmmɛ. \v 29 Goo ù n nun bɑɑ teeru so, ɑ mɑɑ nùn tensim tĩiyɔ, wi u mɑɑ wunɛn yɑbe bɑkɑru suɑ, ɑ ku nùn yinɑri u kpɑm wunɛn yɑbe piibu suɑ. \v 30 Wi u nun ɡɑ̃ɑnu kɑnɑ, ɑ nùn kɛ̃ɛyɔ, ɡoo ù n mɑɑ nun wunɛn ɡɑ̃ɑnu suɑri, ɑ ku mɑɑ nu bikiɑ. \v 31 Ye i kĩ tɔmbu bu bɛɛ kuɑ, i bu ye kuo bɛɛn tii. \p \v 32 Ì n bu kĩ be bɑ bɛɛ kĩ, siɑrɑ birɑ̀ i mɔ. Bɑɑ kɔ̃sɑn kowobun tii bɑ rɑ n ben kĩnɑsibu kĩ. \v 33 Ì n mɑɑ bu ɡeɑ kuɑ be bɑ bɛɛ ɡeɑ kuɑ, siɑrɑ birɑ̀ i mɔ. Mɛyɑ kɔ̃sɑn kowobun tii bɑ rɑ ko. \v 34 Ì n bu bɔkurɑ bèn mi i kɔsire yĩiyɔ, siɑrɑ birɑ̀ i mɔ. Kɔ̃sɑn kowobun tii bɑ rɑ bɔkurɑnɛwɑ, bu kɑ kɔsiɑnɑ. \v 35 Adɑmɑ i bɛɛn yibɛrɛbɑ kĩru sɔ̃ɔsio, i bu ɡeɑ kuo, i mɑɑ bu bɔkuro i kun kɔsire yĩiyɔ, bɛɛn ɑre yi ko n kpɑ̃, i ko n mɑɑ sɑ̃ɑ Wɔrukoon bibu, domi win tii u rɑ ɡuturubɑ kɑ tɔn kɔ̃sobu durom sɔ̃ɔsi. \v 36 I de i n wɔnwɔndu mɔ nɡe mɛ bɛɛn Bɑɑbɑ u wɔnwɔndu mɔ. \s1 I kun dɑ n tɔmbu sirimɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 7:1-5) \p \v 37 I kun dɑ n tɔmbu sirimɔ, Gusunɔ u ǹ mɑɑ kɑ bɛɛ sirimɔ. I kun dɑ n tɔmbu tɑɑrɛ wɛ̃ɛmɔ, Gusunɔ u ǹ mɑɑ bɛɛ tɑɑrɛ wɛ̃ɛmɔ. I suuru koowo, Gusunɔ koo mɑɑ bɛɛ suuru kuɑ. \v 38 I kɛ̃ɛyɔ, Gusunɔ koo mɑɑ bɛɛ kɛ̃. Yĩirutii bɑkɑru sɔɔrɑ u koo bɛɛ kɛ̃ru kɛ̃, te u tɑɑsi u sire u yibiɑ kɑ nɔɔwɔ, kpɑ u bɛɛ wisiɑ bɛɛn bɔɔrɔ. Domi yĩirutii te i kɑ ɡɑbu yĩiruɑ, teyɑ Gusunɔ koo kɑ bɛɛ yĩiruɑ. \p \v 39 U mɑɑ bu mɔndu ɡɑru kuɑ u nɛɛ, wɔ̃ko u koo kpĩ u wɔ̃kosi swɑɑ ɡbiiyɑ? Be yiru sɑnnu bɑ ǹ koo wɔru wɔri? \v 40 Bɔ̃ɔ u ku rɑ win yinni kere, ɑdɑmɑ bɔ̃ɔ bɑɑwure wi u sɔ̃ɔsiru ɡiɑ u kpɑ, u koo kɑ win yinni weenɑ. \p \v 41 Mbɑn sɔ̃nɑ ɑ yɑkɔ mɛɛrimɔ wunɛn kpɑɑsin nɔnu sɔɔ, mɑ ɑ ǹ dɑ̃ɑ bĩiru lɑɑkɑri mɔ̀ te tɑ wɑ̃ɑ wunɛn tiin nɔnuɔ. \v 42 Amɔnɑ kɑɑ kɑ kpĩ ɑ wunɛn kpɑɑsi sɔ̃ u de ɑ nùn yɑkɔ wunɑ ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ win nɔnu sɔɔ, mɑ ɑ ǹ dɑ̃ɑ bĩiru wɑɑmɔ te tɑ wɑ̃ɑ wunɛn tiin nɔnuɔ. Murɑfiti wunɛ, ɑ ɡinɑ dɑ̃ɑ bĩiru wunɔ te tɑ wɑ̃ɑ wunɛn nɔnuɔ yen biru kɑɑ yɑm wɑ ɑ kɑ yɑkɔ wunɑ ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ wunɛn kpɑɑsin nɔnu sɔɔ. \s1 Dɑ̃ru kɑ ten binu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 7:16-20, 12:33-35) \p \v 43 Dɑ̃ɑ ɡeeru tɑ ku rɑ bii kɔ̃sunu mɑ. Mɛyɑ mɑɑ dɑ̃ɑ kɔ̃suru tɑ ǹ bii ɡeenu mɑrumɔ. \v 44 Domi dɑ̃ru bɑɑtere, ten binun diyɑ bɑ rɑ tu ɡie. Bɑ ku rɑ ɡɑndun binu sɔri sɑ̃kɑ wɔllɔ, mɛyɑ mɑɑ bɑ ku rɑ bereru sɔri ɑwĩi wɔllɔ. \v 45 Tɔn ɡeo u rɑ ɡɑ̃ɑ ɡeenu yɑrewɑ ɡɑ̃ɑ ɡeenu sɔɔn di ni nu beruɑ win ɡɔ̃ruɔ. Tɔn kɔ̃so mɑɑ ɡɑ̃ɑ kɔ̃sunu yɑrɑmɔ ɡɑ̃ɑ kɔ̃sunu sɔɔn di ni nu beruɑ win ɡɔ̃ruɔ. Domi ye yɑ yibɑ tɔnun ɡɔ̃ruɔ yɑ yɑrimɔ, yeyɑ nɔɔ ɡɑ rɑ ɡere. \s1 Dinu yiru \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 7:24-27) \p \v 46 Mbɑn sɔ̃nɑ i mɑn sokumɔ Yinni Yinni, mɑ i kun mɔ̀ ye nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ. \v 47 Bɑɑwure wi u nɑ nɛn mi mɑ u nɛn ɡɑri nɔɔmɔ mɑ u yi mɛm nɔɔwɑmmɛ, kon bɛɛ sɔ̃ɔsi wi u kɑ weenɛ. \v 48 U kɑ durɔ ɡoo weenɛ wi u diru bɑnimɔ, mɑ u ɡbɑ n duku u kperu ɡirɑri u sere kpɛɛkpɛɛku surɑ. Mɑ nim yiburɑ nɑ, mɑ nim torɑ yɑ dii te swee, ɑdɑmɑ yɑ ǹ kpĩɑ yɑ dii te wuke yèn sɔ̃ tɑ bɑnɑ wɑ̃. \v 49 Adɑmɑ wi u nuɑ, mɑ u kun kue, u sɑ̃ɑwɑ nɡe durɔ ɡoo wi u diru bɑnimɔ tem dirɑ wɔllɔ, mɑ u kun kpɛɛkpɛɛku sure. Nim torɑ yɑ dii te swee. Yɑnde tɑ wɔrɑ, mɑ ten wɔrumɑɑ kpɛ̃ɑ. \c 7 \s1 Yesu u tɑbu sunɔ ɡoon yoo \s2 bɛkiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 8:5-13) \p \v 1 Ye Yesu u ɡɑri yi kpuro tɔmbu sɔ̃ɔwɑ u kpɑ, u dɑ Kɑpenɑmuɔ. \v 2 Tɑbu sunɔ ɡoo wɑ̃ɑ mi u yoo mɔ, wi u kĩ ɡem ɡem. Yoo wiyɑ u bɑrɔ sere u wɑsikirɑ. \v 3 Ye tɔnwero wi, u Yesun lɑbɑɑri nuɑ, yeyɑ u nùn Yuubɑn ɡuro ɡurobu ɡɑbu ɡɔriɑ bu nùn suuru kɑnɑ u nɑ u win yoo bɛkiɑ. \v 4 Ye bɑ turɑ Yesun mi bɑ nùn suuru kɑnɑ ɡem ɡem bɑ nɛɛ, n turɑ ɑ durɔ wi ye kuɑ \v 5 domi u bɛsɛn bweseru kĩ. Wiyɑ mɑɑ sun bɛsɛn mɛnnɔ yeru bɑniɑ. \p \v 6 Mɑ Yesu u kɑ bu swɑɑ wɔri. Ye u yɛnu ɡe turuku kuɑ yerɑ tɑbu sunɔ wi, u win bɔrɔbɑ ɡɔrɑ bu Yesu sɔ̃ u ku tii ɡɔnɡɛrɛ ko, domi wi kun be turɑ u du win yɛnuɔ. \v 7 Yen sɔ̃nɑ u ǹ tii ɡɑrisi ɡoo wi u koo kɑ tii dɑ Yesun mi. Adɑmɑ u be ɡesi ɡɑri ɡeruo, win yoo u koo bɛkurɑ. \v 8 Domi wi, u ɡɑbu wiru kpĩiyɛ, u mɑɑ tɑbu kowobu mɔ be u kpɑre. Ù n turo sɔ̃ɔwɑ u doo, u rɑ n dɔɔwɑ. Ù n mɑɑ ben ɡoo sɔ̃ɔwɑ u nɑ, u rɑ n sisiwɑ. Ù n win yoo sɔ̃ɔwɑ u yeni koowo, u rɑ n mɑɑ ye mɔ̀wɑ. \p \v 9 Ye Yesu u ɡɑri yi nuɑ biti yɑ nùn mwɑ, mɑ u sĩirɑ u tɔmbu sɔ̃ɔwɑ be bɑ nùn swĩi u nɛɛ, nɑ ǹ ɡinɑ nɑɑnɛ doke bɑkɑ binin bweseru wɑɑre, bɑɑ Isirelibɑ sɔɔ. \p \v 10 Ye ɡɔro be, bɑ ɡɔsirɑ yɛnuɔ bɑ deemɑ yoo wi, u bwɑ̃ɑ dorɑ. \s1 Yesu u ɡɔmini ɡoon bii seesiɑ \p \v 11 Yen sisiru Yesu dɑ wuu ɡɑɡun mi, ɡe bɑ rɑ soku Nɑyini. Win bwɑ̃ɑbu kɑ mɑɑ tɔn wɔru ɡunɑ nùn swĩi. \v 12 Sɑɑ ye u wuu ɡen ɡbɑ̃rɑrun kɔnnɔ turuku kuɑ, u wɑ bɑ ɑluwɑɑsi ɡoon ɡoru sɔɔwɑ bɑ kɑ yɑriɔ bu sike. U sɑ̃ɑwɑ win mɛron bii teere te u mɔ. Win mɛro mɑɑ, ɡɔminiwɑ. Wuuɡibu dɑbirɑ wɑ̃ɑ kɑ wi. \v 13 Ye Yinni u kurɔ wi wɑ win wɔnwɔndɑ nùn mwɑ, mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ku swĩ. \p \v 14 Yerɑ u susi u ɡoo ten kpɑkororu bɑbɑ. Be bɑ tu sɔɔwɑ bɑ yɔ̃rɑ. Mɑ u nɛɛ, ɑluwɑɑsi wunɛ, nɑ nun sɔ̃ɔmɔ, ɑ seewo. \p \v 15 Mɑ ɡoo te, tɑ seewɑ tɑ sinɑ tɑ ɡɑri ɡerumɔ. Mɑ Yesu nùn win mɛro wesiɑ. \v 16 Bɛrum be kpuro mwɑ, mɑ bɑ Gusunɔ siɑrɑmɔ bɑ ɡerumɔ bɑ mɔ̀, Gusunɔn sɔmɔ dɑmɡiiwɑ u bu kuremɑ. Gusunɔwɑ u win tɔmbu nɑɑwɑ. \v 17 Yesun lɑbɑɑri ye, yɑ yɑbi Yudeɑ kpuro sɔɔ kɑ mɑɑ yen beri kpuro. \s1 Yohɑnu Bɑtɛmu kowon \s2 ɡɔrobu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 11:2-19) \p \v 18 Yohɑnun bwɑ̃ɑbɑ nùn ye kpuron lɑbɑɑri sɔ̃ɔwɑ. Mɑ u win bwɑ̃ɑ ben yiru sokɑ, \v 19 u bu ɡɔrɑ Yesun mi bu nùn bikiɑ, wiyɑ wi u sisi? Nɡe bɑ n kpɑo mɑrɑ. \v 20 Ye durɔ be, bɑ turɑ win mi, bɑ nɛɛ, Yohɑnu Bɑtɛmu kowowɑ sun ɡɔrimɑ wunɛn mi su bikiɑ, wunɑ wi u sisi? Nɡe sɑ n kpɑo mɑrɑ. \p \v 21 Sɑɑ ye sɔɔ, u tɔn dɑbirun bɑrɑnu kɑ ben ɑlebu bɛkiɑ, mɑ u ben wɛrɛkunu ɡirɑ, u mɑɑ wɔ̃ko dɑbinu yɑm wɑɑsiɑ. \v 22 Mɑ u bu wisɑ u nɛɛ, i doo i Yohɑnu tusiɑ ye i wɑ kɑ ye i nuɑ. Wɔ̃kobɑ yɑm wɑɑmɔ, yɛmɔbɑ sĩimɔ, be bɑ bɑrɑ disiɡiru bɑrɔ bɑ bɛkurɑmɔ bɑ dɛɛrɑmɔ, sosobu bɑ ɡɑri nɔɔmɔ, bɑ ɡɔribu seeyɑmɔ, mɑ bɑ sɑ̃ɑrobu Lɑbɑɑri ɡeɑn wɑɑsu mɔ̀. \v 23 Doo nɔɔruɡiiwɑ bɑɑwure wìn nɑɑnɛ yɑ yɔ̃ dim dim nɛ sɔɔ. \p \v 24 Ye Yohɑnun ɡɔrobɑ sĩɑ, mɑ u tɔn dɑbinu Yohɑnun ɡɑri sɔ̃ɔbu wɔri. U bu bikiɑ u nɛɛ, mbɑ i mɛɛrim dɑ ɡbɑburɔ. Yɑkɔ ɡe woo ɡɑ toorimɔ? \v 25 Durɔ wi u yɑ̃ɑ bɛɛrɛɡinu sebuɑ? Wee, be bɑ yɑ̃ɑ ɡobiɡinu sebuɑ mɑ bɑ wɑ̃ɑru dimɔ dukiɑ sɔɔ, beyɑ bɑ wɑ̃ɑ sinɑ kpɑɑnɔ. \v 26 Ǹ n mɛn nɑ, mbɑ i mɛɛrim dɑ. Gusunɔn sɔmɔ ɡoo? Mɛyɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ yɛ̃ro mɑm Gusunɔn sɔmɔ kere mi n tomɑ. \v 27 Domi Yohɑnu wiyɑ wìn ɡɑri bɑ yoruɑ bɑ nɛɛ, \q1 “N wee, nɑ nɛn ɡɔro ɡɔrɑ wunɛn wuswɑɑɔ wi u koo nun ɡbiiyɑ u wunɛn swɑɑ sɔmɛ.” \m \v 28 Nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ mɑ be tɔn kurɔbɑ mɑrɑ sɔɔ, ɡoo kun Yohɑnu kere, ɑdɑmɑ wi u yɑ̃kɑbu bo Gusunɔn bɑndu sɔɔ, u Yohɑnu kere. \p \v 29 Ye bɑ ye nuɑ, tɔmbu kpuro kɑ ɡbere mwɑɔbu sɑnnu bɑ Gusunɔ ɡem wɛ̃, domi beyɑ Yohɑnu u rɑɑ bɑtɛmu kuɑ. \v 30 Adɑmɑ Fɑlisibɑ kɑ woodɑ yɛ̃robu bɑ ǹ dɑɑ wure Yohɑnu u bu bɑtɛmu ko. Nɡe mɛyɑ bɑ kɑ yinɑ ye Gusunɔ u ɡɔ̃ru doke u bu kuɑ. \p \v 31 Mɑ Yinni u bikiɑ u nɛɛ, mbɑ kon kɑ tɛ̃n tɔmbu weesinɑ. Mbɑ bɑ kɑ weenɛ. \v 32 Bɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe bibu be bɑ sɔ̃ yɑburɔ, bɑ sokunɑmɔ bɑ mɔ̀, sɑ bɛɛ ɡuuru soowɑ mɑ i ǹ yɑwɑ. Sɑ bɛɛ ɡɔɔ womu kuɑ, i ǹ mɑɑ swĩ. \v 33 Domi Yohɑnu Bɑtɛmu kowo u nɑ, u ǹ dĩɑnu dimɔ, u ǹ mɑɑ tɑm nɔrumɔ, mɑ i nɛɛ, u wɛrɛkunu mɔ. \v 34 Tɔnun Bii u nɑ, u dimɔ u nɔrumɔ, mɑ i ɡerumɔ u sɑ̃ɑ dim kĩro kɑ tɑm nɔro, ɡbere mwɑɔbu kɑ kɔ̃sɑn kowobun bɔrɔ. \v 35 Kɑ mɛ, Gusunɔn bwisi yi rɑ tii sɔ̃ɔsi bwisi ɡee be bɑ yi wurɑn mi. \s1 Yesu dimɔ Fɑlisi ɡoon yɛnuɔ \p \v 36 Fɑlisi ɡoo wi bɑ mɔ̀ Simɔɔ u Yesu dim sokɑ. Mɑ Yesu u duɑ win dirɔ u sinɑ u kɑ di. \v 37 Kurɔ tɑnɔ ɡoo wɑ̃ɑ wuu mi. Ye u nuɑ mɑ Yesu u dimɔ Fɑlisi win yɛnuɔ, yerɑ u kɑ too burɑru nɑ te tɑ turɑre yibɑ. \v 38 U yɔ̃rɑ Yesun biruɔ win nɑɑsu ɡiɑ u sumɔ. Mɑ win yĩresu nɑɑ si wɑɑyɑ, mɑ u su sunkumɔ kɑ win seri, u su sɔ̃sumɔ, mɑ u su turɑre ye wisi. \v 39 Fɑlisi wi u Yesu dim sokɑ, ye u wɑ mɛ, u ɡeruɑ win ɡɔ̃ruɔ u nɛɛ, durɔ wi, ù n Gusunɔn sɔmɔn nɑ, u ko n yɛ̃ kurɔ weren bweserɑ wi u nùn bɑbɑmɔ, domi kurɔ tɑnɔwɑ. \v 40 Mɑ Yesu u nɛɛ, Simɔɔ, nɑ ɡɑri ɡɛɛ mɔ yi kon nun sɔ̃. \p Mɑ Simɔɔ u nɛɛ, yinni, ɑ ɡeruo. \p \v 41 Mɑ Yesu u nɛɛ, durɔ ɡoo wɑ̃ɑ wìn dibu tɔmbu yiru bɑ nɛni. Turo nɛni sii ɡeesun ɡobi nɛɛrɑ wunɔbu (500), turo mɑɑ weerɑɑkuru. \v 42 Ye bɑ ǹ ɡɑ̃ɑnu wɑ bu kɔsiɑ, mɑ u be yiru kpuro suuru kuɑ. Tɛ̃ be yiru ye sɔɔ, wɑrɑ koo nùn kĩɑ n kere. \p \v 43 Simɔɔ u nɛɛ, nɑ tɑmɑɑ wi bɑ suuru kuɑ n kere. \p Mɑ Yesu u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɡemɑ ɑ ɡeruɑ. \p \v 44 Yerɑ u sĩirɑ kurɔ win mi ɡiɑ mɑ u Simɔɔ bikiɑ u nɛɛ, ɑ kurɔ wi wɑ? Ye nɑ duɑ wunɛn yɛnuɔ ɑ ǹ mɑn nim kɑ̃ n kɑ nɛn kɔ̃ri kpɑkiɑ, ɑdɑmɑ kurɔ wini u nɛn nɑɑsu wɑɑyɑ kɑ win yĩresu, mɑ u su sunkɑ kɑ win seri. \v 45 A ǹ mɑn tɔburɑ kɑ sɔ̃subu, ɑdɑmɑ kurɔ wini, mìn di nɑ duɑ, u ǹ nɛn nɑɑsu sɔ̃sum deri. \v 46 A ǹ ɡum wisi nɛn wiru wɔllɔ, ɑdɑmɑ kurɔ wini u turɑre wisi nɛn nɑɑsɔ. \v 47 Yen sɔ̃, nɑ nun sɔ̃ɔmɔ mɑ kurɔ win durum bɑkɑ ye, bɑ nùn ye suuru kuɑ. Yeyɑ n derɑ win kĩrɑ kpɛ̃ɑ. Adɑmɑ wi bɑ fiiko suuru kuɑ, u rɑ n kĩwɑ fiiko. \p \v 48 Mɑ u kurɔ wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɑ nun wunɛn durum suuru kuɑ. \p \v 49 Be bɑ sɔ̃ bɑ dimɔ kɑ wi, bɑ bikiɑnɑmɔ, wɑrɑ wini wi bɑɑ tɔmbun durum u mɑm suuru mɔ̀. \v 50 Mɑ u kurɔ wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wunɛn nɑɑnɛ dokebu nun fɑɑbɑ kuɑ. A doo kɑ ɑlɑfiɑ. \c 8 \s1 Tɔn kurɔ be bɑ Yesu swĩi \p \v 1 Yen biru Yesu u wuu mɑrosu kɑ bɑru kpɑɑnu dɑ dɑ, u wɑɑsu mɔ̀ u Gusunɔn bɑndun lɑbɑɑri ɡeɑ kpɑrɑmɔ. Mɑ bwɑ̃ɑbu wɔkurɑ yiru ye, yɑ wɑ̃ɑ kɑ wi, \v 2 kɑ mɑɑ kurɔbu ɡɑbu bèn wɛrɛkunu bɑ ɡirɑ, kɑ ɡɑbu be bɑ bɛkiɑ ben bɑrɑnu sɔɔn di. Beyɑ Mɑɑri wi bɑ sokumɔ Mɑdɑlɑɡii, wìn min di wɛrɛkunu nɔɔbɑ yiru nu doonɑ, \v 3 kɑ Yoɑnɑ wi u sɑ̃ɑ Kusɑ, Herodun sɔm kowobun wiruɡiin kurɔ, kɑ Susɑnɑ kɑ sere ɡɑbu dɑbiru. Kurɔ beyɑ bɑ bu nɔɔrimɔ kɑ ben tiin ye bɑ mɔ. \s1 Dĩɑ bwese yɛ̃kon ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 13:1-9, Mɑɑku 4:1-9) \p \v 4 Tɔn dɑbinu nɑ sɑɑ wusu dɑbinun di bɑ mɛnnɑ Yesun mi. Yerɑ u bu mɔndu kuɑ u nɛɛ, \v 5 durɔ ɡoo yɑrɑ u kɑ dĩɑ bweseru yɛ̃kɑ. Nɡe mɛ u yɛ̃kɑmɔ sukum wɔri swɑɑ bɑɑrɔ, mɑ bɑ tɑɑkɑ, mɑ ɡunɔsu ɡɔsɑ su di. \v 6 Sukum ɡɑm mɑɑ wɔri kpee sɑɑrɑ wɔllɔ. Sɑnɑm mɛ mu kpiimɑ, mu ɡberɑ yèn sɔ̃ tem yɛndu sɑri mi. \v 7 Sukum ɡɑm kpɑm wɔri sɑ̃kin suunu sɔɔ, mɑ sɑ̃ki kɑ mu kpɛ̃ɑ sɑnnu, mɑ yi mu sɛ̃kenɛ yi ɡo. \v 8 Sukum ɡɑm mɑɑ kpɑm wɔri tem ɡem sɔɔ, mɑ mu kpiɑ mu binu mɑrɑ wunɔm wunɔm. Ye u ɡeruɑ mɛ u kpɑ, u nɔɔɡiru suɑ u nɛɛ, wi u swɑɑ mɔ u kɑ nɔ, u nɔɔwɔ. \s1 Mɔnnun ɑsɑnsi \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 13:10-17, Mɑɑku 4:10-12) \p \v 9 Mɑ win bwɑ̃ɑbɑ nùn bikiɑ bɑ nɛɛ, mbɑ mɔn ten tubusiɑnu. \v 10 U nɛɛ, bɛɛyɑ bɑ wɛ̃ i kɑ Gusunɔn bɑndun ɑsiri ɡiɑ, ɑdɑmɑ bɑ ɡɑbu ɡɑri yi sɔ̃ɔmɔ kɑ mɔnnu, “kpɑ bu kɑ mɛɛri bɑ kun wɑ, bɑ̀ n mɑɑ nuɑ, kpɑ n ku bu yeeri.” \s1 Mɔn ten tubusiɑnu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 13:18-23, Mɑɑku 4:13-20) \p \v 11 Yesu u nɛɛ, yeniwɑ mɔn ten tubusiɑnu. Gusunɔn ɡɑriyɑ bɑ yɛ̃kɑmɔ. \v 12 Swɑɑ bɑɑru tɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe tɔn be bɑ rɑ yi nɔ, kpɑ Setɑm yu nɑ yu yi wunɑ ben ɡɔ̃run di bu ku rɑɑ kɑ nɑɑnɛ doke kpɑ bu fɑɑbɑ wɑ. \v 13 Kpee sɑɑrɑ yɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe tɔn be bɑ rɑ ɡɑri yi mwɛ kɑ nuku dobu sɑnɑm mɛ bɑ yi nɔɔmɔ, ɑdɑmɑ bɑ ǹ ɡbini mɔ. Bɑ rɑ nɑɑnɛ dokewɑ sɑɑ fiiko sɔɔ, kpɑ bu biru wurɑ lɑɑkɑri mɛɛribun sɑnɑm. \v 14 Tem mi sɑ̃ki wɑ̃ɑ mu sɑ̃ɑwɑ nɡe tɔn be bɑ rɑ yi nɔ, ɑdɑmɑ nɡe mɛ bɑ dɔɔ, wururɑbu kɑ dukiɑ kɑ hɑnduniɑn dobu rɑ yi sɛ̃ke yi ɡo, ben binu ku rɑ ye. \v 15 Tem ɡem mu mɑɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe tɔn be bɑ rɑ ɡɑri yi bɑ nuɑ nɛnɛ ben ɡɔ̃ru ɡeu sɔɔ kɑ nuku tiɑ, mɑ bɑ binu mɑrumɔ kɑ tɛmɑnɑbu. \s1 Fitilɑn mɔndu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 4:21-25) \p \v 16 Yesu kpɑm nɛɛ, ɡoo sɑri wi u rɑ fitilɑ mɛni kpɑ u ɡu wekeru wukiri, ǹ kun mɛ u ɡu doke kpin yerun kɔkɔrɔ. Adɑmɑ u rɑ ɡu sɔndiwɑ dɑbu wɔllɔ, kpɑ be bɑ dumɔ bɑ n kɑ yɑm bururɑm wɑɑmɔ. \v 17 Domi ɡɑ̃ɑnu sɑri ni bɑ beruɑ mɑ nu ǹ koo terɑ, mɛyɑ ɡɑ̃ɑnu mɑɑ sɑri ni bɑ kuɑ ɑsiri sɔɔ mɑ nu ǹ koo ɡiɑrɑ kpɑ nu sɔ̃ɔsirɑ bɑtumɑ sɔɔ. \p \v 18 Yen sɔ̃, i n lɑɑkɑri sɑ̃ɑ nɡe mɛ i nɔɔmɔ. Domi bɑɑwure wi u mɔ, wiyɑ bɑ koo wɛ̃. Bɑɑwure wi u kun mɑɑ mɔ, bɑ koo nùn mwɑɑri ye u tɑmɑɑ u mɔ. \s1 Berɑ̀ bɑ sɑ̃ɑ Yesun wɔnɔbu \s2 kɑ win mɛro \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 12:46-50, Mɑɑku 3:31-35) \p \v 19 Yesun wɔnɔbu kɑ win mɛro bɑ nɑ win mi, ɑdɑmɑ bɑ kpɑnɑ bu nùn susi tɔn dɑbinun sɔ̃. \v 20 Bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ mɑ win wɔnɔbu kɑ win mɛro bɑ yɔ̃ tɔɔwɔ bɑ kĩ bu nùn wɑ. \p \v 21 Adɑmɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, be bɑ Gusunɔn ɡɑri swɑɑ dɑki, mɑ bɑ yi mɛm nɔɔwɑmmɛ beyɑ bɑ sɑ̃ɑ win wɔnɔbu kɑ win mɛro. \s1 Yesu u nim kurenu mɑrisiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 8:23-27, Mɑɑku 4:35-41) \p \v 22 Sɔ̃ɔ teeru Yesu duɑ ɡoo nimkuu sɔɔ kɑ win bwɑ̃ɑbu, mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i de su tɔburɑ dɑɑ burerun ɡuru ɡiɔ. \p Mɑ bɑ ɡoo wukɑ bɑ doonɑ. \v 23 Sɑnɑm mɛ bɑ dɔɔ, u dweeyɑ. Yerɑ woo bɔkɔ ɡɑ seewɑ dɑɑ bure te sɔɔ, mɑ ɡoo ɡɑ nim yibuɔ. Bɑ wɑ̃ɑ kɑri sɔɔ. \v 24 Bɑ nùn susi mɑ bɑ nùn yɑmiɑ bɑ nɛɛ, Yinni, Yinni, sɑ kɑm kobu dɔɔ. \p Ye u yɑndɑ u woo kɑ nim kurenu ɡerusi. Mɑ n sure mɑ n mɑri sɔ̃ɔ sɔ̃ɔ. \v 25 Mɑ Yesu u bu bikiɑ u nɛɛ, mɑ sɔɔrɑ i bɛɛn nɑɑnɛ doke. \p Bɛrum bu mwɑ kɑ biti, mɑ bɑ bikiɑnɑmɔ, durɔ weren bweserɑ wini wi bɑɑ woo kɑ nim ù n woodɑ wɛ̃, n dɑ nùn mɛm nɔɔwɛ. \s1 Yesu u wɛrɛkunuɡii bɛkiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 8:28-34, Mɑɑku 5:1-20) \p \v 26 Mɑ bɑ Gɑdɑrɑn tem turɑ mɛ n kɑ Gɑlile wuswɑɑ kisinɛ. \v 27-29 Ye u sɑrɑ temɔ u durɔ ɡoo wɑ u wee wuu ɡiɑn di u kɑ nùn yinnɑ. Durɔ wi, u wɛrɛkunu mɔ. Nɔn dɑbirɑ nu rɑ nùn seeri. Bɑ rɑ nùn bɔke kɑ yɔni nɔmɑ kɑ nɑɑsɔ kpɑ bɑ n nùn kɔ̃su. Adɑmɑ u rɑ bɔkubu kpuro kɑsuku kpɑ wɛrɛku ni, nu kɑ nùn dɑ ɡbɑburɔ. Tererɑ u rɑ n wɑ̃ɑ sɑɑ tɛɛbun di, u ku rɑ sinɛ yɛnuɔ, mɑ n kun sikɑɔ. Yerɑ Yesu u wɛrɛku ni woodɑ wɛ̃ nu doonɑ durɔ win min di. \p Ye durɔ wi, u Yesu wɑ u wurɑ tɑkɑnɑ u wɔrumɑ win wuswɑɑɔ mɑ u nɔɔɡiru suɑ wɔllɔ u nɛɛ, mbɑ n sun mɛnnɛ nɛ kɑ wunɛ Yesu Wɔrukoon Bii. Nɑ nun kɑnɑmɔ ɑ ku mɑn tɔ̃yɑ ko. \p \v 30 Mɑ Yesu u nùn bikiɑ u nɛɛ, ɑmɔnɑ wunɛn yĩsiru. Mɑ u wisɑ u nɛɛ, Nɔrɔbu, domi u wɛrɛku dɑbinu mɔ. \p \v 31 Mɑ wɛrɛku ni, nu Yesu suuru kɑnɑ nu nɛɛ, u ku de nu dɑ wɔru bɔkɔ \f + \fr 8:31 \fr*\fk wɔru bɔkɔ \fk*\ft - Wɔru bɔkɔ ɡe, ɡɑ sɑ̃ɑwɑ Setɑm wɑ̃ɑ yeru te tɑ ǹ nɔru mɔ.\ft*\f* sɔɔ. \p \v 32 N deemɑ kurusɔ wuu bɑkɑru ɡɑrɑ wɑ̃ɑ tɑ dimɔ ɡuuru wɔllɔ. Mɑ wɛrɛku ni, nu Yesu suuru kɑnɑ nu nɛɛ, u de nu dɑ kurusɔ ni sɔɔ. Mɑ u nu yɔllɑɑ kuɑ. \v 33 Mɑ nu durɔ wi doonɑri, nu dɑ kurusɔ nin mi. Mɑ kurusɔ wuu te, tɑ duki sure dɑɑ bureru sɔɔ tɑ nim diirɑ. \p \v 34 Sɑnɑm mɛ be bɑ nu kpɑre bɑ wɑ ye n koorɑ, bɑ duki suɑ. Bɑ dɑ bɑ lɑbɑɑri ye yɛ̃bi wuu mɑroɔ kɑ bɑru kpɑɑnɔ. \v 35 Tɔmbɑ yɑrɑ bu kɑ wɑ ye n koorɑ. Bɑ dɑ Yesun mi mɑ bɑ durɔ wi deemɑ wìn min di wɛrɛkunu doonɑ, u sɔ̃ Yesun bɔkuɔ u bekuru wukiri u wurɑ win lɑɑkɑri sɔɔ, mɑ bɛrum bu mwɑ. \v 36 Bèn nɔni biru yɑ koorɑ bɑ tɔmbu sɔ̃ɔwɑ nɡe mɛ n kuɑ wɛrɛkunuɡii wi, u kɑ bɛkurɑ. \v 37 Gɑdɑrɑn tem ɡirum tɔn be kpuro bɑ Yesu suuru kɑnɑ bɑ nɛɛ, u bu dɛsirɑrio, domi bɛrum bɑkɑm bu mwɑ. Mɑ u ɡoo nimkuu duɑ u ɡɔsirɑ. \v 38 Durɔ wi, wìn min di wɛrɛkunu doonɑ, u Yesu suuru kɑnɑ u nɛɛ, u de bu dɑ sɑnnu. Adɑmɑ Yesu u nùn ɡɔsiɑ u nɛɛ, \v 39 u ɡɔsiro win yɛnuɔ, kpɑ u kpɑrɑ kpuro ye Gusunɔ u nùn kuɑ. \p Mɑ u doonɑ u dɑ u kpɑrɑ wuu ɡe sɔɔ kpuro ye Yesu nùn kuɑ. \s1 Yɑrusin bii kɑ kurɔ \s2 wi u Yesun yɑberu bɑbɑn ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 9:18-26, Mɑɑku 5:21-43) \p \v 40 Ye Yesu u wurɑmɑ mɑ tɔn wɔru ɡɑ nùn dɑm koosiɑ, domi bɑ rɑɑ nùn mɑrɑwɑ be kpuro. \v 41 Wee durɔ ɡoo wi bɑ rɑ soku Yɑrusi, mɛnnɔ yerun wiruɡii, u dɑ u yiirɑ Yesun wuswɑɑɔ u nùn suuru kɑnɑ u nɑ win yɛnuɔ. \v 42 Domi win bii teere te u mɑrɑ, tɑ wɑsikirɑmɔ. Bii wi, u sɑ̃ɑwɑ wɔndiɑ wi u wɔ̃ɔ wɔkurɑ yiru mɔ. \p Ye u dɔɔ mi, tɔn wɔru ɡɑ nùn mɔnsi. \v 43 N wee, kurɔ ɡoo u wɑ̃ɑ mi, wi u yɛm wĩibu bɑrɔ sɑɑ wɔ̃ɔ wɔkurɑ yirun di. [U win ɡobi di kpuro tim nɛmɔbun mi,] ben ɡoo kun mɑɑ kpĩɑ u nùn bɛkie. \v 44 U Yesu susi biruɔ mɑ u win yɑberun swɑɑ buɑ bɑbɑ. Yɑnde win yɛm wĩi bi, bu yɔ̃rɑ. \v 45 Mɑ Yesu u bikiɑ u nɛɛ, wɑrɑ mɑn bɑbɑ. \p Ye be kpuro bɑ sikimɔ, Piɛɛ kɑ be bɑ wɑ̃ɑ kɑ wi, bɑ nɛɛ, Yinni, n ǹ tɔn wɔruwɑ ɡɑ nun sɛ̃ke ɡɑ kɑ sikerenɛ? [Mɑ ɑ bikiɑmɔ wɑrɑ nun bɑbɑ?] \p \v 46 Adɑmɑ Yesu u nɛɛ, ɡoo u mɑn bɑbɑ, domi nɑ ɡiɑ mɑ nɛn dɑm mu sɔmburu kuɑ. \p \v 47 Ye kurɔ wi, u ɡiɑ mɑ bɑ nùn tuburi, yerɑ u nɑ u yiirɑ kɑ diiribu Yesun wuswɑɑɔ. Tɔmbu kpuron nɔni biru u ɡeruɑ yèn sɔ̃ u nùn bɑbɑ, kɑ mɑɑ mɛ u bɛkurɑ yɑnde. \v 48 Mɑ Yesu nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bii kurɔbu, wunɛn nɑɑnɛ dokebu nun bɛkiɑ, ɑ doo kɑ ɑlɑfiɑ. \p \v 49 Sɑnɑm mɛ u ɡɑri mɔ̀, ɡoo u nɑ u mɛnnɔ yerun wiruɡii wi sɔ̃ɔwɑ mɑ win bii u ɡu kɔ, u ku mɑɑ keu koosio ɡɔnɡɛrɛ ko. \p \v 50 Yesu u ye nuɑ, mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ku bɛrum ko, ɑ ɡesi nɑɑnɛ dokeo, u koo bɛkurɑ. \p \v 51 Ye u turɑ yɛnu mi, u ǹ dere ɡoo u kɑ nùn due mɑ n kun mɔ Piɛɛ kɑ Yohɑnu kɑ Yɑkɔbu kɑ bii win tundo kɑ win mɛro. \v 52 Be bɑ wɑ̃ɑ mi kpuro bɑ sumɔwɑ bɑ tii soomɔ bii win sɔ̃. Adɑmɑ Yesu u nɛɛ, i ku swĩ, u ǹ ɡu, u dòwɑ. \p \v 53 Bɑ nùn yɑɑkoru wɔri, domi bɑ yɛ̃ mɑ u ɡuwɑ. \v 54 Mɑ Yesu u bii win nɔmɑ nɛnuɑ mɑ u ɡeruɑ kɑ dɑm, wɔndiɑ ɑ seewo. \p \v 55 Wɔndiɑ win hunde yɑ wurɑmɑ, mɑ u seewɑ mii mii. Mɑ Yesu u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bu nùn dĩɑnu wɛ̃ɛyɔ. \v 56 Mɑ biti yɑ win mɔwɔbu mwɑ, ɑdɑmɑ Yesu u bu yiire u nɛɛ, bu ku rɑɑ ɡoo sɔ̃ ye n koorɑ. \c 9 \s1 Yesu u bwɑ̃ɑbu wɔkurɑ yiru ɡɔrɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 10:5-15, Mɑɑku 6:7-13) \p \v 1 Mɑ Yesu u win bwɑ̃ɑbu wɔkurɑ yiru sokɑ u mɛnnɑ u bu dɑm kɑ̃ kɑ yiiko bu kɑ wɛrɛkunu kpuro ɡirɑ, bu kɑ mɑɑ bɑrɑnu bɛkiɑ. \v 2 Mɑ u bu ɡɔrɑ bu kɑ bɑn te Gusunɔ u koo swĩin wɑɑsu ko kpɑ bu bɑrɔbu bɛkiɑ. \v 3 Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i ku ɡɑ̃ɑnu kusenu ko sɑnum mɛ sɔɔ, bɑɑ dɛkɑ ǹ kun mɛ bɔɔru ǹ kun mɛ dĩɑnu ǹ kun mɛ ɡobi, kpɑ i ku mɑɑ yɑberu yiruse nɛnɛ. \v 4 Yɛnu ɡèn mi i sɔbiɑ, i sinɔ mi sere i kɑ doonɑ wuu ɡen min di. \v 5 Wuu mi bɑ ǹ bɛɛ dɑm koosie, i yɑrio wuu ɡen min di, kpɑ i bɛɛn nɑɑsun tuɑ bu kpɑre nɡe yĩreru te tɑ bu ben tɑɑrɛ sɔ̃ɔsimɔ. \p \v 6 Bɑ seewɑ bɑ doonɑ bɑru kpɑɑ kpɑɑkɑ, bɑ Lɑbɑɑri ɡeɑ kpɑrɑmɔ mɑ bɑ bɑrɔbu bɛkiɑmɔ yɑm kpuro. \s1 Herodun lɑɑkɑri seewɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 14:1-12, Mɑɑku 6:14-29) \p \v 7 Herodu sunɔ u nuɑ kpuro ye Yesu u mɔ̀, mɑ yɑ win lɑɑkɑri burisinɑ. Domi ɡɑbɑ ɡerumɔ Yohɑnuwɑ wurɑmɑ ɡɔrin di. \p \v 8 Gɑbɑ mɑɑ ɡerumɔ Eliwɑ kurɑmɑ. \p Mɑ ɡɑbɑ ɡerumɔ Gusunɔn sɔmɔ yerukobun turowɑ wurɑmɑ sɑɑ ɡɔrin di. \p \v 9 Mɑ Herodu u nɛɛ, nɑ derɑ bɑ Yohɑnu wiru burɑ. Adɑmɑ wɑrɑ wini wìn ɡɑri nɑ nɔɔmɔ mɛnin bweseru. \p Mɑ u kɑsu u nùn wɑ. \s1 Yesu u tɔmbu nɔrɔbun \s2 subɑ nɔɔbu diisiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 14:13-21, Mɑɑku 6:30-44, Yohɑnu 6:1-14) \p \v 10 Yesun bwɑ̃ɑ be, bɑ ɡɔrɑ ye wɔmɑ bɑ nùn sɑɑriɑ kpuro ye bɑ kuɑ. Mɑ u bu suɑ bɑ tii mɛnɑ bɑ dɑ wuu ɡɑɡun berɑ ɡiɑ ɡe bɑ rɑ soku Bɛsɑidɑ. \v 11 Tɔn wɔru ɡɑ ɡiɑ ɡee u wɑ̃ɑ, mɑ ɡɑ nùn swĩi. U bu dɑm koosiɑ mɑ u bu bɑn te Gusunɔ u koo swĩin ɡɑri sɔ̃ɔmɔ, u mɑɑ bu bɛkiɑmɔ be bɑ bɑrɔ. \p \v 12 Ye sɔ̃ɔ kpeeyɔ be wɔkurɑ yiru ye, bɑ nùn susi mɑ bɑ nɛɛ, ɑ tɔn be kɑro bu dɑ wusɔ kɑ bɑru kpɑɑnɔ bu kpin yeru kɑsu kɑ ye bɑ koo di, domi ɡbɑburu sɔɔrɑ sɑ wɑ̃ɑ mini. \p \v 13 Yerɑ Yesu u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i bu dĩɑnu wɛ̃ɛyɔ bɛɛn tii bu di. \p Adɑmɑ bɑ nɛɛ, pɛ̃ɛ nɔɔbu kɑ swɛ̃ɛ yiru tɔnɑwɑ sɑ mɔ, mɑ n kun mɔ ɑ̀ n kĩ bɛsɛn tii su dɑ su dĩɑnu kɑsumɑ tɔn be kpuron sɔ̃ bɑɑsi yɑ. \p \v 14 Tɔn be sɔɔ, tɔn durɔbun ɡeerɑ turɑ nɡe tɔnu nɔrɔbun subɑ nɔɔbu (5.000). Mɑ Yesu u win bwɑ̃ɑ be sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i bu sinɑsio wuu wuukɑ, weerɑɑkuukuubu. \p \v 15 Mɑ bɑ kuɑ mɛ bɑ be kpuro sinɑsiɑ. \v 16 Yesu u pɛ̃ɛ nɔɔbu ye suɑ kɑ swɛ̃ɛ yiru ye, mɑ u nɔni seeyɑ wɔllɔ u Gusunɔn domɑru bikiɑ, mɑ u ye mururɑ u bwɑ̃ɑ be wɛ̃ bu tɔn dɑbi te yɑbuɑ. \v 17 Be kpuro bɑ di bɑ debɑ. Mɑ bɑ sukum ɡure birenu wɔkurɑ yiru sɔɔ ye bɑ di n tiɑrɑ. \s1 Piɛɛ nɛɛ, Yesu u sɑ̃ɑwɑ \s2 wi Gusunɔ u ɡɔsɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 16:13-19, Mɑɑku 8:27-29) \p \v 18 Sɔ̃ɔ teeru sɑnɑm mɛ Yesu u kɑnɑru mɔ̀ bee tiɑ, kɑ win bwɑ̃ɑbu sɑnnu, u bu bikiɑ u nɛɛ, wɑrɑ tɔmbɑ ɡerumɔ nɑ sɑ̃ɑ. \p \v 19 Bɑ nɛɛ, Yohɑnu Bɑtɛmu kowowɑ. Gɑbɑ rɑ ɡere, Eliwɑ, ɡɑbɑ rɑ mɑɑ nɛɛ, Gusunɔn sɔmɔ yerukobun turowɑ u wurɑmɑ ɡɔrin di. \v 20 Mɑ u bu bikiɑ u nɛɛ, bɛɛn tii mɑɑ ni, wɑrɑ i ɡerumɔ nɑ sɑ̃ɑ. \p Piɛɛ u nɛɛ, wunɑ Kirisi wi Gusunɔ u ɡɔrimɑ. \p \v 21 Mɑ u bu nɔɔ ɡoosi bu ku rɑɑ ɡoo sɔ̃. \s1 Yesu u win ɡɔɔ kɑ win seebun \s2 ɡɑri mɔ̀ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 16:20-28, Mɑɑku 8:30-9:1) \p \v 22 Yesu u kpɑm nɛɛ, Tɔnun Bii u ǹ koo ko u kun nɔni sɔ̃ɔre ɡem ɡem, kpɑ ɡuro ɡurobu bu nùn yinɑ kɑ yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ woodɑ yɛ̃robu, kpɑ bu nùn ɡo kpɑ u sikurɑ sɔ̃ɔ itɑse. \p \v 23 Mɑ u be kpuro sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɡoo ù n kĩ u mɑn swĩi nɡe bɔ̃̀ɔ, u win ɡɔ̃ru kĩru derio, kpɑ u win tiin dɑ̃ɑ bunɑnɑru suɑ bɑɑdommɑ, kpɑ u n mɑn swĩi. \v 24 Domi bɑɑwure wi u kĩ u win wɑ̃ɑru di kɑ win ɡɔ̃ru kĩru, u koo tu biɑ. Adɑmɑ bɑɑwure wi u win wɑ̃ɑru yinɑ nɛn sɔ̃, wiyɑ u koo tu wɑ kɑ ɡem. \v 25 Arufɑɑni yerɑ̀ tɔnu u mɔ, bɑɑ ù n hɑnduniɑn ɡɑ̃ɑnu kpuro wɑ, mɑ u tii kɑm koosiɑ ǹ kun mɛ u win wɑ̃ɑru biɑ. \v 26 Domi bɑɑwure wi u nɛn sekuru mɔ̀ kɑ mɑɑ nɛn ɡɑri, Tɔnun Bii u koo mɑɑ win sekuru ko ù n wurɑmɑ kɑ win yiiko kɑ Bɑɑbɑɡiɑ kɑ wɔllun ɡɔrɑdo dɛɛrobuɡiɑ. \v 27 Nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ kɑ ɡem, ɡɑbu bɑ yɔ̃ mini be bɑ ǹ ɡbimɔ bu kɑ bɑn te wɑ te Gusunɔ u koo swĩi. \s1 Yesun wɑsi ɡɔsiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 17:1-8, Mɑɑku 9:2-8) \p \v 28 Ye u ɡɑri yi ɡeruɑ u kpɑ, yen sɔ̃ɔ nɔɔbɑ itɑse u Piɛɛ kɑ Yohɑnu kɑ Yɑkɔbu suɑ u yɔɔwɑ ɡuuru wɔllɔ u wɑ u kɑ kɑnɑru ko. \v 29 Nɡe mɛ u kɑnɑru mɔ̀ win wuswɑɑ ɡɔsiɑ tukɑ, mɑ win yɑ̃nu bururɑ fem fem. \v 30-31 N wee tɔmbu yiru, Mɔwisi kɑ Eli, bɑ kurɑmɑ kɑ wɔllun ɡirimɑ bɑ kɑ nùn win doonɑrun ɡɑri mɔ̀ te u koo doonɑ Yerusɑlɛmun di. \v 32 Piɛɛ kɑ win kpɑɑsibu ben wɑsi buniɑ kɑ dom, ɑdɑmɑ bɑ dom kpɑrurɑ mɑ bɑ Yesun yiikon ɡirimɑ wɑ kɑ tɔn be yiru be bɑ yɔ̃ kɑ wi. \v 33 Nɡe mɛ tɔn be, bɑ Yesu dɛsirɑrimɔ, Piɛɛ nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, yinni, n wɑ̃ sɑ n wɑ̃ɑ mini. Su kunu itɑ ko, teeru wunɛɡiru, teeru Mɔwisiɡiru, teeru mɑɑ Eliɡiru. Domi u ǹ yɛ̃ ye u ɡerumɔ. \p \v 34 Nɡe mɛ u ɡɑri mɔ̀ mɛsum, bukɔ ɡɑ nɑ ɡɑ bu wukiri, mɑ bɛrum bwɑ̃ɑ be mwɑ ye bɑ wɑ mɛsum. \v 35 Mɑ nɔɔ ɡɑɡu ɡɑ nɔɔrɑ bukɔ ɡen min di ɡɑ nɛɛ, winiwɑ nɛn Bii wi nɑ tii ɡɔsiɑ, i wiɡiɑ nɔɔwɔ. \p \v 36 Gɑri yin biru, Yesu tiɑ wi turo. Bwɑ̃ɑ be, bɑ ye bɑ wɑ mi tii mɑrisi, bɑ ǹ ɡoo ɡɛɛ sɔ̃ɔwɑ sɔ̃ɔ mɛɛ te sɔɔ. \s1 Yesu u bii wi wɛrɛku ɡɑ wɑ̃ɑsi \s2 bɛkiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 17:14-18, Mɑɑku 9:14-27) \p \v 37 Yen sisiru, sɑnɑm mɛ bɑ sɑrɑ ɡuuru wɔllun di, tɔn wɔru ɡunɑ yɑ Yesu sennɔ nɑ. \v 38 Yerɑ tɔn wɔru ɡen suunu sɔɔn di durɔ ɡoo u ɡbɑ̃rɑ u nɛɛ, yinni, nɑ nun kɑnɑmɔ, ɑ nɛn bii durɔbu ɡe mɛɛrio, domi u sɑ̃ɑ bii teere te nɑ mɔ. \v 39 Wɛrɛku ɡɑ rɑ nùn sɛ̃rewɑ kpɑ u ɡbɑ̃rɑ suɑru sɔɔ, kpɑ ɡu nùn bemisiɑ, kpɑ ɡu de u n yɑ̃ɑtɑm pɔkeru mɔ̀ kpɑ u tii mɛɛrɑ ko, yen biru kpɑ ɡu nùn doonɑri. \v 40 Nɑ wunɛn bwɑ̃ɑbu kɑnɑ bu ɡu ɡirɑ, ɑdɑmɑ bɑ ǹ kpĩɑ. \p \v 41 Yesu nɛɛ, tɔn kɔ̃so nɑɑnɛ doke sɑriruɡibu, sere sɑɑ yerɑ̀ ko nɑ n kɑ bɛɛ wɑ̃ɑ. Sere dommɑ ko nɑ n kɑ bɛɛ tɛmɑnɛ. Mɑ u durɔ wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ kɑ wunɛn bii wi nɑ mini. \p \v 42 Sɑnɑm mɛ u kɑ bii wi susiɔ, wɛrɛku ɡe, ɡɑ nùn tem kpɑrɑnɑ mɑ ɡɑ nùn bemisiɑ. Adɑmɑ Yesu u ɡu ɡerusi u bii wi bɛkiɑ, mɑ u nùn win tundo wesiɑ. \v 43 Mɑ Gusunɔn sinɑ te, tɑ tɔn be kpuro mɑɑmɑɑki kuɑ. \s1 Yesu kpɑm win ɡɔɔ \s2 kɑ win seebun ɡɑri mɔ̀ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 17:22-23, Mɑɑku 9:30-32) \p Sɑnɑm mɛ bɑɑwure u kɑ̃sɑ kɑ ye Yesu u mɔ̀, u win bwɑ̃ɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 44 bɛɛ i ɡɑri yini swɑɑ dɑkio sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ. Bɑ koo Tɔnun Bii tɔmbu nɔmu sɔndiɑ. \p \v 45 Adɑmɑ win bwɑ̃ɑbɑ kun ɡɑri yi tubɑ, domi bɑ bu yi berue ɡinɑ, bu ku kɑ ɡiɑ. Mɑ bɑ bɛrum mɔ̀ bu kɑ nùn ɡɑri yin yɑɑsi bikiɑ. \s1 Wɑrɑ ɡisonkoru bo \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 18:1-5, Mɑɑku 9:33-37) \p \v 46 Sikirinɔ ɡɑ duɑ bwɑ̃ɑ ben suunu sɔɔ domi bɑ kĩ bu ɡiɑ be sɔɔ wi u bo. \v 47 Yesu u ben ɡɔ̃run bwisikunu yɛ̃. Yerɑ u bii yɑ̃kɑbu suɑ u yɔ̃rɑsiɑ win bɔkuɔ, \v 48 mɑ u nɛɛ, bɑɑwure wi u bii yɑ̃kɑbu ɡeni wurɑ nɛn yĩsirun sɔ̃, nɛn tiiwɑ u wurɑ, bɑɑwure wi u mɑɑ mɑn wurɑ, u wi u mɑn ɡɔrimɑ wurɑwɑ. Domi wi u sɑ̃ɑ yɑ̃kɑbu bɛɛn suunu sɔɔ, wiyɑ kpuro kere. \s1 Wi u kun kɑ bɛɛ \s2 yibɛrɛ tɛɛru nɛni, bɛɛɡiiwɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 9:38-40) \p \v 49 Yohɑnu u nɛɛ, yinni, sɑ ɡoo wɑ wi u wɛrɛkunu ɡirɑmɔ kɑ wunɛn yĩsiru, mɑ sɑ nùn yinɑri yèn sɔ̃ u ǹ nun swĩi kɑ bɛsɛ sɑnnu. \p \v 50 Yesu nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i ku yɛ̃ro yinɑri, domi wi u kun kɑ bɛɛ yibɛrɛ tɛɛru nɛni, bɛɛɡiiwɑ. \s1 Sɑmɑrin wuu ɡɑɡuɡibɑ yinɑ \s2 bu Yesu dɑm koosiɑ \p \v 51 Sɑnɑm mɛ sɑɑ yɑ turuku koomɑ bu kɑ nùn suɑ u dɑ wɔllɔ, u ɡɔ̃ru doke dim dim u Yerusɑlɛmu dɑ. \v 52 Mɑ u sɔmɔbu ɡɑbu ɡbiisiɑ bɑ dɑ bɑ duɑ Sɑmɑriɡibun wuu ɡɑɡu sɔɔ bu kɑ nùn ɑyeru sɔɔru kuɑ. \v 53 Adɑmɑ wuu miɡibu bɑ ǹ nùn dɑm koosie yèn sɔ̃ bɑ wɑ n sɑ̃ɑre nɡe u dɔɔ Yerusɑlɛmu ɡiɑ. \v 54 Ye win bwɑ̃ɑ beni Yɑkɔbu kɑ Yohɑnu bɑ wɑ mɛ, bɑ bikiɑ bɑ nɛɛ, Yinni, ɑ kĩ su de dɔ̃ɔ u sɑrɑmɑ wɔllun di u tɔn be wɔri? \p \v 55 U bu sĩire mɑ u bu ɡerusi kɑ dɑm. [U nɛɛ, i ǹ yɛ̃ ye i bwisikumɔ. \v 56 Domi Tɔnun Bii u ǹ nɛ u kɑ tɔnun hunde kɑm koosiɑ. U nɑwɑ u kɑ ye fɑɑbɑ ko.] Mɑ bɑ dɑ wuu ɡɑm ɡiɑ. \s1 Be bɑ kĩ bu Yesu swĩi \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 8:19-22) \p \v 57 Sɑnɑm mɛ bɑ sĩimɔ swɑɑ sɔɔ ɡoo u nùn sɔ̃ɔwɑ mɑ u koo nùn swĩi bɑɑmɑ mi u dɔɔ. \p \v 58 Yesu nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, sɛmusu bweusu mɔ, ɡunɔsu mɑɑ sokunu mɔ, ɑdɑmɑ Tɔnun Bii u ǹ ɑyeru mɔ mi u koo kpunɑ. \p \v 59 U kpɑm ɡoo sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ mɑn swĩiyɔ. \p Adɑmɑ yɛ̃ro u nɛɛ, ɑ de n ɡinɑ dɑ n nɛn tundo sike. \p \v 60 Yerɑ Yesu u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ derio ɡɔribu bu ben ɡɔribu sike, ɑdɑmɑ wunɛ ɑ doo ɑ Gusunɔn bɑndun Lɑbɑɑri ɡeɑ nɔɔsiɑ bɑɑmɑ. \p \v 61 Mɑ ɡoo u kpɑm nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Yinni, kon nun swĩi ɑdɑmɑ ɑ de n ɡinɑ dɑ n nɛɡibu nɔɔ kɑnɑ. \p \v 62 Yesu u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɑɑwure wi u tebo nɔmu sɔndi, mɑ u biru sĩirɑ, u ǹ mɑɑ ɑrufɑɑni ɡɑɑ mɔ bɑn te Gusunɔ u koo swĩi sɔɔ. \c 10 \s1 Yesu u bwɑ̃ɑbu wɑtɑ \s2 kɑ wɔkuru ɡɔrɑ \p \v 1 Yen biru Yinni u kpɑm ɡɑbu wɑtɑ kɑ wɔkuru ɡɔsɑ, mɑ u bu ɡɔrɑ yiru yiru win wuswɑɑɔ wuu mɑro bɑɑɡere sɔɔ kɑ bɑɑmɑ mi win tii u ɡɔ̃ru doke u rɑ dɑ. \v 2 U nɛɛ, ye yɑ ye bu kɑ ɡɛ̃ yɑ kpɑ̃, ɑdɑmɑ be bɑ ɡɛ̃ɛmɔ bɑ ǹ dɑbi. Yen sɔ̃, i ɡbee yɛ̃ro kɑnɔ u kpɑm tɔmbu mɔrisiɑmɑ bu kɑ ɡɛ̃. \v 3 N wee nɑ bɛɛ ɡɔriɔ nɡe yɑ̃ɑ binu dɛmɑkunun suunu sɔɔ. I seewo i dɑ. \v 4 I ku kɑ yɑnsurɔru dɑ kɑ bɔɔru kɑ bɑrɑnu, i ku mɑɑ ɡoo tɔbiri swɑɑɔ. \v 5 Yɛnu ɡè sɔɔ i duɑ, i ɡbiiyo i bu sɔ̃ i nɛɛ, Gusunɔ u bɛɛ ɑlɑfiɑ kɛ̃. \v 6 Alɑfiɑɡii ù n wɑ̃ɑ mi, bɛɛn ɑlɑfiɑ yɑ ko n wɑ̃ɑ kɑ yɛ̃ro. Ù kun mɑɑ wɑ̃ɑ mi, yɑ koo wurɑmɑ bɛɛ sɔɔ. \v 7 I koowo yɛnu ɡen sɔbu kpɑ i n dimɔ i n nɔrumɔ ye bɑ bɛɛ wɛ̃, domi n weenɛ bu sɔm kowo win kɔsiɑru wɛ̃. I ku ko yɛnu dɑbinun sɔbu. \v 8 Wuu ɡè sɔɔ i duɑ, mɑ bɑ bɛɛ dɑm koosiɑ, i dio ye bɑ bɛɛ wɛ̃, \v 9 i bɑrɔbu bɛkio be bɑ wɑ̃ɑ mi, kpɑ i bu sɔ̃ mɑ Gusunɔ u sisi u bɑndu swĩi. \v 10 Adɑmɑ wuu ɡè sɔɔ i duɑ mɑ bɑ kun bɛɛ dɑm koosie, i doo ɡen yɑɑrɑɔ, kpɑ i nɛɛ, \v 11 bɑɑ ben wuun tuɑ ye yɑ mɑni bɛɛn nɑɑsɔ, i bu kpɑremɔ, kpɑ bu kɑ ɡiɑ mɑ Gusunɔ u sisi u bɑndu swĩi. \v 12 Nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, tɔ̃ɔ te sɔɔ, Sodomuɡiɑ koo ko kpɑkɑkɑ kɑ sere wuu ɡe. \s1 Wuu sìn tɔmbɑ yinɑmɔ \s2 bu nɑɑnɛ doke \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 11:20-24) \p \v 13 Yesu mɑɑ nɛɛ, nɔni swɑ̃ɑruɡiiwɑ wunɛ Kɔrɑsɛni, nɔni swɑ̃ɑruɡiiwɑ wunɛ Bɛsɑidɑ, domi bɑ̀ n sɔm mɑɑmɑɑkiɡiɑ ye kuɑ Tiri kɑ Sidoni sɔɔ, ye bɑ kuɑ bɛɛn suunu sɔɔ, wuu sin tɔmbu bɑ ko n dɑɑ ɡɔ̃ru ɡɔsie sɑɑ tɛɛbun di, bɑ n sɔ̃ torom sɔɔ bɑ n sɑɑki sebuɑ nuku sɑnkirɑnun sɔ̃. \v 14 Yen sɔ̃, siribun sɑnɑm sɔɔ, Tiri kɑ Sidoniɡiɑ koo ko kpɑkɑkɑ kɑ sere bɛɛ. \v 15 Wunɛ mɑɑ Kɑpenɑmu, ɑ yĩiyɔ kɑɑ suɑrɑ sere wɔllɔ? Aɑwo, bɑ koo nun surewɑ sere ɡɔriɔ. \p \v 16 Mɑ u win bwɑ̃ɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wi u bɛɛ swɑɑ dɑki, nɛnɑ u swɑɑ dɑki, wi u mɑɑ bɛɛ yinɑ, nɛnɑ u yinɑ, wi u mɑɑ mɑn yinɑ u mɑɑ wi u mɑn ɡɔrimɑ yinɑwɑ. \s1 Wɑtɑ kɑ wɔku ten wurɑmɑru \p \v 17 Be wɑtɑ kɑ wɔku te, bɑ wurɑmɑ kɑ nuku dobu, mɑ bɑ nɛɛ, Yinni, sere kɑ wɛrɛkunɔ, nu sun wiru kpĩiyɑwɑ wunɛn yĩsirun sɔ̃. \p \v 18 Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ Setɑm wɑ yɑ wɔrumɑmɔ wɔllun di nɡe ɡuru mɑɑkinu. \v 19 N wee, nɑ bɛɛ yiiko wɛ̃ i kɑ wɛɛ kɑ nii kɑ wɛrɔn dɑm kpuro tɑɑku, ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu kun mɑɑ kpɛ̃ nu bɛɛ mɛɛrɑ ko. \v 20 Adɑmɑ, i ku ɡɔ̃ru dorɑ yèn sɔ̃ wɛrɛkunu nu bɛɛ wiru kpĩiyɑ, i ɡɔ̃ru doro yèn sɔ̃ bɑ bɛɛn yĩsinu yoruɑ wɔllɔ. \s1 Yesun ɡɔ̃ru ɡɑ dorɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 11:25-27, 13:16-17) \p \v 21 Sɑɑ tiɑ ye sɔɔ, Yesun ɡɔ̃ru ɡɑ dorɑ too kɑ Hunde Dɛɛron dɑm, mɑ u nɛɛ, Bɑɑbɑ, wɔllu kɑ tem Yinni nɑ nun siɑrɑ yèn sɔ̃ ɑ kɑ yɑbu ye yɛ̃ruɡibu kɑ bwisiɡibu beruɑ mɑ ɑ ye bibu sɔ̃ɔsi. N wɑ̃ Bɑɑbɑ, domi mɛyɑ n kɑ nun nɑɑwɑ wunɛn kĩru sɔɔ. \p \v 22 Nɛn Bɑɑbɑ u mɑn bɑɑyere wɛ̃. Goo sɑri wi u Bii yɛ̃ mɑ n kun mɔ Bɑɑbɑ wi. Goo mɑɑ sɑri wi u Bɑɑbɑ wi yɛ̃ mɑ n kun mɔ Bii wi, kɑ mɑɑ wi Bii wi, u kĩ u Bɑɑbɑ sɔ̃ɔsi. \p \v 23 Mɑ u sĩirɑ win bwɑ̃ɑbun berɑ ɡiɑ u bu sɔ̃ɔwɑ be tɔnɑ u nɛɛ, doo nɔɔruɡiiwɑ wìn nɔni wɑɑmɔ ye i wɑɑmɔ. \v 24 Domi nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ Gusunɔn sɔmɔbu kɑ sinɑmbu dɑbirɑ bɑ kĩɑ bu wɑ ye i wɑɑmɔ tɛ̃, bɑ ǹ mɑɑ wɑ. Bɑ kĩɑ bu nɔ ye i nɔɔmɔ tɛ̃, bɑ ǹ mɑɑ nuɑ. \s1 Sɑmɑriɡii wi u tɔn ɡeeru kuɑ \p \v 25 N wee, woodɑ yɛ̃ro ɡoo u seewɑ u kɑ Yesun lɑɑkɑri mɛɛri mɑ u nɛɛ, yinni, mbɑ kon ko n kɑ wɑ̃ɑru te tɑ ku rɑ kpe tubi di. \p \v 26 Yesu nùn bikiɑ u nɛɛ, mbɑ bɑ yoruɑ woodɑ sɔɔ. Mbɑ ɑ rɑ ɡɑri mi. \p \v 27 U wisɑ u nɛɛ, “Kɑɑ Gusunɔ wunɛn Yinni kĩɑ kɑ wunɛn ɡɔ̃ru kpuro, kɑ wunɛn bwɛ̃rɑ kpuro, kɑ wunɛn dɑm kpuro, kɑ wunɛn bwisikunu kpuro, kpɑ ɑ wunɛn tɔnusi kĩɑ nɡe wunɛn tii tii.” \p \v 28 Yesu nɛɛ, ɑ wisɑ n dɛnde, ɑ koowo mɛ, kɑɑ n wɑ̃ɑru mɔ. \p \v 29 Adɑmɑ durɔ wi, u kĩ u tii ɡem wɛ̃ mɑ u bikiɑ u nɛɛ, wɑrɑ nɛn tɔnusi. \p \v 30 Yesu u nɛɛ, ɑ swɑɑ dɑkio ɑ nɔ, durɔ ɡoowɑ u wee Yerusɑlɛmun di u dɔɔ Yerikoɔ, mɑ u wɔri ɡbɛnɔbun nɔmɑ sɔɔ. Gbɛnɔ be, bɑ nùn swɑɑ di, bɑ nùn so, mɑ bɑ doonɑ bɑ nùn deri u wɑsikirɑmɔ. \v 31 N deemɑ kɑ sɑɑbu, yɑ̃ku kowo ɡoo sɑrɔ kɑ swɑɑ ye. U durɔ wi wɑ mɑ u sɛ̃ɛnɑ u doonɑ. \v 32 Mɛnɑ mɑɑ Lefi ɡoo u turɑ yɑm mi. U nùn wɑ mɑ u sɛ̃ɛnɑ u doonɑ. \v 33 Adɑmɑ Sɑmɑriɡii ɡoo u wuu dɔɔ u turɑ win bɔkuɔ. Ye u durɔ wi wɑ win wɔnwɔndɑ nùn mwɑ. \v 34 U susi mɑ u ɡum kɑ tɑm wisi win mɛɛrɑn bosu sɔɔ mɑ u su bɔkuɑ. Yen biru u nùn sɔndi ye u sɔnin wɔllɔ u kɑ nùn dɑ sɔbun sɔbiɑ yerɔ mɑ u nùn nɔɔri. \v 35 Yen sisiru, u ɡobi suɑ yi yi kɑ sɔm kowon sɔ̃ɔ yirun ɡobi nɛ, u yi sɔbiɑ yerun wiruɡii wɛ̃ mɑ u nɛɛ, ɑ durɔ wi nɔɔrio. À n mɑɑ di n mɛni kerɑ win sɔ̃, kon nun kɔsiɑ nɑ̀ n wurɑmɑ. \p \v 36 Mɑ Yesu nɛɛ, tɔmbu itɑ ye sɔɔ, ben wɑrɑ ɑ tɑmɑɑ u sɑ̃ɑ durɔ win tɔnusi wi u wɔri ɡbɛnɔbun nɔmɑ sɔɔ mi. \p \v 37 U nɛɛ, wi u nùn wɔnwɔndu kuɑ, wiyɑ. \p Mɑ Yesu u nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, ɑ doo kpɑ ɑ n mɔ̀ mɛ. \s1 Yesu dɑ Mɑɑtɑ kɑ Mɑɑrin mi \p \v 38 Sɑnɑm mɛ bɑ wɑ̃ɑ swɑɑɔ u wuu ɡɑɡu duɑ mɑ kurɔ ɡoo wi bɑ rɑ soku Mɑɑtɑ u derɑ u sɔbiɑ win yɛnuɔ. \v 39 Kurɔ wi, u wɔnɔ mɔ wi bɑ rɑ soku Mɑɑri. Wɔnɔ wi, u sɔ̃ Yinnin bɔkuɔ u win ɡɑri swɑɑ dɑki. \v 40 Adɑmɑ Mɑɑtɑ u kɑ doo kobu wɑsire, mɑ u nɑ u nɛɛ, Yinni n ǹ nun ɡɑm sɑ̃ɑ ye nɛn wɔnɔ u mɑn sɔmɑ ye derie nɛ turo? A ǹ kɑɑ de u nɑ u mɑn somi? \p \v 41 Yinni u nùn wisɑ u nɛɛ, Mɑɑtɑ, Mɑɑtɑ, ɑ tii ɡɔnɡɛrɛ mɔ̀ ɑ tii bɑɑsi ɡɑ̃ɑ dɑbinun sɔ̃. \v 42 Gɑ̃ɑ teenun bukɑtɑwɑ tɔnu u mɔ. Gɑ̃ɑ ɡeenɑ Mɑɑri u ɡɔsɑ ni bɑ ǹ nùn mwɑɑrimɔ. \c 11 \s1 Kɑnɑrun ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 6:9-13, 7:7-11) \p \v 1 Sɔ̃ɔ teeru Yesu u kɑnɑru mɔ̀ ɡɑm ɡum. Sɑɑ ye u kpɑ win bwɑ̃ɑbun turo u nɛɛ, Yinni kpɑ ɑ sun sɔ̃ɔsi mɛ bɑ rɑ kɑnɑru ko, nɡe mɛ Yohɑnu u win bwɑ̃ɑbu sɔ̃ɔsi. \p \v 2 Yesu u bu sɔ̃ɔwɑ bɑ̀ n kɑnɑru mɔ̀ bɑ n dɑ nɛɛ, \q1 Bɑɑbɑ, ɑ de bɑ n yɛ̃ mɑ wunɑ sɑ̃ɑ Dɛɛro. \q1 A nɑ ɑ bɑndu swĩi. \q1 \v 3 A sun bɛsɛn dĩɑnu kɛ̃ tɔ̃ru bɑɑtere. \q1 \v 4 A sun bɛsɛn torɑnu suuru kuo \q1 domi bɛsɛn tii sɑ rɑ wi u sun torɑri suuru kue. \q1 A ku kɑ sun dɑ kɔkiribun berɑ ɡiɑ. \p \v 5 U kpɑm bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɡe mɛ n tɛ̃ wɑ̃ɑ, bɛɛn turo u n bɔrɔ mɔ, kpɑ u dɑ win mi wɔ̃ku suunu sɔɔ u nɛɛ u nùn pɛ̃ɛ itɑ bɔkuro, \v 6 domi win kpɑɑsibun turowɑ ɡɑm wee, wi kun mɑɑ ɡɑ̃ɑnu mɔ u nùn wɛ̃. \v 7 Sɑɑ sɔɔn di kpɑ bɔrɔ wi, u nɛɛ, u ku nùn bɑɑsi, u kɔnnɔ kɛnuɑ kɔ, wi kɑ win bibu bɑ kpĩ. U ǹ mɑɑ kpɛ̃ u se u sere nùn pɛ̃ɛ wɛ̃. \v 8 Yesu u nɛɛ, nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, bɑɑ ù kun seewe u nùn wɛ̃ bɔrɔnun sɔ̃, u koo se u nùn wɛ̃ yèn bukɑtɑ u mɔ kpuro win bɑɑsibun sɔ̃. \v 9 Nɑ mɑɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, i n dɑ bikie, bɑ koo bɛɛ wɛ̃. I n dɑ kɑsu, i ko wɑ. I n dɑ ɡɑmbo so, bɑ koo bɛɛ kɛniɑ. \v 10 Domi bɑɑwure wi u bikiɑmɔ bɑ koo nùn wɛ̃. Wi u kɑsu u koo wɑ. Wi u mɑɑ ɡɑmbo soomɔ, bɑ koo yɛ̃ro kɛniɑ. \v 11 Bɛɛ sɔɔ, [ɡoon bii ù n nùn pɛ̃ɛ bikiɑ, u koo wurɑ u nùn kperu wɛ̃?] Ǹ kun mɛ ù n swɑ̃ɑ bikiɑ, u koo nùn wɑɑ wɛ̃? \v 12 Ǹ kun mɛ ù n sɛ̃ɛru bikiɑ, u koo nùn niɑ wɛ̃? \v 13 Bɛɛ be i sɑ̃ɑ tɔn kɔ̃sobu, mɑ i yɛ̃ nɡe mɛ bɑ rɑ bibu kɛ̃ɛ ɡeenu wɛ̃, bɛɛn Bɑɑbɑ wɔlluɡii u ǹ koo be bɑ nùn kɑnɑmɔ Hunde Dɛɛro wɛ̃? \s1 Yesu kɑ tii yinɑmɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 12:22-30, Mɑɑku 3:20-27) \p \v 14 Yesu u wɛrɛku ɡirɑ ɡe ɡɑ tɔnu ɡoo soso kuɑ. Sɑnɑm mɛ wɛrɛku ɡe, ɡɑ doonɑ, soso wi, u ɡɑri ɡerubu wɔri, mɑ tɔn wɔru ɡɑ biti soorɑ. \v 15 Adɑmɑ ɡɑbɑ nɛɛ, wɛrɛkunun sunɔ Beseburu, win dɑmɑ u kɑ wɛrɛkunu ɡirɑmɔ. \p \v 16 Gɑbɑ kĩ bu win lɑɑkɑri mɛɛri, mɑ bɑ nùn bikiɑ u sɔm mɑɑmɑɑkiɡiru ko u kɑ sɔ̃ɔsi mɑ win yiiko yɑ weewɑ wɔllun di. \v 17 Yesu u ben bwisikunu yɛ̃, yerɑ u nɛɛ, bɑndu bɑɑtere tèn tɔmbu bɑ tɑbu mɔ̀ ben tii tiinɛ sɔɔ, bɑn te, tɑ koo kowɑ bɑnsu kpɑ ten yɛnusu su wɔruku. \v 18 Mɛyɑ mɑɑ Setɑm yɑ̀ n kɑ yen tii tɑbu mɔ̀, ɑmɔnɑ yen bɑndɑ koo kɑ yɔ̃rɑ. Domi i nɛɛ, Beseburun dɑmɑ nɑ kɑ wɛrɛkunu ɡirɑmɔ. \v 19 Nɛ, nɑ̀ n wɛrɛkunu ɡirɑmɔ kɑ Beseburun dɑm, wɑrɑn dɑmɑ bɛɛn bwɑ̃ɑbu bɑ kɑ ni ɡirɑmɔ. Ben tiiwɑ bɑ koo sɔ̃ɔsi mɑ i torɑ. \v 20 Adɑmɑ ǹ n kɑ Gusunɔn dɑm nɑ, nɑ wɛrɛkunu ɡirɑmɔ, kɑ ɡem bɑn te Gusunɔ u swĩi, tɑ bɛɛ nɑɑwɑ. \p \v 21 Sɑnɑm mɛ durɔ dɑmɡii wi u tɑbu yɑ̃nu mɔ u win yɛnu kɔ̃su win dukiɑ ko n wɑ̃ɑwɑ ɑlɑfiɑ sɔɔ. \v 22 Adɑmɑ ɡoo wi u nùn dɑm kere, ù n nɑ u nùn wɔri u kɑmiɑ, u koo win tɑbu yɑ̃nu kpuro ɡurɑ ni u nɑɑnɛ sɑ̃ɑ kpɑ u win dukiɑ ɡɑbu bɔnu kuɑ. \p \v 23 Wi u kun sɑ̃ɑ nɛɡii u kɑ mɑn yibɛrɛ tɛɛru nɛniwɑ, wi u ku rɑ mɑɑ ɡɑ̃ɑnu mɛnnɛ kɑ nɛ sɑnnu, u rɑ ni yɑrinɑsiewɑ. \s1 Wɛrɛkunun wurɑmɑru \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 12:43-45) \p \v 24 Yesu mɑɑ nɛɛ, wɛrɛkunu nù n doonɑ tɔnun min di, nu rɑ n bɔsuwɑ mi ɡɑ̃ɑnu ku rɑ kpi nu n wɛ̃rɑ yeru kɑsu nu n bie. Yerɑ nu rɑ nɛɛ, nu koo ɡɔsirɑ nin wɑ̃ɑ yerɔ mìn di nu rɑɑ doonɑ. \v 25 Nu rɑ wurɑmɛ kpɑ nu deemɑ tɑ kurɑre tɑ sɔnde. \v 26 Kpɑ nu dɑ nu ɡɑnu nɔɔbɑ yiru kɑsumɑ ni nu ni kɔ̃suru kere, kpɑ nu du yɛ̃ro sɔɔ nu n wɑ̃ɑ mi. Sɑɑ ye, yɛ̃ro win wɑ̃ɑ ɡbiikiru tɑ koo sɑ̃ɑyɑ kɑ sere dɑ̃ɑkiru. \s1 Nuku doo ɡeebu \p \v 27 Sɑnɑm mɛ Yesu u ɡɑri ɡerumɔ mɛsum, tɔn wɔrun suunu sɔɔn di kurɔ ɡoo u nɔɔɡiru suɑ u nɛɛ, doo nɔɔruɡiiwɑ wi u wunɛn ɡurɑ suɑ, mɑ ɑ win bwɑ̃ɑ nɔrɑ. \p \v 28 Mɑ Yesu u nɛɛ, n sɑnɔ ɑ ɡere, doo nɔɔruɡibɑ be bɑ Gusunɔn ɡɑri swɑɑ dɑkimɔ, mɑ bɑ yi nɛnumɔ. \s1 Tɔmbɑ yĩreru bikiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 12:38-42) \p \v 29 Sɑnɑm mɛ tɔn wɔru ɡɑ mɛnnɑmɔ yerɑ Yesu u nɛɛ, tɛ̃n tɔmbu tɔn kɔ̃sobɑ. Bɑ yĩreru bikiɑmɔ ɑdɑmɑ yĩreru ɡɑru mɑɑ sɑri te bɑ koo bu sɔ̃ɔsi mɑ n kun mɔ Gusunɔn sɔmɔ Yonɑsiɡiru. \v 30 Domi nɡe mɛ Yonɑsi u kuɑ yĩreru Ninifuɡibun sɔ̃, mɛyɑ mɑɑ Tɔnun Bii, u koo ko yĩreru tɛ̃n tɔmbun sɔ̃. \v 31 Siribun sɑnɑm sɔɔ Sebɑn tem tɔn kurɔ sunɔ u koo tɛ̃n tɔmbu seesi u bu tɑɑrɛ wɛ̃, yèn sɔ̃ u nɑ sɑɑ tem nɔrun di u kɑ Sɑlomɔɔn bwisin ɡɑri nɔ. Tɛ̃ n wee, ɡɑ̃ɑnu wɑ̃ɑ mini ni nu Sɑlomɔɔ kere. \v 32 Siribun sɑnɑm sɔɔ Ninifuɡibu bɑ koo tɛ̃n tɔmbu seesi bu bu tɑɑrɛ wɛ̃ ye bɑ kɑ ɡɔ̃ru ɡɔsiɑ Yonɑsin wɑɑsun sɔ̃. Mɑ tɛ̃ n wee, ɡɑ̃ɑnu wɑ̃ɑ mini ni nu Yonɑsi kere. \s1 Wɑsin fitilɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 5:15, 6:22-23) \p \v 33 Yesu mɑɑ nɛɛ, ɡoo ku rɑ fitilɑ mɛni kpɑ u ɡu bere, ǹ kun mɛ u kɑɑru wukiri, ɑdɑmɑ bɑ rɑ ɡu sɔndiwɑ dɑbu wɔllɔ, kpɑ be bɑ dumɔ bɑ n kɑ yɑm bururɑm wɑɑmɔ. \v 34 Wunɛn nɔniyɑ yi wunɛn wɑsin fitilɑ. Wunɛn nɔni yì n ɑlɑfiɑ mɔ, wunɛn wɑsi kpurowɑ yi yɑm bururɑm mɔ. Adɑmɑ yì kun bwɑ̃ɑ do, wunɛn wɑsi yi ǹ yɑm bururɑm wɑsi. \v 35 Yen sɔ̃, ɑ lɑɑkɑri koowo yɑm bururɑm mɛ mu wɑ̃ɑ wunɛ sɔɔ mu ku rɑɑ ko yɑm wɔ̃kuru. \v 36 Wunɛn wɑsi kpuro yì n yɑm dɛɛrɑm mɔ, mɑ yin ɡɑm kun wɑ̃ɑ yɑm wɔ̃kuru sɔɔ, yi kpurowɑ yi ko n dɛɛre nɡe sɑnɑm mɛ fitilɑ ɡɑ nun yɑm bururɑsie ɡɑ bɑllimɔ. \s1 Yesu u Fɑlisibɑ kɑ woodɑ yɛ̃robu \s2 ben torɑnu sɔ̃ɔwɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 23:1-36, Mɑɑku 12:38-40) \p \v 37 Sɑnɑm mɛ Yesu u ɡɑri ɡeruɑ u kpɑ, Fɑlisi ɡoo nɑ u nùn kɑnɑ u dɑ u yɑɑ dibu di win yɛnuɔ. Mɑ u dɑ mi, u sinɑ u kɑ di. \v 38 Fɑlisi wi, u nùn mɛɛrɑ kɑ biti ye u ǹ kɑ niɛ nɡe mɛ ben komɑru u sere di. \v 39 Adɑmɑ Yinni u nɛɛ, bɛɛ Fɑlisibɑ i rɑ nɔrɑ kɑ ɡbɛ̃ɛrun biru dɛɛrɑsie ɑdɑmɑ bɛɛn sɔɔwɔ i tɑki kɑ nuku kɔ̃suru yibɑ. \v 40 Gɑri bɑkɑsu bɛɛ! Wi u wɑsin tɔɔ kuɑ, n ǹ wiyɑ u mɑɑ yin sɔɔ kuɑ? \v 41 I sɑ̃ɑrobu wɛ̃ɛyɔ ye yɑ wɑ̃ɑ ɡbɛ̃ɛrun sɔɔwɔ, kpɑ ye yɑ tie yu bɛɛ dɛɛrɑ. \p \v 42 Bɛɛ Fɑlisibɑ, i ko nɔni swɑ̃ɑru wɑ yèn sɔ̃ i rɑ bɛɛn kɑrɑn kpee yi bɑ rɑ soku mɑntu kɑ duu, yin wɔkuru bɑɑteren wɔllɔ tiɑ wɛ̃. Kɑ mɛ, i rɑ ɡeɑn kobu nɔni sɑrɑri, i ǹ mɑɑ Gusunɔ kĩru sɔ̃ɔsimɔ. Yeniwɑ n weenɛ i ko, kpɑ i ku ye yɑ tie deri. \p \v 43 Bɛɛ Fɑlisibɑ, i ko nɔni swɑ̃ɑru wɑ yèn sɔ̃ i rɑ sin yee ɡbiikinu kɑ̃ mɛnnɔ yenɔ, kɑ tɔbirinɑɑ tɔn dɑbinun wuswɑɑɔ. \v 44 I ko nɔni swɑ̃ɑru wɑ, bɛɛ, yèn sɔ̃ i kɑ sikinu weenɛ ni ɡoo kun wɑɑmɔ, nìn wɔllɔ bɑ rɑ sĩ bɑ kun kɑ bɑɑru. \p \v 45 Woodɑ yɛ̃ro ɡoo u nɛɛ, yinni ɑ̀ n ɡerumɔ mɛ, kɑ mɑɑ bɛsɛrɑ ɑ wɔmmɔ. \p \v 46 Mɑ Yesu u nùn wisɑ u nɛɛ, bɛɛ mɑɑ woodɑ yɛ̃robu i ko nɔni swɑ̃ɑru wɑ, domi i tɔmbu sɔmunu sɔbimɔ ni nu suɑbu sɛ̃, mɑ bɛɛn tii i ku rɑ ni ture bɑɑ kɑ bɛɛn niki biɑ. \v 47 I ko nɔni swɑ̃ɑru wɑ bɛɛ, yèn sɔ̃ i Gusunɔn sɔmɔbun sikɑ bɑnimɔ, be bɛɛn bɑɑbɑbɑ bɑ ɡo. \v 48 Nɡe mɛyɑ i sɔ̃ɔsimɔ ye bɑ kuɑ, i ǹ mɑɑ bu tɑɑrɛ wɛ̃. Domi beyɑ bɑ Gusunɔn sɔmɔbu ɡo, mɑ bɛɛ i ben sikɑ bɑnimɔ. \v 49 Yeyɑ Gusunɔ u yɛ̃ u kɑ nɛɛ, wi, u koo bu Gusunɔn sɔmɔbu kɑ ɡɔrobu ɡɔriɑ. Bɑ koo ɡɑbu ɡo, bɑ koo mɑɑ ɡɑbu nɔni sɔ̃, \v 50 kpɑ bu tɛ̃n tɔmbu Gusunɔn sɔmɔ be kpuron yɛm bikiɑ mɛ mu yɑri hɑnduniɑn toren di, \v 51 sɑɑ Abɛlin yɛm di sere kɑ Sɑkɑrin yɛm wi bɑ ɡo yɑ̃ku yeru kɑ sɑ̃ɑ yerun bɑɑ sɔɔ. Kɑ ɡeemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, bɑ koo mu tɛ̃n tɔmbu bikiɑ. \p \v 52 I ko nɔni swɑ̃ɑru wɑ, bɛɛ woodɑ yɛ̃robu, yèn sɔ̃ i yɛ̃run ɡɑmbo kɛnuɑ. Bɛɛn tii i ǹ due, i mɑɑ yinɑ ɡɑbu bu du be bɑ kĩ. \p \v 53 Ye u yɑrɑ min di, woodɑ yɛ̃robu kɑ Fɑlisibɑ bɑ nùn ɡɑri dɑbinu bikikiɑ kɑ yibɛrɛ tɛɛru. \v 54 Bɑ nùn yɛ̃ri bɛriɑmmɛ ɡɑri sɔɔ, kpɑ ɡɛɛ yi kɑ nùn sɑmbɑ ko. \c 12 \s1 I tii lɑɑkɑri ko kɑ murɑfitiru \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 10:26-27) \p \v 1 Sɑɑ ye sɔɔ, tɔn wɔru ɡunɑ yɑ mɛnnɑ sere bɑ bɔrikiɑnɑmɔ mɑ Yesu u ɡbiɑ u win bwɑ̃ɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i tii lɑɑkɑri ko kɑ Fɑlisibɑn pɛ̃ɛ seeyɑtiɑ ye yɑ sɑ̃ɑ murɑfitiru. \v 2 Gɑ̃ɑnu sɑri ni nu wukiri mɑ nu ǹ koo terɑ. Asirin ɡɑ̃ɑnu mɑɑ sɑri ni bɑ ǹ koo ɡiɑ. \v 3 Yen sɔ̃nɑ ye i ɡeruɑ kpuro yɑm wɔ̃kurɔ yɑ koo nɔɔrɑ yɑm bururɑm sɔɔ. Ye i mɑɑ ɡeruɑ diɑ sɔɔ soon bɔkuɔ yɑ koo kpɑrɑrɑ ɡidɑmbisɑ wɔllun di. \s1 Wi i ko nɑsiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 10:28-31) \p \v 4 Yesu mɑɑ nɛɛ, nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, bɛɛ be i sɑ̃ɑ nɛn bɔrɔbɑ, i ku bu nɑsiɑ be bɑ koo wɑsi ɡo, mɑ yen biru bɑ ǹ kpɛ̃ bu mɑɑ ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu ko. \v 5 Nɑ kon bɛɛ sɔ̃ wi n weenɛ i nɑsiɑ. I nùn nɑsio wi u yiiko mɔ u kɑ kpɛ̃ɛ dɔ̃ɔ sɔɔ wi u ku rɑ ɡbi, ù n ɡo ù n kpɑ. Mɛyɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, wiyɑ n weenɛ i nɑsiɑ. \p \v 6 Nɡe bɑ ku rɑ ɡunɔminu nɔɔbu dɔre fɑrɑm yiru ro? Kɑ mɛ, bɑɑ nin teu, Gusunɔ u ku rɑ duɑri. \v 7 Bɑɑ mɑm bɛɛn wirun seri u yin ɡeeru yɛ̃. Yen sɔ̃, i ku ɡɑ̃ɑnu nɑsiɑ domi i ɡunɔmii dɑbinu bɛɛrɛ kere. \s1 Wi u Kirisi wurɑ \s2 tɔmbun wuswɑɑɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 10:32-33, 12:32, 10:19-20) \p \v 8 Yesu mɑɑ nɛɛ, nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, bɑɑwure wi u mɑn wurɑ tɔmbun wuswɑɑɔ, Tɔnun Bii u koo nùn wurɑ wɔllun ɡɔrɑdobɑn wuswɑɑɔ. \v 9 Adɑmɑ wi u mɑn yinɑ tɔmbun wuswɑɑɔ, Tɔnun Bii u koo mɑɑ nùn yinɑ wɔllun ɡɔrɑdobɑn wuswɑɑɔ. \p \v 10 Bɑɑwure wi u Tɔnun Biin kɔ̃sɑ ɡeruɑ, bɑ koo nùn suuru kuɑ, ɑdɑmɑ wi u Hunde Dɛɛro ɡɑri kɑm ɡerusi, u ǹ suuru kobu wɑsi. \p \v 11 Bɑ̀ n kɑ bɛɛ dɑ mɛnnɔ yenɔ, wiruɡibu kɑ dɑmɡibun mi, i ku wururɑ i n kɑsu nɡe mɛ i ko kɑ tii yinɑ, ǹ kun mɛ ye i ko ɡere. \v 12 Domi Hunde Dɛɛro u koo bɛɛ sɔ̃ɔsi sɑɑ ye, ye n weenɛ i ɡere. \s1 Gobiɡii ɡɑri bɔkɔ ɡoon ɡɑri \p \v 13 Goo tɔn wɔru sɔɔn di u Yesu kɑnɑ u nɛɛ, u nùn win mɔɔ sɔ̃ɔwɔ u de bu ben tubi bɔnu ko. \p \v 14 Yesu u yɛ̃ro wisɑ u nɛɛ, wɑrɑ mɑn kuɑ siri kowo bɛɛn suunu sɔɔ ǹ kun mɛ bɛɛn tubi bɔnu kowo. \p \v 15 Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɑ n ben tii lɑɑkɑri sɑ̃ɑ ɡem ɡem kɑ binɛ bɑɑyere, domi dukiɑn kpɑ̃ɑrɑ kun tɔnun wɑ̃ɑrun wiru. \p \v 16 Mɑ u bu mɔndu ɡɑru kuɑ u nɛɛ, durɔ ɡobiɡii ɡoon ɡberɑ dĩɑnu kuɑ ɡem ɡem. \v 17 U bwisikɑ u nɛɛ, mbɑ u koo ko domi u ǹ ɑyeru mɔ mi u koo win dĩɑnu doke. \v 18 U nɛɛ, ye u koo ko wee. U koo win birɑnu surɑ, kpɑ u kpɑɑnu bɑni ni nu ni kere, kpɑ u win ɑlikɑmɑ kpuro ɡure mi kɑ win dĩɑ ni nu tie. \v 19 Kpɑ u win tii sɔ̃ u nɛɛ, wi, u ɡɑ̃ɑ bɑkɑnu mɔ ni nu beruɑ wɔ̃ɔ dɑbinun sɔ̃. U koo wɛ̃rɑ kpɑ u n dimɔ u n nɔrumɔ kpɑ u n yɛ̃ɛrimɔ. \v 20 Adɑmɑ Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɡɑri bɔkɔ, wɔ̃ku teni bɑ koo nun wunɛn hunde bikiɑ. Ye u sɔɔru kuɑ mi, wereɡiɑ yɑ ko n sɑ̃ɑ. \p \v 21 Mɑ Yesu u nɛɛ, mɛyɑ n ko n sɑ̃ɑ kɑ wi u dukiɑ tɑɑsinɑmɔ win tiin sɔ̃ mɑ u ǹ dukiɑ mɔ Gusunɔn mi. \s1 A Gusunɔ nɑɑnɛ koowo \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 6:25-34) \p \v 22 Yen biru Yesu u win bwɑ̃ɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, yenin sɔ̃nɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ i ku wururɑ bɛɛn wɑ̃ɑrun sɔ̃ ye i ko i di, ǹ kun mɛ bɛɛn wɑsin sɔ̃ ye i ko kɑ yi wukiri. \v 23 Domi wɑ̃ɑru tɑ dĩɑnu kere, wɑsi mɑɑ yɑ̃nu kere. \v 24 I ɡbɑnɑmɡbɑɑnu lɑsɑbu koowo. Nu ku rɑ duure, nu ku rɑ mɑɑ ɡɛ̃, nu ǹ beru yeru mɔ, mɛyɑ nu ǹ mɑɑ birɑru mɔ, Gusunɔ mɑɑ nu diisiɑmɔ. I ǹ ɡunɔsu bɛɛrɛ kere sere mi n tomɑ? \v 25 Wɑrɑ bɛɛ sɔɔ, win wururɑbun sɑɑbu, u koo kpĩ u win wɑ̃ɑrun dɛ̃ɛbu sosi, bɑɑ ɡɔm soo teeru. \v 26 Ì kun kpɛ̃ i ɡɑ̃ɑ piimii nini ko, mbɑn sɔ̃nɑ i wurure kɑ ye n tie. \v 27 I biibii mɛɛrio. Yɑ ku rɑ sɔmburu ko, mɛyɑ yɑ ku rɑ mɑɑ tɑri. Kɑ mɛ, nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, bɑɑ Sɑlomɔɔ kɑ win yiiko bɑkɑ, u ǹ burɑru koore nɡe biibii yen tiɑ. \v 28 Gusunɔ ù n ɡberun yɑkɑsu burɑru wɛ̃ nɡe mɛ, si su wɑ̃ɑ ɡisɔ, mɑ siɑ su koo dɔ̃ɔ mwɑɑrɑ, u ǹ koo bɛɛ yɑ̃nu sebusiɑ n kere mɛ? Nɑɑnɛ doke piibuɡibu bɛɛ. \v 29 I kun ye i ko di, kɑ ye i ko nɔ tɔnɑn kɑso mɔ̀, kpɑ i n wurure yen sɔ̃. \v 30 Hɑnduniɑn tɔmbɑ bɑ yeni kpuro kɑsu, ɑdɑmɑ bɛɛn Bɑɑbɑ u yɛ̃ mɑ i yen bukɑtɑ mɔ. \v 31 I kɑsuo i kɑ du mi Gusunɔ u bɑndu swĩi, yen biru u koo bɛɛ wɛ̃ ye yɑ tie. \s1 A dukiɑ beruo wɔllɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 6:19-21) \p \v 32 Yesu mɑɑ nɛɛ, ɑ ku nɑndɑ yɑ̃ɑ ɡɔ̃ɔ piibu, domi n bɛɛn Bɑɑbɑn ɡɔ̃ru duɑ u kɑ bɛɛ doke bɑn te u swĩi sɔɔ. \v 33 I dɔro ye i mɔ kpɑ i yen ɡobi sɑ̃ɑrobu kɛ̃. I tii yɑnsurɔnu kuo ni nu ku rɑ tɔkɔ ko, kɑ beru yeru Gusunɔ wɔllɔ tè sɔɔ dukiɑ ku rɑ kpe, mi ɡbɛnɔ sɑri wi u koo susi, mi ɡɛmɑ mɑɑ sɑri ye yɑ koo sɑnku. \v 34 Domi mi bɛɛn dukiɑ beruɑ, miyɑ bɛɛn ɡɔ̃ru ɡɑ rɑ n woo. \s1 Sɔm kowo be bɑ swɑɑ mɛɛrɑ \p \v 35 Mɑ Yesu kpɑm nɛɛ, i de i n sɔɔru sɑ̃ɑ i n kpɑkɑ sɛ̃ke pɔrɑɔ kpɑ i de bɛɛn fitilɑnu nu n sɔ̃re. \v 36 I de i n kɑ tɔmbu weenɛ be bɑ ben yinnin wurɑmɑru mɑrɑ kurɔ kpɑɑ yerun di, kpɑ bu kɑ nùn kɛniɑ mii mii sɑnɑm mɛ u tunumɑ u ɡɑmbo so. \v 37-38 Doo nɔɔruɡibɑ sɔm kowo be, bèn yinni u koo deemɑ bɑ swɑɑ mɛɛrɑ ù n tunumɑ, bɑɑ ǹ n wɔ̃ku suunun nɑ, ǹ kun mɛ ɡoo ɡbiikɑɑ yɑ̀ n sumɔ. Kɑ ɡeemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, u koo sɔɔru ko kpɑ u bu sinɑsiɑ u bu nɔɔri. \v 39 I de i n yɛ̃ sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ mɑ yɛnu yɛ̃ro ù n yɛ̃ sɑɑ ye ɡbɛnɔ u koo nɑ, u koo dom se, u ǹ koo de bu win diru kɔrɑ. \v 40 Bɛɛ mɑɑ, i n sɔɔru sɑ̃ɑ domi Tɔnun Bii, u koo nɑwɑ sɑɑ ye i ǹ kɑ nùn yĩiyɔ. \s1 Yoo nɑɑnɛɡii \s2 kɑ nɑɑnɛ sɑriruɡii \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 24:45-51) \p \v 41 Piɛɛ nɛɛ, Yinni bɛsɛrɑ ɑ mɔn te kuɑ? Nɡe tɔmbu kpuro. \p \v 42 Mɑ Yinni u nɛɛ, wɑrɑ yoo lɑɑkɑriɡii wi u nɑɑnɛ mɔ. Wiyɑ wi yɛnu yɛ̃ro u koo ko yobun wiruɡii u kɑ bu dĩɑnu yɑbuɑ sɑɑ ye n weenɛ. \v 43 Doo nɔɔruɡiiwɑ yoo wi, win yinni ù n deemɑ u mɔ̀ mɛ, sɑnɑm mɛ u tunumɑ. \v 44 Kɑ ɡeemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, yinni wi, u koo nùn win dukiɑ kpuro nɔmu bɛriɑ. \v 45 Adɑmɑ yoo wi, ù n bwisikumɔ mɑ win yinni u tɛɛmɔ kpɑ u se u yoo tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu soberu wɔri, kpɑ u n dimɔ u n nɔrumɔ, tɑm mu n nùn ɡoomɔ, \v 46 win yinni u koo tunumɑ dɔmɑ te yoo wi, u ǹ kɑ nùn yĩiyɔ, kɑ sɑɑ ye u ǹ yɛ̃. U koo nùn bɔɔri kpiri kpirikɑ kpɑ u de u bɔnu wɑ kɑ nɑɑnɛ sɑriruɡibu sɑnnu. \p \v 47 Yoo wi u win yinnin kĩru ɡiɑ, mɑ u ǹ ɡɑ̃ɑnu sɔɔru kue, mɑ u ǹ win kĩru kue, win soberɑ tɑ koo kpɛ̃ɑ. \v 48 Adɑmɑ wi u kun ɡie, mɑ u kookoosu kuɑ si su kɑ sɛɛyɑsiɑbu nɛ, win soberɑ kun kpɛ̃ɑmɔ. Wi bɑ ɡɑ̃ɑ dɑbinu wɛ̃, bɑ koo nùn ɡɑ̃ɑ dɑbinu bikiɑ. Wi bɑ mɑɑ ɡɑ̃ɑ dɑbinu nɔmu sɔndiɑ, wiyɑ bɑ koo bikiɑ n kere. \s1 Yesu kɑ kɑrɑnɑbu nɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 10:34-36) \p \v 49 Mɑ Yesu mɑɑ nɛɛ, dɔ̃ɔwɑ nɑ yɛ̃kɑm nɑ hɑnduniɑɔ, nɑ kĩwɑ u n dɑɑ yɑbure. \v 50 Bɑtɛmu ɡɑɑ wɑ̃ɑ ye nɑ ǹ kon ko nɑ kun kue. Nɛn bwɛ̃rɑ kun kpĩ yèn sɔ̃ yɑ ǹ ɡinɑ koore. \v 51 I tɑmɑɑ nɑ nɑwɑ n kɑ ɑlɑfiɑ wɛ̃ tem mɛ sɔɔ? Aɑwo, nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, kɑrɑnɑbɑ nɑ kɑ nɑ. \v 52 Domi sɑɑ tɛ̃n di tɔmbu nɔɔbu bɑ̀ n wɑ̃ɑ yɛnu teu sɔɔ, bɑ koo bɔnu ko. Nɔɔsinɑɑ sɑrirɑ ko n wɑ̃ɑ itɑ kɑ yirun suunu sɔɔ, ǹ kun mɛ yiru kɑ itɑn suunu sɔɔ. \v 53 Bɑɑ kɑ bii bɑ ǹ nɔɔsinɑmɔ, mɛro kɑ bii wɔndiɑ bɑ ǹ nɔɔsinɑmɔ, mɛyɑ mɑɑ dwɑɑ mɛro kɑ biin kurɔ bɑ ǹ nɔɔsinɑmɔ. \s1 Sɑɑn yĩrenu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 16:2-3) \p \v 54 U kpɑm tɔn wɔru sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ì n ɡuru wiru wɑ tɑ seemɔ sɔ̃ɔ duu yerun di, i rɑ ɡere yɑnde i nɛɛ, ɡurɑ wee, mɛyɑ n dɑ mɑɑ ko. \v 55 Ì n mɑɑ wɑ woo ɡɑ mɔ̀ sɑɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑrun di, i rɑ nɛɛ, yɑm mu koo swĩɑ. Mɛyɑ n dɑ mɑɑ ko. \v 56 Murɑfiti bɛɛ, i wɔllu kɑ tem yĩrenun tubusiɑnu yɛ̃. Amɔnɑ i ǹ kɑ sɑɑ yenin tubusiɑnu yɛ̃. \s1 Gɑrin wii ɡoberu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 5:25-26) \p \v 57 Mɑ Yesu kpɑm nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ i ku rɑ bɛɛn tii bwisikue i kɑ wɑ ye n dɛnde. \v 58 Sɑnɑm mɛ wunɛn yibɛrɛ u kɑ nun dɔɔ siri yerɔ, ɑ nùn suuru kɑnɔ swɑɑ mi, kpɑ ɑ wɑ ɑ yɑri, kpɑ u ku kɑ nun dɑ siri kowon mi, kpɑ siri kowo u ku nun sɑndɑmu nɔmu sɔndiɑ, kpɑ sɑndɑmu u ku nun doke pirisɔm sɔɔ. \v 59 Nɑ nun sɔ̃ɔmɔ ɑ ǹ yɑrimɔ ɑ kun kɔsie ye bɑ nun bure. Bɑɑ yen fɑrɑm, ɑ ǹ derimɔ. \c 13 \s1 À kun ɡɔ̃ru ɡɔsie kɑɑ ɡbi \p \v 1 Sɑɑ ye sɔɔ, tɔmbu ɡɑbɑ nɑ bɑ Yesu sɑɑriɑ ye n dɑɑ Gɑlileɡibu deemɑ be Pilɑti u derɑ bɑ ɡo sɑnɑm mɛ bɑ Gusunɔ yɑ̃kuru kuɑmmɛ. \v 2 Yesu u bu wisɑ u nɛɛ, i tɑmɑɑ Gɑlileɡii beni bɑ torɑnu mɔ n kere Gɑlileɡii be bɑ tie yèn sɔ̃ bɑ wɑhɑlɑ wɑ mɛn bweseru? \v 3 Aɑwo, nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, bɛɛn tii ì kun ɡɔ̃ru ɡɔsie, bɛɛ kpurowɑ i ko ɡbi nɡe be. \v 4 Nɡe tɔmbu wɔkurɑ nɔɔbu kɑ itɑ ye, be Siloen dii wɔrukirɑ wɔri tɑ ɡo, i tɑmɑɑ bɑ Yerusɑlɛmun tɔn be bɑ tie kpuro tɑɑrɛ kerewɑ? \v 5 Aɑwo, nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, bɛɛn tii ì kun ɡɔ̃ru ɡɔsie, bɛɛ kpurowɑ i ko ɡbi nɡe be. \s1 Fiɡien dɑ̃ru te tɑ ku rɑ binu mɑ \p \v 6 U mɑɑ bu mɔn teni kuɑ u nɛɛ, durɔ ɡoo u dɑ̃ru mɔ te bɑ rɑ soku fiɡie te bɑ duurɑ win dɑ̃ɑ ɡbɑɑrɔ. U nɑ u kɑ ten binu kɑsu u sɔri, mɑ u ǹ wɑ. \v 7 U win sɔm kowo sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n wee yen wɔ̃ɔ itɑwɑ mi, nɑ̀ n dɑ̃ɑ ten mɑrum kɑsum nɑ, nɑ ku rɑ wɑ. A te buro. Mbɑn sɔ̃nɑ tɑ ɑyeru dimɔ kɑm. \v 8 Sɔm kowo wi, u win yinni wisɑ u nɛɛ, ɑ te derio ɡinɑ wɔ̃ɔ ɡeni sɔɔ, kon ten nuurɔ ɡbe n kɑ sikerenɑ, kpɑ n tɑɑki doke. \v 9 Sɔrɔkudo ɡɑsɔku tɑ koo binu mɑ. Tɑ̀ kun mɑrɑ, kpɑ ɑ sere tu burɑ. \s1 Yesu kurɔ ɡoo bɛkiɑ \s2 tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru sɔɔ \p \v 10 Tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru ɡɑru sɔɔ Yesu u Gusunɔn ɡɑrin keu sɔ̃ɔsimɔ mɛnnɔ yeru ɡɑru sɔɔ. \v 11 N wee kurɔ ɡoo mɑɑ wɑ̃ɑ mi, wi wɛrɛkunu nu kuɑ bɑrɔ sɑɑ wɔ̃ɔ wɔkurɑ nɔɔbu kɑ itɑn di. U rɑ n yɑ̃ɑrewɑ, u ku rɑ kpĩ u tii dɛmiɑ bɑɑ fiiko. \v 12 Ye Yesu u nùn wɑ mɑ u nùn sokɑ u nɛɛ, kurɔ wunɛ ɑ bɛkurɑwɑ mi. \p \v 13 Mɑ u nùn nɔmɑ sɔndi. Yɑnde u tii dɛmiɑ mɑ u Gusunɔ siɑrɑm wɔri. \v 14 Adɑmɑ mɛnnɔ yerun wiruɡii u mɔru bɑrɑ yèn sɔ̃ Yesu u ɡoo bɛkiɑ tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru sɔɔ, mɑ u tɔn wɔru sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, sɔ̃ɔ nɔɔbɑ tiɑ wɑ̃ɑ yè sɔɔ i ko sɔmburu ko. I nɑ ye sɔɔ, bu kɑ bɛɛ bɛkiɑ, n ǹ mɔ tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru sɔɔ. \p \v 15 Yesu u nùn wisɑ u nɛɛ, murɑfiti bɛɛ, bɛɛn bɑɑwure u ku rɑ win nɑɑ ǹ kun mɛ win kɛtɛku sɔsie ɡu dɑ ɡu nim nɔ tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru sɔɔ? \v 16 Kurɔ wi mɑɑ Aburɑhɑmun bweserɑ. Wee, Setɑm nùn bɔkuɑ sɑɑ wɔ̃ɔ wɔkurɑ nɔɔbu kɑ itɑn di. N ǹ weenɛ bu nùn kusiɑ tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru sɔ̃ɔ? \p \v 17 Sɑnɑm mɛ u yeni ɡerumɔ, sekurɑ win wɛrɔbu kpuro mwɑ, mɑ tɔn wɔru ɡɑ nuku dobu mɔ̀ sɔm mɑɑmɑɑkiɡinu kpuron sɔ̃ ni u mɔ̀. \s1 Mutɑɑdin bimɑn ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 13:31-32, Mɑɑku 4:30-32) \p \v 18 U kpɑm nɛɛ, mbɑ Gusunɔn bɑndu tɑ kɑ weenɛ. Mbɑ nɑ kon kɑ tu weesinɑ. \v 19 Tɑ kɑ mutɑɑdin bimɑ weenɛ, ye ɡoo u suɑ u kɔ̃ win ɡbɑɑru sɔɔ. Mɑ yɑ kpiɑ yɑ kuɑ dɑ̃ru, mɑ ɡunɔsu su sinɑ ten kɑ̃ɑsi wɔllɔ. \s1 Pɛ̃ɛ seeyɑtiɑn ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 13:33) \p \v 20 U kpɑm nɛɛ, mbɑ nɑ kon kɑ Gusunɔn bɑndu weesinɑ. \v 21 Tɑ kɑ pɛ̃ɛ seeyɑtiɑ weenɛ ye kurɔ ɡoo u suɑ u doke sɑkɑku nɔɔ itɑn som sɔɔ mɑ mɛ kpuro mu seewɑ mu kukuɑ. \s1 Kɔnnɔ ɡe ɡɑ ǹ yɑsu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 7:13-14, 21-23) \p \v 22 Yesu u wuu mɑrosu kɑ bɑru kpɑɑnu bukiɑnɑmɔ mɑ u Gusunɔn ɡɑrin keu sɔ̃ɔsimɔ u kɑ dɔɔ Yerusɑlɛmu ɡiɑ. \v 23 Goo u nùn bikiɑ u nɛɛ, yinni, tɔmbu fiiko tɔnɑwɑ bɑ koo fɑɑbɑ wɑ? \p U bu wisɑ u nɛɛ, \v 24 i kookɑri koowo i kɑ du sɑɑ kɔnnɔ ɡe ɡɑ ǹ yɑsun di. Domi nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, dɑbirɑ tɑ koo swɑɑ kɑsu tu kɑ du, tɑ ǹ mɑɑ kpɛ̃. \p \v 25 Sɑnɑm mɛ yɛnu yɛ̃ro u koo rɑ se u win yɛnu kɛnɛ, kpɑ bɛɛ be i wɑ̃ɑ tɔɔwɔ i n ɡɑmbo soomɔ i n nùn kɑnɑmɔ u bɛɛ kɛniɑ, u koo nɛɛ, u ǹ yɛ̃ mìn di i nɑ. \v 26 Sɑɑ yerɑ i ko i nɛɛ, i di i nɔrɑ win wuswɑɑɔ, u mɑɑ Gusunɔn ɡɑrin keu sɔ̃ɔsi bɛɛn wuun swɛɛɔ. \v 27 Sɑnɑm mɛyɑ u koo bɛɛ sɔ̃ u nɛɛ, u ǹ yɛ̃ mìn di i nɑ, i doonɔ win min di, bɛɛ kpuro bɛɛ be i kɔ̃sɑ mɔ̀. \v 28 Miyɑ i ko swĩ kpɑ i nɔmɑ wiru sɔndi sɑnɑm mɛ i ko Aburɑhɑmu kɑ Isɑki kɑ Yɑkɔbu kɑ Gusunɔn sɔmɔbu kpuro wɑ win bɑndu sɔɔ, kpɑ bɛɛ i deemɑ bɑ bɛɛ kɔ̃ɔ tɔɔwɔ. \v 29 Gɑbɑ koo nɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru kɑ sɔ̃ɔ duu yerun di, sɔ̃ɔ yɛ̃sɑ kɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn di, kpɑ bu sinɑ bu di win bɑndu sɔɔ. \v 30 Wee dɑ̃ɑkobɑ wɑ̃ɑ be bɑ koo ko ɡbiikobu, ɡbiikobɑ mɑɑ wɑ̃ɑ be bɑ koo ko dɑ̃ɑkobu. \s1 Yesu kɑ Yerusɑlɛmu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 23:37-39) \p \v 31 Sɑɑ ye sɔɔ, Fɑlisi ɡɑbu bɑ nɑ bɑ nɛɛ, ɑ doonɔ minin di domi Herodu u kĩ u nun ɡo. \p \v 32 U bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i doo i sɛmu ɡe sɔ̃, n wee nɑ wɛrɛkunu ɡirɑmɔ, nɑ tɔmbu bɛkiɑmɔ ɡisɔ kɑ siɑ, sɔ̃ɔ itɑseru nɑ kon nɛn sɔmburu dɑkurɑ. \v 33 Adɑmɑ nɑ ǹ kon ko nɑ kun wɑ̃ɑ sɑnum sɔɔ ɡisɔ kɑ siɑ kɑ sin teeru, domi n ǹ koorɔ Gusunɔn sɔmɔ u kɑm ko ɡɑm ɡum, mɑ n kun mɔ Yerusɑlɛmuɔ. \p \v 34 Yen biru u nɛɛ, Yerusɑlɛmu Yerusɑlɛmu, wunɛ wi ɑ rɑ Gusunɔn sɔmɔbu ɡo, kpɑ ɑ bu kpenu kɑsuku be bɑ nun ɡɔriɑmɑ, nɔn nyewɑ nɑ kĩɑ n wunɛn bibu mɛnnɑ nɡe mɛ ɡoo mɛro yɑ rɑ yen binu mɛnnɛ yen kɑsɑ sɔɔ, mɑ ɑ ǹ wure. \v 35 N wee, bɑ koo nun wunɛn yɛnu deriɑ, ɑdɑmɑ nɑ nun sɔ̃ɔmɔ, ɑ ǹ mɑɑ mɑn wɑsi sere ɑ kɑ nɛɛ, nɑ sɑ̃ɑwɑ domɑruɡii wi u sisi kɑ Yinnin yĩsiru. \c 14 \s1 Yesu u bɑrɔ ɡoo bɛkiɑ \p \v 1 Tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru ɡɑru sɔɔ Yesu duɑ Fɑlisibɑn wiruɡii ɡoon yɛnuɔ u kɑ di. Mɑ bɑ nùn lɑɑkɑri sɑ̃ɑ. \v 2 N wee durɔ ɡoo wìn wɑsi yi mɔsɑ u yɔ̃ Yesun wuswɑɑɔ. \v 3 Mɑ Yesu u woodɑ yɛ̃robu kɑ Fɑlisibɑ bikiɑ u nɛɛ, n weenɛ bu tɔnu bɛkiɑ tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru sɔɔ? Nɡe n ǹ weenɛ. \p \v 4 Bɑ mɑɑri. Yerɑ u bɑrɔ wi tii ɡɑwe u nùn bɛkiɑ mɑ u derɑ u doonɑ. \v 5 Mɑ u bu bikiɑ u nɛɛ, bɛɛn wɑrɑ, win bii ǹ kun mɛ win nɑɑ yɑ̀ n dɔkɔ wɔri tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru sɔɔ, u ǹ koo ye wunɑ fuuku. \p \v 6 Yerɑ bɑ kpɑnɑ bu ɡɑri yi wisi. \s1 Mi n weenɛ ɑ sinɑ \s2 dim soku yerɔ \p \v 7 Ye u lɑɑkɑri kuɑ mɑ be bɑ dim sokɑ nɡe mɑɑ wi, bɑ sin yee bɛɛrɛɡinu ɡɔsimɔ, u bu mɔndu kuɑ u nɛɛ, \v 8 sɑnɑm mɛ bɑ nun sokɑ kurɔ kpɑɑ yerɔ, ɑ ku sinɑ sin yee bɛɛrɛɡirɔ. Sɔrɔkudo bɑ koo rɑ ɡoo soku wi u nun bɛɛrɛ kere. \v 9 Mɑ wi u bɛɛ kpuro sokɑ u koo nɑ u nɛɛ, ɑ durɔ wi sin yee te wɛ̃ɛyɔ. Sɑɑ yerɑ sekurɑ koo nun mwɑ ɑ kɑ dɑ ɑ sinɑ sin yee birukirɔ. \v 10 Adɑmɑ sɑnɑm mɛ bɑ nun dim sokɑ, ɑ doo ɑ sinɑ sin yee birukirɔ, kpɑ wi u nun sokɑ ù n tunumɑ u nɛɛ, ɑ seewo nɛn bɔrɔ ɑ nɑ wuswɑɑɔ. Sɑɑ ye, n ko n sɑ̃ɑ bɛɛrɛ bɑkɑ wunɛ sɔɔ be kpuron wuswɑɑɔ be bɑ sɔ̃ kɑ wunɛ sɑnnu. \v 11 Kɑ ɡeemɑ bɑɑwure wi u tii suɑ wɔllɔ, bɑ koo nùn kɑwɑ. Bɑɑwure wi u mɑɑ tii kɑwɑ, bɑ koo nùn suɑ wɔllɔ. \p \v 12 U mɑɑ wi u nùn dim sokɑ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, sɑnɑm mɛ ɑ tɔmbu yɑɑ dibu ǹ kun mɛ tɔ̃ɔ bɑkɑru sokɑ, ɑ ku wunɛn bɔrɔbɑ soku, ǹ kun mɛ wunɛn mɑɑbu, ǹ kun mɛ wunɛn dusibu, ǹ kun mɛ wunɛn beruse ɡobiɡibu, kpɑ ben tii bu ku rɑɑ nun soku bu kɑ nun kɔsiɑ. \v 13 Adɑmɑ sɑnɑm mɛ ɑ tɔmbu dim kɑnɑ, ɑ sɑ̃ɑrobu sokuo kɑ ɑlebuɡibu kɑ kɔ̃ri bɑrɔbu kɑ wɔ̃kobu. \v 14 Kɑɑ ko doo nɔɔruɡii yèn sɔ̃ bɑ ǹ mɔ bu kɑ nun kɔsiɑ. Kɑɑ wunɛn kɔsiɑru wɑ Gusunɔn min di sɑnɑm mɛ bɑ koo ɡeeɡibu seeyɑ ɡɔrin di. \s1 Dim bɑkɑm ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 22:1-10) \p \v 15 Ye be bɑ dimɔ kɑ Yesu sɑnnu, ben turo u ɡɑri yi nuɑ mɑ u nɛɛ, doo nɔɔruɡiiwɑ wi u koo di bɑn te Gusunɔ u swĩi sɔɔ. \p \v 16 Mɑ Yesu nùn wisɑ u nɛɛ, durɔ ɡoo u dim bɑkɑm sɔɔru kuɑ mɑ u tɔn dɑbiru sokɑ. \v 17 Ye dim sɑɑ yɑ turɑ u win sɔm kowo ɡɔrɑ tɔn ben bɑɑwuren mi bu nɑ domi yɑɑ dibu kpuro sɔɔru kpeerɑ. \v 18 Adɑmɑ be kpuro bɑ suuru kɑnɑ bɑ nɛɛ, bɑ ǹ fɛɛ wɑsi bu nɑ. Gbiikoo nɛɛ, wi, u ɡberu dwɑ, tilɑsiwɑ u kɑ dɑ u te wɑ. \v 19 Kpɑo mɑɑ nɛɛ, wi, u nɛɛ dwɑ wɑsi yiru yiru yen nɔɔbu, mɑ u koo den kɑ yi sɔmburu ko u wɑ. \v 20 Kpɑo kpɑm nɛɛ, tɛ̃ ɡerɑ wi, u kurɔ suɑ. Yen sɔ̃nɑ wi, u ǹ kpɛ̃ u nɑ. \v 21 Sɔm kowo wi, u ɡɔsirɑ u kɑ be kpuron suuru kɑnɑ bi dɑ u win yinni sɔ̃ɔwɑ. Yerɑ yinni win mɔru seewɑ mɑ u win sɔm kowo sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ doo fuuku wuun bɑtumɑ kɑ ɡen swɛɛ sɔɔ ɑ kɑ sɑ̃ɑrobu nɑ kɑ ɑlebuɡibu kɑ wɔ̃kobu kɑ kɔ̃ri bɑrɔbu. \v 22 Mɑ sɔm kowo wi, u nɛɛ, yinni, ye ɑ mɑn yiire mi, nɑ ye kuɑ. Wee, ɑyerɑ mɑɑ tie. \v 23 Mɑ yinni wi, u nɛɛ, ɑ swɛɛ swĩiyɔ kɑ kɑrɑn ɡoonu ɑ tɔmbu duusiɑmɑ kɑ kɑnkɑnsi, kpɑ nɛn yɛnu ɡu yibu. \v 24 Domi ɡeemɑ nɑ ɡerumɔ, bɑɑ tɔn ben turo kun mɑɑ nɛn dĩɑnu dendɑmɔ, be, be nɑ ɡbiɑ nɑ sokɑ. \s1 Ye tɔnu koo ko \s2 u kɑ ko Yesun bɔ̃ɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 10:37-38) \p \v 25 Tɔn wɔru ɡunɑ yɑ swɑɑ mɔ̀ bɑ sĩimɔ kɑ Yesu sɑnnu, mɑ u sĩirɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 26 ɡoo ù n kĩ u mɑn swĩi, mɑ u ǹ mɑn kĩɛ n kere win bɑɑ kɑ win mɛro kɑ win kurɔ kɑ win bibu kɑ win mɑɑbu kɑ wɔnɔbu kɑ win sesubu kɑ mɑm win tiin wɑ̃ɑru, u ǹ kpɛ̃ u ko nɛn bɔ̃ɔ. \v 27 Bɑɑwure wi u kun win tiin dɑ̃ɑ bunɑnɑru sue, u kɑ nɛn yirɑ swĩi, u ǹ kpɛ̃ u ko nɛn bɔ̃ɔ. \v 28 Nɡe wɑrɑ bɛɛ sɔɔ ù n kĩ u diru bɑni, u ǹ koo ɡinɑ sinɑ u dooru ko u wɑ win ɡobi yì n turɑ u kɑ tu wiru ɡo. \v 29 Mɑ n kun mɛ, ù n kpɛɛkpɛɛku surɑ, mɑ u kpɑnɑ u dɑkurɑ, be bɑ ɡu wɑɑmɔ kpuro bɑ koo nùn yɑɑkoru ko, \v 30 kpɑ bu nɛɛ, durɔ wi, u bɑnɑ toruɑ, mɑ u kpɑnɑ u ye dɑkurɑ. \v 31 Nɡe sunɔ wɑrɑ ù n seewɑ kɑ tɑbu kowobu nɔrɔbun subɑ wɔkuru (10.000) u kɑ tɑbu ko kɑ win sunɔsi ɡoo wi u tɑbu kowobu mɔ nɔrɔbun subɑ yɛndu (20.000), u ǹ koo ɡinɑ sinɑ u mɛɛri u wɑ ù n dɑm mɔ u kɑ tɑɑ bi ko? \v 32 Ù n wɑ u ǹ kpɛ̃, sɑnɑm mɛ wini kun tunumɑm kpɑ, u koo nùn sɔmɔbu ɡɔriɑ bu nùn bikiɑ ye u koo mɔɔru mwɑ bu ku mɑɑ kɑ tɑbu ko. \v 33 Yen sɔ̃nɑ bɛɛn bɑɑwure wi u kun deri kpuro ye u mɔ, u ǹ kpɛ̃ u ko nɛn bɔ̃ɔ. \s1 Bɔru te tɑ nɔɔ ɡu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 5:13, Mɑɑku 9:50) \p \v 34 Mɑ Yesu mɑɑ nɛɛ, bɔru \f + \fr 14:34 \fr*\fk bɔru \fk*\ft - Bɔɔ te bɑ kɑ yɑ̃ mini, tɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe bɔɔ swɑ̃ɑru. Tɑ koo kpĩ tu nɔɔ ɡbi.\ft*\f* ɡɑ̃ɑ ɡeenɑ, ɑdɑmɑ bɔru tɑ̀ n nɔɔ ɡu, mbɑ bɑ koo mɑɑ kɑ tu dorɑsiɑ. \v 35 Bɑ ǹ mɑɑ kɑ tu bukɑtɑ ɡɑɑ mɔ̀ ɡberɔ bɑɑ tɑɑki wɔllɔ bu kɑ tem kɔ̃sisiɑ. Bɑ rɑ kubewɑ tɔɔwɔ. Wi u swɑɑ mɔ u kɑ nɔ, u nɔɔwɔ. \c 15 \s1 Yɑ̃ɑ te tɑ kɔ̃ɔrɑ tɑ mɑɑ wɑɑrɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 18:12-14) \p \v 1 Gbere mwɑɔbu kɑ kɔ̃sɑn kowobu kpuro bɑ susi Yesun mi bu kɑ win ɡɑri nɔ. \v 2 Mɑ Fɑlisibɑ kɑ woodɑ yɛ̃robu bɑ wɔkinu wɔri bɑ nɛɛ, durɔ wini u kɑ kɔ̃sɑn kowobu mɛnnɑmɔ mɑ u kɑ bu dimɔ sɑnnu. \p \v 3 Yerɑ u bu mɔn teni kuɑ u nɛɛ, \v 4 wɑrɑ bɛɛ sɔɔ, ù n yɑ̃ɑnu wunɔbu (100) mɔ, mɑ teerɑ nùn kɔ̃ɔrɑri, u ǹ koo wunɔbu tiɑ sɑri yeni deri ɡbɑburɔ kpɑ u tu kɑsum dɑ sere u kɑ tu dɔbɑ. \v 5 Sɑɑ ye u tu dɔbɑ, u koo tu seru sɔndi kɑ nuku dobu. \v 6 Ù n tunumɑ yɛnuɔ u koo win bɔrɔbɑ kɑ win berusebu soku kpɑ u nɛɛ, i kɑ mɑn nuku dobu koowo, domi nɑ nɛn yɑ̃ɑru dɔbɑ te tɑ rɑɑ kɔ̃ɔrɑ. \v 7 Nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, mɛyɑ wɔrukobun nuku dobu bu ko n kpɑ̃ toro turon sɔ̃ wi u ɡɔ̃ru ɡɔsiɑ n kere ɡeeɡibu wunɔbu tiɑ sɑri be bɑ kun ɡɔ̃ru ɡɔsiɑbun bukɑtɑ mɔ. \s1 Gobi yi yi kɔ̃ɔrɑ yi mɑɑ wɑɑrɑ \p \v 8 Yesu mɑɑ nɛɛ, nɡe kurɔ wɑrɑ, ù n sii ɡeesun ɡobi wɑsi wɔkuru mɔ, mɑ yin tiɑ kɔ̃ɔrɑ, u ǹ koo fitilɑ mɛni kpɑ u diru kurɑ u kɑ ye kɑsu kɑ lɑɑkɑri sere u kɑ wɑ. \v 9 Ù n wɑ, u koo win bɔrɔbɑ kɑ win berusebu soku kpɑ u nɛɛ, i kɑ mɑn nuku dobu koowo, domi nɑ nɛn ɡobi yi yi rɑɑ kɔ̃ɔrɑ wɑ. \v 10 Nɡe mɛyɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, nuku dobu wɑ̃ɑ Gusunɔn ɡɔrɑdobɑn wuswɑɑɔ toro turon sɔ̃ wi u ɡɔ̃ru ɡɔsiɑ. \s1 Bii wi u kɔ̃ɔrɑ u mɑɑ wɑɑrɑ \p \v 11 U kpɑm nɛɛ, durɔ ɡoo wɑ̃ɑ u bii tɔn durɔbu yiru mɔ. \v 12 Wi u yɑ̃kɑbu bo u ben tundo sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ u nùn win dukiɑn bɔnu wɛ̃ ye yɑ ko n sɑ̃ɑ wiɡiɑ. Mɑ ben bɑɑ u bu win dukiɑ bɔnu kuɑ. \v 13 Sɔ̃ɔ mɛɛrun biru yɑ̃kɑbu wi, u mɛnnɑ kpuro ye u mɔ, mɑ u kɑ wuu doonɑ ɡe ɡɑ tomɑ. Miyɑ u win dukiɑ ye kpuro di kɑ dɑɑ bɛrɛtɛkɛ. \v 14 Sɑnɑm mɛ u kpuro di ye u mɔ, ɡɔ̃ɔ bɑkɑrɑ duɑ tem mɛ sɔɔ, mɑ u wɔri yɑ̃ɑru sɔɔ. \v 15 U dɑ u win tii wuu miɡii ɡoo wɛ̃ mɑ yɛ̃ro kɑ nùn dɑ ɡberɔ u kɑ win kurusɔnu kɔ̃su. \v 16 U kĩɑ u tii debiɑ kɑ dĩɑ kokosu si kurusɔnu dimɔ, ɑdɑmɑ ɡoo kun nùn wɛ̃. \v 17 Sɑnɑm mɛ win lɑɑkɑri wurɑmɑ u nɛɛ, nɛn bɑɑbɑn sɔm kowobu kpuro bɑ dĩɑnu mɔ nu yibɑ, mɑ nɛ wee mini nɑ ɡbimɔ kɑ ɡɔ̃ɔru. \v 18 Nɑ kon se kpɑ n dɑ nɛn bɑɑbɑn mi n nùn sɔ̃ n nɛɛ, nɑ nùn torɑri, nɑ mɑɑ Gusunɔ torɑri. \v 19 Yen sɔ̃, u ku mɑn soku win bii. U mɑn koowo win sɔm kowo. \v 20 U seewɑ mɑ u doonɑ win bɑɑn mi ɡiɑ. \p Sɑɑ yèn di u tomɑ, win bɑɑ nùn wɑ mɑ wɔnwɔndɑ nùn mwɑ. U dukɑ dɑ u nùn ɡɑbɑ kɑ nuku dobu, u nùn tɔburɑ kɑ kĩru. \v 21 Bii wi, u nɛɛ, bɑɑbɑ, nɑ nun torɑri, nɑ mɑɑ Gusunɔ torɑri. Yen sɔ̃, ɑ ku mɑɑ mɑn soku wunɛn bii. \v 22 Adɑmɑ tundo wi, u win yobu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i kumbooro tɑmɑ fuuku ɡe ɡɑ burɑm bo, kpɑ i nùn sebusiɑ. I nùn tɑɑbu wɛ̃ɛyɔ u doke, kɑ mɑɑ bɑrɑnu. \v 23 I doo i nɑɑ kpɛmɑ ye suɑmɑ, ye yɑ ɡum mɔ, kpɑ i ye ɡo. Su di kpɑ su tɔ̃ɔ bɑkɑru ko kɑ nuku dobu. \v 24 Domi nɛn bii wi, n sɑ̃ɑre u rɑɑ ɡu, mɑ u wurɑmɑ wɑ̃ɑru sɔ̃ɔ. U rɑɑ kɔ̃ɔrɑ mɑ u wɑɑrɑ. Mɑ bɑ nuku dobu wɔri. \p \v 25 N deemɑ bii yerumɑ u woo ɡberɔ. Sɑɑ ye u wee, ye u yɛnu turuku kuɑ, u ɡɑ̃ɑsu kɑ yɑɑbu nɔɔmɔ. \v 26 U yobun turo sokɑ u bikiɑ mbɑ n kuɑ. \v 27 Yoo wi, u nɛɛ, wunɛn wɔnɔwɑ u wɔmɑ, yerɑ bɛɛn tundo u nɑɑ kpɛmɑ ye ɡo ye yɑ ɡum mɔ yèn sɔ̃ u nùn wɑ ɑlɑfiɑ sɔɔ. \v 28 Mɑ yerumɑ wi, u mɔru bɑrɑ sere u ǹ kĩ u du yɛnuɔ. Mɑ tundo u yɑrimɑ u kɑ nùn kɔkiri. \v 29 Yerɑ u tundo wisɑ u nɛɛ, ɑ mɛɛrio wɔ̃ɔ dɑbi tèn di nɑ nun sɑ̃ɑmɔ. Nɑ ǹ wunɛn woodɑ ɡɑɑ sɑrɑre, mɑ bɑɑ boo buu, ɑ ǹ mɑn kɛ̃ɛre n kɑ nuku dobu ko kɑ nɛn bɔrɔbɑ. \v 30 Adɑmɑ sɑnɑm mɛ wunɛn bii wi, u tunumɑ, wi u wunɛn dukiɑ di kɑ kurɔ tɑnɔbu, win sɔ̃nɑ ɑ nɑɑ kpɛmɑ ye ɡo. \v 31 Yerɑ tundo nɛɛ, wunɛ nɛn bii bɑɑdommɑwɑ ɑ kɑ mɑn wɑ̃ɑ, ye nɑ mɑɑ mɔ kpuro, wunɛɡiɑ. \v 32 Adɑmɑ n weenɛ su nuku dobu ko kpɑ su yɛ̃ɛri yèn sɔ̃ wunɛn wɔnɔ wini n sɑ̃ɑre u rɑɑ ɡu, mɑ u wurɑmɑ wɑ̃ɑru sɔɔ. U rɑɑ kɔ̃ɔrɑ, u mɑɑ wɑɑrɑ. \c 16 \s1 Sɔm kowo ɡem sɑriruɡii \p \v 1 Yesu u bwɑ̃ɑ be sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, durɔ ɡobiɡii ɡoo wɑ̃ɑ. U sɔm kowo mɔ wi u win yɛnu nɔmu sɔndiɑ. Yerɑ bɑ sɔm kowo wi kɔrumɔtɔnu kuɑ bɑ nɛɛ u win yinnin dukiɑ sɑnkumɔ. \v 2 Mɑ yinni wi, u nùn sokɑ u nɛɛ, mbɑ nɑ nɔɔmɔ bɑ ɡerumɔ wunɛn sɔ̃. A mɑn sɔ̃ɔwɔ nɡe mɛ ɑ wunɛn sɔmburu koosinɑ, domi ɑ ǹ mɑɑ kpɛ̃ ɑ ko nɛn sɔm kowo. \v 3 Sɔm kowo wi, u tii bikiɑ u nɛɛ, mbɑ u koo ko. Wee, win yinni u nùn yɑrɑmɔ win yɛnun sɔmburun di. U ǹ dɑm mɔ u kɑ wuku, u ǹ mɑɑ sekuru kpɛ̃ u bɑrɑ ko. \v 4 Wee ye u koo ko, kpɑ ɡɑbu bu kɑ nùn mwɑ ben yɛnuɔ sɑnɑm mɛ bɑ nùn sɔmburu yɑrɑ. \v 5 Yerɑ u win yinnin dibuɡii bɑɑwure sokusiɑ mɑ u ɡbiikoo bikiɑ u nɛɛ, nyewɑ ɑ nɛn yinnin dibu nɛni. \v 6 U wisɑ u nɛɛ, ɡum yĩirutiru wunɔbu (100). U nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, u win tireru suo u sinɑ fuuku kpɑ u yore weerɑɑkuru. \v 7 Mɑ u kpɑm ɡoo bikiɑ u nɛɛ, wunɛ, nyewɑ ɑ nɛni. U wisɑ u nɛɛ, ɑlikɑmɑ sɑkɑku wunɔbu. Mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u win tireru suo kpɑ u yore wɛnɛ. \v 8 Sɔm kowo nɑɑnɛ sɑriruɡii win yinni u nɛɛ, bwisiɡiin tiiwɑ. Mɑ Yesu u nɛɛ, hɑnduniɑɡibu bɑ bwisi mɔ ben wɑ̃ɑsinɑɑ sɔɔ n kere yɑm bururɑmɡibu. \p \v 9 Nɑ mɑɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, i bɔrɔbɑ kɑsuo kɑ hɑnduniɑn dukiɑ, kpɑ bu rɑ bɛɛ mwɑ wɑ̃ɑ yenu sɔɔ ni nu ku rɑ kpe, sɑnɑm mɛ dukiɑ ye, yɑ kpɑ. \v 10 Wi u nɑɑnɛ mɔ ɡɑ̃ɑ piiminu sɔɔ, u mɑɑ nɑɑnɛ mɔ ɡɑ̃ɑ bɑkɑnu sɔɔ. Wi u kɔ̃sɑ mɔ̀ ɡɑ̃ɑ piiminu sɔɔ, u mɑɑ kɔ̃sɑ mɔ̀ ɡɑ̃ɑ bɑkɑnu sɔɔ. \v 11 Yen sɔ̃, ì kun nɑɑnɛ mɔ hɑnduniɑ yen dukiɑ sɔɔ, wɑrɑ koo bɛɛ dukiɑ ɡeɑ nɔmu sɔndiɑ. \v 12 Ì kun mɑɑ nɑɑnɛ mɔ ɡoon ɡɑ̃ɑnu sɔɔ, wɑrɑ koo bɛɛ wɛ̃ ye n sɑ̃ɑ bɛɛɡiɑ. \p \v 13 Sɔm kowo kun kpɛ̃ u yinnibu yiru sɑ̃. Domi u koo turo tusi kpɑ u turo kĩɑ, ǹ kun mɛ, u koo turo tii wɛ̃, kpɑ u turo ɡɛm. I ǹ kpɛ̃ i Gusunɔ kɑ dukiɑ mɛnnɑ i sɑ̃ sɑnnu. \s1 Gɑri bwese bwesekɑ \s2 yi Yesu u ɡeruɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 11:12-13, 5:31-32, Mɑɑku 10:11-12) \p \v 14 Fɑlisibɑ be bɑ ɡobin kĩru mɔ, bɑ ye kpuro swɑɑ dɑki mɑ bɑ Yesu nɔɔ swiikinu mɔ̀. \v 15 U bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɛɛ i sɑ̃ɑwɑ be bɑ tii ɡem wɛ̃ɛmɔ tɔmbun wuswɑɑɔ, ɑdɑmɑ Gusunɔ u bɛɛn ɡɔ̃rusu yɛ̃. Domi ye bɑ siɑrɑmɔ tɔmbun mi ɡɑ̃ɑ kɔ̃sunɑ Gusunɔn wuswɑɑɔ. \p \v 16 Sere kɑ Yohɑnun sɑɑ, woodɑ kɑ Gusunɔn sɔmɔbu bɑ wɑ̃ɑ. Sɑɑ sɑnɑm mɛn di, bɑ bɑndun ɡɑri kpɑrɑmɔ te Gusunɔ u swĩi, mɑ bɑɑwure u kookɑri mɔ̀ u kɑ du kɑ dɑm. \v 17 Woodɑn ɡɑri piikon sɑnkirɑbu sɛ̃, n kere wɔllu kɑ tem kpeebu. \p \v 18 Bɑɑwure wi u win kurɔ yinɑ, mɑ u kpɑo suɑ, u sɑkɑrɑru kuɑwɑ. Bɑɑwure wi u mɑɑ kurɔ suɑ wìn durɔ nùn yinɑ, yɛ̃ro sɑkɑrɑru kuɑwɑ. \s1 Gobiɡii kɑ Lɑsɑɑ \p \v 19 Mɑ Yesu kpɑm nɛɛ, durɔ dukiɑɡii ɡoo rɑɑ wɑ̃ɑ, wi u rɑ n yɑbe nɔniɡiru sebuɑ te tɑ wesibu wɑ̃, mɑ bɑɑdommɑ win mi, tɔ̃ɔ bɑkɑrɑ. \v 20 Sɑ̃ɑro ɡoo rɑɑ mɑɑ wɑ̃ɑ, wi bɑ sokumɔ Lɑsɑɑ. U booboosu bɑrɔ, u rɑ n kpĩwɑ dukiɑɡii win yɛnu kɔnnɔwɔ. \v 21 Domi u kĩ u tii debiɑ kɑ dĩɑ buri yi yi wɔrumɑmɔ sɑɑ ɡobiɡii win tɑbulu wɔllun di. Bɔ̃nu rɑ mɑm nɛ nu n win booboo si dɑbirimɔ. \v 22 Sɑ̃ɑro wi, u ɡu mɑ wɔllun ɡɔrɑdobɑ bɑ nùn suɑ bɑ kɑ dɑ ɡɔriɔ mi Aburɑhɑmu u wɑ̃ɑ. Dukiɑɡii wi, u mɑɑ ɡu, mɑ bɑ nùn sikɑ. \v 23 U wɑ̃ɑ nɔni swɑ̃ɑru sɔɔ ɡɔriɔ, mɑ u nɔni suɑ wɔllɔ u Lɑsɑɑ wɑ Aburɑhɑmun bɔkuɔ. \v 24 U nɔɔɡiru suɑ u nɛɛ, bɑɑbɑ Aburɑhɑmu, ɑ nɛn wɔnwɔndu wɑɑwo, ɑ Lɑsɑɑ ɡɔrimɑ u win niki biɑn sɛ̃ru doke nim sɔɔ, kpɑ u nɛn yɑrɑ yɛmiɑsiɑ, domi nɑ nɔni swɑ̃ɑ bɑkɑru wɑɑmɔ dɔ̃ɔ yɑrɑ yeni sɔɔ. \v 25 Aburɑhɑmu u nɛɛ, nɛn bii, ɑ yɑɑyo mɑ ɑ wunɛn ɡɑ̃ɑ ɡeenu wɑ wunɛn wɑ̃ɑrun sɑnɑm, mɛyɑ mɑɑ Lɑsɑɑ u ɡɑ̃ɑ kɔ̃sunu wɑ. Tɛ̃ mini win nukurɑ yɛm, wunɛ mɑɑ ɑ nɔni swɑ̃ɑru wɑɑmɔ. \v 26 Ye kpuron biru bɑnkokoro bɔkɔwɑ ɡɑ wɑ̃ɑ bɛsɛ kɑ bɛɛn bɑɑ sɔɔ. Be bɑ kĩ bu sɑrɑ minin di bu dɑ bɛɛn mi ɡiɑ, bɑ ǹ kpɛ̃. Mɛyɑ ɡoo kun mɑɑ kpɛ̃ u nɑ mini bɛɛn min di. \v 27 Dukiɑɡii wi, u nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, nɑ nun kɑnɑmɔ, bɑɑbɑ, ɑ Lɑsɑɑ ɡɔrio nɛn bɑɑn yɛnuɔ, \v 28 domi nɑ wɔnɔbu nɔɔbu mɔ mi, kpɑ u bu yenin seedɑ diiyɑ bu ku rɑɑ kɑ nɛ ɑye tɔ̃yɑɡii te sɔɔ. \v 29 Aburɑhɑmu u nɛɛ, bɑ Mɔwisi kɑ Gusunɔn sɔmɔbun tirenu mɔ, bu niɡiɑ nɔɔwɔ. \v 30 Mɑ u nɛɛ, ɑɑwo bɑɑbɑ Aburɑhɑmu, ɡoo ù n dɑ ben mi ɡɔrin di, bɑ koo ɡɔ̃ru ɡɔsiɑ. \v 31 Mɑ Aburɑhɑmu nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɑ̀ kun Mɔwisi kɑ Gusunɔn sɔmɔbuɡiɑ nuɑ, bɑ ǹ nɑɑnɛ dokemɔ bɑɑ ɡoo ù n seewɑ ɡɔrin di. \c 17 \s1 Torɑrun ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 18:6-7, 21-22, Mɑɑku 9:42) \p \v 1 Yesu u win bwɑ̃ɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n ǹ koo ko kɔ̃sɑn yɛ̃ri yi kun due, ɑdɑmɑ nɔni swɑ̃ɑruɡiiwɑ wìn min di yi duɑ. \v 2 N sɑnɔ bu nùn nɛɛru (400) ɡbinisi win wĩirɔ, kpɑ bu nùn kpɛ̃ɛ nim wɔ̃ku sɔɔ, n kere ù n be bɑ ɡɛmɑ minin turo kɔ̃sɑn yinɑ bɛriɑ. \v 3 I tii lɑɑkɑri ko. \p Wunɛn tɔnusi ù n torɑ, ɑ nùn ɡerusio. Yen biru ù n ɡɔ̃ru ɡɔsiɑ, ɑ nùn suuru kuo. \v 4 Bɑɑ ù n nun torɑ nɔn nɔɔbɑ yiru sɔ̃ɔ teeru, mɑ nɔn nɔɔbɑ yiru ye, u nɑɑmɔ u tuubɑ mɔ̀, ɑ nùn suuru kuo. \s1 Nɑɑnɛ dokebu \p \v 5 Gɔrobu bɑ Yinni sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, ɑ bɛsɛn nɑɑnɛ dokebu sosio. \p \v 6 Mɑ Yinni u nɛɛ, bɑɑ bɛɛn nɑɑnɛ dokebu bù n nɛ nɡe dĩɑ bimɑ, mɑ i dɑ̃ɑ teni sɔ̃ɔwɑ tu wukuro tu tii ɡirɑ nim wɔ̃ku sɔɔ, tɑ koo mɑɑ bɛɛ mɛm nɔɔwɑ. \s1 Sɔm kowon wii kpĩibu \p \v 7 Yesu mɑɑ nɛɛ, bɛɛn ɡoo ù n yoo mɔ wi u wukumɔ, ǹ kun mɛ u nɛɛ kpɑrɑmɔ, u koo nùn sɔ̃ ù n wumɑ yɛnuɔ u nɛɛ, u nɑ tɛ̃ u sinɑ u di? \v 8 Aɑwo, u koo nùn sɔ̃wɑ u nɛɛ, u nùn dĩɑnu sɔɔru kuo, u win yɑberu sebe kpɑ u nùn nɔɔri, sere u kɑ di u nɔ. Yen biruwɑ yoo win tii u koo mɑɑ di kpɑ u nɔ. \v 9 U koo yoo wi siɑrɑ yèn sɔ̃ u kuɑ ye u nùn yiire? \v 10 Aɑwo, mɛyɑ mɑɑ bɛɛ ì n kpuro kuɑ ye bɑ bɛɛ yiire, i yɑnde nɛɛ, i sɑ̃ɑwɑ yobu. I ɡesi kuɑ ye n weenɛ i ko. \s1 Yesu tɔmbu wɔkuru bɛkiɑ \p \v 11 Sɑnɑm mɛ Yesu u dɔɔ Yerusɑlɛmu ɡiɑ, u kpɑ Sɑmɑri kɑ Gɑlilen bɑɑ sɔɔ. \v 12 Sɑnɑm mɛ u duɔ wuu ɡɑɡu sɔɔ, tɔmbu wɔkuru be bɑ bɑrɑ disiɡiru mɔ bɑ nùn sennɔ dɑ mɑ bɑ yɔ̃rɑ n dɛsire. \v 13 Bɑ nɔɔɡiru suɑ bɑ nɛɛ, yinni Yesu, ɑ bɛsɛn wɔnwɔndu wɑɑwo. \p \v 14 Ye u bu wɑ yerɑ u nɛɛ, bu doo bu ben tii yɑ̃ku kowobu sɔ̃ɔsi. \p Sɑnɑm mɛ bɑ dɔɔ, n wee bɑ bɛkurɑ bɑ dɛɛrɑ. \v 15 Ben turo, ye u wɑ mɑ u bɛkurɑ, u ɡɔsirɑmɑ u Gusunɔ siɑrɑ kɑ nɔɔɡiru. \v 16 U kpunɑ Yesun wuswɑɑɔ u nùn siɑrɑ. Sɑmɑriɡiiwɑ durɔ wi. \v 17 Yesu nɛɛ, n ǹ be wɔku te kpurowɑ bɑ bɛkurɑ? Nɔɔbɑ nnɛ be bɑ tie, mɑnɑ bɑ wɑ̃ɑ. \v 18 Sɔɔ wini turowɑ u wurɑmɑ u kɑ Gusunɔ siɑrɑ? \p \v 19 Mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ seewo ɑ doonɑ, wunɛn nɑɑnɛ dokebu nun bɛkiɑ. \s1 Bɑn te Gusunɔ u koo swĩi \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 24:23-28, 37-41) \p \v 20 Fɑlisibɑ bɑ nùn bikiɑ dɔmɑ te Gusunɔ u koo bɑndu swĩi kpɑ bɑ n kɑ yɛ̃. Yerɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Gusunɔn bɑndu tɑ ǹ sisi nɡe mɛ bɑ koo kɑ tu wɑ. \v 21 Bɑ ǹ ɡerumɔ bu nɛɛ, i wɑ te wee mini, nɡe te wee miɔnɔ. Domi n wee, Gusunɔ u bɑndu swĩi bɛɛn suunu sɔɔ. \p \v 22 Mɑ u bwɑ̃ɑ be sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, sɑnɑm sisi mɛ̀ sɔɔ i ko n kĩ i Tɔnun Biin tɔ̃ɔ teeru wɑ, ɑdɑmɑ i ǹ tu wɑsi. \v 23 Bɑ koo bɛɛ sɔ̃, i mɛɛrio mini ǹ kun mɛ miɔnɔ. I ku kɑ duki dɑ mi. \v 24 Kɑ ɡeemɑ nɡe mɛ ɡuru mɑɑkinu rɑ bɑlli wɔllun ɡoo teerun di sere kɑ tensim mi, nɡe mɛyɑ Tɔnun Bii u ko n sɑ̃ɑ win tɔ̃ɔ te sɔɔ. \v 25 Adɑmɑ ɡbiikɑɑ, u ǹ koo ko u kun nɔni sɔ̃ɔre ɡem ɡem kpɑ tɛ̃n tɔmbu bu nùn yinɑ. \v 26 Ye n kuɑ Nɔwɛn sɑnɑm sɔɔ, n koo mɑɑ ko Tɔnun Biin sɑnɑm sɔɔ. \v 27 Tɔmbɑ dimɔ, bɑ nɔrumɔ, bɑ suɑnɑmɔ, bɑ durɔbu kɑ kurɔbu kɛ̃ɛnɑmɔ sere n kɑ ɡirɑri dɔmɑ te Nɔwɛ u ɡoo duɑ. Mɑ nim yiburɑ nɑ tɑ be kpuro kɑm koosiɑ. \v 28 Mɛyɑ n koo mɑɑ ko nɡe Lɔtun sɑɑ. Tɔmbɑ dimɔ, bɑ nɔrumɔ bɑ dwemɔ bɑ dɔrɑmɔ, bɑ dĩɑnu duurumɔ, bɑ diɑ bɑnimɔ. \v 29 Adɑmɑ dɔmɑ te Lɔtu u yɑrɑ Sodomun di, ɡuri dɔ̃ɔɡiɑ kɑ sɔ̃ɔ bisu yɑ nɑ wɔllun di yɑ be kpuro kɑm koosiɑ. \v 30 Mɛyɑ n ko n mɑɑ sɑ̃ɑ tɔ̃ɔ te Tɔnun Bii u koo kurɑmɑ. \p \v 31 Tɔ̃ɔ te sɔɔ, wi u wɑ̃ɑ win dii tɛɛrɑ wɔllɔ mɑ win yɑ̃nu wɑ̃ɑ dirɔ, u ku rɑɑ du u nu suɑ. Wi u mɑɑ wɑ̃ɑ ɡberɔ, u ku rɑɑ ɡɔsirɑmɑ yɛnuɔ. \v 32 I Lɔtun kurɔ yɑɑyo. \v 33 Wi u kĩ u win wɑ̃ɑru di kɑ win ɡɔ̃ru kĩru, u koo tu biɑ, ɑdɑmɑ wi u win wɑ̃ɑru yinɑ, wiyɑ u ko n tu mɔ. \v 34 Kɑ ɡeemɑ, wɔ̃ku te, tɔmbu yiru bɑ ko n kpĩ kpin yee teeru sɔɔ, bɑ koo turo suɑ kpɑ bu turo deri. \v 35 Kurɔbu yiru bɑ ko n nɑmmɔ sɑnnu, bɑ koo turo suɑ kpɑ bu turo deri. [ \v 36 Durɔbu yiru bɑ ko n wɑ̃ɑ ɡberɔ, bɑ koo turo suɑ kpɑ bu turo deri.] \v 37 Bwɑ̃ɑ be, bɑ nùn bikiɑ bɑ nɛɛ, mɑ ɡiɑrɑ Yinni. Mɑ u nɛɛ, mi ɡorɑ wɑ̃ɑ miyɑ yɑberekunu nu koo mɛnnɑ. \c 18 \s1 Gɔmini kɑ siri kowon ɡɑri \p \v 1 Yesu u bu mɔn teni kuɑ u kɑ bu sɔ̃ɔsi mɑ n weenɛ bɑ n dɑ n kɑnɑru mɔ̀ wɛ̃rɑbu sɑri. \v 2 U nɛɛ, siri kowo ɡoo wɑ̃ɑ wuu mɑro ɡɑɡu sɔɔ, wi u ǹ Gusunɔ nɑsie, u ǹ mɑɑ ɡoon bɛɛrɛ yɛ̃. \v 3 Wuu teu ɡe sɔɔ, ɡɔmini ɡoo mɑɑ wɑ̃ɑ mi. U rɑ nɛ win mi, u nɛɛ, u bu sirio wi kɑ win yibɛrɛ. \v 4 U yinɑ n tɛ. Adɑmɑ yen biru u bwisikɑ u nɛɛ, bɑɑ mɛ nɑ ǹ Gusunɔ nɑsie, mɑ nɑ ǹ ɡoon bɛɛrɛ yɛ̃, \v 5 kɑ mɛ, yèn sɔ̃ ɡɔmini wini u mɑn bɑnde, kon bu siriɑ kɑ win yibɛrɛ, kpɑ u ku mɑɑ mɑn bɑɑsi. \p \v 6 Yinni u nɛɛ, i nɔɔwɔ ye siri kowo kɔ̃so wi, u ɡeruɑ. \v 7 Kɑɑ sere ɡere Gusunɔ? U ǹ koo win tiin tɔmbu siriɑ be bɑ nùn wuri koosimɔ bururu kɑ yokɑ? U koo tɛ u sere bu nɔɔri? \v 8 Nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ u koo bu siriɑ kɑ sɛndɑru. Kɑ mɛ, sɑnɑm mɛ Tɔnun Bii u koo nɑ u koo nɑɑnɛ dokebu deemɑ tem mɛ sɔɔ? \s1 Fɑlisi kɑ ɡbere mwɑɔn \s2 kɑnɑru \p \v 9 U kpɑm mɔn teni kuɑ tɔmbu ɡɑbun sɔ̃ be bɑ tii mɛɛrɑ ɡeeɡibu, mɑ bɑ ɡɑbu ɡɛmɑ. \v 10 U nɛɛ, tɔmbu yiru bɑ duɑ sɑ̃ɑ yerɔ bu kɑ kɑnɑru ko. Turo sɑ̃ɑwɑ Fɑlisi, turo mɑɑ ɡbere mwɑɔ. \v 11 Fɑlisi wi, u yɔ̃ u kɑnɑru mɔ̀ u win tiin ɡɑri mɔ̀ u nɛɛ, Gusunɔ nɑ nun siɑrɑ yèn sɔ̃ nɑ ǹ sɑ̃ɑ nɡe be bɑ tie, be bɑ sɑ̃ɑ tɑki diobu kɑ kɔ̃sɑn kowobu kɑ sɑkɑrɑ kowobu kɑ mɑm ɡbere mwɑɔ nɡe durɔ wini. \v 12 Nɑ rɑ nɔɔ bɔke nɔn yiru ɑlusumɑ tiɑ sɔɔ. Nɑ rɑ mɑɑ nɛn mɔru kpuron wɔkuru bɑɑteren wɔllɔ tiɑ wɛ̃. \v 13 Gbere mwɑɔ wi, u yɔ̃rɑ n dɛsire, u ǹ kɑ̃kɑ u win nɔni sue wɔllɔ, mɑ u tii bɔkuɑ u nɛɛ, Gusunɔ, nɑ sɑ̃ɑwɑ toro, ɑ nɛn wɔnwɔndu wɑɑwo. \v 14 Nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ ɡbere mwɑɔ wiyɑ u ɡem wɑ Gusunɔn wuswɑɑɔ u kɑ wɑ yɛnuɔ n kere win beruse. Domi bɑɑwure wi u tii suɑ wɔllɔ bɑ koo nùn kɑwɑ. Wi u mɑɑ tii kɑwɑ bɑ koo nùn suɑ wɔllɔ. \s1 Yesu bibu kɑnɑru kuɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 19:13-15, Mɑɑku 10:13-16) \p \v 15 Bɑ kɑ bibu nɑɑmɔ Yesun mi bɑɑ kɑ bii wɛ̃ɛnɔ u kɑ nu nɔmu sɔndi. Adɑmɑ ye win bwɑ̃ɑbu bɑ ye wɑ bɑ bu ɡerusi. \v 16 Mɑ Yesu u bibu sokɑ win mi u nɛɛ, i de bibu bu nɑ nɛn mi, i ku bu yinɑri, domi Gusunɔ u bɑndu swĩi tɔmbun sɔ̃ be bɑ kɑ bu weenɛ. \v 17 Kɑ ɡeemɑ, nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, bɑɑwure wi u kun bɑn te Gusunɔ u swĩi wure nɡe mɛ bii u rɑ win mɔwɔbu wure, u ǹ kpɛ̃ u n sɑ̃ɑ bɑn teɡii. \s1 Gobiɡii ɡoon ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 19:16-30, Mɑɑku 10:17-31) \p \v 18 Wiruɡii ɡoo u Yesu bikiɑ u nɛɛ, yinni, ɑ sɑ̃ɑwɑ tɔn ɡeo. Mbɑ nɑ kon ko n kɑ wɑ̃ɑru te tɑ ku rɑ kpe wɑ. \p \v 19 Yesu nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ mɑn sokumɔ ɡeo. Goo sɑri wi u sɑ̃ɑ ɡeo mɑ n kun mɔ Gusunɔ turo. \v 20 A woodɑ yɛ̃ ye yɑ ɡerumɔ yɑ nɛɛ, “i ku sɑkɑrɑru ko, i ku tɔnu ɡo, i ku ɡbɛni, i ku seedɑ weesuɡiɑ di, i bɛɛn tundo kɑ mɛro bɛɛrɛ wɛ̃.” \p \v 21 Mɑ durɔ wi, u nɛɛ, yeni kpurowɑ nɑ wiru kpĩiyɛ sɑɑ nɛn ɑluwɑɑsirun di. \p \v 22 Ye Yesu u yeni nuɑ u kpɑ, u kpɑm nɛɛ, ɡɑ̃ɑ teenɑ nu nun tie. A dɔro kpuro ye ɑ mɔ, kpɑ ɑ sɑ̃ɑrobu yen ɡobi bɔnu kuɑ, kɑɑ n dukiɑ mɔ wɔllɔ. Yen biru ɑ nɑ ɑ mɑn swĩi. \p \v 23 Ye durɔ wi, u yeni nuɑ win nukurɑ sɑnkirɑ, domi dukiɑ bɑkɑɡiiwɑ. \v 24 Ye Yesu u nùn mɛɛrɑ u nɛɛ, kɑ ɡeemɑ n kɑ dukiɑɡibu sɛ̃wɑ bu kɑ bɑn te Gusunɔ u swĩi wurɑ. \v 25 Domi dukiɑɡii u kɑ bɑn te wurɑ, yen sɛ̃sɔ ɡɑ kpɑ̃ ɡɑ kere yooyoo ɡu du yɑburɑn wɛ̃rɔ ɡu yɑri. \p \v 26 Be bɑ nùn swɑɑ dɑki bɑ nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, wɑrɑ koo kpĩ u fɑɑbɑ wɑ. \p \v 27 Yesu u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ye tɔnu kpɑnɛ, Gusunɔ kun ye kpɑnɛ. \p \v 28 Piɛɛ u nɛɛ, n wee sɑ deri kpuro ye sɑ mɔ, sɑ nun swĩi. \p \v 29 Mɑ Yesu u nɛɛ, kɑ ɡeemɑ, nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, ɡoo sɑri wi u win yɛnu deri bɑn te Gusunɔ u swĩin sɔ̃ ǹ kun mɛ win kurɔ ǹ kun mɛ win mɑɑbu kɑ win wɔnɔbu ǹ kun mɛ win mɛro kɑ win tundo ǹ kun mɛ win bibu, \v 30 kpɑ u kun wɑ u mwɛ sɑɑ yeni sɔɔ n kere ye u deri, kɑ kpɑm wɑ̃ɑru te tɑ ku rɑ kpe siɑ. \s1 Yesu u win ɡɔɔ kɑ win seebun \s2 ɡɑri mɔ̀ nɔn itɑse \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 20:17-19, Mɑɑku 10:32-34) \p \v 31 Yesu u wɔkurɑ yiru ye sokɑ win mi mɑ u nɛɛ, n wee sɑ Yerusɑlɛmu dɔɔ. Ye Gusunɔn sɔmɔbɑ yoruɑ Tɔnun Biin sɔ̃ kpuro, yɑ koo koorɑ. \v 32 Domi bɑ koo nùn tɔn tukobu nɔmu sɔndiɑ bu nùn yɑɑkoru ko, bu nùn nɔni sɔ̃, kpɑ bu nùn yɑ̃ɑtɑm sie. \v 33 Bɑ̀ n mɑɑ nùn so bɑ kpɑ bɑ koo nùn ɡo, kpɑ u se ɡɔrin di sɔ̃ɔ itɑse. \p \v 34 Adɑmɑ bwɑ̃ɑ be, bɑ ǹ ɡɑ̃ɑnu tubɑ ɡɑri yi sɔɔ. N bu wini ye u kɑ yɑ̃. Gɑri yi kun bu yeeri. \s1 Yesu u wɔ̃ko bɛkiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 20:29-34, Mɑɑku 10:46-52) \p \v 35 Nɡe mɛ Yesu u Yeriko duɔ, wɔ̃ko ɡoo u sɔ̃ swɑɑ nɔɔwɔ u bɑrɑ mɔ̀. \v 36 Ye u tɔn wɔrun dɑmu nuɑ ɡɑ sɑrɔ, yerɑ u bikiɑ mbɑ n kuɑ. \v 37 Mɑ bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, Yesu Nɑsɑrɛtiɡiiwɑ u sɑrɔ. \v 38 Mɑ u nɔɔɡiru suɑ u nɛɛ, Yesu Dɑfidin sikɑdobu, ɑ nɛn wɔnwɔndu wɑɑwo. \p \v 39 Be bɑ sĩimɔ wuswɑɑɔ bɑ nùn ɡerusi bu kɑ nùn mɑrisiɑ. Adɑmɑ u wure u ɡbɑ̃rɑ n kere yellu u nɛɛ, Dɑfidin sikɑdobu, ɑ nɛn wɔnwɔndu wɑɑwo. \p \v 40 Yesu u yɔ̃rɑ mɑ u nɛɛ, bu kɑ nùn nɑ. Ye wɔ̃ko wi, u tunumɑ Yesu nùn bikiɑ u nɛɛ, \v 41 mbɑ ɑ kĩ n nun kuɑ. \p U nɛɛ, Yinni, nɑ kĩ n yɑm wɑwɑ. \p \v 42 Mɑ Yesu u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ yɑm wɑɑwo, wunɛn nɑɑnɛ dokebu nun bɛkiɑ. \p \v 43 Yɑnde u yɑm wɑ, mɑ u Yesu swĩi u Gusunɔ siɑrɑmɔ. Sɑnɑm mɛ tɔn wɔru ɡe kpuro, bɑ ye wɑ mɑ bɑ Gusunɔ sɑɑbu kuɑ. \c 19 \s1 Yesu kɑ Sɑkeu \p \v 1 Yesu u duɑ wuu ɡe bɑ mɔ̀ Yerikoɔ, u ɡu bukiɑnɛ. \v 2 Miyɑ durɔ ɡobiɡii ɡoo u wɑ̃ɑ wi bɑ mɔ̀ Sɑkeu wi u sɑ̃ɑ ɡbere mwɑɔbun wiruɡii. \v 3 U kĩ u Yesu wɑ, ɑdɑmɑ u ǹ kpĩɑ tɔn wɔrun sɔ̃ yèn sɔ̃ wi, tɔn kpiribuwɑ. \v 4 Yerɑ u dukɑ dɑ wuswɑɑɔ mɑ u yɔɔwɑ dɑ̃ɑ te bɑ mɔ̀ sikɑmɔren wɔllɔ u kɑ nùn wɑn sɔ̃, domi u yɛ̃ mɑ miyɑ u koo kɑ doonɑ. \v 5 Sɑɑ ye Yesu u turɑ yɑm mi, u nɔni seeyɑ mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Sɑkeu ɑ sɑrɑmɑ kpɑɑkɑ, domi wunɛn yɛnuɔrɑ nɑ kon sɔbiɑ ɡisɔ. \p \v 6 Sɑkeu sɑrɑmɑ kɑ sɛndɑru mɑ u Yesu dɑm koosiɑ kɑ nuku dobu. \v 7 Ye tɔmbɑ ye wɑ, be kpuro bɑ wɔki bɑ nɛɛ, u dɑ u sɔbiɑ kɔ̃sɑn kowon yɛnuɔ. \p \v 8 Sɑkeu u seewɑ u yɔ̃rɑ Yinnin wuswɑɑɔ u nɛɛ, n wee Yinni nɑ nɛn dukiɑn bɔnu sɑ̃ɑrobu wɛ̃ɛmɔ. Nɑ̀ n mɑɑ ɡoo ɡɑ̃ɑnu wɔrɑri kɑ tɑki nɑ nùn yen nɔn nnɛ wesiɑmɔ. \p \v 9 Yesu u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɡisɔ fɑɑbɑ duɑ yɛnu ɡe sɔɔ yèn sɔ̃ winin tii mɑɑ sɑ̃ɑ Aburɑhɑmun bweseru. \v 10 Domi Tɔnun Bii u nɑwɑ u kɑ kɑsu be bɑ kɔ̃ɔrɑ u bu fɑɑbɑ ko. \s1 Nɡe mɛ sɔm kowobɑ kɑ ɡobi \s2 mɛro kuɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 25:14-30) \p \v 11 Sɑnɑm mɛ tɔmbɑ yeni swɑɑ dɑki, u kpɑm mɔndu kuɑ yèn sɔ̃ u Yerusɑlɛmu turuku kuɑ mɑ bɑ tɑmɑɑ Gusunɔ u koo bɑndu swĩiwɑ yɑnde. \v 12 Yerɑ u nɛɛ, sinɑ bii ɡoo u bɑndu dibu dɑ n tomɑ tem ɡɑm ɡiɑ, kpɑ u wurɑmɑ yen biru. \v 13 U sere doonɑ u wɔkuru sokɑ win yobu sɔɔ, mɑ u ben bɑɑwure ɡobi bɛkɛ ɡɛɛ wɛ̃ u nɛɛ, bu de ɡobi yi, yi mɑ sere u kɑ wurɑmɑ. \v 14 Win temɡibu bɑ nùn tusɑ mɑ bɑ nɔɔ tiɑ kuɑ bɑ tɔmbu ɡɔrɑ bu nɛɛ, bɑ ǹ kĩ durɔ wi, u bɑndu di ben temɔ. \p \v 15 Sɑnɑm mɛ u wumɑ ye u bɑn te diimɑ, u yoo be sokɑ win mi be u rɑɑ ɡobi wɛ̃, kpɑ u kɑ wɑ nɡe mɛ bɑɑwuren ɡobi nùn mɑruɑ. \v 16 Gbiikoo nɑ u nɛɛ, yinni wunɛn ɡobi yi, yi mɑrɑ wɔkuru. \v 17 U nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, yɑ wɑ̃ yoo ɡeo. Yèn sɔ̃ ɑ kuɑ nɑɑnɛɡii ɡɑ̃ɑ piiminu sɔɔ, nɑ nun kuɑ wuu mɑrosu wɔkurun wiruɡii. \v 18 Yiruse nɑ u nɛɛ, yinni wunɛn ɡobi yi, yi mɑrɑ nɔɔbu. \v 19 U nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wunɛ mɑɑ, nɑ nun kuɑ wuu mɑrosu nɔɔbun wiruɡii. \v 20 Kpɑo nɑ u nɛɛ, yinni wunɛn ɡobi wee yi nɑ beruɑ kĩɑsu sɔɔ. \v 21 Domi nɑ wunɛn bɛrum mɔ yèn sɔ̃ ɑ sɑ̃ɑ tɔn sɛ̃sɔɡii. A rɑ suewɑ ye ɑ kun yii, kpɑ ɑ ɡɛ̃ mi ɑ kun duure. \v 22 U nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ kon nun siriwɑ wunɛn ɡɑri sɔɔn di, yoo kɑm. A yɛ̃ mɑ nɑ sɑ̃ɑ tɔn sɛ̃sɔɡii, nɑ rɑ sue ye nɑ kun yii, kpɑ n ɡɛ̃ mi nɑ kun duure. \v 23 Ǹ n mɛn nɑ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ ǹ ɡoo nɛn ɡobi yi wɛ̃ u kɑ ɡobi mɛro ko, kpɑ n nɛnyɑm mwɑ kɑ ɑre sɑnɑm mɛ nɑ wɔmɑ. \v 24 Mɑ be bɑ wɑ̃ɑ mi, u bu sɔ̃ɔwɑ bu ɡobi yi mɔɔ bu wɔkuruɡii wi wɛ̃. \v 25 Bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, yinni, u wɔkuru mɔ kɔ. \v 26 U nɛɛ, nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, wi u mɔ, win mɔru sɔɔrɑ bɑ koo nùn sosiɑ. Wi u kun mɑɑ mɔ, fiiko ye u mɑm mɔ bɑ koo nùn mwɑɑri. \v 27 Yen biru i kɑ nɛn yibɛrɛbɑ nɑ mini be bɑ kun kĩ n bɑndu di kpɑ i bu sɑkiri nɛn wuswɑɑɔ. \s1 Yesu u Yerusɑlɛmu duɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 21:1-11, Mɑɑku 11:1-11, Yohɑnu 12:12-19) \p \v 28 Ye Yesu yeni ɡeruɑ u kpɑ, u win swɑɑ mwɑ u bu ɡbiiyɑ Yerusɑlɛmu ɡiɑ. \v 29 Sɑnɑm mɛ u Bɛtefɑɡi kɑ Betɑni turuku kuɑ, ɡuurun berɑ ɡiɑ te bɑ rɑ soku Olifin ɡuuru, u tɔmbu yiru ɡɔrɑ win bwɑ̃ɑbu sɔɔ \v 30 u nɛɛ, bu doo wuu ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ ben wuswɑɑɔ mi. Bɑ̀ n duɑ bɑ koo kɛtɛku buu wɑ ɡɑ sɔri ɡe ɡoo kun sɔnire. U nɛɛ, bu ɡu sɔsiɑmɑ bu kɑ nɑ. \v 31 Goo ù n bu bikiɑ mbɑn sɔ̃nɑ bɑ ɡu sɔsiɑmɔ, bu nɛɛ, Yinniwɑ u ɡen bukɑtɑ mɔ. \p \v 32 Be u ɡɔrɑ bɑ doonɑ, mɑ bɑ yɑbu bɑɑyere deemɑ nɡe mɛ u bu sɔ̃ɔwɑ. \v 33 Ye bɑ kɛtɛku buu ɡe sɔsiɑmɔ, ɡen yinnibɑ nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ i kɛtɛku buu ɡe sɔsiɑmɔ. \p \v 34 Bɑ nɛɛ, Yinniwɑ u ɡen bukɑtɑ mɔ. \p \v 35 Mɑ bɑ kɑ Yesu kɛtɛku buu ɡe nɑɑwɑ. Bɑ ben yɑ̃nu tɛriɑ ɡen wɔllɔ mɑ bɑ Yesu sɔndi. \v 36 Ye u dɔɔ, mɛyɑ tɔmbɑ ben yɑ̃nu tɛriɑmɔ swɑɑ sɔɔ. \v 37 Sɑnɑm mɛ u Yerusɑlɛmu turuku kuɑ Olifin ɡuurun swɑɑn bɔkuɔ, win bwɑ̃ɑbu kpuro bɑ nɔɔɡiru suɑ bɑ Gusunɔ siɑrɑmɔ kɑ nuku dobu sɔm mɑɑmɑɑkiɡinu kpuron sɔ̃ ye bɑ wɑ. \v 38 Bɑ nɛɛ, Gusunɔ u sunɔ wi u sisi kɑ win yĩsiru domɑru kuo, ɑlɑfiɑ yɑ n wɑ̃ɑ wɔllɔ, kpɑ yiiko yɑ n wɑ̃ɑ wɔwɔlleɔ. \p \v 39 Fɑlisi ɡɑbu sɑɑ tɔn wɔrun suunu sɔɔn di bɑ Yesu sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, yinni ɑ wunɛn bwɑ̃ɑ be mɑrisio. \p \v 40 U bu wisɑ u nɛɛ, nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, bɑɑ beni bɑ̀ n mɑri, kpenu koo ɡbɑ̃rɑ. \s1 Yesu Yerusɑlɛmu swĩiyɑ \p \v 41 Sɑnɑm mɛ Yesu u Yerusɑlɛmu turuku kuɑ, ye u ye wɑ yerɑ u swĩi wɔri yen sɔ̃, \v 42 u nɛɛ, wunɛ Yerusɑlɛmu ɑ̀ n dɑɑ tɛ̃ yɛ̃ ye yɑ koo kɑ nun ɑlɑfiɑ nɑɑwɑ ni, bɑɑ ɡisɔ! Adɑmɑ wee, yɑ nun kukue. \v 43 Sɑnɑm koo nun nɑɑwɑ mɛ̀ sɔɔ wunɛn yibɛrɛbɑ bɑ koo nun tɑrusi, kpɑ bu nun kooro bure bu nun sɛ̃kenɛ beri berikɑ kpuron di. \v 44 Bɑ koo nun nɑm, wunɛ kɑ wunɛn bibu be bɑ wɑ̃ɑ wunɛn suunu sɔɔ. Bɑ ǹ derimɔ kpenu nu sɔnnɑ wunɛ sɔɔ, yèn sɔ̃ ɑ ǹ tubɑ sɑɑ ye Gusunɔ u nun nɑɑwɑ. \s1 Yesu u duɑ sɑ̃ɑ yerɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 21:12-17, Mɑɑku 11:15-19, Yohɑnu 2:13-22) \p \v 45 Yesu duɑ sɑ̃ɑ yerɔ mɑ u kiɑ dɔrobu ɡirɑm wɔri. \v 46 U bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɑ yoruɑ, “Nɛn diru tɑ ko n sɑ̃ɑwɑ kɑnɑrun diru.” Adɑmɑ bɛɛ i tu kuɑ ɡbɛnɔbun wɑ̃ɑ yeru. \p \v 47 Bɑɑdommɑ u rɑ n Gusunɔn ɡɑrin keu sɔ̃ɔsimɔ sɑ̃ɑ yerɔ. Yerɑ yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ woodɑ yɛ̃robu kɑ Yuubɑn wiruɡibu bɑ kĩ bu nùn ɡo. \v 48 Adɑmɑ bɑ ǹ yɛ̃ nɡe mɛ bɑ koo koosinɑ, domi tɔmbu kpurowɑ bɑ nùn swɑɑ dɑki mɑ n bu mɑɑmɑɑki sɑ̃ɑ. \c 20 \s1 Mɑn diyɑ Yesu u yiiko wɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 21:23-27, Mɑɑku 11:27-33) \p \v 1 Sɔ̃ɔ teeru nɡe mɛ Yesu u Gusunɔn ɡɑrin keu sɔ̃ɔsimɔ sɑ̃ɑ yerɔ, mɑ u Lɑbɑɑri ɡeɑn wɑɑsu mɔ̀, yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ woodɑ yɛ̃robu kɑ Yuubɑn ɡuro ɡurobu bɑ kurɑmɑ. \v 2 Bɑ nɛɛ, ɑ sun sɔ̃ɔwɔ woodɑ yerɑ̀ ɑ kɑ yeni mɔ̀. Wɑrɑ u nun yen yiiko wɛ̃. \p \v 3 U bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛ mɑɑ, nɑ kon bɛɛ ɡɑri ɡɛɛ bikiɑ, kpɑ i mɑn sɔ̃. \v 4 Mɑn diyɑ Yohɑnu u woodɑ wɑ u kɑ tɔmbu bɑtɛmu kuɑ. Tɔnun min di? Nɡe wɔllun di. \p \v 5 Adɑmɑ bɑ ɡerunɑ bɑ nɛɛ, sɑ̀ n ɡeruɑ wɔllun diyɑ, u koo nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ sɑ ǹ nùn nɑɑnɛ doke. \v 6 Sɑ̀ n mɑɑ nɛɛ, tɔnun min di, tɔmbu kpuro bɑ koo sun kpenu kɑsuku domi bɑɑwure u Yohɑnu ɡɑrisi Gusunɔn sɔmɔ. \p \v 7 Yerɑ bɑ wisɑ bɑ nɛɛ, sɑ ǹ yɛ̃ mɑn diyɑ. \v 8 Mɑ Yesu u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛ mɑɑ, nɑ ǹ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ yiiko ye nɑ kɑ yeni mɔ̀. \s1 Gbɑɑ wuko kɔ̃sobun ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 21:33-46, Mɑɑku 12:1-12) \p \v 9 Yen biru u tɔmbu mɔn teni kuɑ u nɛɛ, durɔ ɡoo u resɛm ɡbɑɑru kuɑ u dɑ̃nu duurɑ mɑ u kɔ̃sobu kɑsu u bu ye nɔmu bɛriɑ, mɑ u wuu dɑ n kɑ tɛ. \v 10 Sɑnɑm mɛ sɑɑ yɑ turɑ u sɔmɔ ɡɔrɑ kɔ̃so ben mi, bu kɑ nùn wɛ̃ɛmɑ ye n sɑ̃ɑ wiɡiɑ. Kɔ̃so be, bɑ nùn so, bɑ nùn ɡirɑ nɔm dirɑ. \v 11 U kpɑm kpɑo ɡɔrɑ. Bɑ nùn so, bɑ nùn yɑɑ kɑsiki, bɑ ɡirɑ nɔm dirɑ. \v 12 U kpɑm itɑse ɡɔrɑ. Bɑ nùn mɛɛrɑ kuɑ mɑ bɑ nùn ɡirɑ. \v 13 Gbɑɑ yɛ̃ro wi, u nɛɛ, mbɑ kon ko tɛ̃. Kon den nɛn tiin bii kĩnɑsi bu ɡɔriɑwɑ. Sɔrɔkudo bɑ koo nùn bɛɛrɛ wɛ̃. \v 14 Adɑmɑ ye kɔ̃so be, bɑ nùn wɑ, bɑ ɡerunɑ bɑ nɛɛ, wiyɑ sɑ̃ɑ tubi dio, su nùn ɡo, kpɑ ɡbɑɑ te, tu ko bɛsɛɡiru. \v 15 Mɑ bɑ nùn yɑrɑ ɡbɑɑ ten biruɔ, bɑ nùn ɡo. \p Tɛ̃ mbɑ ɡbɑɑ yɛ̃ro wi, u koo bu kuɑ. \v 16 U koo nɑ u bu kpeerɑsiɑ, kpɑ u win ɡbɑɑ te kɔ̃so kpɑobu nɔmu bɛriɑ. \p Sɑnɑm mɛ tɔn be bɑ nùn swɑɑ dɑki bɑ ye nuɑ, yerɑ bɑ nɛɛ, su ku wɑ mɛ. \p \v 17 Adɑmɑ Yesu u bu nɔni kɔ̃ u kɑ dɑ mɑ u nɛɛ, mbɑ ɡɑri yin tubusiɑnu yi bɑ yoruɑ bɑ nɛɛ, “Kpee te bɑnɔbɑ yinɑ, terɑ tɑ kuɑ ɡɑni ɡɔmburun dɑm.” \v 18 Bɑɑwure wi u kpee te wɔri, tɑ koo nùn bɔɔku, wi tɑ mɑɑ wɔri, tɑ koo nùn nɑmwɑ muku muku. \s1 Wɔ̃ɔ ɡobin kɔsiɑbun ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 22:15-22, Mɑɑku 12:13-17) \p \v 19 Sɑɑ tiɑ ye sɔɔ, yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ woodɑ yɛ̃robu bɑ kɑsu bu Yesu mwɑ, domi bɑ tubɑ mɑ ben sɔ̃nɑ u mɔn te kuɑ. Adɑmɑ bɑ tɔn wɔru nɑsie. \v 20 Bɑ Yesun lɑɑkɑri mɔ kpuro sɔɔ. Mɑ bɑ tɔn sɑmbɑ kowobu ɡɔrɑ win mi, be bɑ sɑ̃ɑre ɡeeɡibu bu kɑ nùn mwɑ win ɡɑri ɡɛɛ sɔɔ, kpɑ bu nùn tem yɛ̃ro nɔmu beriɑ. \v 21 Tɔn be, bɑ nùn bikiɑ bɑ nɛɛ, yinni sɑ yɛ̃ mɑ wunɛn ɡɑri kɑ wunɛn sɔ̃ɔsirɑ sɑ̃ɑ dee dee, ɑ ku rɑ mɑɑ kĩru ɡem wɛ̃, ɑ Gusunɔn swɑɑ sɔ̃ɔsimɔwɑ ɡem sɔɔ. \v 22 N weenɛ su tem yɛ̃ro wɔ̃ɔ ɡobi wɛ̃? Nɡe su ku wɛ̃. \p \v 23 Ye Yesu u ben bwisiku kɔ̃sunu wɑ, yerɑ u nɛɛ, \v 24 i mɑn ɡobi sɔ̃ɔsimɑ. Mɑ bɑ nùn yi wɛ̃. Mɑ u nɛɛ, wɑrɑn foto kɑ yĩrerɑ mi. \p Bɑ nɛɛ, tem yɛ̃roɡiɑ. \p \v 25 Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, i tem yɛ̃ro wɛ̃ɛyɔ ye n sɑ̃ɑ tem yɛ̃roɡiɑ, kpɑ i Gusunɔ wɛ̃ ye n sɑ̃ɑ Gusunɔɡiɑ. \p \v 26 Mɑ bɑ kpɑnɑ bu nùn nɔmɑ turi win ɡɑri sɔɔn di tɔmbun wuswɑɑɔ. Yerɑ bɑ kɑ win wisibu biti kuɑ, mɑ bɑ ben nɔɔ mɑri. \s1 Gɔribun seebun ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 22:23-33, Mɑɑku 12:18-27) \p \v 27 Sɑdusibɑ be bɑ rɑ nɛɛ ɡɔribɑ kun seemɔ, ben ɡɑbu bɑ nùn susi mɑ bɑ bikiɑ bɑ nɛɛ, \v 28 yinni, n wee ye Mɔwisi u sun yoruɑ. U nɛɛ, “Goon bɛɛrɛ̀ ù n ɡu u kurɔ deri, mɑ u kun kɑ kurɔ wi bii mɑrɑ, u koo kpĩ u nùn tubi di, kpɑ u kɑ win bɛɛrɛ̀ bweseru wɑɑwɑ.” \v 29 Nɡe mɛnɑ, tundo turosibu nɔɔbɑ yiru ɡɑbɑ rɑɑ wɑ̃ɑ. Gbiikoo u kurɔ suɑ mɑ u ɡu, u ǹ kɑ kurɔ wi bii mɔ. \v 30-31 Yiruse kɑ itɑse bɑ nùn suɑ ɡɔminiru. Mɛyɑ n kuɑ sere be nɔɔbɑ yiru ye, bɑ kɑ ɡu. Bɑ ǹ bii mɑrɑ. \v 32 Kurɔ wi, u rɑ ɡu. \v 33 Gɔribun seebun sɑnɑm ben weren kurɔwɑ u ko n sɑ̃ɑ. Domi be nɔɔbɑ yiru ye kpurowɑ bɑ nùn ɡiɑ kurɔ. \p \v 34 Yesu u bu wisɑ u nɛɛ, hɑnduniɑ yen tɔmbɑ bɑ kurɔbu kɑ durɔbu suɑmɔ, \v 35 ɑdɑmɑ sibu be bɑ ko n bɔnu mɔ siɑn wɑ̃ɑru kɑ ɡɔribun seebu sɔɔ, bɑ ǹ kurɔbu kɑ durɔbu suɑmɔ. \v 36 Bɑ ko n kɑ wɔllun ɡɔrɑdobɑ weenɛwɑ bɑ ǹ mɑɑ ɡbimɔ. Bɑ ko n sɑ̃ɑ Gusunɔn bibu domi bɑ bu seeyɑ ɡɔrin di. \v 37 Mɔwisin tii u sɔ̃ɔsi sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ mɑ ɡɔribɑ koo se, ye u Gusunɔ sokɑ u nɛɛwɑ, “Gusunɔ Aburɑhɑmun Yinni, kɑ Isɑkin Yinni, kɑ Yɑkɔbun Yinni” ɑwĩi dɔ̃ɔɡii yin ɡɑri sɔɔ. \v 38 Gusunɔ kun sɑ̃ɑ ɡɔribun Yinni. U sɑ̃ɑwɑ wɑsobuɡii, domi win mi kpuro bɑ sɑ̃ɑwɑ wɑsobu. \p \v 39 Gɑbu woodɑ yɛ̃robu sɔɔ bɑ nɛɛ, yinni, wunɛn ɡɑri yi, yi dɛnde. \p \v 40 Bɑ ǹ mɑɑ kɑ̃kɑ bɑ nùn ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu bikie. \s1 Dɑfidi kɑ wi Gusunɔ u ɡɔsɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 22:41-46, Mɑɑku 12:35-37) \p \v 41 Mɑ Yesu u bu bikiɑ u nɛɛ, ɑmɔnɑ bɑ koo kɑ kpĩ bu nɛɛ, Kirisi sɑ̃ɑwɑ Dɑfidin bii. \v 42 Domi Dɑfidin tii u ɡeruɑ Womusun tireru sɔɔ u nɛɛ, \q1 “Yinni Gusunɔ u nɛn Yinni sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ sinɔ nɛn nɔm ɡeuɔ, \q1 \v 43 sere n kɑ nun wunɛn yibɛrɛbɑ tɑɑreɑ.” \m \v 44 Dɑfidi ù n nùn sokɑ Yinni, ɑmɔnɑ u ko n mɑɑ kɑ sɑ̃ɑ win bii. \s1 I tii lɑɑkɑri koowo \s2 kɑ woodɑ yɛ̃robu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 23:1-36, Mɑɑku 12:38-40) \p \v 45 Sɑnɑm mɛ tɔn dɑbirɑ nùn swɑɑ dɑki, u win bwɑ̃ɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 46 i tii lɑɑkɑri ko kɑ woodɑ yɛ̃robu be bɑ kĩ bɑ n bɔsu kɑ yɑbe dɛndɛnnu, bɑ tɔbirinɑɑ kĩ bɑtumɑ sɔɔ, bɑ sin yee ɡbiikinu kɑsu mɛnnɔ yenɔ kɑ ɑye bɛɛrɛɡinu dim soku yerɔ. \v 47 Bɑ ɡɔminibun yɛnusu dimɔ, mɑ bɑ kɑnɑ dɛndɛnnu mɔ̀ bu kɑ bu wɑn sɔ̃. Bɑ koo bu tɑɑrɛ wɛ̃ n kpɑ̃. \c 21 \s1 Gobi yi kurɔ ɡɔmini ɡoo u kpɛ̃ɛ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 12:41-44) \p \v 1 Yesu u nɔni seeyɑ mɑ u dukiɑɡibu wɑ bɑ ɡobi kpɛ̃ɛmɔ sɑ̃ɑ yerun kpɑkororu sɔɔ mi bɑ rɑ ɡobi doke. \v 2 U mɑɑ kurɔ ɡɔmini sɑ̃ɑro ɡoo wɑ u ɡobi piiminu yiru kpɛ̃ɛmɔ mi. \v 3 Mɑ u nɛɛ, nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ kɑ ɡem, ɡɔmini sɑ̃ɑro wi, u kpɛ̃ɛ n be kpuro kere be bɑ tie. \v 4 Domi ye n sɔndi ben mɔɔ bɑkɑru sɔɔ yerɑ bɑ wunɑ bɑ doke, ɑdɑmɑ win yɑ̃ɑru sɔɔ u kpuro kpɛ̃ɛ ye u kɑ tii kɔ̃su. \s1 Yesu u sɑ̃ɑ yerun \s2 kɔrɑbun ɡɑri mɔ̀ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 24:1-2, Mɑɑku 13:1-2) \p \v 5 Gɑbɑ ɡerumɔ mɑ sɑ̃ɑ yeru tɑ burɑru mɔ tɑ wɑ̃ ten kpee burɑnu kɑ kɛ̃ɛ ni bɑ Gusunɔ wɛ̃n sɔ̃. Yerɑ Yesu u nɛɛ, \v 6 sɑnɑm sisi mɛ̀ sɔɔ ye i wɑɑmɔ mini kpuro yen ɡɑɑn kperɑ kun ko n wɑ̃ɑ ten tensim wɔllɔ. Ni kpurowɑ nu koo wɔri. \s1 Wɑhɑlɑ ye yɑ koo nɑ \s2 hɑnduniɑ yu sere kpe \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 24:3-14, Mɑɑku 13:3-13) \p \v 7 Bɑ nùn bikiɑ bɑ nɛɛ, yinni, ǹ n mɛn nɑ, dommɑ yeni yɑ koo tunumɑ. Yĩre terɑ̀ tɑ koo ɡbi tu kookoo si sɔ̃ɔsi. \p \v 8 Yesu u nɛɛ, i lɑɑkɑri koowo, i ku de bu bɛɛ nɔni wɔ̃ke. Domi dɑbirɑ koo nɑ kɑ nɛn yĩsiru, kpɑ bɑ n ɡerumɔ bɑ n mɔ̀, sɑɑ yɑ turuku kuɑ, beyɑ bɑ sɑ̃ɑ Kirisi wi. Adɑmɑ i ku bu swĩi. \v 9 Ì n tɑbun dɑmu nɔɔmɔ kɑ nɔɔsinɑɑ sɑriru, i ku nɑndɑ. Domi yerɑ n ko n ɡbi n tunumɑ, ɑdɑmɑ n ǹ kpee te mi ɡinɑ. \p \v 10 Yerɑ u kpɑm bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bwesenu koo seesinɑ, sinɑmbɑ koo mɑɑ seesinɑ. \v 11 Tem yĩiri bɑkɑbu ko n wɑ̃ɑ kɑ bɑrɑnu kɑ ɡɔ̃ɔru, ɡɑm kɑ ɡɑm. Mɑɑmɑɑki bɛrumɡii kɑ yĩre bɑkɑnu nu ko n wɑ̃ɑ wɔllɔ. \p \v 12 Adɑmɑ yɑbu ye kpuro yu sere koorɑ bɑ koo bɛɛ mwɑ bu bɛɛ nɔni sɔ̃. Bɑ koo bɛɛ siri kowobu nɔmu sɔndiɑ mɛnnɔ yenɔ, bɑ koo bɛɛ pirisɔm doke, kpɑ bu kɑ bɛɛ dɑ sinɑ bokobu kɑ tem yɛ̃robun kɔnnɔsɔ nɛn yĩsirun sɔ̃. \v 13 Yerɑ n koo bɛɛ ɑyeru wɛ̃ i kɑ seedɑ di. \v 14 I de i n yɛ̃ mɑ n ǹ bɛɛn bwisikunu i ko kɑ tii yinɑ. \v 15 Domi kon de i ɡɑri ɡere kɑ bwisi yi bɛɛn yibɛrɛbɑ kpuro bɑ ǹ kpɛ̃ bu yinɑ, ǹ kun mɛ bu siki. \v 16 Bɛɛn mɔwɔbu mɑm, kɑ bɛɛn mɑɑbu kɑ bɛɛn wɔnɔbu kɑ bɛɛn dusibu kɑ bɛɛn bɔrɔbɑ, bɑ koo bɛɛ bu nɔmu sɔndiɑ kpɑ bu dɑbiru ɡo bɛɛ sɔɔ. \v 17 Bɑɑwure koo bɛɛ tusi nɛn yĩsirun sɔ̃. \v 18 Adɑmɑ bɑɑ bɛɛn wirun serɑ kun borimɔ. \v 19 Bɛɛn tɛmɑnɑbun sɑɑbu bɛɛn hunde yɑ koo fɑɑbɑ wɑ. \s1 Yerusɑlɛmun kpeerɑbun ɡɑri \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 24:15-21, Mɑɑku 13:14-19) \p \v 20 Mɑ Yesu mɑɑ nɛɛ, dɔmɑ te i wɑ tɑbu kowobɑ Yerusɑlɛmu tɑrusi, i n yɛ̃ mɑ yen kpeerɑsiɑbu turuku kuɑwɑ. \v 21 Sɑnɑm mɛ, be bɑ wɑ̃ɑ Yudeɑɔ, bu suuwo ɡuunu wɔllu ɡiɑ. Be bɑ mɑɑ wɑ̃ɑ Yerusɑlɛmun suunu sɔɔ bu yɑrio, be bɑ mɑɑ wɑ̃ɑ ɡberɔ bu ku wurɑ wuuɔ. \v 22 Domi sɑɑ yeyɑ mɔru kɔsiɑrun sɑnɑm, kpuro yu kɑ koorɑ ye bɑ yoruɑ Gusunɔn ɡɑri sɔɔ. \v 23 Guriɡibu kɑ tɔn kurɔ be bɑ bibu bɔm kɛ̃mɔ sɑɑ ye sɔɔ, bɑ koo nɔni swɑ̃ɑru wɑ. Domi nuku sɑnkirɑ bɑkɑnu ko n wɑ̃ɑ tem sɔɔ, kɑ mɑɑ mɔru bɑkɑ bu kɑ tɔn be sɛɛyɑsiɑ. \v 24 Bɑ koo bu sɔ̃siri kɑ tɑkobi, kpɑ bu bu yoru mwɑ tem bɑɑmɑ. Bwese tukunu koo mɑɑ Yerusɑlɛmu tɑɑku sere nin sɑɑ yu kɑ turi. \s1 Tɔnun Biin nɑɑru \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 24:29-31, Mɑɑku 13:24-27) \p \v 25 Yesu kpɑm nɛɛ, yĩrenu ko nu n wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ kɑ suru kɑ kperi sɔɔ. Tem sɔɔ, nɔni swɑ̃ɑ bɑkɑrɑ koo bwesenu deemɑ kpɑ nu biti soorɑ nim wɔ̃ku kɑ nim kurenun wurenun sɔ̃. \v 26 Nɑndɑbu koo tɔmbu wɑsikirɑ bɑ̀ n mɑrɑ ye n koo koorɑ hɑnduniɑ sɔɔ, domi wɔllun dɑm mu koo yĩiri. \v 27 Sɑɑ yerɑ bɑ koo Tɔnun Bii wɑ u kurɑmɑ ɡuru wiru sɔɔ, kɑ dɑm bɑkɑm kɑ yiiko. \v 28 Yeni yɑ̀ n nɑɑbu toruɑ, i yɔ̃rɔ sɔnwɔ kpɑ i bɛɛn wiru seeyɑ yèn sɔ̃ bɛɛn yɑkiɑbu turuku kuɑ. \s1 Yĩre te dɑ̃ɑ te bɑ mɔ̀ fiɡie \s2 tɑ sɔ̃ɔsimɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 24:32-35, Mɑɑku 13:28-31) \p \v 29 Mɑ u bu ɡɑrin weenɑsii kuɑ u nɛɛ, i dɑ̃ɑ te bɑ mɔ̀ fiɡie mɛɛrio kɑ dɑ̃nu kpuro. \v 30 Nù n kpɑrɑru toruɑ, bɛɛn tii ì n mɛɛrɑ, i yɛ̃ mɑ yɑnde tombururɑ tɑ turuku koomɑ. \v 31 Nɡe mɛyɑ bɛɛ mɑɑ, ì n yɑbu ye wɑ yɑ wee, i n yɛ̃ mɑ n turuku kuɑwɑ Gusunɔ u kɑ bɑndu swĩi. \v 32 Kɑ ɡeemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, sɑɑ yenin tɔmbu ɡɑbu bɑ ǹ ɡbimɔ yɑbu ye kpuro yu kɑ koorɑ. \v 33 Wɔllu kɑ tem mu koo doonɑ, ɑdɑmɑ nɛn ɡɑri kun doonɔ. \s1 I tii lɑɑkɑri ko \p \v 34 Mɑ Yesu kpɑm nɛɛ, i n bɛɛn tii sɛ, kpɑ i ku rɑ ko lɑɑkɑri sɑribɑ dibu kɑ nɔrubun sɔ̃ kɑ hɑnduniɑn wururɑbu, kpɑ tɔ̃ɔ te, tu ku bɛɛ suɑru wɔri nɡe yinɑ. \v 35 Domi tɑ koo bɑɑwure deemɑ wi u wɑ̃ɑ tem mɛ kpuro sɔɔ. \v 36 Yen sɔ̃, i n swɑɑ mɛɛrɑ kpɑ i n kɑnɑru mɔ̀ sɑɑ bɑɑyere, kpɑ i dɑm wɑ i kɑ kisirɑ kpuro ye n koo nɑn di, kpɑ i kɑ kpĩ i yɔ̃rɑ Tɔnun Biin wuswɑɑɔ. \p \v 37 Bururu bɑɑtere Yesu rɑ Gusunɔn ɡɑrin keu sɔ̃ɔsiwɑ sɑ̃ɑ yerɔ, yokɑ kpɑ u dɑ u kpunɑ Olifin ɡuuru wɔllɔ. \v 38 Ǹ n kuɑ bururu tɔmbu kpuro bɑ rɑ nɛwɑ win mi sɑ̃ɑ yerɔ bu kɑ win ɡɑri swɑɑ dɑki. \c 22 \s1 Wiruɡibɑ wesiɑnɑmɔ \s2 bu kɑ Yesu ɡo \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 26:1-5, Mɑɑku 14:1-2, Yohɑnu 11:45-53) \p \v 1 Pɛ̃ɛ ye bɑ kun seeyɑtiɑ doken tɔ̃ɔ bɑkɑru, te bɑ rɑ soku Gɔɔ sɑrɑribu tɑ turuku kuɑ. \v 2 Yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ woodɑ yɛ̃robu bɑ bwisi bɛrinɑmɔ bu kɑ Yesu ɡo domi bɑ tɔn wɔrun bɛrum mɔ. \s1 Yudɑsi u kĩ u Yesu \s2 wiruɡibu nɔmu sɔndiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 26:14-16, Mɑɑku 14:10-11) \p \v 3 Yerɑ Setɑm yɑ duɑ Yudɑsin ɡɔ̃ruɔ wi bɑ sokumɔ Isikɑriɔtu. U sɑ̃ɑwɑ bwɑ̃ɑbu wɔkurɑ yiru yen turo. \v 4 Mɑ u dɑ u nɔɔ tiɑ kuɑ kɑ yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ sɑ̃ɑ yerun kɔ̃sobun wiruɡibu u kɑ bu Yesu nɔmu sɔndiɑ. \v 5 Ben nukurɑ dorɑ mɑ bɑ wesiɑnɑ bu kɑ nùn ɡobi kɛ̃. \v 6 U wurɑ, mɑ u swɑɑ kɑsu u kɑ bu Yesu nɔmu sɔndiɑ sɑɑ ye n weenɛ kpɑ tɔn wɔru ɡɑ kun yɛ̃. \s1 Yesun sɔɔru \s2 Gɔɔ sɑrɑribun yɑɑ dibun sɔ̃ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 26:17-25, Mɑɑku 14:12-21, Yohɑnu 13:21-30) \p \v 7 Pɛ̃ɛ ye bɑ kun seeyɑtiɑ doken tɔ̃ru tè sɔɔ bɑ rɑ Gɔɔ sɑrɑribun yɑ̃ɑnu ɡo, tɑ tunumɑ. \v 8 Mɑ Yesu u Piɛɛ kɑ Yohɑnu ɡɔrɑ u nɛɛ, i doo i Gɔɔ sɑrɑribun tɔ̃ɔ bɑkɑrun sɔɔru ko su kɑ te di. \p \v 9 Bɑ nùn bikiɑ bɑ nɛɛ, mɑnɑ u kĩ bu ten sɔɔru ko. \p \v 10 U bu wisɑ u nɛɛ, n wee, ì n wuu duɑ i kpɑ i ko kɑ durɔ ɡoo yinnɑ u nim tooru sɔɔwɑ. I nùn swĩiyɔ yɛnu mi u duɑ, \v 11 kpɑ i yɛnu ɡen yɛ̃ro sɔ̃ i nɛɛ, yinni nɛɛ, diru mɑnɑ u koo be Gɔɔ sɑrɑribun tɔ̃ɔ bɑkɑru di kɑ win bwɑ̃ɑbu. \v 12 Yɛ̃ro u koo bɛɛ ɡidɑmbisɑ bɑkɑ sɔ̃ɔsi ye bɑ sɔnwɑ. Miyɑ i ko sɔɔru ko. \p \v 13 Bɑ doonɑ mɑ bɑ bɑɑyere deemɑ nɡe mɛ u rɑɑ bu sɔ̃ɔwɑ, mɑ bɑ Gɔɔ sɑrɑribun tɔ̃ɔ bɑkɑrun sɔɔru kuɑ. \s1 Yinnin dĩɑ domɑruɡinu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 26:26-30, Mɑɑku 14:22-26, Korinti I, 11:23-25) \p \v 14 Sɑɑ yɑ turɑ, mɑ Yesu u sinɑ u kɑ di kɑ win ɡɔrobu sɑnnu. \v 15 Mɑ u nɛɛ, nɑ kĩɑ ɡem ɡem n Gɔɔ sɑrɑribun tɔ̃ɔ bɑkɑ teni di kɑ bɛɛ sɑnnu n sere nɔni sɔ̃ɔrɑ. \v 16 Nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ mɑ nɑ ǹ mɑɑ te dimɔ sere tu kɑ koorɑ bɑn te Gusunɔ u swĩi sɔɔ. \p \v 17 Yerɑ u nɔrɑ suɑ u Gusunɔ siɑrɑ mɑ u nɛɛ, i tɑm nɔrɑ ye mɔɔ i nɔ bɛɛ kpuro. \v 18 Nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, sɑɑ tɛ̃n di nɑ ǹ mɑɑ tɑm mɛni nɔrumɔ sere Gusunɔ u kɑ bɑndu swĩi. \p \v 19 Yen biru u pɛ̃ɛ suɑ. Ye u Gusunɔ siɑrɑ u kpɑ, u ye mururɑ u bu wɛ̃ u nɛɛ, yeniwɑ nɛn wɑsi [yi bɑ wɛ̃ bɛɛn sɔ̃. I n dɑ yeni ko i n kɑ mɑn yɑɑye. \v 20 Ye bɑ dim kpɑ, u mɑɑ nɔrɑ suɑ u bu wɛ̃ u nɛɛ, nɔrɑ yeniwɑ nɔɔ mwɛɛ kpɑɑru te bɑ sire kɑ nɛn yɛm mɛ mu yɑri bɛɛn sɔ̃.] \v 21 Adɑmɑ n wee, wi u koo mɑn dɔmɛ, win nɔmu ɡɑ wɑ̃ɑ ɡbɛ̃ɛrɔ kɑ nɛɡuu sɑnnu. \v 22 Tɔnun Bii u doonɔ nɡe mɛ Gusunɔ u yi, ɑdɑmɑ nɔni swɑ̃ɑruɡiiwɑ wi u koo nùn dɔmɛ. \p \v 23 Mɑ bɑ bikiɑnɑɑ toruɑ, wɑrɑ u koo yen bweseru ko ben suunu sɔɔ. \s1 Tɔnwerorun sikirinɔ \p \v 24 Mɑ sikirinɔ ɡɑ kpɑm seewɑ Yesun bwɑ̃ɑbun suunu sɔɔ, bɑ bikiɑnɑmɔ ben wi u koo ko tɔnwero. \v 25 Yesu u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, hɑnduniɑ min sinɑmbɑ bɑ ben tɔmbu dɑm dɔremɔ, kɑ mɛ, bɑ bu sokumɔ ɡeɑn kowobu. \v 26 Adɑmɑ i ku de n sɑ̃ɑ mɛ bɛɛn mi. I de bɛɛ kpuron tɔnwero u n sɑ̃ɑ nɡe bɛɛ kpuron yɑ̃kɑbu, kpɑ wi u sɑ̃ɑ wiruɡii u n sɑ̃ɑ nɡe sɔmɔ. \v 27 Wɑrɑ kere, wi u dimɔ? Nɡe wi u kɑ dĩɑnu nɑɑmɔ. N ǹ wi u dimɔ? Wee, nɑ wɑ̃ɑ bɛɛn suunu sɔɔ nɡe sɔmɔ. \p \v 28 Bɛɛ i kɑ mɑn tɛmɑnɑ nɛn lɑɑkɑri mɛɛribun sɑɑ sɔɔ. \v 29 Yen sɔ̃nɑ nɡe mɛ nɛn Bɑɑbɑ u mɑn bɑndu yiiyɑ, mɛyɑ nɑ mɑɑ bɛɛ ɑyeru yiiye, \v 30 i kɑ di i nɔ kɑ nɛ sɑnnu nɛn bɑndu sɔɔ, kpɑ i n sɔ̃ sinɑ kitɑnu wɔllɔ i kɑ Isirelibɑn bwesenu wɔkurɑ yiru siri. \s1 Yesu u nɛɛ, Piɛɛ koo nùn siki \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 26:31-35, Mɑɑku 14:27-31, Yohɑnu 13:36-38) \p \v 31 Mɑ Yinni u nɛɛ, Simɔɔ Simɔɔ, Setɑm yɑ sɑɑ wɑ yu kɑ bɛɛ sɑrɑ nɡe ɑlikɑmɑ. \v 32 Adɑmɑ nɑ kɑnɑru kuɑ wunɛn sɔ̃ kpɑ wunɛn nɑɑnɛ dokebu bu ku kɑ kpe. Sɑnɑm mɛ ɑ ɡɔsirɑmɑ nɛn mi, ɑ wunɛn berusebu dɑm kɛ̃ɛyɔ. \p \v 33 Piɛɛ nɛɛ, Yinni nɑ sɔɔru kpɑ n kɑ nun dɑ pirisɔm sɔɔ kɑ ɡɔɔ sɔɔ. \p \v 34 Mɑ Yesu u nɛɛ, Piɛɛ nɑ nun sɔ̃ɔmɔ, ɡisɔ ɡoo dɔɔ ɡu sere swĩ kɑɑ mɑn siki nɔn itɑ ɑ nɛɛ, ɑ ǹ mɑn yɛ̃. \s1 Yɑnsurɔru kɑ bɔɔ \s2 wuu dɑɑtiru kɑ tɑkobi \p \v 35 U kpɑm bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, sɑnɑm mɛ nɑ bɛɛ ɡɔrɑ yɑnsurɔru kɑ bɔɔ wuu dɑɑtiru kɑ bɑrɑnu sɑri, i ɡɑ̃ɑnu biɑ? Bɑ nɛɛ, ɑɑwo, sɑ ǹ ɡɑ̃ɑnu bie. \p \v 36 Mɑ u nɛɛ, to tɛ̃, wi u yɑnsurɔru mɔ u tu suo, mɛyɑ mɑɑ wi u bɔɔ wuu dɑɑtiru mɔ. Wi u kun mɑɑ tɑkobi mɔ, u win yɑberu dɔro u kɑ ye dwe. \v 37 Domi nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, nɡe mɛ bɑ yoruɑ, “Bɑ nùn ɡɑrisi tɔn kɔ̃so.” Yɑ ǹ koo ko yɑ kun mɑn koore mɛ. Ye n mɑɑ sɑ̃ɑ nɛn ɡɑri yɑ wiru ɡoorɔ. \p \v 38 Bɑ nɛɛ, Yinni, tɑkobi yiru wee. Mɑ u nɛɛ, su yen bɑɑ deri. \s1 Yesu u kɑnɑru mɔ̀ \s2 Olifin ɡuuru wɔllɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 26:36-46, Mɑɑku 14:32-42) \p \v 39 Ye Yesu u yɑrɑ u dɑ Olifin ɡuurɔ nɡe mɛ win dɔɔnɛ. Mɑ win bwɑ̃ɑbɑ nùn swĩi. \v 40 Ye bɑ turɑ yɑm mi, u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i kɑnɑru koowo kpɑ i ku du kɔkiribu sɔɔ. \p \v 41 Yen biru u kɑ bu dɛsirɑ fiiko nɡe mɛ tɔnu u koo kpĩ u kperu kɑrɑ tu yɔ̃rɑn sɑkɑ mɑ u yiirɑ mi, u kɑnɑru kuɑ. \v 42 U nɛɛ, Bɑɑbɑ ɑ̀ n kĩ, ɑ de wɑhɑlɑ ye, yu mɑn dɛsirɑri. Adɑmɑ ɑ de wunɛn kĩru tu koorɑ, n ǹ mɔ nɛɡiru. \p [ \v 43 Yerɑ Gusunɔn ɡɔrɑdo u nùn kuremɑ wɔllun di u kɑ nùn dɑm kɛ̃. \v 44 Nuku sɑnkirɑ bɑkɑnu sɔɔ u kɑnɑru mɔ̀ kɑ dɑm, mɑ win wɛnyɑnu kuɑ nɡe yɛm nu dɑ̃ɑkumɔ temɔ.] \p \v 45 Ye u kɑnɑru kuɑ u kpɑ, u dɑ win bwɑ̃ɑbun mi ɡiɑ. U bu deemɑ bɑ do kɑ nuku sɑnkirɑnu. \v 46 Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ i do. I seewo i kɑnɑru ko kpɑ i ku du kɔkiribu sɔɔ. \s1 Yesun mwɑɑbu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 26:47-56, Mɑɑku 14:43-50, Yohɑnu 18:3-11) \p \v 47 Sɑnɑm mɛ Yesu u ɡɑri yi mɔ̀, yerɑ tɔn wɔru ɡɑ tunumɑ, mɑ wi bɑ sokumɔ Yudɑsi, wɔkurɑ yiru yen turo, u bu ɡbiiye. U Yesu susi u kɑ nùn nɛnɛ u bɔkɑsi. \v 48 Mɑ Yesu nɛɛ, Yudɑsi, kɑ tɔbiri tenin bweserɑ kɑɑ kɑ Tɔnun Bii yibɛrɛbɑ nɔmu sɔndiɑ? \p \v 49 Be bɑ wɑ̃ɑ kɑ Yesu sɑnnu, ye bɑ wɑ ye n koo ko, bɑ nɛɛ, Yinni, su kɑ bu tɑkobi sɔ̃ro? \p \v 50 Mɑ ben turo u yɑ̃ku kowo tɔnweron sɔmɔ sɔ̃rɑ u win nɔm ɡeun soo burɑ. \v 51 Mɑ Yesu nɛɛ, i den derio mɛ. \p Mɑ u durɔ win soo ɡe bɑbɑ u ɡu bɛkiɑ. \v 52 Yen biru Yesu u yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ sɑ̃ɑ yerun kɔ̃sobun wiruɡibu kɑ Yuubɑn ɡuro ɡurobu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛnɑ bɛɛ i mwɑɑbu nɑ kɑ tɑkobi kɑ bokunu nɡe swɑɑ dio? \v 53 Bɑɑdommɑwɑ nɑ wɑ̃ɑ kɑ bɛɛ sɑ̃ɑ yerɔ, mɑ i ǹ mɑn mwɛ. Tɛ̃ bɛɛyɑ i sɑɑ yeni mɔ, bɛɛ kɑ yɑm wɔ̃kurun dɑmɡii. \s1 Piɛɛ u Yesu siki \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 26:57-58, 69-75, Mɑɑku 14:53-54, 66-72, Yohɑnu 18:12-18, 25-27) \p \v 54 Ye bɑ Yesu mwɑ bɑ kpɑ, bɑ kɑ nùn dɑ yɑ̃ku kowo tɔnweron yɛnuɔ. Piɛɛ bu swĩi dɑndɑnkuru. \v 55 Bɑ dɔ̃ɔ sɔ̃ruɑ yɛnu yɑɑrɑɔ, mɑ ɡɑbɑ sɔ̃ mi. Piɛɛ u mɑɑ sinɑ kɑ be. \v 56 Sɔm kowo tɔn kurɔ ɡoo u nùn wɑ u sɔ̃ dɔ̃ɔn bɔkuɔ, mɑ u nùn nɔni ɡirɑri u nɛɛ, durɔ wini mɑɑ, u rɑɑ wɑ̃ɑ kɑ wi. \p \v 57 Adɑmɑ u siki u nɛɛ, kurɔ wunɛ nɑ ǹ nùn yɛ̃. \p \v 58 N tɛ fiiko, ɡoo kpɑm nùn wɑ mɑ u nɛɛ, wunɛ ɑ mɑɑ sɑ̃ɑwɑ tɔn beɡii. \p Mɑ Piɛɛ u durɔ wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑɑwo, nɑ ǹ sɑ̃ɑ beɡii. \p \v 59 Yen biru n kuɑ kɔbɑ tiɑn sɑkɑ, ɡoo u mɑɑ wure u nɛɛ, kɑ ɡeemɑ durɔ wini mɑɑ, u rɑɑ wɑ̃ɑ kɑ wi, domi Gɑlileɡiiwɑ. \p \v 60 Piɛɛ u nɛɛ, wunɛ, nɑ ǹ yɛ̃ ye ɑ kĩ ɑ ɡere. \p Yɑnde nɡe mɛ u ɡɑri yi mɔ̀, ɡoo dɔɔ ɡɑ swĩ. \v 61 Mɑ Yinni u sĩirɑ u Piɛɛ mɛɛrɑ. Yerɑ Piɛɛ u ɡɑri yi yɑɑyɑ yi Yinni u rɑɑ nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɡisɔ ɡoo dɔɔ ɡu sere swĩ, kɑɑ mɑn siki nɔn itɑ. \v 62 U yɑrɑ tɔɔwɔ u swĩ kɑ nuku sɑnkirɑnu. \s1 Bɑ Yesu yɑɑkoru mɔ̀ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 26:67-68, Mɑɑku 14:65) \p \v 63 Tɔn be bɑ Yesu nɛni bɑ nùn ɡɑri bɔkɔ mɔ̀ bɑ nùn soomɔ. \v 64 Bɑ nùn wuswɑɑ wɔ̃kuɑ mɑ bɑ nùn sɔ̃ɔmɔ u tubuo wi u nùn so. \p \v 65 Mɑ bɑ nùn wɔm dɑbinu ɡɑnu wɔmmɔ. \s1 Bɑ Yesu sirimɔ Yuubɑn \s2 tɔnwerobun mɛnnɔ yerɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 26:59-66, Mɑɑku 14:55-64, Yohɑnu 18:19-24) \p \v 66 Ye yɑm sɑ̃rɑ, Yuubɑn ɡuro ɡurobu kɑ yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ woodɑ yɛ̃robu bɑ mɛnnɑ mɑ bɑ derɑ bɑ kɑ Yesu dɑ ben siri yerɔ. \v 67 Bɑ nɛɛ, ɑ sun sɔ̃ɔwɔ ɑ̀ n sɑ̃ɑn nɑ Kirisi wi. \p Yesu bu wisɑ u nɛɛ, bɑɑ nɑ̀ n bɛɛ sɔ̃ɔwɑ i ǹ nɑɑnɛ dokemɔ. \v 68 Mɛyɑ nɑ̀ n mɑɑ bɛɛ ɡɑ̃ɑnu bikiɑ, i ǹ mɑn wisimɔ. \v 69 Sɑɑ tɛ̃n di, Tɔnun Bii u koo sinɑ Gusunɔ dɑmɡiin nɔm ɡeuɔ. \p \v 70 Be kpuro bɑ nɛɛ, ǹ n mɑn nɑ wunɛ Gusunɔn Biiwɑ? \p Mɑ u bu wisɑ u nɛɛ, oo, nɛ Gusunɔn Biiwɑ, nɡe mɛ i ɡeruɑ. \p \v 71 Yerɑ bɑ nɛɛ, mbɑn seedɑwɑ sɑ mɑɑ kɑsu. Bɛsɛn tii sɑ ye nuɑ sɑɑ win nɔɔn di. \c 23 \s1 Bɑ kɑ Yesu dɑ Pilɑtin wuswɑɑɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 27:1-2, 11-14, Mɑɑku 15:1-5, Yohɑnu 18:28-38) \p \v 1 Mɑ bɑ seewɑ be kpuro sɑnnu bɑ kɑ Yesu dɑ Pilɑtin kɔnnɔwɔ. \v 2 Bɑ nùn durum mɑnibu wɔri bɑ nɛɛ, sɑ wini deemɑ u tɔmbu bwisi kɛ̃mɔ bu kɑ bɑndu kɔ̃ri bwiɑ, u mɑɑ yinɑmɔ bu tem yɛ̃ro wɔ̃ɔ ɡobi kɔsiɑ. U tii sokumɔ Kirisi, sinɑ boko. \p \v 3 Pilɑti u nùn bikiɑ u nɛɛ, wunɛ Yuubɑn sinɑ bokowɑ? \p Yesu u nɛɛ, oo, nɡe mɛ ɑ ɡeruɑ. \p \v 4 Pilɑti u yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ tɔn wɔru sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ ǹ tɑɑrɛ ɡɑɑ wɑ durɔ wi sɔɔ. \p \v 5 Adɑmɑ bɑ nɔɔ ɡirɑri bɑ nɛɛ, u tɔmbu bwisi kɛ̃mɔwɑ bu kɑ sɑnnɑ, u bu yen keu sɔ̃ɔsimɔ. U toruɑ Gɑlilen di mɑ u dɑ Yudeɑn tem kpuro sɔɔ. Wee, u mɑɑ nɑ mini tɛ̃. \s1 Bɑ kɑ Yesu dɑ \s2 Herodun wuswɑɑɔ \p \v 6 Ye Pilɑti u yeni nuɑ, u bikiɑ durɔ wi, ù n Gɑlileɡiin nɑ. \v 7 Ye u ɡiɑ mɑ u weewɑ Herodun bɑndun tem di, u nùn ɡɔsiɑ win mi. Herodu mɑɑ wɑ̃ɑ Yerusɑlɛmuɔ sɑɑ ye sɔɔ. \v 8 Sɑnɑm mɛ Herodu u Yesu wɑ, win nukurɑ dorɑ ɡem ɡem. Sɑɑ tɛɛbun diyɑ u kɑsu u nùn wɑ, win lɑbɑɑri ye u nɔɔmɔ bɑ ɡerumɔn sɔ̃. Domi u yĩiyɔ u Yesun sɔm mɑɑmɑɑkiɡiru wɑ dɔmɑ te u koo nùn wɑ. \v 9 U nùn ɡɑri bikiɑ n kɑ tɛ ɑdɑmɑ Yesu kun nùn ɡɛɛ wisɑ. \v 10 Yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ woodɑ yɛ̃robɑ wɑ̃ɑ mi, bɑ nùn durum mɑnimɔ kɑ dɑm. \v 11 Herodu kɑ win tɑbu kowobu bɑ nùn yɑɑkoru kuɑ mɑ bɑ nùn ɡɑri bɔkɔ kuɑ. Ye bɑ nùn yɑbe burɑru sebusiɑ bɑ kpɑ bɑ nùn ɡɔsiɑ Pilɑtin mi. \v 12 Yen dɔmɑ terɑ Pilɑti kɑ Herodu bɑ dorɑ, be, be bɑ rɑɑ yibɛrɛ tɛɛru mɔɔsinɛ. \s1 Bɑ Yesu tɑɑrɛ wɛ̃ bu ɡo \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 27:15-26, Mɑɑku 15:6-15, Yohɑnu 18:39-19:16) \p \v 13 Pilɑti u yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ Yuubɑn wiruɡibu kɑ tɔn wɔru sokusiɑ. \v 14 U bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i kɑ mɑn durɔ wini nɑɑwɑ nɡe wi u tɔmbu bwisi kɛ̃mɔ bu kɑ bɑndu kɔ̃ri bwiɑ. N wee, nɑ ɡɑri yin ɑsɑnsi bikiɑ bɛɛn wuswɑɑɔ, nɑ ǹ mɑɑ ɡɑ̃ɑnu wɑ durɔ wi sɔɔ, ni nu sɔ̃ɔsimɔ mɑ ɡeemɑ ye i ɡeruɑ win sɔ̃. \v 15 Mɛyɑ mɑɑ Herodun tii, domi u sun nùn wesiɑmɑ. Durɔ wi kun ɡɑ̃ɑnu kue ye n kɑ ɡɔɔ nɛ. \v 16 Yen sɔ̃, nɑ kon nùn kɑrɑ nɑ̀ n nùn sɛɛyɑsiɑ nɑ kpɑ. \p [ \v 17 N deemɑ tɔ̃ɔ bɑkɑru bɑɑtere tilɑsiwɑ Pilɑti u kɑ pirisɔm turo kɑrɑ.] \p \v 18 Bɑ nɔɔɡiru suɑ be kpuro sɑnnu bɑ nɛɛ, ɑ wini ɡoowo, kpɑ ɑ sun Bɑrɑbɑ kɑrɑ! \p \v 19 Bɑ rɑɑ Bɑrɑbɑ wi doke pirisɔm sɔɔ yèn sɔ̃ u tɔmbu sɑnnɔ bɔrie wuu sɔɔ, u mɑɑ tɔnu ɡo. \v 20 Pilɑti u kpɑm kɑ bu ɡɑri kuɑ yèn sɔ̃ u ɡɔ̃ru doke u Yesu kɑrɑ. \v 21 Adɑmɑ bɑ wurenu seewɑ bɑ nɛɛ, ɑ kpɑreo, ɑ nùn dɑ̃ɑ bunɑnɑru kpɑreo! \p \v 22 Pilɑti u kpɑm bu sɔ̃ɔwɑ nɔn itɑse u nɛɛ, kɔ̃sɑ yerɑ̀ u kuɑ. Nɑ ǹ ɡɑ̃ɑnu wɑ wi sɔɔ ye n kɑ ɡɔɔ nɛ. Yen sɔ̃, nɑ̀ n nùn sɛɛyɑsiɑ nɑ kpɑ, kon nùn kɑrɑ. \p \v 23 Adɑmɑ bɑ wure bɑ nɔɔɡiru suɑ bɑ nɛɛ, bu nùn kpɑreo. Mɑ ben wurenu nu nùn kɑmiɑ. \v 24 Mɑ Pilɑti u woodɑ yi nɡe mɛ bɑ bikiɑ. \v 25 U wi bɑ bikiɑ yɔ̃su wi bɑ pirisɔm doke sɑnnɔ kɑ tɔn ɡoobun (200) sɔ̃, mɑ u bu Yesu deriɑ ben ɡɔ̃ru kĩru sɔɔ. \s1 Bɑ Yesu kpɑre \s2 dɑ̃ɑ bunɑnɑru wɔllɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 27:32-44, Mɑɑku 15:21-32, Yohɑnu 19:17-27) \p \v 26 Sɑnɑm mɛ bɑ kɑ Yesu dɔɔ, bɑ ɡoo mwɑ wi bɑ mɔ̀ Simɔɔ Sirɛniɡii, wi u win ɡberu wee, mɑ bɑ nùn dɑ̃ɑ bunɑnɑru sɔbi u kɑ Yesu swĩi. \p \v 27 Tɔn wɔru ɡunɑ yɑ nùn swĩi. Ye sɔɔ, tɔn kurɔbu ɡɑbɑ wɑ̃ɑ be bɑ sumɔ bɑ kpɑsɑ wɔri mɔ̀ win sɔ̃. \v 28 Yesu u sĩirɑ ben mi ɡiɑ mɑ u nɛɛ, Yerusɑlɛmun tɔn kurɔbu, i ku swĩ nɛn sɔ̃, ɑdɑmɑ i swĩiyɔ bɛɛn sɔ̃ kɑ bɛɛn bibun sɔ̃. \v 29 Domi n wee, sɑnɑm sisi ye bɑ koo nɛɛ, doo nɔɔruɡibɑ wĩrobu kɑ bèn nukurɑ kun mɑrure, kɑ bèn bwɑ̃ɑ kun bii bɔm kɛ̃ɛre. \v 30 Sɑɑ yerɑ bɑ koo ɡuunu sɔ̃ bu nɛɛ, i sun sɛ̃sikio, kpɑ bu ɡunɡunu sɔ̃ bu nɛɛ, i sun wukirio. \v 31 Domi bɑ̀ n yenin bweseru dɑ̃ɑ bekuru kuɑ, ɑmɔnɑ n ko n sɑ̃ɑ dɑ̃ɑ ɡbeburun mi. \p \v 32 Sɑɑ ye sɔɔ, bɑ mɑɑ kɔ̃sɑn kowobu yiru ɡɑbu kɑ dɑ be bɑ koo ɡo kɑ Yesu sɑnnu. \v 33 Sɑnɑm mɛ bɑ turɑ yɑm mi n kɑ wii koko weenɛ, bɑ nùn dɑ̃ɑ bunɑnɑru kpɑre kɑ kɔ̃sɑn kowobu yiru ye, turo nɔm ɡeuɔ, turo nɔm dwɑrɔ. \v 34 Yesu u nɛɛ, Bɑɑbɑ ɑ bu suuru kuo domi bɑ ǹ yɛ̃ ye bɑ mɔ̀. \p Bɑ win yɑ̃nu tɛtɛ toosi bɑ bɔnu kuɑ. \v 35 Tɔn wɔru ɡɑ wɑ̃ɑ mi, ɡɑ nùn mɛɛrɑ. Kɑ wiruɡibɔ, bɑ Yesu yɑɑkoru mɔ̀ bɑ mɔ̀, u ɡɑbu fɑɑbɑ kuɑ. Ù n sɑ̃ɑn nɑ Kirisi wi Gusunɔ u ɡɔsɑ, u mɑɑ win tii fɑɑbɑ koowo. \p \v 36 Tɑbu kowobu bɑ mɑɑ susi bu kɑ nùn yɑɑkoru ko, kpɑ bu nùn tɑm mɔmmɔm wɛ̃. \v 37 Mɑ bɑ nɛɛ, ɑ̀ n sɑ̃ɑn nɑ Yuubɑn sinɑ boko, ɑ tii fɑɑbɑ koowo wunɛn tii. \p \v 38 Dɑ̃ɑ tè sɔɔ bɑ nùn kpɑren wɔllɔ, yorɑ ɡɑɑ wɑ̃ɑ ye yɑ ɡerumɔ winiwɑ Yuubɑn sinɑ boko. \p \v 39 Kɔ̃sɑn kowo ben turo be bɑ dɑ̃ɑ bunɑnɑru kpɑre mi, u Yesu ɡɑri kɑm ɡerusimɔ u mɔ̀, n ǹ wunɛ ɑ sɑ̃ɑ Kirisi wi? A tii fɑɑbɑ koowo, kpɑ ɑ mɑɑ sun fɑɑbɑ ko. \p \v 40 Adɑmɑ win turo u nùn ɡerusi u nɛɛ, ɑ ǹ Gusunɔ nɑsie? Wunɛ wi bɑ tɑɑrɛ wɛ̃ nɡe wi? \v 41 Bɛsɛn mi, n kɑ sun dɛnde domi bɛsɛn kookoosun ɑreyɑ sɑ mwɑɑmɔ, ɑdɑmɑ sii wini u ǹ ɡɑ̃ɑ kɔ̃sunu ɡɑnu kue. \p \v 42 Mɑ u nɛɛ, Yesu, dɔmɑ te ɑ sinɑ wunɛn bɑndu sɔɔ, ɑ mɑn yɑɑyo. \p \v 43 Yesu u nùn wisɑ u nɛɛ, kɑ ɡeemɑ nɑ nun sɔ̃ɔmɔ, ɡisɔ kɑɑ n wɑ̃ɑ kɑ nɛ ɡɔribun wɑ̃ɑ yee ɡeeru sɔɔ. \s1 Yesun ɡɔɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 27:45-56, Mɑɑku 15:33-41, Yohɑnu 19:28-30) \p \v 44 Sɑɑ ye, sɔ̃ɔ wii wɔllɑ, mɑ yɑm mu tĩrɑ hɑnduniɑ kpuro sɔɔ sere sɔ̃ɔ kɑ yɑ̃ɑrɑ. Yen tɛɛbu kɑ kɔbɑ itɑ nɛ. \v 45 Sɔ̃ɔ yɑm tĩrɑ mɑ beku kɑre te tɑ wɑ̃ɑ sɑ̃ɑ yeru sɔɔ tɑ ɡɛ̃ɛrɑ tɑ bɔnu kuɑ yiru. \v 46 Yesu u ɡbɑ̃rɑ kɑ dɑm u nɛɛ, Bɑɑbɑ, nɑ nun nɛn hunde nɔmu sɔndiɑ. \p Ye u ɡɑri yi ɡeruɑ u kpɑ, mɑ u sɑriru kuɑ. \v 47 Ye tɑbu kowobun tɔnwero u wɑ ye yɑ koorɑ, u Gusunɔ siɑrɑ u nɛɛ, kɑ ɡeemɑ, durɔ wini ɡeeɡiiwɑ. \p \v 48 Yen biru tɔn wɔru ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ mi, ye ɡɑ wɑ ye yɑ koorɑ, ɡɑ ɡɔsirɑ kɑ biti bɑkɑ. \v 49 Be bɑ Yesu yɛ̃ kpuro kɑ tɔn kurɔ be bɑ nùn swĩimɑ Gɑlilen di, bɑ yɔ̃ n dɛsire bɑ kɑ mɛɛrɑ ye n koorɑmɔ. \s1 Yesun sikubu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 27:57-61, Mɑɑku 15:42-47, Yohɑnu 19:38-42) \p \v 50-51 Durɔ ɡoo wɑ̃ɑ wi bɑ sokumɔ Yosɛfu. U nɑ sɑɑ Yuubɑn wuu ɡɑɡun di ɡe bɑ mɔ̀ Arimɑte. U sɑ̃ɑ ɡeeɡii kɑ tɔn ɡeo mɑ u mɑrɑ Gusunɔ u nɑ u win bɑndu swĩi. U wɑ̃ɑ siri kowobun wuuru sɔɔ, ɑdɑmɑ u ǹ dɑɑ ben ɡere kɑ ben kookoosu wure. \v 52 Wiyɑ u dɑ Pilɑtin mi, u Yesun ɡoru kɑnɑ. \v 53 U tu sɑrɑsiɑ dɑ̃ɑ bunɑnɑrun di mɑ u kɑ tu bekuru tɛ̃kuɑ, u tu kpĩ siki kpee wɔruɡirɔ, mi bɑ ǹ ɡoo dokere. \v 54 Tɔ̃ɔ te, tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡirun sɔɔrun tɔ̃rɑ, tèn yokɑn di tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡirɑ koo tore. \p \v 55 Kurɔ be bɑ rɑɑ Yesu swĩimɑ Gɑlilen di, bɑ Yosɛfu yɔ̃siri mɑ bɑ siki te wɑ, kɑ nɡe mɛ bɑ Yesun ɡoru kpĩisinɑ. \v 56 Mɑ bɑ ɡɔsirɑ bɑ ɡum mɛ mu nuburu do kɑ turɑren sɔɔru kobu dɑ. \p Tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru sɔ̃nu bɑ wɛ̃rɑ nɡe mɛ woodɑ yɑ ɡeruɑ. \c 24 \s1 Yesun seebu ɡɔrin di \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 28:1-10 Mɑɑku 16:1-8, Yohɑnu 20:1-10) \p \v 1 Ye n kuɑ ɑlusumɑ buun buru buru yellu, kurɔ be, bɑ dɑ sikiru mi kɑ ɡum nuburuɡim mɛ bɑ sɔɔru kuɑ. \v 2 Bɑ deemɑ kperɑ bimiɑre sikirun nɔɔn di. \v 3 Bɑ duɑ ɑdɑmɑ bɑ ǹ Yinni Yesun ɡoru deemɛ. \v 4 Nɡe mɛ bɑ kɑ yen biti yɔ̃, n wee tɔmbu yiru ɡɑbɑ bu kuremɑ bɑ yɑ̃nu sebuɑ ni nu bɑllimɔ. \v 5 Kurɔ be, bɑ nɑndɑ mɑ bɑ tukɑ mɑ durɔ be, bɑ nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ i wɑso kɑsu ɡɔribun suunu sɔɔ. \v 6 U ǹ wɑ̃ɑ mini, u seewɑ ɡɔrin di. I yɑɑyo ye u rɑɑ bɛɛ sɔ̃ɔwɑ sɑnɑm mɛ u wɑ̃ɑ Gɑlileɔ. \v 7 U nɛɛ, bɑ ǹ koo ko bɑ kun Tɔnun Bii tɔn kɔ̃sobu nɔmu sɔndie, kpɑ bu nùn dɑ̃ɑ bunɑnɑru kpɑre, kpɑ u kpɑm se sɔ̃ɔ itɑse. \p \v 8 Mɑ kurɔ be, bɑ Yesun ɡɑri yi yɑɑyɑ. \v 9 Bɑ ɡɔsirɑ sikiru min di bɑ dɑ bɑ ye kpuro bwɑ̃ɑbu wɔkurɑ tiɑ ye kɑ be bɑ tie kpuro nɔɔsiɑ. \v 10 Mɑɑri Mɑdɑlɑɡii kɑ Yoɑnɑ kɑ Mɑɑri, Yɑkɔbun mɛro kɑ kurɔbu ɡɑbu, beyɑ bɑ ye ɡɔro be sɔ̃ɔwɑ. \v 11 Adɑmɑ ɡɑri yi, yi bu sɑ̃ɑre sukuru, bɑ ǹ kurɔ ben ɡere nɑɑnɛ kue. [ \v 12 Mɑ Piɛɛ u seewɑ u dukɑ dɑ sikiru mi. Ye u yɑ̃ɑrɑ, u ǹ ɡɑ̃ɑnu wɑ mɑ n kun mɔ beku te bɑ rɑɑ kɑ ɡoo te tɛ̃kuɑ tɑ subɑ temɔ. Mɑ u ɡɔsirɑ win yɛnuɔ kɑ biti.] \s1 Emɑyusin dɑɑbu \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 16:12-13) \p \v 13 Yerɑ sɔ̃ɔ tee te sɔɔ, ɡɔro ben yiru yɑ wuu dɔɔ ɡe bɑ sokumɔ Emɑyusi. Gɑ kɑ Yerusɑlɛmu tomɑ nɡe kilo wɔkurɑ tiɑn sɑkɑ. \v 14 Ye n koorɑ kpuro, bɑ yen fɑɑɡi mɔ̀. \v 15 Sɑnɑm mɛ bɑ ɡɑri yin fɑɑɡi mɔ̀ bɑ sikirinɛmɔ, Yesu u susi ben bɔkuɔ u swɑɑ mɔ̀ kɑ be sɑnnu. \v 16 Bɑ nùn wɑ ɑdɑmɑ ɡɑ̃ɑnu yinɑ bu nùn tubu. \v 17 U bu bikiɑ u nɛɛ, ɡɑri yirɑ̀ i mɔ̀ mɛ, i kɑ sĩimɔ. \p Mɑ bɑ yɔ̃rɑ bɑ wuswɑɑ burisinɛ kɑ nuku sɑnkirɑnu. \v 18 Ben turo, wi bɑ sokumɔ Keleopɑ, u nɛɛ, mɑ n kun wunɛ turo bɑɑsi, wɑrɑ wɑ̃ɑ Yerusɑlɛmuɔ wi u kun yɛ̃ ye n koorɑ sɔ̃ɔ mɛɛ te sɔɔ. \p \v 19 Mɑ u bikiɑ u nɛɛ, mbɑn bweserɑ n kuɑ. \p Bɑ nɛɛ, ye bɑ Yesu Nɑsɑrɛtiɡii kuɑn ɡɑriyɑ sɑ mɔ̀. Durɔ wi, u sɑ̃ɑ Gusunɔn sɔmɔ wi u rɑ sɔm mɑɑmɑɑkiɡinu ko kpɑ u ɡɑri ɡere kɑ yiiko Gusunɔ kɑ tɔmbu kpuron wuswɑɑɔ. \v 20 Bɛsɛn yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ wuun wiruɡibu bɑ nùn tɔmbu nɔmu sɔndiɑ bu kɑ nùn tɑɑrɛ wɛ̃ bu ɡo mɑ bɑ nùn dɑ̃ɑ bunɑnɑru kpɑre. \v 21 Sɑ rɑɑ yĩiyɔ wiyɑ u koo Isirelibɑ yɑkiɑ, ɑdɑmɑ yen sɔ̃ɔ itɑse wee, ye yeni kpuro yɑ kɑ koorɑ. \v 22 Yen biruwɑ kurɔbu ɡɑbu bɛsɛ sɔɔn di bɑ sun ɡidi swee. Bɑ dɑ sikiru mi buru buru yellu, \v 23 bɑ ǹ Yesun ɡoru deemɛ. Mɑ bɑ nɑ bɑ nɛɛ, wɔllun ɡɔrɑdobɑ bɑ bu kure mɑ bɑ bu sɔ̃ɔwɑ u be wɑsi. \v 24 Gɑbu bɛsɛn wuuru sɔɔ bɑ dɑ siki ten mi mɑ bɑ bɑɑyere deemɑ nɡe mɛ kurɔ be, bɑ bu sɔ̃ɔwɑ, ɑdɑmɑ bɑ ǹ win tii wɑ. \p \v 25 Yerɑ Yesu u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, tɔn bwisi sɑri bɛɛ, kɑ be bɑ ku rɑ nɑɑnɛ doke fuuku ye Gusunɔn sɔmɔbu bɑ bu sɔ̃ɔwɑ, \v 26 Kirisi u koo ko u kun nɔni sɔ̃ɔre u sere du win yiiko sɔɔ? \p \v 27 Mɑ u toruɑ Mɔwisin min di kɑ Gusunɔn sɔmɔbu kpuro, u bu win ɡɑri tubusiɑ yi yi wɑ̃ɑ Gusunɔn ɡɑri kpuro sɔɔ. \p \v 28 Sɑnɑm mɛ bɑ wuu turuku kuɑ ɡe bɑ dɔɔ, u kuɑ nɡe u kĩ u dɑ wuswɑɑɔ. \v 29 Mɑ bɑ nùn suuru kɑnɑ bɑ nɛɛ, u sinɔ kɑ be domi yokɑ kuɑ kɔ, sɔ̃ɔ mɑɑ kpɑ. Mɑ u wurɑ u kɑ bu sinɑ. \v 30 Sɑnɑm mɛ u dimɔ kɑ be, u pɛ̃ɛ suɑ u ye domɑru koosi, mɑ u ye mururɑ u bu wɛ̃. \v 31 Sɑɑ yerɑ ben nɔni wukiɑrɑ bɑ nùn tubɑ, yɑnde mɑ bɑ nùn biɑ. \v 32 Mɑ bɑ sɔ̃ɔnɑmɔ bɑ nɛɛ, bɛsɛn ɡɔ̃ru ɡɑ ǹ kɑ sun ɡɑri kue swɑɑ sɔɔ ye u kɑ sun ɡɑri mɔ̀ mɑ u sun Gusunɔn ɡɑri tubusiɑmɔ? \p \v 33 Mɑ bɑ yɑnde seewɑ bɑ ɡɔsirɑ Yerusɑlɛmuɔ. Bɑ deemɑ wɔkurɑ tiɑ ye kɑ ɡɑbu bɑ mɛnnɛ. \v 34 Be bɑ mɛnnɛ mi, bɑ tɔnu yiru ye sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, Yinni u seewɑwɑ ɡɔrin di kɑ ɡem, u tii Simɔɔ sɔ̃ɔsi. \p \v 35 Mɑ tɔnu yiru ye, yɑ mɑɑ ɡeruɑ ye n bu deemɑ swɑɑ sɔɔ kɑ nɡe mɛ bɑ nùn tubɑ sɑnɑm mɛ u pɛ̃ɛ ye mururɑ u bu wɛ̃. \s1 Yesu u win bwɑ̃ɑbu tii sɔ̃ɔsi \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑteu 28:16-20, Mɑɑku 16:14-18, Yohɑnu 20:19-23, Gɔrobun Kookoosu 1:6-8) \p \v 36 Sɑnɑm mɛ bɑ ɡɑri yi mɔ̀, win tii u kurɑmɑ ben suunu sɔɔ [u nɛɛ, Gusunɔ u bɛɛ ɑlɑfiɑ kɛ̃]. \p \v 37 Bɑ nɑndɑ, bɛrum bu mwɑ. Bɑ tɑmɑɑ siiniwɑ. \v 38 Adɑmɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ bɛɛn lɑɑkɑri burisirɑ. Mbɑn sɔ̃nɑ bwisiku ninin bweserɑ wɑ̃ɑ bɛɛn ɡɔ̃rusɔ. \v 39 I nɛn nɔmɑ kɑ nɛn nɑɑsu mɛɛrio. Nɛnɑ. I mɑn bɑbo i wɑ. Siini yɑ ku rɑ n wɑsi kɑ kukunu mɔ, nɡe mɛ i wɑ nɑ mɔ. \p [ \v 40 Sɑnɑm mɛ u ye ɡerumɔ u bu win nɔmɑ kɑ win nɑɑsu sɔ̃ɔsi.] \v 41 Ben nuku dobu sɔɔ, bɑ ǹ ɡinɑ nɑɑnɛ doke, mɑ bɑ sɑɑron sɑ̃ɑ. Yen sɔ̃nɑ u bu bikiɑ u nɛɛ, i ɡɑ̃ɑnu mɔ n di? \p \v 42 Bɑ nùn swɑ̃ɑ kuseru wɛ̃ te bɑ sɛ̃ɛwɑ. \v 43 U tu suɑ u temɑ ben wuswɑɑɔ. \v 44 Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, yeyɑ nɑ rɑɑ bɛɛ sɔ̃ɔwɑ sɑnɑm mɛ nɑ wɑ̃ɑ kɑ bɛɛ nɑ nɛɛ, kpuro ye bɑ yoruɑ nɛn sɔ̃ Mɔwisin woodɑn tireru sɔɔ kɑ Gusunɔn sɔmɔbuɡinu kɑ yerukobun womusu sɔɔ, yɑ ǹ koo ko yɑ kun koore. \p \v 45 Yerɑ u ben bwisi wukiɑ Gusunɔn ɡɑri yi kɑ bu yeeri. \v 46 Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɡe mɛyɑ bɑ yoruɑ, Kirisi u koo nɔni swɑ̃ɑru wɑ, kpɑ u se ɡɔrin di sɔ̃ɔ itɑse. \v 47 Kpɑ bu tem kpuron tɔmbu sɔ̃ kɑ win yĩsiru bu nɛɛ, bu ɡɔ̃ru ɡɔsio bu kɑ ben torɑnun suuru wɑ. Bɑ koo torewɑ Yerusɑlɛmun di. \v 48 Bɛɛyɑ mɑɑ yen seedɑ diobu. \v 49 Wee, kon bɛɛ mɔrisiɑmɑ yèn nɔɔ mwɛɛru nɛn Bɑɑbɑ u kuɑ. Adɑmɑ i n wɑ̃ɑ wuu ɡe sɔɔ sere wɔllun dɑm mu kɑ bɛɛ wukiri. \s1 Yesu u doonɑ wɔllɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Mɑɑku 16:19-20, Gɔrobun Kookoosu 1:9-11) \p \v 50 U kɑ bu dɑ sere Betɑni ɡiɑ, mɑ u win nɔmɑ suɑ wɔllɔ u bu domɑru kuɑ. \v 51 Sɑnɑm mɛ u bu domɑ te kuɑmmɛ, u dɛsirɑ ben bɔkun di [mɑ u suɑrɑ wɔllɔ]. \v 52 Bɑ nùn sɑ̃wɑ mɑ bɑ ɡɔsirɑ Yerusɑlɛmuɔ kɑ nuku doo bɑkɑbu. \v 53 Sɑ̃ɑ yerɔwɑ bɑ rɑ n wɑ̃ɑ bɑ n Gusunɔ siɑrɑmɔ.