\id JOS \ide UTF-8 \h Yosue \mt1 YOSUE \ip Bɑ tire te sokumɔ Yosue yèn sɔ̃ wiyɑ u sɑ̃ɑ Isirelibɑn kpɑro wɑɑti yè sɔɔ bɑ kɑ duɑ Kɑnɑnin temɔ, mɛ Gusunɔ u bu nɔɔ mwɛɛru kuɑ. \ip Tire te, tɑ ɡerumɔ nɡe mɛ bɑ koosinɑ bɑ kɑ Kɑnɑnin tem mwɑ kɑ nɡe mɛ bɑ kɑ mu Isirelibɑn bwese kɛrɑ bɑɑyere bɔnu kuɑ. Yosue u sere ɡbi u Isirelibɑ kɑnɑ bu tii Gusunɔ wɛ̃ bu wi turo sɑ̃. \is1 Tire ten kpunɑɑ \iq1 1. Kɑnɑnin tem mwɑɑbu, wiru 1n di sere wiru 12. \iq1 2. Tem mɛn bɔnu kobu, wiru 13n di sere wiru 21. \iq1 3. Yosuen kirɔ dɑ̃ɑki, wiru 22n di sere wiru 24. \ie \c 1 \s1 Yosue u kuɑ Mɔwisin kɔsire \p \v 1 Mɔwisi, Yinni Gusunɔn sɔm kowon ɡɔɔn biru, Yinni Gusunɔ u kɑ Yosue, Mɔwisin ɑsɑkpɔ ɡbiikoo wi u sɑ̃ɑ Nunin bii ɡɑri kuɑ. \v 2 U nɛɛ, wee, nɛn sɔm kowo Mɔwisi u ɡu. Ǹ n mɛn nɑ, ɑ seewo ɑ Yuudɛni ye tɔburɑ, wunɛ kɑ Isirelibɑ kpuro i dɑ tem mɛ nɑ bu wɛ̃ɛmɔ sɔɔ. \v 3 Tem mi i duɑ kpuro, mu koo kowɑ bɛɛɡim. Nɛnɑ nɑ bɛɛ mu wɛ̃ɛmɔ, nɡe mɛ nɑ Mɔwisi nɔɔ mwɛɛru kuɑ. \v 4 Sɑɑ Nɛɡɛbun tem di n kɑ dɑ Libɑnin temɔ, sɑɑ mɑɑ dɑɑ bɑkɑ ten min di te bɑ mɔ̀ Efɑrɑti, kɑ Hɛtibɑn tem kpuro, n kɑ dɑ nim wɔ̃ku bɔkɔ ɡen mi, ɡe bɑ mɔ̀ Mɛditerɑnɛ, ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ duu yerɔ, mi kpurowɑ mu ko n sɑ̃ɑ bɛɛn tem. \v 5 Yibɛrɛ ɡoo kun kpɛ̃ u yɔ̃rɑ u nun mɑ wunɛn wɑ̃ɑru kpuro sɔɔ. Nɡe mɛ nɑ rɑɑ kɑ Mɔwisi wɑ̃ɑ, nɡe mɛyɑ ko nɑ n mɑɑ kɑ nun wɑ̃ɑ. Nɑ ǹ nun derimɔ pɑi. Mɛyɑ nɑ ǹ mɑɑ nun kɔ̃ɔmɔ. \v 6 A de ɑ n wɔruɡɔru mɔ. Domi wunɑ kɑɑ tɔn be ɡbiiyɑ bu kɑ tem mɛ mwɑ, mɛ nɑ ɡeruɑ kɑ bɔ̃ri nɑ nɛɛ, kon ben bɑɑbɑbɑ wɛ̃. \v 7 A n ɡesi wɔruɡɔru mɔ. Kpɑ ɑ lɑɑkɑri doke ɑ kɑ woodɑ kpuro mɛm nɔɔwɑ ye nɛn sɔm kowo Mɔwisi u nun wɛ̃. A ku rɑ yen ɡɑɑ ɡɛɛrɑri bɑɑ fiiko, kpɑ n nun wɛ̃rɑ mi ɑ dɑ kpuro. \v 8 A de woodɑn tire ten ɡɑri yi n dɑ n wɑ̃ɑ wunɛn nɔɔ sɔɔ, kpɑ ɑ n yi bwisikumɔ sɑɑ bɑɑyere, sɔ̃ɔ sɔɔ kɑ wɔ̃kuru. Kpɑ ɑ lɑɑkɑri doke ɑ kɑ ye kpuro mɛm nɔɔwɑ mɑm mɑm ye bɑ yoruɑ mi. Domi ɑ̀ n kuɑ mɛ, ye ɑ mɔ̀ kpuro yɑ koo ɑrufɑɑni ko. \v 9 A yɑɑyo mɑ nɑ nun yiire nɑ nɛɛ, ɑ n wɔruɡɔru mɔ. A ku de wunɛn tororu tu kɑrɑ, domi nɛ Gusunɔ wunɛn Yinni ko nɑ n wɑ̃ɑ kɑ wunɛ bɑɑmɑ mi ɑ dɔɔ. \s1 Yosue u Isirelibɑ woodɑ wɛ̃ \p \v 10 Yen biru Yosue u win tɔmbu Isirelibɑn wiruɡibu woodɑ wɛ̃, \v 11 u nɛɛ, i sɑnsɑni bukiɑnɔ, kpɑ i tɔmbu sɔ̃ bu dĩɑnun sɔɔru ko, domi mìn di kɑ sɔ̃ɔ itɑ, sɑ ko Yuudɛni ye tɔburɑ su dɑ su tem mɛ mwɑ, mɛ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u sun wɛ̃ɛmɔ sɑ n mɔ. \v 12 Mɑ u Rubɛnibɑ kɑ Gɑdibɑ kɑ sere Mɑnɑsebɑn sukum sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 13 i yɑɑyo ye Mɔwisi, Yinni Gusunɔn sɔm kowo u bɛɛ yiire. U nɛɛ, Gusunɔ bɛɛn Yinni u koo bɛɛ tem mɛ wɛ̃ mi i ko i n bɔri yɛndu mɔ. \v 14 Yen sɔ̃ tɛ̃, bɛɛn kurɔbu kɑ bɛɛn bii piiminu kɑ bɛɛn sɑbenu koo sinɑ tem mɛ sɔɔ Yuudɛnin berɑ mini, ɑdɑmɑ bɛɛ tɑbu durɔbu kpuro i ko i tɔburɑ i n tɑbu yɑ̃nu nɛni, i kɑ bɛɛn mɛro bisibu somi, \v 15 sere bu kɑ tem mɛ mwɑ mɛ Gusunɔ bɛɛn Yinni u koo bu wɛ̃ kpɑ u ben tii bɔri yɛndu wɛ̃ nɡe mɛ u bɛɛ wɛ̃. Sɑnɑm mɛyɑ i ko i wurɑmɑ i bɛɛn tem mwɑ mɛ Mɔwisi, Yinni Gusunɔn sɔm kowo u bɛɛ wɛ̃ Yuudɛnin sɔ̃ɔ yɑri yerun berɑ ɡiɑ. \p \v 16 Bɑ Yosue wisɑ bɑ nɛɛ, ye ɑ sun yiire kpuro, yeyɑ sɑ ko ko. Mi ɑ mɑɑ sun ɡɔrɑ kpuro, sɑ ko dɑwɑ. \v 17 Nɡe mɛ sɑ Mɔwisin ɡɑri mɛm nɔɔwɑ mɑm mɑm, nɡe mɛyɑ sɑ ko mɑɑ wunɛɡii mɛm nɔɔwɑ. Yinni Gusunɔ u n ɡesi kɑ nun wɑ̃ɑ nɡe mɛ u rɑɑ kɑ Mɔwisi wɑ̃ɑ. \v 18 Bɑɑ ǹ n weren nɑ, mɑ u wunɛn woodɑ sɔɔ deɡɑnɡɑm mɔ̀, mɑ u ǹ wunɛn ɡere mɛm nɔɔwɛ, sɑ ko yɛ̃ro ɡowɑ. Adɑmɑ wunɛn tii, ɑ n ɡesi wɔruɡɔru mɔ. \s1 Yosue u sɔmɔbu ɡɔrɑ \s2 bu kɑ Yerikon sɑriɑ mɛɛri \c 2 \p \v 1 Yosue Nunin bii, u durɔbu yiru ɡɑbu ɡɔrɑ ɑsiri sɔɔ sɑɑ Sitimun di u nɛɛ, i doo i tem mɛn sɑriɑ mɛɛri, n mɑm nɛɛre wuu ɡe bɑ mɔ̀ Yeriko. Ye bɑ turɑ mi, bɑ duɑ kurɔ tɑnɔ ɡoon yɛnuɔ wi bɑ sokumɔ Rɑhɑbu bu kɑ kpunɑ mi. \v 2 Yerɑ bɑ Yerikon sunɔ sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, wee, Isireli ɡɑbɑ nɑ mini yokɑ ye, bu kɑ sĩ sĩ bu bɛsɛn tem sɑriɑ mɛɛri. \v 3 Mɑ Yerikon sunɔ wi, u Rɑhɑbu ɡɔriɑ u nɛɛ, ɑ durɔ be yɑrɑmɑ be bɑ nɑ bɑ duɑ wunɛn yɛnuɔ mi, domi bɑ nɑwɑ bu kɑ sĩ sĩ bu bɛsɛn tem mɛ kpuron sɑriɑ mɛɛri. \p \v 4-6 N deemɑ ɡɔro be, bu sere tunumɑ, kurɔ wi, u durɔbu yiru ye beruɑ dii tɛɛrɑn wɔllɔ, mɑ u bu dɑ̃ɑ wɛ̃ɛ dɑmɡiru ɡɑrun dɛki wukiri yi yi keewɑ. Mɑ u nɛɛ, ɡeemɑ, durɔ be, bɑ nɑ nɛn mi, ɑdɑmɑ nɑ ǹ yɛ̃ mìn di bɑ nɑ. Ye sɔ̃ɔ u kpɑ bu sere ɡbɑ̃rɑ kɔnnɔ kɛnɛ, sɑɑ yerɑ bɑ yɑrɑ nɛn min di. Nɑ ǹ mɑɑ yɛ̃ ɡee bɑ dɑ. I bu kɑsuo fuuku, i ko i bu wɑ. \p \v 7 Ye bɑ nuɑ mɛ, bɑ bu kɑso wɔri bɑ dɑ kɑ swɑɑ ye yɑ dɔɔ Yuudɛnin dɑɑrun tɔburɑ yerɔ. Mɑ bɑ ɡbɑ̃rɑ kɔnnɔ kɛnuɑ ben biru. \v 8 Yen biruwɑ Rɑhɑbu u yɔɔwɑ dii tɛɛrɑ yen wɔllɔ Yosuen ɡɔro ben mi, bu sere kpunɑ, \v 9 u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ yɛ̃ mɑ Yinni Gusunɔ u bɛɛ tem mɛ wɛ̃, yeyɑ n derɑ bɛɛn bɛrum sun mwɑ. Tem mɛn tɔmbu kpuro bɑ diirimɔwɑ bɛɛn sɔ̃. \v 10 Domi sɑ nuɑ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u nim wɔ̃ku ɡe bɑ mɔ̀ Nɑɑ yɑri ɡberɑsiɑ i kɑ tɔburɑ sɑnɑm mɛ i yɑrimɑ Eɡibitin tem di. Sɑ mɑɑ nuɑ nɡe mɛ i Amɔrebɑn sinɑmbu yiru Sihoni kɑ Oɡu ɡo Yuudɛnin ɡuru ɡiɔ mɑ i ben ye bɑ mɔ kpuro munkɑ muku muku. \v 11 Yɑnde ye sɑ yeni nuɑ, sɑ nɑndɑ. Mɑ bɛsɛ kpuron toronu kɑrɑ bɛɛn sɑɑbu. Domi Gusunɔ bɛɛn Yinni wiyɑ u sɑ̃ɑ wɔllu kɑ tem yɛ̃ro. \v 12 Ǹ n mɛn nɑ, nɑ bɛɛ kɑnɑmɔ tɛ̃, i bɔ̃ruo kɑ Yinni Gusunɔn yĩsiru mɑ i ko i nɛn bɑɑn yɛnuɡibu tɔn ɡeeru kuɑ nɡe mɛ nɑ bɛɛ kuɑ. I mɑn yĩreru ɡɑru kuo te tɑ sɔ̃ɔsimɔ kɑ ɡem, \v 13 mɑ i ko nɛn bɑɑ kɑ nɛn mɛro kɑ nɛn sesubu kɑ nɛn wɔnɔbu kɑ bɛsɛn bweseru kpuro fɑɑbɑ ko sɑ kun kɑ ɡu. \p \v 14 Durɔ be, bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, sere kɑ bɛsɛn wɑ̃ɑru, ɑ̀ kun bu bɛsɛn ɑsiri dɔmɛyɛ, sɑ ko nun tɔn ɡeeru kɑ bɔrɔkiniru sɔ̃ɔsi sɑnɑm mɛ Yinni Gusunɔ u sun tem mɛ nɔmu bɛriɑ u kpɑ. \p \v 15 N deemɑ Rɑhɑbun diru tɑ ɡirɑriwɑ wuun ɡbɑ̃rɑru sɔɔ, mɑ u bu sɑrɑsiɑ wuun biruɔ win fɛnɛntin di kɑ wɛ̃ɛ wɔbɑ. \v 16 U nɛɛ, i sɑro i dɑ ɡuunun berɑ ɡiɑ, be bɑ bɛɛ kɑsu mi, bu ku rɑɑ kɑ bɛɛ wɑ. Kpɑ i kuke mi nɡe sɔ̃ɔ itɑ sere bɑ̀ n wurɑmɑ. Yen biru kpɑ i bɛɛn swɑɑ wɔri i doonɑ. \p \v 17 Durɔ be, bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, yèn nɔɔ mwɛɛru sɑ kuɑ kɑ bɔ̃ri mi, sɑ ko ye ko. Adɑmɑ wee ye wunɛn tii kɑɑ ko. \v 18 Sɑ̀ n duɑ tem mɛ sɔɔ, kɑɑ wɛ̃ɛ wunɔmɡii yini ɡbinisiwɑ wunɛn fɛnɛnti mini mìn di kɑɑ sun sɑrɑsiɑ, kpɑ ɑ wunɛn bɑɑ kɑ wunɛn mɛro, kɑ wunɛn sesubu mɛnnɑ wunɛn diru mini, be bɑ sɑ̃ɑ wunɛn yɛnuɡibu kpuro ɡesi. \v 19 Ben ɡoo ù n yɑrɑ wunɛn dirun di u dɑ tɔɔwɔ, win tii sɔɔrɑ win yɛm mu koo wɔri, bɛsɛ sɑ ǹ ko sɑ n torɑru mɔ wi sɔɔ. Adɑmɑ wi u wɑ̃ɑ kɑ wunɛ sɑnnu wunɛn dirɔ, ɡoo ù n nùn ɡo, win yɛm mu wɔri bɛsɛn wirɔ. \v 20 Adɑmɑ ɑ̀ n bu bɛsɛn ɑsiri ye dɔmɛyɑ, bɔ̃ri yi ɑ sun koosiɑ mi, yi ǹ mɑɑ sun dimɔ. \p \v 21 U bu wisɑ u nɛɛ, nɑ wurɑ n koorɑ nɡe mɛ i ɡeruɑ. \p Nɡe mɛyɑ u kɑ bu nɔɔ kɑnɑ mɑ bɑ doonɑ. Mɑ u wɛ̃ɛ wunɔmɡii yi sɔri fɛnɛnti yen mi. \v 22 Bɑ doonɑ bɑ turɑ ɡuunun berɑ ɡiɑ. Bɑ sinɑ mi sɔ̃ɔ itɑ sere be bɑ bu kɑsu mi, bɑ kɑ ɡɔsirɑmɑ domi bɑ bu mɛɛrɑ swɑɑ yen bɑɑmɑ kpuro bɑ ǹ bu wɑ. \v 23 Yen biru Yosuen ɡɔro be, bɑ sɑrɑmɑ ɡuunun berɑn di bɑ Yuudɛni tɔburɑ bɑ wurɑ win mi. Mɑ bɑ nùn sɑɑriɑ kpuro ye n bu deemɑ mi ɡiɑ. \v 24 Bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, ɡeemɑ, Yinni Gusunɔ u sun tem mɛ kpuro nɔmu sɔndiɑwɑ. Mɛn tɔmbu kpuro bɑ nɑndewɑ bɑ diirimɔ bɛsɛn sɔ̃. \s1 Isirelibɑ bɑ Yuudɛni tɔburɑ \c 3 \p \v 1 Yosue u seewɑ buru buru yellu, wi kɑ Isirelibɑ kpuro, mɑ bɑ doonɑ Sitimun di bɑ turɑ Yuudɛnin dɑɑrɔ. Bɑ kpunɑ mi sɔ̃ɔ itɑ bu sere tu tɔburɑ. \v 2 Sɔ̃ɔ itɑ yen biru, yerɑ wiruɡibu bɑ sɑnsɑni bukiɑnɑ bɑ tɔmbu sɔ̃ɔwɑ \v 3 bɑ nɛɛ, sɑnɑm mɛ i yɑ̃ku kowo Lefibɑ wɑ bɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinnin woodɑn kpɑkororu sɔɔwɑ, i seewo i bu swĩi biruɔ. \v 4 Bɑ ko n bɛɛ ɡbiiye yèn sɔ̃ i ǹ swɑɑ ye swĩire. Adɑmɑ i ku susi kpɑkoro ten bɔkuɔ. I de i n tu swĩi dɑndɑnkuru nɡe kilo tiɑn sɑkɑ. \p \v 5 Mɑ Yosue u tɔn be sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i tii dɛɛrɑsio domi siɑ Yinni Gusunɔ u koo sɔm mɑɑmɑɑkiɡinu ko bɛɛn suunu sɔɔ. \p \v 6 U mɑɑ yɑ̃ku kowobu sɔ̃ɔwɑ bu woodɑn kpɑkoro te suo bu swɑɑ wɔri bu tɔn be ɡbiiyɑ. Mɑ bɑ kuɑ nɡe mɛ u bu sɔ̃ɔwɑ. \v 7 Yen biru Yinni Gusunɔ u Yosue sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, sɑɑ ɡisɔn di, kon de ɑ n yiiko mɔ Isirelibɑ kpuron nɔni sɔɔ, kpɑ bɑ n yɛ̃ mɑ nɑ wɑ̃ɑ kɑ wunɛ nɡe mɛ nɑ rɑɑ wɑ̃ɑ kɑ Mɔwisi. \v 8 Kɑɑ yɑ̃ku kowo be bɑ woodɑn kpɑkororu sɔɔwɑ sɔ̃ ɑ nɛɛ, bɑ̀ n turɑ Yuudɛnin dɑɑrɔ bu nim duo bu yɔ̃rɑ mɛn ɡoorɔ. \p \v 9 Mɑ Yosue u Isirelibɑ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i susimɑ mini kpɑ i Gusunɔ bɛɛn Yinnin ɡɑri nɔ. \v 10-11 Ì n wɑ Gusunɔ Yinni wɑson kpɑkororu tɑ bɛɛ ɡbiiye tɑ Yuudɛni duɔ, i ko i n yɛ̃ mɑ Gusunɔ u wɑ̃ɑ bɛɛn suunu sɔɔ. U koo mɑɑ Kɑnɑnibɑ kɑ Hɛtibɑ kɑ Hefibɑ kɑ Feresibɑ kɑ Giriɡɑsibɑ kɑ Amɔrebɑ kɑ Yebusibɑ ɡirɑ bɛɛn wuswɑɑn di. \v 12 I tɔn durɔbu ɡɑbu ɡɔsio tɛ̃ Isirelibɑn bweseru bɑɑteren di tiɑ tiɑ, sɔmburu ɡɑrun sɔ̃. \v 13 Yɑ̃ku kowo be bɑ Gusunɔ, tem kpuron Yinnin woodɑn kpɑkororu sɔɔwɑ, bɑ̀ n ben nɑɑsu kpɛ̃ɛ Yuudɛnin dɑɑrɔ, nim mɛ, mu koo burɑnɑ. Mɛ mu wee, kpɑ mu ɡunɑ ko. \p \v 14 Mɑ tɔn be, bɑ yɑrɑ ben kunun di bu kɑ Yuudɛni tɔburɑ. Yɑ̃ku kowo be, bɑ ɡbiɑ wuswɑɑɔ. \v 15 Sɑɑ ye, ɡɛ̃ɛbun sɑɑwɑ. Sɑɑ ye sɔɔrɑ dɑɑ ten nim mu rɑ n yibɑ mu n tɛrie sere kɑ ten ɡuruɔ. Ye yɑ̃ku kowo ben nɑɑsu dɑɑ ten nim bɑbɑ, \v 16 yerɑ mu burɑnɑ mu ɡunɑ kuɑ sɑrun di wuu ɡe bɑ mɔ̀ Adɑmun berɑɔ. Wuu ɡe, ɡɑ wɑ̃ɑwɑ Sɑɑtɑnin bɔkuɔ. Mɑ nim mɛ mu dɑɑmɔ nim wɔ̃ku bɔruɡuu ɡiɑ mu doonɑ mɑm mɑm. Sɑɑ yerɑ tɔn be, bɑ tɔburɑ Yerikon deedeeru. \v 17 Be kpuro bɑ kɑ tɔburɑ bɑ kpɑ, yɑ̃ku kowo be, bɑ yɔ̃wɑ sim sim dɑɑ te sɔɔ mi bɑ nɑɑsu kpɛ̃ɛ nim kɑ burɑnɑ mi. \s1 Isirelibɑ bɑ kpenu wɔkurɑ yiru \s2 sɔnnɑ seedɑn sɔ̃ \c 4 \p \v 1 Sɑɑ ye tɔn be kpuro bɑ Yuudɛni tɔburɑ bɑ kpɑ, yerɑ Yinni Gusunɔ u Yosue sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 2 i durɔbu wɔkurɑ yiru ɡɔsio bɛɛn bweseru bɑɑtere sɔɔ tɔn tiɑ tiɑ. \v 3 I bu sɔ̃ɔwɔ bu kpenu wɔkurɑ yiru suɑ Yuudɛnin torɑ minin di, mi yɑ̃ku kowobɑ yɔ̃rɑ sim sim mi, kpɑ i kɑ dɑ i yi mi i ko bɛɛn sɑnsɑni ɡirɑ i kpunɑ yokɑ ye. \p \v 4 Mɑ Yosue u durɔbu wɔkurɑ yiru ye sokɑ be u ɡɔsɑ Isirelibɑ sɔɔ, \v 5 u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i ɡɔsiro Gusunɔ bɛsɛn Yinnin kpɑkoro ten mi, Yuudɛnin dɑɑrun torɑ sɔɔ, kpɑ bɛɛn bɑɑwure u dɑ u kperu suɑ u seru sɔndimɑ kpɑ nu n sɑ̃ɑ wɔkurɑ yiru nɡe mɛ bɛsɛ Isirelibɑn bwesenun ɡeerɑ nɛ. \v 6 Kpɑ nu n sɑ̃ɑ seedɑ ye yɑ koo sun yɑɑyɑsiɑ ye yɑ koorɑ mini. Bɛsɛn bibu bɑ̀ n sun bikiɑ sɔ̃ɔ teeru, mbɑ kpee nin tubusiɑnu, \v 7 kpɑ su bu sɔ̃ mɑ Yuudɛnin dɑɑrun nim mu kokubu yɔ̃rɑ Yinni Gusunɔn kpɑkororun wuswɑɑɔ sɑnɑm mɛ bɑ kɑ tu tɔburɔ. Kpee nini nu ko n sɑ̃ɑ yen seedɑ bɛsɛ Isirelibɑn sɔ̃ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \p \v 8 Mɑ bɑ kuɑ nɡe mɛ Yosue u bu sɔ̃ɔwɑ. Bɑ kpenu wɔkurɑ yiru suɑ Yuudɛnin torɑ sɔɔn di nɡe mɛ ben bweserun ɡeerɑ nɛ, bɑ kɑ dɑ bɑ yi yɑm mi bɑ ben sɑnsɑni ɡirɑ dɔmɑ te, nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u Yosue sɔ̃ɔwɑ. \v 9 Yosue u mɑɑ kpenu wɔkurɑ yiru ɡɑnu suɑ u sɔnnɑ Yuudɛnin torɑ sɔɔ mi yɑ̃ku kowo be, bɑ yɔ̃rɑ. Nu mɑɑ wɑ̃ɑ mi sere kɑ ɡisɔn ɡisɔ. \p \v 10 Yɑ̃ku kowo be, bɑ yɔ̃rɑ Yuudɛnin torɑ sɔɔ, sere ye Yinni Gusunɔ u Yosue sɔ̃ɔwɑ u tɔmbu sɔ̃ kpuro yɑ kɑ koorɑ. N deemɑ mɛyɑ Mɔwisi u rɑɑ mɑɑ Yosue yiire. Mɑ tɔn be, bɑ kuɑ bɑrɑ bɑrɑ bɑ tɔburɑ. \v 11 Ye tɔn be kpuro bɑ tɔburɑ bɑ kpɑ, sɑɑ yerɑ be bɑ kpɑkoro te sɔɔwɑ bɑ mɑɑ tɔburɑ, mɑ bɑ besirɑ bɑ dɑ tɔn ben wuswɑɑɔ. \v 12 N deemɑ Rubɛnibɑ kɑ Gɑdibɑ kɑ sere Mɑnɑsebɑn sukum bɑ tɔburɑ kɑ ben tɑbu yɑ̃nu Isireli be bɑ tien wuswɑɑɔ nɡe mɛ Mɔwisi u rɑɑ bu sɔ̃ɔwɑ bu ko. \v 13 Ben ɡeerɑ sɑ̃ɑwɑ nɔrɔbun subɑ weerun (40.000) sɑkɑ be bɑ tɔburɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ bɑ dɑ wɔwɑɔ Yerikon bɔkuɔ kɑ ben tɑbu sɔɔru. \v 14 Tɔ̃ɔ terɑ Yinni Gusunɔ u Yosue wɔlle suɑ Isirelibɑ kpuron wuswɑɑɔ mɑ bɑ nùn nɑsiɑ win wɑ̃ɑrun tɔ̃ru kpuro sɔɔ nɡe mɛ bɑ rɑɑ Mɔwisi nɑsie. \p \v 15 Yinni Gusunɔ u Yosue sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 16 ɑ yɑ̃ku kowo be bɑ woodɑn kpɑkoro te sɔɔwɑ sɔ̃ɔwɔ bu yɑrio Yuudɛnin torɑn di bu dɑ ɡuruɔ. \p \v 17 Mɑ Yosue u bu sɔ̃ɔwɑ mɛ. \v 18 Sɑɑ yè sɔɔ yɑ̃ku kowo be, bɑ yɑrɑ dɑɑ ten min di, ye ben nɑɑsu mɑkɑ ɡuruɔ, sɑɑ yerɑ dɑɑ ten nim mɛ, mu wurɑ mɛn ɑyerɔ mu yibɑ mu tɛrie sere kɑ ten ɡuruɔ nɡe yellu. \v 19 Ben wɔ̃ɔn suru ɡbiikoon sɔ̃ɔ wɔkuruse, yerɑ tɔn be, bɑ Yuudɛni tɔburɑ. Mɑ bɑ ben sɑnsɑni ɡirɑ Giliɡɑliɔ, Yerikon sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ. \p \v 20 Kpenu wɔkurɑ yiru ye bɑ ɡurɑmɑ Yuudɛnin dɑɑ torɑ yen di, Giliɡɑli miyɑ Yosue u nu sɔnnɑ. \v 21 Mɑ u Isirelibɑ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɛɛn bibu bɑ̀ n bɛɛ bikiɑ sɔ̃ɔ teeru bɑ nɛɛ, mbɑ kpee ninin tubusiɑnu, \v 22 kpɑ i bu tubusiɑ nɡe mɛ bɛsɛ Isirelibɑ sɑ kɑ Yuudɛni yeni tɔburɑ yen ɡbebɑ, \v 23 i nɛɛ, Gusunɔ bɛsɛn Yinniwɑ u yen nim ɡberɑsiɑ bɛsɛn wuswɑɑɔ sere sɑ kɑ tɔburɑ sɑ kpɑ, nɡe mɛ u nim wɔ̃ku ɡe bɑ mɔ̀ Nɑɑ yɑri kuɑ. \v 24 Kpɑ hɑnduniɑn tɔmbu kpuro bu kɑ ɡiɑ mɑ win dɑm mu kpɑ̃, kpɑ sɑ n nùn nɑsie sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \c 5 \p \v 1 Sɑɑ ye sɔɔ, Amɔrebɑn sinɑm be bɑ wɑ̃ɑ Yuudɛnin sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ kɑ Kɑnɑniɡii be bɑ wɑ̃ɑ nim wɔ̃ku ɡe bɑ mɔ̀ Mɛditerɑnɛn berɑ ɡiɑ, be kpuro bɑ nuɑ mɑ Yinni Gusunɔ u Yuudɛnin nim ɡberɑsiɑ Isirelibɑn wuswɑɑɔ sere bɑ kɑ tɔburɑ bɑ kpɑ. Yerɑ bɑ nɑndɑ mɑ ben toronu kɑrɑ Isireli ben sɔ̃. \s1 Bɑ Isirelibɑ bɑnɡo kuɑ \s2 Giliɡɑliɔ \p \v 2 Sɑnɑm mɛ sɔɔrɑ Yinni Gusunɔ u Yosue sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ wobunu koowo kɑ kpenu kpɑ ɑ Isireli be kpuro bɑnɡo ko be bɑ mɑrɑ ɡbɑburɔ. \p \v 3 Mɑ Yosue u kuɑ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ, u Isirelibɑ bɑnɡo ye kuɑ ɡuuru ɡɑrun mi, mɑ bɑ tu sokɑ Bɑnɡon kperu. \v 4-5 N deemɑ be bɑ yɑrimɑ Eɡibitin di mi, be kpurowɑ bɑ bɑnɡo sɑ̃ɑ. Adɑmɑ be bɑ mɑrɑ ɡbɑburɔ, bɑ ǹ ben ɡoo bɑnɡo kue. Mɑ ben tɔn durɔ be bɑ tɑbu toobun sɑkɑ turɑ bɑ kɑ yɑrɑ Eɡibitin di mi, be kpuro bɑ ɡu ɡbɑburɔ swɑɑ sɔɔ sɑnɑm mɛ bɑ wee. \v 6 Domi Isirelibɑ bɑ sĩɑ wɔ̃ɔ weeru ɡbɑburu mi, mɑ ben tɑbu durɔ be bɑ rɑɑ bɑnɡo sɑ̃ɑ, bɑ kɑm kuɑ, yèn sɔ̃ bɑ ǹ Yinni Gusunɔn ɡere mɛm nɔɔwɛ. Mɑ u ɡeruɑ kɑ bɔ̃ri u nɛɛ, bɑ ǹ koo mɑɑ tem mɛ wɑ mɛ mu tim kɑ bom yibɑ, mɛ u ben bɑɑbɑbɑ nɔɔ mwɛɛru kuɑ. \v 7 Ben bii be Yinni Gusunɔ u seeyɑ ben ɑyenɔ, beyɑ Yosue u bɑnɡo kuɑ, domi bɑ ǹ dɑɑ bu bɑnɡo kue swɑɑɔ. \v 8 Sɑɑ ye bɑ tɔn be bɑnɡo kuɑ, bɑ sinɑ sɑnsɑniɔ sɛ̃ɛ sere ben boo u kɑ kpɑ. \v 9 Yerɑ Yinni Gusunɔ u Yosue sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɡisɔrɑ nɑ bɛɛ seku te wunɑri te i rɑɑ mɔ sɑɑ ye i sɑ̃ɑ yobu Eɡibitiɔ. \p Yen sɔ̃nɑ bɑ yɑm mi sokumɔ Giliɡɑli sere kɑ ɡisɔ. Yĩsi ten tubusiɑnɑ, bɑ wunɑ. \s1 Bɑ Gɔɔ sɑrɑribun \s2 tɔ̃ɔ bɑkɑru di \p \v 10 Isirelibɑ bɑ sinɑ ben sɑnsɑniɔ Giliɡɑli mi, ye yɑ wɑ̃ɑ wɔwɑɔ Yerikon bɔkuɔ. Mɑ bɑ Gɔɔ sɑrɑribun tɔ̃ɔ bɑkɑru di surun sɔ̃ɔ wɔkurɑ nnɛsen yokɑ. \v 11 Tɔ̃ɔ bɑkɑ ten sisirɑ bɑ tem mɛn dĩɑnu dibu toruɑ. Bɑ dobi sɔnwɑ bɑ temɑ, bɑ mɑɑ pɛ̃ɛ di ye bɑ kun seeyɑtiɑ doke. \v 12 Dɔmɑ terɑ mɑnnɑ yɑ yɔ̃rɑ mɑ bɑ Kɑnɑnin tem min dĩɑnu dim toruɑ wɔ̃ɔ ɡe. \s1 Yosue kɑ durɔ \s2 wi u tɑkobi nɛni \p \v 13 Ye Yosue u Yeriko turuku kuɑ, subɑru sɔɔ u durɔ ɡoo wɑ u yɔ̃ win wuswɑɑɔ u tɑkobi womɛ u nɛni. Yerɑ u susi durɔ win mi, u nɛɛ, wunɛ bɛsɛɡiiwɑ? Nɡe wɛrɔwɑ ɑ sɑ̃ɑ. \p \v 14 Durɔ wi, u wisɑ u nɛɛ, ɑɑwo, nɑ ǹ yen ɡoo. Nɑ sɑ̃ɑwɑ Yinni Gusunɔn tɑbu kowobun wiruɡii. Yen sɔ̃nɑ nɑ nɑ wunɛn mi tɛ̃. \p Ye Yosue u nuɑ mɛ, mɑ u kpunɑ u wuswɑɑ tem ɡirɑri, u nɛɛ, yinni, nɑ sɑ̃ɑwɑ wunɛn bɔ̃ɔ, mbɑ ɑ kĩ ɑ mɑn sɔ̃. \p \v 15 Tɑbu kowobun wiruɡii wi, u Yosue sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ wunɛn sɑlubɑtɑ poto, domi yɑm mi ɑ yɔ̃ mi, Gusunɔ u wɑ̃ɑ mi. \p Mɑ Yosue u kuɑ mɛ. \s1 Isirelibɑ bɑ Yeriko kpeerɑsiɑ \c 6 \p \v 1 Yerikoɡibu bɑ ben wuun ɡbɑ̃rɑrun ɡɑmbobɑ bɛri, bɑ dɑ̃ɑ sɛ̃siki, Isirelibɑ bu ku kɑ du. Goo kun duɔ mi, ɡoo kun mɑɑ yɑriɔ min di. \v 2 Mɑ Yinni Gusunɔ u Yosue sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee, nɑ nun Yeriko nɔmu bɛriɑ kɑ yen sunɔ kɑ yen tɑbu durɔ dɑmɡibu. \v 3 Wunɛ kɑ wunɛn tɑbu durɔbu kpuro i n dɑ sĩ sĩ i kɑ wuu ɡe sikerenɑ nɔn teeru tɔ̃ru bɑɑtere sere n kɑ ko sɔ̃ɔ nɔɔbɑ tiɑ. \v 4 Yɑ̃ku kowobu nɔɔbɑ yiru bɑ ko n Yinni Gusunɔn woodɑn kpɑkororu ɡbiiye bɑ n yɑɑ kɔbi nɛni. Sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruse i ko wuu ɡe sikerenɑwɑ nɔn nɔɔbɑ yiru kpɑ yɑ̃ku kowo be, bɑ n kɔbi yi soomɔ. \v 5 Bɑ̀ n kɔbi yi so bɑ ɡɑwɑ, mɑ i yin swĩi nuɑ, tɔmbu kpuro bu tɑbun kuuki koowo. Sɑɑ yerɑ wuu ɡen ɡbɑ̃rɑru tɑ koo wɔrumɑ, kpɑ bɑɑwure u du deedeeru mi u yɔ̃n di. \p \v 6 Mɑ Yosue Nunin bii u yɑ̃ku kowobu sokɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bu Yinni Gusunɔn woodɑn kpɑkororu suo bu senu sɔndi kpɑ ben nɔɔbɑ yiru bu kɔbi suɑ bu woodɑn kpɑkoro te ɡbiiyɑ. \p \v 7 Yerɑ u win tɔmbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i seewo i sĩ sĩ i n kɑ wuu ɡe sikerenɑmɔ, kpɑ tɑbu kowobu ɡɑbu bɑ n woodɑn kpɑkoro te ɡbiiye. \p \v 8-9 Ye Yosue u kɑ tɔn be ɡɑri yi kuɑ u kpɑ, mɑ bɑ swɑɑ wɔri. Tɑbu kowo be, bɑ ɡbiɑ, mɑ yɑ̃ku kowo be bɑ kɔbi nɛni bɑ swɑɑ wɔri bɑ kɔbi yi soomɔ. Mɑ bɑ kɑ bu woodɑn kpɑkoro te swĩi biruɔ. Tɑbu kowo be bɑ mɑɑ tie, bɑ kpɑkoro te swĩi. Sɑɑ ye be kpuro bɑ sĩimɔ bɑ wuu ɡe sikerenɑmɔ, yɑ̃ku kowo be, bɑ ben kɔbi soomɔ. \v 10 N deemɑ Yosue u rɑɑ tɔn be yiire bu ku ɡbɑ̃rɑ, bu ku wɔki, bu ku mɑm de ɡɑri ɡɛɛ yi yɑri ben nɔsun di, sere tɔ̃ɔ te u koo bu sɔ̃ bu kuuki ko. Tɔ̃ɔ terɑ bɑ koo kuuki ko. \v 11 Yerɑ bɑ kɑ woodɑn kpɑkoro te wuu ɡe sikerenɑ nɔn teeru. Mɑ bɑ wurɑ ben sɑnsɑniɔ sere mɑɑ sisiru. \p \v 12 Yosue u seewɑ buru buru yellu mɑ yɑ̃ku kowobu bɑ woodɑn kpɑkoro te suɑ. \v 13 Ben nɔɔbɑ yiru be bɑ kɔbi nɛni, bɑ swɑɑ wɔri bɑ sĩimɔ ten wuswɑɑɔ. Tɑbu kowobu ɡɑbu bɑ bu ɡbiiye bɑ tɑbu yɑ̃nu bɛki. Mɑ ɡɑbu bɑ kpɑkoro te swĩi biruɔ, sɑɑ ye be kpuro bɑ sĩimɔ mɑ yɑ̃ku kowo be, bɑ kɔbi yi soomɔ. \v 14 Sɔ̃ɔ yiruse bɑ wuu ɡe sikerenɑ nɔn teeru mɑ bɑ wurɑ ben sɑnsɑniɔ. Nɡe mɛyɑ bɑ kuɑ sere n kɑ kuɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ tiɑ. \v 15 Ye n kuɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruse, mɑ bɑ seewɑ buru buru yɑm sɑ̃reru bɑ wuu ɡe sikerenɑ nɔn nɔɔbɑ yiru. Tɔ̃ɔ te tɔnɑwɑ bɑ ɡu sikerenɑ nɔn nɔɔbɑ yiru. \v 16 Nɔn nɔɔbɑ yiruse te, sɑɑ ye yɑ̃ku kowo be, bɑ kɔbi yi so, yerɑ Yosue u tɔn be sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i kuuki koowo. Domi Yinni Gusunɔ u bɛɛ wuu ɡe nɔmu bɛriɑ. \v 17 I ǹ ko i ko i kun wuu ɡe kɑ ye yɑ wɑ̃ɑ ɡe sɔɔ kpuro kpeerɑsie. Yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ nɡe yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡiru Yinni Gusunɔn sɔ̃. Adɑmɑ i ko i Rɑhɑbu, kurɔ tɑnɔ wi, kɑ wiɡii be bɑ wɑ̃ɑ win dirɔ deri, yèn sɔ̃ u tɔn be sɑ rɑɑ ɡɔrɑ mi beruɑ. \v 18 I n tii sɛ kɑ ɡɑ̃ɑ ni Yinni Gusunɔ u nɛɛ, i kpeerɑsiɑ. Domi ì n nu suɑ, bɛsɛ Isirelibɑ sɑ ko nɔni swɑ̃ɑru wɑ kpɑ su kɑm ko. \v 19 Adɑmɑ ye n sɑ̃ɑ sii ɡeesu kɑ wurɑ, kɑ sii ɡɑndu kɑ sere sii wɔ̃kusu, ye kpurowɑ i ko Yinni Gusunɔ ɡurɑ i yiiyɑ win ɑrumɑnin beru yerɔ. \p \v 20 Ye yɑ̃ku kowobu bɑ ben kɔbi so, tɔn be, bɑ yin swĩi nuɑ mɑ bɑ kuuki kuɑ. Yerɑ wuu ɡen ɡbɑ̃rɑrɑ wɔrumɑ. Mɑ ben bɑɑwure u duɑ deedeeru mi u yɔ̃n di. Mɑ bɑ wuu ɡe mwɑ. \v 21 Mɑ bɑ ye yɑ wɑ̃ɑ ɡe sɔɔ kpuro ɡo mɑm mɑm kɑ tɑkobi, tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu, bibu kɑ bukurobu, kɑ yɑɑ sɑbenu kpuro. \s1 Yosue u Rɑhɑbu kɑ wiɡibu \s2 fɑɑbɑ kuɑ \p \v 22 N deemɑ Yosue u rɑɑ durɔbu yiru be bɑ tem mɛn sɑriɑ mɛɛrim dɑ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bu doo kurɔ win dirɔ kpɑ bu wi kɑ wiɡibu kpuro yɑrɑmɑ nɡe mɛ bɑ rɑɑ yen nɔɔ mwɛɛru kuɑ kɑ bɔ̃ri. \p \v 23 Mɑ durɔ be, bɑ duɑ bɑ Rɑhɑbu yɑrɑmɑ kɑ win bɑɑ kɑ win mɛro kɑ win sesubu, win mɛro bisibu kpuro ɡesi, bɑ kɑ bu dɑ Isirelibɑn sɑnsɑnin biruɔ. \v 24 Yen biruwɑ bɑ wuu ɡe dɔ̃ɔ sɔkɑ kɑ bɑɑyere kpuro ye yɑ wɑ̃ɑ wuu ɡe sɔɔ mɑ n kun mɔ ye n sɑ̃ɑ sii ɡeesu, kɑ wurɑ, kɑ sii ɡɑndu kɑ sere sii wɔ̃kusu. Yerɑ bɑ doke Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerun ɑrumɑnin beru yerɔ. \v 25 Yosue u Rɑhɑbu, kurɔ tɑnɔ wi fɑɑbɑ kuɑ kɑ win mɛro bisibu kpuro. Mɑ bɑ wɑ̃ɑ kɑ Isirelibɑ sɑnnu sere kɑ ɡisɔ yèn sɔ̃ u Yosuen tɔmbu beruɑ be u ɡɔrɑ bu Yerikon sɑriɑ mɛɛri. \p \v 26 Yen biruwɑ Yosue u bɔ̃ruɑ u nɛɛ, \q1 bɑɑwure wi u seewɑ u Yeriko bɑnɑ kpɑm, \q1 u koo ko bɔ̃ruro Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. \q1 Ù n kpɛɛkpɛɛku surɑmɔ, \q1 win bii ɡbiikoowɑ u koo ɡbi. \q1 Ù n mɑɑ bɑnɑ wiru ɡo u ɡɑmbobɑ dokemɔ, \q1 kpɑ win bii dɑ̃ɑko u ɡbi. \p \v 27 Mɑ Yinni Gusunɔ u wɑ̃ɑ kɑ Yosue mɑ u yĩsiru yɑrɑ tem mɛ kpuro sɔɔ. \s1 Akɑnin durum kɑ win ɡɔɔ \c 7 \p \v 1 Adɑmɑ Isirelibɑ bɑ kuɑ nɑɑnɛ sɑriruɡibu ɡɑ̃ɑ ni Yinni Gusunɔ u nɛɛ, bu kpeerɑsiɑ mɑm mɑm Yerikoɔn sɔ̃. Domi Akɑni u ɡɑ̃ɑnu suɑ min di, mɑ Yinni Gusunɔ u kɑ Isirelibɑ mɔru kuɑ. Akɑni wi, u sɑ̃ɑwɑ Kɑɑmin bii. U mɑɑ sɑ̃ɑ Sɑbidin debubu kɑ sere mɑɑ Serɑkin sikɑdobu Yudɑn bweseru sɔɔ. \p \v 2 Yerɑ Yosue u tɔmbu ɡɔrɑ Yerikon di Ayiɔ, ye yɑ wɑ̃ɑ Bɛti Afɛnin bɔkuɔ, Betɛlin sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ. U bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i doo i tem mɛn sɑriɑ mɛɛri. Mɑ bɑ dɑ bɑ Ayin sɑriɑ mɛɛrɑ. \v 3 Ye bɑ wurɑmɑ Yosuen mi, bɑ nɛɛ, wuu ɡe, ɡɑ ǹ turɑ ɡe tɔmbu kpuro bɑ koo dɑɑwɑ. A de tɔmbu nɔrɔbun subɑ yiru (2.000), ǹ kun mɛ itɑ bu dɑ bu Ayi wɔri, ɑ ku tɔmbu kpuro wɑhɑlɑ doke. Domi wuu ɡen tɔmbu bɑ ǹ dɑbi. \p \v 4 Mɑ tɔmbu nɔrɔbun subɑ itɑn (3.000) sɑkɑ bɑ swɑɑ wɔri bɑ dɑ mi, ɑdɑmɑ bɑ Ayin tɔmbu kpɑnɑ bɑ duki ɡɔsirɑmɑ. \v 5 Ayiɡibu bɑ bu nɑɑ swĩi sɑɑ wuu ɡen duu yerun di sere Sebɑrimuɔ, mɑ bɑ Isirelibɑn tɔnu tɛnɑ kɑ nɔɔbɑ tiɑ ɡo sɑnɑm mɛ bɑ duki mɔ̀ bɑ wee. Yeyɑ n derɑ Isirelibɑ bɑ nɑndɑ, bɑ mwiɑ kpɑnɑ. \p \v 6 Yosue kɑ Isirelibɑn ɡuro ɡurobu bɑ ben yɑbenu nɛnuɑ bɑ kɑrɑnɑ bɑ tii tuɑ wisi wirɔ nuku sɑnkirɑnun sɔ̃, mɑ bɑ wiru tem ɡirɑri Yinni Gusunɔn woodɑn kpɑkoro ten wuswɑɑɔ sere sɔ̃ɔ kɑ kpɑ. \v 7 Yosue u nɛɛ, kuku, Yinni Gusunɔ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ derɑ sɑ Yuudɛni tɔburɑ mɑ ɑ sun Amɔrebɑ nɔmu bɛriɑ bu sun ɡo. Sɑ̀ n dɑɑ yɛ̃ mɛ, sɑ n sinɛ Yuudɛnin ɡuru ɡiɔ. \v 8 Yinni, mbɑ kon ɡere. Wee, Isirelibɑ bɑ ben yibɛrɛbɑ nɑsiɑ bɑ biruku yirɑ wurɑ. \v 9 Domi Kɑnɑnibɑ kɑ tem mɛn tɔmbu kpuro bɑ koo ye nɔ kpɑ bu sun kooro bure bu bɛsɛn yĩsiru wunɑ hɑnduniɑn di. Amɔnɑ kɑɑ ko wunɛn yĩsi bɑkɑ te, tɑ kun kɑ ɡu. \p \v 10 Yerɑ Yinni Gusunɔ u Yosue sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ seewo. Mbɑn sɔ̃nɑ ɑ wunɛn wuswɑɑ tem ɡirɑri mɛsum. \v 11 Isirelibɑ bɑ durum kuɑwɑ. Bɑ nɛn woodɑ sɑrɑ ye nɑ bu wɛ̃. Bɑ ɡɑ̃ɑnu suɑ ni nɑ nɛɛ bu kpeerɑsiɑ. Bɑ nu ɡbɛnɑ bɑ doke ben tiin yɑ̃nu sɔɔ bɑ beruɑ. \v 12 Yen sɔ̃nɑ bɑ ǹ kpɛ̃ bu yɔ̃rɑ bu ben yibɛrɛbɑ mɑ. Mɑ bɑ biruku yirɑ wurɑ. Domi tɛ̃ bɑ sɑ̃ɑwɑ be bɑ koo kpeerɑsiɑ. Ì kun ɡɑ̃ɑ ni wunɛ bɛɛn suunu sɔɔn di, nɑ ǹ kpɛ̃ nɑ n mɑɑ wɑ̃ɑ kɑ bɛɛ. \v 13 A seewo ɑ tɔn be sɔɔru koosiɑ kpɑ bu tii dɛɛrɑsiɑ siɑn sɔ̃, domi nɛ Gusunɔ, be Isirelibɑn Yinni, nɑ nɛɛ, bɑ ɡɑ̃ɑnu nɛni ni nɑ nɛɛ bu kpeerɑsiɑ. Yen sɔ̃, bɑ ǹ kpɛ̃ bu yɔ̃rɑ bu ben yibɛrɛbɑ mɑ, mɑ n kun mɔ bɑ nu wunɑ ben suunu sɔɔn di. \v 14 Yen sɔ̃nɑ siɑ bururu bɛɛn bwesenu kpuro nu koo nɑ nu sɑrɑ nɛn wuswɑɑɔ tiɑ tiɑ. Bwese te nɑ ɡɔsɑ, ten kɑ̃ɑsi kpuro yi koo nɑ yi sɑrɑ tiɑ tiɑ. Bwese kɑ̃ɑsɑ ye nɑ ɡɔsɑ, yen yɛnusu kpurowɑ su koo nɑ su sɑrɑ tiɑ tiɑ. Yɛnu ɡe nɑ ɡɔsɑ, ɡen tɔn durɔbu kpurowɑ bɑ koo nɑ bu sɑrɑ tiɑ tiɑ. \v 15 Sɑnɑm mɛ, kpɑ n ɡɔsi wi u ɡɑ̃ɑ ni suɑ kpɑ i nùn dɔ̃ɔ mɛni, wi kɑ win ye u mɔ kpuro yèn sɔ̃ u nɛn woodɑ sɑrɑ, mɑ u derɑ Isirelibɑ bɑ sekuru wɑ. \p \v 16 Yen sisiru Yosue u seewɑ buru buru yellu u derɑ Isirelibɑn bwesenu nu nɑ nu sɑrɑ Gusunɔn wuswɑɑɔ tiɑ tiɑ. Mɑ Yinni Gusunɔ u Yudɑn bweseru ɡɔsɑ. \v 17 Mɑ Yosue u derɑ Yudɑn bweserun kɑ̃ɑsi yi nɑ yi sɑrɑ tiɑ tiɑ, mɑ Yinni Gusunɔ u Serɑkin kɑ̃ɑsɑ ɡɔsɑ. Mɑ u derɑ win kɑ̃ɑsɑn yɛnusu kpuro su nɑ su sɑrɑ tiɑ tiɑ. Mɑ Yinni Gusunɔ u Sɑbidin yɛnu ɡɔsɑ. \v 18 Mɑ u derɑ Sɑbidin yɛnun tɔn durɔbu kpuro bɑ nɑ bɑ sɑrɑ tiɑ tiɑ. Mɑ Yinni Gusunɔ u Akɑni ɡɔsɑ wi u sɑ̃ɑ Kɑɑmin bii, kɑ Sɑbidin debubu, kɑ Serɑkin sikɑdobu Yudɑn bweseru sɔɔ. \v 19 Yosue u Akɑni sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛn bii, ɑ Gusunɔ Isirelibɑn Yinni bɛɛrɛ wɛ̃ɛyɔ, kpɑ ɑ ɡem ɡere. A mɑn sɔ̃ɔwɔ ye ɑ kuɑ. A ku mɑn yen ɡɑɑ beruɑ. \p \v 20 Akɑni u Yosue sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɡeemɑ, nɑ Gusunɔ Isirelibɑn Yinni torɑ. Ye nɑ kuɑ wee. \v 21 Ye sɑ tɑbu di sɑ mwɑ sɔɔ, nɑ yɑbe burɑru ɡɑru wɑ te bɑ kuɑ Bɑbiloniɔ kɑ sii ɡeesun ɡobi ɡoobu (200) kɑ wurɑ dɛkɑ yèn bunum kɑ kilon bɔnu nɛ. Nɑ ye binɛ kuɑ mɑ nɑ suɑ nɑ sikuɑ nɛn kurɔ, sii ɡee siyɑ su wɑ̃ɑ ten temɔ. \p \v 22 Yɑnde Yosue u tɔmbu ɡɔrɑ bɑ duki dɑ Akɑnin kuru mi, bɑ deemɑ wee, ɡɑ̃ɑ ni kpuro nu beruɑ kuu te sɔɔ. Mɑ sii ɡee si, su wɑ̃ɑ nin temɔ. \v 23 Bɑ ni kpuro suɑmɑ kuu ten min di bɑ kɑ dɑ Yosue kɑ Isirelibɑ kpuron mi, bɑ yi Yinni Gusunɔn woodɑn kpɑkororun wuswɑɑɔ. \v 24 Yosue kɑ Isirelibɑ kpuro bɑ Akɑni Serɑkin sikɑdobu suɑ kɑ ɡɑ̃ɑ ni u ɡurɑ, kɑ win bibu kɑ win yɑɑ sɑbenu kɑ win kuu te, kɑ sere win ye u mɔ kpuro ɡesi, bɑ kɑ dɑ sere Akɔɔn wɔwɑɔ. \v 25 Mɑ Yosue u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ derɑ sɑ wɑhɑlɑ yeni wɑ. Yinni Gusunɔ u koo mɑɑ de ɑ wɑhɑlɑ wɑ ɡisɔ. \p Mɑ Isirelibɑ kpuro bɑ wi kɑ win tɔmbu kpenu kɑsukɑ. Mɑ bɑ bu dɔ̃ɔ mɛni kɑ win ye u mɔ kpuro sɑnnu. \v 26 Mɑ bɑ kpenu ɡurɑ bɑ nin tɑkɑnu kuɑ ben wɔllɔ te tɑ wɑ̃ɑ mi sere kɑ ɡisɔ. Ye kpuron sɔ̃nɑ bɑ yɑm mi sokumɔ Akɔɔn wɔwɑ sere kɑ ɡisɔn ɡisɔ. Yĩsi ten tubusiɑnɑ, nɔni swɑ̃ɑrun wɔwɑ. \p Sɑɑ yerɑ Yinni Gusunɔn mɔru yɑ sure. \s1 Isirelibɑ bɑ Ayiɡibu kɑmiɑ \c 8 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u Yosue sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ku nɑndɑ, ɑ seewo ɑ tɑbu durɔbu kpuro suɑ kpɑ i Ayi wɔri. Domi nɑ bɛɛ yen sunɔ kɑ win tɔmbu kɑ win wuu kɑ ɡen bɑru kpɑɑnu kpuro nɔmu bɛriɑ. \v 2 Kɑɑ bu kpeerɑsiɑwɑ nɡe mɛ ɑ Yerikoɡibu kɑ ben sunɔ kuɑ. Kpɑ i ben ye bɑ mɔ kɑ ben yɑɑ sɑbenu mwɛɛri, ye kpuro yu ko bɛɛɡiɑ. Yen sɔ̃, ì n dɑ, bɛɛn ɡɑbɑ koo kukewɑ wuu ɡen biruɔ, bɑ n bu yɔɔru bwɛ̃ɛyɛ. \p \v 3-4 Mɑ Yosue u seewɑ u kɑ Ayi wɔri kɑ win tɑbu durɔbu kpuro. Yerɑ be sɔɔ, u nɔrɔbun subɑ tɛnɑ (30.000) ɡɔsɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i doo i kuke wuu ɡen biruɔ wɔ̃kuru, ɑdɑmɑ i kun kɑ bu tomɑ kpɑ i n yɔ̃ mi, i n sɔɔru sɑ̃ɑ. \v 5 Nɛ kɑ mɑɑ tɑbu kowo be bɑ tie, sɑ ko wuu ɡe susi. Bɑ̀ n sun wɔrim wee, kpɑ su duki ɡɔsirɑmɑ nɡe yellu. \v 6 Kpɑ bu sun nɑɑ ɡirɑ. Mɛyɑ sɑ ko kɑ bu yɑrɑ wuun di mɑm mɑm. Domi bɑ koo nɛɛ, sɑ duki mɔ̀wɑ nɡe mɛ sɑ rɑɑ kuɑ yellu ben wuswɑɑɔ. Kpɑ bu sun nɑɑ swĩi. \v 7 Sɑɑ yerɑ, bɛɛ be i kukuɑ mi, i ko yɑrimɑ i wuu ɡe wɔri, i ɡu mwɑ. Yinni Gusunɔwɑ u koo bɛɛ ɡu nɔmu bɛriɑ. \v 8 Wee, nɑ bɛɛ woodɑ wɛ̃ɛmɔ. Sɑnɑm mɛ i ɡu mwɑ i kpɑ, i ɡu dɔ̃ɔ sɔ̃reo, nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ. \p \v 9 Mɑ Yosue u derɑ bɑ dɑ bɑ kukuɑ Ayi kɑ Betɛlin bɑɑ sɔɔ, Ayin sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ. Adɑmɑ win tii kɑ tɔn be bɑ tie bɑ kpunɑ sɑnsɑniɔ wɔ̃ku te. \p \v 10 Ye n kuɑ buru buru yellu, u seewɑ u win tɑbu kowobu mɛɛrɑ mɛɛrɑ mɑ wi kɑ Isirelibɑn ɡuro ɡurobu bɑ bu kpɑrɑ bɑ kɑ dɑ Ayi ɡiɑ. \v 11 Yosue kɑ win tɑbu kowo be, bɑ Ayi susi. Sɑnɑm mɛ bɑ turɑ yen deedeeru, yerɑ bɑ ben sɑnsɑni ɡirɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ. N deemɑ wɔwɑ ɡɑɑ wɑ̃ɑ be kɑ Ayin bɑɑ sɔɔ. \v 12 Yosue u mɑɑ derɑ tɑbu durɔbu nɔrɔbun subɑ nɔɔbu (5.000) yɑ dɑ yɑ kukuɑ Betɛli kɑ Ayin bɑɑ sɔɔ, sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ. \v 13 Isireli be bɑ tie, bɑ ben sɑnsɑni ɡirɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ. Mɑ ben ɡɑbɑ mɑɑ dɑ bɑ kukuɑ Ayin sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ. Adɑmɑ Yosuen tii u dɑ u kpunɑwɑ wɔwɑ yen mi, wɔ̃ku te. \v 14 Ye n kuɑ buru buru yellu, yerɑ Ayin sunɔ u Isirelibɑ wɑ. Mɑ wi kɑ win tɑbu kowobu bɑ seewɑ kɑ sɛndɑru bu kɑ Isirelibɑ wɔri Yuudɛnin wɔwɑ mi, mi bɑ rɑɑ bu kɑmiɑ. Adɑmɑ bɑ ǹ yɛ̃ mɑ Isirelibɑn sukum mu kukuɑ wuun biruɔ. \v 15 Ye Yosue kɑ win tɔmbu bɑ bu wɑ, yerɑ bɑ bwisi kuɑ bɑ duki yɑkurɑ bɑ swɑɑ mwɑ ye yɑ dɔɔ ɡbɑburu ɡiɑ. \v 16 Mɑ bɑ Ayin tɔn durɔbu kpuro sokɑ. Yerɑ bɑ yɑrɑ bɑ bu nɑɑ ɡirɑ sere mi n tomɑ wuun di. \v 17 Tɔn durɔ ɡoo kun mɑɑ tiɑre Ayi kɑ Betɛlin wuu si sɔɔ. Bɑ wuu ɡe deriwɑ bɑ ǹ kɛnuɑ bɑ Isirelibɑ nɑɑ ɡirɑ. \v 18 Mɑ Yinni Gusunɔ u Yosue sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ wunɛn yɑɑsɑ ye ɑ nɛni mi tĩiyɔ Ayi ɡiɑ, domi kon nun wuu ɡe nɔmu bɛriɑ. \p Mɑ Yosue u win yɑɑsɑ ye tĩi mi. \v 19 Sɑɑ yerɑ tɔn be bɑ kukuɑ mi, bɑ yɑrɑ sɑɑ ben kuku yerun di bɑ wuu ɡe wɔri. Ye bɑ ɡu mwɑ bɑ kpɑ, mɑ bɑ yɑnde ɡu dɔ̃ɔ sɔ̃re. \p \v 20-21 Ye Ayiɡibu bɑ biru sĩirɑ, yerɑ bɑ wɑ wee, dɔ̃ɔ wiirɑ tɑ ben wuu wukiri tɑ wɔllu ɡirɑri. Mɑ bɑ deemɑ bɑ ǹ mɑɑ kpɛ̃ bu ɡɑm susi bu kɑ tii fɑɑbɑ ko. Sɑɑ yerɑ Yosue kɑ Isireli be bɑ rɑɑ duki mɔ̀ bɑ dɔɔ ɡbɑburu ɡiɑ mi, bɑ wɑ mɑ beɡibu bɑ wuu ɡe dɔ̃ɔ sɔ̃re, yerɑ bɑ ɡɔsirɑmɑ bɑ Ayiɡii be wɔri. \v 22 Sɑnɑm mɛyɑ Isirelin tɑbu kowo be bɑ rɑɑ wuu ɡe dɔ̃ɔ mɛni mi, bɑ yɑrɑ min di bɑ ɡen tɑbu kowo be mɑrɑ. Mɑ bɑ bu suunu doke sere bɑ ǹ yɛ̃ mi bɑ koo dɑ. Bɑ bu mwɛɛrɑ bɑ ɡo ɡo kpuro. Ben ɡoo kun bu kisirɑri, \v 23 mɑ n kun mɔ ben sunɔ wi bɑ mwɑ wɑsiru bɑ kɑ dɑ Yosuen mi. \v 24 Ye Isirelibɑ bɑ ben yibɛrɛ be mwɑ bɑ ɡo ɡo ɡbɑburu mi, mi bɑ bu nɑɑ swĩi, yerɑ bɑ mɑɑ ɡɔsirɑmɑ Ayiɔ bɑ tɔn be bɑ tie ɡo ɡo. \v 25 Tɔn be bɑ ɡo dɔmɑ te, kurɔbu kɑ durɔbu, bɑ sɑ̃ɑwɑ nɔrɔbun subɑ wɔkurɑ yiru (12.000). \v 26 Sɑɑ ye bɑ tɑɑ bi mɔ̀ Yosue u win yɑɑsɑ ye wuu ɡe tĩiwɑ sere bɑ kɑ ɡen tɔmbu kpuro ɡo mɑm mɑm. \v 27 Isirelibɑ bɑ Ayiɡibun yɑɑ sɑbenu ɡurɑ kɑ ben ɑrumɑni kpuro, nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u Yosue sɔ̃ɔwɑ. \v 28 Mɑ Yosue u wuu ɡe dɔ̃ɔ sɔkɑ mɑ ɡɑ kuɑ bɑnsu sere kɑ ɡisɔn ɡisɔ. \v 29 Sɑɑ yerɑ u derɑ bɑ Ayin sunɔ wi soorɑ doke bɑ bwɛ̃ bɑ deri sɑɑ bururun di sere sɔ̃ɔ kɑ kpɑ. Yokɑ u derɑ bɑ win ɡoru bwɛ̃ɛyɑ bɑ kɔ̃ wuu ɡen duu yerɔ. Mɑ bɑ tu kpenu sɛ̃siki. Kpee ni, nu wɑ̃ɑ mi sere kɑ ɡisɔn ɡisɔ. \s1 Yosue u Isirelibɑ \s2 Yinni Gusunɔn woodɑ ɡɑriɑ \s2 ɡuu te bɑ mɔ̀ Ebɑliɔ \p \v 30 Yenibɑn biru Yosue u Gusunɔ, Isirelibɑn Yinni yɑ̃ku yeru bɑniɑ ɡuu te bɑ mɔ̀ Ebɑlin wɔllɔ. \v 31 U yɑ̃ku yee te bɑnɑwɑ nɡe mɛ Mɔwisi, Yinni Gusunɔn sɔm kowo u Isirelibɑ sɔ̃ɔwɑ ye u yoruɑ woodɑbɑn tireru sɔɔ. U nɛɛ, bu Yinni Gusunɔ yɑ̃ku yeru kuo kɑ kpee ni bɑ ǹ dɑ̃ke. Ye bɑ tu bɑnɑ bɑ kpɑ mɑ bɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡinu kɑ siɑrɑbun yɑ̃kunu kuɑ mi. \v 32 Isirelibɑ kpuron wuswɑɑɔ Yosue u wure u woodɑ yoruɑ ye Mɔwisi u rɑɑ yoruɑ. \v 33 Isirelibɑ kpuro kɑ ben wiruɡibu kɑ ben siri kowobu kɑ ben ɡuro ɡurobu kɑ sere be bɑ sɑ̃ɑ sɔbu kpuro bɑ yɔ̃ bɑ kɑ Yinni Gusunɔn woodɑn kpɑkoro te dɛsire. Ben ɡɑbu bɑ yɔ̃ ɡuu te bɑ mɔ̀ Gɑrisimun berɑ ɡiɑ, ɡɑbu mɑɑ ɡuu te bɑ mɔ̀ Ebɑlin berɑ ɡiɑ. Mɑ be kpuro bɑ yɑ̃ku kowobu Lefi be bɑ woodɑn kpɑkoro te sɔɔwɑ wuswɑɑ kisi. Domi mɛyɑ Mɔwisi u bu sɔ̃ɔwɑ bu ko sɑɑ ye bɑ koo bu domɑru kuɑ. \v 34 Yen biru Yosue u bu woodɑ ye ɡɑriɑ sere kɑ ye yɑ bɔ̃ri kɑ domɑrun ɡɑri mɔ̀, nɡe mɛ Mɔwisi u yoruɑ yen tireru sɔɔ. \v 35 Ye kpurowɑ u ɡɑrɑ Isirelibɑn wuswɑɑɔ, tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu kɑ bibu kɑ sere mɑɑ sɔbu be bɑ wɑ̃ɑ ben suunu sɔɔ. Bɑɑ yen tiɑ, u ǹ bure. \s1 Isirelibɑ bɑ kɑ Gɑbɑoniɡibu \s2 ɑrukɑwɑni bɔkuɑ \c 9 \p \v 1-2 Sinɑm be bɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ, ɡuunun berɑ ɡiɑ kɑ nim wɔ̃ku ɡe bɑ mɔ̀ Mɛditerɑnɛ ɡiɑ n kɑ dɑ Libɑnin tem berɑ ɡiɑ, bɑ nuɑ mɑ Isirelibɑ bɑ Yerikoɡibu kɑ Ayiɡibu kɑmiɑ. Yerɑ bɑ nɔɔ tiɑ kuɑ bu kɑ Isirelibɑ kɑ ben wiruɡii Yosue wɔrimɑ. Bwese ninin sinɑmbɑ, Hɛtibɑ kɑ Amɔrebɑ kɑ Kɑnɑnibɑ kɑ Feresibɑ kɑ Hefibɑ kɑ Yebusibɑ. \p \v 3 Adɑmɑ ye Gɑbɑoniɡibu be bɑ sɑ̃ɑ Hefibɑ bɑ mɑɑ nuɑ ye Yosue u Yerikoɡibu kɑ Ayiɡibu kuɑ, \v 4-5 yerɑ bɑ swɑɑ kɑsu bu kɑ tii dwe. Mɑ bɑ dĩɑnu kusenu kuɑ bɑ doke sɑɑki tɔkɔnu sɔɔ, mɑ bɑ mɑɑ ɡɔni bɔɔ tɔkɔnu suɑ mì sɔɔ bɑ rɑ tɑm doke kɑ sere mɑɑ pɛ̃ɛ ɡbebi yi yi bukusɑ kuɑ, mɑ bɑ ye kpuro ben kɛtɛkunu sɔbi. Mɑ ben tii bɑ yɑ̃ɑ tɔkɔnu kɑ bɑrɑ tɔkɔnu doke. \v 6 Mɑ bɑ dɑ bɑ Yosue kɑ Isirelibɑ deemɑ Giliɡɑliɔ bɑ nɛɛ, sɑɑ tontonden diyɑ sɑ wee su kɑ bɛɛ ɑrukɑwɑni bɔke. \p \v 7 Mɑ Isirelibɑ bɑ bu wisɑ bɑ nɛɛ, sɔrɔkudo i wɑ̃ɑwɑ bɛsɛn turuku mini, sɑ ǹ kpɛ̃ su kɑ bɛɛ ɑrukɑwɑni bɔke. \p \v 8 Mɑ bɑ Yosue wisɑ bɑ nɛɛ, sɑ wurɑ su ko wunɛn sɔm kowobu. \p Mɑ Yosue u bu bikiɑ u nɛɛ, mɑn diyɑ i wee. Bwese terɑ̀ i sɑ̃ɑ. \p \v 9 Mɑ bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, bɛsɛ wunɛn bwɑ̃ɑbu sɑ weewɑ sɑɑ tontonden di yèn sɔ̃ sɑ Gusunɔ wunɛn Yinnin bɑɑru nuɑ kɑ mɑɑmɑɑki ye u kuɑ Eɡibitiɔ, \v 10 kɑ nɡe mɛ u Amɔrebɑn sinɑmbu yiru ye kuɑ, be bɑ wɑ̃ɑ Yuudɛnin sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ. Beyɑ Sihoni, Hɛsibonin sunɔ, kɑ Oɡu, Bɑsɑnin sunɔ wi u wɑ̃ɑ Asitɑrɔtuɔ. \v 11 Ye sɑ mɑɑ seewɑ bɛsɛn wuun bukurobu kɑ be bɑ tie bɑ sun kirɔ kuɑ bɑ nɛɛ, su dĩɑnu kusenu koowo swɑɑn sɔ̃ kpɑ su nɑ su bɛɛ deemɑ su bɛɛ bikiɑ i kɑ sun ɑrukɑwɑni bɔke kpɑ sɑ n bɛɛ sɑ̃ɑmɔ. \v 12 Bɛɛn tii i wɑ nɡe mɛ bɛsɛn pɛ̃ɛ ye, yɑ ɡbere yɑ bukusɑ sɑ̃ɑ. Sɑnɑm mɛ sɑ seewɑ yɛnun di, yɑ sɑ̃ɑwɑ pɛ̃ɛ sumɑ. \v 13 I mɑɑ bɛsɛn ɡɔni mɛɛrio yì sɔɔ sɑ tɑm doke. Yi rɑɑ sɑ̃ɑwɑ ɡɔni kpɛɛ, wee tɛ̃ yi ɡɛ̃ɛkire. Mɛyɑ mɑɑ bɛsɛn bɑrɑnu kɑ yɑ̃ɑ ni sɑ doke, nu ɡɛ̃ɛkirɑ swɑɑ sɔɔ ɡbɑbu ten dɛ̃ɛbun sɔ̃. \p \v 14 Adɑmɑ Isirelibɑ bɑ ǹ Yinni Gusunɔ bikie bu nɔ ù n kĩ bu kɑ bu ɑrukɑwɑni bɔke. Mɑ bɑ sibun dĩɑ kuse ni murɑ bɑ di. \v 15 Mɑ Yosue u kɑ bu nɔɔ tiɑ kuɑ, bɑ ɑrukɑwɑni bɔkuɑ bɑ n kɑ wɑ̃ɑsinɛ ɑlɑfiɑ sɔɔ. Mɑ Isirelibɑn bukurobu bɑ wurɑ kɑ bɔ̃ri mɑ bɑ koo ben ɑrukɑwɑni ye yibiɑ. \p \v 16 Yen sɔ̃ɔ itɑserɑ Isirelibɑ bɑ nuɑ mɑ tɔn ben wusu wɑ̃ɑwɑ ben turuku mi. \v 17 Mɑ bɑ seewɑ bɑ wuu si mɛɛrim dɑ. Bɑ sĩɑwɑ sɔ̃ɔ yiru, itɑse mɑ bɑ turɑ mi. Wuu siyɑ, Gɑbɑoni, kɑ Kefirɑ kɑ Berɔtu kɑ Yɑrimun wuu. \v 18 Adɑmɑ bɑ ǹ bu ɡo yèn sɔ̃ ben bukurobɑ kɑ bu ɑrukɑwɑni bɔkuɑ kɔ, mɑ bɑ koo bu deri ɑlɑfiɑ sɔɔ. Mɑ bɑ ye bɔ̃ruɑ kɑ Gusunɔ ben Yinnin yĩsiru. Kɑ mɛ, be Isireli be, bɑ kɑ ben bukuro be wɔki. \v 19 Mɑ bukuro be, bɑ wisɑ bɑ nɛɛ, sɑ ǹ kpɛ̃ su tɔn be nɔni sɔ̃, domi sɑ kɑ bu ɑrukɑwɑni bɔkuɑ kɔ. Sɑ bɔ̃ruɑ kɑ Yinni Gusunɔn yĩsiru mɑ sɑ ǹ bu ɡɑ̃ɑnu kuɑmmɛ. \v 20 Tilɑsiwɑ su kɑ bu deri. Mɑ n kun mɛ, sɑ ko Yinni Gusunɔn mɔru seeyɑ. \v 21 Yen sɔ̃, wee ye sɑ ko bu kuɑ. Bɑ ko n dɑ sun dɑ̃ɑ kɑsuewɑ kpɑ bɑ n dɑ sun nim tɑkirie. \p \v 22 Mɑ Yosue u Gɑbɑoniɡii be kpuro sokusiɑ. Ye bɑ tunumɑ u bu bikiɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ i sun weesu kuɑ, i nɛɛ, i weewɑ tontonden di. Mɑ sɑ deemɑ i wɑ̃ɑ bɛsɛn turuku. \v 23 Tɛ̃ i kuɑ bɔ̃rurobu bɛɛ kpuro. I ko i n sɑ̃ɑwɑ bɛsɛn yobu, kpɑ i n dɑ nim tɑkiri, i dɑ̃ɑ kɑsu bɛsɛn Yinnin sɑ̃ɑ yerun sɔ̃. \p \v 24 Mɑ Gɑbɑoniɡii be, bɑ nɛɛ, wee yèn sɔ̃ sɑ kuɑ mɛ. Sɑ nuɑ mɑ Gusunɔ wunɛn Yinni u win sɔm kowo Mɔwisi woodɑ wɛ̃ u bɛɛ tem mɛ kpuro wɛ̃ kpɑ i mɛn tɔmbu kpuro ɡo be i kɑ ɡesi yinnɑ kpuro. Yen sɔ̃nɑ sɑ kɑ bɛsɛn wɑ̃ɑru nɑndɑ. \v 25 Tɛ̃, wee sɑ wɑ̃ɑ wunɛn nɔmuɔ. A kɑ sun koowo nɡe mɛ n weenɛ. \p \v 26 Mɑ Yosue u ǹ wure Isirelibɑ bu bu ɡo. \v 27 Adɑmɑ u bu sure bɑ n dɑ dɑ̃ɑ kɑsu kpɑ bu nim tɑkiri Isirelibɑn sɔ̃ kɑ ben yɑ̃kunun sɔ̃ yɑm mi Yinni Gusunɔ u koo rɑ ɡɔsi bu nùn sɑ̃. Sere kɑ ɡisɔn ɡisɔ Gɑbɑoniɡibun bibun bwese terɑ, tɑ sɔmbu te mɔ̀. \s1 Isirelibɑ bɑ Amɔrebɑ kɑmiɑ \c 10 \p \v 1 Adoni Sedɛki, Yerusɑlɛmun sunɔ u nuɑ mɑ Yosue u Ayi kɑmiɑ u ye kpeerɑsiɑ u yen sunɔ ɡo, nɡe mɛ u rɑɑ Yeriko kɑ yen sunɔ kuɑ. U mɑɑ nuɑ mɑ Gɑbɑoniɡibu bɑ kɑ Isirelibɑ ɑrukɑwɑni bɔkuɑ, bɑ wɑ̃ɑ ben suunu sɔɔ. \v 2 Yenibɑ kpuron sɔ̃ u nɑndɑ ɡem ɡem, domi Gɑbɑoni wuu bɔkɔwɑ nɡe sìn mi tem yɛ̃robu bɑ rɑ n wɑ̃ɑ. Gɑ mɑɑ Ayi kere. Yen biru ɡen tɔmbu kpuro tɑbu durɔ wɔruɡɔbɑrɑ. \v 3 Yen sɔ̃nɑ Adoni Sedɛki, Yerusɑlɛmun sunɔ wi, u sinɑm beni ɡɔriɑ. Beyɑ Hohɑmu Heboronin sunɔ, kɑ Pireɑmu Yɑɑmutin sunɔ, kɑ Yɑfiɑ Lɑkisin sunɔ kɑ Debiri Eɡolonin sunɔ. \v 4 U nɛɛ, bu nɑ win mi, kpɑ bu nùn somi bu kɑ Gɑbɑoni wɔri yèn sɔ̃ yen tɔmbu bɑ kɑ Yosue kɑ Isirelibɑ ɑrukɑwɑni bɔkuɑ. \p \v 5 Nɡe mɛyɑ Amɔrebɑn sinɑmbu nɔɔbu be, bɑ mɛnnɑ bɑ kɑ ben tɑbu kowobu kpuro dɑ bɑ ben sɑnsɑni ɡirɑ Gɑbɑonin bɔkuɔ. Mɑ bɑ ye wɔri. \v 6 Mɑ Gɑbɑoniɡibu bɑ Yosue sɔmɔ ɡɔriɑ win sɑnsɑniɔ Giliɡɑliɔ bɑ nɛɛ, ɑ ku wunɛn nɔmɑ wunɑ bɛsɛ wunɛn bwɑ̃ɑbun min di. A nɑ fuuku ɑ sun fɑɑbɑ ko, ɑ sun somi. Domi Amɔrebɑn sinɑmbu kpuro be bɑ wɑ̃ɑ ɡuunun berɑ ɡiɑ, bɑ mɛnnɑ bɑ sun wɔrimɑ. \p \v 7 Mɑ Yosue u seewɑ sɑɑ Giliɡɑli min di, kɑ win tɑbu kowobu kpuro bè sɔɔ tɑbu durɔ wɔruɡɔbɑ bɑ wɑ̃ɑ. \v 8 Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ku bu nɑsiɑ domi nɑ nun bu nɔmu bɛriɑ. Ben ɡoo sɑri wi u koo yɔ̃rɑ wunɛn wuswɑɑɔ. \p \v 9 Yosue kɑ win tɔmbu bɑ sɑnum so wɔ̃ku ɡiriru. Mɑ bɑ Amɔrebɑ wɔri suɑru sɔɔ. \v 10 Yerɑ Yinni Gusunɔ u derɑ Amɔre be, bɑ burisinɑ Isirelibɑn wuswɑɑɔ. Mɑ Isirelibɑ bɑ bu ɡo ɡo ɡem kɑ tiɑ Gɑbɑonin bɔkuɔ. Bɑ ben ɡɑbu nɑɑ swĩi bɑ ɡo Bɛti Horonin swɑɑɔ sere bɑ kɑ turɑ Asekɑɔ kɑ Mɑkedɑɔ. \v 11 Sɑnɑm mɛ bɑ Isirelibɑ duki suurimɔ Bɛti Horonin swɑɑɔ, ye yɑ sɑrɑmɔ ɡuurun di, miyɑ Yinni Gusunɔ u derɑ ɡuru kpee bɑkɑnu nu bu wɔrikimɔ wɔllun di nu ɡoomɔ, sere bɑ kɑ turɑ Asekɑɔ. Be ɡuru kpee ni, nu ɡo, bɑ dɑbi bɑ kere be Isirelibɑ bɑ ɡo. \p \v 12 Dɔmɑ te Yinni Gusunɔ u Isirelibɑ Amɔrebɑ nɔmu bɛriɑ, Yosue u nùn kɑnɑ Isirelibɑn nɔni biru u nɛɛ, \q1 ɑ de sɔ̃ɔ u yɔ̃rɑ sɑu Gɑbɑonin deedeeru \q1 kpɑ suru u mɑɑ yɔ̃rɑ Ayɑlonin wɔwɑn deedeeru. \p \v 13 Mɑ sɔ̃ɔ u yɔ̃rɑ sɛ̃ɛ, mɛyɑ mɑɑ suru u yɔ̃rɑ sere bɑ kɑ ben yibɛrɛ be kpuro kɑmiɑ. Gɑri yi, yi yoruɑ Yɑsɑrin tirerɔ, yi nɛɛ, sɔ̃ɔ u yɔ̃rɑ wɔllun suunu suunukɑɔ. U ǹ kɑ dubu sɛnde nɡe sɔ̃ɔ teerun sɑkɑ. \v 14 Tɔ̃ru ɡɑrɑ kun mɑɑ nɑɑre nɡe te, tè sɔɔ Yinni Gusunɔ u tɔnun ɡere wurɑ mɛ, dɔmɑ te u Isirelibɑ sɑnnɑ mi. \p \v 15 Yen biru Yosue u ɡɔsirɑ u dɑ win sɑnsɑniɔ Giliɡɑliɔ, wi kɑ Isirelibɑ kpuro. \s1 Yosue u Amɔrebɑn \s2 sinɑmbu nɔɔbu ye ɡo \p \v 16 Sɑɑ ye sɔɔ, sinɑmbu nɔɔbu be, bɑ kpikiru suɑ bɑ dɑ bɑ kukuɑ kpee wɔruɔ Mɑkedɑɔ. \v 17 Yerɑ ɡoo u nɑ u Yosue sɔ̃ɔwɑ mɑ sinɑm be, bɑ wɑ̃ɑ kpee wɔru ɡen mi. \v 18 Mɑ Yosue u nɛɛ, i ɡe kɛnuɔ kɑ kpee bɑkɑnu kpɑ i kɔ̃sobu yi mi. \v 19 Adɑmɑ i ku tɛ mi, i yibɛrɛ be bɑ tie nɑɑ swĩiyɔ kpɑ i ku de bu du ben wusɔ, domi Gusunɔ bɛsɛn Yinniwɑ u sun bu nɔmu bɛriɑ. \p \v 20 Yosue kɑ Isirelibɑ bɑ Amɔrebɑ kpuro kɑmiɑ, mɑ n kun mɔ be bɑ kpĩɑ bɑ duki suɑ bɑ kukuɑ wuu si su ɡbɑ̃rɑru mɔ sɔɔ. \v 21 Mɑ Yosuen tɔmbu bɑ wurɑmɑ kɑ bɔri yɛndu win mi Mɑkedɑɔ. Tem mɛ sɔɔ, ɡoo kun mɑɑ kɑ̃kɑ u ben kɔ̃sɑ ɡere. \p \v 22 Yen biruwɑ Yosue u nɛɛ, i mɑn kpee wɔru ɡe wukio kpɑ i mɑn sinɑmbu nɔɔbu ye yɑrɑmɑ. \v 23 Bɑ bu yɑrɑmɑ bɑ kɑ dɑ Yosuen mi. Bɑ sɑ̃ɑwɑ wuu sinin sinɑmbu, Yerusɑlɛmu kɑ Heboroni kɑ Yɑɑmuti kɑ Lɑkisi kɑ Eɡoloni. \v 24 Ye bɑ kɑ sinɑm be kpuro nɑ Yosuen mi, yerɑ u Isirelibɑ kpuro sokusiɑ u nɛɛ, be bɑ sɑ̃ɑ tɑbu kowobun wiruɡibu bɑ kɑ tɑɑ bi kuɑ, bu nɑ bu sinɑm ben wĩinu kɑ nɑɑsu tɑɑre. \p Mɑ bɑ kuɑ nɡe mɛ u ɡeruɑ. \v 25 Yosue u mɑɑ bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i ku bɛrum ko, i de i n wɔruɡɔru mɔ kpɑ i ku mwiɑ kpɑnɑ. Nɡe mɛsumɑ Yinni Gusunɔ u ko n dɑ bɛsɛn yibɛrɛbɑ kpuro kue. \p \v 26 Ye u ɡɑri yi ɡeruɑ u kpɑ, mɑ u sinɑm be ɡo u ben ɡonu bwɛ̃ dɑ̃nu nɔɔbu sɔɔ. U nu deri mi sere n kɑ kuɑ yokɑ. \v 27 Yokɑ yerɑ u woodɑ wɛ̃ u nɛɛ, bu ɡoo ni sɑrɑsio kpɑ bu nu kpɛ̃ɛ kpee wɔru ɡe sɔɔ. Yen biru bɑ kpee bɑkɑnu suɑ bɑ kɑ wɔru ɡen nɔɔ kɔruɑ. Kpee ni, nu wɑ̃ɑ mi, sere kɑ ɡisɔn ɡisɔ. \s1 Yosue u mɑɑ Amɔrebɑn \s2 wusu ɡɑsu mwɑ \p \v 28 Yen tɔ̃ɔ terɑ Yosue u wuu ɡe bɑ mɔ̀ Mɑkedɑ wɔri u mwɑ. U ɡen sunɔ ɡo kɑ tɔn be bɑ wɑ̃ɑ mi kpuro. Bɑɑ tɔn turo u ǹ deri. U Mɑkedɑn sunɔ wi kuɑwɑ nɡe mɛ u Yerikoɡii kuɑ. \p \v 29 Yen biru sɑɑ Mɑkedɑn di, Yosue kɑ win tɔn be, bɑ dɑ bɑ Libinɑ wɔri. \v 30 Mɑ Yinni Gusunɔ u bu wuu ɡe nɔmu bɛriɑ. Bɑ ɡen tɔmbu ɡo kpuro. Bɑɑ tɔn turo, bɑ ǹ deri. Mɑ bɑ ɡen sunɔ kuɑ nɡe mɛ bɑ Yerikoɡii kuɑ. \p \v 31 Sɑɑ Libinɑn di Yosue kɑ win tɔmbu bɑ mɑɑ dɑ bɑ Lɑkisi tɑrusi bɑ ye wɔri. \v 32 Mɑ Yinni Gusunɔ u bu wuu ɡe nɔmu bɛriɑ. Ye bɑ ɡu wɔri mɛ, yen sɔ̃ɔ yiruserɑ bɑ ɡu kɑmiɑ bɑ ɡen tɔmbu kpuro ɡo. Bɑɑ tɔn turo, bɑ ǹ deri, nɡe mɛ bɑ kuɑ Libinɑɔ. \v 33 N deemɑ Horɑmu Gesɛɛn sunɔ kɑ win tɑbu kowobu bɑ wɑ̃ɑ mi, bɑ Lɑkisiɡibu somimɔ. Adɑmɑ Yosue u be kpuro kɑmiɑ u bu ɡo, u ǹ ben ɡoo deri. \p \v 34 Sɑɑ Lɑkisin min diyɑ Yosue kɑ win tɔn be, bɑ mɑɑ dɑ Eɡoloniɔ bɑ ye tɑrusi bɑ wɔri. \v 35 Yen dɔmɑ terɑ bɑ wuu ɡe kɑmiɑ, mɑ bɑ ɡen tɔmbu ɡo nɡe mɛ bɑ kuɑ Lɑkisiɔ. \p \v 36 Eɡoloni min diyɑ bɑ mɑɑ dɑ bɑ Heboroni wɔri. \v 37 Mɑ bɑ wuu ɡen tɔmbu mwɛɛrɑ bɑ ɡo ɡo, kɑ ɡen sunɔn tii, kɑ sere mɑɑ ɡen bɑru kpɑɑnuɡibu kpuro. Bɑɑ tɔn turo, bɑ ǹ deri, bɑ bu ɡowɑ nɡe mɛ bɑ kuɑ Eɡoloniɔ. \p \v 38 Yen biru bɑ mɑɑ ɡɔsirɑ bɑ dɑ Debiriɔ. Mɑ bɑ ye wɔri \v 39 bɑ kɑmiɑ bɑ yen tɔmbu kɑ yen sunɔ kɑ yen bɑru kpɑɑnuɡibu kpuro mwɛɛrɑ bɑ ɡo. Bɑɑ tɔn turo, bɑ ǹ deri. Yosue u derɑ bɑ tɔn be kpuro ɡowɑ nɡe mɛ u Heboroniɡibu kɑ Libinɑɡibu kɑ ben sinɑmbu kuɑ. \p \v 40 U berɑ min tɔmbu ɡowɑ kɑ min sinɑmbu wuu si su wɑ̃ɑ ɡuunun berɑ ɡiɑ kɑ si su wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑrɔ kɑ si su wɑ̃ɑ wɔwɑɔ ye yɑ wɑ̃ɑ nim wɔ̃kun berɑ ɡiɑ, kɑ sere mɑɑ si su wɑ̃ɑ ɡunɡunɔ. Bɑɑ tɔn turo u ǹ deri. U bu ɡowɑ nɡe mɛ Gusunɔ, Isirelibɑn Yinni u nùn sɔ̃ɔwɑ u ko. \v 41 Mɑ Yosue u mɑɑ wusu kpuro wɔri sɑɑ Kɑdɛsi Bɑɑnɛɑ kɑ Gɑsɑn di si su wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ n kɑ ɡirɑri Gosɛnin berɑ ɡiɑ Yudɑn temɔ sere n kɑ dɑ Gɑbɑoniɔ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ. \v 42 U wuu si su wɑ̃ɑ mi kpuro mwɛɛrɑ u sin sinɑmbu kɑmiɑ. Domi Gusunɔ Isirelibɑn Yinniwɑ u bu sɑnnɑmmɛ. \v 43 Yenibɑ kpuron biru Yosue kɑ win tɔmbu bɑ ɡɔsirɑmɑ ben sɑnsɑniɔ Giliɡɑliɔ. \s1 Yosue u Yɑbini kɑ win bɔrɔbɑ \s2 kɑmiɑ \c 11 \p \v 1 Sɑɑ ye Yɑbini, Hɑsorin sinɑ boko u nuɑ mɑ Yosue kɑ wiɡibu bɑ tɑbu dimɔ, yerɑ u sɔmɔbu ɡɔrɑ Yobɑbu, Mɑdonin sunɔn mi kɑ Simuronin sunɔn mi kɑ Akusɑfun sunɔn mi, \v 2 kɑ sere sinɑm be bɑ wɑ̃ɑ ɡuunun berɑ ɡiɑ, sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ, kɑ be bɑ wɑ̃ɑ Yuudɛnin wɔwɑɔ dɑɑ bure te bɑ mɔ̀ Genɛsɑrɛtin sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ, kɑ be bɑ wɑ̃ɑ bɑtumɑ ye bɑ mɔ̀ Sefɑlɑɔ, kɑ mɑɑ Dorin berɑ ɡiɑ, nim wɔ̃kun bɔkuɔ sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ. \v 3 Mɛyɑ u mɑɑ Kɑnɑnibɑ nɔɔsiɑ be bɑ wɑ̃ɑ Yuudɛnin sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ kɑ ɡen sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ. Beyɑ Amɔrebɑ kɑ Hɛtibɑ kɑ Feresibɑ kɑ Yebusibɑ be bɑ wɑ̃ɑ ɡuunun berɑ ɡiɑ, kɑ Hefibɑ be bɑ wɑ̃ɑ ɡuu te bɑ mɔ̀ Hɛɛmɔɔn ɡɑ̃ɑrɔ Misipɑn temɔ. \v 4 Sinɑm be kpuro bɑ seewɑ kɑ ben tɑbu kowo dɑbi dɑbinu nɡe yɑni sɛɛri yi yi wɑ̃ɑ nim wɔ̃kun bɔkuɔ. Mɛyɑ bɑ mɑɑ tɑbu kɛkɛbɑ mɔ kɑ dumi dɑbi dɑbinu. \v 5 Mɑ bɑ nɔɔ tiɑ kuɑ bɑ nɑ bɑ ben sɑnsɑni ɡirɑ Mɛromun dɑɑrɔ bu kɑ Isirelibɑ wɔri. \p \v 6 Yerɑ Yinni Gusunɔ u Yosue sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ku ben bɛrum ko. Siɑ ɑmɑdɑɑre kon bɛɛ bu nɔmu sɔndiɑ, kpɑ i bu mwɛɛri i ɡo, kpɑ i ben dumin nɑɑ sĩinu bɔɔri, yen biru i ben tɑbu kɛkɛ be dumi ɡɑwe dɔ̃ɔ mɛni. \p \v 7 Sɑɑ yerɑ Yosue kɑ win tɑbu kowobu bɑ dɑ bɑ tɔn be wɔri subɑru sɔɔ Mɛromun dɑɑru mi. \v 8 Yerɑ Yinni Gusunɔ u bu bɛri ben nɔmɑɔ bɑ bu kɑmiɑ. Be bɑ duki suɑ bɑ bu nɑɑ swĩi sere wuu bɔkɔ ɡe bɑ mɔ̀ Sidoniɔ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ kɑ sere Miserefɔti Mɑimuɔ kɑ Misipɑn wɔwɑɔ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ. Bɑ bu ɡowɑ mɑm mɑm, bɑɑ tɔn turo bɑ ǹ dere u sĩɑ. \v 9 Yosue u kuɑwɑ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ. U tɔn ben dumin nɑɑ sĩinu bɔɔrɑ mɑ u tɑbu kɛkɛ be dumi ɡɑwe mi dɔ̃ɔ mɛni. \s1 Bɑ Hɑsori mwɑ \p \v 10 Ye Yosue u ɡɔsirɑmɑ, yerɑ u wuu ɡe bɑ mɔ̀ Hɑsori wɔri u mwɑ u ɡen sunɔ ɡo. N deemɑ wuu ɡerɑ ɡɑ sɑ̃ɑ berɑ min wuu mɑro ɡèn mi ben sinɑ boko u wɑ̃ɑ. \v 11 Yosue u derɑ bɑ ɡen tɔmbu kpeerɑsiɑ mɑm mɑm, mɑ bɑ ɡu dɔ̃ɔ mɛni. \v 12 Mɑ bɑ sinɑm ben wuu si su tie wɔri bɑ sin sinɑmbu kɑ sin tɔmbu kpuro kpeerɑsiɑ. Bɑ kuɑwɑ nɡe mɛ Mɔwisi, Yinni Gusunɔn sɔm kowo u Yosue sɔ̃ɔwɑ. \v 13 Adɑmɑ bɑ ǹ wuu si su wɑ̃ɑ ɡunɡunu wɔllɔ dɔ̃ɔ mɛni, mɑ n kun mɔ Hɑsori ye. \v 14 Ye bɑ tɔn be kpuro ɡo bɑ kpɑ, yerɑ bɑ ben dukiɑ kɑ ben yɑɑ sɑbenu ɡurɑ bɑ tii koosi. \v 15 Yosue u derɑ bɑ kuɑ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u win sɔm kowo Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u ko. U ǹ yen ɡɑɑ bure. \s1 Yosue u Kɑnɑnin tem kpuro \s2 mwɑ \p \v 16 Nɡe mɛyɑ Yosue u kɑ Kɑnɑnin tem mɛ kpuro mwɑ, mɛn ɡuunun berɑ ɡiɑ kɑ mɛn sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ kɑ Gosɛnin tem kpuro, kɑ Sefɑlɑn berɑ ɡiɑ, kɑ Yuudɛnin wɔwɑ ɡiɑ, kɑ sere ɡuu ni nu wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ kɑ berɑ min bɑtumɑ. \v 17 Sinɑm be bɑ kɑmiɑ mi, ben wusu wɑ̃ɑwɑ sɑɑ ɡuu tèn mi ɡɑ̃ɑnu ku rɑ kpin berɑ ɡiɑn di Seirin bɔkuɔ, sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ n kɑ ɡirɑri Bɑɑli Gɑdiɔ ye yɑ wɑ̃ɑ Libɑnin wɔwɑɔ ɡuu te bɑ mɔ̀ Hɛɛmɔɔn ɡɑ̃ɑrɔ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ. \v 18 Bɑ kɑ sinɑm be tɑbu kuɑ n tɛ bɑ sere bu kɑmiɑ be kpuro. \v 19 Tɔn be kpuro sɔɔ, Hefi be bɑ wɑ̃ɑ Gɑbɑoniɔ tɔnɑwɑ bɑ kɑ Isirelibɑ dorɑ. Be bɑ tie Isirelibɑ bɑ bu wɔriwɑ bɑ ɡo mɑm mɑm. \v 20 Domi Yinni Gusunɔ u derɑ sin tɔmbun ɡɔ̃rusu bɔbiɑ bɑ kɑ Isirelibɑ tɑbu kuɑ, kpɑ Isirelibɑ bu wɑ bu kɑ bu kpeerɑsiɑ mɑm mɑm bɑ kun ben wɔnwɔndu kue, nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u win sɔm kowo Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ. \p \v 21 Sɑɑ ye sɔɔ, Yosue u mɑɑ seewɑ u Anɑkibɑ wɔri be bɑ wɑ̃ɑ ɡuunun berɑ ɡiɑ Heboroniɔ kɑ Debiriɔ kɑ Anɑbuɔ kɑ sere be bɑ wɑ̃ɑ Yudɑ kɑ Isirelin ɡuunun berɑ ɡiɑ, u bu kpeerɑsiɑwɑ mɑm mɑm be kɑ ben wusu, \v 22 mɑ n kun mɔ be bɑ duki suɑ bɑ dɑ Gɑsɑɔ kɑ Gɑtiɔ kɑ Asidɔduɔ. \v 23 Nɡe mɛyɑ Yosue u kɑ Kɑnɑnin tem mɛ kpuro mwɛɛrɑ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ. Yen biru u mu bɔnu kuɑ. U Isirelibɑn bwese kɛrɑ bɑɑyere yeɡim wɛ̃. Sɑɑ ye sɔɔrɑ bɑ tɑbun bɑɑ deri bɑ wɛ̃rɑ. \s1 Sinɑm be Isirelibɑ bɑ kɑmiɑ \c 12 \p \v 1 Mɔwisin wɑɑti sɔɔ Isirelibɑ bɑ sinɑm be bɑ wɑ̃ɑ Yuudɛnin sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ kɑmiɑ. Mɑ bɑ berɑ min tem mwɛɛrɑ mɛ mu wɑ̃ɑ Yuudɛnin wɔwɑ kpuro sɔɔ sɑɑ dɑɑ te bɑ mɔ̀ Aɑnɔɔn di sere n kɑ ɡirɑri ɡuu te bɑ mɔ̀ Hɛɛmɔɔwɔ. \v 2-3 Sinɑm ben turon yĩsirɑ Sihoni. U sɑ̃ɑwɑ Amɔrebɑn sunɔ. Win wuuwɑ Hɛsiboni. Wiyɑ u mɔ kpuro sɑɑ Aroɛɛn di ye yɑ wɑ̃ɑ dɑɑ te bɑ mɔ̀ Aɑnɔɔn ɡoorɔ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ, sere n kɑ ɡirɑri ɡuu te bɑ mɔ̀ Pisiɡɑɔ, sɑɑ min di sere Bɛti Yesimɔtiɔ nim wɔ̃ku bɔruɡuun sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ, sɑɑ mɑɑ min di, n kɑ dɑ dɑɑ te bɑ mɔ̀ Yɑbɔkuɔ Amɔnibɑn tem nɔɔ burɑ yerɔ, kɑ Gɑlɑdin tem bee tiɑ sere dɑɑ bure te bɑ mɔ̀ Genɛsɑrɛtiɔ. \v 4 Turowɑ mɑɑ Oɡu, wi u sɑ̃ɑ Bɑsɑnin sunɔ. Wiyɑ u tie Refɑn bweseru sɔɔ. U wɑ̃ɑwɑ Asitɑrɔtuɔ, kɑ Edɛɛɔ. \v 5 Wiyɑ u Bɑsɑnin tem kpuro mɔ sɑɑ ɡuu te bɑ mɔ̀ Hɛɛmɔɔn di sere kɑ Sɑlikɑɔ kɑ mi Gesuribɑn tem kɑ Mɑɑkɑɡibun tem nɔɔ ɡɑ yɔ̃rɑ, kɑ Gɑlɑdin tem bee tiɑ mi Sihoni, Hɛsibonin sunɔn tem nɔɔ ɡɑ yɔ̃rɑ. \v 6 Tem mɛn tɔmbu kpurowɑ Mɔwisi, Yinni Gusunɔn sɔm kowo kɑ Isirelibɑ bɑ ɡo. Mɑ Mɔwisi u tem mɛ Rubɛnin bwese kɛrɑ kɑ Gɑdin bwese kɛrɑ kɑ Mɑnɑsen bwese kɛrɑn sukum bɔnu kuɑ. \p \v 7 Yosue kɑ win tɔmbu Isirelibɑ bɑ sinɑm be bɑ wɑ̃ɑ Yuudɛnin sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ kɑmiɑ. Sinɑm ben temɑ mu wɑ̃ɑ sɑɑ Bɑɑli Gɑdin di Libɑnin ɡuunun wɔwɑ sɔɔ, sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeuɔ, sere ɡuu tèn mi ɡɑ̃ɑnu ku rɑ kpi te tɑ wɑ̃ɑ Seirin bɔkuɔ, sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ. Tem mɛyɑ Yosue u Isirelibɑn bwese kɛri bɔnu kuɑ. \v 8 Mɛyɑ mu wɑ̃ɑ ɡuunun berɑ ɡiɑ kɑ sere Sefɑlɑn berɑn bɑtumɑɔ kɑ Yuudɛnin wɔwɑɔ kɑ min ɡuunɔ kɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ mi ɡɑ̃ɑnu ku rɑ kpi. Hɛtibɑrɑ bɑ wɑ̃ɑ tem mi, kɑ Amɔrebɑ kɑ Kɑnɑnibɑ kɑ Feresibɑ kɑ Hefibɑ kɑ sere mɑɑ Yebusibɑ. \v 9 Sinɑm be bɑ mɑɑ kɑmiɑ mi, ben wusu wee, siyɑ Yeriko kɑ Ayi ye yɑ wɑ̃ɑ Betɛlin bɔkuɔ \v 10 kɑ Yerusɑlɛmu kɑ Heboroni, \v 11 kɑ Yɑɑmuti kɑ Lɑkisi, \v 12 kɑ Eɡoloni kɑ Gesɛɛ, \v 13 kɑ Debiri kɑ Gedɛɛ, \v 14 kɑ Hɔɔmɑ kɑ Arɑdi \v 15 kɑ Libinɑ kɑ Adulɑmu \v 16 kɑ Mɑkedɑ kɑ Betɛli, \v 17 kɑ Tɑpuɑ kɑ Hefɛɛ, \v 18 kɑ Afɛki kɑ Lɑsɑroni, \v 19 kɑ Mɑdoni kɑ Hɑsori \v 20 kɑ Simuroni Mɛroni kɑ Akusɑfu \v 21 kɑ Tɑnɑki kɑ Mɛɡido, \v 22 kɑ Kedɛsi kɑ Yokunɛɑmu ye yɑ wɑ̃ɑ ɡuu te bɑ mɔ̀ Kɑɑmɛliɔ, \v 23 kɑ Dori ye yɑ wɑ̃ɑ Dorin ɡuunun berɑ ɡiɑ, kɑ Goyimu ye yɑ wɑ̃ɑ Giliɡɑlin bɔkuɔ, \v 24 kɑ Tirisɑ. Sinɑm be kpuro bɑ sɑ̃ɑwɑ tɛnɑ kɑ tiɑ. \s1 Tem mɛ mu tie \s2 Isirelibɑ bu mwɑ \c 13 \p \v 1 Yosue u tɔkɔ kuɑ ɡem ɡem. Yerɑ Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee, ɑ tɔkɔ kuɑ. Adɑmɑ tem mɛ mu tie mu kpɑ̃ mɛ Isirelibɑ bɑ ǹ ɡinɑ mwɛ. \v 2 Mɛyɑ Filisitibɑn tem kɑ Gesuribɑn tem \v 3 kɑ Afɑbɑn tem mɛ mu wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑrɔ. Tem mɛ kpuro mu sɑ̃ɑwɑ Kɑnɑnibɑn tem. Mu wɑ̃ɑwɑ sɑɑ dɑɑ te bɑ mɔ̀ Sikorin di te tɑ wɑ̃ɑ Eɡibitin tem nɔɔ burɑ yerɔ, sere Ekoronin tem nɔɔ burɑ yerɔ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ. Mɛn wuu mɑroɔwɑ Filisitibɑn sinɑmbu nɔɔbu bɑ wɑ̃ɑ. Wuu siyɑ Gɑsɑ kɑ Asidɔdu kɑ Asikɑloni kɑ Gɑti kɑ Ekoroni. \v 4 Kɑnɑnin tem mɛ mu mɑɑ tie bu mwɑ, mu wɑ̃ɑwɑ sɑɑ Mɛɑrɑn di ye yɑ sɑ̃ɑ Sidoniɡibun wuu, n kɑ ɡirɑri Afɛkiɔ Amɔrebɑn tem nɔɔ burɑ yerɔ, \v 5 kɑ mɑɑ Gibɑliɡibun tem, kɑ sere Libɑnin tem kpuro sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ, sɑɑ Bɑɑli Gɑdi ye yɑ wɑ̃ɑ ɡuu te bɑ mɔ̀ Hɛɛmɔɔn ɡɑ̃ɑrɔn di n kɑ ɡirɑri Hɑmɑtin duu yerɔ, \v 6 kɑ sere Libɑnin ɡuunun berɑ ɡiɑ n kɑ dɑ Miserefɔti Mɑimuɔ mi Sidoniɡibu bɑ wɑ̃ɑ. Nɛ, Yinni Gusunɔ kon bu tem mɛn tɔmbu ɡirɑ kpɑ ɑ bu tem mɛ bɔnu kuɑ kɑ tɛtɛ nɡe mɛ nɑ nun yiire ɑ ko. \v 7 Ben bwese kɛri nɔɔbɑ nnɛ ye kɑ Mɑnɑsen bwese kɛrɑn sukum be bɑ ǹ dɑɑ ɡɑ̃ɑnu wɑ, berɑ kɑɑ tem mɛ bɔnu kuɑ. \s1 Bɑ tem mɛ mu wɑ̃ɑ Yuudɛnin \s2 sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ bɔnu kuɑ \p \v 8 Mɔwisi, Gusunɔn sɔm kowo u Rubɛnin bwese kɛrɑ kɑ Gɑdibɑ kɑ Mɑnɑsen bwese kɛrɑn sukum tem bɔnu kuɑ mɛ mu wɑ̃ɑ Yuudɛnin dɑɑrun sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ. \v 9 Ben tem mɛ, mu wɑ̃ɑwɑ sɑɑ Aroɛɛn di ye yɑ wɑ̃ɑ dɑɑ te bɑ mɔ̀ Aɑnɔɔn ɡoorɔ, sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ n kɑ dɑ wuu ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ dɑɑ ten wɔwɑn suunu sɔɔ, sere Diboniɔ Mɛdibɑn bɑtumɑ sɔɔ, \v 10 kɑ wuu si Sihoni Amɔrebɑn sinɑ boko wi u wɑ̃ɑ Hɛsiboniɔ u mɔ n kɑ ɡirɑri Amɔnibɑn tem nɔɔ burɑ yerɔ, \v 11 kɑ Gɑlɑdiɔ ye yɑ sɑ̃ɑ Gesuribɑ kɑ Mɑɑkɑɡibun tem kɑ sere ɡuu te bɑ mɔ̀ Hɛɛmɔɔwɔ, kɑ Bɑsɑniɔ n kɑ ɡirɑri Sɑlikɑɔ, \v 12 kɑ sere sinɑ boko Oɡun temɔ wi u rɑɑ wɑ̃ɑ Bɑsɑniɔ u bɑndu dii Asitɑrɔtuɔ kɑ Edɛɛɔ. Wiyɑ u tie Refɑn bweseru sɔɔ. Sinɑm be yiru kpurowɑ Mɔwisi u kɑmiɑ u ben tem mwɛɛrɑ. \v 13 Adɑmɑ Isirelibɑ bɑ ǹ Gesuribɑ kɑ Mɑɑkɑɡibu ɡire. Yen sɔ̃nɑ bwesenu yiru ye, yɑ wɑ̃ɑ Isirelibɑn suunu sɔɔ sere kɑ ɡisɔn ɡisɔ. \p \v 14 Lefin bwese kɛrɑ tɔnɑwɑ bɑ ǹ tem wɛ̃ mi bɑ ko n wɑ̃ɑ. Domi Gusunɔ u derɑ be kɑ ben bibun bweseru bɑ yɑ̃kunun sukum dimɔ, yerɑ yɑ kuɑ ben tubi nɡe mɛ u rɑɑ bu sɔ̃ɔwɑ. \p \v 15 Tem mɛ Mɔwisi u Rubɛnin bwese kɛrɑ wɛ̃ yɛnu kɑ yɛnu, \v 16 mɛyɑ mu wɑ̃ɑ sɑɑ Aroɛɛn di ye yɑ wɑ̃ɑ dɑɑ te bɑ mɔ̀ Aɑnɔɔn ɡoorɔ, n kɑ dɑ wuu ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ wɔwɑ yen suunu sɔɔ kɑ bɑtumɑ ye yɑ wɑ̃ɑ Mɛdibɑn bɔkuɔ, \v 17 kɑ Hɛsiboni kɑ wuu si su wɑ̃ɑ bɑtumɑ ye sɔɔ. Siyɑ Diboni kɑ Bɑmɔtu Bɑɑli kɑ Bɛti Bɑɑli Mɛɔni, \v 18 kɑ Yɑhɑsi kɑ Kedemɔti, kɑ Mɛfɑti, \v 19 kɑ Kiriɑtɑimu kɑ Sibimɑ kɑ Sere Hɑsɑsɑɑ ye yɑ wɑ̃ɑ ɡuurɔ te tɑ wɑ̃ɑ wɔwɑɔ, \v 20 kɑ Bɛti Peori kɑ ɡuu te bɑ mɔ̀ Pisiɡɑn berɑ ɡiɑ kɑ Bɛti Yesimɔti, \v 21 kɑ sere Sihoni Amɔreɡii wi u rɑɑ bɑndu dii Hɛsiboniɔn wuu si su wɑ̃ɑ bɑtumɑ sɔɔ. N deemɑ Mɔwisi u sunɔ wi kɑmiɑ, kɑ Mɑdiɑnibɑn sinɑmbu. Beyɑ Efi kɑ Rekɛmu kɑ Suri kɑ Huri kɑ Rebɑ. Be kpurowɑ bɑ rɑɑ Sihoni sɑ̃ɑmɔ. \v 22 U mɑɑ derɑ bɑ Bɑlɑmu Beorin bii ɡo wi u sɑ̃ɑ sɔro. \v 23 Rubɛnin bwese kɛrɑn tem mɛn nɔɔ ɡɑ yɔ̃rɑwɑ sere Yuudɛniɔ sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ. Beyɑ bɑ wuu si bɑ siɑ siɑ mi kpuro mɔ. \p \v 24 Tem mɛ Mɔwisi u Gɑdin bwese kɛrɑ wɛ̃ mɛyɑ mu wɑ̃ɑ \v 25 sɑɑ Yɑsɛɛn di kɑ Gɑlɑdin wusu kpuro kɑ wuu si su wɑ̃ɑ Amɔnibɑn tem sukum sɔɔ n kɑ ɡirɑri Aroɛɛɔ, Rɑbɑn sɔ̃ɔ yɑri yerun deedeeru. \v 26 Mɛyɑ mu mɑɑ dɑ sɑɑ Hɛsibonin di n kɑ ɡirɑri Rɑmɑti Misipeɔ kɑ Bɛtonimuɔ, sɑɑ mɑɑ Mɑhɑnɑimun di, n kɑ ɡirɑri Debirin tem nɔɔ burɑ yerɔ, \v 27 kɑ Yuudɛnin wɔwɑn wuu sini, Bɛti Hɑrɑmu kɑ Bɛti Nimurɑ kɑ Sukɔtu kɑ Sɑfoni. Wuu siyɑ su rɑɑ sɑ̃ɑ sinɑ boko Sihonin wusu, wi u rɑɑ sɔ̃ Hɛsiboniɔ. Yuudɛnin dɑɑrɑ tɑ sɑ̃ɑ tem mɛn nɔɔ burɑ yeru sere n kɑ dɑ dɑɑ bure te bɑ mɔ̀ Genɛsɑrɛti. \v 28 Wuu si bɑ siɑ mi, siyɑ su kuɑ Gɑdin bwese kɛrɑn tubi. \p \v 29 Tem mɛ Mɔwisi u Mɑnɑsen bwese kɛrɑn sukum wɛ̃ mu n sɑɑ ben tubi, \v 30 mɛyɑ mu wɑ̃ɑ Mɑhɑnɑimun sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ. Tem mɛyɑ Bɑsɑnin tem kpuro mi sinɑ boko Oɡu u rɑɑ bɑndu dii kɑ sere Yɑirin wusu kpuro. Sin ɡeerɑ sɑ̃ɑwɑ wɑtɑ. \v 31 Tem mɛyɑ, mu mɑɑ Gɑlɑdin tem sukum mɔ kɑ Asitɑrɔtu kɑ Edɛɛ, wuu si su rɑɑ sɑ̃ɑ sinɑ boko Oɡun wusu. Tem mɛ kpurowɑ bɑ Mɑkiri, Mɑnɑsen biin bwese kɛrɑn sukum wɛ̃. \p \v 32 Mɔwisi u tem mɛ bɔnu kuɑwɑ sɑnɑm mɛ u wɑ̃ɑ Mɔɑbun temɔ Yuudɛnin sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ Yerikon deedeeru. \v 33 Adɑmɑ u ǹ Lefin bwese kɛrɑ tem ɡɑm wɛ̃. U bu sɔ̃ɔwɑ bu ko Gusunɔ ben Yinnin yɑ̃ku kowobu. Yeyɑ yɑ ko n sɑ̃ɑ ben tubi, nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ. \s1 Bɑ Yuudɛnin sɔ̃ɔ duu yerun \s2 berɑ bɔnu kuɑ \c 14 \p \v 1 Yɑ̃ku kowo Eleɑsɑɑ kɑ Yosue, Nunin bii, kɑ Isirelibɑn bwese kɛrɑ bɑɑyeren ɡuro ɡurobu berɑ bɑ Isirelibɑ tem bɔnu kuɑ. Wee nɡe mɛ bɑ mu bɔnu koosinɑ. \v 2 Bwese kɛrɑ nɔɔbɑ nnɛ kɑ Mɑnɑsen bwese kɛrɑn sukum ye yɑ tie ye yɑ ǹ dɑɑ tem wɑ, yerɑ bɑ tem mɛ bɔnu kuɑ. Tɛtɛwɑ bɑ kɑ mu bɔnu kuɑ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ bu ko. \v 3 N deemɑ Mɔwisi u rɑɑ Isirelibɑn bwese kɛrɑ yiru kɑ Mɑnɑsen bwese kɛrɑn sukum tem wɛ̃ Yuudɛnin sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ. Adɑmɑ u ǹ Lefibɑ tem ɡɑm wɛ̃, \v 4 mɑ n kun mɔ wusu ɡɑsu kɑ sin kpɑrɑ yenu. Mɑnɑse kɑ Efɑrɑimu bɑ sɑ̃ɑwɑ Yosɛfun bibu. Berɑ bɑ kuɑ bwese kɛrɑ yiru. \v 5 Isirelibɑ bɑ tem mɛ bɔnu kuɑwɑ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ. \p \v 6 Sɔ̃ɔ teeru Yudɑn bibu bɑ Yosue deemɑ Giliɡɑliɔ. Mɑ Kɑlɛbu, Yɛfunɛ Kenisin bii, u Yosue sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wunɛn tii ɑ yɑɑye ye Yinni Gusunɔ u win sɔm kowo Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ nɛ kɑ wunɛn sɔ̃ Kɑdɛsi Bɑɑnɛɑɔ. \v 7 Nɛ Kɑlɛbu, wɔ̃ɔ weeruwɑ nɑ mɔ sɑnɑm mɛ Mɔwisi Gusunɔn sɔm kowo u mɑn ɡɔrɑ Kɑdɛsi Bɑɑnɛɑn di n nɑ n tem mɛ bɔsu bɔsu n mɛn sɑriɑ mɛɛri. Nɑ nɑ nɑ bɔsu nɑ mɛɛrɑ. Mɑ nɑ wurɑ nɑ nùn sɔ̃ɔwɑ mɑm mɑm ye nɑ wɑ. \v 8 Adɑmɑ be bɑ mɑn yɔ̃sirimɑ nɑ kɑ tem mɛ mɛɛrim nɑ mi, bɑ derɑ tɔmbɑ tem mɛ bwɛ̃rɑ yɑrɑ. Adɑmɑ nɛ, nɑ Gusunɔn ɡere mɛm nɔɔwɑwɑ mɑm mɑm. \v 9 Yen dɔmɑ terɑ Mɔwisi u bɔ̃ruɑ u nɛɛ, berɑ mi nɛn tii nɑ mɛɛrim dɑ mi, yɑ koo ko nɛ kɑ nɛn bibun bweseruɡiɑ sere kɑ bɑɑdommɑɔ yèn sɔ̃ nɑ Gusunɔn ɡere mɛm nɔɔwɑ mɑm mɑm. \v 10 Yen wɔ̃ɔ weeru kɑ nɔɔbuwɑ mini ye Yinni Gusunɔ u kɑ Mɔwisi ɡɑri yi sɔ̃ɔwɑ sɑɑ ye bɛsɛ Isirelibɑ sɑ wɑ̃ɑ ɡbɑburɔ. Sɑɑ mɑɑ dɔmɑ ten diyɑ Yinni Gusunɔ u mɑn kɔ̃su nɡe mɛ u nɔɔ mwɛɛru kuɑ sere nɑ kɑ ɡisɔ wɔ̃ɔ wɛnɛ kɑ nɔɔbu turɑ. \v 11 Kɑ mɛ, nɑ dɑm mɔ sere kɑ ɡisɔ n kɑ tɑbu dɑ, ǹ kun mɛ n kɑ sɔmburu ɡɑru ko, nɡe mɛ nɑ rɑɑ mɔ sɑnɑm mɛ Mɔwisi u mɑn ɡɔrimɑ n tem mɛn sɑriɑ mɛɛri. \v 12 Yen sɔ̃ tɛ̃, ɑ mɑn ɡuunun berɑ ɡiɑ wɛ̃ɛyɔ mi Yinni Gusunɔ u mɑn nɔɔ mwɛɛru kuɑ. Nɑ nùn sɔ̃ɔwɑ mɑ Anɑkin bweserɑ tɑ wɑ̃ɑ berɑ mi. Bɑ ben wusu ɡbɑ̃rɑnu toosiwɑ mɑm mɑm. Yen sɔ̃, Gusunɔ ù n kɑ mɑn wɑ̃ɑ, kon tem mɛ mwɑ nɡe mɛ win tii u ɡeruɑ. \p \v 13-14 Yosue u Kɑlɛbu Yɛfunɛ Kenisin bii domɑru kuɑ. Mɑ u nùn Heboronin berɑ wɛ̃. Yerɑ yɑ kuɑ wiɡiɑ yèn sɔ̃ u Gusunɔ ben Yinnin ɡere mɛm nɔɔwɑ mɑm mɑm. \v 15 Heboroni yerɑ bɑ rɑ rɑɑ soku Aribɑn wuu. Aribɑ wi, u yĩsiru yɑrɑ Anɑkin bweseru sɔɔ. \p Yenibɑ kpuron biruwɑ Isirelibɑ bɑ wɛ̃rɑ bɑ ǹ mɑɑ tɑbu kue. \s1 Tem mɛ bɑ Yudɑn bwese kɛrɑ \s2 wɛ̃ \c 15 \p \v 1 Tem mɛ bɑ Yudɑn bwese kɛrɑ wɛ̃, mɛn sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ mu yɔ̃rɑwɑ Edɔmun tem nɔɔ burɑ yerɔ. Mi ɡiɑ n sɑ̃ɑwɑ bɑtumɑ mi ɡɑ̃ɑnu ku rɑ kpi. Yerɑ bɑ sokumɔ Sini. \v 2 Berɑ min nɔɔ burɑ yeru tɑ toruɑwɑ sɑɑ nim wɔ̃ku bɔruɡuun di \v 3 mɑ tɑ dɑ ɡunɡuu te bɑ mɔ̀ Akɑrɑbimuɔ kɑ Siniɔ sere kɑ Kɑdɛsi Bɑɑnɛɑɔ. Sɑɑ mɑɑ min di, tɑ dɑ Hɛsironiɔ kɑ Adɑriɔ sere kɑ Kɑɑkɑɑɔ. \v 4 Sɑɑ min di tɑ dɑ Asimɔɔn berɑ ɡiɑ n kɑ dɑ Eɡibitin dɑɑrɔ, mɑ tɑ dɑɑ te swĩi sere nim wɔ̃ku ɡe bɑ mɔ̀ Mɛditerɑnɛɔ. Nɡe mɛyɑ Yudɑbɑn tem nɔɔ burɑ yeru tɑ sɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ. \p \v 5 Sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ nim wɔ̃ku bɔruɡuuwɑ ɡɑ sɑ̃ɑ mɛn nɔɔ burɑ yeru, n kɑ ɡirɑri mi Yuudɛnin dɑɑrɑ rɑ nim sure. \p \v 6 Sɑɑ min di, mɛn sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑn nɔɔ burɑ yeru tɑ dɑwɑ Bɛti Hoɡulɑɔ kɑ Bɛti Arɑbɑn sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeuɔ n kɑ ɡirɑri Bohɑnin kperɔ. Bohɑni wi, u sɑ̃ɑwɑ Rubɛnin bii. \v 7 Sɑɑ min di, tɑ mɑɑ dɑ Debiriɔ, Akɔɔn wɔwɑn bɔkuɔ. Sɑɑ min di tɑ dɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ sere Giliɡɑlin bɔkuɔ, Adumimun ɡuurun deedeeru, yen dɑɑrun sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ, n kɑ dɑ Eni Semɛsin bwiin bɔkuɔ, sere kɑ Eni Roɡɛliɔ. \v 8 Sɑɑ min di, tɑ sɑrɑ tɑ dɑ Bɛni Hinɔmun wɔwɑɔ, Yebusin sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ, ye bɑ mɑɑ sokumɔ Yerusɑlɛmu, kɑ sere ɡuu ni nu wɑ̃ɑ wɔwɑ yen sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ, kɑ mi Refɑn wɔwɑ yɑ yɔ̃rɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ. \v 9 Sɑɑ mɑɑ min di tɑ dɑ tɑ Nɛfitoɑn bwii ɡirɑri n kɑ dɑ wuu si su wɑ̃ɑ ɡuu te bɑ mɔ̀ Eforoniɔ, n kɑ mɑɑ dɑ sere Bɑlɑɔ ye bɑ mɑɑ sokumɔ Yɑrimun wuu. \v 10 Sɑɑ Bɑlɑn di, tɑ mɑɑ dɑ sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ n kɑ ɡirɑri Seirin ɡuuru ɡiɑ kɑ ɡuu te bɑ mɔ̀ Yɑrimun sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ Kɛsɑloniɔ, mɑ tɑ dɑ Bɛti Semɛsiɔ kɑ Tinnɑɔ, \v 11 kɑ Ekoronin sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ, n kɑ dɑ Sikoroniɔ kɑ ɡuu te bɑ mɔ̀ Bɑlɑ ɡiɑ sere Yɑbunɛɛliɔ mɑ tɑ yɔ̃rɑ nim wɔ̃ku ɡe bɑ mɔ̀ Mɛditerɑnɛɔ. \p \v 12 Nim wɔ̃ku ɡeyɑ, ɡɑ sɑ̃ɑ tem mɛn nɔɔ burɑ yeru sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ. \p Nɡe mɛyɑ bɑ Yudɑbɑn tem mɛn nɔɔ burɑ yenu yi yi. \p \v 13 Bɑ Kɑlɛbu Yɛfunɛn bii Yudɑbɑn tem ɡɑm wɛ̃ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u Yosue sɔ̃ɔwɑ. Bɑ nùn Aribɑn wuu wɛ̃ ye bɑ mɑɑ mɔ̀ Heboroni. Aribɑ wi, u sɑ̃ɑwɑ Anɑkibɑn sikɑdo. \v 14 Kɑlɛbu wi, u Anɑkibɑn bwesenu itɑ ɡirɑ. Berɑ Sesɑibɑ kɑ Akimɑnibɑ kɑ sere Tɑlimɑibɑ. \v 15 Heboronin diyɑ u seewɑ u dɑ u Debiriɡibu wɔri. Wuu ɡerɑ bɑ rɑ rɑɑ soku Sefɛɛn wuu. \v 16 Mɑ Kɑlɛbu u nɛɛ, wi u kpĩɑ u Sefɛɛn wuu kɑmiɑ, yɛ̃rowɑ u koo win bii wɔndiɑ Akusɑ kɛ̃ u suɑ kurɔ. \v 17 Yerɑ Otiniɛli, Kɑlɛbun mɔɔ Kenɑsin bii, u wuu ɡe kɑmiɑ. Mɑ Kɑlɛbu u nùn win bii wɔndiɑ wi wɛ̃ kurɔ. \v 18 Sɑnɑm mɛ kurɔ wi, u duɑ Otiniɛlin yɛnuɔ u kpɑ, yerɑ u nùn bwisi kɑ̃ u nɛɛ, ɑ doo ɑ tem bikiɑ nɛn tundon mi. Adɑmɑ kurɔ win tii u dɑ win tundo Kɑlɛbun mi. Ye u turɑ mi, u sɑrɑ sɑɑ win kɛtɛkun di. Yerɑ Kɑlɛbu u nùn bikiɑ u nɛɛ, mbɑ ɑ kĩ. \v 19 Mɑ u wisɑ u nɛɛ, ɑ suuru koowo ɑ mɑn bwii kɛ̃. Domi berɑ ye ɑ mɑn wɛ̃ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ, nim sɑri mi. \p Mɑ Kɑlɛbu u nùn bwii wɛ̃ yi yi wɑ̃ɑ ɡuunɔ kɑ wɔwɑɔ. \p \v 20 Tem mɛ bɑ siɑ siɑ mini kpurowɑ mu kuɑ Yudɑn bwese kɛrɑn tubi. \p \v 21 Wuu si su wɑ̃ɑ Edɔmun tem nɔɔ burɑ yeru ɡiɑ Yudɑbɑn tem sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ, siyɑ Kɑbisɛɛli, kɑ Edɛɛ kɑ Yɑɡuri, \v 22 kɑ Kinɑ, kɑ Dimɔnɑ, kɑ Adɑdɑ, \v 23 kɑ Kedɛsi, kɑ Hɑsori, kɑ Itinɑni, \v 24 kɑ Sifu, kɑ Telɛmu, kɑ Beɑlɔtu, \v 25 kɑ Hɑsori Hɑdɑtɑ, kɑ Keriɔtu Hɛsironi ye bɑ mɑɑ sokumɔ Hɑsori, \v 26 kɑ Amɑmu, kɑ Semɑ, kɑ Mɔlɑdɑ, \v 27 kɑ Hɑsori Gɑdɑ, kɑ Hɛsimɔɔ, kɑ Bɛti Pɑlɛti, \v 28 kɑ Hɑsɑɑ Suɑli, kɑ Beri Sebɑ, kɑ Bisotiɑ, \v 29 kɑ Bɑlɑ, kɑ Iyimu, kɑ Asɛmu, \v 30 kɑ Ɛlitolɑdi, kɑ Kesili, kɑ Hɔɔmɑ, \v 31 kɑ Sikilɑɡi, kɑ Mɑdimɑnɑ, kɑ Sɑnsɑnɑ, \v 32 kɑ Lebɑɔti, kɑ Silimu, kɑ Aini, kɑ Rimɔɔ. Wuu si kpuro su kuɑwɑ tɛnɑ tiɑ sɑri, ɡen bɑɑɡere kɑ ɡen bɑru kpɑɑnu. \p \v 33 Wuu si su mɑɑ wɑ̃ɑ wɔwɑ sɔɔ, siyɑ Ɛsitɑoli, kɑ Soreɑ, kɑ Asinɑ, \v 34 kɑ Sɑnɔɑ, kɑ Eni Gɑnimu, kɑ Tɑpuɑ, kɑ Enɑmu, \v 35 kɑ Yɑɑmuti, kɑ Adulɑmu, kɑ Soko, kɑ Asekɑ, \v 36 kɑ Sɑɑrɑimu, kɑ Aditɑimu, kɑ Gederɑ, kɑ Gederɔtɑimu. Si mɑɑ, su kuɑwɑ wɔkurɑ nnɛ, ɡen bɑɑɡere kɑ ɡen bɑru kpɑɑnu. \v 37 Kɑ Senɑni, kɑ Hɑdɑsɑ, kɑ Miɡidɑli Gɑdi, \v 38 kɑ Dilɑni, kɑ Misipe, kɑ Yokutɛɛli, \v 39 kɑ Lɑkisi, kɑ Bosikɑti, kɑ Eɡoloni, \v 40 kɑ Kɑboni, kɑ Lɑsimɑsi, kɑ Kitilisi, \v 41 kɑ Gederɔtu, kɑ Bɛti Dɑɡoni, kɑ Nɑɑmɑ, kɑ Mɑkedɑ. Si mɑɑ, su kuɑwɑ mi wɔkurɑ nɔɔbu kɑ tiɑ, ɡen bɑɑɡere kɑ ɡen bɑru kpɑɑnu. \v 42 Kɑ mɑɑ Libinɑ, kɑ Etɛɛ, kɑ Asɑni, \v 43 kɑ Yifutɑ, kɑ Asinɑ, kɑ Nɛsibu, \v 44 kɑ Keilɑ, kɑ Akisibu, kɑ Mɑresɑ. Mɑ si kpuro su mɑɑ kuɑ nɔɔbɑ nnɛ, ɡen bɑɑɡere kɑ ɡen bɑru kpɑɑnu. \v 45 Kɑ mɑɑ Ekoroni, ye kɑ yen wuu mɑrosu kɑ yen bɑru kpɑɑnu. \v 46 Kɑ sere wuu mɑrosu kɑ bɑru kpɑɑnu ni nu kɑ Asidɔdu sikerenɛ kɑ ni nu wɑ̃ɑ Ekoroni kɑ nim wɔ̃ku ɡe bɑ mɔ̀ Mɛditerɑnɛn bɑɑ sɔɔ, \v 47 kɑ Asidɔdu, kɑ Gɑsɑ, kɑ sin wuu mɑrosu kɑ bɑru kpɑɑnu, n kɑ ɡirɑri Eɡibitin dɑɑrɔ sere n kɑ dɑ nim wɔ̃ku ɡe bɑ mɔ̀ Mɛditerɑnɛɔ. \p \v 48 Wuu si su mɑɑ wɑ̃ɑ ɡuunɔ, siyɑ Sɑmiri kɑ Yɑtiri kɑ Soko, \v 49 kɑ Dɑnɑ, kɑ Sɑnɑn wuu, ɡe bɑ mɑɑ mɔ̀ Debiri, \v 50 kɑ Anɑbu, kɑ Ɛsitemɔɑ, kɑ Animu, \v 51 kɑ Gosɛni, kɑ Holoni, kɑ Gilo. Mɑ si, su mɑɑ kuɑ wɔkurɑ tiɑ, ɡen bɑɑɡere kɑ ɡen bɑru kpɑɑnu. \v 52 Kɑ Arɑbu, kɑ Dumɑ, kɑ Eseɑni, \v 53 kɑ Yɑnumu, kɑ Bɛti Tɑpuɑ, kɑ Afɛki, \v 54 kɑ Humutɑ, kɑ Aribɑn wuu ɡe bɑ mɑɑ mɔ̀ Heboroni, kɑ Siori. Mɑ si kpuro su mɑɑ kuɑ nɔɔbɑ nnɛ, ɡen bɑɑɡere kɑ ɡen bɑru kpɑɑnu. \v 55 Kɑ mɑɑ Mɑoni, kɑ Kɑɑmɛli, kɑ Sifu, kɑ Yutɑ, \v 56 kɑ Yisirɛɛli, kɑ Yokudeɑmu, kɑ Sɑnɔɑ, \v 57 kɑ Kɑɛni, kɑ Gibeɑ, kɑ Tinnɑ. Si kpuro su mɑɑ kuɑ wɔkuru, ɡen bɑɑɡere kɑ ɡen bɑru kpɑɑnu. \v 58 Kɑ sere mɑɑ Hɑlulu, kɑ Bɛti Suri, kɑ Gedori, \v 59 kɑ Mɑrɑti, kɑ Bɛti Anɔtu, kɑ Eletekonu. Si kpuro su sɑ̃ɑwɑ nɔɔbɑ tiɑ, ɡen bɑɑɡere kɑ ɡen bɑru kpɑɑnu. \v 60 Kɑ sere mɑɑ Bɑɑlin wuu ɡe bɑ mɑɑ mɔ̀ Yɑrimun wuu, kɑ Rɑbɑ. Mɑ si, su mɑɑ kuɑ yiru, ɡen bɑɑɡere kɑ ɡen bɑru kpɑɑnu. \p \v 61 Wuu si su wɑ̃ɑ berɑ mi ɡɑ̃ɑnu ku rɑ kpi, siyɑ Bɛti Arɑbɑ, kɑ Midini, kɑ Sekɑkɑ, \v 62 kɑ Nibusɑni, kɑ wuu mi bɔrɑ wɑ̃ɑ, kɑ Eni Enɡɛdi. Si kpuro su kuɑwɑ wusu nɔɔbɑ tiɑ, ɡen bɑɑɡere kɑ ɡen bɑru kpɑɑnu. \p \v 63 Adɑmɑ Yudɑn bibun bweseru, bɑ ǹ kpĩɑ bɑ Yebusibɑ ɡire be bɑ wɑ̃ɑ Yerusɑlɛmuɔ. Yen sɔ̃nɑ bɑ wɑ̃ɑ sere kɑ ɡisɔn ɡisɔ, kɑ Yudɑbɑ sɑnnu. \s1 Tem mɛ bɑ Efɑrɑimu \s2 kɑ Mɑnɑsen bwese kɛri wɛ̃ \c 16 \p \v 1 Tem mɛ bɑ Yosɛfun bibun bweseru wɛ̃, mɛn nɔɔ burɑ yeru tɑ wɑ̃ɑwɑ sɑɑ Yuudɛnin di, Yerikon bɔkuɔ, n kɑ dɑ bwiiyɔ yi yi wɑ̃ɑ Yerikon sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ ɡbɑburɔ, n kɑ ɡirɑri Betɛliɔ mi ɡuunu wɑ̃ɑ. \v 2 Sɑɑ mɑɑ min di, tɑ dɑ Lusiɔ kɑ Atɑrɔtuɔ, Aɑkibɑn tem nɔɔ burɑ yerɔ. \v 3 Mɑ tɑ dɑ sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ mi Yɑfilɛtibɑn tem mu nɔɔ yɔ̃rɑ. Mɑ tɑ mɑɑ dɑ Bɛti Horoniɔ kɑ Gesɛɛɔ n kɑ ɡirɑri nim wɔ̃ku ɡe bɑ mɔ̀ Mɛditerɑnɛɔ. \v 4 Tem mɛyɑ mu kuɑ Yosɛfun bibu Mɑnɑse kɑ Efɑrɑimun bweserun tubi. \p \v 5 Efɑrɑimubɑ bɑ mɛn sukum suɑ mɛ̀n nɔɔ burɑ yeru tɑ wɑ̃ɑ sɑɑ Atɑrɔtu Adɑrin di sɔ̃ɔ yɑri yerɔ sere n kɑ ɡirɑri Bɛti Horoniɔ ye yɑ wɑ̃ɑ ɡunɡuru wɔllɔ. \v 6 Min diyɑ tɑ dɑ nim wɔ̃ku ɡe bɑ mɔ̀ Mɛditerɑnɛɔ. Sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ tɑ dɑ Mikimɛtɑtin di sere Tɑɑnɑti Siloɔ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ, n kɑ ɡirɑri Yɑnɔɑɔ. \v 7 Sɑɑ Yɑnɔɑn di tɑ dɑ Atɑrɔtuɔ kɑ Nɑɑrɑtɑɔ kɑ Yerikoɔ n kɑ ɡirɑri Yuudɛniɔ. \v 8 Sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ mɑɑ, tɑ dɑ sɑɑ Tɑpuɑn di n kɑ dɑ Kɑnɑn dɑɑrɔ, n kɑ ɡirɑri nim wɔ̃ku ɡe bɑ mɔ̀ Mɛditerɑnɛɔ. Mɛni kpurowɑ bɑ Efɑrɑimun bwese kɛrɑ wɛ̃. \v 9 Mɑ bɑ mɑɑ Mɑnɑsen tem wusu ɡɑsu kɑ sin bɑru kpɑɑnu suɑ bɑ bu sosiɑ. \v 10 Efɑrɑimubɑ bɑ ǹ Kɑnɑnibɑ ɡire be bɑ wɑ̃ɑ Gesɛɛɔ. Bɑ bu deriwɑ ben suunu sɔɔ bɑ yoo sɔmɑ koosiɑmɔ sere kɑ ɡisɔn ɡisɔ. \c 17 \p \v 1 Yosɛfun bii ɡbiikoo Mɑnɑse, wiɡibu bɑ mɑɑ ben tem bɔnu wɑ. N deemɑ bɑ rɑɑ Mɑkiri, Mɑnɑsen bii ɡbiikoon bwese kɛrɑ ben tem wɛ̃ kɔ. Mɑkiri wi, u sɑ̃ɑwɑ tɑbu durɔ, wiyɑ mɑɑ sɑ̃ɑ Gɑlɑdin tundo. Tem mɛ bɑ wɑ mi, mɛyɑ Gɑlɑdi kɑ Bɑsɑni Yuudɛnin sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ. \v 2 Mɑnɑsen bibun bweserun kɛri yi yi tie bɑ mɑɑ bu tem ɡɑm wɛ̃ Yuudɛnin sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ. Berɑ Abiesɛɛbɑ kɑ Helɛkibɑ kɑ Asiriɛlibɑ kɑ Sikɛmubɑ kɑ Hefɛɛbɑ kɑ Semidɑbɑ. Be kpurowɑ bɑ sɑ̃ɑ Yosɛfun sikɑdominu. \p \v 3 Gɑlɑdi, Mɑkirin bii, Mɑnɑsen debubu u Efɛɛ mɑrɑ. Efɛɛ wi, u Selofɑdi mɑrɑ. Selofɑdi wi, u ǹ bii tɔn durɔ mɑrɑ, sere tɔn kurɔbu tɔnɑ. Bii ben yĩsɑ wee. Mɑlɑ kɑ Nɔɑ kɑ Hoɡulɑ kɑ Milikɑ kɑ Tirisɑ. \v 4 Beyɑ bɑ dɑ bɑ yɑ̃ku kowo Eleɑsɑɑ deemɑ kɑ Yosue Nunin bii, kɑ Isirelibɑn ɡuro ɡurobu bɑ nɛɛ, Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ bu mɑɑ sun tem wɛ̃ bɛsɛɡibun suunu sɔɔ. \p Mɑ bɑ bu tem mɛ wɛ̃ n kuɑ ben tubi. \v 5 Yeyɑ n derɑ Mɑnɑse be, bɑ kɑ tem mɛn subɑ wɔkuru wɑ, Gɑlɑdi kɑ Bɑsɑni bɑɑsi. \v 6 N ǹ mɔ tɔn durɔbu tɔnɑwɑ bɑ tem mɛ bɔnu kuɑ, kɑ tɔn kurɔbɑ be bɑ wɑ̃ɑ bwese te sɔɔ. Mɑ Mɑnɑsen bwese kɛrɑn sukum mu sinɑ Gɑlɑdiɔ. \p \v 7 Be bɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ, ben tem nɔɔ burɑ yeru tɑ wɑ̃ɑwɑ sɑɑ Asɛɛn di sere Mikimɛtɑtiɔ Sikɛmun bɔkuɔ, kɑ Yɑminiɔ n kɑ ɡirɑri Eni Tɑpuɑɡibun berɑ ɡiɑ. \v 8 Berɑ ye, yɑ sɑ̃ɑwɑ Mɑnɑsebɑn tem. Adɑmɑ Tɑpuɑ ye yɑ wɑ̃ɑ ben tem nɔɔ burɑ yeru mi, yɑ sɑ̃ɑwɑ Efɑrɑimubɑn wuu. \v 9 Nɔɔ burɑ yee te, tɑ mɑɑ dɑwɑ sere Kɑnɑn dɑɑrun sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ. Wuu si su wɑ̃ɑ mi, su sɑ̃ɑ Efɑrɑimubɑɡisu bɑɑ mɛ su kɑ wɑ̃ɑ Mɑnɑsebɑn temɔ. Mɑ tɑ dɑ dɑɑ ten sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ n kɑ ɡirɑri nim wɔ̃ku ɡe bɑ mɔ̀ Mɛditerɑnɛɔ. \v 10 Nɡe mɛyɑ bɑ tem mɛ bɔnu kuɑ. Mɑ Efɑrɑimun bwese kɛrɑ yɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ. Mɑnɑseɡiɑ mɑɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ. Nim wɔ̃ku ɡe bɑ mɔ̀ Mɛditerɑnɛ, ɡerɑ ɡɑ sɑ̃ɑ tem yiru ye kpuron nɔɔ burɑ yeru sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ. Mɑ Asɛɛbɑn tem kɑ Isɑkɑribɑn tem mu mɑɑ sɑ̃ɑ ben nɔɔ burɑ yeru sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ. Asɛɛbɑn tem mu wɑ̃ɑwɑ sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ, mɑ Isɑkɑriɡibun tem mɑɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ. \v 11 Yerɑ bɑ Mɑnɑsebɑ wusu ɡɑsu wɛ̃ si su wɑ̃ɑ Isɑkɑribɑn tem sɔɔ, kɑ Asɛɛbɑɡim sɔɔ. Wuu siyɑ Bɛti Seɑni, kɑ Yibileɑmu, ɡen bɑɑɡere kɑ ɡen bɑru kpɑɑnu, kɑ sere mɑɑ Dori kɑ Eni Dori, kɑ Tɑnɑki, kɑ Mɛɡido, ɡen bɑɑɡere kɑ ɡen bɑru kpɑɑnu. \v 12 Adɑmɑ Mɑnɑsebɑ bɑ kpɑnɑ bu Kɑnɑnibɑ ɡirɑ wuu sin min di, mɑ bɑ derɑ bɑ wɑ̃ɑ kɑ be sɑnnu. \v 13 Bɑɑ sɑnɑm mɛ Isirelibɑ bɑ dɑm kuɑ, bɑ ǹ kpĩɑ bu Kɑnɑni be kpuro ɡirɑ, ɑdɑmɑ sɔm sɛ̃sɔɡinɑ bɑ bu koosiɑ. \p \v 14 Yerɑ Efɑrɑimun bwese kɛrɑ kɑ Mɑnɑsen bwese kɛrɑn sukum bɑ Yosue bikiɑ bɑ nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ sun tem bɛsi tiɑ tɔnɑ wɛ̃, bɛsɛ be Yinni Gusunɔ u domɑru kuɑ sɑ dɑbiɑ. \p \v 15 Mɑ Yosue u bu wisɑ u nɛɛ, ì n dɑbin nɑ, mɑ Efɑrɑimun ɡuurun berɑ yɑ bɛɛ bɑsɑ, i doo dɑ̃ɑ sɔ̃ɔ mi Feresibɑ kɑ Refɑbɑ bɑ wɑ̃ɑ i tii ɑyeru kɑsuɑ. \p \v 16 Mɑ tɔn be, bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, ɡeemɑ, ɡuurun berɑ mi ɡiɑn tem kun sun turi. Yen biru Kɑnɑni be bɑ wɑ̃ɑ wɔwɑɔ bɑ tɑbu kɛkɛ sisuɡii yi dumi ɡɑwe mɔ. Mɛyɑ mɑɑ be bɑ wɑ̃ɑ Bɛti Seɑniɔ kɑ yen bɑru kpɑɑnɔ, kɑ sere mɑɑ be bɑ wɑ̃ɑ Yisirɛɛlin wɔwɑɔ. \p \v 17 Mɑ Yosue u Efɑrɑimun bwese kɛrɑ ye kɑ Mɑnɑsen bwese kɛrɑn sukum mɛ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i dɑbi, i mɑɑ dɑm mɔ. Yen sɔ̃, n ǹ tem bɛsi tiɑ tɔnɑ mu ko n sɑ̃ɑ bɛɛɡim. \v 18 Berɑ mi dɑ̃ɑ sɔ̃ɔ ɡɑ wɑ̃ɑ mi, yerɑ yɑ ko n mɑɑ sɑ̃ɑ bɛɛɡiɑ. I ko yen dɑ̃ɑ ye bɔɔri kpɑ i Kɑnɑni be kɑmiɑ bɑɑ mɛ bɑ dɑm mɔ bɑ tɑbu kɛkɛ sisuɡii yi mɔ, kpɑ tem mɛ, mu ko bɛɛɡim. \s1 Tem mɛ mu tie bu bɔnu ko \c 18 \p \v 1 Sɑnɑm mɛ Isirelibɑ bɑ Kɑnɑnibɑ kɑmiɑ, yerɑ bɑ mɛnnɑ Siloɔ. Mɑ bɑ kuu bekuruɡii te ɡirɑ tèn mi bɑ rɑ Yinni Gusunɔ sɑ̃. \v 2 N deemɑ Isirelibɑn bwese kɛrɑ nɔɔbɑ yiruwɑ yɑ ǹ ɡinɑ tem wɑ. \v 3 Mɑ Yosue u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, sɑɑ yerɑ̀ i mɑrɑ i sere dɑ i tem mɛ mwɑ mɛ Gusunɔ bɛɛn bɑɑbɑbɑn Yinni u bɛɛ wɛ̃. \v 4 Yen sɔ̃, bwese kɛrɑ bɑɑyere sɔɔ, i tɔmbu itɑ itɑ ɡɔsio n bu ɡɔri bu tem mɛ mɛɛrim dɑ, kpɑ bu wɑ nɡe mɛ bɑ koo mu burɑnɑ burɑnɑ kpɑ bu wurɑmɑ bu mɑn sɔ̃ nɡe mɛ n sɑ̃ɑ. \v 5 Bɑ koo mu bɔnu kowɑ wɑsi nɔɔbɑ yiru. Adɑmɑ Yudɑbɑ bɑ ko n wɑ̃ɑwɑ mi bɑ wɑ̃ɑ mi, sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ, Yosɛfun bwese kɛri mɑɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ. \v 6 Ǹ n mɛn nɑ, i doo tɛ̃, i tem mɛ bɔnu ko wɑsi nɔɔbɑ yiru ye, kpɑ i nɑ i mɑn sɔ̃. Kpɑ su mu tɛtɛ toosi Gusunɔ bɛsɛn Yinnin wuswɑɑɔ su kɑ wɑ mɛ mu sɑ̃ɑ bɛɛn bɑɑwureɡim. \v 7 Adɑmɑ Lefibɑ bɑ ǹ ko bɑ n tem mɔ. Domi bɑ kon sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔn yɑ̃ku kowobu. N deemɑ Gɑdi kɑ Rubɛnin bwese kɛri kɑ Mɑnɑsen bwese kɛrɑn sukum bɑ tem wɑ kɔ Yuudɛnin sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ mɛ Mɔwisi, Yinni Gusunɔn sɔm kowo u bu bɔnu kuɑ. \p \v 8 Yen biru tɔn be, bɑ dɑ bɑ tem mɛ bukiɑnɑ bɑ kuɑ ye Yosue u bu sɔ̃ɔwɑ. \p \v 9 Mɑ bɑ ye kpuro yoruɑ ye bɑ wɑ mi, kɑ nɡe mɛ bɑ tem mɛ kɑ mɛn wusu burɑnɑ burɑnɑ mɑ bɑ wurɑmɑ Yosuen mi Siloɔ. \v 10 Yen biru Yosue u bu tem mɛ bɔnu kuɑ kɑ tɛtɛ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ, u bwese kɛrɑ bɑɑyere yen tem wɛ̃. \s1 Tem mɛ bɑ Bɛnyɑmɛɛn \s2 bwese kɛrɑ wɛ̃ \p \v 11 Tem mɛ bɑ ɡbiɑ bɑ tɛtɛ toosi, Bɛnyɑmɛɛn bwese kɛrɑ yɑ mu di. Ben tem mɛ, mu wɑ̃ɑwɑ Yudɑn bwese kɛrɑɡim kɑ Yosɛfun bwese kɛriɡim bɑɑ sɔɔ. \v 12 Sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ, tem mɛn nɔɔ burɑ yeru tɑ wɑ̃ɑwɑ sɑɑ Yuudɛnin di n kɑ ɡirɑri Yerikon sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ, mɑ tɑ dɑ ɡuunun berɑ ɡiɑ sɔ̃ɔ duu yerɔ sere Bɛti Afɛniɔ mi ɡɑ̃ɑnu ku rɑ kpi. \v 13 Sɑɑ min diyɑ tɑ dɑ tɑ yɔ̃rɑ Lusiɔ ye bɑ rɑ mɑɑ soku Betɛli, sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ. Min diyɑ tɑ mɑɑ dɑ tɑ ɡirɑri Atɑrɔtu Adɑriɔ. Mɑ tɑ ɡuu te bɛwɑ te tɑ wɑ̃ɑ Bɛti Horonin sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑrɔ. Bɛti Horoni ye, yɑ wɑ̃ɑwɑ wɔwɑ sɔɔ. \v 14 Sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ mɑɑ, tɑ dɑwɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ sɑɑ ɡuu ten di n kɑ ɡirɑri Bɑɑlin wuuɔ ɡe bɑ mɑɑ sokumɔ Yɑrimun wuu. Wuu ɡe, ɡɑ sɑ̃ɑwɑ Yudɑbɑn wuu. \p \v 15 Sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ mɑɑ, tɑ dɑwɑ sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ sɑɑ Yɑrimun wuun di sere Nɛfitoɑn bwiiyɔ. \v 16 Sɑɑ mɑɑ min di, tɑ dɑwɑ ɡuu te tɑ wɑ̃ɑ Bɛni Hinɔmun wɔwɑn deedeeru, Refɑbɑn wɔwɑn sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ. Mɑ tɑ dɑ Yebusibɑn ɡuunun sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ n kɑ ɡirɑri Eni Roɡɛliɔ. \v 17 Sɑɑ mɑɑ min di, tɑ dɑwɑ Eni Semɛsiɔ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ kɑ Gelilɔtuɔ, ɡunɡuu te bɑ mɔ̀ Adumimun deedeeru. Min di tɑ mɑɑ dɑ sere Bohɑnin kperɔ. Rubɛnin biin yĩsirɑ bɑ kɑ kpee te sokumɔ. \v 18 Mɑ tɑ dɑ Yuudɛnin wɔwɑɔ ɡuunun sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ \v 19 sere kɑ Bɛti Hoɡulɑɔ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ mi Yuudɛnin dɑɑrɑ suremɔ nim wɔ̃ku bɔruɡuuɔ, sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑrɔ. \v 20 Yuudɛnin dɑɑrɑ tɑ sɑ̃ɑ tem mɛn nɔɔ burɑ yeru sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ. \p Mɛn nɔrɑ Bɛnyɑmɛɛn bwese kɛrɑn tem mu yɑsum nɛ. \p \v 21 Wuu si su wɑ̃ɑ tem mɛ sɔɔ, siyɑ Yeriko kɑ Bɛti Hoɡulɑ kɑ Emɛki Kesisi, \v 22 kɑ Bɛti Arɑbɑ kɑ Semɑrɑimu kɑ Betɛli, \v 23 kɑ Afimu, kɑ Pɑrɑ, kɑ Ofɑrɑ, \v 24 kɑ Kefɑɑ Amɔnɑi, kɑ Ofini, kɑ Gebɑ. Wuu si kpuro su sɑ̃ɑwɑ wɔkurɑ yiru, ɡen bɑɑɡere kɑ ɡen bɑru kpɑɑnu. \v 25 Sin ɡɑsɑ, Gɑbɑoni, kɑ Rɑmɑ kɑ Berɔtu, \v 26 kɑ Misipe, kɑ Kefirɑ, kɑ Mɔsɑ, \v 27 kɑ Rekɛmu kɑ Yiipɛɛli, kɑ Tɑreɑlɑ, \v 28 kɑ Selɑ, kɑ Elɛfu, kɑ Yebusi ye bɑ mɑɑ mɔ̀ Yerusɑlɛmu, kɑ Gibeɑ kɑ Kiriɑti. Si kpuro su sɑ̃ɑwɑ wusu wɔkurɑ nnɛ, ɡen bɑɑɡere kɑ ɡen bɑru kpɑɑnu. \p Yeni kpurowɑ n kuɑ Bɛnyɑmɛɛn bwese kɛrɑn tubi. \s1 Tem mɛ bɑ Simɛɔn \s2 bwese kɛrɑ wɛ̃ \c 19 \p \v 1 Tem mɛn bɔnu yirusewɑ yɑ kuɑ Simɛɔn bwese kɛrɑɡiɑ. Yudɑbɑn temɑ mu kɑ beɡim sikerenɛ. \v 2 Wuu si su wɑ̃ɑ mi, siyɑ Beri Sebɑ kɑ Sebɑ kɑ Mɔlɑdɑ, \v 3 kɑ Hɑsɑɑ Suɑli, kɑ Bɑlɑ kɑ Asɛmu, \v 4 kɑ Ɛlitolɑdi, kɑ Betuli kɑ Hɔɔmɑ, \v 5 kɑ Sikilɑɡi, kɑ Bɛti Mɑɑkɑbɔti kɑ Hɑsɑɑ Susɑ, \v 6 kɑ Bɛti Lebɑɔti, kɑ Sɑrusɛni. Si kpuro su sɑ̃ɑwɑ mi wusu wɔkurɑ itɑ, ɡen bɑɑɡere kɑ ɡen bɑru kpɑɑnu, \v 7 Aini, kɑ Rimɔɔ, kɑ Etɛɛ, kɑ Asɑni, si mɑɑ wusu nnɛ, ɡen bɑɑɡere kɑ ɡen bɑru kpɑɑnu, \v 8 n kɑ dɑ Bɑlɑti Beriɔ ye bɑ mɑɑ sokumɔ Rɑmɑti, Nɛɡɛbuɔ. Tem mɛ bɑ siɑ siɑ mi kpuro, mɛyɑ mu sɑɑ Simɛɔn bwese kɛrɑɡim. \v 9 Yudɑbɑn tem sukumɑ bɑ Simɛɔn bwese kɛrɑ wɛ̃, domi Yudɑbɑɡim mɛ, mu kpɑ̃. \s1 Tem mɛ bɑ Sɑbulonin \s2 bwese kɛrɑ wɛ̃ \p \v 10 Sɑbulonin bwese kɛrɑ yɑ Kɑnɑnin tem bɔnu itɑse tɛtɛ di. Ben tem mɛ, mu dɑwɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ sere Sɑridiɔ. \v 11 Sɑɑ mɑɑ min di mu dɑ mu nɔɔ yɔ̃rɑwɑ sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ Mɑreɑlɑɔ kɑ Dɑbesɛtiɔ sere dɑru kokɑ ye yɑ wɑ̃ɑ Yokunɛɑmun sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ. \v 12 Sɑridin berɑ ɡiɑ mɑɑ tem mɛn nɔɔ burɑ yeru tɑ dɑwɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ sere Kisilɔti Tɑboriɔ, n kɑ ɡirɑri Dɑbɑrɑtiɔ kɑ Yɑfiɑɔ. \v 13 Min di tɑ dɑ Gitɑ Efɛɛɔ kɑ Itɑ Kɑsiniɔ n kɑ dɑ Rimɔɔwɔ sere Nɛɑ ɡiɑ. \v 14 Mɑ tɑ dɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ sere Hɑnɑtoni ɡiɑ n kɑ ɡirɑri Yifutɑ Elin wɔwɑɔ. \v 15 Wuu si su wɑ̃ɑ tem mɛ sɔɔ, su sɑ̃ɑwɑ wusu wɔkurɑ yiru, ɡen bɑɑɡere kɑ ɡen bɑru kpɑɑnu. Sin ɡɑsɑ, Kɑtɑti kɑ Nɑhɑlɑli kɑ Simuroni kɑ Yideɑlɑ kɑ Bɛtelehɛmu. \v 16 Berɑ yeni kpurowɑ yɑ kuɑ Sɑbulonin bwese kɛrɑɡiɑ. \s1 Tem mɛ bɑ Isɑkɑrin \s2 bwese kɛrɑ wɛ̃ \p \v 17 Isɑkɑrin bwese kɛrɑ yɑ mɑɑ Kɑnɑnin tem mɛn bɔnu nnɛse tɛtɛ di. \v 18 Wuu si su wɑ̃ɑ ye sɔɔ, siyɑ Yisirɛɛli kɑ Kesulɔtu kɑ Sunɛmu, \v 19 kɑ Hɑfɑrɑimu, kɑ Siɔni, kɑ Anɑsɑrɑti, \v 20 kɑ Rɑbiti, kɑ Kisioni, kɑ Abɛsi, \v 21 kɑ Remɛti, kɑ Eni Gɑnimu, kɑ Eni Hɑdɑ, kɑ Bɛti Pɑsɛsi. \v 22 Mɑ tem mɛn nɔɔ burɑ yeru tɑ mɑɑ dɑ Tɑboriɔ kɑ Sɑkɑsimɑɔ kɑ Bɛti Semɛsiɔ n kɑ ɡirɑri dɑɑ te bɑ mɔ̀ Yuudɛniɔ. Wusu wɔkurɑ nɔɔbu kɑ tiɑ su sɑ̃ɑ, ɡen bɑɑɡere kɑ ɡen bɑru kpɑɑnu. \v 23 Berɑ ye kpurowɑ yɑ kuɑ Isɑkɑrin bwese kɛrɑɡiɑ ye bɑ wɑ bɔnu sɔɔ. \s1 Tem mɛ bɑ Asɛɛn bwese kɛrɑ \s2 wɛ̃ \p \v 24 Asɛɛn bwese kɛrɑ yɑ mɑɑ Kɑnɑnin tem mɛn bɔnu nɔɔbuse tɛtɛ di. \v 25 Wuu si su wɑ̃ɑ mi, siyɑ Hɛlikɑti, kɑ Hɑli, kɑ Betɛni, kɑ Akusɑfu, \v 26 kɑ Alɑmɛlɛki, kɑ Amɛɑdi, kɑ Mikɑli. Tem mɛn sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ, mɛn nɔɔ burɑ yeru tɑ wɑ̃ɑwɑ sɑɑ Kɑɑmɛlin ɡuurun di n kɑ ɡirɑri dɑɑ te bɑ mɔ̀ Sikori Libinɑtiɔ. \v 27 Sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ mɑɑ, tɑ dɑwɑ sɑɑ Bɛti Dɑɡonin di n kɑ Sɑbulonin bwese kɛrɑn tem ɡirɑri sere wɔwɑɔ ye bɑ mɔ̀ Yifutɑ Eliɔ, mɑ tɑ dɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ Bɛti Emɛkiɔ kɑ Nɛyɛliɔ, kɑ Kɑbuluɔ, \v 28 kɑ Abudoniɔ kɑ Rehɔbuɔ kɑ Hɑmɔɔwɔ kɑ Kɑnɑɔ. Mɑ tɑ yɔ̃rɑ wuu bɔkɔ ɡe bɑ mɔ̀ Sidoniɔ. \v 29 Min di tɑ mɑɑ dɑ Rɑmɑ ɡiɑ kɑ sere Tiriɔ, wuu ɡe bɑ ɡbɑ̃rɑru koosi, sere n kɑ ɡirɑri Hosɑɔ mɑ tɑ yɔ̃rɑ nim wɔ̃ku ɡe bɑ mɔ̀ Mɛditerɑnɛɔ, Akisibun berɑɔ. \v 30 Wuu siniwɑ su mɑɑ wɑ̃ɑ tem mɛ sɔɔ. Siyɑ Umɑ kɑ Afɛki kɑ Rehɔbu. Wuu si su wɑ̃ɑ tem mɛ kpuro sɔɔ, su sɑ̃ɑwɑ yɛndɑ yiru, ɡen bɑɑɡere kɑ ɡen bɑru kpɑɑnu. \v 31 Berɑ ye kpurowɑ yɑ kuɑ Asɛɛn bwese kɛrɑɡiɑ ye bɑ wɑ bɔnu sɔɔ. \s1 Tem mɛ bɑ Nɛfitɑlin \s2 bwese kɛrɑ wɛ̃ \p \v 32 Nɛfitɑlin bwese kɛrɑ yɑ mɑɑ Kɑnɑnin tem bɔnu nɔɔbɑ tiɑse tɛtɛ di. \v 33 Sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ, mɛn nɔɔ burɑ yeru tɑ wɑ̃ɑwɑ Helɛfun di sere Sɑnɑnimun dɑ̃ɑ sɔ̃ɔwɔ n kɑ ɡirɑri Adɑmi Nɛkɛbuɔ kɑ Yɑbunɛɛliɔ kɑ Lɑkumuɔ, mɑ tɑ yɔ̃rɑ Yuudɛniɔ. \v 34 Sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ mɑɑ, tem mɛ, mu nɔɔ yɔ̃rɑwɑ Asinɔtu Tɑboriɔ kɑ Hukɔkuɔ n dɑ n Sɑbulonin bwese kɛrɑn tem bɛwɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ n kɑ ɡirɑri Asɛɛn bwese kɛrɑn temɔ sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ. Sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ dɑɑ te bɑ mɔ̀ Yuudɛni tɑ kuɑ mɛn nɔɔ burɑ yeru. \v 35 Ben tem mɛ sɔɔ, wuu si su ɡbɑ̃rɑru mɔ wee, Sidimu kɑ Seri kɑ Hɑmɑti kɑ Rɑkɑti kɑ Kinɛrɛti, \v 36 kɑ Adɑmɑ kɑ Rɑmɑ kɑ Hɑsori \v 37 kɑ Kedɛsi kɑ Edɛɛ kɑ Eni Hɑsori, \v 38 kɑ Yireoni kɑ Miɡidɑli Eli, kɑ Horɛmu, kɑ Bɛti Anɑti kɑ Bɛti Semɛsi. Wuu si kpuro su sɑ̃ɑwɑ yɛndu tiɑ sɑri, ɡen bɑɑɡere kɑ ɡen bɑru kpɑɑnu. \v 39 Berɑ ye kpurowɑ yɑ kuɑ Nɛfitɑlin bwese kɛrɑɡiɑ ye bɑ wɑ bɔnu sɔɔ. \s1 Tem mɛ bɑ Dɑnun \s2 bwese kɛrɑ wɛ̃ \p \v 40 Dɑnun bwese kɛrɑ yɑ mɑɑ Kɑnɑnin tem mɛn bɔnu nɔɔbɑ yiruse tɛtɛ di. \v 41 Wuu si su mɑɑ wɑ̃ɑ ben tem mɛ sɔɔ, siyɑ Soreɑ kɑ Ɛsitɑoli kɑ Yiri Semɛsi, \v 42 kɑ Sɑlɑbini, kɑ Ayɑloni kɑ Yitilɑ, \v 43 kɑ Eloni kɑ Tinnɑtɑ, kɑ Ekoroni, \v 44 kɑ Ɛliteke, kɑ Gibetoni kɑ Bɑlɑti, \v 45 kɑ Yehudi, kɑ Bɛnɛ Berɑki, kɑ Gɑti Rimɔɔ, \v 46 kɑ Yɑɑkonin dɑɑru kɑ Rɑkoni, kɑ Yɑfon berɑ. \v 47 Sɑnɑm mɛ Dɑnubɑ bɑ wɑ yibɛrɛbɑ bɑ kpɑm ben tem mwɛɛrimɔ, yerɑ be, bɑ mɑɑ dɑ bɑ Lesɛmu wɔri bɑ yen tɔmbu kpuro ɡo. Mɑ bɑ yɑnde sinɑ mi, yɑ kuɑ ben wuu. Yerɑ bɑ ye ben sikɑdon yĩsiru kɑ̃ te bɑ mɔ̀ Dɑnu. \v 48 Wuu si su wɑ̃ɑ mi kpuro su kuɑwɑ beɡisu kɑ sin bɑru kpɑɑnu. \p \v 49 Sɑnɑm mɛ Isirelibɑ bɑ tem mɛ bɔnu kuɑ bɑ kpɑ, yen biruwɑ bɑ Yosue Nunin bii wiɡim wɛ̃. \v 50 Wiyɑ bɑ wuu ɡe bɑ mɔ̀ Tinnɑti Serɑki wɛ̃ ye u bikiɑ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ. Wuu ɡerɑ ɡɑ wɑ̃ɑ Efɑrɑimun ɡuunun berɑ ɡiɑ. Mɑ u ɡu bɑnɑ sɔnwɑ u sinɑ mi. \p \v 51 Yɑ̃ku kowo Eleɑsɑɑ kɑ Yosue Nunin bii kɑ sere mɑɑ Isirelibɑn bwese kɛrin wiruɡibɑ bɑ Kɑnɑnin tem mɛ kpuro bɔnu kuɑ kɑ tɛtɛ Siloɔ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerun kɔnnɔwɔ. Mɑ bɑ bwese kɛrɑ bɑɑyere wɛ̃ bɔnu ye yɑ tɛtɛ di. Mɛsumɑ bɑ kɑ tem mɛ bɔnu kuɑ. \s1 Wuu sìn mi bɑ rɑ kpikiru de \c 20 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u Yosue sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 2 ɑ Isirelibɑ sɔ̃ɔwɔ bu wusu ɡɔsio sìn mi bɑ ko n dɑ kpikiru de nɡe mɛ nɑ rɑɑ Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ. \v 3 Bɛɛn suunu sɔɔ, ɡoo ù n win winsim ɡo u kun kĩ, u koo kpĩ u dɑ u kuke wuu sin teu sɔɔ. Sɑnɑm mɛ, wi u nùn nɑɑ swĩi u ɡo, u kɑ mɔru kɔsiɑ, u ǹ mɑɑ nùn ɡoomɔ. \v 4 Ù n turɑ wuu sin ɡɑɡu sɔɔ, u koo yɔ̃rɑwɑ wuu ɡen ɡbɑ̃rɑ kɔnnɔwɔ mi ɡuro ɡurobu bɑ rɑ siri, kpɑ u tii tusiɑ u ɡere ye yɑ nùn deemɑ. Sɑɑ ye sɔɔ, bɑ koo nùn wɑ̃ɑ yeru kɑsuɑ wuu ɡe sɔɔ. \v 5 Wi u mɑɑ nùn nɑɑ swĩi mi, ù n tunumɑ wuu ɡen mi, bɑ ǹ mɑɑ wiɔnɔ yɑrɑmɑmɔ u sere nùn ɡo. Domi u ǹ kĩ u kɑ tɔnu wi ɡo. \v 6 Wuu ɡen bukurobu bɑ̀ n nùn siri, miyɑ u ko n wɑ̃ɑ sere yɑ̃ku kowo tɔnwero u kɑ ɡbi. Yen biruwɑ u koo den kpĩ u wurɑ win wuuɔ, u n tii mɔ. \p \v 7 Mɑ Isirelibɑ bɑ wuu sini ɡɔsɑ mi bɑ ko n dɑ kpikiru we. Siyɑ Kedɛsi ye yɑ wɑ̃ɑ Gɑlileɔ, Nɛfitɑlin ɡuunun berɑ ɡiɑ, kɑ Sikɛmu ye yɑ wɑ̃ɑ Efɑrɑimun ɡuunun berɑ ɡiɑ, kɑ Aribɑn wuu ye bɑ mɔ̀ Heboroni ye yɑ wɑ̃ɑ Yudɑn ɡuunun berɑ ɡiɑ. \v 8 Yuudɛnin ɡuru ɡiɔ bɑ mɑɑ Besɛɛ ɡɔsɑ Yerikon sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ bɑtumɑɔ mi ɡɑ̃ɑnu ku rɑ kpi, Rubɛnibɑn tem sɔɔ, kɑ Rɑmɔti ye yɑ wɑ̃ɑ Gɑlɑdiɔ, Gɑdibɑn tem sɔɔ, kɑ Golɑni ye yɑ wɑ̃ɑ Bɑsɑniɔ Mɑnɑsebɑn tem sɔɔ. \v 9 Wuu siyɑ bɑ ɡɔsɑ mi ɡoo wi u ǹ kĩ u kɑ tɔnu ɡo, u koo kpĩ u kpikiru dɑ, ǹ n Isirelin nɑ, ǹ n mɑɑ tɔn tukon nɑ, bɑ̀ n nùn ɡire bu ɡo. Bɑ ǹ kpɛ̃ bu nùn ɡo bɑ kun nùn siri. \c 21 \s1 Wuu si bɑ Lefin bwese kɛrɑ wɛ̃ \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri I, 6:39-66) \p \v 1 Lefin bwese kɛrɑn bukurobu bɑ nɑ bɑ yɑ̃ku kowo Eleɑsɑɑ kɑ Yosue Nunin bii kɑ Isirelin bwese kɛri yi yi tien bukurobu deemɑ \v 2 Siloɔ Kɑnɑnin temɔ. Bɑ nɛɛ, Yinni Gusunɔ u Mɔwisi woodɑ wɛ̃ u nɛɛ, u sun wusu wɛ̃ mi sɑ ko n wɑ̃ɑ kɑ sere mɑɑ kpɑrɑ yenu. \p \v 3 Yerɑ Isirelibɑ bɑ wusu ɡɑsu ɡɔsɑ ben bwese kɛrɑ bɑɑyeren tem sɔɔ kɑ kpɑrɑ yenu bɑ Lefibɑ wɛ̃ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ. \p \v 4 Ye bɑ wuu si bɔnu mɔ̀ kɑ tɛtɛ, Kehɑtin yɛnuɡibu be bɑ sɑ̃ɑ Aroni yɑ̃ku kowon bibu, beyɑ bɑ ɡbiɑ bɑ tɛtɛ di. Wusu wɔkurɑ itɑwɑ bɑ wɑ Yudɑbɑn tem sɔɔ kɑ Simɛɔbɑɡim sɔɔ kɑ Bɛnyɑmɛɛbɑɡim sɔɔ. \v 5 Ben be bɑ mɑɑ tie yɛnu ɡe sɔɔ, beyɑ bɑ wusu wɔkuru tɛtɛ di si su wɑ̃ɑ Efɑrɑimubɑn tem sɔɔ kɑ Dɑnubɑɡim sɔɔ kɑ Mɑnɑsen bwese kɛrɑ ye yɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑn tem sɔɔ. \v 6 Gɛɛsɔnin yɛnuɡibu bɑ mɑɑ wusu wɔkurɑ itɑ tɛtɛ di si su wɑ̃ɑ Isɑkɑribɑn tem sɔɔ kɑ Asɛɛbɑɡim sɔɔ, kɑ Nɛfitɑlibɑɡim sɔɔ kɑ Mɑnɑsebɑɡim sɔɔ mɛ mu wɑ̃ɑ Bɑsɑniɔ sɔ̃ɔ yɑri yerɔ. \v 7 Mɛrɑrin yɛnuɡibu, be, bɑ mɑɑ wusu wɔkurɑ yiru tɛtɛ di si su wɑ̃ɑ Rubɛnibɑn tem sɔɔ kɑ Gɑdibɑɡim sɔɔ kɑ Sɑbulonibɑɡim sɔɔ. \v 8 Mɛyɑ Isirelibɑ bɑ kuɑ bɑ kɑ Lefin bwese kɛrɑ ye wuu si wɛ̃ kɑ sin kpɑrɑ yenu nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ. \p \v 9-10 Lefin tɔn be bɑ sɑ̃ɑ Kehɑtin yɛnuɡibu Aronin bweseru sɔɔ, beyɑ bɑ ɡbiɑ bɑ tɛtɛ di. Wuu si bɑ wɑ Yudɑbɑn tem sɔɔ kɑ Simɛɔbɑɡim sɔɔ, si wee. \v 11 Bɑ bu Aribɑn wuu wɛ̃ ɡe bɑ rɑ mɑɑ soku Heboroni kɑ ɡen kpɑrɑ yenu. Anɑkibɑn sikɑdo Aribɑn yĩsirɑ bɑ kɑ ɡu sokumɔ. Gɑ wɑ̃ɑwɑ Yudɑn ɡuunun berɑ ɡiɑ. \v 12 Gen ɡberu kpɑɑnɛbɑrɑ bɑ rɑɑ Kɑlɛbu Yɛfunɛn bii wɛ̃. \v 13 Heboroni yen biru, bɑ mɑɑ bu Libinɑ wɛ̃, \v 14 kɑ Yɑtiri kɑ Ɛsitemɔɑ, \v 15 kɑ Holoni, kɑ Debiri, \v 16 kɑ Aini, kɑ Yutɑ, kɑ Bɛti Semɛsi. Si kpuro su sɑ̃ɑwɑ wusu nɔɔbɑ nnɛ, ɡen bɑɑɡere kɑ ɡen kpɑrɑ yenu. Yudɑbɑ kɑ Simɛɔbɑn tem sɔɔrɑ si kpuro su wɑ̃ɑ. \v 17 Bɛnyɑmɛɛbɑn tem sɔɔ, bɑ Gɑbɑoni tɛtɛ di kɑ Gebɑ, \v 18 kɑ Anɑtɔtu kɑ Alimɔɔ. Wusu nnɛwɑ mi, ɡen bɑɑɡere kɑ ɡen kpɑrɑ yenu. \v 19 Wuu si kpuro, si bɑ yɑ̃ku kowo Aronin bweseru wɛ̃ su sɑ̃ɑwɑ wɔkurɑ itɑ, ɡen bɑɑɡere kɑ ɡen kpɑrɑ yenu. \p \v 20 Kehɑtin yɛnuɡii be bɑ tie Aronin bwese te sɔɔ, bɑ mɑɑ wusu wɑ Efɑrɑimubɑn tem sɔɔ. \v 21 Siyɑ Sikɛmu ye yɑ wɑ̃ɑ Efɑrɑimun ɡuunun berɑ ɡiɑ mi bɑ ko n dɑ kpikiru de, kɑ Gesɛɛ, \v 22 kɑ Kibisɑimu kɑ Bɛti Horoni. Si kpuro su sɑ̃ɑwɑ wusu nnɛ, ɡen bɑɑɡere kɑ ɡen kpɑrɑ yenu. \v 23 Dɑnubɑn tem sɔɔ, bɑ bu Ɛliteke wɛ̃ kɑ Gibetoni, \v 24 kɑ Ayɑloni kɑ Gɑti Rimɔɔ. Si kpuro su sɑ̃ɑwɑ wusu nnɛ, ɡen bɑɑɡere kɑ ɡen kpɑrɑ yenu. \v 25 Mɑnɑsen bwese kɛrɑ ye yɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑn temɔ be, bɑ mɑɑ bu wusu yiru wɛ̃, Tɑnɑki kɑ Gɑti Rimɔɔ, ɡen bɑɑɡere kɑ ɡen kpɑrɑ yenu. \v 26 Wuu si bɑ bu wɛ̃ mi kpuro su sɑ̃ɑwɑ wɔkuru, ɡen bɑɑɡere kɑ ɡen kpɑrɑ yenu. \v 27 Lefi be bɑ tie bɑ sɑ̃ɑ Gɛɛsɔnin yɛnuɡibu, bɑ mɑɑ wusu yiru wɑ Mɑnɑsen bwese kɛrɑ ye yɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑn temɔ. Wuu siyɑ Golɑni, Bɑsɑnin temɔ mi bɑ ko n dɑ kpikiru de kɑ Bɛsitɑrɑ, ɡen bɑɑɡere kɑ ɡen kpɑrɑ yenu. \v 28 Isɑkɑribɑn tem sɔɔ, bɑ bu Kisioni wɛ̃ kɑ Dɑbɑrɑti, \v 29 kɑ Yɑɑmuti, kɑ Eni Gɑnimu. Si kpuro su kuɑwɑ wusu nnɛ, ɡen bɑɑɡere kɑ ɡen kpɑrɑ yenu. \v 30 Asɛɛbɑn tem sɔɔ, bɑ bu Mikɑli kɑ Abudoni kɑ Hɛlikɑti \v 31 kɑ Rehɔbu wɛ̃. Si kpuro su kuɑwɑ wusu nnɛ, ɡen bɑɑɡere kɑ ɡen kpɑrɑ yenu. \v 32 Nɛfitɑlibɑɡim sɔɔ mɑɑ, bɑ bu Kedɛsi wɛ̃ ye yɑ wɑ̃ɑ Gɑlilen temɔ, mi bɑ ko n dɑ kpikiru de, kɑ Hɑmɔti Dori, kɑ Kɑɑtɑni. Siyɑ su kuɑ wusu itɑ, ɡen bɑɑɡere kɑ ɡen kpɑrɑ yenu. \v 33 Wuu si Gɛɛsɔni be, bɑ tɛtɛ di mi, su sɑ̃ɑwɑ wɔkurɑ itɑ, ɡen bɑɑɡere kɑ ɡen kpɑrɑ yenu. \p \v 34 Be bɑ sɑ̃ɑ Mɛrɑribɑ Lefin bwese te sɔɔ, bɑ mɑɑ bu wusu nnɛ wɛ̃, ɡen bɑɑɡere kɑ ɡen kpɑrɑ yenu Sɑbulonibɑn tem sɔɔ. Wuu siyɑ Yokunɛɑmu kɑ Kɑɑtɑ \v 35 kɑ Dimmɑ kɑ Nɑhɑlɑli. \v 36 Rubɛnibɑn tem sɔɔ bɑ bu wusu nnɛ wɛ̃, ɡen bɑɑɡere kɑ ɡen kpɑrɑ yenu. Siyɑ Besɛɛ kɑ Yɑsɑ, \v 37 kɑ Kedemɔti kɑ Mɛfɑti. \v 38-39 Gɑdibɑn tem sɔɔ, Mɛrɑri be, bɑ mɑɑ wusu nnɛ wɑ, ɡen bɑɑɡere kɑ ɡen kpɑrɑ yenu. Wuu siyɑ Mɑhɑnɑimu kɑ Hɛsiboni kɑ Yesɛɛ kɑ Rɑmɔti ye yɑ wɑ̃ɑ Gɑlɑdin temɔ, mi bɑ ko n dɑ kpikiru de. \v 40 Wuu si Mɛrɑri be, bɑ tɛtɛ di, si kpuro su sɑ̃ɑwɑ wɔkurɑ yiru. \p \v 41-42 Wuu si Lefin bwese kɛri yi wɑ Isirelin bwese kɛri yi yi tien mi, su kuɑwɑ weerɑɑkuru yiru sɑri, ɡen bɑɑɡere kɑ ɡen kpɑrɑ yenu. \p \v 43 Nɡe mɛsumɑ Yinni Gusunɔ u kɑ Isirelibɑ tem mɛ kpuro wɛ̃ nɡe mɛ u ben sikɑdobɑ nɔɔ mwɛɛru kuɑ. Mɑ bɑ sinɑ mɛ sɔɔ, mu kuɑ beɡim. \v 44 Mɛyɑ u mɑɑ derɑ bɑ wɑ̃ɑ bɔri yɛndu sɔɔ, nɡe mɛ u rɑɑ ben sikɑdobɑ nɔɔ mwɛɛru kuɑ. U bu ben yibɛrɛbɑ kpuro nɔmu bɛriɑ. Ben ɡoo sɑri wi u kɑ tii yinɑ. \v 45 Nɡe mɛyɑ Yinni Gusunɔ u kɑ win nɔɔ mwɛɛ ni kpuro yibiɑ ni u Isirelibɑ kuɑ, bɑɑ nin teeru tɑ ǹ kɑm wɔrɑ. \s1 Isirelibɑn bwese kɛri \s2 yi yi wɑ̃ɑ Yuudɛnin sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ, \s2 yi ɡɔsirɑ yin temɔ \c 22 \p \v 1 Yerɑ Yosue u Rubɛnibɑ kɑ Gɑdibɑ sokɑ kɑ Mɑnɑsen bwese kɛrɑn sukum mɛ mu wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ. \v 2 U bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ye Mɔwisi, Yinni Gusunɔn sɔm kowo u ɡeruɑ kpuro wee, i ye mɛm nɔɔwɑ mɑ i kuɑ mɑm mɑm ye nɛn tii nɑ bɛɛ yiire. \v 3 I ǹ bɛɛɡibu Isirelibɑ deri bɑɑ fiiko tɑbu sɔɔ sere kɑ ɡisɔ. I Gusunɔ bɛsɛn Yinnin ɡere mɛm nɔɔwɑwɑ. \v 4 Wee tɛ̃ u derɑ bɛɛɡibu bɑ wɛ̃re tem mɛ sɔɔ, nɡe mɛ u rɑɑ ɡeruɑ. Yen sɔ̃, i ɡɔsiro i wurɑ tem mɛ Mɔwisi, Gusunɔn sɔm kowo u bɛɛn bɑɑwure bɔnu kuɑ sɔɔ Yuudɛnin sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ, kpɑ i dɑ i sinɑ mi. \v 5 Ì n turɑ mi, i de i woodɑ ye Mɔwisi u bɛɛ wɛ̃ mɛm nɔɔwɑ mɑm mɑm. Yerɑ, i Yinni Gusunɔ kĩɔ kpɑ i win woodɑbɑ mɛm nɔɔwɑ. I de i n kɑ nùn mɑninɛ kpɑ i nùn sɑ̃ kɑ bɛɛn ɡɔ̃ru kpuro kɑ bɛɛn bwisikunu kpuro. \p \v 6-8 Yen biru u bu domɑru kuɑ mɑ u nɛɛ, i ɡɔsiro bɛɛn temɔ kɑ bɛɛn yɑɑ sɑbenu kɑ sii ɡeesu kɑ wurɑ kɑ sii ɡɑndu kɑ sii wɔ̃kusu. Arumɑni ye i ɡurɑ bɛɛn yibɛrɛbɑn min di ɡesi kpuro, i ye bɔnu koowo kɑ bɛɛn tɔn be i rɑɑ deri mi. I n mɑɑ yɛ̃ mɑ Mɔwisi u Mɑnɑsen bwese kɛrɑn sukum tem wɛ̃ Bɑsɑniɔ Yuudɛnin sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ. Nɑ mɑɑ ben sukum bɔnu wɛ̃ sɔ̃ɔ duu yeru ɡee nɡe mɛ nɑ Isirelibɑn bwese kɛri yi yi tie kuɑ. \s1 Bɑ yɑ̃ku yeru bɑnɑ Yuudɛnin bɔkuɔ \p \v 9 Mɑ Rubɛnibɑ kɑ Gɑdibɑ kɑ Mɑnɑse be, bɑ ɡɔsirɑ bɑ dɑ ben temɔ bɑ Isirelibɑn bwese kɛri yi yi tie deri, Kɑnɑnin tem mi. Bɑ dɑ bɑ sinɑ Gɑlɑdin temɔ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ sɑɑ win sɔm kowo Mɔwisin nɔɔn di. \v 10 Ye Rubɛnibɑ kɑ Gɑdibɑ kɑ Mɑnɑsebɑn sukum bɑ Yuudɛnin dɑɑru turɑ Kɑnɑnin berɑ ɡiɑ, yerɑ bɑ yɑ̃ku yee nɑnumɡiru bɑnɑ dɑɑ ten bɔkuɔ. \v 11 Mɑ ɡoo u nɑ u Isireli be bɑ tie sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee Rubɛnibɑ kɑ Gɑdibɑ kɑ sere Mɑnɑsebɑn sukum bɑ yɑ̃ku yeru bɑnɑ Yuudɛnin bɔkuɔ bɛsɛn berɑ ɡee. \p \v 12 Ye Isireli be bɑ tie bɑ nuɑ mɛ, yerɑ be kpuro bɑ mɛnnɑ Siloɔ bu kɑ ben tundo bisibu tɑbu wɔri. \v 13-14 Yerɑ bɑ Finɛɛsi yɑ̃ku kowo Eleɑsɑɑn bii ɡɔrɑ Gɑlɑdin tem mi, kɑ Isirelibɑn bwese kɛri wɔku ten bɑɑyeren wiruɡii bu kɑ Rubɛnibɑ kɑ Gɑdibɑ kɑ Mɑnɑse be ɡɑri ko. \v 15 Ye bɑ turɑ mi, yerɑ bɑ bu sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, \v 16 kɑ Isireli be bɑ tie kpuron yĩsirɑ sɑ kɑ bɛɛ bikiɑmɔ, mbɑn sɔ̃nɑ i Yinni Gusunɔ seesi i bɛɛn ɑrukɑwɑni kusiɑ ye i kɑ nùn bɔkuɑ. Domi i tii yɑ̃ku yeru bɑniɑ. \v 17 I yɑɑye mɑ Peoriɔ sɑ torɑ ten bweseru kuɑ mɑ Gusunɔ u sun sɛɛyɑsiɑ. Wee, sere kɑ ɡisɔ sɑ yen wɑhɑlɑ mɔ̀. Yeni yɑ ǹ bɛɛ turɑ? \v 18 Wee tɛ̃, i nùn mɛm nɔɔbu sɑriru koosi ɡisɔ. I n yɛ̃ mɑ bɛsɛ Isirelibɑ kpuro sɔɔrɑ win mɔru yɑ koo wɔri siɑ. \v 19 Ì n mɑɑ yɛ̃ tem mi i wɑ̃ɑ mi, i ǹ kpɛ̃ i Gusunɔ sɑ̃, i ɡɔsirɑmɑ bɛsɛn mi, mi win sɑ̃ɑ yee dɛɛrɑrɑ wɑ̃ɑ. Sɑ ko bɛɛ tem wɛ̃. Yen sɔ̃, sɑ bɛɛ kɑnɑmɔ, i ku Gusunɔ seesi. I ku mɑɑ sun seesi i yɑ̃ku yeru ɡɑru bɑni. \v 20 I yɑɑyo sɑnɑm mɛ Akɑni wi u wɑ̃ɑ Serɑkin bweseru sɔɔ u torɑ ye u kɑ ɑrumɑni suɑ ye bɑ nɛɛ, ɡoo u ku suɑ. Isirelibɑ kpurowɑ Gusunɔ u seesi. Domi n ǹ Akɑni tɔnɑ u ɡu dɔmɑ te, torɑ ten sɔ̃. \p \v 21 Ye bɑ ɡɑri yi ɡeruɑ bɑ kpɑ, yerɑ Rubɛnibɑ kɑ Gɑdibɑ kɑ sere Mɑnɑsebɑ bɑ wisɑ bɑ nɛɛ, \v 22 Yinni Gusunɔ turowɑ u wɑ̃ɑ. Wiyɑ u yɛ̃ yèn sɔ̃ sɑ kuɑ mɛ. Isirelibɑ kpuro bɑ koo mɑɑ ɡiɑ. Sɑ̀ n Yinni Gusunɔ seesi sɑ nùn torɑn nɑ, u ku de sɑ n wɑ̃ɑ. \v 23 Sɑ̀ n mɑɑ yɑ̃ku yee teni bɑnɑ bɛsɛn tiin sɔ̃n nɑ, su kɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡinu ko ǹ kun mɛ kɛ̃nuɡinu ǹ kun mɛ siɑrɑbuɡinu, Gusunɔn tii u sun siri. \v 24 Adɑmɑ yèn sɔ̃ sɑ tu kuɑ wee, bɛrumɑ n sun mwɑ domi sɑ ǹ kĩ ɑmɛn biru bɛɛn bibun bweseru tu bɛsɛɡibu sɔ̃ tu nɛɛ, mbɑ n sun mɔɔsinɛ, bɛsɛ kɑ Gusunɔ Isirelibɑn Yinni. \v 25 Win tiiwɑ u bɛɛ tem nɔɔ burɑnɑ, u Yuudɛnin dɑɑru doke bɛsɛn suunu sɔɔ. Yen sɔ̃, sɑ ǹ bɑɑ mɔ win sɑ̃ɑru sɔɔ. Kpɑ ɑ deemɑ bɛsɛn bibun bweseru tɑ Gusunɔn sɑ̃ɑru deri bɛɛn bibun sɔ̃. \v 26 Yenibɑn sɑɑbuwɑ sɑ kɑ yɑ̃ku yee teni bɑnɑ, n ǹ mɔ sɑ kĩ su tii yɑ̃kunu kuɑ. \v 27 Adɑmɑ sɑ kĩwɑ tɑ n sɑ̃ɑ seedɑ bɛsɛn bibun bweseru kɑ bɛɛn bibun bweserun sɔ̃. Kpɑ tu bu sɔ̃ɔsi mɑ sɑ rɑ Yinni Gusunɔ sɑ̃ kɑ yɑ̃kunu. Be kpuro bɑ̀ n seedɑ ye wɑ mɛ, bɛɛɡibu bɑ ǹ mɑɑ kpɛ̃ bu nɛɛ, bɛsɛɡibɑ kun bɑɑ mɔ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑru sɔɔ. \v 28 Bɑɑ ǹ n sɑɑ yeren nɑ bɑ sun sɔ̃ɔwɑ mɛ, ǹ n mɑɑ bɛsɛn bibun bweserɑ bɑ sɔ̃ɔwɑ mɛ, bɑ koo kpĩ bu bu wisi bu nɛɛ, i mɛɛrio nɡe mɛ bɛsɛn sikɑdobɑ bɑ yɑ̃ku yee teni bɑnɑ nɡe te tɑ wɑ̃ɑ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ, ɑdɑmɑ bɑ ǹ tu bɑnɛ bu kɑ tii yɑ̃kunu kuɑ mi. Seedɑn sɔ̃nɑ bɑ tu bɑnɑ. \v 29 Yen sɔ̃, i n yɛ̃ mɑ sɑ ǹ ɡɔ̃ru doke su Yinni Gusunɔ seesi kpɑ su ko nɑɑnɛ sɑriruɡibu win mi, yɑ̃ku yee tenin sɔ̃. Mɛyɑ sɑ ǹ mɑɑ kĩ su yɑ̃kunu ko ɡɑm, mɑ n kun mɔ yɑ̃ku yee ten mi, te tɑ wɑ̃ɑ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yee dɛɛrɑrɔ. \p \v 30 Sɑnɑm mɛ yɑ̃ku kowo Finɛɛsi Eleɑsɑɑn bii kɑ Isirelibɑn ɡuro ɡurobu kɑ ben yɛnu yɛ̃robu bɑ nuɑ ye Rubɛnibɑ kɑ Gɑdibɑ kɑ Mɑnɑsebɑ bɑ ɡeruɑ, yerɑ ben bwɛ̃rɑ kpunɑ. \v 31 Mɑ Finɛɛsi u Rubɛnibɑ kɑ Gɑdibɑ kɑ Mɑnɑse be sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɡisɔ sɑ ɡiɑ mɑ Yinni Gusunɔ u wɑ̃ɑ kɑ bɛsɛ, domi i ǹ nùn mɛm nɔɔ sɑriru koosi. Mɛyɑ win mɔru yɑ ǹ mɑɑ wɔrimɔ bɛsɛ sɔɔ yèn bɛrum sɑ rɑɑ mɔ̀. \p \v 32 Yen biru Finɛɛsi wi, kɑ Isirelibɑn ɡuro ɡuro be, bɑ ɡɔsirɑ Gɑlɑdin di bɑ wurɑ bɑ beɡibu sɔ̃ɔwɑ ye bɑ nuɑ mi kpuro. \v 33 Ye beɡii be, bɑ nuɑ mɛ, yɑ bu dore. Mɑ bɑ Yinni Gusunɔ siɑrɑ bɑ ɡɔ̃ru ɡɔsiɑ bɑ nɛɛ, bɑ ǹ mɑɑ Rubɛnin bwese kɛrɑ ye, kɑ Gɑdiɡiɑ ye wɔrimɔ bu ben tem kɑm koosiɑ. \v 34 Yen biruwɑ Rubɛnibɑ kɑ Gɑdibɑ bɑ nɛɛ, yɑ̃ku yee teni tɑ sɑ̃ɑwɑ seedɑ bɛsɛ kpuron wuswɑɑɔ mɑ Yinni Gusunɔ turowɑ u wɑ̃ɑ. \p Mɑ bɑ tu yĩsiru kɑ̃, Seedɑ. \s1 Yosuen ɡɑri dɑ̃ɑki \c 23 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u Isirelibɑ wɔrɑ ben yibɛrɛ be bɑ kɑ bu sikerenɛn nɔmɑn di. Mɑ bɑ wɑ̃ɑ bɔri yɛndu sɔɔ sere n kɑ tɛ. Yosue u mɑɑ tɔkɔ kuɑ ɡem ɡem. \v 2 Yerɑ u Isirelibɑ kpuro sokusiɑ kɑ ben ɡuro ɡurobu kɑ ben wiruɡibu kɑ ben siri kowobu kɑ ben tɑbu sinɑmbu. Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛ wee nɑ tɔkɔ kuɑ ɡem ɡem. \v 3 I mɑɑ wɑ nɡe mɛ Gusunɔ bɛɛn Yinni u bwese ni i deemɑ mini kuɑ. Wiyɑ u kɑ bu tɑbu kuɑ bɛɛn sɔ̃ u bu kɑmiɑ. \v 4 Yen biru i wɑ nɡe mɛ tem mɛ sɑ mwɑ kɑ mɛ sɑ ǹ mwɑɑbu kpɑ, nɑ mu bɔnu kuɑ kɑ tɛtɛ, mɑ nɑ bwese kɛrɑ bɑɑyere yeɡim wɛ̃. Tem mɛyɑ mu wɑ̃ɑ sɑɑ Yuudɛnin di sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ n kɑ ɡirɑri nim wɔ̃ku ɡe bɑ mɔ̀ Mɛditerɑnɛɔ, sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ. \v 5 Tɔn be bɑ wɑ̃ɑ mɛ sɔɔ, Yinni Gusunɔ u koo bɛɛ bu ɡirɑ kpɑ ben tem mɛ, mu ko bɛɛɡim, nɡe mɛ win tii u ɡeruɑ. \v 6 Yen sɔ̃, i tɛmɑnɔ, i hɑniɑ koowo kpɑ i wɑ i woodɑ ye mɛm nɔɔwɑ ye Mɔwisi u yoruɑ tireru sɔɔ kpɑ i ku yen ɡɑɑ ɡɛɛrɑri bɑɑ fiiko. \v 7 I ku kɑ bwese tuku ni nu wɑ̃ɑ bɛɛn suunu sɔɔ ɑrukɑwɑni bɔke i suɑnɑ. I ku yiirɑ i nin bũnu sɑ̃. I ku mɑɑ kɑ nin yĩsɑ bɔ̃re. \v 8 Adɑmɑ i n yɛ̃ mɑ Yinni Gusunɔ tɔnɑwɑ i ko n kɑ mɑninɛ nɡe mɛ i sɑ̃ɑ sere kɑ ɡisɔ. \v 9 Domi u bwese dɑmɡinu ɡirɑ bɛɛn suunu sɔɔn di. Goo mɑɑ sɑri wi u kpĩɑ u yɔ̃rɑ bɛɛn wuswɑɑɔ sere kɑ ɡisɔ. \v 10 Bɛɛn tɔn turo u koo kpĩ u yibɛrɛ nɔrɔbu (1.000) ɡo, nɡe mɛ Gusunɔn tii u nɔɔ mwɛɛru kuɑ, yèn sɔ̃ u rɑ n wɑ̃ɑ kɑ bɛɛ tɑbu sɔɔ. \v 11 Yen sɔ̃ i de i nùn kĩɑ. \v 12 Ì n nùn biru kisi i kɑ bwese ni nu wɑ̃ɑ bɛɛn suunu sɔɔ nɔɔ tiɑ kuɑ, i nin wɔndiɑbɑ suɑ kurɔbu kpɑ nin tii nu bɛɛɡibu suɑ kurɔbu, \v 13 sɑɑ ye sɔɔ, i n yɛ̃ mɑ u ǹ mɑɑ yibɛrɛ be ɡirɑmɔ. U koo dewɑ bɑ n sɑ̃ɑ bɛɛn yinɑ. Bɑ ko n bɛɛ wɑhɑlɑ mɔ̀ bɑ n nɔni sɔ̃ɔwɑ, kpɑ i ɡbisuku tem durom mɛni sɔɔ mɛ Gusunɔ bɛɛn Yinni u bɛɛ wɛ̃. \v 14 Ǹ n nɛn sɔ̃n nɑ, wee nɑ ɡɔɔ turɑ. I n yɛ̃ sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ mɑ nɔɔ mwɛɛ ɡee ni u bɛɛ kuɑ, u ni kpuro yibiɑ mɑm mɑm. Bɑɑ nin teerɑ kun kɑm kue. \v 15 Mɛyɑ i n mɑɑ yɛ̃ nɡe mɛ u nɔɔ mwɛɛ ɡee ni yibiɑ mi, mɛyɑ u koo mɑɑ kɔ̃sɑ ye u ɡeruɑ kpuro ko. U koo bɛɛ ɡo mɑm mɑm tem durom mɛ sɔɔ mɛ u bɛɛ wɛ̃ mini. \v 16 Ì n win ɑrukɑwɑni ye kusiɑ ye u kɑ bɛɛ bɔkuɑ kpɑ i dɑ i n bwese tukunun bũnu yiirɑmmɛ i n sɑ̃ɑmɔ, sɑɑ yerɑ win mɔru koo se kpɑ i ɡbisuku tem durom mɛni sɔɔ. \s1 Yosue u kɑ Isirelibɑ ɡɑri kuɑ \s2 Sikɛmuɔ \c 24 \p \v 1 Yosue u Isirelibɑn bwesenu kpuro mɛnnɑ Sikɛmuɔ mɑ u ben ɡuro ɡurobu sokɑ kɑ ben wiruɡibu kɑ ben siri kowobu kɑ ben tɑbu sinɑmbu. Mɑ bɑ ben tii tusiɑ Gusunɔn wuswɑɑɔ. \v 2 Mɑ Gusunɔ Isirelibɑn Yinni u be kpuro sɔ̃ɔwɑ sɑɑ Yosuen nɔɔn di u nɛɛ, yellu, bɛɛn bɑɑbɑbɑ bɑ wɑ̃ɑ dɑɑ te bɑ mɔ̀ Efɑrɑtin ɡuruɔ. Miyɑ bɑ bũnu sɑ̃ɑmɔ. Ben turowɑ Terɑ, Aburɑhɑmu kɑ Nɑkorin tundo. \v 3 Mɑ nɑ bɛɛn bɑɑbɑ Aburɑhɑmu yɑrɑ sɑɑ dɑɑ ten berɑ ɡiɔn di. Nɑ derɑ u bɔsu Kɑnɑnin tem kpuro sɔɔ mɑ nɑ win bibu dɑbiɑsiɑ. Nɑ nùn Isɑki kɑ̃. \v 4 Mɑ nɑ mɑɑ Isɑki Yɑkɔbu kɑ Esɑu kɑ̃. Nɑ Esɑu Seirin ɡuuru ɡiɑ wɛ̃ u n mɔ, ɑdɑmɑ Yɑkɔbu kɑ win bibu, be, bɑ dɑwɑ Eɡibiti ɡiɑ. \v 5 Nɑ Mɔwisi kɑ Aroni ɡɔrɑ Eɡibitiɡibun mi. Mɑ nɑ Eɡibitiɡii be tɔ̃yɑ kuɑ kɑ ɡɑ̃ɑ mɑɑmɑɑkiɡii ni nɑ kuɑ. Yen biru nɑ bɛɛ Isirelibɑ yɑrɑ min di. \v 6 Ye nɑ bɛɛn bɑɑbɑbɑ yɑrɑ min di, mɑ Eɡibitiɡibɑ bu nɑɑ ɡirɑ kɑ ben tɑbu kɛkɛbɑ kɑ mɑɑsɔbu. Sɑɑ ye bɛɛn bɑɑbɑ be, bɑ turɑ nim wɔ̃kuɔ ɡe bɑ mɔ̀ Nɑɑ yɑri, \v 7 miyɑ bɑ mɑn nɔɔɡiru sue mɑ nɑ yɑm wɔ̃kuru doke be kɑ Eɡibitiɡibun bɑɑ sɔɔ. Nɑ derɑ nim wɔ̃kun nim mɛ, mu Eɡibitiɡii be wukiri bɑ nim diirɑ. Bɛɛn bɑɑbɑbɑ bɑ wɑ kɑ nɔni ye nɑ Eɡibitiɡibu kuɑ. Yen biru i wɔ̃ɔ dɑbinu kuɑ ɡbɑburɔ. \v 8 Mɑ nɑ kɑ bɛɛ nɑ Amɔrebɑn temɔ be bɑ wɑ̃ɑ Yuudɛnin ɡuru ɡiɔ. Bɑ kɑ bɛɛ sɑnnɑ, nɑ mɑɑ bɛɛ bu nɔmu bɛriɑ, mɑ ben tem mu kuɑ bɛɛɡim. Mɑ nɑ bu kpeerɑsiɑ bɛɛn wuswɑɑɔ. \v 9 Bɑlɑki, Siporin bii, Mɔɑbun sunɔ, u seewɑ u kɑ bɛɛ tɑbu kuɑ. U Bɑlɑmu Beorin bii sokusiɑ u nɑ u bɛɛ bɔ̃rusi. \v 10 Adɑmɑ nɑ yinɑ n Bɑlɑmun ɡere swɑɑ dɑki mɑ nɑ derɑ u bɛɛ domɑru kuɑ, mɑ nɑ bɛɛ wɔrɑ Bɑlɑkin nɔmɑn di. \v 11 Yen biru i Yuudɛni tɔburɑ i turɑ Yerikoɔ, mɑ Yerikoɡibu kɑ Amɔrebɑ kɑ Feresibɑ kɑ Kɑnɑnibɑ kɑ Hɛtibɑ kɑ Giriɡɑsibɑ kɑ Hefibɑ kɑ Yebusibɑ bɑ bɛɛ sɑnnɔ seesi. Mɑ nɑ bɛɛ bu nɔmu bɛriɑ. \v 12 Nɑ susu bɑkɑnu ɡɔrɑ bɛɛn wuswɑɑɔ, nu bu ɡirɑ nɡe mɛ nu Amɔrebɑn sinɑmbu yiru ye kuɑ. N ǹ mɔ bɛɛn tɑkobibɑ, ǹ kun mɛ bɛɛn tɛnnu i kɑ bu kɑmiɑ. \v 13 Nɑ bɛɛ ɡbeɑ wɛ̃ ye i ǹ kɑsire, kɑ wusu mi i wɑ̃ɑ si i ǹ bɑnɛ, kɑ dɑ̃ɑ yèn binu i dimɔ ye i ǹ duure. \p \v 14 Yen biru Yosue u nɛɛ, yen sɔ̃, i de i Yinni Gusunɔ nɑsiɑ kpɑ i nùn sɑ̃ kɑ ɡɔ̃ru teu kɑ bɔrɔkiniru. I bɛɛn bɑɑbɑbɑn bũnu derio ni bɑ rɑɑ sɑ̃ɑmɔ dɑɑ te bɑ mɔ̀ Efɑrɑtin ɡuruɔ kɑ mɑɑ Eɡibitiɔ. \v 15 Ì kun mɑɑ kĩ i Gusunɔ sɑ̃, i ɡɔsio ɡisɔ wi i ko i sɑ̃, ǹ n bũnun nɑ, ni bɛsɛn bɑɑbɑbɑ bɑ sɑ̃wɑ dɑɑ ten ɡuruɔ, ǹ n mɑɑ Amɔrebɑɡinun nɑ, bèn temɔ i wɑ̃ɑ mi. Adɑmɑ nɛ kɑ nɛn yɛnuɡibu, Yinni Gusunɔwɑ sɑ ko sɑ̃. \p \v 16 Mɑ tɔn be, bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, sɑ ǹ Yinni Gusunɔ derimɔ su bũnu sɑ̃ pɑi! \v 17 Domi wiyɑ bɛsɛn Yinni wi u sun yɑrɑmɑ sɑɑ Eɡibitiɡibun yorun di, bɛsɛ kɑ bɛsɛn bɑɑbɑbɑ. U mɑɑ sɔm mɑɑmɑɑkiɡii dɑbinu kuɑ bɛsɛn nɔni biru. Mɑ u sun kɔ̃su bɑɑmɑ mi sɑ dɑ kpuro bɛsɛn sɑnum sɔɔ kɑ bwese tukunun suunu sɔɔ. \v 18 Mɑ u sun bwese dɑbinu ɡirɑ, kɑ mɑm Amɔrebɑ be bɑ rɑɑ wɑ̃ɑ tem mɛ sɔɔ. Yen sɔ̃nɑ sɑ ko Yinni Gusunɔ sɑ̃. Domi u sɑ̃ɑwɑ bɛsɛn Yinni kɑ ɡem. \p \v 19-20 Yosue u tɔn be sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, yɑ sɛ̃ i kɑ Yinni Gusunɔ sɑ̃ domi u sɑ̃ɑwɑ dɛɛro, u ǹ wurɑmɔ i mɑɑ ɡoo sɑ̃. Yen sɔ̃, ì n nùn deri mɑ i bũnu sɑ̃wɑ, u ǹ bɛɛ bɛɛn durum suuru kuɑmmɛ. Bɑɑ mɛ u bɛɛ ɡeɑ kuɑ kɔ, u koo ɡɔsirɑwɑ u bɛɛ kɔ̃sɑ kuɑ kpɑ u bɛɛ kɑm koosiɑ. \p \v 21 Mɑ tɔn be, bɑ Yosue sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, bɑɑ ǹ n mɛren nɑ, Yinni Gusunɔwɑ sɑ ko sɑ̃. \p \v 22 Yosue u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɛɛ, i bɛɛn tii seedɑ diiyɑ mɑ Yinni Gusunɔwɑ i ɡɔsɑ i sɑ̃. \p Mɑ bɑ nɛɛ, mɛyɑ sɑ ɡeruɑ. \p \v 23 Mɑ u nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, i bũnu wunɔ i kɔ̃ ni nu wɑ̃ɑ bɛɛn suunu sɔɔ, kpɑ i tii Gusunɔ bɛsɛn Yinni wɛ̃. \p \v 24 Mɑ tɔn be, bɑ Yosue sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, Gusunɔ bɛsɛn Yinniwɑ sɑ ko sɑ̃, kpɑ su nùn mɛm nɔɔwɑ. \p \v 25 Dɔmɑ terɑ Yosue u kɑ tɔn be ɑrukɑwɑni bɔkuɑ u bu woodɑ wɛ̃ Sikɛmu mi. \v 26 Yen biru u ɡɑri yi yoruɑ Gusunɔn woodɑn tireru sɔɔ mɑ u kpee bɑkɑru suɑ u ɡirɑ dɑ̃ɑ bɑkɑru ɡɑrun nuurɔ mi bɑ Yinni Gusunɔn kuu bekuruɡiru ɡire. \v 27 Yosue u tɔn be kpuro sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee kpee teni tɑ ko n sɑ̃ɑwɑ bɛsɛn seedɑ domi tɑ ɡɑri kpuro nuɑ yi Yinni Gusunɔ u sun sɔ̃ɔwɑ. Tɑ koo bɛɛ yi yɑɑyɑsiɑ kpɑ i ku rɑ kɑ ko nɑɑnɛ sɑriruɡibu Gusunɔn sɑ̃ɑru sɔɔ. \p \v 28 Mɑ Yosue u tɔn be yɑrinɑsiɑ u derɑ ben bɑɑwure u dɑ win tem mɛ u mwɑ sɔɔ. \s1 Yosue kɑ Eleɑsɑɑ bɑ ɡu \p \v 29 Yenibɑ kpuron biru Yosue Nunin bii, Yinni Gusunɔn sɔm kowo u ɡu. U kuɑwɑ wɔ̃ɔ wunɔbu kɑ wɔkuru (110). \v 30 Bɑ nùn sikɑ win temɔ Tinnɑti Serɑkiɔ Efɑrɑimun ɡuunun berɑ ɡiɑ, Gɑɑsin ɡuurun sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ. \v 31 Isirelibɑ bɑ Yinni Gusunɔ sɑ̃wɑwɑ Yosuen wɑɑti ye kpuro sɔɔ kɑ mɑɑ ɡuro ɡuro be u derin wɑɑti sɔɔ, be bɑ yɛ̃ ye Yinni Gusunɔ u be Isirelibɑ kuɑ ɡesi. \p \v 32 Yosɛfun kuku ni Isirelibɑ bɑ kɑ nɑ Eɡibitin di, bɑ nu sikɑ Sikɛmun tem mɛ sɔɔ, mɛ Yɑkɔbu u dwɑ Hɑmɔrin bii Sikɛmu kɑ win wɔnɔbun mi, kɑ sii ɡeesun ɡobi wunɔbu (100). N deemɑ tem mɛyɑ bɑ Yosɛfun bibun bweseru wɛ̃. \p \v 33 Mɑ Aronin bii Eleɑsɑɑ u mɑɑ ɡu mɑ bɑ nùn sikɑ ɡunɡuru wɔllɔ te bɑ win bii Finɛɛsi wɛ̃. Tɑ wɑ̃ɑwɑ Efɑrɑimun ɡuunun berɑ ɡiɑ.