\id JDG \ide UTF-8 \h Kpɑrobu \mt1 KPAROBU \ip Tire te bɑ mɔ̀ Kpɑrobu terɑ tɑ Isirelibɑn sindun torubu Kɑnɑnin temɔn ɡɑri ɡerumɔ n kɑ ɡirɑri sɑɑ ye bɑ sinɑ boko swĩi. \ip Ben wɑɑti ye sɔɔ, Isirelibɑ bɑ kuɑ ye bɑ kĩ. Bɑ ku rɑ Gusunɔ mɛm nɔɔwɛ. Mɑ u derɑ yibɛrɛbɑ bɑ bu nɔni sɔ̃ɔwɑ. Ben nɔni swɑ̃ɑru sɔɔ, bɑ̀ n ɡɔ̃ru ɡɔsiɑ bɑ Gusunɔ nɔɔɡiru sue, u rɑ bu suuru kuewɑ kpɑ u bu kpɑro ɡoo seeyɑ wi u koo bu wɔrɑ sɑɑ yibɛrɛbɑn nɔmɑn di. \is1 Tire ten kpunɑɑ \iq1 1. Yosuen ɡɔɔn ɡɑri, wiru 1n di sere wiru 2:10. \iq1 2. Kpɑro be Gusunɔ u seeyɑ, wiru 2:11n di sere wiru 16. \iq1 3. Mɛro bisi sɑnnɔsu, wiru 17n di sere wiru 21. \ie \c 1 \s1 Isirelibɑ bɑ wɑ̃ɑ Kɑnɑnin temɔ \p \v 1 Yosuen ɡɔɔn biru Isirelibɑ bɑ Yinni Gusunɔ bikiɑ u bu sɔ̃ bwese kɛrɑ ye yɑ koo ɡbi yu dɑ yu Kɑnɑni be bɑ tie wɔri. \v 2 Yerɑ u bu wisɑ u nɛɛ, Yudɑn bwese kɛrɑ, domi nɑ bu tem mɛ nɔmu sɔndiɑ. \p \v 3 Mɑ Yudɑbɑ bɑ ben mɑɑbu Simɛɔbɑ sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, i nɑ i kɑ sun Kɑnɑni be bɑ wɑ̃ɑ bɛsɛn tem mɛ sɔɔ wɔri su ɡo. Yen biru kpɑ su mɑɑ dɑ bɛɛn mi. \p Mɑ Simɛɔ be, bɑ wurɑ bɑ dɑ. \v 4-5 Yerɑ be kpuro bɑ mɛnnɑ bɑ Kɑnɑni be wɔri. Yinni Gusunɔ u mɑɑ bu Kɑnɑni be kɑ Feresibɑ nɔmu sɔndiɑ. Mɑ bɑ bu kɑmiɑ bɑ ben tɔmbu nɔrɔbun subɑ wɔkuru (10.000) ɡo Besɛkiɔ. Miyɑ bɑ yɑnde wuu ɡen sunɔ deemɑ bɑ nùn wɔri. \v 6 Yerɑ u dukɑ suɑ mɑ bɑ nùn nɑɑ ɡirɑ bɑ mwɑ bɑ win nɔmɑn niki bii bɑkɑnu bɔɔrɑ kɑ win nɑɑ niki bii bɑkɑnu. \v 7 Yerɑ Besɛkin sunɔ wi, u ɡeruɑ u nɛɛ, sinɑmbu wɑtɑ kɑ wɔkurɑ nɑ derɑ bɑ ben nɔmɑn niki bii bɑkɑnu bɔɔrɑ kɑ ben nɑɑsuɡinu. Dĩɑ buri yi nɑ deri, yiyɑ bɑ rɑ n dimɔ. Wee tɛ̃ Gusunɔ u mɑn ye kpuro kɔsiemɔ. \p Mɑ bɑ kɑ nùn dɑ Yerusɑlɛmuɔ. Miyɑ u ɡu. \p \v 8 Yenibɑ kpuron biru Yudɑbɑ bɑ Yerusɑlɛmu wɔri bɑ ye kɑmiɑ. Yen dɔmɑ te, bɑ yen tɔmbu ɡo mɑ bɑ wuu ɡe dɔ̃ɔ mɛni. \v 9 Yerɑ bɑ mɑɑ dɑ bɑ Kɑnɑni be bɑ wɑ̃ɑ ɡuunɔ wɔri kɑ be bɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ ɡbɑburɔ, kɑ sere be bɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ. \v 10 Mɑ bɑ mɑɑ Kɑnɑni be bɑ wɑ̃ɑ Heboroniɔ wɔri ye bɑ rɑ rɑɑ soku Aribɑn wuu. Miyɑ bɑ Sesɑibɑ kɑ Akimɑnibɑ kɑ Tɑlimɑibɑ kɑmiɑ. \v 11 Heboronin di bɑ mɑɑ dɑ bɑ Debiriɡibu wɔri. Sɑɑ ye sɔɔ, bɑ rɑ wuu ɡe sokuwɑ Sefɛɛn wuu. \v 12 Mɑ Kɑlɛbu u nɛɛ, wi u kpĩɑ u Sefɛɛn wuu ɡe mwɑ, yɛ̃rowɑ u koo win bii wɔndiɑ Akusɑ kɛ̃ kurɔ. \v 13 Yerɑ Otiniɛli, Kɑlɛbun wɔnɔ Kenɑsin bii u wuu ɡe kɑmiɑ. Mɑ Kɑlɛbu u nùn win bii wɔndiɑ wi kɑ̃ kurɔ. \v 14 Sɑnɑm mɛ kurɔ wi, u duɑ Otiniɛlin yɛnuɔ u kpɑ, yerɑ u nùn bwisi kɑ̃ u nɛɛ, ɑ doo ɑ tem bikiɑ nɛn tundon mi. Adɑmɑ kurɔ win tii u dɑ win tundo Kɑlɛbun mi. Ye u turɑ mi, u sɑrɑ sɑɑ win kɛtɛkun di. Yerɑ Kɑlɛbu u nùn bikiɑ u nɛɛ, mbɑ ɑ kĩ. \v 15 Mɑ u wisɑ u nɛɛ, ɑ suuru koowo ɑ mɑn bwii kɛ̃. Domi berɑ ye ɑ mɑn wɛ̃ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ, nim sɑri mi. \p Mɑ Kɑlɛbu u nùn bwii wɛ̃ yi yi wɑ̃ɑ ɡuunɔ kɑ wɔwɑɔ. \p \v 16 Kenibɑ be bɑ sɑ̃ɑ Mɔwisin dokirin bweseru bɑ Yudɑbɑ swĩi bɑ doonɑ Yerikon di sɑnnu, mi kpɑkpɑ bɛ̃ɛ wɑ̃ɑ. Bɑ dɑ bɑ sinɑ ɡbɑburɔ Yudɑbɑn temɔ Arɑdin sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ. \p \v 17 Yen biru Yudɑbɑ kɑ ben mɑɑbu Simɛɔbɑ bɑ Kɑnɑni be bɑ wɑ̃ɑ Sefɑtiɔ wɔri bɑ kpeerɑsiɑ mɑm mɑm. Wuu ɡerɑ bɑ yĩsiru kɑ̃ Hɔɔmɑ. Yen tubusiɑnɑ bɑnsu. \v 18 Yudɑ be, bɑ mɑɑ Gɑsɑ mwɑ kɑ Asikɑloni kɑ Ekoroni, yen bɑɑyere kɑ yen bɑru kpɑɑnu. \v 19 Yinni Gusunɔ u kɑ Yudɑ be wɑ̃ɑ. Yerɑ bɑ berɑ mi ɡuunu wɑ̃ɑ mwɑ yɑ kuɑ beɡiɑ. Adɑmɑ bɑǹ kpĩɑ bɑ tɔn be bɑ wɑ̃ɑ nin wɔwɑɔ kɑmiɛ. Domi tɔn be, bɑ tɑbu kɛkɛ sisuɡii mɔ yi dumi ɡɑwe. \v 20 Mɛsumɑ Kɑlɛbu u kɑ Heboroni wɑ nɡe mɛ Mɔwisi u rɑɑ ɡeruɑ. Mɑ u Anɑkibɑn bwese kɛri itɑ ɡirɑ min di. \v 21 Adɑmɑ Bɛnyɑmɛɛbɑ bɑǹ kpĩɑ bɑ Yebusibɑ ɡire sɑɑ Yerusɑlɛmun di. Yerɑ n derɑ bɑ kɑ wɑ̃ɑ ben suunu sɔɔ sere kɑ ɡisɔn ɡisɔ. \p \v 22 Yinni Gusunɔ u wɑ̃ɑ kɑ Mɑnɑsebɑ kɑ Efɑrɑimubɑ be bɑ sɑ̃ɑ Yosɛfun bibun bweseru. Mɑ bɑ Betɛli wɔrim dɑ. \v 23 Adɑmɑ bɑ ɡinɑ derɑ ɡɑbɑ dɑ bɑ yen sɑriɑ mɛɛrɑ. Betɛli yerɑ, bɑ rɑ rɑɑ soku Lusi. \v 24 Ye bɑ turɑ mi, yerɑ bɑ ɡoo wɑ u yɑriɔ wuu ɡen min di. Mɑ bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, ɑ sun sɔ̃ɔsio mìn di bɑ rɑ kɑ wuu ɡeni du, kpɑ su nun ɡeɑ kuɑ. \p \v 25 Mɑ durɔ wi, u bu sɔ̃ɔsi. Ye bɑ duɑ wuu ɡe sɔɔ, yerɑ bɑ ɡen tɔmbu ɡo. Mɑ bɑ durɔ wi deri kɑ win yɛnuɡibu kpuro. \v 26 Yen biru durɔ wi, u yɑrɑ wuu ɡen min di u dɑ Hɛtibɑn temɔ u wuu kpɔɔ bɑnɑ. Mɑ u ɡu yĩsiru kɑ̃ Lusi. Yĩsi terɑ bɑ kɑ ɡu sokumɔ sere kɑ ɡisɔ. \p \v 27 Mɑnɑsebɑ bɑǹ kpĩɑ bɑ Bɛti Seɑniɡibu kɑ Tɑɑnɑkiɡibu kɑ Doriɡibu kɑ Yibileɑmuɡibu kɑ sere mɑɑ Mɛɡidoɡibu kɑ ben bɑru kpɑɑnuɡibu ɡire. Yerɑ n derɑ Kɑnɑni be, bɑ kɑ wɑ̃ɑ Mɑnɑsebɑn suunu sɔɔ. \v 28 Bɑɑ sɑnɑm mɛ Isirelibɑ bɑ dɑm kuɑ, bɑǹ mɑɑ kpĩɑ bɑ tɔn be ɡire. Adɑmɑ bɑ bu yoo sɔmɑ koosiɑ. \p \v 29 Mɛyɑ mɑɑ Efɑrɑimubɑ bɑǹ kpĩɑ bɑ Kɑnɑniɡii be bɑ wɑ̃ɑ Gesɛɛɔ ɡire. Yerɑ n derɑ tɔn be, bɑ kɑ wɑ̃ɑ ben suunu sɔɔ. \p \v 30 Sɑbulonibɑ, be mɑɑ, bɑǹ kpĩɑ bɑ Kitironiɡibu kɑ Nɑhɑlɑliɡibu ɡire. Bɑ derɑ bɑ wɑ̃ɑ kɑ be sɑnnu, ɑdɑmɑ bɑ bu yoo sɔmɑ koosiɑ. \p \v 31 Asɛɛbɑ bɑǹ mɑɑ kpĩɑ bɑ Akoɡibu kɑ Sidoniɡibu kɑ sere Alɑbuɡibu kɑ Akisibuɡibu kɑ Helubɑɡibu kɑ Afikiɡibu kɑ Rehɔbuɡibu ɡire. \v 32 Mɑ Asɛɛ be, bɑ wɑ̃ɑ kɑ be sɑnnu. \p \v 33 Nɛfitɑlibɑ bɑǹ mɑɑ kpĩɑ bɑ Bɛti Semɛsiɡibu kɑ Bɛti Anɑtiɡibu ɡire. Bɑ wɑ̃ɑ ben suunu sɔɔ, ɑdɑmɑ bɑ bu yoo sɔmɑ koosiɑ. \p \v 34 Amɔrebɑ bɑ Dɑnubɑ ɡirɑ sɑɑ wɔwɑn di. Mɑ Dɑnu be, bɑ dɑ bɑ wɑ̃ɑ ɡuunɔ. \v 35 Yen sɔ̃nɑ Amɔre be, bɑǹ doonɛ sɑɑ Hɑɑri Herɛsi kɑ Ayɑloni kɑ Sɑɑbimun di. Adɑmɑ yen biru Efɑrɑimubɑ kɑ Mɑnɑsebɑ bɑ bu tɑɑre bɑ yoo sɔmɑ koosiɑ. \v 36 Sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ, Amɔrebɑn tem nɔɔ ɡɑ Edɔmubɑn tem bɛwɑ n kɑ dɑ sere ɡunɡuu te bɑ mɔ̀ Akɑrɑbimuɔ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ. Akɑrɑbimu yen tubusiɑnɑ niɑ. \s1 Gusunɔn ɡɔrɑdo u dɑ \s2 Bokimuɔ \c 2 \p \v 1 Sɔ̃ɔ teeru Yinni Gusunɔn ɡɔrɑdo u seewɑ Giliɡɑlin di u dɑ Bokimuɔ. Mɑ Gusunɔ u Isirelibɑ sɔ̃ɔwɑ sɑɑ ɡɔrɑdo win nɔɔ sɔɔn di u nɛɛ, nɑ bɛɛ yɑrɑmɑ Eɡibitin di nɑ kɑ bɛɛ nɑ tem mɛ sɔɔ, mɛ nɑ bɛɛn bɑɑbɑbɑ nɔɔ mwɛɛru kuɑ kɑ bɔ̃ri. Nɑ nɛɛ, nɑǹ nɛn ɑrukɑwɑni kusiɑmɔ pɑi ye nɑ kɑ bɛɛ bɔkuɑ. \v 2 Nɑ mɑɑ bɛɛ sɔ̃ɔwɑ nɑ nɛɛ, i ku rɑ kɑ tem mɛn tɔmbu ɑrukɑwɑni bɔke. I ben bũu sɑ̃ɑ yenu kɔsukuo. Adɑmɑ iǹ nɛn ɡere mɛm nɔɔwɛ. Mbɑn sɔ̃nɑ i kuɑ mɛ. \v 3 Yen sɔ̃nɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ mɑ nɑǹ bu ɡirɑmɔ bɛɛn min di. Bɑ ko n wɑ̃ɑwɑ bɛɛn bɔkuɔ, bɑ n sɑ̃ɑ bɛɛn wɛrɔbu, kpɑ ben bũnu nu ko bɛɛn yinɑ. \p \v 4 Sɑɑ ye Yinni Gusunɔn ɡɔrɑdo wi, u ɡɑri yi ɡeruɑ u kpɑ, yerɑ Isirelibɑ kpuro bɑ nɔɔɡiru suɑ bɑ swĩ. \v 5 Yen sɔ̃nɑ bɑ yɑm mi sokɑ Bokimu. Miyɑ bɑ Yinni Gusunɔ yɑ̃kunu kuɑ. \s1 Yosuen ɡɔɔ \p \v 6 Sɑnɑm mɛ Yosue u wɑ̃ɑ wɑ̃ɑru sɔɔ, u derɑ Isireli bɑɑwure u dɑwɑ u win tem mwɑ mɛ mu kuɑ wiɡim. \v 7 Tɔn be, bɑ Yinni Gusunɔ sɑ̃wɑ Yosuen wɑɑti kpuro sɔɔ kɑ mɑɑ ɡuro ɡuro be u derin wɑɑti sɔɔ, be bɑ sɔm mɑɑmɑɑkiɡinu kpuro wɑ ni Yinni Gusunɔ u Isirelibɑ kuɑ. \v 8 Yosue, Nunin bii, Yinni Gusunɔn sɔm kowo, u kuɑwɑ wɔ̃ɔ wunɔbu kɑ wɔkuru (110) mɑ u ɡu. \v 9 Bɑ nùn sikɑ win temɔ Tinnɑti Herɛsiɔ, Efɑrɑimubɑn berɑ ɡiɑ Gɑɑsin ɡuurun sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ. \v 10 Sɑɑ yen tɔmbu kpuro bɑ ɡu, mɑ be bɑ seewɑ ben ɑyenɔ bɑǹ Yinni Gusunɔn bɛɛrɛ yɛ̃. Mɛyɑ bɑ mɑɑ duɑri ye u rɑɑ ben bɑɑbɑbɑ kuɑ. \s1 Isirelibɑ bɑ Yinni Gusunɔn \s2 sɑ̃ɑru deri \p \v 11 Ye Isirelibɑ bɑ kuɑ, yɑǹ Yinni Gusunɔ dore. Domi bɑ nùn deri bɑ dɑ bɑ bũnu sɑ̃ɑmɔ ni bɑ rɑ soku Bɑɑlibɑ. \v 12-13 Bɑ Gusunɔ ben bɑɑbɑbɑn yinni deri wi u bu yɑrɑmɑ Eɡibitin di. Mɑ bɑ be bɑ bu sikerenɛn bũu ni bɑ mɔ̀ Bɑɑlibɑ kɑ Asitɑɑtebɑ sɑ̃ɑmɔ bɑ nu wiru kpĩiyɑmmɛ. Yerɑ n derɑ Yinni Gusunɔn mɔru seewɑ. \v 14 Mɑ u bu tɔn diobu nɔmu bɛriɑ bɑ bu ye bɑ mɔ kpuro ɡurɑri. U mɑɑ bu ben yibɛrɛ be bɑ bu sikerenɛ dɔre. Bɑǹ mɑɑ kpĩɑ bɑ kɑ tii yinɛ. \v 15 Bɑɑmɑ mi bɑ tɑbu dɑ, Yinni Gusunɔ u rɑ dewɑ bu kɔ̃sɑ wɑ nɡe mɛ u rɑɑ ɡeruɑ kɑ bɔ̃ri. Bɑ nɔni swɑ̃ɑru wɑ tɑ kpɑ̃. \v 16 Yen biruwɑ u bu kpɑrobu seeyɑ be bɑ koo bu fɑɑbɑ ko tɔn diobun nɔmun di. \v 17 Kɑ mɛ, bɑ ku rɑ kpɑro ben ɡere wure. Bɑǹ kɑ Gusunɔ turo yɔ̃re. Bũnɑ bɑ rɑ sɑ̃. Mii mii bɑ swɑɑ ye deri ye ben bɑɑbɑbɑ bɑ rɑɑ swĩi. Bɑǹ mɑɑ Yinni Gusunɔn woodɑ mɛm nɔɔwɛ. \v 18 Yinni Gusunɔ ù n bu kpɑro wɛ̃, u rɑ n wɑ̃ɑwɑ kɑ yɛ̃ro u kɑ bu wɔrɑ ben yibɛrɛbɑn nɔmɑn di, kpɑro win wɑɑti kpuro sɔɔ. Domi u rɑ ben wɔnwɔndu wɑ sɑnɑm mɛ bɑ weeweenu mɔ̀, be bɑ bu tɔ̃yɑ mɔ̀ bɑ bu nɔni sɔ̃ɔmɔn sɔ̃. \v 19 Adɑmɑ kpɑro wi, ù n ɡu, bɑ rɑ mɑɑ kɔ̃sɑ kowɑ n kere ben bɑɑbɑbɑ. Bũnɑ bɑ rɑ kɑsu bu wiru kpĩiyɑ bu sɑ̃. Ben ɡɔ̃ru ɡɑ rɑ bɔbiewɑ bu kɑ swɑɑ kɔ̃sɑ ye swĩi kɑ deɡɑnɡɑm. \s1 Yinni Gusunɔ \s2 u Isirelibɑn lɑɑkɑri mɛɛrɑ \p \v 20 Kpɑ Yinni Gusunɔ u kɑ bu mɔru ko ɡem ɡem u nɛɛ, tɔn be, bɑ nɛn woodɑ sɑnkɑ ye nɑ ben bɑɑbɑbɑ wɛ̃. Bɑǹ mɑɑ nɛn ɡere mɛm nɔɔwɛ. \v 21 Yen sɔ̃nɑ nɑǹ mɑɑ bu bweseru ɡɑru ɡirɑmmɛ bwese ni Yosue u deri sɔɔ sɑnɑm mɛ u ɡu. \v 22 Bwese niyɑ kon kɑ ben lɑɑkɑri mɛɛri, kpɑ n wɑ bɑ̀ n koo lɑsɑbu ko, bu nɛn swɑɑ swĩi, nɡe mɛ ben bɑɑbɑbɑ bɑ kuɑ. \p \v 23 Mɑ Yinni Gusunɔ u bwese ni deri, uǹ kɑ nin ɡirɑbu sɛnde. \c 3 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u bwese ni nu tie deri Isirelibɑn suunu sɔɔ, u n dɑ kɑ ben lɑɑkɑri mɛɛri be bɑǹ tɑbu koore nɡe ben bɑɑbɑ be bɑ Kɑnɑnin tem mwɑ. \v 2 U yeni kuɑwɑ be bɑ kun tɑbu koore mi bu kɑ tɑbu ɡiɑ. \v 3 Bwese ni u deri ben suunu sɔɔ wee, Filisitibɑ kɑ ben sinɑmbu nɔɔbu kɑ Kɑnɑnibɑ kɑ Sidoniɡibu kɑ sere Hefibɑ be bɑ wɑ̃ɑ Libɑnin ɡuunɔ, sɑɑ Bɑɑli Hɛɛmɔɔn ɡuurun di n kɑ ɡirɑri Lebo Hɑmɑtiɔ. \v 4 Yinni Gusunɔwɑ u derɑ bɑ wɑ̃ɑ Isirelibɑn suunu sɔɔ kpɑ u n dɑ kɑ Isireli ben lɑɑkɑri mɛɛri. Sɑɑ ye sɔɔrɑ u koo ɡiɑ bɑ̀ n koo win woodɑbɑ swĩi ye u ben bɑɑbɑbɑ wɛ̃ sɑɑ Mɔwisin min di. \v 5 Yen sɔ̃nɑ Isirelibɑ bɑ wɑ̃ɑ kɑ Kɑnɑnibɑ kɑ Hɛtibɑ kɑ Amɔrebɑ kɑ Filisitibɑ kɑ Hefibɑ kɑ Yebusibɑ sɑnnu. \v 6 Mɑ bɑ ben bii wɔndiɑbɑ suɑ kurɔbu. Be, bɑ mɑɑ bu beɡibu wɛ̃ bɑ suɑ kurɔbu. Sɑɑ yerɑ Isirelibɑ bɑ tɔn ben bũnu sɑ̃ɑru wɔri. \ms1 KPAROBU \s1 Otiniɛli \p \v 7 Yenibɑn biru, Isirelibɑ bɑ Yinni Gusunɔ duɑri mɑ bɑ kɔ̃sɑ kuɑ bɑ bũu ni bɑ mɔ̀ Bɑɑlibɑ kɑ Asitɑɑtebɑ sɑ̃ɑmɔ. \v 8 Yerɑ Yinni Gusunɔ u kɑ bu mɔru kuɑ, u bu Mɛsopotɑmin sinɑ boko nɔmu bɛriɑ, wi bɑ mɔ̀ Kusɑni Risetɑimu. Mɑ bɑ nùn sɑ̃wɑ wɔ̃ɔ nɔɔbɑ itɑ. \v 9 Sɑɑ ye sɔɔrɑ bɑ Yinni Gusunɔ nɔɔɡiru sue bɑ fɑɑbɑ kɑnɑ. Mɑ u ben kɑnɑru nuɑ u bu fɑɑbɑ kowo wɑɑwɑ, u bu wɔrɑ sunɔ win nɔmɑn di. Fɑɑbɑ kowo win yĩsirɑ Otiniɛli, Kenɑsin bii. Kenɑsi wi, u sɑ̃ɑwɑ Kɑlɛbun wɔnɔ. \v 10 Sɔ̃ɔ teeru Yinni Gusunɔn Hunde u Otiniɛli wi yɔɔwɑ mɑ u kuɑ Isirelibɑn kpɑro. Yen biru u seewɑ u dɑ u kɑ sinɑ boko wi tɑbu kuɑ. Mɑ Yinni Gusunɔ u nùn sunɔ wi nɔmu bɛriɑ u kɑmiɑ. \v 11 Sɑɑ yerɑ Isirelibɑ bɑ mɑɑ bɔri yɛndu wɑ wɔ̃ɔ weeru. Yen biruwɑ Otiniɛli u ɡu. \s1 Ehudu \p \v 12 Otiniɛlin biru, Isirelibɑ bɑ mɑɑ kɔ̃sɑ kuɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. Mɑ u Mɔɑbun sinɑ boko Eɡoloni dɑm wɛ̃, u nùn Isirelibɑ nɔmu bɛriɑ. \v 13 Mɑ sinɑ boko wi, u Amɔnibɑ mɛnnɑ kɑ Amɑlɛkibɑ bɑ dɑ bɑ Isirelibɑ wɔri, mɑ bɑ Yeriko mwɑ. \v 14 Yerɑ Isireli be, bɑ Eɡoloni wi sɑ̃wɑ wɔ̃ɔ yɛndu yiru sɑri. \v 15 Sɑnɑm mɛ sɔɔrɑ bɑ Yinni Gusunɔ nɔɔɡiru sue bɑ fɑɑbɑ kowo kɑnɑ. Mɑ u bu fɑɑbɑ kowo wi wɑɑwɑ. Win yĩsirɑ Ehudu, Gerɑn bii, Bɛnyɑmɛɛn bweseru sɔɔ. Durɔ wi, u sɑ̃ɑwɑ nɔm dwɑɑɡii. \p Sɔ̃ɔ teeru Isirelibɑ bɑ nùn ɡɔrɑ u dɑ u Eɡoloni kɛ̃ru wɛ̃. \v 16 Mɑ Ehudu wi, u tɑkobi kuɑ. Yen beri berikɑ nɔɔ do. Yen dɛ̃ɛbu bu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soo teeru. Mɑ u ye doke win pɔrɑɔ nɔm ɡeu ɡiɑ u yɑberu sebusi. \v 17 Ye u turɑ Eɡolonin mi, u nùn kɛ̃ɛ te wɛ̃. N deemɑ sunɔ wi, durɔ bembererɑ. \v 18 Yen biru Ehudu u ɡɔsirɔ yɛnuɔ, wi kɑ tɔn be bɑ kɑ kɛ̃ɛ te nɑ. \v 19 Adɑmɑ sɑnɑm mɛ bɑ turɑ kpee kɔrɑ yeru ɡɑrun mi, Giliɡɑlin bɔkuɔ, yerɑ Ehudu u ɡɔsirɑmɑ u nɑ sinɑ boko win mi, u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, yinni, nɑ ɡɑri ɑsiriɡii ɡɛɛ mɔ kon nun sɔ̃. \p Mɑ sinɑ boko u nɛɛ, win sinɑ bwɑ̃ɑbu bu ɡinɑ yɑrio be kpuro. \p \v 20 Sɑɑ ye sɔɔ, sinɑ boko u sɔ̃ ɡidɑmbisɑn dii woo durɔruɡiru ɡɑru sɔɔ te bɑ kuɑ wi turon sɔ̃. Ehudu u nùn susi u nɛɛ, ɡɑri yi nɑ mɔ yi weewɑ Gusunɔn min di. \p Mɑ Eɡoloni u seewɑ sɑɑ win kitɑrun di u yɔ̃rɑ. \v 21 Sɑnɑm mɛyɑ Ehudu u win nɔm dwɑɑ ye dɛmiɑ u tɑkobi ye womɑ sɑɑ win yɛ̃si nɔm ɡeu ɡiɑn di, u sunɔ wi sɔkɑ nukurɔ. \v 22 Tɑkobi ye, yɑ duɑwɑ kɑ yen buru sɑnnu. Mɑ win wɑsin ɡum mu ye nɛnuɑ sɔɔwɔ. Yerɑ u ye derisi Eɡolonin nuku te sɔɔ. \v 23 Yen biru Ehudu u yɑrɑ dii ten bee tiɑ ɡiɑn di mɑ u ten ɡɑmbo kɛnuɑ u bɛri. \v 24 Ye u doonɑ, yerɑ sinɑ bokon bwɑ̃ɑbɑ nɑ bɑ deemɑ dii ten ɡɑmbobɑ bɑ kɛnuɑ sim sim. Mɑ bɑ nɛɛ, u ko n swɑɑ swĩibu mɔ̀wɑ. \v 25 Mɑ bɑ nùn mɑrɑ n kɑ tɛ. Ye bɑ wɑ uǹ kɛniɛ, yerɑ ben tii bɑ kɔkɔrɔ suɑ bɑ kɛniɑ. Mɑ bɑ deemɑ wee, ben sinɑ boko u kpĩ temɔ u ɡuu. \v 26 Sɑɑ ye sɔɔ, Ehudu u tondɑ u kpee kɔrɑ yee te sɑrɑ, u dɑ Seirɑɔ. \v 27 Ye u turɑ mi, u tɑbu kɔbɑ so Efɑrɑimun ɡuunɔ. Mɑ Isirelibɑ kpuro bɑ sɑrɑmɑ bɑ kɑ nùn tɑɑ bi dɑ, u bu swɑɑ ɡbiiye. \v 28 U bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i mɑn swĩiyɔ, domi Yinni Gusunɔ u sun bɛsɛn yibɛrɛbɑ Mɔɑbubɑ nɔmu bɛriɑ. \p Mɑ bɑ nùn swĩi bɑ dɑ. Bɑ yɔ̃rɑ Yuudɛnin tɔburɑ yerɔ, Mɔɑbubɑn tem berɑ ɡiɑ. Bɑǹ dere bɑɑ Mɔɑbu ben turo u dɑɑ te tɔburɑ. \v 29 Yen dɔmɑ te, Mɔɑbubɑn tɑbu durɔ dɑmɡibu nɔrɔbun subɑ wɔkurɑ (10.000) bɑ ɡo. Bɑɑ ben tɔn turo kun bu kisirɑri. \v 30 Tɔ̃ɔ te, Isirelibɑ bɑ Mɔɑbubɑ sekuru doke. Sɑɑ dɔmɑ ten diyɑ Isirelibɑn tem mu bɔri yɛndu wɑ sere wɔ̃ɔ wɛnɛ. \s1 Sɑnɡɑɑ \p \v 31 Ehudun biru Yinni Gusunɔ u mɑɑ Sɑnɡɑɑ, Anɑtin bii ɡɔsɑ u kuɑ Isirelibɑn kpɑro. Sɑnɡɑɑ wi, Filisitibɑn tɑbu durɔbu nɑtɑwɑ u ɡo kɑ kɛtɛ kpɑrɑ dɛkɑ yèn nɔɔ ɡɑ sɛ̃u mɔ. \s1 Deborɑ kɑ Bɑrɑki \c 4 \p \v 1 Ehudun ɡɔɔn biru Isirelibɑ bɑ kpɑm kuɑ ye yɑǹ Yinni Gusunɔ dore. \v 2 Mɑ u bu Kɑnɑnin sunɔ Yɑbini nɔmu bɛriɑ wi u bɑndu dii Hɑsoriɔ. Win tɑbu sunɔwɑ Siserɑ wi u wɑ̃ɑ Hɑrosɛti Goimuɔ. \v 3 Yɑbini wi, tɑbu kɛkɛ sisuɡii nɛnɛ kɑ wunɔbuwɑ (900) u mɔ. Mɑ u Isirelibɑ dɑm dɔre sere n kɑ kuɑ wɔ̃ɔ yɛndu. Yerɑ bɑ Yinni Gusunɔ nɔɔɡiru sue bɑ fɑɑbɑ kɑnɑ. \p \v 4 N deemɑ Gusunɔn sɔmɔ tɔn kurɔ wi bɑ mɔ̀ Deborɑ, Lɑpidɔtun kurɔ, wiyɑ u sɑ̃ɑ Isirelibɑn kpɑro sɑɑ ye sɔɔ. \v 5 U rɑ n sɔ̃wɑ kpɑkpɑ bɑ̃ɑ ɡɑɑn nuurɔ ye yɑ wɑ̃ɑ Rɑmɑ kɑ Betɛlin bɑɑ sɔɔ, Efɑrɑimun ɡuunun berɑ ɡiɑ. Mɑ bɑ ye yĩsiru kɑ̃ Deborɑn kpɑkpɑ bɑ̃ɑ. Miyɑ Isirelibɑ bɑ rɑ de u kɑ bu siribu kuɑ. \v 6 Sɔ̃ɔ teeru u Abinɔɑmun bii Bɑrɑki sokusiɑ wi u wɑ̃ɑ Kedɛsiɔ Nɛfitɑlibɑn temɔ. U nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Gusunɔ, bɛsɛ Isirelibɑn Yinni, wiyɑ u nun woodɑ yeni wɛ̃ u nɛɛ, ɑ tɔmbu nɔrɔbun subɑ wɔkuru (10.000) ɡɔsio sɑɑ Nɛfitɑlibɑ kɑ Sɑbulonibɑn min di ɑ kɑ bu dɑ ɡuu te bɑ mɔ̀ Tɑboriɔ. \v 7 U koo Siserɑ, Yɑbinin tɑbu sunɔ kɑ win tɑbu kɛkɛbɑ kɑ win tɑbu kowobu ɡɑwɑmɑ wunɛn mi, Kisionin dɑɑrɔ, kpɑ u nun bu nɔmu bɛriɑ. \p \v 8 Mɑ Bɑrɑki u nùn wisɑ u nɛɛ, ɑ̀ n kɑɑ kɑ mɑn dɑ, kon dɑ. Adɑmɑ ɑ̀ kun kɑ mɑn dɔɔ, nɑǹ dɔɔ. \p \v 9 Mɑ Deborɑ u nɛɛ, yɑ wɑ̃, kon kɑ nun dɑ, ɑdɑmɑ ɑǹ siɑrɑbu wɑsi sɑ̀ n dɑ sɑnnu. Domi Yinni Gusunɔ u koo Siserɑ tɔn kurɔ ɡoo nɔmu bɛriɑ. \p Mɑ Deborɑ u seewɑ u kɑ Bɑrɑki dɑ sere Kedɛsiɔ. \v 10 Bɑrɑki u Sɑbulonibɑ kɑ Nɛfitɑlibɑ sokusiɑ Kedɛsiɔ. Mɑ ben tɔmbu nɔrɔbun subɑ wɔkuru (10.000) bɑ kɑ nùn yɔ̃rɑ kɑ Deborɑ sɑnnu. \v 11 N deemɑ Mɔwisin kurɔn sesu Hobɑbu, win bweserɑ bɑ mɔ̀ Kenibɑ. Ben turo Hebɛɛ u kɑ Keni be bɑ tie kɑrɑnɑ. Mɑ u dɑ u win kuru ɡirɑ dɑ̃ɑ bɑkɑru ɡɑrun nuurɔ Sɑnɑimuɔ, Kedɛsin bɔkuɔ. \p \v 12 Yen biruwɑ bɑ Siserɑ sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, Bɑrɑki, Abinɔɑmun bii, u dɑ ɡuu te bɑ mɔ̀ Tɑboriɔ. \v 13 Mɑ Siserɑ u win tɑbu kowobu kpuro sokusiɑ u nɛɛ, bu nɑ Hɑrosɛti Goimun di kɑ win tɑbu kɛkɛ sisuɡii nɛnɛ kɑ wunɔbu (900) ye. Mɑ bɑ mɛnnɑ Kisionin dɑɑrɔ. \v 14 Mɑ Deborɑ u Bɑrɑki sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ seewo, domi ɡisɔrɑ Yinni Gusunɔ u koo nun ɡbiiyɑ u kɑ nun Siserɑ nɔmu bɛriɑ. \p Yerɑ Bɑrɑki u sɑrɑmɑ ɡuu ten min di kɑ win tɔmbu nɔrɔbun subɑ wɔku (10.000) te tɑ nùn swĩi. \v 15 Ye bɑ Siserɑ kɑ win tɑbu kowobu kɑ win tɑbu kɛkɛbɑ wɔri, Yinni Gusunɔ u derɑ Siserɑn tɔn be, bɑ burisinɑ Bɑrɑkin wuswɑɑɔ. Mɑ Siserɑ u sɑrɑ win kɛkɛn di u dukɑ suɑ kɑ nɑɑsu. \v 16 Bɑrɑki u Siserɑn tɑbu kowobu kɑ win tɑbu kɛkɛbɑ nɑɑ ɡirɑ sere Hɑrosɛti Goimuɔ. Mɑ bɑ bu ɡo be kpuro kɑ tɑkobi. Bɑɑ ben turo bɑǹ deri. \p \v 17 Adɑmɑ Siserɑ u dukɑ suɑ u dɑ u kukuɑ Hebɛɛ Kenin kurɔ wi bɑ mɔ̀ Yɑɛlin kuu bekuruɡirɔ, domi Hebɛɛ kɑ Yɑbini, Hɑsorin sunɔ bɑ nɔɔsinɑmɔ. \v 18 Yɑɛli u yɑrɑ u Siserɑ dɑm koosiɑ u nɛɛ, ɑ duumɑ nɛn yinni, ɑ ku bɛrum ko. \p Mɑ u duɑ kurɔ win mi, mɑ kurɔ wi, u bekuru suɑ u nùn wukiri. \v 19 Yerɑ Siserɑ u nɛɛ, ɑ suuru koowo, ɑ mɑn nim kɛ̃ɛyɔ n nɔ. Nim nɔru ɡɑ mɑn mɔ̀wɑ. \p Mɑ kurɔ wi, u bom bwɑ̃ɑru suɑ u nùn wɛ̃ u nɔrɑ. Yerɑ u kpɑm nùn bekuru wukiri. \p \v 20 Siserɑ mɑɑ nɛɛ, ɑ yɔ̃ro dii kɔnnɔwɔ. Goo ù n nɑ u nun bikiɑ, u nɛɛ, ɡoo wɑ̃ɑ mini? A nɛɛ, ɑɑwo. \p \v 21 N deemɑ Siserɑ u wɑsire too, mɑ u dweeyɑ mɑm mɑm. Yerɑ Yɑɛli, Hebɛɛn kurɔ wi, u kurun sii dɛkɑ suɑ kɑ mɑtɑlɑkɑ u durɔ wi susi sɛ̃ɛ u sii dɛkɑ ye kpɑre win bɑɑ sɑburon deedeeru. Mɑ yɑ ɡirɑri temɔ. Mɑ durɔ wi, u ɡu. \v 22 N wee, sɑɑ ye sɔɔ, Bɑrɑki u Siserɑ nɑɑ ɡire. Ye Yɑɛli u yɑrɑ u nùn sennɔ dɑ u nɛɛ, ɑ nɑ, kon nun durɔ wi sɔ̃ɔsi wi ɑ kɑsu. \p U duɑ kurɔ win kuru mi, u wɑ wee, Siserɑ u kpĩ u ɡuu, sii dɛkɑ ɡire win bɑɑ sɑburoɔ. \p \v 23 Dɔmɑ te, Gusunɔ u derɑ Isirelibɑ bɑ Yɑbini, Kɑnɑnibɑn sunɔ kɑwɑ. \v 24 Yen biru bɑ rɑ n kɑ nùn tɑbu mɔ̀wɑ sere bɑ kɑ nùn tɑɑre mɑm mɑm bɑ ɡo. \s1 Deborɑ kɑ Bɑrɑkin womu \c 5 \p \v 1 Dɔmɑ terɑ Deborɑ kɑ Bɑrɑki Abinɔɑmun bii bɑ womu ɡeni kuɑ bɑ nɛɛ, \q1 \v 2 i Yinni Gusunɔ siɑro \q1 domi Isirelibɑn wiruɡibu bɑ ɡɔ̃ru doke bu tɑbu ko. \q1 Tɔmbu kpuro bɑ mɑɑ tii wɛ̃ bu kɑ bu swĩi. \q1 \v 3 I nɔɔwɔ bɛɛ sinɑmbu, \q1 i swɑɑ dɑkio bɛɛ tem yɛ̃robu. \q1 Nɑ kon Gusunɔ, Isirelibɑn Yinni tɔmɑ kɑ womusu. \q1 \v 4 Yinni, sɑnɑm mɛ ɑ sɑrɑmɑ Seirin ɡuurun di Edɔmun temɔ, \q1 tem mu yĩirɑ, \q1 ɡuru winu ɡɔsirɑ nim, \q1 mɑ ɡurɑ nɑ. \q1 \v 5 Guu bɑkɑnu nu yĩirɑ \q1 wunɛ Gusunɔ Isirelibɑn Yinnin wuswɑɑɔ, \q1 wunɛ wi ɑ tii sɔ̃ɔsi Siɔniɔ. \q1 \v 6 Sɑnɡɑɑ, Anɑtin biin wɑɑti sɔɔ, \q1 kɑ mɑɑ Yɑɛlin sɑɑ sɔɔ, \q1 ɡoo ku rɑ sĩ swɑɑ dosɔ. \q1 Be bɑ ɡɑm dɔɔ, swɑɑ kisiyɑ bɑ rɑ kɑ de. \q1 \v 7 Wiruɡii ɡoo sɑri wi u dɑm mɔ Isirelibɑ sɔɔ, \q1 sere nɛ Deborɑ nɑ rɑ kɑ seewɑ nɡe ben mɛro. \q1 \v 8 Sɑnɑm mɛ bɑ Gusunɔ deri bɑ bũnu sɑ̃ɑmɔ, \q1 sɑɑ yerɑ bɑ bu tɑbu wɔrimɑ. \q1 Adɑmɑ bɑɑ ben tɔmbu nɔrɔbun subɑ weeru (40.000) sɔɔ, \q1 ɡoo sɑri wi u tɛrɛru ǹ kun mɛ yɑɑsɑ mɔ. \q1 \v 9 Nɛn ɡɔ̃ru ɡɑ dorɑ Isirelin wiruɡibun sɔ̃, \q1 kɑ be bɑ tii wɛ̃ bu kɑ tɑbu ko. \q1 I Yinni Gusunɔ tɑkɑru koowo. \q1 \v 10 Bɛɛ sinɑmbu, bɛɛ be i kɛtɛku kpikinu sɔni, \q1 i ɡɑri yi kpɑro. \q1 Bɛɛ ɡobiɡibu, bɛɛ be i sɔ̃ beku burɑnu wɔllɔ, \q1 i yi ɡeruo. \q1 Bɛɛ mɑɑ bwɛ̃ɛbwɛ̃ɛbu, bɛɛ be i kɑ nɑɑsu sĩimɔ, \q1 i yi wonwɔ. \q1 \v 11 I swɑɑ dɑkio. \q1 Dɔkɔbɑn bɔkuɔ tɔmbɑ Yinni Gusunɔn nɑsɑrɑn womusu mɔ̀, \q1 ye u Isirelibɑ wɛ̃. \q1 Yen biru Yinni Gusunɔn tɔmbu bɑ sɑrɑmɑ \q1 bɑ dɑ bɑ wɑ̃ɑ ben wusɔ. \q1 \v 12 A seewo, Deborɑ, ɑ tɑbun womu ko, \q1 ɑ n kɑ sun ɡbiiye. \q1 A seewo, Bɑrɑki, Abinɔɑmun bii, \q1 ɑ kɑ wunɛn yobu wurɑmɑ. \q1 \v 13 Isirelibɑn sukum bɑ dɑmɡibu kɑmiɑ. \q1 Yinni Gusunɔ u derɑ nɑ nɑsɑrɑ wɑ tɑbu durɔbun wɔllɔ. \q1 \v 14 Be bɑ Amɑlɛkibɑ kɑmiɑ, \q1 bɑ nɑ Efɑrɑimubɑn tem di. \q1 Bɛnyɑmɛɛbɑ bɑ mɑɑ bu swĩi. \q1 Wiruɡibɑ nɑ Mɑkirin bweserun di. \q1 Tɑbu sinɑmbɑ mɑɑ nɑ Sɑbulonibɑn min di. \q1 \v 15 Isɑkɑribɑn wiruɡibu bɑ kɑ Deborɑ yɔ̃rɑ. \q1 Mɑ ben tɔmbu kpuro bɑ Bɑrɑki swĩi. \q1 Bɑ duki nɑ wɔwɑ mi. \q1 Adɑmɑ Rubɛnibɑ bɑǹ nɔɔ tiɑ kue. \q1 Bɑ sikɑ kuɑ tɑɑ bin dɑɑbu sɔɔ. \q1 \v 16 Mbɑn sɔ̃nɑ bɑ yɑ̃ɑnu sinɛ. \q1 Bɑ kĩwɑ bu kpɑrobun nɔɔ nɔ be bɑ nu sokumɔ? \q1 Mɛyɑ Rubɛnibɑ bɑǹ nɔɔ tiɑ kue. \q1 Bɑ sikɑ kuɑ tɑɑ bin dɑɑbu sɔɔ. \q1 \v 17 Gɑlɑdiɡibu bɑ sinɑ Yuudɛnin ɡuruɔ. \q1 Mbɑ n kuɑ Dɑnubɑ bɑ kɑ ben ɡoo nimkusu sinɛ. \q1 Asɛɛbɑ bɑ mɑɑ sɔ̃ \q1 nim wɔ̃kun berɑ ɡiɑ kɑ ɡen ɡoorɔ, bɑǹ nɛ. \q1 \v 18 Adɑmɑ Sɑbulonibɑ kɑ Nɛfitɑlibɑ \q1 bɑ tii doke kɑri sɔɔ tɑbu ɡberɔ. \q1 \v 19 Kɑnɑnin sinɑmbɑ nɑ bɑ kɑ bu tɑbu kuɑ Tɑnɑkiɔ \q1 dɑɑrun bɔkuɔ te bɑ mɔ̀ Mɛɡido. \q1 Adɑmɑ bɑǹ bu kɑmiɛ bu sere ben ɑrumɑni ɡɑɑ ɡurɑ. \q1 Bɑɑ sii ɡeesu bɑǹ wɑ bɑ sue. \q1 \v 20 Wɔllun diyɑ kperi yi kɑ Siserɑ tɑbu kuɑ. \q1 Yi wɑ̃ɑwɑ yin swɛɛ sɔɔ sɑɑ ye yi kɑ nùn sɑnnɑmɔ. \q1 \v 21 Kisionin dɑɑru te tɑ wɑ̃ɑ yellun di, \q1 ten nim mu seewɑ mu bu ɡurɑ. \q1 Su se su tɑbu wɔri kɑ wɔruɡɔru. \q1 \v 22 Siserɑn tɑbu kowobu bɑ duki doonɑ. \q1 Ben dumin nɑɑsun wɔkinu nɔɔrɑ. \p \v 23 Yinni Gusunɔn ɡɔrɑdo u ɡeruɑ u nɛɛ, \q1 i Mɛrosi bɔ̃rusio, \q1 i yen tɔmbu bɔ̃rusio. \q1 Domi bɑǹ nɛ kɑ wɔruɡɔbɑ sɑnnu \q1 bu kɑ Yinni Gusunɔ somi. \q1 \v 24 Kɑɑ domɑru wɑ, Yɑɛli, Hebɛɛ Kenin kurɔ. \q1 Kɑɑ domɑru wɑ, Yɑɛli, \q1 n kere kurɔbu ɡɑbu be bɑ wɑ̃ɑ kunɔ. \q1 \v 25 Siserɑ u nun nim bikiɑ, mɑ ɑ nùn bom wɛ̃. \q1 A kɑ nùn nɑɑ bom ɡum nɑɑwɑ ɡbɛ̃ɛ bɛɛrɛɡiru sɔɔ. \q1 \v 26 A kurun sii dɛkɑ suɑ kɑ nɔm dwɑru. \q1 Mɑ ɑ mɑtɑlɑkɑ suɑ wunɛn nɔm ɡeuɔ. \q1 A Siserɑ kpɑre ɑ win bɑɑ sɑburosu yɑburɑ. \q1 \v 27 Siserɑ u dwiiyɑ u kpunɑ wunɛn nɑɑsɔ. \q1 Mi u kpĩ mi, miyɑ u ɡbiisi. \q1 \v 28 Siserɑn mɛro u mɛɛrɑ fɛnɛntin di \q1 u nɔɔɡiru suɑ u nɛɛ, \q1 ɑmɔnɑ win tɑbu kɛkɛ yɑǹ kɑ tunumɛ. \q1 Mbɑ n kuɑ win dumi yi kɑ tɛ mɛ. \q1 \v 29-30 Win bwɑ̃ɑ bwisiɡibɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, \q1 bɑ ɑrumɑni ɡurɑ bɑ bɔnu mɔ̀wɑ, \q1 kpɑ tɑbu kowo bɑɑwure u wɔndiɑ turo \q1 ǹ kun mɛ yiru suɑ. \q1 Siserɑ u beku ɡobiɡinu suɑmɔ win tiin sɔ̃, \q1 kɑ yɑbe ni bɑ sɔmɑ dokeɑ. \q1 N deemɑ mɛyɑ win mɛro u mɑɑ tii sɔ̃ɔmɔ. \q1 \v 31 Yinni Gusunɔ, ɑ de wunɛn yibɛrɛbɑ kpuro bu ɡbi nɡe Siserɑ. \q1 Adɑmɑ be bɑ nun kĩ, bɑ n bɑllimɔ nɡe sɔ̃ɔ wii wɔllun sɔ̃ɔ. \p Yen biruwɑ tem mɛ, mu bɔri yɛndu wɑ wɔ̃ɔ weeru. \s1 Mɑdiɑnibɑ \s2 bɑ Isirelibɑ nɔni sɔ̃ɔwɑ \c 6 \p \v 1 Yen biru Isirelibɑ bɑ kpɑm kuɑ ye yɑǹ Yinni Gusunɔ dore. Mɑ u bu Mɑdiɑnibɑ nɔmu sɔndiɑ sere wɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru. \v 2 Mɑdiɑni be, bɑ bu dɑm dɔremɔ ɡem ɡem. Yen sɔ̃nɑ Isirelibɑ bɑ dɑ bɑ kuku yenu kuɑ kpee bɑɑbɑ sɔɔ kɑ kpee wɔrusɔ ɡuunun berɑ ɡiɑ. \v 3 Isirelibɑ bɑ̀ n ben dĩɑnu duurɑ, Mɑdiɑni be, kɑ Amɑlɛkibɑ kɑ bwesenu ɡɑnu sɑɑ sɔ̃ɔ yɑri yerun di, bɑ rɑ nɛwɑ bu bu wɔri. \v 4 Kpɑ bu ben sɑnsɑni ɡirɑ Isirelibɑn ɡbeɑɔ, bu ben dĩɑ ni kpuro sɑnku sɑnku, bu kɑ dɑ sere Gɑsɑn bɔkuɔ, kpɑ bu mɑɑ ben yɑɑ sɑbenu ɡurɑ. Bɑ ku rɑ bu ɡɑ̃ɑnu derie ni bɑ koo di. \v 5 Bɑ rɑ nɛwɑ kɑ ben yɑɑ sɑbenu kɑ ben kuu bekuruɡinu bɑ n dɑbi nɡe twee. Be kɑ ben yooyoosu bɑǹ ɡeeru mɔ. Bɑ rɑ nɛwɑ tem mɛ sɔɔ bu kɑ mu sɑnku, \v 6 kpɑ bu Isirelibɑ deri nɔni swɑ̃ɑru sɔɔ. Yerɑ n derɑ Isireli be, bɑ Yinni Gusunɔ nɔɔɡiru sue bɑ nùn sokɑ. \p \v 7 Sɑnɑm mɛ bɑ nùn sokɑ Mɑdiɑni ben sɔ̃, \v 8 u bu win sɔmɔ ɡoo ɡɔriɑ wi u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑmɛniwɑ Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ. U nɛɛ, u bɛɛ yɑrɑmɑ yorun di te i rɑɑ Eɡibitiɡibu diiyɑmmɛ. \v 9 U bɛɛ wɔrɑ ben nɔmɑn di kɑ sere mɑɑ be bɑ bɛɛ dɑm dɔremɔ kpuron nɔmɑn di. Mɑ u be kpuro ɡirɑ bɛɛn wuswɑɑn di. U ben tem mwɑ u bɛɛ wɛ̃. \v 10 U bɛɛ sɔ̃ɔwɑ mɑ wiyɑ Gusunɔ bɛɛn Yinni. Yen sɔ̃, i ku Amɔrebɑn bũnu sɑ̃ bèn temɔ i wɑ̃ɑ. Adɑmɑ iǹ win ɡere mɛm nɔɔwɛ. \s1 Gusunɔ u Gedeoni ɡɔsɑ \s2 u kɑ Isirelibɑ fɑɑbɑ ko \p \v 11 Yen biruwɑ Yinni Gusunɔn ɡɔrɑdo u nɑ Ofɑrɑɔ u sinɑ dɑ̃ru ɡɑrun nuurɔ. Dɑ̃ɑ te, tɑ sɑ̃ɑwɑ Yoɑsiɡiru wi u sɑ̃ɑ Abiesɛɛn bweseru. Win bii Gedeoni u ɑlikɑmɑ soomɔ dɑ̃ɑ bii ɡɑmɑ yerɔ Mɑdiɑnibɑ bu ku rɑɑ kɑ nùn wɑ. \v 12 Mɑ Yinni Gusunɔn ɡɔrɑdo wi, u tii Gedeoni sɔ̃ɔsi, u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, tɑbu durɔ dɑmɡii wunɛ, Yinni Gusunɔ u kɑ nun wɑ̃ɑ. \p \v 13 Gedeoni u nùn wisɑ u nɛɛ, nɛn yinni, Yinni Gusunɔ ù n wɑ̃ɑ kɑ bɛsɛ, mbɑ n kuɑ yenibɑ kpuro yɑ kɑ sun deemɑ. Mbɑn sɔ̃nɑ u ku rɑ mɑɑ sɔm mɑɑmɑɑkiɡiɑ ko ye bɛsɛn bɑɑbɑbɑ bɑ sun sɔ̃ɔwɑ u rɑ rɑɑ ko ye u kɑ bu yɑrɑmɑ Eɡibitin di. Tɛ̃ wee, u sun Mɑdiɑnibɑ nɔmu sɔndiɑ u deri. \p \v 14 Mɑ Yinni Gusunɔ u nùn mɛɛrɑ u nɛɛ, ɑ doo kɑ wunɛn dɑm kpuro ɑ Isirelibɑ wɔrɑ Mɑdiɑnibɑn nɔmɑn di. Nɛnɑ nɑ nun ɡɔrɑ. \p \v 15 Gedeoni u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛn yinni, swɑɑ yerɑ̀ kon kpe n kɑ Isirelibɑ fɑɑbɑ ko, domi Mɑnɑsen bweseru sɔɔ, nɛn tɔmbɑ bɑ bwɛ̃ɛbwɛ̃ɛru bo. Nɛnɑ nɑ mɑɑ sɑ̃ɑ yɑ̃kɑbu nɛn bɑɑn yɛnuɔ. \p \v 16 Yinni Gusunɔ u nùn wisɑ u nɛɛ, kɑ mɛ, ko nɑ n kɑ nun wɑ̃ɑ. Mɑdiɑnibɑn dɑm mu koo ko nɡe tɔn turoɡim kpɑ ɑ bu sɛ̃suku. \p \v 17 Gedeoni u nɛɛ, ɑ̀ n kɑ mɑn nɔnu ɡeu mɛɛrɑn nɑ, ɑ mɑn yĩreru ɡɑru sɔ̃ɔsio te tɑ ɡerumɔ mɑ wunɛ Gusunɔwɑ ɑ kɑ mɑn ɡɑri mɔ̀. \v 18 Nɑ nun kɑnɑmɔ ɑ ku doonɑ minin di sere n kɑ wurɑmɑ wunɛn mi kɑ nɛn kɛ̃ru kpɑ n nun tu wɛ̃. \p Mɑ Yinni Gusunɔ u nɛɛ, to, kon nun mɑ sere ɑ kɑ wurɑmɑ. \p \v 19 Ye Gedeoni u dɑ yɛnuɔ u boo buu ɡo u ɡu sɑwɑ mɑ u som suɑ kilo tɛnɑɡim u kɑ pɛ̃ɛ kuɑ ye yɑǹ seeyɑtiɑ mɔ. U yɑɑ ye doke bireru sɔɔ, mɑ u kpee tɔm doke wekeru sɔɔ u kɑ nɑ u nùn ye kpuro yiiyɑ dɑ̃ɑ ten nuurɔ. \v 20 Gɔrɑdo wi, u nɛɛ, ɑ yɑɑ ye kɑ pɛ̃ɛ ye suo ɑ sɔndi kpee tenin wɔllɔ kpɑ ɑ kpee tɔm mɛ wisi yen wɔllɔ. \p Mɑ u kuɑ mɛ. \v 21 Gɔrɑdo wi, u yɑɑ ye kɑ pɛ̃ɛ ye bɑbɑ kɑ win dɛkɑ ye u nɛnin sɛ̃ru. Mɑ dɔ̃ɔ u yɑrimɑ kpee ten min di u yɑɑ ye kɑ pɛ̃ɛ ye mwɑ. Yerɑ Gedeoni u ɡɔrɑdo wi biɑ. \v 22 Sɑɑ yerɑ u tubɑ mɑ Yinni Gusunɔn ɡɔrɑdowɑ mɑ u nɛɛ, Yinni Gusunɔ, nɑ kɑm kuɑ, domi nɑ wunɛn ɡɔrɑdo wɑ nɔni kɑ nɔni. \p \v 23 Adɑmɑ Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ wunɛn lɑɑkɑri kpĩiyɔ, ɑ ku bɛrum ko, ɑǹ ɡbimɔ. \p \v 24 Mɑ Gedeoni u nùn yɑ̃ku yeru bɑniɑ mi, mɑ u tu yĩsiru kɑ̃, Yinni Gusunɔ u rɑ bɔri yɛndu wɛ̃. Yɑ̃ku yee te, tɑ wɑ̃ɑ mi sere kɑ ɡisɔ Ofɑrɑɔ Abiesɛɛbɑn temɔ. \s1 Gedeoni u bũu wi bɑ mɔ̀ \s2 Bɑɑlin yɑ̃ku yeru surɑ \p \v 25 Wɔ̃ku tee te sɔɔrɑ Yinni Gusunɔ u mɑɑ Gedeoni sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ wunɛn bɑɑn nɑɑ kinɛru suo kɑ nɑɑ kinɛru ɡɑru te tɑ wɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru mɔ, kpɑ ɑ bũu wi bɑ mɔ̀ Bɑɑlin sɑ̃ɑ yee te surɑ te wunɛn bɑɑ u mɔ mi, kpɑ ɑ ten bũu dɑ̃ɑ te tɑ ɡire mi wukɑ. \v 26 Kpee tenin wɔllɔwɑ kɑɑ mɑn yɑ̃ku yeru bɑniɑ nɡe mɛ bɑ rɑ ko, kpɑ ɑ nɑɑ kinɛru yiruse te suɑ ɑ kɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡiru ko kɑ bũu dɑ̃ɑ te ɑ wukɑ mi. \p \v 27 Mɑ Gedeoni u tɔmbu wɔkuru ɡɔsɑ win sɔm kowobu sɔɔ u dɑ u kuɑ ye Yinni Gusunɔ u nùn yiire. Adɑmɑ yèn sɔ̃ u win bɑɑn yɛnuɡibu kɑ wuuɡibun bɛrum mɔ, uǹ ye kue sɔ̃ɔ sɔɔ. Wɔ̃kurɑ u ye kuɑ. \v 28 Ye wuuɡibɑ seewɑ buru buru yellu, bɑ wɑ wee, bɑ bũu wi bɑ mɔ̀ Bɑɑlin yɑ̃ku yeru surɑ, mɑ bɑ ten bũu dɑ̃ru wukɑ, mɑ bɑ nɑɑ kinɛru yiruse te ɡo bɑ kɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡiru kuɑ sɑ̃ɑ yee kpɑɑ te bɑ ɡirɑ mi sɔɔ. \v 29 Yerɑ bɑ bikiɑnɑmɔ bɑ mɔ̀, wɑrɑ u yɑbu ye kuɑ. \p Bɑ kɑso kuɑ bɑɑmɑ bu kɑ nɔ. Mɑ bɑ nuɑ mɑ Gedeoni, Yoɑsin biiwɑ u ye kuɑ. \v 30 Mɑ bɑ Yoɑsi sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, ɑ wunɛn bii yɑrɑmɑ su nùn ɡo, domi u bũu wi bɑ mɔ̀ Bɑɑlin yɑ̃ku yeru surɑ, u mɑɑ ten bũu dɑ̃ru wukɑ. \p \v 31 Yoɑsi u be bɑ yɔ̃ mi kpuro sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɛɛyɑ i ko Bɑɑli sɑnnɑ? Bɛɛyɑ i ko nùn fɑɑbɑ ko? Bɑɑwure wi u nùn mɔru bɑrɑ, u koo ɡbi yɑm mu sere sɑ̃rɑ. Ù n sɑ̃ɑn nɑ Gusunɔ, i de u kɑ tii yinɑ. Domi win sɑ̃ɑ yerɑ bɑ surɑ. \p \v 32 Sɑɑ dɔmɑ ten diyɑ bɑ Gedeoni sokɑ Yerubɑɑli yèn sɔ̃ Yoɑsi u nɛɛ, bu de Bɑɑli u kɑ tii yinɑ, domi win yɑ̃ku yerɑ bɑ surɑ. \s1 Gedeoni u Gusunɔ \s2 yĩreru bikiɑmɔ \p \v 33 Yen biru Mɑdiɑnibɑ kpuro kɑ Amɑlɛkibɑ kɑ bwese ni nu wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ bɑ mɛnnɑ bɑ Yuudɛni tɔburɑ bɑ ben sɑnsɑni ɡirɑ wɔwɑɔ ye bɑ rɑ soku Yisirɛɛli. \v 34 Mɑ Yinni Gusunɔn Hunde u Gedeoni yɔɔwɑ. Mɑ u kɔbɑ wurɑ u kɑ Abiesɛɛbɑ sokɑ bu nùn swĩi. \v 35 Mɑ u Mɑnɑsebɑ kpuro sokusiɑ kɑ Asɛɛbɑ kɑ Sɑbulonibɑ kɑ Nɛfitɑlibɑ. Mɑ be kpuro bɑ nɑ bɑ mɛnnɑ sɑnnu, bɑ nùn swĩi. \p \v 36 Yerɑ Gedeoni u Gusunɔ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ̀ n kɑɑ Isirelibɑ fɑɑbɑ kon nɑ sɑɑ nɛn min di nɡe mɛ ɑ ɡeruɑ, ɑ mɑn yĩreru sɔ̃ɔsio. \v 37 Wee, kon yɑ̃ɑ sɑn sini yi temɔ ɑlikɑmɑ soo yerɔ. Ǹ n kuɑ bururu, dirum mù n wɑ̃ɑ yɑ̃ɑ sɑn si tɔnɑ sɔɔ, kpɑ ɑlikɑmɑ soo yee te kpuro tɑ n ɡbere, sɑnɑm mɛ sɔɔrɑ kon ɡiɑ mɑ ɡeemɑ, kɑɑ Isirelibɑ fɑɑbɑ kowɑ sɑɑ nɛn min di nɡe mɛ ɑ ɡeruɑ. \p \v 38 Mɑ n koorɑ mɛ. Sisiru u seewɑ buru buru yellu u yɑ̃ɑ sɑn si ɡɑmɑ mɑ sin nim mu ɡbɛ̃ɛ yoruku yibɑ. \v 39 Mɑ Gedeoni u Gusunɔ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ku kɑ mɑn mɔru ko, ɑ de n kɑ nun ɡɑri ko nɔn tee teni. Nɑ kĩ ɑ mɑɑ mɑn yĩreru sɔ̃ɔsi kɑ yɑ̃ɑ sɑn si. A de si tɔnɑ su n ɡbere kpɑ ɑlikɑmɑ soo yee te, tɑ n kɑkoru sɑ̃ɑ bɑɑmɑ. \p \v 40 Mɑ Gusunɔ u kuɑ mɛ wɔ̃ku te. Yɑ̃ɑ sɑn si tɔnɑ su ɡbere, mɑ ɑlikɑmɑ soo yee te, tɑ kɑkoru sɑ̃ɑ. \s1 Gedeoni kɑ win tɔmbu \s2 ɡoobɑ wunɔbu \c 7 \p \v 1 Mɑ Gedeoni wi bɑ mɑɑ mɔ̀ Yerubɑɑli, wi kɑ win tɔmbu kpuro bɑ seewɑ buru buru bɑ dɑ bɑ ben sɑnsɑni ɡirɑ yɛru ɡe bɑ mɔ̀ Hɑrodun bɔkuɔ. Mɑdiɑnibɑn sɑnsɑni yɑ mɑɑ wɑ̃ɑ ben sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ wɔwɑ ɡɑɑ sɔɔ ɡuu te bɑ mɔ̀ Mɔren bɔkuɔ. \p \v 2 Yerɑ Yinni Gusunɔ u Gedeoni sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wunɛn tɔn be, bɑ dɑbi too. Nɑ̀ n bu Mɑdiɑnibɑ nɔmu bɛriɑ bɑ ko n tɑmɑɑ ben tiin dɑmɑ bɑ kɑ bu kɑmiɑ. Bɑǹ koo mɑɑ mɑn siɑrɑ. \v 3 Yen sɔ̃, ɑ doo ɑ kpɑrɑ tɔn be sɔɔ, ɑ nɛɛ, bɑɑwure wi u nɑnde mɑ bɛrum nùn mɔ̀, u ɡɔsiro sɑɑ Gɑlɑdi minin di u wurɑ yɛnuɔ. Mɑ tɔmbu nɔrɔbun subɑ yɛndɑ yiru (22.000) bɑ ɡɔsirɑ bɑ wurɑ. \p Mɑ n tie tɔmbu nɔrɔbun subɑ wɔkuru (10.000). \v 4 Mɑ Yinni Gusunɔ u mɑɑ Gedeoni sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, kɑ mɛ, tɔn be, bɑ dɑbi too. A kɑ bu doo dɑɑrɔ. Miyɑ kon nun bu wunɑnɑ. Ben wi nɑ nɛɛ, u koo kɑ nun dɑ, wiyɑ u koo dɑ. Ben wi nɑ nɛɛ, uǹ kɑ nun dɔɔ, wiyɑ kun dɔɔ. \p \v 5 Yerɑ Gedeoni u derɑ tɔn be, bɑ dɑ dɑɑrɔ. Miyɑ Yinni Gusunɔ u mɑɑ nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, be bɑ nim sɔkɑ kɑ nɔmɑ bɑ nɔrɑ, ɑ bu wunɑnɔ kɑ be bɑ yiirɑ bɑ nɔɔ ɡirɑri dɑɑrɔ. \p \v 6 Be bɑ kɑ nɔmɑ nim sɔkɑ bɑ nɔrɑ, ben ɡeerɑ kuɑwɑ tɔnu ɡoobɑ wunɔbu (300). Be bɑ tie bɑ yiirɑwɑ bɑ kɑ nɔrɑ. \v 7 Mɑ Yinni Gusunɔ u Gedeoni sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wunɛ kɑ tɔmbu ɡoobɑ wunɔbu be bɑ nim sɔkɑ bɑ kɑ nɔrɑ mi, bɛɛn nɔmuɔrɑ kon Mɑdiɑnibɑ bɛri, n kɑ bɛɛ fɑɑbɑ ko. A de be bɑ tie kpuro bu wurɑ yɛnuɔ. \p \v 8 Mɑ Gedeoni u derɑ tɔn be kpuro bɑ ɡɔsirɑ mɑ n kun mɔ tɔmbu ɡoobɑ wunɔbu ye. Adɑmɑ u derɑ bɑ dĩɑnu kɑ kɔbi kpuro deri mi. \p N deemɑ Mɑdiɑnibɑn sɑnsɑni yɑ wɑ̃ɑ wɔwɑɔ mɑ Isirelibɑ bɑ mɑɑ wɑ̃ɑ yen ɡunɡurɔ. \s1 Nɑsɑrɑn yĩreru \p \v 9 Ye n kuɑ wɔ̃kuru, Yinni Gusunɔ u Gedeoni sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ seewo ɑ dɑ ɑ Mɑdiɑnibɑn sɑnsɑni wɔri domi nɑ nun ye nɔmu bɛriɑ. \v 10 À n mɑɑ bɛrum mɔ̀n nɑ, ɑ kɑ dɑ mi, ɑ ɡinɑ doo mi, wunɛ kɑ wunɛn bɔ̃ɔ Purɑ, \v 11 kpɑ i nɔ ye bɑ ɡerumɔ, kpɑ i dɑm wɑ i kɑ dɑ i bu wɔri. \p Yerɑ bɑ sɑrɑ bɑ dɑ sere be bɑ sɑnsɑni kɔ̃sun bɔkuɔ. \v 12 Mɑdiɑnibɑ kɑ Amɑlɛkibɑ kɑ bwese ni nu nɑ sɑɑ sɔ̃ɔ yɑri yerun di bɑ tɛriewɑ wɔwɑ ye sɔɔ nɡe twee. Ben yooyoosu kun ɡeeru mɔ, su dɑbiwɑ nɡe yɑni sɛɛri yi yi wɑ̃ɑ nim wɔ̃kun ɡoorɔ. \v 13 Sɑɑ ye Gedeoni u turɑ mi, sɑɑ yerɑ durɔ ɡoo u win beruse sɔ̃ɔmɔ dosu ɡe u kuɑ. U nɛɛ, wee nɑ dosɑ nɑ wɑ mɑ kirɑ tumɑɑni ɡɑɑ yɑ bindɑ yɑ nɑ yɑ wɔri bɛsɛ Mɑdiɑnibɑn sɑnsɑnin kuu teerɔ yɑ tu fukɑ tɑ wɔrumɑ. \p \v 14 Win beruse wi, u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n ǹ mɔ ɡɑ̃ɑ tukunu ɡɑnu. Gedeoni, Yoɑsin bii, Isireli win tɑkobiwɑ yɑ koo sun tɑbu di. Gusunɔwɑ u nùn bɛsɛ Mɑdiɑnibɑ kɑ bɛsɛn sɑnsɑni kpuro nɔmu bɛriɑ. \p \v 15 Gedeoni u dosu ɡe kɑ ɡen tubusiɑnu nuɑ. Yerɑ u yiirɑ u Gusunɔ siɑrɑ. Mɑ u ɡɔsirɑ u wurɑ win sɑnsɑniɔ u nɛɛ, i seewo domi Yinni Gusunɔ u bɛɛ Mɑdiɑnibɑ nɔmu bɛriɑ. \s1 Gedeoni u Mɑdiɑnibɑ kɑmiɑ \p \v 16 Gedeoni u win tɔmbu ɡoobɑ wunɔbu (300) ye bɔnu kuɑ wuunu itɑ. Mɑ u ben bɑɑwure kɔbɑ wɛ̃ kɑ wekeru tè sɔɔ wii bɔndɑ wɑ̃ɑ. \v 17 U bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ì n deemɑ nɑ ben sɑnsɑni turuku kuɑ i mɑn mɛɛrio sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ kpɑ i ko nɡe mɛ nɑ mɔ̀. \v 18 Sɑɑ ye nɛ kɑ be sɑ wɑ̃ɑ sɑnnu sɑ bɛsɛn kɔbi wurɑ, sɑɑ yerɑ i ko i mɑɑ bɛɛɡii wurɑ kpɑ sɑ n kɑ sɑnsɑni ye sikerenɛ kpɑ i n ɡbɑ̃sukumɔ i n mɔ̀, Yinni Gusunɔ u nɑsɑrɑ wɑ! Gedeoni u mɑɑ nɑsɑrɑ wɑ! \p \v 19 Wɔ̃ku suunu sɔɔ, sɑɑ ye wuu kɔ̃sobu bɑ rɑ kɔsinɛ, yerɑ Gedeoni kɑ win tɔn be bɑ wɑ̃ɑ win mi, bɑ turɑ sɑnsɑni yen kɔnnɔwɔ. Mɑ bɑ ben kɔbi wurɑ bɑ weke ni kɔsukɑ ni bɑ nɛni mi. \v 20 Sɑɑ yerɑ wuunu yiru ye yɑ tie yɑ yen kɔbi wurɑ, mɑ bɑ ben wekenu kɔsukɑ. Bɑ wii bɔn ni suɑ kɑ nɔm dwɑɑ mɑ bɑ kɔbi nɛni kɑ nɔm ɡeu. Bɑ yi wurɑmɔ, mɑ bɑ ɡbɑ̃sukumɔ bɑ mɔ̀, Yinni Gusunɔ u nɑsɑrɑ wɑ! Gedeoni u mɑɑ nɑsɑrɑ wɑ! \p \v 21 Ben bɑɑwure u kɑ yɔ̃ win yɔ̃rɑ yerɔ bɑ sɑnsɑni ye sikerenɛ. Mɑ wɛrɔ be kpuro bɑ duku dukubu mɔ̀ kɑ nɔɔɡiru. Mɑ ben ɡɑbɑ kpooru so bɑ doonɑ. \v 22 Sɑnɑm mɛ tɔmbu ɡoobɑ wunɔbu ye, yɑ yen kɔbi wurɑmɔ yerɑ Yinni Gusunɔ u derɑ wɛrɔ be kpuro bɑ ɡoonɑmɔ kɑ tɑkobi. Mɑ ben ɡɑbu bɑ duki suɑ sere Bɛti Sitɑɔ ye yɑ wɑ̃ɑ Sererɑn berɑ ɡiɑ Abɛli Mɛholɑn deedeeru Tɑbɑtin bɔkuɔ. \p \v 23 Mɑ Gedeoni u Isirelibɑ sokusiɑ sɑɑ Nɛfitɑlibɑ kɑ Asɛɛbɑ kɑ Mɑnɑsebɑn tem kpuron di. Mɑ bɑ Mɑdiɑnibɑ kpuro nɑɑ swĩi. \v 24 U mɑɑ ɡɔrɑ Efɑrɑimubɑn ɡuunun beri berikɑ kpuro sɔɔ u nɛɛ, bu sɑrɑmɑ bu Mɑdiɑnibɑ swɑɑ burɑ Yuudɛnin tɔbusɔ sere n kɑ ɡirɑri Bɛti Bɑrɑɔ. \p Yerɑ Efɑrɑimubɑ kpuro bɑ mɛnnɑ bɑ dɑ bɑ swɑɑ burɑ Yuudɛnin tɔbusun di sere n kɑ ɡirɑri Bɛti Bɑrɑɔ. \v 25 Bɑ Mɑdiɑnibɑn sinɑmbu yiru mwɑ be bɑ mɔ̀ Orɛbu kɑ Seebu. Bɑ Orɛbu ɡowɑ kpee sɑɑrɑ ɡɑɑn wɔllɔ, mɑ bɑ ye sokɑ Orɛbun kpee sɑɑrɑ. Bɑ mɑɑ Seebu ɡo dɑ̃ɑ bii ɡɑmɑ yerɔ, mɑ bɑ te sokɑ Seebun dɑ̃ɑ bii ɡɑmɑ yeru. Yen biru bɑ mɑɑ Mɑdiɑnibɑ nɑɑ swĩi. Mɑ bɑ kɑ Orɛbu kɑ Seebun winu nɑ Gedeonin mi Yuudɛnin ɡuruɔ. \s1 Efɑrɑimubɑ \s2 bɑ kɑ Gedeoni mɔru kuɑ \c 8 \p \v 1 Yen biru Efɑrɑimubɑ bɑ Gedeoni sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ sun kuɑ mɛ, ɑǹ sun sokɑ su nun somi sɑnɑm mɛ ɑ dɔɔ ɑ kɑ Mɑdiɑnibɑ tɑbu ko. \p Mɑ bɑ nùn ɡerusi ɡem ɡem. \v 2 Gedeoni u bu wisɑ u nɛɛ, tɔn be i nɑɑ ɡirɑ i ɡo mi, i kuɑ n kere ye Abiesɛɛbɑ be bɑ sɑ̃ɑ nɛn tiin tɔmbu bɑ kuɑ. \v 3 Bɛɛyɑ Gusunɔ u Mɑdiɑnibɑn sinɑm beni Orɛbu kɑ Seebu nɔmu bɛriɑ. Ǹ n mɛn nɑ, tɑɑ bi nɑ kuɑ buǹ ɡɑ̃ɑnu turɑ bi bɛɛ i kuɑ sɔɔ. \p Ye u bu sɔ̃ɔwɑ mɛ, yerɑ ben mɔru yɑ sure. \s1 Gedeoni u dɑ \s2 Yuudɛnin sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ \p \v 4 Yen biruwɑ Gedeoni u nɑ Yuudɛniɔ u ye tɔburɑ wi kɑ win tɔmbu ɡoobɑ wunɔbu (300) ye. N deemɑ bɑ wɑsire. Adɑmɑ kɑ mɛ, bɑ wɛrɔ be nɑɑ swĩi. \v 5 Ye bɑ turɑ Sukɔtuɔ yerɑ u Sukɔtuɡii be sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ bɛɛ kɑnɑmɔwɑ i mɑn dĩɑnu kɛ̃ɛyɔ bɑɑ fiiko nɛn tɔn be, bu wɑ bu di domi bɑ wɑsirɑ. Sɑ mɑɑ Sebɑki kɑ Sɑlumunɑ, Mɑdiɑnibɑn sinɑmbu nɑɑ swĩiwɑ. \p \v 6 Mɑ Sukɔtuɡibun wiruɡibɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ sɑ ko wunɛn tɑbu kowobu dĩɑnu kɛ̃. Iǹ Sebɑki kɑ Sɑlumunɑ nɔmɑ turɑ ɡinɑ. \p \v 7 Mɑ Gedeoni u nɛɛ, too, yɑǹ tɑɑrɛ. Sɑnɑm mɛ Yinni Gusunɔ u mɑn Sebɑki kɑ Sɑlumunɑ nɔmu bɛriɑ, sɑ̃ki kɑ ɑwĩin sɛniyɑ kon kɑ bɛɛ so. \p \v 8 Min diyɑ u dɑ Penuɛliɔ. Ye u turɑ mi, ɡɑ̃ɑ tee niyɑ u mɑɑ ben tii kɑnɑ. Mɑ bɑ nùn wisɑ nɡe mɛ Sukɔtuɡibɑ wisɑ. \v 9 Mɑ Gedeoni u Penuɛliɡibu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ̀ n nɑsɑrɑ wɑ mɑ nɑ ɡɔsirɑmɑ nɑ wee, kon bɛɛn ɡidɑmbisɑ ye surɑ. \p \v 10 N deemɑ Sebɑki kɑ Sɑlumunɑ bɑ wɑ̃ɑ Kɑɑkoriɔ kɑ ben tɑbu kowobu bèn ɡeerɑ sɑ̃ɑ nɔrɔbun subɑ wɔkurɑ nɔɔbu (15.000). Beyɑ bɑ tie ben tɑbu kowo be sɔɔ, be bɑ nɑ sɑɑ sɔ̃ɔ yɑri yerun di. Domi bɑ ben nɔrɔbun subɑ wunɑɑ teeru (120.000) ɡo. \v 11 Gedeoni u swɑɑ mwɑ ye yɑ ɡbɑburu bɛwe, Nɔbɑki kɑ Yoɡbeɑn sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ. Mɑ u dɑ u tɔn be wɔri Kɑɑkoriɔ subɑru sɔɔ bɑǹ kɑ bɑɑru. \v 12 Yerɑ Mɑdiɑnibɑn sinɑmbu yiru be, Sebɑki kɑ Sɑlumunɑ bɑ duki yɑkikirɑ. Mɑ Gedeoni u bu nɑɑ swĩi u mwɛɛrimɑ. U ben tɑbu sĩɑ ye kpuro burisinɑ. \p \v 13 Ye u ɡɔsirɑmɑ u wee, u kpɑwɑ kɑ Herɛsiɔ ye yɑ wɑ̃ɑ ɡunɡunun bɑɑ sɔɔ. \v 14 Mɑ u Sukɔtun bii ɑluwɑɑsi ɡoo mwɑ, u nùn ɡɑri bikikiɑ. Mɑ ɑluwɑɑsi wi, u nùn Sukɔtun ɡuro ɡurobu kɑ yen wiruɡibun yĩsɑ yoruɑ tɔnu wɑtɑ kɑ wɔkurɑ nɔɔbu kɑ yiru. \v 15 Mɑ u dɑ u Sukɔtuɡii be deemɑ u nɛɛ, Sebɑki kɑ Sɑlumunɑ be wee, bèn sɔ̃ i mɑn kem sɔ̃ɔwɑ i nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ i ko i nɛn tɑbu kowobu be bɑ wɑsirɑ dĩɑnu kɛ̃. Domi sɑǹ Sebɑki kɑ Sɑlumunɑ nɔmɑ turɑ ɡinɑ. \p \v 16 Mɑ u wuu ɡen ɡuro ɡurobu mwɛɛrɑ u bu sɛɛyɑsiɑ kɑ sɑ̃ki kɑ ɑwĩin sɛni. \v 17 Yen biru u Penuɛliɡibu ɡo ɡo, mɑ u ben ɡidɑmbisɑ surɑ. \p \v 18 Mɑ u Sebɑki kɑ Sɑlumunɑ bikiɑ u nɛɛ, durɔ be i ɡo Tɑbori mi, ɑmɔnɑ bɑ sɑ̃ɑ. \p Bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, bɑ kɑ nun weenɛwɑ, bɑ sɑ̃ɑ nɡe sinɑ bibu. \p \v 19 Yerɑ u nɛɛ, nɛn mɑɑbɑ mi, nɛn mɛro turosibun tii tii. Nɑ bɔ̃ruɑ kɑ Yinni Gusunɔn yĩsiru, ì kun dɑɑ bu ɡo, nɑǹ bɛɛ ɡoomɔ. \p \v 20 Mɑ u win bii yerumɑ Yetɛɛ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ seewo ɑ bu ɡo. \p Adɑmɑ bii durɔbu ɡe, ɡɑǹ ɡen tɑkobi womɛ bɛrum sɔ̃. Domi uǹ ɡinɑ kpɑ̃. \v 21 Yerɑ Sebɑki kɑ Sɑlumunɑ bɑ nɛɛ, wunɛn tii ɑ seewo ɑ sun ɡo. Domi tɔn durɔn tiiwɑ u koo kpĩ u yen bweseru ko. \p Mɑ Gedeoni u seewɑ u Sebɑki kɑ Sɑlumunɑ ɡo. Yen biru u burɑ yɑ̃ɑ ni nu wɑ̃ɑ ben yooyoosun wĩinɔ kusiɑ u kɑ doonɑ. \s1 Ye Gedeoni u kuɑ \s2 win wɑ̃ɑ dɑ̃ɑkiru sɔɔ \p \v 22 Yen biru Isirelibɑ bɑ Gedeoni sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, wunɑ kɑɑ ko bɛsɛn wiruɡii, wunɛ kɑ wunɛn bii kɑ win bibun bweseru. Domi wunɑ ɑ sun wɔrɑ Mɑdiɑnibɑn nɔmɑn di. \p \v 23 Gedeoni u bu wisɑ u nɛɛ, nɑǹ mɔ̀ bɛɛn wiruɡii, nɛn bibu bɑǹ mɑɑ mɔ̀ bɛɛn wiruɡibu. Yinni Gusunɔwɑ u koo ko bɛɛn wiruɡii. \v 24 Adɑmɑ kon bɛɛ ɡɑ̃ɑ teenu kɑnɑ. I de bɛɛn bɑɑwure u mɑn swɑɑ tonkunu wɛ̃ ni i wɛrɔbu mwɑɑri. \p N deemɑ Mɑdiɑnibɑ bɑ swɑɑ tonku wurɑɡinu mɔ, domi bɑ sɑ̃ɑwɑ Isimɛɛlin bweseru. \v 25 Bɑ nɛɛ, sɑ ko nun wɛ̃ kɑ nuku tiɑ. \p Yerɑ bɑ bekuru ɡɑru tɛriɑ tè sɔɔ be kpuro bɑ swɑɑ tonku ni kpɛ̃ɛ ni bɑ wɛrɔbu mwɑɑri mi. \v 26 Swɑɑ tonku wurɑɡii ni bɑ Gedeoni wɛ̃ mi, nin bunum mu turɑ kilo yɛndun sɑkɑ. Ni bɑɑsi u mɑɑ Mɑdiɑnibɑn sinɑmbun wurɑbɑ kɑ swɑɑ tonkunu kɑ yɑbe ɡobiɡinu wɑ, kɑ mɑɑ burɑ yɑ̃ɑ ni nu rɑɑ wɑ̃ɑ ben yooyoosun wĩinɔ. \v 27 Mɑ u bwɑ̃ɑroku kuɑ kɑ wurɑ ye, u ɡu yii yeru kuɑ win wuu Ofɑrɑɔ. Mɑ Isirelibɑ kpuro bɑ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑru deri, bɑ dɑ bɑ ɡu sɑ̃ɑmɔ. Mɑ ɡɑ rɑ kuɑ Gedeoni kɑ win tɔmbun yinɑ. \p \v 28 Tɑɑ bi sɔɔ, Isirelibɑ bɑ Mɑdiɑnibɑ kɑmiɑ bɑ bu tɑɑre mɑm mɑm. Mɑ tem mɛ, mu wɑ̃ɑ bɔri yɛndu sɔɔ wɔ̃ɔ weeru sere Gedeoni u dɑ u kɑ ɡu. \p \v 29 Sɑɑ ye sɔɔrɑ Gedeoni, Yoɑsin bii wi, u dɑ u sinɑ win yɛnuɔ. \v 30 U bii tɔn durɔbu mɑrɑwɑ wɑtɑ kɑ wɔkuru, domi win kurɔbɑ dɑbi. \v 31 Win kurɔ tɑnɔ wi u wɑ̃ɑ Sikɛmuɔ u mɑɑ nùn bii tɔn durɔ mɑruɑ, wi bɑ yĩsiru kɑ̃ Abimɛlɛki. \v 32 Gedeoni u tɔkɔ kuɑwɑ kɔ̃ɔ kɔ̃ɔ mɑ u ɡu. Bɑ nùn sikɑ win tundo Yoɑsin sikirɔ Ofɑrɑɔ, Abiesɛɛbɑn temɔ. \p \v 33 Win ɡɔɔn biru Isirelibɑ bɑ kpɑm Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑru deri, bɑ bũu ni bɑ mɔ̀ Bɑɑlibɑ sɑ̃ɑmɔ. Mɑ bɑ Bɑɑli Beriti kuɑ ben bũu. \v 34 Bɑǹ mɑɑ Gusunɔ ben Yinni yɑɑye wi u rɑɑ bu wɔrɑ ben yibɛrɛbɑn nɔmɑn di be bɑ bu sikerenɛ kpuro. \v 35 Mɛyɑ bɑǹ mɑɑ Gedeonin tɔmbu tɑkɑru ɡɑru kue, ɡeɑ ye u rɑɑ bu kuɑ kpuron sɔ̃. \c 9 \s1 Abimɛlɛki u kuɑ Sikɛmuɡibun kpɑro \p \v 1 Yen biruwɑ Abimɛlɛki, Gedeonin bii, u dɑ Sikɛmuɔ win dwɑɑnibun mi, u kɑ bu ɡɑri kuɑ. \v 2 U nɛɛ, i doo i Sikɛmun wiruɡibu bikiɑ, mbɑ bɑ kĩru bo, Gedeonin bibu wɑtɑ kɑ wɔku te kpuro tɑ n sɑ̃ɑ ben kpɑrobu? Nɡe tɔn turowɑ bɑ kĩ. I de bu yɑɑyɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ ben mɛro bisi wi bɑ bu mɑruɑ. \p \v 3 Mɑ win dwɑɑni be, bɑ win ɡɑri yi kpuro Sikɛmun wiruɡii be sɔ̃ɔwɑ. Mɑ ben lɑɑkɑri yɑ wurɑ win mi mɑm mɑm yèn sɔ̃ u sɑ̃ɑ ben mɛro bisi. \v 4 Bɑ nùn sii ɡeesun ɡobi wɑtɑ kɑ wɔkuru wɛ̃ yi bɑ suɑ Bɑɑli Beritin sɑ̃ɑ yerun di. Kɑ ɡobi yiyɑ u tɔn ɡɑru koo sɑribɑ kɑ nɑɑnɑɑnuɡibu kɑsu bɑ nùn swĩi. \p \v 5 U dɑ win tundon yɛnuɔ Ofɑrɑɔ, mɑ u win tundo turosibu wɑtɑ kɑ wɔku te ɡo kperu ɡɑrun wɔllɔ mɑ n kun mɔ ben dɑ̃ɑko Yotɑmu wi u dɑ u kukuɑ. \v 6 Mɑ Sikɛmuɡibu kpuro kɑ Milon yɛnuɡibu bɑ dɑ bɑ mɛnnɑ Sikɛmu mi, dɑ̃ɑ bɑkɑru ɡɑrun nuurɔ kpee te bɑ ɡirɑn bɔkuɔ, mɑ bɑ Abimɛlɛki wi kuɑ ben kpɑro. \s1 Yotɑmun mɔndu \p \v 7 Ye Yotɑmu u ɡɑri yi nuɑ, u dɑ u yɔ̃rɑ ɡuuru wɔllɔ te bɑ mɔ̀ Gɑrisimu u nɔɔɡiru suɑ u ɡbɑ̃rɑ u nɛɛ, i nɛn ɡɑri swɑɑ dɑkio bɛɛ Sikɛmuɡibu, kpɑ Gusunɔ u mɑɑ bɛɛɡii swɑɑ dɑki. \p \v 8 Sɔ̃ɔ teeru dɑ̃nu mɛnnɑ nu sunɔ kɑso dɑ wi u koo bɑndu di nin suunu sɔɔ. Nu dɑ̃ɑ te bɑ mɔ̀ olifi deemɑ nu nɛɛ, ɑ de ɑ ko bɛsɛn sunɔ. \v 9 Adɑmɑ olifi ye, yɑ nɛɛ, nɑǹ nɛn ɡum kobu derimɔ n ko bɛɛn sunɔ, domi mɛnɑ bɑ rɑ kɑ tɔnu wɔlle sue kpɑ bu mɑɑ kɑ mu Gusunɔ bɛɛrɛ wɛ̃. \v 10 Mɑ nu dɑ̃ɑ ye bɑ mɔ̀ fiɡie deemɑ nu nɛɛ, ɑ nɑ ɑ ko bɛsɛn sunɔ. \v 11 Adɑmɑ fiɡie ye, yɑ nu wisɑ yɑ nɛɛ, nɑǹ nɛn bii ɡeenu kɑ nɛn bɑm derimɔ n ko bɛɛn sunɔ. \v 12 Mɑ dɑ̃ɑ ni, nu mɑɑ dɑ resɛm mi, nu ye sɔ̃ɔwɑ nu nɛɛ, ɑ nɑ ɑ ko bɛsɛn sunɔ. \v 13 Adɑmɑ resɛm ye, yɑ nu wisɑ yɑ nɛɛ, nɑǹ nɛn tɑm derimɔ n ko bɛɛn sunɔ, domi tɑm mɛnɑ mu Gusunɔ kɑ tɔmbu nuku dobu wɛ̃ɛmɔ. \v 14 Sɑɑ yerɑ dɑ̃ɑ ni kpuro nu mɑɑ dɑ nu ɑwĩi deemɑ nu nɛɛ, ɑ nɑ ɑ ko bɛsɛn sunɔ. \v 15 Mɑ ɑwĩi yi, yi dɑ̃ɑ ni wisɑ yi nɛɛ, ì n kĩ n ko bɛɛn sunɔ kɑ ɡem, i nɑ i kuke nɛn kɔkɔrɔ. Mɑ n kun mɛ, dɔ̃ɔ u koo yɑri sɑɑ nɛn min di, kpɑ u Libɑnin dɑ̃ɑ bɑkɑ ni bɑ mɔ̀ sɛdurubɑ mwɑ. \p \v 16 Mɑ Yotɑmu u kpɑm nɛɛ, tɛ̃ nɑ bɛɛ bikiɑmɔ, ye i Abimɛlɛki kuɑ bɛɛn kpɑro mi, i ye kuɑwɑ kɑ nuku tiɑ murɑfitiru sɑri? I bɛsɛn tundo Gedeoni kɑ win yɛnuɡibu tɔn ɡeeru sɔ̃ɔsi? I nùn kuɑ nɡe mɛ u bɛɛ kuɑ? \v 17 Domi nɛn tundo u bɛɛ sɑnnɑ, u win wɑ̃ɑru kɑri bɔrie ye u kɑ bɛɛ wɔrɑ Mɑdiɑnibɑn nɔmɑn di. \v 18 Bɛɛ wee, i nɛn tundon yɛnuɡibu seesi ɡisɔ mɑ i nɛn mɑɑbu wɑtɑ kɑ nɔɔbɑ nnɛ mwɛɛrɑ i ɡo kperu ɡɑrun wɔllɔ. Mɑ i win yoo tɔn kurɔn bii Abimɛlɛki kuɑ bɛɛ Sikɛmuɡibun kpɑro yèn sɔ̃ u sɑ̃ɑ bɛɛn mɛro bisi. \v 19 Tɛ̃ ye i Gedeoni kɑ win yɛnuɡibu kuɑ mi, ì n ye kuɑn nɑ kɑ nuku tiɑ murɑfitiru sɑri, Gusunɔ u de bɛɛ kɑ Abimɛlɛki i n wɑ̃ɑsinɛ kɑ nuku dobu. \v 20 Adɑmɑ yɑ̀ kun sɑ̃ɑ mɛ, u de dɔ̃ɔ u yɑri Abimɛlɛkin min di u bɛɛ Sikɛmuɡibu kɑ Milon yɛnuɡibu mwɑ, kpɑ dɔ̃ɔ u mɑɑ yɑri bɛɛ Sikɛmuɡibu kɑ Milon yɛnuɡibun min di u Abimɛlɛki mwɑ. \p \v 21 Yen biru Yotɑmu u dukɑ suɑ u doonɑ min di, u dɑ u sinɑ Beriɔ yèn sɔ̃ u win mɔɔ Abimɛlɛkin bɛrum mɔ. \s1 Sikɛmuɡibu \s2 bɑ Abimɛlɛki seesi \p \v 22 Abimɛlɛki u Isirelibɑ kpɑrɑ wɔ̃ɔ itɑ. \v 23 Yen biru Gusunɔ u derɑ Abimɛlɛki kɑ Sikɛmuɡibu bɑ ku rɑ nɔɔsinɛ. Yen sɔ̃nɑ tɔn be, bɑ Abimɛlɛki seesi. \v 24 Yeni yɑ koorɑwɑ kpɑ Abimɛlɛki kɑ Sikɛmuɡii be bɑ rɑɑ Gedeonin bibu wɑtɑ kɑ wɔkuru ɡo mi, bu kɑ yen nɔni swɑ̃ɑru wɑ. Domi be kpurowɑ bɑ nɔɔ tiɑ kuɑ bɑ kɑ bu ɡo. \v 25 Sikɛmuɡibu bu kɑ Abimɛlɛkin wɑɑru ɡo, yerɑ bɑ tɔmbu ɡɑbu beruɑ ɡuunu wɔllɔ. Tɔn be, bɑ̀ n ɡoo wɑ u sɑrɔ mi, kpɑ bu yɛ̃ro sɛ̃re bu win yɑ̃nu mwɑ. Yerɑ bɑ dɑ bɑ ye Abimɛlɛki sɔ̃ɔwɑ. \p \v 26 Sɔ̃ɔ teeru Gɑɑli, Ebɛdin bii, u dɑ Sikɛmuɔ, wi kɑ wiɡibu. Mɑ Sikɛmuɡibu bɑ nùn tii wɛ̃. \v 27 Yerɑ bɑ dɑ ben ɡbeɑɔ bɑ resɛmbɑ sɔrɑ bɑ ɡɑmɑ mɑ bɑ tɔ̃ɔ bɑkɑru kuɑ. Bɑ dɑ ben bũu dirɔ bɑ di bɑ nɔrɑ mɑ bɑ Abimɛlɛki bɔ̃rusi. \v 28 Gɑɑli u Sikɛmuɡibu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ bɛsɛ Sikɛmuɡibu sɑ ko kɑ wurɑ Abimɛlɛki u sun tɑɑre. Wɑrɑ rɑ n Abimɛlɛki. N ǹ Gedeonin bii ro? N ǹ Sebuluwɑ u sɑ̃ɑ win tɑbu sunɔ ro? Ǹ n mɛn nɑ, i de su bɛsɛn sikɑdo Hɑmɔri wiru kpĩiyɑ wi u wuu ɡe swĩi. Domi nɑǹ wɑ mbɑn sɔ̃nɑ sɑ ko Abimɛlɛki sɑ̃. \v 29 Bɑ̀ n dɑɑ mɑn kuɑ wuu ɡen kpɑro, kon dɑɑ Abimɛlɛki fukɑwɑ, kpɑ n nùn sɔ̃ n nɛɛ, u wureo u win tɑbu yɑ̃nu sosi kpɑ u nɑ u kɑ mɑn wɔri. \p \v 30 Sɑnɑm mɛ Sebulu wi u wuu ɡe kpɑre, u nuɑ ye Gɑɑli u ɡeruɑ kpuro, yerɑ u mɔru bɛsirɑ. \v 31 Mɑ u tɔmbu ɡɔrɑ ɑsiri sɔɔ u nɛɛ, bu Abimɛlɛki sɔ̃ mɑ Gɑɑli, Ebɛdin bii u tunumɑ u tɔmbu ɡɑri kɛ̃mɔ bu kɑ wi Abimɛlɛki fukɑ. \v 32 Yen sɔ̃, u de wi kɑ win tɔmbu bu dɑ bu kuke wɔ̃kuru yɑkɑsɔ, \v 33 kpɑ u wuu ɡe wɔrimɑ buru buru yellu, sɑɑ ye Gɑɑli kɑ wiɡibu bɑ yɑrimɑ kpɑ u bu kuɑ nɡe mɛ u kĩ. \p \v 34 Ye n kuɑ sisirun wɔ̃kuru, yerɑ Abimɛlɛki u win tɑbu kowobu bɔnu kuɑ wuunu nnɛ, mɑ bɑ dɑ bɑ kukuɑ Sikɛmun biruɔ. \v 35 Sɑɑ ye Gɑɑli kɑ win tɔmbu bɑ yɑrimɑ wuu ɡen min di, yerɑ Abimɛlɛki kɑ wiɡibu bɑ yɑrimɑ ben kuku yenun di bu kɑ nùn wɔri. \v 36 Ye Gɑɑli u bu wɑ, yerɑ u Sebulu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ mɛɛrio nɡe mɛ tɔmbɑ sɑrɑm wee ɡuunun di. \p Mɑ Sebulu u nùn wisɑ u nɛɛ, ɡuunun tirosɑ ɑ wɑɑmɔ mi, n ǹ tɔmbu. \p \v 37 Gɑɑli u nɛɛ, kɑ ɡem, tɔmbɑ bɑ sɑrɑm wee ɡuu te tɑ wɑ̃ɑ suunu sɔɔn di. Mɑ ɡɑbɑ mɑɑ wee dɑ̃ɑ bɑkɑrun berɑn di mi sɔrobɑ rɑ sinɛ. \p \v 38 Sɑɑ ye sɔɔrɑ Sebulu u nɛɛ, ɡɑri dori yi ɑ rɑɑ mɑɑ sɑɑrimɔ mi ni? Yi ɑ sun sɔ̃ɔwɑ ɑ nɛɛ, wɑrɑ rɑ n Abimɛlɛki su kɑ de u sun tɑɑre. Tɛ̃ wiyɑ wee mi, kɑ win tɔmbu be ɑ ɡɛmɑ mi. Ǹ n mɛn nɑ, i wɔrinɔ wunɛ kɑ wi. \p \v 39 Mɑ Gɑɑli u ɡɔsirɑ u Sikɛmuɡibu mɛnnɑ u bu kpɑrɑ bɑ kɑ Abimɛlɛki tɑbu kuɑ. \v 40 Adɑmɑ u nùn kpɑnɑ u dukɑ suɑ. Mɑ Abimɛlɛki u nùn nɑɑ ɡirɑ u win tɔn dɑbiru mɛɛrɑ kuɑ ɡooɡookum, bu sere wuun ɡbɑ̃rɑrun kɔnnɔ turi. \v 41 Mɑ Abimɛlɛki u dɑ u wɑ̃ɑ Arumɑɔ. Sɑɑ ye sɔɔrɑ Sebulu u Gɑɑli ɡirɑ kɑ sere mɑɑ Sikɛmuɡii be bɑ kɑ nùn yɔ̃rɑ. Mɑ u nɛɛ, bu ku rɑɑ mɑɑ wurɑmɑ wuu mi. \p \v 42 Sisiru, Sikɛmuɡii be bɑ tie, bɑ sɔɔru kuɑ bɑ ɡbeɑ dɔɔ. Yerɑ bɑ dɑ bɑ ye Abimɛlɛki sɔ̃ɔwɑ. \v 43 Mɑ u win tɔmbu bɔnu kuɑ wuunu itɑ, u derɑ bɑ kukuɑ yɑkɑsɔ. Ye bɑ Sikɛmuɡii be wɑ bɑ yɑrimɑ wuun di, yerɑ bɑ bu tɑbu wɔri. \v 44 Mɑ Abimɛlɛkin tii kɑ wuu teeru bɑ dɑ bɑ yɔ̃ wuun ɡbɑ̃rɑrun kɔnnɔwɔ. Yerɑ wuunu yiru ye yɑ tie, yɑ dɑ yɑ be bɑ wɑ̃ɑ ɡbeɑɔ mi deemɑ yɑ bu ɡo ɡo. \v 45 Mɑ bɑ kɑ wuu ɡen tɔmbu tɑbu kuɑ, sere sɔ̃ɔ u kɑ kpɑ. Mɑ u ɡen tii kɔsukɑ mɑm mɑm u bɔru wisi ɡen kpɛɛkpɛɛku wɔllɔ u kɑ sɔ̃ɔsi mɑ u ɡu bɔ̃rusi. \p \v 46 Sɑnɑm mɛ be bɑ wɑ̃ɑ Sikɛmun tɑbu kowobun kɑriɔ, bɑ nuɑ mɛ, yerɑ be kpuro bɑ duɑ wɔruɔ bũu wi bɑ mɔ̀ Beritin dirun temɔ. \v 47 Mɑ ɡoo u nɑ u Abimɛlɛki sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, tɔmbɑ wɑ̃ɑ bɑ mɛnnɛ wɔru ɡe sɔɔ. \v 48 Yerɑ Abimɛlɛki kɑ wiɡibu bɑ nɑ ɡuu te bɑ mɔ̀ Sɑɑmɔɔwɔ, mɑ u ɡbɑ̃ɑ suɑ u kɑ dɑ̃ɑ kɑ̃ɑsɑ ɡɑɑ burɑ u seru sɔndi. Yen biru u win bwɑ̃ɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ bu mɑɑ koowo nɡe mɛ. \v 49 Mɑ ben bɑɑwure u dɑ̃ɑ kɑ̃ɑsɑ burɑ u seru sɔndi bɑ kɑ nùn swĩi. Mɑ be kpuro bɑ ben dɑ̃ɑ ye sure wɔru ɡen kɔnnɔwɔ. Yen biru bɑ ye dɔ̃ɔ doke. Mɑ Sikɛmuɡii be bɑ wɑ̃ɑ wɔru ɡe sɔɔ kpuro bɑ dɔ̃ɔ mwɑɑrɑ. Bɑ sɑ̃ɑwɑ tɔmbu nɔrɔbu (1.000), kurɔbu kɑ durɔbu. \s1 Abimɛlɛkin ɡɔɔ \p \v 50 Yen biru Abimɛlɛki u mɑɑ dɑ u wuu ɡe bɑ mɔ̀ Tebɛsi wɔri, u ɡu kɑmiɑ. \v 51 N deemɑ wuu ɡe sɔɔ, bɑ kuku yeru ɡɑru mɔ te bɑ bɑnɑ. Tɑ sɑ̃ɑwɑ dii tɛɛrɑ. Ten wɔllɔwɑ wuu ɡen tɔmbu, kurɔbu kɑ durɔbu kpuro kɑ ɡen wiruɡibu bɑ yɔɔwɑ bɑ kukuɑ. \v 52 Mɑ Abimɛlɛki u kpĩɑ u dɑ dii tɛɛrɑ yen bɔkuɔ u kɑ bu wɔri. Sɑnɑm mɛ u wɑ̃ɑ ten kɔnnɔwɔ, u kɑ tu dɔ̃ɔ sɔ̃re, \v 53 yerɑ kurɔ ɡoo u nùn nɛɛ biɑ kɑrɑ u wiru kɔrɑ. \v 54 Sɑɑ yerɑ Abimɛlɛki u ɑluwɑɑsi wi u win tɑbu yɑ̃nu sɔɔwɑ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ mɑn wunɛn tɑkobi sɔkuo n ɡbi kpɑ bu ku nɛɛ tɔn kurɔwɑ u mɑn ɡo. \p Mɑ ɑluwɑɑsi wi, u nùn ye sɔkɑ u ɡo. \v 55 Ye Isirelibɑ bɑ wɑ Abimɛlɛki u ɡu, yerɑ bɑ yɑrinɑ be kpuro. Ben bɑɑwure u dɑ win yɛnuɔ. \p \v 56 Mɛsumɑ Yinni Gusunɔ u kɑ Abimɛlɛki kɔsie kɔ̃sɑ ye u win tundo turosibu wɑtɑ kɑ nɔɔbɑ nnɛ ye kuɑ be u ɡo. \v 57 Mɛyɑ Yinni Gusunɔ u mɑɑ Sikɛmuɡibu ben kɔ̃sɑ ye bɑ kuɑ kɔsie. Mɑ Yotɑmu, Gedeonin biin bɔ̃ri yi bu di. \s1 Kpɑrobu ɡɑbu, Tolɑ kɑ Yɑiri \c 10 \p \v 1 Abimɛlɛkin ɡɔɔn biru, Tolɑ, Puɑn bii, Dodon debubu Isɑkɑrin bweseru sɔɔ u seewɑ u Isirelibɑ fɑɑbɑ kuɑ. Tolɑ wi, u rɑɑ wɑ̃ɑwɑ Sɑmiriɔ Efɑrɑimun ɡuunun berɑ ɡiɑ. \v 2 Wɔ̃ɔ yɛndɑ itɑwɑ u Isirelibɑ kpɑrɑ. Yen biru u kpunɑ u ɡu. Mɑ bɑ nùn sikɑ Sɑmiri mi. \p \v 3 Tolɑn biru Yɑiri Gɑlɑdiɡiiwɑ u Isirelibɑ kpɑrɑ wɔ̃ɔ yɛndɑ yiru. \v 4 Bibu tɛnɑ u mɔ, ben bɑɑwure kɑ win kɛtɛku. Wusu tɛnɑ bɑ mɑɑ mɔ si bɑ rɑ soku Yɑirin bɑru kpɑɑnu. Su wɑ̃ɑwɑ Gɑlɑdiɔ. \v 5 Yen biru Yɑiri u kpunɑ u ɡu mɑ bɑ nùn sikuɑ Kɑmɔɔwɔ. \s1 Isirelibɑ \s2 bɑ kpɑm bũu sɑ̃ɑru wɔri \p \v 6 Yenibɑn biru Isirelibɑ bɑ kpɑm kuɑ ye yɑǹ Yinni Gusunɔ dore. Bɑ dɑ bɑ bũu tɔn durɔ be bɑ mɔ̀ Bɑɑlibɑ kɑ bũu tɔn kurɔ be bɑ mɔ̀ Asitɑɑtebɑ sɑ̃ɑmɔ. Bũu ni, nu sɑ̃ɑwɑ Siriɡibu kɑ Sidoniɡibu kɑ Amɔnibɑ kɑ Mɔɑbubɑ kɑ Filisitibɑn bũnu. Nɡe mɛyɑ Isirelibɑ bɑ kuɑ bɑ kɑ Yinni Gusunɔ deri, bɑǹ mɑɑ nùn sɑ̃ɑmɔ. \v 7 Yerɑ win mɔru yɑ seewɑ u bu Filisiti be kɑ Amɔni be nɔmu sɔndiɑ. \v 8 Mɑ bɑ Isireli be bɑ wɑ̃ɑ Amɔrebɑn temɔ Gɑlɑdiɔ, Yuudɛnin sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ mi nɔni sɔ̃ɔwɑ n kɑ kuɑ wɔ̃ɔ yɛndu yiru sɑri. \v 9 Sɑɑ ye sɔɔ, Amɔnibɑ bɑ mɑɑ Yuudɛnin dɑɑru tɔburɑ bɑ dɑ bɑ Yudɑbɑ wɔri kɑ Bɛnyɑmɛɛbɑ kɑ Efɑrɑimubɑ. Mɑ Isirelibɑ kpuro bɑ nɔni sɔ̃ɔrɑ. \v 10 Yerɑ bɑ Yinni Gusunɔ nɔɔɡiru sue bɑ nɛɛ, sɑ nun torɑri sɑ durum kuɑ. Domi sɑ nun deri wunɛ wi ɑ sɑ̃ɑ bɛsɛn Yinni mɑ sɑ dɑ sɑ bũu ni bɑ mɔ̀ Bɑɑlibɑ sɑ̃ɑmɔ. \p \v 11 Mɑ Yinni Gusunɔ bu wisɑ u nɛɛ, ye Eɡibitiɡibu kɑ Amɔrebɑ kɑ Amɔnibɑ kɑ Filisitibɑ, \v 12 kɑ Sidoniɡibu kɑ Amɑlɛkibɑ kɑ Mɑonibɑ bɑ rɑɑ bɛɛ tɑɑre i sɑ̃ɑ ben yobu, mɑ i mɑn nɔɔɡiru sue i fɑɑbɑ kɑnɑ, nɑǹ bɛɛ wurɑri ro? Nɑǹ bɛɛ wɔre ben nɔmɑn di? \v 13 Adɑmɑ wee, i mɑn deri i bũnu sɑ̃ɑmɔ. Yen sɔ̃ tɛ̃, nɑǹ mɑɑ bɛɛ somimɔ. \v 14 I doo i bũu ni i sɑ̃ɑmɔ mi fɑɑbɑ kɑnɑ nu bɛɛ wɔrɑ nɔni swɑ̃ɑ ten min di. \p \v 15 Mɑ bɑ nɛɛ, sɑ yɛ̃ mɑ sɑ nun torɑriwɑ, ɑ kɑ sun koowo nɡe mɛ ɑ kĩ. Adɑmɑ ɑ ku de ɑ kun sun fɑɑbɑ kue ɡisɔ. \p \v 16 Yerɑ Isireli be, bɑ bũu ni wunɑ ben suunu sɔɔn di, bɑ Yinni Gusunɔ sɑ̃wɑ. Sɑɑ ye sɔɔrɑ u ben wɔnwɔndu wɑ, wɑhɑlɑ ye bɑ bu mɔ̀n sɔ̃. \p \v 17 Mɑ Amɔnibɑ bɑ mɛnnɑ bɑ ben sɑnsɑni ɡirɑ Gɑlɑdiɔ. Yerɑ Isirelibɑ bɑ mɑɑ beɡiɑ ɡirɑ Misipɑɔ Gɑlɑdin tem mi. \v 18 Mɑ bɑ wesiɑnɑ bɑ nɛɛ, wɑrɑ u koo sun kpɑrɑ su kɑ Amɔnibɑ wɔri. Wi u kpĩɑ u kuɑ mɛ, yɛ̃rowɑ u koo ko bɛsɛ be sɑ wɑ̃ɑ Gɑlɑdi mini kpuron kpɑro. \s1 Yɛfite \c 11 \p \v 1 Durɔ ɡoo u wɑ̃ɑ Gɑlɑdi mi, win yĩsirɑ Yɛfite. Durɔ wi, tɑbu durɔn tiiwɑ. Gɑlɑdiwɑ u nùn mɑrɑ kɑ kurɔ tɑnɔ ɡoo. \v 2 Gɑlɑdi wi, u mɑɑ bibu ɡɑbu mɑrɑ kɑ win kurɔ. Sɑnɑm mɛ bii be, bɑ kpɛ̃ɑ bɑ Yɛfite ɡirɑ win tundon yɛnun di bɑ nɛɛ, uǹ tundon tubi dimɔ domi u sɑ̃ɑwɑ kurɔ tɑnɔ bii. \p \v 3 Mɑ Yɛfite u win tundo turosi be dukɑ suuri, u dɑ u wɑ̃ɑ Tobuɔ. Mɑ u ɡɑru koo sɑribɑ mɛnnɑ u kɑ tɔmbu wɔrɑɑ dɑɑmɔ. \p \v 4 Yen biru Amɔnibɑ bɑ Isirelibɑ wɔri. \v 5 Sɑnɑm mɛ tɑbu swĩɑ, yerɑ Isirelibɑn ɡuro ɡurobu be bɑ wɑ̃ɑ Gɑlɑdiɔ bɑ dɑ bɑ Yɛfite deemɑ Tobu mi. \v 6 Bɑ nɛɛ, ɑ nɑ ɑ ko bɛsɛn kpɑro su kɑ Amɔnibɑ wɔri. \p \v 7 Yerɑ u ɡuro ɡuro be sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛ wi nɑ sɑ̃ɑ bɛɛn yibɛrɛ? N ǹ bɛɛ i mɑn ɡirɑ sɑɑ nɛn tundon yɛnun di? Yèn sɔ̃ i wɑ̃ɑ wɑhɑlɑ sɔɔ, n ǹ yen sɔ̃nɑ i mɑn somiru kɑnɑmɔ? \p \v 8 Mɑ Gɑlɑdiɡii be, bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, ɡeemɑ, yen sɔ̃nɑ sɑ nɑ wunɛn mi, ɑ sun kpɑrɑ su kɑ Amɔnibɑ tɑbu ko. Yen biru kpɑ ɑ n sɑ̃ɑ bɛsɛn kpɑro, bɛsɛ be sɑ wɑ̃ɑ Gɑlɑdin berɑ mi. \p \v 9 Yɛfite u bu wisɑ u nɛɛ, ì n kɑ mɑn dɑ sɑ Amɔnibɑ tɑbu wɔri, mɑ Yinni Gusunɔ u derɑ sɑ bu kɑmiɑ, nɛnɑ kon ko bɛɛn kpɑro kɑ ɡem? \p \v 10 Mɑ tɔn be, bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, Yinni Gusunɔwɑ ko n sɑ̃ɑ bɛsɛn seedɑ sɑ̀ kun kue ye sɑ ɡeruɑ. \p \v 11 Yerɑ Yɛfite u kɑ bu dɑ, mɑ bɑ nùn kuɑ ben kpɑro. Sɑɑ ye sɔɔrɑ u win ɡɑri yi kpuro Yinni Gusunɔ sɑɑriɑ Misipɑɔ. \s1 Gɑri yi Yɛfite \s2 u Amɔnibɑ sɔ̃ɔwɑ \p \v 12 Yerɑ Yɛfite u Amɔnibɑn sinɑ boko ɡɔriɑ u nɛɛ, mbɑ n sun mɔɔsinɛ nɛ kɑ wunɛ, ɑ kɑ nɛn tem tɑbu wɔrimɔ. \p \v 13 Mɑ sinɑ boko wi, u nùn wisɑ u nɛɛ, sɑnɑm mɛ Isirelibɑ bɑ wee Eɡibitin di, bɑ nɛn tem mwɑ sɑɑ dɑɑ te bɑ mɔ̀ Aɑnɔɔn di n kɑ ɡirɑri dɑɑ te bɑ mɔ̀ Yɑbɔkuɔ kɑ Yuudɛnin wɔwɑɔ. Yen sɔ̃, i sun bɛsɛn tem wesio kɑ bɛɛn tii. Ì n kuɑ mɛ, sɑnnɔ mɑɑ sɑri. \p \v 14 Yerɑ Yɛfite u mɑɑ sunɔ wi ɡɔriɑ u nɛɛ, \v 15 Isirelibɑ bɑǹ Mɔɑbubɑn tem kɑ Amɔnibɑn tem mwɛ. \v 16 Geemɑ, sɑnɑm mɛ bɑ wee Eɡibitin di, bɑ ɡbɑburu sɑrɑ mɑ bɑ nim wɔ̃ku ɡe bɑ mɔ̀ Nɑɑ yɑri tɔburɑ. Yen biru bɑ dɑ Kɑdɛsiɔ. \v 17 Sɑɑ min diyɑ bɑ Edɔmun sunɔ ɡɔriɑ bɑ nɛɛ, u de bu win tem sɑrɑ bu dɑ wuswɑɑɔ Kɑnɑnin temɔ. Adɑmɑ u yinɑ mɑm mɑm. Mɛyɑ bɑ mɑɑ Mɔɑbun sunɔ ɡɔriɑ. Yerɑ win tii, u mɑɑ yinɑ. Mɑ Isirelibɑ bɑ sinɑ Kɑdɛsi mi. \v 18 Yen biruwɑ bɑ seewɑ Kɑdɛsin min di bɑ ɡbɑburun swɑɑ mwɑ bɑ Mɔɑbubɑ kɑ Edɔmubɑn tem sɛ̃ɛnɑ sere bɑ kɑ turɑ Mɔɑbu ben tem sɔ̃ɔ yɑri yerɔ. Mɑ bɑ ben sɑnsɑni ɡirɑ dɑɑ te bɑ mɔ̀ Aɑnɔɔn bɔkuɔ mi Mɔɑbubɑn tem mu nɔɔ yɔ̃rɑ. \v 19 Sɑɑ min diyɑ bɑ mɑɑ Sihoni, Amɔrebɑn sinɑ boko ɡɔriɑ wi u wɑ̃ɑ Hɛsiboniɔ bɑ nɛɛ, u de bu sɑrɑ win temɔ bu doonɑ Kɑnɑnin tem ɡiɑ. \v 20 Adɑmɑ Sihoni uǹ Isirelibɑ nɑɑnɛ kue u sere de bu sɑrɑ win temɔ. Mɑ u win tɑbu kowobu kpuro mɛnnɑ bɑ ben sɑnsɑni ɡirɑ Yɑhɑsiɔ. Mɑ bɑ kɑ Isirelibɑ tɑbu kuɑ. \v 21 Yerɑ Yinni Gusunɔ u Sihoni kɑ win tɔmbu kpuro Isirelibɑ nɔmu bɛriɑ. Mɑ Isirelibɑ bɑ bu ɡo ɡo bɑ kɑmiɑ bɑ tem mɛ kpuro mwɑ. \v 22 Bɑ mwɑwɑ sɑɑ dɑɑ te bɑ mɔ̀ Aɑnɔɔn di n kɑ ɡirɑri dɑɑ te bɑ mɔ̀ Yɑbɔkuɔ. Sɑɑ mɑɑ ɡbɑburun di te tɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɑri yerɔ n kɑ ɡirɑri Yuudɛniɔ. \v 23 Wee tɛ̃ Gusunɔ, bɛsɛ Isirelibɑn Yinni u Amɔrebɑn tem mɛ mwɑ u sun wɛ̃. Yerɑ ɑ kĩ ɑ mɑɑ sun mu mwɑɑri? \v 24 Tem mɛ wunɛn bũu Kemɔsi u nun wɛ̃, ɑǹ mu nɛni wunɛ ro? Ǹ n mɛn nɑ, sɑ ko mɑɑ tem mɛ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u sun wɛ̃ nɛnɛwɑ. \v 25 Bɑɑ Bɑlɑki Siporin bii, Mɔɑbubɑn sunɔ wi u dɑm bɑkɑm mɔ, uǹ wure u kɑ sun sikirinɑ u sere nɛɛ, u koo sun tɑbu wɔri. Wunɛ ɑ nùn dɑm kerewɑ? \v 26 Wee yen wɔ̃ɔ ɡoobɑ wunɔbuwɑ (300) mini ye Isirelibɑ bɑ kɑ wɑ̃ɑ Hɛsiboniɔ kɑ Aroɛɛɔ kɑ sere wuu si su wɑ̃ɑ mi kpuro kɑ si su wɑ̃ɑ dɑɑ te bɑ mɔ̀ Aɑnɔɔn bɔkuɔ. Mbɑn sɔ̃nɑ iǹ bu tem mɛ mwɑɑri sɑɑ sɑɑ yen di. \v 27 Sinɑ boko, n ǹ nɛ nɑ torɑ, wunɑ ɑ torɑ. Domi wunɑ ɑ ɡbiɑ ɑ sun tɑbu wɔrimɑ. Yen sɔ̃nɑ Yinni Gusunɔ wi u rɑ tɔmbu sirie u sun siriɑ ɡisɔ bɛsɛ kɑ bɛɛ. \p \v 28 Adɑmɑ Amɔnibɑn sinɑ boko wi, uǹ Yɛfiten ɡɑri wure. \s1 Yɛfiten nɔɔ mwɛɛru \p \v 29 Yerɑ Yinni Gusunɔn Hunde u Yɛfite yɔɔwɑ. Mɑ u Mɑnɑsen tem sɑrɑ u dɑ Misipɑɔ Gɑlɑdin temɔ. Min diyɑ u mɑɑ dɑ Amɔnibɑn temɔ. \v 30 Miyɑ u Yinni Gusunɔ nɔɔ mwɛɛ teni kuɑ u nɛɛ, Yinni, ɑ̀ n mɑn Amɔnibɑ nɔmu bɛriɑ, \v 31 mɑ nɑ bu kɑmiɑ nɑ wee, tɔnu wi nɑ ɡbiɑ nɑ kɑ yinnɑ, wiyɑ kon mwɑ n kɑ nun yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡiru kuɑ. \p \v 32 Min diyɑ u seewɑ u dɑ Amɔnibɑn temɔ u kɑ bu tɑbu ko. Mɑ Yinni Gusunɔ u mɑɑ nùn bu nɔmu bɛriɑ. \v 33 Mɑ u bu kɑmiɑ u nɑsɑrɑ suɑ u ben wusu yɛndu mwɑ si su wɑ̃ɑ Aroɛɛn di n kɑ dɑ Minitiɔ sere kɑ Abɛli Kerɑmimuɔ. Mɑ Gusunɔ u derɑ Isirelibɑ bɑ bu tɑɑre mɑm mɑm. \p \v 34 Sɑnɑm mɛ Yɛfite u ɡɔsirɔ win wuuɔ, Misipɑɔ, yerɑ win bii wɔndiɑ u yɑrimɑ u nùn sennɔ wee, u bɑrɑ kpɑ̃ru soomɔ u yɑɑmɔ. N deemɑ bii wɔndiɑ wi turowɑ u mɑrɑ. Uǹ mɑɑ bii ɡoo mɔ. \v 35 Sɑnɑm mɛ u bii wi wɑ, yerɑ u win tiin yɑberu nɛnuɑ u kɑrɑnɑ nuku sɑnkirɑnun sɔ̃, u nɔɔɡiru suɑ u nɛɛ, nɛn bii, nuku sɑnkirɑ bɑkɑnu sɔɔrɑ ɑ mɑn doke mi. Domi nɑ Yinni Gusunɔ nɔɔ mwɛɛru kuɑ. Tɑǹ mɑɑ kɔbiɑrɔ. \p \v 36 Mɑ bii wɔndiɑ wi, u win tundo wisɑ u nɛɛ, ɑ̀ n Yinni Gusunɔ nɔɔ mwɛɛru kuɑ, ɑ kɑ mɑn koowo kpuro nɡe mɛ ɑ ɡeruɑ domi u derɑ ɑ Amɔnibɑ be bɑ sɑ̃ɑ wunɛn yibɛrɛbɑ mɔru kɔsiɑ. \v 37 Adɑmɑ ɑ mɑn suru yiru kɛ̃ɛyɔ ɡinɑ kpɑ n dɑ ɡuunu wɔllɔ kɑ nɛn wɔndiɑ kpɑɑsibu su wuri ko mi, yèn sɔ̃ nɑǹ durɔ sue nɑ kɑ ɡbiɔ. \p \v 38 Mɑ Yɛfite u nùn suru yiru ye kɑ̃. U dɑ ɡuunu wɔllu mi, kɑ win wɔndiɑ kpɑɑsibu bɑ wuri kuɑ. \v 39 Ye suru yiru ye, yɑ yibɑ, u dɑ u win tundo deemɑ. Mɑ tundo u kɑ nùn yɑ̃ku te kuɑ, tèn nɔɔ mwɛɛru u Yinni Gusunɔ kuɑ. Nɡe mɛyɑ wɔndiɑ wi, u kɑ ɡu, uǹ durɔ sue. Sɑɑ dɔmɑ ten diyɑ bɑ woro teni yi Isireliɔ. \v 40 Wɔ̃ɔ bɑɑɡere Isirelibɑn tɔn kurɔbu bɑ rɑ yɑriwɑ wuun di bu dɑ bu Yɛfite Gɑlɑdiɡiin bii wɔndiɑ wi swĩiyɑ sɔ̃ɔ nnɛ. \s1 Yɛfite kɑ Efɑrɑimubɑ \c 12 \p \v 1 Yenibɑn biruwɑ Efɑrɑimubɑ bɑ mɛnnɑ bɑ Yuudɛni tɔburɑ bɑ dɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ Yɛfiten mi, bɑ nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ Amɔnibɑ tɑbu wɔri mɑ ɑǹ sun sokɑ su nun somi. Yen sɔ̃ tɛ̃, sɑ ko nun dɔ̃ɔ mɛni kɑ wunɛn diru sɑnnu. \p \v 2 Yerɑ Yɛfite u bu wisɑ u nɛɛ, ɡeemɑ, nɛ kɑ nɛɡibu sɑ kɑ Amɔnibɑ tɑbu kuɑ ɡem ɡem. Sɑɑ ye sɔɔrɑ nɑ bɛɛ sokɑ i kɑ sun somi. Adɑmɑ bɛɛn ɡoo kun nɛ. \v 3 Ye nɑ wɑ mɛsum, yerɑ nɑ nɛn wɑ̃ɑru kɑri bɔrie nɑ kɑ Amɔni be tɑbu kuɑ. Yinni Gusunɔ u mɑɑ mɑn bu nɔmu bɛriɑ. Ǹ n mɛn nɑ, mbɑ nɑ kuɑ i kɑ mɑn tɑbu wɔrimɑ ɡisɔ. \p \v 4 Yerɑ Efɑrɑimu be, bɑ Gɑlɑdiɡii be sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, i sɑ̃ɑwɑ be bɑ duki yɑkurɑ bɛsɛ Efɑrɑimun bwese kɛrɑn di i dɑ i wɑ̃ɑ Mɑnɑsebɑn suunu sɔɔ. \p Ye Yɛfite u nuɑ mɛ, mɑ u win tɔmbu kpuro mɛnnɑ bɑ Efɑrɑimubɑ tɑbu wɔri bɑ kɑmiɑ. \v 5 Yerɑ Gɑlɑdiɡii be, bɑ dɑ Yuudɛnin tɔburɑ yerɔ bɑ swɑɑ burɑ mi Efɑrɑimubɑ bɑ koo tɔburɑ. Efɑrɑimu ɡoo ù n nɑ mi, ù n kĩ u tɔburɑ, yerɑ Gɑlɑdiɡibu bɑ rɑ nùn bikie bu nɛɛ, ɑ sɑ̃ɑwɑ Efɑrɑimu? \p Ù n nɛɛ, ɑɑwo, \v 6 kpɑ bu nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, ɑ ɡeruo ɑ nɛɛ, Kibolɛti. \p Kpɑ u nɛɛ Gibolɛti. \p Domi Efɑrɑimu be, bɑ ku rɑ kpĩ bu ɡere dee dee. Sɑnɑm mɛyɑ Gɑlɑdiɡii be, bɑ koo nùn sɛ̃re yɑnde bu sɑkɑ Yuudɛnin tɔbu mi. Ben tɑɑ bi sɔɔ, Efɑrɑimubɑ nɔrɔbun subɑ weeru kɑ yiruwɑ (42.000) bɑ ɡu. \p \v 7 Yɛfite wi, u Isirelibɑ kpɑrɑwɑ wɔ̃ɔ nɔɔbɑ tiɑ mɑ u kpunɑ u ɡu, bɑ nùn sikuɑ win wuuɔ, Gɑlɑdin temɔ. \s1 Kpɑrobu ɡɑbu, Ibisɑni \s2 kɑ Eloni kɑ Abudoni \p \v 8 Yɛfiten biru Ibisɑni, Bɛtelehɛmuɡiiwɑ u kuɑ Isirelibɑn kpɑro. \v 9 Bibu wɑtɑwɑ u mɑrɑ, bii tɔn durɔbu tɛnɑ, tɔn kurɔbu mɑɑ tɛnɑ. Mɑ u derɑ bii tɔn kurɔ be, bɑ mɔrɑ kɑ Isirelibɑn bwese kɛri ɡɛɛ. Mɛyɑ mɑɑ win tɔn durɔ be, bɑ wɔndiɑbɑ suɑ Isirelibɑn bwese kɛri ɡɛɛ sɔɔ. U Isirelibɑ kpɑrɑwɑ wɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru. \v 10 Yen biru u kpunɑ u ɡu. Mɑ bɑ nùn sikuɑ Bɛtelehɛmuɔ. \p \v 11 Ibisɑnin biru, Eloni, Sɑbulonin bwese kɛrɑɡiiwɑ u kuɑ Isirelibɑn kpɑro. U Isirelibɑ kpɑrɑwɑ wɔ̃ɔ wɔkuru. \v 12 Yen biruwɑ u kpunɑ u ɡu. Mɑ bɑ nùn sikuɑ Ayɑloniɔ Sɑbulonin temɔ. \p \v 13 Elonin biru, Abudoni, Hilɛlin bii, Pirɑtoniɡiiwɑ u kuɑ Isirelibɑn kpɑro. \v 14 Bibu weeruwɑ u mɑrɑ. Mɑ win debuminu sɑ̃ɑ tɛnɑ. Win bii be, kɑ win debumii ni, ben bɑɑwure u win kɛtɛku mɔwɑ. Abudoni u Isirelibɑ kpɑrɑwɑ wɔ̃ɔ nɔɔbɑ itɑ. \v 15 Yen biruwɑ u kpunɑ u ɡu. Mɑ bɑ nùn sikuɑ Pirɑtoniɔ Efɑrɑimun temɔ Amɑlɛkibɑn ɡuurɔ. \s1 Sɑnsom mɑrubu \c 13 \p \v 1 Abudonin biru Isirelibɑ bɑ kpɑm kuɑ ye yɑǹ Yinni Gusunɔ dore, mɑ u bu Filisitibɑ nɔmu bɛriɑ wɔ̃ɔ weeru. \p \v 2 N deemɑ durɔ ɡoo wɑ̃ɑ Soreɑɔ Dɑnun bweseru sɔɔ, win yĩsirɑ Mɑnɔɑ. Win kurɔ u sɑ̃ɑwɑ wĩro. \v 3-5 Sɔ̃ɔ teeru Yinni Gusunɔn ɡɔrɑdo \f + \fr 13:3-5 \fr*\fk Yinni Gusunɔn ɡɔrɑdo\fk*\ft Isirelibɑ bɑ ku rɑ kɑ̃ bu Gusunɔn yĩsiru siɑ. Yen sɔ̃nɑ ù n bu kuremɑ bɑ rɑ nɛɛ, Gusunɔn ɡɔrɑdowɑ.\ft*\f* ɡoo u kurɔ wi kure u nɛɛ, wee, ɑ sɑ̃ɑ wĩro, ɑdɑmɑ kɑɑ ɡurɑ suɑ kpɑ ɑ bii tɔn durɔ mɑ. U ko n sɑ̃ɑwɑ wi bɑ wunɑ nɛnɛm Gusunɔn sɔ̃ sɑɑ win mɑrubun di. Yen sɔ̃, ɑ n tii sɛ, ɑ ku tɑm ɡɑm nɔ, kpɑ ɑ ku ɡɑ̃ɑ seseruɡinu di. A ku rɑ mɑɑ de bu bii win seri burɑ, domi wiyɑ u koo Isirelibɑ wɔrɑm tore sɑɑ Filisitibɑn nɔmɑn di. \p \v 6 Mɑ kurɔ wi, u dɑ u win durɔ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Gusunɔn tɔnu ɡoowɑ u mɑn deemɑ. U sɑ̃ɑwɑ nɡe Gusunɔn ɡɔrɑdo ɡoo. U nɑnum mɔ too. Nɑǹ mɑɑ nùn bikie mìn di u nɑ. Uǹ mɑɑ mɑn win yĩsiru sɔ̃ɔwɑ. \v 7 Adɑmɑ u mɑn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, kon be ɡurɑ suɑ kpɑ n bii tɔn durɔ mɑ. Yen sɔ̃, n ku be tɑm ɡɑm nɔ, kpɑ n ku ɡɑ̃ɑ seseruɡinu di. Domi bii wi, u ko n sɑ̃ɑ wi bɑ wunɑ nɛnɛm Gusunɔn sɔ̃ sɑɑ win mɑrubun di sere kɑ win wɑ̃ɑrun nɔrɔ. \p \v 8 Yerɑ Mɑnɔɑ u kɑnɑru kuɑ nɡe mɛni, u nɛɛ, Yinni, ɑ de wunɛn tɔnu wi ɑ ɡɔrimɑ mi, u kpɑm sun nɑɑwɑ kpɑ u sun sɔ̃ɔsi ye n weenɛ su bii wi kuɑ wi sɑ ko mɑ mi. \p \v 9 Mɑ Gusunɔ u Mɑnɔɑn kɑnɑru mwɑ, u derɑ win ɡɔrɑdo wi, u wurɑ kurɔ win mi, mi u sɔ̃ ɡberɔ. Adɑmɑ win durɔ sɑri mi. \v 10 Mɑ u dukɑ dɑ win durɔn mi, u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, durɔ wi u nɑ nɛn mi ɡin teeru, wee u mɑɑ nɑ tɛ̃. \p \v 11 Mɑnɔɑ u seewɑ u win kurɔ swĩi bɑ nɑ durɔ win mi. Yerɑ Mɑnɔɑ nùn bikiɑ u nɛɛ, wunɑ ɑ kɑ kurɔ wi ɡɑri kuɑ? \p Mɑ u nɛɛ, oo, nɛnɑ. \p \v 12 Mɑnɔɑ u nɛɛ, wunɛn ɡɑri yi, yì n koorɑ, woodɑ yerɑ̀ sɑ ko swĩi bii win sɔ̃. Amɔnɑ sɑ ko nùn kuɑ. \p \v 13 Mɑ Yinni Gusunɔn ɡɔrɑdo wi, u nùn wisɑ u nɛɛ, ye nɑ kurɔ wi sɔ̃ɔwɑ mi kpuro, yerɑ u koo se. \v 14 Uǹ koo ɡɑ̃ɑnu di ni nu yɑrɑ resɛm di. Uǹ tɑm ɡɑm nɔrumɔ, uǹ mɑɑ ɡɑ̃ɑ seseruɡinu dimɔ. Ye nɑ nùn yiire mi kpuro, yerɑ u koo ko. \p \v 15 Mɑnɔɑ u Yinni Gusunɔn ɡɔrɑdo wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ nun kɑnɑmɔ, ɑ de su nun ɡɔ̃rɑsiɑ, kpɑ su nun boo kpɛmu yɑɑrɛ ko. \p \v 16 Mɑ ɡɔrɑdo wi, u nɛɛ, bɑɑ ɑ̀ n mɑn ɡɔ̃rɑsiɑ, nɑǹ wunɛn dĩɑnu dimɔ. Adɑmɑ ɑ̀ n kĩ ɑ nu kon nɑ kɑ mɛ, ɑ kɑ ye Yinni Gusunɔ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡiru kuo. \p Mɑnɔɑ uǹ yɛ̃ mɑ Yinni Gusunɔn ɡɔrɑdowɑ durɔ wi, u sɑ̃ɑ. \v 17 Mɑ u nɛɛ, ɑmɔnɑ wunɛn yĩsiru, kpɑ su wɑ su nun tɑkɑru ko, wunɛn ɡɑri yi, yì n koorɑ. \p \v 18 Yerɑ ɡɔrɑdo wi, u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ nɛn yĩsiru bikiɑmɔ. Nɛn yĩsirɑ, wi u rɑ mɑɑmɑɑki ko. \p \v 19 Sɑɑ yerɑ Mɑnɔɑ u boo kpɛmu suɑ kɑ dĩɑnu ɡɑnu u yi kperu wɔllɔ u kɑ Yinni Gusunɔ yɑ̃kuru kuɑ, wi, wi u rɑ mɑɑmɑɑki ko. Sɑɑ ye Mɑnɔɑ kɑ win kurɔ bɑ yɑ̃ku te mɛɛrɑ, \v 20 sɑɑ ye sɔɔrɑ dɔ̃ɔ yɑrɑ yɑ seewɑ wɔllɔ yɑ̃ku ten min di, mɑ Yinni Gusunɔn ɡɔrɑdo wi, u duɑ dɔ̃ɔ yɑrɑ ye sɔɔ u kɑ suɑrɑ. Ye Mɑnɔɑ kɑ win kurɔ bɑ wɑ mɛ, mɑ bɑ kpunɑ bɑ wuswɑɑ tem ɡirɑri. \v 21 Sɑɑ ye sɔɔrɑ u den ɡiɑ mɑ Yinni Gusunɔn ɡɔrɑdowɑ mi. Sɑɑ dɔmɑ ten di Gusunɔn ɡɔrɑdo wi, uǹ mɑɑ nɑɑre ben mi. \v 22 Mɑ Mɑnɔɑ u win kurɔ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, sɑ ko ɡbiwɑ mi, domi sɑ Gusunɔ wɑ. \p \v 23 Yerɑ win kurɔ u nɛɛ, Yinni Gusunɔ ù n kĩ u sun ɡon nɑ, uǹ koo rɑɑ bɛsɛn yɑ̃ku te mwɑ. Uǹ koo rɑɑ mɑɑ de su yenibɑ kpuro wɑ kpɑ su yenin bweseru nɔ ye sɑ nuɑ tɛ̃. \p \v 24 Amɛn biru kurɔ wi, u ɡurɑ suɑ mɑ u bii tɔn durɔ mɑrɑ. Mɑ bɑ nùn yĩsiru kɑ̃ Sɑnsom. Bii wi, u kpɛ̃ɑ mɑ Yinni Gusunɔ u nùn domɑru kuɑ. \v 25 Sɑnɑm mɛ u wɑ̃ɑ Mɑkɑnɛ Dɑnuɔ, Soreɑ kɑ Ɛsitɑolin bɑɑ sɔɔ, Yinni Gusunɔn Hunde u nùn yɔɔwɑ u kɑ win sɔmburu tore. \s1 Sɑnsom u wɔndiɑ ɡoo kĩ \s2 Tinnɑɔ \c 14 \p \v 1 Sɔ̃ɔ teeru, Sɑnsom u seewɑ u dɑ Tinnɑɔ. Mɑ u bii kurɔbu ɡɑɡu wɑ mi, Filisitibɑn bii wɔndiɑbɑ sɔɔ, ɡɑ nùn wɛ̃re. \v 2 Ye u wumɑ u win tundo kɑ win mɛro sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ bii kurɔbu ɡɑɡu wɑ Tinnɑɔ Filisitibɑn bibu sɔɔ. I mɑn nùn kɑsuo n suɑ kurɔ. \p \v 3 Win tundo kɑ win mɛro bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, tɔn kurɔbu sɑriwɑ wunɛn mɛro bisibu sɔɔ, ǹ kun mɛ bɛsɛn bweseru sɔɔ, ɑ kɑ dɑ ɑ kurɔ kɑsu Filisitibɑ sɔɔ be bɑ ku rɑ bɑnɡo ko mi? \p Adɑmɑ Sɑnsom u win tundo sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, kɑ mɛ, ɑ mɑn nùn kɑsuo domi u mɑn wɛ̃rewɑ. \p \v 4 Win tundo kɑ win mɛro bɑǹ yɛ̃ mɑ ɡɑri yi, yi weewɑ sɑɑ Yinni Gusunɔn min di, domi swɑɑ u kɑsu u kɑ Filisitibɑ sɑnnɑ. N deemɑ sɑɑ ye sɔɔ, Filisitibɑrɑ bɑ sɑ̃ɑ Isirelibɑn yinnibu. \p \v 5 Yerɑ Sɑnsom u seewɑ u dɔɔ Tinnɑ mi kɑ win tundo kɑ win mɛro. Ye bɑ turɑ Tinnɑɡibun dɑ̃ɑ ɡbɑɑrɔ, miyɑ Sɑnsom u ɡɛrɑ mɑ ɡbee sunɔ kpɛmu ɡɑɡu ɡɑ nùn kɛɛnu ɡuremɑ subɑru sɔɔ ɡɑ kukirimɔ. \v 6 Sɑɑ yerɑ Gusunɔn Hunde u nùn yɔɔwɑ mɑ u ɡbee sunɔ ɡe nɛnuɑ u yɑkɑnɑ kɑ win nɔmɑ nɡe mɛ bɑ rɑ boo buu yɑkɑnɛ. Adɑmɑ uǹ win tundo kɑ win mɛro sɔ̃ɔwɑ ye u kuɑ. \v 7 Mɑ u doonɑ u dɑ u kɑ kurɔ wi ɡɑri kuɑ. Kurɔ wi, u nùn wɛ̃re ɡem ɡem. \v 8 Sɔ̃ɔ mɛɛrun biru Sɑnsom u kpɑm sɑrɔ mi kɑ win tundo kɑ win mɛro u kɑ win kurɔ suɑ. Mɑ u ɡɛrɑ ɡbee sunɔ ɡoo ten mi, u tu mɛɛrɑ. Yerɑ u deemɑ wee, tĩi yi mɔmɑ te sɔɔ, yi tim koosi. \v 9 Mɑ u nɔmɑ kpɛ̃ɛ u tim mɛ wɔwɑ u dimɔ swɑɑɔ. Ye u win tundo kɑ win mɛro nɑɑmwɛ, u mɑɑ bu wɛ̃ bɑ di. Adɑmɑ uǹ bu sɔ̃ɔwɑ mɑ ɡbee sunɔ ɡorun diyɑ u tim mɛ wunɑmɑ. \s1 Sɑnsom u Filisitibɑ \s2 sukuru kuɑ \p \v 10 Mɑ win tundo u dɑ kurɔ win yɛnuɔ. Miyɑ Sɑnsom u kurɔ kpɑɑ dĩɑnu kuɑ domi mɛyɑ ɑluwɑɑsibɑ bɑ rɑ ko. \v 11 Sɑnɑm mɛ Filisitibɑ bɑ wɑ mɛ, mɑ bɑ ɑluwɑɑsibɑ tɛnɑ kɑsu bɑ dɑ bɑ kɑ nùn sinɑ. \v 12 Mɑ Sɑnsom u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, kon bɛɛ sukuru ɡɑru kuɑ. Sere n kɑ ko kurɔ kpɑɑ ten sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru, kpɑ i mɑn tu tubusiɑ. Ì n tu tubɑ, kon bɛɛn bɑɑwure yɑberu kɛ̃ kɑ tɔ̃ɔ bɑkɑ yɑ̃nu. \v 13 Adɑmɑ ì kun tu tubɑ bɛɛyɑ i ko mɑn ye kpuro wɛ̃. \p Mɑ bɑ nɛɛ, oo, ɑ sun tu kuo, sɑ swɑɑ dɑki. \p \v 14 Mɑ u nɛɛ, \q1 dion min diyɑ dĩɑnu yɑrɑ. \q1 Dɑmɡiin min diyɑ ɡɑ̃ɑ duronu yɑrɑ. \p Mɑ bɑ kpɑnɑ bu suku te tubusiɑ sere n kɑ kuɑ sɔ̃ɔ itɑ. \v 15 Yen biru bɑ Sɑnsom kurɔ wi sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, ɑ wunɛn durɔ kɔkirio u kɑ sun suku te tubusiɑ. À n yinɑ, sɑ ko bɛɛ dɔ̃ɔ mɛni, wunɛ kɑ wunɛn yɛnuɡibu kpuro. N ǹ i sun sokɑwɑ i kɑ bɛsɛn yɑ̃nu wɔrɑ? \p \v 16 Mɑ Sɑnsom kurɔ u nɑ u sumɔ win wuswɑɑɔ u nɛɛ, ɑ mɑn kɑm mɛɛrɑwɑ. Aǹ mɑn kĩ. A nɛn tɔmbu sukuru kuɑ, ɑdɑmɑ ɑǹ mɑn tu tubusie. \p Mɑ Sɑnsom u nɛɛ, suku te nɑǹ nɛn tundo kɑ nɛn mɛro tubusie, wunɑ kon sere tu tubusiɑ? \p \v 17 Mɑ u sumɔ tɔ̃ɔ bɑɑtere Sɑnsom wuswɑɑɔ. Ye n kuɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruseru yerɑ u nùn suku ten tubusiɑnu sɔ̃ɔwɑ. Domi wuri yi, yi den nùn wɑsirɑ. Mɑ kurɔ wi, u dɑ u nu win tɔmbu sɔ̃ɔwɑ. \v 18 Yerɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruse ten yokɑ tɔn be, bɑ Sɑnsom sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, \q1 mbɑ n do n tim kere. \q1 Nɡe mbɑ n dɑm mɔ n kere ɡbee sunɔ. \p Mɑ Sɑnsom u nɛɛ, ì kun dɑɑ kɑ nɛn kurɔ sɔmburu kue nɡe nɑɑ wuku, iǹ dɑɑ suku te tubu. \p \v 19 Yɑnde Yinni Gusunɔn Hunde u nùn yɔɔwɑ mɑ u dɑ u Asikɑloniɡibu ɡo tɔnu tɛnɑ tɔn durɔbu tɔnɑ. U ben yɑ̃nu ɡurɑ u kɑ dɑ u be bɑ win suku te tubɑ wɛ̃. Mɑ u ɡɔsirɑ win bɑɑn yɛnuɔ kɑ mɔru. \v 20 Yerɑ bɑ win kurɔ wi suɑ bɑ ɑluwɑɑsi tɛnɑ yen turo kɑ̃ wi u kuɑ win kurɔ kpɑɑ sɑro. \s1 Sɑnsom u Filisitibɑ \s2 mɔru kɔsie \c 15 \p \v 1 Ye n kuɑ sɔ̃ɔ mɛɛru, ɑlikɑmɑ ɡɛ̃ɛbun sɑɑ, Sɑnsom u boo kpɛmu ɡɑɡu suɑ u kɑ win kurɔ berɑm dɑ. Ye u turɑ mi, yerɑ u win dokiri sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ kĩ n dɑ nɛn kurɔn dirɔ. Adɑmɑ dokiri wi, u yinɑ. \v 2 U nɛɛ, nɑ tɑmɑɑ ɑǹ mɑɑ nùn kĩwɑ mɑm mɑm. Mɑ nɑ nùn wunɛn bɔrɔ kɑ̃. Win wɔnɔ wee, ɑ nùn suo kɔsire. U mɑɑ nùn burɑm kere. \p \v 3 Sɑnsom u nɛɛ, nɑ̀ n Filisitibɑ kɔ̃sɑ kuɑ tɛ̃, nɑǹ ko nɑ n tɑɑrɛ mɔ ye sɔɔ. \p \v 4 Mɑ u doonɑ u sɛ̃usu ɡoobɑ wunɔbu (300) mwɑ u sin sinu bɔkuɑ yiru yiru. Yerɑ u wii bɔnnu sɔrisi nin sii nin suunu sɔɔ. \v 5 Mɑ u wii bɔn ni dɔ̃ɔ doke u sɛ̃u si sure Filisitibɑn ɑlikɑmɑ ɡbɑɑnɔ. Ye bɑ ɡɑ̃ bɑ subɑ kɑ ye bɑǹ ɡɛ̃ɛbu kpɑ sere kɑ ben dɑ̃ɑ ɡbɑɑnɔ mi bɑ olifibɑ duurɑ, kpuro yɑ dɔ̃ɔ mwɑɑrɑwɑ. \v 6 Mɑ Filisitibɑ bɑ nɛɛ, wɑrɑ u sun yenin bweseru kuɑ. \p Mɑ ben ɡɑbɑ nɛɛ, Sɑnsom, Tinnɑɡibun dokiriwɑ, yèn sɔ̃ bɑ win kurɔ wɔrɑ bɑ ɡoo kɑ̃. \p Mɑ bɑ dɑ bɑ kurɔ wi kɑ win tundo mwɑ bɑ bu dɔ̃ɔ mɛni. \v 7 Sɑnsom u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, yeniwɑ i mɔ̀? Ǹ n mɛn nɑ, nɑǹ derimɔ nɑ kun mɔru kɔsie. \p \v 8 Mɑ u bu wɔri kɑ dɑm u bu ɡo tɑ sɑkɑ sɑrɑ. Mɑ u dɑ u wɑ̃ɑ Etɑmun kpee bɑɑ sɔɔ. \s1 Sɑnsom u Filisitibɑ kɑmiɑ \p \v 9 Sɑɑ ye sɔɔrɑ Filisitibɑ bɑ seewɑ bɑ dɑ bɑ ben sɑnsɑni ɡirɑ Yudɑbɑn temɔ bɑ tɛrie sere Lekiɔ. \v 10 Ye Yudɑbɑ bɑ bu wɑ bɑ nɛɛ, mbɑ n kuɑ i kɑ sun wɔrimɑ mɛni. \p Bɑ nɛɛ, Sɑnsomwɑ sɑ kɑsu su mwɑ su bɔke su nùn kuɑ nɡe mɛ u sun kuɑ. \p \v 11 Yerɑ Yudɑbɑn tɔnu nɔrɔbun subɑ itɑ (3.000) bɑ seewɑ bɑ dɑ Etɑmun kpee bɑɑ mi, bɑ Sɑnsom deemɑ bɑ nɛɛ, ɑǹ yɛ̃ mɑ Filisitibɑrɑ bɑ sɑ̃ɑ bɛsɛn yinnibu? Mbɑn bweserɑ ɑ sun kuɑ mɛni. \p Sɑnsom u bu wisɑ u nɛɛ, nɡe mɛ ben tii bɑ mɑn kuɑ, nɡe mɛyɑ nɑ mɑɑ bu kuɑ. \p \v 12 Bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, sɑ nɑwɑ su kɑ nun mwɑ su bɔke su nun Filisitibɑ nɔmu bɛriɑ. \p Mɑ u nɛɛ, i bɔ̃ruo bɛɛn tii i kun mɑn ɡoomɔ. \p \v 13 Bɑ nɛɛ, yɑ wɑ̃. Sɑ kĩ su nun bɔkewɑ su nun Filisitibɑ nɔmu bɛriɑ. Sɑǹ nun ɡoomɔ. \p Mɑ bɑ nùn bɔkuɑ kɑ wɛ̃ɛ kpɛɛ yiru. Bɑ nùn yɑrɑmɑ kpee bɑɑ yen min di. \v 14 Ye u turɑ Lekiɔ, Filisitibɑ bɑ nùn sennɔ nɑ kɑ wure bɑkɑnu. Sɑɑ yerɑ Yinni Gusunɔn Hunde u nùn yɔɔwɑ. Mɑ u wɛ̃ɛ yi bɑ kɑ nùn bɔkuɑ kɑsukɑ yi kuɑ nɡe wɛ̃ɛ yi yi dɔ̃ɔ soorɑ. Mɑ yi wɔrumɑ win nɔmɑn di. \v 15 Yerɑ u kɛtɛkun bɑɑ sɑburo beku ɡɑɡu dɔbɑ u kɑ tɔmbu nɔrɔbu (1.000) ɡo. \v 16 Mɑ u nɛɛ, \q1 kɑ kɛtɛkun bɑɑ sɑburowɑ \q1 nɑ tɔmbu nɔrɔbu ɡo. \q1 Nɑ bu subɑ subɑ nɡe tɑkɑnu. \p \v 17 Ye u ɡɑri yi sɑɑrɑ u kpɑ, mɑ u kɛtɛkun bɑɑ sɑburo ɡe kɔ̃. Mɑ bɑ yɑm mi yĩsiru kɑ̃ Rɑmɑti Leki. Yĩsi ten tubusiɑnɑ bɑɑ sɑburon ɡunɡuru. \v 18 Yen biru nim nɔru ɡɑ Sɑnsom kuɑ ɡem ɡem. Yerɑ u Yinni Gusunɔ somiru kɑnɑ u nɛɛ, wunɑ ɑ derɑ nɑ nɛn tɔmbu fɑɑbɑ bɑkɑ yeni kuɑ. Tɛ̃ kɑɑ de n ɡbiwɑ kɑ nim nɔru? Kpɑ n wɔri tɔn tuko be bɑǹ bɑnɡo kuen nɔmɑ sɔɔ? \p \v 19 Yerɑ Yinni Gusunɔ u derɑ nim mu yɑrɑ kpee wɔru ɡɑɡun min di Leki mi, mɑ yɑ kuɑ nim nɔnu. Sɑnsom u nɔrɑ mɑ win hunde yɑ wurɑmɑ, u dɑm kuɑ. Yen sɔ̃nɑ bɑ nim nɔnu ɡe sokɑ Eni Hɑkore. Yen tubusiɑnɑ, wi u somiru kɑnɑn nim nɔnu. Gɑ wɑ̃ɑ mi sere kɑ ɡisɔn ɡisɔ. \p \v 20 Sɑnsom u kuɑwɑ Isirelibɑn kpɑro wɔ̃ɔ yɛndu sɑɑ ye Filisitibɑ bɑ sɑ̃ɑ ben yinnibu. \s1 Sɑnsom u Gɑsɑ dɑ \c 16 \p \v 1 Sɔ̃ɔ teeru Sɑnsom u dɑ Gɑsɑɔ. U kurɔ tɑnɔ ɡoo wɑ mi, mɑ u dɑ u kpunɑ win mi. \v 2 Yerɑ Gɑsɑɡibɑ nuɑ mɑ u wɑ̃ɑ mi. Mɑ bɑ yɑm mi tɑrusi bɑ nùn mɑrɑ wɔ̃ku ɡiriru wuu ɡen kɔnnɔwɔ. Bɑ yɔ̃rɑ sɛ̃ɛ wɔ̃ku ɡiri te, bɑ nɛɛ, ǹ n kuɑ yɑm sɑ̃reru, kpɑ bu nùn ɡo. \v 3 Ye n kuɑ wɔ̃kurun bɔnu, yerɑ Sɑnsom u seewɑ u wuu ɡen ɡɑmbo ɡirɑ ye kpuro wukɑ u seru sɔndi u kɑ dɑ sere ɡuuru wɔllɔ te tɑ wɑ̃ɑ Heboronin deedeeru. \s1 Sɑnsom kɑ Dɑlilɑ \p \v 4 Yen biru Sɑnsom u kpɑm kurɔ ɡoo wɑ u nùn wɛ̃re. Kurɔ wi, u wɑ̃ɑwɑ Sorɛkin wɔwɑɔ. Win yĩsirɑ Dɑlilɑ. \v 5 Mɑ Filisitibɑn sinɑmbu bɑ dɑ kurɔ win mi, bɑ nɛɛ, ɑ nùn kɔkirio kpɑ ɑ nɔ mìn di win dɑm bɑkɑm mɛ, mu wee, kɑ nɡe mɛ sɑ ko ko su kɑ nùn nɔmɑ turi. Sɑɑ yerɑ sɑ ko nùn kɑmiɑ kpɑ bɛsɛn bɑɑwure u nun sii ɡeesun ɡobi nɔrɔbu kɑ wunɔbu (1.100) wɛ̃. \p \v 6 Mɑ Dɑlilɑ u dɑ u Sɑnsom sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ nun kɑnɑmɔ ɑ mɑn sɔ̃ɔwɔ mɑn diyɑ wunɛn dɑm bɑkɑm mɛ, mu wee. Mbɑ bɑ koo kɑ nun bɔke, bu kɑ nun kɑmiɑ. \p \v 7 Sɑnsom u nùn wisɑ u nɛɛ, bɑ̀ n mɑn bɔkuɑ kɑ tɛn wɛ̃ɛ beki nɔɔbɑ yiru, kon kowɑ dɑm sɑriruɡii kpɑ nɑ n sɑ̃ɑ nɡe tɔn be bɑ tie. \p \v 8 Mɑ Filisitibɑn sinɑmbu bɑ tɛn wɛ̃ɛ beki kɑsumɑ wɑsi nɔɔbɑ yiru yi bɑǹ keewe. Yerɑ Dɑlilɑ u kɑ yi Sɑnsom bɔkuɑ. \v 9 N deemɑ Filisiti ɡɑbɑ wɑ̃ɑ bɑ kukuɑ win mi, dii sɔɔwɔ. Mɑ u nɛɛ, Sɑnsom, Filisitibɑ wee bɑ nun wɔrimɑ. \p Yerɑ Sɑnsom u seewɑ u tɛn wɛ̃ɛ yi kɑsukɑ nɡe sobu ye yɑ dɔ̃ɔ soorɑ. Mɑ bɑǹ ɡie mìn di win dɑm mɛ, mu nɑɑmɔ. \p \v 10 Mɑ Dɑlilɑ u Sɑnsom sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee, ɑ mɑn yɑɑkoru kuɑ, mɑ ɑ mɑn weesu kuɑ. Tɛ̃ ɑ suuru koowo ɑ mɑn ɡem sɔ̃ɔwɔ. Kɑ mbɑ bɑ koo nun bɔke. \p \v 11 Yerɑ u nɛɛ, bɑ̀ n kɑ mɑn wɛ̃ɛ kpɛɛ bɔkuɑ yi bɑǹ kɑ ɡɑ̃ɑnu bɔkure, kon kowɑ dɑm sɑriruɡii kpɑ nɑ n sɑ̃ɑ nɡe tɔn be bɑ tie. \p \v 12 Mɑ Dɑlilɑ u wɛ̃ɛ kpɛɛ suɑ u kɑ nùn bɔkuɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Sɑnsom, Filisitibɑ wee bɑ nun wɔrimɑ. \p N deemɑ ben ɡɑbɑ wɑ̃ɑ bɑ kukuɑ dii sɔɔwɔ. Adɑmɑ Sɑnsom u wɛ̃ɛ yi bɑ kɑ nùn bɔkuɑ kɑsukɑ nɡe wɛ̃ɛ siirɑ. \p \v 13 Dɑlilɑ u kpɑm Sɑnsom sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, sere kɑ tɛ̃ ɑ mɑn yɑɑkoru mɔ̀wɑ ɑ mɑn weesu kuɑmmɛ. A den mɑn sɔ̃ɔwɔ kɑ ɡem ye bɑ koo kɑ nun bɔke. \p U nɛɛ, ɑ nɛn wirun tɑrɑ nɔɔbɑ yiru ye mɛnnɔ kɑ wɛ̃ɛ siiri ɑ wesi. \p \v 14 Ye Sɑnsom u dweeyɑ, mɑ Dɑlilɑ u win wirun tɑri yi mɛnnɑ kɑ wɛ̃ɛ siiri u wesɑ. Mɑ u kɑ yi dɑ̃ru kpɑresi temɔ. Yerɑ u nùn yɑmiɑ u nɛɛ, Sɑnsom, Filisitibɑ wee, bɑ nun wɔrimɑ. \p Sɑnsom u yɑndɑ, win dom kpɑllɑ, mɑ u dɑ̃ɑ te wukɑ kɑ wesi te sɑnnu. \p \v 15 Kurɔ wi, u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, mɑ ɑ mɑɑ nɛɛ ɑ mɑn kĩ ni? Adɑmɑ wunɛn ɡɔ̃ru ɡɑǹ wɑ̃ɑ dee dee nɛ sɔɔ. Wee, ɑ mɑn yɑɑkoru kuɑ sere nɔn itɑ. Aǹ mɑn sɔ̃ɔwɑ mìn di wunɛn dɑm bɑkɑm mɛ, mu wee. \p \v 16 Bɑɑdommɑwɑ u rɑ n nùn ɡɑri yi sɔ̃ɔmɔ sere win bɑɑsi bi, bu Sɑnsom bɑnde, u kɑ bu wɑsirɑ. \v 17 Mɑ u nùn win ɡɔ̃ru wukiɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, kɔ̃ɔ ɡɑǹ nɛn wiru yɛ̃ sɑɑ mìn di bɑ mɑn mɑrɑ. Domi nɑ sɑ̃ɑwɑ wi Gusunɔ u ɡɔsɑ sɑɑ nɛn mɛron nukurun di. Bɑ̀ n mɑn kɔnɑ, nɛn dɑm mu koo mɑn deri kpɑ n ko dɑm sɑriruɡii nɡe tɔn be bɑ tie. \p \v 18 Sɑnɑm mɛ Dɑlilɑ u wɑ mɑ u nùn win ɡɔ̃ru kpuro wukiɑ, mɑ u Filisitibɑn sinɑmbu sokusiɑ u nɛɛ, bu den nɑ tɛ̃, domi Sɑnsom u nùn win ɡɔ̃ru kpuro wukiɑ. \p Yerɑ Filisitibɑn sinɑm be, bɑ seemɑ bɑ nɑ kurɔ win mi kɑ ɡobi yi. \v 19 Mɑ Dɑlilɑ u derɑ Sɑnsom u dweeyɑ win tɑɑrɔ mɑ u ɡoo sokɑ, u nɑ u win tɑri nɔɔbɑ yiru ye kpuro kɔnɑ. Mɑ Sɑnsom dɑm mu doonɑ. Nɡe mɛyɑ Dɑlilɑ u kɑ nùn nɔmɑ turɑ. \v 20 U nɛɛ, Sɑnsom, Filisitibɑ wee, bɑ nun wɔrimɑ. \p Mɑ u dom yɑndɑ, u tii sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, kon yɑri n kɑ tii yinɑ nɡe mɛ nɑ rɑ ko. Domi uǹ yɛ̃ mɑ Yinni Gusunɔ u nùn deri. \v 21 Yerɑ Filisitibɑ bɑ nùn sɛ̃re bɑ win nɔni yiru kpuro wɔwɑ. Mɑ bɑ kɑ nùn dɑ Gɑsɑɔ. Bɑ nùn bɔkuɑ kɑ sii ɡɑndun yɔni bɑ nùn doke pirisɔm dirɔ. Bɑ derɑ u dobi nɑmmɔ nɡe mɛ bɑ rɑ ben yɑɑ sɑbenu koosie. \v 22 Sɑnɑm dɔɔ sɑnɑm wee, win seri kpiimɔ yi bɑ rɑɑ kɔnɑ mi. \s1 Sɑnsom ɡɔɔ \p \v 23 Sɑɑ ye sɔɔ, Filisitibɑn sinɑmbu bɑ mɛnnɑ bu kɑ ben bũu Dɑɡoni yɑ̃ku bɑkɑru kuɑ kpɑ bu mɑɑ nuku dobu ko. Domi bɑ nɛɛ, u bu ben yibɛrɛ Sɑnsom nɔmu bɛriɑ. \p \v 24 Sɑnɑm mɛ bɑ bũu wi wɑ, yerɑ bɑ nùn siɑrɑbu wɔri bɑ mɔ̀, \q1 bɛsɛn bũu u sun bɛsɛn yibɛrɛ nɔmɑ bɛriɑ \q1 wi u rɑɑ bɛsɛn tem sɑnkumɔ, \q1 mɑ u bɛsɛn tɔn dɑbinu ɡoomɔ. \p \v 25 Ben nuku doo bi sɔɔ, bɑ nɛɛ, su Sɑnsom yɑrɑmɑ u nɑ u sun yɛ̃ɛsu ɡo. Mɑ bɑ nùn yɑrɑmɑ pirisɔm dirun di. U nɑ mɑ bɑ nùn yɑɑkoru kuɑ. Bɑ nùn yɔ̃rɑsiɑ ɡbere yirun bɑɑ sɔɔ. \v 26 Yerɑ Sɑnsom u ɑluwɑɑsi wi u win nɔmɑ nɛni sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ mɑn yɔ̃suo kpɑ n ɡbere be nɛnɛ bèn wɔllɔ ɡidɑmbisɑ yeni yɑ sɔ̃ kpɑ n yi ɡbɑlli. \p \v 27 N deemɑ tɔmbɑ yibɑ dii te sɔɔ, tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu. Filisitibɑn sinɑmbu nɔɔbu kpuro bɑ wɑ̃ɑ mi. Be bɑ wɑ̃ɑ wɔllɔ, ben ɡeerɑ kuɑ tɔnu nɔrɔbun subɑ itɑ (3.000) be bɑ Sɑnsom mɛɛrɑ dɔmɑ te. \p \v 28 Yerɑ Sɑnsom u Yinni Gusunɔ kɑnɑ u nɛɛ, Yinni, nɑ nun kɑnɑmɔ, ɑ mɑn yɑɑyo, ɑ mɑɑ mɑn dɑm kɛ̃ɛyɔ nɔn tee teni tɔnɑ kpɑ n Filisitibɑ mɔru kɔsiɑ n wiru ɡo nɛn nɔni yiru yen sɔ̃. \p \v 29 Mɑ Sɑnsom u ɡbere suunukii yiru ye nɛnuɑ yèn wɔllɔ ɡidɑmbisɑ ye, yɑ yɔ̃, tiɑ win nɔm ɡeuɔ, tiɑ mɑɑ win nɔm dwɑrɔ. \p Mɑ u ye bɔriɑ, \v 30 u nɛɛ, ɑ de n ɡbi kɑ Filisitibɑ sɑnnu. Mɑ u yɑ̃ɑrɑ kɑ win dɑm kpuro, mɑ dii te, tɑ Filisitibɑn sinɑmbu wɔri kɑ tɔn be bɑ wɑ̃ɑ mi. Tɔn be bɑ ɡu kɑ wi sɑnnu dɔmɑ te, bɑ dɑbi bɑ kere be u ɡo sɑnɑm mɛ u wɑsi. \p \v 31 Yerɑ win wɔnɔbu kɑ win tundon yɛnuɡibu kpuro bɑ nɑ bɑ win ɡoru suɑ bɑ kɑ dɑ bɑ sikuɑ win tundo Mɑnɔɑn sikirɔ, Soreɑ kɑ Ɛsitɑolin bɑɑ sɔɔ. \p Wɔ̃ɔ yɛndɑ Sɑnsom u Isirelibɑ kpɑrɑ. \s1 Mikɑ u bũnu kuɑ \c 17 \p \v 1 Durɔ ɡoo u wɑ̃ɑ Efɑrɑimun ɡuunun berɑ ɡiɑ, win yĩsirɑ Mikɑ. \v 2 Sɔ̃ɔ teeru u win mɛro sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, sii ɡeesun ɡobi nɔrɔbu kɑ wunɔbu (1.100) yi ɑ nɛɛ, bɑ ɡbɛnɑ, sere ɑ ɡbɛnɔ wi bɔ̃rusi nɛn nɔni biru, yi wee. Nɛnɑ nɑ yi suɑ. \p Mɑ win mɛro u nɛɛ, Gusunɔ u bɔ̃ri yi ɡɔsiɑ domɑru wunɛ sɔɔ, nɛn bii. \p \v 3 Mɑ Mikɑ u ɡobi yi suɑmɑ u win mɛro wesiɑ. Yerɑ mɛro u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee, nɑ sii ɡee si Yinni Gusunɔ wɛ̃ɛmɔ, bu bwɑ̃ɑroku koowo wunɛn sɔ̃ kpɑ bu su pote. Ǹ n mɛn nɑ, ɑ yɑnde su nɛnuɔ. \p \v 4 Adɑmɑ u yinɑ. Mɑ u su mɛro wesiɑ. Yerɑ win mɛro wi, u sin ɡobi ɡoobu (200) suɑ u seko wɛ̃. Mɑ seko wi, u bwɑ̃ɑroku kuɑ u ɡu sii ɡee si pote. Yen biru bɑ ɡu yi Mikɑn dirɔ. \p \v 5 N deemɑ Mikɑ u rɑɑ sɑ̃ɑ yeru mɔ win yɛnuɔ. Mɑ u derɑ bɑ nùn bwɑ̃ɑroku ɡɑnu kuɑ. Mɑ u win tiin bii turo ɡɔsɑ u kuɑ nin yɑ̃ku kowo. \v 6 Domi sɑɑ ye sɔɔ, Isirelibɑ bɑǹ kpɑro mɔ, bɑɑwure u mɔ̀wɑ ye u kĩ. \p \v 7 Sɑɑ ye sɔɔ, ɑluwɑɑsi ɡoo wɑ̃ɑ Bɛtelehɛmuɔ Yudɑn temɔ. Durɔ wi, u sɑ̃ɑwɑ Lefin bweseru. \v 8 Mɑ u seewɑ Bɛtelehɛmun di u win wɑsɑnɡɑriru doonɑ. Ye u turɑ Efɑrɑimun ɡuunɔ, mɑ u duɑ Mikɑn yɛnuɔ. \v 9 Yerɑ Mikɑ u nùn bikiɑ u nɛɛ, mɑn diyɑ ɑ wee. \p Mɑ u wisɑ u nɛɛ, nɛ yɑ̃ku kowon bweserɑ. Nɑ weewɑ Bɛtelehɛmun di ye yɑ wɑ̃ɑ Yudɑn temɔ. Nɑ nɛn bɔsunu mɔ̀wɑ, nɑ kɑsu mi kon sinɑ. \p \v 10 Mɑ Mikɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, ɑ sinɔ nɛn mini kpɑ ɑ n sɑ̃ɑ nɛn yɛnun yɑ̃ku kowo, kpɑ nɑ n dɑ nun sii ɡeesun ɡobi wɔkuru wɛ̃ wɔ̃ɔ bɑɑɡere, kɑ sere mɑɑ yɑ̃ɑ ni kɑɑ n dɑ doke, kpɑ nɑ n nun nɔɔrimɔ. \p Mɑ durɔ wi, u wurɑ. \v 11 Nɡe mɛyɑ u kɑ sinɑ Mikɑn mi. Mɑ Mikɑ u nùn mɛɛrɑ nɡe win tiin bii. \v 12 Mɑ u nùn kuɑ win yɑ̃ku kowo. \v 13 Yerɑ Mikɑ u tii sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ yɛ̃ mɑ Yinni Gusunɔ u koo mɑn domɑru kuɑ tɛ̃ domi nɑ yɑ̃ku kowo mɔ wi u sɑ̃ɑ Lefin bweseru. \s1 Dɑnubɑ \s2 bɑ Mikɑn bwɑ̃ɑrokunu \s2 kɑ win yɑ̃ku kowo wɔrɑ \c 18 \p \v 1 Sɑɑ ye sɔɔ, Isirelibɑ bɑǹ kpɑro mɔ. Mɛyɑ mɑɑ Dɑnubɑ bɑ kpɑnɑ bu ben tem mwɑ mɛ bɑ tubi di. Yerɑ bɑ bɔsu bɑ tem kɑsu. \v 2 Mɑ bɑ tɑbu durɔ wɔruɡɔbɑ nɔɔbu ɡɔsɑ ben suunu sɔɔ bɑ bu ɡɔrɑ sɑɑ Soreɑn di kɑ Ɛsitɑolin di bu kɑ dɑ bu tem sɑriɑ mɛɛri. Mɑ tɔn be, bɑ seewɑ bɑ dɑ. Ye bɑ turɑ Efɑrɑimun ɡuunɔ, yerɑ bɑ duɑ Mikɑn yɛnuɔ bɑ kpunɑ. \v 3 Sɑnɑm mɛ bɑ wɑ̃ɑ mi, yerɑ bɑ Lefi ɡoon nɔɔ nuɑ, mɑ bɑ win ɡɑri ɡerubu tubɑ. Yerɑ bɑ nùn sokɑ bɑ bikiɑ bɑ nɛɛ, mbɑ ɑ kom nɑ berɑ ɡee. Mbɑn sɔ̃nɑ ɑ wɑ̃ɑ mini. \p \v 4 U bu wisɑ u nɛɛ, Mikɑwɑ u mɑn yii mini nɑ n sɑ̃ɑ win yɑ̃ku kowo, u n mɑn ɡobi kɔsiɑmɔ. \p \v 5 Mɑ tɔn be, bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, ɑ Gusunɔ bikio u sun sɔ̃ɔsi bɛsɛn sɑnum mù n koo dorɑ. \p \v 6 Mɑ yɑ̃ku kowo wi, u bu wisɑ u nɛɛ, i doo kɑ bɔri yɛndu. Yinni Gusunɔ u koo bɛɛ kpɑrɑ bɛɛn sɑnum sɔɔ. \p \v 7 Mɑ tɔnu nɔɔbu be, bɑ doonɑ min di, bɑ dɑ Lɑisiɔ. Bɑ deemɑ berɑ min tɔmbɑ wɑ̃ɑwɑ bɔri yɛndu sɔɔ, nɑndɑbu sɑri, nɡe Sidoniɡibu. Domi tɔn tuko ɡoo kun bu bɑɑsi. Mɛyɑ bɑǹ mɑɑ wɛrɔ ɡoo mɔ turuku. Sidoniɡibu bɑ kɑ bu tomɑ. Bɑǹ mɑɑ wɑ̃ɑsinɛ kɑ bweseru ɡɑru. \v 8 Lɑisi min di, tɔmbu nɔɔbu be, bɑ ɡɔsirɑ bɑ dɑ bɑ beɡibu deemɑ Soreɑɔ kɑ Ɛsitɑoliɔ. Mɑ beɡii be, bɑ bu bikiɑ bɑ nɛɛ, mbɑ kɑ mbɑ i wɑ mi ɡiɑ. \v 9 Mɑ bɑ wisɑ bɑ nɛɛ, i seewo su dɑ su Lɑisiɡibu wɔri. Domi tem mi bɑ wɑ̃ɑ mi, tem ɡem tiiwɑ. I ku de sɑ n wɑ̃ɑ mini sɑ n kom yɑɑ bie. I seewo su dɑ fuuku su bu wɔri, su ben tem mɛ mwɑ. \v 10 Tem mɛ, mu kpɑ̃, ɡɑ̃ɑnu kun mɑɑ bu kɔmiɛ. Sɑ̀ n turɑ mi, sɑ ko deemɑ wee bɑ wɑ̃ɑ bɔri yɛndu sɔɔ. Gusunɔ u koo mɑɑ sun bu nɔmu bɛriɑ. \p \v 11 Yerɑ Dɑnun bwese te sɔɔ, tɔmbu nɑtɑ (600) bɑ seewɑ sɑɑ Soreɑn di kɑ Ɛsitɑolin di bɑ ben tɑbu yɑ̃nu nɛni. \v 12 Bɑ dɑ Yɑrimun wuuɔ Yudɑn temɔ bɑ ben sɑnsɑni ɡirɑ mi. Yen sɔ̃nɑ bɑ yɑm mi sokumɔ Mɑkɑnɛ Dɑnu sere kɑ ɡisɔ. Yen tubusiɑnɑ Dɑnun sɑnsɑni. \v 13 Sɑɑ min diyɑ bɑ mɑɑ dɑ Efɑrɑimun ɡuunɔ mɑ bɑ dɑ sere Mikɑn yɛnuɔ. \v 14 Yerɑ tɔmbu nɔɔbu be bɑ rɑɑ tem min sɑriɑ mɛɛrim nɑ mi, bɑ beɡibu sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, i yɛ̃ mɑ bwɑ̃ɑroku ɡe bɑ sii ɡeesu pote kɑ bwɑ̃ɑrokunu ɡɑnu nu wɑ̃ɑ diru mini? Ǹ n mɛn nɑ, i de su bwisiku ye n weenɛ su ko. \p \v 15 Mɑ tɔn be, bɑ dɑ diru mi Lefi ɑluwɑɑsi wi, u wɑ̃ɑ. Mɑ bɑ nùn tɔburɑ. \v 16 Tɔmbu nɑtɑ ye, bɑ dɑ bɑ yɔ̃ dii kɔnnɔwɔ bɑ tɑbu yɑ̃nu nɛni. \v 17 Mɑ tɔmbu nɔɔbu be, bɑ duɑ Mikɑn dirɔ, bɑ bwɑ̃ɑroku ni yɑrɑmɑ kpuro. Sɑɑ ye sɔɔ, yɑ̃ku kowo wi, u yɔ̃ dii kɔnnɔwɔ kɑ tɔnu nɑtɑ ye. \v 18 Ye u wɑ tɔn be, bɑ duɑ Mikɑn dirɔ bɑ bwɑ̃ɑroku ni yɑrɑmɑ, yerɑ u bu bikiɑ u nɛɛ, mbɑ i mɔ̀ mi. \p \v 19 Yerɑ bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, ɑ wunɛn nɔɔ mɑrio. A ku ɡɑm ɡere. Sɑ ko nun ko bɛsɛn yɑ̃ku kowo. Yen yerɑ̀ ɑ kĩru bo, ɑ n sɑ̃ɑ tɔn turon yɑ̃ku koowo? Nɡe Isirelin bwese kɛri ɡirɑɡii. \p \v 20 Mɑ ɡɑri yi, yi yɑ̃ku kowo wi dore. Yerɑ bɑ nùn bwɑ̃ɑroku ni wɛ̃ u kɑ bu swĩi. \p \v 21 Mɑ Dɑnu be, bɑ ɡurenɑ bɑ doonɑ, bɑ ben bibu ɡbiisie kɑ yɑɑ sɑbenu kɑ sere ben sɔmunu. \v 22 Ye bɑ yɑrɑ Mikɑn yɛnun di bɑ tondɑ, yerɑ be bɑ kɑ Mikɑ wɑ̃ɑ sɑnnu bɑ ɡurenɑ bɑ Dɑnu be nɑɑ ɡirɑ, \v 23 bɑ bu sokumɔ tɑ̃ɑ tɑ̃ɑ. Yerɑ Dɑnu be, bɑ yɔ̃rɑ bɑ Mikɑ bikiɑ bɑ nɛɛ, mbɑ ɑ kĩ ɑ kɑ sun nɑɑ ɡire mɛ. \p \v 24 Mɑ u bu wisɑ u nɛɛ, mbɑ n mɑɑ mɑn tie. Wee, i nɛn bũnu ɡurɑ mɑ i nɛn yɑ̃ku kowo mwɑ, mɑ i mɔ̀, mbɑ nɑ kĩ? \p \v 25 Yerɑ bɑ nɛɛ, sɑǹ mɑɑ kĩ su wunɛn nɔɔ nɔ. À n mɑɑ yinɑ, bɛsɛn ɡɑbun mɔru koo se kpɑ bu nun wɔri bu ɡo tɛ̃, wunɛ kɑ wunɛn yɛnuɡibu. \p \v 26 Mɑ Dɑnu be, bɑ ben swɑɑ wɔri bɑ n doonɔ. Ye Mikɑ u wɑ tɔn be, bɑ nùn dɑm kere, yerɑ u ɡɔsirɑmɑ u wumɑ win yɛnuɔ. \s1 Dɑnubɑ bɑ Lɑisi kɑmiɑ \p \v 27 Nɡe mɛyɑ Dɑnubɑ bɑ kɑ Mikɑn bwɑ̃ɑrokunu doonɑ kɑ win yɑ̃ku kowo sɑnnu. Yen biruwɑ bɑ dɑ bɑ Lɑisi wɔri, bɑ yen tɔmbu ɡo be bɑ rɑɑ wɑ̃ɑ bɔri yɛndu sɔɔ mi. Ye bɑ bu ɡo bɑ kpɑ, mɑ bɑ wuu ɡe dɔ̃ɔ mɛni. \v 28 Goo kun kpĩɑ u Lɑisiɡii be fɑɑbɑ kue, domi Sidoniɡibu bɑ kɑ bu tomɑ. Bɑǹ mɑɑ kɑ bweseru ɡɑru wɑ̃ɑsinɛ. Bɑ wɑ̃ɑwɑ Bɛti Rehɔbun wɔwɑɔ. Yen biruwɑ Dɑnu be, bɑ wuu ɡe bɑnɑ bɑ sinɑ mi. \v 29 Mɑ bɑ ɡu yĩsi kpɑɑru kɑ̃, Dɑnu. N deemɑ ben sikɑdon yĩsirɑ mi, wi u sɑ̃ɑ Yɑkɔbun bii. \v 30 Yerɑ Dɑnu be, bɑ bwɑ̃ɑroku ɡe ɡirɑ bu kɑ sɑ̃. Mɑ Yonɑtɑm, Gɛɛsɔmun bii, Mɔwisin debubu, kɑ win bibu bɑ kuɑ ben yɑ̃ku kowobu sere bɑ rɑ kɑ Isirelibɑ ɡurɑ bɑ kɑ doonɑ tem tukumɔ. \v 31 Nɡe mɛ Isireli be bɑ tie bɑ Yinni Gusunɔ sɑ̃ɑmɔ Siloɔ n kɑ tɛ, nɡe mɛyɑ Dɑnu be, bɑ mɑɑ bwɑ̃ɑroku ɡe bɑ ɡirɑ mi sɑ̃wɑ n kɑ tɛ. \s1 Lefi ɡoo kɑ win kurɔ \c 19 \p \v 1 Lefi ɡoo wɑ̃ɑ Efɑrɑimun ɡuunun berɑ ɡiɑ, bɑru kpɑɑru ɡɑrun mi. Yerɑ u kurɔ tɑnɔ ɡoo suɑ wi u sɑ̃ɑ Bɛtelehɛmuɡii Yudɑn temɔ. Sɑɑ ye sɔɔ, Isirelibɑ bɑǹ sunɔ mɔ. \v 2 Durɔ wi kɑ win kurɔ bɑ sɑnnɑ. Yen sɔ̃nɑ kurɔ wi, u dɑ u sinɑ suru nnɛ win tundon yɛnuɔ Bɛtelehɛmuɔ. \v 3 Yerɑ win durɔ u nùn nɑɑ dɑ u nùn kɔkiri u kɑ wurɑmɑ yɛnuɔ. Sɑnɑm mɛ u dɔɔ, win sɔm kowo u nùn yɔ̃siri kɑ ben kɛtɛkunu yiru. Ye bɑ turɑ kurɔ win mi, bɑ duɑ win tundon dirɔ. Ye tundo wi, u durɔ wi wɑ, mɑ u nùn dɑm koosiɑ kɑ nuku dobu. \v 4 U derɑ bɑ sinɑ mi, sɔ̃ɔ itɑ. Bɑ di bɑ nɔrɑ. \v 5 Sɔ̃ɔ nnɛse bɑ seewɑ buru buru yellu bɑ sɔɔru kuɑ bu kɑ doonɑ. Adɑmɑ win dokiri u nɛɛ, bu yɔ̃ro bu ɡɑ̃ɑnu di bu sere doonɑ. \p \v 6 Mɑ bɑ sinɑ bɑ di be yiru ye. Yerɑ dokiri wi, u mɑɑ bu ɡɔ̃rɑ u nɛɛ, bu kpunɔ sere sisiru bu mɑɑ nuku dobu ko. \p \v 7 Lefi wi, u kĩɑ u doonɑ ɑdɑmɑ win dokiri u nùn suuru kɑnɑ mɑ u mɑɑ sinɑ wɔ̃ku teeru. \v 8 Sɔ̃ɔ nɔɔbuse u seewɑ buru buru yellu u kɑ doonɑ. Yerɑ dokiri wi, u mɑɑ nɛɛ, u sinɔ u ɡɑ̃ɑnu di kpɑ u doonɑ sɔ̃ɔ ù n kɛllɑ. \p Mɑ bɑ sinɑ bɑ di sɑnnu. \v 9 Sɑnɑm mɛ Lefi wi, u seewɑ kɑ win kurɔ kɑ win sɔm kowo, win dokiri wi, u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, sɔ̃ɔ u kpɑ, yɑm mɑɑ tĩrɑmɔ. Bu mɑɑ sinɔ sere siɑ bururu, kpɑ bu yellu se bu swɑɑ wɔri. \p \v 10 Adɑmɑ Lefi wi, u den yinɑ, mɑ bɑ swɑɑ wɔri kɑ win kurɔ kɑ win sɔm kowo wi, kɑ ben kɛtɛkunu yiru ye. Yen dɔmɑ te, bɑ turɑ Yebusin deedeeru ye bɑ mɑɑ sokumɔ Yerusɑlɛmu. \v 11 Sɑnɑm mɛ bɑ Yebusi ye bɔku kuɑ, sɑɑ ye sɔɔ, sɔ̃ɔ u kpeemɑ. Yerɑ sɔm kowo wi, u win yinni sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ de su dɑ Yebusibɑn wuu ɡenin mi su kpunɑ. \p \v 12-13 Yerɑ win yinni u nùn wisɑ u nɛɛ, tɔn tukobun wuuɔrɑ sɑ ko dɑ? A de su yɑnde turi Gibeɑɔ, ǹ kun mɛ Rɑmɑɔ mi Isirelibɑ bɑ wɑ̃ɑ, kpɑ su kpunɑ min ɡɑm. \p \v 14 Yerɑ bɑ ben swɑɑ wɔri bɑ n doonɔ. Sɑnɑm mɛ bɑ tunumɑ Gibeɑɔ Bɛnyɑmɛɛn temɔ, sɔ̃ɔ u duɑ u kpɑ. \v 15 Ye bɑ turɑ mi, bɑ dɑ bɑ wɑ̃ɑwɑ bɑtumɑ mi wuuɡibɑ rɑ mɛnnɛ. Adɑmɑ ɡoo kun bu sokɑ bu nɑ bu kpunɑ win yɛnuɔ. \p \v 16 Yerɑ durɔ tɔkɔ ɡoo u wee ɡberun di, u sɑrɔ. U sɑ̃ɑwɑ Efɑrɑimun ɡuunun berɑɡii. Adɑmɑ u wɑ̃ɑwɑ wuu ɡen mi. N deemɑ Gibeɑɡii be, bɑ sɑ̃ɑwɑ Bɛnyɑmɛɛbɑ. \v 17 Yerɑ u nɔni seeyɑ u tɔn be wɑ, bɑ sɔ̃ wuun mɛnnɔ yeru mi. Mɑ u bu susi u nɛɛ, bɛɛ kɑ sɑnum. Mɑn diyɑ i wee. Mɑnɑ i dɔɔ. \p \v 18 Lefi wi, u nùn wisɑ u nɛɛ, sɑ weewɑ Bɛtelehɛmun di ye yɑ wɑ̃ɑ Yudɑn temɔ. Sɑ dɔɔwɑ sere Efɑrɑimun ɡuunun berɑ ɡiɑ bɑru kpɑɑru ɡɑrun mi, domi miyɑ nɑ wɑ̃ɑ nɑ kɑ sɑ̃ɑ yɑ̃ku kowo. Yen sɔ̃nɑ nɑ ɡɔsirɔ mi. Adɑmɑ ye sɑ tunumɑ mini, ɡoo kun sun dɑm koosie su sere nɛɛ, sɑ ko sɔbiɑ yɛ̃ron yɛnuɔ, \v 19 bɑɑ mɛ sɑ tɑkɑ mɔ bɛsɛn kɛtɛkunun sɔ̃, sɑ mɑɑ dĩɑnu kɑ tɑm mɔ. Gɑ̃ɑnu kun sun kɔmiɛ. \p \v 20 Sɑɑ yerɑ durɔ tɔkɔ wi, u nɛɛ, to, i duumɑ. Gusunɔ u de i bɔri yɛndu wɑ. Yèn bukɑtɑ i mɔ, kon bɛɛ ye kpuro kɑsuɑ. I ku kpunɑ bɑtumɑ mini. I nɑ su dɑ nɛn yɛnuɔ. \p \v 21 Mɑ u kɑ tɔn be dɑ win yɛnuɔ u ben kɛtɛkunu dĩɑnu wɛ̃. Ben tii bɑ ben nɑɑsu kpɑkiɑ, mɑ u bu dĩɑnu wɛ̃ bɑ dimɔ bɑ nɔrumɔ \v 22 bɑ nuku dobu mɔ̀. \p Yerɑ wuu min tɔmbu ɡɑbu be bɑ sɑ̃ɑ ɡɑru ko sɑribɑ, bɑ nɑ bɑ dii te sikerenɑ, bɑ ten ɡɑmbo soomɔ bɑ bɑɑsi bɑ mɔ̀, ɑ durɔ wi u duɑ wunɛn yɛnuɔ mi sun yɑrɑmɑ su kɑ nùn kpunɑ nɡe tɔn kurɔ. \p \v 23 Mɑ durɔ tɔkɔ wi, u yɑrɑ u bu suuru kɑnɑ u nɛɛ, ɑɑwo, nɛɡibu. I ku dɑɑ kɔ̃sɑ yenin bweseru ko domi nɛn yɛnuɔrɑ durɔ wi, u wɑ̃ɑ. \v 24 Wee nɑ bii wɔndiɑ mɔ wi u kun durɔ yɛ̃. Durɔ win tii, u mɑɑ kurɔ mɔ. Nɑ kon bɛɛ bu yɑrɑmɑ kpɑ i kɑ bu ko nɡe mɛ i kĩ. Adɑmɑ i ku kɑ durɔ win tii kɔ̃sɑ yenin bweseru ko. \p \v 25 Kɑ mɛ, tɔn be, bɑǹ durɔ win ɡɑri wure. Yerɑ Lefi wi, u win kurɔ yɑrɑmɑ u bu wɛ̃. Mɑ bɑ nùn tilɑsi kuɑ bɑ kɑ nùn kpunɑ wɔ̃ku ɡiriru sere yɑm kɑ sɑ̃rɑ. Yen biru bɑ nùn deri u doonɑ. \v 26 Yerɑ kurɔ wi, u seewɑ u nɑ u wɔrumɑ yɛnu ɡèn mi win durɔ u wɑ̃ɑn kɔnnɔwɔ. \v 27 Ye n kuɑ bururu, Lefi wi, u seewɑ u kĩ u swɑɑ wɔri. U ɡɑmbo kɛniɑ, yerɑ u deemɑ wee, win kurɔ u kpĩ u ɡɑ̃seru dɛmiɛ kɔnnɔwɔ. \v 28 Mɑ u kurɔ wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ seewo su doonɑ. \p Adɑmɑ uǹ wisibu nuɑ. Ase kurɔ wi, u ɡuwɑ mi. Yerɑ durɔ nùn suɑ u sɔndi win kɛtɛkun wɔllɔ u kɑ doonɑ win wuuɔ. \v 29 Ye u turɑ win yɛnuɔ, yerɑ u woburu suɑ u kɑ kurɔ win ɡoo te bɔtirɑ kpirinu wɔkurɑ yiru, mɑ u Isirelibɑn bwese kɛrɑ bɑɑyere kpiri tiɑ tiɑ mɔrisiɑ. \v 30 Be bɑ ye wɑ kpuro, bɑ biti soorɑwɑ bɑ nɛɛ, sɑǹ yenin bweseru wɑɑre sɑɑ mìn di sɑ yɑrimɑ Eɡibitin di. Yen sɔ̃, i de su mɛnnɑ su wesiɑnɑ kpɑ su wɑ yen mɛ sɑ ko ko. \s1 Bɑ Bɛnyɑmɛɛbɑ sɛɛyɑsiɑ \c 20 \p \v 1 Isireli be bɑ wɑ̃ɑ Dɑnuɔ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ sere n kɑ ɡirɑri Beri Sebɑɔ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑrɔ kɑ mɑɑ be bɑ wɑ̃ɑ Gɑlɑdin temɔ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ, bɑ mɛnnɑ bɑ nɔɔ tiɑ kuɑ nɡe tɔn turo Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ Misipɑɔ. \v 2 Ben bwese kɛrɑ bɑɑyeren wiruɡibu bɑ nɑwɑ dɔmɑ te. Ben tɑbu nɑɑnɑɑkobu be bɑ koo kpĩ bu kɑ tɑkobi sɑnnɑ bɑ sɑ̃ɑwɑ tɔmbu nɔrɔbun subɑ nɛɛru (400.000). \v 3 N deemɑ Bɛnyɑmɛɛbɑ bɑ nuɑ kɔ mɑ Isireli be bɑ tie bɑ mɛnnɛ Misipɑɔ. \p Mɑ Isireli be, bɑ bikiɑ bɑ nɛɛ, ɑmɔnɑ dɑɑ kɔ̃sɑ yenin bweseru yɑ kɑ koorɑ. \p \v 4 Mɑ Lefi wìn kurɔ bɑ ɡo mi, u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ nɛn kurɔ nɑɑ dɑwɑ sɑ wee. Mɑ sɑ tunumɑ Gibeɑɔ sɑ kpunɑ mi. \v 5 Yerɑ Gibeɑɡii be, bɑ mɑn seesi, bɑ nɑ bɑ mɑn tɑrusi diru mi nɑ kpĩ wɔ̃kuru. Nɛn tiiwɑ bɑ rɑɑ kɑsu bu kɑ kpunɑ bu ɡo ɑdɑmɑ nɑ bu nɛn kurɔ wɛ̃ mɑ bɑ kɑ nùn kpunɑ kɑ tilɑsi bɑ ɡo. \v 6 Yerɑ nɑ win ɡoo te suɑ nɑ bɔtirɑ nɑ Isirelin bwese kɛrɑ bɑɑyere kpiri tiɑ tiɑ mɔrisiɑ. Domi ɡɑ̃ɑ kɔ̃sunɑ bɑ kuɑ mi, nìn bweseru n ǹ weenɛ Isirelibɑ bu ko. \v 7 Yen sɔ̃, bɛɛ Isirelibɑ, wee i mɛnnɛ mini tɛ̃. I wesiɑnɔ kpɑ i ko ye n weenɛ i ko. \p \v 8 Mɑ be kpuro bɑ nɔɔ nɛrɑ nɡe tɔn turo. Bɑ nɛɛ, bɛsɛn ɡoo kun wurɔ win yɛnuɔ u sere nɛɛ u koo sinɑ win kuu bekuruɡirɔ. \v 9 Wee ye sɑ ko Gibeɑɡii be kuɑ. Sɑ ko tɛtɛ towɑ \v 10 su kɑ tɔmbu ɡɔsi Isirelin bwese kɛrɑ bɑɑyere sɔɔ. Tɔmbu wunɔbu (100) sɔɔ, sɑ ko wɔkuru wĩɑ. Tɔmbu nɔrɔbu (1.000) sɔɔ, sɑ ko wunɔbu wĩɑ. Tɔmbu nɔrɔbun subɑ wɔkuru (10.000) sɔɔ, kpɑ su nɔrɔbu wĩɑ. Tɔn beyɑ bɑ koo dɑ bu sun dĩɑnu kɑsuɑmɑ su kɑ wɑ su di bɛsɛ be sɑ mɛnnɛ mini, kpɑ su wɑ su Gibeɑɡii be sɛɛyɑsiɑ ben dɑɑ kɔ̃sɑ ye bɑ kuɑ min sɔ̃. \p \v 11 Nɡe mɛyɑ Isirelibɑ kpuro bɑ kɑ mɛnnɑ bɑ nɔɔ tiɑ kuɑ bu kɑ Gibeɑɡii be wɔri. \v 12 Mɑ Isireli be, bɑ tɔmbu ɡɔrɑ Bɛnyɑmɛɛn tem kpuro sɔɔ bɑ nɛɛ, ɑmɔnɑ kɔ̃sɑ yenin bweseru yɑ kɑ koorɑ bɛɛn suunu sɔɔ mɛ. \v 13 Yen sɔ̃, i sun tɔn kɔ̃so be nɔmu sɔndio su bu ɡo, kpɑ su kɔ̃sɑ ye wunɑ bɛsɛ Isirelibɑn suunu sɔɔn di. \p Adɑmɑ Bɛnyɑmɛɛ be, bɑ yinɑ bu ben mɛro bisi ben ɡɑri nɔ. \v 14 Mɑ bɑ mɑɑ mɛnnɑ Gibeɑɔ bu kɑ Isirelibɑ tɑbu ko. \v 15 Yen dɔmɑ te, tɔmbu nɔrɔbun subɑ yɛndɑ nɔɔbu kɑ tiɑ (26.000) be bɑ koo kpĩ bu kɑ tɑkobi sɑnnɑ, bɑ mɛnnɑ Bɛnyɑmɛɛn tem sɔɔ kɑ sere mɑɑ tɑbu durɔbu nɑtɑ kɑ wunɔbu (700) be bɑ sɑ̃ɑ Gibeɑn tiiɡibu. \v 16 Bɛnyɑmɛɛbɑn tɑbu durɔbu sɔɔ, ben nɑtɑ kɑ wunɔbu (700) bɑ sɑ̃ɑwɑ nɔm dwɑɑɡibu. Be kpuro bɑ nɔmɑ dowɑ ɡem ɡem. Domi ben ɡoo sɑri wi u koo tɔnun serɑ kpurɑntɛɛru yĩisi u kɔmiɑ. \v 17 Isirelibɑ sɔɔ mɑɑ, be bɑ tɑbun dɔɔnɛ mɔ bɑ koo kpĩ bu kɑ tɑkobi sɑnnɑ bɑ sɑ̃ɑwɑ nɔrɔbun subɑ nɛɛru (400.000). \p \v 18 Mɑ Isireli be, bɑ dɑ Betɛliɔ bu kɑ Gusunɔ bikiɑ u bu sɔ̃ɔsi bwese kɛrɑ ye yɑ koo ɡbi yu Bɛnyɑmɛɛbɑ wɔri. Mɑ Yinni Gusunɔ u Yudɑbɑ ɡɔsɑ. \v 19 Sisiru bururu Isirelibɑ kpuro bɑ seewɑ bɑ ben sɑnsɑni ɡirɑ Gibeɑn bɔkuɔ. \v 20 Yen biru bɑ ben tɑbu sĩɑ yi Gibeɑn deedeeru bu kɑ Bɛnyɑmɛɛbɑ wɔri. \v 21 Yen dɔmɑ terɑ Gibeɑɡii be, bɑ yɑrimɑ bɑ Isirelibɑ wɔri bɑ ben tɔmbu nɔrɔbun subɑ yɛndɑ yiru (22.000) ɡo. \v 22-23 Mɑ Isirelibɑ bɑ dɑ bɑ Gusunɔ weeweenu koosi sere n kɑ kuɑ yokɑ. Mɑ bɑ nùn bikiɑ bɑ nɛɛ, bu mɑɑ ben mɛro bisi be wɔrio? \p Mɑ Yinni Gusunɔ u nɛɛ, oo, bu doo. \p Sɑɑ yerɑ bɑ dɑm wɑ. Mɑ bɑ ben tɑbu sĩɑ kpĩ mi bɑ rɑɑ yellu kpĩ bɑ kɑ Bɛnyɑmɛɛ be wɔri. \v 24 Yerɑ bɑ kpɑm Bɛnyɑmɛɛbɑ wɔri nɔn yiruse te. \v 25 Bɛnyɑmɛɛ be, bɑ kpɑm yɑrimɑ bɑ Isirelibɑn tɑbu durɔbu nɔrɔbun subɑ yɛndu yiru sɑri ɡo (18.000). \v 26 Yerɑ Isirelibɑ kpuro bɑ mɛnnɑ Betɛliɔ bɑ sinɑ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yeru mi, bɑ weeweenu mɔ̀. Yen dɔmɑ te, bɑ nɔɔ bɔkuɑwɑ sere n kɑ kuɑ yokɑ. Mɑ bɑ Yinni Gusunɔ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡinu kuɑ kɑ siɑrɑbun yɑ̃kunu. \v 27-28 N deemɑ Yinni Gusunɔn woodɑn kpɑkoro te, tɑ wɑ̃ɑ Betɛli mi. Finɛɛsi, Eleɑsɑɑn bii, Aronin debubuwɑ u sɑ̃ɑ yɑ̃ku kowo sɑɑ ye. Yerɑ Isireli be, bɑ Yinni Gusunɔ bikiɑ bɑ nɛɛ, su kpɑm Bɛnyɑmɛɛbɑ wɔrio? \p Mɑ u nɛɛ, oo, i doo. Kon bɛɛ bu nɔmu bɛriɑ siɑ. \p \v 29-30 Sɔ̃ɔ itɑse Isirelibɑ bɑ dɑ bɑ tɑbu sĩɑ kpĩ bu kɑ Bɛnyɑmɛɛbɑ wɔri nɡe mɛ bɑ rɑɑ kuɑ yellu. Adɑmɑ bɑ mɑɑ tɑbu kowobu beruɑ bɑ kɑ Gibeɑ sikerenɑ. \v 31 Yerɑ Bɛnyɑmɛɛbɑ bɑ mɑɑ yɑrɑ bɑ kɑ Isireli be yinnɑ. Mɑ bɑ bu nɑɑ ɡirɑ bɑ kɑ wuu yɑrɑ bɑ tondɑ. Nɡe mɛ bɑ rɑɑ kuɑ bɑ kɑ Isirelibɑ ɡo yellu, nɡe mɛyɑ bɑ mɑɑ toruɑ mɑ bɑ mɑɑ ben tɔnu tɛnɑ ɡo Betɛlin swɑɑɔ kɑ Gibeɑɡiɑ sɔɔ yɑkɑsɔ. \v 32 Mɑ Bɛnyɑmɛɛ be, bɑ nɛɛ, wee, sɑ mɑɑ bu kɑmiɑ nɡe yellu. Adɑmɑ Isirelibɑ bɑ nɛɛ, i de su duki su kpɑ bu ben wuu deri bu tondɑ. \v 33 Mɑ bɑ dɑ bɑ mɛnnɑ Bɑɑli Tɑmɑɑɔ. Yerɑ be bɑ rɑɑ kukuɑ bɑ yɑrimɑ Mɑre Gebɑn di mi bɑ wɑ̃ɑ. \v 34 Bɑ sɑ̃ɑwɑ tɔmbu nɔrɔbun subɑ wɔkuru (10.000). Mɑ bɑ dɑ Gibeɑɔ bɑ tɑbu kuɑ ɡem ɡem kɑ Bɛnyɑmɛɛbɑ. Bɛnyɑmɛɛ be, bɑǹ yɛ̃ bɑ kɑm kobu dɔɔwɑ mi. \v 35 Mɑ Yinni Gusunɔ u derɑ bɑ burisinɑ Isirelibɑn wuswɑɑɔ. Yen dɔmɑ terɑ Isirelibɑ bɑ tɔmbu ɡo nɔrɔbun subɑ yɛndɑ nɔɔbu kɑ wunɔbu (25.100) Bɛnyɑmɛɛn tɑbu kowobu sɔɔ. \v 36 Sɑɑ ye sɔɔrɑ Bɛnyɑmɛɛbɑ bɑ tubɑ mɑ bɑ kɑm kuɑwɑ. \p Isirelibɑ bɑ rɑɑ duki suɑ bɑ bu deri yèn sɔ̃ bɑ yɛ̃ mɑ ben tɑbu kowobu ɡɑbɑ kukuɑ Gibeɑɔ bɑ Bɛnyɑmɛɛbɑ mɑrɑ. \v 37 Berɑ bɑ yɑrimɑ bɑ Gibeɑ ye wɔri bɑ yen tɔmbu ɡo. \v 38 N deemɑ Isirelibɑ bɑ rɑɑ wesiɑnɑ bɑ nɛɛ, be bɑ kukuɑ mi, bu wuu ɡe dɔ̃ɔ sɔ̃reo, kpɑ be bɑ tie bu ɡɔsirɑmɑ bɑ̀ n wiisu wɑ. \v 39 Ye bɑ wii si wɑ, yerɑ bɑ ɡɔsirɑmɑ. Bɛnyɑmɛɛbɑ bɑ rɑɑ bu tɔmbu tɛnɑ ɡoori. Yen sɔ̃nɑ bɑ tɑmɑɑ bɑ mɑɑ bu kɑmiɑwɑ nɡe yellu. \v 40 Adɑmɑ sɑɑ ye sɔɔ, wii bɑkɑrɑ seewɑ sɑɑ Gibeɑn di, mɑ Bɛnyɑmɛɛbɑ bɑ wɑ dɔ̃ɔ wiirɑ ben wuu wukiri mɑm mɑm. \v 41 Isireli be bɑ rɑɑ duki suɑ mi, bɑ ɡɔsirɑmɑ. Sɑɑ yerɑ Bɛnyɑmɛɛ be, bɑ nɑndɑ, domi bɑ wɑ wɔrɔ ye yɑ bu deemɑ. \v 42 Yen sɔ̃nɑ bɑ duki suɑ bɑ doonɑ tem sɑɑrɑm berɑ ɡiɑ. Adɑmɑ Isireli be bɑ wuu ɡe dɔ̃ɔ sɔ̃re bɑ yɑrimɑ bɑ bu nɑɑ swĩi bɑ ɡoomɔ \v 43 sere Gibeɑn sɔ̃ɔ yɑri yerɔ. Bɑǹ wure Bɛnyɑmɛɛ be, bu yɔ̃rɑ bɑɑ fiiko bu sere wɛ̃rɑ. \v 44 Nɡe mɛyɑ bɑ kuɑ bɑ kɑ Bɛnyɑmɛɛbɑn tɑbu durɔbu nɔrɔbun subɑ yɛndu yiru sɑri (18.000) ye ɡo. \v 45 Bɑ mɑɑ ben tɔmbu nɔrɔbun subɑ nɔɔbu (5.000) ɡo swɑɑ sɔɔ be bɑ duki mɔ̀ bɑ dɔɔ tem sɑɑrɑmɔ Rimɔɔn kperu ɡiɑ. Mɑ bɑ be bɑ tie nɑɑ swĩi sere Gideomuɔ. Miyɑ bɑ mɑɑ ben tɔmbu nɔrɔbun subɑ yiru (2.000) ɡo. \v 46 Be bɑ ɡu dɔmɑ te, ben bwese te sɔɔ, bɑ sɑ̃ɑwɑ tɑbu durɔbu nɔrɔbun subɑ yɛndɑ nɔɔbu (25.000). \p \v 47 Adɑmɑ Bɛnyɑmɛɛbɑ nɑtɑ (600) bɑ kpĩɑ bɑ turɑ Rimɔɔn kperu mi, tem sɑɑrɑmɔ mɑ bɑ kuɑ suru nnɛ berɑ mi. \v 48 Isirelibɑ bɑ ɡɔsirɑmɑ bɑ nɑ Bɛnyɑmɛɛ be bɑ tien wusu sɔɔ. Bɑ bu ɡo ɡo sere kɑ ben yɑɑ sɑbenɔ. Hunde koni ye yɑ wɑ̃ɑ mi kpuro ɡesi, bɑ ɡowɑ. Mɑ bɑ ben wuu si kpuro dɔ̃ɔ mɛni. \s1 Bɛnyɑmɛɛn bwese kɛrɑ \s2 mɑɑ seewɑ \c 21 \p \v 1 N deemɑ Isirelibɑ bɑ rɑɑ nɔɔ mwɛɛru kuɑ Misipɑɔ bɑ nɛɛ, bɑǹ Bɛnyɑmɛɛ ɡoo ben bii wɔndiɑ ɡoo wɛ̃ɛmɔ u suɑ kurɔ. \v 2 Mɑ bɑ nɑ bɑ sinɑ Betɛliɔ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ sere n kɑ kuɑ yokɑ. Bɑ wuri kuɑ kɑ dɑm \v 3 bɑ nɛɛ, Gusunɔ, bɛsɛ Isirelibɑn Yinni, mbɑn sɔ̃nɑ bɛsɛn bwese kɛrɑ tiɑ yɑ kpeerɑ. \p \v 4 Mɑ bɑ seewɑ buru buru yellu bɑ yɑ̃ku yeru kuɑ mi, mɑ bɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡinu kɑ siɑrɑbun yɑ̃kunu kuɑ ten wɔllɔ. \v 5 Yen biruwɑ bɑ nɛɛ, ɡeemɑ sɑ nɔɔ mwɛɛru kuɑ kɑ bɔ̃ri sɑ nɛɛ, be bɑ kun de Misipɑɔ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ sɑ ko bu ɡowɑ. Ǹ n mɛn nɑ, berɑ̀ bɛsɛ Isirelibɑ sɔɔ, bɑǹ kɑ sun mɛnnɛ mi. \p \v 6 N deemɑ Isirelibɑ bɑ ɡɔ̃ru ɡɔsiɑ bɑ nɛɛ, wee sɑ bɛsɛn bwese kɛri tiɑ ɡo. \v 7 Tɛ̃ ɑmɔnɑ sɑ ko ko su kɑ Bɛnyɑmɛɛ be bɑ tie kurɔbu wɑɑwɑ. Domi sɑ bɔ̃ruɑ kɔ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ sɑ nɛɛ, sɑǹ mɑɑ bu bɛsɛn bii wɔndiɑbɑ wɛ̃ɛmɔ bu suɑ kurɔbu. \p \v 8 Mɑ bɑ bikiɑnɑ bɑ nɛɛ, bɛsɛ sɔɔ berɑ̀ bɑǹ nɛ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ Misipɑɔ. Mɑ bɑ deemɑ ɡoo kun nɛ sɑɑ Yɑbɛsin di ye yɑ wɑ̃ɑ Gɑlɑdiɔ. \v 9 Domi sɑnɑm mɛ bɑ tɔmbu ɡɑrɑ bɑ deemɑ Yɑbɛsiɡii ɡoo kun wɑ̃ɑ mi. \v 10 Sɑɑ yerɑ Isireli be sɔɔ, bɑ tɑbu kowobu nɔrɔbun subɑ wɔkurɑ yiru (12.000) ɡɔsɑ bɑ bu woodɑ wɛ̃ bɑ nɛɛ, i doo i Yɑbɛsiɡibu ɡo kpuro. \v 11 I tɔn durɔbu kpuro ɡoowo kɑ kurɔ be bɑ durɔ yɛ̃ kɔ. \p \v 12 Ye bɑ turɑ mi, bɑ wɔndiɑbɑ wɑ tɔnu nɛɛru (400) be bɑ kun durɔ yɛ̃. Mɑ bɑ bu mwɛɛrimɑ bɑ kɑ nɑ ben sɑnsɑniɔ Siloɔ Kɑnɑnin temɔ. \p \v 13 Yen biruwɑ Isirelibɑ bɑ Bɛnyɑmɛɛ be bɑ dɑ bɑ kukuɑ Rimɔɔn kpee wɔruɔ ɡɔriɑ bɑ nɛɛ, bu yɑrimɑ, tɑbu kpɑ, bɑ dorɑ. \v 14 Yerɑ Bɛnyɑmɛɛ be, bɑ yɑrimɑ. Mɑ bɑ bu wɔndiɑ be wɛ̃ bɑ suɑ kurɔbu, be bɑ mwɛɛrimɑ sɑɑ Yɑbɛsin di mi, Gɑlɑdin temɔ. Adɑmɑ kurɔ be, bɑǹ bu dɑbiru turɑ. \p \v 15 Mɑ Isirelibɑ bɑ Bɛnyɑmɛɛ ben wɔnwɔndu wɑ yèn sɔ̃ Yinni Gusunɔ u derɑ ben bwese kɛrɑ kɑndɑ. \v 16 Mɑ Isirelibɑn ɡuro ɡurobu bɑ nɛɛ, wee tɔn kurɔbu sɑri Bɛnyɑmɛɛn bweseru sɔɔ. Mɑnɑ ben tɔn durɔ be bɑ tie bɑ koo kurɔbu wɑ. \v 17 Domi n ǹ weenɛ ben bweseru tu kɑm ko, kpɑ bɛsɛ Isirelibɑn bwese kɛri tiɑ ye, yu ɡbi. \v 18 Adɑmɑ sɑǹ kpɛ̃ su bu bɛsɛn bii wɔndiɑbɑ wɛ̃ bu suɑ kurɔbu, domi sɑ nɔɔ mwɛɛru kuɑ kɑ bɔ̃ri sɑ nɛɛ, Isireli wi u win bii wɔndiɑ Bɛnyɑmɛɛ ɡoo wɛ̃ u suɑ kurɔ, yen yɛ̃ro u kɑm ko. \p \v 19 Adɑmɑ bɑ bwisikɑ bɑ nɛɛ, wee wɔ̃ɔ kɑ wɔ̃ɔn tɔ̃ɔ bɑkɑrɑ turuku kuɑ te sɑ rɑ Yinni Gusunɔ kue Siloɔ. Silo ye, yɑ wɑ̃ɑwɑ swɑɑɔ ye yɑ dɔɔ sɑɑ Betɛlin di sere Sikɛmuɔ sɔ̃ɔ yɑri yerɔ, Betɛli kɑ Lebonɑn bɑɑ sɔɔ. \v 20 Mɑ bɑ Bɛnyɑmɛɛbɑ bwisi yini kɑ̃ bɑ nɛɛ, i doo i kuke resɛm ɡbɑɑnɔ. \v 21 Kpɑ i n yɔɔru bwɛ̃ɛ i n Silon wɔndiɑbɑ mɑrɑ, be bɑ koo yɑrimɑ bɑ n yɑɑmɔ. Ì n bu wɑ mɛ, kpɑ i yɑrimɑ ɡbɑɑ nin min di, i bu sɛ̃re i mwɛɛri i kɑ doonɑ bɛɛn temɔ bu ko bɛɛn kurɔbu. \v 22 Ben mɔwɔbu bɑ̀ n nɑ, bɑ sun weeweenu koosi, sɑ ko bu wisi su nɛɛ, sɑǹ kpĩɑ sɑ bɛɛ kpuro kurɔbu wɑɑwe Yɑbɛsin tɑɑ bi sɔɔ. Nɡe mɛ n ǹ ben tii bɑ bɛɛ bii wɔndiɑ be wɛ̃, bɑǹ ben nɔɔ mwɛɛru kɔbie. \p \v 23 Mɑ Bɛnyɑmɛɛ be, bɑ kɑ tɔn ben ɡɑri sɔmburu kuɑ. Bɑ wɔndiɑ be mwɛɛrɑ sɑnɑm mɛ bɑ yɑɑmɔ Siloɔ. Ben bɑɑwure u wɔndiɑ wɑ u sɛ̃re u suɑ kurɔ. Mɑ bɑ kɑ dɑ ben temɔ. Bɑ wure bɑ ben wusu bɑnɑ, bɑ sinɑ mi. \v 24 Yen biruwɑ Isireli be bɑ tie bɑ yɑrinɑ. Bɑɑwure u dɑ u win bwese kɛrɑ deemɑ win temɔ. \p \v 25 N deemɑ sɑɑ ye sɔɔ, Isirelibɑ bɑǹ kpɑro mɔ. Ben bɑɑwure u mɔ̀wɑ nɡe mɛ u kĩ.