\id JAS \ide UTF-8 \h Yɑkɔbu \mt1 TIRE \mt1 TE YAKƆBU U YORUA \ip Yɑkɔbun tire te, tɑ kɑ nɑɑnɛ dokeobu yɑ̃ be bɑ yɑrinɛ bɑɑmɑ mi Romuɡibɑ bɑndu dii. Tɑ sun sɔ̃ɔmɔ nɡe mɛ n weenɛ Yesuɡii u win wɑ̃ɑru diisinɑ. Wɑhɑlɑ yɑ̀ n nùn deemɑ, n weenɛ u tɛmɑnɑ, u ku Gusunɔ tɑɑrɛ wɛ̃. Domi win min diyɑ u koo somiru wɑ. N weenɛwɑ u win yɑrɑ kpĩ, kpɑ u sɔ̃ɔsi win kookoosu sɔɔ mɑ u sɑ̃ɑ Yesuɡii. N ǹ weenɛ u ɡoo ɡɛm. Tɔmbu kpuro bɑ sɑ̃ɑwɑ tiɑ Gusunɔn nɔni sɔɔ. \ip Tire ten ɡɑri mɛro yɑ sɑ̃ɑwɑ kookoosu sɔɔrɑ tɔnun nɑɑnɛ dokebu bu koo sɔ̃ɔsirɑ. \is1 Tire ten kpunɑɑ \iq1 1. Tɔbiribu, wiru 1:1. \iq1 2. Nɑɑnɛ kɑ bwisi, wiru 1:2-8. \iq1 3. Sɑ̃ɑro kɑ ɡobiɡii, wiru 1:9-11. \iq1 4. Lɑɑkɑri mɛɛribu kɑ kɔkiribu, wiru 1:12-18. \iq1 5. Nɔɔbu kɑ kobu, wiru 1:19-27. \iq1 6. A ku ɡoo ɡɛm, wiru 2:1-13. \iq1 7. Nɑɑnɛ dokebu kɑ bin kookoosu, wiru 2:14-26. \iq1 8. Yesuɡii kɑ win yɑrɑ, wiru 3:1-12. \iq1 9. Bwisi yi yi wee wɔllun di, wiru 3:13-18. \iq1 10. Kookoo kɔ̃susun kirɔbɑ, wiru 4:1n di sere wiru 5:6. \iq1 11. Tɛmɑnɑbu kɑ kɑnɑru, wiru 5:7-20. \ie \c 1 \s1 Tɔbiribu \p \v 1 Bɛɛ, bwesenu wɔkurɑ yiru, bɛɛ be i yɑrinɛ hɑnduniɑ kpuro sɔɔ, nɛ Yɑkɔbu, Gusunɔ kɑ Yinni Yesu Kirisin yoo, nɑ bɛɛ tɔburɑ. \s1 A bwisi kɑnɔ kɑ nɑɑnɛ \p \v 2 Nɛɡibu, lɑɑkɑri mɛɛri bwese bwesekɑ yè sɔɔ i wɔri kpuro i ye ɡɑrisio ɡɔ̃ru dobu. \v 3 Domi i yɛ̃ mɑ bɛɛn nɑɑnɛ dokebu bù kun lɑɑkɑri mɛɛribu kpɑnɛ bu koo bɛɛ tɛmɑnɑbu mɑruɑ. \v 4 Adɑmɑ i de tɛmɑnɑbu bu bin sɔmburu ko sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ kpɑ i n kɑ sɑ̃ɑ tɔn ɡirobu be bɑ yibɑ, kpɑ ɡɑ̃ɑnu kun mɑɑ bɛɛ tie. \v 5 Bwisi yì n bɛɛn ɡoo kɔmiɛ u Gusunɔ bikio, u koo nùn yi wɛ̃ domi Gusunɔ wiyɑ u yi tɔmbu kpuro wɛ̃ɛmɔ kɑ nuku tiɑ ɡerusibu sɑri. \v 6 Adɑmɑ yɛ̃ro u bikio kɑ nɑɑnɛ, n kun kɑ sikɑ. Domi wi u sikɑ mɔ̀ u sɑ̃ɑwɑ nɡe nim wɔ̃kun nim mɛ woo ɡɑ suɑmɔ ɡɑ bɔrikiɑmɔ yɑm kpuro. \v 7-8 U sɑ̃ɑwɑ ɡɔ̃rusu yiruɡii wi u ǹ swɑɑ tiɑ swĩi win wɑ̃ɑru sɔɔ. Tɔnu win bweseru u ku bwisiku mɑ u koo ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu wɑ Yinni Gusunɔn mi. \s1 Sɑ̃ɑro kɑ ɡobiɡii \p \v 9 I de nɑɑnɛ dokeo bwɛ̃ɛbwɛ̃ɛ u woo kɑnɑ yèn sɔ̃ Gusunɔ u nùn wɔlle suɑ. \v 10 Dukiɑɡii mɑɑ u woo kɑnɔ win kɑwɑbun sɔ̃, domi u koo doonɑ nɡe yɑkɑsun wɛ̃su. \v 11 Sɔ̃ɔ yɑrɑ kɑ win yɑm susuru mɑ yɑkɑsu ɡberɑ, sin wɛ̃su dɛrurɑ mɑ sin burɑm kpɑ. Nɡe mɛyɑ dukiɑɡii u koo dɛrurɑ win sɔmɑ sɔɔ. \s1 Lɑɑkɑri mɛɛribu kɑ kɔkiribu \p \v 12 Doo nɔɔruɡiiwɑ wi u lɑɑkɑri mɛɛribun sɑɑ sɔɔ tɛmɑnɑ. Domi win lɑɑkɑri mɛɛribun biru u koo wɑ̃ɑru wɑ tèn nɔɔ mwɛɛru Yinni bu kuɑ be bɑ nùn kĩ. \v 13 Bɑ̀ n kɑ ɡoo kɔ̃sɑ kɔkurɑ u ku rɑɑ ɡere u nɛɛ, Gusunɔwɑ u nùn kɔkurɑ. Domi bɑ ku rɑ kɑ Gusunɔ kɔ̃sɑ kɔkiri, mɛyɑ win tii u ku rɑ mɑɑ kɑ ɡoo kɔ̃sɑ kɔkiri. \v 14 Adɑmɑ sɑnɑm mɛ tɔnun kĩru kɑnkɑm tɑ nùn sokɑ tɑ ɡɑwɑ, yerɑ u kɔkirirɑ. \v 15 Yen biru kĩru kɑnkɑm rɑ ɡurɑ sue kpɑ tu torɑru mɑ, torɑru tɑ̀ n mɑɑ kpɛ̃ɑ tɑ kpɑ, kpɑ tu ɡɔɔ mɑ. \p \v 16 Nɛn kĩnɑsibu, i ku tii nɔni wɔ̃ke. \v 17 Kɛ̃ɛ ɡeeru bɑɑtere kɑ kɛ̃ɛ burɑnu kpuro sɑɑ wɔllun diyɑ nu rɑ nɛ. Nu mɑɑ weewɑ Gusunɔn min di wi u sɔ̃ɔ kɑ suru tɑkɑ kuɑ. Wiyɑ wi u ku rɑ kɔsi, u ǹ mɑɑ tiro mɔ. \v 18 Win tii tiin kĩru sɔɔrɑ u kɑ sun kuɑ win bibu kɑ win ɡɑri ɡee su kɑ ko nɡe yɑ̃ku ɡbiikii te u mwɑ win tɑkɑ koorɑ kpuron di. \s1 Nɔɔbu kɑ kobu \p \v 19 Nɛn kĩnɑsibu, i yeni yɛ̃ sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ, ɑdɑmɑ i de bɑɑwure u n dɑ nɔ kpɑɑkɑ, kpɑ u n dɑ sɑku u sere ɡere, kpɑ u n dɑ tɛ u sere mɔru bɑrɑ. \v 20 Domi tɔnun mɔru ku rɑ kom ɡem ko Gusunɔn nɔniɔ. \v 21 Yen sɔ̃, i dɑɑ disinuɡiɑ kɑ kom kɔ̃sum kpuro derio kpɑ i ɡɑri yi mwɑ kɑ tii kɑwɑbu yi Gusunɔ u duurɑ bɛɛn ɡɔ̃ruɔ domi yiyɑ yi koo kpĩ yi bɛɛn hunde fɑɑbɑ ko. \p \v 22 Adɑmɑ i de i ko ɡɑri yin kowobu, n ǹ mɔ yin nɔwɔbu tɔnɑ be bɑ tii nɔni wɔ̃kumɔ. \v 23 Domi wi u ɡɑri nuɑ mɑ u ǹ kue, u sɑ̃ɑwɑ nɡe durɔ ɡoo wi u win wuswɑɑ mɛɛrɑ diki sɔɔ. \v 24 Ye u mɛɛrɑ u kpɑ u doonɑ mɑ u duɑri mii mii nɡe mɛ u sɑ̃ɑ. \v 25 Adɑmɑ wi u woodɑ ɡeɑ wɛ̃ɛrimɔ ye yɑ tɔnu yɑkiɑmɔ mɑ u ye mɛm nɔɔwɑmmɛ kɑ tɛmɑnɑbu, mɑ u ǹ sɑ̃ɑ nɔwɔ wi u koo duɑri, wiyɑ sɑ̃ɑ doo nɔɔruɡii win sɔmburu sɔɔ. \p \v 26 Goo ù n tɑmɑɑ u Gusunɔ sɑ̃ɑmɔ mɑ u ǹ win yɑrɑ kpĩɑ, u tii weesu kuɑmmɛwɑ, win sɑ̃ɑru kɑmɑ. \v 27 Wi Gusunɔ Bɑɑbɑ u ɡɑrisi win sɑ̃ɔ ɡeon tii, wiyɑ wi u rɑ ɡobekubɑ kɑ ɡɔminibu nɔɔri ben nɔni swɑ̃ɑru sɔɔ kpɑ u tii nɛnɛ hɑnduniɑn disinun di. \c 2 \s1 A ku ɡoo ɡɛm \p \v 1 Nɛɡibu, bɛɛ be i bɛsɛn Yinni yiikoɡii Yesu Kirisi nɑɑnɛ doke, i ku tɔmbun bɛɛrɛ kerɑnɑɑ mɛɛri. \v 2 Nɡe mɛ n tɛ̃ wɑ̃ɑ, ɡobiɡii ɡoo u du bɛɛn mɛnnɔ yerɔ kɑ wurɑn tɑɑbu kɑ yɑbe burɑru, kpɑ sɑ̃ɑro ɡoo u mɑɑ duumɑ kɑ yɑbe kĩɑnu. \v 3 Ì n yɑbe burɑruɡii bɛɛrɛ wɛ̃ i nɛɛ, u sinɔ tɔn ɡiro sin yerɔ, mɑ i mɑɑ sɑ̃ɑro sɔ̃ɔwɑ wi, u yɔ̃ro ɡiɔ, ǹ kun mɛ u sinɔ temɔ, \v 4 i ǹ tɔmbun bɛɛrɛ kerɑnɑɑ mɛɛrimɔ? I ǹ mɑɑ bu sirimɔ kɑ bwisiku ni nu kun dɛnde? \p \v 5 Nɛn kĩnɑsibu, i swɑɑ dɑkio. Gusunɔ u bu ɡɔsɑ be bɑ sɑ̃ɑ sɑ̃ɑrobu hɑnduniɑn nɔni sɔɔ bu kɑ ko dukiɑɡibu ben nɑɑnɛ dokebun sɔ̃, kpɑ bu bɑndu di te u be bɑ nùn kĩ nɔɔ mwɛɛru kuɑ. \v 6 Adɑmɑ bɛɛ i sɑ̃ɑro be ɡɛmɑ. N ǹ dukiɑɡii berɑ bɑ bɛɛ dɑm dɔremɔ bɑ bɛɛ ɡɑwɑmɔ bɑ kɑ dɑɑmɔ siri yerɔ? \v 7 Beyɑ bɑ mɑɑ yĩsi ɡee te ɡɑri kɑm ɡerusimɔ te Gusunɔ u bɛɛ wɛ̃. \p \v 8 Kɑ ɡem, ɡeɑ i mɔ̀, ì n bɑn te Gusunɔ u swĩin woodɑ mɛm nɔɔwɑ nɡe mɛ Gusunɔn ɡɑri ɡeruɑ yi nɛɛ, “A wunɛn tɔnusi kĩɔ nɡe wunɛn tii tii.” \v 9 Adɑmɑ ì n tɔmbun bɛɛrɛ kerɑnɑɑ mɛɛrɑ durumwɑ i mɔ̀, mɑ woodɑ yɑ bɛɛ tɑɑrɛ wɛ̃ɛmɔ yèn sɔ̃ i ǹ ye mɛm nɔɔwɛ. \v 10 Domi bɑɑwure wi u woodɑbɑ kpuro swĩi mɑ u tiɑ torɑ, yɛ̃ro ye kpuro torɑriwɑ. \v 11 Geemɑ, wi u nɛɛ, “I ku sɑkɑrɑru ko,” wiyɑ mɑɑ nɛɛ, “I ku tɔnu ɡo.” Yen sɔ̃, ɑ̀ kun sɑkɑrɑru kue, ɑdɑmɑ mɑ ɑ tɔnu ɡo, ɑ woodɑ sɑrɑwɑ. \v 12 I ɡɑri ɡeruo kpɑ i n mɔ̀ nɡe be Gusunɔ koo siri kɑ woodɑ ye yɑ tɔnu yɑkiɑmɔ. \v 13 Domi wi u kun wɔnwɔndu mɔ, wɔnwɔndu sɑriru sɔɔrɑ bɑ koo yɛ̃ro siri, ɑdɑmɑ wɔnwɔndɑ tɑ koo kpĩ tu woo kɑnɑ siribun wuswɑɑɔ. \s1 Nɑɑnɛ dokebu \s2 kɑ bin kookoosu \p \v 14 Nɛɡibu, ɑre yerɑ̀ n mɔ, ɡoo ù n ɡeruɑ u nɛɛ, u nɑɑnɛ dokebu mɔ, kpɑ u kun bin kookoosu mɔ̀. Nɑɑnɛ doke bi, bu koo yɛ̃ro fɑɑbɑ ko? \v 15 Su ɡesi nɛɛ, bɛɛɡii ɡoo, tɔn durɔ ǹ kun mɛ tɔn kurɔ u yɑ̃nun yɑ̃ɑru mɔ̀ mɑ u ǹ mɑɑ mɔ ye u koo di. \v 16 Bɛɛn ɡoo ù n nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, kpunɑ mu n do, ɑ ku de wooru tu nun ɡo, kpɑ ɑ di ɑ debu, ɑdɑmɑ u ǹ nùn wɛ̃ yèn bukɑtɑ u mɔ wɑsin sɔ̃, ɑrufɑɑni yerɑ̀ n mɔ. \v 17 Nɡe mɛyɑ nɑɑnɛ dokebu bù n wɑ̃ɑ bi tɔnɑ, bù kun sɔ̃ɔsire kɑ kookoosu, bu kuɑ kɑm. \p \v 18 Adɑmɑ ɡoo u koo nɛɛ, wini u nɑɑnɛ doke, wiɔnɔ mɑɑ u kookoosu mɔ. Kon ɡere, ɑ mɑn wunɛn nɑɑnɛ dokebu sɔ̃ɔsio n kun kɑ kookoosu, kpɑ nɛ mɑɑ n nun nɛn nɑɑnɛ dokebu sɔ̃ɔsi kɑ nɛn kookoosu. \v 19 Geemɑ, ɑ nɑɑnɛ doke mɑ Gusunɔ turowɑ wɑ̃ɑ. N wɛ̃rɑ mɛ. Wɛrɛkunun tii nu mɑɑ yɛ̃ mɛ, mɑ nu diirimɔ bɛrum sɔ̃. \v 20 Adɑmɑ wunɛ lɑɑkɑri sɑriruɡii, ɑ ǹ tubɑ mɑ nɑɑnɛ doke bi bu ǹ sɔ̃ɔsire kookoosu sɔɔ bu sɑ̃ɑwɑ kɑm? \v 21 Mbɑ n derɑ bɛsɛn sikɑdo Aburɑhɑmu u ɡem wɑ Gusunɔn wuswɑɑɔ. Win kookoosɑ, ye u kɑ win bii Isɑki yɑ̃kuru kuɑ. \v 22 A ǹ wɑ win nɑɑnɛ dokebu kɑ win kookoosu sĩimɔ sɑnnu? Mɑ win kookoosu sɔ̃ɔsi mɑ win nɑɑnɛ dokebu yibɑ. \v 23 Mɑ Gusunɔn ɡɑri koorɑ yi yi nɛɛ, “Aburɑhɑmu u Gusunɔ nɑɑnɛ kuɑ, mɑ Gusunɔ u nùn ɡɑrisi ɡemɡii.” Mɑ bɑ nùn sokɑ Gusunɔn bɔrɔ. \v 24 Ǹ n mɛn nɑ, i wɑ mɑ Gusunɔ u tɔnu ɡem wɛ̃ɛmɔ win kookoosun sɔ̃, n ǹ mɔ win nɑɑnɛ dokebu tɔnɑn sɔ̃. \p \v 25 Nɡe mɛyɑ n mɑɑ sɑ̃ɑ kɑ Rɑhɑbu, kurɔ tɑnɔ wi. U ɡem wɑ Gusunɔn wuswɑɑɔ win kookoosun sɔ̃ ye u kɑ derɑ Yuubɑn ɡɔro be, bɑ duɑ win yɛnuɔ mɑ u bu yɑrɑ kɑ swɑɑ tukɑ ɡɑɑ. \v 26 Nɡe mɛ wɑsi yi yi kun hunde mɔ ɡorɑ, nɡe mɛyɑ mɑɑ nɑɑnɛ doke bi bu kun sɔ̃ɔsire kookoosu sɔɔ, bu kuɑ kɑm. \c 3 \s1 Yesuɡii kɑ win yɑrɑ \p \v 1 Nɛɡibu, i ku de i n dɑbi bɛɛ be i kĩ i ko Gusunɔn ɡɑrin keu koosiobu. Domi i yɛ̃ mɑ bɛsɛ be sɑ Gusunɔn ɡɑrin keu sɔ̃ɔsimɔ bɑ koo sun siri kɑ wɔnwɔndu sɑriru n kere ɡɑbu. \v 2 Gɑ̃ɑ dɑbinu sɔɔrɑ bɛsɛ kpuro sɑ rɑ tore. Goo ù kun tore ɡere sɔɔ u sɑ̃ɑwɑ tɔnun tii wi u koo kpĩ u win wɑsi kpuro yɑrukɑ doke. \v 3 Sɑ rɑ dumi yɑruki dokeye yi kɑ sun mɛm nɔɔwɑ. Nɡe mɛyɑ sɑ ko kpĩ su yin wɑsi kpuro ɡɔsikiɑ. \v 4 I kpɑm ɡoo nimkusu mɛɛrio. Bɑɑ mɛ su kpɑ̃ mɑ woo dɑmɡisu su bɔrikiɑmɔ, sɛsɛ piibuwɑ bɑ rɑ kɑ su ɡɔsikie, nɡe mɛ ɡoo tɛmɔ u kĩ. \v 5 Nɡe mɛyɑ yɑrɑ yɑ sɑ̃ɑ ɡɑ̃ɑ piibu wɑsi sɔɔ. Adɑmɑ yɑ rɑ woo kɑnɛ ɡɑ̃ɑ bɑkɑnun sɔ̃. \p I mɛɛrio nɡe mɛ dɔ̃ɔ yɛ̃ɛ piibu ɡɑ koo kpĩ ɡu dɑ̃ɑ sube bɑkɑru dɔ̃ɔ mɛni. \v 6 Yɑrɑ yɑ mɑɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe dɔ̃ɔ. Yɑ sɑ̃ɑ nɡe kɔ̃sɑn wɑ̃ɑ yeru bɛsɛn wɑsin doo dookɑn suunu sɔɔ, mɑ yɑ wɑsi kpuro sɑnkumɔ, yɑ mɑɑ bɛsɛn hɑnduniɑn wɑ̃ɑru kpuro dɔ̃ɔ mɛnimɔ kɑ ɡɔrin dɔ̃ɔ. \v 7 Tɔnu u koo kpĩ u yɛɛ bwese bwesekɑ kɑmiɑ, yi yi nɑɑsu nnɛ mɔ kɑ yi yi kɑbirimɔ kɑ yi yi wɑ̃ɑ nim sɔɔ, kɑ sere ɡunɔsu. U mɑm yi kɑmiɑ kɔ. \v 8 Adɑmɑ ɡoo sɑri wi u koo kpĩ u yɑrɑ kɑmiɑ. Yɑ sɑ̃ɑwɑ ɡɑ̃ɑ kɔ̃sunu ni ɡoo kun kpɛ̃ u dwiiyɑsiɑ. Mɑ yɑ dɛ̃ɛ ɡɔɔɡii yibɑ. \v 9 Yerɑ sɑ dendimɔ sɑ kɑ Yinni bɛsɛn Bɑɑbɑ siɑrɑmɔ, sɑ mɑɑ kpɑm kɑ ye tɔmbu bɔ̃rusimɔ be Gusunɔ u tɑkɑ kuɑ win weenɑsibu. \v 10 Siɑrɑbun ɡɑri kɑ bɔ̃rin ɡɑri yɑrimɔ nɔɔ teu ɡen min di. Nɛɡibu, n ǹ weenɛ n sɑ̃ɑ nɡe mɛ. \v 11 Bwii tiɑn di nim durom kɑ nim tɑɑtɑm ko n swĩ sɑnnu? \v 12 Nɛɡibu, mɑnɡo yɑ koo sɔ̃ɔbun binu mɑ? Nɡe bere tɔ̃kɑ yɑ koo mɑnɡo mɑ? Mɛyɑ mɑɑ bɑ ku rɑ nim durom sɔke nim mɛ mu bɔru mɔn di. \s1 Bwisi yi yi wee wɔllun di \p \v 13 Bɛɛn wɑrɑ u bwisi kɑ yɛ̃ru mɔ. U bwisi yi sɔ̃ɔsio win dɑɑ ɡeɑ sɔɔ kɑ kookoo si u mɔ̀ kɑ tii kɑwɑbu kɑ lɑɑkɑri. \v 14 Adɑmɑ ì n nisi kɔ̃sunu kɑ kinɛnu mɔ bɛɛn ɡɔ̃ruɔ, i ku woo kɑnɑ. I ku mɑɑ ɡem weesu kuɑ. \v 15 Bwisi yin bweserɑ kun wee wɔllun di. Yi sɑ̃ɑwɑ hɑnduniɑɡii, kɑ wɑsiɡii, kɑ Setɑmɡii. \v 16 Domi mi nisinu kɑ kinɛnu wɑ̃ɑ, miyɑ dɑɑ bɛrɛtɛkɛ kɑ kɔ̃sɑ kpuro rɑ n wɑ̃ɑ. \v 17 Adɑmɑ bwisi yi yi nɑ wɔllun di, ɡbiikɑɑ yi dɛɛre, yen biru yi nɔɔ tiɑ kɑsu, yi du, yi ǹ kɑ wesiɑnɔ sɛ̃, yi wɔnwɔndu mɔ mɑ yi rɑ sɔm ɡeenu ko. Yi ǹ kĩru ɡem wɛ̃ɛmɔ, yi ǹ mɑɑ murɑfitiru mɔ. \v 18 Be bɑ nɔɔ tiɑ kɑsu bɑ duurumɔ kɑ ɑlɑfiɑ, mɑ bɑ ɡem ɡɛ̃ɛmɔ. \c 4 \s1 Hɑnduniɑn kĩru \p \v 1 Mɑn diyɑ sɑnnɔsu kɑ sikirinɔsu nɑɑmɔ bɛɛn suunu sɔɔ. Su nɑɑmɔwɑ ɡɑ̃ɑ dɑbinun binɛn di ye yɑ rɑ n tɑbu mɔ̀ bɛɛn wɑsi sɔɔ. \v 2 I kĩ i n ɡɑ̃ɑnu mɔ ni i ǹ kpɛ̃ i wɑ, mɑ i sɔɔru sɑ̃ɑ i kɑ tɔnu ɡo. I ɡɑ̃ɑnun binɛ mɔ ni i ǹ kpɛ̃ i wɑ, mɑ i sikirinɑmɔ, i sɑnkinɑmɔ. Ye i kĩ, i ǹ ye mɔ domi i ku rɑ Gusunɔ bikie. \v 3 Ì n mɑɑ bikiɑ i ku rɑ wɑ yèn sɔ̃ torɑrɑ i kɑ bikiɑmɔ kpɑ i kɑ ye dendi bɛɛn tii tiin kĩru sɔɔ. \v 4 Bɛɛ be i ǹ kɑ tɔn turo yɔ̃, i ǹ yɛ̃ mɑ hɑnduniɑn bɔrɔ Gusunɔn yibɛrɛwɑ? Ǹ n mɛn nɑ wi u kĩ u ko hɑnduniɑn bɔrɔ, u tii kuɑ Gusunɔn yibɛrɛ. \v 5 I kun tɑmɑɑ kɑm sɔɔrɑ Gusunɔn ɡɑri ɡeruɑ yi nɛɛ, “Gusunɔ u bɛsɛn hunde ye u sun wɛ̃n kĩru bikiɑmɔ kɑ nisinu.” \v 6 Adɑmɑ u rɑ tɔnu durom kue mɛ n kpɑ̃ɑru kere, domi Gusunɔn ɡɑri nɛɛ, “Gusunɔ kun wɑ̃ɑ be bɑ tii suen biruɔ, ɑdɑmɑ u tii kɑwobu durom kuɑmmɛ.” \v 7 Ǹ n mɛn nɑ, i Gusunɔ wiru kpĩiyɔ. I Setɑm yinɔ kpɑ u bɛɛ suuri. \v 8 I Gusunɔ susio, u koo mɑɑ bɛɛ susi. I bɛɛn nɔmɑ dɛɛrɑsio, bɛɛ durumɡibu. I bɛɛn ɡɔ̃rusu sɑ̃rɑsio, bɛɛ ɡɔ̃rusu yiruɡibu. \v 9 I de i n nuki sɑnkire kpɑ i n ɡɔɔ wooru sɔ̃ kpɑ i swĩ. I de bɛɛn yɛ̃ɛsu su ɡɔsiɑ swĩi kpɑ bɛɛn nuku dobu bu ɡɔsiɑ nuku sɑnkirɑnu. \v 10 I bɛɛn tii kɑwo Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ kpɑ u bɛɛ suɑ wɔllɔ. \s1 A ku wunɛɡii siri \p \v 11 Nɛɡibu, i ku kɔ̃sɑ mɑninɑ. Wi u win winsim kɔ̃sɑ ɡerumɔ, ǹ kun mɛ wi u nùn sirimɔ, woodɑn kɔ̃sɑ u ɡerumɔ mɑ u ye sirimɔ. Wee, ɑ̀ n woodɑ sirimɔ, ɑ ǹ mɑɑ sɑ̃ɑ wi u rɑ ye mɛm nɔɔwɛ mɑ n kun mɔ wi u ye sirimɔ. \v 12 Gusunɔ turowɑ woodɑ wɛ̃ɛmɔ, wiyɑ mɑɑ sɑ̃ɑ siri kowo. Wi turowɑ koo kpĩ u fɑɑbɑ ko, wiyɑ koo mɑɑ kɑm koosiɑ. Ǹ n mɛn nɑ, wɑrɑ rɑ n wunɛ ɑ kɑ wunɛn winsim siri. \s1 I ku tii suɑ \p \v 13 I mɑn swɑɑ dɑkio tɛ̃, bɛɛ be i mɔ̀, ɡisɔ ǹ kun mɛ siɑ i ko dɑ wuu kɑsɑ i ko mi wɔ̃ɔ tiɑ kpɑ i tenkuru ko i ɑre di. \v 14 Domi i ǹ yɛ̃ ye bɛɛn wɑ̃ɑrɑ ko n sɑ̃ɑ siɑ. I sɑ̃ɑwɑ nɡe bukɔ ɡe ɡɑ rɑ wɔrumɛ sɑɑ fiiko sɔɔ, yen biru kpɑ ɡu yɑrinɑ. \v 15 Mɛ n weenɛ i ɡere wee. Yinni Gusunɔ ù n kĩ, mɑ i wɑ̃ɑ, i ko yeni ko, ǹ kun mɛ yeɔnɔ. \v 16 Adɑmɑ tɛ̃ i woo kɑnɑmɔ i tii suɑmɔ. Woo kɑnɑ bin bweseru kpuro bu ǹ wɑ̃. \v 17 Nɡe mɛyɑ bɑɑwure wi u ɡeɑn kobu yɛ̃ mɑ u kun kue, u torɑwɑ. \c 5 \s1 Dukiɑɡibun kirɔ \p \v 1 Tɛ̃ bɛɛ dukiɑɡibu, i mɑn swɑɑ dɑkio. I swĩiyɔ kpɑ i n ɑrɑru mɔ̀ wɑhɑlɑ ye yɑ bɛɛ sisien sɔ̃. \v 2 Bɛɛn dukiɑ sɑnkirɑ, mɑ ɡɛmi bɛɛn yɑ̃nu di. \v 3 Bɛɛn wurɑ kɑ bɛɛn sii ɡeesu wururɑ diirɑ. Wururɑ yerɑ yɑ koo bɛɛ ɑre kɔ̃suru diiyɑ, kpɑ yu bɛɛn wɑsin yɑɑ bɑɑsi di nɡe dɔ̃ɔ. I dukiɑ ɡurɑ i tɑɑsinɛ sɑnɑm dɑ̃ɑkim mɛni sɔɔ. \v 4 Wee, i ǹ sɔm kowobu ben ɡobi kɔsie be bɑ kɑ bɛɛ dĩɑnu ɡurɑ ɡberɔ, mɑ ɡobi yi, yi wuri mɔ̀. Dĩɑ ɡuro ben wuri mɑɑ dumɔ wɔllu kɑ tem Yinnin swɑɑ sɔɔ. \v 5 I bɛɛn wɑ̃ɑru di hɑnduniɑ sɔɔ kɑ dukiɑ bɑkɑ kɑ yɛ̃ɛribu. I dimɔ i bɔriɑmɔ nɡe yɑ̃ɑ sɑkɑ yɑ̃ɑru. \v 6 I ɡeeɡii tɑɑrɛ wɛ̃ i ɡo, u ǹ mɑɑ kɑ bɛɛ ɡɑbirinɛ. \s1 Tɛmɑnɑbu kɑ kɑnɑru \p \v 7 Yen sɔ̃, nɛɡibu, i tɛmɑnɔ sere Yinni u kɑ wurɑmɑ. I mɛɛrio nɡe mɛ ɡbee wuko rɑ n suuru sɑ̃ɑ u n kɑ tem mɑrɑ mu nùn dĩɑ ɡeenu mɑruɑ. U rɑ n ɡuri ɡbiikii kɑ dɑ̃ɑki mɑrɑ. \v 8 Bɛɛn tii mɑɑ, i n suuru sɑ̃ɑ, i n yɔ̃ dim dim domi Yinnin nɑɑru tɑ turuku koomɑ. \p \v 9 Nɛɡibu, i ku ɡɔburu wɑɑnɑ kpɑ bu ku rɑɑ bɛɛ tɑɑrɛ wɛ̃n sɔ̃. Wee siri kowo u yɔ̃ dii kɔnnɔwɔ. \v 10 Nɛɡibu, i Gusunɔn sɔmɔbu yɑɑyo be bɑ ɡɑri ɡeruɑ kɑ Yinnin yĩsiru. I ben suuru sɑɑrio ye bɑ kuɑ nɔni swɑ̃ɑru sɔɔ. \v 11 Wee, sɑ bu sokumɔ doo nɔɔruɡibu yèn sɔ̃ bɑ yɔ̃rɑ dim dim. I Yoobun tɛmɑnɑbun bɑɑru nuɑ, i mɑɑ yɛ̃ ye Yinni Gusunɔ u nùn kuɑ yen biru. Domi Yinni u rɑ wɔnwɔndu kɑ tɔn ɡeeru ko. \p \v 12 Ye n kpuro kere nɛɡibu, i ku kɑ wɔllu bɔ̃re, ǹ kun mɛ kɑ tem, ǹ kun mɛ kɑ ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu. I ɡesi ɡeruo mɛyɑ sɑnɑm mɛ n sɑ̃ɑ mɛ, kpɑ i ɡere ɑɑwo, n ǹ mɛ, sɑnɑm mɛ n ǹ mɛ, kpɑ i ku kɑ wɔri Gusunɔn siribu sɔɔ. \p \v 13 Nɔni swɑ̃ɑrɑ bɛɛn ɡoo deemɑwɑ? U kɑnɑru koowo. Goon nukurɑ tɑ do? U Gusunɔ siɑro kɑ womusu. \v 14 Bɛɛn ɡoowɑ bɑrɔ? U Yesun yiɡbɛ tɔnwerobu sokusio. Berɑ bɑ koo nùn ɡum tɑ̃re kɑ Yinnin yĩsiru kpɑ bu nùn kɑnɑru koosi. \v 15 Kɑnɑ nɑɑnɛɡii te, tɑ koo bɑrɔ wi fɑɑbɑ ko. Yinni Gusunɔ u koo nùn bwɑ̃ɑ dobu wɛ̃. Ù n dɑɑ mɑɑ torɑ, bɑ koo nùn suuru kuɑ. \v 16 Ǹ n mɛn nɑ, i bɛɛn durum tuubɑ kuɑnɔ, kpɑ i n kɑnɑru kuɑnɑmmɛ, kpɑ i kɑ wɑ i bɛkurɑ. Gemɡiin kɑnɑru tɑ dɑm ɑrufɑɑniɡum mɔ n kpɑ̃. \v 17 Eli, tɔnuwɑ nɡe bɛsɛ. U kɑnɑru kuɑ ɡem ɡem ɡurɑ yu ku nɛ, mɑ ɡurɑ kun nɑ sere wɔ̃ɔ itɑ kɑ suru nɔɔbɑ tiɑ. \v 18 Yen biru u kpɑm kɑnɑru kuɑ, mɑ Gusunɔ u ɡurɑ nɛɛsiɑ mɑ u derɑ dĩɑnu kpiɑ temɔ. \p \v 19 Nɛɡibu, bɛɛn ɡoo ù n kɑ ɡem tondɑ mɑ ɡoo kɑ nùn wurɑmɑ mi kpɑm, \v 20 i n yɛ̃ mɑ wi u kɑ toro wurɑmɑ sɑɑ torɑrun swɑɑn di, u koo toro win hunde wɔrɑ ɡɔɔn nɔmɑn di kpɑ u de bu torɑ dɑbinu kpeesiɑ.