\id GEN \ide UTF-8 \h Torubu \mt1 HANDUNIAN TORUBU \ip Bibelin tire ɡbiikirɑ bɑ sokumɔ Hɑnduniɑn Torubu. Terɑ tɑ sun sɔ̃ɔsimɔ nɡe mɛ bɑ kɑ hɑnduniɑ kɑ tɔnu tɑkɑ kuɑ, kɑ nɡe mɛ durum kɑ wɑhɑlɑ yɑ kɑ toruɑ hɑnduniɑ sɔɔ. Terɑ tɑ mɑɑ sun Isirelibɑn sikɑdobɑn ɡɑri sɔ̃ɔmɔ. Sikɑdo ben ɡbiikoowɑ Aburɑhɑmu wi u yĩsiru yɑrɑ win nɑɑnɛ dokebun sɔ̃ kɑ win mɛm nɔɔbun sɔ̃. Terɑ tɑ mɑɑ sun win bii Isɑkin ɡɑri sɔ̃ɔmɔ kɑ sere mɑɑ win debubu Yɑkɔbu wi u bibu wɔkurɑ yiru mɑrɑ. \ip Bibu wɔkurɑ yiru yen turo u kuɑ nɛnɛm. Win yĩsirɑ Yosɛfu. Wiyɑ u win tundo kɑ win mɑɑbu kɑ win wɔnɔbu fɑɑbɑ kuɑ Eɡibitiɔ ɡɔ̃ɔrun sɑɑ sɔɔ. \is1 Tire ten kpunɑɑ \iq1 1. Hɑnduniɑn torubu, wiru 1n di sere wiru 11. \iq1 2. Aburɑhɑmun ɡɑri, wiru 12n di sere wiru 25:18. \iq1 3. Isɑkin ɡɑri, wiru 25:19n di sere wiru 26:35. \iq1 4. Yɑkɔbun ɡɑri, wiru 27n di sere wiru 36. \iq1 5. Yosɛfun ɡɑri, wiru 37n di sere wiru 50. \ie \c 1 \ms1 GÃANU KPURON TORE \s1 Nɡe mɛ Gusunɔ u kɑ hɑnduniɑ tɑkɑ kuɑ \p \v 1 Sɑnɑm mɛ Gusunɔ u hɑnduniɑ toruɑ, u wɔllu kɑ tem tɑkɑ kuɑ. \p \v 2 Tem dɑɑ wɑ̃ɑwɑ bitɑm. Gɑ̃ɑnu kun wɑ̃ɑ mɛ sɔɔ. Mɛn temɔ wɔru bɔkɔwɑ ɡɑ wɑ̃ɑ mi, mɑ yɑm wɔ̃kurɑ ɡu wukiri. Mɑ nim mu tɛrie tem mɛn wɔllu ɡiɑ. Nim mɛn wɔllɔwɑ Gusunɔn Hunde rɑ n bɛllimɔ. \v 3 Yerɑ Gusunɔ u nɛɛ, yɑm bururɑm mu kooro. Ye u ɡeruɑ mɛ, mɑ mu koorɑ. \v 4 Mɑ yɑm bururɑm mɛ, mu nùn wɛ̃re. Sɑɑ yerɑ u mu wunɑnɑ kɑ yɑm wɔ̃kuru. \v 5 Mɑ u yɑm bururɑm sokɑ sɔ̃ɔ sɔɔ, yɑm wɔ̃kuru mɑɑ wɔ̃kuru. Mɑ sɔ̃ɔ sɔɔ ɡe kɑ wɔ̃ku te, n swĩinɑ mɑ n kuɑ tɔ̃ɔ ɡbiikiru. \p \v 6 Mɑ Gusunɔ u nɛɛ, ɡɑ̃ɑnu nu tɛrio wɔllɔ nɡe ɡɔnɑ kpɑ mu n nim bɔnu sɑ̃ɑ. \p \v 7 Ye u ɡeruɑ mɛ, mɑ wom mu tɛriɑ mu nim mɛ bɔnu kuɑ. Sukum wɑ̃ɑ nim wɔllɔ, sukum mɑɑ wɑ̃ɑ temɔ. \v 8 Mɑ u ɡɑ̃ɑ ni sokɑ wɔllu. Sɑɑ ye u yebɑ mɔ̀, sɔ̃ɔ sɔɔ kɑ wɔ̃kuru n swĩinɑ mɑ n kuɑ tɔ̃ru yiruse. \p \v 9 Mɑ Gusunɔ u nɛɛ, nim mɛ mu wɑ̃ɑ wom dirum temɔ mu subenu koowo kpɑ tem ɡbebum mu terɑ. \p Ye u ɡeruɑ mɛ, mɑ n koorɑ. \v 10 Mɑ u tem ɡbebum mɛ sokɑ tem, mɑ u mɑɑ nim sube nin bɑɑtere sokɑ nim wɔ̃ku. Mɑ n nùn wɛ̃re. \p \v 11 Yerɑ u nɛɛ, tem mu ɡɑ̃ɑ dɑbinu kpiiyo, kɑ yɑkɑ si su ko n binu mɑrumɔ kɑ dɑ̃ɑ binuɡii bwese bwesekɑ ni nu nin bweseru mɔ nin mɑrum sɔɔ. \p Ye u ɡeruɑ mɛ, mɑ n koorɑ. \v 12 Tem mu ɡɑ̃ɑ dɑbinu kpiɑ, kɑ yɑkɑ bwese bwesekɑ si su binu mɑrumɔ, kɑ dɑ̃ɑ binuɡii bwese bwesekɑ ni nu bweseru mɔ nin mɑrum sɔɔ. Mɑ n nùn wɛ̃re. \v 13 Ye u yebɑ mɔ̀, sɔ̃ɔ sɔɔ kɑ wɔ̃kuru n swĩinɑ mɑ n kuɑ tɔ̃ru itɑse. \p \v 14 Mɑ Gusunɔ u nɛɛ, fitilɑnu nu kooro wom dirum sɔɔ kpɑ nu sɔ̃ɔ sɔɔ kɑ wɔ̃kuru wunɑnɑ, kpɑ nu n sɔ̃ɔsimɔ sɑɑ ye wɔ̃su kɑ tɔ̃ɔ bɑkɑnu koo tore. \v 15 Kpɑ nu n sɑ̃ɑ fitilɑnu wom dirum sɔɔ nu kɑ tem yɑm bururɑsiɑ. \p Ye u ɡeruɑ mɛ, mɑ n koorɑ. \v 16 U fitilɑ bɑkɑnu yiru kuɑ, niyɑ sɔ̃ɔ kɑ suru. U mɑɑ kperi kuɑ. U sɔ̃ɔ kuɑwɑ u n kɑ bɑndu dii sɔ̃ɔ sɔɔ, mɑ u suru kuɑ u n kɑ bɑndu dii wɔ̃kuru. \v 17 Mɑ u ni kpuro doke wɔllɔ nu n kɑ tem yɑm bururɑsie, \v 18 kpɑ nu n sɑ̃ɑ sɔ̃ɔ sɔɔ kɑ wɔ̃kurun sunɔ, kpɑ nu n yɑm bururɑm kɑ yɑm wɔ̃kuru wunɑnɛ. Mɑ n nùn wɛ̃re. \v 19 Sɑɑ ye u yebɑ mɔ̀, sɔ̃ɔ sɔɔ kɑ wɔ̃kuru n swĩinɑ mɑ n kuɑ tɔ̃ru nnɛse. \p \v 20 Mɑ Gusunɔ u nɛɛ, nim mu de hunde konibɑ dɑbi dɑbinu nu koorɑ mɛ sɔɔ, kpɑ ɡunɔsu su n yɔ̃ɔmɔ wom dirum sɔɔ. \p \v 21 Yerɑ u swɛ̃ɛ bɛkɛ tɑkɑ kuɑ kɑ yɛɛ kpuro yi yi sĩimɔ yi yibɑ nim mɛ sɔɔ bwese bwesekɑ. U mɑɑ ɡunɔsu kuɑ bwese bwesekɑ. Mɑ n nùn wɛ̃re. \p \v 22 Yen biru u yi domɑru kuɑ u nɛɛ, yi kɔwɑro yi dɑbiɑ yi yibu nim wɔ̃kun nim sɔɔ kpɑ ɡunɔsu su dɑbiɑ hɑnduniɑ sɔɔ. \p \v 23 Sɑɑ ye u yebɑ mɔ̀, sɔ̃ɔ sɔɔ kɑ wɔ̃kuru n swĩinɑ mɑ n kuɑ tɔ̃ru nɔɔbuse. \p \v 24 Mɑ Gusunɔ u nɛɛ, yɛɛ bwese bwesekɑ yi mɑruro tem sɔɔ. Yiyɑ kpɑɑku yɛɛ kɑ ɡbeeku yɛɛ kɑ yɛɛ yi yi rɑ kɑbiri, yi kpuro bwese bwesekɑ. \p Ye u ɡeruɑ mɛ, mɑ n koorɑ. \v 25 U ɡbeeku yɛɛ kuɑ bwese bwesekɑ kɑ kpɑɑku yɛɛ kɑ yɛɛ yi yi rɑ kɑbiri. Mɑ n nùn wɛ̃re. \p \v 26 Yen biru Gusunɔ u nɛɛ, kon tɔnu tɑkɑ ko u n sɑ̃ɑ nɛn weenɑsii mɑm mɑm, kpɑ u n sɑ̃ɑ ye nɑ tɑkɑ kuɑ kpuron wiruɡii. Yeyɑ tem kpuro kɑ swɛ̃ɛ kɑ ɡunɔsu kɑ kpɑɑku yɛɛ kɑ yɛɛ yi yi rɑ kɑbiri temɔ kpuro. \p \v 27 Ye u ɡeruɑ mɛ, \q1 mɑ u tɔnu tɑkɑ kuɑ \q1 u kɑ nùn weenɛ mɑm mɑm. \q1 U bu kuɑwɑ durɔ kɑ kurɔ. \m \v 28 Mɑ u bu domɑru kuɑ u nɛɛ, i mɑruro i dɑbiɑ i hɑnduniɑ yibu yɑ n sɑ̃ɑ bɛɛɡiɑ kpɑ i n yɛɛ kpuro nɔmɑ sikerenɛ. Yiyɑ swɛ̃ɛ kɑ ɡunɔsu kɑ yɛɛ yi yi sĩimɔ temɔ kpuro. \p \v 29 U mɑɑ nɛɛ, wee ye i ko n dɑ di. Yeyɑ yɑkɔ bweseru bɑɑtere tem sɔɔ kpuro te tɑ rɑ binu mɑ, kɑ dɑ̃ɑ binuɡiru bɑɑtere te tɑ ten bweseru mɔ ten mɑrum sɔɔ. \v 30 Mɑ u mɑɑ hɑnduniɑn yɛɛ kpuro yi yi hunde mɔ yi sĩimɔ temɔ kɑ ɡunɔsu kpuro sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ bɛɛ yɑkɔ beku bɑɑɡere wɛ̃ i n dɑ di. \p Ye u ɡeruɑ mɛ, mɑ n koorɑ. \v 31 Yerɑ u mɛɛrɑ kpuro ye u kuɑ, mɑ n nùn wɛ̃re ɡem ɡem. Sɑɑ ye u yebɑ mɔ̀, sɔ̃ɔ sɔɔ kɑ wɔ̃kuru n swĩinɑ mɑ n kuɑ tɔ̃ru nɔɔbɑ tiɑse. \c 2 \p \v 1 Nɡe mɛyɑ Gusunɔ u kɑ wɔllu kɑ tem kɑ kpuro ye yɑ wɑ̃ɑ sɔɔ tɑkɑ kuɑ u wiru ɡo. \v 2 Tɔ̃ru nɔɔbɑ tiɑse sɔɔrɑ u win sɔmɑ ye u kuɑ kpuro wiru ɡo mɑ u wɛ̃rɑ tɔ̃ru nɔɔbɑ yiruse. \v 3 Mɑ u nɔɔbɑ yiruse te yi nɛnɛm win sɔ̃, u tu domɑru kuɑ yèn sɔ̃ te sɔɔrɑ u wɛ̃rɑ ye u kpuro tɑkɑ kuɑ u kpɑ. \s1 Gusunɔ u tɔnu doke ɡbɑɑ te bɑ sokumɔ Edɛniɔ \p \v 4 Sɑnɑm mɛ Yinni Gusunɔ u wɔllu kɑ tem tɑkɑ kuɑ, \v 5 dɑ̃ru ɡɑrɑ kun ɡinɑ kpiɑ tem sɔɔ, yɑkɑsu ɡɑsu kun mɑɑ kpiɑ domi Yinni Gusunɔ kun ɡinɑ ɡurɑ nɛɛsie sɑnɑm mɛ. Tɔnu mɑɑ sɑri wi u koo tem mɛ wuku. \v 6 Adɑmɑ kɑkoru ɡɑru tɑ rɑ se tem di tu tem mɛ nikererɑsiɑ kpuro. \p \v 7 Yen biruwɑ Yinni Gusunɔ u tɔnu mɔmɑ kɑ tem u nùn wɑ̃ɑrun wom wɛ̃sie win wɛ̃rɔ, mɑ tɔnu kuɑ wɑso. \v 8 Mɑ Yinni Gusunɔ u ɡbɑɑru kuɑ Edɛniɔ sɔ̃ɔ yɑri yerun berɑ, mɑ u tɔnu wi u kuɑ mi suɑ u doke sɔɔ. \v 9 Mɑ u dɑ̃ɑ bwese bwesekɑ kpiisiɑ te sɔɔ, ni nu wɑɑbu wɑ̃ kɑ ni nu dim do, kɑ sere dɑ̃ɑ tèn binu nu koo tɔnu wɑ̃ɑru wɛ̃, kɑ mɑɑ tèn binu nu koo tɔnu ɡeɑ kɑ kɔ̃sɑ ɡiɑsiɑ. Dɑ̃nu yiru ye, nu wɑ̃ɑwɑ ɡbɑɑ ten suunu sɔɔ. \p \v 10 Dɑɑru ɡɑrɑ wɑ̃ɑ ɡbɑɑ te sɔɔ, te tɑ tu nike nikeru sɑ̃ɑ. Min diyɑ tɑ yɑrɑ mɑ tɑ kɛri kuɑ nnɛ. \v 11 Gbiikɑɑn yĩsirɑ Pisoni. Yeyɑ yɑ tem mɛ bɑ mɔ̀ Hɑfilɑ sikerenɛ. \v 12 Tem mɛ sɔɔrɑ wurɑ ɡeɑ wɑ̃ɑ. Turɑre nubu duroruɡiɑ mɑɑ wɑ̃ɑ mi, kɑ kpee ɡobiɡinu. \v 13 Kɛrɑ yirusen yĩsirɑ mɑɑ Gihoni. Yeyɑ yɑ tem mɛ bɑ mɔ̀ Kusi sikerenɛ. \v 14 Kɛrɑ itɑsewɑ mɑɑ Tiɡiri. Yeyɑ yɑ kokumɔ tem mɛ bɑ mɔ̀ Asirin sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ. Kɛrɑ nnɛsewɑ mɑɑ Efɑrɑti. \p \v 15 Ye Yinni Gusunɔ u ɡbɑɑ te sɔɔru kuɑ u kpɑ Edɛniɔ, yerɑ u tɔnu wi suɑ u doke sɔɔ u kɑ tu wuku kpɑ u n tu kɔ̃su. \v 16 Mɑ u nùn woodɑ yeni wɛ̃ u nɛɛ, kɑɑ kpĩ ɑ ɡbɑɑ ten dɑ̃nu kpuron binu di. \v 17 Adɑmɑ dɑ̃ɑ tèn binu nu koo tɔnu ɡeɑ kɑ kɔ̃sɑ ɡiɑsiɑ, ɑ ku rɑ ten binu di, domi dɔmɑ te ɑ nu di, kɑɑ ɡbiwɑ. \p \v 18-20 Kɑ temɑ Yinni Gusunɔ u ɡbeeku yɛɛ kpuro kuɑ kɑ ɡunɔsu kpuro, mɑ u kɑ ye kpuro nɑ tɔnu win mi, u kɑ wɑ mɛ u koo ye yĩsiru kɛ̃. Mɑ tɔnu wi, u yɑɑ sɑbenu kpuro kɑ ɡunɔsu kɑ ɡbeeku yɛɛ kpuro yĩsɑ kɑ̃. Yĩsi te tɔnu wi, u mɑɑ yɑɑ bɑɑyere kɑ̃ teyɑ bɑ kɑ ye sokumɔ. Adɑmɑ ye kpuro sɔɔ, sɑri ye yɑ kɑ nùn weenɛ ye yɑ koo nùn somi. Yen sɔ̃nɑ Yinni Gusunɔ u nɛɛ, n ǹ wɑ̃ tɔnu u n wɑ̃ɑ wi turo. Kon nùn ɡoo kuɑ u n sɑ̃ɑ nɡe wi, wi u koo nùn somi. \p \v 21 Yerɑ Yinni Gusunɔ u tɔnu wi dom mɔn bɑkɑru kpɛ̃ɛ u dweeyɑ. Mɑ u win yɛ̃sɑn kuku teeru wunɑ mɑ u yɛ̃sɑ ye kɔruɑ kɑ yɑɑ bɑɑsi. \v 22 Mɑ u tɔn kurɔ tɑkɑ kuɑ kɑ tɔn durɔn kuku te, te u wunɑ. Mɑ u kɑ nùn nɑ tɔn durɔ win mi. \v 23 Yerɑ durɔ wi, u nɛɛ, \q1 wee tɛ̃, wini u wɑsi mɔ nɡe nɛɡii mɑm mɑm. \q1 Bɑ koo nùn sokuwɑ tɔn kurɔ, \q1 domi tɔn durɔn min diyɑ u yɑrɑ. \p \v 24 Yen sɔ̃nɑ durɔ u koo win tundo kɑ win mɛro deri kpɑ wi kɑ win kurɔ bɑ n mɑninɛ, kpɑ be yiru kpuro bu ko wɑsi tee. \p \v 25 Sɑɑ ye sɔɔ, durɔ wi kɑ win kurɔ tererɑ bɑ wɑ̃ɑ. Sekurɑ kun mɑɑ ben ɡoo mɔ̀. \s1 Gusunɔ u win tɑkɑ koorɑ kpuro bɔ̃rusi \c 3 \p \v 1 N deemɑ wɑɑ yɑ bwisi bo ɡbeeku yɛɛ kpuro sɔɔ yi Yinni Gusunɔ u tɑkɑ kuɑ. Yerɑ yɑ nɑ kurɔ win mi, yɑ nùn bikiɑ yɑ nɛɛ, kɑ ɡem Gusunɔ u nɛɛ, i ku ɡbɑɑ tenin dɑ̃ɑ binu kpuro di? \p \v 2 Mɑ kurɔ wi, u ye wisɑ u nɛɛ, sɑ rɑ ɡbɑɑ ten dɑ̃ɑ binu di ni, \v 3 mɑ n kun mɔ te tɑ wɑ̃ɑ suunu sɔɔ. Terɑ u nɛɛ, su ku mɑm ten binu bɑbɑ su sere di su ku kɑ ɡbin sɔ̃. \p \v 4 Yerɑ wɑɑ ye, yɑ kurɔ wi wisɑ yɑ nɛɛ, i ǹ ɡbimɔ pɑi! \v 5 Domi Gusunɔ u yɛ̃ dɔmɑ te i ten binu di, bɛɛn nɔni koo wukiɑrɑwɑ kpɑ i n sɑ̃ɑ nɡe win tii, i n ɡeɑ kɑ kɔ̃sɑ yɛ̃. \p \v 6 Mɑ kurɔ wi, u wɑ dɑ̃ɑ te, tɑ kɑ dii dobu weenɛ tɑ wɑɑbu wɑ̃, tɑ koo mɑɑ kpĩ tu nùn ko bwisiɡii. Mɑ u ten bii ni sɔrɑ u di. U mɑɑ win durɔ wɛ̃ kɑ wi bɑ wɑ̃ɑsinɛ, mɑ wi, u mɑɑ di. \v 7 Yerɑ be yiru kpuron nɔni wukiɑrɑ bɑ ɡiɑ mɑ tererɑ bɑ wɑ̃ɑ. Mɑ bɑ dɑ bɑ dɑ̃ɑ te bɑ mɔ̀ fiɡien wuru bɑkɑsu burɑ bɑ swɛɛnɑ bɑ kɑ tii ɡɑndi. \p \v 8 Ye bɑ Yinni Gusunɔn nɔɔ nuɑ u bɔsu ɡbɑɑ te sɔɔ yokɑ, yerɑ bɑ dɑ bɑ nùn kukue ɡbɑɑ ten dɑ̃nun suunu sɔɔ. \v 9 Adɑmɑ Yinni Gusunɔ u durɔ wi sokɑ u nɛɛ, mɑnɑ ɑ wɑ̃ɑ. \p \v 10 Durɔ wi, u wisɑ u nɛɛ, ye nɑ wunɛn nɔɔ nuɑ ɡbɑɑru sɔɔ, bɛrum mɑn mwɑ domi tererɑ nɑ wɑ̃ɑ, mɑ nɑ kukuɑ. \p \v 11 Gusunɔ u nɛɛ, wɑrɑ nun sɔ̃ɔwɑ mɑ tererɑ ɑ wɑ̃ɑ. Nɡe ɑ dɑ̃ɑ ten binu diwɑ te nɑ nɛɛ, ɑ ku di. \p \v 12 Durɔ wi, u nɛɛ, kurɔ wi ɑ mɑn wɛ̃ u n kɑ mɑn wɑ̃ɑ wiyɑ mɑn dɑ̃ɑ ten binu wɛ̃ mɑ nɑ di. \p \v 13 Mɑ Yinni Gusunɔ u kurɔ wi bikiɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ kuɑ mɛ. \p Mɑ u wisɑ u nɛɛ, wɑɑ yɑ mɑn kɔkurɑ nɑ kɑ di. \p \v 14 Yinni Gusunɔ u wɑɑ ye sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, yèn sɔ̃ ɑ kuɑ mɛ, ɑ kuɑ bɔ̃rurɑ n yɛɛ kpuro kere. \q1 Wunɛn nukurɑ kɑɑ n dɑ kɑ kɑbiri. \q1 Temɑ kɑɑ n dɑ di \q1 sere kɑ wunɛn wɑ̃ɑrun nɔrɔ. \q1 \v 15 Nɑ kon mɑɑ yibɛrɛ tɛɛru doke \q1 wunɛ kɑ kurɔ win bɑɑ sɔɔ, \q1 kɑ mɑɑ wunɛn bweseru kɑ win bweserun bɑɑ sɔɔ. \q1 Win bweserun ɡoo u koo nun wiru kɔrɑ, \q1 kɑɑ mɑɑ win nɑɑ tokuru mɛɛrɑ ko. \p \v 16 Yerɑ u mɑɑ kurɔ wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \q1 kon wunɛn ɡurɑn wɑhɑlɑ sosi. \q1 Kɑɑ n dɑ mɑwɑ kɑ nɔni swɑ̃ɑru. \q1 Wunɛn kĩru kpuro tɑ ko n wɑ̃ɑwɑ wunɛn durɔ sɔɔ, \q1 wiyɑ ko n mɑɑ sɑ̃ɑ wunɛn wiruɡii. \p \v 17-19 U mɑɑ durɔ wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, yèn sɔ̃ ɑ wunɛn kurɔn ɡɑri wurɑ, mɑ ɑ dɑ̃ɑ ten binu di te nɑ nɛɛ, ɑ ku di, \q1 nɑ tem bɔ̃rusi wunɛn sɔ̃. \q1 Sɑ̃kunu kɑ ɑwĩiyɑ mu koo nun kpiiyɑ, \q1 wunɛn wɑ̃ɑru kpuro sɔɔ, \q1 nɔwiɑwɑ kɑɑ n dɑ ko \q1 kpɑ ɑ wɛnyɑ ɑ sere wunɛn dĩɑnu wɑ ɡberɔ. \q1 Yen biru kɑɑ ɡbi \q1 kpɑ bu nun sike temɔ, \q1 domi temɑ nɑ kɑ nun kuɑ. \q1 Kɑɑ mɑɑ wurɑ ɑ ko tem mɛ. \p \v 20 Mɑ Adɑmu u win kurɔ yĩsiru kɑ̃ Efɑ, domi wiyɑ u sɑ̃ɑ tɔmbu kpuron mɛro. \v 21 Mɑ Yinni Gusunɔ u Adɑmu kɑ win kurɔ yɑɑ ɡɔnɑn yɑbenu kuɑ u bu sebusiɑ. \p \v 22 Mɑ Yinni Gusunɔ u nɛɛ, wee tɔnu wi, u kuɑ nɡe mɛ nɑ sɑ̃ɑ, u ɡeɑ kɑ kɔ̃sɑ ɡiɑ. Tɛ̃ nɑ ǹ kon de u dɑ̃ɑ bii ni nu koo nùn wɑ̃ɑru wɛ̃ sɔri u di u n kɑ wɑ̃ɑ kɑ bɑɑdommɑɔ. \p \v 23 Yerɑ u nùn ɡirɑ Edɛnin ɡbɑɑ ten min di u dɑ u tem wuku mɛ u kɑ nùn mɔmɑ. \v 24 Nɡe mɛyɑ u kɑ Adɑmu ɡirɑ mɑ u wɔllun kɔ̃sobu doke Edɛnin ɡbɑɑ ten kɔnnɔwɔ, ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɑri yerun berɑ ɡiɑ. Bɑ tɑkobi nɛni bɑ ye fĩɑmɔ mɑ yɑ bɑllimɔ sɔ̃ɔ sɔɔ nɡe dɔ̃ɔ yɑrɑ, bɑ kɑ dɑ̃ɑ tèn binu nu koo tɔnu wɑ̃ɑru wɛ̃ kɔ̃su. \s1 Kɑɛni kɑ Abɛli \c 4 \p \v 1 Yen biru Adɑmu kɑ win kurɔ Efɑ bɑ mɛnnɑ mɑ Efɑ u ɡurɑ suɑ u Kɑɛni mɑrɑ. Mɑ u nɛɛ, kɑ Yinni Gusunɔn somirɑ nɑ tɔnu tɑkɑ kuɑ. \p \v 2 Mɑ u mɑɑ ɡurɑ suɑ u Abɛli, Kɑɛnin wɔnɔ mɑrɑ. \p Abɛli wiyɑ u rɑ yɑ̃ɑnu kpɑre, Kɑɛni mɑɑ kuɑ ɡbee wuko. \v 3 Sɔ̃ɔ mɛɛrun biru, Kɑɛni u kɑ win kɛ̃ru nɑ Yinni Gusunɔn mi, te tɑ sɑ̃ɑ win ɡberun dĩɑnu. \v 4 Mɑ Abɛli mɑɑ kɑ wiɡiru nɑ te u ɡɔsɑ sɑɑ win yɑɑ sɑbenun bii ɡbiikinun di ni nu bɔɔru. Yinni Gusunɔ u kɑ Abɛli nɔni ɡeu mɛɛrɑ mɑ u win kɛ̃ru mwɑ. \v 5 Adɑmɑ u ǹ kɑ Kɑɛni nɔnu ɡeu mɛɛrɑ, u ǹ mɑɑ win kɛ̃ru mwɛ. Mɑ Kɑɛni u mɔru bɑrɑ sere win wuswɑɑ burisinɑ. \v 6 Yerɑ Yinni Gusunɔ u Kɑɛni bikiɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ mɔru bɑre, mbɑn sɔ̃nɑ wunɛn wuswɑɑ burisinɛ. \v 7 Geemɑ, ɑ̀ n ɡeɑ mɔ̀, wunɛn bwɛ̃rɑ ko n kpĩ. Ǹ n mɑɑ kɔ̃sɑn nɑ ɑ mɔ̀, durum yɑ kpĩ wunɛn dii kɔnnɔwɔ nɡe yɑɑ ɡɔbɑ yɑ nun mɑrɑ. Adɑmɑ ɑ de ɑ ye kɑmiɑ. \p \v 8 Sɔ̃ɔ teeru Kɑɛni u win wɔnɔ Abɛli sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, su dɑ ɡberɔ. \p Sɑnɑm mɛ bɑ wɑ̃ɑ mi, yerɑ u win wɔnɔ wi sɛ̃re u ɡo. \p \v 9 Mɑ Yinni Gusunɔ u dɑ Kɑɛnin mi, u nùn bikiɑ u nɛɛ, mɑnɑ wunɛn wɔnɔ Abɛli u wɑ̃ɑ. \p U wisɑ u nɛɛ, nɑ yɛ̃ ro? Nɛnɑ nɑ nɛn wɔnɔn kɔ̃so? \p \v 10 Mɑ Yinni Gusunɔ u kpɑm nɛɛ, mbɑ ɑ kuɑ mi. Wunɛn wɔnɔn yɛm mɛ mu yɑri temɔ, mu nɛn lɑɑkɑri seeye. \v 11 Tɛ̃ kɑɑ ko bɔ̃ruro n kere tem mɛ ɑ derɑ mu wunɛn wɔnɔ win yɛm nɔrɑ. \v 12 À n tem mɛ wukɑ, mu ǹ mɑɑ nun dĩɑnu kuɑmmɛ sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ. Kɑɑ n sɑ̃ɑwɑ kpiko kɑ yɑɑyɑɑre kowo hɑnduniɑ sɔɔ. \p \v 13 Yerɑ Kɑɛni u Yinni Gusunɔ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee, ɑ mɑn sɛɛyɑsiɑmɔ bi bu mɑn kere. \v 14 A mɑn ɡire ɡisɔ tem mɛn di. Nɑ dɔɔ nɑ n kukuɑ mi n tomɑ wunɛn min di, kpɑ nɑ n sɑ̃ɑ kpiko nɑ n yɑɑyɑɑre mɔ̀ hɑnduniɑ sɔɔ. Wi u mɑn wɑ kpuro, kpɑ u mɑn ɡo. \p \v 15 Adɑmɑ Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑɑwo, n ǹ mɛ. Goo ù n nun ɡo, kon yɛ̃ro mɔru kɔsiɑwɑ tiɑ tiɑn nɔn nɔɔbɑ yiru. \p Mɑ u Kɑɛni yĩreru koosi, wi u nùn wɑ u ku kɑ nùn ɡon sɔ̃. \v 16 Mɑ Kɑɛni u doonɑ n tomɑ Yinni Gusunɔn min di, u dɑ u sinɑ Edɛnin sɔ̃ɔ yɑri yerun berɑ ɡiɑ, Nɔduɔ. Yĩsi ten tubusiɑnɑ yɑɑyɑɑren tem. \s1 Kɑɛnin bibun bweseru \p \v 17 Yen biru Kɑɛni kɑ win kurɔ bɑ mɛnnɑ mɑ kurɔ wi, u ɡurɑ suɑ u Enɔku mɑrɑ. Mɑ Kɑɛni u wuu ɡɑɡu bɑnɑ u ɡu sokɑ Enɔku nɡe win biin yĩsiru. \v 18 Enɔku wi, u Irɑdi mɑrɑ, Irɑdi mɑɑ Mɛhuyɑɛli mɑrɑ. Mɛhuyɑɛli u Mɛtusɑɛli mɑrɑ mɑ Mɛtusɑɛli u Lemɛki mɑrɑ. \p \v 19 Lemɛki wi, u kurɔbu yiru suɑ. Turon yĩsirɑ Adɑ, turoɡirɑ mɑɑ Silɑ. \v 20 Adɑ u Yɑbɑli mɑrɑ. Wiyɑ u sɑ̃ɑ be bɑ wɑ̃ɑ kunɔ bɑ yɑɑ sɑbenu kpɑrɑmɔn bɑɑbɑ. \v 21 Win wɔnɔn yĩsirɑ Yubɑli. Wiyɑ mɑɑ sɑ̃ɑ be bɑ rɑ mɔrɔkunu kɑ ɡuunu so kpuron bɑɑbɑ. \v 22 Silɑ wi mɑɑ, u Tubɑli Kɑɛni mɑrɑ wi u rɑ dendi yɑ̃nu kpuro seku ye n sɑ̃ɑ sisu kɑ sii ɡɑndu. Win sesun yĩsirɑ Nɑɑmɑ. \p \v 23 Yerɑ Lemɛki u win kurɔbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \q1 i mɑn swɑɑ dɑkio, \q1 bɛɛ nɛn kurɔbu, Adɑ kɑ Silɑ. \q1 Nɑ tɔnu ɡo bɛɛn sɔ̃ \q1 yèn sɔ̃ u mɑn mɛɛrɑ kuɑ. \q1 \v 24 Bɑ̀ n wi u Kɑɛni ɡo mɔru kɔsiɑ nɔn nɔɔbɑ yiru, \q1 bɑ koo nɛ Lemɛki mɔru kɔsiɑ \q1 nɔn wɑtɑ kɑ wɔkurɑ nɔɔbu kɑ yiru. \p \v 25 Adɑmu kɑ win kurɔ Efɑ bɑ mɛnnɑ kpɑm, mɑ Efɑ u ɡurɑ suɑ u bii tɔn durɔ mɑrɑ u nùn yĩsiru kɑ̃ Sɛti. U nɛɛ, domi Yinni Gusunɔ u kpɑm mɑn bii tɔn durɔ kɑ̃ u kuɑ Abɛlin kɔsire, wi Kɑɛni u ɡo. \p \v 26 Sɛtin tii, u bii tɔn durɔ mɑrɑ mɑ u nùn yĩsiru kɑ̃ Enɔsi. Sɑnɑm mɛ sɔɔrɑ tɔmbɑ Yinni Gusunɔ sɑ̃ɑru toruɑ. \s1 Adɑmun bibun bweseru \c 5 \p \v 1 Wee nɡe mɛ bɑ Adɑmun bweserun yĩsɑ yoruɑ. Dɔmɑ te Gusunɔ u tɔn durɔ kɑ tɔn kurɔ tɑkɑ kuɑ u bu kuɑwɑ win weenɑsibu. \v 2 U bu sokɑ tɔmbu mɑ u bu domɑru kuɑ. \p \v 3 Ye Adɑmu u kuɑ wɔ̃ɔ wunɑɑ teeru kɑ wɔkuru (130) u bii tɔn durɔ mɑrɑ wi u kɑ nùn weenɛ mɑm mɑm. Mɑ u nùn yĩsiru kɑ̃ Sɛti. \v 4 Sɛtin mɑrubun biru Adɑmu wi, u bii tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu mɑrumɔ sere n kɑ kuɑ wɔ̃ɔ nɛnɛ (800). \v 5 U kuɑwɑ wɔ̃ɔ nɛnɛ kɑ wunɑɑ teeru kɑ wɔkuru (930) mɑ u kpunɑ u ɡu. \p \v 6 Ye Sɛti u kuɑ wɔ̃ɔ wunɔbu kɑ nɔɔbu (105), yerɑ u Enɔsi mɑrɑ. \v 7 Enɔsin mɑrubun biru, Sɛti wi, u bii tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu mɑrumɔ sere n kɑ kuɑ wɔ̃ɔ nɛnɛ kɑ nɔɔbɑ yiru (807). \v 8 U kuɑwɑ wɔ̃ɔ nɛnɛ kɑ wunɔbu kɑ wɔkurɑ yiru (912) mɑ u kpunɑ u ɡu. \p \v 9 Ye Enɔsi u kuɑ wɔ̃ɔ wɛnɛ kɑ wɔkuru, yerɑ u Kenɑni mɑrɑ. \v 10 Kenɑnin mɑrubun biru Enɔsi wi, u bii tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu mɑrumɔ sere n kɑ kuɑ wɔ̃ɔ nɛnɛ kɑ wɔkurɑ nɔɔbu (815). \v 11 U kuɑwɑ wɔ̃ɔ nɛnɛ kɑ wunɔbu kɑ nɔɔbu (905) mɑ u kpunɑ u ɡu. \p \v 12 Ye Kenɑni u kuɑ wɔ̃ɔ wɑtɑ kɑ wɔkuru, yerɑ u Mɑhɑlɑlɛɛli mɑrɑ. \v 13 Mɑhɑlɑlɛɛlin mɑrubun biru Kenɑni wi, u bii tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu mɑrumɔ sere n kɑ kuɑ wɔ̃ɔ nɛnɛ kɑ weeru (840). \v 14 U kuɑwɑ wɔ̃ɔ nɛnɛ kɑ wunɔbu kɑ wɔkuru (910) mɑ u kpunɑ u ɡu. \p \v 15 Ye Mɑhɑlɑlɛɛli u kuɑ wɔ̃ɔ wɑtɑ kɑ nɔɔbu, yerɑ u Yerɛdi mɑrɑ. \v 16 Yerɛdin mɑrubun biru Mɑhɑlɑlɛɛli wi, u bii tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu mɑrumɔ sere n kɑ kuɑ wɔ̃ɔ nɛnɛ kɑ tɛnɑ (830). \v 17 U kuɑwɑ wɔ̃ɔ nɛnɛ kɑ wɛnɛ kɑ wɔkurɑ nɔɔbu (895) mɑ u kpunɑ u ɡu. \p \v 18 Ye Yerɛdi u kuɑ wɔ̃ɔ wunɑɑ wɑtɑ kɑ yiru (162), yerɑ u Enɔku mɑrɑ. \v 19 Enɔkun mɑrubun biru Yerɛdi wi, u bii tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu mɑrumɔ sere n kɑ kuɑ wɔ̃ɔ nɛnɛ (800). \v 20 U kuɑwɑ wɔ̃ɔ nɛnɛ kɑ wunɑɑ wɑtɑ kɑ yiru (962) mɑ u kpunɑ u ɡu. \p \v 21 Ye Enɔku u kuɑ wɔ̃ɔ wɑtɑ kɑ nɔɔbu, yerɑ u Mɛtuselɑ mɑrɑ. \v 22 Mɛtuselɑn mɑrubun biru Enɔku wi, u kɑ Gusunɔ swĩinɑ. U bii tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu mɑrumɔ sere n kɑ kuɑ wɔ̃ɔ ɡoobɑ wunɔbu (300). \v 23 U kuɑwɑ wɔ̃ɔ ɡoobɑ wunɔbu kɑ wɑtɑ kɑ nɔɔbu (365). \v 24 U kɑ Gusunɔ swĩinɑ, yen biru u doonɑ wɔllɔ, domi Gusunɔ u nùn suɑwɑ wɑsiru. \p \v 25 Ye Mɛtuselɑ u kuɑ wɔ̃ɔ wunɑɑ wɛnɛ kɑ nɔɔbɑ yiru (187), yerɑ u Lemɛki mɑrɑ. \v 26 Lemɛkin mɑrubun biru Mɛtuselɑ wi, u bii tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu mɑrumɔ sere n kɑ kuɑ wɔ̃ɔ nɑtɑ kɑ wunɑɑ wɛnɛ kɑ yiru (782). \v 27 U kuɑwɑ wɔ̃ɔ nɛnɛ kɑ wunɑɑ wɑtɑ kɑ nɔɔbɑ nnɛ (969) mɑ u kpunɑ u ɡu. \p \v 28 Ye Lemɛki u kuɑ wɔ̃ɔ wunɑɑ wɛnɛ kɑ yiru (182), u bii tɔn durɔ mɑrɑ. \v 29 Mɑ u nùn yĩsiru kɑ̃ Nɔwɛ, u nɛɛ, winiwɑ koo sun somi bɛsɛn wɑsirɑru kɑ bɛsɛn sɔm sɛ̃sɔɡiɑ sɔɔ ye sɑ mɔ̀ yèn sɔ̃ Yinni Gusunɔ u tem bɔ̃rusi. \p \v 30 Nɔwɛn mɑrubun biru Lemɛki wi, u mɑɑ bii tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu mɑrumɔ sere n kɑ kuɑ wɔ̃ɔ nɛɛrɑ wunɔbu kɑ wɛnɛ kɑ wɔkurɑ nɔɔbu (595). \v 31 U kuɑwɑ wɔ̃ɔ nɑtɑ kɑ wunɑɑ wɑtɑ kɑ wɔkurɑ nɔɔbu kɑ yiru (777) mɑ u kpunɑ u ɡu. \p \v 32 Ye Nɔwɛ u kuɑ wɔ̃ɔ nɛɛrɑ wunɔbu (500), yerɑ u Sɛmu kɑ Kɑmu kɑ Yɑfɛti mɑrɑ. \s1 Tɔmbun dɑɑ kɔ̃sɑ \c 6 \p \v 1 Sɑnɑm mɛ tɔmbɑ kɔwɑrɑbu toruɑ hɑnduniɑ sɔɔ mɑ bɑ bii tɔn kurɔbu mɑrumɔ, \v 2 Wɔllun tɔmbu \f + \fr 6:2 \fr*\fk wɔllun tɔmbu \fk*\ft - Kɑ Heberum bɑ yoruɑ, Gusunɔn bii tɔn durɔbu. Gɑbɑ tɑmɑɑ yen tubusiɑnɑ wɔllun tɔmbu. Gɑbɑ mɑɑ tɑmɑɑ bɑ sɑ̃ɑ Sɛtin bweseru. Gɑbɑ mɑɑ tɑmɑɑ bɑ sɑ̃ɑwɑ sinɑ bibu.\ft*\f* ɡɑbɑ nɑ bɑ wɑ mɑ tɔmbun bii tɔn kurɔbu bɑ wɑ̃ mɑ bɑ tii kurɔbu ɡɔsiɑ. \v 3-4 Mɑ bɑ kɑ bu mɛnnɑ bɑ bibu mɑrɑ. Bii beyɑ bɑ kuɑ durɔ ɡbebunu hɑnduniɑ sɔɔ, ni nu rɑɑ yĩsiru yɑrɑ yellu. Mɑ Yinni Gusunɔ u nɛɛ, nɛn hunde kun ko n wɑ̃ɑ tɔmbu sɔɔ kɑ bɑɑdommɑɔ domi bɑ sɑ̃ɑwɑ be bɑ koo ɡbi. Kɑ mɛ, kon de bɑ n ɡinɑ wɑ̃ɑ wɔ̃ɔ wunɑɑ teeru. \p \v 5 Domi u wɑ tɔmbun dɑɑ kɔ̃sɑ kpɛ̃ɑ hɑnduniɑ sɔɔ. Ben ɡɔ̃run bwisikunu nu rɑ n wɑ̃ɑwɑ kɔ̃sɑ sɔɔ bɑɑdommɑ. \v 6 Mɑ win ɡɔ̃ru ɡɑ sɑnkirɑ yèn sɔ̃ u tɔmbu tɑkɑ kuɑ hɑnduniɑɔ. Yɑ nùn duɑ too sere win nukurɔ. \v 7 Mɑ u nɛɛ, wi, u koo kpuro kpeerɑsiɑwɑ hɑnduniɑ sɔɔn di, sɑɑ tɔnun min di n kɑ ɡirɑri yɛɛyɔ yi yi rɑ sĩ kɑ yi yi rɑ kɑbiri kɑ ɡunɔsu. Domi win nukurɑ sɑnkirɑ yèn sɔ̃ u yebɑ kpuro tɑkɑ kuɑ. \s1 Ye Gusunɔ u Nɔwɛ yiire \p \v 8 Adɑmɑ Gusunɔ u kɑ Nɔwɛ nɔnu ɡeu mɛɛrɑ \v 9-10 domi u win woodɑbɑ mɛm nɔɔwɑ. U ǹ tɑɑrɛ mɔ win wɑɑti ye sɔɔ, mɑ u kɑ Gusunɔ swĩinɑ. Bii tɔn durɔbu itɑwɑ u mɑrɑ. Ben yĩsɑ wee, Sɛmu kɑ Kɑmu kɑ Yɑfɛti. \p \v 11 Sɑɑ ye sɔɔ, hɑnduniɑn kɔ̃sɑ kpɛ̃ɑ Gusunɔn wuswɑɑɔ mɑ yɑ ɡɔbɑ bɑndɑ. \v 12 Yerɑ u hɑnduniɑ mɛɛrimɑ u wɑ yen kɔ̃sɑ kpɛ̃ɑ domi hunde koni bɑɑyere yɑ yen dɑɑ sɑnkɑ. \v 13 Mɑ u Nɔwɛ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ ɡɔ̃ru doke n hunde konibɑ kpuro kpeerɑsiɑ, domi bɑ derɑ hɑnduniɑn ɡɔbɑ bɑndɑ. Kon bu kpeerɑsiɑ, be kɑ tem sɑnnu. \v 14 Adɑmɑ wunɛ Nɔwɛ, ɑ tii kpɑkoro bɑkɑru kuo kɑ dɑ̃ɑ dɑmɡiɑ, tɑ n dii sɔsu mɔ, kpɑ ɑ tu dɑ̃ɑ fĩifĩinu tɛɛni ten sɔɔwɔ kɑ tɔɔwɔ. \v 15 Amɛniwɑ kɑɑ tu koosinɑ. A de ten dɛ̃ɛbu bu n sɑ̃ɑ ɡɔm soonu ɡoobɑ wunɔbu (300) kpɑ ten yɑsum mu n sɑ̃ɑ ɡɔm soonu weerɑɑkuru, kpɑ ten ɡunum mu n sɑ̃ɑ ɡɔm soonu tɛnɑ. \v 16 A de tɑ n kpɛɛru mɔ wɔllɔ. Kpɛɛ te sɔɔ, kpɑ ɑ fɛnɛnti ko yen dɛ̃ɛbu kɑ yɑsum mu n sɑ̃ɑ ɡɔm soo teeru. Kpɑ ɑ kɔnnɔ yɑbɑ ten yɛ̃sɑɔ, ɑ kɛnutiru doke. A de tɑ n sɑ̃ɑ ɡidɑmbisɑ itɑ. \v 17 Wee, kon de nim yibu bɑkɑru tu nɑ tem sɔɔ, tu hunde koni bɑɑyere kpeerɑsiɑ hɑnduniɑ sɔɔ. Ye yɑ wɑ̃ɑ tem sɔɔ kpuro yɑ koo ɡbiwɑ. \v 18 Adɑmɑ wunɑ kon wure n kɑ nɛn ɑrukɑwɑni bɔke. Kɑɑ du kpɑkoro te sɔɔ, wunɛ kɑ wunɛn kurɔ kɑ wunɛn bibu kɑ ben kurɔbu sɑnnu. \v 19 Hunde koni bɑɑyere, yen yiruwɑ kɑɑ mɑɑ duusiɑ dwɑɑ kɑ niɑ kpɑkoro te sɔɔ kɑ wunɛ sɑnnu. \v 20 Gunɔsu kɑ yɛɛ yi yi rɑ kɑbiri, ye kpuron bwese bwesekɑ sɔɔ, yiru yiruwɑ yɑ koo nɑ wunɛn mi, ɑ kɑ ye fɑɑbɑ ko. \v 21 A mɑɑ dĩɑ ni bɑ rɑ di kpuro mɛnnɔ ɑ yi kpɑ nu ko wunɛ kɑ yɛɛ yin dĩɑnu. \p \v 22 Mɑ Nɔwɛ u kuɑ kpuro ye Gusunɔ u nùn yiire. \s1 Nɔwɛ u yɔɔwɑ u duɑ kpɑkoro te sɔɔ \c 7 \p \v 1 Yen biruwɑ Yinni Gusunɔ u Nɔwɛ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wunɑ nɑ wɑ ɑ mɑn mɛm nɔɔwɑmmɛ sɑɑ yenin tɔmbu sɔɔ. Yen sɔ̃, i duo kpɑkoro te sɔɔ, wunɛ kɑ wunɛn yɛnuɡibu kpuro. \v 2 Kpɑ ɑ kɑ yɛɛ yi kɑɑ kɑ yɑ̃kuru ko du yiru yirun wɑsi nɔɔbɑ yiru dwɑɑ kɑ niɑ, kɑ mɑɑ yɛɛ yi yi tien yiru yiru dwɑɑ kɑ niɑ, \v 3 kɑ mɑɑ ɡunɔsu yiru yirun wɑsi nɔɔbɑ yiru dɔɔ kɑ niu su kɑ wɑ su bweseru tiɑrɑ hɑnduniɑ sɔɔ. \v 4 Domi sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yirun biru kon de ɡurɑ yu nɛ sɔ̃ɔ sɔɔ weeru kɑ wɔ̃kuru weeru kpɑ n hunde koni bɑɑyere kɑm koosiɑ ye nɑ tɑkɑ kuɑ. \p \v 5 Mɑ Nɔwɛ u kuɑ kpuro ye Yinni Gusunɔ u nùn yiire. \s1 Hɑnduniɑ ɡirɑ yɑ nim diirɑ \p \v 6 Sɑnɑm mɛ nim yibu bɑkɑrɑ tunumɑ, Nɔwɛ u mɔwɑ wɔ̃ɔ nɑtɑ (600). \v 7 Mɑ u duɑ kpɑkoro te sɔɔ kɑ win kurɔ kɑ win bibu kɑ ben kurɔbu bu kɑ wɑ bu nim yibu bɑkɑ te suuri. \v 8 Yɛɛ yi bɑ koo kɑ yɑ̃kuru ko kɑ yi yi tie kɑ ɡunɔsu kɑ yɛɛ kpuro yi yi kɑbirimɔ temɔ, \v 9 yen bɑɑyere yɑ duɑ kpɑkoro te sɔɔ yiru yiru dwɑɑ kɑ niɑ kɑ Nɔwɛ sɑnnu nɡe mɛ Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ. \v 10 Sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yirun biru nim yibu bɑkɑ te, tɑ tunumɑ tem sɔɔ. \p \v 11 Nɔwɛn wɔ̃ɔ nɑtɑsen suru yirusen sɔ̃ɔ wɔkurɑ nɔɔbu kɑ yiruse sɔɔ, yerɑ n sɑ̃ɑre nɡe bɑ wɔru bɔkɔ kɔriɑ mɑ nim mu kurɑmɑ kɑ dɑm tem di, mɑ ɡurɑ nɛmɔ nɡe wɔllɑ ɡɛ̃ɛrɑ. \v 12 Gurɑ ye, yɑ nɑwɑ tem sɔɔ sɔ̃ɔ sɔɔ weeru kɑ wɔ̃kuru weeru. \v 13 Tɔ̃ɔ te sɔɔrɑ Nɔwɛ duɑ kpɑkoro te sɔɔ, wi kɑ win kurɔ kɑ win bibu itɑ be, Sɛmu kɑ Kɑmu kɑ Yɑfɛti, kɑ mɑɑ ben kurɔbu itɑ, \v 14 be kɑ ɡbeeku yɛɛ kɑ yɑɑ sɑbenu kɑ yɛɛ yi yi rɑ kɑbiri kɑ ɡunɔsu kɑ sere ye yɑ kɑsɑ mɔ, ye kpuro bwese bwesekɑ. \v 15-16 Hunde koni bɑɑyere kpuro ɡesi, yɑ duɑwɑ kɑ Nɔwɛ sɑnnu ɡoo ɡe sɔɔ yiru yiru dwɑɑ kɑ niɑ, nɡe mɛ Gusunɔ u Nɔwɛ sɔ̃ɔwɑ. Mɑ Yinni Gusunɔ u nùn kɛnusi. \p \v 17-18 Gurɑ nɛmɔ mɑ nim mu kpɛ̃ɑmɔ tem sɔɔ sere sɔ̃ɔ weeru, mu tɛriɑmɔ mu kpɑkoro te yĩiyɑ mɑ tɑ seewɑ tem di tɑ ɡɛruɑ mɛn wɔllɔ. \v 19 Mɑ mu kpɛ̃ɑmɔ mu sosimɔ sere mu ɡuu bɑkɑnu kpuro mwɛ tem sɔɔ. \v 20 Mu kpɑm ɡuniɑ ɡuunun wɔllun di sere ɡɔm soonu wɔkurɑ nɔɔbu. \v 21 Mɑ hunde koni bɑɑyere hɑnduniɑ sɔɔ yɑ ɡu, sɑɑ tɔmbu sere kɑ yɑɑ sɑbenu kɑ ɡbeeku yɛɛ kɑ ɡunɔsu kɑ ye yɑ kɑbirimɔ temɔ kpuro. \v 22 Ye yɑ wɛ̃siɑmɔ tem dirɑ sɔɔ kpuro ɡesi yɑ ɡuwɑ. \v 23 Hunde konibɑ kpuro hɑnduniɑɔ bɑ kɑm kuɑwɑ, sɑɑ tɔnu sere yɛɛ nɑɑsu nnɛɡii kɑ yi yi rɑ kɑbiri kɑ ɡunɔsu. Kpurowɑ n kɑm kuɑ, mɑ n kun mɔ Nɔwɛ turo kɑ sere win tɔmbu kɑ yɛɛ yi yi wɑ̃ɑ kpɑkoro te sɔɔ. \s1 Nim bɑkɑm mɛ, mu ɡberɑ \p \v 24 Mɑ nim mɛ, mu tɛrie hɑnduniɑ sɔɔ sɔ̃ɔ wunɑɑ weeru kɑ wɔkuru. \c 8 \p \v 1 Adɑmɑ Gusunɔ kun Nɔwɛ duɑri kɑ ɡbeeku yɛɛ kpuro kɑ yɑɑ sɑbe ni kpuro yi yi kɑ nùn wɑ̃ɑ kpɑkoro te sɔɔ. Mɑ u derɑ woo ɡɑ kuɑ tem sɔɔ mɑ nim mɛ, mu kɑɑrɑm toruɑ. \v 2 Nim mɛ mu kurɑmɔ tem di mu yɔ̃rɑ, wɔllɑ mɑɑ kɛnuɑ, ɡurɑ yɔ̃rɑ. \v 3 Nim mu doonɑmɔ fiiko fiiko. Sɔ̃ɔ wunɑɑ weeru kɑ wɔkurun biru mɑ mu kɑɑrɑ. \v 4 Suru nɔɔbɑ yirusen sɔ̃ɔ wɔkurɑ nɔɔbu kɑ yiruse sɔɔ, yerɑ kpɑkoro te, tɑ dɑ tɑ yɔ̃rɑ ɡuu te bɑ mɔ̀ Arɑrɑtin wɔllɔ. \v 5 Nim mu kɑɑrɑmɔ sere n kɑ kuɑ suru wɔkuruse. Suru win tɔ̃ɔ ɡbiikiru sɔɔrɑ ɡuunun wii wɔllɑ terɑ. \p \v 6 Ye n mɑɑ kuɑ sɔ̃ɔ weeru, mɑ Nɔwɛ u kpɑkoro ten fɛnɛnti wukiɑ. \v 7 U ɡbɑnɑmɡbɑɑru yɔ̃su tɑ n kɑ yɑɑyɑɑre mɔ̀ tɑ n dɑɑmɔ tɑ n wurɑmɑmɔ sere nim mu kɑ ɡberɑ temɔ. \v 8 Yen biru u totobɛrɛru yɔ̃su u kɑ wɑ nim mù n kɑɑrɑ temɔ. \v 9 Adɑmɑ totobɛrɛ te, tɑ ǹ ɑyeru wɑ mi tɑ koo surɑ. Mɑ tɑ wurɑ win mi, kpɑkoro te sɔɔ, yèn sɔ̃ nim ɡinɑ tie tem sɔɔ kpuro. Mɑ Nɔwɛ u nɔmu dɛmiɑ u tu mwɑ u doke kpɑkororu sɔɔ. \v 10 U mɑɑ mɑrɑ n kuɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru u sere mɑɑ totobɛrɛ te yɔ̃su. \v 11 Tɑ wurɑmɑ win mi yokɑ tɑ dɑ̃ɑ wuru beku nɔɔ bɛri. Mɑ Nɔwɛ u ɡiɑ mɑ nim mu kɑɑrɑwɑ temɔ. \v 12 Mɑ u mɑɑ mɑrɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru, u kpɑm totobɛrɛ te yɔ̃su. Tɑ ǹ mɑɑ wurɑmɛ win mi. \p \v 13 Yen dɔmɑ terɑ n kuɑ Nɔwɛn wɔ̃ɔ nɑtɑ kɑ tiɑsen (601) suru ɡbiikoon tɔ̃ɔ ɡbiikiru. Mɑ u kpɑkoro te kpɛɛyɑ u deemɑ wee, nim mu kpɑ tem mu ɡberɑmɑ. \v 14 Ye n kuɑ suru yirusen sɔ̃ɔ yɛndɑ nɔɔbu kɑ yiru, yerɑ u deemɑ wee, tem mu ɡberɑ mɑm mɑm. \p \v 15 Yerɑ Gusunɔ u Nɔwɛ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 16 i yɑrio kpɑkororun di wunɛ kɑ wunɛn kurɔ kɑ wunɛn bibu kɑ ben kurɔbu. \v 17 I kɑ yɛɛ bwese bwesekɑ kpuro yɑrio sɑɑ ɡunɔsu sere yɛɛ nɑɑsu nnɛɡii kɑ yɛɛ yi yi rɑ kɑbiri temɔ, kpɑ yi mɑrurɑ yi dɑbiɑ kpɑ yi tɛriɑ temɔ. \p \v 18 Mɑ Nɔwɛ u yɑrɑ wi kɑ win kurɔ kɑ win bibu kɑ ben kurɔbu. \v 19 Mɑ yɛɛ yi yi nɑɑsu nnɛ mɔ kpuro kɑ yi yi rɑ kɑbiri kɑ ɡunɔsu kpuro, yɑɑ bɑɑyere ɡesi ye yɑ wɑ̃ɑ temɔ kpurowɑ yɑ yɑrɑ ɡoon di, bɑɑyere kɑ yen bweseru. \p \v 20 Sɑɑ yerɑ Nɔwɛ u yɑ̃ku yeru bɑnɑ mi u koo Yinni Gusunɔ sɑ̃. Mɑ u yɛɛ kɑ ɡunɔsu ɡɔsɑ bweseru bɑɑtere sɔɔ te bɑ rɑ kɑ yɑ̃kuru ko. Mɑ u kɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡinu kuɑ yɑ̃ku yee ten wɔllɔ. \v 21 Mɑ Yinni Gusunɔ u yɑ̃ku ni mwɑ mɑ u tii sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ ǹ kon mɑɑ tem bɔ̃rusi tɔnun sɔ̃. Domi tɔnun ɡɔ̃run bwisikunu sɑ̃ɑwɑ kɔ̃sunu sɑɑ win birun di. Nɑ ǹ mɑɑ hunde konibɑ kpuro kpeerɑsiɑmɔ nɡe mɛ nɑ kuɑ. \q1 \v 22 Sere duniɑ yu kɑ kpe, \q1 duurubu kɑ ɡɛ̃ɛbun sɑɑ \q1 kɑ wooru kɑ yɑm susurun sɑɑ \q1 kɑ sɔ̃ɔ sɑ̃reru kɑ wuburun sɑɑ, \q1 kɑ sere mɑɑ sɔ̃ɔ sɔɔ kɑ wɔ̃kuru, \q1 yen ɡɑɑ kun kpeemɔ. \s1 Arukɑwɑni ye Gusunɔ u kɑ Nɔwɛ bɔkuɑ \c 9 \p \v 1 Yen biru Gusunɔ u Nɔwɛ kɑ win bibu domɑru kuɑ u nɛɛ, i mɑruro i dɑbiɑ kpɑ i yibu tem sɔɔ. \v 2 Hɑnduniɑn yɑɑ bɑɑyere kɑ ɡunɔ bɑɑɡere kɑ ye yɑ kɑbirimɔ temɔ kɑ swɑ̃ɑ bɑɑyere nim wɔ̃ku sɔɔ yɑ ko n bɛɛn bɛrum mɔ, domi nɑ bɛɛ ye kpuro nɔmu sɔndiɑ. \v 3 Ye yɑ sĩimɔ yɑ wɑsi kpuro, yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ bɛɛn dĩɑnu nɡe mɛ nɑ rɑɑ bɛɛ dɑ̃ɑ binu kɑ yɑkɑ bii wɛ̃, mɛyɑ nɑ mɑɑ bɛɛ ye kpuro wɛ̃ɛmɔ. \v 4 Adɑmɑ i ku yɑɑ tem kɑ yen yɛm sɑnnu, i kun ye sɑke, domi yen yɛmɑ mu derɑ yɑ wɑ̃ɑ. \v 5 I n mɑɑ yɛ̃ mɑ hunde koni bɑɑyere ye yɑ tɔnu ɡo, kon ye win yɛm kɔsire bikiɑ. \q1 \v 6 Wi u tɔnun yɛm yɑri, \q1 tɔnuwɑ koo mɑɑ yɛ̃ron yɛm yɑri, \q1 domi nɑ tɔnu tɑkɑ kuɑwɑ nɛn weenɑsii. \m \v 7 Adɑmɑ i n mɑrurɑmɔ i n dɑbiɑmɔ kpɑ i tɛriɑ tem sɔɔ. \p \v 8 Gusunɔ u kpɑm Nɔwɛ kɑ win bibu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 9 wee, nɑ wure nɑ kɑ bɛɛ nɛn ɑrukɑwɑni bɔkumɔ kɑ bɛɛn bwese te tɑ koo mɑrurɑ bɛɛn min di, \v 10 kɑ sere hunde koni bɑɑyere ye yɑ kɑ bɛɛ wɑ̃ɑ, sɑɑ ɡunɔsu sere yɑɑ sɑbenu kɑ ɡbeeku yɛɛ yi yi kɑ bɛɛ yɑrɑ kpɑkoro ten di kpuro ɡesi. \v 11 Arukɑwɑni yerɑ, nim yiburu tɑ ǹ mɑɑ hunde konibɑ kpuro kɑm koosiɑmɔ, mɛyɑ tɑ ǹ mɑɑ hɑnduniɑ kpeesiɑmɔ. \v 12 Arukɑwɑni ye nɑ wure nɑ bɔkumɔ kɑ bɛɛ kɑ hunde koni bɑɑyere sere kɑ bɑɑdommɑɔ, yen yĩreru wee. \v 13 Terɑ ɡuru wɑɑ ye nɑ dokemɔ wɔllɔ. \v 14 Nɑ̀ n ɡuru winu doke wɔllɔ, ɡuru wɑɑ ye, yɑ koo sɔ̃ɔsirɑ ni sɔɔ, \v 15 kpɑ n nɛn ɑrukɑwɑni yɑɑyɑ ye nɑ kɑ bɛɛ bɔkuɑ kɑ hunde koni bɑɑyere, kpɑ nim mu ku mɑɑ yibu mu sere bɑɑyere kɑm koosiɑ ye yɑ wɑsi. \v 16 Guru wɑɑ ye, yɑ koo sɔ̃ɔsirɑ ɡuru wiru sɔɔ. Nɑ̀ n ye mɛɛrɑ kpɑ n ɑrukɑwɑni nɔru sɑriɡiɑ ye yɑɑyɑ ye yɑ wɑ̃ɑ nɛ Gusunɔ kɑ hunde koni bɑɑyeren bɑɑ sɔɔ. \v 17 Nɛn ɑrukɑwɑni yen yĩrerɑ mi. \s1 Nɔwɛ kɑ win bibun ɡɑri \p \v 18 Nɔwɛn bibu itɑ be bɑ rɑɑ duɑ kpɑkoro te sɔɔ bɑ yɑrɑ, berɑ Sɛmu kɑ Kɑmu kɑ Yɑfɛti. Kɑmu sɑ̃ɑwɑ Kɑnɑnin tundo. \v 19 Be itɑ beyɑ bɑ sɑ̃ɑ Nɔwɛn bibu. Ben min diyɑ hɑnduniɑɡibɑ tɛriɑrɑ kpuro. \p \v 20 Sɑnɑm mɛyɑ Nɔwɛ u wukubu toruɑ u dɑ̃ɑ bii ni bɑ mɔ̀ resɛm duurɑ. \v 21 Sɔ̃ɔ teeru u nin tɑm nɔrɑ yɑ nùn ɡoomɔ, mɑ u dɑ win kurɔ u kpunɑ tereru. \v 22 Ye Kɑmu Kɑnɑnin tundo u win bɑɑn tere te wɑ u dɑ tɔɔwɔ u win mɔɔ kɑ wɔnɔ, Sɛmu kɑ Yɑfɛti sɔ̃ɔwɑ. \v 23 Yerɑ bɑ nɑ bɑ kumbooro suɑ bɑ sɔndi ben senɔ bɑ kɑ birum birum sĩɑ bɑ ben tundon tereru wukiri. Bɑ ǹ tu wɑ yèn sɔ̃ bɑ ben wuswɑɑ sĩiyɛ. \v 24 Sɑnɑm mɛ Nɔwɛn tɑm mu kpɑllɑ, yerɑ u nuɑ ye win bii yiruse u nùn kuɑ. \v 25 Mɑ u nɛɛ, \q1 kɑm koorewɑ Kɑnɑni. \q1 U koo kowɑ win mɑɑbu kɑ win wɔnɔbun yoo. \m \v 26 U mɑɑ nɛɛ, \q1 bu Gusunɔ siɑro wi u sɑ̃ɑ Sɛmun Yinni. \q1 Wiyɑ u koo Kɑnɑni ko Sɛmun yoo, \q1 \v 27 kpɑ u mɑɑ Yɑfɛti dukiɑ sosiɑ, \q1 u de wi kɑ Sɛmu bɑ n wɑ̃ɑ sɑnnu, \q1 kpɑ Kɑnɑni u ko ben yoo. \p \v 28 Nim yibu bɑkɑ ten biru Nɔwɛ u kuɑ wɔ̃ɔ ɡoobɑ wunɔbu kɑ weerɑɑkuru (350). \v 29 Win wɔ̃ɔ kpuro ɡɑ kuɑwɑ nɛnɛ kɑ wunɑɑ weeru kɑ wɔkuru (950) mɑ u kpunɑ u ɡu. \c 10 \s1 Nɔwɛn bibun bweseru \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri I, 1:5-23) \p \v 1 Nɔwɛn bibu Sɛmu kɑ Kɑmu kɑ Yɑfɛti ben bweseru wee. Be itɑ kpuro bɑ bibu mɑrɑ nim yibu bɑkɑ ten biru. \p \v 2 Be Yɑfɛti u mɑrɑ be wee, Gomɛɛ kɑ Mɑɡɔɡu kɑ Mɑdɑi kɑ Yɑfɑni kɑ Tubɑli kɑ Mɛsɛki kɑ Tirɑsi. \v 3 Mɑ Gomɛɛ u seewɑ u mɑɑ Asikenɑsi kɑ Rifɑti kɑ Toɡɑɑmɑ mɑrɑ. \v 4 Yɑfɑniwɑ u mɑɑ Elisɑ kɑ Tɑɑsisi kɑ Kitimu kɑ Dodɑnimu mɑrɑ. \v 5 Yɑfɛtin bwese terɑ tɑ dɑ tɑ sinɑ nim wɔ̃kun bɔkuɔ kɑ tem burenɔ. Miyɑ bɑ mɑrurɑ mɑ ben bɑɑwure u dɑ u sinɑ yɑm tem kɑ win bwese kɛrɑ, bɑ ben bɑrum ɡerumɔ. \p \v 6 Be bɑ mɑɑ sɑ̃ɑ Kɑmun bibu, be wee, Kusi kɑ Misirɑimu kɑ Puti kɑ Kɑnɑni. \v 7 Kusi u seewɑ mɑ u Sɑbɑ kɑ Hɑfilɑ kɑ Sɑbutɑ mɑrɑ kɑ Rɑemɑ kɑ Sɑbutekɑ. Rɑemɑ u mɑɑ seewɑ u Sebɑ kɑ Dedɑni mɑrɑ. \v 8 Kusi u mɑɑ bii mɑrɑ wi bɑ sokumɔ Nimurodu. Wiyɑ u ɡbiɑ u kuɑ wɔruɡɔ dɑmɡii hɑnduniɑ sɔɔ. \v 9 Yinni Gusunɔ u derɑ u kuɑ tɑɑso ɡeon tii tii. Yen sɔ̃nɑ bɑ rɑ mɔndu ɡɑru ko bu nɛɛ, Yinni Gusunɔ u nun ko tɑɑso ɡeo nɡe Nimurodu. \v 10 Nimurodu wi, u ɡinɑ ɡbiɑ u bɑndu di Bɑbɛliɔ kɑ Erɛkiɔ kɑ Akɑdiɔ kɑ Kɑlinɛɔ Sinɛɑn temɔ. \v 11 Tem min diyɑ u yɑrɑ u dɑ Asirin temɔ. Mɑ u wuu sini bɑnɑ si bɑ mɔ̀ Ninifu kɑ Rehobɔtuhiro kɑ Kɑlɑsi, \v 12 kɑ mɑɑ Resɛni, Ninifu kɑ Kɑlɑsin bɑɑ sɔɔ. Wuu si kpuro su kuɑwɑ wuu bɔkɔ teu. \p \v 13 Misirɑimu wiyɑ u Ludibɑ mɑrɑ kɑ Anɑnibɑ kɑ Lehɑbubɑ kɑ Nɑfitubɑ \v 14 kɑ Pɑturusiɡibu kɑ Kɑfitoriɡibu kɑ Kɑsuluɡibu mìn di Filisitibɑn bweserɑ yɑrimɑ. \p \v 15 Kɑnɑni u mɑɑ Sidoni mɑrɑ. Wiyɑ u sɑ̃ɑ win bii ɡbiikoo. Mɑ u mɑɑ Hɛti mɑrɑ. \v 16 Win bibun ɡɑbɑ bɑ kuɑ Yebusibɑ kɑ Amɔrebɑ kɑ Giriɡɑsibɑ \v 17 kɑ Hefibɑ kɑ Aɑkibɑ kɑ Sinibɑ \v 18 kɑ mɑɑ Aɑfɑdibɑ kɑ Semɑriɡibu kɑ Hɑmɑtibɑ. Yen biru Kɑnɑnin bwese kɛri yi, yi yɑrinɑ. \v 19 Yi dɑ dɑ Sidoniɔ, Gerɑn berɑ ɡiɑ sere kɑ Gɑsɑɔ kɑ mɑɑ Sodomuɔ kɑ Gomɔrɑ ɡiɑ kɑ Adimɑ kɑ Seboimuɔ n kɑ ɡirɑri Lesɑɔ. \v 20 Beyɑ bɑ sɑ̃ɑ Kɑmun bibu. Mɑ ben bɑɑwure u dɑ u sinɑ yɑm tem kɑ win bwese kɛrɑ, bɑ ben bɑrum ɡerumɔ. \p \v 21 Be bɑ mɑɑ sɑ̃ɑ Sɛmu, Yɑfɛtin mɔɔn bibun bweseru beyɑ Heberubɑ. \v 22 Ben yĩsɑ wee, Elɑmu kɑ Asuri kɑ Aɑpɑsɑdi kɑ Ludi kɑ Arɑmu. \v 23 Mɑ Arɑmu u seewɑ u mɑɑ Usi kɑ Uli mɑrɑ kɑ Getɛɛ kɑ Mɑsi. \v 24 Aɑpɑsɑdi u mɑɑ Selɑ mɑrɑ. Mɑ Selɑ u mɑɑ Heberu mɑrɑ. \v 25 Mɑ Heberu u bii tɔn durɔbu yiru mɑrɑ. Turowɑ bɑ sokumɔ Pelɛɡi, yèn sɔ̃ win wɑɑti sɔɔrɑ duniɑɡibɑ tem bɔnu kuɑ. Win wɔnɔn yĩsirɑ mɑɑ Yokutɑni. \v 26 Mɑ Yokutɑni wi, u mɑɑ Alimɔdɑdi mɑrɑ kɑ Selɛfu kɑ Hɑsɑmɑfɛti kɑ Yerɑɑ \v 27 kɑ Hɑdorɑmu kɑ Usɑli kɑ Dikilɑ \v 28 kɑ Obɑli kɑ Abimɑɛli kɑ Sɑbɑ \v 29 kɑ Ofiri kɑ Hɑfilɑ kɑ Yobɑbu. Be kpurowɑ bɑ sɑ̃ɑ Yokutɑnin bibu. \v 30 Bɑ sinɑwɑ sɑɑ Mɛsɑn di sere kɑ ɡuu te tɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ te bɑ mɔ̀ Sefɑɑ. \v 31 Be bɑ sɑ̃ɑ Sɛmun bibu berɑ mi. Mɑ ben bɑɑwure u dɑ u sinɑ yɑm tem kɑ win bwese kɛrɑ, bɑ ben bɑrum ɡerumɔ. \p \v 32 Nɡe mɛ Nɔwɛn bibun bweserun kɛri yi sɑ̃ɑ kɑ sere mɑɑ tem mi bɑ dɑ bɑ wɑ̃ɑ wɑ̃ɑ kɑ bɑrum mɛ kɛrɑ bɑɑyere yɑ rɑ ɡere, mɛyɑ mi. Ben min diyɑ hɑnduniɑn bweseru bɑɑtere tɑ yɑrɑ nim yibu bɑkɑ ten biru. \s1 Bɑ ɡidɑmbisɑ bɑnɑ Bɑbɛliɔ \c 11 \p \v 1 N deemɑ yellu hɑnduniɑ kpuro sɔɔ, bɑrum temɑ bɑ rɑ ɡere mɑm mɑm. \v 2 Mɑ bɑ seewɑ bɑ doonɑ sɑɑ sɔ̃ɔ yɑri yerun di bɑ bɑtumɑ deemɑ Sinɛɑn temɔ mɑ bɑ sin yeru kuɑ mi. \v 3 Yerɑ bɑ ɡerunɑ bɑ nɛɛ, too, i de su biriki murɑ su ye wɔ̃ yu ɡberɑ. \p Mɑ bɑ kɑ biriki ye bɑnɑ kuɑ yèn sɔ̃ bɑ ǹ kpenu mɔ. Mɑ bɑ kɔntɑɑ kuɑ ben simɑɑ. \v 4 Bɑ kpɑm nɛɛ, i de su wuu swĩi kpɑ su ɡidɑmbisɑ bɑni yèn wii kpiirɑ koo wɔllu ɡirɑri, kpɑ su yĩsiru yɑri kpɑ su ku yɑrinɑ hɑnduniɑ kpuro sɔɔ. \p \v 5 Yerɑ Yinni Gusunɔ u sɑrɑmɑ u kɑ wuu ɡe kɑ ɡidɑmbisɑ ye mɛɛri ye tɔmbɑ bɑnimɔ mi. \v 6 Mɑ u nɛɛ, be wee, bɑ sɑ̃ɑ bwese teeru bɑ mɑɑ bɑrum tem ɡerumɔ mɑ bɑ bwisikɑ bu yeni ko. Sɑɑ tɛ̃n di ɡɑ̃ɑnu kun bu yinɑrimɔ bu kɑ ko ye bɑ bwisikɑ kpuro. \v 7 Yen sɔ̃, kon sɑrɑ n dɑ n ben bɑrum burisinɑ kpɑ bu ku mɑɑ nɔɔsinɑ. \p \v 8 Yerɑ Yinni Gusunɔ u bu yɑrinɑsiɑ n tomɑ min di, bɑ wuu ɡen bɑnɑ deri bɑ dɑ bɑ pusɑ tem kpuro sɔɔ. \v 9 Yen sɔ̃nɑ bɑ wuu ɡe sokɑ Bɑbɛli, domi miyɑ Yinni Gusunɔ u bɑrum burisinɑ. Min diyɑ u mɑɑ tɔmbu kpuro yɑrinɑsiɑ bɑ pusɑ hɑnduniɑ kpuro sɔɔ. \s1 Sɛmun bibun bweseru n kɑ Aburɑmu ɡirɑri \p \v 10 Sɛmun bibun bweseru wee. Nim yibu bɑkɑ ten biru n kuɑ wɔ̃ɔ yiru yerɑ u Aɑpɑsɑdi mɑrɑ. N deemɑ sɑɑ ye sɔɔrɑ u mɔ wɔ̃ɔ wunɔbu (100). \v 11 Aɑpɑsɑdin mɑrubun biru Sɛmu u mɑɑ bii tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu mɑrumɔ sere n kɑ kuɑ wɔ̃ɔ nɛɛrɑ wunɔbu (500). \p \v 12 Ye Aɑpɑsɑdi u kuɑ wɔ̃ɔ tɛnɑ kɑ nɔɔbu mɑ u Selɑ mɑrɑ. \v 13 Selɑn mɑrubun biru Aɑpɑsɑdi u mɑɑ bii tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu mɑrumɔ sere n kɑ kuɑ wɔ̃ɔ nɛɛru kɑ itɑ (403). \p \v 14 Ye Selɑ u kuɑ wɔ̃ɔ tɛnɑ mɑ u Heberu mɑrɑ. \v 15 Heberun mɑrubun biru Selɑ u mɑɑ bii tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu mɑrumɔ sere n kɑ kuɑ wɔ̃ɔ nɛɛru kɑ itɑ (403). \p \v 16 Heberu u kuɑ wɔ̃ɔ tɛnɑ kɑ nnɛ mɑ u Pelɛɡi mɑrɑ. \v 17 Pelɛɡin mɑrubun biru Heberu u mɑɑ bii tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu mɑrumɔ sere n kɑ kuɑ wɔ̃ɔ nɛɛru kɑ tɛnɑ (430). \p \v 18 Pelɛɡi u kuɑ wɔ̃ɔ tɛnɑ mɑ u Rehu mɑrɑ. \v 19 Rehun mɑrubun biru Pelɛɡi u mɑɑ bii tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu mɑrumɔ sere n kɑ kuɑ wɔ̃ɔ ɡoobu kɑ nɔɔbɑ nnɛ (209). \p \v 20 Rehu u kuɑ wɔ̃ɔ tɛnɑ kɑ yiru mɑ u Seruɡu mɑrɑ. \v 21 Seruɡun mɑrubun biru Rehu u mɑɑ bii tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu mɑrumɔ sere n kɑ kuɑ wɔ̃ɔ ɡoobu kɑ nɔɔbɑ yiru (207). \p \v 22 Ye Seruɡu u kuɑ wɔ̃ɔ tɛnɑ mɑ u Nɑkori mɑrɑ. \v 23 Nɑkorin mɑrubun biru Seruɡu u mɑɑ bii tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu mɑrumɔ sere n kɑ kuɑ wɔ̃ɔ ɡoobu (200). \p \v 24 Ye Nɑkori u kuɑ wɔ̃ɔ tɛnɑ tiɑ sɑri mɑ u Terɑ mɑrɑ. \v 25 Terɑn mɑrubun biru Nɑkori u mɑɑ bii tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu mɑrumɔ sere n kɑ kuɑ wɔ̃ɔ wunɑɑ teeru tiɑ sɑri (119). \p \v 26 Terɑ u kuɑ wɔ̃ɔ wɑtɑ kɑ wɔkuru mɑ u Aburɑmu kɑ Nɑkori kɑ Hɑrɑni mɑrɑ. \p \v 27 Terɑn bibun bweseru wee. Terɑ u Aburɑmu mɑrɑ kɑ Nɑkori kɑ Hɑrɑni. Mɑ Hɑrɑni u seewɑ u Lɔtu mɑrɑ. \v 28 Hɑrɑni wi, u ɡu ben wuu Uru sɔɔ, Kɑlɑden temɔ mi bɑ nùn mɑrɑ, win tundo Terɑ u sɔ̃. \v 29 Aburɑmu kɑ Nɑkori bɑ kurɔbu suɑ. Aburɑmun kurɔn yĩsirɑ Sɑɑrɑi, Nɑkoriɡiin yĩsirɑ mɑɑ Milikɑ. Wi kɑ Yisikɑ bɑ sɑ̃ɑwɑ Hɑrɑnin bibu. \v 30 Sɑɑrɑi u sɑ̃ɑwɑ wĩro, u ǹ bii mɑrɑ. \p \v 31 Yen biru Terɑ u win bii Aburɑmu suɑ kɑ Sɑɑrɑi Aburɑmun kurɔ kɑ Lɔtu Hɑrɑnin bii, bɑ seewɑ bɑ yɑrɑ sɑnnu Urun di Kɑlɑden temɔ bɑ dɔɔ Kɑnɑnin temɔ. Ye bɑ turɑ wuu ɡe bɑ mɔ̀ Kɑrɑniɔ mɑ bɑ sinɑ mi. \v 32 Ye Terɑ u kuɑ wɔ̃ɔ ɡoobu kɑ nɔɔbu (205) mɑ u kpunɑ u ɡu Hɑrɑni mi. \ms1 ABURAHAMU \s1 Gusunɔ u Aburɑmu ɡɔsɑ nɛnɛm \c 12 \p \v 1 Yen biruwɑ Yinni Gusunɔ u Aburɑmu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ seewo wunɛn tem di ɑ wunɛn wuu deri kɑ wunɛn tundon yɛnu ɑ dɑ tem ɡɑm mi kon nun sɔ̃ɔsi. \v 2 Wunɛn min diyɑ kon de bwese bɑkɑru tu yɑri. Kon nun domɑru kuɑ kpɑ wunɛn yĩsiru tu kpɛ̃ɑ kpɑ ɑ ko domɑrun nuuru. \v 3 Bɑɑwure wi u nun domɑru kuɑ, kon mɑɑ yɛ̃ro domɑru kuɑ. Wi u mɑɑ nun bɔ̃rusi, kon yɛ̃ro bɔ̃rusi. Wunɛn min diyɑ hɑnduniɑn tɔmbu kpuro bɑ koo domɑru wɑ. \p \v 4 Yerɑ Aburɑmu u swɑɑ wɔri nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ mɑ bɑ dɑ sɑnnu kɑ Lɔtu. Sɑnɑm mɛ bɑ yɑrɑ Hɑrɑnin di, Aburɑmu u mɔwɑ wɔ̃ɔ wɑtɑ kɑ wɔkurɑ nɔɔbu. \v 5 U win kurɔ Sɑɑrɑi suɑ kɑ Lɔtu win wɔnɔn bii kɑ ben ɑrumɑni ye bɑ mɔ kpuro kɑ sɔm kowo be bɑ wɑ Hɑrɑniɔ. Be kpurowɑ bɑ swɑɑ wɔri mɑ bɑ turɑ Kɑnɑnin temɔ. \s1 Aburɑmu u Eɡibiti dɑ sɑɑ Kɑnɑnin di \p \v 6 Ye bɑ turɑ mi, mɑ Aburɑmu u tem mɛ bukiɑnɑ sere u kɑ turɑ Sikɛmuɔ mi dɑ̃ɑ sɔ̃ɔ ɡɑ wɑ̃ɑ ɡe bɑ mɔ̀ Mɔre. Kɑnɑnibɑ mɑɑ wɑ̃ɑ tem mɛ sɔɔ, sɑɑ ye. \p \v 7 Sɔ̃ɔ teeru yerɑ Yinni Gusunɔ u Aburɑmu kure u nɛɛ, wunɛn bibun bweserɑ kon tem mɛ wɛ̃. \p Mɑ u yɑ̃ku yeru bɑnɑ u kɑ Yinni Gusunɔ sɑ̃ wi u nùn kure mi. \v 8 Yen biruwɑ u seewɑ min di u dɑ ɡuuru ɡɑrun berɑ ɡiɑ Betɛlin sɔ̃ɔ yɑri yerɔ u win dii bekuruɡinu ɡirɑ. U Betɛli mɛɛrɑ sɔ̃ɔ kpee yeru ɡiɑ, Ayi mɑɑ sɔ̃ɔ yɑri yerɔ. Miyɑ u mɑɑ yɑ̃ku yeru bɑnɑ u Yinni Gusunɔ sɑ̃wɑ. \v 9 Mɑ u mɑɑ seewɑ u win sɑnum wɔri u dɔɔ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ Nɛɡɛbuɔ. \p \v 10 Ye Aburɑmu u turɑ mi, yerɑ ɡɔ̃ɔrɑ tunumɑ tem mɛ sɔɔ. Mɑ u seewɑ u dɑ Eɡibitin temɔ u sinɑ mi, domi ɡɔ̃ɔ te, tɑ kpɛ̃ɑ win tem mi. \v 11 Sɑnɑm mɛ bɑ Eɡibitin tem turuku kuɑ, Aburɑmu u win kurɔ Sɑɑrɑi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee wunɛ kurɔ burɔwɑ. \v 12 Eɡibitiɡibu bɑ̀ n nun wɑ bɑ koo nɛɛ, ɑ sɑ̃ɑ nɛn kurɔ kpɑ bu mɑn ɡo bu nun deri. \v 13 Nɑ nun kɑnɑmɔ, ɑ nɛɛ, wunɛ nɛn sesuwɑ kpɑ bu ku mɑn wɑhɑlɑ ko wunɛn sɔ̃, kpɑ ɑ wɑ ɑ nɛn wiru dwe. \p \v 14 Ye bɑ turɑ Eɡibitiɔ, Eɡibitiɡibɑ wɑ mɑ kurɔ wi, u wɑ̃ ɡem ɡem. \v 15 Eɡibiti sunɔn bwɑ̃ɑbɑ nùn wɑ mɑ bɑ nɑ bɑ sunɔ kurɔ win burɑm ɡɑri sɑɑriɑ, mɑ sunɔ u derɑ bɑ kɑ nùn nɑ win mi. \v 16 Mɑ u Aburɑmu ɡeɑ kuɑ ɡem ɡem kurɔ win sɔ̃. U nùn yɑ̃ɑnu kɑ̃ kɑ nɛɛ kɑ kɛtɛkunu kɑ kɛtɛku mɛrobu kɑ yooyoosu kɑ yoo tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu. \v 17 Adɑmɑ Yinni Gusunɔ u sunɔ wi kɑ win yɛnuɡibu kpuro wɑhɑlɑ bɑkɑ doke Sɑɑrɑi, Aburɑmun kurɔn sɔ̃. \v 18 Yerɑ u Aburɑmu sokɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ mɑn kuɑ mɛ. Mbɑn sɔ̃nɑ ɑ ǹ mɑn sɔ̃ɔwɑ mɑ wunɛn kurɔwɑ. \v 19 Mɑ ɑ nɛɛ, wunɛn sesuwɑ, ɑ derɑ nɑ nùn suɑ kurɔ. Tɛ̃ wunɛn kurɔ wee, ɑ nùn suo ɑ kɑ doonɑ. \p \v 20 Mɑ u woodɑ wɛ̃ bu de u doonɑ kɑ win kurɔ kɑ win ye u mɔ kpuro. \c 13 \p \v 1 Mɑ Aburɑmu u seewɑ Eɡibitin di u wurɑ Nɛɡɛbu ɡiɑ wi kɑ win kurɔ kɑ ye u mɔ kpuro kɑ Lɔtu sɑnnu. \s1 Aburɑmu kɑ Lɔtu bɑ kɑrɑnɑ \p \v 2 Aburɑmu u sɑ̃ɑwɑ dukiɑɡii. U yɑɑ sɑbenu mɔ kɑ sii ɡeesu kɑ wurɑ. \v 3 Mɑ u sɑnum so Nɛɡɛbun di u dɑ Betɛli ɡiɑ u turɑ mi u rɑɑ win dii bekuruɡinu ɡirɑ Betɛli kɑ Ayin bɑɑ sɔɔ. \v 4 Miyɑ u Yinni Gusunɔ sɑ̃wɑ mi u rɑɑ yɑ̃ku yeru bɑnɑ. \p \v 5 N deemɑ Lɔtu u mɑɑ yɑ̃ɑnu mɔ kɑ nɛɛ kɑ dii bekuruɡinu u kɑ Aburɑmu swĩi. \v 6 Ben ɑrumɑni ye, yɑ kpɑ̃ sere yɑm mi bɑ wɑ̃ɑ mu ǹ turɑ bɑ n kɑ wɑ̃ɑ mi sɑnnu. \v 7 Yen sɔ̃nɑ sɑnnɔ ɡɑ duɑ Aburɑmun kpɑrobu kɑ Lɔtuɡibun suunu sɔɔ. N deemɑ Kɑnɑnibɑ kɑ Feresibɑ bɑ wɑ̃ɑ tem mɛ sɔɔ sɑnɑm mɛ. \v 8 Yerɑ Aburɑmu u Lɔtu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ nun kɑnɑmɔ, ɑ ku de sikirinɔ ɡɑ n wɑ̃ɑ nɛ kɑ wunɛn suunu sɔɔ, ǹ kun mɛ nɛn kpɑrobu kɑ wunɛɡibun suunu sɔɔ. Domi bɛsɛ dusinɑ. \v 9 A ǹ tem wɑɑmɔ kpuro wunɛn wuswɑɑɔ? A de su kɑbɑnɑ. À n dɑ nɔm dwɑrɔ, kon dɑ nɔm ɡeuɔ, ǹ n mɑɑ nɔm ɡeu ɡiɑn nɑ ɑ dɑ, kon dɑ nɔm dwɑrɔ. \p \v 10 Mɑ Lɔtu u nɔni seeyɑ u Yuudɛnin dɑɑrun berɑ mɛɛrɑ sere n kɑ dɑ wuu ɡe bɑ mɔ̀ Soɑri. U wɑ tem mu ɡeɑ sɑ̃ɑ mu nike nikeru mɔ nɡe ɡbɑɑ te Yinni Gusunɔ u kuɑ Edɛniɔ, ǹ kun mɛ Eɡibitin tem. N deemɑ Yinni Gusunɔ kun ɡinɑ Sodomu kɑ Gomɔrɑ kpeerɑsie. \v 11 Yerɑ Lɔtu u Yuudɛnin wɔwɑ ye kpuro tii ɡɔsiɑ mɑ u dɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ. Mɛyɑ n kuɑ bɑ kɑ kɑrɑnɑ. \v 12 Aburɑmu u sinɑ Kɑnɑnin temɔ, Lɔtu u mɑɑ dɑ u sinɑ wɔwɑ yen wusun bɔkuɔ mɑ u kɑ win dii bekuruɡinu susimɔ sere kɑ Sodomuɔ. \v 13 Sodomuɡibu wee, tɔn kɔ̃sobɑ. Bɑ sɑ̃ɑwɑ durumɡibu mɑm mɑm Gusunɔn wuswɑɑɔ. \p \v 14 Ye Lɔtu kɑ Aburɑmu bɑ kɑrɑnɑ bɑ kpɑ, yerɑ Yinni Gusunɔ u Aburɑmu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ nɔni seeyo kpɑ ɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru kɑ duu yeru mɛɛri n tomɑ kɑ sɔ̃ɔ yɛ̃si yɛ̃sikɑ. \v 15 Domi tem mɛ ɑ wɑɑmɔ mi kpuro, wunɛ kɑ wunɛn bibun bweserɑ kon mu wɛ̃ kɑ bɑɑdommɑɔ. \v 16 Kon wunɛn bibun bweseru dɑbiɑsiɑ nɡe yɑnim. Wi u koo kpĩ u yɑnim ɡɑri wiyɑ u koo mɑɑ kpĩ u wunɛn bibun bweseru ɡɑri. \v 17 A seewo ɑ tem mɛ bɔsu kpɑ ɑ mɛn kpɑ̃ɑru wɑ nɡe mɛ mu nɛ. Domi wunɑ kon mu wɛ̃. \p \v 18 Mɑ Aburɑmu u win dii bekuruɡinu kpɑrenu kuɑ u dɑ u sinɑ Mɑnden sɔ̃ɔwɔ, wuu ɡe bɑ mɔ̀ Heboronin bɔkuɔ. Mɑ u yɑ̃ku yeru bɑnɑ u kɑ Yinni Gusunɔ sɑ̃ mi. \s1 Aburɑmu u Lɔtu wɔrɑ \c 14 \p \v 1 Sɑnɑm mɛ Amurɑfɛli u sɑ̃ɑ Sinɛɑn sunɔ, mɑ Ariɔku sɑ̃ɑ Elɑsɑn sunɔ, mɑ Kedolɑmɛɛ sɑ̃ɑ Elɑmun sunɔ, mɑ Tideɑli sɑ̃ɑ Goyimun sunɔ, \v 2 sɑnɑm mɛyɑ sinɑm be, bɑ tɑbu kuɑ kɑ Berɑ, Sodomun sunɔ, kɑ Birisɑ, Gomɔrɑn sunɔ, kɑ Sinɛɑbu, Adimɑn sunɔ, kɑ Semɛbɛɛ, Seboimun sunɔ, kɑ Belɑn sunɔ ye bɑ mɑɑ sokumɔ Soɑri. \v 3 Beni kpurowɑ bɑ mɛnnɑ nim wɔ̃ku bɔruɡuu ɡe bɑ mɑɑ sokumɔ Sidimu, ɡen wɔwɑɔ. \v 4 N deemɑ wɔ̃ɔ wɔkurɑ yiruwɑ bɑ Kedolɑmɛɛ yoru diiyɑ, ɑdɑmɑ wɔ̃ɔ wɔkurɑ itɑse sɔɔ bɑ seewɑ bɑ kɑ tii yinɑ. \v 5 Yerɑ wɔ̃ɔ wɔkurɑ nnɛse, Kedolɑmɛɛ kɑ sinɑm be bɑ wɑ̃ɑ kɑ wi, bɑ tɑbu dɑ mɑ bɑ Refɑbɑ tɑbu di Asiterɔtu Kɑɑnɑimuɔ, mɑ bɑ Susibɑ tɑbu di Hɑmuɔ, mɑ bɑ Emibɑ tɑbu di Sɑfe Kiriɑtɑimuɔ. \v 6 Bɑ mɑɑ Horibɑ tɑbu di ben ɡuu te bɑ mɔ̀ Seiriɔ sere Pɑrɑnin sɔ̃ɔwɔ ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ ɡbɑburun berɑ. \v 7 Yen biru bɑ ɡɔsirɑmɑ bɑ dɑ Eni Misipɑtiɔ, ye bɑ mɑɑ sokumɔ Kɑdɛsi. Miyɑ bɑ Amɑlɛkibɑ tɑbu wɔri bɑ kɑmiɑ ben tem kpuro sɔɔ kɑ Amɔrebɑ be bɑ tɛrie Hɑsɑsɔntɑmɑɑɔ. \v 8 Yerɑ Sodomun sunɔ seewɑ kɑ Gomɔrɑn sunɔ kɑ Adimɑn sunɔ kɑ Seboimun sunɔ kɑ Belɑn sunɔ ye bɑ mɑɑ sokumɔ Soɑri, bɑ dɑ bɑ kɑ sinɑm be tɑbu yinnɑ Sidimun wɔwɑɔ. \v 9 Sinɑm beyɑ Kedolɑmɛɛ, Elɑmun sunɔ, kɑ Tideɑli, Goyimun sunɔ, kɑ Amurɑfɛli, Sinɛɑn sunɔ, kɑ Ariɔku, Elɑsɑn sunɔ. Sinɑmbu nnɛ be, bɑ kɑ nɔɔbu be tɑbu mɔ̀. \v 10 Sidimun wɔwɑ miyɑ kɔntɑɑn wɔrusu wɑ̃ɑ nɡe dɔkɔbɑ. Yerɑ Sodomun sunɔ kɑ Gomɔrɑn sunɔ bɑ duki suɑ bɑ dɑ bɑ wɔriki si sɔɔ. Be bɑ tie bɑ mɑɑ duki doonɑ ɡuunu ɡiɑ. \v 11 Be bɑ bu tɑbu di, bɑ Sodomu kɑ Gomɔrɑɡibun dukiɑ ɡurɑ kɑ ben dĩɑnu kpuro bɑ kɑ doonɑ. \v 12 Bɑ mɑɑ Aburɑmun wɔnɔn bii Lɔtu mwɑ wi u wɑ̃ɑ Sodomuɔ kɑ win dukiɑ kpuro bɑ kɑ doonɑ. \p \v 13 Yerɑ durɔ ɡoo wi u kpikiru suɑ Sodomun di u nɑ u Aburɑmu, Heberu wi sɔ̃ɔwɑ. N deemɑ Aburɑmu u sɔ̃ Mɑnden sɔ̃ɔwɔ. Mɑnde sɑ̃ɑwɑ Amɔren bweseru, Ɛsikoli kɑ Anɛɛn wɔnɔ, be bɑ ɑrukɑwɑni bɔkuɑ kɑ Aburɑmu. \v 14 Ye Aburɑmu u nuɑ mɑ bɑ win wɔnɔn bii yoru mwɑ, yerɑ u win sɔm kowo wɔruɡɔbɑ ɡɔsɑ ɡoobɑ wunɔbu kɑ wɔkurɑ nɔɔbu kɑ itɑ (318) be bɑ mɑrɑ win yɛnuɔ u bu tɑbu yɑ̃nu wɛ̃. Mɑ u kɑ sinɑm be nɑɑ ɡirɑ sere Dɑnuɔ. \v 15 Mɑ u win tɔmbu bɔnu kuɑ u kɑ bu wɔri wɔ̃kuru, wi kɑ win sɔm kowobu. U bu tɑbu di mɑ u bu nɑɑ swĩi sere Kobɑɔ, ye yɑ wɑ̃ɑ Dɑmɑsin sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ. \v 16 U dukiɑ ye kpuro wɔrɑmɑ mɑ u win wɔnɔn bii Lɔtu wɔrɑmɑ kɑ win ye u mɔ kɑ sere mɑɑ tɔn be bɑ rɑɑ mwɛɛrɑ kɑ ben kurɔbu. \s1 Aburɑmu u kɑ Mɛɛkisidɛki kɑ Sodomun sunɔ yinnɑ \p \v 17 Ye Aburɑmu u Kedolɑmɛɛ kɑ sinɑm be bɑ wɑ̃ɑ kɑ wi tɑbu diimɑ u wee, Sodomun sunɔ u nùn sennɔ dɑ Sɑfen wɔwɑɔ ye bɑ mɑɑ sokumɔ sunɔn wɔwɑ. \p \v 18 Mɑ Mɛɛkisidɛki, Sɑlɛmun sunɔ u kɑ pɛ̃ɛ nɑ mi kɑ tɑm. Durɔ wi sɑ̃ɑwɑ Wɔrukoon yɑ̃ku kowo. \v 19 U Aburɑmu domɑru kuɑ u nɛɛ, Gusunɔ, wi, wi u kpuro kere, u mɑɑ wɔllu kɑ tem tɑkɑ kuɑ, u koo nun domɑru kuɑ. \v 20 Wiɡiɑ siɑrɑbu domi u nun wunɛn wɛrɔbu nɔmu bɛriɑ. \p Mɑ Aburɑmu u ye u wɑɑmɑ kpuron wɔkuru bɑɑteren wɔllɔ tiɑ tiɑ suɑ u Mɛɛkisidɛki wi wɛ̃. \p \v 21 Yen biru Sodomun sunɔ u Aburɑmu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ mɑn tɔmbu wɛ̃ɛyɔ kpɑ ɑ dukiɑ suɑ yu ko wunɛɡiɑ. \p \v 22 Aburɑmu u Sodomun sunɔ wisɑ u nɛɛ, nɑ nɔmu suɑ wɔllɔ nɑ bɔ̃ruɑ kɑ Gusunɔn yĩsiru, wi, wi u kpuro kere u mɑɑ wɔllu kɑ tem tɑkɑ kuɑ, \v 23 mɑ nɑ ǹ ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu suɑmɔ ni nu sɑ̃ɑ wunɛɡinu bɑɑ wɛ̃ɛ siirɑ, bɑɑ bɑrɑ wɛ̃ru kpɑ ɑ ku rɑ kɑ nɛɛ, wunɑ ɑ mɑn kuɑ dukiɑɡii. Nɑ ǹ ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu suɑmɔ, \v 24 mɑ n kun mɔ ye nɛn ɑluwɑɑsibɑ bɑ di. Adɑmɑ ɑ de Anɛɛ kɑ Ɛsikoli kɑ Mɑnde be bɑ kɑ mɑn dɑ bu ben bɔnu suɑ. \s1 Arukɑwɑni ye Gusunɔ u kɑ Aburɑmu bɔkuɑ \c 15 \p \v 1 Yenibɑ kpuron biru Yinni Gusunɔ u kɑ Aburɑmu ɡɑri kuɑ kɑ̃siru sɔɔ u nɛɛ, Aburɑmu, ɑ ku bɛrum ko, nɛnɑ nɑ wunɛn tɛrɛru, wunɛn ɑre ko n kpɑ̃ ɡem ɡem. \p \v 2 Aburɑmu nùn wisɑ u nɛɛ, Yinni Gusunɔ, mbɑ kɑɑ mɑɑ mɑn wɛ̃. Wee nɑ ɡɔɔ dɔɔ bii sɑri kpɑ Ɛliesɛɛ Dɑmɑsiɡii u ko nɛn tubi dio. \v 3 Yèn sɔ̃ ɑ ǹ mɑn bii kɑ̃, nɛn yoo Ɛliesɛɛ wi bɑ mɑrɑ nɛn yɛnuɔ wiyɑ koo nɛn tubi di. \p \v 4 Yerɑ Yinni Gusunɔ u Aburɑmu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n ǹ wi, u koo ko wunɛn tubi dio. Wunɛn tii tiin biiwɑ u koo wunɛn tubi di. \p \v 5 Mɑ Gusunɔ u kɑ nùn dɑ tɔɔwɔ u nɛɛ, ɑ wɔllu mɛɛrio kpɑ ɑ kperi ɡɑri, ɑ̀ n kɑɑ kpĩ. Nɡe mɛyɑ wunɛn bweserɑ koo dɑbiru nɛrɑ. \p \v 6 Mɑ Aburɑmu u Yinni Gusunɔ nɑɑnɛ kuɑ. Yen sɔ̃nɑ Gusunɔ u nùn ɡɑrisi ɡemɡii. \v 7 Mɑ u kpɑm nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛnɑ nɑ Yinni Gusunɔ, nɛ wi nɑ nun yɑrɑmɑ sɑɑ Urun di Kɑlɑden temɔ kpɑ n kɑ nun tem mɛni wɛ̃. \p \v 8 Adɑmɑ u wisɑ u nɛɛ, Yinni Gusunɔ, ɑmɔnɑ ko nɑ n kɑ yɛ̃ mɑ tem mɛni mu koo ko nɛɡim. \p \v 9 Mɑ Yinni Gusunɔ u nɛɛ, ɑ nɑɑ ɡbiibɑ wɔ̃ɔ itɑɡiɑ tɑmɑ kɑ boo niu wɔ̃ɔ itɑɡuu, kɑ yɑ̃ɑ kinɛru wɔ̃ɔ itɑɡiru kɑ kpɑruko kɑ totobɛrɛ buu kpɑ ɑ mɑn ye ɡoowɑ ɑ yi. \p \v 10 Yerɑ Aburɑmu u yɛɛ yi kpuro mɛnnɑ u yi ɡo u bɛrɑnɑ yiru u yin bɛsi yi u kɑrinɑsiɑ, ɑdɑmɑ u ǹ ɡunɔsu bɛre si. \v 11 Yɑberekunu nu sɑrɑmɑ yɑɑ ɡoo ni sɔɔ, mɑ Aburɑmu u nu ɡirɑ. \p \v 12 Ye sɔ̃ɔ duɔ, dom mɔn bɑkɑrɑ Aburɑmu wɔri mɑ bɛrum nùn mwɑ yɑm wɔ̃ku te sɔɔ. \v 13 Yerɑ Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ n yɛ̃ mɑ wunɛn bibun bweserɑ tɑ koo tem tukumɔ sinɑ mi bɑ koo bu yoru diisiɑ kpɑ bu bu nɔni sɔ̃ sere wɔ̃ɔ nɛɛru (400). \v 14-16 Adɑmɑ kon tem mɛn tɔmbu siri be bɑ koo bu yoo te diisiɑ. Wɔ̃ɔ dɑbirun biru bɑ koo yɑri tem min di kɑ dukiɑ bɑkɑ kpɑ bu kpɑm ɡɔsirɑmɑ mini, domi Amɔrebɑn durum kun ɡinɑ yibɑ n kɑ bu kpeerɑsiɑ. Adɑmɑ wunɛ kɑɑ tɔkɔ kowɑ kɔ̃ɔ kɔ̃ɔ kpɑ ɑ dɑ ɑ wunɛn bɑɑbɑbɑ deemɑ kɑ ɑlɑfiɑ. \p \v 17 Ye sɔ̃ɔ kpɑ yɑm tĩrɑ niki niki, yerɑ Gusunɔ u kurɑmɑ yɑɑ bɛsi yin kpoo kpookɑ sɔɔ. U sɑ̃ɑ nɡe dɔ̃ɔ bokon wiisu kɑ dɔ̃ɔ yɑri. \v 18 Nɡe mɛyɑ u kɑ Aburɑmu ɑrukɑwɑni bɔkuɑ tɔ̃ɔ te sɔɔ u nɛɛ, wunɛn bweserɑ kon tem mɛni wɛ̃ sɑɑ dɑɑ piibu ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ Eɡibitin tem nɔɔ burɑ yerun di sere dɑɑ bɑkɑ ten mi, te bɑ mɔ̀ Efɑrɑti. \v 19 Tem mɛ, mu sɑ̃ɑwɑ Kenibɑn tem kɑ Kenisibɑɡim kɑ Kɑdimɔnibɑɡim \v 20 kɑ Hɛtibɑɡim kɑ Feresibɑɡim kɑ Refɑbɑn tem, \v 21 kɑ Amɔrebɑn tem kɑ Kɑnɑnibɑn tem kɑ Giriɡɑsibɑn tem kɑ Yebusibɑn tem. \s1 Aɡɑɑ u Aburɑmu Isimɛɛli mɑruɑ \c 16 \p \v 1 Aburɑmu kɑ win kurɔ Sɑɑrɑi bɑ ǹ bii mɑrɑ. Wee Sɑɑrɑi wi, u yoo tɔn kurɔ ɡoo mɔ wi u sɑ̃ɑ Eɡibitiɡii. Win yĩsirɑ Aɡɑɑ. \v 2 Mɑ Sɑɑrɑi u win durɔ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee, Yinni Gusunɔ u mɑn kuɑ wĩro. Nɑ nun kɑnɑmɔ, ɑ kɑ nɛn yoo duo. Sɔrɔkudo kon bibu wɑ sɑɑ win min di. \p M ɑ Aburɑmu u win kurɔn ɡɑri wurɑ. \v 3 Sɑɑ ye sɔɔrɑ Sɑɑrɑi u win yoo Aɡɑɑ wi suɑ u win durɔ kɑ̃ kurɔ. N deemɑ bɑ wɔ̃ɔ wɔkuru kuɑ kɔ Kɑnɑnin temɔ. \v 4 Mɑ Aburɑmu u kɑ Aɡɑɑ mɛnnɑ mɑ Aɡɑɑ u ɡurɑ suɑ. Ye u wɑ u ɡurɑ mɔ, yerɑ u win yinni Sɑɑrɑi ɡɛndu wɔri. \v 5 Mɑ Sɑɑrɑi u Aburɑmu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛn wɔmburu tu wɔri wunɛ sɔɔ. Nɑ nun nɛn yoo kɑ̃ kurɔ, ɑdɑmɑ ye u wɑ mɑ u ɡurɑ mɔ, yerɑ u mɑn ɡɛndu wɔri. Yinni Gusunɔwɑ koo sun siriɑ nɛ kɑ wunɛ. \p \v 6 Aburɑmu u Sɑɑrɑi wisɑ u nɛɛ, wunɑ ɑ wunɛn yoo mɔ, ɑ kɑ nùn koowo nɡe mɛ ɑ kĩ. \p Sɑɑ yerɑ u Aɡɑɑ nɔni mɛni mɑ Aɡɑɑ u dukɑ suɑ win min di. \v 7 Yinni Gusunɔn ɡɔrɑdo \f + \fr 16:7 \fr*\fk Yinni Gusunɔn ɡɔrɑdo \fk*\ft - Isirelibɑ bɑ ku rɑ kɑ̃ bu Gusunɔn yĩsiru siɑ. Yen sɔ̃nɑ ù n bu kuremɑ bɑ rɑ nɛɛ, Gusunɔn ɡɔrɑdowɑ.\ft*\f* u nùn wɑ ɡbɑburɔ bwiɑ ɡɑɑn bɔkuɔ Surin swɑɑɔ. \v 8 U nɛɛ, Aɡɑɑ, Sɑɑrɑin yoo, mɑn diyɑ ɑ wee. Mɑnɑ ɑ dɔɔ. \p Aɡɑɑ u nɛɛ, nɑ dukɑ suɔwɑ nɛn yinni Sɑɑrɑin min di. \p \v 9 Mɑ ɡɔrɑdo wi, u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ɡɔsiro wunɛn yinnin mi, kpɑ ɑ nùn wiru kpĩiyɑ. \v 10 Kon wunɛn bweseru dɑbiɑsiɑ sere ɡoo kun kpɛ̃ u tu ɡɑri. \v 11 Wee ɑ ɡurɑ mɔ, kɑɑ bii tɔn durɔ mɑ kpɑ ɑ nùn yĩsiru kɛ̃ Isimɛɛli. Domi Yinni Gusunɔ u wunɛn nɔɔ nuɑ nɔni swɑ̃ɑ te sɔɔ. \v 12 Bii wi, u ko n sɑ̃ɑwɑ nɡe kɛtɛku ɡbeeku. U ko n kɑ tɔmbu kpuro nɔɔ ɡɔmunu mɔ̀. Tɔmbu kpuro bɑ koo mɑɑ kɑ nùn nɔɔ ɡɔmunu ko. U ko n kɑ win dusibu tondinɛ. \p \v 13 Ye Yinni Gusunɔ u kɑ Aɡɑɑ ɡɑri yi kuɑ u kpɑ, mɑ Aɡɑɑ u nùn yĩsiru kɑ̃ u nɛɛ, wunɑ Yinni wi u wɑɑmɔ. Domi u tii bikiɑ u nɛɛ, kɑ ɡem nɑ Gusunɔ wɑ kɑ nɔni, mɑ nɑ wɑ̃ɑ nɑ ǹ ɡu? \v 14 Yen sɔ̃nɑ bɑ dɔkɔ ye sokɑ Gusunɔ u mɑn wɑɑmɔ. Dɔkɔ ye, yɑ wɑ̃ɑwɑ Kɑdɛsi kɑ Bɑrɛdin bɑɑ sɔɔ. \p \v 15 Yen biru Aɡɑɑ u Aburɑmu bii tɔn durɔ mɑruɑ, mɑ Aburɑmu u bii wi yĩsiru kɑ̃ Isimɛɛli. \v 16 Aburɑmun wɔ̃ɔ ɡɑ sɑ̃ɑwɑ wɛnɛ kɑ nɔɔbɑ tiɑ sɑnɑm mɛ bɑ Isimɛɛli mɑrɑ. \s1 Bɑnɡo sɑ̃ɑwɑ Gusunɔn ɑrukɑwɑni yen yĩreru \c 17 \p \v 1 Ye Aburɑmu kuɑ wɔ̃ɔ wunɔbu tiɑ sɑri yerɑ Yinni Gusunɔ u nùn kure u nɛɛ, nɛnɑ nɑ Gusunɔ Dɑm kpuroɡii. A n sĩimɔ nɛn wuswɑɑɔ kpɑ ɑ kun tɑɑrɛ mɔ. \v 2 Kon kɑ nun ɑrukɑwɑni bɔke kpɑ n wunɛn bweseru dɑbiɑsiɑ ɡem ɡem. \p \v 3 Yerɑ Aburɑmu u yiirɑ mii mii u wuswɑɑ tem ɡirɑri. Mɑ Gusunɔ u kpɑm kɑ nùn ɡɑri kuɑ u nɛɛ, \v 4 nɛn ɑrukɑwɑni wee, ye nɑ kɑ nun bɔkumɔ. Kon nun kowɑ bwese dɑbinun bɑɑbɑ. \v 5 Bɑ ǹ koo mɑɑ nun soku Aburɑmu, bɑ koo nun sokuwɑ Aburɑhɑmu, ye yɑ ɡerumɔ bwese dɑbinun bɑɑbɑ. \v 6 Kon de wunɛn bibu bu mɑrurɑ bu sosi sere bɑ ǹ ɡɑrirɔ, kpɑ bwesenu kɑ sinɑmbu bu kɔwɑrɑ wunɛn min di. \v 7 Kon wure n kɑ bɛɛ nɛn ɑrukɑwɑni bɔke, wunɛ kɑ wunɛn bibu kɑ ben bweseru kpuro kpɑ nɑ n sɑ̃ɑ wunɛn Yinni kɑ wunɛn bweserun Yinni sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \v 8 Kpɑ n wunɛ kɑ wunɛn bibun bweseru Kɑnɑnin tem mɛ wɛ̃, mɛ̀ sɔɔ ɑ wɑ̃ɑ mi, ɑ sɔru dimɔ. Mɛ kpuro mu koo ko beɡim sere kɑ bɑɑdommɑɔ kpɑ nɑ n sɑ̃ɑ ben Yinni. \p \v 9 Mɑ u kpɑm Aburɑhɑmu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i nɛn ɑrukɑwɑni nɛnuɔ, wunɛ kɑ wunɛn bibun bweseru. A ku de bu ye duɑri wunɛn bweserɔ. \v 10 Arukɑwɑni ye wee, ye nɑ kɑ bɛɛ bɔkumɔ, ye i ko nɛnɛ wunɛ kɑ wunɛn bibun bweseru. I ko i tɔn durɔ bɑɑwure bɑnɡo kuɑ wi u wɑ̃ɑ bɛɛn suunu sɔɔ. \v 11 Kpɑ yɑ n sɑ̃ɑ ɑrukɑwɑni yen yĩreru ye yɑ wɑ̃ɑ nɛ kɑ bɛɛn suunu sɔɔ. \v 12 I n dɑ bii tɔn durɔ bɑɑwure bɑnɡo kue ù n sɔ̃ɔ nɔɔbɑ itɑ turɑ. N ǹ mɔ be bɑ mɑrɑ bɛɛn yɛnuɔ tɔnɑ, kɑ mɑɑ be i kɑ ɡobi dwɑwɑ tɔn tukobun mi. \v 13 I ko be kpuro bɑnɡo kuɑwɑ kpɑ nɛn ɑrukɑwɑni yen yĩreru tɑ n wɑ̃ɑ bɛɛn wɑsi sɔɔ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \v 14 Tɔn durɔ wi bɑ ǹ bɑnɡo kue, i ko i nùn wunɑwɑ wiɡibun min di i ɡo. Domi u nɛn ɑrukɑwɑni sɑnkɑ. \p \v 15 Gusunɔ u kpɑm Aburɑhɑmu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ku mɑɑ wunɛn kurɔ soku Sɑɑrɑi. Sɑɑrɑɑwɑ kɑɑ n dɑ nùn soku. \v 16 Kon nùn domɑru kuɑ kpɑ u nun bii tɔn durɔ mɑruɑ. Nɛn domɑ ten sɑɑbu bwese dɑbinu kɑ sinɑmbu bɑ koo kɔwɑrɑ win min di. \p \v 17 Yerɑ Aburɑhɑmu u Gusunɔ yiirɑ mii mii u siriru tem ɡirɑri u yɛ̃ɛ mɑ u ɡeruɑ win tii sɔɔ u nɛɛ, bɑ koo mɑɑ tɔnu wɔ̃ɔ wunɔbuɡii bii mɑruɑ? Sɑɑrɑɑ wi u kuɑ wɔ̃ɔ wɛnɛ kɑ wɔkuru mini, u koo bii mɑ? \v 18 Yerɑ u Gusunɔ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ de Isimɛɛlin sɑnu sɑnusu su nun wɛ̃re kpɑ u nɛn tubi di. \p \v 19 Mɑ Gusunɔ u nɛɛ, ɑɑwo, wunɛn kurɔ Sɑɑrɑɑwɑ koo nun bii tɔn durɔ mɑruɑ kɑm kɑm, kpɑ ɑ nùn yĩsiru kɛ̃ Isɑki. Wiyɑ kon wure n kɑ nɛn ɑrukɑwɑni bɔke ye yɑ ǹ kpeemɔ win bweserɔ. \v 20 Mɛyɑ nɑ wunɛn kɑnɑru nuɑ te ɑ kuɑ Isimɛɛlin sɔ̃. Wee, kon mɑɑ nùn domɑru kuɑ kpɑ u mɑrurɑ, win bibu bu dɑbiɑ sere bɑ ǹ ɡɑrirɔ. U koo bibu wɔkurɑ yiru mɑ, kpɑ bii be, bu ko bwese bɑkɑrun kɛri wɔkurɑ yirun nuuru. \v 21 Adɑmɑ nɛn ɑrukɑwɑni ye, yɑ ko n wɑ̃ɑwɑ Isɑkin mi, wi Sɑɑrɑɑ koo nun mɑruɑ ɡɑsɔku ɑmɑdɑɑre. \p \v 22 Ye Gusunɔ u kɑ Aburɑhɑmu ɡɑri kuɑ u kpɑ, u nùn deri u doonɑ wɔllɔ. \v 23 Yen biru Aburɑhɑmu u Isimɛɛli suɑ kɑ yobu kpuro be bɑ mɑrɑ win yɛnuɔ kɑ be u kɑ ɡobi dwɑ, tɔn durɔ be bɑ wɑ̃ɑ win yɛnuɔ kpuro ɡesi, mɑ u bu bɑnɡo kuɑ dɔmɑ te, nɡe mɛ Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ. \v 24 Aburɑhɑmu u mɔwɑ wɔ̃ɔ wunɔbu tiɑ sɑri sɑnɑm mɛ u bɑnɡo kuɑ. \v 25 Win bii Isimɛɛli u mɑɑ mɔwɑ wɔ̃ɔ wɔkurɑ itɑ. \v 26 Sɔ̃ɔ tee terɑ bɑ Aburɑhɑmu kɑ win bii Isimɛɛli bɑnɡo kuɑ. \v 27 Tɔn durɔbu kpuro be bɑ mɑrɑ win yɛnuɔ kɑ be u dwɑ tɔn tukobun mi, bɑ bu bɑnɡo kuɑwɑ kɑ wi sɑnnu. \s1 Bɑ Aburɑhɑmu biin nɔɔ mwɛɛru kuɑ \c 18 \p \v 1 Sɔ̃ɔ teeru Yinni Gusunɔ u Aburɑhɑmu kure Mɑnden sɔ̃ɔwɔ ye u sɔ̃ win dii bekuruɡirun kɔnnɔwɔ sɔ̃ɔ sɔɔ ɡbɑ̃ɑrɑ. \v 2 U nɔni seeyɑ u mɛɛrɑ. Wee tɔn durɔbu itɑ bɑ yɔ̃ sɑruɔ. Ye u bu wɑ yerɑ u seewɑ u dukɑ dɑ ben mi, u yiirɑ ben wuswɑɑɔ. \v 3 Mɑ u ben tɔnwero sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Yinni, ɑ̀ n wurɑ, ɑ yɔ̃ro, ɑ ku mɑn sɑrɑri ɑ doonɑ. \v 4 I de bu nim tɑmɑ i kɑ bɛɛn kɔ̃ri kpɑkiɑ kpɑ i wɛ̃rɑ dɑ̃ɑ sɑɑru mini. \v 5 Kon dɑ n dĩɑnu tɑmɑ fiiko kpɑ i di i kɑ dɑm wɑ. Yen biru kpɑ i sere swɑɑ wɔri i doonɑ. Bɛɛn nɑɑ te, tɑ bɛɛrɛ kuɑ. Yen sɔ̃, i de i nɛn yɑɑrɛ di. \p Mɑ bɑ nɛɛ, ɑ koowo nɡe mɛ ɑ ɡeruɑ. \p \v 6 Yerɑ Aburɑhɑmu u ɡɔsirɑ kɑ sɛndɑru win dii bekuruɡirɔ Sɑɑrɑɑn mi. U nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ wɑsi suo ɑ som sɑkɑkun nɔɔ itɑ suɑ ɑ buri kpɑ ɑ kirɑru sɔmɛ. \p \v 7 Mɑ Aburɑhɑmu u dukɑ dɑ win nɑɑ ɡɔ̃ɔwɔ u nɑɑ kinɛ kpɛmbu ɡe ɡɑ wɑ̃ mwɑ u win sɔm kowo turo wɛ̃. Mɑ u ɡu ɡo u sɑwɑ fuuku. \v 8 Aburɑhɑmu u nɑɑ boɡum suɑ kɑ bom kɑ yɑɑ sɑɑrɑ ye, u kɑ dɑ u yi tɔn ben wuswɑɑɔ. Win tii u dɑ u sinɑ bee tiɑ dɑ̃ɑ ten sɑɑrɔ sɑnɑm mɛ bɑ dimɔ nɡe mɛ ben komɑru. \v 9 Yerɑ bɑ nùn bikiɑ bɑ nɛɛ, mɑnɑ wunɛn kurɔ Sɑɑrɑɑ u wɑ̃ɑ. \p Mɑ u nɛɛ, u wɑ̃ɑ dirɔ. \p \v 10 Mɑ ben turon min di Gusunɔ u nɛɛ, ɡɑsɔku ɑmɑdɑɑre kon wurɑmɑ wunɛn mi. Sɑɑ ye sɔɔ, wee, wunɛn kurɔ Sɑɑrɑɑ u koo bii tɔn durɔ mɑ. \p N deemɑ Sɑɑrɑɑ u yɔ̃ u ɡɑri yi swɑɑ dɑki dii kɔnnɔwɔ ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ sɔɔ win biruɔ. \v 11 Aburɑhɑmu kɑ Sɑɑrɑɑ bɑ mɑɑ bukurɑ ɡem ɡem. Sɑɑrɑɑ kun sɑ̃ɑ wi u koo bii mɑ. \v 12 Mɑ u tii yɛ̃ɛ u nɛɛ, tɛ̃ ye nɑ tɔkɔ kuɑ nɑ kpɑ, nɛn durɔn tii mɑɑ tɔkɔ kuɑ, yerɑ sɑ ko mɑɑ kpĩ su mɛnnɑbun nuku dobu wɑ? \p \v 13 Mɑ Yinni Gusunɔ u Aburɑhɑmu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ Sɑɑrɑɑ u yɛ̃ɛ u nɛɛ, u koo bii mɑwɑ mi kɑ ɡem? Wi, wi u tɔkɔ kuɑ u kpɑ? \v 14 Gɑ̃ɑnu ɡɑnu wɑ̃ɑ ni nu kɑ mɑn sɛ̃? Nɡe mɛ nɑ yi, suru nɔɔbɑ nnɛn biru kon wurɑmɑ kpɑ Sɑɑrɑɑ u bii tɔn durɔ mɑ. \p \v 15 Mɑ Sɑɑrɑɑ u siki u nɛɛ, nɑ ǹ yɛ̃ɛ. Domi bɛrum nùn mwɑ. \p Adɑmɑ Yinni Gusunɔ u nɛɛ, weesɑ, ɑ yɛ̃ɛ. \s1 Aburɑhɑmu u Gusunɔ suuru kɑnɑ Sodomun sɔ̃ \p \v 16 Mɑ tɔn be, bɑ seewɑ bɑ doonɔ. Bɑ wuswɑɑ tĩi Sodomun berɑ ɡiɑ. Mɑ Aburɑhɑmu u bu swɑɑ yɔ̃rɑ. \v 17 Yerɑ Yinni Gusunɔ u nɛɛ, ye kon ko, n weenɛ n ye Aburɑhɑmu beruɑ? \v 18 N ǹ ɡɑ̃ɑnun sɔ̃, Aburɑhɑmun bweserɑ koo kpɛ̃ɑ kpɑ tɑ n dɑm mɔ. Win min diyɑ hɑnduniɑn bwesenu kpuro nu koo domɑru wɑ. \v 19 Domi wiyɑ nɑ ɡɔsɑ u kɑ win bibu kɑ ben bweseru woodɑ wɛ̃ bu nɛn swɑɑ swĩi kpɑ bɑ n sĩimɔ dee dee bɑ n nɛn kĩru mɔ̀, kpɑ n nɛn nɔɔ mwɛɛnu yibiɑ ni nɑ nùn kuɑ. \p \v 20 Mɑ u nɛɛ, tɔmbun weeweenu kpɛ̃ɑ Sodomu kɑ Gomɔrɑɡibun dɑɑ kɔ̃sɑn sɔ̃. Ben durum yɑ bɑndɑ. \v 21 Yen sɔ̃nɑ kon sɑrɑ kpɑ n wɑ bɑ̀ n mɔ̀ kɑ ɡem nɡe mɛ nɑ nɔɔmɔ. Ǹ kun mɛ, kpɑ nɑ n yɛ̃. \p \v 22 Tɔn ben yiru bɑ ben swɑɑ wɔri bɑ doonɔ Sodomun berɑ ɡiɑ. Adɑmɑ Yinni Gusunɔ u ɡinɑ yɔ̃rɑ kɑ Aburɑhɑmu. \v 23 Mɑ Aburɑhɑmu u nùn susi u nɛɛ, kɑ ɡem kɑɑ tɔn ɡeobu kɑ tɔn kɔ̃sobu ɡo sɑnnu? \v 24 Sɔrɔkudo tɔn ɡeobu weerɑɑkuru bɑ ko n wɑ̃ɑ wuu ɡe sɔɔ, be bɑ wunɛn kĩru mɔ̀. Ǹ n mɑn nɑ, kɑɑ mɑɑ bu ɡowɑ? A ǹ wuu ɡen tɔmbu suuru kuɑmmɛ tɔmbu weerɑɑku ten sɔ̃? \v 25 N ǹ weenɛ ɑ tɔn ɡeobu kɑ tɔn kɔ̃sobu kpeerɑsiɑ sɑnnu kpɑ be kpuro bu ɑre tee wɑ. Yen bweserɑ kun kɑ nun weenɛ. Wunɛ wi kɑɑ hɑnduniɑ kpuro siri, ɑ ǹ kɑɑ ko ye n wɑ̃? \p \v 26 Mɑ Yinni Gusunɔ u nɛɛ, nɑ̀ n tɔn ɡeobu weerɑɑkuru wɑ Sodomun nukuru sɔɔ, kon wuu ɡe kpuro suuru kuɑ ben sɔ̃. \p \v 27 Aburɑhɑmu u kpɑm ɡɑri suɑ u nɛɛ, wee, nɑ kɑ̃kɑ nɑ kɑ nɛn Yinni ɡɑri kuɑ, nɛ wi nɑ sɑ̃ɑ tuɑ kɑ torom dirum. \v 28 Sɔrɔkudo tɔnu weerɑɑku te sɔɔ, nɔɔbu koo kɑɑrɑ. Nɔɔbu yen sɑrirun sɔ̃ kɑɑ wuu ɡe kpeerɑsiɑ? \p Mɑ Yinni Gusunɔ u nɛɛ, nɑ ǹ ɡu kpeerɑsiɑmɔ nɑ̀ n tɔn ɡeobu weeru kɑ nɔɔbu wɑ ɡe sɔɔ. \p \v 29 Aburɑhɑmu u kpɑm nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, sɔrɔkudo tɔn ɡeobu weeruwɑ bɑ ko n wɑ̃ɑ mi. \p Mɑ Yinni Gusunɔ u nɛɛ, kon wuu ɡe deri ɡen tɔnu weeru yen sɔ̃. \p \v 30 Aburɑhɑmu u nɛɛ, ɑ ku kɑ mɑn wɑsirɑ. Kon kpɑm ɡɑri ɡere. Ǹ n tɔn ɡeobu tɛnɑn nɑ yɑ wɑ̃ɑ mi mɑɑ ni? \p Mɑ Yinni Gusunɔ u nɛɛ, nɑ ǹ ɡu kɑm koosiɑmɔ nɑ̀ n tɛnɑ ye wɑ mi. \p \v 31 Mɑ Aburɑhɑmu u nɛɛ, Yinni, wee nɑ kɑ̃kɑ nɑ kɑ nun ɡɑri mɔ̀. Ǹ n tɔn ɡeobu yɛndun nɑ tɑ mɑɑ wɑ̃ɑ mi ni? \p Mɑ Yinni Gusunɔ u nɛɛ, nɑ ǹ ɡu kpeerɑsiɑmɔ nɑ̀ n yɛn te wɑ. \p \v 32 Aburɑhɑmu u kpɑm nɛɛ, ɑ suuru koowo, nɔn tee teniwɑ kon ɡɑri ɡere. Bɑɑ ǹ n wɔkurun nɑ tɑ wɑ̃ɑ mi ni? \p Mɑ Yinni Gusunɔ u nɛɛ, nɑ ǹ ɡu kpeerɑsiɑmɔ nɑ̀ n wɔku te wɑ. \p \v 33 Yen biru Yinni Gusunɔ u doonɑ ye u kɑ Aburɑhɑmu ɡɑri kuɑ u kpɑ. Aburɑhɑmu u mɑɑ ɡɔsirɑ u dɑ win yɛnuɔ. \s1 Lɔtu u yɑrɑ Sodomun di \c 19 \p \v 1 Tɔmbu yiru be bɑ rɑɑ Sodomun swɑɑ wɔri bɑ turɑ mi yokɑ. N deemɑ bɑ sɑ̃ɑwɑ Gusunɔn ɡɔrɑdobɑ. Wee, sɑɑ ye sɔɔ, Lɔtu u sɔ̃ wuun ɡbɑ̃rɑ kɔnnɔwɔ mi wuun wiruɡibu bɑ rɑ sinɛ. Ye u bu wɑ u seewɑ \v 2 u bu sennɔ dɑ u yiirɑ ben wuswɑɑɔ u nɛɛ, i dɑm koomɑ nɛn yinnibu, i de su dɑ nɛn yɛnuɔ i bɛɛn kɔ̃ri kpɑkiɑ i kpunɑ mi. Bururu kpɑ i yellu se i bɛɛn swɑɑ wɔri. \p Bɑ nɛɛ, ɑɑwo, tɔɔwɔwɑ sɑ ko kpunɑ. \p \v 3 Adɑmɑ Lɔtu u bu nɔɔ ɡɛ̃ɛ bɑ sere wurɑ bɑ duɑ win yɛnuɔ. U tɔ̃ɔ bɑkɑ dim kuɑ kɑ pɛ̃ɛ ye bɑ kun seeyɑtiɑ doke mɑ bɑ di. \p \v 4 Bɑ ǹ ɡinɑ kpunɑm kpɑ Sodomuɡibu bɑ kɑ yɛnu ɡe tɑrusi sɑɑ bukurobun di sere kɑ ɑluwɑɑsi yɑ̃kɑminɔ, wuu ɡen tɔn durɔbu kpuro ɡesi. \v 5 Mɑ bɑ Lɔtu sokɑ bɑ nɛɛ, mɑnɑ durɔ be, bɑ wɑ̃ɑ be bɑ sɔbiɑ wunɛn yɛnuɔ yokɑ ye. A bu yɑrɑmɑ su kɑ bu kpunɑ nɡe tɔn kurɔbu. \p \v 6 Mɑ Lɔtu u yɑrɑ u bu deemɑ yɛnu kɔnnɔwɔ, u ɡɑmbo kɛnuɑ birum birum. \v 7 U nɛɛ, kpɑɑsibu, i suuru koowo i ku dɑɑ kɔ̃sɑ ko mɛ. \v 8 Wee, nɑ bii wɔndiɑbɑ yiru mɔ be bɑ kun ɡinɑ durɔ yɛ̃. I de n bɛɛ bu yɑrɑmɑ kpɑ i kɑ bu ko nɡe mɛ n bɛɛ wɛ̃re. Adɑmɑ durɔ beni, i mɑn bu derio domi sɔbɑ. \p \v 9 Bɑ nɛɛ, wunɛ sɔɔwɑ, mɑ ɑ kĩ ɑ sun siri? A tii ɡɑwo min di, ǹ kun mɛ, ye sɑ ko nun kuɑ yɑ koo beɡiɑ kerɑ. \p Mɑ bɑ Lɔtu bɔrikiɑ kɑ dɑm sere bɑ kĩ bu win ɡɑmbo kɔrɑ. \v 10 Sɑɑ yerɑ sɔɔ be, bɑ Lɔtu ɡɑwɑ bɑ sure yɛnuɔ bɑ ɡɑmbo kɛnuɑ. \v 11 Mɑ bɑ tɔn be kpuro wɔ̃koru kpɛ̃ɛ be bɑ yɔ̃ yɛnu ɡen kɔnnɔwɔ sɑɑ ɑluwɑɑsi yɑ̃kɑminun di sere kɑ bukurobɔ. Yerɑ bɑ bɑbi bɑbi bɑ ǹ kɔnnɔ ɡe wɑ. \p \v 12 Sɔɔ be, bɑ Lɔtu bikiɑ bɑ nɛɛ, wɑrɑ ɑ mɔ mini mɑɑ. Wunɛn bibun durɔbu kɑ wunɛn bii tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu. Be bɑ sɑ̃ɑ wunɛɡibu kpuro ɡesi, ɑ bu mɛnnɔ i yɑri minin di. \v 13 Domi sɑ ko wuu ɡe kpeerɑsiɑ tɛ̃ yèn sɔ̃ tɔmbun weeweenu kpɛ̃ɑ ni bɑ Gusunɔ koosimɔ ɡen tɔmbun dɑɑ kɔ̃sɑn sɔ̃. Yen sɔ̃nɑ u sun ɡɔrimɑ su kɑ ɡu kɑm koosiɑ. \p \v 14 Mɑ Lɔtu u yɑrɑ u dɑ u win bibun durɔ kɛ̃ɛrobu sɔ̃ɔwɑ bu seewo bu yɑri min di domi Yinni Gusunɔ u koo wuu ɡe kɑm koosiɑ. \p Adɑmɑ bɑ ɡɑri yi ɑtɑfiiru kuɑ. \p \v 15 Buru buru yɑm sɑ̃reru ɡɔrɑdo be, bɑ Lɔtu nɔɔ ɡɛ̃ɛ bɑ mɔ̀, ɑ seewo ɑ wunɛn kurɔ suɑ kɑ wunɛn bii wɔndiɑbɑ yiru be bɑ wɑ̃ɑ mini kpɑ i ku rɑ kɑm ko bɑ̀ n wuu ɡe kpeerɑsiɑmɔ. \p \v 16 Ye bɑ wɑ mɑ Lɔtu u tɛɛmɔ, bɑ wi kɑ win kurɔ kɑ win bii wɔndiɑbɑ yiru yen nɔmu nɛnuɑ bɑ ɡɑwɑ bɑ kɑ yɑrɑ sere wuun biruɔ, domi Yinni Gusunɔ u ben wɔnwɔndu wɑ. \p \v 17 Ye bɑ bu yɑrɑ bɑ kpɑ ben turo u nɛɛ, ɑ kɑ wunɛn hunde dukɑo, ɑ ku rɑ sĩirɑ, ɑ ku rɑ mɑɑ yɔ̃rɑ bɑtumɑ mi. A dukɑ doo ɡuunun berɑ ɡiɑ kpɑ ɑ ku rɑ kɑm ko. \p \v 18 Mɑ Lɔtu u nɛɛ, ɑɑwo, yinni. \v 19 Wee, ɑ mɑn durom kuɑ, ɑ mɑɑ mɑn wunɛn wɔnwɔndun kpɑ̃ɑru sɔ̃ɔsi ye ɑ kɑ nɛn hunde fɑɑbɑ kuɑ. Adɑmɑ nɑ ǹ kpɛ̃ n dukɑ turi ɡuu ten mi, wɑhɑlɑ ye, yɑ kun kɑ mɑn bɑbe kpɑ n kɑm ko. \v 20 Wuu ɡeni wee, ɡɑ wɑ̃ɑ turuku, ɡɑ ǹ mɑɑ kpɑ̃. A de n dɑ n kuke mi, kpɑ n fɑɑbɑ wɑ. Ye u wɑ ɡɔrɑdo wi, u ǹ wisɑ, mɑ u nɛɛ, nɡe ɡɑ ǹ piibu sɑ̃ɑ ro? \p \v 21 Mɑ ɡɔrɑdo wi, u nɛɛ, kon kpɑm nun durom kuɑ. Wuu ɡèn ɡɑri ɑ mɔ̀ mi, nɑ ǹ ɡu kpeerɑsiɑmɔ. \v 22 A hɑniɑ koowo ɑ dɑ ɑ kuke mi, domi nɑ ǹ kpɛ̃ n ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu ko mɑ n kun mɔ ɑ turɑ mi. \p Yen sɔ̃nɑ bɑ wuu ɡe yĩsiru kɑ̃ Soɑri. Yen tubusiɑnɑ wuu piibu. \p \v 23 N deemɑ sɔ̃ɔ yɑrimɑ Lɔtu u sere duɑ Soɑriɔ. \v 24 Yerɑ Yinni Gusunɔ u sɔ̃ɔ bisu kɑ dɔ̃ɔ nɛɛsiɑ sɑɑ wɔllun di Sodomu kɑ Gomɔrɑ sɔɔ. \v 25 U wuu si kpeerɑsiɑ kɑ sin tɔmbu kpuro kɑ sin bɑtumɑ kɑ ye yɑ kpiɑ mi kpuro. \v 26 Adɑmɑ suɑru sɔɔ Lɔtun kurɔ u sĩirɑ, mɑ u ɡɔsirɑ bɔɔ kperu. \p \v 27 Ye n kuɑ buru buru yellu, yerɑ Aburɑhɑmu u dɑ u yɔ̃rɑ mi u rɑɑ kɑ Yinni Gusunɔ ɡɑri kuɑ. \v 28 Ye u mɛɛrɑ Sodomu kɑ Gomɔrɑn berɑ kɑ bɑtumɑ yen mi ɡiɑ, u wɑ wee, dɔ̃ɔ wiirɑ seemɔ nɡe ɡbee burɔn dɔ̃ɔ wiiru. \p \v 29 Sɑnɑm mɛ Gusunɔ u bɑtumɑ yen wusu kpeerɑsiɑmɔ, u Aburɑhɑmu yɑɑye mɑ u Lɔtu yɑrɑ kɑm koo bin min di. \s1 Mìn di Mɔɑbubɑ kɑ Amɔnibɑn bweserɑ yɑrɑ \p \v 30 Yen biru Lɔtu u yɑrɑ Soɑrin di u dɑ u sinɑ ɡuuru ɡɑrun kpee wɔru sɔɔ kɑ win bii wɔndiɑbɑ yiru ye sɑnnu, domi u bɛrum bɑrɑ u sinɑ Soɑriɔ. \v 31 Yerɑ win bii yerumɑ u win wɔnɔ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɛsɛn tundo wee, u tɔkɔ kuɑ. Tɔn durɔ ɡoo mɑɑ sɑri berɑ mi, wi u koo sun suɑ nɡe mɛ sibɑ mɔ̀ tem bɑɑmɑ. \v 32 A nɑ su bɛsɛn tundo tɑm nɔrusiɑ mu n kpɑ̃ kpɑ su de u kɑ sun kpunɑ kpɑ win bweseru tu ku ɡbi. \p \v 33 Wɔ̃ku te, bɑ ben tundo tɑm nɔrusiɑ, mɑ yerumɑ u dɑ u win tundo kpunɛ, ɑdɑmɑ Lɔtu kun yɛ̃ sɑɑ ye bii wi, u nɑ u kpunɑ kɑ sɑɑ ye u seewɑ. \v 34 Yen sisiru yerumɑ wi, u win wɔnɔ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee, ɡĩɑ wɔ̃kuru nɑ derɑ bɛsɛn tundo kɑ mɑn kpunɑ. Su kpɑm nùn tɑm nɔrusiɑ wɔ̃ku te, kpɑ wunɛ ɑ mɑɑ dɑ u kɑ nun kpunɑ kpɑ win bweseru tu ku ɡbi. \p \v 35 Mɑ bɑ wure bɑ ben tundo tɑm nɔrusiɑ wɔ̃ku te, mɑ wɔnɔ dɑ u nùn kpunɛ. Tundo kun yɛ̃ sɑɑ ye bii wi, u nɑ u kpunɑ kɑ sɑɑ ye u seewɑ. \p \v 36 Mɑ Lɔtun bii tɔn kurɔbu yiru ye, bɑ win ɡuri suɑ. \v 37 Bii yerumɑ wi, u mɑrɑ tɔn durɔ mɑ u nùn yĩsiru kɑ̃ Mɔɑbu. Yen tubusiɑnɑ nɛn tundon bii. Win min diyɑ Mɔɑbubɑn bweserɑ yɑrɑ. \v 38 Wɔnɔ wi, u mɑɑ mɑrɑ tɔn durɔ, mɑ u nùn yĩsiru kɑ̃ Bɛni Ami. Yen tubusiɑnɑ nɛn dusin bii. Win min diyɑ Amɔnibɑn bweserɑ mɑɑ yɑrɑ. \s1 Aburɑhɑmu kɑ Abimɛlɛki \c 20 \p \v 1 Yenibɑn biru Aburɑhɑmu u seewɑ Mɑnden di, mɑ u dɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ Nɛɡɛbuɔ Kɑdɛsi kɑ Surin bɑɑ sɔɔ, u dɑ u wɑ̃ɑ wuu ɡe bɑ mɔ̀ Gerɑɔ. \v 2 Gerɑ miyɑ u rɑ n win kurɔ Sɑɑrɑɑ sokumɔ win sesu. Ye Gerɑn sunɔ Abimɛlɛki u nuɑ mɛ, yerɑ u Sɑɑrɑɑ suɑ kurɔ u yɛnu doke. \v 3 Adɑmɑ Yinni Gusunɔ u Abimɛlɛki sɔ̃ɔwɑ dosu sɔɔ wɔ̃kuru u nɛɛ, wee, kɑɑ ɡbi tɛ̃ kurɔ win sɔ̃ wi ɑ suɑ mi, domi wi kɑ win durɔwɑ bɑ wɑ̃ɑ mi. \p \v 4 N deemɑ Abimɛlɛki u ǹ ɡinɑ kɑ Sɑɑrɑɑ mɛnnɑre. Yerɑ u Yinni Gusunɔ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, kɑɑ tɔnu ɡo wi u kun tɑɑrɛ ɡɑɑ mɔ? \v 5 N ǹ win tiiwɑ u mɑn sɔ̃ɔwɑ mɑ win sesuwɑ? Mɑ kurɔ win tii u mɑɑ ɡeruɑ mɛ. Ǹ n mɛn nɑ, nɑ ǹ kɔ̃sɑ bwisikɑ nɛn ɡɔ̃ruɔ n sere mɑm nɛɛ, nɑ durum kuɑ kɑ nɛn nɔmɑ. \p \v 6 Mɑ Yinni Gusunɔ u nùn wisɑ u nɛɛ, ɡeemɑ nɑ yɛ̃ mɑ ɑ ǹ tɑɑrɛ ɡɑɑ mɔ wunɛn ɡɔ̃ruɔ sɑnɑm mɛ ɑ yeni kuɑ. Yen sɔ̃nɑ nɑ ǹ dere ɑ nùn bɑbɑ kpɑ ɑ ku rɑ durum ko. \v 7 Ǹ n mɛn nɑ, ɑ durɔ wi nùn win kurɔ wesio tɛ̃, domi nɛn sɔmɔwɑ u sɑ̃ɑ. U koo mɑɑ nun kɑnɑru kuɑ kpɑ ɑ ku ɡbi. À n mɑɑ yinɑ ɑ nùn kurɔ wi wesiɑ, i ko ɡbiwɑ wunɛ kɑ wunɛn tɔmbu kpuro. \p \v 8 Yerɑ Abimɛlɛki u seewɑ buru buru yellu u win bwɑ̃ɑbu kpuro mɛnnɑ u bu Yinni Gusunɔn ɡɑri yi sɑɑriɑ. Mɑ bɛrum bwɑ̃ɑ be mwɑ ɡem ɡem. \v 9 Sɑɑ ye sɔɔrɑ Abimɛlɛki u Aburɑhɑmu bikiɑ u nɛɛ, ɑmɔnɑ ɑ kɑ sun kuɑ mɛ. Mbɑ nɑ nun torɑri ɑ kɑ sun durum bɑkɑ yenin bweseru sɔbi nɛ kɑ nɛn tɔmbu. A mɑn ɡɑ̃ɑnu kuɑ ni nu ǹ weenɛ bu tɔnu kuɑ. \v 10 Mbɑ ɑ bwisikɑ ɑ kɑ yenin bweseru kuɑ. \p \v 11 Mɑ Aburɑhɑmu u wisɑ u nɛɛ, nɑ rɑɑ tɑmɑɑ bɑ ǹ Gusunɔn bɛrum mɔwɑ tem mini, kpɑ bu mɑn ɡo nɛn kurɔn sɔ̃. \v 12 Adɑmɑ kɑ yen de kpuro u sɑ̃ɑwɑ nɛn sesu tundo turosi, sɑ ǹ sɑ̃ɑ mɛro turo. Mɑ nɑ nùn suɑ kurɔ. \v 13 Yen sɔ̃, sɑɑ mìn di Gusunɔ u mɑn yɑrɑ nɛn yɛnun di nɑ bɔsu, nɑ nùn sɔ̃ɔwɑ nɑ nɛɛ, u mɑn biru wukirio. Mi sɑ duɑ kpuro u n dɑ nɛɛ, u sɑ̃ɑwɑ nɛn sesu. \p \v 14 Yerɑ Abimɛlɛki u nùn win kurɔ Sɑɑrɑɑ wesiɑ. Mɑ u mɑɑ nùn yoo tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu wɛ̃ kɑ yɑ̃ɑnu kɑ kɛtɛbɑ. \v 15 Mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛnɑ nɑ tem mɛ mɔ. A ɡɔsio mɛ sɔɔ, berɑ mi ɑ kĩ ɑ n wɑ̃ɑ. \p \v 16 Mɑ u mɑɑ Sɑɑrɑɑ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee wi ɑ sokumɔ wunɛn sesu mi, nɑ nùn sii ɡeesun ɡobi nɔrɔbu (1.000) wɛ̃ɛmɔ. Yeni yɑ koo wunɛn tɔmbu sɔ̃ɔsi mɑ ɑ dɛɛre, kpɑ bɑ n yɛ̃ mɑ ɑ ǹ kɔ̃sɑ ɡɑɑ kue. \p \v 17-18 N deemɑ Gusunɔ u rɑɑ Abimɛlɛki kɑ win kurɔ kɑ win yobu bɑrɑru kpɛ̃ɛ te tɑ ǹ derimɔ bu mɑ, ye u kɑ Sɑɑrɑɑ mwɑn sɔ̃. Yen sɔ̃nɑ ye u Sɑɑrɑɑ wesiɑ, Aburɑhɑmu u Gusunɔ kɑnɑ, mɑ u bu bɛkiɑ bu kɑ kpĩ bu mɑ. \s1 Isɑkin mɑrubu \c 21 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u yɑɑye ye u rɑɑ Sɑɑrɑɑ sɔ̃ɔwɑ. U mɑɑ win nɔɔ mwɛɛru yibiɑ. \v 2 Sɑɑrɑɑ u ɡurɑ suɑ mɑ u Aburɑhɑmu bii tɔn durɔ mɑruɑ win tɔkɔru sɔɔ, sɑɑ ye Gusunɔ u rɑɑ nùn burɑ. \v 3 Aburɑhɑmu u bii wi yĩsiru kɑ̃ Isɑki. \v 4 Ye Isɑki kuɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ itɑ u nùn bɑnɡo kuɑ nɡe mɛ Gusunɔ u rɑɑ nùn woodɑ wɛ̃. \v 5 Aburɑhɑmu mɔwɑ wɔ̃ɔ wunɔbu (100) sɑnɑm mɛ bɑ win bii Isɑki mɑrɑ. \v 6 Sɑɑ ye sɔɔrɑ Sɑɑrɑɑ nɛɛ, Gusunɔ u mɑn yɛ̃ɛsu ɡo. Be bɑ mɑɑ nuɑ kpuro bɑ koo kɑ mɑn yɛ̃ɛwɑ. \p \v 7 U kpɑm nɛɛ, wɑrɑ koo rɑɑ Aburɑhɑmu sɔ̃ mɑ nɛ Sɑɑrɑɑ kon bii bɔm kɛ̃. Wee tɛ̃ nɑ nùn bii tɔn durɔ mɑruɑ win tɔkɔru sɔɔ. \s1 Aburɑhɑmu u Aɡɑɑ kɑ Isimɛɛli ɡirɑ \p \v 8 Bii wi, u kpɛ̃ɑ mɑ bɑ nùn bɔm kɑrɑ. Yerɑ Aburɑhɑmu u yɑɑ dii bɑkɑbu kuɑ dɔmɑ te. \p \v 9 Ye Sɑɑrɑɑ wɑ mɑ bii wi Aɡɑɑ Eɡibitiɡii wi, u Aburɑhɑmu mɑruɑ u Isɑki yɛ̃ɛmɔ, \v 10 yerɑ u Aburɑhɑmu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ yoo wi ɡiro kɑ win bii, domi win bii kun tubi dimɔ kɑ nɛn bii sɑnnu. \p \v 11 Gɑri yi, yi Aburɑhɑmu duɑ ɡem ɡem win bii Isimɛɛlin sɔ̃. \v 12 Adɑmɑ Gusunɔ u Aburɑhɑmu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ku ɡɑri yi ɡɔburu wɑ wunɛn yoo wi kɑ win biin sɔ̃. A Sɑɑrɑɑ kuo ye u nun bikiɑ kpuro. Domi Isɑkin min diyɑ bwese bɑkɑ tèn nɔɔ mwɛɛru nɑ nun kuɑ tɑ koo yɑri. \v 13 Kon mɑɑ de wunɛn yoo win bii u ko bweseru ɡɑrun nuuru, domi wunɛn biiwɑ u sɑ̃ɑ. \p \v 14 Ye n kuɑ sisiru Aburɑhɑmu u seewɑ buru buru yellu u dĩɑnu kɑ nim bwɑ̃ɑru suɑ u Aɡɑɑ wɛ̃. U mɑɑ nùn bii wi nɔmu bɛriɑ u nɛɛ, bu doo. Mɑ bɑ doonɑ bɑ dɑ bɑ torɑ ɡbɑburɔ te bɑ rɑ soku Beri Sebɑ. \v 15 Ye bwɑ̃ɑ ten nim mu kpɑ, yerɑ u bii wi deri dɑ̃ɑ piibu ɡɑɡun sɑɑrɔ. \v 16 Mɑ u dɑ u sinɑ n dɛsire n turɑ mi bɑ̀ n sɛ̃u tobɑ ɡɑ koo wen sɑkɑ. Domi u nɛɛ, u ǹ kpɛ̃ u n win bii mɛɛrɑ u n ɡbimɔ. Mi u sɔ̃ mi, mɑ u wurɑ tɑkɑnɑ u swĩ. \p \v 17 Gusunɔ u bii win nɔɔ nuɑ mɑ win ɡɔrɑdo u Aɡɑɑ sokɑ wɔllun di u nɛɛ, mbɑ n nun mɔ̀, Aɡɑɑ. A ku nɑndɑ, domi Gusunɔ u bii win nɔɔ nuɑ mi u wɑ̃ɑ. \v 18 A seewo ɑ dɑ ɑ nùn suɑ ɑ kɔkiri domi kon nùn ko bwese bɑkɑrun nuuru. \p \v 19 Sɑɑ yerɑ Gusunɔ u kurɔ win nɔni wukiɑ mɑ u dɔkɔ ɡɑɑ wɑ mi. U dɑ u bwɑ̃ɑ te nim yibiɑ u bii wɛ̃ u nɔrɑ. \p \v 20-21 Gusunɔ u wɑ̃ɑ kɑ bii wi, sɑnɑm mɛ u kpɛ̃ɑmɔ. U wɑ̃ɑ ɡbɑburɔ te bɑ mɔ̀ Pɑrɑni, mɑ u kuɑ tɛn towo. Win mɛro mɑɑ nùn kurɔ suɑ Eɡibitin tem di. \s1 Aburɑhɑmu u kɑ Abimɛlɛki ɑrukɑwɑni bɔkuɑ \p \v 22 Sɑɑ ye sɔɔrɑ Abimɛlɛki kɑ win tɑbu sunɔ wi bɑ mɔ̀ Pikoli bɑ nɑ Aburɑhɑmun mi. Bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, sɑ wɑ mɑ Gusunɔ u wɑ̃ɑ kɑ wunɛ ye ɑ mɔ̀ kpuro sɔɔ. \v 23 Yen sɔ̃, ɑ bɔ̃ruo kɑ win yĩsiru mɑ ɑ ǹ nɛ kɑ nɛn bibu kɑ nɛn debuminu bɔrɔ kɔ̃ɔ kom kuɑmmɛ, kpɑ ɑ nɛ kɑ nɛn tem mɛɡibu durom kuɑ nɡe mɛ nɑ nun kuɑ. \p \v 24 Mɑ Aburɑhɑmu u nɛɛ, nɑ wurɑ, kon bɔ̃re. \p \v 25 Adɑmɑ u Abimɛlɛki ɡerusi dɔkɔ ɡɑɑn sɔ̃ ye Abimɛlɛkin yobu bɑ nùn mwɑɑri. \v 26 Abimɛlɛki u nɛɛ, nɑ ǹ yɛ̃ wi u yen bweseru kuɑ. Mɛyɑ wunɛn tii, ɑ ǹ mɑɑ mɑn sɔ̃ɔre mɑ n kun mɔ ɡisɔ. \p \v 27 Mɑ Aburɑhɑmu u yɑ̃ɑnu kɑ kɛtɛbɑ suɑ u Abimɛlɛki wɛ̃, be yiru bɑ kɑ ɑrukɑwɑni bɔkuɑ. \v 28 Mɑ Aburɑhɑmu u mɑɑ yɑ̃ɑ ɡbiibi ɡɔsɑ nɔɔbɑ yiru u yi nɛnɛm. \p \v 29 Yerɑ Abimɛlɛki u nùn bikiɑ u nɛɛ, mbɑ kɑɑ kɑ yɑ̃ɑ ɡbiibi nɔɔbɑ yiru yeni ko. \p \v 30 Aburɑhɑmu u nùn wisɑ u nɛɛ, ɑ nu mɔɔ kpɑ nu n sɑ̃ɑ seedɑ mɑ nɛnɑ nɑ dɔkɔ yeni ɡbɑ. \p \v 31 Yen sɔ̃nɑ bɑ yɑm mi sokɑ Beri Sebɑ domi miyɑ bɑ ɑrukɑwɑni bɔkuɑ kɑ bɔ̃ri. Yĩsi ten tubusiɑnɑ dɔkɔ yèn nuurɔ bɑ bɔ̃ruɑ. \p \v 32 Ye bɑ ɑrukɑwɑni bɔkuɑ bɑ kpɑ, yerɑ Abimɛlɛki kɑ win tɑbu sunɔ Pikoli bɑ ɡɔsirɑ bɑ wurɑ ben wuuɔ Filisitibɑn temɔ. \p \v 33 Yen biru Aburɑhɑmu u dɑ̃ru ɡɑru duurɑ Beri Sebɑ mi, ni nu rɑ sɑɑ bɑkɑru ko. Mɑ u Yinni Gusunɔ sɑ̃wɑ mi. Yinni Gusunɔ wi, u ko n wɑ̃ɑwɑ kɑ bɑɑdommɑɔ. \v 34 Aburɑhɑmu u sinɑ Filisitibɑn tem mi, u tɛ. \s1 Gusunɔ u nɛɛ, Aburɑhɑmu s2 u kɑ Isɑki yɑ̃kuru koowo \c 22 \p \v 1 Yenibɑ kpuron biruwɑ Gusunɔ u Aburɑhɑmun lɑɑkɑri mɛɛrɑ u nùn sokɑ u nɛɛ, Aburɑhɑmu. \p Mɑ Aburɑhɑmu u wurɑ u nɛɛ, nɛ wee, Yinni. \p \v 2 Mɑ u nɛɛ, ɑ Isɑki wunɛn bii teere te suo wi ɑ kĩ mi, ɑ kɑ dɑ Mɔriyɑn temɔ kpɑ ɑ kɑ nùn yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡiru ko ɡuuru ɡɑrun wɔllɔ te kon nun sɔ̃ɔsi. \p \v 3 Yerɑ Aburɑhɑmu u seewɑ buru buru yellu u win kɛtɛku ɡɑɑri bɔkuɑ mɑ u win sɔm kowo ɑluwɑɑsibɑ yiru suɑ kɑ win bii Isɑki sɑnnu. U yɑ̃ku dɑ̃ɑ bɛsukɑ. Yen biru bɑ swɑɑ wɔri bɑ dɔɔ mi Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ. \v 4 Bɑ sɑnum so sɔ̃ɔ yiru, yen itɑserɑ Aburɑhɑmu u yɑm mi wɑ sɑrun di ye u nɔni seeyɑ. \v 5 Mɑ u win sɔm kowo be sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i yɔ̃ro mini kɑ kɛtɛku. Nɛ kɑ nɛn bii sɑ dɔɔ ɡuu teɔnɔn mi, su sɑ̃ɑru ko kpɑ su wurɑmɑ su bɛɛ deemɑ. \p \v 6 Mɑ Aburɑhɑmu u yɑ̃ku dɑ̃ɑ ye suɑ u win bii Isɑki sɔbi. Win tii u dɔ̃ɔ kɑ woburu suɑ u nɛni mɑ be yiru bɑ swĩinɛ. \v 7 Yerɑ Isɑki u nùn bikiɑ u nɛɛ, bɑɑbɑ. \p Aburɑhɑmu u nɛɛ, nɛ wee, nɛn bii. \p Isɑki nɛɛ, dɔ̃ɔ kɑ dɑ̃ɑ wee, ɑdɑmɑ mɑnɑ yɑ̃ku yɑ̃ɑrɑ wɑ̃ɑ. \p \v 8 Aburɑhɑmu nùn wisɑ u nɛɛ, nɛn bii, Gusunɔ u koo tii win yɑ̃ku yɑ̃ɑru wɑɑwɑ. \p Mɑ be yiru ye, bɑ n dɔɔ. \v 9 Ye bɑ turɑ mi Gusunɔ u rɑɑ nùn yĩreru kuɑ, Aburɑhɑmu u yɑ̃ku yeru kuɑ u yɑ̃ku dɑ̃ɑ ye tɛriɑ ten wɔllɔ, mɑ u win bii Isɑki bɔkuɑ u sɔndi mi. \v 10 Yen biru Aburɑhɑmu u woburu suɑ u kɑ win bii Isɑki sɑkɑ. \v 11 Yerɑ Yinni Gusunɔn ɡɔrɑdo \f + \fr 22:11 \fr*\fk Yinni Gusunɔn ɡɔrɑdo \fk*\ft - I wiru 16:7n tubusiɑnu mɛɛrio.\ft*\f* u nùn sokɑ wɔllun di u nɛɛ, Aburɑhɑmu, Aburɑhɑmu. \p Mɑ u nɛɛ, nɛ wee, Yinni. \p \v 12 Mɑ ɡɔrɑdo wi, u nɛɛ, ɑ ku rɑ bii wi bɑbɑ, ɑ ku nùn ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu kuɑ. Domi nɑ ɡiɑ tɛ̃ mɑ ɑ mɑn nɑsie, ɑ ǹ mɑɑ kɑ mɑn wunɛn bii teere te yinɑri. \p \v 13 Yerɑ Aburɑhɑmu u nɔni seeyɑ u sĩirɑ u yɑ̃ɑ kinɛru wɑ tèn kɔbɑ tɔ̃ki tɛ̃ke tɑ yɔ̃. Mɑ u dɑ u tu mwɑ u kɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡii te kuɑ win biin ɑyerɔ. \v 14 Mɑ u yɑm mi yĩsiru kɑ̃, Yinni Gusunɔ u koo bukɑtɑ wunɑnɑ. Yen sɔ̃nɑ bɑ rɑ mɔndu ko kɑ ɡisɔ bu nɛɛ, Yinni Gusunɔn ɡuurɔ bukɑtɑ yɑ koo wunɑnɑrɑ. \p \v 15 Yinni Gusunɔ u kpɑm Aburɑhɑmu sokɑ nɔn mɛɛruse wɔllun di u nɛɛ, \v 16 yèn sɔ̃ ɑ kuɑ mɛ, mɑ ɑ ǹ kɑ mɑn wunɛn bii teere te yinɑri, nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ bɔ̃rumɔ kɑ nɛn tiin yĩsiru \v 17 kon nun domɑru kuɑ kɑ ɡem kpɑ n wunɛn bweseru dɑbiɑsiɑ nɡe wɔllun kperi, ǹ kun mɛ nɡe yɑni sɛɛri yi yi wɑ̃ɑ nim wɔ̃kun ɡoorɔ, kpɑ bɑ n ben yibɛrɛbɑ tɑɑre. \v 18 Bwesenu kpuro hɑnduniɑ sɔɔ nu koo domɑru wɑ sɑɑ wunɛn bweserun min di, yèn sɔ̃ ɑ nɛn ɡɑri mɛm nɔɔwɑ. \p \v 19 Mɑ Aburɑhɑmu u ɡɔsirɑmɑ u nɑ u win sɔm kowo be deemɑ bɑ wɔmɑ yɛnuɔ Beri Sebɑɔ. \s1 Nɑkorin bibun bweseru \p \v 20 Yenibɑn biruwɑ Aburɑhɑmu u nuɑ mɑ Milikɑ u mɑɑ kɑ win wɔnɔ Nɑkori bibu mɑrɑ. \v 21 Win bii ɡbiikoon yĩsirɑ Usi. Usin wɔnɔbɑ Busi kɑ Kemuɛli wi u sɑ̃ɑ Arɑmun tundo, \v 22 kɑ Kesɛdi kɑ Hɑso kɑ Pilidɑsi kɑ Yidilɑfu kɑ Bɛtuɛli. \v 23 Bɛtuɛliwɑ u Rebekɑ mɑrɑ. Bibu nɔɔbɑ itɑ ye Milikɑ u Aburɑhɑmun wɔnɔ Nɑkori mɑruɑ, berɑ mi. \v 24 Nɑkorin kurɔ ɡoo wi bɑ mɔ̀ Reumɑ u mɑɑ nùn bibu mɑruɑ. Berɑ Tebɑki kɑ Gɑhɑmu kɑ Tɑhɑsi kɑ Mɑɑkɑ. \s1 Sɑɑrɑɑ u ɡu. Aburɑhɑmu u tem dwɑ mi u koo nùn sike \c 23 \p \v 1 Sɑɑrɑɑ u kuɑwɑ wɔ̃ɔ wunɑɑ teeru kɑ nɔɔbɑ yiru (127) u sere ɡu. \v 2 Heboroniɔwɑ u ɡu Kɑnɑnin temɔ mɑ Aburɑhɑmu u nɑ u win ɡɔɔ swĩ. \v 3 N deemɑ u ǹ win ɡoo te sikum kpɑ. Yerɑ u seewɑ u dɑ Hɛtibɑn mi, u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 4 bɛɛn tii i yɛ̃ mɑ nɛ sɔɔwɑ bɛɛn tem mi. Yen sɔ̃, i mɑn tem dɔreo mi ko nɑ n dɑ nɛn tɔmbu sike kpɑ n dɑ n nɛn kurɔ sike mi tɛ̃, nɑ kun win ɡoru mɛɛrɑ mɛ. \p \v 5 Mɑ Hɛti be, bɑ Aburɑhɑmu wisɑ bɑ nɛɛ, \v 6 yinni, ɑ bɛsɛn ɡɑri swɑɑ dɑkio. Gusunɔ u nun kuɑwɑ sinɑ bii bɛsɛn suunu sɔɔ. A wunɛn kurɔ sikuo bɛsɛn wìn siki wɔru ɡɑ nun wɛ̃re sɔɔ. Goo kun kɑ nun ɡu yinɑrimɔ. \p \v 7 Yerɑ Aburɑhɑmu u tɔn be yiirɑ u bu bɛɛrɛ wɛ̃. \v 8 U nɛɛ, ì n kĩ n nɛn kurɔ sike kpɑ nɑ kun win ɡoru mɛɛrɑ, i Eforoni Sokɑɑn bii sɔ̃ɔwɔ yèn bukɑtɑ nɑ mɔ, \v 9 kpɑ u mɑn Mɑkpelɑn kpee wɔru ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ win ɡbee ɡoorɔ deriɑ kpɑ n nùn ɡobi kɔsiɑ nɡe mɛ̀n nɔɔ u ɡeruɑ, kpɑ ɡu ko nɛn siku yeru bɛɛn suunu sɔɔ. \p \v 10 N deemɑ Eforoni Hɛti wi, u sɔ̃ kɑ wuun wiruɡibu ɡbɑ̃rɑ kɔnnɔwɔ mi bɑ rɑ sinɛ. Mɑ u Aburɑhɑmu wisɑ Hɛti be kɑ be bɑ dumɔ min nɔni biru u nɛɛ, \v 11 ɑɑwo, nɛn yinni, nɑ nun ɡbee te kɑ̃wɑ kɑ kpee wɔru ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ mi. A ɡu mɔɔ nɛn tɔmbu kpuron nɔni birɔ. A doo ɑ wunɛn kurɔ sike mi. \p \v 12 Mɑ Aburɑhɑmu u yiirɑ tɔn ben wuswɑɑɔ \v 13 u Eforoni sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ mɑɑ nɛɡii swɑɑ dɑkio. Kon nun ɡbee ten ɡobi kɔsiɑwɑ. A yi mɔɔ kpɑ n nɛn kurɔ sike mi. \p \v 14 Adɑmɑ Eforoni u Aburɑhɑmu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 15 nɛn yinni, ɑ swɑɑ dɑkio ɑ nɔ. Mbɑ sii ɡeesun ɡobi nɛɛru (400) yɑ turɑ nɛ kɑ wunɛn bɑɑ sɔɔ. A wunɛn kurɔ sikuo kperu mi. \p \v 16 Aburɑhɑmu u Eforonin ɡɑri yi wurɑ, mɑ u sii ɡeesun ɡobi nɛɛ te suɑ u Eforoni wɛ̃ Hɛtibɑ kpuron nɔni biru. Sii ɡeesun ɡobi yirɑ tenkubɑ bɑ rɑ kɑ kiɑru dwe sɑɑ ye sɔɔ. \v 17 Nɡe mɛyɑ Eforonin ɡbee te kɑ ten kpee wɔru ɡe kɑ ten dɑ̃ɑ ni nu wɑ̃ɑ mi kpuro \v 18 yɑ kuɑ Aburɑhɑmuɡiɑ Hɛtibɑ kpuron nɔni biru kɑ sere be bɑ mɑɑ dumɔ ɡbɑ̃rɑ kɔnnɔn min di. \p \v 19 Yen biruwɑ Aburɑhɑmu u win kurɔ Sɑɑrɑɑ sikuɑ Mɑkpelɑn kpee wɔru ɡe sɔɔ Mɑnden deedeeru Heboroniɔ Kɑnɑnin temɔ. \v 20 Nɡe mɛyɑ ɡbee te Aburɑhɑmu u dwɑ Hɛti win mi, kɑ kpee wɔru ɡe, n kɑ kuɑ win tɔmbun siku yeru. \s1 Bɑ Isɑki kurɔ kɑsuɑ \c 24 \p \v 1 Aburɑhɑmu wee, u tɔkɔ kuɑ ɡem ɡem. Yinni Gusunɔ u mɑɑ nùn domɑru kuɑ yɑbu bɑɑyere kpuro sɔɔ. \v 2 Sɔ̃ɔ teeru u win yobun tɔnwero wi u win yɛnun dukiɑ kpuro nɔmu sɔndiɑ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ nun kɑnɑmɔ, ɑ wunɛn nɔmɑ dokeo nɛn tɔbuɔ, \v 3 kpɑ ɑ bɔ̃re kɑ Yinni Gusunɔn yĩsiru wi u sɑ̃ɑ wɔllu kɑ tem Yinni, mɑ ɑ ǹ kɑɑ nɛn bii kurɔ suɑ Kɑnɑnin bii wɔndiɑbɑ sɔɔ bèn suunu sɔɔ sɑ wɑ̃ɑ mini. \v 4 Adɑmɑ kɑɑ dɑ nɛn temɔ sere nɛn wuuɔ ɑ nɛn bii Isɑki kurɔ kɑsuɑmɑ. \p \v 5 Yoo wi, u nùn wisɑ u nɛɛ, ɑ̀ ku tubɑ kurɔ wi, u ǹ ko n kĩ u mɑn swĩimɑ sere tem mini. N weenɛ n kɑ wunɛn bii dɑ tem mìn di ɑ yɑrimɑ? \p \v 6 Aburɑhɑmu u nɛɛ, ɑɑwo, ɑ lɑɑkɑri ko ɑ ku rɑ kɑ nɛn bii dɑ mi. \v 7 Gusunɔ, wɔllun Yinni, wi u mɑn yɑrɑmɑ nɛn bɑɑn yɛnu kɑ nɛn tem di, u kɑ mɑn ɡɑri kuɑ u bɔ̃ruɑ u nɛɛ, nɛn bibun bweserɑ u koo tem mɛ wɛ̃. Wiyɑ u koo de win ɡɔrɑdo u nun ɡbiiyɑ kpɑ ɑ kɑ nɛn bii kurɔ kɑsuɑmɑ min di. \v 8 Kurɔ wi, ù kun kĩ u nun swĩimɑ ɑ dibu yɑrɑ bɔ̃ri yin min di. Adɑmɑ ɑ ku rɑ kɑ nɛn bii dɑ tem mi. \p \v 9 Yerɑ yoo wi, u win nɔmɑ doke win yinni Aburɑhɑmun tɔbuɔ u kɑ bɔ̃ruɑ mɑ u koo ye kpuro ko mɑm mɑm. \v 10 Yen biru u yooyoosu wɔkuru wunɑ sɑɑ win yinnin yooyoosu sɔɔn di, domi win yinnin ɑrumɑni kpuro wɑ̃ɑwɑ win nɔmɑɔ. Mɑ u seewɑ u swɑɑ wɔri u dɑ Aburɑhɑmun wɔnɔ Nɑkorin wuuɔ Mɛsopotɑmin temɔ. \p \v 11 Ye u turɑ wuu ɡen bɔkuɔ u win yooyoosu yiirɑsiɑ su kɑ wɛ̃rɑ dɔkɔ ɡɑɑn bɔkuɔ yokɑ, sɑɑ ye tɔn kurɔbɑ rɑ nim tɑkɑm nɛ. \v 12 Yerɑ u nɛɛ, Gusunɔ, wunɛ wi ɑ sɑ̃ɑ nɛn yinni Aburɑhɑmu Yinni, nɑ nun kɑnɑmɔ, ɑ Aburɑhɑmu durom kuo, ɑ de ye nɑ kɑso nɑ n ye wɑ ɡisɔ. \v 13 Wee nɑ wɑ̃ɑ dɔkɔ yèn bɔkuɔ mi wuu ɡen wɔndiɑbɑ bɑ koo yɑrimɑ bu nim tɑkiri. \v 14 Ben wi kon nim nɔrurɑm kɑnɑ n nɔ, kpɑ u win tooru sikɑ u nɛɛ, n nɔruo, kpɑ u mɑɑ nɛn yooyoosu kɛ̃, ɑ de wɔndiɑ wi, u n sɑ̃ɑ wi ɑ wunɛn bɔ̃ɔ Isɑki ɡɔsiɑ. À n kuɑ mɛ, ko nɑ n yɛ̃ mɑ ɑ nɛn yinni durom kuɑwɑ. \p \v 15 U kɑ ɡɑri yi ɡere u kpe, wee Rebekɑ u yɑrimɑ kɑ tooru. Rebekɑ wi, win tundowɑ Bɛtuɛli, Nɑkorin bii wi Milikɑ u nùn mɑruɑ. \v 16 Wɔndiɑ wi, kurɔ burɔn tii tiiwɑ. Mɛyɑ u ǹ durɔ yɛ̃. U duɑ bwiɑɔ u nim tɑkɑ mɑ u kpɑm mɑkɑmɑ. \v 17 Yerɑ yoo wi, u dukɑ dɑ u kɑ nùn yinnɑ u nùn bikiɑ u nɛɛ, kɑɑ wurɑ ɑ mɑn nim kɛ̃ n nɔ fiiko wunɛn tooru min di? \p \v 18 U nɛɛ, oo. \p Mɑ u too te sɔbiɑ u nùn mu kɑ̃. \v 19 Sɑnɑm mɛ u durɔ wi nim mɛ kɑ̃ u kpɑ u nɛɛ, kon mɑɑ wunɛn yooyoosu tɑkiriɑmɑ su nɔ su debu. \p \v 20 Yerɑ u nim mɛ mu tie wisi kɑ sɛndɑru mi yɛɛ rɑ nim nɔ mɑ u dukɑ wurɑ bwiɑɔ u yooyoo si kpuro tɑkiriɑ. \v 21 Durɔ wi, u nùn mɛɛrɑ kɑ biti, ɑdɑmɑ u mɑri u kɑ wɑ Yinni Gusunɔ ù n win sɑnum mɛ dorɑsiɑmɔn nɑ. \v 22 Sɑnɑm mɛ yooyoo si, su nim nɔrɑ su kpɑ, durɔ wi, u wurɑn tɑɑbu yɑrɑmɑ ɡe ɡɑ ɡeɑ \f + \fr 24:22 \fr*\fk ɡeɑ \fk*\ft - Kɑ Heberum bɑ nɛɛ, tɑɑbu ɡen bunum mu sɑ̃ɑwɑ sikilin bɔnu, ye yɑ sɑ̃ɑ ɡɑrɑmu nɔɔbɑ itɑ.\ft*\f* sɑ̃ɑ kɑ wurɑn sum bɛkɛ yiru yi yi bunu \f + \fr 24:22 \fr*\fk bunu \fk*\ft - Kɑ Heberum bɑ nɛɛ, sumi yin bunum mu sɑ̃ɑwɑ sikili wɔkuru, ye yɑ sɑ̃ɑ ɡɑrɑmu wunɑɑ wɑtɑ kɑ nɔɔbu (165).\ft*\f* u nùn wɛ̃. \v 23 Mɑ u nɛɛ, wɑrɑn biiwɑ ɑ sɑ̃ɑ. A ɡem mɔ, ɑ mɑn sɔ̃ɔwɔ, ɑyerɑ wɑ̃ɑ wunɛn bɑɑn yɛnuɔ n kɑ sɔbiɑ mi? \p \v 24 Rebekɑ u nùn wisɑ u nɛɛ, nɛn bɑɑwɑ Bɛtuɛli wi Milikɑ u Nɑkori mɑruɑ. \v 25 Bɛsɛn yɛnuɔ yɑkɑsu kɑ tɑkɑ kpuro yibɑwɑ, ɑyerɑ mɑɑ wɑ̃ɑ mi kɑɑ sɔbiɑ. \p \v 26 Mɑ durɔ wi, u yiirɑ u Yinni Gusunɔ siɑrɑ u nɛɛ, \v 27 Gusunɔɡiɑ siɑrɑbu wi u sɑ̃ɑ nɛn yinni Aburɑhɑmun Yinni, wi u kun dere win wɔnwɔndu kɑ win bɔrɔkiniru tu nùn dɛsirɑri. Mɑ u mɑn kpɑrɑ u kɑ dɑ sere win wɔnɔbun yɛnuɔ. \p \v 28 Mɑ Rebekɑ u dukɑ dɑ u win mɛron yɛnuɡibu ye kpuro sɑɑriɑ. \v 29 N deemɑ u sesu ɡoo mɔ, win yĩsirɑ Lɑbɑni. \v 30 Lɑbɑni wi, u tɑɑbu ɡe kɑ sumi yi wɑ win sesu Rebekɑn nɔmɑɔ, u mɑɑ win ɡere kpuro nuɑ ye u nɛɛ, mɛsumɑ durɔ wi, u nùn sɔ̃ɔwɑ. Yerɑ u yɑrɑ kɑ dukɑ u durɔ wi sennɔ dɑ mi u wɑ̃ɑ kɑ win yooyoosu bwiɑn bɔkuɔ. \v 31 Ye u turɑ mi, u nɛɛ, ɑ seewo su dɑ yɛnuɔ, wunɛ wi Yinni Gusunɔ u domɑru kuɑ. Mbɑn sɔ̃nɑ kɑɑ n yɔ̃ tɔɔwɔ. Wɔɔ, nɑ nun ɑyeru kuɑ yɛnuɔ kɑ wunɛn yooyoosuɡiru kpuro. \p \v 32 Ye durɔ wi, u turɑ yɛnu mi, Lɑbɑni u derɑ bɑ yooyoosun sɔmunu kusiɑ mɑ u su yɑkɑsu kɑ tɑkɑ wɛ̃ su di. Mɑ u nim tɑmɑ mɛ durɔ wi kɑ wiɡibu bɑ koo kɑ kɔ̃ri kpɑkiɑ. \v 33 Mɑ bɑ nùn dĩɑnu yiiyɑ. Adɑmɑ u nɛɛ, nɑ ǹ ɡinɑ dimɔ mɑ n kun mɔ nɑ ɡɑri yi nɑ kɑ sĩimɔ ɡeruɑ nɑ kpɑ. \p Mɑ Lɑbɑni u nɛɛ, ɑ ɡeruo. \p \v 34 Yerɑ u nɛɛ, nɑ sɑ̃ɑwɑ Aburɑhɑmun yoo. \v 35 Yinni Gusunɔ u nɛn yinni wi domɑru kuɑ ɡem ɡem mɑ u kuɑ ɡobiɡii kpoko. U nùn yɑ̃ɑnu kɑ̃ kɑ kɛtɛbɑ kɑ yooyoosu kɑ kɛtɛkunu kɑ sii ɡeesu kɑ wurɑ kɑ yoo tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu. \v 36 Win kurɔ Sɑɑrɑɑ u mɑɑ nùn bii tɔn durɔ mɑruɑ win tɔkɔru sɔɔ, mɑ u bii wi ye u mɔ kpuro wɛ̃. \v 37 U mɑɑ mɑn bɔ̃rusiɑ sɑnɑm mɛ u nɛɛ, n ku rɑ win bii wi kurɔ suɑ Kɑnɑnin wɔndiɑbɑ sɔɔ, bèn temɔ u wɑ̃ɑ mi. \v 38 Adɑmɑ n doo win dusibun mi, n nùn kurɔ kɑsuɑ. \v 39 Nɑ nùn sɔ̃ɔwɑ nɑ nɛɛ, kurɔ wi, ù kun kĩ u mɑn swĩimɑ mɑɑ ni? \v 40 Mɑ u mɑn wisɑ u nɛɛ, Yinni Gusunɔ wi u sɑ̃ɑmɔ u koo win ɡɔrɑdo ɡɔrimɑ u kɑ mɑn dɑ kpɑ u nɛn sɑnum dorɑsiɑ kpɑ n win bii kurɔ suɑmɑ win dusibun min di. \v 41 Nɑ̀ n wurɑ nɑ dɑ win dusibun mi, nɑ dibu yɑrɑ nɛn bɔ̃rin di. Nɑ̀ n mɑɑ turɑ mi, mɑ bɑ kun mɑn ɡoo wɛ̃, kɑ mɛ, nɑ dibu yɑrɑ nɛn bɔ̃rin di. \v 42 Ye nɑ tunumɑ bwiɑɔ ɡisɔ nɑ nɛɛ, Gusunɔ, wunɛ wi ɑ sɑ̃ɑ nɛn yinni Aburɑhɑmun Yinni, ɑ mɑn nɛn sɑnum mɛ dorɑsio. \v 43 Wee, nɑ wɑ̃ɑ bwiɑ yen bɔkuɔ. Bii wɔndiɑ wi u koo nim tɑkɑm nɑ, mɑ nɑ nùn kɑnɑ nɑ nɛɛ, u mɑn nim kɛ̃ n nɔ win toorun di, \v 44 kpɑ u mɑn wisi u nɛɛ, n nɔruo kpɑ u mɑɑ nɛn yooyoosu tɑkɑ, ɑ de wɔndiɑ wi, u n sɑ̃ɑ kurɔ wi ɑ nɛn yinnin bii ɡɔsiɑ. \v 45 N kɑ nɛn ɡɔ̃ruɔ ɡɑri yi ɡere n kpe, mɑ Rebekɑ u yɑrimɑ kɑ win tooru. Mɑ u duɑ bwiɑɔ u nim tɑkɑmɑ. Mɑ nɑ nùn kɑnɑ nɑ nɛɛ, u mɑn nim kɛ̃ n nɔ. \v 46 U win tooru sɔbiɑ fuuku u nɛɛ, n nɔruo. Yen biru u koo mɑɑ nɛn yooyoosu tɑkiriɑmɑ su nɔ. Nɑ nɔrɑ mɑ u mɑɑ su kɑ̃ su nɔrɑ. \v 47 Nɑ nùn bikiɑ nɑ nɛɛ, wɑrɑn biiwɑ u sɑ̃ɑ. U wisɑ u nɛɛ, Bɛtuɛliwɑ u sɑ̃ɑ win tundo wi Nɑkori kɑ Milikɑ bɑ mɑrɑ. Mɑ nɑ nùn tɑɑbu dokeɑ wɛ̃rɔ. Mɑ nɑ sumi doke win nɔmɑɔ. \v 48 Yerɑ nɑ Yinni Gusunɔ kpunɑ wi u sɑ̃ɑ nɛn yinni Aburɑhɑmun Yinni. Mɑ nɑ nùn siɑrɑ yèn sɔ̃ u mɑn kpɑrɑ kɑ bɔrɔkiniru n kɑ nɑ n nɛn yinnin wɔnɔn debubu win bii suɑ. \v 49 Tɛ̃, ì n kĩ i nɛn yinni durom kɑ bɔrɔkiniru kuɑ, i mɑn sɔ̃ɔwɔ. Ì kun mɑɑ mɔ̀, i mɑn sɔ̃ɔwɔ, kpɑ n dɑ ɡɑm. \p \v 50 Lɑbɑni kɑ Bɛtuɛli bɑ wisɑ bɑ nɛɛ, Yinni Gusunɔn min diyɑ yeni kpuro yɑ wee. Sɑ ǹ kpɛ̃ su yen ɡeɑ ǹ kun mɛ yen kɔ̃sɑ ɡere. \v 51 Rebekɑ wee wunɛn wuswɑɑɔ. A nùn suo ɑ kɑ dɑ u n sɑ̃ɑ wunɛn yinnin biin kurɔ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ. \p \v 52 Ye Aburɑhɑmun yoo wi, u ben ɡɑri yi nuɑ, mɑ u Yinni Gusunɔ kpunɑ. \v 53 Yen biru u sii ɡeesu kɑ wurɑbɑ yɑrɑmɑ kɑ bekɑ u Rebekɑ kɑ̃. U mɑɑ win sesu kɑ win mɛro ɡɑ̃ɑ ɡeenu kɑ̃. \v 54 Yenin biru durɔ wi kɑ win tɔmbu bɑ di bɑ nɔrɑ mɑ bɑ kpunɑ. \p Ye bɑ seewɑ bururu, yoo wi, u nɛɛ, i de n ɡɔsirɑ n wurɑ nɛn yinnin mi. \p \v 55 Adɑmɑ Rebekɑn sesu kɑ win mɛro bɑ nɛɛ, ɑ de wɔndiɑ wi, u kɑ sun sinɑ sɑɑ fiiko nɡe sɔ̃ɔ wɔkurun sɑkɑ kpɑ ɑ sere doonɑ. \p \v 56 U bu wisɑ u nɛɛ, i ku mɑɑ de n tɛ, domi Yinni Gusunɔ u nɛn sɑnum dorɑsiɑ. Yen sɔ̃, i mɑn kɑro n dɑ nɛn yinnin mi. \p \v 57 Yerɑ bɑ nɛɛ, su wɔndiɑ win tii soku su nɔ ye u koo ɡere. \p \v 58 Mɑ bɑ Rebekɑ sokɑ bɑ nùn bikiɑ bɑ nɛɛ, ɑ wurɑ ɑ kɑ durɔ wi dɑ? \p Mɑ u nɛɛ, oo, kon dɑ. \p \v 59 Mɑ bɑ ben sesu Rebekɑ kɑ yoo wi u nùn nɔɔri win birun di nɔɔ kɑnɑ bɑ doonɑ kɑ Aburɑhɑmun yoo wi kɑ tɔn be bɑ nùn yɔ̃sirimɑ. \v 60 Bɑ Rebekɑ domɑru kuɑ bɑ nɛɛ, \q1 wunɑ bɛsɛn sesu, Gusunɔ u de ɑ ko tɔn dɑbinun mɛro, \q1 kpɑ wunɛn bibun bweseru tu ten yibɛrɛbɑ tɑɑre \q1 tu ben wusu mwɛɛri. \p \v 61 Rebekɑ kɑ win yoo tɔn kurɔbu bɑ seewɑ bɑ yooyoosu sɔni bɑ durɔ wi swĩi bɑ n doonɔ. \p \v 62 N deemɑ Isɑki u wurɑmɑ dɔkɔn di ye bɑ mɔ̀ Gusunɔ u mɑn wɑɑmɔ, mɑ u dɑ u wɑ̃ɑ ɡbɑburɔ Nɛɡɛbuɔ. \v 63 Sɔ̃ɔ teeru u yɑrɑ yokɑ u swɑɑ ɡɑwɑ u kɑ bwisiku. Yerɑ u nɔni seeyɑ u mɛɛrɑ sɑruɔ u yooyoosu wɑ su wee. \v 64 Rebekɑn tii u mɑɑ nɔni seeyɑ u mɛɛrɑ u Isɑki wɑ mɑ u sɑrɑ yooyoon di \v 65 u yoo wi bikiɑ u nɛɛ, durɔ wɑrɑ u sisi yɑkɑsun di u kɑ sun yinnɑ mini. \p Yoo wi, u nɛɛ, nɛn yinniwɑ. \p Yerɑ Rebekɑ u sɔnditiɑ suɑ u tii wukiri nɡe mɛ ben komɑru. \v 66 Ye bɑ kɑ Isɑki yinnɑ, yoo wi, u nùn ɡɑri yi kpuro sɑɑriɑ ye u kuɑ. \v 67 Mɑ Isɑki u kɑ Rebekɑ dɑ win mɛro Sɑɑrɑɑn kuu bekuruɡirɔ. Mɑ u nùn suɑ win kurɔ. U nùn kĩɑ ɡem ɡem. Nɡe mɛyɑ Isɑkin nukurɑ kɑ yɛmiɑ win mɛron ɡɔɔn biru. \s1 Aburɑhɑmun bibu ɡɑbu \c 25 \p \v 1 Sɑɑrɑɑn ɡɔɔn biru Aburɑhɑmu u mɑɑ kurɔ suɑ. Kurɔ win yĩsirɑ Keturɑ. \v 2 Kurɔ wi, u Aburɑhɑmu bibu nɔɔbɑ tiɑ mɑruɑ. Berɑ Simurɑni kɑ Yokusɑni kɑ Mɛdɑni kɑ Mɑdiɑni kɑ Yisibɑku kɑ Suɑ. \v 3 Mɑ Yokusɑni u seewɑ u Sebɑ kɑ Dedɑni mɑrɑ. Dedɑnin bibun bweserɑ Asuribɑ kɑ Letusibɑ kɑ Lumibɑ. \v 4 Mɑdiɑni u mɑɑ seewɑ u bibu mɑrɑ. Berɑ Efɑ kɑ Efɛɛ kɑ Enɔku kɑ Abidɑ kɑ Ɛlidɑ. Beni kpurowɑ bɑ sɑ̃ɑ Keturɑn bibu kɑ win nikurɔminu. \p \v 5 Adɑmɑ ye Aburɑhɑmu u mɔ kpuro, Isɑki turowɑ u wɛ̃. \v 6 Mɑ u win kurɔ be bɑ tien bibu kɛ̃nu kɑ̃ kɑ̃. Yen biru u bu ɡirɑ Isɑkin min di, bɑ dɑ sɔ̃ɔ yɑri yerun berɑ ɡiɑ. \s1 Aburɑhɑmu u ɡu, bɑ nùn sikuɑ \p \v 7-8 Aburɑhɑmu u tɔkɔ kuɑ kɔ̃ɔ kɔ̃ɔ, u kuɑwɑ wɔ̃ɔ wunɑɑ wɑtɑ kɑ wɔkurɑ nɔɔbu (175) mɑ u kpunɑ u ɡu. \v 9 Yerɑ win bibu Isɑki kɑ Isimɛɛli bɑ nɑ bɑ nùn sikuɑ Mɑkpelɑn kpee wɔruɔ Eforoni Sokɑɑn biin ɡberɔ, Mɑnden deedeeru. Eforoni wi, u sɑ̃ɑwɑ Hɛti. \v 10 Aburɑhɑmun tiiwɑ u ɡbee te dwɑ Hɛtibɑn mi. N deemɑ miyɑ bɑ rɑɑ win kurɔ Sɑɑrɑɑ sikuɑ. \v 11 Aburɑhɑmun ɡɔɔn biru Gusunɔ u win bii Isɑki domɑru kuɑ. Sɑɑ ye sɔɔ, u wɑ̃ɑwɑ dɔkɔn bɔkuɔ ye bɑ mɔ̀ Gusunɔ u mɑn wɑɑmɔ. \s1 Isimɛɛlin bibun bweseru \p \v 12 Isimɛɛlin bibun bweseru wee. Isimɛɛli u sɑ̃ɑwɑ Aburɑhɑmun bii wi u kɑ Aɡɑɑ Eɡibitiɡii mɑrɑ. Aɡɑɑ wi, u sɑ̃ɑwɑ Sɑɑrɑɑn yoo wi u Aburɑhɑmu wɛ̃ kurɔ. \v 13 Isimɛɛli wiyɑ u seewɑ u bibu mɑrɑ. Ben yĩsɑ wee nɡe mɛ bɑ bɔm wɛ̃ɛnɑ. Nɛbɑyɔtuwɑ u sɑ̃ɑ win bii ɡbiikoo. Nɛbɑyɔtun wɔnɔbɑ Kedɑɑ kɑ Adibɛli kɑ Mibusɑmu \v 14 kɑ Mikimɑ kɑ Dumɑ kɑ Mɑsɑ \v 15 kɑ Hɑdɑdi kɑ Temɑ kɑ Yeturi kɑ Nɑfisi kɑ Kɛdimɑ. \v 16 Mɑ be wɔkurɑ yiru yen bɑɑwure u kuɑ win bwese kɛrɑn wiruɡii. Ben tiin yĩsɑ bɑ ben wusu kɑ̃ kɑ ben ɡberu kpɑɑnɛbɑ. \v 17 Isimɛɛli u kuɑwɑ wɔ̃ɔ wunɑɑ teeru kɑ wɔkurɑ nɔɔbu kɑ yiru. Yen biru u kpunɑ u ɡu u win bɑɑbɑbɑ deemɑ ɡɔriɔ. \v 18 Win bibu bɑ wɑ̃ɑwɑ nɛnɛm bɑ kɑ Aburɑhɑmun bii be bɑ tie tondinɛ. Bɑ dɑ bɑ sinɑ Hɑfilɑ kɑ Surin tem bɑɑ sɔɔ Eɡibitin tem sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ, Asirin swɑɑɔ. \ms1 YAKƆBU \s1 Esɑu kɑ Yɑkɔbu \p \v 19 Aburɑhɑmun bii Isɑkin bibun bweseru wee. \v 20 Ye Isɑki u kuɑ wɔ̃ɔ weeru yerɑ u Rebekɑ suɑ kurɔ. Rebekɑ u sɑ̃ɑwɑ Lɑbɑnin sesu. Ben bɑɑwɑ Bɛtuɛli Arɑmuɡii. Ben wuuwɑ mɑɑ Pɑdɑnɑrɑmu. \v 21 Isɑki u Yinni Gusunɔ kɑnɑ win kurɔn sɔ̃ domi u kuɑ wĩro. Gusunɔ u win kɑnɑru mwɑ, mɑ win kurɔ Rebekɑ u ɡurɑ suɑ. \v 22 Yerɑ bibɑ kuru kɑrɑnɑmɔ win nukurɔ. Mɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ yenin bweserɑ mɑn deemɑ. \p Mɑ u Gusunɔ bikiɑ, mbɑ yenin tubusiɑnu. \p \v 23 Yerɑ Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \q1 bwesenu yiruwɑ nu wɑ̃ɑ wunɛn nukurɔ. \q1 Bwese ni, nu koo kɑbɑnɑ \q1 sɑnɑm mɛ nu yɑrɑ wunɛn nukurun di. \q1 Nin teerɑ koo tensim dɑm kerɑ. \q1 Mɔɔ \f + \fr 25:23 \fr*\fk mɔɔ \fk*\ft - Yuubɑn mi, sikɑ wi bɑ ɡbiɑ bɑ mɑrɑ, wiyɑ tɔnwero.\ft*\f* wiyɑ u koo win wɔnɔ wiru kpĩiyɑ. \p \v 24 Ye kurɔ win mɑru suru yibɑ, wee sikɑbɑrɑ bɑ wɑ̃ɑ win nukurɔ. \v 25 Gbiikoo u yɑrɑ mɑ win wɑsi sɑnsu yibɑ, mɑ bɑ nùn yĩsiru kɑ̃ Esɑu \f + \fr 25:25 \fr*\fk Esɑu \fk*\ft - Yĩsi ten tubusiɑnɑ, wi u sɑnsu mɔ.\ft*\f*. \v 26 Yen biru yiruse mɑɑ yɑrimɑ. Win nɔmɑ Esɑun nɑɑ tokuru nɛni. Mɑ bɑ nùn yĩsiru kɑ̃ Yɑkɔbu \f + \fr 25:26 \fr*\fk Yɑkɔbu \fk*\ft - Yĩsi ten tubusiɑnɑ, wi u ɡoon ɑyeru mwɑ.\ft*\f*. Isɑki u mɔwɑ wɔ̃ɔ wɑtɑ sɑnɑm mɛ bɑ bu mɑrɑ. \p \v 27 Bii be, bɑ seewɑ bɑ kpɛ̃ɑ. Esɑu u kuɑ tɑɑso ɡeo, u rɑ n wɑ̃ɑwɑ yɑkɑsɔ. Adɑmɑ Yɑkɔbu u kuɑwɑ tɔn sɛ̃ɛ wi u rɑ n wɑ̃ɑ yɛnuɔ. \v 28 Isɑki u Esɑu kĩru bo, domi u rɑ win tɑɑsorun yɑɑ tem. Mɑ Rebekɑ u mɑɑ Yɑkɔbu kĩru bo. \p \v 29 Sɔ̃ɔ teeru nɡe mɛ Yɑkɔbu u ɑɡbɑɑrɑ ye yɑ swɛ̃ri mɔ̀, yerɑ Esɑu u wurɑmɑ tɑɑso ɡberun di kɑ wɑsirɑ bɑkɑru. \v 30 Yerɑ u Yɑkɔbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ mɑn yɑbu swɑ̃ɑ ye sɔko n nɔ, domi nɑ wɑsirɑ too. \p Yen sɔ̃nɑ bɑ Esɑu sokɑ Edɔmu. Yen tubusiɑnɑ tɔn swɑ̃ɔ. \p \v 31 Mɑ Yɑkɔbu u nɛɛ, ɑ ɡinɑ mɑn wunɛn bii yerumɑrun tubi dɔreo. \p \v 32 Esɑu u nɛɛ, n wee nɑ ɡɔɔ dɔɔ. Mbɑ nɛn yerumɑrun ɑrufɑɑni. \p \v 33 Mɑ Yɑkɔbu nɛɛ, ɑ bɔ̃ruo ɡinɑ. \p Mɑ u bɔ̃ruɑ mɑ u win yerumɑru Yɑkɔbu dɔre. \v 34 Sɑɑ yerɑ Yɑkɔbu u pɛ̃ɛ kɑ ɑɡbɑɑrɑ yè sɔɔ u swii doke suɑ u Esɑu wɛ̃. Esɑu u di u nɔrɑ mɑ u wiɡiru doonɑ. Nɡe mɛyɑ n kuɑ u kɑ win yerumɑru ɡɛmɑ. \s1 Isɑki u dɑ u wɑ̃ɑ Gerɑɔ \c 26 \p \v 1 Gɔ̃ɔrɑ kpɑm duɑ tem mɛ sɔɔ, nɡe mɛ tɑ rɑɑ kuɑ Aburɑhɑmun wɑɑti. Mɑ Isɑki u dɑ u wɑ̃ɑ Abimɛlɛki Filisitibɑn sinɑ bokon mi Gerɑɔ. \v 2 Sɔ̃ɔ teeru Yinni Gusunɔ u Isɑki kure u kɑ nùn ɡɑri kuɑ u nɛɛ, ɑ ku rɑ dɑ Eɡibitiɔ. A de ɑ sinɑ tem mɛ kon nun sɔ̃ɔsi sɔɔ. \v 3 A ku doonɑ tem minin di. Ko nɑ n wɑ̃ɑ kɑ wunɛ kpɑ n nun domɑru kuɑ. Domi wunɛn bibun bweserɑ kon tem mɛ wɛ̃. Mɛsumɑ kon kɑ nɛn nɔɔ mwɛɛru yibiɑ te nɑ wunɛn tundo Aburɑhɑmu kuɑ. \v 4 Kon de wunɛn bibun bweseru tu dɑbiɑ nɡe wɔllun kperi. Beyɑ kon mɑɑ tem mɛ kpuro wɛ̃. Ben min diyɑ hɑnduniɑn bwesenu nu koo domɑru wɑ. \v 5 Domi Aburɑhɑmu u nɛn ɡere mɛm nɔɔwɑ, u mɑɑ nɛn woodɑbɑ swĩi ye nɑ nùn sɔ̃ɔwɑ kpuro. \p \v 6 Yerɑ n derɑ Isɑki u sinɑ Gerɑɔ. \v 7 Ye u wɑ̃ɑ mi, tɔmbu bɑ̀ n nùn win kurɔn ɡɑri bikiɑ, u rɑ nɛɛ, win sesuwɑ yèn sɔ̃ u bɛrum mɔ̀ bu ku rɑɑ nùn ɡo ù n nɛɛ win kurɔwɑ. Domi Rebekɑ u sɑ̃ɑwɑ kurɔ burɔ. \p \v 8 Nɡe mɛ u tɛɛmɔ wuu mi, yerɑ sɔ̃ɔ teeru Abimɛlɛki Filisitibɑn sunɔ wi, u mɛɛrimɑ sɑɑ win dirun fɛnɛntin di u wɑ wee, Isɑki kɑ Rebekɑ bɑ bɔndɑ mɔ̀. \v 9 Mɑ u Isɑki sokusiɑ. Ye u nɑ, u nùn bikiɑ u nɛɛ, ɑse wunɛn kurɔwɑ Rebekɑ. Mɑ ɑ sun weesu kuɑ ɑ nɛɛ, wunɛn sesuwɑ? \p Isɑki u nùn wisɑ u nɛɛ, nɑ ǹ kĩ bu mɑn ɡowɑ. Yen sɔ̃nɑ nɑ kɑ ɡeruɑ mɛ. \p \v 10 Abimɛlɛki u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, mbɑn bweserɑ ɑ sun kuɑ mɛ. Wee, n dɑɑ tie fiiko ɡoo u kɑ wunɛn kurɔ wi kpunɑ, kpɑ ɑ rɑ de sɑ n sɑ̃ɑ tɑɑrɛɡibu. \p \v 11 Sɑɑ yerɑ u kpɑrɑ u nɛɛ, wi u Isɑki ǹ kun mɛ win kurɔ bɑbɑ bɑ koo yɛ̃ro ɡowɑ. \p \v 12 Yenibɑ kpuron biru Isɑki u ɡberu kuɑ tem mi. Mɑ win dĩɑnu ɡeɑ kuɑ wɔ̃ɔ ɡe sɔɔ. Nu kuɑwɑ ye u duurɑn nɔn wunɔbu (100) yèn sɔ̃ Yinni Gusunɔ u nùn domɑru kuɑ. \v 13 Nɡe mɛyɑ Isɑkin dukiɑ yɑ kɑ kuurɑmɔ yɑ dɔɔ. Mɑ u kuɑ ɡobiɡii kpoko. \v 14 U yɑ̃ɑnu kɑ kɛtɛbɑ mɔ kɑ yoo dɑbinu. \s1 Isɑki u kɑ Abimɛlɛki ɑrukɑwɑni bɔkuɑ \p Yerɑ n derɑ Filisitibɑ bɑ kɑ nùn nisinu seewɑ. \v 15 Mɑ bɑ dɔkɔ be win tundo Aburɑhɑmun yobɑ rɑɑ ɡbɑ kpuro kɔruɑ kɑ tem. \v 16 Yerɑ Abimɛlɛki u nɛɛ, ɑ doonɔ bɛsɛn min di, domi ɑ sun dɑm kere. \p \v 17 Mɑ Isɑki u doonɑ ben min di u dɑ u wɑ̃ɑ dɑru wɔwɑ ɡɑɑn mi, Gerɑn tem mɛ sɔɔ. \v 18 U win tundo Aburɑhɑmun dɔkɔbɑ wiɑ ye Filisitibɑ bɑ rɑɑ kɔruɑ win ɡɔɔn biru. Mɑ u dɔkɔ be yĩsɑ kɑ̃ kɑ̃ nɡe mɛ win tundo u rɑ rɑɑ bu soku. \v 19 Mɑ Isɑkin yoo be, bɑ dɔkɔ ɡbɑ wɔwɑ ye sɔɔ, bɑ nim ɡem kɑmɛ. \v 20 Kɑ mɛ, Gerɑɡibun nɑɑ kpɑrobɑ nɑ bɑ Isɑkin nɑɑ kpɑrobu sɑnnɔ nɔɔ kuurɑ bɑ nɛɛ, ben dɔkɔwɑ. \p Mɑ Isɑki u dɔkɔ ye yĩsiru kɑ̃ Sikirinɔsu. \v 21 Yerɑ Isɑkin yoo be, bɑ kpɑm dɔkɔ ɡɑɑ ɡbɑ, mɑ Gerɑɡibun nɑɑ kpɑro be, bɑ kpɑm nɑ bɑ kɑ bu sɑnnɑ dɔkɔ yen sɔ̃. Mɑ Isɑki u dɔkɔ ye yĩsiru kɑ̃ Yibɛrɛ. \v 22 Mɑ u win kuru wukɑ sɑɑ min di u dɑ u sinɑ ɡɑm ɡiɑ. Mɑ u kpɑm dɔkɔ ɡbɑ mi. Adɑmɑ bɑ ǹ mɑɑ kɑ nùn sɑnnɛ. Mɑ u yɑm mi yĩsiru kɑ̃ Tii mɔru. \p \v 23 Yen biru Isɑki u doonɑ sɑɑ min di mɑ u dɑ Beri Sebɑɔ. \v 24 Yerɑ Yinni Gusunɔ u nùn kure wɔ̃ku te, u nɛɛ, nɛnɑ nɑ Gusunɔ wunɛn tundo Aburɑhɑmun Yinni. A ku bɛrum ko. Ko nɑ n wɑ̃ɑ kɑ wunɛ. Kon nun domɑru kuɑ kpɑ n de wunɛn bweseru tu dɑbiɑ nɛn bɔ̃ɔ Aburɑhɑmun sɔ̃. \p \v 25 Mɑ Isɑki u yɑ̃ku yeru bɑnɑ Beri Sebɑ mi, u Yinni Gusunɔ sɑ̃wɑ. U win kuu bekuruɡinu ɡirɑ, mɑ win yobɑ dɔkɔ ɡbɑ mi. \p \v 26 Sɑɑ yerɑ Abimɛlɛki kɑ win bɔrɔ Ahusɑti kɑ sere mɑɑ win tɑbu sunɔ Pikoli bɑ seewɑ Gerɑn di bɑ Isɑki berɑm dɑ. \v 27 Ye bɑ turɑ mi, yerɑ u bu bikiɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ i mɑɑ mɑn nɑɑ swĩi. Domi bɛɛyɑ i mɑn tusɑ i ɡirɑ bɛɛn suunu sɔɔn di. \p \v 28 Mɑ bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, sɑ yɛ̃ mɑ Yinni Gusunɔ u wɑ̃ɑ kɑ wunɛ. Yen sɔ̃nɑ sɑ nɑ ɑ kɑ sun ɑrukɑwɑni bɔke. \v 29 Ǹ n mɛn nɑ, ɑ bɔ̃ruo mɑ ɑ ǹ kɑɑ sun kɔ̃sɑ ɡɑɑ kuɑ nɡe mɛ sɑ nun ɡeɑ kuɑ sɑ derɑ ɑ doonɑ kɑ bɔri yɛndu bɛsɛn min di. Wee tɛ̃ Yinni Gusunɔ u nun domɑru kuɑ. \p \v 30 Mɑ Isɑki u bu yɑɑrɛ kuɑ, bɑ di bɑ nɔrɑ mɑ bɑ kpunɑ mi. \v 31 Yerɑ bɑ seewɑ buru buru yellu bɑ ɑrukɑwɑni ye bɔkuɑ kɑ bɔ̃ri. Mɑ Isɑki u derɑ bɑ doonɑ kɑ ɑlɑfiɑ. \p \v 32 Yen tɔ̃ɔ terɑ Isɑkin yobu bɑ nɑ bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ bɑ nim wɑ dɔkɔ ye bɑ ɡbɑ sɔɔ. \p \v 33 Mɑ u dɔkɔ ye yĩsiru kɑ̃ Sebɑ. Yen tubusiɑnɑ Nɔɔ mwɛɛru. Yen sɔ̃nɑ bɑ kɑ wuu ɡe sokumɔ Beri Sebɑ sere kɑ ɡisɔn ɡisɔ. Yen tubusiɑnɑ nɔɔ mwɛɛrun dɔkɔ. \s1 Esɑu u bwese tukunu suɑ kurɔbu \p \v 34 Esɑu u mɔwɑ wɔ̃ɔ weeru u kɑ kurɔbu yiru suɑ. Berɑ Yuditi, Berin bii, kɑ Bɑsimɑti, Elonin bii. Be kpuro bɑ sɑ̃ɑwɑ Hɛtibɑ. \v 35 Adɑmɑ kurɔ be, bɑ Isɑki kɑ Rebekɑ nuki sɑnkɑ to. \s1 Yɑkɔbu u Esɑun domɑru mwɑ \c 27 \p \v 1 Sɑnɑm mɛ Isɑki u tɔkɔ kuɑ, win nɔni dɑm dwiiyɑ, u ǹ mɑɑ yɑm wɑɑmɔ, mɑ u win bii yerumɑ sokɑ u nɛɛ, Esɑu. \p Esɑu u nɛɛ, nɛ wee. \p \v 2 Mɑ Isɑki u nɛɛ, wee nɑ tɔkɔ kuɑ, nɑ ǹ mɑɑ nɛn ɡɔɔn tɔ̃ru yɛ̃. \v 3 Yen sɔ̃, nɑ nun kɑnɑmɔ tɛ̃, ɑ seewo ɑ wunɛn sɛ̃ɛ bwɑ̃ɑru kɑ wunɛn tɛndu suɑ ɑ dɑ yɑkɑsɔ ɑ mɑn yɑɑ ɡoowɑmɑ. \v 4 Kpɑ ɑ kɑ mɑn ye yɑɑ dibu kuɑ nɡe mɛ nɑ rɑ kɑ̃ ɑ kɑ mɑn nɑɑwɑ n di kpɑ n nun domɑru kuɑ n sere ɡbi. \p \v 5 Mɑ Esɑu u seewɑ u dɑ yɑkɑsɔ u kɑ ɡbeeku yɑɑ ye ɡoomɑ. N deemɑ Rebekɑ u nɔɔmɔ ye Isɑki u win bii Esɑu sɔ̃ɔmɔ. \v 6 Yerɑ u win bii Yɑkɔbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee nɑ nuɑ wunɛn bɑɑ u wunɛn mɔɔ Esɑu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 7 u doo u nùn yɑɑ ɡoowɑmɑ kpɑ u kɑ nùn ye yɑɑ dibu kuɑ u di kpɑ u nùn domɑru kuɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ u sere ɡbi. \v 8 Tɛ̃ nɛn bii, ɑ nɛn ɡɑri nɔɔwɔ yi kon nun sɔ̃. \v 9 A doo boo ɡɔ̃rɔ ɑ mɑn boo binu yiru tɑmɑ ni nu wɑ̃ kpɑ n nu wunɛn bɑɑbɑ kuɑ nɡe mɛ u rɑ kɑ̃, \v 10 kpɑ ɑ kɑ nùn dɑɑwɑ u di, kpɑ u nun domɑru kuɑ u sere ɡbi. \p \v 11 Yɑkɔbu u win mɛro wisɑ u nɛɛ, wee, nɛn mɔɔ u sɑnsu mɔ ɑdɑmɑ nɛnɑ kun mɔ. \v 12 À ku tubɑ, nɛn bɑɑbɑ koo mɑn bɑbɑ kpɑ n ko wee kowo win mi. Kpɑ domɑ te nɑ kĩ mi, tu ko bɔ̃ri. \p \v 13 Win mɛro nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛn bii, ɑ de bɔ̃ri yi, yi wɔri nɛn wirɔ. A ɡesi nɛn ɡɑri nɔɔwɔ kpɑ ɑ mɑn boo ni tɑmɑ. \p \v 14 Mɑ Yɑkɔbu u dɑ u kɑ boo ni nɑ u win mɛro wɛ̃. U kɑ yɑɑ dibu kuɑ bi Isɑki u rɑ kɑ̃. \v 15 Yen biru u win bii ɡbiikoo Esɑun tɔ̃ɔ bɑkɑ yɑ̃nu suɑ ni nu wɑ̃ɑ dirɔ u nu Yɑkɔbu sebusiɑ. \v 16 Mɑ u nùn boo bii nin ɡɔni tɛ̃kusi win nɔmɑɔ kɑ win wĩirɔ, domi u ǹ sɑnsu mɔ. \v 17 Mɑ u dĩɑ duro ni kɑ pɛ̃ɛ ye u kuɑ win bii Yɑkɔbu nɔmu bɛriɑ. \v 18 Sɑɑ yerɑ Yɑkɔbu u kɑ nu dɑ win tundon mi, u nɛɛ, bɑɑbɑ. \p Mɑ tundo u wurɑ u nɛɛ, nɛ wee, wunɑ were nɛn bii. \p \v 19 Yɑkɔbu u win tundo wisɑ u nɛɛ, nɛnɑ Esɑu, wunɛn bii yerumɑ. Wee, nɑ kuɑ nɡe mɛ ɑ ɡeruɑ. A seewo ɑ sinɑ ɑ nɛn tɑɑsorun yɑɑ tem, kpɑ ɑ mɑn domɑ te kuɑ. \p \v 20 Mɑ Isɑki u nùn bikiɑ u nɛɛ, ɑmɔnɑ ɑ kɑ ye wɑ fuuku mɛ, nɛn bii. \p Yɑkɔbu u nùn wisɑ u nɛɛ, Gusunɔ wunɛn Yinniwɑ u mɑn ye ɡɑwɑmɑ. \p \v 21 Mɑ Isɑki u nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, ɑ susimɑ nɛn bii, n nun bɑbɑ n wɑ ɑ̀ n sɑ̃ɑ Esɑun nɑ kɑ ɡem. \p \v 22 Yɑkɔbu u susi win bɑɑbɑ Isɑkin mi, mɑ u nùn bɑbɑ u nɛɛ, Yɑkɔbun nɔɔwɑ nɑ nɔɔmɔ, ɑdɑmɑ Esɑun nɔmɑ nɑ bɑbɑ. \p \v 23 U ǹ nùn tubɑ yèn sɔ̃ win nɔmɑ sɑnsu mɔ nɡe Esɑuɡiɑ. Adɑmɑ ye u kĩ u nùn domɑru kuɑ, \v 24 u ɡinɑ nɛɛ, wunɑ nɛn bii Esɑu kɑ ɡem? \p U wisɑ u nɛɛ, oo, nɛnɑ. \p \v 25 Isɑki u nɛɛ, ɑ kɑ susimɑ n wunɛn tɑɑsorun yɑɑ tem kpɑ n nun domɑru kuɑ. \p Yɑkɔbu u kɑ susi win mi, mɑ u di. U mɑɑ tɑm suɑ u nùn wɛ̃ mɑ u nɔrɑ. \v 26 Yen biru Isɑki u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ susimɑ ɑ mɑn sɔ̃su, nɛn bii. \p \v 27 Yɑkɔbu u susi u nùn sɔ̃su. Isɑki u win yɑ̃nun nuburu nuɑ mɑ u nùn domɑru kuɑ u nɛɛ, wee nɛn biin nuburɑ kɑ ɡberun nuburu weenɛ te Yinni Gusunɔ u domɑru kuɑ. \q1 \v 28 Gusunɔ u de ɡurɑ yɑ n dɑ nun nɛɛyɛ tem bɑrukɑɡim sɔɔ, \q1 kpɑ ɑ ɑlikɑmɑ kɑ resɛm wɑ n kpɛ̃ɑ n bɑndɑ. \q1 \v 29 Tɔn dɑbinu nu nun wiru kpĩiyɑ, \q1 kpɑ bwese dɑbinu nu nun yiirɑ. \q1 Kpɑ ɑ ko wunɛn mɛro bisibun yinni, \q1 kpɑ ben tii bu nun yiirɑ. \q1 Wi u nun bɔ̃rusi u koo bɔ̃ri wɑ. \q1 Wi u mɑɑ nun domɑru kuɑ, yɛ̃ro koo domɑru wɑ. \p \v 30 Ye Isɑki u Yɑkɔbu domɑru kuɑ u kpɑ, sɑnɑm mɛ Yɑkɔbu u doonɑ kese, yerɑ win mɔɔ Esɑu u wurɑmɑ tɑɑsorun di. \v 31 Mɑ u dĩɑnu kuɑ u kɑ dɑ win tundon mi, u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɑɑbɑ, ɑ seewo ɑ nɛn tɑɑsorun yɑɑ tem kpɑ ɑ mɑn domɑ te kuɑ. \p \v 32 Win tundo Isɑki u nùn bikiɑ u nɛɛ, wunɑ were. \p U nɛɛ, nɛnɑ Esɑu wunɛn bii yerumɑ. \p \v 33 Mɑ Isɑki u diirɑ ɡem ɡem u nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, wɑrɑ u mɑn ɡbeeku yɑɑ tɑmɑ nɑ temɑ ɑ sere tunumɑ, nɑ mɑɑ nùn domɑru kuɑ. Yɛ̃ro koo mɑɑ bɑrukɑ ko. \p \v 34 Ye Esɑu u ɡɑri yi nuɑ win tundon nɔɔn di, yerɑ u wurɑ kuɑ kɑ nuku sɑnkirɑ bɑkɑnu, mɑ u win tundo sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɑɑbɑ, ɑ mɑɑ nɛn tii domɑru kuo. \p \v 35 Isɑki u nɛɛ, wunɛn wɔnɔ u nɑ u wunɛn domɑru mwɑ kɑ bwisi. \p \v 36 Esɑu u nɛɛ, wee u mɑn tɑki di nɔn yiru nɡe mɛ win yĩsiru. U mɑn nɛn yerumɑru mwɑɑri. Gisɔ u mɑɑ nɛn domɑru mwɑ. A ǹ mɑɑ domɑru ɡɑru mɔ ɑ mɑn kuɑ? \p \v 37 Isɑki u nùn wisɑ u nɛɛ, wee nɑ nùn kuɑ wunɛn yinni, nɑ mɑɑ nùn win mɛro bisibu kpuro wɛ̃ bu ko win yobu. Nɑ mɑɑ sii dĩɑnu kɑ dɑ̃ɑ bii ni bɑ rɑ kɑ tɑm ko kpuron domɑru kuɑ. Ǹ n mɛn nɑ, mbɑ kon kpĩ n mɑɑ nun kuɑ, nɛn bii. \p \v 38 Esɑu u nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, domɑ teni tɔnɑwɑ ɑ mɔ, bɑɑbɑ? A mɑɑ mɑn domɑru kuo. \p Mɑ u wurɑ nɔɔ kpɛ̃ɛ u swĩ. \v 39 Win tundo Isɑki u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee ye kon nun sɔ̃. \q1 Wunɛn tem kun bɑrukɑ wɑsi. \q1 Mɛyɑ ɡurɑ kun mɑɑ nɛmɔ wunɛn mi. \q1 Wunɛn tɑkobin ɑreyɑ kɑɑ n dimɔ ɑ n kɑ wɑ̃ɑ. \q1 \v 40 Kɑɑ mɑɑ ko wunɛn wɔnɔn yoo. \q1 Adɑmɑ ɑ̀ n dɑ kɑ tii yinɑ, \q1 kɑɑ win yoru yɑri nɡe mɛ kɛtɛ yɑ rɑ yen suɡu fɛ̃re yu kɔ̃. \s1 Yɑkɔbu u dɑ Lɑbɑnin mi \p \v 41 Sɑɑ dɔmɑ ten diyɑ Esɑu u Yɑkɔbu tusɑ domɑ te ben tundo nùn kuɑn sɔ̃. Mɑ u ɡeruɑ win tii sɔɔ u nɛɛ, nɛn bɑɑbɑn ɡɔɔ turuku kuɑ. Win ɡɔɔ ɡbɑbu sindun biruwɑ kon nɛn wɔnɔ ɡo. \p \v 42 Bɑ Rebekɑ ɡɑri yi dɔmɛyɑ yi win bii ɡbiikoo Esɑu u ɡeruɑ. Mɑ u win bii dɑ̃ɑko Yɑkɔbu sokusiɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n wee, wunɛn mɔɔ u kĩ u win mɔru kɔsiɑ u nun ɡo. \v 43 Tɛ̃ nɛn bii, ɑ nɛn ɡɑri swɑɑ dɑkio. A seewo ɑ kpikiru dɑ nɛn sesu Lɑbɑnin mi Hɑrɑniɔ. \v 44 Kpɑ ɑ sinɑ mi sɔ̃ɔ mɛɛru ɡɑɑ sere wunɛn mɔɔn bwɛ̃rɑ yɑ̀ n kpunɑ. \v 45 Win mɔru yɑ̀ n sɑrɑ wunɛn min di, u koo duɑri ye ɑ nùn kuɑ. Sɑnɑm mɛyɑ kon de ɑ ɡɔsirɑmɑ. Domi nɑ ǹ kĩ n bɛɛ yiru kpuro biɑ sɔ̃ɔ teeru. \p \v 46 Yerɑ Rebekɑ u dɑ u Isɑki sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ kɑ nɛn wɑ̃ɑru wɑsirɑ Esɑun kurɔ benin dɑɑn sɔ̃, be bɑ sɑ̃ɑ Hɛtibɑ. Yɑkɔbu ù n mɑɑ kurɔ suɑ tem mini nɡe be, mbɑn wɑ̃ɑrɑ ko nɑ n mɑɑ wɑ̃ɑ. \c 28 \p \v 1 Yerɑ Isɑki u Yɑkɔbu sokɑ u nùn domɑru kuɑ, mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ku rɑ ko ɑ Kɑnɑni minin kurɔ suɑ. \v 2 Yen sɔ̃, ɑ seewo ɑ dɑ Pɑdɑnɑrɑmuɔ, Bɛtuɛli wunɛn mɛron bɑɑbɑn yɛnuɔ kpɑ ɑ kurɔ suɑ mi, Lɑbɑni wunɛn dwɑɑnin bibu sɔɔ. \v 3 Kpɑ Gusunɔ Dɑm kpuroɡii u nun domɑru kuɑ, ɑ mɑrurɑ ɑ tɛriɑ ɑ kɑ ko bwese dɑbinun nuuru. \v 4 Kpɑ u nun domɑru kuɑ wunɛ kɑ wunɛn bibun bweseru nɡe mɛ u Aburɑhɑmu kuɑ, kpɑ tem mɛ, mu ko wunɛɡim mi ɑ sɔru dimɔ, mɛ Gusunɔ u Aburɑhɑmu kɑ̃. \p \v 5 Isɑki u derɑ Yɑkɔbu u dɑ Pɑdɑnɑrɑmu ɡiɑ Lɑbɑnin mi, wi u sɑ̃ɑ Bɛtuɛli Arɑmuɡiin bii, Yɑkɔbu kɑ Esɑun dwɑɑni. \p \v 6 Esɑu u wɑ mɑ Isɑki u Yɑkɔbu domɑru kuɑ mɑ u nùn ɡɔrɑ Pɑdɑnɑrɑmu ɡiɑ u win kurɔ kɑsu. U mɑɑ nuɑ mɑ sɑɑ ye u nùn domɑru kuɑmmɛ u nɛɛ, u ku rɑɑ kurɔ sue Kɑnɑnin bii tɔn kurɔbu sɔɔ. \v 7 U mɑɑ wɑ mɑ Yɑkɔbu u win bɑɑ kɑ win mɛron ɡɑri nuɑ mɑ u doonɑ Pɑdɑnɑrɑmu ɡiɑ. \v 8 Yerɑ u ɡiɑ mɑ Kɑnɑnin bii tɔn kurɔbun dɑɑ yɑ ǹ win bɑɑ wɛ̃remɔ. \v 9 Mɑ u seewɑ u dɑ Isimɛɛlin mi, u win bii Mɑhɑlɑti, Nɛbɑyɔtun sesu suɑ kurɔ u doke kurɔ be u rɑɑ mɔ sɔɔ. Isimɛɛli wi, u sɑ̃ɑwɑ Aburɑhɑmun bii. \s1 Yɑkɔbu u dosɑ Betɛliɔ \p \v 10 Yɑkɔbu u seewɑ sɑɑ Beri Sebɑn di u doonɑ Hɑrɑni ɡiɑ. \v 11 U turɑ yɑm ɡɑm. Miyɑ u sĩ domi sɔ̃ɔ u duɑ. Ye u kpunɑmɔ u kperu ɡɑru suɑ u tu wiru kpĩiri. \v 12 Yerɑ u dosɑ u wɑ wee, sɛrɑ ɡɑɑ yɑ yɔ̃ temɔ mɑ yen wirɑ wɔllu ɡirɑri, mɑ u Gusunɔn ɡɔrɑdobɑ wɑ bɑ yɔɔmɔ bɑ sɑrɑmɑmɔ kɑ sɛrɑ ye. \v 13 Yinni Gusunɔn tii u yɔ̃ yen wɔllɔ mɑ u kɑ nùn ɡɑri kuɑ u nɛɛ, nɛnɑ Gusunɔ, Aburɑhɑmu wunɛn debun Yinni kɑ Isɑkin Yinni. Tem mi ɑ kpĩ mi, wunɑ kon mu wɛ̃ kɑ sere mɑɑ wunɛn bibun bweseru. \v 14 Wunɛn bibun bwese te, tɑ koo kowɑ nɡe yɑni sɛɛri kpɑ tu tɛriɑ tem mɛn ɡoonu nnɛ kpuro sɔɔ. Wunɛ kɑ wunɛn bibun bweserun min diyɑ hɑnduniɑn bwesenu kpuro nu koo domɑru wɑ. \v 15 Wee nɑ wɑ̃ɑ kɑ wunɛ, ko nɑ n mɑɑ nun kɔ̃su yɑm kpuro mi ɑ dɔɔ kpɑ n mɑɑ kɑ nun wurɑmɑ tem mɛ sɔɔ. Domi nɑ ǹ nun derimɔ sere n kɑ ko nɡe mɛ nɑ nun sɔ̃ɔwɑ. \p \v 16 Yɑkɔbu u dom yɑndɑ mɑ u nɛɛ, Yinni Gusunɔ u wɑ̃ɑ mini kɑ ɡem. Nɑ ǹ dɑɑ mɑɑ yɛ̃ mɛ. \p \v 17 Yerɑ bɛrum nùn mwɑ mɑ u nɛɛ, n wɑ̃ bu suunu mi nɑsiɑ. Gusunɔn yɛnuwɑ mini kɑ mɑɑ wɔllun duu yeru. \p \v 18 Mɑ u seewɑ buru buru yellu u kpee te suɑ te u wiru kpĩiri mi, u ɡirɑ temɔ tu kɑ ko yĩreru. Mɑ u ten wɔllɔ ɡum wisi. \v 19 U yɑm mi yĩsiru kɑ̃ Betɛli. Yen tubusiɑnɑ Gusunɔn wɑ̃ɑ yeru. Adɑmɑ wuu ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ mi, bɑ rɑ rɑɑ ɡu sokuwɑ Lusi. \v 20 Yen biru u nɔɔ mwɛɛru kɑrɑ u nɛɛ, Gusunɔ ù n kɑ mɑn wɑ̃ɑ, mɑ u mɑn kɔ̃su nɛn sɑnum mɛ sɔɔ, mɑ u mɑn dĩɑnu wɛ̃ kɑ yɑ̃ɑ ni kon sebe, \v 21 kpɑ n ɡɔsirɑ nɛn bɑɑbɑn yɛnuɔ kɑ ɑlɑfiɑ, wiyɑ ko n sɑ̃ɑ nɛn Yinni. \v 22 Kpee te nɑ ɡirɑ mini, tɑ kuɑ yĩreru mɑ miyɑ n ko n ko win wɑ̃ɑ yeru. Ye u mɑɑ mɑn wɛ̃ kpuron wɔkuru bɑɑteren wɔllɔ kon nùn tiɑ tiɑ wesiɑ. \s1 Yɑkɔbu u turɑ Lɑbɑnin mi \c 29 \p \v 1 Mɑ Yɑkɔbu u seewɑ u win sɑnum wɔri u dɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ. \v 2 Ye u Hɑrɑni turuku tiɑ, yerɑ u mɛɛrɑ u dɔkɔ ɡɑɑ wɑ yɑkɑsɔ. U wɑ wee, yɑ̃ɑ ɡɔ̃su ɡɑsu itɑ yɑ kpĩ yɑ wɛ̃rɑmɔ dɔkɔ yen bɔkuɔ, domi miyɑ bɑ rɑ yɑɑ sɑbenu nim kɛ̃ nu nɔ. Kpee te bɑ mɑɑ kɑ dɔkɔ yen nɔɔ wukiri tɑ kpɑ̃. \v 3 Miyɑ yɑɑ sɑbenu kpuro rɑ mɛnnɛ, kpɑ bu kpee te swɛnyɑ dɔkɔn nɔɔn di bu nu nim kɛ̃, kpɑ bu kpɑm wure bu dɔkɔ ye wukiri kɑ kpee te. \v 4 Yɑkɔbu u yɑ̃ɑ nin kpɑrobu bikiɑ u nɛɛ, kpɑɑsibu, sɑɑ mɑn diyɑ i nɑ. \p Bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, bɛsɛ Hɑrɑniɡibɑ. \p \v 5 U bu bikiɑ u nɛɛ, i Lɑbɑni Nɑkorin bii yɛ̃? \p Bɑ nɛɛ, oo, sɑ nùn yɛ̃. \p \v 6 Mɑ u nɛɛ, u sere bwɑ̃ɑ do? \p Bɑ nɛɛ, oo, u ɑlɑfiɑ mɔ. A ǹ mɑm win bii Rɑsɛli wɑ u wee mini kɑ win yɑ̃ɑnu? \p \v 7 Yɑkɔbu u nɛɛ, wee sɔ̃ɔ kpɑ̃, sɑɑ kun turɑ ɡinɑ i kɑ yɑɑ sɑbenu mɛnnɑ. I nu nim kɛ̃ɛyɔ kpɑ i kpɑm dɑ i nu kpɑrɑ. \p \v 8 Bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, sɑ ǹ kpɛ̃ sere yɑ̃ɑ ɡɔ̃su kpuro sù n mɛnnɑ. Sɑnɑm mɛyɑ sɑ rɑ kpee te swɛnyɛ dɔkɔn nɔɔn di su sere yɑ̃ɑnu nim kɛ̃. \p \v 9 Sɑɑ ye u kɑ bu ɡɑri mɔ̀ mi, yerɑ Rɑsɛli u tunumɑ kɑ win tundon yɑ̃ɑnu, domi wiyɑ u sɑ̃ɑ nin kpɑro. \v 10 Ye Yɑkɔbu u win dwɑɑni Lɑbɑnin bii Rɑsɛli wɑ kɑ win yɑ̃ɑ ɡɔ̃ɔ, u susi u kpee te swɛnyɑ dɔkɔn nɔɔn di mɑ u yɑ̃ɑ ni nim kɑ̃. \v 11 Mɑ u Rɑsɛli tɔburɑ u nùn sɔ̃su. Mɑ durɔ wurɑ nɔɔ kpɛ̃ɛ u swĩ nuku dobun sɔ̃. \v 12 U Rɑsɛli sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, sɑ sɑ̃ɑwɑ dusinu. Domi nɛ Rebekɑn biiwɑ. \p Mɑ Rɑsɛli u dukɑ dɑ u win tundo ɡɑri yi sɔ̃ɔwɑ. \v 13 Ye Lɑbɑni u win dwɑɑnibu Yɑkɔbun lɑbɑɑri nuɑ, u dukɑ nɑ u nùn sennɑ. U nùn tɔburɑ u nùn bɔkɑsi u sɔ̃su, mɑ u kɑ nùn dɑ yɛnuɔ. Mɑ Yɑkɔbu u Lɑbɑni sɔ̃ɔwɑ kpuro ye u kɑ sĩimɔ. \p \v 14 Yerɑ Lɑbɑni u nɛɛ, kɑ ɡem nɛ kɑ wunɛ yɛm temɑ. \p Mɑ Yɑkɔbu u sinɑ Lɑbɑnin mi suru tiɑ. \s1 Yɑkɔbu u Lɑbɑni sɔmburu kuɑ Rɑsɛli kɑ Leɑn sɔ̃ \p \v 15 Yen biru Lɑbɑni u Yɑkɔbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, kɑɑ mɑn sɔmburu kuɑ kɑm yèn sɔ̃ ɑ sɑ̃ɑ nɛn dusi? A mɑn sɔ̃ɔwɔ nyen nɑ kɑɑ mɑn mwɑɑri. \p \v 16 N deemɑ Lɑbɑni u bii tɔn kurɔbu yiru mɔ. Gbiikoon yĩsirɑ Leɑ, wɔnɔɡirɑ mɑɑ Rɑsɛli. \v 17 Leɑn nɔni kun dɑm mɔ, ɑdɑmɑ Rɑsɛli kurɔ burɔwɑ, win wɑsi kɑ win wuswɑɑ yɑ ɡirimɑ mɔ. \v 18 Yɑkɔbu u Rɑsɛli kĩ. Mɑ u Lɑbɑni sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, kon nun sɔmburu kuɑ sere wɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru wunɛn bii Rɑsɛlin sɔ̃. \p \v 19 Mɑ Lɑbɑni u nɛɛ, yɑ wɑ̃. N burɑm bo n nun wi kɛ̃, ye kon kɑ nùn durɔ ɡoo kɛ̃. Ǹ n mɛn nɑ, ɑ kɑ mɑn sinɔ. \p \v 20 Yerɑ n derɑ Yɑkɔbu u sɔmburu kuɑ wɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru Lɑbɑnin mi. Mɑ n nùn kuɑ nɡe sɔ̃ɔ yiru yèn sɔ̃ u Rɑsɛli kĩ. \v 21 Yen biru u Lɑbɑni sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ mɑn nɛn kurɔ wɛ̃ɛyɔ kpɑ n nùn yɛnu doke, domi nɛn tɔ̃rɑ yibɑ. \p \v 22 Yerɑ Lɑbɑni u win wɔɔ berɑn tɔmbu mɛnnɑ kpuro mɑ u tɔ̃ɔ bɑkɑ dim kuɑ. \v 23 Ye n kuɑ yokɑ, u win bii Leɑ suɑ u Yɑkɔbu duusiɑ mɑ bɑ mɛnnɑ. \v 24 Mɑ u win yoo tɔn kurɔ Silipɑ suɑ u win bii Leɑ wɛ̃. \v 25 Sisiru bururu, wee Yɑkɔbu deemɑ Leɑwɑ. Mɑ u Lɑbɑni sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, mbɑn bweserɑ ɑ mɑn kuɑ mɛni. N ǹ Rɑsɛlin sɔ̃nɑ nɑ nun sɑ̃wɑ ro? Mbɑn sɔ̃nɑ ɑ mɑn weesu kuɑ. \p \v 26 Lɑbɑni u nɛɛ, n ǹ bɛsɛn komɑru bu wɔnɔ kurɔ kpɑɑru suɑ kpɑ mɔɔ u n wɑ̃ɑ. \v 27 A ɡinɑ kurɔ kpɑɑrun sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru dɑkuro kɑ Leɑ. Yen biru sɑ ko mɑɑ nun wiɔnɔ wɛ̃. Kpɑ ɑ kpɑm mɑn sɔmburu kuɑ wɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru win sɔ̃. \p \v 28 Mɑ Yɑkɔbu u kuɑ nɡe mɛ. U sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru ye dɑkurɑ kɑ Leɑ. Yen biru Lɑbɑni u nùn win bii Rɑsɛli kɑ̃ kurɔ. \v 29 Mɑ u mɑɑ win yoo tɔn kurɔ Bilihɑ suɑ u win bii Rɑsɛli wɛ̃. \v 30 Yɑkɔbu u kɑ Rɑsɛli mɛnnɑ, u nùn kĩɑ n kere Leɑ. Mɑ u kpɑm Lɑbɑni sɔmburu kuɑ wɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru. \s1 Yɑkɔbun bibu \p \v 31 Ye Yinni Gusunɔ u wɑ mɑ Yɑkɔbu u ǹ Leɑ kĩ, mɑ u derɑ Rɑsɛli u kuɑ wĩro mɑ u Leɑ kuɑ bii mɛro. \v 32 U ɡurɑ suɑ u bii tɔn durɔ mɑrɑ mɑ u nùn yĩsiru kɑ̃ Rubɛni, u nɛɛ, Yinni Gusunɔ u wɑ mɑ bɑ mɑn ɡɛmɑ. Tɛ̃ nɛn durɔ u koo mɑn kĩɑ. \p \v 33 Yen biru u mɑɑ ɡurɑ suɑ u bii tɔn durɔ mɑrɑ mɑ u nɛɛ, Yinni Gusunɔ u nuɑ mɑ bɑ ǹ mɑn kĩ. Yerɑ u kɑ kpɑm mɑn wini kɑ̃. \p Yerɑ bɑ nùn yĩsiru kɑ̃ Simɛɔ. \v 34 Simɛɔn biru u mɑɑ ɡurɑ suɑ u bii tɔn durɔ mɑrɑ, mɑ bɑ nùn yĩsiru kɑ̃ Lefi. Yerɑ u nɛɛ, tɛ̃rɑ nɛn durɔ u koo mɑn tii ɡɑwe, domi nɑ nùn bii tɔn durɔbu itɑ mɑruɑ. \p \v 35 Lefin biru u mɑɑ ɡurɑ suɑ u bii tɔn durɔ mɑrɑ, mɑ u nɛɛ, tɛ̃ kon Yinni Gusunɔ siɑrɑ. Yen sɔ̃nɑ u bii wi yĩsiru kɑ̃ Yudɑ. \p Yen biru u ɡinɑ mɑrubu yɔ̃rɑ. \c 30 \p \v 1 Ye Rɑsɛli u deemɑ u ǹ kɑ Yɑkɔbu mɑrumɔ, yerɑ u kɑ win mɔɔ nisinu seewɑ. Mɑ u Yɑkɔbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ de n kɑ nun mɑ. Mɑ n kun mɛ, kon ɡbi. \p \v 2 Yerɑ Yɑkɔbu u kɑ Rɑsɛli mɔru bɛsirɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛnɑ Gusunɔ n kɑ nun yinɑri ɑ mɑ? \p \v 3 Rɑsɛli u nɛɛ, too, yɑ ǹ tɑɑrɛ, nɛn yoo Bilihɑ wee, ɑ kɑ duo kpɑ n bibu wɑ sɑɑ win min di n tɑɑru sɔndi, kpɑ sɑ n wɑ̃ɑsinɛ. \p \v 4 Mɑ u win yoo Bilihɑ suɑ u Yɑkɔbu wɛ̃ kurɔ. Yɑkɔbu u kɑ nùn mɛnnɑ, \v 5 yerɑ u ɡurɑ suɑ u Yɑkɔbu bii tɔn durɔ mɑruɑ. \v 6 Rɑsɛli u nɛɛ, Gusunɔ u nɛn kɑnɑru nuɑ mɑ u mɑn siriɑ mɑ u mɑn bii tɔn durɔ kɑ̃. \p Yen sɔ̃nɑ u bii wi yĩsiru kɑ̃ Dɑnu. \v 7 Dɑnun biru Bilihɑ u mɑɑ ɡurɑ suɑ mɑ u Yɑkɔbu bii tɔn durɔ mɑruɑ. \v 8 Rɑsɛli u nɛɛ, nɑ kɑ nɛn mɔɔ ɡɑbirinɑ ɡem ɡem nɑ nùn kɑmiɑ. \p Mɑ u bii wi yĩsiru kɑ̃ Nɛfitɑli. \p \v 9 Sɑɑ ye Leɑ u deemɑ u mɑrubu yɔ̃rɑ, yerɑ u win yoo Silipɑ suɑ u Yɑkɔbu wɛ̃ kurɔ. \v 10 Mɑ Silipɑ u ɡurɑ suɑ u Yɑkɔbu bii tɔn durɔ mɑruɑ. \v 11 Leɑ u nɛɛ, ɑnnɑ ɑ nɛn wii dobu wɑ! \p Mɑ u nùn yĩsiru kɑ̃ Gɑdi. \v 12 Gɑdin biru Silipɑ u kpɑm ɡurɑ suɑ u Yɑkɔbu bii tɔn durɔ mɑruɑ. \v 13 Yerɑ Leɑ u nɛɛ, doo nɔɔruɡiiwɑ nɑ sɑ̃ɑ, domi tɔn kurɔbu bɑ koo mɑn soku doo nɔɔruɡii. \p Mɑ u nùn yĩsiru kɑ̃ Asɛɛ. \p \v 14 Sɔ̃ɔ teeru doo ɡɛ̃ɛrun sɑɑ sɔɔ, yerɑ Rubɛni u seewɑ u dɑ yɑkɑsɔ u dɑ̃ɑ te bɑ sokumɔ mɑndɑrɑɡoren \f + \fr 30:14 \fr*\fk mɑndɑrɑɡore \fk*\ft - Bɑ nɛɛ, dɑ̃ɑ ten binu nu koo kpĩ nu tɔn kurɔ ko bii mɛro.\ft*\f* binu sɔrimɑ u kɑ win mɛro Leɑ wɔmɑ. Sɑɑ yerɑ Rɑsɛli u Leɑ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ suuru koowo, ɑ mɑn wunɛn biin dɑ̃ɑ bii ni sɔko. \p \v 15 Leɑ u nùn wisɑ u nɛɛ, ye ɑ mɑn nɛn durɔ mwɑɑri n ǹ nun turɑ? Yerɑ ɑ kpɑm kĩ ɑ mɑn nɛn biin dɑ̃ɑ binu mwɑɑri? \p Rɑsɛli nɛɛ, ɑ suuru koowo, kon de bɛsɛn durɔ u kɑ nun du yokɑ ye, wunɛn biin dɑ̃ɑ bii nin sɔ̃. \p \v 16 Ye n kuɑ yokɑ Yɑkɔbu u ɡberun di wee, yerɑ Leɑ u seewɑ u dɑ u kɑ nùn yinnɑ mɑ u nɛɛ, nɛnɑ kɑɑ kɑ du ɡisɔ, domi nɛn biin mɑndɑrɑɡoren binɑ nɑ kɑ nun dwɑ. \p Mɑ Yɑkɔbu u kɑ nùn duɑ dɔmɑ te. \v 17 Mɑ Gusunɔ u Leɑn kɑnɑru mwɑ, u ɡurɑ suɑ u Yɑkɔbu bii tɔn durɔ nɔɔbuse mɑruɑ. \v 18 Yerɑ u nɛɛ, Gusunɔ u mɑn nɛn ɑre wɛ̃, yèn sɔ̃ nɑ derɑ nɛn durɔ u nɛn yoo suɑ kurɔ. \p Mɑ u bii wi yĩsiru kɑ̃ Isɑkɑri. \v 19 Isɑkɑrin biru Leɑ u kpɑm ɡurɑ suɑ u Yɑkɔbu bii tɔn durɔ nɔɔbɑ tiɑse mɑruɑ. \v 20 Mɑ u nɛɛ, Gusunɔ u mɑn kɛ̃ɛ ɡeeru kɑ̃. Tɛ̃ nɛn durɔ u koo mɑn tii ɡɑwe u mɑn bɛɛrɛ doke yèn sɔ̃ nɑ nùn bii tɔn durɔbu nɔɔbɑ tiɑ mɑruɑ. \p Mɑ u bii wi yĩsiru kɑ̃ Sɑbuloni. \v 21 Yen biru u bii tɔn kurɔ mɑrɑ mɑ u nùn sokɑ Dinɑ. \p \v 22 Gusunɔ u mɑɑ Rɑsɛlin tii yɑɑye u win kɑnɑru mwɑ mɑ u nùn kuɑ bii mɛro. \v 23 U ɡurɑ suɑ u bii tɔn durɔ mɑrɑ mɑ u nɛɛ, Gusunɔ u mɑn sekuru yɑrɑ. \p \v 24 Yerɑ u bii wi yĩsiru kɑ̃ Yosɛfu. U nɛɛ, kpɑ Yinni Gusunɔ u kpɑm mɑn bii tɔn durɔ sosiɑ. \s1 Yɑkɔbu u kĩ Lɑbɑni u nùn kɑrɑ \p \v 25 Sɑɑ ye Rɑsɛli u Yosɛfu mɑrɑ, yen biruwɑ Yɑkɔbu u Lɑbɑni sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ den mɑn kɑro mɛ, n we nɛn temɔ. \v 26 Kpɑ ɑ de n kɑ nɛn kurɔbu kɑ nɛn bibu dɑ bèn sɔ̃ nɑ nun sɑ̃wɑ. A mɑɑ yɛ̃ kɔ mɛ̀n nɔɔ nɑ nun sɔmburu kuɑ. \p \v 27 Mɑ Lɑbɑni u nùn wisɑ u nɛɛ, ɑ suuru koowo, ɑ de ɑ yɔ̃rɑ ɡinɑ. Domi nɑ wɑ mɑ wunɛn sɔ̃nɑ Gusunɔ u mɑn domɑru kuɑ. \v 28 Yen sɔ̃, ɑ mɑn sɔ̃ɔwɔ nyen nɑ n weenɛ n nun kɔsiɑ, kpɑ n nun wɛ̃. \p \v 29 Yerɑ Yɑkɔbu u nùn wisɑ u nɛɛ, wunɛn tii ɑ yɛ̃ nɡe mɛ̀n nɔɔ nɑ nun sɑ̃wɑ. A mɑɑ wɑ nɡe mɛ̀n nɔɔ wunɛn yɑ̃ɑ ɡɔ̃ɔ ɡɑ kuurɑ nɛn nɔmɑɔ. \v 30 Domi yɑ̃ɑ ɡɔ̃ɔ piibuwɑ ɑ rɑɑ mɔ n sere tunumɑ wunɛn mi. Adɑmɑ ye nɑ tunumɑ, Yinni Gusunɔ u nun domɑru kuɑ mɑ ɡɑ kpɛ̃ɑ. Ǹ n mɛn nɑ, sɑɑ yerɑ̀ kɑɑ den mɑn yɔ̃su n nɛn tiin sɔmburu ko. \p \v 31 Mɑ Lɑbɑni u nùn wisɑ u nɛɛ, mbɑ kon nun wɛ̃. \p Yɑkɔbu u nɛɛ, nɑ ǹ kĩ ɑ mɑn ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu wɛ̃. Ye kon nun sɔ̃ wee. À n wurɑ, ɑ de n kpɑm wunɛn yɑ̃ɑ ɡɔ̃ɔ ɡe suɑ n kpɑrɑ. \v 32 Gisɔ kon du wunɛn sɑbenu sɔɔ n mɛɛri mɛɛri n wɑ yɑ̃ɑnu kɑ bonu ni nu bɑusu mɔ kɑ yɑ̃ɑ nìn sɑnsu tĩri. Niyɑ kon ɡɔsi nɛnɛm nu n sɑ̃ɑ nɛn kɔsiɑru. \v 33 Siɑrɑ ɡem mu koo sɔ̃ɔsirɑ sɑnɑm mɛ ɑ nɑ ɑ kɑ nɛn kɔsiɑru wɑ. Domi boo ni nu ǹ bɑusu mɔ kɑ yɑ̃ɑ ni nu ǹ tĩri nù n wɑ̃ɑ nɛɡinu sɔɔ, ɑ mɑn ɡɑrisio ɡbɛnɔ. \p \v 34 Lɑbɑni u nùn wisɑ u nɛɛ, n kooro nɡe mɛ ɑ ɡeruɑ. \p \v 35 Yen tɔ̃ɔ te, Lɑbɑni wi, u bonu kɑ yɑ̃ɑ ni nu bɑusu mɔ kɑ ni nu tĩri wunɑ u yi nɛnɛm mɑ u nu win bibu nɔmu bɛriɑ. \v 36 Yen biru u derɑ bɑ kɑ sɑbe ni tondɑ sɑɑ Yɑkɔbun min di nɡe sɔ̃ɔ itɑn sɑnum sɑkɑ. \p Mɑ Yɑkɔbu u ni nu tie kpɑrɑmɔ. \v 37 Sɑnɑm mɛ u nu kpɑrɑmɔ, yerɑ u dɑ̃nu ɡɑnun kɑ̃ɑsi beki burɑ u yin koro wɔrukisu yoruɑ yoruɑ nɡe mɛ bɑ rɑ kɑɑru yore. \v 38 Mɑ u dɑ̃ɑ kɑ̃ɑsi yi suɑ u doke mi sɑbenu rɑ nim nɔ, domi miyɑ nu rɑ n yɔɔnɑmɔ. \v 39 Sɑnɑm mɛ, nù n yɔɔnɑ dɑ̃ɑ kɑ̃ɑsi yin bɔkuɔ, nu rɑ binu mɑwɑ ni nu bɑusu mɔ. \p \v 40 Yen biru Yɑkɔbu u ni nu tĩri kɑ ni nu bɑusu mɔ wunɑmɔ nɛnɛm u yiimɔ bee tiɑ nu ko wiɡinu. \v 41 Ù n deemɑ yɑ̃ɑ dɑmɡinɑ nu yɔɔnɑmɔ, u rɑ dɑ̃ɑ kɑ̃ɑsi yi kɔ̃wɑ nin wuswɑɑɔ. \v 42 Adɑmɑ ù n wɑ ni nu ǹ ɡeɑ sɑ̃ɑ, niyɑ nu yɔɔnɑmɔ, u rɑ yi suewɑ min di kpɑ ni, nu n sɑ̃ɑ Lɑbɑniɡinu. \s1 Yɑkɔbu u dukɑ suɑ sɑɑ Lɑbɑnin min di \p \v 43 Mɛyɑ Yɑkɔbu u kuɑ u kɑ dukiɑ wɑ yɑ kpɑ̃. U yɑ̃ɑnu kɑ bonu kɑ yooyoosu kɑ kɛtɛkunu kɑ yoo tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu mɔ. \c 31 \p \v 1 Sɔ̃ɔ teeru Yɑkɔbu u nuɑ Lɑbɑnin bibu bɑ ɡerumɔ bɑ mɔ̀, Yɑkɔbu u bɛsɛn tundon ɑrumɑni kpuro ɡurɑ mɑ u kuɑ dukiɑɡii. \v 2 Yen biru u wɑ mɑ Lɑbɑni kun mɑɑ nùn mɛɛrɑ nɡe yellu. \v 3 Sɑɑ yerɑ Yinni Gusunɔ u Yɑkɔbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ɡɔsiro wunɛn bɑɑbɑn temɔ mi bɑ nùn mɑrɑ. Ko nɑ n kɑ nun wɑ̃ɑ. \p \v 4 Mɑ Yɑkɔbu u win kurɔbu Leɑ kɑ Rɑsɛli sokusiɑ bu nɑ win mi kpɑrɑ ɡberɔ. \v 5 U bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ wɑ bɛɛn bɑɑbɑ kun mɑɑ mɑn mɛɛrɑ nɡe yellu. Adɑmɑ Gusunɔ, nɛn bɑɑbɑn Yinni, u kɑ mɑn wɑ̃ɑ. \v 6 Bɛɛn tii i mɑɑ wɑ nɡe mɛ nɑ bɛɛn bɑɑbɑ sɔmburu kuɑ kɑ nɛn dɑm kpuro. \v 7 Wee tɛ̃, u mɑn kɑm mɛɛrɑ, u nɛn kɔsiɑrun ɡɑri kɔsɑ sere nɔn wɔkuru. Adɑmɑ Gusunɔ kun dere u mɑn kɔ̃sɑ kuɑ. \v 8 Domi bɛɛn tundo wi, ù n nɛɛ, sɑbe ni nu bɑu bɑkɑsu mɔ niyɑ nu ko n sɑ̃ɑ nɛɡinu, ni kpurowɑ nu rɑ bɑu si ko. Ù n mɑɑ nɛɛ, ni nu bɑu piiminu mɔ, ni kpurowɑ nu rɑ ko mɛ. \v 9 Nɡe mɛyɑ Gusunɔ u kɑ bɛɛn tundon yɑ̃ɑ ɡɔ̃ɔ wɔrɑ u mɑn wɛ̃. \v 10 Sɑɑ ye sɑbe ni, nu yɔɔnɑmɔ nɑ dosɑ. Dosu ɡe sɔɔ, nɑ nɔni seeyɑ wɔllɔ nɑ wɑ nin dwɑnu kpuro bɑusu mɔwɑ. \v 11 Mɑ Yinni Gusunɔn ɡɔrɑdo u mɑn sokɑ u nɛɛ, Yɑkɔbu! Yerɑ nɑ wurɑ nɑ nɛɛ, nɛ wee. \v 12-13 Mɑ u nɛɛ, wiyɑ Gusunɔ, wi, wi u mɑn kure Betɛliɔ mi nɑ kperu ɡirɑ nɑ ɡum wisi tɑ n kɑ sɑ̃ɑ yĩreru. Miyɑ nɑ mɑɑ nùn nɔɔ mwɛɛru kuɑ. Tɛ̃, n nɔni seeyo kpɑ n wɑ mɑ sɑbe nin dwɑnu kpuro bɑusu mɔwɑ. Domi u wɑ ye Lɑbɑni u mɑn kuɑ. Kpɑ n se tem minin di n wurɑ tem mi bɑ mɑn mɑrɑ. \p \v 14 Rɑsɛli kɑ Leɑ bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, sɑ ǹ mɑɑ bɔnu ɡɑɑ mɔ bɛsɛn tundon mi. \v 15 U sun mɛɛrɑ nɡe sɔbu domi u sun dɔrɑ u bɛsɛn ɡobi di. \v 16 Arumɑni ye Gusunɔ u nùn wɔrɑri yɑ mɑɑ kuɑ bɛsɛ kɑ bɛsɛn bibuɡiɑ. Ǹ n mɛn nɑ, ɑ koowo ye Gusunɔ u nun sɔ̃ɔwɑ. \p \v 17 Yen biru Yɑkɔbu u seewɑ u win kurɔbu kɑ win bibu yooyoosu sɔndi. \v 18 Mɑ u win dukiɑ kpuro suɑ kɑ win sɑbe ni u wɑ Pɑdɑnɑrɑmuɔ. U swɑɑ wɔri u dɔɔ win tundo Isɑkin mi, Kɑnɑnin temɔ. \v 19 Ye bɑ doonɔ, yerɑ Rɑsɛli u dɑ u win tundo Lɑbɑnin bũu wi bɑ mɔ̀ Terɑfimu ɡbɛnɑ. N deemɑ sɑɑ ye sɔɔ, Lɑbɑni u win yɑ̃ɑnun sɑnsu bɔɔrimɔ. \v 20 Nɡe mɛyɑ Yɑkɔbu u kɑ Lɑbɑni nɔni wɔ̃kuɑ u doonɑ, u ǹ mɑɑ nùn ɡɑ̃ɑnu sɔ̃ɔwɑ. \v 21 U win ye u mɔ kpuro ɡurɑ. Mɑ u dɑ u dɑɑ te bɑ mɔ̀ Efɑrɑti tɔburɑ u doonɑ Gɑlɑdin ɡuunu ɡiɑ. \p \v 22 Ye Yɑkɔbu u doonɑ, yen sɔ̃ɔ itɑserɑ bɑ nɑ bɑ Lɑbɑni sɔ̃ɔwɑ mɑ Yɑkɔbu u dukɑ suɑ. \v 23 Mɑ Lɑbɑni u win tɔmbu suɑ bɑ Yɑkɔbu nɑɑ ɡirɑ. Sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruwɑ bɑ kuɑ swɑɑ sɔɔ bɑ sere nùn nɑɑmwɛ Gɑlɑdin ɡuunɔ. \v 24 N deemɑ Gusunɔ u Lɑbɑni sɔ̃ɔwɑ dosu sɔɔ wɔ̃kuru u nɛɛ, ɑ tii lɑɑkɑri ko, ɑ ku rɑ Yɑkɔbu ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu sɔ̃. \p \v 25 Ye u Yɑkɔbu nɑɑmwɛ mɛ, u deemɑ wee, u win kuu bekuruɡinu ɡire Gɑlɑdin ɡuu nin mi. Yerɑ bɑ mɑɑ beɡinu ɡirɑ mi, wi kɑ win tɔmbu. \v 26 Yen biruwɑ u Yɑkɔbu bikiɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ mɑn kuɑ mɛ. A mɑn kɑm mɛɛrɑ ɑ kɑ nɛn bibu doonɑmɑ nɡe yoo be ɑ mwɛɛrimɑ tɑbu ɡberun di. \v 27 Mbɑn sɔ̃nɑ ɑ dukɑ suɑ ɑsiri sɔɔ, ɑ ǹ mɑn nɔɔ kɑnɛ. À n dɑɑ mɑn sɔ̃ɔwɑ, kon de ɑ doonɑ kɑ nuku dobu bɑ n womusu mɔ̀, kpɑ bɑ n mɔrɔkunu kɑ ɡɑ̃ɑsu soomɔ. \v 28 Wee, ɑ yinɑ n nɛn bibu kɑ nɛn debuminu nɔɔ kɑnɑ n bu bɔkɑsi ɑ sere doonɑ. Annɑ ɑ kɑ ɡɑri bɑkɑru kuɑ mɛ! \v 29 Nɑ yiiko mɔ n kɑ nun kɔ̃sɑ kuɑ, ɑdɑmɑ Gusunɔ, wunɛn bɑɑbɑn Yinni, u mɑn sɔ̃ɔwɑ ɡĩɑ u nɛɛ, n lɑɑkɑri ko n ku rɑ nun ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu sɔ̃. \v 30 Wee ɑ doonɔ wunɛn bɑɑbɑn yɛnuɔ ɡèn bɛkɛ ɑ rɑ n mɔ̀, ɑ ǹ mɑɑ wee mini. Adɑmɑ mbɑn sɔ̃nɑ ɑ nɛn bũu kpɛɛru ɡbɛnɑ. \p \v 31 Mɑ Yɑkɔbu u Lɑbɑni wisɑ u nɛɛ, nɑ ǹ yɛ̃ ɑ̀ n kɑɑ rɑ mɑn wunɛn bibu wɔrɑri. Yen sɔ̃nɑ nɑ kuɑ mɛ. \v 32 Adɑmɑ ɑ bũurio bɛsɛn sɔmunu sɔɔ tɔn beni kpuron wuswɑɑɔ. À n wunɛn ɡɑ̃ɑnu wɑ mi, kpɑ ɑ suɑ. Wìn mi ɑ wunɛn bũu kpɛɛru wɑ, kpɑ bu yɛ̃ro ɡo. \p N deemɑ Yɑkɔbu kun yɛ̃ mɑ win kurɔ Rɑsɛliwɑ u bũu kpɛɛ te ɡbɛnɑ u nɛni. \p \v 33 Mɑ Lɑbɑni u duɑ Yɑkɔbun kuu bekuruɡirɔ kɑ Bilihɑɡirɔ kɑ Silipɑɡirɔ kɑ sere mɑɑ Leɑɡirɔ, ɑdɑmɑ u ǹ ɡɑ̃ɑnu wɑ. Ye u yɑrɑ Leɑn kurun di, mɑ u duɑ Rɑsɛliɡirɔ. \v 34 Mɑ u kuu te bũurɑ u ǹ ɡɑ̃ɑnu wɑ. N deemɑ Rɑsɛli u bũu kpɛɛ te suɑ u doke win yooyoon ɡɑɑrin kɔkɔrɔ u sinɑri. \v 35 Yerɑ u win tundo sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ku kɑ mɑn mɔru ko, nɑ ǹ kpɛ̃ n se domi nɑ nɔmɑ nɛni. \p Lɑbɑni u win bũu kpɛɛ te kɑsu kuu te sɔɔ kpuro u ǹ wɑ. \v 36 Sɑɑ yerɑ Yɑkɔbu u mɔru bɛsirɑ mɑ u kɑ Lɑbɑni sɑnnɔ wɔri u nɛɛ, torɑru mbɑ nɑ nun torɑri mɛ, ǹ kun mɛ kɔ̃sɑ yerɑ̀ nɑ nun kuɑ mɛ, ɑ kɑ mɑn nɑɑ ɡire kɑ dɑm. \v 37 Sɑnɑm mɛ ɑ bɛsɛn yɑ̃nu bũurɑ mbɑ ɑ wɑ mi, ye yɑ sɑ̃ɑ wunɛn yɛnun ɡɑ̃ɑnu. A mɑn ye sɔ̃ɔsio nɛn tɔmbu kɑ wunɛɡibun wuswɑɑɔ, kpɑ bɑ n sɑ̃ɑ bɛsɛn seedɑ. \v 38 Wee wɔ̃ɔ yɛndɑ nɑ kuɑ wunɛn mi. Wunɛn yɑ̃ɑnu ǹ kun mɛ wunɛn bonu yen ɡɑɑ kun nukuru yɑrire nɛn nɔmɑ sɔɔ. Mɛyɑ nɑ ǹ mɑɑ wunɛn yɑ̃ɑ ɡɔ̃ɔn di yɑ̃ɑ kinɛru ɡɑru suɑre n tem. \v 39 Gbeeku yɑɑ yɑ̀ n wunɛn sɑberu ɡɑru ɡo, nɑ ku rɑ kɑ nun tu nɑɑwɛ. Nɛnɑ nɑ rɑ ten kɔsire wɛ̃. Ten te bɑ mɑɑ ɡbɛnɑ wɔ̃kuru ǹ kun mɛ sɔ̃ɔ sɔɔ, ɑ rɑ mɑn ten kɔsire bikiewɑ. \v 40 Mɛyɑ nɑ rɑ n sɔ̃ɔ soore kpɑrɑ ɡberɔ, kpɑ wɔ̃kuru nɑ n wooru nɔrure, nɑ ǹ dweeyɑmɔ. \v 41 Nɡe mɛyɑ nɑ kuɑ sere wɔ̃ɔ yɛndu, nɑ nun sɔmburu kuɑwɑ wɔ̃ɔ wɔkurɑ nnɛ wunɛn bii tɔn kurɔbun sɔ̃, mɑ nɑ mɑɑ kuɑ wɔ̃ɔ nɔɔbɑ tiɑ yɑ̃ɑ ni kɑ boo nin sɔ̃. Kɑ mɛ, ɑ nɛn kɔsiɑrun ɡɑri ɡɔsiɑwɑ sere nɔn wɔkuru. \v 42 Gusunɔ, wi, wi Aburɑhɑmu kɑ nɛn bɑɑbɑ Isɑki bɑ nɑsie ù kun dɑɑ kɑ mɑn wɑ̃ɑ, kɑɑ mɑn deriwɑ nɔm dirɑ. Wee, u nɛn wɔnwɔndu wɑ kɑ nɛn wɑhɑlɑ ye nɑ kuɑ. Yen sɔ̃nɑ u mɑn siriɑ ɡĩɑ. \p \v 43 Yerɑ Lɑbɑni u nùn wisɑ u nɛɛ, wunɛn kurɔ be, bɑ sɑ̃ɑwɑ nɛn bibu. Bii beni bɑ mɑɑ sɑ̃ɑwɑ nɛn debuminu. Yɑ̃ɑ ɡɔ̃ɔ sini, su mɑɑ sɑ̃ɑwɑ nɛɡisu. Ye ɑ ɡesi wɑ mini kpuro nɛɡiɑ. Adɑmɑ nɑ ǹ kpɛ̃ n nɛn bibu kɑ nɛn debumii ni nɛnɛ. \v 44 Yen sɔ̃ tɛ̃, ɑ de nɛ kɑ wunɛ su ɑrukɑwɑni bɔke kpɑ su yĩreru doke tɑ n sɑ̃ɑ yen seedɑ. \p \v 45 Mɑ Yɑkɔbu u kperu suɑ u ɡirɑ yɑm mi, tɑ n kɑ sɑ̃ɑ yĩreru. \v 46 Mɑ u win tɔmbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i kpenu ɡurɑmɑ. Mɑ bɑ nu ɡurɑmɑ bɑ subɑ. Yen biru bɑ sinɑ bɑ di nin bɔkuɔ. \v 47-48 Lɑbɑni u nɛɛ, kpee sube teni, tɑ sɑ̃ɑwɑ bɛsɛn seedɑ nɛ kɑ wunɛ. \p Yen sɔ̃nɑ ben bɑɑwure u yɑm mi yĩsiru kɑ̃ kɑ win bɑrum, Seedɑ yeru. \v 49 Bɑ mɑɑ yɑm mi sokɑ Misipɑ domi Lɑbɑni u Yɑkɔbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Gusunɔ u bɛsɛn bɑɑwure ɡbɑrɑ su ku kɑ wɔrinɑ sɑ̀ n yɑrinɑ minin di. \v 50 À n nɛn bibu nɔni sɔ̃ɔmɔ, ǹ kun mɛ ɑ̀ n kurɔ kpɑo suɑ, n ǹ tɔnu koo sun siriɑ, Gusunɔwɑ koo sun siriɑ nɛ kɑ wunɛ. Yen sɔ̃, ɑ lɑɑkɑri ko. \v 51-52 Kpee sube teni kɑ kpee te ɑ ɡirɑ mi, nu kuɑ seedɑ nɛ kɑ wunɛn bɑɑ sɔɔ. Mɛyɑ nɑ ǹ kpee ni sɑrɑmɔ n nun wɔri. A ku rɑ mɑɑ nu sɑrɑ ɑ mɑn wɔrimɑ. \v 53 Sɑ̀ n kuɑ mɛ, Gusunɔ, Aburɑhɑmu kɑ Nɑkorin Yinni, u koo sun siriɑ. \p Mɑ Yɑkɔbu u mɑɑ bɔ̃ruɑ kɑ Yinni Gusunɔn yĩsiru, wi, wi win tundo Isɑki u nɑsie. \v 54 Sɑɑ yerɑ u yɑ̃kuru kuɑ ɡuuru wɔllu mi, mɑ u win tɔmbu mɛnnɑ bɑ di sɑnnu. Yen biru bɑ kpunɑ mi wɔ̃ku te. \p \v 55 Ye n kuɑ buru buru yellu, Lɑbɑni u seewɑ u win bibu kɑ win debuminu nɔɔ kɑnɑ u bu bɔkɑsi, mɑ u ben bɑɑwure domɑru kuɑ. Yen biru u ɡɔsirɑ u wurɑ win yɛnuɔ. \c 32 \s1 Yɑkɔbun sɔɔru bu sere yinnɑ kɑ Esɑu \p \v 1 Yɑkɔbu u swɑɑ mɔ̀ u doonɔ, yerɑ Gusunɔn ɡɔrɑdobɑ bɑ kɑ nùn yinnɑ. \v 2 Ye Yɑkɔbu u ɡɔrɑdo be wɑ, yerɑ u nɛɛ, Gusunɔn tɑbu kowobɑ beni. \p Mɑ u yɑm mi yĩsiru kɑ̃ Mɑhɑnɑimu. Yĩsi ten tubusiɑnɑ, sɑnsɑni yiru. \p \v 3 Yerɑ u sɔmɔbu ɡɔrɑ win mɔɔ Esɑun mi, Edɔmun temɔ mɛ bɑ mɑɑ mɔ̀ Seiri. \v 4 U bu woodɑ wɛ̃ u nɛɛ, ɑmɛniwɑ i ko nɛn tɔnwero Esɑu sɔ̃ i nɛɛ, nɛ Yɑkɔbu win bɔ̃ɔ, nɑ dɑ nɑ sinɑ Lɑbɑnin mi sere n kɑ kuɑ ɡisɔ. \v 5 Nɑ nɛɛ mɔ kɑ kɛtɛkunu kɑ yɑ̃ɑnu kɑ yoo tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu. Yerɑ nɑ nùn nɔɔsiɑmɔ u kɑ mɑn nɔnu ɡeu mɛɛri, wi, wi u sɑ̃ɑ nɛn tɔnwero. \p \v 6 Sɔmɔ be, bɑ dɑ bɑ wurɑmɑ Yɑkɔbun mi, bɑ nɛɛ, sɑ turɑ wunɛn mɔɔ Esɑun mi, u mɑɑ sun sennɔ sisi kɑ tɑbu kowobu tɔmbu nɛɛru (400). \p \v 7 Yerɑ bɛrum Yɑkɔbu mwɑ u nɑndɑ ɡem ɡem. Mɑ u tɔn be bɑ wɑ̃ɑ kɑ wi bɔnu kuɑ wuunu yiru kɑ win yɑ̃ɑnu kɑ kɛtɛbɑ kɑ yooyoosu. \v 8 Mɑ u nɛɛ, bɑɑ Esɑu ù n nɑ u sube teeru wɔri u tu kɑmiɑ, te tɑ tie tɑ koo yɑri bɑɑni. \p \v 9 Mɑ u kɑnɑru kuɑ u nɛɛ, Yinni Gusunɔ, nɛn bɑɑbɑ Aburɑhɑmu kɑ nɛn tundo Isɑkin Yinni, ɑ mɑn sɔ̃ɔwɑ n wuro nɛn temɔ mi bɑ mɑn mɑrɑ. Geɑ tɔnɑwɑ kɑɑ mɑn kuɑ. \v 10 Nɑ ǹ turɑ n kɑ wunɛn durom bɑkɑm kɑ wunɛn bɔrɔkiniru kpuro wɑ te ɑ mɑn sɔ̃ɔsi, nɛ wi nɑ sɑ̃ɑ wunɛn bɔ̃ɔ. Domi nɑ Yuudɛni yeni tɔburɑwɑ kɑ nɛn dɛkɑ tɔnɑ. Adɑmɑ tɛ̃ nɛn tɔmbu kɑ nɛn sɑbenu kuɑ wuunu yiru. \v 11 Nɑ nun kɑnɑmɔ ɑ mɑn wɔro sɑɑ nɛn mɔɔ Esɑun nɔmun di. Domi nɑ bɛrum mɔ̀ u ku rɑɑ sun wɔrimɑ u ɡo kɑ nɛn kurɔbu kɑ bibu sɑnnu. \v 12 Wunɑ ɑ mɑɑ ɡeruɑ kɑɑ mɑn durom kuɑ kpɑ ɑ nɛn bibun bweseru dɑbiɑsiɑ nɡe nim wɔ̃kun yɑnim mɛ ɡoo kun kpɛ̃ u ɡɑri. \p \v 13 Yɑm miyɑ Yɑkɔbu u sɔbiɑ u kpunɑ. Mɑ u win yɑɑ sɑbenun sukum suɑ u kɑ win mɔɔ Esɑu kɛ̃. \v 14 Sɑbe niyɑ boo ninu ɡoobu (200) kɑ boo kinɛnu yɛndu kɑ yɑ̃ɑ ninu ɡoobu kɑ yɑ̃ɑ kinɛnu yɛndu \v 15 kɑ nɑɑ mɛrobu weeru kɑ nɑɑ kinɛnu wɔkuru kɑ kɛtɛku mɛrobu yɛndu kɑ kɛtɛku dwɑnu wɔkuru, kɑ mɑm yooyoo mɛrobu tɛnɑ kɑ sin bii ni nu bom nɔrumɔ. \v 16 U ye kpuro suɑ u win yobu nɔmu bɛriɑ ɡɔ̃ɔ kɑ ɡɔ̃ɔ nɛnnɛnkɑ. Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i n ɡbiɑ nɛn wuswɑɑɔ kpɑ i de ɡɔ̃ɔ si, su n swĩinɛ dɑndɑnkuru. \p \v 17 Mɑ u ɡbiikoo sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Esɑu nɛn mɔɔ ù n kɑ nun yinnɑ, ù n nun bikiɑ weren min diyɑ ɑ wee, mɑnɑ ɑ dɔɔ, weren sɑbenɑ ɑ ɡbiisie, \v 18 ɑ nùn wisio ɑ nɛɛ, win bɔ̃ɔ Yɑkɔbuɡinɑ. Nu sɑ̃ɑwɑ kɛ̃ɛ te nɑ wi, nɛn tɔnwero mɔrisiɑmɑ. Nɛn tii nɑ wee biruɔ. \p \v 19 Gɑri teeyɑ u yiruse sɔ̃ɔwɑ kɑ itɑse. Mɛyɑ u be kpuro sɔ̃ɔwɑ be bɑ sɑbe ni kpɑre ɡesi. \v 20 Mɑ Yɑkɔbu u mɑɑ nɛɛ, i ɡeruo i nɛɛ, wee, nɛ win bɔ̃ɔ nɑ wee bɛɛn biruɔ. \p Domi u bwisikɑ win tii sɔɔ u nɛɛ, Esɑu ù n kɛ̃ɛ te nɑ ɡbiisie wɑ, win mɔru koo sure. Yen biru nɛ kɑ wi sɑ ko wɑɑnɑ nɔni kɑ nɔni. Sɔrɔkudo u koo mɑn dɑm koosiɑ kɑ nuku dobu. \v 21 Kɛ̃ɛ te, tɑ ɡbiɑ mɑ u yɔ̃rɑ u kpunɑ mi, wɔ̃ku te. \s1 Durɔ ɡoo u kɑ Yɑkɔbu ɡɑbirinɑ Peniɛliɔ \p \v 22 Yɑkɔbu u seewɑ wɔ̃ku te, u win kurɔbu yiru kɑ win yoo tɔn kurɔbu yiru kɑ win bibu wɔkurɑ tiɑ suɑ u dɑ u kɑ bu Yɑbɔkun dɑɑru tɔburɑ. \v 23 Ye u bu tɔburɑsiɑ u kpɑ, mɑ u wurɑ u mɑɑ ye u mɔ kpuro tɔburɑsiɑ. \v 24 Yɑkɔbu u tiɑ wi turo. Yerɑ durɔ ɡoo u nɑ u kɑ nùn ɡɑbirinɑ sere yɑm kɑ sɑ̃rɑ. \v 25 Ye durɔ wi, u wɑ mɑ u ǹ kpɛ̃ u Yɑkɔbu surɑ, mɑ u win ɡɑ̃ɑ kpɔɔ so, ɡɑ sɔsiɑrɑ ye bɑ wɔri mɔ̀. \v 26 Yen biru durɔ wi, u nɛɛ, ɑ de n doonɑ, domi yɑm sɑ̃rerɑ wee. \p Yɑkɔbu u nùn wisɑ u nɛɛ, nɑ ǹ nun derimɔ ɑ doonɑ mɑ n kun mɔ ɑ mɑn domɑru kuɑ. \p \v 27 Yerɑ durɔ wi, u bikiɑ u nɛɛ, ɑmɔnɑ wunɛn yĩsiru. \p U wisɑ u nɛɛ, Yɑkɔbu. \p \v 28 Durɔ wi, u mɑɑ nɛɛ, bɑ ǹ mɑɑ nun sokumɔ Yɑkɔbu. Isireliwɑ bɑ koo nun soku yèn sɔ̃ ɑ kɑ Gusunɔ ɡɑbirinɑ kɑ mɑɑ tɔnu, mɑ ɑ kɑmiɑ. \p \v 29 Yerɑ Yɑkɔbu u nɛɛ, ɑ ɡem mɔ, ɑ mɑn wunɛn yĩsiru sɔ̃ɔwɔ. \p U nùn wisɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ nɛn yĩsiru bikiɑmɔ. \p Mɑ u nùn domɑru kuɑ. \v 30 Yɑkɔbu u yɑm mi yĩsiru kɑ̃ Peniɛli. Yĩsi ten tubusiɑnɑ, Gusunɔn wuswɑɑ. U nɛɛ, nɑ Gusunɔ wɑ nɔni kɑ nɔni, nɛn hunde mɑɑ fɑɑbɑ wɑɑrɑ. \p \v 31 Ye u Peniɛli tɔburɑ, mɑ sɔ̃ɔ u n yɑrimɔ. Sɑɑ dɔmɑ ten diyɑ u killimɔ kɑ ɡɑ̃ɑ te. \v 32 Yen sɔ̃nɑ sere kɑ ɡisɔ Isirelibɑ bɑ ku rɑ yɑɑn sĩiru tem te tɑ kɑ ɡɑ̃ɑru sɔrinɛ, yèn sɔ̃ sĩiru miyɑ Gusunɔ u Yɑkɔbu so u kɑ kuɑ ɡɑ̃ɑruɡii. \s1 Yɑkɔbu u kɑ Esɑu yinnɑ \c 33 \p \v 1 Yenibɑn biru Yɑkɔbu u nɔni seeyɑ u wɑ wee, Esɑu u wee kɑ win tɑbu kowobu tɔnu nɛɛ te. Yerɑ Yɑkɔbu u win bibu bɔnu kuɑ u Leɑ nùn wiɡibu wɛ̃. Mɑ u mɑɑ Rɑsɛli wiɡii wɛ̃. Mɑ u mɑɑ win yoo tɔn kurɔbu yiru beɡibu wɛ̃. \v 2 Mɑ u win yoo tɔn kurɔ be ɡbiisiɑ kɑ ben bibu, mɑ u derɑ Leɑ kɑ win bibu bɑ bu swĩi, yen biru Rɑsɛli kɑ win bii Yosɛfu bɑ swĩi. \v 3 Mɑ Yɑkɔbu u besirɑ u bu ɡbiiyɑ u dɑ u yiirɑ nɔn nɔɔbɑ yiru win mɔɔn wuswɑɑɔ. \v 4 Yerɑ Esɑun tii u mɑɑ dukɑ nɑ u Yɑkɔbu ɡɑbɑ wĩirɔ bɑ bɔkɑsinɑ bɑ sɔ̃sunɑ. Mɑ be yiru kpuro bɑ swĩ. \v 5 Ye Esɑu u nɔni seeyɑ u Yɑkɔbun kurɔ be kɑ bii be wɑ, yerɑ u nɛɛ, berɑ̀ beni. \p Yɑkɔbu u nùn wisɑ u nɛɛ, bii be Gusunɔ u mɑn kɑ̃ win durom sɑɑbu, berɑ mi. \p \v 6 Yerɑ yoo be, bɑ nɑ Esɑun wuswɑɑɔ bɑ yiirɑ. \v 7 Mɑ Leɑ kɑ wiɡibu bɑ nɑ bɑ yiirɑ. Yen biru Rɑsɛli kɑ Yosɛfu bɑ mɑɑ nɑ bɑ yiirɑ. \v 8 Mɑ Esɑu u mɑɑ Yɑkɔbu bikiɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ tɔn be kɑ sɑbe ni ɡbiisiɑmɑ nɛn mi. \p Yɑkɔbu u nùn wisɑ u nɛɛ, nɑ nun ye kpuro mɔrisiɑwɑ kpɑ ɑ kɑ mɑn nɔnu ɡeu mɛɛrin sɔ̃. \p \v 9 Mɑ Esɑu u nɛɛ, nɛn wɔnɔ, sɑbe ni nɑ mɔ nɛn tii nu mɑn turɑ, ɑ wunɛɡinu nɛnuɔ. \p \v 10 Yerɑ Yɑkɔbu u nɛɛ, ɑɑwo, ɑ̀ n kɑ mɑn nɔnu ɡeu mɛɛrɑ, ɑ nɛn kɛ̃ɛ te mɔɔ. Domi ye ɑ mɑn dɑm koosiɑ kɑ nuku dobu nɑ wunɛn wuswɑɑ wɑɑsinɑwɑ nɡe Gusunɔɡiɑ. \v 11 Ǹ n mɛn nɑ, ɑ nɛn kɛ̃ɛ te mɔɔ. Domi Gusunɔ u mɑn durom kuɑ u mɑn wɛ̃ kpuro yèn bukɑtɑ nɑ mɔ. \p Mɑ u Esɑu suuru kɑnɑ ɡem ɡem u sere kɛ̃ɛ te mwɑ. \v 12 Mɑ u nɛɛ, ɑ seewo su doonɑ kpɑ nɑ n nun swɑɑ ɡbiiye. \p \v 13 Yɑkɔbu u nùn wisɑ u nɛɛ, nɛn tɔnwero, ɑ yɛ̃ mɑ nɑ bibu mɔ be bɑ kun ɡinɑ dɑm mɔ, kɑ yɑ̃ɑ binu kɑ kɛtɛ binu ni nu bom nɔrumɔ. Yen sɔ̃, sɑ̀ n derɑ bɑ sĩɑ too bɑɑ sɔ̃ɔ teeru, sɑbe ni kpuro nu koo ɡbisuku. \v 14 Yen sɔ̃, ɑ n ɡbiɑ, kpɑ nɛ kɑ bii be kɑ sɑbe ni, sɑ n wunɛn yirɑ swĩi kpurɛ kpurɛ sere su kɑ tunumɑ Seiriɔ mi ɑ wɑ̃ɑ. \p \v 15 Mɑ Esɑu u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, to, kon nun nɛn tɔmbu ɡɑbu deriɑ. \p Yɑkɔbu u nɛɛ, ɑɑwo, tɔnwero, n de ɡesi durom wɑ wunɛn min di. \p \v 16 Yen dɔmɑ terɑ Esɑu u ɡɔsirɑ u doonɑ Seiriɔ. \v 17 Adɑmɑ Yɑkɔbu u dɑ Sukɔtuɔ. Ye u turɑ mi, u diru bɑnɑ mɑ u win sɑbenu kunu kuɑ. Yen sɔ̃nɑ bɑ yɑm mi sokɑ Sukɔtu. Yen tubusiɑnɑ, kunu. \s1 Yɑkɔbu u win sɑnsɑni ɡirɑ Sikɛmun bɔkuɔ \p \v 18 Yen biru u seewɑ min di u turɑ kɑ ɑlɑfiɑ Kɑnɑnin temɔ mìn di u rɑɑ dɑ Pɑdɑnɑrɑmuɔ. Mɑ u win kunu ɡirɑ wuu ɡe bɑ mɔ̀ Sikɛmun bɔkuɔ. \v 19 Tem mi u nu ɡirɑ mi, mɑ u mu dwɑ kɑ sii ɡeesun ɡobi wunɔbu (100) Hɑmɔrin bibun mi. Ben turon yĩsirɑ Sikɛmu. \v 20 Yerɑ u yɑ̃ku yeru kuɑ mi, u tu yĩsiru kɑ̃ u nɛɛ, Gusunɔwɑ u sɑ̃ɑ Isirelin Yinni. \s1 Sikɛmu u Dinɑ ɡɑbɑ \c 34 \p \v 1 Sɑnɑm mɛ bɑ wɑ̃ɑ Sikɛmu mi, yerɑ Dinɑ, Leɑn bii tɔn kurɔ, wi u Yɑkɔbu mɑruɑ, u dɑ win wɔndiɑ kpɑɑsibun mi, be bɑ sɑ̃ɑ tem miɡibu. \v 2 Mɑ Sikɛmu wi u sɑ̃ɑ Hɑmɔri, tem min sunɔn bii u Dinɑ wɑ. Mɑ u nùn ɡɑbɑ u sɛ̃re u kɑ kpunɑ. N deemɑ Hɑmɔri wi, u sɑ̃ɑwɑ Hefi. \v 3 Sikɛmu wi, u Dinɑ kĩɑ ɡem ɡem sere u kɑ nùn ɡɑri kuɑ u wɑ u kɑ win ɡɔ̃ru sĩiyɛ win mi. \v 4 Yen biruwɑ u win tundo sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ mɑn wɔndiɑ wini kɑsuo n suɑ kurɔ. \p \v 5 Sɑɑ ye sɔɔrɑ Yɑkɔbu u mɑɑ nuɑ mɑ bɑ kɑ win bii Dinɑ kpunɑ kɑ dɑm. Yerɑ u mɑri u ǹ ɡɑ̃ɑnu ɡeruɑ sere ye win bibɑ wɔmɑ kpɑrɑ ɡberun di. \p \v 6-7 Ye bɑ ɡɑri yi nuɑ, mɑ be kpuro bɑ mɔru bɛsirɑ ye Sikɛmu u kɑ Isirelin bweserun yĩsiru sɑnkɑ u kɑ ben sesu Dinɑ kpunɑ. Domi n ǹ weenɛ bu yen bweseru ko ben suunu sɔɔ. \p Yen biru Hɑmɔri, Sikɛmun tundo wi, u seewɑ u dɑ Yɑkɔbun mi, u kɑ nùn ɡɑri yi ko. \v 8 Sɑnɑm mɛ u tunumɑ u nɛɛ, nɛn bii Sikɛmu u wunɛn bii wɔndiɑ wi bɑ mɔ̀ Dinɑn ɡɔɔ ɡbimɔ kĩrun sɔ̃. Yen sɔ̃, ɑ suuru koowo ɑ nùn wɔndiɑ wi kɛ̃ɛyɔ u suɑ kurɔ. \v 9 Domi bɛsɛn bibu bɑ̀ n suɑnɑ sɑ ko ko tiɑ bɛsɛ kɑ bɛɛ. Yen sɔ̃, i sun bɛɛn wɔndiɑbɑ wɛ̃ɛmɑ kpɑ su mɑɑ bɛsɛɡibu bɛɛ wɛ̃. \v 10 Yen biru i ko n wɑ̃ɑ bɛsɛn tem mɛ sɔɔ, i n mɔ̀ ye i kĩ, i n tenkuru mɔ̀ kpɑ i dukiɑ wɑ. \p \v 11 Yerɑ Sikɛmun tii u mɑɑ Yɑkɔbu kɑ win bii be bɑ tie sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, kon ko kpuro ye i mɑn sɔ̃ɔwɑ kpɑ i kɑ mɑn nɔnu ɡeu mɛɛri. \v 12 Yen sɔ̃, i mɑn dokiri ɡobi bɛkɛ bureo kɑ kɛ̃ɛ dɑbinu nɡe mɛ̀n nɔɔ i kĩ. Kon ye kpuro wɛ̃ ì n ko ɡesi mɑn bii wi kɛ̃ n suɑ kurɔ. \p \v 13 Adɑmɑ yèn sɔ̃ Sikɛmu u Dinɑ sɑnkɑ, yen sɔ̃nɑ Yɑkɔbun bii be, bɑ wi kɑ win tundo Hɑmɔri wisɑ kɑ bwisi bɑ nɛɛ, \v 14 n ǹ koorɔ su bɛsɛn sesu bɑnɡo sɑri wɛ̃, domi bɛsɛn mi, seku bɑkɑrɑ. \v 15 Ye sɑ bikiɑmɔ tɔnɑ, yerɑ bɛɛn tɔn durɔ bɑɑwure u bɑnɡo ko nɡe bɛsɛ. \v 16 Sɑɑ yerɑ sɑ ko bɛsɛn wɔndiɑbɑ bɛɛ kɛ̃ kurɔbu kpɑ i mɑɑ sun bɛɛɡibu wɛ̃ kurɔbu kpɑ sɑ n wɑ̃ɑ sɑnnu su ko bwese teeru. \v 17 Adɑmɑ ì n yinɑ i bɑnɡo ye ko, sɑ ko bɛsɛn wɔndiɑ mwɑwɑ kpɑ su doonɑ minin di. \p \v 18 Gɑri yi, yi kɑ Sikɛmu kɑ win tundo nɑɑwɑ. \v 19 N ǹ mɑɑ tɛ Sikɛmu kɑ yi mɛm nɔɔwɑ domi u Yɑkɔbun bii wɔndiɑ wi kĩ too. N deemɑ wiyɑ u bɛɛrɛ bo win bɑɑbɑn yɛnuɔ. \v 20 Mɑ wi kɑ win tundo Hɑmɔri bɑ dɑ wuun ɡbɑ̃rɑ kɔnnɔwɔ mi bukurobu bɑ rɑ siri, bɑ bu sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, \v 21 tɔn beni bɑ kɑ sun do. Yen sɔ̃, su de bɑ n wɑ̃ɑ bɛsɛn tem mɛ sɔɔ bɑ n tenkuru mɔ̀. Domi tem mɛ, mu kpɑ̃. Kpɑ su ben wɔndiɑbɑ suɑ kurɔbu, kpɑ be, bu mɑɑ bɛsɛɡibu suɑ kurɔbu \v 22 kpɑ su ko bwese teeru. Yu kɑ koorɑ mɛ, sere bɛsɛn tɔn durɔ bɑɑwure u bɑnɡo ko nɡe mɛ ben tii bɑ sɑ̃ɑ. \v 23 Yɑ̀ n koorɑ mɛ, berɑ̀ bɑ ben sɑbe ni mɔ kɑ ben dukiɑ. I de su ko mɛ kpɑ bu wɑ bu sinɑ kɑ bɛsɛ sɑnnu. \p \v 24 Be bɑ wɑ̃ɑ ɡbɑ̃rɑ kɔnnɔwɔ kpuro bɑ Hɑmɔri kɑ win biin ɡɑri yi nɔɔmɔ, mɑ tɔn durɔbu be bɑ yi nuɑ bɑ dɑ bɑ bɑnɡo ye kuɑ. \v 25 Ye tɔn be, bɑ bɑnɡo ye kuɑ bɑ wɑ̃ɑ wɑhɑlɑ sɔɔ ɡinɑ, bɑ tɑmɑɑ ɡoo kun bu wɔrimɔ, yen sɔ̃ɔ itɑserɑ Yɑkɔbun bibu Simɛɔ kɑ Lefi, Dinɑn sesubu, bɑ ben tɑkobibɑ suɑ bɑ wuu ɡe wɔri bɑ ɡen tɔn durɔbu kpuro ɡo. \v 26 Mɛyɑ bɑ mɑɑ Hɑmɔri kɑ win bii Sikɛmu ɡo. Mɑ bɑ ben sesu Dinɑ yɑrɑ Sikɛmun yɛnun di. \p \v 27 Mɑ Yɑkɔbun bii be bɑ tie bɑ dɑ bɑ wuu ɡe wɔri bɑ ɡen yɑ̃nu ɡurɑmɑ yèn sɔ̃ bɑ ben sesu sɑnkɑ. \v 28 Bɑ ben yɑ̃ɑnu kɑ kɛtɛbɑ ɡurɑ kɑ ben kɛtɛkunu kɑ yɑɑ sɑbe ni nu wɑ̃ɑ ben ɡberu kpɑɑnɛɔ \v 29 kɑ ben ɑrumɑni kpuro kɑ ben bibu kɑ ben kurɔbu. Ye tɔn be, bɑ mɔ ɡesi yɛnusɔ kpuro bɑ ɡurɑwɑ. \p \v 30 Yerɑ Yɑkɔbu u win bibu Lefi kɑ Simɛɔ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wɑhɑlɑ bɑkɑ i kɑ mɑn kɑsu mi. I derɑ nɛn bwɛ̃rɑ kun kpĩ. Domi Kɑnɑnibɑ kɑ Feresibɑ bɑ koo mɑn tusi. Yen biru bɑ̀ n dɑ nɔɔ tiɑ kuɑ bɑ mɑn wɔrimɑ bɑ koo sun kpeerɑsiɑwɑ mɑm mɑm, domi nɛn tɔmbɑ kun dɑbi. \p \v 31 Mɑ bɑ Yɑkɔbu wisɑ bɑ nɛɛ, sɑ ko dewɑ bɑ n bɛsɛn sesu ɡɑrisi kurɔ tɑnɔ? \s1 Gusunɔ u Yɑkɔbu domɑru kuɑ Betɛliɔ \c 35 \p \v 1 Yenibɑn biru Gusunɔ u Yɑkɔbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ seewo ɑ dɑ Betɛliɔ kpɑ ɑ n wɑ̃ɑ mi, kpɑ ɑ mɑn yɑ̃ku yeru kuɑ mi nɑ rɑɑ nun kure sɑnɑm mɛ ɑ wunɛn mɔɔ dukɑ suurimɔ. \p \v 2 Yɑkɔbu u win tɔmbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bũu ni i rɑɑ mɔ, i nu wunɔ bɛɛn suunu sɔɔn di, kpɑ i tii dɛɛrɑsiɑ i bɛɛn yɑ̃nu teɑ. \v 3 Domi sɑ ko se su dɑ Betɛliɔ. Miyɑ kon Gusunɔ yɑ̃ku yeru kuɑ domi wiyɑ u mɑn somi sɑnɑm mɛ nɑ wɑ̃ɑ wɑhɑlɑ sɔɔ. Mɛyɑ u mɑɑ kɑ mɑn wɑ̃ɑ nɛn sɑnum kpuro sɔɔ. \p \v 4 Mɑ be kpuro bɑ ben bũu kpɛɛ ni bɑ wɑ sɑɑ tɔn tukobun min di ɡurɑ bɑ Yɑkɔbu wɛ̃ kɑ mɑɑ ben swɑɑ tonkunu. Mɑ u ye kpuro suɑ u sikuɑ dɑ̃ɑ bɑkɑru ɡɑrun nuurɔ Sikɛmu mi. \v 5 Yen biru bɑ seewɑ bɑ doonɑ min di. Mɑ Gusunɔ u derɑ tɔn be bɑ kɑ bu sikerenɛ mi, bɑ bɛrum soorɑ. Yen sɔ̃nɑ bɑ ǹ bu swɑɑ nɑɑmwɛ. \p \v 6 Yɑkɔbu u tunumɑ, wi kɑ win tɔn be, Lusiɔ ye bɑ mɑɑ sokumɔ Betɛli, Kɑnɑnin temɔ. \v 7 Yerɑ u Yinni Gusunɔ yɑ̃ku yee te bɑniɑ mɑ u tu yĩsiru kɑ̃ Gusunɔ u wɑ̃ɑ Betɛliɔ. Domi miyɑ u nùn kure sɑnɑm mɛ u win mɔɔ dukɑ suurimɔ. \p \v 8 Yɑm miyɑ Deborɑ wi u Rebekɑ nɔɔri birun di u ɡu. Mɑ bɑ nùn sikuɑ Betɛlin ɡuurun nuurɔ dɑ̃ɑ bɑkɑru ɡɑrun korɔ. Yen sɔ̃nɑ bɑ dɑ̃ɑ te sokɑ ɡɔɔ wurin dɑ̃ru. \p \v 9 Yen biru Gusunɔ u kpɑm Yɑkɔbu kure Betɛliɔ mɑ u nùn domɑru kuɑ, sɑnɑm mɛ u wurɑmɑ Pɑdɑnɑrɑmun di. \v 10 U nɛɛ, wunɛn yĩsirɑ Yɑkɔbu, ɑdɑmɑ bɑ ǹ koo mɑɑ kɑ nun tu soku. Isireliwɑ bɑ ko n dɑ nun soku. \p \v 11 U mɑɑ nɛɛ, nɛ Gusunɔ nɑ sɑ̃ɑwɑ Dɑm kpuroɡii. A mɑruro kpɑ wunɛn bibu bu kɔwɑrɑ kpɑ bwese dɑbinu kɑ sinɑmbu bu mɑrurɑ wunɛn min di. \v 12 Wunɛ kɑ wunɛn bibun bweserɑ i ko n tem mɛ mɔ mɛ nɑ Aburɑhɑmu kɑ Isɑki wɛ̃. \p \v 13 Ye Gusunɔ u ɡɑri yi ɡeruɑ u kpɑ, u doonɑ wɔllɔ u Yɑkɔbu deri. \v 14 Mɑ Yɑkɔbu u kperu suɑ u ɡirɑ bɑ n kɑ yɑɑye mɑ miyɑ Yinni Gusunɔ u kɑ nùn ɡɑri kuɑ. Mɑ u tu tɑm kɑ ɡum wisi kpɑ tɑ n kɑ sɑ̃ɑ Gusunɔɡiru. \v 15 Yerɑ u yɑm mi sokɑ Betɛli, domi miyɑ Gusunɔ u kɑ nùn ɡɑri kuɑ. \s1 Rɑsɛlin ɡɔɔ \p \v 16 Yen biru Yɑkɔbu kɑ win tɔmbu bɑ seewɑ Betɛlin di bɑ dɔɔ Efɑrɑtɑɔ. Ye bɑ Efɑrɑtɑ turuku kuɑ, yerɑ Rɑsɛli u yiirɑ u mɑrɑ swɑɑ ye sɔɔ. Kurɔ wi, u wɑhɑlɑ kuɑ win mɑru bi sɔɔ. \v 17 Sɑnɑm mɛ u wɑhɑlɑ mɔ̀, yerɑ mɑrusio u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ku nɑndɑ, bii tɔn durɔwɑ ɑ mɑɑ wɑ. \p \v 18 Ye u mɑrɑ u kpɑ u ɡɔɔ dɔɔ, yerɑ u win bii wi yĩsiru kɑ̃ Bɛni Oni. Yen tubusiɑnɑ, bii wi nɑ mɑrɑ kɑ wɑhɑlɑ. Adɑmɑ win tundo u nùn sokɑ Bɛnyɑmɛɛ. Yen tubusiɑnɑ mɑɑ, nɛn nɔm ɡeun bii \f + \fr 35:18 \fr*\fk nɛn nɔm ɡeun bii \fk*\ft - Heberubɑn mi, bɑ nɔm ɡeu ɡɑrisiwɑ ɡɑ̃ɑ ɡeenu n kere nɔm dwɑɑ.\ft*\f*. \p \v 19 Mɑ Rɑsɛli u kpunɑ u ɡu. Bɑ nùn sikɑ Efɑrɑtɑn swɑɑɔ ye bɑ mɑɑ sokumɔ Bɛtelehɛmu. \v 20 Yerɑ Yɑkɔbu u kperu ɡɑru suɑ u ɡirɑ Rɑsɛlin siki ten mi, bɑ n kɑ nùn yɑɑye. Kpee te, tɑ wɑ̃ɑ mi sere kɑ ɡisɔn ɡisɔ. \p \v 21 Min diyɑ u seewɑ u dɑ u win kuu bekuruɡiru ɡirɑ Miɡidɑli Edɛɛɔ. \v 22 Sɑnɑm mɛ bɑ wɑ̃ɑ Miɡidɑli Edɛɛ mi, yerɑ ben turo Rubɛni u dɑ u kɑ win tundon kurɔ Bilihɑ kpunɑ. Mɑ tundo wi, u ye nuɑ. \p Yɑkɔbun bii tɔn durɔbu bɑ sɑ̃ɑwɑ wɔkurɑ yiru. \v 23 Bibu wɔkurɑ yiru ye sɔɔ, Leɑɡibɑ Rubɛni wi, wi u sɑ̃ɑ Yɑkɔbun bii ɡbiikoo, kɑ Simɛɔ kɑ Lefi kɑ Yudɑ kɑ Isɑkɑri kɑ Sɑbuloni. \v 24 Be bɑ mɑɑ sɑ̃ɑ Rɑsɛliɡibu, berɑ Yosɛfu kɑ Bɛnyɑmɛɛ. \v 25 Be bɑ sɑ̃ɑ Bilihɑ, Rɑsɛlin yoon bibu, berɑ Dɑnu kɑ Nɛfitɑli. \v 26 Silipɑ wi u sɑ̃ɑ Leɑn yoo, wiɡibɑ mɑɑ Gɑdi kɑ Asɛɛ. Bii be bɑ Yɑkɔbu mɑruɑ Pɑdɑnɑrɑmuɔ berɑ mi. \p \v 27 Yen biru Yɑkɔbu u turɑ win tundo Isɑkin mi, Mɑndeɔ, Kiriɑti Aribɑn bɔkuɔ ye bɑ mɑɑ mɔ̀ Heboroni. Miyɑ Aburɑhɑmu kɑ Isɑki bɑ sɔru di. \v 28-29 Isɑki u tɔkɔ kuɑ ɡem ɡem u kuɑwɑ wɔ̃ɔ wunɔbu kɑ wɛnɛ (180), mɑ u kpunɑ u ɡu u dɑ u win bɑɑbɑbɑ deemɑ. Win bibu Esɑu kɑ Yɑkɔbu bɑ nɑ bɑ nùn sikɑ. \s1 Esɑu u sinɑ Edɔmun temɔ \c 36 \p \v 1 Esɑu wi bɑ mɑɑ sokumɔ Edɔmu win bibun bweseru wee. \v 2 U kurɔbu suɑ Kɑnɑnibɑn bweseru sɔɔ. Kurɔ ben yĩsɑ wee, Adɑ, Eloni Hɛtin bii, kɑ Oholibɑmɑ, Anɑn bii, Sibeoni Hefin debubu, \v 3 kɑ Bɑsimɑti, Isimɛɛlin bii, Nɛbɑyɔtun sesu. \v 4 Adɑ u Esɑu Elifɑsi mɑruɑ. Mɑ Bɑsimɑti u Rewɛli mɑrɑ. \v 5 Mɑ Oholibɑmɑ u Yeusi mɑrɑ kɑ Yɑlɑmu kɑ Kore. Bii be Esɑu u mɑrɑ Kɑnɑnin temɔ, berɑ mi. \p \v 6 Mɑ u win kurɔbu suɑ kɑ bii be kpuro kɑ win tɔn be u mɔ kpuro, kɑ win yɑɑ sɑbenu kɑ win dukiɑ ye u wɑ Kɑnɑnin tem mi kpuro, mɑ u seewɑ u dɑ tem ɡɑm u kɑ win wɔnɔ Yɑkɔbu tondɑ. \v 7 Domi ben yɑɑ sɑbenu dɑbi sere ɑyerɑ kun bu turi bu kɑ nu kpɑrɑ. Yen sɔ̃, bɑ ǹ kpɛ̃ bɑ n wɑ̃ɑ yɑm tem. \v 8 Mɑ Esɑu u dɑ u wɑ̃ɑ Seirin ɡuunun berɑ ɡiɑ. Esɑu wiyɑ bɑ rɑ mɑɑ soku Edɔmu. \s1 Esɑun bibun bweseru \p \v 9 Bii be u mɑrɑ, berɑ bɑ kuɑ Edɔmubɑ. Mɑ bɑ sinɑ Seirin ɡuunu ɡiɑ. Ben bweseru wee. \v 10-13 Elifɑsi, Adɑn bii u seewɑ u Temɑni mɑrɑ kɑ Omɑɑ kɑ Sefo kɑ Gɑtɑmu kɑ Kenɑsi. \p Mɑ win kurɔ wi bɑ mɔ̀ Tinnɑ u nùn Amɑlɛki mɑruɑ. \p Rewɛli, Bɑsimɑtin bii u mɑɑ seewɑ u Nɑhɑti kɑ Serɑki kɑ Sɑmɑ kɑ Misɑ mɑrɑ. Berɑ bɑ kuɑ Rewɛlin bweseru. \p \v 14 Be bɑ mɑɑ sɑ̃ɑ Oholibɑmɑn bibu, berɑ Yeusi kɑ Yɑlɑmu kɑ Kore. \p \v 15 Be bɑ sɑ̃ɑ Esɑun bibun bweserun tore, berɑ mini. Esɑun bii ɡbiikoo Elifɑsi wiyɑ u sɑ̃ɑ bwese ninin sikɑdo, Temɑniɡibu kɑ Omɑɑɡibu kɑ Sefoɡibu kɑ Kenɑsiɡibu \v 16 kɑ Korebɑ kɑ Gɑtɑmuɡibu kɑ Amɑlɛkibɑ. Berɑ bɑ sɑ̃ɑ Adɑn bibu. \p \v 17 Rewɛliwɑ u mɑɑ sɑ̃ɑ benin sikɑdo, Nɑhɑtiɡibu kɑ Serɑkibɑ kɑ Sɑmɑɡibu kɑ Misɑɡibu. Be kpurowɑ bɑ sɑ̃ɑ Bɑsimɑtin bibun bweseru. \p \v 18 Be bɑ mɑɑ sɑ̃ɑ Oholibɑmɑn bibun bweserun nuuru, berɑ Yeusi kɑ Yɑlɑmu kɑ Kore. \p \v 19 Sɑɑ Esɑun min diyɑ bwese ni kpuro nu mɑrurɑ. \p \v 20 Seiri Horin bweserun diyɑ tɔn beni bɑ yɑrɑ. Mɑ bɑ kuɑ win bwese ten kɛrin nuuru. Beyɑ Lotɑni kɑ Sobɑli kɑ Sibeoni kɑ Anɑ \v 21 kɑ Disoni kɑ Esɛɛ kɑ Disɑni. Berɑ bɑ kuɑ Horibɑn sikɑdobɑ be bɑ wɑ̃ɑ Edɔmun temɔ sɑɑ yellun di. \v 22 Ye Lotɑni u seewɑ mɑ u Hori mɑrɑ kɑ Hemɑmu. N deemɑ Lotɑni wi, u sesu ɡoo mɔ wi bɑ mɔ̀ Tinnɑ. \v 23 Mɑ Sobɑli u mɑɑ seewɑ u Alifɑni mɑrɑ kɑ Mɑnɑhɑti kɑ Ebɑli kɑ Sefo kɑ Onɑmu. \v 24 Mɑ Sibeoni u mɑɑ bibu yiru mɑrɑ, Ayɑ kɑ Anɑ. Anɑ wiyɑ u bwii wɑ yìn min di nim sum mu yɑrimɔ sɑɑ ye u win tundon kɛtɛkunu kpɑrɑmɔ ɡbɑburɔ. \v 25 Wiyɑ u Disoni kɑ win sesu Oholibɑmɑ mɑrɑ. \v 26 Be bɑ mɑɑ sɑ̃ɑ Disoniɡibu, berɑ Hɛmudɑni kɑ Ɛsibɑni kɑ Yitirɑni kɑ Kerɑni. \v 27 Be bɑ mɑɑ sɑ̃ɑ Esɛɛɡibu, berɑ Bilɑni kɑ Sɑfɑni kɑ Akɑni. \v 28 Mɑ Disɑni u mɑɑ Usi kɑ Arɑni mɑrɑ. \p \v 29-30 Beniwɑ bɑ kuɑ Horibɑn bwese kɛrin wiruɡibu Edɔmun temɔ, Lotɑni kɑ Sobɑli kɑ Sibeoni kɑ Anɑ kɑ Disoni kɑ Esɛɛ kɑ Disɑni. \p \v 31 Sinɑm be bɑ bɑndu di di Edɔmuɔ Isirelibɑ bu sere mɑɑ bɑndu swĩi ben temɔ, be wee. \v 32 Belɑ, Beorin bii, win wuun yĩsirɑ Dinɑbɑ. \v 33 Ye Belɑ u ɡu mɑ Yobɑbu, Serɑkin bii, Botisirɑɡii u ɡɔnɑ kɔsire kuɑ. \v 34 Ye Yobɑbu u ɡu mɑ Husɑmu Temɑniɡii u ɡɔnɑ kɔsire kuɑ. \v 35 Ye Husɑmu u ɡu mɑ Hɑdɑdi, Bedɑdin bii u ɡɔnɑ kɔsire kuɑ. Wiyɑ u Mɑdiɑnibɑ ɡo Mɔɑbun bɑru kpɑɑnɔ. Win wuuwɑ Afiti. \v 36 Ye Hɑdɑdi u ɡu mɑ Sɑmulɑ Mɑsirekɑɡii u ɡɔnɑ kɔsire kuɑ. \v 37 Ye Sɑmulɑ u ɡu mɑ Sɔɔlu u ɡɔnɑ kɔsire kuɑ. Sɔɔlu wi, u sɑ̃ɑwɑ Rehobɔtuɡii. Wuu ɡe, ɡɑ wɑ̃ɑwɑ dɑɑ te bɑ mɔ̀ Efɑrɑtin ɡoorɔ. \v 38 Ye Sɔɔlu u ɡu mɑ Bɑɑli Hɑnɑni, Akɑborin bii, u ɡɔnɑ kɔsire kuɑ. \v 39 Ye Bɑɑli Hɑnɑni u ɡu mɑ Hɑdɑri Pɑuɡii u ɡɔnɑ kɔsire kuɑ. Win kurɔn yĩsirɑ Mɛhetɑbɛli, Mɑtiredin bii, Mɛsɑɑbun debubu. \p \v 40 Be bɑ mɑɑ sɑ̃ɑ Esɑun bweserun sikɑdobɑ bɑ kɑ wɑ̃ɑ Edɔmuɔ, be wee, Tinnɑ kɑ Alifɑ kɑ Yetɛti \v 41 kɑ Oholibɑmɑ kɑ Elɑ kɑ Pinɔni \v 42 kɑ Kenɑsi kɑ Temɑni kɑ Mibisɑɑ \v 43 kɑ Mɑdiɛli kɑ Irɑmu. Tem mi ben bɑɑwure u sinɑ, win yĩsirɑ bɑ rɑ kɑ mu soku. \p Be kpuro bɑ mɑrurɑwɑ sɑɑ Esɑun min di. \ms1 YOSƐFU \s1 Yosɛfu kɑ win mɑɑbu \c 37 \p \v 1 Yɑkɔbu u sinɑ Kɑnɑnin temɔ mi win tundo u rɑɑ sinɑ. \v 2 Win bibun ɡɑri wee. Ye Yosɛfu u kuɑ wɔ̃ɔ wɔkurɑ nɔɔbu kɑ yiru, u yɑɑ sɑbenu kpɑrɑmɔ kɑ win mɑɑbu. U rɑ n wɑ̃ɑwɑ kɑ win tundo turosibu, Bilihɑ kɑ Silipɑn bibu sɑnnu. Yerɑ u rɑ ben tundo dɔmɛyɛ dɑɑ kɔ̃sɑ ye win mɑɑ be, bɑ mɔ̀. \p \v 3 N deemɑ Yɑkɔbu wi bɑ mɑɑ mɔ̀ Isireli u Yosɛfu kĩ n win bii be bɑ tie kpuro kere, yèn sɔ̃ tɔkɔru sɔɔrɑ u nùn mɑrɑ. Mɑ u nùn tɑko \f + \fr 37:3 \fr*\fk tɑko \fk*\ft - Yɑbe te bɑ kɑ yɑ̃ mini tɑ sɑ̃ɑwɑ te sinɑ bokon bibu bɑ rɑ doke.\ft*\f* nɔni bwese bwesekɑɡiɑ kuɑ. \v 4 Ye win mɑɑbɑ wɑ ben tundo u nùn kĩ n be kpuro kere, yerɑ bɑ nùn tusiru seewɑ. Bɑ ku rɑ kpĩ bu kɑ nùn kĩru ɡɑri sɔ̃. \p \v 5-7 Sɔ̃ɔ teeru Yosɛfu u dosɑ. Yerɑ u win mɑɑbu dosu ɡe sɑɑriɑ. U bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i swɑɑ dɑkio n bɛɛ nɛn dosu sɔ̃. Doo bɔkɑ sɑ bɔkumɔ ɡberɔ, yerɑ nɛn doo bɔkuru tɑ seewɑ tɑ yɔ̃rɑ, mɑ bɛɛɡinu nɑ nu tu sikerenɑ nu tu kpunɑmmɛ. \p Ye bɑ win ɡɑri nuɑ yerɑ bɑ nùn tusiru sosi \v 8 bɑ nɛɛ, wunɑ ɑ tɑmɑɑ kɑɑ ko bɛsɛn sunɔ kpɑ ɑ n sun kpɑre? \p Mɑ bɑ kpɑm nùn tusɑ bɑ sosi win dosu kɑ win ɡɑrin sɔ̃. \p \v 9 Yen biru u kpɑm dosu ɡɑɡu kuɑ u ɡu win mɑɑbu sɑɑriɑ u nɛɛ, wee nɑ kpɑm dosɑ nɑ wɑ sɔ̃ɔ kɑ suru kɑ kperi wɔkurɑ tiɑ mɑn kpunɑmmɛ. \p \v 10 U mɑɑ ɡu win tundo sɔ̃ɔwɑ. Mɑ win tundo u nùn ɡerusi u nɛɛ, mbɑ wunɛn dosu ɡenin tubusiɑnu. Nɛ kɑ wunɛn mɛro kɑ wunɛn mɑɑbu sɑ ko nɑ su nun kpunɑwɑ? \p \v 11 Win mɑɑbɑ kɑ nùn nisinu nɛni, ɑdɑmɑ win tundo u ye kpuro lɑsɑbu mɔ̀ win ɡɔ̃ruɔ. \s1 Bɑ Yosɛfu dwɑ bɑ kɑ doonɑ Eɡibitiɔ \p \v 12 Sɔ̃ɔ teeru Yosɛfun mɑɑbɑ kɑ ben tundon sɑbenu kɔsɔru dɑ Sikɛmuɔ. \v 13 Mɑ Isireli u Yosɛfu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n ǹ Sikɛmu ɡiɑ wunɛn mɑɑbɑ kɔsɔru dɑ? A nɑ n nun ɡɔri ben mi. \p Yosɛfu u nɛɛ, too. \p \v 14 Mɑ Isireli u nɛɛ, ɑ doo ɑ mɛɛri bɑ̀ n bwɑ̃ɑ do kpɑ ɑ wɑ sɑbenu nù n mɑɑ ɑlɑfiɑ mɔ, kpɑ ɑ wurɑmɑ ɑ mɑn sɔ̃. \p Nɡe mɛyɑ u kɑ Yosɛfu ɡɔrɑ Sikɛmuɔ sɑɑ Heboronin di. \v 15 Sɑnɑm mɛ u sirenɛ ɡbɑbu te sɔɔ, yerɑ durɔ ɡoo u kɑ nùn yinnɑ u nùn bikiɑ u nɛɛ, mbɑ ɑ kɑsu. \p \v 16 Yosɛfu u nɛɛ, nɛn mɑɑbɑ nɑ kɑsu. A ɡem mɔ ɑ mɑn sɔ̃ɔwɔ mi bɑ ben sɑbenu kpɑrɑmɔ. \p \v 17 Durɔ wi, u nɛɛ, bɑ doonɑ minin di. Domi nɑ nuɑ bɑ nɛɛ, bu doonɑ Dotɑni ɡiɑ. \p Mɑ Yosɛfu u win mɑɑbu nɑɑ ɡirɑ u bu deemɑ Dotɑniɔ. \v 18 Ye bɑ nùn wɑ sɑrun di, u sere turi ben mi, bɑ wesiɑnɑ kɔ bu kɑ nùn ɡo. \v 19 Bɑ sɔ̃ɔnɑ bɑ nɛɛ, bɛsɛn dosusuɡii wee u sisi. \v 20 I de su nùn ɡo tɛ̃ su kpɛ̃ɛ dɔkɔ kpiri ninin teeru sɔɔ, kpɑ su nɛɛ, yɑɑ kɔ̃sɑ ɡɑɑ yɑ nùn temɑ, kpɑ su wɑ mɛ win dosu si, su koo kɑ koorɑ. \p \v 21 Ye Rubɛni u nuɑ mɛ, u kɑsu u nùn fɑɑbɑ ko. Mɑ u nɛɛ, i ku de su nùn ɡo. \v 22 I nùn kpɛ̃ɛyɔ dɔkɔ kpiri teni sɔɔ ɡbɑburu mi. Adɑmɑ i ku nùn nɔmɑ doke. \p N deemɑ Rubɛni u bwisikumɔ u nùn wɔrɑ ben nɔmɑn di kpɑ u nùn ɡɔsiɑ ben tundon mi. \p \v 23 Sɑɑ ye Yosɛfu u tunumɑ ben mi, bɑ nùn win tɑko nɔni bwese bwesekɑɡiɑ ye potɑri. \v 24 Mɑ bɑ nùn suɑ bɑ kpɛ̃ɛ dɔkɔ kpiri te sɔɔ, te tɑ ǹ nim mɔ. \v 25 Yen biru bɑ sinɑ bɑ dimɔ. Ye bɑ nɔni seeyɑ bɑ tenku wuuru ɡɑru wɑ be bɑ sɑ̃ɑ Isimɛɛlibɑ bɑ swĩinɛ bɑ wee Gɑlɑdin di bɑ ben yooyoosu turɑre kɑ ɡum sɑwɑrɑm kɑ tim mɛ bɑ rɑ soku miru sɔbi bɑ kɑ dɔɔ Eɡibiti ɡiɑ. \v 26 Mɑ Yudɑ u win mɑɑbu kɑ wɔnɔbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑrufɑɑni yerɑ̀ sɑ ko wɑ sɑ̀ n bɛsɛn wɔnɔ ɡo sɑ tii mɑrisi. \v 27 I nɑ su dɑ su nùn Isimɛɛlibɑ dɔre, su ku nùn nɔmɑ doke. U sɑ̃ɑwɑ bɛsɛn yɛm domi bɛsɛn wɔnɔwɑ. \p Mɑ bɑ win ɡɑri wurɑ. \v 28 Ye Isimɛɛli be, be bɑ sɑ̃ɑ Mɑdiɑnin temɡibu, bɑ sɑrɔ, yerɑ Yosɛfun mɑɑbɑ nùn ɡɑwɑ bɑ yɑrɑ dɔkɔ kpiri ten min di bɑ nùn Isimɛɛli be dɔre kɑ sii ɡeesun ɡobi yɛndu, mɑ bɑ kɑ nùn doonɑ Eɡibitiɔ. \p \v 29 Mɑ Rubɛni u wurɑmɑ dɔkɔ kpiri ten mi, u deemɑ wee, Yosɛfu kun mɑɑ wɑ̃ɑ mi. Yerɑ u win tiin yɑberu nɛnuɑ u kɑrɑnɑ nuku sɑnkirɑnun sɔ̃. \v 30 Mɑ u ɡɔsirɑ u wiɡibu deemɑ u nɛɛ, bii wi kun mɑɑ wɑ̃ɑ mi ni! Nɛn wɑ̃ɑru! Mɑnɑ kon du! \p \v 31 Sɑnɑm mɛyɑ bɑ boo kinɛru ɡo mɑ bɑ Yosɛfun yɑberu suɑ bɑ kɑ tu boo ɡen yɛm tɛɛrɑ. \v 32 Yerɑ bɑ ɡoo ɡɔrɑ ben tundon mi kɑ tɑko nɔni bwese bwesekɑɡiɑ ye, u nùn sɔ̃ u nɛɛ, u mɛɛrio ye bɑ wɑ. Win biin yɑberɑ mi? Nɡe n ǹ te. \p \v 33 Ye u turɑ mi, Yɑkɔbu u yɑbe te tubɑ. Mɑ u nɛɛ, nɛn biin yɑberɑ mi. Gbeeku yɑɑ yɑ nùn kɑsukɑ yɑ temɑ. \p \v 34 Yerɑ u win tiin yɑberu nɛnuɑ u kɑrɑnɑ mɑ u sɑɑki suɑ u deewɑ nuku sɑnkirɑnun sɔ̃. U win biin ɡɔɔ wooru sinɑ sɔ̃ɔ dɑbi dɑbinu. \v 35 Win bii tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu kpuro bɑ nɑ bu kɑ nùn nukuru yɛmiɑsiɑ, ɑdɑmɑ u yinɑ u ben ɡoon ɡɑri nɔ. U nɛɛ, u koo win biin ɡɔɔ swĩwɑ sere u kɑ nùn nɑɑmwɛ ɡɔriɔ. Mɑ u ɡɔɔ wi swĩ n kɑ tɛ. \p \v 36 Sɑɑ ye sɔɔ, Mɑdiɑni be, bɑ turɑ Eɡibitiɔ, mɑ bɑ Yosɛfu Potifɑɑ dore wi u sɑ̃ɑ Eɡibiti sunɔn sinɑ kpɑɑ kɔ̃sobun wiruɡii. \s1 Yudɑ kɑ Tɑmɑɑ \c 38 \p \v 1 Yen biru Yudɑ u win mɑɑbu kɑ wɔnɔbu deri u dɑ Hirɑn mi, Adulɑmuɔ. \v 2 Miyɑ u Kɑnɑnin wɔndiɑ bii ɡoo wɑ wìn tundo bɑ mɔ̀ Suɑ. Mɑ u nùn suɑ kurɔ, bɑ mɛnnɑ. \v 3 Kurɔ wi, u ɡurɑ suɑ u bii tɔn durɔ mɑrɑ, mɑ bɑ bii wi yĩsiru kɑ̃ Eru. \v 4 U mɑɑ wure u ɡurɑ suɑ u bii tɔn durɔ mɑrɑ, mɑ bɑ nùn yĩsiru kɑ̃ Onɑni. \v 5 Ye u Onɑni sɑrɑsiɑ, u kpɑm wure u ɡurɑ suɑ u bii tɔn durɔ mɑrɑ, mɑ bɑ nùn yĩsiru kɑ̃ Selɑ. Sɑɑ yè sɔɔ kurɔ wi, u Selɑ mɑrɑ, Yudɑ u ǹ wɑ̃ɑ mi. U dɑ u wɑ̃ɑwɑ Kisibuɔ. \p \v 6 Eri, Yudɑn bii ɡbiikoo wi, u kpɛ̃ɑ mɑ win tundo u nùn kurɔ kɑsuɑ. Kurɔ win yĩsirɑ Tɑmɑɑ. \v 7 Ye Yinni Gusunɔ u wɑ mɑ Eri u sɑ̃ɑ tɔn kɔ̃so, mɑ u derɑ u ɡu. \v 8 Sɑɑ ye sɔɔrɑ Yudɑ u Onɑni sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ wunɛn mɔɔn kurɔ suo ɑ yɛnu doke kpɑ ɑ nùn bweseru kɑsuɑ nɡe mɛ woodɑ yɑ ɡerumɔ. \p \v 9 Onɑni u wɑ mɑ kurɔ wi, ù n mɑrɑ, bii be, bɑ ǹ ko n sɑ̃ɑ wiɡibu. Yerɑ ù n kɑ nùn mɛnnɑmɔ u ku rɑ wure u tii wɑ kurɔ wi sɔɔ, u ku kɑ win mɔɔ bibu mɑruɑn sɔ̃. \v 10 Ye Onɑni u mɔ̀ mi, yɑ ǹ Yinni Gusunɔ dore. Yen sɔ̃nɑ u mɑɑ derɑ u ɡu. \v 11 Yerɑ Yudɑ u Tɑmɑɑ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ doo ɑ ɡɔminiru di sere nɛn bii Selɑ ù n kpɛ̃ɑ. \p Domi u tii sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Selɑ ù n kurɔ wi suɑ, u koo rɑ mɑɑ ɡbi nɡe win mɑɑbu. \p Mɑ Tɑmɑɑ u doonɑ u dɑ u wɑ̃ɑ win tundon yɛnuɔ. \p \v 12 Sɑnɑm dɔɔ sɑnɑm wee, Yudɑn kurɔ Suɑn bii u ɡu. Ye Yudɑ u yen ɡɔminiru di u kpɑ, win bwɛ̃rɑ wurɑmɑ, yerɑ bɑ dɑ Tinnɑɔ wi kɑ win bɔrɔ Hirɑ Adulɑmuɡii wi. Miyɑ bɑ Yudɑn yɑ̃ɑnun sɑnsu bɔɔrimɔ. \v 13 Yerɑ ɡoo u dɑ u Tɑmɑɑ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee wunɛn dwɑɑ tundo u dɔɔ Tinnɑɔ u kɑ win yɑ̃ɑnun sɑnsu bɔɔri. \v 14 Ye u nuɑ mɛ, yerɑ u win ɡɔmini yɑ̃nu potɑ, mɑ u tii sɔnditiɑ wukiri nɡe kurɔ tɑnɔ, u dɑ u sinɑ wuu ɡe bɑ mɔ̀ Enɑimun kɔnnɔwɔ Tinnɑn swɑɑɔ. Domi u wɑ Selɑ u kpɛ̃ɑ, bɑ ǹ mɑɑ nùn wi wɛ̃ durɔ. \p \v 15 Ye Yudɑ u sɑrɔ u nùn wɑ u sɔ̃ mi, mɑ u nùn ɡɑrisi kurɔ tɑnɔ yèn sɔ̃ u win wuswɑɑ sɔnditiɑ wukiri. \v 16 Mɑ u susi win bɔkuɔ u kɑ nùn ɡɑri kuɑ u nɛɛ, su dɑ wunɛn yɛnuɔ n kɑ nun kpunɑ. \p Domi u ǹ yɛ̃ win biiɡii kurɔwɑ. Mɑ kurɔ wi, u nùn wisɑ u nɛɛ, mbɑ kɑɑ mɑn kɛ̃ ɑ̀ n kɑ mɑn kpunɑ. \p \v 17 Mɑ Yudɑ u nɛɛ, kon de bu kɑ nun boo kpɛmu nɑɑwɑ. \p Kurɔ wi, u nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, ɑ mɑn ɡɑ̃ɑnu tɔrubɑ yiiyo sere ɑ̀ n boo ɡe mɔrisiɑmɑ. \p \v 18-19 Yudɑ u nùn wisɑ u nɛɛ, mbɑ ɑ kĩ n nun tɔrubɑ yiiyɑ. \p Mɑ u nɛɛ, ɑ mɑn wunɛn tɑɑbu ɡe ɡɑ wunɛn yĩreru mɔ kɑ ɡen wɛ̃ɛ kɑ dɛkɑ ye ɑ nɛni wɛ̃ɛmɑ. \p Yerɑ u ye kpuro kurɔ wi wɛ̃, mɑ u dɑ u kɑ nùn kpunɑ. Yen biru kurɔ wi, u seewɑ u doonɑ. U dɑ u sɔnditiɑ ye wunɑ mɑ u mɑɑ win ɡɔmini yɑ̃ɑ ni doke. Amɛn biru u deemɑ wee, u ɡurɑ mɔ. \v 20 Yudɑ u win bɔrɔ Hirɑ Adulɑmuɡii wi ɡɔrɑ u kɑ boo ɡe kurɔ wi dɑɑwɑ, kpɑ u win yɑ̃ɑ ni u tɔrubɑ yii mi mwɑɑmɑ. Adɑmɑ ye u turɑ mi, u ǹ kurɔ wi wɑ. \v 21 Yerɑ u yɑm min tɔmbu bikiɑ u nɛɛ, mɑnɑ kurɔ tɑnɔ wi u rɑɑ wɑ̃ɑ Enɑimun kɔnnɔwɔ swɑɑ sɔɔ mini. \p Mɑ bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, kurɔ tɑnɔ ɡoo sɑri mini. \p \v 22 Yerɑ u ɡɔsirɑ Yudɑn mi, u nɛɛ, nɑ ǹ kurɔ wi wɑ. Yɑm min tɔmbu bɑ mɑɑ nɛɛ, kurɔ tɑnɔ ɡoo sɑri ben wuu mi. \p \v 23 Yudɑ u nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, u nɛnuɔ, ye u wɑ kɔ. Wee, nɑ kɑ nun boo kpɛmu ɡe ɡɔrɑ win mi, ɑ ǹ mɑɑ nùn wɑ. Yen sɔ̃, su ku de bu sun yɛ̃ɛ. \p \v 24 Suru itɑn biru bɑ nɑ bɑ Yudɑ sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, wunɛn biiɡii kurɔ Tɑmɑɑ u kurɔ tɑnɑru dimɔ sere u mɑm ten ɡurɑ suɑ. \p Mɑ Yudɑ u nɛɛ, bu nùn yɑro wuun di bu dɔ̃ɔ mɛni. \p \v 25 Sɑnɑm mɛ bɑ kɑ nùn yɑriɔ wuun di, yerɑ u ɡɔrɑ bu Yudɑ tɑɑbu ɡe kɑ ɡen wɛ̃ɛ yi kɑ dɛkɑ ye sɔ̃ɔsi, kpɑ bu nùn sɔ̃ mɑ wi u ye kpuro mɔ, yɛ̃ron ɡurɑ u mɔ. \p \v 26 Ye bɑ kɑ yɑ̃ɑ ni turɑ, Yudɑ u nu ɡiɑ mɑ u nɛɛ, kurɔ wi, u mɑn ɡem kere, domi nɑ yinɑ n nùn nɛn bii Selɑ wɛ̃ durɔ. \p Yen biru Yudɑ kun mɑɑ kɑ nùn mɛnnɑre. \p \v 27 Sɑnɑm mɛ kurɔ wi, u mɑrubu turɑ yerɑ bɑ wɑ mɑ sikɑbɑrɑ bɑ wɑ̃ɑ win nukurɔ. \v 28 Ye u yiire, yerɑ bii ben turo u nɔmɑ yɑrɑmɑ, mɑ mɑrusio u nɔmu ɡe sɔɔ wɛ̃ɛ wunɔmɡii ɡbinisi u nɛɛ, winiwɑ koo ɡbi u yɑrimɑ. \p \v 29 Adɑmɑ u nɔmu ɡe wesiɑ, mɑ wi u kun dɑɑ nɔmɑ yɑre mi, u ɡbiɑ u yɑrimɑ. Yerɑ mɑrusio u nɛɛ, ɑnnɑ ɑ kɑ tii swɑɑ kɛniɑ mɛ! \p Yen sɔ̃nɑ bɑ nùn yĩsiru kɑ̃ Perɛsi. Yen tubusiɑnɑ, swɑɑ kɛniɔ. \v 30 Yen biruwɑ wi bɑ wɛ̃ɛ wunɔmɡii ɡbinisi mi, u yɑrimɑ. Mɑ bɑ nùn yĩsiru kɑ̃ Serɑki. \s1 Yosɛfu u wɑ̃ɑ Potifɑɑn mi \c 39 \p \v 1 Isimɛɛlibɑ bɑ kɑ Yosɛfu dɑ Eɡibitiɔ. Mɑ Potifɑɑ Eɡibitiɡii u nùn dwɑ ben mi. Potifɑɑ wi, u sɑ̃ɑwɑ Eɡibiti sunɔn sinɑ kpɑɑ kɔ̃sobun wiruɡii. \v 2 Yinni Gusunɔ u wɑ̃ɑ kɑ Yosɛfu, mɑ u nùn kuɑ tɔn bɑrukɑɡii. U wɑ̃ɑ win yinni Eɡibitiɡiin yɛnuɔ. \v 3 Yinni wi, u wɑ mɑ Yinni Gusunɔ u kɑ nùn wɑ̃ɑ, mɑ u mɑɑ nùn swɑɑ kusiɑmmɛ yɑbu bɑɑyere sɔɔ ye u mɔ̀. \v 4 Yen sɔ̃, u kɑ nùn nɔnu ɡeu mɛɛrɑ u nùn kuɑ win yɛnun sɔm kowobu kpuron wiruɡii, mɑ win ye u mɔ kpuro u nùn nɔmu sɔndiɑ. \v 5 Sɑɑ mìn di u Yosɛfu kuɑ win yɛnun sɔm kowobu kpuron wiruɡii mɑ u nùn ye u mɔ kpuro nɔmu sɔndiɑ, Yinni Gusunɔ u win yɛnu ɡe domɑru kuɑ kɑ ye u mɔ kpuro yɛnuɔ kɑ ɡberɔ. \v 6 Potifɑɑ wi, u ye u mɔ kpuro deri Yosɛfun nɔmɑ sɔɔ. U ǹ mɑɑ yen ɡɑɑn ɡɑri yɛ̃ mɑ n kun mɔ win dĩɑ ni u koo doke nɔɔwɔ bɑɑsi. \s1 Yosɛfu kɑ Potifɑɑn kurɔ \p N wee Yosɛfu durɔ burɔwɑ. Win wɑsi kɑ win wuswɑɑ ɡirimɑ mɔ. \v 7 Yerɑ sɔ̃ɔ teeru win yinnin kurɔ u nùn nɔni ɡirɑri mɑ u nɛɛ, ɑ de ɑ kɑ mɑn kpunɑ. \p \v 8 Adɑmɑ Yosɛfu u yinɑ. U kurɔ wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n wee, nɛn yinni u ǹ yɛnun ɡɑ̃ɑnun ɡɑri yɛ̃. Win ye u mɔ kpuro, nɛnɑ u nɔmu sɔndiɑ. \v 9 U ǹ mɑn dɑm kere yɛnu ɡe sɔɔ, u ǹ mɑɑ mɑn ɡɑ̃ɑnu yinɑri mɑ n kun mɔ wunɛ tɔnɑ yèn sɔ̃ ɑ sɑ̃ɑ win kurɔ. Yerɑ kon ɡɑ̃ɑ ninin bweseru ko kpɑ n Gusunɔ torɑri? \p \v 10 Bɑɑdommɑwɑ kurɔ wi, u rɑ n kɑ nùn ɡɑri yi mɔ̀. Kɑ mɛ, Yosɛfu u yinɑ u kɑ nùn kpunɑ. U ku rɑ mɑm kɑ̃ bɑ n wɑ̃ɑ sɑnnu. \p \v 11 Sɔ̃ɔ teeru Yosɛfu u duɑ dirɔ u kɑ win sɔmburu ko. N deemɑ yɛnu ɡen tɔnu ɡoo sɑri turuku. \v 12 Yerɑ kurɔ wi, u Yosɛfun bekuru nɛnuɑ u nɛɛ, ɑ kɑ mɑn kpunɔ. \p Yosɛfu u nùn beku te deriɑ u dukɑ yɑrɑ tɔɔwɔ. \v 13 Ye kurɔ wi, u wɑ mɑ u nùn beku te deriɑ u dukɑ yɑrɑ tɔɔwɔ, \v 14 yerɑ u win yɛnuɡibu sokɑ u nɛɛ, i nɑ i wɑ. Heberu wi nɛn durɔ kɑ nɑ u sun kɑm mɛɛrɑ. U kĩ u kɑ mɑn kpunɑ ɑdɑmɑ nɑ wurɑ kuɑ tɑ̃ɑ tɑ̃ɑ. \v 15 Ye u nuɑ nɑ wurɑ kuɑ mɛ, u mɑn win bekuru deriɑ u dukɑ yɑrɑ tɔɔwɔ. \p \v 16 Mɑ kurɔ wi, u beku te yii yeru kuɑ sere win yinni u kɑ wurɑmɑ yɛnuɔ. \v 17 Sɑnɑm mɛ u wurɑmɑ mi, kurɔ wi, u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, yoo Heberu wi ɑ kɑ sun nɑɑwɑ mi, u mɑn duwi u kɑ mɑn sɑnku. \v 18 Ye nɑ wurɑ kuɑ, yerɑ u mɑn win bekuru deriɑ u dukɑ yɑrɑ tɔɔwɔ. \p \v 19 Ye durɔ wi, u win kurɔn ɡɑri yi nuɑ, yerɑ u mɔru bɛsirɑ. \v 20 Mɑ u Yosɛfu suɑ u doke pirisɔm dirɔ mi bɑ rɑ sunɔn pirisɔmbɑ doke. \s1 Bɑ Yosɛfu pirisɔm kpɛ̃ɛ \p Miyɑ u wɑ̃ɑ. \v 21 Adɑmɑ Yinni Gusunɔ u wɑ̃ɑ kɑ wi. U mɑɑ nùn domɑru kuɑ u derɑ u kĩi ɡeeru wɑ pirisɔm kɔ̃sobun wiruɡiin mi. \v 22 Mɑ wiruɡii wi, u nùn pirisɔm be bɑ wɑ̃ɑ mi kpuro nɔmu sɔndiɑ. Ye bɑ koo ko kpuro, wiyɑ rɑ yen woodɑ wɛ̃. \v 23 Wiruɡii wi, u ku rɑ mɛɛri ye Yosɛfu u mɔ̀ domi Yinni Gusunɔ u wɑ̃ɑ kɑ wi. Mɑ u derɑ win ye u kuɑ kpuro yɑ wɛ̃rɑ. \c 40 \p \v 1 Yebɑ kpuron biru Eɡibiti sunɔn sɔm kowobun wiruɡibu yiru bɑ nùn torɑri. Turo u sɑ̃ɑ pɛ̃ɛ kowobun wiruɡii, turo mɑɑ wi u rɑ nùn nɔrɑ wɛ̃. \v 2 Mɑ u kɑ be yiru ye mɔru bɑrɑ. \v 3 U bu doke pirisɔm kɔ̃sobun wiruɡiin dirɔ mi bɑ Yosɛfu kɛnuɑ. \v 4 Pirisɔm kɔ̃sobun wiruɡii wi, u bu Yosɛfu nɔmu sɔndiɑ u n bu sɔmburu kuɑmmɛ. Mɑ bɑ sɔ̃ɔ mɛɛru kuɑ pirisɔm diru mi. \s1 Yosɛfu u dosusu tubusiɑ pirisɔm dirɔ \p \v 5 Yerɑ wɔ̃kuru ɡɑru be yiru ye, bɑ dosɑ pirisɔm diru mi. Ben bɑɑwure kɑ wiɡuu kɑ ɡen tubusiɑnu nɛnɛm. \v 6 Ye Yosɛfu u nɑ ben mi bururu u bu mɛɛrɑ, yerɑ u deemɑ ben nuki sɑnkire. \v 7 Mɑ u bu bikiɑ u nɛɛ, ɑmɔnɑ bɛɛn wuswɑɑ kɑ burisinɛ mɛ ɡisɔ. \p \v 8 Bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, sɑ dosɑwɑ. Goo mɑɑ sɑri wi u koo sun dosu si tubusiɑ. \p Yosɛfu u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n ǹ Gusunɔwɑ u rɑ n ɡɑ̃ɑnu kpuron tubusiɑnu yɛ̃? Ǹ n mɛn nɑ, i mɑn bɛɛn dosu si sɑɑrio. \p \v 9-10 Mɑ wi u rɑ Eɡibiti sunɔ tɑm nɔrɑ wɛ̃, u win dosu Yosɛfu sɑɑriɑ u nɛɛ, nɛn dosu sɔɔ wee, nɑ resɛm dɑ̃ru wɑ nɛn wuswɑɑɔ tɑ kpiɑ. Dɑ̃ɑ te, tɑ kɑ̃ɑsi itɑ mɔ. Mɑ tɑ wɛ̃su kuɑ tɑ binu mɑrɑ nu ye. \v 11 N deemɑ nɑ Eɡibiti sunɔn nɔrɑ nɛni nɛn nɔmuɔ. Nɑ resɛm ye wɔkɑ nɑ ɡɑmɛ nɔrɑ ye sɔɔ. Mɑ nɑ ye suɑ nɑ nùn wɛ̃. \p \v 12 Mɑ Yosɛfu u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, dosu ɡen tubusiɑnu wee. Kɑ̃ɑsi itɑ ye, sɔ̃ɔ itɑwɑ mi. \v 13 N tie sɔ̃ɔ itɑ sunɔ u kɑ nun yɑrɑ pirisɔm di kpɑ u nun wesiɑ wunɛn sɔmburu sɔɔ. Kɑɑ kpɑm nùn win nɔrɑ wɛ̃ nɡe mɛ ɑ rɑ rɑɑ ko sɑnɑm mɛ ɑ sɑ̃ɑ win sɔm kowo. \v 14 Adɑmɑ ɑ n mɑn yɑɑye sɑnɑm mɛ ɑ doo nɔɔru wɔri. Nɑ nun kɑnɑmɔ, ɑ mɑn durom kuo ɑ sunɔ nɛn ɡɑri sɔ̃ kpɑ ɑ mɑn yɑrɑ dii tenin di. \v 15 Domi bɑ mɑn ɡbɛnɑwɑ sɑɑ Heberubɑn tem di, bɑ kɑ mɑn nɑ mini. Yen biru nɑ ǹ mɑɑ ɡɑ̃ɑnu kue bɑ kɑ mɑn kpɛ̃ɛmɑ pirisɔm diru mi. \p \v 16 Ye pɛ̃ɛ kowobun wiruɡii wi, u wɑ mɑ Yosɛfu u wiɔnɔn dosu ɡe tubusiɑ n dorɑ, yerɑ u nɛɛ, wee, nɛn dosu sɔɔ, nɛnɑ mɑɑ birenu itɑ sɔɔwɑ nì sɔɔ bɑ rɑ pɛ̃ɛ doke. \v 17 Bire te tɑ wɑ̃ɑ wɔllɔ, kirɑ bwese bwesekɑwɑ wɑ̃ɑ mi, ye bɑ yeesiɑ pɛ̃ɛ doo sɔɔ. Mɑ ɡunɔsu kirɑ ni dimɔ bire te sɔɔ, nɛn wiru wɔllɔ. \p \v 18 Yosɛfu nùn wisɑ u nɛɛ, ɡen tubusiɑnu wee. Birenu itɑ ye, sɔ̃ɔ itɑwɑ mi. \v 19 N tie sɔ̃ɔ itɑ sunɔ u kɑ wunɛn wiru burɑ kpɑ bu nun sɑ̃ɑrusiɑ dɑ̃ɑ wɔllɔ, ɡunɔsu su wunɛn yɑɑ di. \p \v 20 Ye n kuɑ sɔ̃ɔ itɑ ye, Eɡibiti sunɔ u win mɑrubun tɔ̃ɔ bɑkɑru kuɑ. Mɑ u sɔm kowobu yiru ye yɑrɑ pirisɔm di, u bu yɔ̃rɑsiɑ win sɔm kowo be bɑ tien wuswɑɑɔ. \v 21 Mɑ wi u rɑ nùn nɔrɑ wɛ̃ mi, u nùn wesiɑ win sɔmburu sɔɔ. \v 22 Adɑmɑ bɑ pɛ̃ɛ kowobun wiruɡii wi sɑ̃ɑrusiɑ nɡe mɛ Yosɛfu u rɑɑ bu tubusiɑ. \v 23 Yen biru sunɔn nɔri wɛ̃ɔ wi, u Yosɛfu duɑri. \s1 Eɡibiti sunɔ u dosɑ \c 41 \p \v 1 Wɔ̃ɔ yirun biru Eɡibiti sunɔn tii u dosɑ. Wee u yɔ̃ dɑru bɔ̃ɔwɔ. \v 2 Yerɑ nɑɑ mɛro burɛ nɔɔbɑ yiru yi yi bɔɔru yi yɑrimɑ dɑɑrun di yi dimɔ dɑru bɔ̃ɔwɔ. \v 3 Mɑ nɛɛ nɔɔbɑ yiru ɡɛɛ mɑɑ yɑrimɑ dɑɑrun di yi yi woore yi ǹ wɑɑbu wɑ̃, yi yɔ̃rɑ yiɔnɔn bɔkuɔ dɑru bɔ̃ɔ mi. \v 4 Mɑ yi nɛɛ burɛ yi yi bɔɔru mwɛ. Mɑ u dom yɑndɑ. \p \v 5 U kpɑm dweeyɑ mɑ u dosɑ nɔn mɛɛruse. Wee, doo ɡɑ̃ɑ teeru sɔɔ, u doo wii ɡeenu nɔɔbɑ yiru wɑ ni nu bɛm mɔ swɛɛ swɛɛ. \v 6 Mɑ doo winu nɔɔbɑ yiru ɡɑnu nu mɑɑ yɑrɑ niɔnɔn temɔ, ni nu sɑkosu sɑ̃ɑ nu ɡbere sɔ̃ɔ kɑ woon sɔ̃. \v 7 Doo wii sɑko si, su doo wii ɡeenu mwɛ mwɛ. Mɑ u dom yɑndɑ u deemɑ u dosɑwɑ. \p \v 8 Ye n kuɑ bururu win bwɛ̃rɑ kun kpunɛ. U sɔrobu kɑ bwisiɡibu kpuro sokɑ be bɑ wɑ̃ɑ Eɡibitiɔ. U bu win dosu si kpuro sɑɑriɑ. Adɑmɑ bɑɑ ben turo kun kpĩɑ u nùn dosu si tubusie. \p \v 9 Sɑɑ ye sɔɔrɑ win nɔri wɛ̃ɔ wi, u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɡisɔrɑ nɑ yɑɑyɑ mɑ nɑ torɑ. \v 10 Sɑnɑm mɛ ɑ mɔru kuɑ kɑ bɛsɛ wunɛn sɔm kowobu, mɑ ɑ derɑ bɑ sun kpɛ̃ɛ nɛ kɑ pɛ̃ɛ kowobun wiruɡii pirisɔm kɔ̃sobun wiruɡiin dirɔ, \v 11 bɛsɛ yiru ye, sɑ dosɑ wɔ̃ku teeru. Mɑ bɛsɛn bɑɑwure u win dosun tubusiɑnu nuɑ nɡe mɛ u dosɑ. \v 12 N deemɑ bɛsɛ kɑ Heberu bii ɡoowɑ sɑ wɑ̃ɑ mi, wi u sɑ̃ɑ pirisɔm kɔ̃sobun wiruɡiin yoo. Ye sɑ nùn bɛsɛn dosu si sɑɑriɑ, yerɑ u sun si tubusiɑ. \v 13 Mɑ n kuɑ nɡe mɛ u bɑɑwure tubusiɑ. A mɑn wesiɑ nɛn sɔmburu sɔɔ, mɑ ɑ derɑ bɑ pɛ̃ɛ kowobun wiruɡii wi sɑ̃ɑrusiɑ. \s1 Yosɛfu u Eɡibiti sunɔn dosusu tubusiɑ \p \v 14 Ye Eɡibiti sunɔ u nuɑ mɛ, u Yosɛfu sokusiɑ. Mii mii bɑ nùn yɑrɑmɑ pirisɔm dirun di, u win toburu kɔnɑ kɑ win bɑɑ sɑnsu u yɑ̃nu kɔsɑ, mɑ u seewɑ u dɑ sunɔ win mi. \v 15 Sunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ dosɑ. Goo kun kpĩɑ u mɑn dosu ɡe tubusie. Nɑ mɑɑ nuɑ ɑ rɑ dosu tubusie bɑ̀ n nun ɡu sɔ̃ɔwɑ. \p \v 16 Mɑ Yosɛfu u nùn wisɑ u nɛɛ, n ǹ nɛ, Gusunɔwɑ u koo nun ɡe tubusiɑ n dorɑ. \p \v 17 Mɑ sunɔ u nɛɛ, wee, nɛn dosu sɔɔ nɑ yɔ̃ dɑru bɔ̃ɔwɔ. \v 18 Yerɑ nɑɑ mɛro burɛ nɔɔbɑ yiru yi yi bɔɔru yi yɑrimɑ dɑɑrun di yi dimɔ dɑru bɔ̃ɔwɔ. \v 19 Mɑ nɛɛ nɔɔbɑ yiru ɡɛɛ mɑɑ yɑrimɑ dɑɑrun di yi yi woore yi ǹ wɑɑbu wɑ̃. Nɑ ǹ nɑɑ kɔ̃simii nin bweseru wɑɑre Eɡibitin tem kpuro sɔɔ. \v 20 Nɛɛ yi, yi nɛɛ ɡbiikii nɔɔbɑ yiru yi yi bɔɔru mi mwɛ. \v 21 Adɑmɑ ye yi yi mwɛ mɛ, ɑ ǹ kɑɑ n mɑm yɛ̃ nɡe yi ɡɑ̃ɑnu mwɛ. Domi mɛ yi woore yellun di, mɛyɑ yi woore mi. Mɑ nɑ dom yɑndɑ. \v 22 Yen biru nɑ kpɑm dosɑ nɑ doo ɡɑ̃ɑ teeru sɔɔ doo wii ɡeenu nɔɔbɑ yiru wɑ ni nu bɛm mɔ swɛɛ swɛɛ. \v 23 Mɑ doo winu nɔɔbɑ yiru ɡɑnu nu mɑɑ yɑrɑ niɔnɔn temɔ ni nu sɑkosu sɑ̃ɑ nu ɡbere sɔ̃ɔ kɑ woon sɔ̃. \v 24 Doo wii sɑko si, su doo wii ɡee ni mwɛ mwɛ. Nɑ dosu ɡe nɛn sɔrobu sɑɑriɑ ɑdɑmɑ ben ɡoo kun mɑn ɡu tubusie. \p \v 25 Yosɛfu u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɡɑ̃ɑ teenɑ ɑ dosɑ. Gusunɔwɑ u nun sɔ̃ɔsi ye u koo ko. \v 26 Nɑɑ mɛro burɛ nɔɔbɑ yiru ye, kɑ doo wii ɡeenu nɔɔbɑ yiru ye, wɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruwɑ. Ye kpuro yɑ sɑ̃ɑwɑ dosu teu. \v 27 Nɛɛ nɔɔbɑ yiru yi yi woore yi ǹ wɑɑbu wɑ̃ mi, yi yi yɑrɑ yiɔnɔn biruɔ, kɑ doo wii sɑkosu nɔɔbɑ yiru si su ɡbere sɔ̃ɔ kɑ woon sɔ̃ mi, nu sɑ̃ɑwɑ wɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru yè sɔɔ ɡɔ̃ɔrɑ ko n wɑ̃ɑ. \v 28 Gusunɔwɑ nun sɔ̃ɔsi ye u koo ko nɡe mɛ nɑ rɑɑ nun sɔ̃ɔwɑ, sunɔ. \v 29 N wee, wɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru sɔɔ, deburɑ ko n wɑ̃ɑ Eɡibitin tem kpuro sɔɔ. \v 30-31 Adɑmɑ yen biru ɡɔ̃ɔrɑ koo tem mɛ kpuro wɔri wɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru kpɑ tu kpɛ̃ɑ ɡem kɑ tiɑ sere bɑ ǹ koo mɑɑ debu ten yirɑ wɑ. \v 32 Ye ɑ kɑ dosu ɡe kuɑ nɔn mɛɛru, Gusunɔ u kĩ ɑ n yɛ̃ mɑ yɑ koo koorɑwɑ yɑ ǹ mɑɑ tɛɛmɔ. \v 33 Tɛ̃, sunɔ, n weenɛ ɑ bwisiɡii ɡoo kɑsu wi u lɑsɑbu mɔ, kpɑ ɑ nùn ko Eɡibitin wiruɡii. \v 34 Kpɑ ɑ mɑɑ tɔmbu ɡɑbu wunɑ be bɑ koo deburun sɑɑn dĩɑnu kpuro bɔnu ko subɑ nɔɔbu kpɑ bu nin sube teeru mwɑ bɑɑwuren mi. \v 35 Kpɑ bu dĩɑ ni kpuro mɛnnɑ kɑ wunɛn yiiko bu doo bɔkunu bere birɑnu sɔɔ wuu bɑɑɡeren sɔ̃ kpɑ bɑ n nu kɔ̃su. \v 36 Niyɑ nu ko n beruɑ tɔmbun sɔ̃ bɑ n kɑ ɡɔ̃ɔrun wɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru ye mɑrɑ ye yɑ wee tem mɛ sɔɔ, kpɑ tu ku rɑɑ kɑ tɔmbu kpuro ɡo. \s1 Bɑ Yosɛfu kuɑ Eɡibitin wiruɡii \p \v 37 Mɑ Yosɛfun ɡɑri yi, yi Eɡibiti sunɔ dore kɑ win sinɑ ɑsɑkpɔbu kpuro. \v 38 Yerɑ u bu bikiɑ u nɛɛ, mɑnɑ sɑ ko mɑɑ tɔnu wɑ wi u Gusunɔn Hunde mɔ nɡe wini. \p \v 39 Mɑ u Yosɛfu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɡe mɛ Gusunɔ u nun ye kpuro sɔ̃ɔsi, ɡoo mɑɑ sɑri wi u bwisi kɑ lɑsɑbu mɔ nɡe wunɛ. \v 40 Kon nun ko nɛn yɛnu yɛ̃ro. Nɛn tɔmbu kpuro bɑ koo wunɛn ɡɑri mɛm nɔɔwɑ. Nɛn sinɑ ɡɔnɑ tɔnɑwɑ ko nɑ n kɑ nun kere. \v 41 U mɑɑ nɛɛ, wee, nɑ nun kuɑ Eɡibitin tem kpuron wiruɡii. \p \v 42 Yerɑ u win tɑɑbu ɡe ɡɑ win yĩreru mɔ potɑ win nɔmun di u Yosɛfu dokeɑ win nɔmuɔ. Mɑ u nùn yɑ̃ɑ burɑnu sebusiɑ. Yen biru u nùn yɔni wurɑɡii dokeɑ wĩirɔ. \v 43 Mɑ u derɑ bɑ nùn yɔɔsiɑ kɛkɛ sɔɔ ye dumi ɡɑwe yɑ wiɡiɑ swĩi. Gɑbɑ nùn ɡbiiye bɑ mɔ̀, i yiiro i yiiro. Nɡe mɛyɑ Eɡibiti sunɔ u kɑ Yosɛfu kuɑ tem mɛ kpuron wiruɡii. \p \v 44 Mɑ u kpɑm nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛ Eɡibiti sunɔ, nɛnɑ nɑ ɡeruɑ, Eɡibitin tem kpuro sɔɔ, ɡoo kun kpɛ̃ u ɡɑ̃ɑnu ko mɑ n kun mɔ kɑ wunɛn woodɑ. \p \v 45-46 Mɑ u Yosɛfu yĩsiru kɑ̃ Sɑfenɑti Pɑniɑki te tɑ sɑ̃ɑ be Eɡibitiɡibun yĩsiru. Mɑ u nùn Potiferɑn bii Asinɑti kɑ̃ kurɔ. Potiferɑ wi, u sɑ̃ɑwɑ wuu ɡe bɑ mɔ̀ Onin yɑ̃ku kowo. Yosɛfu u mɔwɑ wɔ̃ɔ tɛnɑ sɑnɑm mɛ Eɡibiti sunɔ u nùn kuɑ wiruɡii. \p Mɑ Yosɛfu u doonɑ u dɑ u Eɡibitin tem kpuro berɑ. \v 47 Deburun wɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru ye sɔɔ, tem mu dĩɑnu kuɑ ɡem ɡem. \v 48 Yerɑ Yosɛfu u wuu bɑɑɡeren ɡbeɑn dĩɑnu mɛnnɑ wɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru ye sɔɔ, u nu beruɑ wuu ɡen birɑnu sɔɔ. \v 49 Dĩɑ ni u mɛnnɑ mi, nin kpɑ̃ɑrɑ bɑndɑ sere bɑ ǹ kpɛ̃ bu nin ɡeeru ɡiɑ. Nu sɑ̃ɑwɑ nɡe yɑni sɛɛri. \p \v 50 Gɔ̃ɔ ten sɑɑ yu sere nɑ, Asinɑti, Potiferɑn bii u Yosɛfu bii tɔn durɔbu yiru mɑruɑ. \v 51 Yen ɡbiikoowɑ Yosɛfu u yĩsiru kɑ̃ Mɑnɑse, u nɛɛ, domi Gusunɔ u derɑ nɑ nɛn wɑhɑlɑ kpuro duɑri kɑ mɑɑ nɛn bɑɑn yɛnu kpuro. \v 52 Mɑ u yiruse yĩsiru kɑ̃ Efɑrɑimu, u nɛɛ, domi Gusunɔ u derɑ nɑ mɑrɑ tem mi nɑ nɔni swɑ̃ɑru wɑ. \p \v 53 Sɑnɑm dɔɔ sɑnɑm wee, debu bɑkɑ ten wɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru yen bɑɑ doonɑ Eɡibitin temɔ. \v 54 Mɑ wɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru ɡɔ̃ɔruɡiɑ yɑ tunumɑ nɡe mɛ Yosɛfu u rɑɑ ɡeruɑ. Gɔ̃ɔ te, tɑ tem bɑɑmɑ kpuro nɛnuɑ, mɑ n kun mɔ Eɡibitin tem tɔnɑ sɔɔ mi dĩɑnu wɑ̃ɑ. \v 55 Adɑmɑ ye ɡɔ̃ɔrɑ rɑ duɑ mi, tɔmbɑ Eɡibiti sunɔ wuri koosimɔ bu kɑ dĩɑnu wɑn sɔ̃. Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bu doo Yosɛfun mi, kpɑ bu ko ye u koo bu sɔ̃. \v 56 Ye Yosɛfu u wɑ ɡɔ̃ɔrɑ tem mɛ kpuro nɛnuɑ, yerɑ u birɑ ni kpuro wukiɑ u tɔmbu dĩɑnu dɔremɔ. Gɔ̃ɔ te, tɑ kpɛ̃ɑmɔ. \v 57 Mɑ tɔmbɑ nɑɑmɔ Eɡibitiɔ tem kpuron di bu kɑ dĩɑnu dwe Yosɛfun mi, domi ɡɔ̃ɔ te, tɑ tem kpuro nɛni ɡem ɡem. \s1 Yosɛfun mɑɑbɑ dĩɑnu dwebu dɑ Eɡibitiɔ \c 42 \p \v 1 Ye Yɑkɔbu u nuɑ dĩɑnu wɑ̃ɑ Eɡibitiɔ, yerɑ u win bibu bikiɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ i mɛɛrinɛ i ǹ ɡɑ̃ɑnu mɔ̀. \v 2 Nɑ nuɑ mɑ Eɡibitiɔ dĩɑnu wɑ̃ɑ. Ǹ n mɛn nɑ, i seewo i dɑ i sun nu dwiɑmɑ kpɑ su wɑ sɑ n kɑ wɑ̃ɑ. \p \v 3 Mɑ Yosɛfun mɑɑbu wɔkuru bɑ seewɑ bɑ dɑ Eɡibitiɔ bu kɑ dĩɑnu dwe. \v 4 Adɑmɑ Yɑkɔbu kun wure Yosɛfun wɔnɔ Bɛnyɑmɛɛ u kɑ bu dɑ domi u nɛɛ, wɑhɑlɑ ɡɑɑ yɑ koo rɑ nùn deemɑ. \v 5 Mɑ bɑ dĩɑ ni dwem dɑ Eɡibitiɔ kɑ Kɑnɑnibɑ ɡɑbu. Domi ɡɔ̃ɔrɑ wɑ̃ɑ Kɑnɑnin tem kpuro sɔɔ. \s1 Yosɛfu u win mɑɑbu buku buku kuɑ \p \v 6 Sɑɑ ye sɔɔ, Yosɛfuwɑ u Eɡibitin tem kpɑrɑmɔ. Wiyɑ u tem min tɔmbu dĩɑnu dɔrɑsiɑmɔ. Ye win mɑɑ be, bɑ turɑ mi, bɑ nùn yiirɑ bɑ wiru tem ɡirɑri. \v 7 Ye u bu wɑ u bu ɡiɑ, ɑdɑmɑ u kuɑ nɡe u ǹ bu yɛ̃. Mɑ u bu ɡerusi kɑ dɑm u nɛɛ, mɑn diyɑ i nɑ. \p Bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, sɑɑ Kɑnɑnin tem diyɑ sɑ nɑ su kɑ dĩɑnu dwe. \p \v 8 Adɑmɑ kɑ mɛ, bɑ ǹ nùn tubɑ. \v 9 Sɑɑ yerɑ u yɑɑyɑ dosu ɡe u rɑɑ kuɑ ben sɔ̃. Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i nɑwɑ i kɑ bɛsɛn tem sɑriɑ mɛɛri kpɑ i wɑ mi sɑ dɑm kɔmiɛ. \p \v 10 Bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, ɑɑwo, yinni, sɑ nɑwɑ su kɑ dĩɑnu dwe. \v 11 Tɔn turowɑ u bɛsɛ kpuro mɑrɑ. Gemɑ sɑ ɡerumɔ, sɑ ǹ sɑ̃ɑ be bɑ tem sɑriɑ mɛɛrim nɑ. \p \v 12 Adɑmɑ Yosɛfu u bu wisɑ u nɛɛ, weesɑ, i nɑwɑ i kɑ wɑ mi sɑ dɑm kɔmiɛ. \p \v 13 Bɑ kpɑm nùn wisɑ bɑ nɛɛ, yinni, sɑ sɑ̃ɑwɑ bɛsɛ tɔnu wɔkurɑ yiru. Tɔn turowɑ u sun mɑrɑ Kɑnɑnin temɔ. Bɛsɛn wi u piiburu bo, wiyɑ sɑ deri yɛnuɔ kɑ bɛsɛn tundo, mɑ turo u sɑriru kuɑ. \p \v 14 Yosɛfu kpɑm bu wisɑ u nɛɛ, weesɑ i mɔ̀. I nɑwɑ i kɑ bɛsɛn tem sɑriɑ mɛɛri. \v 15 Wee nɡe mɛ kon kɑ bɛɛn lɑɑkɑri mɛɛri. Ì kun kɑ bɛɛn wɔnɔ wi u wɑ̃ɑ yɛnuɔ mi nɛ, sere kɑ Eɡibiti sunɔn yĩsiru i ǹ yɑriɔ minin di. \v 16 Yen sɔ̃, i bɛɛn turo ɡɔrio u dɑ u kɑ nùn nɑ. Bɛɛ be i tie, bu bɛɛ doke pirisɔm dirɔ. Sɑɑ ye sɔɔrɑ sɑ ko wɑ ǹ n ɡem nɑ i ɡerumɔ. Mɑ n kun mɛ, sere kɑ Eɡibiti sunɔn yĩsiru, i nɑwɑ i kɑ tem sɑriɑ mɛɛri. \p \v 17 Mɑ u bu kɛnusi pirisɔm dirɔ sɔ̃ɔ itɑ. \v 18 Sɔ̃ɔ itɑse terɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ Gusunɔ nɑsie. Yen sɔ̃, i koowo mɛni kpɑ i wɑ i n kɑ wɑ̃ɑ. \v 19 Ì n sɑ̃ɑn nɑ tɔn ɡeobu, i bɛɛn turo derio diru mini. Bɛɛ be i tie kpɑ i kɑ bɛɛn tɔmbu dĩɑnu dɑɑwɑ ɡɔ̃ɔ ten sɔ̃. \v 20 Kpɑ i kɑ mɑn bɛɛn wɔnɔ dɑ̃ɑko wi nɑɑwɑ. Sɑɑ yerɑ kon ɡiɑ mɑ ɡemɑ i ɡerumɔ, kpɑ su bɛɛ deri i n wɑ̃ɑ. \p Bɑ wurɑ mɛ, \v 21 mɑ bɑ sɔ̃ɔnɑ bɑ nɛɛ, kɔ̃sɑ ye sɑ bɛsɛn wɔnɔ Yosɛfu kuɑ yerɑ yɑ sun kɔsiemɔ tɛ̃, domi sɑ win nuku sɑnkirɑnu wɑ. Ye u sun suuru kɑnɑ sɑ ǹ wure. \p \v 22 Rubɛni u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ ǹ dɑɑ bɛɛ sɔ̃ɔwɑ nɑ nɛɛ, i ku bii wi kɔ̃sɑ ɡɑɑ kuɑ? Adɑmɑ i ǹ nɛn ɡɑri wure. Wee, tɛ̃ Gusunɔ u sun win yɛm bikiɑmɔ. \p \v 23 Sɑnɑm mɛ bɑ ɡɑri yi mɔ̀, bɑ ǹ yɛ̃ Yosɛfu u ben bɑrum nɔɔmɔ. Domi ɡoowɑ u rɑ bu ɡɑri tusie. \v 24 Mɑ Yosɛfu u bu dɛsirɑri ɡinɑ u dɑ u swĩ. \s1 Yosɛfun mɑɑbɑ ɡɔsirɑ Kɑnɑnin temɔ \p Yen biru u wurɑ u kɑ bu ɡɑri kuɑ. Mɑ u be sɔɔ Simɛɔ ɡɔsɑ u derɑ bɑ kɑ nùn yɔni bɔkuɑ be kpuron nɔni biru. \v 25 Yen biru u woodɑ wɛ̃ u nɛɛ, bu ben sɑɑkibɑ sɔɔ dĩɑnu yibio kpɑ bu ben bɑɑwuren ɡobi wesiɑ win sɑɑki sɔɔ, kpɑ bu be dĩɑnu kusenu kuɑ ni bɑ koo di swɑɑ sɔɔ. Mɑ bɑ kuɑ mɛ. \v 26 Mɑ bɑ ben dĩɑ ni kɛtɛkunu sɔbi bɑ doonɑ. \p \v 27 Swɑɑ sɔɔ mi bɑ wɛ̃re, yerɑ ben turo u win sɑɑki kusiɑ u kɑ win kɛtɛku dĩɑnu kɛ̃. Mɑ u deemɑ ɡobi wee sɑɑki ye sɔɔ. \v 28 Mɑ u be bɑ tie sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɑ mɑn nɛn ɡobi wesiɑ. Yi wee nɛn sɑɑkiɔ. \p Yerɑ bɑ nɑndɑ bɑ ɡerunɑ bɑ nɛɛ, mbɑ Gusunɔ u sun kuɑ yeni. \p \v 29 Mɑ bɑ wure bɑ swɑɑ wɔri bɑ turɑ ben tundon mi Kɑnɑnin temɔ. Bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ kpuro ye n bu deemɑ. \v 30 Bɑ nɛɛ, durɔ wi u sɑ̃ɑ Eɡibitiɡibun wiruɡii u sun ɡerusi u nɛɛ, sɑ nɑwɑ su kɑ ben tem sɑriɑ mɛɛri. \v 31 Mɑ sɑ nùn wisɑ sɑ nɛɛ, sɑ sɑ̃ɑwɑ tɔn ɡeobu. Sɑ ǹ nɛ su kɑ ben tem sɑriɑ mɛɛri. \v 32 Sɑ kpɑm nùn sɔ̃ɔwɑ sɑ nɛɛ, sɑ sɑ̃ɑwɑ tɔn turon bibu, bɛsɛ wɔkurɑ yiruwɑ ɑ mɑrɑ. Bɛsɛn turo sɑriru kuɑ. Wi u piiburu bo, u mɑɑ wɑ̃ɑ yɛnuɔ kɑ wunɛ. \v 33 Yerɑ u sun wisɑ u nɛɛ, su nùn bɛsɛn turo derio. Bɛsɛ be sɑ tie, kpɑ su kɑ bɛsɛn tɔmbu dĩɑnu nɑɑwɑ ni nu koo bu turi ɡɔ̃ɔ ten sɔ̃, \v 34 kpɑ su kɑ nùn bɛsɛn wɔnɔ wi u wɑ̃ɑ yɛnuɔ mi nɑɑwɑ. Nɡe mɛyɑ u koo be kɑ ɡiɑ mɑ sɑ sɑ̃ɑ tɔn ɡeobu, sɑ ǹ weesu mɔ̀, sɑ ǹ mɑɑ sɑ̃ɑ be bɑ ben tem sɑriɑ mɛɛrim nɑ. Kpɑ u sun bɛsɛn turo wi wesiɑ. Mɛyɑ u koo be mɑɑ de su tenkuru ko ben tem mi. \p \v 35 Ye bɑ ɡɑri yi ɡeruɑ bɑ kpɑ, yerɑ ben bɑɑwure u win sɑɑki kusiɑ. Be kɑ ben tundo bɑ wɑ wee, ben bɑɑwuren ɡobi yi u kɔsiɑ yi wɑ̃ɑ win sɑɑkiɔ. Mɑ bɛrum be kpuro mwɑ. \v 36 Yerɑ Yɑkɔbu u nɛɛ, i ko de n nɛn bibu kpuro biɑwɑ. Domi wee, Yosɛfu u sɑriru kuɑ, nɑ mɑɑ Simɛɔ biɑ, tɛ̃ i kĩ i Bɛnyɑmɛɛ suɑ. Ye kpuro nɛ sɔɔrɑ yɑ wɔrimɔ. \p \v 37 Rubɛni u ben tundo wisɑ u nɛɛ, ɑ ɡesi mɑn Bɛnyɑmɛɛ nɔmu sɔndio. Nɑ̀ kun kɑ nùn wurɑmɛ, nɛn bibu yiru wee, ɑ bu ɡoowo. \p \v 38 Yɑkɔbu u bu wisɑ u nɛɛ, nɛn bii u ǹ kɑ bɛɛ dɔɔ. Domi win mɔɔ u ɡu, wi turowɑ u mɑn tie. Yen sɔ̃, wɑhɑlɑ ɡɑɑ yɑ̀ n seewɑ yɑ nùn deemɑ ɡbɑburu sɔɔ, nuku sɑnkirɑru tɑ koo rɑ mɑn ɡo, domi nɑ tɔkɔ kuɑ. \s1 Yosɛfun mɑɑbu bɑ kɑ Bɛnyɑmɛɛ dɑ Eɡibitiɔ \c 43 \p \v 1 Sɑnɑm dɔɔ sɑnɑm wee, ɡɔ̃ɔrɑ dɑm mɔ̀ Kɑnɑnin temɔ tɑ dɔɔ. \v 2 Ye Yɑkɔbu kɑ win bibu bɑ dĩɑ ni di bɑ kpɑ, ni bɑ rɑɑ dweemɑ Eɡibitin di mi, yerɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i mɑɑ wuro Eɡibiti mi, i sun dĩɑnu fiiko dwiɑmɑ. \p \v 3 Yudɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Eɡibitin wiruɡii wi, u sun sɔ̃ɔwɑ u sirewɑ u nɛɛ, su ku nɑ win wuswɑɑɔ mɑ sɑ ǹ bɛsɛn wɔnɔ Bɛnyɑmɛɛ nɛni. \v 4 Ǹ n mɛn nɑ, ɑ̀ n wurɑ u sun swĩi, sɑ ko dɑ su nun dĩɑnu dwiɑmɑ. \v 5 À n mɑɑ yinɑ, sɑ ǹ dɔɔ. Domi durɔ wi, u nɛɛ, su ku rɑ nɛ win wuswɑɑɔ mɑ n kun kɑ bɛsɛn wɔnɔ wi. \p \v 6 Mɑ Yɑkɔbu wi bɑ mɑɑ sokumɔ Isireli, u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɡɑri kɔ̃si yiren bweserɑ i mɑn kuɑ mɛ, ye i nɛɛ, i mɑɑ wɔnɔ mɔ u bɛɛ tie. \p \v 7 Bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, durɔ wi, u sun bikiɑ u sirewɑ u nɛɛ, ɑmɔnɑ sɑ sɑ̃ɑ. Wɑrɑ sun mɑrɑ. Bɛsɛn tundo u wɑ̃ɑ hunde sɔɔ? Sɑ mɑɑ wɔnɔ ɡoo mɔ? Mɑ sɑ nùn wisɑ ye u sun bikiɑ kpuro. Amɔnɑ sɑ ko n kɑ yɛ̃ mɑ u koo nɛɛwɑ su kɑ bɛsɛn wɔnɔ nɑ. \p \v 8 Yudɑ u win tundo Isireli sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ de bɛsɛn wɔnɔ wi, u kɑ mɑn dɑ kpɑ su doonɑ kpɑ bɛsɛ kpuro su ku rɑ ɡbi, bɛsɛ kɑ wunɛ kɑ bɛsɛn bibu. \v 9 Ye n nùn deemɑ kpuro nɛnɑ kon ye sɔbe kpɑ nɑ n sɑ̃ɑ tɑɑrɛɡii wunɛn mi, nɑ̀ kun kɑ nùn wurɑmɛ. \v 10 Wunɛn tii ɑ wɑ sɑɑ mìn di sɑ ɡɑri yi mɔ̀, sɑ̀ n dɔɔn nɑ, sɑ n ɡɔsirɑmɛ nɔn mɛɛruse. \p \v 11 Isireli u ɡeruɑ u nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, yɑ̀ n kuɑ tilɑsi, i ɡɑ̃ɑ burɑnu suo ni nu sɑ̃ɑ bɛsɛn tem miɡinu ni nu ǹ wɑ̃ɑ Eɡibitiɔ i kɑ durɔ wi dɑɑwɑ, nɡe ɡum sɑwɑrɑm kɑ tim fiiko kɑ turɑre fiiko kɑ dɑ̃ɑ mɑrum fiiko kɑ tii bi bɑ rɑ soku miru. \v 12 Kpɑ i n ɡobi nɛni nɡe mɛ i rɑɑ kɑ dɑn nɔn yiru. Ì n turɑ mi, kpɑ i bu yiɔnɔ wesiɑ yi sɑ deemɑ bɛɛn sɑɑkibɑ sɔɔ. À ku tubɑ, bɑ yi duɑriwɑ. \v 13 Yen biru i bɛɛn wɔnɔ wi suo kpɑ i dɑ. \v 14 Gusunɔ Dɑm kpuroɡii u koo de durɔ wi, u bɛɛn wɔnwɔndu wɑ kpɑ u de i wurɑmɑ kɑ Simɛɔ kɑ Bɛnyɑmɛɛ. Nɑ̀ n kon mɑɑ bibu biɑn nɑ, to, kpɑ n biɑ. \s1 Yosɛfu u kɑ win mɑɑbu ɡɑri mɔ̀ \p \v 15 Mɑ bii be, bɑ kɛ̃ɛ ni suɑ kɑ ɡobi yi bɑ rɑɑ kɑ dɑn nɔn yiru kɑ Bɛnyɑmɛɛ sɑnnu. Mɑ bɑ seewɑ bɑ swɑɑ wɔri bɑ dɑ Eɡibitiɔ. Ye bɑ turɑ mi, bɑ dɑ Yosɛfun mi. \v 16 Sɑnɑm mɛ Yosɛfu u bu wɑ kɑ Bɛnyɑmɛɛ sɑnnu, u win sɔm kowobun wiruɡii sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ tɔn be duusio nɛn dirɔ. Yen biru ɑ doo ɑ yɑɑ ɡo. Domi sɑnnɑ sɑ ko di sɔ̃ɔ sɔɔ ɡe nɛ kɑ be. \p \v 17 Mɑ sɔm kowo wi, u kuɑ nɡe mɛ Yosɛfu u nùn sɔ̃ɔwɑ. U kɑ bu dɑ diru mi. \v 18 Ye bɑ wɑ̃ɑ diru mi, yerɑ bɛrum bu mwɑ bɑ tii sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, ɡobi yi bɑ wesiɑ bɛsɛn sɑɑkibɑ sɔɔ, yin sɔ̃nɑ bɑ kɑ sun nɑ mini, kpɑ bu sun mwɑ kɑ dɑm kɑ bɛsɛn kɛtɛkunu, kpɑ su ko ben yobu. \p \v 19 Yerɑ sɑɑ Yosɛfun dii kɔnnɔn di bɑ sɔm kowo wi sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, \v 20 yinni, ɑ sun suuru kuo. Ye sɑ ɡbiɑ sɑ nɑ mini sɑ dĩɑnu dwɑ, \v 21 sɑɑ ye sɑ kɑ nu dɔɔ yɛnuɔ, sɑ yɔ̃rɑ swɑɑɔ su kɑ wɛ̃rɑ. Yerɑ sɑ bɛsɛn sɑɑkibɑ kusiɑ mɑ sɑ deemɑ ɡobi yi sɑ kɔsiɑ kpuro wee, yi wɑ̃ɑ bɛsɛn bɑɑwuren sɑɑki sɔɔ. Yi wee, sɑ kɑ wurɑmɑ. \v 22 Domi sɑ ǹ yɛ̃ wi u yi wesiɑ bɛsɛn sɑɑkibɑ sɔɔ. Mɛyɑ sɑ mɑɑ kɑ ɡobi nɑ su kɑ wure su dĩɑnu dwe. \p \v 23 Sɔm kowo wi, u bu wisɑ u nɛɛ, i ku nɑndɑ, i ku wururɑ. Gusunɔ, bɛɛn bɑɑbɑn Yinniwɑ u bɛɛ yi kɑ̃. Nɑ rɑɑ bɛɛn ɡobi yi mwɑ. \p Yen biru u bu Simɛɔ yɑrɑmɑ. \v 24 Mɑ u bu duusiɑ Yosɛfun yɛnuɔ u derɑ bɑ ben kɔ̃ri kpɑkiɑ, u mɑɑ ben kɛtɛkunu tɑkɑ wɛ̃. \v 25 Mɑ Yosɛfun mɑɑ be, bɑ ben kɛ̃nu sɔɔru mɔ̀ sere u kɑ tunumɑ sɔ̃ɔ sɔɔ, domi bɑ nuɑ mɑ sɑnnɑ bɑ koo di kɑ wi. \v 26 Ye Yosɛfu u tunumɑ yerɑ bɑ dɑ bɑ yiirɑ bɑ nùn kɛ̃ɛ ni wɛ̃. \v 27 Mɑ u ben ɑlɑfiɑ bikiɑ u nɛɛ, bɛɛn durɔ tɔkɔ wìn ɡɑri i ɡeruɑ mi, u bwɑ̃ɑ do? U wɑ̃ɑ hunde sɔɔ sere kɑ tɛ̃? \p \v 28 Bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, bɛsɛn tundo, wunɛn bɔ̃ɔ u wɑ̃ɑ hunde sɔɔ, u bwɑ̃ɑ do. \p Mɑ bɑ kpɑm nùn yiirɑ. \v 29 Ye Yosɛfu u nɔni seeyɑ u win wɔnɔ Bɛnyɑmɛɛ wɑ, yerɑ u bikiɑ u nɛɛ, bɛɛn wɔnɔ wìn ɡɑri i mɑn sɔ̃ɔwɑ mi, wiyɑ mini? \p Mɑ u Bɛnyɑmɛɛ domɑru kuɑ u nɛɛ, Gusunɔ u nun durom kuɑ nɛn bii. \p \v 30 Mɑ u seewɑ fiɑ u bu deri u dɑ u swĩ dii sɔɔwɔ, domi win wɔnɔn kĩrɑ nùn nɛnuɑ too too. \v 31 Ye u swĩ u kpɑ, u wubɑ mɑ u yɑrimɑ. Kɑ mɛ, u mɑɑ tii dɑm kɑ̃ɑwɑ u ku kɑ swĩ ben wuswɑɑɔ. Mɑ u woodɑ wɛ̃ bu kɑ dĩɑ ni nɑ. \v 32 Mɑ u sinɑ nɛnɛm, win mɑɑbu kɑ wɔnɔ mɑɑ nɛnɛm, Eɡibitiɡii be bɑ rɑ mɑɑ kɑ nùn di, be mɑɑ nɛnɛm. Domi Eɡibitiɡibu bɑ ku rɑ kɑ̃ bu kɑ Heberubɑ di sɑnnu yèn sɔ̃ bɑ bu ɡɑrisi disiɡibu. \v 33 Yosɛfu u win mɑɑ be sinɑsiɑ nɡe mɛ bɑ kɑ kerɑnɛ sɑɑ ɡbiikoon di sere kɑ dɑ̃ɑkowɔ. Mɑ bɑ mɛɛrinɑ kɑ biti ye u kɑ bu sinɑsiɑ. \v 34 Mɑ bɑ bu dĩɑ ni wɛ̃ɛmɔ ni nu wɑ̃ɑ Yosɛfun tɑbulu wɔllɔ, ɑdɑmɑ Bɛnyɑmɛɛɡinu nu sɑ̃ɑwɑ beɡinun nɔn nɔɔbu. Mɑ bɑ di bɑ nɔrɑ bɑ nuku dobu kuɑ. \s1 Yosɛfu u win mɑɑbu yinɑ bɛriɑ kɑ win nɔrɑ \c 44 \p \v 1 Yosɛfu u win yɛnun sɔm kowobun wiruɡii sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ tɔn ben sɑɑkibɑ yibio nɡe mɛ ben bɑɑwure u koo kpĩ u sɔbe, kpɑ ɑ ben bɑɑwuren ɡobi wesiɑ win sɑɑkiɔ. \v 2 Kpɑ ɑ nɛn nɔrɑ ye bɑ kuɑ kɑ sii ɡeesu doke ben yɑ̃kɑbun sɑɑkiɔ kɑ sere mɑɑ win dĩɑnun ɡobi. \p Sɔm kowo wi, u kuɑ kpuro nɡe mɛ Yosɛfu u nùn sɔ̃ɔwɑ. \v 3 Bururu yɑm sɑ̃reru bɑ bu kɑrɑ bɑ doonɑ kɑ ben kɛtɛkunu. \v 4 Ye bɑ swɑɑ wɔri n ǹ tɛ, yerɑ Yosɛfu u win sɔm kowo wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ tɔn be nɑɑ swĩiyɔ kpɑ ɑ bu sɔ̃ ɑ nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ bɑ bu ɡeɑ kuɑ mɑ bɑ kɔ̃sɑ wesiɑ. \v 5 Bɑ ǹ yɛ̃ mɑ nɔrɑ yerɑ nɛ wunɛn yinni nɑ rɑ kɑ tɑm nɔ, kpɑ n kɑ wɑ ye yɑ wee siɑ? Mbɑn sɔ̃nɑ bɑ kɔ̃sɑ yenin bweseru kuɑ. \p \v 6 Mɑ sɔm kowo wi, u bu nɑɑ swĩi. Ye u bu nɑɑmwɛ, u bu ɡɑri yi sɔ̃ɔwɑ. \v 7 Bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ ɡɑri yinin bweseru ɡeruɑ. Sere kɑ Gusunɔ wi sɑ sɑ̃ɑmɔn yĩsiru, sɑ ǹ yenin bweseru kue. \v 8 Bɛsɛ be sɑ kɑ nun ɡobi yi ɑ duɑri bɛsɛn sɑɑkibɑ sɔɔ nɑɑwɑ sɑɑ Kɑnɑnin di, bɛsɛrɑ sɑ ko mɑɑ sii ɡeesu ǹ kun mɛ wurɑ ɡbɛni wunɛn yinnin dirun di? \v 9 Yen sɔ̃, wìn mi ɑ nɔrɑ ye wɑ, yɛ̃ro u ɡbi, kpɑ bɛsɛ be sɑ tie, su ko wunɛn yobu. \p \v 10 Mɑ sɔm kowo wi, u bu wisɑ u nɛɛ, yɑ wɑ̃ ye i ɡeruɑ. Adɑmɑ wìn mi nɑ nɔrɑ ye wɑ, wi turowɑ u koo ko nɛn yoo. Bɛɛ be i tie, kpɑ i doonɑ. \p \v 11 Mɑ ben bɑɑwure u win sɑɑki yi temɔ kɑ sɛndɑru u kusiɑ. \v 12 Mɑ sɔm kowo wi, u nɑ u sɑɑki be mɛɛrɑ mɛɛrɑ sɑɑ bukuroɡiɑn min di n kɑ ɡirɑri ben yɑ̃kɑbuɡiɑɔ. Mɑ u nɔrɑ ye wɑ Bɛnyɑmɛɛn sɑɑkiɔ. \v 13 Mɑ bɑ ben tiin yɑbenu nɛnuɑ bɑ kɑsukɑ nuku sɑnkirɑnun sɔ̃. Yerɑ bɑ mɑɑ ben kɛtɛkunu sɔmunu sɔbi bɑ wurɑ wuuɔ. \s1 Yudɑ u suuru kɑnɑmɔ Bɛnyɑmɛɛn sɔ̃ \p \v 14 Yudɑ kɑ wiɡibu bɑ tunumɑ Yosɛfun yɛnuɔ bɑ deemɑ u ǹ ɡinɑ yɑrɑ. Mɑ bɑ yiirɑ win wuswɑɑɔ. \v 15 Yosɛfu u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, mbɑn bweserɑ i kuɑ mɛ. I ǹ yɛ̃ mɑ tɔnu nɡe nɛ u koo kpĩ u wɑ ye yɑ wee siɑ? \p \v 16 Mɑ Yudɑ nùn wisɑ u nɛɛ, yinni, yen yerɑ̀ kon mɑɑ ɡere su kɑ yɑri tɑɑrɛn di. Domi Gusunɔ u sun wɑ mɑ sɑ sɑ̃ɑ tɑɑrɛɡibu. Tɛ̃ ɑ sun mɔɔ su ko wunɛn yobu, bɛsɛ kɑ wìn mi bɑ nɔrɑ ye wɑ. \p \v 17 Yerɑ Yosɛfu u nɛɛ, su ku wɑ mɛ bu nɛɛ, nɛnɑ nɑ yen bweseru kuɑ. Adɑmɑ wìn mi bɑ nɔrɑ ye wɑ, wiyɑ u koo ko nɛn yoo. Ǹ n mɛn nɑ, bɛɛ be i tie, i ɡɔsiro yɛnuɔ kɑ bɔri yɛndu i bɛɛn tundo deemɑ. \p \v 18 Mɑ Yudɑ u mɑɑ Yosɛfu susi u nɛɛ, ɑ suuru koowo yinni, nɑ̀ n mɑɑ ɡɑ̃ɑnu ɡeruɑ, ɑ ku mɔru ko, domi ɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe Eɡibitin sunɔ. \v 19 Yinni, wunɑ ɑ sun bikiɑ ɑ nɛɛ, sɑ tundo mɔ? Sɑ wɔnɔ mɔ? \v 20 Mɑ sɑ nun wisɑ sɑ nɛɛ, sɑ tundo mɔ u tɔkɔ kuɑ, kɑ wɔnɔ turo wi bɑ mɑrɑ tɔkɔru sɔɔ. Bii win mɔɔ u ɡu, wi turowɑ u tie win mɛron berɑ ɡiɑ. Bɛsɛn tundo wi, u mɑɑ nùn kĩ too. \v 21 Ye sɑ yeni ɡeruɑ, yinni, mɑ ɑ nɛɛ, su kɑ nùn nɑ wunɛn mi, ɑ nùn wɑ kɑ nɔni. \v 22 Mɑ sɑ wisɑ sɑ nɛɛ, n ǹ koorɔ bii wi, u bɛsɛn tundo deri, domi ù n nùn deri, tundo wi, u koo ɡbi. \v 23 Mɑ ɑ sun sɔ̃ɔwɑ ɑ nɛɛ, sɑ̀ kun kɑ nùn sisi, su ku rɑ nɛ wunɛn mi. \v 24 Sɑɑ ye sɑ turɑ bɛsɛn tundon mi, sɑ wunɛn ɡɑri yi nùn sɔ̃ɔwɑ. \v 25 Sɔ̃ɔ mɛɛrun biru mɑ u nɛɛ, su ɡɔsirɑmɑ mini su kɑ mɑɑ nùn dĩɑnu dwiɑ fiiko. \v 26 Yerɑ sɑ nùn wisɑ sɑ nɛɛ, sɑ ǹ dɔɔ mɑ n kun mɔ kɑ bɛsɛn wɔnɔ sɑnnu, domi sɑ ǹ kpɛ̃ su nɑ wunɛn wuswɑɑɔ n kun kɑ wi. \v 27 Mɑ bɛsɛn tundo u sun sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, sɑ yɛ̃ mɑ bibu yiruwɑ win kurɔ Rɑsɛli u nùn mɑruɑ. \v 28 Ben turo u yɑrɑ yɛnun di, u ǹ mɑɑ nùn wɑ sere kɑ ɡisɔ. U yĩiyɔ mɑ ɡbeeku yɑɑ yɑ nùn sɛ̃re yɑ kɑsukɑ. \v 29 Yen sɔ̃, sɑ̀ n mɑɑ nùn yiruse wi suɑri, ù n nuɑ wɑhɑlɑ ɡɑɑ yɑ nùn deemɑ, nuku sɑnkirɑnu koo be nùn ɡo, domi u tɔkɔ kuɑ. \v 30-31 Yen sɔ̃ tɛ̃, yinni, nɑ̀ n wurɑ bɛsɛn tundon mi, bii wi sɑri, sɑ ko de durɔ tɔkɔ te, tu ɡbi kɑ nuku sɑnkirɑnu bii win kĩrun sɔ̃. \v 32 Yen biru nɛ wi nɑ ɡɑri mɔ̀ mini, nɛnɑ nɑ tii bii wi sɔbi, domi nɑ nɛɛ, nɑ̀ kun kɑ nùn wurɑmɛ, n kuɑ nɛn sɔmunu sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \v 33 Yen sɔ̃ tɛ̃, nɑ nun kɑnɑmɔ ɑ mɑn koowo yoo bii win ɑyerɔ, kpɑ wi kɑ be bɑ tie bu ɡɔsirɑ yɛnuɔ. \v 34 Domi nɑ ǹ yɛ̃ ɑmɔnɑ kon bɛsɛn tundo tusiɑ nɑ̀ n sĩɑ bii wi sɑri. Gusunɔ u ku de nɛn nɔni yi wɑ kɔ̃sɑ ye yɑ koo durɔ tɔkɔ te deemɑ. \s1 Yosɛfu u tii win mɑɑbu tusiɑ \c 45 \p \v 1 Yosɛfu u den kpɑnɑ u tii nɛnɛ Eɡibitiɡii be bɑ wɑ̃ɑ mi kpuron wuswɑɑɔ. Yerɑ u woodɑ wɛ̃ u nɛɛ, bu yɑrio min di. \p Mɑ be kpuro bɑ yɑrɑ bɑ bu deri wi kɑ win mɑɑbu u kɑ tii bu tusiɑ. \v 2 U wurɑ kuɑ sere Eɡibitiɡii be bɑ wɑ̃ɑ turuku mi, bɑ ye nuɑ, mɑ bɑ ye sunɔn yɛnuɡibu sɔ̃ɔwɑ. \v 3 Yosɛfu u win mɑɑbu kɑ wɔnɔ wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛnɑ Yosɛfu. Bɛsɛn bɑɑbɑ u wɑ̃ɑ hunde sɔɔ? \p Adɑmɑ bɑ kpɑnɑ bu nùn wisi domi bɛrum bu mwɑ win wuswɑɑɔ. \v 4 Mɑ u nɛɛ, i suuru koowo i susimɑ nɛn bɔkuɔ. \p Ye bɑ nùn susi, yerɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛnɑ bɛɛn wɔnɔ Yosɛfu wi i dɔrɑ bɑ kɑ nɑ Eɡibiti mini. \v 5 Tɛ̃, i ku nuki sɑnkirɑ, i ku mɑɑ tɑɑrɛ wɛ̃ɛnɑ ye i kɑ mɑn dɔrɑ. Domi Gusunɔwɑ u derɑ nɑ nɑ mini n kɑ bɛɛ fɑɑbɑ ko. \v 6 Wee, ɡɔ̃ɔ ten wɔ̃ɔ yirusewɑ sɑ dɔɔ mini. N mɑɑ tie wɔ̃ɔ nɔɔbu yè sɔɔ ɡoo kun kpɛ̃ u duure u sere ɡɛ̃. \v 7 Gusunɔn sinɑrɑ nɑ kɑ nɑ tem mini n kɑ bɛɛ dĩɑnu beruɑ kpɑ n bɛɛ yɑrɑ ɡɔ̃ɔ ten di n bɛɛn bweseru fɑɑbɑ ko. \v 8 N ǹ bɛɛ i derɑ nɑ nɑ mini. Gusunɔwɑ u derɑ nɑ nɑ, mɑ u mɑn kuɑ Eɡibiti sunɔn yɛnu yɛ̃ro kɑ win ye u mɔ kpuron wiruɡii kɑ sere mɑɑ tem mɛn wiruɡii. \v 9 Yen sɔ̃, i ɡɔsiro fuuku bɛsɛn tundon mi, i nùn sɔ̃ i nɛɛ, ɑmɛniwɑ nɛ win bii Yosɛfu nɑ ɡeruɑ, Gusunɔ u mɑn kuɑ Eɡibitin tem wiruɡii, u de u nɑ fuuku. \v 10 Ù n nɑ kon de u sinɑ Gosɛniɔ kpɑ u n wɑ̃ɑ nɛn bɔkuɔ, wi kɑ win bibu kɑ win debuminu kɑ win yɑ̃ɑnu kɑ win kɛtɛbɑ kɑ win ye u mɔ kpuro ɡesi. \v 11 Yèn bukɑtɑ u mɔ kpuro kon nùn wɛ̃, domi ɡɔ̃ɔrɑ mɑɑ tie wɔ̃ɔ nɔɔbu. Ù n wɑ̃ɑ nɛn bɔkuɔ, ɡɔ̃ɔ te, tɑ ǹ mɑɑ bu ɡoomɔ kɑ win yɛnuɡibu kɑ win ye u mɔ kpuro. \v 12 Bɛɛ kpuro kɑ wunɛn tii Bɛnyɑmɛɛ, i wɑ kɑ nɔni mɑ nɛnɑ Yosɛfu, nɛ wi nɑ kɑ bɛɛ ɡɑri mɔ̀ mini. \v 13 Ǹ n mɛn nɑ, i doo i bɛsɛn tundo sɔ̃ nɡe mɛ nɛn yiiko yɑ nɛ Eɡibitiɔ kɑ ye i wɑ mini kpuro. I doo fuuku i nùn tɑmɑ. \p \v 14 Yen biru Yosɛfu u win wɔnɔ Bɛnyɑmɛɛ nɛnuɑ u bɔkɑsi wĩirɔ, mɑ u swĩ. Bɛnyɑmɛɛn tii u mɑɑ swĩ mi bɑ bɔkɑsinɛ. \v 15 Ye u Bɛnyɑmɛɛ yɔ̃su, yerɑ u win mɑɑ ben bɑɑwure bɔkɑsi u sɔ̃su u kɑ swĩisimɔ. Yen biruwɑ bɑ kɑ nùn ɡɑri kuɑ. \s1 Eɡibiti sunɔ u Yɑkɔbu sokusiɑ u nɑ Eɡibitiɔ \p \v 16 Ye Eɡibiti sunɔn yɛnuɡibɑ nuɑ mɑ Yosɛfun mɑɑbɑ tunumɑ, yerɑ yɑ sunɔn tii kɑ win tɔmbu dore. \v 17 Mɑ u Yosɛfu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ wunɛn mɑɑ be sɔ̃ɔwɔ bu ben kɛtɛkunu sɔmunu sɔbio bu dɑ Kɑnɑnin temɔ \v 18 bu kɑ bɛɛn tundo kɑ bɛɛn yɛnuɡibu nɑ nɛn turuku. Kon bu tem ɡem wɛ̃ kpɑ bɑ n dĩɑ ɡeenu mɔ bɑ n dimɔ. \v 19 A mɑɑ bu sɔ̃ɔwɔ bu Eɡibitin sɑrɛtibɑ suo bu kɑ dɑ bu bɛɛn tundo kɑ ben kurɔbu kɑ ben bibu suɑmɑ. \v 20 Bu ku wururɑ ben ye bɑ koo derin sɔ̃, domi ɡɑ̃ɑ ni nu ɡeɑ sɑ̃ɑ Eɡibiti mini, niyɑ nu koo ko beɡinu. \p \v 21 Mɑ Isirelin bii be, bɑ kuɑ mɛ. Yosɛfu u bu sɑrɛtibɑ wɛ̃ mɑ u bu dĩɑnu kusenu kuɑ ni bɑ koo di swɑɑɔ nɡe mɛ sunɔ u ɡeruɑ. \v 22 U ben bɑɑwure yɑbe kpɑɑru kɑ̃. Adɑmɑ yɑbe kpɑɑnu nɔɔbuwɑ u Bɛnyɑmɛɛ kɑ̃ kɑ sii ɡeesun ɡobi ɡoobɑ wunɔbu (300). \v 23 Mɑ u ben tundo Eɡibitin ɡɑ̃ɑ ɡeenu mɔrisiɑ u nu kɛtɛkunu wɔkuru sɔbi. U dĩɑnu suɑ u bu wɛ̃ kɑ kuse ni bɑ koo di swɑɑɔ bɑ̀ n wee Eɡibitiɔ. Mɑ u mɑɑ ni kɛtɛku ninu wɔkuru sɔbi. \v 24 Yen biru u derɑ win mɑɑ be, bɑ swɑɑ wɔri. Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i suuru koowo, i ku rɑ sɑnnɑ swɑɑɔ. \p \v 25 Mɑ bɑ doonɑmɑ sɑɑ Eɡibitin di bɑ nɑ ben tundo Yɑkɔbun mi Kɑnɑniɔ. \v 26 Ye bɑ turɑ, bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, Yosɛfu kun ɡu, u wɑsi. Wiyɑ u mɑm Eɡibitin tem kpuro kpɑre. \p Ye Yɑkɔbu u nuɑ mɛ, u kpɑnɑ u bu wisi, domi u ǹ nɑɑnɛ kue ye bɑ nùn sɔ̃ɔmɔ. \v 27 Adɑmɑ ye bɑ nùn kpuro sɑɑriɑ ye Yosɛfu u bu sɔ̃ɔwɑ, mɑ u sɑrɛti be wɑ be u mɔrisiɑmɑ bu kɑ nùn suɑmɑ, yerɑ win bwɛ̃rɑ den yɛmiɑ mɑ win dɑm wurɑmɑ. \v 28 Yerɑ u nɛɛ, wee tɛ̃, nɛn bii Yosɛfu u wɑ̃ɑ hunde sɔɔ, nɛn bwɛ̃rɑ kpunɑ tɛ̃. Kon dɑ n nùn wɑ n sere ɡbi. \s1 Yɑkɔbu kɑ win tɔmbu bɑ dɑ Eɡibitiɔ \c 46 \p \v 1 Yɑkɔbu wi bɑ mɔ̀ Isireli u seewɑ u swɑɑ wɔri kɑ ye u mɔ kpuro u turɑ Beri Sebɑɔ. Miyɑ u Gusunɔ yɑ̃kuru kuɑ nɡe mɛ win tundo Isɑki u rɑ rɑɑ ko. \v 2 Yerɑ wɔ̃kuru Gusunɔ u kɑ nùn ɡɑri kuɑ kɑ̃siru sɔɔ u nɛɛ, Yɑkɔbu, Yɑkɔbu. \p Mɑ u wurɑ u nɛɛ, nɛ wee. \p \v 3 Mɑ Gusunɔ u nɛɛ, nɛnɑ Gusunɔ, wunɛn tundon Yinni. A ku bɛrum ko, ɑ doo Eɡibiti mi, domi miyɑ kon nun ko bwese bɑkɑrun nuuru. \v 4 Nɛn tii kon kɑ nun dɑ kpɑ n mɑɑ kɑ nun wurɑmɑ. Yosɛfun nɔmu sɔɔrɑ kɑɑ ɡbi. \p \v 5-6 Yɑkɔbu kɑ win tɔmbu kpuro bɑ seewɑ Beri Sebɑn di, mɑ win bibɑ nùn doke sɑrɛti sɔɔ kɑ ben tiin bibu kɑ ben kurɔbu. Sɑrɛti be, Eɡibiti sunɔwɑ u bu mɔrisiɑmɑ bu kɑ bu suɑ. Yen biru bɑ ben yɑɑ sɑbenu ɡurɑ kɑ ben dukiɑ ye bɑ wɑ Kɑnɑnin temɔ. Mɑ bɑ doonɑ Eɡibitiɔ, \v 7 wi kɑ win bii tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu kɑ mɑɑ win debuminu, win yɛnuɡibu kpuro ɡesi. \s1 Yɑkɔbun tɔmbu \p \v 8 Be bɑ sɑ̃ɑ Yɑkɔbun bweseru be bɑ nɑ Eɡibitiɔ, ben yĩsɑ wee. \m Rubɛni, win bii ɡbiikoo, \v 9 kɑ win bibu Enɔku kɑ Pɑɑlu kɑ Hɛsironi kɑ Kɑɑmi. \m \v 10 Simɛɔ kɑ win bibu Yɛmuɛli kɑ Yɑmini kɑ Ohɑdi kɑ Yɑkini kɑ Sokɑɑ kɑ sere Sɔɔlu wìn mɛro u sɑ̃ɑ Kɑnɑniɡii. \m \v 11 Lefi mɑɑ kɑ wiɡibu Gɛɛsɔni kɑ Kehɑti kɑ Mɛrɑri. \m \v 12 Yudɑ kɑ wiɡibu Eri kɑ Onɑni kɑ Selɑ kɑ Perɛsi kɑ Serɑki. Adɑmɑ Eri kɑ Onɑni bɑ ɡu Kɑnɑnin temɔ. Mɑ ben wɔnɔ Perɛsi wi, u Hɛsironi mɑrɑ kɑ Hɑmulu. \m \v 13 Isɑkɑri kɑ mɑɑ wiɡibu Tolɑ kɑ Pufɑ kɑ Yoobu kɑ Simuroni. \m \v 14 Sɑbuloni mɑɑ kɑ wiɡibu Serɛdi kɑ Eloni kɑ Yɑlɛɛli. \p \v 15 Beni kɑ sere win bii tɔn kurɔ Dinɑ bɑ sɑ̃ɑ Leɑn bibu be u Yɑkɔbu mɑruɑ Pɑdɑnɑrɑmuɔ. Be kɑ ben bibu bɑ sɑ̃ɑwɑ mi tɔnu tɛnɑ kɑ itɑ. \m \v 16 Gɑdi kɑ mɑɑ wiɡibu Sifioni kɑ Hɑɡi kɑ Suni kɑ Ɛsiboni kɑ Eri kɑ Arodi kɑ Areli. \m \v 17 Asɛɛ kɑ mɑɑ wiɡibu Yiminɑ kɑ Yisifɑ kɑ Yisifi kɑ Beriɑ kɑ ben sesu Serɑki. Mɑ Beriɑ u Heberu mɑrɑ kɑ Mɑɑkiɛli. \p \v 18 Berɑ bɑ sɑ̃ɑ Yɑkɔbun bweseru be bɑ mɑɑ mɑrurɑ Silipɑn min di. Be kpuro bɑ sɑ̃ɑwɑ tɔnu wɔkurɑ nɔɔbu kɑ tiɑ. Silipɑ wi, u sɑ̃ɑwɑ Leɑn yoo wi Lɑbɑni win tundo u nùn wɛ̃. \p \v 19 Yosɛfu kɑ Bɛnyɑmɛɛwɑ bɑ sɑ̃ɑ Rɑsɛlin bibu. \v 20 Yosɛfu u wɑ̃ɑwɑ Eɡibitiɔ u kɑ Mɑnɑse kɑ Efɑrɑimu mɑrɑ. Bii ben mɛron yĩsirɑ Asinɑti. U sɑ̃ɑwɑ Potiferɑ, Onin yɑ̃ku kowon bii. \v 21 Mɑ Bɛnyɑmɛɛ u seewɑ u Belɑ mɑrɑ kɑ Bekɛɛ kɑ Asibɛli kɑ Gerɑ kɑ Nɑmɑni kɑ Ehi kɑ Rɔsi kɑ Mupimu kɑ Hupimu kɑ Aɑdu. \v 22 Be bɑ sɑ̃ɑ Yɑkɔbun bweseru be bɑ mɑɑ mɑrurɑ Rɑsɛlin min di, berɑ mi. Be kpuro bɑ kuɑwɑ tɔnu wɔkurɑ nnɛ. \m \v 23 Bilihɑ u bibu yiru mɑrɑ, beyɑ Dɑnu kɑ Nɛfitɑli. Dɑnu u seewɑ u Husimu mɑrɑ. \m \v 24 Nɛfitɑli u mɑɑ seewɑ u Yɑsɛɛli kɑ Guni kɑ Yesɛɛ kɑ Silɛmu mɑrɑ. \p \v 25 Berɑ bɑ sɑ̃ɑ Yɑkɔbun bweseru be bɑ mɑɑ mɑrurɑ Bilihɑn min di. Be kpuro bɑ sɑ̃ɑwɑ mi tɔmbu nɔɔbɑ yiru. Bilihɑ wi, u sɑ̃ɑwɑ Rɑsɛlin yoo wi Lɑbɑni win tundo u nùn wɛ̃. \p \v 26 Tɔn be bɑ kɑ Yɑkɔbu dɑ Eɡibitiɔ be bɑ sɑ̃ɑ win tiin yɛm, bɑ sɑ̃ɑwɑ tɔnu wɑtɑ kɑ nɔɔbɑ tiɑ, win bibun kurɔbu bɑɑsi. \v 27 N deemɑ Yosɛfu u mɑɑ bibu yiru mɑrɑ Eɡibiti mi. Mɑ Yɑkɔbun tɔmbu be bɑ sɑ̃ɑ win yɛm bɑ kɑ wɑ̃ɑ Eɡibitiɔ, ben ɡeerɑ kuɑ tɔnu wɑtɑ kɑ wɔkuru. \s1 Yɑkɔbu kɑ win tɔmbu Eɡibitiɔ \p \v 28 Ye bɑ sisi mi, yerɑ Yɑkɔbu u Yudɑ ɡɔrɑ u dɑ u Yosɛfu sɔ̃ mɑ u dɔɔ Gosɛni ɡiɑ. \v 29 Mɑ Yosɛfu u win kɛkɛ ye dumi ɡɑwe duɑ u kɑ dɑ Gosɛniɔ u kɑ win tundo Isireli yinnɑ. Ye bɑ yinnɑ u nùn ɡɑbɑ wĩirɔ u bɔkɑsi mɑ u swĩisi n kɑ tɛ. \v 30 Mɑ Yɑkɔbu wi bɑ mɑɑ sokumɔ Isireli, u Yosɛfu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɑɑ nɑ̀ n ɡu ɡisɔ, yɑ ǹ tɑɑrɛ, domi nɑ wunɛn wuswɑɑ wɑ, nɑ mɑɑ wɑ mɑ ɑ wɑ̃ɑ hunde sɔɔ. \p \v 31 Yerɑ Yosɛfu u win mɑɑbu kɑ sere mɑɑ win tundon yɛnuɡii be bɑ tie sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ kon dɑ n sunɔ nɔɔsiɑ mɑ bɛɛ nɛn tundon yɛnuɡibu i tunumɑ, bɛɛ be i rɑɑ wɑ̃ɑ Kɑnɑnin temɔ. \v 32 Kon nùn sɔ̃ mɑ yɑɑ sɑbenun sɔmburɑ i rɑ ko. I mɑɑ kɑ bɛɛn yɑ̃ɑnu kɑ bɛɛn kɛtɛbɑ nɑ, kɑ sere bɛɛn ye i mɔ kpuro. \v 33 Yen sɔ̃, ù n dɑ bɛɛ bikiɑ u nɛɛ, \v 34 sɔmbu terɑ̀ i rɑ ko, i nùn wisio i nɛɛ, yɑɑ sɑbenun nɔɔribɑ bu sɑ̃ɑ bɛɛn sɔmburu sɑɑ bɛɛn birun di sere kɑ ɡisɔ, bɛɛ kɑ bɛɛn bɑɑbɑbɑ. Nɡe mɛyɑ i ko wɑ i kɑ sinɑ Gosɛnin temɔ, domi Eɡibitiɡibɑ ku rɑ sɑbe kpɑrobu kɑ̃. \c 47 \p \v 1-2 Yen biruwɑ Yosɛfu u win mɑɑ ben nɔɔbu suɑ bɑ dɑ Eɡibiti sunɔn mi. Mɑ Yosɛfu u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛn mɑɑbu kɑ nɛn tundo bɑ nɑ sɑɑ Kɑnɑnin tem di kɑ ben yɑ̃ɑnu kɑ ben kɛtɛbɑ kɑ ben ye bɑ mɔ kpuro. Wee, bɑ wɑ̃ɑ Gosɛnin temɔ. \p Mɑ u win mɑɑ be Eɡibiti sunɔ tusiɑ. \v 3 Sunɔ wi, u bu bikiɑ u nɛɛ, sɔmbu terɑ̀ i rɑ ko. \p Bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, yɑɑ sɑbenɑ sɑ rɑ kpɑre, yinni. Mɛyɑ mɑɑ bɛsɛn bɑɑbɑbɑn tii. \v 4 Bɑ mɑɑ nɛɛ, sɑ nɑwɑ su kɑ sinɑ tem mi, domi yɑkɑ bekusu sɑri si bɛsɛn yɑɑ sɑbenu koo di, yèn sɔ̃ ɡɔ̃ɔ te, tɑ Kɑnɑnin tem nɛni. Yen sɔ̃nɑ sɑ nun kɑnɑmɔ ɑ de su sinɑ Gosɛnin temɔ. \p \v 5 Yerɑ sunɔ wi, u Yosɛfu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee, wunɛn tundo kɑ wunɛn mɑɑbu bɑ wɔmɑ wunɛn mi. \v 6 Eɡibitin tem kpuro wee wunɛn nɔmuɔ. A de bu sinɑ Gosɛniɔ, domi min temɑ mu ɡeɑ sɑ̃ɑ. À n mɑɑ yɛ̃ ɡɑbɑ kpɑrɑbun hɑniɑ mɔ be sɔɔ, ɑ bu nɛn yɑɑ sɑbenu nɔmu sɔndio. \p \v 7 Yen biru Yosɛfu u kɑ win tundo Yɑkɔbu dɑ Eɡibiti sunɔn mi, bɑ tɔbirinɑ. Mɑ Yɑkɔbu u sunɔ wi domɑru kuɑ. \v 8 Yerɑ sunɔ u nùn bikiɑ u nɛɛ, wunɛn wɔ̃ɔ nyewɑ mini. \p \v 9 Yɑkɔbu u nùn wisɑ u nɛɛ, nɛn wɔ̃ɔ wunɑɑ teeru kɑ wɔkurɑ mi, mìn di nɑ hɑnduniɑ duɑ, nɑ mɑɑ sirenɛwɑ. Nɛn wɔ̃ɔ ɡɑ ǹ dɑbi, ɡɑ ǹ mɑɑ nuku dobu mɔ, mɛyɑ ɡɑ ǹ mɑɑ nɛn bɑɑbɑbɑɡuu turɑ ɡe bɑ kuɑ sɑnɑm mɛ bɑ wɑ̃ɑ hunde sɔɔ. \p \v 10 Mɑ Yɑkɔbu u kpɑm sunɔ domɑru kuɑ bɑ sere yɑrɑ win min di. \p \v 11 Yosɛfu u win tundo kɑ win mɑɑbu sin yeru kuɑ, u bu tem wɛ̃ Rɑmusɛsin berɑ ɡiɑ mi n ɡeɑ bo Eɡibitin tem sɔɔ, nɡe mɛ sunɔ u rɑɑ nùn sɔ̃ɔwɑ u ko. \v 12 Mɑ u win tundon yɛnuɡii be kpuro dĩɑnu wɛ̃ nɡe mɛ ben ɡeerɑ nɛ. \s1 Gɔ̃ɔ bɑkɑru \p \v 13 Sɑnɑm dɔɔ sɑnɑm wee, ɡɔ̃ɔrɑ kpɛ̃ɑ tem mɛ sɔɔ. Bɑɑ dĩɑ burɑ kun mɑɑ wɑ̃ɑ. Eɡibitiɡibu kɑ Kɑnɑnibɑ bɑ wururɑwɑ kpuro ɡɔ̃ɔ ten sɔ̃. \v 14 Bɑ kɑ ben ɡobi kpuro dĩɑnu dwɑ. Mɑ Yosɛfu u ɡobi yi mɛnnɑ u yi sunɔn yɛnuɔ. \v 15 Sɑnɑm mɛ ɡobi kpɑ Eɡibitiɔ kɑ Kɑnɑniɔ, Eɡibitiɡibu kpuro bɑ nɑ bɑ Yosɛfu deemɑ bɑ nɛɛ, ɑ sun dĩɑnu wɛ̃ɛmɑ. Mbɑn sɔ̃nɑ sɑ ko ɡbi ɑ n sun mɛɛrɑ, domi bɛsɛn ɡobi kpɑ. \p \v 16 Yosɛfu u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ì kun ɡobi mɔ, i mɑn bɛɛn yɑɑ sɑbenu wɛ̃ɛmɑ kpɑ n bɛɛ dĩɑnu wɛ̃. \p \v 17 Bɑ kɑ ben dumi kɑ yɑ̃ɑnu kɑ bonu kɑ nɛɛ kɑ kɛtɛkunu Yosɛfu nɑɑwɑ. Mɑ u kɑ ye kpuro bu dĩɑnu kɔsinɑ. Nɡe mɛyɑ bɑ kɑ ben sɑbenu kpuro dĩɑnu kɔsinɑ wɔ̃ɔ ɡe. \v 18 Ye wɔ̃ɔ ɡe, ɡɑ doonɑ, bɑ kpɑm nɑ Yosɛfun mi, bɑ nɛɛ, yinni, sɑ ǹ kpɛ̃ su nun ɡɑ̃ɑnu beruɑ. Bɛsɛn ɡobi kpɑ, bɛsɛn yɑɑ sɑbenu kpuro mɑɑ wɑ̃ɑ wunɛn mi. A yɛ̃ mɑ ɡɑ̃ɑnu kun mɑɑ sun tie mɑ n kun mɔ bɛsɛn wɑsi kɑ bɛsɛn ɡbeɑ. \v 19 Mbɑn sɔ̃nɑ kɑɑ n sun mɛɛrɑ sɑ n ɡbiɔ, kpɑ bɛsɛn ɡbeɑ yu kɑm ko. Yen sɔ̃, ɑ kɑ sun dĩɑnu kɔsinɔ kpɑ bɛsɛn ɡbeɑ yu ko sunɔɡiɑ kpɑ su ko win yobu. A sun dĩɑ bweseru wɛ̃ɛyɔ su duure ni sɑ ko rɑ di sɑ n kɑ wɑ̃ɑ, kpɑ ɡbeɑ ye, yu ku ko ɡbee diinu. \p \v 20 Mɑ Yosɛfu u Eɡibitiɡibun ɡbeɑ kpuro sunɔ dwiɑ, domi ɡɔ̃ɔrɑ derɑ bɑ nùn ye dɔre. Yerɑ tem mɛ kpuro mu kuɑ sunɔɡim. \v 21 Mɑ Yosɛfu u tɔmbu kpuro yɑrinɑsiɑ u bu yoo sɔmburu koosiɑ Eɡibitin tem kpuro sɔɔ. \v 22 Adɑmɑ u ǹ yɑ̃ku kowobun ɡbeɑ dwɑ, domi Eɡibiti sunɔ u woodɑ ɡɑɑ mɔ ye yɑ derɑ u rɑ bu dĩɑnu wɛ̃. Yen sɔ̃nɑ bɑ ǹ ben ɡbeɑ dɔre. \p \v 23 Mɑ Yosɛfu u tɔmbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɡisɔ nɑ bɛɛ dwɑ bɛɛ kɑ bɛɛn ɡbeɑ i kuɑ sunɔn yobu. Wee, nɑ bɛɛ dĩɑ bweseru wɛ̃ɛmɔ i kɑ duure ɡbeɑ ye sɔɔ. \v 24 Sɑnɑm mɛ dĩɑnu rɑ ye, i nu bɔnu koowo subɑ nɔɔbu, i sunɔ sube teeru wɛ̃ kpɑ i subɑ nnɛ tii yiiyɑ. Mi sɔɔrɑ ko i bweseru wunɑ i kɑ duure kpɑ i ye yɑ tie di, bɛɛ kɑ bɛɛn tɔmbu. \p \v 25 Mɑ bɑ nɛɛ, wunɛn durom mɛ, mu sun fɑɑbɑ kuɑ. Tɛ̃ sɑ ko ko sunɔn yobu. \p \v 26 Nɡe mɛyɑ Yosɛfu u kɑ woodɑ yeni yi, ye yɑ nɛɛ, bɑ n dɑ Eɡibitin ɡbeɑn dĩɑnu bɔnu ko subɑ nɔɔbu kpɑ sube teeru tu ko sunɔɡiru. Woodɑ ye, yɑ wɑ̃ɑ sere kɑ ɡisɔ. Yɑ̃ku kowobun ɡbeɑ tɔnɑwɑ yɑ ǹ kue wiɡiɑ. \s1 Ye Yɑkɔbu u kĩ bu nùn kuɑ ù n ɡu \p \v 27 Yɑkɔbu wi bɑ mɑɑ sokumɔ Isireli kɑ wiɡibu bɑ sinɑ Eɡibitin temɔ Gosɛnin berɑ ɡiɑ. Bɑ dukiɑ kpɑɑsinɑmɔ mi, bɑ mɑrurɑmɔ bɑ dɑbiɑmɔ. \v 28 Yɑkɔbu u kuɑ wɔ̃ɔ wɔkurɑ nɔɔbu kɑ yiru Eɡibitin temɔ. Mɑ win wɑ̃ɑrun sɑnɑm kpuro mu kuɑ wɔ̃ɔ wunɑɑ weeru kɑ nɔɔbɑ yiru. \p \v 29 Ye win ɡɔɔ turuku kuɑ, u win bii Yosɛfu sokɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ̀ n wunɛn kĩi ɡeeru wɑ, nɑ nun kɑnɑmɔ, ɑ wunɛn nɔmu dokeo nɛn tɔbuɔ ɑ kɑ bɔ̃re mɑ ɑ ǹ mɑn sikumɔ Eɡibitin tem mini. \v 30 Sɑnɑm mɛ kon kpunɑ n ɡbi n nɛn bɑɑbɑbɑ deemɑ, ɑ nɛn ɡoru suo ɑ kɑ yɑri Eɡibitin di kpɑ ɑ tu sike ben sikɑɔ. \p Yosɛfu u nùn wisɑ u nɛɛ, kon ko nɡe mɛ ɑ ɡeruɑ. \p \v 31 Yɑkɔbu nɛɛ, ɑ bɔ̃ruo. \p Mɑ Yosɛfu u bɔ̃ruɑ. Yen biru Yɑkɔbu u yiirɑ win kpin yerun wiru ɡiɑ u Gusunɔ siɑrɑ. \s1 Yɑkɔbu u Efɑrɑimu kɑ Mɑnɑse domɑru kuɑ \c 48 \p \v 1 Yenibɑ kpuron biru bɑ nɑ bɑ Yosɛfu sɔ̃ɔwɑ mɑ win tundo kun bwɑ̃ɑ do. Yerɑ u win bibu yiru Mɑnɑse kɑ Efɑrɑimu suɑ bɑ dɑ mi. \v 2 Ye bɑ Yɑkɔbu nɔɔsiɑ mɑ win bii Yosɛfu u nɑ win mi, yerɑ u kookɑri kuɑ u seewɑ u sinɑ win kpinu wɔllɔ. \v 3 Mɑ u Yosɛfu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Gusunɔ Dɑm kpuroɡii u mɑn kure Lusiɔ Kɑnɑnin temɔ mɑ u mɑn domɑru kuɑ. \v 4 U nɛɛ, kon mɑrurɑ n dɑbiɑ kpɑ n ko bwese dɑbirun nuuru kpɑ u nɛn bibun bweseru tem mɛ wɛ̃ bɑ n mu mɔ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \v 5 Tɛ̃, Yosɛfu, wunɛn bibu yiru beni, Mɑnɑse kɑ Efɑrɑimu be bɑ nun mɑruɑ Eɡibitin tem mini n kɑ sere nun swĩimɑ mi, bɑ kuɑ nɛɡibu. Nɑ bu mɛɛrɑ nɡe Rubɛni kɑ Simɛɔ. \v 6 Adɑmɑ bii be ɑ mɑrɑ benin biru, berɑ bɑ ko n sɑ̃ɑ wunɛɡibu. Ben mɑɑbun yĩsɑ bɑ koo kɑ tubi di. \v 7 Nɑ yeni mɔ̀wɑ yèn sɔ̃ nɑ wunɛn mɛro Rɑsɛli kĩ. Ye sɑ wee Pɑdɑnin di u mɑn ɡbiiriwɑ swɑɑɔ Kɑnɑnin temɔ ye n tie fiiko su kɑ Efɑrɑtɑ du. Miyɑ nɑ nùn sikɑ. Efɑrɑtɑ yerɑ bɑ mɔ̀ Bɛtelehɛmu. \p \v 8 Mɑ Isireli u Yosɛfun bibu mɛɛrɑ u nɛɛ, berɑ̀ mini. \p \v 9 Yosɛfu u win tundo wisɑ u nɛɛ, nɛn bibɑ mi, be Gusunɔ u mɑn kɑ̃. \p Mɑ Isireli u nɛɛ, ɑ de bu susimɑ nɛn bɔkuɔ kpɑ n bu domɑru kuɑ. \p \v 10 N deemɑ Isirelin nɔni dɑm dwiiyɑ tɔkɔrun sɔ̃. U ǹ mɑɑ kpɛ̃ u yɑm wɑ sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ. Yen sɔ̃nɑ Yosɛfu u bu susisiɑ win bɔkuɔ. Mɑ Isireli u ben bɑɑwure bɔkɑsi u sɔ̃su. \v 11 U Yosɛfu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ ǹ dɑɑ mɑɑ yĩiyɔ n nun wɑ. N wee, sere kɑ wunɛn bibɔ Gusunɔ u derɑ nɑ wɑ. \p \v 12 Mɑ Yosɛfu u bii be seeyɑ sɑɑ win tundon tɑɑrun kɔkɔrun di, mɑ win tii u yiirɑ win wuswɑɑɔ u siriru tem turɑ. \v 13 Yen biru u Efɑrɑimu yɔ̃rɑsiɑ Isirelin nɔm dwɑrɔ, Mɑnɑse mɑɑ win nɔm ɡeuɔ. \v 14 Adɑmɑ Isireli u win nɔm ɡeu dɛmiɑ u sɔndi Efɑrɑimun wirɔ wi u sɑ̃ɑ yɑ̃kɑbu. Mɑ u win nɔm dwɑru sɔndi Mɑnɑsen wirɔ. N deemɑ Isireli u yɛ̃ sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ ye u mɔ̀. U yɛ̃ mɑ Mɑnɑsewɑ u sɑ̃ɑ yerumɑ. \v 15 Mɑ u Yosɛfu domɑru kuɑ u nɛɛ, \q1 Gusunɔ wìn wuswɑɑɔ nɛn bɑɑbɑbɑ Aburɑhɑmu kɑ Isɑki bɑ ben wɑ̃ɑru di, \q1 wiyɑ u mɑn kpɑrɑ sɑɑ nɛn mɑrubun di sere kɑ ɡisɔ. \q1 \v 16 Win ɡɔrɑdo u mɑɑ mɑn wɔrɑ kɔ̃sɑ kpuron di. \q1 Gusunɔ wiyɑ u koo wunɛn bii beni domɑru kuɑ. \q1 Nɛn yĩsiru kɑ nɛn bɑɑbɑbɑ Aburɑhɑmu kɑ Isɑkin yĩsinɑ bɑ koo kɑ bu soku, \q1 kpɑ bu mɑrurɑ bu dɑbiɑ. \p \v 17 Sɑnɑm mɛ Yosɛfu u wɑ mɑ win tundo u win nɔm ɡeu sɔndi Efɑrɑimun wirɔ, win nukurɑ kun dore, yerɑ u nɔmu ɡe nɛnuɑ u ɡɑwɑ Efɑrɑimun wirun di u sɔndi Mɑnɑsen wirɔ. \v 18 Mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n ǹ mɛ bɑɑbɑ, domi winiwɑ u sɑ̃ɑ yerumɑ. A wunɛn nɔm ɡeu sɔndio win wirɔ. \p \v 19 Adɑmɑ u yinɑ u nɛɛ, nɑ yɛ̃ mɛ, nɛn bii, nɑ yɛ̃. Win tii u koo mɑɑ ko bwese bɑkɑrun nuuru. Adɑmɑ win wɔnɔ koo nùn kerɑ. Wiyɑ u koo ko bwese dɑbinun nuuru. \p \v 20 U bu domɑru kuɑ dɔmɑ te, u nɛɛ, Isirelibɑ bɑ̀ n domɑru mɔ̀, bɛɛn yĩsɑ bɑ koo kɑ ko bu nɛɛ, Gusunɔ u nun koowo nɡe Efɑrɑimu kɑ Mɑnɑse. \p Nɡe mɛyɑ u kɑ Efɑrɑimu ɡbiisiɑ. \v 21 Mɑ Isireli u Yosɛfu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee, nɑ ɡɔɔ turuku kuɑ. Adɑmɑ Gusunɔ u ko n kɑ bɛɛ wɑ̃ɑ kpɑ u kɑ bɛɛ wurɑ bɛɛn bɑɑbɑbɑn temɔ. \v 22 Miyɑ kon nun tem ɡɑm sosiɑ mɛ nɑ ǹ wunɛn mɑɑbu kɑ wɔnɔ wɛ̃ɛmɔ. Tem mɛ, mu sɑ̃ɑwɑ mɛ nɑ mwɑ Amɔrebɑn nɔmɑn di kɑ tɑkobi kɑ tɛndu. \s1 Yɑkɔbun ɡɑri dɑ̃ɑki \c 49 \p \v 1 Yen biru Yɑkɔbu u win bibu sokɑ u nɛɛ, \q1 i mɛnnɑmɑ kpɑ n bɛɛ sɔ̃ \q1 ye n koo bɛɛ deemɑ ɑmɛn biru. \q1 \v 2 I nɑ i nɔ nɛn bibu, i mɑn swɑɑ dɑkio. \q1 \v 3 Rubɛni, wunɛ nɛn bii yerumɑ, ɑ sɑ̃ɑwɑ nɛn dɑm. \q1 Wunɑ nɑ mɑrɑ nɛn ɑluwɑɑsiru sɔɔ. \q1 Wunɑ ɑ yiiko kɑ dɑm bo nɛn bibu sɔɔ. \q1 \v 4 Adɑmɑ ɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe nim torɑ, ɑ ǹ ɡɑyɑ mɔ. \q1 Yen sɔ̃nɑ ɑ ǹ kɑɑ ko wunɛn wɔnɔbun wiruɡii. \q1 Domi ɑ kɑ nɛn kurɔ Bilihɑ kpunɑ, \q1 ɑ nɛn kpin yeru disi doke. \q1 \v 5 Wunɛ Simɛɔ kɑ Lefi, dɑɑ tiɑ i mɔ. \q1 I rɑ bɛɛn tɑkobi suewɑ kɑ ɡbɑnɑ i kɑ kɔ̃sɑ ko. \q1 \v 6 Bɛɛn mɔrun sɔ̃ i tɔmbu ɡo. \q1 Bɛɛn nuku kɔ̃surun sɔ̃ \q1 i kɛtɛ kinɛnun nɑɑ sĩinu bɔɔrɑ. \q1 Yen sɔ̃, nɛn ɡɔ̃ru ɡu ku rɑɑ du \q1 bɛɛn kɑnkɑm wesiɑnɔ sɔɔ. \q1 Nɛn bwɛ̃rɑ yu ku rɑɑ kɑ bɛɛ mɛnnɛ. \q1 \v 7 Bɛɛn mɔru yu ko bɔ̃rurɑ yèn sɔ̃ yɑ sɑ̃ɑ ɡbɑnɑɡiɑ. \q1 Mɛyɑ mɑɑ kɑ bɛɛn nuku ɡbisibu yèn sɔ̃ bu ǹ wɔnwɔndu mɔ. \q1 I ko n yɑrinɛwɑ bɛɛn tem kpuro sɔɔ. \q1 \v 8 Wunɛ mɑɑ Yudɑ, wunɛn mɑɑbu kɑ wɔnɔbu bɑ koo nun siɑrɑ. \q1 Kɑɑ wunɛn yibɛrɛbɑn wĩinu tɑɑre. \q1 Wunɛn tundo bisibu bɑ koo nun yiirɑwɑ. \q1 \v 9 Yudɑ nɛn bii, ɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe ɡbee sunɔ kpɛmbu, \q1 ɡe ɡɑ yɑɑ ɡoomɑ ɡɑ wee, \q1 kpɑ ɡu kpɑm wurɑ ɡu yɑɑ sɑ̃kiriɑ. \q1 A sɛ̃ nɡe ɡbee sunɔ mɛro. \q1 Wɑrɑ koo kɑ̃ku u nun bɛsu. \q1 \v 10 Bɑndɑ kun doonɔ wunɛn bweserun di. \q1 Sinɑ bɔrɑ kun kisirɑmɔ wunɛn nɔmun di, \q1 sere Silo ù n tunumɑ, \q1 kpɑ bwesenu kpuro nu nùn mɛm nɔɔwɑ. \q1 \v 11 Wunɛn resɛm yɑ koo kuurɑ \q1 sere ɑ wunɛn kɛtɛku kɑ ɡen buu sɔri mi. \q1 Yen mɑrum mu koo nun tɑm wɛ̃ mu n kpɑ̃ \q1 sere ɑ kɑ mu wunɛn yɑ̃nu teɑ nɡe nim. \q1 \v 12 Kpɑ wunɛn nɔni yi n sɔ̃ri tɑm mɛn sɔ̃. \q1 Kpɑ wunɛn donnu nu n buriri bom bekum sɔ̃. \q1 \v 13 Wunɛ mɑɑ Sɑbuloni, kɑɑ n wɑ̃ɑwɑ nim wɔ̃kun ɡoorɔ mi ɡoo nimkusu rɑ yɔ̃re. \q1 Wunɛn tem mu ko n tɛriewɑ sere Sidoni ɡiɑ. \q1 \v 14 Isɑkɑri, wunɛ ɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe kɛtɛku dɑmɡuu. \q1 A rɑ kɑ̃ ɑ n wɑ̃ɑ tem nɔɔ burɑ yenun bɑɑbɑ sɔɔ. \q1 \v 15 A wɑ mɑ mi ɑ wɛ̃re n wɑ̃. \q1 Tem mɛ, mu mɑɑ ɡeɑ sɑ̃ɑ. \q1 Yen sɔ̃nɑ ɑ wurɑ ɑ sɔmunu suɑ kpɑ ɑ yoo sɔmburu ko. \q1 \v 16 Wunɛ mɑɑ Dɑnu, wunɑ kɑɑ n dɑ wunɛn bweserun ɡɑri wunɑnɛ Isirelibɑn suunu sɔɔ. \q1 \v 17 Kɑɑ n sɑ̃ɑwɑ nɡe surɔkɔru swɑɑ sɔɔ, \q1 te tɑ dumin nɑɑ sĩinu dwɛ̃ɛmɔ, \q1 mɑɑsɔbu bu kɑ fukurɑ yin wɔllun di. \q1 \v 18 Yinni Gusunɔ, nɑ wunɛn fɑɑbɑ yĩiyɔ. \q1 \v 19 Wunɛ mɑɑ Gɑdi, wɛrɔ dɑbirɑ tɑ koo nun wɔri, \q1 ɑdɑmɑ kɑɑ bu kɑmiɑ ɑ ɡirɑ. \q1 \v 20 Asɛɛ, wunɛ mɑɑ, wunɛn tem mu ko n dĩɑ ɡeenu mɔ. \q1 Sinɑ dimɑ kɑɑ n dɑ di. \q1 \v 21 Wunɛ mɑɑ Nɛfitɑli, ɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe ɡinɑ ye yɑ tii mɔru kĩ, \q1 yɑ mɑɑ bii burɑnu mɑrumɔ. \q1 \v 22 Wunɛ Yosɛfu, ɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe kɛtɛku ɡbeeku ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ bwiɑn bɔkuɔ. \q1 A sɑ̃ɑwɑ nɡe kɛtɛku buu ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ ɡuurun ɡɑ̃ɑrɔ. \q1 \v 23 Yibɛrɛbɑ bɑ nun nɔɔ kuurɑ, \q1 bɑ nun wɔri kɑ mɔru, \q1 bɑ nun sɛ̃ɛnu twee. \q1 \v 24 Adɑmɑ wunɛn tɛndɑ kun wurure \q1 yèn sɔ̃ nɛn Yinni, Gusunɔ Dɑm kpuroɡii, u wunɛn nɔmɑ dɑm kɑ̃ɑ. \q1 Wi, wi u Isirelibɑ kpɑre, \q1 u bu ɡɑnuɑ nɡe kpee bɑkɑru, \q1 \v 25 wiyɑ u koo nun somi u nun domɑru kuɑ, \q1 kpɑ ɡurɑ yu nun nɛɛyɑ, \q1 kpɑ nim mu n yibɑ bwiiyɔ yi ɑ mɔ wunɛn tem sɔɔ. \q1 U koo mɑɑ wunɛn kurɔbu ko bii mɛrobu, \q1 kpɑ wunɛn sɑbenu nu mɑ. \q1 \v 26 Wunɛn domɑru tɑ koo wunɛn bɑɑbɑbɑɡiru kerɑ. \q1 Tɑ kpɑ̃ tɑ ɡuunu kpuro kere. \q1 Domɑ te, tɑ ko n nun wɑ̃ɑsiwɑ, Yosɛfu, \q1 wunɛ wi ɑ sɑ̃ɑ nɛnɛm wunɛn mɑɑbu sɔɔ. \q1 \v 27 Wunɛ mɑɑ Bɛnyɑmɛɛ, ɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe dɛmɑku \q1 ɡe ɡɑ rɑ n yɑɑ ɡoomɔ bururu kɑ yokɑ ɡɑ n temmɔ. \p \v 28 Nɡe mɛyɑ Isireli u kɑ win bibu domɑru kuɑ nɛnnɛnkɑ. Ye u mɑɑ bu sɔ̃ɔwɑ, yerɑ mi. Bii beyɑ bɑ kuɑ win bwese kɛri wɔkurɑ yiru ye. \s1 Yɑkɔbun ɡɔɔ \p \v 29 Yen biru Yɑkɔbu u win bibu yiire u nɛɛ, nɑ dɔɔ n nɛn tɔmbu deemɑ ɡɔriɔ. I mɑn sikuo nɛn bɑɑbɑbɑn sikirɔ, kpee wɔru sɔɔ ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ Eforoni Hɛtin ɡberɔ. \v 30 Kpee wɔru ɡerɑ ɡɑ wɑ̃ɑ Mɑkpelɑn ɡberɔ, Mɑnden deedeeru Kɑnɑnin temɔ. Gbee terɑ Aburɑhɑmu u dwɑ Eforoni Hɛtin mi, tu kɑ ko win tɔmbun siku yeru. \v 31 Miyɑ bɑ Aburɑhɑmu sikuɑ kɑ win kurɔ Sɑɑrɑɑ, kɑ mɑɑ Isɑki kɑ win kurɔ Rebekɑ. Miyɑ nɑ mɑɑ Leɑ sikuɑ. \v 32 Bɑ ɡbee te kɑ ten kpee wɔru ɡe dwɑwɑ Hɛtibɑn mi. \p \v 33 Sɑnɑm mɛ Yɑkɔbu u win bibu ɡɑri yi sɔ̃ɔwɑ u kpɑ, yerɑ u win nɑɑsu suɑ u sɔndi kpin yeru wɔllɔ mɑ u ɡu u dɑ u win bɑɑbɑbɑ deemɑ. \s1 Yɑkɔbun sikubu \c 50 \p \v 1 Yerɑ Yosɛfu u dɑ u win tundo sɛ̃re u swĩisimɔ. \v 2 Mɑ u win tiin dokotorobɑ yiire bu win tundon ɡoru tim sɑwɑ tu ku kɑ kɔ̃si. Mɑ bɑ tu tim mɛ sɑwɑmɔ \v 3 n kɑ kuɑ sɔ̃ɔ weeru. Eɡibitiɡibɑ ɡɔɔ wooru sinɑ sere sɔ̃ɔ wɑtɑ kɑ wɔkuru. \p \v 4 Sɑnɑm mɛ bɑ ɡɔɔ woo ten bɑɑ kpɑ, Yosɛfu u Eɡibiti sunɔn yɛnuɡibu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i suuru koowo, nɑ̀ n kĩi ɡeeru wɑ bɛɛn mi, nɑ kĩ i mɑn sunɔ sɔ̃ɔwɑ i nɛɛ, \v 5 nɛn tundo u kɑ mɑn ɑrukɑwɑni bɔkuɑ u nɛɛ, wee, u koo ɡbi. Mɑ u mɑn bɔ̃rusiɑ u nɛɛ, ù n ɡu, n kɑ nùn doo n sike siki te u ɡbɑ sɔɔ Kɑnɑnin temɔ. Yen sɔ̃nɑ nɑ kĩ n dɑ mi, n nùn sike, kpɑ n ɡɔsirɑmɑ. \p \v 6 Yerɑ sunɔ u nùn wisɑ u nɛɛ, ɑ seewo ɑ dɑ ɑ wunɛn tundo sike nɡe mɛ u nun bɔ̃rusiɑ. \v 7 Yosɛfu u seewɑ u dɑ u kɑ win tundo sike. Eɡibiti sunɔn sɔm kowobu kpuro bɑ nùn swĩi kɑ win yɛnun wiruɡibu kɑ Eɡibitin wiruɡibu \v 8 kɑ Yosɛfun yɛnuɡibu kɑ win mɑɑbu kɑ wɔnɔ, win tundon yɛnuɡibu kpuro ɡesi. Bibu kɑ yɑ̃ɑnu kɑ kɛtɛbɑ tɔnɑwɑ bɑ deri Gosɛniɔ. \v 9 Kɛkɛ be dumi ɡɑwe kɑ mɑɑsɔbu bɑ mɑɑ Yosɛfu swĩi sere tɔn wɔru ɡe, ɡɑ kpɛ̃ɑ n bɑndɑ. \p \v 10 Ye bɑ turɑ doo soo yerɔ te bɑ rɑ soku Atɑdi, Yuudɛnin dɑɑrun ɡuruɔ, miyɑ bɑ nɔɔɡiru suɑ tɑ̃ɑ tɑ̃ɑ bɑ ɡɔɔ wuri mɔ̀. Mɑ Yosɛfu u win tundon ɡɔɔ wooru sinɑ mi, sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru. \v 11 Kɑnɑnin temɡibu bɑ ɡɔɔ woo te wɑ Atɑdin doo soo yeru mi, mɑ bɑ nɛɛ, wee, Eɡibitiɡibu bɑ ko n dɑmɡii ɡoon ɡɔɔ mɔ̀. \p Yen sɔ̃nɑ bɑ doo soo yee te sokɑ Abɛli Misirɑimu kɑ ben bɑrum. Tɑ wɑ̃ɑwɑ Yuudɛnin dɑɑrun ɡuruɔ. \p \v 12 Nɡe mɛyɑ Yɑkɔbun bibɑ kuɑ ye u bu yiire. \v 13 Bɑ win ɡoru suɑ bɑ kɑ dɑ Kɑnɑnin temɔ bɑ sikuɑ kpee wɔru sɔɔ Mɑkpelɑɔ. Kpee wɔru ɡe, ɡɑ wɑ̃ɑ ɡberu ɡɑru sɔɔ Mɑnden deedeeru te Aburɑhɑmu u dwɑ Eforoni Hɛtin mi, tu kɑ ko win tɔmbun siku yeru. \p \v 14 Ye Yosɛfu u win tundo sikuɑ u kpɑ, u ɡɔsirɑmɑ Eɡibitiɔ kɑ win mɑɑbu kɑ be bɑ kɑ nùn dɑ kpuro. \s1 Yosɛfu kɑ win mɑɑbu Yɑkɔbun ɡɔɔn biru \p \v 15 Ye Yosɛfun mɑɑbɑ wɑ ben tundo u ɡu, yerɑ bɑ nɛɛ, sɔrɔkudo Yosɛfu koo sun tusi kpɑ u sun kɔ̃sɑ kpuro kɔsie ye sɑ rɑɑ nùn kuɑ. \v 16 Mɑ bɑ nùn ɡɔriɑ bɑ nɛɛ, bɛsɛn tundo u sere ɡbi u sun woodɑ yeni wɛ̃ \v 17 u nɛɛ, su nun ɡɑri yini sɔ̃, ɑ be ɡem mɔ, ɑ kɑ sun suuru koowo ɑ bɛsɛn durum ye kpuron ɡɑri wunɔ wunɛn ɡɔ̃run di, domi sɑ nun torɑri. Yen sɔ̃, ɑ sun suuru kuo bɛsɛ be sɑ Gusunɔ, wunɛn bɑɑbɑn Yinni sɑ̃ɑmɔ. \p Sɑnɑm mɛ Yosɛfu u ɡɑri yini nuɑ u swĩ. \v 18 Yerɑ win mɑɑ ben tii bɑ dɑ bɑ yiirɑ win wuswɑɑɔ bɑ nɛɛ, ɑ sun ɡɑrisio wunɛn yobu. \p \v 19 Mɑ Yosɛfu u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i ku bɛrum ko, nɑ ǹ Gusunɔ. \v 20 Kɔ̃sɑ i rɑɑ bwisikɑ i mɑn kuɑ, ɑdɑmɑ Gusunɔ u kɔ̃sɑ ye ɡɔsiɑ ɡeɑ u kɑ tɔn dɑbinu fɑɑbɑ kuɑ nɡe mɛ sɑ wɑɑmɔ ɡisɔ. \v 21 Ǹ n mɛn nɑ, i ku bɛrum ko, kon bɛɛ kɑ bɛɛn bibu nɔɔri. \p Mɑ u bu nukuru yɛmiɑsiɑ kɑ ɡɑri dori. \p \v 22 Yosɛfu u sinɑ Eɡibitiɔ wi kɑ win tundon yɛnuɡibu. Win wɑ̃ɑrun sɑnɑm kpuro kuɑwɑ wɔ̃ɔ wunɔbu kɑ wɔkuru (110). \v 23 U Efɑrɑimun bibu wɑ sere kɑ win debuminɔ. Mɛyɑ u mɑɑ Mɑnɑsen bii Mɑkirin bibu wɑ u sɔndi win tɑɑrɔ. \p \v 24 Yen biru u win mɑɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ kon ɡbi ɑdɑmɑ Gusunɔ u koo nɑ u bɛɛ yɑrɑ tem mɛn di, kpɑ u kɑ bɛɛ dɑ tem mɛ sɔɔ, mɛ̀n nɔɔ mwɛɛru u Aburɑhɑmu kɑ Isɑki kɑ Yɑkɔbu kuɑ. \v 25 Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i bɔ̃ruo mɑ Gusunɔ ù n nɑ u bɛɛ yɑrɑ mi n tomɑ minin di, i ko nɛn kukunu suɑ i kɑ doonɑ. \p \v 26 Yosɛfu u kuɑwɑ wɔ̃ɔ wunɔbu kɑ wɔkuru u kɑ kpunɑ u ɡu. Yerɑ bɑ win ɡoru tim sɑwɑ bɑ doke kpɑkororu sɔɔ Eɡibitiɔ.