\id EZK \ide UTF-8 \h Esekiɛli \mt1 ESEKIƐLI \ip Sɑnɑm mɛ Esekiɛli u Gusunɔn ɡɑri yini ɡeruɑ u wɑ̃ɑwɑ Bɑbiloniɔ u yoru dimɔ kɑ win mɛro bisibu Yudɑ ɡɑbu. U wɑ̃ɑwɑ yoo te sɔɔ, Bɑbiloniɡibu bɑ sere Yerusɑlɛmu kɔsukɑ. \ip Gbiikɑɑ, u Yudɑbɑ sɔ̃ɔmɔ mɑ Gusunɔ u koo bu siri kpɑ u de yibɛrɛbɑ bu Yerusɑlɛmu wɔri bu kɑmiɑ. Yiruse, Gusunɔ u koo mɑɑ bwese tukunu siri yèn sɔ̃ nu win tɔmbu dɑm dɔre. Itɑse, u Yudɑbɑ nukuru yɛmiɑsiɑmɔ, domi Gusunɔ u nɔɔ mwɛɛru kuɑ mɑ u koo de bu wurɑmɑ Yerusɑlɛmuɔ kpɑ ben siɑ yu wɛ̃rɑ. Nnɛse, u wɑ win kɑ̃siru sɔɔ nɡe mɛ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yeru tɑ koo kpɑm wurɑmɑ. \is1 Tire ten kpunɑɑ \iq1 1. Esekiɛlin sokuru, wiru 1n di sere wiru 3. \iq1 2. Gɑri yi u ɡeruɑ Yudɑbɑn sɔ̃ yibɛrɛbɑ bu sere Yerusɑlɛmu wɔri, wiru 4n di sere wiru 24. \iq1 3. Gɑri yi u ɡeruɑ bwese tukunun sɔ̃, wiru 25n di sere wiru 32. \iq1 4. Bɑ koo Yerusɑlɛmu seeyɑ, wiru 33n di sere wiru 39. \iq1 5. Sɑ̃ɑ yee kpɑɑru kɑ̃siru sɔɔ, wiru 40n di sere wiru 48. \ie \c 1 \s1 Yinni Gusunɔ u tii Esekiɛli sɔ̃ɔsi \p \v 1-3 Wɔ̃ɔ tɛnɑsen suru nnɛsen sɔ̃ɔ nɔɔbuse sɔɔrɑ Esekiɛli, yɑ̃ku kowo Busin bii u wɑ̃ɑ dɑɑ te bɑ mɔ̀ Kebɑrin ɡoorɔ kɑ Yuu be bɑ yoru mwɛɛrimɑ sɑnnu. Miyɑ u wɑ wɔllɑ kɛniɑrɑ mɑ Gusunɔ u derɑ u kɑ̃siru wɑ. U kɑ nùn ɡɑri kuɑ mɑ win dɑm nùn nɛnuɑ. N deemɑ sinɑ boko Yoyɑkimun wɔ̃ɔ nɔɔbusewɑ mi, ye u kɑ wɑ̃ɑ yoru sɔɔ Bɑbiloniɔ. \p \v 4 Wee ye u wɑ kɑ̃si te sɔɔ. U woo bɔkɔ wɑ ɡɑ seemɑ sɑɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑn di ɡɑ ɡuru wiru sɔɔwɑ kɑ ɡuru mɑɑkinu. Mɑ yɑm bururɑm mu ɡuru wii te sikerenɛ. Mɑ ten suunu sɔɔ n bɑllimɔ nɡe sii ɡɑn te bɑ wɔriɑsiɑ. \v 5 Guru wii te sɔɔ, hunde konibɑ nnɛ bɑ wɑ̃ɑ mi be bɑ kɑ tɔmbu weenɛ. \v 6 Ben bɑɑwure wuswɑɑ nnɛ kɑ kɑsenu nnɛwɑ u mɔ. \v 7 Ben kɔ̃ri yi dɛnde. Mɑ ben nɑɑsu su kɑ nɑɑ buun nɑɑ kɑburosu weenɛ, mɑ su bɑllimɔ nɡe sii ɡɑn te bɑ wɔriɑsiɑ. \v 8 Kɑsɑ yen bɑɑyeren temɔ, tɔnun nɔmuwɑ ɡɑ wɑ̃ɑ mi. Nɔmɑ yen bɑɑyere yɑ dɛmiɛwɑ mi wuswɑɑ kɑ kɑsɑ ye, yɑ mɛɛrɑ. \v 9 Kɑsɑ ye kpuro yɑ nɔsu ɡirɑrinɛwɑ. Hunde koni be, bɑ̀ n sĩimɔ, bɑ ku rɑ sĩire. Mi bɑ dɔɔ, miyɑ bɑ rɑ n mɛɛrɑ. \v 10 Hunde koni ben bɑɑwure u wuswɑɑ mɔwɑ nnɛ. Tiɑ yɑ sɑ̃ɑ tɔnun wuswɑɑ. Yen nɔm ɡeu ɡiɑ, ɡbee sunɔn wuswɑɑ. Yen nɔm dwɑru ɡiɑ kɛtɛn wuswɑɑ. Yen biru ɡiɑ mɑɑ ɡunɔ bɑkerun wuswɑɑ. \v 11 Ben bɑɑwuren kɑsɑ yiru yɑ dɛmiɑrewɑ wɔllɔ mɑ yɑ ɡirɑrinɛ mi ɡiɑ. Mɑ yiru ye yɑ mɑɑ tie yɑ ben wɑsi wukiri. \v 12 Mi wuswɑɑ yen bɑɑyere yɑ wɑ̃ɑ, mi ɡiɑwɑ yɑ mɛɛrɑ. Yen sɔ̃nɑ mi bɑ kĩ bu dɑ kpuro, bɑ rɑ dewɑ bɑ kun sĩire. \v 13 Hunde koni ben bɑɑ sɔɔ, dɔ̃ɔ ɡɛ̃ɛyɑ yi wɑ̃ɑ mi, yi fĩɑmɔ nɡe wĩi bɔnnu. Dɔ̃ɔ win yɑm bururɑm mu kpɑ̃. Min diyɑ dɔ̃ɔ buri yi yɑrimɔ nɡe ɡuru mɑɑkinu. \v 14 Hunde koni be, bɑ rɑ n sɑ̃uwɑ nɡe ɡuru mɑɑkinu, bɑ n dɔɔ, bɑ n wee. \p \v 15 Ye u bu mɛɛrɑ mɛsum, yerɑ u uruu wɑ yɑ tem ɡirɑri ben bɑɑwuren bɔkuɔ. \v 16 Uruu be, bɑ bɑllimɔwɑ nɡe kpee ɡobiɡinu. Mɑ bɑ weenɛ. Mɑ n sɑ̃ɑre uruu bɑɑyere yɑ wɑ̃ɑ uruu ɡɑɑ sɔɔ. \v 17 Bɑ koo kpĩ bu dɑ berɑ nnɛ kpuro sɔɔ bɑ kun tii sĩiyɛ. \v 18 Ben ɡunum mu nɑnum mɔ. Mɑ ben nɔsu sɔɔ n sɑ̃ɑre ɡɑ̃ɑnu mɑni mɑni ni nu bɑllimɔ. \v 19 Hunde koni be, bɑ̀ n sɑnum seewɑ, uruu be, bɑ rɑ n wɑ̃ɑwɑ ben bɔkuɔ. Bɑ̀ n mɑɑ yɔ̃ɔwɑ, kɑ be sɑnnɑ. \v 20 Hunde koni be, bɑ rɑ dewɑ mi bɑ kĩ, ɑdɑmɑ kɑ uruu be sɑnnɑ. Domi beyɑ bɑ uruu be ɡɑwe. \v 21 Yen sɔ̃nɑ bɑ̀ n sĩimɔ, uruu be, bɑ rɑ n mɑɑ sĩimɔ. Bɑ̀ n yɔ̃rɑ kpɑ uruu be, bu yɔ̃rɑ. Bɑ̀ n mɑɑ seewɑ, kpɑ uruu be, bu mɑɑ se. Domi hunde koni ben hunde yɑ wɑ̃ɑwɑ uruu be sɔɔ. \p \v 22 Mɑ ɡɑ̃ɑnu tɛrie hunde koni ben wɔllɔ nu bɑllimɔ nɡe kpee ɡobiɡinu. \v 23 Mɑ bɑ ben kɑsɑ yiru yiru dɛmiɛ yɑ ɡirɑrinɛ ɡɑ̃ɑ nin temɔ. Mɑ yiru yiru ye yɑ bu tie yɑ ben wɑsi wukiri. \v 24 Sɑnɑm mɛ bɑ sĩimɔ, yerɑ nɑ ben kɑsɑn wɔkinu nɔɔmɔ nɡe nim wɔ̃kun wɔkinu, ǹ kun mɛ nɡe Gusunɔ Dɑm kpuroɡiin nɔɔ, ǹ kun mɛ nɡe tɑbu kowo wuurun wɔkinu. Adɑmɑ ye bɑ yɔ̃rɑ, bɑ ben kɑsɑ ye kuruɑwɑ. \v 25 Mɑ nɑ mɑɑ wɔkinu nɔɔmɔ ɡɑ̃ɑ nin wɔllun di. \v 26 Mɑ nɑ ɡɑ̃ɑnu wɑ mi, nu kɑ sinɑ kitɑru weenɛ, nu bɑllimɔ nɡe kpee ɡobiɡinu. Mɑ nɑ mɑɑ ɡɑ̃ɑnu wɑ nu sɔ̃ sinɑ kitɑ ten wɔllɔ nu kɑ tɔnu weenɛ. \v 27 Mɑ n sɑ̃ɑre tɔnu wi, u bɑllimɔ nɡe sii ɡɑn te bɑ wɔriɑsiɑ dɔ̃ɔn suunu sɔɔ. Mɑ yɑm bururɑm kɑ nùn sikerenɛ. \v 28 Yɑm bururɑm mɛ, mu kɑ ɡuru wɑɑ weenɛ ye yɑ bɑllimɔ sɑnɑm mɛ ɡurɑ nɛmɔ. Yenibɑ kpuro yɑ sɑ̃ɑwɑ Yinni Gusunɔn yiikon ɡirimɑ. \s1 Gusunɔ u Esekiɛli ɡɔrɑ \s2 Isirelibɑn mi \p Ye u ye kpuro wɑ mɛ, yerɑ u yiirɑ u wuswɑɑ tem ɡirɑri. Mɑ u nuɑ ɡoo u kɑ nùn ɡɑri kuɑ. \c 2 \p \v 1 U nɛɛ, tɔnun bii, ɑ seewo ɑ yɔ̃rɑ, kpɑ n nun ɡɑri sɔ̃. \p \v 2 Sɑnɑm mɛ u kɑ nùn ɡɑri yi mɔ̀, yerɑ Yinni Gusunɔn Hunde u nùn yɔɔwɑ mɑ u nùn yɔ̃rɑsiɑ. Mɑ u yɛ̃ro swɑɑ dɑki wi u kɑ nùn ɡɑri mɔ̀ mi. \v 3 U nɛɛ, tɔnun bii, nɑ nun ɡɔriɔ Isirelibɑn mi, be bɑ mɑn seesimɔ. Wee be, kɑ ben bɑɑbɑbɑ bɑ mɑn torɑ sere kɑ ɡisɔ. \v 4 Tɔn be, bɑ swɑɑ tɑu, bɑ mɑɑ ɡɔ̃ru bɔɔbu. Ben miyɑ nɑ nun ɡɔriɔ kpɑ ɑ bu sɔ̃ ɑ nɛɛ, ɑmɛniwɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡeruɑ. \v 5 Nɑ nɛɛ, wee bɑ sɑ̃ɑ mɛm nɔɔ sɑribɑ. Bɑ nun swɑɑ dɑki? Bɑ ǹ nun swɑɑ dɑki? Kɑ mɛ, bɑ koo ɡiɑ mɑ Gusunɔn sɔmɔ u wɑ̃ɑ ben suunu sɔɔ. \p \v 6 Wunɛ Esekiɛli, ɑ ku bu nɑsiɑ, ɑ ku mɑɑ ben ɡɑrin bɛrum ko, bɑɑ mɛ n ko n sɑ̃ɑre ɑ wɑ̃ɑ sɑ̃ki kɑ niin suunu sɔɔ. Domi bɑ sɑ̃ɑwɑ mɛm nɔɔ sɑribɑ. \v 7 Bɑ nun swɑɑ dɑki? Bɑ ǹ nun swɑɑ dɑki? A ɡesi bu sɔ̃ɔwɔ ye nɑ ɡeruɑ, bɑɑ mɛ bɑ sɑ̃ɑ mɛm nɔɔ sɑribɑ. \p \v 8 Adɑmɑ wunɛ, tɔnun bii, ɑ nɔɔwɔ ye kon nun sɔ̃. A ku ko mɛm nɔɔ sɑri nɡe bwese te. A wunɛn nɔɔ wukio kpɑ ɑ tem ye kon nun wɛ̃. \p \v 9 Sɑɑ yerɑ Esekiɛli u nɔmu ɡɑɡu wɑ ɡɑ dɛmiɛ win mi ɡiɑ, ɡɑ tireru nɛni te bɑ kuruɑ. \v 10 Nɔmu ɡe, ɡɑ tire te kusiɑ win wuswɑɑɔ. Bɑ tu yoruɑwɑ berɑ yiru kpuro. Gɑri yi yi yoruɑ tire te sɔɔ, yiyɑ weeweenu kɑ wuri kɑ nuku sɑnkirɑnun ɡɑri. \c 3 \p \v 1 U mɑɑ nɛɛ, tɔnun bii, ɑ tire teni temwɔ kpɑ ɑ dɑ ɑ kɑ Isirelibɑ ɡɑri ko. \p \v 2 Ye u nɔɔ wukiɑ, yerɑ Gusunɔ u tire te kpɛ̃ɛ mi, u derɑ u tu temɑ. \v 3 Mɑ u nɛɛ, tɔnun bii, ɑ wunɛn nukuru yibio kpɑ ɑ wunɛn wɑsi diisiɑ kɑ tire te nɑ nun wɛ̃ mi. \p Ye u tire te temɑ, mɑ tɑ nùn dore nɡe tim. \p \v 4 Yerɑ u mɑɑ nɛɛ, Esekiɛli, ɑ seewo ɑ dɑ Isirelibɑn mi kpɑ ɑ bu nɛn ɡɑri sɔ̃. \v 5-6 N ǹ mɔ nɑ nun ɡɔriɔ bwese tuku dɑbinun mi, nìn bɑrum mu nɔɔbu sɛ̃, ɑ ǹ mɑɑ kpɛ̃ ɑ ben ɡɑri tubu. Adɑmɑ Isirelibɑn miyɑ nɑ nun ɡɔriɔ. Nɑ̀ n dɑɑ nun ɡɔrɑ bwese tuku nin mi, nu koo nun swɑɑ dɑki, \v 7 ɑdɑmɑ wee, Isirelibɑ bɑ ǹ nun swɑɑ dɑkimɔ. Domi bɑ ǹ kĩ bu nɛn ɡere nɔ yèn sɔ̃ be kpuro bɑ swɑɑ tɑu mɑ ben ɡɔ̃ru ɡɑ bɔɔbu. \v 8 Yen sɔ̃, kon mɑɑ wunɛn tii bɔbiɑsiɑ kpɑ ɑ swɑɑ tɑɑyɑ nɡe be, \v 9 ɑ n ɡɔ̃ru bɔ nɡe kperu. A ku bɛrum ko ben swɑɑ tɑɑ bin sɔ̃. Domi bɑ sɑ̃ɑwɑ bwese te tɑ ku rɑ mɛm nɔ. \p \v 10 Mɑ u mɑɑ kpɑm nɛɛ, Esekiɛli, ɑ swɑɑ dɑkio ɑ nɔ kpɑ ɑ ɡɑri yi kon nun sɔ̃ nɛnɛ wunɛn ɡɔ̃ruɔ. \v 11 Yen biru, kpɑ ɑ dɑ ɑ wunɛn mɛro bisibu deemɑ mi bɑ yoru dimɔ. Bɑ nun swɑɑ dɑki? Bɑ ǹ nun swɑɑ dɑki? A ɡesi bu sɔ̃ɔwɔ mɑ nɛnɑ nɑ kɑ bu ɡɑri mɔ̀. \p \v 12 Yerɑ Gusunɔn Hunde u Esekiɛli suɑ mɑ u nɔɔɡiru nuɑ win biruɔ tɑ ɡerumɔ kɑ dɑm tɑ mɔ̀, bu Yinni Gusunɔ siɑro mi u wɑ̃ɑ u win yiiko bɑkɑ sɔ̃ɔsimɔ. \p \v 13 Mɑ u hunde koni ben kɑsɑn wɔkinu nɔɔmɔ yɑ soonɑmɔ kɑ sere mɑɑ ben uruubɑn wɔkinu. Wɔki ni, nu kpɛ̃ɑ n bɑndɑ. \v 14 Gusunɔn Hunde wi u nùn suɑ mi, u kɑ nùn doonɑ, mɑ win dɑm nùn nɛnuɑ. Mɑ Esekiɛlin mɔru seewɑ u burisinɑ. \v 15 U turɑ Tɛli Abibuɔ, Kebɑrin dɑɑrun bɔkuɔ mi yoo be, bɑ wɑ̃ɑ. Mɑ u sinɑ kɑ biti bɑkɑ ben suunu sɔɔ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru. \s1 Esekiɛli koo Isirelibɑ kirɔ ko \p \v 16 Sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru yen biru, Yinni Gusunɔ u Esekiɛli sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 17 wunɛ tɔnun bii, kon de ɑ Isirelibɑ nɔni doke. Kɑɑ n dɑ nɛn ɡɑri swɑɑ dɑki kpɑ ɑ kɑ bu kirɔ ko. \v 18 Nɛ, Yinni Gusunɔ, nɑ̀ n tɛ̃ nɛɛ, tɔn kɔ̃so ɡoo u koo ɡbi, mɑ ɑ ǹ nùn kirɔ kue u win dɑɑ kɔ̃sɑ ye deri u kɑ win wɑ̃ɑru wɔrɑ, tɔn kɔ̃so wi, u koo ɡbiwɑ win dɑɑ yen sɔ̃. Wunɑ kon mɑɑ win yɛm bikiɑ. \v 19 Adɑmɑ ɑ̀ n nùn kirɔ kuɑ, mɑ u ǹ win dɑɑ kɔ̃sɑ ye deri, u koo ɡbiwɑ win dɑɑ kɔ̃sɑ yen sɔ̃ kpɑ wunɛ ɑ wunɛn wɑ̃ɑru wɔrɑ. \v 20 Gemɡii ù n ɡem deri u kɔ̃sɑ kuɑ mɑ ɑ ǹ nùn kirɔ kue, mɑ nɑ nùn yinɑ bɛriɑ, u koo ɡbiwɑ kɔ̃sɑ yen sɔ̃. Nɑ ǹ win yellun dɑɑ ɡeɑ ɡɑrisimɔ, ɑdɑmɑ wunɑ kon win yɛm bikiɑ. \v 21 À n mɑɑ nùn kirɔ kuɑ u ku kɑ durum ko, mɑ u ǹ durum ye kue, u ǹ ɡbimɔ. Wunɛn tii ɑ mɑɑ wunɛn wɑ̃ɑru wɔrɑwɑ mi, domi ɑ nùn kirɔ kuɑ. \s1 Esekiɛli \s2 kun mɑɑ kpɛ̃ u ɡɑri ko \p \v 22 Yinni Gusunɔn dɑm mu Esekiɛli yɔɔwɑ mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ seewo ɑ dɑ wɔwɑɔ. Miyɑ kon nun ɡɑri sɔ̃. \p \v 23 Mɑ u seewɑ u dɑ wɔwɑ mi. Mɑ u Gusunɔn yiikon ɡirimɑ wɑ nɡe sɑnɑm mɛ u rɑɑ wɑ̃ɑ Kebɑrin dɑɑrun bɔku mi. Mɑ u yiirɑ kɑ dɑm u siriru tem ɡirɑri. \v 24 Yerɑ Gusunɔn Hunde u mɑɑ nùn yɔɔwɑ. Mɑ u nùn seeyɑ u yɔ̃rɑsiɑ. Sɑɑ ye sɔɔrɑ Yinni Gusunɔ u nɛɛ, ɑ doo ɑ tii kɛnusi wunɛn dirɔ. \v 25 Mɛyɑ bɑ koo nun bɔke kpɑ ɑ kpɑnɑ ɑ yɑri tɔɔwɔ, tɔmbu bu nun wɑ. \v 26 Kon de wunɛn yɑrɑ yu wunɛn dɑro mɑni kpɑ ɑ kpɑnɑ ɑ ɡɑri ko. Mɛyɑ ɑ ǹ kɑɑ kpĩ ɑ mɑɑ bu ɡerusi be, be bɑ ku rɑ mɛm nɔ mi. \v 27 Adɑmɑ nɑ̀ n kɑ nun ɡɑri kuɑ, kon wunɛn nɔɔ wukiɑ. Sɑɑ ye sɔɔrɑ kɑɑ tɔn be sɔ̃ ɑ nɛɛ, ɑmɛniwɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡeruɑ. Adɑmɑ ben ɡɑbɑ bɑ koo nun swɑɑ dɑki, ɡɑbɑ kun mɑɑ nun swɑɑ dɑkimɔ. Domi bɑ sɑ̃ɑwɑ bwese te tɑ ku rɑ mɛm nɔ. \s1 Gusunɔn sɔmɔ u nɛɛ, \s2 bɑ koo Yerusɑlɛmu tɑrusi \c 4 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u nɛɛ, wunɛ Esekiɛli tɔnun bii, ɑ biriki suo kpɑ ɑ ye doke wunɛn wuswɑɑɔ ɑ Yerusɑlɛmun weenɑsiɑ ko kɑ yorɑ biriki yen wɔllɔ. \v 2 A ye koowo nɡe wuu ɡe bɑ tɑrusi, ɑ kuku yenu doke kpɑ ɑ ɡunɡunu bɑni ɑ sɑnsɑni ɡirɑ kpɑ ɑ tɑbu sinɑmbu yi yi ɑ kɑ sikerenɑ. \v 3 A sii si su yɑsu suo kpɑ ɑ su doke wunɛ kɑ ɡɑnɑn bɑɑ sɔɔ, kpɑ ɑ su wuswɑɑ kisi. Bɑ koo ɡu tɑrusi, wunɛn tii kɑɑ n ɡu yɔ̃re, kpɑ ye kpuro yɑ n sɑ̃ɑ yĩreru Isirelibɑn sɔ̃. \p \v 4 Yen biru kpɑ ɑ kpunɑ kɑ wunɛn yɛ̃si nɔm dwɑruɡiɑ kpɑ ɑ n Isirelibɑn torɑnu sɔɔwɑ sere tɔ̃ɔ te kɑɑ se. \v 5 Tɔ̃ɔ nin ɡeeru tɑ kon sɑ̃ɑwɑ wɔ̃ɔ sin ɡeeru, sì sɔɔ Isirelibɑ bɑ mɑn torɑri. Nu sɑ̃ɑwɑ sɔ̃ɔ ɡoobɑ wunɔbu kɑ wɛnɛ kɑ wɔkuru (390). Tɔ̃ɔ ni kpuro sɔɔrɑ kɑɑ n ben torɑ ni sɔɔwɑ. \v 6 Yen biru kpɑ ɑ ɡɔsiɑ ɑ kɑ wunɛn yɛ̃si nɔm ɡeuɡiɑ kpunɑ sɔ̃ɔ weeru kpɑ ɑ wɑhɑlɑ ko Yudɑbɑn torɑnun sɔ̃. Sɔ̃ɔ teeru tɑ ko n sɑ̃ɑwɑ wɔ̃ɔ tiɑ. \v 7 Kpɑ ɑ wunɛn wuswɑɑ kisi Yerusɑlɛmu ɡiɑ ye bɑ tɑrusi, kpɑ ɑ ye ɡɑ̃seru kpɑre kpɑ ɑ yen ɡɑri ɡere. \v 8 Mɛyɑ nɛ, Yinni Gusunɔ kon kɑ nun wɛ̃ɛ bɔke kpɑ ɑ ku rɑ sĩirɑ. Mɛyɑ kɑɑ n kpĩ kɑ yɛ̃si tiɑ ye, sere tɔ̃ɔ te nɑ nun burɑ mi, tu kɑ yibu. \v 9 Kpɑ ɑ ɑlikɑmɑ kɑ swii kɑ ɡbɛɛ kɑ dɑ̃si kɑ dobi suɑ ɑ ye mɛnnɑ ɡbɛ̃ɛ teeru sɔɔ ɑ burinɑ ɑ kɑ pɛ̃ɛ ko. Yerɑ kɑɑ n dɑ di sere sɔ̃ɔ ɡoobɑ wunɔbu kɑ wɛnɛ kɑ wɔku te, tu kɑ yibu, kpɑ ɑ n kpĩ kɑ yɛ̃si tiɑ ye. \v 10 Pɛ̃ɛ kure piibuwɑ kɑɑ n dɑ di nɡe ɡɑrɑmu ɡoobun (200) sɑkɑ sɔ̃ɔ teeru. Nɡe mɛyɑ kɑɑ n dimɔ mi sere tɔ̃ɔ te, tu kɑ yibu. \v 11 Mɛyɑ nim mɛ kɑɑ mɑɑ nɔ mu ko n sɑkɑ mɔwɑ, ditiri tiɑn sɑkɑwɑ kɑɑ n dɑ nɔ sɔ̃ɔ teeru. \v 12 Tɔmbun bii ɡbebusɑ kɑɑ kɑ pɛ̃ɛ wɔ̃. Kɑɑ n dɑ ye wɔ̃wɑ ben nɔni biru. \v 13 Nɡe mɛyɑ Isirelibɑ bɑ ko n dɑ ben dĩɑnu di kɑ disi tɔn tukobun suunu sɔɔ mi kon bu yɑrinɑsiɑ. \p \v 14 Esekiɛli u Yinni Gusunɔ wisɑ u nɛɛ, nɑ tii nɛnuɑ disi kpuron di. Nɑ ǹ yɑɑ ɡoru ɡɑru diire sɑɑ nɛn piiburun di. Nɑ ǹ mɑɑ yɑɑ disiɡiɑ ɡɑɑ tende. \v 15 Yinni Gusunɔ u wisɑ u nɛɛ, ɑ nɑɑ bisu suo ɑ kɑ wunɛn doo ko kpɑ ɑ tɔmbun bisu deri. \p \v 16 Kon dĩɑnu fiiko ye yɑ tie Yerusɑlɛmuɔ kpeesiɑ kpɑ bu bu dĩɑnu kɑ nim sɑkɑ kuɑ kpɑ bu di bu nɔ kɑ nuku sɑnkirɑnu kɑ wururɑbu. \v 17 Nɡe mɛyɑ bɑ koo dĩɑnu kɑ nim biɑ kpɑ bɑ n nuki sɑnkire be kpuro. Bɑ koo woorɑwɑ ben torɑnun sɔ̃. \s1 Gusunɔ u koo Isireli sɛɛyɑsiɑ \c 5 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u nɛɛ, wunɛ tɔnun bii, ɑ kɔ̃ɔ suo ɡe ɡɑ nɔɔ do kpɑ ɑ kɑ wunɛn seri kɑ wunɛn toburu kɔni. Yen biru kpɑ ɑ kilo suɑ ɑ seri yi yĩire kpɑ ɑ yi bɔnu ko subɑ itɑ. \v 2 Kpɑ ɑ sube teeru suɑ ɑ dɔ̃ɔ doke Yerusɑlɛmun suunu sɔɔ sɑnɑm mɛ yen tɑrusibun tɔ̃rɑ yibɑ. Yen biru kpɑ ɑ mɑɑ sube teeru suɑ ɑ n kɑ tu kɔ̃ɔ ɡe soomɔ ɑ kɑ wuu ɡe sikerenɑ. Yenibɑn biru kpɑ ɑ mɑɑ suberu itɑse suɑ ɑ pusi yɑm kpuro, yen biruwɑ kon bu tɑkobi suesi. \v 3 Kpɑ ɑ seri yin fiiko kure wunɛn yɑberun swɑɑ buɑɔ. \v 4 Kpɑ yi sɔɔ, ɑ ɡɛɛ suɑ ɑ dɔ̃ɔ doke kpɑ dɔ̃ɔ wi, u Isirelibɑ kpuro seesi. \p \v 5 Yinni Gusunɔ u nɛɛ, yĩre ni, Yerusɑlɛmuwɑ nu kɑ yɑ̃. Wee nɑ ye kuɑ hɑnduniɑn suunu. Tɔn tukobun tem mu ye sikerenɛ. \v 6 Mɑ yen tɔmbu bɑ mɑn seesi n kere bwese tuku ni nu kɑ bu sikerenɛ. Domi bɑ nɛn woodɑbɑ yinɑ. Bɑ ǹ nɛn ɡere swĩi. \v 7 Yen sɔ̃nɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ nɛɛ, wee bɑ mɑn seesi n kere bwese tuku ni nu kɑ bu sikerenɛ, mɑ bɑ ǹ nɛn woodɑbɑ mɛm nɔɔwɛ. Bɑ ǹ mɑɑ nɛn ɡere swĩi ye nɑ bu sɔ̃ɔwɑ. Ben dɑɑ kɔ̃sɑ yɑ mɑm bwese ni nu kɑ bu sikerenɛɡiɑ kere. \v 8 Yen sɔ̃, nɛn tii kon bu seesi. Kon bu siriwɑ hɑnduniɑɡibun wuswɑɑɔ. \v 9 Kpɑ n bu sɛɛyɑsiɑ bi nɑ ǹ dɑɑ bu koore ben bũu sɑ̃ɑnun sɔ̃. Mɛyɑ nɑ ǹ mɑɑ bin bweseru mɔ̀ kpɑm. \v 10 Yen sɔ̃nɑ tundobɑ koo ben bibu tem, kpɑ bibu bu mɑɑ ben tundobu tem. Kon bu siriwɑ n ɡo, kpɑ n be bɑ tie yɑrinɑsiɑ hɑnduniɑn ɡoonu nnɛ sɔɔ. \p \v 11 Wee bɑ nɛn sɑ̃ɑ yeru disi doke kɑ ben bũnu kpuro. Yen sɔ̃, sere kɑ nɛn wɑ̃ɑru nɛn tii kon bu biru kisi, nɑ ǹ mɑɑ bu mɛɛrimɔ kɑ wɔnwɔndu. \v 12 Bɑ̀ n bu bɔnu kuɑ subenu itɑ, sube teeru tɑ koo ɡbiwɑ Yerusɑlɛmun nukurɔ, bɑrɑru kɑ ɡɔ̃ɔrun sɔ̃, kpɑ suberu yiruseru tu mɑɑ ɡbi tɑbu sɔɔ Yerusɑlɛmun biruɔ. Kpɑ n mɑɑ sube te tɑ tie mini yɑrinɑsiɑ hɑnduniɑn ɡoonu nnɛ kpuro sɔɔ. Kon bu tɑkobi suesiwɑ. \v 13 Nɛ, Yinni Gusunɔ kon bu nɛn mɔru seesiwɑ mɑm mɑm sere nɛn bwɛ̃rɑ yu kɑ kpunɑ. Nɑ̀ n bu mɔru kɔsie, sɑɑ yerɑ bɑ koo ɡiɑ mɑ nɑ ǹ kĩ bɑ n sɑ̃ɑ mɛm nɔɔ sɑribɑ. \v 14 Ben tem mu koo ko bɑnsu, kpɑ mu bɛɛrɛ biɑ bwese ni nu bu sikerenɛn wuswɑɑɔ. \v 15 Kon bu siriwɑ kɑ nɛn mɔru bɑkɑ n bu sɛɛyɑsiɑ kɑ dɑm. Kpɑ bwese ni nu kɑ bu sikerenɛ mi, nu bu yɛ̃ɛ. Adɑmɑ yeni yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ nɡe kirɔ ye yɑ koo de ben tii bu bɛrum duurɑ. Nɛ Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \p \v 16 Kon de bu ɡbisuku ɡɔ̃ɔrun sɔ̃. Gɔ̃ɔ te, tɑ koo bu nɔni sɔ̃wɑ nɡe be bɑ sɛ̃ɛnu twee. Kon ben dĩɑ ni nu tie kpeerɑsiɑ kpɑ bu ɡbisuku ɡɔ̃ɔrun sɔ̃. \v 17 Kon bu ɡɔ̃ɔru kɑ ɡbeeku yɛɛ sure kpɑ yi ben bibu ɡo. Bɑrɑru kɑ tɔn ɡoberu kɑ tɑbu, ye kpurowɑ yɑ koo bu kpeerɑsiɑ. Nɛ Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \s1 Be bɑ bũnu sɑ̃ɑmɔ \c 6 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u nɛɛ, \v 2 wunɛ tɔnun bii, ɑ wunɛn wuswɑɑ seeyo Isirelibɑn ɡuunun berɑ ɡiɑ, kpɑ ɑ nɛn ɡɑri ɡere be bɑ wɑ̃ɑ min sɔ̃. \v 3 A nɛɛ, nɛ, Yinni Gusunɔ kon be bɑ wɑ̃ɑ Isirelibɑn ɡuunɔ kɑ ɡunɡunɔ kɑ nin wɔwi sɔɔ wɔrimɑ kɑ tɑkobi, kpɑ n ben ɡunɡuu nìn mi bɑ rɑ bũu yɑ̃kuru ko kɔsuku. \v 4 Kon ben bũu yɑ̃ku yenu kɔsuku kɑ mi bɑ rɑ nu turɑre dɔ̃ɔ dokeye, kpɑ ben ɡonu nu n wɔrukɑ ben bũnun nuurɔ. \v 5 Kon Isirelibɑn ɡonu kpĩ ben bwɑ̃ɑrokunun wuswɑɑɔ. Kpɑ n ben kukunu yɑruku ben bũu yɑ̃ku yenɔ. \v 6 Wuu sìn mi bɑ wɑ̃ɑ kpuro, su koo kowɑ bɑnsu. Kpɑ n ben yɑ̃ku yenu kɔsuku ni bɑ kuɑ ɡunɡunu wɔllɔ. Kon ben bwɑ̃ɑroku ni ɡurɑ n kɔsuku, kpɑ nu kun mɑɑ wɑ̃ɑ mi. Mɛyɑ kon bwɑ̃ɑroku ni bɑ rɑ kɑ sɔ̃ɔ sɑ̃ suriri. Ye bɑ ɡesi sekɑ kɑ nɔmɑ yɑ koo kɑm kowɑ mɑm mɑm. \v 7 Ben suunu sɔɔ ɡɑbɑ koo wɔruku bu ɡbisuku. Sɑɑ ye sɔɔ, bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \v 8 Adɑmɑ kon de bu kisirɑ tɑbun di, kpɑ bɑ n yɑrinɛ tem tukumɔ. \v 9 Sɑɑ ye sɔɔ, be, be bɑ kisirɑ bɑ koo mɑn yɑɑyɑ mi bɑ yoru dimɔ. Domi kon ben ɡɔ̃ru ɡe wĩɑ ɡe ɡɑ ǹ kɑ nɛ turo yɔ̃. Kon ben sɑkɑrɑ nɔni wĩɑ yi bɑ kɑ bũnu mɛɛrɑ. Ben tii bɑ koo tii tusi, kɔ̃sɑ kpuro ye bɑ kuɑn sɔ̃. \v 10 Sɑɑ ye sɔɔrɑ bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ Yinni Gusunɔ. N ǹ kɑm sɔɔ nɑ kɑ bu ɡerusi, ye nɑ nɛɛ, kon bu wɑhɑlɑ yeni kpɛ̃ɛ. \p \v 11 Wee ye nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ nun sɔ̃ɔmɔ. A nɔmɑ suo kpɑ ɑ kɑ nɑɑsu tem so ɑ nɛɛ, wɑnyo. Wee Isirelibɑ bɑ kɔ̃sɑ kuɑ yɑ kpɑ̃. Yen sɔ̃, bɑ koo ɡbi tɑbu sɔɔ, kɑ ɡɔ̃ɔru sɔɔ, kɑ bɑrɑru sɔɔ. \v 12 Wi u tomɑ, bɑrɑrɑ tɑ koo nùn ɡo. Wi u mɑɑ wɑ̃ɑ turuku, tɑbu sɔɔrɑ bɑ koo nùn ɡo. Wi u koo sinɑ yɛnuɔ, bɑ koo nùn tɑrusiwɑ kpɑ u ɡbi ɡɔ̃ɔrun sɔ̃. Kon bu mɔru seesiwɑ mɑm mɑm. \v 13 Sɑɑ ye sɔɔ, bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ bɑ̀ n wɑ ɡonu kpĩ ben bũnun bɔkuɔ kɑ sere ben yɑ̃ku yenɔ kɑ ɡunɡunɔ kɑ ɡuunɔ kɑ dɑ̃ɑ kubenɔ kɑ dɑ̃ɑ koo bɑkɑnɔ mi bɑ rɑ rɑɑ bũnu turɑre dɔ̃ɔ dokeye, yɑ n nubu duroru mɔ. \v 14 Kon bu nɛn nɔmu dɛmiɛ kpɑ n de tem mɛ, mu ko bɑnsu sɑɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑrun di n kɑ ɡirɑri Dibilɑɔ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ. Mi bɑ wɑ̃ɑ kpuro kpɑ bu ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \s1 Isirelibɑn sɛɛyɑsiɑbu \s2 bu turuku kuɑ \c 7 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u Esekiɛli sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 2 wunɛ tɔnun bii, ɑ swɑɑ dɑkio ɑ nɔ ye nɑ ɡerumɔ bɛɛ Isirelibɑn sɔ̃. Nɑ nɛɛ, kpeerɑ wee. Tɑ pusi bɛɛn tem ɡoonu nnɛ kpuro sɔɔ. \v 3 Tɛ̃ tɑ koo bɛɛ deemɑ. Kon de nɛn mɔru yu bɛɛ wɔri. Kon bɛɛ siriwɑ nɡe mɛ bɛɛn sɑnu sɑnusu sɑ̃ɑ. Kpɑ n bɛɛ kɔ̃sɑ ye i kuɑ kpuron ɑre kɔsie. \v 4 Nɑ ǹ bɛɛ mɛɛrimɔ kɑ wɔnwɔndu. Nɑ̀ n bɛɛ sɛɛyɑsiɑmɔ, nɑ ǹ tii nɛnumɔ. Kɔ̃sɑ ye i kuɑ yerɑ kon bɛɛ kɔsiɑ. Kpɑ i ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \p \v 5 Amɛniwɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡeruɑ. Nɑ nɛɛ, kɔ̃sɑ wee, yɑ ǹ mɑɑ kɑ ɡɑɑ weenɛ. \v 6 Kpeerɑ wee, kpeerɑ wee. Wee tɑ seemɔ tɑ wee bɛɛn mi. Wee tɑ sisi. \v 7 Bɛɛ Isirelibɑ, bɛɛ be i wɑ̃ɑ tem mɛ sɔɔ, sɑɑ yɑ turuku kuɑ. Tɔ̃ɔ te, tɑ turuku kuɑ, tɑ ko n sɑ̃ɑwɑ wɑhɑlɑn tɔ̃ru. Tɔ̃ɔ te sɔɔ, nuku dobun kuuki kun mɑɑ nɔɔrɑmɔ ɡuunu wɔllɔ. \v 8 Tɛ̃ kon de nɛn mɔru yu se. Nɑ ǹ ye yɔ̃rɑsiɑmɔ mɑ n kun mɔ yɑ kɑ tii sɑrɑ. Kon bɛɛ siriwɑ nɡe mɛ bɛɛn dɑɑ yɑ nɛ. \v 9 Nɑ ǹ bɛɛ mɛɛrimɔ kɑ wɔnwɔndu. Nɑ̀ n bɛɛ sɛɛyɑsiɑmɔ, nɑ ǹ mɑɑ tii nɛnumɔ. Kɔ̃sɑ ye i kuɑ yerɑ kon bɛɛ kɔsie kpɑ i ɡiɑ mɑ nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ bɛɛ sɛɛyɑsiɑ. \p \v 10 Tɔ̃ɔ te wee tɑ tunumɑ, tɑ turuku kuɑ. Bɔbunu kɑ tii suɑbu bu sosimɔ. \v 11 Bɔbunu nu kuɑ nɡe dɛkɑ ye bɑ rɑ kɑ tɔmbu so. Gɑ̃ɑnu kun mɑɑ bɛɛ tiɑmmɛ. Tɔn dɑbiru tɑ koo ɡbi. Bɑɑ wɔkinu kun mɑɑ nɔɔrɑmɔ. Goo kun mɑɑ weeweenu mɔ̀ bɛɛn sɔ̃. \v 12 Sɑɑ yɑ turuku mɔ̀. Tɔ̃ɔ te, tɑ wee. Wi u dwemɔ u ku yɛ̃ɛri. Wi u mɑɑ dɔrɑmɔ u ku swĩ. Domi nɛ, Yinni Gusunɔn mɔru sisi tɔn be bɑ wɑ̃ɑ tem mɛ sɔɔ kpuron sɔ̃. \v 13 Wi u dɔrɑ u ǹ mɑɑ ye u dɔrɑ wɑsi u mwɑ bɑɑ ù n wɑ̃ɑ wɑ̃ɑru sɔɔ. Domi ɡɑri yi bɑ ɡeruɑ tɔn be kpuron sɔ̃, yi koo koorɑ. Goo sɑri wi u koo yɑkiɑrɑ yèn sɔ̃ bɑɑwure u wɑ̃ɑ kom bɛrɛtɛkɛ sɔɔ. \v 14 Wee bɑ kɔbɑ so bɑ sɔɔru kpɑ. Adɑmɑ ben ɡoo kun tɑbu seemɔ, domi nɛ, Yinni Gusunɔn mɔru seewɑ be tɔn dɑbi ten sɔ̃. \s1 Goo sɑri \s2 wi u koo sɛɛyɑsiɑbu kisirɑri \p \v 15 Yinni Gusunɔ u mɑɑ Esekiɛli sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, tɑbu ko n wɑ̃ɑwɑ swɛɛ sɔɔ kpɑ bɑrɑnu kɑ ɡɔ̃ɔnu nu n wɑ̃ɑ yɛnusɔ. Tɔmbu bɑ koo ɡbi tɑbu sɔɔ yɑkɑsɔ. Be bɑ mɑɑ wɑ̃ɑ wuu sɔɔ bɑ koo ɡbiwɑ ɡɔ̃ɔru kɑ bɑrɑnun sɔ̃. \v 16 Be bɑ mɑɑ kisirɑ bɑ koo kpikiru dɑwɑ ɡuunu wɔllɔ nɡe kpɑrukonu kpɑ bu weeweenu ko ben torɑnun sɔ̃. \q1 \v 17 Ben nɔmɑ ko n sɑ̃ɑre dɑm sɑrirun sɔ̃. \q1 Kpɑ ben dũɑ yu diiri. \q1 \v 18 Bɑ koo sɑɑki sebewɑ kpɑ bu ben seri kɔni nuku sɑnkirɑnun sɔ̃. \q1 Bɑ koo nɑndɑ kpɑ sekuru bu mwɑ. \q1 \v 19 Bɑ koo ɡobi kɔ̃ swɛɛ sɔɔ, \q1 kpɑ bu ben wurɑbɑ ɡɑrisi nɡe kubɑnu, \q1 domi sii ɡeesu ǹ kun mɛ wurɑ \q1 yen ɡɑɑ kun kpɛ̃ yu bu fɑɑbɑ ko Gusunɔn mɔrun tɔ̃ru sɔɔ. \q1 Bɑ ǹ ɡɑ̃ɑnu wɑsi ye yɑ koo bu debu, \q1 ǹ kun mɛ ye yɑ koo ben binɛ kpunɑsiɑ, \q1 domi sii ɡeesu kɑ wurɑ yerɑ yɑ derɑ bɑ torɑ. \q1 \v 20 Bɑ tii suɑ ben wurɑn sɔ̃. \q1 Mɑ bɑ kɑ ye bwɑ̃ɑroku bɑkɑnu kuɑ ni nu nɑnum mɔ. \q1 Yen sɔ̃nɑ nɛ, Yinni Gusunɔ kon de bu ye tusi. \q1 \v 21 Kon de tɔn tukobu bu ben dukiɑ ye ɡurɑ, \q1 kpɑ be bɑ ǹ Gusunɔn bɛɛrɛ yɛ̃ bu ye tubi di bu ye kpuro disi doke. \q1 \v 22 Nɑ ǹ kɑ bɛɛ yinɑmɔ \q1 sɑnɑm mɛ ɡbɛnɔbu bɑ koo nɛn sɑ̃ɑ yerun dukiɑ disi doke bu ɡurɑ. \q1 \v 23 A yɔni sɔɔru koowo domi tem mɛ, mu tɔn ɡowobu yibɑwɑ. \q1 Mɛyɑ bɛɛn wuu ɡe, ɡɑ tɔmbu yibɑ be bɑ dɑɑ bɔɔbɔyɑ mɔ. \q1 \v 24 Kon bwesenu sokumɑ ni nu nuku kɔ̃suru bo, \q1 kpɑ nu bɛɛn yɛnusu mwɛɛri. \q1 Kon bɛɛn dɑmɡibun tii suɑbu kpeesiɑ. \q1 Kpɑ n de bu bɛɛn sɑ̃ɑ yenu disi doke. \q1 \v 25 Kɑm kobu wee. \q1 I ko i fɑɑbɑ kɑsu, ɑdɑmɑ i ǹ wɑsi. \q1 \v 26 Kɔ̃sɑ yɑ koo sosi kɔ̃sɑ sɔɔ. \q1 Mɛyɑ lɑbɑɑri kɔ̃si yi ko yi n nɔɔrɑmɔ yi n dɔɔ. \q1 I ko i Gusunɔn sɔmɔbu bikiɑ bu kɑ̃siru kɑsu kpɑ bu bɛɛ sɔ̃ ye yɑ koo nɑ. \q1 Adɑmɑ yɑ̃ku kowobu bɑ ǹ ko n Yinni Gusunɔn woodɑ yɛ̃. \q1 Bɛɛn ɡuro ɡurobu bɑ ǹ mɑɑ bwisi ɡɛɛ mɔ bu tɔnu kɛ̃. \q1 \v 27 Bɛɛn sinɑ boko u koo ɡɔɔ sinɑ \q1 kpɑ sinɑ bibu bɑ n wurure. \q1 Tɔmbu kpuro bɑ ko n diirimɔ. \q1 Kon bu kuɑwɑ nɡe mɛ ben kookoosu nɛ. \q1 Sɑɑ ye sɔɔrɑ bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \s1 Bɑ bũnu sɑ̃ɑmɔ \s2 Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ \c 8 \p \v 1 Wɔ̃ɔ nɔɔbɑ tiɑsen suru nɔɔbɑ tiɑsen sɔ̃ɔ nɔɔbuse sɔɔ, Esekiɛli u sɔ̃ win dirɔ kɑ Yudɑn ɡuro ɡurobu. Yerɑ Yinni Gusunɔn dɑm nùn yɔɔwɑ. \v 2 Yerɑ u mɛɛrɑ u wɑ ɡɑ̃ɑnu kurɑmɑ nu kɑ tɔnu weenɛ. Win pɔrɑn tem ɡiɑ yɑ sɑ̃ɑ nɡe dɔ̃ɔ mɑ win wɔllu ɡiɑ yɑ bɑllimɔ nɡe sii ɡɑn te bɑ wɔriɑsiɑ. \v 3 Mɑ u ɡɑ̃ɑnu dɛmiɑ nɡe nɔmɑ u kɑ wi, Esekiɛlin seri nɛnuɑ. Kɑ̃si te sɔɔ, Gusunɔn Hunde nùn suɑ wɔllɔ mɑ u kɑ nùn dɑ Yerusɑlɛmuɔ. U deemɑ yen kɔnnɔ ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ bɑ bwɑ̃ɑroku ɡɑɡu yɔ̃rɑsie ɡe ɡɑ Gusunɔn nisinu seeye. \v 4 Mɑ Gusunɔ Isirelibɑn Yinnin yiikon yɑm bururɑm nùn kure mi nɡe mɛ u rɑɑ mu wɑ wɔwɑɔ. \v 5 U nɛɛ, tɔnun bii, ɑ mɛɛrio sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ. \p Mɑ u mɛɛrɑ. U wɑ yɑ̃ku yerun duu yerɔ bwɑ̃ɑroku ɡɑɡɑ yɔ̃ ɡe ɡɑ Gusunɔn nisinu seeye. \v 6 Mɑ Yinni Gusunɔ u nɛɛ, tɔnun bii, ɑ wɑ ye yɑ koorɑmɔ mi? Wee Isirelibɑ bɑ bũnu sɑ̃ɑmɔ bu kɑ mɑn ɡirɑ nɛn sɑ̃ɑ yerun di. N ǹ mɑɑ ye tɔnɑ, kon kpɑm nun ɡɑm sɔ̃ɔsi. \p \v 7 Mɑ u mɑɑ nùn suɑ u kɑ dɑ tɔɔwɔ sɑ̃ɑ yerun yɑɑrɑn kɔnnɔwɔ. Mɑ u wɔru ɡɑɡu wɑ ɡɑnɑɔ. \v 8 Gusunɔ u nɛɛ, tɔnun bii, ɑ ɡɑnɑ ye yɑbo. \p Mɑ u ye yɑbɑ u deemɑ kɔnnɔ ɡɑɡɑ wɑ̃ɑ mi. \v 9 U nɛɛ, ɑ duo kpɑ ɑ wɑ kom kɔ̃sum mɛ tɔn be, bɑ mɔ̀ mini. \p \v 10 U duɑ mi. Ye u wɑ wee, yɛɛ yi yi rɑ kɑbiri kɑ yɛɛ kɔ̃si ɡɛɛn weenɑsii bɑ kuɑ ɡɑni sɔɔ bɑ kɑ sikerenɑ kɑ sere mɑɑ bũnu kpuro ni bɑ rɑ sɑ̃. \v 11 Mɑ u Isirelibɑn ɡuro ɡurobu wɑ tɔnu wɑtɑ kɑ wɔkuru yɛɛn weenɑsii yi kpuron wuswɑɑɔ. Mɑ Yɑɑsɑniɑ Sɑfɑnin bii u wɑ̃ɑ be sɔɔ. Bukuro ben bɑɑwure u turɑre kɑ ɡɑ̃ɑnu nɛni yè sɔɔ bɑ rɑ turɑre dɔ̃ɔ doke. Mɑ turɑren wiisu bɔkuɑ wɔllɔ tuku tuku. \v 12 Yinni Gusunɔ u bikiɑ u nɛɛ, tɔnun bii, ɑ wɑ ye Isirelibɑn ɡuro ɡurobu bɑ mɔ̀ ɑsiri sɔɔ? Ben bɑɑwure u win bũu yeru mɔ. Mɑ bɑ tii ɡɑfɑrɑ kuɑmmɛ bɑ mɔ̀, nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ǹ bu wɑɑmɔ. Domi nɑ ben tem deri. \p \v 13 U nɛɛ, ɑ nɑ ɑ mɑɑ wɑ ye bɑ mɔ̀ ye yɑ yeni kere. \p \v 14 Mɑ u kɑ nùn dɑ win sɑ̃ɑ yerun kɔnnɔwɔ ɡe ɡɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ mɛɛrɑ. U deemɑ tɔn kurɔbɑ sɔ̃ bɑ bũu wi bɑ mɔ̀ Tɑmusi swĩiyɑmmɛ. \v 15 Yerɑ u mɑɑ nɛɛ, ɑ wɑ nɡe mɛ mi n sɑ̃ɑ? Tɛ̃, ɑ nɑ ɑ mɑɑ ɡɑm wɑ ye yɑ yeni kere. \p \v 16 Mɑ u nùn suɑ u kɑ dɑ sɑ̃ɑ yerun yɑɑrɑɔ yɑ̃ku yeru kɑ dii dɛɛrɑrun kɔnnɔn bɑɑ sɔɔ. Miyɑ u tɔmbu yɛndɑ nɔɔbu wɑ bɑ sɑ̃ɑ yeru biru kisi bɑ yiire sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ bɑ sɔ̃ɔ sɑ̃ɑmɔ. \v 17 Gusunɔ u mɑɑ nɛɛ, wunɛn tii ɑ wɑ ye bɑ mɔ̀. Yenibɑ kpuron kobu yɑ ǹ Yudɑbɑ turɑ, mɑ bɑ mɑɑ kɔ̃sɑ mɔ̀ bɑ ɡoonɑmɔ tem mɛ sɔɔ bu kɑ nɛn mɔru seeyɑ. Adɑmɑ beyɑ bɑ tii wɛ̃ru dɛkɑ sɔkumɔ. \v 18 Nɛn tii kon bu ye bɑ kuɑ kɔsie kɑ nɛn mɔru bɑkɑ. Nɑ ǹ bu mɛɛrimɔ kɑ wɔnwɔndu. Bɑ koo wuri kowɑ kɑ dɑm bu kɑ mɑn somiru kɑnɑ. Adɑmɑ nɑ ǹ bu swɑɑ dɑkimɔ. \s1 Yerusɑlɛmun sɛɛyɑsiɑbu \c 9 \p \v 1 Yen biru Esekiɛli u Yinni Gusunɔn nɔɔ nuɑ. U nɛɛ, i susimɑ bɛɛ be i ko i Yerusɑlɛmuɡibu sɛɛyɑsiɑ. Bɑɑwure u n win tɑbu yɑ̃nu nɛni ni u koo kɑ bu kɑm koosiɑ. \p \v 2 Yerɑ u wɑ wee tɔmbu nɔɔbɑ tiɑ bɑ yɑrimɑ sɑɑ sɑ̃ɑ yerun kɔnnɔ ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ ɡunɡunu wɔllu ɡiɑn di, sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeuɔ. Mɑ ben bɑɑwure u win tɑbu yɑ̃nu nɛni ni u koo kɑ tɔmbu kɑm koosiɑ. Mɑ ben suunu sɔɔ ɡoo u wɑ̃ɑ u yɑ̃ku kowon yɑberu doke bɑ ɡɑ̃ɑnu sɔre win kpɑkɑ sɔɔ nì sɔɔ u koo yore. Yerɑ u nɑ u yɔ̃rɑ yɑ̃ku yerun bɔkuɔ te bɑ kuɑ kɑ sii ɡɑndu. \v 3 Mɑ Gusunɔn yiiko ye yɑ rɑɑ wɑ̃ɑ wɔllun kɔ̃sobun weenɑsibu sɔɔ, yɑ seewɑ yɑ dɑ sɑ̃ɑ yerun kɔnnɔ ɡiɑ. Mɑ Yinni Gusunɔ u durɔ wi sokɑ wi u yɑ̃ku kowon yɑ̃nu doke mi, kɑ ɡɑ̃ɑ nì sɔɔ u koo yore. \v 4 U nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ doo wuu suunu sɔɔ ɑ tɔmbu yĩreru koosi sirikɑnɑɔ be bɑ weeweenu mɔ̀ kɔ̃sɑ ye tɔmbɑ mɔ̀ Yerusɑlɛmuɔn sɔ̃. \p \v 5 Mɑ Esekiɛli u nuɑ durɔ wi, u be bɑ tie sɔ̃ɔmɔ u mɔ̀, i durɔ wi swĩiyɔ wuu ɡe sɔɔ kpɑ i tɔmbu so i ɡo. I ku bu mɛɛri kɑ wɔnwɔndu. I ku tii nɛnɛ. \v 6 I bu ɡoowo mɑm mɑm tɔkɔnu kɑ ɑluwɑɑsibɑ kɑ wɔndiɑbɑ kɑ tɔn kurɔbu kɑ bibu. Adɑmɑ i ku be bɑ yĩreru koosi mi bɑbɑ. I toruo sɑɑ nɛn sɑ̃ɑ yerun di. \p Mɑ bɑ toruɑ kɑ Isirelibɑn ɡuro ɡurobu be bɑ wɑ̃ɑ dii ten kɔnnɔwɔ. \v 7 U nɛɛ, i sɑ̃ɑ yee te disi dokeo i ten yɑɑri tɔn ɡonu yibie. Yen biru kpɑ i dɑ tɔɔwɔ i tɔmbu ɡo. \p Mɑ bɑ yɑrɑ tɔɔwɔ bɑ tɔmbu sɛ̃sukɑ bɑ ɡo. \p \v 8 Sɑnɑm mɛ tɔmbɑ tɔn be ɡoomɔ, Esekiɛli u yɔ̃ mi. Yerɑ u yiirɑ u siriru tem ɡirɑri, u nɔɔɡiru suɑ wɔllɔ u nɛɛ, Yinni Gusunɔ kɑɑ Isireli be bɑ tie kpuro ɡowɑ wunɛn mɔru yen sɔ̃? \p \v 9 Yinni Gusunɔ u nɛɛ, be Isirelibɑ kɑ Yudɑbɑn torɑnɑ nu kpɛ̃ɑ. Wee ben tem mɛ sɔɔ, tɔn ɡoberɑ tɑ wɑ̃ɑ, ɡem sɑri. Domi bɑ mɔ̀, nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ben tem deri. Nɑ ǹ mɑɑ wɑɑmɔ ye bɑ mɔ̀. \v 10 Yen sɔ̃nɑ nɛn tii nɑ̀ n bu sɛɛyɑsiɑmɔ, nɑ ǹ bu mɛɛrimɔ kɑ wɔnwɔndu. Nɑ ǹ mɑɑ tii nɛnumɔ. Kon bu ben dɑɑ kɔsiewɑ ye bɑ kuɑ. \p \v 11 Durɔ wi u yɑ̃ku kowon yɑ̃nu doke mi, u Yinni Gusunɔ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee, nɑ kuɑ kpuro ye ɑ mɑn sɔ̃ɔwɑ. \c 10 \s1 Yinni Gusunɔ \s2 u mɑɑ Esekiɛli tii sɔ̃ɔsi \r (I mɑɑ mɛɛrio 1:1-28) \p \v 1 Esekiɛli u mɛɛrɑ wɔllun kɔ̃sobun weenɑsii ben wɔllɔ. Mɑ u kpee ɡobiɡiru wɑ tɑ kɑ sinɑ kitɑru weenɛ. \v 2 Mɑ Gusunɔ u durɔ wi u yɑ̃ku kowon yɑ̃nu doke mi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ duo uruu ben bɑɑ sɔɔ, be bɑ wɑ̃ɑ wɔllun kɔ̃so ben temɔ. Kpɑ ɑ dɔ̃ɔ ɡɛ̃ɛ ɡure wunɛn nɔmɑɔ wɔllun kɔ̃so ben suunu sɔɔn di kpɑ ɑ dɑ ɑ dɔ̃ɔ ɡɛ̃ɛ yi wisi wuu ɡe sɔɔ. \p Yerɑ Esekiɛli u wɑ durɔ wi, u dɑ u dɔ̃ɔ ɡɛ̃ɛ yi suɑ. \v 3 Sɑnɑm mɛ u turɑ sɑ̃ɑ yee ten mi, wɔllun kɔ̃so be, bɑ yɔ̃ ten nɔm ɡeu ɡiɑ. Mɑ ɡuru wiru tɑ dii te yibɑ. \v 4 Mɑ Yinni Gusunɔn yiikon ɡirimɑ yɑ seewɑ wɔllun kɔ̃so ben wɔllun di yɑ dɑ sɑ̃ɑ yee ten kɔnnɔwɔ. Mɑ sɑ̃ɑ yee te, tɑ wiisu yibɑ. Yerɑ Yinni Gusunɔn yiikon ɡirimɑn yɑm bururɑm sɔ̃ɔsirɑ sere kɑ ten yɑɑrɑɔ. \v 5 Mɑ wɔllun kɔ̃sobun kɑsenun wɔkinu nu nɔɔrɑ sere sɑ̃ɑ yee ten yɑɑrɑɔ. Mɑ n sɑ̃ɑre nɡe Gusunɔ Dɑm kpuroɡiin nɔɔwɑ ɡɑ ɡɑri mɔ̀. \v 6 Yerɑ Yinni Gusunɔ u wi u yɑ̃ku kowon yɑ̃nu sebuɑ mi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ doo ɑ dɔ̃ɔ suɑ uruu be sɔɔ, wɔllun kɔ̃so ben bɑɑ sɔɔ. Mɑ durɔ wi, u dɑ uruu ben bɔkuɔ. \v 7 Mɑ kɔ̃so ben turo u nɔmɑ dɛmiɛ dɔ̃ɔ ɡiɑ, wi u wɑ̃ɑ ben suunu sɔɔ. Mɑ u kɑ ye dɔ̃ɔ ɡurɑ u durɔ wi wɛ̃. Mɑ durɔ wi, u kɑ doonɑ. \p \v 8 Mɑ n sɑ̃ɑre tɔnun nɔmɑ yɑrimɑ sɑɑ kɔ̃so ben kɑsɑn tem di. \v 9 Mɑ Esekiɛli u mɑɑ uruu nnɛ wɑ, yen bɑɑyere yɑ wɑ̃ɑ wɔllun kɔ̃so ben turon bɔkuɔ. Uruu yen bɑɑyere yɑ bɑllimɔwɑ nɡe kpee ɡobiɡiru. \v 10 Ye kpuro yɑ weenɛwɑ mɑ n sɑ̃ɑre tiɑ wɑ̃ɑ tiɑn sɔɔwɔ. \v 11 Yɑ koo kpĩ yu sĩ beri nnɛ kpuro yɑ kun tii sĩiyɛ. Mɑ yɑ dɔɔ mì ɡiɑ wɔllun kɔ̃sobun wirɑ wɑ̃ɑ. \v 12 Kɔ̃so ben wɑsi kɑ biru kɑ nɔmɑ kɑ kɑsenu, ye kpuro yɑ nɔni mɔwɑ. Nɡe mɛyɑ mɑɑ uruu nnɛ ye kpuro yɑ mɔ. \v 13 Mɑ Esekiɛli u nuɑ bɑ uruu be sokumɔ woo ɡunɑ. \v 14 Wuswɑɑ nnɛwɑ wɔllun kɔ̃so ben bɑɑwure u mɔ. Wuswɑɑ ɡbiikɑɑ yɑ kɑ Gusunɔn ɡɔrɑdoɡiɑ weenɛ. Yiruse yɑ kɑ tɔnuɡiɑ weenɛ. Itɑse yɑ kɑ ɡbee sunɔɡiɑ weenɛ. Nnɛse mɑɑ yɑ kɑ ɡunɔ bɑkeruɡiɑ weenɛ. \v 15 Mɑ wɔllun kɔ̃so be, bɑ yɔ̃ɔwɑ wɔllɔ. Bɑ sɑ̃ɑre nɡe hunde koni ye u wɑ Kebɑrin dɑɑrun bɔkuɔ. \v 16 Bɑ̀ n swɑɑ wɔri, uruu be, bɑ rɑ n mɑɑ swɑɑ wɔriwɑ. Bɑ̀ n seewɑ bu kɑ yɔ̃, uruu be, bɑ ku rɑ bu deri. \v 17 Bɑ̀ n yɔ̃rɑ, uruu ben tii bɑ rɑ yɔ̃rewɑ. Bɑ̀ n yɔ̃ɔwɑ bɑ rɑ kɑ bu yɔ̃wɑ. Domi hunde koni beyɑ, bɑ uruu be ɡɑwe. \s1 Yinni Gusunɔn yiiko \s2 yɑ sɑ̃ɑ yee te derimɔ \p \v 18 Yerɑ Yinni Gusunɔn yiikon ɡirimɑ yɑ doonɑ dii kɔnnɔ ɡen min di mɑ yɑ nɑ yɑ sinɑ wɔllun kɔ̃so be sɔɔ. \v 19 Yerɑ Esekiɛli u wɑ kɔ̃so be, bɑ ben kɑsi dɛriɑ bɑ seewɑ bɑ yɔ̃ɔwɑ kɑ uruu be. Mɑ bɑ dɑ bɑ yɔ̃rɑ sɑ̃ɑ yerun kɔnnɔwɔ ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ. Mɑ Gusunɔ Isirelibɑn Yinnin yiikon ɡirimɑ yɑ bɑllimɔ ben wɔllɔ. \v 20 Hunde koni ben bweserɑ Gusunɔ u derɑ u rɑɑ wɑ Kebɑriɔ. Mɑ u ɡiɑ mɑ wɔllun kɔ̃sobɑ. \v 21 Ben bɑɑwure u wuswɑɑ nnɛ mɔ kɑ kɑsenu nnɛ. Mɑ bɑ nɔmɑ mɔ nɡe tɔnuɡiɑ yɑ wɑ̃ɑ ben kɑsɑn temɔ. \v 22 Ben wuswɛɛ yi, yi kɑ hunde koni ye u wɑ Kebɑriɔ miɡii weenɛ. Ben bɑɑwure u dɔɔwɑ deedeeru mi u wuswɑɑ kisi. \s1 Yinni Gusunɔ \s2 u koo Yerusɑlɛmuɡibu siri \s2 ben torɑnun sɔ̃ \c 11 \p \v 1 Yinni Gusunɔn Hunde u Esekiɛli suɑ mɑ u kɑ nùn dɑ sɑ̃ɑ yerun kɔnnɔwɔ ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ. Kɔnnɔ ɡen miyɑ u tɔmbu yɛndɑ nɔɔbu wɑ. Be sɔɔ, u Yɑɑsɑniɑ Asurin bii tubɑ kɑ Pelɑtiɑ Bɛnɑyɑn bii. Be kpuro bɑ sɑ̃ɑwɑ Isirelibɑn wiruɡibu. \v 2 Yinni Gusunɔ u nɛɛ, tɔnun bii, tɔn be ɑ wɑ mi, bɑ sɑ̃ɑwɑ be bɑ kɔ̃sɑ bwisikumɔ mɑ bɑ tɔmbu bwisi kɔ̃si kɛ̃mɔ Yerusɑlɛmuɔ. \v 3 Bɑ mɔ̀, n ǹ mɔ tɛ̃ sɑ ko dinu bɑni. Domi Yerusɑlɛmu yɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe wekeru. Mɑ bɛsɛ yen tɔmbu sɑ sɑ̃ɑ nɡe yɑɑ ye yɑ wɑ̃ɑ te sɔɔ. \v 4 Yen sɔ̃, tɛ̃ tɔnun bii, ɑ bu ɡerusio. \p \v 5 Mɑ Yinni Gusunɔn Hunde u nùn yɔɔwɑ u nɛɛ, ɑ bu sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ yɛ̃ ye be Isirelibɑ bɑ bwisikumɔ kɑ ye bɑ ɡerumɔ. \v 6 Wee bɑ beɡibu ɡoomɔ dɑbi dɑbinu wuu ɡe sɔɔ. Mɑ ɡonu yibɑ ben swɛɛ sɔɔ. \v 7 Yen sɔ̃, beɡii be bɑ ɡo mi, bɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe yɑɑ. Mɑ wuu ɡen tii ɡɑ sɑ̃ɑ nɡe wekeru. Adɑmɑ be bɑ tie bɑ wɑsi, bɑ koo bu yɑrɑwɑ bu kɑ doonɑ. \v 8 Wee bɑ tɑbun bɛrum mɔ. Adɑmɑ kon de tɑɑ bi, bu bu deemɑ. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ ye ɡeruɑ. \v 9 Kon de bu yɑri wuu ɡen di. Kpɑ n bu tɔn tukobu nɔmu bɛriɑ. Nɡe mɛyɑ kon kɑ bu sirisinɑ. \v 10 Tɑbu sɔɔrɑ bɑ koo ɡbi. Kon bu siri be Isirelibɑ, ben tem nɔɔ burɑ yerɔ. Sɑɑ ye sɔɔrɑ bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \v 11 Wuu ɡe, ɡɑ ǹ bu nɛnumɔ nɡe wekeru. Bɑ ǹ ko n mɑɑ sɑ̃ɑ nɡe yɑɑ te sɔɔ. Ben tem nɔɔ burɑ yerɔwɑ kon bu siri. \v 12 Sɑɑ ye sɔɔ, bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ wìn ɡere bɑ ǹ mɛm nɔɔwɛ, kɑ wìn woodɑbɑ bɑ ǹ swĩi. Mɑ bɑ sere bwese tuku ni nu kɑ bu sikerenɛn ɡɑri swĩi. \p \v 13 Sɑnɑm mɛ Esekiɛli u Yinni Gusunɔn ɡɑri yi ɡerumɔ, yerɑ Pelɑtiɑ Bɛnɑyɑn bii u kpunɑ u ɡu. Sɑɑ ye sɔɔrɑ Esekiɛli u wuswɑɑ tem ɡirɑri u nɔɔɡiru suɑ u nɛɛ, Yinni Gusunɔ, kɑɑ dewɑ Isireli be bɑ tie bu ɡbisuku? \s1 Yinni Gusunɔ u koo win tɔn \s2 be bɑ yɑrinɛ mɛnnɑ \p \v 14 Yinni Gusunɔ u nɛɛ, \v 15 tɔnun bii, wee, be bɑ wɑ̃ɑ Yerusɑlɛmuɔ bɑ Isirelibɑ, wunɛn mɛro bisibu, kɑ be bɑ tie bwisi kɛ̃mɔ bɑ mɔ̀, bu yɔ̃ro mi bɑ yoru dimɔ mi, bɑ n kɑ Yinni Gusunɔ tonde, domi be, be bɑ wɑ̃ɑ Yerusɑlɛmuɔ mi, beyɑ bɑ tem mɛ wɛ̃. \v 16 Adɑmɑ ɑ bu sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, bɑɑ mɛ nɑ derɑ bɑ yɑrinɛ mi, bɑ wɑ̃ɑ tem tukumɔ, sɔ̃ɔ teeru ko nɑ n kɑ bu wɑ̃ɑ nɡe mɛ nɑ rɑ n wɑ̃ɑ sɑ̃ɑ yerɔ. \v 17 Kpɑ n bu mɛnnɑ n yɑrɑ bwese nin suunu sɔɔn di mi bɑ yɑrinɛ mi, n bu Isirelibɑn tem wɛ̃. \v 18 Mɛyɑ bɑ koo nɑ kpɑ bu bũu ni kpuro wunɑ ni bɑ rɑ rɑɑ sɑ̃ mi, ni nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ǹ kĩ. \v 19 Kon bu ɡɔ̃ru teu wɛ̃ kpɑ n bu bwisiku kpɑɑnu wɛ̃. Kon ben ɡɔ̃ru ɡe ɡɑ rɑɑ bɔɔbu nɡe kperu mi wunɑ, kpɑ n bu ɡɔ̃ru kpɔɔ wɛ̃ ɡe ɡɑ du. \v 20 Kpɑ bu kɑ nɛn ɡere mɛm nɔɔwɑ, bu nɛn woodɑbɑ swĩi. Bɑ ko n sɑ̃ɑwɑ nɛn tɔmbu, kpɑ nɑ n mɑɑ sɑ̃ɑ Gusunɔ ben Yinni. \v 21 Adɑmɑ be bɑ yɔ̃rɑri bɑ ben kĩru swĩi bɑ dɑ bɑ bũnu sɑ̃ɑmɔ ni nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ǹ kĩ mi, kon bu ben kookoosun ɑre kɔsiɑ. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \s1 Yinni Gusunɔn yiikon ɡirimɑ \s2 yɑ yɑrɑ Yerusɑlɛmun di \p \v 22 Yen biruwɑ wɔllun kɔ̃so be, bɑ kɑsi dɛriɑ bɑ seewɑ kɑ ben uruu be sɑnnu. Mɑ Yinni Gusunɔn yiikon ɡirimɑ yɑ sɔ̃ɔsire ben wɔllɔ. \v 23 Mɑ win yiikon ɡirimɑ ye, yɑ seewɑ wuu suunun di yɑ dɑ yɑ wɑ̃ɑ ɡuuru ɡɑrun wɔllɔ, wuun sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ. \v 24 Mɑ Gusunɔn Hunde u Esekiɛli suɑ kɑ̃si te sɔɔ, u kɑ wurɑmɑ Bɑbiloniɔ mi Isirelibɑ bɑ yoru dimɔ. Sɑɑ yerɑ kɑ̃si te u wɑɑmɔ mi, tɑ kpɑ. \v 25 Mɑ u Isireli be bɑ yoru dimɔ mi, sɔ̃ɔwɑ kpuro ye Yinni Gusunɔ u derɑ u wɑ. \s1 Bɑ koo Isirelibɑ yoru mwɛɛri \c 12 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u Esekiɛli sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 2 tɔnun bii, wee ɑ wɑ̃ɑ mɛm nɔɔ sɑribɑn suunu sɔɔ. Bɑ nɔni mɔ ɑdɑmɑ bɑ ǹ kĩ bu kɑ yɑm wɑ. Bɑ swɑsu mɔ, ɑdɑmɑ bɑ ǹ kĩ bu kɑ ɡɑri nɔ yèn sɔ̃ bɑ bɔ. \v 3 Yen sɔ̃, ɑ sɔɔru koowo kpɑ ɑ se ɑ doonɑ sɔ̃ɔ sɔɔ ben bɑɑwuren nɔni biru ɑ dɑ ɑ n wɑ̃ɑ ɡɑm. Sɔrɔkudo bɑ koo ɡiɑ mɑ bɑ sɑ̃ɑ bwese mɛm nɔɔ sɑribɑ. \v 4 Yen biru Yinni Gusunɔ u nɛɛ, ɑ wunɛn yɑ̃nu mɛnnɔ ɑ yɑrɑ wunɛn dirun di sɔ̃ɔ sɔɔ ɡbɑ̃ɑrɑ. Kpɑ ɑ yɑri wuu ɡen min di yokɑ ben bɑɑwuren nɔni biru nɡe wi bɑ yoru mwɑ. \v 5 Kpɑ ɑ ɡɑnɑ yɑbɑ ben nɔni biru ɑ wunɛn yɑ̃nu yɑrɑ min di. \v 6 U mɑɑ nɛɛ, ɑ yɑ̃ɑ ni sɔɔwo ben nɔni biru kpɑ ɑ kɑ nu yɑri wɔ̃kuru. Kpɑ ɑ tii wɔ̃ke kɑ yɑsɑ ɑ ku kɑ tem mɛ mɛɛri. Domi nɑ kĩwɑ ɑ n sɑ̃ɑ yĩreru Isirelibɑn sɔ̃. \p \v 7 Mɑ u kuɑ ye Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ. U yɑrɑ sɔ̃ɔ sɔɔ ɡbɑ̃ɑrɑ kɑ win sɔɔru nɡe wi bɑ yoru mwɑ. Yokɑ u dɑ u ɡbɑ̃rɑru yɑbɑ kɑ nɔmɑ u win yɑ̃ɑ ni suɑ u yɑrɑ wɔ̃kuru tɔmbun nɔni biru. \v 8 Buru buru Yinni Gusunɔ u kɑ nùn ɡɑri kuɑ u nɛɛ, \v 9 Isirelibɑ, mɛm nɔɔ sɑri be, bɑ̀ n nun bikiɑ bɑ nɛɛ, mbɑ ɑ mɔ̀ mi, \v 10 ɑ bu wisio ɑ nɛɛ, Isirelibɑn sunɔ wi u wɑ̃ɑ Yerusɑlɛmuɔ mi, wiyɑ ye ɑ mɔ̀ yɑ kɑ yɑ̃, kɑ sere mɑɑ Isirelibɑ kpuro be bɑ wɑ̃ɑ mi. \v 11 A sɑ̃ɑwɑ yĩreru te tɑ sɔ̃ɔsimɔ mɑ bɑ koo yoru dɑ tem ɡɑm. Yɑ koo mɑɑ koorɑ. \v 12 Sunɔ wi u wɑ̃ɑ ben suunu sɔɔ u koo win yɑ̃nu ɡurɑ wɔ̃kuru kpɑ u yɑri. Bɑ koo ɡbɑ̃rɑru yɑbɑwɑ bu kɑ yɑri min di. Kpɑ u tii wɔ̃ke u ku kɑ win tem wɑ. \v 13 Nɛ, Yinni Gusunɔ kon nùn yinɑ bɛriɑ kpɑ u wɔri ye sɔɔ. Kon kɑ nùn dɑ Bɑbilonin temɔ. Adɑmɑ u ǹ tem mɛ wɑsi. Miyɑ u koo ɡbi. \v 14 Win sinɑ ɑsɑkpɔbu kɑ win kɔ̃sobu kɑ win tɑbu kowobu be kpurowɑ kon yɑrinɑsiɑ kpɑ n de bu bu tɑkobi sɔkiri. \v 15 Sɑɑ ye sɔɔrɑ bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ, nɑ̀ n bu yɑrinɑsiɑ bwese tukunun suunu sɔɔ. \v 16 Adɑmɑ kon de ɡɑbu bu kisirɑ tɑbun di kɑ ɡɔ̃ɔrun di kɑ bɑrɑrun di kpɑ bu wɑ bu kɑ ɡere kɔ̃sɑ ye bɑ nɛ, Yinni Gusunɔ kuɑ. Sɑɑ ye sɔɔ, bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \p \v 17 Yinni Gusunɔ u mɑɑ nɛɛ, \v 18 tɔnun bii, kɑ nɑndɑbɑ kɑɑ wunɛn pɛ̃ɛ di kpɑ ɑ n diirimɔ ɑ n kɑ nim nɔrumɔ. \v 19 Kpɑ ɑ Isirelibɑ sɔ̃ ɑ nɛɛ, ɑmɛniwɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡeruɑ. Nɑ nɛɛ, be, Yerusɑlɛmuɡibu bɑ koo ben dĩɑnu diwɑ kɑ bɛrum kpɑ bu nim nɔ kɑ nuku sɑnkirɑnu. Domi ben tem mu kuɑ bɑnsu. Gɑ̃ɑ ni nu wɑ̃ɑ mi kpuro, nu koo kɑm kowɑ ben tɔn dɑm dɔrebun sɔ̃. \v 20 Wuu si su tɔmbu dɑbi su koo kowɑ bɑnsu, kpɑ tem mɛ kpuro mu kɑm ko. Sɑɑ ye sɔɔrɑ Isirelibɑ bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \s1 Yinni Gusunɔn ɡɑri \s2 yi koo koorɑ \p \v 21 Yinni Gusunɔ u mɑɑ Esekiɛli sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 22 mbɑn sɔ̃nɑ Isirelibɑ bɑ rɑ n mɔndu mɔ̀ bɑ n mɔ̀, wee tɔ̃rɑ dɛnyɑmɔ, ɑdɑmɑ kɑ̃si nin ɡɑrɑ kun koorɑmɔ. \v 23 Yen sɔ̃, ɑ bu sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, nɛ, Yinni Gusunɔ kon de mɔn te, tu kpe. Bɑ ǹ mɑɑ tu ɡerumɔ Isireliɔ. Adɑmɑ ɑ bu sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, tɔ̃rɑ turuku mɔ̀. Kɑ̃si nin bɑɑtere tɑ koo koorɑwɑ. \v 24 Domi nin ɡɑru sɑri te tɑ koo kɑm ko. Nɛn ɡɑri ɡɛɛ mɑɑ sɑri yi bɑ ɡeruɑ bu kɑ bu nɔni wɔ̃ke Isireliɔ. \v 25 Nɛ, Yinni Gusunɔ, ye nɑ ɡeruɑ kon ye ko. Yɑ koo koorɑwɑ yɑ ǹ tɛɛmɔ. Be, mɛm nɔɔ sɑribɑ, kɑ ɡem ben nɔni birɑ kon de ɡɑri yi, yi koorɑ. \p \v 26 Yinni Gusunɔ u mɑɑ nɛɛ, \v 27 tɔnun bii, wee Isirelibɑ bɑ nɛɛ, kɑ̃si ni ɑ wɑ mi, nu ǹ koorɑmɔ tɛ̃. Nu koo koorɑwɑ sere sɑɑ ɡɑɑ. Yen sɔ̃, ɑ bu sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, \v 28 nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ nɛɛ, ɡɑri yi nɑ ɡeruɑ kpuro yi koo koorɑwɑ tɛ̃, yɑ ǹ tɛɛmɔ. \s1 Sɔmɔ weesuɡibu \c 13 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u mɑɑ nɛɛ, \v 2 tɔnun bii, ɑ tɔn be ɡerusio be bɑ tii kuɑ nɛn sɔmɔbu. A de bu swɑɑ dɑki ye kon bu sɔ̃. \v 3 Wee ye nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ bu sɔ̃ɔmɔ. Nɑ nɛɛ, kɔ̃sɑ koo bu deemɑ be, be bɑ sɑ̃ɑ ɡɑri bɑkɑsu. Domi ben tiin bwisikunɑ bɑ swĩi bɑ kɑ ɡɑri ɡerumɔ, bɑ ǹ ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu wɑɑmɔ. \v 4 Bɛɛ Isirelibɑ bɛɛn sɔmɔbu bɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe ɡbeeku bɔ̃nu ni nu bɔsu bɑnsɔ. \v 5 Wee bɑ ǹ dere bu ɡbɑ̃rɑrun kuunu kɔre. Bɑ ǹ mɑɑ ɡbɑ̃rɑru bɑnɛ tu kɑ bu ɡɑnɛ nɛ, Gusunɔn mɔrun sɑɑ sɔɔ. \v 6 Wee bɑ kɑ̃si weesuɡinu sɑɑrimɔ, mɑ bɑ ɡɑri ɡerumɔ yi yi ǹ sɑ̃ɑ ɡem. Bɑ mɔ̀, wee nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ bu ye kpuro wɛ̃. Adɑmɑ nɑ ǹ bu ɡɔre. Mɑ bɑ tɑmɑɑ kon ben ɡɑrin dɑm sirewɑ. \v 7 Adɑmɑ nɑ nɛn sɔmɔ be sɔ̃ɔmɔ mɑ ben kɑ̃sinu nu sɑ̃ɑwɑ ni ben tii bɑ sekɑ. Ben ɡɑri yi mɑɑ sɑ̃ɑwɑ weesu. Bɑ tɑmɑɑ nɛn ɡɑriyɑ bɑ tɔmbu sɔ̃ɔmɔ. N deemɑ nɑ ǹ mɑm kɑ bu ɡɑri koore. \v 8 Yen sɔ̃ tɛ̃, kon bu wɔrimɑ domi bɑ kɑ̃sinu sekɑ mɑ bɑ weesu kpɑrɑmɔ. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡerumɔ. \p \v 9 Kon bu nɛn dɑm sɔ̃ɔsi be, be bɑ weesu kpɑrɑmɔ mi. Bɑ ǹ ɑyeru wɑsi nɛn tɔmbun suunu sɔɔ. Bɑ koo ben yĩsɑ ɡo mi nɛn tɔmbun yĩsɑ yoruɑ. Bɑ ǹ mɑɑ wurɔ ben temɔ. Nɡe mɛyɑ bɑ koo kɑ ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \p \v 10 Wee bɑ nɛn tɔmbu nɔni wɔ̃kumɔ bɑ mɔ̀, bɔri yɛndɑ wɑ̃ɑ. Adɑmɑ bɔri yɛndu ɡɑru sɑri. Nɛn tɔmbɑ ɡɑni seeyɑmɔ. Mɑ sɔmɔ be, bɑ ye soo tɛɛnimɔ. \v 11 Adɑmɑ ɑ be bɑ soo tɛɛnimɔ mi sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, ɡɑnɑ ye, yɑ koo wɔrumɑ. Guru bɑkɑ yɑ koo nɛ kɑ kpenu sɑnnu kpɑ woo bɔkɔ ɡu se. \v 12 Gɑnɑ ye, yɑ̀ n wɔrumɑ sɑɑ yerɑ tɔmbɑ koo bikiɑ bu nɛɛ, mbɑ soo yen ɑrufɑɑni ye bɑ tɛɛni mi. \v 13 Yen sɔ̃, wee ye nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡerumɔ. Nɑ nɛɛ, kon de nɛn mɔru yu woo bɔkɔ seeyɑ, kpɑ ɡuru bɑkɑ yu nɛ. Kpɑ ɡuru kpenu nu nɛ kɑ dɑm nu ɡɑ̃ɑnu kpuro ɡo. \v 14 Kon ɡɑnɑ ye surɑ yu wɔrumɑ temɔ, kpɑ yen kpɛɛkpɛɛku ɡu sɔ̃ɔsirɑ. Yɑ koo bɛɛ wɔri kpɑ i ɡbisuku. Sɑɑ yerɑ bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \v 15 Nɛ, Yinni Gusunɔ kon nɛn mɔru yɔ̃suwɑ mɑm mɑm ɡɑnɑ yen sɔ̃ kɑ be bɑ ye soo doken sɔ̃. Sɑɑ ye sɔɔ, bɑ koo ɡere bu nɛɛ, ɡɑnɑ ye, yɑ wɔrumɑ. Be bɑ rɑɑ ye soo doke, ben ɡoo kun mɑɑ wɑ̃ɑ! \v 16 Sɔmɔ weesuɡii be, bɑ kpɑ be, be bɑ rɑɑ ɡɑri ɡerumɔ Yerusɑlɛmun sɔ̃, be, be bɑ rɑ n wɑɑmɔ kɑ̃siru sɔɔ mɑ bɔri yɛndɑ wɑ̃ɑ, ɑdɑmɑ bɔri yɛndu ɡɑru sɑri. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \s1 Sɔmɔ tɔn kurɔ weesuɡibu \p \v 17 Yinni Gusunɔ u mɑɑ nɛɛ, tɔnun bii, ɑ Isirelibɑn tɔn kurɔ be bɑ tii kuɑ nɛn sɔmɔbu sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, \v 18 bɔ̃rurobɑ bɑ sɑ̃ɑ. Domi bɑ kĩɑsu ɡbinumɔ tɔmbun nɔm wĩinu sɔɔ nɡe bɔki mɑ bɑ tɔmbu kpuro yɑsi sɛ̃kemɔ wirɔ bukurobu kɑ bibɔ kpɑ bu wɑ bɑ n kɑ tɔn be tɑɑre. Bɑ kĩwɑ bu nɛn tɔmbun wɑ̃ɑru kpeesiɑ kpɑ nɑ n beɡiru beruɑ. \v 19 Wee bɑ ǹ mɑn bɛɛrɛ wɛ̃ɛmɔ nɛn tɔmbun wuswɑɑɔ dĩɑ nɔm wɔɔnun sɔ̃. Mɑ bɑ tɔmbu ɡoomɔ be n ǹ weenɛ bu ɡo. Mɑ bɑ ɡɑbu deri be n weenɛ bu ɡo. Mɛyɑ bɑ rɑ nɛn tɔmbu weesu kue kpɑ bɑ n ben wee si swɑɑ dɑki. \v 20 Yen sɔ̃nɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ nɛɛ, kon bu wɔri ben kĩɑ sin sɔ̃, si bɑ kɑ tɔmbun wɑ̃ɑru mwɛɛrimɔ mi. Kon bu si mwɑɑriwɑ n ɡɛ̃ɛku kpɑ n be bɑ rɑɑ mwɑ yɑkiɑ. \v 21 Kon ben yɑsi yi ɡɛ̃ɛku kpɑ n nɛn tɔmbu yɑkiɑ ben nɔmɑn di. Bɑ ǹ mɑɑ kpɛ̃ bɑ n bu mɔ. Bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \v 22 Ben weesun sɔ̃, bɑ ɡemɡibu nukuru sɑnkɑ, be, be nɑ ǹ dɑɑ kĩ n kɔ̃sɑ kuɑ. Bɑ yinɑ bu tɔn kɔ̃sobu kirɔ ko bu kɑ ben kom kɔ̃sum deri kpɑ bu ben wɑ̃ɑru yɑkiɑ. \v 23 Yen sɔ̃, bɑ ǹ mɑɑ kɑ̃sinu kɑ ɡɑri weesuɡii mɔ̀. Kon nɛn tɔmbu yɑkiɑ ben nɔmɑn di. Nɡe mɛyɑ bɑ koo kɑ ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \s1 Gusunɔ u bũu sɑ̃ɑru yinɑ \c 14 \p \v 1 Sɔ̃ɔ teeru Isirelibɑn ɡuro ɡurobu ɡɑbu bɑ nɑ bɑ Esekiɛli deemɑ u kɑ bu bikiɑru kuɑ Gusunɔn mi. \v 2 Yerɑ Yinni Gusunɔ u nɛɛ, \v 3 tɔnun bii, tɔn be, bɑ bũu sɑ̃ɑmɔwɑ ben ɡɔ̃ruɔ, mɑ bɑ tii nu wɛ̃, mɑ nu derɑ bɑ wɑ̃ɑ durum sɔɔ. Yerɑ bɑ tɑmɑɑ kon ben bikiɑru wurɑ? \v 4 A bu sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, ɑmɛniwɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡeruɑ. Nɑ nɛɛ, Isireli ɡoo ù n tii wɛ̃ bũu sɑ̃ɑru sɔɔ, mɑ tɑ derɑ u torɑmɔ, mɑ u nɑ nɛn sɔmɔ ɡoon mi u kɑ nùn bikiɑru kuɑ nɛ, Yinni Gusunɔn mi, nɛn tiiwɑ kon yɛ̃ro wisi nɡe mɛ̀n nɔɔ win bũnu dɑbiru nɛ. \v 5 Nɛn wisi biyɑ bu koo de Isirelibɑ bu bwisiku ben ɡɔ̃ruɔ be, be bɑ mɑn yinɑ ben bũu sɑ̃ɑrun sɔ̃. \v 6 Yen sɔ̃, ɑ bu sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, nɛnɑ nɑ nɛɛ, bu ɡɔ̃ru ɡɔsio kpɑ bu ben bũnu deri kɑ mɑɑ kom kɔ̃sum mɛ bɑ mɔ̀, mɛ mu ǹ nɛ, Yinni Gusunɔ wɛ̃remɔ. \p \v 7 Isirelibɑn ɡoo ǹ kun mɛ sɔɔ ɡoo ben suunu sɔɔ ù n mɑn deri u bũnu sɑ̃ɑmɔ mɑ tɑ derɑ u torɑmɔ mɑ u nɑ nɛn sɔmɔn mi u kɑ bikiɑru ko nɛn mi, nɛ, Yinni Gusunɔn tiiwɑ kon nùn wisi. \v 8 Kon yɛ̃ro wɔriwɑ n sɛɛyɑsiɑ kpɑ u n sɑ̃ɑ seedɑ ye bɑ ko n dɑ kɑ mɔndu ko. Kon nùn wunɑwɑ nɛn tɔmbun suunu sɔɔn di, kpɑ i ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \p \v 9 Nɛn sɔmɔ ɡoo ù n wurɑ durɔ wi, u nùn nɔni wɔ̃kuɑ, mɑ u nùn bikiɑru kuɑ, nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ derɑ u kuɑ mɛ. Nɛn tiiwɑ kon sɔmɔ wi wunɑ nɛn tɔmbun suunu sɔɔn di. \v 10 Sɔmɔ wi kɑ durɔ wi u bikiɑru nɑ mi, be kpurowɑ bɑ ko n sɑ̃ɑ torobu. Bɑ koo mɑɑ ben torɑ nin ɑre sɔbe. \v 11 Nɡe mɛyɑ be Isirelibɑ bɑ ǹ mɑɑ tondɑmɔ nɛn swɑɑn di. Bɑ ǹ mɑɑ ben tii disi dokemɔ kɑ ben torɑ dɑbi ni. Bɑ ko n sɑ̃ɑwɑ nɛn tɔmbu kpɑ nɑ n sɑ̃ɑ ben Yinni. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \s1 Gɑ̃ɑnu sɑri ni nu koo Gusunɔn siribu yɔ̃rɑsiɑ \p \v 12 Yinni Gusunɔ u mɑɑ ɡeruɑ u nɛɛ, \v 13 tɔnun bii, su tɛ̃ nɛɛ, tem ɡɑm tɔmbu bɑ mɑn mɛm nɔɔbu sɑriru kuɑ. Mɑ nɑ bu nɛn dɑm sɔ̃ɔsi nɑ ben dĩɑnu kɑm koosiɑ nɑ bu ɡɔ̃ɔru kpɛ̃ɛ bɑ ɡbisukumɔ be kɑ ben yɑɑ sɑbenɔ kpuro, \v 14 bɑɑ tɔmbu itɑ beni Nɔwɛ kɑ Dɑniɛli kɑ Yoobu bɑ̀ n wɑ̃ɑ mi, bɑ ǹ kpɛ̃ bu tem mɛn tɔmbu kpuro fɑɑbɑ ko ben ɡem sɔ̃. Ben tii tɔnɑwɑ ben ɡem mu koo de bu fɑɑbɑ wɑ. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \p \v 15 Ǹ kun mɛ nɑ̀ n derɑ ɡbeeku yɛɛ yi tem mɛ wɔri yi bu ɡo kpuro kpɑ tem mɛ, mu ko bɑnsu sere ɡoo kun mɑɑ sɑrɔ mi, ɡbeeku yɛɛ yin sɔ̃, \v 16 sere kɑ nɛn wɑ̃ɑru, bɑɑ tɔmbu itɑ be, bɑ̀ n wɑ̃ɑ tem mɛ sɔɔ, tem mɛɡibu bɑ ǹ kpɛ̃ bu fɑɑbɑ wɑ. Tɔmbu itɑ be tɔnɑwɑ bɑ koo fɑɑbɑ wɑ, bɑɑ ben tiin bibu bɑ ǹ kpɛ̃ bu fɑɑbɑ wɑ. Mɑ tem mɛ, mu koo kowɑ bɑnsu. \p \v 17 Ǹ kun mɛ nɑ̀ n derɑ bɑ tɔn be tɑbu wɔrimɑ, mɑ bɑ bu kɑm koosiɑ sere kɑ ben yɑɑ sɑbenɔ, \v 18 bɑɑ tɔmbu itɑ be, bɑ̀ n wɑ̃ɑ mi, be tɔnɑwɑ bɑ koo fɑɑbɑ wɑ. Sere kɑ nɛ, Yinni Gusunɔn wɑ̃ɑru, bɑ ǹ kpɛ̃ bu mɑm ben tiin bibu fɑɑbɑ ko. \p \v 19 Ǹ kun mɛ nɑ̀ n derɑ bɑrɑrɑ duɑ tem mɛ sɔɔ, mɑ bɑ ɡbisukɑ be kɑ ben yɑɑ sɑbenɔ, \v 20 bɑɑ Nɔwɛ kɑ Dɑniɛli kɑ Yoobu bɑ̀ n wɑ̃ɑ tem mɛ sɔɔ, tem mɛn tɔmbu bɑ ǹ kpɛ̃ bu fɑɑbɑ wɑ ben sɔ̃. Be itɑ ye tɔnɑwɑ bɑ koo fɑɑbɑ wɑ ben ɡem sɔ̃. Bɑɑ mɑm ben tiin bibu bɑ ǹ kpɛ̃ bu fɑɑbɑ ko ben ɡem sɔ̃. \p \v 21 Yen biruwɑ Yinni Gusunɔ u nɛɛ, wee nɑ Yerusɑlɛmu wɑhɑlɑ bɑkɑ nnɛ yeni kpɛ̃ɛ n kɑ yen tɔmbu kɑ ben yɑɑ sɑbenu ɡo. Yerɑ tɑbu kɑ ɡɔ̃ɔru kɑ ɡbeeku yɛɛ ɡɔbi kɑ bɑrɑnu. \v 22 Adɑmɑ ɡɑbu bɑ koo tiɑrɑ kpɑ bu bu yɑrɑ wuun di, kpɑ bu bɛɛ deemɑ kpiki yeru mi. Sɑɑ ye sɔɔ, ì n ben dɑɑ kɑ ben kookoosu wɑ, biti kun mɑɑ bɛɛ mɔ̀ kɔ̃sɑ ye nɑ Yerusɑlɛmu kuɑn sɔ̃. \v 23 Yɑ koo bɛɛn nukuru yɛmiɑsiɑ ì n ben dɑɑ kɑ ben kookoosu wɑ. Sɑɑ ye sɔɔ, i ko i ɡiɑ mɑ n ǹ kɑm sɔɔ nɑ bu wɑhɑlɑ yebɑ kpɛ̃ɛ. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \s1 Resɛm dɑ̃ɑ te bɑ dɔ̃ɔ doke \c 15 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u nɛɛ, \v 2 tɔnun bii, resɛm dɑ̃ɑ yɑ dɑ̃ɑ ye yɑ tie bɛɛrɛ kere? Yen dɑ̃ɑ kɑ̃ɑsɑ yɑ dɑ̃ɑ kɑ̃ɑsi yi yi tie kere? \v 3 Bɑ koo kpĩ bu ye dendi bu kɑ sɔmburu ɡɑru ko? Bɑ koo kpĩ bu kɑ ye ɡɑbɑtiɑ ko? \v 4 Geemɑ yɑ wɑ̃ɑwɑ bu kɑ ye dɔ̃ɔ sɔ̃re ɑdɑmɑ yen nɔsu yiru kpuro kɑ yen suunu sɔɔ yɑ̀ n dɔ̃ɔ mwɑɑrɑ sɔmbu terɑ̀ yɑ koo mɑɑ kpĩ yu ko. \v 5 Sɑnɑm mɛ yɑ ǹ dɔ̃ɔ mwɑɑre bɑ ǹ kɑ ye ɡɑ̃ɑnu kue. Kɑɑ sere ɡere ye yɑ den dɔ̃ɔ mwɑɑrɑ, yɑ ǹ mɑɑ ɡɑru koorɔ? \p \v 6 Wee ye nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡerumɔ. Nɡe mɛ dɑ̃nu sɔɔ resɛm dɑ̃ɑ bɑ rɑ dɔ̃ɔ doke, nɡe mɛyɑ kon mɑɑ Yerusɑlɛmuɡibu sɛɛyɑsiɑ. \v 7 Kon bu wɔrimɑ. Bɑ tɑmɑɑ bɑ yɑrɑ dɔ̃ɔn di. Adɑmɑ dɔ̃ɔ wi, u koo nɑ u bu di, kpɑ bu ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \v 8 Kon de ben tem mɛ, mu ko bɑnsu, domi bɑ mɑn mɛm nɔɔbu sɑriru koosi. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \s1 Yerusɑlɛmu yɑ rɑɑ sɑ̃ɑwɑ \s2 nɡe bii wi bɑ kɔ̃ \c 16 \p \v 1-2 Yinni Gusunɔ u Yerusɑlɛmu yen kɔ̃sɑ sɔ̃ɔsi sɑɑ Esekiɛlin nɔɔn di, u nɛɛ, \v 3 Yerusɑlɛmu, bɑ nun mɑrɑwɑ Kɑnɑnin temɔ. Wunɛn tundo u sɑ̃ɑwɑ Amɔrebɑn bweseru. Mɑ wunɛn mɛro u sɑ̃ɑ Hɛtibɑn bweseru. \v 4 Dɔmɑ te bɑ nun mɑrɑ bɑ ǹ nun bwiɑ bure. Bɑ ǹ mɑɑ nun woburɑ ɑ kɑ dɛɛrɑ. Bɑ ǹ nun sĩre kɑ bɔru. Bɑ ǹ mɑɑ nun bekuru tɛ̃kusi. \v 5 Goo kun wunɛn wɔnwɔndu kue u sere nun ɡɑ̃ɑ nin ɡɑɑ kuɑ. Adɑmɑ bɑ nun kɔ̃wɑ yɑkɑsɔ dɔmɑ te bɑ nun mɑrɑ, domi bɑ nun tusɑ. \v 6 Sɑɑ ye nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ sɑrɔ wunɛn bɔkuɔ, nɑ wɑ ɑ wɔri mɔ̀ wunɛn mɑru yɑ̃nu sɔɔ. Mɑ nɑ ɡeruɑ nɑ nɛɛ, bu de ɑ n wɑ̃ɑ bɑɑ mɛ ɑ yɛm woburɑ. \v 7 Mɑ nɑ derɑ ɑ kpɛ̃ɑ nɡe dɑ̃ɑ yɑkɑsɔ. A kpɛ̃ɑ ɑ kuɑ kurɔ burɔ. Wunɛn bwɑ̃su su ye. Mɑ wunɛn seri yi kpɛ̃ɑ. Adɑmɑ tererɑ ɑ sĩimɔ mɑm mɑm. \v 8 Mɑ nɑ sɑrɑ wunɛn bɔkuɔ nɑ nun mɛɛrɑ mɑ nɑ wɑ sɑɑ yɑ turɑ su kɑ kĩru ko. Mɑ nɑ nɛn yɑberun soo suɑ nɑ kɑ wunɛn tereru wukiri. Mɑ nɑ kɑ nun ɑrukɑwɑni bɔkuɑ kɑ bɔ̃ri nɑ nɛɛ, ɑ kuɑ nɛɡii. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \p \v 9 Mɑ nɑ nun woburɑ kɑ nim, nɑ yɛm mɛ ɑ mwɑɑre wunɑ, mɑ nɑ nun ɡum sɑwɑ. \v 10 Mɑ nɑ nun yɑbe te bɑ sɔmɑ kuɑ dokeɑ kɑ bɑrɑ ni bɑ kuɑ kɑ ɡɔnɑ bɑ burɑru koosi, kɑ sɛ̃kɑtiɑ ye bɑ kuɑ kɑ wɛ̃ɛ dɑmɡii, kɑ sere yɑbe ɡeeru. \v 11 Mɑ nɑ nun burɑ yɑ̃nu dokeɑ kɑ sumi nɔmɑɔ kɑ sɑbɑ wĩirɔ. \v 12 Mɑ nɑ tɑɑbu doke wunɛn wɛ̃rɔ kɑ swɑɑ tonkunu kɑ sere yɑsi bɛɛrɛɡiɑ wunɛn wirɔ. \v 13 Nɡe mɛyɑ nɑ nun burɑru kuɑ kɑ wurɑ kɑ sii ɡeesu kɑ sere beku ɡeeru te bɑ kuɑ kɑ wɛ̃ɛ dɑmɡii kɑ yɑbe te bɑ sɔmɑ dokeɑ. Dĩɑ ni ɑ rɑ mɑɑ di, nu sɑ̃ɑwɑ som ɡem kɑ tim kɑ olifin ɡum. Mɑ ɑ burɑm sosimɔ ɑ dɔɔ nɡe sinɑ kurɔ. \v 14 Mɑ ɑ yĩsiru yɑrɑ bwesenun suunu sɔɔ wunɛn burɑm sɔ̃. Wunɛn burɑm mɛ, mu yibɑwɑ nɛn burɑ yɑ̃ɑ ni nɑ nun kuɑn sɔ̃. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \s1 Yerusɑlɛmu \s2 yɑ tii kurɔ tɑnɑru kpɛ̃ɛ \p \v 15 Yinni Gusunɔ u mɑɑ nɛɛ, Yerusɑlɛmu, ɑ wunɛn nɑɑnɛ doke wunɛn burɑm sɔɔ. Mɑ ɑ tii kuɑ nɡe kurɔ tɑnɔ yĩsi te ɑ yɑrɑn sɔ̃. Tɔnu bɑɑwure wi u sɑrɔ mi kpuro, ɑ rɑ nùn tii wɛ̃wɑ. \v 16 Mɑ ɑ wunɛn yɑ̃ɑ nɔniɡinu suɑ ɑ kɑ dɑ ɑ wunɛn ɡunɡunu mi ɑ rɑ bũnu sɑ̃ burɑru kuɑ. Miyɑ ɑ tii wɛ̃. Ye ɑ kuɑ mi, ɡoo kun yen bweseru wɑɑre. Mɛyɑ yen bweserɑ kun mɑɑ koorɑmɔ. \v 17 Mɑ ɑ wunɛn burɑ yɑ̃ɑ ni bɑ kuɑ kɑ wurɑ kɑ sii ɡeesu suɑ ɑ kɑ bũu tɔn durɔbu sekɑ mɑ ɑ nu sɑkɑrɑru koosi. \v 18 Mɑ ɑ wunɛn yɑ̃ɑ ni bɑ sɔmɑ doke suɑ ɑ bũu ni wukiri. Mɑ ɑ mɑɑ nɛn ɡum kɑ nɛn turɑre suɑ ɑ nu wɛ̃. \v 19 Mɑ ɑ mɑɑ dĩɑ ni nɑ rɑ kɑ nun diisie suɑ ɑ kɑ bũu ni yɑ̃kuru kuɑ nɡe mɛ bɑ rɑ mɑn yɑ̃ku nubu duroruɡiru kue. Dĩɑ niyɑ som kɑ ɡum kɑ tim. Yeniwɑ yɑ koorɑ. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \v 20 Adɑmɑ sɑkɑrɑ te, tɑ ǹ nun turɑ. Mɑ ɑ wunɛn bii be ɑ mɑn mɑruɑ mwɛɛrɑ ɑ kɑ bũu ni yɑ̃kuru kuɑ. \v 21 Wee ɑ nɛn bibu sɑkirɑ ɑ kɑ bũnu yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡiru kuɑ. \v 22 Yen kom kɔ̃sum mɛ sɔɔ, ɑ ǹ mɑɑ wunɛn wɔndiɑru yɑɑye kɑ sɑnɑm mɛ ɑ wɑ̃ɑ tereru wunɛn mɑru yɛm sɔɔ. \p \v 23 Nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡerumɔ mɑ ɑ kuɑ bɔ̃rurɑ kɔ̃sɑ ye ɑ kuɑn sɔ̃. \v 24 Wee ɑ tii sɑkɑrɑ kunu ɡirɑ kɑ mɑɑ bũu turɑnu bɑɑmɑ kpuro. \v 25 Wee swɑɑ kɛɛnɑnu bɑɑmɑ ɑ bũu turɑnu kuɑ, mɑ ɑ kom kɔ̃sum kuɑ ɑ tii tɔmbu kpuro wɛ̃. Be bɑ ɡesi sɑrɔ mi kpuro, bɑ rɑ kɑ nun dendiwɑ. Mɑ ɑ wunɛn sɑkɑrɑru kpɛ̃ɑsiɑ. \v 26 A kɑ wunɛn berusebu Eɡibitiɡibu be bɑ wɑsin dɑm mɔ mi, sɑkɑrɑru kuɑ. Mɑ ɑ wunɛn sɑkɑrɑru kpɛ̃ɑsiɑ ɑ kɑ nɛn mɔru seeyɑ. \v 27 Yerɑ nɑ nun nɛn dɑm sɔ̃ɔsi nɑ nun nɔmɑ dɛmiɛ. Mɑ nɑ nun doke nɛn yibɛrɛbɑn nɔmu sɔɔ. Yibɛrɛ berɑ, Filisitibɑ be bɑ biti soorɑ wunɛn dɑɑ kɔ̃sɑn sɔ̃. \v 28 Yen biru mɑ ɑ dɑ ɑ kɑ Asiriɡibu sɑkɑrɑru kuɑ, domi ɑ ǹ debɑ. A dɑ ɑ tii bu wɛ̃. Adɑmɑ kɑ mɛ, ɑ ǹ debɑ. \v 29 Mɑ ɑ dɑ ɑ kɑ Kɑnɑnibɑ sɑkɑrɑru kuɑ kɑ Bɑbiloniɡibu. Kɑ mɛ, ɑ ǹ debɑ. \v 30 Annɑ ɑ dɑm sɑriru wɑ mi. A tii kuɑwɑ nɡe sɑkɑrɑ kowobun yinni. \v 31 Domi ɑ sɑkɑrɑ kunu ɡirɑ swɑɑ kɛɛnɑnɔ mɑ ɑ bũu turɑnu kuɑ bɑɑmɑ kpuro, ɑ ku rɑ mɑm mɑɑ kurɔ tɑnɔ ɡobi mwɛ. \v 32 A sɑ̃ɑwɑ nɡe kurɔ tɑnɔ sɑkɑrɑ kowo wi u durɔ tukobu mwɑɑmɔ win durɔn ɑyerɔ. \v 33 Kurɔ tɑnɔ bɑɑwurewɑ bɑ rɑ ɡɑ̃ɑnu kɛ̃. Adɑmɑ wunɛ, ɑ durɔ tɑnɔbu ɡɑ̃ɑnu wɛ̃ɛmɔ kpɑ ɑ kɑ bu ɡɑwɑmɑ beri berikɑ kpuron di. \v 34 Ye kurɔ tɑnɔbu bɑ ku rɑ ko yerɑ ɑ kuɑ sɑkɑrɑru sɔɔ, domi ye kɑɑ kɑ durɔ tɑnɔbu kɛ̃nu mwɑɑri, wunɛn tiiwɑ ɑ rɑ bu wɛ̃. \p \v 35 Tɛ̃, nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ nɛɛ, Yerusɑlɛmu, ɑ mɑn swɑɑ dɑkio wunɛ wi ɑ sɑ̃ɑ nɡe kurɔ tɑnɔ. \v 36 Wee ɑ derɑ bɑ wunɛn dukiɑ yɑrinɑsiɑ bɑɑmɑ, mɑ bɑ wunɛn tereru wɑ sɑnɑm mɛ ɑ sɑkɑrɑru mɔ̀ kɑ bũnu ni ɑ kĩ, ni nu kun mɑm wɑɑbu wɑ̃. Mɑ ɑ wunɛn bibun yɛm yɑri ɑ kɑ bũu ni yɑ̃kuru kuɑ. \v 37 Yen sɔ̃nɑ kon wunɛn kĩnɑsi be mɛnnɑ kɑ sere mɑɑ be ɑ tusɑ. Be kpurowɑ kon mɛnnɑmɑ bɑɑmɑ kpuron di, kpɑ n nun yɔ̃su tereru ben wuswɑɑɔ. \v 38 Kon nun sɛɛyɑsiɑwɑ nɡe mɛ bɑ rɑ tɔn ɡowobu kɑ kurɔ tɑnɔbu sɛɛyɑsie. Yɛm mu koo nun wukiri nɛn mɔru kɑ nɛn nisinun sɑɑbu. \v 39 Kon nun bɛri wunɛn kĩnɑsi ben nɔmɑɔ. Bɑ koo wunɛn kunu kɑ wunɛn ɡunɡuu ni kɔsuku. Bɑ koo wunɛn burɑ yɑ̃ɑ ni ɑ doke potiri kpɑ bu nun yɔ̃su tereru. \v 40 Sɑɑ ye sɔɔ, kon tɔmbu seeyɑ bu nun seesi bu kpenu kɑsuku kpɑ bu nun tɑkobibɑ sɔkiri. \v 41 Bɑ koo wunɛn diɑ dɔ̃ɔ mɛniki kpɑ bu nun sɛɛyɑsiɑ kurɔ dɑbinun wuswɑɑɔ kpɑ n de wunɛn sɑkɑrɑru tu kpe. A ǹ mɑɑ ben ɡoo ɡɑ̃ɑnu wɛ̃ɛmɔ. \v 42 Nɛn mɔru koo sure. Nɑ ǹ mɑɑ kɑ nun nisinu mɔ̀. Mɛyɑ nɑ ǹ mɑɑ kɑ nun mɔru mɔ̀. \v 43 Kɑ mɛ, yèn sɔ̃ ɑ ǹ yɑɑye nɡe mɛ nɑ nun nɔɔri wunɛn birun di, mɑ ɑ nɛn mɔru seeyɑ kɑ wunɛn kookoosu, yen sɔ̃, kon de ɑ yen ɑre wɑ. Domi ɑ sekuru sɑri kom kuɑ mɑ ɑ bũnu sɑ̃wɑ. \s1 Yerusɑlɛmuwɑ yɑ dɑɑ kɔ̃sɑ bo \p \v 44 Wee be bɑ rɑ mɔn teni ko bu nɛɛ, nɡe mɛ mɛro u sɑ̃ɑ, nɡe mɛyɑ win bii wɔndiɑ u rɑ n sɑ̃ɑ, bɑ koo nɛɛ, wunɑ tɑ kɑ yɑ̃. \v 45 A sɑ̃ɑwɑ wunɛn mɛron bii wi u durɔ kɑ bibu yinɑ. A sɑ̃ɑwɑ nɡe wunɛn mɑɑbu be bɑ durɔ kɑ bibu yinɑ. Bɛɛn mɛro u sɑ̃ɑwɑ Hɛti. Mɑ bɛɛn tundo u sɑ̃ɑ Amɔreɡii. \v 46 Wunɛn mɔɔ wi u wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ, wiyɑ Sɑmɑri kɑ yen bii wɔndiɑbɑ. Wunɛn wɔnɔ wi u mɑɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ wiyɑ Sodomu kɑ yen bibu. \v 47 N ǹ mɔ ben yirɑ ɑ swĩi tɔnɑ. Ye ɑ kuɑ yɑ kpɑ̃. Wee ɑ sɑnkirɑ ɑ bu kere wunɛn swɛɛ kpuro sɔɔ. \v 48 Sere kɑ nɛn wɑ̃ɑru Sodomu ye yɑ sɑ̃ɑ wunɛn wɔnɔ yɑ ǹ kue nɡe mɛ ɑ kuɑ wunɛ kɑ wunɛn bibu. \v 49 Torɑ ni yɑ kuɑ wee. Yɑ tii sue mɑ yɑ wɑ̃ɑ doo nɔɔru kɑ bɔri yɛndu sɔɔ. Yɑ ku rɑ wɔnwɔndobu kɑ sɑ̃ɑrobu somi. \v 50 Wunɛn mɛro bisi be, bɑ tɔnu bie bɑ kɔ̃sɑ kuɑ nɛn nɔni sɔɔ. Ye nɑ wɑ mɛ, yerɑ nɑ bu ɡirɑ. \v 51 Wunɛn mɔɔ Sɑmɑri kun mɑm wunɛn torɑrun sɑkɑ kue. Wunɛn kɔ̃sɑ yɑ wiɡiɑ dɑbinu kerɑ. Mɑ wunɛn kom kɔ̃sum mu derɑ bɑ nun sɑnɔ kerɑ. \v 52 Wunɛ wi ɑ rɑ rɑɑ bu tɑɑrɛ wɛ̃ wee ɑ sekuru wɑ. Domi wunɛn kom kɔ̃sum mu beɡim kerɑ. Bɑ̀ n wunɛn dɑɑ ye mɛɛrɑ bɑ rɑ deemɛwɑ be, bɑ mɑm dɛɛre. Tɛ̃ ɑ kuɑ sekuruɡii yèn sɔ̃ bɑ̀ n wunɛn dɑɑ mɛɛrɑ bɑ rɑ wɑ bɑ sɑnɔ sɑ̃ɑ. \s1 Sodomu kɑ Sɑmɑri \s2 yɑ koo wurɑmɑ nɡe yellu \p \v 53 Yinni Gusunɔ u Yerusɑlɛmu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, kon Sodomu kɑ Sɑmɑri kɑ ben bii wɔndiɑbɑ seeyɑ kɑ sere mɑɑ wunɛ Yerusɑlɛmuɡibu. \v 54 Wunɛn mɔɔ Sɑmɑri ye, kɑ wunɛn wɔnɔ Sodomu ben nukurɑ koo yɛmiɑ yèn sɔ̃ wunɛn tii ɑ sekuru wɑ. \v 55 Bɑ koo wurɑmɑ nɡe yellu be, kɑ ben bibu. Mɛyɑ mɑɑ wunɛn tii kɑɑ wurɑmɑ nɡe yellu wunɛ kɑ wunɛn bibu sɑnnu. \v 56 Sɑnɑm mɛ ɑ tii sue, ɑ rɑ kɑ Sodomu ɡɑri kowɑ kɑ tii suɑbu wunɛn kɔ̃sɑ yu sere sɔ̃ɔsirɑ bɑtumɑ sɔɔ. \v 57 Tɛ̃, wunɑ Edɔmubɑ kɑ Filisitibɑ bɑ koo yɛ̃ɛ. Wee bɑ nun ɡɛmɑ yɑm kpuro. \v 58 Mɑ ɑ wunɛn sekuru sɑriru kɑ dɑɑ kɔ̃sɑn ɑre sɔɔwɑ. Nɛ Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \p \v 59 Nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ nɛɛ, wee ɑ mɑn ɡɛmɑ. A ǹ nɛn ɑrukɑwɑni yibie. Yen sɔ̃, kon nun kɔsie ye ɑ mɑn kuɑ. \v 60 Adɑmɑ kɑ mɛ, nɑ ǹ nɛn ɑrukɑwɑni ye duɑrimɔ ye nɑ kɑ nun bɔkuɑ wunɛn wɔndiɑrun di. Kon mɑɑ kɑ nun ɑrukɑwɑni bɔke yɑ n wɑ̃ɑ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \v 61 Kɑɑ bwisiku ye ɑ kuɑ kpɑ sekuru tu nun mwɑ nɑ̀ n nun wunɛn mɑɑbu kɑ wɔnɔbu nɔmu bɛriɑ bu nun wiru kpĩiyɑ nɡe wunɛn bibu. Adɑmɑ nɑ ǹ ye mɔ̀ ɑrukɑwɑni ye nɑ kɑ nun bɔkuɑn sɔ̃. \v 62 Kon kpɑm kɑ nun nɛn ɑrukɑwɑni bɔke kpɑ ɑ ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \v 63 Kpɑ ɑ yɑɑyɑ ye ɑ kuɑ ɡɑsɔ, kpɑ sekuru tu nun mwɑ sere ɑ kpɑnɑ ɑ ɡɑri ɡere. Adɑmɑ nɛ kon nun wunɛn torɑnu kpuro suuru kuɑ. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \s1 Gunɔ bɑkeru kɑ resɛm \c 17 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ u nɛɛ, \v 2 tɔnun bii, ɑ Isirelibɑ mɔndu kuo. \v 3 A nɛɛ, ɑmɛniwɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡeruɑ. Nɑ nɛɛ, ɡunɔ bɑkeru ɡɑrɑ wɑ̃ɑ tɑ kɑsɑ dɛ̃u mɑ tɑ sɑn bɑkɑsu mɔ si su nɔni bwese bwesekɑ mɔ. Mɑ tɑ yɔ̃ɔwɑ tɑ dɑ sere Libɑnin ɡuurun wii kpiirɔ. Mɑ tɑ dɑ tɑ dɑ̃ɑ ye bɑ mɔ̀ sɛdurun wii kpiiru wĩɑ. \v 4 Mɑ tɑ dɑ̃ɑ ten kɑ̃ɑsɑ ye yɑ ɡunum bo wĩɑ tɑ kɑ dɑ tɑ yi tem mi bɑ rɑ tenkuru ko, wuu ɡè sɔɔ tenkubɑ bɑ wɑ̃ɑ. \v 5 Mɑ tɑ dɑ̃ɑ kpii pɔturɑ ɡɑɑ suɑ tɑ dɑ tɑ ɡirɑ nɡe dɑ̃ɑ ye yɑ rɑ n wɑ̃ɑ nim bɔkuɔ mi tem ɡem mu wɑ̃ɑ, mi nim mu yibɑ. \v 6 Kpii pɔturɑ ye, yɑ seewɑ yɑ kpɛ̃ɑ nɡe resɛm koru te tɑ yɑsiɑ ɑdɑmɑ tɑ ǹ ɡunu. Mɑ ten kɑ̃ɑsi yi mɛɛrɑ ɡunɔ bɑke ten berɑ ɡiɑ. Mɑ ten ɡbini yi duɑ tem mɛn sɔɔwɔ. Mɑ dɑ̃ɑ ye, yɑ ɡɔsiɑ resɛm, yɑ kpɑrɑ yɑ kɑ̃ɑsi kuɑ. \v 7 Yen biruwɑ ɡunɔ bɑkeru ɡɑrɑ nɑ tɑ kɑsɑ dɛ̃u. Ten sɑnsu tɑɑsinɛ. Mɑ resɛm koo te, tɑ ten ɡbini kɑ ten kɑ̃ɑsi ɡɔsie ɡunɔ bɑke ten mi ɡiɑ, domi tɑ tɑmɑɑ tɑ koo nim wɑ mi ɡiɑ. \v 8 N deemɑ tɑ rɑɑ ɡirewɑ tem ɡem sɔɔ mi nim yibɑ kpɑ tu kɑ̃ɑsi ɡeenu ko tu bii ɡeenu mɑ kpɑ tɑ n sɑ̃ɑ resɛm ɡeɑ. \p \v 9 Wee ye nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ bikiɑ. Nɑ nɛɛ, resɛm yen bweseru yɑ koo kpĩ yu kuurɑ? Gunɔ bɑke ɡbiikii te, tɑ koo wurɑ tu ye deri tɑ kun yen ɡbini wukurɑ? Tɑ koo wurɑ tɑ kun yen mɑrum ɡo, kpɑ ten kpɑrɑ kpɛm mɛ, mu ɡberɑ? Ǹ n mɛn nɑ, n ǹ mɑɑ tilɑsi tɔn dɑbinu bu nɑ bu kɑ ye wukɑ. \v 10 Wee tɑ duurɑ, ɑdɑmɑ tɑ koo kuurɑ? Sɔ̃ɔ yɑri yerun woo ɡɑ̀ n tu bɑbɑ, tɑ ǹ koo ɡberɑ? Geemɑ tɑ koo ɡberɑ mi tɑ duurɑ. \s1 Mɔn ten tubusiɑnu \p \v 11 Yinni Gusunɔ u mɑɑ nɛɛ, \v 12 ɑ Yudɑn mɛm nɔɔ sɑri be bikio ɑ nɛɛ, bɑ mɔn ten tubusiɑnu yɛ̃? A bu sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, wee Bɑbilonin sinɑ boko u dɑ Yerusɑlɛmuɔ. U ben sinɑ boko mwɑ kɑ win sinɑ ɑsɑkpɔbu mɑ u kɑ bu dɑ Bɑbiloniɔ. \v 13 Mɑ u turo ɡɔsɑ wi u sɑ̃ɑ nɡe kpii pɔturɑ sinɑ bibu sɔɔ, u kɑ nùn ɑrukɑwɑni bɔkuɑ. U nùn bɔ̃rusiɑ. Mɑ Bɑbilonin sinɑ boko wi, u ben bukurobu ɡurɑ u kɑ dɑ win temɔ. \v 14 Kpɑ Yudɑbɑn tem mu biru wurɑ, mu ku mɑɑ kuurɑ. Kpɑ bu win ɑrukɑwɑni ye mɛm nɔɔwɑ. \v 15 Adɑmɑ be Yudɑbɑ bɑ Bɑbilonin sinɑ boko wi seesi bɑ sɔmɔbu ɡɔrɑ Eɡibitiɔ bu kɑ dumi kɑsumɑ kɑ sere mɑɑ tɔn dɑbinu. Wi u yen bweseru kuɑ, u koo kisirɑ? Domi u ɑrukɑwɑni kusiɑ. \p \v 16 Nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ nɛɛ, sere kɑ nɛn wɑ̃ɑru, sinɑ boko wi, u koo ɡbiwɑ sunɔ wi u nùn bɑndu wɛ̃n temɔ. Domi u ǹ win nɔɔ mwɛɛru yibie. Bɑbiloni miyɑ u koo ɡbi. \v 17 Bɑɑ Eɡibitin sunɔ ù n tɑbu kowo dɑbiru mɔ be bɑ dɑm mɔ, u ǹ kpɛ̃ u bu somi bu kɑ tii yinɑ sɑnɑm mɛ Bɑbilonin sinɑ boko u koo nɑ u wɔrusu ɡbe u tɑbu sĩɑ kpĩ u kɑ tɔn dɑbinu ɡo. \v 18 Domi durɔ wi, u mɑɑ win nɔɔ mwɛɛru ɑtɑfiiru kuɑ, mɑ u ɑrukɑwɑni kusiɑ yè sɔɔ u rɑɑ win nɔɔ mwɛɛru doke. Yen sɔ̃, u ǹ kisirɑmɔ. \p \v 19 Yen sɔ̃nɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ nɛɛ, sere kɑ nɛn wɑ̃ɑru, nɛn ɑrukɑwɑniwɑ Isirelibɑn sinɑ boko u ɑtɑfiiru kuɑ u kusiɑ. Yen sɔ̃, u koo yen ɑre wɑ. \v 20 Kon nùn yinɑ bɛriɑ kpɑ u wɔri ye sɔɔ. Kon kɑ nùn dɑ Bɑbiloniɔ. Miyɑ kon nùn siri win nɑɑnɛ sɑri te u kuɑn sɔ̃. \v 21 Win tɑbu kowo be bɑ koo duki su, kon bu nɑɑ swĩiwɑ n ɡo kɑ tɑkobi. Be bɑ tiɑrɑ kpɑ bu yɑrinɑ nɡe woo. Sɑɑ ye sɔɔ, bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \s1 Yinni Gusunɔn nɔɔ mwɛɛru \p \v 22 Amɛniwɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡeruɑ. Nɑ nɛɛ, nɛn tiiwɑ kon dɑ̃ɑ kɑ̃ɑsɑ kpɛmɑ mɛɛri sɛduru yen wii kpiirɔ kpɑ n ye burɑ, kpɑ n dɑ n ye ɡirɑ ɡuuru ɡɑrun wɔllɔ te tɑ ɡunu. \v 23 Kon ye ɡirɑwɑ ɡuuru ɡɑrun wɔllɔ te tɑ ɡunum bo Isireliɔ. Ten kɑ̃ɑsi yi koo kuurɑwɑ kpɑ tu binu mɑ tɑ n sɑ̃ɑ dɑ̃ɑ te tɑ wɑɑbu wɑ̃. Gunɔ bwese bwesekɑ yɑ koo sokuru ko ten kɑ̃ɑsi sɔɔ. Kpɑ su n kukuɑ ten sɑɑrɔ. \v 24 Sɑɑ yerɑ dɑ̃nu kpuro nu koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. Nɛnɑ nɑ rɑ dɑ̃ɑ ni nu ɡunu kɑwe, kpɑ n ni nu piiburu bo ɡunum sosi. Mɛyɑ nɑ rɑ ni nu wuru bekusu sɑ̃ɑ ɡberɑsie, kpɑ n ni nu ɡbere bɔrɔm dokeɑ. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. Mɛyɑ yɑ koo mɑɑ koorɑ. \s1 Gusunɔ u rɑ bɑɑwure siriwɑ \s2 nɡe mɛ win dɑɑ yɑ nɛ \c 18 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ u nɛɛ, \v 2 Esekiɛli, mbɑn sɔ̃nɑ Isirelibɑ bɑ rɑ mɔn teni ko bu nɛɛ, \q1 bɑɑbɑbɑ bɑ resɛm birenu di, \q1 mɑ ben bibun nɔsu yɑɑyɑ. \p \v 3 Adɑmɑ nɛ, Yinni Gusunɔ, nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ mɑ sere kɑ nɛn wɑ̃ɑru, i ǹ mɑɑ mɔn teni ɡerumɔ Isireliɔ. \v 4 Geemɑ, nɛnɑ nɑ bɑɑwuren wɑ̃ɑru nɛni, bɑɑbɑ kɑ bii. Yen sɔ̃, wi u torɑ wiyɑ u koo ɡbi. \p \v 5 Su tɛ̃ nɛɛ, ɡoo u wɑ̃ɑ u ɡeɑ mɔ̀, win dɑɑ yɑ wɑ̃. \v 6 U ku rɑ de ɡunɡunɔ u bũu sɑ̃. U ku rɑ mɑɑ bũu yɑ̃kunu di. U ku rɑ kɑ ɡoon kurɔ mɛnnɛ. Mɛyɑ u ku rɑ mɑɑ kɑ tɔn kurɔ mɛnnɛ sɑnɑm mɛ u yɑsɑ mɔ̀. \v 7 U ku rɑ ɡoo ɡbɛni. U ku rɑ mɑɑ ɡoo sɔmburu koosie kɑm. U rɑ wi u win dibu nɛni win tɔrubɑ wesie. U rɑ wi ɡɔ̃ɔrɑ mɔ̀ dĩɑnu wɛ̃. Kpɑ u wi u tereru sĩimɔ yɑ̃nu wɛ̃. \v 8 U ku rɑ tɔnu ɡobi bɔkure u nim doke. U ku rɑ n mɑɑ wɑ̃ɑ weesun swɑɑ sɔɔ. U rɑ siriwɑ dee dee, u bɑɑwure nùn win ɡem wɛ̃. \v 9 U rɑ nɛn woodɑbɑ mɛm nɔɔwɛ mɑm mɑm. Tɔnu win bweserɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ rɑ soku ɡemɡii. Win wɑ̃ɑrɑ tɑ koo dɑkɑɑ dɑ. \p \v 10 Su mɑɑ tɛ̃ nɛɛ, durɔ wi, u bii mɔ wi u rɑ tɔmbu wɔri u ɡo, u ben yɑ̃nu ɡurɑ, ǹ kun mɛ u rɑ dɑɑ kɔ̃sɑ ɡɑɑ ko. \v 11 N deemɑ win bɑɑbɑ ku rɑ yen bweseru ko. Bii wi, u rɑ bũu yɑ̃kuru de ɡunɡunɔ. U rɑ kɑ ɡɑbun kurɔbu mɛnnɛ. \v 12 U rɑ bwɛ̃ɛbwɛ̃ɛ sɔmburu koosie kɑm. U rɑ tɔmbu ɡbɛni. U ku rɑ be u tɔrubɑ mwɑɑri ye wesie. U rɑ bũnu sɑ̃, kpɑ u n kom bɛrɛtɛkɛ mɔ̀. \v 13 U rɑ tɔmbu ɡobi bɔkure u nim doke. N weenɛ tɔnu win bweseru u n wɑ̃ɑ? Aɑwo, u koo ɡbiwɑ. Domi u dɑɑ kɔ̃sɑ kuɑ. Win yɛm mu koo wɔriwɑ win tii sɔɔ. \p \v 14 Su tɛ̃ nɛɛ, bii wi, u seewɑ u mɑrɑ. Mɑ win bii u seewɑ u win tundon torɑnu kpuro wɑ. Adɑmɑ u ǹ win tundon yirɑ ye swĩi. \v 15 U ku rɑ bũu yɑ̃kunu de ɡunɡunɔ. U ku rɑ bũnu sɑ̃ ni Isirelibɑ bɑ sɑ̃ɑmɔ. U ku rɑ kɑ ɡoon kurɔ mɛnnɛ. \v 16 U ku rɑ ɡoo sɔmburu koosie kɑm. U ku rɑ be bɑ win dibu nɛni tɔrubɑ mwɑɑri. U ku rɑ ɡbɛni. U rɑ wi ɡɔ̃ɔrɑ mɔ̀ dĩɑnu wɛ̃. Kpɑ u wi u tereru sĩimɔ yɑ̃nu wɛ̃. \v 17 U ku rɑ n wɑ̃ɑ weesun swɑɑ sɔɔ. U ku rɑ tɔnu ɡobi bɔkure u nim doke. U rɑ nɛn woodɑbɑ mɛm nɔɔwɛ. Bii wi, u ǹ ɡbimɔ win tundon torɑnun sɔ̃. U ko n wɑ̃ɑwɑ kɑ ɡem. \v 18 Adɑmɑ tundo wiyɑ u koo ɡbi win torɑnun sɔ̃ domi u tɔmbu tɔ̃yɑ kuɑ u ɡbɛnɑ. \p \v 19 I bikiɑmɔ i mɔ̀, mbɑn sɔ̃nɑ bii kun win tundon durum ɑre sɔɔmɔ. Geemɑ, bii kun ye sɔɔmɔ yèn sɔ̃ u ɡeɑ kuɑ. Mɑ u sĩɑ dee dee nɛn yirɑ sɔɔ, u nɛn woodɑbɑ mɛm nɔɔwɑ mɑm mɑm. Yen sɔ̃nɑ u ko n wɑ̃ɑ. \v 20 Wi u torɑ, wiyɑ u koo ɡbi. Bibu bɑ ǹ ben bɑɑbɑbɑn torɑnun ɑre sɔɔmɔ. Mɛyɑ bɑɑbɑbɑ bɑ ǹ mɑɑ ben bibun torɑnun ɑre sɔɔmɔ. Kon ɡemɡii nùn win ɑre wɛ̃ yèn sɔ̃ u kom ɡem kuɑ. Kpɑ n mɑɑ tɔn kɔ̃so sɛɛyɑsiɑ yèn sɔ̃ u kɔ̃sɑ kuɑ. \s1 Kɔ̃sɑn kirɔ \p \v 21 Tɔn kɔ̃so ù n win dɑɑ kɔ̃sɑ deri, mɑ u ɡem swĩi nɡe mɛ nɛn woodɑ yɑ ɡeruɑ kpuro, u ǹ mɑɑ ɡbimɔ. \v 22 Kon win torɑnu kpuro duɑri, kpɑ n de u n wɑ̃ɑ ɡeɑ ye u mɔ̀n sɔ̃. \v 23 I tɑmɑɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ kĩ tɔn kɔ̃so u ɡbi? Aɑwo. Ye nɑ kĩ, yerɑ u ɡɔ̃ru ɡɔsiɑ kpɑ u n wɑ̃ɑ. \v 24 Adɑmɑ wi u ɡem deri, mɑ u dɑɑ kɔ̃sɑ mɔ̀ nɡe tɔn kɔ̃so, i tɑmɑɑ u ko n wɑ̃ɑ? Aɑwo. Kon win yellun dɑɑ ɡeɑ ye duɑriwɑ kpɑ n de u ɡbi win dɑɑ kɔ̃sɑ kɑ win mɛm nɔɔ sɑrirun sɔ̃. \v 25 Bɛɛ Isirelibɑ, i mɔ̀, nɛn ɡere ye, yɑ ǹ sɑ̃ɑ dee dee. I swɑɑ dɑkio i nɔ. Nɛn ɡerewɑ yɑ ǹ sɑ̃ɑ dee dee? Nɡe bɛɛyɑ i sɑkɑ sɑrɑmɔ. \v 26 Gemɡii ù n ɡeɑ deri, mɑ u kɔ̃sɑ mɔ̀, u koo ɡbiwɑ kɔ̃sɑ yen sɔ̃. \v 27 Tɔn kɔ̃so ù n mɑɑ win dɑɑ kɔ̃sɑ deri, mɑ u dɑɑ ɡeɑ mɔ̀, u win wɑ̃ɑru wɔrɑmɔwɑ. \v 28 U ko n wɑ̃ɑ, domi u ɡiɑ mɑ kɔ̃sɑ u rɑɑ mɔ̀, mɑ u ye deri. Ǹ n mɛn nɑ, u ǹ mɑɑ ɡbimɔ. \v 29 Bɛɛ Isirelibɑ i mɔ̀, nɛn ɡere yɑ ǹ sɑ̃ɑ dee dee. Adɑmɑ n ǹ mɛ, bɛɛyɑ i sɑkɑ sɑrɑmɔ. \v 30 Yen sɔ̃, kon bɑɑwure siriwɑ nɡe mɛ win dɑɑ yɑ sɑ̃ɑ. Ǹ n mɛn nɑ, i bɛɛn dɑɑ kɔsio i kɔ̃sɑ deri. I ku de bɛɛn dɑɑ kɔ̃sɑ yu bɛɛ kɑm koosiɑ. \v 31 I bɛɛn dɑɑ kɔ̃sɑ derio kpɑ i bɛɛn ɡɔ̃run bwisikunu ɡɔsiɑ. Mbɑn sɔ̃nɑ i ko i tii ɡo. \v 32 I yɛ̃ mɑ nɛ, Yinni Gusunɔ, nɑ ǹ ɡoon ɡɔɔ kĩ. Ǹ n mɛn nɑ, i ɡɔ̃ru ɡɔsio kpɑ i wɑ i n wɑ̃ɑ. \s1 Bɑ Isirelibɑn sinɑmbu \s2 ɡɔɔ wuri kuɑmmɛ \c 19 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u nɛɛ, ɑ ɡɔɔ swĩiyɔ Isirelibɑn sinɑ bibun sɔ̃, ɑ nɛɛ, \q1 \v 2 ben mɛro u sɑ̃ɑwɑ nɡe ɡbee sunɔ niu ɡeu \q1 ɡe bɑ yɛ̃ ɡbee sinɑnsun suunu sɔɔ. \q1 Gɑ rɑ n ɡen binu kpunɛwɑ \q1 ɡɑ n nu diisiɑmɔ. \q1 \v 3 Mɑ ɡɑ ɡen buu teu seeyɑ \q1 ɡɑ kuɑ kpɛmbu. \q1 Gɑ ɡu yɑɑ mwɑɑbu sɔ̃ɔsi, \q1 mɑ ɡɑ tɔmbu sɛ̃sukum wɔri. \q1 \v 4 Ye sɔbɑ ɡen ɡɑri nuɑ, \q1 mɑ bɑ ɡu yinɑ bɛriɑ. \q1 Yerɑ bɑ ɡu mwɑ kɑ kɔkɔru \q1 bɑ kɑ dɑ Eɡibitiɔ. \q1 \v 5 Mɑ ɡen mɛro ɡɑ mɑrɑ ɡu wurɑmɑ. \q1 Adɑmɑ ɡɑ tɛmɑnɑbu kpɑnɑ, \q1 ɡɑ wɑ n ǹ koorɔ. \q1 Yen biruwɑ ɡɑ mɑɑ ɡen buu teu suɑ \q1 ɡɑ seeyɑ ɡɑ dɑm kuɑ, \q1 ɡɑ kuɑ ɡbee sunɔ kpɛmbu. \q1 \v 6 Mɑ ɡɑ wɔri ɡbee sinɑnsun wuuru sɔɔ. \q1 Gɑ yɑɑ mwɑɑbu mɛɛrɑ. \q1 Mɑ ɡɑ tɔmbu sɛ̃sukum wɔri. \q1 \v 7 Gɑ tem min sinɑ kpɑɑru wɔri ɡɑ surɑ. \q1 Mɑ mɛn wusu kuɑ bɑnsu. \q1 Mɑ tɔmbu kɑ ye yɑ wɑ̃ɑ tem mɛ sɔɔ kpuro \q1 yɑ bɛrum soorɑ ɡen kukiribun sɔ̃. \q1 \v 8 Mɑ bwesenu nu mɛnnɑ \q1 nu kɑ ɡu tɑbu kuɑ. \q1 Bwese ni, nu nɑwɑ yɑm kpuron di. \q1 Bɑ ɡu suurɑ kuɑ ɡɑ wɔri. \q1 \v 9 Mɑ bɑ ɡen wɛ̃ru yɑbɑ \q1 bɑ tɑɑbu doke \q1 bɑ ɡu sɔri diru ɡɑru sɔɔ. \q1 Yen biru bɑ kɑ ɡu dɑ Bɑbilonin sinɑ bokon mi. \q1 Mɑ bɑ ɡu kɛnusi \q1 sere bɑ ǹ mɑɑ ɡen kukiribu nɔɔmɔ Isirelibɑn ɡuunɔ. \q1 \v 10 Yinni Gusunɔ u mɑɑ nɛɛ, \q1 ben mɛro u sɑ̃ɑwɑ nɡe resɛm \q1 ye bɑ duurɑ dɑɑ torɑn bɔkuɔ. \q1 Resɛm ye, yɑ rɑ mɑ. \q1 Yɑ mɑɑ kɑ̃ɑsi yibɑ nim mɛ yɑ wɑɑmɔn sɔ̃. \q1 \v 11 Yɑ kɑ̃ɑsi dɑmɡii mɔ yi bɑ koo kpĩ bu kɑ sinɑ dɛki ko. \q1 Yɑ wɑɑbu wɑ̃, yen ɡunum kɑ yen kɑ̃ɑsi dɑbinun sɔ̃. \q1 \v 12 Adɑmɑ bɑ ye wukɑ kɑ mɔru \q1 bɑ surɑ temɔ. \q1 Woo ɡe ɡɑ wee sɔ̃ɔ yɑri yerun di, \q1 ɡɑ yen mɑrum ɡberɑsiɑ. \q1 Yen kɑ̃ɑsi dɑmɡii yi, yi ɡberɑ yi dɔ̃ɔ mwɑɑrɑ. \q1 \v 13 Tɛ̃ yɑ ɡire tem ɡbebum sɔɔ \q1 mi ɡɑ̃ɑnu ku rɑ kpi. \q1 \v 14 Mɑ dɔ̃ɔ u yɑrɑ sɑɑ yen kɑ̃ɑsin di \q1 u yen mɑrum mwɑ. \q1 Yɑ ǹ mɑɑ kɑ̃ɑsɑ dɑmɡiɑ mɔ \q1 ye yɑ koo ko sinɑ dɛkɑ. \m Womu ɡeni ɡɑ sɑ̃ɑwɑ ɡɔɔ wuri. Geyɑ bɑ ko n dɑ ko bɑ̀ n ɡɔɔ wuri mɔ̀. \s1 Isirelibɑ \s2 bɑ Yinni Gusunɔ seesi \c 20 \p \v 1 Sɑnɑm mɛ Isirelibɑ bɑ wɑ̃ɑ yoru sɔɔ Bɑbiloniɔ, yoo ten wɔ̃ɔ nɔɔbɑ yirusen suru nɔɔbusen sɔ̃ɔ wɔkuruse sɔɔrɑ ben ɡuro ɡurobu ɡɑbu bɑ nɑ Esekiɛlin mi u kɑ bu bikiɑru kuɑ Yinni Gusunɔn mi. Mɑ bɑ nɑ bɑ sinɑ win wuswɑɑɔ. \v 2 Yerɑ Yinni Gusunɔ u nɛɛ, \v 3 tɔnun bii, ɑ tɔn beni sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, ɑmɛniwɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡerumɔ. Nɑ nɛɛ, n ǹ Isirelibɑ bɑ nɑwɑ bu kɑ nɛn kĩru bikiɑ? Sere kɑ nɛn wɑ̃ɑru nɑ ǹ wurɑmɔ bu mɑn ɡɑ̃ɑnu bikiɑ. \p \v 4 Tɛ̃ ɑ sɔɔru koowo ɑ kɑ bu siri. A bu yɑɑyɑsio kom kɔ̃sum mɛ ben bɑɑbɑbɑ bɑ mɑn kuɑ. \v 5 Ye nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡerumɔ wee. Nɑ nɛɛ, sɑnɑm mɛ nɑ be, Isirelibɑ ɡɔsɑ be, be bɑ sɑ̃ɑ Yɑkɔbun bweseru nɑ bu nɔɔ mwɛɛru kuɑ kɑ bɔ̃ri. Mɑ nɑ bu tii sɔ̃ɔsi Eɡibitiɔ, nɑ bu sɔ̃ɔwɑ nɑ nɛɛ, nɛnɑ nɑ ko n sɑ̃ɑ ben Yinni. \v 6 Yen dɔmɑ terɑ nɑ bu nɔɔ mwɛɛru kuɑ kɑ bɔ̃ri nɑ nɛɛ, kon bu yɑrɑ Eɡibitin di. Kpɑ n kɑ bu dɑ tem mɛ nɑ bu ɡɔsiɑ sɔɔ mi tim kɑ bom mu yibɑ. Tem mɛ, mu sɑ̃ɑwɑ mɛ mu tem kpuro burɑm kere. \v 7 Nɑ bu sɔ̃ɔwɑ nɑ nɛɛ, bɑɑwure u win bũu ɡe u kɔdɛ sɑ̃ɑ derio kpɑ u ku rɑɑ tii disi doke kɑ Eɡibitin bũu ni. Domi nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Gusunɔ ben Yinni. \p \v 8 Kɑ mɛ, bɑ mɑn seesi bɑ yinɑ bu mɑn swɑɑ dɑki. Ben ɡoo kun bũu ni deri, nì sɔɔ ben kɔdɛ wɑ̃ɑ. Bɑ ǹ Eɡibitin bũu ni deri. Mɑ nɑ bwisikɑ n bu mɔru kpuro seesi n bu wɔri Eɡibitiɔ. \v 9 Adɑmɑ nɑ bu deri, domi nɑ ǹ kĩ nɛn yĩsiru tu sɑnkirɑ bwese tukunun suunu sɔɔ yèn sɔ̃ nɑ tii bwese tuku ni sɔ̃ɔsi \v 10 sɑnɑm mɛ nɑ Isirelibɑ yɑrɑ Eɡibitin di nɑ kɑ dɑ ɡbɑburɔ. \v 11 Mɑ nɑ bu sɔ̃ɔwɑ ye bɑ koo ko kɑ sere nɛn woodɑbɑ ye bɑ koo swĩi bɑ n kɑ wɑ̃ɑ. \v 12 Nɑ bu tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru wɛ̃ tɑ n sɑ̃ɑ yĩreru te tɑ sɔ̃ɔsimɔ mɑ nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ bu wunɑ nɛnɛm. \v 13 Adɑmɑ be Isirelibɑ bɑ mɑn seesi ɡbɑburɔ bɑ ǹ nɛn woodɑbɑ kɑ nɛn ɡere mɛm nɔɔwɛ ye bɑ̀ n swĩi bɑ ko n wɑ̃ɑru mɔ. Mɛyɑ bɑ ǹ mɑɑ nɛn tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru mɛm nɔɔwɛ sere nɑ bwisikɑ n kɑ bu mɔru ko n bu kpeerɑsiɑ ɡbɑburɔ. \v 14 Adɑmɑ nɑ̀ n ye kuɑ, bwese tukunu nu koo nɛn yĩsiru ɡɛm, nìn nɔni biru nɑ bu yɑrɑ Eɡibitin di. \v 15 Yen sɔ̃nɑ ɡbɑburɔ nɑ nɔmu suɑ nɑ bɔ̃ruɑ nɑ nɛɛ, nɑ ǹ mɑɑ kɑ bu dɔɔ tem burɑm mɛ sɔɔ, mi tim kɑ bom mu kokumɔ mɛ nɑ bu nɔɔ mwɛɛru kuɑ. \v 16 Domi bɑ ǹ nɛn woodɑbɑ kɑ nɛn ɡere mɛm nɔɔwɛ. Mɛyɑ bɑ mɑɑ nɛn tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡii te disi doke yèn sɔ̃ ben ɡɔ̃ru ɡɑ woo bũnun mi ɡiɑ. \v 17 Kɑ mɛ, nɑ ben wɔnwɔndu wɑ nɑ ǹ bu ɡo ɡbɑburɔ. \s1 Isirelibɑ bɑ ǹ ben \s2 mɛm nɔɔbu sɑriru deri \p \v 18 Nɑ ben bibu sɔ̃ɔwɑ ɡbɑburɔ nɑ nɛɛ, bu ku ben bɑɑbɑbɑn yirɑ swĩi, bu ku ko ye bɑ bu sɔ̃ɔwɑ, bu ku mɑɑ tii disi koosi kɑ ben bũnu. \v 19 Adɑmɑ bu nɛ Gusunɔ ben Yinnin woodɑbɑ kɑ nɛn ɡere swĩiyɔ kpɑ bu kɑ ye kpuro sɔmburu ko. \v 20 Bu nɛn tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru wunɔ nɛnɛm kpɑ tɑ n sɑ̃ɑ yĩreru nɛ kɑ ben bɑɑ sɔɔ, te bɑ koo kɑ ɡiɑ mɑ nɑ sɑ̃ɑwɑ Gusunɔ ben Yinni. \v 21 Adɑmɑ kɑ mɛ, bii be, bɑ mɑn seesi, bɑ ǹ nɛn woodɑbɑ kɑ nɛn ɡere mɛm nɔɔwɛ ye bɑ̀ n swĩi bɑ ko n wɑ̃ɑru mɔ. Bɑ nɛn tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru disi doke. Mɑ nɑ bwisikɑ n kɑ bu nɛn mɔru seesi ɡbɑburu mi. \v 22 Adɑmɑ bwese tukunu nu ku kɑ nɛn yĩsiru ɡɛm sɔ̃, nɑ ǹ bu ɡɑ̃ɑnu kue. Domi bwese nin wuswɑɑɔrɑ nɑ be, Isirelibɑ yɑrɑ Eɡibitin di. \v 23 Gbɑburu miyɑ nɑ nɔmɑ suɑ wɔllɔ nɑ bɔ̃ruɑ nɑ nɛɛ, kon bu yɑrinɑsiɑ bwesenu sɔɔ kɑ tem tukumɔ. \v 24 Domi bɑ ǹ nɛn woodɑbɑ kɑ nɛn ɡere mɛm nɔɔwɛ. Mɑ bɑ nɛn tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡii te disi doke. Mɑ bɑ ben kɔdɛ doke ben bɑɑbɑbɑn bũnu sɔɔ. \v 25 Nɛnɑ nɑ mɑɑ bu woodɑ wɛ̃ ye yɑ ǹ bu ɡeɑ mɑruɑmmɛ kɑ ye yɑ ǹ bu wɑ̃ɑru wɛ̃ɛmɔ. \v 26 Nɑ derɑ bɑ disi duurɑ ye bɑ kɑ ben bii ɡbiikobu yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡiru mɔ̀, kpɑ nɑnum bu mwɑ kpɑ bu ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \s1 Gusunɔ u koo Isirelibɑn \s2 bũu sɑ̃ɑru kpeesiɑ \p \v 27 Yinni Gusunɔ u nɛɛ, tɔnun bii, ɑ Isirelibɑ sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, wee ye nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡerumɔ. Nɑ nɛɛ, ben bɑɑbɑbɑn tii bɑ mɑn torɑ, bɑ ǹ nɛn ɑrukɑwɑni yibie. \v 28 Nɑ kɑ bu dɑ tem mɛ sɔɔ mɛ nɑ bu nɔɔ mwɛɛru kuɑ nɑ sire kɑ bɔ̃ri. Miyɑ bɑ ben binɛ doke ɡunɡunu ɡiɑ kɑ dɑ̃ɑ kubenu ɡiɑ. Mɑ ye kpuro yɑ kuɑ ben bũu yɑ̃ku yenu. Miyɑ bɑ rɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡinu ko kɑ sere ni bɑ rɑ ko kɑ ɡberun dĩɑnu kɑ tɑm kpɑ bu turɑre dɔ̃ɔ doke. Ye kpuro yɑ derɑ nɛn mɔru seewɑ. \v 29 Mɑ nɑ bu bikiɑ nɑ nɛɛ, mbɑ ɡunɡuu ni, nìn mi i rɑ n nɑɑmɔ. Sɑɑ yen dɔmɑ ten di, bɑ ben yɑ̃ku yenu sokumɔ ɡunɡunu. \v 30 Yen sɔ̃, ɑ bu sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, ɑmɛniwɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡeruɑ. Nɑ nɛɛ, bu ku tii disi koosi nɡe ben bɑɑbɑbɑ. Bu ku mɑɑ bũnu ɡɑsiri bu sɑ̃. \v 31 Wee tɛ̃, bɑ tii disi mɔ̀ bɑ bũnu ɡɑsirimɔ bɑ kɑ nu kɛ̃nu dɑɑwɑmmɛ mɑ bɑ kɑ nu ben bibu yɑ̃kunu kuɑmmɛ. Yerɑ bɑ tɑmɑɑ bɑ koo bikiɑru ko nɛn mi? Aɑwo, sere kɑ nɛn wɑ̃ɑru nɑ ǹ wurɑmɔ bu bikiɑru ko nɛn mi. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \v 32 Bɑ tɑmɑɑ bɑ koo ko nɡe bwese ni nu tie, kpɑ bɑ n dɑ̃nu kɑ kpenu sɑ̃ɑmɔ. Adɑmɑ n ǹ koorɔ. \v 33 Sere kɑ nɛn wɑ̃ɑru kɑ dɑmɑ kon bu wɔri kpɑ n bu seesi, kpɑ nɑ n bɑndu dii be sɔɔ. \v 34 Kon bu yɑrɑ bwese tuku nin suunu sɔɔn di mi bɑ yɑrinɛ kpɑ n bu mɛnnɑ n bu nɛn dɑm kɑ nɛn mɔru sɔ̃ɔsi. \v 35 Kon kɑ bu dɑ ɡbɑburɔ be tɔnɑ mi ɡoo kun wɑ̃ɑ. Miyɑ kon bu siri. \v 36 Kon bu siri nɡe mɛ nɑ ben sikɑdobɑ siri ɡbɑburɔ sɑnɑm mɛ bɑ wee Eɡibitin di. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \v 37 Sɑɑ ye sɔɔ, kon bu tilɑsi ko kɑ sɛnɑ bɑ n kɑ sɑ̃ɑ nɡe nɛn yɑ̃ɑ ɡɔ̃ɔ kpɑ bu ɑrukɑwɑni ye mɛm nɔɔwɑ ye nɑ kɑ bu bɔkuɑ. \v 38 Kon bu wunɑ ben suunu sɔɔn di be bɑ mɑn seesi kɑ be bɑ sɑ̃ɑ tɔn kɔ̃sobu kpɑ n bu yɑrɑ tem mi bɑ wɑ̃ɑn di. Adɑmɑ bɑ ǹ dɔɔ Isireliɔ. Sɑɑ ye sɔɔrɑ be, Isirelibɑ bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \v 39 Tɛ̃, wee ye nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ mɑɑ ɡeruɑ ben sɔ̃. Nɑ nɛɛ, bu doo bu ben bũnu sɑ̃. Adɑmɑ ɑmɛn biru, bɑ koo mɑn mɛm nɔɔwɑ. Bɑ ǹ mɑɑ nɛn yĩsiru sɑnkumɔ kɑ ben bũu sɑ̃ɑru. \v 40 Domi Isirelibɑ kpurowɑ bɑ koo mɑn sɑ̃ Isirelin ɡuurɔ te nɑ ɡɔsɑ nɛn sɔ̃. Miyɑ kon kɑ bu nɔnu ɡeu mɛɛri. Kpɑ n bu yɑ̃kunu bikiɑ kɑ kɛ̃ɛ ɡee ni bɑ sɔɔru kuɑ nɛn sɔ̃. \v 41 Nɑ̀ n bu yɑrɑ bwese tukunun suunu sɔɔn di mi bɑ rɑɑ yɑrinɛ mɑ nɑ bu mɛnnɑmɑ, sɑɑ yerɑ kon bu mwɑ nɡe yɑ̃ku nubu duroruɡiru. Bwese tuku ni, nù n wɑ mɛ, kpɑ nu ɡiɑ mɑ nɛnɑ Yinni Gusunɔ Dɛɛro. \v 42 Mɛyɑ ben tii bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ nɑ̀ n bu kpɑrɑ nɑ kɑ dɑ Isireliɔ mi nɑ ben bɑɑbɑbɑ nɔɔ mwɛɛru kuɑ. \v 43 Bɑ koo bwisiku dɑɑ kɔ̃sɑ ye bɑ kuɑ yellu, yè sɔɔ bɑ tii disi doke kpɑ bu tii tusi kɔ̃sɑ ye bɑ kuɑn sɔ̃. \v 44 Sɑɑ ye sɔɔ, bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ nɑ̀ n bu sɛɛyɑsiɑ nɛn yĩsirun bɛɛrɛn sɔ̃. N ǹ mɔ ben dɑɑ kɔ̃sɑ ye bɑ kuɑn sɔ̃. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \s1 Lɑbɑɑri kɔ̃sɑ Isirelibɑn sɔ̃ \p \v 45 Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ u nɛɛ, \v 46 tɔnun bii, ɑ mɛɛrio sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑrɔ, kpɑ ɑ bu ɡerusi be bɑ wɑ̃ɑ dɑ̃ɑ sɔ̃ɔ mi. \v 47 A de bu nɛn ɡɑri swɑɑ dɑki yi kon ɡere dɑ̃ɑ sɔ̃ɔ ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ mi. A nɛɛ, kon ɡu dɔ̃ɔ doke, kpɑ dɔ̃ɔ wi, u dɑ̃ɑ bekunu kɑ ɡbebunu mwɑ. Dɔ̃ɔ wi, kun ɡbimɔ. Tɔmbu kpurowɑ bɑ koo dɔ̃ɔ soorɑ sɑɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑrun di n kɑ dɑ nɔm ɡeuɔ. \v 48 Tɔmbu kpurowɑ bɑ koo wɑ mɑ nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ dɔ̃ɔ wi sɔ̃ruɑ, u ǹ mɑɑ ɡbimɔ. \p \v 49 Mɑ Esekiɛli u Yinni Gusunɔ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee bɑ rɑ n kɑ mɑn wɔki bɑ n mɔ̀, sukɑ nɑ rɑ n bu kuɑmmɛ. \c 21 \p \v 1 Mɑ Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 2 wunɛ, tɔnun bii, ɑ mɛɛrio Yerusɑlɛmu ɡiɑ kpɑ ɑ Isirelin tem kɑ mɛn sɑ̃ɑ yenu ɡerusi. \v 3 A Isirelibɑ sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, wee ye nɑ ɡerumɔ ben sɔ̃. Nɑ nɛɛ, kon bu deemɑ, kpɑ n nɛn tɑkobi womɑ yen kɑrɑrun di kpɑ n ɡemɡii kɑ tɔn kɔ̃so ɡo. \v 4 Kon bɛɛ kpuro kpeerɑsiɑ. Yen sɔ̃nɑ kon nɛn tɑkobi womɑ sɑɑ yen kɑrɑrun di, kpɑ n tɔmbu ɡo sɑɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑn di n kɑ dɑ nɔm ɡeuɔ. \v 5 Tɔmbu kpuro bɑ koo ɡiɑ mɑ nɑ nɛn tɑkobi womɑ sɑɑ yen kɑrɑrun di, nɑ ǹ mɑɑ ye wesiɑmɔ mi. \v 6 Yen sɔ̃, wunɛ tɔnun bii, ɑ yɑ̃ɑro ɑ weeweenu ko nɡe wìn ɡɑbu ɡɑ bɔɔrɑ. \v 7 Bɑ̀ n nun bikiɑ mbɑn sɔ̃nɑ ɑ weeweenu mɔ̀, kɑɑ bu wisiwɑ ɑ nɛɛ, lɑbɑɑri kɔ̃sɑ ɑ nuɑ. Yɑ koo mɑɑ tunumɑ. Kpɑ tɔmbun toronu nu kɑrɑ. Bɑ koo ɡɔmɑ dwiiyɑ. Kpɑ ben wɔruɡɔru tu kpe, bu dũunu soonɑ. Wee, yɑ koo nɑ yɑ mɑm tunumɑ. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \s1 Tɑkobi yɑ wee \p \v 8 Yinni Gusunɔ u mɑɑ nɛɛ, \v 9 wunɛ tɔnun bii, ɑ tɔmbu ɡerusio. A bu sɔ̃ɔwɔ ye nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡeruɑ. Nɑ nɛɛ, \q1 tɑkobi ɡɑɑ wee yɑ wee, \q1 yɑ nɔɔ dɛ̃ɛrɑwɑ mɑm mɑm. \q1 \v 10 Yɑ bɑllimɔ, \q1 yerɑ bɑ koo kɑ tɔmbu ɡo. \q1 I tɑmɑɑ bɛɛn bɑndu tɑ ǹ kpeemɔ \f + \fr 21:15 \fr*\ft - Nɑɑ sin suku Heberum sɔɔ mu ǹ dɛɛre.\ft*\f*, \q1 \v 11 ɑdɑmɑ bɑ tɑkobi ye nɔɔ dɛ̃ɛrɑwɑ bɑ nɛni. \q1 Bɑ ye tɔn ɡowo nɔmu bɛrie. \q1 \v 12 A ɡbɑ̃ro, kpɑ ɑ weeweenu ko, wunɛ tɔnun bii. \q1 Domi bɑ ye nɛn tɔmbu Isirelibɑ kɑ ben sinɑmbu suesi. \q1 \v 13 Wee bɑ be kpuro yibɛrɛbɑ nɔmu bɛriɑ. \q1 A wunɛn nɔmɑ bɔkuo, \q1 nɔni swɑ̃ɑ bɑkɑrɑ wee. \q1 Bɛɛn bɑndu tɑ̀ n wɔrumɑ mɑɑ ni. \q1 Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ \f + \fr 21:18 \fr*\ft - Nɑɑ sin sukum kɑ Heberum mu ǹ dɛɛre.\ft*\f*. \q1 \v 14 Tɛ̃ wunɛ tɔnun bii, ɑ bu ɡerusio. \q1 A tɑkɑ koowo nɔn teeru, \q1 yen biru nɔn yiru, yen biru nɔn itɑ, \q1 ɑ kɑ tɑkobi yen dɑm sɔ̃ɔsi. \q1 Domi yɑ sɑ̃ɑwɑ tɑkobi \q1 ye yɑ kɑ ɡɔɔ wee. \q1 Gɔɔ bokowɑ yɑ kɑ wee bɑɑmɑn di. \q1 \v 15 Yɑ bɑɑwuren wɔruɡɔrun dɑm buɑmɔ. \q1 Yɑ derɑ bɑ wɔrukumɔ. \q1 Wee nɑ derɑ yɑ wɑ̃ɑ bɑɑwuren kɔnnɔwɔ. \q1 Wee yɑ bɑllimɔ nɡe ɡuru mɑɑkinu, \q1 yɑ sɔɔru sɑ̃ɑ yu kɑ ɡo. \q1 \v 16 Nɑ mɑɑ ye sɔ̃ɔmɔ nɑ mɔ̀, \q1 yu soowo nɔm ɡeu ɡiɑ, kpɑ yu wurɑ nɔm dwɑru ɡiɑ. \q1 Tɑkobi nɔɔ durorɑ wunɛ, \q1 ɑ doo mi bɑ nun tĩi. \p \v 17 Nɛ, Yinni Gusunɔn tii, kon tɑkɑ ko kpɑ n nɛn mɔru kpuro sɔ̃ɔsi mɑm mɑm sere yu kɑ sɑrɑ. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \s1 Bɑbilonin sinɑ boko \s2 u koo Yerusɑlɛmu wɔri \p \v 18 Yinni Gusunɔ u kpɑm ɡeruɑ u nɛɛ, \v 19 wunɛ tɔnun bii, ɑ swɑɑ yiru yɑbo ye yɑ koo sɔ̃ɔsi mìn di Bɑbilonin sinɑ boko u koo kɑ tɑbu duumɑ. A de ye yiru ye, yu yɑri wuu teun di kpɑ ɑ yen bɑɑyere yĩreru ko yu kɑ sɔ̃ɔsi wuu ɡèn mi yɑ dɔɔ. \v 20 Kɑɑ swɑɑ yiru ye kowɑ, tiɑ yɑ n dɔɔ Rɑbɑ ɡiɑ, ye bɑ koo swĩi bu kɑ Amɔnibɑ tɑbu wɔri, tiɑ mɑɑ Yerusɑlɛmu ɡiɑ ye bɑ koo swĩi bu kɑ Yudɑbɑ tɑbu wɔri. \v 21 Domi wee Bɑbilonin sinɑ boko u wɑ̃ɑ swɑɑ yiru yen kɛɛnɑnɔ u bikiɑru mɔ̀ bũu ni bɑ mɔ̀ Terɑfimun mi, kɑ sɛ̃ɛnu kɑ yɑɑ woru. \v 22 Mɑ bikiɑ te, tɑ Yerusɑlɛmu sɔ̃ɔsi win nɔm ɡeu sɔɔ. Tɛ̃, u koo woodɑ wɛ̃ bu Yerusɑlɛmu wɔri bɑ n tɑbun kuuki mɔ̀. U koo tɑbu yɑ̃nu yi yi Yerusɑlɛmun kɔnnɔsɔ. Kpɑ bu ɡunɡunu kɑ kuku yenu ko mi, bu kɑ ye wɔri. \v 23 Adɑmɑ Yerusɑlɛmuɡibu bɑ tɑmɑɑ win bikiɑ ten ɡɑri yi ǹ sɑ̃ɑ ɡem. Domi bɑ tɑmɑɑ u koo bu deri ɑrukɑwɑni ye bɑ kɑ nùn bɔkuɑn sɔ̃. Adɑmɑ u ǹ ben torɑnu duɑri. Yen sɔ̃, u koo bu wɔri. \v 24 Yen sɔ̃nɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ bu sɔ̃ɔmɔ nɑ mɔ̀, wee ben mɛm nɔɔbu sɑri te tɑ sɔ̃ɔsirɑmɔ ben dɑɑ sɔɔ, tɑ mɑn ben torɑnu yɑɑyɑsiɑmɔ mɑ nu bu tɑɑrɛ wɛ̃ɛmɔ. Bɑ ǹ mɑɑ nu deri. Yen sɔ̃, kon bu nɔmu doke n mwɑ. \p \v 25 Wunɛ mɑɑ Isirelibɑn kpɑro, wunɛn tɔ̃rɑ turuku mɔ̀. Wunɛn torɑnu nu den turɑ mɛ. \v 26 Bɑ koo wunɛn sinɑ furɔ potɑ. Gɑ̃ɑnu koo kɔsi. Be bɑ tii kɑwe bɑ koo wɔlle suɑrɑ. Kpɑ be bɑ tii sue bu wɔrumɑ. \v 27 Kon de Yerusɑlɛmu yu ko bɑnsu mɑm mɑm. Yɑ koo koorɑwɑ sɑɑ ye wi kon yen dɑm wɛ̃ u tunumɑ. \s1 Bɑ koo Amɔnibɑ tɑbu wɔri \p \v 28 Yinni Gusunɔ u mɑɑ nɛɛ, wunɛ tɔnun bii, ɑ Amɔnibɑ ɡerusio ben kom kɔ̃sum mɛ bɑ Isirelibɑ kuɑn sɔ̃. A bu sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, wee, bɑ tɑkobi nɔɔ dɛ̃ɛrɑ yɑ bɑllimɔ yɑ bu mɑrɑ yu ɡo. \v 29 Ben kɑ̃si weesuɡii ni kɑ ɡɑri weesuɡii yin sɔ̃, bɑ koo bu ɡowɑ nɡe tɔn kɔ̃sobu be bɑ wiru bɔɔrɑ. Domi ben tɔ̃rɑ turuku mɔ̀, ben torɑnu nu den turɑ mɛ. \v 30 Bu ben tɑkobibɑ wesio ben kɑrɑnɔ. Kon bu siri mi bɑ bu mɑrɑ. \v 31 Kon bu mɔru seesi n bu wure nɡe dɔ̃ɔ kpɑ n bu tɔmbu nɔmu bɛriɑ be bɑ koo bu wɔri kɑ dɑm bu kɑm koosiɑ. \v 32 Kon de dɔ̃ɔ u bu di, kpɑ ben yɛm mu yɑri ben tem suunu sɔɔ. Bɑ ǹ mɑɑ bu yɑɑyɑmɔ. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \s1 Yerusɑlɛmuɡibun dɑɑ kɔ̃sɑ \c 22 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ u nɛɛ, \v 2 wunɛ tɔnun bii, ɑ sɔɔru koowo ɑ kɑ Yerusɑlɛmuɡibu siri be bɑ sɑ̃ɑ tɔn ɡowobu mi. A ku sikɑ ko. A de bu bwisiku ben dɑɑ kɔ̃sɑ ye bɑ kuɑn sɔ̃. \v 3 A bu sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. Wee bɑ tɔmbu ɡoomɔ. Yerɑ yɑ koo de ben wuu Yerusɑlɛmun tii yu kɑm ko. Wee bɑ bwɑ̃ɑrokunu sekumɔ mɑ bɑ ben tem disi doke. \v 4 Tɔn be bɑ ɡo mi, ben tɑɑrɛwɑ. Bɑ tii disi doke ye bɑ kɑ tii bwɑ̃ɑrokunu kuɑ. Nɡe mɛyɑ bɑ kɑ ben wɑ̃ɑrun tɔ̃nu kɑwɑ. Yen sɔ̃nɑ kon de bwese tukunu nu bu yɛ̃ɛ. \v 5 Be bɑ tomɑ kɑ be bɑ wɑ̃ɑ turuku bɑ koo bu yɛ̃ɛ yèn sɔ̃ ben wuu Yerusɑlɛmun yĩsirɑ bɛɛrɛ biɑ, mɑ yɑ burisire. \p \v 6 Wee be, Isirelibɑn sinɑmbu bɑ tɔmbu dɑm dɔremɔ bɑ ɡoomɔ Yerusɑlɛmu ye sɔɔ. \v 7 Mɑ yen tɔmbu bɑ ben mɛrobu kɑ ben tundobu ɡɛmɑ. Gɑbɑ sɔbu dɑm dɔremɔ. Gɑbɑ mɑɑ ɡobekubɑ kɑ ɡɔminibu tɑki dimɔ. \v 8 Tɔmbu bɑ ǹ nɛn sɑ̃ɑ yeru dɑɑbu kĩ. Bɑ ǹ mɑɑ kĩ bu nɛn tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru mɛm nɔɔwɑ. \v 9 Gɑbɑ wɑ̃ɑ bɑ ben winsim kɔ̃sɑ ɡerumɔ bu kɑ nùn ɡo. Mɛyɑ mɑɑ tɔmbu bɑ rɑ bũnun dĩɑnu di ɡunɡunun wɔllɔ kpɑ bɑ n sekuru sɑri kookoosu mɔ̀. \v 10 Gɑbu bɑ wɑ̃ɑ bɑ rɑ kɑ ben tundon kurɔbu kpunɛ. Gɑbu bɑ rɑ mɑm tɔn kurɔbu ɡɑbe sɑnɑm mɛ bɑ yɑsɑ mɔ̀. \v 11 Gɑbɑ mɑɑ wɑ̃ɑ bɑ sɑkɑrɑru mɔ̀ kɑ ben bensim kurɔbu, ǹ kun mɛ kɑ ben biin kurɔ ǹ kun mɛ kɑ ben sesu tundo turosibu. \v 12 Gɑbɑ mɑɑ wɑ̃ɑ be bɑ rɑ wure bu ɡobi mwɑ bu kɑ tɔmbu ɡo. Gɑbɑ wɑ̃ɑ bɑ rɑ ɑre bɛkɛ kɑsu bɑ̀ n ben winsim ɡobi bɔkurɑ. Gɑbɑ wɑ̃ɑ be bɑ ben winsim tɑki dimɔ bu kɑ ɡobi ko. Mɑ bɑ nɛ, Yinni Gusunɔ duɑri mɑm mɑm. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \p \v 13 Wee kon bu so be, Yerusɑlɛmuɡibu ben ɡbɛnɑ kɑ tɔn be bɑ ɡon sɔ̃. \v 14 Nɑ̀ n bu wɔri yen tɔ̃ɔ te, bɑ ǹ ko n mɑɑ dɑm kɑ mwiɑ mɔ. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. Yɑ koo mɑɑ koorɑ. \v 15 Kon de bu yɑrinɑ bɑ n wɑ̃ɑ bwese tukunu sɔɔ. Kpɑ bu dɑ bɑɑmɑ. Nɡe mɛyɑ kon kɑ ben disi yi wunɑ Yerusɑlɛmu ye sɔɔn di. \v 16 Bwese ni nu tie, nu koo bu ɡɛm. Sɑɑ ye sɔɔ, bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \p \v 17 Yen biru, Yinni Gusunɔ u mɑɑ nɛɛ, \v 18 tɔnun bii, wee nɛn nɔni sɔɔ Isirelibɑ bɑ sɑ̃ɑ nɡe sii bisu ǹ kun mɛ nɡe sii ɡɑndu ǹ kun mɛ nɡe sii kpikisu ǹ kun mɛ nɡe pɛɛrum ǹ kun mɛ nɡe sii wɔ̃kusu si bɑ doke sɔwɑtiɑ sɔɔ bu kɑ su sɔwɑ. Bɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe sii ɡeesun bisu. \v 19 Yen sɔ̃nɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ nɛɛ, kon bu mɛnnɑ Yerusɑlɛmu sɔɔ. \v 20 Nɡe mɛ bɑ rɑ sii ɡeesu kɑ sii ɡɑndu kɑ sii wɔ̃kusu kɑ sii kpikisu kɑ sii pɛɛrum mɛnnɛ bu doke sɔwɑtiɑ sɔɔ, kpɑ bu dɔ̃ɔ doke su kɑ yɑndɑ, nɡe mɛyɑ kon bu mɛnnɑ nɛn mɔru sɔɔ, kpɑ n bu deri bu yɑndɑ. \v 21 Kon bu mɛnnɑ sube teeru sɔɔ, kpɑ n bu kpɛ̃ɛ nɛn mɔrun sundu sɔɔ kpɑ bu yɑndɑ nɡe sisu. \v 22 Nɡe mɛ sii ɡeesu su rɑ yɑnde dɔ̃ɔ sɔɔ, nɡe mɛyɑ ben tii bɑ koo yɑndɑ Yerusɑlɛmun suunu sɔɔ. Sɑɑ yerɑ bɑ koo ɡiɑ mɑ nɑ kɑ bu mɔru seewɑ. \p \v 23 Yinni Gusunɔ u mɑɑ ɡeruɑ u nɛɛ, \v 24 tɔnun bii, ɑ Yerusɑlɛmuɡibu sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, ben tem mu sɑ̃ɑwɑ nɡe mi ɡurɑ ku rɑ nɛ. Yen sɔ̃, kon de mu kɑm ko nɛn mɔrun sɑɑ sɔɔ. \v 25 Ben sɔmɔbu bɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe ɡbee sinɑn si su kukirimɔ sɑnɑm mɛ su yɑɑ wɑ su sɛ̃re. Domi bɑ tɔmbu ɡoomɔ. Mɑ bɑ ɡɑbun ɡobi kɑ dukiɑ wɔrɑmɔ. Mɑ bɑ derimɔ kurɔ ɡɔminibu bɑ dɑbiɑmɔ. \v 26 Ben yɑ̃ku kowobu bɑ ku rɑ nɛn woodɑbɑ mɛm nɔɔwɛ. Bɑ ku rɑ mɑɑ nɛn sɑ̃ɑ yeru bɛɛrɛ wɛ̃. Bɑ ku rɑ wunɑnɛ ye yɑ sɑ̃ɑ nɛɡiɑ kɑ ye yɑ ǹ sɑ̃ɑ nɛɡiɑ. Bɑ ku rɑ mɑɑ tɔmbu sɔ̃ɔsi ye yɑ dɛɛre kɑ ye yɑ ǹ dɛɛre. Bɑ ku rɑ mɑm nɛn tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡii te mɛm nɔɔwɛ. Ye kpuro sɔɔrɑ bɑ ku rɑ mɑn bɛɛrɛ wɛ̃. \v 27 Ben sinɑmbu bɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe ɡbeeku yɛɛ. Domi bɑ tɔmbu ɡoomɔ bu wɑ bu kɑ ben binɛ suresiɑ. \v 28 Ben sɔmɔbu bɑ ye kpuro wukirimɔ nɡe ɡɑ̃ɑ ni bɑ soo tɛɛni. Wee bɑ bu kɑ̃si weesuɡinu kɑ ɡɑri weesuɡii sɔ̃ɔmɔ. Bɑ ɡerumɔ bɑ mɔ̀, ɡɑri yi bɑ tɔmbu sɔ̃ɔmɔ yi weewɑ nɛn min di. N deemɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ǹ bu ɡɑ̃ɑnu sɔ̃ɔwɑ. \v 29 Tem mɛn tɔmbu bɑ dɑm dɔrenɑmɔ bɑ ɡbɛnimɔ bɑ sɑ̃ɑrobu kɑ be bɑ ǹ dɑm mɔ tɑɑremɔ. Mɑ bɑ sɔbu tɑki dimɔ bɑ ɡem birɑmɔ. \v 30 Wee nɑ ɡoo kɑsu ben suunu sɔɔ u ɡbɑ̃rɑru bɑni u kɑ sikerenɑ, ǹ kun mɛ u yɔ̃rɑ kururu mi, u kɑ tem mɛ yinɑ n ku kɑ mu kɑm koosiɑ. Adɑmɑ nɑ ǹ ɡoo wɑ. \v 31 Kon bu mɔru seesiwɑ. Nɑ ǹ yɔ̃rɑmɔ sere nɛn mɔru yu kɑ kpe. Kon de bu bu ben dɑɑn ɑre kɔsie. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \s1 Sɑmɑri yɑ sɑ̃ɑ nɡe kurɔ tɑnɔ \c 23 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u nɛɛ, \v 2 tɔnun bii, kurɔbu yiruwɑ bɑ wɑ̃ɑ be kpuro mɛro turo. \v 3 Mɑ bɑ dɑ bɑ kurɔ tɑnɑru di Eɡibitiɔ ben wɔndiɑru sɔɔ. Miyɑ bɑ ben bwɑ̃su sɛ̃kurɑ. Bɑ ben toronu bɔkɑsi. \v 4 Mɔɔn yĩsirɑ Oholɑ. Wɔnɔɡirɑ mɑɑ Oholibɑ. Oholɑ u sɑ̃ɑwɑ Sɑmɑri. Oholibɑ u mɑɑ sɑ̃ɑ Yerusɑlɛmu. Nɑ bu suɑ kurɔbu mɑ bɑ mɑn bii tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu mɑruɑ. \v 5 Oholɑ wi, u kuɑ nɑɑnɛ sɑriruɡii, u kurɔ tɑnɑru wɔri. Mɑ u Asiriɡibu kĩɑ too too be bɑ wɑ̃ɑ win bɔkuɔ. \v 6 Tɔn be, bɑ yɑ̃ɑ wunɔmɡinu doke domi bɑ sɑ̃ɑwɑ tem yɛ̃robu kɑ siri kowobu. Bɑ sɑ̃ɑwɑ ɑluwɑɑsi durɔ burɑbu. Mɑ bɑ mɑɑsɔru yɛ̃. \v 7 Beyɑ Oholɑ u tii wɛ̃. Be bɑ sɑ̃ɑ Asirin wiruɡibu mi, be kpurowɑ u kɑ sɑkɑrɑru kuɑ. U bu kĩɑ too sere u ben bũnu sɑ̃wɑ. \v 8 U ǹ win sɑkɑrɑ te deri te u rɑɑ kuɑ Eɡibitiɔ. Domi sɑnɑm mɛ u sɑ̃ɑ wɔndiɑ, bɑ rɑ n kɑ nùn kpunɑmɔ bɑ n win bwɑ̃su bɑbirimɔ, mɑ bɑ nùn sɑkɑrɑru kpɛ̃ɛ. \v 9 Yen sɔ̃nɑ nɑ nùn deri win kĩnɑsi Asiriɡii ben nɔmuɔ. \v 10 Mɑ bɑ win yɑ̃nu potirɑ bɑ nùn yɔ̃su tereru. Mɑ bɑ win bibu ɡurɑ bɑ kɑ doonɑ. Yen biru bɑ win tii ɡo kɑ tɑkobi. U sɛɛyɑsiɑbu wɑ bi bu kuɑ seedɑ tɔn kurɔ be bɑ tien sɔ̃. \s1 Yerusɑlɛmu yɑ sɑkɑrɑru kuɑ \p \v 11 Yinni Gusunɔ u mɑɑ nɛɛ, Oholɑn wɔnɔ Oholibɑ u win mɔɔn sɑkɑrɑ kookoo si wɑ. Kɑ mɛ, wiɡirɑ tɑ boyɑ sere tɑ ǹ kɑ nɔɔ ɡerurɔ. \v 12 Mɑ win tii u Asirin tem yɛ̃robu kĩɑ kɑ ben siri kowobu. Tɔn be, bɑ sɑ̃ɑwɑ ɑluwɑɑsi durɔ burɑbu. Bɑ yɑ̃ɑ burɑnu doke, bɑ mɑɑ mɑɑsɔru yɛ̃. \v 13 Nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ wɑ mɑ Oholibɑn tii u disi mɔ. Be kpuro swɑɑ tiɑ yerɑ bɑ swĩi mi. \v 14 Oholibɑ wi, u mɑm kuɑ ye yɑ sɑkɑrɑru kere. Sɔ̃ɔ teeru u tɔmbun weenɑsibu wɑ bɑ yorusi ɡɑni sɔɔ. Bɑ bu kuɑwɑ kɑ ɡɑ̃ɑ swɑ̃ɑnu. Tɔn be, bɑ sɑ̃ɑwɑ Bɑbiloniɡibu. \v 15 Bɑ kpɑki sɛ̃ke pɔrɑɔ, mɑ bɑ dɑwɑni nɔni bwese bwesekɑɡii bɔkuɑ wirɔ. Be kpuro bɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe sinɑmbu bɑ kɑ Bɑbiloniɡibu weenɛ. \v 16 Ye u bu wɑ mɛ, yerɑ u bu kĩɑ sere u sɔmɔbu ɡɔrɑ Bɑbiloni mi. \v 17 Mɑ bɑ nɑ win mi bɑ kɑ nùn kpunɑ bɑ nùn sɑkɑrɑru kpɛ̃ɛ sere win bwɛ̃rɑ yɔ̃ɔwɑ ben min di. \v 18 U win sɑkɑrɑ te sɔ̃ɔsi bɑtumɑ sɔɔ. Mɑ nɛn ɡɔ̃ru ɡɑ doonɑ win min di nɡe mɛ ɡɑ rɑɑ doonɑ win mɔɔn min di. \v 19 Kɑ mɛ, u sɑkɑrɑ te mɔ̀ u dɔɔwɑ nɡe mɛ u kuɑ win wɔndiɑrun sɑɑ sɔɔ Eɡibitiɔ, \v 20 mi u tii kurɔ dɑmɑ kowobu wɛ̃ be bɑ rɑ n kurɔbu yɔɔmɔ nɡe kɛtɛkunu ǹ kun mɛ nɡe dumi. \s1 Yerusɑlɛmun sɛɛyɑsiɑbu \p \v 21 Yinni Gusunɔ u mɑɑ nɛɛ, Oholibɑ, wee ɑ mɑɑ wure ɑ wurɑ sekuru sɑriru sɔɔ te ɑ rɑɑ kuɑ wunɛn wɔndiɑru sɔɔ sɑnɑm mɛ ɑ derɑ Eɡibitiɡibu bɑ wunɛn bwɑ̃su bɑburɑ. \v 22 Wee ye nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡerumɔ. Kon de wunɛn yellun kĩnɑsi be ɑ tusɑ mi tɛ̃ bu nun seesi kpɑ bu nɑ bɑɑmɑ kpuron di bu nun wɔri. \v 23 Beyɑ Bɑbiloniɡibu kɑ Pekodiɡibu kɑ Koɑɡibu kɑ sere mɑɑ Asiriɡibu. Ben ɑluwɑɑsi durɔ burɔ be kɑ ben tem yɛ̃robu kɑ ben sinɑmbu kɑ ben tɑbu durɔbu be kpuro bɑ yɔɔwɑ dumin wɔllɔ. \v 24 Wee bɑ nun wɔrim wee bɑ tɑbu yɑ̃nu nɛni kɑ tɑbu kɛkɛbɑ yi dumi ɡɑwe. Bɑ mɛnnɑ bɑ dɑbi bɑ kɑ nun sikerenɛ yɑm kpuro. Be kpuro bɑ sii furɔsu doke mɑ bɑ tɛrɛnu nɛni. Kon bu siribu nɔmu sɔndiɑ kpɑ bu nun siri kɑ ben woodɑ. \v 25 Kon nun mɔru seesi kpɑ n de bu nun wɔri kɑ dɑm. Bɑ koo wunɛn wɛ̃ru kɑ wunɛn swɑsu bɔɔri kpɑ bu nun dɑkurɑ tɑbu sɔɔ, kpɑ bu wunɛn bibu ɡurɑ. Be bɑ tiɑrɑ kpɑ bu be dɔ̃ɔ mɛni. \v 26 Bɑ koo wunɛn yɑ̃nu ɡurɑ kpɑ bu wunɛn burɑ yɑ̃nu wunɑ. \v 27 Kon wunɛn sekuru sɑriru kpeesiɑ te ɑ mɔ̀ sɑɑ yee yellun di Eɡibitiɔ. Wunɛn nɔni kun mɑɑ wurɔ ben mi ɡiɑ. A ǹ mɑɑ bu yɑɑyɑmɔ. \p \v 28 Nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ nɛɛ, wee nɑ nun bɛri be ɑ tusɑn nɔmuɔ, bèn mi wunɛn bwɛ̃rɑ kun mɑɑ wɑ̃ɑ. \v 29 Bɑ koo nun nɔni sɔ̃ tusirun sɔ̃ kpɑ bu wunɛn dukiɑ ɡurɑ bu nun deri kɑ nɔm dirɑ bɑsi mɑm mɑm. Wunɛn sekuru sɑriru kɑ wunɛn sɑkɑrɑ te, tɑ koo sɔ̃ɔsirɑ. \v 30 Ye kpurowɑ yɑ koo nun deemɑ domi ɑ kɑ bwese tukunu sɑkɑrɑru kuɑ mɑ ɑ tii disi doke bũu sɑ̃ɑrun swɑɑ sɔɔ. \v 31 A wunɛn mɔɔn yirɑ swĩi. Yen sɔ̃nɑ kon de ɑ nɛn mɔrun nɔrɑ ye nɔ nɡe wi. \v 32 Nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ mɑɑ nɛɛ, \q1 kɑɑ kɑ nɔrɑ ye nɔ \q1 ye wunɛn mɔɔ u kɑ nɔrɑ. \q1 Nɔrɑ ye, yɑ yɑsu, yɑ mɑɑ dɛ̃u. \q1 Yerɑ yɑ koo de bu nun yɛ̃ɛ \q1 bu yɑɑkoru koosi. \q1 Nɔrɑ ye, yɑ nɛn mɔru yibɑwɑ sere kɑ nɔɔwɔ. \q1 \v 33 Yɑ koo nun ɡo nɡe tɑm \q1 kpɑ yu nun nɔni sɔ̃. \q1 Nɔrɑ ye, yɑ rɑ kɑ nuku sɑnkirɑnu kɑ kɑm kobu nɛwɑ. \q1 Yerɑ wunɛn mɔɔ Sɑmɑri u nɔrɑ. \q1 \v 34 Kɑɑ ye nɔwɑ mɑm mɑm \q1 sere ɑ ye kɔrɑ kɑ donnu \q1 kpɑ ɑ wunɛn tororu mɛɛrɑ ko kɑ yen kɛ̃ki. \q1 Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \p \v 35 Wee ɑ mɑn duɑri mɑ ɑ mɑn deri. Tɛ̃, ɑ wunɛn sekuru sɑrirun ɑre sɔɔwo. \s1 Gusunɔ u Yerusɑlɛmu \s2 kɑ Sɑmɑri tɑɑrɛ wɛ̃ \p \v 36 Yinni Gusunɔ u mɑɑ mɑn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, tɔnun bii, ɑ Oholɑ kɑ Oholibɑ sirio. A bu sɔ̃ɔwɔ kɔ̃sɑ ye bɑ kuɑ. \v 37 Wee bɑ sɑ̃ɑwɑ kurɔ sɑkɑrɑ kowobu mɑ ben nɔmɑ yɛm yibɑ. Domi bɑ dɑ bɑ bũnu sɑ̃ɑmɔ mɑ bɑ kɑ ben bibu yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡinu mɔ̀. N deemɑ nɛnɑ bɑ rɑɑ bii be wɛ̃. \v 38 Wee ye bɑ mɑɑ mɑn kuɑ. Bɑ nɛn sɑ̃ɑ yeru disi doke, mɑ bɑ ǹ nɛn tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡirun woodɑ mɛm nɔɔwɛ. \v 39 Domi dɔmɑ te bɑ duɑ nɛn sɑ̃ɑ yerɔ bɑ kɑ ben bibu bũu yɑ̃kunu kuɑ mɑ bɑ tu disi doke. Yenin bweserɑ bɑ kuɑ nɛn sɑ̃ɑ yerun sɔɔwɔ. \v 40 Yen biru, bɑ mɑɑ sɔmɔbu ɡɔrɑ bu bu durɔbu kɑsuɑmɑ sɑɑ tontonden di. Mɑ durɔ be, bɑ seemɑ bɑ nɑ. Sɑɑ yerɑ bɑ woburɑ mɑ bɑ kiro doke mɑ bɑ ben burɑ yɑ̃nu doke durɔ ben sɔ̃. \v 41 Mɑ bɑ dɑ bɑ sinɑ kitɑ burɑnu sɔɔ. Tɑbulu yɑ yii ben wuswɑɑɔ yèn wɔllɔ bɑ nɛn turɑre ye bɑ rɑ dɔ̃ɔ doke kɑ ɡum nubu duroruɡim sɔndi. \v 42 Mɑ tɔn dɑbirɑ bu nɑɑwɑ te tɑ ǹ ɡɑ̃ɑnun bwisikunu mɔ, tɑ wure. Tɔn be, bɑ sɑ̃ɑwɑ Sebɑɡibu be bɑ nɑ sɑɑ ɡbɑburun di. Mɑ bɑ kurɔ be sumi dokeɑ nɔm wĩinɔ, mɑ bɑ mɑɑ bu sinɑ furɔ burɑsu dokeɑ winɔ. \v 43 Yerɑ nɑ nɛɛ, bɑɑ kɑ wi u tɔkɔ kuɑ sɑkɑrɑ te sɔɔ, u ko n tu mɔ̀wɑ u n dɔɔ? Durɔbɑ ko n mɑɑ nùn nɑɑwɑmmɛ? \v 44 Wee durɔbu bɑ rɑ nɛ bu kɑ nùn dendi nɡe kurɔ tɑnɔ. Nɡe mɛyɑ bɑ Oholɑ kɑ Oholibɑ kuɑ be, be bɑ sɑnkire. \v 45 Adɑmɑ ɡemɡibu bɑ koo kurɔ be siri bu bu tɑɑrɛ wɛ̃ ben sɑkɑrɑrun sɔ̃ kɑ tɔn be bɑ ɡon sɔ̃. Domi ben nɔmɑ yɑ yɛm yibɑ. \p \v 46 Wee ye nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡerumɔ. Nɑ nɛɛ, kon de tɔn dɑbiru tu dɑ tu bu wɔri kpɑ tu bu nɔni swɑ̃ɑru kpɛ̃ɛ, kpɑ tu ben dukiɑ ɡurɑ. \v 47 Kpɑ tu bu kpenu kɑsuku tu ɡo, kpɑ tu bu bɔtiri kɑ tɑkobi. Kpɑ tu ben bibu ɡo tu ben yɛnusu dɔ̃ɔ mɛniki. \v 48 Nɡe mɛyɑ kon kɑ sɑkɑrɑru kpeesiɑ tem mɛ sɔɔ. Kon tɔn kurɔ bɑɑwure sɔ̃ u ku mɑɑ ben mɑɑbu yiru yen yirɑ swĩi. \v 49 Domi bɑ sɑkɑrɑru kuɑ bɑ bũnu sɑ̃wɑ. Yen sɔ̃, bɑ koo ben torɑnun ɑre sɔbe. Nɡe mɛyɑ bɑ koo kɑ ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \s1 Yerusɑlɛmu yɑ sɑ̃ɑ \s2 nɡe weke te tɑ wuuru diirɑ \c 24 \p \v 1 Isirelibɑn yorun wɔ̃ɔ nɔɔbɑ nnɛsen suru wɔkurusen sɔ̃ɔ wɔkuruse sɔɔrɑ Yinni Gusunɔ u Esekiɛli sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 2 wunɛ tɔnun bii, ɑ ɡisɔn tɔ̃ɔ te yoruo. Domi ɡisɔrɑ Bɑbilonin sinɑ boko u koo Yerusɑlɛmu tɑrusim tore. \v 3 A nɛn tɔmbu mɛm nɔɔ sɑri be mɔn teni sɔ̃ɔwɔ ɑ kɑ bu kirɔ ko. A nɛɛ, nɛnɑ nɑ nun yiire nɑ nɛɛ, \q1 ɑ sii wekeru suo kpɑ ɑ tu nim doke. \q1 \v 4 Kpɑ ɑ yɑɑ tɑɑrun yɑɑ ɡeɑ kɑ yɑɑ nɔmun yɑɑ ɡeɑ suɑ ɑ doke mi. \q1 Yen biru, kpɑ ɑ yɑɑ kuku bɔrɔkɔbɑ sɔndi yen wɔllɔ. \q1 \v 5 A mɑɑ yɑ̃ɑ ɡeeru ɡɔsio wunɛn yɑ̃ɑ ɡɔ̃ɔn di \q1 kpɑ ɑ ten yɑɑ doke weke te sɔɔ. \q1 Kpɑ ɑ doo dɑ̃ɑ doke \q1 ɑ yɑɑ ye kpuro yike yu ye \q1 sere kɑ yen kukunɔ. \q1 \v 6 Kpɑ ɑ yɑɑ ye wunɑ tiɑ tiɑ. \q1 Bɑɑ yen tiɑ ɑ ku rɑ deri mi. \q1 Wee ye nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡeruɑ. \q1 Nɑ nɛɛ, Yerusɑlɛmu yɑ sɑ̃ɑwɑ bɔ̃rurɑ yen tɔn ɡoberun sɔ̃. \q1 Yɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe sii weke te tɑ wuuru diire, \q1 te bɑ ǹ kpɛ̃ bu teɑ bu nɑɑmwɛ. \q1 \v 7 Yɛm mɛ Yerusɑlɛmu yɑ yɑri mi, \q1 mu wɑ̃ɑwɑ yen suunu sɔɔ. \q1 Yɑ mu yɑriwɑ kperu wɔllɔ, \q1 n ǹ mɔ tem dirɑ sɔɔ tuɑ yu sere mu wukiri. \q1 \v 8 Tɛ̃ kon yɛm mɛ deri kpee ten wɔllu mi, \q1 mi mu ǹ berurɔ, \q1 kpɑ nɛn mɔru yu ku kɑ se \q1 n Yerusɑlɛmu ye mɔru kɔsie. \q1 \v 9 Nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ nɛɛ, \q1 Yerusɑlɛmu yɑ sɑ̃ɑwɑ bɔ̃rurɑ yen tɔn ɡoberun sɔ̃. \q1 Nɛn tii kon dɑ̃ɑ sube bɑkɑru ko. \q1 \v 10 A dɑ̃ɑ tɑɑsio kpɑ ɑ dɔ̃ɔ doke \q1 kpɑ ɑ de yɑɑ ye, yu ye mɛtɛ mɛtɛ. \q1 A ye kpee yɑ̃nu dokeo \q1 kpɑ ɑ de yen kukunu nu dɔ̃ɔ mwɑɑrɑ mɑm mɑm. \q1 \v 11 Yen biru, ɑ weke dii te sɔndio dɔ̃ɔ ɡɛ̃ɛ sɔɔ \q1 sere tu swĩɑ tu swɛ̃rɑ. \q1 Kpɑ disi ni nu rɑɑ wɑ̃ɑ te sɔɔ nu kpe \q1 tɑ kun mɑɑ wuuru diire. \m \v 12 Kɑ mɛ, kookɑri ye, yɑ koo kɑm kowɑ, domi dɔ̃ɔ kun kpɛ̃ u wuu diirɑm mɛn bweseru kpeesiɑ. \v 13 Nɡe mɛyɑ Yerusɑlɛmu yɑ disi duurɑ yen torɑ ni yɑ kuɑn sɔ̃. Wee nɑ kĩɑ n ye dɛɛrɑsiɑ ɑdɑmɑ yɑ ǹ wure. Yen sɔ̃ tɛ̃, yɑ ǹ mɑɑ kpɛ̃ yu dɛɛrɑ sere nɛn mɔru yu kɑ sure. \v 14 Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. Kon ye siriwɑ nɡe mɛ yen dɑɑ yɑ nɛ, nɑ ǹ yen wɔnwɔndu mɔ̀. Yɑ koo mɑɑ koorɑ. Kon ye kowɑ nɑ ǹ sikɑ mɔ̀. Nɑ ǹ biru wurɑmɔ. \s1 Esekiɛlin kurɔn ɡɔɔ \p \v 15 Yinni Gusunɔ u Esekiɛli sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 16 tɔnun bii, kon nun wi ɑ kĩru bo ɡoori subɑru sɔɔ. Adɑmɑ ɑ ǹ yɛ̃ron ɡɔɔ yeru mɔ̀. A ǹ win ɡɔɔ sinɑmɔ. A ǹ mɑɑ ɡɔɔ sumɔ win sɔ̃. \v 17 A weeweenu koowo wunɛn tii sɔɔ ɑ ku de ɡoo u nɔ. A ku ɡɔɔ sinɑ. A wunɛn dɑwɑni bɔkuo kpɑ ɑ wunɛn bɑrɑnu doke nɡe mɛ ɑ rɑ ko. A ku wunɛn wuswɑɑ wukiri. A ku mɑɑ ɡɔɔ dĩɑnu di. \p \v 18 Yerɑ Esekiɛli u ye tɔmbu sɔ̃ɔwɑ bururu mɑ yen yokɑ win kurɔ u kpunɑ u ɡu. Yen sisiru bururu mɑ u kuɑ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u nùn yiire. \v 19 Yerɑ tɔmbu bɑ nùn bikiɑmɔ bɑ mɔ̀, u bu tubusio ye u mɔ̀ mi. \v 20 Yerɑ u bu wisɑ u nɛɛ, Yinni Gusunɔwɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 21 u be Isirelibɑ ɡɑri yini sɔ̃ɔwɔ u nɛɛ, wi, Yinni Gusunɔ u koo de bu win sɑ̃ɑ yeru kɔsuku tèn sɔ̃ bɑ tii sue kɑ te bɑ̀ n mɛɛrɑ bɑ rɑ n nuku dobu mɔ̀ kɑ tè sɔɔ bɑ ben yĩiyɔbu doke. Bɑ koo ben bii be bɑ tie Yerusɑlɛmuɔ mwɛɛri bu ɡo. \v 22 Bɑ koo kowɑ nɡe mɛ Esekiɛli u kuɑ. Bɑ ǹ ben wuswɑɑ wukirimɔ nuku sɑnkirɑnun sɔ̃, bɑ ǹ mɑɑ ɡɔɔ dĩɑnu dimɔ. \v 23 Bɑ koo ben dɑwɑni bɔkewɑ kpɑ bu ben bɑrɑnu doke. Bɑ ǹ koo ɡɔɔ yeru ko, bɑ ǹ koo mɑɑ ɡɔɔ swĩ. Adɑmɑ bɑ koo woorɑ ben torɑnun sɔ̃ kpɑ bɑ n weeweenu mɔ̀. \v 24 Wi, Esekiɛli u ko n sɑ̃ɑwɑ yĩreru ben suunu sɔɔ. Bɑ koo kowɑ nɡe mɛ u kuɑ. Sɑnɑm mɛ yebɑ kpuro yɑ koo bu deemɑ, sɑɑ ye sɔɔrɑ bɑ koo ɡiɑ mɑ Gusunɔ u sɑ̃ɑwɑ Yinni. \p \v 25 Yen biruwɑ Yinni Gusunɔ u Esekiɛli sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, u koo de Isirelibɑ bu win sɑ̃ɑ yeru biɑ te tɑ sɑ̃ɑ ben kuku yeru mi, te bɑ̀ n mɛɛrɑ tɑ rɑ bu nuku dobu wɛ̃ mi, kɑ tèn sɔ̃ bɑ tii sue mi, mɑ bɑ ben yĩiyɔbu doke te sɔɔ. Yen biru kpɑ u de ben bibu bu ɡbisuku. \v 26 Sɑnɑm mɛ kɛ̃si ni, nu koo bu deemɑ, ɡoo u koo nu kisirɑri kpɑ u nɑ u nun sɔ̃. \v 27 Yen tɔ̃ɔ te, wunɛn nɔɔ ɡɑ koo wukiɑrɑ kpɑ ɑ kɑ yɛ̃ro ɡɑri ko. Wunɑ kɑɑ n sɑ̃ɑ yĩreru wunɛn tɔmbun sɔ̃. Sɑɑ ye sɔɔ, bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛ Gusunɔ nɑ sɑ̃ɑwɑ Yinni. \s1 Gɑri yi bɑ ɡeruɑ Amɔnibɑn sɔ̃ \c 25 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u Esekiɛli sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 2 tɔnun bii, ɑ wuswɑɑ sĩiyɔ Amɔnibɑn mi ɡiɑ. \v 3 Kpɑ ɑ bu sɔ̃ ɑ nɛɛ, bu nɛ, Yinni Gusunɔn ɡɑri swɑɑ dɑkio bu nɔ. Yèn sɔ̃ bɑ yɛ̃ɛ sɑnɑm mɛ nɛn sɑ̃ɑ yerɑ disi duurɑ kɑ yèn sɔ̃ Isirelibɑ bɑ kɑm kuɑ mɑ bɑ Yudɑbɑ yoru mwɑ bɑ kɑ doonɑ, \v 4 yen sɔ̃ tɛ̃, kon bu sɔ̃ɔ yɑri yeruɡibu nɔmu bɛriɑ, kpɑ bu ben kɑrɑbɑ ɡirɑ ben tem suunu sɔɔ, kpɑ bu ben wɑ̃ɑ yenu ko mi. Beyɑ bɑ koo ben dɑ̃ɑ mɑrum di kpɑ bu ben sɑbenun bom nɔ. \v 5 Kon de Rɑbɑ yu ko yooyoosun kpɑrɑ yeru kpɑ ben tem kpuro mu n sɑ̃ɑ yɑ̃ɑnun wɑ̃ɑ yeru. Sɑɑ ye sɔɔrɑ bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \p \v 6 Wee ye nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ mɑɑ ɡeruɑ. Nɑ nɛɛ, yèn sɔ̃ bɑ tɑki kuɑ, bɑ yɔ̃ɔkɑ mɑ bɑ nuku dobu kuɑ sɑnɑm mɛ Isirelibɑ bɑ nɔni sɔ̃ɔre, \v 7 yen sɔ̃nɑ tɛ̃, kon bu nɔmu dɛmiɛ, kpɑ n bu bwesenu ɡɑnu nɔmu bɛriɑ nɡe ɡbeeku yɛɛ. Kon bu kpeerɑsiɑ bwesenun suunu sɔɔn di kpɑ bu kɑm ko mɑm mɑm. Sɑɑ ye sɔɔ, bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \s1 Gɑri yi bɑ ɡeruɑ Mɔɑbubɑn sɔ̃ \p \v 8 Wee ye Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ. U nɛɛ, yèn sɔ̃ Mɔɑbubɑ kɑ Edɔmubɑ bɑ nɛɛ, Isirelibɑ bɑ sɑ̃ɑwɑ tiɑ kɑ bwese ni nu tie hɑnduniɑ ye sɔɔ, \v 9 yen sɔ̃ tɛ̃, u koo wuu si wɔri si su dɑm mɔ mi, si su ǹ derimɔ bu Mɔɑbubɑn tem du. Wuu si, su koo wɔrukuwɑ tiɑ tiɑ bɑɑ kɑ si su burɑm bo nɡe Bɛti Yesimɔti kɑ Bɑɑli Mɛɔni kɑ Kiriɑtɑimu. \v 10 U koo dewɑ sɔ̃ɔ yɑri yeruɡibu bu bu wɔri nɡe mɛ bɑ Amɔnibɑ kuɑ sere bɑ ǹ mɑɑ bu yɑɑyɑmɔ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \v 11 Bɑ koo win siribu wɑ. Sɑɑ ye sɔɔrɑ bɑ koo ɡiɑ mɑ wiyɑ u sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \s1 Gɑri yi bɑ ɡeruɑ Edɔmubɑn sɔ̃ \p \v 12 Wee ye Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ. U nɛɛ, yèn sɔ̃ Edɔmubɑ bɑ torɑ bɑ Yudɑbɑ mɔru kɔsie, \v 13 yen sɔ̃ tɛ̃, u koo bu nɔmu dɛmiɛ kpɑ u tɔmbu kɑ sɑbenu ɡo. U koo de ben tem mu ko bɑnsu sɑɑ Temɑnin di n kɑ dɑ Dedɑniɔ, kpɑ mɛn tɔmbu bu ɡbisuku tɑbu sɔɔ. \v 14 U koo de win tɔmbu Isirelibɑ bu bu mɔru kɔsie. Bɑ koo bu kuɑ nɡe mɛ win mɔru yɑ kpɑ̃ɑru nɛ kpɑ bu ɡiɑ mɑ bɑ ku rɑ nùn tore kɑm. Wi, Yinni Gusunɔwɑ u yeni ɡeruɑ. \s1 Gɑri yi bɑ ɡeruɑ Filisitibɑn sɔ̃ \p \v 15 Wee ye Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ. U nɛɛ, wee Filisitibɑ bɑ Isirelibɑ mɔru kɔsie kɑ dɑm domi bɑ sɑ̃ɑwɑ ben yibɛrɛbɑ sɑɑ yellun di. \v 16 Yen sɔ̃ tɛ̃, u koo bu win nɔmu dɛmiɛ kpɑ u be kpuro kpeerɑsiɑ be, be bɑ wee Keretin di bɑ kɑ wɑ̃ɑ nim wɔ̃kun ɡoorɔ. \v 17 U koo bu sɛɛyɑsiɑ u mɔru kɔsiɑ kɑ dɑm. Sɑɑ ye sɔɔrɑ bɑ koo ɡiɑ mɑ wiyɑ u sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \s1 Gɑri yi bɑ ɡeruɑ Tirin sɔ̃ \c 26 \p \v 1 Isirelibɑn yorun wɔ̃ɔ wɔkurɑ tiɑsen surun tɔ̃ɔ ɡbiikiru sɔɔrɑ Yinni Gusunɔ u kɑ Esekiɛli ɡɑri kuɑ. U nɛɛ, \v 2 tɔnun bii, wee Tiriɡibu bɑ Yerusɑlɛmu yɛ̃ɛmɔ bɑ mɔ̀, wee yɑ kɑm kuɑ yèn mi ɡiɑ tɔmbu bɑ rɑ rɑɑ kpe bɑ̀ n ɡɑm dɔɔ. Tɛ̃ ben mi ɡiɑ tɔmbɑ koo wurɑ kpɑ be, bu ɡobi ko. Domi Yerusɑlɛmu yɑ kuɑ bɑnsu. \v 3 Yen sɔ̃ tɛ̃, Yinni Gusunɔ u koo Tiri ye mɔru seesi u de bwese dɑbinu nu ye wɔri nu tɛriɑ nɡe mɛ dɑɑrɑ rɑ nim yibu. \v 4 Kpɑ nu yen ɡbɑ̃rɑnu kɔsuku kɑ yen tɑbu durɔbun kuku yenu. Nu koo ye kpuro kɛrɑwɑ mɑm mɑm kpɑ Tiri ye, yɑ n sɑ̃ɑ nɡe kpee sɑɑrɑ. \v 5 Yɑ koo kowɑ nɡe tem bureru te tɑ wɑ̃ɑ nim wɔ̃ku sɔɔ mi surɔkɔbɑ bɑ rɑ ben yɑ̃ɑkoronu kewe. Yinni Gusunɔwɑ u yeni ɡeruɑ. Bwese tukunu nu koo nɑ nu wuu ɡe wɔri. \v 6 Kpɑ nu be bɑ wɑ̃ɑ ɡen turuku ɡo ɡo. Sɑɑ ye sɔɔ, bɑ koo ɡiɑ mɑ wiyɑ u sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \p \v 7 Wee ye Yinni Gusunɔ u mɑɑ ɡeruɑ. U nɛɛ, u koo de Bɑbilonin sinɑ boko wi u sinɑmbu kpuro dɑm kere u nɑ sɑɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑn di u Tiri ye wɔri. U koo nɑ kɑ dumi kɑ tɑbu kɛkɛ be dumi ɡɑwe kɑ sere mɑɑsɔbu kɑ tɑbu kowo dɑbi dɑbinu. \v 8 U koo Tirin bɑru kpɑɑnu kpuro kpeerɑsiɑ. Tɑbu kowobu bɑ koo kuku yenu ɡbe kpɑ bu tɑbu sĩɑ kpĩ bɑ n tɛrɛnu nɛni bu kɑ tii ɡɑnɛ. \v 9 Bɑ koo Tiri yen ɡbɑ̃rɑnu kɔsuku bu suriri kɑ ben tɑbu yɑ̃nu. \v 10 Kpɑ ben dumi dɑbi dɑbi ten tuɑ yu ye wukiri kpɑ yen ɡɑni yi n diirimɔ mɑɑsɔbun wɔkinun sɔ̃ kɑ tɑbu kɛkɛ ben wɔkinun sɔ̃. Domi bɑ koo Tiri ye wɔriwɑ nɡe wuu ɡe bɑ kɑmiɑ kɔ. \v 11 Bɑ koo kɑ dumi swɛɛ kpuro swĩiwɑ kpɑ bɑ n tɔmbu ɡoomɔ kɑ tɑkobi kpɑ bu yen bũu sɑ̃ɑ yenun ɡberebɑ suriri bèn sɔ̃ yɑ woo kɑnɑmɔ. \v 12 Bɑ koo yen dukiɑ kɑ yen kiɑ ni yɑ dɔrɑmɔ ɡurɑwɑ nɡe ye bɑ tɑbu diimɑ kpɑ bu yen ɡbɑ̃rɑnu kɑ yen dii ɡeenu kɔsuku bu suriri kpɑ bu yen kpenu kɑ yen dɑ̃ɑ kɑ yen kɛ̃ki ɡurɑ bu sure nim wɔ̃ku sɔɔ. \v 13 U koo de ben womusu su nɔru ko. Bɑ ǹ mɑɑ mɔrɔkunun swĩi nɔɔmɔ mi. \v 14 U koo de yu kowɑ nɡe kpee sɑɑrɑ yèn wɔllɔ surɔkɔbɑ bɑ ko n dɑ ben yɑ̃ɑkoronu kewe. Bɑ ǹ yen bɑnsu seeyɑmɔ. Wi, Yinni Gusunɔwɑ u yeni ɡeruɑ. \p \v 15 Wee ye Yinni Gusunɔ u ɡerumɔ Tiri yen sɔ̃. U nɛɛ, be bɑ wɑ̃ɑ n tomɑ nim wɔ̃kun ɡoorɔ, bɑ̀ n nuɑ Tiri yɑ bɑnsu kuɑ mɑ bɑ be bɑ mɛɛrɑ wɑn weeweenu nɔɔmɔ, bɑ koo diiri. \v 16 Wee tem mɛn kpɑro be bɑ wɑ̃ɑ nim wɔ̃kun berɑ ɡiɑ kpuro bɑ koo se ben sinɑ kitɑnun di bu ben yɑbe bɑkɑnu kɑ ben yɑbe ni bɑ sɔmɑ doke potiri bɑ n wurure bɑ n sɔ̃ temɔ. Sɑɑ kpuro sɔɔ, bɑ ko n bɛrum soorewɑ kpɑ bɑ n nuki sɑnkire Tirin sɔ̃. \v 17 Bɑ ko n ɡɔɔ wuri mɔ̀ Tirin sɔ̃ bɑ n mɔ̀, \q1 wee yɑ kɑm kuɑ ye, ye yɑ rɑɑ yĩsiru yɑrɑ mi. \q1 Ye, yèn tɔmbu bɑ rɑɑ dɑbiru bo nim wɔ̃kun berɑ mi ɡiɑ. \q1 Beyɑ bɑ rɑɑ mɑɑ dɑm bo, \q1 mɑ be bɑ kɑ bu sikerenɛ bɑ bu nɑsie. \q1 \v 18 Wee be bɑ wɑ̃ɑ tem burenɔ \q1 bɑ diirimɔ Tiri yen kɑm kobun sɔ̃. \q1 Be bɑ tomɑ bɑ kɑ wɑ̃ɑ nim wɔ̃kun ɡoorɔ \q1 bɑ nɑnde yen kpeerun sɔ̃. \p \v 19 Wee ye Yinni Gusunɔ u mɑɑ ɡeruɑ. U nɛɛ, u koo de Tiri yu ko bɑnsu kpɑ ɡoo u kun mɑɑ wɑ̃ɑ mi. Sɑnɑm mɛyɑ u koo de nim wɔ̃kun nim mu ye wukiri kpɑ ye kpuro yu num yɑ n wɑ̃ɑ ɡɔribun wɑ̃ɑ yerɔ mi yeruku tɔmbɑ kpĩ. \v 20 U koo de yu dɑ sere tem sɔɔwɔ mi yeruku tɔmbɑ wɑ̃ɑ kpɑ yɑ n kɔ̃ɔre mi. U koo de yɑ n wɑ̃ɑ mi kɑ ɡɔribu. Goo kun mɑɑ sinɑmɔ ye sɔɔ. Yɑ ǹ mɑɑ ɑyeru wɑsi wɑsobun suunu sɔɔ. \v 21 Tɔmbɑ koo nɑndɑ ye yɑ koo ye deemɑn sɔ̃. Yɑ ǹ ko yɑ n mɑɑ sɑ̃ɑ ɡɑ̃ɑnu. Domi bɑ koo ye kɔsukuwɑ mɑm mɑm kpɑ bu ye kɑsu bu biɑ. Yinni Gusunɔwɑ u yeni ɡeruɑ. \s1 Wuri yi bɑ kuɑ Tirin bɑnsun sɔ̃ \c 27 \p \v 1 Esekiɛli u nɛɛ, Tiri, Yinni Gusunɔ u mɑn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 2 n nun ɡɔɔ wuri kuo, \v 3 n nun sɔ̃ n nɛɛ, wunɛ Tiri ɑ wɑ̃ɑwɑ nim wɔ̃kun ɡoorɔ mɑ ɑ kɑ bwese dɑbinu tenkuru mɔ̀. Ye Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ wee. U nɛɛ, \q1 wunɛ Tiri, ɑ rɑ rɑɑ nɛɛ, ɑ sɑ̃ɑwɑ wuu burɔ. \q1 \v 4 Wunɛn dɑm mu wɑ̃ɑwɑ sere nim wɔ̃kuɔ. \q1 Be bɑ nun bɑnɑ, bɑ nun kuɑwɑ nɡe ɡoo nimkuu burɔ. \q1 \v 5 Mɑ bɑ wunɛn wɑsi kuɑ kɑ dɑ̃ɑ ye bɑ mɔ̀ sipɛrɛ ye yɑ wee Senirin di. \q1 Mɑ bɑ dɑ̃ɑ ye bɑ mɔ̀ sɛduru ye yɑ wee Libɑnin di suɑ \q1 bɑ kɑ wunɛn beku sɔretiru kuɑ. \q1 \v 6 Mɑ bɑ wunɛn sɛsɛnu kuɑ kɑ Bɑsɑnin dɑ̃ɑ ɡeɑ ye bɑ mɔ̀ sɛɛni. \q1 Mɑ bɑ wunɛn kitɑnu kuɑ kɑ dɑ̃ɑ ye bɑ mɔ̀ buyi \q1 ye bɑ kɑ nɑ sɑɑ Kitimun di \q1 mɑ bɑ nu suunu donnu mɑni. \q1 \v 7 Mɑ bɑ beku ni bɑ koo nun kɑreɑ kuɑ Eɡibitiɔ kɑ wɛ̃ɛ dɑmɡii \q1 bɑ sɔmɑ doke. \q1 Beku ni, nu sɑ̃ɑwɑ nɡe wunɛn ɡidi bɔrɑ. \q1 Mɑ bɑ bekɑ ye yɑ rɑ wunɛn kiɑnu wukiri kuɑ kɑ wɛ̃ɛ ɡɑɑdurɑɡii, \q1 kɑ mɑɑ wɛ̃ɛ wunɔmɡii yi yi wee sɑɑ tem bure te bɑ mɔ̀ Sipun di. \q1 \v 8 Sidoniɡibu kɑ Aɑfɑdibɑ bɑ rɑ wunɛn sɛsɛnu bwie \q1 kpɑ wunɛɡii be bɑ yɛ̃ru bo bɑ n bu kpɑre. \q1 \v 9 Gebɑlin nɔmɑn sɔm kowo be bɑ sɔmɑ ye yɛ̃ sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ, \q1 berɑ bɑ rɑ wunɛn wɔrusu kɔre. \q1 Be bɑ tenkuru mɔ̀ kɑ ɡoo nimkusu kpuro, \q1 bɑ rɑ yɔ̃rewɑ wunɛn mi bu wunɛn kiɑru dwe. \q1 \v 10 Pɛɛsibɑ kɑ Ludibɑ kɑ Putiɡibun tii bɑ rɑɑ sɑ̃ɑwɑ wunɛn tɑbu kowobu. \q1 Bɑ sɑ̃ɑwɑ tɑbu durɔbu kɑ ɡem. \q1 Wunɛn miyɑ bɑ rɑ ben tɛrɛnu kɑ ben sii furɔ kɔkɔnu bwɛ̃ \q1 kpɑ ye kpuro yɑ n nun bɛɛrɛ doke. \p \v 11 Aɑfɑdibɑ kɑ wunɛn tiin tɑbu kowobɑ bɑ rɑ wunɛn ɡbɑ̃rɑru kɔ̃su bu kɑ sikerenɑ. Tɑbu kowo dɑmɡibu ɡɑbɑ bɑ rɑ mɑɑ wunɛn kuku yenu kɔ̃su. Wunɛn ɡbɑ̃rɑrɔwɑ bɑ rɑ ben tɛrɛnu bwɛ̃ kpɑ nu n nun bɛɛrɛ doke. \s1 Tiri yɑ sɑ̃ɑwɑ wuu bɔkɔ \s2 ɡèn mi bɑ rɑ tenkuru ko \p \v 12 Tiri, wunɛn ɑrumɑni bɑkɑn sɔ̃nɑ Tɑɑsisiɡibu bɑ rɑ tenkuru nɛ wunɛn mi. Beyɑ bɑ rɑ n kɑ kiɑnu nɑɑmɔ wunɛn yɑburɔ. Niyɑ sii ɡeesu, kɑ sii wɔ̃kusu, kɑ sii kpikisu, kɑ sii pɛɛrum. \v 13 Wunɛ kɑ Gɛrɛkibɑ, kɑ Tubɑliɡibu, kɑ Mɛsɛkiɡibun tii i rɑ tenkuru koosinɛ. Bɑ rɑ kɑ nun yobu kɑ ɡɑ̃ɑ ni bɑ sekɑ kɑ sii ɡɑndu kiɑru dweeri. \v 14 Toɡɑɑmɑɡibu bɑ rɑ mɑɑ dumi yi bɑ rɑ kɑ sɔmburu ko kɑ yi bɑ rɑ kɑ tɑbu de kɑ kɛtɛkunu dɔrɑm nɛ wunɛn yɑburɔ. \v 15 Wunɛ kɑ Dedɑniɡibu kɑ be bɑ wɑ̃ɑ tem bureru ɡiɑ kpuro i rɑ mɑɑ tenkuru koosinɛ. Bɑ rɑ nun wunɛn dibu kɔsie kɑ suunu donnu kɑ dɑ̃ɑ ye bɑ mɔ̀ ebɛni. \v 16 Wunɛ mɑɑ kɑ Siriɡibu i rɑ tenkuru koosinɛ. Gɑ̃ɑ dɑbinɑ bɑ rɑ nun dweeri kpɑ bu kɑ nun kpee ɡobiɡinu nɑɑwɑ ni nu sɑ̃ɑ nɡe yɑkɑ bekusu, kɑ beku ɡɑɑdurɑɡinu, kɑ beku ni bɑ sɔmɑ dokeɑ, kɑ beku ni bɑ kuɑ kɑ wɛ̃ɛ dɑmɡii, kɑ nim wɔ̃kun kpee burɑnu \f + \fr 27:16 \fr*\fk nim wɔ̃kun kpee burɑn \fk*\ft Yɑ sɑ̃ɑwɑ yɑɑ piibu ɡɑɡun kukunu ni bɑ rɑ kɑ burɑ yɑ̃nu ko.\ft*\f*, kɑ kpee ɡobiɡii ni nu sɔ̃ri. \v 17 Wunɛ kɑ Yudɑbɑ kɑ Isirelibɑ i rɑ tenkuru koosinɛ. Bɑ rɑ kɑ nun ɑlikɑmɑ ye yɑ wee Minitin di kɑ pɛ̃ɛ bwese bwesekɑ kɑ tim kɑ ɡum kɑ sere ɡum sɑwɑrɑm kiɑru dweeri. \v 18 Wunɛ kɑ Dɑmɑsiɡibu i rɑ tenkuru koosinɛ wunɛn ɑrumɑni bɑkɑn sɔ̃. Bɑ rɑ kɑ nun tɑm mɛ mu wee Hɛlubonin di kɑ wɛ̃ɛ kpiki yi bɑ kuɑ kɑ yɑ̃ɑ sɑnsu kiɑru dweeri. \v 19 Sɑɑ Usɑlin di, Yɑfɑniɡibu kɑ Gɛrɛkibɑ bɑ rɑ kɑ kiɑnu nɛ wunɛn yɑburɔ. Niyɑ, sisu kɑ dɑ̃ɑ ɡɑɑ kɑ sere dɑ̃ɑ kiki nubu duroruɡisu kpɑ bu kɑ nun ye kpuro kiɑru dweeri. \v 20 Wunɛ kɑ Dedɑniɡibu i rɑ tenkuru koosinɛ kpɑ bu nun ɡɑɑri bekɑ dɔre. \v 21 Wunɛ kɑ Dɑɑrububɑ kɑ Kedɑɑn wiruɡibu i tenkuru koosinɑmɔ. Bɑ rɑ nun kiɑru dweeriwɑ kɑ yɑ̃ɑ kpɛmminu kɑ yɑ̃ɑ kinɛnu kɑ sere mɑɑ bonu. \v 22 Wunɛ kɑ Sebɑn tenkubɑ kɑ Rɑmɑɡibu i rɑ tenkuru koosinɛ. Bɑ rɑ kɑ turɑre ye yɑ ɡeɑ bo nɛ wunɛn yɑburɔ kɑ kpee ɡobiɡinu bwese bwesekɑ kɑ sere mɑɑ wurɑ. \v 23 Wunɛ kɑ Hɑrɑniɡibu kɑ Kɑnnɛɡibu kɑ Edɛniɡibu kɑ Sebɑn tenkubɑ kɑ Asiriɡibu kɑ Kilimɑdiɡibu i rɑ tenkuru koosinɛ. \v 24 Yɑ̃ɑ ɡobiɡinɑ bɑ rɑ kɑ nun kiɑru dweeri. Yɑ̃ɑ ni bɑ rɑ kɑ nɛ wunɛn yɑburɔ niyɑ, yɑbe ɡɑɑdurɑɡinu kɑ yɑbe ni bɑ sɔmɑ doke kɑ bekɑ ye bɑ sɔmɑ doke kɑ sere mɑɑ wɛ̃ɛ dɑmɡii yi bɑ tɑrɑ. \s1 Bɑ Tiri ɡɔɔ swĩiyɑmmɛ \q1 \v 25 Tɑɑsisin ɡoo nimkusɑ su rɑ n wunɛn kiɑnu sɔɔwɑ. \q1 Mɑ wunɛn dukiɑ kɑ wunɛn bɛɛrɛ yɑ kpɛ̃ɑ nim wɔ̃kun berɑ mi ɡiɑ. \q1 \v 26 Goo tɛmɔbu bɑ kɑ nun bɔsu nim bɑkɑm sɔɔ. \q1 Adɑmɑ woo ɡɑɡɑ koo nɑ sɑɑ sɔ̃ɔ yɑri yerun di \q1 ɡu nun kɔsuku nim wɔ̃ku ɡen suunu sɔɔ. \q1 \v 27 Wunɛn dukiɑ kɑ wunɛn kiɑnu \q1 kɑ be bɑ rɑ wunɛn sɛsɛnu bwie kɑ be bɑ rɑ bu kpɑre \q1 kɑ be bɑ rɑ wunɛn wɔrusu kɔre kɑ wunɛn kiɑ dɔrobu \q1 kɑ wunɛn tɑbu kowobu kɑ sere be kpuro be bɑ wɑ̃ɑ wunɛn tii sɔɔ \q1 bɑ koo num nim wɔ̃kun sɔɔwɔ dɔmɑ te ɑ wɔrumɑ. \q1 \v 28 Be bɑ rɑ nun kpɑre bɑ koo kuuki ko \q1 kpɑ nim wɔ̃kun ɡoonu nu diiri. \q1 \v 29 Be bɑ wunɛn sɛsɛnu bwiɑmɔ kɑ be bɑ bu kpɑre, \q1 be kpuro bɑ koo sɑrɑwɑ wunɛn min di bu nɑ tem dirɑɔ. \q1 \v 30 Bɑ koo nɔɔɡiru suɑ \q1 bu nun wuri kɔ̃si koosi \q1 kpɑ bu tii tuɑ wisi winɔ \q1 bu bindi torom sɔɔ nuku sɑnkirɑnun sɔ̃. \q1 \v 31 Bɑ koo ben winu kɔni wunɛn sɔ̃, \q1 kpɑ bu sɑɑkibɑ dewe \q1 bu nun ɡɔɔ swĩiyɑ nuku sɑnkirɑnun sɔ̃. \q1 \v 32 Ben nuku sɑnkirɑ ni sɔɔ, \q1 bɑ koo nun womu koosi bu nɛɛ, \q1 wunɛ Tiri, ɑ ǹ kɑ wuu ɡɑɡu weenɛ. \q1 Wee ɑ kɑm kuɑ nim wɔ̃kun suunu sɔɔ. \q1 \v 33 Sɑnɑm mɛ ɑ wunɛn tenkuru mɔ̀ tɔn dɑbirɑ ɑ rɑ diisie. \q1 Wunɛn dukiɑ kɑ wunɛn kiɑnun kpɑ̃ɑrun sɔ̃, \q1 ɑ derɑ sinɑmbɑ kuɑ dukiɑɡibu. \q1 \v 34 Adɑmɑ ɑ kɔsikirɑ ɑ wɔri nim wɔ̃kun sɔɔwɔ \q1 mɑ wunɛ kɑ wunɛn kiɑnu kɑ wunɛn tɔn dɑbi te kpuro i nim diirɑ. \q1 \v 35 Be bɑ wɑ̃ɑ tem burenu sɔɔ bɑ nuki sɑnkire wunɛn sɔ̃. \q1 Mɑ ben sinɑmbu bɑ bɛrum soore bɑ wuswɑɑ burisinɛ. \q1 \v 36 Tem tukum tenku be bɑ koo sɑrɑ mi, biti koo bu mwɑ \q1 kpɑ bu nun wiɑ koosi. \q1 Domi ɑ kɑm kuɑ. \q1 A ǹ kɑɑ n mɑɑ wɑ̃ɑ sere kɑ bɑɑdommɑ. \s1 Gɑri yi bɑ ɡeruɑ \s2 Tirin sunɔn sɔ̃ \c 28 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ u nɛɛ, \v 2 tɔnun bii, ɑ Tirin sunɔ sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, ɑmɛniwɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡerumɔ. Nɑ nɛɛ, wee u tii suɑ sere u ɡerumɔ u mɔ̀, wiyɑ u sɑ̃ɑ Gusunɔ. Mɑ u sɔ̃ Gusunɔn sinɑ kitɑru wɔllɔ nim wɔ̃kun suunu sɔɔ. Adɑmɑ u n yɛ̃ mɑ u sɑ̃ɑwɑ tɔnu, n ǹ mɔ Gusunɔ, bɑɑ mɛ u tɑmɑɑ win bwisikunu sɑ̃ɑwɑ teenu kɑ nɛ Gusunɔɡinu. \v 3 U tɑmɑɑ u Dɑniɛli bwisi kere mɑ ɑsiri ɡɑɑ kun nùn berue. \v 4 Win yɛ̃ru kɑ win bwisin sɔ̃ u tii kuɑ dukiɑɡii. U wurɑ kɑ sii ɡeesu yibiɑ win ɑrumɑnin beru yerɔ. \v 5 Win bwisi bɛkɛ kɑ win tenkurun sɔ̃, win dukiɑ yɑ kuurɑ. Mɑ u tii suɑ dukiɑ yen sɔ̃. \p \v 6 Yen sɔ̃nɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ nɛɛ, yèn sɔ̃ u tɑmɑɑ win bwisikunu nu sɑ̃ɑwɑ teenu kɑ nɛɡinu, \v 7 yen sɔ̃nɑ kon nùn tɔn tukobu kpɑremɑ be bɑ nuki sosum bwesenu kpuro kere. Bɑ koo nùn tɑkobi sɔkiri bwisi bɛkɛ yin sɔ̃ kpɑ bu win bɛɛrɛ ye disi doke. \v 8 Bɑ koo nùn surewɑ ɡɔribun wɑ̃ɑ yerɔ, kpɑ u ɡbi nim wɔ̃kun suunu sɔɔ nɡe wi bɑ sɔkurɑ. \v 9 Sɑɑ ye sɔɔ, bɑ̀ n nùn ɡoobu (200) nɑ, u koo kpĩ u mɑɑ nɛɛ, u sɑ̃ɑwɑ Gusunɔ? Aɑwo, u ko n sɑ̃ɑwɑ tɔnu, n ǹ mɔ Gusunɔ, wi u nùn ɡoomɔn nɔmɑɔ. \v 10 U koo ɡbiwɑ nɡe wi u kun Gusunɔ yɛ̃. Tɔn tukobɑ bɑ koo nùn ɡo. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \p \v 11 Yinni Gusunɔ u mɑɑ nɛɛ, \v 12 tɔnun bii, ɑ mɑɑ ɡɔɔ swĩiyɔ Tirin sunɔn sɔ̃. A nùn sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, ɑmɛniwɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡerumɔ. Nɑ nɛɛ, wee u rɑɑ sɑ̃ɑ wi u yibɑn yĩreru bwisi sɔɔ kɑ burɑm sɔɔ. \v 13 U rɑɑ wɑ̃ɑwɑ Edɛniɔ, Yinni Gusunɔn ɡbɑɑrɔ. Mɑ bɑ nùn kpee ɡobiɡii bwese bwesekɑ dokeye ni nu nɔni swɑ̃ɑru mɔ kɑ dɔm buuru kɑ diɡi kɑ wuru beku kɑ swɑ̃ɑru kɑ booɡu kɑ swɑ̃ɑru kɑ sere mɑɑ wuru beku kɑ wurɑ. Mɑ bɑ nùn ɡɑ̃ɑsu kɑ ɡuunu soowɑmmɛ ni bɑ kɑ wurɑ. Mɑ bɑ nùn ɡɑ̃ɑsu kɑ ɡuunu soowɑmmɛ ni bɑ sɔɔru kuɑ win mɑrubun tɔ̃run sɔ̃. \v 14 U rɑɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe wɔllun kɔ̃so mɑ u kɑsɑ dɛrie. Mɑ nɑ derɑ u wɑ̃ɑ nɛn ɡuu dɛɛrɑrɔ u sĩimɔ kpee ni nu bɑllimɔn wɔllɔ. \v 15 Sɑɑ mìn di bɑ nùn tɑkɑ kuɑ, win dɑɑ yɑ wɑ̃wɑ sere n kɑ ɡirɑri tɔ̃ɔ te bɑ dɑɑ kɔ̃sɑ ɡɑɑ wɑ wi sɔɔ. \v 16 Win tenkurun kpɑ̃ɑru tɑ derɑ u bɔbunu kɑ keetɑ wɔri. Yen sɔ̃, kon nùn surɑ sɑɑ nɛn ɡuu dɛɛrɑ ten min di, wi, wi u sɑ̃ɑ nɡe wɔllun kɔ̃so mi. Kon de u doonɑ sɑɑ kpee ni nu bɑllimɔ min suunu sɔɔn di. \v 17 U tii suɑ win burɑm sɔ̃ mɑ u win bwisi kɑ win bɛɛrɛ ye kpuro sɑnkɑ. Yen sɔ̃, kon nùn kɔ̃ temɔ kpɑ sinɑm be bɑ tie bu nùn kɑ. \v 18 Win durum kpɑ̃ɑru kɑ win keetɑ ye u mɔ̀ tenkuru sɔɔn sɔ̃, u win wuun sɑ̃ɑ yenu disi doke. Yen sɔ̃, kon de dɔ̃ɔ u se win tiin min di kpɑ u nùn ɡɔsiɑ torom tɔn be bɑ nùn mɛɛrɑn nɔni biru. \v 19 Sɑɑ ye sɔɔ, bwese ni nu nùn yɛ̃ kpuro nu koo biti kowɑ, domi u koo kɑm ko. U ǹ ko n mɑɑ wɑ̃ɑ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \s1 Gɑri yi bɑ ɡeruɑ Sidonin sɔ̃ \p \v 20 Yinni Gusunɔ u Esekiɛli sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 21 tɔnun bii, ɑ mɛɛrio Sidonin berɑ ɡiɑ kpɑ ɑ ye ɡerusi. \v 22 A nɛɛ, ɑmɛniwɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡeruɑ. Nɑ nɛɛ, wee kon ye wɔri. Kon ye nɛn dɑm sɔ̃ɔsi kpɑ bu mɑn bɛɛrɛ wɛ̃ yen suunu sɔɔ. Nɑ̀ n ye siri, mɑ nɑ ye sɔ̃ɔsi mɑ nɑ sɑ̃ɑwɑ Dɛɛro, sɑɑ yerɑ bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \v 23 Kon de bɑrɑnu nu ye wɔri. Kon de bu tɔmbu ɡo yen swɛɛ sɔɔ. Tɔmbɑ koo wɔruku bu ɡbisuku tɑɑ bi bɑ koo ye wɔrimɑ beri berikɑn din sɔ̃. Sɑɑ ye sɔɔrɑ bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \s1 Isirelibɑ \s2 bɑ ko n wɑ̃ɑ bɔri yɛndu sɔɔ \p \v 24 Bwese ni nu Isirelibɑ sikerenɛ nu bu ɡɛmɑ nu ǹ ko n mɑɑ sɑ̃ɑ nɡe sɑ̃ku ni nu bu mɛɛrɑ mɔ̀ nu ɡɛ̃ɛkumɔ. Sɑɑ yerɑ bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \p \v 25 Amɛniwɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ mɑɑ ɡeruɑ. Nɑ nɛɛ, sɑnɑm mɛ kon Isirelibɑ mɛnnɑmɑ bwese tukunun suunu sɔɔn di mi bɑ yɑrinɛ, kon sɔ̃ɔsi bwese tuku nin nɔni biru mɑ nɑ sɑ̃ɑwɑ Dɛɛro. Sɑɑ ye sɔɔrɑ Isirelibɑ bɑ koo dɑ bu sinɑ ben temɔ mɛ nɑ ben bɑɑbɑ Yɑkɔbu wɛ̃. \v 26 Bɑ koo sinɑ bɔri yɛndu sɔɔ. Bɑ koo diɑ bɑni kpɑ bu resɛmbɑ duure. Bɑ ko n wɑ̃ɑ bɔri yɛndu sɔɔ domi kon be bɑ kɑ bu sikerenɛ bɑ bu ɡɛmɑ siri n sɛɛyɑsiɑ. Sɑɑ ye sɔɔrɑ bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Gusunɔ ben Yinni. \s1 Gɑri yi bɑ ɡeruɑ Eɡibitin sɔ̃ \c 29 \p \v 1 Isirelibɑn yorun wɔ̃ɔ wɔkurusen suru wɔkurusen sɔ̃ɔ wɔkurɑ yiruse sɔɔrɑ Yinni Gusunɔ u Esekiɛli sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 2 tɔnun bii, ɑ wunɛn wuswɑɑ kisio Eɡibiti sunɔn mi ɡiɑ kpɑ ɑ wi, kɑ win temɡibu kpuro sɔ̃ \v 3 ɑ nɛɛ, ɑmɛniwɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡeruɑ. Nɑ nɛɛ, wee kon nùn wɔrimɑ wi, wi u sɑ̃ɑ nɡe kɑrɑku ɡe ɡɑ nɑnum mɔ ɡɑ kpĩ dɑɑ te bɑ mɔ̀ Niluɔ. Mɑ u ɡerumɔ u mɔ̀, dɑɑ te, tɑ sɑ̃ɑwɑ wiɡiru domi wiyɑ u tu kuɑ. \v 4 Kon kɔkɔnu sɔre win bɑɑ sɑburosu sɔɔ kpɑ n de dɑɑ ten swɛ̃ɛ yi n sɔre sɔre win koko wɔrukisɔ. Kpɑ n nùn ɡɑwɑ n yɑrɑ dɑɑ ten min di kɑ swɛ̃ɛ yi sɑnnu. \v 5 Kpɑ n nùn suɑ n kɔ̃ ɡbɑburɔ kɑ swɛ̃ɛ yi kpuro. U koo wɔriwɑ yɑkɑsɔ. Goo kun nùn seeyɑmɔ, ɡoo kun mɑɑ nùn dɔbɑmɔ. Gbeeku yɛɛ kɑ ɡunɔsɑ su koo win ɡoru di. \v 6 Sɑɑ ye sɔɔrɑ Eɡibitiɡibu kpuro bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \p Domi somi te u Isirelibɑ kuɑ tɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe kɑbɑru, tɑ ǹ dɑm mɔ. \v 7 Bɑ nùn tɑ̃sisi mɑ u bɔɔrɑ ben nɔmɑɔ u ben senu mɛɛrɑ kuɑ mɑ u derɑ bɑ subɑ. \v 8 Yen sɔ̃, wee ye nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡerumɔ. Nɑ nɛɛ, kon de bu nùn wɔrimɑ kɑ tɑkobi kpɑ n de bu win tɔmbu kɑ yɛɛ kpuro ɡo. \v 9 Eɡibitin tem mu koo ko bɑnsu kpɑ bu ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \p Domi yen sunɔ u nɛɛ, wiyɑ u dɑɑ te bɑ mɔ̀ Nilu mɔ. Wiyɑ u mɑɑ be tu kuɑ. \v 10 Yen sɔ̃, kon wi kɑ win dɑɑ te wɔrimɑ. Kpɑ win tem mu ko bɑnsu sɑɑ Miɡidolin di n kɑ dɑ Asuɑniɔ kɑ Etiopin tem nɔɔ burɑ yenɔ. \v 11 Tɔnu kun mɑɑ sɑrɔ mi, mɛyɑ yɑɑ ɡɑɑ kun mɑɑ sɑrɔ mi. Yɑ koo kowɑ wɔ̃ɔ weeru ɡoo kun mɑɑ wɑ̃ɑ mi. \v 12 Wɔ̃ɔ weerun bɑɑ sɔɔ, kon de Eɡibitin tem kɑ yen wusu su ko bɑnsu n kere bɑnsu kpuro. Kon bu yɑrinɑsiɑ n de bɑ n wɑ̃ɑ bwese tukunun suunu sɔɔ. \p \v 13 Amɛniwɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ mɑɑ ɡeruɑ. Nɑ nɛɛ, wɔ̃ɔ wee ten biru, kon Eɡibitiɡibu mɛnnɑmɑ bwese tukunun suunu sɔɔn di mi bɑ yɑrinɛ. \v 14 Be, Eɡibitiɡii be bɑ rɑɑ yoru dimɔ kon kɑ bu wurɑmɑ ben temɔ berɑ mi bɑ mɔ̀ Pɑturɔsi. Miyɑ bɑ koo bɑndu swĩi te tɑ ǹ dɑm mɔ. \v 15 Tɑ ko n sɑ̃ɑwɑ bɑn te tɑ piiburu bo kpɑ tɑ kun dɑm mɔ bwese ni nu tie sɔɔ. Kon tu kɑwɑwɑ kpɑ tu ku rɑɑ kɑ bwese ni nu tie tɑɑre. \v 16 Isirelibɑ bɑ ǹ mɑɑ tu nɑɑnɛ mɔ̀. Bɑ ǹ mɑɑ dɔɔ ten mi, bu somiru kɑnɑ ye yɑ ko n sɑ̃ɑ ben durum. Sɑɑ ye sɔɔ, bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ Yinni Gusunɔ. \s1 Nɛbukɑnɛsɑɑ u koo Eɡibiti \s2 tɑbu wɔri u mwɑ \p \v 17 Isirelibɑn yorun wɔ̃ɔ yɛndɑ nɔɔbu kɑ yirusen suru ɡbiikoon tɔ̃ɔ ɡbiikiru sɔɔrɑ Yinni Gusunɔ u nɛɛ, \v 18 tɔnun bii, wee Nɛbukɑnɛsɑɑ Bɑbilonin sinɑ boko u derɑ win tɑbu kowobu bɑ sɔm sɛ̃sɔɡinu kuɑ bu kɑ Tiri kɑmiɑ. Adɑmɑ win tɑbu kowo be kpuro bɑ wii kpɑki kuɑ mɑ ben senu potikirɑ. Kɑ mɛ, Bɑbilonin sinɑ bokon tii kɑ win tɑbu kowo be, bɑ ǹ ɑrufɑɑni ɡɑɑ wɑ sɔmbu te sɔɔ, te bɑ kuɑ. \v 19 Yen sɔ̃nɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ nɛɛ, kon Bɑbilonin sinɑ boko Eɡibitin dukiɑ kpuro wɛ̃. U koo ben yɑ̃nu ɡurɑ kpɑ nu n sɑ̃ɑ win tɑbu kowobun kɔsiɑru. \v 20 Kon nùn Eɡibiti wɛ̃wɑ yɑ n sɑ̃ɑ win sɔmbu te u kuɑn kɔsiɑru. Domi nɛnɑ, wi kɑ win sɔm kowobu bɑ sɔmburu kuɑ. \p \v 21 Yen tɔ̃ɔ te, kon Isirelibɑ dɑm kɛ̃ kpɑ n mɑɑ wunɛ tɔnun biin nɔɔ wukiɑ ɑ kɑ bu ɡɑri ko kpɑ bu ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \s1 Yinni Gusunɔ \s2 u koo Eɡibiti sɛɛyɑsiɑ \c 30 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u nɛɛ, \v 2 tɔnun bii, ɑ Eɡibitiɡibu ɡerusio kpɑ ɑ bu sɔ̃ ɑ nɛɛ, ɑmɛniwɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡeruɑ. Nɑ nɛɛ, wee tɔ̃ɔ kɔ̃surɑ wee. Bu weeweenu koowo. \v 3 Tɔ̃ɔ te, tɑ sisi tè sɔɔ nɛ, Yinni Gusunɔ kon bu wɔri. Wee tɑ mɑm turuku kuɑ. Tɑ ko n sɑ̃ɑwɑ yɑm wɔ̃kuru. \v 4 Tɑbu koo nɑ Eɡibitiɔ kpɑ bu tɔn dɑbiru ɡo mi, bu ben dukiɑ ɡurɑ kpɑ tem mɛ, mu ko bɑnsu, kpɑ nuku sɑnkirɑ bɑkɑnu nu n wɑ̃ɑ Etiopiɔ. \v 5 Etiopiɡibu kɑ Putiɡibu kɑ Ludibɑ kɑ Dɑɑrububɑ kpuro kɑ Libiɡibu kɑ sere mɑɑ nɛn tɔmbu Isireli be bɑ kɑ bu nɔɔ tiɑ sɑ̃ɑ bɑ koo wɔruku bu ɡbisuku tɑɑ bi sɔɔ. \v 6 Nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ mɑɑ ɡeruɑ nɑ nɛɛ, be bɑ kɑ Eɡibitiɡibu yinɑmɔ mi, bɑ koo bu ɡo tɑbu sɔɔ sɑɑ Miɡidolin di n kɑ ɡirɑri Asuɑniɔ kpɑ dɑm mɛ Eɡibitiɡibu bɑ rɑɑ kɑ tii sue mi, mu kpe. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \v 7 Ben tem mɛ, mu koo ko bɑnsu n kere tem mɛ n tie hɑnduniɑ sɔɔ. Ben wusu su koo kowɑ bɑnsu mɑm mɑm n kere wuu si su tie. \v 8 Nɑ̀ n Eɡibitiɡibu dɔ̃ɔ sɔkumɑ mɑ nɑ derɑ be bɑ kɑ bu yinɑmɔ min dɑm mu kpɑ, sɑɑ ye sɔɔrɑ bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \v 9 Yen tɔ̃ɔ te sɔɔ, kon sɔmɔbu ɡɔri ɡoo nimkusu sɔɔ bu Etiopiɡii be bɑ rɑɑ wɑ̃ɑ bɔri yɛndu sɔɔ nɑndɑsiɑ kpɑ bu bɛrum soorɑ Eɡibitiɡibun wɑhɑlɑn tɔ̃ɔ te sɔɔ, te tɑ sisi. \p \v 10 Nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ nɛɛ, kon sinɑ boko Nɛbukɑnɛsɑɑ dendi n kɑ Eɡibitin tɔn dɑbi te kpuro kpeerɑsiɑ. \v 11 Wi, kɑ win tɑbu kowo wɔnwɔndu sɑriruɡii be, bɑ koo nɑ bu tem mɛ wɔri bu kpeerɑsiɑ. Bɑ koo Eɡibitiɡibu ɡo kɑ tɑkobi kpɑ ɡonu nu yibu tem mɛ kpuro sɔɔ. \v 12 Kon de dɑɑ te bɑ mɔ̀ Nilun kɛri yi ɡberɑ kpɑ n Eɡibitin tem tɔn kɔ̃sobu nɔmu bɛriɑ. Tɔn tukobu bɑ koo nɑ bu ye kpuro kɑm koosiɑ. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \p \v 13 Nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ mɑɑ ɡeruɑ nɑ nɛɛ, kon Nɔfun bũu turɑnun bwɑ̃ɑrokunu kpuro kɔsuku. Goo kun mɑɑ bɑndu dimɔ Eɡibitiɔ. Kon dewɑ tem mɛ, mu bɛrum duurɑ. \v 14 Kon Pɑturɔsi kpeerɑsiɑ kpɑ n Soɑni dɔ̃ɔ mɛni kpɑ n mɑɑ Tebɛsi siri. \v 15 Kon kɑ Sini mɔru ko ye, ye yɑ sɑ̃ɑ nɡe Eɡibitiɡibun ɡbɑ̃rɑ bɑkɑru kpɑ n Tebɛsin tɔn dɑbi dɑbi te ɡo. \v 16 Kon Eɡibiti dɔ̃ɔ sɔku kpɑ Sini yu burisinɑ. Bɑ koo Tebɛsin ɡbɑ̃rɑru kɔrɑ kpɑ yibɛrɛbɑ bu Nɔfu kɑmiɑ sɔ̃ɔ sɔɔ ɡbɑ̃ɑrɑ. \v 17 Bɑ koo Onin ɑluwɑɑsibɑ kɑ Pibesɛtiɡibu ɡo kɑ tɑkobi. Wuu si kpuron tɔmbɑ bɑ koo yoru mwɑ. \v 18 Nɑ̀ n Eɡibitiɡibun dɑm buɑ mɛ bɑ mɔ bɑ kɑ tɔmbu yoru diisie, mɑ dɑm mɛ bɑ rɑɑ kɑ tii sue mi, mu nɔru kuɑ, yɑm mu koo tĩrɑ Tɑpɑnɛsiɔ kpɑ bu yen tɔmbu yoru mwɛɛri. \v 19 Kon Eɡibitiɡibu siri kpɑ bu ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \s1 Bɑbilonin sinɑ boko \s2 u sɑ̃ɑwɑ Gusunɔn denditiɑ \p \v 20 Isirelibɑn yorun wɔ̃ɔ wɔkurɑ tiɑsen suru ɡbiikoon sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruse sɔɔrɑ Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ u nɛɛ, \v 21 tɔnun bii, nɑ Eɡibitin sunɔn ɡɑ̃seru buɑ. Wee, bɑ ǹ wɑ wi u koo nùn bɛkiɑ. Domi bɑ ǹ win mɛɛrɑ ye bɔkue u sere nɛɛ, u koo kpĩ u tɑkobi nɛnɛ. \v 22 Wee nɑ Eɡibitin sunɔ wi wɔrim wee. Kon win ɡɑ̃senu kpuro bɔɔku te tɑ ɡeɑ sɑ̃ɑ kɑ te tɑ ǹ ɡeɑ sɑ̃ɑ. Kon de tɑkobi yu wɔrumɑ win nɔmɑn di. \v 23 Kon Eɡibitiɡibu yɑrinɑsiɑ bu dɑ bwese tukunun suunu sɔɔ. Kon de bu dɑ tem bɑɑmɛre sɔɔ. \v 24 Kon Bɑbilonin sinɑ boko dɑm wɛ̃ kpɑ n nùn nɛn tɑkobi nɔmu bɛriɑ. Adɑmɑ kon Eɡibitin sunɔn ɡɑ̃seru buɑ kpɑ u weeweenu ko Bɑbilonin sinɑ bokon wuswɑɑɔ nɡe u ɡɔɔ dɔɔ. \v 25 Kon Bɑbilonin sinɑ boko dɑm wɛ̃ kpɑ Eɡibitin sinɑ bokoɡim mu kpe. Nɑ̀ n nɛn tɑkobi Bɑbilonin sinɑ boko nɔmu bɛriɑ, mɑ u kɑ ye Eɡibitiɡibu wɔri, sɑɑ ye sɔɔrɑ bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \v 26 Kon Eɡibitiɡibu yɑrinɑsiɑ bu dɑ bwesenu kpuro sɔɔ. Kon dewɑ bu dɑ tem bɑɑmɛre sɔɔ. Sɑɑ ye sɔɔrɑ bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \s1 Eɡibitin sinɑ boko u sɑ̃ɑwɑ \s2 nɡe dɑ̃ɑ ye bɑ mɔ̀ sɛduru \c 31 \p \v 1 Isirelibɑn yorun wɔ̃ɔ wɔkurɑ tiɑsen suru itɑsen tɔ̃ɔ ɡbiikiru sɔɔrɑ Yinni Gusunɔ u nɛɛ, \v 2 tɔnun bii, ɑ Eɡibitin sunɔ kɑ win tɔn dɑbi dɑbi te sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, \q1 wɑrɑ kɑ nùn weenɛ win kpɑ̃ɑru sɔɔ. \q1 \v 3 Wee u sɑ̃ɑwɑ nɡe Libɑnin dɑ̃ɑ ye bɑ mɔ̀ sɛduru. \q1 Yen kɑ̃ɑsi yi wɑ̃ \q1 mɑ yen wurusu kubenu sɑ̃ɑ. \q1 Mɑ yɑ ɡunu yɑ ɡuru winu ɡirɑri. \q1 \v 4 Gurɑ yɑ ye kpɛ̃ɑsiɑ. \q1 Nim mɛ mu duɑ tem sɔɔ mu derɑ yɑ ɡuniɑ. \q1 Nim mɛ kpuro mu kokumɔwɑ mi yen ɡbini yi wɑ̃ɑ. \q1 Min diyɑ mu kokumɔ mu dɑɑmɔ dɑ̃ɑ ni nu tien mi. \q1 \v 5 Yen sɔ̃nɑ yɑ kpɛ̃ɑ yɑ dɑ̃nu kpuro ɡunum kerɑ. \q1 Yen kɑ̃ɑsi yi dɑbiɑ mɑ yi tɛriɑ. \q1 Domi yɑ nim wɑɑmɔ too. \q1 \v 6 Gunɔsu nɑ su sin sokunu kuɑ yen kɑ̃ɑsiɔ. \q1 Mɑ ɡbeeku yɛɛ nɑ yi mɑrurɑmɔ yen kɔkɔrɔ. \q1 Mɑ bwese dɑbirɑ nɑ tɑ sɔ̃ yen sɑɑrɔ. \q1 \v 7 Yɑ sɑ̃ɑwɑ dɑ̃ɑ burɑru \q1 mɑ yɑ ɡunu yɑ kɑ̃ɑsi dɛ̃u. \q1 Domi yen nuwi yi duɑwɑ sere tem sɔɔwɔ mi nim mu kpɑ̃. \q1 \v 8 Bɑɑ nɛ, Gusunɔn dɑ̃ɑ ɡbɑɑ te bɑ mɔ̀ Edɛni sɔɔ, \q1 sɛduru ɡɑɑ sɑri ye yɑ kɑ ye weenɛ. \q1 Mɛyɑ dɑ̃ɑ ye bɑ mɑɑ mɔ̀ sipɛrɛ yen ɡɑɑ sɑri ye yɑ kɑ̃ɑsi burɛ mɔ nɡe ye. \q1 Dɑ̃ɑ wuru bɑkɑsu ɡɑsu mɑɑ sɑri si su kɑ yeɡisu weenɛ. \q1 Dɑ̃ru ɡɑru sɑri te tɑ kɑ ye burɑm nɛ. \q1 \v 9 Kɑ̃ɑsi burɛyɑ nɑ ye wɛ̃ sere dɑ̃ɑ ni nu wɑ̃ɑ nɛ, Gusunɔn dɑ̃ɑ ɡbɑɑ te bɑ mɔ̀ Edɛniɔ nu nisinu seewɑ. \s1 Eɡibitin sunɔ u koo bɔɔrɑ \s2 nɡe dɑ̃ɑ ye bɑ mɔ̀ sɛduru \p \v 10 Wee ye nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡeruɑ. Nɑ nɛɛ, sɛduru ye, yɑ kpɛ̃ɑ yɑ ɡuru winu ɡirɑri. Mɑ yɑ tii suɑ. \v 11 Yen sɔ̃nɑ kon ye ɡirɑ kpɑ n ye sinɑ boko wi u sinɑmbu kpuro dɑm kere nɔmu bɛriɑ kpɑ u ye kuɑ nɡe mɛ yen torɑrɑ nɛ. \v 12 Tɔn tuko be bɑ nuku kɔ̃suru bo bɑ koo ye kĩi bu surɑ bu kɔ̃. Kpɑ yen kɑ̃ɑsi yi wɔri ɡuunu kɑ wɔwi sɔɔ kpɑ yi bɔɔkirɑ tem mɛ kpuron wɔwi sɔɔ. Kpɑ tɔn be bɑ rɑɑ wɑ̃ɑ yen sɑɑrɔ bu yɑrinɑ bu ye deri. \v 13 Yen bĩirun wɔllɔwɑ ɡunɔsu su koo nɑ su sinɑ. Kpɑ ɡbeeku yɛɛ yi yin wɑ̃ɑ yeru ko yen kɔkɔrɔ. \v 14 Yeni yɑ koo koorɑwɑ kpɑ dɑ̃ɑ ni nu nim wɑɑmɔ nu ku rɑɑ kɑ ɡuniɑ nu ɡuru winu ɡirɑri nu sere tii suɑ nin ɡunum sɔ̃. Domi dɑ̃nu kɑ tɔmbu kpuro bɑ koo ɡbiwɑ bu dɑ bu ɡɔribu deemɑ. \p \v 15 Wee ye nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡerumɔ. Nɑ nɛɛ, dɔmɑ te sɛduru ye, yɑ koo du ɡɔribun wɑ̃ɑ yerɔ, kon de tɑkɑ koorɑ ye yɑ wɑ̃ɑ yɑm mi kpuro yu ɡɔɔ wooru sinɑ. Kon nim yɔ̃rɑsiɑ yen sɔ̃, kpɑ n de dɑɑnu nu kokubu yɔ̃rɑ. Kon mɑɑ de yɑm mu tĩrɑ Libɑniɔ, kpɑ n dɑ̃nu ɡberɑsiɑ yɑkɑsɔ. \v 16 Sɑnɑm mɛ kon de sɛduru ye, yu wɔrumɑ yu dɑ ɡɔriɔ kɑ tɔn be bɑ dɔɔ mi sɑnnu, be bɑ koo yen wɔrumɑɑn dɑmu nɔ bɑ koo diiri bɛrum sɔ̃. Gbɑɑ te bɑ mɔ̀ Edɛnin dɑ̃ɑ ni nu burɑm bo kɑ ni nu ɡeɑ sɑ̃ɑ ni kpuro ni nu ɡesi nim wɑɑmɔ Libɑniɔ nu ko n nuku dobu mɔwɑ sere tem sɔɔwɔ. \v 17 Nin tii nu koo sɑrɑ nu dɑ ɡɔribun wɑ̃ɑ yerɔ nu bu deemɑ be bɑ ɡo kɑ tɑkobi. Bɑ rɑɑ sɑ̃ɑwɑ yen dɑm mɑ bɑ wɑ̃ɑ yen sɑɑrɔ tɔmbun suunu sɔɔ. \p \v 18 Edɛnin ɡbɑɑ te sɔɔ, dɑ̃ɑ ɡɑɑ kun kɑ Eɡibitin sinɑ boko nɛ burɑm sɔɔ kɑ kpɑ̃ɑru sɔɔ. Kɑ mɛ, bɑ koo nùn surewɑ ɡɔribun wɑ̃ɑ yerɔ tem sɔɔ sɔɔwɔ kɑ dɑ̃ɑ ni nu wɑ̃ɑ Edɛni mi sɑnnu kpɑ u n kpĩ kɑ be bɑ ɡo tɑbu sɔɔ kɑ tɑkobi, be bɑ ǹ Gusunɔ yɛ̃n suunu sɔɔ. Yeniwɑ yɑ koo Eɡibitin sinɑ boko kɑ win tɔn dɑbi te kpuro deemɑ. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni kpuro ɡeruɑ. \s1 Bɑ koo Eɡibitiɡibu \s2 kɑ ben sinɑ boko ɡɔɔ swĩiyɑ \c 32 \p \v 1 Isirelibɑn yorun wɔ̃ɔ wɔkurɑ yirusen suru wɔkurɑ yirusen tɔ̃ɔ ɡbiikiru sɔɔrɑ Yinni Gusunɔ u nɛɛ, \v 2 tɔnun bii, ɑ ɡɔɔ swĩiyɔ Eɡibitin sunɔn sɔ̃. A nùn sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, \q1 wee u sɑ̃ɑwɑ nɡe ɡbee sunɔ kpɛmbu bwesenun suunu sɔɔ. \q1 Mɑ u mɑɑ sɑ̃ɑ nɡe kɑrɑku nim wɔ̃ku sɔɔ. \q1 U rɑ tii kpɑre dɑɑ ten nim sɔɔ \q1 kpɑ u ten nim buri kɑ nɑɑsu \q1 kpɑ ten kurenu nu soonɑ. \m \v 3 Yen sɔ̃, ɑmɛniwɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡerumɔ. Nɑ nɛɛ, kon nùn nɛn yɑ̃ɑkororu suremɑ sɑnɑm mɛ tɔn dɑbinu nu mɛnnɛ kpɑ bu nùn ɡɑwɑ bu yɑrɑmɑ. \v 4 Kon nùn yɑrɑwɑ kɑsɑɔ kpɑ n nùn kɔ̃ yɑkɑsɔ. Kon dewɑ ɡunɔsu su nɑ su sinɑ win wɔllɔ kpɑ ɡbeeku yɛɛ yi nùn di. \v 5 Kon win yɑɑ yɑriwɑ ɡuunu wɔllɔ kpɑ n ye yɑ tie tɑɑsi wɔwi sɔɔ. \v 6 Kon de win yɛm mu n yɑri tem mɛ̀ sɔɔ u wɑ̃ɑ sere kɑ ɡuunɔ kpɑ yɛm mu n yibɑ mɛn wɔwi sɔɔ. \v 7 Sɑnɑm mɛ u koo ɡbi, kon de wɔllu tu tĩrɑ. Kon kperin yɑm bururɑm ɡo kpɑ ɡuru wiru tu sɔ̃ɔ wukiri, kpɑ suru u ku mɑɑ yɑm bururɑsiɑ. \v 8 Kon wɔllun fitilɑnu kpuro ɡo win sɔ̃. Kpɑ n de yɑm mu tĩrɑ win tem sɔɔ. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \v 9 Kon de bwese dɑbinu nu biti soorɑ nù n win kpeerɑbun lɑbɑɑri nuɑ, bɑɑ kɑ tem mɛ u ǹ yɛ̃. \v 10 Kon de bwese ni, nu n biti soore win sɔ̃. Kpɑ nin sinɑmbu bɑ n diirimɔ bɛrum sɔ̃ sɑnɑm mɛ kon nɛn tɑkobi fĩɑ ben wuswɑɑɔ. Sɑnɑm mɛ u koo kpeerɑ mi, bɑ ko n diirimɔwɑ sɑɑ kpuro sɔɔ, ben bɑɑwure u n kɑ win wɑ̃ɑru nɑnde. \p \v 11 Domi ɑmɛniwɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡerumɔ. Nɑ nɛɛ, Bɑbilonin sinɑ bokon tɑbu kowobu bɑ koo nùn wɔri kɑ tɑkobi. \v 12 Kon nùn tɑbu kowo dɑmɡibu be bɑ nuku kɔ̃suru bo suremɑ bu win tɔn dɑbi te ɡo. Kpɑ Eɡibitin tii suɑbu bu kpe. \v 13 Kon win yɑɑ sɑbenu ɡo nim bɑkɑm bɔkuɔ kpɑ tɔmbu ǹ kun mɛ yɑɑ sɑbenun nɑɑsu su ku mɑɑ nim mɛ buri. \v 14 Kon de mu kpunɑwɑ kpɑ mu n kokumɔ nɡe ɡum yɑrum. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \v 15 Nɑ̀ n derɑ Eɡibiti yɑ kuɑ bɑnsu mɑ nɑ yen dukiɑ ɡurɑ mɑm mɑm, nɑ yen tɔmbu kɑm koosiɑ, sɑɑ ye sɔɔrɑ bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \p \v 16 Womu ɡeniwɑ bwesenu kpuron tɔn kurɔbu bɑ koo ko Eɡibiti kɑ yen tɔn dɑbi ten sɔ̃. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \s1 Bɑ koo bwese ni bɑ kɑmiɑ \s2 ɡɔɔ swĩiyɑ \p \v 17 Isirelibɑn yorun wɔ̃ɔ wɔkurɑ yirusen suru wɔkurɑ yirusen sɔ̃ɔ wɔkurɑ nɔɔbuse sɔɔ, Yinni Gusunɔ u nɛɛ, \v 18 tɔnun bii, ɑ ɡɔɔ wuri koowo Eɡibitiɡibun sɔ̃ kpɑ ɑ de wunɛn ɡɔɔ wuri yi, yi bu sure sere tem sɔɔwɔ ɡɔribun wɑ̃ɑ yerɔ be kɑ bwese ni nu dɑm mɔn tɔmbu. \v 19 A bu sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, bɑ tɑmɑɑ bɑ ɡɑbu bɛɛrɛ kerewɑ? Aɑwo! Bɑ koo dɑwɑ ɡɔribun wɑ̃ɑ yerɔ bɑ n kpĩ mi sɑnnu kɑ be bɑ kun Gusunɔ yɛ̃. \v 20 Bɑ koo wɔrukuwɑ bu kpunɑ kɑ be bɑ ɡo tɑbu sɔɔ sɑnnu. Wee, bɑ tɑkobi womɑ kɑrɑrun di bu kɑ be kpuro ɡo. \v 21 Tɑbu durɔ dɑmɡii be bɑ wɑ̃ɑ ɡɔribun wɑ̃ɑ yerɔ kɑ be, Eɡibitiɡibun somiɔ be bɑ ɡu, bɑ koo nɔɔɡiru suɑ bu bu dɑm koosiɑ bu nɛɛ, be wee bɑ sɑrɑmɑ be, be bɑ ǹ Gusunɔ yɛ̃. Wee bɑ kpĩ. Bɑ bu ɡowɑ kɑ tɑkobi. \p \v 22 Mɛyɑ Asirin sinɑ boko kɑ win tɔn dɑbinu bɑ kpĩ mɑ ben sikɑ yɑ nùn sikerenɛ. Be kpurowɑ bɑ ɡu tɑbu sɔɔ. \v 23 Siki ni, nu wɑ̃ɑwɑ sere tem sɔɔ sɔɔwɔ, mɑ nu kɑ ben sinɑ bokoɡiru sikerenɛ. Tɑbu sɔɔrɑ bɑ be kpuro ɡo be, be bɑ rɑɑ nɑsie. \p \v 24 Mɛyɑ mɑɑ Elɑmun sinɑ boko kɑ win tɑbu kowobu bɑ kpĩ. Mɑ win tɑbu kowobun sikinu wiɡiru sikerenɛ. Be kpurowɑ bɑ ɡo tɑbu sɔɔ be, be tɔmbɑ rɑɑ nɑsie. Bɑ ǹ Gusunɔ yɛ̃. Wee bɑ wɑ̃ɑ sikɑɔ sere tem sɔɔwɔ. Bɑ sekuru sɔɔwɑ ɡɔribun wɑ̃ɑ yeru mi. \v 25 Elɑmun sinɑ boko kɑ win tɑbu kowobu bɑ kpĩ kɑ be bɑ ɡo tɑbu sɔɔ. Win tɑbu kowobun sikɑ yɑ wiɡiru sikerenɛ. Be, be bɑ ǹ Gusunɔ yɛ̃ bɑ ɡu tɑbu ɡberɔ. Beyɑ tɔmbɑ rɑɑ nɑsie. Be wee tɛ̃ bɑ kpĩ bɑ sekuru sɔɔwɑ kɑ be bɑ ɡu tɑɑ bii sɔɔ. \p \v 26 Mɛsɛki kɑ Tubɑli bɑ kpĩ kɑ ben tɑbu kowobu kpuro. Mɑ tɑbu kowo ben sikɑ beɡiɑ sikerenɛ. Be, be bɑ ǹ Gusunɔ yɛ̃ mi, bɑ ɡuwɑ tɑbu sɔɔ. Beyɑ tɔmbɑ rɑɑ nɑsie. \v 27 Be, be bɑ ǹ Gusunɔ yɛ̃ mi, bɑ ǹ kɑ bu yellun tɑbu durɔ dɑmɡibu mɛnnɛ bɑ sikuɑ. Bɑ duɑwɑ ɡɔribun wɑ̃ɑ yerɔ kɑ ben tɑbu yɑ̃nu bɑ kpunɑ ben torɑnun sɔ̃, mɑ ben tɑkobibɑ bɑ kuɑ ben leferi. N deemɑ beyɑ tɔmbu bɑ rɑɑ nɑsie. \v 28 Nɡe mɛyɑ Eɡibitiɡibu bɑ koo mɑɑ ɡbisuku kpɑ bu bu sike tɔn be bɑ ǹ Gusunɔ yɛ̃n suunu sɔɔ be, be bɑ ɡo tɑbu ɡberɔ. \p \v 29 Edɔmubɑ kɑ ben sinɑ ɑsɑkpɔbu ben tii bɑ wɑ̃ɑ ɡɔribun wɑ̃ɑ yeru mi. Bɑɑ mɛ bɑ wɔruɡɔru mɔ, bɑ bu ɡowɑ. Wee bɑ bu sikuɑ kɑ be bɑ ǹ Gusunɔ yɛ̃ sɑnnu. \p \v 30 Sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑn sinɑmbu kɑ sere Sidoniɡibu bɑ sɑrɑ bɑ dɑ ɡɔribun wɑ̃ɑ yerɔ. Wee tɔn be, bɑ wɑ̃ɑ sekuru sɔɔ bɑɑ mɛ bɑ rɑɑ bu nɑsie ben wɔruɡɔrun sɔ̃. Adɑmɑ tɛ̃, bɑ dɑ bɑ kpĩ kɑ be bɑ ɡo tɑbu sɔɔ sɑnnu be, be bɑ ǹ Gusunɔ yɛ̃ mi. Bɑ sekuru sɔɔwɑ ɡɔribun wɑ̃ɑ yeru mi. \p \v 31 Eɡibitin sinɑ boko u koo bu wɑ kpɑ win lɑɑkɑri yu kpunɑ win tɔn dɑbi ten sɔ̃ kɑ win tɑbu kowobun sɔ̃ be bɑ ɡo tɑbu sɔɔ. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \v 32 Nɑ derɑ tɔmbu bɑ rɑ n bɛrum soore Eɡibitin sinɑ boko win sɔ̃. Adɑmɑ tɛ̃, wi kɑ win tɑbu kowo be bɑ ɡu tɑbu sɔɔ, bɑ koo bu sikewɑ be bɑ ǹ Gusunɔ yɛ̃n suunu sɔɔ. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \c 33 \s1 Yinni Gusunɔ u Esekiɛli kuɑ \s2 Isirelibɑn kirɔ kowo \r (I mɑɑ mɛɛrio 3:16-21) \p \v 1 Yinni Gusunɔ u Esekiɛli sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 2 wunɛ tɔnun bii, ɑ wunɛɡibu Isirelibɑ sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, tɑbu bù n wɑ̃ɑ ben tem sɔɔ, bɑ rɑ ɡbɑmɡbɑ sowo ɡɔsiwɑ. \v 3 Sɑɑ ye sɔɔ, ɡbɑmɡbɑ sowo wi, ù n yibɛrɛbɑ wɑ kpɑ u ɡbɑmɡbɑ so u kɑ wiɡibu nɔɔsiɑ. \v 4 Wi u ɡbɑmɡbɑ ye nuɑ, mɑ u ye ɑtɑfiiru kuɑ, yibɛrɛ ù n nùn sɑmbɑ kuɑ u ɡo, sɑɑ ye sɔɔ, win yɛm mu koo wɔriwɑ win tii sɔɔ. \v 5 U koo ɡbiwɑ yèn sɔ̃ u ɡbɑmɡbɑ ye ɑtɑfiiru kuɑ. Ù kun dɑɑ ye ɑtɑfiiru kue, u koo rɑɑ win wɑ̃ɑru wɔrɑ. \v 6 Su nɛɛ, ɡbɑmɡbɑ sowo wi, u yibɛrɛbɑ wɑɑmɔ bɑ wee, mɑ u ǹ ɡbɑmɡbɑ so u kɑ wiɡibu nɔɔsiɑ. Sɑɑ ye sɔɔ, bɑ̀ n ɡoo sɑmbɑ kuɑ bɑ mwɑ bɑ ɡo, u koo ɡbiwɑ win durum sɔɔ. Adɑmɑ ɡbɑmɡbɑ sowo win tɑɑrɛwɑ. Wiyɑ bɑ koo wi bɑ ɡo min yɛm bikiɑ. \p \v 7 Tɔnun bii, wunɑ nɑ ɡɔsɑ nɡe ɡbɑmɡbɑ sowo Isirelibɑn suunu sɔɔ ɑ kɑ bu kirɔ ko. A de ɑ nɛn ɡɑri kɑ nɛn kirɔbɑ swɑɑ dɑki kpɑ ɑ bu ye nɔɔsiɑ. \v 8 Nɑ̀ n tɛ̃ nɛɛ, tɔn kɔ̃so ɡoo u koo ɡbi, mɑ ɑ ǹ nùn kirɔ kue u kɑ win dɑɑ kɔ̃sɑ ye deri, u koo ɡbiwɑ win durum sɔɔ kpɑ n nun win yɛm bikiɑ. \v 9 Adɑmɑ ɑ̀ n nùn kirɔ kuɑ u kɑ win dɑɑ kɔ̃sɑ deri, mɑ u yinɑ u ye deri, yɛ̃ro u koo ɡbiwɑ win durum sɔɔ. Kpɑ wunɛ ɑ wunɛn wɑ̃ɑru wɔrɑ. \s1 Wi u win dɑɑ kɔ̃sɑ deri, \s2 u koo wɑ̃ɑru wɑ \p \v 10 Yinni Gusunɔ u Esekiɛli sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, tɔnun bii, ɑ Isirelibɑ yeni sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, wee bɑ rɑ ɡere bu nɛɛ, ben torɑnu kɑ ben durum yɑ bu wɑ̃ɑsi. Yen sɔ̃nɑ bɑ nɔni sɔ̃ɔre. Amɔnɑ bɑ koo kɑ kpĩ bɑ n wɑ̃ɑ. \v 11 Adɑmɑ ɑ bu wisio ɑ nɛɛ, ɑmɛniwɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡeruɑ. Nɑ nɛɛ, sere kɑ nɛn wɑ̃ɑru, nɑ ǹ tɔn kɔ̃son ɡɔɔ kĩ. Nɑ kĩwɑ u ɡɔ̃ru ɡɔsiɑ kpɑ u wɑ u n wɑ̃ɑ. Yen sɔ̃, be, Isirelibɑ bu ɡɔ̃ru ɡɔsio. Mbɑn sɔ̃nɑ bɑ koo tii ɡo. \p \v 12 Tɔnun bii, ɑ mɑɑ wunɛɡibu sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, ɡemɡii ù n kɔ̃sɑ mɔ̀, win ɡeɑ ye u rɑɑ kuɑ yɑ ǹ win wɑ̃ɑru wɔrɑmɔ. Tɔn kɔ̃so ù n mɑɑ win dɑɑ kɔ̃sɑ deri u ɡeɑ mɔ̀, win yellun dɑɑ kɔ̃sɑ ye, yɑ ǹ derimɔ u kɑm ko. Yen sɔ̃nɑ ɡemɡii ù n kɔ̃sɑ mɔ̀, win yellun dɑɑ yɑ ǹ win wɑ̃ɑru wɔrɑmɔ. \v 13 Nɑ̀ n ɡemɡii sɔ̃ɔwɑ nɑ nɛɛ, u ko n wɑ̃ɑru mɔ win dɑɑ ɡeɑn sɔ̃, mɑ u tɑmɑɑ win dɑɑ ɡeɑ ye, yɑ turɑ, mɑ u seewɑ u dɑɑ kɔ̃sɑ wɔri, u n yɛ̃ mɑ kon win yellun dɑɑ ɡeɑ ye duɑriwɑ. Kpɑ u ɡbi win dɑɑ kɔ̃sɑn sɔ̃. \v 14 Nɑ̀ n mɑɑ tɔn kɔ̃so sɔ̃ɔwɑ nɑ nɛɛ, u koo ɡbi, mɑ u ɡɔ̃ru ɡɔsiɑ u win dɑɑ kɔ̃sɑ deri, mɑ u ɡeɑ mɔ̀ u ɡem swĩi, \v 15 mɑ u tɔrubɑ ye u rɑɑ ɡoo mwɑɑri kɑ sere mɑɑ ɡɑ̃ɑ ni u rɑɑ ɡbɛnɑ wesiɑ, mɑ u nɛn woodɑbɑ mɛm nɔɔwɑmmɛ be bɑ wɑ̃ɑru wɛ̃ɛmɔ, u ǹ ɡbimɔ. U ko n wɑ̃ɑwɑ kɑ ɡem, domi u ɡeɑ mɔ̀. \v 16 Kon win torɑnu kpuro duɑriwɑ kpɑ u n wɑ̃ɑ domi u ɡeɑ mɔ̀. \p \v 17 Tɔnun bii, wunɛɡibɑ nɛɛ, nɛn ɡere ye, yɑ ǹ sɑ̃ɑ dee dee. Adɑmɑ berɑ bɑ sɑkɑ sɑrɑmɔ. \v 18 Gemɡii ù n win dɑɑ ɡeɑ deri, mɑ u kɔ̃sɑ mɔ̀, u koo ɡbiwɑ kɔ̃sɑ yen sɔ̃. \v 19 Tɔn kɔ̃so ù n mɑɑ win dɑɑ kɔ̃sɑ deri, mɑ u ɡeɑ mɔ̀, u ko n wɑ̃ɑwɑ yen sɔ̃. \p \v 20 Be, Isirelibɑ bɑ nɛɛ, nɛn ɡɑri yi, yi ǹ sɑ̃ɑ dee dee. Bɑ n yɛ̃ mɑ kon bɑɑwure siriwɑ nɡe mɛ win dɑɑ yɑ nɛ. \s1 Bɑ koo Isirelibɑn tem \s2 kɑm koosiɑ \p \v 21 Sɑnɑm mɛ Isirelibɑ bɑ wɑ̃ɑ yoru sɔɔ, ten wɔ̃ɔ wɔkurɑ yirusen suru wɔkurusen sɔ̃ɔ nɔɔbuse sɔɔ, yerɑ ɡoo u kisirɑmɑ Yerusɑlɛmun di. Mɑ u nɑ Esekiɛlin mi u nɛɛ, bɑ Yerusɑlɛmu mwɑ. \p \v 22 N deemɑ yokɑ durɔ wi, u sere tunumɑ, Yinni Gusunɔ u Esekiɛli win dɑm wɛ̃, mɑ win yɑrɑ kusiɑrɑ. Ye durɔ wi, u nɑ sisiru bururu win mi, yerɑ u kɑ nùn ɡɑri kuɑ. \p \v 23 Yinni Gusunɔ u Esekiɛli sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 24 tɔnun bii, wee ye tɔn be bɑ tiɑrɑ Yerusɑlɛmun bɑnsɔ bɑ ɡerumɔ. Bɑ mɔ̀, Aburɑhɑmu u wɑ̃ɑwɑ wi turo. Kɑ mɛ, u tem mɛ mwɑ. Kɑɑ sere ɡere bɛsɛ be sɑ dɑbi, mɑ bɑ sun tem mɛ wɛ̃? \v 25 Yen sɔ̃, ɑ bu sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, wee ye nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ bu sɔ̃ɔmɔ. Nɑ nɛɛ, bɑ yɑɑ temmɔ kɑ yen yɛm sɑnnu. Bɑ bũnu sɑ̃ɑmɔ, mɑ bɑ tɔmbu ɡoomɔ. Yerɑ bɑ tɑmɑɑ tem mɛ, mu ko n sɑ̃ɑ beɡim? \v 26 Ben tɑbu yɑ̃nɑ bɑ rɑ n nɑɑnɛ sɑ̃ɑ. Bɑ rɑ n dɑɑ kɔ̃sɑ mɔ̀wɑ, bɑɑwure u kɑ win winsim kurɔ kpunɑmɔ. Yerɑ bɑ tɑmɑɑ tem mɛ, mu ko n sɑ̃ɑ beɡim? \p \v 27 A mɑɑ bu sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, ɑmɛniwɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡeruɑ. Nɑ nɛɛ, sere kɑ nɛn wɑ̃ɑru, be bɑ wɑ̃ɑ bɑnsu sɔɔ mi, bɑ koo bu ɡowɑ kɑ tɑkobi. Be bɑ wɑ̃ɑ yɑkɑsu sɔɔ, ɡbeeku yɛɛyɑ yi koo bu tem. Be bɑ mɑɑ kukuɑ ɡbɑ̃rɑ dɑmɡinu sɔɔ kɑ kpee bɑɑbɑ sɔɔ, bɑrɑrɑ tɑ koo bu ɡo. \v 28 Kon tem mɛ ɡɔsiɑ bɑnsu. Mɛn dɑm mu koo kpe mɛ̀n sɔ̃ bɑ tii sue. Bɑ koo mɛn ɡuunu deri. Goo kun mɑɑ sɑrɔ mi. \v 29 Nɑ̀ n tem mɛ bɑnsu koosiɑ mɑm mɑm n kɑ be, Isirelibɑ sɛɛyɑsiɑ ben dɑɑ kɔ̃sɑn sɔ̃, sɑɑ ye sɔɔrɑ bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \p \v 30 Tɔnun bii, wunɛɡibu Isirelibɑ bɑ wunɛn fɑɑɡi mɔ̀ ɡɑnin bɔkuɔ kɑ dii kɔnnɔsɔ. Bɑɑwure u win winsim sɔ̃ɔmɔ u mɔ̀, ɑ nɑ su dɑ su Yinni Gusunɔn ɡɑri nɔ. \m \v 31 Mɑ bɑ nɑɑmɔ dɑbi dɑbinu bɑ nun swɑɑ dɑki. Adɑmɑ bɑ ǹ mɔ̀ ye ɑ bu sɔ̃ɔmɔ. Bɑ wunɛn ɡɑri yɑɑkoru sɑ̃ɑ mɑ bɑ ben tii tiin ɑrufɑɑni nɑɑ ɡire. \v 32 Wee ɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe ben bɑrɔ wi u dɔkɔru do. A mɑɑ bɑrɑ soberu yɛ̃. Bɑ rɑ wunɛn kirɔbɑ swɑɑ dɑki kpɑ bɑ kun be mɛm nɔɔwɛ. \v 33 Adɑmɑ ye ɑ bu sɔ̃ɔwɑ mi kpuro yɑ̀ n koorɑ, bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛn sɔmɔ u wɑ̃ɑ ben suunu sɔɔ. \s1 Yinni Gusunɔ u Isirelibɑn \s2 kpɑrobu ɡerusimɔ \c 34 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u Esekiɛli sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 2 wunɛ tɔnun bii, ɑ Isirelibɑn kpɑrobu ɡerusio. A bu nɛn kirɔbɑ sɔ̃ɔwɔ. Wee ye nɑ bu sɔ̃ɔmɔ. Nɑ nɛɛ, be, Isirelibɑn kpɑrobu, bɑ kuɑwɑ bɔ̃rurobu. Domi ben tiin ɡɑriyɑ bɑ mɔ̀. Bɑ ǹ yɑ̃ɑ ɡɔ̃ɔ nɔɔrimɔ. \v 3 Wee bɑ yɑ̃ɑ ni nu ɡum mɔ ɡoomɔ bɑ temmɔ mɑ bɑ nin bom nɔrumɔ. Adɑmɑ bɑ ǹ nu kpɑrɑmɔ. \v 4 Bɑ ǹ ni nu kpɑnɑmɔ somi. Bɑ ǹ ni nu bɑrɔ nɔɔri. Bɑ ǹ ni nu mɛɛrɑ wɑn bosu tim doke. Bɑ ǹ ni nu ɡɛrɑmɔ sure swɑɑ ɡeɑ sɔɔ. Mɛyɑ bɑ ǹ ni nu kɔ̃ɔrɑ kɑsu. Adɑmɑ bɑ nu dɑm dɔremɔwɑ. \v 5 Mɑ nu yɑrinɑ domi nu ǹ kpɑro mɔ. Nu kuɑ ɡbeeku yɛɛn dĩɑnu. \v 6 Mɑ nu sirenɛ ɡuunu kɑ ɡunɡunu wɔllɔ nu yɑrinɛ tem kpuro sɔɔ. Goo kun nin bwisikunu kue u sere mɑm nu kɑsum dɑ. \v 7 Yen sɔ̃, be, Isirelibɑn kpɑrobu bu swɑɑ dɑkio bu nɔ ye nɑ bu sɔ̃ɔmɔ. \v 8 Nɛ, Yinni Gusunɔ, sere kɑ nɛn wɑ̃ɑru, nɑ wɑ mɑ bɑ nɛn yɑ̃ɑnu wɔri bɑ ɡoomɔ. Mɑ nu kuɑ ɡbeeku yɛɛn dĩɑnu yèn sɔ̃ nin kpɑrobɑ kun nin bwisikunu kue bu nu nɔɔri. Mɑ bɑ sere ben tii nɔɔrimɔ. \v 9 Yen sɔ̃, bu swɑɑ dɑkio bu nɔ ye nɑ bu sɔ̃ɔmɔ. \v 10 Nɛ, Yinni Gusunɔ, nɑ bu seesimɔ. Bɑ ǹ ko n mɑɑ sɑ̃ɑ nɛn yɑ̃ɑnun kpɑrobu bu sere nin ɑrufɑɑni di. Kon nu wɔrɑ ben nɔmɑn di, kpɑ nu kun mɑɑ sɑ̃ɑ ben dĩɑnu. \s1 Yinni Gusunɔ u ko n sɑ̃ɑ \s2 win yɑ̃ɑnun kpɑro \p \v 11 Wee ye nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡerumɔ sɑɑ tɛ̃n di. Nɑ nɛɛ, nɛn tiiwɑ kon nɛn yɑ̃ɑnu mɛnnɑ n nu nɔɔri. \v 12 Kon nu mɛnnɑwɑ nɡe mɛ yɑ̃ɑ kpɑro u rɑ win yɑ̃ɑnu mɛnnɛ nù n yɑrinɑ. Tɔ̃ɔ te nu yɑrinɑ tɑ sɑ̃ɑwɑ yɑm wɔ̃ku bɑkɑru. Kon dɑ n nu kɑsuwɑ bɑɑmɑ mi nu yɑrinɛ. \v 13 Kon nu yɑrɑmɑ tem tukum di. Kpɑ n nu mɛnnɑ n kɑ nɑ nin temɔ Isireliɔ. Kon nu kpɑrɑ ɡuunɔ kɑ wɔwi sɔɔ kɑ sere mi tɔmbɑ wɑ̃ɑ kpuro. \v 14 Kon kɑ nu dɑ kpɑrɑ yee ɡeeru sɔɔ. Kpɑ nu di nu wɛ̃rɑ. Nu koo yɔ Isirelibɑn ɡuunɔ kpɑ nu yɑkɑ ɡeesu wɑ nu di. \v 15 Nɛn tiiwɑ kon nu kpɑrɑ kpɑ n de nu wɛ̃rɑ. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \v 16 Kon ni nu kɔ̃ɔrɑ kɑsumɑ n kɑ nɑ. Kpɑ n ni nu mɛɛrɑ wɑn bosu tim doke. Kpɑ n mɑɑ ni nu bɑrɔ nɔɔri nu dɑm ko. Adɑmɑ kon ni nu bɔɔru ɡo. Nɛn tiiwɑ kon nɛn yɑ̃ɑnu kpɑrɑ ɡem sɔɔ. \s1 Gusunɔ \s2 u win tɔmbu somiru wee \p \v 17 Wee ye nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ Isirelibɑ be bɑ sɑ̃ɑ nɡe yɑ̃ɑnu sɔ̃ɔmɔ. Nɑ nɛɛ, kon nin ɡeenu kɑ kɔ̃sunu wunɑnɑ. Kon yɑ̃ɑnu kɑ bonu wunɑnɑ. \v 18 Domi yɑkɑ ɡee si nin ɡɑnu di su nu turɑ sere nu si nu ǹ di tɑɑkumɔ. Nu nim ɡem nɔrɑ n nu turɑ mɑ nu mɛ mu tie tɑɑkɑ nu burisi. \v 19 Yɑkɑ si nu tɑɑkɑ mi, siyɑ nɛn yɑ̃ɑ ni nu tie nu dimɔ. Nim mɛ nu mɑɑ burisi mi, mɛyɑ nu nɔrumɔ. \v 20 Yen sɔ̃nɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ nu sɔ̃ɔmɔ nɑ mɔ̀, kon yɑ̃ɑ ni nu bɔɔru kɑ ni nu woore wunɑnɑ. \v 21 Domi ni nu bɔɔru nu ni nu woore kɑ kɔbi bɔrikiɑ nu yɑrinɑsiɑ. \v 22 Wee nɑ nu somiru wee. Kpɑ ɡoo u ku rɑɑ mɑɑ nu mwɛɛri. Kon nu siriɑ. \v 23 Kon nu kpɑro turo wɛ̃ wi u koo nu nɔɔri. U koo yɑriwɑ nɛn sɔm kowo Dɑfidin bweserun di. U koo nu nɔɔri kpɑ u n sɑ̃ɑ nin kpɑro ɡeo. \v 24 Nɛ Gusunɔ ko nɑ n sɑ̃ɑ nin Yinni. Kpɑ nɛn sɔm kowo Dɑfidi u n sɑ̃ɑ nin kpɑro. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \p \v 25 Nɑ nɔɔ mwɛɛru kuɑ mɑ kon nu bɔri yɛndu wɛ̃. Kon de ɡbeeku yɛɛ kpuro yi doonɑ tem minin di. Sɑɑ ye sɔɔ, nu koo kpĩ nu kpunɑ ɡbɑburɔ kɑ dɑ̃ɑ sɔ̃ɔwɔ. \v 26 Kon de nu n wɑ̃ɑ ɡuu te nɑ ɡɔsɑn bɔkuɔ. Kpɑ n nu domɑru kuɑ n de ɡurɑ yu nɛ yen sɑɑ sɔɔ. \v 27 Dɑ̃nu nu koo binu mɑ. Tem mu koo de dĩɑnu nu mɑ, kpɑ bɑɑwure u n wɑ̃ɑ bɔri yɛndu sɔɔ. Kon nɛn tɔmbun yorun yɔni kɑsuku kpɑ n bu yɑkiɑ be bɑ bu yoru mwɛɛrɑn nɔmɑn di. Kpɑ bu ɡiɑ mɑ nɛnɑ Yinni Gusunɔ. \v 28 Tɔn tukobu bɑ ǹ mɑɑ bu dimɔ. Gbeeku yɛɛ yi ǹ mɑɑ bu mwɛɛrimɔ. Bɑ koo yɑriwɑ kɑrin di. Goo kun mɑɑ bu nɑrumɔ. \v 29 Kon bu ɡbeɑ wɛ̃ ye yɑ koo yĩsiru yɑri. Bɑ ǹ mɑɑ ɡɔ̃ɔrun wɑhɑlɑ mɔ̀ ben tem sɔɔ. Tɔn tukobu bɑ ǹ mɑɑ bu sekuru dokemɔ. \v 30 Bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛ Gusunɔ nɑ sɑ̃ɑwɑ ben Yinni. Nɛnɑ nɑ kɑ be, Isirelibɑ wɑ̃ɑ. Bɑ sɑ̃ɑwɑ nɛn tɔmbu. Nɛnɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \p \v 31 Be nɛn tɔmbu, beyɑ bɑ sɑ̃ɑ nɛn yɑ̃ɑ ni nɑ nɔɔrimɔ mi. Domi nɑ sɑ̃ɑwɑ ben Yinni. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \s1 Gɑri yi bɑ ɡeruɑ Edɔmubɑn sɔ̃ \c 35 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u Esekiɛli sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 2 tɔnun bii, ɑ mɛɛrio Seirin ɡuurun berɑ ɡiɑ, kpɑ ɑ tu sɔ̃ ɑ nɛɛ, \v 3 ɑmɛniwɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡeruɑ. Nɑ nɛɛ, wee kon tu wɔrimɑ. Kon tu nɛn nɔmu dɛmiɛ kpɑ n tu ko bɑnsu. \v 4 Kon ten wusu bɑnsu koosiɑ, kpɑ tu yɔ̃rɑ diiru. Sɑɑ ye sɔɔrɑ tɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \v 5 Wee tɑ kɑ Isirelibɑ yibɛrɛ tɛɛru nɛni sere kɑ ɡisɔ. Isirelibɑn wɑhɑlɑn sɑɑ sɔɔ, tɑ bu tɑkobi sɔkurɑ sɑnɑm mɛ ben durum yɑ yewɑ. \v 6 Yen sɔ̃, nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ nɛɛ, sere kɑ nɛn wɑ̃ɑru, kon ten yɛm yɑri. Yɛm mɛ tɑ rɑɑ yɑri mi, mu ko n tu swĩi. Domi tɑ ǹ tɔmbun yɛm yɑribu yinɛ. Yen sɔ̃, bɑ koo ten tiin yɛm yɑri. \v 7 Kon de Seirin ɡuu te, tu ko bɑnsu. Kon be bɑ sɑrɔ mi kpuro ɡo. \v 8 Tɔn be bɑ ɡon ɡonu nu ko n tɛriewɑ bɑɑmɑ ɡuunɔ kɑ ɡunɡunɔ kɑ wɔwi sɔɔ kɑ sere mɑɑ wɔrusɔ. \v 9 Kon de tu kowɑ bɑnsu sere kɑ bɑɑdommɑɔ. Goo kun mɑɑ sinɑmɔ ten wusu sɔɔ. Sɑɑ ye sɔɔrɑ bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \p \v 10 Seiri yɑ nɛɛ, Isireli kɑ Yudɑn temɡibu bɑ koo ko yeɡibu. Yɑ koo be kpuro mwɑ bɑɑ mɛ nɑ wɑ̃ɑ mi. \v 11 Yen sɔ̃, sere kɑ nɛ, Yinni Gusunɔn wɑ̃ɑru, kon ye mɔru kɑ nisinu kɑ tusiru kɔsie nɡe mɛ yɑ rɑɑ bu kuɑ. Kon bu tii sɔ̃ɔsi sɑnɑm mɛ kon ye siri. \v 12 Sɑɑ ye sɔɔ, yɑ koo ɡiɑ mɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ nuɑ wɔmɑ ye yɑ Isirelibɑn ɡuunu wɔnwɑ. Yɑ nɛɛ, wee nu kɑm kuɑ. Wee bɑ ye nu nɔmu sɔndiɑ nɡe ɡbeeku yɛɛ. \v 13 Yɑ tii suɑ nɛn wuswɑɑɔ kɑ yen ɡɑri ɡerubu. Yɑ mɑn tɔn biɑ ɡɑri ɡerusi. Nɛn tiiwɑ nɑ ye nuɑ. \p \v 14 Nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ mɑɑ nɛɛ, sɑnɑm mɛ tem kpuro mu ko n wɑ̃ɑ nuku dobu sɔɔ, yen tem mu koo ko bɑnsu. \v 15 Domi yɑ nuku dobu kuɑ sɑnɑm mɛ yɑ Isirelibɑn tem kɑm koosiɑ. Nɡe mɛyɑ kon Seirin ɡuuru kɑ Edɔmun tem mɛ kpuro kɑm koosiɑ kpɑ n ko bɑnsu. Sɑɑ ye sɔɔrɑ bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \s1 Isirelibɑ \s2 bɑ koo wurɑmɑ ben temɔ \c 36 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u Esekiɛli sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, tɔnun bii, ɑ Isirelibɑn ɡuunu nɛn ɡɑri sɔ̃ɔwɔ kpɑ nu yi swɑɑ dɑki. Mɑ Esekiɛli u kɑ ɡuu ni ɡɑri kuɑ u nɛɛ, i swɑɑ dɑkio i nɔ ye Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ. U nɛɛ, \v 2 wee yibɛrɛbɑ bɑ ɡerumɔ bɑ mɔ̀, ɛhɛ̃, tɛ̃ i kuɑ beɡinu. \v 3 Yen sɔ̃, ɑmɛniwɑ wi, Yinni Gusunɔ u nɛɛ, n bɛɛ sɔ̃. U nɛɛ, u wɑ mɑ bɑ kĩɑ bu bɛɛ kpeerɑsiɑ beri berikɑ kpuro, bu bɛɛ mwɛ. Kpɑ bwese ni nu tie nu n bɛɛ mɔ. Mɛyɑ nu rɑ n bɛɛ yɛ̃ɛmɔ nu n kɑ fɑɑɡi mɔ̀ yɑm kpuro. \v 4 Yen sɔ̃, u nɛɛ, bɛɛ ɡuunu kɑ ɡunɡunu kɑ dɑɑnu kɑ wɔwi kɑ bɑnsu kɑ wuu si bɑ deri si yibɛrɛbɑ bɑ wɔri bɑ yɑ̃nu ɡurɑ mɑ bwese ni nu kɑ su sikerenɛ nu su yɛ̃ɛmɔ, i swɑɑ dɑkio i nɔ ye u ɡerumɔ bɛɛn sɔ̃. \v 5 Wi, Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ u nɛɛ, kɑ nisi bɑkɑnɑ u kɑ Edɔmubɑ kpuro ɡɑri mɔ̀ kɑ bwese ni nu tie, ni nu tii win tem wɛ̃ kɑ nuku dobu kɑ win ɡɛndu mɑ nu kɑ mɛn yɑ̃nu kpuro ɡurɑ. \v 6 Bɛɛ Isirelibɑn tem ɡuunu kɑ ɡunɡunu kɑ dɑɑnu kɑ wɔwi, wee ye u nɛɛ, n bɛɛ sɔ̃. U nɛɛ, wi wee u ɡɑri ɡerumɔ mɔru kɑ nisinun sɔ̃. Domi bwese tukunu nu bɛɛ sekuru doke. \v 7 Yen sɔ̃nɑ u nɔmɑ yiiyɑ u bɔ̃ruɑ u nɛɛ, bwese ni nu kɑ bɛɛ sikerenɛ mi, niyɑ nu koo sekuru wɑ. \v 8 Sɑɑ ye sɔɔ, bɛɛ ɡuunun dɑ̃nu i ko kpɑrɑ kpɑ i binu mɑ win tɔmbu Isirelibɑn sɔ̃. Domi ben wurɑmɑru tɑ turuku kuɑ kɔ. \v 9 Wi wee u kɑ bɛɛ wɑ̃ɑ. U koo bɛɛ wuswɑɑ kisimɑ. Bɑ koo mɑɑ wuku bɛɛn temɔ bu duure. \v 10 U koo de tɔmbu bu dɑbiɑ. Isirelibɑ kpuro bɑ koo wurɑmɑ mi, kpɑ bɑ n wɑ̃ɑ bɛɛn suunu sɔɔ. Kpɑ bu bɑnsu sɔɔ dii kpɑɑnu bɑni. \v 11 U koo de tɔmbu kɑ yɑɑ sɑbenu bu dɑbiɑ bu kɔwɑrɑ kpɑ bu sinɑ mi nɡe yellu. Kpɑ u bu ɡeɑ kuɑ n kere ye u rɑɑ kuɑ. Sɑɑ ye sɔɔ, bɑ koo ɡiɑ mɑ wiyɑ u sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \v 12 U koo de win tɔmbu Isirelibɑ bu sĩ bɛɛn wɔllɔ kpɑ bɑ n bɛɛ mɔ. I ko n sɑ̃ɑ ben tubi. Sɑɑ ye sɔɔ, i ǹ mɑɑ derimɔ bu ben bibu biɑ. \v 13 Wee tɔmbɑ ɡerumɔ bɑ mɔ̀, Isirelin tem mu sɑ̃ɑ nɡe ɡbeeku yɑɑ ye yɑ yen tiin binu temmɔ. \v 14 Yen sɔ̃nɑ i ǹ mɑɑ tɔmbu temmɔ. I ǹ bɛɛn tɔmbu kɑm koosiɑmɔ. \v 15 U ǹ mɑɑ derimɔ i bwese tukunun wɔmɑ nɔ. Bɑ ǹ mɑɑ bɛɛ sekuru dokemɔ. Mɛyɑ i ǹ mɑɑ derimɔ bɛɛn tɔmbu bu kɑm ko. Wi, Yinni Gusunɔwɑ u yeni ɡeruɑ. \s1 Yinni Gusunɔ \s2 u koo Isirelibɑ mɛnnɑ \p \v 16 Yinni Gusunɔ u mɑɑ ɡeruɑ u nɛɛ, \v 17 tɔnun bii, sɑnɑm mɛ Isirelibɑ bɑ wɑ̃ɑ ben temɔ, bɑ mu disi doke ben dɑɑn sɔ̃ kɑ ben kookoosun sɔ̃. Mɑ nɑ ben kookoo si ɡɑrisi disi nɡe tɔn kurɔ wi u yɑsɑ mɔ̀. \v 18 Yen sɔ̃nɑ nɑ bu mɔru seesi yɛm mɛ bɑ yɑri ben tem sɔɔn sɔ̃ kɑ sere bũu ni bɑ kɑ mu disi doke. \v 19 Nɑ bu siri ben dɑɑ kɑ ben kookoosun sɔ̃. Mɑ nɑ bu yɑrinɑsiɑ bɑ wɑ̃ɑ wɑ̃ɑ bwesenu ɡɑnu sɔɔ tem tukumɔ. \v 20 Ye bɑ wɑ̃ɑ bwese nin mi, ni bɑ tii wɛ̃, miyɑ bɑ nɛn yĩsi dɛɛrɑ te sɑnkɑ sere tɔmbɑ mɔ̀, Yinni Gusunɔn tɔmbɑ. Win tem diyɑ bɑ yɑrimɑ. \v 21 Yen sɔ̃nɑ nɑ kĩ n nɛn yĩsi dɛɛrɑ te fɑɑbɑ ko te be, Isirelibɑ bɑ sɑnkumɔ bwesenun suunu sɔɔ mi bɑ wɑ̃ɑ. \v 22 Yen sɔ̃, tɔnun bii, ɑ kpɑm Isirelibɑ sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, n ǹ ben sɔ̃ nɑ yeni mɔ̀. Nɛn yĩsi dɛɛrɑ ten sɔ̃nɑ te bɑ sɑnkɑ bwesenu sɔɔ. \v 23 Kon nɛn yĩsi bɑkɑ te bɛɛrɛ wesiɑ te bɑ sɑnkɑ bwesenun suunu sɔɔ mi. Bwese ni, nù n wɑ bɑ mɑn bɛɛrɛ wɛ̃ɛmɔ, nu koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \p \v 24 Kon bu wunɑ bwese nin suunu sɔɔn di n bu mɛnnɑ n kɑ wurɑmɑ ben temɔ. \v 25 Kon bu nim dɛɛrɑm wisi kpɑ bu dɛɛrɑ. Kon ben torɑnu kpuro wɔkɑ kpɑ n ben bũnu kpuro wunɑ n kɔ̃. \v 26 Kon bu bwisiku kpɑɑnu kɑ ɡɔ̃ru kpɑɑsu wɛ̃. Kon ben ɡɔ̃ru si su bɔɔbu nɡe kperu wunɑ kpɑ n bu ɡɔ̃rusu wɛ̃ si su du nɡe wɑsi. \v 27 Kon bu nɛn Hunde wɛ̃ kpɑ n de bu nɛn woodɑbɑ mɛm nɔɔwɑ bɑ n kɑ ye sɔmburu mɔ̀. \v 28 Bɑ koo sinɑ tem mɛ nɑ ben bɑɑbɑbɑ nɔɔ mwɛɛru kuɑ sɔɔ, kpɑ bu ko nɛn tɔmbu kpɑ nɑ n mɑɑ sɑ̃ɑ ben Yinni. \v 29 Kon bu torɑnu kpuro ɡbɑrɑ. Kon de bu dĩɑnu wɑ nu n kpɑ̃. Nɑ ǹ mɑɑ bu ɡɔ̃ɔru kpɑremɔ. \v 30 Kon de dɑ̃nu nu mɑ, kpɑ ɡbeɑ yu dĩɑnu ko kpɑ bu ku mɑɑ sekuru wɑ ɡɔ̃ɔrun sɔ̃ bwesenu sɔɔ. \v 31 Sɑɑ ye sɔɔrɑ bɑ koo tubu mɑ ben kookoosu kɑ ben dɑɑ yɑ ǹ wɑ̃ kpɑ bu tii tusi yen sɔ̃. \v 32 Adɑmɑ be, Isirelibɑ bɑ n yɛ̃ mɑ n ǹ ben sɔ̃ nɑ mɔ̀ mɛ. Bu de sekuru tu bu mwɑ. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \p \v 33 Nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ mɑɑ nɛɛ, dɔmɑ te kon bu dɛɛrɑsiɑ ben torɑnu kpuron di, kon de tɔmbu bu yibu wusu sɔɔ kpɑ bu ben bɑnsu seeyɑ. \v 34 Bɑ koo mɑɑ dĩɑnu yewe tem mɛ sɔɔ, mɛ bɑ rɑɑ deri tɔmbu kpuro bu kɑ wɑ mɑ ɡɑ̃ɑnu ku rɑ kpi mi. \v 35 Kpɑ bu nɛɛ, tem mi ɡɑ̃ɑnu ku rɑ kpi mi, wee mu kuɑ nɡe ɡbɑɑ te bɑ mɔ̀ Edɛni. Mɛn wuu si su rɑɑ bɑnsu sɑ̃ɑ su tɛ̃ tɔmbu yibɑ mɑ bɑ su ɡbɑ̃rɑnu toosi. \v 36 Kpɑ bwese ni nu kɑ bɛɛ sikerenɛ nu ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ ye bɑ rɑɑ surɑ seeyɑ, mɑ nɑ ye bɑ rɑɑ wukɑ ɡirɑ. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. Kon mɑɑ ye ko. \p \v 37 Wee ye kon mɑɑ wure n Isirelibɑ kuɑ. Kon bu dɑbiɑsiɑ nɡe yɑ̃ɑ ɡɔ̃ɔ. \v 38 Wuu si su rɑɑ bɑnsu sɑ̃ɑ, su koo tɔmbu yibu nɡe yɑ̃ɑ ɡɔ̃ɔ si bɑ ɡɔsɑ yɑ̃kurun sɔ̃, si bɑ rɑ kɑ nɛ Yerusɑlɛmuɔ tɔ̃ɔ bɑkɑrun sɔ̃. Sɑɑ ye sɔɔ, bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \s1 Esekiɛli u kuku ɡbebunu wɑ \s2 kɑ̃siru sɔɔ \c 37 \p \v 1 Yinni Gusunɔn dɑm mu Esekiɛli nɛnuɑ mɑ mu win bwɛ̃rɑ suɑ mu kɑ dɑ wɔwɑ ɡɑɑn suunu sɔɔ. Wɔwɑ ye sɔɔ, kukunɑ nu yibɑ. \v 2 Mɑ dɑm mɛ, mu derɑ u sĩɑ kuku nin suunu sɔɔ. U deemɑ nu dɑbi wɔwɑ ye sɔɔ, mɑ nu ɡbere woko woko. \p \v 3 Mɑ Yinni Gusunɔ u nɛɛ, tɔnun bii, kuku ni, nu koo kpĩ nu wɑ̃ɑru wɑ? \p Mɑ u wisɑ u nɛɛ, wunɑ ɑ yɛ̃ mɛ, Yinni. \p \v 4 Mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ɡɑri ɡeruo kuku ɡbebu nin sɔ̃ ɑ nu sɔ̃ ɑ nɛɛ, nu nɛ, Yinni Gusunɔn ɡɑri swɑɑ dɑkio nu nɔ. \v 5 Nɑ nɛɛ, kon nu hunde kpɑɑ wɛ̃ kpɑ nu mɑɑ se nu n wɑ̃ɑ. \v 6 Kon nu sĩi kpɑɑnu wɛ̃ kpɑ n de nu wɑsi kpɑrɑ. Kon nu hunde kpɑɑ wɛ̃ kpɑ nu se nu n wɑ̃ɑ. Sɑɑ yerɑ bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \p \v 7 Mɑ Esekiɛli u ɡɑri yi ɡeruɑ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ. Sɑnɑm mɛ u ɡɑri yi mɔ̀, yerɑ u dɑmu ɡɑɡu kɑ yĩiribu ɡɑbu nuɑ mɑ kuku ni, nu susinɑ. \v 8 Yerɑ u wɑ nu sĩinu kuɑ mɑ nu wɑsi kpɑrɑ, ɑdɑmɑ nu ǹ ɡinɑ hunde mɔ. \v 9 Yinni Gusunɔ u mɑɑ nɛɛ, tɔnun bii, ɑ ɡɑri ɡeruo ɑ hunde sɔ̃ ɑ nɛɛ, ɑmɛniwɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡeruɑ. Nɑ nɛɛ, hunde yu nɑ sɑɑ hɑnduniɑn ɡoonu nnɛn di kpɑ yu ɡoo ni wom wure kpɑ nu se nu n wɑ̃ɑ. \p \v 10 Mɑ u ɡɑri ɡeruɑ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ. Mɑ hunde yɑ nɑ ni sɔɔ, nu wɑ̃ɑru wɑ mɑ nu seewɑ nu yɔ̃rɑ. Nu dɑbi nɡe tɑbu kowobu. \p \v 11 Yinni Gusunɔ u mɑɑ nɛɛ, tɔnun bii, kuku ni, nu sɑ̃ɑwɑ Isirelibɑ. Wee bɑ mɔ̀, ben kukunu nu ɡberɑ. Ben yĩiyɔbu bu doonɑ mɑ bɑ kɔ̃ɔrɑ. \v 12 Yen sɔ̃ tɛ̃, ɑ bu sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, wee kon be, nɛn tɔmbun sikɑ wukiɑ kpɑ n bu yɑrɑ min di n kɑ bu wurɑmɑ ben temɔ. \v 13 Nɑ̀ n bu kuɑ mɛ, bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \v 14 Kon bu nɛn Hunde dokeɑ kpɑ bu wɑ bɑ n wɑ̃ɑ. Kon de bu wurɑ bu sinɑ ben temɔ. Sɑɑ ye sɔɔrɑ bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡɑri ɡeruɑ nɑ mɑɑ yi kuɑ. \s1 Yudɑbɑ kɑ Isirelibɑn bɑndɑ \s2 koo ko teeru \p \v 15 Yinni Gusunɔ u mɑɑ nɛɛ, \v 16 wunɛ tɔnun bii, ɑ dɑ̃ɑ kukuru ɡɑru suo kpɑ ɑ Yudɑbɑn bɑndun yĩsiru yore ten wɔllɔ. Kpɑ ɑ mɑɑ dɑ̃ɑ kukuru ɡɑru suɑ ɑ Isirelibɑn bɑndun yĩsiru yore ten wɔllɔ. \v 17 Kpɑ ɑ dɑ̃ɑ kukunu yiru ye swɛɛnɑ nu ko nɡe dɑ̃ɑ kuku teeru wunɛn nɔmɑ sɔɔ. \v 18 Sɑnɑm mɛ tɔmbɑ koo nun bikiɑ bu nɛɛ, ɑ ǹ kɑɑ sun dɑ̃ɑ yen tubusiɑnu sɔ̃? \v 19 Sɑɑ ye sɔɔrɑ kɑɑ bu wisi ɑ nɛɛ, ɑmɛniwɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡeruɑ. Nɑ nɛɛ, kon Isirelibɑn bɑndun dɑ̃ɑ kuku te suɑ kpɑ n tu swɛɛnɑ kɑ Yudɑbɑn bɑnduɡiru nu ko dɑ̃ɑ kuku teeru nɛn nɔmɑɔ. \v 20 Dɑ̃ɑ kuku ni, nu ko n wɑ̃ɑwɑ wunɛn nɔmɑɔ bɑ n wɑɑmɔ. \v 21 A mɑɑ bu sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, wee, kon Isirelibɑ mɛnnɑmɑ beri berikɑn di mi bɑ yɑrinɛ bwesenu sɔɔ, kpɑ n de bu wurɑmɑ ben temɔ. \v 22 Bɑ koo ko bwese teeru sere kɑ be bɑ wɑ̃ɑ ɡuunɔ kpɑ bɑ n sunɔ turo mɔ. Bɑ ǹ ko n mɑɑ sɑ̃ɑ bwesenu yiru. Bɑ ǹ ko n mɑɑ sinɑmbu yiru mɔ. \v 23 Bɑ ǹ mɑɑ tii disi dokemɔ ben bũu sɑ̃ɑnun sɔ̃ kɑ ben torɑnun sɔ̃. Kon bu yɑrɑmɑwɑ mi bɑ wɑ̃ɑ bɑ kɑ torɑ kpuron di. Kon bu dɛɛrɑsiɑwɑ mɑm mɑm. Bɑ ko n sɑ̃ɑwɑ nɛn tɔmbu kpɑ nɑ n mɑɑ sɑ̃ɑ ben Yinni. \v 24 Dɑfidi nɛn sɔm kowon bibun bweseru sɔɔrɑ bɑ koo sunɔ wɑ. Kpɑro turowɑ bɑ ko n mɔ. Bɑ koo nɛn woodɑbɑ mɛm nɔɔwɑ kpɑ bu kɑ ye sɔmburu ko. \v 25 Bɑ koo wure bɑ n wɑ̃ɑ tem mɛ sɔɔ mɛ nɑ nɛn sɔm kowo Yɑkɔbu wɛ̃. Miyɑ ben bɑɑbɑbɑ bɑ sinɑ. Ben tii bɑ koo mɑɑ sinɑ mi sere kɑ ben bibun bibɔ kɑ bɑɑdommɑɔ. Dɑfidin bibun bweserɑ tɑ ko n bɑndu dii mi sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \v 26 Kon kɑ bu ɑrukɑwɑni bɔri yɛnduɡiɑ bɔke ye yɑ ko n wɑ̃ɑ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. Kon de bu sinɑ tem mi, kpɑ bu dɑbiɑ. Kpɑ n nɛn sɑ̃ɑ yeru ɡirɑ ben suunu sɔɔ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \v 27 Nɛn wɑ̃ɑ yeru tɑ ko n wɑ̃ɑwɑ ben suunu sɔɔ. Bɑ ko n sɑ̃ɑwɑ nɛn tɔmbu kpɑ nɑ n sɑ̃ɑ ben Yinni. \v 28 Nɛn sɑ̃ɑ yeru tɑ̀ n wɑ̃ɑ ben suunu sɔɔ sere kɑ bɑɑdommɑɔ, sɑɑ ye sɔɔrɑ bwesenu nu koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ wi u Isirelibɑ ɡɔsɑ nɛnɛm. \s1 Gɑri yi bɑ ɡeruɑ Gɔɡun sɔ̃ \c 38 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u nɛɛ, \v 2 tɔnun bii, ɑ mɛɛrio Gɔɡun berɑ ɡiɑ Mɑɡɔɡun temɔ wi, wi u sɑ̃ɑ Mɛsɛki kɑ Tubɑlin kpɑro kpɑ ɑ nùn ɡerusi ɑ nɛɛ, \v 3 wee ye nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡerumɔ. Nɑ nɛɛ, kon Gɔɡu wɔrimɑ wi u sɑ̃ɑ Mɛsɛki kɑ Tubɑlin kpɑro. \v 4 Kon nùn ɡɔsiɑmɑ kpɑ n kɔkɔnu doke win bɑɑ sɑburosɔ, kpɑ n nùn ɡɑwɑmɑ, wi kɑ win tɑbu kowobu kɑ dumi kɑ mɑɑsɔbu, kpɑ win tɔn dɑbi te, tɑ n tɑbu yɑ̃nu sebuɑ tɑ n tɛrɛ bɑkɑnu kɑ piiminu nɛni kpɑ tɑ n tɑkobibɑ fĩɑmɔ. \v 5 Pɛɛsibɑ kɑ Etiopiɡibu kɑ Putiɡibu be kpuro bɑ tɛrɛnu kɑ sii furɔ kɔkɔnu doke, be kpurowɑ bɑ koo kɑ nùn dɑ. \v 6 Gomɛɛn tɑbu kowobu kɑ Bɛti Toɡɑɑmɑɡii be bɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeun sɔɔ sɔɔ ɡiɑ, be kɑ ben tɑbu kowobu kpuro kɑ sere bwese dɑbi dɑbinun tɔmbu, be kpurowɑ bɑ koo nùn swĩi. \v 7 U ɡesi win sɔɔru koowo wi kɑ tɔn be bɑ koo nùn swĩi kpɑ u n sɔɔru kpeere. Wiyɑ u koo bu kpɑrɑ. \v 8 Amɛn biru kon de u ko ben wiruɡii, kpɑ u Isirelibɑ wɔri be bɑ kisirɑ tɑbun di. N deemɑ bɑ rɑɑ yɑrinɛwɑ tem tukumɔ mɑ bɑ seemɑ tem kpuron di mi bɑ rɑɑ wɑ̃ɑ. Bɑ wurɑmɑ bɑ mɛnnɑ Isirelibɑn ɡuunɔ ni bɑ rɑɑ deri n tɛ. Mɑ bɑ sinɑ mi kɑ bɔri yɛndu. \v 9 Adɑmɑ wi kɑ win tɔn be bɑ nùn swĩi bɑ koo tem mɛ wukiriwɑ nɡe woo bɔkɔ ǹ kun mɛ nɡe ɡuru wiru. \v 10 Nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ nɛɛ, sɑɑ ye, yɑ̀ n tunumɑ, bwisiku kɔ̃sunu koo nùn deemɑ kpɑ u kɔ̃sɑ himbɑ ko. \v 11 U koo ɡɔ̃ru doke u nɛɛ, u koo tem ɡɑm tɔmbu wɔri be bɑ wɑ̃ɑ bɔri yɛndu sɔɔ, bèn wusu su ǹ ɡbɑ̃rɑnu kɑ ɡɑmbobɑ mɔ. \v 12 U koo dɑ u tɔmbu wɔri be bɑ ben wuun bɑnsu seeyɑ kpɑ u ben yɑ̃nu ɡurɑ. Tɔn be, bɑ wurɑmɑwɑ sɑɑ tɔn tukobun suunu sɔɔn di. Bɑ dukiɑ kɑ yɑɑ sɑbenu wɑ. Mɑ ben tem mu wɑ̃ɑ hɑnduniɑn suunu sɔɔ. \v 13 Sɑbɑn tɔmbu kɑ Dedɑniɡibu kɑ Tɑɑsisin tenkubɑ kɑ sere be bɑ wɑ̃ɑ turuku mi, bɑ koo nùn bikiɑ bu nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ u tɔn dɑbi teni mɛnnɑ. U kĩwɑ u tɔmbu wɔri u ben yɑ̃nu ɡurɑ? U kĩwɑ u tɔmbun sii ɡeesu kɑ ben wurɑ ɡurɑ? U kĩwɑ u ben yɑɑ sɑbenu ǹ kun mɛ ben dukiɑ bɑkɑ ɡurɑ? \p \v 14 Wunɛ tɔnun bii, ɑ Gɔɡu sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, ɑmɛniwɑ nɛ Yinni Gusunɔ nɑ ɡerumɔ. Nɑ nɛɛ, dɔmɑ te nɛn tɔmbu Isirelibɑ bɑ koo sinɑ bɔri yɛndu sɔɔ, u ko n yɛ̃. \v 15 Sɑɑ ye, u koo nɑ sɑɑ win wɑ̃ɑ yerun di sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeuɔ wi kɑ bwese dɑbi dɑbinun tɑbu kowobu be kpuro bɑ n yɔɔwɑ dumin wɔllɔ. \v 16 Yen biru u koo sewɑ u nɛn tɔmbu Isirelibɑ seesi kpɑ win tɑbu kowo be, bu Isirelibɑ wukiri nɡe mɛ ɡuru wiru tɑ rɑ tem wukiri. Amɛn biru kon de u nɑ u nɛn tem wɔri kpɑ n bwese ni nu tie sɔ̃ɔsi sɑɑ wi, Gɔɡun min di mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ dɛɛro. \p \v 17 Amɛniwɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡeruɑ. Nɑ nɛɛ, Gɔɡu wi, u sɑ̃ɑwɑ wìn ɡɑri nɑ derɑ nɛn sɔmɔbu bɑ ɡeruɑ ɡɑsɔn di Isireliɔ. Nɑ nɛɛ, kon de u nɛn tɔmbu wɔri. \v 18 Tɔ̃ɔ tè sɔɔ Gɔɡu u koo Isirelibɑn tem wɔri, nɛ Yinni Gusunɔ kon wɛ̃ru wurɑ kɑ mɔru. \v 19 Nɛnɑ nɑ mɑɑ yeni ɡeruɑ kɑ nisinu kɑ mɔru bɑkɑ. Nɑ nɛɛ, tɔ̃ɔ te, tem mu koo yĩiri too too Isireliɔ. \v 20 Swɛ̃ɛ kɑ ɡunɔsu koo diiri bɛrum sɔ̃ nɛn wuswɑɑɔ kɑ sere ɡbeeku yɛɛ kɑ yɛɛ yi yi rɑ kɑbiri kɑ tɔmbu kpuro. Guunu nu koo wɔruku kpɑ kpenu nu kɑnkirɑ kpɑ ɡbɑ̃rɑnu kpuro nu wɔruku. \v 21 Kon de tɑbu bu nùn wɔri nɛn ɡuunu kpuron wɔllɔ. Bɑɑwure u koo win winsim tɑbu wɔriwɑ. \v 22 Kon Gɔɡu wi siri n nùn bɑrɑru kpɛ̃ɛ kpɑ n de bu nùn ɡo bu yɛm yɑri. Kon de ɡuru bɑkɑ yu nɛ kɑ kpenu kpɑ dɔ̃ɔ kɑ sɔ̃ɔ bisu yu wi kɑ win tɑbu kowobu wɔri kɑ sere tɔn dɑbi te tɑ wɑ̃ɑ kɑ wi. \v 23 Nɡe mɛyɑ kon kɑ bwese dɑbinu sɔ̃ɔsi mɑ nɑ kpɑ̃ nɑ mɑɑ sɑ̃ɑ dɛɛro kpɑ nu ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \s1 Bɑ Gɔɡu kɑmiɑ \c 39 \p \v 1 Wunɛ tɔnun bii, ɑ Gɔɡu ɡerusio ɑ nɛɛ, ɑmɛniwɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡeruɑ. Nɑ nɛɛ, nɛ wee nɑ Gɔɡu seesi wi, wi u sɑ̃ɑ Mɛsɛki kɑ Tubɑlin kpɑro. \v 2 Kon nùn yɑrɑ win tem di mɛ mu wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeun sɔɔ sɔɔwɔ. Kpɑ n de u Isirelibɑ wɔri. \v 3 Adɑmɑ kon win tɛndu wɔrɑ win nɔm dwɑrun di kpɑ n win sɛ̃ɛnu mwɛɛri win nɔm ɡeun di. \v 4 U koo wɔrumɑ Isirelibɑn ɡuunu wɔllɔ wi, kɑ win tɑbu kowobu kɑ tɔn be bɑ nùn swĩimɑ. Kpɑ ɡunɔsu kɑ ɡbeeku yɛɛ yi ben yɑɑ di. \v 5 U koo wɔrumɑwɑ temɔ nɡe mɛ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡeruɑ. \v 6 Kon Mɑɡɔɡu ye dɔ̃ɔ doke kɑ sere be bɑ wɑ̃ɑ tem burerɔ bɔri yɛndu sɔɔ. Sɑɑ ye sɔɔ, bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔ. \v 7 Kon de bu nɛn yĩsi dɛɛrɑru ɡiɑ Isirelibɑn suunu sɔɔ. Nɑ ǹ derimɔ bu tu sɑnku. Sɑɑ yerɑ bwesenu kpuro nu koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Gusunɔ Isirelibɑn Yinni Dɛɛro. \v 8 Wee ye kpuro yɑ koorɑmɔ yɑ wee. Yɑ koo koorɑwɑ tɔ̃ɔ te nɛn tii nɑ yi. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \v 9 Yen tɔ̃ɔ te, Isirelibɑ bɑ koo yɑri ben wusun di, kpɑ bu ben yibɛrɛbɑn tɛrɛ bɑkɑnu kɑ piiminu mwɛɛri kɑ ben tɛmɑ kɑ sɛ̃ɛnu kɑ ben yɑɑsi kɑ ben bɔri kpɑ bu kɑ ye kpuro dɔ̃ɔ sɔ̃re wɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru. \v 10 Bɑ ǹ mɑɑ dɑ̃ɑ kɑso dɔɔ yɑkɑsɔ. Mɛyɑ bɑ ǹ mɑɑ dɑ̃ɑ burɑmɔ dɑ̃ɑ sɔ̃ɔwɔ bu kɑ doo ko. Domi tɑbu yɑ̃ɑ niyɑ bɑ koo kɑ dɔ̃ɔ sɔ̃re. Bɑ koo ben yibɛrɛbɑ mwɛɛri be, be bɑ rɑɑ bu mwɛɛrɑ. Bɑ koo tɔmbun yɑ̃nu ɡurɑ be bɑ rɑɑ ben yɑ̃nu ɡurɑ. Nɛ Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \p \v 11 Yen tɔ̃ɔ te, Isireliɔ kon Gɔɡu siku yeru wɛ̃ nim wɔ̃ku bɔruɡuun sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ, mi tɔmbɑ rɑ sɑre. Kpɑ tu berɑ min swɑɑ ɡo. Miyɑ bɑ koo Gɔɡu kɑ win tɔn dɑbi te sike, kpɑ bu yɑm mi soku Gɔɡun tɔn dɑbinun wɔwɑ. \v 12 Isirelibɑrɑ bɑ koo bu sike kpɑ bu wɑ bu kɑ ben tem dɛɛrɑsiɑ. Bɑ koo ye kowɑ suru nɔɔbɑ yiru. \v 13 Isirelibɑ kpurowɑ bɑ koo ɡoo ni sike. Yen tɔ̃ɔ te, bɑ koo mɑn bɛɛrɛ wɛ̃, kpɑ bu mɔm. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \v 14 Suru nɔɔbɑ yiru yen bɑɑ sɔɔ, bɑ koo tɔmbu ɡɔsi be bɑ ko n sirenɛ bɑ n ɡoo ni nu tie kɑsu bɑ n sikumɔ. Be bɑ sɑrɔ mi kpuro, bɑ koo bu somi. Mɛyɑ bɑ koo kɑ tem mɛ kpuro dɛɛrɑsiɑ. \v 15 Tɔn be bɑ bɔsu tem mɛ sɔɔ, bɑ̀ n tɔn kukunu wɑ, kpɑ bu yĩreru ko mi. Be bɑ siku ten sɔmburu mɔ̀ bɑ̀ n nɑ kpɑ bu kuku ni ɡurɑ bu sike Gɔɡun tɔn dɑbi ten wɔwɑ mi. \v 16 Bɑ koo mɑm wuu ɡɑɡu yĩsiru kɛ̃ Hɑmɔnɑ. Yĩsi ten tubusiɑnɑ dɑbiru. Nɡe mɛyɑ bɑ koo kɑ tem mɛ dɛɛrɑsiɑ. \p \v 17 Yinni Gusunɔ u nɛɛ, tɔnun bii, ɑ ɡunɔ bwese bwesekɑ kɑ ɡbeeku yɛɛ kpuro sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, yi mɛnnɑmɑ bɑɑmɑ kpuron di nɛn yɑ̃ku te kon kon sɔ̃. Kon yɑ̃ku bɑkɑru ko Isirelibɑn ɡuunɔ kpɑ yi yɑɑ tem yi yɛm nɔ. \v 18 Yi koo tɑbu durɔbun ɡonu di kpɑ yi wiruɡibun yɛm nɔ be, be bɑ sɑ̃ɑ nɡe Bɑsɑnin yɑ̃ɑ kinɛnu kɑ yɑ̃ɑ kpɛmminu kɑ bonu kɑ kɛtɛ kinɛ ni nu ɡum mɔ. \v 19 Yi koo yɑɑ ɡum di yi debu kpɑ yi yɛm nɔ sere mu yi ɡo nɡe tɑm nɛn yɑ̃ku te kon yi kuɑ min sɔ̃. \v 20 Nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ nɛɛ, yi koo dumi kɑ yin mɑɑsɔbun yɑɑ di kɑ tɑbu durɔbu kɑ sere tɑbu kowobu be bɑ tie. Yi koo yɑɑ ye diwɑ yi debu nɛn dii yerɔ. \p \v 21 Kon bwesenu nɛn yiiko sɔ̃ɔsi kpɑ nu wɑ nɡe mɛ nɑ bu siri kɑ sɛɛyɑsiɑ bi nɑ bu kuɑ. \v 22 Sɑɑ yen dɔmɑ ten di sere kɑ bɑɑdommɑɔ, nɛn tɔmbu Isirelibɑ bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Gusunɔ ben Yinni. \s1 Esekiɛlin ɡɑrin wiru \p \v 23 Bwesenu nu koo ɡiɑ mɑ Isirelibɑn torɑnun sɔ̃nɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ bu biru kisi mɑ nɑ derɑ bɑ bu yoru mwɛɛrɑ bɑ kɑ dɑ tem tukumɔ. Nɑ bu ben yibɛrɛbɑ nɔmu sɔndiɑ bɑ bu ɡo tɑbu sɔɔ. \v 24 Nɑ bu sɛɛyɑsiɑ nɡe mɛ ben torɑnu nu nɛ ni nu bu kuɑ disiɡibu. Mɑ nɑ bu nɛn wuswɑɑ beruɑ. \v 25 Adɑmɑ tɛ̃ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ nɛɛ, kon de Isirelibɑ be, Yɑkɔbun bweseru bu wurɑmɑ yorun di. Kon be kpuron wɔnwɔndu ko. Sɑɑ ye sɔɔ, kon nisinu se nɛn yĩsi dɛɛrɑ ten sɔ̃. \v 26 Sɑnɑm mɛ bɑ koo sinɑ bɑ n wɑ̃ɑ bɔri yɛndu sɔɔ, ɡoo kun mɑɑ bu bɑɑsimɔ bɑ koo ben sekuru duɑri kɑ ben nɑɑnɛ sɑri te bɑ mɑn kuɑ. \v 27 Tɔmbu bɑ koo mɑn bɛɛrɛ wɛ̃ nɑ̀ n Isirelibɑ wunɑmɑ ben yibɛrɛbɑn suunu sɔɔn di nɑ kɑ wurɑmɑ. \v 28 Bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Gusunɔ ben Yinni, nɛ wi nɑ derɑ bɑ kɑ bu yoru dɑ bwese tukunun suunu sɔɔ, mɑ nɑ derɑ bɑ mɑɑ wurɑmɑ ben temɔ. Bɑɑ ben turo nɑ ǹ derimɔ u sinɑ tem tukumɔ. \v 29 Nɑ ǹ mɑɑ bu biru kisimɔ. Domi kon bu nɛn Hunde wɛ̃. Nɛ Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \ms1 ESEKIƐLI U UINNI GUSUNƆN SÃA YEE KPAARU WA KÃSIRU SƆƆ \s1 Esekiɛli u kɑ̃siru wɑ \c 40 \p \v 1 Ye bɑ Isirelibɑ yoru mwɑ yen wɔ̃ɔ yɛndɑ nɔɔbusen suru ɡbiikoon sɔ̃ɔ wɔkuruse sɔɔrɑ Yinni Gusunɔn dɑm mu Esekiɛli nɛnuɑ. N deemɑ ye bɑ Yerusɑlɛmu wɔri bɑ kɔsukɑ yen wɔ̃ɔ wɔkurɑ nnɛse sɔɔrɑ mi. Mɑ u nùn kpɑrɑ u kɑ dɑ Isirelibɑn temɔ \v 2 kɑ̃siru sɔɔ. U nùn suɑ u yi ɡuuru wɔllɔ te tɑ ɡunu too. Ten sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ, u diɑ wɑ yɑ sɑ̃ɑ nɡe wuu. \v 3 Mɑ u kɑ nùn dɑ mi ɡiɑ. Mɑ u durɔ ɡoo wɑ mi, u kɑ sii ɡɑndu weenɛ u wɛ̃ɛ dɑmɡii kɑ dɛkɑ nɛni ye bɑ rɑ kɑ yĩire. Mɑ u yɔ̃ ɡɑmbon bɔkuɔ kɔnnɔwɔ. \v 4 Durɔ wi, u nɛɛ, tɔnun bii, ɑ mɛɛrio kpɑ ɑ swɑɑ dɑki ɑ de ɑ ye kpuro lɑɑkɑri ko ye kon nun sɔ̃ɔsi. Domi bɑ kɑ nun nɑwɑ mini ɑ kɑ mɛɛri kpɑ ɑ kɑ wɑ ɑ Isirelibɑ tubusiɑ ye ɑ wɑ. \s1 Yɑɑrɑ kɑ kɔnnɔ tɔɔkisu \p \v 5 Wee ye u wɑ. U ɡbɑ̃rɑru wɑ tɑ sɑ̃ɑ yee te sikerenɛ. U dɛkɑ wɑ durɔ win nɔmɑ sɔɔ. Yen dɛ̃ɛbu bu kɑ ɡɔm soonu nɔɔbɑ tiɑ nɛ. Adɑmɑ yen ɡɔm soo ten bɑɑtere tɑ dɛ̃ɛbu sosiwɑ kɑ nɔm wĩi teeru. Yen yɑsum mɑɑ kuɑ dɛkɑ tiɑ. Yen ɡunum mɑɑ kuɑ dɛkɑ tiɑ. \v 6 Mɑ u dɑ kɔnnɔwɔ ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ mɑ u yɔɔwɑ ɡen yɔɔtiɑɔ. Mɑ u kɔnnɔ ɡen yɑsum yĩirɑ. Mɑ mu kuɑ dɛkɑ tiɑ. Adɛrɔ ɡɑ wɑ̃ɑ dii ten suunu sɔɔ mɑ kɔ̃su yenu wɑ̃ɑ ɡen yɛ̃si yɛ̃sikɑɔ. \v 7 Kɔ̃su yee nin bɑɑteren dɛ̃ɛbu kɑ ten yɑsum mu nɛwɑ. Ye kpuro yɑ sɑ̃ɑwɑ dɛkɑ tiɑ. Bɑtumɑ ye yɑ nu kɑrɑnɛ yɑ sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu nɔɔbu. Gɑmbo ye yɑ wɑ̃ɑ dii sɔɔn kɔnnɔwɔ ɑ sere sɑ̃ɑ yerun tii du, yen yɑsum mu sɑ̃ɑwɑ dɛkɑ tiɑ. \v 8-9 Mɑ durɔ wi, u dii sɔɔ ɡe yĩirɑ. Gen ɡɑnɑn ɡunum mu sɑ̃ɑwɑ dɛkɑ nɔɔbɑ itɑ. Mɑ ɡen ɡɑni tɔɔkii yi mɑɑ sɑ̃ɑ ɡɔm soonu yiru kɔnnɔ ɡen sɔɔwɔ. Diru ɡɑrɑ wɑ̃ɑ sɑ̃ɑ yee ten bɔkuɔ. \v 10 Kɔ̃su yerun dii ni kpuro ni nu wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ nu nɛwɑ. Diɑ itɑ itɑwɑ yɑ wɑ̃ɑ ɑdɛrɔ ɡen beri berikɑɔ. Bɑtumɑ ye yɑ bu kɑrɑnɛ yɑ mɑɑ nɛwɑ. \v 11 Durɔ wi, u mɑɑ kɔnnɔ ɡen yɑsum yĩirɑ mɑ yɑ kuɑ ɡɔm soonu wɔkuru. Mɑ ɡen dɛ̃ɛbu bu kuɑ ɡɔm soonu wɔkurɑ itɑ. \v 12 Kɔ̃su yee nin bɑɑteren wuswɑɑɔ bɑ bɑtumɑ ɡɑɑ wĩɑ ɡɔm soo teeru. Kɔ̃su yee ten bɑɑteren ɡoonu nu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu nɔɔbɑ tiɑ tiɑ. \v 13 Durɔ wi, u yĩirɑ sɑɑ kɔ̃su yee teerun ɡɑnɑ sɔɔn di n kɑ ɡirɑri yirusen ɡɑnɑ sɔɔ te tɑ ɡbiikii te mɛɛrɑ. Mɑ n kuɑ ɡɔm soonu yɛndɑ nɔɔbu. \v 14 U mɑɑ dii sɔɔ ɡe yĩirɑ mɑ ɡɑ kuɑ ɡɔm soonu yɛndu. Dii ten berɑ ɡiɑ, sɑ̃ɑ yee ten yɑɑrɑ yɑ kɑ kɔnnɔ ɡe sikerenɛwɑ. \v 15 Bɑtumɑ ye yɑ wɑ̃ɑ kɔnnɔ ɡèn min di bɑ rɑ kɑ du n kɑ dɑ kɔnnɔ ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ sɔɔwɔ, yen dɛ̃ɛbu bu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu weerɑɑkuru. \v 16 Bɑ kɔ̃su yee nin fɛnɛntibɑ kuɑwɑ nɡe kɔkɔsɔ nin ɡɑni tɔɔkiiɔ kɑ mɑɑ ɡɑni yi yi nu burɑnɛ sɔɔ kɑ sere dii sɔɔ ɡen ɡɑni sɔɔ. Mɑ bɑ dii nin ɡɑnin sɔɔwɔ kpɑkpɑ wurusun weenɑsisu koosi ye yɑ kuɑ yen burɑru. \p \v 17 Yen biru durɔ wi, u kɑ nùn dɑ sɑ̃ɑ yee ten yɑɑrɑ tɔɔkɑɑɔ mi diɑ tɛnɑ yɑ wɑ̃ɑ. N deemɑ bɑ ɡɑ̃ɑnu tɑ̃wɑ nɡe simɑɑ bɑ kɑ yɑɑrɑ ye sikerenɑ. \v 18 Simɑɑ ye bɑ tɑ̃wɑ mi, yɑ wɑ̃ɑwɑ diɑ yen bɔkuɔ. Mɑ yɑ kɑ diɑ yen ɡɑni dɛ̃ɛbu nɛ. Adɑmɑ yɑ ǹ yɑɑrɑ sɔɔkɑɑ ɡunum turɑ. \v 19 Mɑ u bɑtumɑ yen dɛ̃ɛbu yĩirɑ sɑɑ kɔnnɔ ɡbiikuun sɔɔn di n kɑ ɡirɑri yɑɑrɑ sɔɔkɑɑn ɡɑnɑɔ mɑ n kuɑ ɡɔm soonu wunɔbu (100). U ye yĩirɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ kɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ. \v 20 Mɑ u mɑɑ yɑɑrɑ tɔɔkɑɑn kɔnnɔ ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑn dɛ̃ɛbu kɑ yɑsum yĩirɑ. \v 21 Kɔnnɔ ɡe, ɡɑ kɔ̃su yenu nɔɔbɑ tiɑ mɔ, itɑ itɑ ɡen ɑdɛrɔn yɛ̃si yɛ̃sikɑɔ. Gen ɡɑni yi, kɑ ɡen dii sɔɔ yɑ kɑ kɔnnɔ ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ dɛ̃ɛbu kɑ yɑsum nɛwɑ. \v 22 Yen fɛnɛntibɑ kɑ dii sɔɔ ɡe, kɑ kpɑkpɑ wurusun burɑ ni bɑ kuɑ mi, ye kpuro yɑ sɑ̃ɑwɑ tiɑ kɑ kɔnnɔ ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru mi. A kɑ dɑ yen kɔnnɔ ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ, kɑɑ yɔɔtiɑ yɔwɑ nɑɑ dɑbusɑnu nɔɔbɑ yiru. \v 23 Sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeun kɔnnɔn dee deeru, kɔnnɔ ɡɑɡɑ wɑ̃ɑ sɔɔwɔ ɡèn min di bɑ rɑ kɑ du yɑɑrɑ sɔɔkɑɑɔ. Kɔnnɔsu yiru yen bɑɑ sɔɔ yɑ sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu wunɔbu nɡe mɛ n sɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ. \v 24 Mɑ u kɑ mɑn dɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ mi kɔnnɔ ɡɑɡɑ wɑ̃ɑ. Mɑ u ɡen kɔ̃su yenu kɑ ɡen dii sɔɔ kɑ ɡen ɡɑni yĩirɑ. Ye kpuro yɑ kɑ kɔnnɔ siɔnɔɡiɑ nɛwɑ. \v 25 Kɔnnɔ ɡe, kɑ ɡen diɑ yɑ fɛnɛntibɑ mɔ yɑ kɑ sikerenɛ nɡe fɛnɛnti beɔnɔ. Gen dɛ̃ɛbu bu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu weerɑɑkuru. Gen yɑsum mɑɑ sɑ̃ɑ ɡɔm soonu yɛndɑ nɔɔbu. \v 26 Gen yɔɔtiɑ yɑ mɔwɑ nɑɑ dɑbusɑnu nɔɔbɑ yiru ɑ kɑ dɑ dii sɔɔ ɡen mi. Bɑ dii ten ɡɑni sɔɔkii burɑru kuɑwɑ kɑ kpɑkpɑ wurusun weenɑsisu. \v 27 Yɑɑrɑ sɔɔkɑɑ yɑ mɑɑ kɔnnɔ mɔ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ. Kɔnnɔsu yiru ye, yɑ tondinɛwɑ kɑ ɡɔm soonu weerɑɑkuru. \s1 Yɑɑrɑ kɑ kɔnnɔ sɔɔkisu \p \v 28 Durɔ wi, u kɑ mɑɑ mɑn dɑ yɑɑrɑ sɔɔkɑɑ yen mi, sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑn kɔnnɔn di. Mɑ u kɔnnɔ ɡe yĩirɑ u deemɑ yɑ nɛwɑ kɑ yɑɑrɑ tɔɔkɑɑn kɔnnɔsu. \v 29 Gen kɔ̃su yenu kɑ ɡen ɡɑni kɑ ɡen dii sɔɔ, ye kpuro yɑ nɛwɑ kɑ yɑɑrɑ tɔɔkɑɑn kɔnnɔsu. Kɔnnɔ ɡe, ɡɑ fɛnɛntibɑ mɔ bɑ kɑ sikerenɛ. Gen dɛ̃ɛbu bu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu weerɑɑkuru. Mɑ ɡen yɑsum mɑɑ sɑ̃ɑ ɡɔm soonu yɛndɑ nɔɔbu. \v 30 Kɔnnɔ ɡen dɛ̃ɛbu bu sɑ̃ɑ ɡɔm soonu weerɑɑkuru. Gen yɑsum mɑɑ sɑ̃ɑ ɡɔm soonu yɛndɑ nɔɔbu. \v 31 Dii sɔɔ ɡen kɔnnɔ ɡɑ mɛɛrɑwɑ yɑɑrɑ tɔɔkɑɑɔ. Bɑ ɡen ɡɑni sɔɔkii burɑru koosiwɑ kɑ kpɑkpɑ wurusun weenɑsisu. Gen yɔɔtiɑ ye, yɑ nɑɑ dɑbusɑnu mɔwɑ nɔɔbɑ itɑ. \v 32 Yen biru, u mɑɑ kɑ mɑn dɑ yɑɑrɑ sɔɔkɑɑ yen mi, sɑɑ kɔnnɔ ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑn di. Mɑ u kɔnnɔ ɡe yĩirɑ u deemɑ ɡɑ kɑ si u rɑɑ yĩirɑ mi nɛwɑ. \v 33 Gen dii sɔɔ kɑ ɡen ɡɑni kɑ ɡen kɔ̃su yenu, ye kpuro yɑ nɛwɑ kɑ kɔnnɔ si u rɑɑ yĩirɑ. Yen biru ɡɑ fɛnɛntibɑ mɔ yɑ kɑ sikerenɛ. Kɔnnɔ ɡen dɛ̃ɛbu bu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu weerɑɑkuru. Gen yɑsum mɑɑ ɡɔm soonu yɛndɑ nɔɔbu. \v 34 Gen dii sɔɔ ɡɑ yɑɑrɑ tɔɔkɑɑ mɛɛrɑwɑ. Mɑ bɑ ɡen ɡɑni sɔɔkii burɑru koosi kɑ kpɑkpɑ wurusun weenɑsisu. Mɑ ɡen yɔɔtiɑ yɑ nɑɑ dɑbusɑnu mɔ nɔɔbɑ itɑ. \p \v 35 U kɑ mɑɑ mɑn dɑ kɔnnɔ ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ. Mɑ u ɡu yĩirɑ. U deemɑ kɔnnɔ ɡe, kɑ si u rɑɑ yĩirɑ mi, su dɛ̃ɛbu kɑ yɑsum nɛwɑ. \v 36 Kɔnnɔ ɡe, ɡɑ mɑɑ kɔ̃su yenu mɔ kɑ ɡɑni yi yi nu burɑnɛ kɑ sere dii sɔɔ. Mɑ bɑ fɛnɛntibɑ kuɑ bɑ kɑ ɡu sikerenɑ. Gen dɛ̃ɛbu bu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu weerɑɑkuru, mɑ ɡen yɑsum mɑɑ sɑ̃ɑ ɡɔm soonu yɛndɑ nɔɔbu. \v 37 Dii sɔɔ ɡe, ɡɑ yɑɑrɑ tɔɔkɑɑ mɛɛrɑwɑ. Mɑ bɑ ɡen ɡɑni sɔɔkii burɑru koosi kɑ kpɑkpɑ wurusun weenɑsisu. Gen yɔɔtiɑn nɑɑ dɑbusɑnu sɑ̃ɑwɑ nɔɔbɑ itɑ. \p \v 38 Kɔnnɔ ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ ɡɑ diru ɡɑru mɔ te tɑ mɛɛrɑ ɡen dii sɔɔ ɡiɑ. Miyɑ bɑ rɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡinun yɑɑ kpɑkie. \v 39 Dii sɔɔ ɡen beri berikɑɔ tɔɔwɔ, tɑbulu yiru yiruwɑ yɑ wɑ̃ɑ. Tɑbulu ben wɔllɔwɑ bɑ rɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡinu kɑ torɑnun yɑ̃kunu kɑ yɑ̃ku ni bɑ rɑ kɑ torɑnu sɔmɛn yɑɑ sɑke. \v 40 Dii sɔɔ ɡen tɔɔwɔ, tɑbulu nnɛwɑ yɑ wɑ̃ɑ. À n dɔɔ kɔnnɔ ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ, kɑɑ kpĩ ɑ ye wɑ berɑ kɑ berɑ yiru yiru. \v 41 Tɑbulu nɔɔbɑ itɑwɑ bɑ mɔ yèn wɔllɔ bɑ rɑ yɑ̃ku yɑɑ ɡo. Bɑ ye yiwɑ nnɛ nnɛ kɔnnɔ ɡen beri berikɑɔ. \v 42 Tɑbulu yen nnɛ sɔɔrɑ bɑ rɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡinu sɔɔru ko. Bɑ ye kuɑ kɑ kpee ni bɑ dɑ̃kɑ. Yen dɛ̃ɛbu bu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soo teeru kɑ bɔnu, yen yɑsum mɑɑ sɑ̃ɑ ɡɔm soo teeru kɑ bɔnu, mɑ yen ɡunum mu sɑ̃ɑ ɡɔm soo teeru. Tɑbulu yen miyɑ bɑ rɑ yɑ̃ku sɔm yɑ̃nu yi. \v 43 Mɑ bɑ tɑbulu ye nɔɔ bɔki kuɑ nɔm tɑrɑrun yɑsum sɑkɑ. Tɑbulu yen wɔllɔwɑ bɑ rɑ yɑ̃ku yɑɑ sɔndi. \v 44 Yen biruwɑ durɔ wi, u kɑ mɑn dɑ yɑɑrɑ sɔɔkɑɑɔ. Mɑ nɑ diɑ yiru wɑ mi. Teerɑ wɑ̃ɑ kɔnnɔ ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ mɑ tɑ nɔɔ tĩi sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ. Teerɑ mɑɑ wɑ̃ɑ kɔnnɔ ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ mɑ ten kɔnnɔ ɡɑ mɑɑ tĩi sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ. \v 45 U mɑn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, dii tèn kɔnnɔ ɡɑ tĩi sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ mi, tɑ sɑ̃ɑwɑ yɑ̃ku kowobun diru be bɑ rɑ sɑ̃ɑ yerun sɔmburu ko. \v 46 Dii tèn kɔnnɔ ɡɑ mɑɑ tĩi sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ mi, tɑ sɑ̃ɑwɑ yɑ̃ku kowobuɡiru be bɑ rɑ yɑ̃kuru ko yɑ̃ku yerɔ. Mɑ u mɑɑ nɛɛ, Lefin bweseru sɔɔ, Sɑdɔkun bwese kɛrɑ yɑ koo kpĩ yu du sɑ̃ɑ yerɔ yu Yinni Gusunɔ sɑ̃. \s1 Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yeru \p \v 47 Durɔ wi, u sɑ̃ɑ yee ten yɑɑrɑ sɔɔkɑɑ kpuro yĩirɑ mɑ u deemɑ yen ɡoonu kpuro nu nɛwɑ. Yen dɛ̃ɛbu bu sɑ̃ɑ ɡɔm soonu wunɔbu (100) mɑ yen yɑsum mɑɑ sɑ̃ɑ ɡɔm soonu wunɔbu. Mɑ yɑ̃ku yerɑ wɑ̃ɑ sɑ̃ɑ yee ten kɔnnɔwɔ. \v 48 Mɑ u mɑɑ kɑ mɑn dɑ sɑ̃ɑ yee ten ɑdɛrɔwɔ mìn di bɑ rɑ kɑ du. Mɑ u ɑdɛrɔ ɡen ɡberebɑ yĩirɑ. Mɑ yen bɑɑyeren bɔɔrum mu sɑ̃ɑ ɡɔm soonu nɔɔbu. Kɔnnɔ ɡen yɑsum mu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu wɔkurɑ nnɛ. Gen yɛ̃sɑ bɑɑyeren dɑ̃ɑ yɑ mɑɑ sɑ̃ɑ ɡɔm soonu itɑ. \v 49 Adɛrɔ ɡen tiin dɛ̃ɛbu bu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu yɛndu. Mɑ ɡen yɑsum mɑɑ sɑ̃ɑ ɡɔm soonu wɔkurɑ tiɑ. Bɑ rɑ ɡu duwɑ kɑ yɔɔtiɑ ye yɑ nɑɑ dɑbusɑnu wɔkuru mɔ. Mɑ ɡɑ ɡbere mɔ berɑ kɑ berɑ tiɑ tiɑ. \c 41 \p \v 1 Durɔ wi, u kɑ mɑɑ mɑn dɑ sɑ̃ɑ yerun suunu sɔɔ. Mɑ u ye kpuro yĩirɑ. Adɛrɔ ɡen ɡɑnin sinum mu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu nɔɔbɑ tiɑ. \v 2 Kɔnnɔ ɡen yɑsum mɑɑ sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu wɔkuru, ɡen beri berikɑ nɔɔbu nɔɔbu. Mɑ u sɑ̃ɑ yee ten tii yĩirɑ. Ten dɛ̃ɛbu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu weeru. Mɑ ten yɑsum mɑɑ sɑ̃ɑ ɡɔm soonu yɛndu. \v 3 Yen biru u duɑ dii ten sɔɔwɔ u ten kɔnnɔn dɑ̃ɑ yĩirɑ, yɑ kuɑwɑ ɡɔm soonu yiru. Mɑ kɔnnɔ ɡen tiin yɑsum sɑ̃ɑ ɡɔm soonu nɔɔbɑ tiɑ. Mɑ ɡen ɡɑnin yɑsum beri berikɑɔ mu sɑ̃ɑ ɡɔm soonu nɔɔbɑ yiru yiru. \v 4 Mɑ u dii sɔɔ ɡen tii yĩirɑ, ɡen dɛ̃ɛbu kɑ ɡen yɑsum mu nɛwɑ. Yɑ sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu yɛndu. Mɑ u mɑn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɡɑ sɑ̃ɑwɑ dii te tɑ dɛɛre ɡem ɡem. \s1 Diɑ ye bɑ ɡɔri ɡɔri \p \v 5 Sɑ̃ɑ yee te, tɑ ɡɑni yiru mɔ, tiɑ sɔɔwɔ, tiɑ mɑɑ tɔɔwɔ. Mɑ durɔ wi, u ten ɡɑnɑ sɔɔkɑɑ yĩirɑ mɑ yen sinum mu kuɑ ɡɔm soonu nɔɔbɑ tiɑ. Mɑ bɑ dinu ɡɔri ɡɔri ɡɑni yiru yen bɑɑ sɔɔ bɑ kɑ sikerenɑ. \v 6 Dii ni, nu swɛɛnɛwɑ ɡidɑmbisɑ itɑ itɑ beri berikɑ. Gidɑmbisɑ bɑɑyeren diɑn ɡeerɑ sɑ̃ɑwɑ tɛnɑ. Dii nin ɡɑni yi kɑ tɔɔkɑɑɡinu mɑninɛ ɑdɑmɑ yi ǹ kɑ sɔɔkɑɑɡinu mɑninɛ. \v 7 Gidɑmbisɑ ye, yɑ yɑsum kerɑnɛ wɔllu ɡiɑ. Domi yen ɡɑnɑ tɔɔkɑɑ yɑ sinum kɑɑrɑ. Mɛyɑ n sɑ̃ɑ yɑ kɑ sɑ̃ɑ yee te sikerenɑ. Yen sɔ̃nɑ wɔllu ɡiɑ bɑtumɑ yɑ kpɑ̃ɑru bo yen sɔɔwɔ. Sɑɑ ɡidɑmbisɑ ye yɑ wɑ̃ɑ temɔn di, tɔnu koo kpĩ u yɔ u dɑ sere ye yɑ wɑ̃ɑ wɔllɔ u kun kpɑ kɑ swɑɑ ɡɑɑ. \v 8 Mɑ nɑ diɑ ye kpuron ɡunum mɛɛrɑ nɑ deemɑ ye bɑ ɡɔri ɡɔri mi, sɑɑ yen kpɛɛkpɛɛkun di, yen ɡunum mu sɑ̃ɑwɑ dɛkɑ nɔɔbɑ tiɑ tiɑ. \v 9 Diɑ yen ɡɑnɑ tɔɔkɑɑn sinum mu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu nɔɔbu. Diɑ ye bɑ ɡɔri ɡɔri sɑ̃ɑ yee ten yɛ̃si yɛ̃sikɑɔ, \v 10 kɑ yɑ̃ku kowobun diɑn bɑɑ sɔɔ, bɑ bɑtumɑ deri yèn yɑsum mu sɑ̃ɑ ɡɔm soonu yɛndu. \v 11 Diɑ ye bɑ ɡɔri ɡɔri mi, yɑ nɔɔ tĩiwɑ bɑtumɑ ye bɑ derin berɑ ɡiɑ. Kɔnnɔsu yiruwɑ yɑ wɑ̃ɑ mi. Teu sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ, teu mɑɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ. Gɑnɑ ye yɑ bɑtumɑ ye sikerenɛ, yen sinum mu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu nɔɔbu. \v 12 Sɑ̃ɑ yee ten sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ, diru ɡɑrɑ wɑ̃ɑ tɑ bɑtumɑ ye bɑ deri mi nɔɔ tĩi. Dii ten dɛ̃ɛbu bu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu wɛnɛ kɑ wɔkuru. Mɑ ten yɑsum mu sɑ̃ɑ ɡɔm soonu wɑtɑ kɑ wɔkuru. Ten ɡɑnɑn sinum mɑɑ sɑ̃ɑ ɡɔm soonu nɔɔbu. \v 13 Durɔ wi, u sɑ̃ɑ yee te yĩirɑ mɑ ten dɛ̃ɛbu kuɑ ɡɔm soonu wunɔbu (100). Bɑtumɑ ye bɑ mɑɑ deri mi, kɑ dii te bɑ bɑnɑ sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ mi, ye kpuro yɑ mɑɑ kuɑ ɡɔm soonu wunɔbu. \v 14 Sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ, sɑ̃ɑ yee ten dɛ̃ɛbu kɑ bɑtumɑ ye bɑ deri min yɑsum mu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu wunɔbu. \v 15 Mɑ u mɑɑ dii te tɑ wɑ̃ɑ sɑ̃ɑ yerun biruɔ yĩirɑ kɑ bɑtumɑ ye bɑ deri mɑ ye kpuro yɑ mɑɑ kuɑ ɡɔm soonu wunɔbu. \s1 Sɑ̃ɑ yee ten sɔɔwɔ \p Sɑ̃ɑ yee ten duu yeru kɑ dii dɛɛrɑru kɑ dii te tɑ dɛɛre ɡem ɡem mi, \v 16 bɑ ye kpuron ɡɑni kɑ fɛnɛntibɑn kɑdiribɑ dɑ̃ɑ bɛsi mɑniwɑ. Mɛyɑ bɑ mɑɑ kuɑ ɡidɑmbisɑ yebɑ sɔɔ. \v 17 Sɑ̃ɑ yee ten tɔɔwɔ kɑ ten sɔɔwɔ sɑɑ ten kɔnnɔn di sere kɑ dii te tɑ dɛɛre ɡem ɡem mi, bɑ ye kpuron ɡɑni burɑru koosiwɑ \v 18 kɑ wɔllun kɔ̃sobun weenɑsibu kɑ mɑɑ kpɑkpɑ wurusun weenɑsisu. Kpɑkpɑ wurusun weenɑsii si, kɑ wɔllun kɔ̃sobun weenɑsii be, bɑ yɔwenɛwɑ. \v 19 Wɔllun kɔ̃sobun weenɑsii ben bɑɑwure u wuswɑɑ mɔwɑ yiru. Wuswɛɛ yin tiɑ yɑ kɑ tɔnuɡiɑ weenɛ yɑ kpɑkpɑ wuru sin weenɑsi teu wuswɑɑ kisi. Wuswɑɑ tiɑ yɑ mɑɑ kɑ ɡbee sunɔɡiɑ weenɛ mɑ yɑ mɑɑ kpɑkpɑ wuru sin weenɑsi teu wuswɑɑ kisi. Nɡe mɛyɑ bɑ kɑ dii te kpuron ɡɑni burɑru kuɑ. \v 20 Bɑ wɔllun kɔ̃sobun weenɑsii be kɑ kpɑkpɑ wurusun weenɑsii si kuɑwɑ ten temɔ kɑ ten ɡɑniɔ kɑ ten kɔnnɔsun wɔllɔ. \v 21 Sɑ̃ɑ yee ten kɔnnɔn kɑdirin dɑ̃nu nu nɛwɑ. \p Dii te tɑ dɛɛre ɡem ɡem wuswɑɑɔ, ɡɑ̃ɑnu wɑ̃ɑ mi. \v 22 Nu sɑ̃ɑre nɡe yɑ̃ku yeru te bɑ kuɑ kɑ dɑ̃ɑ. Ten ɡunum mu sɑ̃ɑ ɡɔm soonu itɑ. Ten dɛ̃ɛbu mɑɑ ɡɔm soonu yiru. Bɑ tu nɔɔ bɔkɑ kuɑwɑ kɑ dɑ̃ɑ. Yerɑ durɔ wi, u mɑn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, tɑbulu ye bɑ rɑ n yii Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ yerɑ mi. \p \v 23 Dii dɛɛrɑru kɑ dii te tɑ dɛɛre ɡem ɡem nu mɔwɑ kɔnnɔsu yiru. \v 24 Gɑmbo sikɑnɛ yiruwɑ kɔnnɔ si, su mɔ. Ye kpuro yɑ rɑ n kɛniɑrewɑ. \v 25 Bɑ ɡɑmbo yen wɔllɔ wɔllun kɔ̃sobun weenɑsibu kɑ kpɑkpɑ wurusun weenɑsisu kuɑ nɡe mɛ bɑ kuɑ ɡɑni yi sɔɔ. Mɑ bɑ kɔbɛ kuɑ ten tɔɔwɔ dii dɛɛrɑ ten kɔnnɔwɔ. \v 26 Dii ten yɛ̃si yɛ̃sikɑɔ kɑ sere dii ni bɑ ɡɔri ɡɔri mi kɑ mɑɑ yen kɔbɛɔ, bɑ yen fɛnɛntibɑ kɔkɔrɔ dokeɑwɑ kɑ kpɑkpɑ wurusun weenɑsisu. \s1 Dinu ɡɑnu sɑ̃ɑ yee ten bɔkuɔ \c 42 \p \v 1 Durɔ wi, u kɑ mɑn dɑ sɑ̃ɑ yee ten yɑɑrɑ tɔɔkɑɑɔ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ, sere diɑ ye yɑ wɑ̃ɑ bɑtumɑ ye bɑ deri kɑ dii te tɑ wɑ̃ɑ sɑ̃ɑ yee ten biruɔn deedeeru. \v 2 Diɑ yen dɛ̃ɛbu bu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu wunɔbu (100) mɑ yen yɑsum mu sɑ̃ɑ ɡɔm soonu weerɑɑkuru. \v 3 Yen bee tiɑ yɑ bɑtumɑ ye bɑ deri mi nɔɔ kisi. Bɑtumɑ yen dɛ̃ɛbu bu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu yɛndu. Mɑ yɑ kɑ sɑ̃ɑ yee te sikerenɛ. Bee tiɑ, diɑ ye, yɑ mɑɑ yɑɑrɑ tɔɔkɑɑ ye bɑ simɑɑ doke nɔɔ kisi. Yɑ ɡidɑmbisɑ itɑ mɔ. Mɑ bɑ ye kɔbɛ kuɑ kuɑ. \v 4 Diɑ yen wuswɑɑɔ, bɑ bɑtumɑ deri ɡɔm soonu wɔkurun sɑkɑ. Mɑ bɑ swɑɑ wĩɑ ye sɔɔ ɡɔm soo teeru. Diɑ yen kɔnnɔsu su nɔɔ tĩiwɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ. \v 5 Diɑ ye yɑ wɑ̃ɑ wɔllɔ yɑ piiminu bo yɑ kere ye yɑ wɑ̃ɑ temɔ kɑ ye yɑ wɑ̃ɑ suunu sɔɔ. Domi kɔbɛ ye bɑ kuɑ mi, yɑ yen sukum kɑwɑwɑ. \v 6 Adɑmɑ yen kɔbɛ yɑ ǹ ɡberebɑ mɔ nɡe yɑɑrɑ yen dinun ɡberebɑ. Yen sɔ̃nɑ diɑ ye yɑ wɑ̃ɑ wɔllɔ yɑ ǹ suunukinu kɑ temkinu kpɑ̃ɑru turɑ. \v 7 Diɑ yen ɡɑnɑ ye yɑ yɑɑrɑ tɔɔkɑɑ mɛɛrɑ, yen dɛ̃ɛbu bu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu weerɑɑkuru. \v 8 Domi diɑ yen tiin dɛ̃ɛbu bu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu yɛndɑ nɔɔbu. Adɑmɑ sɑ̃ɑ yee ten berɑ ɡiɑ, yen dɛ̃ɛbu bu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu wunɔbu (100). \v 9 Bɑ̀ n wee sɑɑ yɑɑrɑ tɔɔkɑɑn di, kɔnnɔ ɡɑɡɑ wɑ̃ɑ diɑ yen temɔ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ ɡèn min di bɑ rɑ kɑ du. \v 10 Kɔnnɔ ɡe, ɡɑ wɑ̃ɑ mi yɑɑrɑ tɔɔkɑɑn ɡɑnɑ yɑ toruɑ. \p Diɑ mɑɑ wɑ̃ɑ yɑɑrɑ tɔɔkɑɑɔ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ bɑtumɑ ye bɑ deri kɑ dii te tɑ wɑ̃ɑ sɑ̃ɑ yee ten biruɔn deedeeru. \v 11 Diɑ yen wuswɑɑɔ, swɑɑ wɑ̃ɑ. Diɑ ye, yɑ kɑ ye yɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ weenɛ. Yen dɛ̃ɛbu kɑ yen yɑsum kɑ nɡe mɛ bɑ ye bɑnisinɑ kɑ yen kɔnnɔsu ye kpuro yɑ sɑ̃ɑwɑ tiɑ. \v 12 Nɡe mɛyɑ diɑ ye yɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑn kɔnnɔsu su sɑ̃ɑ. Kɔnnɔ ɡɑɡɑ wɑ̃ɑ swɑɑ yen duu yerɔ, yɑɑrɑ tɔɔkɑɑn ɡɑnɑɔ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ. Min diyɑ bɑ rɑ kɑ du. \v 13 Durɔ wi, u mɑn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, diɑ ye yɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ mi, kɑ ye yɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ mi, yɑ wɑ̃ɑwɑ Yinni Gusunɔn sɔ̃. Miyɑ yɑ̃ku kowo be bɑ rɑ du Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ bɑ ko n dɑ yɑ̃ku dĩɑ ni di. Diɑ ye, yɑ dɛɛrewɑ. Miyɑ bɑ koo mɑɑ kɛ̃nu yi kɑ yɑ̃ku yɑɑ ye bɑ kɑ torɑnun yɑ̃kunu kuɑ kɑ ni bɑ kɑ torɑnu sɔnwɑ. \v 14 Yɑ̃ku kowobu bɑ̀ n duɑ mi, bɑ ǹ yɑriɔ tɔɔwɔ kɑ ben yɑ̃nu. Bɑ koo ɡinɑ nu potiriwɑ. Domi yɑ̃ɑ ni, nu sɑ̃ɑwɑ sɑ̃ɑ yɑ̃nu. Ben tiin yɑ̃nɑ bɑ ko n dɑ doke bu kɑ dɑ sɑ̃ɑ yerun yɑɑrɑɔ mi tɔn be bɑ tie bɑ yɔ̃. \s1 Gɑni tɔɔkiin dɛ̃ɛbu \p \v 15 Sɑnɑm mɛ durɔ wi, u dii ten sɔɔwɔ yĩirɑ u kpɑ, yerɑ u derɑ nɑ yɑrɑ kɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑn kɔnnɔ. Mɑ u bɑtumɑ ye yɑ kɑ sɑ̃ɑ yee te sikerenɛ yĩirubu wɔri. \v 16 Yerɑ u sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑn berɑ yĩirɑ kɑ win dɛkɑ mɑ yɑ kuɑ dɛkɑ yen nɛɛrɑ wunɔbu (500). \v 17 Mɑ u mɑɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ yĩirɑ. Mɑ yɑ mɑɑ kuɑ dɛkɑ yen nɛɛrɑ wunɔbu. \v 18 U mɑɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ yĩirɑ mɑ yɑ kuɑ dɛkɑ yen nɛɛrɑ wunɔbu. \v 19 U mɑɑ yĩirɑ sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ mɑ mi ɡiɑn tii mɑɑ kuɑ dɛkɑ nɛɛrɑ wunɔbu. \v 20 Nɡe mɛyɑ u ɡɑnɑ yen ɡoonu nnɛ kpuro yĩirɑ u kɑ sikerenɑ. Yen dɛ̃ɛbu kɑ yen yɑsum mu nɛwɑ. Yen bɑɑyere dɛkɑ nɛɛrɑ wunɔbu. Gɑnɑ ye, yɑ sɑ̃ɑ yee te wunɑ nɛnɛm Yinni Gusunɔn sɔ̃. \s1 Gusunɔ \s2 u wurɑmɑ win sɑ̃ɑ yerɔ \c 43 \p \v 1 Durɔ wi, u kɑ Esekiɛli dɑ kɔnnɔ ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ. \v 2 Yerɑ Gusunɔ Isirelibɑn Yinnin yiiko yɑ nɑ sɑɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑn di. Mɑ win nɔɔ ɡɑ nɔɔrɑmɔ nɡe nim bɑkɑm. Mɑ tem mu win yiikon ɡirimɑ yibɑ. \v 3 Kɑ̃si te u wɑ mi, tɑ kɑ te u wɑ sɑnɑm mɛ Gusunɔ u kĩ u Yerusɑlɛmu kɑm koosiɑɡiru weenɛwɑ. Mɛyɑ tɑ mɑɑ kɑ kɑ̃si ni u wɑ Kebɑrin dɑɑrun bɔkuɔɡinu weenɛ. Mɑ u yiirɑ u wuswɑɑ tem ɡirɑri. \v 4 Mɑ Yinni Gusunɔn yiikon ɡirimɑ ye, yɑ duɑ sɑ̃ɑ yee te sɔɔ sɑɑ kɔnnɔ ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑn di. \v 5 Yerɑ Hunde nùn suɑ sɑɑ sɑ̃ɑ yee ten yɑɑrɑn di yɑ kɑ nùn dɑ sɔɔwɔ. Sɑɑ ye sɔɔrɑ Yinni Gusunɔn yiikon ɡirimɑ yɑ dii te yibumɔ. \v 6 Yerɑ u nuɑ ɡoo u kɑ nùn ɡɑri mɔ̀ sɑɑ dii ten min di. Mɑ durɔ wi u kɑ nùn wɑ̃ɑ mi, u yɔ̃ win bɔkuɔ. \v 7 Mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, tɔnun bii, yɑm miniwɑ nɛn sinɑ kitɑru. Miyɑ kon nɛn nɑɑsu sɔndi. Kon kɑ Isirelibɑ sinɑ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. Be kɑ ben sinɑmbu bɑ ǹ mɑɑ nɛn yĩsi dɛɛrɑ te sɑnkumɔ bɑ n bũnu ɡɑsirimɔ kɑ sere sinɑmbun ɡonu ni bɑ sikuɑ ɡunɡunu wɔllɔ mi bɑ rɑ yɑ̃kuru ko. \v 8 Domi ben sinɑm be, bɑ ben sinɑ kpɑɑrun kɔnnɔsu bɑkunɑsiɑ nɛn sɑ̃ɑ yerun kɔnnɔsun bɔkuɔ. Gɑnɑ tiɑ tɔnɑ yɑ nu kɑrɑnɛ. Mɛyɑ bɑ mɑɑ nɛn yĩsi dɛɛrɑ te disi doke kɑ ben dɑɑ kɔ̃sɑ ye bɑ kuɑ. Yen sɔ̃nɑ nɑ bu wɔri kɑ nɛn mɔru bɑkɑ. \v 9 Tɛ̃ ben bũu ɡɑsiribu bu koo nɔru ko kpɑ bu ben sinɑmbun ɡoo nin ɡɑri duɑri. Kpɑ nɑ n wɑ̃ɑ ben suunu sɔɔ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \p \v 10 Wunɛ tɔnun bii, ɑ Isirelibɑ dii ten kpunɑɑ sɔ̃ɔsio kpɑ bu sekuru wɑ ben torɑnun sɔ̃, kpɑ bu wɑ bu yen kpunɑɑ yen ɑsɑnsi mɛɛri. \v 11 Sekuru tɑ̀ n bu mwɑ yèn sɔ̃ bɑ tubɑ ye bɑ kuɑ, ɑ bu dii ten kpunɑɑ sɔ̃ɔsio nɡe mɛ bɑ koo tu bɑnisinɑ, ten dɛ̃ɛbu kɑ ten yɑsum kɑ ten kɔnnɔsu kɑ ten ɡɑnɑn burɑru kɑ ten woodɑbɑ, ɑ ye kpuro yoruo ben nɔni biru. Bɑ koo woodɑ ye kpuro swĩiwɑ ten bɑnɑ sɔɔ. Yeni yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ ten bɑnɑn woodɑ. \v 12 Guuru wɔllɔ bɑtumɑ ye yɑ kɑ bu sikerenɛ, bɑ koo ye ɡɑrisiwɑ dɛɛrɑ. Yeniwɑ yɑ sɑ̃ɑ dii ten woodɑ. \s1 Yɑ̃ku yeru kɑ yɑ̃kunu \p \v 13 Durɔ wi, u yɑ̃ku yeru yĩirɑ kɑ yĩirutiɑ ye yɑ kɑ ɡɔm soo teeru kɑ nɔm wĩi teeru nɛ. Wɔru ɡe ɡɑ kɑ yɑ̃ku yee te sikerenɛ ɡen yɑsum mu sɑ̃ɑwɑ yĩirutiɑ tiɑ. Mɑ yen dukum mu sɑ̃ɑ yĩirutiɑ tiɑ. Mɑ yen nɔɔ bɔkɑn biruɔ, yɑ sɑ̃ɑ ɡɔm soorun bɔnu. \v 14 Sɑɑ wɔru ɡen tem di n kɑ ɡirɑri sɑ̃ɑ yee ten temɔ yɑ kuɑ yĩirutii yiru. Mɑ yen yɑsum mu mɑɑ sɑ̃ɑ yĩirutiɑ tiɑ. Sɑɑ yɑ̃ku yee ten bɔkɑ piibun di n kɑ ɡirɑri ten bɔkɑ bɑkɑɔ, yɑ sɑ̃ɑwɑ yĩirutii nnɛ. Mɑ yen yɑsum mɑɑ sɑ̃ɑ yĩirutiɑ tiɑ. \v 15 Yɑ̃ku yee ten wɔllɔ mi bɑ rɑ dɔ̃ɔ sɔ̃re, ten ɡunum mu sɑ̃ɑwɑ yĩirutii nnɛ, mɑ bɑ kɑ̃ɑnu nnɛ kuɑ bɑ ɡirɑ tiɑ tiɑ ten ɡoonun yinnɑ yenɔ. \v 16 Yɑ̃ku yee ten ɡoonu nnɛ kpuro nu nɛwɑ. Nu sɑ̃ɑwɑ yĩirutii wɔkurɑ yiru yiru. \v 17 Ten bɔkɑ yirusen ɡoonu nnɛ kpuro nu nɛwɑ. Ni kpuro nu mɔwɑ yĩirutii wɔkurɑ nnɛ nnɛ. Mɑ bɑ wɔru kuɑ ye sɔɔ bɑ kɑ ye sikerenɑ yĩirutiɑ tiɑn yɑsum sɑkɑ. Bɔkɑ yen nɔɔ bɔkɑ yɑ sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soorun bɔnu. Mɑ yen yɔɔtii yi mɛɛrɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ. \p \v 18 Durɔ wi, u mɑɑ nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, tɔnun bii, ɑmɛniwɑ Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ. U nɛɛ, dɔmɑ te bɑ yɑ̃ku yee te bɑnɑ bɑ kpɑ, mɑ bɑ kĩ bu yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡinu ko kpɑ bu yɛm yɛ̃kɑ, woodɑ ye bɑ koo swĩi wee. \v 19 Lefibɑ sɔɔ, Sɑdɔkun bweseru sɔɔrɑ kɑɑ yɑ̃ku kowobu wunɑ bɑ n dɑ nùn yɑ̃kuru kue kpɑ ɑ bu nɑɑ kinɛ kpɛndu wɛ̃ torɑrun yɑ̃kurun sɔ̃. \v 20 Kpɑ ɑ ten yɛm suɑ ɑ yɛ̃kɑ yɑ̃ku yee ten kɑ̃ɑnu nnɛ ye sɔɔ kɑ ten ɡoonu nnɛ ye sɔɔ kɑ sere mɑɑ yen bɔkɑ yiruse ye sɔɔ ɑ kɑ sikerenɑ. Nɡe mɛyɑ kɑɑ kɑ yɑ̃ku yee te disi wɔkɑ kpɑ ɑ tu sɑ̃rɑsiɑ. \v 21 Kpɑ ɑ nɑɑ kinɛ ten yɑɑ suɑ ɑ doke dɔ̃ɔ sɔɔ bɑtumɑ ɡɑɑ sɔɔ ye bɑ sɔɔru kuɑ tɔɔwɔ. \v 22 Tɔ̃ru yiruse sɔɔ, kɑɑ kɑ boo kinɛru nɑwɑ te tɑ ǹ ɑlebu ɡɑɑ mɔ kpɑ ɑ kɑ tu yɑ̃kuru ko torɑrun sɔ̃. Nɡe mɛyɑ kɑɑ kɑ sɑ̃ɑ yee te sɑ̃rɑsiɑ nɡe mɛ ɑ rɑɑ kuɑ kɑ nɑɑ kinɛ te. \v 23 À n torɑrun yɑ̃ku te kuɑ ɑ kpɑ, kɑɑ mɑɑ nɑɑ kinɛru kɑ yɑ̃ɑ kinɛru suɑ ni nu kun ɑlebu ɡɑɑ mɔ. \v 24 Kpɑ ɑ kɑ nu dɑ wi, Yinni Gusunɔn mi ɑ kɑ yɑ̃kuru ko. Yɑ̃ku kowobu bɑ koo nin yɑɑ bɔru yɛ̃kɑwɑ kpɑ bu kɑ nùn ye yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡiru kuɑ. \v 25 Sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yirun bɑɑ sɔɔ tɔ̃ɔ bɑɑtere, kɑɑ n dɑ boo kinɛru kɑ nɑɑ kinɛru kɑ yɑ̃ɑ kinɛru ɡowɑ ɑ kɑ torɑrun yɑ̃kuru ko. \v 26 Nɡe mɛyɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru yen bɑɑ sɔɔ bɑ koo kɑ yɑ̃ku yee te sɑ̃rɑsiɑ kpɑ tɑ n wɑ̃ɑ wi, Yinni Gusunɔn sɔ̃. \v 27 Sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru yen biru, sɔ̃ɔ nɔɔbɑ itɑse, yɑ̃ku kowobu bɑ koo kpĩ bu den tɔmbu yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡinu kɑ siɑrɑbuɡinu kuɑ wi, Yinni Gusunɔn mi. Kpɑ u kɑ bɛɛ nɔnu ɡeu mɛɛri. Wi, Yinni Gusunɔwɑ u yeni ɡeruɑ. \s1 Sɑ̃ɑ yerun kɔnnɔ \s2 ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ \c 44 \p \v 1 Durɔ wi, u mɑɑ kɑ Esekiɛli dɑ tɔɔwɔ kɔnnɔ ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ. N deemɑ kɔnnɔ ɡe, ɡɑ kɛnuɑwɑ. \v 2 Yerɑ Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, kɔnnɔ ɡe, ɡɑ ko n kɛnuɑwɑ bɑ ǹ ɡu kɛniɑmɔ. Goo kun mɑɑ sɑrɔ mi, domi nɛ, Gusunɔ Isirelibɑn Yinniwɑ nɑ duɑ min di. Yen sɔ̃, ɡɑ ko n kɛnuɑwɑ. \v 3 Adɑmɑ bɛɛn kpɑro u koo kpĩ u sinɑ mi, u kɑ di nɛ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. Wiyɑ u koo mɑɑ kpĩ u du kɔnnɔ ɡen ɑdɛrɔn di kpɑ u yɑri min di. \s1 Bɑnɡo sɑribɑ bɑ ǹ duɔ \s2 Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ \p \v 4 Mɑ durɔ wi, u kɑ Esekiɛli dɑ kɔnnɔwɔ ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ sɑ̃ɑ yee ten dee deeru. Ye Esekiɛli u mɛɛrɑ yerɑ u wɑ wee Yinni Gusunɔn yiikon ɡirimɑ yɑ win sɑ̃ɑ yee te yibɑ. Mɑ u yiirɑ u wiru ten ɡirɑri. \v 5 Yerɑ Yinni Gusunɔ u nɛɛ, tɔnun bii, ɑ wunɛn lɑɑkɑri dokeo kpɑ ɑ mɛɛri sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ kɑ wunɛn tiin nɔni kpɑ ɑ swɑɑ dɑki ɑ nɔ ye kon nun sɔ̃ sɑ̃ɑ yee ten woodɑbɑn sɔ̃. A yen dubu kɑ yen yɑribun woodɑ nɔni dokeo. \p \v 6 A Isirelibɑ sɔ̃ɔwɔ be, be bɑ sɑ̃ɑ mɛm nɔɔ sɑribɑ ɑ nɛɛ, ben dɑɑ kɔ̃sɑ ye, yɑ den mɑn nuɑ. \v 7 Wee bɑ derɑ tɔn tuko bɑnɡo sɑribɑ be bɑ ǹ mɑn sɑ̃ɑmɔ bɑ duɑ nɛn sɑ̃ɑ yerɔ bɑ tu disi doke. Sɑnɑm mɛ be, Isirelibɑ bɑ mɑn yɑ̃kuru kuɑmmɛ kɑ pɛ̃ɛ kɑ yɑɑ ɡum kɑ yɑɑ yɛm, bɑ ku rɑ nɛn ɑrukɑwɑni mɛm nɔɔwɛ ben dɑɑ kɔ̃sɑn sɔ̃. \v 8 Ben tii bɑ ǹ nɛn sɑ̃ɑ yerun sɔmburu nɔni doke. Adɑmɑ sɔbɑ bɑ tu nɔmu sɔndiɑ. \v 9 Nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ nɛɛ, tɛ̃, sɔɔ ɡoo ù n wɑ̃ɑ ben suunu sɔɔ, mɑ u ǹ mɑn sɑ̃ɑmɔ, mɑ u ǹ mɑɑ bɑnɡo kue, u ǹ duɔ nɛn sɑ̃ɑ yeru mi. \s1 Woodɑ Lefibɑn sɔ̃ \p \v 10 Yenibɑn biru, Yinni Gusunɔ u mɑɑ nɛɛ, Lefi be bɑ rɑɑ kɑ mɑn tondɑ sɑnɑm mɛ Isirelibɑ bɑ mɑn deri mɑ bɑ dɑ bɑ bũnu swĩi, bɑ koo ben torɑnun ɑre mwɑ. \v 11 Bɑ ko n sɑ̃ɑwɑ nɛn sɑ̃ɑ yerun sɔm kowobu. Berɑ bɑ ko n dɑ n sɑ̃ɑ yee ten kɔnnɔsu mɑrɑ. Kpɑ bɑ n ten sɔmɑ mɔ̀. Beyɑ bɑ ko n dɑ Isirelibɑn yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑruɡirun yɑɑ sɑke kpɑ bɑ n wɑ̃ɑ nɛ Yinni Gusunɔn sɔ̃. \v 12 Wee tɛ̃, bɑ sɑ̃ɑ Isirelibɑn yɑ̃ku kowobu bũnun nuurɔ, mɑ bɑ derɑ Isirelibɑ bɑ torɑ. Yen sɔ̃, kon nɔmɑ suɑ n bu so kpɑ bu ben torɑnun ɑre mwɑ. \v 13 Nɑ ǹ mɑɑ wurɑmɔ bu mɑn susi bu Isirelibɑ yɑ̃kuru kuɑ. Bɑ ǹ mɑɑ duɔ nɛn sɑ̃ɑ yerun dii dɛɛrɑrɔ kɑ dii te tɑ dɛɛre ɡem ɡem mi. Bɑ koo sekuru wɑ kpɑ bu ben dɑɑ kɔ̃sɑn ɑre mwɑ. \v 14 Sɑ̃ɑ yerun nɛnubun sɔmɑ kon bu wɛ̃ bu ko. \s1 Woodɑ \s2 yɑ̃ku kowo tɔnwerobun sɔ̃ \p \v 15 Adɑmɑ yɑ̃ku kowobu Lefibɑ Sɑdɔkun bweseru sɔɔ, be bɑ sɔmburu kuɑ nɛn sɑ̃ɑ yerɔ sɑnɑm mɛ Isirelibɑ bɑ torɑ bɑ mɑn deri, beyɑ bɑ ko n dɑ mɑn susi bu yɑ̃kuru ko kɑ pɛ̃ɛ kɑ yɑɑ ɡum kɑ yɑɑ yɛm. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \v 16 Beyɑ bɑ ko n dɑ du nɛn sɑ̃ɑ yerɔ kpɑ bu susi nɛn tɑbuluɔ bu mɑn sɑ̃. Kpɑ bu nɛn sɑ̃ɑ yee ten sɔmburu nɔni doke. \v 17 Bɑ̀ n duɔ sɑ̃ɑ yee ten yɑɑrɑ sɔɔkɑɑɔ, kon de bɑ n sɑ̃ɑ yɑ̃nu dokewɑ ni bɑ kuɑ kɑ wɛ̃ɛ dɑmɡii. Bɑ̀ n sɔmburu mɔ̀ sɑ̃ɑ yee ten yɑɑrɑ mi kɑ sere ten tiin sɔɔwɔ bɑ ǹ yɑ̃nu dokemɔ ni bɑ kuɑ kɑ yɑ̃ɑ sɑnsu. \v 18 Bɑ ko n dɑwɑni bɔkuɑwɑ kpɑ bɑ n sokoto kpirinu deewɑ, ye kpuro yɑ n sɑ̃ɑ ye bɑ wesɑ kɑ wɛ̃ɛ dɑmɡii. Kpɑ bu ku rɑɑ kpɑkɑ sɛ̃ke bu ku kɑ wɛnyɑn sɔ̃. \v 19 Bu sere yɑri bu dɑ yɑɑrɑ mi Isirelibɑ bɑ mɛnnɛ, bɑ koo ɡinɑ ben yɑ̃ku yɑ̃ɑ ni potiriwɑ bu yi sɑ̃ɑ yeru mi. Kpɑ bu ku rɑɑ kɑ nu tɔmbu bɑbɑn sɔ̃ nu disi duurɑ. Sɑɑ ye, kpɑ bu ɡɑnu doke bu kɑ yɑrimɑ. \p \v 20 Yɑ̃ku kowobu bɑ ǹ wii pɔɔru potɑmɔ. Bɑ ǹ mɑɑ derimɔ ben seri yi dɛnyɑ. \v 21 Yɑ̃ku kowo ɡoo u ku rɑɑ tɑm nɔ u sere dɑ nɛn sɑ̃ɑ yerun yɑɑrɑ sɔɔkɑɑɔ. \v 22 Ben ɡoo u ku rɑɑ mɑɑ ɡɔmini ǹ kun mɛ kurɔ wi bɑ yinɑ suɑ kurɔ. Isirelibɑ sɔɔrɑ u koo wɔndiɑ wi u kun durɔ yɛ̃ suɑ. Adɑmɑ u koo kpĩ u yɑ̃ku kowo ɡoon ɡɔmini suɑ. \p \v 23 Bɑ koo nɛn tɔmbu sɔ̃ɔsiwɑ ye yɑ sɑ̃ɑ nɛ Gusunɔɡiɑ kɑ ye yɑ ǹ sɑ̃ɑ nɛɡiɑ. Yeyɑ, ye yɑ dɛɛre kɑ ye yɑ ǹ dɛɛre. \v 24 Berɑ bɑ koo nɛn tɔmbu siriɑ nɡe mɛ nɛn woodɑbɑ bɑ ɡeruɑ. Kpɑ bu nɛn woodɑbɑ mɛm nɔɔwɑ kɑ nɛn tɔ̃ɔ bɑkɑ ni nɑ bu wɛ̃, kpɑ bu nɛn tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru bɛɛrɛ wɛ̃. \p \v 25 Yɑ̃ku kowo u ku ɡoon ɡoru bɑbɑ kpɑ u ku rɑɑ tii disi doke. Adɑmɑ u koo kpĩ u win tiin tundon ɡoru bɑbɑ kɑ win mɛroɡiru kɑ win bibuɡinu kɑ win mɔɔɡiru kɑ win wɔnɔɡiru kɑ win sesu wi u kun durɔ yɛ̃ɡiru. \v 26 Ù n tii dɛɛrɑsiɑ ɡoo ten sɔ̃, sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruwɑ u koo ko u sere win sɔmburu tore. \v 27 Dɔmɑ te u koo du dii te tɑ dɛɛre mi, u koo ɡinɑ win tiin torɑnun yɑ̃kuru ko. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \v 28 Wee ye yɑ ko n sɑ̃ɑ ben tubi. Nɛnɑ bɑ koo sɔmburu kuɑ. Bɑ ǹ bu tem ɡɑm wɛ̃ɛmɔ bɑ n mɔ Isireliɔ. Nɛnɑ ko nɑ n sɑ̃ɑ nɡe ben tem kɔsire. \v 29 Ye bɑ kɑ torɑrun yɑ̃kunu kɑ yɑ̃ku ni bɑ rɑ kɑ torɑnu sɔmɛ kuɑ kɑ kɛ̃ɛ ni bɑ kɑ nɑɑmɔ kɑ sere ye bɑ yi nɛ, Yinni Gusunɔn sɔ̃, ye kpuro yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ ben dĩɑnu. \v 30 Dĩɑ ɡbiikii ni bɑ koo kɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑɑwɑ, nu koo kowɑ yɑ̃ku kowobuɡinu. Isirelibɑ bɑ ko n dɑ ben dĩɑ bimin som ɡem yɑ̃ku kowobu wɛ̃wɑ kpɑ n bu domɑru kuɑ. \v 31 Adɑmɑ yɑ̃ku kowobu bɑ ǹ yɑɑ ɡoru ǹ kun mɛ ɡunɔ ɡoru dimɔ ǹ kun mɛ ye ɡɑ̃ɑnu kɑsukɑ nu ɡo. \s1 Tem mɛ bɑ koo wunɑ nɛnɛm \c 45 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u mɑɑ nɛɛ, sɑnɑm mɛ bɑ koo Isirelibɑn bwese kɛri yi tem bɔnu kuɑ, bɑ koo tem ɡɑm wunɑwɑ mu n sɑ̃ɑ kɛ̃ru te bɑ Yinni Gusunɔ wɛ̃. Tem mɛn dɛ̃ɛbu ko n sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu nɔrɔbun subɑ yɛndɑ nɔɔbu (25.000). Mɛn yɑsum mɑɑ ɡɔm soonu nɔrɔbun subɑ wɔkuru (10.000). Mɛ kpuro mu ko n sɑ̃ɑwɑ mɛ bɑ wunɑ bɑ yi Yinni Gusunɔn sɔ̃. \v 2 Tem mɛ sɔɔrɑ bɑ koo bɑtumɑ wunɑ sɑ̃ɑ yerun sɔ̃. Yen dɛ̃ɛbu kɑ yen yɑsum mu ko n nɛwɑ mu n sɑ̃ɑ dɛkɑ nɛɛrɑ wunɔm wunɔm (500) kpɑ bu mɑɑ bɑtumɑ ɡɑɑ deri mi, bu kɑ sikerenɑ yɑ n sɑ̃ɑ ɡɔm soonu weerɑɑkuru. \v 3 Bɑ koo mɑɑ bɑtumɑ ɡɑɑ wunɑ ɡbiikɑɑ ye sɔɔ mi bɑ koo Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yeru swĩi. Yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ nɛnɛm Yinni Gusunɔn sɔ̃ tem mɛ sɔɔ. \v 4 Yerɑ yɑ ko n sɑ̃ɑ yɑ̃ku kowobuɡiɑ be, be bɑ rɑ Yinni Gusunɔ sɔmburu kue sɑ̃ɑ yerɔ. Miyɑ ben diɑ ko n wɑ̃ɑ kɑ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yeru. \v 5 Bɑtumɑ mi Lefibɑ bɑ ko n wɑ̃ɑ yen dɛ̃ɛbu ko n sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu nɔrɔbun subɑ yɛndɑ nɔɔbu (25.000). Yen yɑsum mɑɑ ɡɔm soonu nɔrɔbun subɑ wɔkuru (10.000). Kpɑ bu diɑ yɛndu ko mi. \v 6 Yinni Gusunɔn bɑtumɑ yen deedeeru, bɑ koo mɑɑ bɑtumɑ ɡɑɑ wunɑ mi Isirelibɑ bɑ koo ben diɑ bɑni. Bɑtumɑ yen dɛ̃ɛbu bu ko n sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu nɔrɔbun subɑ yɛndɑ nɔɔbu (25.000) kpɑ yen yɑsum mu n sɑ̃ɑ ɡɔm soonu nɔrɔbun subɑ nɔɔbu (5.000). \v 7 Bɑ koo mɑɑ bɑtumɑ ɡɑɑ wunɑ ben kpɑron sɔ̃. Yɑ ko n wɑ̃ɑwɑ Isirelibɑɡiɑn nɔɔwɔ kɑ sere mɑɑ Yinni Gusunɔɡiɑn nɔɔwɔ. Bɑtumɑ ye, yɑ koo dɑwɑ sɑɑ sɔ̃ɔ duu yerun di n kɑ ɡirɑri nim wɔ̃kuɔ, sɑɑ mɑɑ sɔ̃ɔ yɑri yerun di sere kɑ mi Isirelibɑn tem mu yɔ̃rɑ. Yen dɛ̃ɛbu bu ko n kɑ Isirelibɑn bwese kɛrɑ tiɑn tem nɛwɑ. \v 8 Nɡe mɛyɑ kpɑrobu bɑ ko n ben tem mɔ Isireliɔ. Bɑ ǹ mɑɑ nɛn tɔmbu dɑm dɔremɔ bu beɡim mwɑ. Bɑ koo bu mu deriɑwɑ. \s1 Sinɑ bokon sɑriɑ kɑ tɔmbuɡiɑ \p \v 9 Wee ye nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡeruɑ. Nɑ nɛɛ, bɛɛ Isirelibɑn sinɑ bibu yɑ den turɑ. I de wɔrɑru kɑ dɑm dɔrebu bu kpe. I ɡem kɑ woodɑ swĩiyɔ kpɑ i ku mɑɑ nɛn tɔmbu wɔrɑri ye bɑ mɔ. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \p \v 10 I de bɛɛn kilobɑ kɑ bɛɛn yĩirutinu nu n sɑ̃ɑ dee dee. \v 11 Sɑkɑku ɡe bɑ rɑ kɑ dĩɑ bimi yĩire bɑ mɔ̀ efɑ kɑ ɡe bɑ rɑ kɑ ɡɑ̃ɑ yɑrum yĩire bɑ mɔ̀ bɑti, i de ni kpuro nu n nɛ. Kpɑ ye kpuro yɑ n sɑ̃ɑ sɑkɑku ɡe bɑ mɔ̀ homɛrin bɔnu wɔkurun tiɑ. \v 12 Sii ɡeesun ɡobi sikili tiɑ yɑ n mɑɑ sɑ̃ɑ ɡobi yi bɑ mɔ̀ ɡerɑ yɛndu, kpɑ sikilin ɡobi wɑtɑ yɑ n mɑɑ sɑ̃ɑ minu tiɑ. \p \v 13 Wee kɛ̃ɛ ni i ko i n dɑ wɛ̃. Ì n bɛɛn ɑlikɑmɑ kɑ dĩɑ bimɑ ye bɑ mɔ̀ ɔɔsu ɡɑ̃, i ko efɑn bɔnu nɔɔbɑ tiɑn sube teeru suɑwɑ homɛri tiɑ sɔɔ. \v 14 Ì n mɑɑ ɡum wɛ̃ɛmɔ, i ko i mu yĩirewɑ kɑ sɑkɑku ɡe bɑ mɔ̀ bɑti. Bɑti wɔkuru tɑ sɑ̃ɑwɑ homɛri tiɑ. Homɛri kɑ kɔri yɑ sɑ̃ɑwɑ tiɑ. Bɑtin bɔnu wɔkurun tiɑ i ko i wunɑ. \v 15 Isireliɔ, yɑ̃ɑ ɡɔ̃ɔ sɔɔ, yɑ̃ɑnu ɡoobu (200) nù n wɑ̃ɑ, yɑ̃ɑ teerɑ i ko i wɛ̃ kɛ̃run sɔ̃ ǹ kun mɛ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡirun sɔ̃ ǹ kun mɛ siɑrɑbun yɑ̃kurun sɔ̃. Nɡe mɛyɑ nɛ, Yinni Gusunɔ kon kɑ bɛɛ bɛɛn torɑnu suuru kuɑ. Nɛ Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \p \v 16 Isirelibɑ kpurowɑ bɑ ko n dɑ ben kpɑro kɛ̃ɛ te wɛ̃. \v 17 Domi wiyɑ u ko n dɑ yɑ̃ku nin wunɑnɔsu ko Isirelibɑn sɔ̃ suru kpɑo bɑɑwure sɔɔ kɑ tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru sɔɔ, tɔ̃ɔ bɑkɑru bɑɑtere sɔɔ ɡesi. Yɑ̃ku ni bɑ ko n dɑ ko mi, niyɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡinu kɑ kɛ̃nu kɑ yɑ̃ku ni bɑ rɑ ko kɑ ɡberun dĩɑnu kɑ torɑrun yɑ̃kunu kɑ sere siɑrɑbun yɑ̃kunu. \s1 Yɑ̃ku yerun dɛɛrɑsiɑbu \p \v 18 Amɛniwɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡeruɑ. Nɑ nɛɛ, suru ɡbiikoon tɔ̃ɔ ɡbiikiru, bɑ koo nɑɑ kinɛru suɑ te tɑ ǹ ɑlebu ɡɑɑ mɔ. Kpɑ bu kɑ sɑ̃ɑ yee te disi wɔkɑ. \v 19 Yɑ̃ku kowo u koo nɑɑ yen yɛm suɑ kpɑ u yɛ̃kɑ sɑ̃ɑ yee ten kɔnnɔn kɑdiribɑ sɔɔ kɑ sere yɑ̃ku yerun ɡoonu nnɛn nɔɔ bɔkɑn wɔllɔ kɑ sere dii yɑɑrɑ ye yɑ wɑ̃ɑ sɔɔwɔn kɔnnɔwɔ kɑdiribɑ sɔɔ. \v 20 Suru win sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruse sɔɔ, bɑ koo mɑɑ yɑ̃kuru ko be bɑ torɑ bɑ ǹ kɑ bɑɑrun sɔ̃. Nɡe mɛyɑ bɑ koo kɑ sɑ̃ɑ yee te sɑ̃rɑsiɑ. \p \v 21 Suru ɡbiikoon sɔ̃ɔ wɔkurɑ nnɛse sɔɔrɑ bɑ koo Gɔɔ sɑrɑribun tɔ̃ɔ bɑkɑru di. Bɑ koo tɔ̃ɔ te diwɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru. Pɛ̃ɛ ye bɑ kun seeyɑtiɑ dokewɑ bɑ koo di tɔ̃ɔ ni sɔɔ. \v 22 Yen dɔmɑ te, Isirelibɑn kpɑro u koo nɑɑ kinɛru ɡowɑ win torɑnu kɑ win tɔmbuɡinun sɔ̃. \v 23 Sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru ye sɔɔ, tɔ̃ɔ bɑɑtere kɛtɛ kinɛnu nɔɔbɑ yiru kɑ yɑ̃ɑ kinɛnu nɔɔbɑ yiruwɑ u koo ɡo u kɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡinu ko. Kpɑ u mɑɑ boo kinɛnu nɔɔbɑ yiru ɡo torɑnun yɑ̃kunun sɔ̃, yen ɡɑɑ yɑ kun ɑlebu ɡɑɑ mɔ. \v 24 Yen biru ɑlikɑmɑn som kilo tɛnɑ kɑ ɡum ditiri nɔɔbɑ tiɑ bɑ koo sɔndi nɑɑ kɑ yɑ̃ɑru bɑɑteren wɔllɔ. \p \v 25 Suru nɔɔbɑ yirusen sɔ̃ɔ wɔkurɑ nɔɔbuse sɔɔ, tɔ̃ɔ bɑkɑrun sɑnɑm, yɑ̃ku tee niyɑ bɑ koo ko sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru ye sɔɔ kɑ yen som mɛ, kɑ ɡum mɛ. \s1 Woodɑ \s2 ye Isirelibɑn kpɑro u koo swĩi \c 46 \p \v 1 Nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ nɛɛ, sɑ̃ɑ yerun yɑɑrɑ sɔɔkɑɑn kɔnnɔ ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ, ɡɑ ko n kɛnuɑwɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ tiɑ yè sɔɔ bɑ rɑ sɔmburu ko. Adɑmɑ bɑ koo ɡu kɛniɑwɑ tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru sɔɔ kɑ sere mɑɑ suru kpɑo ù n yɑrɑ. \v 2 Isirelibɑn kpɑro u koo duwɑ sɑɑ kɔnnɔ ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ tɔɔwɔn di kpɑ u nɑ u yɔ̃rɑ kɔnnɔ ɡen kɑdirin bɔkuɔ sɑnɑm mɛ yɑ̃ku kowobu bɑ nùn yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡiru kɑ siɑrɑbun yɑ̃kuru kuɑmmɛ. Sɑɑ ye sɔɔ, u ko n yiirewɑ kɔnnɔ ɡen mi. Yen biru kpɑ u yɑri. Bɑ ǹ kɔnnɔ ɡe kɛnumɔ sere yokɑ. \v 3 Isirelibɑ bɑ koo nɑ bu kpunɑwɑ bu Yinni Gusunɔ bɛɛrɛ wɛ̃ kɔnnɔ ɡen mi tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru sɔɔ kɑ sere mɑɑ suru kpɑo bɑɑwure sɔɔ. \p \v 4 Tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡii te sɔɔ, sinɑ boko u koo yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡiru ko kɑ yɑ̃ɑ kpɛmminu nɔɔbɑ tiɑ kɑ sere mɑɑ yɑ̃ɑ kinɛ teeru. Ni kpuro nu kun ɑlebu ɡɑɑ mɔ. \v 5 U koo mɑɑ ɑlikɑmɑn som kilo tɛnɑ sɔndi yɑ̃ɑ kinɛru bɑɑteren wɔllɔ kɑ sere mɑɑ ɡum ditiri nɔɔbɑ tiɑ som mɛn wɔllɔ. Som mɛ u kĩwɑ u koo sɔndi yɑ̃ɑ kpɛmminu wɔllɔ. \v 6 Suru kpɑo ù n yɑrɑ, u koo nɑɑ kinɛ kpɛndu ɡowɑ te tɑ ǹ ɑlebu mɔ kɑ yɑ̃ɑ kpɛmminu nɔɔbɑ tiɑ kɑ yɑ̃ɑ kinɛ teeru, ni kpuro nu kun ɑlebu mɔ. \v 7 Mɛyɑ u koo mɑɑ ɑlikɑmɑn som kilo tɛnɑ sɔndi nɑɑ kinɛru bɑɑteren wɔllɔ kɑ yɑ̃ɑ kinɛru bɑɑteren wɔllɔ. U koo ɡum ditiri nɔɔbɑ tiɑ doke som mɛ sɔɔ kpɑ u yɑ̃ɑ kpɛmmii nin wɔllɔ som sɔndi mɛ u kĩ. \v 8 Ben kpɑro u koo duwɑ sɑɑ dii yɑɑrɑn kɔnnɔn di. Min diyɑ u koo mɑɑ kɑ yɑri. \v 9 Adɑmɑ Isirelibɑ bɑ̀ n mɑn sɑ̃ɑru nɑ tɔ̃ɔ bɑkɑru ɡɑru sɔɔ, be bɑ duɑ sɑɑ kɔnnɔ ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑn di, bɑ koo yɑriwɑ kɑ kɔnnɔ ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ. Be bɑ mɑɑ duɑ sɑɑ kɔnnɔ ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑn di, bɑ koo yɑriwɑ kɑ kɔnnɔ ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ. Goo kun yɑriɔ kɔnnɔ ɡe u kɑ duɑn di. \v 10 Ben kpɑro u koo du sɑnɑm mɛ bɑ duɔ kpɑ u yɑri sɑnɑm mɛ bɑ yɑriɔ. \s1 Yɑ̃kunun woodɑ \p \v 11 Tɔ̃ɔ bɑkɑnun sɑnɑm, bɑ̀ n yɑ̃kuru mɔ̀ kɑ nɑɑ kinɛru kɑ yɑ̃ɑ kinɛru, ɑlikɑmɑn som kilo tɛnɑ bɑ ko n dɑ sɔndi sɑbe nin bɑɑteren wɔllɔ kɑ ɡum ditiri nɔɔbɑ tiɑ. Adɑmɑ ǹ n yɑ̃ɑ kinɛ kpɛndun nɑ bɑ kɑ mɔ̀, som mɛ̀n nɔɔ bɑ kĩwɑ bɑ koo kɑ nɑ. \p \v 12 Ben kpɑro ù n ɡɔ̃ru doke u yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡiru ǹ kun mɛ siɑrɑbun yɑ̃kuru ko, bɑ ko n dɑ nùn kɔnnɔ ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ kɛniɛwɑ. U koo tu kowɑ nɡe mɛ u rɑ ko tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru sɔɔ. Ù n yɑrɑ u doonɑ kpɑ bu kɔnnɔ ɡe kɛnɛ. \p \v 13 Tɔ̃ɔ bɑɑtere bɑ ko n dɑ Yinni Gusunɔ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡiru kuewɑ kɑ yɑ̃ɑru wɔ̃ɔ tiɑɡiru te tɑ ǹ ɑlebu ɡɑɑ mɔ. Bɑ ko n dɑ tu kowɑ bururu bɑɑtere. \v 14 Bururu bɑɑtere, bɑ ko n dɑ yɑ̃kuru kowɑ kɑ som kilo nɔɔbu ye bɑ burinɑ kɑ ɡum ditiri yiru. Mɛyɑ bɑ ko n dɑ tu ko tɔ̃ɔ bɑɑtere sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \v 15 Nɡe mɛyɑ bururu bɑɑtere bɑ ko n dɑ Yinni Gusunɔ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡiru kue kɑ yɑ̃ɑ kinɛ kpɛndu kɑ som kɑ sere mɑɑ ɡum. Mɛyɑ bɑ ko n dɑ tu ko sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \s1 Ye n sɑ̃ɑ Isirelibɑn kpɑron \s2 bibuɡiɑ \p \v 16 Amɛniwɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡeruɑ. Nɑ nɛɛ, Isirelibɑn kpɑro ù n win bibun turo tem kɑ̃, tem mɛ, mu koo kowɑ bii win bibun bweseruɡim. \v 17 Adɑmɑ ù n win yoo tem kɑ̃, yɑkiɑbun wɔ̃ɔ ɡɑ̀ n turɑ yoo wi, u ǹ ko n mɑɑ tem mɛ mɔ. Sɑɑ ye sɔɔ, mu koo kowɑ wi, kpɑro wiɡim. Win bibu tɔnɑwɑ bɑ koo kpĩ bu win tem tubi di. \v 18 Kpɑro wi, u ku rɑɑ win tɔmbu tem mwɑɑri. Ye u koo win bibu wɛ̃ kpuro u de yɑ n wee win mɔrun di. Kpɑ nɛn tɔmbu sɔɔ ɡoo u ku rɑɑ kɑ win tem biɑ. \s1 Sɑ̃ɑ yerun doo koo yeru \p \v 19 Durɔ wi, u kɑ Esekiɛli dɑ dirɔ te tɑ wɑ̃ɑ yɑ̃ku kowobun sɔ̃ sɑ̃ɑ yerɔ. U duɑ sɑɑ kɔnnɔ ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑn di. Yen sɔɔ mi, ɑyeru ɡɑrɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ. \v 20 Mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑye te, tɑ sɑ̃ɑwɑ mi yɑ̃ku kowobu bɑ ko n dɑ torɑnun yɑ̃ku yɑɑ yike kpɑ bu som mɛ bɑ kɑ yɑ̃kunu kuɑ sɔmɛ. Nɡe mɛyɑ bɑ ǹ mɑɑ kɑ yi dɔɔ tɔɔwɔ Isirelibɑ bu sere ye bɑbiri. Domi yɑ sɑ̃ɑwɑ Yinni Gusunɔɡiɑ. \p \v 21 Yen biru u mɑɑ kɑ nùn dɑ yɑɑrɑ tɔɔkɑɑɔ. Mɑ bɑ dɑ yen ɡoonu nnɛ ye kpuron mi. Mɑ u deemɑ bɑ bɑtumɑ ɡɑɑ wĩɑ ɡoo ten bɑɑteren mi. \v 22 Bɑtumɑ yen bɑɑyeren dɛ̃ɛbu bu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu weeru mɑ yen yɑsum mɑɑ sɑ̃ɑ ɡɔm soonu tɛnɑ. Ye nnɛ ye kpuro yɑ nɛwɑ. \v 23 Bɑ ɡɑnɑ kuɑ bɑ kɑ ye nnɛ ye kpuro sikerenɑ. Mɑ bɑ dosu ɡirɑ ɡɑnɑ ye sɔɔ. \v 24 Mɑ durɔ wi, u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, yɑ sɑ̃ɑwɑ mi sɑ̃ɑ yee ten sɔm kowobu bɑ ko n dɑ yɑɑ yike ye tɔmbɑ kɑ yɑ̃kuru nɑ. \s1 Dɑɑ te tɑ yɑrimɔ \s2 sɑɑ sɑ̃ɑ yerun di \c 47 \p \v 1 Yen biru durɔ wi, u kɑ Esekiɛli ɡɔsirɑ sɑ̃ɑ yerun kɔnnɔwɔ. Yerɑ nim mu kurɑmɔ dii ten kɔnnɔn tem di sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ. Domi dii ten kɔnnɔ ɡɑ mɛɛrɑwɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ. Mɑ nim mɛ, mu kokumɔ mu dɔɔ sɑ̃ɑ yerun nɔm ɡeu ɡiɑ yɑ̃ku yerun sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ. \v 2 Mɑ u mɑɑ kɑ nùn dɑ kɔnnɔ, ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ. Mɑ bɑ besirɑ bɑ dɑ tɔɔwɔ sere kɔnnɔwɔ ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ. Mɑ Esekiɛli u wɑ nim mɛ, mu kokumɔwɑ nɔm ɡeu ɡiɑ. \v 3 Durɔ wi, u dɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ. N deemɑ u wɛ̃ɛ nɛni win nɔmɑɔ. Nɡe mɛ u dɔɔ, u yɑm mi yĩirɑ ɡɔm soonu nɔrɔbu (1.000). Mɑ u Esekiɛli tɔburɑsiɑ. Mɑ nim mɛ, mu nɑ sere win nɑɑ wĩinɔ. \v 4 Yen biru u mɑɑ ɡɔm soonu nɔrɔbu yĩirɑ. Mɑ u derɑ Esekiɛli u nim mɛ tɔburɑ. Mɑ nim mɛ, mu nɑ sere win dũu wĩinɔ. Mɑ u mɑɑ susi u yĩirɑ ɡɔm soonu nɔrɔbu. Mɑ mu nɑ sere win pɔrɑɔ. \v 5 Mɑ u mɑɑ yĩirɑ ɡɔm soonu nɔrɔbu mi n sɑ̃ɑ nim bwee bɑkɑru te Esekiɛli u ǹ kpɛ̃ u tɔburɑ. Domi nim mɛ, mu duku. Goo kun kpɛ̃ u mu tɔburɑ mɑ n kun mɔ kɑ kɛ̃ɛri. \v 6 Mɑ u Esekiɛli sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, tɔnun bii, ɑ ye kpuro mɛɛrɑ sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ? \p Mɑ u kɑ nùn wurɑmɑ dɑɑ ten bɔ̃ɔwɔ. \v 7 Ye u kɑ nùn turɑ mi, yerɑ u wɑ dɑ̃nu nu dɑbi dɑɑ ten ɡoo ɡookɑɔ. \v 8 Mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nim mɛ, mu koo kokuwɑ mu dɑ wɔɔ berɑ ye yɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑɔ kɑ wɔwɑ ye bɑ mɔ̀ Arɑbɑɔ kpɑ mu sere dɑ nim wɔ̃kuɔ. Mɛyɑ mu koo nim wɔ̃kun nim dɛɛrɑsiɑ. \v 9 Mi nim mɛ, mu ɡesi duɑ kpuro, hunde koni ye yɑ wɑ̃ɑ mi yɑ ko n wɑ̃ɑru mɔwɑ. Kpɑ swɛ̃ɛ yi n dɑbi. Domi mi nim mɛ, mu duɑ kpuro mu koo mɛ mu tie dɛɛrɑsiɑwɑ. \v 10 Sɑɑ Enɡɛdin di n kɑ dɑ Eni Eɡɑlɑimuɔ, surɔkɔbɑ bɑ ko n dɑ n wɑ̃ɑwɑ mi, bɑ n yɑ̃ɑkoronu keewɑ dɑɑ ten ɡoorɔ. Tɑ ko n swɛ̃ɛ bwese bwesekɑ mɔwɑ nɡe nim wɔ̃ku ɡe bɑ sokumɔ Mɛditerɑnɛ. Swɛ̃ɛ yi, yi ko n dɑbi. \v 11 Adɑmɑ bɑ koo ten dɑɑ burenu kɑ ten yɛrusu deriwɑ bɔɔ te tɑ wɑ̃ɑ min sɔ̃. \v 12 Ten ɡoonɔ dɑ̃ɑ ko n kpiɑwɑ nìn wurusu kun dɛrurɑmɔ, nìn mɑrum kun mɑɑ kpeemɔ. Nu ko n dɑ yewɑ suru bɑɑwure. Domi nu ko n nim wɑɑmɔwɑ sɑ̃ɑ yerun di. Bɑ ko n dɑ dɑ̃ɑ nin mɑrum diwɑ kpɑ bu kɑ nin wurusu bɑrɑrun tim ko. \s1 Yinni Gusunɔ u Isirelibɑn \s2 tem nɔɔ burɑ yenu yiimɔ \p \v 13 Amɛniwɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡeruɑ. Nɑ nɛɛ, bɛɛ Isirelibɑ, tem mɛ i ko i bɔnu ko, kon bɛɛ mɛn nɔɔ burɑ yenu sɔ̃ɔsi. Yosɛfun bwese kɛrɑ bɔnu yiruwɑ yɑ koo wɑ. \v 14 Bwese kɛri yi yi tien bɔnu yɑ ko n nɛwɑ. Domi nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ nɔmɑ suɑ nɑ bɔ̃ruɑ nɑ nɛɛ, bɛɛn bɑɑbɑbɑrɑ kon mu wɛ̃. Yen sɔ̃nɑ bɛɛ i ko i mu wɑ i tubi di. \v 15 Tem mɛn nɔɔ burɑ yeru wee. Sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ, tɑ toruɑ sɑɑ nim wɔ̃ku ɡe bɑ mɔ̀ Mɛditerɑnɛn di n kɑ dɑ Hɛtilonin swɑɑɔ sere kɑ Sedɑdin wuu duu yerɔ, \v 16 kɑ Hɑmɑtiɔ kɑ Bɛrɔtɑɔ kɑ Siburɑimuɔ. N deemɑ wuu si, su wɑ̃ɑwɑ Dɑmɑsi kɑ Hɑmɑtin nɔɔ burɑ yerun bɑɑ sɔɔ kɑ Hɑsɛɛ Hɑtikonin temɔ Hɑfɑrɑnin tem nɔɔ burɑ yeru ɡiɑ. \v 17 Nɡe mɛyɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeun tem nɔɔ burɑ yee te, tɑ ko n wɑ̃ɑ sɑɑ nim wɔ̃ku ɡe bɑ mɔ̀ Mɛditerɑnɛn di n kɑ ɡirɑri Hɑsɑɑ Enɔɔwɔ Dɑmɑsin tem nɔɔ burɑ yerɔ kɑ Sɑfoniɔ Hɑmɑtin tem nɔɔ burɑ yerɔ. \v 18 Sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ mɑɑ tem mɛn nɔɔ burɑ yeru tɑ koo dɑɑ te bɑ mɔ̀ Yuudɛni swĩiwɑ Hɑfɑrɑniɔ kɑ Dɑmɑsiɔ kɑ Gɑlɑdiɔ kɑ Isirelibɑn tem bɑɑ sɔɔ. Tɑ ko n wɑ̃ɑwɑ sɑɑ tem nɔɔ burɑ yee te tɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑn di n kɑ nɑ nim wɔ̃ku bɔruɡuuɔ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ. \v 19 Sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑn tem nɔɔ burɑ yee te, tɑ koo dɑwɑ sɑɑ Tɑmɑɑn di sere kɑ Mɛribɑn bwiɑɔ Kɑdɛsiɔ kpɑ tu Eɡibitin dɑɑru swĩi sere n kɑ ɡirɑri nim wɔ̃ku ɡe bɑ mɔ̀ Mɛditerɑnɛɔ. Nɔɔ burɑ yee te tɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ, terɑ mi. \v 20 Sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑn tem nɔɔ burɑ yeru tɑ ko n sɑ̃ɑwɑ nim wɔ̃ku ɡe bɑ mɔ̀ Mɛditerɑnɛ mɑ yɑ yɔ̃rɑ Hɑmɑtin deedeeru sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ. Sɔ̃ɔ duu yeruɡiɑrɑ mɑɑ mi. \p \v 21 Bɛɛ Isirelibɑn bwese kɛri wɔkurɑ yiru sɔɔ \v 22 i ko i tem mɛ bɔnu ko kɑ tɛtɛ bɛɛn tii tiinɛ sɔɔ kɑ sɔɔ be bɑ wɑ̃ɑ kɑ bɛɛ bɑ kɑ bibu mɑrɑ bɛɛn suunu sɔɔ. I ko i bu ɡɑrisiwɑ nɡe Isirelibɑ. Kpɑ i tubi ye bɔnu ko kɑ be sɑnnu kɑ tɛtɛ. \v 23 I ko i sɔɔ nùn win bɑɑ wɛ̃wɑ bwese kɛrɑ yè sɔɔ u wɑ̃ɑ. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \s1 Bɑ tem mɛ bɔnu kuɑ \c 48 \p \v 1 Isirelibɑn bwese kɛrɑ bɑɑyeren yĩsiru wee kɑ bɔnu ye yen bɑɑyere yɑ wɑ. Dɑnun bwese kɛrɑ yɑ yen bɑɑ wɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ, swɑɑ ye yɑ dɔɔ Hɛtiloniɔ Hɑmɑtin di n kɑ dɑ Hɑsɑɑ Enɔɔ ɡiɑ Dɑmɑsi kɑ Hɑmɑtiɡibun tem bɔkuɔ. Tem mɛ, mu wɑ̃ɑwɑ sɑɑ sɔ̃ɔ yɑri yerun tem nɔɔ burɑ yerun di n kɑ dɑ sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ. \v 2 Dɑnu ben bɔkuɔ, sɑɑ sɔ̃ɔ yɑri yerun di n kɑ dɑ sɔ̃ɔ duu yerɔ Asɛɛbɑɡimɑ mu wɑ̃ɑ mi. \v 3 Asɛɛbɑɡim bɔkuɔ Nɛfitɑlibɑɡimɑ mu wɑ̃ɑ mi, sɑɑ sɔ̃ɔ yɑri yerun di n kɑ dɑ sɔ̃ɔ duu yerɔ. \v 4 Nɛfitɑlibɑɡim bɔkuɔ, Mɑnɑsebɑɡimɑ mu wɑ̃ɑ mi, sɑɑ sɔ̃ɔ yɑri yerun di n kɑ dɑ sɔ̃ɔ duu yerɔ. \v 5 Mɑnɑsebɑɡim bɔkuɔ Efɑrɑimubɑɡimɑ mu wɑ̃ɑ mi, sɑɑ sɔ̃ɔ yɑri yerun di n kɑ dɑ sɔ̃ɔ duu yerɔ. \v 6 Efɑrɑimubɑɡim bɔkuɔ Rubɛnibɑɡimɑ mu wɑ̃ɑ mi, sɑɑ sɔ̃ɔ yɑri yerun di n kɑ dɑ sɔ̃ɔ duu yerɔ. \v 7 Rubɛnibɑɡim bɔkuɔ Yudɑbɑɡimɑ mu wɑ̃ɑ mi, sɑɑ sɔ̃ɔ yɑri yerun di n kɑ dɑ sɔ̃ɔ duu yerɔ. \s1 Tem \s2 mɛ bɑ koo Yinni Gusunɔ wɛ̃ \p \v 8 Yudɑbɑn tem bɔkuɔ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑn tem nɔɔ burɑ yeru mi, n kɑ dɑ nim wɔ̃ku ɡe bɑ mɔ̀ Mɛditerɑnɛɔ sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ, berɑ miyɑ bɑ koo Yinni Gusunɔn tem yĩire. Mɛn dɛ̃ɛbu bu ko n kɑ Isirelibɑɡim nɛwɑ kpɑ mɛn yɑsum mu n sɑ̃ɑ ɡɔm soonu nɔrɔbun subɑ yɛndɑ nɔɔbu (25.000). Kpɑ bu Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yeru bɑni mɛn suunu sɔɔ. \v 9 Bɑtumɑ ye bɑ koo Yinni Gusunɔ deriɑ mi, yen dɛ̃ɛbu bu ko n sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu nɔrɔbun subɑ yɛndɑ nɔɔbu (25.000). Kpɑ yen yɑsum mu n sɑ̃ɑ ɡɔm soonu nɔrɔbun subɑ wɔkuru (10.000). \v 10 Yɑ̃ku kowobɑ bɑ koo bɑtumɑ yen sukum suɑ. Kpɑ yɑ n sɑ̃ɑ ɡɔm soonu nɔrɔbun subɑ yɛndɑ nɔɔbu sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ. Sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ ɡɔm soonu nɔrɔbun subɑ wɔkuru. Sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ mɑɑ ɡɔm soonu nɔrɔbun subɑ wɔkuru kpɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ yen dɛ̃ɛbu bu n sɑ̃ɑ ɡɔm soonu nɔrɔbun subɑ yɛndɑ nɔɔbu. Kpɑ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yeru tɑ n wɑ̃ɑ yen suunu sɔɔ. \v 11 Yɑ̃ku kowo Sɑdɔkun bibun bweserɑ tɑ ko n tem mɛ mɔ. Domi beyɑ bɑ wɑ̃ɑ nɛ, Yinni Gusunɔn sɔmburu sɔɔ sɑnɑm mɛ Lefi yɑ̃ku kowo be bɑ tie kɑ Isirelibɑ bɑ mɑn deri. \v 12 Bɑtumɑ ye, yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ nɛnɛm ye bɑ wunɑ Isirelibɑn tem di Lefibɑn tem nɔɔ burɑ yerun bɔkuɔ. \v 13 Lefi ben tem mu ko n wɑ̃ɑwɑ yɑ̃ku kowobuɡim bɔkuɔ. Mu ko n sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu nɔrɔbun subɑ yɛndɑ nɔɔbu. Yen yɑsum mɑɑ ɡɔm soonu nɔrɔbun subɑ wɔkuru. \v 14 Bɑ ǹ mɛ sɔɔ ɡɑm ɡum dɔrɑmɔ. Bɑ ǹ mɑɑ kpɛ̃ bu kɑ mu ɡɑm kɔsinɑ ǹ kun mɛ bu mu ɡoo wɛ̃. Domi mɛyɑ mu kpuro kere yèn sɔ̃ mu sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔɡim. \s1 Bɑtumɑ ye yɑ ko n sɑ̃ɑ \s2 sinɑ bokoɡiɑ kɑ wuuɡibuɡiɑ \p \v 15 Tem mɛ mu tie, mɛn yɑsum mu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu nɔrɔbun subɑ nɔɔbu (5.000). Mɑ mɛn dɛ̃ɛbu bu sɑ̃ɑ ɡɔm soonu nɔrɔbun subɑ yɛndɑ nɔɔbu (25.000). Ye kpuro yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ wuuɡibuɡiɑ. Mɛ sɔɔrɑ bɑ koo ben diɑ bɑni kɑ sere ye yɑ tie. Wuun bɑtumɑ yen ɡoonu nnɛ ye kpuro yɑ ko n nɛwɑ, \v 16 ɡooru bɑɑtere tɑ n sɑ̃ɑ ɡɔm soonu nɔrɔbun subɑ nnɛ kɑ nɛɛrɑ wunɔbu (4.500). \v 17 Bɑ koo bɑtumɑ ɡɑɑ deriwɑ bu kɑ wuu ɡe sikerenɑ yɑ n sɑ̃ɑ ɡɔm soonu ɡoobu kɑ weerɑɑkuru (250) yen ɡoonu nnɛ ye kpuro sɔɔ. \v 18 Bɑtumɑ ye yɑ tie wuuɡiɑn yɛ̃si yɛ̃sikɑɔ yɑ ko n wɑ̃ɑwɑ yɑ̃ku kowobuɡiɑn bɔkuɔ. Yen dɛ̃ɛbu bu ko n sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu nɔrɔbun subɑ wɔkuru (10.000) sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ kɑ mɑɑ sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ. Bɑtumɑ ye sɔɔrɑ bɑ koo dĩɑnu duure ni bɑ ko n dɑ kɑ be bɑ wuu ɡen sɔmburu mɔ̀ nɔɔri. \v 19 Bɑ koo sɔm kowo be ɡɔsiwɑ bwese kɛrɑ bɑɑyeren min di. Be kpurowɑ bɑ koo wuku tem mɛ sɔɔ. \v 20 Yinni Gusunɔn tem mɛ kpuron ɡoonu nnɛ kpuro nu ko n nɛwɑ, nu n sɑ̃ɑ ɡɔm soonu nɔrɔbun subɑ yɛndɑ nɔɔbu nɔɔbu (25.000). Mɛ sɔɔrɑ bɑ koo wuun bɑtumɑ wĩɑ. \v 21 Bɑtumɑ ye yɑ tie, yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ sinɑ bokoɡiɑ kpɑ yɑ n Yinni Gusunɔɡiɑ ye suunu doke kɑ sere mi wuuɡibu bɑ koo sinɑ. Yen yɑsum mu ko n sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu nɔrɔbun subɑ yɛndɑ nɔɔbu sɔ̃ɔ yɑri yerun tem nɔɔ burɑ yeru ɡiɑ, yen dɛ̃ɛbu bu n mɑɑ sɑ̃ɑ ɡɔm soonu nɔrɔbun subɑ yɛndɑ nɔɔbu sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ nim wɔ̃ku ɡe bɑ mɔ̀ Mɛditerɑnɛ ɡiɑ. Nɡe mɛyɑ bɑtumɑ ye bɑ wunɑ Yinni Gusunɔn sɔ̃ kɑ sɑ̃ɑ yee ten sɔ̃, ye kpuro yɑ ko n wɑ̃ɑwɑ tem mɛn suunu sɔɔ. \v 22 Lefibɑn bɑtumɑ kɑ wuuɡiɑ ye, yɑ ko n ben kpɑroɡiɑ bɔnu sɑ̃ɑwɑ yiru. Yɑ ko n wɑ̃ɑwɑ Yudɑbɑɡiɑ ye yɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ kɑ sere Bɛnyɑmɛɛbɑɡiɑ ye yɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑn bɑɑ sɔɔ. \s1 Bwese kɛri yi yi wɑ̃ɑ \s2 sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑrɔn tem \p \v 23 Bwese kɛri yi yi tien tem wee. Bɛnyɑmɛɛbɑɡim mu ko n wɑ̃ɑwɑ sɑɑ Isirelibɑn tem nɔɔ burɑ yerun sɔ̃ɔ yɑri yerun di n kɑ dɑ nim wɔ̃ku ɡe bɑ mɔ̀ Mɛditerɑnɛɔ sɔ̃ɔ duu yerɔ. \v 24 Bɛnyɑmɛɛbɑɡim bɔkuɔ Simɛɔbɑɡimɑ mu ko n wɑ̃ɑ mi, sɔ̃ɔ yɑri yerun di n kɑ dɑ sɔ̃ɔ duu yerɔ. \v 25 Simɛɔbɑɡim bɔkuɔ Isɑkɑribɑɡimɑ mu ko n mɑɑ wɑ̃ɑ mi, sɑɑ sɔ̃ɔ yɑri yerun di n kɑ dɑ sɔ̃ɔ duu yerɔ. \v 26 Isɑkɑribɑɡim bɔkuɔ Sɑbulonibɑɡimɑ mu ko n mɑɑ wɑ̃ɑ mi, sɔ̃ɔ yɑri yerun di n kɑ dɑ sɔ̃ɔ duu yerɔ. \v 27 Sɑbulonibɑɡim bɔkuɔ Gɑdibɑɡimɑ mu ko n mɑɑ wɑ̃ɑ mi, sɔ̃ɔ yɑri yerun di n kɑ dɑ sɔ̃ɔ duu yerɔ. \v 28 Gɑdibɑɡimɑ mu ko n sɑ̃ɑ Isirelibɑn tem nɔɔ burɑ yeru sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ. Tɑ koo dɑwɑ sɑɑ Tɑmɑɑn di sere Mɛribɑn bwiɑɔ Kɑdɛsiɔ, kpɑ tu Eɡibitin dɑɑru swĩi sere n kɑ dɑ nim wɔ̃ku ɡe bɑ mɔ̀ Mɛditerɑnɛɔ. \v 29 Tem mɛyɑ i ko i bɔnu ko kɑ tɛtɛ bɛɛ Isirelibɑn bwese kɛri sɔɔ kpɑ bɛɛn bɑɑwure u win bɔnu wɑ. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ. \s1 Yerusɑlɛmun kɔnnɔsu \s2 wɔkurɑ yiru \p \v 30-31 Kɔnnɔsu wɔkurɑ yiruwɑ bɑ koo doke Yerusɑlɛmuɔ. Sin bɑɑɡere ɡɑ koo bwese kɛrɑ tiɑn yĩsiru sɔbewɑ. Sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ, ɡɑnɑ yen dɛ̃ɛbu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu nɔrɔbun subɑ nnɛ kɑ nɛɛrɑ wunɔbu (4.500). Kɔnnɔsu itɑwɑ bɑ koo doke mi. Teu sɔɔ, bɑ koo Rubɛnin yĩsiru doke, yiruse sɔɔ Yudɑɡiru, itɑse sɔɔ mɑɑ Lefiɡiru. \v 32 Sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ mɑɑ ɡɑnɑ yɑ ko n wɑ̃ɑ. Yen dɛ̃ɛbu bu ko n sɑ̃ɑ ɡɔm soonu nɔrɔbun subɑ nnɛ kɑ nɛɛrɑ wunɔbu (4.500). Bɑ koo kɔnnɔsu itɑ yɑbɑ mi. Gbiikuu ɡɑ ko n Yosɛfun yĩsiru mɔ, yiruse Bɛnyɑmɛɛɡiru, itɑse mɑɑ Dɑnuɡiru. \v 33 Sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑn ɡɑnɑ yɑ ko n kɑ yiɔnɔ dɛ̃ɛbu nɛwɑ. Bɑ koo mɑɑ kɔnnɔsu itɑ yɑbɑ mi. Gbiikuu ɡɑ ko n Simɛɔn yĩsiru mɔ, yiruse Isɑkɑriɡiru, itɑse mɑɑ Sɑbuloniɡiru. \v 34 Sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑn ɡɑnɑ yɑ ko n kɑ yi yi tie dɛ̃ɛbu nɛwɑ. Kpɑ bu yi kɔnnɔsu itɑ yɑbɑ nɡe mɛ bɑ yiɔnɔ kuɑ. Gbiikuu ɡɑ ko n Gɑdin yĩsiru mɔ, yiruse Asɛɛɡiru, itɑse mɑɑ Nɛfitɑliɡiru. \v 35 Gɑnɑ ye yɑ koo wuu ɡe sikerenɑ kpuron dɛ̃ɛbu bu ko n sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu nɔrɔbun subɑ yɛndu yiru sɑri (18.000). \p Sɑɑ dɔmɑ ten di, bɑ ko n dɑ wuu ɡe sokuwɑ Yinni Gusunɔ u wɑ̃ɑ mini.