\id EXO \ide UTF-8 \h Yɑribu \mt1 ISIRELIBAN YARIBU YORUN DI \ip Bɑ tire te sokɑ Yɑribu yèn sɔ̃ terɑ tɑ sun sɔ̃ɔmɔ nɡe mɛ Gusunɔ u kɑ Isirelibɑ yɑrɑ Eɡibitin di mi bɑ yoru dimɔ. N deemɑ ɡɔ̃ɔrɑ tɑ kɑ Isirelibɑ dɑ Eɡibiti mi. Gɔ̃ɔ ten biru, bɑ sinɑ mi, bɑ mɑrurɑ. Adɑmɑ ɑmɛn biru Eɡibitin sunɔ u bu yoru diisiɑ, mɑ Gusunɔ u ben weeweenu nuɑ. Yerɑ u kpɑro ɡoo ɡɔsɑ be sɔɔ, u kɑ bu yɑrɑ yoo ten di. Kpɑro wiyɑ Mɔwisi. Nɔni swɑ̃ɑ dɑbirɑ Yinni Gusunɔ u Eɡibitiɡibu kpɛ̃ɛ bɑ sere wurɑ bɑ Isireli be yɔ̃su. Mɑ bɑ yɑrɑ Eɡibitin min di. Bɑ dɑ bɑ wɑ̃ɑ ɡbɑburɔ. Miyɑ u wure u ɡeruɑ u sire mɑ bɑ ko n sɑ̃ɑ win tɔmbu. Adɑmɑ bɑ nùn mɛm nɔɔ sɑriru koosi nɔn dɑbinu. Sɑnɑm mɛ Mɔwisi u yɔɔwɑ Sinɑin ɡuurɔ Yinni Gusunɔ u nùn woodɑbɑ wɛ̃ kɑ sere mɑɑ win kuu bekuruɡirun kpunɑɑ. Tire ten wii ɡoberu tɑ kɑ kuu bekuruɡii ten sɔmburu yɑ̃. \is1 Tire ten kpunɑɑ \iq1 1. Mɔwisin mɑrubu kɑ win sokuru Gusunɔn sɔmburu sɔɔ, wiru 1n di sere wiru 4. \iq1 2. Gusunɔ u Isirelibɑ yɑrɑ yorun di, wiru 5n di sere wiru 18. \iq1 3. Gusunɔ u kɑ Isirelibɑ ɑrukɑwɑni bɔkuɑ, wiru 19n di sere wiru 31. \iq1 4. Isirelibɑ bɑ mɛm nɔɔbu sɑriru kuɑ, wiru 32n di sere wiru 33:6. \iq1 5. Gusunɔ u wɑ̃ɑ Isirelibɑn suunu sɔɔ, wiru 33:7n di sere wiru 34. \iq1 6. Swɑɑ ye Isirelibɑ bɑ koo swĩi bu kɑ ben torɑnun suuru wɑ, wiru 35n di sere wiru 40. \ie \c 1 \ms1 GUSUNƆ U ISIRELIBA YARA EGIBITIN DI \s1 Isirelibɑ bɑ yoru dimɔ Eɡibitiɔ \p \v 1 Yɑkɔbu wi bɑ mɑɑ sokumɔ Isireli, win bibun yĩsɑ wee, be bɑ kɑ nùn nɑ Eɡibitiɔ, ben bɑɑwure kɑ win kurɔ kɑ bibu. \v 2 Beyɑ Rubɛni kɑ Simɛɔ kɑ Lefi kɑ Yudɑ \v 3 kɑ Isɑkɑri kɑ Sɑbuloni kɑ Bɛnyɑmɛɛ \v 4 kɑ Dɑnu kɑ Nɛfitɑli kɑ Gɑdi kɑ Asɛɛ. \v 5 Yɑkɔbun bibu kɑ win debumii ni, bɑ sɑ̃ɑwɑ tɔnu wɑtɑ kɑ wɔkuru. N deemɑ Yosɛfu, wi, u wɑ̃ɑ Eɡibitiɔ sɑnɑm mɛ. \v 6 Sɑnɑm dɔɔ sɑnɑm wure Yosɛfu kɑ win mɑɑbu kɑ be bɑ wɑ̃ɑ win wɑɑti sɔɔ kpuro bɑ ɡu. \v 7 Mɑ Isirelin bii be, bɑ mɑrurɑ bɑ dɑbiɑ bɑ tɛriɑ bɑ yibɑ tem mɛ sɔɔ bɑ kuɑ dɑmɡibu. \p \v 8 Yen biru sunɔ kpɑo u bɑndu di wi u kun Yosɛfun wɑ̃ɑrun ɡɑri ɡɛɛ yɛ̃. \v 9 Yerɑ u win tɔmbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Isirelibɑ wee, bɑ sun dɑbiru kere bɑ mɑɑ sun dɑm kere. Ǹ n mɛn nɑ, kɑri bɑkɑ sɑ tii derie. \v 10 Tɑbu bù n dɑ seewɑ bɑ koo bɛsɛn wɛrɔbu somi bu kɑ sun tɑbu ko. Bɑ̀ n kpɑ bu sere sun kisirɑri bu doonɑ. Yen sɔ̃, i de su bu bwisi ɡɛɛ kɑsuɑ su kɑ ben mɑrubu yɔ̃rɑsiɑ kpɑ bu ku mɑɑ dɑbiru sosi. \p \v 11 Mɑ bɑ bu sɔmɑn wiruɡibu ɡɔsiɑ be bɑ koo bu yoo sɔm sɛ̃sɔɡinu koosiɑ. Nɡe mɛyɑ bɑ kuɑ bɑ kɑ wuu mɑrosu bɑnɑ si bɑ sokumɔ Pitomu kɑ Rɑmusɛsi, si su kuɑ Eɡibiti sunɔn dukiɑ beru yenu. \v 12 Adɑmɑ nɡe mɛ bɑ bu nɔni sɔ̃ɔmɔ, nɡe mɛyɑ bɑ mɑɑ dɑbiɑmɔ bɑ sosimɔ. Mɑ Eɡibitiɡibu bɑ bu tusɑ n bɑndɑ. \v 13 Mɑ bɑ bu yoo sɔmburu doke. \v 14 Bɑ birikibɑ murɑmɔ kɑ sɔndu, bɑ mɑɑ ɡbee sɔmɑ bɑɑyere mɔ̀. Mɑ ben wɑ̃ɑrɑ sɛ̃siɑ domi kɑ nuku kɔ̃surɑ bɑ kɑ bu sɔmɑ ye kpuro koosiɑmɔ. \s1 Eɡibiti sunɔ u Isirelibɑ nɔni sɔ̃ɔmɔ \p \v 15 Mɑ Eɡibiti sunɔ u Heberubɑn mɑrusio beni, Sifirɑ kɑ Puɑ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 16 ì n Heberubɑn kurɔbu mɑrusiɑmɔ, ì n wɑ bii tɔn durɔwɑ bɑ mɑrɑ, i nùn ɡoowo. Ǹ n tɔn kurɔn nɑ, i nùn derio u n wɑ̃ɑ. \p \v 17 Adɑmɑ mɑrusio be, bɑ Gusunɔ nɑsie. Yen sɔ̃nɑ bɑ ǹ kue nɡe mɛ sunɔ wi, u bu yiire. Bɑ bii be kpuro deriwɑ. \v 18 Mɑ u bu sokɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ i kɑ kuɑ mɛ, i derɑ bii be, bɑ wɑ̃ɑ. \p \v 19 Mɑrusio be, bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, Heberubɑn kurɔbu bɑ ǹ sɑ̃ɑ nɡe Eɡibitiɡibu. Ben wɑsi yi sɑ̃u. Bɑ rɑ mɑwɑ su sere tunumɑ. \p \v 20-21 Mɑ Gusunɔ u mɑrusio be durom kuɑ u ben tii bibu kɑ̃ yèn sɔ̃ bɑ nùn nɑsie. Mɛyɑ mɑɑ Heberu be, bɑ dɑbiɑmɔ bɑ dɑm sosimɔ. \v 22 Mɑ Eɡibiti sunɔ u win tɔmbu kpuro woodɑ wɛ̃ u nɛɛ, i Heberubɑn bii wɛ̃ɛ tɔn durɔbu kpuro kpɛ̃ɛyɔ dɑɑ bɑkɑ te bɑ mɔ̀ Nilu sɔɔ, kpɑ i bii wɛ̃ɛ tɔn kurɔbu deri. \s1 Mɔwisin mɑrubu \c 2 \p \v 1 Durɔ ɡoo wɑ̃ɑ Lefin bweseru sɔɔ, win kurɔ mɑɑ sɑ̃ɑ win bwese te. \v 2 Yerɑ sɑɑ ye sɔɔ, ye bɑ mɛnnɑ kɑ kurɔ wi, mɑ kurɔ wi, u ɡurɑ suɑ u mɑrɑ bii tɔn durɔ. U wɑ mɑ bii wi, u wɑ̃, mɑ u nùn beruɑ suru itɑ. \v 3 Sɑɑ ye bii wi kun mɑɑ berurɔ, u kpɑkoro bwĩiɡiru kuɑ u tu kɔntɑɑ kɑ dɑ̃ɑ swĩi swĩinu tɛɛni, nim mu ku kɑ du mi, mɑ u bii wi suɑ u kpɛ̃ɛ sɔɔ. U dɑ u tu yi nɑɑ yɑrin suunu sɔɔ dɑɑ bɑkɑ ten ɡoorɔ. \v 4 Mɑ bii win sesu u dɑ mi, u yɔ̃ n dɛsire u kɑ mɛɛrɑ u wɑ ye n koo bii wi deemɑ. \p \v 5 Sɑɑ ye sɔɔrɑ Eɡibiti sunɔn bii tɔn kurɔ u nɑ dɑɑru mi, u kɑ wobure. Mɑ win yobɑ bɔsu dɑɑ ten bɔ̃ɔwɔ. Ye u kpɑkoro bwĩiɡii te wɑ, mɑ u yoo ben turo ɡɔrɑ u kɑ tu nɑ. \v 6 Yerɑ u tu wukiɑ u deemɑ bii wɛ̃ɛrɑ tɑ wɑ̃ɑ mi, tɔn durɔ, tɑ sumɔ. Mɑ wɔnwɔndɑ nùn mwɑ u nɛɛ, Heberubɑn biiwɑ. \p \v 7 Yerɑ bii win sesu besirɑmɑ u sunɔn bii wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ kĩ n dɑ n nun ɡoo kɑsuɑmɑ Heberubɑn kurɔbu sɔɔ wi u koo nun bii wi nɔɔriɑ? \p \v 8 Mɑ sunɔn bii wi, u nɛɛ, oo, ɑ doo. \p Yerɑ wɔndiɑ wi, u dɑ u bii wɛ̃ɛ ten mɛro sokumɑ. \v 9 Ye u nɑ, yerɑ sunɔn bii wi, u nɛɛ, ɑ bii wi mɔɔ ɑ mɑn nɔɔriɑ, kon dɑ nun yen kɔsiɑru wɛ̃. \p Kurɔ wi, u bii wɛ̃ɛ te suɑ u kɑ dɑ u nɔɔri. \p \v 10 Sɑnɑm mɛ bii wi, u bɔm kɑrɑbu turɑ, yerɑ u kɑ nùn wurɑ, mɑ sunɔn bii wi, u nùn kuɑ nɡe win tiin bii mɑruro. U tii sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ nùn yɑrɑmɑwɑ nim di. Yen sɔ̃, win yĩsirɑ Mɔwisi. \s1 Mɔwisi u yɑkurɑ u dɑ Mɑdiɑniɔ \p \v 11 Sɑnɑm dɔɔ sɑnɑm wure, Mɔwisi u kpɛ̃ɑ. Yerɑ u win mɛro bisibu Heberubɑ berɑm dɑ, u wɑ bɑ sɔm sɛ̃sɔɡinu mɔ̀. Mɑ u mɑm Eɡibitiɡii ɡoo wɑ u ben turo soomɔ u kĩ u ɡo. \v 12 Yerɑ Mɔwisi u mɛɛrɑ ɡee kɑ ɡiɔ, u ǹ ɡoo wɑ. Mɑ u Eɡibitiɡii wi so u ɡo. U nùn sikuɑ yɑni sɛɛri sɔɔ. \v 13 Yen sisiru u kpɑm wurɑ mi. Yerɑ u deemɑ Heberubɑ yiru bɑ sɑnnɑmɔ. Mɑ u bu yɑkiɑnɑ u wi u kun ɡem mɔ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ wunɛn beruse soomɔ. \p \v 14 Mɑ durɔ wi, u Mɔwisi wisɑ u nɛɛ, wɑrɑ nun kuɑ bɛsɛn wiruɡii ɑ kɑ sun siri. A kĩ ɑ mɑn ɡowɑ nɡe mɛ ɑ Eɡibitiɡii wi ɡo? \p Ye Mɔwisi u nuɑ mɛ, bɛrum nùn mwɑ. U nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, tɔmbu kpuro bɑ ɡɑri yi nuɑ. \v 15 Sɑɑ ye Eɡibiti sunɔ u nuɑ ye yɑ koorɑ yerɑ u swɑɑ kɑsu u kɑ Mɔwisi ɡo. Adɑmɑ Mɔwisi u yɑkurɑ u doonɑ min di u dɑ u wɑ̃ɑ Mɑdiɑnin temɔ. \p Sɔ̃ɔ teeru u dɑ u sɔ̃ dɔkɔ ɡɑɑn bɔkuɔ. \v 16 Yerɑ Mɑdiɑnin yɑ̃ku kowon bii wɔndiɑbɑ nɔɔbɑ yiru bɑ nim tɑkɑm nɑ dɔkɔ mi, mɑ bɑ nim yibiɑ sɑbenun nim nɔru yerɔ ben bɑɑbɑn sɑbenu nu kɑ nɔ. \v 17 Mɑ kpɑrobu ɡɑbɑ nɑ bɑ bu ɡire. Adɑmɑ Mɔwisi u seewɑ u bu sɑnnɑ u ben sɑbenu nim kɑ̃. \v 18 Sɑɑ ye bɑ ɡɔsirɑ yɛnuɔ, ben tundo Rewɛlin mi, wi bɑ mɑɑ mɔ̀ Yetoro, u nɛɛ, ɑmɔnɑ i kɑ yellu wɔmɑ mɛ ɡisɔ. \p \v 19 Bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, Eɡibitiɡii ɡoowɑ u kɑ sun yinɑ ye kpɑro be, bɑ sun ɡire, sere u mɑm sun nim tɑkɑ u bɛsɛn sɑbenu kɑ̃. \p \v 20 Yerɑ u win bii be bikiɑ u nɛɛ, mɑnɑ durɔ wi, u sere wɑ̃ɑ. Mbɑn sɔ̃nɑ i ǹ kɑ nùn nɛ. I doo i nùn sokumɑ u nɑ u di. \p \v 21 Ye Mɔwisi u nɑ u di mɑ u wurɑ u kɑ sinɑ durɔ win mi. Mɑ u nùn bii ben turo kɑ̃ kurɔ, wi bɑ mɔ̀ Seforɑ. \v 22 Kurɔ wi, u ɡurɑ suɑ u Mɔwisi bii tɔn durɔ mɑruɑ. Yerɑ Mɔwisi u nùn yĩsiru kɑ̃ kɑ win bɑrum Gɛɛsɔmu, yen tubusiɑnɑ, sɔɔ, domi u nɛɛ, u sɑ̃ɑwɑ sɔɔ tem tukumɔ. \s1 Gusunɔ u Mɔwisi sokɑ u kɑ Isirelibɑ wɔrɑ \p \v 23 Sɑnɑm dɔɔ sɑnɑm wure, Eɡibiti sunɔ wi, u ɡu. Sɑɑ ye sɔɔ, Isirelibɑ bɑ weeweenu mɔ̀ bɑ wuri mɔ̀ ben yoo sɔmɑ yen sɔ̃. Ben wuri yi, yi Gusunɔ ɡirɑri, \v 24 mɑ u ben weeweenu nuɑ. N deemɑ u ǹ win ɑrukɑwɑni duɑri ye u kɑ ben bɑɑbɑbɑ Aburɑhɑmu kɑ Isɑki kɑ Yɑkɔbu bɔkuɑ. \v 25 Yerɑ u bu mɛɛrimɑ u ben wɔnwɔndu wɑ. \c 3 \p \v 1 Sɑɑ ye sɔɔ, Mɔwisi u win dokiri Yetoro, Mɑdiɑnin yɑ̃ku kowon sɑbenu kpɑre. U kɑ nu dɑ yɑkɑsɔ sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ. Mɑ u turɑ sere ɡuu te bɑ mɔ̀ Horɛbuɔ te bɑ mɑɑ sokumɔ Sinɑi te Gusunɔ u tii ɡɔsiɑ. \v 2 Yerɑ Yinni Gusunɔn ɡɔrɑdo \f + \fr 3:2 \fr*\fk Yinni Gusunɔn ɡɔrɑdo \fk*\ft - Heberubɑ bɑ ku rɑ kɑ̃ bu Gusunɔn yĩsiru soku. Yen sɔ̃nɑ bɑ yoruɑ Yinni Gusunɔn ɡɔrɑdo. N deemɑ Gusunɔn tii tiiwɑ u kɑ nùn ɡɑri kuɑ.\ft*\f* u kɑ nùn ɡɑri kuɑ dɔ̃ɔ yɑrin di yi yi wɑ̃ɑ ɑwĩi ɡɛɛn suunuɔ. Mɔwisi u mɛɛrɑ u wɑ wee, ɑwĩi yi kpuro yi dɔ̃ɔ mɔ̀, ɑdɑmɑ yi ǹ dɔ̃ɔ mwɑɑrɑmɔ. \v 3 Mɑ u nɛɛ, kon ɡɛrɑ n kɑ̃si bɑkɑ te wɑwɑ, kpɑ n wɑ yèn sɔ̃ ɑwĩi yi, yi ǹ dɔ̃ɔ mwɑɑrɑmɔ. \p \v 4 Ye Yinni Gusunɔ u wɑ mɑ u ɡɛrɑ u kɑ wɑ, yerɑ u nùn sokɑ sɑɑ ɑwĩi yin suunu sɔɔn di u nɛɛ, Mɔwisi, Mɔwisi. \p Mɑ Mɔwisi u wurɑ u nɛɛ, nɛ wee. \p \v 5 Gusunɔ u nɛɛ, ɑ ku susimɑ mini. A wunɛn sɑlubɑtɑ ye poto domi nɛnɑ nɑ wɑ̃ɑ mini, \v 6 nɛ wi nɑ sɑ̃ɑ wunɛn sikɑdobɑ Aburɑhɑmu kɑ Isɑki kɑ Yɑkɔbun Yinni. \p Mɑ Mɔwisi u win wuswɑɑ beruɑ domi bɛrum nùn mɔ̀ u kɑ Gusunɔ mɛɛri. \p \v 7 Yinni Gusunɔ u kpɑm nɛɛ, nɑ nɛn tɔmbun nɔni swɑ̃ɑru wɑ be bɑ wɑ̃ɑ Eɡibitiɔ. Nɑ mɑɑ ben weeweenu nuɑ dɑm mɛ bɑ bu dɔremɔn sɔ̃. Nɑ ben nuku sɑnkirɑnu yɛ̃. \v 8 Yerɑ nɑ sɑrɑmɑ n kɑ bu wɔrɑ Eɡibitiɡibun nɔmɑn di, kpɑ n kɑ bu dɑ tem bɑkɑm ɡɑm sɔɔ mɛ mu ɡeɑ sɑ̃ɑ mu tim kɑ bom yibɑ. Tem mɛ sɔɔrɑ Kɑnɑnibɑ kɑ Hɛtibɑ kɑ Amɔrebɑ kɑ Feresibɑ kɑ Hefibɑ kɑ Yebusibɑ bɑ wɑ̃ɑ. \v 9 Wee, nɑ Isirelibɑn weeweenu nuɑ. Nɑ mɑɑ dɑm mɛ wɑ mɛ Eɡibitiɡibɑ bu dɔremɔ. \v 10 A doo n nun ɡɔri tɛ̃ Eɡibiti sunɔn mi, ɑ nɛn tɔmbu Isirelibɑ yɑrɑmɑ win tem di. \s1 Gusunɔ u win yĩsiru Mɔwisi tubusiɑ \p \v 11 Mɔwisi u nùn wisɑ u nɛɛ, wɑrɑ rɑ n nɛ n kɑ dɑ Eɡibiti sunɔn mi, n Isirelibɑ yɑrɑ win tem di. \p \v 12 Gusunɔ u nɛɛ, ko nɑ n kɑ nun wɑ̃ɑ. Sɑnɑm mɛ ɑ tɔn be yɑrɑmɑ Eɡibitin di, ɡuu tenin miyɑ i ko nɑ i mɑn sɑ̃. Yeniwɑ yɑ ko n sɑ̃ɑ yĩreru ɑ n kɑ yɛ̃ mɑ nɛnɑ nɑ nun ɡɔrɑ. \p \v 13 Mɔwisi u Gusunɔ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, kon dɑ Isirelibɑn mi, n bu sɔ̃ n nɛɛ, bɛsɛn sikɑdobɑn Yinniwɑ u mɑn ɡɔrimɑ ben mi. Adɑmɑ bɑ̀ n mɑn bikiɑ, ɑmɔnɑ win yĩsiru, mbɑ kon ɡere. \p \v 14 Gusunɔ u nùn wisɑ u nɛɛ, nɛnɑ wi nɑ rɑ n wɑ̃ɑ. A Isirelibɑ wisio ɑ nɛɛ, wi u tii sokumɔ Wi u rɑ n wɑ̃ɑ, wiyɑ u nun ɡɔrimɑ ben mi. \v 15 Mɛniwɑ nɛn yĩsiru sere kɑ bɑɑdommɑɔ. Mɛyɑ bɑ ko n dɑ mɑn soku sere kɑ ben bweserun bibɔ. Mɑ u kpɑm Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑmɛniwɑ kɑɑ Isirelibɑ sɔ̃ ɑ nɛɛ, nɛ wi nɑ rɑ n wɑ̃ɑ nɑ sɑ̃ɑ bɛɛn sikɑdobɑ Aburɑhɑmu kɑ Isɑki kɑ Yɑkɔbun Yinni, nɑ mɑɑ nun ɡɔrimɑ ben mi. \v 16 A doo ɑ Isirelibɑn ɡuro ɡurobu mɛnnɑ ɑ bu sɔ̃ ɑ nɛɛ, nɛ wi nɑ rɑ n wɑ̃ɑ, nɑ sɑ̃ɑ bɛɛn sikɑdobɑ Aburɑhɑmu kɑ Isɑki kɑ Yɑkɔbun Yinni, nɑ mɑɑ nun kure nɑ kɑ nun ɡɑri kuɑ nɑ nɛɛ, nɑ bu wɑ, nɑ mɑɑ wɑ ye bɑ bu kuɑmmɛ Eɡibitiɔ. \v 17 Mɑ nɑ nɛɛ, kon bu yɑrɑ Eɡibitin di mi bɑ nɔni swɑ̃ɑru wɑɑmɔ. Kpɑ n kɑ bu dɑ Kɑnɑnibɑ kɑ Hɛtibɑ kɑ Amɔrebɑ kɑ Feresibɑ kɑ Hefibɑ kɑ Yebusibɑn temɔ mɛ mu tim kɑ bom yibɑ. \v 18 Bɑ koo wunɛn ɡɑri wurɑ kpɑ wunɛ kɑ Isirelibɑn ɡuro ɡurobu i dɑ Eɡibiti sunɔn mi, i nɛɛ, nɛ wi nɑ rɑ n wɑ̃ɑ nɑ sɑ̃ɑ bɛɛ Heberubɑn Yinni, nɑ mɑɑ kɑ bɛɛ ɡɑri kuɑ. U de i dɑ ɡbɑburɔ i tondɑ nɡe sɔ̃ɔ itɑn sɑnum sɑkɑ kpɑ i nɛ bɛɛn Yinni yɑ̃kuru kuɑ mi. \v 19 Nɑ yɛ̃ mɑ Eɡibiti sunɔ ù n nuɑ mɛ, u ǹ wurɑmɔ i dɑ mɑ n kun mɔ nɑ nùn nɛn dɑm sɔ̃ɔsi. \v 20 Yen sɔ̃, kon nɛn nɔmu dɛmiɑ kpɑ n sɔm mɑɑmɑɑki bwese bwesekɑ dɑbinu ko Eɡibitiɔ. Yen biru bɑ koo bɛɛ ɡirɑ i doonɑ. \v 21 Sɑnɑm mɛ bɑ koo doonɑ bɑ ǹ doonɔ nɔm dirɑ. Domi kon de nɛn tɔmbu bu kĩi ɡeeru wɑ Eɡibitiɡibun mi. \v 22 Bɛɛn tɔn kurɔ bɑɑwurewɑ u koo win beruse ǹ kun mɛ kɑ wi bɑ wɑ̃ɑ yɛnu teu sɔɔ burɑ yɑ̃ɑ ni bɑ kuɑ kɑ wurɑ kɑ sii ɡeesu kɑnɑ, kɑ mɑɑ bekɑ kpɑ bu ye kpuro ben bibu dokeɑ. Nɡe mɛyɑ i ko kɑ Eɡibitiɡibun ɑrumɑni ɡurɑ. \s1 Mɔwisi u kĩ u Gusunɔn sokuru yinɑ \c 4 \p \v 1 Mɑ Mɔwisi u wisɑ u nɛɛ, nɑ tɔn be yɛ̃. Bɑ ǹ koo mɑn nɑɑnɛ ko. Bɑ ǹ ɡɑri yi swɑɑ dɑkimɔ. Bɑ koo nɛɛ, wunɛ Yinni Gusunɔ ɑ ǹ mɑn kure ɑ kɑ mɑn ɡɑri kue. \p \v 2 Yinni Gusunɔ u nùn bikiɑ u nɛɛ, mbɑ ɑ nɛni wunɛn nɔmuɔ mi. \p Mɔwisi u nɛɛ, dɛkɑ. \p \v 3 Mɑ Yinni Gusunɔ u nɛɛ, ɑ ye kɔ̃ɔwɔ temɔ. Mɑ u ye kɔ̃ temɔ, mɑ yɑ ɡɔsiɑ wɑɑ. Yerɑ Mɔwisi u dukɑ suɑ yen min di. \v 4 Yinni Gusunɔ u kpɑm nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ wunɛn nɔmu dɛmiɔ kpɑ ɑ yen siru nɛnɛ ɑ suɑ. \p Mɑ u win nɔmu dɛmiɑ u yen sii te nɛnuɑ u suɑ, mɑ yɑ kpɑm ɡɔsiɑ dɛkɑ win nɔmuɔ. \v 5 Yinni Gusunɔ u mɑɑ nɛɛ, yeniwɑ kɑɑ ko, kpɑ bu ɡiɑ mɑ nɛ wi nɑ rɑ n wɑ̃ɑ nɑ kɑ nun ɡɑri kuɑ, nɛ wi nɑ sɑ̃ɑ ben bɑɑbɑbɑ Aburɑhɑmu kɑ Isɑki kɑ Yɑkɔbun Yinni. \p \v 6 Mɑ Yinni Gusunɔ u kpɑm nɛɛ, ɑ wunɛn nɔmu dokeo wunɛn yɑberun sɔɔwɔ tororɔ. \p Mɑ u doke, yen biru u wunɑ. Wee ɡɑ bururɑ nɡe wɛ̃su, ɡɑ bɑrɑ disiɡiru wɑ. \v 7 Yinni Gusunɔ u kpɑm nɛɛ, ɑ mɑɑ wunɛn nɔmu ɡe wesio mi. \p U wesiɑ, mɑ u ɡe wunɑ. Mɑ ɡɑ kpɑm kuɑ nɡe mɛ ɡɑ rɑɑ sɑ̃ɑ. \v 8 Yinni Gusunɔ u nɛɛ, bɑ̀ kun nun nɑɑnɛ kue, bɑ̀ kun yĩre ɡbiikiru wure, bɑ koo yiruseru wurɑ. \v 9 Bɑ̀ kun mɑɑ wure bɑɑ mɛ bɑ yĩrenu yiru ye wɑ, bɑ̀ n wunɛn ɡɑri yinɑ, ɑ dɑɑ bɑkɑ ten nim sɔko ɑ yɑri temɔ. Nim mɛ ɑ sɔkɑ mi, mu koo ɡɔsiɑwɑ yɛm temɔ. \s1 Gusunɔ u Aroni ɡɔsɑ u kɑ Mɔwisi somi \p \v 10 Yerɑ Mɔwisi u Yinni Gusunɔ wisɑ u nɛɛ, Yinni, ɡɑri ɡerubu bu rɑ n kɑ mɑn sɛ̃ yellun di, bɑɑ kɑ tɛ̃ ye ɑ kɑ mɑn ɡɑri mɔ̀, domi nɛn yɑrɑ bunu. \p \v 11 Mɑ Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wɑrɑ tɔnun nɔɔ kuɑ. Wɑrɑ rɑ tɔnu ko soso. Wɑrɑ rɑ yɑm wɑɑsie. Wɑrɑ rɑ tɔnu ko wɔ̃ko. N ǹ nɛ, Yinni Gusunɔ wi ro? \v 12 Ǹ n mɛn nɑ, ɑ doo tɛ̃. Kon nun somi. Kon nun sɔ̃ɔsi ye kɑɑ ɡere. \p \v 13 Adɑmɑ Mɔwisi u nɛɛ, ɑɑwo, ɑ ɡoo ɡɔsio ɑ ɡɔri. \p \v 14 Sɑɑ yerɑ Yinni Gusunɔ u kɑ Mɔwisi mɔru kuɑ. Mɑ u nɛɛ, n ǹ Aroni Lefi u sɑ̃ɑ wunɛn mɔɔ? Nɑ yɛ̃ mɑ ɡɑri ɡerubu kun kɑ nùn sɛ̃. Win tii wee, u nun sennɔ sisi. Ù n nun wɑ, win nukurɑ koo dorɑ. \v 15 A kɑ nùn ɡɑri koowo, kpɑ ɑ nùn sɔ̃ ye u koo ɡere. Nɛnɑ kon wunɛn nɔɔ kɑ win nɔɔ dendi, kpɑ n bɛɛ sɔ̃ɔsi ye i ko ko. \v 16 Wiyɑ u koo tɔmbu wunɛn ɡɑri tusiɑ. U ko n sɑ̃ɑ nɡe wunɛn nɔɔ, kpɑ ɑ n sɑ̃ɑ nɛn kɔsire win sɔ̃. \v 17 Tɛ̃, ɑ dɛkɑ ye suo ye kɑɑ kɑ yĩreru ko, kpɑ ɑ n ye nɛni wunɛn nɔmuɔ. \s1 Mɔwisi u ɡɔsirɑ Eɡibitiɔ \p \v 18 Yen biru Mɔwisi u doonɑ min di. U ɡɔsirɑ u dɑ win dokiri Yetoron mi. Ye u turɑ mi, u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ de n dɑ n nɛn dusibu wɑ mɛ bɑ kɑ wɑ̃ɑ Eɡibitiɔ. \p Mɑ Yetoro u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ doo kɑ bɔri yɛndu. \p \v 19-20 Mɑ Mɔwisi u win kurɔ kɑ win bibu suɑ u bu kɛtɛkunu yɔɔsiɑ bɑ dɑ Eɡibitin temɔ. U mɑɑ dɛkɑ ye suɑ ye Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ u n nɛni mi. Domi Yinni Gusunɔ u rɑɑ nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, be bɑ rɑɑ kɑsu bu nùn ɡo, be kpuro bɑ ɡu. Yen sɔ̃, u ɡɔsiro u dɑ Eɡibitiɔ. \p \v 21 Yinni Gusunɔ u kpɑm Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, tɛ̃, ɑ doo Eɡibiti mi, kpɑ ɑ n yɑɑye yĩre ni nɑ nun nɔmu bɛriɑ, ɑ kɑ nu ko Eɡibiti sunɔn wuswɑɑɔ. Adɑmɑ kon win ɡɔ̃ru bɔbiɑsiɑ. U ǹ wurɑmɔ u tɔn be deri bu doonɑ. \v 22 Kpɑ ɑ nùn sɔ̃ ɑ nɛɛ, ɑmɛniwɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡeruɑ, Isirelin bweseru tɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe nɛn bii yerumɑ. \v 23 Yen sɔ̃, u de nɛn bii wi, u doonɑ u kɑ mɑn sɑ̃. Ù n mɑɑ yinɑ, kon win bii yerumɑ ɡo. \p \v 24 Swɑɑ sɔɔ mi Mɔwisi u yɔ̃rɑ u kpunɑ, miyɑ Yinni Gusunɔ u nùn sɛ̃re, u kĩ u nùn ɡo. \v 25 Mɑ Seforɑ u kpee nɔɔ duroruɡiru suɑ u win bii bɑnɡo kuɑ, mɑ u win sen sɑrusu suɑ u kɑ Mɔwisin tiin tɔn durɔru bɑbɑ u nɛɛ, wee, nɑ wunɛn woro yɛmɡiru kuɑ. \v 26 Bɑnɡo yen sɔ̃nɑ u ɡeruɑ mɛ. Sɑnɑm mɛ sɔɔrɑ Yinni Gusunɔ u Mɔwisi deri. \p \v 27 N deemɑ Yinni Gusunɔ u rɑɑ Aroni sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ seewo ɑ Mɔwisi sennɔ dɑ ɡbɑburɔ. \p Aroni u seewɑ u dɑ mɑ u kɑ Mɔwisi yinnɑ ɡuu ten mi, te Gusunɔ u tii ɡɔsiɑ. Mɑ bɑ ɡɑbɑnɑ bɑ bɔkɑsinɑ nuku dobun sɔ̃. \v 28 Yen biru Mɔwisi u Aroni sɑɑriɑ kpuro ye Yinni Gusunɔ u kɑ nùn ɡɔrimɑ, kɑ yĩre ni u nùn sɔ̃ɔwɑ u ko. \v 29 Mɑ Mɔwisi kɑ Aroni bɑ ɡurenɑ bɑ dɑ Eɡibitiɔ, bɑ Isirelibɑn ɡuro ɡurobu mɛnnɑ. \v 30 Mɑ Aroni u bu ɡɑri yi kpuro sɑɑriɑ yi Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ mi. Mɑ Mɔwisi u tɔn be yĩre ni kuɑ. \v 31 Yerɑ, bɑ nɑɑnɛ doke. Bɑ ɡiɑ mɑ Yinni Gusunɔ u wɑ nɡe mɛ bɑ bu nɔni sɔ̃ɔmɔ. Tɛ̃ u kĩ u bu fɑɑbɑ ko. Mɑ bɑ yiirɑ bɑ nùn sɑ̃wɑ. \s1 Mɔwisi kɑ Aroni bɑ dɑ Eɡibiti sunɔn mi \c 5 \p \v 1 Yen biru Mɔwisi kɑ Aroni bɑ seewɑ bɑ dɑ Eɡibiti sunɔn mi bɑ nɛɛ, ɑmɛniwɑ Isirelibɑn Yinni wi bɑ mɔ̀ Wi u rɑ n wɑ̃ɑ, u ɡeruɑ. U nɛɛ, ɑ de win tɔmbu bu dɑ ɡbɑburɔ bu sɑ̃ɑru ko. \p \v 2 Mɑ Eɡibiti sunɔ u nɛɛ, wɑrɑ bɑ mɔ̀ Wi u rɑ n wɑ̃ɑ, n kɑ sere nùn mɛm nɔɔwɑ, n de bɛɛ Isirelibɑ i doonɑ. Nɑ ǹ nùn yɛ̃. Nɑ ǹ mɑɑ derimɔ i doonɑ. \p \v 3 Yerɑ bɑ nɛɛ, bɛsɛ Heberubɑn Yinniwɑ u sun kure u kɑ sun ɡɑri kuɑ. Yen sɔ̃, ɑ de su dɑ ɡbɑburɔ nɡe sɔ̃ɔ itɑn sɑnum sɑkɑ su kɑ nùn yɑ̃kuru kuɑ, kpɑ u ku rɑɑ sun bɑrɑ bɑkɑru kpɛ̃ɛ su ɡbi, ǹ kun mɛ u de bu sun ɡo tɑbu sɔɔ. \p \v 4 Mɑ Eɡibiti sunɔ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wunɛ Mɔwisi kɑ Aroni, mbɑn sɔ̃nɑ i tɔn be sɔmburu yɔ̃rɑsiɑ. I doo i bɛɛn sɔmɑ ko. \v 5 Wee, ye tɔn be, bɑ mɑrurɑ bɑ dɑbiɑ tɛ̃ tem mɛni sɔɔ, yerɑ i kĩ i ben sɔmburu yɔ̃rɑsiɑ? \s1 Bɑ Isirelibɑ sɔmburu sosiɑ \p \v 6 Dɔmɑ teyɑ Eɡibiti sunɔ u wiɡii be bɑ tɔn be kpɑre sɔmɑ ye sɔɔ, kɑ Isirelibɑn swɑɑ ɡbiobu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 7 i ku rɑ mɑɑ tɔn be tɑkɑ nɔɔ wɛ̃ nɡe yellu bu kɑ birikibɑ ko. I de ben tii bu dɑ bu tɑkɑ nɔɔ kɑsu. \v 8 Kɑ mɛ, i ku ben birikibɑn ɡeeru kɑwɑ mɛ bɑ rɑ rɑɑ ko yellu. Domi yikurɑ tɑ bu mɔ̀. Yen sɔ̃nɑ bɑ weeweenu mɔ̀ bɑ mɔ̀, bu dɑ bu ben Yinni yɑ̃kuru kuɑ. \v 9 I de tɔn ben sɔmburu tu sɛ̃sɔ sosi, kpɑ bɑ n tu mɔ̀. Sɑnɑm mɛ, bɑ ǹ koo mɑɑ weesu swɑɑ dɑki. \p \v 10 Mɑ be bɑ tɔn be kpɑre sɔmɑ ye sɔɔ mi, kɑ Isirelibɑn swɑɑ ɡbiobu bɑ nɑ bɑ bu sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, ɑmɛniwɑ Eɡibiti sunɔ u ɡeruɑ. U nɛɛ, u ǹ mɑɑ bɛɛ tɑkɑ nɔɔ wɛ̃ɛmɔ. \v 11 Ǹ n mɛn nɑ, i doo i bɛɛn tɑkɑ nɔɔ kɑsu mi i ko wɑ. Adɑmɑ kɑ mɛ, sɑ ǹ ɡɑ̃ɑnu kɑwɑmɔ bɛɛn sɔmɑ sɔɔ. \p \v 12 Mɑ tɔn be, bɑ yɑrinɑ bɑɑmɑ Eɡibitin tem sɔɔ, bɑ yɑkɑsu kɑsu bu kɑ tɑkɑ nɔɔ ko. \v 13 Be bɑ bu kpɑre sɔmɑ ye sɔɔ, bɑ bu bɑɑsi bɑ mɔ̀, i bɛɛn sɔmɑ yibio tɔ̃ru bɑɑtere nɡe mɛ i rɑ rɑɑ ko, sɑnɑm mɛ bɑ bɛɛ tɑkɑ nɔɔ wɛ̃ɛmɔ. \v 14 Mɑ bɑ Isirelibɑn swɑɑ ɡbio be Eɡibiti sunɔn tɔmbɑ wunɑ soomɔ bɑ bu bikiɑmɔ, mbɑn sɔ̃nɑ i ǹ bɛɛn birikibɑn ɡeeru yibie ɡĩɑ kɑ ɡisɔ nɡe mɛ i rɑ rɑɑ ko. \p \v 15 Sɑnɑm mɛ sɔɔrɑ Isirelibɑn swɑɑ ɡbio be, bɑ dɑ bɑ Eɡibiti sunɔ wuri koosimɔ bɑ mɔ̀, mbɑ n kuɑ, yinni, ɑ kɑ sun yenin bweseru kuɑmmɛ. \v 16 Bɑ ku rɑ mɑɑ sun tɑkɑ nɔɔ wɛ̃. Kpɑ bɑ n mɔ̀ su birikibɑ muro. Yen biru sɑ̀ kun kue, kpɑ bɑ n sun soomɔ. N sere deemɑ, wunɛn tɔmbun tɑɑrɛwɑ. \p \v 17 Mɑ Eɡibiti sunɔ u bu wisɑ u nɛɛ, yikurobu bɛɛ, i ǹ ɡɑru kobu kĩ. Yen sɔ̃nɑ i ɡerumɔ, n de i dɑ i Yinni Gusunɔ yɑ̃kuru kuɑ. \v 18 I doo tɛ̃n tɛ̃ ɡe i bɛɛn sɔmburu ko. Goo kun mɑɑ bɛɛ tɑkɑ nɔɔ wɛ̃ɛmɔ. Adɑmɑ birikibɑn ɡee tee terɑ i ko n murɑmɔ mi. \p \v 19 Isirelibɑn swɑɑ ɡbio be, bɑ wɑ mɑ ben wɑhɑlɑ yɑ sosimɔwɑ domi bɑ nɛɛ, bu ku rɑɑ ben birikibɑn ɡeeru kɑwe. Tɔ̃ru bɑɑtere kɑ ten sɔmburɑ. \v 20 Ye tɔn be, bɑ yɑrimɑ Eɡibiti sunɔn min di, bɑ Mɔwisi kɑ Aroni deemɑ bɑ yɔ̃ bɑ bu mɑrɑ. \v 21 Yerɑ bɑ bu sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, Yinni Gusunɔ u bɛɛ wɑɑmɔ. U koo mɑɑ bɛɛ siri. Bɛɛyɑ i sun tusiru kɑsuɑ Eɡibiti sunɔ kɑ win tɔmbun mi. Wee, i tɑkobi doke ben nɔmuɔ bu kɑ sun ɡo. \p \v 22 Mɑ Mɔwisi u wurɑ Yinni Gusunɔn mi, u nɛɛ, Yinni, mbɑ n derɑ ɑ tɔn be kɔ̃sɑ kuɑmmɛ. Mbɑn sɔ̃nɑ ɑ mɑn ɡɔrimɑ ben mi. \v 23 Sɑɑ mìn di nɑ dɑ Eɡibiti sunɔn mi, nɑ kɑ wunɛn yĩsiru nùn ɡɑri sɔ̃ɔwɑ, u wunɛn tɔmbu ɡɔbɑ kuɑmmɛwɑ, ɑ ǹ mɑɑ bu wɔre sere kɑ tɛ̃. \c 6 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, tɛ̃ kɑɑ wɑ ye kon Eɡibiti sunɔ kuɑ. Kon nùn tilɑsi ko u kɑ bu yɔ̃su bu doonɑ. U koo mɑm bu ɡirɑwɑ win tem di. \s1 Gusunɔ u kpɑm kɑ Mɔwisi ɡɑri kuɑ \p \v 2 Mɑ Gusunɔ u kpɑm kɑ Mɔwisi ɡɑri kuɑ u nɛɛ, nɛnɑ Wi u rɑ n wɑ̃ɑ. \v 3 Nɑ Aburɑhɑmu kɑ Isɑki kɑ Yɑkɔbu kure nɑ kɑ bu ɡɑri kuɑ. Bɑ mɑɑ ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Gusunɔ Dɑm kpuroɡii. Adɑmɑ bɑ ǹ tubɑ mɑ nɛn yĩsirɑ Wi u rɑ n wɑ̃ɑ. \v 4 Nɑ mɑɑ kɑ bu ɑrukɑwɑni bɔkuɑ mɑ kon bu Kɑnɑnin tem wɛ̃ mu ko beɡim mɛ̀ sɔɔ bɑ sinɑ nɡe sɔbu. \v 5 Nɑ Isirelibɑn weeweenu nuɑ mi bɑ yoru dimɔ Eɡibitiɡibun mi, nɑ mɑɑ nɛn ɑrukɑwɑni ye yɑɑye. \v 6 Yen sɔ̃, ɑ Isirelibɑ sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, nɛnɑ Wi u rɑ n wɑ̃ɑ, nɑ kon mɑɑ bu wɔrɑ sɑɑ wɑhɑlɑ ye Eɡibitiɡibɑ bu koosiɑmɔn di. Kon bu yɑkiɑ ben yorun di, kpɑ n nɛn dɑm sɔ̃ɔsi n Eɡibitiɡibu wɑhɑlɑ doke, kpɑ n nɛn tɔmbu fɑɑbɑ ko. \v 7 Kon bu mwɑ bu ko nɛn tɔmbu, kpɑ n ko ben Yinni, kpɑ bu ɡiɑ mɑ nɛnɑ Wi u rɑ n wɑ̃ɑ, nɑ mɑɑ sɑ̃ɑwɑ ben Yinni nɛ wi nɑ bu yɑkiɑmɔ ben yoo sɔmɑ ye Eɡibitiɡibɑ bu koosiɑmɔn di. \v 8 Nɑ kon bu duusiɑ tem mɛ sɔɔ, mɛ nɑ Aburɑhɑmu kɑ Isɑki kɑ Yɑkɔbu nɔɔ mwɛɛru kuɑ nɑ nɛɛ, kon bu wɛ̃ bɑ n mɔ. Nɛ wi nɑ rɑ n wɑ̃ɑ nɛnɑ nɑ ɡeruɑ mɛ. \p \v 9 Yerɑ Mɔwisi u dɑ u Isirelibɑ ɡɑri yi sɔ̃ɔwɑ. Adɑmɑ bɑ ǹ nùn swɑɑ dɑki, domi ben yoo sɔm sɛ̃sɔɡii ni, nu kpɛ̃ɑ sere bɑ mwiɑ kpɑnɑmɔ. \p \v 10 Mɑ Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 11 ɑ seewo ɑ dɑ ɑ Eɡibiti sunɔ sɔ̃ u be de Isirelibɑ bu doonɑ win tem di. \p \v 12 Mɑ Mɔwisi u Yinni Gusunɔ wisɑ u nɛɛ, wee Isirelibɑ bɑ ǹ nɛn ɡɑri swɑɑ dɑki. Amɔnɑ Eɡibiti sunɔ u koo kɑ mɑn swɑɑ dɑki. Nɑ ǹ dɑɑ nun sɔ̃ɔwɑ mɑ ɡɑri ɡerubu rɑ n kɑ mɑn sɛ̃? \p \v 13 Yen biru Yinni Gusunɔ u Mɔwisi kɑ Aroni woodɑ wɛ̃ ye bɑ koo Isirelibɑ kɑ Eɡibiti sunɔ sɔ̃ kpɑ bu kɑ Isirelibɑ yɑrɑ Eɡibitin di. \s1 Mɔwisi kɑ Aronin bwese kɛrɑ Isirelibɑ sɔɔ \p \v 14 Isirelin bii ɡbiikoo wi bɑ mɔ̀ Rubɛni, win bibun yĩsɑ wee, Enɔku kɑ Pɑɑlu kɑ Hɛsironi kɑ Kɑɑmi. Ben min diyɑ Rubɛnin bwese kɛri mɑrurɑ. \p \v 15 Be bɑ mɑɑ sɑ̃ɑ Simɛɔbɑ, beyɑ Yɛmuɛli kɑ Yɑmini kɑ Ohɑdi kɑ Yɑkini kɑ Sokɑɑ kɑ Sɔɔlu wìn mɛro sɑ̃ɑ Kɑnɑniɡii. Ben min diyɑ Simɛɔn bwese kɛri mɑrurɑ. \p \v 16 Be bɑ mɑɑ sɑ̃ɑ Lefin bibu, beyɑ Gɛɛsɔni kɑ Kehɑti kɑ Mɛrɑri. Ben min diyɑ Lefin bwese kɛri mɑɑ mɑrurɑ. Ben bɑɑbɑ Lefi wi, u kuɑwɑ wɔ̃ɔ wunɑɑ weeru itɑ sɑri u sere ɡu. \v 17 Mɑ Gɛɛsɔni u seewɑ u bii tɔn durɔbu yiru mɑrɑ. Beyɑ Libini kɑ Simɛi. Mɑ bɑ mɑrurɑ bɑ kuɑ Gɛɛsɔnin bweseru. \v 18 Be bɑ mɑɑ sɑ̃ɑ Kehɑtibɑ, beyɑ Amurɑmu kɑ Yisehɑri kɑ Heboroni kɑ Usiɛli. Mɑ ben bɑɑbɑ Kehɑti wi, u kuɑ wɔ̃ɔ wunɑɑ teeru kɑ wɔkurɑ itɑ u sere kpunɑ u ɡu. \v 19 Be bɑ mɑɑ sɑ̃ɑ Mɛrɑribɑ, beyɑ Mɑkili kɑ Musi. Beni kpurowɑ bɑ kuɑ Lefin bwese kɛri. \p \v 20 Amurɑmu u win tiɔ Yokebɛdi suɑ kurɔ. Wiyɑ u kɑ Aroni kɑ Mɔwisi mɑrɑ. Amurɑmu wi, u kuɑwɑ wɔ̃ɔ wunɑɑ weeru itɑ sɑri u sere kpunɑ u ɡu. \p \v 21 Be bɑ mɑɑ sɑ̃ɑ Yisehɑrin bibu, beyɑ Kore kɑ Nɛfɛɡi kɑ Sikiri. \v 22 Be bɑ mɑɑ sɑ̃ɑ Usiɛlin bibu, beyɑ Mikɑli kɑ Elisɑfɑni kɑ Sitiri. \p \v 23 Aroni u Elisebɑ, Abinɑdɑbun bii suɑ kurɔ. Kurɔ wi, u sɑ̃ɑwɑ Nɑsonin sesu. Mɑ u kɑ Aroni bibu mɑrɑ. Berɑ Nɑdɑbu kɑ Abihu kɑ Eleɑsɑɑ kɑ Itɑmɑɑ. \p \v 24 Be bɑ mɑɑ sɑ̃ɑ Koren bibu, beyɑ Asiri kɑ Ɛlikɑnɑ kɑ Abiɑsɑfu. Ben min diyɑ Koren bweserɑ mɑrurɑ. \p \v 25 Mɑ Eleɑsɑɑ, Aronin bii wi, u Putiɛlin bii wɔndiɑ turo suɑ kurɔ. U kɑ nùn bii tɔn durɔ mɑrɑ. Bii win yĩsirɑ Finɛɛsi. Be sɑ wɑ mi kpuro, beyɑ bɑ sɑ̃ɑ Lefin bwese kɛrin wiruɡibu. \p \v 26 Be sɔɔrɑ Yinni Gusunɔ u Mɔwisi kɑ Aroni ɡɔsɑ bu kɑ Isirelibɑ yɑrɑ sɑɑ Eɡibitin di. U nɛɛ, bɑ̀ n yɑriɔ bu de bɑ n swĩinɛ bweseru kɑ bweseru bɑ n sɔkɑ sɑ̃ɑ swɛɛ swɛɛ. \v 27 Mɑ Mɔwisi wi kɑ Aroni wi, bɑ wurɑ bɑ dɑ bɑ Eɡibitin sinɑ boko wi kɑnɑ u de Isirelibɑ bu yɑri win tem di. \s1 Yinni Gusunɔ u win nɔɔ mwɛɛru sire \p \v 28 Sɑnɑm mɛ Yinni Gusunɔ u kɑ Mɔwisi ɡɑri kuɑ Eɡibitiɔ, \v 29 u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛnɑ Wi u rɑ n wɑ̃ɑ. A Eɡibiti sunɔ sɔ̃ɔwɔ kpuro ye nɑ nun sɔ̃ɔmɔ mini. \p \v 30 Mɑ Mɔwisi u Yinni Gusunɔ wisɑ u nɛɛ, wee, ɡɑri ɡerubu rɑ n kɑ mɑn sɛ̃. Eɡibiti sunɔ u koo wurɑ u mɑn swɑɑ dɑki? \c 7 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee, nɑ nun kuɑ nɛn kɔsire Eɡibiti sunɔn sɔ̃. Wunɛn mɔɔ Aroni u ko n mɑɑ sɑ̃ɑ wunɛn ɡɑri ɡero. \v 2 Wunɑ kɑɑ nùn sɔ̃ ye nɑ nun sɔ̃ɔmɔ kpuro. Wiyɑ u koo mɑɑ Eɡibiti sunɔ sɔ̃, kpɑ u de Isirelibɑ bu doonɑ win tem di. \v 3-4 Kon de Eɡibiti sunɔn ɡɔ̃ru ɡu bɔbiɑ sere u ǹ bɛɛ swɑɑ dɑkimɔ, bɑɑ mɛ kon yĩre nɑnumɡii dɑbinu ko win temɔ. Yen sɔ̃, nɑ kon nùn nɛn dɑm sɔ̃ɔsi n win tɔmbu wɑhɑlɑ doke, kpɑ n nɛn tɔmbu Isirelibɑ yɑrɑ win tem di, bɑ n sɔkɑ sɑ̃ɑ swɛɛ swɛɛ nɡe tɑbu kowobu. \v 5 Sɑnɑm mɛ nɑ nɛn dɑm sɔ̃ɔsi tem mi, mɑ nɑ Isirelibɑ yɑrɑ min di, sɑnɑm mɛyɑ Eɡibitiɡibɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ Yinni Gusunɔ. \p \v 6 Mɑ Mɔwisi kɑ Aroni bɑ kuɑ mɑm mɑm nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u bu sɔ̃ɔwɑ. \v 7 Sɑnɑm mɛ bɑ kɑ Eɡibiti sunɔ ɡɑri yibɑ mɔ̀, Mɔwisi u mɔwɑ wɔ̃ɔ wɛnɛ, mɑ Aroni u mɔ wɔ̃ɔ wɛnɛ kɑ itɑ. \s1 Eɡibiti sunɔ u yinɑ u Mɔwisi kɑ Aroni swɑɑ dɑki \p \v 8 Yen biru Yinni Gusunɔ u Mɔwisi kɑ Aroni sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 9 Eɡibiti sunɔ ù n bɛɛ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i nùn yĩreru kuo te tɑ sɔ̃ɔsi mɑ nɛnɑ nɑ bɛɛ ɡɔrimɑ, sɑɑ ye sɔɔrɑ wunɛ Mɔwisi kɑɑ Aroni sɔ̃ u win dɛkɑ suo u ye kɔ̃ sunɔ win wuswɑɑɔ. Yɑ koo ɡɔsiɑ wɑɑ. \p \v 10 Mɑ bɑ seewɑ bɑ dɑ Eɡibiti sunɔn mi, bɑ kuɑ ye Yinni Gusunɔ u bu sɔ̃ɔwɑ. Aroni u win dɛkɑ ye kɔ̃ sunɔ wi kɑ win bwɑ̃ɑbun wuswɑɑɔ. Mɑ yɑ ɡɔsiɑ wɑɑ. \v 11-12 Yerɑ Eɡibiti sunɔ u win bwisiɡibu kɑ win timɡibu kɑ win sɔrobu sokɑ. Ben bɑɑwure u dobo dobo kuɑ, u win dɛkɑ kɔ̃ mɑ yɑ ɡɔsiɑ wɑɑ. Adɑmɑ Aroniɡiɑ yɑ beɡii mwɛɛki. \v 13 Kɑ mɛ, Eɡibiti sunɔn ɡɔ̃ru ɡɑ bɔbiɑ, u ǹ mɑɑ Mɔwisi kɑ Aronin ɡere swɑɑ dɑki, nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u rɑɑ ɡeruɑ. \s1 Wɑhɑlɑ ɡbiikɑɑ ye Gusunɔ u Eɡibitiɡibu doke, yɛm \p \v 14 Yinni Gusunɔ u kpɑm Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Eɡibiti sunɔn ɡɔ̃ru ɡɑ bɔbiɑ. U yinɑ tɔn be, bu doonɑ. \v 15 Wee u koo dɑ dɑɑrɔ buru buru yellu. A doo ɑ kɑ nùn yinnɑ dɑɑrun ɡoorɔ kpɑ ɑ n dɛkɑ ye nɛni, ye yɑ rɑɑ ɡɔsiɑ wɑɑ mi. \v 16 Kpɑ ɑ nùn sɔ̃ ɑ nɛɛ, nɛ Gusunɔ Heberubɑn Yinniwɑ nɑ nun ɡɔrimɑ win mi. U de nɛn tɔmbu bu dɑ bu mɑn sɑ̃ ɡbɑburɔ. Nɑ wɑ mɑ sere kɑ tɛ̃ u ǹ ɡɑri yi swɑɑ sue. \v 17 Yèn sɔ̃ u nɛɛ, u ǹ mɑn yɛ̃, yen sɔ̃nɑ nɑ nɛɛ, ɑmɛniwɑ u koo kɑ mɑn ɡiɑ, nɛ wi nɑ rɑ n wɑ̃ɑ. A dɑɑ ten nim soowo kɑ dɛkɑ ye ɑ nɛni mi, kpɑ n nim mɛ ɡɔsiɑ yɛm. \v 18 Swɛ̃ɛ yi yi wɑ̃ɑ dɑɑ te sɔɔ, kpɑ yi ɡbi, kpɑ dɑɑ ten nim mu sɑnkirɑ sere Eɡibitiɡibu bu kpɑnɑ bu mu nɔ. \p \v 19 Yerɑ Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ Aroni sɔ̃ɔwɔ u win dɛkɑ suo u ye tĩi Eɡibitin nim kpuron wɔllɔ mɛ mu wɑ̃ɑ dɑɑnɔ kɑ yɛrusɔ kɑ sere kotosɔ kɑ wekenɔ. Mi nim mu wɑ̃ɑ kpuro ɡesi mu koo ɡɔsiɑwɑ yɛm, kpɑ yɛm mu n wɑ̃ɑ Eɡibitin tem kpuro sɔɔ. \p \v 20 Mɑ Mɔwisi kɑ Aroni bɑ kuɑ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u bu sɔ̃ɔwɑ. Aroni u win dɛkɑ ye suɑ, mɑ u dɑɑ ten nim so Eɡibiti sunɔ kɑ win bwɑ̃ɑbun wuswɑɑɔ. Mɑ mu ɡɔsiɑ yɛm. \v 21 Swɛ̃ɛ yi yi wɑ̃ɑ dɑɑ te sɔɔ, yi ɡu. Mɑ dɑɑ ten nim mu sɑnkirɑ. Eɡibitiɡibɑ kpɑnɑ bu mu nɔ. Mɑ nim mɛ mu wɑ̃ɑ tem mɛ kpuro sɔɔ mu kuɑ yɛm. \p \v 22 Adɑmɑ Eɡibitin sɔrobu bɑ mɑɑ kuɑ mɛ kɑ ben dobo dobo. Ye Eɡibiti sunɔ u wɑ mɛ, mɑ win ɡɔ̃ru ɡɑ bɔbiɑ, u ǹ Mɔwisi kɑ Aronin ɡɑri swɑɑ dɑki nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u rɑɑ ɡeruɑ. \v 23 Eɡibiti sunɔ u ɡɔsirɑ win yɛnuɔ. Gɑri yi, yi ǹ mɑm nùn nɑnde. \v 24 Mɑ Eɡibitiɡibu kpuro bɑ tem ɡbɑ ɡbɑ dɑɑ ten ɡoorɔ bu kɑ nim wɑ bu nɔ, domi bɑ ǹ kpɛ̃ bu dɑɑ ten nim nɔ. \p \v 25 Mɑ dɑɑ ten nim mɛ, mu ɡɔsire yɛm n kɑ kuɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru sɑɑ dɔmɑ tèn di Yinni Gusunɔ u derɑ bɑ mu so. \c 8 \s1 Wɑhɑlɑ yiruse, surenu \p \v 1 Yen biru Yinni Gusunɔ u kpɑm Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ doo Eɡibiti sunɔn mi, ɑ nùn sɔ̃ ɑ nɛɛ, nɛ Yinni Gusunɔ nɑ nɛɛ, u de nɛn tɔmbu bu dɑ bu mɑn sɑ̃. \v 2 Ù n mɑɑ yinɑ u bu kɑrɑ bu doonɑ, kon de surenu yibu nu wɑhɑlɑ doke win tem sɔɔ kpuro. \v 3 Surenu koo mɑrurɑ dɑɑ bɑkɑ ten di, kpɑ nu ɡɑsirimɑ sere win yɛnuɔ kɑ win dii sɔɔwɔ kɑ win kpinu wɔllɔ n kɑ dɑ win bwɑ̃ɑbu kɑ win tɔmbun diɑɔ. Nu koo mɑm du sere doo koo yenɔ kɑ sonɔ. \v 4 Sure ni, nu ko nu n kɑbirimɔ kpɑ nu win tii kɑ win tɔmbu kɑ win bwɑ̃ɑbu mɑkiri. \p \v 5 Mɑ Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ Aroni sɔ̃ u doo u win nɔmu dɛmiɑ u dɛkɑ ye tĩi dɑɑnu kɑ yɛrusun wɔllɔ kpɑ surenu nu ɡɑsirimɑ nu nɑ nu n wɑ̃ɑ Eɡibitin tem sɔɔ. \p \v 6 Yerɑ Aroni u win nɔmɑ dɛmiɑ Eɡibitin dɑɑnu ɡiɑ, mɑ surenu nu ɡɑsirimɑ nu Eɡibitin tem wukiri. \v 7 Adɑmɑ Eɡibiti sunɔn sɔro be, bɑ mɑɑ kuɑ mɛ, kɑ ben dobo dobo. Bɑ derɑ surenu nu ɡɑsirimɑ Eɡibitin temɔ. \v 8 Mɑ Eɡibiti sunɔ u Mɔwisi kɑ Aroni sokɑ u nɛɛ, i Yinni Gusunɔ kɑnɔ u sure ni doonɑsiɑ nɛ kɑ nɛn tɔmbun min di, kpɑ n de tɔn be, bu doonɑ bu nùn yɑ̃kuru kuɑ. \p \v 9 Sɑnɑm mɛyɑ Mɔwisi u Eɡibiti sunɔ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ wunɛn ɡere mɑrɑ, ɑ mɑn sɔ̃ sɑɑ yerɑ̀ dim dim kon Yinni Gusunɔ kɑnɑ wunɛ kɑ wunɛn tɔmbu kɑ wunɛn bwɑ̃ɑbun sɔ̃, u kɑ de sure ni, nu tondɑ bɛɛ kɑ bɛɛn yɛnusun di, kpɑ nu kun mɑɑ tie mɑ n kun mɔ dɑɑ bɑkɑru sɔɔ. \p \v 10 U wisɑ u nɛɛ, siɑ. \p Mɑ Mɔwisi u nɛɛ, n koo koorɑ mɛ, kpɑ ɑ ɡiɑ mɑ ɡoo sɑri wi u sɑ̃ɑ nɡe Gusunɔ bɛsɛn Yinni. \v 11 Sure ni, nu koo kɑ nun tondɑ nu ɡɛɛrɑ wunɛn bwɑ̃ɑbu kɑ wunɛn tɔmbu kɑ bɛɛn yɛnusun di. Dɑɑ bɑkɑru tɔnɑ sɔɔrɑ nu ko nu n tie. \p \v 12 Yen biru Mɔwisi kɑ Aroni bɑ yɑrɑ Eɡibiti sunɔn min di. Mɑ Mɔwisi u Yinni Gusunɔ nɔɔɡiru sue u sure ni ɡirɑ ni u Eɡibiti sunɔ wisi mi. \v 13 Mɑ Yinni Gusunɔ u kuɑ nɡe mɛ Mɔwisi u bikiɑ. Yerɑ sure ni, nu ɡbisukɑ diɑɔ kɑ yɛnu yɑɑriɔ kɑ ɡbeɑɔ. \v 14 Bɑ nu ɡurɑ bɑ mɛnnɑ mɛnnɑ. Mɑ nin nuburɑ yibɑ tem mɛ sɔɔ. \p \v 15 Ye Eɡibiti sunɔ u wɑ mɑ wɑhɑlɑ yɑ dwiiyɑ yerɑ u kpɑm win ɡɔ̃ru bɔbiɑsiɑ. U ǹ mɑɑ Mɔwisi kɑ Aroni swɑɑ dɑki, nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u rɑɑ ɡeruɑ. \s1 Wɑhɑlɑ itɑse, ɡɑɑnikunu \p \v 16 Yen biru Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, u Aroni sɔ̃ɔwɔ u win dɛkɑ suo u tem so, kpɑ tuɑ yu ɡɔsiɑ ɡɑɑnikunu Eɡibitin tem kpuro sɔɔ. \p \v 17 Mɑ bɑ kuɑ nɡe mɛ. Tuɑ kpuro yɑ ɡɔsiɑ ɡɑɑnikunu tem mɛ kpuro sɔɔ. Gɑɑnikuu ni, nu duɑ tɔmbu kɑ yɑɑ sɑbenu sɔɔ. \v 18 Mɑ sɔrobu bɑ dobo dobo kuɑ bu kɑ mɑɑ ɡɑɑnikunu ko. Adɑmɑ bɑ kpɑnɑ. Gɑɑnikuu ni, nu wɑ̃ɑwɑ bɑɑmɑ. \v 19 Yerɑ sɔro be, bɑ Eɡibiti sunɔ sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, Gusunɔn tiin dɑmɑ mini. \p Adɑmɑ kɑ mɛ, Eɡibiti sunɔn ɡɔ̃ru ɡɑ bɔɔbu. U ǹ Mɔwisi kɑ Aronin ɡɑri swɑɑ dɑki nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u rɑɑ ɡeruɑ. \s1 Wɑhɑlɑ nnɛse, ɡbɑbu swɛ̃ɛ \p \v 20 Yen biru Yinni Gusunɔ u mɑɑ Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ seewo buru buru yellu ɑ dɑ ɑ kɑ Eɡibiti sunɔ yinnɑ sɑnɑm mɛ u dɔɔ dɑɑrɔ, kpɑ ɑ nùn sɔ̃ ɑ nɛɛ, ɑmɛniwɑ nɛ Yinni Gusunɔ nɑ ɡeruɑ. U de nɛn tɔmbu bu dɑ bu mɑn sɑ̃. \v 21 Ù n mɑɑ yinɑ nɛn tɔmbu bu doonɑ kon nùn ɡbɑbu swɛ̃ɛ suremɑ yi yi koo wi kɑ win bwɑ̃ɑbu kɑ win tɔmbu kuni. Eɡibitiɡibun yɛnusu kpurowɑ su ko n ɡbɑbu swɛ̃ɛ yibɑ kpɑ yi tem wukiri. \v 22 Adɑmɑ dɔmɑ te, nɑ ǹ derimɔ ɡbɑbu swɛ̃ɛ yi dɑ Gosɛniɔ mi nɛn tɔmbɑ wɑ̃ɑ, kpɑ u ɡiɑ mɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ wɑ̃ɑ tem mɛ sɔɔ. \v 23 Kon nɛn tɔmbu kɑ win tɔmbu wunɑnɑ. Siɑwɑ yĩre te, tɑ koo sɔ̃ɔsirɑ. \p \v 24 Yinni Gusunɔ u kuɑ nɡe mɛ. Gbɑbu swɛ̃ɛ wuuru tɑ Eɡibiti sunɔ kɑ win bwɑ̃ɑbun yɛnusu wɔri. Mɑ Eɡibitin tem kpuro mu sɑnkirɑ ɡbɑbu swɛ̃ɛ yin sɑɑbu. \v 25 Yerɑ Eɡibiti sunɔ u Mɔwisi kɑ Aroni sokusiɑ u nɛɛ, i doo i bɛɛn Yinni yɑ̃ku te kuɑ tem mɛ sɔɔ, i ku yɑri. \p \v 26 Adɑmɑ Mɔwisi u wisɑ u nɛɛ, n ǹ koorɔ mɛ domi bɛsɛn yɑ̃kunu ko n sɑ̃ɑ tɑɑrɛ Eɡibitiɡibun nɔni sɔɔ. Sɑ̀ n mɑɑ yɑ̃ku tɑɑrɛɡinu kuɑ ben nɔni biru, bɑ ǹ koo sun kpenu kɑsuku? \v 27 Yen sɔ̃, sɑ ko dɑwɑ ɡbɑburɔ mi n tomɑ nɡe sɔ̃ɔ itɑn sɑnum sɑkɑ su kɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinni yɑ̃kuru kuɑ, nɡe mɛ u sun sɔ̃ɔwɑ su ko. \p \v 28 Eɡibiti sunɔ u nɛɛ, kon de i dɑ i Gusunɔ bɛɛn Yinni yɑ̃kuru kuɑ ɡbɑburɔ, ɑdɑmɑ i ku tondɑ. Yen sɔ̃, i kɑnɑru koowo nɛn sɔ̃. \p \v 29 Mɑ Mɔwisi u nùn wisɑ u nɛɛ, wee, nɑ doonɔ wunɛn min di, n kɑ Yinni Gusunɔ kɑnɑ wunɛn sɔ̃. Siɑ ɡbɑbu swɛ̃ɛ yi, yi koo doonɑ wunɛ kɑ wunɛn bwɑ̃ɑbu kɑ wunɛn tɔmbun min di. Adɑmɑ ɑ ku mɑɑ sun yɑɑkoru ko ɑ yinɑ su dɑ su Gusunɔ bɛsɛn Yinni yɑ̃kuru kuɑ. \p \v 30 Yerɑ Mɔwisi u yɑrɑ Eɡibiti sunɔn min di, u dɑ u Yinni Gusunɔ suuru kɑnɑ. \v 31 Mɑ Yinni Gusunɔ u kuɑ nɡe mɛ Mɔwisi u nùn bikiɑ. Gbɑbu swɛ̃ɛ yi, yi tondɑ Eɡibiti sunɔ kɑ win bwɑ̃ɑbu kɑ win tɔmbun min di. Yi ǹ mɑɑ tie mi, bɑɑ tiɑ. \v 32 Adɑmɑ kɑ mɛ kpuro, Eɡibiti sunɔn ɡɔ̃ru ɡɑ bɔbiɑ kpɑm mɑɑ, mɑ u yinɑ tɔn be, bu doonɑ. \s1 Wɑhɑlɑ nɔɔbuse, yɑɑ sɑbenun ɡɔɔ \c 9 \p \v 1 Yen biru kpɑm Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ doo Eɡibiti sunɔn mi kpɑ ɑ nùn sɔ̃ ɑ nɛɛ, ɑmɛniwɑ nɛ Heberubɑn Yinni Wi u rɑ n wɑ̃ɑ nɑ ɡeruɑ. Nɑ nɛɛ, u de nɛn tɔmbu bu doonɑ bu mɑn sɑ̃. \v 2 Adɑmɑ ù kun bu yɔ̃su, mɑ u yen yinɑ yinɑminu mɔ̀ kpɑm, \v 3 wee, kon nɛn nɔm dɑmɡuu doke win dumi kɑ kɛtɛkunu kɑ yooyoosu kɑ kɛtɛbɑ kɑ yɑ̃ɑnu sɔɔ, win yɑɑ sɑbenu kpuro ɡesi ni bɑ kpɑrɑmɔ ɡberɔ. Adumɡbɛku bɑkɑ yɑ koo nu wɔri. \v 4 Sɑɑ ye sɔɔ, kon Isirelibɑn sɑbenu kɑ Eɡibitiɡinu wunɑnɑ. Ye yɑ sɑ̃ɑ Isirelibɑn sɑbenu, yen ɡɑɑ kun ɡbimɔ. \p \v 5 Mɑ Yinni Gusunɔ u tɔ̃ru yi u nɛɛ, ù kun bu yɔ̃su, siɑwɑ kon yɑbu ye ko tem mɛ sɔɔ. \p \v 6 Yen sisiru Yinni Gusunɔ u kuɑ mɛ. Eɡibitiɡibun sɑbenu ɡbisukɑ kpuro, ɑdɑmɑ Isirelibɑn sɑbenu sɔɔ, bɑɑ teeru tɑ ǹ ɡu. \v 7 Eɡibiti sunɔ u ye yɑ koorɑn lɑbɑɑri bikiɑ. U nuɑ mɑ Isirelibɑn sɑbenu sɔɔ bɑɑ teeru tɑ ǹ ɡu. Kɑ mɛ, win ɡɔ̃ru ɡɑ kpɑm bɔbiɑ, u ǹ wure tɔn be, bu doonɑ. \s1 Wɑhɑlɑ nɔɔbɑ tiɑse, bwisinu \p \v 8 Yinni Gusunɔ u kpɑm Mɔwisi kɑ Aroni sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i torom sɔko doowɔ i n nɛni, kpɑ Mɔwisi u mɛ yɛ̃kɑ wɔllɔ Eɡibiti sunɔn wuswɑɑɔ. \v 9 Torom mɛ, mu koo ɡɔsiɑ nɡe tuɑ, kpɑ mu Eɡibitin tem kpuro wukiri. Mu koo bwisinu wisi tɔmbu kɑ sɑbenu sɔɔ, kpɑ nu booboosu ko. \p \v 10 Yerɑ bɑ torom mɛ sɔkɑ bɑ dɑ Eɡibiti sunɔn wuswɑɑɔ. Mɑ Mɔwisi u torom mɛ yɛ̃kɑnɑ wɔllɔ, mɑ mu kuɑ bwisinu tɔmbu kɑ sɑbenun wɑsi sɔɔ. \v 11 Sɑɑ ye sɔɔ, sɔrobɑ kpɑnɑ bu yɑrimɑ Mɔwisin wuswɑɑɔ bwisi nin sɔ̃. Domi nu ben tii wisiwɑ nɡe Eɡibitiɡii be bɑ tie. \v 12 Eɡibiti sunɔ u ǹ Mɔwisi kɑ Aronin ɡɑri swɑɑ dɑki. Yinni Gusunɔ u derɑ win ɡɔ̃ru ɡɑ bɔbiɑ ɡɑ sosi nɡe mɛ u rɑɑ Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ. \s1 Wɑhɑlɑ nɔɔbɑ yiruse, ɡuru kpenu \p \v 13 Yerɑ Yinni Gusunɔ u kpɑm Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ seewo buru buru yellu ɑ dɑ Eɡibiti sunɔn mi, kpɑ ɑ nùn sɔ̃ ɑ nɛɛ, ɑmɛniwɑ nɛ Gusunɔ Heberubɑn Yinni nɛ wi nɑ rɑ n wɑ̃ɑ nɑ ɡeruɑ. U de nɛn tɔmbu bu doonɑ bu mɑn sɑ̃. \v 14 Domi tɛ̃, n ǹ mɔ win bwɑ̃ɑbu kɑ win tɔmbu tɔnɑ kon wɑhɑlɑ doke ye yɑ koo nɛn dɑm bɑkɑm sɔ̃ɔsi. Kɑ win tiiwɑ kpɑ u ɡiɑ mɑ ɡoo sɑri nɡe nɛ hɑnduniɑ sɔɔ. \v 15 Nɑ̀ n dɑɑ nɛn nɔm dɑmɡuu dɛmiɑ nɑ wi kɑ win tɔmbu bɑrɑ kɔ̃suru kpɛ̃ɛ, u ǹ ko n dɑɑ mɑɑ wɑ̃ɑ hɑnduniɑɔ. \v 16 Adɑmɑ nɑ derɑ u wɑ̃ɑ u kɑ nɛn dɑm wɑn sɔ̃, kpɑ nɛn yĩsiru tu kɑ nɔɔrɑ hɑnduniɑ kpuro sɔɔ. \v 17 Wee u kɑ nɛn tɔmbu seewɑ sere kɑ tɛ̃. U ǹ dere bu doonɑ. \v 18 Yen sɔ̃, siɑ ɑmɑdɑɑre kon de ɡuru kpenu nu nɛɛrɑ kɑ dɑm nìn bweseru nu ǹ koore Eɡibitin temɔ sɑɑ yen toren di sere n kɑ ɡisɔ ɡirɑri. \v 19 Ǹ n mɛn nɑ, ɑ de bu win yɑɑ sɑbenu kuku yeru kuɑ, kɑ yɑbu ye u mɔ kpuro ɡberɔ. Domi ɡuru kpee ni, nu koo tɔmbu kpuro so ɡbeɑɔ kɑ yɑɑ sɑbenu kpuro ni nu ǹ kuku yeru wɑ, kpɑ sɑbe ni, kɑ tɔn be, bu kɑm ko. \p \v 20 Yerɑ Eɡibiti sunɔn bwɑ̃ɑbu ɡɑbu be bɑ Yinni Gusunɔn ɡɑri nɑsie, bɑ derɑ ben yobu bɑ kɑ ben sɑbenu wɔmɑ yɛnuɔ fuuku fuuku. \v 21 Be bɑ kun mɑɑ Yinni Gusunɔn ɡɑri ɡɑrɑ, bɑ ben yobu kɑ yɑɑ sɑbenu deri ɡbeɑɔ. \p \v 22 Mɑ Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ wunɛn nɔmɑ suo wɔllɔ kpɑ ɡuru kpenu nu yɛ̃kɑmɑ Eɡibitin tem kpuro sɔɔ, tɔmbu kɑ sɑbenu kɑ ye yɑ kpiɑ ɡbeɑɔ kpuron wɔllɔ. \p \v 23 Yerɑ Mɔwisi u win dɛkɑ suɑ u tĩi wɔllɔ, mɑ Yinni Gusunɔ u derɑ ɡuru kpenu nɛmɔ. Guru mɑɑkinu mɔ̀ nu ɡirɑrimɔ sere temɔ. \v 24 Gurɑ yen bweserɑ kun nɛɛre Eɡibitin tem sɔɔ sɑɑ yen toren di. \v 25 Mɑ ɡuru kpee ni, nu bɑɑyere kpuro so nu ɡo ye yɑ wɑ̃ɑ ɡbeɑɔ Eɡibitin tem sɔɔ, sɑɑ tɔmbu sere kɑ sɑbenu kɑ ye yɑ kpiɑ kpuro. Mɑ dɑ̃nu kpuro nu bɛsikirɑ. \v 26 Gosɛnin berɑ mi Isirelibɑ bɑ wɑ̃ɑ tɔnɑwɑ ɡuru kpee ni, nu ǹ nɑ. \v 27 Yerɑ Eɡibiti sunɔ u Mɔwisi kɑ Aroni sokusiɑ u nɛɛ, nɑ wɑ mɑ nɛnɑ nɑ torɑ. Gusunɔ wi u rɑ n wɑ̃ɑ u ɡem mɔ. Nɛ kɑ nɛn tɔmbu sɑ tɑɑrɛ kuɑ. \v 28 A Yinni Gusunɔ kɑnɔ domi ɡuru ɡbɑ̃suku ni, kɑ ɡuru kpee ni, nu den turɑ. Kon de i doonɑ, nɑ ǹ mɑɑ bɛɛ nɛnumɔ. \p \v 29 Mɑ Mɔwisi u nùn wisɑ u nɛɛ, nɑ̀ n yɑrɑ wuun di kon nɛn nɔmɑ suɑ wɔllɔ n Yinni Gusunɔ kɑnɑ, kpɑ ɡuru ɡbɑ̃sukunu kɑ ɡuru kpenu nu mɑri ɑ kɑ ɡiɑ mɑ wiyɑ hɑnduniɑ mɔ. \v 30 Adɑmɑ nɑ yɛ̃ mɑ wunɛ kɑ wunɛn bwɑ̃ɑbu i ǹ Yinni Gusunɔ nɑsiɑm kpɑ. \p \v 31 Sɑɑ ye ɡurɑ ye, yɑ nɑ, wɛ̃su kɑ ɔɔsu kɑm kuɑ yèn sɔ̃ ɔɔsu yɑ nɔɔ kusiɑ, wɛ̃su mɑɑ wɛ̃su sɑ̃ɑ. \v 32 Adɑmɑ ɑlikɑmɑ yɑ ǹ kɑm kue yèn sɔ̃ yɑ ǹ sɑnɑm mɛ kpɑ̃. \p \v 33 Yen biru Mɔwisi u yɑrɑ Eɡibiti sunɔn min di u dɑ wuun biruɔ. Mɑ u win nɔmɑ suɑ wɔllɔ u Yinni Gusunɔ kɑnɑ, mɑ ɡuru ɡbɑ̃sukunu kɑ ɡuru kpee ni, nu mɑri. Gurɑ kun mɑɑ nɛmɔ. \p \v 34 Ye Eɡibiti sunɔ u wɑ mɛ, u win torɑru sosi. Wi kɑ win bwɑ̃ɑbɑ ben ɡɔ̃rusu bɔbiɑsiɑ. \v 35 U ǹ wure Isirelibɑ bu doonɑ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u rɑɑ ɡeruɑ sɑɑ Mɔwisin nɔɔn di. \s1 Wɑhɑlɑ nɔɔbɑ itɑse, twee \c 10 \p \v 1-2 Yinni Gusunɔ u kpɑm Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ derɑ Eɡibiti sunɔ kɑ win bwɑ̃ɑbun ɡɔ̃rusu bɔbiɑ, kpɑ n kɑ nɛn yĩre ni sɔ̃ɔsi ben suunu sɔɔ. Kpɑ wunɛn tii ɑ kɑ wunɛn bibu kɑ wunɛn debuminu sɔ̃ nɡe mɛ nɑ kɑ Eɡibitiɡibu yɑɑkoru kuɑ, kɑ yĩre ni nɑ sɔ̃ɔsi ben suunu sɔɔ kpɑ i n kɑ yɛ̃ mɑ nɛnɑ Gusunɔ wi u rɑ n wɑ̃ɑ. Ǹ n mɛn nɑ, ɑ doo Eɡibiti sunɔn mi. \p \v 3 Mɔwisi kɑ Aroni bɑ dɑ sunɔ win mi, bɑ nɛɛ, ɑmɛniwɑ bɛsɛ Heberubɑn Gusunɔ wi u rɑ n wɑ̃ɑ u ɡeruɑ. U nɛɛ, sere dommɑ kɑɑ n yinɛ ɑ tii kɑwɑ win wuswɑɑɔ. A de win tɔmbu bu doonɑ bu nùn sɑ̃. \v 4 À n mɑɑ yinɑ ɑ bu kɑrɑ, wee, siɑ u koo de twee yi nɑ wunɛn tem kpuro sɔɔ. \v 5 Yi koo tɛriɑ yi tem wukiri. Bɑɑ tem bɑu bɑ ǹ wɑsi. Yi koo dĩɑ ni nu tie di ni ɡuru kpenu kun sɑnkɑ, kpɑ yi bɛɛn ɡbeɑn dɑ̃ɑ wurusu kpuro di. \v 6 Yi koo wunɛ kɑ wunɛn bwɑ̃ɑbu kɑ Eɡibitiɡibu kpuron diɑ duuri yi yibu. Wunɛn bɑɑbɑbɑ kɑ wunɛn sikɑdobɑ bɑ ǹ yen bweseru wɑɑre sɑɑ mìn di bɑ wɑ̃ɑ hɑnduniɑ sɔɔ sere kɑ ɡisɔ. \p Mɑ Mɔwisi u seewɑ u yɑrɑ Eɡibiti sunɔn min di. \v 7 Yerɑ Eɡibiti sunɔn bwɑ̃ɑbɑ nùn bikiɑ bɑ nɛɛ, sere dommɑ durɔ wini u ko n sun wɑhɑlɑ mɔ̀. A de tɔn be, bu doonɑ bu dɑ bu Gusunɔ ben Yinni sɑ̃. A ǹ wɑ mɑ bɛsɛn tem mu kɑm kobu dɔɔ? \p \v 8 Mɑ bɑ derɑ Mɔwisi kɑ Aroni bɑ wurɑmɑ Eɡibiti sunɔn mi. Ye bɑ turɑ mi, yerɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i doo i Gusunɔ bɛɛn Yinni sɑ̃, ɑdɑmɑ bɛɛ sɔɔ berɑ̀ bɑ koo dɑ. \p \v 9 Mɔwisi u wisɑ u nɛɛ, bɛsɛ kpurowɑ, bibu kɑ bukurobu kɑ bɛsɛn yɑɑ sɑbenu. Sɑnnɑ sɑ ko dɑ. Domi tɔ̃ɔ bɑkɑrɑ sɑ ko Yinni Gusunɔ kuɑ. \p \v 10 Mɑ Eɡibiti sunɔ u bu yɑɑkoru kuɑ u nɛɛ, Yinni Gusunɔ u kɑ bɛɛ dɑ bɑɑni, nɑ̀ n derɑ i dɑ kɑ bɛɛn kurɔbu kɑ bibu. Domi ɡɑ̃ɑ kɔ̃sunɑ i bwisikumɔ. \v 11 Adɑmɑ bɛɛ tɔn durɔbu tɔnɑwɑ i ko dɑ. Domi mɛyɑ i bikiɑ. \p Yerɑ u derɑ bɑ bu ɡirɑ win min di. \p \v 12 Mɑ Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ wunɛn dɛkɑ suo ɑ tĩi Eɡibitin tem sɔɔ kpɑ twee yi nɑ yi tem mɛ wukiri, yi kpuro di ye yɑ kpiɑ mi, ye ɡuru kpenu nu deri. \p \v 13 Yerɑ Mɔwisi u win dɛkɑ ye suɑ u tĩi mi. Mɑ Yinni Gusunɔ u derɑ woo ɡɑɡɑ seemɑ sɑɑ sɔ̃ɔ yɑri yerun di tem mɛ sɔɔ. Woo ɡe, ɡɑ kuɑwɑ sɑɑ sɔ̃ɔ sɔɔn di sere kɑ wɔ̃kuru kpuro. Sisi bururu bɑ deemɑ twee wee yɑm kpuro yi woo ɡe, ɡɑ kɑ nɑ. \v 14 Twee yi, yi nɑ wuunu kɑ wuunu yi pusɑ Eɡibitin tem bɑɑmɑ. Yi dɑbiɑ yi sɑrɑ yi bɑ rɑɑ wɑɑre. Mɛyɑ bɑ ǹ mɑɑ yin bweseru wɑsi. \v 15 Tem kpuro mu tĩrɑ twee yin sɑɑbu. Mɑ yi yɑkɑsu kɑ dɑ̃ɑ binu kpuro di, ni ɡuru kpenu kun dɑɑ sɑnkɑ. Wuru ɡɑɡɑ kun mɑɑ tie Eɡibitin tem sɔɔ dɑ̃ɑɔ kɑ dɑ̃ɑ kikisɔ. \p \v 16 Yerɑ Eɡibiti sunɔ u Mɔwisi kɑ Aroni sokusiɑ fuuku u nɛɛ, nɑ Gusunɔ bɛɛn Yinni torɑ, mɛyɑ, nɑ mɑɑ bɛɛn tii torɑ. \v 17 Tɛ̃, i mɑn suuru kuo nɔn tee teni kpɑ i Gusunɔ bɛɛn Yinni kɑnɑ u mɑn wɑhɑlɑ ɡɔɔɡiɑ yeni wunɑri. \p \v 18 Mɑ Mɔwisi u yɑrɑ min di u dɑ u Yinni Gusunɔ suuru kɑnɑ. \v 19 Yerɑ Yinni Gusunɔ u derɑ woo dɑmɡuu ɡɑ seemɑ sɑɑ sɔ̃ɔ duu yerun di ɡɑ kɑ twee yi doonɑ ɡɑ ɡure nim wɔ̃ku sɔɔ ɡe bɑ mɔ̀ Nɑɑ yɑri. Bɑɑ yin tiɑ kun tiɑre tem mɛ kpuro sɔɔ. \v 20 Adɑmɑ Yinni Gusunɔ u kpɑm derɑ Eɡibiti sunɔn ɡɔ̃ru ɡɑ bɔbiɑ, u ǹ wure Isirelibɑ bu doonɑ. \s1 Wɑhɑlɑ nɔɔbɑ nnɛse, yɑm wɔ̃kuru \p \v 21 Yen biru Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ wunɛn dɛkɑ tĩiyɔ wɔllɔ kpɑ yɑm wɔ̃ku sinumɡiru tu Eɡibitin tem wukiri, sere bu tu bɑbɑ. \p \v 22 Yerɑ Mɔwisi u win dɛkɑ ye tĩi wɔllɔ mɑ yɑm wɔ̃kurɑ kuɑ Eɡibitin tem kpuro sɔɔ sɔ̃ɔ itɑ. \v 23 Eɡibitiɡibɑ kun wɑɑnɑmɔ, ɡoo kun seere win yɛnun di sere sɔ̃ɔ itɑ ye. Adɑmɑ mi Isirelibɑ bɑ wɑ̃ɑ kpuro, yɑm bururɑm mu wɑ̃ɑwɑ. \v 24 Eɡibiti sunɔ u Mɔwisi sokusiɑ u nɛɛ, i doo i Yinni Gusunɔ sɑ̃ kɑ bɛɛn kurɔbu kɑ bibu sɑnnu. Adɑmɑ i ku kɑ bɛɛn yɑɑ sɑbenu dɑ. \p \v 25 Mɔwisi u wisɑ u nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, ɑ sun yɑɑ sɑbenu wɛ̃ɛyɔ domi n ǹ koo koorɑ sɑ kun nu mɔ su kɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinni yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡinu kɑ yɑ̃kunu ɡɑnu kuɑ. \v 26 Yen sɔ̃, sɑ ko kɑ bɛsɛn yɑɑ sɑbenu dɑwɑ, bɑɑ sɑmu sɑ ǹ derimɔ. Domi miyɑ sɑ ko ɡɔsi ye sɑ ko kɑ nùn sɑ̃. Sɑ ǹ mɑɑ ɡinɑ yen ɡeeru yɛ̃ kɑ yen ye sɑ ko ɡɔsi sere sɑ̀ n turɑ mi. \p \v 27 Adɑmɑ Yinni Gusunɔ u derɑ Eɡibiti sunɔn ɡɔ̃ru ɡɑ bɔbiɑ, u ǹ wure bu doonɑ. \v 28 Mɑ sunɔ wi, u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ɡɛsiro nɛn bɔkun di. A ku rɑ mɑɑ nɑ nɛn wuswɑɑɔ, domi dɔmɑ te nɑ mɑɑ nun wɑ, ɑ ɡuwɑ. \p \v 29 Mɔwisi u nɛɛ, too, yɑ wɑ̃, ɑ ǹ mɑɑ mɑn wɑsi. \s1 Mɔwisi u wɑhɑlɑ wɔkurusen ɡɑri mɔ̀ \c 11 \p \v 1 N deemɑ Yinni Gusunɔ u rɑɑ Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n tie wɑhɑlɑ tiɑ ye kon Eɡibitiɡibu kɑ ben sunɔ doke. Yerɑ yɑ koo de u bɛɛ yɔ̃su. U koo mɑm bɛɛ ɡirɑwɑ minin di kɑ dɑm. \v 2 A tɔn durɔ kɑ tɔn kurɔ bɑɑwure sɔ̃ɔwɔ u burɑ yɑ̃ɑ wurɑɡinu kɑ sii ɡeesuɡinu kɑnɑ win beruse Eɡibitiɡiin mi. \p \v 3 N deemɑ Yinni Gusunɔ u derɑ Eɡibitiɡibu bɑ kɑ Isirelibɑ nɔnu ɡeu mɛɛrɑ. Mɔwisi u mɑɑ sɑ̃ɑ tɔn boko sunɔn bwɑ̃ɑbu kɑ Eɡibitiɡii be bɑ tien nɔni sɔɔ. \p \v 4 Mɔwisi u sere doonɑ Eɡibiti sunɔn min di, u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑmɛniwɑ Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ. Wɔ̃kurun bɔnun sɑkɑwɑ u koo Eɡibitin tem bukiɑnɑ. \v 5 Bii yerumɑbɑ kpuro bɑ koo ɡbi, sɑɑ wunɛn bii yerumɑn di, wi u koo wunɛn sinɑ ɡɔnɑ tubi di sere kɑ yoo tɔn kurɔn bii tɔn durɔ ɡbiikoowɔ. Yɑɑ sɑbenun bii ɡbiikii dwɑnu nu koo mɑɑ ɡbi. \v 6 Wuri bɛkɛ yi ko n wɑ̃ɑ Eɡibitin tem kpuro sɔɔ dɔmɑ te, yìn bweseru yi ǹ koore. Mɛyɑ yi ǹ koo mɑɑ wure yi ko. \v 7 Adɑmɑ bɛsɛ Isirelibɑn mi, bɑɑ bɔ̃ɔ ɡɑ ǹ sun worimɔ sere kɑ bɛsɛn yɑɑ sɑbenɔ, kpɑ i n kɑ yɛ̃ mɑ Yinni Gusunɔ u sun wunɑnɛ kɑ bɛɛ Eɡibitiɡibu. \v 8 Mɑ Mɔwisi u kpɑm nɛɛ, wunɛn bwɑ̃ɑbu kpuro bɑ koo nɑ bu kpunɑ nɛn wuswɑɑɔ bu mɑn sɔ̃ bu nɛɛ, n yɑrio kɑ nɛn tɔmbu kpuro be bɑ mɑn swĩi. Yen biru nɑ kon den yɑri n doonɑ. \p Ye u ɡɑri yi ɡeruɑ u kpɑ, mɑ u yɑrɑ Eɡibiti sunɔn min di kɑ mɔru bɑkɑ. \p \v 9 Yinni Gusunɔ u rɑɑ nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Eɡibiti sunɔ kun wunɛn ɡɑri swɑɑ dɑkimɔ. Yerɑ yɑ koo de n mɑɑ sɔm mɑɑmɑɑkiɡinu ɡɑnu ko Eɡibitin temɔ. \p \v 10 Mɔwisi kɑ Aroni bɑ sɔm mɑɑmɑɑkiɡii ni kpuro kuɑ Eɡibiti sunɔn wuswɑɑɔ ɑdɑmɑ Yinni Gusunɔ derɑ win ɡɔ̃ru ɡɑ bɔbiɑ mɑ u ǹ wure Isirelibɑ bu doonɑ win tem di. \s1 Gɔɔ sɑrɑribun tɔ̃ɔ bɑkɑru \c 12 \p \v 1 Mɔwisi kɑ Aroni bu sere yɑri Eɡibitin di Yinni Gusunɔ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 2 suru winiwɑ u koo ko bɛɛn suru ɡbiikoo wɔ̃ɔ sɔɔ. \v 3 I Isirelibɑ kpuro sɔ̃ɔwɔ i nɛɛ, suru winin sɔ̃ɔ wɔkuru, ben yɛnu yɛ̃ro bɑɑwure u yɑ̃ɑ kinɛ kpɛndu ɡɔsi win yɛnun sɔ̃. \v 4 Yɛnu yɛ̃ro wìn tɔmbɑ kun dɑbiru turɑ bu kɑ yɑ̃ɑ ɡiriru tem, wi kɑ win beruse bu yɑ̃ɑru ɡɔsio te beɡibɑ koo kpĩ bu tem bu kpe. \v 5 I ko kpĩ i yɑ̃ɑru ǹ kun mɛ boo ɡɔsi, ɑdɑmɑ i de yɑ n sɑ̃ɑ kinɛru te tɑ wɔ̃ɔ tiɑ mɔ, kpɑ tɑ kun ɑlebu mɔ. \v 6 I ko nu berewɑ sere suru win sɔ̃ɔ wɔkurɑ nnɛ, kpɑ bɛɛ Isirelibɑ kpuro i nu ɡo dɔmɑ ten yokɑ kpɑɑ. \v 7 I ko nin yɛm suɑ i tɛɛniwɑ dinu mi i ko nin yɑɑ tem kɔnnɔsun beri berikɑ kɑ sin wɔllɔ. \v 8 Wɔ̃ku terɑ bɑ koo yɑɑ ye wɔ̃ kpɑ bu ye di kɑ pɛ̃ɛ ye bɑ ǹ seeyɑtiɑ doke kɑ kpee wuru si su sosu sɑnnu. \v 9 I ku yen ɡɔmɑ tem, ǹ kun mɛ ye bɑ yikuɑ. I ye wɔ̃ɔwɔ ɡirum ɡirum kɑ yen wiru kɑ tɑɑnu kɑ bɔsɔ yɑ̃nu. \v 10 Yɑ̀ n mɑɑ tiɑrɑ i ko ye wisiwɑ dɔ̃ɔ sɔɔ. I ku de yen ɡɑɑ yu yɑm sɑ̃rɑ. \v 11 Wee mɛ i ko i n sɑ̃ɑ i kɑ ye di. I n sɔɔru sɑ̃ɑ i kɑ swɑɑ wɔri, i n ɡbɑburun yɑ̃nu doke, i n bokunu nɛni, kpɑ i di kɑ wɑsi kɑsɑnu, domi yɑ sɑ̃ɑwɑ tɔ̃ɔ bɑkɑru te i ko mɑn diiyɑ Gɔɔ sɑrɑribun sɔ̃. \p \v 12 Wɔ̃ku terɑ kon Eɡibitin tem bukiɑnɑ kpɑ n bii tɔn durɔ ɡbiikoo bɑɑwure ɡo, tɔmbun bibu kɑ yɑɑ sɑbenun binu. Mɛyɑ kon kɑ sɔ̃ɔsi mɑ Eɡibitiɡibun bũnu nu ǹ dɑm mɔ. Nɛ, Yinni Gusunɔwɑ kon ye ko. \v 13 Yɛm mɛyɑ mu koo ko yĩreru te tɑ yɛnusu sɔ̃ɔsimɔ mi i wɑ̃ɑ. Nɑ̀ n yɛm mɛ wɑ, kon bɛɛ sɑrɑriwɑ. Kɛ̃si te, tɑ ǹ bɛɛ bɑbɑmɔ te kon kɑ Eɡibitiɡibu wɑhɑlɑ ko. \p \v 14 I ko i n dɑ tɔ̃ɔ te yɑɑyewɑ wɔ̃ɔ kɑ wɔ̃ɔ, kpɑ i mɑn tɔ̃ɔ bɑkɑru diiyɑ. Bɛɛn bibun bweseru bɑ ko n dɑ mɑɑ tu yɑɑyewɑ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \s1 Pɛ̃ɛ ye bɑ ǹ seeyɑtiɑ doken tɔ̃ɔ bɑkɑru \p \v 15 Yinni Gusunɔ u mɑɑ nɛɛ, i ko kowɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru i ku pɛ̃ɛ di ye bɑ seeyɑ. Tɔ̃ɔ ɡbiikiru i ko pɛ̃ɛ seeyɑtiɑ yɑrɑ bɛɛn yɛnusun di. Domi bɛɛn ɡoo ù n ɡɑ̃ɑnu di ni nu seeyɑtiɑ mɔ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru ye, yu sere yibu, bɑ koo yɛ̃ro ɡowɑ. \v 16 Tɔ̃ɔ ɡbiikiru kɑ tɔ̃ru nɔɔbɑ yiruse, i ko mɛnnɑwɑ i mɑn sɑ̃. I ku rɑ sɔmburu ɡɑru ko tɔ̃nu yiru ye sɔɔ, mɑ n kun mɔ bɛɛn dĩɑ ni i ko din kobu. \p \v 17 I ko n dɑ pɛ̃ɛ ye bɑ ǹ seeyɑtiɑ doken tɔ̃ɔ bɑkɑru di, domi tɔ̃ɔ te sɔɔrɑ nɑ bɛɛn bweseru kpuro yɑrɑ Eɡibitin tem di. Yen sɔ̃, bɛɛn bibun bweseru bɑ ko n dɑ tɔ̃ɔ bɑkɑru diwɑ tɔ̃ɔ te sɔɔ, sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \v 18 Suru ɡbiikoon sɔ̃ɔ wɔkurɑ nnɛsen yokɑn di, pɛ̃ɛ ye bɑ ǹ seeyɑtiɑ dokewɑ i ko i n dimɔ sere kɑ win sɔ̃ɔ yɛndɑ tiɑsen yokɑɔ. \v 19 Sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru yen bɑɑ sɔɔ, bu ku rɑɑ pɛ̃ɛ seeyɑtiɑ wɑ bɛɛn yɛnusɔ. Domi wi u ɡɑ̃ɑnu di ni bɑ seeyɑtiɑ doke, bɑ koo yɛ̃ro ɡowɑ, bɑɑ ù n sɔɔn nɑ. \v 20 Ǹ n mɛn nɑ, bɛɛn yɛnusu kpuro sɔɔ, i ku rɑ ɡɑ̃ɑnu di ni bɑ seeyɑtiɑ doke. \s1 Gɔɔ sɑrɑribun torubu \p \v 21 Yen biru Mɔwisi u Isirelibɑn ɡuro ɡurobu sokusiɑ u nɛɛ, i yɑ̃ɑ kinɛ kpɛnnu ɡɔsio nɡe mɛ bɛɛn yɛnusu nɛ, kpɑ i nu ɡo ɡɔɔ u kɑ bɛɛ sɑrɑri. \v 22 Kpɑ bɛɛn bɑɑwure u dɑ̃ɑ kiku ɡe bɑ mɔ̀ isɔpu suɑ u wɑsi yɑ̃ɑ yɛm sɔɔ mɛ mu ko n wɑ̃ɑ ɡbɛ̃ɛrɔ, kpɑ u tɛɛni win dii kɔnnɔn beri berikɑɔ kɑ ɡen wɔllɔ. Bɛɛn ɡoo u ku rɑɑ yɑri dirun di mɑ n kun mɔ yɑm sɑ̃rɑ mɑm mɑm. \v 23 Sɑnɑm mɛ Yinni Gusunɔ u koo tem mɛ bukiɑnɑ u kɑ Eɡibitiɡibu ɡo, u koo yɛm mɛ wɑ bɛɛn dii kɔnnɔsun beri berikɑɔ kɑ sin wɔllɔ, kpɑ u bɛɛn diɑ sɑrɑri. U ǹ wurɑmɔ ɡɔɔn ɡɔrɑdo u du u bɛɛ ɡo. \v 24 Bɛɛ kɑ bɛɛn bibun bweseru, mɛyɑ i ko i n dɑ tɔ̃ɔ bɑkɑ te di sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \v 25 Sɑnɑm mɛ i tem mɛ duɑ, mɛ Yinni Gusunɔ u koo bɛɛ wɛ̃ nɡe mɛ u nɔɔ mwɛɛru kuɑ, i de tɔ̃ɔ bɑkɑ te, tu ko bɛɛn wororu. \v 26 Bɛɛn bibu bɑ̀ n bɛɛ woro ten tubusiɑnu bikiɑ, \v 27 i ko bu wisi i nɛɛ, Gɔɔ sɑrɑribun yɑ̃kurɑ te sɑ kɑ Yinni Gusunɔ sɑ̃ɑmɔ, domi u bɛsɛ Isirelibɑn diɑ sɑrɑri, u ǹ sun ɡo sɑnɑm mɛ u Eɡibitiɡibu ɡoomɔ. \p Yen biru Isirelibɑ bɑ yiirɑ bɑ Gusunɔ sɑ̃wɑ. \v 28 Mɑ bɑ dɑ bɑ kuɑ dee dee ye Yinni Gusunɔ u Mɔwisi kɑ Aroni sɔ̃ɔwɑ. \s1 Bii ɡbiikobun ɡɔɔ \p \v 29 Ye n kuɑ wɔ̃kurun bɔnu, Yinni Gusunɔ u bii ɡbiikobu kpuro ɡo Eɡibitin temɔ, sɑɑ Eɡibiti sunɔn tiin bii ɡbiikoon di wi u koo win sinɑ ɡɔnɑ tubi di, sere kɑ be bɑ wɑ̃ɑ pirisɔm sɔɔn bii ɡbiikobu, n kɑ dɑ yɑɑ sɑbenun bii ɡbiikinɔ. \v 30 Eɡibiti sunɔ kɑ win bwɑ̃ɑbu kɑ tɔn be bɑ tie Eɡibiti ye sɔɔ kpuro, bɑ seewɑ wɔ̃kuru bɑ wuri bɛkɛ kuɑ domi yɛnu ɡɑɡu sɑri ɡèn mi tɔn tiɑ tiɑ kun ɡu. \v 31 Wɔ̃ku tee te sɔɔ, Eɡibiti sunɔ u Mɔwisi kɑ Aroni sokɑ, u nɛɛ, i seewo i doonɑ nɛn tɔmbun min di, bɛɛ kɑ bɛɛn tɔmbu Isirelibɑ. I doo i Yinni Gusunɔ sɑ̃ nɡe mɛ i ɡeruɑ. \v 32 I kɑ bɛɛn yɑ̃ɑnu kɑ bɛɛn kɛtɛbɑ doo nɡe mɛ i ɡeruɑ, kpɑ i mɑɑ mɑn domɑru kɑnɑ bɛɛn Yinnin mi. \p \v 33 Mɑ Eɡibitiɡibɑ Isirelibɑ bɑɑsi bu kɑ yɑri ben tem di fuuku, bɑ nɛɛ, domi sɑ ko ɡbi su kpe. \v 34 Mɑ Isireli be, bɑ ben pɛ̃ɛ kpii te tɑ ǹ seeyɑtiɑ mɔ suɑ ɡbɛ̃ɑ sɔɔ bɑ tu bekɑ wukiri bɑ sɔɔwɑ. \p \v 35 N deemɑ Isirelibɑ bɑ rɑɑ kuɑ nɡe mɛ Mɔwisi u ɡeruɑ, bɑ Eɡibitiɡibu burɑ yɑ̃ɑ ni bɑ kuɑ kɑ wurɑ kɑ sii ɡeesu kɑnɑ, kɑ mɑɑ bekɑ. \v 36 Yinni Gusunɔ u mɑɑ derɑ tɔn be, bɑ kĩi ɡeeru wɑ Eɡibitiɡii ben mi. Mɑ bɑ bu wɛ̃ ye bɑ bikiɑ kpuro. Nɡe mɛyɑ bɑ kɑ Eɡibitiɡibun yɑ̃nu wɑ bɑ ɡurɑ. \s1 Isirelibɑ bɑ yɑrɑ Eɡibitin di \p \v 37 Isirelibɑ bɑ swɑɑ wɔri kɑ nɑɑsu sɑɑ Rɑmusɛsin di bɑ dɔɔ Sukɔtuɔ. Ben ɡeerɑ sɑ̃ɑ nɔrɔbun subɑ nɑtɑn sɑkɑ (600.000), tɔn kurɔbu kɑ bibu kɑ durɔ tɔkɔnu bɑɑsi. \v 38 Mɑ bɑ kɑ ben yɑɑ sɑbenu dɑ dɑbi dɑbinu, kɛtɛbɑ kɑ yɑ̃ɑnu kɑ bonu. Tɔn tuko dɑbirɑ mɑɑ bu swĩi. \v 39 Bɑ pɛ̃ɛ kuɑ kɑ pɛ̃ɛ kpii te bɑ ǹ seeyɑtiɑ doke, domi bɑ bu ɡirɑwɑ Eɡibitin di bɑ yɑrɑ kɑ sɛndɑru. Bɑ ǹ mɑɑ fɛɛ wɑ bu dĩɑ kusenu suɑ. \p \v 40-41 Gusunɔn tɔmbu Isirelibɑ bɑ kuɑwɑ Eɡibitiɔ wɔ̃ɔ nɛɛru kɑ tɛnɑ (430). Dɔmɑ te wɔ̃ɔ nɛɛru kɑ tɛnɑ ye, yɑ yibɑ, yerɑ be kpuro bɑ yɑrɑ Eɡibitin di. \v 42 Wɔ̃ku te sɔɔ, Yinni Gusunɔ u Isirelibɑ kɔ̃su bɑ kɑ yɑrɑ Eɡibitin di. Yen sɔ̃nɑ wɔ̃ɔ kɑ wɔ̃ɔ Isirelibɑ bɑ ko n dɑ dom se wɔ̃ku te. Kpɑ bu Yinni Gusunɔ tɔ̃ɔ bɑkɑru diiyɑ, be kɑ ben bibun bweseru sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \s1 Gɔɔ sɑrɑribun tɔ̃ɔ bɑkɑrun yɑɑ dibun woodɑ \p \v 43 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi kɑ Aroni sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, woodɑ ye nɑ bɛɛ wɛ̃ɛmɔ Gɔɔ sɑrɑribun tɔ̃ɔ bɑkɑrun sɔ̃ wee. \m Sɔɔ ɡoo u ku rɑɑ ten yɑɑ dibu di. \m \v 44 Adɑmɑ yoo tɔn tuko be i dwɑ kɑ ɡobi, mɑ i bu bɑnɡo kuɑ, bɑ koo kpĩ bu di. \m \v 45 Sɔɔ wi u sɑrɔ, ǹ kun mɛ tɔn tuko ɡoo wi u sɔmburu mɔ̀ bɛɛn mi, u kɑ ɡobi wɑ, be yiru yen ɡoo kun yɑɑ dii bi dimɔ. \m \v 46 Dirɔwɑ i ko tɔ̃ɔ bɑkɑ ten yɑɑ dibu di. I ku rɑ kɑ yen yɑɑ yɑri tɔɔwɔ. \m Bɑɑ yen yɑɑ kuku teeru i ku rɑ kɔrɑ. \m \v 47 Isirelibɑ kpurowɑ bɑ koo tɔ̃ɔ bɑkɑ te di. \m \v 48 Sɔɔ ɡoo ù n tem yɑrimɑ u wɑ̃ɑ bɛɛn mi, ù n kĩ u tɔ̃ɔ bɑkɑ ten yɑɑ dibu di, i nùn bɑnɡo koowo kɑ win yɛnun tɔn durɔbu kpuro i sere yɑɑ dii bi di kɑ wi sɑnnu. Domi u ǹ ko n mɑɑ sɑ̃ɑ nɡe sɔɔ. \m Adɑmɑ bɑnɡo sɑriruɡii ɡoo kun bu dimɔ. \p \v 49 Woodɑ tiɑ ye, yɑ kɑ bɛɛ kpuro yɑ̃, bɛɛ Isirelibɑ kɑ sere sɔɔ be bɑ wɑ̃ɑ bɛɛn mi. \p \v 50 Mɑ Isirelibɑ bɑ kuɑ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u Mɔwisi kɑ Aroni sɔ̃ɔwɑ. \v 51 Yen tɔ̃ɔ terɑ u mɑɑ Isirelibɑ yɑrɑ Eɡibitin di bwese kɛrɑ kɑ bwese kɛrɑ. \s1 Gɔɔ sɑrɑribun tɔ̃ɔ bɑkɑrun woodɑbɑ \c 13 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 2 ɑ de Isirelibɑ bu ben bii tɔn durɔ ɡbiikobu kɑ ben yɑɑ sɑbenun bii ɡbiikii dwɑnu wunɑ nɛnɛm kpɑ ye kpuro yɑ n sɑ̃ɑ nɛɡiɑ. \p \v 3 Mɔwisi u Isirelibɑ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i n dɑ tɔ̃ɔ te yɑɑye tè sɔɔ Gusunɔ u bɛɛ yɑrɑmɑ kɑ win dɑm bɑkɑm sɑɑ Eɡibitin di, mi i yoru di. Yen sɔ̃, ì n tɔ̃ɔ ten yɑɑ dibu dimɔ, i ku rɑ pɛ̃ɛ ye bɑ seeyɑtiɑ doke di. \v 4 Suru wì sɔɔ bɑ rɑ ɡɛ̃ɛbu tore, wi bɑ mɔ̀ Abibu, win tɔ̃ɔ ɡbiikiru sɔɔrɑ i yɑrɑ. \v 5 Yinni Gusunɔ u bɛɛn bɑɑbɑbɑ nɔɔ mwɛɛru kuɑ kɑ bɔ̃ri sɑnnu u nɛɛ, u koo bu tem ɡem wɛ̃ mi tim kɑ bom yibɑ. Tem miyɑ Kɑnɑnibɑ kɑ Hɛtibɑ kɑ Amɔrebɑ kɑ Hefibɑ kɑ Yebusibɑ bɑ wɑ̃ɑ. Ù n kɑ bɛɛ turɑ tem mi, i n dɑ tɔ̃ɔ bɑkɑ teni di i kɑ nùn sɑ̃ suru win tɔ̃ɔ ɡbiikiru sɔɔ. \v 6 Sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yirun bɑɑ sɔɔrɑ i ko pɛ̃ɛ di ye bɑ ǹ seeyɑtiɑ doke. Yen nɔɔbɑ yirusen tii sɔɔrɑ i ko Yinni Gusunɔ tɔ̃ɔ bɑkɑru diiyɑ. \v 7 Sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru ye sɔɔ, i ku mɑɑ de pɛ̃ɛ ye yɑ seeyɑtiɑ mɔ ǹ kun mɛ seeyɑtiɑ ɡɑɑ yɑ n wɑ̃ɑ bɛɛn suunu sɔɔ tem mɛ kpuro sɔɔ. \v 8 Dɔmɑ te i tɔ̃ɔ bɑkɑ te mɔ̀, i bɛɛn bibu sɔ̃ɔwɔ i nɛɛ, sɑ yeni mɔ̀wɑ su kɑ yɑɑyɑ ye Yinni Gusunɔ u sun kuɑ sɑnɑm mɛ sɑ yɑrɑ Eɡibitin di. \v 9 Yeni yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ nɡe yĩre te bɑ yoruɑ nɔmɑɔ, ǹ kun mɛ sirikɑnɑɔ, kpɑ i n Yinni Gusunɔn woodɑbɑ yɑɑyɑmɔ bɛɛn fɑɑɡi sɔɔ. Domi wiyɑ u bɛɛ yɑrɑmɑ kɑ win dɑm bɑkɑm Eɡibitin di. \v 10 Yen sɔ̃nɑ n weenɛ i tɔ̃ɔ bɑkɑ ten woodɑ yibiɑ wɔ̃ɔ bɑɑɡere, ten sɑɑ yɑ̀ n turɑ. \p \v 11 Sɑɑ ye Yinni Gusunɔ u derɑ bɛɛ Isirelibɑ i duɑ Kɑnɑnin temɔ, mɛ u bɛɛ kɑ bɛɛn bɑɑbɑbɑ nɔɔ mwɛɛru kuɑ kɑ bɔ̃ri mɑ u bɛɛ mu wɛ̃, \v 12 i ko nùn bɛɛn bii tɔn durɔ ɡbiikobu kɑ bɛɛn yɑɑ sɑbenun bii ɡbiikii dwɑnu yiiyɑwɑ nɛnɛm n sɑ̃ɑ wiɡiɑ. \v 13 Adɑmɑ bɛɛn ɡoo ù n kĩ u win kɛtɛku buu ɡbiikuu nɛnɛ, u koo ɡu yɑkiɑwɑ kɑ yɑ̃ɑ buu. Ù kun mɑɑ kue mɛ, u koo ɡen wĩi sumɑ buɑwɑ u ɡo. I ko mɑɑ bɛɛn bii tɔn durɔ ɡbiikoo bɑɑwure yɑkiɑwɑ kɑ ɡobi. \v 14 Bɑɑ siɑ bɛɛn bibu bɑ̀ n dɑ bɛɛ bikiɑ bɑ nɛɛ, mbɑ yenin tubusiɑnu, kpɑ i bu wisi i nɛɛ, tɔ̃ɔ te Yinni Gusunɔ u sun yɑrɑmɑ kɑ win dɑm bɑkɑm Eɡibitin di, mi sɑ rɑɑ yoru di, terɑ sɑ yɑɑyɑmɔ mi. \v 15 Domi sɑɑ ye Eɡibiti sunɔ u yinɑ mɑm mɑm su yɑri tem min di, yerɑ Yinni Gusunɔ u derɑ tem min bii tɔn durɔ ɡbiikobɑ ɡu ɡu kɑ mɑɑ yɑɑ sɑbenun bii ɡbiikii dwɑnu. Yen sɔ̃nɑ sɑ rɑ kɑ bɛsɛn yɑɑ sɑbenun bii ɡbiikii dwɑnu Yinni Gusunɔ yɑ̃kuru kue, kpɑ su bɛsɛn bii tɔn durɔ ɡbiikobu yɑkiɑ. \v 16 Yeni yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ nɡe yĩre te bɑ yoruɑ nɔmɑɔ kɑ sirikɑnɑɔ kpɑ tɑ n sun yɑɑyɑsie mɑ dɑm bɑkɑmɑ Yinni Gusunɔ u kɑ sun yɑrɑ sɑɑ Eɡibitin di. \s1 Yinni Gusunɔ u derɑ ɡuru wii wurorɑ Isirelibɑ kpɑre \p \v 17 Sɑnɑm mɛ Eɡibiti sunɔ u derɑ Isirelibɑ bɑ doonɑ, Yinni Gusunɔ u ǹ wure bu kpe kɑ swɑɑ ye yɑ dɔɔ Filisitibɑn temɔ, bɑɑ mɛ yɑ turuku bo. Domi u nɛɛ, u ǹ kĩ bu ɡɔ̃ru ɡɔsiɑ bu wurɑ Eɡibitiɔ sɑnɑm mɛ bɑ bu tɑbu wɔri. \v 18 Yen sɔ̃nɑ u kɑ bu ɡbɑburun swɑɑ bɛɛri nim wɔ̃kun berɑ ɡiɑ, ɡe bɑ mɔ̀ Nɑɑ yɑri. Tɔn be, bɑ yɑrɑwɑ Eɡibitin di kɑ tɑbun sɔɔru. \v 19 Mɑ Mɔwisi u Yosɛfun ɡoru suɑ bɑ kɑ dɑ, nɡe mɛ Yosɛfu u rɑɑ Isirelibɑ bɔ̃rusiɑ bu ko. U nɛɛ, bu de bu kɑ win ɡoru yɑri sɑnɑm mɛ Yinni Gusunɔ u koo bu yɑkiɑ. \p \v 20 Isirelibɑ bɑ doonɑ Sukɔtun di bɑ dɑ bɑ ben sɑnsɑni kuɑ Etɑmuɔ ɡbɑbu dirirun nɔɔwɔ. \v 21 Yinni Gusunɔ u bu swɑɑ ɡbiiye ɡuru wii wuroru sɔɔ sɔ̃ɔ sɔɔ kɑ wɔ̃kuru. Wɔ̃kuru kpɑ tɑ n sɑ̃ɑ nɡe dɔ̃ɔ yɑri bɑkɑru tɑ n kɑ bu yɑm bururɑsie. \v 22 Sɔ̃ɔ sɔɔ kɑ wɔ̃kuru ɡuru wii wuro te, tɑ ku rɑ biɑre tɔn ben wuswɑɑɔ. \s1 Bɑ nim wɔ̃ku ɡe bɑ mɔ̀ Nɑɑ yɑri tɔburɑ \c 14 \p \v 1 Yen biru Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 2 ɑ Isirelibɑ sɔ̃ɔwɔ bu wuro Pihɑ Hirotun berɑ ɡiɑ bu ben sɑnsɑni ɡirɑ Miɡidoli kɑ nim wɔ̃kun bɑɑ sɔɔ, Bɑɑli Sefonin deedeeru. Miyɑ i ko ɡinɑ yɔ̃rɑ nim wɔ̃kun bɔkuɔ, \v 3 kpɑ Eɡibiti sunɔ u n tɑmɑɑ bɛɛ Isirelibɑ i kɔ̃ɔrɑwɑ tem mɛ sɔɔ, mi ɡbɑburu tɑ bɛɛ sikerenɛ, \v 4 kpɑ n win ɡɔ̃ru bɔbiɑsiɑ u bɛɛ nɑɑ swĩi. Adɑmɑ kon wi kɑ win tɑbu kowobu dendi n kɑ nɛn yiiko sɔ̃ɔsi kpɑ Eɡibitiɡibu bu kɑ ɡiɑ mɑ nɛnɑ Yinni Gusunɔ. \p Mɑ Isirelibɑ bɑ kuɑ mɛ. \p \v 5 Sɑnɑm mɛ bɑ Eɡibiti sunɔ sɔ̃ɔwɑ mɑ tɔn be, bɑ yɑkurɑwɑ, yerɑ wi kɑ win bwɑ̃ɑbu bɑ ben himbɑ ɡɔsiɑ. Bɑ nɛɛ, mbɑn bweserɑ sɑ kuɑ mini. Domi sɑ derɑ Isirelibɑ bɑ bɛsɛn yoru yɑrɑ bɑ doonɑ. \v 6 Mɑ Eɡibiti sunɔ u win tɑbu kɛkɛ sɔɔru kuɑ kɑ win tɑbu kowobu sɑnnu. \v 7 U tɑbu kɛkɛ nɑtɑ (600) suɑ yi yi ɡiɑ sɑ̃ɑ kɑ sere Eɡibitin tɑbu kɛkɛbɑ kpuro, yen bɑɑyere kɑ yen tɑbu kowo dɑmɡii. \v 8 Sɑɑ yerɑ Yinni Gusunɔ u sunɔ win ɡɔ̃ru bɔbiɑsiɑ, mɑ u Isirelibɑ nɑɑ ɡirɑ bɑɑ mɛ u yɛ̃ mɑ Yinni Gusunɔwɑ u bu yɑrɑ. \v 9 Eɡibitiɡibun tɑbu kowobu kɑ ben mɑɑsɔbu kɑ dumi, kɑ tɑbu kɛkɛbɑ bɑ bu nɑɑ ɡirɑ mɑ bɑ bu nɑɑmwɛ mi bɑ yɔ̃rɑ nim wɔ̃kun bɔkuɔ bɑ ben sɑnsɑni ɡirɑ Pihɑ Hirotun berɑ ɡiɑ Bɑɑli Sefonin deedeeru. \p \v 10 Sɑnɑm mɛ Eɡibiti sunɔ u turuku kuɑ, Isirelibɑ bɑ nɔni seeyɑ bɑ wɑ wee, Eɡibitiɡibɑ kɛkuɑ bɑ wee. Mɑ bɛrum bu mwɑ ɡem ɡem, mɑ bɑ Yinni Gusunɔ nɔɔɡiru sue. \v 11 Bɑ Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, siku yeru sɑriwɑ Eɡibitiɔ? Yen sɔ̃nɑ ɑ kɑ sun nɑ su ɡbi ɡbɑburu mini? A wɑ ye ɑ kɑ sun deemɑ ye ɑ sun yɑrɑmɑ Eɡibitin di? \v 12 Sɑ ǹ dɑɑ nun sɔ̃ɔwɑ mɛ Eɡibitiɔ sɑ nɛɛ, ɑ sun derio su Eɡibitiɡibu yoru diiyɑ? Domi sɑ kĩru bo su bu yoru diiyɑ kɑ sere ye sɑ ko ɡbi ɡbɑburu mini. \p \v 13 Yerɑ Mɔwisi u tɔn be wisɑ u nɛɛ, i ku bɛrum ko, i yɔ̃ro sɛ̃ɛ, kpɑ i wɑ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u koo bɛɛ fɑɑbɑ ko ɡisɔ. Domi Eɡibitiɡii be i wɑɑmɔ mini, i ǹ mɑɑ bu wɑsi sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \v 14 I yɔ̃ro sɛ̃ɛ, Yinni Gusunɔwɑ u koo bɛɛ sɑnnɑ. \s1 Yinni Gusunɔ u nim wɔ̃ku burɑnɑ \p \v 15 Mɑ Yinni Gusunɔ u Mɔwisi bikiɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ i mɑn nɔɔɡiru mɔ̀. A Isirelibɑ sɔ̃ɔwɔ bu seewo bu dɑ wuswɑɑɔ. \v 16 Wunɛ mɑɑ, ɑ wunɛn dɛkɑ suo ɑ tĩi nim wɔ̃ku wɔllɔ kpɑ ɡu bɔnu ko yiru Isirelibɑ bu kɑ du bu tɔburɑ ɡe sɔɔ, ɡɑ n tem ɡbere. \v 17 Nɛnɑ kon Eɡibitiɡibun ɡɔ̃rusu bɔbiɑsiɑ bu kɑ bu swĩi mi. Kpɑ n ben sunɔ kɑmiɑ kɑ win tɑbu kowobu kɑ win tɑbu kɛkɛbɑ kɑ win mɑɑsɔbu, kpɑ bu nɛn yiiko wɑ. \v 18 Sɑɑ ye sɔɔrɑ bɑ koo ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ Yinni Gusunɔ. \p \v 19 Sɑnɑm mɛ sɔɔ, Gusunɔn ɡɔrɑdo wi u Isirelibɑ ɡbiiye u ɡɔsirɑ ben biru ɡiɑ mɑ ɡuru wii wuro te, te tɑ rɑɑ bu ɡbiiye, tɑ mɑɑ wurɑmɑ biruɔ. \v 20 Mɑ tɑ dɑ Eɡibitiɡibu kɑ Isirelibɑn sɑnsɑni yiru yen bɑɑ sɔɔ. Tɑ yɑm tĩri Eɡibitiɡibun berɑ ɡiɑ mɑ tɑ yɑm buriri Isirelibɑn mi ɡiɑ. Mɑ Isirelibɑ kɑ Eɡibitiɡibu bɑ ǹ susinɛ wɔ̃ku te kpuro. \p \v 21 Ye bɑ turɑ nim wɔ̃ku ɡen mi, yerɑ Mɔwisi u win dɛkɑ tĩi ɡen wɔllɔ mɑ Yinni Gusunɔ u woo dɑmɡuu seeyɑ sɔ̃ɔ yɑri yerun di wɔ̃ku ɡiriru sɔɔ, ɡɑ derɑ nim wɔ̃ku ɡen nim mu bɔnu kuɑ yiru, mɑ ɡen suunu sɔɔ mi, n ɡberɑ. \v 22 Nim mu kpɑɑsinɛ berɑ kɑ berɑ ben nɔm ɡeuɔ kɑ nɔm dwɑrɔ. Mɑ Isirelibɑ bɑ sĩɑ tem ɡbebum sɔɔ, bɑ tɔburɑ. \v 23 Eɡibitiɡibu bɑ bu nɑɑ swĩi bɑ duɑ nim wɔ̃ku ɡen suunu sɔɔ, kɑ ben sunɔn dumi kɑ win tɑbu kɛkɛbɑ kɑ win mɑɑsɔbu. \v 24 Ye n kuɑ buru buru yellu, mɑ Yinni Gusunɔ u bu mɛɛrimɑ sɑɑ ɡuru wii wuro ten min di, mɑ u bu nɑndɑsiɑ. Be kpuro bɑ yɔ̃sunɑ. \v 25 U derɑ ben kɛkɛbɑn nɑɑsu wɔɔrɑmɔ, bɑ kpɑnɑ bu sĩ fuuku. Mɑ bɑ nɛɛ, su duki ɡɔsirɑ Isirelibɑn min di, domi Yinni Gusunɔ u kɑ sun sɑnnɑmɔwɑ ben sɔ̃. \p \v 26 Mɑ Yinni Gusunɔ u kpɑm Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ wunɛn dɛkɑ tĩiyɔ nim wɔ̃ku mi, kpɑ nim mɛ, mu wurɑmɑ mu Eɡibitiɡibu kɑ ben tɑbu kɛkɛbɑ kɑ mɑɑsɔbu wukiri. \p \v 27 Mɔwisi u win dɛkɑ ye tĩi nim wɔ̃ku ɡen mi. Ye n kuɑ yɑm sɑ̃reru, mɑ nim mɛ, mu wurɑmɑ nɡe mɛ mu rɑɑ sɑ̃ɑ. Eɡibitiɡibu bɑ kĩ bu nim mɛ suuri, ɑdɑmɑ Yinni Gusunɔ u bu sure mɛn suunu sɔɔ. \v 28 Nim mɛ, mu wurɑmɑ mu Eɡibiti sunɔn tɑbu kɛkɛbɑ kɑ win mɑɑsɔbu kɑ tɑbu kowobu kpuro wukiri be bɑ Isirelibɑ nɑɑmwɛm dɑ nim wɔ̃ku ɡen suunu sɔɔ. Bɑɑ ben turo, u ǹ yɑrɑ. \v 29 Adɑmɑ Isirelibɑ bɑ sĩɑ tem ɡbebum sɔɔ nim wɔ̃ku ɡen suunuɔ. Domi nim mu kpɑɑsinɛwɑ berɑ kɑ berɑ ben nɔm ɡeuɔ kɑ nɔn dwɑrɔ. \p \v 30-31 Ye Isirelibɑ bɑ sɔm dɑmɡiru wɑ te Yinni Gusunɔ u Eɡibitiɡibu koosi mɑ bɑ ben ɡonu wɑ nim wɔ̃kun ɡoorɔ, yerɑ bɑ ɡiɑ mɑ Yinni Gusunɔwɑ u bu fɑɑbɑ kuɑ dɔmɑ te, sɑɑ Eɡibitiɡibun nɔmɑn di. Mɑ bɑ nùn nɑsiɑ bɑ sosi, bɑ nùn nɑɑnɛ kuɑ kɑ mɑɑ win ɡɔro Mɔwisi. \s1 Mɔwisi kɑ Isirelibɑn womu \c 15 \p \v 1 Sɑɑ yerɑ Mɔwisi kɑ Isirelibɑ bɑ Yinni Gusunɔ siɑrɑbun womu kuɑ. Bɑ nɛɛ, \q1 kon Yinni Gusunɔ tɔmɑ kɑ womu \q1 domi u win wɛrɔbu tɑbu di. \q1 U dumi kɑ yin mɑɑsɔbu sure nim wɔ̃ku sɔɔ. \q1 \v 2 Yinni Gusunɔwɑ nɛn dɑm, \q1 wiyɑ nɑ siɑrɑmɔ kɑ nɛn womu. \q1 Wiyɑ u mɑn fɑɑbɑ kuɑ. \q1 Wiyɑ nɛn Yinni, kon nùn bɛɛrɛ wɛ̃. \q1 Wiyɑ nɛn bɑɑbɑn Yinni, kon nùn wɔlle suɑ. \q1 \v 3 U sɑ̃ɑwɑ tɑbu kowo kɑ ɡem. \q1 Win yĩsirɑ Yinni Gusunɔ. \q1 \v 4 U Eɡibiti sunɔn tɑbu kɛkɛbɑ kɑ win tɑbu kowo dɑmɡibu sure \q1 nim wɔ̃ku sɔɔ ɡe bɑ mɔ̀ Nɑɑ yɑri. \q1 Win tɑbu kowo ɡisonkobɑ bɑ nim diirɑ. \q1 \v 5 Nim mɛ, mu bu wukiri, \q1 mɑ bɑ numɑ temɔ nɡe kperu. \q1 \v 6 Yinni Gusunɔ, wunɛn nɔm ɡeu ɡɑ dɑm yiikoɡim mɔ. \q1 Geyɑ ɡɑ wunɛn wɛrɔbu munkɑ muku muku. \q1 \v 7 Wunɛn sinɑndun kpɑ̃ɑru tɑ rɑ wunɛn wɛrɔbu tɑɑre. \q1 Wunɛn mɔru yɑ̀ n seewɑ, \q1 ɑ rɑ de bu dɔ̃ɔ mwɑɑrewɑ nɡe wĩi. \q1 \v 8 A wɛ̃ru wurɑ mɑ nim mu kpɑɑsinɑ \q1 mu sinum kuɑ berɑ kɑ berɑ nɡe ɡbɑ̃rɑru. \q1 \v 9 Wɛrɔ u nɛɛ, u koo bu nɑɑ swĩi kpɑ u bu nɑɑmwɛ. \q1 U koo mɔru kɔsiɑ be sɔɔ nɡe mɛ u kĩ, \q1 kpɑ u tɑkobi womɑ u bu ɡo kɑ win nɔmɑ, \q1 kpɑ u ben dukiɑ bɔnu ko. \q1 \v 10 Adɑmɑ ɑ wunɛn wom wɛ̃siɑ, \q1 mɑ nim mu bu wukiri. \q1 Bɑ numɑ bɑ kpunɑ nɡe dɔ̃ɔ kpenu mi nim mu duku. \q1 \v 11 Yinni Gusunɔ, mbɑ n kɑ nun weenɛ \q1 ye tɔmbɑ sɑ̃ɑmɔ kpuro sɔɔ. \q1 Mbɑ n kɑ nun dɛɛrɑru nɛ, wunɛ wi ɑ nɑnum mɔ. \q1 Mbɑ n kɑ nun weenɛ, wunɛ wi bɑ koo siɑrɑ. \q1 Mbɑ n kɑ nun weenɛ, wunɛ wi ɑ rɑ sɔm mɑɑmɑɑkiɡinu ko. \q1 \v 12 Domi ɑ wunɛn dɑm sɔ̃ɔsi, mɑ tem bu mwɛ. \q1 \v 13 Wunɛn wɔnwɔndu sɔɔrɑ \q1 ɑ wunɛn tɔmbu swɑɑ sɔ̃ɔsi be ɑ yɑkiɑ. \q1 A mɑɑ bu kpɑrɑmɑ kɑ wunɛn dɑm \q1 ɑ kɑ dɔɔ sere wɑ̃ɑ yee te ɑ bu nɔɔ mwɛɛru kuɑ sɔɔ. \q1 \v 14 Tɔn tukobu bɑ ye nuɑ, mɑ bɑ diirumɔ. \q1 Filisitibɑ bɑ bɛrum soorɑ. \q1 \v 15 Edɔmun sinɑmbun toronu kɑrɑ. \q1 Mɑ Mɔɑbun tɑbu durɔbu bɑ diirumɔ. \q1 Kɑnɑnibɑ kpuro, ben wɑsi dwiiyɑ. \q1 \v 16 Bɛrum kɑ nɑndɑbu koo bu deemɑ subɑru sɔɔ. \q1 Wunɛn dɑm sɑɑbu bɑ koo mɑri sɔ̃ɔ sɔ̃ɔ nɡe kperu. \q1 Sere wunɛn tɔn be ɑ yɑkiɑ yorun di \q1 bu kɑ nim wɔ̃ku tɔburɑ, Yinni Gusunɔ. \q1 \v 17 Kɑɑ kɑ bu dɑ kpɑ ɑ bu tɑ̃sisiɑ \q1 wunɛn tiin ɡuuru wɔllɔ, \q1 mi ɑ wunɛn wɑ̃ɑ yeru sɔɔru kuɑ. \q1 Terɑ tɑ sɑ̃ɑ wunɛn sɑ̃ɑ yeru te ɑ tii kuɑ. \q1 \v 18 Wunɛ Yinni Gusunɔ, kɑɑ n bɑndu diiwɑ kɑ bɑɑdommɑɔ. \p \v 19 Sɑnɑm mɛ Eɡibiti sunɔn dumi kɑ win tɑbu kɛkɛbɑ kɑ mɑɑsɔbu bɑ duɑ nim wɔ̃ku sɔɔ, Yinni Gusunɔ u derɑ nim mu wurɑmɑ mu bu wukiri. Adɑmɑ u derɑ tem mu ɡberɑ nim wɔ̃ku ɡen suunu sɔɔ, mɑ Isirelibɑ bɑ tɔburɑ. \p \v 20 Yen biruwɑ Aronin sesu Mɑriɑmu wi u sɑ̃ɑ Gusunɔn sɔmɔ, u bɑrɑ kpɑ̃ru suɑ mɑ tɔn kurɔbu kpuro bɑ nùn swĩi bɑ bɑrɑ kpɑ̃nu soomɔ bɑ yɑɑmɔ. \m \v 21 Mɑriɑmu u bu womu ɡeni kuɑ u nɛɛ, \q1 i Yinni Gusunɔ tɔmɔ kɑ womu, \q1 domi u nɑsɑrɑ wɑ kɑ win yiiko. \q1 Dumi kɑ yin mɑɑsɔbu u sure nim wɔ̃ku sɔɔ. \ms1 ISIRELIBAN SANUM GBABURƆ \s1 Nim sosurɑm \p \v 22 Yen biru Mɔwisi u Isirelibɑ kpɑrɑ sɑɑ nim wɔ̃ku ɡe bɑ mɔ̀ Nɑɑ yɑrin di bɑ dɑ ɡbɑburɔ te bɑ mɔ̀ Suri. Sɔ̃ɔ itɑwɑ bɑ sĩɑ ɡbɑbu te sɔɔ bɑ ǹ nim wɑ. \v 23 Mɑ bɑ turɑ Mɑrɑɔ ɑdɑmɑ nim mɛ bɑ wɑ mi, mu sosu, bɑ ǹ kpĩɑ bu nɔ. Yen sɔ̃nɑ bɑ yɑm mi sokɑ Mɑrɑ. Yen tubusiɑnɑ sosurɑ. \v 24 Mɑ tɔn be, bɑ Mɔwisi wɔkisi bɑ nɛɛ, mbɑ sɑ ko nɔ. \v 25 Mɔwisi u Yinni Gusunɔ nɔɔɡiru sue. Mɑ Yinni Gusunɔ u nùn dɛkɑ ɡɑɑ sɔ̃ɔsi. Ye u dɛkɑ ye suɑ u kɑre nim mɛ sɔɔ, mɑ mu dorɑ. \p Miyɑ Yinni Gusunɔ u win tɔmbu woodɑbɑ wɛ̃ kɑ woronu. Miyɑ u mɑɑ ben lɑɑkɑri mɛɛrɑ. \v 26 U nɛɛ, ì n nɛ Gusunɔ bɛɛn Yinnin ɡere nuɑ sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ, mɑ i mɔ̀ ye n mɑn wɛ̃re mɑ i nɛn woodɑbɑ mɛm nɔɔwɑ, nɑ ǹ kɑ bɛɛ bɑrɑ ni sɛɛyɑsiɑmɔ ni nɑ Eɡibitiɡibu kpɛ̃ɛ. Nɛnɑ Yinni Gusunɔ nɛ wi nɑ rɑ n bɛɛ bɛkiɑmɔ. \p \v 27 Yen biru bɑ turɑ Elimuɔ mi nim bwii wɔkurɑ yiru yɑ wɑ̃ɑ kɑ kpɑkpɑ bɛ̃ɛ wɑtɑ kɑ wɔkuru. Mɑ bɑ ben sɑnsɑni ɡirɑ bwii yin bɔkuɔ. \s1 Mɑnnɑ kɑ kusunu \c 16 \p \v 1 Mɑ Isirelibɑn wuu te kpuro tɑ seewɑ Elimun di tɑ dɑ ɡbɑburɔ te bɑ mɔ̀ Sini te tɑ wɑ̃ɑ Elimu kɑ Sinɑin bɑɑ sɔɔ. Sɑɑ dɔmɑ tèn di bɑ doonɑ Eɡibitin di, bɑ kuɑwɑ suru tiɑ kɑ sɔ̃ɔ wɔkurɑ nɔɔbu bɑ sere turɑ mi. \v 2 Mɑ be kpuro bɑ Mɔwisi kɑ Aroni wɔkisim wɔri ɡbɑburu mi. \v 3 Bɑ nɛɛ, n dɑɑ sɑnɔ bo Yinni Gusunɔ u sun ɡo Eɡibitiɔ mi sɑ rɑ rɑɑ sinɛ su dĩɑnu di ni sɑ kĩ kɑ yɑɑ. Adɑmɑ wee, i kɑ sun nɑ ɡbɑbu teni sɔɔ ɡɔ̃ɔru tu kɑ sun ɡo bɛsɛ kpuro. \p \v 4 Yen biru Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, tɛ̃ kon de dĩɑnu nu nɛɛrɑ wɔllun di nɡe ɡurɑ bɛɛ kpuron sɔ̃, kpɑ tɔmbu bɑ n dɑ yɑri bu ɡure bɑɑdommɑ mɛ̀n bukɑtɑ bɑ mɔ tɔ̃ɔ te. Nɡe mɛyɑ kon kɑ ben lɑɑkɑri mɛɛri n wɑ bɑ̀ n koo nɛn woodɑbɑ mɛm nɔɔwɑ. \v 5 Sɔ̃ɔ nɔɔbɑ tiɑse, mɛ bɑ rɑ ɡuren nɔn yiruwɑ bɑ koo ɡurɑ kpɑ bu yen sɔmburu ko. \p \v 6 Mɑ Mɔwisi kɑ Aroni bɑ Isirelibɑ kpuro sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, yokɑ ye, i ko ɡiɑ mɑ Yinni Gusunɔwɑ u bɛɛ yɑrɑmɑ Eɡibitin di. \v 7-8 Domi u koo bɛɛ yɑɑ wɛ̃ i tem yèn sɔ̃ u nuɑ i nùn wɔkisimɔ. I n yɛ̃ mɑ wiyɑ i wɔkisimɔ, n ǹ mɔ bɛsɛ. Siɑ bururu u koo mɑɑ bɛɛ dĩɑnu wɛ̃ i di i debu, kpɑ i win yiiko wɑ. \p \v 9 Mɑ Mɔwisi u Aroni sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ Isirelibɑn wuuru kpuro sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, bu susimɑ Yinni Gusunɔ mi, yèn sɔ̃ u ben wɔkinu nuɑ. \p \v 10 Sɑɑ ye Aroni u kɑ Isirelibɑn wuu te ɡɑri mɔ̀, bɑ sĩirɑ ɡbɑburu ɡiɑ bɑ wɑ wee, Yinni Gusunɔn yiikon ɡirimɑ sɔ̃ɔsirɑ ɡuru wii wuro te sɔɔ. \v 11 Mɑ Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 12 nɑ Isirelibɑn weeweenu nuɑ. A bu sɔ̃ɔwɔ mɑ yoki yɑm bere berebu bɑ koo yɑɑ tem kpɑ siɑ bururu bu dĩɑnu di bu debu kpɑ bu ɡiɑ mɑ nɛnɑ nɑ Gusunɔ ben Yinni. \p \v 13 Ye n kuɑ yokɑ yerɑ kusu wuu bɑkɑrɑ nɑ tɑ tɛriɑ sɑnsɑni ye kpuro sɔɔ. Sisiru bururu mɑ tem kpuro mu kɑkoru sɑ̃ɑ. \v 14 Sɑɑ ye kɑko te, tɑ ɡberɑ ɡɑ̃ɑ piiminu tɛrie temɔ nɡe dĩɑ bimi. N sɑ̃ɑ nɡe ɡuru kpenu nu tem wukiri. \v 15 Ye Isirelibɑ bɑ ye wɑ, bɑ sɔ̃ɔnɑ bɑ nɛɛ, mbɑ yeni. Domi bɑ ǹ ye yɛ̃. \p Mɔwisi u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, yeniwɑ dĩɑ ni Yinni Gusunɔ u bɛɛ wɛ̃ɛmɑ i di. \v 16 U nɛɛ, yɛnu yɛ̃ro bɑɑwure u koo ɡurɑwɑ mɛ̀n nɔɔ win yɛnuɡibu bɑ koo di sɔ̃ɔ teeru nɡe mɛ ben ɡeerɑ nɛ. \p \v 17 Mɑ Isirelibɑ bɑ kuɑ mɛ. Gɑbɑ ɡurɑ n kpɑ̃ n kere ɡɑbu. \v 18 Yen biru bɑ ye yĩirɑ. Mɑ bɑ deemɑ wi u ɡurɑ n kpɑ̃ u ǹ sɑkɑ sɑre. Wi u mɑɑ ɡurɑ fiiko u ǹ sɑkɑ kɔmiɛ. Bɑɑwure u wɑ dee dee nɡe mɛ̀n nɔɔ u koo di. \s1 Mɑnnɑn woodɑ \p \v 19 Mɔwisi u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɛɛn ɡoo u ku de yu tiɑrɑ sere sisiru bururu. \p \v 20 Adɑmɑ bɑ ǹ Mɔwisiɡiɑ nuɑ. Ben ɡɑbɑ derɑ yɑ tiɑrɑ sere sisiru bururu mɑ yɑ kɔ̃sɑ yɑ kɔkɔnu kuɑ. Yerɑ Mɔwisi u kɑ bu mɔru bɑrɑ. \v 21 Bururu bɑɑtere bɑ rɑ ɡurewɑ mɛ̀n nɔɔ bɑ koo di, ɑdɑmɑ sɔ̃ɔ ù n ye, yɑ rɑ yɑndewɑ. \p \v 22 Alusumɑn sɔ̃ɔ nɔɔbɑ tiɑse, ben sɔ̃ɔ yirun dim sɑkɑwɑ bɑ ɡurɑ. Ben ɡuro ɡurobu kpuro bɑ nɑ bɑ Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, bɑ kuɑ mɛ. \v 23 Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ u nɛɛ, siɑ tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡirɑ te sɑ rɑ nùn derie, i sɔnwɔ ye i kĩ i sɔmɛ, kpɑ i yike ye i kĩ i yike. Kpɑ i sukum yi sere siɑ bururu. \p \v 24 Bɑ ye yi sere sisiru bururu nɡe mɛ Mɔwisi u ɡeruɑ. Yɑ ǹ mɑɑ kɔ̃sɑ, yu sere kɔkɔnu ko. \v 25 Mɔwisi u nɛɛ, i ye dio domi tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡirɑ te i ko Yinni Gusunɔ deriɑ. Gisɔ i ǹ ye wɑsi temɔ. \v 26 Sɔ̃ɔ nɔɔbɑ tiɑ i ko n dɑ ye ɡure. Adɑmɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruse, tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡirɑ. Te sɔɔrɑ i ǹ ko ye wɑ i ɡurɑ. \p \v 27 Kɑ mɛ, sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruse te, tɔn ben ɡɑbɑ yɑrɑ bu wɑ bu kɑ ɡurɑ ɑdɑmɑ bɑ ǹ ɡɑ̃ɑnu wɑ. \v 28 Yerɑ Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, sere dommɑ i ko i n nɛn ɡere kɑ nɛn woodɑbɑ yinɑmɔ. \v 29 I yɑɑyo mɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ bɛɛ tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru wɛ̃. Yen sɔ̃nɑ nɑ rɑ bɛɛ sɔ̃ɔ yirun dĩɑnu wɛ̃ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ tiɑse. I de bɛɛn bɑɑwure u sinɑ u ku yɑri win wɑ̃ɑ yerun di u sɔmburu ko sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruse te sɔɔ. \p \v 30 Mɑ tɔn be, bɑ wɛ̃rɑ tɔ̃ɔ te sɔɔ. \p \v 31 Isirelibɑ bɑ dĩɑ ni sokɑ kɑ ben bɑrum mɑnnɑ. Yen tubusiɑnɑ, mbɑ yeni. Yɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe dĩɑ bimɑ kpikɑ piibu. À n dendɑ, yɑ dowɑ nɡe kirɑ te bɑ kuɑ kɑ tim. \p \v 32 Sɔ̃ɔ teeru Mɔwisi u nɛɛ, woodɑ wee ye Yinni Gusunɔ u bɛɛ wɛ̃ɛmɔ. I mɑnnɑ beruo, sɔ̃ɔ teerun dim sɑkɑ bɛɛn bibun bweserun sɔ̃ bu kɑ wɑ dĩɑ ni u bɛɛ wɛ̃ i di ɡbɑburɔ sɑnɑm mɛ u bɛɛ yɑrɑmɑ Eɡibitin di. \p \v 33 Mɔwisi u mɑɑ Aroni sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ wekeru ɡɑru tɑmɑ ɑ mɑnnɑ doke sɔ̃ɔ teerun dim sɑkɑ, kpɑ ɑ tu yi Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ, kpɑ yɑ n beruɑ bɛɛn bibun bweserun sɔ̃. \p \v 34 Mɑ Aroni u ye suɑ u yi woodɑn kpɑkororun wuswɑɑɔ kpɑ yɑ n beruɑ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u Mɔwisi woodɑ wɛ̃ u ko. \p \v 35 Isirelibɑ bɑ mɑnnɑ ye diwɑ wɔ̃ɔ weeru, sere bɑ kɑ turɑ Kɑnɑnin tem nɔɔ burɑ yerɔ, tem mɛ̀ sɔɔ bɑ koo du bɑ n wɑ̃ɑ. \p \v 36 Mɑnnɑn sɔ̃ɔ teerun dim sɑkɑwɑ bɑ rɑ soku omɛri. Omɛri ye, yɑ sɑ̃ɑwɑ ditiri nnɛn sɑkɑ. Omɛri wɔkurun sɑkɑwɑ bɑ rɑ soku efɑ. \s1 Nim mu yɑrɑ kperun di \c 17 \p \v 1 Isirelibɑn wuu te kpuro tɑ sĩimɑ sɑɑ ɡbɑburun di te bɑ mɔ̀ Sini, tɑ kɑ ten sɑnum dɔɔ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u bu sɔ̃ɔwɑ. Ye bɑ turɑ Refidimuɔ mɑ bɑ ben sɑnsɑni ɡirɑ, ɑdɑmɑ bɑ ǹ nim wɑ mi, bu nɔ. \v 2 Miyɑ bɑ Mɔwisi nɔɔ kuurim wɔri bɑ nɛɛ, ɑ sun nim wɛ̃ɛyɔ su nɔ. \p Mɔwisi u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ i kɑ mɑn nɔɔ kuurimɔ. Nɡe mbɑ n kuɑ i kɑ Yinni Gusunɔn lɑɑkɑri mɛɛrimɔ. \p \v 3 Adɑmɑ nim nɔru ɡɑ tɔn be bɑɑsi ɡiɑ mɑ bɑ Mɔwisi wɔkisimɔ bɑ mɔ̀, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ sun yɑrɑmɑ Eɡibitin di. Kɑɑ kɑ de nim nɔru ɡu sun ɡo, bɛsɛ kɑ bɛsɛn bibu kɑ bɛsɛn yɑɑ sɑbenu. \p \v 4 Mɑ Mɔwisi u Yinni Gusunɔ nɔɔɡiru sue u nɛɛ, mbɑ kon tɔn beni kuɑ. Wee, bɑ kĩ bu mɑn kpenu kɑsuku. \p \v 5 Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i sɑro i dɑ i n tɔn be ɡbiiye wunɛ kɑ ben ɡuro ɡurobu sɑnnu, kpɑ ɑ n wunɛn dɛkɑ ye nɛni yè ɑ kɑ dɑɑ ten nim so. \v 6 Wee, kon yɔ̃rɑ wunɛn wuswɑɑɔ kperu ɡɑrun wɔllɔ Horɛbun ɡuurɔ, te bɑ mɑɑ sokumɔ Sinɑi, kpɑ ɑ kpee te so. Nim mu koo yɑri min di tɔn be, bu kɑ nɔ. \p Mɑ Mɔwisi u kuɑ mɛ, Isirelibɑn ɡuro ɡurobun wuswɑɑɔ. \p \v 7 Yerɑ u yɑm mi yĩsinu yiru kɑ̃ Teerɑ Mɑsɑ domi miyɑ Isirelibɑ bɑ nùn nɔɔ kuurɑ. Yiruse mɑɑ Mɛribɑ domi miyɑ bɑ Yinni Gusunɔn lɑɑkɑri mɛɛrɑ bɑ nɛɛ, Yinni Gusunɔ u wɑ̃ɑ bɛsɛn suunu sɔɔ? Nɡe u sɑri. \s1 Isirelibɑ bɑ kɑ Amɑlɛkibɑ tɑbu kuɑ \p \v 8 Sɑnɑm mɛ sɔɔrɑ Amɑlɛkibɑ bɑ nɑ bɑ Isirelibɑ tɑbu wɔri Refidimuɔ. \v 9 Yerɑ Mɔwisi u Yosue sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ durɔbu ɡɑbu ɡɔsio kpɑ i yɑri i dɑ i kɑ Amɑlɛkibɑ tɑbu ko siɑ. Nɛn tii kon dɑ n yɔ ɡuuru wɔllɔ nɑ n dɛkɑ ye sue wɔllɔ ye Gusunɔ u nɛɛ, nɑ n nɛni. \p \v 10 Yosue u Amɑlɛkibɑ tɑbu wɔri nɡe mɛ Mɔwisi u nùn sɔ̃ɔwɑ. Mɑ Mɔwisi kɑ Aroni kɑ Huri bɑ dɑ ɡuu ten wɔllɔ. \v 11 Mɔwisi ù n win nɔmɑ sue wɔllɔ, Isirelibɑ bɑ rɑ n kɑmiɑmɔwɑ, ɑdɑmɑ ù n ye surɑ temɔ, Amɑlɛkibɑrɑ bɑ rɑ n bu kɑmiɑmɔ. \v 12 Mɔwisin nɔmɑ yɑ mɔnyɑ mɑ bɑ kperu ɡɑru suɑ bɑ yi win kɔkɔrɔ mɑ u tu sinɑri. Mɑ Aroni kɑ Huri bɑ win nɔmɑ sue wɔllɔ, turo nɔm ɡeuɔ, turo mɑɑ nɔm dwɑrɔ. Mɑ win nɔmɑ suɑre wɔllɔ dim dim sere sɔ̃ɔ kɑ duɑ. \v 13 Mɑ Yosue u Amɑlɛki kɑ win tɔmbu kɑmiɑ mɑm mɑm. \p \v 14 Mɑ Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ yeni yoruo tireru sɔɔ i kɑ ye yɑɑyɑ, kpɑ ɑ Yosue sɔ̃ mɑ kon de bu Amɑlɛkibɑ duɑri mɑm mɑm hɑnduniɑ sɔɔ. \p \v 15 Yen biru Mɔwisi u yɑ̃ku yeru ɡirɑ mɑ u tu yĩsiru kɑ̃ Yinni Gusunɔwɑ nɛn tuutɑ. Domi wiyɑ u bu nɑsɑrɑ wɛ̃. \v 16 U nɛɛ, yèn sɔ̃ Amɑlɛkibɑ bɑ Yinni Gusunɔ seesi, yen sɔ̃nɑ u koo kɑ bu tɑbu ko sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \s1 Yetoro u Mɔwisi berɑm dɑ \c 18 \p \v 1 Sɑɑ ye sɔɔ, Yetoro Mɑdiɑnibɑn yɑ̃ku kowo, wi u sɑ̃ɑ Mɔwisin dokiri, u nuɑ kpuro ye Yinni Gusunɔ u Mɔwisi kɑ win tɔmbu Isirelibɑ kuɑ sɑnɑm mɛ u bu yɑrɑmɑ Eɡibitin di. \v 2-3 Mɑ u seewɑ u dɑ Mɔwisin mi kɑ Mɔwisin kurɔ Seforɑ kɑ win bibu yiru be u rɑɑ deri wi, Yetoron mi. N deemɑ, ye Mɔwisi u bii be mɑrɑ, u turo yĩsiru kɑ̃ Gɛɛsɔmu yèn sɔ̃ u wɑ̃ɑ tem tukumɔ u kɑ nùn mɑrɑ. \v 4 Mɑ u yiruse yĩsiru kɑ̃ Ɛliesɛɛ yèn sɔ̃ Gusunɔ win bɑɑbɑn Yinniwɑ u nùn somi u nùn wɔrɑ Eɡibiti sunɔn nɔmun di. \p \v 5 Mɑ Yetoro kɑ Mɔwisin kurɔ kɑ win bii be, bɑ turɑ mi Isirelibɑ bɑ ben sɑnsɑni ɡire ɡuu te bɑ mɔ̀ Sinɑiɔ. \v 6 Sɑɑ yerɑ Yetoro u Mɔwisi ɡɔriɑ u nɛɛ, bu nùn sɔ̃ wee, u kɑ nùn win kurɔ nɑɑwɑ kɑ win bibu yiru ye. \v 7 Ye Mɔwisi u nuɑ mɛ, yerɑ u yɑrɑ u win dokiri sennɔ dɑ. Ye u turɑ mi, mɑ u yiirɑ win wuswɑɑɔ. Yen biru u seewɑ bɑ bɔkɑsinɑ bɑ tɔbirinɑ. Mɑ Mɔwisi u kɑ nùn dɑ win dii bekuruɡirɔ. \v 8 Mɑ u win dokiri wi sɑɑriɑ kpuro ye Yinni Gusunɔ u Eɡibitiɡibu kɑ ben sunɔ kuɑ be Isirelibɑn sɔ̃, kɑ sere nɔni swɑ̃ɑ te bɑ wɑ swɑɑ sɔɔ, kɑ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u bu yɑrɑ te sɔɔn di. \v 9 Durom mɛ Yinni Gusunɔ u Isirelibɑ kuɑ mi, sɑnɑm mɛ u bu yɑrɑ Eɡibitiɡibun nɔmɑn di, yɑ Yetoro dore. \v 10 Yerɑ u nɛɛ, nɑ Yinni Gusunɔ siɑrɑ wi u bɛɛ wɔrɑ sɑɑ Eɡibiti sunɔ kɑ win tɔmbun yorun di. \v 11 Tɛ̃ nɑ ɡiɑ mɑ wiyɑ u bũnu kpuro kere. Domi u derɑ Eɡibitiɡibun nuku kɔ̃surɑ wɔri ben tii sɔɔ. \p \v 12 Mɑ u Gusunɔ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡiru kuɑ kɑ yɑ̃kunu ɡɑnu. Yerɑ Aroni kɑ Isirelibɑn ɡuro ɡurobu bɑ nɑ bɑ di kɑ Mɔwisin dokiri wi sɑnnu bɑ kɑ Gusunɔ sɑ̃wɑ. \s1 Yetoro u Mɔwisi bwisi kɑ̃ \p \v 13 Yen sisiru bururu yerɑ Mɔwisi u sinɑ u kɑ Isirelibɑ siriɑ, mɑ tɔn be, bɑ yɔ̃ win wuswɑɑɔ sɑɑ bururun di sere kɑ yokɑɔ. \v 14 Ye Yetoro u wɑ mɛ, yerɑ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, mbɑ ɑ tɔn be kuɑmmɛ mɛ. Mbɑn sɔ̃nɑ ɑ sɔ̃ wunɛ turo ɑ bu siriɑmmɛ sɑɑ bururun di sere kɑ yokɑɔ. \p \v 15 Mɑ Mɔwisi u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, tɔn be, bɑ nɑɑmɔwɑ nɛn mi, n kɑ bu Gusunɔ bikiɑ ye u kĩ bu ko. \v 16 Bɑ̀ n mɑɑ ɡɑri ɡɛɛ mɔ ben tii tiinɛ sɔɔ kpɑ n bu siriɑ n bu sɔ̃ɔsi ye Yinni Gusunɔ u kĩ. \p \v 17 Yerɑ win dokiri wi, u nɛɛ, ye ɑ mɔ̀ mi, yɑ ǹ wɑ̃. \v 18 Kɑɑ rɑ tii mɛɛrɑ kowɑ mi, kɑ sere mɑɑ tɔn be bɑ nun sikerenɛ mini. Domi sɔmbu te, tɑ kpɑ̃. A ǹ kpɛ̃ ɑ tu ko wunɛ turo. \v 19 Tɛ̃ ɑ nɛn ɡɑri nɔɔwɔ, kpɑ Gusunɔ u nun somi. Bwisi yi kon nun kɛ̃ wee. A koowo tɔn ben wiruɡii Gusunɔn wuswɑɑɔ, kpɑ ɑ n dɑ kɑ ben ɡɑri de win mi. \v 20 Kpɑ ɑ bu Gusunɔn woodɑbɑ tubusiɑ kɑ swɑɑ ye bɑ koo swĩi, kɑ sɔmɑ ye bɑ koo ko. \v 21 Kpɑ ɑ ɡɑbu ɡɔsi be sɔɔ, be bɑ koo kpĩ bu bu kpɑrɑ kpɑ yɛ̃robɑ n sɑ̃ɑ be bɑ Gusunɔ nɑsie, bɑ ɡem swĩi, bɑ ku rɑ nɔm birɑn kɛ̃nu mwɛ. Kpɑ ɑ ben ɡɑbu ko tɔmbu nɔrɔbun (1.000) wiruɡibu, ɡɑbu mɑɑ wunɔbun (100) wiruɡibu, ɡɑbu weerɑɑkurun wiruɡibu, ɡɑbu mɑɑ wɔkurun wiruɡibu. \v 22 Beyɑ bɑ ko n dɑ tɔn be sirie bɑɑdommɑ kpɑ bɑ n dɑ kɑ ɡɑri yi yi sɛ̃ nɛ wunɛn mi. A de bu nun wunɛn sɔmunu kɑwɑ, kpɑ bu kɑ nun sɔbe. \v 23 À n kuɑ mɛ, mɑ Gusunɔ u nun kpɑre swɑɑ ye sɔɔ, kɑɑ kurɑ, kpɑ tɔn be, bu mɑɑ turi mi bɑ dɔɔ kɑ bɔri yɛndu. \p \v 24 Mɔwisi u win dokirin ɡere wurɑ u kuɑ kpuro nɡe mɛ u nùn sɔ̃ɔwɑ. \v 25 U tɔn be ɡɔsɑ Isirelibɑ sɔɔ be bɑ koo sɔmbu te kpĩ. Mɑ u ben ɡɑbu kuɑ tɔmbu nɔrɔbun (1.000) wiruɡibu, ɡɑbu mɑɑ wunɔbun (100) wiruɡibu, ɡɑbu weerɑɑkurun wiruɡibu, ɡɑbu mɑɑ wɔkurun wiruɡibu. \v 26 Berɑ bɑ rɑ ɡɑri yi yi ǹ sɛ̃ siri. Yi yi sɛ̃ kpɑ bu kɑ Mɔwisi dɑɑwɑ. \p \v 27 Yen biru win dokiri u nùn nɔɔ kɑnɑ mɑ u doonɑ u dɑ win temɔ. \ms1 GUSUNƆ U KA ISIRELIBA ARUKAWANI BƆKUA \s1 Isirelibɑ bɑ wɑ̃ɑ Sinɑin ɡuurun nuurɔ \c 19 \p \v 1-2 Yen biru Isirelibɑ bɑ doonɑ Refidimun di. Ye n kuɑ suru itɑsen tɔ̃ɔ ɡbiikiru sɑɑ mìn di bɑ yɑrɑ Eɡibitin di, yerɑ bɑ turɑ Sinɑin ɡbɑburɔ. Mɑ bɑ ben sɑnsɑni ɡirɑ ɡuu te bɑ mɔ̀ Sinɑin nuurɔ. \v 3 Yerɑ Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sokɑ ɡuu ten wɔllɔ u kɑ nùn ɡɑri ko. \p Ye u yɔɔwɑ mi, yerɑ Yinni Gusunɔ u nɛɛ, ɑmɛniwɑ kɑɑ Yɑkɔbun bibu Isirelibɑn bwese kɛri sɔ̃ ɑ nɛɛ, \v 4 i wɑ ye nɑ Eɡibitiɡibu kuɑ kɑ nɡe mɛ nɑ bɛɛ tii ɡɑwe nɑ suɑ kɑ nɛn nɔm dɑmɡuu nɡe mɛ ɡunɔ bɑkeru tɑ rɑ ten binu sue. \v 5 Tɛ̃, ì n nɛn ɡere nuɑ, ì kun nɛn ɑrukɑwɑni kusie, i ko ko nɛn tiin tɔmbu n tɔmbu kpuro kere. Hɑnduniɑ kpuro sɑ̃ɑwɑ nɛɡiɑ, \v 6 ɑdɑmɑ bɛɛ i ko n sɑ̃ɑwɑ nɛn tɔn be nɑ ɡɔsɑ nɑ tii yiiye, kpɑ i n sɑ̃ɑ nɛn yɑ̃ku kowobu tɔn be bɑ tien sɔ̃. Gɑri yi kɑɑ Isirelibɑ sɔ̃wɑ mi. \p \v 7 Yen biru Mɔwisi u sɑrɑmɑ u tɔn ben ɡuro ɡurobu sokusiɑ u bu sɔ̃ɔwɑ kpuro ye Yinni Gusunɔ u nɛɛ u bu sɔ̃. \v 8 Mɑ tɔn be kpuro bɑ wurɑ bɑ nɛɛ, ye Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ kpuro, yeyɑ sɑ ko ko. \p Mɑ Mɔwisi u mɑɑ kɑ tɔn ben ɡere wurɑ Yinni Gusunɔn mi. \v 9 Mɑ Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee, kon nɑ wunɛn mi ɡuru wii wuro te tɑ sinum mɔ sɔɔ, kpɑ tɔn be, bu nɔ sɑnɑm mɛ nɑ kɑ nun ɡɑri mɔ̀, kpɑ bɑ n dɑ n nun nɑɑnɛ sɑ̃ɑ. \p Sɑɑ ye sɔɔrɑ Mɔwisi u den Yinni Gusunɔ tɔn ben ɡɑri yi tusiɑ. \s1 Gusunɔ u kɑ Mɔwisi yinnɑ Sinɑin ɡuuru wɔllɔ \p \v 10 Yerɑ Yinni Gusunɔ u kpɑm nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ doo ɑ tɔn be deemɑ ɑ bu sɔ̃ bu ben bekɑ teo bu tii dɛɛrɑsiɑ ɡisɔ kɑ siɑ, \v 11 kpɑ bɑ n sɔɔru sɑ̃ɑ bɑ n kɑ sɔ̃ɔ itɑse mɑrɑ. Domi sɔ̃ɔ itɑse te sɔɔrɑ nɛ, Yinni Gusunɔ kon sɑrɑmɑ Sinɑin ɡuurɔ be kpuro bu kɑ mɑn wɑ. \v 12 Kɑɑ tɔn be yĩreru kuɑ mi bɑ koo yɔ̃rɑ ɡuu ten bɔkuɔ, kpɑ ɑ bu sɔ̃ bɑ n tii sɛ bu ku rɑɑ ɡuu te yɔ, bu ku mɑm susi ten ɡɑ̃ɑrɔ bu tu bɛsu. Ben wi u tu bɛsu, yɛ̃ro koo ɡbiwɑ. \v 13 Bɑ ǹ nùn sɛ̃remɔ kɑ nɔmɑ, kpenɑ bɑ koo nùn kɑsuku, ǹ kun mɛ bu nùn sɛ̃ɛnu twee bu kɑ ɡo. Bɑɑ ǹ n yɑɑ sɑberun nɑ, mɛyɑ bɑ koo kɑ tu ɡo. Kɔbɑ yɑ̀ n swĩwɑ bɑ koo susi ɡuu ten bɔkuɔ. \p \v 14 Mɑ Mɔwisi u sɑrɑmɑ ɡuu ten min di, u tɔn be sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bu tii dɛɛrɑsio bu kɑ Gusunɔ sɑ̃. Mɑ bɑ ben bekɑ teɑ. \v 15 U kpɑm bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i ku rɑ kɑ bɛɛn kurɔbu bɑkunɑ i n sɔɔru sɑ̃ɑ i n kɑ sɔ̃ɔ itɑse te mɑrɑ. \p \v 16 Sɔ̃ɔ itɑse ten bururu bɑ ɡuru kukiribu nuɑ, mɑ bɑ ɡuru mɑɑkinu kɑ ɡuru wii wuro te tɑ sinum mɔ wɑ ɡuu ten wɔllɔ. Mɑ kɔbɑ yɑ sumɔ tɑ̃ɑ tɑ̃ɑ sere tɔn be bɑ wɑ̃ɑ sɑnsɑni ye sɔɔ kpuro bɛrum bu mwɑ bɑ diirɑ. \v 17 Yerɑ Mɔwisi u tɔn be yɑrɑmɑ ben sɑnsɑnin di bu dɑ bu kɑ Gusunɔ yinnɑ, mɑ bɑ yɔ̃rɑ ɡuu ten nuurɔ. \p \v 18 Wiisu Sinɑin ɡuu te wukiri, domi Yinni Gusunɔ u sɑrɑmɑ kɑ dɔ̃ɔ u wɑ̃ɑ ten wɔllɔ. Wii si, su yɔɔmɔ nɡe dɔ̃ɔ bokon wiisu. Mɑ ɡuu te, tɑ yĩirumɔ kɑ dɑm. \v 19 Kɔbɑ yen swĩi mɑɑ sosimɔ. Yerɑ Mɔwisi u ɡɑri ɡeruɑ, mɑ Gusunɔ u nùn wisɑ kɑ nɔɔɡii te tɑ sɑ̃ɑ nɡe ɡuru kukiribu. \p \v 20 Nɡe mɛyɑ Yinni Gusunɔ u kɑ sɑrɑmɑ ɡuu ten wɔllɔ, mɑ u Mɔwisi sokɑ. Yerɑ Mɔwisi u yɔɔwɑ u dɑ mi. \v 21 Mɑ Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ sɑro ɑ tɔn be kirɔ ko ɡem ɡem bu ku rɑɑ susimɑ bu yĩre te sɑrɑ bu mɑn mɛɛri, kpɑ ben dɑbiru tu ku rɑɑ kɑm ko. \v 22 Mɛyɑ yɑ̃ku kowobun tii, be bɑ rɑ mɑn susi, bu de bu tii dɛɛrɑsiɑ kpɑ n ku rɑ ben ɡɑbu ɡo. \p \v 23 Mɑ Mɔwisi u Yinni Gusunɔ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, tɔn be, bɑ ǹ yɔɔmɔ ɡuuru wɔllu mi. Domi ɑ sun kirɔ kuɑ ɡem ɡem ɑ nɛɛ n bu yĩreru kuo ɡuu ten bɔkuɔ mi bɑ koo yɔ̃rɑ. Kpɑ su tu ɡɑrisi ɡuu te ɑ tii yiiye. \p \v 24 Yinni Gusunɔ u nɛɛ, ɑ sɑro ɑ dɑ kpɑ wunɛ kɑ Aroni i yɔɔmɑ, ɑdɑmɑ yɑ̃ku kowobu kɑ tɔn be bɑ tie, bu ku rɑɑ yĩre te sɑrɑ bu mɑn mɛɛri, kpɑ n ku rɑ ben ɡɑbu ɡo. \p \v 25 Mɑ Mɔwisi u sɑrɑ u dɑ u tɔn be ɡɑri yi sɔ̃ɔwɑ. \c 20 \s1 Woodɑ wɔku te Gusunɔ u Isirelibɑ wɛ̃ \r (I mɑɑ mɛɛrio Woodɑ Yiruse 5:6-21) \p \v 1 Yen biru Gusunɔ u ɡɑri yini kpuro ɡeruɑ u nɛɛ. \v 2 Nɛnɑ Gusunɔ bɛɛn Yinni wi u rɑ n wɑ̃ɑ nɛ wi nɑ bɛɛ yɑrɑmɑ Eɡibitin tem di, nɑ bɛɛ yɑkiɑ sɑɑ yorun di. \p \v 3 Yen sɔ̃, i ǹ ko i ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu sɑ̃ nɛ bɑɑsi. \p \v 4 I ku rɑ tii bwɑ̃ɑrokunu kuɑ ni nu sɑ̃ɑ ɡɑ̃ɑnun weenɑsinu ni nu wɑ̃ɑ wɔllɔ, ǹ kun mɛ temɔ, ǹ kun mɛ nim sɔɔwɔ. \v 5 I ku rɑ yiirɑ i bwɑ̃ɑroku ɡɑɡu sɑ̃, domi nɛnɑ bɛɛn Yinni wi u rɑ n wɑ̃ɑ. Nɛ, Yinni nisinuɡiiwɑ, nɛ wi nɑ rɑ bɑɑbɑbɑn durum mɔɔru mwɛ ben bibun mi be bɑ mɑn tusɑn suunu sɔɔ sere kɑ ben sikɑdominun bibɔ. \v 6 Adɑmɑ be bɑ mɑn kĩ, mɑ bɑ nɛn woodɑ nɑsie, nɑ rɑ ben bibun bweseru wɔnwɔndu kue sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \p \v 7 Nɛnɑ bɛɛn Yinni wi u rɑ n wɑ̃ɑ. I ku rɑ nɛn yĩsiru soku kɑm. Wi u tu sokɑ kɑm, kon yɛ̃ro sɛɛyɑsiɑ. \p \v 8 I wɛ̃ro tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru sɔɔ, kpɑ i tu ɡɑrisi te nɑ yi nɛnɛm nɛn sɔ̃. \v 9 Sɔ̃ɔ nɔɔbɑ tiɑ i ko n dɑ bɛɛn sɔmɑ kpuro ko. \v 10 Adɑmɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruserɑ tɑ sɑ̃ɑ tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru te i nɛ Gusunɔ bɛɛn Yinni derie. Tɔ̃ɔ te sɔɔ, i ku rɑ sɔmburu ɡɑru ko, bɛɛ kɑ bɛɛn bibu, ǹ kun mɛ bɛɛn yobu, ǹ kun mɛ bɛɛn yɑɑ sɑbenu, ǹ kun mɛ sɔɔ be bɑ wɑ̃ɑ bɛɛn yɛnusɔ. \v 11 Domi sɔ̃ɔ nɔɔbɑ tiɑn bɑɑ sɔɔrɑ nɑ kɑ wɔllu kɑ tem kɑ nim wɔ̃ku kuɑ kɑ bɑɑyere kpuro ye yɑ wɑ̃ɑ mi sɔɔ. Mɑ nɑ wɛ̃rɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruse. Yen sɔ̃nɑ nɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruse te domɑru kuɑ nɑ tu yi nɛnɛm nɛn sɔ̃. \p \v 12 I bɛɛn tundo kɑ mɛro bɛɛrɛ wɛ̃ɛyɔ kpɑ bɛɛn hunde yu wɑ yu dɑkɑɑ dɑ tem mɛ nɑ bɛɛ wɛ̃ sɔɔ. \p \v 13 I ku rɑ tɔnu ɡo. \p \v 14 I ku rɑ sɑkɑrɑru ko. \p \v 15 I ku rɑ ɡbɛni. \p \v 16 I ku rɑ ɡoo ɡɑri mɑni. \p \v 17 I ku rɑ bɛɛn tɔnusin diru binɛ ko, ǹ kun mɛ win kurɔ, ǹ kun mɛ win yobu, ǹ kun mɛ win yɑɑ sɑbenu, ye n sɑ̃ɑ wunɛn tɔnusin ɡɑ̃ɑnu kpuro ɡesi. \p \v 18 Yen biru tɔn be kpuro bɑ ɡuru kukiribu kɑ kɔbɑn swĩi nuɑ mɑ bɑ ɡuru mɑɑkinu wɑ ɡuu ten wɔllɔ te wiisu wukiri. Yerɑ bɑ diirɑ bɑ dɑ bɑ yɔ̃rɑ n dɛsire. \v 19 Bɑ Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, wunɛn tii, ɑ̀ n kɑ sun ɡɑri kuɑ, sɑ ko nun swɑɑ dɑki. Adɑmɑ ɑ ku de Gusunɔ u kɑ sun ɡɑri ko, kpɑ su ku rɑ ɡbi. \p \v 20 Mɑ Mɔwisi u tɔn be sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ i ku bɛrum ko. Domi Yinni Gusunɔ u nɑwɑ u kɑ bɛɛn lɑɑkɑri mɛɛri kpɑ i n nùn nɑsie, i ku rɑ mɑɑ kɑ durum ko. \p \v 21 Mɑ tɔn be, bɑ yɔ̃ n dɛsire sɑɑ ye Mɔwisi u ɡuru wii sinumɡii te susi mi Gusunɔ u wɑ̃ɑ. \s1 Yɑ̃ku yerun woodɑ \p \v 22 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ Isirelibɑ sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, bɛɛn tii i wɑ mɑ wɔllun diyɑ nɑ kɑ bu ɡɑri kuɑ. \v 23 Yen sɔ̃, i ku rɑ mɑɑ tii bwɑ̃ɑroku ɡɑɡu kuɑ kɑ wurɑ, ǹ kun mɛ kɑ sii ɡeesu, kpɑ i ɡu ko bɛɛn bũu. \v 24 Adɑmɑ i ko mɑn yɑ̃ku yeru bɑniɑ kɑ tem. Kpɑ i bɛɛn yɑɑ sɑbenu ɡɔsi i kɑ mɑn yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡinu kɑ siɑrɑbun yɑ̃kunu kuɑ ten wɔllɔ. Yɑm kpuro mi nɑ ɡɔsɑ i kɑ mɑn sɑ̃, ko nɑ n wɑ̃ɑ mi, kpɑ n bɛɛ domɑru kuɑ. \v 25 Ì n mɑn yɑ̃ku yeru bɑniɑmmɛ kɑ kpenu, i ku tu bɑni kɑ kpee ni i dɑ̃kɑ. Domi ì n kpee ni dɑ̃kɑ, i nu disi dokewɑ mi. \v 26 I ku rɑ de tɑ n yɔɔtiɑ mɔ, kpɑ bu ku rɑɑ kɑ bɛɛn tereru wɑ ì n yɔɔmɔ mi. \s1 Woodɑ ye Yinni Gusunɔ u Isirelibɑ wɛ̃ yobun sɔ̃ \c 21 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ Isirelibɑ woodɑ yeni wɛ̃ɛyɔ. \v 2 Ben ɡoo ù n win Isirelisi dwɑ yoo, yoo wi, u koo win yinni sɑ̃wɑ wɔ̃ɔ nɔɔbɑ tiɑ, nɔɔbɑ yiruse u koo yɑriwɑ yoo ten di u kun ɡɑ̃ɑnu kɔsie. \v 3 Ù kun kurɔ mɔ u kɑ duɑ yoo te sɔɔ, wi turowɑ u koo yɑri. Ù n mɑɑ kurɔ mɔ bɑ kɑ nùn dwɑ, sɑnnɑ bɑ koo yɑri. \v 4 Ǹ n win yinnin nɑ, u nùn kurɔ wɛ̃, mɑ u kɑ kurɔ wi bibu mɑrɑ, dɔmɑ te u yɑriɔ yorun di, u koo kurɔ kɑ win bibu win yinni deriɑwɑ kpɑ u yɑri wi turo. \v 5 Adɑmɑ yoo wi, ù n ɡeruɑ bɑtumɑ sɔɔ u nɛɛ, u win yinni kĩ kɑ mɑɑ win kurɔ wi, kɑ win bibu, yen sɔ̃, u ǹ yɑriɔ, \v 6 sɑɑ yerɑ yinni wi, u koo kɑ nùn dɑ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ. Miyɑ u koo nùn sɛririsiɑ sɑ̃ɑ yee ten ɡɑmboɔ, u nùn swɑɑ yɑbɑ kɑ sɔkurɑ. Kpɑ n sɑ̃ɑ yĩreru mɑ yoo wi, u sɑ̃ɑwɑ win yoo sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \p \v 7 Goo ù n mɑɑ win bii tɔn kurɔ dɔrɑ yoo, bɑ ǹ nùn yɑkiɑmɔ nɡe mɛ bɑ rɑ yoo tɔn durɔbu yɑkie. \v 8 Win yinni ù n nùn suɑ kurɔ, mɑ u wɑ dɑ̃kuru yɑ ǹ kɑ nùn nɑɑwɛ u koo kpĩ u nùn win tɔmbu yɑkie. Adɑmɑ u ku rɑɑ nùn tɔn tuko yɑkie. Domi durɔ wi, u kuɑ nɑɑnɛ sɑriruɡii. \v 9 Goo ù n yoo tɔn kurɔ dwɑ u kɑ win bii tɔn durɔ wɛ̃, u nùn kuo nɡe mɛ bɑ rɑ bii wɔndiɑ kue bɑ̀ n nùn suɑmɔ. \v 10 Goo ù n yoo suɑ kurɔ, yen biru ù n mɑɑ kurɔ kpɑo suɑ, u ku rɑɑ yoo win dĩɑnu kɑ win yɑ̃ɑ ni u rɑ rɑɑ nùn wɛ̃ kɑwɑ. Mɛyɑ mɑɑ ben wɑ̃ɑsinɑɑ sɔɔ, u ku rɑɑ de ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu kɔsi. \v 11 Ù kun mɑɑ nùn ɡɑ̃ɑnu itɑ yenin ɡɑɑ kuɑmmɛ, u de kurɔ wi, u yɑri yorun di u kun ɡɑ̃ɑnu kɔsie. \s1 Dɑɑ kɔ̃sɑ ye tɔnu ù n kuɑ bɑ koo nùn ɡo \p \v 12 Wi u tɔnu so u ɡo, bɑ koo yɛ̃ron tii ɡowɑ. \v 13 Adɑmɑ wi u kun kĩ u kɑ tɔnu ɡo sɑmbɑ sɔɔ, nɛ Yinni Gusunɔ kon yɑm ɡɑm ɡɔsi mi u koo kpikiru dɑ u kuke. \v 14 Wi u win winsim mwɑ u ɡo nuku kɔ̃surun sɔ̃ kɑ bwisi, bu yɛ̃ro mɔɔ bu ɡo, bɑɑ ù n duɑ nɛn sɑ̃ɑ yerɔ u yɑ̃ku yeru nɛnuɑ u kɑ bɔ̃re. \p \v 15 Wi u win tundo so, ǹ kun mɛ win mɛro, bɑ koo yɛ̃ro mwɑ bu ɡowɑ. \p \v 16 Wi u tɔnun tii ɡbɛnɑ u dɔrɑ, ǹ kun mɛ u nùn kuɑ win yoo, bɑ koo yɛ̃ro mwɑ bu ɡowɑ. \p \v 17 Wi u win mɛro, ǹ kun mɛ win tundo kɔ̃sɑ ɡerusi, bɑ koo yɛ̃ro ɡowɑ. \s1 Woodɑ ye Gusunɔ u yi be bɑ tɔmbu mɛɛrɑ kuɑn sɔ̃ \p \v 18 Sɑɑ ye tɔmbu yiru bɑ sɑnnɑmɔ mɑ ben turo u win winsim so kɑ nɔm kuseru, ǹ kun mɛ u nùn kɑrɑ kɑ kperu u mɛɛrɑ kuɑ, mɑ yɑ kun nùn ɡo, bɑ ǹ wi u nùn so mi ɡoomɔ. Yɑ̀ n nùn kpĩ, \v 19 mɑ u rɑ sɑnɔ kuɑ u kɑ dɛkɑ sĩimɔ, wi u nùn mɛɛrɑ kuɑ mi, bɑ ǹ nùn ɡɑ̃ɑnu kuɑmmɛ. Adɑmɑ durɔ win sɔmbu te u koo rɑɑ ko ù n bwɑ̃ɑ do, wi u nùn mɛɛrɑ kuɑ mi, wiyɑ u koo tu ko, kpɑ u mɑɑ mɛɛrɑ yen nɔɔribun ɡobi kɔsiɑ. \p \v 20 Goo ù n win yoo so kɑ bokuru u ɡo mii mii bɑ koo yɛ̃ro ɡowɑ. \v 21 Adɑmɑ yoo wi, ù n kuɑ tɔ̃ɔ ɡiriru ǹ kun mɛ sɔ̃ɔ ɡirɑ yiru u sere ɡu, bɑ ǹ mɑɑ win yinni ɡɑ̃ɑnu kuɑmmɛ, domi yoo wi, u sɑ̃ɑwɑ win ɡobi. \p \v 22 Tɔn durɔbu ɡɑbu bɑ̀ n sɑnnɑmɔ, mɑ bɑ ɡurɑɡii wɔri sere win nukurɑ kɑ yɑrɑ, mɑ win ɡɑm kun mɛɛrɑ wɑ, yen mɛ kurɔ win durɔ u tɔn be bure, mɛyɑ bɑ koo kɔsiɑ siri kowobun wuswɑɑɔ. \v 23 Adɑmɑ kurɔ wi, ù n mɛɛrɑ ɡɑɑ wɑ, mɛɛrɑ yen bweserɑ bɑ koo mɑɑ bu ko. Ù n mɑɑ ɡun nɑ, bɑ koo bu ɡowɑ. \v 24 Ǹ n win nɔnin nɑ bɑ wunɑ bɑ koo mɑɑ beɡii wunɑwɑ. Ǹ n win dondun nɑ bɑ buɑ, bɑ koo mɑɑ beɡinu buɑwɑ. Ǹ n win nɔmɑn nɑ bɑ buɑ, bɑ koo mɑɑ beɡiɑ buɑwɑ. Ǹ n win nɑɑsun nɑ bɑ buɑ, bɑ koo mɑɑ beɡisu buɑwɑ. \v 25 Ǹ n mɑɑ dɔ̃ɔn nɑ bɑ nùn mɛni, bɑ koo mɑɑ be dɔ̃ɔ mɛniwɑ. Mɛɛrɑ yèn bweseru bɑ nùn kuɑ ɡesi, yen bweserɑ bɑ koo mɑɑ bu ko. \p \v 26 Goo ù n win yoo tɔn durɔ, ǹ kun mɛ tɔn kurɔn nɔnu kɔrɑ, u koo yoo wi kɑrɑwɑ u doonɑ nɔnu ɡen sɔ̃. \v 27 Ǹ n mɑɑ win dondun nɑ u wunɑ, u koo nùn kɑrɑwɑ u doonɑ don ten sɔ̃. \p \v 28 Kɛtɛ yɑ̀ n tɔnu kɔbɑ so yɑ ɡo, bɑ koo yen tii kpenu kɑsuku bu ɡowɑ, bɑ ǹ yen yɑɑ temmɔ. Yen biru bɑ ǹ mɑɑ yen yinni ɡɑ̃ɑnu kuɑmmɛ. \v 29 Adɑmɑ kɛtɛ ye, yɑ̀ n dɑɑ ɡoo kɔbɑ sɔkure mɑ bɑ yen yinni sɔ̃ɔwɑ mɑ u ǹ kɑ ye ɡɑ̃ɑnu kue, bɑ koo win tii ɡowɑ kɑ kɛtɛ ye sɑnnu. \v 30 Bɑ̀ n mɑɑ nùn ɡɑ̃ɑnu buren nɑ u wɑ u kɑ win wɑ̃ɑru yɑkiɑ, u koo ni kpuro kɔsiɑwɑ nɡe mɛ bɑ ɡeruɑ. \v 31 Kɛtɛ yen bweseru yɑ̀ n bii ɡoo kɔbɑ sɔkɑ, siri tee biyɑ bɑ koo ye kuɑ mi, kɑ yen yɛ̃ro. \v 32 Adɑmɑ kɛtɛ ye, yɑ̀ n ɡoon yoo so yɑ ɡo, sii ɡeesun ɡobi tɛnɑ yen yinni u koo yoo win yinni wɛ̃, kpɑ bu kɛtɛ ye kpenu kɑsuku bu ɡo. \p \v 33 Goo ù n dɔkɔ mɔ, ǹ kun mɛ u wɔru ɡɑɡu ɡbɑ u deri u ǹ wukiri, mɑ ɡoon yɑɑ sɑberɑ wɔri mi, tɑ ɡu, \v 34 wi u dɔkɔ ye mɔ ǹ kun mɛ wɔru ɡe, u koo sɑbe ten kɔsire wɛ̃wɑ kpɑ u sɑbe ɡoo te suɑ. \p \v 35 Goon kɛtɛ yɑ̀ n ɡooɡiɑ mɛɛrɑ kuɑ yɑ ɡo, bɑ koo kɛtɛ wɑsɑ ye dɔrɑwɑ bu yen ɡobi bɔnu ko. Kpɑ bu mɑɑ ye yɑ ɡu min yɑɑ bɔnu ko. \v 36 Kɛtɛ ye, yɑ̀ n dɑɑ ɡɛɛ mɛɛrɑ koore, mɑ yen yɛ̃ro u yɛ̃ ɑdɑmɑ u ǹ ɡɑ̃ɑnu kue, u koo ye yɑ ɡu min kɔsire wɛ̃wɑ kpɑ wi, u ɡoo te suɑ. \c 22 \s1 Yɑɑ sɑbenun ɡbɛnɑn woodɑ \p \v 1 Goo ù n kɛtɛ ɡbɛnɑ u ɡo, ǹ kun mɛ u ye dɔrɑ, kɛtɛ nɔɔbuwɑ u koo kɔsiɑ tiɑ yen wɔllɔ. Ǹ n mɑɑ yɑ̃ɑrun nɑ, yɑ̃ɑnu nnɛwɑ u koo kɔsiɑ tee ten wɔllɔ. \p \v 2 Ye u ɡbɛnɑ mi, bɑ̀ n ye wɑ win nɔmɑ sɔɔ, ǹ n kɛtɛn nɑ, ǹ kun mɛ kɛtɛku, ǹ kun mɛ yɑ̃ɑru, mɑ yɑ ɡesi wɑsi, yen yiruwɑ u koo wɛ̃. Ù kun mɑɑ ɡɑ̃ɑnu mɔ, bɑ koo win tii dɔrɑwɑ. \p Goo ù n ɡbɛnɑ dɑ wɔ̃kuru, bɑ̀ n nùn mwɑ wɔ̃ku te, bɑ so bɑ ɡo, bɑ ǹ ɡoo win yɛm bikiɑmɔ. Adɑmɑ yɑm mù n sɑ̃rɑ bɑ sere nùn ɡo, be bɑ nùn ɡo mi, bɑ koo bu win yɛm bikiɑ. \s1 Goon ɡɑ̃ɑ ni bɑ suɑn woodɑbɑ \p \v 5 Bɛɛn ɡoo ù n win sɑbenu sure win winsim ɡberɔ, ǹ kun mɛ win dɑ̃ɑ ɡbɑɑrɔ, mɑ nu dĩɑnu ɑsɔrɔ kuɑ, win ɡberun dĩɑ ɡeenɑ u koo yɛ̃ro kɔsire wɛ̃, ǹ kun mɛ win dɑ̃ɑ mɑrum. \p \v 6 Goo ù n dɔ̃ɔ mɛnimɑ, dɔ̃ɔ wi, ù n duɑ ɡoon ɡberɔ, mɑ yɛ̃ron dĩɑnu kpuro dɔ̃ɔ mwɑɑrɑ, wi u dɔ̃ɔ mɛni mi, u koo dĩɑ ni nu dɔ̃ɔ mwɑɑrɑn kɔsire wɛ̃wɑ. \p \v 7 Goo ù n win winsim ɡobi, ǹ kun mɛ ɡɑ̃ɑnu berusiɑ, mɑ bɑ nu ɡbɛnɑ mi u beruɑ mi, bɑ̀ n ɡbɛnɔ wi wɑ ye u suɑ min nɔn yiruwɑ u koo kɔsiɑ. \v 8 Bɑ̀ kun mɑɑ nùn wɑ, wìn mi bɑ ɡɑ̃ɑ ni ɡbɛnɑ u koo dɑwɑ Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ u nɔmɑ suɑ wɔllɔ u bɔ̃re u nɛɛ, u ǹ ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu sue ni bɑ nùn berusiɑ mi sɔɔ. \v 9 Tɔmbu yiru bɑ̀ n ɡɑ̃ɑnu sikirinɛmɔ, ǹ n yɑɑ sɑberun nɑ, ǹ kun mɛ yɑ̃nu, ǹ kun mɛ ɡɑ̃ɑ ni nu kɔ̃ɔrɑ, be kpuro bɑ koo dɑwɑ Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ u bu siriɑ. Ben wi u kun ɡem mɔ, ye bɑ sikirinɛ min wɑsi yiruwɑ u koo kɔsiɑ. \p \v 10 Goo ù n win winsim yɑɑ sɑberu ɡɑru sɑbusiɑ, mɑ tɑ bɔɔrɑ ǹ kun mɛ tɑ ɡu ǹ kun mɛ bɑ tu sɛ̃re bɑ mwɑ ɡoo kun wɑ, \v 11 wi bɑ tu sɑbusiɑ mi, u koo dɑwɑ Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ u bɔ̃re u nɛɛ, u ǹ tu bɑbe. Sɑnɑm mɛyɑ, wi u sɑbe te mɔ mi, u koo durɔ win ɡere wurɑ kpɑ wi bɑ sɑbe te sɑbusiɑ u ku mɑɑ ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu kɔsiɑ. \v 12 Adɑmɑ bɑ̀ n sɑbe te ɡbɛnɑn nɑ win yɛnuɔ, u koo ten kɔsire wɛ̃wɑ. \v 13 Ǹ n mɑɑ ɡbeeku yɑɑn nɑ yɑ tu mwɑ yɑ kɑsukɑ, u kɑ ten seedɑ nɑ u sɔ̃ɔsi. Sɑɑ ye, u ǹ mɑɑ ten kɔsire wɛ̃ɛmɔ. \p \v 14 Goo ù n mɑɑ win winsim yɑɑ sɑberu bɔkurɑ, mɑ tɑ bɔɔrɑ ǹ kun mɛ tɑ ɡu sɑnɑm mɛ wi u tu mɔ u ǹ wɑ̃ɑ mi, bɑ koo nùn ten kɔsire wɛ̃wɑ. \v 15 Adɑmɑ ù n wɑ̃ɑ mi, bɑ ǹ mɑɑ nùn kɔsire wɛ̃ɛmɔ. Bɑ̀ n mɑɑ tu due kuɑn nɑ, ten due ɡobi yi, yi turɑ. \s1 Tɔmbun wɑ̃ɑsinɑɑn woodɑ kɑ sɑ̃ɑruɡiɑ \p \v 16 Goo ù n wɔndiɑ kɔkurɑ u nùn bekuru doke, mɑ bɑ ǹ dɑɑ wɔndiɑ wi durɔ kɑ̃, wi u nùn bekuru doke mi, u koo dokiriru kpuro kowɑ nɡe mɛ bɑ rɑ ko, kpɑ u wɔndiɑ wi suɑ kurɔ. \v 17 Bɑɑ wɔndiɑ win tundo ù n yinɑ bu suɑnɑ, kɑ mɛ, durɔ wi, u koo dokiriru kpuro kowɑ nɡe mɛ bɑ rɑ ko bu kɑ wɔndiɑ suɑ. \p \v 18 Tɔn kurɔ sɔro ù n wɑ̃ɑ bɛɛn suunu sɔɔ, i nùn ɡoowo. \p \v 19 Wi u mɑɑ kɑ yɑɑ sɑberu kpunɑ, i yɛ̃ro ɡoowo. \p \v 20 Nɛ, Yinni Gusunɔ turowɑ i ko sɑ̃. Wi u yinɑ u bũu ɡoo sɑ̃ɑmɔ, i yɛ̃ro ɡoowo. \p \v 21 I ku sɔɔ ɡoo nɔni sɔ̃. I ku mɑɑ nùn tɑki di. I yɑɑyo mɑ bɛɛn tii i rɑɑ sɔru di Eɡibitin temɔ. \v 22 I ku ɡɔmini ɡoo nɔni sɔ̃, ǹ kun mɛ ɡobeku ɡoo. \v 23 Wi u bu nɔni sɔ̃ɔmɔ mɑ bɑ mɑn somiru kɑnɑ, kɑ ɡeemɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, kon bu somi. \v 24 Kpɑ n de nɛn mɔru yu se bu bɛɛ ɡo tɑbu ɡberɔ, bɛɛn kurɔbu bu mɑɑ ko ɡɔminibu kpɑ bɛɛn bibu bu mɑɑ ko ɡobekubɑ. \p \v 25 Bɛɛ Isirelibɑ sɔɔ, bɛɛn wi u sɑ̃ɑro ɡobi bɔkurɑ, u ku rɑɑ yi nim dokeɑ nɡe mɛ bwese tukunu nu rɑ ko. \p \v 26 Ì n ɡoon bekuru tɔrubɑ mwɑ, i nùn tu wesiɑ sɔ̃ɔ u sere du. \v 27 Domi beku tee terɑ u mɔ mi, u kɑ win wɑsi wukiri. Yen sɔ̃, ɑ̀ n tu nɛni mbɑ u koo wukiri wɔ̃kuru. Sɑnɑm mɛ sɔɔ, ù n mɑn wuri koosimɑ, kon nùn wɔnwɔndu kuɑ, n nùn swɑɑ dɑki. \p \v 28 I ku rɑ mɑn kɔ̃sɑ ɡerusi, i ku rɑ mɑɑ bɛɛn wiruɡii bɔ̃re. \p \v 29 Ì n bɛɛn dĩɑ ɡbiikinu ɡɑ̃ i ku de n tɛ i sere kɑ nɛɡinu nɑ. \p I ku mɑɑ tɛ i kɑ bɛɛn bii tɔn durɔ ɡbiikobu yɑkiɑ domi bɑ sɑ̃ɑwɑ nɛɡibu. \p \v 30 Mɛyɑ i ko mɑɑ mɑn bɛɛn yɑɑ sɑbenun bii ɡbiikinu yiiyɑ nɛnɛm ɑdɑmɑ i ko de nu ɡinɑ bɔm nɔwɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru, nɔɔbɑ itɑse i sere kɑ mɑn nu yɑ̃kuru kuɑ. \p \v 31 Bɛɛn tii mɑɑ, i ko n wɑ̃ɑwɑ nɛnɛm nɛn sɔ̃, i n dɛɛre. Yen sɔ̃, i ku yɑɑ ɡɑɑ tem ye ɡbeeku yɑɑ yɑ ɡo yɑ deri. I ye bɔ̃nu wɛ̃ɛyɔ domi bɑ ǹ ye sɑke. \s1 I n dɑ bwɛ̃ɛbwɛ̃ɛbu sirie dee dee \c 23 \p \v 1 I ku lɑbɑɑri weesuɡiɑ kpɑrɑ. I ku mɑɑ tɔn kɔ̃so seedɑ weesuɡiɑ diiyɑ u kɑ yɑri. \v 2 Bɛɛn ɡoo u ku rɑɑ tɔn dɑbinun ɡere swĩi u kɑ kɔ̃sɑ ko. Mɛyɑ u ku mɑɑ bu swĩi bɑ̀ n ɡem sĩiyɑmɔ siribu sɔɔ. \v 3 I ku ɡoo siri kɑ wɔnwɔndu bɑɑ ù n sɑ̃ɑ bwɛ̃ɛbwɛ̃ɛ. \p \v 4 Ì n bɛɛn wɛrɔbun sɑberu ɡɑru wɑ tɑ kɔ̃ɔrɔ, kɛtɛwɑ? Ǹ kun mɛ kɛtɛku? I tu mɔɔ i kɑ nùn wurɑmɑ. \v 5 Ì n mɑɑ win kɛtɛku wɑ ɡɑ wɔrumɛ kɑ sɔmunu, i ku doonɑ i nùn deri. I nùn somiɔ i kɑ ɡu seeyɑ. \p \v 6 Siribu sɔɔ, i ku wi u ɡem mɔ ɡem birɑ win bwɛ̃ɛbwɛ̃ɛrun sɔ̃. \v 7 I ku seedɑ weesuɡiɑ wurɑ. I ku mɑɑ ɡoo ɡo wi u kun tɑɑrɛ ɡɑɑ kue. Domi wi u kuɑ mɛ, nɛ, Yinni Gusunɔ kon yɛ̃ro sɛɛyɑsiɑ. \v 8 I ku nɔm birɑn kɛ̃nu mwɑ domi nu rɑ tɔnu nɔni wɔ̃kewɑ ɡem swɑɑ sɔɔ kpɑ u kpɑnɑ u mu ɡere. \p \v 9 I ku wi u sɔru dimɔ bɛɛn suunu sɔɔ nɔni sɔ̃. Domi bɛɛn tii i yɛ̃ nɡe mɛ u bwisikumɔ, yèn sɔ̃ i rɑɑ sɔru di Eɡibitiɔ. \s1 Wɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡuu kɑ tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru \p \v 10 Wɔ̃ɔ nɔɔbɑ tiɑn bɑɑ sɔɔrɑ i ko i n dɑ bɛɛn ɡberun dĩɑnu duure, kpɑ i nu ɡɛ̃. \v 11 Adɑmɑ wɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruse, i ko i bɛɛn ɡbeɑn tem kpuro deriwɑ mu wɛ̃rɑ, kɑ bɛɛn dɑ̃ɑ ɡbɑɑnɔ. Kpɑ i de be bɑ sɑ̃ɑ sɑ̃ɑrobu bu dɑ bu dĩɑnu kunɔnu ko be kɑ yɑɑ sɑbenu. \p \v 12 Mɛyɑ mɑɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ tiɑn bɑɑ sɔɔrɑ i ko i bɛɛn sɔmɑ kpuro ko. Adɑmɑ nɔɔbɑ yiruse i ko wɛ̃rɑwɑ kɑ bɛɛn yobu kɑ sɔɔ be bɑ sɔmburu mɔ̀ bɛɛn mi, kɑ sere bɛɛn yɑɑ sɑbe ni i rɑ kɑ sɔmburu ko. \p \v 13 Ye nɑ bɛɛ sɔ̃ɔwɑ kpuro, i ye mɛm nɔɔwɔ mɑm mɑm. Kpɑ i ku rɑ bũnu ɡɑnun yĩsiru siɑ i sere nɛɛ, ko i nu sɑ̃. \s1 Tɔ̃ɔ bɑkɑnu itɑ ni nu kpɑ̃ɑru bo \p \v 14 Wɔ̃ɔ bɑɑɡere nɔn itɑwɑ i ko i n dɑ mɑn tɔ̃ɔ bɑkɑru kue. \v 15 Pɛ̃ɛ ye bɑ ǹ seeyɑtiɑ doken tɔ̃ɔ bɑkɑrɑ i ko ɡbi i ko. Sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruwɑ i ko pɛ̃ɛ di ye yɑ kun seeyɑtiɑ mɔ nɡe mɛ nɑ rɑɑ bɛɛ yen woodɑ wɛ̃, wɔ̃ɔn suru ɡbiikoo wi bɑ mɔ̀ Abibu sɔɔ, domi sɑɑ yerɑ i yɑrɑ Eɡibitin di. Ì n kɑnɑru mɔ̀, ɡoo u ku rɑɑ nɑ nɛn wuswɑɑɔ u kun kɛ̃ru nɛni. \v 16 Yiruse kpɑ i mɑɑ bɛɛn ɡbeɑn dĩɑ ɡbiikinun yɑɑ kpɑɑbun tɔ̃ɔ bɑkɑru di. Yen biru ì n bɛɛn ɡberun dĩɑnu kpuro ɡɑ̃ kpɑ i mɑɑ yen tɔ̃ɔ bɑkɑru di, i n wɑ̃ɑ kunu sɔɔ. \v 17 Nɡe mɛyɑ wɔ̃ɔ bɑɑɡere bɛɛ tɔn durɔbu i ko i n dɑ kɑ mɛnnɛ nɔn itɑ nɛn sɑ̃ɑ yerɔ. \p \v 18 Ì n mɑn yɑ̃kuru kuɑ, i ten yɑɑ ɡum dɔ̃ɔ mɛniɔ dɔmɑ te. Ì n mɑɑ ten yɑɑ dimɔ, i ku ye mɛnnɑ kɑ pɛ̃ɛ ye bɑ seeyɑtiɑ doke. \v 19 I n dɑ kɑ mɑn bɛɛn ɡberun dĩɑ ɡbiikii ni nu ɡeɑ sɑ̃ɑ nɑɑwɛ nɛn sɑ̃ɑ yerɔ. Domi nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Gusunɔ bɛɛn Yinni. I ku boo buu yike kɑ ɡen mɛron bom. \s1 Sɔ̃ɔsinu ɡɑnu kɑ nɔɔ mwɛɛnu \p \v 20 Yenibɑ kpuron biru Yinni Gusunɔ u Isirelibɑ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, kon bɛɛ nɛn ɡɔrɑdo ɡɔriɑmɑ u kɑ bɛɛ kpɑrɑ kpɑ u n bɛɛ kɔ̃su bɛɛn sɑnum sɔɔ. U koo kɑ bɛɛ dɑ tem mɛ nɑ bɛɛ sɔɔru kuɑ sɔɔ. \v 21 Yen sɔ̃, i de i n tii sɛ kpɑ i nùn mɛm nɔɔwɑ, kpɑ i ku nùn nuki sɑnku. Domi u ǹ dɑ bɛɛ suuru kuɑmmɛ ì n torɑ, yèn sɔ̃ nɛn yiiko yɑ wɑ̃ɑ wi sɔɔ. \v 22 Adɑmɑ ì n nùn mɛm nɔɔwɑ mɑm mɑm, mɑ i mɔ̀ dee dee ye nɑ bɛɛ yiire, nɛnɑ kon kɑ bɛɛn wɛrɔbu kpuro sɑnnɑ. \p \v 23 Nɛn ɡɔrɑdo wi, u koo bɛɛ swɑɑ ɡbiiyɑ u kɑ bɛɛ turi sere tem mi Amɔrebɑ kɑ Hɛtibɑ kɑ Feresibɑ kɑ Kɑnɑnibɑ kɑ Hefibɑ kɑ sere Yebusibɑ bɑ wɑ̃ɑ. Kpɑ n be kpuro ɡo bɛɛn sɔ̃. \v 24 Adɑmɑ ì n turɑ mi, i ku rɑ ben bũnu sɑ̃, i ku mɑɑ ben komɑnu sɑɑri. I ben bũu turɑnu suririo kpɑ i ben bwɑ̃ɑrokunu kɔsuku muku muku. \v 25 Nɛ Gusunɔ bɛɛn Yinniwɑ i ko i sɑ̃ kpɑ n bɛɛ domɑru kuɑ, i n dĩɑnu mɔ kɑ nim. Mɛyɑ nɑ kon mɑɑ bɛɛ bɑrɑnu ɡbɑrɑ. \v 26 Nɑ ǹ mɑɑ derimɔ tɔn kurɔ ɡoon nukuru tu yɑri, mɛyɑ bɛɛn ɡoo kun mɑɑ mɔ̀ wĩro. Kon mɑɑ de bɛɛn hunde yu dɛ̃ɛyɑ. \p \v 27 Ye kon mɑɑ wure n ko wee. Be bɑ nuɑ i duɔ ben temɔ kpuro, kon de bu nɑndɑ, kpɑ bu yɑri bu doonɑ bɛɛn sɔ̃. \v 28 Kon Hefi be, kɑ Kɑnɑni be, kɑ Hɛti be susunu kpɑre, kpɑ bu yɑri bu doonɑ tem min di. \v 29 Adɑmɑ nɑ ǹ be kpuro ɡirɑmɔ wɔ̃ɔ tiɑn bɑɑ sɔɔ, tem mɛ, mu ku rɑɑ kɑ ko bɑnsu, kpɑ ɡbeeku yɛɛ yi bɛɛ yibusi. \v 30 Fiiko fiikowɑ kon de bɑ n doonɑmɔ min di, sere i kɑ dɑbiɑ i tɛriɑ i sinɑ tem mɛ kpuro sɔɔ. \v 31 Tem mɛ kon bɛɛ wɛ̃ mi, mɛn nɔɔ burɑ yerɑ ko n wɑ̃ɑwɑ sɑɑ nim wɔ̃ku ɡe bɑ mɔ̀ Nɑɑ yɑrin di sere n kɑ ɡirɑri Filisitibɑn nim wɔ̃kuɔ, kɑ mɑɑ sɑɑ Sinɑin ɡbɑburun di, sere n kɑ ɡirɑri dɑɑ te bɑ mɔ̀ Efɑrɑtiɔ. Tɔn be bɑ wɑ̃ɑ tem mi kpuro, kon bɛɛ bu nɔmu bɛriɑwɑ kpɑ i bu ɡirɑ. \v 32 I ku rɑ kɑ bu ɑrukɑwɑni ɡɑɑ bɔke. I ku mɑɑ ben bũu ɡoo sɑ̃. \v 33 Ì n ben bũnu sɑ̃ɑmɔ, nu ko n sɑ̃ɑwɑ bɛɛn yinɑ. Yen sɔ̃, i ku de ben ɡoo u n wɑ̃ɑ bɛɛn suunu sɔɔ kpɑ u ku rɑɑ bɛɛ torɑsiɑ nɛn swɑɑ sɔɔ. \s1 Yinni Gusunɔ u win nɔɔ mwɛɛru sire \c 24 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i yɔɔmɑ Sinɑin ɡuuru mini, nɛn mi, wunɛ kɑ Aroni kɑ Nɑdɑbu kɑ Abihu kɑ Isirelibɑn ɡuro ɡurobu wɑtɑ kɑ wɔkuru, kpɑ i mɑn kpunɑ sɑrun di. \v 2 Wunɛ Mɔwisi, kɑɑ mɑn susimɑ wunɛ turo. Be bɑ kɑ nun yɔɔmɑ bu yɔ̃ro mi bɑ wɑ̃ɑ mi. Tɔn be bɑ mɑɑ tie, bu ku rɑɑ yɔɔmɑ mini. \p \v 3 Mɑ Mɔwisi u dɑ u tɔn be Yinni Gusunɔn ɡɑri kɑ win woodɑbɑ kpuro sɔ̃ɔwɑ. Mɑ be kpuro bɑ wurɑ kɑ ɡɔ̃ru teu bɑ nɛɛ, sɑ ko ko ye Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ kpuro. \p \v 4 Mɔwisi u Yinni Gusunɔn ɡɑri yi kpuro yoruɑ mɑ u seewɑ buru buru u yɑ̃ku yeru bɑnɑ ɡuu ten nuurɔ. U mɑɑ kpenu wɔkurɑ yiru ɡirɑ nɡe mɛ Isirelibɑn bwese kɛrin ɡeerɑ nɛ. \v 5 Mɑ u Isirelibɑn ɑluwɑɑsibɑ ɡɑbu ɡɔrɑ bu kɑ Yinni Gusunɔ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡinu kuɑ kpɑ bu nɑɑ kinɛnu ɡo bu kɑ siɑrɑbun yɑ̃kunu ko. \v 6 Mɔwisi u yɑɑ yɛm mɛn bɔnu suɑ u doke ɡbɛ̃ɑ sɔɔ. Mɑ u sukum mɛ n tie yɛ̃kɑ yɑ̃ku yee ten wɔllɔ. \v 7 Mɑ u woodɑn tire te suɑ u tu ɡɑrɑ tɔn ben wuswɑɑɔ. Mɑ bɑ nɛɛ, sɑ ko Yinni Gusunɔ mɛm nɔɔwɑ kpɑ su ko kpuro ye u ɡeruɑ. \p \v 8 Mɑ Mɔwisi u yɛm mɛ suɑ u yɛ̃kɑ tɔn ben wɔllɔ u nɛɛ, yɛm mɛ wee, mɛ mu Yinni Gusunɔn nɔɔ mwɛɛru siremɔ te u bɛɛ kuɑ sɑnɑm mɛ u bɛɛ woodɑ yenibɑ kpuro wɛ̃. \p \v 9 Mɑ Mɔwisi kɑ Aroni kɑ Nɑdɑbu kɑ Abihu kɑ Isirelibɑn ɡuro ɡurobu wɑtɑ kɑ wɔku te, bɑ ɡuu te yɔɔwɑ. \v 10 Mɑ bɑ Gusunɔ, be Isirelibɑn Yinni wi wɑ. N sɑ̃ɑre nɡe u yɔ̃ turɑru ɡɑrun wɔllɔ te bɑ kuɑ kɑ kpee booɡu ni nu bɑɑlimɔ weenɛ. Nu dɛɛrewɑ nɡe wɔllu te tɑ kun ɡuru wiru mɔ. \v 11 Gusunɔ u ǹ Isirelibɑn ɡuro ɡuro be kɔ̃sɑ ɡɑɑ kue. Bɑ nùn wɑ mɑ bɑ di bɑ nɔrɑ. \s1 Mɔwisi u yɔɔwɑ Sinɑin ɡuurɔ \p \v 12 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ yɔɔmɑ ɑ yɔ̃rɑ ɡuuru mini. Kon nun kpee bɛsi wɛ̃ mì sɔɔ nɑ woodɑ kpuro yoruɑ, tɔn be kɑ ben bibun bweseru bɑ n kɑ ye mɛɛrimɔ bɑɑdommɑ. \p \v 13 Mɑ Mɔwisi u seewɑ kɑ win bɔ̃ɔ Yosue. Adɑmɑ u sere ɡuu te yɔ, \v 14 u ɡuro ɡuro be sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i yɔ̃ro mini, i sun mɑ sere su kɑ wurɑmɑ bɛɛn mi. Wee Aroni kɑ Huri bɑ wɑ̃ɑ kɑ bɛɛ. Bɛɛn ɡoo ù n ɡɑri ɡiri ɡɛɛ mɔ, u nɑ ben mi. \v 15 Yen biru u yɔɔwɑ ɡuu ten wɔllɔ, mɑ ɡuru wii wurorɑ tu wukiri. \v 16-17 Yerɑ Yinni Gusunɔn yiikon ɡirimɑ yɑ sɔ̃ɔsirɑ mi. Isirelibɑ bɑ ye wɑ, yɑ sɑ̃ɑ nɡe dɔ̃ɔ boko. Mɑ ɡuru wii wuro te, tɑ Sinɑin ɡuu te wukiri sere sɔ̃ɔ nɔɔbɑ tiɑ. Sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruse Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sokɑ sɑɑ ɡuru wii wuro ten min di. \v 18 Yerɑ Mɔwisi u duɑ ɡuru wii ten sɔɔwɔ mɑ u yɔɔwɑ ɡuu ten wɔllɔ. Miyɑ u wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ sɔɔ weeru kɑ wɔ̃kuru weeru. \ms1 YINNI GUSUNƆN KUU BEKURUGIRUN KPUNAA \s1 Kɛ̃ɛ ni Isirelibɑ bɑ koo wɛ̃ bu kɑ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yeru ko \c 25 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 2 ɑ Isirelibɑ sɔ̃ɔwɔ bu kɑ mɑn kɛ̃nu nɑɑwɑ. Ye bɑ wɛ̃ kɑ nuku tiɑ kpuro, ɑ mɔɔ. \v 3 Kɛ̃ɛ ni bɑ koo wɛ̃, niyɑ, wurɑ kɑ sii ɡeesu kɑ sii ɡɑndu, \v 4 kɑ ɑnɑ bekunu ni bɑ wɔ̃kuɑ kɑ burɑ, kɑ mɑɑ ɡɑɑdurɑ kɑ ni bɑ swɛ̃rɑsiɑ kɑ sɛ̃ɛsu, kɑ ni bɑ wesɑ kɑ wɛ̃ɛ dɑmɡii kɑ yɑɑ sɑnsun bekɑ, \v 5 kɑ yɑ̃ɑ ɡɔni yi bɑ swɛ̃rɑsiɑ kɑ sɛ̃ɛsu, kɑ ɡɔni sinumɡii, kɑ dɑ̃ɑ dɑmɡiɑ, \v 6 kɑ ɡum mɛ bɑ rɑ kɑ fitilɑ sɔ̃re kɑ ɡum mɛ mu turɑre mɔ mɛ bɑ rɑ kpuro tɑ̃re bu kɑ sɔ̃ɔsi mɑ Gusunɔ u ye ɡɔsɑ nɛnɛm, kɑ turɑre ye bɑ rɑ dɔ̃ɔ doke, \v 7 kɑ kpee ɡobiɡinu nìn nɔni sɑ̃ɑ bɛrɔ wuru kɑ kpee ɡobiɡinu bwese bwesekɑ kɑ ni bɑ koo doke yɑ̃ku kowo tɔnweron yɑbe tɑrɑkpe sɔɔ kɑ sere mɑɑ win bɔɔ bɑrɑn wɔllɔ. \v 8 Yen biru i kɑ mɑn ye kpuro kuu bekuruɡiru kuo nɑ n kɑ wɑ̃ɑ bɛɛn suunu sɔɔ. \v 9 I ko tu kowɑ kɑ ten dendi yɑ̃nu kpuro nɡe mɛ kon bɛɛ sɔ̃ɔsi. \s1 Yinni Gusunɔn woodɑn kpɑkororu \p \v 10 Bɑ koo kpɑkororu ko kɑ dɑ̃ɑ dɑmɡiɑ. Ten dɛ̃ɛbu bu ko n sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu yiru kɑ bɔnu. Ten yɑsum mu ko n mɑɑ sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soo teeru kɑ bɔnu kpɑ ten ɡunum mu n sɑ̃ɑ ɡɔm soo teeru kɑ bɔnu. \v 11 Kpɑ ɑ tu wurɑ pote ten sɔɔwɔ kɑ tɔɔwɔ. Kpɑ ɑ ten ɡoonu nnɛ kpuro nɔɔ bɔkɑ kuɑ kɑ wurɑ. \v 12 Kpɑ ɑ wurɑn sumi ko wɑsi nnɛ ɑ doke ten ɡoo ɡookɑn yinnɑ yenu sɔɔ, yiru yɑ n mɛɛrinɛ bee tiɑ, yiru yeni yɑ n mɑɑ mɛɛrinɛ bee tiɑ. \v 13 Yen biru ɑ dɑ̃ɑ pɔɔsi kɑsu yiru ɑ yi wurɑ pote. \v 14 Kpɑ ɑ yi wɑsi kpɑkoro ten sumi sɔɔ beri berikɑ, yi n sɑ̃ɑ ten nɛnutii. \v 15 Sumi yi sɔɔrɑ dɑ̃ɑ pɔɔsi yi, yi ko n dɑ n wɑ̃ɑ. Bɑ ǹ yi wunɑmɔ min di. \v 16 Yen biru kɑɑ woodɑn kpee bɛsi yi kon nun wɛ̃ doke kpɑkoro te sɔɔ. \p \v 17 Kpɑ ɑ kpɑkoro te wukiritiɑ kuɑ kɑ wurɑ yɑ n kɑ tu sɑkɑ nɛ. \v 18-19 Kpɑ ɑ wɔllun kɔ̃sobu yirun weenɑsibu ko kɑ wurɑ ɑ mɑni wukiritiɑ yen ɡoo piiminun wɔllɔ ɡee kɑ ɡee. \v 20 Kpɑ yi n kpɑkoro ten wukiritiɑ ye kɑsɑ wukiri mɑm mɑm. Yi ko n wuswɑɑ kisinɛwɑ yi n mɛɛrinɛ. \v 21 Kɑɑ woodɑn kpee bɛsi yi doke kpɑkoro te sɔɔ, ɑ sere ten wukiritiɑ ye doke. \v 22 Yen wɔllɔwɑ ko nɑ n dɑ kɑ nun yinnɛ kɔ̃sobu yiru yen bɑɑ sɔɔ, kpɑ n nun nɛn woodɑbɑ kpuro wɛ̃ Isirelibɑn sɔ̃. \s1 Tɑbulu yèn mi bɑ koo pɛ̃ɛ yi, ye bɑ kɑ Gusunɔ nɑɑwɑ \p \v 23 Yinni Gusunɔ u kpɑm Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, kɑɑ tɑbulu ko kɑ dɑ̃ɑ dɑmɡiɑ. Yen dɛ̃ɛbu ko n sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu yiru, yen yɑsum mu ko n mɑɑ sɑ̃ɑ ɡɔm soo teeru, kpɑ yen ɡunum mu n sɑ̃ɑ ɡɔm soo teeru kɑ bɔnu. \v 24 Kpɑ ɑ ye kpuro wurɑ pote, kpɑ ɑ mɑɑ yen ɡoo ɡookɑ nɔɔ bɔkɑ kuɑ kɑ wurɑ. \v 25 Yen biru kpɑ ɑ dɑ̃ɑ bɛsi piiminu ɡore yen ɡoo ɡookɑ mi, ni nu kɑ nɔm tɑrɑru yɑsum nɛ, ɑ kɑ sikerenɑ, kpɑ ɑ nin tii wurɑ pote. \v 26 Kpɑ ɑ mɑɑ sumi nnɛ ko kɑ wurɑ ɑ doke tɑbulu yen ɡoo ɡookɑɔ mi yen nɑɑsu ɡire ɡire. \v 27 Mi bɑ dɑ̃ɑ bɛsi piimii ni ɡoren bɔku bɔkukɑ sɔɔrɑ sumi yi, yi ko n wɑ̃ɑ, kpɑ bu dɑ̃ɑ pɔɔsi wɑsi yi sɔɔ, bɑ n dɑ kɑ tɑbulu ye sue. \v 28 Dɑ̃ɑ pɔɔsi yi, yi ko n sɑ̃ɑwɑ dɑ̃ɑ dɑmɡiɑ kpɑ ɑ yi wurɑ pote. \v 29 Yen biru kɑɑ ɡbɛ̃ɑ ko kɑ nɔri kɑ pɛrɛntibɑ kɑ ɡbɛ̃ɛ yorukunu, ye kpuro yɑ n sɑ̃ɑ wurɑɡiɑ kpɑ bɑ n dɑ kɑ dendi bɑ n yɑ̃ku tɑm wisimɔ. \v 30 Kpɑ ɑ pɛ̃ɛ ye bɑ kɑ mɑn nɑɑwɑ sɔndi tɑbulu yen wɔllɔ. A ku rɑ de pɛ̃ɛ ye, yu biɑrɑ mi. A de yɑ n dɑ n wɑ̃ɑ nɛn wuswɑɑɔ bɑɑdommɑ. \s1 Fitilɑn dɑbu \p \v 31-32 Yinni Gusunɔ u kpɑm Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, kɑɑ dɑbu ko kɑ wurɑ ɡeɑ, ɡɑ n kɑ̃ɑsi mɔ nɔɔbɑ tiɑ, ɡen yɛ̃si yɛ̃sikɑɔ itɑ itɑ. Kpɑ ɡen yɔ̃rɑtiɑ kɑ ɡen pɔturɑ kɑ ɡen kɑ̃ɑsi kɑ ɡen burɑ te tɑ kɑ dɑ̃ɑ mɑrum kɑ biibii weenɛ, ye kpuro yɑ n sɑ̃ɑ bɔri tiɑ. \m \v 33 A de kɑ̃ɑsi nɔɔbɑ tiɑ yen bɑɑyere yɑ n burɑnu itɑ itɑ mɔ ni nu kɑ biibii weenɛ. \v 34 Kpɑ dɑbu ɡen pɔturɑn tii yɑ n burɑnu nnɛ mɔ ni nu kɑ dɑ̃ɑ mɑrum weenɛ. \v 35 Mi kɑ̃ɑsi yiru yiru yi ɡbinnɛ kɑ pɔturɑ, kɑɑ nin temɔ burɑru koosiwɑ te tɑ kɑ dɑ̃ɑ mɑrum weenɛ. \v 36 Burɑ te, kɑ kɑ̃ɑsi yi, ye kpuro yɑ n sɑ̃ɑ wurɑn bɔri tiɑ. \v 37 Yen biru kɑɑ fitilɑnu nɔɔbɑ yiru ko, kpɑ ɑ nu sɔndi sɔndi dɑbu ɡen wɔllɔ kɑ ɡen tiin wii kpiirɔ. Kpɑ bɑ n nu sɔ̃re nu n yɑm bururɑsie. \v 38 Bɑku piibu ɡe bɑ ko n dɑ kɑ fitilɑ nin dɔ̃ɔ sɔmɛ kɑ mì sɔɔ nin torom mu ko n dɑ wɔriki, kɑɑ ye kpuro kowɑ kɑ wurɑ ɡeɑ. \v 39 Dɑbu ɡe, kɑ ɡen dendi yɑ̃nu kpuro, wurɑn kilo tɛnɑn sɑkɑwɑ kɑɑ kɑ ye ko. \v 40 Wunɛ Mɔwisi, ɑ de ɑ n sɔmbu te nɔni doke kpɑ ɑ kuu te ko tɑ n sɑ̃ɑ nɡe te nɑ nun sɔ̃ɔsi ɡuuru wɔllɔ. \s1 Kuu bekuruɡii tèn mi bɑ rɑ kɑ Yinni Gusunɔ yinnɛ \c 26 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ bekunu wɔkuru wesio kɑ wɛ̃ɛ dɑmɡii kɑ wɛ̃ɛ yi bɑ wɔ̃kuɑ kɑ burɑ kɑ mɑɑ ɡɑɑdurɑ, kɑ mɑɑ wɛ̃ɛ wunɔmɡii, kpɑ ɑ bekɑ ye burɑru dokeɑ tɑ n sɑ̃ɑ wɔllun kɔ̃sobun weenɑsibu. Kpɑ ɑ kɑ mɑn kuu bekuruɡiru kuɑ. \v 2 Bekɑ ye kpuro yɑ ko n nɛwɑ. Yen dɛ̃ɛbu bu ko n sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu tɛnɑ yiru sɑri. Yen yɑsum mɑɑ ɡɔm soonu nnɛ. \v 3 Bekɑ yen nɔɔbu nɔɔbuwɑ bɑ koo suɑ bu swɛɛnɑ. \v 4 Yen biru kpɑ ɑ yen bɑɑyeren ɡoo bɑkɑ teerɔ wɛ̃ri doke kɑ wɛ̃ɛ yi bɑ wɔ̃kuɑ kɑ burɑ, yi bɑ koo rɑ kɑ ye sɔrenɑ. \v 5 Wɛ̃ri weerɑɑkuukuubuwɑ kɑɑ doke bekɑ ye bɑ swɛɛnɑn bɑɑyeren ɡoo bɑkɑ teerɔ yi n nɔɔ kisinɛ. \v 6 Yen biru kɑɑ sɔretinu weerɑɑkuru ko kɑ wurɑ bu kɑ bekɑ ye kpuro sɔrenɑ, kpɑ yu ko beku teeru kuu ten sɔ̃. \p \v 7 Kpɑ ɑ mɑɑ bekunu wɔkurɑ tiɑ wesi kɑ boo sɑnsu ni bɑ koo kuu bekuruɡii te wukiri. \v 8 Bekɑ ye kpuro yɑ ko n nɛwɑ. Yen dɛ̃ɛbu bu ko n sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu tɛnɑ. Yen yɑsum mɑɑ ɡɔm soonu nnɛ. \v 9 Bekɑ yen nɔɔbuwɑ bɑ koo ɡbi bu swɛɛnɑ kpɑ bu mɑɑ nɔɔbɑ tiɑ yeni swɛɛnɑ. Kpɑ bu nɔɔbɑ tiɑse ten sukum bue kuu ten wɔllɔ wuswɑɑ ɡiɑ. \v 10 Kpɑ ɑ wɛ̃ri weerɑɑkuukuubu doke bekɑ ye bɑ swɛɛnɑn bɑɑyeren ɡoo bɑkɑ teerɔ. \v 11 Yen biru kɑɑ sɔretinu weerɑɑkuru ko kɑ sii ɡɑndu, kpɑ ɑ nu doke bekɑ yen wɛ̃ri yi sɔɔ, ɑ kɑ ye sɔrenɑ, yu ko beku teeru. \v 12 Bɑ̀ n kɑ tu kuu te wukiri, beku te tɑ kuu te sɑre mi, ɑ de tɑ n sɑ̃ɑre kuu ten biruɔ. \v 13 Kuu ten yɑsum ɡiɑ, bekɑ ye yɑ mɑɑ tiɑrɑ, ɑ de yɑ n sɑ̃ɑre beri berikɑ ɡɔm soo teeru. \v 14 Kɑɑ bekunu yiru ko bu kɑ kuu te wukiri, teeru kɑ yɑ̃ɑ kinɛnun ɡɔni, yi bɑ swɛ̃rɑsiɑ, teeru mɑɑ kɑ yɑɑ ɡɔni sinumɡii, te tɑ ko n wɑ̃ɑ kpuron wɔllɔ. \p \v 15 Akɑsiɑn dɑ̃ɑ bɛsiyɑ kɑɑ ɡirɑ ɑ kɑ kuu te ko. \v 16-17 Dɑ̃ɑ bɛsi yi, yi ko n nɛwɑ. Yin dɛ̃ɛbu bu ko n sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu wɔkuru kpɑ yin yɑsum mu n sɑ̃ɑ ɡɔm soo teeru kɑ bɔnu. Kpɑ ɑ yin bɑɑyere sɔretinu yiru dokeɑ yi n kɑ sɔrenɛ. \v 18 Kuu ten sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ dɑ̃ɑ bɛsi yɛndɑ kɑɑ ɡirɑ. \v 19 Kpɑ ɑ yi yɔ̃rɑtii kuɑ weeru kɑ sii ɡeesu ɑ doke yiru yiru, yin tiɑ sɔɔ temɔ, yi n kɑ sɔretii ni nɛni. \v 20 Ten sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ bɛsi yɛndɑ kɑɑ mɑɑ ko. \v 21 Kpɑ ɑ mɑɑ yi yɔ̃rɑtii weeru kuɑ kɑ sii ɡeesu bu doke yiru yiru yin tiɑ sɔɔ. \v 22 Ten sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ dɑ̃ɑ bɛsi nɔɔbɑ tiɑ kɑɑ ɡirɑ. \v 23 Dɑ̃ɑ bɛsi yiru yiruwɑ kɑɑ doke ten ɡoo ɡɔmkinu yiruɔ biru ɡiɑ. \v 24 Dɑ̃ɑ bɛsi yi, yi ko n mɑninɛwɑ yiru yiru sɑɑ tem di sere kɑ wɔllɔ. Kpɑ ɑ sumi doke yi n kɑ sɔrenɛ wɔllɔ. Mɛsumɑ kɑɑ ɡoo ɡɔmkinu yiru yen dɑ̃ɑ bɛsi yiru yiru ye kuɑ. \v 25 Kpɑ yi kpuro yi n sɑ̃ɑ dɑ̃ɑ bɛsi nɔɔbɑ itɑ. Kpɑ ɑ yen bɑɑyere sɔɔ yɔ̃rɑtii doke yiru yiru yi bɑ kuɑ kɑ sii ɡeesu. \p \v 26-27 Yen biru kpɑ ɑ ten yɛ̃si itɑɔ ɑkɑsiɑn dɑ̃ɑ nɔɔbu nɔɔbu kɑre. \v 28 Dɑ̃ɑ kɑretiɑ ye yɑ wɑ̃ɑ yɛ̃sɑ bɑɑyeren suunu sɔɔ mi, yen nɔɔ ɡɑ koo yɔ̃rɑwɑ dɑ̃ɑ ɡɔmkinɔ. \v 29 Kpɑ ɑ mɑɑ dɑ̃ɑ bɛsi yi kɑ dɑ̃ɑ kɑretii yi wurɑ pote. Kpɑ ɑ mɑɑ wurɑn sumi ko yì sɔɔ bɑ koo dɑ̃ɑ kɑretii yi wɑsi wɑsi. \v 30 À n yenibɑ kpuro mɛnnɑ ɑ kpɑ, sɑɑ yerɑ kɑɑ den kuu bekuruɡii te ɡirɑ tɑ n sɑ̃ɑ nɡe te nɑ nun sɔ̃ɔsi ɡuu te bɑ mɔ̀ Sinɑin wɔllɔ. \p \v 31 Kpɑ ɑ mɑɑ beku kɑreru ko kɑ wɛ̃ɛ dɑmɡii kɑ wɛ̃ɛ ye bɑ wɔ̃kuɑ kɑ burɑ kɑ mɑɑ ɡɑɑdurɑ kɑ wɛ̃ɛ wunɔmɡii. Kpɑ ɑ wɔllun kɔ̃sobun weenɑsibu ko beku te sɔɔ, kpɑ yɑ n sɑ̃ɑ burɑru. \v 32 Kɑɑ ɑkɑsiɑn dɑ̃ɑ bɛsi sinumɡii nnɛ ko ɑ wurɑ pote kpɑ ɑ sɔretii wurɑɡii doke yi sɔɔ, yi kɑ beku kɑre te ɡɑbɑ. Kpɑ ɑ dɑ̃ɑ bɛsi yi yɔ̃rɑtii dokeɑ yi bɑ kuɑ kɑ sii ɡeesu. \v 33-34 Kpɑ ɑ beku kɑre te bwɛ̃ te tɑ ko n dii sɔɔ ɡe ɡɑ dɛɛre ɡem ɡem kɑ ɑdɛrɔ ɡe ɡɑ dɛɛre bɔnu sɑ̃ɑ. \p À n beku kɑre te bwɛ̃ ɑ kpɑ, ten sɔɔwɔwɑ kɑɑ kɑ kpɑkoro te dɑ ɑ yi tè sɔɔ woodɑn kpee bɛsi yiru ye, yɑ wɑ̃ɑ. Kpɑ ɑ kpɑkoro te wukiritiɑ dokeɑ dii te tɑ dɛɛre ɡem ɡem sɔɔ mi. \v 35 Kɑɑ tɑbulu ye yiwɑ nɔm ɡeu ɡiɑ ɑdɛrɔ ɡe sɔɔ ɑ̀ n duɔ kuu ten mi, kpɑ ɑ dɑbu ɡe yi nɔm dwɑru ɡiɑ, tɑbulu ye kɑ dɑbu ɡe, nu n mɛɛrinɛ. \p \v 36 A kuu ten beku kɛnutiru wesio kɑ wɛ̃ɛ yi bɑ wɔ̃kuɑ kɑ burɑ kɑ mɑɑ ɡɑɑdurɑ kɑ wɛ̃ɛ wunɔmɡii kɑ wɛ̃ɛ dɑmɡii, kpɑ ɑ beku te sɔmɑ dokeɑ. \v 37 Kpɑ ɑ ɑkɑsiɑn dɑ̃ɑ bɛsi sinumɡii nɔɔbu wurɑ pote kpɑ ɑ yin bɑɑyere yɔ̃rɑtiɑ kuɑ kɑ sii ɡɑndu. Yen biru kpɑ ɑ sɔretii wurɑɡii doke yin bɑɑyere sɔɔ bu kɑ beku kɛnutii te bwɛ̃. \s1 Yɑ̃ku yeru \c 27 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u kpɑm Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, kɑɑ yɑ̃ku yeru ko kɑ ɑkɑsiɑn dɑ̃ɑ. A de ten ɡoonu nnɛ kpuro nu n nɛ, nu n sɑ̃ɑ ɡɔm soonu nɔɔbu nɔɔbu, kpɑ ten ɡunum mu n sɑ̃ɑ ɡɔm soonu itɑ. \v 2 Kpɑ ɑ ten wɔllun ɡoo ɡɔmkinɔ kɑ̃ɑnu doke kpɑ ɑ nu sii ɡɑndu pote. \v 3 Kɑɑ yɑ̃ku yee ten dendi yɑ̃nu kpuro kowɑ kɑ sii ɡɑndu. Niyɑ ɡbɛ̃ɛ ni bɑ koo kɑ torom ɡurɑ, kɑ kɑɑtonu kɑ kɑɑto donnuɡinu, kɑ ɡbɛ̃ɛ nì sɔɔ bɑ koo yɑɑ yɛm doke bu kɑ yɛ̃kɑ, kɑ dɔ̃ɔ ɡurɑtii. \v 4 Kpɑ ɑ kɔkɔsɔ ko kɑ sii ɡɑndu kpɑ ɑ yen ɡoo ɡɔmkinɔ sii ɡɑndun sumi doke. \v 5 Yen biru kpɑ ɑ ye suɑ ɑ doke yɑ̃ku yee ten kɔkɔrɔ kpɑ yen nɔɔ ɡu seemɑ wɔllɔ yɑ̃ku yee ten suunu suunukɑɔ. \v 6 Kpɑ ɑ tu suɑtii yiru kuɑ kɑ ɑkɑsiɑn dɑ̃ɑ pɔɔsi ɑ yi sii ɡɑndu pote. \v 7 Kɑɑ dɑ̃ɑ pɔɔsi yi wɑsi sumi yi sɔɔ bɑ n dɑ kɑ yɑ̃ku yee te sue. \v 8 Kɑɑ yɑ̃ku yee te kowɑ kɑ dɑ̃ɑ bɛsi tɑ n wɔru mɔ, nɡe te nɑ nun sɔ̃ɔsi. \s1 Kuu ten kɑrɑ \p \v 9 Yenibɑ kpuron biru Yinni Gusunɔ u mɑɑ Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ kuu bekuruɡii te kɑrɑ koosio. Yen sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ kpɑ ɑ bekunu kɑre ni bɑ wesɑ kɑ wɛ̃ɛ dɑmɡii. Bɑ̀ n ni kpuro swɛɛnɑ, nu ko ɡɔm soonu wunɔbu (100). \v 10 Bɑ koo bekɑ ye sɔrewɑ dɑ̃ɑ bɛsi sinumɡii yɛndu sɔɔ kɑ sɔretii kɑ sii dɛki yi bɑ kuɑ kɑ sii ɡeesu. Kpɑ dɑ̃ɑ bɛsi yin yɔ̃rɑtii yi n sɑ̃ɑ sii ɡɑndu. \v 11 Nɡe mɛyɑ yɑ ko n mɑɑ sɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ, kpɑ ye yiru ye, yɑ n dɛ̃ɛbu nɛ. \v 12 Kɑrɑ yen sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ kɑɑ bekunu kɑre dɑ̃ɑ bɛsi sinumɡii wɔkuru sɔɔ yi bɑ yɔ̃rɑtii kuɑ. Kɑrɑ yen yɑsum mu ko n sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu weerɑɑkuru. \v 13 Mɛyɑ yen sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ yen yɑsum ko n mɑɑ sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu weerɑɑkuru. \v 14-15 Yen suunu sɔɔ kɑɑ kɔnnɔ wĩɑ ɡɑ n sɑ̃ɑ ɡɔm soonu yɛndu. Kpɑ ɑ kɔnnɔ ɡen beri berikɑɔ bekɑ kɑre ɡɔm soonu wɔkurɑ nɔɔbu nɔɔbu dɑ̃ɑ bɛsi sinumɡii itɑ itɑ sɔɔ. Dɑ̃ɑ bɛsi yin bɑɑyere yɑ ko n yɔ̃rɑtiɑ mɔ. \v 16 Kɑrɑ yen kɔnnɔn tii sɔɔ, kɑɑ beku kɛnutiru doke, tèn yɑsum ko n sɑ̃ɑ ɡɔm soonu yɛndu. Wɛ̃ɛ dɑmɡiiyɑ kɑɑ kɑ tu ko kpɑ ɑ tu burɑru kuɑ kɑ wɛ̃ɛ wunɔmɡii kɑ yi bɑ wɔ̃kuɑ kɑ burɑ kɑ mɑɑ ɡɑɑdurɑ. Kpɑ ɑ mɑɑ tu ɡɑbɑ kuɑ kɑ dɑ̃ɑ bɛsi sinumɡii nnɛ yi yi yɔ̃rɑtii mɔ. \v 17 Kɑrɑ yen beku sɔretii kɑ yen sii dɛki yi, yì sɔɔ bɑ koo beku ni sɔresi, ye kpuro yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ sii ɡeesu, kpɑ yen dɑ̃ɑ bɛsi sinumɡii yin yɔ̃rɑtii yi n sɑ̃ɑ sii ɡɑndu. \v 18 Kɑrɑ yen dɛ̃ɛbu bu ko n sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu wunɔbu (100) kpɑ yen yɑsum mu n mɑɑ sɑ̃ɑ ɡɔm soonu weerɑɑkuru, kpɑ yen ɡunum mu n sɑ̃ɑ ɡɔm soonu nɔɔbu. Bɑ koo yen bekɑ wesiwɑ kɑ wɛ̃ɛ dɑmɡii kpɑ bu sii pɔɔsi yin yɔ̃rɑtii ko kɑ sii ɡɑndu. \v 19 Kuu bekuruɡii ten dendi yɑ̃nu kpuro, sii ɡɑndɑ bɑ koo kɑ nu ko. Mɛyɑ kuu te kɑ kɑrɑ yen ɡɑbɑtiɑn kurum kpuro yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ sii ɡɑndu. \s1 Fitilɑ ɡen ɡum \p \v 20 Yerɑ Yinni Gusunɔ u kpɑm Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ de Isirelibɑ bu dɑ̃ɑ ye bɑ mɔ̀ olifin binun ɡum ko mɛ mu ɡeɑ sɑ̃ɑ, bɑ n dɑ kɑ kuu ten fitilɑ sɔ̃re bɑɑdommɑ. \v 21 Kuu bekuruɡii ten ɑdɛrɔ ɡe sɔɔrɑ Aroni kɑ win bibu bɑ koo dɑ bu fitilɑ ni yi yi, beku kɑre ten biruɔ te tɑ woodɑn kpɑkororu beruɑ. Mɛyɑ fitilɑ ni, nu ko n dɑ n sɔ̃re sɑɑ yokɑn di sere kɑ bururu. Isirelibɑ bɑ koo woodɑ yeni nɛnɛwɑ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \s1 Yɑ̃ku kowobun sɑ̃ɑ yɑ̃nu \c 28 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u kpɑm Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ wunɛn mɔɔ Aroni kɑ win bibu nnɛ ye wunɔ nɛnɛm Isirelibɑn suunu sɔɔn di kpɑ bɑ n sɑ̃ɑ nɛn yɑ̃ku kowobu. Bii berɑ Nɑdɑbu kɑ Abihu kɑ Eleɑsɑɑ kɑ Itɑmɑɑ. \v 2 A de bu wunɛn mɔɔ Aroni wi sɑ̃ɑ yɑ̃nu kuɑ ni nu koo win yiiko kɑ win ɡirimɑ sɔ̃ɔsi. \v 3 Yen sɔ̃, be nɑ yen bwisi wɛ̃, ɑ bu woodɑ wɛ̃ɛyɔ bu kɑ nùn yɑ̃ɑ ni kuɑ ni u koo doke dɔmɑ te bɑ koo nùn tusiɑ tɔmbun wuswɑɑɔ kɑ sɑnɑm mɛ u win sɔmburu mɔ̀. \v 4 Yɑ̃ɑ ni bɑ koo ko wee, bɔɔ bɑrɑ ye u koo doke win tororun wɔllɔ, kɑ yɑbe tɑrɑkpe, kɑ yɑberu kɑ tɑko ye bɑ sɔmɑ kuɑ kɑ dɑwɑni kɑ sere mɑɑ sɛ̃kɑtiɑ. Yenibɑ kpuro yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ yɑ̃ɑ ni Aroni kɑ win bibu bɑ ko n dɑ doke bɑ̀ n yɑ̃kurun sɔmburu mɔ̀. \v 5 Bɑ koo yɑ̃ɑ ni kpuro kowɑ kɑ beku ni bɑ wɔ̃kuɑ kɑ burɑ kɑ mɑɑ ɡɑɑdurɑ kɑ ni bɑ wunɔm doke, kɑ ni bɑ kuɑ kɑ wɛ̃ɛ dɑmɡii kɑ wurɑn wɛ̃ɛ siiri. \s1 Yɑbe tɑrɑkpe \p \v 6 Yinni Gusunɔ u mɑɑ Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, kɑɑ yɑbe tɑrɑkpe kowɑ kɑ beku te bɑ kuɑ kɑ wɛ̃ɛ dɑmɡii kpɑ ɑ ɡe burɑru kuɑ kɑ wɛ̃ɛ wunɔmɡii kɑ yi bɑ wɔ̃kuɑ kɑ burɑ kɑ mɑɑ ɡɑɑdurɑ kɑ wurɑn wɛ̃ɛ siiri. \v 7 Kpɑ ɑ ɡu sɑri kuɑ yi bɑ koo kɑ ɡen senu sɔrenɑ. \v 8 Kpɑ ɑ sɛ̃kɑtiɑ ko yɑ n sɑ̃ɑ beku nɔni tee kɑ yɑbe tɑrɑkpe ɡe. Kpɑ yɑ n yinusi ɡe sɔɔ. \v 9 Yen biru ɑ kpee ɡobiɡinu yiru suo nìn nɔni sɑ̃ɑ bɛrɔ wuru, kpɑ ɑ Isirelin bibu wɔkurɑ yiru yen yĩsɑ yore ni sɔɔ. \v 10 Teerɔ ben nɔɔbɑ tiɑn yĩsɑ. Teerɔ mɑɑ nɔɔbɑ tiɑ benin yĩsɑ. Kɑɑ ye kpuro yorewɑ nɡe mɛ̀sum bɑ kerɑnɛ. \v 11 Kɑɑ yĩsɑ ye yorewɑ kpee ni sɔɔ, nɡe mɛ bɑ rɑ yore sisɔ. À n ye yoruɑ ɑ kpɑ, kpɑ ɑ kpee ni wurɑ ɡore ɑ kɑ sikerenɑ. \v 12 Kpɑ ɑ nu mɑni tɑrɑkpe ɡen sɑri sɔɔ. Aroni ù n nu doke win senɔ, niyɑ nu koo sɔ̃ɔsi mɑ kɑ Isirelibɑn yĩsinɑ u duɑ nɛn sɑ̃ɑ yerɔ, kpɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ n kɑ bu yɑɑye. \v 13 Mi bɑ kpee ni ɡore mu ko n sɑ̃ɑwɑ wurɑ, \v 14 kpɑ ɑ yɔni wurɑɡii yiru tɑri ɑ yi sɔre wurɑ ye sɔɔ. \s1 Bɔɔ bɑrɑ \p \v 15 Kɑɑ bɔɔ bɑrɑ ko ye Aroni u ko n dɑ doke win tororɔ, u kɑ nɛ, Yinni Gusunɔn kĩru bikiɑ. Ye kɑ tɑrɑkpe ɡe, yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ beku nɔni tee, kɑ burɑ teeru. \m \v 16 Bɔɔ bɑrɑ yen ɡoonu nnɛ kpuro nu ko n nɛwɑ, nu n sɑ̃ɑ ɡɔm soonun bɔnu bɔnu. \v 17 Kpɑ ɑ bɔɔ bɑrɑ ye sɔɔ kpee ɡobiɡii bwese bwesekɑ mɑni yu ko sĩɑ nnɛ. Kpee nin nɔni wee. Sĩi ɡbiikɑɑ sɔɔ, swɑ̃ɑru kɑ dɔm buuru, kɑ wuru beku. \v 18 Yiruse sɔɔ mɑɑ, swɑ̃ɑru kɑ booɡu kɑ sɔ̃ɔ tiro. \v 19 Itɑse sɔɔ, dɔm buuru kɑ nɔni bwese bwesekɑ kɑ ɡɑɑdurɑ. \v 20 Nnɛse sɔɔ, wuru beku kɑ bɛrɔ wuru, kɑ nɔni bwese bwesekɑ. Kpɑ ɑ ni kpuro wurɑ ɡore ɡore. \v 21 Kpee bwese bwesekɑ wɔkurɑ yiru yen bɑɑtere sɔɔrɑ kɑɑ Isirelin bibun yĩsinu yore tiɑ tiɑ. Kɑɑ nu yorewɑ nɡe mɛ bɑ rɑ yore sisɔ. \p \v 22 Kɑɑ yɔni wurɑɡii yiru ko bɔɔ bɑrɑ ye sɔɔ. \v 23 Kpɑ ɑ tɑɑminu yiru ko kɑ wurɑ, ɑ sɔre bɔɔ bɑrɑ yen soo wɔrikisɔ. \v 24 Tɑɑminu yiru ye sɔɔrɑ bɑ koo yɔni yi sɔre sɔre. \v 25 Kpɑ ɑ bɔɔ bɑrɑ yen yɔni yi ɡbinisi tɑrɑkpe ɡen sɑriɔ. \v 26 Yen biru kɑɑ mɑɑ tɑɑminu yiru ko kɑ wurɑ, ɑ nu doke bɔɔ bɑrɑ yen soo temkisɔ si su yɑbe tɑrɑkpe ɡe ɡirɑri. \v 27 Kpɑ ɑ tɑɑminu yiru ko ɑ doke yɑbe tɑrɑkpe ɡen sɑrin nɔɔwɔ wuswɑɑɔ, sɛ̃kɑtiɑ yen wɔllu ɡiɑ. \v 28 Yen biru kɑɑ bɔɔ bɑrɑ yen tɑɑmii ni sɔɔ wɛ̃ɛ ɡɑɑdurɑɡii doke kpɑ ɑ yi ɡbinɛ yɑbe tɑrɑkpe ɡen tɑɑminu sɔɔ. Nɡe mɛyɑ kɑɑ kɑ ye sɔre yɑbe tɑrɑkpe ɡe sɔɔ, kpɑ yu ku kɑ bɑ̃ɑri. \p \v 29 Sɑɑ ye Aroni u duɔ kuu bekuruɡii ten mi, u ko n bɔɔ bɑrɑ ye dokewɑ win tororɔ yè sɔɔ bɑ Isirelibɑn bwese kɛri wɔkurɑ yiru yen yĩsɑ yoruɑ, kpɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ n kɑ bɛɛ yɑɑye bɑɑdommɑ. \v 30 Kɑɑ mɑɑ urimu kɑ tumimu doke bɔɔ bɑrɑ ye sɔɔ, kpɑ yɑ n wɑ̃ɑ Aronin tororɔ sɑɑ kpuro ye u duɔ nɛn sɑ̃ɑ yerɔ, kpɑ u kɑ ɡiɑ ye nɑ kĩ Isirelibɑn sɔ̃. \s1 Sɑ̃ɑ yɑ̃ɑ ni nu tie \p \v 31 Yinni Gusunɔ u kpɑm Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, yɑbe tèn wɔllɔ yɑ̃ku kowo u koo yɑbe tɑrɑkpe ɡe sɔndi, kɑɑ tu kowɑ kɑ beku ɡɑɑdurɑɡiru. \v 32 Kpɑ ɑ ten wĩirɔ sɔmɑ doke ɑ sinum koosiɑ tu ku rɑɑ kɑ ɡɛ̃ɛrɑ. Wĩi ten min diyɑ u koo wiru wɑsi ù n yɑbe te sebumɔ. \v 33 Kpɑ ɑ mɑɑ ten temɔ tusɑnu doke nu n kɑ dɑ̃ɑ mɑrum ɡɑm weenɛ ni bɑ kuɑ kɑ wɛ̃ɛ yi bɑ wɔ̃kuɑ kɑ burɑ kɑ mɑɑ ɡɑɑdurɑ kɑ wɛ̃ɛ wunɔmɡii, kɑ sere mɑɑ yɑnɡire piiminu wurɑɡinu ɑ kɑ sikerenɑ. \v 34 Kpɑ ɑ de dɑ̃ɑ mɑrum weenɑsim mɛ kɑ yɑnɡire ni, nu n kpɑsɑ sɑ̃ɑ. \v 35 Yɑbe terɑ Aroni ko n dɑ n sebuɑ ù n sɔmburu mɔ̀ kuu bekuruɡii te sɔɔ. Mɛ̀n nɔɔ u duɔ, kɑ mɛ̀n nɔɔ u yɑriɔ nɑ kon dɑ n yɑnɡire nin wɔkinu nɔɔmɔwɑ, kpɑ n ku nùn ɡo kuu bekuruɡii te sɔɔ. \p \v 36 Kpɑ ɑ mɑɑ wurɑn bɑtɑni ko ɑ yore ye sɔɔ, wini sɑ̃ɑwɑ Yinni Gusunɔɡii. Kɑɑ ye yorewɑ nɡe mɛ bɑ rɑ yore sisɔ. \v 37 Kpɑ ɑ bɑtɑni ye sɔresi Aronin dɑwɑnin wuswɑɑɔ kɑ wɛ̃ɛ ɡɑɑdurɑɡii. \v 38 U ko n ye dokewɑ bɑɑdommɑ ù n dɔɔ nɛn sɑ̃ɑ yerɔ, kpɑ nɛ, Yinni Gusunɔ n kɑ Isirelibɑn yɑ̃kunu mwɑ bɑɑ bɑ̀ n torɑnu ɡɑnu kuɑ sɑɑ ye bɑ yɑ̃ku ni mɔ̀. \p \v 39 Kpɑ ɑ mɑɑ tɑko kɑ dɑwɑni ko kɑ wɛ̃ɛ dɑmɡii, kɑ sɛ̃kɑtiɑ ye bɑ sɔmɑ doke. \p \v 40 Kɑɑ mɑɑ Aronin bibu tɑkobɑ kuɑ kɑ mɑɑ sɛ̃kɑtii kɑ furɔsu, yɑ n sɑ̃ɑ ben burɑru te tɑ ben ɡirimɑ sɔ̃ɔsimɔ. \p \v 41 Yen biru kɑɑ Aroni kɑ win bibu yɑ̃ɑ ni sebusiɑ, kpɑ ɑ bu ɡum tɑ̃re wirɔ ɑ kɑ sɔ̃ɔsi mɑ nɑ bu ɡɔsɑ bɑ n sɑ̃ɑ nɛn yɑ̃ku kowobu. \v 42 A bu sokoto kpirinu kuo kpɑ bu ku kɑ ben tereru wɑn sɔ̃. Kɑɑ ye kpuro kowɑ kɑ wɛ̃ɛ dɑmɡii. \v 43 Aroni kɑ win bibu bɑ ko n nu dokewɑ bɑ̀ n dɔɔ kuu bekuruɡii te sɔɔ, ǹ kun mɛ bɑ̀ n susiɔ yɑ̃ku yerɔ bu kɑ ben sɔmburu ko. Yerɑ yɑ koo de nɑ kun bu ɡo nɛn sɑ̃ɑ yerɔ, domi bɑ ǹ wɑ̃ɑ mi tereru. Yeni yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ woodɑ sere kɑ bɑɑdommɑɔ Aroni kɑ win bibun bweserun sɔ̃. \s1 Nɡe mɛ bɑ koo kɑ sɔ̃ɔsi mɑ Yinni Gusunɔ \s2 u yɑ̃ku kowobu ɡɔsɑ \c 29 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u kpɑm Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee nɡe mɛ kɑɑ koosinɑ ɑ kɑ sɔ̃ɔsi mɑ nɑ Aroni kɑ win bibu ɡɔsɑ nɑ yi nɛnɛm bu kɑ ko yɑ̃ku kowobu nɛn sɑ̃ɑ yerɔ. \p A nɑɑ kinɛ kpɛndu suo kɑ yɑ̃ɑ kinɛnu yiru. A ku de yen ɡɑɑ yɑ n ɑlebu mɔ. \v 2 Kpɑ ɑ pɛ̃ɛ ko kɑ ɑlikɑmɑn som, ɑ ku seeyɑtiɑ doke, kpɑ ɑ mɑɑ kirɑ wɔ̃ɔrɑnu ko nìn somɔ bɑ ǹ seeyɑtiɑ doke, kɑ kirɑ nìn som bɑ kɑ ɡum burinɑ. \v 3 Kpɑ ɑ nu doke bireru sɔɔ ɑ kɑ dɑ yɑ̃ku yerɔ kɑ nɑɑ kinɛ kpɛn te, kɑ yɑ̃ɑ kinɛnu yiru ye, kpɑ ɑ kɑ ye kpuro yɑ̃kuru ko. \p \v 4 Kpɑ ɑ de Aroni kɑ win bibu bu nɑ kuu ten kɔnnɔwɔ mi nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ rɑ kɑ Isirelibɑ yinnɛ, kpɑ ɑ bu wobure kɑ nim. \v 5 Kpɑ ɑ Aroni nùn win sɑ̃ɑ yɑ̃ɑ ni sebusiɑ. Niyɑ tɑko ye, kɑ yɑbe booɡuɡii te, kɑ yɑbe tɑrɑkpe ɡe, kɑ bɔɔ bɑrɑ ye. Kpɑ ɑ sɛ̃kɑtiɑ ye sɛ̃ke yɑbe tɑrɑkpe ɡen wɔllɔ. \v 6 Kpɑ ɑ mɑɑ dɑwɑni suɑ ɑ doke win wirɔ, kpɑ ɑ wurɑn bɑtɑni ye suɑ yè sɔɔ bɑ yoruɑ, wini sɑ̃ɑwɑ Yinni Gusunɔɡii, ɑ doke win dɑwɑni yen wuswɑɑɔ. \v 7 Yen biru kpɑ ɑ mɑɑ ɡum suɑ ɑ tɑ̃re win wirɔ ɑ kɑ sɔ̃ɔsi mɑ nɑ nùn ɡɔsɑ nɑ yi u n sɑ̃ɑ nɛn yɑ̃ku kowo. \v 8 Kpɑ ɑ mɑɑ win bibu soku ɑ bu tɑko be sebusiɑ, \v 9 ɑ bu ben sɛ̃kɑtii sɛ̃keɑ kpɑ ɑ bu ben furɔsu dokeɑ nɡe mɛ ɑ Aronin tii kuɑ. Sɑɑ dɔmɑ ten diyɑ bɑ koo ko yɑ̃ku kowobu sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \p Yenibɑ kpuron biru, ɑmɛniwɑ kɑɑ de bu kɑ sɔmbu te tore. \p \v 10 Nɑɑ kinɛ te ɑ ɡɔsɑ mi, kɑɑ kɑ tu nɑwɑ kuu ten kɔnnɔwɔ, kpɑ Aroni kɑ win bibu bu ben nɔmɑ sɔndi nɑɑ yen wiru wɔllɔ. \v 11 Kpɑ ɑ ye sɑkɑ nɛn wuswɑɑɔ kuu ten kɔnnɔ mi. \v 12 Kpɑ ɑ yen yɛm dɛkɑ kɑ niki biɑ ɑ tɛɛni yɑ̃ku yee ten kɑ̃ɑnɔ. Mɛ mu tie kpɑ ɑ yɛ̃kɑ ten temɔ. \v 13 Kpɑ ɑ yen bɔsɔnun ɡum suɑ kɑ yen worun bɛsi bɑkɑ kɑ yen ɡɑbu swii kɑ yen ɡum sɑnnu, kpɑ ɑ ye kpuro mɛnnɑ ɑ dɔ̃ɔ doke yɑ̃ku yee ten wɔllɔ. \v 14 Adɑmɑ nɑɑ kinɛ ten yɑɑ kɑ ten ɡɔnɑ kɑ ten bɔsɔ bisu, ye kpurowɑ kɑɑ dɔ̃ɔ doke bɛɛn sɑnsɑnin biruɔ. Yɑ̃ku te, tɑ ko n sɑ̃ɑwɑ te tɑ koo ben durum wukiri. \p \v 15 Yen biru bɑ koo kɑ yɑ̃ɑ kinɛ nin teeru nɑ, kpɑ Aroni kɑ win bibu bu ben nɔmɑ sɔndi ten wiru wɔllɔ. \v 16 Bɑ̀ n kuɑ mɛ bɑ kpɑ, yerɑ kɑɑ tu sɑkɑ kpɑ ɑ ten yɛm suɑ ɑ yɛ̃kɑ yɑ̃ku yee ten ɡoo ɡookɑɔ. \v 17 Kpɑ ɑ ten yɑɑ bɔɔri bɔɔri ɑ yi kɑ ten wiru sɑnnu, kpɑ ɑ mɑɑ ten bɔsɔnu teɑ kɑ ten kɔ̃ri kpɑ ɑ ye kpuro sɔndi wii te kɑ ye ɑ bɔɔrɑ min wɔllɔ. \v 18 À n kuɑ mɛ ɑ kpɑ, kpɑ ɑ ye kpuro dɔ̃ɔ sɔ̃re yɑ̃ku yee ten wɔllɔ. Yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡiru tèn nuburɑ koo nɛ, Yinni Gusunɔ dore. \p \v 19 Kpɑ ɑ mɑɑ yɑ̃ɑ kinɛru yiruse teni suɑ. Kpɑ Aroni kɑ win bibu bu kpɑm ben nɔmɑ sɔndi ten wirɔ. \v 20 Yen biru, kpɑ ɑ tu sɑkɑ ɑ ten yɛm suɑ ɑ tɛɛni Aronin soo nɔm ɡeuɡuuɔ, kɑ win bibun soo nɔm ɡeuɡisɔ, kɑ ben nɔm ɡeun niki bii bɑkɑnɔ, kɑ sere ben nɔm ɡeun nɑɑ niki bii bɑkɑnɔ. Yɛm mɛ mu tie, kpɑ ɑ mu yɛ̃kɑ yɑ̃ku yee ten ɡoo ɡookɑɔ. \v 21 Kpɑ ɑ mɑɑ yɛm mɛ mu wɑ̃ɑ yɑ̃ku yee ten wɔllɔ suɑ ɑ mɛnnɑ kɑ ɡum mɛ bɑ rɑ kpuro tɑ̃re ye Gusunɔ u ɡɔsɑ nɛnɛm kpɑ ɑ mu wisi Aroni kɑ win bibun sɑ̃ɑ yɑ̃ɑ ni bɑ sebuɑn wɔllɔ. Nɡe mɛyɑ Aroni kɑ win bii be, kɑ ben sɑ̃ɑ yɑ̃ɑ ni kpuro, bɑ ko n sɑ̃ɑ nɛnɛm nɛn sɔ̃. \v 22 Kpɑ ɑ yɑ̃ɑ ten ɡum suɑ kɑ ten siru kɑ ten bɔsɔnun ɡum kɑ ten worun bɛsi bɑkɑ, kɑ ten ɡɑbu swii yiru kɑ yin ɡum sɑnnu, kɑ ten nɔm ɡeun nɔmu. Domi yɑ̃ɑ kinɛ te, tɑ ko n sɑ̃ɑwɑ te bɑ kɑ sɔ̃ɔsi mɑ nɑ Aroni kɑ win bibu ɡɔsɑ nɛnɛm nɛn sɔ̃. \v 23 Kpɑ ɑ mɑɑ pɛ̃ɛ tiɑ suɑ ye bɑ ǹ seeyɑtiɑ doke, kɑ kirɑ wɔ̃ɔrɑ teeru kɑ kirɑ teeru tèn som bɑ kɑ ɡum burinɑ, sɑɑ birerun di te tɑ yii sɑ̃ɑ yerɔ. \v 24 Kpɑ ɑ ye kpuro Aroni kɑ win bibu nɔmu bɛriɑ kpɑ ɑ ben nɔmɑ suɑ ɑ kɑ sɔ̃ɔsi beri berikɑ nɛ, Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. \v 25 Yen biru kpɑ ɑ ye kpuro mwɑ ben nɔmɑn di ɑ ye sɔndi yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑ ten wɔllɔ kpɑ ɑ dɔ̃ɔ doke kpɑ yɑ n sɑ̃ɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡii te tɑ mɑn nuburu dore. \v 26 Kpɑ ɑ mɑɑ yɑ̃ɑ kinɛ te bɑ kɑ sɔ̃ɔsi mɑ nɑ Aroni kɑ win bibu ɡɔsɑ nɛnɛm min ɡuroɡuroru suɑ ɑ sɔ̃ɔsi beri berikɑ nɛn wuswɑɑɔ. À n kuɑ mɛ ɑ kpɑ, yɑɑ ye, yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ wunɛɡiɑ. \p \v 27 Kpɑ ɑ yɑ̃ɑ kinɛ ten nɔmu suɑ ɑ yiiyɑ wɔllɔ nɛn wuswɑɑɔ. Nɡe mɛyɑ kɑɑ kɑ sɔ̃ɔsi mɑ ɡuroɡuro te kɑ nɔmu ɡe, yɑ sɑ̃ɑwɑ nɛɡiɑ. \v 28 Mɛyɑ mɑɑ Isirelibɑ bɑ̀ n siɑrɑbun yɑ̃kunu mɔ̀ bɑ ko n dɑ yɑɑn ɡuroɡuroru kɑ yen nɔm ɡeun nɔmu wunɛ nɛnɛm nɛn sɔ̃ kpɑ bu ye Aroni kɑ win bibun bweseru wɛ̃ kpɑ yɑ n sɑ̃ɑ woodɑ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \p \v 29 Aroni ù n mɑɑ ɡu, win bibun bweseru sɔɔrɑ bɑ koo turo wunɑ bu sɑ̃ɑ yɑ̃ɑ ni sebusiɑ bu nùn ɡum tɑ̃re wirɔ dɔmɑ te bɑ koo sɔ̃ɔsi mɑ u sɑ̃ɑ win kɔsire. \v 30 Wi, wi u kuɑ Aronin kɔsire mi, u ko n yɑ̃ɑ ni dokewɑ sere sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru. Wiyɑ u ko n dɑ du kuu ten mi, mi Yinni Gusunɔ u rɑ kɑ Isirelibɑ yinnɛ kpɑ u sɔmburu ko ɑdɛrɔ ɡe ɡɑ dɛɛre sɔɔ. \p \v 31 Kɑɑ yɑ̃ɑ kinɛ te bɑ kɑ sɔ̃ɔsi mɑ nɑ Aroni kɑ win bibu ɡɔsɑ nɛnɛm yɑɑ suɑ ɑ yike sɑ̃ɑ yerɔ. \v 32 Kuu ten kɔnnɔwɔrɑ Aroni kɑ win bibu bɑ koo yɑɑ ye kɑ pɛ̃ɛ ye yɑ wɑ̃ɑ bireru sɔɔ mi mɛnnɑ bu tem. \v 33 Be tɔnɑwɑ bɑ koo yɑ̃ku dĩɑ ni di, ni bɑ kɑ ben durum wukiri sɑnɑm mɛ bɑ sɔ̃ɔsi mɑ nɑ bu ɡɔsɑ nɛnɛm nɛn sɔ̃. Tɔn tuko ɡoo u ku rɑɑ nu di, domi nu sɑ̃ɑwɑ dĩɑ ni bɑ wunɑ nɛnɛm nɛn sɔ̃. \v 34 Nù n tiɑrɑ sere sisiru bu ku mɑɑ nu di. Bu nu wisio dɔ̃ɔ sɔɔ nu dɔ̃ɔ mwɑɑrɑ. \p \v 35 A Aroni kɑ win bibu kuo mɑm mɑm nɡe mɛ nɑ nun sɔ̃ɔwɑ. Sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruwɑ kɑɑ bu yen yɑ̃ku yɑ̃ki kuɑ ɑ kɑ sɔ̃ɔsi mɑ nɑ bu ɡɔsɑ nɛnɛm nɛn sɔ̃. \p \v 36 A n dɑ nɑɑ kinɛru ɡo yen tɔ̃ɔ bɑɑtere yɑ̃ku yee ten wɔllɔ, yen yɛm mu kɑ tɔmbun durum wukiri. Yɑ̃ku niyɑ nu koo yɑ̃ku yee te disi wɔkɑ. Yen biru kpɑ ɑ ɡum tɑ̃re ten wɔllɔ ɑ kɑ sɔ̃ɔsi mɑ tɑ wɑ̃ɑ nɛnɛm nɛn sɑ̃ɑrun sɔ̃. \v 37 Mɛyɑ kɑɑ n dɑ ko sere sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru ye, yu kɑ yibu, kpɑ yɑ̃ku yee te, tɑ n sɑ̃ɑ nɛnɛm tɑ n dɛɛre. Yen sɔ̃, ye n koo tu ture kpuro, bɑɑ ǹ n tɔnun nɑ, u de u n dɛɛre. \s1 Yɑ̃ku ni bɑ ko n dɑ ko tɔ̃ɔ bɑɑtere \p \v 38 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee ye kɑɑ n dɑ ko bɑɑdommɑ. Kɑɑ kɑ yɑ̃ɑ kinɛ kpɛmminu yiru wɔ̃ɔ tiɑɡinu yɑ̃kuru ko tɔ̃ɔ bɑɑtere, \v 39 teeru bururu, teeru mɑɑ yokɑ. \v 40-41 Bururu kɑ yokɑn yɑ̃ku nin bɑɑteren wɔllɔwɑ kɑɑ som kilo itɑ ye yɑ kɑ olifin binun ɡum yɑrum ditiri tiɑ kɑ bɔnu burinɛ doke, kɑ mɑɑ tɑm ditiri tiɑ kɑ bɔnu, kpɑ ɑ ye kpuro dɔ̃ɔ doke. Yen nuburɑ koo nɛ, Yinni Gusunɔ dore. \v 42 Yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡii terɑ bɛɛn bibun bweseru bɑ ko n dɑ ko kuu bekuruɡii ten kɔnnɔwɔ nɛn wuswɑɑɔ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. Miyɑ bɛɛ Isirelibɑ i ko kɑ mɑn yinnɑ, kpɑ n kɑ nun ɡɑri ko. \p \v 43 Kpɑ yɑm mi, mu n sɑ̃ɑ nɛnɛm mu n dɛɛre nɛn yiikon sɔ̃. \v 44 Nɛn tiiwɑ kon kuu te dɛɛrɑsiɑ kɑ yɑ̃ku yee te, n yi nɛnɛm kɑ sere mɑɑ Aroni kɑ win bibu bɑ n kɑ sɑ̃ɑ nɛn yɑ̃ku kowobu. \v 45 Kpɑ nɑ n wɑ̃ɑ bɛɛ Isirelibɑn suunu sɔɔ i n mɑn sɑ̃ɑmɔ. \v 46 Kpɑ i n yɛ̃ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Gusunɔ bɛɛn Yinni nɛ wi nɑ bɛɛ yɑrɑmɑ Eɡibitin di. Kpɑ nɑ n kɑ bɛɛ wɑ̃ɑ. \p Nɛnɑ Gusunɔ bɛɛn Yinni. \s1 Kpɑkoro tèn wɔllɔ bɑ ko n dɑ turɑre dɔ̃ɔ doke \c 30 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u kpɑm Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, kɑɑ kpɑkororu ɡɑru ko tèn wɔllɔ bɑ ko n dɑ turɑre dɔ̃ɔ doke. Kɑɑ tu kowɑ kɑ ɑkɑsiɑn dɑ̃ɑ. \v 2 Ten dɛ̃ɛbu kɑ ten yɑsum mu ko n nɛwɑ, mɛ kpuro mu n sɑ̃ɑ ɡɔm sooru tiɑ tiɑ, kpɑ ten ɡunum mu n sɑ̃ɑ ɡɔm soonu yiru. Kpɑ ɑ de ten ɡoo ɡɔmkinu nnɛn dɑ̃ɑ yu nɔɔ yɑri nɡe kɑ̃ɑnu. \v 3 Kpɑ ɑ ten bɑɑmɑ kpuro wurɑ pote sere kɑ ten kɑ̃ɑnɔ. Kpɑ ɑ ten ɡoonu nnɛ nɔɔ bɔkɑ kuɑ kɑ wurɑ ɑ kɑ sikerenɑ. \v 4 Kpɑ ɑ mɑɑ ten ɡoo ɡɔmkinɔ wurɑn sumi doke ten nɔɔ bɔkɑn temɔ, kpɑ bɑ n dɑ dɑ̃ɑ wɑsi yi sɔɔ, bu kɑ tu suɑ. \v 5 Dɑ̃ɑ ye kɑɑ wɑsi sumi yi sɔɔ, yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ ɑkɑsiɑn dɑ̃ɑ ye bɑ wurɑ pote. \v 6 À n kuɑ mɛ ɑ kpɑ, kpɑ ɑ kpɑkoro te suɑ ɑ yi ɑdɛrɔ ɡe sɔɔ beku kɑre ten deedeeru te tɑ nɛ, Yinni Gusunɔn woodɑn kpɑkororu beruɑ dii sɔɔ ɡe ɡɑ dɛɛre ɡem ɡem sɔɔwɔ. Miyɑ ko nɑ n dɑ kɑ nun yinnɛ. \v 7-8 Bururu bɑɑtere sɑɑ ye Aroni u fitilɑnu ɡum dokemɔ kɑ yokɑ bɑɑyere sɑɑ ye u nu sɔ̃rɑmɔ, u ko n dɑ turɑre dɔ̃ɔ dokewɑ kpɑkoro ten wɔllɔ. Nɡe mɛyɑ wi kɑ win bibun bweseru bɑ ko n dɑ ko sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \v 9 Adɑmɑ i ǹ ko turɑre tukɑ dɔ̃ɔ doke kpɑkoro ten wɔllɔ. Mɛyɑ i ǹ mɑɑ yɑ̃ku dɔɔ mwɑɑrɑruɡinu mɔ̀ mi, ǹ kun mɛ i dĩɑnu ɡɑnu sɔndi mi, ǹ kun mɛ i tɑm wisi mi, i kɑ yɑ̃kuru ko. \v 10 Wɔ̃ɔ kɑ wɔ̃ɔwɑ Aroni u ko n dɑ ten kɑ̃ɑ ni sɔɔ yɑ̃ku yɛm tɛɛni mɛ bɑ rɑ kɑ durum wukiri u kɑ tu disi wɔkɑ. Nɡe mɛyɑ wi kɑ win bibun bweseru bɑ ko n dɑ ko sere kɑ bɑɑdommɑɔ, kpɑ tɑ n yii nɛnɛm nɛn sɔ̃. \s1 Gobi yi bɑ koo wɛ̃ kuu bekuruɡii ten sɔ̃ \p \v 11 Yinni Gusunɔ u kpɑm Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 12 ɑ Isirelibɑ ɡɑrio. Be bɑ wɔ̃ɔ yɛndu turɑn diyɑ kɑɑ ɡɑri kpɑ ɑ de ben bɑɑwure u ɡobi ɡɛɛ wɛ̃ u kɑ win wɑ̃ɑru yɑkiɑ. Kpɑ n de wɑhɑlɑ yu bu suuri sɑɑ ye ɑ bu ɡɑrimɔ mi. \v 13 Wi bɑ ɡɑrɑ, sii ɡeesun bɔri piibuwɑ u koo wɛ̃. Yi kpuro yi ko n nɛwɑ. Gobi yi, yi ko n sɑ̃ɑwɑ nɡe mɛ bɑ rɑ sɑ̃ɑ yerun ɡobi di. \v 14 Be bɑ wɔ̃ɔ yɛndu turɑ kɑ be bɑ kere mɛ, beyɑ bɑ koo ɡobi yi wɛ̃. \v 15 Gee tee terɑ bɑɑwure u koo wɛ̃. Gobiɡii kun wɛ̃ɛmɔ n sɑ̃ɑro kere, u kɑ win wɑ̃ɑru yɑkiɑ. Domi hunde tiɑ be kpuro bɑ mɔ. \v 16 Gobi yiyɑ kɑɑ n dɑ kɑ kuu bekuruɡii ten sɔmburu ko. Nɡe mɛyɑ kon kɑ yɑɑyɑ mɑ Isirelibɑ bɑ ben wɑ̃ɑru yɑkiɑ. \s1 Boo ɡèn mi bɑ ko n dɑ sɑ̃ɑ yerun nim tɑke \p \v 17 Yinni Gusunɔ u kpɑm Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 18 kɑɑ boo ko kɑ ɡen sɔwɑritiɑ, ye kpuro yɑ n sɑ̃ɑ sii ɡɑndu. À n ɡu kuɑ ɑ kpɑ, ɑ ɡu yiiyo yɑ̃ku yeru kɑ kuu bekuruɡii ten bɑɑ sɔɔ kpɑ bu ɡu nim tɑke. \v 19 Nim mɛyɑ Aroni kɑ win bibu bɑ ko n dɑ kɑ ben nɔmɑ kɑ nɑɑsu kpɑkie bu kɑ dɛɛrɑ, \v 20 bu sere du kuu ten mi, bu kɑ ben sɔmburu ko, ǹ kun mɛ bu sere susi yɑ̃ku yerɔ bu kɑ yɑ̃kuru ko kpɑ bu ku rɑɑ ɡbi. \v 21 Yeni yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ woodɑ sere kɑ bɑɑdommɑɔ bɛɛn bibun bweseru sɔɔ. \s1 Gum mɛ bɑ kuɑ sɑ̃ɑrun sɔ̃ \p \v 22 Yinni Gusunɔ u kpɑm Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 23 ɑ turɑre bwese bwesekɑ ye yɑ nuburu do suo, miru kilo nɔɔbu, kɑ sinɑmɔmu kilo yiru kɑ bɔnu, kɑ kɑnɛli kilo yiru kɑ bɔnu \v 24 kɑ kɑsi kilo nɔɔbu, kɑ sere olifin ɡum ditiri nɔɔbɑ tiɑ. \v 25 Ye kpurowɑ kɑɑ de wi u turɑre kobu yɛ̃ u mɛnnɑ u kɑ ɡum ko mɛ bɑ ko n dɑ kpuro tɑ̃re bu kɑ sɔ̃ɔsi mɑ nɑ ye ɡɔsɑ nɛnɛm. \v 26 Gum mɛyɑ kɑɑ kuu te yɛ̃kɑ, kɑ nɛn woodɑn kpɑkoro te, \v 27 kɑ tɑbulu ye, kɑ yen dendi yɑ̃nu, kɑ dɑbu ɡe, kɑ ɡen dendi yɑ̃nu, kɑ sere kpɑkoro tèn wɔllɔ bɑ rɑ turɑre dɔ̃ɔ doke, \v 28 kɑ yɑ̃ku yee tèn mi bɑ ko n dɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡinu ko, kɑ ten dendi yɑ̃nu, kɑ boo ɡe, kɑ ɡen sɔwɑritiɑ. \v 29 Nɡe mɛyɑ kɑɑ kɑ sɑ̃ɑ yɑ̃ɑ ni kpuro dɛɛrɑsiɑ kpɑ nu n yii nɛn sɔ̃. Ye n koo nu bɛsu kpuro, ɑ de yɑ n dɛɛre. \v 30 Kpɑ ɑ mɑɑ Aroni kɑ win bibu ɡum mɛ tɑ̃re bɑ n kɑ sɑ̃ɑ nɛn yɑ̃ku kowobu. \p \v 31 Mɛyɑ kɑɑ Isirelibɑ sɔ̃ ɑ nɛɛ, ɡum mɛ, mu ko n sɑ̃ɑwɑ dɛɛrɑm mɛ bɑ ko n dɑ kpuro tɑ̃re bu kɑ sɔ̃ɔsi mɑ yɑ wɑ̃ɑ nɛnɛm nɛn sɑ̃ɑrun sɔ̃. Yeni yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ woodɑ bɛɛ sɔɔ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \v 32 Goo u ku rɑɑ mu sɑwɑ. Goo u ku rɑɑ mɑɑ mɛn bweseru ko. I ko nu yiwɑ nɛnɛm nɛn sɑ̃ɑrun sɔ̃. \v 33 Yen sɔ̃, ɡoo ù n yinɑ u mɛn bweseru kuɑ, ǹ kun mɛ u tɔn diro ɡoo mu tɛɛni, bɑ koo yɛ̃ro wunɑwɑ bɛɛn suunu sɔɔn di. \s1 Turɑre ye bɑ koo dɔ̃ɔ doke sɑ̃ɑ yerɔ \p \v 34 Yerɑ Yinni Gusunɔ u kpɑm Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ turɑre bwesenu itɑ kɑsuo ye yɑ nuburu do, kɑ mɑɑ turɑre ye bɑ mɔ̀ ɑnsɑm, ye kpuro yɑ n sɑkɑ nɛ. \v 35 Wi u turɑren kobu yɛ̃ kpɑ u ye kpuro mɛnnɑ u bɔru doke yu ko turɑre dɛɛrɑ ye bɑ kuɑ nɛnɛm nɛn sɑ̃ɑrun sɔ̃. \v 36 Kpɑ ɑ yen sukum buuru wunɑ, ɑ dɑ ɑ yi kuu bekuruɡii te sɔɔ, woodɑn kpɑkoro ten wuswɑɑɔ mi ko nɑ n dɑ kɑ nun yinnɛ. Kpɑ i ye yi nɛnɛm nɛn sɑ̃ɑrun sɔ̃. \v 37 Yen sɔ̃, ɡoo u ku rɑɑ turɑre yen bweseru ko win tiin sɔ̃. I ko ye yiwɑ nɛnɛm nɛn sɑ̃ɑrun sɔ̃. \v 38 Wi u yinɑ, u yen bweseru kuɑ win tiin sɔ̃, bɑ koo yɛ̃ro wunɑwɑ bɛɛn suunu sɔɔn di. \s1 Kuu bekuruɡii ten sɔm kowobu \c 31 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u kpɑm Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 2 wee nɑ Bɛsɑlɛli, Urin bii, Hurin debubu ɡɔsɑ Yudɑn bweseru sɔɔ. \v 3 Nɑ nùn nɛn Hunde yibie u n kɑ sɔm bwese bwesekɑn bwisi mɔ, kpɑ u n yen ɑsɑnsi kpuro yɛ̃. \v 4 U koo kpĩ u yen kpunɑɑbɑ yi. U wurɑn sɔmburu yɛ̃, kɑ sii ɡeesu kɑ sii ɡɑndu. \v 5 Kɑ nɡe mɛ bɑ rɑ kpee ɡobiɡinu sɔɔ yore ni bɑ koo ɡore, kɑ sere mɑɑ dɑ̃ɑ dɑ̃kubu, ye kpuro ɡesi ye n sɑ̃ɑ burɑrun sɔmburu. \v 6 Mɑ nɑ nùn Oholiɑbu, Ahisɑmɑkin bii wi u sɑ̃ɑ Dɑnun bweseru nɔmu sɔndiɑ u kɑ nùn somi. Yen biru nɑ mɑɑ ɡɑbu bwisi kɑ̃ be bɑ sɔmbu te yɛ̃. Be kpurowɑ bɑ koo mɛnnɑ bu sɔmbu te ko te nɑ nun sɔ̃ɔwɑ mi. \v 7 Terɑ kuu bekuruɡii te, kɑ nɛn woodɑn kpɑkoro te, kɑ ten wukiritiɑ, kɑ sere mɑɑ kuu ten dendi yɑ̃ɑ ni nu tie, \v 8 kɑ tɑbulu ye, kɑ yen dendi yɑ̃nu, kɑ dɑbu wurɑɡuu ɡe, kɑ ɡen dendi yɑ̃nu, kɑ kpɑkoro tèn wɔllɔ bɑ ko n dɑ turɑre dɔ̃ɔ doke, \v 9 kɑ yɑ̃ku yee te, kɑ ten dendi yɑ̃nu, kɑ boo ɡe, kɑ ɡen sɔwɑritiɑ, \v 10 kɑ sere yɑ̃ɑ ni Aroni kɑ win bibu bɑ ko n dɑ sebe bu kɑ yɑ̃kurun sɔmburu ko, \v 11 kɑ ɡum mɛ bɑ ko n dɑ ɡɑ̃ɑnu yɛ̃ke bu kɑ sɔ̃ɔsi mɑ yɑ wɑ̃ɑ nɛnɛm nɛn sɑ̃ɑrun sɔ̃, kɑ sere turɑre nubu duroruɡiɑ ye. Ye kpurowɑ bɑ koo ko nɡe mɛ nɑ nun sɔ̃ɔwɑ. \s1 Tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru \p \v 12 Yinni Gusunɔ u kpɑm Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 13 ɑ Isirelibɑ sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, i ko tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡirun woodɑ mɛm nɔɔwɑwɑ mɑm mɑm. Domi tɑ ko n sɑ̃ɑwɑ nɛn ɑrukɑwɑnin yĩreru ye nɑ bɔkuɑ kɑ bɛɛ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. Yĩre terɑ tɑ koo sɔ̃ɔsi mɑ nɛnɑ nɑ bɛɛ ɡɔsɑ nɑ yi nɛnɛm nɛn sɔ̃. \v 14 I n dɑ wɛ̃re tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡii te sɔɔ. I ku tu ɡɑrisi nɡe sɑnɑm dirum. Wi u yinɑ mɑ u sɔmburu kuɑ te sɔɔ, bɑ koo yɛ̃ro wunɑwɑ bɛɛn suunu sɔɔn di bu ɡo. \v 15 Yen sɔ̃, ɑlusumɑ tiɑ sɔɔ, sɔ̃ɔ nɔɔbɑ tiɑ i ko n dɑ sɔmburu ko, ɑdɑmɑ nɔɔbɑ yiruse te, tɑ ko n sɑ̃ɑwɑ tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru te nɑ yi nɛnɛm nɛn sɔ̃. Bɛɛn wi u sɔmburu kuɑ tɔ̃ɔ te sɔɔ, bɑ koo yɛ̃ro ɡowɑ. \v 16 A de bɛɛ Isirelibɑ i n tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡii ten woodɑ mɛm nɔɔwɑmmɛ, sere kɑ bɛɛn bibun bweserɔ, domi ɑrukɑwɑni ye, yɑ ko n wɑ̃ɑwɑ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \v 17 Tɔ̃ɔ te, tɑ sɑ̃ɑwɑ yĩreru te tɑ ko n wɑ̃ɑ nɛ kɑ bɛɛn suunu sɔɔ. Domi sɔ̃ɔ nɔɔbɑ tiɑ sɔɔrɑ nɑ wɔllu kɑ tem tɑkɑ kuɑ nɑ kpɑ. Nɔɔbɑ yiruse mɑ nɑ sɔmburu deri nɑ wɛ̃rɑ. \p \v 18 Ye Yinni Gusunɔ u kɑ Mɔwisi ɡɑri yi kuɑ ɡuu te bɑ mɔ̀ Sinɑiɔ u kpɑ, yerɑ u nùn kpee bɛsi yiru wɛ̃ yì sɔɔ win tii u woodɑbɑ yoruɑ. \ms1 ISIRELIBA BA GUSUNƆN ARUKAWANI KUSIA \s1 Bɑ nɑɑ buu wurɑɡuu kuɑ bɑ sɑ̃wɑ \c 32 \p \v 1 Sɑnɑm mɛ tɔn be, bɑ wɑ Mɔwisi u tɛɛmɔ u ǹ sɑrɑmɛ sɑɑ ɡuu ten wɔllun di, bɑ dɑ bɑ mɛnnɑ Aronin mi, bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, ɑ seewo ɑ sun yinni kuɑ wi u ko n sun swɑɑ ɡbiiye. Domi Mɔwisi wi u sun yɑrɑmɑ Eɡibitin tem di, sɑ ǹ yɛ̃ ye n nùn deemɑ. \p \v 2 Yerɑ Aroni u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i bɛɛn kurɔbun swɑɑ tonku wurɑɡinu potirimɑ kɑ bɛɛn bibuɡinu i kɑ nɑ. \p \v 3 Mɑ be kpuro bɑ ben swɑɑ tonku wurɑɡinu potirɑ bɑ kɑ Aroni nɑɑwɑ. \v 4 U nu mwɑ u yɑniɑ mɑ u kuurɑ kuɑ ye yɑ kɑ nɑɑ buu weenɛ, u wurɑ ye wisi mi, mɑ yɑ kuɑ bwɑ̃ɑroku. \p Mɑ bɑ nɛɛ, bɛsɛn yinni wee, wi u sun yɑrɑmɑ sɑɑ Eɡibitin di. \p \v 5 Ye Aroni u ye wɑ, yerɑ u yɑ̃ku yeru ɡirɑ bwɑ̃ɑroku ɡen wuswɑɑɔ. Mɑ u kpɑrɑ u nɛɛ, siɑ sɑ ko Yinni Gusunɔ tɔ̃ɔ bɑkɑru kuɑ. \p \v 6 Yen sisiru, bɑ seewɑ buru buru yellu mɑ bɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡinu kuɑ kɑ siɑrɑbun yɑ̃kunu. Tɔn be, bɑ sinɑ bɑ di bɑ nɔrɑ, mɑ bɑ seewɑ bɑ kom bɛrɛtɛkɛ mɔ̀. \p \v 7 Sɑɑ yerɑ Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ sɑro fuuku domi wunɛn tɔn be ɑ yɑrɑmɑ Eɡibitin di mi, wee bɑ disi duurɑ. \v 8 Bɑ swɑɑ ye deri kɔ ye nɑ nɛɛ bu swĩi. Wee bɑ tii wurɑn bwɑ̃ɑroku kuɑ ɡe ɡɑ kɑ nɑɑ buu weenɛ. Mɑ bɑ yiirɑ bɑ ɡu yɑ̃kuru koosi. Bɑ nɛɛ, ɡeyɑ ɡɑ ben yinni wi u bu yɑrɑmɑ sɑɑ Eɡibitin di. \v 9 Mɑ u kpɑm nɛɛ, nɑ tɔn be wɑ, ben swɑɑ tɑu, bɑ ǹ kĩ bu wiru kpĩ. \v 10 Tɛ̃ nɛn mɔru yɑ seewɑ. A de n bu kɑm koosiɑ. Adɑmɑ wunɛ, kon de wunɛn tɔmbu bu ko bwese bɑkɑru. \p \v 11 Mɔwisi u Gusunɔ win Yinni suuru kɑnɑ u nɛɛ, Yinni, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ kɑ wunɛn tɔmbu mɔru mɔ̀ be ɑ yɑrɑmɑ Eɡibitin di kɑ wunɛn dɑm bɑkɑm. \v 12 Mbɑn sɔ̃nɑ kɑɑ de Eɡibitiɡibu bu ɡere bu nɛɛ, kɔ̃sɑ ɑ kĩ ɑ wunɛn tɔmbu kuɑ. Yen sɔ̃nɑ ɑ kɑ bu yɑrɑmɑ kpɑ ɑ bu ɡo ɡuunun berɑ ɡiɑ, ɑ bu kpeerɑsiɑ bɑ kun mɑɑ wɑ̃ɑ hɑnduniɑɔ. A wunɛn mɔru ye suresio, ɑ ku mɑɑ kɔ̃sɑ ye ko, ye ɑ kĩ ɑ bu kuɑ mi. \v 13 A wunɛn bwɑ̃ɑbu Aburɑhɑmu kɑ Isɑki kɑ Yɑkɔbu yɑɑyo be ɑ nɔɔ mwɛɛru kuɑ kɑ bɔ̃ri ɑ nɛɛ, kɑɑ de ben bibun bweseru tu dɑbiɑ nɡe wɔllun kperi, kpɑ ɑ bu tem mɛ kpuro wɛ̃ mɛ̀n ɡɑri ɑ kɑ bu kuɑ, bɑ n kɑ mu mɔ kɑ bɑɑdommɑɔ. \p \v 14 Mɑ Yinni Gusunɔ u kɔ̃sɑ ye deri ye u rɑɑ nɛɛ u koo win tɔmbu kuɑ mi. \p \v 15 Sɑɑ yerɑ Mɔwisi u sɑrɑmɑ ɡuu ten wɔllun di u woodɑn kpee bɛsi yiru ye nɛni yèn beri yiru yiru kpuro bɑ yoruɑ. \v 16 Kpee bɛsi yi, yi sɑ̃ɑwɑ yi Gusunɔn tii u kuɑ. Win tiiwɑ u mɑɑ yoruɑ yi sɔɔ. \v 17 Ye bɑ sɑrɑm wee, Yosue u tɔmbun wurenu nuɑ nɡe mɛ bɑ ɡbisimɔ. U Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, tɑbun wurenu wɑ̃ɑ sɑnsɑniɔ. \p \v 18 Mɔwisi u nɛɛ, n ǹ be bɑ nɑsɑrɑ suɑn wurenu mi. N ǹ mɑɑ mɔ be bɑ dɛsiru mwɛɛrɑɡinu. Be bɑ womusu mɔ̀n wurenɑ nɑ nɔɔmɔ. \p \v 19 Ye Mɔwisi u sɑnsɑni ye turuku kuɑ, u nɑɑ buu wurɑɡuu ɡe wɑ kɑ tɔn be bɑ yɑɑmɔ, mɑ u mɔru bɛsirɑ u kpee bɛsi yi surɑ u kɔsukɑ ɡuu ten nuurɔ. \v 20 Mɑ u nɑɑ buu ɡe suɑ u dɔ̃ɔ mɛni. Mɑ u ɡe muniɑ muku muku u wisi nim sɔɔ. Mɑ u derɑ bɑ nim mɛ nɔrɑ. \v 21 Mɑ u Aroni bikiɑ u nɛɛ, mbɑ tɔn be, bɑ nun kuɑ ɑ kɑ bu durum bɑkɑ yen bweseru koosiɑ. \p \v 22 Aroni u nùn wisɑ u nɛɛ, ɑ ku de wunɛn mɔru yu kpɛ̃ɑ. A yɛ̃ mɑ tɔn be, bɑ rɑ n bɔ kɔ̃sɑn kobu sɔɔ. \v 23 Bɑ mɑn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, n bu yinni kuo wi u ko n bu swɑɑ ɡbiiye, domi wunɛ wi ɑ bu yɑrɑmɑ Eɡibitin tem di, bɑ ǹ yɛ̃ ye n nun deemɑ. \v 24 Mɑ nɑ bu sɔ̃ɔwɑ nɑ nɛɛ, ben wi u wurɑn ɡɑ̃ɑnu mɔ u nu tɑmɑ. Ye bɑ kɑ nɑ, mɑ nɑ nu kpɛ̃ɛ dɔ̃ɔ sɔɔ. Yerɑ nɑɑ buu wurɑɡuu ɡe, ɡɑ yɑrimɑ. \s1 Bɑ Isirelibɑ sɛɛyɑsiɑ \p \v 25 Mɔwisi u wɑ mɑ Aroni u kpɑnɑ u tɔn be nɔni doke, mɑ u derɑ bɑ mɔ̀ ye bɑ kĩ. Yerɑ n derɑ ben yibɛrɛbɑ bɑ bu yɑɑ kɑsikimɔ. \v 26 Sɑnɑm mɛyɑ u yɔ̃rɑ sɑnsɑni yen duu yerɔ u nɛɛ, bɑɑwure wi u kɑ Yinni Gusunɔ yɔ̃, u nɑ nɛn berɑ ɡiɑ. \p Mɑ Lefibɑ kpuro bɑ mɛnnɑ win mi. \v 27 Mɑ u nɛɛ, ɑmɛniwɑ Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ. Bɛɛn bɑɑwure u win tɑkobi suo u n nɛni, kpɑ u n sirenɛ sɑnsɑni ye sɔɔ duu yee teerun di sere ten tensim mi. Kpɑ u win dusi kɑ win beruse kɑ win kpɑɑsi ɡo. \p \v 28 Mɑ Lefi be, bɑ kuɑ nɡe mɛ Mɔwisi u bu yiire. Be bɑ ɡu dɔmɑ te, ben suunu sɔɔ, bɑ turɑ tɔnu nɔrɔbun subɑ itɑn sɑkɑ (3000). \v 29 Yerɑ Mɔwisi u nɛɛ, ɡisɔrɑ i bɛɛn tii Yinni Gusunɔ wɛ̃ mɑm mɑm, ye bɛɛn bɑɑwure u kɑ win bii tɔn durɔ kɑ win dusi seesi. Yen sɔ̃, u bɛɛ domɑru kuɑ ɡisɔ. \s1 Mɔwisin kɑnɑru \p \v 30 Yen sisiru u tɔn be sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee, i durum bɑkɑ kuɑ. Yen sɔ̃, kon yɔ ɡuu ten mi, n Yinni Gusunɔ suuru kɑnɑ bɛɛn durum yen sɑɑbu. \p \v 31 Yerɑ u ɡɔsirɑ u dɑ Yinni Gusunɔn mi, u nɛɛ, kuku, tɔn be, bɑ durum bɑkɑ kuɑ. Bɑ tii bwɑ̃ɑroku kuɑ kɑ wurɑ. \v 32 Nɑ nun kɑnɑmɔ ɑ bu suuru kuo. À kun mɑɑ suuru mɔ̀, ɑ nɛn yĩsiru wunɔ tire te sɔɔn di, tèn mi ɑ wunɛn tɔmbun yĩsɑ yoruɑ. \p \v 33 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi wisɑ u nɛɛ, wi u mɑn torɑri, yɛ̃ron yĩsirɑ kon wunɑ nɛn tireru sɔɔn di. \v 34 Yen sɔ̃, ɑ doo ɑ tɔn be kpɑrɑ i dɑ sere yɑm mi nɑ nun sɔ̃ɔwɑ. Wee nɛn ɡɔrɑdo u ko n nun ɡbiiye mi. Adɑmɑ sɑɑ yɑ sisi yè sɔɔ kon tɔn be nɔmɑ doke n bu sɛɛyɑsiɑ ben durum sɔ̃. \p \v 35 Yen biru u tɔn be bɑrɑnu kpɛ̃ɛ yèn sɔ̃ bɑ derɑ Aroni u bu nɑɑ buu ɡe kuɑ. \s1 Yinni Gusunɔ u Isirelibɑ woodɑ wɛ̃ bu kɑ doonɑ Sinɑin ɡuurun di \c 33 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u kpɑm Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i seewo i doonɑ minin di, wunɛ kɑ tɔn be ɑ yɑrɑmɑ Eɡibitin di, kpɑ i dɑ tem mi, mɛ̀n nɔɔ mwɛɛru nɑ kuɑ kɑ bɔ̃ri nɑ nɛɛ, kon mu Aburɑhɑmu kɑ Isɑki kɑ Yɑkɔbu kɑ ben bibun bweseru wɛ̃. \v 2 Kon nɛn ɡɔrɑdo ɡoo ɡɔri u n nun ɡbiiye kpɑ n nun Kɑnɑnibɑ kɑ Amɔrebɑ kɑ Hɛtibɑ, kɑ Feresibɑ kɑ Hefibɑ kɑ Yebusibɑ ɡirɑ. \v 3 I doo tem mɛ sɔɔ. Tim kɑ bom yibɑ mi. Adɑmɑ nɑ ǹ kɑ bɛɛ dɔɔ. Kpɑ n ku rɑ bɛɛ kɑm koosiɑ swɑɑɔ, domi bɛɛn swɑɑ tɑu. \p \v 4 Ye tɔn be, bɑ lɑbɑɑri kɔ̃sɑ ye nuɑ, ben wɑsi dwiiyɑ. Bɑ ǹ mɑɑ ben burɑ yɑ̃nu ɡɑnu doke nuku sɑnkirɑnun sɔ̃. \v 5 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ Isirelibɑ sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, ben swɑɑ tɑu. Nɑ̀ n kɑ bu sĩimɔ nɔni kpɑki teeru sɔɔ mɑm, kon bu kɑm koosiɑ. Bu ben burɑ yɑ̃nu potirio tɛ̃, kpɑ n wɑ ye kon bu kuɑ. \v 6 Mɑ bɑ ǹ mɑɑ ben burɑ yɑ̃ɑ ni doke sɑɑ mìn di bɑ doonɑ Horɛbun ɡuu ten di. \s1 Yinni Gusunɔn kuru \p \v 7 Mi Isirelibɑ bɑ ben sɑnsɑni ɡirɑ kpuro, Mɔwisi u rɑ kɑ kuu bekuruɡii te dewɑ u ɡirɑ mi n kɑ sɑnsɑni ye dɛsire. U tu sokɑ Yinni Gusunɔn kuru. Be bɑ kĩ bu Yinni Gusunɔ ɡɑ̃ɑnu bikiɑ berɑ bɑ rɑ yɑri sɑnsɑnin di bu dɑ kuu ten mi. \v 8 Mɔwisi ù n yɑriɔ u dɔɔ kuu ten mi, tɔn be kpuro bɑ rɑ sewɑ bu yɔ̃rɑ ben kunun kɔnnɔwɔ bɑ n Mɔwisi mɛɛrɑ sere u kɑ du kuu te sɔɔ. \v 9 Ù n duɑ mi, sɑɑ yerɑ ɡuru wii wuro te, tɑ rɑ sɑrɑmɛ tu yɔ̃rɑ kuu ten kɔnnɔwɔ kpɑ Yinni Gusunɔ u kɑ nùn ɡɑri ko. \v 10 Tɔn be kpurowɑ bɑ rɑ ɡuru wii wuro te wɑ, tɑ yɔ̃ kuu ten kɔnnɔwɔ. Kpɑ ben bɑɑwure u yiirɑ win kurun kɔnnɔwɔ. \v 11 Yinni Gusunɔ u rɑ kɑ Mɔwisi ɡɑri kowɑ nɔni kɑ nɔni nɡe mɛ tɔnu u rɑ kɑ win bɔrɔ ɡɑri ko. Yen biru Mɔwisi u rɑ ɡɔsirɑmɛ u nɑ sɑnsɑniɔ. Adɑmɑ win bɔ̃ɔ ɑluwɑɑsi Yosue, Nunin bii, u ku rɑ yɑri kuu ten min di. \s1 Yinni Gusunɔ u win tɔmbu nɔɔ mwɛɛru kuɑ mɑ u ko n kɑ bu wɑ̃ɑ \p \v 12 Mɔwisi u Yinni Gusunɔ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee, ɑ nɛɛ, n kɑ tɔn be doo tem mɛ sɔɔ. Mɛyɑ ɑ mɑɑ nɛɛ, ɑ mɑn yɛ̃ sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ. Kɑɑ n kɑ mɑn nɔnu ɡeu mɛɛrɑ. Adɑmɑ ɑ ǹ mɑn sɔ̃ɔwɑ wi u koo mɑn yɔ̃siri. \v 13 Ǹ n mɛn nɑ, tɛ̃, ɑ mɑn wunɛn himbɑ sɔ̃ɔsio kpɑ n nun ɡiɑ, kpɑ n kpɑm wunɛn durom wɑ. A yɑɑyo mɑ tɔn be, bɑ sɑ̃ɑwɑ wunɛn tɔn be ɑ ɡɔsɑ. \p \v 14 Mɑ Yinni Gusunɔ u nɛɛ, nɛn tii kon kɑ nun dɑ kpɑ n nun nɑsɑrɑ wɛ̃. \p \v 15 Mɔwisi u wisɑ u nɛɛ, ɑ̀ kun kɑ sun dɔɔ wunɛn tii, ɑ ku de su doonɑ minin di. \v 16 Amɔnɑ bɑ koo kɑ tubu mɑ sɑ wunɛn kĩi ɡeeru wɑ, nɛ kɑ wunɛn tɔmbu, mɑ n kun mɔ ɑ kɑ sun dɑ. À n kɑ sun dɑ, sɑɑ yerɑ sɑ ko n sɑ̃ɑ nɛnɛm hɑnduniɑn tɔn be bɑ tie sɔɔ. \p \v 17 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, kon ko nɡe mɛ ɑ mɑn bikiɑ. Domi nɑ nun yɛ̃ sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ, ɑ mɑɑ nɛn kĩi ɡeeru wɑ. \p \v 18 Mɔwisi u nɛɛ, ɑ mɑn wunɛn yiikon ɡirimɑ sɔ̃ɔsio. \p \v 19 Yinni Gusunɔ u wisɑ u nɛɛ, kon nɑ n sɑrɑ wunɛn wuswɑɑɔ kɑ nɛn ɡirimɑ kpuro, kpɑ n nun nɛn yĩsiru sɔ̃, nɛ, Yinni Gusunɔ. Be nɑ kĩ n durom kuɑ, beyɑ nɑ rɑ durom kue. Be nɑ mɑɑ kĩ n wɔnwɔndu kuɑ, kpɑ n bu wɔnwɔndu kuɑ. \v 20 Adɑmɑ nɑ ǹ derimɔ ɑ nɛn wuswɑɑ wɑ, domi ɡoo sɑri wi u koo nɛn wuswɑɑ wɑ kpɑ u n wɑ̃ɑ. \v 21 Yen sɔ̃, ɑyeru ɡɑru wee nɛn bɔkuɔ kpee bɑɑ sɔɔ, mi kɑɑ kpĩ ɑ n wɑ̃ɑ. \v 22 Sɑnɑm mɛ nɑ sɑrɔ kɑ nɛn yiikon ɡirimɑ, kon nun nɛn nɔmɑ wukiri kpee bɑɑ ye sɔɔ. \v 23 Yen biru kon nɛn nɔmɑ wunɑ kpɑ ɑ nɛn biru wɑ, ɑdɑmɑ ɑ ǹ nɛn wuswɑɑ wɑsi. \s1 Kpee bɛsi yiru yen kɔsire \c 34 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ kpee bɛsi yiru mɛnɔ ɑ dɑ̃ku nɡe yiɔnɔ. Kon kpɑm ɡɑri yi yore mi, yi yi rɑɑ wɑ̃ɑ kpee bɛsi yi sɔɔ, yi ɑ kɔsukɑ. \v 2 A sɔɔru koowo siɑ bururu yellu, ɑ yɔɔmɑ Sinɑin ɡuuru mi, kpɑ ɑ yɔ̃rɑ nɛn wuswɑɑɔ ten wɔllɔ. \v 3 A ku de ɡoo u kɑ nun yɔɔmɑ mi. A ku rɑ mɑɑ de n ɡoo wɑ ɡuu ten ɡɑm ɡum. Mɛyɑ ɑ ku mɑɑ de kɛtɛbɑ kɑ yɑ̃ɑnu, yen ɡɑɑ yu yɑkɑsu di ɡuu ten turuku. \p \v 4 Mɑ Mɔwisi u kpee bɛsi yiru mɛnɑ u dɑ̃kɑ nɡe yiɔnɔ. U seewɑ buru buru yellu u yɔɔwɑ Sinɑin ɡuurɔ u kpee bɛsi yiru ye nɛni nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ. \v 5 Yerɑ Yinni Gusunɔ u sɑrɑmɑ ɡuru wii wuroru sɔɔ u yɔ̃rɑ win bɔkuɔ. Mɑ u win tiin yĩsiru ɡeruɑ u nɛɛ, nɛnɑ nɑ Yinni Gusunɔ. \v 6 Mɑ u sɑrɑ Mɔwisin wuswɑɑɔ u nɔɔɡiru suɑ u nɛɛ, nɛnɑ Yinni Gusunɔ durom kɑ wɔnwɔnduɡii. Nɑ rɑ sɑku n sere mɔru ko. Nɛn tɔn ɡeeru kɑ nɛn bɔrɔkiniru tɑ kpɑ̃. \v 7 Nɑ rɑ tɔmbu nɛn kĩru sɔ̃ɔsi sere kɑ bɑɑdommɑɔ. Nɑ rɑ tɔn be bɑ kɔ̃sɑ kuɑ bu ben durum suuru kue, ɑdɑmɑ nɑ ku rɑ tɑɑrɛɡii ɡɑrisi dɛɛro. Nɑ rɑ bɑɑbɑbɑn durum mɔɔru mwɛ ben bibun mi sere kɑ ben sikɑdominun bibɔ. \p \v 8 Yerɑ Mɔwisi u yiirɑ fuuku u nùn sɑ̃wɑ. \v 9 Mɑ u nɛɛ, Yinni, ɑ̀ n kɑ mɑn nɔnu ɡeu mɛɛrɑ, nɑ nun kɑnɑmɔ, ɑ de ɑ kɑ sun dɑ. Wee, tɔn be, swɑɑ tɑobɑ. Adɑmɑ ɑ sun bɛsɛn dɑɑ kɔ̃sɑ kɑ bɛsɛn durum suuru kuo kpɑ ɑ sun ko wunɛɡibu. \s1 Gusunɔ u wure u kɑ Isirelibɑ ɑrukɑwɑni bɔkuɑ \p \v 10 Mɑ Yinni Gusunɔ u nɛɛ, wee, nɑ kɑ bɛɛ ɑrukɑwɑni bɔkumɔ. Kon sɔm mɑɑmɑɑkiɡiɑ ko wunɛn tɔn be kpuron wuswɑɑɔ, yèn bweseru ɡoo kun koore tem ɡɑm. Tɔn be kpuro bèn suunu sɔɔ i wɑ̃ɑ, bɑ koo nɛ, Yinni Gusunɔn sɔmburu wɑ. Domi ɡɑ̃ɑ nɑnumɡinɑ kon bɛɛ kuɑ. \p \v 11 Woodɑ ye nɑ bɛɛ wɛ̃ɛmɔ mi ɡisɔ, i ye mɛm nɔɔwɔ. Wee, kon Amɔrebɑ kɑ Kɑnɑnibɑ kɑ Hɛtibɑ kɑ Feresibɑ kɑ Hefibɑ kɑ Yebusibɑ ɡirɑ bɛɛn wuswɑɑn di. \v 12 Wunɛ, Mɔwisi, ɑ n tii sɛ, kpɑ ɑ ku rɑ kɑ tem min tɔmbu ɑrukɑwɑni bɔke, mi i ko i du kpɑ bu ku rɑɑ ko bɛɛn yinɑ. \v 13 Adɑmɑ i ko ben yɑ̃ku yenu surɑ kpɑ i ben bũu wi bɑ mɔ̀ Asitɑɑten sɑ̃ɑ yerun dɑ̃nu wukiri, kpɑ i win bwɑ̃ɑrokunu kɔsuku. \v 14 I ku rɑ bũu ɡoo sɑ̃ domi nɛn yĩsirɑ nisinuɡii. Nɑ ku rɑ wure bu mɑɑ yinni ɡoo sɑ̃. \v 15 A n tii sɛ kpɑ ɑ ku rɑ kɑ tem min tɔmbu ɑrukɑwɑni bɔke. Domi bɑ̀ n ben bũnu ɡɑsirimɔ bɑ sɑ̃ɑmɔ bɑ yɑ̃kunu mɔ̀, bɑ koo bɛɛ soku i kɑ bu ko. Kpɑ ben yɑ̃ku yɑɑ yu bɛɛ binɛ ko i di. \v 16 Sɔrɔkudo i ko bɛɛn bii tɔn durɔbu kurɔbu suɑ ben bii wɔndiɑbɑ sɔɔ, kpɑ kurɔ be, bu de bɛɛn bii be, bu nɛn sɑ̃ɑru deri bu tɔn ben bũnu sɑ̃. \p \v 17 I ku rɑ sisu suɑ i kɑ tii bwɑ̃ɑroku kuɑ i sɑ̃. \p \v 18 I n dɑ pɛ̃ɛ ye bɑ ǹ seeyɑtiɑ doken tɔ̃ɔ bɑkɑru ko sɑɑ ye nɑ yi, suru wi bɑ mɔ̀ Abibu sɔɔ. Kpɑ i pɛ̃ɛ ye di sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru nɡe mɛ nɑ bɛɛ yiire. Domi suru wi sɔɔrɑ i yɑrimɑ Eɡibitin di. \p \v 19 Bii ɡbiikoo tɔn durɔ bɑɑwure u ko n sɑ̃ɑwɑ nɛɡii, mɛyɑ mɑɑ yɑɑ sɑbenu kpuron bii ɡbiikii dwɑnu, ǹ n kɛtɛn nɑ, ǹ n mɑɑ yɑ̃ɑrun nɑ, ǹ kun mɛ boo. \v 20 Ǹ n kɛtɛkun nɑ, i kɑ ɡen buu ɡbiikuu yɑ̃ɑ buu kɔsinɔ kpɑ ɡu ko yɑ̃ku yɑ̃ɑru. Ì kun mɑɑ kue mɛ, i ɡen wĩi sumɑ buo i ɡo. I ko bii ɡbiikoo tɔn durɔ bɑɑwure yɑkiɑwɑ kɑ ɡobi. \p I ku de ɡoo u nɑ nɛn wuswɑɑɔ u kun kɛ̃ru nɛni. \p \v 21 Alusumɑ sɔɔ, sɔ̃ɔ nɔɔbɑ tiɑ i ko sɔmburu ko, kpɑ i wɛ̃rɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruse, bɑɑ ǹ n duurubun sɑɑn nɑ, ǹ kun mɛ ɡɛ̃ɛbun sɑɑ. \p \v 22 I n dɑ ɡɛ̃ɛbun tɔ̃ɔ bɑkɑru ko sɑnɑm mɛ i ɑlikɑmɑ yè yɑ ɡbiɑ yɑ ye ɡɛ̃ɛbu toruɑ, kpɑ i Kunun tɔ̃ɔ bɑkɑru ko sɑnɑm mɛ i bɛɛn dɑ̃ɑ binu sɔrimɔ, wɔ̃ɔ ɡɑ̀ n kpeeyɔ. \p \v 23 Wɔ̃ɔ tiɑ sɔɔ, nɔn itɑwɑ tɔn durɔ bɑɑwure u koo nɑ nɛ Gusunɔ, Isirelibɑ Yinnin sɑ̃ɑ yerɔ. \v 24 I ku bɛrum ko. Kon bwese ni ɡirɑ bɛɛn wuswɑɑn di, kpɑ n bɛɛn tem yɑsiɑsiɑ. Goo kun kɑ̃kɔ u mu binɛ ko sɑnɑm mɛ i mɑn tɔ̃ɔ bɑkɑru diiyɑmmɛ nɔn itɑ ye, wɔ̃ɔ kɑ wɔ̃ɔ. \p \v 25 I ku mɑn yɑ̃ku yɑɑn yɛm wɛ̃ kɑ pɛ̃ɛ ye bɑ seeyɑtiɑ doke sɑnnu. Ì n Gɔɔ sɑrɑribun tɔ̃ɔ bɑkɑru mɔ̀, i ku de ten yɑɑ yu tiɑrɑ sere sisiru bururu. \v 26 Wɔ̃ɔ kɑ wɔ̃ɔ i n dɑ kɑ bɛɛn ɡbeɑn dĩɑ ɡbiikinu nɛ, nɛ, Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ. \p I ku rɑ boo buu yike kɑ ɡen mɛron bom. \p \v 27 Mɑ Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ɡɑri yi yoruo domi yiyɑ nɛn ɑrukɑwɑnin wiru ye nɑ kɑ bɛɛ bɔkumɔ, wunɛ kɑ Isirelibɑ. \p \v 28 Mɔwisi u wɑ̃ɑ mi kɑ Yinni Gusunɔ sɔ̃ɔ sɔɔ weeru kɑ wɔ̃kuru weeru. U ǹ dĩɑnu di, u ǹ mɑɑ nim nɔrɑ. Mɑ Yinni Gusunɔ u ɑrukɑwɑni yen ɡɑri yoruɑ kpee bɛsi yi sɔɔ, yiyɑ woodɑ wɔku te. \s1 Mɔwisi u sɑrɑmɑ Sinɑin ɡuurun di \p \v 29 Ye Mɔwisi u kɑ Yinni Gusunɔ ɡɑri kuɑ u kpɑ, u sɑrɑmɑ Sinɑin ɡuurun di u woodɑn kpee bɛsi yiru ye nɛni, win wuswɑɑ yɑ bɑllimɔ. Adɑmɑ win tii u ǹ yɛ̃ mɛ. \v 30 Aroni kɑ Isirelibɑ kpuro bɑ nùn mɛɛrɑ bɑ wɑ wee, win wuswɑɑ bɑllimɔ mɑ bɑ bɛrum bɑrɑ bu nùn susi. \v 31 Adɑmɑ u bu sokɑ, mɑ Aroni kɑ Isirelibɑn ɡuro ɡurobu bɑ nɑ win mi, u kɑ bu ɡɑri kuɑ. \v 32 Yen biru Isirelibɑ kpuro bɑ nùn susi, mɑ u bu woodɑ ye kpuro sɑɑriɑ ye Yinni Gusunɔ u nùn wɛ̃ Sinɑin ɡuuru wɔllu mi. \p \v 33 Ye u kɑ bu ɡɑri kuɑ u kpɑ, u win wuswɑɑ sɔnditiɑ wukiri. \v 34 Ù n dɑ Yinni Gusunɔn kuu ten mi u kɑ nùn ɡɑri ko, u rɑ sɔnditiɑ ye wunɛwɑ sere ù n kpɑm yɑrimɑ. Ù n yɑrimɑ min di, yerɑ u rɑ Isirelibɑ sɔ̃ ye Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ. \v 35 Kpɑ bu win wuswɑɑ wɑ yɑ bɑllimɔ. Yen biruwɑ u rɑ ye sɔnditiɑ wukiri sere ù n kpɑm duɔ u kɑ Yinni Gusunɔ ɡɑri ko. \ms1 YINNI GUSUNƆN KURUN SƆMBURU \s1 Tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru \c 35 \p \v 1 Mɔwisi u Isirelibɑ kpuro mɛnnɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee ye Yinni Gusunɔ u sun sɔ̃ɔwɑ su ko. \v 2 Alusumɑ tiɑ sɔɔ, sɔ̃ɔ nɔɔbɑ tiɑ sɑ ko n dɑ bɛsɛn sɔmɑ kpuro ko. Adɑmɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruse yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru te sɑ ko Yinni Gusunɔ deriɑ. Yen sɔ̃, bɛsɛn wi u sɔmburu kuɑ te sɔɔ, bɑ koo yɛ̃ro ɡowɑ. \v 3 Bɑɑ dɔ̃ɔ i ku rɑ sɔ̃re tɔ̃ɔ te sɔɔ, bɛɛn yɛnusɔ. \s1 Kɛ̃ɛ ni bɑ koo kɑ nɑ Yinni Gusunɔn kuu bekuruɡii ten sɔ̃ \p \v 4 Mɔwisi u kpɑm Isirelibɑ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee ye Yinni Gusunɔ u bɛɛ yiire. \v 5 U nɛɛ, i kɑ nùn kɛ̃nu nɑɑwɑ kɑ nuku tiɑ bɛɛn ye i mɔ sɔɔ. Kɛ̃ɛ nìn bweseru i ko i kɑ nɑ wee. Niyɑ wurɑ kɑ sii ɡeesu kɑ sii ɡɑndu, \v 6 kɑ bekɑ ye bɑ wɔ̃kuɑ kɑ burɑ kɑ mɑɑ ɡɑɑdurɑ, kɑ beku wunɔmɡinu kɑ mɑɑ ni bɑ wesɑ kɑ wɛ̃ɛ dɑmɡii kɑ sere ye bɑ kuɑ kɑ boo sɑnsu, \v 7 kɑ yɑ̃ɑ kinɛnun ɡɔni yi bɑ sɛ̃ɛsu doke kɑ ɡɔni dɑmɡii kɑ ɑkɑsiɑn dɑ̃ɑ, \v 8 kɑ ɡum mɛ bɑ koo kɑ fitilɑnu sɔ̃rɑ, kɑ ɡɑ̃ɑ nubu duroruɡinu ni bɑ ko n dɑ doke ɡum sɔɔ mɛ bɑ rɑ kpuro tɑ̃re bu kɑ sɔ̃ɔsi mɑ Gusunɔ u ye ɡɔsɑ nɛnɛm, kɑ turɑre sɔɔ ye bɑ rɑ dɔ̃ɔ doke \v 9 kɑ kpee ɡobiɡinu nìn nɔni sɑ̃ɑ bɛrɔ wuru ni bɑ koo doke yɑbe tɑrɑkpe ɡe sɔɔ, kɑ ni bɑ koo doke bɔɔ bɑrɑ yen wɔllɔ. \v 10 Bɛɛn bɑɑwure wi u mɑɑ sɔmbu ten bwisi mɔ, u nɑ u tu ko nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ, \v 11 ye u nɛɛ, su kuu bekuruɡiru koowo mi sɑ ko n dɑ nùn sɑ̃, kpɑ su ten wukiritii ko yi bɑ kuɑ kɑ boo sɑnsu kɑ yɑɑ ɡɔni, kɑ sɔretii ni, kɑ dɑ̃ɑ bɛsi yi, kɑ dɑ̃ɑ kɑretii yi, kɑ ten dɑ̃ɑ bɛsi sinumɡii kɑ yin yɔ̃rɑtii, \v 12 kɑ woodɑn kpɑkororu kɑ ten wukiritiɑ kɑ ten dɑ̃ɑ pɔɔsi yi bɑ ko n dɑ kɑ tu sue, kɑ beku kɑre te tɑ ko n tu beruɑ dii te tɑ dɛɛre ɡem ɡem sɔɔ, \v 13 kɑ tɑbulu ye, kɑ yen dendi yɑ̃nu kpuro, kɑ sere dɑ̃ɑ pɔɔsi yi bɑ ko n dɑ kɑ ye sue, kɑ pɛ̃ɛ ye bɑ koo yi yen wɔllɔ, \v 14 kɑ dɑbu ɡe, kɑ ɡen dendi yɑ̃nu kpuro, kɑ ɡen fitilɑnu, kɑ nin ɡum, \v 15 kɑ kpɑkoro tèn wɔllɔ bɑ ko n dɑ turɑre dɔ̃ɔ doke, kɑ sere ten dɑ̃ɑ pɔɔsi yi bɑ ko n dɑ kɑ tu sue, kɑ ɡum mɛ bɑ ko n dɑ kpuro tɑ̃re bu kɑ sɔ̃ɔsi mɑ Gusunɔ u ye ɡɔsɑ nɛnɛm kɑ turɑre ye bɑ ko n dɑ dɔ̃ɔ doke, kɑ beku kɛnutii te bɑ koo doke kuu ten kɔnnɔwɔ, \v 16 kɑ yɑ̃ku yeru kɑ ten kɔkɔsɔ ye bɑ koo ko kɑ sii ɡɑndu, kɑ ten dɑ̃ɑ pɔɔsi yi bɑ ko n dɑ kɑ tu sue kɑ ten dendi yɑ̃nu, kɑ boo ɡe, kɑ ɡen sɔwɑritiɑ, \v 17 kɑ kuu ten kɑrɑn bekunu, kɑ yen sii pɔɔsi kɑ yin yɔ̃rɑtii kɑ sere mɑɑ kɑrɑ yen kɔnnɔn beku kɛnutiru \v 18 kɑ kuu ten ɡɑbɑtiɑn kurumbɑ kɑ ten wɛ̃ɛ, \v 19 kɑ bekɑ ye bɑ koo kɑ kuu ten dendi yɑ̃nu kpuro bɔke, kɑ sere sɑ̃ɑ yɑ̃ɑ ni Aroni kɑ win bibu bɑ ko n dɑ doke bu kɑ sɔmburu ko kuu ten mi. \p \v 20 Ye Mɔwisi u ɡɑri yi ɡeruɑ u kpɑ mɑ Isirelibɑ kpuro bɑ doonɑ win min di. \v 21 Yen biru, be bɑ ɡɑri yi ɡɔ̃ru doke, bɑ kɑ kɛ̃ɛ ni nɑ kɑ nuku tiɑ bu kɑ Yinni Gusunɔn kuu te ko, kɑ ten dendi yɑ̃nu kpuro kɑ yɑ̃ɑ ni yɑ̃ku kowobu bɑ ko n dɑ doke bu kɑ sɔmburu ko kuu ten mi. \v 22 Tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu be bɑ ɡɔ̃ru doke bu kɑ Yinni Gusunɔ kɛ̃ru nɑɑwɑ, bɑ kɑ swɑɑ tonkunu kɑ sumi kɑ tɑɑminu kɑ sɛɛnin bɑtɑnibɑ, ye yɑ sɑ̃ɑ wurɑn ɡɑ̃ɑnu kpuro ɡesi, ben bɑɑwure u kɑ nɑ mɑ u yi kɑ kɛ̃ɛ wɛ̃ɛbun wororu. \v 23 Be bɑ mɑɑ bekɑ mɔ ye bɑ wɔ̃kuɑ kɑ burɑ kɑ mɑɑ ɡɑɑdurɑ, kɑ beku wunɔmɡinu kɑ mɑɑ ni bɑ wesɑ kɑ wɛ̃ɛ dɑmɡii kɑ sere mɑɑ ye bɑ kuɑ kɑ boo sɑnsu, kɑ yɑ̃ɑ kinɛnun ɡɔni yi bɑ sɛ̃ɛsu doke, kɑ ɡɔni dɑmɡii, ye kpurowɑ bɑ kɑ nɑ Yinni Gusunɔn kuu ten sɔ̃. \v 24 Be bɑ mɑɑ sii ɡeesu mɔ, kɑ sii ɡɑndu, bɑ kɑ nɑ bɑ yi kɑ kɛ̃ɛ wɛ̃ɛbun wororu. Be bɑ mɑɑ ɑkɑsiɑn dɑ̃ɑ mɔ bɑ kɑ nɑ sɔmbu ten sɔ̃. \v 25 Tɔn kurɔ be bɑ mɑɑ wɛ̃ɛ tɑribu yɛ̃, bɑ wɛ̃ɛ bwese bwesekɑ tɑrɑ, ɡɑɑdurɑɡii, kɑ booɡuɡii kɑ wunɔmɡii, kɑ wɛ̃ɛ dɑmɡii, bɑ kɑ nɑ. \v 26 Mɑ ben ɡɑbu be bɑ sɔmbu ten yɛ̃ru kɑ ten kĩru mɔ, bɑ boo sɑnsun wɛ̃ɛ tɑrɑ. \v 27 Be bɑ mɑɑ sɑ̃ɑ wiruɡibu bɑ kɑ kpee ɡobiɡinu nìn nɔni sɑ̃ɑ bɛrɔ wuru nɑ bu kɑ yɑbe tɑrɑkpe ɡe kɑ bɔɔ bɑrɑ ye burɑru koosi. \v 28 Mɑ ɡɑbɑ kɑ ɡum nɑ mɛ bɑ koo kɑ fitilɑnu sɔ̃rɑ, kɑ ɡɑ̃ɑ nubu duroruɡinu ni bɑ ko n dɑ doke ɡum sɔɔ mɛ bɑ rɑ kpuro tɑ̃re bu kɑ sɔ̃ɔsi mɑ Gusunɔ u ye ɡɔsɑ nɛnɛm, kɑ turɑre sɔɔ ye bɑ rɑ dɔ̃ɔ doke. \v 29 Isirelibɑ sɔɔ, be bɑ tii wɛ̃ bu kɑ somi sɔmbu te sɔɔ, te Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ mi, bɑ kɑ ben kɛ̃ɛ ni nɑwɑ kɑ nuku tiɑ. \s1 Bɛsɑlɛli kɑ Oholiɑbu bɑ sɔmbu te toruɑ \p \v 30 Mɔwisi u kpɑm Isirelibɑ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee, Yinni Gusunɔ u Bɛsɑlɛli Urin bii ɡɔsɑ wi u sɑ̃ɑ Hurin debubu Yudɑn bweseru sɔɔ. \v 31 Mɑ u nùn win Hunde yibiɑ u bwisi kɑ lɑɑkɑri kɑ yɛ̃ru wɑ u kɑ sɔm bwese bwesekɑ ko. \v 32 U koo kpĩ u sɔmbu ten bɑɑyeren kpunɑɑ yi. Ye u koo ko, yerɑ wurɑ kɑ sii ɡeesu kɑ sii ɡɑndun sɔmburu, \v 33 kɑ kpee ɡobiɡinun dɑ̃kubu kɑ nin ɡorebu kɑ dɑ̃nun dɑ̃kubu, sɑ̃ɑ yee ten burɑ yɑ̃nu bɑɑniren sɔmburu ɡesi. \v 34 Yen biru Gusunɔ u mɑɑ bu bwisi kɑ̃, wi kɑ Oholiɑbu wi u sɑ̃ɑ Ahisɑmɑkin bii Dɑnun bweseru sɔɔ, bu kɑ ɡɑbu sɔmbu te sɔ̃ɔsi. \v 35 Berɑ u yɛ̃ru wɛ̃ bu kɑ sɑ̃ɑ yee ten burɑ yɑ̃nu ko kpɑ bu bekɑ ye kpuro burɑru kuɑ. U bu yɛ̃ɛ te wɛ̃wɑ sɑ̃ɑ yee ten sɔmɑ bɑɑyere kpuron sɔ̃. \c 36 \p \v 1 Bɛsɑlɛli kɑ Oholiɑbu kɑ tɔn be Yinni Gusunɔ u bwisi kɑ yɛ̃ru kɑ lɑɑkɑri wɛ̃ bu kɑ kuu ten sɔmburu kpuro ko, bɑ koo tu kowɑ nɡe mɛ u ɡeruɑ. \p \v 2 Mɑ Mɔwisi u Bɛsɑlɛli kɑ Oholiɑbu sokusiɑ kɑ sere be Yinni Gusunɔ u mɑɑ sɔmbu ten bwisi kɑ yɛ̃ru kɑ̃ mɑ bɑ tii wɛ̃ kɑ nuku tiɑ. \v 3 Mɑ bɑ kɛ̃ɛ ni mwɛɛrɑ Mɔwisin min di, ni Isirelibɑ bɑ wɛ̃ Yinni Gusunɔn kuu ten sɔ̃. Adɑmɑ bururu bɑɑtere bɑ rɑ n mɑɑ kɑ kɛ̃ɛ ni nɑɑmɔwɑ Mɔwisin mi kɑ kĩru. \v 4 Mɑ tɔn be bɑ sɔmbu te mɔ̀ mi, ben bɑɑwure u ɡinɑ win sɔmburu deri, \v 5 mɑ bɑ nɑ Mɔwisin mi, bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, tɔmbɑ kɑ kɛ̃nu nɑɑmɔ n kere mɛ̀n bukɑtɑ sɑ mɔ su kɑ sɔmbu te ko te Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ. \p \v 6 Yerɑ Mɔwisi u derɑ bɑ kpɑrɑ bɑ nɛɛ, ɡoo u ku mɑɑ kɑ kɛ̃nu nɑ kuu ten sɔ̃. Mɛsumɑ u kuɑ u kɑ kɛ̃ɛ ni yɔ̃rɑsiɑ. \v 7 Domi ni bɑ wɛ̃ kɔ nu koo turi nu tiɑrɑ. \s1 Bɑ kuu ten sɔmɑ mɔ̀ \p \v 8 Tɔn be bɑ sɔmbu ten yɛ̃ru mɔ mi, bɑ kuu te kuɑ kɑ bekɑ wɔku te bɑ wesɑ kɑ wɛ̃ɛ dɑmɡii kɑ wɛ̃ɛ yi bɑ wɔ̃kuɑ kɑ burɑ kɑ mɑɑ ɡɑɑdurɑ, kɑ wɛ̃ɛ wunɔmɡii. Mɑ bɑ wɔllun kɔ̃sobun weenɑsibu kuɑ yɑ kuɑ burɑru bekɑ ye sɔɔ. \v 9 Beku nin teerun dɛ̃ɛbu bu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu tɛnɑ yiru sɑri. Ten yɑsum mɑɑ ɡɔm soonu nnɛ. \v 10 Yen biru bɑ bekɑ yen nɔɔbu suɑ bɑ swɛɛnɑ. Nɡe mɛyɑ bɑ mɑɑ kuɑ kɑ nɔɔbu ye yɑ tie. \v 11 Mɑ bɑ yen bɑɑyeren ɡoo bɑkɑ teerɔ wɛ̃ri doke kɑ wɛ̃ɛ yi bɑ wɔ̃kuɑ kɑ burɑ, yi bɑ koo rɑ kɑ ye sɔrenɑ. \v 12 Wɛ̃ri weerɑɑkuukuubuwɑ bɑ doke bekɑ ye bɑ swɛɛnɑn bɑɑyeren ɡoo bɑkɑ teerɔ yi n nɔɔ kisinɛ. \v 13 Yen biru bɑ sɔretinu weerɑɑkuru kuɑ kɑ wurɑ bɑ kɑ bekɑ ye kpuro sɔrenɑ mɑ yɑ kuɑ beku teeru kuu ten sɔ̃. \p \v 14 Bɑ mɑɑ bekunu wɔkurɑ tiɑ wesɑ kɑ boo sɑnsu bu kɑ kuu bekuruɡii te wukiri. \v 15 Beku nin bɑɑteren dɛ̃ɛbu bu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu tɛnɑ, ten yɑsum ɡɔm soonu nnɛ. \v 16 Mɑ bɑ bekɑ yen nɔɔbu suɑ bɑ swɛɛnɑ. Mɑ bɑ mɑɑ nɔɔbɑ tiɑ ye yɑ tie swɛɛnɑ nɛnɛm. \v 17 Mɑ bɑ wɛ̃ri weerɑɑkuukuubu doke bekɑ ye bɑ swɛɛnɑn bɑɑyeren ɡoo bɑkɑ teerɔ. \v 18 Mɑ bɑ sɔretii kuɑ weerɑɑkuru kɑ sii ɡɑndu bu kɑ bekɑ ye kpuro sɔrenɑ, kpɑ bekunu wɔkurɑ tiɑ ye, yu ko beku teeru. \v 19 Mɑ bɑ yɑ̃ɑ kinɛnun ɡɔni swɛ̃rɑsiɑ bɑ swɛɛnɑ bu kɑ kuu te wukiri. Mɑ bɑ mɑɑ yɑɑ ɡɔni sinumɡii ɡɛɛ swɛɛnɑ yi bɑ koo sɔndi ye kpuron wɔllɔ. \p \v 20 Yen biru bɑ ɑkɑsiɑn dɑ̃ɑ bɛsi kɑsu yi bɑ koo ɡirɑ yi kɑ ko kuu ten dɑ̃ɑ. \v 21 Dɑ̃ɑ bɛsi yin dɛ̃ɛbu bu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu wɔkuru, yin yɑsum mɑɑ ɡɔm soo teeru kɑ bɔnu. \v 22 Mɑ bɑ yi sɔretii dokeɑ yiru yiru yi biru kisinɛ. \v 23 Dɑ̃ɑ bɛsi yɛndɑ bɑ kuɑ bu kɑ ɡirɑ kuu ten sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ. \v 24 Mɑ bɑ yen bɑɑyere yɔ̃rɑtii yiru kuɑ kɑ sii ɡeesu. Mɑ bɑ yi doke mi sɔretii yi, yi wɑ̃ɑ. \v 25 Mɑ bɑ mɑɑ dɑ̃ɑ bɛsi yɛndu kuɑ bu kɑ ɡirɑ ten sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ. \v 26 Mɑ bɑ yen bɑɑyere yɔ̃rɑtii yiru dokeɑ yi bɑ kuɑ kɑ sii ɡeesu. \v 27 Dɑ̃ɑ bɛsi nɔɔbɑ tiɑ bɑ kuɑ bu kɑ ɡirɑ ten biruɔ sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ. \v 28 Bɑ mɑɑ dɑ̃ɑ bɛsi yiru kuɑ bu kɑ doke tiɑ tiɑ ten ɡoo ɡɔmkinɔ biru ɡiɑ, \v 29 yi n kɑ yiɔnɔ mɑninɛ sɑɑ tem di sere kɑ wɔllɔ mɑ bɑ yi sumi wɑsi wɔllɔ. Mɛsumɑ bɑ ɡoo ɡɔmkinu yiru ye kpuro kuɑ. \v 30 Nɡe mɛyɑ bɑ dɑ̃ɑ bɛsi nɔɔbɑ itɑ kuɑ bu kɑ ɡirɑ kuu ten biru ɡiɑ, yin bɑɑyere kɑ yen yɔ̃rɑtii yiru yi bɑ kuɑ kɑ sii ɡeesu. Mɑ yi kuɑ yɔ̃rɑtii wɔkurɑ nɔɔbu kɑ tiɑ. \p \v 31-32 Yen biru bɑ ten yɛ̃si itɑɔ ɑkɑsiɑn dɑ̃ɑ nɔɔbu nɔɔbu kɑre. Mɑ bɑ sɔ̃ɔ yɑri yeruɡiɑ deri. \v 33 Dɑ̃ɑ kɑretiɑ ye yɑ wɑ̃ɑ yɛ̃sɑ bɑɑyeren suunu sɔɔ mi, yen nɔɔ ɡɑ yɔ̃rɑ dɑ̃ɑ ɡɔmkinɔ. \v 34 Mɑ bɑ dɑ̃ɑ bɛsi yi kɑ dɑ̃ɑ kɑretii yi wurɑ pote. Mɑ bɑ wurɑn sumi kuɑ yì sɔɔ bɑ koo dɑ̃ɑ kɑretii yi wɑsi wɑsi. \p \v 35 Mɑ bɑ beku kɑreru kuɑ kɑ wɛ̃ɛ dɑmɡii kɑ wɛ̃ɛ yi bɑ wɔ̃kuɑ kɑ burɑ kɑ mɑɑ ɡɑɑdurɑ, kɑ wɛ̃ɛ wunɔmɡii. Mɑ bɑ wɔllun kɔ̃sobun weenɑsibu kuɑ beku te sɔɔ, yɑ kuɑ ten burɑru. \v 36 Yen biru bɑ dɑ̃ɑ bɛsi sinumɡii nnɛ kuɑ bɑ wurɑ pote, mɑ bɑ sɔretii wurɑɡii doke yi sɔɔ yi kɑ beku kɑre te ɡɑbɑ. Mɑ bɑ dɑ̃ɑ bɛsi yi yɔ̃rɑtii dokeɑ yi bɑ kuɑ kɑ sii ɡeesu. \p \v 37 Mɑ bɑ kuu ten beku kɛnutiru wesɑ kɑ wɛ̃ɛ dɑmɡii kɑ wɛ̃ɛ yi bɑ wɔ̃kuɑ kɑ burɑ kɑ mɑɑ ɡɑɑdurɑ, kɑ wɛ̃ɛ wunɔmɡii mɑ bɑ beku te sɔmɑ dokeɑ. \v 38 Bɑ ɑkɑsiɑn dɑ̃ɑ bɛsi sinumɡii nɔɔbu kuɑ bu kɑ beku kɛnutii te bwɛ̃, kɑ sɔretii yi yi koo tu ɡɑbɑ, mɑ bɑ dɑ̃ɑ bɛsi yi furɔsu kɑ sii dɛki kuɑ bɑ ye kpuro wurɑ pote. Mɑ bɑ yin bɑɑyere yɔ̃rɑtiɑ kuɑ kɑ sii ɡɑndu. \s1 Woodɑn kpɑkororu \c 37 \p \v 1 Bɛsɑlɛli u Yinni Gusunɔn woodɑn kpɑkoro te kuɑ kɑ ɑkɑsiɑn dɑ̃ɑ. Ten dɛ̃ɛbu bu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu yiru kɑ bɔnu. Ten yɑsum kɑ ten ɡunum mu nɛwɑ, ye kpuro ɡɔm soo teeru kɑ bɔnu bɔnu. \v 2 Mɑ u tu wurɑ pote ten sɔɔwɔ kɑ tɔɔwɔ. Mɑ u ten ɡoonu nnɛ ye, nɔɔ bɔkɑ kuɑ kɑ wurɑ. \v 3 Mɑ u wurɑn sumi kuɑ wɑsi nnɛ u doke ten ɡoo ɡookɑn yinnɑ yenu sɔɔ, yiru yɑ mɛɛrinɛ bee tiɑ, yiru yeni yɑ mɑɑ mɛɛrinɛ bee tiɑ. \v 4 Mɑ u dɑ̃ɑ pɔɔsi kuɑ yiru u yi wurɑ pote. \v 5 Mɑ u yi wɑsi kpɑkoro ten sumi yi sɔɔ beri berikɑ. Yiyɑ bɑ ko n dɑ kɑ tu sue. \p \v 6 Yen biru u kpɑkoro te wukiritiɑ kuɑ kɑ wurɑ. Wukiritiɑ yen dɛ̃ɛbu bu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu yiru kɑ bɔnu, yen yɑsum mɑɑ ɡɔm soo teeru kɑ bɔnu. \v 7-8 Mɑ u wɔllun kɔ̃sobun weenɑsibu yiru kuɑ kɑ wurɑ u mɑni wukiritiɑ yen ɡoo piiminun wɔllɔ ɡee kɑ ɡee. \v 9 Mɑ yi kpɑkoro ten wukiritiɑ ye kɑsɑ wukiri mɑm mɑm. Yi wuswɑɑ kisinɛwɑ yi mɛɛrinɛ. \s1 Tɑbulu mi bɑ rɑ pɛ̃ɛ yi \p \v 10 U tɑbulu ye kuɑ kɑ ɑkɑsiɑn dɑ̃ɑ. Yen dɛ̃ɛbu bu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu yiru, yen yɑsum mɑɑ ɡɔm soo teeru. Mɑ yen ɡunum mɑɑ sɑ̃ɑ ɡɔm soo teeru kɑ bɔnu. \v 11 U ye kpuro wurɑ pote mɑ u ye nɔɔ bɔkɑ kuɑ kɑ wurɑ. \v 12 Mɑ u dɑ̃ɑ bɛsi piiminu ɡore yen ɡoo ɡookɑ mi, ni nu kɑ nɔm tɑrɑrun yɑsum nɛ u kɑ sikerenɑ mɑ u mɑɑ nin tii wurɑ pote. \v 13 Mɑ u sumi nnɛ kuɑ kɑ wurɑ u doke yen ɡoo ɡookɑɔ mi yen nɑɑsu ɡire ɡire. \v 14 Sumi yi, yi wɑ̃ɑ mi bɑ dɑ̃ɑ bɛsi piimii ni ɡoren bɔku bɔkukɑɔ. Yi sɔɔrɑ bɑ koo dɑ̃ɑ pɔɔsi wɑsi bu kɑ tɑbulu ye suɑ. \v 15 Mɑ u dɑ̃ɑ pɔɔsi yiru kuɑ u wurɑ pote. \v 16 Yen biru u tɑbulu yen dendi yɑ̃nu kuɑ. Niyɑ pɛrɛntibɑ kɑ nɔri kɑ ɡbɛ̃ɑ kɑ ɡbɛ̃ɛ yorukunu nì sɔɔ bɑ ko n dɑ tɑm doke bu kɑ yɑ̃kunu ko. U ye kpuro kuɑwɑ kɑ wurɑ. \s1 Fitilɑn dɑbu \p \v 17 Mɑ bɑ dɑbu ɡe sekɑ kɑ wurɑ. Gen yɔ̃rɑtiɑ kɑ ɡen pɔturɑ kɑ ɡen kɑ̃ɑsi kɑ ɡen burɑ te tɑ kɑ dɑ̃ɑ mɑrum kɑ biibii weenɛ, ye kpuro yɑ sɑ̃ɑwɑ bɔri tiɑ. \v 18 Kɑ̃ɑsi nɔɔbɑ tiɑ ɡɑ mɔ. Gen yɛ̃si yɛ̃sikɑɔ kɑ̃ɑsi itɑ itɑ. \v 19 Gen kɑ̃ɑsɑ bɑɑyere, burɑnu itɑwɑ yɑ mɔ. Nu kɑ dɑ̃ɑ mɑrum kɑ biibii weenɛ. \v 20 Dɑbu ɡen pɔturɑn tii yɑ burɑnu nnɛ mɔ ni nu kɑ dɑ̃ɑ mɑrum kɑ biibii weenɛ. \v 21 Mi kɑ̃ɑsi yiru yiru yi ɡbinnɛ kɑ pɔturɑ, u min temɔ burɑru koosiwɑ te tɑ kɑ dɑ̃ɑ mɑrum weenɛ. \v 22 Burɑ ni kɑ kɑ̃ɑsi yi, ye kpuro yɑ sɑ̃ɑwɑ wurɑn bɔri tiɑ. \v 23 Yen biru bɑ fitilɑ nɔɔbɑ yiru ye kuɑ kɑ nin bɑku kɑ mi torom mu ko n dɑ wɔriki. Ye kpurowɑ bɑ kuɑ kɑ wurɑ. \v 24 Wurɑ ye bɑ kɑ dɑbu ɡe kɑ ɡen dendi yɑ̃nu kpuro kuɑ, yɑ sɑ̃ɑwɑ kilo tɛnɑ. \s1 Kpɑkoro tèn wɔllɔ bɑ ko n dɑ turɑre dɔ̃ɔ doke \p \v 25 Yen biru bɑ mɑɑ kpɑkororu kuɑ tèn wɔllɔ bɑ ko n dɑ turɑre dɔ̃ɔ doke. Ten dɛ̃ɛbu bu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soo teeru. Ten yɑsum mɑɑ ɡɔm soo teeru. Ten ɡoonu nnɛ ye, yɑ nɛwɑ. Ten ɡunum mɑɑ ɡɔm soonu yiru. Mɑ bɑ derɑ ten ɡoo ɡɔmkinu nnɛn dɑ̃ɑ yɑ nɔɔ yɑrɑ nɡe kɑ̃ɑnu. \v 26 Mɑ bɑ kpɑkoro te kpuro wurɑ pote, sere kɑ ten kɑ̃ɑnɔ mɑ bɑ tu nɔɔ bɔkɑ kuɑ kɑ wurɑ bɑ kɑ sikerenɑ. \v 27 Mɑ bɑ sumi nnɛ kuɑ kɑ wurɑ bɑ doke ten ɡoo ɡɔmkinɔ nɔɔ bɔkɑ yen temɔ yi mɛɛrinɛ yiru yiru. Sumi yi sɔɔrɑ bɑ koo dɑ̃ɑ pɔɔsi yiru wɑsi beri berikɑ yi bɑ ko n dɑ kɑ tu sue. \v 28 Mɑ bɑ dɑ̃ɑ pɔɔsi yi kuɑ kɑ ɑkɑsiɑn dɑ̃ɑ bɑ yi wurɑ pote. \p \v 29 Yen biru be bɑ rɑ turɑre ko bɑ ɡum mɛ kuɑ mɛ bɑ ko n dɑ kpuro tɑ̃re bu kɑ sɔ̃ɔsi mɑ Gusunɔ u ye ɡɔsɑ nɛnɛm, kɑ sere mɑɑ turɑre ye bɑ ko n dɑ dɔ̃ɔ doke. \s1 Yɑ̃ku yeru kɑ boo sii ɡɑnduɡuu \c 38 \p \v 1 Mɑ bɑ yɑ̃ku yee te kuɑ kɑ ɑkɑsiɑn dɑ̃ɑ. Ten ɡoonu nnɛ ye kpuro yɑ nɛwɑ. Yɑ sɑ̃ɑ ɡɔm soonu nɔɔbu nɔɔbu. Ten ɡunum mɑɑ ɡɔm soonu itɑ. \v 2 Mɑ bɑ derɑ kɑ̃ɑnu nu yɑrɑ ten wɔllun ɡoo ɡɔmkinɔ mɑ bɑ yɑ̃ku yee te kpuro sii ɡɑndu pote. \v 3 Mɑ bɑ ten dendi yɑ̃nu kpuro kuɑ kɑ sii ɡɑndu. Niyɑ ɡbɛ̃ɛ ni bɑ koo kɑ torom ɡurɑ, kɑ kɑɑtonu, kɑ kɑɑto donnuɡinu, kɑ ɡbɛ̃ɛ nì sɔɔ bɑ koo yɑɑ yɛm doke bu kɑ yɛ̃kɑ, kɑ dɔ̃ɔ ɡurɑtii. \v 4 Mɑ bɑ kɔkɔsɔ kuɑ kɑ sii ɡɑndu, bɑ ye suɑ bɑ doke yɑ̃ku yee ten kɔkɔrɔ mɑ yen nɔɔ ɡɑ seemɑ wɔllɔ yɑ̃ku yee ten suunu suunukɑɔ. \v 5 Mɑ bɑ yen ɡoo ɡookɑɔ sumi doke yì sɔɔ bɑ koo dɑ̃ɑ pɔɔsi wɑsi. \v 6 Mɑ bɑ ɑkɑsiɑn dɑ̃ɑ pɔɔsi yiru kuɑ bɑ sii ɡɑndu pote. \v 7 Mɑ bɑ dɑ̃ɑ pɔɔsi yi wɑsi sumi yi sɔɔ beri berikɑ yi bɑ ko n dɑ kɑ yɑ̃ku yee te sue. Bɑ tu kuɑwɑ kɑ dɑ̃ɑ bɛsi mɑ tɑ wɔru mɔ. \p \v 8 Mɑ bɑ boo ɡe kuɑ kɑ ɡen sɔwɑritiɑ, ye kpuro yɑ sɑ̃ɑwɑ sii ɡɑndu. Bɑ nu mwɛɛrɑwɑ tɔn kurɔbun mi be bɑ rɑ sinɛ sɑ̃ɑ yee ten kɔnnɔwɔ. N deemɑ sii ɡɑn niyɑ nu rɑ n sɑ̃ɑ ben diɡi. \s1 Kuu ten kɑrɑ \p \v 9 Bɑ kuu te kɑrɑ koosi kɑ beku dɑmɡinu. Yen sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ yen dɛ̃ɛbu bu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu wunɔbu (100). \v 10 Mɑ bɑ dɑ̃ɑ bɛsi sinumɡii yɛndu suɑ yi kuɑ kɑrɑ yen dɑ̃ɑ. Mɑ bɑ yin yɔ̃rɑtii kuɑ kɑ sii ɡɑndu. Yen biru bɑ mɑɑ yin beku sɔretinu kuɑ kɑ sii ɡeesu. Mɑ bɑ sii ɡeesun dɛki kuɑ bu kɑ bekɑ ye tɑɑre. \v 11 Kɑrɑ yen sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ, yen bekunun dɛ̃ɛbu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu wunɔbu (100). Mɑ bɑ nu sɔre kɑrɑ dɑ̃ɑ sɔɔ nɡe mɛ bɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑruɡii ni kuɑ. \v 12 Sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ kɑrɑ yen bekunun dɛ̃ɛbu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu weerɑɑkuru. Mɑ bɑ nu sɔre kɑrɑ dɑ̃nu wɔkuru sɔɔ ye yɑ sɔretii mɔ nɡe mɛ bɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑruɡii ni kuɑ. \v 13 Yen sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ mɑɑ, yen dɛ̃ɛbu bu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu weerɑɑkuru. \v 14-15 Kɑrɑ beku ni nu wɑ̃ɑ kɑrɑ yen kɔnnɔn beri berikɑɔ, nin dɛ̃ɛbu bu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu wɔkurɑ nɔɔbu nɔɔbu. Mɑ bɑ nu kɑrɑ dɑ̃nu kuɑ itɑ itɑ, ten bɑɑtere kɑ ten yɔ̃rɑtiɑ. \p \v 16 Bɑ kɑrɑ yen bekunu kpuro kuɑwɑ kɑ wɛ̃ɛ dɑmɡii. \v 17 Kɑrɑ dɑ̃ɑ nin yɔ̃rɑtii, sii ɡɑndɑ bɑ kɑ yi kuɑ. Yen sɔretii ni nu wɑ̃ɑ dɑ̃ɑ ye sɔɔ, kɑ sii dɛki yi, ye kpuro yɑ sɑ̃ɑwɑ sii ɡeesu. Mɑ bɑ dɑ̃ɑ nin wɔllɔ sii ɡeesu pote. Dɑ̃ɑ ni kpuro nu sɔrenɛwɑ kɑ sii dɛki yi. \v 18 Bɑ kɑrɑ kɔnnɔ ɡen beku kɛnutii te kuɑwɑ kɑ wɛ̃ɛ dɑmɡii mɑ bɑ tu burɑru kuɑ kɑ wɛ̃ɛ wunɔmɡii kɑ yi bɑ wɔ̃kuɑ kɑ burɑ kɑ mɑɑ ɡɑɑdurɑ. Ten yɑsum sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu yɛndu, ten ɡunum mɑɑ ɡɔm soonu nɔɔbu nɡe mɛ kuu ten beku teerɑ yɑsum nɛ. \v 19 Dɑ̃ɑ bɛsi sinumɡii nnɛ sɔɔrɑ bɑ beku kɑre te sɔre, mɑ bɑ yin yɔ̃rɑtii kuɑ kɑ sii ɡɑndu. Bɑ yin wii wɔllɔ sii ɡeesu pote nɡe furɔ. Mɑ bɑ yin sɔretinu kɑ sere yin sii dɛki yi kuɑ kɑ sii ɡeesu. \v 20 Kuu bekuruɡii te, kɑ kɑrɑ yen ɡɑbɑtiɑn kurum kpuro yɑ sɑ̃ɑwɑ sii ɡɑndu. \s1 Sii si kuu bekuruɡii te, tɑ di \p \v 21 Mɔwisi u Lefibɑ sɔ̃ɔwɑ bu sisun dooru ko si kuu bekuruɡii te, tɑ di, tè sɔɔ bɑ koo Yinni Gusunɔn woodɑn kpɑkoro te doke. Itɑmɑɑ, Aroni yɑ̃ku kowon biiwɑ u sɑ̃ɑ ben wiruɡii. \v 22 Bɛsɑlɛli, Urin bii, Hurin debubu, Yudɑn bweseru sɔɔ, u kuu ten sɔmburu kuɑ kpuro te Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u ko. \v 23 Oholiɑbu, Ahisɑmɑkin bii, Dɑnun bweseru sɔɔ, wiyɑ u Bɛsɑlɛli somi u kɑ sɔmbu te kuɑ. Wiyɑ u ɡɑ̃ɑ dɑbinu kuɑ kuɑ. U sɔmɑn kpunɑɑbɑ kuɑ, u kpee ɡobiɡinu dɑ̃kɑ, mɑ u bekunu burɑru kuɑ kɑ wɛ̃ɛ wunɔmɡii kɑ yi bɑ wɔ̃kuɑ kɑ burɑ kɑ mɑɑ ɡɑɑdurɑ. \p \v 24 Wurɑ ye Isirelibɑ bɑ wɛ̃ bɑ kɑ kuu bekuruɡii te, kɑ ten dendi yɑ̃nu kpuro kuɑ yɑ sɑ̃ɑwɑ kilo nɛnɛ kɑ wɑtɑ kɑ wɔkurɑ nɔɔbu kɑ yirun (875) sɑkɑ. Bɑ ye yĩirɑwɑ kɑ ben sɑ̃ɑ yerun sɑkɑku. \p \v 25 Sii ɡee si Isirelibɑ bɑ mɑɑ wɛ̃ sɑnɑm mɛ bɑ bu ɡɑrimɔ, su kuɑwɑ kilo nɔrɔbun subɑ itɑ kɑ wɔkurɑ nɔɔbu kɑ yirun (3.017) sɑkɑ. Bɑ su yĩirɑwɑ kɑ ben sɑ̃ɑ yerun sɑkɑku. \v 26 Tɔn be bɑ sii ɡee si wɛ̃, ben ɡeerɑ sɑ̃ɑwɑ tɔnu nɔrɔbun subɑ nɑtɑ kɑ itɑ, kɑ nɛɛrɑ wunɔbu kɑ weerɑɑkuru (603.550). N deemɑ be bɑ wɔ̃ɔ yɛndu turɑ, kɑ be bɑ kere mɛ, berɑ bɑ ɡɑrɑ. Ben bɑɑwure u wɛ̃wɑ ɡɑrɑmu nɔɔbu. \v 27 Sii ɡeesun kilo nɔrɔbun subɑ itɑwɑ (3.000) bɑ kɑ kuu bekuruɡii te kɑ ten beku kɑre ten dɑ̃ɑ bɛsin yɔ̃rɑtii wunɔbu (100) kuɑ. Yen bɑɑyere, kilo tɛnɑ. \v 28 Mɑ bɑ mɑɑ kɑ sii ɡeesun kilo wɔkurɑ nɔɔbu kɑ itɑ ye yɑ tie sɔretii ni, kɑ dɑ̃ɑ bɛsi yin furɔsu, kɑ sii dɛki yi kuɑ. \p \v 29 Sii ɡɑn ni Isirelibɑ bɑ mɑɑ mɛnnɑ, nu kuɑwɑ kilo nɔrɔbun subɑ yiru kɑ wunɑɑ teeru kɑ nnɛ (2.124). \v 30 Sii ɡɑn niyɑ bɑ kɑ kuu ten kɔnnɔn dɑ̃ɑ bɛsi sinumɡiin yɔ̃rɑtii kuɑ kɑ yɑ̃ku yee te, kɑ ten kɔkɔsɔ ye, kɑ ten dendi yɑ̃nu. \v 31 Kɑ niyɑ bɑ mɑɑ kuu ten kɑrɑ dɑ̃nun yɔ̃rɑtii, kɑ yen kɔnnɔn pɔɔsin yɔ̃rɑtii kɑ sere kuu te, kɑ kɑrɑ yen ɡɑbɑtiɑn kurum kpuro kuɑ. \s1 Yɑ̃ku kowon yɑbe tɑrɑkpe \c 39 \p \v 1 Bɑ yɑ̃ku kowobun yɑ̃ɑ ni kuɑ kɑ yɑ̃ɑ sɑnsun beku ni bɑ wɔ̃kuɑ kɑ burɑ kɑ mɑɑ ɡɑɑdurɑ kɑ ni bɑ wunɔm doke. Mɑ Mɔwisi u derɑ bɑ Aronin sɑ̃ɑ yɑ̃ɑ ni kuɑ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ. \p \v 2 Bɑ yɑbe tɑrɑkpe ɡe kuɑ kɑ beku te bɑ kuɑ kɑ wɛ̃ɛ dɑmɡii, mɑ bɑ ɡe burɑru kuɑ kɑ wɛ̃ɛ yi bɑ wɔ̃kuɑ kɑ burɑ kɑ mɑɑ ɡɑɑdurɑ kɑ wɛ̃ɛ wunɔmɡii kɑ wurɑ. \v 3 Bɑ wurɑ ye bɛsukɑwɑ teere teere bɑ doke doke yɑbe tɑrɑkpe ɡen bekuru sɔɔ. \v 4 Mɑ bɑ ɡu sɑri yiru kuɑ bu kɑ ɡen senu sɔrenɑ. \v 5 Yɑbe tɑrɑkpe ɡe kɑ ɡen sɛ̃kɑtiɑ yɑ sɑ̃ɑwɑ beku nɔni tee, mɑ bɑ sɛ̃kɑtiɑ ye yinusi yɑbe te sɔɔ. Bɑ ye kuɑwɑ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u ko. \v 6 Mɑ bɑ kpee ɡobiɡinu yiru nìn nɔni sɑ̃ɑ bɛrɔ wuru wurɑ ɡore nì sɔɔ bɑ Isireli bibun yĩsɑ yorusi nɡe mɛ bɑ rɑ yore sisɔ. \v 7 Mɑ bɑ nu mɑni sɑri yi sɔɔ nu kɑ sɔ̃ɔsi mɑ Isirelin bwesenu kpuron yĩsɑ Aroni u sɔɔwɑ sɑnɑm mɛ u duɔ sɑ̃ɑ yee ten mi. Mɛyɑ bɑ ye kpuro kuɑ nɡe mɛ Mɔwisi u ɡeruɑ. \s1 Yɑ̃ku kowon bɔɔ bɑrɑ \p \v 8 Bɑ mɑɑ bɔɔ bɑrɑ ye kuɑ. Ye kɑ yɑbe tɑrɑkpe ɡe, yɑ sɑ̃ɑwɑ beku nɔni tee kɑ burɑ teeru. \v 9 Bɔɔ bɑrɑ yen yɑsum kɑ yen dɛ̃ɛbu mu nɛwɑ. Ye kpuro ɡɔm soonun bɔnu bɔnu. \v 10 Mɑ bɑ ye kpee ɡobiɡinu bwese bwesekɑ mɑni sĩɑ nnɛ. Kpee nin nɔni wee. Sĩi ɡbiikɑɑ sɔɔ, swɑ̃ɑru kɑ dɔm buuru kɑ wuru beku. \v 11 Yiruse sɔɔ mɑɑ, swɑ̃ɑru kɑ booɡu kɑ sɔ̃ɔ tiro. \v 12 Itɑse sɔɔ, dɔm buuru kɑ nɔni bwese bwesekɑ kɑ ɡɑɑdurɑ. \v 13 Nnɛse sɔɔ, wuru beku kɑ bɛrɔ wuru kɑ nɔni bwese bwesekɑ. Bɑ ye kpuro wurɑ ɡore ɡorewɑ bɑ sere mɑni bɔɔ bɑrɑ ye sɔɔ. \v 14 Mɑ bɑ nin bɑɑtere sɔɔ Isirelin bibun yĩsinu yoruɑ tiɑ tiɑ, domi ben bɑɑwuren yĩsiru tɑ sɑ̃ɑwɑ Isirelibɑn bwese kɛrɑ tiɑn yĩsiru. \p \v 15 Mɑ bɑ bɔɔ bɑrɑ ye wurɑn yɔni yiru kuɑ. \v 16 Mɑ bɑ tɑɑminu yiru kɑ sɔretinu yiru kuɑ kɑ wurɑ, mɑ bɑ tɑɑmii ni doke bɔɔ bɑrɑ yen soo wɔrikisɔ. \v 17 Tɑɑminu yiru ye sɔɔrɑ bɑ wurɑn yɔni yiru ye sɔre. \v 18 Mɑ bɑ bɔɔ bɑrɑ yen yɔni yi ɡbinisi yɑbe tɑrɑkpe ɡen sɑriɔ mi wurɑn sɔretii ni, nu wɑ̃ɑ, kpɑ yɑ n kɑ sɔndi tororu wɔllɔ. \v 19 Mɑ bɑ mɑɑ wurɑn tɑɑminu yiru kuɑ bɑ doke bɔɔ bɑrɑ yen soo temkisɔ si su yɑbe tɑrɑkpe ɡe ɡirɑri. \v 20 Mɑ bɑ mɑɑ tɑɑminu yiru kuɑ kɑ wurɑ bɑ nu doke yɑbe tɑrɑkpe ɡen sɑrin nɔɔwɔ wuswɑɑɔ sɛ̃kɑtiɑ yen wɔllu ɡiɑ. \v 21 Yen biru bɑ bɔɔ bɑrɑ yen tɑɑmii ni sɔɔ wɛ̃ɛ ɡɑɑdurɑɡii doke bɑ yi ɡbinuɑ yɑbe tɑrɑkpe ɡen tɑɑminu sɔɔ. Nɡe mɛyɑ bɑ kɑ ye sɔre yɑbe tɑrɑkpe ɡe sɔɔ yu ku kɑ bɑ̃ɑri. Bɑ ye kuɑwɑ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ. \s1 Yɑ̃ku kowon sɑ̃ɑ yɑ̃ɑ ni nu tie \p \v 22 Yɑbe tèn wɔllɔ bɑ yɑbe tɑrɑkpe ɡe sɔndi, bɑ tu wesɑwɑ kɑ wɛ̃ɛ ɡɑɑdurɑɡii. \v 23 Mɑ bɑ ten wĩirɔ sɔmɑ doke bɑ sinum koosiɑ kpɑ tu ku rɑɑ kɑ ɡɛ̃ɛrɑ. \v 24 Mɑ bɑ ten temɔ tusɑnu doke ni nu kɑ dɑ̃ɑ mɑrum ɡɑm weenɛ. Bɑ nu kuɑ kɑ wɛ̃ɛ dɑmɡii kɑ yi bɑ wɔ̃kuɑ kɑ burɑ kɑ mɑɑ ɡɑɑdurɑ kɑ wɛ̃ɛ wunɔmɡii. \v 25 Mɑ bɑ mɑɑ wurɑn yɑnɡire piiminu kuɑ bɑ nu doke bɑ kɑ sikerenɑ, nu kpɑsɑ sɑ̃ɑ kɑ tusɑ ni. \v 26 Bɑ ye kuɑwɑ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ. \p \v 27 Mɑ bɑ Aroni kɑ win bibu tɑkobɑ kuɑ kɑ wɛ̃ɛ dɑmɡii. \v 28 Mɛyɑ bɑ mɑɑ dɑwɑni ye kuɑ kɑ furɔsu si su sɑ̃ɑ ben burɑru te tɑ ben ɡirimɑ sɔ̃ɔsimɔ, kɑ sokoto kpirinu. Bɑ ye kpuro kuɑ kɑ wɛ̃ɛ dɑmɡii. \v 29 Bɑ mɑɑ sɛ̃kɑtiɑ ye wesɑ kɑ wɛ̃ɛ dɑmɡii bɑ burɑru koosi kɑ wɛ̃ɛ yi bɑ wɔ̃kuɑ kɑ burɑ kɑ mɑɑ ɡɑɑdurɑ kɑ wɛ̃ɛ wunɔmɡii. Mɛyɑ bɑ ye kpuro kuɑ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ. \p \v 30 Bɑ bɑtɑni wurɑɡiɑ ye kuɑ bɑ yoruɑ ye sɔɔ, wini sɑ̃ɑwɑ Yinni Gusunɔɡii. Bɑ ye yoruɑwɑ nɡe mɛ bɑ rɑ yore sisɔ. \v 31 Mɑ bɑ ye sɔresi dɑwɑni yen wɔllɔ kɑ wɛ̃ɛ ɡɑɑdurɑɡii nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ. \s1 Bɑ Yinni Gusunɔn kuu bekuruɡii ten sɔmburu kuɑ bɑ kpɑ \p \v 32 Isirelibɑ bɑ Yinni Gusunɔn kuu bekuruɡii te kuɑ bɑ kpɑ. Bɑ ye kpuro kuɑwɑ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ. \p \v 33 Mɑ bɑ kɑ Mɔwisi ten yɑ̃nu kpuro nɑɑwɑ. \m Niyɑ bekɑ ye kɑ yen sɔretinu kɑ dɑ̃ɑ bɛsi yi kɑ dɑ̃ɑ kɑretii yi kɑ dɑ̃ɑ bɛsi sinumɡii yi kɑ yin yɔ̃rɑtii \m \v 34 kɑ yɑ̃ɑ kinɛnun ɡɔni yi bɑ swɛ̃rɑsiɑ kɑ yɑɑ ɡɔni sinumɡii yi kɑ beku kɑre te \m \v 35 kɑ Yinni Gusunɔn woodɑn kpɑkoro te kɑ ten nɛnutii kɑ ten wukiritiɑ, \m \v 36 kɑ tɑbulu ye kɑ yen dendi yɑ̃nu kɑ pɛ̃ɛ ye bɑ rɑ yi yen wɔllɔ, \m \v 37 kɑ dɑbu wurɑɡuu ɡe kɑ ɡen fitilɑnu kɑ nin dendi yɑ̃nu kɑ nin ɡum, \m \v 38 kɑ kpɑkoro wurɑɡiru tèn wɔllɔ bɑ ko n dɑ turɑre dɔ̃ɔ doke, kɑ ɡum mɛ bɑ ko n dɑ kpuro tɑ̃re bu kɑ sɔ̃ɔsi mɑ Gusunɔ u ye ɡɔsɑ nɛnɛm, kɑ turɑre nubu duroruɡiɑ ye \m kɑ kuu ten kɔnnɔn beku kɛnutiru, \m \v 39 kɑ yɑ̃ku yee te bɑ kuɑ kɑ sii ɡɑndu kɑ ten kɔkɔsɔ sii ɡɑnduɡiɑ kɑ ten nɛnutii kɑ sere ten dendi yɑ̃nu kpuro \m kɑ mɑɑ boo ɡe kɑ ɡen sɔwɑritiɑ, \m \v 40 kɑ kuu ten kɑrɑn bekunu kɑ yen dɑ̃nu kɑ nin yɔ̃rɑtii kɑ yen kɔnnɔn beku kɛnutiru kɑ yen wɛ̃ɛ kɑ yen ɡɑbɑtiɑn kurumbɑ, \m kɑ sere sɑ̃ɑrun dendi yɑ̃nu kpuro ni bɑ koo dendi kuu te sɔɔ, \m \v 41 kɑ sɑ̃ɑ yɑ̃ɑ ni Aroni kɑ win bibu bɑ ko n dɑ doke bɑ̀ n sɔmburu mɔ̀ sɑ̃ɑ yee ten mi. Niyɑ nu koo ben ɡirimɑ sɔ̃ɔsi. \p \v 42 Isirelibɑ bɑ sɔmbu te kuɑwɑ mɑm mɑm nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ. \v 43 Ye Mɔwisi u yɑ̃ɑ ni mɛɛrɑ u kpɑ, yerɑ u wɑ bɑ nu kuɑwɑ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ. Mɑ u bu domɑru kuɑ. \s1 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u kuu te ɡiro \c 40 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 2 suru ɡbiikoon tɔ̃ɔ ɡbiikiru sɔɔrɑ kɑɑ nɛn kuu te ɡirɑ. \v 3 À n tu ɡirɑ ɑ kpɑ, kpɑ ɑ woodɑn kpɑkoro te suɑ ɑ doke te sɔɔ, kpɑ ɑ tu ɡɑndi kɑ beku kɑre te. \v 4 Kpɑ ɑ tɑbulu ye duusiɑ kɑ yen dendi yɑ̃nu, kɑ mɑɑ dɑbu ɡe, kpɑ ɑ ɡen fitilɑnu doke nin ɑyenɔ. \v 5 Kɑɑ mɑɑ de bu kpɑkoro wurɑɡiru tèn mi bɑ ko n dɑ turɑre dɔ̃ɔ doke yi woodɑn kpɑkororun deedeeru. Kpɑ ɑ mɑɑ beku kɛnutiru doke kuu ten kɔnnɔwɔ. \v 6 Kpɑ ɑ mɑ yɑ̃ku yee te yi ten ɑyerɔ kuu ten kɔnnɔn deedeeru. \v 7 Kpɑ ɑ boo ɡe yi yɑ̃ku yee te kɑ kuu ten bɑɑ sɔɔ kpɑ ɑ ɡu nim yibiɑ. \v 8 Kpɑ ɑ kuu ten kɑrɑ ye ɡirɑ ɑ kɑ sikerenɑ, kpɑ ɑ yen kɔnnɔn beku kɛnutiru doke. \s1 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u kuu te ɡum yɛ̃kɑ tɑ n kɑ sɑ̃ɑ nɛnɛm \p \v 9 Yen biru kɑɑ ɡum yɛ̃kɑ kuu te sɔɔ kɑ ten dendi yɑ̃nu kpuro sɔɔ. Nɡe mɛyɑ kɑɑ kɑ sɔ̃ɔsi mɑ tɑ sɑ̃ɑ sɑ̃ɑruɡiru. \v 10 Mɛyɑ kɑɑ mɑɑ yɑ̃ku yee te ɡum mɛ yɛ̃kɑ kɑ ten dendi yɑ̃nɔ. Nɡe mɛyɑ kɑɑ kɑ sɔ̃ɔsi mɑ tɑ sɑ̃ɑ sɑ̃ɑruɡiru. \v 11 Kɑɑ mɑɑ boo ɡen tii kɑ ɡen sɔwɑritiɑ ɡum mɛ yɛ̃kɑ ɑ kɑ sɔ̃ɔsi mɑ ɡɑ sɑ̃ɑ sɑ̃ɑruɡuu. \p \v 12 Yen biru kɑɑ kɑ Aroni kɑ win bibu nɑ kuu ten kɔnnɔwɔ, kpɑ ɑ bu wobure kɑ nim dirum. \v 13 Kpɑ ɑ Aroni sɑ̃ɑ yɑ̃ɑ ni sebusiɑ ɑ nùn ɡum mɛ tɑ̃re ɑ kɑ sɔ̃ɔsi mɑ u sɑ̃ɑ nɛn yɑ̃ku kowo. \v 14 Mɛyɑ kɑɑ mɑɑ win bibu sɔ̃ bu susimɑ kpɑ ɑ bu tɑko be sebusiɑ. \v 15 Yen biru kpɑ ɑ mɑɑ bu ɡum mɛ tɑ̃re nɡe mɛ ɑ ben tundo kuɑ. Nɡe mɛyɑ kɑɑ kɑ sɔ̃ɔsi mɑ bɑ sɑ̃ɑ nɛn yɑ̃ku kowobu, be kɑ ben bibun bweseru sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \s1 Mɔwisi u kuu te ɡirɑ \p \v 16 Mɔwisi u kuɑ kpuro nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ. \v 17 Ye n kuɑ wɔ̃ɔ yirusen suru ɡbiikoon tɔ̃ɔ ɡbiikiru sɑɑ mìn di bɑ yɑrimɑ Eɡibitin di, yerɑ Mɔwisi u Yinni Gusunɔn kuu te ɡirɑ. \p \v 18 U ɡbiɑ u dɑ̃ɑ bɛsi yin yɔ̃rɑtii ɡirɑ mɑ u dɑ̃ɑ bɛsi yi doke sɔɔ, mɑ u yi dɑ̃ɑ kɑre. Mɑ u dɑ̃ɑ bɛsi sinumɡii ɡirɑ. Mɑ u bekɑ ye wukiri yin wɔllɔ. \v 19 Mɑ u boo sɑnsun bekɑ ye sɔndi bekɑ yen wɔllɔ. Mɑ u yɑɑ ɡɔni yi suɑ u kɑ ye kpuro wukiri nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ. \p \v 20 Mɑ u woodɑn kpee bɛsi yi suɑ u doke yin kpɑkoro te sɔɔ. Mɑ u dɑ̃ɑ pɔɔsi yi bɑ rɑ kɑ tu sue wɑsi yin bɛri yenɔ. Mɑ u ten wukiritiɑ doke. \v 21 Mɑ u kɑ kpɑkoro te nɑ u yi kuu ten dii te tɑ dɛɛre ɡem ɡem sɔɔ, mɑ u beku kɑre te doke u kɑ kpɑkoro te ɡɑndi nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ. \p \v 22 Mɑ u tɑbulu ye doke nɔm ɡeu ɡiɑ ɑdɛrɔ ɡe sɔɔ, ɑ̀ n duɔ kuu ten mi. \v 23 Mɑ u pɛ̃ɛ ye yoruɑ tɑbulu wɔllɔ mɑm mɑm, ye bɑ kɑ Yinni Gusunɔ nɑɑwɑ, nɡe mɛ u nùn sɔ̃ɔwɑ. \p \v 24 Mɑ u dɑbu ɡe doke nɔm dwɑru ɡiɑ tɑbulun deedeeru. \v 25 Mɑ u ɡu fitilɑnu sɔndi u sɔ̃rɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ nɡe mɛ u nùn sɔ̃ɔwɑ. \p \v 26 Mɑ u kpɑkoro wurɑɡii te doke ɑdɛrɔ ɡe sɔɔ beku kɑre ten bɔkuɔ te tɑ woodɑn kpɑkoro te ɡɑndi. \v 27 Mɑ u turɑre dɔ̃ɔ doke ten wɔllɔ, nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ. \p \v 28 Mɑ u beku kɛnutiru doke kuu ten kɔnnɔwɔ. \v 29 Mɑ u yɑ̃ku yee te yi kuu ten kɔnnɔwɔ. Mɑ u yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡiru kɑ ɑbɔru ɡɑru kuɑ mi, nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ. \p \v 30 Mɑ u boo ɡe doke yɑ̃ku yee te kɑ kuu ten bɑɑ sɔɔ. Mɑ u ɡu nim yibiɑ, mɛ bɑ koo kɑ tii dɛɛrɑsiɑ sɑ̃ɑrun sɔ̃. \v 31 Mɛyɑ Mɔwisi kɑ Aroni kɑ win bii tɔn durɔbu bɑ rɑ kɑ ben nɔmɑ kɑ nɑɑsu kpɑkie, \v 32 bɑ̀ n duɔ kuu ten mi, ǹ kun mɛ bɑ̀ n yɑ̃ku yee te susiɔ, nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ. \p \v 33 Mɑ Mɔwisi u kuu te kɑ yɑ̃ku yee te kɑrɑ koosi. Mɑ u beku kɛnutiru doke yen kɔnnɔwɔ. Nɡe mɛyɑ u kɑ sɔmbu te wiru ɡo. \s1 Guru wii wuro te, tɑ yɔ̃rɑ kuu ten wɔllɔ \p \v 34 Sɑnɑm mɛyɑ ɡuru wii wuro te, tɑ kuu te wukiri mɑ Yinni Gusunɔn yiikon ɡirimɑ yɑ tu yibɑ. \v 35 Mɔwisi u ǹ mɑɑ kpĩɑ u kuu te du yèn sɔ̃ ɡuru wii wuro te, tɑ yɔ̃ ten wɔllɔ mɑ Yinni Gusunɔn yiikon ɡirimɑ ye, yɑ yibɑ te sɔɔ. \p \v 36 Sɑɑ ye Isirelibɑ bɑ wɑ̃ɑ ɡbɑburɔ, ɡuru wii wuro te, tɑ̀ n seewɑ kuu ten wɔllun di yerɑ bɑ rɑ se bu swɑɑ wɔri. \v 37 Adɑmɑ tɑ̀ kun seewe, bɑ ku rɑ swɑɑ wɔri. \p \v 38 Isirelibɑn sɑnum mɛ kpuro sɔɔ, Yinni Gusunɔn ɡuru wii wuro te, tɑ rɑ n wɑ̃ɑwɑ win kuu ten wɔllɔ sɔ̃ɔ sɔɔ. Ǹ n kuɑ wɔ̃kuru, dɔ̃ɔwɑ tɑ rɑ n kɑ weenɛ.