\id DEU \ide UTF-8 \h Sɔ̃ɔsiru \mt1 WOODAN SƆ̃ƆSIRU \ip Tire teni tɑ kɑ Mɔwisin ɡɑri yɑ̃ yì sɔɔ u Isirelibɑ woodɑ tubusiɑmɔ. Tɑ mɑɑ kɑ sɔm mɑɑmɑɑkiɡii ni yɑ̃ ni Yinni Gusunɔ u kuɑ be, win tɔmbu Isirelibɑn sɔ̃. U kɑ Isirelibɑ ɑrukɑwɑni bɔkuɑ, mɑ u bu kpɑrɑ wɔ̃ɔ weeru ɡbɑburu sɔɔ. U bu yɑkiɑ ben yibɛrɛbɑn nɔmɑn di, mɑ u bu nɔɔ mwɛɛnu kuɑ. Mɑ u bu woodɑ wɛ̃ ye bɑ koo mɛm nɔɔwɑ bɑ n kɑ wɑ̃ɑ. Tɑ mɑɑ sun Mɔwisin ɡɔɔn ɡɑri sɔ̃ɔwɑ kɑ nɡe mɛ Yosue u kuɑ ben kpɑro. \is1 Tire ten kpunɑɑ \iq1 1. Ye Gusunɔ u ɡbiɑ u kuɑ ben sɔ̃n yɑɑyɑsiɑbu, wiru 1n di sere wiru 4. \iq1 2. Woodɑbɑn sɔ̃ɔsibu, wiru 5n di sere wiru 26. \iq1 3. Domɑnu kɑ bɔ̃ri, wiru 27n di sere wiru 30. \iq1 4. Mɔwisin kirɔ dɑ̃ɑki, wiru 31n di sere wiru 33. \iq1 5. Mɔwisi u ɡu mɑ Yosue u sɔmburu suɑ, wiru 34. \ie \c 1 \ms1 MƆWISIN SƆ̃ƆSI GBIIKIRU \p \v 1 Wee ɡɑri yi Mɔwisi u Isirelibɑ sɔ̃ɔwɑ sɑnɑm mɛ bɑ wɑ̃ɑ Yuudɛnin sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ wɔwɑ ɡɑɑ sɔɔ, mi tem sɑɑrɑ wɑ̃ɑ, Sufun deedeeru, wuu sinin suunu sɔɔ, Pɑrɑni kɑ Tofɛli kɑ Lɑbɑni kɑ Hɑserɔtu kɑ Disɑhɑbu. \v 2 À n kpɑ kɑ Seirin ɡuurun swɑɑ, sɑɑ Horɛbun ɡuurun di, ɑ kɑ turi Kɑdɛsi Bɑɑnɛɑɔ, kɑɑ sĩwɑ sɔ̃ɔ wɔkurɑ tiɑ. \v 3 Wɔ̃ɔ weeruse sɔɔ, mìn di Isirelibɑ bɑ yɑrimɑ Eɡibitin di, yen suru wɔkurɑ tiɑsen tɔ̃ɔ ɡbiikiru sɔɔrɑ Mɔwisi u Isirelibɑ sɔ̃ɔwɑ kpuro ye Yinni Gusunɔ u nɛɛ, u bu sɔ̃. \v 4 Yɑ koorɑwɑ sɑnɑm mɛ Mɔwisi u Sihoni, Amɔrebɑn sinɑ boko wi u wɑ̃ɑ Hɛsiboniɔ kɑmiɑ u kpɑ mɑ u dɑ u Oɡu, Bɑsɑnin sinɑ boko wi u wɑ̃ɑ Edɛɛ kɑ Atɑrɔtuɔ kɑmiɑ. \p \v 5 Mɔɑbubɑn temɔ, Yuudɛnin sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ, miyɑ Mɔwisi u Isirelibɑ Yinni Gusunɔn woodɑbɑ sɔ̃ɔsibu toruɑ. \s1 Yinni Gusunɔ u Isirelibɑ woodɑ \s2 wɛ̃ bu kɑ doonɑ Horɛbun di \p \v 6 Mɔwisi u nɛɛ, Gusunɔ bɛsɛn Yinni u kɑ sun ɡɑri kuɑ Horɛbun ɡuurɔ u nɛɛ, sɑ sinɑ sɑ tɛ ɡuu ten ɡɑ̃ɑrɔ. \v 7 Ǹ n mɛn nɑ, su seewo su swɑɑ wɔri su dɑ ɡuunun berɑ ɡiɑ mi Amɔrebɑ bɑ wɑ̃ɑ kɑ Kɑnɑnin temɔ Yuudɛnin tem tɛɛrɑɔ kɑ ɡuunu ɡiɑ kɑ wɔwɑɔ kɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ kɑ nim wɔ̃kun ɡoorɔ kɑ Libɑniɔ sere n kɑ dɑ Efɑrɑtin dɑɑrɔ, \v 8 kpɑ su tem mɛ mɛɛri domi u sun mu nɔmu sɔndiɑwɑ. U nɛɛ, su doo su mu mwɑ domi u nɔɔ mwɛɛru kuɑ kɑ bɔ̃ri u mu bɛsɛn bɑɑbɑbɑ Aburɑhɑmu kɑ Isɑki kɑ Yɑkɔbu wɛ̃, be kɑ ben bibun bweseru. \s1 Mɔwisi u wiruɡibu ɡɔsɑ \p \v 9 Sɑɑ yè sɔɔ Yinni Gusunɔ u nɛɛ, su doo su tem mɛ mwɑ, nɛ Mɔwisi nɑ bɛɛ sɔ̃ɔwɑ nɑ nɛɛ, nɑ ǹ kpɛ̃ n bɛɛ sɔbe nɛ turo. \v 10 Gusunɔ bɛsɛn Yinni u derɑ i mɑrurɑ mɑ i dɑbiɑ nɡe wɔllun kperi. \v 11 Nɑ kɑnɑmɔ Gusunɔ bɛsɛn bɑɑbɑbɑn Yinni u de i dɑbiɑ i sosi kpɑ u bɛɛ domɑru kuɑ nɡe mɛ u bɛɛ nɔɔ mwɛɛru kuɑ. \v 12 Adɑmɑ i n yɛ̃ mɑ nɑ ǹ kpɛ̃ n bɛɛ sɔbe nɛ turo. \v 13 Ǹ n mɛn nɑ, i tɔmbu ɡɔsio bɛɛn bwese kɛrɑ bɑɑyere sɔɔ be bɑ yɛ̃ru kɑ bwisi mɔ, mɑ bɑ bɛɛrɛ mɔ tɔmbu sɔɔ, kpɑ n bu ko bɛɛn wiruɡibu. \v 14 Mɑ i mɑn wisɑ i nɛɛ, ye nɑ ɡeruɑ mi, yɑ wɑ̃. \v 15 Mɑ i kɑ tɔn be nɑ bɛɛn bwese kɛrɑ bɑɑyeren di mɑ nɑ bu suɑ nɑ bu kuɑ bɛɛn wiruɡibu, ɡɑbu nɔrɔm nɔrɔm (1.000) wiruɡibu, ɡɑbu wunɔm wunɔm wiruɡibu, ɡɑbu weerɑɑkuukuubun wiruɡibu, ɡɑbu mɑɑ wɔku wɔkubun wiruɡibu, mɑ nɑ ɡɑbu sɔmɑ wɛ̃ bu kɑ wiruɡii be kpɑrɑ bɛɛn bwese kɛrɑ bɑɑyere sɔɔ. \v 16 Mɑ nɑ wiruɡii be woodɑ wɛ̃ nɑ nɛɛ, ben mɛro bisibu bɑ̀ n ɡɑri mɔ ben tii tiinɛ sɔɔ, ǹ kun mɛ, kɑ tɔn tuko, bu bu swɑɑ dɑkio kpɑ bu bu siriɑ dee dee. \v 17 Bu ku tɔmbun bɛɛrɛ mɛɛri bɑ̀ n sirimɔ. Bu bu swɑɑ dɑkio, bwɛ̃ɛbwɛ̃ɛ kɑ dɑmɡii. Bu ku ben ɡoo nɑsiɑ domi bɑ koo siriwɑ kɑ Yinni Gusunɔn yĩsiru. Bɑ̀ n kɑ ɡɑri ɡɛɛ yinnɑ yi yi bu sɛ̃siemɔ, bu kɑ yi nɑ nɛn mi bu mɑn sɔ̃ kpɑ n yi wɛ̃ɛri. \v 18 Nɡe mɛyɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔsi sɑɑ ye sɔɔ, ye i ko i ko kpuro. \s1 Isirelibɑn mɛm nɔɔbu sɑriru \p \v 19 Yen biru, Gusunɔ bɛsɛn Yinni u sun nɔɔ kɑ̃ mɑ sɑ seewɑ Horɛbun ɡuurun di sɑ ɡbɑbu bɑkɑ nɑnumɡii te kpuro bukiɑnɑ te i yɛ̃ mi, mɑ sɑ kpɑ kɑ ɡuunun swɑɑɔ mi Amɔrebɑ bɑ wɑ̃ɑ nɡe mɛ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u sun yiire. Mɑ sɑ turɑ Kɑdɛsi Bɑɑnɛɑɔ. \v 20 Miyɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔwɑ nɑ nɛɛ, wee i tunumɑ Amɔrebɑn ɡuurɔ te Gusunɔ bɛsɛn Yinni u koo sun wɛ̃. \v 21 I mɛɛrio wee, Gusunɔ bɛsɛn Yinni u bɛɛ tem mɛ nɔmu bɛriɑ. I seewo kpɑ i mu mwɑ nɡe mɛ wi, bɛsɛn bɑɑbɑbɑn Yinni u bɛɛ sɔ̃ɔwɑ. I ku bɛrum ko. I de i n wɔruɡɔru mɔ. \p \v 22 Mɑ bɛɛ kpuro i nɑ i mɑn deemɑ i nɛɛ, su tɔmbu ɡɔri bu dɑ bu tem mɛn sɑriɑ mɛɛri kpɑ bu wurɑmɑ bu sun sɔ̃ swɑɑ ye sɑ ko kpe, kɑ wuu sìn mi sɑ ko ɡbi su turi. \v 23 Bɛɛn ɡɑri yi, yi mɑn wɛ̃re, mɑ nɑ tɔmbu wɔkurɑ yiru ɡɔsɑ bɛɛn bwese kɛrɑ bɑɑyere sɔɔ tiɑ tiɑ. \v 24 Mɑ bɑ doonɑ bɑ ɡuunun berɑ ɡiɑn swɑɑ mwɑ mɑ bɑ turɑ sere Ɛsikolin wɔwɑɔ. Mi kpurowɑ bɑ bɔsu bɑ mɛɛrɑ. \v 25 Mɑ bɑ tem mɛn dɑ̃ɑ binu sɔrimɑ bɑ kɑ sun nɑɑwɑ. Mɑ bɑ nɛɛ, tem mɛ, mu ɡiɑ sɑ̃ɑ mɛ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u sun wɛ̃ɛmɔ. \v 26 Adɑmɑ i ǹ Gusunɔ bɛsɛn Yinnin ɡere mɛm nɔɔwɛ, domi i yinɑ i dɑ. \v 27 I nùn seesiwɑ bɛɛn kuu bekuruɡinu sɔɔ i nɛɛ, yèn sɔ̃ u sun tusɑ, yen sɔ̃nɑ u sun yɑrɑmɑ Eɡibitin di u kɑ sun Amɔrebɑ nɔmu sɔndiɑ, bu sun kpeerɑsiɑ. \v 28 I nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ i ko i dɑ i bu wɔri. Bɛɛɡibu bɑ derɑ i mwiɑ kpɑnɑ domi bɑ nɛɛ, tɔn be, bɑ sun dɑm kere, bɑ sun ɡunum kere, bɑ mɑɑ ben wusu ɡbɑ̃rɑnu toosiwɑ n kɑ wɔllu ɡirɑri. Yen biru, bɑ mɑm Anɑkin bibun bweseru wɑ mi, be bɑ rɑ n sɑ̃ɑ dooɡobɑ. \p \v 29 Mɑ nɑ bɛɛ wisɑ nɑ nɛɛ, i ku nɑndɑ, i ku mɑɑ ben bɛrum ko. \v 30 Gusunɔ bɛsɛn Yinni u ko n sun ɡbiiye kpɑ win tii u sun sɑnnɑ nɡe mɛ u kuɑ bɛsɛn nɔni biru Eɡibitiɔ, \v 31 kɑ ɡbɑburɔ. Bɛɛn tii i wɑ mɑ u sun bɔki bɛsɛn sɑnum sɔɔ nɡe mɛ tɔnu u rɑ win bii bɔki sere sɑ kɑ turɑ mi sɑ dɔɔ. \v 32 Adɑmɑ kɑ mɛ, i ǹ Gusunɔ bɛsɛn Yinni nɑɑnɛ kue, \v 33 bɑɑ mɛ u rɑ n sun swɑɑ ɡbiiye u kɑ sun ɑyeru sɔ̃ɔsi mi sɑ ko yɔ̃rɑ. Wɔ̃kuru, u rɑ sun kpɑrewɑ u n bɛsɛn swɑɑ yɑm bururɑsie kɑ dɔ̃ɔ yɑrɑ, sɔ̃ɔ sɔɔ mɑɑ kɑ ɡuru wii wuroru. \p \v 34 Yinni Gusunɔ u bɛɛn weeweenu nuɑ, mɑ u mɔru kuɑ u bɔ̃ruɑ u nɛɛ, \v 35 bɑɑ bɛɛn turo kun duɔ tem mɛ sɔɔ, mɛ mu ɡeɑ sɑ̃ɑ mi, mɛ u nɔɔ mwɛɛru kuɑ u bɛsɛn bɑɑbɑbɑ wɛ̃, \v 36 mɑ n kun mɔ Kɑlɛbu, Yɛfunɛn bii. Wiyɑ u koo mu wɑ. Wi kɑ win bibun bweserɑ u koo tem mɛ wɛ̃ mɛ u bɔsu u mɛɛrɑ mi, domi u win swɛɛ kpuro swĩiwɑ dee dee. \p \v 37 Yinni Gusunɔ u mɑɑ kɑ mɑn mɔru kuɑ bɛɛn sɔ̃, mɑ u nɛɛ, nɛn tii nɑ ǹ mɑɑ duɔ tem mɛ sɔɔ. \v 38 Nɛn sɔm kowo Yosue, Nunin biiwɑ u koo du mi. Yen sɔ̃, n be nùn dɑm kɛ̃ɛyɔ, domi wiyɑ u koo bɛɛ Isirelibɑ kpɑrɑ u kɑ bɛɛ tem mɛ wɛ̃. \v 39 Mɑ Yinni Gusunɔ u nɛɛ, bɛɛ, i nɛɛ, yibɛrɛbɑ bɑ koo bɛɛn bibu ɡurɑwɑ. Adɑmɑ bii be, be bɑ ǹ ɡinɑ ɡeɑ kɑ kɔ̃sɑ yɛ̃ mi, beyɑ bɑ koo du tem mɛ sɔɔ kɑ Yosue sɑnnu. Beyɑ u koo tem mɛ wɛ̃ bɑ n mɔ. \v 40 Yen sɔ̃, bɛɛ i ɡɔsiro kpɑ i dɑ ɡbɑburu ɡiɑ nim wɔ̃ku ɡe bɑ mɔ̀ Nɑɑ yɑrin berɑ ɡiɑ. \p \v 41 Mɑ i mɑn wisɑ i nɛɛ, i torɑ Yinni Gusunɔn mi. Adɑmɑ tɛ̃, i ko dɑ i tɑbu ko nɡe mɛ wi, Gusunɔ bɛsɛn Yinni u ɡeruɑ. Mɑ i bɛɛn tɑbu yɑ̃nu suɑ i dɔɔ kɑ wɔbiɑ i kɑ ɡuunun berɑ ɡiɑ tɑbu wɔri. \v 42 Mɑ Yinni Gusunɔ u mɑn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n bɛɛ sɔ̃ɔwɔ n nɛɛ, i ku rɑ dɑ i tɑbu ko. U ǹ wɑ̃ɑ kɑ bɛɛ. Yen sɔ̃, i ku dɑ, domi bɑ koo bɛɛ kɑmiɑ. \v 43 Nɑ bɛɛ ye sɔ̃ɔwɑ ɑdɑmɑ i yinɑ i mɑn swɑɑ dɑki. I ǹ Yinni Gusunɔn ɡere mɛm nɔɔwɛ. Mɑ i ɡɔ̃ru bɔbiɑ i dɑ i tɑbu wɔri ɡuunun berɑ ɡiɑ. \v 44 Sɑɑ yerɑ Amɔre be bɑ wɑ̃ɑ berɑ mi, bɑ yɑrimɑ bɑ bɛɛ kɑmiɑ Seiriɔ, mɑ bɑ bɛɛ nɑɑ swĩi nɡe tĩi sere bɑ kɑ ɡirɑri Horimɑɔ. \v 45 Ye i wurɑmɑ, i Yinni Gusunɔ weeweenu koosi. Adɑmɑ u ǹ bɛɛ swɑɑ dɑki. \v 46 Mɑ i sinɑ n kɑ tɛ Kɑdɛsi Bɑɑnɛɑɔ. \c 2 \p \v 1 Yen biru mɑ sɑ ɡɔsirɑ sɑ dɑ kɑ ɡbɑburun swɑɑ nim wɔ̃ku ɡe bɑ mɔ̀ Nɑɑ yɑrin berɑ ɡiɑ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ. Mɑ sɑ sirenɑ Seirin ɡuunɔ n kɑ tɛ. \s1 Isirelibɑ bɑ Edɔmubɑ \s2 kɑ Mɔɑbubɑ kɑ Amɔnibɑn tem \s2 bukiɑnɑ \p \v 2 Yinni Gusunɔ u mɑn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 3 wee sɑ sirenɑ ɡuunun berɑ mi ɡiɑ n kɑ tɛ. Su mɑɑ doo sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ. \v 4 U nɛɛ, n bɛɛ woodɑ yeni wɛ̃ n nɛɛ, i seewo i Seirin tem bɛwɑ mi bɛɛn mɛro bisibu Esɑun bibun bweseru bɑ wɑ̃ɑ. Bɑ ko n bɛɛn bɛrum mɔ, ɑdɑmɑ i n tii sɛ, \v 5 i ku rɑ bu wɔri. Domi u ǹ bɛɛ ben tem wɛ̃ɛmɔ bɑɑ mɛ̀n nɔɔ i ko i nɑɑsu sɔndi. Esɑun bibun bweserɑ u Seirin ɡuunun berɑn tem mɛ wɛ̃ bɑ n mɔ. \v 6 Dĩɑ ni i ko i di kɑ sere mɑɑ nim mɛ i ko i nɔ, i ko i ye kpuro dwewɑ ben mi. \v 7 Domi Gusunɔ bɛsɛn Yinni u bɛsɛn sɔmɑ kpuro domɑru kuɑ mɑ u sun kɔ̃su sɑnɑm mɛ sɑ ɡbɑbu bɑkɑ te bukiɑnɑmɔ. U wɑ̃ɑ kɑ bɛsɛ sere n kɑ kuɑ ɡisɔ wɔ̃ɔ weeru. Sɑ ǹ ɡɑ̃ɑnu bie. \p \v 8 Mɑ sɑ Seirin tem bɛwɑ mi bɛsɛn mɛro bisibu Esɑun bibun bweserɑ wɑ̃ɑ. Sɑ ǹ mɑɑ tem tɛɛrɑn swɑɑ mwɛ ye yɑ dɔɔ Elɑtiɔ kɑ Ɛsioni Gebɛɛɔ. Mɑ sɑ ɡɔsirɑ sɑ Mɔɑbun ɡbɑburun swɑɑ mwɑ. \v 9 Yinni Gusunɔ u mɑn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, su ku Mɔɑbubɑ nɔɔ kuuri, su ku bu tɑbu wɔri, domi u ǹ sun ɡɑ̃ɑnu nɔmu sɔndiɑmmɛ ben temɔ. Lɔtun bibun bweserɑ u Arin tem mɛ wɛ̃ bɑ n mɔ. \p \v 10 Yellu, Emibɑrɑ bɑ wɑ̃ɑ Arin tem mɛ sɔɔ. Bɑ sɑ̃ɑwɑ bwese te tɑ dɑm mɔ. Bɑ dɑbi bɑ mɑɑ ɡunu nɡe Anɑkin bibun bweseru. \v 11 Gɑbu bɑ tɑmɑɑ bɑ sɑ̃ɑwɑ Refɑbɑ nɡe mɛ Anɑkibɑ bɑ sɑ̃ɑ, ɑdɑmɑ Mɔɑbubɑ bɑ rɑ bu sokuwɑ Emibɑ. \v 12 Nɡe mɛyɑ mɑɑ Horibɑ bɑ rɑɑ wɑ̃ɑ Seirin temɔ yellu. Mɑ Esɑun bibun bweseru bɑ bu kpeerɑsiɑ mɑ bɑ sinɑ mi, nɡe mɛ bɛɛ Isirelibɑ i kuɑ tem mɛ Yinni Gusunɔ u bɛɛ wɛ̃ sɔɔ. \p \v 13 Yen biru, Yinni Gusunɔ u woodɑ wɛ̃ u nɛɛ, su seewo su swɑɑ wɔri kpɑ su Serɛdin dɑɑru tɔburɑ. Mɑ sɑ tu tɔburɑ. \v 14 Sɑɑ mìn di sɑ seewɑ Kɑdɛsi Bɑɑnɛɑn di sere sɑ kɑ Serɛdin dɑɑru tɔburɑ, n kuɑwɑ wɔ̃ɔ tɛnɑ kɑ nɔɔbɑ itɑ. Be bɑ rɑɑ sɑ̃ɑ tɑbu kowobu sɑ kɑ seemɑ bɑ ǹ mɑɑ wɑ̃ɑ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u rɑɑ ɡeruɑ kɑ bɔ̃ri. \v 15 Win tiiwɑ u bu nɔmɑ doke u kpeerɑsiɑ. \p \v 16 Sɑnɑm mɛ tɑbu kowo be kpuro bɑ ɡu bɑ kpɑ, \v 17 sɑnɑm mɛ sɔɔrɑ Yinni Gusunɔ u mɑn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 18 tɛ̃, su Mɔɑbun tem nɔɔ burɑ yeru sɑro kpɑ su Arin tem bukiɑnɑ, \v 19 su nɑ Amɔnibɑn mi. Adɑmɑ su ku bu nɔɔ kuuri, su ku mɑɑ kɑ bu tɑbu ko. Domi u ǹ sun ɡɑ̃ɑnu wɛ̃ɛmɔ ben tem mɛ sɔɔ. Bɑ sɑ̃ɑwɑ Lɔtun bibun bweseru. Berɑ u mɑɑ tem mɛ wɛ̃ bɑ n mɔ. \p \v 20 Tem mɛ, mu rɑɑ sɑ̃ɑwɑ Refɑbɑn tem. Domi yellu Refɑbɑrɑ bɑ rɑɑ wɑ̃ɑ mi, be, be Amɔnibɑ bɑ rɑ soku Sɑnsumibɑ. \v 21 Bwese te, tɑ dɑm mɔ mɑ bɑ dɑbi. Bɑ ɡunuwɑ nɡe Anɑkibɑ. Adɑmɑ Yinni Gusunɔ u bu Amɔnibɑ nɔmɑ bɛriɑ, bɑ bu ɡirɑ mɑ bɑ sinɑ mi. \v 22 Nɡe mɛyɑ Yinni Gusunɔ u Esɑun bibun bweseru kuɑ be bɑ wɑ̃ɑ Seiriɔ. U derɑ bɑ Horibɑ ɡirɑ mɑ bɑ bu kpeerɑsiɑ bɑ sinɑ ben temɔ sere kɑ ɡisɔ. \v 23 Kɑfitoriɡibu bɑ nɑ sɑɑ ben tem di bɑ Afi be bɑ wɑ̃ɑ bɑru kpɑɑnɔ n kɑ ɡirɑri Gɑsɑɔ kpeerɑsiɑ mɑ bɑ sinɑ ben wusɔ. \p \v 24 Yen biru, Yinni Gusunɔ u nɛɛ, su seewo su swɑɑ wɔri kpɑ su Aɑnɔɔn dɑɑru tɔburɑ. Wee u koo sun Sihoni Amɔre, Hɛsibonin sinɑ boko nɔmu bɛriɑ kɑ win tem. U nɛɛ, su doo su nùn wɔri kpɑ su kɑ nùn tɑbu ko. \v 25 Sɑɑ ɡisɔn di u koo de nɑndɑbu bu n wɑ̃ɑ hɑnduniɑn bwesenu kpuro sɔɔ bɛsɛn sɔ̃. Bɑ̀ n bɛsɛn dɑmu nuɑ, kpɑ bu diiri bɛrum sɔ̃. \s1 Bɑ Sihoni, Hɛsibonin \s2 sinɑ bokon tem wɔri \p \v 26 Sɑɑ Kedemɔtin di, nɑ sɔmɔbu ɡɔrɑ Sihoni, sinɑ bokon mi, kpɑ bu nùn bɔri yɛndun ɡɑri sɔ̃ bu nɛɛ, \v 27 u de su win tem bukiɑnɑ. Swɑɑ doowɑ sɑ ko n swĩi, sɑ ǹ ɡɑm ɡɛrɑmɔ. \v 28 Sɑ ko nùn dĩɑ ni sɑ ko di kɑ nim mɛ sɑ ko nɔn ɡobi kɔsiɑ. U ɡesi de su win tem bukiɑnɑ. \v 29 Esɑun bibun bweseru be bɑ wɑ̃ɑ Seiriɔ kɑ Mɔɑbubɑ be bɑ wɑ̃ɑ Arin temɔ bɑ wurɑ sɑ ben tem bukiɑnɑ. U mɑɑ de su win tem bukiɑnɑ su kɑ Yuudɛni tɔburɑ kpɑ su du tem mɛ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u sun wɛ̃ sɔɔ. \v 30 Adɑmɑ Sihoni, Hɛsibonin sinɑ boko u yinɑ su sɑrɑ kɑ win temɔ. Domi Gusunɔ bɛsɛn Yinni u win ɡɔ̃ru bɔbiɑsiɑ u sun nùn nɔmu sɔndiɑ nɡe mɛ i wɑɑmɔ ɡisɔ. \v 31 Mɑ Yinni Gusunɔ u mɑn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n mɛɛrio u sun Sihoni kɑ win tem nɔmu bɛriɑ. Su nùn wɔrio su tem mɛ mwɑ. \v 32 Mɑ Sihoni kɑ win tɑbu kowobu bɑ nɑ bɑ sun tɑbu wɔri Yɑhɑsiɔ. \v 33 Mɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u sun nùn nɔmu bɛriɑ. Mɑ sɑ nùn kɑmiɑ wi kɑ win bibu kɑ win tɑbu kowobu kpuro. \v 34 Sɑ win wusu kpuro mwɛɛrɑ sɑ kɑm koosiɑ mɑm mɑm, mɑ sɑ tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu kɑ bibu kpuro kpeerɑsiɑ, bɑɑ tɔn turo kun tiɑre. \v 35 Mɑ sɑ ben yɑɑ sɑbenu kɑ ben ɑrumɑni ye sɑ ɡurɑ ben wuu si sɔɔ tii koosi. \v 36 Sɑɑ Aroɛɛn di ye yɑ wɑ̃ɑ Aɑnɔɔn dɑɑrun ɡoorɔ kɑ wuu ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ wɔwɑɔ n kɑ dɑ sere Gɑlɑdiɔ, wuu ɡɑɡɑ kun kpĩɑ ɡu sun mɑ. Gusunɔ bɛsɛn Yinni u sun si kpuro nɔmu bɛriɑwɑ. \v 37 Adɑmɑ sɑ ǹ Amɔnibɑn tem bɑbe kɑ tem mɛ mu wɑ̃ɑ Yɑbɔkun dɑɑrun ɡoorɔ kɑ wuu si su wɑ̃ɑ ɡuunɔ kɑ sere mi Gusunɔ bɛsɛn Yinni u sun yinɑri su wɔri. \s1 Bɑ Oɡu, Bɑsɑnin sinɑ bokon \s2 tem mwɑ \c 3 \p \v 1 Yen biru, sɑ tem tureru yɔɔwɑ sɑ dɑ Bɑsɑniɔ. Mɑ Oɡu, Bɑsɑnin sinɑ boko kɑ win tɑbu kowobu bɑ nɑ bɑ sun tɑbu wɔri Edɛɛɔ. \v 2 Mɑ Yinni Gusunɔ u mɑn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, su ku Oɡu win bɛrum ko domi u koo sun nùn nɔmu bɛriɑ, wi kɑ win tɑbu kowobu kɑ win tem kpuro. Sɑ ko nùn kuɑwɑ nɡe mɛ sɑ Sihoni, Amɔrebɑn sinɑ boko kuɑ, wi u wɑ̃ɑ Hɛsiboniɔ. \v 3 Mɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u sun Oɡu, Bɑsɑnin sinɑ boko nɔmu bɛriɑ kɑ win tɑbu kowobu kpuro. Sɑ bu kɑmiɑ sɑ kpeerɑsiɑ, bɑɑ tɔn turo sɑ ǹ deri. \v 4 Sɑ win wusu kpuro mwɛɛrɑ, bɑɑ teu ɡɑ ǹ kpĩɑ ɡu sun mɑ. Siyɑ wusu wɑtɑ ye yɑ wɑ̃ɑ Aɑɡɔbun temɔ Bɑsɑniɔ. Oɡun temɑ sere mi. \v 5 Wuu si kpuro su ɡbɑ̃rɑnu mɔwɑ ni nu ɡunu, mɑ bɑ nu ɡɑmbo sisuɡii kuɑ bɑ rɑ kɑ kɛnɛ. Wusu mɑɑ wɑ̃ɑ su dɑbi mi, si bɑ ǹ ɡbɑ̃rɑnu toosi. \v 6 Sɑ si kpuro mwɛɛrɑ mɑ sɑ tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu kɑ bibu kpuro kpeerɑsiɑ nɡe mɛ sɑ Sihoni, Hɛsibonin sinɑ boko kuɑ. \v 7 Mɑ sɑ wuu sin yɑɑ sɑbenu kɑ sin ɑrumɑni ɡurɑ sɑ tii yiiyɑ. \s1 Bɑ Gɑlɑdin tem bɔnu kuɑ \p \v 8 Nɡe mɛyɑ sɑ kɑ Amɔrebɑn sinɑmbu yiru yen tem mwɑ Yuudɛnin sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ sɑɑ Aɑnɔɔn dɑɑrun di n kɑ dɑ Hɛɛmɔɔn ɡuurɔ. \v 9 Sidoniɡibu bɑ rɑ Hɛɛmɔɔn ɡuu te sokuwɑ Sirioni, kpɑ Amɔrebɑ bu mɑɑ tu soku Seniri. \v 10 Sɑ Bɑsɑnin sinɑ boko Oɡun wusu kpuro tɑbu di. Siyɑ wuu si su wɑ̃ɑ ɡunɡuru wɔllɔ kɑ Gɑlɑdin temɔ kɑ Bɑsɑnin tem mɛ kpuro sɔɔ n kɑ ɡirɑri Sɑlikɑɔ kɑ Edɛɛɔ. \v 11 N deemɑ Refɑbɑn bweseru sɔɔ, Oɡu, Bɑsɑnin sinɑ boko, wi turowɑ u rɑɑ tie. Kpɑkoro sisuɡiru sɔɔrɑ bɑ win ɡoru doke. Kpɑkoro te, tɑ wɑ̃ɑ Amɔnibɑn wuu mɑro Rɑbɑɔ. Ten dɛ̃ɛbu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu nɔɔbɑ nnɛ. Mɑ ten yɑsum sɑ̃ɑ ɡɔm soonu nnɛ. \p \v 12 Sɑɑ ye sɔɔrɑ nɑ Rubɛnin bweseru kɑ Gɑdin bweseru tem mɛ wɛ̃ mɛ mu wɑ̃ɑ Aɑnɔɔn berɑ ɡiɑ Aroɛɛn sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ kɑ wuu si su wɑ̃ɑ Gɑlɑdin ɡuunun bee tiɑ. \v 13 Mɑ nɑ Mɑnɑsen bweserun bɔnu Gɑlɑdin tem sukum mɛ mu tie wɛ̃ kɑ Bɑsɑnin tem mi Oɡu u rɑɑ bɑndu dii. N deemɑ Aɑɡɔbun tem kɑ Bɑsɑnin tem mɛyɑ bɑ rɑ mɑɑ soku Refɑbɑn tem. \v 14 Yɑiri, Mɑnɑsen bii, u Aɑɡɔbun tem kpuro mwɑ n kɑ dɑ Gesuribɑ kɑ Mɑɑkɑtiɡibun tem nɔɔ burɑ yerɔ. Mɑ u wuu si su wɑ̃ɑ tem mɛ sɔɔ sokɑ Yɑirin wusu nɡe mɛ bɑ su sokumɔ sere kɑ ɡisɔn ɡisɔ. \v 15 Mɑ nɑ Mɑkiri Gɑlɑdin tem wɛ̃. \v 16 Mɑ nɑ Rubɛnin bweseru kɑ Gɑdin bweseru Gɑlɑdin tem bee tiɑ wɛ̃ n kɑ dɑ Aɑnɔɔn dɑɑrɔ sere kɑ Yɑbɔkun dɑɑrɔ. Aɑnɔɔn dɑɑrɑ tɑ sɑ̃ɑ tem mɛn nɔɔ burɑ yeru sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ, mɑ Yɑbɔkun dɑɑru tɑ mɑɑ bu burɑnɛ kɑ Amɔnibɑ. \v 17 Ben tem mɛyɑ mu wɑ̃ɑ Yuudɛnin wɔwɑɔ, sɑɑ Genɛsɑrɛtin dɑɑ burerun di n kɑ dɑ nim wɔ̃ku bɔruɡuuɔ. Mɑ mu dɑ sere kɑ Pisiɡɑn ɡuurɔ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ. \p \v 18 Sɑɑ ye sɔɔ, mɑ nɑ bɛɛ woodɑ yeni wɛ̃ nɑ nɛɛ, tɛ̃, wee Gusunɔ bɛsɛn Yinni u bɛɛ tem mɛ wɛ̃ i n mɔ. Tɛ̃, bɛɛ tɑbu kowobu kpuro, i bɛɛn tɑbu yɑ̃nu suo kpɑ i Yuudɛni tɔburɑ kɑ bɛɛɡibu Isirelibɑ sɑnnu. \v 19 Bɛɛn kurɔbu kɑ bɛɛn bibu kɑ bɛɛn yɑɑ sɑbe ni tɔnɑwɑ i ko i deri wuu si nɑ bɛɛ wɛ̃ sɔɔ. \v 20 I bɛɛn mɛro bisibu somiɔ sere Gusunɔ bɛsɛn Yinni u kɑ bu swĩi ben temɔ nɡe mɛ u bɛɛ kuɑ, kpɑ bu sinɑ tem mɛ sɔɔ mɛ u koo bu wɛ̃ Yuudɛnin sɔ̃ɔ kpee yeru ɡiɑ. Sɑɑ ye sɔɔrɑ i ko i wurɑ bɛɛn temɔ mɛ nɑ bɛɛ wɛ̃. \p \v 21 Mɑ nɑ Yosue woodɑ yeni wɛ̃ nɑ nɛɛ, win nɔni yi wɑ ye Gusunɔ bɛsɛn Yinni u sinɑmbu yiru ye kuɑ. Nɡe mɛyɑ u koo mɑɑ sinɑmbu kpuro kuɑ be u koo kɑ tɑbu ko sɑnɑm mɛ i Yuudɛni tɔburɑ. \v 22 I ku bu nɑsiɑ, domi Gusunɔ bɛsɛn Yinni u koo bɛɛ sɑnnɑ. \s1 Mɔwisi u ǹ duɔ \s2 Kɑnɑnin temɔ \p \v 23 Sɑɑ ye sɔɔ, nɑ Yinni Gusunɔ suuru kɑnɑ nɑ nɛɛ, \v 24 Gusunɔ nɛn Yinni, ɑ nɛ wunɛn sɔm kowo wunɛn kpɑ̃ɑru kɑ wunɛn dɑm bɑkɑm kookoo ɡbiikisu sɔ̃ɔsi. Yinni ɡoo sɑri wɔllɔ kɑ temɔ wi u koo kpĩ u ko ye ɑ rɑ ko. \v 25 A de n Yuudɛni tɔburɑ kpɑ n tem burɑm mɛ wɑ ɡuru ɡiɔ mi ɡuu burɑnu wɑ̃ɑ kɑ mɑɑ Libɑni. \p \v 26 Adɑmɑ Yinni Gusunɔ u kɑ mɑn mɔru kuɑ bɛɛn sɔ̃ mɑ u yinɑ u nɛn kɑnɑru nɔ. U nɛɛ, yɑ turɑ mɛ. N ku mɑɑ nùn yen ɡɑri sɔ̃. \v 27 U nɛɛ, n yɔɔwo Pisiɡɑn ɡuurun wii kpiirɔ kpɑ n nɔni seeyɑ n mɛɛri sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ kɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ kɑ sɔ̃ɔ kpee yeru ɡiɑ kɑ sere mɑɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ. Adɑmɑ nɑ ǹ Yuudɛni tɔburɑmɔ. \v 28 U nɛɛ, n Yosue bwisi kɛ̃ɛyɔ kpɑ n nùn dɑm kɛ̃, n de u n wɔruɡɔru mɔ. Domi wiyɑ u koo Yuudɛni tɔburɑ kpɑ u Isirelibɑ kpɑrɑ u kɑ bu tem mɛ wɛ̃ mɛ kon wɑ mi. \p \v 29 Mɑ sɑ sinɑ wɔwɑ mi, Bɛti Peorin deedeeru. \s1 I Yinni Gusunɔn woodɑ \s2 mɛm nɔɔwɔ \c 4 \p \v 1 Tɛ̃, bɛɛ Isirelibɑ, i yiirebu kɑ woodɑbɑ swɑɑ dɑkio be nɑ bɛɛ wɛ̃ɛmɔ. I ye mɛm nɔɔwɔ kpɑ i wɑ i n wɑ̃ɑ, kpɑ i du tem mɛ sɔɔ, mɛ Gusunɔ bɛsɛn bɑɑbɑbɑn Yinni u bɛɛ wɛ̃. \v 2 I ko i win woodɑbɑ mɛm nɔɔwɑwɑ nɡe mɛ nɑ bɛɛ ye wɛ̃. I ku ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu sosi ye sɔɔ, i ku mɑɑ ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu kɑwɑ. \v 3 Bɛɛn nɔni yi wɑ ye Gusunɔ bɛsɛn Yinni u kuɑ Bɑɑli Peoriɡiin sɔ̃. U tɔmbu kpeerɑsiɑ kpuro bɛɛ sɔɔ be bɑ dɑ bɑ nùn sɑ̃wɑ. \v 4 Adɑmɑ bɛɛ be i Gusunɔ bɛsɛn Yinni nɑɑnɛ sɑ̃ɑ, bɛɛyɑ i wɑ̃ɑ wɑ̃ɑru sɔɔ ɡisɔ. \p \v 5 Wee nɑ bɛɛ yiirebu kɑ woodɑbɑ wɛ̃ nɡe mɛ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u mɑn sɔ̃ɔwɑ n ko. I ko i ye mɛm nɔɔwɑwɑ tem mɛ u koo bɛɛ wɛ̃ sɔɔ. \v 6 Ì n ye mɛm nɔɔwɑ mɑ i ye swĩi dee dee, bwese ni nu tie nù n woodɑ ye nuɑ, nu koo bɛɛ ɡɑrisiwɑ yɛ̃robu kɑ bwisiɡibu, kpɑ nu nɛɛ, ɑnnɑ ɑ bwese bɑkɑ ten yɛ̃ru kɑ bwisi wɑ! \v 7 Sɑ̀ n Gusunɔ bɛsɛn Yinni somiru kɑnɑ u rɑ n kɑ sun wɑ̃ɑ sɑɑ kpuro. Bweseru ɡɑrɑ wɑ̃ɑ bɑɑ ni nu kpɑ̃ɑru bo sɔɔ, te tɑ Yinni mɔ nɡe mɛ? \v 8 Bweseru ɡɑrɑ wɑ̃ɑ bɑɑ ni nu kpɑ̃ɑru bo sɔɔ tèn yiirebu kɑ ten woodɑbɑ bɑ sɑ̃ɑ dee dee nɡe woodɑ be nɑ bɛɛ wɛ̃ ɡisɔ? \s1 Isirelibɑ bɑ yɔ̃rɑ \s2 Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ \s2 Horɛbun ɡuurɔ \p \v 9 I n tii sɛ kpɑ i ku duɑri bɛɛn wɑ̃ɑru kpuro sɔɔ ye i wɑ kɑ nɔni. I ku mɑɑ de yu yɑri bɛɛn ɡɔ̃run di. I ye bɛɛn bibu kɑ mɑɑ bɛɛn bibun bibu nɔɔsio. \p \v 10 I tɔ̃ɔ te yɑɑyo tè sɔɔ i dɑ i yɔ̃rɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinnin wuswɑɑɔ Horɛbun ɡuurɔ sɑnɑm mɛ u mɑn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n bɛɛ Isirelibɑ kpuro mɛnnɑmɑ win mi, kpɑ u bɛɛ win woodɑbɑ sɔ̃, kpɑ i ɡiɑ nɡe mɛ i ko i kɑ nùn mɛm nɔɔwɑ bɛɛn wɑ̃ɑrun tɔ̃ru kpuro sɔɔ kpɑ i mɑɑ ye bɛɛn bibu nɔɔsiɑ. \v 11 Mɑ i mɛnnɑmɑ i nɑ i yɔ̃rɑ ɡuu ten nuurɔ tèn min di dɔ̃ɔ buri yi yɑrimɔ yi wɔllu ɡirɑri dɔ̃ɔ wiisu kɑ ɡuru wii wuroru sɔɔ. \v 12 Mɑ Yinni Gusunɔ u kɑ bɛɛ ɡɑri kuɑ dɔ̃ɔ yɑrɑ sɔɔn di. I win nɔɔ nuɑ ɑdɑmɑ i ǹ nùn wɑ. \v 13 U kɑ bɛɛ ɑrukɑwɑni bɔkuɑ u nɛɛ, i win woodɑ wɔkuru mɛm nɔɔwɔ te u yoruɑ kpee bɛsi yiru sɔɔ. \v 14 Sɑɑ ye sɔɔrɑ Yinni Gusunɔ u mɑn yiire n bɛɛ woodɑ wɛ̃ kpɑ i ye mɛm nɔɔwɑ tem mɛ i ko i mwɑ sɔɔ. \s1 Bɑ Isirelibɑ kirɔ mɔ̀ \s2 bũu sɑ̃ɑnun sɔ̃ \p \v 15 Wee, i ǹ Yinni Gusunɔn tii wɑ sɑnɑm mɛ u kɑ bɛɛ ɡɑri kuɑ dɔ̃ɔ yɑrɑ sɔɔn di Horɛbun ɡuurɔ. Yen sɔ̃, i n tii sɛ, \v 16 i ku rɑ kɑ nùn torɑri i bwɑ̃ɑrokunu ko ni nu kɑ tɔn durɔ weenɛ ǹ kun mɛ tɔn kurɔ, \v 17 ǹ kun mɛ yɑɑ ye yɑ sĩimɔ tem sɔɔ, ǹ kun mɛ ɡunɔ, \v 18 ǹ kun mɛ yɑɑ ye yɑ kɑbirimɔ temɔ, ǹ kun mɛ swɑ̃ɑ. \v 19 Ì n nɔni seeyɑ wɔllɔ i kɑ sɔ̃ɔ kɑ suru kɑ kperi mɛɛri kɑ kpuro ye yɑ wɑ̃ɑ mi, i ku de yu bɛɛ ɡɑwɑ i kɑ yiirɑ i ye sɑ̃. Yebɑ kpurowɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u hɑnduniɑn bwesenu kpuro deriɑ nu n mɔ. \v 20 Adɑmɑ bɛɛ, u bɛɛ nɔmɑ nɛnuɑ u yɑrɑ Eɡibitiɡibun nɔni yi bɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔn di kpɑ i n kɑ sɑ̃ɑ win tɔmbu nɡe mɛ i sɑ̃ɑ ɡisɔ. \p \v 21 Mɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u kɑ mɑn mɔru kuɑ bɛɛn sɔ̃. U bɔ̃ruɑ u nɛɛ, nɑ ǹ Yuudɛni tɔburɑmɔ, nɑ ǹ mɑɑ duɔ tem ɡem mɛ sɔɔ, mɛ u koo bɛɛ wɛ̃ i n mɔ. \v 22 Miniwɑ kon kpunɑ n ɡbi. Nɑ ǹ Yuudɛni tɔburɑmɔ. Adɑmɑ bɛɛ, i ko ye tɔburɑ kpɑ i tem ɡem mɛ mwɑ i sinɑ mi. \v 23 I n tii sɛ kpɑ i ku duɑri ɑrukɑwɑni ye Gusunɔ bɛsɛn Yinni u kɑ bɛɛ bɔkuɑ. I ku rɑ tii bwɑ̃ɑrokunu kuɑ ni nu kɑ ɡɑ̃ɑnu weenɛ ni u bɛɛ yinɑri i ko. \v 24 Domi Gusunɔ bɛsɛn Yinni u sɑ̃ɑwɑ nɡe dɔ̃ɔ wi u rɑ kɑm koosie, u mɑɑ sɑ̃ɑ nisinuɡii. \p \v 25 Ì n sinɑ n kɑ tɛ tem mɛ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u bɛɛ nɔɔ mwɛɛru kuɑ sɔɔ, mɑ i bibu kɑ debuminu wɑ, i ku rɑ nùn torɑri i tii bwɑ̃ɑrokunu kuɑ ni nu kɑ ɡɑ̃ɑnu weenɛ, i ku mɑɑ kɔ̃sɑ ɡɑɑ ko ye yɑ koo win mɔru seeyɑ. \v 26 Ì n torɑ ten bweseru kuɑ, nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ nɑ siremɔ ɡisɔ, wɔllu kɑ tem mu sɑ̃ɑ nɛn seedɑ mɑ i ko i ɡbiwɑ tem mɛ i ko i mwɑ mi sɔɔ Yuudɛnin ɡuru ɡiɔ. Bɛɛn wɑ̃ɑru tɑ ǹ dɑkɑɑ dɔɔ. Bɑ koo bɛɛ kpeerɑsiɑwɑ mɑm mɑm. \v 27 Yinni Gusunɔ u koo de i n yɑrinɛwɑ bwese tukunun suunu sɔɔ kpɑ i kun dɑbi yɑ̃ɑtem mi u derɑ i yoru dimɔ. \v 28 Miyɑ i ko i bũnu sɑ̃ ni tɔmbɑ kuɑ kɑ dɑ̃ɑ ǹ kun mɛ kɑ kpenu ni nu ku rɑ yɑm wɑ, nu ku rɑ ɡɑri nɔ, nu ku rɑ mɑɑ nuburu nɔ. \v 29 Miyɑ i ko i Gusunɔ bɛsɛn Yinni kɑsu. Ì n nùn kɑsu kɑ bɛɛn ɡɔ̃ru kpuro, kɑ bɛɛn bwɛ̃rɑ kpuro, i ko i nùn wɑ. \v 30 Ye nɑ bɛɛ sɔ̃ɔwɑ mi kpuro yɑ̀ n koorɑ, mɑ i wɑ̃ɑ nɔni swɑ̃ɑru sɔɔ, i ko i ɡɔsirɑmɑwɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinnin mi kpɑ i wure i nùn mɛm nɔɔwɑ. \v 31 Domi u sɑ̃ɑwɑ wɔnwɔnduɡii wi u kun bɛɛ derimɔ. U ǹ bɛɛ kpeerɑsiɑmɔ. U ǹ mɑɑ duɑrimɔ ɑrukɑwɑni ye u kɑ bɛɛn bɑɑbɑbɑ bɔkuɑ kɑ bɔ̃ri. \s1 Isirelibɑ bɑ kuɑ seedɑ \p \v 32 I bwisikuo ye yɑ koorɑ yellu, ye yɑ koorɑ tɛɛ tɛɛbun di sɑɑ mìn di Gusunɔ u tɔnu tɑkɑ kuɑ hɑnduniɑ sɔɔ. I bwisikuo ye yɑ koorɑ hɑnduniɑn ɡoonu nnɛ kpuro sɔɔ. Gɑ̃ɑ mɑɑmɑɑkiɡinu ɡɑnu nu koore nɡe nini? I nɔɔre bɑ ɡɑ̃ɑnu ɡerure nɡe mɛni? \v 33 Bweseru ɡɑrɑ wɑ̃ɑ te Yinni Gusunɔ u kɑ ɡɑri koore dɔ̃ɔ yɑrɑ sɔɔn di nɡe bɛɛ mɑ tɑ wɑ̃ɑ tɑ wɑsi? \v 34 Yinni ɡoo u win tɔmbu wɔrɑre ben yibɛrɛbɑn nɔmɑn di kɑ win dɑm bɑkɑm, kɑ lɑɑkɑri mɛɛribu, kɑ yĩrenu, kɑ sɔm mɑɑmɑɑkiɡinu, kɑ tɑbu, kɑ win dɑm kɑ ɡɑ̃ɑ nɑnumɡinu nɡe mɛ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u Eɡibitiɡibu kuɑ bɛɛn wuswɑɑɔ? \v 35 Bɛɛyɑ i kuɑ seedɑ kpɑ i kɑ ɡiɑ mɑ Gusunɔ turowɑ u sɑ̃ɑ Yinni. Goo mɑɑ sɑri nɡe wi. \v 36 U derɑ i win nɔɔ nuɑ wɔllun di u kɑ bɛɛ sɔ̃ɔsinu wɛ̃ kpɑ i kɑ nùn mɛm nɔɔwɑ. U mɑɑ derɑ i dɔ̃ɔ wɑ temɔ mɑ u kɑ bɛɛ ɡɑri kuɑ wi sɔɔn di. \v 37 U bɛɛn bɑɑbɑbɑ kĩɑ mɑ u bɛɛ ɡɔsɑ bɛɛ be i sɑ̃ɑ ben bibun bweseru. Yen sɔ̃nɑ u bɛɛ yɑrɑmɑ Eɡibitin di kɑ win dɑm bɑkɑm. \v 38 U bɛɛ bwese tukunu ɡirɑ ni nu bɛɛ dɑbiru kɑ dɑm kere mɑ u bɛɛ kpɑrɑ u kɑ duɑ ben temɔ u bɛɛ mu wɛ̃ nɡe mɛ i wɑɑmɔ ɡisɔ. \v 39 Ǹ n mɛn nɑ, i bwisikuo ɡisɔ kpɑ i n yɛ̃ mɑ Gusunɔ turowɑ u sɑ̃ɑ Yinni wɔllɔ kɑ temɔ. Goo mɑɑ sɑri nɡe wi. \v 40 I win woodɑbɑ kɑ win yiirebu mɛm nɔɔwɔ bi nɑ bɛɛ wɛ̃ɛmɔ ɡisɔ, kpɑ i wɑ i n bɔri yɛndu mɔ bɛɛ kɑ bɛɛn bibun bweseru kpɑ bɛɛn wɑ̃ɑru tu dɑkɑɑ dɑ tem mɛ sɔɔ, mɛ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u bɛɛ wɛ̃ɛmɔ. \s1 Mɔwisi u wusu itɑ ɡɔsɑ \s2 mi bɑ ko n dɑ kpikiru de \p \v 41 Mɔwisi u wusu itɑ ɡɔsɑ Yuudɛnin sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ, \v 42 kpɑ su n sɑ̃ɑ kpiki yenu. Wi u tɔnu ɡo kɑ sɑmbɑ, u ǹ dɑɑ kɑ yɛ̃ro mɔru nɛni, u ko n dɑ kpikiru de mi, u kɑ win wɑ̃ɑru bere. \v 43 Rubɛnin tem sɔɔ, u Beseri ɡɔsɑ ye yɑ wɑ̃ɑ ɡunɡuru wɔllɔ mi ɡɑ̃ɑnu ku rɑ kpi. Gɑdin temɔ, u Rɑmɔti ɡɔsɑ ye yɑ wɑ̃ɑ Gɑlɑdiɔ. Mɑnɑsen tem sɔɔ, u Golɑni ɡɔsɑ ye yɑ wɑ̃ɑ Bɑsɑnin temɔ. \ms1 MƆWISIN SƆ̃ƆSIRU YIRUSE \p \v 44-45 Mɔwisi u Isirelibɑ yiirebu kɑ woodɑbɑ kɑ sɔ̃ɔsinu wɛ̃ sɑnɑm mɛ bɑ yɑrimɑ Eɡibitin di. \v 46 Sɑɑ ye, bɑ wɑ̃ɑ Yuudɛnin sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ wɔwɑɔ, Bɛti Peorin deedeeru, Sihoni, Amɔrebɑn sinɑ bokon temɔ wi u wɑ̃ɑ Hɛsiboniɔ. Wiyɑ Mɔwisi kɑ Isirelibɑ bɑ kɑmiɑ sɑnɑm mɛ bɑ yɑrimɑ Eɡibitin di. \v 47 Mɑ bɑ win tem mwɑ kɑ mɑɑ Oɡu, Bɑsɑnin sinɑ bokon tem. Amɔrebɑn sinɑmbu yiru ye, bɑ rɑɑ wɑ̃ɑwɑ bɑ bɑndu dii Yuudɛnin ɡuru ɡiɔ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ. \v 48 Ben tem mɛn nɔɔ burɑ yerɑ dɑwɑ Aroɛɛɔ, Aɑnɔɔn dɑɑrun ɡoorɔ sere n kɑ ɡirɑri ɡuu te bɑ mɔ̀ Hɛɛmɔɔwɔ te bɑ mɑɑ sokumɔ Siɔni, \v 49 kɑ tem mɛ mu wɑ̃ɑ Yuudɛnin wɔwɑɔ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ n kɑ ɡirɑri nim wɔ̃ku bɔruɡuuɔ sere n kɑ dɑ ɡuu te bɑ mɔ̀ Pisiɡɑn nuurɔ. \s1 Woodɑ wɔkuru \c 5 \p \v 1 Mɔwisi u Isirelibɑ kpuro sokusiɑ bɑ mɛnnɑ mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɛɛ Isirelibɑ i woodɑ kɑ yiirebu swɑɑ dɑkio i nɔ bi nɑ bɛɛ wɛ̃ɛmɔ ɡisɔ. I bu nɛnuɔ kpɑ i bu mɛm nɔɔwɑ mɑm mɑm. \v 2 Gusunɔ bɛsɛn Yinni u kɑ sun ɑrukɑwɑni bɔkuɑ Horɛbun ɡuurɔ. \v 3 N ǹ bɛsɛn bɑɑbɑbɑ tɔnɑ u kɑ ye bɔkuɑ, ɑdɑmɑ kɑ bɛsɛn tiiwɑ bɛsɛ be sɑ wɑ̃ɑ sɑ wɑsi mini ɡisɔ. \v 4 Yinni Gusunɔ u kɑ bɛɛ ɡɑri kuɑ nɔni kɑ nɔni ɡuuru wɔllɔ sɑɑ dɔ̃ɔ yɑrɑ sɔɔn di. \v 5 Sɑɑ ye sɔɔ, mɑ nɑ yɔ̃ bɛɛ kɑ win suunu suunukɑ sɔɔ nɑ kɑ bɛɛ tusiɑmɔ ye u ɡerumɔ, domi i ǹ yɔɔwe ɡuu ten wɔllɔ yèn sɔ̃ i dɔ̃ɔ win bɛrum mɔ. U nɛɛ, \m \v 6 wiyɑ u sɑ̃ɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinni. Wiyɑ u sun yɑrɑmɑ Eɡibitin di mi sɑ rɑɑ wɑ̃ɑ sɑ yoru dimɔ. \m \v 7 U mɑɑ nɛɛ, sɑ ǹ ko n mɑɑ Yinni ɡoo mɔ wi bɑɑsi. \m \v 8 Su ku rɑ tii bwɑ̃ɑroku ɡɑɡu kuɑ ɡɑ n kɑ ɡɑ̃ɑnu weenɛ wɔllɔ, ǹ kun mɛ temɔ, ǹ kun mɛ nim sɔɔ. \v 9 Su ku rɑ yiirɑ su nu sɑ̃. Domi wi, Gusunɔ bɛsɛn Yinni u sɑ̃ɑwɑ nisinuɡii. U rɑ bɑɑbɑbɑn durum mɔɔru mwɛ ben bibun mi, be bɑ nùn tusɑn suunu sɔɔ sere kɑ ben bibun bibɔ. \v 10 Adɑmɑ be bɑ nùn kĩ mɑ bɑ win woodɑbɑ mɛm nɔɔwɑmmɛ u rɑ ben bibun bweserun nɔrɔm nɔrɔm (1.000) wɔnwɔndu kue. \m \v 11 Su ku rɑ wi, Gusunɔ bɛsɛn Yinnin yĩsiru soku kɑm. Domi wi u win yĩsiru sokɑ kɑm, u koo yɛ̃ro sɛɛyɑsiɑ. \m \v 12 Su tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru mɛm nɔɔwɔ su tu bɛɛrɛ wɛ̃ nɡe mɛ wi, Gusunɔ bɛsɛn Yinni u sun yiire. \v 13 Sɔ̃ɔ nɔɔbɑ tiɑ sɔɔrɑ sɑ ko n dɑ bɛsɛn sɔmɑ kpuro ko. \v 14 Adɑmɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruseru tɑ sɑ̃ɑwɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinnin tɔ̃ru tè sɔɔ u wɛ̃rɑ. Yen sɔ̃, su ku rɑ sɔmburu ɡɑru ko bɛsɛ kɑ bɛsɛn bibu kɑ bɛsɛn sɔm kowobu kɑ bɛsɛn kɛtɛbɑ kɑ bɛsɛn kɛtɛkunu, bɛsɛn yɑɑ sɑbenu kpuro ɡesi, kɑ mɑɑ sɔɔ wi u wɑ̃ɑ bɛsɛn yɛnuɔ. Bɛsɛ kpuro sɑ ko wɛ̃rɑwɑ. \v 15 Su yɑɑyo nɡe mɛ sɑ rɑɑ yoru dimɔ Eɡibitiɔ, mɑ wi, Gusunɔ bɛsɛn Yinni u sun yɑrɑmɑ min di kɑ win dɑm bɑkɑm. Yen sɔ̃nɑ u sun yiire su tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡii te mɛm nɔɔwɑ. \m \v 16 Su bɛsɛn tundobu kɑ bɛsɛn mɛrobu bɛɛrɛ wɛ̃ɛyɔ nɡe mɛ wi, Gusunɔ bɛsɛn Yinni u sun yiire kpɑ bɛsɛn wɑ̃ɑru tu dɑkɑɑ dɑ kpɑ sɑ n bɔri yɛndu mɔ tem mɛ u sun wɛ̃ sɔɔ. \m \v 17 Su ku rɑ tɔnu ɡo. \m \v 18 Su ku rɑ sɑkɑrɑru ko. \m \v 19 Su ku rɑ ɡbɛni. \m \v 20 Su ku rɑ ɡoo ɡɑri mɑni. \m \v 21 Su ku rɑ bɛsɛn tɔnusin kurɔ binɛ ko, ǹ kun mɛ win diru, ǹ kun mɛ win ɡberu, ǹ kun mɛ win sɔm kowo tɔn durɔ ǹ kun mɛ tɔn kurɔ, ǹ kun mɛ win kɛtɛ, ǹ kun mɛ win kɛtɛku, win ɡɑ̃ɑnu kpuro ɡesi. \p \v 22 Gɑri yiniwɑ Yinni Gusunɔ u nɔɔ suɑ ɡuuru wɔllɔ u bɛsɛ win tɔmbu kpuro sɔ̃ɔwɑ dɔ̃ɔ yɑrɑ sɔɔn di kɑ ɡuru wii wuroru sɔɔn di kɑ ɡuru wii sinumɡirun di, u ǹ ɡɑ̃ɑnu sosi. Yen biru, u ye yoruɑ kpee bɛsi yiru sɔɔ u mɑn wɛ̃. \s1 Mɔwisi u sɑ̃ɑwɑ Yinni Gusunɔn ɡɔro \p \v 23 Sɑnɑm mɛ i Yinni Gusunɔn nɔɔ ɡe nuɑ ɡuru wii sinumɡiru sɔɔn di, ɡuuru wɔllɔ tèn mi dɔ̃ɔ u wɑ̃ɑ, yerɑ bɛɛn bwese kɛrin wiruɡibu kɑ bɛɛn ɡuro ɡurobu bɑ nɑ nɛ Mɔwisin mi. \v 24 Mɑ bɑ nɛɛ, wee Gusunɔ bɛsɛn Yinni u bu win yiikon ɡirimɑ kɑ win kpɑ̃ɑru sɔ̃ɔsi. Bɑ win nɔɔ nuɑ dɔ̃ɔ yɑrɑ sɔɔn di. Gisɔ, bɑ wɑ mɑ Gusunɔ u kɑ tɔmbu ɡɑri kuɑ mɑ bɑ wɑ̃ɑ bɑ ǹ ɡu. \v 25 Adɑmɑ mbɑn sɔ̃nɑ bɑ koo de dɔ̃ɔ boko wi, u bu di kpɑ bu ɡbi. Domi bɑ̀ n Gusunɔn nɔɔ nɔɔmɔ mɛ, bɑ koo ɡbi. \v 26 Wɑrɑ u Yinni Gusunɔ wi u rɑ n wɑ̃ɑn ɡɑri nɔɔre dɔ̃ɔ yɑrɑ sɔɔn di nɡe be, mɑ yɛ̃ro u wɑ̃ɑ u ǹ ɡu. \v 27 Yen sɔ̃, nɛ Mɔwisi, n susio Gusunɔ bɛsɛn Yinnin bɔkuɔ kpɑ n swɑɑ dɑki ye u ɡeruɑ. Yen biru, kpɑ n bu ye nɔɔsiɑ. Bɑ koo ye nɔ, kpɑ bu kɑ ye sɔmburu ko. \v 28 Mɑ Yinni Gusunɔ u nuɑ ye bɑ mɑn sɔ̃ɔwɑ. Mɑ u nɛɛ, ye bɑ ɡeruɑ mi kpuro ɡɑri burɛyɑ. \v 29 Bɑ̀ n koo rɑɑ kpĩ bu nùn ben ɡɔ̃ru wukiɑ nɡe mɛ, bu kɑ nùn bɛɛrɛ wɛ̃ kpɑ bu win woodɑbɑ mɛm nɔɔwɑ, bɑ ko n dɑɑ bɔri yɛndu mɔ be kɑ ben bibun bweseru sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \v 30 Yen sɔ̃ tɛ̃, u nɛɛ, n doo n bu sɔ̃ bu wuro ben kuu bekuruɡinɔ. \v 31 Adɑmɑ u nɛɛ, nɛ, n sinɔ kɑ wi, kpɑ u mɑn woodɑbɑ kɑ sɔ̃ɔsinu kɑ yiirebu sɔ̃ ye kon bu wɛ̃ bu mɛm nɔɔwɑ tem mɛ u bu wɛ̃ɛmɔ sɔɔ. \p \v 32 Mɑ Mɔwisi u mɑɑ bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i woodɑ be kpuro mɛm nɔɔwɔ mɑm mɑm be Gusunɔ bɛsɛn Yinni u bɛɛ wɛ̃. I ku rɑ ɡɑm ɡɛrɑ be sɔɔn di. \v 33 I swɑɑ ye swĩiyɔ mɑm mɑm kpɑ bɛɛn wɑ̃ɑru tu dɑkɑɑ dɑ kpɑ i n bɔri yɛndu mɔ tem mɛ wi, Gusunɔ bɛsɛn Yinni u koo bɛɛ wɛ̃ sɔɔ. \s1 I Gusunɔ bɛɛn Yinni kĩɔ \c 6 \p \v 1 Mɔwisi u mɑɑ nɛɛ, wee woodɑ kɑ sɔ̃ɔsi ni Gusunɔ bɛsɛn Yinni u mɑn yiire n bɛɛ wɛ̃ i mɛm nɔɔwɑ tem mɛ i ko i mwɑ sɔɔ. \v 2 Nɡe mɛyɑ i ko i kɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinni bɛɛrɛ wɛ̃ bɛɛn wɑ̃ɑrun tɔ̃ru kpuro sɔɔ kpɑ i win woodɑbɑ kɑ win yiirebu mɛm nɔɔwɑ be nɑ bɛɛ wɛ̃ɛmɔ bɛɛ kɑ bɛɛn bibu kɑ bɛɛn debuminu kpɑ bɛɛn wɑ̃ɑru tu wɑ tu dɑkɑɑ dɑ. \v 3 Bɛɛ Isirelibɑ, i ko i ye swɑɑ dɑkiwɑ kpɑ i ye mɛm nɔɔwɑ kpɑ i wɑ i n bɔri yɛndu mɔ kpɑ i mɑrurɑ i dɑbiɑ nɡe mɛ Gusunɔ bɛsɛn bɑɑbɑbɑn Yinni u sun sɔ̃ɔwɑ sɑnɑm mɛ u sun tem nɔɔ mwɛɛru kuɑ mi tim kɑ bom mu kokumɔ. \p \v 4 Bɛɛ Isirelibɑ, i swɑɑ dɑkio i nɔ. Gusunɔ bɛsɛn Yinni turowɑ u sɑ̃ɑ kpuron Yinni. \v 5 I nùn kĩɔ kɑ bɛɛn ɡɔ̃ru kpuro kɑ bɛɛn bwɛ̃rɑ kpuro kɑ bɛɛn dɑm kpuro. \v 6 Woodɑ be nɑ bɛɛ wɛ̃ɛmɔ ɡisɔ, i de bɑ n wɑ̃ɑ bɛɛn ɡɔ̃ruɔ. \v 7 I bɛɛn bibu yen keu kuo kpɑ i n dɑ kɑ bu yen ɡɑri ko yɛnuɔ kɑ swɑɑɔ ì n wuu dɔɔ kɑ sɑɑ ye i ko i kpunɑ kɑ sɑɑ ye i seewɑ. \v 8 I de yɑ n ɡbinisi bɛɛn nɔmɑɔ kɑ bɛɛn sirinɔ kpɑ i ku rɑ kɑ ye duɑri. \v 9 I ye yoruo bɛɛn diɑn ɡɑmbon kɑdiribɑ sɔɔ kɑ wuun duu yerun kɔnnɔsɔ. \s1 Isirelibɑ, i ku Gusunɔ \s2 bɛsɛn Yinni duɑri \p \v 10 Sɑnɑm mɛ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u koo bɛɛ kpɑrɑ u kɑ dɑ tem mɛ u koo bɛɛ wɛ̃ sɔɔ, nɡe mɛ u bɛsɛn bɑɑbɑbɑ, Aburɑhɑmu kɑ Isɑki kɑ Yɑkɔbu nɔɔ mwɛɛru kuɑ, i ko i wuu bɑkɑsu kɑ wuu burɔsu wɑ si i ǹ bɑnɛ, \v 11 kɑ yɛnu si su ɑrumɑni bwese bwesekɑ yibɑ ye i ǹ kɑsu kɑ dɔkɔbɑ be i ǹ ɡbɑ kɑ resɛmbɑ kɑ olifibɑ be i ǹ duure. \v 12 I ko i dĩɑnu wɑ siki siki i n dimɔ. Adɑmɑ i n tii sɛ kpɑ i ku rɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinni duɑri wi u sun yɑrɑ Eɡibitin di mi sɑ yoru di. \v 13 I ko i nùn nɑsiɑwɑ kpɑ i n wi turon wɑ̃ɑru wɑ̃ɑ. Win yĩsirɑ i ko i n dɑ kɑ bɔ̃re. \v 14 I ku rɑ dɑ i bwese tuku ni nu kɑ bɛɛ sikerenɛn bũnu sɑ̃. \v 15 Domi Gusunɔ bɛsɛn Yinni u wɑ̃ɑ bɛsɛn suunu sɔɔ. U sɑ̃ɑwɑ nisinuɡii. Ǹ n mɛn nɑ, i n tii sɛ. I ku rɑ win mɔru seeyɑ kpɑ u bɛɛ kpeerɑsiɑ hɑnduniɑ sɔɔ. \v 16 I ku rɑ win dɑm mɛɛri i kɑ wɑ mɛ mu nɛ nɡe mɛ i kuɑ sɑnɑm mɛ i wɑ̃ɑ Mɑsɑɔ. \v 17 Adɑmɑ i win woodɑbɑ kɑ win sɔ̃ɔsinu kɑ win yiire bi u bɛɛ wɛ̃ mɛm nɔɔwɔ dee dee. \v 18-19 Ì n mɔ̀ ye yɑ wɑ̃ Yinni Gusunɔn nɔni sɔɔ, i ko i bɔri yɛndu wɑ kpɑ i tem ɡem mɛ mwɑ sɑnɑm mɛ u bɛɛn yibɛrɛbɑ ɡirɑ u kpɑ. Domi u bɛsɛn bɑɑbɑbɑ nɔɔ mwɛɛru kuɑ kɑ bɔ̃ri u nɛɛ, u koo bu mu wɛ̃. \p \v 20 Sɔ̃ɔ teeru bɛɛn bibu bɑ̀ n bɛɛ bikiɑ bɑ nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u bɛɛ woodɑ beni kɑ sɔ̃ɔsi nini kɑ yiire bini wɛ̃, \v 21 kpɑ i bu wisi i nɛɛ, sɑ rɑɑ sɑ̃ɑwɑ Eɡibiti sunɔn yobu Eɡibiti mi, mɑ Yinni Gusunɔ u sun yɑrɑmɑ min di kɑ win dɑm bɑkɑm. \v 22 U sɔm mɑɑmɑɑkiɡinu kuɑ nu kpɑ̃ bɛsɛn nɔni biru. Niyɑ u kɑ Eɡibitiɡii be, kɑ ben sinɑ boko kɑ win yɛnuɡibu nɔni swɑ̃ɑru kpɛ̃ɛ. \v 23 Mɑ u sun yɑrɑmɑ min di u kɑ sun dɑ tem mɛ sɔɔ, mɛ u bɛsɛn bɑɑbɑbɑ nɔɔ mwɛɛru kuɑ kɑ bɔ̃ri u nɛɛ, u koo bu wɛ̃. \v 24 Gusunɔ bɛsɛn Yinni u sun yiire u nɛɛ, su woodɑ be kpuro mɛm nɔɔwɔ, kpɑ su nùn bɛɛrɛ wɛ̃. Sɑɑ yerɑ bɔri yɛndɑ ko n sun wɑ̃ɑsi bɑɑdommɑ kpɑ u n sun kɔ̃su nɡe mɛ u mɔ̀ ɡisɔ. \v 25 Sɑ̀ n woodɑ be kpuro mɛm nɔɔwɑ dee dee nɡe mɛ u sun yiire, sɑɑ yerɑ sɑ ko n sɑ̃ɑ ɡemɡibu win wuswɑɑɔ. \s1 Isirelibɑ bɑ sɑ̃ɑwɑ \s2 Yinni Gusunɔn tɔmbu \c 7 \p \v 1 Gusunɔ bɛsɛn Yinni u koo de i du tem mɛ i ko i mwɑ sɔɔ kpɑ u bwese dɑbi nini ɡirɑ bɛɛn wuswɑɑn di. Niyɑ, Hɛtibɑ kɑ Giriɡɑsibɑ kɑ Amɔrebɑ kɑ Kɑnɑnibɑ kɑ Feresibɑ kɑ Hefibɑ kɑ Yebusibɑ. Nu sɑ̃ɑwɑ mi bwesenu nɔɔbɑ yiru ni nu bɛɛ dɑbiru kere mɑ nu bɛɛ dɑm kere. \v 2 U koo bɛɛ bu nɔmu bɛriɑ kpɑ i bu kɑmiɑ i kpeerɑsiɑ. I ku rɑ kɑ bu ɑrukɑwɑni bɔke, i ku rɑ mɑɑ ben wɔnwɔndu ko. \v 3 I ku rɑ kɑ bu nɔɔ tiɑ ko i suɑnɑ bɛɛ kɑ be. I ku rɑ bɛɛn bii wɔndiɑbɑ ben bii ɑluwɑɑsibɑ kɛ̃ bu suɑ kurɔbu. I ku rɑ mɑɑ ben bii wɔndiɑbɑ kɑsu bɛɛn bii ɑluwɑɑsibɑ bu suɑ kurɔbu. \v 4 Domi bɑ koo de bɛɛn bibu bu ɡɛrɑ Yinni Gusunɔn swɑɑn di bu ben bũnu sɑ̃, kpɑ Yinni Gusunɔ u kɑ bɛɛ mɔru ko u bɛɛ kpeerɑsiɑ mii mii. \v 5 Wee nɡe mɛ i ko i bu kuɑ. I ko i ben bũu turɑnu suririwɑ, kpɑ i ben bwɑ̃ɑrokunu kɔsuku i dɔ̃ɔ mɛni. \v 6 Domi i sɑ̃ɑwɑ bwese te Gusunɔ bɛsɛn Yinni u wunɑ nɛnɛm hɑnduniɑn bwese ni nu tie sɔɔn di, kpɑ i n kɑ sɑ̃ɑ win tɔmbu. \s1 Yinni Gusunɔ u sɑ̃ɑwɑ \s2 nɑɑnɛɡii \p \v 7 N ǹ mɔ yèn sɔ̃ i bwesenu kpuro dɑbiru kere Yinni Gusunɔ u kɑ bɛɛ ɑrukɑwɑni bɔkuɑ. Bɛɛyɑ i mɑm piiburu bo bwesenu kpuro sɔɔ. \v 8 Adɑmɑ Yinni Gusunɔ u bɛɛ kĩwɑ mɑ u kĩ u win nɔɔ mwɛɛru yibiɑ te u bɛɛn bɑɑbɑbɑ kuɑ. Yen sɔ̃nɑ u bɛɛ yɑrɑmɑ kɑ win dɑm bɑkɑm Eɡibiti sunɔn yorun di. \p \v 9 Yen sɔ̃, i de i n yɛ̃ mɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinniwɑ u sɑ̃ɑ Gusunɔ. U rɑ win ɑrukɑwɑni nɛnɛ kɑ be bɑ win woodɑbɑ mɛm nɔɔwɑmmɛ sere kɑ ben bibun bweserun nɔrɔm nɔrɔmwɔ (1.000). Be bɑ nùn kĩ, u ku rɑ bu tɔnu kɑndu kue. \v 10 Adɑmɑ u rɑ be bɑ nùn tusɑ ben kɔ̃sɑ kɔsiewɑ u bu kpeerɑsiɑ yɑnde. \v 11 Yen sɔ̃, i win woodɑbɑ kɑ win yiirebu kɑ win sɔ̃ɔsinu mɛm nɔɔwɔ ni nɑ bɛɛ wɛ̃ɛmɔ ɡisɔ, kpɑ i kɑ ye sɔmburu ko. \p \v 12 Ì n woodɑ be swɑɑ dɑki, mɑ i bu mɛm nɔɔwɑ, u ko n ɑrukɑwɑni ye nɛniwɑ mɑm mɑm ye u kɑ bɛsɛn bɑɑbɑbɑ bɔkuɑ kɑ bɔ̃ri. \v 13 U koo bɛɛ kĩɑ kpɑ u bɛɛ domɑru kuɑ u de i dɑbiɑ. U koo bɛɛn bibu domɑru kuɑ kɑ dĩɑ ni i duurɑ kɑ dĩɑ binnu kɑ dɑ̃ɑ bii ni bɑ rɑ kɑ tɑm ko kɑ ni bɑ rɑ kɑ ɡum ko. U koo de bɛɛn nɑɑ ɡɔ̃su kɑ bɛɛn yɑ̃ɑ ɡɔ̃su kɑ bɛɛn boo ɡɔ̃su su kuurɑ tem mɛ sɔɔ, mɛ u nɔɔ mwɛɛru kuɑ kɑ bɔ̃ri u nɛɛ, u koo bɛɛn bɑɑbɑbɑ wɛ̃. \v 14 U koo bɛɛ domɑru kuɑ n bwesenu kpuro kere. Bɛɛ sɔɔ, tɔn durɔ ɡoo, ǹ kun mɛ tɔn kurɔ ɡoo kun mɔ̀ wĩro. Mɛyɑ bɛɛn yɑɑ sɑberu ɡɑrɑ kun mɑɑ ɡimɑre mɔ̀. \v 15 Yinni Gusunɔ u koo de bɑrɑnu nu kɑ bɛɛ tondɑ. I yɛ̃ bɑrɑ kɔ̃su ni u rɑɑ Eɡibitiɡibu sure. U ǹ derimɔ ten ɡɑru tu bɛɛ deemɑ. Adɑmɑ be bɑ bɛɛ tusɑ, berɑ u koo nu sure. \p \v 16 I ko i bwesenu kpuro kpeerɑsiɑwɑ mɑm mɑm ni Yinni Gusunɔ u bɛɛ nɔmu bɛriɑ. I ku rɑ nin wɔnwɔndu ko, i ku rɑ mɑɑ nin bũnu sɑ̃. Domi bũu ni, nu ko n sɑ̃ɑwɑ yinɑ bɛɛn sɔ̃. \s1 Yinni Gusunɔwɑ \s2 u win tɔmbu kɔ̃su \p \v 17 Sɔrɔkudo i ko i ɡere bɛɛn ɡɔ̃ruɔ i nɛɛ, bwese ni, nu bɛɛ dɑm kere. Amɔnɑ i ko i ko i kɑ nu ɡirɑ. \v 18 I ku nin bɛrum ko. I yɑɑyo ye Gusunɔ bɛsɛn Yinni u Eɡibitiɡibu kpuro kɑ ben sunɔ kuɑ. \v 19 Bɛɛn nɔni yi wɑ nɔni swɑ̃ɑ bɑkɑ te u bu kpɛ̃ɛ kɑ sɔm mɑɑmɑɑkiɡii ni u kuɑ kɑ win dɑm bɑkɑm mɛ u sɔ̃ɔsi sɑnɑm mɛ u bɛɛ yɑrɑmɑ tem mɛn di. Nɡe mɛyɑ u koo mɑɑ bwese ni kpuro kuɑ nìn bɛrum i mɔ mi. \v 20 U koo nu susu bɑkɑnu sure sere be bɑ kisirɑ bɑ kuku yenu kɑsu bu kɑ kpeerɑ mɑm mɑm. \v 21 I ku diiri bwese nin sɔ̃. Domi Gusunɔ bɛsɛn Yinni u kɑ bɛɛ wɑ̃ɑ wi, wi u kpɑ̃ mɑ u nɑnum mɔ. \v 22 U koo bɛɛ bwese ni kpuro ɡirɑ kpurɛ kpurɛ. I ǹ kpɛ̃ i nu kpeerɑsiɑ mii mii ɡbeeku yɛɛ yi ku kɑ bɛɛ yibusin sɔ̃. \v 23 Gusunɔ bɛsɛn Yinni wi, u koo bɛɛ bu nɔmu bɛriɑ. U koo de bu duki su bɛɛn wuswɑɑn di sere bu kɑ kpeerɑ mɑm mɑm. \v 24 U koo bɛɛ ben sinɑmbu nɔmu bɛriɑ kpɑ i de ben yĩsiru tu ɡbi hɑnduniɑ sɔɔ. Ben ɡoo kun yɔ̃rɑmɔ bɛɛn wuswɑɑɔ. I ko i bu kpeerɑsiɑwɑ kpuro. \v 25 I ko i ben bwɑ̃ɑrokunu dɔ̃ɔ mɛniwɑ. I ku nin sii ɡeesu kɑ nin wurɑ ye bɑ nu sebusie binɛ ko i suɑ kpɑ yu ku rɑɑ ko bɛɛn yinɑ. Domi yɑ sɑ̃ɑwɑ disi wi, Gusunɔ bɛsɛn Yinnin mi. \v 26 I ku rɑ bwɑ̃ɑroku nin bweseru duusiɑ bɛɛn diɑɔ. Ì n kuɑ mɛ, i ko kɑm kowɑ kɑ ni sɑnnu. I ko i nu bwɛ̃rɑ yɑriwɑ, i nu ɡɑrisi disiɡinu. Domi nu koo kɑm kowɑ. \s1 Yinni Gusunɔ u Isirelibɑ \s2 sɛɛyɑsiɑ ɡbɑburɔ \c 8 \p \v 1 I woodɑ be mɛm nɔɔwɔ be nɑ bɛɛ wɛ̃ɛmɔ ɡisɔ kpɑ bɛɛn hunde yu dɑkɑɑ dɑ, kpɑ i mɑrurɑ i dɑbiɑ, kpɑ i du tem mɛ sɔɔ, mɛ Yinni Gusunɔ u nɔɔ mwɛɛru kuɑ kɑ bɔ̃ri u nɛɛ, u koo bɛɛn bɑɑbɑbɑ wɛ̃. \v 2 I yɑɑyo sɑnum bɑkɑm mɛ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u derɑ sɑ sĩɑ ɡbɑburɔ sere wɔ̃ɔ weeru. Mɑ u bɛsɛn lɑɑkɑri mɛɛrɑ, u derɑ sɑ nɔni sɔ̃ɔrɑ su kɑ tii kɑwɑ kpɑ u kɑ bɛsɛn ɡɔ̃run bwisikunu ɡiɑ, kpɑ u wɑ sɑ̀ n ko win woodɑ mɛm nɔɔwɑn nɑ, ǹ kun mɛ su ye yinɑ. \v 3 U derɑ sɑ nɔni sɔ̃ɔrɑ sɑ wɑhɑlɑ kuɑ ɡɔ̃ɔrun sɔ̃, su kɑ tii kɑwɑ mɑ u sun mɑnnɑ wɛ̃, dĩɑ ni bɛsɛ kɑ bɛsɛn bɑɑbɑbɑ sɑ ǹ dɑɑ yɛ̃. Nɡe mɛyɑ u kɑ sun sɔ̃ɔsi mɑ tɔnu kun ko n wɑ̃ɑ dĩɑnu tɔnɑn sɔ̃ mɑ n kun mɔ wi, Gusunɔn ɡere kpuron sɔ̃. \v 4 Wɔ̃ɔ weeru ye sɔɔ, bɛsɛn yɑ̃nu kun kpeere, bɛsɛn nɑɑsu kun mɑɑ mɔsire. \v 5 I n yɛ̃ mɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u sun nɔni dokewɑ nɡe mɛ tɔnu u rɑ win bii nɔni doke. \v 6 I Gusunɔ bɛsɛn Yinnin woodɑbɑ mɛm nɔɔwɔ i sĩ win swɛɛ sɔɔ, kpɑ i nùn nɑsiɑ. \s1 Kirɔ kɔkiribun sɔ̃ \p \v 7 Gusunɔ bɛsɛn Yinni u koo bɛɛ duusiɑ tem ɡem sɔɔ, mi nim tori kɑ yɛrusu kɑ bwii dɑbirɑ wɑ̃ɑ wɔwi sɔɔ kɑ ɡuunɔ. \v 8 Alikɑmɑ kɑ dobi kɑ dɑ̃ɑ bii ni bɑ mɔ̀ resɛm kɑ fiɡi kɑ ɡerenɑdi yɑ kpiɑ tem mɛ sɔɔ mɑ mu olifin ɡum kɑ tim yibɑ. \v 9 Tem mɛ sɔɔ, i ko i dĩɑnu wɑ nu n kpɑ̃ i di, i ǹ mɑɑ ɡɑ̃ɑnu ɡɑnun yɑ̃ɑru mɔ̀. Mɛn kpenu nu ko n sii wɔ̃kusu mɔ, kpɑ mɛn ɡuunun sɔɔwɔ sii ɡɑndɑ n wɑ̃ɑ. \v 10 Sɑnɑm mɛ i dĩɑnu wɑ i di i debɑ, i Gusunɔ bɛsɛn Yinni siɑro tem ɡem mɛ u bɛɛ wɛ̃n sɔ̃. \p \v 11 I n tii sɛ kpɑ i ku rɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinni duɑri. I ku rɑ win woodɑbɑ kɑ win sɔ̃ɔsinu kɑ win yiirebu mɛm nɔɔbu yinɑ be nɑ bɛɛ wɛ̃ɛmɔ ɡisɔ. \v 12 I ko i dĩɑnu wɑ i di i debu kpɑ i dii ɡeenu bɑni i n wɑ̃ɑ ni sɔɔ. \v 13 Bɛɛn kɛtɛbɑ kɑ bɛɛn yɑ̃ɑnu kɑ bɛɛn bonu nu koo mɑrurɑ nu dɑbiɑ kpɑ bɛɛn sii ɡeesu kɑ bɛɛn wurɑ kɑ bɛɛn ɑrumɑni bwese bwesekɑ ye i mɔ yu kuurɑ. \v 14 Sɑɑ ye sɔɔ, i n tii sɛ kpɑ i ku rɑ tii suɑ i Gusunɔ bɛsɛn Yinni duɑri wi, wi u sun yɑrɑmɑ Eɡibitin di, mi sɑ rɑɑ yoru dimɔ. \v 15 U derɑ sɑ sĩɑ ɡbɑbu bɑkɑ nɑnumɡiru sɔɔ mi wɛɛ dɛ̃ɛɡii kɑ nii yi wɑ̃ɑ, mi tem mu ɡbere, nim sɑri, mɑ u derɑ nim mu kokumɑ kperun di bɛsɛn sɔ̃. \v 16 U sun mɑnnɑ wɛ̃ ɡbɑburu mi, sɑ di ye bɛsɛn bɑɑbɑbɑ bɑ ǹ dɑɑ yɛ̃. Mɑ u derɑ sɑ nɔni sɔ̃ɔrɑ su kɑ tii kɑwɑ kpɑ u kɑ bɛsɛn lɑɑkɑri mɛɛri u sere sun ɡeɑ kuɑ. \v 17 I n tii sɛ kpɑ i ku rɑ ɡere i nɛɛ, bɛɛn hɑniɑ kɑ bɛɛn tiin dɑmɑ i kɑ ɑrumɑni ye wɑ. \v 18 I yɑɑyo mɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinniwɑ u bɛɛ dɑm wɛ̃ i kɑ ɑrumɑni ye wɑ. Mɑ u ɑrukɑwɑni ye sire ye u kɑ bɛsɛn bɑɑbɑbɑ bɔkuɑ kɑ bɔ̃ri nɡe mɛ i wɑɑmɔ ɡisɔ. \p \v 19-20 Ì kun Gusunɔ bɛsɛn Yinni mɛm nɔɔwɛ, mɑ i nùn duɑri, i dɑ i bũnu yiirɑmmɛ i sɑ̃ɑmɔ, nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ nɑ siremɔ ɡisɔ, i ko i kpeerɑwɑ nɡe mɛ u bwese ni kpeerɑsiɑ bɛsɛn wuswɑɑɔ. \s1 Yinni Gusunɔ u Isirelibɑ \s2 durom kuɑ \c 9 \p \v 1 Bɛɛ Isirelibɑ, i swɑɑ dɑkio i nɔ. Wee ɡisɔ, i ko i Yuudɛni tɔburɑ kpɑ i bwese bɑkɑnu ɡirɑ ni nu bɛɛ dɑm kere, kpɑ i ben wuu bɑkɑsu mwɑ si bɑ ɡbɑ̃rɑnu toosi nu ɡunu too. \v 2 I Anɑkibɑ yɛ̃. Bɑ dɑm mɔ, mɑ bɑ ɡunu. I mɑɑ nɔɔre bɑ ben ɡɑri ɡerumɔ bɑ mɔ̀, wɑrɑ u koo kpĩ u yɔ̃rɑ ben bweserun wuswɑɑɔ. \v 3 Wee i ko bu ɡirɑ. Gisɔ i ko i ɡiɑ mɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinnin tiiwɑ u ko n bɛɛ ɡbiiye nɡe dɔ̃ɔ wi u rɑ kpuro kɑm koosie. U koo de bu yɑrinɑ bɛɛn wuswɑɑn di u bu kpeerɑsiɑ. I ko i bu ɡirɑ kpɑ i bu kɑm koosiɑ fuuku nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u bɛɛ sɔ̃ɔwɑ. \p \v 4 Sɑnɑm mɛ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u koo bɛɛ bu ɡirɑ bɛɛn wuswɑɑn di, i ku rɑ tii suɑ i nɛɛ, bɛɛn ɡeɑn kobun sɔ̃nɑ Yinni Gusunɔ u bɛɛ duusiɑ tem mɛ sɔɔ. Domi bwese nin kɔ̃sɑn kobun sɔ̃nɑ u koo nu ɡirɑ bɛɛn wuswɑɑn di. \v 5 N ǹ mɔ ɡeɑ ye i mɔ̀n sɔ̃nɑ i ko i ben tem mɛ mwɑ. Ben kɔ̃sɑn kobun sɔ̃nɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u koo bu ɡirɑ bɛɛn wuswɑɑn di, kpɑ win nɔɔ mwɛɛru tu kɑ sirerɑ te u bɛsɛn bɑɑbɑbɑ, Aburɑhɑmu kɑ Isɑki kɑ Yɑkɔbu kuɑ kɑ bɔ̃ri. \v 6 I n yɛ̃ mɑ n ǹ mɔ bɛɛn ɡeɑn kobun sɔ̃nɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u bɛɛ tem ɡem mɛ wɛ̃ɛmɔ i n mɔ. Domi i sɑ̃ɑwɑ bwese te tɑ ku rɑ mɛm nɔ. \s1 Isirelibɑ bɑ torɑ \p \v 7 I yɑɑyo nɡe mɛ i Gusunɔ bɛsɛn Yinnin mɔru seeyɑ ɡbɑburɔ. Sɑɑ dɔmɑ tèn di i yɑrimɑ Eɡibitin di sere i kɑ tunumɑ mini, i rɑ n nùn seesimɔwɑ. \p \v 8 I win mɔru seeyɑ ɡuu te bɑ mɔ̀ Horɛbuɔ, mɑ u kɑ bɛɛ mɔru kuɑ u ɡɔ̃ru doke u bɛɛ kpeerɑsiɑ. \v 9 Sɑnɑm mɛyɑ nɑ yɔɔwɑ ɡuuru wɔllɔ n kɑ woodɑn kpee bɛsi mwɑ yì sɔɔ ɑrukɑwɑni ye Yinni Gusunɔ u kɑ bɛɛ bɔkuɑ yɑ yoruɑ. Nɑ sinɑwɑ miɡum sɔ̃ɔ sɔɔ weeru kɑ wɔ̃kuru weeru, nɑ ǹ di, nɑ ǹ mɑɑ nɔrɑ. \p \v 10-11 Sɔ̃ɔ sɔɔ weeru kɑ wɔ̃kuru wee ten biru, yerɑ Yinni Gusunɔ u mɑn kpee bɛsi yiru ye wɛ̃, yì sɔɔ win tii u woodɑbɑ kpuro yoruɑ, be u bɛɛ sɔ̃ɔwɑ dɔ̃ɔ yɑrɑ sɔɔn di sɑnɑm mɛ i mɛnnɛ ɡuurun nuurɔ. Kpee bɛsi yiyɑ yì sɔɔ bɑ ɑrukɑwɑni yen woodɑ yoruɑ. \v 12 Mɑ u mɑn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n seewo kpɑ n sɑrɑ fuuku fuuku. Domi bɛɛ nɛn tɔn be nɑ yɑrɑmɑ Eɡibitin di, i kɔ̃sɑ kuɑ. I ɡɛrɑ fuuku win swɑɑn di ye u bɛɛ sɔ̃ɔsi. I sisu yɑniɑ i kɑ tii bwɑ̃ɑroku kuɑ. \v 13 Mɑ u mɑɑ nɛɛ, u wɑ mɑ i sɑ̃ɑwɑ bwese te tɑ deɡɑnɡɑm mɔ. \v 14 N be de u bɛɛ kpeerɑsiɑ, kpɑ u bɛɛn yĩsiru ɡo hɑnduniɑ sɔɔ, kpɑ u mɑn ko bwese dɑmɡiru te tɑ koo bɛɛ dɑbiru kerɑ. \v 15 Mɑ nɑ ɡɔsirɑmɑ nɑ sɑrɑmɑ ɡuu ten min di, tèn wɔllɔ dɔ̃ɔ u wɑ̃ɑ. Nɑ kpee bɛsi yiru ye nɛni yì sɔɔ ɑrukɑwɑnin woodɑ yɑ yoruɑ. \v 16 Mɑ nɑ mɛɛrɑ nɑ deemɑ wee, i Gusunɔ bɛsɛn Yinni torɑriwɑ kɑ ɡem. I sisu yɑniɑ i kɑ tii bwɑ̃ɑroku kuɑ ɡɑ kɑ nɑɑ buu weenɛ. Geemɑ, i ɡɛrɑwɑ fuuku fuuku win swɑɑn di ye u bɛɛ sɔ̃ɔsi. \v 17 Mɑ nɑ kpee bɛsi yiru ye nɑ nɛni mi mɛnnɑ nɑ surɑ nɑ kɔsukɑ bɛɛn wuswɑɑɔ. \s1 Mɔwisi u Yinni Gusunɔ \s2 somiru kɑnɑ Isirelibɑn sɔ̃ \p \v 18 Yen biru, nɑ kpunɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ sɔ̃ɔ sɔɔ weeru kɑ wɔ̃kuru weeru nɡe yellu, nɑ ǹ di, nɑ ǹ mɑɑ nɔrɑ bɛɛn torɑrun sɔ̃ te i kuɑ Yinni Gusunɔn nɔni sɔɔ mɑ tɑ win mɔru seeyɑ. \v 19 Mɑ bɛrum mɑn mwɑ win mɔru yen kpɑ̃ɑrun sɔ̃ ye yɑ derɑ u kĩ u bɛɛ kpeerɑsiɑ. Adɑmɑ dɔmɑ te, u kpɑm nɛn kɑnɑru mwɑ. \v 20 Yinni Gusunɔ u mɑɑ kɑ Aroni mɔru kuɑ too, mɑ u kĩ u nùn ɡo. Adɑmɑ nɑ mɑɑ kɑnɑru kuɑ win sɔ̃ tɔ̃ɔ te sɔɔ. \v 21 Mɑ nɑ bwɑ̃ɑroku ɡe suɑ ɡe i kuɑ ɡɑ kɑ nɑɑ buu weenɛ mi, ɡèn sɔ̃ i torɑ, mɑ nɑ ɡu kpɛ̃ɛ dɔ̃ɔ sɔɔ. Nɑ ɡu muniɑ ɡɑ buuru kuɑ nɡe tuɑ mɑ nɑ ye wisi nim bwerɔ tèn nim mu sɑrɑmɑmɔ ɡuurun di. \p \v 22 I mɑɑ Yinni Gusunɔn mɔru seeyɑ Tɑberɑɔ kɑ Mɑsɑɔ kɑ Kiburɔti Hɑtɑfɑɔ. \v 23 Sɑnɑm mɛ u bɛɛ ɡɔrɑ Kɑdɛsi Bɑɑnɛɑɔ u nɛɛ, i doo i tem mɛ mwɑ mɛ u bɛɛ wɛ̃ɛmɔ, i nùn seesiwɑ wi, wi u sɑ̃ɑ Gusunɔ bɛɛn Yinni. I yinɑ i bɛɛn nɑɑnɛ doke wi sɔɔ. I ǹ mɑɑ win ɡere mɛm nɔɔwɛ. \v 24 I rɑ n Yinni Gusunɔ seesimɔwɑ sɑɑ mìn di nɑ bɛɛ yɛ̃. \p \v 25 Mɑ nɑ kpunɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ nɑ nùn kɑnɑ sɔ̃ɔ sɔɔ weeru kɑ wɔ̃kuru weeru yèn sɔ̃ u nɛɛ, u koo bɛɛ kpeerɑsiɑ. \v 26 Mɑ nɑ nùn kɑnɑ nɑ nɛɛ, Gusunɔ nɛn Yinni, ɑ ku wunɛn tɔmbu kpeerɑsiɑ be bɑ sɑ̃ɑ wunɛn ɑrumɑni, be, be ɑ yɑkiɑ wunɛn kpɑ̃ɑrun sɑɑbu, mɑ ɑ bu yɑrɑmɑ Eɡibitin di kɑ wunɛn dɑm bɑkɑm. \v 27 A wunɛn sɔm kowobu, Aburɑhɑmu kɑ Isɑki kɑ Yɑkɔbu yɑɑyo. A ku wunɛn tɔmbun deɡɑnɡɑm kɑ ben nuku kɔ̃suru kɑ ben torɑnu mɛɛri, \v 28 kpɑ tɔn bèn tem di ɑ bu yɑrɑmɑ bu ku rɑɑ ɡere bu nɛɛ, wunɛ Yinni Gusunɔ ɑ ǹ kpɛ̃ ɑ kɑ bu dɑwɑ tem mɛ ɑ bu nɔɔ mwɛɛru kuɑ sɔɔ. A ǹ bu kĩwɑ. Yen sɔ̃nɑ ɑ bu yɑrɑmɑ ɑ kɑ de bu ɡbi ɡbɑburɔ. \v 29 N sere deemɑ bɑ sɑ̃ɑwɑ wunɛn tɔmbu kɑ wunɛn ɑrumɑni mɑ ɑ bu yɑrɑmɑ Eɡibitin di kɑ wunɛn dɑm bɑkɑm. \s1 Yinni Gusunɔ u suuru kuɑ \c 10 \p \v 1 Sɑɑ ye sɔɔ, Yinni Gusunɔ u mɑn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n kpee bɛsi yiru dɑ̃kuo yi n kɑ yiɔnɔ weenɛ kpɑ n kpɑkororu ko kɑ dɑ̃ɑ kpɑ n yɔɔmɑ win mi ɡuuru wɔllɔ. \v 2 U koo mɑɑ woodɑ be bɑ rɑɑ wɑ̃ɑ kpee bɛsi yi nɑ kɔsukɑ sɔɔ yore kpee bɛsi yini sɔɔ, kpɑ n yi doke kpɑkororu sɔɔ. \v 3 Mɑ nɑ kpɑkoro te kuɑ kɑ ɑkɑsiɑn dɑ̃ɑ. Nɑ kpee bɛsi yiru ye dɑ̃kɑ yi kɑ yiɔnɔ weenɛ. Mɑ nɑ yɔɔwɑ ɡuu ten wɔllɔ nɑ kpee bɛsi yi nɛni. \v 4 Mɑ Yinni Gusunɔ u woodɑ wɔku te tɑ rɑɑ yoruɑ kpee bɛsi yiɔnɔ sɔɔ yoruɑ yini sɔɔ, be u rɑɑ bɛɛ sɔ̃ɔwɑ dɔ̃ɔ yɑrɑ sɔɔn di dɔmɑ te i kɑ mɛnnɑ ɡuu ten nuurɔ. Mɑ u mɑn yi wɛ̃. \v 5 Mɑ nɑ ɡɔsirɑmɑ nɑ sɑrɑmɑ ɡuu ten wɔllun di. Mɑ nɑ kpee bɛsi yi doke kpɑkoro te nɑ kuɑ mi sɔɔ. Miyɑ yi wɑ̃ɑ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u mɑn yiire n ko. \p \v 6 Yen biru, bɛsɛ Isirelibɑ sɑ doonɑ Beerɔtu Bɛnɛ Yɑkɑnin di sɑ dɑ Mɔserɑɔ. Miyɑ Aroni u kpunɑ u ɡu mɑ sɑ nùn sikɑ mi. Mɑ win bii Eleɑsɑɑ u kuɑ yɑ̃ku kowo win ɑyerɔ. \v 7 Sɑɑ min di, mɑ sɑ dɑ Guduɡodɑɔ. Sɑɑ Guduɡodɑn di, mɑ sɑ dɑ Yotibɑtɑɔ, tem mi dɑru tori yibɑ. \v 8 Sɑɑ ye sɔɔrɑ Yinni Gusunɔ u Lefin bwese kɛrɑ ɡɔsɑ, mɑ u bu yiire u nɛɛ, berɑ bɑ ko n dɑ win woodɑn kpɑkororu sɔbe kpɑ bɑ n dɑ sɔmburu ko win sɑ̃ɑ yerɔ. Kpɑ bɑ n dɑ mɑɑ Isirelibɑ domɑru kue kɑ win yĩsiru. Sɔmbu terɑ bɑ rɑ ko sere kɑ ɡisɔ. \v 9 Yen sɔ̃nɑ Lefibɑ bɑ ǹ tem wɑ ben mɛro bisibun suunu sɔɔ. Yinni Gusunɔɡiɑ yɑ sɑ̃ɑ ben tubi nɡe mɛ u bu sɔ̃ɔwɑ. \p \v 10 Mɑ nɑ sinɑ ɡuuru wɔllu mi, sɔ̃ɔ sɔɔ weeru kɑ wɔ̃kuru weeru nɡe mɛ nɑ rɑɑ kuɑ yellu. Mɑ Yinni Gusunɔ u mɑɑ nɛn kɑnɑru mwɑ u nɛɛ, u ǹ mɑɑ bɛɛ kpeerɑsiɑmɔ. \v 11 Mɑ u mɑn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n seewo n dɑ n bɛɛ ɡbiiyɑ kpɑ i dɑ i tem mɛ mwɑ mɛ u bɔ̃ruɑ u nɛɛ, u koo bɛsɛn bɑɑbɑbɑ wɛ̃. \s1 Kĩru kɑ mɛm nɔɔbun woodɑ \p \v 12 Tɛ̃, bɛɛ Isirelibɑ, ye Gusunɔ bɛsɛn Yinni u kĩ, yerɑ i nùn nɑsiɑ, i n sĩimɔ win swɛɛ kpuro sɔɔ, kpɑ i nùn kĩɑ i n nùn sɑ̃ɑmɔ kɑ bɛɛn ɡɔ̃ru kpuro kɑ bɛɛn bwɛ̃rɑ kpuro, \v 13 kpɑ i win woodɑbɑ kɑ win yiirebu mɛm nɔɔwɑ be nɑ bɛɛ wɛ̃ɛmɔ ɡisɔ kpɑ i wɑ i n bɔri yɛndu mɔ. \v 14 Domi wiyɑ u wɔllu mɔ kɑ tem kɑ ye yɑ wɑ̃ɑ mɛ sɔɔ. \v 15 Bɛɛn bɑɑbɑbɑ tɔnɑwɑ u kɑ ɑrukɑwɑni bɔkuɑ mɑ u bu kĩɑ. Yen biru, bwesenu kpuro sɔɔ, bɛɛyɑ u ɡɔsɑ bɛɛ be i sɑ̃ɑ ben bibu nɡe mɛ i wɑɑmɔ ɡisɔ. \v 16 Yen sɔ̃, i nùn tii wɛ̃ɛyɔ mɑm mɑm kpɑ i ku mɑɑ nùn seesi. \v 17 Domi u sɑ̃ɑwɑ wɔllun Yinni kɑ yinnibun Yinni. U kpɑ̃, u dɑm mɔ, mɑ u nɑnum mɔ. U ku rɑ ɡoon nɔnu mɛɛri, u ku rɑ mɑɑ nɔm birɑn kɛ̃ru mwɛ. \v 18 U rɑ ɡobekubɑ kɑ ɡɔminibu ben ɡem wɛ̃, kpɑ u sɔbu kĩru sɔ̃ɔsi u bu dĩɑnu kɑ yɑ̃nu wɛ̃. \v 19 Yen sɔ̃, i sɔbu kĩɔ bɛɛn tii, domi i rɑɑ sɔru di Eɡibitiɔ. \p \v 20 I Gusunɔ bɛsɛn Yinni nɑsio kpɑ i wi turo sɑ̃. I kɑ nùn mɑninɔ, kpɑ i n dɑ bɔ̃re kɑ wi turon yĩsiru. \v 21 Wiyɑ n weenɛ i siɑrɑ domi u sɑ̃ɑwɑ bɛsɛn Yinni. U mɑɑ ɡɑ̃ɑ bɑkɑ nɑnumɡinu kuɑ bɛsɛn suunu sɔɔ sɑ wɑ kɑ nɔni. \v 22 Bɛsɛn bɑɑbɑbɑ bɑ sɑ̃ɑwɑ tɔmbu wɑtɑ kɑ wɔkuru sɑnɑm mɛ bɑ dɑ Eɡibitiɔ. Adɑmɑ tɛ̃, u derɑ sɑ dɑbiɑ nɡe wɔllun kperi. \s1 Mɔwisi u Isirelibɑ yɑɑyɑsiɑmɔ \s2 ye Yinni Gusunɔ u kuɑ ben sɔ̃ \c 11 \p \v 1 I Gusunɔ bɛsɛn Yinni kĩɔ kpɑ i win yiirebu kɑ win sɔ̃ɔsinu kɑ win ɡere kɑ win woodɑbɑ mɛm nɔɔwɑ bɑɑdommɑ. \v 2 Tɛ̃, nɑ ǹ kɑ bɛɛn bibu ɡɑri mɔ̀, be, be bɑ ǹ wɑ, bɑ ǹ mɑɑ yɛ̃ nɡe mɛ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u win dɑm sɔ̃ɔsisinɑ. Adɑmɑ bɛɛn tiiwɑ nɑ kɑ ɡɑri mɔ̀, bɛɛ be i win kpɑ̃ɑru kɑ win dɑm bɑkɑm seedɑ kuɑ \v 3 kɑ sere mɑɑ mɑɑmɑɑki nɑnumɡiɑ ye u kuɑ u kɑ Eɡibitin sunɔ kɑ win temɡibu kpuro sɛɛyɑsiɑ. \v 4 I yɛ̃ ye u ben tɑbu kowobu kɑ ben dumi kɑ ben tɑbu kɛkɛbɑ kuɑ. U derɑ nim wɔ̃ku ɡe bɑ mɔ̀ Nɑɑ yɑri ɡɑ bu di sɑnɑm mɛ bɑ sun nɑɑ ɡire mɑ u bu kpeerɑsiɑ mɑm mɑm. \v 5 Mɑ u sun kɔ̃su ɡbɑburɔ sere sɑ kɑ tunumɑ mini. \v 6 U derɑ tem mu nɔɔ wukiɑ mu Dɑtɑni kɑ Abirɑmu, Eliɑbun bibu, Rubɛnin bweseru sɔɔ mwɛ kɑ ben yɛnuɡibu kɑ ben kuu bekuruɡinu kɑ be bɑ kɑ bu nɔɔ tiɑ kuɑ kpuro sɑnnu bɛsɛ Isirelibɑ kpuron wuswɑɑɔ. \v 7 Bɛsɛn nɔni yi ɡɑ̃ɑ bɑkɑ ni kpuro wɑ ni Yinni Gusunɔ u kuɑ. \v 8 Yen sɔ̃, i woodɑ be kpuro mɛm nɔɔwɔ be nɑ bɛɛ wɛ̃ɛmɔ ɡisɔ kpɑ i dɑm wɑ i kɑ tem mɛ mwɑ mɛ̀ sɔɔ i ko i du mi, \v 9 kpɑ bɛɛn wɑ̃ɑru tu dɑkɑɑ dɑ tem mɛ sɔɔ, mɛ̀n nɔɔ mwɛɛru Yinni Gusunɔ u kuɑ kɑ bɔ̃ri u nɛɛ, u koo bɛsɛn bɑɑbɑbɑ kɑ ben bibun bweseru wɛ̃, mɛ̀ sɔɔ tim kɑ bom mu yibɑ. \s1 Tem mɛ Yinni Gusunɔ \s2 u nɔɔrimɔ \p \v 10 Tem mɛ i ko i mwɑ mi, mu ǹ sɑ̃ɑ nɡe Eɡibitin tem mìn di i yɑrimɑ, mi ì n dĩɑnu duurɑ i kpɑ, i rɑ nu nim yɛ̃ke nɡe kɑrɑ mi bɑ kpee duurɑ. \v 11 Tem mɛni, mu sɑ̃ɑwɑ tem ɡuunuɡim kɑ wɔwiɡim mɛ̀ sɔɔ ɡurɑ yɑ rɑ nɛ. \v 12 Gusunɔ bɛsɛn Yinni u rɑ tem mɛ nɔɔriwɑ kpɑ u mu kɔ̃su sɑɑ wɔ̃ɔn torubun di sere ɡen kpeerɔ. \p \v 13 Ì n woodɑbɑ mɛm nɔɔwɑ be nɑ bɛɛ wɛ̃ɛmɔ ɡisɔ, mɑ i Gusunɔ bɛɛn Yinni kĩɑ mɑ i nùn sɑ̃ɑmɔ kɑ bɛɛn ɡɔ̃ru kpuro kɑ bɛɛn bwɛ̃rɑ kpuro, \v 14 u koo de ɡurɑ yu nɛ yen sɑɑ sɔɔ bɛɛn tem sɔɔ kpɑ ɑlikɑmɑ yu koorɑ i wɑ i ɡɛ̃ kpɑ i mɑɑ dɑ̃ɑ binu sɔri ni bɑ rɑ kɑ tɑm ko kɑ ni bɑ rɑ kɑ ɡum ko. \v 15 U koo mɑɑ de yɑkɑsu su kpi bɛɛn yɑɑ sɑbenun sɔ̃. I ko i mɑɑ deburu wɑ. \p \v 16 Yen sɔ̃, i n tii sɛ kpɑ i ku rɑ ɡɛrɑ swɑɑ ɡeɑn di i dɑ i bũnu yiirɑ i nu sɑ̃. \v 17 Domi yɑ koo de Yinni Gusunɔ u kɑ bɛɛ mɔru ko, kpɑ u wɔllu kɛnɛ ɡurɑ yu yɔ̃rɑ yu ku mɑɑ nɛ, kpɑ tem mu ku mɑɑ dĩɑnu ko kpɑ i ɡbi mii mii tem ɡem mɛ sɔɔ, mɛ u bɛɛ wɛ̃ɛmɔ. \v 18 Gɑri yi nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, i de yi n wɑ̃ɑ bɛɛn ɡɔ̃ruɔ kɑ bɛɛn nɔɔwɔ. I de yi n ɡbinisi bɛɛn ɡɑ̃senɔ kɑ bɛɛn sirinɔ kpɑ i n kɑ yi yɑɑye. \v 19 I ko i yi bɛɛn bibu keu kowɑ kpɑ i n dɑ bu yin ɡɑri sɔ̃ yɛnusɔ kɑ swɑɑɔ ì n wuu dɔɔ kɑ sɑnɑm mɛ i ko i kpunɑ kɑ sɑnɑm mɛ i seewɑ. \v 20 I yi yoruo bɛɛn diɑn ɡɑmbobɑn kɑdiribɑ sɔɔ kɑ wuu duu yerun kɔnnɔsɔ. \v 21 Ì n kuɑ mɛ, nɡe mɛ̀n nɔɔ wɔllu kɑ tem mu wɑ̃ɑ, nɡe mɛn nɔrɑ Yinni Gusunɔ u koo de bɛɛn wɑ̃ɑru tu dɛnyɑ tem mɛ sɔɔ, mɛ u bɛsɛn bɑɑbɑbɑ nɔɔ mwɛɛru kuɑ kɑ bɔ̃ri u nɛɛ, u koo bu wɛ̃. \p \v 22 Ì n woodɑ be kpuro mɛm nɔɔwɑ be nɑ bɛɛ wɛ̃ mi, mɑ i kɑ be sɔmburu kuɑ i Gusunɔ bɛsɛn Yinni kĩɑ, mɑ i sĩɑ win swɛɛ kpuro sɔɔ, mɑ i kɑ nùn mɑninɛ mɑm mɑm, \v 23 sɑɑ ye sɔɔrɑ u koo bɛɛ bwese ni kpuro ɡirɑ ni nu bɛɛ dɑm kɑ dɑbiru kere mi, kpɑ i nin tem mwɑ. \v 24 Mi i nɑɑsu sɔndi kpuro mu koo kowɑ bɛɛɡim. Bɛɛn tem mɛn nɔɔ burɑ yerɑ ko n wɑ̃ɑwɑ sɑɑ tem sɑɑrɑn di sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑrɔ n kɑ dɑ Libɑnin ɡuunɔ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeuɔ, sɑɑ mɑɑ dɑɑ bɑkɑ te bɑ mɔ̀ Efɑrɑtin di sɔ̃ɔ yɑri yerɔ, n kɑ ɡirɑri nim wɔ̃ku ɡe bɑ mɔ̀ Mɛditerɑnɛɔ sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ. \v 25 Goo kun kpɛ̃ u yɔ̃rɑ bɛɛn wuswɑɑɔ u bɛɛ mɑ. Yɑm kpuro mi i ko dɑ tem mɛ sɔɔ, Gusunɔ bɛsɛn Yinni u koo de min tɔmbu bu bɛrum soorɑ kpɑ bɑ n nɑnde bɛɛn sɔ̃ nɡe mɛ u bɛɛ yen nɔɔ mwɛɛru kuɑ. \p \v 26 I swɑɑ dɑkio i nɔ. Domɑru kɑ bɔ̃ri wee. I ɡɔsio ye i kĩ ɡisɔ. \v 27 Ì n Gusunɔ bɛsɛn Yinnin woodɑbɑ mɛm nɔɔwɑ be nɑ bɛɛ wɛ̃ɛmɔ ɡisɔ, i ko i domɑru wɑ. \v 28 Adɑmɑ ì n yinɑ i win woodɑbɑ mɛm nɔɔwɑ, mɑ i ɡɛrɑ win swɑɑn di ye nɑ bɛɛ sɔ̃ɔsimɔ ɡisɔ, mɑ i dɑ i bũnu sɑ̃wɑ ni i ǹ dɑɑ yɛ̃, i ko i bɔ̃ri wɑ. \p \v 29 Sɑnɑm mɛ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u koo de i du tem mɛ i ko i mwɑ sɔɔ, ɡuu te bɑ mɔ̀ Gɑrisimun wɔllɔwɑ i ko i domɑrun ɡɑri kpɑrɑ kpɑ i mɑɑ bɔ̃rin ɡɑri kpɑrɑ ɡuu te bɑ mɔ̀ Ebɑlin wɔllɔ. \v 30 Guu ni, nu wɑ̃ɑwɑ Yuudɛnin ɡuru ɡiɔ, swɑɑ ye yɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑn biruɔ, Kɑnɑnibɑn temɔ, be bɑ wɑ̃ɑ Yuudɛnin wɔwɑɔ, Giliɡɑlin deedeeru, Mɔren dɑ̃ɑ sɔ̃ɔn bɔkuɔ. \v 31 I ko i Yuudɛni tɔburɑ i dɑ i tem mɛ mwɑ mɛ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u bɛɛ wɛ̃ɛmɔ. Mu koo ko bɛɛɡim kpɑ i sinɑ mi, \v 32 kpɑ i woodɑbɑ kɑ yiirebu kpuro mɛm nɔɔwɑ mɑm mɑm be nɑ bɛɛ wɛ̃ɛmɔ ɡisɔ. \c 12 \ms1 YINNI GUSUNƆN WOODABA \p \v 1 Woodɑbɑ kɑ yiirebu wee ye i ko i mɛm nɔɔwɑ i kɑ sɔmburu ko bɛɛn wɑ̃ɑrun tɔ̃ru kpuro sɔɔ tem mɛ sɔɔ, mɛ Gusunɔ bɛsɛn bɑɑbɑbɑn Yinni u bɛɛ wɛ̃ɛmɔ. \s1 Sɑ̃ɑ yee teerɑ tɑ ko n wɑ̃ɑ \s2 Yinni Gusunɔn sɔ̃ \p \v 2 I ko i bwese ni i ko i ɡirɑ min bũnun sɑ̃ɑ yenu kpuro kɔsukuwɑ mɑm mɑm ɡuunɔ kɑ ɡunɡunɔ kɑ dɑ̃ɑ kubenɔ. \v 3 I ko i ben yɑ̃ku yenu suririwɑ, kpɑ i ben bũu turɑnu kɔsuku. I ko i ben bwɑ̃ɑrokunu bɔɔkuwɑ i dɔ̃ɔ mɛni kpɑ bu ku mɑɑ nin yĩsinu yɑɑyɑ yɑm mi kpuro sɔɔ. \v 4 I ku bwese tuku nin komɑnu sɑɑri ì n Gusunɔ bɛsɛn Yinni sɑ̃ɑmɔ. \v 5 Yɑm mi u koo ɡɔsi u win wɑ̃ɑ yeru ko, miyɑ bɛɛ kpuro i ko i dɑ i nùn sɑ̃ kpɑ u bɛɛ win tii sɔ̃ɔsi mi. \v 6 Miyɑ i ko i n dɑ kɑ bɛɛn yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡinu de kɑ siɑrɑbun yɑ̃kunu kɑ bɛɛn ye i mɔ kpuron wɔkuru bɑɑteren wɔllɔn tiɑ tiɑ kɑ bɛɛn ɡbeɑn dĩɑ ɡbiikinu kɑ kɛ̃nu kɑ mɑɑ kɛ̃ɛ ni i kuɑ i kɑ bɛɛn nɔɔ mwɛɛnu yibiɑ kɑ sere mɑɑ bɛɛn yɑɑ sɑbenun bii ɡbiikinu. \v 7 Gusunɔ bɛɛn Yinnin sɑ̃ɑ yeru miyɑ i ko i yɑ̃ku diirɑnun sukum di sɑnnu bɛɛ kɑ bɛɛn yɛnuɡibu kpɑ i n nuku dobu yibɑ yèn sɔ̃ u bɛɛ domɑru kuɑ ye i kuɑ kpuro sɔɔ. \p \v 8 Sɑɑ ye, i ǹ ko i mɑɑ Yinni Gusunɔ sɑ̃ nɡe mɛ sɑ mɔ̀ mini ɡisɔ mi bɑɑwure u mɔ̀ ye u kĩ. \v 9 Geemɑ, i ǹ ɡinɑ turɑ tem mɛ sɔɔ, mɛ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u koo bɛɛ wɛ̃ kpɑ i n kɑ wɑ̃ɑru dimɔ bɔri yɛndu sɔɔ. \v 10 Adɑmɑ i ko i Yuudɛni tɔburɑ kpɑ i sinɑ tem mɛ sɔɔ mɛ u bɛɛ wɛ̃ɛmɔ mi. U koo bɛɛ wɛ̃rɑbu wɛ̃ sɑnɑm mɛ u koo bɛɛ wɔrɑ bɛɛn yibɛrɛbɑ kpuron nɔmɑn di be bɑ bɛɛ sikerenɛ kpɑ i sinɑ mi kɑ bɔri yɛndu. \v 11 Miyɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u koo win wɑ̃ɑ yeru ɡɔsi mi u koo bɛɛ win tii sɔ̃ɔsi. Miyɑ i ko i n dɑ kɑ bɛɛn yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡinu de kɑ siɑrɑbun yɑ̃kunu kɑ bɛɛn ye i mɔ kpuron wɔkuru bɑɑteren wɔllɔn tiɑ tiɑ kɑ bɛɛn ɡbeɑn dĩɑ ɡbiikinu kɑ kɛ̃nu kɑ sere mɑɑ kɛ̃ɛ ni i kuɑ i kɑ bɛɛn nɔɔ mwɛɛnu yibiɑ nɡe mɛ nɑ rɑɑ bɛɛ sɔ̃ɔwɑ. \v 12 Gusunɔ bɛsɛn Yinnin sɑ̃ɑ yeru miyɑ i ko i nuku dobu ko bɛɛ kɑ bɛɛn bii tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu kɑ bɛɛn sɔm kowo tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu kɑ Lefi be bɑ wɑ̃ɑ bɛɛn suunu sɔɔ yèn sɔ̃ bɑ ǹ ben tiin tem mɔ. \p \v 13 I n tii sɛ kpɑ i ku rɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡinu ko yɑ̃ku turɑnu kpuron mi, ni i ko i wɑ. \v 14 Adɑmɑ i ko i nu kowɑ yɑm mi Yinni Gusunɔ u koo ɡɔsi bɛɛn bwese kɛri tiɑn temɔ kpɑ i ko mi kpuro ye nɑ bɛɛ yiiremɔ. \v 15 Arumɑni ye Gusunɔ bɛsɛn Yinni u koo bɛɛ wɛ̃ sɔɔ, mi i wɑ̃ɑ, i ko i kpĩ i yɑɑ ɡo i tem sɑɑ ye i kĩ. Be bɑ dɛɛre kɑ be bɑ kun dɛɛre, be kpuro bɑ koo kpĩ bu ye tem nɡe mɛ bɑ rɑ nɛmu kɑ ɡinɑ tem. \v 16 Yen yɛm tɔnɑwɑ i ǹ dimɔ. I ko i mu yɑriwɑ temɔ nɡe nim. \p \v 17 I ku rɑ wɔkuru bɑɑteren wɔllɔn tiɑ tiɑ di bɛɛn yɛnuɔ, ye i wunɑ ɑlikɑmɑ sɔɔ kɑ dɑ̃ɑ binu sɔɔ ni bɑ rɑ kɑ tɑm ko kɑ ni bɑ rɑ kɑ ɡum ko. I ku mɑɑ bɛɛn nɛɛ kɑ bɛɛn yɑ̃ɑnu kɑ bɛɛn bonun bii ɡbiikinu di bɛɛn yɛnusɔ kɑ kɛ̃nu kɑ kɛ̃ɛ ni i kuɑ i kɑ bɛɛn nɔɔ mwɛɛnu yibiɑ kɑ sere mɑɑ bɛɛn ɡbeɑn dĩɑ ɡbiikinu. \v 18 Adɑmɑ i ko i ye diwɑ sɑ̃ɑ yerɔ te Gusunɔ bɛsɛn Yinni u ɡɔsɑ bɛɛ kɑ bɛɛn bii tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu kɑ bɛɛn sɔm kowo tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu kɑ Lefi be bɑ wɑ̃ɑ bɛɛn suunu sɔɔ. Miyɑ i ko i nuku dobu ko ɑrumɑni ye i ko i n mɔn sɔ̃. \v 19 I n tii sɛ sɑɑ kpuro ye i ko i n wɑ̃ɑ bɛɛn tem mɛ sɔɔ kpɑ i ku rɑ Lefibɑ biru kisi. \p \v 20 Sɑnɑm mɛ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u koo bɛɛn tem yɑsiɑsiɑ nɡe mɛ u bɛɛ nɔɔ mwɛɛru kuɑ, sɑɑ ye, yɑɑ yɑ̀ n bɛɛ binɛ mɔ̀, i ko i kpĩ i ye tem nɡe mɛ i kĩ. \v 21 Sɑ̃ɑ yee te Gusunɔ bɛsɛn Yinni u ɡɔsɑ tɑ̀ n kɑ bɛɛ tomɑ, i ko i kpĩ i yɑɑ sɑbenu wunɑ bɛɛn nɑɑ ɡɔ̃ɔ kɑ bɛɛn yɑ̃ɑ ɡɔ̃ɔ kɑ bɛɛn boo ɡɔ̃ɔ sɔɔn di nɡe mɛ nɑ bɛɛ yiire, kpɑ i ye ɡo i tem bɛɛn yɛnusɔ nɡe mɛ i kĩ. \v 22 Wi u dɛɛre kɑ wi u kun dɛɛre, bɛɛ kpurowɑ i ko i ye tem nɡe mɛ bɑ rɑ nɛmu kɑ ɡinɑ tem. \v 23 Adɑmɑ i tii nɛnuɔ kpɑ i ku rɑ yɑɑ yen yɛm di domi yɛm mɛyɑ mu sɑ̃ɑ yen wɑ̃ɑru. N ǹ mɑɑ weenɛ i yɑɑ ye mɛnnɑ i di kɑ yen wɑ̃ɑru sɑnnu. \v 24 I ko i mu yɑriwɑ temɔ nɡe nim. \v 25 Ì n kuɑ mɛ, i ko i bɔri yɛndu wɑ bɛɛ kɑ bɛɛn bibun bweseru domi i kuɑ ye yɑ koo Yinni Gusunɔ wɛ̃re. \p \v 26 Adɑmɑ ye i Yinni Gusunɔ yiiyɑ kɑ kɛ̃ɛ ni i kuɑ i kɑ bɛɛn nɔɔ mwɛɛnu yibiɑ, i ko kɑ ye kpuro dɑwɑ win sɑ̃ɑ yerɔ te u ɡɔsɑ. \v 27 Ì n yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡinu mɔ̀, yɑɑ kɑ yen yɛm sɑnnɑ i ko i mɛnnɑ i yi Gusunɔ bɛsɛn Yinnin yɑ̃ku yeru wɔllɔ. Ì n mɑɑ siɑrɑbun yɑ̃kunu mɔ̀, i ko i yen yɛm yɑriwɑ yɑ̃ku yeru wɔllɔ kpɑ i yen yɑɑ tem. \p \v 28 I sɔ̃ɔsi ni kpuro swɑɑ dɑkio, i nu mɛm nɔɔwɑ ni nɑ bɛɛ wɛ̃ mi, kpɑ i wɑ i n bɔri yɛndu mɔ sere kɑ bɑɑdommɑɔ bɛɛ kɑ bɛɛn bibun bweseru, kpɑ i n mɔ̀ ye yɑ wɑ̃ yɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinni doremɔ. \s1 I ku rɑ Kɑnɑnibɑn bũnu sɑ̃ \p \v 29 Gusunɔ bɛsɛn Yinni u koo bwese ni kpeerɑsiɑ ni i ko i ɡirɑ mi. Sɑnɑm mɛ i nu ɡirɑ i sinɑ nin temɔ, \v 30 i n tii sɛ kpɑ i ku rɑ de nu bɛɛ yinɑ mwɑ i nin kookoosu sɑɑri. I ku rɑ kɑsu i ɡiɑ nɡe mɛ nu rɑ kɑ nin bũnu sɑ̃, kpɑ i ɡere i nɛɛ, i ko i kowɑ nɡe mɛ. \v 31 I ku rɑ bu sɑɑri ì n Gusunɔ bɛsɛn Yinni sɑ̃ɑmɔ, domi bɑ̀ n sɑ̃ɑru mɔ̀, ɡɑ̃ɑ disiɡinɑ bɑ rɑ n mɔ̀ ni Gusunɔ u tusɑ. Bɑ rɑ mɑm ben bũnu yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡinu kuewɑ kɑ ben bii tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu. \p \v 32 I ko i woodɑ be kpuro mɛm nɔɔwɑwɑ be nɑ bɛɛ wɛ̃ mi. I ku rɑ ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu sosi, i ku rɑ mɑɑ ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu kɑwɑ be sɔɔ. \c 13 \s1 Bɑ koo Isireli \s2 be bɑ bũnu sɑ̃ɑmɔ sɛɛyɑsiɑ \p \v 1 Bɛɛn suunu sɔɔ, Gusunɔn sɔmɔ ɡoo ǹ kun mɛ yɑm wɑo ɡoo ù n bɛɛ mɑɑmɑɑkin ɡɑri sɔ̃ɔwɑ, \v 2 mɑ ye yɛ̃ro u bɛɛ sɔ̃ɔwɑ mi, yɑ koorɑ, mɑ u bɛɛ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i dɑ i bũnu sɑ̃ ni i ǹ dɑɑ yɛ̃, \v 3 i ku rɑ win ɡɑri nɔ. Domi Gusunɔ bɛsɛn Yinniwɑ u bɛɛn lɑɑkɑri mɛɛrimɔ u kɑ wɑ ì n nùn kĩn nɑ kɑ bɛɛn ɡɔ̃ru kpuro kɑ bɛɛn bwɛ̃rɑ kpuro. \v 4 Gusunɔ bɛsɛn Yinni turowɑ i ko i kɑsu kpɑ i nùn nɑsiɑ. I win woodɑbɑ nɔni dokeo, i nùn mɛm nɔɔwɑ, kpɑ i nùn sɑ̃ kpɑ i n kɑ nùn mɑninɛ. \v 5 I ko sɔmɔ wi, ǹ kun mɛ yɑm wɑo wi ɡowɑ wi u bɛɛ bɔriɑmɔ i kɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinni deri wi u sun yɑrɑmɑ Eɡibitin di mi sɑ yoru di. I ko yɛ̃ro ɡowɑ yèn sɔ̃ u kĩ u bɛɛ ɡɛrɑsiɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinnin swɑɑn di, ye u sun sɔ̃ɔwɑ su swĩi. Nɡe mɛyɑ i ko i kɑ kɔ̃sɑ kpeerɑsiɑ bɛɛn suunu sɔɔn di. \p \v 6 Bwese tukunu nu ko n bɛɛ sikerenɛ, ɡɑnu nu n wɑ̃ɑ turuku kpɑ ɡɑnu nu n wɑ̃ɑ n tomɑ hɑnduniɑn ɡoonu nnɛ kpuro sɔɔ, nu n bũnu sɑ̃ɑmɔ ni bɛɛ kɑ bɛɛn bɑɑbɑbɑ i ǹ dɑɑ yɛ̃. Sɔrɔkudo bɛɛn mɔɔ ǹ kun mɛ bɛɛn wɔnɔ ǹ kun mɛ bɛɛn bii tɔn durɔ ǹ kun mɛ tɔn kurɔ ǹ kun mɛ bɛɛn kurɔ ǹ kun mɛ bɛɛn bɔrɔ kĩnɑsi ɡoo u koo bɛɛ kɔkiri ɑsiri sɔɔ u nɛɛ, i dɑ i bũu ni sɑ̃. \v 8 I ku rɑ yɛ̃ro swɑɑ dɑki i win ɡɑri ɡem mwɑ. I ku rɑ mɑɑ win wɔnwɔndu ko i sere nùn biru wukiri. \v 9 Adɑmɑ i ko i nùn ɡowɑ. Wunɛ wi u kɔkurɑ, wunɑ kɑɑ ɡbi ɑ nùn kpenu kɑsukum tore ɑ kɑ ɡo, tɔn be bɑ tie bu sere nun swĩi. \v 10 I ko i nùn kpenu kɑsuku i ɡowɑ yèn sɔ̃ u kɑsu u bɛɛ ɡɛrɑsiɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinnin swɑɑn di wi u sun yɑrɑmɑ Eɡibitin di mi sɑ yoru di. \v 11 Mɛyɑ n ko n sɑ̃ɑ kpɑ bɛɛ Isirelibɑ kpuro i nɔ, kpɑ i bɛrum soorɑ i ku mɑɑ kɑ kɔ̃sɑ yen bweseru ko bɛɛn suunu sɔɔ. \p \v 12 Sɔrɔkudo wuu si Gusunɔ u bɛɛ wɛ̃n teu sɔɔ, tɔn kɔ̃sobu ɡɑbu bɑ koo wuuɡibu kɔkiri bu nɛɛ, bu dɑ bu bũnu sɑ̃ ni, ni i ǹ dɑɑ yɛ̃. Ì n nuɑ mɛ, \v 14 i ko i ɡɑri yin kɑso kowɑ i yi wɛ̃ɛri kpɑ i yi bikikiɑ kɑ lɑɑkɑri i wɑ bɑ̀ n kɔ̃sɑ ye kuɑn nɑ kɑ ɡem. \v 15 Bɑ̀ n ye kuɑn nɑ, sɑɑ yerɑ i ko wuu ɡen tɔmbu kpuro ɡo kɑ ben yɑɑ sɑbenu kpɑ i wuu ɡen tii kpeerɑsiɑ kɑ ye yɑ wɑ̃ɑ ɡe sɔɔ. \v 16 I ko i wuu ɡen ɑrumɑni kpuro mɛnnɑwɑ ɡen yɑɑrɑɔ mi bɑ rɑ mɛnnɛ, kpɑ i wuu ɡe kɑ ɑrumɑni ye kpuro dɔ̃ɔ mɛni muku muku. Yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ nɡe yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡiru te i Gusunɔ bɛɛn Yinni kuɑ. Wuu ɡe, ɡɑ ko n sɑ̃ɑwɑ bɑnsu sere kɑ bɑɑdommɑɔ. Bɑ ǹ mɑɑ su seeyɑmɔ. \v 17 I ku rɑ mɑɑ tii ɡɑ̃ɑnu yiiyɑ ɑrumɑni ye sɔɔ. Yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinniɡiɑ, kpɑ win mɔru yu wɑ yu sure. Ì n win nɔɔ nuɑ mɑ i win woodɑbɑ kpuro mɛm nɔɔwɑ be nɑ bɛɛ wɛ̃ɛmɔ ɡisɔ, kpɑ i n mɔ̀ ye yɑ wɑ̃ win nɔni sɔɔ, u koo bɛɛ wɔnwɔndu kɑ durom kuɑ, kpɑ i dɑbiɑ nɡe mɛ u bɛsɛn bɑɑbɑbɑ yen nɔɔ mwɛɛru kuɑ kɑ bɔ̃ri. \s1 Gɔɔ woro ni Gusunɔ u yinɑ \c 14 \p \v 1 Bɛɛ Isirelibɑ, i sɑ̃ɑwɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinnin tɔmbu. Goo ù n ɡu, i ku rɑ bɛɛn wɑsin ɡɑm murɑ. I ku rɑ mɑɑ bɛɛn seri kɔni wuswɑɑ ɡiɑ. \v 2 Domi i sɑ̃ɑwɑ bwese te Gusunɔ bɛsɛn Yinni u ɡɔsɑ nɛnɛm. Hɑnduniɑn bwesenu kpuro sɔɔ, bɛɛyɑ u ɡɔsɑ i n kɑ sɑ̃ɑ win tɔmbu. \s1 Yɑɑ ye n weenɛ bu di \s2 kɑ ye n ǹ weenɛ bu di \p \v 3 I ku rɑ ɡɑ̃ɑ disiɡinu di. \v 4 Yɛɛ yi i ko i di, yiyɑ nɑɑ kɑ yɑ̃ɑru kɑ boo \v 5 kɑ yɑɑ kpiku kɑ nɛmu kɑ kpɑsɑ kɑ kpee boo kɑ ɡini bukɑru kɑ kpee bɛrɑ kɑ ɡinɑ. \v 6 Yɛɛ yi yi nɑɑ kɑburosu yiru mɔ mɑ yi rɑ tukɑ ko, yi kpurowɑ i ko i di. \v 7 Adɑmɑ i ku rɑ yɑɑ di ye yɑ rɑ tukɑ ko tɔnɑ ǹ kun mɛ ye yɑ nɑɑ kɑburosu yiru mɔ tɔnɑ. Nɡe mɛyɑ i ku rɑ yooyoo di kɑ sɑɑtɑburu kɑ mɑɑ dɑmɑɑ \f + \fr 14:7 \fr*\fk dɑmɑɑ \fk*\ft - A mɑɑ mɛɛrio Sɑ̃ɑrun Woodɑ 11:5\ft*\f*. Yɛɛ yi, yi rɑ tukɑ ko ɑdɑmɑ yi ǹ nɑɑ kɑburosu yiru yiru mɔ. I ko i yi ɡɑrisiwɑ disiɡii. \v 8 I ku rɑ kurusɔ di ɡe, ɡe ɡɑ nɑɑ kɑburosu yiru yiru mɔ, ɑdɑmɑ ɡɑ ku rɑ tukɑ ko. I ko i ɡu ɡɑrisiwɑ disiɡuu. I ku rɑ yɛɛ yin ɡɑɑ di, i ku rɑ mɑɑ yin ɡɑɑn ɡoru bɑbɑ. \p \v 9 Yɛɛ yi yi wɑ̃ɑ nim sɔɔ i ko i di yiyɑ, yɛɛ yi yi kɛ̃ɛritii kɑ kokosu mɔ kpuro. \v 10 Adɑmɑ yi yi ǹ kɛ̃ɛritii kɑ kokosu mɔ, i ku rɑ yi di. I ko i yi ɡɑrisiwɑ disiɡii. \p \v 11 Gunɔ ɡe ɡɑ dɛɛre kpurowɑ i ko i di. \v 12 Adɑmɑ ɡunɔ si i ǹ dimɔ siyɑ, ɡunɔ bɑkeru kɑ yɑbereku kɑ ɡunɔ bɑke te tɑ rɑ n wɑ̃ɑ nim wɔ̃kuɔ \v 13 kɑ bɔsu sooku kɑ siro kɑ ye yɑ kɑ ɡu weenɛ kpuro \v 14 kɑ ɡbɑnɑmɡbɑɑru kɑ ye yɑ kɑ tu weenɛ kpuro \v 15 kɑ tɑɑtɑɑru kɑ booro kɑ kpɑruko yɑ̃ɑtɑm bɑrebu kɑ kɑsɑ kɑ ye yɑ kɑ ye weenɛ kpuro \m \v 16 kɑ booron bweseru bɑɑtere \v 17 kɑ ɡbɑmɡbɑyɑku kɑ tionko kɑ swɑ̃ɑ wĩɑku \v 18 kɑ nim kpɑkpɑyɛ kɑ bukɑɑbo kɑ ye yɑ kɑ ye weenɛ kpuro kɑ kpurɑbu kɑ sere kɔ̃ɔ. \p \v 19 I ko i kɔkɔmii ni nu rɑ yɔ̃ yɔ̃ ɡɑrisiwɑ disiɡinu. I ku rɑ nu di. \v 20 Adɑmɑ ni nu dɛɛre kpurowɑ i ko i kpĩ i di. \p \v 21 I ku rɑ yɑɑ ɡɑɑ di ye yɑ kɑ tii ɡu. I ye sɔɔ wi u wɑ̃ɑ bɛɛn yɛnuɔ kɛ̃ɛyɔ u di ǹ kun mɛ i ye sɔbu ɡɑbu dɔre. Domi i sɑ̃ɑwɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinnin tɔmbu mɑm mɑm. I ku rɑ mɑɑ boo buu yike kɑ ɡen mɛron bom. \s1 Wɔkuru bɑɑteren wɔllun \s2 tiɑ tiɑn woodɑ \p \v 22 Wɔ̃ɔ bɑɑɡere, bɛɛn ɡbeɑn dĩɑnu sɔɔ, wɔkuru bɑɑteren wɔllɔ tiɑ tiɑwɑ i ko i n dɑ wunɛ, \v 23 kpɑ i n dɑ kɑ de Gusunɔ bɛsɛn Yinnin sɑ̃ɑ yerɔ te u ɡɔsɑ. I ko i tiɑ tiɑ ye wunɑ bɛɛn ɑlikɑmɑ sɔɔ kɑ dɑ̃ɑ bii ni bɑ rɑ kɑ tɑm ko sɔɔ kɑ ni bɑ rɑ kɑ ɡum ko sɔɔ, kpɑ i ye di mi, kɑ bɛɛn nɛɛ kɑ bɛɛn yɑ̃ɑnu kɑ bɛɛn bonun bii ɡbiikinu. Ye kpurowɑ i ko i n dɑ di mi, kpɑ i kɑ ɡiɑ nɡe mɛ i ko i n dɑ Gusunɔ bɛɛn Yinni nɑsie bɑɑdommɑ. \v 24 Sɑnɑm mɛ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u koo bɛɛ domɑru kuɑ mɑ bɛɛn dĩɑnu nu koorɑ, sɔrɔkudo i ǹ kpĩɑ i kɑ tiɑ tiɑ ye nɑ ye i wunɑ wɔkuru bɑɑteren wɔllɔ yèn sɔ̃ bɛɛn ɡbɑburɑ tomɑ kɑ win sɑ̃ɑ yee te u ɡɔsɑ mi. \v 25 Sɑɑ ye sɔɔ, i ko i tiɑ tiɑ ye dɔrɑwɑ yè i wunɑ wɔkuru bɑɑteren wɔllɔ mi, kpɑ i yen ɡobi nɛnumɑ i kɑ nɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinnin sɑ̃ɑ yerɔ te u ɡɔsɑ. \v 26 Miyɑ i ko i kɑ ɡobi yi nɛɛ dwe kɑ yɑ̃ɑnu ǹ kun mɛ bonu kɑ tɑm mɛ mu du kɑ mɛ mu bɔ ye yɑ koo kɑ bɛɛ nɑɑwɑ kpuro ɡesi kpɑ i ye di mi, i n kɑ Gusunɔ bɛɛn Yinni sɑ̃ɑmɔ, kpɑ i n nuku dobu mɔ̀ bɛɛ kɑ bɛɛn yɛnuɡibu. \v 27 Sɑɑ ye sɔɔ, i ku rɑ Lefibɑ duɑri be bɑ wɑ̃ɑ bɛɛn wusɔ, domi bɑ ǹ tem mɔ bɛɛn suunu sɔɔ. \p \v 28 I ko i n dɑ wɔ̃ɔ itɑse kɑ wɔ̃ɔ itɑsen wɔkuru bɑɑteren wɔllɔn tiɑ tiɑ yiwɑ bɛɛn wusɔ, \v 29 kpɑ yɑ n sɑ̃ɑ Lefibɑɡiɑ be, be bɑ ǹ tem mɔ bɛɛn suunu sɔɔ kɑ sɔbuɡiɑ kɑ ɡobekubɑɡiɑ kɑ ɡɔminibuɡiɑ be bɑ wɑ̃ɑ bɛɛn suunu sɔɔ, kpɑ bu di bu debu kpɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u bɛɛ domɑru kuɑ bɛɛn sɔmɑ kpuro sɔɔ ye i mɔ̀. \s1 Dibun kɑrɑbu wɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru \s2 kɑ wɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru \c 15 \p \v 1 I ko i n dɑ be bɑ bɛɛn dibu nɛni kɑrewɑ wɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru kɑ wɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru. \v 2 Wee nɡe mɛ i ko i kɑ woodɑ ye sɔmburu koosinɑ. Sɑnɑm mɛ bɑ dibu kɑrɑbun ɡɑri kpɑrɑ Yinni Gusunɔn sɔ̃, n weenɛwɑ be bɑ ben winsim ɡobi bɔkurɑ bu yɛ̃robu dii bi kɑrɑ, kpɑ bu ku mɑɑ bu ɡɑ̃ɑnu bikiɑ. \v 3 I ko i kpĩ i sɔbu bɑɑsi bu kɑ bɛɛ bɛɛn dibu kɔsiɑ, ɑdɑmɑ i ko i bɛɛn mɛro bisibu kɑrɑwɑ. \p \v 4-5 Ì n ɡesi Gusunɔ bɛsɛn Yinnin nɔɔ nuɑ, i win woodɑbɑ mɛm nɔɔwɑ mɑm mɑm be nɑ bɛɛ wɛ̃ɛmɔ ɡisɔ, u koo bɛɛ domɑru kuɑ tem mɛ u koo bɛɛ wɛ̃ sɔɔ kpɑ sɑ̃ɑro u kun wɑ̃ɑ bɛɛ sɔɔ. \v 6 U koo bɛɛ domɑru kuɑ nɡe mɛ u bɛɛ nɔɔ mwɛɛru kuɑ. I ko i bwese tuku dɑbinu ɡobi bɔkurɑ, ɑdɑmɑ bɛɛ, i ǹ ko i n ɡobi bɔkurɑbun bukɑtɑ mɔ. I ko i bwese tuku dɑbinu kerɑ, ɑdɑmɑ nu ǹ kpɛ̃ nu bɛɛ kerɑ. \p \v 7 Kɑ mɛ, bɛɛn ɡoo ù n sɑ̃ɑ sɑ̃ɑro tem mɛ Gusunɔ bɛɛn Yinni u koo bɛɛ wɛ̃n wuu ɡɑɡu sɔɔ, i ku rɑ ɡɔbiɑ i yinɑ i nùn ɡobi bɔkurɑ. \v 8 I ko i nùn bɔkurɑwɑ kɑ nuku tiɑ yìn bukɑtɑ u mɔ. \v 9 I lɑɑkɑri ko, kpɑ i ku rɑ nuku kɔ̃su bwisikunu ko i nɛɛ, wɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruse wee yɑ turuku koomɑ yè sɔɔ bɑ rɑ dibuɡibu kɑre, kpɑ i sɛ̃siɑ i yinɑ i nùn bɔkurɑ. Ì n kuɑ mɛ, u koo Yinni Gusunɔ nɔɔɡiru sue bɛɛn sɔ̃, kpɑ i yen tɑɑrɛn ɑre sɔbe. \v 10 I nùn bɔkuro kɑ nuku tiɑ. Ì n kuɑ mɛ, Gusunɔ bɛsɛn Yinni u koo bɛɛn sɔmɑ kpuro domɑru kuɑ ye i mɔ̀. \v 11 Sɑ̃ɑrobu bɑ ko n wɑ̃ɑwɑ tem mɛ sɔɔ sɑɑ kpuro. Yen sɔ̃nɑ nɑ bɛɛ woodɑ yeni wɛ̃ nɑ nɛɛ, i de i n sɑ̃ɑ nuku tiɑɡibu bɛɛn mɛro bisi be bɑ sɑ̃ɑ sɑ̃ɑrobu kɑ wɔnwɔndobu sɔɔ. \s1 Yobun kɑrɑbu \p \v 12 Bɛɛn Heberusi ɡoo, tɔn durɔ ǹ kun mɛ tɔn kurɔ ù n tii bɛɛ dɔre, u koo bɛɛ sɔmburu kuɑwɑ wɔ̃ɔ nɔɔbɑ tiɑ. Wɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruse i ko i nùn kɑrɑwɑ u doonɑ. \v 13 Ì n nùn kɑrɑmɔ, i ku de u doonɑ nɔm dirɑ. \v 14 I ko i nùn kɛ̃ru wɛ̃wɑ bɛɛn yɑɑ sɑbenu sɔɔ kɑ bɛɛn ɑlikɑmɑ sɔɔ kɑ tɑm sɔɔ, kpuro sɔɔ ɡesi ye Gusunɔ bɛsɛn Yinni u koo bɛɛ domɑru kuɑ. \v 15 I yɑɑyo mɑ i rɑɑ yoru di Eɡibitiɔ, mɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u bɛɛ yɑkiɑ. Yen sɔ̃nɑ nɑ bɛɛ woodɑ yeni wɛ̃ɛmɔ ɡisɔ. \p \v 16 Bɛɛn yoo ɡoo ù n nɛɛ, u ǹ yɑriɔ bɛɛn min di yèn sɔ̃ u bɛɛ kɑ bɛɛn yɛnuɡibu kĩ, u mɑɑ dobu nɔɔmɔ bɛɛn mi, \v 17 sɑɑ ye sɔɔ, u koo ɡɑmbo ɡbɑlliwɑ kpɑ i sɔkurɑ suɑ i kɑ win swɑɑ yɑbɑ kpɑ u ko bɛɛn yoo sere kɑ bɑɑdommɑɔ. Nɡe mɛyɑ i ko i mɑɑ yoo tɔn kurɔn tii kuɑ. \p \v 18 I ku rɑ de n bɛɛ sɛ̃sie i kɑ yoo kɑrɑ u doonɑ bɛɛn min di yèn sɔ̃ sɔmbu te u bɛɛ kuɑ wɔ̃ɔ nɔɔbɑ tiɑ sɔɔ tɑ bɛɛ sɔm kowo wi i kɔsiɑmɔn ɑren nɔn yiru wɛ̃, kpɑ Gusunɔ bɛɛn Yinni u bɛɛ domɑru kuɑ ye i mɔ̀ kpuro sɔɔ. \s1 Yɑɑ sɑbenun bii ɡbiikinu \p \v 19 I ko i bɛɛn nɛɛ kɑ bɛɛn yɑ̃ɑnu kɑ bɛɛn bonun bii ɡbiikii dwɑnu Gusunɔ bɛsɛn Yinni yiiyewɑ. I ku rɑ kɑ bɛɛn nɛɛn bii ɡbiikinu sɔmburu ko, i ku rɑ mɑɑ bɛɛn yɑ̃ɑnun bii ɡbiikinun sɑnsu bɔɔri. \v 20 I ko i n dɑ nin yɑɑ temwɑ bɛɛ kɑ bɛɛn yɛnuɡibu wɔ̃ɔ bɑɑɡere Gusunɔ bɛsɛn Yinnin sɑ̃ɑ yerɔ te u ɡɔsɑ. \v 21 Yɑɑ sɑbe nin ɡɑru tɑ̀ n nɑɑsu bɑrɔ ǹ kun mɛ tɑ̀ n wɔ̃ko sɑ̃ɑ ǹ kun mɛ tɑ̀ n ɑlebu ɡɑɑ mɔ, i ku rɑ kɑ tu Gusunɔ bɛɛn Yinni yɑ̃kuru kuɑ. \v 22 I ko i ten yɑɑ temwɑ yɛnuɔ. Wi u dɛɛre kɑ wi u ǹ dɛɛre, be kpurowɑ bɑ koo ye tem nɡe mɛ bɑ rɑ nɛmu kɑ ɡinɑ tem. \v 23 Adɑmɑ i ku rɑ yen yɛm di. I ko i mu yɑriwɑ temɔ nɡe nim. \s1 Gɔɔ sɑrɑribun tɔ̃ɔ bɑkɑru \c 16 \p \v 1 Suru wi bɑ mɔ̀ Abibu sɔɔ, i ku rɑ duɑri i Gɔɔ sɑrɑribun tɔ̃ɔ bɑkɑru di Gusunɔ bɛsɛn Yinnin sɔ̃. Domi suru wi sɔɔrɑ u bɛɛ yɑrɑ Eɡibitin di wɔ̃kuru. \v 2 Yɛɛ yi i ko i wunɑ bɛɛn yɑɑ sɑbenu sɔɔ i kɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinni yɑ̃kuru kuɑ Gɔɔ sɑrɑribun tɔ̃ɔ bɑkɑ te sɔɔ, yiyɑ, yɑ̃ɑnu kɑ bonu kɑ kɛtɛbɑ. I ko i tɔ̃ɔ bɑkɑ te diwɑ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ te u ɡɔsɑ. \v 3 Tɔ̃ɔ bɑkɑ ten sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru ye sɔɔ, i ǹ pɛ̃ɛ dimɔ ye bɑ seeyɑtiɑ doke. Ye bɑ ǹ seeyɑtiɑ dokewɑ i ko i di yèn sɔ̃ kɑ dukɑ i yɑrɑ Eɡibitin di. Ì n nɔni swɑ̃ɑrun pɛ̃ɛ ye dimɔ, nɡe mɛyɑ bɛɛn wɑ̃ɑru kpuro sɔɔ i ko i kɑ tɔ̃ɔ bɑkɑ te yɑɑyɑ tè sɔɔ i yɑrɑ Eɡibitin di. \v 4 Sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru ye sɔɔ, i ǹ ko i de pɛ̃ɛ seeyɑtiɑ yɑ n wɑ̃ɑ bɛɛn tem mɛ kpuro sɔɔ. I ǹ mɑɑ yɑɑ ye i kɑ yɑ̃kuru kuɑ tɔ̃ɔ ɡbiikirun yokɑ yiimɔ sere sisiru bururu. \v 5 I ku rɑ tɔ̃ɔ bɑkɑ te di bɛɛn wusu kpuro sɔɔ mi Gusunɔ bɛsɛn Yinni u bɛɛ swĩi, \v 6 mɑ n kun mɔ wuu ɡe u ɡɔsɑ sɔɔ, mi win sɑ̃ɑ yeru tɑ wɑ̃ɑ. I ko i yɑ̃kuru kowɑ yokɑ sɑnɑm mɛ sɔ̃ɔ u duɑ nɡe sɑɑ ye i yɑrimɑ Eɡibitin din sɑkɑ. \v 7 I ko i yɑɑ sɑbe te wɔ̃wɑ kpɑ i tu tem yɑm mi Gusunɔ bɛsɛn Yinni u ɡɔsɑ mi. Ì n tɔ̃ɔ bɑkɑ te di i kpɑ, yen sisiru bururu, kpɑ i ɡɔsirɑ i wurɑ bɛɛn wusɔ. \v 8 Sɔ̃ɔ nɔɔbɑ tiɑ sɔɔ, i ko i pɛ̃ɛ diwɑ ye bɑ ǹ seeyɑtiɑ doke. Sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruse, kpɑ i mɛnnɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinnin sɔ̃. I ǹ ko i sɔmburu ɡɑru ko tɔ̃ɔ te sɔɔ. \s1 Gɛ̃ɛbun tɔ̃ɔ bɑkɑru \p \v 9 Sɑɑ yèn di i dĩɑnu ɡɛ̃ɛbu toruɑ, i ko i ɑlusumɑ ɡɑriwɑ yu kɑ ko nɔɔbɑ yiru. \v 10 Yen biru, kpɑ i Gusunɔ bɛsɛn Yinni ɡɛ̃ɛbun tɔ̃ɔ bɑkɑru diiyɑ kpɑ i mɑɑ kɑ nùn kɛ̃nu nɑɑwɑ ye u domɑru kuɑ u bɛɛ wɛ̃ sɔɔ. \v 11 I ko i nuku dobu ko win wuswɑɑɔ win sɑ̃ɑ yee te u ɡɔsɑ sɔɔ bɛɛ kɑ bɛɛn bii tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu kɑ bɛɛn sɔm kowo tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu kɑ Lefibɑ kɑ sɔbu kɑ ɡobekubɑ kɑ ɡɔminibu, be kpuro ɡesi be bɑ wɑ̃ɑ bɛɛn suunu sɔɔ. \v 12 I woodɑ be mɛm nɔɔwɔ kpɑ i kɑ sɔmburu ko. I yɑɑyo mɑ i rɑɑ sɑ̃ɑwɑ yobu Eɡibitiɔ. \s1 Kunun tɔ̃ɔ bɑkɑru \p \v 13 Ì n bɛɛn ɡbeɑn dĩɑ bimiɡinu so i kpɑ, mɑ i bɛɛn resɛm binu ɡɑmɑ i kpɑ, i ko i Kunun tɔ̃ɔ bɑkɑru diwɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru. \v 14 I ko i nuku dobu kowɑ tɔ̃ɔ bɑkɑ te sɔɔ, bɛɛ kɑ bɛɛn bii tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu kɑ bɛɛn sɔm kowo tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu kɑ Lefibɑ kɑ sɔbu kɑ ɡobekubɑ kɑ ɡɔminibu be bɑ wɑ̃ɑ bɛɛn suunu sɔɔ. \v 15 I ko i Gusunɔ bɛsɛn Yinni tɔ̃ɔ bɑkɑ te diiyɑwɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru sɑ̃ɑ yee te u ɡɔsɑ sɔɔ. Domi u koo bɛɛn ɡbeɑn dĩɑnu kɑ sɔmɑ ye i mɔ̀ kpuro domɑru kuɑ kpɑ i n wɑ̃ɑ nuku dobu sɔɔ mɑm mɑm. \p \v 16 Wɔ̃ɔ bɑɑɡere, nɔn itɑwɑ bɛɛn tɔn durɔbu kpuro bɑ ko n dɑ de Gusunɔ bɛsɛn Yinnin sɑ̃ɑ yerɔ te u ɡɔsɑ. Sɑɑ yerɑ, pɛ̃ɛ ye bɑ ǹ seeyɑtiɑ doken tɔ̃ɔ bɑkɑrun sɑɑ kɑ ɡɛ̃ɛbun tɔ̃ɔ bɑkɑrun sɑɑ kɑ kunun tɔ̃ɔ bɑkɑrun sɑɑ. Adɑmɑ bu ku dɑ mi kɑ nɔm dirɑ. \v 17 Ben bɑɑwure u koo kɑ kɛ̃ru dɑwɑ mɛ̀n nɔru u koo kpĩ ye Gusunɔ bɛsɛn Yinni u domɑru kuɑ u nùn wɛ̃ sɔɔ. \s1 Woodɑ ye bɑ yi siribun sɔ̃ \p \v 18 I ko i bɛɛn bwese kɛri sɔɔ siri kowobu kɑ wiruɡibu swĩiwɑ bɛɛn wusu kpuro sɔɔ si Gusunɔ bɛsɛn Yinni u bɛɛ wɛ̃. Kpɑ bɑ n dɑ tɔmbu siri ɡem sɔɔ. \v 19 I ku rɑ siri kɑ murɑfitiru, i ku rɑ ɡoo ɡem wɛ̃ win bɛɛrɛn sɔ̃. I ku rɑ mɑɑ nɔm birɑn kɛ̃ru mwɑ domi tɑ rɑ lɑɑkɑriɡibun nɔni wɔ̃kewɑ kpɑ tu ɡemɡibun ɡere ɡɔsiɑ. \v 20 I ko i ɡem swĩiwɑ mɑm mɑm kpɑ i wɑ i n wɑ̃ɑ, kpɑ i tem mɛ mwɑ mɛ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u bɛɛ wɛ̃ɛmɔ. \s1 Bɑ bũu sɑ̃ɑru yinɑ \p \v 21 I ku rɑ bũu dɑ̃ru ɡɑru ɡirɑ yɑ̃ku yerun bɔkuɔ te i ko i Gusunɔ bɛsɛn Yinni bɑniɑ. \v 22 I ku rɑ mɑɑ kperu ɡɑru ɡirɑ tɑ n sɑ̃ɑ bũu, domi Gusunɔ bɛsɛn Yinni u ye kpuro tusɑ. \c 17 \p \v 1 I ku rɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinni yɑ̃kuru kuɑ kɑ kɛtɛ ǹ kun mɛ kɑ yɑ̃ɑru ǹ kun mɛ kɑ boo, yen ɡɑɑ yɑ̀ n bɑrɑru ɡɑru ǹ kun mɛ ɑlebu ɡɑɑ mɔ, domi yɑ sɑ̃ɑwɑ sese disiɡiru win mi. \p \v 2-3 Ì n dɑ dɑ i wɑ̃ɑ wuu si Gusunɔ bɛsɛn Yinni u bɛɛ wɛ̃ sɔɔ, sɔrɔkudo sɔ̃ɔ teeru wuu sin ɡɑɡu sɔɔ, tɔn durɔ ɡoo ǹ kun mɛ tɔn kurɔ ɡoo u koo Yinni Gusunɔ tɔnu kɑm kom kuɑ u dɑ u bũnu yiirɑ u sɑ̃, kɑ mɑm sɔ̃ɔ kɑ suru kɑ kperi kpuro. Yeyɑ yɑ ko n sɑ̃ɑ kɔ̃sɑ Gusunɔn nɔni sɔɔ domi n ǹ mɛ u bɛɛ yiire i ko. \v 4 Sɑnɑm mɛ i nuɑ bɑ nɛɛ, ɡoo u yen bweseru kuɑ, i ko i yen ɡɑri wɛ̃ɛriwɑ kɑ lɑɑkɑri. Ì n deemɑ yɛ̃ro u sese disiɡii te kuɑwɑ kɑ ɡem bɛɛ Isirelibɑn tem sɔɔ, \v 5 sɑɑ ye sɔɔrɑ i ko i kɑ yɛ̃ro dɑ wuun ɡbɑ̃rɑ kɔnnɔwɔ ǹ n tɔn durɔn nɑ, ǹ n mɑɑ tɔn kurɔn nɑ kpɑ i nùn kpenu kɑsuku i ɡo. \p \v 6 I ku rɑ ɡoo tɑɑrɛ wɛ̃ i ɡo mɑ n kun mɔ tɔmbu yiru ǹ kun mɛ itɑ bɑ win seedɑ di. Tɔn turon seedɑ dibu kun turɑ. \v 7 Seedɑɡii beyɑ bɑ koo ɡbi bu yɛ̃ro kpenu kɑsukum tore bu kɑ ɡo kpɑ tɔn be bɑ tie bu sere mɑɑ swĩi. Nɡe mɛyɑ i ko i kɑ kɔ̃sɑ ye wunɑ bɛɛn suunu sɔɔn di. \s1 Siribu \p \v 8 Goo ù n tɔnu ɡo ǹ kun mɛ ɡɑbu bɑ̀ n sɑnnɑ ǹ kun mɛ ɡoo ù n ɡoo mɛɛrɑ kuɑ, mɑ i kpɑnɑ i bu siriɑ, i seewo i kɑ bu dɑ yɑm mi Gusunɔ bɛsɛn Yinni u koo tii ɡɔsiɑ sɔɔ. \v 9 I doo yɑ̃ku kowobu Lefibɑn mi kɑ siri kowobun mi kpɑ bu bɛɛ sɔ̃ nɡe mɛ i ko i siri bi koosinɑ. \v 10 I ko i kowɑ dee dee ye bɑ bɛɛ sɔ̃ɔwɑ sɑ̃ɑ yee ten min di tè Yinni Gusunɔ u tii ɡɔsiɑ. \v 11 I ko i woodɑ kɑ sɔ̃ɔsi ni bɑ bɛɛ wɛ̃ mi mɛm nɔɔwɑwɑ mɑm mɑm. I ku rɑ yen ɡɑɑ yinɑ. \v 12 Wi u tii suɑ mɑ u yinɑ u yɑ̃ku kowo wi u Gusunɔ bɛsɛn Yinnin sɔmburu mɔ̀ mi kɑ siri kowon ɡɑri swɑɑ dɑki, bɑ koo yɛ̃ro ɡowɑ. Nɡe mɛyɑ i ko i kɑ kɔ̃sɑ wunɑ bɛɛ Isirelibɑn suunu sɔɔn di \v 13 kpɑ tɔnu bɑɑwure wi u ye nuɑ u nɑndɑ kpɑ ɡoo u ku mɑɑ tii suɑ. \s1 Woodɑ ye bɑ yi \s2 sinɑ bokon swĩibun sɔ̃ \p \v 14 Sɑnɑm mɛ i duɑ i wɑ̃ɑ tem mɛ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u bɛɛ wɛ̃ɛmɔ sɔɔ, mɑ i ɡeruɑ i nɛɛ, i kĩ i n sinɑ boko mɔwɑ nɡe mɛ bwese ni nu bɛɛ sikerenɛ nu mɔ, \v 15 wi Gusunɔ bɛsɛn Yinni u ɡɔsɑ, wiyɑ i ko i swĩi u ko sinɑ boko. U ko n sɑ̃ɑwɑ Isireli. I ku rɑ de sɔɔ wi i ǹ sɑ̃ɑ bwese teeru u ko bɛɛn sinɑ boko. \v 16 Sinɑ boko wi, u ǹ ko u n dumi mɔ dɑbi dɑbiru. U ǹ ko u n dɑ mɑɑ ɡɑbu ɡɔri Eɡibitiɔ bu dumi dweemɑ. Domi Yinni Gusunɔ u bɛɛ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, u ǹ kĩ i mɑɑ wurɑ mi. \v 17 Win kurɔbu bɑ ǹ ko bɑ n dɑbi win ɡɔ̃ru ɡu ku rɑɑ kɑ ɡɛrɑ Gusunɔn min di. U ǹ koo mɑɑ tii sii ɡeesu kɑ wurɑ sweenɑ siki siki. \p \v 18 Sinɑ boko wi, ù n sinɑ ɡɔnɑ sinɑ u kpɑ, u koo de bu nùn woodɑ yeni yoruɑwɑ tireru sɔɔ ye yɑ ko n wɑ̃ɑ yɑ̃ku kowo Lefibɑn mi. \v 19 Tire te, tɑ ko n wɑ̃ɑwɑ win bɔkuɔ kpɑ u n dɑ tu ɡɑri tɔ̃ɔ bɑɑtere win wɑ̃ɑrun tɔ̃ru kpuro sɔɔ kpɑ u kɑ ɡiɑ nɡe mɛ u koo Gusunɔ win Yinni nɑsiɑ, u win woodɑbɑ kɑ win yiirebu mɛm nɔɔwɑ. \v 20 Kpɑ u ku tii suɑ u n tɑmɑɑ u win Isirelisibu kerewɑ kpɑ u ku woodɑ yen ɡɑɑ yinɑ kpɑ wi kɑ win bibun bweserun bɑndu tu dɑkɑɑ dɑ Isirelibɑn suunu sɔɔ. \s1 Ye yɑ ko n sɑ̃ɑ Lefibɑɡiɑ \c 18 \p \v 1 Yɑ̃ku kowo Lefibɑ kɑ be bɑ tie Lefin bweseru sɔɔ kpuro bɑ ǹ tem wɑsi nɡe Isireli be bɑ tie. Yɑ̃ku ni bɑ Yinni Gusunɔ kuɑ kɑ ɡɑ̃ɑ ni bɑ kɑ nùn nɑɑwɑ, yerɑ yɑ ko n sɑ̃ɑ ben dĩɑnu. \v 2 Bɑ ǹ tem wɑsi mu n sɑ̃ɑ ben tubi nɡe Isireli be bɑ tie. Adɑmɑ Yinni Gusunɔɡiɑ yɑ ko n sɑ̃ɑ ben tubi nɡe mɛ u bu sɔ̃ɔwɑ. \p \v 3 Yɑ̃ku yɑɑn mi bɛɛ Isirelibɑ i ko yɑ̃ku kowobu wɛ̃ ì n yɑ̃kuru kuɑ kɑ kɛtɛ ǹ kun mɛ kɑ yɑ̃ɑru ǹ kun mɛ kɑ boo, miyɑ yen nɔm fɑrɑm kɑ yen bɑɑ sɑburosu kɑ yen bɔsɔnu. \v 4 Kpɑ i mɑɑ bu bɛɛn dĩɑ ni i ɡbiɑ i ɡɑ̃ wɛ̃. Niyɑ, ɑlikɑmɑ kɑ dɑ̃ɑ bii ni bɑ rɑ kɑ tɑm ko kɑ ni bɑ rɑ kɑ ɡum ko kɑ sere bɛɛn yɑ̃ɑnun sɑn si i ɡbiɑ i bɔɔrɑ. \v 5 Domi bɛɛn bwese kɛri kpuro sɔɔ, Lefin bwese kɛrɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u ɡɔsɑ bu kɑ sɔmburu ko win sɑ̃ɑ yerɔ be, kɑ ben bibun bweseru sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \p \v 6 Lefi ɡoo ù n kĩ u yɑri Isirelin wuu ɡɑɡun di mi u wɑ̃ɑ u kɑ dɑ mi Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɑ wɑ̃ɑ, \v 7 u koo kpĩ u win sɔmburu ko mi, Gusunɔ win Yinnin wuswɑɑɔ nɡe mɛ win mɛro bisibu Lefi be u deemɑ mi bɑ mɔ̀. \v 8 Bɑ koo nùn dim wɛ̃wɑ mu n kɑ beɡim nɛ bɑɑ mɛ u ye u rɑɑ mɔ dɔrɑ. \s1 Gusunɔn sɔmɔ weesuɡibu \s2 kɑ win sɔmɔ ɡemɡii \p \v 9 Ì n turɑ tem mɛ sɔɔ, mɛ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u bɛɛ wɛ̃, i ku rɑ mɛn tɔmbun sɑ̃ɑru sɑɑri te Yinni Gusunɔ u tusɑ. \v 10 I ku rɑ de bɛɛ sɔɔ, ɡoo u kɑ win bii yɑ̃kuru ɡɑru ko. I ku mɑɑ de ɡoo u n sɔroru mɔ̀ bɛɛn suunu sɔɔ, \v 11 ǹ kun mɛ u n ɡɔribu sokumɔ ǹ kun mɛ u n dobo dobobɑ mɔ̀. \v 12 Domi yeni kpurowɑ Yinni Gusunɔ u tusɑ. Yen sɔ̃nɑ u koo tem min tɔn be kpuro ɡirɑ bɛɛn wuswɑɑn di, \v 13 kpɑ bɛɛ i n sɑ̃ɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinniɡibu mɑm mɑm. \p \v 14 Domi bwese te i ko i ɡirɑ mi, bɑ rɑ sɔroru kowɑ kpɑ bu kperin sɑriɑ mɛɛri bu kɑ bikiɑru ko. Adɑmɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u ǹ bɛɛ ye wurɑrimɔ. \v 15 U koo bɛɛ win sɔmɔ ɡoo seeyɑ bɛɛn bweseru sɔɔn di nɡe nɛ, Mɔwisi. Wiyɑ i ko i swɑɑ dɑki. \v 16 Domi yerɑ i Yinni Gusunɔ bikiɑ sɑnɑm mɛ i mɛnnɑ Horɛbun ɡuurɔ. I nɛɛ, i ǹ mɑɑ kĩ i Yinni Gusunɔn tiin nɔɔ nɔ ǹ kun mɛ i win dɔ̃ɔ boko wi wɑ. Domi i ǹ kĩ u bɛɛ ɡo. \v 17 Mɑ Yinni Gusunɔ u mɑn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɛɛn bikiɑ bi, bu wɑ̃. \v 18 U nɛɛ, u koo bɛɛ win sɔmɔ ɡoo seeyɑ bɛɛɡibun suunu sɔɔn di nɡe nɛ, kpɑ u win ɡɑri doke win nɔɔ sɔɔ. Kpɑ sɔmɔ wi, u bɛɛ sɔ̃ kpuro ye u nùn yiire. \v 19 Bɛɛn ɡoo ù n yinɑ u ɡɑri yi swɑɑ dɑki yi sɔmɔ wi, u koo ɡere kɑ Gusunɔn yĩsiru, u koo yɛ̃ro sɛɛyɑsiɑwɑ. \v 20 Adɑmɑ sɔmɔ wi, ù n ɡɑri ɡɛɛ sosi kɑ Yinni Gusunɔn yĩsiru ye u ǹ nùn yiire u ɡere ǹ kun mɛ ù n ɡɑri ɡeruɑ kɑ bũnun yĩsiru, bɑ koo nùn ɡowɑ. \p \v 21 Sɔrɔkudo i ko i tii bikiɑ i nɛɛ, ɑmɔnɑ sɑ ko n kɑ yɛ̃ ɡɑri yi Yinni Gusunɔ kun ɡeruɑ. \v 22 Gusunɔn sɔmɔ ɡoo ù n ɡɑri ɡeruɑ kɑ Yinni Gusunɔn yĩsiru, mɑ yi ǹ koore mɛ, yiyɑ yi ǹ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔn ɡere. Sɔmɔ wiyɑ u win ɡɑri sekɑ. I ku win bɛrum ko. \s1 Wuu sìn mi \s2 bɑ ko n dɑ kpikiru de \c 19 \p \v 1 Gusunɔ bɛsɛn Yinni u koo bwese tukunu ɡirɑ nin tem di kpɑ u nin tem mɛ bɛɛ wɛ̃, kpɑ i n ben wusu kɑ ben yɛnusu mɔ. \v 2-3 Tem mɛ Yinni Gusunɔ u koo bɛɛ wɛ̃ mi, ì n mu mwɑ i kpɑ, i mu bɔnu koowo beri itɑ kpɑ i yen bɑɑyere sɔɔ wuu teu wunɑ mi be bɑ tɔnu ɡo bɑ ko n dɑ kpikiru we, kpɑ i swɛɛ yɑbiri yi bɑ ko n dɑ kɑ de mi. \p \v 4 Tɔn be bɑ ben winsim ɡo bɑ ǹ kɑ bɑɑru, bɑ ǹ dɑɑ mɑɑ yibɛrɛ tɛɛru mɔɔsinɛ, be tɔnɑwɑ bɑ koo kpĩ bu kpikiru dɑ wuu sin mi. \v 5 Nɡe tɛ̃, ɡɑbu bɑ̀ n dɑ yɑkɑsɔ bɑ dɑ̃ɑ kĩimɔ, kpɑ ɡbɑ̃ɑ yu wɔɔrɑ yu win beruse wɔri yu ɡo, wuu ɡen teu sɔɔrɑ u koo kpikiru dɑ u wɑ u n kɑ wɑ̃ɑ, \v 6 kpɑ wi bɑ ɡon dusibun mɔru yɑ̀ n seewɑ bu ku rɑɑ yɛ̃ro nɑɑ turi bu mwɑ swɑɑn tondɑbun sɔ̃. Domi wi, kɑ wi u ɡu mi, bɑ ǹ dɑɑ yibɛrɛ tɛɛru sɑ̃ɑ. \v 7 Yen sɔ̃nɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔwɑ nɑ nɛɛ, i wusu itɑ ɡɔsio su n sɑ̃ɑ kpiki yenu. \p \v 8-9 Mɑ i woodɑ ye kpuro mɛm nɔɔwɑ i ye nɔni doke ye nɑ bɛɛ wɛ̃ɛmɔ ɡisɔ, mɑ i Gusunɔ bɛsɛn Yinnin kĩru mɔ̀, u koo bɛɛn tem mɛ yɑsiɑsiɑ kpɑ u mu bɛɛ wɛ̃ mɛ u bɛsɛn bɑɑbɑbɑ nɔɔ mwɛɛru kuɑ. Sɑɑ yerɑ i ko i mɑɑ wusu itɑ ɡɑsu ɡɔsi i sosi sìn mi bɑ ko n dɑ kpikiru de. \v 10 Nɡe mɛyɑ bɑ ǹ koo mɑɑ be bɑ kun toren yɛm yɑri tem mɛ sɔɔ mɛ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u bɛɛ wɛ̃ i n mɔ, kpɑ yɛ̃ron yɛm mu kun wɑ̃ɑ bɛɛn winɔ. \p \v 11 Adɑmɑ ɡoo ù n win winsim tusɑ, mɑ u nùn so u ɡo, yen biru, kpɑ u kpikiru we wuu sin ɡɑɡu sɔɔ, \v 12 win wuun ɡuro ɡurobu bɑ koo dɑwɑ bu nùn mwɑɑmɑ bu wi u koo nùn mɔru kɔsie nɔmu bɛriɑ u nùn ɡo. \v 13 I ku nùn wɔnwɔndu kuɑ. I tɑɑrɛ sɑriruɡiin yɛm wunɔ bɛɛ Isirelibɑn suunu sɔɔn di kpɑ n bɛɛ wɛ̃rɑ. \s1 Gbee kɔɔrɔn woodɑ \p \v 14 Ì n duɑ tem mɛ sɔɔ i kpɑ mɛ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u koo bɛɛ wɛ̃, bɑ̀ n bɛɛ mu bɔnu kuɑ bɑ kpɑ, i ku rɑ bɛɛn winsim kɔɔrɔ mure bɛɛɡiɑ sɔɔ. \s1 Seedɑ ye bɑ koo wurɑ \p \v 15 Goo ù n tɔnu ɡo ǹ kun mɛ ù n torɑru ɡɑru kuɑ, tɔn turon seedɑ kun turɑ bu kɑ yɛ̃ro tɑɑrɛ wɛ̃. Adɑmɑ tɔmbu yiru ǹ kun mɛ itɑ bɑ̀ n seedɑ di, sɑɑ yerɑ bɑ koo yɛ̃ro ɡɑrisi tɑɑrɛɡii. \p \v 16 Goo ù n win winsim kɔ̃sɑ ɡɑɑ mɑni, \v 17 be yiru ye kpuro bɑ koo dɑwɑ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ bu yɑ̃ku kowobu kɑ siri kowobu wɑ be bɑ dɔmɑ te sɔmburu mɔ̀ mi. \v 18 Siri kowo be, bɑ koo ben ɡɑri wɛ̃ɛriwɑ kɑ lɑɑkɑri. Bɑ̀ n deemɑ seedɑ weesuɡiɑ u win winsim mɑnimɔ, \v 19 sɑɑ ye sɔɔrɑ bɑ koo nùn kuɑ nɡe mɛ u rɑɑ bwisikɑ bu win winsim wi kuɑ. Nɡe mɛyɑ i ko i kɑ kɔ̃sɑ wunɑ bɛɛn suunu sɔɔn di. \v 20 Tɔmbu bɑ̀ n ye nuɑ, bɑ koo bɛrum duurɑ. Bɑ ǹ mɑɑ kɔ̃sɑ yen bweseru mɔ̀ bɛɛn suunu sɔɔ. \v 21 I ku tɑɑrɛɡii wɔnwɔndu kuɑ. Wi u tɔnu ɡo, bɑ koo mɑɑ win tii ɡowɑ. Wi u win winsim nɔni wunɑ, bɑ koo mɑɑ wiɡii wunɑwɑ. Wi u win winsim dondu buɑ, bɑ koo mɑɑ wiɡiru buɑwɑ. Wi u win winsim nɔmɑ buɑ, bɑ koo mɑɑ wiɡiɑ buɑwɑ. Wi u win winsim nɑɑsu buɑ, bɑ koo mɑɑ wiɡisu buɑwɑ. \s1 Tɑbun woodɑ \c 20 \p \v 1 Sɑnɑm mɛ i bɛɛn yibɛrɛbɑ tɑbu wɔri, ì n ben dumi wɑ kɑ ben tɑbu kɛkɛ yi dumi ɡɑwe kɑ sere ben tɔmbu be bɑ bɛɛ dɑbiru kere, i ku ben bɛrum ko. Domi Gusunɔ bɛsɛn Yinni u wɑ̃ɑ kɑ bɛɛ wi, wi u bɛɛ yɑrɑmɑ Eɡibitin di. \v 2 I sere tɑbu tore, yɑ̃ku kowo u koo nɑwɑ bɛɛn wuswɑɑɔ u nɛɛ, \v 3 i nɔɔwɔ bɛɛ Isirelibɑ. Wee i nɑ ɡisɔ i kɑ bɛɛn yibɛrɛbɑ tɑbu ko. I ku de bɛɛn ɡoon tororu tu kɑrɑ. I ku bɛrum soorɑ, i ku diiri, i ku mɑɑ nɑndɑ ben sɔ̃. \v 4 Gusunɔ bɛsɛn Yinni u kɑ bɛɛ wɑ̃ɑ. Wiyɑ u koo bɛɛ nɑsɑrɑ wɛ̃. \p \v 5 Yen biru be bɑ rɑ tɑbu kowobu mwɛɛri, bɑ koo bikiɑ bu nɛɛ, bɛɛ sɔɔ, wɑrɑ u yɛnu kpɔɔ bɑnɑ mɑ u ǹ ɡinɑ wure ɡe sɔɔ. Yɛ̃ro u de u wurɑ yɛnuɔ, kpɑ u ku ɡbi tɑɑ bi sɔɔ ɡoo u du win yɛnu ɡe sɔɔ. \v 6 Bɑ koo mɑɑ bikiɑ bu nɛɛ, bɛɛ sɔɔ, wɑrɑ u dɑ̃ɑ ɡbɑɑnu kuɑ mɑ u ǹ ɡinɑ yen ɑre diire. Yɛ̃ron tii u de u ɡɔsirɑ yɛnuɔ kpɑ u ku rɑɑ ɡbi tɑɑ bi sɔɔ ɡoo u tu tubi di. \v 7 Bɑ koo mɑɑ bikiɑ bu nɛɛ, wɑrɑ bɑ kurɔ kɑ̃ mɑ u ǹ nùn sue ɡinɑ. Win tii u wuro yɛnuɔ kpɑ u ku rɑɑ ɡbi tɑɑ bi sɔɔ kpɑ ɡoo u kurɔ wi suɑ. \v 8 Kpɑ bu mɑɑ nɛɛ, bɛɛ sɔɔ, wɑrɑ u wurure. Bu de yɛ̃ro u wurɑ win yɛnuɔ. Kpɑ u ku rɑɑ be bɑ tie bɛrum tiɑ. \v 9 Bɑ̀ n ɡɑri yi ɡeruɑ bɑ kpɑ, kpɑ bu bu tɑbu sinɑmbu kuɑ. \p \v 10 Sɑnɑm mɛ i wuu ɡɑɡu tɑbu wɔri, i ɡinɑ ɡen tɔmbu bikio bu tii wɛ̃ kɑ ɑlɑfiɑ. \v 11 Bɑ̀ n wurɑ bɑ bɛɛ ben wuun kɔnnɔ kɛniɑ i duɑ, be kpurowɑ i ko i yoo sɔmɑ koosiɑ. \v 12 Adɑmɑ bɑ̀ kun kĩ bu bɛɛ sennɑ kɑ ɑlɑfiɑ, mɑ bɑ nɛɛ, bɑ koo kɑ bɛɛ sɑnnɑwɑ, i bu tɑbu wɔrio. \v 13 Sɑɑ yè sɔɔ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u bɛɛ bu nɔmu bɛriɑ, sɑɑ yerɑ i ko i tɔn durɔ be bɑ wɑ̃ɑ mi kpuro ɡo kɑ tɑkobi. \v 14 Adɑmɑ tɔn kurɔbu kɑ bii piiminu kɑ yɑɑ sɑbenu kɑ ɑrumɑni ye yɑ wɑ̃ɑ wuu ɡe sɔɔ kpurowɑ i ko i ɡurɑ yu ko bɛɛɡiɑ, kpɑ i ye dendi nɡe mɛ i kĩ, domi Gusunɔ bɛsɛn Yinniwɑ u bɛɛ ye wɛ̃. \v 15 Mɛsumɑ ko i bwese nin wusu kpuro kuɑ ni nu kɑ bɛɛ tomɑ, nu ǹ wɑ̃ɑ tem mɛ i ko i mwɑ sɔɔ. \v 16 Adɑmɑ tɔn benin wusu sɔɔ, si Gusunɔ bɛsɛn Yinni u bɛɛ wɛ̃ mi, i n mɔ, i ku rɑ de sin tɔnu ɡoo u n wɑ̃ɑ. \v 17 I de i bu ɡo kpuro mɑm mɑm, be bɑ sɑ̃ɑ Hɛtibɑ kɑ Amɔrebɑ kɑ Kɑnɑnibɑ kɑ Feresibɑ kɑ Hefibɑ kɑ Yebusibɑ nɡe mɛ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u bɛɛ yiire. \v 18 Kpɑ bu ku rɑɑ bɛɛ ben komɑ bɔrɔnuɡii ni tie ni bɑ rɑ ben bũnu koosi. Kpɑ i ku rɑ kɑ ni Gusunɔ bɛsɛn Yinni torɑri. \p \v 19 Sɑnɑm mɛ i wuu ɡɑɡu wɔri i ɡu tɑrusi n kɑ tɛ i sere ɡu kɑmiɑ, i ku rɑ ɡen dɑ̃ɑ binuɡinu ɡbɑ̃ɑ suɑsi. I ko i kpĩ i nin binu di, ɑdɑmɑ i ku nu kĩi i surɑ domi dɑ̃ru tɑ ǹ sɑ̃ɑ tɔnu wi i ko i wɔri i ɡo. \v 20 Dɑ̃ɑ te i yɛ̃ tɑ ǹ sɑ̃ɑ diirɑru, terɑ i ko i kpĩ i burɑ i kɑ sɛri ko yi i ko i kɑ ɡbɑ̃rɑru yɔ sere i kɑ wuu ɡe kɑmiɑ. \s1 Wi bɑ ɡo yɑkɑsɔn ɡɑri \c 21 \p \v 1 Sɑnɑm mɛ i wɑ̃ɑ tem mɛ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u koo bɛɛ wɛ̃ sɔɔ, mɑ i wɑ bɑ ɡoo ɡo mɛ sɔɔ, yɛ̃ron ɡorɑ kpĩi yɑkɑsɔ, mɑ i ǹ sere yɛ̃ wi u nùn ɡo, \v 2 sɑnɑm mɛ sɔɔrɑ ɡuro ɡurobu kɑ siri kowobu bɑ koo yɑrimɑ kpɑ bu wusun tondɑm yĩire si su wi bɑ ɡo mi sikerenɛ. \v 3 Wuu ɡe bɑ wɑ ɡɑ kɑ wi bɑ ɡo mi turuku bo, wuu ɡen ɡuro ɡurobu bɑ koo nɑɑ ɡbiibɑ kɑsumɑ tiɑ ye bɑ ǹ suɡu dokere yu kɑ sɔmburu ɡɑru ko. \v 4 Kpɑ wuu ɡen ɡuro ɡuro be, bu kɑ nɑɑ ɡbiibɑ ye dɑ wɔwɑ ɡɑɑ sɔɔ ye yɑ nim kokumɔ, mi ɡoo kun wukure u sere ɡɑ̃ɑnu duure. Kpɑ bu nɑɑ ɡbiibɑ yen wĩi sumɑ buɑ mi. \p \v 5 Kpɑ yɑ̃ku kowobu bu susimɑ yen bɔkuɔ be, be bɑ sɑ̃ɑ Lefin bibu be Gusunɔ bɛsɛn Yinni u wunɑ nɛnɛm bu kɑ win sɑ̃ɑ yerun sɔmburu ko kpɑ bu mɑɑ tɔmbu domɑru kuɑ kɑ Yinni Gusunɔn yĩsiru. Beyɑ bɑ ko n dɑ ɡɑri kpuro wunɑnɛ yi yi sɑ̃ɑ soonɑɑ kɑ mɛɛrɑn ɡɑri. \p \v 6 Kpɑ wuu ɡen ɡuro ɡuro be kpuro be bɑ susi wi bɑ ɡo min bɔkuɔ bu ben nɔmɑ niɑ nɑɑ yen wɔllɔ wɔwɑ mi. \v 7 Kpɑ bu ɡere bu nɛɛ, ben nɔmɑ kun yɛm mɛni yɑri, mɛyɑ ben nɔni kun mɑɑ wɑ mɛ n kuɑ u kɑ ɡu. \v 8 Yinni u be win tɔmbu Isireli be u yɑkiɑmɑ torɑ ten suuru kuo, kpɑ u ku yɛm mɛ ɡɑrisi ben winɔ mɛ mu sɑ̃ɑ torɑru sɑriruɡiin yɛm. Sɑɑ ye, Gusunɔ u koo mɑɑ bu yɛm mɛ suuru kuɑ. \p \v 9 Nɡe mɛyɑ i ko i kɑ torɑru sɑriruɡiin yɛm wunɑ bɛɛ sɔɔn di kpɑ i n mɔ̀ ye yɑ koo Gusunɔ wɛ̃re. \s1 Kurɔ dɛson suɑbu \p \v 10 Sɑnɑm mɛ i yɑrɑ i bɛɛn yibɛrɛbɑ tɑbu wɔrim dɔɔ be Gusunɔ bɛsɛn Yinni u bɛɛ nɔmu bɛriɑ, mɑ i bu dɛsiru mwɑ, \v 11 be sɔɔ, mɑ bɛɛn turo u kurɔ burɔ wɑ mɑ u nùn kĩru ɡɔ̃ru doke u kɑ nùn suɑ kurɔ, \v 12 sɑɑ ye, u koo nùn suɑwɑ u kɑ dɑ win yɛnuɔ kpɑ u de u wii pɔɔru wokɑ kpɑ u win nii kɔkɔsu bɔɔri. \v 13 Kpɑ u win yɑ̃ɑ ni u rɑɑ doke potɑ kpɑ u dɑ u sinɑ yɛ̃ron yɛnuɔ u swĩ win bɑɑbɑ kɑ win mɛron sɔ̃ suru tiɑ. Yen biru, kpɑ yɛ̃ro u den dɑ u nùn deemɑ u ko win durɔ kpɑ wi, u mɑɑ ko win kurɔ. \v 14 Adɑmɑ ù n dɑ nùn bwɛ̃rɑ yɑrɑ, u de u doonɑ mi u kĩ. U ku rɑɑ nùn dɔrɑ u ɡobi mwɑ. Mɛyɑ u ku mɑɑ nùn ɡɑrisi yoo. Domi u kɑ nùn mɛnnɑ. \s1 Ye yɑ sɑ̃ɑ bii yerumɑɡiɑ \p \v 15 Goo ù n mɑɑ kurɔbu mɔ yiru, mɑ u turo kĩ n kere turo, mɑ be yiru kpuro bɑ nùn bii tɔn durɔbu mɑruɑ, wi u kun kĩ mi, mɑ wiyɑ u nùn yerumɑ mɑruɑ, \v 16 sɑnɑm mɛ u bii be tubi bɔnu kuɑmmɛ, n ǹ weenɛ u wi u kĩn bii ɡɑrisi yerumɑ wi u ǹ kĩn biin ɑyerɔ. \v 17 Adɑmɑ n weenɛ u wi u ǹ kĩn bii wurɑ nɡe win yerumɑ, kpɑ u nùn win tubin bɔnu yiru wɛ̃. Domi u sɑ̃ɑwɑ win tundon dɑm yĩre ɡbiikiru. N weenɛwɑ u yerumɑrun bɑɑ wɑ. \s1 Bii mɛm nɔɔ sɑrin kɔkɔrɔ \p \v 18 Goo ù n bii tɔn durɔ mɔ, mɑ bii wi, u kuɑ mɛm nɔɔ sɑri wi u ku rɑ win tundo kɑ win mɛron ɡere nɔ bɑɑ bɑ̀ n nùn sɛɛyɑsiɑ, \v 19 sɑɑ ye sɔɔ, win tundo kɑ win mɛro bɑ koo nùn mwɑwɑ bu kɑ nɑ wuun ɡuro ɡurobun mi, \v 20 kpɑ bu ɡuro ɡuro be sɔ̃ bu nɛɛ, ben bii wee, u ku rɑ ben ɡɑri nɔ. U win wɑ̃ɑru dimɔwɑ bɛrɛtɛkɛ tɑm nɔrubu sɔɔ. \v 21 Sɑɑ yerɑ wuun tɔn durɔbu kpuro bɑ koo nùn kpenu kɑsuku bu ɡo kpɑ i kɔ̃sɑ wunɑ bɛɛn suunu sɔɔn di. Isirelibɑ kpuro bɑ̀ n ye nuɑ kpɑ bu bɛrum ko. \s1 Wi bɑ soorɑ doken ɡoru \p \v 22 Goo ù n torɑru ɡɑru kuɑ te tɑ turɑ bu kɑ nùn ɡo, mɑ bɑ nùn soorɑ doke bɑ bwɛ̃ dɑ̃ɑ wɔllɔ, \v 23 bu ku de win ɡoru tɑ n wɑ̃ɑ dɑ̃ɑ mi sere kɑ wɔ̃kurɔ. Bɑɑ ǹ n yen mɛren nɑ, bu de bu nùn sike yen tɔ̃ɔ te. Domi wi bɑ soorɑ doke bɑ bwɛ̃ u kuɑwɑ mi bɔ̃ruro Gusunɔn wuswɑɑɔ. I n dɑ ko mɛ, kpɑ i ku rɑ bɛɛn tem disi doke mɛ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u bɛɛ wɛ̃. \s1 A wunɛn tɔnusin ɡɑ̃ɑnu \s2 ɡɑrisio nɡe wunɛn tiiɡinu \c 22 \p \v 1 Ì n bɛɛn tɔnusin nɑɑ ǹ kun mɛ win yɑ̃ɑru wɑ tɑ kɔ̃ɔrɑmɔ, i ku rɑ de tu doonɑ. I kɑ tu wuro wi u tu mɔn mi. \v 2 Yɛ̃ron yɛnu ɡɑ̀ n tomɑn nɑ, ǹ kun mɛ ì kun nùn yɛ̃n nɑ, i yɑɑ sɑbe te suo i kɑ dɑ bɛɛn yɛnuɔ i tu nɔɔri sere wi u tu mɔ ù n tu kɑsum nɑ. Sɑɑ yerɑ i ko i nùn tu wesiɑ. \v 3 Ì n mɑɑ bɛɛn tɔnusin kɛtɛku wɑ ǹ kun mɛ win yɑberu ǹ kun mɛ win ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu ni nu kɔ̃ɔrɑ, nɡe mɛyɑ i ko i mɑɑ nu kuɑ. I ku nu deri nu kɑm ko. \p \v 4 Ì n wɑ ɡoon kɛtɛku ǹ kun mɛ win nɑɑ yɑ wɔrumɑ swɑɑ sɔɔ, i ku de yen yɛ̃ro u ye seeyɑ wi tɔnɑ. I ko i nùn somiwɑ u kɑ ye seeyɑ. \s1 Woodɑ bwese bwesekɑ \p \v 5 Tɔn kurɔ u ku rɑɑ tɔn durɔn ɡɑ̃ɑnu sebe, mɛyɑ tɔn durɔ u ku rɑɑ mɑɑ tɔn kurɔn ɡɑ̃ɑnu sebe. Domi wi u kuɑ mɛ, Gusunɔ bɛsɛn Yinni u koo yɛ̃ro tusi. \p \v 6 Ì n wuu dɔɔ mɑ i ɡunɔ wɑ ɡɑ sɛ̃ɑ wɔkusi ǹ kun mɛ ɡɑ binu wɔkusi dɑ̃ɑɔ ǹ kun mɛ temɔ, i ku ɡu mwɑ kɑ ɡen binu sɑnnu. \v 7 I de mɛro ɡu doonɑ kpɑ i tii binu yiiyɑ, kpɑ bɛɛn wɑ̃ɑru tu bɛɛ wɛ̃rɑ kpɑ tu dɑkɑɑ dɑ. \p \v 8 Ì n dii kpɑɑru bɑnɑ i kpɑ, i ten tɛɛrɑ wɔllɔ ɡɑni dumi dokeo i kɑ sikerenɑ kpɑ bɑɑ ɡoo ù n wɔrumɑ min di u ɡu, i kun tɑɑrɛ mɔ. \p \v 9 Bɛɛn resɛm ɡbɑɑnu sɔɔ, i ku rɑ mɑɑ dĩɑ bweseru ɡɑru duure. Ì n kuɑ mɛ, ten mɑrum kpuro kɑ mɑɑ resɛm ye, yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ Gusunɔɡiɑ. \v 10 Ì n wukumɔ, i ku nɑɑ kɑ kɛtɛku suɡu doke sɑnnu. \v 11 I ku yɑ̃nu sebe ni bɑ wesɑ kɑ wɛ̃ɛ dɑmɡii kɑ yɑ̃ɑ sɑnsun wɛ̃ɛ sɑnnu. \p \v 12 I bɛɛn bekɑn soo sookɑɔ sɑri dokeo. \s1 Suɑnɑɑn woodɑ sɑrɑbu \p \v 13 Goo ù n kurɔ suɑ mɑ bɑ mɛnnɑ kɑ kurɔ wi, yen biru mɑ u ǹ mɑɑ kurɔ wi kĩ, u nùn tusɑ, \v 14 sere u nùn funɛ wunɑ u win yĩsiru sɑnkɑ, u ɡeruɑ u nɛɛ, u kurɔ wi suɑ, ye bɑ duɑ kɑ wi, u ǹ kɑ nùn deemɛ, \v 15 sɑɑ ye sɔɔrɑ bii kurɔbu ɡen tundo kɑ ɡen mɛro bɑ koo kɑ bii win wɔndiɑrun seedɑ nɑ bu wuun ɡuro ɡurobu sɔ̃ɔsi wuun duu yerɔ mi bɑ rɑ mɛnnɛ. \v 16 Kpɑ bii win tundo u ɡuro ɡuro be sɔ̃ u nɛɛ, nɑ nɛn bii wɔndiɑ wi durɔ wini kɑ̃wɑ u n mɔ kurɔ, ɑdɑmɑ u nùn tusɑ. \v 17 Wee u nùn weesu mɑni u nɛɛ, u ǹ kɑ nùn deemɛ. Adɑmɑ nɛn biin wɔndiɑrun yĩreru wee. Kpɑ bu beku te dɛriɑ wuun ɡuro ɡurobun wuswɑɑɔ. \v 18 Kpɑ wuun ɡuro ɡuro be, bu durɔ wi mwɑ bu so, \v 19 kpɑ bu nùn sii ɡeesun ɡobi wunɔbu (100) bure u wɔndiɑ win tundo kɔsiɑ domi u Isirelibɑn wɔndiɑ turon yĩsiru sɑnkɑ. Yen sɔ̃, u ǹ mɑɑ kpɛ̃ u kurɔ wi yinɑ, u ko n nùn suewɑ sere kɑ win wɑ̃ɑrun tɔ̃ru kpuro sɔɔ. \p \v 20 Adɑmɑ ɡɑri yi, yì n sɑ̃ɑn nɑ ɡem, mɑ bɑ ǹ yĩreru ɡɑru wɑ te tɑ sɑ̃ɑ bii wiɡiru, \v 21 sɑɑ ye sɔɔrɑ bɑ koo kurɔ wi suɑ bu kɑ dɑ win bɑɑbɑn yɛnu kɔnnɔwɔ kpɑ win wuun tɔn durɔbu bu nùn kpenu kɑsuku bu kɑ ɡo. Domi seku bɑkɑrɑ Isirelibɑn mi bu nɛɛ, bii wɔndiɑ u durɔ dɑmɑru kuɑ win bɑɑbɑn yɛnuɔ. Nɡe mɛyɑ i ko i kɑ dɑɑ kɔ̃sɑ yen bweseru wunɑ bɛɛn suunu sɔɔn di. \p \v 22 Bɑ̀ n durɔ ɡoo mwɑ u sɑkɑrɑru mɔ̀ kɑ ɡoon kurɔ, bɑ koo be kpuro ɡowɑ durɔ wi kɑ kurɔ wi. Nɡe mɛyɑ i ko i kɑ dɑɑ kɔ̃sɑ yen bweseru wunɑ bɛɛn suunu sɔɔn di. \p \v 23 Bii wɔndiɑ ɡoo ù n wɑ̃ɑ, mɑ bɑ nùn durɔ kɑ̃ɑ, ɑdɑmɑ bɑ ǹ ɡinɑ suɑnɛ, mɑ durɔ ɡoo u nùn wɑ mɑ u kɑ nùn kpunɑ, \v 24 i ko i be yiru kpuro mwɑwɑ i kɑ nɑ wuun duu yerɔ mi ɡuro ɡurobu bɑ rɑ mɛnnɛ, kpɑ i bu kpenu kɑsuku i ɡo yèn sɔ̃ bii wɔndiɑ wi, u ǹ wurɑ kue sɑɑ ye u nùn ɡɑbɑ wuuɔ kɑ yèn sɔ̃ durɔ wi, u win winsim kurɔ bekuru doke. Nɡe mɛyɑ i ko i kɑ dɑɑ kɔ̃sɑ yen bweseru wunɑ bɛɛn suunu sɔɔn di. \v 25 Adɑmɑ durɔ wi, ù n wɔndiɑ wi bɑ durɔ kɑ̃ɑ mi wɑn nɑ yɑkɑsɔ u kɑ nùn ɡɑbɑ u kɑ kpunɑ kɑ dɑm yɑkɑsu mi, durɔ wi tɔnɑwɑ bɑ koo ɡo. \v 26 I ku wɔndiɑ wi ɡɑ̃ɑnu kuɑ. U ǹ torɑru ɡɑru kue te tɑ weenɛ bu kɑ nùn ɡo. N sɑ̃ɑwɑ nɡe durɔ ɡoo wi u win beruse wɔri u ɡo. \v 27 Domi u nùn deemɑwɑ yɑkɑsɔ. Mɑ bii wɔndiɑ wi, u wurɑ kuɑ ɑdɑmɑ ɡoo sɑri wi u koo nùn wɔrɑ. \p \v 28 Durɔ ɡoo ù n mɑɑ bii wɔndiɑ ɡoo wɑ wi bɑ ǹ ɡinɑ durɔ kɑ̃, mɑ u nùn ɡɑbɑ u kɑ kpunɑ, mɑ bɑ bu mwɑ, \v 29 durɔ wi, u koo bii wɔndiɑ win tundo sii ɡeesun ɡobi weerɑɑkuru wɛ̃wɑ kpɑ u bii wi suɑ kurɔ, domi u nùn bekuru doke. U ǹ mɑɑ kpɛ̃ u nùn yinɑ sere kɑ win wɑ̃ɑrun nɔrɔ. \p \v 30 Durɔ ɡoo u ku rɑɑ mɑɑ win bɑɑbɑn kurɔ kĩɑ. Ù n kuɑ mɛ, u win bɑɑbɑ sekuru dokewɑ mi. \c 23 \s1 Tɔn be bɑ ǹ ko n wɑ̃ɑ \s2 Gusunɔn tɔmbun wuuru sɔɔ \p \v 1 Wìn tĩɑ bii bɑ kɔsukɑ ǹ kun mɛ wìn tɔn durɔru bɑ burɑ, u ǹ kpɛ̃ u kɑ Yinni Gusunɔn tɔmbu mɛnnɑ. \p \v 2 Be bɑ ǹ weenɛ bu suɑnɑ mɑ bɑ kɑ suɑnɑ, ben bibu bɑ ǹ kpɛ̃ bu kɑ Yinni Gusunɔn tɔmbu mɛnnɑ sere kɑ ben bibun bibun bweserun nɔn wɔkurɔ. \p \v 3 Mɛyɑ Amɔnibɑn ɡoo ǹ kun mɛ Mɔɑbubɑn ɡoo u ǹ kpɛ̃ u kɑ Yinni Gusunɔn tɔmbu mɛnnɑ sere kɑ ben bibun bibun bweserun nɔn wɔkurɔ. \v 4 Domi bɑ ǹ kɑ sun nim kɑ dĩɑnu sennɔ kue sɑɑ ye sɑ yɑrimɑ Eɡibitin di. Bɑ dɑ bɑ Bɑlɑmu, Beorin bii, Petoriɡii wi u nɑ Mɛsopotɑmin di ɡobi kɑ̃wɑ u kɑ nɑ u sun bɔ̃rusi. \v 5 Adɑmɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u ǹ Bɑlɑmu win ɡere swɑɑ dɑki. U bɔ̃ri yi ɡɔsiɑwɑ domɑru domi u sun kĩ. \v 6 I ku rɑ ben ɑlɑfiɑ kɑsu ǹ kun mɛ ben ɡeɑ sere kɑ bɑɑdommɑɔ bɛɛn wɑ̃ɑrun tɔ̃ru kpuro sɔɔ. \p \v 7 I ku rɑ ko i Edɔmu ɡoo tusi, domi bɑ sɑ̃ɑwɑ bɛsɛn wɔnɔbu. I ku rɑ mɑɑ Eɡibitiɡii ɡoo tusi domi sɑ sɔru di ben temɔ. \v 8 Ben bibu bɑ ko n dɑ kɑ Yinni Gusunɔn tɔmbu mɛnnɛwɑ sere kɑ ben sikɑdominɔ. \s1 Sɑnsɑnin dɛɛrɑru \p \v 9 Ì n yɑrɑ i kɑ yibɛrɛbɑ tɑbu wɔri, sɑɑ ye sɔɔrɑ i ko i tii lɑɑkɑri ko kɑ ɡɑ̃ɑ disiɡinu kpuro. \v 10 Tɔn durɔ ɡoo ù n wɑ̃ɑ bɛɛ sɔɔ, mɑ u dosɑ sere u tii wɑ dosu ɡe sɔɔ, i kɑ nùn yɑrio sɑnsɑnin di ɡinɑ. \v 11 Adɑmɑ sɔ̃ɔ ù n kɛllɑ, u koo woburewɑ. Yen biru, sɔ̃ɔ ù n duɑ kpɑ u wurɑmɑ sɑnsɑniɔ. \p \v 12 I de i n ɡɑm mɔ sɑnsɑnin biruɔ mi i ko i n dɑ dii berɑ ko, \v 13 kpɑ i n ɡɑ̃ɑnu nɛni ni i ko kɑ wɔru ɡbe i kɑ bɛɛn dii berɑ ye sike. \v 14 Domi Gusunɔ bɛsɛn Yinni u wɑ̃ɑ bɛɛn sɑnsɑni ye sɔɔ u sĩimɔ sĩimɔ u kɑ bɛɛ kɔ̃su kpɑ u bɛɛ bɛɛn yibɛrɛbɑ nɔmu bɛriɑ. Yen sɔ̃, n weenɛwɑ bɛɛn sɑnsɑni yɑ n dɛɛre kpɑ u ku bɔrɔnu ɡɑnu wɑ bɛɛn suunu sɔɔ ni nu koo de u bɛɛ biru kisi. \s1 Yoo wi u dukɑ suɑ \p \v 15 I ku yoo wi u win yinni dukɑ suuri mwɑ i wesiɑ win yinnin mi. \v 16 I de u n wɑ̃ɑ mi u kĩ bɛɛn suunu sɔɔ wuu ɡe u koo ɡɔsi sɔɔ. I ku nùn dɑm dɔre. \s1 Kurɔ dɑmɑru sɑ̃ɑru sɔɔ \p \v 17 I ku de durɔ dɑmɑ woronu ǹ kun mɛ kurɔ dɑmɑ woronu nu n wɑ̃ɑ bɛɛn sɑ̃ɑru sɔɔ. \v 18 I ku rɑ kɑ durɔ dɑmɑ ɡobi ǹ kun mɛ kurɔ dɑmɑ ɡobi ɡɛɛ nɑ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ i kɑ ye i Gusunɔ nɔɔ mwɛɛru kuɑ kɔsiɑ. Domi Gusunɔ bɛsɛn Yinni u yen bweseru tusɑ. \s1 Bɔkurɑbun nim dokebu \p \v 19 Bɛɛn Isirelisibu bɑ̀ n ɡɑ̃ɑnu bɔkurɑ, i ku bu nim dokeɑ, ǹ n ɡobin nɑ, ǹ n mɑɑ dĩɑnun nɑ ǹ kun mɛ ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu. \v 20 Sɔɔwɑ i ko i yen bweseru kuɑ, ɑdɑmɑ i ku rɑ bɛɛn Isirelisibu kuɑ mɛ, kpɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u bɛɛ domɑru kuɑ tem mɛ sɔɔ mɛ i ko i du mi, i n mɔ. \s1 Nɔɔ mwɛɛnun ɡɑri \p \v 21 Ì n Gusunɔ nɔɔ mwɛɛru ɡɑru kuɑ, i ku tɛ i kɑ tu yibiɑ domi u koo bɛɛ tu bikiɑ kpɑ i n tɑɑrɛ mɔ. \v 22 Adɑmɑ ì kun nɔɔ mwɛɛru ɡɑru kue, i ǹ ko i n tɑɑrɛ mɔ. \v 23 Nɔɔ mwɛɛ te i yɑrɑ bɛɛn nɔɔn di, i ko i tu yibiɑwɑ domi i tu kuɑwɑ kɑ bɛɛn tiin nɔɔ, n ǹ kɑ tilɑsi. \s1 Ye kɑɑ kpĩ ɑ ko ɡoon ɡbɑɑrɔ \p \v 24 Ì n duɑ ɡoon dɑ̃ɑ ɡbɑɑrɔ, i yen binu dio nɡe mɛ i kĩ, ɑdɑmɑ i ku rɑ nin ɡɑnu doke birerɔ i kɑ doonɑ. \v 25 Ì n mɑɑ duɑ ɡoon ɑlikɑmɑ ɡbɑɑrɔ, i ko i kpĩ i ɑlikɑmɑ wɔkɑ kɑ nɔmɑ ɑdɑmɑ i ku ye kɔmbɔ doke. \s1 Kurɔ wi bɑ yinɑ \c 24 \p \v 1 Goo ù n kurɔ suɑ mɑ u kurɔ wi ɡɑ̃ɑnu wɑɑsi ye yɑ ǹ kɑ nùn nɑɑwɛ, mɑ u kurɔ wi yinɑnɑɑn tireru yoruɑ u nùn nɔmu bɛriɑ, mɑ u nùn ɡirɑ win yɛnun di u doonɑ, \v 2 mɑ yen biru, kurɔ wi, u dɑ u mɔre durɔ ɡoon mi, \v 3 durɔ dɑ̃ɑko win tii ù n nùn yinɑbun tireru yoruɑ, mɑ u nùn yinɑ, u nùn yɑrɑ win yɛnun di ǹ kun mɛ ù n ɡu, \v 4 win durɔ ɡbiikoo wi u rɑɑ nùn yinɑ mi, u ku mɑɑ nùn kɑsu bu mɛnnɑ. Domi kurɔ wi, u kuɑ disiɡii. Yeyɑ Yinni Gusunɔ u tusɑ. Ì n kuɑ mɛ, i tem mɛ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u bɛɛ wɛ̃ bɛɛrɛ sɑri kookoosu koosiwɑ mi. \s1 Wi u kurɔ kpɑo suɑ \p \v 5 Goo ù n kurɔ kpɑo suɑ, u ku tɑbu dɑ. Mɛyɑ bu ku mɑɑ nùn tilɑsi ɡɑɑ ko. Bu de u n tii mɔ sere wɔ̃ɔ tiɑ, kpɑ u wɑ u win kurɔ wi nukuru dorɑsiɑ. \s1 Tɔrubɑn woodɑ \p \v 6 N ǹ weenɛ i ɡoon nɛɛru tɔrubɑ mwɑ bɑɑ ten biɑ. Domi ì n kuɑ mɛ, i mwɑwɑ mi ye n ko n de u n wɑ̃ɑ. \s1 Tɔnu wi u win tɔnusi ɡbɛnɑn \s2 woodɑ \p \v 7 Bɛɛn ɡoo ù n win Isirelisi mwɑ u ɡɔsiɑ yoo ǹ kun mɛ u nùn dɔrɑ, i ko i yɛ̃ro wi ɡowɑ. Nɡe mɛyɑ i ko i kɑ kɔ̃sɑ yen bweseru wunɑ bɛɛn suunu sɔɔn di. \s1 Bɑrɑ disiɡirun woodɑ \p \v 8 I de i be bɑ bɑrɑ disiɡiru mɔ lɑɑkɑri ko ɡem ɡem kpɑ i ko nɡe mɛ yɑ̃ku kowobu Lefibɑ bɑ koo bɛɛ sɔ̃ɔsi. Nɡe mɛ nɑ yiire i ko, nɡe mɛyɑ i ko i ko mɑm mɑm. \v 9 I yɑɑyo ye Gusunɔ bɛsɛn Yinni u Mɑriɑmu kuɑ sɑɑ ye sɑ wee Eɡibitin di sɑ wɑ̃ɑ swɑɑɔ. \s1 Tɔrubɑn ɡɑri \p \v 10 Ì n bɛɛn Isirelisi ɡoo ɡɑ̃ɑnu bɔkurɑ, i ku du win dirɔ i kɑ tɔrubɑ suɑ. \v 11 I yɔ̃ro tɔɔwɔ kpɑ wi i ɡɑ̃ɑnu bɔkurɑ mi u yɑrimɑ u bɛɛ tɔrubɑ wɛ̃. \v 12-13 Ì n yɑ̃ɑro ɡɑ̃ɑnu bɔkurɑ mɑ u bɛɛ win yɑberu tɔrubɑ wɛ̃, i ku de tɑ n wɑ̃ɑ bɛɛn mi sere yɑm mu kɑ tĩrɑ. Bɑɑ ǹ n kuɑ ɑmɔ, sɔ̃ɔ ù n duɑ, i ko i nùn win yɑbe te wesiɑwɑ kpɑ u wɑ u tu wukiri u kɑ kpunɑ. Kpɑ u bɛɛ domɑru kuɑ kpɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u mɑɑ bɛɛ siɑrɑ. \s1 I yɑ̃ɑrobu bɛɛrɛ wɛ̃ɛyɔ \p \v 14 Ì n yɑ̃ɑro ɡoo mɔ sɔm kowo, ù n sɑ̃ɑ Isireli ǹ kun mɛ sɔɔ, i ku nùn tɑki di. \v 15 I nùn win sɔmburun ɡobi wɛ̃ɛyɔ bɑɑdommɑ sɔ̃ɔ u sere du. Domi u sɑ̃ɑwɑ yɑ̃ɑro, u win ɡobin bukɑtɑ mɔ ɡeɑ. Ì kun kue mɛ, mɑ u Yinni Gusunɔ nɔɔɡiru sue bɛɛn sɔ̃, i ko i tɑɑrɛ wɑ. \s1 Bɑɑwurewɑ \s2 u koo win torɑrun ɑre wɑ \p \v 16 Bɑ ǹ tɔnu ɡoomɔ win biin torɑrun sɔ̃, mɛyɑ bɑ ǹ mɑɑ bii ɡoomɔ win mɔwɔbun torɑrun sɔ̃. Bɑ ǹ ɡoo ɡoomɔ ɡoon torɑrun sɔ̃. \s1 Ye bɑ koo ko yɑ̃ɑrobun sɔ̃ \p \v 17 I ku rɑ ko i sɔɔ ǹ kun mɛ ɡobeku ɡem birɑ siribu sɔɔ. Mɛyɑ i ku rɑ mɑɑ ɡɔmini ɡoon bekuru tɔrubɑ mwɑ. \v 18 Adɑmɑ i yɑɑyo mɑ sɑ rɑɑ yoru di Eɡibitiɔ mɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u sun yɑkiɑ. Yen sɔ̃nɑ nɑ bɛɛ yiiremɔ i n dɑ woodɑ yeni swĩi. \p \v 19 Sɑɑ yè sɔɔ i bɛɛn dĩɑnu ɡɛ̃ɛmɔ, mɑ i yen ɡɛsɛ tiɑ duɑri ɡbee suunu sɔɔ, i ku mɑɑ wurɑ i ye suɑ. I de yu ko sɔbu kɑ ɡobekubɑ kɑ ɡɔminibuɡiɑ, kpɑ Gusunɔ bɛɛn Yinni u wɑ u bɛɛn nɔmɑn sɔmɑ kpuro domɑru kuɑ. \v 20 Ì n yɔɔwɑ bɛɛn dɑ̃ɑ ye bɑ mɔ̀ olifin wɔllɔ i ye sɔrɑ, i ku rɑ mɑɑ wure i yɔ i ye i duɑri sɔri. I de ye, yu ko sɔbu kɑ ɡobekubɑ kɑ ɡɔminibuɡiɑ. \v 21 Sɑnɑm mɛ i bɛɛn resɛm binu sɔrimɔ, i ku rɑ mɑɑ ɡɔsirɑ i wurɑ biruɔ. Ye i deri mi, yeyɑ yɑ koo ko sɔbu kɑ ɡobekubɑ kɑ ɡɔminibuɡiɑ. \v 22 Bɛɛn tii i yɑɑyo mɑ i yoru di Eɡibitiɔ. Yen sɔ̃nɑ nɑ bɛɛ yiiremɔ i n dɑ yeni swĩi. \s1 Siribun woodɑ \c 25 \p \v 1 Nɔɔsinɑɑ sɑriru tɑ̀ n duɑ tɔmbu ɡɑbun bɑɑ sɔɔ, mɑ bɑ dɑ siri yerɔ bɑ bu siriɑ, sɑɑ ye sɔɔ, wi u ɡem mɔ, i nùn win ɡem wɛ̃ɛyɔ. Wi u mɑɑ tɑɑrɛ mɔ kpɑ i nùn win tɑɑrɛ wɛ̃. \v 2 Wi siribu di, bɑ̀ n nùn soberu bure, siri kowo u koo de yɛ̃ro u kpunɑwɑ win wuswɑɑɔ kpɑ bu nùn so nɡe mɛ win torɑrɑ nɛ. \v 3 Adɑmɑ bu ku sɛni nɔɔ weeru sɑrɑ, domi yɑ̀ n kerɑ mɛ, i bɛɛn mɛro bisi wi bɛɛrɛ birɑwɑ mi. \s1 Nɑɑ yɑ̀ n sɔmburu mɔ̀ dĩɑnɔn \s2 woodɑ \p \v 4 I ku bɛɛn nɑɑ kinɛrun nɔɔ bɔke sɑɑ ye tɑ sɔmburu mɔ̀ dĩɑnu sɔɔ. \s1 Gɔmini wi u kun bii mɔn \s2 woodɑ \p \v 5 Mɔɔ kɑ wɔnɔ bɑ̀ n wɑ̃ɑ yɛnu teu sɔɔ, mɑ mɔɔ u ɡu u ǹ bii mɑrɑ, win ɡɔmini wi, u ku yɑri yɛnu min di u mɔrɑru dɑ ɡɑm. Win durɔn wɔnɔ wiyɑ u koo nùn suɑ kurɔ. \v 6 Bɑ̀ n bii tɔn durɔ mɑrɑ, bɑ koo bii ɡbiikoo wi ɡɑrisiwɑ wi u ɡu min bii kpɑ win yĩsiru tu wɑ tɑ n wɑ̃ɑ Isirelibɑn suunu sɔɔ. \p \v 7 Goo ù n yinɑ u win mɔɔn kurɔ ɡɔmini suɑ, kurɔ wi, u doo siri yerɔ u wuun ɡuro ɡurobu deemɑ kpɑ u bu sɔ̃ u nɛɛ, nɛn durɔn wɔnɔ u yinɑ u mɑn suɑ kurɔ u kɑ win mɔɔ bii mɑruɑ win yĩsiru tu kɑ wɑ tɑ n wɑ̃ɑ Isirelibɑn suunu sɔɔ. \v 8 Sɑɑ ye sɔɔrɑ wuun ɡuro ɡuro be, bɑ koo durɔ wi soku kpɑ bu nùn ɡɑri yi bikiɑ. Ù n yinɑn nɑ mɑm mɑm u win mɔɔn ɡɔmini wi suɑ kurɔ, \v 9 kurɔ wi, u koo dɑwɑ u win bɑrɑ nɔɔ teu wunɑ ɡuro ɡuro ben wuswɑɑɔ, kpɑ u nùn yɑ̃ɑtɑm sie kpɑ u ɡere u nɛɛ, wee nɡe mɛ bɑ rɑ durɔ kue wi u yinɑ u win mɔɔ bii mɑruɑ. \v 10 Kpɑ bu win bweseru yĩsiru kɛ̃ Isirelibɑ sɔɔ bu nɛɛ, wìn bɑrɑ nɔɔ bɑ wunɑn bweseru. \s1 Ye bɑ yinɑ sɑnnɔ sɔɔ \p \v 11 Tɔn durɔbu yiru bɑ̀ n sɑnnɑmɔ, kpɑ mi bɑ sɑnnɑmɔ mi, ben turon kurɔ u nɑ u kɑ win durɔ wɔrɑ win yibɛrɛn nɔmɑn di, kpɑ u yibɛrɛ win tɔn durɔru nɛnɛ, \v 12 sɑɑ ye sɔɔ, i kurɔ win nɔmu ɡe buro. I ku nùn wɔnwɔndu kuɑ. \s1 Tenkurun swɑɑn woodɑ \p \v 13 I ku kiɑru dɔrenɑ kɑ tɑki, i de bɛɛn kilo yɑ n sɑ̃ɑ dee dee, kpɑ yen ɡɑɑ kun ɡɑɑ kere. \v 14 I de bɛɛn sɑkɑkunu nu n sɑ̃ɑ dee dee. I ku de ɡɑɡu ɡɑ n ɡɑɡu kere. \v 15 I de bɛɛn kilo yɑ n sɑ̃ɑ dee dee kpɑ bɛɛn sɑkɑkunu nu n sɑ̃ɑ tiɑ. Kpɑ bɛɛn wɑ̃ɑru tu wɑ tu dɑkɑɑ dɑ tem mɛ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u koo bɛɛ wɛ̃ sɔɔ. \v 16 Domi Gusunɔ bɛsɛn Yinni wi, u be bɑ yen bweseru mɔ̀ tusɑ. \s1 Amɑlɛkibɑn kpeerɑsiɑbu \p \v 17 I yɑɑyo ye Amɑlɛkibɑ bɑ bɛɛ kuɑ sɑɑ ye i wee Eɡibitin di, \v 18 i wɑsire, mɑ bɑ bɛɛ wɔri birun di bɑ be bɑ wɑ̃ɑ biruɔ ɡo ɡo, bɑ ǹ Gusunɔn bɛrum kue. \v 19 Sɑɑ yè sɔɔ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u koo bɛɛ wɛ̃rɑbu wɛ̃ u de yibɛrɛbɑ kpuro bu bɛɛ deri tem mɛ u koo bɛɛ wɛ̃ sɔɔ mu n kɑ sɑ̃ɑ bɛɛɡim, i ko i Amɑlɛkibɑ kpuro kɑm koosiɑwɑ kpɑ bu ku mɑɑ ben yĩsiru yɑɑyɑ hɑnduniɑ sɔɔ. I ku rɑ ye duɑri. \s1 Dĩɑ ɡbiikinun woodɑ \c 26 \p \v 1 Ì n dɑ i duɑ tem mɛ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u koo bɛɛ wɛ̃ sɔɔ, mɑ i mu mwɑ, i sinɑ mɛ sɔɔ, \v 2 i de bɛɛn bɑɑwure u win ɡbeɑn dĩɑ ɡbiikinu tɑmɑ ni u duurɑ tem mɛ sɔɔ, u nu doke bireru sɔɔ u kɑ nɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinnin sɑ̃ɑ yerɔ, \v 3 kpɑ u dɑ sɑɑ ye sɔɔn yɑ̃ku kowon mi, u nùn sɔ̃ u nɛɛ, u ɡerumɔ Gusunɔ win Yinnin wuswɑɑɔ ɡisɔ mɑ u duɑ tem mɛ sɔɔ, mɛ Yinni Gusunɔ wi, u bɛsɛn bɑɑbɑbɑ nɔɔ mwɛɛru kuɑ u nɛɛ, u koo sun wɛ̃. \v 4 Kpɑ yɑ̃ku kowo wi, u yɛ̃ro bire te mwɑɑri u yi Gusunɔ bɛsɛn Yinnin yɑ̃ku yerun wuswɑɑɔ. \v 5 Kpɑ yɛ̃ro u ɡere Gusunɔn wuswɑɑɔ u nɛɛ, win sikɑdo u sɑ̃ɑwɑ Arɑmuɡii wi u kun wɑ̃ɑ yeru mɔ. U dɑ Eɡibitiɔ u sinɑ mi kɑ tɔmbu fiiko be bɑ wɑ̃ɑ kɑ wi. Yen biru, tɔn be, bɑ dɑbiɑ bɑ kuɑ bwese dɑmɡiru. \v 6 Adɑmɑ Eɡibitiɡibu bɑ bu dɑm dɔre, bɑ bu nɔni sɔ̃ɔwɑ, mɑ bɑ bu kuɑ yobu. \v 7 Yerɑ bɑ Gusunɔ bɛsɛn bɑɑbɑbɑn Yinni nɔɔɡiru sue, mɑ u beɡiɑ nuɑ. U ben nɔni swɑ̃ɑru wɑ kɑ dɑm mɛ bɑ bu dɔremɔ kɑ nɡe mɛ bɑ bu tɑɑre. \v 8 Yen biru, u bu yɑrɑmɑ Eɡibitin di kɑ win nɔm dɑmɡuu, kɑ nɑnum bɑkɑm, kɑ sɔm mɑɑmɑɑkiɡinu. \v 9 U kɑ bu tunumɑ tem mini, mɛ mu tim kɑ bom yibɑ, mɑ u bu mu wɛ̃. \v 10 Yen sɔ̃nɑ tɛ̃, u kɑ tem mɛ Yinni Gusunɔ u nùn wɛ̃n dĩɑ ɡbiikinu nɑ win wuswɑɑɔ. \p Kpɑ yɛ̃ro u yiirɑ u wuswɑɑ tem ɡirɑri u kɑ Gusunɔ sɑ̃. \v 11 Yen biru, bɛɛ kɑ Lefibɑ kɑ sɔɔ be bɑ wɑ̃ɑ bɛɛn suunu sɔɔ, i ko n nuku dobu mɔ̀ ɡɑ̃ɑ ɡeenu kpuron sɔ̃ ni Gusunɔ bɛsɛn Yinni u bɛɛ kɑ bɛɛn bibu wɛ̃. \s1 Wɔkuru bɑɑteren wɔllɔn \s2 tiɑ tiɑn wɛ̃ɛbun wɔ̃ɔ \p \v 12 Wɔ̃ɔ yirun biru, itɑse, i ko ɡe sokuwɑ wɔkuru bɑɑteren wɔllɔn tiɑ tiɑn wɛ̃ɛbun wɔ̃ɔ. Ì n bɛɛn dĩɑnu ɡɑ̃ i kpɑ, i ko nin wɔkuru bɑɑteren wɔllɔ tiɑ tiɑ wunɑwɑ kpɑ i Lefibɑ wɛ̃ kɑ sɔbu kɑ ɡobekubɑ kɑ ɡɔminibu kpɑ bɑ n dɑ di bu debu bɛɛn wuu si sɔɔ. \v 13 Sɑɑ yerɑ i ko i Gusunɔ bɛsɛn Yinni sɔ̃ i nɛɛ, wɔkuru bɑɑteren wɔllɔn tiɑ tiɑ ye yɑ sɑ̃ɑ wiɡiɑ, wee i wunɑmɑ bɛɛn yɛnun di i Lefibɑ wɛ̃ kɑ sɔbu kɑ ɡobekubɑ kɑ ɡɔminibu nɡe mɛ u bɛɛ yiire i ko. I ǹ yen ɡɑɑ duɑri i sere ye deri. \v 14 I ǹ wɔkuru bɑɑteren wɔllɔn tiɑ tiɑ yen ɡɑɑ di sɑnɑm mɛ i ɡɔɔ wooru sɔ̃. I ǹ ye sue sɑnɑm mɛ i ǹ dɛɛre. I ǹ mɑɑ yen ɡɑɑ ɡɔribu wɛ̃. \v 15 U tukɑmɑ u bɛɛ mɛɛri sɑɑ win sin yee dɛɛrɑrun di te tɑ wɑ̃ɑ wɔllɔ, kpɑ u bɛɛ win tɔmbu Isirelibɑ domɑru sosiɑ kɑ bɛɛn tem mɛ u bɛɛ wɛ̃, mɛ mu tim kɑ bom yibɑ nɡe mɛ u bɛsɛn bɑɑbɑbɑ nɔɔ mwɛɛru kuɑ. \s1 Isirelibɑ bɑ sɑ̃ɑwɑ \s2 Gusunɔn tɔmbu \p \v 16 Gisɔ, Gusunɔ bɛsɛn Yinni u bɛɛ sɔ̃ɔmɔ u nɛɛ, i win woodɑbɑ kɑ win yiirebu kpuro mɛm nɔɔwɔ. I n tii sɛ kpɑ i ye kpuro swĩi kɑ ɡɔ̃ru tiɑ kɑ bɛɛn bwɛ̃rɑ kpuro. \v 17 Gisɔ, i wurɑ mɑ Gusunɔwɑ u sɑ̃ɑ bɛsɛn Yinni, i mɑɑ wurɑ mɑ i ko i sĩ win swɑɑ sɔɔ, kpɑ i win woodɑbɑ kɑ win yiirebu kpuro mɛm nɔɔwɑ. \v 18 Yinni Gusunɔn tii u mɑɑ wurɑ ɡisɔ mɑ i sɑ̃ɑ win tɔn be u ɡɔsɑ nɛnɛm win tiin sɔ̃ i kɑ win yiirebu kpuro swĩi nɡe mɛ u bɛɛ nɔɔ mwɛɛru kuɑ. \v 19 Mɛyɑ u koo mɑɑ bɛɛ wɔlle suɑ i yĩsiru yɑri kpɑ i n bɛɛrɛ mɔ n kere hɑnduniɑn bwesenu kpuro ni u tɑkɑ kuɑ, kpɑ i n sɑ̃ɑ win tɔn be u tii yiiyɑ nɡe mɛ u ɡeruɑ. \ms1 ISIRELIBA BA GUSUNƆN ARUKAWANI YAAYAMƆ \s1 Kpee ni bɑ koo sɔnnɑ \s2 Ebɑlin ɡuurɔ \c 27 \p \v 1 Mɔwisi kɑ Isirelibɑn ɡuro ɡurobu bɑ tɔmbu sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, i woodɑ be kpuro mɛm nɔɔwɔ be Mɔwisi u bɛɛ sɑɑriɑ mi ɡisɔ. \v 2 Tɔ̃ɔ tè sɔɔ i dɑ i Yuudɛnin dɑɑru tɔburɑ, i duɑ tem mɛ Gusunɔ bɛsɛn Yinni u bɛɛ wɛ̃ sɔɔ, i de i kpee bɑkɑnu ɡurɑmɑ i sɔnnɑ i tɑ̃wɑru koosi, \v 3 kpɑ i woodɑ yenin ɡɑri kpuro yore ni sɔɔ dɔmɑ te. Nɡe mɛyɑ i ko i kɑ tem mɛ du mɛ mu tim kɑ bom yibɑ mɛ Gusunɔ bɛsɛn bɑɑbɑbɑn Yinni u bɛɛ nɔɔ mwɛɛru kuɑ. \v 4 Ì n Yuudɛni ye tɔburɑ i kpɑ, yerɑ i ko i sere kpee nìn woodɑ nɑ bɛɛ wɛ̃ ɡisɔ ɡurɑmɑ i sɔnnɑ Ebɑlin ɡuurɔ kpɑ i nu tɑ̃wɑru koosi. \v 5 Miyɑ i ko i Gusunɔ bɛsɛn Yinni yɑ̃ku yeru kuɑ kɑ kpee ni i ǹ kɑ sisu dɑ̃ke. \v 6 Kpee ni bɑ ǹ dɑ̃ke tɔnɑwɑ i ko i kɑ nùn yɑ̃ku yee te bɑniɑ. Miyɑ i ko i nùn yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡinu \v 7 kɑ siɑrɑbun yɑ̃kunu kuɑ, kpɑ i sinɑ mi i di kɑ nuku dobu Gusunɔ bɛsɛn Yinnin wuswɑɑɔ. \v 8 Kpɑ i woodɑn ɡɑri yi yore kpee ni sɔɔ mɛ bɑɑwure u koo kpĩ u kɑ yi ɡɑri sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ. \p \v 9 Mɑ Mɔwisi kɑ yɑ̃ku kowobu Lefibɑ bɑ Isirelibɑ kpuro sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, i mɑrio i nɔ, ɡisɔrɑ i kuɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinnin tɔmbu. \v 10 Yen sɔ̃, i de i nùn mɛm nɔɔwɑ kpɑ i win yiirebu kɑ win woodɑbɑ swĩi ye nɑ bɛɛ sɑɑriɑ mi ɡisɔ. \p \v 11 Mɔwisi u dɔmɑ te tɔn be sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 12 ì n Yuudɛnin dɑɑru tɔburɑ i kpɑ, bwese nini, Simɛɔbɑ kɑ Lefibɑ kɑ Bɛnyɑmɛɛbɑ kɑ Yudɑbɑ kɑ Isɑkɑribɑ kɑ Yosɛfubɑ bɑ koo dɑ bu yɔ̃rɑwɑ Gɑrisimun ɡuurɔ kpɑ bu tɔmbu domɑru kuɑ, \v 13 kpɑ mɑɑ bwese nini, Rubɛnibɑ kɑ Gɑdibɑ kɑ Asɛɛbɑ kɑ Sɑbulonibɑ kɑ Dɑnubɑ kɑ Nɛfitɑlibɑ bu dɑ bu yɔ̃rɑ Ebɑlin ɡuurɔ kpɑ bu bɔ̃rin ɡɑri ɡere. \s1 Bɔ̃ri wɔkurɑ yiru \p \v 14 Guuru miyɑ Lefibɑ bɑ koo ɡbɑ̃rɑ tɑ̃ɑ tɑ̃ɑ bu Isirelibɑ kpuro sɔ̃ bu nɛɛ, \m \v 15 bɔ̃rurowɑ wi u dɑ̃ɑ dɑ̃kɑ ǹ kun mɛ u sisu yɑniɑ u wisi u kɑ tii bwɑ̃ɑroku ɡɑɡu kuɑ u sɑ̃ ɡbɛnum, domi Yinni Gusunɔ u yɑbu yen bweseru tusɑ ye bɑ kɑ nɔmɑ kuɑ bɑ sɑ̃ɑmɔ. Kpɑ tɔmbu kpuro bu nɛɛ, ɑmi! \m \v 16 Kpɑ Lefibɑ bu nɛɛ, bɔ̃rurowɑ wi u kun win tundo ǹ kun mɛ win mɛro bɛɛrɛ doke. Kpɑ tɔmbu kpuro bu nɛɛ, ɑmi! \m \v 17 Kpɑ Lefibɑ bu nɛɛ, bɔ̃rurowɑ wi u win winsim tem nɔɔ burɑ yeru sɑre. Kpɑ tɔmbu kpuro bu nɛɛ, ɑmi! \m \v 18 Kpɑ Lefibɑ bu nɛɛ, bɔ̃rurowɑ wi u wɔ̃ko swɑɑ sɔ̃ɔsi kɑnkɑm. Kpɑ tɔmbu kpuro bu nɛɛ, ɑmi! \m \v 19 Kpɑ Lefibɑ bu nɛɛ, bɔ̃rurowɑ wi u sɔɔ ǹ kun mɛ ɡobeku ǹ kun mɛ ɡɔmini win ɡem birɑ siri yerɔ. Kpɑ tɔmbu kpuro bu nɛɛ, ɑmi! \m \v 20 Kpɑ Lefibɑ bu nɛɛ, bɔ̃rurowɑ wi u win tundon kurɔ kĩɑ, domi u win tundon kpin yeru disi dokewɑ mi. Kpɑ tɔmbu kpuro bu nɛɛ, ɑmi! \m \v 21 Kpɑ Lefibɑ bu nɛɛ, bɔ̃rurowɑ wi u kɑ yɑɑ sɑberu kpunɑ. Kpɑ tɔmbu kpuro bu nɛɛ, ɑmi! \m \v 22 Kpɑ Lefibɑ bu nɛɛ, bɔ̃rurowɑ wi u kɑ win sesu mɛro turosi ǹ kun mɛ tundo turosi kpunɑ. Kpɑ tɔmbu kpuro bu nɛɛ, ɑmi! \m \v 23 Kpɑ Lefibɑ bu nɛɛ, bɔ̃rurowɑ wi u kɑ win kurɔn mɛro kpunɑ. Kpɑ tɔmbu kpuro bu nɛɛ, ɑmi! \m \v 24 Kpɑ Lefibɑ bu nɛɛ, bɔ̃rurowɑ wi u win tɔnusi so u ɡo bɔkuɔ ɡbɛnum. Kpɑ tɔmbu kpuro bu nɛɛ, ɑmi! \m \v 25 Kpɑ Lefibɑ bu nɛɛ, bɔ̃rurowɑ wi u nɔm birɑn ɡobi mwɑ u kɑ tɑɑrɛ sɑriruɡii ɡo. Kpɑ tɔmbu kpuro bu nɛɛ, ɑmi! \m \v 26 Kpɑ Lefibɑ bu nɛɛ, bɔ̃rurowɑ wi u yinɑ u woodɑn ɡɑri yini mɛm nɔɔwɑ. Kpɑ tɔmbu kpuro bu nɛɛ, ɑmi! \c 28 \s1 Domɑrun nɔɔ mwɛɛnu \p \v 1 Mɔwisi u nɛɛ, ì n Gusunɔ bɛsɛn Yinnin ɡere kpuro swɑɑ dɑki, mɑ i win yiirebu kpuro mɛm nɔɔwɑ bi nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ mini ɡisɔ, sɑɑ yerɑ u koo bɛɛ wɔlle suɑ n kere bwesenu kpuro ni nu tie. \v 2 Mɑ i win ɡere kpuro mɛm nɔɔwɑ, wee nɡe mɛ u koo bɛɛ domɑru kuɑ. \p \v 3 U koo bɛɛ kpuro domɑru kuɑ, be bɑ wɑ̃ɑ wuu mɑrosɔ kɑ be bɑ wɑ̃ɑ bɑru kpɑɑnɔ. \v 4 U koo de i bii dɑbinu mɑ kpɑ u de dĩɑnu nu koorɑ bɛɛn ɡbeɑɔ kpɑ bɛɛn kɛtɛbɑ kɑ bɛɛn yɑ̃ɑnu kɑ bonu nu mɑrurɑ nu dɑbiɑ. \v 5 U koo de i dɑ̃ɑ bii dɑbinu wɑ i birenu yibiɑ kpɑ u de i n som mɔ mu n kpɑ̃ i kɑ pɛ̃ɛ ko. \v 6 Mi i dɔɔ kpuro, u koo bɛɛ domɑru kuɑ. \p \v 7 Wi, Yinni Gusunɔ, u koo de yibɛrɛ be bɑ bɛɛ seesi bu yɑrinɑ bɛɛn wuswɑɑn di. Swɑɑ tiɑ bɑ koo kɑ duumɑ ɑdɑmɑ bɑ koo duki yɑrinɑwɑ bu swɑɑ dɑbinu mwɑ. \v 8 U koo bɛɛn dĩɑ ni i ɡɑ̃ i doke birɑnu sɔɔ kɔ̃su, kpɑ u de ye i mɔ̀ kpuro yu wɛ̃rɑ. U koo bɛɛ domɑru sosiɑ tem mɛ sɔɔ, mɛ u bɛɛ wɛ̃ɛmɔ. \p \v 9 Ì n win woodɑ be kpuro mɛm nɔɔwɑ, mɑ i win kĩru mɔ̀, u koo bɛɛ wunɑ nɛnɛm win tiin sɔ̃ nɡe mɛ u bɛɛ nɔɔ mwɛɛru kuɑ. \v 10 Hɑnduniɑn tɔmbu kpuro bɑ koo wɑ mɑ i sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔn tɔmbu kpɑ bɑ n bɛɛn bɛrum mɔ. \v 11 Yinni Gusunɔ u koo bɛɛ durom dɑbinu yibusi tem mɛ sɔɔ mɛ u bɛsɛn bɑɑbɑbɑ nɔɔ mwɛɛru kuɑ u nɛɛ, u koo bɛɛ wɛ̃. I ko i bii dɑbinu mɑ kpɑ bɛɛn yɑɑ sɑbenu nu dɑbiɑ kpɑ bɛɛn ɡbeɑ yu dĩɑnu ko. \v 12 U koo bɛɛ wɔllu wukiɑ mi win ɑrumɑnin beru yerɑ wɑ̃ɑ kpɑ u de ɡurɑ yu nɛ bɛɛn tem sɔɔ sɑɑ ye n weenɛ. Kpɑ ye i mɔ kpuro yu kuurɑ. I ǹ mɑɑ ɡobi bɔkurɑmɔ ɡɑbun mi. Tɔn tuko dɑbirɑ tɑ koo ɡobi bɔkurɑ bɛɛn mi. \v 13 Yinni Gusunɔ u koo bɛɛ kowɑ wiru, n ǹ mɔ siru. I ko i n dɑ n yĩsiru yɑrɑwɑ, i ǹ biru wurɔ. Adɑmɑ yu kɑ sere koorɑ mɛ, i ko i wi, Gusunɔ bɛsɛn Yinnin woodɑbɑ mɛm nɔɔwɑwɑ mɑm mɑm ye nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ mini ɡisɔ. \v 14 I ku rɑ ko i ɡɛrɑ ɡɑri yi nɑ bɛɛ sɔ̃ɔwɑ mini kpuron ɡɑɑn di, kpɑ i dɑ i bũnu sɑ̃. \s1 Bɔ̃rin nɔɔ mwɛɛnu \p \v 15 Mɔwisi u mɑɑ nɛɛ, mɑ i ǹ Gusunɔ bɛsɛn Yinnin ɡere swɑɑ dɑki, mɑ i kun ye kpuro mɛm nɔɔwɛ kɑ yiire bi nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ mini ɡisɔ, bɔ̃ri yiniwɑ yi koo bɛɛ wɔri. \p \v 16 Bɛɛ kpuro i ko i bɔ̃ri wɑ, be bɑ wɑ̃ɑ wuu mɑrosɔ kɑ be bɑ wɑ̃ɑ bɑru kpɑɑnɔ. \v 17 I ǹ dɑ̃ɑ binu wɑsi i birenu yibiɑ, i ǹ mɑɑ som wɑsi i kɑ pɛ̃ɛ ko. \v 18 I ǹ bibu mɑrumɔ bɑ n dɑbi. Bɛɛn dĩɑnu nu ǹ koorɑmɔ bɛɛn ɡbeɑɔ. Mɛyɑ bɛɛn kɛtɛbɑ kɑ bɛɛn yɑ̃ɑnu kɑ bonu nu ǹ mɑrurɑmɔ nu dɑbiɑ. \v 19 Mi i dɔɔ kpuro, bɔ̃riyɑ yi ko n bɛɛ swĩi. \p \v 20 Ye i mɔ̀ kpuro sɔɔ, Gusunɔ bɛɛn Yinni u koo de i bɔ̃ri wɑwɑ kpɑ i n bɛrum mɔ kpɑ i wɑhɑlɑ ko sere i kɑ kɑm ko mɑm mɑm yèn sɔ̃ i nùn deri mɑ i kɔ̃sɑ kuɑ. \v 21 U koo kɑ bɛɛ bɑrɑ kɔ̃sunu nɑɑwɑ ni nu koo bɛɛ kpeerɑsiɑ tem min di mɛ i ko n mɔ. \v 22 U koo de bɛɛn wɑsi yi ɡberɑ ǹ kun mɛ yi swĩɑ ǹ kun mɛ yi mɔsi ǹ kun mɛ yi wooru bɑrɑ. U koo mɑɑ yinɑ ɡurɑ yu nɛ kpɑ bɛɛn ɡbeɑn dĩɑnu nu ɡberɑ ǹ kun mɛ nu kɔ̃si. Wɑhɑlɑ ye kpurowɑ i ko wɑ sere u kɑ bɛɛ kpeerɑsiɑ mɑm mɑm. \v 23 Wɔllu tɑ koo bɔbiɑwɑ nɡe sii ɡɑndu bɛɛn wii wɔllɔ kpɑ tem mu bɔbiɑ nɡe sisu. \v 24 Tuɑ kɑ yɑnimɑ u koo sure bɛɛn ɡbeɑɔ ɡurɑn ɑyerɔ sere u kɑ bɛɛ kpeerɑsiɑ mɑm mɑm. \v 25 Yinni Gusunɔ u koo de bɛɛn yibɛrɛbɑ bu bɛɛ kɑmiɑ. Swɑɑ tiɑ ko i kɑ bu wɔri ɑdɑmɑ i ko i duki yɑrinɑwɑ ben wuswɑɑn di i swɑɑ dɑbinu mwɑ. Hɑnduniɑn bwesenu kpuro nu koo biti ko nù n wɑ ye yɑ bɛɛ deemɑ. \v 26 Bɛɛn ɡonu nu koo kowɑ ɡunɔsu kɑ ɡbeeku yɛɛn dĩɑnu. Goo kun yin ɡɑɑ ɡirɑmɔ. \p \v 27 Yinni Gusunɔ u koo bɛɛ bwisinu wisi nɡe mɛ u Eɡibitiɡibu kuɑ. U koo de i n ɡɔnɑn bɑrɑ bwese bwesekɑ mɔ ye yɑ ǹ bɛkurɑmɔ. \v 28 U koo de wiirɑru kɑ wɔ̃koru kɑ fɑnfɑnkurɑ n bɛɛ wɑ̃ɑsi. \v 29 Sɔ̃ɔ sɔɔ ɡbɑ̃ɑrɑ, i ko n sĩimɔwɑ i n bɑbi nɡe wɔ̃kobu. Gɑ̃ɑnu sɑri ni nu koo wɛ̃rɑ ye i ko i ko kpuro sɔɔ. Mɛyɑ ɡɑbɑ ko n bɛɛ tɑki dimɔ bɑ n bɛɛ ɡbɛnimɔ. Goo kun ko n mɑɑ wɑ̃ɑ wi u koo kɑ bɛɛ yinɑ. \p \v 30 Bɛɛn ɡoo ù n kurɔ wɑ, ɡoowɑ u koo nùn suɑ. Goo ù n diru bɑnɑ, ɡoowɑ u koo du te sɔɔ. Goo ù n mɑɑ resɛm ɡbɑɑru kuɑ, ɡoowɑ u koo ten dɑ̃ɑ binu di. \v 31 Bɑ koo bɛɛn nɑɑ kinɛnu ɡo bɛɛn wuswɑɑɔ, ɑdɑmɑ i ǹ nin yɑɑ temmɔ. Bɑ koo bɛɛn kɛtɛkunu mwɑ kɑ dɑm, i ǹ mɑɑ kpɛ̃ i nu wɔrɑmɑ. Bɛɛn yibɛrɛbɑ bɑ koo bɛɛn sɑbe piiminu ɡurɑ, i ǹ mɑɑ wɑsi wi u koo kɑ bɛɛ yinɑ. \v 32 Bɑ koo bɛɛn bii tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu mwɛɛri bu ko tɔn tukobun yobu bɛɛn nɔni biru i n mɛɛrɑ, kpɑ i wɑsirɑ kɑ swɑɑn mɛɛribu sɑɑ kpuro, ɑdɑmɑ i ǹ kpɛ̃ i ɡɑ̃ɑnu ko. \v 33 Bwese tuku ni i ǹ yɛ̃ nu koo nɑ nu bɛɛn tem dĩɑnu kpuro kɑ bɛɛn wɑhɑlɑ ye i kuɑn ɑre di. Bɑ ko n bɛɛ dɑm dɔremɔwɑ kpɑ bɑ n bɛɛ tɑki dimɔ bɑɑdommɑ. \v 34 Mɛyɑ i ko i ko wiirobu kɛ̃si ni bɛɛn nɔni yi koo wɑn sɔ̃. \p \v 35 Yinni Gusunɔ u koo de i bosu wɑ si i ǹ bɛkurɑmɔ. Su ko n wɑ̃ɑwɑ bɛɛn dũunɔ kɑ bɛɛn tɑɑnɔ kpɑ su yɛ̃bi bɛɛn wɑsi kpuro sɔɔ sɑɑ bɛɛn wirun di sere kɑ bɛɛn nɑɑsɔ. \p \v 36 Mɛyɑ u koo de bu bɛɛ mwɛɛri kɑ bɛɛn sunɔ wi i ko i ko bɛɛn wiruɡii bu kɑ dɑ tem tukumɔ bwese te bɛɛ kɑ bɛsɛn bɑɑbɑbɑ i ǹ yɛ̃ mi, kpɑ i bũnu sɑ̃ mi, ni bɑ kuɑ kɑ dɑ̃ɑ kɑ mɑɑ kpenu. \v 37 Bwesenu kpuro nìn mi Yinni Gusunɔ u koo de i dɑ, nu ko n biti sɑ̃ɑwɑ ye yɑ bɛɛ deemɑ min sɔ̃. Sɑɑ yerɑ bɑ koo bɛɛ funɛ wunɑ kpɑ bu bɛɛ yɑɑkoru ko. \p \v 38 Dĩɑ bwese bɑkɑrɑ i ko i kɑ dɑ ɡbeɑɔ i duure, ɑdɑmɑ nin fiikowɑ i ko i wɑ i ɡɛ̃, domi twee yi koo nɑ yi nu di. \v 39 I ko i resɛm ɡbɑɑnu ko i nu nɔɔri, ɑdɑmɑ i ǹ nin binun tɑm nɔrumɔ, mɛyɑ i ǹ mɑɑ nin dɑ̃ɑ mɑrum wɑsi i sɔri domi kɔkɔnɑ nu koo mu di. \v 40 I ko i n olifin dɑ̃ɑ mɔ bɛɛn tem beri berikɑ kpuro sɔɔ. Adɑmɑ i ǹ yen ɡum wɑsi, domi ye kpuro yɑ koo dɛllɑ yu wɔrukuwɑ yɑ kun ye. \v 41 I ko i bii tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu mɑ ɑdɑmɑ bɑ ǹ mɔ̀ bɛɛɡibu domi bɑ koo bu yoru mwɛɛriwɑ bu kɑ doonɑ tem tukumɔ. \v 42 Bɛɛn dɑ̃ɑ kɑ bɛɛn ɡbeɑn mɑrum kpurowɑ mu koo ko tween dĩɑnu. \p \v 43 Sɔɔ be bɑ wɑ̃ɑ bɛɛn suunu sɔɔ bɑ ko n dɑm mɔ̀ bɑ n dɔɔwɑ. Adɑmɑ bɛɛ, i ko i biru wurɑwɑ. \v 44 Berɑ bɑ ko n dɑ bɛɛ bɔkure. I ǹ wɑsi i bu bɔkurɑ. Bɑ ko n sɑ̃ɑwɑ wiru kpɑ i n sɑ̃ɑ siru. \p \v 45 Bɔ̃ri yini kpurowɑ yi koo bɛɛ deemɑ. Kpɑ yi n bɛɛ wɑ̃ɑsi sere bu kɑ bɛɛ kɑm koosiɑ. Domi i ǹ Gusunɔ bɛɛn Yinnin ɡere swɑɑ dɑki, i ǹ win yiirebu wure, i ǹ mɑɑ win woodɑbɑ mɛm nɔɔwɛ ye u bɛɛ wɛ̃. \v 46 Mɛyɑ yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ yĩreru te Gusunɔ u koo kɑ bɛɛ kɑ bɛɛn bibun bweseru kirɔ ko. \p \v 47 Gusunɔ bɛsɛn Yinni u bɛɛ domɑ bɑkɑru kuɑ. Adɑmɑ i ǹ nùn sɑ̃wɑ kɑ ɡɔ̃ru teu kɑ nuku dobu. \v 48 Yen sɔ̃nɑ u koo bɛɛ yibɛrɛbɑ sure kpɑ i bu yoru diiyɑ i n wɑ̃ɑ ɡɔ̃ɔru kɑ nim nɔru kɑ sɑ̃ɑru kɑ tereru sɔɔ. Bɑ koo bɛɛ yoo te diisiɑwɑ sere bu kɑ bɛɛ kɑm koosiɑ. \v 49 U koo bɛɛ bweseru ɡɑru suremɑ tontonden di, tu bɛɛ wukiri nɡe ɡunɔ bɑkeru. I ǹ ko i bwese ten bɑrum nɔ. \v 50 Bwese te, tɑ ko n nuki sosuwɑ. Tɑ ǹ ko n bukurobun bɛɛrɛ yɛ̃. Tɑ ǹ mɑɑ bibun wɔnwɔndu mɔ̀. \v 51 Tɑ koo bɛɛn yɑɑ sɑbenu kɑ bɛɛn ɡbeɑn dĩɑnu mwɛɛriwɑ sere tu kɑ bɛɛ kɑm koosiɑ. Tɑ ǹ bɛɛ dĩɑnu ɡɑnu deriɑmmɛ ǹ kun mɛ ɡum ǹ kun mɛ tɑm ǹ kun mɛ yɑɑ sɑberu. \v 52 Bɑ koo bɛɛ tɑrusiwɑ bɑɑmɑ mi i wɑ̃ɑ kpuro sere bɛɛn ɡbɑ̃rɑ dɑmɡii ni i nɑɑnɛ sɑ̃ɑ nu kɑ wɔruku. Bɑ koo bɛɛ tɑrusiwɑ tem mɛ kpuro sɔɔ mɛ Yinni Gusunɔ u bɛɛ wɛ̃. \v 53 Sɑnɑm mɛ bɛɛn yibɛrɛ be, bɑ bɛɛ tɑrusi, ɡɔ̃ɔrɑ koo ko sere i bɛɛn bibu tem be Yinni Gusunɔ u bɛɛ wɛ̃. \v 54 Bɛɛn suunu sɔɔ, durɔ wi bɑ mɑm mɛɛrɑ u wɔnwɔndu mɔ too, u koo win wɔnɔbu kɑ win mɑɑbu kɑ win tiin kurɔ kɑ win bii be bɑ tie tusi. \v 55 Domi nɔni swɑ̃ɑ ten sɑɑ sɔɔ, u ǹ ko n kĩ u kɑ ben ɡoo win bii be u ɡon yɑɑ bɔnu ko. Domi win bii berɑ bɑ ko n sɑ̃ɑ win dĩɑ ni nu tie. \v 56 Kurɔ wi bɑ rɑɑ mɑɑ mɛɛrɑ u du u sɑm mɔ sere u ku rɑ yɑri tɔɔwɔ u bɔsu, u koo mɑɑ ko nɡe mɛ. \v 57 U koo mɑm bii wɛ̃ɛ te u mɑrɑ kɑ ten yɑ̃ɑ ni nu wɔrumɑ suɑ u bere u n temmɔ ɑsiri sɔɔ. Domi u ǹ dĩɑnu ɡɑnu wɑsi u di sɑɑ ye yibɛrɛbɑ bɑ bɛɛ tɑrusi mi. \p \v 58 Ì kun Yinni Gusunɔn woodɑ mɛm nɔɔwɛ ye yɑ yoruɑ tire teni sɔɔ, mɑ i ǹ win yĩsi bɑkɑ te nɑsie, \v 59 u koo de bɑrɑ bɑkɑnu nu bɛɛ kɑ bɛɛn bibu wɔri. Kpɑ nu n wɑ̃ɑ sere kɑ bɛɛn bibun bweserɔ nu kɑ tɛ. \v 60 U koo kɑ Eɡibitin bɑrɑ ni kpuro nɑ u bɛɛ sure nìn bɛrum i mɔ mi. \v 61 Bɑrɑnu kpurowɑ u koo bɛɛ sure, kɑ mɑm ni nu ǹ yoruɑ woodɑn tireru sɔɔ. Ni kpurowɑ nu koo bɛɛ wɔri sere nu kɑ bɛɛ kɑm koosiɑ. \v 62 Bɛɛn fiiko tɔnɑwɑ yɑ koo tiɑrɑ bɛɛ sɔɔ, bɛɛ be i dɑbi mi nɡe wɔllun kperi. Domi i ǹ Gusunɔ bɛɛn Yinnin ɡere mɛm nɔɔwɛ. \v 63 Nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u rɑɑ bɛɛ durom kuɑ, u bɛɛ dɑbiɑsiɑ kɑ kĩru, nɡe mɛyɑ u koo mɑɑ bɛɛ yɑrɑ kɑ win kĩru tem mɛ u bɛɛ wɛ̃n di kpɑ i kɑm ko. \v 64 Nɡe mɛyɑ u koo de i yɑrinɑ i n wɑ̃ɑ hɑnduniɑn bwesenu kpuro sɔɔ. Miyɑ i ko i bũnu sɑ̃ ni bɛɛ kɑ bɛsɛn bɑɑbɑbɑ i ǹ dɑɑ yɛ̃ ni bɑ kɑ dɑ̃ɑ kɑ kpenu kuɑ. \v 65 Bwese ni sɔɔ, i ǹ bɔri yɛndu wɑsi. Mɛyɑ i ǹ sinɑmɔ yɑm tem. Yinni Gusunɔ u koo de i burisinɑ kpɑ i n nuki sɑnkire i n sumɔ. \v 66 Bɛɛn hunde yɑ ko n sɑ̃ɑwɑ nɡe ye bɑ kɑ wɛ̃ɛ sɔri kpɑ i n bɛrum soore wɔ̃kuru kɑ sɔ̃ɔ sɔɔ, kpɑ i n sikɑ mɔ̀ bɛɛn wɑ̃ɑrun sɔ̃. \v 67 Bɛrum mɛn sɑɑbu ye i ko wɑn sɔ̃, i ko i n kĩ bururu tu nɑ fuuku yokɑn sɑɑ sɔɔ. Kpɑ bururun sɑɑ, i n kĩ yokɑ yu nɑ fuuku. \v 68 Yinni Gusunɔ u koo de bu kɑ bɛɛ wurɑ Eɡibitiɔ kɑ ɡoo nimkusu. U koo kɑ bɛɛ wurɑ tem mɛ sɔɔ mɛ nɑ rɑɑ nɛɛ, i ǹ wɑsi. Ì n turɑ mi, i ko i bɛɛn tii yibɛrɛbɑ dɔre i ko yobu. Adɑmɑ ɡoo kun bɛɛ dwemɔ. \c 29 \ms1 MƆWISIN SƆ̃ƆSI DÃAKIRU \p \v 1 Gusunɔ u Mɔwisi woodɑ wɛ̃ u kɑ Isirelibɑ ɑrukɑwɑni bɔke Mɔɑbubɑn temɔ ye u rɑɑ kɑ bu bɔkuɑ Horɛbuɔ bɑɑsi. \s1 Ye Yinni Gusunɔ \s2 u Isirelibɑ kuɑ \p \v 2 Mɔwisi u Isirelibɑ kpuro mɛnnɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɛɛn tii i wɑ sɔm mɑɑmɑɑkiɡii ni Yinni Gusunɔ u kuɑ, kɑ nɔni swɑ̃ɑ ni u Eɡibitin sunɔ kɑ win sɔm kowobu kpuro kpɛ̃ɛ ben tem mɛ kpuro sɔɔ. \v 4 Adɑmɑ sere kɑ tɛ̃ u ǹ dere i tubu ye bɛɛn nɔni wɑ kɑ ye bɛɛn swɑsu nuɑ. \v 5 U bɛɛ kpɑrɑ ɡbɑburɔ wɔ̃ɔ weeru mɑ bɛɛn yɑ̃ɑ ni i doke nu ǹ ɡɛ̃ɛkire, bɛɛn bɑrɑnu kun mɑɑ diire nu sere kpe. \v 6 U ǹ dere i pɛ̃ɛ di. I ǹ mɑɑ tɑm nɔrure. Win tiiwɑ u bɛɛ nɔɔri i kɑ tubu mɑ wiyɑ u sɑ̃ɑ Gusunɔ bɛɛn Yinni. \v 7 Sɑnɑm mɛ sɑ tunumɑ mini, Sihoni, Hɛsibonin sunɔ kɑ Oɡu, Bɑsɑnin sunɔ bɑ yɑrimɑ bɑ sun tɑbu wɔri mɑ sɑ kɑ bu tɑbu kuɑ sɑ kɑmiɑ. \v 8 Sɑ ben tem mwɑ sɑ Rubɛnin bwese kɛrɑ kɑ Gɑdin bwese kɛrɑ kɑ Mɑnɑsen bwese kɛrɑn sukum wɛ̃. \v 9 Yen sɔ̃, i de i woodɑ yen ɡɑri mɛm nɔɔwɑ kpɑ ye i mɔ̀ kpuro yu bɛɛ wɛ̃rɑ. \s1 I ɑrukɑwɑni ye nɛnuɔ n wɑ̃ \p \v 10 Mɔwisi u mɑɑ nɛɛ, wee ɡisɔ i nɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinnin wuswɑɑɔ kɑ bɛɛn bwese kɛrin wiruɡibu kɑ yin ɡuro ɡurobu kɑ yin tɑbu sinɑmbu, bɛɛ Isirelibɑ kpuro ɡesi kɑ bɛɛn kurɔbu kɑ bibu kɑ sere tɔn tukobu be bɑ wɑ̃ɑ bɛɛn suunu sɔɔ kɑ bɛɛn sɔm kowobu be bɑ rɑ bɛɛ dɑ̃ɑ kɑsue kɑ be bɑ nim tɑkirimɔ. \v 12 Bɛɛ kpurowɑ i mɛnnɑ i kɑ Yinni Gusunɔ ɑrukɑwɑni bɔke. Tɛ̃, u bɛɛ kɑnɑmɔ i ye wuro kɑ bɔ̃ri, \v 13 kpɑ i n sɑ̃ɑ win tɔmbu kpɑ wi, u n mɑɑ sɑ̃ɑ bɛɛn Yinni nɡe mɛ u bɛɛn sikɑdobɑ Aburɑhɑmu kɑ Isɑki kɑ Yɑkɔbu nɔɔ mwɛɛru kuɑ mɑ u bɛɛn tii sɔ̃ɔwɑ mɛ. \v 14 N ǹ mɔ bɛɛ tɔnɑ u kɑ ɑrukɑwɑni ye bɔkuɑ kɑ bɔ̃ri, \v 15 kɑ be bɑ mɛnnɛ win wuswɑɑɔ mini kpurowɑ kɑ mɑm be bɑ kun wɑ̃ɑ minin tii kpuro. \p \v 16 Bɛɛn tii i yɛ̃ nɡe mɛ sɑ rɑɑ kɑ wɑ̃ɑ Eɡibitiɔ kɑ nɡe mɛ sɑ sinɑ bwese tukunun suunu sɔɔ nìn tem sɑ sɑsirɑ. \v 17 I ben bũu kɑmɡii ni wɑ ni bɑ kuɑ kɑ dɑ̃ɑ kɑ kpenu kɑ sii ɡeesu kɑ sere mɑɑ wurɑ. \v 18 Yen sɔ̃, bɛɛn suunu sɔɔ, ɡoo ǹ kun mɛ yɛnu ɡɑɡu ǹ kun mɛ bwese kɛrɑ ɡɑɑ yu ku rɑɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinni biru kisi kpɑ yu dɑ yu bwese tuku nin bũnu sɑ̃. Bɛɛn suunu sɔɔ, ɡoo u ku rɑɑ ɡɔsirɑ u ko nɡe dɑ̃ɑ ye yɑ dɛ̃ɛ mɔ. \v 19 Wi u ɑrukɑwɑni yen ɡɑri nuɑ ye bɑ bɔkuɑ kɑ bɔ̃ri mi, u ku tii suɑ win ɡɔ̃ruɔ u nɛɛ, u koo bɔri yɛndu wɑ bɑɑ ù n win tiin kĩru mɔ̀, kpɑ u de ɡoo u wɔri bũu sɑ̃ɑru sɔɔ. \v 20 Yinni Gusunɔ kun nùn suuru kuɑmmɛ. Win mɔru kɑ win nisinu koo wɔriwɑ yɛ̃ro sɔɔ. Bɔ̃ri yi bɑ yoruɑ tire te sɔɔ, yi koo nùn diwɑ kpɑ Yinni Gusunɔ u de bu win yĩsiru duɑri hɑnduniɑ sɔɔ. \v 21 U koo yɛ̃ro wunɑwɑ Isirelibɑn bwese kɛrin suunu sɔɔn di nɡe mɛ bɔ̃ri yi, yi ɡerumɔ woodɑn tire te sɔɔ. \s1 Yinni Gusunɔn bɔ̃ri \s2 yi koo bu di \p \v 22 Sɔ̃ɔ teeru bii be bɑ koo rɑ mɑrurɑ kɑ sɔɔ be bɑ koo rɑ nɑ sɑɑ tontonden di, bɑ koo wɑ ɑsɔrɔ ye yɑ bɛɛn wuu kuɑ kɑ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u bɛɛn tem mɛ kɑm koosiɑ \v 23 kɑ sɔ̃ɔ bisu kɑ bɔru sere bɑ ǹ kpɛ̃ bu ɡɑ̃ɑnu duure, ɡɑ̃ɑnu kun mɑm kpɛ̃ nu kpi mɛ sɔɔ bɑɑ yɑkɑsu su ǹ seemɔ mi. Bɑ mu kpeerɑsiɑwɑ nɡe Sodomu kɑ Gomɔrɑ kɑ Adimɑ kɑ Seboimu, wuu si Yinni Gusunɔ u kpeerɑsiɑ kɑ win mɔru bɑkɑ. \v 24 Sɑɑ yerɑ bwese ni, nu koo bikiɑ nu nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ Yinni Gusunɔ u tem mɛ kuɑ mɛsum. Mbɑn sɔ̃nɑ u mu kpeerɑsiɑ kɑ win mɔru bɑkɑ. \v 25 Kpɑ bu bu wisi bu nɛɛ, mɛn tɔmbu bɑ ɑrukɑwɑni ye kusiɑwɑ ye wi, Gusunɔ ben sikɑdobɑn Yinni u kɑ bu bɔkuɑ sɑnɑm mɛ u bu yɑrɑmɑ Eɡibitin di. \v 26 Mɑ bɑ bũnu sɑ̃ɑru wɔri ni bɑ ǹ dɑɑ yɛ̃ ni Yinni Gusunɔ u bu yinɑri. \v 27 Yen sɔ̃nɑ u mɔru kuɑ u bu bɔ̃ri yi yi wɑ̃ɑ tire te sɔɔ sure. \v 28 Mɑ u win tɔmbu ɡirɑ u yɑrɑ tem min di kɑ win dɑm bɑkɑm bɑ dɑ bɑ wɑ̃ɑ tem tukumɔ mi bɑ bu wɑɑmɔ ɡisɔ. \p \v 29 Ye yɑ beruɑ, Yinni Gusunɔ turowɑ u ye yɛ̃. Adɑmɑ bɛsɛɡiɑ ye u sun sɔ̃ɔsi bɛsɛ kɑ bɛsɛn bibun bweseru kpɑ su win woodɑ ye mɛm nɔɔwɑ. \s1 Isirelibɑ bɑ koo wurɑ \s2 Yinni Gusunɔn mi \c 30 \p \v 1 Sɑnɑm mɛ bɔ̃ri kɑ domɑrun ɡɑri yi nɑ bɛɛ sɔ̃ɔwɑ kpuro yi bɛɛ deemɑ, mɑ Yinni Gusunɔ u bɛɛ ɡirɑ i dɑ i wɑ̃ɑ tem tukumɔ, \v 2 mɑ i ɡɔ̃ru ɡɔsiɑ i wurɑmɑ win mi, mɑ i win ɡere mɛm nɔɔwɑ kɑ ɡɔ̃ru tiɑ bɛɛ kɑ bɛɛn bibu nɡe mɛ nɑ bɛɛ yiiremɔ ɡisɔ, \v 3 sɑɑ ye sɔɔrɑ wi, Yinni Gusunɔ u koo bɛɛ wɔnwɔndu kuɑ kpɑ u kɑ bɛɛ wurɑmɑ mìn di u rɑɑ bɛɛ yɑrinɑsiɑ i yoru dimɔ. \v 4 Ù n dɑɑ derɑ bɑ kɑ bɛɛ yoru dɑ n tomɑ, u koo dɑ u bɛɛ kɑsumɑ \v 5 u kɑ bɛɛ wurɑmɑ tem mɛ bɛɛn bɑɑbɑbɑ bɑ rɑɑ mɔ sɔɔ kpɑ i n mu mɔ. U koo bɛɛ ɡeɑ kuɑ n kere bɛɛn bɑɑbɑbɑ kpɑ i bu dɑbiru kerɑ. \v 6 Yinni Gusunɔ u koo bɛɛn ɡɔ̃rusu kɑ bɛɛn bibuɡisu dɛɛrɑsiɑ kpɑ i nùn kĩɑ kɑ ɡɔ̃ru tiɑ kɑ bɛɛn bwɛ̃rɑ kpuro kpɑ i wɑ i n wɑ̃ɑ. \v 7 Sɑɑ ye, kpɑ u bɔ̃ri yi yi wɑ̃ɑ tire te sɔɔ bɛɛn yibɛrɛbɑ sure be bɑ bɛɛ tusɑ bɑ nɔni sɔ̃ɔwɑ mi. \v 8 Bɛɛ mɑɑ, i ko i ɡɔsirɑmɑ i wi, Yinni Gusunɔ mɛm nɔɔwɑ, kpɑ i win woodɑbɑ swĩi ye nɑ bɛɛ wɛ̃ɛmɔ mini ɡisɔ. \v 9 Yinni Gusunɔ u koo bɛɛ dukiɑ yibie kpɑ u bɛɛ kuurɑsiɑ ye i mɔ̀ kpuro sɔɔ. U koo bɛɛn bibu kɑ bɛɛn yɑɑ sɑbenu kɑ bɛɛn ɡbeɑn dĩɑnu dɑbiɑsiɑ. Domi u koo mɑɑ bɛɛn doo nɔɔru kĩɑ nɡe mɛ u rɑɑ yellu bɛɛn sikɑdobɑɡiru kĩɑ. \v 10 Yeni kpuro yɑ koo koorɑ ì n wurɑmɑ win mi kɑ ɡɔ̃ru teu kɑ bɛɛn bwɛ̃rɑ kpuro mɑ i win ɡere mɛm nɔɔwɑ mɑ i win woodɑbɑ swĩi dee dee ye bɑ yoruɑ win tire te sɔɔ. \s1 Gusunɔn ɡɑri yi wɑ̃ɑ turuku \p \v 11 Woodɑ ye nɑ bɛɛ wɛ̃ɛmɔ mini ɡisɔ, yɑ ǹ sɛ̃ yu kɑ bɛɛ yeeri. Yɑ ǹ mɑɑ sɛ̃ i kɑ ye mɛm nɔɔwɑ. \v 12 Yɑ ǹ wɑ̃ɑ wɔllɔ bu sere nɛɛ, wɑrɑ u koo dɑ wɔllɔ u kɑ sun ye nɑɑwɑ u sun nɔɔsiɑ su sere ye mɛm nɔɔwɑ. \v 13 Yɑ ǹ mɑɑ wɑ̃ɑ dɑɑrun ɡuru ɡiɔ bu sere nɛɛ, wɑrɑ u koo nim wɔ̃ku tɔburɑ u dɑ u kɑ sun ye nɑɑwɑ u sun nɔɔsiɑ su sere ye mɛm nɔɔwɑ. \v 14 Kɑ ɡem woodɑ ye, yɑ wɑ̃ɑwɑ bɛɛn bɔkuɔ kɑ bɛɛn nɔsɔ kɑ bɛɛn ɡɔ̃rusɔ. I ko i kpĩ i ye mɛm nɔɔwɑ. \s1 I de i wɑ̃ɑru ɡɔsi \p \v 15 Bɛɛ Isirelibɑ, wee nɑ wɑ̃ɑru kɑ ɡeɑ kɑ mɑɑ ɡɔɔ kɑ kɔ̃sɑ yiimɔ bɛɛn wuswɑɑɔ i kɑ ɡɔsi. \v 16 Yen sɔ̃nɑ nɑ bɛɛ yiiremɔ ɡisɔ, i Gusunɔ bɛɛn Yinni kĩɔ kpɑ i sĩ win swɛɛ sɔɔ. Kpɑ i win woodɑbɑ mɛm nɔɔwɑ kɑ win ɡere kɑ win yiirebu kpɑ i kpĩ i n wɑ̃ɑ i n dɑbiɑmɔ. Sɑɑ ye sɔɔ, u koo bɛɛ domɑru kuɑ tem mɛ i ko i mwɑ sɔɔ i n mɔ. \v 17 Adɑmɑ bɛɛn ɡɔ̃ru ɡɑ̀ n sĩirɑ mɑ i ǹ nùn mɛm nɔɔwɛ, mɑ i dɑ i bũnu sɑ̃ɑmɔ, \v 18 nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ mɑ i ko i ɡbiwɑ tem mɛ sɔɔ mɛ i ko i mwɑ i n mɔ mi, ì n Yuudɛnin dɑɑru tɔburɑ. \p \v 19 Wɔllu kɑ temɑ mu sɑ̃ɑ nɛn seedɑ ɡisɔ mɑ nɑ bɛɛ wɑ̃ɑru kɑ ɡɔɔ, kɑ mɑɑ domɑru kɑ bɔ̃ri yiiyɑmmɛ. Ǹ n mɛn nɑ, i wɑ̃ɑru ɡɔsio kpɑ i wɑ i n wɑ̃ɑ bɛɛ kɑ bɛɛn bibun bweserɔ. \v 20 Kpɑ i Gusunɔ bɛsɛn Yinni kĩɑ i n kɑ nùn mɑninɛ kpɑ i n nùn mɛm nɔɔwɑmmɛ. Domi yerɑ yɑ koo de i n wɑ̃ɑ kpɑ yu bɛɛn wɑ̃ɑru dɛnyɑsiɑ i kɑ wɑ i n wɑ̃ɑ tem mɛ sɔɔ, mɛ u bɛsɛn sikɑdobɑ Aburɑhɑmu kɑ Isɑki kɑ Yɑkɔbu nɔɔ mwɛɛru kuɑ. \ms1 MƆWISIN NƆƆ KANABU KA WIN GƆƆ \s1 Yinni Gusunɔ u Yosue kuɑ \s2 Mɔwisin kɔsire \c 31 \p \v 1 Mɔwisi u kpɑm Isirelibɑ ɡɑri yini sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 2 wee ɡisɔ nɑ wɔ̃ɔ wunɑɑ teeru mɔ, nɑ ǹ mɑɑ kpɛ̃ n bɛɛ kpɑrɑ. Yenibɑ kpuron biru, Yinni Gusunɔ u mɑn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ ǹ Yuudɛni tɔburɔ. \v 3 Adɑmɑ win tiiwɑ u koo bɛɛ swɑɑ ɡbiiyɑ kpɑ u bwese ni nu wɑ̃ɑ mi ɡo kpɑ i nin tem mwɑ. Yosuewɑ u koo ko bɛɛn kpɑro nɡe mɛ wi, Yinni Gusunɔn tii u ɡeruɑ. \v 4 U koo bwese ni kɑm koosiɑ nɡe mɛ u Amɔrebɑn sinɑm beni, Sihoni kɑ Oɡun tem kɑm koosiɑ. \v 5 U koo bɛɛ bu nɔmu bɛriɑ kpɑ i bu kuɑ nɡe mɛ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔwɑ. \v 6 Yen sɔ̃, i tii dɑm kɛ̃ɛyɔ kpɑ i n wɔruɡɔru mɔ. I ku nɑndɑ, i ku mɑɑ diiri ben wuswɑɑɔ. Domi Gusunɔ bɛsɛn Yinnin tiiwɑ u koo bɛɛ swɑɑ ɡbiiyɑ. U ǹ bɛɛ derimɔ, u ǹ mɑɑ bɛɛ biru kisimɔ. \p \v 7 Yerɑ Mɔwisi u Yosue sokɑ u nɑ Isirelibɑ kpuron wuswɑɑɔ mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ tii dɑm kɛ̃ɛyɔ kpɑ ɑ n wɔruɡɔru mɔ. Domi wunɑ kɑɑ kɑ tɔn be dɑ tem mɛ sɔɔ, mɛ Yinni Gusunɔ u ben bɑɑbɑbɑ nɔɔ mwɛɛru kuɑ kɑ bɔ̃ri. Wunɑ kɑɑ bu mu bɔnu kuɑ. \v 8 Win tiiwɑ u koo nun swɑɑ ɡbiiyɑ kpɑ u n kɑ nun wɑ̃ɑ. U ǹ nun biru kisimɔ, u ǹ mɑɑ nun derimɔ. Yen sɔ̃, ɑ ku nɑndɑ, ɑ ku mɑɑ de wunɛn tororu tu kɑrɑ. \s1 Woodɑn ɡɑribu wɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru \s2 kɑ wɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru \p \v 9 Mɔwisi u woodɑ ye yoruɑ mɑ u ye yɑ̃ku kowobu Lefibɑn bweseru be bɑ rɑ Yinni Gusunɔn woodɑn kpɑkororu sɔbe kɑ Isirelibɑn ɡuro ɡurobu wɛ̃. \v 10 U bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru bɑɑyere yè sɔɔ bɑ rɑ be bɑ dibu nɛni kɑre, Kunun tɔ̃ɔ bɑkɑrun sɑɑ, \v 11 sɑnɑm mɛ Isirelibɑ kpuro bɑ mɛnnɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ bɑtumɑ ye u ɡɔsɑ sɔɔ, sɑɑ yerɑ kɑɑ n dɑ woodɑ ye kpuro ɡɑri bu nɔ. \v 12 Be kpurowɑ kɑɑ mɛnnɑ, tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu kɑ bibu kɑ tɔn tukobu be bɑ wɑ̃ɑ kɑ bɛɛ, bu kɑ woodɑn ɡɑri yi nɔ, kpɑ bu wɑ bu Gusunɔ bɛsɛn Yinni nɑsiɑ kpɑ bu woodɑ ye kpuro mɛm nɔɔwɑ. \v 13 Nɡe mɛyɑ bɛɛn bii be bɑ ǹ woodɑ yen ɡɑri yɛ̃ bɑ koo kɑ ye nɔ, kpɑ bu Gusunɔ bɛsɛn Yinni nɑsiɑ sɑɑ kpuro ye ko i n wɑ̃ɑ tem mɛ sɔɔ, mɛ i ko i mwɑ ì n Yuudɛni tɔburɑ. \s1 Gɑri dɑ̃ɑki yi Gusunɔ \s2 u kɑ Mɔwisi kuɑ \p \v 14 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee tɔ̃ɔ te kɑɑ ɡbi tɑ turuku koomɑ. Yen sɔ̃, ɑ Yosue sokumɑ kpɑ i nɑ i yɔ̃rɑ nɛn kuu bekuruɡii ten mi, mi nɑ rɑ kɑ bɛɛ yinnɛ, kpɑ n Yosue sɔ̃ ye u koo ko. \p Mɑ Mɔwisi kɑ Yosue bɑ dɑ bɑ yɔ̃rɑ kuu ten mi. \v 15 Miyɑ Yinni Gusunɔ u bu kure ɡuru wii wuroru sɔɔ. Mɑ ɡuru wii wuro te, tɑ dɑ tɑ yɔ̃rɑ kuu ten kɔnnɔwɔ. \v 16 Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee kɑɑ wurɑ ɑ wunɛn sikɑdobɑ deemɑ. Wunɛn biru, Isirelibɑ bɑ koo mɑn deri kpɑ bu nɛn ɑrukɑwɑni kusiɑ ye nɑ kɑ bu bɔkuɑ kpɑ bu dɑ bu bũnu ɡɑsiri bu sɑ̃ tem mi bɑ duɔ mi sɔɔ. \v 17 Yen tɔ̃ɔ te, kon kɑ bu mɔru ko kpɑ n bu biru kisi n bu deri. Bɑ koo kɑm kowɑ. Wɑhɑlɑ kɑ nɔni swɑ̃ɑ dɑbinu koo bu deemɑ. Sɑɑ ye sɔɔrɑ bɑ koo tii sɔ̃ bu nɛɛ, nɛ, Gusunɔ ben Yinni nɑ ǹ wɑ̃ɑ ben suunu sɔɔ, yen sɔ̃nɑ wɑhɑlɑ yeni yɑ bu deemɑmɔ. \v 18 Kɑ ɡem nɛ, Yinni Gusunɔ kon bu biru kisi n bu deri. Domi bɑ kɔ̃sɑ kuɑ bɑ bũnu sɑ̃wɑ. \v 19 Tɛ̃, ɑ womu ɡeni yoruo ɡɑ n sɑ̃ɑ seedɑ nɛ kɑ Isirelibɑn suunu sɔɔ. A bu womu ɡe sɔ̃ɔsio kpɑ ɡɑ n wɑ̃ɑ ben nɔɔwɔ. \v 20 Domi kon de bu du tem mɛ nɑ ɡeruɑ kɑ bɔ̃ri nɑ nɛɛ, kon ben bɑɑbɑbɑ wɛ̃ sɔɔ, mi tim kɑ bom mu kokumɔ. Bɑ koo di bu debu bu bɔriɑ. Adɑmɑ bɑ koo mɑn torɑri bu nɛn ɑrukɑwɑni kusiɑ bu ben ɡɔ̃ru ɡɔsie bũnu ɡɑnun mi bu nu sɑ̃. \v 21 Sɑɑ ye sɔɔ, wɑhɑlɑ kɑ nɔni swɑ̃ɑru ɡɑru tɑ̀ n mɑɑ seewɑ ben suunu sɔɔ, ben bibun bweseru tɑ koo womu ɡe yɑɑyɑ kpɑ ɡɑ n sɑ̃ɑ seedɑ. Nɑ ben ɡɔ̃run ɡɑri yɛ̃ sɑɑ tɛ̃n di n sere mɑm bu duusiɑ tem mɛ sɔɔ mɛ nɑ bu nɔɔ mwɛɛru kuɑ kɑ bɔ̃ri. \p \v 22 Tɔ̃ɔ te sɔɔrɑ Mɔwisi u womu ɡe yoruɑ mɑ u ɡu Isirelibɑ sɔ̃ɔsi. \p \v 23 Yinni Gusunɔ u Yosue, Nunin bii woodɑ yeni wɛ̃ u nɛɛ, ɑ de ɑ tii dɑm kɛ̃ kpɑ ɑ n wɔruɡɔru mɔ. Domi wunɑ kɑɑ Isirelibɑ duusiɑ tem mɛ sɔɔ, mɛ nɑ bu nɔɔ mwɛɛru kuɑ kɑ bɔ̃ri. Mɛyɑ nɛn tii ko nɑ n wɑ̃ɑ kɑ wunɛ. \p \v 24 Sɑnɑm mɛ Mɔwisi u woodɑ ye yoruɑ tireru sɔɔ u kpɑ, \v 25 yerɑ u Lefibɑ be bɑ rɑ Yinni Gusunɔn woodɑn kpɑkororu sɔbe sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 26 i woodɑn tire teni suo kpɑ i tu yi kpɑkoro ten bɔkuɔ kpɑ tɑ n sɑ̃ɑ seedɑ bɛɛn sɔ̃. \v 27 Nɑ bɛɛn swɑɑ tɑɑbu yɛ̃. Domi i rɑ Yinni Gusunɔ seesi nɛn wuswɑɑɔ. Kɑɑ rɑ sere ɡere nɛn ɡɔɔn biru? \v 28 I bɛɛn bwese kɛrin ɡuro ɡurobu kɑ bɛɛn tɑbu sinɑmbu mɛnnɑmɑ bu nɑ nɛn mi. Kon ɡɑri yini ɡere bu yi nɔ. Kpɑ wɔllu kɑ tem mu n sɑ̃ɑ nɛn seedɑ bɛɛn wuswɑɑɔ. \v 29 Nɑ yɛ̃ mɑ nɛn ɡɔɔn biru i ko wɔri durum sɔɔ. Kpɑ i swɑɑ ye deri ye nɑ bɛɛ sɔ̃ɔsi. Yen sɔ̃, wɑhɑlɑ koo bɛɛ deemɑ. Domi i ko kɔ̃sɑ ko i Yinni Gusunɔn mɔru seeyɑ kɑ bwɑ̃ɑroku ni i sekɑ. \s1 Mɔwisin womu \p \v 30 Mɑ Mɔwisi u womu ɡenin ɡɑri kpuro ɡeruɑ, mɑ Isirelibɑ kpuro bɑ yi nuɑ. Ge wee. \c 32 \q1 \v 1 Wɔllu, ɑ swɑɑ dɑkio ɑ nɛn ɡɑri nɔ. \q1 Tem, ɑ swɑɑ tem kpĩiyɔ ɑ nɛn nɔɔ nɔ. \q1 \v 2 Nɛn yɛ̃ru tɑ kokumɔ nɡe ɡuru nim \q1 mɑ nɛn ɡɑri nɛmɔ nɡe kɑkoru \q1 mɑ yi dɑ̃ɑkumɔ nɡe dirum yɑkɑ bekusu sɔɔ. \q1 \v 3 Kon Yinni Gusunɔn yĩsiru kpɑrɑ. \q1 Bɛɛ Isirelibɑ, i Gusunɔ bɛsɛn Yinnin yĩsirun kpɑ̃ɑru kpɑro. \q1 \v 4 Yinni Gusunɔ u sɑ̃ɑwɑ nɡe kperu. \q1 U rɑ kowɑ dee dee. \q1 Win siribu bu rɑ n dɛɛrewɑ. \q1 U sɑ̃ɑwɑ nɑɑnɛɡii, murɑfitiru sɑri win mi. \q1 U sɑ̃ɑwɑ ɡemɡii. \q1 \v 5 Adɑmɑ bɛɛ, i sɑ̃ɑwɑ tɔn kɔ̃sobu be bɑ ǹ dee dee swĩi. \q1 I nùn torɑri. \q1 Yɑ kuɑ bɛɛn sekuru. \q1 I ǹ mɑɑ sɑ̃ɑ win bibu. \q1 \v 6 Gɑri bɑkɑsu bɛɛ, \q1 nɡe mɛyɑ bɑ rɑ Yinni Gusunɔ kue? \q1 U ǹ sɑ̃ɑ bɛɛn bɑɑbɑ kɑ bɛɛn tɑkɑ kowo? \q1 N ǹ wi, u bɛɛ tɑ̃sisiɑ u kuɑ win tɔmbu? \q1 \v 7 I yellu yɑɑyo. \q1 I bwisikuo ye n koorɑ yellu. \q1 I bɛɛn bɑɑbɑbɑ kɑ bukurobu bikio, bɑ koo bɛɛ sɔ̃. \q1 \v 8 Sɑnɑm mɛ u tɔmbu tem bɔnu kuɑ, \q1 kɑ sɑɑ ye u bweseru bɑɑtere ten tem nɔɔ burɑ yeru kuɑ, \q1 u nin bɑɑtere ɡoo wɛ̃ wɔllun di wi u ko n tu kpɑre. \q1 \v 9 Adɑmɑ u tii Isirelibɑ yiiyɑ, \q1 be bɑ sɑ̃ɑ Yɑkɔbun bweseru. \q1 \v 10 Yinni Gusunɔ u bu deemɑ ɡbɑburɔ mi ɡbeeku bɔ̃nu nu ɡberi. \q1 Mɑ u bu suɑ u nɔɔri u keu sɔ̃ɔsi. \q1 U ben lɑɑkɑri mɔ nɡe win tiin nɔni. \q1 \v 11 U bu kɔ̃su nɡe kɑsɑ \q1 ye yɑ yɔ̃ɔwɑ yen sokuru wɔllɔ \q1 yɑ kɑ yen binu yɔ̃ɔsiɑmɔ. \q1 Mɑ yɑ kɑsɑ dɛrie yu kɑ nu ɡɑbɑ. \q1 \v 12 Yinni Gusunɔ turowɑ u bu kpɑrɑ. \q1 Bũu ɡoo kun nùn somi. \q1 \v 13 U derɑ bɑ dɑ bɑ sinɑ ɡunɡuru wɔllɔ. \q1 Mɑ u bu ɡberun dĩɑnu diisiɑ. \q1 U derɑ bɑ kperun tim di. \q1 U derɑ ben dɑ̃ɑ ɡbɑɑnu ɡeɑ kuɑ kpenu wɔllɔ bu kɑ ɡum wɑ. \q1 \v 14 Bɑ kɛtɛbɑ kɑ yɑ̃ɑnun bom nɔrumɔ. \q1 Bɑ yɑ̃ɑ kpɛmminu kɑ yɑ̃ɑ kinɛnu kɑ boo kinɛnun yɑɑ ɡumɡiɑ temmɔ. \q1 Som ɡem dĩɑnɑ bɑ rɑ n dimɔ. \q1 Mɛyɑ bɑ rɑ mɑɑ resɛm tɑm ɡem nɔ. \q1 \v 15 Ye bɑ debɑ bɑ kpɑ mɑ bɑ Gusunɔ seesi. \q1 Ye bɑ bɔriɑ bɑ kpɑ, yerɑ bɑ wi, Gusunɔ ben tɑkɑ kowo deri. \q1 Mɑ bɑ nùn ɡɛmɑ wi, wi u sɑ̃ɑ ben fɑɑbɑ kowo. \q1 \v 16 Bɑ win nisinu seeyɑ bɑ dɑ bɑ bũnu sɑ̃ɑmɔ. \q1 Bɑ win mɔru seeyɑ bɑ dɑ bɑ bũnu yiire \q1 \v 17 mɑ bɑ nu yɑ̃kuru koosimɔ ni, \q1 ni nu ǹ sɑ̃ɑ ɡem. \q1 Bɑ ǹ dɑɑ nu yɛ̃, \q1 ben bɑɑbɑbɑ bɑ ǹ nu sɑ̃ɑre. \q1 \v 18 Bɑ Gusunɔ duɑri wi u sɑ̃ɑ nɡe ben kpee bɑɑ mi bɑ rɑ kuke, \q1 wi, wi u bu wɑ̃ɑru wɛ̃. \q1 \v 19 Sɑnɑm mɛ Gusunɔ u wɑ mɛ, \q1 yerɑ win mɔru seewɑ mɑ u bu ɡɛmɑ \q1 be, be bɑ sɑ̃ɑ win bibu. \q1 \v 20 U nɛɛ, u ǹ mɑɑ bu somimɔ kpɑ u wɑ ye yɑ koo bu deemɑ. \q1 Domi bɑ sɑ̃ɑwɑ mɛm nɔɔ sɑriruɡibu kɑ nɑɑnɛ sɑribɑ. \q1 \v 21 Bɑ win mɔru kɑ win nisinu seeyɑ \q1 ben bũu ni bɑ sokumɔ Gusunɔn sɔ̃, \q1 ni nu ǹ sɑ̃ɑ ɡɑ̃ɑnu. \q1 Yen sɔ̃nɑ u nɛɛ, \q1 wi, u koo mɑɑ bwese wiirɑruɡiru sokusiɑ \q1 u kɑ ben mɔru seeyɑ, \q1 kpɑ u ben nisinu seeyɑ kɑ bwese te, \q1 te bɑ ǹ ɡɑrisi ɡɑ̃ɑnu. \q1 \v 22 Win mɔru koo se nɡe dɔ̃ɔ yɑrɑ \q1 kpɑ yi ɡɑ̃ɑnu kpuro dɔ̃ɔ mɛni tem sɔɔ, \q1 kpɑ yu mɑɑ dɑ sere tem sɔɔ sɔɔwɔ. \q1 Kpɑ yu ɡuunun kpɛɛkpɛɛkunu dɔ̃ɔ mɛni. \q1 \v 23 U koo bu nɔni swɑ̃ɑru sure. \q1 Kpɑ u bu twee. \q1 \v 24 Bɑ koo ɡbi ɡɔ̃ɔru kɑ bɑrɑrun sɔ̃. \q1 Bɑrɑ bɑkɑnu koo bu ɡo. \q1 U nɛɛ, u koo bu ɡbeeku yɛɛ sure yi bu mwɛɛri. \q1 Kpɑ u mɑɑ de wɛɛ dɛ̃ɛɡii yi bu dwɛ̃ɛ. \q1 \v 25 Tɑbu koo bu ɡo swɛɛ sɔɔ kpɑ be bɑ wɑ̃ɑ yɛnusɔ bu bɛrum soorɑ. \q1 Aluwɑɑsibɑ kɑ wɔndiɑbɑ bɑ koo ɡbisuku, \q1 bɑɑ kɑ bii wɛ̃ɛnɔ kɑ tɔkɔnɔ bɑ ǹ derimɔ. \q1 \v 26 U koo bu kɑm koosiɑwɑ mɑm mɑm sere ɡoo kun mɑɑ bu yɑɑyɑmɔ. \q1 \v 27 Adɑmɑ u ǹ wurɑmɔ yibɛrɛbɑ bu nùn yɛ̃ɛ \q1 yèn sɔ̃ bɑ win tɔmbu kɑmiɑ, \q1 kpɑ bu nɛɛ, n ǹ wi, Yinni Gusunɔ u ye kuɑ. \q1 \v 28 Isirelibɑ bɑ sɑ̃ɑwɑ bwese te tɑ ǹ bwisi mɔ, \q1 tɑ ǹ mɑɑ lɑɑkɑri mɔ. \q1 \v 29 Bɑ̀ n dɑɑ bwisi mɔn nɑ, \q1 bɑ koo rɑɑ ɡiɑ ye yɑ koo bu deemɑ. \q1 \v 30 Kpɑ bu tii bikiɑ bu nɛɛ, \q1 tɔn turo u koo kpĩ u tɔmbu nɔrɔbu (1.000) yɑrinɑsiɑ? \q1 Ǹ kun mɛ tɔmbu yiru bu tɔmbu nɔrɔbun subɑ wɔkuru (10.000) yɑrinɑsiɑ? \q1 Geemɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinni dɑmɡii u sun deriwɑ, \q1 u sun yibɛrɛbɑ nɔmu bɛriɑwɑ. \q1 \v 31 Adɑmɑ yibɛrɛ ben tii bɑ yɛ̃ \q1 mɑ ben bũu wi u bu kɔ̃su \q1 u ǹ wi, Gusunɔ Isirelibɑn Yinni dɑm turɑ. \q1 \v 32 Ben yibɛrɛ be, bɑ sɑnkirewɑ nɡe Sodomu kɑ Gomɔrɑɡibu. \q1 Bɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe tɑm mɛ mu sosu, mɑ mu dɛ̃ɛ mɔ. \q1 \v 33 Bɑ sosuwɑ nɡe wɑɑn dɛ̃ɛ. \q1 Bɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe wɑɑ ɡɔsɔrun dɛ̃ɛ. \q1 \v 34 Yinni Gusunɔ u yɛ̃ ye yibɛrɛ be, bɑ kuɑ. \q1 U mɑɑ yɛ̃ ye u koo bu kɔsie. \q1 \v 35 Wiyɑ u koo bu mɔru kɔsie u bu sɛɛyɑsiɑ. \q1 Tɔ̃ru ɡɑrɑ sisi tè sɔɔ bɑ koo wɔrumɑ. \q1 Tɔ̃ɔ te, nɔni swɑ̃ɑruɡirɑ, tɑ ǹ mɑɑ tɛɛmɔ. \q1 \v 36 Yinni Gusunɔ ù n deemɑ \q1 win tɔmbu bɑ ǹ dɑm mɔ, \q1 bɑ ǹ mɑɑ tɑ̃si yeru ɡɑru mɔ, \q1 u koo bu siriɑ, \q1 kpɑ u be, win sɔm kowobun wɔnwɔndu wɑ. \q1 \v 37 Sɑɑ ye sɔɔ, u koo bikiɑ u nɛɛ, \q1 mɑnɑ bɛɛn bũu dɑmɡii ni, nu wɑ̃ɑ, \q1 nìn mi i kuku yeru kɑsu, \q1 \v 38 ni i rɑ yɑɑ ɡumɡiɑ ɡoowe, \q1 kpɑ i nu tɑm wɛ̃ nu nɔ. \q1 I nu sokuo nu nɑ nu bɛɛ somi tɛ̃. \q1 I de nu duki nɑ nu bɛɛ fɑɑbɑ ko. \q1 \v 39 Yinni Gusunɔ u nɛɛ, nɛnɑ nɑ wɑ̃ɑ. \q1 Goo mɑɑ sɑri wi u sɑ̃ɑ Gusunɔ. \q1 Nɛnɑ nɑ rɑ ɡo, \q1 nɛnɑ nɑ rɑ mɑɑ seeye. \q1 Nɛnɑ nɑ rɑ mɛɛrɑ ko \q1 kpɑ n wure n bɛkiɑ. \q1 Goo sɑri wi u koo kpĩ u tɔnu wɔrɑ nɛn nɔmun di. \q1 \v 40 Sere kɑ nɛn wɑ̃ɑru, nɑ nɔmu suɑ wɔllɔ nɑ bɔ̃ruɑ nɑ nɛɛ, \q1 \v 41 kon nɛn tɑkobi nɔɔ dɛ̃ɛri, \q1 kpɑ n tɔmbu siri. \q1 Kon nɛn yibɛrɛbɑ mɔru kɔsie \q1 kpɑ n bu sɛɛyɑsiɑ \q1 be, be bɑ mɑn tusɑ. \q1 \v 42 Nɛn sɛ̃ɛnu koo yɛm debu \q1 kpɑ nɛn tɑkobi yu be bɑ mɑn seesimɔ ɡo. \q1 Nɑ ǹ ɡoo derimɔ \q1 wi u kɑ mɑn tɑbu mɔ̀. \q1 Be, be bɑ mɛɛrɑ kuɑ kɑ be bɑ yoru mwɛɛrɑ \q1 bɑ koo ɡbiwɑ. \q1 \v 43 Bɛɛ bwese tukunu, i Yinni Gusunɔn tɔmbu tɔmɔ, \q1 domi u koo bu mɔru bɑrɑ, \q1 kpɑ u bu ben torɑnu suuru kuɑ \q1 u ben tem dɛɛrɑsiɑ. \p \v 44 Mɑ Mɔwisi kɑ Yosue, Nunin bii bɑ nɑ Isirelibɑn wuswɑɑɔ bɑ bu womu ɡen ɡɑri kpuro sɑɑriɑ. \s1 Mɔwisin kirɔ dɑ̃ɑkɑ \p \v 45 Sɑnɑm mɛ Mɔwisi u Isirelibɑ Yinni Gusunɔn sɔ̃ɔsi te sɔ̃ɔwɑ u kpɑ, yerɑ u nɛɛ, \v 46 woodɑ ye nɑ bɛɛ wɛ̃ɛmɔ mini ɡisɔ, i ye mɛm nɔɔwɔ. I de i ye bɛɛn bibu sɔ̃ɔsi kpɑ bu wɑ bu ye mɛm nɔɔwɑ kpuro. \v 47 I n yɛ̃ mɑ woodɑ ye, yɑ ǹ fɑɑɡin ɡɑri. Domi yeyɑ yɑ koo bɛɛ wɑ̃ɑru wɛ̃ kpɑ yu de tu dɑkɑɑ dɑ tem mɛ sɔɔ, mɛ i ko i mwɑ Yuudɛnin ɡuru ɡiɔ. \s1 Mɔwisi \s2 u win ɡɔɔn lɑbɑɑri nuɑ \p \v 48 Yen tɔ̃ɔ terɑ Yinni Gusunɔ u Mɔwisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 49 ɑ doo ɡuu ni bɑ mɔ̀ Abɑrimuɔ, Mɔɑbun temɔ Yerikon deedeeru, kpɑ ɑ yɔ Nɛbon ɡuurɔ. Sɑɑ min diyɑ kɑɑ Kɑnɑnin tem wɑ mɛ kon Isirelibɑ wɛ̃. \v 50 Guu ten wɔllɔwɑ kɑɑ ɡbi nɡe mɛ wunɛn mɔɔ Aroni u ɡu Horiɔ, kpɑ ɑ dɑ ɑ wunɛn sikɑdobɑ deemɑ. \v 51 Domi bɛɛ kpuro i ǹ mɑn nɑɑnɛ kue Isirelibɑ kpuron wuswɑɑɔ sɑnɑm mɛ i wɑ̃ɑ Mɛribɑn bwiɑɔ, Kɑdɛsiɔ, Sinin ɡbɑburɔ. A ǹ mɑn bɛɛrɛ wɛ̃ Isirelibɑn wuswɑɑɔ dɔmɑ te. \v 52 Yen sɔ̃nɑ kon de ɑ tem mɛ wɑ tontonden di mɛ nɑ nɛɛ, kon Isirelibɑ wɛ̃ mi, ɑdɑmɑ ɑ ǹ duɔ mɛ sɔɔ. \s1 Mɔwisi u Isirelibɑn \s2 bwese kɛri domɑru kuɑ \c 33 \p \v 1 Mɔwisi Gusunɔn tɔnu u sere ɡbi, u Isirelibɑ domɑru kuɑ, u nɛɛ, \q1 \v 2 Yinni Gusunɔ u nɑ Sinɑin ɡuurun di \q1 nɡe dɔ̃ɔ wi u Seirin ɡuuru wukiri, \q1 mɑ u win tɔmbu yɑm bururɑsiɑ sɑɑ Pɑrɑnin ɡuurun di. \q1 Gusunɔn ɡɔrɑdobɑ dɑbi dɑbirɑ tɑ nùn yɔ̃sirimɑ. \q1 Mɑ u woodɑ nɛni win nɔm ɡeuɔ nɡe dɔ̃ɔ. \q1 \v 3 Yinni Gusunɔ u Isirelibɑ kĩ. \q1 U rɑ tɔmbu kpuro kɔ̃su be bɑ sɑ̃ɑ wiɡibu, \q1 bɑ rɑ yiire win nuurɔ bu kɑ win sɔ̃ɔsiru wɑ. \q1 \v 4 Nɛ, Mɔwisi, nɑ bɛɛ woodɑ wɛ̃ \q1 ye yɑ sɑ̃ɑ bɛɛ Yɑkɔbun bibun bweserun tubi \q1 ye yɑ kpuro kere. \q1 \v 5 Yinni Gusunɔ u kuɑ sinɑ boko Isireliɔ \q1 sɑnɑm mɛ ben ɡuro ɡurobu kɑ ben kpɑrobu bɑ mɛnnɑ \q1 kɑ sere mɑɑ ben bwese kɛri. \q1 \v 6 Mɔwisi u den domɑru toruɑ u nɛɛ, \q1 Rubɛnin bwese kɛrɑ yu dɑkɑɑ dɑ, \q1 yu ku rɑɑ ɡbi. \q1 Gusunɔ u de yen tɔmbu bu dɑbiɑ. \p \v 7 U mɑɑ ɡeruɑ Yudɑn bwese kɛrɑn sɔ̃ u nɛɛ, \q1 Yinni Gusunɔ, ɑ swɑɑ dɑkio \q1 ɑ Yudɑn bwese kɛrɑn sokuru nɔ. \q1 A de bɑ n nɔɔ tiɑ sɑ̃ɑ kɑ Isirelin bwese kɛri yi yi tie. \q1 A ye somiɔ yen yibɛrɛbɑ bɑ̀ n ye wɔrim wee. \p \v 8 Lefin bwese kɛrɑn sɔ̃ u nɛɛ, \q1 Yinni Gusunɔ, wunɑ ɑ wunɛn sɔm kowobu Lefibɑ urimu kɑ tumimu nɔmu bɛriɑ. \q1 A ben lɑɑkɑri mɛɛrɑ Mɑsɑɔ, \q1 mɑ ɑ bu siri Mɛribɑn bwiɑn ɡɑri sɔɔ. \q1 \v 9 Bɑ nun nɑɑnɛ kuɑ n kere ben mɛro kɑ ben tundo \q1 kɑ ben wɔnɔbu kɑ sere ben bibu. \q1 Bɑ wunɛn woodɑbɑ mɛm nɔɔwɑ. \q1 Mɑ bɑ wunɛn ɑrukɑwɑni ye yibiɑ. \q1 \v 10 Bɑ wunɛn tɔmbu wunɛn woodɑ sɔ̃ɔsi bu kɑ nun mɛm nɔɔwɑ. \q1 Bɑ rɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡinu ko \q1 kpɑ bu turɑre dɔ̃ɔ doke wunɛn yɑ̃ku yerɔ. \q1 \v 11 Yinni Gusunɔ, ɑ ben bwese kɛrɑ somiɔ bu kɑ dɑm ko. \q1 A ben ye bɑ mɔ̀ kpuro domɑru kuo. \q1 A ben yibɛrɛbɑn dɑm buo. \q1 A ku mɑɑ de bu se sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \p \v 12 Bɛnyɑmɛɛn bwese kɛrɑn sɔ̃ u nɛɛ, \q1 Bɛnyɑmɛɛn bwese kɛrɑ yɑ sɑ̃ɑwɑ ye Yinni Gusunɔ u kĩ. \q1 Mɑɑ yɑ wɑ̃ɑ bɔri yɛndu sɔɔ win bɔkuɔ. \q1 U bu kɔ̃su bɑɑdommɑ. \q1 U mɑɑ wɑ̃ɑ ben suunu sɔɔ. \p \v 13 Yosɛfun bwese kɛrɑn sɔ̃ u nɛɛ, \q1 Yinni Gusunɔ, ɑ ben tem domɑru kuo, \q1 kpɑ mu ɡurɑn nim wɑ, \q1 kɑ mɑɑ nim mɛ mu koo yɑri tem sɔɔn di. \q1 \v 14 A ben tem mɛ domɑru kuo, \q1 kpɑ dĩɑnu nu se, \q1 kpɑ suru bɑɑwure bɑ n dɑ n ɡɛ̃ɛru mɔ̀. \q1 \v 15 A de dĩɑ ɡeenu nu koorɑ ben ɡuunu kpuron wɔllɔ. \q1 \v 16 A de tem mɛ, mu dukiɑ yibu. \q1 Kpɑ wunɛ wi ɑ ɡɑri ɡeruɑ sɑɑ kiki bekusun din domɑru tu du Yosɛfun bwese kɛrɑ sɔɔ. \q1 Domi yen tɔmbu bɑ kuɑ beɡibun wiruɡibu. \q1 \v 17 Yosɛfun bwese kɛrɑ ye, yɑ bɛɛrɛ mɔ. \q1 Yɑ dɑm mɔ nɡe kɛtɛ kinɛru. \q1 Yen dɑm mu sɑ̃ɑwɑ nɡe ɡbeeku kɛtɛn kɔbin dɑm. \q1 Dɑm mɛyɑ yɑ rɑ kɑ bwese tukunu so, \q1 kpɑ yu nu ɡirɑ. \q1 Efɑrɑimun tɔn dɑbirɑ tɑ sɑ̃ɑ nɡe kɔbi yin tiɑ, \q1 mɑ Mɑnɑsen tɔn dɑbirɑ mɑɑ sɑ̃ɑ nɡe kɔbi yin yiruse. \p \v 18 Sɑbuloni kɑ Isɑkɑrin bwese kɛrin sɔ̃ u nɛɛ, \q1 Gusunɔ, ɑ Sɑbulonin bwese kɛrɑ kuurɑsio \q1 yen tenkurun sɔ̃ te yɑ mɔ̀ nim ɡoorɔ. \q1 Kpɑ ɑ de Isɑkɑrin bwese kɛrɑ yɑ n wɑ̃ɑ bɔri yɛndu sɔɔ yen kunɔ. \q1 \v 19 Bɑ koo tɔmbu soku ben ɡuunɔ \q1 kpɑ bu yɑ̃kunu ko sɑnnu \q1 nɡe mɛ woodɑ yɑ ɡeruɑ. \q1 Ben dukiɑ yɑ koo nɑwɑ nim wɔ̃kun tenkurun di \q1 kɑ sere mɑɑ yɑni sɛɛrin di. \p \v 20 Gɑdin bwese kɛrɑn sɔ̃ u nɛɛ, \q1 bu Gusunɔ siɑro \q1 wi u Gɑdin bwese kɛrɑ bɑtumɑ bɑkɑ wɛ̃. \q1 Yɑ yen yibɛrɛbɑ mɑrɑ \q1 nɡe ɡbee sunɔ ɡe ɡɑ ɡen yɑɑ mɑrɑ ɡu kɑsuku \q1 sɑɑ wirun di sere kɑ nɑɑsɔ. \q1 \v 21 Yɑ tii tem mɛ mu ɡeɑ bo ɡɔsiɑ. \q1 Ye wiruɡii u rɑ sue yerɑ yɑ suɑ. \q1 Yɑ ɡbiɑ Isirelibɑ kpuron wuswɑɑɔ tɑbu sɔɔ. \q1 Yɑ Yinni Gusunɔn woodɑ kɑ win ɡere mɛm nɔɔwɑ. \p \v 22 Dɑnun bwese kɛrɑn sɔ̃ u nɛɛ, \q1 Dɑnun bwese kɛrɑ yɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe ɡbee sunɔ kpɛmbu \q1 ɡe ɡɑ yɔ̃ɔmɑ Bɑsɑnin di. \p \v 23 Nɛfitɑlin bwese kɛrɑn sɔ̃ u nɛɛ, \q1 Nɛfitɑlin bwese kɛrɑ yɑ Yinni Gusunɔn domɑru yibɑ \q1 mɑ yɑ win durom wɑ. \q1 Yen tem mu ko n wɑ̃ɑwɑ sɑɑ sɔ̃ɔ duu yerun di \q1 n kɑ dɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑrɔ. \p \v 24 Asɛɛn bwese kɛrɑn sɔ̃ u nɛɛ, \q1 Asɛɛn bwese kɛrɑ yu domɑru wɑ \q1 n kere bwese kɛri yi yi tie. \q1 Gusunɔ u de yen mɑɑbu bu ye kĩru sɔ̃ɔsi, \q1 kpɑ yen tem mu n olifin ɡum yibɑ too, \q1 \v 25 kpɑ yen wusun ɡbɑ̃rɑnun kɔnnɔsu su n sɑ̃ɑ sisuɡisu kɑ sii ɡɑnduɡisu, \q1 kpɑ yɑ n dɑm mɔ yen wɑ̃ɑrun tɔ̃ru kpuro sɔɔ. \q1 \v 26 Yerɑ Mɔwisi u kpɑm ɡeruɑ u nɛɛ, \q1 bɛɛ Isirelibɑ, i n yɛ̃ mɑ Yinni ɡoo sɑri nɡe Gusunɔ. \q1 Wee u wɔllu sɔni u kɑ sisi bɛɛn mi kɑ win yiiko bɑkɑ. \q1 Guru wirɑ u duɑ u kɑ wee u bɛɛ somi. \q1 \v 27 Wiyɑ u sɑ̃ɑ bɛɛn kuku yeru sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \q1 Sɑɑ yee yellun diyɑ win nɔm dɑmɡuu ɡɑ bɛɛ kɔ̃su. \q1 Mɑ u bɛɛ yibɛrɛbɑ ɡirɑ u nɛɛ, i bu kɑm koosio. \q1 \v 28 Yen sɔ̃nɑ bɛɛ Isirelibɑ, Yɑkɔbun bweseru, i sɔ̃ bɔri yɛndu sɔɔ. \q1 I sɔ̃wɑ mi dĩɑ binnu kɑ resɛm yɑ rɑ koore too. \q1 Mɛyɑ ɡurɑ yɑ rɑ mɑɑ nɛ mi. \q1 \v 29 Bɛɛ Isirelibɑ, i sɑ̃ɑwɑ doo nɔɔruɡibu. \q1 I ǹ kɑ bweseru ɡɑru weenɛ. \q1 Domi i sɑ̃ɑwɑ bwese te Yinni Gusunɔ u fɑɑbɑ kuɑ. \q1 U sɑ̃ɑwɑ nɡe bɛɛn tɛrɛru \q1 te tɑ bɛɛ kɔ̃su. \q1 U sɑ̃ɑwɑ nɡe bɛɛn tɑkobi \q1 ye yɑ bɛɛ nɑsɑrɑ wɛ̃ɛmɔ. \q1 Bɛɛn yibɛrɛbɑ bɑ koo nɑ bu bɛɛ suuru kɑnɑ \q1 kpɑ i ben tii suɑbu kpeerɑsiɑ. \s1 Mɔwisin ɡɔɔ \c 34 \p \v 1 Yenibɑn biru, Mɔwisi u seewɑ u dɑ Mɔɑbun ɡuunu ɡiɑ. Mɑ u yɔɔwɑ ɡuu te bɑ mɔ̀ Nɛboɔ sere Pisiɡɑn wii kpiirɔ Yerikon deedeeru. Mɑ Yinni Gusunɔ u nùn tem mɛ kpuro sɔ̃ɔsi sɑɑ Gɑlɑdin di sere n kɑ dɑ Dɑnuɔ, \v 2 kɑ Nɛfitɑlin tem kɑ Efɑrɑimuɡim kɑ Mɑnɑseɡim sɑɑ Yudɑn tem di n kɑ dɑ nim wɔ̃kuɔ ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ, \v 3 kɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ Nɛɡɛbuɔ kɑ Yuudɛnin berɑ ɡiɑ kɑ wɔwɑɔ ye yɑ wɑ̃ɑ Yeriko ye bɑ mɑɑ mɔ̀ Kpɑkpɑ bɛ̃ɛn wuun berɑ ɡiɑ n kɑ ɡirɑri Soɑriɔ. \v 4 Mɑ Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, tem mɛ nɑ Aburɑhɑmu kɑ Isɑki kɑ Yɑkɔbu nɔɔ mwɛɛru kuɑ mɛyɑ mi, mɛyɑ nɑ mɑɑ derɑ ɑ wɑ mi. Tɛ̃, kon mu ben bibun bweseru wɛ̃. Adɑmɑ wunɛ, nɑ ǹ derimɔ ɑ tɑɑrɑ mi. \p \v 5 Yenibɑn biru, Mɔwisi Yinni Gusunɔn sɔm kowo u kpunɑ u ɡu Mɔɑbun tem mi nɡe mɛ wi, Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ. \v 6 Mɑ Yinni Gusunɔ u nùn sikuɑ Mɔɑbun wɔwɑ mi, Bɛti Peorin deedeeru. Adɑmɑ sere kɑ ɡisɔ ɡoo kun win sikiru wɑɑre. \p \v 7 Sɑnɑm mɛ Mɔwisi u ɡu, u mɔwɑ wɔ̃ɔ wunɑɑ teeru. Adɑmɑ win dɑm tie. Mɛyɑ win nɔni kun mɑɑ dɑm dwiiye. \v 8 Mɑ Isirelibɑ kpuro bɑ win ɡɔɔ wooru sinɑ sɔ̃ɔ tɛnɑ bɑ wuri mɔ̀, Mɔɑbun wɔwɑ mi. \p \v 9 Mɔwisi u Yosue, Nunin bii nɔmɑ sɔndi u kɑ ko win kɔsire. Yosue wi, u bwisi yibɑ. Mɑ Isirelibɑ bɑ nùn mɛm nɔɔwɑ bɑ Gusunɔn woodɑ ye u Mɔwisi wɛ̃ swĩi dee dee. \p \v 10 Isirelibɑ sɔɔ, Gusunɔn sɔmɔ ɡoo kun mɑɑ yĩsiru yɑrire nɡe Mɔwisi. Domi Yinni Gusunɔ u rɑ kɑ nùn ɡɑri kowɑ nɔɔ kɑ nɔɔ. \v 11 Goo sɑri wi bɑ koo kɑ nùn weesinɑ win sɔm mɑɑmɑɑkiɡiɑ ye u kuɑn sɔ̃ sɑnɑm mɛ Yinni Gusunɔ u nùn ɡɔrɑ Eɡibitin sunɔ kɑ win sinɑ bwɑ̃ɑbu kɑ win tem tɔmbu kpuron mi. \v 12 Gusunɔn sɔmɔ ɡoo sɑri wi u koo kpĩ u mɑɑmɑɑki ye, kɑ ɡɑ̃ɑ nɑnumɡii ni ko, ni Mɔwisi u kuɑ Isirelibɑ kpuron wuswɑɑɔ.