\id ACT \ide UTF-8 \h Gɔrobun Kookoosu \mt1 GƆROBUN KOOKOOSU \ip Tire te, tɑ sɑ̃ɑwɑ Lukun ɡɑrin sukum mɛ u mɑɑ Teofiru yoruɑ. Ye u sɔ̃ɔsimɔ tire te sɔɔ, yerɑ nɡe mɛ Hunde Dɛɛro u Yesun bwɑ̃ɑbu kpɑrɑ, kɑ nɡe mɛ Lɑbɑɑri Geɑ yɑ kɑ nɔɔrɑ Yerusɑlɛmuɔ n kɑ dɑ Yudeɑɔ kɑ Sɑmɑriɔ kɑ tem kpuro sɔɔ mɛ Romuɡibɑ mɔ wɑɑti ye sɔɔ, kɑ sere Gɛrɛkibɑn tem sɔɔ. \ip Tire te, tɑ mɑɑ sun sɔ̃ɔsimɔ nɡe mɛ Piɛɛ kɑ Pɔlu bɑ sɔmburu kuɑ. Tɑ mɑɑ sun sɔ̃ɔsimɔ mɑ Yesun ɡɑri yi ǹ nɛ yi kɑ tem yɛ̃robu seesi kpɑ yi ben woodɑbɑ ɡo. Aɑwo, yi nɑwɑ yi kɑ Gusunɔn kĩru yibiɑ, wiru 13:7-12 kɑ wiru 16:35-40 kɑ wiru 19:31. Ye yɑ mɑɑ sɑ̃ɑ ɡɑ̃ɑ ɡirinu tire te sɔɔ, yerɑ Hunde Dɛɛron nɑɑru tɔmbu sɔɔ Pɑntikotin tɔ̃ru sɔɔ. Sɑɑ dɔmɑ ten diyɑ Hunde Dɛɛro wi, u nɑɑnɛ dokeobu kpɑre mɑ u Yesun yiɡbɛru tɑ̃sisiɑmɔ. \is1 Tire ten kpunɑɑ \iq1 1. Seedɑ dibun sɔɔru, wiru 1:1-26. \iq1 2. Seedɑ dibu Yerusɑlɛmuɔ, wiru 2n di sere wiru 8:3. \iq1 3. Seedɑ dibu Yudeɑɔ kɑ Sɑmɑriɔ, wiru 8:4n di sere wiru 12:25. \iq1 4. Pɔlun wɑɑsu dɑɑbu, wiru 13n di sere wiru 20. \iq1 5. Pɔlun siribu, wiru 21n di sere wiru 28. \ie \c 1 \s1 Bɑ ɡɔrobu Hunde Dɛɛro \s2 nɔɔ mwɛɛru kuɑ \p \v 1 Teofiru nɛɡii, nɛn tire ɡbiikiru sɔɔ nɑ kpuro yoruɑ ye Yesu u kuɑ kɑ ye u keu koosiɑ sɑɑ mìn di u win sɔmburu toruɑ \v 2 sere u kɑ wurɑ Gusunɔ wɔllɔ, ye u win ɡɔro be u ɡɔsɑ woodɑ wɛ̃ u kpɑ kɑ Hunde Dɛɛron dɑm. \v 3 Sɔ̃ɔ weeru win tiin ɡɔɔn biru, u win tii bu sɔ̃ɔsi nɔn dɑbiru. Sɔ̃ɔsi bi, bu sɑ̃ɑ seedɑ ye yɑ kun sikɑ mɔ mɑ u wɑsi. Bɑ nùn wɑ, u mɑɑ bu Gusunɔn bɑndun ɡɑri tubusiɑ. \v 4 Sɔ̃ɔ teeru, sɑnɑm mɛ Yesu u kɑ bu dimɔ sɑnnu, u bu sɔ̃ɔwɑ bu ku rɑɑ doonɑ Yerusɑlɛmun di, ɑdɑmɑ bu sinɑ bu win Bɑɑbɑn nɔɔ mwɛɛru mɑ, tèn ɡɑri u rɑɑ bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 5 Yohɑnu u rɑɑ tɔmbu bɑtɛmu kuɑ kɑ nim, ɑdɑmɑ sɔ̃ɔ mɛɛ te sɔɔ, Hunde Dɛɛrowɑ bɑ koo kɑ bɛɛ bɑtɛmu ko. \s1 Yesu u dɑ Gusunɔ wɔllɔ \p \v 6 Mɑ be bɑ mɛnnɛ mi, bɑ nùn bikiɑ bɑ nɛɛ, Yinni sɑɑ yeni sɔɔrɑ kɑɑ wunɛn bɑndu swĩi Isireliɔ? \p \v 7 U bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n ǹ bɛɛn bɑɑ i n kɑ tɔ̃ru yɛ̃ ǹ kun mɛ sɑɑ ye Gusunɔ Bɑɑbɑ u yii kɑ win tiin yiiko. \v 8 Adɑmɑ i ko i dɑm mwɑ sɑnɑm mɛ Hunde Dɛɛro u duɑ bɛɛ sɔɔ. I ko n sɑ̃ɑ nɛn seedɑ diobu Yerusɑlɛmuɔ, kɑ Yudeɑ kpuro sɔɔ, kɑ mɑɑ Sɑmɑriɔ, kɑ sere sere tem nɔrɔ. \p \v 9 Ye Yesu u ɡɑri yi ɡeruɑ u kpɑ, bɑ nùn mɛɛrɑ u suɑrɑ wɔllɔ, mɑ ɡuru wirɑ nùn beruɑ ben wuswɑɑɔ. \p \v 10 Nɡe mɛ bɑ nùn mɛɛrɑ swee u doonɔ wɔllɔ, yerɑ suɑru sɔɔ tɔn durɔbu yiru ɡɑbu be bɑ yɑbe kpikinu sebuɑ, bɑ bu kure. \v 11 Bɑ nɛɛ, bɛɛ Gɑlileɡibu mbɑn sɔ̃nɑ i yɔ̃ i wɔllu mɛɛrɑ. Yesu wi, wi u suɑrɑ wɔllɔ bɛɛn min di, u koo kpɑm wurɑmɑ nɡe mɛ i wɑ u dɔɔ wɔllɔ. \s1 Yudɑsin kɔsire \p \v 12 Sɑnɑm mɛyɑ ɡɔro be, bɑ ɡɔsirɑmɑ Yerusɑlɛmuɔ sɑɑ ɡuu ten wɔllun di te bɑ rɑ soku Olifi, te tɑ wɑ̃ɑ kilo tiɑn sɑkɑ wuu bɔkɔ ɡen min di. \v 13 Ye bɑ Yerusɑlɛmu duɑ, bɑ dɑ ɡidɑmbisɑ yen wɔllɔ, mi bɑ rɑɑ wɑ̃ɑ. Piɛɛ wɑ̃ɑ mi, kɑ Yohɑnu kɑ Yɑkɔbu kɑ Andere kɑ Filipu kɑ Tomɑɑ kɑ Bɑɑtelemi kɑ Mɑteu kɑ Yɑkɔbu Alufen bii kɑ Simɔɔ wi u win tem ɡɑri kĩ kɑ Yudu Yɑkɔbun bii. \v 14 Kɑ ɡɔ̃ru teuwɑ tɔn be kpuro bɑ rɑ n mɛnnɛ bɑ n kɑnɑru mɔ̀ kɑ tɛmɑnɑbu kɑ kurɔbu ɡɑbu kɑ Mɑɑri Yesun mɛro kɑ mɑɑ Yesun wɔnɔbu. \p \v 15 Sɔ̃ɔ mɛɛrun biru nɑɑnɛ dokeobɑ kpɑm mɛnnɑ. Ben ɡeerɑ dɔɔ nɡe wunɑɑ teeru, mɑ Piɛɛ u seewɑ u yɔ̃rɑ ben suunu sɔɔ u nɛɛ, \v 16 nɛɡibu, Gusunɔn ɡɑri yi ǹ koo ko yi kun koore, yi Hunde Dɛɛro u ɡeruɑ sɑɑ Dɑfidin nɔɔ sɔɔn di Yudɑsin sɔ̃, wi u kuɑ durɔ ben swɑɑ ɡbio be bɑ Yesu mwɑ. \v 17 Yudɑsi wi, u rɑɑ sɑ̃ɑ bɛsɛn turo, u rɑɑ mɑɑ nɔmu mɔ bɛsɛn sɔmburu sɔɔ. \p \v 18 Gobi yi u wɑ win kom kɔ̃sum sɔ̃ mi, u kɑ yi tem dwɑ, mɑ u wɔrumɑ u kibɑri u kurɑ, mɑ win nuki kpuro yɑrɑ. \v 19 Tɔmbu kpuro be bɑ wɑ̃ɑ Yerusɑlɛmuɔ bɑ ɡɑri yi nuɑ. Yen sɔ̃, ben bɑrum sɔɔ bɑ tem mɛ sokɑ Akedɑmɑ. Yĩsi ten tubusiɑnɑ, tem yɛmɡim. \p \v 20 Domi bɑ yoruɑ Dɑfidin womusun tirerɔ bɑ nɛɛ, \q1 “A de win wɑ̃ɑ yeru tu ko bɑnsu. \q1 Goo u ku mɑɑ sinɑ mi.” \m Bɑ mɑɑ yoruɑ, \q1 “A de ɡoo u ko win kɔsire sɔmburu sɔɔ.” \p \v 21-22 Ǹ n mɛn nɑ, n weenɛ su Yudɑsin kɔsire ɡɔsi, u n sɑ̃ɑ Yinni Yesun seebu ɡɔrin din seedɑ dio kɑ bɛsɛ sɑnnu. N weenɛ yɛ̃ro wi, u n sɑ̃ɑ ben turo be bɑ sun swĩi sɑnɑm mɛ Yesu u kɑ sun wɑ̃ɑ, sɑɑ mìn di Yohɑnu u nùn bɑtɛmu kuɑ sere u kɑ wurɑ wɔllɔ. \p \v 23 Mɑ bɑ durɔbu yiru ɡɑbu ɡɔsɑ, ben turon yĩsirɑ Yosɛfu, wi bɑ mɔ̀ Bɑɑsɑbɑ, ǹ kun mɛ Yusitu, yirusen yĩsirɑ Mɑtiɑsi. \v 24-25 Mɑ bɑ kɑnɑru kuɑ bɑ nɛɛ, Yinni wunɛ wi ɑ tɔmbu kpuron ɡɔ̃rusu yɛ̃, ɑ sun sɔ̃ɔsio wi ɑ ɡɔsɑ wunɛn ɡɔro be yiru ye sɔɔ u kɑ sɔmbu te suɑ te Yudɑsi u deri u wiɡiru doonɑ. \p \v 26 Mɑ bɑ tɛtɛ tobɑ mɑ Mɑtiɑsi u tɛtɛ di mɑ bɑ nùn doke ɡɔrobu wɔkurɑ tiɑ yen wuuru sɔɔ. \c 2 \s1 Hunde Dɛɛron nɑɑru \p \v 1 Yen biru, sɑnɑm mɛ Pɑntikotin tɔ̃rɑ turɑ, nɑɑnɛ dokeobu kpuro bɑ mɛnnɛ sɑnnu yɑ̃ɑtem. \v 2 Suɑru sɔɔ bɑ kukiribu nuɑ bi bu nɑ sɑɑ wɔllun di nɡe woo dɑmɡuu, mɑ bu dii te kpuro yibɑ mi bɑ sɔ̃. \v 3 Bin biru bɑ ɡɑ̃ɑnu wɑ nɡe dɔ̃ɔ yɑri yi tɛriɑ, mɑ yi sinɑ bɑɑwuren wirɔ. \v 4 Be kpuro be bɑ wɑ̃ɑ mi, bɑ Hunde Dɛɛro yibɑ, mɑ bɑ kɑ bɑrum tukum ɡɑri mɔ̀, nɡe mɛ Hunde Dɛɛro bu nɔɔ kɑ̃. \p \v 5 Sɑnɑm mɛ, Yuu ɡɑbu be bɑ Gusunɔn bɛɛrɛ yɛ̃ bɑ wɑ̃ɑ Yerusɑlɛmuɔ. Bɑ nɑwɑ tem bɑɑmɛren di. \v 6 Ye bɑ kukiri bi nuɑ, tɔn dɑbirɑ mɛnnɑ. Mɑ bɑ biti soorɑ ɡem ɡem, yèn sɔ̃ ben bɑɑwure u win tiin bɑrum nuɑ sɑɑ nɑɑnɛ dokeobun nɔɔn di. \v 7 Biti bu mwɑ n bɑndɑ, mɑ bɑ nɛɛ, nɛɛ yɑɑ, tɔn be bɑ ɡɑri mɔ̀ mi, be kpuro bɑ ǹ sɑ̃ɑ Gɑlileɡibu ro? \v 8 Amɔnɑ n kɑ kuɑ bɛsɛn bɑɑwure u kɑ nɔɔmɔ bɑ kɑ win bɑrum ɡɑri mɔ̀. \v 9 Sɑ nɑ sɑɑ Pɑɑtin di kɑ Mɛdi kɑ Elɑmu, sɑɑ Mɛsopotɑmi kɑ Yudeɑ kɑ Kɑpɑdosin di kɑ Pontu kɑ Asi, \v 10 sɑɑ Firiɡin di kɑ mɑɑ Pɑnfili, sɑɑ Eɡibitin di kɑ mɑɑ Libin berɑn di ye yɑ wɑ̃ɑ Sirɛnin bɔkuɔ, bɛsɛn ɡɑbɑ mɑɑ nɑ sɑɑ Romun di. Gɑbu Yuubɑ, ɡɑbu mɑɑ be bɑ ɡɔsirɑ Yuubɑ, \v 11 ɡɑbɑ nɑ sɑɑ Keretin di kɑ mɑɑ Dɑɑrububɑn tem. Kɑ mɛ, bɛsɛ kpuro sɑ nɔɔmɔ bɑ ɡerumɔ kɑ bɛsɛn tiin bɑrum ɡɑ̃ɑ bɑkɑ ni Gusunɔ u kuɑ. \p \v 12 Mɑ bɑ biti soorɑ n sɑrɑ, bɑ bikiɑnɑ bɑ nɛɛ, mbɑ yenin tubusiɑnu. \p \v 13 Adɑmɑ ɡɑbu bɑ bu yɑɑkoru mɔ̀ bɑ nɛɛ, tɑmɑ tɔn be, bɑ nɔrɑ. \s1 Piɛɛn wɑɑsu \p \v 14 Yerɑ Piɛɛ u seewɑ kɑ ɡɔrobu wɔkurɑ tiɑ ye sɑnnu u ɡbɑ̃rɑ tɔn wɔru ɡe sɔɔ u nɛɛ, bɛɛ Yudeɑɡibu kɑ bɛɛ kpuro, bɛɛ be i wɑ̃ɑ Yerusɑlɛmuɔ i mɑn swɑɑ dɑkio, kpɑ i n yɛ̃ mɑ \v 15 tɔn beni bɑ ǹ tɑm nɔrɑ nɡe mɛ i ɡerumɔ. Domi bururun kɔbɑ nɔɔbɑ nnɛwɑ sɑ wɑ̃ɑ mi. \v 16 Adɑmɑ ye i wɑɑmɔ buru teni, yerɑ ye Gusunɔn sɔmɔ Yoɛli u rɑɑ ɡeruɑ. \v 17 U nɛɛ, \q1 “Gusunɔ u nɛɛ, yeniwɑ kon ko sɑnɑm dɑ̃ɑkim sɔɔ. \q1 Kon nɛn Hunde doke tɔmbu kpuro sɔɔ. \q1 Bɛɛn bii tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu, bɑ koo Gusunɔn ɡɑri ɡere. \q1 Bɛɛn ɑluwɑɑsibɑ bɑ ko n kɑ̃sinu wɑɑmɔ, \q1 kpɑ bɛɛn durɔ tɔkɔnu nu n dosusu mɔ̀. \q1 \v 18 Sɑnɑm mɛ sɔɔ, kon nɛn Hunde doke nɛn \q1 sɔm kowobu sɔɔ tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbɔ, \q1 kpɑ bu Gusunɔn ɡɑri ɡere. \q1 \v 19 Kon ɡɑ̃ɑ mɑɑmɑɑkiɡinu sɔ̃ɔsi wɔllɔ, \q1 kɑ mɑɑ yĩrenu temɔ, \q1 nɡe yɛm kɑ dɔ̃ɔ kɑ dɔ̃ɔ wiisu. \q1 \v 20 Sɔ̃ɔ koo tĩrɑ kpɑ suru u swɛ̃rɑ nɡe yɛm, \q1 sere Yinnin tɔ̃ɔ te, tu kɑ nɑ, \q1 tɔ̃ɔ nɑnumɡii te. \q1 \v 21 Adɑmɑ bɑɑwure wi u Yinnin yĩsiru sokɑ dɔmɑ te, \q1 u koo fɑɑbɑ wɑ.” \p \v 22 I ɡɑri yi swɑɑ dɑkio, bɛɛ Isirelibɑ. Yesu Nɑsɑrɛtiɡiin ɡɑriyɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ, wi Gusunɔ u bɛɛ ɡiɑsiɑ sɔm dɑmɡinu sɔɔ, kɑ sɔm mɑɑmɑɑkiɡiɑ ye u kuɑ bɛɛn suunu sɔɔ, sɑɑ win min di nɡe mɛ bɛɛn tii i yɛ̃. \v 23 Durɔ wi, wi bɑ bɛɛ nɔmu sɔndiɑ, nɡe mɛ Gusunɔ u bwisikɑ u himbɑ kuɑ, i derɑ tɔn kɔ̃sobɑ nùn dɑ̃ɑ bunɑnɑru kpɑre bɑ ɡo. \v 24 Adɑmɑ Gusunɔ u nùn wɔrɑ ɡɔɔn wɑhɑlɑn nɔmun di ye u kɑ nùn seeyɑ ɡɔrin di. Gɔɔ kun kpĩɑ u nùn nɛnuɑ win dɑm sɔɔ. \v 25 Win ɡɑri wee yi Dɑfidi u yoruɑ. U nɛɛ, \q1 “Nɑ Yinni Gusunɔ wɑɑmɔ bɑɑdommɑ. \q1 U wɑ̃ɑ nɛn nɔm ɡeuɔ kpɑ n ku kɑ wururɑ. \q1 \v 26 Yen sɔ̃nɑ nɛn ɡɔ̃ru ɡɑ do. \q1 Mɑ nɑ ɡɑri ɡerumɔ kɑ nuku dobu. \q1 Mɛyɑ mɑɑ nɛn wɑsi koo wɛ̃rɑ bɔri yɛndu sɔɔ. \q1 \v 27 Domi ɑ ǹ nɛn hunde derimɔ ɡɔribun wɑ̃ɑ yerɔ. \q1 Mɛyɑ mɑɑ ɑ ǹ derimɔ wunɛɡii wi u nɑɑnɛ mɔn wɑsi yi kɔ̃si. \q1 \v 28 A mɑn wɑ̃ɑrun swɛɛ sɔ̃ɔsi. \q1 Nɑ̀ n mɑɑ wɑ̃ɑ kɑ wunɛ, \q1 ko nɑ n nuku dobu yibɑ.” \p \v 29 Nɛɡibu, i de n bɛɛ sɔ̃ nɔni kɑ nɔni mɑ Dɑfidi bɛsɛn bɑɑbɑ u ɡu, mɑ bɑ nùn sikuɑ. Win sikirɑ mɑɑ wɑ̃ɑ bɛsɛn suunu sɔɔ sere kɑ ɡisɔn ɡisɔ. \v 30 Adɑmɑ yèn sɔ̃ u sɑ̃ɑ Gusunɔn sɔmɔ mɑ u yɛ̃ mɑ Gusunɔ u nùn nɔɔ mwɛɛru kuɑ kɑ bɔ̃ri u nɛɛ, u koo rɑ win sikɑdobu ɡɑɡu, Kirisi, sinɑsiɑ win sinɑ kitɑrɔ, \v 31 yen sɔ̃, Kirisi win seebu ɡɔrin diwɑ u kɑ yɑ̃ ye u nɛɛ, bɑ ǹ nùn derimɔ ɡɔribun wɑ̃ɑ yerɔ, win wɑsi kun mɑɑ kɔ̃simɔ. \v 32 Kirisi wiyɑ Gusunɔ u seeyɑ ɡɔrin di. Bɛsɛ kpurowɑ sɑ sɑ̃ɑ yen seedɑ diobu. \v 33 Bɑ nùn suɑ u dɑ Gusunɔn nɔm ɡeuɔ, mɑ u Hunde Dɛɛro mwɑ Gusunɔ Bɑɑbɑn mi wìn nɔɔ mwɛɛru bɑ kuɑ. Mɑ u sun nùn wɛ̃. Yerɑ ye i wɑɑmɔ kɑ ye i nɔɔmɔ tɛ̃. \v 34 Domi Dɑfidin tii u ǹ de Gusunɔ wɔllɔ, ɑdɑmɑ u nɛɛ, \q1 “Yinni Gusunɔ u nɛn Yinni sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \q1 ɑ sinɔ nɛn nɔm ɡeuɔ, \q1 \v 35 sere n kɑ nun wunɛn yibɛrɛbɑ tɑɑreɑ.” \p \v 36 Yen sɔ̃nɑ n weenɛ Isirelibɑ bɑ n yɛ̃ kɑm kɑm mɑ Yesu wi, wi bɛɛ i kpɑre dɑ̃ɑ bunɑnɑru wɔllɔ, Gusunɔ u nùn kuɑ Yinni kɑ mɑɑ Kirisi. \p \v 37 Ye tɔn be, bɑ yeni nuɑ, ben ɡɔ̃rusu bu tɑɑrɛ wɛ̃, mɑ bɑ Piɛɛ kɑ ɡɔro be bɑ tie bikiɑ bɑ nɛɛ, bɛsɛɡibu, mbɑ sɑ ko ko. \p \v 38 Piɛɛ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɛɛ kpuro, i bɛɛn ɡɔ̃ru ɡɔsio, i bɑtɛmu ko kɑ Yesu Kirisin yĩsiru, i kɑ bɛɛn torɑnun suuru wɑ. I ko mɑɑ Gusunɔn kɛ̃ru mwɑ te tɑ sɑ̃ɑ Hunde Dɛɛro wi. \v 39 Domi nɔɔ mwɛɛ te, tɑ sɑ̃ɑwɑ bɛɛ kɑ bɛɛn bibuɡiru kɑ be kpuroɡiru be bɑ wɑ̃ɑ n tomɑ, be Gusunɔ bɛsɛn Yinni u koo soku win mi. \p \v 40 Kɑ kpɑm ɡɑri dɑbinɑ Piɛɛ u bu seedɑ diiyɑ mɑ u bu dɑm kɑ̃ u nɛɛ, i tii wunɔ tɛ̃n tɔn kɔ̃sobun min di kpɑ i fɑɑbɑ wɑ. \p \v 41 Be bɑ win ɡɑri wurɑ bɑ bu bɑtɛmu kuɑ. Mɑ tɔmbu nɔrɔbun subɑ itɑn (3.000) sɑkɑ sosi nɑɑnɛ dokeobun wuurɔ dɔmɑ te. \v 42 Mɑ bɑ rɑ n ɡɔrobun keu swɑɑ dɑki, bɑ nɔɔ tiɑ sɑ̃ɑ, bɑ rɑ n mɛnnɛ, bɑ yɑɑ dibu dimɔ kɑ mɑɑ Yinnin dĩɑ domɑruɡinu, bɑ rɑ n mɑɑ kɑnɑru mɔ̀ sɑnnu. \s1 Nɑɑnɛ dokeobun wɑ̃ɑsinɑɑ \p \v 43 Bɛrum bɑɑwure mɔ̀, domi ɡɔro be, bɑ mɑɑmɑɑki dɑbinu kɑ sɔm dɑmɡinu mɔ̀. \v 44 Nɑɑnɛ dokeobu kpuro bɑ wɑ̃ɑ sɑnnu yɑ̃ɑtem mɑ bɑ ben ɡɑ̃ɑ mɔru kuɑ tiɑ. \v 45 Bɑ ben tem kɑ ben dukiɑ dɔrikirɑmɔ, mɑ bɑ yen ɡobi bɔnu mɔ̀ nɡe mɛ n kɑ bɑɑwure weenɛ. \v 46 Tɔ̃ɔ bɑɑtere bɑ rɑ mɛnnɛ sɑ̃ɑ yerɔ. Bɑ rɑ n mɑɑ Yinnin dĩɑ domɑruɡinu kɑ mɑɑ yɑɑ dibu dimɔ sɑnnu yɛnu kɑ yɛnu kɑ nuku dobu, murɑfiti sɑriru sɔɔ. \v 47 Bɑ rɑ n Gusunɔ siɑrɑmɔ, mɑ tɔmbu kpuro bɑ kɑ bu nɔnu ɡeu mɛɛrɑ. Tɔ̃ɔ bɑɑtere Yinni u rɑ n be bɑ fɑɑbɑ wɑ sosimɔwɑ nɑɑnɛ dokeobu sɔɔ. \c 3 \s1 Bɑ yɛmɔ bɛkiɑ \p \v 1 Sɔ̃ɔ teeru, Piɛɛ kɑ Yohɑnu bɑ dɔɔ sɑ̃ɑ yerɔ yokɑn kɔbɑ itɑ, kɑnɑrun sɑɑ. \v 2 N deemɑ bɑ mɑɑ kɑ durɔ ɡoo dɔɔ mi, wi bɑ mɑrɑ kɑ yɛmɔru. Bɑ rɑ nùn yiwɑ sɑ̃ɑ yerun kɔnnɔwɔ ɡe bɑ mɔ̀ Burɔ, u n kɑ bɑrɑ mɔ̀ sɑnɑm mɛ tɔmbɑ duɔ. \v 3 Ye u Piɛɛ kɑ Yohɑnu wɑ bɑ duɔ sɑ̃ɑ yerɔ u bu bɑrɑ koosi. \v 4 Piɛɛ kɑ Yohɑnu bɑ nùn nɔni ɡirɑri, mɑ Piɛɛ nɛɛ, ɑ sun mɛɛrio. \v 5 Mɑ u bu mɛɛrɑ tii yèn sɔ̃ u ɡɑ̃ɑnu yĩiyɔ ben mi. \v 6 Piɛɛ nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ ǹ ɡobi mɔ, ɑdɑmɑ kon nun wɛ̃ ye nɑ mɔ. Kɑ Yesu Kirisi Nɑsɑrɛtiɡiin yĩsirɑ nɑ nun sɔ̃ɔmɔ, ɑ seewo ɑ sĩ. \p \v 7 Mɑ u durɔ win nɔm ɡeu nɛnuɑ, u kɑ nùn seeyɑ. Mii mii durɔ win nɑɑsu kɑ win nɑɑ wĩinu dɑm kuɑ. \v 8 U yɔ̃ɔwɑ u surɑ mɑ u sɑnum wɔri u sɑ̃ɑ yeru duɑ kɑ be sɑnnu, u sĩimɔ u yɔ̃ɔkumɔ u Gusunɔ siɑrɑmɔ. \v 9 Tɔmbu kpuro bɑ nùn wɑ u sĩimɔ u Gusunɔ siɑrɑmɔ. \v 10 Ye bɑ tubɑ mɑ bɑrɑ kowo wi u rɑɑ sɔ̃ sɑ̃ɑ yerun kɔnnɔwɔ ɡe bɑ mɔ̀ Burɔ, wiyɑ mi, bɑ biti soorɑ n sɑrɑ ye n nùn koorɑn sɔ̃. \s1 Piɛɛn wɑɑsu sɑ̃ɑ yerɔ \p \v 11 Tɔmbu kpuro bɑ duki dɑ kɑ biti sɑ̃ɑ yerun bee tiɑɔ ye bɑ rɑ soku Sɑlomɔɔn kɔbɛ, mi yɛmɔ wi, u wɑ̃ɑ u Piɛɛ kɑ Yohɑnu nɛni. \v 12 Ye Piɛɛ bu wɑ, u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɛɛ Isirelibɑ, mbɑn sɔ̃nɑ i biti soore i sun mɛɛrɑ mɛ. I tɑmɑɑ sɑ̃ɑ bɛsɛn tiin dɑm, ǹ kun mɛ bɛsɛn dɑɑ ɡeɑ yɑ derɑ durɔ wi, u sĩimɔ? \v 13 Aburɑhɑmu kɑ Isɑki kɑ Yɑkɔbu be bɑ sɑ̃ɑ bɛsɛn sikɑdobɑ, Gusunɔ ben Yinni u win sɔmɔ Yesu kuɑ yiikoɡii, wi i tem yɛ̃robu nɔmu sɔndiɑ, mɑ i nùn yinɑ Pilɑtin wuswɑɑɔ, bɑɑ mɛ Pilɑti u rɑɑ ɡɔ̃ru doke u nùn yɔ̃su. \v 14 Adɑmɑ bɛɛ i nùn yinɑ wi, wi u sɑ̃ɑ tɔn dɛɛro kɑ ɡemɡii, mɑ i Pilɑti bikiɑ u bɛɛ tɔn ɡowo kɑrɑ. \v 15 I wɑ̃ɑrun yɛ̃ro ɡo, ɑdɑmɑ Gusunɔ u nùn seeyɑ ɡɔrin di, mɑ bɛsɛ sɑ sɑ̃ɑ yen seedɑ diobu. \v 16 Yesu win yĩsiru kɑ nɑɑnɛ dokebu yĩsi te sɔɔ, yerɑ n durɔ wi bɛkiɑ wi i wɑ, i tubɑ mi. Geemɑ, nɑɑnɛ dokebu Kirisi sɔɔ biyɑ bu durɔ wi bwɑ̃ɑ dobu wɛ̃ bɛɛ kpuron wuswɑɑɔ. \p \v 17 Tɛ̃, nɛɡibu nɑ yɛ̃ mɑ ye bɛɛ i kuɑ mi, i ye kuɑwɑ yɛ̃ru sɑriru sɔɔ, mɛyɑ mɑɑ bɛɛn wiruɡibu. \v 18 Nɡe mɛyɑ ɡɑri yi, yi koorɑ yi Gusunɔ u kpɑrɑ yellun di win sɔmɔbu kpuron nɔɔ sɔɔn di u nɛɛ, mɑ win wi u ɡɔsɑ u ǹ koo ko u kun nɔni sɔ̃ɔre. \v 19 Yen sɔ̃, i ɡɔ̃ru ɡɔsio i ɡɔsirɑ Gusunɔn mi, u kɑ bɛɛn torɑnu wunɑ, \v 20 kpɑ Yinni u sun wɛ̃rɑ ɡeebu wɛ̃ sɑɑ win min di, kpɑ u kpɑm Yesu ɡɔrimɑ wi bɑ kuɑ bɛɛn Mɛsi. \v 21 Tilɑsiwɑ Yesu wi, u n wɑ̃ɑ wɔllɔ sere sɑɑ yu kɑ turi ɡɑ̃ɑnu kpuro nu kɑ wurɑmɑ nɡe yellu, nɡe mɛ Gusunɔ u ɡeruɑ yellun di win sɔmɔ dɛɛrobun min di. \v 22 Domi Mɔwisi u nɛɛ, “Yinni Gusunɔ u koo bɛɛ sɔmɔ ɡoo seeyɑ bɛɛn bweserɔ nɡe wi. Ye u koo bɛɛ sɔ̃ kpuro i ye swɑɑ dɑkio. \v 23 Bɑɑwure wi u kun sɔmɔ win ɡɑri swɑɑ dɑki, bɑ koo nùn wunɑ Gusunɔn tɔmbun suunu sɔɔn di bu nùn kpeerɑsiɑ.” \v 24 Mɛyɑ mɑɑ Sɑmuɛli kɑ Gusunɔn sɔmɔ be bɑ nɑ win biruɔ, be kpurowɑ bɑ sɑɑ yenin ɡɑri ɡeruɑ. \v 25 Bɛɛyɑ Gusunɔn sɔmɔbun tubi diobu, i mɑɑ bɔnu mɔ nɔɔ mwɛɛ te sɔɔ, te Gusunɔ u bɛɛn sikɑdobɑ kuɑ, ye u Aburɑhɑmu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, “Hɑnduniɑn bwesenu kpuro nu koo domɑru wɑ sɑɑ wunɛn bweserun di.” \v 26 Bɛɛyɑ Gusunɔ u ɡbiɑ u win sɔm kowo seeyɑ, mɑ u nùn ɡɔrɑ, u kɑ bɛɛn bɑɑwure ɡɔsiɑ win kom kɔ̃sum di, kpɑ u bɛɛ domɑru kuɑ. \c 4 \s1 Piɛɛ kɑ Yohɑnu wuun wiruɡibun wuswɑɑɔ \p \v 1 Nɡe mɛ Piɛɛ kɑ Yohɑnu bɑ kɑ tɔn be ɡɑri mɔ̀, yɑ̃ku kowobu bɑ tunumɑ kɑ sɑ̃ɑ yerun kɔ̃sobun tɔnwero kɑ mɑɑ Sɑdusibɑ. \v 2 Bɑ mɔru bɑrɑ yèn sɔ̃ ɡɔro be, bɑ tɔmbu keu sɔ̃ɔsimɔ bɑ Yesun seebu ɡɔrin di kpɑrɑmɔ bi bu sɔ̃ɔsimɔ mɑ tɔmbɑ koo se ɡɔrin di. \v 3 Yen sɔ̃nɑ bɑ bu mwɑ bɑ bɛrisi pirisɔm sɔɔ sere sisiru, domi yokɑ kuɑ kɔ. \v 4 Adɑmɑ tɔn dɑbinu be bɑ ɡɑri yi nuɑ bɑ nɑɑnɛ doke. Mɑ ben ɡeerɑ sosi sere bɑ kuɑ tɔnu nɔrɔbun subɑ nɔɔbun (5.000) sɑkɑ. \p \v 5 Yen sisiru wuun wiruɡibu kɑ ɡuro ɡurobu kɑ mɑɑ woodɑ yɛ̃robu bɑ mɛnnɑ Yerusɑlɛmuɔ. \v 6 Bɑ mɛnnɑ kɑ yɑ̃ku kowo tɔnwero wi bɑ rɑ nɛɛ Ani kɑ mɑɑ Kɑifɑ kɑ Yohɑnu kɑ Alesɑndu kɑ be kpuro be bɑ sɑ̃ɑ yɑ̃ku kowo tɔnwerobun bweseru. \v 7 Bɑ ɡɔro be yɔ̃rɑsiɑ ben wuswɑɑɔ mɑ bɑ bu bikiɑm wɔri bɑ nɛɛ, kɑ weren yiikowɑ nɡe kɑ yĩsi terɑ̀ i kɑ yeni kuɑ. \p \v 8 Sɑnɑm mɛyɑ Piɛɛ wi u Hunde Dɛɛro yibɑ u bu wisɑ u nɛɛ, bɛɛ wiruɡibu kɑ ɡuro ɡurobu, \v 9 ì n sɔm ɡeerun ɡɑri bikiɑmɔ te sɑ yɛmɔ kuɑ kɑ nɡe mɛ u kɑ bɛkurɑ, \v 10 n weenɛ bɛɛ kpuro kɑ mɑɑ Isirelibɑ kpuro i n yɛ̃ mɑ durɔ wi i wɑɑmɔ u yɔ̃ bɛɛn wuswɑɑɔ, u bɛkurɑwɑ mɑm mɑm kɑ Yesu Kirisi Nɑsɑrɛtiɡiin yĩsirun dɑm, wi i kpɑre dɑ̃ɑ bunɑnɑru wɔllɔ mɑ Gusunɔ nùn seeyɑ ɡɔrin di. \v 11 Yesu wiyɑ, kpee te bɛɛ bɑnɔbu i yinɑ, mɑ tɑ kuɑ ɡɑni ɡɔmburun dɑm. \v 12 Fɑɑbɑɡii ɡoo sɑri mɑ n kun mɔ wi. Domi Gusunɔ kun mɑɑ tɔmbu yĩsiru ɡɑru wɛ̃ hɑnduniɑ sɔɔ te bɑ koo soku bu kɑ fɑɑbɑ wɑ. \p \v 13 Sɑnɑm mɛ bɑ ɡiɑ mɑ Piɛɛ kɑ Yohɑnu bɑ sɑ̃ɑwɑ bwɛ̃ɛbwɛ̃ɛbu, bɑ ǹ mɑɑ keu kue, ben wɔruɡɔrɑ bu biti kuɑ, mɑ bɑ tubɑ mɑ bɑ rɑɑ wɑ̃ɑ kɑ Yesu sɑnnu. \v 14 Ye bɑ durɔ wi u bɛkurɑ wɑ u yɔ̃ kɑ Piɛɛ kɑ Yohɑnu sɑnnu, bɑ ǹ fɛɛ wɑ bu ɡɑri ɡɛɛ ɡere. \v 15 Yen sɔ̃nɑ bɑ bu sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, bu yɑrio mɛnnɔ yee ten min di. Ye bɑ yɑrɑ, be bɑ wɑ̃ɑ mi, bɑ wesiɑnɑ \v 16 bɑ nɛɛ, mbɑ sɑ ko kɑ durɔ be ko. Domi Yerusɑlɛmuɡibu kpuro bɑ yɛ̃ mɑ bɑ sɔm dɑmɡii bɑkɑru kuɑ, sɑ ǹ kpɛ̃ su ye siki. \v 17 Adɑmɑ su bu ɡerusi su nɛɛ, bu ku rɑɑ mɑɑ ɡoo ɡɑ̃ɑnu sɔ̃ kɑ yĩsi te, kpɑ ɡɑri yi, yi ku mɑɑ kpɑrɑrɑ tɔmbun suunu sɔɔ. \p \v 18 Yerɑ bɑ kpɑm bu sokɑ mɑ bɑ bu yinɑri bu mɑɑ ɡɑri ɡere ǹ kun mɛ bu wɑɑsu ko kɑ Yesun yĩsiru. \v 19 Adɑmɑ Piɛɛ kɑ Yohɑnu bɑ bu sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, bɛɛn tii i bwisikuo i wɑ ǹ n koo Gusunɔ wɛ̃re su bɛɛ mɛm nɔɔwɑ, kpɑ su nùn deri. \v 20 Domi bɛsɛ sɑ ǹ kpɛ̃ sɑ kun ɡeruɑ ye sɑ wɑ kɑ ye sɑ nuɑ. \p \v 21 Bɑ kpɑm bu ɡerusi ɡem ɡem, mɑ bɑ bu yɔ̃su. Bɑ ǹ swɑɑ wɑ ye bɑ koo kɑ bu sɛɛyɑsiɑ yèn sɔ̃ tɔmbu kpurowɑ bɑ Gusunɔ siɑrɑmɔ ye yɑ koorɑn sɔ̃. \v 22 Domi durɔ wi bɑ bɛkiɑ kɑ mɑɑmɑɑki mi, u wɔ̃ɔ weeru kere. \s1 Nɑɑnɛ dokeobɑ wɔruɡɔru kɑnɑmɔ \p \v 23 Ye bɑ Piɛɛ kɑ Yohɑnu yɔ̃su bɑ kpɑ, bɑ wurɑ ben berusebun mi, mɑ bɑ bu kpuro sɑɑriɑ ye yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ ɡuro ɡurobɑ bu sɔ̃ɔwɑ. \v 24 Sɑnɑm mɛ bɑ ɡɑri yi nuɑ, be kpuro bɑ kɑ nɔɔ tiɑ Gusunɔ kɑnɑ, bɑ nɛɛ, Yinni, wunɑ ɑ wɔllu kɑ tem kɑ nim wɔ̃ku tɑkɑ kuɑ kɑ ye yɑ wɑ̃ɑ mi sɔɔ kpuro. \v 25 Wunɑ ɑ mɑɑ ɡeruɑ kɑ Hunde Dɛɛron bɑɑ sɑɑ bɛsɛn sikɑdo Dɑfidi wunɛn sɔm kowon nɔɔn di ɑ nɛɛ, \q1 “Mbɑn sɔ̃nɑ tɔn tukobu bɑ mɔru bɑrɑ. \q1 Mbɑn sɔ̃nɑ tɔmbɑ bwisikumɔ ye yɑ ǹ koorɔ. \q1 \v 26 Hɑnduniɑn sinɑmbɑ seewɑ. \q1 Mɑ wiruɡibɑ mɛnnɑ bu kɑ Yinni Gusunɔ kɑ win Kirisi tɑbu ko.” \m \v 27 Geemɑ, wuu ɡeni sɔɔrɑ Herodu kɑ Pɔnsu Pilɑti kɑ tɔn tukobu kɑ mɑɑ Isirelibɑ, be kpuro bɑ mɛnnɑ bɑ kɑ Yesu wunɛn sɔmɔ dɛɛro wi ɑ kuɑ Kirisi tɑbu kuɑ. \v 28 Mɛyɑ bɑ yɑbu bɑɑyere kuɑ ye ɑ rɑɑ yi wunɛn dɑm kɑ wunɛn himbɑ sɔɔ. \v 29 Yen sɔ̃ tɛ̃, Yinni ɑ ben ɡerusibu lɑɑkɑri koowo, kpɑ ɑ de bɛsɛ wunɛn sɔm kowobu su wunɛn ɡɑri yi kpɑrɑ kɑ wɔruɡɔru. \v 30 A wunɛn nɔmu dɛmiɔ ɡu tɔmbu bɛkiɑ, ɑ de yĩrenu kɑ sɔm mɑɑmɑɑkiɡinu nu koorɑ kɑ wunɛn sɔmɔ dɛɛro Yesu win yĩsiru. \p \v 31 Ye bɑ kɑnɑru kuɑ bɑ kpɑ yɑm mi bɑ mɛnnɛ mi, mu yĩirɑ diki diki. Be kpuro bɑ Hunde Dɛɛro yibɑ, mɑ bɑ Gusunɔn ɡɑri wɑɑsu wɔri kɑ wɔruɡɔru. \s1 Nɑɑnɛ dokeobun mɔɔ teeru \p \v 32 Nɑɑnɛ dokeo be kpuro bɑ wɑ̃ɑ nɔɔ tiɑ sɔɔ mɑm mɑm. Goo sɑri wi u ɡeruɑ ɡɑ̃ɑ ni u mɔ wiɡinɑ, bɑ ye kpuro mɛnnɑwɑ bɑ mɔ sɑnnu. \v 33 Kɑ yiiko bɑkɑ ɡɔro be, bɑ kɑ Yinni Yesun seebu ɡɔrin din seedɑ dimɔ, mɑ Gusunɔn durom bɑkɑm wɑ̃ɑ be kpuro sɔɔ. \v 34 Goo sɑri be sɔɔ wi u sɑ̃ɑru mɔ. Domi be bɑ ɡbenu mɔ ǹ kun mɛ yɛnusu, bɑ ye kpuro dɔrikirɑwɑ mɑ bɑ kɑ yen ɡobi nɑ \v 35 bɑ ɡɔrobu wɛ̃, mɑ bɑ ɡobi yi bɔnu kuɑ nɡe mɛ bɑɑwuren bukɑtɑ nɛ. \p \v 36 Nɡe mɛyɑ Yosɛfu Lefi kuɑ wi bɑ mɑrɑ Sipuɔ, wi ɡɔrobɑ mɑɑ mɔ̀ Bɑɑnɑbɑsi, yĩsi ten tubusiɑnɑ dɑm kɛ̃ɔ. \v 37 U tem mɔ mɑ u mu dɔrɑ u kɑ mɛn ɡobi nɑ u ɡɔrobu wɛ̃. \c 5 \s1 Anɑniɑ kɑ Sɑfirɑ \p \v 1 Adɑmɑ durɔ ɡoo mɑɑ wɑ̃ɑ wi bɑ rɑ nɛɛ Anɑniɑ, kɑ win kurɔ Sɑfirɑ. Durɔ wi, u win tem ɡɑm dɔrɑ, \v 2 mɑ u mɛn ɡobin sukum tii yiiyɑ, kɑ win kurɔn yɛ̃ru, mɑ u sukum mɛ n tie ɡɔrobu wɛ̃. \v 3 Yerɑ Piɛɛ u nɛɛ, Anɑniɑ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ derɑ Setɑm duɑ wunɛn ɡɔ̃ruɔ mɑ ɑ Hunde Dɛɛro weesu kuɑ, mɑ ɑ tem mɛn ɡobin sukum tii yiiyɑ. \v 4 A sere tem mɛ dɔrɑ, n ǹ wunɑ ɑ mu mɔ ro? Ye ɑ mu dɔrɑ ɑ kpɑ, mɛn ɡobi kun sɑ̃ɑ wunɛɡii? Ǹ n mɛn nɑ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ ɡɔ̃ru doke ɑ kɑ yenin bweseru ko. N ǹ tɔmbu ɑ weesu kuɑ, Gusunɔwɑ ɑ kuɑ. \p \v 5 Ye Anɑniɑ u ɡɑri yi nuɑ, mii mii u wɔrumɑ u ɡu. Mɑ bɛrum bɑkɑm tɔn be kpuro mwɑ be bɑ ɡɑri yi nuɑ. \v 6 Aluwɑɑsibɑ bɑ seewɑ bɑ win ɡoru bɔkuɑ bɑ kɑ yɑrɑ bɑ sikuɑ. \p \v 7 Yen biru n kuɑ nɡe kɔbɑ itɑ, mɑ win kurɔ Sɑfirɑ u duumɑ. N deemɑ u ǹ yɛ̃ ye n win durɔ kuɑ. \v 8 Piɛɛ nùn bikiɑ u nɛɛ, ɑ mɑn sɔ̃ɔwɔ, ɑmɛ kɑsɑwɑ i tem mɛ dɔrɑ? \p Mɑ u wisɑ u nɛɛ, oo, mɛyɑ mi. \p \v 9 Piɛɛ nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ bɛɛ yiru kpuro i ɡɔ̃ru doke i kɑ Gusunɔn Hunden lɑɑkɑri mɛɛri mɛsum. Wee be bɑ wunɛn durɔ sikuɑ bɑ wɑ̃ɑ dii kɔnnɔwɔ, bɑ koo mɑɑ kɑ nun yɑri. \p \v 10 Mii mii u wɔrumɑ Piɛɛn wuswɑɑɔ u ɡu. Mɑ ɑluwɑɑsi be, bɑ duɑ bɑ deemɑ u ɡu, bɑ mɑɑ win tii suɑ bɑ kɑ yɑrɑ bɑ dɑ bɑ sikuɑ win durɔn sikirun bɔkuɔ. \v 11 Bɛrum bɑkɑm Yesun yiɡbɛru kpuro mwɑ, kɑ mɑɑ bɑɑwure wi u ɡɑri yi nuɑ. \s1 Sɔm mɑɑmɑɑkiɡii dɑbinu \p \v 12 Gɔro be, bɑ mɑɑmɑɑki kɑ sɔm dɑmɡii dɑbinu mɔ̀ tɔmbun suunu sɔɔ. Mɑ nɑɑnɛ dokeobu kpuro bɑ mɛnnɛ sɑnnu Sɑlomɔɔn kɔbɛɔ. \v 13 Tɔn tuko ɡoo kun kɑ̃kɑ u kɑ bu mɛnnɛ, ɑdɑmɑ tɔmbɑ bu bɛɛrɛ wɛ̃ ɡem ɡem. \v 14 Mɑ nɑɑnɛ dokeo ben ɡeerɑ sosimɔ tɑ dɔɔ, durɔbu kɑ kurɔbu dɑbinu, be bɑ Yinni nɑɑnɛ doke. \v 15 Mɑ bɑ bɑrɔbu yɑrɑ swɛɛɔ bɑ bu kpĩ kpin yenu kɑ kɑ̃ɑsu wɔllɔ, n wɑ Piɛɛ ù n sɑrɔ, win tiro ɡu kɑ ben ɡɑbu wukiri. \v 16 Tɔn dɑbinu mɑɑ nɑɑmɔ sɑɑ Yerusɑlɛmun bɑru kpɑɑnun di kɑ ben bɑrɔbu, kɑ be bɑ wɛrɛkunu mɔ. Mɑ be kpuro bɑ bɛkurɑmɔ. \s1 Gɔrobun nɔni swɑ̃ɑru \p \v 17 Adɑmɑ yɑ̃ku kowo tɔnwero, kɑ win tɔmbu be bɑ sɑ̃ɑ Sɑdusibɑ bɑ kɑ ɡɔrobu nisinu seewɑ. \v 18 Bɑ ɡɔro be mwɑ, mɑ bɑ bu pirisɔm doke. \v 19 Adɑmɑ yen wɔ̃kuru Yinnin ɡɔrɑdo u nɑ u pirisɔm ɡɑmbobɑ kɛniɑ, u bu yɑrɑ. U bu sɔ̃ɔwɑ \v 20 bu doo bu yɔ̃rɑ sɑ̃ɑ yerɔ kpɑ bu tɔmbu wɑ̃ɑ ten ɡɑri kpuro nɔɔsiɑ. \p \v 21 Ye ɡɔro be, bɑ yeni nuɑ bɑ kpɑ, bɑ duɑ sɑ̃ɑ yerɔ yɑm sɑ̃reru, bɑ wɑɑsu wɔri yɑnde. \p Ye yɑ̃ku kowo tɔnwero kɑ win tɔmbu bɑ mɛnnɑ bɑ wuun wiruɡibu kɑ Isirelibɑn ɡuro ɡurobu kpuro sokɑ, mɑ bɑ ɡɔrɑ pirisɔm mi, bɑ nɛɛ, bu kɑ ɡɔro be nɑ. \v 22 Adɑmɑ ye sɑ̃ɑ yerun kɔ̃sobɑ turɑ mi, bɑ ǹ ɡɔro be wɑ pirisɔm sɔɔ. Mɑ bɑ wurɑ mɛnnɔ yerɔ \v 23 bɑ nɛɛ, ye sɑ turɑ mi, sɑ deemɑ pirisɔm dirɑ bɛri mɑm mɑm, sɑ mɑɑ kɔ̃sobu deemɑ bɑ yɔ̃ kɔnnɔwɔ. Adɑmɑ ye sɑ ɡɑmbobɑ bɛsiɑ, sɑ ǹ ɡoo wɑ dii te sɔɔ. \p \v 24 Ye sɑ̃ɑ yerun kɔ̃sobun tɔnwero kɑ mɑɑ yɑ̃ku kowo tɔnwerobu bɑ ɡɑri yi nuɑ, bɑ biti soorɑ, bɑ ǹ ɡɑri yin wii ɡoberu yɛ̃. \v 25 Yerɑ durɔ ɡoo u nɑ u nɛɛ, ɑse tɔn be i pirisɔm doke mi, bɑ wɑ̃ɑ sɑ̃ɑ yerɔ bɑ tɔmbu keu sɔ̃ɔsimɔ! \p \v 26 Mɑ kɔ̃sobun tɔnwero wi, kɑ win tɔmbu ɡɑbu bɑ dɑ bɑ kɑ bu nɑ mɛnnɔ yerɔ. Adɑmɑ n ǹ kɑ dɑm, yèn sɔ̃ bɑ tɔmbun bɛrum mɔ bu ku rɑɑ bu kpenu kɑsuku. \v 27 Ye bɑ kɑ bu nɑ, bɑ bu yɔ̃rɑsiɑ Yuubɑn ɡuro ɡurobun wuswɑɑɔ. Yɑ̃ku kowo tɔnwero wi, u bu ɡɑri bikiɑ \v 28 u nɛɛ, sɑ bɛɛ yinɑri mɑm mɑm sɑ nɛɛ, i ku mɑɑ wɑɑsu ko kɑ durɔ win yĩsiru. Adɑmɑ wee, i bɛɛn sɔ̃ɔsiru kpɑrɑ i keu sɔ̃ɔsi Yerusɑlɛmu kpuro sɔɔ, mɑ i kĩ i sun durɔ win ɡɔɔn tɑɑrɛ wɛ̃. \p \v 29 Yerɑ Piɛɛ kɑ ɡɔro be bɑ tie bɑ nɛɛ, tilɑsiwɑ su kɑ Gusunɔ mɛm nɔɔwɑ, n ǹ mɔ tɔmbu. \v 30 Gusunɔ bɛsɛn sikɑdobɑn Yinniwɑ u Yesu seeyɑ ɡɔrin di, wi i rɑɑ dɑ̃ɑ bunɑnɑru kpɑre i ɡo. \v 31 Wiyɑ Gusunɔ u suɑ wɔllɔ u sinɑsiɑ win nɔm ɡeuɔ, u n sɑ̃ɑ sunɔ kɑ Fɑɑbɑ kowo u kɑ de Isirelibɑ bu ɡɔ̃ru ɡɔsiɑ, kpɑ bu ben torɑnun suuru wɑ. \v 32 Bɛsɛrɑ sɑ sɑ̃ɑ yen seedɑ diobu, bɛsɛ kɑ Hunde Dɛɛro wi Gusunɔ u tɔmbu kɑ̃ be bɑ nùn mɛm nɔɔwɑ. \p \v 33 Ye bɑ ɡɑri yi nuɑ, bɑ mɔru bɑrɑ too too sere bɑ kĩ bu ɡɔro be ɡo. \v 34 Adɑmɑ Fɑlisi turo be sɔɔ wi bɑ rɑ nɛɛ Gɑmɑliɛli, wi u sɑ̃ɑ woodɑn keu koosio, u bɛɛrɛ mɔ ɡem ɡem tɔmbu kpuro sɔɔ, u seewɑ u yɔ̃rɑ mɛnnɔn wuswɑɑɔ, u nɛɛ, bu ɡinɑ ɡɔro be yɑro. \v 35 Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɛɛ Isirelibɑ, i lɑɑkɑri koowo ye i kĩ i durɔ beni kuɑ. \v 36 Gɑsɔ, durɔ ɡoo u kurɑmɑ wi bɑ sokumɔ Tedɑsi wi u tii bɛɛrɛ wɛ̃ ɡem ɡem, mɑ tɔmbu nɡe nɛɛru (400) bɑ nùn swĩi. Adɑmɑ bɑ nùn ɡo, win bwɑ̃ɑbɑ yɑrinɑ bɑɑmɑ kpuro, mɑ bɑ win ɡɑri duɑri. \v 37 Win biru ɡɑri ɡɑrin sɑnɑm, durɔ ɡoo wi bɑ mɔ̀ Yudɑsi Gɑlileɡii, u kurɑmɑ. U mɑɑ tɔn dɑbinu wɑ be bɑ nùn swĩi. Adɑmɑ bɑ mɑɑ durɔ wi ɡo mɑ win tɔmbɑ yɑrinɑ. \v 38 Yen sɔ̃, nɑ bɛɛ bwisi kɛ̃mɔ ɡɑri yini sɔɔ, i durɔ beni derio i de bu doonɑ. Ǹ n tɔnun sɔ̃ɔsirun nɑ, ǹ kun mɛ tɔnun sɔmburu, n koo nɔru ko. \v 39 Adɑmɑ ǹ n Gusunɔn sɔmburun nɑ, i ǹ kpɛ̃ i bu kɑmiɑ. I ku tii kɑri bɔrie i kɑ Gusunɔ sɑnnɑ. \p Mɑ bɑ win ɡɑri wurɑ. \v 40 Bɑ ɡɔro be sokɑ bɑ sɛni so, mɑ bɑ bu yinɑri bu mɑɑ kɑ Yesun yĩsiru ɡɑri ko pɑi. Mɑ bɑ bu yɔ̃su. \v 41 Mɑ ɡɔro be, bɑ doonɑ mɛnnɔ yeru min di kɑ nuku doo bɑkɑbu yèn sɔ̃ Gusunɔ u bu ɡɑrisi be bɑ turɑ bu yɑɑ kɑsiki Yesun yĩsirun sɔ̃. \v 42 Tɔ̃ru bɑɑtere, sɑ̃ɑ yerɔ kɑ yɛnusɔ, bɑ rɑ n Lɑbɑɑri ɡeɑ wɑɑsu mɔ̀ kpɑ bɑ n keu sɔ̃ɔsimɔ mɑ Yesuwɑ Kirisi wi. \c 6 \s1 Bɑ sɔm kowobu nɔɔbɑ yiru ɡɔsɑ \p \v 1 Sɔ̃ɔ mɛɛ te sɔɔ, nɡe mɛ nɑɑnɛ dokeobɑ sosimɔ, Yuu be bɑ Gɛrɛkim tɔnɑ ɡerumɔ bɑ kɑ be bɑ tie wɔki yèn sɔ̃ bɑ ben ɡɔminibu duɑrimɔ tɔ̃ɔ bɑɑteren dĩɑnun bɔnu sɔɔ. \v 2 Mɑ ɡɔrobu wɔkurɑ yiru ye, bɑ nɑɑnɛ dokeobu kpuro mɛnnɑ bɑ nɛɛ, n ǹ weenɛ su Gusunɔn ɡɑrin wɑɑsu deri kpɑ sɑ n dĩɑnun ɡɑri mɔ̀. \v 3 Yen sɔ̃, bɛsɛɡibu i tɔn durɔbu nɔɔbɑ yiru ɡɔsio bɛɛn suunu sɔɔ be bɑ seedɑ ɡeɑ diiyɑmmɛ, be bɑ Hunde Dɛɛro yibɑ kpɑ bɑ n bwisi mɔ, kpɑ su bu sɔmbu te nɔmu sɔndiɑ. \v 4 Kpɑ bɛsɛn tii sɑ n kɑnɑru kɑ Gusunɔn ɡɑrin wɑɑsu mɔ̀ sɑ n dɔɔ. \p \v 5 Tɔn be kpuro bɑ ɡɑri yi wurɑ kɑ nuku dobu. Mɑ bɑ Etiɛni ɡɔsɑ wi u Hunde Dɛɛro yibɑ, win nɑɑnɛ dokebu bu mɑɑ kpɑ̃, kɑ mɑɑ Filipu kɑ Pokori kɑ Nikɑnɔri kɑ Timɔɔ kɑ Pɑɑmɛnɑsi kɑ sere Nikolɑ Antiɔsiɡii wi u ɡɔsirɑ Yuu. \v 6 Bɑ kɑ bu dɑ ɡɔrobun mi, mɑ ɡɔrobɑ bu kɑnɑru kuɑ bɑ bu nɔmɑ sɔndi wirɔ. \p \v 7 Nɡe mɛyɑ Gusunɔn ɡɑri yi kɑ kpɑrɑrɑmɔ bɑɑmɑ. Mɑ nɑɑnɛ dokeobun ɡeerɑ sosimɔ tɑ dɔɔ Yerusɑlɛmuɔ, mɑ yɑ̃ku kowo dɑbirɑ mɑɑ nɑɑnɛ doke. \s1 Bɑ Etiɛni mwɑ \p \v 8 Etiɛni wi, Gusunɔ u nùn durom bɑkɑm kuɑ u nùn dɑm kɑ̃, mɑ u sɔm mɑɑmɑɑkiɡinu kɑ yĩrenu kuɑ tɔmbun suunu sɔɔ. \v 9 Adɑmɑ durɔbu ɡɑbu sɑɑ Yuubɑn mɛnnɔ yerun di te bɑ rɑ soku tii mɔwɔbuɡiru, kɑ Sirɛnin Yuu ɡɑbu kɑ Alesɑndiriɡibu kɑ ɡɑbu sɑɑ Silisi kɑ Asin di bɑ seewɑ bɑ kɑ Etiɛni sikirinɑmɔ. \v 10 Adɑmɑ bɑ kpɑnɑ bu nùn kɑmiɑ yèn sɔ̃ u ɡɑri ɡerumɔ kɑ Hunde Dɛɛron dɑm kɑ bwisi. \v 11 Yerɑ bɑ durɔbu ɡɑbu ɡobi kɑ̃ ɑsiri sɔɔ bu kɑ ɡere mɑ bɑ nuɑ u Mɔwisi kɑ Gusunɔ ɡɑri kɑm ɡerusi. \v 12 Mɛyɑ bɑ kɑ tɔmbun mɔru seesiɑ, kɑ ɡuro ɡurobu kɑ woodɑ yɛ̃robu. Bɑ dɑ Etiɛnin mi bɑ nùn mwɑ mɑ bɑ kɑ nùn dɑ Yuubɑn ɡuro ɡurobun mɛnnɔn wuswɑɑɔ. \v 13 Yen biru bɑ kɑ durɔbu ɡɑbu nɑ be bɑ nùn seedɑ weesuɡiɑ diisi bɑ nɛɛ, durɔ wini u rɑ n bɛsɛn sɑ̃ɑ yee dɛɛrɑru kɑ Mɔwisin woodɑ sɑnkumɔwɑ. \v 14 Domi sɑ nuɑ u ɡeruɑ mɑ Yesu Nɑsɑrɛtiɡii wi, u koo sɑ̃ɑ yee teni surɑ, kpɑ u bɛsɛn deemɑ kpuro kɔsi ye Mɔwisi u sun wɛ̃. \p \v 15 Be kpuro be bɑ sɔ̃ mɛnnɔ ɡe sɔɔ, bɑ Etiɛni nɔni ɡirɑri, mɑ bɑ wɑ win wuswɑɑ bɑllimɔ nɡe Gusunɔn ɡɔrɑdoɡiɑ. \c 7 \s1 Etiɛnin wɑɑsu \p \v 1 Yerɑ yɑ̃ku kowo tɔnwero u Etiɛni bikiɑ u nɛɛ, ɡɑri yi, ɡeemɑ? \p \v 2 Etiɛni u wisɑ u nɛɛ, nɛn bisibu kɑ nɛn bɑɑbɑbɑ i mɑn swɑɑ dɑkio. Gusunɔ yiikoɡii u bɛsɛn bɑɑbɑ Aburɑhɑmu kure sɑnɑm mɛ u wɑ̃ɑ Mɛsopotɑmin tem sɔɔ u sere sinɑ Hɑrɑniɔ, \v 3 u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, u win dusibu kɑ win tem derio kpɑ u dɑ tem ɡɑm mɛ u koo nùn sɔ̃ɔsi. \v 4 Yen sɔ̃nɑ Aburɑhɑmu u Kɑlɑdeɡibun tem yɑrɑ, mɑ u dɑ u sinɑ Hɑrɑniɔ. Ye win bɑɑ u ɡu u kpɑ, Gusunɔ u nùn seeyɑmɑ min di, u nɑ tem mɛ sɔɔ, mi bɛɛ i wɑ̃ɑ tɛ̃. \v 5 Sɑnɑm mɛ, u ǹ nùn ɑyeru ɡɑru kɑ̃ tem mɛ sɔɔ, bɑɑ nɑɑ dɑbusɑ teeru, ɑdɑmɑ bɑɑ mɛ Aburɑhɑmu kun ɡinɑ bii mɑrɑ Gusunɔ u nùn nɔɔ mwɛɛru kuɑ mɑ u koo nùn tem mɛ wɛ̃, kpɑ mu n sɑ̃ɑ wi kɑ mɑɑ win bibuɡim. \v 6 Ye wee ye Gusunɔ u Aburɑhɑmu sɔ̃ɔwɑ. U nɛɛ, win bibɑ koo sɔru di tem tukumɔ mi bɑ ko n sɑ̃ɑ yobu, kpɑ bu nɔni swɑ̃ɑru wɑ sere wɔ̃ɔ nɛɛru (400). \v 7 Gusunɔ u mɑɑ nɛɛ, win tii koo kɑ bwese te siri te tɑ koo bu ko yobu. Yen biru bɑ koo yɑri tem min di bu nɑ tem mɛ sɔɔ mi bɑ koo nùn sɑ̃. \v 8 Sɑɑ ye sɔɔ, Gusunɔ mɑɑ Aburɑhɑmu bɑnɡo kobun woodɑ wɛ̃. Mɑ Aburɑhɑmu u win bii Isɑki bɑnɡo kuɑ ye bɑ wi mɑrɑ u kuɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ itɑ. Nɡe mɛyɑ Isɑki u mɑɑ Yɑkɔbu kuɑ, mɑ Yɑkɔbu u mɑɑ win bibu wɔkurɑ yiru kuɑ nɡe mɛ. Berɑ bɑ kuɑ Yuubɑn bwesenu wɔkurɑ yirun bɑɑbɑbɑ. \p \v 9 Yɑkɔbun bii be, bɑ kɑ Yosɛfu nisinu kuɑ, mɑ bɑ nùn Eɡibitiɡibu dɔre bɑ kɑ doonɑ. Adɑmɑ Gusunɔ u wɑ̃ɑ kɑ wi, \v 10 mɑ u nùn yɑkiɑ sɑɑ win wɑhɑlɑ kpuron di. U mɑɑ nùn bwisi kɑ̃ mɑ u durom wɑ, Eɡibitin sinɑ bokon mi, mɑ u nùn kuɑ Eɡibitin tem yɛ̃ro kɑ mɑɑ win yɛnu yɛ̃ro. \v 11 Gɔ̃ɔrɑ tunumɑ Eɡibiti kɑ Kɑnɑnin tem sɔɔ tɑ bu nɔni sɔ̃ɔwɑ too too. Bɛsɛn sikɑdobɑ bɑ ǹ ɡɑ̃ɑnu wɑ bu di. \v 12 Ye Yɑkɔbu u nuɑ mɑ dĩɑnu wɑ̃ɑ Eɡibitiɔ, u bɛsɛn sikɑdo be ɡɔrɑ mi, nɔn ɡbiikiru. \v 13 Ye bɑ dɑ mi nɔn mɛɛruse, Yosɛfu u tii win mɑɑbu tubusiɑ, mɑ Eɡibitin sunɔ u mɑɑ Yosɛfun dusibu ɡiɑ. \v 14 Mɑ Yosɛfu u Yɑkɔbu win tundo sokusiɑ kɑ win dusibu kpuro bu nɑ win mi. Ben ɡeerɑ sɑ̃ɑ tɔmbu wɑtɑ kɑ wɔkurɑ nɔɔbu. \v 15 Nɡe mɛyɑ Yɑkɔbu u kɑ dɑ Eɡibitiɔ. Miyɑ u ɡu, miyɑ mɑɑ bɛsɛn sikɑdo be, bɑ ɡu. \v 16 Mɑ bɑ kɑ be kpuron ɡonu wurɑ Sikɛmuɔ bɑ nu kpɛ̃ɛ siki kpee wɔruɡiru sɔɔ te Aburɑhɑmu dwɑ Hɑmɔrin bibun mi Sikɛmuɔ. \p \v 17 Ye sɑɑ yɑ turuku kuɑ ye Gusunɔ u koo kɑ win nɔɔ mwɛɛru yibiɑ te u Aburɑhɑmu kuɑ, bɛsɛn tɔmbɑ sosimɔ bɑ dɑbiɑmɔ Eɡibitiɔ \v 18 sere n kɑ kuɑ sinɑ boko ɡoon wɑɑti wi u kun Yosɛfun ɡɑri yɛ̃. \v 19 Sinɑ boko wi, u bɛsɛn tɔmbu nɔni wɔ̃kuɑ u kɑ bu kɔ̃sɑ kuɑ, u bu tilɑsi kuɑ bu kɑ ben bii wɛ̃ɛnu kɔ̃ kpɑ nu ɡbi. \v 20 Sɑɑ ye sɔɔrɑ bɑ Mɔwisi mɑrɑ. Bii burɔwɑ wi u Gusunɔ wɛ̃remɔ. Bɑ nùn nɔɔri suru itɑ win tundon yɛnuɔ. \v 21 Ye bɑ kɑ nùn dɑ bɑ kɔ̃, Eɡibitin sunɔn bii tɔn kurɔ u nùn suɑ u kuɑ nɡe win tiin bii. \v 22 Bɑ nùn Eɡibitiɡibun keu kpuro sɔ̃ɔsi mɑ u kuɑ tɔn boko ɡɑri ɡerubu kɑ kookoosu sɔɔ. \p \v 23 Sɑnɑm mɛ u wɔ̃ɔ weeru turɑ, u ɡɔ̃ru doke u win tɔmbu Isirelibɑ berɑm dɑ. \v 24 U wɑ Eɡibitiɡii ɡoo u ben turo nɔni sɔ̃ɔmɔ. U wiɡii fɑɑbɑ dɑ, mɑ u Eɡibitiɡii wi so u ɡo. \v 25 U tɑmɑɑ sɑ̃ɑ win tɔmbɑ koo tubuwɑ mɑ Gusunɔwɑ nùn ɡɔrɑ u kɑ bu yɑkiɑ, ɑdɑmɑ bɑ ǹ tubɑ. \v 26 Yen sisiru u deemɑ ben ɡɑbɑ sɑnnɑmɔ. Mɑ u kĩ u bu yɑkiɑnɑ u nɛɛ, i nɛn ɡɑri swɑɑ dɑkio. Bɛɛ, be i sɑ̃ɑ dusinu, mbɑn sɔ̃nɑ i mɛɛrɑ koonɑmɔ. \v 27 Adɑmɑ durɔ wi u win beruse nɔni sɔ̃ɔmɔ mi, u Mɔwisi bɔriɑ u nɛɛ, wɑrɑ nun kuɑ bɛsɛn wiruɡii kɑ siri kowo. \v 28 A kĩ ɑ mɑɑ mɑn ɡowɑ nɡe mɛ ɑ Eɡibitiɡii wi ɡo ɡĩɑ? \v 29 Ye Mɔwisi u ɡɑri yi nuɑ, u kpikiru suɑ Mɑdiɑnin tem ɡiɑ. Miyɑ u bii tɔn durɔbu yiru mɑrɑ. \p \v 30 Wɔ̃ɔ weerun biru, Gusunɔn ɡɔrɑdo u Mɔwisi kuremɑ ɑwĩi ɡɛɛ sɔɔ, yi yi sɑ̃ɑre yi dɔ̃ɔ mwɑɑrɑmɔ, ɡbɑburu sɔɔ mi ɡuuru ɡɑrɑ wɑ̃ɑ te bɑ rɑ soku Sinɑi. \v 31 Mɔwisi u biti soorɑ ye u yi wɑ, mɑ u yi susi u mɛɛrɑ tii. Sɑnɑm mɛyɑ u Yinni Gusunɔn nɔɔ nuɑ ɡɑ ɡeruɑ ɡɑ nɛɛ, \v 32 wiyɑ Gusunɔ win sikɑdobɑn Yinni, wiyɑ Aburɑhɑmu kɑ Isɑki kɑ Yɑkɔbun Yinni. Ye Mɔwisi u nuɑ mɛ, yerɑ u diirɑ, u ǹ mɑɑ kɑ̃kɑ u yɑm mi mɛɛrɑ. \v 33 Yinni Gusunɔ nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, u win sɑlubɑtɑ pweto, domi yɑm mi u yɔ̃ mi, yɑm dɛɛrɑmɑ. \v 34 N wee, u win tɔmbun nɔni swɑ̃ɑru wɑ te bɑ wɑɑmɔ Eɡibitiɔ. U ben weeweenu nuɑ, yerɑ u sɑrɑmɑ u kɑ bu fɑɑbɑ ko. Tɛ̃, u nɑ u nùn ɡɔri Eɡibitiɔ. \p \v 35 Mɔwisi wi bɑ yinɑ mi, bɑ nɛɛ, wɑrɑ nùn kuɑ ben wiruɡii kɑ siri kowo, wiyɑ Gusunɔ u ɡɔrɑ u kuɑ ben wiruɡii kɑ fɑɑbɑ kowo, kɑ Gusunɔn ɡɔrɑdo win somiru wi u nùn kure ɑwĩi sɔɔ. \v 36 Durɔ wiyɑ u bu yɑrɑ sɑɑ Eɡibitin di. U mɑɑmɑɑki kɑ sɔm dɑmɡinu kuɑ Eɡibitiɔ kɑ nim wɔ̃ku sɔɔ ɡe bɑ mɔ̀ Nɑɑ yɑri kɑ mɑɑ ɡbɑburu sɔɔ mi bɑ kuɑ wɔ̃ɔ weeru. \v 37 Mɔwisi wiyɑ u Isirelibɑ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Gusunɔ koo bu sɔmɔ ɡoo seeyɑ ben bweserɔ, nɡe wi. \v 38 Mɔwisi wiyɑ u wɑ̃ɑ ɡbɑburɔ Isirelibɑn suunu sɔɔ, kɑ bɛsɛn bɑɑbɑbɑ sɑnnu, kɑ mɑɑ Gusunɔn ɡɔrɑdo wi u kɑ nùn ɡɑri kuɑ ɡuuru wɔllɔ te bɑ rɑ soku Sinɑi. Mɑ u Gusunɔn ɡɑri wɑ̃ɑruɡii mwɑ, u kɑ sun yi wɛ̃. \p \v 39 Adɑmɑ bɛsɛn bɑɑbɑ be, bɑ yinɑ bu nùn mɛm nɔɔwɑ. Bɑ nùn yinɑ bɑ kĩ bu kpɑm wurɑ Eɡibitiɔ. \v 40 Yen sɔ̃nɑ bɑ Aroni sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, u bu bũnu kuo ni nu koo bu swɑɑ ɡbiiyɑ. Domi Mɔwisi wi, wi u bu yɑrɑmɑ sɑɑ Eɡibitin tem di, bɑ ǹ yɛ̃ ye n nùn deemɑ. \v 41 Dɔmɑ terɑ bɑ bwɑ̃ɑroku kuɑ ɡe ɡɑ kɑ nɑɑ buu weenɛ, mɑ bɑ ɡu yɑ̃kuru koosi. Mɑ ben nukurɑ dorɑ ben nɔmɑn sɔmburun sɔ̃. \v 42 Adɑmɑ Gusunɔ u tii ɡɑwɑ ben min di, mɑ u derɑ bɑ sɔ̃ɔ kɑ suru kɑ kperi sɑ̃wɑ, nɡe mɛ u ɡeruɑ win sɔmɔbun tireru sɔɔ u nɛɛ, \q1 “Bɛɛ Isirelibɑ i kɑ kuɑ wɔ̃ɔ weeru ɡbɑburu sɔɔ i mɑn yɑ̃kunu kɑ kɛ̃nu kuɑre? \q1 \v 43 Bwɑ̃ɑrokunɑ i sɔɔwɑ ni i kuɑ i kɑ bũnu sɑ̃, \q1 nɡe Mɔlɔkun kuu bekuruɡiru kɑ Refɑnin kperɑ. \q1 Yen sɔ̃nɑ nɑ kon bɛɛ bɔrie sere Bɑbilonin berɑ ɡiɔ.” \p \v 44 Bɛsɛn bɑɑbɑbɑ bɑ rɑɑ Gusunɔn kuu bekuruɡiru mɔ te tɑ sɑ̃ɑ seedɑ mɑ u wɑ̃ɑ kɑ be. Mɔwisi u tu kuɑ nɡe mɛ wi u kɑ nùn ɡɑri kuɑ, u nùn sɔ̃ɔwɑ. U tu kuɑwɑ mɑm mɑm nɡe te u wɑ. \v 45 Mɑ bɛsɛn bɑɑbɑbɑ be bɑ tu tubi di, be kɑ Yosue ben ɡbiikoo, bɑ kɑ tu duɑ tɔn tukobun tem sɔɔ mɛ bɑ mwɑ sɑnɑm mɛ Gusunɔ u tɔn tuko be ɡirɑ. Mɑ tɑ wɑ̃ɑ mi sere Dɑfidin wɑɑti. \v 46 Gusunɔ u kɑ Dɑfidi nɔnu ɡeu mɛɛrɑ, mɑ u kɑnɑru kuɑ u kɑ kpĩ u wi Yɑkɔbun Yinni diru bɑniɑ. \v 47 Adɑmɑ Sɑlomɔɔwɑ u nùn dii te bɑniɑ. \p \v 48 Kɑ yen de kpuro Wɔrukoon wɑ̃ɑ yerɑ kun wɑ̃ɑ dinu sɔɔ ni tɔnu u bɑnɑ. Nɡe mɛ Gusunɔn sɔmɔ ɡoo u yoruɑ, \q1 \v 49 “Yinni Gusunɔ u nɛɛ, \q1 wɔllɑ nɛn sinɑ ɡɔnɑ. \q1 Mɑ tem mu sɑ̃ɑ nɛn nɑɑ sɔnditiɑ. \q1 Ǹ n mɛn nɑ, dii teren bweserɑ i ko i mɑn bɑniɑ. \q1 Nɡe wɑ̃ɑ yee terɑ̀ tɑ ko n sɑ̃ɑ nɛn wɛ̃rɑ yeru. \q1 \v 50 N ǹ nɛn nɔmɑ yɑ ye kpuro tɑkɑ kuɑ?” \p \v 51 Etiɛni u mɑɑ bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɛɛ deɡɑnɡɑmɡibu! Bɛɛn ɡɔ̃rusu kɑ bɛɛn swɑsu su sɑ̃ɑ nɡe be bɑ ǹ Gusunɔ nɑsieɡisu, i rɑ n Hunde Dɛɛro yinɑmɔ, i mɔ̀wɑ nɡe bɛɛn bɑɑbɑbɑ. \v 52 Gusunɔn sɔmɔ wɑrɑ bɛɛn bɑɑbɑbɑ bɑ ǹ nɔni sɔ̃ɔwɑ. Bɑ bu ɡo be bɑ Geeɡiin nɑɑrun ɡɑri kuɑ, mɑ tɛ̃, bɛɛn tii i Geeɡii wi kɔrumɔtɔnu kuɑ i nùn ɡo. \v 53 Bɛɛyɑ i Gusunɔn woodɑ mwɑ ye bɑ bɛɛ wɛ̃ Gusunɔn ɡɔrɑdobɑn min di. Adɑmɑ i ǹ ye mɛm nɔɔwɛ. \s1 Etiɛnin ɡɔɔ \p \v 54 Ye bɑ Etiɛnin ɡɑri yi nuɑ, bɑ mɔru bɛsirɑ sere bɑ ben nikibii dwɛ̃ɛmɔ. \v 55 Adɑmɑ Etiɛni u Hunde Dɛɛro yibɑ, mɑ u wɔllu nɔni ɡirɑri u Gusunɔn yiiko wɑ, u mɑɑ Yesu wɑ u yɔ̃ Gusunɔn nɔm ɡeuɔ. \v 56 Mɑ u nɛɛ, wee, nɑ wɑ wɔllɑ wukiɑre, mɑ Tɔnun Bii u yɔ̃ Gusunɔn nɔm ɡeuɔ. \p \v 57 Sɑnɑm mɛyɑ bɑ ben swɑsu kɔruɑ kɑ nɔmɑ, bɑ kuuki kuɑ, mɑ bɑ duki dɑ sɑnnu bɑ nùn kunisi. \v 58 Bɑ nùn ɡɑwɑ bɑ yɑrɑ wuun di, mɑ bɑ nùn kpenu kɑsukum wɔri. Tɔn be, bɑ ben kumboorosu pwetɑ bɑ yi ɑluwɑɑsi ɡoon mi wi bɑ rɑ nɛɛ Sɔɔlu. \v 59 Sɑnɑm mɛ bɑ Etiɛni kpenu kɑsukumɔ u kɑnɑru kuɑ u nɛɛ, Yinni Yesu, ɑ nɛn hunde mɔɔ. \v 60 U yiirɑ u ɡbɑ̃rɑ wɔllɔ u nɛɛ, Yinni ɑ ku bu torɑ teni ɡɑrisi. \p Ye u yeni ɡeruɑ u kpɑ, mɑ u ɡu. \c 8 \p \v 1 Sɑɑ ye, Sɔɔlu u kɑ be bɑ Etiɛni ɡo nɔɔ tiɑ sɑ̃ɑ. \s1 Sɔɔlu u Yesun yiɡbɛru nɔni sɔ̃ɔwɑ \p Sɑɑ dɔmɑ ten diyɑ bɑ Yesun yiɡbɛ te tɑ wɑ̃ɑ Yerusɑlɛmuɔ nɔni sɔ̃ɔ bɑkɑbu toruɑ. Nɑɑnɛ dokeobu kpuro mɑ n kun mɔ ɡɔrobu, bɑ yɑrinɑ bɑ dɑ Yudeɑn temɔ kɑ Sɑmɑrin temɔ. \v 2 Mɑ durɔbu ɡɑbu be bɑ Gusunɔn bɛɛrɛ yɛ̃, bɑ Etiɛni sikuɑ kɑ nuku sɑnkirɑ bɑkɑnu. \p \v 3 Adɑmɑ Sɔɔlu u kookɑri mɔ̀ u kɑ Yesun yiɡbɛru kɑm koosiɑ. U yɛnusu duurimɔ u tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu ɡɑwɑmɔ u bu kpɛ̃ɛmɔ pirisɔm sɔɔ. \s1 Filipu u Lɑbɑɑri ɡeɑ wɑɑsu mɔ̀ Sɑmɑriɔ \p \v 4 Be bɑ yɑrinɑ bɑ dɑ bɑɑmɑ kpuro bɑ Lɑbɑɑri ɡeɑ wɑɑsu mɔ̀. \v 5 Filipu u dɑ Sɑmɑri mɑroɔ mɑ u wuu ɡen tɔmbu Kirisi win ɡɑri wɑɑsu kuɑ. \v 6 Tɔn wɔrusu su win ɡɑri nuɑ mɑ su sɔm mɑɑmɑɑkiɡinu wɑ ni u kuɑ, mɑ be kpuro bɑ win ɡɑri swɑɑ dɑki mɑm mɑm. \v 7 Filipu u wɛrɛkunu ɡirɑ tɔn dɑbinun wɑsin di, mɑ nu yɑrimɔ kɑ wuri bɛkɛ. U mɑɑ yɛmɔ dɑbinu bɛkiɑ, kɑ bèn wɑsin bee tiɑ ɡu. \v 8 Mɑ nuku doo bɑkɑbu wɑ̃ɑ wuu ɡe sɔɔ. \p \v 9 Durɔ ɡoo wɑ̃ɑ wuu ɡe sɔɔ, wi bɑ rɑ nɛɛ Simɔɔ. U rɑ n kɑ dobo dobo mɑɑmɑɑki dɑbiru mɔ̀ Sɑmɑriɡibun wuswɑɑɔ, u mɑɑ tii ɡɑrisi tɔn boko. \v 10 Tɔmbu kpuro bwɛ̃ɛbwɛ̃ɛbu sere kɑ dɑmɡibu, bɑ rɑ n win ɡɑri swɑɑ dɑki ɡem ɡem kpɑ bɑ n mɔ̀, wiyɑ Gusunɔn dɑm bɑkɑm mɔ. \p \v 11 Bɑ rɑ nùn swɑɑ dɑki yèn sɔ̃ sɑɑ tɛɛbun di win dobo dobo yɑ rɑ n bu biti sɑ̃ɑ. \v 12 Adɑmɑ ye tɔmbɑ Lɑbɑɑri ɡeɑ nɑɑnɛ doke ye Filipu u bu wɑɑsu kuɑ, ye yɑ kɑ Gusunɔn bɑndu kɑ Yesu Kirisin yĩsiru yɑ̃, bɑ bu bɑtɛmu kuɑ tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu. \v 13 Simɔɔn tii mɑɑ nɑɑnɛ doke mɑ bɑ nùn bɑtɛmu kuɑ. U Filipu swĩi bɑɑmɑ kpuro mɑ u biti kuɑ too ye u sɔm dɑmɡinu kɑ mɑɑmɑɑki wɑ ye yɑ koorɑmɔ. \p \v 14 Ye ɡɔro be bɑ wɑ̃ɑ Yerusɑlɛmuɔ bɑ nuɑ mɑ Sɑmɑriɡibu bɑ Gusunɔn ɡɑri nɑɑnɛ doke bɑ bu Piɛɛ kɑ Yohɑnu ɡɔriɑ. \v 15 Ye bɑ turɑ mi, bɑ kɑnɑru kuɑ nɑɑnɛ dokeo ben sɔ̃ Hunde Dɛɛro u kɑ du be sɔɔ. \v 16 Domi Hunde Dɛɛro kun ɡinɑ sɑrɑmɛ ben ɡoon mi, bɑ ɡesi bu bɑtɛmu kuɑwɑ kɑ Yinni Yesun yĩsiru. \v 17 Yerɑ Piɛɛ kɑ Yohɑnu bɑ bu nɔmɑ sɔndi wirɔ, mɑ Hunde Dɛɛro duɑ be sɔɔ. \p \v 18 Ye Simɔɔ u wɑ mɑ Hunde Dɛɛro duɑ be sɔɔ sɑnɑm mɛ ɡɔro be, bɑ bu nɔmɑ sɔndi wirɔ, yerɑ u kĩ u bu ɡobi kɛ̃. \v 19 U nɛɛ bu mɑɑ nùn yiiko ye wɛ̃ɛyɔ, kpɑ bɑɑwure wi u nɔmu sɔndi wirɔ Hunde Dɛɛro u n dɑ du yɛ̃ro sɔɔ. \p \v 20 Adɑmɑ Piɛɛ nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wunɛ kɑɑ kɑm ko kɑ wunɛn ɡobi sɑnnu yèn sɔ̃ ɑ tɑmɑɑ kɑɑ kpĩ ɑ Gusunɔn kɛ̃ru kɑ ɡobi dwe. \v 21 A ǹ kpɛ̃ ɑ n nɔmɑ mɔ sɔmbu te sɔɔ, domi wunɛn ɡɔ̃ru ɡɑ ǹ dee dee sɑ̃ɑ Gusunɔn wuswɑɑɔ. \v 22 Yen sɔ̃, ɑ ɡɔ̃ru ɡɔsio wunɛn kom kɔ̃sum di, kpɑ ɑ Yinni kɑnɑ u nun wunɛn bwisiku kɔ̃sunu suuru kuɑ ǹ n koo koorɑ. \v 23 Domi nɑ wɑ mɑ wunɛn dɑɑ yɑ sosu, mɑ torɑru tɑ nun bɔkuɑ. \p \v 24 Simɔɔ u bu wisɑ u nɛɛ, bɛɛn tii i mɑn kɑnɑru kuo Yinnin mi kpɑ ɡɑ̃ɑ ni i mɑn sɔ̃ɔwɑ mi, nu ku mɑn deemɑ. \p \v 25 Ye bɑ seedɑ ye di mɑ bɑ Yinnin ɡɑrin wɑɑsu kuɑ bɑ kpɑ, bɑ ɡɔsirɑ bɑ Yerusɑlɛmun swɑɑ wɔri. Nɡe mɛ bɑ dɔɔ bɑ Lɑbɑɑri ɡeɑn wɑɑsu mɔ̀ Sɑmɑrin bɑru kpɑɑ dɑbinu sɔɔ. \s1 Filipu kɑ Etiopin wiruɡii ɡoo \p \v 26 Adɑmɑ Yinnin ɡɔrɑdo ɡoo u kɑ Filipu ɡɑri kuɑ u nɛɛ, u seewo u dɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ u swɑɑ ye swĩi ye yɑ dɔɔ sɑɑ Yerusɑlɛmun di sere kɑ Gɑsɑ. Swɑɑ ye, swɑɑ tɔkɔrɑ. \p \v 27 Mɑ u seewɑ u dɑ. Miyɑ u Etiopin tɔn kurɔ sunɔn dukiɑn wunɑnɔsun wiruɡii wɑ wi bɑ mɑɑtɑm kuɑ. Durɔ wi, u dɑ Yerusɑlɛmuɔ u kɑ Gusunɔ sɑ̃. \v 28 Yerɑ u wiɔ u sɔ̃ win dumin kɛkɛ sɔɔ u Gusunɔn sɔmɔ Esɑin tireru ɡɑrimɔ. \v 29 Hunde Dɛɛro u Filipu sɔ̃ɔwɑ u doo kɛkɛ yen bɔkuɔ. \p \v 30 Filipu u dukɑ dɑ kɛkɛ yen mi, mɑ u nuɑ durɔ wi, u ɡɑrimɔ Gusunɔn sɔmɔ Esɑin tireru sɔɔ. U nùn bikiɑ u nɛɛ, n nun yeeri ye ɑ ɡɑrimɔ mi? \p \v 31 Wiruɡii wi, u wisɑ u nɛɛ, ɑmɔnɑ n ko n kɑ mɑn yeeri mɑ n kun mɔ ɡoo u mɑn yi tubusiɑ. \p Mɑ u Filipu kɑnɑ u kɛkɛ ye yɔɔmɑ bu sinɑ sɑnnu. \v 32 Ye wee ye durɔ wi, u ɡɑrimɔ sɑɑ Gusunɔn ɡɑrin di. \q1 “Bɑ kɑ nùn dɑ nɡe yɑ̃ɑ te bɑ koo sɑkɑ. \q1 Nɡe yɑ̃ɑ buu ɡe ɡɑ mɑɑri sɛ̃ɛ sɑnɑm mɛ bɑ ɡen sɑnsu burɑmɔ, \q1 nɡe mɛyɑ u ǹ win nɔɔ bɑɑye. \q1 \v 33 Bɑ nùn kɑwɑ, mɑ bɑ yinɑ bu nùn siriɑ dee dee. \q1 Wɑrɑ koo kpĩ u sɑɑ yen tɔmbun ɡɑri ɡere. \q1 Domi bɑ nùn wɑ̃ɑru wunɑri, u ǹ mɑɑ wɑ̃ɑ tem mɛ sɔɔ.” \p \v 34 Durɔ wi, u Filipu bikiɑ u nɛɛ, nɑ nun kɑnɑmɔ, ɑ mɑn sɔ̃ɔwɔ wɑrɑn sɔ̃nɑ Gusunɔn sɔmɔ wi, u yeni yoruɑ. Win tiin sɔ̃nɑ? Nɡe ɡoon sɔ̃. \p \v 35 Yerɑ Filipu u wɑɑsu wɔri. U toruɑ kɑ sɔmɔn ɡɑri yi, mɑ u nùn Yesun Lɑbɑɑri ɡeɑ tubusiɑ. \p \v 36 Nɡe mɛ bɑ dɔɔ sɑnnu swɑɑ ye sɔɔ, bɑ turɑ dɑɑru ɡɑrun mi, mi nim wɑ̃ɑ. Mɑ durɔ wi, u nɛɛ, nim wee, mbɑ n mɑn tie nɑ ǹ kon kɑ bɑtɛmu ko. [ \p \v 37 Filipu u nùn wisɑ u nɛɛ, kɑɑ kpĩ ɑ bɑtɛmu ko ɑ̀ n nɑɑnɛ doke kɑ wunɛn ɡɔ̃ru kpuro. \p Durɔ wi, u nɛɛ, mɛyɑ nɑ nɑɑnɛ doke mɑ Yesu Kirisi sɑ̃ɑwɑ Gusunɔn Bii.] \p \v 38 Mɑ wiruɡii wi, u derɑ bɑ win kɛkɛ yɔ̃rɑsiɑ. Wi kɑ Filipu bɑ sɑrɑ bɑ dɑ dɑɑru mi, mɑ u nùn bɑtɛmu kuɑ. \v 39 Ye bɑ yɑrɑ min di, Yinnin Hunde u kɑ Filipu doonɑ. Wiruɡii wi, u ǹ mɑɑ nùn wɑ, ɑdɑmɑ u win swɑɑ wɔri u doonɑ kɑ nuku dobu. \v 40 Filipu mɑɑ deemɑ u wɑ̃ɑ wuu ɡɑɡu sɔɔ ɡe bɑ rɑ soku Asɔtu. U Lɑbɑɑri ɡeɑn wɑɑsu kuɑ mi, kɑ mɑɑ wuu si su wɑ̃ɑ swɑɑ ye sɔɔ kpuro sere u kɑ turɑ Sesɑreɔ. \c 9 \s1 Sɔɔlun ɡɔ̃ru ɡɔsiɑbu \r (I mɑɑ mɛɛrio Gɔrobun Kookoosu 22:6-16, 26:12-18) \p \v 1 Sɑnɑm mɛ sɔɔrɑ Sɔɔlu u yɔ̃rɑri dim dim u Yinnin bwɑ̃ɑbu nɔni sɔ̃ u bu ɡo. Mɑ u dɑ yɑ̃ku kowo tɔnweron mi, \v 2 u nùn bikiɑ u Yuubɑn mɛnnɔ yenuɡibu tirenu kuɑ be bɑ wɑ̃ɑ Dɑmɑsiɔ kpɑ ù n ɡɑbu wɑ be bɑ swɑɑ ye swĩi, ǹ n tɔn durɔbun nɑ, ǹ kun mɛ tɔn kurɔbu, u kɑ kpĩ u bu mwɑ u bɔke u kɑ dɑ Yerusɑlɛmuɔ. \p \v 3 Sɑnɑm mɛ Sɔɔlu u dɔɔ, ye u Dɑmɑsi turuku kuɑ, suɑru sɔɔ yɑm nùn burure wɔllun di. \v 4 Yerɑ u wɔrumɑ temɔ, mɑ u nɔɔ ɡɑɡu nuɑ ɡɑ nɛɛ, Sɔɔlu, Sɔɔlu, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ mɑn nɔni sɔ̃ɔmɔ. \p \v 5 Sɔɔlu u bikiɑ u nɛɛ, Yinni wunɑ were. \p Mɑ Yinni nɛɛ, nɛnɑ Yesu wi ɑ nɔni sɔ̃ɔmɔ. \v 6 A seewo ɑ du wuu ɡe sɔɔ, bɑ koo nun sɔ̃ ye kɑɑ ko. \p \v 7 Durɔ be bɑ sɑnum mɛ dɔɔ kɑ wi, bɑ yɔ̃rɑ bɑ mɑri sɔ̃ɔ sɔ̃ɔ. Bɑ nɔɔ ɡe nuɑ, ɑdɑmɑ bɑ ǹ ɡoo wɑ. \v 8 Sɔɔlu u seewɑ tem di, ɑdɑmɑ bɑɑ mɛ u win nɔni wukiɑ u ǹ yɑm wɑ. Bɑ win nɔmu nɛnuɑwɑ bɑ kɑ duɑ Dɑmɑsiɔ. \v 9 U wɔ̃ko kuɑ sɔ̃ɔ itɑ. U ǹ di sɑɑ ye sɔɔ, u ǹ mɑɑ nɔrɑ. \p \v 10 N deemɑ nɑɑnɛ dokeo ɡoo wɑ̃ɑ Dɑmɑsiɔ wi bɑ rɑ nɛɛ Anɑniɑ. Yinni u kɑ nùn ɡɑri kuɑ kɑ̃siru sɔɔ u nɛɛ, Anɑniɑ. \p Mɑ Anɑniɑ u nɛɛ, nɛ wee Yinni. \p \v 11 Yinni nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ seewo ɑ dɑ swɑɑɔ ye bɑ rɑ nɛɛ Dɛndɑru, Yudɑsin dirɔ, ɑ bikiɑ mi durɔ ɡoo wɑ̃ɑ wi bɑ rɑ soku Sɔɔlu Tɑɑsiɡii. Wee, u kɑnɑru mɔ̀. \v 12 Kɑ̃siru sɔɔ u durɔ ɡoo wɑ wi bɑ rɑ nɛɛ Anɑniɑ, wi u duɑ mi u wɑ̃ɑ mɑ u nùn nɔmɑ sɔndi wirɔ u kɑ kpɑm yɑm wɑ. \p \v 13 Anɑniɑ u nɛɛ, Yinni tɔn dɑbinɑ nu mɑn durɔ win lɑbɑɑri sɔ̃ɔwɑ, kɑ kɔ̃sɑ kpuro ye u wunɛn tɔmbu kuɑ Yerusɑlɛmuɔ. \v 14 Mɑ sɑ nuɑ yɑ̃ku kowo tɔnwerobɑ nùn nɔɔ kɑ̃ u kɑ tɔmbu kpuro mwɑ be bɑ wunɛn yĩsiru sokumɔ mini. \p \v 15 Adɑmɑ Yinni nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ doo domi nɑ durɔ wi ɡɔsɑ nɛn sɔmɔ u kɑ nɛn yĩsiru kpɑrɑ tɔn tukobun mi, kɑ sinɑmbu kɑ mɑɑ Isirelibɑn suunu sɔɔ. \v 16 Kon mɑɑ nùn sɔ̃ɔsi nɡe mɛ u koo nɔni swɑ̃ɑru wɑ nɛn yĩsirun sɔ̃. \p \v 17 Mɑ Anɑniɑ u seewɑ u dɑ u duɑ diru mi, u Sɔɔlun wiru nɔmɑ sɔndi u nɛɛ, Sɔɔlu nɛn beruse, Yinni Yesu wi u nun kure swɑɑɔ sɑnɑm mɛ ɑ sisi, wiyɑ mɑn ɡɔrimɑ ɑ kɑ yɑm wɑ kpɑ ɑ Hunde Dɛɛro yibu. \p \v 18 Mii mii ɡɑ̃ɑnu wɔrumɑ win nɔnin di nɡe swɑ̃ɑn kokosu, mɑ u kpɑm yɑm wɑ. U seewɑ, mɑ bɑ nùn bɑtɛmu kuɑ. \v 19 Ye u di u kpɑ mɑ win dɑm mu wurɑmɑ. \s1 Sɔɔlu u wɑɑsu mɔ̀ Dɑmɑsiɔ \p Mɑ Sɔɔlu u sinɑ sɔ̃ɔ yiru kɑ nɑɑnɛ dokeobu Dɑmɑsiɔ. \v 20 Yɑnde u dɑ Yuubɑn mɛnnɔ yenɔ u wɑɑsu mɔ̀ u ɡerumɔ mɑ Yesu sɑ̃ɑwɑ Gusunɔn Bii. \v 21 Be kpuro be bɑ ɡɑri yi nuɑ, bɑ biti kuɑ bɑ bikiɑnɑ bɑ nɛɛ, n ǹ durɔ wiyɑ mi, wi u rɑɑ be bɑ Yesun yĩsiru sokumɔ ɡoomɔ Yerusɑlɛmuɔ, mɑ u nɑ mini u kɑ bu mwɑ u bɔke u kɑ dɑ yɑ̃ku kowo tɔnwerobun mi? \p \v 22 Sɔɔlun wɑɑsu yɑ dɑm sosimɔ, u bu sɔ̃ɔsimɔ kɑm kɑm mɑ Yesu u sɑ̃ɑwɑ Kirisi wi Gusunɔ u ɡɔsɑ, sere Yuu be bɑ wɑ̃ɑ Dɑmɑsiɔ bɑ kpɑnɑ bu wi ɡɑri wisi. \p \v 23 Sɔ̃ɔ mɛɛrun biru Yuubɑ bɑ wesiɑnɑ bu Sɔɔlu ɡo, \v 24 mɑ Sɔɔlu u ɡɑri yi nuɑ. Mɑ bɑ wuu ɡen ɡbɑ̃rɑrun kɔnnɔsu kɔ̃sum wɔri sɔ̃ɔ sɔɔ kɑ wɔ̃kuru bu kɑ nùn wɑ bu ɡon sɔ̃. \v 25 Adɑmɑ wɔ̃kuru sɔɔ, Sɔɔlun bwɑ̃ɑbu bɑ nùn sɑrɑsiɑ kɑ bireru sɑɑ ɡbɑ̃rɑrun fɛnɛnti ɡɑɑn di. \s1 Sɔɔlu wɑ̃ɑ Yerusɑlɛmuɔ \p \v 26 Ye Sɔɔlu u wurɑmɑ Yerusɑlɛmuɔ u kĩ u kɑ nɑɑnɛ dokeobu mɛnnɑ, ɑdɑmɑ be kpurowɑ bɑ nùn bɛrum sɑ̃ɑ, bɑ ǹ tɑmɑɑ u kuɑ nɑɑnɛ dokeo. \v 27 Yerɑ Bɑɑnɑbɑsi u kɑ nùn dɑ ɡɔrobun mi, mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ nɡe mɛ Sɔɔlu u Yinni wɑ Dɑmɑsin swɑɑɔ, mɑ Yinni u kɑ nùn ɡɑri kuɑ. U mɑɑ bu tubusiɑ nɡe mɛ Sɔɔlu u kɑ Yesun yĩsiru wɑɑsu kuɑ kɑ wɔruɡɔru Dɑmɑsiɔ. \v 28 Gɑri yin biru Sɔɔlu u wɑ̃ɑ kɑ be sɑnnu, u bɔsu Yerusɑlɛmuɔ, u wɑɑsu mɔ̀ kɑ wɔruɡɔru Yinnin yĩsiru sɔɔ. \v 29 U mɑɑ kɑ Yuu be bɑ Gɛrɛkim tɔnɑ ɡerumɔ, ɡɑri kuɑ ɡɑsɔ kɑ sikirinɔ, ɑdɑmɑ bɑ swɑɑ kɑsu bu kɑ nùn ɡo. \v 30 Sɑnɑm mɛ wiɡibu bɑ ɡɑri yi nuɑ bɑ kɑ nùn dɑ Sesɑreɔ mɑ bɑ derɑ u doonɑ Tɑɑsiɔ. \p \v 31 Nɡe mɛyɑ Yesun yiɡbɛru Yudeɑɔ kɑ Gɑlileɔ, kɑ Sɑmɑriɔ, tɑ kɑ ɑlɑfiɑ wɑ, tɑ dɑm mɔ̀, mɑ tɑ sosimɔ tɑ dɔɔ Yinni Gusunɔn nɑsiɑru sɔɔ kɑ Hunde Dɛɛron dɑm kɛ̃ru. \s1 Enɛn bɛkiɑbu \p \v 32 Piɛɛ u mɑɑ bɔsu bɑɑmɑ kpuro. Yerɑ sɔ̃ɔ teeru u nɑɑnɛ dokeobu berɑm dɑ be bɑ wɑ̃ɑ Lidɑɔ. \v 33 Miyɑ u durɔ ɡoo wɑ, win yĩsirɑ Enɛ. U sɑ̃ɑwɑ yɛmɔ, u ǹ seere win kpin yerun di sɑɑ wɔ̃ɔ nɔɔbɑ itɑn di. \v 34 Piɛɛ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Enɛ, Yesu Kirisiwɑ nun bɛkiɑmɔ, ɑ seewo ɑ wunɛn kpin yeru sɔmɛ. \p Mii mii u seewɑ. \v 35 Tɔmbu kpuro be bɑ wɑ̃ɑ Lidɑɔ kɑ Sɑronin bɑru kpɑɑnu sɔɔ bɑ nùn wɑ, mɑ bɑ ɡɔ̃ru ɡɔsiɑ bɑ Yinni nɑɑnɛ doke. \s1 Dɔɔkɑsi u wurɑmɑ ɡɔrin di \p \v 36 N deemɑ, Yopeɔ tɔn kurɔ nɑɑnɛ dokeo ɡoo wɑ̃ɑ mi, win yĩsirɑ Tɑbitɑ. Teyɑ bɑ mɑɑ mɔ̀ Dɔɔkɑsi kɑ Gɛrɛkim. Kurɔ wi, u rɑ n sɔm ɡeenu mɔ̀ kpɑ u n sɑ̃ɑrobu somimɔ. \v 37 Yerɑ u bɑrɑ u ɡu. Bɑ win ɡoru disi wɔkɑ bɑ kɑ dɑ bɑ kpĩ ɡidɑmbisɑ wɔllɔ. \v 38 Yope kɑ Lidɑ kun tondinɛ, yen sɔ̃nɑ, ye nɑɑnɛ dokeo be bɑ wɑ̃ɑ Yopeɔ bɑ nuɑ mɑ Piɛɛ u wɑ̃ɑ Lidɑɔ, bɑ nùn tɔmbu yiru ɡɔriɑ bu nùn sɔ̃ u nɑ ben mi fuuku fuuku. \v 39 Mɑ Piɛɛ u seewɑ u kɑ bu dɑ. Ye u turɑ mi, bɑ kɑ nùn dɑ ɡidɑmbisɑ yen wɔllɔ. Gɔminibu kpuro bɑ yɔ̃ win bɔkuɔ bɑ sumɔ bɑ nùn yɑbenu kɑ yɑ̃nu ɡɑnu sɔ̃ɔsimɔ ni Dɔɔkɑsi u kuɑ sɑnɑm mɛ u wɑ̃ɑ kɑ be. \v 40 Piɛɛ u be kpuro yɑrɑ dii ten min di mɑ u yiirɑ u kɑnɑru kuɑ. Yen biru u sĩirɑ ɡoo ten berɑ ɡiɑ u nɛɛ, Tɑbitɑ ɑ seewo. \p Yerɑ kurɔ wi, u nɔni wukiɑ. Ye u Piɛɛ wɑ u seewɑ u sinɑ. \v 41 Mɑ Piɛɛ u nùn nɔmu nɛnuɑ u seeyɑ u yɔ̃rɑsiɑ. Mɑ u nɑɑnɛ dokeobu kɑ ɡɔmini be sokɑ u bu Dɔɔkɑsi sɔ̃ɔsi wɑsiru. \v 42 Yenin lɑbɑɑri yɑ nɔɔrɑ Yopeɔ kpuro, mɑ tɔn dɑbinu nu Yinni nɑɑnɛ doke. \v 43 Piɛɛ u sɔ̃ɔ mɛɛru kuɑ Yopeɔ, yɑnɑ kowo ɡoon mi, wi bɑ rɑ soku Simɔɔ. \c 10 \s1 Piɛɛ kɑ Kɔɔnɛru \p \v 1 Tɑbu sunɔ ɡoo u wɑ̃ɑ Sesɑreɔ tɑbu kowobun wuuru sɔɔ te bɑ rɑ nɛɛ Itɑliɡiru, win yĩsirɑ Kɔɔnɛru. \v 2 Durɔ wi, u Gusunɔ nɑsie too, wi kɑ win yɛnuɡibu kpuro bɑ Gusunɔ sɑ̃ɑmɔ. U rɑ kɑnɑru ko, u rɑ mɑɑ Yuubɑn sɑ̃ɑrobu somi ɡem ɡem. \v 3 Sɔ̃ɔ teeru, kɔbɑ itɑn sɑkɑ, u Gusunɔn ɡɔrɑdo wɑ kɑ̃siru sɔɔ, u nɑ win mi u nùn sokɑ u nɛɛ, Kɔɔnɛru. \p \v 4 U ɡɔrɑdo wi nɔni ɡirɑri tii tii kɑ bɛrum u nɛɛ, mbɑ n kuɑ yinni. \p Gɔrɑdo nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Gusunɔ u wunɛn kɑnɑru mwɑ, u mɑɑ wunɛn sɔm ɡeenu wɑ mɑ u nun yɑɑyɑ. \v 5 Tɛ̃, ɑ ɡɑbu ɡɔrio Yopeɔ bu durɔ ɡoo sokumɑ wi bɑ rɑ nɛɛ Simɔɔ, wi bɑ mɑɑ mɔ̀ Piɛɛ. \v 6 U sɑ̃ɑwɑ sɔɔ yɑnɑ kowo ɡoon yɛnuɔ wi bɑ mɔ̀ Simɔɔ. Win dirɑ wɑ̃ɑ nim wɔ̃kun bɔkuɔ. \p \v 7 Ye wɔllun ɡɔrɑdo wi, u kɑ nùn ɡɑri kuɑ u doonɑ u kpɑ, Kɔɔnɛru u win sɔm kowobu yiru sokɑ kɑ tɑbu kowo be bɑ rɑ n wɑ̃ɑ win bɔkuɔn turo wi u Gusunɔ nɑsie. \v 8 U bu ye kpuro tubusiɑ, mɑ u bu ɡɔrɑ Yopeɔ. \p \v 9 Yen sisiru sɑɑ ye bɑ wɑ̃ɑ swɑɑɔ mɑ bɑ Yope turuku koomɑ, Piɛɛ u yɔɔwɑ dii tɛɛrɑ wɔllɔ sɔ̃ɔ sɔɔn sɑkɑ u kɑ kɑnɑru ko. \v 10 N deemɑ ɡɔ̃ɔrɑ wi mɔ̀ mɑ u kĩ u di. Ye bɑ nùn doo kuɑmmɛ yerɑ u kɑ̃sɑ. \v 11 U wɑ Gusunɔ wɔllɑ wukiɑrɑ mɑ beku te tɑ sɑ̃ɑre ɡɔ̃ɡɔ bɔkɔ tɑ sɑrɑmɑ, bɑ ten ɡoonu nnɛ dɛriɑ. \v 12 Te sɔɔ, yɛɛ bwese bwesekɑwɑ wɑ̃ɑ mi, yi yi nɑɑsu nnɛ mɔ kɑ yi yi kɑbirimɔ kɑ ɡunɔsu. \v 13 Mɑ Piɛɛ u nɔɔ ɡɑɡu nuɑ ɡɑ nɛɛ, Piɛɛ ɑ seewo ɑ ye ɡo ɑ tem. \p \v 14 Adɑmɑ Piɛɛ u nɛɛ, ɑɑwo pɑi Yinni, nɑ ǹ yɑɑ seseruɡiɑ diire. \p \v 15 Nɔɔ ɡe, ɡɑ kpɑm ɡeruɑ ɡɑ nɛɛ, ye Gusunɔ u sokumɔ diirɑ ɑ ku mɑɑ ye ɡɑrisi seseru. \p \v 16 Nɡe mɛyɑ n kuɑ sere nɔn itɑ. Yɑnde beku te, tɑ wurɑ wɔllɔ. \p \v 17 Mɑ Piɛɛ u biti soorɑ u tii bikiɑ, mbɑ kɑ̃si ten tubusiɑnu. Sɑɑ yerɑ Kɔɔnɛrun ɡɔro be bɑ rɑɑ Simɔɔn yɛnu bikiɑmɔ, bɑ ɡu kɑmɛ bɑ yɔ̃ ɡen kɔnnɔwɔ. \v 18 Bɑ yɛnuɡibu nɔɔ kɔ̃ bɑ bikiɑ sɔɔ ɡoo ù n wɑ̃ɑ mi, wi bɑ rɑ soku Simɔɔ Piɛɛ. \p \v 19 Sɑnɑm mɛ Piɛɛ u kɑ̃si te bwisikumɔ, Hunde Dɛɛro nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n wee, tɔmbu itɑ ɡɑbɑ nun bikiɑmɔ. \v 20 A seewo ɑ sɑrɑ ɑ bu yɔ̃siri ɑ ku diriri domi nɛnɑ nɑ bu ɡɔrimɑ. \p \v 21 Mɑ Piɛɛ u sɑrɑ u dɑ ben mi u nɛɛ, nɛnɑ durɔ wi i kɑsu. Mbɑ i kɑsum nɑ. \p \v 22 Bɑ nɛɛ, Kɔɔnɛru tɑbu sunɔwɑ nun kɑsu, wi u sɑ̃ɑ ɡeeɡii u Gusunɔ sɑ̃ɑmɔ mɑ Yuubɑ kpuro bɑ win seedɑ ɡeɑ dimɔ. Wɔllun ɡɔrɑdo dɛɛro ɡoowɑ nùn sɔ̃ɔwɑ u nun kɑsusio kpɑ u wunɛn nɔɔn ɡɑri nɔ. \p \v 23 Yerɑ Piɛɛ u durɔ be duusiɑ yɛnuɔ u bu yɑɑrɛ kuɑ. \p Yen sisiru u kɑ bu swɑɑ wɔri, mɑ Yopen nɑɑnɛ dokeobu ɡɑbɑ mɑɑ nùn yɔ̃siri. \v 24 Yen sɔ̃ɔ itɑseru bɑ Sesɑre turɑ, bɑ deemɑ Kɔɔnɛru u win dusibu kɑ win bɔrɔbɑ mɛnnɛ u kɑ bu mɑrɑ. \v 25 Sɑɑ ye Piɛɛ u yɛnu ɡe duɔ, Kɔɔnɛru u kɑ nùn yinnɔ dɑ u nùn kpunɑ. \v 26 Adɑmɑ Piɛɛ u nùn seesiɑ u nɛɛ, ɑ seewo, domi nɛn tii tɔnuwɑ. \p \v 27 Sɑɑ ye u kɑ Kɔɔnɛru ɡɑri mɔ̀, u duɑ dirɔ u wɑ wee tɔn dɑbinu mɛnnɛ. \v 28 Mɑ u nɛɛ, bɛɛn tii i yɛ̃ mɑ Yuubɑn woodɑ yɑ yinɑ Yuu u kɑ tɔn tuko mɛnnɑ ǹ kun mɛ u dɑ win yɛnuɔ. Adɑmɑ Gusunɔ u mɑn sɔ̃ɔsi mɑ n ǹ weenɛ n ɡoo soku disiɡii. \v 29 Yen sɔ̃nɑ nɑ ǹ ɡɑfɑrɑ kɑsu nɑ nɑ yɑnde ye i mɑn sokɑ. Tɛ̃, nɑ bɛɛ kɑnɑmɔ, i mɑn sɔ̃ɔwɔ mbɑn sɔ̃nɑ i mɑn kɑsusiɑ. \p \v 30 Kɔɔnɛru u nɛɛ, ɡisɔ sɔ̃ɔ nnɛn ɑmɑdɑɑre, nɑ kɔbɑ itɑn kɑnɑru mɔ̀ nɛn dirɔ. Suɑru sɔɔ durɔ ɡoo u yɔ̃rɑ nɛn wuswɑɑɔ u yɑberu sebuɑ tɑ bɑllimɔ. \v 31 Mɑ u mɑn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛ, Gusunɔ u nɛn kɑnɑru nuɑ, u mɑɑ nɛn kɛ̃nu yɑɑyɑ ni nɑ rɑ bwɛ̃ɛbwɛ̃ɛbu kɛ̃. \v 32 N ɡoo ɡɔrio Yopeɔ u mɑn Simɔɔ Piɛɛ sokuɑmɑ wi u sɑ̃ɑ sɔɔ yɑnɑ kowo ɡoo wi bɑ mɔ̀ Simɔɔn yɛnuɔ nim wɔ̃kun bɔkuɔ. \v 33 Yen sɔ̃nɑ nɑ nun ɡɔriɑ yɑnde, ɑ mɑɑ kuɑ ye ɑ kɑ nɑ fuuku. Tɛ̃ bɛsɛ kpuro sɑ wɑ̃ɑ mini Gusunɔn wuswɑɑɔ su kɑ nɔ ye Yinni u nun sɔ̃ɔwɑ ɑ sun sɔ̃. \s1 Piɛɛn wɑɑsu Kɔɔnɛrun yɛnuɔ \p \v 34 Mɑ Piɛɛ u ɡɑri suɑ u nɛɛ, tɛ̃ nɑ ɡiɑ kɑ ɡem mɑ Gusunɔ u tɔmbu kpuro ɡɑrisi tiɑ. \v 35 Bɑɑwure wi u nùn nɑsie mɑ u mɔ̀ dee dee, u rɑ yɛ̃ro wure bɑɑ ǹ n bwese teren nɑ. \v 36 Bɛɛ i Lɑbɑɑri ɡeɑ yɛ̃ ye u derɑ bɑ Isirelibɑ wɑɑsu kuɑ, ye n sɑ̃ɑ ɑlɑfiɑn ɡɑri sɑɑ Yesu Kirisin min di wi u sɑ̃ɑ tɔmbu kpuron Yinni. \v 37 I mɑɑ yɛ̃ ye yɑ koorɑ Yudeɑ kpuro sɔɔ, ye yɑ toruɑ Gɑlileɔ, sɑnɑm mɛ Yohɑnu u win bɑtɛmun ɡɑri wɑɑsu kuɑ u kpɑ. \v 38 I Yesu Nɑsɑrɛtiɡiin bɑɑru yɛ̃ nɡe mɛ Gusunɔ u nùn Hunde Dɛɛro kɑ dɑm wɛ̃. U dɑ bɑɑmɑ kpuro u sɔm ɡeenu kuɑ u tɔmbu bɛkiɑ be Setɑm u dɑm dɔre, domi Gusunɔ wɑ̃ɑ kɑ wi. \v 39 Bɛsɛ sɑ sɑ̃ɑ yen seedɑ diobu ye u kuɑ Yuubɑn bɑru kpɑɑnɔ kɑ Yerusɑlɛmuɔ. Bɑ mɑɑ nùn kpɑre dɑ̃ɑ bunɑnɑru wɔllɔ bɑ ɡo. \v 40 Adɑmɑ sɔ̃ɔ itɑse Gusunɔ u nùn seeyɑ ɡɔrin di, mɑ u derɑ u tii sɔ̃ɔsi. \v 41 N ǹ mɑɑ mɔ tɔmbu kpurowɑ bɑ nùn wɑ mɑ n kun mɔ bɛsɛ seedɑ diobu tɔnɑ be Gusunɔ u ɡɔsɑ yellun di, bɛsɛ be sɑ di sɑ nɔrɑ kɑ wi win seebu ɡɔrin din biru. \v 42 Mɑ u sun yiire su win ɡɑri tɔmbu wɑɑsu kuɑ kpɑ su seedɑ di mɑ wiyɑ Gusunɔ u kuɑ wɑsobu kɑ ɡɔribun siri kowo. \v 43 Gusunɔn sɔmɔbu kpuron ɡɑri yi win seedɑ dimɔ mɑ bɑɑwure wi u nùn nɑɑnɛ doke u koo win torɑnun suuru wɑ win yĩsirun sɔ̃. \s1 Tɔn tukobu bɑ Hunde Dɛɛro mwɑ \p \v 44 Sɑɑ ye Piɛɛ u ɡɑri mɔ̀, Hunde Dɛɛro u sɑrɑmɑ ben bɑɑwure sɔɔ be bɑ ɡɑri yi swɑɑ dɑki. \v 45 Yuubɑn nɑɑnɛ dokeo be bɑ dɑ mi kɑ Piɛɛ sɑnnu, bɑ biti soorɑ yèn sɔ̃ Gusunɔ u mɑɑ win Hunde Dɛɛro tɔn tukobu wɛ̃. \v 46 Domi bɑ nuɑ tɔn be, bɑ kɑ bɑrum tukum ɡɑri mɔ̀ bɑ Gusunɔ siɑrɑmɔ. Piɛɛ u bikiɑ u nɛɛ, \v 47 ɡoo koo kpĩ u yinɑ bu kɑ bu nim bɑtɛmu ko bè sɔɔ Hunde Dɛɛro u duɑ nɡe bɛsɛ? \p \v 48 U yiire bu bu bɑtɛmu ko Yesu Kirisin yĩsiru sɔɔ. Yen biru bɑ nùn kɑnɑ u kɑ bu sinɑ sɔ̃ɔ yiru. \c 11 \s1 Piɛɛ u Yesun yiɡbɛru \s2 win ɡɑri tubusiɑ Yerusɑlɛmuɔ \p \v 1 Gɔrobu kɑ nɑɑnɛ dokeobu ɡɑbu Yudeɑn tem kpuro sɔɔ bɑ nuɑ mɑ tɔn tukobu bɑ mɑɑ Gusunɔn ɡɑri nuɑ bɑ yi wurɑ. \v 2 Sɑnɑm mɛ Piɛɛ u wurɑ Yerusɑlɛmuɔ, Yuubɑn nɑɑnɛ dokeobu bɑ nùn tɑɑrɛ wɛ̃. \v 3 Bɑ nɛɛ u duɑ tɔn tukobun yɛnuɔ be bɑ ǹ bɑnɡo kue, mɑ u yɑɑ dibu di kɑ be sɑnnu. \p \v 4 Yen sɔ̃nɑ Piɛɛ u bu ɡɑri yi tubusiɑ sɑɑ yin toren di sere kɑ yin nɔrɔ. \v 5 U nɛɛ, sɑnɑm mɛ nɑ wɑ̃ɑ Yope mɑroɔ, ye nɑ kɑnɑru mɔ̀ sɔ̃ɔ teeru nɑ kɑ̃siru wɑ. Nɑ bekuru wɑ te tɑ sɑ̃ɑ nɡe ɡɔ̃ɡɔ bɔkɔ tɑ sɑrɑmɑ Gusunɔ wɔllun di, bɑ ten ɡoonu nnɛ dɛrie mɑ tɑ yɔ̃rɑ nɛn bɔkuɔ. \v 6 Ye nɑ tu nɔni ɡirɑri nɑ mɛɛrɑ nɑ yɛɛ nɑɑsu nnɛɡii wɑ, kɑ ɡberun yɛɛ kɑ yɛɛ yi yi rɑ kɑbiri kɑ mɑɑ ɡunɔsu. \v 7 Mɑ nɑ nɔɔ ɡɑɡu nuɑ ɡɑ mɑn sokɑ ɡɑ nɛɛ, n seewo n ɡo kpɑ n tem. \v 8 Adɑmɑ nɑ nɛɛ, ɑɑwo pɑi Yinni, nɑ ǹ yɑɑ seseruɡiɑ diire. \v 9 Nɑ kpɑm nɔɔ ɡe nuɑ sɑɑ wɔllun di ɡɑ nɛɛ, n ku ɡɑ̃ɑnu soku seseru ni Gusunɔ u sokumɔ diirɑ. \v 10 Yɑbu yeni yɑ koorɑwɑ nɔn itɑ, yen biru yɑ kpɑm wurɑ wɔllɔ. \v 11 Sɑɑ ye sɔɔ mii mii, durɔbu itɑ be bɑ mɑn ɡɔriɑmɑ sɑɑ Sesɑren di bɑ tunumɑ yɛnu mi nɑ wɑ̃ɑ. \v 12 Hunde Dɛɛro u mɑn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n kɑ bu doo, n ku diriri. Bɛsɛɡibu nɔɔbɑ tiɑ beni bɑ mɑn yɔ̃siri mɑ sɑ duɑ durɔ win yɛnuɔ. \v 13 U sun sɔ̃ɔwɑ nɡe mɛ u wɔllun ɡɔrɑdo wɑ u yɔ̃ win dirɔ u nɛɛ, u ɡoo ɡɔrio Yopeɔ u kɑ Simɔɔ sokumɑ wi bɑ mɑɑ mɔ̀ Piɛɛ. \v 14 Wiyɑ u koo nùn ɡɑri sɔ̃ yi yi koo de wi kɑ win yɛnuɡibu bu fɑɑbɑ wɑ. \v 15 Ye nɑ nɛn wɑɑsu toruɑ Hunde Dɛɛro u sɑrɑmɑ be sɔɔ nɡe mɛ u kuɑ bɛsɛ sɔɔ dɔmɑ te. \v 16 Yerɑ nɑ Yinnin ɡɑri yɑɑyɑ yi u nɛɛ, Yohɑnu u kɑ nim bɑtɛmu kuɑ, ɑdɑmɑ bɑ koo bɛɛ bɑtɛmu ko kɑ Hunde Dɛɛro. \v 17 Ǹ n mɛn nɑ, Gusunɔ ù n bu kɛ̃ru kɑ̃ tèn bweseru u sun kɑ̃ sɑnɑm mɛ sɑ Yinni Yesu Kirisi nɑɑnɛ doke, wɑrɑ nɛ n kɑ Gusunɔ swɑɑ ɡɑnɛ. \p \v 18 Ye bɑ ɡɑri yi nuɑ, bɑ ben sikirinɔ mɑri, mɑ bɑ Gusunɔ siɑrɑ bɑ nɛɛ, Gusunɔ mɑɑ tɔn tukobu ɑyeru wɛ̃ bu kɑ ɡɔ̃ru ɡɔsiɑ, kpɑ bɑ n wɑ̃ɑru mɔ. \s1 Yesun yiɡbɛru Antiɔsiɔ \p \v 19 Nɑɑnɛ dokeobu be bɑ rɑɑ yɑrinɑ bɑɑmɑ kpuro nɔni swɑ̃ɑrun sɔ̃ te tɑ seewɑ sɑnɑm mɛ bɑ Etiɛni ɡo, ben ɡɑbɑ dɑ sere tem mɛ bɑ sokumɔ Fɛnisi kɑ mɑɑ tem bureru ɡɑru sɔɔ te bɑ sokumɔ Sipu, kɑ mɑɑ wuu ɡɑɡun mi ɡe bɑ sokumɔ Antiɔsi, bɑ Lɑbɑɑri ɡeɑ kpɑrɑmɔ, Yuubɑ tɔnɑwɑ bɑ sɔ̃ɔmɔ. \v 20 Adɑmɑ nɑɑnɛ dokeobu ɡɑbu be bɑ Antiɔsi dɑ sɑɑ Sipu kɑ Sirɛnin di, bɑ mɑɑ tɔn tukobu Yinni Yesun Lɑbɑɑri ɡeɑ ye wɑɑsu kuɑ. \v 21 Yinni Gusunɔn dɑm mu wɑ̃ɑ kɑ be, mɑ tɔn dɑbinu nu ɡɑri yi nɑɑnɛ doke mɑ nu ɡɔ̃ru ɡɔsiɑ nu wurɑ Yinnin mi. \p \v 22 Yen lɑbɑɑri yɑ Yesun yiɡbɛru deemɑ te tɑ wɑ̃ɑ Yerusɑlɛmuɔ, mɑ bɑ Bɑɑnɑbɑsi ɡɔrɑ Antiɔsi mi. \v 23 Sɑnɑm mɛ u turɑ mi, ye u wɑ nɡe mɛ Gusunɔ u tɔn be durom kuɑ, win nukurɑ dorɑ. Mɑ u bu dɑm kɑ̃ bɑ n kɑ Yinni mɑninɛ kɑ ben ɡɔ̃rusu kpuro, \v 24 domi u sɑ̃ɑ tɔn ɡeo u Hunde Dɛɛro yibɑ mɑ win nɑɑnɛ dokebu kpɑ̃. Mɑ tɔn dɑbinu tii Yinni wɛ̃. \p \v 25 Yen biru u Tɑɑsi dɑ u kɑ Sɔɔlu kɑsu. \v 26 Ye u nùn wɑ u kɑ nùn dɑ Antiɔsi mi. Be yiru bɑ sinɑ mi wɔ̃ɔ ɡirɑ bɑ mɛnnɑ kɑ Yesun yiɡbɛruɡibu mɑ bɑ tɔn dɑbinu Gusunɔn ɡɑrin keu sɔ̃ɔsi. Antiɔsi miyɑ bɑ ɡbiɑ bɑ nɑɑnɛ dokeobu sokɑ Kirisiɡibu. \p \v 27 Sɑɑ ye sɔɔrɑ Gusunɔn sɔmɔbu ɡɑbɑ Antiɔsi dɑ sɑɑ Yerusɑlɛmun di. \v 28 Ben turo, wi bɑ sokumɔ Aɡɑbusi, u seewɑ u yɔ̃rɑ mɛnnɔ sɔɔ, mɑ u Gusunɔn ɡɑri ɡeruɑ kɑ Hunde Dɛɛron somiru u nɛɛ, ɡɔ̃ɔ bɑkɑrɑ koo ko hɑnduniɑ kpuro sɔɔ. Nɡe mɛyɑ tɑ mɑɑ kuɑ tem yɛ̃ro Kolodun wɑɑti. \v 29 Yerɑ nɑɑnɛ dokeobu bɑ ɡɔ̃ru doke bu kɛ̃ru mɔrisiɑ nɡe mɛ ben bɑɑwuren mɔrɑ nɛ, bu kɑ nɑɑnɛ dokeobu somi be bɑ wɑ̃ɑ Yudeɑɔ. \v 30 Mɑ bɑ kuɑ mɛ, bɑ derɑ Bɑɑnɑbɑsi kɑ Sɔɔlu bɑ kɑ tu dɑ ɡuro ɡurobun mi. \c 12 \s1 Bɑ Yɑkɔbu ɡo mɑ bɑ Piɛɛ pirisɔm doke \p \v 1 Sɑnɑm mɛ sɔɔrɑ sinɑ boko wi bɑ sokumɔ Herodu, u Yesun yiɡbɛrun tɔmbu ɡɑbu nɔmɑ doke u kɑ bu nɔni sɔ̃. \v 2 Wiyɑ derɑ bɑ Yɑkɔbu, Yohɑnun mɔɔ mwɑ bɑ ɡo kɑ tɑkobi. \v 3 Ye u wɑ mɑ n Yuubɑ dore, u mɑɑ Piɛɛ mwɑ. N wee sɑɑ ye, pɛ̃ɛ ye bɑ ǹ seeyɑtiɑ doken tɔ̃ɔ bɑkɑrɑ. \v 4 Ye bɑ nùn mwɑ bɑ kpɑ, bɑ nùn pirisɔm doke mɑ tɑbu kowobu wɔkurɑ nɔɔbu kɑ tiɑ bɑ nùn kɔ̃su. Bɑ bu yi nnɛ nnɛ. Herodu u ɡɔ̃ru doke u nùn siri tɔmbun wuswɑɑɔ Gɔɔ sɑrɑribun tɔ̃ɔ bɑkɑrun biru. \v 5 Bɑ Piɛɛ nɛni pirisɔm sɔɔ, ɑdɑmɑ Yesun yiɡbɛruɡibu bɑ kɑnɑru mɔ̀ ɡem ɡem win sɔ̃ Gusunɔn mi. \s1 Bɑ Piɛɛ yɑkiɑ \p \v 6 Tɔ̃ɔ te Herodu u kĩ u nùn yɑrɑ pirisɔm di u kɑ dɑ tɔmbun mi, ten wɔ̃kuru Piɛɛ u dweeyɑ tɑbu kowobu yirun suunu sɔɔ. Bɑ nùn bɔkuɑ kɑ yɔni yiru, mɑ kɔ̃sobu ɡɑbɑ mɑɑ wɑ̃ɑ pirisɔm kɔnnɔwɔ. \v 7 Suɑru sɔɔ Yinnin ɡɔrɑdo u kurɑmɑ mɑ pirisɔm dii te, tɑ yɑm bururɑ. Gɔrɑdo wi, u Piɛɛ so yɛ̃sɑɔ u nùn yɑmiɑ u nɛɛ, u seewo fuuku fuuku. \p Mii mii yɔni yi, yi wɔrumɑ win nɔmɑn di. \v 8 Mɑ ɡɔrɑdo u nɛɛ, ɑ wunɛn yɑberu sebuo kpɑ ɑ wunɛn sɑlubɑtɑ doke. \p Piɛɛ u kuɑ mɛ, mɑ ɡɔrɑdo u kpɑm nɛɛ, ɑ wunɛn ɡɔ̃ɡɔ wukirio kpɑ ɑ mɑn swĩi. \p \v 9 Piɛɛ u yɑrɑ u nùn swĩi, ɑdɑmɑ u tɑmɑɑ u dosimɔwɑ, u ǹ yɛ̃ ye ɡɔrɑdo u mɔ̀ n sɑ̃ɑwɑ ɡem. \v 10 Bɑ pirisɔm kɔ̃so ɡbiikobu sɑrɑri kɑ yiruse, mɑ bɑ ɡɑmbo sisuɡiɑ turɑ ye yɑ wɑ̃ɑ wuun berɑ ɡiɑ. Yeyɑ yɑ kɛniɑrɑ kɑ tii mɑ bɑ yɑrɑ bɑ swɑɑ doo kɑmɛ, bɑ ɡu swĩi. Mɑ ɡɔrɑdo wi, u Piɛɛ deri suɑru sɔɔ. \p \v 11 Sɑnɑm mɛ sɔɔrɑ Piɛɛ u tubɑ ye n nùn deemɑ. Mɑ u tii sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, tɛ̃ nɑ ɡiɑ mɑ ɡeemɑ. Yinni Gusunɔwɑ u win ɡɔrɑdo ɡɔrimɑ u kɑ mɑn yɑkiɑ Herodun nɔmɑn di, kɑ mɑɑ ye kpuron di ye Yuubɑ bɑ kĩ bu mɑn kuɑ. \p \v 12 Ye ɡɑri yi, yi nùn yeeri yi kpɑ, u dɑ Mɑɑrin yɛnuɔ wi u sɑ̃ɑ Yohɑnu Mɑɑkun mɛro. Tɔn dɑbinu mɛnnɛ mi, bɑ kɑnɑru mɔ̀. \v 13 Piɛɛ u ɡɑmbo so yɛnu kɔnnɔwɔ mɑ kurɔ sɔm kowo ɡoo wi bɑ rɑ soku Rodɑ, u dɑ u swɑɑ dɑki. \v 14 Ye u Piɛɛn nɔɔ tubɑ nuku dobu kun dere u ɡɑmbo kɛniɛ, mɑ u dukɑ ɡɔsirɑ dirɔ u bu sɔ̃ɔwɑ mɑ Piɛɛwɑ wɑ̃ɑ kɔnnɔwɔ. \v 15 Bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, ɑ wiirɑmɔwɑ. \p Adɑmɑ u mɔ̀, kɑ ɡeemɑ ni. \p Mɑ bɑ mɔ̀, win yɑrowɑ. \p \v 16 N deemɑ Piɛɛ u yɔ̃ mi, u ɡɑmbo soomɔ. Ye bɑ ye kɛniɑ, bɑ nùn tubɑ, mɑ bɑ biti soorɑ. \v 17 U bu mɑrisiɑ kɑ nɔmu, mɑ u bu tubusiɑ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u kɑ nùn yɑrɑ pirisɔm di. U nɛɛ, bu ɡɑri yi Yɑkɔbu sɔ̃ kɑ mɑɑ nɑɑnɛ dokeo be bɑ tie. \p Yen biru u doonɑ u dɑ ɡɑm ɡiɑ. \p \v 18 Yen sisiru bururu nɑndɑ bɑkɑbu wɑ̃ɑ tɑbu kowobun suunu sɔɔ. Bɑ wɔki bɑ mɔ̀, mɑnɑ Piɛɛ u doonɑ. \v 19 Herodu u yiire bu nùn kɑsu, ɑdɑmɑ bɑ ǹ nùn wɑ. Yen sɔ̃nɑ u pirisɔm kɔ̃sobu win ɡɑri bikiɑ mɑ u woodɑ wɛ̃ bu kɑ bu dɑ bu ɡo. Yen biru Herodu u seewɑ Yudeɑn di u dɑ u sinɑ sɔ̃ɔ mɛɛru Sesɑreɔ. \s1 Herodun ɡɔɔ \p \v 20 N wee Herodu u kɑ Tiriɡibu kɑ Sidoniɡibu mɔru bɑrɑ ɡem ɡem. Yen sɔ̃nɑ tɔn be, bɑ kpɑrɑnɑ bɑ dɑ win mi sɑnnu. Gbiikɑɑ bɑ kɑ Bɑlɑtu bɔrɔnu kuɑ wi u sɑ̃ɑ sinɑ bokon yɛnun sɔm kowobun wiruɡii. Yen biru bɑ dɑ Herodun mi bu kɑ nùn suuru kɑnɑ, domi ben temɡibu bɑ ben dĩɑnu wɑɑmɔwɑ sɑɑ Herodun tem di. \p \v 21 Herodu u tɔ̃ru yi te u koo bu wɑ. Ye tɔ̃ɔ te, tɑ turɑ, u win ɡurumusuru sebuɑ u sinɑ win sinɑ turɑru wɔllɔ mɑ u ɡɑri ɡerubu wɔri. \v 22 Tɔn be, bɑ nɛɛ, Gusunɔn nɔɔwɑ mini, n ǹ tɔnuɡuu. \p \v 23 Mii mii Yinnin ɡɔrɑdo u nɑ u Herodu so mɑ kɔkɔnu nɑ nu win wɑsi di mɑ u ɡu yèn sɔ̃ wi tɔnu, u Gusunɔn yiiko mwɑ. \p \v 24 Sɑɑ ye sɔɔ, mɑ Gusunɔn ɡɑri yi kpɑrɑrɑmɔ yi sosimɔ. \p \v 25 Ye Bɑɑnɑbɑsi kɑ Sɔɔlu bɑ ben sɔmburu kuɑ bɑ kpɑ, bɑ wurɑ Yerusɑlɛmuɔ. Mɑ bɑ Yohɑnu Mɑɑku suɑ, u kɑ bu dɑ. \c 13 \s1 Bɑ Bɑɑnɑbɑsi kɑ Sɔɔlu ɡɔsɑ bɑ ɡɔrɑ \p \v 1 Gusunɔn sɔmɔbu kɑ keu koosiobu ɡɑbɑ wɑ̃ɑ Antiɔsin Yesun yiɡbɛru sɔɔ. Ben yĩsɑ wee. Bɑɑnɑbɑsi kɑ Simɛɔ wi bɑ sokumɔ tɔn wɔ̃ko, kɑ Lusiu Sirɛniɡii, kɑ Mɑnɑhɛni wi bɑ nɛnuɑ yɛnu teu kɑ Herodu sinɑ boko, kɑ mɑɑ Sɔɔlu. \v 2 Sɔ̃ɔ teeru durɔ be, bɑ Yinni Gusunɔ sɑ̃ɑmɔ kɑ nɔɔ bɔkuru sɑnnu, yerɑ Hunde Dɛɛro u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bu Bɑɑnɑbɑsi kɑ Sɔɔlu wunɔ nɛnɛm bu kɑ sɔmburu ɡɑru ko tèn sɔ̃ u bu sokɑ. \p \v 3 Yen biru ye bɑ nɔɔ bɔkuru kɑ kɑnɑru kpɑ, durɔ be, bɑ Bɑɑnɑbɑsi kɑ Sɔɔlu nɔmɑ sɔndi wirɔ, mɑ bɑ derɑ bɑ doonɑ. \s1 Bɑɑnɑbɑsi kɑ Sɔɔlu bɑ Sipu dɑ \p \v 4 Sɑnɑm mɛ Hunde Dɛɛro u bu ɡɔriɔ, Bɑɑnɑbɑsi kɑ Sɔɔlu bɑ turɑ wuu ɡɑɡun mi ɡe bɑ rɑ soku Sɛlɛsi. Min diyɑ bɑ ɡoo nimkuu duɑ, bɑ kɑ tem bureru ɡɑru dɑ te bɑ rɑ soku Sipu. \v 5 Sɑnɑm mɛ bɑ turɑ Sipun wuu ɡɑɡu sɔɔ ɡe bɑ rɑ soku Sɑlɑmini, bɑ Gusunɔn ɡɑri wɑɑsu kuɑ Yuubɑn mɛnnɔ yenɔ. Yohɑnu Mɑɑku u bu yɔ̃siri u kɑ bu somi. \p \v 6 Mɑ bɑ tem bure bɑkɑ te kpuro sɑrɑri bɑ turɑ sere wuuɔ ɡe bɑ rɑ soku Pɑfɔsi. Miyɑ bɑ Yuu dobo doboɡii ɡoo wɑ wi u sɑ̃ɑ sɔmɔ weesuɡii. Win yĩsirɑ Bɑriyesu. \v 7 U wɑ̃ɑ kɑ Seeɡiu Pɔlusi, Sipun tem yɛ̃ro. Tem yɛ̃ro wi, u sɑ̃ɑwɑ bwisiɡii, yerɑ u Bɑɑnɑbɑsi kɑ Sɔɔlu sokɑ yèn sɔ̃ u kĩ u Gusunɔn ɡɑri nɔ. \v 8 Adɑmɑ dobo doboɡii wi, wi bɑ rɑ mɑɑ soku Elimɑsi kɑ Gɛrɛkim u bu yinɑri. U kookɑri mɔ̀ u kɑ tem yɛ̃ro wi ɡɔsiɑ nɑɑnɛ dokebun swɑɑn di. \v 9 Sɑnɑm mɛyɑ Sɔɔlu wi bɑ mɑɑ sokumɔ Pɔlu, wi u Hunde Dɛɛro yibɑ, u dobo doboɡii wi nɔni ɡirɑri \v 10 u nɛɛ, wunɛ wi ɑ tɑki dibu kɑ dɑɑ kɔ̃sɑ yibɑ, wunɛ Setɑm bii kɑ ɡɑ̃ɑ ɡeenu kpuron wɛrɔ, sere dommɑ kɑɑ n kɑsu ɑ Gusunɔn ɡem ɡɔsiɑ weesu. \v 11 Tɛ̃, wee, Gusunɔ u koo nun nɔmu tĩi, kɑɑ wɔ̃ko ko, ɑ ǹ mɑɑ yɑm wɑsi sɔ̃ɔ mɛɛru. \p Mii mii wɔ̃korɑ durɔ wi wɔri, u yɑm biɑ, mɑ u sĩimɔ u bɑbi u ɡoo kɑsu wi u koo nùn nɔmu nɛnɛ. \v 12 Ye tem yɛ̃ro wi, u wɑ ye n koorɑ, u Yesu nɑɑnɛ doke. U biti soorɑ Yinnin swɑɑn ɡɑrin sɔ̃. \s1 Pɔlu kɑ Bɑɑnɑbɑsi bɑ wɑ̃ɑ Pisidin tem sɔɔ \p \v 13 Yen biru Pɔlu kɑ win kpɑɑsibu bɑ ɡoo nimkuu duɑ Pɑfɔsin di, mɑ bɑ wuu ɡɑɡu turɑ ɡe bɑ rɑ soku Periɡɑ, Pɑnfilin temɔ. Miyɑ Yohɑnu u bu deri, u wurɑ Yerusɑlɛmuɔ. \v 14 Sɑɑ Periɡɑn di bɑ dɑ Antiɔsiɔ, Pisidin temɔ. Tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru sɔɔ bɑ dɑ Yuubɑn mɛnnɔ yerɔ, bɑ sinɑ. \v 15 Ye bɑ Mɔwisin woodɑn tirerun ɡɑm kɑ mɑɑ Gusunɔn sɔmɔbuɡinun ɡɑm ɡɑrɑ bɑ kpɑ, mɛnnɔ ɡen wiruɡibu bɑ bu ɡɔriɑ bɑ nɛɛ mɛro bisibu, ì n ɡɑri ɡɛɛ mɔ yi yi koo tɔmbu dɑm kɛ̃ i ɡeruo. \v 16 Pɔlu u seewɑ u yɔ̃rɑ u kɑ bu nɔmu mɑrisiɑ. U nɛɛ, bɛɛ Isirelibɑ, kɑ bɛɛ be i Gusunɔ nɑsie, i swɑɑ dɑkio. \v 17 Gusunɔ bɛsɛ Isirelibɑn Yinni u bɛsɛn sikɑdobɑ ɡɔsɑ mɑ u derɑ bɑ kuɑ bwese bɑkɑru sɑnɑm mɛ bɑ wɑ̃ɑ Eɡibitin temɔ. Yen biru u bu yɑrɑ min di kɑ win dɑm bɑkɑm, \v 18 mɑ u kɑ bu tɛmɑnɑ wɔ̃ɔ weeru ɡbɑburɔ. \v 19 U mɑɑ bwesenu nɔɔbɑ yiru kpeerɑsiɑ Kɑnɑnin tem sɔɔ, mɑ u nin tem win tɔmbu wɛ̃ mu n sɑ̃ɑ beɡim. \v 20 Ye kpuro yɑ kuɑ wɔ̃ɔ nɛɛru kɑ weerɑɑkuru (450). \p Yen biru Gusunɔ u bu kpɑrobu wɛ̃ n kɑ ɡirɑri Gusunɔn sɔmɔ Sɑmuɛlin wɑɑti. \v 21 Yerɑ bɑ sunɔ bikiɑ mɑ Gusunɔ u bu Sɔɔlu Kisin bii wɛ̃, sɑɑ Bɛnyɑmɛɛn bweserun di, mɑ u bɑndu di wɔ̃ɔ weeru. \v 22 Mɑ Gusunɔ u nùn bɑndu yɑrɑ u Dɑfidi kɔsire kuɑ, wìn sɔ̃ u seedɑ di u nɛɛ, u wɑ mɑ Dɑfidi, Isɑin bii u sɑ̃ɑ tɔnu wìn bweseru u kĩ, wi u koo win kĩru kpuro ko. \v 23 Dɑfidi win bweserun diyɑ, Yesu u yɑrɑ wi Gusunɔ u kuɑ Isirelibɑn Fɑɑbɑ kowo nɡe mɛ u nɔɔ mwɛɛru kuɑ. \v 24 Yesu u sere nɑ, Yohɑnu u Isirelibɑ kpuro wɑɑsu kuɑ u bu sɔ̃ɔwɑ bu ɡɔ̃ru ɡɔsiɑ bu bɑtɛmu ko. \v 25 Sɑnɑm mɛ Yohɑnu u win sɔmburu kpeemɑ, u rɑ nɛɛ, u ǹ sɑ̃ɑ wi bɑ mɑrɑ, ɑdɑmɑ yɛ̃ro u koo nɑ win biru wìn bɑrɑnu u ǹ turɑ u potɑ. \p \v 26 Tɛ̃, mɛro bisibu, bɛɛ Aburɑhɑmun bweserun bibu, kɑ bɛɛ be i Gusunɔ nɑsie, bɛsɛrɑ bɑ fɑɑbɑ yen ɡɑri ɡɔriɑmɑ. \v 27 Domi Yerusɑlɛmuɡibu kɑ ben wiruɡibu, bɑ ǹ Yesu wi tubɑ, bɑ ǹ mɑɑ Gusunɔn sɔmɔbun ɡɑri tubɑ yi bɑ ɡɑrimɔ tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru bɑɑtere. Adɑmɑ bɑ yi yibiɑ sɑnɑm mɛ bɑ Yesu tɑɑrɛ wɛ̃. \v 28 Bɑ ǹ ɡɑ̃ɑnu wɑ wi sɔɔ, ni nu kɑ ɡɔɔ weenɛ, ɑdɑmɑ kɑ mɛ, bɑ nɛɛ, Pilɑti u nùn ɡoowo. \v 29 Ye bɑ kpuro kuɑ bɑ kpɑ ye bɑ yoruɑ win sɔ̃, bɑ nùn sɑrɑsiɑ dɑ̃ɑ bunɑnɑru wɔllun di, bɑ kpɛ̃ɛ sikiru sɔɔ. \v 30 Adɑmɑ Gusunɔ u nùn seeyɑ ɡɔrin di. \v 31 Sɔ̃ɔ dɑbinun bɑɑ sɔɔ u tii tɔmbu sɔ̃ɔsi be bɑ nùn swĩimɑ Gɑlilen di bɑ kɑ nɑ Yerusɑlɛmuɔ. Tɔn beyɑ bɑ tɛ̃ sɑ̃ɑ win seedɑ diobu Isirelibɑn mi. \v 32 Sɑ mɑɑ bɛɛ Lɑbɑɑri ɡeɑ nɔɔsiɑmɔ ye yɑ kɑ Gusunɔn nɔɔ mwɛɛru yɑ̃ te u bɛsɛn sikɑdobɑ kuɑ. \v 33 Ye kpurowɑ u sun kuɑ bɛsɛ be sɑ sɑ̃ɑ ben bibu sɑnɑm mɛ u Yesu seeyɑ ɡɔrin di, nɡe mɛ bɑ yoruɑ Dɑfidin womu yiruse sɔɔ, mi Gusunɔ u nɛɛ, \q1 “Wunɑ ɑ sɑ̃ɑ nɛn Bii. \q1 Gisɔrɑ nɑ kuɑ wunɛn tundo.” \m \v 34 Gusunɔ u rɑɑ ɡeruɑ u koo nùn seeyɑ ɡɔrin di kpɑ u ku mɑɑ kɔ̃si. Yeyɑ u ɡeruɑ u nɛɛ, \q1 “Kon bɛɛ domɑru kuɑ te tɑ dɛɛre tɑ ǹ sikɑ mɔ, \q1 tèn nɔɔ mwɛɛru nɑ Dɑfidi kuɑ.” \m \v 35 Yen sɔ̃nɑ u kpɑm ɡeruɑ Dɑfidin womu ɡɑɡu sɔɔ u nɛɛ, \q1 “A ǹ derimɔ wunɛɡii wi u nɑɑnɛ mɔn wɑsi yi kɔ̃si.” \m \v 36 Domi Dɑfidi u kuɑ ye Gusunɔ u himbɑ kuɑ u ko win tiin wɑɑti sɔɔ. Yen biru u kpunɑ u ɡu mɑ bɑ nùn sikuɑ kɑ win sikɑdobɑ sɑnnu mɑ win wɑsi kɔ̃sɑ. \v 37 Adɑmɑ, wi Gusunɔ u seeyɑ ɡɔrin di, win wɑsi kun kɔ̃sɑ. \v 38 Ǹ n mɛn nɑ nɛɡibu, i de i n yɛ̃ mɑ sɑɑ win min diyɑ sɑ bɛɛ torɑnun suurun ɡɑri nɔɔsiɑmɔ. \v 39 Wiyɑ mɑɑ bɑɑwure wi u nùn nɑɑnɛ doke yɑkiɑ kpuron di, ye Mɔwisin woodɑ kun kpɛ̃ yu ko. \v 40 Yen sɔ̃, i tii lɑɑkɑri koowo, kpɑ ye Gusunɔn sɔmɔbɑ ɡeruɑ n ku bɛɛ deemɑ, ye bɑ nɛɛ, \q1 \v 41 “I mɛɛrio, bɛɛ tɔn yɑɑko kowobu, \q1 i biti sooro kpɑ i kɑm ko. \q1 Domi kon ɡɑ̃ɑnu ko bɛɛn nɔni biru ni i ǹ nɑɑnɛ mɔ̀ bɑɑ ɡoo ù n bɛɛ nu tusiɑ.” \p \v 42 Sɑnɑm mɛ Pɔlu kɑ Bɑɑnɑbɑsi bɑ yɑrɑ mɛnnɔ yerun di, tɔn be, bɑ bu kɑnɑmɔ bu kpɑm bu ɡɑri yi sɔ̃ tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡii kpɑɑru sɔɔ. \v 43 Ye tɔmbɑ yɑrɑ mɛnnɔ yerun di, Yuubɑ dɑbiru kɑ mɑɑ tɔn tukobu be bɑ ɡɔsirɑ Yuubɑ, bɑ Pɔlu kɑ Bɑɑnɑbɑsi swĩi. Gɔro be, bɑ kɑ bu ɡɑri kuɑ bɑ bu dɑm kɑ̃ bɑ n kɑ wɑ̃ɑ Gusunɔn durom sɔɔ. \p \v 44 Tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡii kpɑɑ te sɔɔ, kɑɑ nɛɛ wuu ɡen tɔmbu kpurowɑ bɑ mɛnnɑ bu kɑ Yinnin ɡɑri nɔ. \v 45 Sɑnɑm mɛ Yuubɑ bɑ tɔn wɔru ɡe wɑ, bɑ nisinu kuɑ. Bɑ Pɔlun ɡɑri siki, bɑ ɡɑri kɔ̃si ɡerumɔ. \v 46 Adɑmɑ Pɔlu kɑ Bɑɑnɑbɑsi bɑ ɡeruɑ kɑ wɔruɡɔru bɑ nɛɛ, tilɑsiwɑ bu bɛɛ Yuubɑ Gusunɔn ɡɑri sɔ̃ ɡbiikɑɑ. Adɑmɑ yèn sɔ̃ i yi yinɑ, mɑ i ǹ tii ɡɑrisi be bɑ kɑ wɑ̃ɑru te tɑ ku rɑ kpe weenɛ, n wee, sɑ ko bɛɛ deri, kpɑ su dɑ tɔn tukobun mi. \v 47 N wee ye Yinni Gusunɔ sun yiire su ko. U nɛɛ, \q1 “Nɑ bɛɛ kuɑ tɔn tukobun yɑm bururɑm, kpɑ i kɑ fɑɑbɑ dɑ hɑnduniɑn ɡoonu nnɛ kpuro sɔɔ.” \p \v 48 Sɑnɑm mɛ tɔn tuko be, bɑ ɡɑri yi nuɑ, ben nukurɑ dorɑ, mɑ bɑ Yinnin ɡɑri siɑrɑ. Mɑ be Gusunɔ u rɑɑ ɡɔsɑ wɑ̃ɑru te tɑ ku rɑ kpen sɔ̃, bɑ nɑɑnɛ doke. \p \v 49 Mɑ ɡɑri yi, yi nɔɔrɑ berɑ mi kpuro. \v 50 Adɑmɑ Yuu be, bɑ wuun wiruɡibu kɑ kurɔ yĩsiruɡibu be bɑ Gusunɔ sɑ̃ɑmɔ mɔru seeyɑ, mɑ bɑ bu kpɑre bu Pɔlu kɑ Bɑɑnɑbɑsi nɔni sɔ̃, mɑ bɑ bu ɡirɑ berɑ min di. \v 51 Gɔro be, bɑ bu ben nɑɑsun tuɑ kpɑre, mɑ bɑ doonɑ Ikonimuɔ. \v 52 Kɑ mɛ, nɑɑnɛ dokeobu bɑ nuku dobu mɔ, bɑ Hunde Dɛɛro yibɑ. \c 14 \s1 Pɔlu kɑ Bɑɑnɑbɑsi Ikonimuɔ \p \v 1 Ikonimuɔ Pɔlu kɑ Bɑɑnɑbɑsi bɑ duɑ Yuubɑn mɛnnɔ yerɔ mɑ bɑ wɑɑsu kuɑ sere tɔn dɑbinu nɑɑnɛ doke, Yuubɑ kɑ mɑɑ Gɛrɛkibɑ. \v 2 Adɑmɑ Yuu be bɑ yinɑ bu nɑɑnɛ doke, bɑ tɔn tukobu mɔru seeyɑ bu kɑ wɑ bu nɑɑnɛ dokeobu kɔ̃sɑ bwisikusi. \v 3 Gɔro be, bɑ sinɑ mi sɔ̃ɔ mɛɛru, bɑ wɑɑsu mɔ̀ kɑ wɔruɡɔru bɑ Yinni nɑɑnɛ sɑ̃ɑ. U bu dɑm wɛ̃ bɑ kɑ mɑɑmɑɑki kɑ sɔm dɑmɡinu mɔ̀. Nɡe mɛyɑ Yinni u kɑ sɔ̃ɔsi mɑ win durom mu sɑ̃ɑwɑ ɡem. \v 4 Adɑmɑ wuu ɡen tɔmbu bɑ bɔnu kuɑ yiru. Gɑbɑ yɔ̃rɑ kɑ Yuubɑ sɑnnu. Gɑbɑ mɑɑ yɔ̃rɑ kɑ ɡɔro be. \p \v 5 Sɑnɑm mɛyɑ tɔn tukobu kɑ Yuu ɡɑbu, kɑ ben wiruɡibu sɑnnu bɑ nɔɔ tiɑ kuɑ bu kɑ ɡɔro be wɑhɑlɑ ko, bu be kpenu kɑsuku. \v 6 Ye Pɔlu kɑ Bɑɑnɑbɑsi bɑ ɡiɑ mɛ, yerɑ bɑ kpikiru suɑ Likonin temɔ Lisiti kɑ Dɛɛbeɔ, kɑ yen bɑru kpɑɑnɔ. \v 7 Miyɑ bɑ Lɑbɑɑri ɡeɑ wɑɑsu mɔ̀. \s1 Pɔlu kɑ Bɑɑnɑbɑsi \s2 bɑ Lisiti dɑ \p \v 8 Lisitiɔ Pɔlu kɑ Bɑɑnɑbɑsi bɑ durɔ ɡoo wɑ wìn nɑɑsu ɡu u sɔ̃. U ǹ mɑɑ sĩire mɛyɑ bɑ kɑ nùn mɑrɑ. \v 9 U Pɔlun ɡɑri swɑɑ dɑki. Yerɑ Pɔlu u durɔ wi nɔni ɡirɑri mɑ u wɑ mɑ win nɑɑnɛ dokebu turɑ u kɑ bɛkurɑ, \v 10 mɑ u ɡbɑ̃rɑ u nɛɛ, ɑ seewo ɑ yɔ̃rɑ kɑ wunɛn nɑɑsu. \p Durɔ wi, u seewɑ fiɑ mɑ u sɑnum wɔri. \v 11 Sɑnɑm mɛ tɔn wɔru ɡe, ɡɑ wɑ ye Pɔlu kuɑ ɡɑ nɔɔɡiru suɑ kɑ Likonin bɑrum ɡɑ nɛɛ, bɛsɛn bũnɑ nu tɔmbu kɔsɑ mɑ nu nɑ bɛsɛn mi. \p \v 12 Bɑ Bɑɑnɑbɑsi sokɑ Susi, Pɔlu mɑɑ Herimɛsi \f + \fr 14:12 \fr*\fk Herimɛsi \fk*\ft - Herimɛsi u sɑ̃ɑwɑ bũu wi u rɑ bũu ni nu tien ɡɑri tusie.\ft*\f*, yèn sɔ̃ wiyɑ u wɑɑsu kuɑ. \v 13 Mɑ yɑ̃ku kowo ɡoo wi u sɑ̃ɑ Susin bũu kɔ̃so, wìn bũu dirɑ wɑ̃ɑ wuun bɔkuɔ, u kɑ nɑɑ kinɛnu nɑ, kɑ mɑɑ biibii wuu ɡen kɔnnɔwɔ. Wi kɑ tɔn be kpuro bɑ kĩ bu ɡɔro be yɑ̃kuru koosi. \v 14 Sɑnɑm mɛ ɡɔro be, bɑ ye nuɑ, bɑ ben yɑbenu ɡɛ̃ɛkɑ mɑ bɑ duki dɑ tɔn wɔru ɡen suunu sɔɔ bɑ ɡbɑ̃sukumɔ bɑ nɛɛ, \v 15 durɔ bɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ i yeni mɔ̀. Bɛsɛn tii tɔmbɑ nɡe bɛɛ. Sɑ bɛɛ Lɑbɑɑri ɡeɑ tubusiɑmɔwɑ, kpɑ i kɑ ɡɔ̃ru ɡɔsiɑ sɑ̃ɑ kɑmɡirun di i wurɑ Gusunɔ Yinni wɑson mi, wi u wɔllu kɑ tem kɑ nim wɔ̃ku tɑkɑ kuɑ, kɑ yɑbu kpuro ye yɑ wɑ̃ɑ ye sɔɔ. \v 16 Yellu u derɑ tɔmbu kpuro bɑ ben ɡɔ̃ru kĩru kuɑ. \v 17 Adɑmɑ u ǹ tii deri seedɑ sɑri, u ɡeɑ kuɑ, u bɛɛ ɡurɑ nɛɛsiɑmmɛ i kɑ dĩɑnu wɑ ɡbeɑɔ nin sɑɑ sɔɔ, kpɑ i n kɑ nuku dobu mɔ. \p \v 18 Bɑɑ mɛ bɑ ɡɑri yi ɡeruɑ, kɑ nɔni swɑ̃ɑ bɑkɑrɑ bɑ tɔn be yinɑri bu bu yɑ̃kuru koosi. \p \v 19 Adɑmɑ Yuu ɡɑbɑ nɑ Antiɔsi kɑ Ikonimun di bɑ tɔn wɔru ɡe swɑɑ nim wiɑ, mɑ bɑ Pɔlu kpenu kɑsukɑ bɑ nùn ɡɑwɑ bɑ kɑ dɑ wuun biruɔ domi bɑ tɑmɑɑ u ɡuwɑ. \v 20 Adɑmɑ sɑnɑm mɛ nɑɑnɛ dokeobɑ nɑ bɑ yɔ̃ bɑ nùn sikerenɛ, u seewɑ mɑ u wurɑ wuu sɔɔ. Yen sisiru wi kɑ Bɑɑnɑbɑsi bɑ doonɑ Dɛɛbe ɡiɑ. \s1 Pɔlu kɑ Bɑɑnɑbɑsi \s2 bɑ wurɑ Sirin Antiɔsiɔ \p \v 21 Pɔlu kɑ Bɑɑnɑbɑsi bɑ Lɑbɑɑri ɡeɑn wɑɑsu kuɑ Dɛɛbeɔ, mɑ tɔn dɑbinu kuɑ Yesun bwɑ̃ɑbu mi. Yen biru bɑ kpɑm wurɑ Lisitiɔ kɑ Ikonimuɔ kɑ mɑɑ Antiɔsi ye yɑ wɑ̃ɑ Pisidiɔ. \v 22 Bɑ nɑɑnɛ dokeobu tɑ̃sisiɑ bɑ bu dɑm kɑ̃ bu kɑ yɔ̃rɑ dim dim nɑɑnɛ dokebu sɔɔ. Bɑ bu sɔ̃ɔwɑ mɑ bɑ ǹ koo ko bɑ kun wɑhɑlɑ dɑbinu wɑ bu sere du mi Gusunɔ u bɑndu swĩi. \p \v 23 Mɑ bɑ Yesun yiɡbɛru bɑɑtere sɔɔ ɡuro ɡurobu kuɑ. Ye bɑ kɑnɑru kuɑ kɑ nɔɔ bɔkuru bɑ kpɑ, bɑ bu Yinni nɔmu sɔndiɑ wi bɑ nɑɑnɛ doke. \p \v 24 Yen biru bɑ Pisidin tem sɑrɑ bɑ turɑ Pɑnfilin tem sɔɔ. \v 25 Ye bɑ wɑɑsu kuɑ Periɡɑɔ mɑ bɑ sɑrɑ bɑ dɑ Atɑliɑɔ. \v 26 Min di, bɑ ɡoo nimkuu duɑ bu kɑ kpɑm wurɑ Antiɔsiɔ, Sirin wuu mi, mi bɑ rɑɑ bu Gusunɔ nɔmu sɔndiɑ u kɑ bu durom kɛ̃ sɔmbu ten sɔ̃ te bɑ kuɑ bɑ kpɑ. \p \v 27 Sɑnɑm mɛ bɑ turɑ Antiɔsiɔ, bɑ Yesun yiɡbɛru mɛnnɑ, mɑ bɑ sɑɑrɑ ye Gusunɔ kɑ bu kuɑ kpuro, nɡe mɛ u swɑɑ kuɑ tɔn tukobu bu kɑ nɑɑnɛ doke. \v 28 Mɑ bɑ tɛ mi, kɑ nɑɑnɛ dokeo be sɑnnu. \c 15 \s1 Bɑ mɛnnɔ kuɑ Yerusɑlɛmuɔ \p \v 1 Sɑɑ ye Pɔlu kɑ Bɑɑnɑbɑsi bɑ wɑ̃ɑ Antiɔsiɔ, durɔbu ɡɑbɑ nɑ sɑɑ Yudeɑn di, mɑ bɑ nɑɑnɛ dokeobu sɔ̃ɔmɔ bɑ mɔ̀, bɑ ǹ fɑɑbɑ wɑsi mɑ n kun mɔ bɑ derɑ bɑ bu bɑnɡo kuɑ nɡe mɛ Mɔwisin woodɑ yɑ ɡeruɑ. \v 2 Pɔlu kɑ Bɑɑnɑbɑsi bɑ kɑ bu sikirinɑ ɡem ɡem ɡɑri yin sɔ̃. Mɑ nɑɑnɛ dokeobɑ ɡɔ̃ru doke bu Pɔlu kɑ Bɑɑnɑbɑsi kɑ mɑɑ ɡɑbu ɡɔri Yerusɑlɛmuɔ ɡɔrobu kɑ ɡuro ɡurobun mi ɡɑri yin sɔ̃. \p \v 3 Yerɑ Yesun yiɡbɛru tɑ bu sɔɔru kuɑ bɑ swɑɑ wɔri, mɑ bɑ Fɛnisi kɑ Sɑmɑrin tem sɑrɑ bɑ nɑɑnɛ dokeobu sɔ̃ɔmɔ nɡe mɛ tɔn tukobu bɑ mɑɑ Yesu nɑɑnɛ doke. Yen bɑɑru yɑ bu nuku dobu wɛ̃ ɡem ɡem. \v 4 Ye bɑ turɑ Yerusɑlɛmuɔ, Yesun yiɡbɛru kɑ ɡɔrobu kɑ mɑɑ ɡuro ɡurobu bɑ bu dɑm koosiɑ. Mɑ Pɔlu kɑ Bɑɑnɑbɑsi bɑ bu sɑɑriɑ ye Gusunɔ u kɑ bu kuɑ kpuro. \v 5 Adɑmɑ Fɑlisi ɡɑbu be bɑ nɑɑnɛ doke, bɑ seewɑ bɑ nɛɛ, tilɑsiwɑ bu nɑɑnɛ dokeo tɔn tuko be bɑnɡo kuɑ, kpɑ bu be sɔ̃ bu Mɔwisin woodɑ swĩi. \p \v 6 Mɑ ɡɔrobu kɑ ɡuro ɡurobu bɑ mɛnnɑ bu kɑ ɡɑri yi wesiɑnɑ. \v 7 Ye bɑ ɡɑri yi ɡɑwɑmɔ, Piɛɛ u seewɑ u yɔ̃rɑ u nɛɛ, nɛɡibu i yɛ̃ mɑ Gusunɔ u mɑn wunɑ bɛɛn suunu sɔɔn di n tɛ, n kɑ tɔn tukobu Lɑbɑɑri ɡeɑ nɔɔsiɑ kpɑ bu nɑɑnɛ doke. \v 8 Mɑ Gusunɔ wi u tɔmbu kpuron ɡɔ̃rusu yɛ̃, u tɔn tuko be seedɑ diiyɑ ye u bu Hunde Dɛɛro kɑ̃ nɡe mɛ u sun kɑ̃. \v 9 U ǹ ɡɑ̃ɑnu wunɑnɛ bɛsɛ kɑ ben suunu sɔɔ. U mɑɑ ben ɡɔ̃rusu dɛɛrɑsiɑ nɑɑnɛ dokebun sɔ̃ nɡe mɛ u sun kuɑ. \v 10 Ǹ n mɛn nɑ, mbɑn sɔ̃nɑ i Gusunɔn lɑɑkɑri mɛɛrimɔ tɛ̃ ye i kɑ nɑɑnɛ dokeo be sɔmunu sɔbimɔ ni bɛsɛn sikɑdobɑ kɑ mɑɑ bɛsɛn tii sɑ kpɑnɑ su sɔbe. \v 11 Sɑ nɑɑnɛ sɑ̃ɑ mɑ sɑ fɑɑbɑ wɑ Yinni Yesun durom sɔ̃ nɡe mɛ ben tii bɑ wɑ. \p \v 12 Mɑ tɔn wɔru ɡe kpuro ɡɑ mɑri ɡɑ Bɑɑnɑbɑsi kɑ Pɔlu swɑɑ dɑki. Bɑ bu sɑɑriɑ nɡe mɛ Gusunɔ u kɑ bu dendɑ bu kɑ yĩrenu kɑ sɔm mɑɑmɑɑkiɡinu ko tɔn tukobun suunu sɔɔ. \v 13 Ye bɑ kpɑ, Yɑkɔbu u seewɑ u nɛɛ, nɛɡibu i mɑn swɑɑ dɑkio. \v 14 Simɔɔ u bɛɛ tubusiɑ nɡe mɛ Gusunɔ u ɡbiɑ u kuɑ u kɑ tii tɔn tukobu ɡɑbu ɡɔsiɑ be bɑ koo soku wiɡibu. \v 15 Gɑri yi, yi sɑ̃ɑ tiɑ kɑ ɡɑri yi Gusunɔn sɔmɔbɑ yoruɑ Gusunɔn ɡɑri sɔɔ, bɑ nɛɛ, \q1 \v 16 “Yinni Gusunɔ u nɛɛ, \q1 sɑɑ yerɑ nɑ kon wurɑmɑ \q1 kpɑ n Dɑfidin diru seeyɑ te tɑ wɔrumɑ. \q1 Kon ten bɑnsu seeyɑ \q1 kon kpɑm tu bɑni. \q1 \v 17 Kpɑ tɔn be bɑ tie bu nɛ Yinni Gusunɔ kɑsu, \q1 kɑ mɑɑ tɔn tuko be bɑ sɑ̃ɑ nɛɡibu. \q1 \v 18 Nɛ Yinni Gusunɔwɑ nɑ yeni ɡeruɑ \q1 nɛ wi nɑ ɡɑ̃ɑ ni sɔ̃ɔsi yellun di.” \m \v 19 Yen sɔ̃nɑ nɛn bwisikunu sɔɔ, n ǹ weenɛ su ɡɑ̃ɑ sɛ̃sɔɡinu doke tɔn tuko ben swɑɑ sɔɔ be bɑ ɡɔ̃ru ɡɔsiɑmɔ bɑ wurɑmɔ Gusunɔn mi. \v 20 Adɑmɑ su bu tireru kuɑ su nɛɛ bu ku bũu sɑ̃ɑ dĩɑnu di, bu ku kɔ̃ɔ mɛnnɑ tɑntɑnɑru sɔɔ, bu ku yɑɑ tem ye bɑ wĩiru tɛmɑ bɑ kɑ ɡo, bu ku mɑɑ yɑɑ yɛm di. \v 21 Domi tɛɛbun di wuu bɑɑɡere sɔɔ bɑ rɑ Mɔwisin tirenu ɡɑri Yuubɑn mɛnnɔ yenɔ tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru bɑɑtere, kpɑ bu win ɡɑri wɑɑsu ko. \s1 Bɑ tɔn tuko nɑɑnɛ dokeobu tireru mɔrisiɑ \p \v 22 Mɑ n ɡɔrobu kɑ ɡuro ɡurobu kɑ mɑɑ Yesun yiɡbɛru kpuro wɛ̃re bu ɡɑbu ɡɔsi ben suunu sɔɔ, kpɑ bu be ɡɔri Antiɔsiɔ kɑ Pɔlu kɑ Bɑɑnɑbɑsi sɑnnu. Bɑ Silɑsi ɡɔsɑ kɑ Yudu wi bɑ mɑɑ sokumɔ Bɑɑsɑbɑ, be bɑ bɛɛrɛ mɔ nɑɑnɛ dokeobun suunu sɔɔ. \v 23 Mɑ durɔ be, bɑ dɑ kɑ tire te, te tɑ nɛɛ, bɛsɛ ɡɔrobu kɑ nɑɑnɛ dokeobun ɡuro ɡurobu sɑ bɛɛ tɔburɑ, bɛɛ nɑɑnɛ dokeobu Antiɔsiɔ kɑ bɛɛ be i wɑ̃ɑ Siri kɑ Silisin temɔ, bɛɛ be bɑ mɑrɑ tɔn tukobu. \v 24 Sɑ nuɑ mɑ bɛsɛn ɡɑbu bɑ dɑ bɛɛn mi bɑ bɛɛ burisinɑ bɑ mɑɑ bɛɛn bwisikunu ɡɔsikiɑ kɑ ben ɡɑri. Adɑmɑ sɑ ǹ bu sɔ̃ɔwɑ bu ko mɛ. \v 25 Yerɑ sɑ wesiɑnɑ su ɡɑbu ɡɔsi su bu bɛɛ ɡɔriɑ kɑ bɛsɛn kĩnɑsibu Bɑɑnɑbɑsi kɑ Pɔlu sɑnnu, \v 26 durɔ be bɑ ben wɑ̃ɑru kɑri bɔrie Yinni Yesu Kirisin yĩsirun sɔ̃. \v 27 Yen sɔ̃nɑ sɑ bɛɛ Yudu kɑ Silɑsi ɡɔriɑ be bɑ koo bɛɛ ɡɑri yi sɔ̃ nɔɔ kɑ nɔɔ. \v 28 Domi bɛsɛ kɑ Hunde Dɛɛro n sun wɛ̃re su ku bɛɛ sɔmunu ɡɑnu sɔbi mɑ n kun mɔ nini. \v 29 I ku bũu sɑ̃ɑ dĩɑnu di, i ku yɑɑ yɛm di, i ku yɑɑ tem ye bɑ wĩiru tɛmɑ bɑ kɑ ɡo, i ku mɑɑ kɔ̃ɔ mɛnnɑ tɑntɑnɑru sɔɔ. Ì n tii nɛnuɑ yɑbu yeni kpuron di n ko n wɛ̃rɑ. N kuɑ tɛɛru. \p \v 30 Yerɑ bɑ swɑɑ wɔri bɑ doonɑ Antiɔsiɔ. Ye bɑ turɑ mi, bɑ nɑɑnɛ dokeobu mɛnnɑ, bɑ bu tire te wɛ̃. \v 31 Ye bɑ tire te ɡɑrɑ tɑ bu dɑm kɑ̃ mɑ ben nukurɑ dorɑ. \v 32 Yudu kɑ Silɑsi be bɑ mɑɑ sɑ̃ɑ Gusunɔn sɔmɔbu, bɑ nɑɑnɛ dokeobu dɑm kɑ̃ bɑ mɑɑ bu tɑ̃sisiɑ kɑ ɡɑri dɑbiru. \v 33 Ye bɑ sɔ̃ɔ yiru kuɑ mi, nɑɑnɛ dokeobɑ bu nɔɔ kɑnɑ, bɑ nɛɛ, bu ɡɔsirɑ kɑ ɑlɑfiɑ be bɑ bu ɡɔrɑn mi.[ \v 34 Adɑmɑ n Silɑsi wɛ̃re u kɑ ɡinɑ bu sinɑ.] \p \v 35 Pɔlu kɑ Bɑɑnɑbɑsi bɑ sinɑ Antiɔsiɔ. Be kɑ mɑɑ tɔn dɑbinu sɑnnu bɑ Yinnin ɡɑri keu sɔ̃ɔsi, bɑ mɑɑ yi wɑɑsu kuɑ. \s1 Pɔlu kɑ Bɑɑnɑbɑsi bɑ kɑrɑnɑ \p \v 36 Sɔ̃ɔ mɛɛrun biru Pɔlu u Bɑɑnɑbɑsi sɔ̃ɔwɑ bu kpɑm wurɑ bu nɑɑnɛ dokeobu berɑ wuu bɑɑɡere sɔɔ mi bɑ rɑɑ Yinnin ɡɑri wɑɑsu kuɑ, kpɑ bu wɑ nɡe mɛ bɑ kɑ wɑ̃ɑ. \p \v 37 Bɑɑnɑbɑsi u kĩ Yohɑnu Mɑɑku u kɑ bu dɑ sɑnnu. \v 38 Adɑmɑ Pɔlu u ɡeruɑ u nɛɛ, n ǹ weenɛ bu kɑ nùn dɑ domi u ǹ dɑɑ bu yɔ̃siri ben sɔmburu sɔɔ, u bu deriwɑ u ɡɔsirɑ Pɑnfilin di. \v 39 Yerɑ bɑ sikirinɑ too sere bɑ kɑrɑnɑ. Bɑɑnɑbɑsi u Mɑɑku suɑ mɑ bɑ ɡoo nimkuu duɑ bɑ dɑ Sipuɔ. \v 40 Pɔlu u Silɑsi ɡɔsɑ, mɑ nɑɑnɛ dokeobu bɑ bu kɑnɑru kuɑ bɑ nɛɛ, Gusunɔn durom mu n kɑ bu wɑ̃ɑ. Mɑ bɑ ben sɑnum wɔri. \v 41 Bɑ dɑ Siri kɑ Silisin temɔ bɑ Yesun yiɡbɛnu tɑ̃sisiɑmɔ. \c 16 \s1 Timɔte u Pɔlu kɑ Silɑsi yɔ̃siri \p \v 1 Pɔlu u dɑ Dɛɛbeɔ kɑ Lisitiɔ. Nɑɑnɛ dokeo ɡoo wɑ̃ɑ Lisiti mi, wi bɑ mɔ̀ Timɔte. Win mɛro sɑ̃ɑwɑ Yuu nɑɑnɛ dokeo, mɑ win tundo sɑ̃ɑ Gɛrɛki. \v 2 Nɑɑnɛ dokeo be bɑ wɑ̃ɑ Lisiti kɑ Ikonimuɔ, bɑ win seedɑ ɡeɑ dimɔ. \v 3 Pɔlu u kĩ Timɔte u nùn yɔ̃siri, mɑ u nùn bɑnɡo kuɑ Yuubɑn sɔ̃ be bɑ wɑ̃ɑ berɑ mi, domi be kpuro bɑ yɛ̃ mɑ win tundo Gɛrɛkiwɑ. \v 4 Mɑ bɑ dɑ dɑ wuu kɑ wuu bɑ nɑɑnɛ dokeobu sɔ̃ɔwɑ ye ɡɔrobu kɑ yiɡbɛ ɡuro ɡuro be bɑ wɑ̃ɑ Yerusɑlɛmuɔ bɑ wesiɑnɑ bɑ yi, kpɑ bu ye mɛm nɔɔwɑ. \v 5 Nɡe mɛyɑ Yesun yiɡbɛnu nu tɑ̃sɑ nɑɑnɛ dokebu sɔɔ, mɑ nu dɑbiru sosimɔ tɔ̃ru bɑɑtere. \s1 Pɔlu u kɑ̃siru wɑ Torɑsiɔ \p \v 6 Hunde Dɛɛro u ǹ dere bu Lɑbɑɑri ɡeɑn wɑɑsu ko Asin temɔ. Yeyɑ n derɑ bɑ Firiɡi kɑ Gɑlɑtin tem bukiɑnɑ. \v 7 Ye bɑ turɑ Misin temɔ, bɑ kĩɑ bu Bitinin tem du, ɑdɑmɑ Yesun Hunde bu yinɑri. \v 8 Yeyɑ n derɑ bɑ Misin tem bukiɑnɑ bɑ dɑ yen wuu ɡe bɑ mɔ̀ Torɑsiɔ. \v 9 Pɔlu u kɑ̃siru wɑ wɔ̃kuru. Kɑ̃si te sɔɔ, u Mɑsedɔniɡii ɡoo wɑ u yɔ̃ u nùn kɑnɑmɔ u nɑ Mɑsedɔniɔ u kɑ bu somi. \v 10 Ye u kɑ̃si te wɑ, mii mii sɑ sɔɔru kuɑ su kɑ dɑ Mɑsedɔniɔ, domi sɑ tubɑ mɑ Gusunɔwɑ u sun soku su kɑ bu Lɑbɑɑri ɡeɑn wɑɑsu kuɑ. \s1 Lidiɑ u nɑɑnɛ doke Filipiɔ \p \v 11 Torɑsiɔwɑ sɑ ɡoo nimkuu duɑ, mɑ sɑ dɑ Sɑmɔtɑsin deedeeru, yen sisiru sɑ dɑ Nɛɑpolisiɔ. \v 12 Sɑɑ min diyɑ sɑ dɑ sɑ sɔ̃ɔ yiru kuɑ wuu ɡe bɑ mɔ̀ Filipiɔ. Wuu ɡerɑ, sɑ ɡbiɑ sɑ ɡirɑri Mɑsedɔnin tem sɔɔ. N deemɑ Romuɡibɑ bɑ wuu ɡe mɔ. \v 13 Tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru sɔɔ, sɑ yɑrɑ wuu min di sɑ dɑ dɑru bɔ̃ɔ ɡɑɡun mi, mi sɑ yĩiyɔ kɑnɑ yerɑ ko n wɑ̃ɑ. Sɑ sinɑ sɑ kɑ kurɔbu ɡɑbu ɡɑri kuɑ be bɑ mɛnnɛ mi. \v 14 Kurɔ ɡoo wɑ̃ɑ mi, wi bɑ mɔ̀ Lidiɑ Tiɑtirɑɡii, wi u rɑ beku ɡobiɡinu dɔre ni bɑ wɔ̃kuɑ. U mɑɑ Gusunɔn bɛɛrɛ yɛ̃. U swɑɑ dɑki mɑ Yinni Gusunɔ u win ɡɔ̃ru wukiɑ u kɑ Pɔlun ɡɑri nɑɑnɛ doke. \v 15 Kurɔ wi kɑ win yɛnuɡibu bɑ bɑtɛmu kuɑ. Mɑ u sun kɑnɑ su dɑ su sinɑ win yɛnuɔ, sɑ̀ n nùn ɡɑrisi nɑɑnɛ dokeo Yinni sɔɔ kɑ ɡem. \p U sun kɔkurɑ sere sɑ wurɑ sɑ dɑ. \s1 Pirisɔm sɔɔ Filipiɔ \p \v 16 Sɔ̃ɔ teeru nɡe mɛ sɑ dɔɔ kɑnɑ yerɔ, sɑ kɑ wɔndiɑ yoo ɡoo yinnɑ wi u wɛrɛku mɔ. Wɛrɛku ɡe, ɡɑ̀ n seewɑ u rɑ n ɡerumɔwɑ ye n ko n koorɑ. Win yinnibɑ mɑɑ ɡobi bɛkɛ wɑɑmɔ win sɔ̃. \v 17 U sun swĩi bɛsɛ kɑ Pɔlu mɑ u ɡbɑ̃rɑmɔ u mɔ̀, durɔ beni Yinni Wɔrukoon sɔm kowobɑ, bɑ nɑwɑ bu kɑ bɛɛ fɑɑbɑn swɑɑ sɔ̃ɔsi. \p \v 18 Mɛyɑ u rɑ n ɡerumɔ yɑm sɑ̃reru bɑɑtere sere Pɔlu u ɡɑri yi tusɑ. Mɑ u sĩirɑ u wɛrɛku ɡe sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, kɑ Yesu Kirisin yĩsirɑ nɑ nun sɔ̃ɔmɔ, ɑ yɑrio sɑɑ win min di. \p Mii mii mɑ wɛrɛku ɡe, ɡɑ yɑrɑ. \v 19 Ye win yinnibɑ ɡiɑ mɑ bɑ ǹ mɑɑ ɡobi wɑsi win min di, bɑ Pɔlu kɑ Silɑsi mwɑ bɑ bu bɔrikiɑ bɑ kɑ bu dɑ siri kowobun mi, mi tɔmbu bɑ rɑ mɛnnɛ. \v 20 Bɑ kɑ bu dɑ Romun wiruɡibun wuswɑɑɔ bɑ nɛɛ, durɔ beni bɑ bɛsɛn wuu burisimɔwɑ. Be Yuubɑrɑ \v 21 bɑ mɑɑ komɑnu ɡɑnu sɔ̃ɔsimɔ ni bɛsɛn woodɑbɑ bɑ yinɑ su swĩi bɛsɛ Romuɡibu. \p \v 22 Mɑ tɔn wɔru ɡɑ bu mɔru seesi, mɑ wiruɡibu bɑ Pɔlu kɑ Silɑsin yɑbenu kɑsukɑ, mɑ bɑ woodɑ wɛ̃ bu be dɑ̃ɑ so. \v 23 Ye bɑ bu dɑ̃ɑ kpɑsirɑ bɑ kpɑ, bɑ bu kɑre pirisɔm dirɔ, mɑ bɑ pirisɔm dirun kɔ̃so woodɑ wɛ̃ u bu nɔni dokeo ɡem ɡem. \v 24 Pirisɔm kɔ̃so wi, u woodɑ ye mɛm nɔɔwɑ mɑ u Pɔlu kɑ Silɑsi kpɛ̃ɛ sere dii sɔɔwɔ mɑ u ben nɑɑsu ɡɑn dɑ̃ru doke. \p \v 25 Ye n kuɑ wɔ̃ku suunun bɔnun sɑkɑ, Pɔlu kɑ Silɑsi bɑ kɑnɑru mɔ̀ bɑ womusu mɔ̀ bɑ Gusunɔ siɑrɑmɔ. Mɑ pirisɔm be bɑ wɑ̃ɑ mi, bɑ bu swɑɑ dɑki. \v 26 Suɑru sɔɔ tem yĩirɑ kɑ dɑm mɑ pirisɔm dirɑ diirɑ sere kɑ ten kpɛɛkpɛɛkuɔ. Mii mii ten ɡɑmbobɑ kpuro bɑ kɛnikiɑrɑ, mɑ pirisɔm bɑɑwuren yɔni kusirɑ yi wɔrumɑ. \v 27 Ye pirisɔm kɔ̃so u yɑndɑ, u wɑ pirisɔm dirun ɡɑmbobɑ bɑ wukiɑre, u tɑmɑɑ pirisɔmbɑ kpuro bɑ yɑkurɑwɑ. Yerɑ u win tɑkobi womɑ u kĩ u tii ɡo. \v 28 Adɑmɑ Pɔlu u ɡbɑ̃rɑ too too u nɛɛ, ɑ ku tii kɔ̃sɑ kuɑ, bɛsɛ kpurowɑ sɑ wɑ̃ɑ mi. \p \v 29 Yerɑ pirisɔm kɔ̃so wi, u fitilɑ bikiɑ mɑ u kɑ dukɑ duɑ pirisɔm dirɔ mɑ u yiirɑ kɑ diiribu Pɔlu kɑ Silɑsin wuswɑɑɔ. \v 30 U bu yɑrɑmɑ tɔɔwɔ mɑ u nɛɛ, tɔnwerobu, ɑmɔnɑ kon ko n kɑ fɑɑbɑ wɑɑrɑ. \p \v 31 Bɑ nɛɛ, ɑ Yinni Yesu nɑɑnɛ dokeo, kɑɑ fɑɑbɑ wɑ wunɛ kɑ wunɛn yɛnuɡibu. \p \v 32 Mɑ bɑ nùn Yinnin ɡɑri wɑɑsu kuɑ, kɑ sere be kpuro be bɑ wɑ̃ɑ win yɛnuɔ. \v 33 Sɑɑ tiɑ ye, wɔ̃ku te sɔɔ, pirisɔm kɔ̃so wi, u ben bosu teɑ. Mɑ wi kɑ win yɛnuɡibu kpuro bɑ bɑtɛmu kuɑ yɑnde. \v 34 U kɑ Pɔlu kɑ Silɑsi dɑ win dirɔ, mɑ u bu dĩɑnu wɛ̃ bɑ di. Wi kɑ win yɛnuɡibu, ben nukurɑ dorɑ ɡem ɡem yèn sɔ̃ bɑ Gusunɔ nɑɑnɛ doke. \p \v 35 Ye yɑm mu sɑ̃rɑ Romun wiruɡibu bɑ polisibɑ ɡɔrɑ bu dɑ bu ɡere bu be durɔ be kɑro. \p \v 36 Mɑ pirisɔm kɔ̃so wi, u ɡɑri yi Pɔlu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wiruɡibɑ woodɑ wɛ̃ n kɑ bɛɛ kɑrɑ wunɛ kɑ Silɑsi. Yen sɔ̃ tɛ̃, i dɔɔnɔ sɛ̃ɛ. \p \v 37 Adɑmɑ Pɔlu u polisi be sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑɑwo, bɑ sun so bɑtumɑ sɔɔ, bɑ ǹ sun siri, mɑ bɛsɛn tii sɑ mɑɑ sɑ̃ɑwɑ Romuɡibu. Yen biru bɑ sun kɑsɑ kuɑ pirisɔm dirɔ. Wee tɛ̃ bɑ kĩ bu sun yɑrɑ ɑsiri sɔɔ? Aɑwo, sere bu nɑ ben tii bu sun yɑrɑ. \p \v 38 Polisibɑ bɑ kɑ ɡɑri yi dɑ bɑ Romun wiruɡibu sɔ̃ɔwɑ. Ye wiruɡii be, bɑ nuɑ mɑ Pɔlu kɑ Silɑsi bɑ sɑ̃ɑwɑ Romuɡibu, yerɑ bɑ nɑndɑ. \v 39 Mɑ bɑ dɑ bɑ bu suuru kɑnɑ bɑ bu yɑrɑ pirisɔm di, mɑ bɑ bu sɔ̃ɔwɑ bu wuu ɡe yɑrio. \v 40 Pɔlu kɑ Silɑsi bɑ yɑrɑ pirisɔm diru min di bɑ dɑ Lidiɑn yɛnuɔ. Ye bɑ nɑɑnɛ dokeobu wɑ bɑ bu dɑm kɑ̃, yerɑ bɑ doonɑ. \c 17 \s1 Pɔlu kɑ Silɑsi bɑ Tɛsɑlonikɑ dɑ \p \v 1 Nɡe mɛ bɑ dɔɔ bɑ wusu yiru sɑrɑ si bɑ sokumɔ Anfipolisi kɑ Apoloni, mɑ bɑ turɑ Tɛsɑlonikɑɔ mi Yuubɑ bɑ mɛnnɔ yeru mɔ. \v 2 Nɡe mɛ Pɔlun dɔɔnɛ u dɑ mɛnnɔ yeru mi. Mɑ ɑlusumɑ itɑn tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru bɑɑtere u kɑ bu wesiɑnɑ Gusunɔn ɡɑri sɔɔ. \v 3 U bu tubusiɑ mɑ u bu sɔ̃ɔsi ɡɑri yi sɔɔ mɑ Kirisi wi kun koo ko u kun nɔni swɑ̃ɑru wɑ kpɑ u se ɡɔrin di. U mɑɑ bu sɔ̃ɔwɑ mɑ Yesu wìn ɡɑri u kpɑrɑmɔ wiyɑ Kirisi wi. \p \v 4 Be bɑ nùn swɑɑ dɑki sɔɔ, ɡɑbɑ ɡɑri yi wurɑ, mɑ bɑ kɑ nùn nɔɔ tiɑ kuɑ wi kɑ Silɑsi. Mɛyɑ mɑɑ tɔn tuko dɑbinu bɑ kuɑ be bɑ Gusunɔn bɛɛrɛ yɛ̃, kɑ mɑɑ tɔn kurɔ dɑbinu be bɑ sɑ̃ɑ tɔn ɡirobu wuu ɡe sɔɔ. \p \v 5 Adɑmɑ Yuubɑ bɑ nisinu seewɑ mɑ bɑ tɔn bɛrɛtɛkɛbɑ mɛnnɑ wuu sɔɔ bɑ wuu kpuro burinɑ, mɑ be kpuro bɑ dɑ Yɑsonin yɛnuɔ bu wɑ bu Pɔlu kɑ Silɑsi yɑrɑmɑ tɔn wɔrun wuswɑɑɔ. \v 6 Ye bɑ kun bu wɑ, bɑ Yɑsoni kɑ nɑɑnɛ dokeobu ɡɑbu ɡɑwɑ bɑ kɑ bu dɑ wuun wiruɡibun mi. Bɑ ɡbɑ̃sukumɔ bɑ mɔ̀, tɔn be, be bɑ hɑnduniɑ kpuro ɡɔsikiɑmɔ, bɑ mɑɑ nɑ mini, \v 7 mɑ Yɑsoni u derɑ bɑ sɔbiɑ win yɛnuɔ. Be kpuro bɑ tem yɛ̃ron woodɑ sɑnkumɔ, bɑ nɛɛ sinɑ boko ɡoo mɑɑ wɑ̃ɑ wi bɑ mɔ̀ Yesu. \p \v 8 Yuubɑn ɡɑri yi, yi derɑ tɔn wɔru ɡe kɑ wuun wiruɡii be bɑ ɡɑri yi nuɑ bɑ burisinɑ. \v 9 Mɑ bɑ Yɑsoni kɑ nɑɑnɛ dokeo be kɑrɑbun ɡobi bikiɑ, mɑ bɑ derɑ bɑ doonɑ. \s1 Bɑ dɑ Bereɔ \p \v 10 Mii mii nɑɑnɛ dokeobɑ derɑ Pɔlu kɑ Silɑsi bɑ doonɑ Bereɔ wɔ̃kuru. Ye bɑ turɑ mi, bɑ dɑ Yuubɑn mɛnnɔ yerɔ. \v 11 Tɔn be bɑ wɑ̃ɑ mi, bɑ lɑɑkɑri mɔ n kere tɔn be bɑ wɑ̃ɑ Tɛsɑlonikɑɔ. Bɑ ɡɑri yi mwɑ kɑ nuku dobu. Bɑ rɑ Gusunɔn ɡɑri wɛ̃ɛri tɔ̃ru bɑɑtere bu kɑ wɑ ye Pɔlu bu sɔ̃ɔmɔ ǹ n ɡem nɑ. \v 12 Yen sɑɑbuwɑ ben dɑbirɑ nɑɑnɛ doke, mɑ Gɛrɛki tɔn kurɔbu ɡɑbu be bɑ yĩsinu yɑrɑ bɑ nɑɑnɛ doke, kɑ sere mɑɑ tɔn durɔ dɑbinu. \v 13 Adɑmɑ sɑnɑm mɛ Yuu be bɑ wɑ̃ɑ Tɛsɑlonikɑɔ bɑ nuɑ mɑ Pɔlu u mɑɑ Gusunɔn ɡɑri wɑɑsu mɔ̀ Bereɔ, bɑ dɑ mi, mɑ bɑ tɔn wɔru mɔru seeyɑ bɑ burisinɑ. \v 14 Mii mii nɑɑnɛ dokeo be, bɑ derɑ Pɔlu dɑ nim wɔ̃kun berɑ ɡiɑ, ɑdɑmɑ Silɑsi kɑ Timɔte bɑ sinɑ Bereɔ. \v 15 Be bɑ Pɔlu yɔ̃siri, bɑ kɑ nùn dɑwɑ sere Atɛniɔ. Yen biru ye bɑ kpɑm ɡɔsirɔ Bereɔ, Pɔlu u bu nɔɔ mɔrisiɑ u nɛɛ, bu Silɑsi kɑ Timɔte sɔ̃ bu nùn nɑɑmwɛmɑ fuuku. \s1 Pɔlu wɑ̃ɑ Atɛniɔ \p \v 16 Sɑnɑm mɛ Pɔlu u bu mɑrɑ Atɛniɔ, win bwɛ̃rɑ kun kpunɛ domi u wɑ bũu turɑnu yibɑ wuu mi. \v 17 U rɑ Yuubɑn mɛnnɔ yeru de u kɑ bu wesiɑnɑ, be kɑ Gɛrɛki be bɑ Gusunɔn bɛɛrɛ yɛ̃. U rɑ mɑɑ tɔmbu wɑɑsu kue tɔ̃ru bɑɑtere bɑtumɑ mi wuuɡibɑ rɑ mɛnnɛ. \v 18 Sɑnɑm mɛ u kɑ bu ɡɑri mɔ̀ keu koosiobu ɡɑbu be bɑ sɑ̃ɑ Epikuriɡibu \f + \fr 17:18 \fr*\fk Epikuriɡibu \fk*\ft - Ben yinni Epikuri u nɛɛ, doo nɔɔrɑ tɑ kpuro kere tɔnun wɑ̃ɑru sɔɔ.\ft*\f* kɑ Sitosibɑ \f + \fr 17:18 \fr*\fk Sitosibɑ \fk*\ft - Bɑ durɔ wi bɑ mɔ̀ Simɔɔn sɔ̃ɔsiru swĩi wi u nɛɛ, n weenɛ tɔnu u n dɛɛre, u win tɔnusi kĩɑ, kpɑ u Gusunɔ bɛɛrɛ wɛ̃.\ft*\f* bɑ dɑ win mi, bɑ kɑ nùn sikirinɑmɔ. Ben ɡɑbɑ nɛɛ, mbɑ durɔsi ɡɑri bɛkɛɡii wini u ɡerumɔ. \p Mɑ ɡɑbɑ mɑɑ nɛɛ, bũu tukobɑ u kɑ yɑ̃. Bɑ yeni ɡeruɑ yèn sɔ̃ Pɔlu u Yesun ɡɑri kɑ win seebu ɡɔrin din wɑɑsu mɔ̀. \p \v 19 Mɑ bɑ kɑ nùn dɑ Arepɑɡuɔ \f + \fr 17:19 \fr*\fk Arepɑɡuɔ \fk*\ft - Yɑ sɑ̃ɑwɑ ɡuuru Atɛniɔ mi wuun wiruɡibɑ rɑ mɛnnɛ.\ft*\f*, wɔɔ berɑ mi wiruɡibu bɑ rɑ mɛnnɛ, mɑ bɑ nɛɛ, sɑ kĩ su sɔ̃ɔsi kpɑɑ te nɔwɑ te ɑ kpɑrɑmɔ mi. \v 20 Domi ɑ sun ɡɑ̃ɑ kpɑɑnun ɡɑri sɔ̃ɔmɔ, sɑ mɑɑ kĩ su nin tubusiɑnu ɡiɑ. \p \v 21 N deemɑ Atɛniɡibu kpuro kɑ sere sɔɔ be bɑ rɑ nɛ mi, bɑ rɑ ben wɛ̃rɑbun sɑɑ kpuro deriwɑ bu kɑ ɡɑ̃ɑ kpɑɑnun bɑɑru nɔ, ǹ kun mɛ bu kɑ ɡere. \p \v 22 Pɔlu u yɔ̃rɑ mɛnnɔ yee ten suunu sɔɔ u nɛɛ, bɛɛ Atɛniɡibu, nɑ wɑ i sɑ̃ɑwɑ be bɑ sɑ̃ɑru kĩ ɡem ɡem. \v 23 Domi sɑnɑm mɛ nɑ bɔsu bɛɛn wuu mi, nɑ ɡɑ̃ɑ dɑbinu mɛɛrimɔ ni i sɑ̃ɑmɔ, nɑ turɑru ɡɑru wɑ tèn mi bɑ yoruɑ, Gusunɔ wi sɑ kun yɛ̃. Tɛ̃ Gusunɔ wi, wi bɛɛ i sɑ̃ɑmɔ yɛ̃ru sɑriru sɔɔ mi, wiyɑ nɑ bɛɛ tubusiɑmɔ. \v 24 Wiyɑ wi u hɑnduniɑ tɑkɑ kuɑ, kɑ yɑbu bɑɑyere ye yɑ wɑ̃ɑ ye sɔɔ, u sɑ̃ɑwɑ wɔllu kɑ tem Yinni, u ku rɑ sinɛ dinu sɔɔ ni bɑ kɑ nɔmɑ bɑnɑ. \v 25 Tɔmbun nɔmɑ kun kpɛ̃ yu nùn nɔɔri, domi u ǹ ɡɑ̃ɑnu ɡɑnun bukɑtɑ mɔ. Win tii tiiwɑ u yɑbu bɑɑyere wɑ̃ɑru kɑ wɛ̃siɑru kɑ bukɑtɑ kpuro wɛ̃ɛmɔ. \v 26 Tɔn turon min diyɑ u bwesenu kpuro tɑkɑ kuɑ bɑ kɑ tɛrie hɑnduniɑ kpuro sɔɔ. Sɑɑ yellun di u sɑɑbɑ yi yi, mɑ u tɔmbun wɑ̃ɑ yenu nɔɔ burɑ yenu kuɑ. \v 27 Gusunɔ u yeni kpuro kuɑ bu kɑ bɑbi bu nùn kɑsu kpɑ bu nùn wɑ bɑɑ mɛ u ǹ kɑ bɛsɛn bɑɑwure tomɑ. \v 28 Domi wi sɔɔrɑ sɑ wɑ̃ɑru mɔ, wiyɑ derɑ bɛsɛn wɑsi suɑrɑmɔ, wi sɔɔrɑ sɑ wɑ̃ɑ, nɡe mɛ ɡɑbu bɛɛn tire yorobu sɔɔ bɑ nɛɛ, sɑ mɑɑ sɑ̃ɑ Gusunɔn bibu. \v 29 Ǹ n mɛn nɑ, sɑ̀ n sɑ̃ɑ Gusunɔn bibu, n ǹ weenɛ su bwisiku mɑ Gusunɔ u sɑ̃ɑ nɡe bwɑ̃ɑroku ɡe tɔnu u bwisikɑ u kɑ nɔmɑ kuɑ kɑ wurɑ ǹ kun mɛ kɑ sii ɡeesu, ǹ kun mɛ kɑ kperu. \v 30 Gusunɔ u ǹ tɔmbun yellun yɛ̃ru sɑriru ɡɑrisi, ɑdɑmɑ tɛ̃ u bɑɑmɑ kpuron tɔmbu woodɑ wɛ̃ɛmɔ bu kɑ ɡɔsirɑ ben kom kɔ̃sum di. \v 31 Domi u tɔ̃ru yi tè sɔɔ u koo hɑnduniɑɡibu kpuro siri dee dee kɑ durɔ win sɑɑbu wi u ɡɔsɑ, mɑ u nùn bɑɑwure sɔ̃ɔsi ye u nùn seeyɑ ɡɔrin di. \p \v 32 Ye bɑ nuɑ Pɔlu u seebu ɡɔrin din ɡɑri ɡeruɑ, ɡɑbɑ nùn yɑɑkoru kuɑ, ɑdɑmɑ ɡɑbɑ nɛɛ bɑ kĩ bu rɑ kpɑm ɡɑri yi nɔ. \p \v 33 Sɑnɑm mɛyɑ Pɔlu u doonɑ ben suunu sɔɔn di. \v 34 Kɑ mɛ, durɔ ben ɡɑbɑ nɑɑnɛ doke mɑ bɑ nùn swĩi. Ben suunu sɔɔ durɔ ɡoo wɑ̃ɑ wi bɑ mɔ̀ Deni, wi u sɑ̃ɑ Arepɑɡun siri kowo ɡoo, kɑ mɑɑ kurɔ ɡoo wi bɑ mɔ̀ Dɑmɑrisi, kɑ mɑɑ ɡɑbu. \c 18 \s1 Pɔlu u Korinti dɑ \p \v 1 Yenin biru Pɔlu u doonɑ Atɛni min di, u wuu ɡɑɡu dɑ ɡe bɑ rɑ soku Korinti. \v 2 Miyɑ u Yuu ɡoo deemɑ wi bɑ mɔ̀ Akilɑsi, wi bɑ mɑrɑ Pontuɔ. N ǹ tɛ ye u kɑ nɑ sɑɑ Itɑlin tem di kɑ win kurɔ Pirisilɑ sɑnnu yèn sɔ̃ tem yɛ̃ro Kolodu u woodɑ yɑrɑ Yuubɑ kpuro bu yɑri Romun di. Mɑ Pɔlu u kɑ bu bɔrɔnu kuɑ, \v 3 u sinɑ kɑ be domi sɔm bwese teerɑ bɑ rɑ ko. Kuu bekuruɡinɑ be kpuro bɑ rɑ ko. \v 4 Tɔ̃ɔ wɛ̃rɑruɡiru bɑɑtere u rɑ Yuubɑn mɛnnɔ yeru de u kɑ bu wesiɑnɑ. U rɑ bu kɔkiri be kɑ Gɛrɛkibɑ bu kɑ Yesu nɑɑnɛ doke. \p \v 5 Sɑnɑm mɛ Silɑsi kɑ Timɔte bɑ tunumɑ sɑɑ Mɑsedɔnin di, Pɔlu u win tii wɛ̃ u kɑ wɑɑsu ko sɑɑ kpuro, u Yuubɑ sɔ̃ɔmɔ mɑ Yesu sɑ̃ɑwɑ Kirisi wi kɑ ɡem. \v 6 Adɑmɑ ye bɑ nùn siki bɑ nùn ɡɑri kɔ̃si ɡerusi, Pɔlu u bu win yɑberun tuɑ kpɑre u nɛɛ, bɑ̀ n kɑm kuɑ ben tiin tɑɑrɛwɑ, n ǹ wi Pɔlu wɑ. U mɑɑ nɛɛ, sɑɑ ɡisɔn di wi, u koo dɑ u tɔn tukobu wɑɑsu kuɑ. \p \v 7 Ye u yɑrɑ min di, mɑ u dɑ u sinɑ tɔn tuko ɡoon yɛnuɔ wi bɑ mɔ̀ Titu Yusitu, wi u Gusunɔ nɑsie. Durɔ win dirɑ wɑ̃ɑ mɛnnɔ yerun bɔkuɔ. \v 8 Adɑmɑ Kirisipu wi u sɑ̃ɑ mɛnnɔ yerun wiruɡii, u Yinni nɑɑnɛ doke kɑ win yɛnuɡibu kpuro. Korintiɡibu dɑbiru bɑ Lɑbɑɑri ɡeɑ nuɑ, bɑ mɑɑ Yesu nɑɑnɛ doke, mɑ bɑ bu bɑtɛmu kuɑ. \p \v 9 Gusunɔ u Pɔlu sɔ̃ɔwɑ wɔ̃kuru kɑ̃siru sɔɔ u nɛɛ, ɑ ku bɛrum ko, ɑ n ɡɑri yi ɡerumɔ, ɑ ku mɑri, \v 10 nɑ wɑ̃ɑ kɑ wunɛ, ɡoo kun kpɛ̃ u nun nɔmɑ doke u sere nun ɡɑ̃ɑ kɔ̃sunu kuɑ. Domi tɔn dɑbinɑ nu wɑ̃ɑ wuu ɡe sɔɔ ni nu sɑ̃ɑ nɛɡibu. \p \v 11 Pɔlu u sinɑ wuu ɡe sɔɔ wɔ̃ɔ tiɑ kɑ suru nɔɔbɑ tiɑ u bu Gusunɔn ɡɑri sɔ̃ɔsimɔ. \p \v 12 Sɑnɑm mɛ Gɑlioni u sɑ̃ɑ tem yɛ̃ro Gɛrɛkibɑn tem sɔɔ, Yuubɑ bɑ nɔɔ tiɑ kuɑ bɑ Pɔlu seesi bɑ kɑ nùn dɑ siri yerɔ. \v 13 Bɑ nɛɛ, durɔ wini u tɔmbu bɔriemɔwɑ bu Gusunɔ sɑ̃ kɑ swɑɑ ɡɑɑ ye woodɑ yɑ yinɑ. \p \v 14 Ye Pɔlu kĩ u ɡɑri ɡere, yerɑ Gɑlioni u Yuu be sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ǹ n sɑ̃ɑn nɑ torɑrun ɡɑri, ǹ kun mɛ kɔ̃sɑ ɡɑɑ ye u kuɑ, kon dɑɑ wurɑ n bɛɛ Yuubɑ swɑɑ dɑki. \v 15 Adɑmɑ ǹ n ɡɑrin sikirinɔsun nɑ, kɑ yĩsɑ kɑ bɛɛn tiin woodɑ, bɛɛn ɡɑriyɑ. Nɑ ǹ kpɛ̃ n ko ɡɑri yin siri kowo. \p \v 16 Mɑ u bu kpɑrɑ yɑ̃ɑ yɑ̃ɑ siri yerun di. \v 17 Sɑɑ yerɑ tɔn be kpuro bɑ Sɔsitɛni mwɑ, wi u sɑ̃ɑ Yuubɑn mɛnnɔ yerun wiruɡii, bɑ nùn soberu wɔri siri yerun wuswɑɑɔ. Adɑmɑ ɡɑri yi kun Gɑlioni ɡɑ̃ɑnu sɑ̃ɑ. \s1 Pɔlu wurɑ Antiɔsiɔ \p \v 18 Pɔlu u kpɑm sinɑ Korinti mi sɔ̃ɔ mɛɛru. Yen biru u nɑɑnɛ dokeobu nɔɔ kɑnɑ u dɑ u kɔnɑ Sɑnkereɔ domi u rɑɑ Gusunɔ nɔɔ mwɛɛru \f + \fr 18:18 \fr*\fk nɔɔ mwɛɛru \fk*\ft - Nɔɔ mwɛɛ te, tɑ sɑ̃ɑwɑ te Yuubɑ bɑ̀ n Gusunɔ kuɑ bɑ ku rɑ tɑm bɔmbɔm nɔ, bɑ ku rɑ mɑɑ kɔ̃ni sere bɑ̀ n nɔɔ mwɛɛ te yibiɑ.\ft*\f* kuɑ. Mɑ u ɡoo nimkuu duɑ kɑ Pirisilɑ kɑ Akilɑsi sɑnnu bɑ doonɑ Siri ɡiɑ. \v 19 Mɑ bɑ turɑ Efesuɔ miyɑ Pɔlu u Pirisilɑ kɑ Akilɑsi deri. Mɑ u duɑ Yuubɑn mɛnnɔ yerɔ, u kɑ bu wesiɑnɑ. \v 20 Bɑ nùn kɑnɑ u sɔ̃ɔ yiru ko kɑ be, ɑdɑmɑ u ǹ wure. \v 21 Sɑnɑm mɛ u doonɔ, u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ǹ n Gusunɔn kĩrun nɑ u koo kpɑm wurɑmɑ ben mi. \p Mɑ u ɡoo nimkuu duɑ u doonɑ sɑɑ Efesun di. \v 22 Ye u turɑ Sesɑreɔ u Yerusɑlɛmu dɑ u Yesun yiɡbɛru tɔburɑ. Yen biru mɑ u dɑ Antiɔsiɔ. \v 23 Ye u sɔ̃ɔ mɛɛru kuɑ mi, u kpɑm swɑɑ wɔri u bɔsu Gɑlɑti kɑ Firiɡin tem sɔɔ u nɑɑnɛ dokeobu kpuro dɑm kɛ̃mɔ. \s1 Apolo u Efesu kɑ Korinti dɑ \p \v 24 Yuu ɡoo wi bɑ mɔ̀ Apolo, wi bɑ mɑrɑ Alesɑndiriɔ, u Efesu dɑ. U ɡɑri ɡerubun kɛ̃ru mɔ n bɑndɑ, u mɑɑ Gusunɔn ɡɑri yɛ̃ sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ. \v 25 N deemɑ bɑ rɑɑ nùn Yinnin swɑɑ sɔ̃ɔsi mɑ u ye wɑɑsu mɔ̀ kɑ kĩru, u rɑ mɑɑ Yesun ɡɑri tubusie dee dee, ɑdɑmɑ Yohɑnun bɑtɛmu kobu tɔnɑwɑ u yɛ̃. \v 26 U wɑɑsu kuɑ kɑ toro sindu Yuubɑn mɛnnɔ yerɔ. Sɑnɑm mɛ Pirisilɑ kɑ Akilɑsi bɑ win wɑɑsu nuɑ, bɑ kɑ nùn dɑ bee tiɑ, bɑ nùn Gusunɔn swɑɑ tubusiɑ dee dee. \v 27 Ye Apolo u ɡɔ̃ru doke u Gɛrɛkibɑn tem dɑ, nɑɑnɛ dokeobɑ nùn yen dɑm kɑ̃ mɑ bɑ ben berusebu tireru kuɑ be bɑ wɑ̃ɑ Gɛrɛkibɑn temɔ bu kɑ nùn dɑm koosiɑ. Sɑnɑm mɛ u turɑ mi, u bu somi ɡem ɡem be bɑ sɑ̃ɑ nɑɑnɛ dokeobu Gusunɔn durom sɔ̃. \v 28 Domi kɑ ɡɑri dɑmɡiiyɑ u kɑ Yuubɑn sikirinɔ kɑmiɑ bɑtumɑ sɔɔ, u bu sɔ̃ɔsi sɑɑ Gusunɔn ɡɑrin di mɑ Yesu sɑ̃ɑwɑ wi Gusunɔ u ɡɔsɑ. \c 19 \s1 Pɔlu u Efesu dɑ \p \v 1 Sɑnɑm mɛ Apolo wɑ̃ɑ Korintiɔ, Pɔlu u kpɑ kɑ ɡuunun berɑ mɑ u turɑ Efesuɔ. Miyɑ u nɑɑnɛ dokeobu ɡɑbu deemɑ \v 2 u bu bikiɑ u nɛɛ, Hunde Dɛɛro u duɑ bɛɛ sɔɔ sɑnɑm mɛ i nɑɑnɛ doke? \p Bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, ɑɑwo sɑ ǹ mɑm nɔɔre mɑ Hunde Dɛɛro wɑ̃ɑ. \p \v 3 Mɑ u nɛɛ, bɑtɛmu yerɑ̀ i kuɑ. \p Bɑ nɛɛ, Yohɑnun bɑtɛmu. \p \v 4 Mɑ Pɔlu u nɛɛ, Yohɑnu u tɔmbu bɑtɛmu kuɑ be bɑ ɡɔ̃ru ɡɔsiɑ torɑnun di mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, durɔ ɡoo u sisi win biruɔ, wiyɑ Yesu wiyɑ bɑ koo nɑɑnɛ doke. \p \v 5 Ye bɑ Pɔlun ɡɑri yi nuɑ, mɑ bɑ bɑtɛmu kuɑ Yinni Yesun yĩsiru sɔɔ. \v 6 Pɔlu u bu nɔmɑ sɔndi winɔ mɑ Hunde Dɛɛro u duɑ be sɔɔ, mɑ bɑ kɑ bɑrum tukum ɡɑri mɔ̀, bɑ mɑɑ ɡɑri ɡerumɔ yi yi wee Gusunɔn min di. \v 7 Durɔ be kpuron ɡeerɑ turɑ tɔnu wɔkurɑ yirun sɑkɑ. \p \v 8 Mɑ Pɔlu u Yuubɑn mɛnnɔ yeru duɑ u bɑn te Gusunɔ u swĩin wɑɑsu mɔ̀ kɑ toro sindu sere suru itɑ u kɑ bu wesiɑnɑmɔ u bu kɔkirimɔ. \v 9 Adɑmɑ ben ɡɑbu bɑ bɔbiɑ bɑ yinɑ bu Yesu nɑɑnɛ doke, bɑ mɑɑ ɡɑri kɔ̃si ɡeruɑ win swɑɑ yen sɔ̃ tɔn wɔru ɡen wuswɑɑɔ. Yen sɔ̃nɑ Pɔlu u bu deri, wi kɑ nɑɑnɛ dokeobu bɑ doonɑ min di. Bɑ rɑ de bu wesiɑnɛ tɔ̃ru bɑɑtere mɛnnɔ yeru ɡɑru sɔɔ te tɑ sɑ̃ɑ Tirɑnusiɡiru. \v 10 Nɡe mɛyɑ bɑ kuɑ wɔ̃ɔ yiru, mɑ tɔmbu kpuro be bɑ wɑ̃ɑ Asiɔ, Yuubɑ kɑ mɑɑ Gɛrɛkibɑ, bɑ kɑ Yinnin ɡɑri nuɑ. \s1 Sekefɑn bii tɔn durɔbu \p \v 11 Gusunɔ u Pɔlu dɑm wɛ̃ u kɑ sɔm mɑɑmɑɑki dɑmɡinu ko \v 12 sere bɑɑ bɑ̀ n win wɛnyɑ wokɑtii ǹ kun mɛ win sɔm koo yɑbenu suɑ bɑ sɔndi bɑrɔbu wɔllɔ, bɑ rɑ bɛkurewɑ kpɑ wɛrɛkunu nu yɑri ben wɑsin di. \v 13 Yuu be bɑ bɔsu bɑɑmɑ kpuro bɑ wɛrɛkunu yɑrɑmɔ, ben ɡɑbɑ mɑɑ kĩ bu Yinni Yesun yĩsiru soku be bɑ wɛrɛkunu mɔn sɔ̃ bu nɛɛ, nɑ nun woodɑ wɛ̃ɛmɔ kɑ Yesun yĩsiru, wi Pɔlu u kɑ wɑɑsu mɔ̀, ɑ yɑrio. \p \v 14 Yuubɑn yɑ̃ku kowo tɔnwero wi bɑ sokumɔ Sekefɑ, win bii tɔn durɔbu nɔɔbɑ yiru, bɑ rɑ mɑɑ ko mɛ. \v 15 Yerɑ wɛrɛku ɡɑɡu ɡɑ nɛɛ, nɑ Yesu yɛ̃, nɑ mɑɑ Pɔlu yɛ̃, ɑdɑmɑ wɑrɑ bɛɛ i sɑ̃ɑ. \p \v 16 Mɑ durɔ wì sɔɔ wɛrɛku ɡe, ɡɑ wɑ̃ɑ u yɔ̃ɔwɑ u tɔn be sɛ̃re mɑ u bu so ɡem ɡem sere u bu kɑmiɑ. Be kpuro bɑ yɑkurɑ win yɛnun di tereru kɑ bosu. \v 17 Yuubɑ kɑ Gɛrɛkibɑ kpuro be bɑ wɑ̃ɑ Efesuɔ bɑ ɡɑri yi nuɑ, mɑ bɛrum bu mwɑ be kpuro. Mɑ Yinni Yesun yĩsirɑ bɛɛrɛ wɑ ɡem ɡem. \v 18 Dɑbiru be bɑ nɑɑnɛ doke bɑ nɑ bɑ ɡeruɑ bɑtumɑ sɔɔ ye bɑ rɑ rɑɑ ko, mɑ bɑ tuubɑ kuɑ. \v 19 Dɑbiru be bɑ rɑ rɑɑ dobo dobo ko, bɑ kɑ ben tirenu nɑ mɑ bɑ nu dɔ̃ɔ mɛni bɑɑwuren wuswɑɑɔ. Goo u tire nin ɡobi dooru kuɑ, nin ɡeerɑ kuɑ fɔrɔtɔ dɑbi dɑbiru. \v 20 Nɡe mɛyɑ Yinni Gusunɔn ɡɑri yi kpɑrɑrɑmɔ kɑ dɑm yi tɑ̃simɔ. \s1 Sɑnnɔ Efesuɔ \p \v 21 Yenibɑn biru, Pɔlu u ɡɔ̃ru doke u bɔsu Mɑsedɔni kɑ Gɛrɛkibɑn tem sɔɔ. Min di kpɑ u Yerusɑlɛmu dɑ. U nɛɛ, ù n dɑ mi, u ǹ koo ko u kun turɑ Romuɔ. \p \v 22 Mɑ u win sɔmɔbu yiru, Timɔte kɑ Erɑsutu ɡɔrɑ Mɑsedɔniɔ, ɑdɑmɑ win tii u sɔ̃ɔ yiru kuɑ Asiɔ. \p \v 23 N deemɑ sɑɑ ye, wɑhɑlɑ bɑkɑ ɡɑɑ seewɑ Yesun swɑɑn sɔ̃. \v 24 Sii ɡeesun seko ɡoo wi bɑ rɑ soku Demɛtiru u rɑ bũu wi bɑ sokumɔ Aritemin \f + \fr 19:24 \fr*\fk Aritemin \fk*\ft - Bũu wìn mi bɑ rɑ bii nɔnɑ de.\ft*\f* dirun weenɑsiru ko. Sɔmbu te, tɑ sɔm kowobu ɑre bɛkɛ wɛ̃ɛmɔ. \v 25 Demɛtiru u win sɔm kowobu mɛnnɑ kɑ mɑɑ sekobu ɡɑbu mɑ u nɛɛ, durɔ bɛɛ i yɛ̃ mɑ sɔmbu ten sɔ̃nɑ sɑ kuurɑmɔ. \v 26 Bɛɛn tii i wɑɑmɔ, i mɑɑ nɔɔmɔ mɑ Pɔlu wi, u tɔn dɑbinu kɔkurɑ u mɑɑ bu swɑɑ nim wiɑ, n ǹ mɔ Efesu mi tɔnɑ, kɑ mɑɑ Asin tem wuu dɑbinu sɔɔrɑ, u mɔ̀, bũu ni tɔmbɑ kɑ nɔmɑ kuɑ nu ǹ sɑ̃ɑ Gusunɔ. \v 27 Ǹ n mɛn nɑ, bɛsɛn sɔmburɑ koo funɛ wɛnnɑ. N ǹ mɑm te tɔnɑ, bɑ ǹ koo mɑɑ bɛsɛn bũu Aritemin diru ɡɑrisi ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu. Bũu win bɛɛrɛ bɑkɑ koo mɑɑ kpe, wi Asiɡibu kɑ mɑɑ tem bɑɑmɑn tɔmbu kpuro bɑ rɑ sɑ̃. \p \v 28 Sɑnɑm mɛ tɔn be, bɑ ɡɑri yi nuɑ, bɑ mɔru bɛsirɑ, bɑ ɡbɑ̃sukumɔ bɑ mɔ̀, bɛɛrɛ bɑkɑɡiiwɑ, Efesuɡibun Aritemi. \p \v 29 Mɑ wuuɡibu kpuro bɑ burinɑmɔ. Tɔn wɔru ɡɑ duki dɑɑmɔ diru mi bɑ rɑ dwee. Mɑ bɑ Pɔlun kpɑɑsibu yiru ɡɑwɑ bɑ kɑ dɑ mi. Beyɑ Gɑyusi kɑ Aritɑɑki be bɑ sɑ̃ɑ Mɑsedɔniɡibu. \v 30 Pɔlu u kĩ u dɑ tɔn wɔru ɡen mi, ɑdɑmɑ nɑɑnɛ dokeobɑ yinɑ. \v 31 Tem mɛn wiruɡibu ɡɑbu be bɑ sɑ̃ɑ win kpɑɑsibu, bɑ mɑɑ nùn nɔɔ mɔrisiɑ bɑ nɛɛ, u ku tii sɔ̃ɔsi dii te sɔɔ. \v 32 Dii te sɔɔrɑ tɔmbu kpuro bɑ ɡbɑ̃sukumɔ. Gɑbu bɑ ɡɑri tee ɡerumɔ, ɡɑbu mɑɑ ɡɑri ɡɛɛ. Ben dɑbirɑ kun mɑm yɛ̃ yèn sɔ̃ bɑ mɛnnɛ mi. \v 33 Yuu ɡɑbɑ Alesɑndu bɔrie tɔn wɔru ɡen wuswɑɑɔ, mɑ tɔmbu ɡɑbu bɑ tɑmɑɑ wiyɑ u derɑ wɑhɑlɑ kpuro yɑ seewɑ. Alesɑndu wi, u tɔn be kɑ nɔmu mɑrisiɑ, mɑ u kĩ u bu ɡɑri yin ɑsɑnsi sɔ̃. \v 34 Adɑmɑ sɑnɑm mɛ bɑ tubɑ mɑ u sɑ̃ɑwɑ Yuu, tɔn be kpuro bɑ ɡbɑ̃sukumɔ sere kɔbɑ yirun sɑkɑ, bɑ mɔ̀, bɛɛrɛ bɑkɑɡiiwɑ Efesuɡibun Aritemi. \p \v 35 Amɛn biru, wuun ɡuro ɡuro u bu mɑrisiɑ u nɛɛ, bɛɛ Efesuɡibu, bɑɑwure u yɛ̃ mɑ bɛsɛn wuu Efesuɔwɑ Aritemi bɛɛrɛɡiin dirɑ wɑ̃ɑ sɑ te kɔ̃su, kɑ mɑɑ win weenɑsii wi u surɑmɑ sɑɑ wɔllun di. \v 36 Goo kun kpɛ̃ u ɡɑri yi siki. Yen sɔ̃, i tii nɛnuɔ sɛ̃ɛ, i ku ɡɑ̃ɑnu ko kɑ sɛndɑru. \v 37 I kɑ durɔ beni nɑ mini bɑɑ mɛ bɑ ǹ ɡɑ̃ɑnu ɡbɛnɛ bɛsɛn bũun dirun di, bɑ ǹ mɑɑ bɛsɛn bũu ɡɑri kɔ̃si ɡɛɛ ɡerusi. \v 38 Demɛtiru kɑ win sɔm kowobu bɑ̀ n ɡɑri ɡɛɛ mɔ kɑ ɡoo, sɑ siribun tɔ̃ru mɔ kɑ mɑɑ siri kowobu, i de bu ben ɡɑri ko mi. \v 39 Ì n mɑɑ ɡɑri ɡɛɛ mɔ yi yi yini kere, i ko kpĩ i kɑ yi dɑ wuun wiruɡibun mi. \v 40 Domi bɑ koo kpĩ bu sun tɑɑrɛ wɛ̃ ɡisɔn ɡɑri yinin sɔ̃ yèn sɔ̃ yi ǹ wiru kɑ nɑɑsu mɔ. Bɑ̀ n mɑɑ sun yin ɑsɑnsi bikiɑ, sɑ ǹ yɛ̃ ye sɑ ko ɡere. \p \v 41 Ye u yeni ɡeruɑ u kpɑ, u bu yɑrinɑsiɑ. \c 20 \s1 Pɔlu u Mɑsedɔni \s2 kɑ Gɛrɛkibɑn tem dɑ \p \v 1 Sɑnɑm mɛ bɑ wɔki ni kpɑ, Pɔlu u nɑɑnɛ dokeobu mɛnnɑ. Ye u bu dɑm kɑ̃, u bu nɔɔ kɑnɑ u doonɑ Mɑsedɔni ɡiɑ. \v 2 Ye u bɔsu tem mɛ kpuro sɔɔ, u nɑɑnɛ dokeobu dɑm kɑ̃ ɡem ɡem, mɑ u turɑ Gɛrɛkibɑn temɔ \v 3 u sinɑ mi suru itɑ. Sɑnɑm mɛ u kĩ u ɡoo nimkuu du u Siri dɑ, u deemɑ Yuubɑ nɔɔ tiɑ kuɑ bu kɑ nùn ɡo. Mɑ u ɡɔ̃ru doke u kpɑm kpe kɑ Mɑsedɔniɔ. \v 4 Sopɑteri, Pirusin bii wi u nɑ sɑɑ Beren di, u Pɔlu yɔ̃siri, kɑ mɑɑ Aritɑɑki kɑ Sikundusi be bɑ nɑ sɑɑ Tɛsɑlonikɑn di, kɑ Gɑyusi Dɛɛbeɡii kɑ Timɔte kɑ mɑɑ Tisiki kɑ Torofimu be bɑ nɑ sɑɑ Asin di. \v 5 Beyɑ bɑ ɡbiɑ bɑ dɑ bɑ sun mɑrɑ Torɑsiɔ. \v 6 Ye bɑ pɛ̃ɛ ye bɑ ǹ seeyɑtiɑ doken tɔ̃ɔ bɑkɑru kuɑ bɑ kpɑ, sɑ dɑ sɑ ɡoo nimkuu duɑ Filipiɔ. Mɑ sɔ̃ɔ nɔɔbun biru sɑ bu deemɑ Torɑsiɔ mi sɑ ɑlusumɑ tiɑ kuɑ. \s1 Pɔlun berɑ dɑ̃ɑkibu Torɑsiɔ \p \v 7 Alusumɑ buu, sɑ mɛnnɛ su kɑ yɑɑ dibu kɑ mɑɑ Yinnin dĩɑ domɑruɡinu di sɑnnu, mɑ Pɔlu u wɑɑsu wɔri. Yèn sɔ̃ u kĩ u doonɑ yen sisiru, u win wɑɑsu dɛnyɑsiɑ yɑ turɑ sere wɔ̃kurun bɔnu. \v 8 Fitilɑku dɑbirɑ wɑ̃ɑ ɡidɑmbisɑ ye sɔɔ, mi sɑ mɛnnɛ. \v 9 Aluwɑɑsi ɡoo wi bɑ mɔ̀ Etiki, u sɔ̃ fɛnɛntiɔ. Nɡe mɛ Pɔlu u win ɡɑri dɛnyɑsiɑmɔ, ɑluwɑɑsi wi, u dom yĩburɑ sere u dweeyɑ, mɑ u wɔrumɑ temɔ ɡidɑmbisɑ itɑsen fɛnɛntin di. Bɑ nùn suɑ bɑ deemɑ ɡorɑ. \v 10 Adɑmɑ Pɔlu u sɑrɑmɑ mɑ u yɑ̃ɑrɑ u nùn suɑ u nɛɛ, i ku nɑndɑ, win hunde yɑ wɑ̃ɑ. \p \v 11 Ye Pɔlu u kpɑm wurɑ ɡidɑmbisɑ yen wɔllɔ, u pɛ̃ɛ suɑ u mururɑ mɑ sɑ di, mɑ u wɑɑsu kuɑ sere yɑm kɑ sɑ̃rɑ, yen biru u doonɑ. \v 12 Bɑ kɑ ɑluwɑɑsi wi wurɑ yɛnuɔ wɑsiru, mɑ ben nukurɑ yɛmiɑ ɡem ɡem. \s1 Pɔlu u Miletu dɑ sɑɑ Torɑsin di \p \v 13 Sɑ ɡoo nimkuu duɑ, sɑ Pɔlu ɡbiiyɑ sɑ dɑ Asosiɔ, mìn di u koo kɑ sun ɡoo du. Domi mɛyɑ sɑ wesiɑnɑ yèn sɔ̃ u kĩ u dɑ mi kɑ nɑɑsu. \v 14 Ye sɑ kɑ nùn yinnɑ Asosiɔ, min diyɑ u kɑ sun ɡoo duɑ sɑ kɑ dɑ Mitilɛniɔ. \v 15 Min di, sɑ kpɑm ɡoo nimkuu duɑ mɑ sɑ turɑ Kioɔ yen sisiru. Sisi kpɑɑru sɑ turɑ Sɑmɔsiɔ, yen sɔ̃ɔ itɑsewɑ sɑ Miletu duɑ. \v 16 Domi Pɔlu u ɡɔ̃ru doke u ku yɔ̃rɑ Efesuɔ, kpɑ u ku win sɑɑ kɔ̃ Asin tem sɔɔ yèn sɔ̃ u sɛnde u turi Yerusɑlɛmuɔ Pɑntikotin tɔ̃ru ǹ n koo koorɑ. \s1 Pɔlu u kɑ yiɡbɛ ɡuro ɡurobu ɡɑri mɔ̀ \p \v 17 Pɔlu u nɔɔ mɔrisiɑ Efesuɔ sɑɑ Miletun di, u Yesun yiɡbɛ ɡuro ɡurobu sokusiɑ bu nɑ bu kɑ nùn yinnɑ mi. \v 18 Ye bɑ tunumɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɛɛn tii i yɛ̃ nɡe mɛ nɑ sĩisinɑ bɛɛn suunu sɔɔ sɑɑ tɔ̃ɔ tèn di nɑ duɑ Asin tem sɔɔ. \v 19 Nɑ Gusunɔn sɔmburu kuɑ tii kɑwɑbu sɔɔ kɑ yĩresu sɑnnu. Nɑ mɑɑ wɑhɑlɑ dɑbiru wɑ yèn sɔ̃ Yuubɑ swɑɑ kɑsu bu nɛn wɑ̃ɑru kpeerɑsiɑ. \v 20 I mɑɑ yɛ̃ mɑ nɑ ǹ bɛɛ ɑrufɑɑnin ɡɑ̃ɑnu berue, nɑ bɛɛ ɡem kpuro sɔ̃ɔwɑwɑ bɑtumɑ sɔɔ kɑ mɑɑ yɛnusɔ. \v 21 Nɑ Yuubɑ kɑ mɑɑ Gɛrɛkibɑ sɔ̃ɔwɑ nɑ nɛɛ, bu yɑrio torɑnun di bu wurɑ Gusunɔn mi kpɑ bu bɛsɛn Yinni Yesu Kirisi nɑɑnɛ doke. \v 22 Wee tɛ̃ nɑ Yerusɑlɛmu dɔɔ nɡe mɛ Hunde Dɛɛro u mɑn yiire, nɑ ǹ mɑɑ yɛ̃ yè n koo mɑn deemɑ mi, \v 23 ɑdɑmɑ u mɑn sɔ̃ɔmɔ mi kon dɑ kpuro pirisɔm kɑ wɑhɑlɑ mɑn mɑrɑ. \v 24 Kɑ mɛ, nɑ ǹ nɛn wɑ̃ɑru ɡɑrisi ɡɑ̃ɑnu n ɡesi nɛn sɔmburu dɑkurɑ te Yinni Yesu u mɑn yiire n ko. Sɔmbu terɑ n Gusunɔn durom Lɑbɑɑri ɡeɑ kpɑrɑ. \p \v 25 Nɑ bɔsu bɛɛn suunu sɔɔ nɑ bɑn te Gusunɔ u swĩin wɑɑsu kuɑ. Tɛ̃ nɑ yɛ̃ mɑ ɡoo sɑri bɛɛn suunu sɔɔ wi u koo mɑn wɑ kpɑm. \v 26 Yen sɔ̃nɑ nɑ bɛɛ sɔ̃ɔmɔ bɑtumɑ sɔɔ ɡisɔ, ɡoo ù n kɑm kuɑ bɛɛ sɔɔ, nɑ ǹ tɑɑrɛ mɔ. \v 27 Domi nɑ ǹ ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu beruɑ, nɑ bɛɛ Gusunɔn himbɑ kpuro nɔɔsiɑ. \v 28 I n tii sɛ, i mɑɑ ɡɔ̃ɔ kpuro kɔ̃suo ɡe Hunde Dɛɛro u bɛɛ nɔmu sɔndiɑ, ɡe ɡɑ sɑ̃ɑ Yinni Yesun yiɡbɛru. I tu kpɑro te u yɑkiɑ kɑ win tiin yɛm. \v 29 Nɑ yɛ̃ mɑ nɑ̀ n bɛɛ derin biru ɡɑbɑ koo du bɛɛn suunu sɔɔ nɡe mɛ dɛmɑkunu rɑ du yɑ̃ɑnun suunu sɔɔ, bɑ ǹ ko n wɔnwɔndu mɔ. \v 30 Sɑɑ mɑm bɛɛn suunu sɔɔn di ɡɑbɑ koo ɡem ɡɔsiɑ weesu kpɑ bu nɑɑnɛ dokeobu swɑɑ nim wiɑ bu kɑ ko ben bwɑ̃ɑbu. \v 31 Ǹ n mɛn nɑ, i n tii sɛ. I yɑɑyo mɑ wɔ̃ɔ itɑwɑ, nɑ bɛɛn bɑɑwure kirɔ kuɑ bururu kɑ yokɑ kɑ yĩresu. \p \v 32 Tɛ̃ nɑ bɛɛ Gusunɔ nɔmu sɔndiɑ nɑ mɑɑ bɛɛ win durom ɡɑri nɔmu sɔndiɑ. Gɑri yi, yi koo kpĩ yi bɛɛ tɑ̃sisiɑ kpɑ yi bɛɛ fɑɑbɑ ko kɑ be kpuro be Gusunɔ u ɡɔsɑ u kuɑ wiɡibu. \v 33 Nɑ ǹ ɡoon sii ɡeesu ǹ kun mɛ win wurɑ ǹ kun mɛ win yɑberu binɛ koore. \v 34 Bɛɛn tii i yɛ̃ mɑ kɑ nɛn tiin nɔmɑ nɑ sɔmburu kuɑ nɑ kɑ tii diisiɑ kɑ mɑɑ be bɑ kɑ mɑn wɑ̃ɑ. \v 35 Nɑ bɛɛ sɔ̃ɔsi yɑbu kpuro sɔɔ mɑ n weenɛ i sɔmburu ko ɡem ɡem nɡe mɛsum, kpɑ i dɑm sɑriruɡibu somi, kpɑ i Yinni Yesun tiin ɡɑri yɑɑyɑ ye u nɛɛ, kɛ̃run wɛ̃ɛbu bu nuku dobu mɔ n kere kɛ̃run mwɑɑbu. \p \v 36 Sɑnɑm mɛ Pɔlu u ɡɑri yi ɡeruɑ u kpɑ, u yiirɑ mɑ u kɑnɑru kuɑ kɑ be kpuro sɑnnu. \v 37 Be kpuro bɑ swĩ. Ye bɑ nùn bɔkɑsi, bɑ nùn nɔɔ kɑnɑ kɑ kĩru, \v 38 ben nukurɑ sɑnkirɑ n bɑndɑ yèn sɔ̃ u bu sɔ̃ɔwɑ mɑ bɑ ǹ mɑɑ wɑɑnɑmɔ. Mɑ bɑ nùn yɔ̃siri sere ɡoo nimkuu mi. \c 21 \s1 Pɔlu u Yerusɑlɛmu dɔɔ \p \v 1 Ye sɑ nɔɔ kɑnɑnɑ kɑ be sɑ kpɑ, sɑ ɡoo nimkuu duɑ sɑ doonɑ sɔru sɔrum mɛ Kɔsiɔ. Yen sisiru sɑ dɑ Roduɔ. Sɑɑ min di, sɑ mɑɑ dɑ Pɑtɑrɑɔ. \v 2 Miyɑ sɑ ɡoo nimkuu wɑ ɡe ɡɑ dɔɔ Fɛnisi ɡiɑ, mɑ sɑ ɡu duɑ sɑ swɑɑ wɔri. \v 3 Sɑ tem bureru ɡɑru wɑ te bɑ mɔ̀ Sipu, sɑ tu sɛ̃ɛnɑ bɛsɛn nɔm dwɑrɔ mɑ sɑ dɑ Sirin tem ɡiɑ. Sɑ Tiri duɑ, mi ɡoo nimkuu ɡɑ koo sɔmunu sɑrɑsiɑ. \v 4 Sɑ nɑɑnɛ dokeobu kɑsu mɑ sɑ kɑ bu sinɑ ɑlusumɑ bɔ̃ɔ teeru. Hunde Dɛɛro derɑ bɑ Pɔlu sɔ̃ɔmɔ u ku Yerusɑlɛmu dɑ. \v 5 Adɑmɑ ye bɛsɛn sɑɑ turɑ sɑ kpɑm wurɑ ɡoo nimkuu mi. Be kpuro kɑ ben kurɔbu kɑ bibu bɑ sun yɔ̃siri sɑɑ wuun di. Bɛsɛ kpuro sɑ yiirɑ nim wɔ̃kun ɡoorɔ mɑ sɑ kɑnɑru kuɑ. \v 6 Ye sɑ nɔɔ kɑnɑnɑ sɑ kpɑ sɑ ɡoo nimkuu duɑ mɑ bɑ wurɑ ben yɛnusɔ. \p \v 7 Sɑɑ Tirin di sɑ kpɑm swɑɑ wɔri mɑ sɑ turɑ Tolemɑisiɔ. Miyɑ sɑ sɑrɑ ɡoo nimkuun di mɑ sɑ dɑ sɑ nɑɑnɛ dokeobu tɔburɑ mɑ sɑ kpunɑ mi nɔn teeru. \v 8 Yen sisiru sɑ kpɑm swɑɑ wɔri mɑ sɑ turɑ Sesɑreɔ, mɑ sɑ dɑ sɑ sɔbiɑ Filipun yɛnuɔ wi u sɑ̃ɑ wɑɑsu kowo. N deemɑ u sɑ̃ɑ tɔnu nɔɔbɑ yiru yen turo be bɑ ɡɑsɔ ɡɔsɑ Yerusɑlɛmuɔ. \v 9 Durɔ wi, u bii wɔndiɑbɑ nnɛ mɔ be bɑ sɑ̃ɑ Gusunɔn sɔmɔbu. \v 10 Ye sɑ sɔ̃ɔ mɛɛru kuɑ mi, Gusunɔn sɔmɔ ɡoo wi bɑ rɑ nɛɛ Aɡɑbusi, u nɑ mi sɑɑ Yudeɑn di. \v 11 U nɑ bɛsɛn mi mɑ u Pɔlun kpɑkɑ suɑ u win tiin nɑɑsu kɑ nɔmɑ bɔkuɑ u nɛɛ, n wee ye Hunde Dɛɛro u ɡerumɔ. Wi u kpɑkɑ yeni mɔ, Yuu be bɑ wɑ̃ɑ Yerusɑlɛmuɔ bɑ koo nùn bɔke mɛsum kpɑ bu nùn tɔn tukobu nɔmu sɔndiɑ. \p \v 12 Ye sɑ ɡɑri yi nuɑ, bɛsɛ kɑ tɔn be bɑ wɑ̃ɑ mi, sɑ Pɔlu suuru kɑnɑm wɔri u ku Yerusɑlɛmu ye dɑ. \v 13 Adɑmɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ i sumɔ mɛsum mɑ i nɛn wɔruɡɔru kpeesiɑmɔ. Nɑ mɑm sɔɔru sɑ̃ɑ n kɑ ɡbi Yinni Yesun yĩsirun sɔ̃ Yerusɑlɛmuɔ, n ǹ mɔ bɔkubu tɔnɑ. \p \v 14 Ye sɑ deemɑ u ǹ bɛsɛn ɡɑri wure, sɑ mɑri mɑ sɑ nɛɛ, Gusunɔn kĩru tu koorɑ. \p \v 15 Amɛn biru sɑ bɛsɛn sɔɔru kuɑ mɑ sɑ doonɑ Yerusɑlɛmu ɡiɑ. \v 16 Nɑɑnɛ dokeobu ɡɑbu sɑɑ Sesɑren di bɑ sun yɔ̃siri bɑ kɑ sun dɑ Nɑsoni Sipuɡiin wɔɔrɔ mi sɑ ko sɔbiɑ. Durɔ wi, u nɑɑnɛ doke n tɛ. \s1 Pɔlu u Yɑkɔbu berɑm dɑ \p \v 17 Sɑnɑm mɛ sɑ turɑ Yerusɑlɛmuɔ, nɑɑnɛ dokeobɑ sun dɑm koosiɑ kɑ nuku dobu. \v 18 Yen sisiru Pɔlu u kɑ sun Yɑkɔbu berɑm dɑ mɑ Yesun yiɡbɛ ɡuro ɡurobu kpuro bɑ mɛnnɑ mi. \v 19 Ye Pɔlu u bu tɔburɑ u kpɑ u bu sɑɑriɑ tiɑ tiɑ sɔmbu te Gusunɔ u kuɑ tɔn tukobun suunu sɔɔ win wɑɑsun sɔ̃. \v 20 Ye bɑ win ɡɑri nuɑ, be kpuro bɑ Gusunɔ siɑrɑ. Mɑ bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, kĩnɑsi ɑ wɑ? Yuubɑ nye nyewɑ bɑ nɑɑnɛ doke, mɑ be kpuro bɑ kpɑm kɑ tii Mɔwisin woodɑ bɔkuɑ. \v 21 Bɑ bu wunɛn ɡɑri sɔ̃ɔwɑ mɑ ɑ Yuu be bɑ wɑ̃ɑ tɔn tukobun mi sɔ̃ɔmɔ bu Mɔwisin ɡɑri deri, bu ku deemɑ swĩi, bu ku mɑɑ ben bibu bɑnɡo ko. \v 22 Ǹ n mɛn nɑ, mbɑ sɑ ko ko. Kɑ ɡem bɑ koo nɔ mɑ ɑ tunumɑ wuu mi. \v 23 Yen sɔ̃, ɑ koowo ye sɑ ko nun sɔ̃. Durɔbu nnɛ ɡɑbɑ wɑ̃ɑ mi, be bɑ rɑɑ nɔɔ mwɛɛru kuɑ. \v 24 A kɑ bu doo kpɑ i tii dɛɛrɑsiɑ sɑnnu kpɑ ɑ ben kɔnɑn ɡobi kɔsiɑ. Nɡe mɛyɑ bɑɑwure u ko n kɑ yɛ̃ mɑ ye bɑ nuɑ wunɛn sɔ̃, n ǹ ɡem, sɑnɑm mɛ, bɑ koo wɑ mɑ wunɛn tii ɑ Mɔwisin woodɑ swĩi. \v 25 Adɑmɑ ye n sɑ̃ɑ tɔn tuko nɑɑnɛ dokeobuɡiɑ sɑ bu woodɑ yiiyɑ mɑ sɑ bu yen tireru mɔrisiɑ sɑ nɛɛ, bu ku bũu sɑ̃ɑ dĩɑnu di, bu ku yɑɑ yɛm di, bu ku yɑɑ tem ye bɑ wĩiru tɛmɑ bɑ kɑ ɡo, bu ku mɑɑ kɔ̃ɔ mɛnnɑ tɑntɑnɑru sɔɔ. \p \v 26 Mɑ Pɔlu u kɑ durɔ be dɑ. Yen sisiru bɑ tii dɛɛrɑsiɑ, mɑ u sɑ̃ɑ yeru duɑ u bu sɔ̃ɔwɑ sɑɑ ye dɛɛrɑsiɑ bin sɑnɑm koo kpe, kpɑ bu ben bɑɑwure yɑ̃kuru kuɑ dɔmɑ te. \s1 Bɑ Pɔlu mwɑ sɑ̃ɑ yerɔ \p \v 27 Ye sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru ye, yɑ kpeeyɔ, Yuu be bɑ nɑ Asin di bɑ Pɔlu wɑ sɑ̃ɑ yerɔ. Bɑ tɔn wɔru burinɑsiɑ, mɑ bɑ Pɔlu mwɑ. \v 28 Bɑ ɡbɑ̃sukumɔ bɑ mɔ̀, bɛɛ Isirelibɑ, fɑɑbɑ woo! Durɔ wiyɑ u rɑ de bɑɑmɑ kpuro u n Isirelibɑn kɔ̃sɑ ɡerumɔ, kɑ ye n sɑ̃ɑ Mɔwisin woodɑ kɑ mɑɑ sɑ̃ɑ yee teni. Wee, u mɑm kɑ tɔn tukobu ɡɑbu nɑ sɑ̃ɑ yee dɛɛrɑ tenin mi mɑ u tu disi doke. \p \v 29 Bɑ yeni ɡeruɑ yèn sɔ̃ bɑ rɑɑ Torofimu Efesuɡii wɑ kɑ Pɔlu sɑnnu wuu sɔɔ, yerɑ bɑ tɑmɑɑ Pɔlu u kɑ nùn dɑwɑ sɑ̃ɑ yeru mi. \v 30 Mɑ wuu ɡɑ buuburu yɔ̃rɑ kpuro, tɔmbɑ duki nɑɑmɔ bɑɑmɑn di mɑ bɑ Pɔlu mwɑ bɑ ɡɑwɑ bɑ kɑ yɑrɑ sɑ̃ɑ yerun di. Mii mii mɑ bɑ ten ɡɑmbobɑ kɛnuɑ. \v 31 Sɑnɑm mɛ bɑ kĩ bu nùn ɡo, yerɑ Romun tɑbu sunɔ u nuɑ mɑ Yerusɑlɛmu kpuro yɑ burinɑmɔ. \v 32 Mii mii u tɑbu wiruɡibu ɡɑbu suɑ kɑ tɑbu kowobu, mɑ u kɑ bu dukɑ dɑ tɔn wɔru ɡen mi. Sɑnɑm mɛ tɔn wɔru ɡe, ɡɑ nùn wɑ kɑ tɑbu kowobu sɑnnu, bɑ Pɔlu soberu deri. \v 33 Tɑbu sunɔ wi, u dɑ Pɔlun mi, u nùn mwɑ mɑ u woodɑ wɛ̃ bu nùn bɔke kɑ yɔni yiru. Mɑ u bu bikiɑ, wɑrɑ durɔ wi. Mbɑ u kuɑ. \v 34 Gɑbu tɔn wɔru ɡe sɔɔ, bɑ ɡɑri tee ɡbɑ̃sukumɔ, ɡɑbu mɑɑ ɡɑri ɡɛɛ, sere tɑbu sunɔ u kpɑnɑ u ɡɑri yin ɡem ɡiɑ wure bɑkɑnun sɔ̃. Yen sɔ̃nɑ u woodɑ wɛ̃ bu kɑ Pɔlu dɑ sɑnsɑni ɡbɑ̃rɑruɡiɑn mi. \v 35 Ye bɑ ɡbɑ̃rɑ ten yɔɔtiru turɑ tɑbu kowobɑ Pɔlu suɑ bɑ sɔndi ben senu wɔllɔ, tɔn wɔru ɡen mɔrun sɔ̃. \v 36 Mɑ tɔn be kpuro bɑ bu nɑɑ kɔtinu dimɔ bɑ ɡbɑ̃sukumɔ, bɑ mɔ̀ i nùn ɡoowo! \s1 Pɔlu u tii tubusiɑ \p \v 37 Sɑnɑm mɛ bɑ kĩ bu Pɔlu duusiɑ sɑnsɑni ɡbɑ̃rɑruɡiɑ mi, u tɑbu sunɔ bikiɑ u nɛɛ, kon kpĩ n kɑ nun ɡɑri ko? \p Tɑbu sunɔ u nùn bikiɑ u nɛɛ, ɑ Gɛrɛkim nɔɔmɔ ro? \v 38 Ǹ n mɛn nɑ, ɑ ǹ sɑ̃ɑ Eɡibitiɡii wi? Wi u ɡɑsɔ derɑ tɔmbɑ tem yɛ̃robu seesi, wi u tɔmbu nɔrɔbun subɑ nnɛ mɛnnɑ (4.000) swɑɑ diobun yiɡbɛrun di, mɑ u kɑ bu dɑ ɡbɑburɔ? \p \v 39 Pɔlu nùn wisɑ u nɛɛ, nɛ Yuuwɑ, bɑ mɑn mɑrɑwɑ Tɑɑsiɔ, Silisin tem sɔɔ. Nɑ sɑ̃ɑ kpɑɑ yɛ̃ro wuu ɡe sɔɔ, ɡe ɡɑ yĩsiru yɑrɑ. Nɑ nun kɑnɑmɔ, ɑ de n kɑ tɔn be ɡɑri ko. \p \v 40 Tɑbu sunɔ wi, u nùn ɑyeru wɛ̃. Mɑ Pɔlu u yɔɔwɑ yɔɔtiru wɔllɔ u tɔn be kɑ nɔmu mɑrisiɑ. Ye bɑ mɑri, u bu sɔ̃ɔwɑ kɑ Heberum u nɛɛ, \c 22 \p \v 1 Bɛɛ, nɛn bisibu kɑ bɑɑbɑbɑ, i swɑɑ dɑkio ye kon bɛɛ sɔ̃ n kɑ tii tubusiɑ. \p \v 2 Ye bɑ nuɑ mɑ u kɑ Heberum ɡɑri mɔ̀, bɑ mɑri sɔ̃ɔ sɔ̃ɔ. Mɑ u nɛɛ, \v 3 nɛ Yuuwɑ wi bɑ mɑrɑ Tɑɑsiɔ, Silisin temɔ ɑdɑmɑ wuu ɡeni sɔɔrɑ nɑ biru di. Gɑmɑliɛlin miyɑ nɑ keu kuɑ, nɑ bɛsɛn sikɑdobɑn woodɑ ɡiɑ sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ, mɑ nɑ Gusunɔn bɛɛrɛ yɛ̃ nɡe mɛ bɛɛ kpuro i sɑ̃ɑ ɡisɔ. \v 4 Nɑ mɑɑ swɑɑ yen tɔmbu nɔni sɔ̃ɔwɑ ɡoo ɡookum, nɑ yen tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu mwɛɛrɑ nɑ bɔkuɑ nɑ pirisɔm doke. \v 5 Yɑ̃ku kowo tɔnwero kɑ Yuubɑn ɡuro ɡurobu kpuro bɑ koo kpĩ bu mɑn yen seedɑ diiyɑ. Nɑ tirenu mwɑ ben nɔmɑn di ni bɑ Yuubɑ yoruɑ be bɑ wɑ̃ɑ Dɑmɑsiɔ. Mɑ nɑ dɑ mi n kɑ swɑɑ yen tɔmbu mwɑ n bɔke be bɑ wɑ̃ɑ mi, kpɑ n kɑ bu nɑ Yerusɑlɛmuɔ n sɛɛyɑsiɑ. \s1 Pɔlu u bu \s2 win ɡɔ̃ru ɡɔsiɑbun ɡɑri sɔ̃ɔwɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Gɔrobun Kookoosu 9:1-19, 26:12-18) \p \v 6 Sɑnɑm mɛ nɑ dɔɔ nɑ Dɑmɑsi turuku kuɑ sɔ̃ɔ wii wɔllun sɑkɑ, suɑru sɔɔ yɑm bururɑm nɑ bɑi wɔllun di mu mɑn wukiri. \v 7 Nɑ wɔrumɑ temɔ, mɑ nɑ nɔɔ ɡɑɡu nuɑ ɡɑ nɛɛ, Sɔɔlu, Sɔɔlu mbɑn sɔ̃nɑ ɑ mɑn nɔni sɔ̃ɔmɔ. \v 8 Nɑ bikiɑ nɑ nɛɛ, wunɑ were Yinni. U mɑn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛnɑ Yesu Nɑsɑrɛtiɡii wi ɑ nɔni sɔ̃ɔmɔ. \v 9 Durɔ be bɑ mɑn yɔ̃siriɔ bɑ yɑm bururɑm mɛ wɑ, ɑdɑmɑ bɑ ǹ tubɑ ye yɛ̃ro ɡeruɑ wi u kɑ mɑn ɡɑri kuɑ. \v 10 Nɑ bikiɑ nɑ nɛɛ, mbɑ kon ko Yinni. Mɑ u mɑn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n seewo n du Dɑmɑsiɔ. Miyɑ bɑ koo mɑn sɔ̃ kpuro ye Gusunɔ u himbɑ sɑ̃ɑ n ko. \v 11 Yɑm bururɑm mɛn kpɑ̃ɑrɑ derɑ nɑ wɔ̃ko kuɑ. Yen sɔ̃nɑ nɛn kpɑɑsibɑ mɑn nɔmu nɛnuɑ sɑ kɑ duɑ Dɑmɑsiɔ. \p \v 12 N deemɑ durɔ ɡoo wɑ̃ɑ mi, wi bɑ rɑ nɛɛ Anɑniɑ, u Gusunɔn bɛɛrɛ yɛ̃, u Mɔwisin woodɑbɑ swĩi. Yuu be bɑ wɑ̃ɑ wuu ɡe sɔɔ kpuro bɑ win seedɑ ɡeɑ dimɔ. \v 13 U nɑ nɛn mi, u yɔ̃rɑ nɛn bɔkuɔ mɑ u nɛɛ, Sɔɔlu nɛn beruse, ɑ yɑm wɑɑwo. Mii mii nɛn nɔni wukiɑrɑ mɑ nɑ nùn wɑ. \v 14 U mɑn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Gusunɔ bɛsɛn sikɑdobɑn Yinni u mɑn ɡɔsɑ n kɑ win kĩru ɡiɑ, n kɑ Geeɡii wɑ, kpɑ n mɑɑ kɑ win nɔɔn ɡɑri nɔ. \v 15 Domi kon ko win seedɑ dio, kpɑ n kɑ tɔmbu kpuro sɔ̃ ye nɑ wɑ kɑ ye nɑ nuɑ. \v 16 Tɛ̃, mbɑ n mɑɑ tie. N seewo bu mɑn bɑtɛmu ko, kpɑ n wobe n dɛɛrɑ nɛn torɑnun di nɑ n Yinnin yĩsiru sokumɔ. \s1 Nɡe mɛ Yinni u Pɔlu ɡɔsɑ \s2 u kɑ tɔn tukobu wɑɑsu ko \p \v 17 Ye nɑ wurɑ Yerusɑlɛmuɔ, sɔ̃ɔ teeru sɑnɑm mɛ nɑ kɑnɑru mɔ̀ sɑ̃ɑ yerɔ, nɑ kɑ̃sɑ. \v 18 Kɑ̃si te sɔɔ, nɑ Yinni wɑ, u mɑn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n koowo kpɑɑkɑ kpɑ n yɑri Yerusɑlɛmun di mii mii. Domi wuu min tɔmbu bɑ ǹ koo win ɡɑri wurɑ yìn seedɑ nɑ dimɔ. \v 19 Nɑ nɛɛ, Yinni bɑ yɛ̃ sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ mɑ nɑ Yuubɑn mɛnnɔ yenu dɑ dɑ, nɑ tɔmbu mwɛɛrɑ nɑ bu so be bɑ nun nɑɑnɛ doke. \v 20 Dɔmɑ te bɑ wunɛn seedɑ dio Etiɛni ɡo, nɛn tii nɑ wɑ̃ɑ mi, nɑ win ɡɔɔ wurɑ. Nɛnɑ nɑ win ɡowobun yɑ̃nu kɔ̃su ni bɑ subɑ. \v 21 Mɑ Yinni u mɑn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n doo, domi u koo mɑn ɡɔri n tomɑ tɔn tukobun mi. \s1 Pɔlu kɑ Romun tɑbu sunɔ \p \v 22 Tɔn be, bɑ Pɔlun ɡɑri swɑɑ dɑki sere u kɑ yeni ɡeruɑ u kpɑ. Sɑnɑm mɛyɑ be kpuro bɑ ɡbɑ̃sukum wɔri bɑ nɛɛ, i nùn ɡoowo, n ǹ weenɛ win bweseru tɑ n wɑ̃ɑ. \p \v 23 Bɑ kuuki mɔ̀, bɑ ben yɑbenu yɔwemɔ, bɑ tuɑ seeyɑmɔ wɔllɔ. \v 24 Romun tɑbu sunɔ wi, u woodɑ wɛ̃ bu kɑ Pɔlu dɑ sɑnsɑni ɡbɑ̃rɑruɡiɑ sɔɔ bu nùn sɛni so sere u kɑ ɡem ɡere. Domi u kĩ u ɡiɑ mbɑn sɑɑbuwɑ bɑ nùn wuremɔ mɛ. \v 25 Ye bɑ Pɔlu bɔkuɑ bu kɑ nùn so, u tɑbu sunɔ bikiɑ wi u nùn yɔ̃re, u nɛɛ, n weenɛ i Romuɡii so i sere nùn siri? \p \v 26 Ye tɔnwero wi, u ɡɑri yi nuɑ, u dɑ win tɑbu sunɔn mi, mɑ u nùn bikiɑ u nɛɛ, mbɑ ɑ kĩ ɑ ko mi. Durɔ wi, Romuɡiiwɑ. \p \v 27 Mɑ tɑbu sunɔ u dɑ u Pɔlu bikiɑ u nɛɛ, ɑ mɑn sɔ̃ɔwɔ, wunɛ Romuɡiiwɑ? \p Pɔlu u nɛɛ, mɛyɑ. \p \v 28 Tɑbu sunɔ wi, u nɛɛ, ɡobi bɛkɛyɑ nɑ kɔsiɑ nɑ kɑ sere kuɑ Romuɡii. \p Pɔlu u nɛɛ, mɛyɑ bɑ nɛ mɑrɑwɑ. \p \v 29 Yen sɔ̃nɑ tɑbu kowo be bɑ sɔɔru sɑ̃ɑ bu kɑ nùn sɛni so u kɑ ɡem ɡere, bɑ nùn deri mii mii. Mɑ bɛrum tɑbu sunɔ wi mwɑ ye u nuɑ mɑ Pɔlu sɑ̃ɑwɑ Romuɡii domi u derɑ bɑ nùn bɔkuɑ. \s1 Bɑ kɑ Pɔlu dɑ Yuubɑn \s2 ɡuro ɡurobun wuswɑɑɔ \p \v 30 Tɑbu sunɔ wi, u kĩ u ɡiɑ kɑm kɑm yèn sɑɑbu wɑhɑlɑ ye, yɑ seewɑ. Yen sɔ̃nɑ sisiru u derɑ bɑ Pɔlu kusiɑ, mɑ u nɛɛ yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ Yuubɑn ɡuro ɡurobu bu mɛnnɑmɑ. Mɑ u kɑ Pɔlu dɑ ben wuswɑɑɔ. \c 23 \p \v 1 Pɔlu u be bɑ mɛnnɛ nɔni ɡirɑri, mɑ u nɛɛ, mɛro bisibu, nɛn ɡɔ̃ru ɡɑ ǹ mɑn tɑɑrɛ wɛ̃ɛmɔ domi nɑ nɛn wɑ̃ɑru diwɑ dee dee Gusunɔn wuswɑɑɔ, sere kɑ ɡisɔn ɡisɔ. \p \v 2 Yɑ̃ku kowo tɔnwero wi bɑ rɑ soku Anɑniɑ u be bɑ yɔ̃ Pɔlun bɔkuɔ sɔ̃ɔwɑ bu nùn soowo win nɔɔwɔ. \v 3 Pɔlu u nɛɛ, Gusunɔ koo nun so, ɡɑni kpikɑ wunɛ! A sɔ̃wɑ ɑ kɑ mɑn siri Mɔwisin woodɑ sɔɔ, mɑ ɑ mɑɑ kpɑm woodɑ sɑrɑ ɑ nɛɛ, bu mɑn soowo. \p \v 4 Be bɑ yɔ̃ win bɔkuɔ bɑ nɛɛ, Gusunɔn yɑ̃ku kowo tɔnwerowɑ ɑ kɑ̃kɑ ɑ wɔmmɔ mɛ? \p \v 5 Pɔlu u nɛɛ, mɛro bisibu nɑ ǹ yɛ̃ yɑ̃ku kowo tɔnwerowɑ. Domi Gusunɔn ɡɑri yi nɛɛ, “I ku bɛɛn tɔmbun wiruɡiin kɔ̃sɑ ɡere.” \p \v 6 Ye Pɔlu u tubɑ mɛnnɔ ɡe sɔɔ, mɑ ɡɑbɑ sɑ̃ɑwɑ Sɑdusibɑ, ɡɑbu mɑɑ Fɑlisibɑ, yerɑ u nɔɔɡiru suɑ mɛnnɔ ɡe sɔɔ u nɛɛ, mɛro bisibu, nɛ Fɑlisiwɑ wi Fɑlisibɑ bɑ mɑrɑ. I mɑn sirimɔwɑ yèn sɔ̃ nɑ yĩiyɔ mɑ ɡɔribɑ koo se ɡɔrin di. \p \v 7 Ye u yeni ɡeruɑ u kpɑ, Fɑlisibɑ kɑ Sɑdusibɑ bɑ sikirinɔ wɔri mɑ mɛnnɔ ɡe, ɡɑ bɔnu kuɑ yiru. \v 8 Domi Sɑdusibɑ bɑ rɑ nɛɛ ɡɔribɑ kun seemɔ ɡɔrin di, hunde kɑ wɔllun ɡɔrɑdo mɑɑ sɑri ɑdɑmɑ Fɑlisibɑ bɑ wurɑ mɑ yɑbu itɑ ye kpuro yɑ wɑ̃ɑ. \v 9 Mɑ wure bɑkɑnu tunumɑ ben suunu sɔɔ bɑ sikirinɑmɔ kɑ dɑm, mɑ woodɑ yɛ̃robu ɡɑbɑ seewɑ Fɑlisibɑ sɔɔ bɑ nɛɛ, sɑ ǹ tɑɑrɛ ɡɑɑ wɑ durɔ wi sɔɔ. Wɑrɑ yɛ̃ nɡe hundewɑ ǹ kun mɛ wɔllun ɡɔrɑdo ɡoowɑ u kɑ nùn ɡɑri kuɑ. \p \v 10 Sikirinɔ ɡe, ɡɑ kpɛ̃ɑ ɡem ɡem sere tɑbu sunɔ wi, u bɛrum kuɑ bu ku rɑɑ Pɔlu kɑrɑnɑ. Mɑ u win tɑbu kowobu woodɑ wɛ̃ u nɛɛ, bu doo bu Pɔlu wɔrɑmɑ kpɑ bu kɑ nùn dɑ sɑnsɑni ɡbɑ̃rɑruɡiɑn mi. \p \v 11 Tɔ̃ɔ ten wɔ̃kuru sɔɔ, Yinni Gusunɔ u Pɔlu yɔ̃re mɑ u nɛɛ, ɑ ku mwiɑ kpɑnɑ. Nɡe mɛ ɑ mɑn seedɑ diiyɑ Yerusɑlɛmu mi, mɛyɑ kɑɑ mɑɑ mɑn seedɑ diiyɑ Romuɔ. \s1 Bɑ Pɔlun wɑ̃ɑru kɑsu \p \v 12 Yen sisiru Yuubɑ bɑ mɛnnɑ bɑ nɔɔ tiɑ kuɑ bɑ bɔ̃ruɑ bɑ nɛɛ bɑ ǹ ɡɑ̃ɑnu dimɔ, bɑɑ nim bɑ ǹ nɔrumɔ mɑ n kun mɔ bɑ Pɔlu ɡo. \v 13 Tɔn be, bɑ tɔnu weeru kere be bɑ nɔɔ tiɑ ye kuɑ. \v 14 Mɑ bɑ dɑ bɑ yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ ɡuro ɡurobu deemɑ bɑ nɛɛ, sɑ bɔ̃ruɑ sɑnnu mɑ sɑ ǹ ɡɑ̃ɑnu dimɔ sere su kɑ Pɔlu ɡo. \v 15 Ǹ n mɛn nɑ, sɑ kĩ bɛɛ kɑ ɡuro ɡurobu i tɑbu sunɔ sɔ̃ u kɑ Pɔlu nɑ bɛɛn mɛnnɔ sɔɔ kpɑm, kpɑ n sɑ̃ɑre nɡe i kĩ i kpɑm win ɡɑri mɛɛrim sɔmɛ. Bɛsɛ sɑ ko n sɔɔru sɑ̃ɑ su kɑ nùn ɡo u sere tunumɑ. \p \v 16 Adɑmɑ Pɔlun sesun bii tɔn durɔ u yinɑ yen ɡɑri nuɑ. U dɑ u duɑ sɑnsɑni ɡbɑ̃rɑruɡiɑ yen mi, mɑ u Pɔlu ɡɑri yi sɔ̃ɔwɑ. \v 17 Mɑ Pɔlu u tɑbu kowobun tɔnwero turo sokɑ, u nùn sɔ̃ɔwɑ u kɑ ɑluwɑɑsi wi doo tɑbu sunɔn mi domi u ɡɑri mɔ u kĩ u nùn sɔ̃. \p \v 18 Tɑbu kowobun tɔnwero wi, u kɑ nùn dɑ tɑbu sunɔn mi, mɑ u nɛɛ, Pɔlu pirisɔm wi, u mɑn sokɑ mɑ u mɑn kɑnɑ n kɑ ɑluwɑɑsi wi nɑ wunɛn mi domi u kĩ u nun ɡɑ̃ɑnu sɔ̃. \p \v 19 Tɑbu sunɔ u ɑluwɑɑsi win nɔmu nɛnuɑ u kɑ nùn dɑ bɔ̃ɔrɔ u nùn bikiɑ u nɛɛ, mbɑ ɑ kĩ ɑ mɑn sɔ̃. \p \v 20 U nɛɛ, Yuubɑ bɑ nɔɔ tiɑ kuɑ bu kɑ nun bikiɑ siɑ ɑ kɑ Pɔlu dɑ ɡuro ɡurobun mɛnnɔwɔ, kpɑ n sɑ̃ɑre nɡe bɑ kĩ bu win ɡɑri mɛɛrim sɔmɛwɑ. \v 21 Adɑmɑ ɑ ku ben ɡɑri nɔ, domi bɑ tɔnu weeru kere be bɑ koo kuke swɑɑɔ bu kɑ nùn mwɑ. Be kpuro bɑ bɔ̃ruɑ mɑ bɑ ǹ dimɔ, bɑ ǹ mɑɑ nɔrumɔ mɑ n kun mɔ bɑ nùn ɡo. Bɑɑ tɛ̃ bɑ sɔɔru sɑ̃ɑ bu kɑ ye ko. Wunɛn woodɑwɑ bɑ swɑɑ dɑki. \p \v 22 Mɑ tɑbu sunɔ wi, u nɛɛ, ɑ ku ɡoo sɔ̃ mɑ ɑ mɑn ɡɑri yini dɔmɛɑ. Mɑ u derɑ ɑluwɑɑsi wi, u doonɑ. \s1 Bɑ kɑ Pɔlu dɑ Felisin mi \p \v 23 Mɑ tɑbu sunɔ wi, u tɑbu kowobun wiruɡibu yiru sokɑ u nɛɛ, i tɑbu kowo ɡoobu (200) sɔɔru koosio bu Sesɑre dɑ, kɑ mɑɑsɔbu wɑtɑ kɑ wɔkuru, kɑ sere yɑɑsiɡibu ɡoobu, bɑ n sɔɔru sɑ̃ɑ bu swɑɑ wɔri kɔbɑ nɔɔbɑ nnɛ wɔ̃ku te. \v 24 I mɑɑ dumi ɡɑɑri bɔkuo kpɑ i kɑ Pɔlu dɑ sinɑ wuu yɛ̃ro wi bɑ rɑ soku Felisin mi, i turi kɑ ɑlɑfiɑ. \p \v 25 Yen biru tɑbu sunɔ u tireru yoruɑ tè sɔɔ u nɛɛ, \v 26 nɛ Kolodu Lisiɑsi, nɑ nun tɔburɑ tem yɛ̃ro Felisi bɛɛrɛɡii. \v 27 Yuubɑ bɑ durɔ wi mwɑwɑ, bɑ kĩ bu nùn ɡo. Ye nɑ ɡiɑ mɑ u sɑ̃ɑ Romuɡii, yeyɑ nɑ dɑ kɑ nɛn tɑbu kowobu nɑ nùn wɔrɑ. Yen biru nɑ kɑ nùn dɑ ben ɡuro ɡurobun wuswɑɑɔ. \v 28 Domi nɑ kĩ nɑ n yɛ̃ yèn sɔ̃ bɑ nùn tɑɑrɛ wɛ̃ɛmɔ. \v 29 Miyɑ nɑ ɡiɑ mɑ u ǹ ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu kue ni nu kɑ ɡɔɔ weenɛ, bɑɑ mɑm pirisɔm. Nɑ deemɑ bɑ nùn tɑɑrɛ wɛ̃ɛmɔwɑ ben woodɑn ɡɑrin sɔ̃. \v 30 Sɑnɑm mɛ bɑ mɑn sɔ̃ɔwɑ mɑ Yuubɑ bɑ nɔɔ tiɑ kuɑ bu kɑ nùn ɡo, yɑnde nɑ derɑ bɑ kɑ nun nùn nɑɑwɑ. Nɑ win tɑɑrɛ wɛ̃ɔbu sɔ̃ɔwɑ bu nɑ bu ben ɡɑri ɡere wunɛn wuswɑɑɔ. \p \v 31 Yerɑ tɑbu kowo be, bɑ win woodɑ kpuro swĩi. Bɑ Pɔlu suɑ wɔ̃ku te, mɑ bɑ kɑ nùn dɑ sere Antipɑtiriɔ. \v 32 Yen sisiru tɑbu kowo be, bɑ wurɑ ben sɑnsɑniɔ mɑ dumiɡibu bɑ kɑ nùn dɑ wuswɑɑɔ. \v 33 Ye bɑ turɑ Sesɑreɔ bɑ tem yɛ̃ro tire te wɛ̃, bɑ mɑɑ nùn Pɔlu tusiɑ. \v 34 Ye tem yɛ̃ro u tire te ɡɑrɑ u kpɑ, u Pɔlu bikiɑ berɑ mìn di u nɑ. Pɔlu nɛɛ, Silisin di. \v 35 Tem yɛ̃ro u nɛɛ u koo win ɡɑri nɔ sɑnɑm mɛ win tɑɑrɛ wɛ̃ɔbu bɑ tunumɑ. \p Mɑ u woodɑ wɛ̃ bu Pɔlu kɔ̃su Herodun sinɑ kpɑɑrɔ. \c 24 \s1 Yuubɑ bɑ Pɔlu ɡɑri mɑni \p \v 1 Sɔ̃ɔ nɔɔbun biru, Anɑniɑ yɑ̃ku kowo tɔnwero u dɑ Sesɑreɔ wi kɑ ɡuro ɡurobu ɡɑbu sɑnnu kɑ sere woodɑ yɛ̃ro ɡoo wi bɑ mɔ̀ Terituru. Bɑ dɑ tem yɛ̃ron mi, mɑ bɑ Pɔlun tɑɑrɛ ɡerumɔ. \v 2 Bɑ Pɔlu sokɑ, mɑ Terituru u nùn ɡɑri mɑnibu wɔri u nɛɛ, Felisi bɛɛrɛɡii, sɑ ɑlɑfiɑ mɔ ɡem ɡem kɑ wunɛn bɑrukɑ. Wunɛn yɑm wɑɑ ɡeebu bu derɑ ɑ woodɑ dɑbiru kɔsɑ bɛsɛn tem ɑrufɑɑnin sɔ̃. \v 3 Sɑ ye kpuro wurɑ bɑɑmɑ kpuro sɑɑ bɑɑyere sɔɔ, kɑ siɑrɑbu. \v 4 Adɑmɑ nɑ ǹ kĩ n wunɛn sɑɑ kpuro di. Yen sɔ̃, nɑ nun kɑnɑmɔ ɑ kɑ sun tɛmɑnɔ ɡɑri piiko ye sɑ mɔ sɔɔ. \v 5 Sɑ wɑ mɑ durɔ wini nɑɑnɑɑnuɡiiwɑ, u rɑ sɑnnɔsu seeyewɑ Yuubɑn suunu sɔɔ hɑnduniɑ kpuro sɔɔ. U mɑɑ sɑ̃ɑ wuuru ɡɑrun wiruɡibun turo te bɑ rɑ soku Nɑsɑrenɛɡibu \f + \fr 24:5 \fr*\fk Nɑsɑrenɛɡibu \fk*\ft - Tɔn be bɑ nɑ Nɑsɑrɛtin di. Bɑ mɑɑ nɑɑnɛ dokeo ɡbiikobu sokɑ mɛ yèn sɔ̃ Yesu u nɑ Nɑsɑrɛtin di.\ft*\f*. \v 6 U mɑm swɑɑ kɑsu u kɑ sɑ̃ɑ yeru disi doke. Sɑnɑm mɛyɑ sɑ wi mwɑ. [Sɑ rɑɑ kĩ su nùn siri kɑ bɛsɛn woodɑ, \v 7 ɑdɑmɑ tɑbu sunɔ Lisiɑsi u nɑ, u sun nùn wɔrɑri kɑ dɑm. \v 8 Mɑ u woodɑ wɛ̃ win tɑɑrɛ wɛ̃ɔbu bu nɑ wunɛn wuswɑɑɔ.] Wunɛn tii ɑ̀ n nùn ɡɑri bikiɑ, kɑɑ kpĩ ɑ ɡɑ̃ɑ ni kpuron ɡem wɑ nì sɔɔ sɑ nùn tɑɑrɛ wɛ̃ɛmɔ. \p \v 9 Mɑ Yuubɑ bɑ ɡɑri yi kpuro wurɑ bɑ nɛɛ, ɡeemɑ. \s1 Pɔlu u win ɡɑri tubusiɑ Felisin wuswɑɑɔ \p \v 10 Yerɑ tem yɛ̃ro u Pɔlu ɡɑri wɛ̃ kɑ yĩreru, mɑ Pɔlu seewɑ u nɛɛ, nɑ yɛ̃ mɑ ɑ sɑ̃ɑ siri kowo tem mɛ sɔɔ sɑɑ wɔ̃ɔ dɑbirun di. Yen sɔ̃, kon ɡɑri ɡere n kɑ tii yinɑ kɑ toro sindu. \v 11 À n bikiɑ bɑ koo nun sɔ̃, n ǹ mɔ n sɔ̃ɔ wɔkurɑ yiru kere ye nɑ kɑ Yerusɑlɛmu dɑ n sɑ̃ɑru ko mi. \v 12 Bɑ ǹ mɑn wɑ nɑ kɑ ɡoo sikirinɑmɔ ǹ kun mɛ nɑ tɔmbu sɑnnɔ nɔɔ kuurimɔ sɑ̃ɑ yerɔ ǹ kun mɛ ben mɛnnɔ yeru sɔɔ, ǹ kun mɛ wuu suunu sɔɔ. \v 13 Gɑri yi bɑ mɑn mɑnimɔ tɛ̃, bɑ ǹ mɑɑ yin seedɑ ɡɑɑ mɔ. \v 14 Adɑmɑ ɡɑ̃ɑ teenɑ nɑ wurɑ wunɛn wuswɑɑɔ, nɑ Gusunɔ bɛsɛn sikɑdobɑn Yinni sɑ̃ɑmɔ kɑ swɑɑ ye beni bɑ sokumɔ weesuɡiɑ. Nɑ mɑɑ Mɔwisin woodɑ kpuro nɑɑnɛ doke kɑ mɑɑ Gusunɔn sɔmɔbun tirenu. \v 15 Nɑ yĩiyɔ bini mɔ Gusunɔ sɔɔ bi durɔ beni bɑ mɑɑ mɔ mɑ tɔmbu kpuro, tɔn ɡeeɡibu kɑ tɔn kɔ̃sobu, bɑ koo se ɡɔrin di. \v 16 Yen sɔ̃nɑ nɑ hɑniɑ mɔ̀ bɑɑdommɑ, kpɑ nɛn ɡɔ̃ru ɡu ku mɑn tɑɑrɛ wɛ̃ Gusunɔn wuswɑɑɔ kɑ mɑɑ tɔmbun wuswɑɑɔ. \p \v 17 Wɔ̃ɔ dɑbirun biru nɑ tɛ̃ wurɑ Yerusɑlɛmuɔ n kɑ nɛn tɔmbu somiru nɑɑwɑ kpɑ n mɑɑ Gusunɔ kɛ̃nu kɛ̃. \v 18 Mi sɔɔrɑ bɑ mɑn deemɑ sɑ̃ɑ yerɔ, nɑ tii dɛɛrɑsiɑ. Tɔn wɔru sɑri mi, sɑnnɔ nɔɔ kuribu mɑɑ sɑri mi. \v 19 Adɑmɑ Asin Yuu ɡɑbɑ wɑ̃ɑ mi. N weenɛ ben tii bu nɑ wunɛn wuswɑɑɔ bu seedɑ di bɑ̀ n ɡɑ̃ɑnu wɑ nɛ sɔɔ, \v 20 ǹ kun mɛ, ɑ de durɔ beni bu ɡere tɑɑrɛ ye bɑ wɑ nɛ sɔɔ dɔmɑ te nɑ yɔ̃rɑ ɡuro ɡurobun mɛnnɔn wuswɑɑɔ. \v 21 Mɑ n kun mɔ ɡɑ̃ɑ tee nì sɔɔ nɑ ɡbɑ̃rɑ ye nɑ yɔ̃ ben suunu sɔɔ nɑ nɛɛ, bɛɛ i mɑn sirimɔwɑ ɡisɔ yèn sɔ̃ nɑ nɑɑnɛ doke mɑ ɡɔribɑ koo se. \p \v 22 N deemɑ Felisi u nɑɑnɛ dokebun swɑɑ yɛ̃, yerɑ u Yuu be sɔ̃ɔwɑ bu de tɑbu sunɔ Lisiɑsi ù n tunumɑ. Dɔmɑ teyɑ u koo ben ɡɑri yi wɛ̃ɛri. \p \v 23 U mɑɑ tɑbu kowobun tɔnwero woodɑ wɛ̃ u n ɡinɑ Pɔlu doke pirisɔm sɔɔ, ɑdɑmɑ u de u n tii mɔ mi, u mɑɑ de win kpɑɑsibu bu nùn berɑm nɑ bu kɑ nùn nɔɔri. \s1 Pɔlu u dɑ Felisi kɑ Durusilɑn wuswɑɑɔ \p \v 24 Sɔ̃ɔ mɛɛrun biru Felisi u nɑ kɑ win kurɔ Durusilɑ, wi u sɑ̃ɑ Yuu. Mɑ u Pɔlu sokusiɑ. Ye u tunumɑ mɑ bɑ nùn swɑɑ dɑki sɑnɑm mɛ u nɑɑnɛ dokebu Kirisi Yesu sɔɔn ɡɑri mɔ̀. \v 25 Adɑmɑ sɑnɑm mɛ Pɔlu u bu ɡem kobu kɑ ɡɑyɑ kɑ mɑɑ siri bi bu ween ɡɑri tubusiɑmɔ, Felisi u nɑndɑ, mɑ u nɛɛ, ɑ doonɔ ɡinɑ. Kon kpɑm nun soku nɑ̀ n fɛɛ wɑ. \p \v 26 U rɑɑ mɑɑ yĩiyɔ u koo ɡobi wɑwɑ Pɔlun min di. Yenin sɑɑbuwɑ u rɑ nùn sokusie kiri kiri u kɑ nùn ɡɑri ko. \p \v 27 Wɔ̃ɔ yirun biru Pɔɔsiyu Fesitu u kuɑ Felisin kɔsire. N deemɑ Felisi u Pɔlu deri pirisɔm sɔɔ yèn sɔ̃ u kĩ u n bɛɛrɛ mɔ Yuubɑn mi. \c 25 \s1 Pɔlu u kĩ u dɑ tem yɛ̃ron mi \p \v 1 Ye Fesitu u tunumɑ Sesɑreɔ u kɑ sɔmburu suɑ, yen sɔ̃ɔ nnɛse u Yerusɑlɛmu dɑ. \v 2 Miyɑ yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ Yuubɑn ɡuro ɡurobu bɑ Pɔlu durum mɑni, bɑ mɑɑ Fesitu suuru kɑnɑ \v 3 u kɑ Pɔlu nɑ Yerusɑlɛmuɔ, domi bɑ ɡɔ̃ru doke bu nùn ɡo swɑɑɔ. \v 4 Fesitu u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Pɔlu wɑ̃ɑ pirisɔm sɔɔ Sesɑreɔ, nɛn tii nɑ ǹ mɑɑ tɛɛmɔ n kɑ wurɑ mi. \v 5 Yen sɔ̃, i de su dɑ mi kɑ bɛɛn wiruɡibu ɡɑbu sɑnnu kpɑ bu ɡere torɑ te u kuɑ. \p \v 6 Fesitu kun sɔ̃ɔ nɔɔbɑ itɑ ǹ kun mɛ sɔ̃ɔ wɔkuru kere ben mi, u kɑ wurɑ Sesɑreɔ. Ye u turɑ mi, sisiru u dɑ u sinɑ siri yerɔ mɑ u woodɑ wɛ̃ bu kɑ Pɔlu nɑ win wuswɑɑɔ. \v 7 Ye Pɔlu u tunumɑ, Yuu be bɑ nɑ Yerusɑlɛmun di bɑ nùn suunu bure mɑ bɑ nùn kɔ̃sɑn tɑɑrɛ mɑnimɔ yèn seedɑ bɑ ǹ mɔ. \v 8 Adɑmɑ Pɔlu u kɑ tii yinɑ u nɛɛ, nɑ ǹ Yuubɑn woodɑ torɑri, ǹ kun mɛ sɑ̃ɑ yeru, ǹ kun mɛ Romun tem yɛ̃ro. \p \v 9 Fesitu wi, u kĩ u n bɛɛrɛ mɔ Yuubɑn mi, yerɑ u Pɔlu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ kĩ ɑ dɑ Yerusɑlɛmuɔ bu nun siri ɡɑri yin sɔ̃ nɛn wuswɑɑɔ? \p \v 10 Pɔlu nɛɛ, ɑɑwo. Tem yɛ̃ron woodɑn siri yerɔwɑ nɑ yɔ̃, miyɑ n weenɛ bu mɑn siri. Nɑ ǹ Yuubɑ torɑri nɡe mɛ wunɛn tii ɑ yɛ̃ sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ. \v 11 Nɑ̀ n woodɑ sɑrɑ, ǹ kun mɛ nɑ̀ n ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu kuɑ ni nu kɑ ɡɔɔ weenɛ, nɑ ǹ yinɑmɔ bu mɑn ɡo. Adɑmɑ mɛm mɛ bɑ mɑn mɑnimɔ sɔɔ, ɡem mù kun wɑ̃ɑ, ɡoo sɑri wi u koo kpĩ u mɑn bu nɔmu sɔndiɑ. Yen sɔ̃, tɛ̃ nɑ kɑ nɛn siribu dɔɔwɑ tem yɛ̃ron mi. \p \v 12 Ye Fesitu u kɑ wiɡibu wesiɑnɑ u kpɑ, u Pɔlu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, yèn sɔ̃ ɑ wunɛn siribu tem yɛ̃ro nɔmu sɔndiɑ, win miyɑ kɑɑ dɑ. \s1 Bɑ kɑ Pɔlu dɑ Aɡiripɑ kɑ Berenisin wuswɑɑɔ \p \v 13 Sɔ̃ɔ mɛɛrun biru, sinɑ boko Aɡiripɑ kɑ win sesu Berenisi bɑ Sesɑre dɑ bu kɑ Fesitu tɔbiri. \v 14 Ye bɑ sɔ̃ɔ yiru mɔ̀ mi, Fesitu u sinɑ boko wi Pɔlun ɡɑri sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, durɔ ɡoo wɑ̃ɑ pirisɔm sɔɔ wuu mi, wi Felisi u deri. \v 15 Sɑnɑm mɛ nɑ Yerusɑlɛmu dɑ, Yuubɑn yɑ̃ku kowo tɔnwerobu kɑ ɡuro ɡurobu bɑ mɑn win torɑnu tubusiɑ. Mɑ bɑ mɑn bikiɑ n nùn tɑɑrɛ wɛ̃ bu ɡo. \v 16 Adɑmɑ nɑ bu sɔ̃ɔwɑ Romuɡibu bɑ ku rɑ de bu ɡoo ɡo mɑ n kun mɔ bɑ yɛ̃ro siri. Bɑ rɑ dewɑ wi kɑ win tɑɑrɛ wɛ̃ɔbu bu ɡɑri ko nɔɔ kɑ nɔɔ. \v 17 Sɑnɑm mɛ be kpuro bɑ nɑ wuu mi, nɑ ǹ dirirɑ, ɑdɑmɑ yen sisirɑ nɑ bu sokusiɑ siri yerɔ, mɑ nɑ mɑɑ woodɑ wɛ̃ bu kɑ Pɔlu nɑ. \v 18 Win tɑɑrɛ wɛ̃ɔbu bɑ seewɑ, ɑdɑmɑ bɑ ǹ nùn ɡɑ̃ɑ kɔ̃sunun tɑɑrɛ wɛ̃ ni nɑ rɑɑ tɑmɑɑ. \v 19 Ben tiin sɑ̃ɑrun ɡɑriyɑ bɑ kɑ nùn sikirinɑmɔ, kɑ mɑɑ durɔ ɡoon ɡɑri wi bɑ sokumɔ Yesu wi u ɡu. Adɑmɑ Pɔlu u ɡerumɔ kɑm kɑm durɔ wi, u wɑsi. \v 20 Nɑ biti kuɑ ɑmɔnɑ kon ɡɑri yin bweseru sirisinɑ. Yen sɔ̃nɑ nɑ Pɔlu bikiɑ ù n kĩ bu nùn ɡɑri yin siribu kuɑ Yerusɑlɛmuɔ. \v 21 Adɑmɑ u win siribu tem yɛ̃ro nɔmɑ sɔndiɑ. Yerɑ nɑ woodɑ wɛ̃ bu kpɑm nùn doke pirisɔm sɔɔ sere n kɑ nùn dɑɑsiɑ mi. \p \v 22 Aɡiripɑ u Fesitu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛn tii nɑ kĩ n durɔ win nɔɔn ɡɑri nɔ. \p Fesitu nɛɛ, siɑ kɑɑ nɔ. \p \v 23 Yen sɔ̃nɑ sisiru Aɡiripɑ kɑ Berenisi bɑ tunumɑ siri yerɔ kɑ bɛɛrɛ bɑkɑ, mɑ tɑbu sinɑmbu kɑ wuun wiruɡibu bɑ bu swĩi. Mɑ Fesitu u woodɑ wɛ̃ bu kɑ Pɔlu nɑ. \v 24 Fesitu nɛɛ, sinɑ boko Aɡiripɑ kɑ bɛɛ kpuro be i wɑ̃ɑ mi kɑ bɛsɛ sɑnnu, durɔ wi wee, wìn ɡɑri Yuubɑ kpuro bɑ kɑ nɑ nɛn mi, be bɑ wɑ̃ɑ wuu mi kɑ be bɑ mɑɑ wɑ̃ɑ Yerusɑlɛmuɔ. Bɑ ɡbɑ̃sukumɔ bɑ mɔ̀, n ǹ weenɛ u n mɑɑ wɑ̃ɑ. \v 25 Nɛn tii nɑ ǹ ɡɑ̃ɑnu wɑ wi sɔɔ, ni nu kɑ ɡɔɔ weenɛ. Adɑmɑ yèn sɔ̃ win tii u win siribu tem yɛ̃ro nɔmu sɔndiɑ, nɑ ɡɔ̃ru doke n nùn dɑɑsiɑ win mi. \v 26 Kɑ mɛ, nɑ ǹ ɡɑ̃ɑnu wɑ ni kon nɛnusi win ɡɑri sɔɔ n kɑ nɛn yinni tireru kuɑ. Yen sɔ̃nɑ nɑ kɑ nùn nɑ bɛɛ kpuron wuswɑɑɔ, n mɑm nɛɛre wunɛ sinɑ boko Aɡiripɑ, i kɑ win ɡɑri wɛ̃ɛri kpɑ n kɑ wɑ ye kon yore. \v 27 Domi n ǹ mɑn dee dee sɑ̃ɑwɛ n kɑ pirisɔm ɡoo mɔrisiɑ kpɑ nɑ kun ɡeruɑ mbɑn sɔ̃nɑ. \c 26 \s1 Pɔlu u tii tubusiɑ \s2 Aɡiripɑn wuswɑɑɔ \p \v 1 Aɡiripɑ u Pɔlu sɔ̃ɔwɑ u ɑyeru mɔ u kɑ win ɡɑri tubusiɑ. \p Yerɑ Pɔlu u tɔmbu mɑrisiɑ kɑ nɔmu, mɑ u tii tubusiɑ u nɛɛ, \v 2 sinɑ boko Aɡiripɑ, nɛn nukurɑ dorɑ ɡisɔ yèn sɔ̃ kon kpĩ n tii tubusiɑ wunɛn wuswɑɑɔ ɡɑri yi kpuro sɔɔ yi Yuubɑ bɑ mɑn mɑnimɔ. \v 3 Domi nɑ yɛ̃ mɑ ɑ Yuubɑn komɑru yɛ̃ sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ kɑ ben sikirinɔsun ɡɑri. Ǹ n mɛn nɑ, nɑ nun kɑnɑmɔ ɑ tɛmɑnɔ ɑ nɛn ɡɑri swɑɑ dɑki. \p \v 4 Yuubɑ kpuro bɑ nɛn wɑ̃ɑru yɛ̃ sɑɑ nɛn ɑluwɑɑsirun di. Bɑ yɛ̃ mɑ Yerusɑlɛmuɔrɑ nɑ biru di nɛn bweseru sɔɔ. \v 5 Bɑ mɑn yɛ̃ n tɛ. Yen sɔ̃, bɑ̀ n kĩ bɑ koo kpĩ bu mɑn seedɑ diiyɑ mɑ Fɑlisibɑn swɑɑ sɔɔrɑ nɑ kpɛ̃ɑ, ye yɑ Yuubɑn sɑ̃ɑrun komɑru nɛni n kpuro kere. \v 6 Mɑ tɛ̃, bɑ mɑn siri mini yèn sɔ̃ nɑ nɔɔ mwɛɛ te yĩiyɔ te Gusunɔ u bɛsɛn sikɑdobɑ kuɑ. \v 7 Nɔɔ mwɛɛ teyɑ bɛsɛn bwesenu wɔkurɑ yiru nu kɑ Gusunɔ sɑ̃ɑmɔ ɡem kɑ tiɑ bururu kɑ yokɑ. Sinɑ boko, yĩiyɔ bin sɔ̃nɑ Yuubɑ bɑ mɑn mɛm mɑnimɔ. \v 8 Mbɑn sɔ̃nɑ bɛɛ Yuubɑ i ǹ kpɛ̃ i nɑɑnɛ doke mɑ Gusunɔ u ɡɔribu seeyɑmɔ. \p \v 9 Nɛn tii nɑ rɑɑ tɑmɑɑ n weenɛ n Yesu Nɑsɑrɛtiɡiin yĩsiru sɑnku kɑ swɑɑ dɑbinu. \v 10 Mɛyɑ nɑ kuɑ Yerusɑlɛmuɔ. Nɑ woodɑ mwɑ sɑɑ yɑ̃ku kowo tɔnwerobun min di, mɑ nɑ nɑɑnɛ dokeobu dɑbiru doke pirisɔm sɔɔ. Bɑ̀ n mɑɑ kĩ bu ben ɡɑbu ɡo nɛn nɔmu ɡɑ rɑ n wɑ̃ɑ sɔɔ. \v 11 Nɔn dɑbirɑ nɑ rɑ bu so Yuubɑn mɛnnɔ yenu kpuro sɔɔ, kpɑ n bu tilɑsi ko bu kɑ Gusunɔ ɡɑri kɑm ɡerusi. Nɑ kɑ bu mɔru bɛsirɑ too sere nɑ mɑm bu nɑɑ swĩi wuu tukusɔ. \s1 Pɔlu u win ɡɔ̃ru ɡɔsiɑbun ɡɑri mɔ̀ \r (I mɑɑ mɛɛrio Gɔrobun Kookoosu 9:1-19, 22:6-16) \p \v 12 Mɑ Pɔlu mɑɑ nɛɛ, yɑ̃ku kowo tɔnwerobɑ mɑn yɔllɑɑ kuɑ nɑ dɔɔ Dɑmɑsiɔ kɑ ben yiiko. \v 13 Sinɑ boko, sɔ̃ɔ wii wɔllun sɑkɑ swɑɑ ye sɔɔ, nɑ yɑm bururɑm wɑ mu nɑ wɔllun di mu sun wukiri nɛ kɑ be bɑ mɑn yɔ̃siriɔ. Yɑm bururɑm mɛ, mu sɔ̃ɔɡim bɑllim kere. \v 14 Bɛsɛ kpuro sɑ wɔrumɑ temɔ, mɑ nɑ nɔɔ ɡɑɡu nuɑ, ɡɑ kɑ mɑn ɡɑri mɔ̀ kɑ Heberum ɡɑ nɛɛ, Sɔɔlu Sɔɔlu, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ mɑn nɔni sɔ̃ɔmɔ. Mɛɛrɑwɑ ɑ tii mɔ̀ nɡe nɑɑ kinɛ te tɑ ten yinnin dɛki nɔɔ sɛmɡiɑ tɛsumɔ. \v 15 Mɑ nɑ bikiɑ nɑ nɛɛ, wunɑ were Yinni. Mɑ Yinni nɛɛ, nɛnɑ Yesu wi ɑ nɔni sɔ̃ɔmɔ. \v 16 Tɛ̃, ɑ seewo ɑ yɔ̃rɑ. Nɑ nun kuremɑwɑ n kɑ nun ɡɔsi ɑ ko nɛn sɔmɔ, kpɑ ɑ kɑ ɡɑ̃ɑ nin seedɑ di ni ɑ wɑ kɔ kɑ mɑɑ ni kɑɑ wɑ sɑnɑm mɛ kon kpɑm nun kure. \v 17 Kon nun yɑkiɑ sɑɑ Isirelibɑn nɔmun di, kɑ mɑɑ tɔn tukobun min di bèn mi kon nun ɡɔri, \v 18 ɑ kɑ ben nɔni wukiɑ bu kɑ ɡɔsirɑ yɑm wɔ̃kurun di bu du yɑm bururɑm sɔɔ, kpɑ bu ɡɔsirɑ Setɑm dɑm di bu nɑ Gusunɔn mi, kpɑ bu ben torɑnun suuru wɑ bu ɑyeru tubi di kɑ be sɑnnu be Gusunɔ u ɡɔsɑ u kuɑ wiɡibu yèn sɔ̃ bɑ mɑn nɑɑnɛ doke. \s1 Pɔlu u win sɔmburun ɡɑri mɔ̀ \p \v 19 Pɔlu mɑɑ nɛɛ, sinɑ boko Aɡiripɑ, yen sɔ̃nɑ nɑ wɔllun kɑ̃si te mɛm nɔɔwɑ. \v 20 Nɑ wɑɑsu kuɑ, ɡbiikɑɑ Dɑmɑsiɔ kɑ mɑɑ Yerusɑlɛmuɔ, yen biru Yudeɑn tem kpuro sɔɔ, kɑ mɑɑ tɔn tukobun mi. Nɑ bu sɔ̃ɔwɑ bu ben ɡɔ̃ru ɡɔsio bu torɑnu deri bu wurɑ Gusunɔn mi, kpɑ bu ɡɔ̃ru ɡɔsiɑbun kookoosu sɔ̃ɔsi. \v 21 Yenin sɑɑbuwɑ Yuu ɡɑbɑ mɑn mwɑ sɑ̃ɑ yerɔ bɑ kɑ swɑɑ kɑsu bu mɑn ɡo. \v 22 Adɑmɑ sere kɑ ɡisɔn ɡisɔ Gusunɔ u mɑn kɔ̃su, nɑ kɑ wɑ̃ɑ nɑ seedɑ dimɔ tɔmbu kpuron wuswɑɑɔ, bɑkɑ kɑ buu. Nɑ ǹ ɡɑ̃ɑnu ɡerumɔ, mɑ n kun mɔ ye Gusunɔn sɔmɔbu kɑ Mɔwisi bɑ ɡeruɑ ben tireru sɔɔ bɑ nɛɛ yɑ koo koorɑ. \v 23 Yeyɑ, Kirisi u ǹ koo ko u kun nɔni sɔ̃ɔre, kpɑ u n sɑ̃ɑ ɡbiikoo wi u koo se ɡɔrin di u kɑ yɑm bururɑm ɡɑri kpɑrɑ Yuubɑn mi kɑ mɑɑ tɔn tukobun mi. \s1 Pɔlu u kĩ Aɡiripɑ u ko Kirisiɡii \p \v 24 Sɑnɑm mɛ Pɔlu u tii tubusiɑ mɛsum, Fesitu u ɡbɑ̃rɑ u nɛɛ, Pɔlu, ɑ wiirɑmɔwɑ! Wunɛn keu bɑkɑ yɑ nun wiiro kuɑ. \p \v 25 Pɔlu nɛɛ, Yinni Fesitu nɑ ǹ wiirɑmɔ. Gɑri yi nɑ ɡerumɔ yi sɑ̃ɑwɑ ɡem, yi mɑɑ swɑɑ swĩi. \v 26 Domi sinɑ boko Aɡiripɑ u ɡɑri yin ɑsɑnsi yɛ̃. Nɑ mɑɑ kɑ nùn ɡɑri mɔ̀ kɑ toro sindu yèn sɔ̃ nɑ yɛ̃ mɑ yen ɡɛɛ kun nùn berue, domi ɡɑri yi, yi ǹ koore ɡbɛnum. \v 27 Sinɑ boko Aɡiripɑ, ɑ Gusunɔn sɔmɔbun ɡɑri nɑɑnɛ doke ro? Nɑ yɛ̃ sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ mɑ ɑ yi nɑɑnɛ doke. \p \v 28 Aɡiripɑ u Pɔlu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ǹ n sosi fiiko kɑɑ n kĩ ɑ de n ko Kirisiɡii. \p \v 29 Pɔlu u nɛɛ, bɑɑ ǹ n dommɑn nɑ, Gusunɔ u de ɑ ko Kirisiɡii n kun mɑm wunɛ tɔnɑ, n koorɑ mɛ kɑ be bɑ nɛn ɡɑri nɔɔmɔ mini kpuro ɡisɔ, kpɑ i n sɑ̃ɑ nɡe nɛ, yɔni yi bɑ mɑn doke bɑɑsi. \p \v 30 Sɑnɑm mɛyɑ sinɑ boko kɑ tem yɛ̃ro kɑ Berenisi, kɑ be bɑ sɔ̃ mi, bɑ seewɑ. \v 31 Ye bɑ yɑriɔ, bɑ sɔ̃ɔnɑmɔ bɑ mɔ̀, durɔ wi, u ǹ ɡɑ̃ɑnu kue ni nu kɑ ɡɔɔ weenɛ, bɑɑ mɑm pirisɔm. \p \v 32 Mɑ Aɡiripɑ u Fesitu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, durɔ wi, ù kun win siribu tem yɛ̃ro nɔmu sɔndie, sɑ ko rɑɑ kpĩ su nùn kɑrɑ. \c 27 \s1 Bɑ kɑ Pɔlu Romu dɔɔ \p \v 1 Sɑnɑm mɛ bɑ ɡɔ̃ru doke su kɑ Itɑlin tem dɑ kɑ ɡoo nimkuu, bɑ Pɔlu kɑ pirisɔm ɡɑbu Yuliu nɔmu sɔndiɑ wi u sɑ̃ɑ Romun tɑbu kowo wuuru ɡɑrun tɔnwero te bɑ sokumɔ tem yɛ̃roɡiru. \v 2 Sɑ ɡoo nimkuu duɑ ɡe ɡɑ nɑ sɑɑ Adɑmitin di ɡɑ dɔɔ ɡɑ n Asin tem bɛwe. Mɑ sɑ swɑɑ wɔri. N deemɑ Aritɑɑki, Mɑsedɔniɡii wi u nɑ sɑɑ Tɛsɑlonikɑn di, u wɑ̃ɑ kɑ bɛsɛ. \v 3 Yen sisiru sɑ turɑ Sidoniɔ. Yuliu u Pɔlu tɔn ɡeeru kuɑ, u derɑ u dɑ u win kpɑɑsibu berɑ bu kɑ nùn wɛ̃ yèn bukɑtɑ u mɔ. \v 4 Ye sɑ doonɑ wuswɑɑɔ woo bɔkɔ ɡɑ sun sweemɔ. Yen sɔ̃nɑ sɑ dɑ sɑ Sipun tem bɛwɑ mi woo ɡɑ kɑ nɛ. \v 5 Ye sɑ Silisi kɑ Pɑnfilin tem bɛwɑ, sɑ turɑ Mirɑɔ Lisin temɔ. \v 6 Miyɑ bɛsɛn tɑbu kowo tɔnwero u ɡoo nimkuu ɡɑɡu wɑ ɡe ɡɑ nɑ sɑɑ Alesɑndirin di ɡɑ dɔɔ Itɑli ɡiɑ, mɑ u sun ɡe duusiɑ. \p \v 7 Sɔ̃ɔ dɑbirɑ sɑ dɑ tɛɛru tɛɛru kɑ wɑhɑlɑ sɑ sere dɑ Sinidin bɔkuɔ. Ye woo bɔkɔ ɡɑ yinɑ su dɑ wuswɑɑɔ, sɑ ɡɛrɑ sɑ dɑ sɑ Keretin tem bɛwɑ sɑ kpɑ kɑ Sɑɑmɔnɛn bɔkuɔ. \v 8 Mɑ sɑ ye sɑrɑ kɑ wɑhɑlɑ bɑkɑ sɑ turɑ yɑm ɡɑm mɛ bɑ mɔ̀ Alɑfiɑn Wɛ̃rɑ yeru, mɛ mu wɑ̃ɑ wuu ɡen bɔkuɔ ɡe bɑ mɔ̀ Lɑse. \p \v 9 Sɑ sinɑ mi sɔ̃ɔ mɛɛru sere bɑ kɑ nɔɔ kusiɑ, mɑ bɛsɛn wuswɑɑ dɑɑbu kuɑ kɑri bɑkɑ domi sɑɑ ye, yɑ kɑ ɡoo nimkuu sɛ̃. Yen sɔ̃nɑ Pɔlu u bu kirɔ kuɑ u nɛɛ, \v 10 durɔ bɛɛ, nɑ wɑ mɑ bɛsɛn wuswɑɑ dɑɑbu kun koorɔ n kun kɑ kɑri kɑ munusɛ. N ǹ sɔmunu tɔnɑ nu koo kɑm koo kɑ ɡoon tiiwɑ kɑ sere bɛsɛn tiin wɑ̃ɑru. \p \v 11 Adɑmɑ tɑbu kowo tɔnwero u ɡoo temɔ kɑ ɡoo yɛ̃ron ɡɑri swɑɑ dɑki n kere Pɔluɡii. \v 12 Goo yɔ̃rɑ yee te, tɑ ǹ weenɛ bu yɔ̃rɑ mi woorun sɑnɑm. Yen sɔ̃nɑ ben dɑbirɑ nɛɛ, bu doonɑ min di, kpɑ bu kookɑri ko bu kɑ turi Fenikiɔ mi Keretin tem ɡoo yɔ̃rɑ yeru ɡɑrɑ wɑ̃ɑ, te tɑ mɛɛrɑ sɔ̃ɔ duu yerun yɛ̃sɑ kɑ yɛ̃sɑ. Miyɑ bɑ kĩ bɑ n wɑ̃ɑ woorun sɑnɑm. \s1 Woo bɔkɔ ɡɑ seewɑ \s2 nim wɔ̃ku wɔllɔ \p \v 13 Woo fɛrɛ fɛrɛbu ɡɑ seemɑ nim wɔ̃ku ɡiɑn di, mɑ durɔ be, bɑ tɑmɑɑ ben dɑɑbu koo koorɑwɑ nɡe mɛ bɑ kĩ. Yerɑ bɑ ɡoo yɔ̃rɑtiɑ ɡɑwɑmɑ nim di, bɑ ɡoo wukɑ bɑ Keretin tem bɛwe turuku turuku. \v 14 Adɑmɑ ye n sosi fiiko, woo bɔkɔ ɡe bɑ rɑ soku Erɑkilɔm ɡɑ seewɑ sɑɑ tem burerun berɑn di. \v 15 Gɑ ɡoo nimkuu swee mɑ yèn sɔ̃ sɑ ǹ kpĩɑ su ɡoo ɡe sĩisiɑ woo ɡen deedeeru, sɑ ǹ mɑɑ kookɑri ɡɑɑ kue, sɑ derɑ woo ɡe, ɡɑ kɑ ɡoo ɡe dɑ mi ɡɑ kĩ. \v 16 Mɑ sɑ dɑ sɑ tem bure piibu bɛwɑ ɡe bɑ mɔ̀ Kolodɑ mi woo ɡɑ kɑ nɛ. Miyɑ sɑ kpĩɑ sɑ ɡoo nimkuun ɡoo piibu ɡɑwɑ kɑ wɑhɑlɑ bɑkɑ sɑ kɑ ɡu duusiɑ. \v 17 Ye sɑ ɡu duusiɑ sɑ kpɑ, bɑ ɡoo nimkuu kɑ wɛ̃ɛ ɡɛɛ bɔkuɑ kɑ dɑm. Yerɑ bɑ ɡen bekɑ kɑ wɛ̃ɛ kusiɑ, mɑ bɑ derɑ woo ɡɑ kɑ ɡu dɑ mi ɡɑ kĩ yèn sɔ̃ bɑ bɛrum kuɑ bu ku rɑɑ de Sirituɔ bu yɑni sɛɛri kuru kɑrɑ. \v 18 Yen sisiru, nɡe mɛ woo ɡe, ɡɑ sun sweemɔ kɑ dɑm, bɑ ɡoo nimkuun sɔmunu wiɑbu wɔri bɑ sure nim sɔɔ. \v 19 Yen sisi kpɑɑru, bɑ ɡoo nimkuun dendi yɑ̃nu wiɑ bɑ sure nimɔ kɑ ben tiin nɔmɑ. \v 20 Sɔ̃ɔ dɑbirɑ sɑ ǹ sɔ̃ɔ kɑ kperi wɑ, mɑ woo dɑmɡuu ɡɑ mɔ̀, sɑ ǹ de mɑɑ tɑmɑɑ sɑ ko yɑri bɑɑni. \p \v 21 Ye ɡoo kun ɡɑ̃ɑnu di sɑɑ tɛɛbun di, yerɑ Pɔlu u yɔ̃rɑ ben suunu sɔɔ u nɛɛ, durɔ bɛɛ, ì n dɑɑ nɛn ɡɑri wurɑ, sɑ̀ kun dɑɑ dɔɔnɛ Keretin di, i ǹ dɑɑ kɑri kɑ munusɛ yeni wɑsi. \v 22 Adɑmɑ tɛ̃, nɑ bɛɛ kɑnɑmɔ, i de bɛɛn bwɛ̃rɑ kpunɑ. Goo sɑri wi u koo kɑm ko bɛɛ sɔɔ mɑ n kun mɔ ɡoo nimkuu tɔnɑ. \v 23 Domi ɡĩɑ wɔ̃kuru Gusunɔ wìɡii nɑ sɑ̃ɑ, wi nɑ sɑ̃ɑmɔ, win ɡɔrɑdo u nɑ nɛn mi \v 24 u nɛɛ, nɛ Pɔlu n ku bɛrum ko. Nɑ ǹ kon ko nɑ kun yɔ̃re tem yɛ̃ron wuswɑɑɔ. N wee, Gusunɔ u mɑɑ mɑn be kpuro yɔllɑɑ kuɑ be bɑ wɑ̃ɑ kɑ nɛ sɑnnu ɡoo sɔɔ. \v 25 Yen sɔ̃, durɔ bɛɛ, i bɛɛn wɑsi kusio. Domi nɑ nɑɑnɛ sɑ̃ɑ mɑ Gusunɔ u koo ko nɡe mɛ u mɑn sɔ̃ɔwɑ. \v 26 Adɑmɑ ɡoo ɡɑ koo kɔsikirɑ tem bureru ɡɑrun ɡɑ̃ɑrɔ. \p \v 27 N wee, n kuɑ sɔ̃ɔ wɔkurɑ nnɛsen wɔ̃kuru mɑ woo dɑmɡuu ɡɑ sun bɔrikiɑmɔ nim wɔ̃ku wɔllɔ ɡe bɑ rɑ soku Mɛditerɑnɛ. Wɔ̃ku ten suunu sɔɔn sɑkɑ, ɡoo nimkuun sɔm kowobɑ tɑmɑɑ sɑ tem turuku kuɑwɑ. \v 28 Mɑ bɑ sisu wɛ̃ɛ ɡbinisi bɑ kpɛ̃ɛ nim sɔɔ. Bɑ wɑ mɑ nim mɛn dukum mu turɑ mɛtiri tɛnɑ kɑ nɔɔbɑ yiru. Ye n tɛ fiiko bɑ kpɑm yĩirɑ mɑ bɑ wɑ nim mɛn dukum turɑ mɛtiri yɛndɑ nɔɔbu kɑ itɑ. \v 29 Bɑ nɑnde bu ku rɑɑ kpenu kuru kɑrɑ, yen sɔ̃nɑ bɑ ɡoo yɔ̃rɑtinu nnɛ sɑ̃ɑrusiɑ ɡen biruɔ, mɑ bɑ kɑnɑmɔ yɑm mu fuuku sɑ̃rɑ. \v 30 Yerɑ ɡoon sɔm kowobu ɡɑbɑ ɡɔ̃ru doke bu ɡbɛnum sɑrɑ, mɑ bɑ ɡoo piibu sɑrɑsiɑ nimɔ nɡe bɑ kĩ bu ɡoo yɔ̃rɑtinu kɑ dɑ ɡen wuswɑɑɔ. \v 31 Adɑmɑ Pɔlu u tɑbu kowo tɔnwero kɑ tɑbu kowobu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, mɑ n kun mɔ sɔm kowo beni bɑ sinɑ sɛ̃ɛ ɡoo nimkuu sɔɔ, i ǹ fɑɑbɑ wɑsi. \p \v 32 Yerɑ tɑbu kowobɑ wɛ̃ɛ burɑ yi yi ɡoo piibu ɡe nɛni mɑ bɑ derɑ ɡɑ wɔri nim sɔɔ. \p \v 33 Sɑnɑm mɛ bɑ yɑm sɑ̃reru mɑrɑ Pɔlu u be kpuro kɑnɑ bu di. U nɛɛ, sɑɑ sɔ̃ɔ wɔkurɑ nnɛn diyɑ i fɑɑbɑ swɑɑ dɑki, i ǹ mɑɑ ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu di. \v 34 Nɑ bɛɛ kɑnɑmɔ, i dio bɛɛn fɑɑbɑn sɔ̃. Domi bɑɑ bɛɛn wirun seri tiɑ kun borimɔ. \p \v 35 Ye Pɔlu u yeni ɡeruɑ u kpɑ, u pɛ̃ɛ suɑ u Gusunɔ siɑrɑ be kpuron wuswɑɑɔ u ye murɑ mɑ u dim wɔri. \v 36 Mɑ be kpuro bɑ wɑsi kusiɑ, bɑ dĩɑnu di ben tii. \v 37 Bɛsɛ be sɑ wɑ̃ɑ ɡoo nimkuu ɡe sɔɔ, bɛsɛn ɡeerɑ turɑ tɔnu ɡoobu kɑ wɑtɑ kɑ wɔkurɑ nɔɔbu kɑ tiɑ (276). \v 38 Ye bɑɑwure u di u debɑ, bɑ ɑlikɑmɑ sure nim wɔ̃ku sɔɔ, ɡoo nimkuun bunum mu kɑ kɑɑrɑ. \s1 Goo nimkuu ɡɑ kɔsikirɑ \p \v 39 Ye yɑm sɑ̃rɑ, bɑ ǹ tem mɛ tubɑ, ɑdɑmɑ bɑ dɑɑ ɡɔmburu ɡɑru wɑ te tɑ yɑni sɛɛri mɔ, mɑ bɑ ɡɔ̃ru doke bu ɡoo nimkuu bɔrie mi, bɑ̀ n kpĩɑ. \v 40 Yerɑ bɑ ɡoo yɔ̃rɑtinun wɛ̃ɛ kusiɑ bɑ derɑ nu nim wɔri, kɑ sere mɑɑ sɛsɛnun wɛ̃ɛ yi bɑ kɑ yi sɔri. Mɑ bɑ bekɑ seesiɑ wɔllɔ ɡoo nimkuu ɡen wuswɑɑɔ kpɑ woo ɡu kɑ ɡoo bɔrie dɑɑ ɡɔmbu ten mi ɡiɑ. \v 41 Adɑmɑ bɑ turɑ mi nim kurenu yinnɑmɔ kɑ dɑm mɑ bɑ tem kuru kɑrɑ. Mɑ ɡoo nimkuun wuswɑɑ yɑ tem ɡirɑ, bɑ kpɑnɑ bu ɡe wukɑ. Sɑnɑm mɛyɑ nim kure bɑkɑnu mɑɑ ɡen biru swee kɑ dɑm, mɑ ɡɑ kɔsikirɑ. \p \v 42 Yerɑ tɑbu kowobu bɑ ɡɔ̃ru doke bu pirisɔm be kpuro ɡo, kpɑ bu ku rɑɑ kɛ̃ɛri bu yɑkɑrɑ. \v 43 Adɑmɑ tɑbu kowo tɔnwero wi, u kĩ u Pɔlu fɑɑbɑ ko, yen sɔ̃nɑ u bu yinɑri. U woodɑ wɛ̃ be bɑ kɛ̃ɛri yɛ̃ bu ɡbi bu sure nim sɔɔ bu tɔburɑ ɡuruɔ. \v 44 Kpɑ be bɑ tie bu ɡoo nimkuun kpɑtɑkunu yɔ bu kɑ tɔburɑ ǹ kun mɛ ɡen tiin bɛsi. Nɡe mɛyɑ tɔmbu kpuro bɑ kɑ turɑ ɡuruɔ kɑ ɑlɑfiɑ. \c 28 \s1 Bɑ wɑ̃ɑ Mɑlituɔ \p \v 1 Sɑnɑm mɛ sɑ turɑ tem bure ten mi kɑ ɑlɑfiɑ sɑ ɡiɑ mɑ teyɑ bɑ mɔ̀ Mɑlitu. \v 2 Yɑm min tɔmbɑ sun nɛnuɑ kɑ kĩru. Gurɑ nɛmɔ, mɑ woorɑ mɔ̀. Yen sɔ̃nɑ bɑ dɔ̃ɔ sɔ̃ruɑ, bɑ kɑ sun dɑm koosiɑ. \v 3 Ye Pɔlu u dɑ̃ɑ buri mɛnnɑmɔ u dokemɔ dɔ̃ɔ sɔɔ, sɑnɑm mɛyɑ wɑɑ ɡɔsɔrɑ yɑrimɑ min di yɑm susurun sɔ̃ mɑ tɑ win nɔmu tɛ̃ke. \v 4 Yɑm min tɔmbɑ wɑɑ ye wɑ Pɔlun nɔmuɔ, mɑ bɑ ɡeruɑ bɑ nɛɛ, kɑm kɑm durɔ wi, tɔn ɡowowɑ. Bɑɑ mɛ u nim wɑhɑlɑn di yɑrɑ, bũu u ǹ koo de u n wɑ̃ɑ. \p \v 5 Adɑmɑ Pɔlu u wɑɑ ye kpɑre dɔ̃ɔ sɔɔ, yɑ ǹ mɑɑ nùn wɑhɑlɑ ɡɑɑ kue. \v 6 Bɑ mɑrɑ bu wɑ win wɑsi mɔsi, ǹ kun mɛ u wɔrumɑ suɑru sɔɔ u ɡbi. Ye bɑ nùn mɛɛrɑ tii tii n kɑ tɛ, bɑ wɑ ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu kun nùn kue, bɑ nɔɔ kɔbiɑ bɑ nɛɛ, bũuwɑ u sɑ̃ɑ. \p \v 7 Yɑm min bɔkuɔrɑ durɔ ɡoon yɛnu ɡɑ wɑ̃ɑ, wi u sɑ̃ɑ tem bure ten sunɔ, win yĩsirɑ Pubilusi. U sun dɑm koosiɑ, mɑ u sun nɛnuɑ kɑ kĩru sɔ̃ɔ itɑ win yɛnuɔ. \v 8 N deemɑ Pubilusin tundo u wɑsi sundu kɑ bɑndubɑndu bɑrɔ u kpĩ. Mɑ Pɔlu u duɑ win dirɔ u kɑnɑru kuɑ u nùn nɔmɑ sɔndi, mɑ u nùn bɛkiɑ. \v 9 Yen biru tem mɛn bɑrɔbu kpuro bɑ nɑɑmɔ win mi, mɑ u bu bɛkiɑmɔ. \v 10 Bɑ sun bɛɛrɛ kuɑ kɑ ɡɑ̃ɑ dɑbinu. Sɑnɑm mɛ sɑ ɡoo nimkuu duɔ sɑ doonɔ, bɑ sun kpuro wɛ̃ yèn bukɑtɑ sɑ mɔ. \s1 Pɔlu turɑ Romuɔ \p \v 11 Suru itɑn biru sɑ ɡoo nimkuu ɡɑɡu duɑ ɡe ɡɑ nɑ sɑɑ Alesɑndirin di, ɡe ɡɑ rɑɑ yɔ̃ tem bure ten mi woorun sɑɑ. Goo nimkuu ɡen yĩrerɑ sɑ̃ɑ bũu sikɑbɑ. \v 12 Sɑ turɑ wuu ɡɑɡun mi, ɡe bɑ mɔ̀ Sirɑkusi, mɑ sɑ sɔ̃ɔ itɑ kuɑ mi. \v 13 Sɑ kpɑm ɡoo wukɑ min di sɑ dɑ Rɛɡioɔ. Yen sisiru woo ɡɑ seewɑ nim wɔ̃ku ɡiɑn di mɑ sɔ̃ɔ yiruse sɑ turɑ Pusoliɔ. \v 14 Sɑ nɑɑnɛ dokeobu ɡɑbu deemɑ mi, mɑ bɑ sun kɑnɑ su kɑ bu sinɑ ɑlusumɑ bɔ̃ɔ teeru. Nɡe mɛyɑ bɛsɛn sɑnum koosinɑ sɑ kɑ turɑ Romuɔ. \v 15 Nɑɑnɛ dokeo be bɑ wɑ̃ɑ mi, bɑ nuɑ mɑ sɑ wee, mɑ bɑ sun sennɔ nɑ sere Apiyusin yɑburɔ. Gɑbɑ mɑɑ kɑ sun yinnɑ mi bɑ mɔ̀ sɔbun sɔbiɑ yenu itɑ. Ye Pɔlu u bu wɑ u Gusunɔ siɑrɑ, mɑ win bwɛ̃rɑ kpunɑ. \v 16 Sɑnɑm mɛ sɑ Romu duɑ, bɑ derɑ Pɔlu u win diru mɔ win bɑɑ. Mɑ tɑbu kowo ɡoo u nùn kɔ̃su. \s1 Pɔlu wɑɑsu kuɑ Romuɔ \p \v 17 Sɔ̃ɔ itɑn biru, Pɔlu u wuu ɡen Yuubɑn wiruɡibu sokusiɑ. Ye bɑ mɛnnɑ bɑ kpɑ u nɛɛ, bɛɛ nɛn mɛro bisibu, Yuu be bɑ wɑ̃ɑ Yerusɑlɛmuɔ bɑ mɑn mwɑ, mɑ bɑ mɑn Romuɡibu nɔmu sɔndiɑ, bɑɑ mɛ nɑ ǹ bɛsɛn tɔmbu ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu kue, nɑ ǹ mɑɑ bɛsɛn sikɑdobɑn komɑru torɑri. \v 18 Romuɡibɑ mɑn siri mɑ bɑ kĩ bu mɑn kɑrɑ yèn sɔ̃ bɑ ǹ tɑɑrɛ ɡɑɑ wɑ nɛ sɔɔ ye yɑ kɑ ɡɔɔ weenɛ. \v 19 Adɑmɑ Yuu be, bɑ ǹ ɡɑri yi wure, yerɑ nɑ nɛn siribu tem yɛ̃ro nɔmu sɔndiɑ, bɑɑ mɛ nɑ ǹ nɛn tɔmbu ɡɑri ɡɛɛ mɑni. \v 20 Yenin sɔ̃nɑ nɑ bɛɛ bikiɑ i kɑ nɑ ɡisɔ n kɑ bɛɛ ɡɑri ko. Domi bɑ mɑn yɔni yi dokewɑ wi Isirelibɑ bɑ mɑrɑ u nɑn sɔ̃. \p \v 21 Bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, sɑ ǹ tirenu wɑ sɑɑ Yudeɑn di wunɛn ɡɑrin sɔ̃, mɛyɑ mɑɑ sɑ ǹ bɑɑru kɔ̃sɑ ɡɑɑ nuɑ sɑɑ bɛsɛn mɛro bisibun nɔɔn di be bɑ nɑ sɑɑ mi ɡiɑn di. \v 22 Adɑmɑ bɛsɛn tii sɑ kĩ su nɔ ye ɑ nɑɑnɛ doke, domi sɑ yɛ̃ mɑ bɑɑmɑ kpurowɑ bɑ swɑɑ yen kɔ̃sɑ ɡerumɔ. \p \v 23 Yen sɔ̃nɑ bɑ tɔ̃ru yi te bɑ koo nɑ win mi, mɑ tɔn dɑbinu nɑ tɔ̃ɔ te, diru mi u wɑ̃ɑ. U bu ɡɑri yi kpuro tubusiɑbu wɔri, u bu bɑn te Gusunɔ u swĩin ɡɑri seedɑ diiyɑ. U bu Yesun ɡɑri sɔ̃ɔsimɔ sɑɑ Mɔwisin woodɑ kɑ Gusunɔn sɔmɔbun tirenun di. U bu yen keu sɔ̃ɔsi sɑɑ bururun di sere sɔ̃ɔ kɑ kpɑ. \v 24 Gɑbu be sɔɔ bɑ ɡɑri yi nɑɑnɛ doke, ɑdɑmɑ ɡɑbu bɑ ǹ wure. \v 25 Bɑ ɡɑri yi sikirinɛmɔ, bɑ kɑ doonɑ. Adɑmɑ bu sere doonɑ Pɔlu u ɡɑri tee sosi win ɡɑri sɔɔ u nɛɛ, ɡeemɑ, Hunde Dɛɛro u bɛɛn sikɑdobɑ sɔ̃ɔwɑ sɑɑ Gusunɔn sɔmɔ Esɑin nɔɔ sɔɔn di, \v 26 u nɛɛ, \q1 “A doo tɔn ben mi, ɑ nɛɛ, \q1 bɑ ko n nɔɔmɔ kɑ ɡem, \q1 ɑdɑmɑ n ǹ koo bu yeeri. \q1 Bɑ ko n mɛɛrimɔ, \q1 ɑdɑmɑ bɑ ǹ koo wɑ. \q1 \v 27 Domi tɔn benin ɡɔ̃ru ɡɑ ǹ biti mɔ. \q1 Bɑ ben tiin swɑɑ kɔruɑ. \q1 Bɑ nɔni yinwɑ \q1 kpɑ bu ku wɑ kɑ ben nɔni, \q1 kpɑ bu ku nɔ kɑ ben swɑɑ, \q1 kpɑ bu ku ɡiɑ kɑ ben ɡɔ̃ru, \q1 kpɑ bu ku rɑɑ kɑ ɡɔsirɑmɑ nɛn mi n kɑ bu bɛkiɑ.” \m \v 28 Pɔlu u mɑɑ nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, i n yɛ̃ mɑ Gusunɔ u derɑ win fɑɑbɑ ye, yɑ dɑ tɔn tukobun mi. Beyɑ bɑ koo ye swɑɑ dɑki. [ \v 29 Ye Pɔlu u yeni ɡeruɑ u kpɑ, Yuu be, bɑ seewɑ bɑ sikirinɑmɔ ɡem ɡem bɑ kɑ doonɔ.] \p \v 30 Wɔ̃ɔ ɡirɑ yiruwɑ Pɔlu u wɑ̃ɑ diru ɡɑru sɔɔ te u hɑyɑ sɑ̃ɑ. Be bɑ nùn berɑm dɑ mi kpuro u kɑ bu fɑɑɡi kuɑ kɑ nuku dobu. \v 31 U bɑn te Gusunɔ u swĩin ɡɑrin wɑɑsu mɔ̀ mɑ u Yinni Yesu Kirisin ɡɑri tubusiɑmɔ kɑ toro sin bɑkɑru. Goo sɑri wi u nùn yinɑri.