\id 2SA \ide UTF-8 \h Sɑmuɛli II \mt1 SAMUƐLIN TIRERU YIRUSE \ip Sɑmuɛlin tire ɡbiikirun ɡɑriyɑ tire teni tɑ kurɑsiɑmɔ. Dɑfidin bɑndun ɡɑriyɑ tɑ mɔ̀ te u di Yudɑbɑ kɑ Isirelibɑ kpuro sɔɔ. \ip Tɑ mɑɑ sun sɔ̃ɔmɔ tɑɑ bi Dɑfidin tɑbu kowobu kɑ win tii bɑ kuɑ u kɑ kpĩɑ u win bɑndu dɑm sire. \ip Nɑsiɑ te u Gusunɔ nɑsie kɑ sere mɑɑ kĩi te u nùn kĩ, ye kpuro yɑ derɑ tɔmbɑ win tii kĩɑ mɑ u bɛɛrɛ kuɑ. Mɛyɑ tɑ mɑɑ sun sɔ̃ɔsimɔ mɑ Dɑfidi u kɔmiɛ win wɑ̃ɑru sɔɔ. U torɑ, mɑ win torɑ te, tɑ kɑ wɑhɑlɑ dɑbinu nɑ win yɛnuɔ. Win bibɑ ɡoonɑ mɑ bɑ kɑrɑnɑ. Bɑ torɑnu kuɑ ni nu ǹ mɑm kɑ nɔɔ ɡerurɔ. Adɑmɑ wɑhɑlɑ ye kpuro sɔɔ, Dɑfidi u nɑsɑrɑ wɑ, yèn sɔ̃ u win torɑnu wurɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. \is1 Tire ten kpunɑɑ \iq1 1. Dɑfidi u bɑndu di Yudɑbɑ sɔɔ, wiru 1n di sere wiru 4. \iq1 2. Dɑfidi u bɑndu di Isirelibɑ kpuro sɔɔ, wiru 5n di sere wiru 20. \iq1 3. Dɑfidin bɑndun ɡɑri ɡɛɛ, wiru 21n di sere wiru 24. \ie \c 1 \s1 Dɑfidi u Sɔɔlun ɡɔɔ nuɑ \p \v 1 Ye Dɑfidi u Amɑlɛkibɑ ɡo u wee, yerɑ u yɔ̃rɑ Sikilɑɡiɔ sɔ̃ɔ yiru. N deemɑ Sɔɔlu u ɡu kɔ. \v 2 Sɔ̃ɔ itɑseru, yerɑ durɔ ɡoo u yɑrimɑ sɑɑ tɑbu ɡberun di mi Sɔɔlu u rɑɑ wɑ̃ɑ. Durɔ win yɑberɑ ɡɛ̃ɛkire mɑ win wirɑ tuɑ sɑ̃ɑ nuku sɑnkirɑnun sɔ̃. Sɑɑ ye u tunumɑ Dɑfidin mi, u yiirɑ kurɛ u wiru tem ɡirɑri. \v 3 Mɑ Dɑfidi u nùn bikiɑ u nɛɛ, mɑn diyɑ ɑ wee. \p Mɑ u nɛɛ, sɑɑ Isirelibɑn tɑbun sɑnsɑnin diyɑ nɑ dukɑ suumɑ. \p \v 4 Dɑfidi u kpɑm nùn bikiɑ u nɛɛ, ɑmɔnɑ ɡberɑ sɑ̃ɑ. A suuru koowo ɑ mɑn sɔ̃ɔwɔ nɡe mɛ n koosinɑ kpuro. \p Mɑ durɔ wi, u nɛɛ, tɑbu Isirelibɑ swĩiyɛ bɑ duki. Ben dɑbirɑ mɑɑ wɔrukɑ bɑ ɡu. Mɛyɑ Sɔɔlun tii kɑ win bii Yonɑtɑm bɑ ɡu. \p \v 5 Mɑ Dɑfidi u nɛɛ, ɑmɔnɑ ɑ kuɑ ɑ kɑ yɛ̃ mɑ Sɔɔlu kɑ win bii Yonɑtɑm bɑ ɡu. \p \v 6 Mɑ u nɛɛ, nɑ nɛn wɑ̃ɑru wɑ̃ɑwɑ Giliboɑn ɡuuru wɔllɔ nɑ kɑ Sɔɔlu mɛɛrɑ u kɑ tii win yɑɑsɑ tɑ̃sɑ. Mɑ yibɛrɛbɑn tɑbu kɛkɛ dumiɡii kɑ mɑɑsɔbu bɑ nùn sɔndi mɑm mɑm bɑ ɡire. \v 7 Sɑɑ ye u sĩirɑ u mɛɛrimɑ biruɔ u mɑn wɑ, yerɑ u mɑn sokɑ mɑ nɑ wurɑ nɑ dɑ win mi. \v 8 Mɑ u mɑn bikiɑ u nɛɛ, nɛ wɑrɑ. Nɑ nùn wisɑ nɑ nɛɛ, nɛ Amɑlɛkiwɑ. \v 9 Mɑ u nɛɛ, n susimɑ win bɔkuɔ kpɑ n nùn ɡo bɑɑ mɛ u dɑm tie u tirekirɑmɔ. \v 10 Mɑ nɑ susi win bɔkuɔ nɑ nùn ɡo. Domi nɑ yɛ̃ mɑ u ǹ mɑɑ seemɔ, mi u wɔrɑ mi. Mɑ nɑ win sinɑ furɔ potɑ kɑ win sumɑ ye u doke nɔmɑɔ. Yerɑ nɑ kɑ nun nɑɑwɑ mini, nɛn yinni. \p \v 11 Ye Dɑfidi u nuɑ mɛ, yerɑ u win yɑberu nɛnuɑ u kɑrɑnɑ. Mɑ be bɑ wɑ̃ɑ kɑ wi, ben tii bɑ mɑɑ kuɑ mɛ bu kɑ ben nuku sɑnkirɑnu sɔ̃ɔsi. \v 12 Mɑ bɑ ɡɔɔ wooru sinɑ bɑ swĩ bɑ nɔɔ bɔkuɑ sere sɔ̃ɔ u kɑ kpɑ Sɔɔlu kɑ win bii Yonɑtɑm sɔ̃, kɑ sere mɑɑ Isirelibɑn sɔ̃, be, Yinni Gusunɔn tɔn be bɑ ɡo tɑbu ɡberɔ. \v 13 Mɑ Dɑfidi u durɔ wi bikiɑ u nɛɛ, wuu mɑn diyɑ ɑ nɑ. \p U wisɑ u nɛɛ, nɛn bɑɑ u yɑrimɑwɑ sɑɑ Amɑlɛkibɑn tem di sɑ kɑ wɑ̃ɑ mini. \p \v 14-16 Dɑfidi kpɑm nùn bikiɑ u nɛɛ, ɑmɔnɑ ɑ kɑ kɑ̃kɑ ɑ wi Yinni Gusunɔ ɡɔsɑ nɔmɑ doke ɑ ɡo. Yen sɔ̃, wunɛn yɛm mu yɔ̃rɑ wunɛn wiru wɔllɔ. Domi wunɛn tiin nɔɔwɑ ɡɑ seedɑ di mɑ ɑ wi Yinni Gusunɔ ɡɔsɑ ɡo. \p Sɑɑ yerɑ Dɑfidi u win ɑluwɑɑsibɑn turo sokɑ u nɛɛ, ɑ susio ɑ nùn sɛ̃re ɑ ɡo. \p Mɑ ɑluwɑɑsi wi, u Amɑlɛki wi sɛ̃re u so u ɡo. \s1 Dɑfidi u Sɔɔlu kɑ Yonɑtɑm ɡɔɔ swĩ \p \v 17 Mɑ Dɑfidi u womu ɡeni kuɑ win ɡɔɔ swĩi sɔɔ Sɔɔlu kɑ win bii Yonɑtɑm sɔ̃. \v 18 Mɛyɑ u mɑɑ yiire bu Yudɑbɑn bibu womu ɡe sɔ̃ɔsi. Tɛndɑ ɡɑ tɔmɑmɔ. Mɑ bɑ ɡe yoruɑ Yɑsɑrin tireru sɔɔ. Womu ɡe wee. \q1 \v 19 Isireli, wunɛn yiikoɡibɑ wɔrumɑ, \q1 wunɛn dɑmɡibɑ kpunɑ ɡuuru wɔllɔ. \q1 \v 20 I ku de bu lɑbɑɑri ye nɔ Gɑtiɔ. \q1 I ku de bu ye kpɑrɑ Asikɑlonin wuuɔ. \q1 Kpɑ Filisiti bɑnɡo sɑri ben kurɔbu bu ku yɛ̃ɛri. \q1 Kpɑ ben wɔndiɑbɑ bu ku nuku dobu ko. \q1 \v 21 Bɛɛ Giliboɑn ɡuunu, \q1 Gusunɔ u ku de ɡurɑ yu nɛ bɛɛn wɔllɔ. \q1 Gusunɔ u ku de kɑkoru tu wɔrumɑ bɛɛn wii kpiirɔ. \q1 Gusunɔ u ku de bɛɛn tem mu dĩɑ ɡeenu mɑ. \q1 Domi miyɑ bɑ tɑbu durɔbu funɛ wĩɑ. \q1 Miyɑ bɑ ben tɛrɛnu kɑsi kuɑ. \q1 Miyɑ Sɔɔlun tɛrɛrɑ ɡum tɛɛnibu nɔru kuɑ. \q1 \v 22 Bɑɑ mɛ bɑ yibɛrɛbɑ wɑɑmɔ, \q1 bɑɑ mɛ bɑ tɑbu durɔbun wɔruɡɔru wɑɑmɔ, \q1 Yonɑtɑm nɔm wĩirɑ kun dwiiyɑre kɑ tɛn tobu. \q1 Sɔɔlun tɑkobi kun mɑɑ kɑm wɔrire. \q1 \v 23 Sɔɔlu kɑ Yonɑtɑm bɑ kĩɑnɑwɑ \q1 ben wɑ̃ɑrun tɔ̃ru kpuro sɔɔ. \q1 Bɑ ǹ kɑrɑnɛ bɑɑ kɑ ɡɔɔ sɔɔ. \q1 Bɑ sɑ̃u tɑbu sɔɔ n kere ɡunɔ bɑkenu. \q1 Bɑ ɡbee sinɑnsu dɑm kere. \q1 \v 24 Bɛɛ Isirelin tɔn kurɔbu, \q1 Sɔɔlu u rɑ rɑɑ de i beku nɔni swɑ̃ɑ burɛɡinu dewe. \q1 Wiyɑ u rɑ rɑɑ de i wurɑn burɑnu doke bɛɛn yɑ̃nu sɔɔ. \q1 I swĩiyɔ win sɔ̃. \q1 \v 25 Dɑmɡibɑ wɔrukɑ tɑbu ɡberɔ. \q1 Yonɑtɑm u kpunɑ Isirelin ɡuunu wɔllɔ. \q1 \v 26 Yonɑtɑm nɛn kĩnɑsi, \q1 nɑ nuku sɑnkirɑ bɑkɑnu mɔ wunɛn sɔ̃. \q1 A rɑ n sɑ̃ɑwɑ ɡɑ̃ɑ bɑkɑnu nɛn nɔni sɔɔ. \q1 Wunɛn kĩi te ɑ mɑn kĩɑ tɑ tɔn kurɔɡiru kere. \q1 \v 27 Dɑmɡibɑ wɔrukɑ tɑbu ɡberɔ. \q1 Tɑbu yɑ̃nu nu kɑm kuɑ. \s1 Bɑ Dɑfidi kuɑ sunɔ Yudɑɔ \c 2 \p \v 1 Yenibɑ kpuron biru ye yɑ koorɑ wee. Dɑfidi u Yinni Gusunɔ bikiɑ u nɛɛ, n doo n Yudɑn wuu ɡɑɡu mwɑ? \p Mɑ Yinni Gusunɔ u nɛɛ, oo, ɑ doo. \p Mɑ u nɛɛ, ɡen ɡeren miyɑ kon dɑ. \p Yinni Gusunɔ u nùn wisɑ u nɛɛ, ɑ doo Heboroniɔ. \p \v 2 Mɑ Dɑfidi u dɑ mi kɑ win kurɔbu yiru beni, Akinɔɑmu Yisirɛɛliɡii kɑ Abiɡɑli Nɑbɑlin ɡɔmini. \v 3 Mɑ u derɑ win bwɑ̃ɑ be bɑ wɑ̃ɑ kɑ wi, be kɑ ben tɔmbu bɑ dɑ bɑ wɑ̃ɑ Heboroniɔ kɑ yen bɑru kpɑɑnɔ. \v 4 Yudɑbɑ bɑ nɑ Dɑfidin mi, bɑ nùn ɡum tɑ̃re wirɔ u kɑ ko ben sunɔ. \p Mɑ bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, Yɑbɛsi Gɑlɑdiɡibu bɑ Sɔɔlun ɡoru sikuɑ. \p \v 5 Yerɑ Dɑfidi u bu sɔmɔbu ɡɔriɑ u nɛɛ, i bu sɔ̃ɔwɔ i nɛɛ, Yinni Gusunɔ u koo be bu domɑru kuɑ yèn sɔ̃ bɑ ben yinni Sɔɔlu ɡeɑ kuɑ, bɑ win ɡoru sikuɑ. \v 6 Tɛ̃, Yinni Gusunɔ u be bu durom kuo. Kpɑ u bu bɔrɔkiniru sɔ̃ɔsi. Nɛn tii kon mɑɑ bu durom kuɑ ben ye bɑ kuɑ min sɔ̃. \v 7 Ǹ n mɛn nɑ, bu be yɔ̃ro dim dim kpɑ bu ko tɑbu durɔ wɔruɡɔbɑ domi ben yinni Sɔɔlu u ɡu. Adɑmɑ bɑ n yɛ̃ mɑ Yudɑbɑ bɑ mɑn ɡum tɑ̃re wirɔ n kɑ ko ben sunɔ. \s1 Bɑ Isi Bosɛti kuɑ \s2 Isirelibɑn sunɔ \p \v 8 Yerɑ Abinɛɛ, Nɛrin bii wi u sɑ̃ɑ Sɔɔlun tɑbu kowobun wiruɡii, u Sɔɔlun bii Isi Bosɛti suɑ u kɑ dɑ Mɑhɑnɑimuɔ. \v 9 Miyɑ u nùn kuɑ Isirelibɑ kpuron sunɔ be bɑ wɑ̃ɑ Gɑlɑdiɔ kɑ Asuriɔ kɑ Yisirɛɛliɔ kɑ Efɑrɑimun temɔ kɑ sere mɑɑ Bɛnyɑmɛɛn temɔ. \v 10 Isi Bosɛti wi, u mɔwɑ wɔ̃ɔ weeru sɑnɑm mɛ u bɑndu di Isirelibɑ sɔɔ. Adɑmɑ Dɑfidiwɑ Yudɑbɑ bɑ kɑ yɔ̃rɑ. \v 11 Mɑ u kuɑ ben sunɔ wɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru kɑ suru nɔɔbɑ tiɑ Heboroniɔ. \s1 Tɑbu duɑ Isirelibɑ \s2 kɑ Yudɑbɑn suunu sɔɔ \p \v 12 Abinɛɛ, Nɛrin bii kɑ Isi Bosɛtin tɑbu kowobu bɑ yɑrɑ sɑɑ Mɑhɑnɑimun di bɑ dɑ Gɑbɑoniɔ. \v 13 Yerɑ Yoɑbu Seruyɑn bii, Dɑfidin tɑbu sunɔ kɑ win tɑbu kowobu bɑ mɑɑ dɑ Gɑbɑoni mi. Mɑ bɑ yinnɑ dɑɑ burerɔ kɑ Isi Bosɛtin tɑbu kowo be, kɑ Abinɛɛ wi. Mɑ dɑɑ te, tɑ bu burɑnɛ. Dɑfidi kɑ wiɡibu bɑ wɑ̃ɑ ɡuru ɡee. Mɑ Isi Bosɛtiɡibu bɑ mɑɑ wɑ̃ɑ ɡuru ɡiɔ. \v 14 Abinɛɛ u Yoɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ de wunɛn ɑluwɑɑsi beni bu seemɑ bu ɡɑbirinɑ kɑ nɛɡibu bɛsɛn wuswɑɑɔ, ben bɑɑwure kɑ win sɑro. Kpɑ su wɑ wi u kere. \p Mɑ Yoɑbu u nɛɛ, oo, nɑ wurɑ. \p \v 15 Yerɑ bɑ seewɑ bɑ dɑ bɑ yinnɑ ben bɑɑwure kɑ win sɑro Isi Bosɛtin berɑ ɡiɑ be bɑ sɑ̃ɑ Bɛnyɑmɛɛn bweseru, tɔmbu wɔkurɑ yiruwɑ bɑ yɑrimɑ. Dɑfidin tɔmbu sɔɔ mɑɑ, tɔmbu wɔkurɑ yiru. \v 16 Yerɑ ɑluwɑɑsi be, bɑ ɡɑbirinɑ. Ben bɑɑwure u win yibɛrɛn wiru nɛni, mɑ bɑ tɑkobi sɔkirinɑ yɛ̃sɑɔ bɑ wɔrukɑ sɑnnu sɑnnu bɑ ɡbisukɑ. Yerɑ bɑ yɑm mi yĩsiru kɑ̃, tɑkobin ɡberu. \p \v 17 Yen dɔmɑ te, tɑɑ bi, bu swĩɑ. Mɑ Dɑfidin tɔmbu bɑ Abinɛɛ kɑ wiɡibu kɑmiɑ. \v 18 Dɑfidin tɑbu kowo be sɔɔ, Seruyɑn bibu itɑwɑ bɑ wɑ̃ɑ mi. Beyɑ Yoɑbu kɑ Abisɑi kɑ Asɑɛli. Asɑɛli u dukɑ mɔwɑ wi, nɡe nɛm tɑɑkɔ. \v 19 Yerɑ u dɔmɑ te Abinɛɛ nɑɑ ɡirɑ, u ǹ wure u nùn deri bɑɑ fiiko. \v 20 Mɑ Abinɛɛ u sĩirɑ u Asɑɛli bikiɑ u nɛɛ, Asɑɛli, wunɑ mi? \p Mɑ u wisɑ u nɛɛ, oo, nɛnɑ mi. \p \v 21 Yerɑ Abinɛɛ u nɛɛ, ɑ mɑn derio n doonɑ, ɑ ku mɑn swĩi. A nɛn ɑluwɑɑsibɑn turo mɛɛrio ɑ mwɑ kpɑ ɑ win yɑ̃nu wɔrɑ ɑ kɑ doonɑ. \p Adɑmɑ Asɑɛli u yinɑ u nùn deri. \v 22 Abinɛɛ u kpɑm nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ dɛsiro nɛn bɔkun di. Domi nɑ̀ n nun so nɑ ɡo, ɑmɔnɑ nɛ kɑ wunɛn mɔɔ Yoɑbu sɑ ko n mɛɛrinɛ. \p \v 23 Adɑmɑ Asɑɛli u yinɑ u nùn deri. Yerɑ Abinɛɛ u kɑ nùn yɑɑsɑn koru sɔkɑ nukurɔ mɑ yɑ yɑrɑ win biruɔ. Mɑ u wɔrumɑ yɑnde u ɡu. Wi u tunumɑ mi Asɑɛlin ɡoo te, tɑ kpĩ, u rɑ ɡinɑ yɔ̃rewɑ. \p \v 24 Mɑ Yoɑbu kɑ Abisɑi bɑ Abinɛɛ nɑɑ ɡirɑ. Ye sɔ̃ɔ u duɔ yerɑ bɑ turɑ Amɑn ɡunɡurɔ te tɑ wɑ̃ɑ Giɑsin deedeeru Gɑbɑonin swɑɑɔ mi ɡɑ̃ɑnu ku rɑ kpin berɑ ɡiɑ. \v 25 Bɛnyɑmɛɛɡibu bɑ mɛnnɑ bɑ kɑ Abinɛɛ yɔ̃rɑ. Mɑ bɑ dɑ bɑ yɔɔwɑ ɡuuru ɡɑrun wɔllɔ. \v 26 Yerɑ Abinɛɛ u Yoɑbu sokɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, sɑɑ yerɑ̀ kɑɑ wunɛɡibu sɔ̃ bu ku mɑɑ ben mɛro bisibu nɑɑ swĩi. Kɑɑ de sɑ n tɑbu mɔ̀wɑ sere kɑ tɛ̃? A ǹ yɛ̃ mɑ bin wii ɡoberu, nisinɑ tɑ koo mɑ? \p \v 27 Yoɑbu u nùn wisɑ u nɛɛ, kɑ Yinni Gusunɔn wɑ̃ɑru, ɑ̀ kun dɑɑ yeni ɡeruɑ, sere siɑ bururɑ nɛn tɔmbɑ koo rɑɑ tɑbu yɔ̃rɑ. \p \v 28 Mɑ u kɔbɑ so. Yerɑ tɔn be kpuro bɑ tɑbu yɔ̃rɑ bɑ Isirelibɑ deri. \v 29 Abinɛɛ kɑ wiɡibu bɑ sĩɑwɑ wɔ̃ku ɡiriru Yuudɛnin wɔwɑɔ, mɑ bɑ Yuudɛni tɔburɑ bɑ Bitoroni bukiɑnɑ mɑ bɑ turɑ Mɑhɑnɑimuɔ. \v 30 Mɑ Yoɑbu u Abinɛɛ deri u doonɑ. Yerɑ win tii u ɡɔsirɑmɑ u win tɑbu kowobu mɛnnɑ u ɡɑrɑ. Mɑ u deemɑ Dɑfidin tɔn be sɔɔ, tɔmbu yɛndu tiɑ sɑriwɑ bɑ ɡo, kɑ sere mɑɑ Asɑɛli. \v 31 Adɑmɑ Dɑfidin tɔmbu bɑ Bɛnyɑmɛɛbɑ kɑ Abinɛɛn tɑbu kowobu ɡɑbu ɡowɑ tɔmbu ɡoobɑ wunɔbu kɑ wɑtɑ (360). \v 32 Mɑ bɑ dɑ bɑ Asɑɛlin ɡoru suɑ bɑ sikuɑ win tundon sikirɔ Bɛtelehɛmuɔ. Yoɑbu kɑ win tɔmbu bɑ dɔmɑ te sĩɑwɑ wɔ̃ku ɡiriru. Sɑnɑm mɛ bɑ Heboroni duɔ, yerɑ yɑm mu n sɑ̃rɑmɔ. \c 3 \p \v 1 Sɔɔlun yɛnuɡibu bɑ kɑ Dɑfidi yibɛrɛ tɛɛru kuɑ n tɛ. Mɑ Sɔɔlun yɛnu ɡɑ dɑm dwiiyɑmɔ ɡɑ dɔɔ, ɑdɑmɑ Dɑfidiɡuu ɡɑ dɑm sosimɔwɑ ɡɑ dɔɔ. \s1 Dɑfidin bii be u mɑrɑ \s2 Heboroniɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri I, 3:1-4) \p \v 2 Sɑɑ ye sɔɔ, Dɑfidi u bibu nɔɔbɑ tiɑ mɑrɑ Heboroniɔ. Ben ɡbiikoowɑ Amɔɔ. Win mɛrowɑ Akinɔɑmu, Yisirɛɛliɡii. \v 3 Yirusewɑ Kileɑbu. Win mɛrowɑ Abiɡɑli, Nɑbɑli Kɑɑmɛliɡiin ɡɔmini. Itɑsewɑ Abusɑlɔmu. Win mɛrowɑ Mɑɑkɑ, Tɑlimɑi Gesuribɑn sinɑ bokon bii. \v 4 Nnɛsewɑ Adoniyɑ. Win mɛrowɑ Hɑɡiti. Nɔɔbusewɑ Sefɑtiɑ. Win mɛrowɑ Abitɑli. \v 5 Nɔɔbɑ tiɑsewɑ mɑɑ Yitereɑmu. Win mɛrowɑ Eɡilɑ. \s1 Abinɛɛ kɑ Isi Bosɛti \s2 bɑ ǹ nɔɔsinɛ \p \v 6 Sɑɑ ye tɑbu wɑ̃ɑ Dɑfidin yɛnu kɑ Sɔɔlun yɛnun bɑɑ sɔɔ, Abinɛɛ u kɑ Sɔɔlubɑ yɔ̃rɑwɑ dim dim. \v 7 Adɑmɑ sɔ̃ɔ teeru Isi Bosɛti u Abinɛɛ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ kɑ nɛn tundo Sɔɔlun kurɔ Risipɑ, Ayɑn bii kpunɑ. \p \v 8 Mɑ Isi Bosɛtin ɡɑri yi, yi Abinɛɛ duɑ. Mɑ u nɛɛ, ɑ tɑmɑɑ nɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe Yudɑn wiruɡii be bɑ Sɔɔlu seesimɔ? Wee, sere kɑ tɛ̃, nɛnɑ nɑ wunɛn tundo Sɔɔlun yɛnuɡibu kɑ win bɔrɔbɑ durom kuɑmmɛ. Yen biru nɑ ǹ wure n nun Dɑfidi nɔmu sɔndiɑ. Yerɑ tɛ̃ ɑ mɑn ɡerusimɔ kurɔ winin sɔ̃? \v 9 Ǹ n mɛn nɑ, Gusunɔ u mɑn kuɑ ye u kĩ nɑ̀ kun kɑ Dɑfidi yɔ̃re kpɑ n de Gusunɔ u win nɔɔ mwɛɛru yibiɑ te u nùn kuɑ, \v 10 ye u nɛɛ u koo bɑndu wunɑ sɑɑ Sɔɔlun bweserun di u tu Dɑfidi wɛ̃ kpɑ u n sɑ̃ɑ sunɔ Isirelibɑ kɑ Yudɑbɑn tem kpuro sɔɔ. \p \v 11 Sɑɑ ye sɔɔ, Isi Bosɛti kun mɑɑ ɡɑ̃ɑnu ɡeruɑ. Domi Abinɛɛn ɡɑri yi, yi nùn bɛrum mwɑ. \s1 Abinɛɛ kɑ Dɑfidi bɑ dorɑ \p \v 12 Yerɑ Abinɛɛ u Dɑfidi sɔmɔbu ɡɔriɑ Heboroniɔ u nɛɛ, wɑrɑ u tem mɛ mɔ. Yen sɔ̃, u be kɑ mɑn ɑrukɑwɑni bɔkuo. Ko nɑ n wɑ̃ɑ kɑ wi, kpɑ n de Isirelibɑ kpuro bu wurɑ win mi ɡiɑ. \p \v 13 Ye sɔmɔ be, bɑ turɑ mi, bɑ Dɑfidi ɡɑri yi sɑɑriɑ. Yerɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, yɑ wɑ̃, kon kɑ be nùn ɑrukɑwɑni bɔke. Adɑmɑ ɡɑ̃ɑ teenɑ nɑ nùn bikiɑmɔ. Niyɑ u ɡinɑ mɑn Mikɑli, Sɔɔlun bii mwɑɑmɑ su sere wɑɑnɑ nɛ kɑ wi. \v 14 Mɑ Dɑfidi u Isi Bosɛti sɔmɔbu ɡɔriɑ bu nùn sɔ̃ bu nɛɛ, bu be nùn win kurɔ Mikɑli wɛ̃ɛmɑ wìn dokuru u rɑɑ kɔruɑ kɑ Filisitibɑn sen sɑrusu wunɔbu (100) si bɑ nùn bikiɑ. \v 15 Yerɑ Isi Bosɛti u derɑ bɑ kurɔ wi mwɑɑmɑ Pɑtiɛli, Lɑisin biin min di mi u mɔre. \v 16 Mɑ Pɑtiɛli wi, u Mikɑli swĩi u sumɔ sere bɑ kɑ turɑ Bɑhurimuɔ. Mɑ Abinɛɛ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ den ɡɔsiro. Yerɑ u ɡɔsirɑ u wurɑ win yɛnuɔ. \p \v 17 Yen biru Abinɛɛ u Isirelibɑn ɡuro ɡurobu mɛnnɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Dɑfidiwɑ i rɑɑ kĩ u n sɑ̃ɑ bɛɛn sinɑ boko. \v 18 Yen sɔ̃ tɛ̃, i nùn koowo sunɔ. Domi Yinni Gusunɔ u rɑɑ ɡeruɑ u nɛɛ, sɑɑ win bɔ̃ɔ Dɑfidin nɔmɑn diyɑ u koo win tɔmbu Isirelibɑ yɑkiɑ Filisitibɑn nɔmɑn di kɑ sere mɑɑ ben yibɛrɛ be bɑ tien nɔmɑn di. \p \v 19-20 Mɑ Abinɛɛ u dɑ u Bɛnyɑmɛɛbɑ be bɑ sɑ̃ɑ Sɔɔlun bweseru deemɑ u bu ɡɑri yi sɔ̃ɔwɑ. Mɑ bɑ tɔmbu yɛndu ɡɔsɑ bɑ nùn yɔ̃siri bɑ dɑ Dɑfidin mi. Ye bɑ turɑ mi, yerɑ u Dɑfidi sɔ̃ɔwɑ kpuro ye Isirelibɑ kɑ Bɛnyɑmɛɛbɑ bɑ ɡɔ̃ru doke bu ko. Mɑ Dɑfidi u bu tɔ̃ɔ bɑkɑ dim kuɑ. \v 21 Yen biruwɑ Abinɛɛ u mɑɑ Dɑfidi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, yinni sinɑ boko, kon se n dɑ n Isirelibɑ kpuro mɛnnɑ kpɑ bu kɑ nun ɑrukɑwɑni bɔke bɑ n kɑ wunɛn ɡɑri sɔmburu mɔ̀. Kpɑ ɑ n bɑndu dii be sɔɔ, ɑ n mɔ̀ ye ɑ kĩ. \p Yen biru Dɑfidi u derɑ Abinɛɛ u ɡɔsirɑ u dɑ win yɛnuɔ kɑ bɔri yɛndu. \s1 Yoɑbu u Abinɛɛ ɡo \p \v 22 Sɑɑ ye sɔɔ, Dɑfidin tɑbu kowobu bɑ ɡɑbu wɔrɑɑ dɑ, mɑ bɑ dukiɑ bɑkɑ ɡurɑmɑ bɑ kɑ wee. N deemɑ Dɑfidi u derɑ Abinɛɛ u ɡɔsirɑ win yɛnuɔ kɑ bɔri yɛndu sɑɑ Heboronin di. \v 23 Sɑnɑm mɛ Yoɑbu kɑ tɑbu kowo be, bɑ tunumɑ yɛnuɔ, yerɑ bɑ bu Abinɛɛn lɑbɑɑri sɔ̃ɔwɑ. Bɑ nɛɛ, Abinɛɛ, Nɛrin bii, u nɑ Dɑfidi sinɑ bokon mi. Adɑmɑ Dɑfidi u nùn deri u doonɑ kɑ bɔri yɛndu. \v 24 Yerɑ Yoɑbu u dɑ u sinɑ boko deemɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ kuɑ mɛ. Ye Abinɛɛ u nɑ wunɛn mi, mɑ ɑ nùn deri u doonɑ kɑ bɔri yɛndu? \v 25 Wunɛn tii ɑ Abinɛɛ wi yɛ̃. A yɛ̃ mɑ u nɑwɑ u kɑ nun nɔni wɔ̃ke kpɑ u kɑ ɡiɑ ye ɑ mɔ̀ kpuro. \p \v 26 Ye Yoɑbu u ɡɑri yi ɡeruɑ u kpɑ, yerɑ u doonɑ Dɑfidin min di, mɑ u sɔmɔbu ɡɔrɑ bɑ Abinɛɛ nɑɑ swĩi, bɑ nùn nɑɑmwɛ Sirɑn dɔkɔwɔ. Mɑ bɑ derɑ u ɡɔsirɑmɑ. Adɑmɑ Dɑfidi u ǹ yenibɑ kpuro yɛ̃. \v 27 Sɑɑ ye Abinɛɛ u ɡɔsirɑmɑ Heboroniɔ, yerɑ Yoɑbu u nun sokɑ wuun ɡbɑ̃rɑrun kɔnnɔn bee tiɑɔ, u kuɑ nɡe u kĩ u nùn ɡɑri ɑsiriɡii sɔ̃. Mɑ u nùn wobu sɛ̃u sɔkɑ nukurɔ u ɡo. Nɡe mɛyɑ u kɑ mɔru kɔsiɑ yèn sɔ̃ u win wɔnɔ Asɑɛli ɡo. \p \v 28 Yen biruwɑ Dɑfidi u ye nuɑ, mɑ u nɛɛ, nɛn bɑndu tɑ dɛɛre Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ, nɛn tii nɑ mɑɑ dɛɛre, Abinɛɛ, Nɛrin biin yɛm mɛ bɑ yɑrin sɔ̃. \v 29 Yen sɔ̃, Gusunɔ u de mu wɔri Yoɑbun wirɔ kɑ sere mɑɑ win bweserɔ. Kpɑ win bweseru sɔɔ, ɡoo u n dɑ n yɛm wĩimɔ, ǹ kun mɛ u n bɑrɑ disiɡiru mɔ, ǹ kun mɛ u n sɑ̃ɑ yɛmɔ, ǹ kun mɛ u ɡbi tɑbu sɔɔ, ǹ kun mɛ u dĩɑnu biɑ u di. \p \v 30 Nɡe mɛyɑ Yoɑbu kɑ win wɔnɔ Abisɑi bɑ kɑ Abinɛɛ ɡo yèn sɔ̃ u ben wɔnɔ Asɑɛli ɡo tɑbu sɔɔ Gɑbɑoniɔ. \p \v 31 Mɑ Dɑfidi u Yoɑbu kɑ tɔn be bɑ wɑ̃ɑ mi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i bɛɛn yɑ̃ɑ ni i doke mi kɑsukuo kpɑ i sɑɑkibɑ dewe nuku sɑnkirɑnun sɔ̃, kpɑ i Abinɛɛn ɡɔɔ swĩ. \p Mɑ wi, Dɑfidin tii, u ɡoo te swĩi ye bɑ kɑ tu dɔɔ bu sike. \v 32 Mɑ bɑ Abinɛɛn ɡoo te sikuɑ Heboroni mi. Yerɑ wi Dɑfidi sinɑ boko u wurɑ kuɑ kɑ dɑm siki ten mi. Mɑ tɔn be bɑ wɑ̃ɑ mi, bɑ swĩ. \v 33 Win ɡɔɔ wuri sɔɔ u nɛɛ, \q1 Abinɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ ɡu nɡe tɔn ɡowo. \q1 \v 34 Bɑ ǹ nun mwɛ bɑ nɔmɑ kɑ nɑɑsu bɔkue. \q1 A wɔrumɑ ɑ ɡu nɡe wi tɔn kɔ̃sobɑ so bɑ ɡo. \p Yerɑ tɔmbu kpuro bɑ kpɑm wure bɑ swĩ. \v 35 Yen biru bɑ mɑɑ nɑ bɑ Dɑfidi nukuru yɛmiɑsiɑ bɑ nɛɛ, u dio. Adɑmɑ u yinɑ, domi u Yinni Gusunɔ nɔɔ mwɛɛru kuɑ u nɛɛ, Gusunɔ u nùn kuɑ ye u kĩ, ù n di sɔ̃ɔ u sere du. \p \v 36 Mɑ tɔmbu kpuro bɑ wɑ ye Dɑfidi sinɑ boko u kuɑ mɑ yɑ bu dore. \v 37 Dɑfidin tɔmbu kɑ Isirelibɑ kpuro ɡesi, bɑ ɡiɑ mɑ n ǹ kɑ win yɛ̃ru bɑ kɑ Abinɛɛ, Nɛrin bii ɡo. \v 38 Mɑ sinɑ boko u win bwɑ̃ɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i n yɛ̃ mɑ tɔn bokowɑ u ɡu mi ɡisɔ Isireliɔ. \v 39 Wee, nɑ ǹ dɑm mɔ, bɑɑ mɛ bɑ mɑn ɡum tɑ̃re wirɔ nɑ kɑ kuɑ sunɔ. Seruyɑn bibu bɑ mɑn bɔbunu kere. Yen sɔ̃, Gusunɔ u tɔn kɔ̃so nùn win nuku kɔ̃suru kɔsie. \s1 Bɑ Isi Bosɛti ɡo \c 4 \p \v 1 Sɑɑ ye Sɔɔlun bii Isi Bosɛti u nuɑ mɑ Abinɛɛ u ɡu Heboroniɔ, yerɑ win ɡɔmɑ kpuro dwiiyɑ. Mɑ Isirelibɑ kpuro bɑ nɑndɑ. \p \v 2 Sɔɔlun bii wi, u tɑbu sinɑmbu yiru mɔ be bɑ rɑ tɑbu kowobu kpɑre bu kɑ wɔrɑɑ dɑ. Beyɑ Bɑɑnɑ kɑ Rekɑbu. Be kpuro bɑ sɑ̃ɑwɑ Rimɔɔ, Beerɔtuɡiin bibu Bɛnyɑmɛɛn bweseru sɔɔ. \v 3 Beerɔtu ye, yɑ wɑ̃ɑwɑ Bɛnyɑmɛɛn tem sɔɔ. Adɑmɑ yen tɔmbu bɑ duki suɑ mɑ bɑ dɑ bɑ wɑ̃ɑ Gitɑimuɔ sere kɑ ɡisɔn ɡisɔ. \v 4 N deemɑ Yonɑtɑm, Sɔɔlun bii turo u bii tɔn durɔ mɔ wi bɑ mɔ̀ Mɛfibosɛti. Bii wi, u kuɑ yɛmɔ. Wɔ̃ɔ nɔɔbuwɑ u mɔ sɑnɑm mɛ Sɔɔlu kɑ Yonɑtɑm bɑ ɡu Yisirɛɛliɔ tɑbu sɔɔ. Ye kurɔ wi u bii wi nɔɔrimɔ u ɡɔɔ win lɑbɑɑri nuɑ, yerɑ u bii wi suɑ u kɑ doonɔ. Ye u dukɑ mɔ̀ kɑ sɛndɑru mɑ u wɔrumɑ u nùn surɑ. Min diyɑ bii wi, u kuɑ yɛmɔ. \p \v 5 Yerɑ sɔ̃ɔ teeru Bɑɑnɑ kɑ Rekɑbu bɑ dɑ Isi Bosɛtin dirɔ sɔ̃ɔ sɔɔ mi u do u sɔ̃ɔ sure. \v 6-7 Mɑ bɑ duɑ sere dii ten sɔɔwɔ nɡe bɑ kĩ bu dobi suɑ. Ye bɑ turɑ mi u kpĩ, yerɑ bɑ nùn woburu sɔkɑ bɑ ɡo. Mɑ bɑ win wiru burɑ bɑ kɑ doonɑ. Mɑ bɑ swɑɑ mwɑ ye yɑ dɔɔ Yuudɛnin wɔwɑ ɡiɑ. Yen dɔmɑ te, wɔ̃ku ɡirirɑ bɑ sĩɑ. \v 8 Yerɑ tɔn be, bɑ kɑ Isi Bosɛtin wii te dɑ Dɑfidin mi, Heboroniɔ, bɑ nɛɛ, wunɛn yibɛrɛ Sɔɔlu wi u kɑsu u nun hunde wunɑ, win bii Isi Bosɛtin wiru wee. Yinni Gusunɔwɑ u Sɔɔlu kɑ win bweseru mɔru kɔsie ɡisɔ wunɛn sɔ̃. \p \v 9-11 Dɑfidi u Rekɑbu kɑ Bɑɑnɑ wisɑ u nɛɛ, i ǹ yɑɑye sɔmɔ wi u nɑ u mɑn Sɔɔlun ɡɔɔ sɔ̃ɔwɑ, mɑ u tɑmɑɑ lɑbɑɑri ɡeɑ u mɑn nɔɔsiɑmɔ, ɑdɑmɑ nɑ derɑ bɑ nùn mwɑ bɑ ɡo Sikilɑɡiɔ? Nɑ nùn win lɑbɑɑrin ɑre wɛ̃. Kɑɑ sere ɡere tɔn kɔ̃sobu be bɑ tɔnu wi u kun ɡɑ̃ɑnu kue kɑ̃ɑsi bɑ ɡo win dirɔ mi u kpĩ? Sere kɑ Yinni Gusunɔn wɑ̃ɑru wi u mɑn wɔrɑ sɑɑ nɔni swɑ̃ɑru kpuron di, kon de bu bɛɛ ɡowɑ. \p \v 12 Mɑ u win tɑbu kowobu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bu Rekɑbu kɑ Bɑɑnɑ mɔɔ bu ɡo. Yerɑ bɑ ben nɑɑsu kɑ nɔmɑ bɔɔrɑ, yen biru bɑ bu bwɛ̃ Heboronin dɑɑ burerun bɔkuɔ. Mɑ bɑ Isi Bosɛtin wii te suɑ bɑ sikuɑ Abinɛɛn sikirɔ Heboroni mi. \c 5 \s1 Dɑfidi u kuɑ \s2 Isirelibɑ kɑ Yudɑbɑn sunɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri I, 11:1-3) \p \v 1 Isirelibɑn bwesenu kpuro nu mɛnnɑ nu nɑ Dɑfidin mi Heboroniɔ, bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, bɛsɛ kɑ wunɛ sɑ sɑ̃ɑwɑ yɛm tem. \v 2 Bɑɑ yellun di sɑɑ ye Sɔɔlu u wɑ̃ɑ u sɑ̃ɑ bɛsɛn sunɔ, wunɑ ɑ rɑ sun mɛnnɛ ɑ sun kpɑrɑ su kɑ tɑbu dɑ su kɑ wurɑmɑ. Yinni Gusunɔ u mɑɑ nun sɔ̃ɔwɑ mɑ wunɑ kɑɑ ko bɛsɛn wiruɡii kpɑ ɑ bɛsɛ win tɔmbu kpɑrɑ. \p \v 3 Dɑfidi u kɑ ben ɡuro ɡurobu ɑrukɑwɑni bɔkuɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ Heboroni mi. Yerɑ bɑ nùn ɡum tɑ̃re wirɔ bɑ nùn kuɑ be Isirelibɑn sunɔ. \v 4-5 Dɑfidi u mɔwɑ wɔ̃ɔ tɛnɑ sɑɑ yè sɔɔ u bɑn dibu toruɑ. U kuɑ Yudɑbɑn sunɔ wɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru kɑ suru nɔɔbɑ tiɑ Heboroniɔ. Mɑ u mɑɑ bɑndu di Yerusɑlɛmuɔ wɔ̃ɔ tɛnɑ kɑ itɑ. Yudɑbɑ kɑ Isirelibɑ kpuron suunu sɔɔ u kuɑwɑ wɔ̃ɔ weeru bɑndu sɔɔ. \s1 Dɑfidi u Yerusɑlɛmu mwɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri I, 11:4-9, 14:1-2) \p \v 6 Sɔ̃ɔ teeru Dɑfidi sinɑ boko u seewɑ kɑ win tɔmbu bɑ dɑ Yerusɑlɛmuɔ bu kɑ Yebusibɑ tɑbu wɔri. \p Adɑmɑ Yebusi be, bɑ nɛɛ, u ǹ kpɛ̃ u du mi. Domi bɑɑ wɔ̃kobu kɑ yɛmɔbu bɑ koo nùn ɡirɑ. \v 7 Adɑmɑ Dɑfidi u ben kɑri ye yɑ wɑ̃ɑ wuu ɡen suunu sɔɔ wɔri u mwɑ. N deemɑ yeyɑ bɑ mɔ̀ Siɔni. Yen biru bɑ ye sokɑ Dɑfidin wuu. \p \v 8 Tɔ̃ɔ teyɑ Dɑfidi u ɡeruɑ u nɛɛ, bɛɛn bɑɑwure wi u kĩ u Yebusibɑ ɡo, u duo ben nim swɑɑ ye bɑ ɡbɑn min di kpɑ u wɔ̃kobu kɑ yɛmɔ be, be nɑ tusɑ mi nɔmɑ turi. Yen sɔ̃nɑ bɑ rɑ nɛɛ, wɔ̃kobu kɑ yɛmɔbu bɑ ǹ duɔ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ. \p \v 9 Ye Dɑfidi u kɑri ye mwɑ u kpɑ, yerɑ u sinɑ mi. Mɑ bɑ ye sokɑ Dɑfidin wuu. Yerɑ u ɡbɑ̃rɑru bɑnɑ sɑɑ win tiin yɛnun di u kɑ dɑ sere bɑtumɑ ye bɑ mɔ̀ Miloɔ. \p \v 10 Sɑɑ ye sɔɔ, Dɑfidin bɑndɑ dɑm sosimɔ tɑ dɔɔwɑ. Domi Gusunɔ wɔllu kɑ tem Yinni u wɑ̃ɑ kɑ wi. \p \v 11 Yerɑ Tirin sunɔ wi bɑ mɔ̀ Hirɑmu u Dɑfidi sɔmɔbu ɡɔriɑ kɑ dɑ̃ɑ ɡeɑ ye bɑ sokumɔ sɛduru, kɑ sere mɑɑ dɑ̃ɑ dɑ̃kobu kɑ be bɑ rɑ mɑɑ kpenu dɑ̃ku. Kpɑ bu nùn sinɑ kpɑɑru bɑniɑ. \v 12 Mɑ Dɑfidi u tubɑ mɑ Gusunɔwɑ u win bɑndun dɑm siremɔ. Wiyɑ u mɑɑ bɑn te wɔlle suɑmɔ win tɔmbu Isirelibɑn sɔ̃. \s1 Dɑfidin bii be u mɑrɑ \s2 Yerusɑlɛmuɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri I, 3:5-9; 14:3-7) \p \v 13 Sɑnɑm mɛ Dɑfidi u doonɑmɑ Heboronin di u dɑ u wɑ̃ɑ Yerusɑlɛmuɔ, yerɑ u mɑɑ kurɔbu ɡɑbu suɑ mɑ bɑ nùn bii tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu mɑruɑ. \v 14 Berɑ Sɑmuɑ kɑ Sobɑbu kɑ Nɑtɑni kɑ Sɑlomɔɔ \v 15 kɑ Yibɑɑ kɑ Elisuɑ kɑ Nɛfɛɡi kɑ Yɑfiɑ \v 16 kɑ Elisɑmɑ kɑ Eliɑdɑ kɑ Elifelɛti. \s1 Dɑfidi u Filisitibɑ tɑbu di \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri I, 14:8-16) \p \v 17 Ye Filisitibɑ bɑ nuɑ bɑ Dɑfidi ɡum tɑ̃re wirɔ u kuɑ Isirelibɑn sunɔ, yerɑ be kpuro bɑ seewɑ bɑ nùn wɔrim wee. Ye u nuɑ mɛ, mɑ u sɑrɑ u dɑ kuku yeru ɡɑrun mi, mi bɑ ǹ nùn wɑsi. \v 18 Sɑɑ ye sɔɔrɑ Filisiti be, bɑ tunumɑ bɑ tɛriɑ Refɑn wɔwɑɔ. \v 19 Mɑ Dɑfidi u Yinni Gusunɔ bikiɑ u nɛɛ, n doo n Filisiti be wɔri? Kɑɑ mɑn bu nɔmu bɛriɑ? \p Mɑ Yinni Gusunɔ u nùn wisɑ u nɛɛ, ɑ doo, kon nun bu nɔmu bɛriɑ. \p \v 20 Mɑ Dɑfidi u seewɑ u dɑ Bɑɑli Perɑsimuɔ. Miyɑ u Filisiti be ɡo ɡo. Mɑ u ɡeruɑ u nɛɛ, Yinni Gusunɔ u nɛn yibɛrɛbɑn wuuru ɡĩɑ nɡe mɛ nim torɑ yɑ rɑ ɡunɑ ɡĩɛ. \p Yen sɔ̃nɑ bɑ yɑm mi yĩsiru kɑ̃ Bɑɑli Perɑsimu. \v 21 Yerɑ Filisiti be, bɑ duki suɑ bɑ ben bwɑ̃ɑrokunu deri mi. Mɑ Dɑfidi kɑ win tɔmbu bɑ nu ɡurɑ. \p \v 22 Amɛn biru Filisiti be, bɑ kpɑm nɑ bɑ tɛriɑ Refɑn wɔwɑ mi. \v 23 Mɑ Dɑfidi u Yinni Gusunɔ bikiɑ u nɛɛ, n doo n bu wɔri kpɑm? Mɑ Yinni Gusunɔ u nùn wisɑ u nɛɛ, oo, ɑdɑmɑ ɑ ku dɑ sɔru sɔrum mɛ. A besiro kpɑ ɑ dɑ ben biruɔ, ɑ n wɑ̃ɑ dɑ̃ɑ ye bɑ mɔ̀ miren sɔ̃ɔwɔ. \v 24 Sɑnɑm mɛ ɑ nɑɑ dɑmu dɑmusu ɡɑsu nɔɔmɔ dɑ̃ɑ wɔllɔ, ɑ wɑsi suo, domi nɛ, Yinni Gusunɔwɑ nɑ nun ɡbiiye n kɑ ben sɑnsɑni wɔri. \p \v 25 Dɑfidi u kuɑ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ. U dɑ u Filisiti be ɡo ɡo sɑɑ Gebɑn di u kɑ dɑ Gesɛɛɔ. \c 6 \s1 Dɑfidi u Yinni Gusunɔn \s2 woodɑn kpɑkororu suɑm dɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri I, 13:4-14) \p \v 1 Dɑfidi u kpɑm Isirelibɑn tɑbu durɔbu kpuro sokɑ u mɛnnɑ bɑ kuɑ tɔmbu nɔrɔbun subɑ tɛnɑ (30.000). \v 2 Yerɑ Dɑfidi u seewɑ kɑ win tɔn be kpuro bɑ dɑ Bɑlɑɔ Yudɑn temɔ bu kɑ Gusunɔn woodɑn kpɑkororu tɑmɑ. Gusunɔ wɔllu kɑ tem Yinnin yĩsirɑ bɑ rɑ kɑ tu soku, wi, wi u rɑ sinɛ ten wɔllɔ, wɔllun kɔ̃sobun weenɑsibun suunu sɔɔ. \v 3 Mɑ bɑ tu suɑ bɑ doke nɑɑ kɛkɛ kpɑɑ ɡɑɑ sɔɔ bɑ kɑ doonɑ Abinɑdɑbun yɛnun di ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ ɡunɡuru wɔllɔ. Usɑ kɑ Akiyo, Abinɑdɑbun bibu, berɑ bɑ nɑɑ kɛkɛ ye kpɑre. \v 4 Usɑ u wɑ̃ɑ yen yɛ̃sɑɔ, mɑ Akiyo u ye ɡbiiye bɑ kɑ dɔɔ. \v 5 Mɑ Dɑfidi kɑ Isirelibɑ kpuro bɑ bu swĩi bɑ mɔrɔkunu soomɔ, kɑ ɡɔ̃ɔɡenu kɑ bɑrɑ kpɑ̃nu kɑ sɛkɛtirɛnu kɑ yɑnkokonu. Mɑ bɑ womusu mɔ̀ bɑ yɑɑmɔ kɑ ben dɑm kpuro, bɑ kɑ Gusunɔ sɑ̃ɑmɔ. \v 6 Sɑɑ yè sɔɔ bɑ turɑ Nɑkonin doo soo yerɔ, yerɑ nɛɛ yi, yi sokurɑ. Mɑ kpɑkoro te, tɑ sikirɑmɑ, mɑ Usɑ u tu ɡɑbɑ. \v 7 Mii mii Yinni Gusunɔ u kɑ nùn mɔru kuɑ. Mɑ u derɑ u wɔrumɑ kpɑkoro ten bɔkuɔ u ɡu, yèn sɔ̃ u tu bɑbɑ. \p \v 8 Dɑfidi u mɔru kuɑ too yèn sɔ̃ Yinni Gusunɔ u kɑ Usɑ sɛɛyɑsiɑ mɛ. Mɑ u yɑm mi yĩsiru kɑ̃ Usɑn ɡoo yeru. Terɑ bɑ kɑ mu sokumɔ sere kɑ ɡisɔn ɡisɔ. \v 9 Mɑ Dɑfidi u Yinni Gusunɔ nɑsiɑ dɔmɑ te. Yerɑ n derɑ u kɑ nɛɛ, ɑmɔnɑ u koo ko u kɑ Yinni Gusunɔn woodɑn kpɑkoro te turi win yɛnuɔ. \p \v 10 Mɑ u ɡɔ̃ru doke u ku ɡinɑ kɑ tu dɑ win wuuɔ. Mɑ u derɑ bɑ kɑ tu dɑ Obɛdi Edɔmu Gɑtiɡiin yɛnuɔ. \v 11 Mɑ tɑ kuɑ mi suru itɑ. Mɑ Yinni Gusunɔ u durɔ wi kɑ win yɛnuɡibu domɑru kuɑ. \s1 Bɑ kɑ kpɑkoro te nɑ \s2 Yerusɑlɛmuɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri I, 15:25-16:3) \p \v 12 Yen biru bɑ Dɑfidi sɔ̃ɔwɑ mɑ Yinni Gusunɔ u Obɛdi Edɔmu kɑ win ye u mɔ kpuro domɑru kuɑ woodɑn kpɑkoro ten sɔ̃. Sɑɑ yerɑ Dɑfidi u dɑ u kpɑkoro te suɑmɑ u kɑ nɑ win wuuɔ kɑ nuku doo bɑkɑbu. \v 13 Tɔn be bɑ kpɑkoro te sɔɔwɑ mi, ye bɑ kuɑ nɑɑ dɑbusɑnu nɔɔbɑ tiɑ, yerɑ Dɑfidi u derɑ bɑ nɑɑ kinɛru kɑ nɑɑ kpɛmbu ɡe ɡɑ ɡeɑ sɑ̃ɑ ɡo bɑ kɑ yɑ̃kuru kuɑ. \v 14 Mɑ u seewɑ u yɑberu potɑ u yɑ̃ku kowon sɑ̃ɑ yɑ̃nu ɡɑnu pɔrɑ sɛ̃ke mɑ u yɑɑmɔ bɑsi kɑ win dɑm kpuro Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. \v 15 Wi kɑ Isirelibɑ kpuro bɑ Yinni Gusunɔn woodɑn kpɑkoro te suɑmɑ bɑ wee bɑ kuuki mɔ̀ kɑ nuku dobu mɑ bɑ kɔbi soomɔ. \p \v 16 Ye kpɑkoro te, tɑ duɔ Dɑfidin wuuɔ, mɑ Mikɑli, Sɔɔlun bii tɔn kurɔ u mɛɛrimɑ sɑɑ fɛnɛntin di u wɑ wee, Dɑfidi u yɔ̃ɔkumɔ u yɑɑmɔ kpɑkoro ten wuswɑɑɔ. Yerɑ u nùn ɡɛmɑ. \v 17 Ye bɑ kɑ kpɑkoro te tunumɑ, yerɑ bɑ tu doke ten ɑyerɔ kuu bekuruɡiru sɔɔ te Dɑfidi u kuɑ ten sɔ̃. Mɑ Dɑfidi u Yinni Gusunɔ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡinu kuɑ kɑ mɑɑ siɑrɑbun yɑ̃kunu. \v 18 Ye u yɑ̃ku ni kuɑ u kpɑ, yerɑ u win tɔmbu Isirelibɑ domɑru kuɑ kɑ Gusunɔ wɔllu kɑ tem Yinnin yĩsiru. \v 19 Mɑ u be kpuro dĩɑnu bɔnu kuɑ tɔn kurɔbu kɑ tɔn durɔbu. U ben bɑɑwure pɛ̃ɛ kɑ yɑɑ wɔ̃ɔrɑ wɛ̃ kɑ sere mɑɑ kirɑ te bɑ kuɑ kɑ resɛm ɡbebɑ. Mɑ ben bɑɑwure u ɡɔsirɑ u dɑ win yɛnuɔ. \p \v 20 Dɑfidi u mɑɑ seewɑ u dɑ u kɑ win yɛnuɡibu tɔbiri. Yerɑ Mikɑli, Sɔɔlun bii tɔn kurɔ u yɑrimɑ u Dɑfidi sennɔ nɑ. Mɑ u nɛɛ, ɑnnɑ ɑ ɡirimɑ wɑ ɡisɔ ye Isirelibɑn sinɑ boko u kɑ tii kɑwɑ, u tii kɑkiɑ nɡe tɔn diro win bwɑ̃ɑbun yoo tɔn kurɔbun wuswɑɑɔ. \p \v 21 Yerɑ Dɑfidi u Mikɑli sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Yinni Gusunɔ wi u wunɛn tundo kɑ win yɛnuɡibu kpuro deri, mɑ u mɑn ɡɔsɑ n kɑ ko win tɔmbu Isirelibɑn kpɑro, wiyɑ nɑ yɑɑwɑ nɑ bɛɛrɛ wɛ̃. \v 22 Kon mɑɑ wure n de bu mɑn ɡɛm win sɔ̃ n mɛ kere, kpɑ n tii kɑwɑ. Nɡe mɛyɑ ko nɑ n bɛɛrɛ mɔ bɑɑ kɑ yoo tɔn kurɔ ben wuswɑɑɔ. \p \v 23 N deemɑ Mikɑli, Sɔɔlun bii tɔn kurɔ wi, u ǹ bii mɑrure sere u kɑ ɡu. \c 7 \s1 Nɔɔ mwɛɛ \s2 te Yinni Gusunɔ u Dɑfidi kuɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri I, 17:1-15) \p \v 1 Ye Yinni Gusunɔ u sinɑ boko Dɑfidi wɔrɑ win yibɛrɛ be bɑ nùn sikerenɛn nɔmɑn di, u derɑ u wɑ̃ɑ bɔri yɛndu sɔɔ u sɔ̃ win yɛnuɔ. \v 2 Yerɑ sinɑ boko wi, u Gusunɔn sɔmɔ Nɑtɑni sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n wee nɑ wɑ̃ɑ diru sɔɔ te bɑ kuɑ kɑ dɑ̃ɑ ɡeɑ ye bɑ mɔ̀ sɛduru. Adɑmɑ Gusunɔn woodɑn kpɑkororu wee tɑ wɑ̃ɑ kuu bekuruɡiru sɔɔ. Amɔnɑ ɑ wɑ. \p \v 3 Mɑ Nɑtɑni u nùn wisɑ u nɛɛ, ɑ doo ɑ ko nɡe mɛ ɑ ɡɔ̃ru doke kpuro. Domi Yinni Gusunɔ u wɑ̃ɑ kɑ wunɛ. \p \v 4 Ye n kuɑ wɔ̃kuru, yerɑ Yinni Gusunɔ u Nɑtɑni sɔ̃ɔwɑ kɑ̃siru sɔɔ u nɛɛ, \v 5 ɑ doo ɑ nɛn sɔm kowo Dɑfidi sɔ̃ ɑ nɛɛ, nɛ Yinni Gusunɔ nɑ nùn sɔ̃ɔmɔ, n ǹ mɔ wiyɑ u koo mɑn diru bɑniɑ mi nɑ kon wɑ̃ɑ. \v 6 Domi nɑ ǹ sinɑre diru ɡɑru sɔɔ sɑɑ mìn di nɑ kɑ Isirelibɑ yɑrɑmɑ Eɡibitin di sere n kɑ kuɑ ɡisɔ. Adɑmɑ nɑ rɑ n wɑ̃ɑwɑ kuu bekuruɡiru sɔɔ. \v 7 Bɑɑmɑ mi sɑ dɑ nɛ kɑ Isirelibɑ ɡbɑburɔ, nɑ rɑ ben ɡɑbu ɡɔsiwɑ bɑ n kɑ be bɑ tie kpɑre. Adɑmɑ nɑ ǹ ben ɡoo tɑɑrɛ wɛ̃ɛre n nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ u ǹ mɑn diru bɑniɛ kɑ dɑ̃ɑ ye bɑ mɔ̀ sɛduru. \p \v 8 Yen sɔ̃, ɑ doo ɑ Dɑfidi nɛn sɔm kowo sɔ̃ ɑ nɛɛ, nɛ Gusunɔ wɔllu kɑ tem Yinni, nɛnɑ nɑ yeni ɡerumɔ. Yɑ̃ɑ kpɑrɑbun diyɑ nɑ nùn wunɑmɑ u n kɑ sɑ̃ɑ nɛn tɔmbu Isirelibɑn kpɑro. \v 9 Nɑ wɑ̃ɑ kɑ wi bɑɑmɑ kpuro mi u dɑ. Mɛyɑ nɑ mɑɑ nùn win yibɛrɛbɑ dɛrɑ. Mɑ nɑ derɑ u yĩsiru yɑrɑ nɡe tɔn boko duniɑ sɔɔ. \v 10 Nɑ Isirelibɑ ɑyeru kuɑ nɑ bu sinɑsiɑ bɑ n kɑ wɑ̃ɑ mi kɑ bɔri yɛndu, kpɑ tɔn kɔ̃sobu bu ku rɑɑ mɑɑ se bu bu nɔni sɔ̃ nɡe mɛ bɑ bu kuɑ yellu, \v 11 kpɑrobun wɑɑti sɔɔ. Nɑ nùn wɔrɑ win yibɛrɛbɑ kpuron nɔmun di mɑ nɑ nùn wɛ̃rɑbu wɛ̃. Nɛ Yinni Gusunɔwɑ nɑ nùn sɔ̃ɔmɔ, kon nùn ko bwese bɑkɑrun nuuru. \v 12 Win sɑɑ yɑ̀ n turɑ u ɡu bɑ nùn sikɑ win bɑɑbɑbɑn sikirɔ, kon win bii turo wunɑ u bɑndu di. Kpɑ n win bɑn ten dɑm sire. \v 13 Wiyɑ u koo mɑn diru bɑniɑ u kɑ nɛn yĩsiru bɛɛrɛ wɛ̃, kpɑ n win sinɑ ɡɔnɑ swĩi sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \v 14 Nɑ kon sɑ̃ɑ win tundo, kpɑ u n mɑɑ sɑ̃ɑ nɛn bii. Ù n torɑru ɡɑru kuɑ, tɔmbɑ kon de bu nùn so bu sɛɛyɑsiɑ. \v 15 Adɑmɑ nɑ ǹ nùn nɛn durom wunɑrimɔ nɡe mɛ nɑ mu Sɔɔlu wunɑri wi nɑ yinɑ mɑ nɑ wi, Dɑfidi ɡɔsɑ. \v 16 Win bweseru tɑ ǹ ɡbimɔ. Win bɑndu tɑ ko n mɑɑ wɑ̃ɑwɑ win bibun bweseru sɔɔ, kpɑ n ten dɑm sire sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \p \v 17 Ye Nɑtɑni u ɡɑri yi kpuro nuɑ u kpɑ, yerɑ u seewɑ u dɑ u Dɑfidi sɔ̃ɔwɑ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔsi kpuro kɑ̃si te sɔɔ. \s1 Dɑfidi u Gusunɔ siɑrɑmɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri I, 17:16-27) \p \v 18 Mɑ Dɑfidi u seewɑ u dɑ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ u ɡeruɑ u nɛɛ, Yinni Gusunɔ, nɑ yɛ̃ mɑ nɑ ǹ sɑ̃ɑ ɡɑ̃ɑnu. Nɛn bweserɑ kun mɑɑ ɡɑ̃ɑnu turɑ. Kɑ mɛ, ɑ mɑn kuɑ sunɔ Yerusɑlɛmu mini. \v 19 Adɑmɑ ɑ ye ɡɑrisi ɡɑ̃ɑ piiminu wunɛn mi. Domi ɑ kpɑm ɡerumɔ nɡe mɛ nɛn bweseru tɑ ko n sɑ̃ɑ siɑ. Mɑ ɑ mɑn ye sɔ̃ɔmɔ, nɛ wi nɑ sɑ̃ɑ tɔn diro. \v 20 Yinni, mbɑ kon mɑɑ nun sɔ̃. Domi ɑ mɑn yɛ̃ kɔ. \v 21 Wunɛn ɡɑri kɑ mɑɑ wunɛn ɡɔ̃run kĩrun sɑɑbuwɑ ɑ kɑ mɑn ɡɑ̃ɑ bɑkɑ nini kpuro kuɑ. Mɑ ɑ mɑn nu sɔ̃ɔsi. \v 22 Gɑ̃ɑnu kpuro ye sɑ nuɑ ɑ kuɑ, ɡeemɑ, yɑ sɔ̃ɔsimɔ mɑ ɑ kpɑ̃. Goo sɑri wi u sɑ̃ɑ nɡe wunɛ. Wunɛ turowɑ ɑ sɑ̃ɑ Gusunɔ. \v 23 Bweseru ɡɑru mɑɑ sɑri nɡe bɛsɛ Isirelibɑ te tɑ koo nɛɛ, ten bũu u tu yɑkiɑmɑ yorun di mɑ u tu yĩsiru kɑ̃ tɑ n kɑ sɑ̃ɑ wiɡiru. Kɑ ɡeemɑ ɡɑ̃ɑ bɑkɑnɑ ɑ sun kuɑ. A mɑɑ ɡɑ̃ɑ mɑɑmɑɑkiɡinu kuɑ wunɛn tem sɔ̃ bɛsɛn wuswɑɑɔ ye ɑ kɑ sun yɑkiɑmɑ Eɡibitiɡibun min di, kɑ bwesenu ɡɑnun nɔmɑn di, kɑ ben bũnun suunu sɔɔn di, kpɑ sɑ n kɑ sɑ̃ɑ wunɛɡibu \v 24 mɑm mɑm sere kɑ bɑɑdommɑɔ. Mɑ wunɛ Gusunɔ ɑ kuɑ bɛsɛn Yinni. \v 25 Ǹ n mɛn nɑ, Yinni, ɡɑri yi ɑ ɡeruɑ nɛ kɑ nɛn bweserun sɔ̃, ɑ de yi koorɑ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \v 26 A de wunɛn yĩsiru tu wɔlle suɑrɑ sere kɑ bɑɑdommɑɔ kpɑ bu nɛɛ, wunɛ Gusunɔ wɔllu kɑ tem Yinniwɑ ɑ sɑ̃ɑ Isirelibɑn Yinni. Kpɑ ɑ de nɛn bwese kɛrɑ yɑ n bɑndu dii wunɛn wuswɑɑɔ. \v 27 Domi wunɛ Gusunɔ, wɔllu kɑ tem Yinni, wunɛ wi ɑ mɑɑ sɑ̃ɑ Isirelibɑn Yinni, wunɑ ɑ mɑn sɔ̃ɔwɑ ɑ nɛɛ, kɑɑ de nɛn bibun bweseru tu bɑndu di nɛn biru. Yen sɔ̃nɑ nɑ kɑ kɑ̃kɑ nɑ kɑnɑ teni mɔ̀. \v 28 Yinni Gusunɔ, wunɑ ɑ sɑ̃ɑ Gusunɔ. Wunɛn ɡɑri yi ɑ ɡeruɑ yi rɑ koorewɑ. Wunɑ ɑ mɑɑ mɑn durom mɛni nɔɔ mwɛɛru kuɑ. \v 29 Ǹ n mɛn nɑ, ɑ nɛn bweseru domɑru kuo kpɑ tɑ n bɑndu dii sere kɑ bɑɑdommɑɔ wunɛn wuswɑɑɔ. Domi wunɑ ɑ ɡeruɑ mɛ. Kpɑ ɑ mɑɑ de domɑ te, tɑ n bu wɑ̃ɑsi sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \c 8 \s1 Dɑfidin tɑbu kowobu \s2 bɑ nɑsɑrɑ wɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri I, 18:1-13) \p \v 1 Yenibɑn biru ye yɑ koorɑ wee. Dɑfidi u kɑ Filisitibɑ tɑbu kuɑ u kɑmiɑ u bu sekuru doke. Mɑ u bu tɑɑre u kuɑ ben yinni. \v 2 Yen biru u mɑɑ Mɔɑbubɑ wɔri u kɑmiɑ. Be u mwɛɛrɑ u bu kpĩ kpĩwɑ sĩɑ itɑ. Mɑ u sĩɑ yirun tɔmbu ɡo, mɑ u tiɑɡibu deri. Nɡe mɛyɑ Dɑfidi u kɑ Mɔɑbubɑ mwɑ u tɑɑre u bu wɔ̃ɔ ɡobi sure. \v 3 U mɑɑ Hɑdɑdesɛɛ Rehɔbun bii kɑmiɑ, wi u sɑ̃ɑ Sobɑn sinɑ boko Sirin temɔ. Sɑnɑm mɛ sɔɔ, Hɑdɑdesɛɛ wi, u dɔɔwɑ u dɑɑ te bɑ mɔ̀ Efɑrɑtin tem mwɑ. \v 4 Yerɑ Dɑfidi u durɔ win mɑɑsɔbu tɔmbu nɔrɔbu kɑ nɑtɑ kɑ wunɔbu (1.700) mwɑ kɑ mɑɑ nɑɑnɑɑkobu nɔrɔbun subɑ yɛndu (20.000). Mɑ u tii dumi wunɔbu (100) yiiyɑ ben dumi sɔɔ, mɑ u yi yi tien nɑɑ sĩinu bɔɔrɑ. \v 5 Yen biruwɑ Siriɡibu bɑ nɑ sɑɑ Dɑmɑsin di bu kɑ Hɑdɑdesɛɛ Sobɑn sunɔ wi somi. Mɑ Dɑfidi u ben tɔmbu nɔrɔbun subɑ yɛndɑ yiru (22.000) ɡo. \v 6 Yerɑ u win tɑbu kowobu yi yi Siri mi. Mɑ Siriɡii be, bɑ kuɑ wiɡibu, u bu tɑɑre u wɔ̃ɔ ɡobi sure. Mi Dɑfidi u ɡesi duɑ kpuro, Yinni Gusunɔ u rɑ nùn nɑsɑrɑ wɛ̃wɑ. \v 7 Yerɑ Dɑfidi u Hɑdɑdesɛɛn tɛrɛ wurɑɡinu suɑmɑ u kɑ nɑ Yerusɑlɛmuɔ. \v 8 Mɑ u mɑɑ sii ɡɑnnu wɑ too u ɡurɑ sɑɑ Hɑdɑdesɛɛn wuu mɑro sinin min di, Betɑsi kɑ Berotɑi. \p \v 9 Ye Toi, Hɑmɑtin sinɑ boko u nuɑ mɑ Dɑfidi u Hɑdɑdesɛɛn tɑbu kowobu kpuro kɑmiɑ, \v 10 yerɑ u win bii Yorɑmu ɡɔrɑ Dɑfidin mi, u kɑ nùn tɔbiri kpɑ u nùn siɑrɑ yèn sɔ̃ u Hɑdɑdesɛɛ tɑbu wɔri u kɑmiɑ. Domi Toi kɑ Hɑdɑdesɛɛ bɑ rɑɑ tɑbu wɔrinɛwɑ. Mɑ Yorɑmu u seewɑ u dendi yɑ̃ɑ ni bɑ kuɑ kɑ sii ɡeesu kɑ wurɑ kɑ sii ɡɑndu suɑ u kɑ Dɑfidi nɑɑwɑ. \v 11-12 Mɑ Dɑfidi u ye kpuro mwɑ u Yinni Gusunɔ yiiyɑ nɡe mɛ u rɑɑ nùn sii ɡeesu kɑ wurɑ yiiye ye u ɡurɑ sɑɑ Siriɡibu kɑ Mɔɑbubɑ kɑ Amɔnibɑ kɑ Filisitibɑ kɑ Amɑlɛkibɑn min di, kɑ sere mɑɑ ye u wɑ Hɑdɑdesɛɛ Rehɔbun biin min di. \p \v 13 Sɑnɑm mɛ Dɑfidi u kɑ Siriɡibu tɑbu kuɑ u wee, yerɑ u Edɔmubɑ wɔri wɔwɑ ye yɑ wɑ̃ɑ nim wɔ̃ku bɔruɡuun sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ. Mɑ u yĩsiru yɑrɑ, u ben tɔmbu nɔrɔbun subɑ yɛndu yiru sɑri (18.000) ɡo. \v 14 Yerɑ u tɑbu kowobu yi yi Edɔmun tem kpuro sɔɔ. Edɔmubɑ bɑ kuɑ wiɡibu, bɑ kɑ win woodɑbɑ sɔmburu mɔ̀. Mi Dɑfidi u ɡesi duɑ kpuro Gusunɔ u rɑ nùn nɑsɑrɑ wɛ̃wɑ. \s1 Dɑfidin sɔm kowobun yĩsɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri I, 18:14-17) \p \v 15 U bɑndu dii Isirelibɑ kpuro sɔɔ u be kpuro siriɑmmɛ nɡe mɛ n weenɛ. \v 16 Sɑɑ ye sɔɔ, Yoɑbu Seruyɑn biiwɑ u sɑ̃ɑ win tɑbu sunɔ. Yosɑfɑti, Ahiludun biiwɑ mɑɑ sɑ̃ɑ win tire bero. \v 17 Sɑdɔku, Akitubun bii kɑ Akimɛlɛki, Abiɑtɑɑn bii, beyɑ bɑ sɑ̃ɑ yɑ̃ku kowobu. Serɑyɑwɑ mɑɑ sɑ̃ɑ win tire yoro. \v 18 Bɛnɑyɑ, Yehoyɑdɑn bii u sɑ̃ɑwɑ Dɑfidin kɔ̃sobun wiruɡii. Kɔ̃so beyɑ Keretibɑ kɑ Peletibɑ. Beyɑ bɑ rɑ tɔn kɔ̃sobu ɡo, kpɑ bu win ɡɔrɑ dɑ. Win tiin bibɑ bɑ mɑɑ sɑ̃ɑ win tem sinɑ ɑsɑkpɔbu. \s1 Dɑfidi kɑ Mɛfibosɛti \c 9 \p \v 1 Sɔ̃ɔ teeru Dɑfidi u bikiɑ u nɛɛ, Sɔɔlun bweseru sɔɔ, ɡoo u ǹ mɑɑ tie, kpɑ n wɑ n yɛ̃ro durom kuɑ Yonɑtɑm sɔ̃? \p \v 2 N deemɑ sɔm kowo ɡoo u wɑ̃ɑ Sɔɔlun yɛnuɔ wi bɑ sokumɔ Sibɑ. Mɑ Dɑfidi u nùn sokusiɑ. Ye u nɑ, mɑ u nùn bikiɑ u nɛɛ, wunɑ bɑ sokumɔ Sibɑ? \p Mɑ u wurɑ u nɛɛ, oo, nɛnɑ mi, yinni. \p \v 3 Mɑ Dɑfidi u nɛɛ, ɡoo sɑri wi u sɑ̃ɑ Sɔɔlun bweseru kpɑ n wɑ n yɛ̃ro durom kuɑ nɡe mɛ nɑ Yinni Gusunɔ nɔɔ mwɛɛru kuɑ? \p Mɑ Sibɑ u nùn wisɑ u nɛɛ, Yonɑtɑm u bii ɡoo mɔ mi, wi u sɑ̃ɑ yɛmɔ. \p \v 4 Sinɑ boko u bikiɑ u nɛɛ, mɑnɑ u sere wɑ̃ɑ. \p Mɑ Sibɑ u nɛɛ, u wɑ̃ɑwɑ Mɑkiri, Amiɛlin biin yɛnuɔ Lodebɑɑɔ. \p \v 5 Mɑ Dɑfidi u ɡɔrɑ Lodebɑɑ mi, bu nùn kɑsumɑ. \v 6 Yerɑ bɑ kɑ Mɛfibosɛti, Yonɑtɑm bii, Sɔɔlun debubu ɡe nɑ Dɑfidin mi. Mɑ u kpunɑ Dɑfidin wuswɑɑɔ u nùn bɛɛrɛ wɛ̃. \p Dɑfidi u nùn sokɑ u nɛɛ, Mɛfibosɛti. \p Mɑ u wurɑ u nɛɛ, nɛ wee, yinni. \p \v 7 Dɑfidi u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ku nɑndɑ. Duromɑ kon nun kuɑ kɑ ɡem wunɛn bɑɑbɑ Yonɑtɑm sɔ̃. Kon nun wunɛn debu Sɔɔlun tem kpuro wesiɑ. Yen biru ɑ n dɑ kɑ mɑn di sɑɑ bɑɑyere nɛn dii yerɔ. \p \v 8 Mɑ u mɑɑ kpunɑ u Dɑfidi bɛɛrɛ wɛ̃. U nɛɛ, yinni, mbɑ nɑ sɑ̃ɑ ɑ kɑ nɛn lɑɑkɑri mɔ mɛsum, nɛ wi nɑ sɑ̃ɑ nɡe bɔ̃ɔ ɡoru mini. \p \v 9 Yerɑ sinɑ boko u Sibɑ Sɔɔlun sɔm kowo sokɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɡɑ̃ɑ ni nu rɑɑ sɑ̃ɑ Sɔɔlu wunɛn yinniɡinu kpuro, kɑ ye yɑ sɑ̃ɑ win yɛnun bɑɑyere ɡesi, nɑ ye win debubu Mɛfibosɛti wɛ̃. \v 10 Tɛ̃ wunɛ kɑ wunɛn bibu kɑ wunɛn sɔm kowobu, bɛɛ kpurowɑ i ko i nùn wukuɑ, kpɑ u kɑ dĩɑnu wɑ u n dimɔ. Adɑmɑ Mɛfibosɛti wi, u ko n dɑ kɑ mɑn diwɑ bɑɑdommɑ nɛn dii yerɔ. \p N deemɑ Sibɑ wi, bii tɔn durɔbu wɔkurɑ nɔɔbuwɑ u mɔ. Win sɔm kowobu mɑɑ tɔnu yɛndu. \v 11 Mɑ u sinɑ boko wisɑ u nɛɛ, yinni, ye ɑ mɑn sɔ̃ɔwɑ kpuro, yerɑ kon ko. Mɑ Mɛfibosɛti u rɑ n dɑɑmɔ u n dimɔ Dɑfidin dii yerɔ, nɡe win bibun turo. \p \v 12 Mɛfibosɛti wi, u bii piibu ɡɑɡu mɔ ɡe bɑ mɔ̀ Mikɑ. Mɑ tɔn be bɑ wɑ̃ɑ Sibɑn yɛnuɔ kpuro bɑ kuɑ Mɛfibosɛtin sɔm kowobu. \v 13 Mɛfibosɛti, yɛmɔ wi, u dɑ u wɑ̃ɑ Yerusɑlɛmuɔ kpɑ u wɑ u n dɑ kɑ dim de sinɑ bokon dii yerɔ bɑɑdommɑ. \c 10 \s1 Bɑ Dɑfidiɡibu sekuru doke \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri I, 19:1-5) \p \v 1 Yenibɑ kpuron biru, Amɔnibɑn sunɔ u kpunɑ u ɡu, mɑ win bii Hɑnuni u ɡɔnɑ kɔsire kuɑ. \v 2 Yerɑ Dɑfidi u nɛɛ, kon Hɑnuni durom kuɑwɑ nɡe mɛ win tundo Nɑkɑsi u rɑɑ mɑn kuɑ. Mɑ u win bwɑ̃ɑbu ɡɔrɑ bu dɑ bu kɑ nùn nukuru yɛmiɑsiɑ win tundon ɡɔɔn sɔ̃. Ye bwɑ̃ɑ be, bɑ turɑ mi, \v 3 yerɑ Hɑnunin sinɑ ɑsɑkpɔbu bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, ɑ tɑmɑɑ Dɑfidin bwɑ̃ɑ be, bɑ nɑwɑ bu kɑ wunɛn tundo bɛɛrɛ wɛ̃? A ǹ yɛ̃ bɑ nɑwɑ bu kɑ bɛsɛn wuun sɑriɑ ɡiɑ, kpɑ bu ɡu wɔrimɑ bu mwɑ? \p \v 4 Yerɑ Hɑnuni u Dɑfidin bwɑ̃ɑ be mwɛɛrɑ, u ben tobunu kɔnɑ beri berikɑ u sukum deri. Mɑ u ben yɑbenu bɔtirɑ ben tɑɑnun deedeerun di. Yen biru u bu ɡirɑ bɑ doonɑ. \v 5 Yerɑ ɡɑbɑ dɑ bɑ ye Dɑfidi sɔ̃ɔwɑ. Mɑ u tɔmbu seeyɑ bu nɑ bu bu sennɔ ko kpɑ bu bu sɔ̃ bu ɡinɑ sinɔ Yerikoɔ sere ben tobunu nù n kpiɑ. Domi bɑ wɑ̃ɑwɑ seku bɑkɑru sɔɔ. \s1 Dɑfidi u Siriɡibu kɑ Amɔnibɑ kɑmiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri I, 19:6-19) \p \v 6 Ye Amɔnibɑ bɑ wɑ mɑ Dɑfidin wɛ̃rɑ woo duɑ ben sɔ̃, yerɑ bɑ tɑbu durɔbu nɔrɔbun subɑ yɛndu (20.000) kɑnɑ Siriɡibun min di. Tɑbu kowo ben wusɑ, Bɛti Rehɔbu kɑ Sobɑ. Mɑ bɑ tɔmbu nɔrɔbu (1.000) wɑ Mɑɑkɑn sinɑ bokon min di. Sobɑɡibun min di mɑɑ tɔmbu nɔrɔbun subɑ wɔkurɑ yiru (12.000). \v 7 Ye Dɑfidi u nuɑ mɛsum, yerɑ u bu Yoɑbu kɑ win tɑbu durɔbu sure bɑ bu wɔri. \v 8 Mɑ Amɔni be, bɑ yɑrɑ bɑ ben tɑbu sĩɑ kpĩ ben wuun ɡbɑ̃rɑrun kɔnnɔwɔ. Adɑmɑ Siriɡii be bɑ nɑ Sobɑ kɑ Bɛti Rehɔbun di, kɑ Tobuɡibu kɑ Mɑɑkɑɡibu, bɑ dɑ bɑ wɑ̃ɑwɑ nɛnɛm yɑkɑsɔ. \v 9 Ye Yoɑbu u wɑ mɑ bɑ koo bu wɔrimɑwɑ biru kɑ wuswɑɑn di, yerɑ u tɑbu yɛ̃robu ɡɔsɑ Isirelibɑ sɔɔ, bu kɑ dɑ bu Siriɡibu wɔri. \v 10 Be bɑ mɑɑ tie u nɛɛ win wɔnɔ Abisɑi u bu kpɑro, bu kɑ dɑ bu Amɔnibɑ wɔri. \v 11 U win wɔnɔ wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Siriɡibu bɑ̀ n mɑn dɑm kerɑ, ɑ nɑ ɑ mɑn somi. Amɔnibɑ bɑ̀ n mɑɑ nun dɑm kerɑ kon nɑ n nun somi. \v 12 A de ɑ n wɔruɡɔru mɔ, kpɑ su sɑnnɑ kɑ hɑniɑ bɛsɛn tɔmbu kɑ wuu si Yinni Gusunɔ u sun wɛ̃n sɔ̃, kpɑ win tii u sun kuɑ nɡe mɛ u kĩ. \p \v 13 Yoɑbu kɑ win tɑbu kowobu bɑ seewɑ bɑ dɑ bu kɑ Siriɡii be wɔri, mɑ Siriɡii be, bɑ duki yɑkikirɑ. \v 14 Ye Amɔnibɑ bɑ wɑ mɑ Siriɡibu bɑ duki yɑkikirɑ, yerɑ ben tii bɑ mɑɑ yɑkikirɑ Abisɑin wuswɑɑn di, bɑ wɔri wuuɔ. Yen biru Yoɑbu u ɡɔsirɑ u wurɑ Yerusɑlɛmuɔ. \p \v 15 Ye Siriɡii be, bɑ wɑ mɑ Isirelibɑ bɑ bu kɑmiɑwɑ, yerɑ bɑ wure bɑ mɑɑ ben tɑbu kowobu mɛnnɑ. \v 16 Mɑ Hɑdɑdesɛɛ u ɡɔrɑ bu Siriɡii be bɑ wɑ̃ɑ dɑɑ te bɑ mɔ̀ Efɑrɑtin ɡuruɔ sokumɑ. Yerɑ bɑ mɛnnɑ bɑ nɑ Helɑmuɔ. Sobɑki Hɑdɑdesɛɛn tɑbu sunɔwɑ u bu kpɑre. \v 17 Yerɑ bɑ Dɑfidi ye sɔ̃ɔwɑ. Mɑ u Isirelibɑ mɛnnɑ, bɑ Yuudɛni tɔburɑ bɑ nɑ Helɑmuɔ. Sɑɑ ye sɔɔrɑ Siriɡibu bɑ sɔɔru kuɑ bɑ Isirelibɑ wɔri bɑ kɑ bu tɑbu kuɑ. \v 18 Adɑmɑ bɑ bu kpɑnɑ bɑ duki suɑ. Mɑ Isirelibɑ bɑ ben tɔmbu nɑtɑ kɑ wunɔbu (700) ɡo be bɑ tɑbu kɛkɛbɑ kpɑre sɔɔ, kɑ mɑɑsɔbu nɔrɔbun subɑ weeru (40.000). Mɑ bɑ ben tɑbu sunɔ Sobɑki mɛɛrɑ kuɑ. Miyɑ u ɡu. \p \v 19 Sinɑm be bɑ rɑɑ Hɑdɑdesɛɛ sɑ̃ɑmɔ mi, bɑ wɑ mɑ Isirelibɑ bɑ nùn kɑmiɑ. Yerɑ bɑ kɑ Isireli be dorɑ mɑ bɑ Dɑfidi sɑ̃wɑ. Sɑɑ yen dɔmɑ ten di, Siriɡibu bɑ ǹ mɑɑ wure bu Amɔnibɑ somiru dɑ. \s1 Dɑfidi kɑ Bɑti Sebɑ \c 11 \p \v 1 Wɔ̃ɔ kpɔɔn sɑɑ yè sɔɔ sinɑmbu bɑ rɑ tɑbu yɑri, yerɑ Dɑfidi u win bwɑ̃ɑbu kɑ win tɑbu sunɔ Yoɑbu kɑ sere mɑɑ Isirelibɑ kpuro ɡɔrɑ bu dɑ bu Amɔnibɑ ɡo. Kpɑ bu wuu ɡe bɑ mɔ̀ Rɑbɑ mwɑ. Adɑmɑ win tii u ǹ de. U sɔ̃ yɛnuɔ Yerusɑlɛmuɔ. \p \v 2 Yerɑ yokɑ ɡɑɑ u seewɑ sɑɑ win kitɑrun di u bɔsu win sinɑ dii tɛɛrɑ wɔllɔ. Min diyɑ u kurɔ ɡoo wɑ u woburumɔ. Kurɔ wi, kurɔ burɔn tiiwɑ. \v 3 Yerɑ u ɡɔrɑ bu kurɔ win ɑsɑnsi bikiɑ. Bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, wiyɑ bɑ mɔ̀ Bɑti Sebɑ, Eliɑmun bii. U sɑ̃ɑwɑ Uri Hɛtin kurɔ. \v 4 Mɑ Dɑfidi u sɔmɔbu ɡɔrɑ bu nùn sokumɑ. Ye u nɑ, mɑ u kɑ nùn mɛnnɑ. Yen biru kurɔ wi, u dɛɛrɑsiɑbun wororu kuɑ, mɑ u wurɑ win yɛnuɔ. \p \v 5 Ye u deemɑ wee, n kuɑ ɡurɑ, mɑ u Dɑfidi ɡɔriɑ bu nùn sɔ̃ wee, u ɡurɑ mɔ. \p \v 6 Yerɑ Dɑfidi u ɡɔrɑ Yoɑbun mi, u de Uri Hɛti wi, u nɑ. \p Mɑ Yoɑbu u derɑ Uri u dɑ Dɑfidin mi sɑɑ tɑbu ɡberun di. \v 7 Ye u turɑ, yerɑ Dɑfidi u nùn bikiɑ u nɛɛ, Yoɑbu u bwɑ̃ɑ do? Win tɔmbu kpuro bɑ ɑlɑfiɑ mɔ? Annɑ mɑɑ tɑbu ɡiɑ sɑ̃ɑ. \v 8 Yen biru u mɑɑ nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, u doo win yɛnuɔ kpɑ u win kɔ̃ri teɑ u wɛ̃rɑ. \p Yerɑ Uri u seewɑ u yɑrɑ sinɑ kpɑɑrun di. Mɑ Dɑfidi u nùn kɛ̃nu mɔrisiɑ yɛnuɔ. \v 9 Adɑmɑ Uri kun de win yɛnuɔ. U dɑ u kpunɑwɑ sinɑ kpɑɑ ten kɔnnɔwɔ kɑ sunɔn kirukubɑ sɑnnu. \v 10 Ye bɑ Dɑfidi sɔ̃ɔwɑ mɑ Uri kun de yɛnuɔ, yerɑ Dɑfidi u nùn bikiɑ u nɛɛ, n ǹ ɡbɑburun diyɑ ɑ wee ro? Mbɑ n kuɑ ɑ ǹ kɑ de wunɛn yɛnuɔ. \p \v 11 Mɑ Uri u Dɑfidi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Gusunɔn woodɑn kpɑkororu kɑ Isirelibɑ kɑ Yudɑbɑ bɑ wɑ̃ɑ kunu sɔɔ tɑbu ɡberɔ, kɑ sere nɛn yinni Yoɑbu. Yerɑ kon dɑ nɛn yɛnuɔ n di kpɑ n nɔ kpɑ n kɑ nɛn kurɔ mɛnnɑ? Sere kɑ wunɛn wɑ̃ɑru, nɑ ǹ kpɛ̃ n yen bweseru ko. \p \v 12 Mɑ Dɑfidi u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, ɑ kpɑm kpunɔ mini ɡisɔ kpɑ ɑ doonɑ siɑ. Mɑ Uri u sinɑ Yerusɑlɛmuɔ dɔmɑ te. \v 13 Yerɑ Dɑfidi u nùn dim sokɑ u derɑ u di u nɔrɑ sere tɑm mu nùn ɡo. \p Adɑmɑ ye n kuɑ wɔ̃kuru u kpɑm yɑrɑ u dɑ u kpunɑ kɑ sunɔn kirikubɑ. U ǹ de win yɛnuɔ. \p \v 14 Sisiru bururu yerɑ Dɑfidi u Yoɑbu tireru yoruɑ u Uri wɛ̃ u kɑ dɑ. \v 15 Ye u yoruɑ tire te sɔɔ wee. U nɛɛ, bu kɑ Uri doo mi tɑbu sum kpɑ bu yɑrinɑ bu nùn deri, yibɛrɛbɑ bu nùn sɛ̃re bu ɡo. \s1 Urin ɡɔɔ \p \v 16 Sɑɑ yè sɔɔ Yoɑbu u tire te ɡɑrɑ u kpɑ, yerɑ u Uri sure mi u yɛ̃ yibɛrɛbɑn tɑbu durɔ dɑmɡibɑ wɑ̃ɑ. Domi wiyɑ u wuu ɡen sɑriɑ yɛ̃ bɑ kɑ ɡu tɑrusi. \v 17 Yerɑ wuu ɡen tɑbu durɔ be, bɑ yɑrimɑ bɑ tɑbu wɔrinɑ kɑ Yoɑbu, mɑ Dɑfidin tɔmbu sɔɔ dɑbirɑ wɔrukɑ. Mi sɔɔrɑ Uri Hɛti wi, u ɡu. \v 18 Mɑ Yoɑbu u sɔmɔ wunɑ u kɑ nùn ɡɔri Dɑfidin mi, u nùn tɑɑ bin lɑbɑɑri kpuro sɔ̃. \v 19 Yerɑ u sɔmɔ wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ̀ n sinɑ boko tɑɑ bin bɑɑru kpuro sɑɑriɑ ɑ kpɑ, \v 20 mɑ ɑ wɑ u mɔru bɛsirɑ sere u nun sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wɑrɑ rɑɑ nɛɛ, i wuu ɡe susi i ɡu tɑbu wɔri. I ǹ yɛ̃ mɑ ɡbɑ̃rɑru wɔllun diyɑ bɑ rɑ sɛ̃ɛnu tweemɛ? \v 21 Wɑrɑ u Abimɛlɛki, Gedeonin bii ɡo. I ǹ yɑɑye mɑ tɔn kurɔwɑ u nùn nɛɛrun biɑ kɑrɑ ɡbɑ̃rɑru wɔllun di mɑ u ɡu Tebɛsiɔ? Ǹ n mɛn nɑ, mbɑn sɔ̃nɑ i ɡbɑ̃rɑ te susi. Ù n ɡeruɑ mɛ, u kpɑ, sɑɑ yerɑ kɑɑ nùn sɔ̃ win bɔ̃ɔ Uri, Hɛti wi, u mɑɑ ɡu. \p \v 22 Sɔmɔ wi, u seewɑ u doonɑ. Ye u turɑ Dɑfidin mi, u nùn ye kpuro sɑɑriɑ ye Yoɑbu u nùn sɔ̃ɔwɑ u ɡere. \v 23 U nɛɛ, kɑ ɡem, tɔn be, bɑ sun dɑm kere. Bɑ rɑɑ yɑrimɑ bɑ sun deemɑ yɑkɑsɔ, mɑ sɑ bu ɡirɑ sɑ kɑ dɑ sere ben ɡbɑ̃rɑ kɔnnɔwɔ. \v 24 Yerɑ ben tɛn towobu bɑ wunɛn bwɑ̃ɑbu tweemɑ sɑɑ ɡbɑ̃rɑ ten wɔllun di. Sinɑ boko, miyɑ wunɛn bwɑ̃ɑbun dɑbirɑ ɡu. Mi sɔɔrɑ Uri Hɛti win tii u ɡu. \p \v 25 Mɑ Dɑfidi u sɔmɔ wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ̀ n wurɑ, ɑ Yoɑbu sɔ̃ u ku de yenibɑ yu win nuki sɑnku. Domi tɑbu sɔɔ, tɑkobi yɑ̀ kun ɡee ɡo, yɑ koo ɡiɔ ɡo. Ǹ n mɛn nɑ, u hɑniɑ koowo u tɔn be wɔri u wuu ɡe mwɑ. Wunɛn tii ɑ̀ n turɑ, ɑ nùn dɑm kɛ̃ɛyɔ. \p \v 26 Ye Urin kurɔ wi, u nuɑ mɑ win durɔ u ɡu yerɑ u win ɡɔɔ swĩ. \v 27 Sɑɑ ye yen bɑɑ yɑ doonɑ, mɑ Dɑfidi u sɔmɔ ɡɔrɑ bɑ kɑ kurɔ wi nɑ win yɛnuɔ u nùn suɑ kurɔ, mɑ u nùn bii tɔn durɔ mɑruɑ. Adɑmɑ ye Dɑfidi u kuɑ mi, yɑ ǹ Yinni Gusunɔ dore. \s1 Nɑtɑni \s2 u Dɑfidi nùn win tɑɑrɛ sɔ̃ɔsi \c 12 \p \v 1 Yen biru Yinni Gusunɔ u Nɑtɑni ɡɔrɑ Dɑfidin mi. Ye u turɑ, mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, tɔmbu yiru ɡɑbɑ bɑ wɑ̃ɑ wuu teu sɔɔ. Turo sɑ̃ɑ ɡobiɡii. Turo mɑɑ sɑ̃ɑ sɑ̃ɑro. \v 2 Ben wi u sɑ̃ɑ ɡobiɡii mi, u yɑ̃ɑnu kɑ kɛtɛbɑ mɔ dɑbi dɑbinu. \v 3 Adɑmɑ sɑ̃ɑro wi, u ǹ ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu mɔ mɑ n kun mɔ yɑ̃ɑ niu piibu ɡɑɡu ɡe u dwɑ. U ɡu nɔɔrimɔ mɑ ɡɑ kpɛ̃ɑmɔ kɑ win bibu sɑnnu. Dĩɑ ni durɔ wi, u rɑ di, niyɑ u rɑ yɑ̃ɑ buu ɡe wɛ̃. Kɑɑ te u rɑ kɑ nim nɔ, terɑ u rɑ mɑɑ kɑ ɡu nim kɛ̃. Kpɑ ɡɑ n kpĩ win tororu wɔllɔ. U yɑ̃ɑ buu ɡe mɛɛrɑwɑ nɡe win bii wɔndiɑ. \v 4 Sɔ̃ɔ teeru ɡobiɡii wi, u sɔɔ wɑ. Ye u kĩ u nùn yɑɑrɛ ko, yerɑ u ǹ wɑ win sɑbe dɑbi te sɔɔ, ye u koo wunɑ u ɡo sere sɑ̃ɑro win yɑ̃ɑ buu teu ɡe. Gerɑ u mwɑ u kɑ win sɔɔ yɑɑrɛ kuɑ. \p \v 5-6 Ye Dɑfidi u ɡɑri yi nuɑ u kpɑ, yerɑ win mɔru seewɑ ɡem ɡem ye durɔ wi, u kuɑ min sɔ̃. Mɑ u Nɑtɑni sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, sere kɑ Yinni Gusunɔn wɑ̃ɑru, n weenɛwɑ durɔ wi, u yɑ̃ɑ buu ɡen sɑkɑ nnɛ kɔsiɑ kpɑ bu durɔ win tii ɡo. Domi u ǹ sɑ̃ɑro win wɔnwɔndu kue. \p \v 7 Mɑ Nɑtɑni u Dɑfidi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wunɑ ɑ sɑ̃ɑ nɡe durɔ wi. Tɛ̃ wee ye Gusunɔ Isirelibɑn Yinni u ɡeruɑ. U nɛɛ, u nun bɑndun ɡum tɑ̃re ɑ kɑ kuɑ Isirelibɑn sunɔ. Mɑ u nun wɔrɑ Sɔɔlun nɔmɑn di. \v 8 Yen biru u nun wunɛn yinni Sɔɔlun yɛnu wɛ̃ kɑ win kurɔbu kɑ sere mɑɑ Isirelibɑ kɑ Yudɑbɑn bweseru. Ù kun yɛ̃ mɑ yeni yɑ turɑ u n dɑɑ nun sosie. \v 9 Ǹ n mɛn nɑ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ win ɡɑri ɑtɑfiiru kuɑ ɑ kɑ kuɑ ye n sɑ̃ɑ kɔ̃sɑ win nɔni sɔɔ. A derɑ Amɔnibɑ bɑ Uri Hɛti wi ɡo kɑ tɑkobi, mɑ ɑ win kurɔ suɑ ɑ tii koosi. \v 10 Yen sɔ̃, tɑbu kun mɑɑ kpeemɔ wunɛn yɛnuɔ, domi ɑ nùn ɡɛmɑ mɑ ɑ Uri Hɛtin kurɔ wɔrɑ ɑ kuɑ wunɛɡii. \v 11 U kpɑm nun sɔ̃ɔmɔ mɑ u koo de kɔ̃sɑ ɡɑɑ yu se wunɛn bweseru sɔɔn di yu nun deemɑ. Yerɑ u koo de wunɛn bweserun ɡoo u wunɛn kurɔbu suɑ u kɑ kpunɑ wunɛn wuswɑɑɔ sɔ̃ɔ sɔɔ ɡbɑ̃ɑrɑ. \v 12 Wunɛ ɑ rɑɑ kɑ Urin kurɔ kpunɑwɑ ɡbɛnum, ɑdɑmɑ u koo de yɛ̃ro wi, u kɑ wunɛɡibu kpunɑ Isirelibɑ kpuron wuswɑɑɔ sɔ̃ɔ sɔɔ. \p \v 13 Mɑ Dɑfidi u Nɑtɑni sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛn torɑ te, tɑ kpɑ̃ te nɑ Yinni Gusunɔ kuɑ. \p Nɑtɑni u nùn wisɑ u nɛɛ, Yinni Gusunɔ u mɑɑ nun wunɛn durum suuru kuɑ. A ǹ mɑɑ ɡbimɔ. \v 14 Adɑmɑ ye ɑ kuɑ mi, yɑ derɑ Yinni Gusunɔn yibɛrɛbɑ bɑ win yĩsiru ɡɑri kɑm ɡerusi. Yen sɔ̃, u koo de bii wi kurɔ wi, u kɑ nun mɑrɑ mi, u ɡbi. \v 15 Ye Nɑtɑni u ɡɑri yi ɡeruɑ u kpɑ, u ɡɔsirɑ u dɑ win yɛnuɔ. \s1 Dɑfidin biin ɡɔɔ \p Yen biru Yinni Gusunɔ u derɑ bii wi Dɑfidi u kɑ Urin kurɔ Bɑti Sebɑ mɑrɑ u bɑrɑ ɡem ɡem. \v 16 Yerɑ Dɑfidi u Gusunɔ kɑnɑru wɔri u nɔɔ bɔkuɑ bii win sɔ̃. Mɑ u duɑ dirɔ u kpunɑ temɔ wɔ̃ku ɡiriru. \v 17 Win bwɑ̃ɑbun ɡuro ɡurobu bɑ nùn suuru kɑnɑ u kɑ se tem sɔɔn di, ɑdɑmɑ u yinɑ. Mɛyɑ u mɑɑ yinɑ u ɡɑ̃ɑnu di. \v 18 Ye n kuɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiruse, yerɑ bii wi, u ɡu. Mɑ Dɑfidin bwɑ̃ɑ be, bɑ bɛrum bɑrɑ bu nùn sɔ̃. Domi bɑ nɛɛ, u ǹ sun swɑɑ dɑki nuku sɑnkirɑnun sɔ̃ sɑnɑm mɛ bii wi, u bɑrɔ. Amɔnɑ sɑ ko koosinɑ tɛ̃ su kɑ nùn bii win ɡɔɔ sɔ̃ kpɑ sɑ kun kɑ win nuki sɑnkɑ sɑ sosi. \v 19 Sɑnɑm mɛ Dɑfidi u wɑ win bwɑ̃ɑbu bɑ ɡunnu ɡunnu ɡɑri mɔ̀, u ɡiɑ mɑ bii wi, u ɡuwɑ. Mɑ u bu bikiɑ u nɛɛ, bii wi, u ɡuwɑ? \p Bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, oo, u ɡu. \p \v 20 Sɑɑ yerɑ Dɑfidi u seewɑ tem di u dɑ u woburɑ u win yɑ̃nu kɔsɑ, mɑ u tii turɑre yɛ̃kɑ u dɑ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ u nùn sɑ̃wɑ. Yen biru u ɡɔsirɑmɑ yɛnuɔ u dĩɑnu bikiɑ. Mɑ bɑ nùn wɛ̃ u di. \v 21 Mɑ win bwɑ̃ɑbu bɑ nùn bikiɑ bɑ nɛɛ, yinni, mbɑ wunɛn kookoo sin tubusiɑnu. Domi sɑnɑm mɛ bii wi, u wɑsi, ɑ nɔɔ bɔkuɑ mɑ ɑ swĩ. Adɑmɑ tɛ̃ ye u ɡu, mɑ ɑ seewɑ ɑ di. \p \v 22 U bu wisɑ u nɛɛ, sɑɑ ye bii wi, u wɑsi, nɑ nɔɔ bɔkuɑ nɑ swĩ, domi nɑ ǹ yɛ̃ Yinni Gusunɔ ù n koo nɛn wɔnwɔndu wɑ kpɑ u bii wi bɛkiɑ. \v 23 Adɑmɑ tɛ̃ u ɡu. Mbɑn sɔ̃nɑ ko nɑ n mɑɑ nɔɔ bɔkuɑ. Kon kpĩ n nùn seeyɑ ɡɔrin di? Nɛnɑ kon dɑ n nùn deemɑ mi u wɑ̃ɑ. N ǹ mɑɑ wi, u koo wurɑmɑ nɛn mi. \s1 Sɑlomɔɔn mɑrubu \p \v 24 Yen biru Dɑfidi u dɑ u win kurɔ Bɑti Sebɑ nukuru yɛmiɑsiɑ, mɑ u kɑ nùn mɛnnɑ. Kurɔ wi, u ɡurɑ suɑ u mɑrɑ bii tɔn durɔ. Mɑ Dɑfidi u nùn yĩsiru kɑ̃ Sɑlomɔɔ. Yinni Gusunɔ u bii wi kĩɑ ɡem ɡem. \v 25 Mɑ u win sɔmɔ Nɑtɑni ɡɔrɑ u mɑɑ nùn yĩsiru ɡɑru kɛ̃ te bɑ mɔ̀ Yedidiɑ. Yen tubusiɑnɑ, wi Yinni Gusunɔ u kĩ. \s1 Dɑfidi u Rɑbɑ mwɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri I, 20:1-3) \p \v 26 Sɑɑ ye sɔɔrɑ Yoɑbu u Amɔnibɑn wuu ɡe bɑ mɔ̀ Rɑbɑ wɔri u ɡen wɔɔ berɑ mwɑ mi ben sinɑ boko u rɑ n wɑ̃ɑ. \v 27 Yerɑ u Dɑfidi sɔmɔbu ɡɔriɑ u nɛɛ, wee, nɑ Rɑbɑn berɑ mi nim mu wɑ̃ɑ mwɑ kɔ. \v 28 Yen sɔ̃, ɑ tɔn be bɑ tie mɛnnɔ kpɑ i nɑ i wuu ɡe mwɑ mɑm mɑm. Domi nɑ ǹ kĩ bu nɛɛ, nɛ Yoɑbuwɑ nɑ ɡu mwɑ. \v 29 Yerɑ Dɑfidi u tɔn be kpuro mɛnnɑ, mɑ bɑ dɑ bɑ Rɑbɑ wɔri bɑ ye mwɑ. \v 30 Mɑ u wuu min sunɔn furɔ wurɑɡuu mwɑ. Gen bunum mu sɑ̃ɑwɑ kilo tɛnɑ kɑ nnɛ. Bɑ ɡu kpee ɡobiɡinu ɡore. Mɑ bɑ ɡu suɑ bɑ Dɑfidi dokeɑ wirɔ. Yen biru u kɑ ɡu dɑ Yerusɑlɛmuɔ. Yen dɔmɑ te, dukiɑ bɑkɑ Dɑfidi u ɡurɑ. \v 31 Mɑ u Rɑbɑn tɔn be bɑ tie yoo sɔmɑ koosiɑ. Ben ɡɑbɑ dɑ̃ɑ bɔɔrimɔ kɑ ɡbɛ̃ɛ, ɡɑbu kɑ sii, ɡɑbɑ tem ɡbemɔ kɑ dɑ̃kuru, mɑ ɡɑbɑ birikibɑ mɔ̀. Nɡe mɛyɑ u Amɔnibɑn wusu kpuron tɔmbu yoo sɔmɑ kpɛ̃ɛ. Yen biru u ɡɔsirɑmɑ Yerusɑlɛmuɔ kɑ win tɔmbu kpuro. \s1 Amɔɔ kɑ Tɑmɑɑ \c 13 \p \v 1 Yenibɑn biru, ye yɑ koorɑ wee. Abusɑlɔmu, Dɑfidin bii, u sesu mɔ wi bɑ sokumɔ Tɑmɑɑ. Kurɔ burɔn tiiwɑ u sɑ̃ɑ. Yerɑ ben tundo turosi wi bɑ mɔ̀ Amɔɔ u nùn kĩɑ too, \v 2 sere kĩi te, tɑ derɑ u ǹ mɑɑ yɛ̃ ye u mɔ̀. Mɑ u tii kuɑ bɑrɔ. Adɑmɑ Tɑmɑɑ u ǹ ɡinɑ durɔ yɛ̃, yɑ mɑɑ sɛ̃ Amɔɔ u kɑ nùn kpunɑ. \v 3 N deemɑ Amɔɔ u bɔrɔ ɡoo mɔ wi bɑ sokumɔ Yonɑdɑbu. U sɑ̃ɑwɑ Dɑfidin mɔɔ Sɑmɑn bii. U mɑɑ bwisi mɔ too. \v 4 Mɑ u Amɔɔ bikiɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ woorɑmɔ ɑ dɔɔ, wunɛ wi ɑ sɑ̃ɑ sinɑ bokon bii. A mɑn sɔ̃ɔwɔ ye n nun mɔ̀. \p Mɑ Amɔɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛn sesu Tɑmɑɑwɑ nɑ kĩ, Abusɑlɔmun mɛro turosi. \p \v 5 Mɑ Yonɑdɑbu u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ doo ɑ kpunɑ kpɑ ɑ nɛɛ, ɑ bɑrɔwɑ. Wunɛn tundo, ù n nɑ wunɛn mi, kpɑ ɑ nùn sɔ̃ ɑ nɛɛ, u de wunɛn sesu Tɑmɑɑ u nɑ wunɛn mi, u nun dĩɑnu kuɑ ɑ n wɑɑmɔ, kpɑ ɑ nu mwɑ win nɔmɑn di ɑ sere di. \p \v 6 Mɑ Amɔɔ u dɑ u kpunɑ u tii bɑrɑru mɑni. Yerɑ sinɑ boko Dɑfidi u nùn berɑm nɑ. Mɑ Amɔɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ nun kɑnɑmɔ, ɑ de nɛn sesu Tɑmɑɑ u nɑ u mɑn kirɑnu yiru kuɑ nɑ n wɑɑmɔ, kpɑ n nu mwɑ win nɔmɑn di n di. \p \v 7 Mɑ Dɑfidi u sɔmɔ ɡɔrɑ Tɑmɑɑn mi, u nùn sɔ̃ u nɛɛ, u doo u win sesu Amɔɔ deemɑ win dirɔ u nùn dĩɑnu kuɑ. \p \v 8 Yerɑ Tɑmɑɑ u dɑ u Amɔɔ deemɑ diru mi u kpĩ, mɑ u som suɑ u burɑ u kirɑ ni kuɑ Amɔɔn nɔni biru. \v 9 Yen biru u kirɑ weke te suɑ mɑ u kirɑ ni ɡɔsie ɡbɛ̃ɛru ɡɑru sɔɔ. Adɑmɑ Amɔɔ u yinɑ u di. U nɛɛ, bu tɔmbu kpuro yɑro win dirun di. Yerɑ be kpuro bɑ yɑrɑ min di. \v 10 Sɑɑ yerɑ Amɔɔ u Tɑmɑɑ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ kɑ kirɑ ni nɑ dii sɔɔwɔ kpɑ n nu mwɑ wunɛn nɔmun di, n sere di. \p Mɑ Tɑmɑɑ u kirɑ ni suɑ u kɑ nùn dɑɑwɑ dii sɔɔ mi. \v 11 Ye u nùn kirɑ ni wɛ̃ɛmɔ, yerɑ Amɔɔ u nùn ɡɑbɑ u nɛɛ, ɑ de n kɑ nun kpunɑ, nɛn sesu. \p \v 12 Mɑ Tɑmɑɑ u nɛɛ, ɑɑwo, ɑ ku mɑn sɑnku. Domi bɑ ku rɑ yen bweseru ko bɛsɛ Isirelibɑ sɔɔ. A ku bɛɛrɛ sɑri kom mɛ ko. \v 13 À n kuɑ mɛ, mɑnɑ kon we kɑ seku ten bweseru. Mɛyɑ wunɛn tii kɑɑ ko bɛɛrɛ sɑri bɛsɛ Isirelibɑ sɔɔ. Yen sɔ̃, ɑ bɛsɛn tundo sinɑ boko sɔ̃ɔwɔ. U ǹ yinɑmɔ ɑ mɑn suɑ kurɔ. \p \v 14 Adɑmɑ Amɔɔ kun Tɑmɑɑn ɡɑri yi wure. Mɑ u nùn tilɑsi kuɑ u kɑ nùn kpunɑ. \v 15 Yen biru Amɔɔ u nùn tusɑ too n kere kĩi te u rɑɑ nùn kĩ. Mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ seewo ɑ doonɑ. \p \v 16 Yerɑ Tɑmɑɑ u nɛɛ, ɑ ku mɑɑ kɔ̃sɑ sosi kɔ̃sɑ ye ɑ mɑn kuɑ sɔɔ ɑ n mɑn ɡire. \p Adɑmɑ Amɔɔ u ǹ win ɡɑri swɑɑ dɑki. \v 17 Mɑ u ɑluwɑɑsi wi u nùn nɔɔrimɔ sokɑ u nɛɛ, ɑ kurɔ wini ɡiro minin di. A de u yɑri tɔɔwɔ kpɑ ɑ ɡɑmbo kɛnɛ ɑ bɛri. \p \v 18 Mɑ Amɔɔn ɑluwɑɑsi wi, u Tɑmɑɑ yɑrɑ u ɡɑmbo ye kɛnuɑ. \p N deemɑ yɑbe nɔniɡirɑ \f + \fr 13:18 \fr*\fk yɑbe nɔniɡiru \fk*\ft - I Hɑnduniɑn torubu 37:3n tubusiɑnu mɛɛrio.\ft*\f* Tɑmɑɑ u sebuɑ. Ten bweserɑ sinɑ bokon bii wɔndiɑ be bɑ ǹ durɔ yɛ̃ bɑ rɑ sebe. \v 19 Ye Tɑmɑɑ u yɑrɑ, yerɑ u tii torom wisi wirɔ mɑ u win yɑbe nɔniɡii te ɡĩɑ u kɑ win nuku sɑnkirɑnu sɔ̃ɔsi. U wiru nɔmɑ sɔndi u sumɔ kɑ dɑm. \v 20 Yerɑ win sesu Abusɑlɔmu u nɑ u nùn bikiɑ u nɛɛ, Amɔɔ u kɑ nun kpunɑ? Ǹ n mɛn nɑ, ɑ seewo, nɛn sesu, ɑ ku ɡɑri yi ɡɑrisi ɡɔ̃ruɔ too, domi wunɛn sesuwɑ. \p Adɑmɑ kɑ mɛ, Tɑmɑɑn nukurɑ sɑnkirɑ too. Mɑ u dɑ u wɑ̃ɑ Abusɑlɔmun dirɔ. \v 21 Sinɑ boko Dɑfidi u ye kpuro nuɑ, yerɑ u mɔru kuɑ. Adɑmɑ u ǹ Amɔɔ ɡerusi, yèn sɔ̃ u sɑ̃ɑ win bii ɡbiikoo mɑ u nùn kĩ too. \v 22 Abusɑlɔmu kun mɑɑ Amɔɔ ɡɑ̃ɑnu sɔ̃ɔwɑ. Adɑmɑ u nùn tusɑ yèn sɔ̃ u win sesu tilɑsi kuɑ u kɑ kpunɑ. \s1 Abusɑlɔmu u win sesu \s2 mɔru bɑrɑ \p \v 23 Wɔ̃ɔ yirun biru, sɔ̃ɔ teeru Abusɑlɔmu u win yɑ̃ɑnun sɑnsu bɔɔrimɔ Bɑɑli Hɑsoriɔ Efɑrɑimun tem bɔkuɔ. Mɑ u win tundo turosibu sinɑ bokon bibu kpuro dim sokɑ. \v 24 U sere bu dim mɛ soku, u dɑ u sinɑ boko deemɑ u nɛɛ, yinni, wee bɑ nɛn yɑ̃ɑnun sɑnsu bɔɔrimɔ, sɑ yen tɔ̃ɔ bɑkɑru mɔ̀. Nɑ kĩ wunɛ kɑ wunɛn bwɑ̃ɑbu i nɑ i kɑ sun di. \p \v 25 Mɑ sinɑ boko u nùn wisɑ u nɛɛ, ɑɑwo, nɛn bii, bɛsɛn kpuro kun dɔɔ. Domi sɔmunu koo kpɛ̃ɑ. \p Mɑ u nɛɛ, ɑ suuru ko, ɑ de ɑ dɑ kɑ mɛ. \p Adɑmɑ sinɑ boko u yinɑ. Domɑrɑ u nùn kuɑ. \v 26 Yerɑ u sinɑ boko sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ de bɑɑ nɛn mɔɔ Amɔɔ u nɑ. \p Mɑ sinɑ boko u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ kĩ u nɑ wunɛn mi. \p \v 27 Abusɑlɔmu u mɑɑ sinɑ boko suuru kɑnɑ, mɑ u derɑ Amɔɔ u dɑ kɑ sere mɑɑ win bii be bɑ tie kpuro. \p \v 28 Yerɑ Abusɑlɔmu u win sɔm kowobu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i n lɑɑkɑri sɑ̃ɑ sɑnɑm mɛ tɑm mu koo Amɔɔ ɡo. Sɑɑ yerɑ kon bɛɛ sɔ̃ n nɛɛ, i nùn soowo i ɡo. I ku bɛrum ko domi nɛnɑ nɑ bɛɛ woodɑ wɛ̃ɛmɔ. I de i yɔ̃rɑ i tɔn durɔ kom sɔ̃ɔsi. \p \v 29 Mɑ Abusɑlɔmun sɔm kowo be, bɑ Amɔɔ kuɑ nɡe mɛ u ɡeruɑ. Yerɑ sinɑ bokon bii be bɑ tie ben bɑɑwure u win kɛtɛku yɔɔwɑ u dukɑ suɑ. \p \v 30 Sɑnɑm mɛ bɑ duki yɑrinɑ mi, yerɑ Dɑfidi u nuɑ mɑ bɑ win bibu kpuro ɡo, bɑɑ ben turo kun tie. \v 31 Mɑ u seewɑ u win yɑberu nɛnuɑ u kɑrɑnɑ u kpunɑ temɔ nuku sɑnkirɑnun sɔ̃. Mɛyɑ mɑɑ win bwɑ̃ɑbɑ kuɑ. \v 32 Yonɑdɑbu, Dɑfidin mɔɔ Sɑmɑn bii, u ɡeruɑ u nɛɛ, yinni, ɑ ku nɛɛ, bɑ wunɛn bibu kpuro ɡo. Domi Amɔɔ tɔnɑwɑ u ɡu. Sɑɑ dɔmɑ tèn di u kɑ Tɑmɑɑ kpunɑ kɑ dɑm mi, yerɑ Abusɑlɔmu u kɑ bwisikɑ u nùn ɡo. \v 33 Yen sɔ̃ tɛ̃, ɑ ku ɡɔ̃ru doke mɑ wunɛn bibu kpurowɑ bɑ ɡu. Adɑmɑ ɑ n yɛ̃ mɑ Amɔɔ tɔnɑwɑ u ɡu. \p \v 34 Yen biru Abusɑlɔmu u dukɑ yɑkurɑ. \p Gbɑ̃rɑrun kɔnnɔ kɔ̃so u sĩirɑ u wɑ wee, tɔn wɔru ɡɑ wee win biruɔ ɡuurun berɑ ɡiɑn di. Mɑ u dɑ u sinɑ boko sɔ̃ɔwɑ ye u wɑ. \p \v 35 Mɑ Yonɑdɑbu u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, yinni, wunɛn bibɑ. Wee bɑ wee. N ǹ mɛyɑ nɑ nun sɔ̃ɔwɑ? \p \v 36 Sere u kɑ ɡɑri yi ɡere u kpe, yerɑ sinɑ bokon bii be, bɑ tunumɑ. Mɑ bɑ wuri wɔri. Sinɑ bokon tii kɑ win bwɑ̃ɑbu bɑ mɑɑ swĩ ɡem ɡem. \p \v 37-38 N deemɑ sɑɑ ye sɔɔ, Abusɑlɔmu u kpikiru woo Tɑlimɑi, Amihudun biin mi, wi u sɑ̃ɑ Gesurin sinɑ boko. Mɑ u sinɑ mi, n kɑ kuɑ wɔ̃ɔ itɑ. Sɑɑ ye kpuro sɔɔ, Dɑfidi u wɑ̃ɑ win sinɑ kpɑɑrɔ u win bii Amɔɔn ɡɔɔ sumɔ. \v 39 Sɑɑ ye Dɑfidin nukurɑ yɛmiɑ, win mɔru ye u kɑ Abusɑlɔmu mɔ̀ yɑ sure. \s1 Yoɑbu u kĩ \s2 Abusɑlɔmu u ɡɔsirɑmɑ yɛnuɔ \c 14 \p \v 1 Yoɑbu Seruyɑn bii u ɡiɑ mɑ Dɑfidi sinɑ bokon ɡɔ̃ru ɡɑ woowɑ win bii Abusɑlɔmun mi ɡiɑ. \v 2 Yerɑ u ɡɔrɑ Tekoɑɔ bu dɑ bu kurɔ bwisiɡii ɡoo kɑsumɑ. Ye kurɔ wi, u tunumɑ yerɑ Yoɑbu u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ɡɔɔ woorun yɑ̃nu dokeo kpɑ ɑ n sɑ̃ɑ nɡe ɑ nuki sɑnkire. A ku turɑre ɡɑɑ doke. A n ɡesi sɑ̃ɑ nɡe wi u ɡɔɔ sɔ̃ n tɛ. \v 3 À n kuɑ mɛ, kpɑ ɑ dɑ sinɑ bokon mi, ɑ nùn sɔ̃ ye kon nun sɔ̃ kpuro. \p Mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ ye u koo ɡere. \v 4 Mɑ kurɔ wi, u seewɑ u dɑ u kɑ sinɑ boko ɡɑri yi ko. Ye u turɑ mi, yerɑ u yiirɑ u wiru tem ɡirɑri u nɛɛ, yinni, ɑ mɑn fɑɑbɑ koowo. \p \v 5 Yerɑ sinɑ boko u nùn bikiɑ u nɛɛ, mbɑ n kuɑ. \p Mɑ u wisɑ u nɛɛ, yinni, wee, nɛ ɡɔminiwɑ. Nɛn durɔ u ɡu, \v 6 u mɑn bibu yiru deriɑ. Bii berɑ bɑ sɑnnɑ ɡberɔ. Sɑɑ ye sɔɔ, ɡoo sɑri ben turuku u sere bu yɑkiɑnɑ. Mɑ turo u win winsim so u ɡo. \v 7 Tɛ̃ wee, nɛn bweseru tɑ mɑn seesi tɑ nɛɛ, n bu wi u win winsim ɡo mi nɔmu sɔndio bu mɑɑ nùn ɡo, yèn sɔ̃ u win winsim yɛm yɑri. Wee, nɑ̀ n bu bii wi nɔmu sɔndiɑ, nɑ ǹ mɑɑ bii ɡoo mɔ wi u koo nɛn durɔn tubi di, kpɑ win bweseru tu ɡbi. \p \v 8 Mɑ sinɑ boko u kurɔ wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ɡinɑ wio. Kon nɛn bwɑ̃ɑbu sɔ̃ bu dɑ bu nun wunɛn ɡɑri yi wunɑnɑ. \p \v 9 Mɑ kurɔ wi, u nùn wisɑ u nɛɛ, yinni, bɑɑ bɑ̀ n koo ɡoo tɑɑrɛ wɛ̃, nɛ kɑ nɛn tundon yɛnuɡibɑ bɑ koo tɑɑrɛ wɛ̃, n ǹ wunɛ kɑ wunɛn bwɑ̃ɑbu. \p \v 10 Sinɑ boko u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɡoo ù n wunɛn kɔ̃sɑ ɡeruɑ, ɑ kɑ nùn nɑ mini. Sɑɑ yerɑ yɛ̃ro kun mɑɑ nun bɑbɑmɔ. \p \v 11 Mɑ kurɔ wi, u nɛɛ, ɑ mɑn nɔɔ mwɛɛru kuo kɑ Yinni Gusunɔn yĩsiru, mɑ ɑ ǹ derimɔ be bɑ bii win mɔru kɔsiɑmɔ bu mɑɑ kɔ̃sɑ sosi bu nɛn bii wi u tie ɡo. \p Yerɑ sinɑ boko u nùn wisɑ u nɛɛ, sere kɑ Yinni Gusunɔn wɑ̃ɑru, wunɛn bii wi, bɑɑ win wirun seri tiɑ kun wɔrimɔ. \p \v 12 Mɑ kurɔ wi, u nɛɛ, yinni, ɑ de n mɑɑ ɡɑri fiiko ɡere. \p Yerɑ sinɑ boko u nɛɛ, ɑ ɡeruo. \p \v 13 Mɑ u nɛɛ, yinni, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ kɔ̃sɑ yeni mɔ̀ ye yɑ Gusunɔn tɔmbu wɑɑmɔ. A derɑ wunɛn tiin bii u kpikiru woo wunɛn sɔ̃. Tɛ̃, wunɛn ɡɑri yi ɑ ɡeruɑ mi, wunɑ yi kɑ yɑ̃. \v 14 Tilɑsiwɑ bɛsɛn bɑɑwure u kɑ ɡbi sɔ̃ɔ teeru kpɑ sɑ n sɑ̃ɑ nɡe nim mɛ mu yɑri tem sɔɔ, mɛ bɑ ǹ kpɛ̃ bu mɑɑ ɡurɑ. Adɑmɑ Gusunɔ kun kĩ Abusɑlɔmu u ɡbi tɛ̃. U kĩwɑ u ɡɔsirɑmɑ kpikirun di u n wɑ̃ɑ win bɔkuɔ. \v 15 Yinni, ye nɑ kɑ nɑ wunɛn mi, nɑ nun ɡɑri yini kpuro sɔ̃ɔwɑ, nɛn tɔmbɑ bɑ mɑn bɛrum tiɑ. Yerɑ nɑ nɛɛ, kon nɑ n nun yi sɔ̃. Sɔrɔkudo kɑɑ nɛn ɡere wurɑ. \v 16 Kpɑ ɑ sun wɔrɑ nɛ kɑ nɛn bii be bɑ kɑsu bu sun ɡon nɔmɑn di, be, be bɑ ǹ kĩ sɑ n mɑɑ bɑɑ mɔ tem mɛ Gusunɔ u sun wɛ̃ sɔɔ. \v 17 Nɑ tii sɔ̃ɔwɑ nɑ nɛɛ, wunɛn ɡɑri yi koo mɑn nukuru yɛmiɑsiɑ. Domi nɑ nun mɛɛrɑwɑ nɡe Gusunɔn ɡɔrɑdo wi u kɔ̃sɑ kɑ ɡeɑn wunɑnɔ yɛ̃. Kpɑ Gusunɔ wunɛn Yinni u n wɑ̃ɑ kɑ wunɛ. \p \v 18 Mɑ sinɑ boko u kurɔ wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ kĩ n nun ɡɑ̃ɑnu bikiɑ. A ku mɑn weesu kuɑ ɑ yen ɡɑɑ bere. \p Mɑ kurɔ wi, u nɛɛ, yinni, ɑ ɡeruo. \p \v 19 Yerɑ sinɑ boko u nɛɛ, n ǹ Yoɑbuwɑ u nun yenibɑ sɔ̃ɔwɑ? \p Kurɔ wi, u nùn wisɑ u nɛɛ, yinni, sere kɑ wunɛn wɑ̃ɑru, ye ɑ ɡeruɑ mi, yɑ sɑ̃ɑwɑ ɡem. Wunɛn bɔ̃ɔ Yoɑbuwɑ u mɑn ɡɑri yi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n nɑ n nun sɔ̃. \v 20 U ye kuɑwɑ n wɑ ɡɑri yi kpuro yi kɑ wɛ̃rɑ. Wee, ɑ mɑɑ bwisi mɔ nɡe Gusunɔn ɡɔrɑdo ɑ n kɑ yɛ̃ ye yɑ koorɑmɔ hɑnduniɑɔ. \p \v 21 Yen biru Dɑfidi sinɑ boko u dɑ u Yoɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, to, kon ko nɡe mɛ ɑ kĩ. A doo ɑ nɛn bii Abusɑlɔmu wi ɡɔsiɑmɑ. \p \v 22 Yerɑ Yoɑbu u nùn kpunɑ kɑ bɛɛrɛ u nùn siɑrɑ. Mɑ u ɡeruɑ u nɛɛ, yinni, ɡisɔrɑ nɑ wɑ mɑ ɑ kɑ mɑn nɔnu ɡeu mɛɛrɑ. Domi ɑ nɛɛ, kɑɑ ko ye nɑ nun kɑnɑ. \p \v 23 Mɑ Yoɑbu u seewɑ u dɑ Gesuriɔ Abusɑlɔmun mi, u kɑ nùn wurɑmɑ Yerusɑlɛmuɔ. \v 24 Ye bɑ tunumɑ, sinɑ boko u nɛɛ, ɑ de u dɑ u sinɑ win yɛnuɔ. A ku de u nɑ nɛn mi. \p Mɑ Abusɑlɔmu u dɑ win yɛnuɔ, u ǹ de sinɑ bokon mi. \s1 Abusɑlɔmu kɑ Dɑfidi bɑ dorɑ \p \v 25 Abusɑlɔmu wi, durɔ burɔn tiiwɑ. Goo sɑri Isirelibɑ sɔɔ wi u yĩsiru yɑrɑ burɑm mɛn sɑɑbu. Sɑɑ win nɑɑ tɑrɑrun di sere kɑ win wirɔ, ɡɑm sɑri mi kɑɑ kpɑkɑ wɑ. \v 26 Wɔ̃ɔ kɑ wɔ̃ɔwɑ u rɑ win seri kɔni. Domi sɑɑ yerɑ yi rɑ nùn buniɛ too. Win seri yi bɑ kɔnɑ mi, yin bunum mu rɑ kilo yiru kere. \v 27 Bii tɔn durɔbu itɑwɑ u mɑrɑ kɑ bii tɔn kurɔ turo. Win yĩsirɑ Tɑmɑɑ. U sɑ̃ɑwɑ kurɔ burɔn tii. \p \v 28 Abusɑlɔmu wi, u kuɑwɑ wɔ̃ɔ yiru Yerusɑlɛmuɔ, u ǹ sinɑ boko wɑɑre. \v 29 Yerɑ u Yoɑbu sokusiɑ u nɑ u nùn ɡɔri sinɑ bokon mi. Adɑmɑ Yoɑbu u yinɑ u nɑ. Mɑ u kpɑm wure u nùn sokusiɑ. Kɑ mɛ, u yinɑ u nɑ. \v 30 Mɑ Abusɑlɔmu u win bwɑ̃ɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Yoɑbun ɡberu wee nɛɡirun bɔkuɔ. U mɑɑ dĩɑnu mɔ mi. I doo i win ɡbee te dɔ̃ɔ mɛni. \p Mɑ bɑ dɑ bɑ tu dɔ̃ɔ mɛni. \v 31 Yerɑ Yoɑbu u seewɑ u dɑ Abusɑlɔmun mi, u nùn bikiɑ u nɛɛ, mbɑ n kuɑ wunɛn bwɑ̃ɑbu bɑ kɑ dɑ bɑ nɛn ɡberu dɔ̃ɔ mɛni. \p \v 32 Abusɑlɔmu u nùn wisɑ u nɛɛ, domi nɑ nun sokusiɑ nɑ nɛɛ, ɑ nɑ n nun ɡɔri sinɑ bokon mi, kpɑ ɑ nùn bikiɑ mbɑn sɔ̃nɑ u derɑ nɑ wurɑmɑ Gesurin di. Domi n dɑɑ sɑnɔ nɑ n woo mi ɡiɑ. Tɛ̃ nɑ kĩ su wɑɑnɑ nɛ kɑ sinɑ boko. Tɑɑrɛ ɡɑɑ yɑ̀ n mɑn wɑ̃ɑsi, kpɑ u mɑn ɡo. \p \v 33 Mɑ Yoɑbu u dɑ sinɑ bokon mi, u nùn ɡɑri yi tusiɑ. Yerɑ sinɑ boko u Abusɑlɔmu sokusiɑ. Ye u tunumɑ win mi, u kpunɑ kɑ bɛɛrɛ. Mɑ sinɑ boko u nùn tɔburɑ u bɔkɑsi. \s1 Abusɑlɔmu u niɑ sɑ̃ɑ \s2 u sinɑ boko bɑndu mwɑɑri \c 15 \p \v 1 Yen biru Abusɑlɔmu u dɑ u tɑbu kɛkɛ kɑsu kɑ dumi kɑ tɔmbu weerɑɑkuru be bɑ rɑ n nùn ɡbiiye mi u dɔɔ. \v 2 U rɑ sewɑ buru buru yellu u n wɑ̃ɑ wuun duu yerɔ. Goo ù n sɑrɔ u siribu dɔɔ sinɑ bokon mi, yerɑ u rɑ yɛ̃ro yɔ̃rɑsie u nùn bikiɑ u nɛɛ, bwese kɛrɑ yeren min diyɑ ɑ yɑrimɑ. \p Ù n nùn wisɑ u nɛɛ, u yɑrimɑwɑ Isirelibɑn bwese kɛrɑ kɑsɑn di, \v 3 kpɑ Abusɑlɔmu u nùn sɔ̃ u nɛɛ, ɑ wunɛn ɡem mɔ, ɑdɑmɑ ɑ̀ n dɑ sinɑ bokon mi, ɡoo kun nun swɑɑ dɑkimɔ. \p \v 4 Kpɑ u n kpɑm mɔ̀, bɑ̀ n mɑn kuɑ siri kowo tem mɛ sɔɔ, bɑɑwure wi u siribu nɑ nɛn mi, kon nùn siriɑwɑ dee dee. \p \v 5 Mi u yɔ̃ wuun duu yerɔ, ɡoo ù n nɑ win mi, u nùn kpunɑ u kɑ nun bɛɛrɛ wɛ̃, u rɑ nɔmu dɛmiɛwɑ u yɛ̃ro nɛnɛ u bɔkɑsi. \p \v 6 Nɡe mɛyɑ Abusɑlɔmu u Isirelibɑ kpuro kuɑ be bɑ siribu dɑɑmɔ sinɑ bokon mi. Mɑ bɑ tii wesiɑ win mi ɡiɑ. \p \v 7 Ye n kuɑ wɔ̃ɔ nnɛ, yerɑ Abusɑlɔmu u sinɑ boko Dɑfidi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ nun kɑnɑmɔ, ɑ de n dɑ Heboroniɔ n ko yèn nɔɔ mwɛɛru nɑ Yinni Gusunɔ kuɑ. \v 8 Domi sɑnɑm mɛ nɑ wɑ̃ɑ Gesuriɔ, Sirin temɔ, nɑ nɛɛ, mɑ Yinni Gusunɔ u kɑ mɑn wurɑmɑ bɑɑni kɑ ɡem, kon nùn yɑ̃kunu kuɑ Heboroniɔ. \p \v 9 Mɑ sinɑ boko u nɛɛ, ɑ doo kɑ bɔri yɛndu. \p Mɑ Abusɑlɔmu u seewɑ u dɑ Heboroni mi. \v 10 Min diyɑ u tɔmbu ɡɔrɑ ɡɔrɑ ɑsiri sɔɔ Isirelibɑn bwesenu kpuro sɔɔ, u nɛɛ, bu be sɔ̃, bɑ̀ n kɑ̃ɑkɑ̃ɑɡin swĩi nuɑ, bu kuuki koowo kpɑ bu kpɑrɑ bu nɛɛ, Abusɑlɔmu u bɑndu di Heboroniɔ. \v 11 Mɑ u tɔmbu ɡoobu (200) kɑnɑ Yerusɑlɛmun di, bɑ kɑ nùn dɑ Heboroni mi. Adɑmɑ bɑ ǹ yɛ̃ ye u niɑ sɑ̃ɑ win ɡɔ̃ruɔ. \p \v 12 Sɑnɑm mɛ u yɑ̃kuru mɔ̀, yerɑ u derɑ bɑ dɑ Giloɔ bɑ Ahitofɛli, Dɑfidin bwisi kɛ̃ɔ kɑsumɑ. Yerɑ Abusɑlɔmun niɑ ye u sɑ̃ɑ mi, yɑ dɑm kuɑ. Tɔn be bɑ kɑ nùn yɔ̃rɑ bɑ dɑbiɑmɔ ɡem ɡem. \s1 Dɑfidi u kpikiru suɑ Yerusɑlɛmun di \p \v 13 Yerɑ ɡoo u nɑ u Dɑfidi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Isirelibɑn dɑbirɑ bɑ tii wesiɑ Abusɑlɔmun mi. \p \v 14 Mɑ Dɑfidi u win bwɑ̃ɑ be bɑ kɑ nùn wɑ̃ɑ Yerusɑlɛmuɔ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, i seewo su kpikiru su. Mɑ n kun mɛ, bɛsɛn ɡoo kun kisirɑmɔ Abusɑlɔmun nɔmɑn di. I wɑsi suo su doonɑ, u ku rɑɑ sun deemɑ mini u sun wɑhɑlɑ doke. Kpɑ u wuu ɡe wɔri u ɡen tɔmbu ɡo. \p \v 15 Yerɑ win bwɑ̃ɑ be, bɑ ɡeruɑ bɑ nɛɛ, ye ɑ kĩ kpuro, yinni, yerɑ sɑ ko ko. \p \v 16 Mɑ sinɑ boko u swɑɑ wɔri, kɑ win yɛnuɡibu. Adɑmɑ u derɑ win bɑn sinɑ kurɔbu wɔkuru bɑ sinɑ bɑ sinɑ kpɑɑru kɔ̃su. \p \v 17 Sɑɑ ye sinɑ boko u yɑriɔ, yerɑ win tɔmbu kpuro bɑ nùn swĩi. Mɑ bɑ dɑ bɑ yɔ̃rɑ sere wuun yɛnu dɑ̃ɑku ɡɑɡun bɔkuɔ. \v 18 Mɑ win bwɑ̃ɑbu kpuro kɑ Keretibɑ kɑ Pelɛtibɑ bɑ nùn sɑrɑrimɔ kɑ sere mɑɑ tɔmbu nɑtɑ (600) be bɑ nùn swĩimɑ Gɑtin di bɑ sɑrɑ bɑ dɑ win wuswɑɑɔ. \v 19 Mɑ sinɑ boko u Itɑi, Gɑtiɡii sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ kɑ sun swĩi. A ɡɔsiro ɑ sinɑ Abusɑlɔmu u nun deemɑ. Domi wunɛ sɔɔwɑ. Yen biru bɑ kɑ nun nɑwɑ sɑɑ wunɛn tem di. \v 20 Sɔ̃ɔ mɛɛ terɑ ɑ tunumɑ, kpɑ nɑ n kɑ nun yɑɑyɑɑre mɔ̀ ɡisɔ? Nɛn tii nɑ ǹ yɛ̃ mi nɑ dɔɔ. Ǹ n mɛn nɑ, ɑ ɡɔsiro kɑ wunɛn tɔn be bɑ nun swĩi, kpɑ Yinni Gusunɔn durom kɑ win bɔrɔkiniru tɑ n kɑ nun wɑ̃ɑ. \p \v 21 Adɑmɑ Itɑi u sinɑ boko wisɑ u nɛɛ, sere kɑ Yinni Gusunɔn wɑ̃ɑru kɑ mɑɑ wunɛn tiin wɑ̃ɑru, yinni, yɑm kpuro mi ɑ wɑ̃ɑ, bɑɑ ǹ n ɡɔɔ sɔɔn nɑ, miyɑ ko nɑ n mɑɑ wɑ̃ɑ. \p \v 22 Mɑ Dɑfidi u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, ɑ ɡbiiyo su dɑ. \p Mɑ Itɑi, Gɑtiɡii wi, u ɡbiɑ kɑ win tɑbu kowobu kɑ sere ben yɛnuɡibu kpuro. \v 23 Sɑɑ ye tɔn be, bɑ sɑrɔ bɑ doonɔ, yerɑ tem mɛn tɔmbu bɑ wuri wure. Mɑ sinɑ boko kɑ win tɔmbu kpuro bɑ dɑɑ te bɑ mɔ̀ Sedoroni tɔburɑ bɑ doonɑ ɡbɑburun berɑ ɡiɑ. \v 24 Yɑ̃ku kowo Sɑdɔku u mɑɑ wɑ̃ɑ mi kɑ Lefi be bɑ Yinni Gusunɔn woodɑn kpɑkororu sɔɔwɑ. Bɑ tu sɔbiɑ bɑ yi. Mɑ yɑ̃ku kowo Abiɑtɑɑ u yɑ̃kuru mɔ̀ sere tɔn be kpuro bɑ kɑ yɑrɑ wuun di bɑ kpɑ. \p \v 25 Ye bɑ yɑ̃kuru kuɑ bɑ kpɑ, yerɑ sinɑ boko u Sɑdɔku sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ Yinni Gusunɔn woodɑn kpɑkoro te suo ɑ kɑ wurɑ wuuɔ. Yinni Gusunɔ ù n mɑn durom kuɑ, u koo de n wurɑmɑ kpɑ n mɑɑ tu wɑ ten wɑ̃ɑ yerɔ. \v 26 Adɑmɑ ù n nɛɛ, u mɑn yinɑwɑ, to, nɛ wee! U mɑn kuo nɡe mɛ u kĩ. \p \v 27 Mɑ u kpɑm nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ wɑ? A wuro kɑ bɔri yɛndu, kɑ wunɛn bii Akimɑsi kɑ Abiɑtɑɑ kɑ win bii Yonɑtɑm. \v 28 Wee, kon yɔ̃rɑ dɑɑ ten tɔburɑ yerɔ ɡbɑburu mini, sere ɑ kɑ mɑn lɑbɑɑri sɔ̃ɔmɑ. \p \v 29 Nɡe mɛyɑ Sɑdɔku kɑ Abiɑtɑɑ bɑ kɑ Yinni Gusunɔn kpɑkoro te wurɑ Yerusɑlɛmuɔ. Mɑ bɑ sinɑ mi. \s1 Dɑfidi u Usɑi ɡɔrɑ \s2 u kɑ Abusɑlɔmun kpunɑɑ ɡiɑ \s2 ɑsiri sɔɔ \p \v 30 Mɑ Dɑfidi u Olifin ɡuuru yɔɔmɔ kɑ swĩi u yɑsɑ wiru wukiri, u sĩimɔ kɑ nɑɑ dirusu. Nɡe mɛyɑ win bwɑ̃ɑ be bɑ kɑ nùn dɔɔ bɑ mɑɑ kuɑ. Bɑ ɡuu te yɔɔmɔ kɑ swĩi bɑ yɑsi wiru wukiri. \v 31 N deemɑ ɡoo u rɑɑ Dɑfidi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Ahitofɛli u wɑ̃ɑ kɑ Abusɑlɔmu, tɔn be bɑ sinɑ boko seesi sɔɔ. Mɑ Dɑfidi u Yinni Gusunɔ kɑnɑ u nɛɛ, u de Ahitofɛlin bwisi yi u Abusɑlɔmu kɛ̃mɔ mi, yi ko ɑsɑnsi sɑriruɡii. \v 32 Sɑnɑm mɛ Dɑfidi u turɑ ɡuuru wɔllɔ mi bɑ rɑ Gusunɔ sɑ̃, u deemɑ Usɑi Aɑkiɡii u wɑ̃ɑ mi, u nùn mɑrɑ u yɑbe kĩɑsu sebuɑ. Mɑ win wirɑ tuɑ sɑ̃ɑ u kɑ win nuku sɑnkirɑnu sɔ̃ɔsi. \v 33 Mɑ Dɑfidi u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, sɑ̀ n dɑ sɑnnu, yɑ ǹ mɑn somimɔ. \v 34 Ǹ n mɛn nɑ, ɑ ɡɔsiro wuuɔ kpɑ ɑ dɑ ɑ Abusɑlɔmu sɔ̃ mɑ kɑɑ ko win bɔ̃ɔ nɡe mɛ ɑ rɑɑ sɑ̃ɑ win tundon bɔ̃ɔ. Nɡe mɛyɑ kɑɑ mɑn somi ɑ̀ n Ahitofɛlin bwisi kɑm koosiɑmɔ. \v 35 Yɑ̃ku kowobu Sɑdɔku kɑ Abiɑtɑɑ bɑ wɑ̃ɑ mi kɑ wunɛ. Gɑri yi ɑ nuɑ sɑɑ sunɔ Abusɑlɔmun yɛnun di kpuro, ɑ doo ɑ bu yi sɔ̃. \v 36 Wee, ben bibu yiru Akimɑsi, Sɑdɔkun bii kɑ Yonɑtɑm Abiɑtɑɑn bii bɑ mɑɑ wɑ̃ɑ mi. Beyɑ kɑɑ ɡɔrimɑ bu nɑ bu mɑn sɔ̃ ye ɑ nuɑ kpuro. \p \v 37 Mɑ Usɑi, Dɑfidin bɔ̃ɔ wi, u wurɑ Yerusɑlɛmuɔ. Sɑɑ yerɑ Abusɑlɔmun tii u mɑɑ tunumɑ mi. \s1 Dɑfidi kɑ Sibɑ \c 16 \p \v 1 Sɑɑ ye Dɑfidi u sɑrɑm wee, u ɡuu ten wii kpiiru deri kese, yerɑ Sibɑ, Mɛfibosɛtin sɔm kowo u kurɑmɑ Dɑfidin wuswɑɑɔ kɑ kɛtɛkunu yiru ni u pɛ̃ɛ ɡoobu (200) sɔbi kɑ resɛm swɑɑnu wunɔbu (100) kɑ mɑɑ dɑ̃ɑ binu ɡɑnun swɑɑnu wunɔbu kɑ sere tɑm mɛ bɑ doke ɡɔnɑn bɔɔ bɑkɑru sɔɔ. \v 2 Mɑ sinɑ boko u Sibɑ bikiɑ u nɛɛ, mbɑ yenibɑ. \p Mɑ Sibɑ u nùn wisɑ u nɛɛ, yinni, kɛtɛku nini, nu sɑ̃ɑwɑ ni wunɛn yɛnuɡibu bɑ koo sɔni. Pɛ̃ɛ yeni kɑ dɑ̃ɑ bii nini, yɑ sɑ̃ɑwɑ ye wunɛn tɑbu kowobu bɑ koo di. Be bɑ mɑɑ wɑsirɑ ɡbɑburɔ, tɑm mɛniwɑ bɑ koo nɔ, kpɑ bu dɑm wɑ. \p \v 3 Sinɑ boko u kpɑm bikiɑ u nɛɛ, Mɛfibosɛti wunɛn yinnin debubu mɑɑ ni? \p Mɑ Sibɑ u nɛɛ, u wɑ̃ɑ Yerusɑlɛmuɔ. Domi u nɛɛ, ɡisɔrɑ Isirelibɑ bɑ koo nùn win debun bɑndu wesiɑ. \p \v 4 Sinɑ boko u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, tɛ̃, ye Mɛfibosɛti u rɑɑ mɔ, yɑ kuɑ wunɛɡiɑ. \p Mɑ Sibɑ u kpunɑ u nùn bɛɛrɛ wɛ̃ u nɛɛ, nɑ siɑrɑ, yinni, ye ɑ kɑ mɑn durom mɛni kuɑ. \s1 Simɛi u Dɑfidi wɔmmɔ \p \v 5-6 Ye sinɑ boko Dɑfidi u tunumɑ Bɑhurimuɔ, yerɑ Sɔɔlun dusi ɡoo wi bɑ mɔ̀ Simɛi, Gerɑn bii, u yɑrimɑ wuu ɡen min di, u kpenu suɑ u Dɑfidi kɑ win sinɑ ɑsɑkpɔbu kɑsukumɔ, bɑɑ mɛ Dɑfidin tɑbu durɔbu kɑ win tɔmbu bɑ wɑ̃ɑ win nɔm ɡeuɔ kɑ win nɔm dwɑrɔ. Mɑ u nùn wɔmmɔ, \v 7 u mɔ̀, ɑ doonɔ, ɑ doonɔ, tɔn ɡowo wunɛ, kɑm wunɛ. \v 8 Gusunɔ u nun mɔru kɔsie, mɑ u bɑn te suɑ u wunɛn bii Abusɑlɔmu nɔmu bɛriɑ yèn sɔ̃ ɑ Sɔɔlun yɛnuɡibu ɡo mɑ ɑ bɑndu di win ɑyerɔ. Wee tɛ̃, ɑ wɔnwɔndu soore, mɛyɑ n mɑɑ kɑ nun wɑ̃, domi wunɛ tɔn ɡowowɑ. \p \v 9 Yerɑ Abisɑi, Seruyɑn bii, u sinɑ boko sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, yinni, mbɑn sɔ̃nɑ bɔ̃ɔ ɡoo teni tɑ kɑ nun wɔmmɔ mɛ. A de n dɑ n nùn wiru burɑ. \p \v 10 Mɑ Dɑfidi u nɛɛ, yɑ ǹ bɛɛ wɑ, bɛɛ Seruyɑn bibu. Durɔ wi, ù n mɑn wɔmmɔ yèn sɔ̃ Yinni Gusunɔ u nɛɛ u ko mɛ, wɑrɑ koo nùn yinɑri. \v 11 Mɑ u Abisɑi kɑ win bwɑ̃ɑbu kpuro sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee, nɛn tiin bii wi nɑ mɑrɑ, u kĩ u mɑn ɡo. Kɑɑ sere ɡere Bɛnyɑmɛɛ wini? Ǹ n mɛn nɑ, i de u mɑn wɔmɛ, Yinni Gusunɔ ù n nùn sɔ̃ɔwɑ mɛ. \v 12 Sɔrɔkudo Yinni Gusunɔ u koo nɛn wɔnwɔndu wɑ kpɑ u kɔ̃sɑ ye ɡɔsiɑ ɡeɑ. \p \v 13 Ye Dɑfidi u seewɑ u win swɑɑ wɔri u doonɔ kɑ win tɔmbu, yerɑ Simɛi u sĩimɔ ɡuu ten yɛ̃sɑɔ u bu bɛwe u bu kpenu kɑsukumɔ, u bu yɑnim wisimɔ, u Dɑfidi wɔnsimɔ. \v 14 Ye sinɑ boko kɑ win tɔn be, bɑ turɑ Yuudɛnin dɑɑrɔ, bɑ wɑsirɑ ɡem ɡem. Mɑ bɑ wɛ̃rɑ mi. \s1 Abusɑlɔmu u wɑ̃ɑ \s2 Yerusɑlɛmuɔ \p \v 15 Abusɑlɔmu u tunumɑ Yerusɑlɛmuɔ kɑ Isirelibɑ dɑbinu. Ahitofɛli u mɑɑ wɑ̃ɑ kɑ be. \v 16 Sɑnɑm mɛ Usɑi Aɑkiɡii, Dɑfidin bɔrɔ u tunumɑ Abusɑlɔmun mi, yerɑ u ɡeruɑ u nɛɛ, sinɑ boko, wunɛn hunde yu dɑkɑɑ dɑ. \p \v 17 Mɑ Abusɑlɔmu u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, mbɑ n kuɑ ɑ ǹ kɑ wɑ̃ɑ wunɛn bɔrɔ Dɑfidin wuurɔ. Nɡe mɛyɑ ɑ kɑ nùn kĩru sɔ̃ɔsimɔ? \p \v 18 Usɑi u nùn wisɑ u nɛɛ, n ǹ mɛn bɑɑ. Domi wi Yinni Gusunɔ kɑ tɔn beni kɑ Isirelibɑ kpuro bɑ ɡɔsɑ, wiɡiiwɑ nɑ sɑ̃ɑ. Wiyɑ nɑ kon mɑɑ kɑ yɔ̃rɑ. \v 19 Yen biru n ǹ wunɑ win bii? Nɡe mɛ nɑ rɑɑ wunɛn tundo sɑ̃wɑ, nɡe mɛyɑ kon mɑɑ nun sɑ̃. \s1 Abusɑlɔmu \s2 u kɑ Dɑfidin kurɔbu kpunɑ \p \v 20 Yerɑ Abusɑlɔmu u Ahitofɛli sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i wesiɑnɔ sɑnnu kpɑ i ɡere ye sɑ ko ko. \p \v 21 Mɑ Ahitofɛli u Abusɑlɔmu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ doo ɑ kɑ wunɛn tundon kurɔ be bɑ sinɑ kpɑɑru kɔ̃su mi kpunɑ. Sɑɑ ye sɔɔrɑ Isirelibɑ kpuro bɑ koo ɡiɑ mɑ ɑ kɑ wunɛn tundo wi kɑrɑnɑwɑ mɑm mɑm. Kpɑ be bɑ kɑ nun wɑ̃ɑ kpuro bu kɑ nun yɔ̃rɑ dim dim. \p \v 22 Mɑ bɑ Abusɑlɔmu kuru ɡirɑ dii tɛɛrɑ wɔllɔ, mɑ u kɑ win tundon kurɔ be mɛnnɑ Isireli ben nɔni biru. \p \v 23 N deemɑ sɑɑ ye sɔɔ, bɑ rɑ n Ahitofɛlin ɡɑri ɡɑrisiwɑ nɡe Gusunɔn tiin ɡere. Mɛyɑ Abusɑlɔmu kɑ Dɑfidin tii bɑ rɑ n yi ɡɑrisi. \s1 Usɑi u Ahitofɛlin kpunɑɑ \s2 sɑnkɑ \c 17 \p \v 1 Yen biru Ahitofɛli u Abusɑlɔmu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ de n tɔmbu nɔrɔbun subɑ wɔkurɑ yiru (12.000) ɡɔsi kpɑ n Dɑfidi nɑɑ swĩi wɔ̃ku te. \v 2 Sɑɑ ye sɔɔ, u ko n wɑsire, u ǹ ko n mɑɑ dɑm ɡɑm mɔ, kpɑ n nùn nɑre. Win tɔmbu bɑ̀ n yɑrinɑ bɑ nùn deri wi turo, kpɑ n nùn sɛ̃re n ɡo. \v 3 Mɛsumɑ kon ko Isirelibɑ kpuro bu kɑ wurɑmɑ wunɛn mi. Domi wi ɑ kɑsu mi, sɑ̀ n nùn nɔmɑ turɑ, be kpuro bɑ koo wurɑmɑ wunɛn mi, kpɑ bɑ n wɑ̃ɑ bɔri yɛndu sɔɔ. \p \v 4 Mɑ ɡɑri yi, yi Abusɑlɔmu kɑ Isirelibɑn ɡuro ɡurobu kpuro dore. \v 5 Adɑmɑ Abusɑlɔmu u nɛɛ, bu Usɑi Aɑkiɡii sokumɑ kpɑ bu mɑɑ nɔ ye win tii koo ɡere. \p \v 6 Ye Usɑi u tunumɑ Abusɑlɔmun mi, mɑ Abusɑlɔmu u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑmɛniwɑ Ahitofɛli u ɡeruɑ. Yɑ nun wɛ̃re su ko mɛ? Nɡe ɑmɔnɑ ɑ wɑ. \p \v 7 Usɑi u nɛɛ, Ahitofɛlin bwisi yi u nun kɛ̃mɔ mini ɡisɔ, yi ǹ bwisi ɡee. \v 8 Wunɛn tii, ɑ wunɛn tundo kɑ win tɔmbu yɛ̃ mɑ bɑ sɑ̃ɑwɑ tɑbu durɔbu. Bɑ kɔ̃ruɑwɑ nɡe ɡbeeku yɑɑ ɡɔbɑ ye bɑ binu mwɑɑri. Yen biru ɑ yɛ̃ mɑ wunɛn tundo wi, u sɑ̃ɑwɑ tɑbun sɑriɑ yɛ̃ro. U ǹ wurɑmɔ u kpunɑ kɑ tɔn be sɑnnu. \v 9 Wee ɑ̀ n dɑ tɛ̃, u kukuɑ kpee wɔru ɡɑɡu sɔɔ, ǹ kun mɛ yɑm ɡɑm. Win tɔmbu bɑ̀ n ɡbiɑ bɑ sun wɔri, mɑ bɑ bɛsɛn ɡɑbu ɡo, wi u ye nuɑ, u koo nɛɛ, wee, bɑ Abusɑlɔmun tɔmbu ɡo ɡo. \v 10 Sɑɑ ye sɔɔ, bɛsɛn suunu sɔɔ, bɑɑ ɡoo ù n sɑ̃ɑ tɑbu durɔ, mɑ u wɔruɡɔru mɔ nɡe ɡbee sunɔ, yɛ̃ro koo bɛrum duurɑ. Domi Isirelibɑ kpuro bɑ yɛ̃ mɑ wunɛn tundo u sɑ̃ɑ tɑbu durɔ. Mɛyɑ u mɑɑ tɑbu kowo dɑmɡibu mɔ. \v 11 Bwisi yi nɑ mɔ kon nun kɛ̃ wee. A de Isirelibɑ kpuro be bɑ wɑ̃ɑ Dɑnun di sere kɑ Beri Sebɑɔ bu mɛnnɑ bɑ n dɑbi nɡe yɑni sɛɛri nim wɔ̃kun ɡoorɔ kpɑ wunɛn tii ɑ n bu ɡbiiye i kɑ tɑɑ bi dɑ. \v 12 Kpɑ su bu wɔri subɑru sɔɔ mi bɑ ɡesi wɑ̃ɑ su bu wukiri mɑm mɑm nɡe mɛ dirum mu rɑ yɑkɑsu wukiri. Sɑ̀ n kuɑ mɛ, ben ɡoo kun kisirɑmɔ bɑɑ sunɔn tii. \v 13 Bɑ̀ n duɑ wuu ɡɑɡu sɔɔ bɑ kukuɑ, Isirelibɑ kpuro bɑ koo wuu ɡe wɔri bu ɡen ɡɑni wɛ̃ɛ sɔ̃re bu ɡɑwɑ bu suriri kpɑ bu ɡen kpenu ɡurɑ bu dɑ bu sure wɔwɑ sɔɔ. Bɑɑ ɡen kpee teerɑ kun tiɑrɑmɔ. \p \v 14 Mɑ Abusɑlɔmu kɑ win tɔmbu bɑ nɛɛ, Usɑi Aɑkiɡiin bwisi yi, yi Ahitofɛliɡii kere. \p N deemɑ Yinni Gusunɔwɑ u kĩ u Ahitofɛlin bwisi ɡee yi sĩiyɑ kpɑ kɔ̃sɑ yu Abusɑlɔmu deemɑ. \s1 Bɑ Dɑfidi bwisi kɑ̃ u kɑ dukɑ \p \v 15 Yerɑ Usɑi u dɑ u Sɑdɔku kɑ Abiɑtɑɑ yɑ̃ku kowo be sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, mɛni kɑ mɛniwɑ Ahitofɛli u Abusɑlɔmu kɑ Isirelibɑn ɡuro ɡurobu bwisi kɑ̃. Mɑ nɛ, nɑ mɑɑ bu sɔ̃ɔwɑ mɛni kɑ mɛni. \v 16 Yen sɔ̃, ɑ ɡoo ɡɔrio tɛ̃ Dɑfidin mi, u nùn sɔ̃ u ku rɑɑ kpunɑ dɑɑ ten tɔburɑ yerɔ ɡbɑburu mi, wɔ̃ku te. U tɔburo u doonɑ kɑ win tɔmbu kpɑ bu ku rɑɑ bu nɔmɑ turi bu ɡo. \p \v 17 N deemɑ sɑɑ ye sɔɔ, Yonɑtɑm kɑ Akimɑsi bɑ wɑ̃ɑ Eni Roɡɛliɔ domi bɑ ǹ kɑ̃kɔ bu du wuuɔ ɡoo u bu wɑ. Yen sɔ̃nɑ bɑ rɑ wɔndiɑ ɡoo ɡɔri ben mi, u bu sɔ̃ kpuro ye yɑ koorɑmɔ, kpɑ be mɑɑ bu dɑ bu Dɑfidi sinɑ boko sɔ̃. \v 18 Adɑmɑ sɔ̃ɔ teeru, ɑluwɑɑsi ɡoo u bu wɑ mɑ u dɑ u Abusɑlɔmu sɔ̃ɔwɑ. Yen sɔ̃nɑ bɑ seewɑ fuuku fuuku, bɑ yɑkurɑ bɑ dɑ durɔ ɡoon yɛnuɔ Bɑhurimuɔ. N deemɑ durɔ wi, u dɔkɔ mɔ win yɛnu yɑɑrɑɔ. Mɑ bɑ duɑ ye sɔɔ bɑ kukuɑ. \v 19 Yerɑ durɔ win kurɔ u bekuru ɡɑru suɑ u kɑ dɔkɔ ye wukiri mɑ u dobi yi bɑ surɑ tɛriɑ ten wɔllɔ kpɑ bu ku kɑ ɡiɑ mɑ bɑ wɑ̃ɑ mi. \v 20 Ye Abusɑlɔmun bwɑ̃ɑbɑ dɑ yɛnu mi, yerɑ bɑ kurɔ wi bikiɑ bɑ nɛɛ, mɑnɑ Akimɑsi kɑ Yonɑtɑm bɑ wɑ̃ɑ. \p Mɑ kurɔ wi, u bu wisɑ u nɛɛ, bɑ dɑɑ piibu ɡeni tɔburɑ bɑ doonɑ. \p Bɑ bu kɑsu kɑsu bɑ ǹ wɑ. Mɑ bɑ ɡɔsirɑ Yerusɑlɛmuɔ. \v 21 Ye bɑ doonɑ bɑ kpɑ, yerɑ Yonɑtɑm kɑ Akimɑsi bɑ yɑrimɑ dɔkɔ yen min di, bɑ dɑ bɑ Dɑfidi ɡɑri yi sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, u seewo fuuku kɑ win tɔmbu bu dɑɑ te tɔburɑ bu doonɑ. Domi ɑmɛniwɑ Ahitofɛli u Abusɑlɔmu bwisi kɑ̃ win sɔ̃. \p \v 22 Ye Dɑfidi u ɡɑri yi nuɑ, mɑ u seewɑ kɑ win tɔmbu u Yuudɛnin dɑɑ te tɔburɑ. Be kpurowɑ bɑ doonɑ yɑm mu sere sɑ̃rɑ. \p \v 23 Ye Ahitofɛli u wɑ bɑ ǹ kɑ win ɡɑri sɔmburu kue, yerɑ u win kɛtɛku ɡɑɑri bɔkuɑ u sĩɑ win wuuɔ, u dɑ win tiin yɛnuɔ u win yɛnuɡibu sɑɑriɑ kpuro mɛ bɑ koo koosinɑ. Yen biru u win tii soorɑ doke u ɡu. Mɑ bɑ nùn sikuɑ win bɑɑbɑn sikirɔ. \s1 Dɑfidi u wɑ̃ɑ Mɑhɑnɑimuɔ \p \v 24 Ye Dɑfidi u turɑ Mɑhɑnɑimuɔ, sɑɑ yerɑ, Abusɑlɔmu u Yuudɛnin dɑɑru tɔburɑmɑ, wi kɑ win tɔmbu kpuro. \v 25 U Amɑsɑ kuɑ win tɑbu sunɔ Yoɑbun ɑyerɔ. Amɑsɑn tundon yĩsirɑ Yitirɑ, Isireli \f + \fr 17:25 \fr*\fk Isireli \fk*\ft - Bɑndun Gɑri I, 2:17 sɔɔ bɑ nɛɛ, Yitirɑ u sɑ̃ɑwɑ Isimɛɛli.\ft*\f*. Win mɛrowɑ Abiɡɑli, Nɑkɑsin bii. Wi kɑ Seruyɑ, Yoɑbun mɛro bɑ sɑ̃ɑwɑ mɔɔ kɑ wɔnɔ. \p \v 26 Abusɑlɔmu kɑ win tɔmbu bɑ ben sɑnsɑni ɡirɑwɑ Gɑlɑdin temɔ. \p \v 27 Sɑɑ yè sɔɔ Dɑfidi u wɑ̃ɑ Mɑhɑnɑimuɔ, yerɑ Sobi, Nɑkɑsin bii, wi u sɑ̃ɑ Amɔnibɑn bweseru sɑɑ Rɑbɑn di, kɑ Mɑkiri Amiɛlin bii sɑɑ Lodebɑɑn di, kɑ Bɑɑsilɑi, Gɑlɑdiɡii, sɑɑ Roɡɛlimun di, \v 28 bɑ kɑ Dɑfidi kpin yenu nɑɑwɑ kɑ ɡbɛ̃ɛ bɑsilɑbɑ, kɑ wekenu, kɑ mɑɑ dĩɑnu. Niyɑ ɑlikɑmɑ kɑ ɔɔsu, kɑ som, kɑ ɡbere wɔ̃ɔrɑnu kɑ swii kɑ dɑ̃si kɑ sɔ̃ki yi bɑ sɔnwɑ, \v 29 kɑ tim, kɑ nɑɑ boɡum kɑ yɑ̃ɑ yɑɑ, kɑ ɡɑsɑnu. Domi bɑ nɛɛ, ɡɔ̃ɔru kɑ nim nɔru kɑ wɑsirɑru, yɑ ko n tɔn be wɑhɑlɑ koomɛ ɡbɑburun di. \s1 Bɑ Abusɑlɔmun tɑbu kowobu \s2 kɑmiɑ \c 18 \p \v 1 Yen biru Dɑfidi u seewɑ u win tɑbu kowobu ɡɑrɑ be bɑ kɑ nùn wɑ̃ɑ. Yerɑ u bu kuɑ wuu wuukɑ tɔmbu nɔrɔm nɔrɔm (1.000) kɑ wunɔm wunɔm (100), wuu nin bɑɑtere kɑ ten wiruɡii. \v 2 Mɑ u tɔn be bɔnu kuɑ subɑ itɑ. U sube teeru suɑ u Yoɑbu Seruyɑn bii nɔmu bɛriɑ. U mɑɑ sube tee teni suɑ u Abisɑi, Yoɑbun wɔnɔ nɔmu bɛriɑ. Tee te tɑ mɑɑ tie, mɑ u Itɑi Gɑtiɡii wɛ̃. Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛn tii, kon kɑ bɛɛ dɑ tɑbu ɡberɔ. \p \v 3 Mɑ bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, ɑ ku kɑ sun dɑ. Domi yibɛrɛbɑ bɑ̀ n sun wɔri sɑ duki mɔ̀, yɑ ǹ ko n bu ɡɑ̃ɑnu sɑ̃ɑ, bɑɑ bɑ̀ n bɛsɛn bɔnu ɡo. Adɑmɑ wunɛ, bɑ̀ n nun nɔmɑ turɑ, ɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe bɛsɛn nɔrɔbun subɑ wɔkuru (10.000). Yen sɔ̃, n sɑnɔ ɑ n sɔ̃ wuuɔ kpɑ ɑ n kɑ sun somimɑmɔ. \p \v 4 Mɑ sinɑ boko u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ye yɑ bɛɛ wɛ̃re, yeyɑ kon ko. \p Mɑ u dɑ u yɔ̃ ɡbɑ̃rɑ kɔnnɔn bɔkuɔ sɑɑ ye tɑbu kowobu bɑ yɑriɔ wuu wuukɑ, ɡɑbu wunɔm wunɔm, ɡɑbu mɑɑ nɔrɔm nɔrɔm (1.000). \v 5 Sinɑ boko u Yoɑbu kɑ Abisɑi kɑ Itɑi woodɑ yeni wɛ̃ u nɛɛ, i ku kɑ Abusɑlɔmu bii ɑluwɑɑsi wi bɔɔbɔm ko, ì n yɛ̃ i mɑn kĩn nɑ. \p Mɑ tɔmbu kpuro bɑ sinɑ bokon woodɑn ɡɑri yi nuɑ yi u wiruɡii be sɔ̃ɔwɑ Abusɑlɔmun sɔ̃. \p \v 6 Yerɑ bɑ yɑrɑ bɑ dɑ tɑbu ɡberɔ bu kɑ Isireli be bɑ Abusɑlɔmu swĩi yinnɑ. Mɑ bɑ sɑnnɔ wɔrinɑ Efɑrɑimun sɔ̃ɔwɔ. \v 7 Dɑ̃ɑ sɔ̃ɔ miyɑ Dɑfidin tɔn be, bɑ Abusɑlɔmuɡibu ɡo ɡo. Tɔmbu nɔrɔbun subɑ yɛndɑ (20.000) bɑ ɡo dɔmɑ te. \v 8 Mɑ tɑɑ bi, bu tɛriɑ tem mɛ kpuro sɔɔ. Tɔn be bɑ kɑm kuɑ dɑ̃ɑ sɔ̃ɔ ɡe sɔɔ, bɑ kere be bɑ nɔmɑ turɑ bɑ ɡo. \s1 Yoɑbu u Abusɑlɔmu ɡo \p \v 9 Wee ye yɑ Abusɑlɔmu deemɑ. U kurɑmɑ Dɑfidin tɑbu kowobun wuswɑɑɔ u win kɛtɛku sɔni. Yerɑ kɛtɛku ɡe, ɡɑ kɑ nùn duɑ dɑ̃ɑ bɑkɑru ɡɑrun kɔkɔrɔ. Miyɑ dɑ̃ɑ ten kɑ̃ɑsɑ ɡɑɑ yɑ win seri sɔre mɑ kɛtɛku ɡe, ɡɑ doonɑ ɡɑ nùn deri mi, u sɑ̃ɑre, u ǹ kɑ wɔllu, u ǹ mɑɑ kɑ tem. \v 10 Ye Dɑfidin tɔmbun turo u nùn wɑ, mɑ u dɑ u Yoɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee, nɑ Abusɑlɔmu wɑ u sɑ̃ɑre dɑ̃ru ɡɑrun kɔkɔrɔ. \p \v 11 Yoɑbu u durɔ wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ye ɑ nùn wɑ mɛ, mbɑ n kuɑ ɑ ǹ kɑ nùn so ɑ sure, kpɑ n dɑ nun sii ɡeesun ɡobi wɔkuru kɛ̃ kɑ kpɑkɑ. \p \v 12 Mɑ durɔ wi, u Yoɑbu wisɑ u nɛɛ, bɑɑ nɑ̀ n sii ɡeesun ɡobi nɔrɔbu (1.000) wɑ, nɑ ǹ sinɑ bokon bii nɔmu sɔndimɔ. Domi sɑ nɔɔmɔ sɑnɑm mɛ sinɑ boko u wunɛ kɑ Abisɑi kɑ Itɑi woodɑ wɛ̃ɛmɔ u nɛɛ, i ku kɑ win bii Abusɑlɔmu bɔɔbɔm ko. \v 13 Yen biru nɑ̀ n woodɑ ye sɑrɑ nɑ nùn ɡo, wunɛn tii ɑ ǹ kɑ mɑn yɔ̃rɑmɔ. Gɑ̃ɑnu mɑɑ sɑri ni nu sinɑ boko berue. \p \v 14 Mɑ Yoɑbu nɛɛ, nɑ ǹ mɑɑ yɔ̃rɑmɔ kɑm sɔɔ n kɑ tɛ kɑ wunɛn ɡɑri yi. \p Yerɑ u dɛki itɑ suɑ yi yi nɔɔ sɛ̃u sɑ̃ɑ u dɑ mi dɑ̃ɑ te, tɑ Abusɑlɔmu sɔre. Mɑ u nùn yi sɔkurɑ win sɔndun deedeerɔ sɑnɑm mɛ u ǹ ɡinɑ ɡɔɔ kpɑ. \v 15 Mɑ ɑluwɑɑsi wɔku te tɑ Yoɑbun tɑbu yɑ̃nu sɔɔwɑ bɑ Abusɑlɔmu kooro bure bɑ so bɑ dɑkurɑ. \p \v 16 Yerɑ Yoɑbu u derɑ bɑ kɔbɑ so win tɔmbu bu kɑ wurɑmɑ bu ku mɑɑ Abusɑlɔmun tɔmbu nɑɑ swĩi. \v 17 Mɑ bɑ Abusɑlɔmun ɡoru suɑ bɑ kpɛ̃ɛ wɔru bɔkɔ ɡɑɡu sɔɔ dɑ̃ɑ sɔ̃ɔ mi. Yerɑ bɑ kpenu mɛnnɑ bɑ subɑ win ɡoo ten wɔllɔ bɑ nin tɑkɑru kuɑ. Isireli be bɑ rɑɑ Abusɑlɔmu swĩi kpuro bɑ duki yɑrinɑ. Ben bɑɑwure u wurɑ win yɛnuɔ. \p \v 18 N deemɑ sɑnɑm mɛ Abusɑlɔmu u wɑ̃ɑ wɑ̃ɑru sɔɔ, u tii ɡɑnɑ ɡɑɑ bɑniɑ kɑ kpenu wɔwɑ sɔɔ ye bɑ sokumɔ sinɑ bokoɡiɑ. U ye kuɑwɑ bɑ n kɑ nùn yɑɑye, domi u nɛɛ, u ǹ bii mɑrɑ wi u koo de bɑ n nùn yɑɑye. Yen sɔ̃nɑ u ɡɑnɑ ye sokɑ kɑ win tiin yĩsiru. Yerɑ bɑ sokumɔ sere kɑ ɡisɔ Abusɑlɔmun yɑɑyɑtiɑ. \s1 Bɑ Dɑfidi Abusɑlɔmun ɡɔɔ \s2 sɔ̃ɔwɑ \p \v 19 Akimɑsi, Sɑdɔkun bii, u Yoɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ de n dukɑ dɑ n sinɑ boko lɑbɑɑri dorɑ yeni sɔ̃, mɑ Yinni Gusunɔ u nùn wɔrɑ win yibɛrɛbɑn nɔmɑn di. \p \v 20 Mɑ Yoɑbu u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ǹ kɑ lɑbɑɑri ye dɔɔ ɡisɔ. A de sere sɑnɑm ɡɑm domi sinɑ bokon biiwɑ u ɡu. \p \v 21 Yerɑ Yoɑbu u yoo Kusiɡii wi u kɑ bu wɑ̃ɑ mi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ doo ɑ sinɑ boko sɔ̃ ye ɑ wɑ kɑ wunɛn nɔni. \p Mɑ durɔ wi, u kpunɑ Yoɑbun wuswɑɑɔ u nùn bɛɛrɛ wɛ̃. Yen biru u seewɑ u dukɑ dɑ. \v 22 Akimɑsi, Sɑdɔkun bii wi, u kpɑm Yoɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ de n Kusiɡii wi swĩi biruɔ bɑɑ ǹ n yen mɛren nɑ. \p Mɑ Yoɑbu u nɛɛ, nɛn bii, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ kĩ ɑ dɑ, domi lɑbɑɑri yeni, yɑ ǹ nun ɑrufɑɑni ɡɑɑ wɛ̃ɛmɔ ɑ̀ n ye sinɑ boko sɔ̃ɔwɑ. \p \v 23 Mɑ Akimɑsi u nɛɛ, bɑɑ ǹ n yen mɛren nɑ, kɑ mɛ, nɑ kon dɑwɑ. \p Yoɑbu u nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, ɑ doo. \p Mɑ Akimɑsi u kpɑ kɑ Yuudɛnin wɔwɑ ɡiɑ u Kusiɡii wi ɡbiiri. \p \v 24 Sɑɑ ye sɔɔ, Dɑfidi u sɔ̃ wuun ɡbɑ̃rɑrun kɔnnɔsu yirun bɑɑ sɔɔ. N deemɑ wuun kɔ̃so u yɔɔwɑ dii tɛɛrɑn wɔllɔ ɡbɑ̃rɑrun kɔnnɔn deedeeru. Ye u wiru seeyɑ, yerɑ u wɑ wee, ɡoo u dukɑ mɔ̀ u wee wi turo. \v 25 Yerɑ u nɔɔɡiru suɑ u sinɑ boko sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɡoo wɔɔ u wee! \p Mɑ sinɑ boko u nɛɛ, ǹ n tɔn turon nɑ, lɑbɑɑri dorɑ u kɑ wee. \p Sɑɑ ye sɔɔ, durɔ wi, u turuku mɔ̀. \v 26 Mɑ kɔ̃so wi, u mɑɑ ɡoo wɑ u wee. Yerɑ u kpɑm nɔɔɡiru suɑ kɔnnɔn berɑ ɡiɑ u nɛɛ, ɡoo wɔɔ u mɑɑ dukɑ mɔ̀ u wee! \p Sinɑ boko u nùn wisɑ u nɛɛ, lɑbɑɑri dorɑ win tii u mɑɑ kɑ wee. \p \v 27 Kɔ̃so wi, u nɛɛ, wi u ɡbiɑ mi, win duku nɑɑsu su kɑ Akimɑsi, Sɑdɔkun biiɡisu weenɛ. \p Mɑ sinɑ boko u nɛɛ, tɔn ɡeowɑ. Lɑbɑɑri ɡeɑ u kɑ sisi. \p \v 28 Ye Akimɑsi u turuku kuɑ, yerɑ u nɔɔɡiru suɑ kɑ dɑm u nɛɛ, sinɑ boko, wunɛ kɑ bɑrukɑ! \p Mɑ u nùn kpunɑ u ɡeruɑ u nɛɛ, su Gusunɔ wunɛn Yinni siɑrɑ ye u kɑ wunɛ nɛn yinni wɔrɑ be bɑ nun seesimɔn nɔmɑn di. \p \v 29 Mɑ sinɑ boko u bikiɑ u nɛɛ, Abusɑlɔmu bii ɑluwɑɑsi wi, u wɑ̃ɑ ɑlɑfiɑ sɔɔ? \p Akimɑsi u nùn wisɑ u nɛɛ, yinni, sɑnɑm mɛ Yoɑbu u nɛ kɑ wunɛn sɔmɔ Kusiɡii wi ɡɔrimɑ, sɑɑ yerɑ nɑ tɔn dɑbinun wurenu nuɑ, ɑdɑmɑ nɑ ǹ yɛ̃ mbɑ n kuɑ. \p \v 30 Mɑ sinɑ boko u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ dɛsiro minin di ɑ yɔ̃rɑ ɡiɔ. \p Yerɑ Akimɑsi u dɛsirɑ u dɑ u yɔ̃rɑ mi. \v 31 Sɑɑ yerɑ Kusiɡii wi, u mɑɑ tunumɑ sinɑ bokon mi, mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛn yinni sinɑ boko, ɑ swɑɑ dɑkio ɑ lɑbɑɑri dorɑ nɔ. Gisɔ Yinni Gusunɔ u nun siriɑ u nun wɔrɑ be bɑ nun seesimɔ kpuron nɔmɑn di. \p \v 32 Sinɑ boko u Kusiɡii wi bikiɑ u nɛɛ, Abusɑlɔmu, bii ɑluwɑɑsi wi, u wɑ̃ɑ ɑlɑfiɑ sɔɔ? \p Kusiɡii wi, u wisɑ u nɛɛ, nɡe mɛ n bii ɑluwɑɑsi wi kuɑ, Gusunɔ u de n wunɛn yibɛrɛbɑ kɑ be bɑ nun seesimɔ kpuro kuɑ mɛ. \s1 Dɑfidin nuku sɑnkirɑnu \p \v 33 Mɑ ɡɑri yi, yi sinɑ boko wururɑ. Yerɑ u seewɑ u yɔɔwɑ ɡbɑ̃rɑrun ɡidɑmbisɑ wɔllɔ. Miyɑ u wɑ̃ɑ u sirenɛ u sumɔ u mɔ̀, nɛn bii Abusɑlɔmu, nɛn bii. Nɑ̀ n dɑɑ ɡu wunɛn ɑyerɔ, yɑ sɑnɔ bo. Nɛn bii Abusɑlɔmu, nɛn bii. \c 19 \p \v 1 Yerɑ bɑ dɑ bɑ Yoɑbu sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, wee sinɑ boko u sumɔ u kpɑsɑ wɔri mɔ̀ Abusɑlɔmun sɔ̃. \p \v 2 Dɔmɑ ten nɑsɑrɑ ye, yɑ ɡɔsirɑwɑ nuku sɑnkirɑnu Dɑfidin tɔmbu kpuron mi. Domi bɑ nuɑ mɑ u sumɔ win bii ɡɔɔn sɔ̃. \v 3 Mɑ tɔn be kpuro bɑ ɡɔsirɑmɑ tɑbu ɡberun di bɑ duɑ wuuɔ kɑ sekuru dɔmɑ te, nɡe be bɑ duki yɑkikirɑmɑ tɑbu ɡberun di. \v 4 Sinɑ boko u win wuswɑɑ wukiri u wurɑ mɔ̀ tɑ̃ɑ tɑ̃ɑ u mɔ̀, nɛn bii Abusɑlɔmu, Abusɑlɔmu nɛn bii, nɛn bii. \p \v 5 Ye Yoɑbu u tunumɑ, yerɑ u dɑ u sinɑ boko deemɑ yɛnu sɔɔwɔ. Mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee ɑ bɛsɛ wunɛn bwɑ̃ɑbu kpuro sekuru doke ɡisɔ bɛsɛ be sɑ wunɛ kɑ wunɛn bibu kpuro fɑɑbɑ kuɑ kɑ wunɛn kurɔbu kpuro. \v 6 Sɑ wɑ wee ɑ wunɛn yibɛrɛbɑ kĩ mɑ ɑ be bɑ nun kĩ tusɑ. Domi ɑ sun sɔ̃ɔsi ɡisɔ mɑ bɛsɛ wunɛn bwɑ̃ɑbu kɑ bɛsɛn wiruɡibu sɑ ǹ sɑ̃ɑ ɡɑ̃ɑnu wunɛn nɔni sɔɔ. Tɛ̃ nɑ ɡiɑ mɑ Abusɑlɔmu ù n dɑɑ wɑ̃ɑ wɑ̃ɑru sɔɔ kpɑ bɛsɛ kpuro sɑ n ɡuwɑ, yɑ koo nun dore. \v 7 Adɑmɑ tɛ̃, ɑ yɑrio ɑ dɑ ɑ wunɛn bwɑ̃ɑbu ɡɔ̃rusu yɛmiɑsiɑ. À n yinɑ ɑ ko mɛ, nɑ nun sɔ̃ɔmɔ sere kɑ Yinni Gusunɔn wɑ̃ɑru bɑɑ tɔn turo kun kɑ nun yɔ̃rɑmɔ sɑɑ wɔ̃ku ten di. Kɑɑ mɑɑ wɑhɑlɑ wɑ yɑ n kere ye ɑ wɑɑre sɑɑ wunɛn ɑluwɑɑsirun di n kɑ ɡirɑri ɡisɔ. \p \v 8 Yerɑ sinɑ boko u dɑ u sinɑ ɡbɑ̃rɑ kɔnnɔwɔ. Mɑ bɑ tɔn be kpuro sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, wee sinɑ boko u yɑrimɑ u sɔ̃ kɔnnɔwɔ. Mɑ be kpuro bɑ nɑ win mi. \s1 Dɑfidi u swɑɑ wɔri \s2 u wurɔ Yerusɑlɛmuɔ \p N deemɑ Isireli be bɑ rɑɑ Abusɑlɔmu swĩi kpuro bɑ duki suɑ. Ben bɑɑwure u dɑ u wɑ̃ɑ win yɛnuɔ. \v 9 Yerɑ Isirelibɑn bwese ni sɔɔ kpuro bɑ sikirinɑmɔ bɑ mɔ̀ Dɑfidi sinɑ bokowɑ u sun wɔrɑ bɛsɛn yibɛrɛbɑn nɔmɑn di ǹ kun mɑm ko Filisitibɑ. Tɛ̃ wee u yɑkurɑ bɛsɛn tem di Abusɑlɔmun sɔ̃. \v 10 Adɑmɑ n wee Abusɑlɔmu wi sɑ bɑndu wɛ̃ mi, u ɡu tɑbu ɡberɔ. Ǹ n mɛn nɑ, mbɑn sɔ̃nɑ sɑ ǹ ɡerunɑmɔ su kɑ sinɑ boko nɑɑ dɑ. \p \v 11 N deemɑ Dɑfidi u nuɑ ye Isireli be kpuro bɑ ɡerumɔ. Yerɑ u ɡɔrɑ bu yɑ̃ku kowobu Sɑdɔku kɑ Abiɑtɑɑ sɔ̃ bu dɑ bu Yudɑbɑn ɡuro ɡurobu sɔ̃ bu nɛɛ, beyɑ bɑ sɑ̃ɑ win dusibu, wi kɑ beyɑ bɑ sɑ̃ɑ yɛm tem, ǹ n mɛn nɑ mbɑn sɔ̃nɑ bɑ koo nɛɛ, beyɑ bɑ dɑ̃kuru seemɑ bɑ sinɑ boko nɑɑ nɑ. \v 13 U mɑɑ nɛɛ, bu Amɑsɑ sɔ̃ mɑ wi kɑ wi bɑ sɑ̃ɑwɑ yɛm tem. Yen sɔ̃, wi Dɑfidi u koo nùn ko win tɑbu sunɔ sere kɑ bɑɑdommɑɔ Yoɑbun ɑyerɔ. Ù kun kue mɛ, Gusunɔ u be nùn kuɑ nɡe mɛ u kĩ. \p \v 14 Mɑ Dɑfidin ɡɑri yi, yi derɑ Yudɑbɑ kpuro bɑ nɔɔ nɛrɑ mɑm mɑm. Mɑ bɑ nùn sɔmɔ ɡɔriɑ bɑ nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, u wurɑmɑ kɑ win bwɑ̃ɑbu kpuro. \v 15 Yerɑ sinɑ boko u ɡɔsirɑmɑ u nɑ Yuudɛnin dɑɑrɔ. \s1 Dɑfidi u Simɛi suuru kuɑ \p Mɑ Yudɑbɑ bɑ nùn sennɔ dɑ. Bɑ turɑ sere Giliɡɑliɔ kpɑ bu kɑ nùn somi ù n dɑɑ te tɔburɑmɔ. \v 16 Mɑ Simɛi, Gerɑ Bɑhurimuɡiin bii wi u sɑ̃ɑ Bɛnyɑmɛɛn bweseru u seewɑ fuuku u kɑ sinɑ boko Dɑfidi sennɔ dɑ kɑ Yudɑbɑ sɑnnu. \v 17 Bɛnyɑmɛɛn bweseru sɔɔ be bɑ Simɛi swĩimɑ bɑ sɑ̃ɑwɑ tɔmbu nɔrɔbu (1.000) kɑ sere Sibɑ wi u rɑɑ sɑ̃ɑ Sɔɔlun sɔm kowo wi kɑ mɑɑ win bibu wɔkurɑ nɔɔbu kɑ win sɔm kowobu yɛndu. Tɔn be kpurowɑ bɑ ɡbiɑ bɑ sinɑ boko turiɑ Yuudɛnin dɑɑru mi. \v 18 Mɑ bɑ sinɑ bokon yɛnuɡibu ɡurɑmɔ bɑ kɑ tɔburɑmɔ kɑ ɡoo nimkuu bu kɑ win nɔnu ɡeu wɑ. \p Ye sinɑ bokon tii u tɔburɑ u kpɑ, Simɛi wi, u dɑ u yiirɑ win wuswɑɑɔ. \v 19 U nɛɛ, yinni, ɑ ku kɔ̃sɑ ye ɡɑrisi ye nɑ nun kuɑ dɔmɑ te ɑ yɑriɔ Yerusɑlɛmun di. A ku ye doke ɡɔ̃ruɔ. \v 20 Nɑ yɛ̃ mɑ nɑ torɑwɑ. Yen sɔ̃nɑ yinni, be bɑ sɑ̃ɑ Isirelibɑn bweseru kpuro nɑ bu ɡbiiyɑ n kɑ nun sennɔ nɑ. \p \v 21 Yerɑ Abisɑi Seruyɑn bii u sinɑ boko sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n ǹ weenɛ bu Simɛi wi ɡo? Domi u wunɛ wi Yinni Gusunɔ u ɡɔsɑ wɔnwɑ. \p \v 22 Mɑ Dɑfidi u Abisɑi kɑ win mɔɔ Yoɑbu wisɑ u nɛɛ, mbɑ n bɛɛ wɑ bɛɛ Seruyɑn bibu. Mbɑn sɔ̃nɑ i mɑn yibɛrɛ tɛɛru seesimɔ. N weenɛ bu ɡoo ɡo ɡisɔ? Wɑrɑ kun yɛ̃ mɑ nɛnɑ nɑ sɑ̃ɑ Isirelibɑn sinɑ boko tɛ̃. \p \v 23 Mɑ sinɑ boko u Simɛi sɔ̃ɔwɑ kɑ bɔ̃ri u nɛɛ, ɑ ǹ ɡbimɔ. \s1 Dɑfidi u Mɛfibosɛti kĩru sɔ̃ɔsi \p \v 24 Mɛfibosɛti, Sɔɔlun debubu, win tii u sinɑ boko sennɔ dɑ. N deemɑ sɑɑ mìn di sinɑ boko u kpikiru suɑ sere u kɑ wurɑmɑ bɔri yɛndu sɔɔ, Mɛfibosɛti kun win nɑɑsu nim tɛɛnire. U ǹ mɑɑ win nɔɔ sɑnsu kɔnire. Mɛyɑ u ǹ mɑɑ win yɑ̃nu teɑre. \v 25 Sɑnɑm mɛ u tunumɑ Yerusɑlɛmuɔ sinɑ bokon mi, yerɑ sinɑ boko u nùn bikiɑ u nɛɛ, Mɛfibosɛti, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ ǹ kɑ mɑn de sɑnɑm mɛ nɑ kpikiru dɔɔ. \p \v 26 Mɛfibosɛti u nùn wisɑ u nɛɛ, ɡeemɑ ɑ yɛ̃ mɑ nɑ sɑ̃ɑwɑ yɛmɔ. Yen sɔ̃nɑ nɑ nɛn sɔm kowo sɔ̃ɔwɑ nɑ nɛɛ, u mɑn nɛn kɛtɛku ɡɑɑri bɔkuo kpɑ n kɑ nun dɑ. Adɑmɑ u mɑn bɔrɔ kɔ̃ɔru kuɑ. \v 27 Mɑ u dɑ u mɑn sɑnkɑ wunɛn mi. Nɛn yinni sinɑ boko, nɑ yɛ̃ mɑ ɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe Gusunɔn ɡɔrɑdo. A koowo nɡe mɛ n nun wɛ̃re. \v 28 Domi ɡɔɔwɑ nɛn bɑɑbɑn bweseru tɑ kɑ weenɛ wunɛn mi. Adɑmɑ kɑ mɛ, ɑ derɑ nɑ rɑ di kɑ be bɑ dimɔ wunɛn dii yerɔ sɑnnu. Mbɑ kon kpĩ n mɑɑ nun bikiɑ. \p \v 29 Sinɑ boko u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ nɑ mɑɑ ɡɑri dɛ̃ɛyɑsiɑmɔ, domi nɑ ɡɔ̃ru doke kɔ mɑ wunɛ kɑ Sibɑ i ko wunɛn debun tem mɛ bɔnu kowɑ. \p \v 30 Yerɑ Mɛfibosɛti u nùn wisɑ u nɛɛ, yinni, Sibɑ u mɑm mɛ kpuro suo. Domi wee ɑ wɔmɑ yɛnuɔ bɑɑni. \s1 Dɑfidi u Bɑɑsilɑi kĩru sɔ̃ɔsi \p \v 31 Bɑɑsilɑi, Gɑlɑdiɡii u mɑɑ nɑ sɑɑ Roɡɛlimun di u kɑ Dɑfidi yɔ̃siri sere Yuudɛnin dɑɑrɔ kpɑ bu dɑɑ te tɔburɑ sɑnnu. \v 32 Bɑɑsilɑi wi, u tɔkɔ kuɑ ɡem ɡem. U mɔwɑ wɔ̃ɔ wɛnɛ. U mɑɑ sɑ̃ɑ ɡobiɡii. Wiyɑ u Dɑfidi nɔɔri sɑɑ ye u wɑ̃ɑ Mɑhɑnɑimuɔ. \v 33 Yerɑ sinɑ boko u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ nɑ ɑ kɑ mɑn tɔburɑ su dɑ Yerusɑlɛmuɔ ɑ n wɑ̃ɑ nɛn mi. Kon nun nɔɔri mɑm mɑm. \p \v 34 Adɑmɑ Bɑɑsilɑi u nùn wisɑ u nɛɛ, nɛn wɑ̃ɑrun tɔ̃rɑ kun mɑɑ dɛ̃u n sere kɑ nun swĩi su dɑ Yerusɑlɛmuɔ. \v 35 Wee wɔ̃ɔ wɛnɛwɑ nɑ mɔ. Nɑ ǹ mɑɑ kpɛ̃ n ɡeɑ kɑ kɔ̃sɑ wunɑnɑ. Mɛyɑ bɑɑ dĩɑ ni nɑ dimɔ nɑ ǹ kpɛ̃ n mɑɑ ye yɑ do kɑ ye yɑ kun do wunɑnɑ. Yen biru, nɑ ǹ mɑɑ kpɛ̃ n tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbun womusu nɔ. Ǹ n mɛn nɑ, yinni, mbɑn sɔ̃nɑ nɑ kon mɑɑ sɑ̃ɑ wunɛn sɔmunu. \v 36 Nɑ ǹ turɑ n kɑ ɑre bɛkɛ yinin bweseru wɑ. Kon kɑ nun Yuudɛnin dɑɑru tɔburɑwɑ kpɑ n nun yɔ̃siri fiiko. \v 37 Kpɑ ɑ de n ɡɔsirɑ n wurɑ nɛn wuuɔ n ɡbi mi. Kpɑ bu mɑn sike nɛn bɑɑbɑ kɑ nɛn mɛron sikinun bɔkuɔ. Adɑmɑ nɛn bii Kimuhɑmu wee, i doo kɑ wi u n sɑ̃ɑ wunɛn bɔ̃ɔ, kpɑ ɑ nùn kuɑ nɡe mɛ ɑ kĩ. \p \v 38 Mɑ sinɑ boko u nɛɛ, nɑ wurɑ Kimuhɑmu u kɑ mɑn dɑ. Kon mɑɑ nùn kuɑ nɡe mɛ n koo nun wɛ̃re. Ye ɑ ɡɔ̃ru doke n nùn kuɑ kpuro, yeyɑ kon ko. \p \v 39 Sɑnɑm mɛ sinɑ boko kɑ win tɔn be bɑ nùn swĩi bɑ dɑɑru tɔburɑ bɑ kpɑ, yerɑ u Bɑɑsilɑi bɔkɑsi u nùn domɑru kuɑ. Mɑ Bɑɑsilɑi u ɡɔsirɑ u wurɑ win yɛnuɔ. \v 40 Sinɑ boko u Giliɡɑlin swɑɑ wɔri. Mɑ Kimuhɑmu u nùn swĩi. \s1 Yudɑbɑ kɑ Isirelibɑ \s2 bɑ sinɑ boko sikirinɛmɔ \p Yudɑbɑ kpuro kɑ Isirelibɑn sukum bɑ nùn biru wɔ̃ku kuɑ. \v 41 Yen biru Isirelibɑ kpuro bɑ nɑ sinɑ bokon mi bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ Yudɑbɑ bɛsɛn tundo bisibu bɑ nɑ bɑ nun suɑ ɡbɛnum bɑ Yuudɛnin dɑɑru tɔburɑsiɑ wunɛ kɑ wunɛn yɛnuɡibu, kɑ wunɛn tɔmbu kpuro. \p \v 42 Mɑ Yudɑbɑ bɑ Isirelibɑ wisɑ bɑ nɛɛ, sɑ yeni kuɑwɑ yèn sɔ̃ bɛsɛ kɑ sinɑ boko sɑ sɑ̃ɑ bwese kɛri tiɑ. Nɡe mbɑn mɔruwɑ i mɔ̀. I nuɑ sinɑ boko u sun dĩɑnu wɛ̃ɛmɔwɑ? Nɡe kɛ̃nu ɡɑnɑ i nuɑ u sun kɑ̃. \p \v 43 Mɑ Isirelibɑ bɑ Yudɑbɑ wisɑ bɑ nɛɛ, bɛsɛrɑ sɑ bɛɛ Dɑfidi sinɑ boko mɔru kere sere nɔn wɔkuru. Domi sɑ dɑbiru bo. Bɛsɛrɑ sɑ ɡbiɑ sɑ bwisikɑ su kɑ dɑ su bɛsɛn sinɑ boko suɑmɑ. Mbɑ n kuɑ i kɑ sun ɡɛmɑ. \p Adɑmɑ Yudɑbɑ bɑ bu ɡerusi kɑ dɑm. \s1 Sebɑ u Dɑfidi seesi \c 20 \p \v 1 Sɑɑ ye sɔɔ, tɔn kɔ̃so ɡoo wɑ̃ɑ Bɛnyɑmɛɛn bweseru sɔɔ, win yĩsirɑ Sebɑ, Bikirin bii. Yerɑ u kɔbɑ so u nɛɛ, \q1 mbɑ n sun mɔɔsinɛ bɛsɛ kɑ Dɑfidi Isɑin bii. \q1 Mɛyɑ sɑ ǹ mɑɑ tubi tiɑ dimɔ. \q1 Yen sɔ̃, bɛɛ Isirelibɑ, bɑɑwure u wuro win yɛnuɔ. \p \v 2 Yerɑ Isireli be kpuro bɑ Dɑfidi deri bɑ Sebɑ swĩi. Adɑmɑ Yudɑbɑ bɑ kɑ Dɑfidi ben sinɑ boko yɔ̃rɑ. Mɑ bɑ nùn yɔ̃siri sɑɑ Yuudɛnin dɑɑrun di sere Yerusɑlɛmuɔ. \p \v 3 Dɑfidi u turɑ win yɛnuɔ Yerusɑlɛmuɔ. U win kurɔbu wɔku te u rɑɑ deri bɑ yɛnu kɔ̃su suɑ u doke diru ɡɑru sɔɔ u nɔɔrimɔ. Adɑmɑ u ǹ kɑ bu kpunɑre. Diru miyɑ u bu kɛnusi bɑ wɑ̃ɑ nɡe ɡɔminibu sere bɑ rɑ kɑ ɡu. \s1 Yoɑbu u Amɑsɑ ɡo \p \v 4 Yerɑ sinɑ boko u Amɑsɑ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, sere n kɑ ko sɔ̃ɔ itɑ nɑ kĩ ɑ mɑn Yudɑbɑ mɛnnɑ ɑ kɑ bu nɑ mini. \p \v 5 Mɑ Amɑsɑ wi, u dɑ u Yudɑ be kpuro mɛnnɑ. Adɑmɑ u tɛ n kere sɔ̃ɔ itɑ ye sinɑ boko u nùn burɑ. \v 6 Mɑ Dɑfidi u Abisɑi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Sebɑ, Bikirin bii, u koo sun kɔ̃sɑ kuɑ yɑ n Abusɑlɔmuɡiɑ kere. Yen sɔ̃, ɑ wunɛn yinnin tɑbu kowobu suo kpɑ i nùn nɑɑ swĩi, u sere kuke wuu ɡe ɡɑ ɡbɑ̃rɑru mɔ sɔɔ. \p \v 7 Mɑ Abisɑi u seewɑ kɑ Yoɑbun tɑbu kowobu kɑ Pelɛtibɑ kɑ Keretibɑ be bɑ sɑ̃ɑ sinɑ bokon kɔ̃sobu, kɑ sere mɑɑ tɑbu durɔ wɔruɡɔbɑ. Beyɑ bɑ yɑrɑ Yerusɑlɛmun di bɑ Sebɑ, Bikirin bii wi nɑɑ ɡirɑ. \v 8 Sɑnɑm mɛ bɑ turɑ Gɑbɑonin kpee bɑkɑrɔ yerɑ bɑ kɑ Amɑsɑ yinnɑ. N deemɑ Yoɑbu u win tɑbu yɑ̃nu sebuɑ mɑ u win tɑkobin bɛkitiɑ sɛ̃kɑ pɔrɑɔ, mɑ yen tii yɑ sɑ̃ɑre. Ye u Amɑsɑ susimɔ, yerɑ tɑkobi ye, yɑ wɔrumɑ yen kɑrɑrun di. \v 9 Mɑ u Amɑsɑ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ bwɑ̃ɑ do nɛn wɔnɔku? \p Yen biru u win toburu nɛnuɑ u kɑ nùn bɔkɑsi. \v 10 N deemɑ Amɑsɑ kun tɑkobi yen lɑɑkɑri sɑ̃ɑ ye Yoɑbu u nɛni. Mɑ u nùn ye sɔkɑ nɔn teeru nukurɔ u nuki yɑrɑ. Mɑ Amɑsɑ u wɔrumɑ yɑnde u ɡu. \s1 Bɑ Sebɑ kɑmiɑ bɑ ɡo \p Yen biru Yoɑbu kɑ win wɔnɔ Abisɑi bɑ wure bɑ Sebɑ nɑɑ ɡirɑ. \v 11 Yerɑ Yoɑbun tɑbu durɔ turo u yɔ̃rɑ Amɑsɑn ɡoo ten bɔkuɔ u ɡerumɔ u mɔ̀, wi u Yoɑbu kɑ Dɑfidi kĩ, u Yoɑbu swĩiyɔ. \p \v 12 Mɑ Amɑsɑn ɡoo te, tɑ kpĩ tɑ yɛm mwɛɛre swɑɑ suunu sɔɔ. Ye tɑbu durɔ wi, u wɑ tɔmbɑ yɔ̃rɑmɔ mi, yerɑ u ɡoo te ɡɑwɑ swɑɑn di u kɑ dɑ yɑkɑsɔ u tu bekuru wukiri. \v 13 Ye u kpɑ, yerɑ tɔmbɑ sɑrɑ bɑ Yoɑbu swĩi bɑ kɑ Sebɑ Bikirin bii wi nɑɑ ɡirɑ. \p \v 14 Ye Yoɑbu u dɔɔ Abɛli Bɛti Mɑɑkɑn berɑ ɡiɑ, yerɑ u Isirelibɑn bwese kɛri kpuro bukiɑnɑ. Mɑ ben tɑbu durɔ wɔruɡɔbɑ bɑ nùn swĩi. \v 15 Ye bɑ tunumɑ Abɛli Bɛti Mɑɑkɑɔ bɑ deemɑ Sebɑ u wɑ̃ɑ mi, yerɑ bɑ ye tɑrusi. Bɑ yɑnim tɑkɑru kuɑ tɑ kɑ wuu ɡen ɡbɑ̃rɑru ɡunum nɛrɑ. Yen biru bɑ ɡbɑ̃rɑ ten temɔ ɡbɑ bu kɑ tu surɑ. \p \v 16 Yerɑ wuu min tɔn kurɔ bwisiɡii ɡoo u nɔɔɡiru suɑ u nɛɛ, i swɑɑ dɑkio i nɔ. I mɑn Yoɑbu sokuɑmɑ n kɑ nùn ɡɑri ko. \p \v 17 Mɑ Yoɑbu u nùn susi. Yerɑ kurɔ wi, u nùn bikiɑ u nɛɛ, wunɑ Yoɑbu? \p Mɑ u wisɑ u nɛɛ, oo, nɛnɑ. \p Kurɔ wi, u mɑɑ nɛɛ, ɑ nɛn ɡɑri swɑɑ dɑkio. \p Mɑ Yoɑbu u nɛɛ, ɑ ɡerumɑ. \p \v 18 Kurɔ wi, u nɛɛ, yellu bɑ rɑ rɑɑ nɛɛwɑ, ɑ bikiɑru doo Abɛli Bɛti Mɑɑkɑɔ kpɑ n nùn kuɑ nɡe mɛ ɑ kĩ. \v 19 Bɛsɛn wuu ɡeni, ɡɑ sɑ̃ɑwɑ wuu si su bɔri yɛndu mɔn teu kɑ si su rɑ Isirelibɑn woodɑbɑ mɛm nɔɔwɛn teu, n kere wuu si su tie. Adɑmɑ wunɛ, ɑ kɑsu ɑ ɡu ɡo, ɡe, ɡe ɡɑ sɑ̃ɑ Isirelibɑn wuu mɑrosun teu. Mbɑn sɔ̃nɑ ɑ kɑsu ɑ Yinni Gusunɔn ɑrumɑni kpeerɑsiɑ. \p \v 20 Mɑ Yoɑbu u nùn wisɑ u nɛɛ, su ku wɑ mɛ, bu nɛɛ, nɛnɑ nɑ wuu ɡe kpeerɑsiɑ nɑ ɡen dukiɑ ɡurɑ. \v 21 N ǹ mɛ nɛn bwisikunu. Efɑrɑimu wi bɑ mɔ̀ Sebɑ, Bikirin biiwɑ u Dɑfidi seesi. Wiyɑ sɑ kɑsu. Yen sɔ̃, i nùn yɑrɑmɑ i sun nɔmu sɔndiɑ, kpɑ n doonɑ n wuu ɡe deri. \p Mɑ kurɔ wi, u Yoɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, sɑ ko nun win wiru kɑsɑ kuɑmɑ. \p \v 22 Mɑ kurɔ wi, u dɑ u tɔmbu mɛnnɑ kɑ bwisi bɑ dɑ Sebɑn mi, bɑ win wiru burɑ bɑ tu Yoɑbu kɑsɑ kuɑmɑ. Yerɑ Yoɑbu u kɔbɑ so mɑ win tɑbu kowobu bɑ yɑrinɑ bɑ wuu ɡe deri. Ben bɑɑwure u wurɑ win yɛnuɔ. Mɑ Yoɑbun tii u ɡɔsirɑ Yerusɑlɛmuɔ u dɑ sinɑ bokon mi. \s1 Dɑfidin sɔm kowobu \p \v 23 Sɑɑ ye sɔɔ, be bɑ sɑ̃ɑ Dɑfidi sinɑ bokon sɔm kowobu, ben yĩsɑ wee. Yoɑbuwɑ Dɑfidi u kuɑ Isirelibɑ kpuron tɑbu sunɔ. Bɛnɑyɑ, Yehoyɑdɑn bii, wiyɑ u mɑɑ Keretibɑ kɑ Pelɛtibɑ kpɑre be bɑ sɑ̃ɑ Dɑfidin tiin kɔ̃sobu. \v 24 Adorɑmuwɑ u rɑ mɑɑ tɔmbu wɔ̃ɔ ɡobi mwɑɑri. Yosɑfɑti, Ahiludun biiwɑ u rɑ mɑɑ tirenu bere. \v 25 Seyɑwɑ mɑɑ sɑ̃ɑ tire yoro. Mɑ Sɑdɔku kɑ Abiɑtɑɑ bɑ sɑ̃ɑ yɑ̃ku kowobu. \v 26 Irɑ, Yɑiriɡiiwɑ mɑɑ sɑ̃ɑ Dɑfidin sinɑ kpɑɑrun wiruɡii turo. \s1 Bɑ Sɔɔlun bweseru ɡo \c 21 \p \v 1 Dɑfidin bɑndun wɑɑti, ɡɔ̃ɔrɑ duɑ tem mɛ sɔɔ, tɑ kuɑ wɔ̃ɔ itɑ. Mɑ Dɑfidi u Yinni Gusunɔ bikiɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ ɡɔ̃ɔ te, tɑ wɑ̃ɑ mɛ. Mɑ Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɡɔ̃ɔ te, tɑ wɑ̃ɑwɑ yèn sɔ̃ Sɔɔlun yɛnuɡibu bɑ yɛm yɑri, bɑ Gɑbɑoniɡibu ɡo. \p \v 2 N deemɑ Gɑbɑoniɡii be, bɑ ǹ sɑ̃ɑ Isirelibɑ. Bɑ sɑ̃ɑwɑ Amɔrebɑn bweseru. Adɑmɑ Isirelibɑ bɑ kɑ bu ɑrukɑwɑni bɔkuɑ bɑ nɛɛ, bɑ ǹ bu ɡoomɔ. Kɑ mɛ, Sɔɔlu u kɑsu u bu kpeerɑsiɑ Isirelibɑ kɑ Yudɑbɑn kĩrun sɔ̃. Yerɑ Dɑfidi u bu sokɑ u nɛɛ, \v 3 mbɑ kon kpĩ n bɛɛ kuɑ. Mbɑ kon ko n kɑ kɔ̃sɑ ye bɑ bɛɛ kuɑ min durum wɔkɑ kpɑ i wɑ i sun domɑru kuɑ, bɛsɛ be sɑ sɑ̃ɑ Gusunɔn tɔmbu. \p \v 4 Mɑ Gɑbɑoniɡii be, bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, bɛsɛ kɑ Sɔɔlun yɛnuɡibun sɑnnɔ ɡe, ɡɑ ǹ kpeemɔ kɑ wurɑ ǹ kun mɛ kɑ sii ɡeesu. Mɛyɑ n ǹ mɑɑ bɛsɛn sɔmunu su kɑ nɛɛ, bu ɡoo ɡo Isireliɔ. \p Mɑ sinɑ boko Dɑfidi u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, i mɑn sɔ̃ɔwɔ ye i kĩ. Kon bɛɛ ye kuɑ. \p \v 5 Mɑ bɑ sinɑ boko wisɑ bɑ nɛɛ, nɡe mɛ Sɔɔlu u kɑsu u bɛsɛn bweseru kpeerɑsiɑ Isirelibɑn suunu sɔɔn di, \v 6 nɡe mɛyɑ ɑ mɑɑ sun win bweseru sɔɔ tɔn durɔbu nɔɔbɑ yiru yɑro ɑ sun bu nɔmu bɛriɑ, kpɑ su kɑ bu dɑ su sɑ̃ɑrusiɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ Gibeɑɔ, wi, Sɔɔlu wi Yinni Gusunɔ u rɑɑ ɡɔsɑn tiin wuuɔ. \p Mɑ sinɑ boko u bu wisɑ u nɛɛ, kon bɛɛ bu nɔmu bɛriɑ. \p \v 7 Adɑmɑ u ǹ dere bu kɑ Mɛfibosɛti, Yonɑtɑm bii, Sɔɔlun debubu dɑ, ɑrukɑwɑni ye bɑ bɔkuɑ wi kɑ Yonɑtɑm Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔn sɔ̃. \v 8 Mɑ u Risipɑ, Ayɑn biin bibu yiru mwɑ be u kɑ Sɔɔlu mɑrɑ. Bii berɑ Aɑmɔni kɑ Mɛfibosɛti. Mɑ u mɑɑ Mɛrɑbu Sɔɔlun biin bii tɔn durɔbu nɔɔbu mwɑ be u kɑ Adiriɛli Mɛholɑɡii mɑrɑ. Adiriɛli wi, u sɑ̃ɑwɑ Bɑɑsilɑin bii. \v 9 Beniwɑ Dɑfidi u Gɑbɑoniɡii be nɔmu bɛriɑ. Mɑ bɑ dɑ bɑ bu bwɛ̃ ɡuuru wɔllɔ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. Mɑ be kpuro bɑ ɡu sɔ̃ɔ tee te. Sɑɑ ye, yɑ sɑ̃ɑwɑ dĩɑ ɡbiikinun ɡɛ̃ɛbun sɑɑ. \p \v 10 Risipɑ, Ayɑn bii, u sɑɑki suɑ u dɑ u tɛriɑ ɡuu ten wɔllɔ, mɑ u wɑ̃ɑ mi sɑɑ ɡɛ̃ɛbun torubun di sere ɡurɑ yɑ kɑ wurɑmɑ. U win bibun ɡonu kɔ̃su. Sɔ̃ɔ sɔɔ u rɑ ɡunɔsu ɡirewɑ su ku rɑɑ ɡoo ni di. Wɔ̃kuru kpɑ u ɡbeeku yɛɛ ɡirɑ. \p \v 11 Yerɑ bɑ dɑ bɑ ye Dɑfidi sɔ̃ɔwɑ. \v 12 Mɑ u dɑ Yɑbɛsiɔ Gɑlɑdin temɔ u Sɔɔlu kɑ win bii Yonɑtɑm kukunu ɡurɑmɑ. N deemɑ Yɑbɛsiɡii beyɑ bɑ rɑɑ ɡoo ni suɑ Bɛti Sɑnin di mi Filisitibɑ bɑ rɑɑ nu bwɛ̃ sɑnɑm mɛ bɑ Sɔɔlu ɡo Giliboɑɔ. \v 13 Mɑ u Sɔɔlu kɑ Yonɑtɑm kuku ni suɑ kɑ sere mɑɑ be bɑ bwɛ̃ miɡinu. \v 14 Mɑ bɑ Sɔɔlu kɑ Yonɑtɑmɡinu sikuɑ Selɑɔ Bɛnyɑmɛɛn temɔ Kisi, Sɔɔlun tundon sikirɔ. \p Ye bɑ ye kpuro kuɑ mɑm mɑm nɡe mɛ sinɑ boko u ɡeruɑ, yerɑ Yinni Gusunɔn mɔru yɑ sure. \s1 Dɑfidin tɑbu kowobu \s2 bɑ kɑ Filisitibɑ tɑbu kuɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri I, 20:4-8) \p \v 15 Filisitibɑ bɑ kɑ mɑɑ Isirelibɑ tɑbu seewɑ, mɑ Dɑfidi kɑ win tɑbu kowobu bɑ dɑ bɑ bu wɔri. Yen dɔmɑ te, Dɑfidi u wɑsirɑ ɡem ɡem. \v 16 Filisiti ɡoo wi bɑ mɔ̀ Yisibi Benɔbu, Rɑfɑn bweseru sɔɔ u yɑɑsɑ mɔ ye bɑ kuɑ kɑ sii ɡɑndu. Yen bunum mu sɑ̃ɑwɑ kilo itɑ. Durɔ wi, u mɑɑ tɑkobi kpɑɑ sɛ̃ke win pɔrɑɔ. Wiyɑ u ɡeruɑ mɑ u koo Dɑfidi ɡo. \v 17 Mɑ Abisɑi Seruyɑn bii, u nɑ u Dɑfidi somi u Filisiti wi so u ɡo. Yerɑ Dɑfidin tɑbu kowobu bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ kɑ bɔ̃ri bɑ nɛɛ, ɑ ǹ mɑɑ kɑ sun tɑbu dɔɔ. Domi sɑ ǹ kĩ bu nun ɡo kpɑ bɑndu tu kpe Isireliɔ. \p \v 18 Yenibɑn biru tɑbu mɑɑ seewɑ Isirelibɑ kɑ Filisitibɑn suunu sɔɔ Gɔbuɔ. Yerɑ Sibekɑi, Husɑɡii, u Sɑfu sɛ̃re u ɡo. Sɑfu wi, u mɑɑ yɑrɑwɑ Rɑfɑn bweserun di. \v 19 Yen biru, tɑbu mɑɑ seewɑ Gɔbu mi, Isirelibɑ kɑ Filisitibɑn suunu sɔɔ. Mɑ Ɛlikɑnɑni, Yɑɑren bii, Bɛtelehɛmuɡii, u Goliɑti Gɑtiɡiin wɔnɔ ɡo. Wi bɑ ɡo mi, win yɑɑsɑn buru tɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe weson dɛkɑ. \v 20 Tɑɑ binin biru bɑ mɑɑ tɑbu kuɑ Gɑtiɔ kɑ Filisitibɑ. Durɔ ɡoo wɑ̃ɑ Gɑti mi, wi u yɑrɑ Rɑfɑn bweserun di. Durɔ wi, u ɡunu too. Niki bii nɔɔbɑ tiɑ tiɑwɑ u mɔ nɔmɑɔ kɑ nɑɑsɔ, mɑ ni kpuro nu kuɑ yɛndɑ nnɛ. \v 21 Yerɑ u Isirelibɑ nɔɔ kuurɑ. Mɑ Yonɑtɑm, Dɑfidin mɔɔ Sɑmɑn bii, u dɑ u nùn ɡo. \p \v 22 Filisitibɑn tɑbu kowo Gɑtiɡibu nnɛ be, bɑ yɑrɑwɑ Rɑfɑn bweserun di. Mɑ Dɑfidi kɑ wiɡibu bɑ bu ɡo. \c 22 \s1 Dɑfidin nɑsɑrɑn womu \r (I mɑɑ mɛɛrio Womu 18) \p \v 1 Womu ɡeniwɑ Dɑfidi u Yinni Gusunɔ kuɑ sɑnɑm mɛ u nùn wɔrɑ sɑɑ win yibɛrɛbɑn nɔmɑn di, n mɑm nɛɛre Sɔɔlu. \v 2 U nɛɛ, \q1 Yinni Gusunɔ, wunɑ ɑ sɑ̃ɑ nɛn dɑm. \q1 Wunɑ nɑ kĩ. \q1 \v 3 A sɑ̃ɑwɑ nɡe kpee bɑɑ yè sɔɔ kon kuke. \q1 A sɑ̃ɑwɑ nɛn kuku yee nɑɑnɛɡiru. \q1 Wunɑ ɑ sɑ̃ɑ nɛn Yinni wi u mɑn yɑkiɑ. \q1 Wunɑ ɑ sɑ̃ɑ nɛn tɛrɛru. \q1 Wunɛn dɑmɑ mu mɑn wɔrɑ. \q1 Wunɑ ɑ sɑ̃ɑ nɛn kɑri. \q1 \v 4 I Yinni Gusunɔ siɑro. \q1 Nɑ̀ n nùn nɔɔɡiru sue \q1 nɑ fɑɑbɑ kɑnɑ, \q1 u rɑ mɑn wɔrewɑ \q1 nɛn yibɛrɛbɑn nɔmɑn di. \q1 \v 5 Gɔɔ rɑɑ mɑn bɔkuɑ, \q1 u kɑ mɑn doonɔ nɡe nim tori bɑkɑ. \q1 \v 6 Gɔribun wɑ̃ɑ yerɑ mɑn tɛ̃kuɑ. \q1 Gɔɔ mɑn tɑɑ bɛrie. \q1 \v 7 Mɑ nɑ nɔɔɡiru suɑ nɛn nuku sɑnkirɑru sɔɔ, \q1 nɑ Yinni Gusunɔ sokɑ. \q1 Mɑ u nɛn nɔɔ nuɑ sɑɑ win wɑ̃ɑ yerun di. \q1 Mɛyɑ mɑɑ nɛn weeweenu wɔri win swɑɑ sɔɔ. \q1 \v 8 Tem mu yĩirɑ, \q1 mɑ ɡuunu diirɑ, \q1 yèn sɔ̃ Yinni Gusunɔ u mɔru bɛsirɑ. \q1 \v 9 Mɑ win mɔru seewɑ nɡe wiisu, \q1 mɑ yɑ yɑburɑ nɡe dɔ̃ɔ yɑrɑ, \q1 mɑ yɑ yɑrimɔ win nɔɔn di nɡe dɔ̃ɔ buri. \q1 \v 10 U derɑ wɔllɑ kɑ tem dɛbɛ dɛbɛ kuɑ. \q1 Mɑ u sɑrɑmɑ u ɡuru wii bɑkɑru tɑɑkumɔ. \q1 \v 11 U wɔllun kɔ̃so sɔni nɡe dumɑ. \q1 Mɑ u bɛllimɔ woo sɔɔ. \q1 \v 12 U kukuɑ yɑm wɔ̃kuru sɔɔ, \q1 mɑ ɡuru wii sinumɡinu nùn wukiri. \q1 \v 13 Win wuswɑɑɔ yɑm bururɑm mu wɑ̃ɑ. \q1 Min diyɑ ɡurɑ nɛmɔ kɑ ɡuru kpenu kɑ dɔ̃ɔ buri. \q1 \v 14 Win nɔɔ ɡɑ nɔɔrɑ wɔllun di nɡe ɡuru ɡbɑ̃sukubu. \q1 Mɑ ɡuru kpenu nɛmɔ kɑ dɔ̃ɔ buri. \q1 \v 15 U nɛn yibɛrɛbɑ yɑrinɑsiɑ kɑ ɡuru kpenu \q1 ni nu sɑ̃ɑ nɡe sɛ̃ɛnu. \q1 U bu ɡirɑ bɑɑmɑ kɑ ɡuru mɑɑkinu. \q1 \v 16 U wɛ̃ru wurɑ, yibɛrɛbɑ bɑ nɑndɑ. \q1 Mɑ ɡuru woo bɔkɔ ɡɑ dɑɑnu ɡberɑsiɑ. \q1 Mɑ duniɑn kpɛɛkpɛɛku ɡɑ sɔ̃ɔsirɑ. \q1 \v 17 Mɑ u win nɔmu dɛmiɑmɑ wɔllun di \q1 u mɑn nɛnuɑ u yɑrɑ nim bwee bɑkɑrun di. \q1 \v 18 U mɑn wɔrɑ yibɛrɛbɑn nɔmɑn di. \q1 Yibɛrɛ be, bɑ mɑn dɑm kere. \q1 Yibɛrɛ be, bɑ mɑn tusɑ. \q1 \v 19 Yibɛrɛ be, bɑ mɑn wɔriwɑ nɔni swɑ̃ɑrun sɑɑ sɔɔ. \q1 Adɑmɑ Yinni Gusunɔ u kuɑ nɛn tɑ̃si yeru. \q1 \v 20 U mɑn wɔrɑ ben nɔmɑn di, \q1 nɑ n kɑ tii mɔ, \q1 domi u mɑn kĩ. \q1 \v 21 U mɑn domɑru kuɑ yèn sɔ̃ nɑ dɛɛre. \q1 U mɑn domɑru kuɑ yèn sɔ̃ nɑ ɡem swĩi. \q1 \v 22 Nɑ win woodɑ mɛm nɔɔwɑ. \q1 Nɑ ǹ nùn seesi. \q1 \v 23 Nɑ win woodɑ kpuro swĩi. \q1 Nɑ ǹ win ɡere yinɛ. \q1 \v 24 Nɑ nɛn tii nɛnuɑ, \q1 kpɑ n ku rɑ kɑ durum ko. \q1 Nɑ sɑ̃ɑwɑ dee dee win wuswɑɑɔ. \q1 \v 25 Yen sɔ̃nɑ u mɑn kɔsiɑ nɡe mɛ nɛn dɑɑ ɡeɑ nɛ. \q1 U mɑn kɔsiɑ nɡe mɛ nɛn ɡɔ̃ru ɡɑ dɛɛrɑm nɛ. \q1 \v 26 Sɑ̀ n sɑ̃ɑ nɑɑnɛɡibu, kɑɑ n sun sɑ̃ɑwɛwɑ nɑɑnɛɡii. \q1 Sɑ̀ n sɑ̃ɑ ɡemɡibu, kɑɑ n sun sɑ̃ɑwɛwɑ ɡemɡii. \q1 \v 27 Sɑ̀ n sɑ̃ɑ dɛɛrobu, kɑɑ n sun sɑ̃ɑwɛwɑ dɛɛro. \q1 Sɑ̀ n mɑɑ sɑ̃ɑ keetɑɡibu, kɑɑ n sun sɑ̃ɑwɛwɑ keetɑɡii. \q1 \v 28 Yinni Gusunɔ, wunɛn tiiwɑ \q1 ɑ rɑ tɔn be bɑ tii kɑwe fɑɑbɑ ko, \q1 kpɑ ɑ be bɑ tii sue kɑwɑ. \q1 \v 29 Yinni Gusunɔ, ɑ sɑ̃ɑwɑ nɛn fitilɑ. \q1 A rɑ mɑn yɑm bururɑsie. \q1 \v 30 A rɑ mɑn dɑm kɛ̃ \q1 n kɑ kpĩ n yibɛrɛ be bɑ tɑbu yɑ̃nu mɔ wɔri, \q1 kpɑ n yɔ̃ n ben ɡbɑ̃rɑru sure. \q1 \v 31 Ye Yinni Gusunɔ u mɔ̀, yɑ rɑ n dɛndewɑ. \q1 Bwisi ɡeeyɑ u rɑ tɔnu kɛ̃. \q1 U sɑ̃ɑwɑ be bɑ nùn nɑɑnɛ sɑ̃ɑn tɛrɛru. \q1 \v 32 Gusunɔ turowɑ u wɑ̃ɑ. \q1 Wi turowɑ u sɑ̃ɑ bɛsɛn Yinni. \q1 Wi turowɑ u koo sun kɔ̃su. \q1 \v 33 Wiyɑ u sɑ̃ɑ nɛn kuku yee dɑmɡiru. \q1 Wiyɑ u rɑ mɑn swɑɑ ɡeɑ sure, \q1 \v 34 kpɑ u de nɛn nɑɑsu su n sɑ̃u nɡe nɛmu, \q1 nɑ n kɑ yɔ̃ dim dim ɡuuru wɔllɔ. \q1 \v 35 Wiyɑ u rɑ mɑn tɑbu sɔ̃ɔsi. \q1 Wiyɑ u rɑ mɑn dɑm kɛ̃, n kɑ tɛndu ɡɑwɑ te tɑ bɔ. \q1 \v 36 Yinni Gusunɔ, wunɑ ɑ rɑ mɑn fɑɑbɑ ko nɡe tɛrɛru. \q1 Wunɑ ɑ rɑ mɑn bere kɑ wunɛn dɑm bɑkɑm. \q1 Wunɛn durom sɑɑbuwɑ nɑ kɑ kuɑ dɑmɡii. \q1 \v 37 Nɑ̀ n dukɑ mɔ̀, ɑ rɑ de nɑ n sɑ̃u. \q1 Nɑ̀ n dukɑ mɔ̀, nɑ ku rɑ mɑɑ sokure. \q1 \v 38 Nɑ̀ n nɛn yibɛrɛbɑ nɑɑ ɡire, \q1 wunɑ ɑ rɑ de n bu nɑɑmwɛ. \q1 Wunɑ ɑ rɑ de nɑ kun ɡɔsirɑmɛ, \q1 mɑ n kun mɔ nɑ bu kpeerɑsiɑ. \q1 \v 39 Nɑ rɑ bu suririwɑ temɔ n kɔsuku \q1 kpɑ bu kpɑnɑ bu se. \q1 \v 40 Yinni, wunɑ ɑ rɑ mɑn dɑm kɛ̃ n kɑ tɑbu ko. \q1 Wunɑ ɑ rɑ mɑn nɑsɑrɑ wɛ̃ nɛn yibɛrɛbɑn wɔllɔ. \q1 \v 41 Wunɑ ɑ rɑ de nɛn yibɛrɛbɑ bu mɑn biru kisi. \q1 Wunɑ ɑ rɑ de n be bɑ mɑn tusɑ kpeerɑsiɑ. \q1 \v 42-43 Nɑ rɑ bu munkuwɑ kpɑ bu ko nɡe tuɑ. \q1 Nɑ rɑ bu tɑɑkuwɑ kpɑ bu ko nɡe pɔtɔkɔ. \q1 Yinni Gusunɔ, bɑ̀ n nɔɔɡiru suɑ bɑ fɑɑbɑ kɑnɑ, \q1 ɑ ku bu fɑɑbɑ ko. \q1 Bɑ̀ n somiru kɑnɑ, \q1 ɑ ku bu wisi. \q1 \v 44 Yinni Gusunɔ, wunɑ ɑ mɑn wɔrɑ \q1 be bɑ mɑn seesin nɔmɑn di. \q1 Wunɑ ɑ mɑn kuɑ bwese tukunun wiruɡii. \q1 Wunɑ ɑ derɑ bɑ mɑn yoru diiyɑmmɛ. \q1 \v 45 Bɑ̀ n yɑnde nɛn ɡɑri nuɑ, \q1 bɑ rɑ n mɑn mɛm nɔɔwɑmmɛwɑ. \q1 Bɑ̀ n mɑn wɑ, bɑ rɑ n mɑn sɑ̃ɑmɔwɑ. \q1 Bɑ̀ n mɑn wɑ, bɑ rɑ nɑndewɑ. \q1 \v 46 Bɑ̀ n mɑn wɑ, bɑ rɑ yɑrimɛwɑ \q1 ben kuku yerun di bɑ n diirumɔ. \q1 \v 47 Yinni Gusunɔ u wɑ̃ɑ. \q1 I nùn siɑro. Wiyɑ u sɑ̃ɑ nɡe kperu mi nɑ rɑ kuke. \q1 I nùn bɛɛrɛ wɛ̃ɛyɔ. Wiyɑ u mɑn fɑɑbɑ kuɑ. \q1 \v 48 Wiyɑ u rɑ mɑn mɔru kɔsie nɛn yibɛrɛbɑn mi. \q1 Wiyɑ u rɑ de bwesenu nu mɑn yiirɑ. \q1 \v 49 Wiyɑ u rɑ de n kisirɑ yibɛrɛbɑn nɔmɑn di. \q1 Yinni, ɑ mɑn wɔlle suɑ ben wuswɑɑɔ. \q1 Wunɑ ɑ mɑn fɑɑbɑ kuɑ tɔn kɔ̃sobun nɔmɑn di. \q1 \v 50 Yen sɔ̃nɑ kon womusu ko kɑ wunɛn yĩsiru. \q1 Wunɑ kon siɑrɑ bwesenun suunu sɔɔ. \q1 \v 51 Yinni Gusunɔ, ɑ mɑn ɡɔsɑ ɑ kuɑ sunɔ. \q1 Wunɑ ɑ mɑn nɑsɑrɑ bɑkɑ wɛ̃. \q1 Nɑ yɛ̃ mɑ kɑɑ n mɑn durom sɔ̃ɔsimɔ, \q1 nɛ kɑ nɛn bweseru sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \s1 Dɑfidin ɡɑri dɑ̃ɑki \c 23 \p \v 1 Dɑfidi, Isɑin bii, wi Gusunɔ Yɑkɔbun Yinni u ɡɔsɑ u wɔlle suɑ, win womusɑ Isirelibɑ bɑ rɑ n kĩ bu nɔ. Win ɡɑri dɑ̃ɑki wee. U nɛɛ, \q1 \v 2 Gusunɔn Hunde u ɡɑri kuɑ sɑɑ nɛn nɔɔn di. \q1 Win ɡɑriyɑ yi wɑ̃ɑ nɛn yɑrɑ sɔɔ. \q1 \v 3 Gusunɔ, Isirelibɑn Yinni wi u rɑ bu kɔ̃su, \q1 u mɑn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \q1 sunɔ wi u tɔmbu kpɑrɑmɔ ɡem swɑɑ sɔɔ, \q1 mɑ win tii u Gusunɔ nɑsie, \q1 \v 4 u sɑ̃ɑwɑ nɡe sɔ̃ɔ yɑnɑn yɑm bururɑm ɡuru wiru sɑri. \q1 Sɔ̃ɔ yɑnɑ yerɑ yɑ rɑ de yɑkɑ bekusu su bɑlli, \q1 ɡurɑ yɑ̀ n nɑ yɑ kpɑ. \q1 \v 5 Nɡe mɛyɑ nɛn bweseru tɑ sɑ̃ɑ Gusunɔn wuswɑɑɔ. \q1 Domi u kɑ mɑn ɑrukɑwɑni bɔkuɑ ye yɑ ǹ nɔru mɔ. \q1 U ye kpuron kpunɑɑ yi. \q1 Goo kun mɑɑ kpɛ̃ u ye kɔsi. \q1 Sɑɑ kpuro u rɑ mɑn nɑsɑrɑ wɛ̃. \q1 Ye nɑ kĩ kpuro u rɑ mɑn kuewɑ. \q1 \v 6 Adɑmɑ be bɑ Gusunɔ ɡɛmɑ bɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe sɑ̃ki \q1 yi bɑ rɑ bure bu kɔ̃. \q1 Bɑ ku rɑ yi bɑbe kɑ nɔm dirɑ. \q1 \v 7 Wi u kĩ u yi bɑbɑ, \q1 sisu kɑ yɑɑsɑn burɑ u koo kɑ yi sɔ̃re, \q1 kpɑ u yi dɔ̃ɔ mɛni yɑm tem mi sɔɔ. \s1 Dɑfidin tɑbu durɔbu \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri I, 11:10-47) \p \v 8 Dɑfidin tɑbu durɔbun yĩsɑ wee. Ben itɑ bɑ yĩsiru yɑrɑ. \p Yosɛbu Bɑsebɛti, Tɑkemɔniɡii, u sɑ̃ɑwɑ ben turo. Wiyɑ u tɔmbu nɛnɛ (800) ɡo kɑ yɑɑsɑ nɔn teerun tɑbu sɔɔ. \p \v 9 Yirusen yĩsirɑ Eleɑsɑɑ, Dodon bii, Akosin sikɑdobu. Sɑnɑm mɛ Filisitibɑ bɑ yɑrɑ bu kɑ Isirelibɑ tɑbu ko, wi kɑ Dɑfidiwɑ bɑ yɔ̃rɑ bɑ bu mɑrɑ. N deemɑ sɑɑ ye, Isirelibɑ bɑ wɑ̃ɑ ɡuunɔ. \v 10 Yen dɔmɑ te, Eleɑsɑɑ wi, u Filisitibɑ ɡowɑ sere win nɔmɑ mɔnyɑ u kpɑnɑ u tɑkobi yɔ̃su. Mɑ Yinni Gusunɔ u nùn nɑsɑrɑ bɑkɑ wɛ̃. Yen biru Isirelibɑ bɑ nɑ bɑ nùn deemɑ bu kɑ Filisiti ben yɑ̃nu ɡurɑ. \p \v 11 Ben itɑsen yĩsirɑ Sɑmɑ, Aɡen bii, Hɑrɑriɡii. Sɑɑ ye sɔɔ, Filisitibɑ bɑ mɑɑ mɛnnɑ Lekiɔ bu kɑ Isirelibɑ tɑbu wɔri. N deemɑ ɡberu ɡɑrɑ wɑ̃ɑ mi, tè sɔɔ bɑ dɑ̃si duurɑ. Ye Isirelibɑ bɑ duki mɔ̀ Filisiti ben sɔ̃, \v 12 yerɑ Sɑmɑ u yɔ̃rɑ mi, u kɑ tu yinɑ. Mɑ u kɑ Filisitibɑ tɑbu kuɑ u bu ɡo. Gusunɔ u nùn nɑsɑrɑ bɑkɑ wɛ̃ dɔmɑ te. \p \v 13 Gɛ̃ɛbun sɑɑ sɔɔ, Dɑfidin tɑbu sinɑmbu tɛnɑ sɔɔ ben itɑ bɑ dɑ bɑ nùn deemɑ Adulɑmun kpee wɔruɔ sɑnɑm mɛ Filisitibɑn tɑbu kowobun wuuru ɡɑru tɑ nɑ tɑ ten sɑnsɑni ɡirɑ Refɑbɑn wɔwɑɔ. \v 14 Sɑɑ ye sɔɔ, Dɑfidi u wɑ̃ɑ kpee wɔru ɡe sɔɔ. Mɑ Filisitibɑn sɑnsɑni yɑ mɑɑ ɡire Bɛtelehɛmuɔ. \v 15 Mɑ Dɑfidi u Bɛtelehɛmun bɛkɛ kuɑ u nɛɛ, wɑrɑ u koo kɑ mɑn Bɛtelehɛmun ɡbɑ̃rɑ kɔnnɔn dɔkɔn nim nɑɑwɑ n nɔ. \p \v 16 Yerɑ win tɑbu durɔbu itɑ be, bɑ dɑ bɑ Filisitibɑn sɑnsɑni ye wɔri kɑ dɑm bɑ Dɑfidi nim mɛ tɑkɑmɑ. Adɑmɑ u ǹ mu nɔrɑ. U kɑ mu yɑ̃kuru kuɑwɑ, u Yinni Gusunɔ yɑriɑ. \v 17 U nɛɛ, Gusunɔ u mɑn ɡbɑrɑ bu nɛɛ, nɛnɑ nɑ nim mɛ nɔrɑ. Domi mɛn sɔ̃nɑ tɔn beni bɑ ben wɑ̃ɑru kɑri bɔrie. Nim mɛ, mu sɑ̃ɑwɑ nɡe ben yɛm mɛ mu koo rɑɑ yɑri. \p Yen sɔ̃nɑ u yinɑ u mu nɔ. \p Yenibɑ kpurowɑ Dɑfidin tɑbu durɔbu itɑ be, bɑ kuɑ. \p \v 18 Abisɑi Seruyɑn bii, Yoɑbun wɔnɔ, wiyɑ u sɑ̃ɑ tɔmbu tɛnɑ yen wiruɡii. Tɔmbu ɡoobɑ wunɔbuwɑ (300) u ɡo kɑ win yɑɑsɑ. Mɑ u yĩsiru yɑrɑ tɔmbu tɛnɑ yen suunu sɔɔ. \v 19 Bɑ nùn bɛɛrɛ wɛ̃ too. Adɑmɑ u ǹ tɑbu durɔ ɡbiikobu itɑ be turɑ. \p \v 20 Bɛnɑyɑ, Kɑbisɛɛliɡii, Yehoyɑdɑn bii, u sɑ̃ɑwɑ tɑbu durɔ wɔruɡɔ. Mɑ u yĩsiru yɑrɑ nɑsɑrɑ dɑbi ni u wɑn sɔ̃. Wiyɑ u Mɔɑbun tɔmbu yiru ɡɑbu ɡo be bɑ sɛ̃ nɡe ɡbee sinɑnsu. Wiyɑ u mɑɑ duɑ dɔkɔ kpiriru sɔɔ u ɡbee sunɔ kɑ̃ɑsi mi, u ɡo purɑn sɑɑ sɔɔ. \v 21 Mɑ u Eɡibitin tɑbu durɔ dɑmɡii ɡoo ɡo. Sɑɑ yè sɔɔ u nùn wɔrim dɔɔ, bokurɑ u nɛni. Ye u turɑ mi, mɑ u durɔ win yɑɑsɑ ye u nɛni wɔrɑ u kɑ nùn sɔkɑ u ɡo. \v 22 Yeniwɑ Bɛnɑyɑ Yehoyɑdɑn bii u kuɑ. Mɑ u mɑɑ yĩsiru yɑrɑ Dɑfidin tɑbu durɔbu tɛnɑ ye sɔɔ. \v 23 U bɛɛrɛ bɑkɑ wɑ be sɔɔ, ɑdɑmɑ yɑ ǹ tɑbu durɔ ɡbiikobu itɑ beɡiɑ turɑ. Mɑ Dɑfidi u nùn kuɑ win kɔ̃sobun wiruɡii. \p \v 24 Dɑfidin tɑbu durɔbu tɛnɑ yen ɡɑbun yĩsɑ wee. Asɑɛli, Yoɑbun wɔnɔ, kɑ Ɛlikɑnɑni, Dodon bii, Bɛtelehɛmuɡii, \v 25 kɑ Sɑmɑ, kɑ Elikɑ, Hɑroduɡibu, \v 26 kɑ Helɛsi, Pelɛti kɑ Irɑ Ikɛsin bii, Tekoɑɡii, \v 27 kɑ Abiesɛɛ, Anɑtɔtuɡii, kɑ Mɛbunɑi, Husɑɡii, \v 28 kɑ Sɑɑmɔɔ, Akoɑsiɡii, kɑ Mɑhɑrɑi, Nɛtofɑɡii, \v 29 kɑ Helɛbu, Bɑɑnɑn bii, wi u mɑɑ sɑ̃ɑ Nɛtofɑɡii, kɑ Itɑi, Ribɑin bii, Gibeɑɡii. Gibeɑ ye, yɑ wɑ̃ɑ Bɛnyɑmɛɛn temɔ. \v 30 Kɑ Bɛnɑyɑ, Pirɑtoniɡii, kɑ Hidɑi, Nɑkɑle Gɑɑsiɡii, \v 31 kɑ Abi Aliboni, Arɑbɑɡii, kɑ Asimɑfɛti, Bɑɑkumuɡii, \v 32 kɑ Eliɑbɑ, Sɑɑboniɡii, kɑ Bɛnɛ Yɑsɛni, kɑ Yonɑtɑm, \v 33 kɑ Sɑmɑ, Hɑrɑriɡii, kɑ Akiɑmu, Sɑrɑɑn bii, Hɑrɑriɡii, \v 34 kɑ Elifelɛti, Akɑsibɑin bii. Akɑsibɑin tundo u sɑ̃ɑ Mɑɑkɑɡii. Kɑ Eliɑmu, Ahitofɛlin bii, Giloɡii, \v 35 kɑ Hɛsirɑi, Kɑɑmɛliɡii, kɑ Pɑɑrɑi, Arɑbuɡii, \v 36 kɑ Yiɡeɑli, Nɑtɑnin bii, Sobɑɡii, kɑ Bɑni, Gɑdiɡii, \v 37 kɑ Selɛki, wi u sɑ̃ɑ Amɔnin bweseru, kɑ Nɑhɑrɑi, Beerɔtuɡii wi u rɑ Yoɑbu, Seruyɑn biin tɑbu yɑ̃nu sɔbe, \v 38 kɑ Irɑ, kɑ Gɑrɛbu, Yetɛɛɡibu, \v 39 kɑ Uri, Hɛti. Dɑfidin tɑbu durɔ dɑmɡibu bɑ sɑ̃ɑwɑ tɔnu tɛnɑ kɑ nɔɔbɑ yiru. \c 24 \s1 Dɑfidi u win tɔmbu ɡɑrɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri I, 21:1-6) \p \v 1 Yinni Gusunɔ u kɑ mɑɑ Isirelibɑ mɔru kuɑ too, mɑ u derɑ Dɑfidi u bu seesi, u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ doo ɑ Isirelibɑ kɑ Yudɑbɑ ɡɑri. \v 2 Yerɑ u Yoɑbu win tɑbu sunɔ wi u wɑ̃ɑ win turuku sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ doo ɑ Isirelibɑn bwesenu kpuro berɑ sɑɑ tem mɛn sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑn di sere mɛn sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑrɔ, kpɑ ɑ bu ɡɑri. Nɡe mɛyɑ kon kɑ ɡiɑ mɛ̀n nɔɔ bɑ ɡeeru nɛ. \p \v 3 Yoɑbu u sinɑ boko sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Gusunɔ wunɛn Yinni u de tɔn ben dɑbiru tu sosi wunɔm wunɔm subenu n kere yellu, kpɑ u mɑɑ de ɑ bu wɑ kɑ nɔni. Adɑmɑ mbɑn sɔ̃nɑ ɑ kĩ ɑ yeni ko. \p \v 4 Kɑ mɛ, sinɑ boko u Yoɑbu ɡɑri kɑmiɑ kɑ sere mɑɑ tɑbu sinɑm be bɑ tie. Mɑ Yoɑbu kɑ tɑbu sinɑm be, bɑ yɑrɑ bɑ dɑ bɑ Isirelibɑ ɡɑrɑ. \v 5 Bɑ dɑ bɑ Yuudɛni tɔburɑ mɑ bɑ ben kunu ɡirɑ Aroɛɛn sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑrɔ, wɔwɑɔ. Mɑ bɑ Gɑdin tem bukiɑnɑ bɑ dɑ Yɑsɛɛ ɡiɑ. \v 6 Min di, bɑ dɑ Gɑlɑdin temɔ, kɑ Kɑdɛsiɔ Hɛtibɑn temɔ, kɑ Dɑnu Yɑniɔ kɑ yen bɑru kpɑɑnɔ kɑ Sidoniɔ, \v 7 kɑ Tiriɔ ye yɑ ɡbɑ̃rɑ dɑmɡiru mɔ, kɑ wuu si su rɑɑ sɑ̃ɑ Hefibɑ kɑ Kɑnɑnibɑɡisɔ, n kɑ ɡirɑri Beri Sebɑɔ, Yudɑn tem sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑrɔ. \v 8 Nɡe mɛyɑ bɑ kuɑ bɑ kɑ tem mɛ kpuro bukiɑnɑ. Mɑ n kuɑ suru nɔɔbɑ nnɛ kɑ sɔ̃ɔ yɛndu bɑ sere tunumɑ Yerusɑlɛmuɔ. \v 9 Ye bɑ tunumɑ sinɑ bokon mi, mɑ Yoɑbu u nùn tɔn ben ɡeeru sɔ̃ɔwɑ. U nɛɛ, Isirelibɑ sɔɔ, be bɑ sɑ̃ɑ tɑbu kowobu bɑ kɑ tɑkobi sɑnnɔ yɛ̃, bɑ sɑ̃ɑwɑ tɔmbu nɔrɔbun subɑ nɛnɛ (800.000). Yudɑn bweseru sɔɔ mɑɑ, bɑ sɑ̃ɑwɑ tɔmbu nɔrɔbun subɑ nɛɛrɑ wunɔbu (500.000). \s1 Gusunɔ u Dɑfidi sɛɛyɑsiɑ \s2 win torɑrun sɔ̃ \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri I, 21:7-17) \p \v 10 Ye Dɑfidi u nuɑ mɛ, yerɑ win torɑrɑ kɑrɑ, mɑ u Yinni Gusunɔ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ torɑ n kpɑ̃ ye nɑ kɑ tɔn be ɡɑrɑ. Tɛ̃ nɑ ɡiɑ mɑ ɡɑri bɑkɑ kookoosɑ nɑ kuɑ. A mɑn nɛn torɑ ten suuru kuo. \p \v 11-12 Sɑɑ yerɑ Yinni Gusunɔ u win sɔmɔ Gɑdi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ doo ɑ Dɑfidi sɔ̃ ɑ nɛɛ, ɑmɛniwɑ nɛ Yinni Gusunɔ nɑ ɡerumɔ. Wee, nɑ nùn nɔni swɑ̃ɑru itɑ ɡɑɑ yiiye. Yen sɔ̃, u de u ɡɔsimɑ ten te u kĩ kpɑ n sere de tu koorɑ. \p Sisiru bururu ye Dɑfidi u seewɑ, \v 13 Gusunɔn sɔmɔ Gɑdi u dɑ win mi, u nùn sɔ̃ɔwɑ ye Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ. U nɛɛ, yen yerɑ̀ ɑ kĩ. Gɔ̃ɔru tu du wunɛn tem sɔɔ wɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru? Nɡe ɑ kpikiru su suru itɑ wunɛn yibɛrɛbɑn sɔ̃. Nɡe bɑrɑru ɡɑru tu pusi wunɛn tem sɔɔ sɔ̃ɔ itɑ. Tɛ̃, ɑ bwisikuo kpɑ ɑ mɑn sɔ̃ ye kon dɑ n wi u mɑn ɡɔrimɑ sɔ̃. \p \v 14 Yerɑ Dɑfidi u Gɑdi wisɑ u nɛɛ, nuku sɑnkirɑ bɑkɑnɑ nu mɑn deemɑ mi. N burɑm bo Yinni Gusunɔ u mɑn sɛɛyɑsiɑ ye tɔnu koo kɑ mɑn sɛɛyɑsiɑ. Domi win wɔnwɔndɑ kpɑ̃. \p \v 15 Mɑ Yinni Gusunɔ u derɑ bɑrɑrɑ pusi sɑɑ dɔmɑ ten bururun di n kɑ ɡirɑri sɔ̃ɔ itɑ ye. Mɑ tɔmbu nɔrɔbun subɑ wɑtɑ kɑ wɔkuru (70.000) bɑ ɡbisukɑ Isirelin tem kpuro sɔɔ. \v 16 Sɑɑ ye Yinni Gusunɔn ɡɔrɑdo u sɔɔru kpɑ u kɑ Yerusɑlɛmu kpeerɑsiɑ, yerɑ Yinni Gusunɔ u ɡɔ̃ru ɡɔsiɑ u wɑhɑlɑ bɑkɑ ye yɔ̃rɑsiɑ. Mɑ u ɡɔrɑdo wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, yɑ turɑ mɛ. A wunɛn nɔmɑ wĩɔ minin di. \p Sɑɑ ye sɔɔ, ɡɔrɑdo wi, u wɑ̃ɑwɑ Arɑfunɑ Yebusin doo soo yerun bɔkuɔ. \v 17 Sɑnɑm mɛ Dɑfidi u ɡɔrɑdo wi wɑ wi u tɔmbu ɡoomɔ yerɑ u nɛɛ, nɛnɑ nɑ tore. Tɔn beni bɑ ǹ ɡɑ̃ɑnu kue. Yen sɔ̃, ɑ de ɑ mɑn nɔmɑ doke nɛ kɑ nɛn yɛnuɡibu. \s1 Dɑfidi u Yinni Gusunɔ \s2 yɑ̃ku yeru bɑniɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri I, 21:18-26) \p \v 18 Yen dɔmɑ terɑ Gɑdi u dɑ Dɑfidin mi, u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ Yinni Gusunɔ yɑ̃ku yeru kuo Arɑfunɑ Yebusin doo soo yeru mi. \p \v 19 Mɑ Dɑfidi u Gɑdin ɡɑri yi wurɑ. U kuɑ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ. U dɑ mi. \v 20 Yerɑ Arɑfunɑ u mɛɛrɑ ɡunɡuru wɔllun di u wɑ wee, sinɑ boko kɑ win sinɑ ɑsɑkpɔbu bɑ wee, yerɑ u sɑrɑmɑ kɑ dukɑ u dɑ u nùn yiirɑ u wuswɑɑ tem ɡirɑri. \v 21 Mɑ u Dɑfidi bikiɑ u nɛɛ, yinni, mbɑ n kuɑ ɑ kɑ sisi nɛn mi. \p Dɑfidi u nùn wisɑ u nɛɛ, nɑ nɑwɑ n kɑ wunɛn doo soo yee te dwe kpɑ n Yinni Gusunɔ yɑ̃ku yeru bɑniɑ mi. Kpɑ bɑrɑ te tɑ pusɑ bɛsɛn tem sɔɔ mi, tu doonɑ. \p \v 22 Yerɑ Arɑfunɑ u Dɑfidi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ bɑtumɑ ye suo kɑm, kpɑ ɑ yɑ̃kunu ko mi, ni ɑ kĩ. Kɛtɛbɑ wee, yi kɑɑ kɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡiru ko, kpɑ yin suɡu kɑ yin kɛkɛbɑn dɑ̃nu nu ko yɑ̃ku dɑ̃ɑ. \v 23 Ye kpurowɑ durɔ wi, u sinɑ boko kɑ̃, mɑ u mɑɑ nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Gusunɔ wunɛn Yinni, u kɑ nun nɔnu ɡeu mɛɛri. \p \v 24 Adɑmɑ sinɑ boko u nɛɛ, ɑɑwo, kon bɑtumɑ ye dwewɑ kɑ nɛn ɡobi. Nɑ ǹ Gusunɔ nɛn Yinni yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡiru kuɑmmɛ kɑ ɡɑ̃ɑ ni nu ǹ mɑn ɡɑ̃ɑnu diiri. \p Mɑ Dɑfidi u bɑtumɑ ye kɑ kɛtɛ be dwɑ kɑ sii ɡeesun ɡobi weerɑɑkuru. \v 25 Mɑ u yɑ̃ku yee te kuɑ bɑtumɑ mi. U yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡinu kuɑ kɑ sere mɑɑ siɑrɑbun yɑ̃kunu. Sɑɑ yerɑ Yinni Gusunɔn mɔru yɑ sure. Mɑ bɑrɑ te, tɑ doonɑ tem min di.