\id 1SA \ide UTF-8 \h Sɑmuɛli I \mt1 SAMUƐLIN TIRE GBIIKIRU \ip Tire teni tɑ sun sɔ̃ɔmɔ nɡe mɛ kpɑrobɑ kɑ nɔru kuɑ mɑ bɑndɑ toruɑ Isirelibɑn suunu sɔɔ. Tɑ sun sɔ̃ɔmɔ nɡe mɛ Sɑmuɛli u win sɔmburu koosinɑ. Wiyɑ u Sɔɔlu Isirelibɑn sinɑ boko ɡbiikoo bɑndu wɛ̃. \ip Tire te, tɑ mɑɑ sun sɔ̃ɔmɔ ye Sɔɔlu wi, u kuɑ. U mɛm nɔɔbu sɑriru kuɑ, u Gusunɔn ɑrukɑwɑni kusiɑ. Mɑ u kuɑ sunɔ kɔ̃so. Ye Gusunɔ u wɑ mɛ, yerɑ u Dɑfidi ɡɔsɑ u swĩi bɑndu sɔɔ, Sɔɔlun ɑyerɔ. \is1 Tire ten kpunɑɑ \iq1 1. Sɑmuɛlin wɑɑti, wiru 1n di sere wiru 7. \iq1 2. Sɔɔlu u bɑndu di Isirelibɑ sɔɔ, wiru 8n di sere wiru 15. \iq1 3. Gusunɔ u Sɔɔlu biru kisi, mɑ u Dɑfidi ɡɔsɑ, wiru 16n di sere wiru 31. \ie \c 1 \s1 Ɛlikɑnɑ kɑ wiɡibu Siloɔ \p \v 1 Durɔ ɡoo u wɑ̃ɑ Efɑrɑimun bweseru sɔɔ, win yĩsirɑ Ɛlikɑnɑ. Win wuuwɑ Rɑmɑtɑimu Sofimu, Efɑrɑimun ɡuunun berɑ ɡiɑ. U sɑ̃ɑwɑ Yerohɑmun bii. N deemɑ Sufuwɑ u Tohu mɑrɑ. Tohu u Elihu mɑrɑ. Mɑ Elihu u Yerohɑmu wi mɑrɑ. \v 2 Ɛlikɑnɑ wi, u kurɔbu yiru mɔ. Gbiikoon yĩsirɑ Hɑnɑ, yirusen yĩsirɑ Peninɑ. Mɑ Peninɑ u bibu mɑrɑ ɑdɑmɑ Hɑnɑ u ǹ bii mɑrure. \p \v 3 Wɔ̃ɔ bɑɑɡere durɔ wi, u rɑ win wuu deriwɑ u dɑ Siloɔ u Gusunɔ wɔllu kɑ tem Yinni sɑ̃, kpɑ u yɑ̃kuru ko mi, mi Elin bibu yiru Hofini kɑ Finɛɛsi bɑ wɑ̃ɑ be bɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔn yɑ̃ku kowobu. \v 4 Ɛlikɑnɑ ù n yɑ̃kuru kuɑ, u rɑ Peninɑ kɑ mɑɑ win bii tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu ben yɑ̃ku yɑɑ wɛ̃wɑ. \v 5 Adɑmɑ Hɑnɑɡiɑ u rɑ de yɑ n kpɑ̃ɑru bo. Domi u nùn kĩ bɑɑ mɛ Yinni Gusunɔ u nùn kuɑ wĩro. \v 6 Adɑmɑ win nisi u rɑ n nùn nɔɔ kuurimɔwɑ win wĩro ten sɑɑbu. \v 7 Mɛyɑ u rɑ nùn kue wɔ̃ɔ bɑɑɡere. Hɑnɑ ù n turɑ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yeru mi, win nisi u rɑ nùn nɔɔ kuuriwɑ sere u swĩ, kpɑ u kun di. \v 8 Kpɑ win durɔ Ɛlikɑnɑ u nùn bikiɑ u nɛɛ, Hɑnɑ, mbɑ n kuɑ ɑ kɑ sumɔ. Mbɑn sɔ̃nɑ ɑ ǹ dimɔ. Mbɑ n kuɑ wunɛn nuki rɑ n kɑ sɑnkire. Nɛ kɑ wunɛn wɑ̃ɑsinɑɑ yɑ ǹ kere bii tɔn durɔbu wɔkuru? \s1 Hɑnɑn kɑnɑru \p \v 9-11 Sɔ̃ɔ teeru ye bɑ di bɑ kpɑ, yerɑ Hɑnɑ u seewɑ kɑ nuku sɑnkirɑ bɑkɑnu u dɑ u Yinni Gusunɔ kɑnɑmɔ kɑ swĩi. U nɔɔ mwɛɛru kuɑ kɑ bɔ̃ri u nɛɛ, Gusunɔ, wɔllu kɑ tem Yinni, ɑ de ɑ nɛ wunɛn yoon nɔni swɑ̃ɑru wɑ, kpɑ ɑ mɑn yɑɑyɑ, ɑ ku mɑn duɑri. À n mɑn bii tɔn durɔ kɑ̃, kon de u n sɑ̃ɑ wunɛɡii win wɑ̃ɑru kpuro sɔɔ. Mɛyɑ kɔ̃ɔ ɡɑ ǹ win wiru bɑbɑmɔ bɑɑ nɔn teeru. N deemɑ Eli wi u sɑ̃ɑ yɑ̃ku kowo tɔnwero u sɔ̃ kitɑrɔ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerun kɔnnɔwɔ. \p \v 12 Nɡe mɛ Hɑnɑ u kɑnɑ te mɔ̀ kpeetim sɑri, yerɑ Eli u win nɔɔ mɛɛrɑ tii. \v 13 Hɑnɑ u ɡɑri mɔ̀wɑ ɡɔ̃ruɔ, win nɔɔ ɡɑ mɔ̀ sumi sumi, ɑdɑmɑ u ǹ ɡɑri ɡeruɑ u yɑre ɡoo u nɔ. Yen sɔ̃nɑ Eli u tɑmɑɑ tɑmɑ u nɔrɑ too. \v 14 Mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, sere dommɑ kɑɑ de tɑm mu n nun ɡoomɔ. A wunɛn tɑm nɔru bi derio. \p \v 15 Hɑnɑ u nùn wisɑ u nɛɛ, n ǹ mɛ, yinni. Nɑ ǹ tɑm ɡɑm nɔrɑ. Nɛ tɔn kurɔ nuku sɑnkirɑnuɡiiwɑ. Nɛn ɡɔ̃run ɡɑriyɑ nɑ Yinni Gusunɔ sɔ̃ɔmɔ. \v 16 A ku nɛ wunɛn bii ɡɑrisi nɡe bii kɑm. Nɛn nuku sɑnkirɑ bɑkɑnun sɑɑbuwɑ nɑ kɑnɑru mɔ̀ sere kɑ tɛ̃. \p \v 17 Sɑɑ yerɑ Eli u nùn wurɑri u nɛɛ, ɑ doo kɑ ɑlɑfiɑ kpɑ Isirelibɑn Yinni u nun wɛ̃ ye ɑ nùn bikiɑ. \p \v 18 Mɑ Hɑnɑ u nùn nɔɔ kɑnɑ u nɛɛ, ɑ kɑ mɑn wunɛn nɔnu ɡeu mɛɛrio. \p Mɑ u doonɑ. U dɑ u di. U ǹ mɑɑ mɔruɑ. \p \v 19 Mɑ bɑ seewɑ buru buru yellu bɑ Yinni Gusunɔ sɑ̃wɑ bɑ sere swɑɑ wɔri bɑ sĩɑ ben wuuɔ Rɑmɑɔ. \s1 Sɑmuɛlin mɑrubu \s2 kɑ win tusiɑru \p Ɛlikɑnɑ u kɑ Hɑnɑ mɛnnɑ, mɑ Gusunɔ u Hɑnɑn kɑnɑru mwɑ. \v 20 Sɑnɑm dɔɔ sɑnɑm wee, Hɑnɑ u ɡurɑ suɑ u bii tɔn durɔ mɑrɑ. U nùn yĩsiru kɑ̃ Sɑmuɛli u nɛɛ, domi nɑ nùn nɔnɑ kuɑwɑ Yinni Gusunɔn mi. \p \v 21 Ye wɔ̃ɔ ɡɑ kpɑm wurɑmɑ, Ɛlikɑnɑ u seewɑ kɑ win yɛnuɡibu kpuro, bɑ dɔɔ bu kɑ wɔ̃ɔ kɑ wɔ̃ɔn yɑ̃kuru ko Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ kpɑ u kɑ win nɔɔ mwɛɛru yibiɑ. \v 22 Adɑmɑ Hɑnɑ u ǹ de. U win durɔ sɔ̃ɔwɑwɑ u nɛɛ, n kuɑ ù n bii wi bɔm kɑrɑ, yerɑ u koo kɑ nùn dɑ kpɑ bu nùn Yinni Gusunɔ tusiɑ kpɑ u nùn deri mi, sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \p \v 23 Win durɔ Ɛlikɑnɑ u nùn wisɑ u nɛɛ, ɑ koowo nɡe mɛ n wɑ̃ wunɛn nɔni sɔɔ. A sinɔ sere ɑ̀ n bii wi bɔm kɑrɑ kpɑ Yinni Gusunɔ u de wunɛn ɡɑri yi koorɑ. \p Mɑ kurɔ wi, u sinɑ u win bii bɔm kɛ̃mɔ sere u rɑ kɑ nùn bɔm kɑrɑ. \p \v 24 Ye u nùn bɔm mɛ kɑrɑ u kpɑ, ye bɑ mɑɑ wɔ̃ɔ kɑ wɔ̃ɔn yɑ̃kuru dɔɔ, mɑ u kɑ nùn dɑ kɑ nɑɑ kinɛru wɔ̃ɔ itɑɡiru kɑ som sɑɑki kpiriru kɑ tɑm bwɑ̃ɑ teeru. Yerɑ u kɑ dɑ Silo mi, Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ. Sɑnɑm mɛ, bii wi, u ǹ kpɑ̃. \v 25 Bɑ nɑɑ kinɛ te sɑkɑ, mɑ bɑ kɑ bii wi dɑ Elin mi. \v 26 Mɑ Hɑnɑ u ɡeruɑ u nɛɛ, nɛn yinni, ɑ mɑn ɡɑfɑrɑ kuo. Sere kɑ wunɛn wɑ̃ɑru, nɛnɑ kurɔ wi u dɔmɑ te yɔ̃rɑ wunɛn bɔkuɔ mini, u kɑnɑru kuɑ Yinni Gusunɔn mi. \v 27 Bii winiwɑ nɑ kɑnɑ, mɑ Yinni Gusunɔ u nɛn kɑnɑru mwɑ u mɑn nùn kɑ̃. \v 28 Yen sɔ̃nɑ nɑ kĩ n nùn Yinni Gusunɔ wɛ̃ kpɑ u n sɑ̃ɑ wiɡii win wɑ̃ɑru kpuro sɔɔ mɑ bɑ yiirɑ bɑ Yinni Gusunɔ sɑ̃wɑ. \s1 Hɑnɑn siɑrɑbu \c 2 \p \v 1 Hɑnɑ u Gusunɔ siɑrɑ u nɛɛ, \q1 nɛn ɡɔ̃ru ɡɑ dorɑ ye Yinni Gusunɔ u mɑn kuɑn sɔ̃. \q1 Nɛn nukurɑ do win fɑɑbɑn sɔ̃. \q1 Wee nɑ dɑm kuɑ. \q1 Nɑ nùn siɑrɑmɔ nɛn yibɛrɛbɑn wuswɑɑɔ. \q1 \v 2 Yinni Gusunɔ turowɑ u dɛɛre. \q1 U sɑ̃ɑwɑ nɡe kpee bɑɑ mi nɑ rɑ kuke. \q1 Wi turowɑ u sɑ̃ɑ Gusunɔ. \q1 \v 3 I kun dɑ n mɑɑ tii siɑrɑmɔ. \q1 I ku de tii suɑ ɡɑri yi yɑri bɛɛn nɔsun di. \q1 Domi Gusunɔ u sɑ̃ɑwɑ Yinni wi u kpuro yɛ̃. \q1 Wiyɑ u rɑ tɔnun dɑɑ wɛ̃ɛri. \q1 \v 4 Wiyɑ u derɑ tɑbu kowo dɑmɡibun tɛmɑ bɔɔkirɑ. \q1 Mɑ dɑm sɑriruɡibɑ dɑm kuɑ. \q1 \v 5 Be bɑ rɑɑ deburu mɔ, \q1 berɑ bɑ tɛ̃ sɔmburu kɑsu \q1 bu kɑ dĩɑnu wɑ. \q1 Be ɡɔ̃ɔrɑ rɑɑ mɔ̀, \q1 beyɑ bɑ tɛ̃ wɛ̃re. \q1 Wĩro u mɑrɑ bibu nɔɔbɑ yiru. \q1 Adɑmɑ wi u rɑɑ bii dɑbinu mɑrɑ \q1 u tiɑ wi turo. \q1 \v 6 Yinni Gusunɔwɑ u rɑ de tɔnu u ɡbi. \q1 Wiyɑ u rɑ mɑɑ de u n wɑ̃ɑ. \q1 Wiyɑ u rɑ de u dɑ ɡɔriɔ. \q1 Wi turo wiyɑ u rɑ mɑɑ nùn yɑre min di. \q1 \v 7 Yinni Gusunɔn min diyɑ \q1 yɑ̃ɑru kɑ ɑrumɑni yɑ rɑ nɛ. \q1 U rɑ ɡoo tɑɑre temɔ, \q1 kpɑ u ɡoo wɔlle suɑ. \q1 \v 8 U rɑ wɔnwɔndo seeye tem di. \q1 Kpɑ u wi bɑ ɡɛmɑ wɔlle suɑ. \q1 U rɑ bu sinɑsie kɑ sinɑ bibu sɑnnu \q1 kpɑ bu ko bɛɛrɛɡibu. \q1 Wiyɑ u hɑnduniɑn kpɛɛkpɛɛku swĩi. \q1 Gen wɔllɔwɑ u ye sɔndi. \q1 \v 9 U koo win bɔrɔkinibɑn sɑnu sɑnusu kɔ̃su. \q1 Adɑmɑ u koo de tɔn kɔ̃sobu \q1 bu kɑm ko yɑm wɔ̃kurɔ. \q1 Domi ɡoo sɑri wi u koo nɑsɑrɑ wɑ \q1 kɑ win tiin dɑm. \q1 \v 10 Yinni Gusunɔ u koo win yibɛrɛbɑ kɔsuku \q1 muku muku kɑ ɡuru kpenu. \q1 U koo hɑnduniɑ kpuro siri. \q1 U koo wi u ɡɔsɑ ko sunɔ, \q1 kpɑ u nùn dɑm wɛ̃. \p \v 11 Yen biru Ɛlikɑnɑ u wurɑ win wuuɔ Rɑmɑɔ. Adɑmɑ Sɑmuɛli u sinɑ yɑ̃ku kowo Elin mi, u kɑ Yinni Gusunɔn sɔmburu mɔ̀. \s1 Elin bii tɔn durɔbu \p \v 12 Elin bii tɔn durɔbu bɑ sɑ̃ɑwɑ bii kɑmbɑ. Bɑ ǹ Yinni Gusunɔ nɑsie. \v 13 Bɑɑ mɛ bɑ sɑ̃ɑ yɑ̃ku kowobu, wee ye bɑ rɑ ko. Goo ù n yɑ̃kuru nɑ, mɑ bɑ ten yɑɑ yikumɔ, yɑ̃ku kowon sɔm kowo u rɑ kɑ win sii kɑɑto donnu itɑɡuu nɛwɑ, \v 14 kpɑ u ɡu kpɛ̃ɛ wekerɔ. Ye ɡɑ sɔkɑ kpuro, yerɑ yɑ rɑ ko yɑ̃ku kowoɡiɑ. Mɛsumɑ bɑ rɑ Isirelibɑ kpuro kue be bɑ yɑ̃kuru nɑ Siloɔ. \p \v 15 Gɑsɔ, bu sere yɑɑ ɡum dɔ̃ɔ doke Yinni Gusunɔn sɔ̃, yɑ̃ku kowon sɔm kowo u rɑ nɛwɑ u durɔ wi u kɑ yɑ̃ku te nɑ sɔ̃ u nɛɛ, ɑ mɑn yɑ̃ku kowon yɑɑ wɛ̃ɛmɑ u winyɑm wɔ̃. Domi u ǹ yɑɑ yikurɑ mwɑɑmɔ wunɛn nɔmɑn di. Yɑɑ ɡɔmɑ u kĩ. \p \v 16 Durɔ wi, ù n nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ de bu yɑɑ ɡum dɔ̃ɔ doke ɡinɑ nɡe mɛ woodɑ yɑ ɡeruɑ, bɑ̀ n kpɑ, kpɑ ɑ suɑ mɛ̀n nɔɔ ɑ kĩ, sɑnɑm mɛyɑ yɑ̃ku kowon sɔm kowo wi, u rɑ nɛɛ, ɑɑwo, ɑ mɑn ye wɛ̃ɛyɔ tɛ̃n tɛ̃, ǹ kun mɛ, kon mwɑ kɑ dɑm. \p \v 17 Nɡe mɛyɑ bɑ yɑ̃ku ni bɑ rɑ Yinni Gusunɔ kuen bɛɛrɛ kɑwɑ. Mɑ yɑ kuɑ durum bɑkɑ win wuswɑɑɔ. \p \v 18 Sɑmuɛli u sɔmburu mɔ̀ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ. U sɑ̃ɑwɑ bii piibu mɑ bɑ nùn yɑ̃ku kowon yɑberu kuɑ kɑ wɛ̃ɛ dɑmɡii u sebuɑ. \s1 Yinni Gusunɔ u Ɛlikɑnɑ \s2 kɑ Hɑnɑ domɑru kuɑ \p \v 19 Mɛyɑ mɑɑ wɔ̃ɔ bɑɑɡere Sɑmuɛlin mɛro u rɑ n nùn yɑbe piibu kuɑmmɛ u kɑ nɑ bɑ̀ n yɑ̃kuru sisi kɑ win durɔ. \v 20 Kpɑ Eli u Ɛlikɑnɑ kɑ win kurɔ Hɑnɑ domɑru kuɑ u nɛɛ, Yinni Gusunɔ u de kurɔ wi, u kɑ nun bii dɑbinu mɑ, kpɑ bu ko Sɑmuɛli wi i Yinni Gusunɔ wɛ̃n kɔsire. \p Yen biru kpɑ Ɛlikɑnɑ kɑ Hɑnɑ bu ɡɔsirɑ ben wuuɔ. \v 21 Mɑ Yinni Gusunɔ u Hɑnɑ domɑru kuɑ. U mɑɑ bibu mɑrɑ tɔn durɔbu itɑ, tɔn kurɔbu yiru. \p Sɑmuɛli u mɑɑ kpɛ̃ɑmɔ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. \s1 Eli kɑ win bii tɔn durɔbu \p \v 22 Eli u tɔkɔ kuɑ ɡem ɡem mɑ u nuɑ ye win bii tɔn durɔbu bɑ Isirelibɑ kuɑmmɛ kpuro kɑ nɡe mɛ bɑ rɑ kɑ kurɔbu kpunɛ be bɑ sɔmburu mɔ̀ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerun kɔnnɔwɔ. \v 23 Mɑ u bu bikiɑ u nɛɛ, ɑmɔnɑ i kɑ dɑɑ yenin bweseru mɔ̀, domi tɔmbu kpurowɑ bɑ mɑn bɛɛn dɑɑ kɔ̃sɑn ɡɑri sɔ̃ɔmɔ. \v 24 I ku mɑɑ ko mɛ, bɛɛ nɛn bibu. Bɛɛn lɑbɑɑri ye nɑ nɔɔmɔ yɑ ǹ wɑ̃. Domi i derɑ Yinni Gusunɔn tɔmbɑ durum mɔ̀. \v 25 Goo ù n win winsim torɑri, Gusunɔwɑ u koo nùn yen suuru kɑnɑ, ɑdɑmɑ ɡoo ù n Yinni Gusunɔ torɑri, wɑrɑ u koo nùn suuru kɑnɑ. \p Kɑ mɛ, bɑ ǹ ben tundon ɡere ye nuɑ, domi Yinni Gusunɔ u sɔɔru kpɑ kɔ u kɑ bu ɡo. \p \v 26 Adɑmɑ Sɑmuɛli u kpɛ̃ɑmɔ mɑ Yinni Gusunɔ u kɑ nùn nɔnu ɡeu mɛɛrɑ. Mɛyɑ mɑɑ tɔmbun tii. \s1 Gɑri yi Gusunɔ u ɡeruɑ \s2 Elin bweserun sɔ̃ \p \v 27 Gusunɔn sɔmɔ ɡoo u nɑ Elin mi, u nɛɛ, ɑmɛniwɑ Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ u nɛɛ, sɑɑ ye wunɛn bɑɑbɑbɑ bɑ wɑ̃ɑ Eɡibitiɔ bɑ yoru dimɔ Eɡibiti sunɔn mi, u bu win tii sɔ̃ɔsi kpɑsɑsɑ. \v 28 Mɑ u wunɛn bɑɑbɑ Aroni ɡɔsɑ Isirelibɑn bweseru kpuro sɔɔ u kɑ ko win yɑ̃ku kowo kpɑ u n dɑ nùn yɑ̃kunu kue, u turɑre dɔ̃ɔ doke, kpɑ u n dɑ Isirelibɑ bikiɑru kue wi Yinni Gusunɔn mi. U mɑm wi kɑ win yɛnuɡibu Isirelibɑn yɑ̃ku yɑɑn sukum yɔllɑ kuɑ bu di. \v 29 Mbɑ n kuɑ i kɑ win yɑ̃kunu kɑm mɛɛrɑ mɛ, kɑ kɛ̃ɛ ni u yiire bu kɑ nɑ win sɑ̃ɑ yerɔ. Mbɑn sɔ̃nɑ i win tɔmbu Isirelibɑn yɑ̃kunun yɑɑ ɡumɡiɑ dimɔ i bɔriɑmɔ. Amɔnɑ ɑ kɑ wunɛn bibu bɛɛrɛ wɛ̃ɛmɔ n kere wi. \v 30 Yen sɔ̃, u nɛɛ, wiyɑ u rɑɑ ɡeruɑ mɑ wunɛn yɛnu kɑ wunɛn bɑɑbɑn yɛnuɡibu bɑ koo ko win yɑ̃ku kowobu sere kɑ bɑɑdommɑɔ. Adɑmɑ tɛ̃ u ɡeruɑ u nɛɛ, yɑ ǹ mɑɑ koorɔ mɛ, domi be bɑ nùn bɛɛrɛ wɛ̃ɛmɔ, beyɑ u koo bɛɛrɛ wɛ̃. Be bɑ kun nùn ɡɑrɑ, beyɑ u ǹ ɡɑrisimɔ. \v 31 Wee, sɑnɑm sisi mɛ̀ sɔɔ u koo wunɛn dɑm surɑ kɑ mɑɑ wunɛn bɑɑbɑn yɛnun dɑm, kpɑ ɡoo u ku mɑɑ tɔkɔ ko wunɛn bweserɔ. \v 32 Goo koo ko wunɛn kɔsire win sɑ̃ɑ yerɔ. Isireli be bɑ tie bɑ koo durom wɑ ɑdɑmɑ wunɛn bweseru sɔɔ ɡoo kun mɑɑ tɔkɔ mɔ̀. \v 33 Bɑ koo ɡbiwɑ tɑbu sɔɔ. Bɑɑ ù n ɡoo deri u wɑɑmɔ ye bɑ mɔ̀ win sɑ̃ɑ yerɔ, u ko n nisinu mɔwɑ kpɑ u n nuki sɑnkire. \p \v 34 Yeniwɑ yɑ koo ko nɛn ɡɑrin yĩreru wunɛ sɔɔ. Wunɛn bibu yiru ye, Hofini kɑ Finɛɛsi, bɑ koo ɡbi sɑnnu sɔ̃ɔ teerun sɔ̃ɔ. \v 35 Nɑ kon yɑ̃ku kowo nɑɑnɛɡii ɡoo seeyɑ wi u koo nɛn kĩru ko nɡe mɛ nɑ ɡɔ̃ru doke, kpɑ win bweseru tu ko yɑ̃ku kowobu sere kɑ bɑɑdommɑɔ sunɔ wi nɑ ɡɔsɑn wuswɑɑɔ. \v 36 Goo ù n tiɑrɑ wunɛn bweserɔ u koo dɑ u yɛ̃ro wiru kpĩiyɑwɑ ɡobi fiikon sɔ̃, ǹ kun mɛ dĩɑnun sɔ̃, kpɑ u ɡere u nɛɛ, ɑ suuru koowo, ɑ de n ko yɑ̃ku kowo ɡoon sɔm kowo kpɑ nɑ n dɑ dĩɑnu fiiko wɑ n di. \c 3 \p \v 1 Sɑmuɛli, bii ɑluwɑɑsi wi, u wɑ̃ɑ u Yinni Gusunɔn sɔmburu mɔ̀ Elin wuswɑɑɔ. \s1 Yinni Gusunɔ u Sɑmuɛli kure \p Sɑɑ ye sɔɔ, dɑɑ dɑɑkɑwɑ Yinni Gusunɔ u rɑ kɑ tɔnu ɡɑri ko, kpɑ u bu kure kɑ̃siru sɔɔ ɡɑsɔ kɑ ɡɑsɔ tɔnɑ. \p \v 2 N deemɑ sɑɑ ye sɔɔ, Elin nɔni dɑm dwiiyɑmɑ. U ku rɑ mɑɑ yɑm wɑ sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ. Sɔ̃ɔ teeru, u kpĩ win kpin yerɔ sɑ̃ɑ yerɔ, \v 3 Sɑmuɛli u mɑɑ kpĩ Gusunɔn woodɑn kpɑkororun bɔkuɔ. Sɑɑ ye, fitilɑ ɡɑ ɡinɑ sɔ̃re. \v 4 Yerɑ Yinni Gusunɔ u Sɑmuɛli sokɑ mɑ u wurɑ. \v 5 Mɑ u dukɑ dɑ Elin mi, u nɛɛ, nɛ wee. \p Eli u nɛɛ, ɑmɔnɑ. \p U nɛɛ, nɑ nuɑ ɑ mɑn sokɑwɑ. \p Mɑ Eli u nɛɛ, nɑ ǹ nun sokɑ, ɑ wuro wunɛn kpin yerɔ. \p Mɑ u wurɑ u kpunɑ. \v 6 Yinni Gusunɔ u mɑɑ nùn sokɑ u nɛɛ, Sɑmuɛli, Sɑmuɛli. \p Mɑ u seewɑ u dɑ Elin mi, u nɛɛ, nɛ wee. Nɑ nuɑ ɑ mɑn sokuwɑ. \p Eli u nɛɛ, nɑ ǹ nun sokɑ, nɛn bii. A doo ɑ kpunɑ. \p \v 7 N deemɑ Sɑmuɛli u ǹ Yinni Gusunɔn nɔɔ tubɑ domi u ǹ ɡu nɔɔre. \p \v 8 Yinni Gusunɔ u mɑɑ nùn sokɑ nɔn itɑse. Mɑ u seewɑ u dɑ Elin mi, u nɛɛ, nɛ wee, domi nɑ nuɑ ɑ mɑn sokɑ. \p Mɑ Eli u tubɑ mɑ Yinni Gusunɔwɑ u bii wi soku. \v 9 Yen sɔ̃nɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ doo ɑ kpunɑ. Bɑ̀ n kpɑm nun sokɑ ɑ ɡeruo ɑ nɛɛ, wunɛ win sɔm kowo ɑ nɔɔmɔ, u ɡeruo. \p Mɑ Sɑmuɛli u dɑ u kpunɑ win kpin yerɔ. \p \v 10 Yinni Gusunɔ u nùn susi mɑ u nùn sokɑ nɡe mɛ u rɑɑ kuɑ. U nɛɛ, Sɑmuɛli, Sɑmuɛli. \p Sɑɑ yerɑ Sɑmuɛli u wurɑ u nɛɛ, nɛ wunɛn sɔm kowo, nɑ nɔɔmɔ, ɑ ɡeruo. \p \v 11 Mɑ Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee, kon ɡɑ̃ɑ kɔ̃sunu ko Isirelibɑn suunu sɔɔ. Tɔn be bɑ ye nuɑ kpuro bɑ koo ɡɔmɑ dwiiyɑ. \v 12 Tɔ̃ɔ te sɔɔrɑ kon de ye kpuro yu koorɑ mɑm mɑm ye nɑ ɡeruɑ Elin yɛnun sɔ̃. \v 13 Domi Eli u yɛ̃ mɑ win bibɑ bɔ̃rin kookoosu mɔ̀, u ǹ mɑɑ bu ɡerusi. Yen sɔ̃nɑ nɑ bɔ̃ruɑ nɑ nɛɛ, kon win yɛnuɡibu sɛɛyɑsiɑ sere kɑ bɑɑdommɑɔ ben dɑɑ kɔ̃sɑn sɔ̃. \v 14 Yɑ̃kuru ɡɑru sɑri te bɑ koo mɑɑ ko n kɑ bu suuru kuɑ. \p \v 15 Sɑmuɛli u kpunɑ sere n kɑ kuɑ sisiru. Mɑ u sɑ̃ɑ yerun ɡɑmbobɑ kɛniɑ. Adɑmɑ u ǹ kɑ̃kɑ u Eli kɑ̃si ten ɡɑri yi sɔ̃. \v 16 Sɑɑ ye sɔɔrɑ Eli u nùn sokɑ u nɛɛ, Sɑmuɛli, nɛn bii. \p Mɑ Sɑmuɛli u wurɑ u nɛɛ, nɛ wee. \p \v 17 Eli u ɡeruɑ u nɛɛ, mbɑ Yinni Gusunɔ u nun sɔ̃ɔwɑ. A suuru koowo, ɑ ku mɑn yi beruɑ. Gusunɔwɑ u koo nun sɛɛyɑsiɑ ɑ̀ kun mɑn ye kpuro sɔ̃ɔwɑ. \p \v 18 Mɑ Sɑmuɛli u nùn ɡɑri yi kpuro sɑɑriɑ. U ǹ nùn yin ɡɛɛ berue. Mɑ Eli u nɛɛ, Gusunɔ wiyɑ Yinni. U koowo nɡe mɛ n weenɛ win nɔni sɔɔ. \p \v 19 Mɑ Sɑmuɛli u kpɛ̃ɑmɔ. Yinni Gusunɔ u wɑ̃ɑ kɑ wi. U ǹ mɑɑ dere Sɑmuɛlin ɡɑri yi kɑm wɔri, bɑɑ yin tiɑ. \v 20 Isirelibɑ kpuro sɑɑ Dɑnun di sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ sere n kɑ dɑ Beri Sebɑɔ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ bɑ ɡiɑ mɑ Gusunɔwɑ u Sɑmuɛli kuɑ win sɔmɔ kɑ ɡem. \v 21 Yinni Gusunɔ u rɑ n tii sɔ̃ɔsimɔ Siloɔ mi u Sɑmuɛli kure u kɑ nùn ɡɑri kuɑ. \c 4 \p \v 1 Mɑ Isirelibɑ kpuro bɑ Sɑmuɛlin ɡɑri nuɑ. \s1 Filisitibɑ bɑ Yinni Gusunɔn \s2 woodɑn kpɑkororu mwɑ \p Sɔ̃ɔ teeru Isirelibɑ bɑ yɑrɑ bu kɑ Filisitibɑ tɑbu wɔri mɑ bɑ ben sɑnsɑni ɡirɑ Ebɛni Esɛɛn bɔkuɔ. Filisiti be, bɑ mɑɑ wɑ̃ɑ Afɛki ɡiɑ. \v 2 Miyɑ bɑ ben tɑbu tɛriɑ bɑ dɔɔ bu kɑ Isirelibɑ yinnɑ. Sɑɑ yè sɔɔ bɑ sɑnnɔ wɔrinɑ mɑ Filisitibɑ bɑ Isirelibɑ kɑmiɑ bɑ bu ɡo dɑbi dɑbinu nɡe tɔmbu nɔrɔbun subɑ nnɛn sɑkɑ (4.000) tɑbu ɡberu mi. \v 3 Ye Isirelibɑ bɑ wurɑ ben sɑnsɑniɔ, yerɑ ben ɡuro ɡurobu bɑ ɡeruɑ bɑ nɛɛ, mbɑ n kuɑ ɡisɔ, Gusunɔ u kɑ derɑ Filisitibɑ bɑ sun kɑmiɑ. I de su dɑ su Gusunɔn woodɑn kpɑkororu tɑmɑ Silon di tɑ n wɑ̃ɑ bɛsɛn suunu sɔɔ, kpɑ tu sun wɔrɑ bɛsɛn yibɛrɛbɑn nɔmɑn di. \p \v 4 Mɑ tɔn be, bɑ ɡɑbu ɡɔrɑ Siloɔ, mɑ bɑ kɑ bu Gusunɔ wɔllu kɑ tem Yinnin woodɑn kpɑkoro te nɑɑ. Ten wɔllɔwɑ Yinni Gusunɔ u rɑ tii sɔ̃ɔsi wɔllun kɔ̃sobun weenɑsibun suunu sɔɔ. Mɑ Elin bii tɔn durɔbu yiru, Hofini kɑ Finɛɛsi bɑ kpɑkoro te yɔ̃sirimɑ. \v 5 Sɑnɑm mɛ bɑ kɑ kpɑkoro te turɑ Isirelibɑn sɑnsɑni mi, mɑ be kpuro bɑ seewɑ bɑ kuuki mɔ̀ sere tem mu yĩirimɔ. \p \v 6 Ye Filisitibɑ bɑ wure ni nuɑ, bɑ nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ Heberu be, bɑ wure mɛ, ben sɑnsɑniɔ. \p \v 7 Mɑ bɑ rɑ nuɑ mɑ Yinni Gusunɔn woodɑn kpɑkororɑ tɑ tunumɑ mi. Yerɑ bɛrum bu mwɑ bɑ nɛɛ, Gusunɔ u duɑ Heberubɑn sɑnsɑniɔ. Gberɑ sun di. Yenin bweseru rɑɑ sɑri. \v 8 Gberɑ sun di. Wɑrɑ koo sun wɔrɑ Gusunɔ dɑmɡii winin nɔmɑn di. Wiyɑ u Eɡibitiɡibu nɔni swɑ̃ɑ bwese bwesekɑ doke sere kɑ ɡbɑburɔ. \v 9 Yen sɔ̃, i wɔruɡɔru koowo kpɑ i tɔn durɔ kom sɔ̃ɔsi, bɛɛ Filisitibɑ, kpɑ i ku rɑ ko ben yobu, nɡe mɛ bɑ rɑɑ ɡɑsɔ kuɑ bɛɛn yobu. I tɔn durɔ kom sɔ̃ɔsio kpɑ i kɑ bu sɑnnɑ. \p \v 10 Mɑ Filisitibɑ bɑ Isirelibɑ tɑbu wɔri bɑ kɑmiɑ. Yerɑ Isireli be kpuro bɑ duki suɑ. Ben bɑɑwure dɔɔ win kuru ɡiɑ. Ben be bɑ ɡu tɑɑ bi sɔɔ dɔmɑ te, bɑ kuɑwɑ tɔnu nɔrɔbun subɑ tɛnɑ (30.000). \v 11 Mɑ Filisitibɑ bɑ Gusunɔn woodɑn kpɑkororu mwɑ. Miyɑ Elin bii tɔn durɔbu yiru ye, Hofini kɑ Finɛɛsi bɑ ɡu. \s1 Eli kɑ Finɛɛsin kurɔn ɡɔɔ \p \v 12 Dɔmɑ terɑ, durɔ ɡoo wi u sɑ̃ɑ Bɛnyɑmɛɛn bweseru u dukɑ yɑrɑ tɑbu sɑnsɑni min di u dɑ Siloɔ. N deemɑ u win yɑberu ɡɛ̃ɛkɑ u tuɑ wisi win wirɔ u kɑ win nuku sɑnkirɑnu sɔ̃ɔsi. \v 13-15 Mɑ u duɑ wuuɔ u wuuɡibu tɑbun lɑbɑɑri sɔ̃ɔwɑ. Mɑ wuu ɡiru ɡe kpuron tɔmbɑ seewɑ bɑ wuri mɔ̀. N deemɑ Eli u tɔkɔ kuɑ u wɔ̃ɔ wunɔbu yiru sɑri mɔ. Win nɔni kun dɑm mɔ. U ǹ mɑɑ yɑm wɑɑmɔ sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ. Sɑɑ ye, u sɔ̃ kitɑrɔ u swɑɑ mɛɛrɑ, domi win bwɛ̃rɑ kun kpunɛ Gusunɔn woodɑn kpɑkoro ten sɔ̃. Ye u wuri yi nuɑ, mɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ bɑ wuri mɔ̀ mɛ. Mɑ durɔ wi, u dukɑ dɑ win mi, u kɑ nùn sɔ̃ ye n koorɑ. \v 16 Mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ weewɑ tɑbu ɡberun di. Gisɔrɑ nɑ yɑrimɑ min di. \p Mɑ Eli u nùn bikiɑ u nɛɛ, ɑmɔnɑ n kuɑ, nɛn bii. \p \v 17 Mɑ u wisɑ u nɛɛ, Isirelibɑ bɑ duki suɑ Filisitibɑn wuswɑɑn di. Tɔn be bɑ ɡo mi bɑ dɑbi. Mɛyɑ mɑɑ wunɛn bibu yiru ye, Hofini kɑ Finɛɛsi, bɑ ɡu. Mɑ Filisitibɑ bɑ Yinni Gusunɔn woodɑn kpɑkororu mwɑ. \p \v 18 Sɑɑ yè sɔɔ Eli u nuɑ bɑ Gusunɔn woodɑn kpɑkororu mwɑ, yerɑ u wɔrumɑ win kitɑrun di ɡbɑru ɡbɑrɑ ɡɑmbon bɔkuɔ. Win wĩi sumɑ bɔɔrɑ mɑ u ɡu, domi u tɔkɔ kuɑ, u mɑɑ kpɑ̃. Wɔ̃ɔ weeruwɑ Eli wi, u kuɑ Isirelibɑn kpɑro. \p \v 19 Sɑɑ ye sɔɔ, Elin bii Finɛɛsin kurɔ u ɡurɑ mɔ. Win mɑrubu mɑɑ turuku kuɑ. Sɑɑ ye u nuɑ bɑ Gusunɔn woodɑn kpɑkororu mwɑ, win dwɑɑ tundo u mɑɑ ɡu, kɑ win durɔn tii, yerɑ win nukurɑ wuriribu toruɑ, mɑ u yiirɑ u mɑrɑ. \v 20 Yen biru u ɡɔɔ dɔɔ. Ye u wɑsikirɑmɔ, be bɑ nùn yɔ̃re sɑɑ ye u yiire, bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, ɑ ku bɛrum ko, wee, ɑ bii tɔn durɔ mɑrɑ. \p Adɑmɑ u ǹ ben ɡɑri wure. U bu ɑtɑfiiru kuɑ. \v 21 Mɑ u bii wi yĩsiru kɑ̃ Ikɑbɔdu. Yĩsi ten tubusiɑnɑ, Gusunɔ kun mɑɑ wɑ̃ɑ Isirelibɑn suunu sɔɔ. U nùn sokɑ mɛ, yèn sɔ̃ bɑ bu Yinni Gusunɔn woodɑn kpɑkororu mwɑɑri kɑ mɑɑ win dwɑɑ tundo kɑ win durɔn ɡɔɔn sɔ̃. \v 22 Mɑ u nɛɛ, Gusunɔ kun mɑɑ wɑ̃ɑ Isirelibɑn suunu sɔɔ. Domi yibɛrɛbɑ bɑ win woodɑn kpɑkororu mwɑ. \s1 Gusunɔn woodɑn kpɑkororu \s2 Filisitibɑn mi \c 5 \p \v 1 Filisitibɑ bɑ Gusunɔn woodɑn kpɑkoro te suɑ sɑɑ Ebɛni Esɛɛn di bɑ kɑ dɑ Asidɔduɔ, \v 2 bɑ tu duusiɑ ben bũu Dɑɡonin dirɔ bɑ yi temɔ win bɔkuɔ. \v 3 Ye n kuɑ sisiru Asidɔduɡibu bɑ seewɑ buru buru yellu bɑ deemɑ wee, ben bũu wi, u wɔrumɛ u kibɑri Yinni Gusunɔn woodɑn kpɑkororun wuswɑɑɔ. Mɑ bɑ nùn seeyɑ bɑ kpɑm wesiɑ win ɑyerɔ. \v 4 Sisiru bɑ mɑɑ seewɑ buru buru yellu bɑ deemɑ wee, bũu wi, u wɔrumɛ u kibɑri Yinni Gusunɔn woodɑn kpɑkoro ten wuswɑɑɔ, mɑ win wiru kɑ nɔmɑ kpuro yɑ bɔtikire yɑ yii dii kɔnnɔwɔ. Win kuseru tɔnɑwɑ tɑ tie. \v 5 Yen sɔ̃nɑ Dɑɡonin yɑ̃ku kowobu kɑ be bɑ rɑ du win dirɔ bu kɑ nùn sɑ̃ kpuro Asidɔduɔ, bɑ ku rɑ mɑɑ dii kɔnnɔ ɡen deedeeru tɑɑre sere kɑ ɡisɔn ɡisɔ. \p \v 6 Mɑ Yinni Gusunɔ u Asidɔduɡibu kɑ ben bɑru kpɑɑnuɡibu kpuro nɔmu doke u bu bwisinu wisi u derɑ bɑ nɔni swɑ̃ɑru wɑ. \v 7 Sɑɑ ye Asidɔduɡibu bɑ deemɑ mɛyɑ n sɑ̃ɑ, mɑ bɑ nɛɛ, sɑ ǹ mɑɑ Isirelibɑn Yinnin woodɑn kpɑkororu yiimɔ bɛsɛn mini domi u sun nɔmu doke kɑ mɑm bɛsɛn bũu Dɑɡonin tiiɔ. \v 8 Mɑ bɑ ɡɔrɑ bɑɑmɑ kpuro mi Filisitibɑn sinɑmbɑ wɑ̃ɑ. Bɑ nɑ bɑ mɛnnɑ bɑ wesiɑnɑ bɑ nɛɛ, ɑmɔnɑ sɑ ko ko kɑ Isirelibɑn Yinnin woodɑn kpɑkoro te. \p Yerɑ bɑ nɛɛ, i de su kɑ tu dɑ Gɑtiɔ. \p Mɑ bɑ tu suɑ bɑ kɑ dɑ mi. \v 9 Ye bɑ kɑ tu turɑ wuu ɡen mi, Yinni Gusunɔ u mɑɑ wuu ɡeɡibu nɔmu doke sere wuu ɡe, ɡɑ burisinɑ. Gen tɔn durɔbu sɑɑ bukurobun min di, sere kɑ bibɔ, bɑ bwisinu bɑrɑwɑ. \v 10 Yen sɔ̃nɑ bɑ kɑ mɑɑ kpɑkoro te dɑ Ekoroniɔ. Ye bɑ kɑ tu wuu duɑ, yerɑ Ekoroniɡibɑ wuri wurɑ bɑ nɛɛ, wee, bɑ kɑ sun Isirelibɑn Yinnin woodɑn kpɑkoro te nɑɑwɑ bu kɑ sun ɡo bɛsɛ kpuro. \p \v 11 Mɑ bɑ ɡɔrɑ Filisitibɑn sinɑmbu kpuron mi, bɑ bu mɛnnɑ bɑ nɛɛ, i de bu kɑ Isirelibɑn Yinnin kpɑkoro te wurɑ ten ɑyerɔ kpɑ tu ku sun ɡo tu kpe. \p Domi wuu ɡe kpuro ɡɑ burisinɑ ɡɔɔn bɛrum sɔ̃, yèn sɔ̃ Gusunɔ u bu nɔmu doke ɡem ɡem. \v 12 Wuu ɡen tɔn durɔ be bɑ ǹ ɡu, bwisinu bu wisiwɑ kpuro sere ben wuri yi wɔllu ɡirɑri. \s1 Filisitibɑ bɑ kpɑkoro te wesiɑ \c 6 \p \v 1 Yinni Gusunɔn woodɑn kpɑkororɑ wɑ̃ɑwɑ Filisitibɑn temɔ suru nɔɔbɑ yiru. \v 2 Mɑ Filisitibɑ bɑ ben yɑ̃ku kowobu kɑ ben sɔrobu sokɑ bɑ bu bikiɑ bɑ nɛɛ, ɑmɔnɑ sɑ ko kɑ Yinni Gusunɔn woodɑn kpɑkoro te ko. I sun sɔ̃ɔwɔ nɡe mɛ sɑ ko koosinɑ su kɑ tu wesiɑ Isirelibɑn mi. \p \v 3 Mɑ bɑ bu sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, ì n Isirelibɑn Yinnin kpɑkoro te wesiɑmɔ, i ku rɑ tu wesiɑ kɑm dirum, ɑdɑmɑ bɑɑ ǹ n mɛren nɑ, i suuru kɑnɑbun kɛ̃nu wɛ̃ɛyɔ, i kɑ bɛkurɑ, kpɑ i ɡiɑ yèn sɔ̃ u bɛɛ nɔmu doke sere kɑ tɛ̃. \p \v 4 Mɑ Filisitibɑ bɑ nɛɛ, kɛ̃ɛ nirɑ̀ sɑ ko wɛ̃ su kɑ suuru kɑnɑ. \p Mɑ bɑ bu sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, i bwisinun weenɑsinu koowo wɑsi nɔɔbu kɑ mɑɑ ɡunɔnun weenɑsinu wɑsi nɔɔbu, ye kpuro kɑ wurɑ, nɡe mɛ bɛɛ Filisitibɑn sinɑmbɑ ɡeeru nɛ, yèn sɔ̃ bɑrɑ tee terɑ tɑ bɛɛ mwɑ kɑ bɛɛn sinɑmbu. \v 5 Yen sɔ̃nɑ i ko i bwisinun weenɑsinu ko kɑ ɡunɔ ni nu tem sɑnkumɔn weenɑsinu, kpɑ i Isirelibɑn Yinni bɛɛrɛ wɛ̃. Sɔrɔkudo u koo win nɔmɑn bunum kɑwɑ u bɛɛ wɑhɑlɑ wunɑri bɛɛ kɑ bɛɛn bũnu kɑ bɛɛn tem min di. \v 6 Ǹ n mɛn nɑ, i ku bɛɛn ɡɔ̃ru bɔbiɑsiɑ nɡe mɛ Eɡibitiɡibu kɑ ben sunɔ bɑ kuɑ. I yɑɑyo nɡe mɛ Gusunɔ u bu kuɑ sɑnɑm mɛ bɑ ǹ Isirelibɑ yɔ̃su bɑ doonɛ. \v 7 Yen sɔ̃, i nɑɑ kɛkɛ kpɑɑ koowo tɛ̃, kpɑ i nɑɑ mɛrobu tɑmɑ yiru yi yi binu bom kɛ̃mɔ yi bɑ kun suɡu dokere kpɑ i yi sɔri kɛkɛ ye sɔɔ, kpɑ i kɑ yin binu dɑ yɛnuɔ. \v 8 Kpɑ i Yinni Gusunɔn kpɑkoro te suɑ i sɔndi kɛkɛ ye sɔɔ, kpɑ i wurɑn yɑbu ye i nùn kuɑ mi suɑ i doke kpɑkororu ɡɑru sɔɔ i yi teɔnɔn bɔkuɔ, kpɑ i nɛɛ yi yɔ̃su yi doonɑ kɑ yin tii. \v 9 Sɑnɑm mɛ yi doonɔ, i n yi mɛɛrɑ. Yì n dɔɔ Bɛti Semɛsi ɡiɑ Isirelibɑn tem nɔɔ burɑ yerɔ, i n yɛ̃ mɑ Yinni Gusunɔwɑ u sun kɔ̃sɑ yeni kuɑ. Adɑmɑ yì kun kue mɛ, sɑnɑm mɛyɑ i ko i ɡiɑ mɑ n ǹ win nɔmɑ yɑ sun so, yɑ yen nɑɑru nɑwɑ. \p \v 10 Mɑ durɔ be, bɑ kuɑ mɛ. Bɑ nɑɑ mɛrobu yiru ye kɑsu bɑ yi sɔri nɑɑ kɛkɛ ye sɔɔ, mɑ bɑ yin binu kɛnusi yɛnuɔ. \v 11 Mɑ bɑ kɑ Yinni Gusunɔn kpɑkoro te nɑ bɑ yi kɛkɛ ye sɔɔ, kɑ kpɑkoro tè sɔɔ bwisinu kɑ ɡunɔnun weenɑsinu wɑ̃ɑ mi. \p \v 12 Mɑ nɛɛ yi, yi yɑnde doonɑ Bɛti Semɛsin swɑɑɔ tururu. Yi sumɔ yi kɑ swɑɑ ye swĩi, yi dɔɔ sɔru sɔrum mɛ, yi ǹ ɡɑm ɡɛre. Mɑ Filisitibɑn sinɑmbɑ yi swĩi dɑndɑnkuru bɑ kɑ dɔɔ sere Bɛti Semɛsiɔ, Isirelibɑn tem nɔɔ burɑ yerɔ. \v 13 N deemɑ Bɛti Semɛsiɡibu bɑ ben ɑlikɑmɑ ɡɛ̃ɛmɔ wɔwɑɔ. Ye bɑ nɔni seeyɑ, yerɑ bɑ woodɑn kpɑkoro te wɑ, mɑ bɑ nuku dobu wɔri. \p \v 14-15 Mɑ nɑɑ kɛkɛ ye, yɑ duɑ Yosue Bɛti Semɛsiɡiin ɡberɔ, yɑ yɔ̃rɑ mi. Wee kpee bɑkɑru ɡɑrɑ wɑ̃ɑ mi. Mɑ Lefibɑ bɑ nɑ bɑ Yinni Gusunɔn woodɑn kpɑkoro te suɑ kɛkɛ yen di kɑ sere mɑɑ kpɑkoro te tɑ wurɑn yɑbu yebɑ mɔ, mɑ bɑ ye kpuro yi kpee bɑkɑ ten wɔllɔ. Mɑ bɑ kɛkɛ yen dɑ̃ɑ bɛsukɑ bɑ kɑ nɑɑ mɛro be Yinni Gusunɔ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡiru kuɑ. Mɑ bɑ mɑɑ siɑrɑbun yɑ̃kunu kuɑ dɔmɑ te. \v 16 Ye Filisitibɑn sinɑmbu nɔɔbu be, bɑ wɑ mɛ, yerɑ bɑ ɡɔsirɑ Ekoroniɔ dɔmɑ te. \p \v 17 Bwisinun weenɑsii ni Filisitibɑ bɑ kuɑ kɑ wurɑ bɑ Yinni Gusunɔ wɛ̃ ben durum sɔ̃, bɑ nu kuɑwɑ wuu sinin sɔ̃, Asidɔdu kɑ Gɑsɑ kɑ Asikɑloni kɑ Gɑti kɑ mɑɑ Ekoroni. \v 18 Gunɔnun weenɑsii ni bɑ kuɑ kɑ wurɑ, nin ɡeerɑ mɑɑ kuɑwɑ nɡe mɛ Filisitibɑn sinɑmbu nɔɔbu yen wusu nɛ si su ɡbɑ̃rɑru mɔ kɑ si su kun mɔ. Kpee bɑkɑ tèn wɔllɔ bɑ kpɑkoro te yi, tɑ wɑ̃ɑwɑ Yosue Bɛti Semɛsiɡiin ɡberɔ, tɑ sɑ̃ɑ seedɑ sere kɑ ɡisɔn ɡisɔ. \p \v 19 Yinni Gusunɔ u mɑɑ Bɛti Semɛsiɡibu ɡɑbu ɡo domi bɑ win kpɑkoro ten sɔɔwɔ mɛɛrɑ. Be u ɡo mi, ben ɡeerɑ kuɑwɑ tɔnu wɑtɑ kɑ wɔkuru. Mɑ be bɑ tie bɑ nɔɔɡiru suɑ bɑ ɡɔɔ swĩ yèn sɔ̃ Yinni Gusunɔ u ben dɑbinu ɡo. \p \v 20 Mɑ Bɛti Semɛsiɡibu bɑ nɛɛ, wɑrɑ u koo yɔ̃rɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ, domi u dɛɛre. Nɡe weren miyɑ kpɑkoro te, tɑ koo dɑ tɑ̀ n yɑrɑ bɛsɛn min di. \p \v 21 Mɑ bɑ sɔmɔbu ɡɔrɑ Yɑrimun wuuɡibun mi, bɑ nɛɛ, Filisitibɑ bɑ kɑ Yinni Gusunɔn woodɑn kpɑkoro te wurɑmɑ mini. I nɑ i tu suɑ i kɑ dɑ bɛɛn mi. \c 7 \p \v 1 Mɑ Yɑrimun wuuɡibɑ nɑ bɑ kpɑkoro te suɑ bɑ kɑ dɑ Abinɑdɑbun yɛnuɔ ɡuuru wɔllɔ. Mɑ bɑ win bii Eleɑsɑɑ wunɑ nɛnɛm u kɑ kpɑkoro te kɔ̃su. \s1 Sɑmuɛli u Isirelibɑ kpɑre \p \v 2 Sɑɑ mìn di Yinni Gusunɔn kpɑkoro te, tɑ wɑ̃ɑ Yɑrimun wuu mi, yɑ tɛ yɑ kuɑwɑ wɔ̃ɔ yɛndu. Mɑ Isirelibɑ kpuro bɑ Yinni Gusunɔ kɑsu. \p \v 3 Mɑ Sɑmuɛli u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ì n yɛ̃ i ɡɔsirɑwɑ Yinni Gusunɔn mi, kɑ bɛɛn ɡɔ̃ru kpuro, i bũu wi bɑ mɔ̀ Asitɑɑten bwɑ̃ɑrokunu wunɔ bɛɛn suunu sɔɔn di, kɑ ni nu tie, kpɑ i bɛɛn ɡɔ̃rusu Yinni Gusunɔ wɛ̃ i wi turo sɑ̃. U koo bɛɛ fɑɑbɑ ko Filisitibɑn nɔmɑn di. \p \v 4 Mɑ Isirelibɑ bɑ bũu ni bɑ mɔ̀ Asitɑɑte kɑ Bɑɑli kpuro wunɑ ben suunu sɔɔn di, bɑ Gusunɔ sɑ̃ɑmɔ wi turo. \v 5 Mɑ Sɑmuɛli u nɛɛ, Isirelibɑ kpuro bu mɛnnɑmɑ Misipɑɔ, kpɑ u Yinni Gusunɔ suuru kɑnɑ ben sɔ̃. \p \v 6 Mɑ bɑ mɛnnɑ Misipɑ mi, bɑ nɔɔ bɔkuɑ bɑ ɡeruɑ bɑ nɛɛ, sɑ Yinni Gusunɔ torɑ. Mɑ bɑ nim tɑkɑ bɑ mu yɛ̃kɑ win sɑ̃ɑ yerɔ bu kɑ sɔ̃ɔsi mɑ bɑ tii wɛ̃. Yen tɔ̃ɔ te, be kpuro bɑ wurɑ mɑ Sɑmuɛli sɑ̃ɑ ben kpɑro. \p \v 7 Ye Filisitibɑ bɑ nuɑ mɑ Isirelibɑ bɑ mɛnnɑ Misipɑɔ, yerɑ ben sinɑmbɑ bu dɑɑwɑ. Sɑɑ ye Isirelibɑ bɑ ben bɑɑru nuɑ, mɑ bɑ nɑndɑ ben sɔ̃. \v 8 Mɑ bɑ Sɑmuɛli sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, ɑ ku mɑri, ɑ n dɑ sun Gusunɔ bɛsɛn Yinni sokue u sun fɑɑbɑ ko Filisitibɑn nɔmɑn di. \p \v 9 Mɑ Sɑmuɛli u yɑ̃ɑ kinɛru suɑ te tɑ bom nɔrumɔ u kɑ tu Yinni Gusunɔ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡiru kuɑ. U mɑɑ nùn kɑnɑ Isirelibɑn sɔ̃, mɑ u nùn wurɑri. \v 10 Sɑɑ ye Sɑmuɛli u yɑ̃ku te mɔ̀ mi, sɑɑ yerɑ Filisitibɑ bɑ Isirelibɑ tɑbu wɔrimɑ. Yerɑ Yinni Gusunɔ u derɑ ɡurɑ yɑ ɡbɑ̃rɑ yɑ Filisiti be nɑndɑsiɑ, ben lɑɑkɑri yɑ burisinɑ, mɑ bɑ duki yɑrinɑ Isirelibɑn min di. \v 11 Mɑ Isirelibɑn tɑbu durɔbu bɑ yɑrɑ Misipɑn di bɑ Filisiti be nɑɑ ɡirɑ bɑ bu ɡo ɡo bɑ kɑ turɑ sere Bɛti Kɑriɔ. \v 12 Mɑ Sɑmuɛli u nɛɛ, Gusunɔ u sun somimɔwɑ sere kɑ ɡisɔ. Mɑ u kperu ɡɑru suɑ u tu ɡirɑ Misipɑ kɑ Sɛnin bɑɑ sɔɔ, u tu sokɑ Ebɛni Esɛɛ. Yen tubusiɑnɑ, somirun kperu. \p \v 13 Nɡe mɛyɑ Yinni Gusunɔ u kɑ Filisitibɑ tɑɑre, bɑ ǹ mɑɑ nɑɑre Isirelibɑn mi. Mɑ u bu nɔni sɔ̃ɔwɑ sere Sɑmuɛlin wɑ̃ɑrun nɔrɔ. \v 14 Wuu si Filisitibɑ bɑ rɑɑ mwɑ Isirelibɑn mi, sɑɑ Ekoronin di sere n kɑ dɑ Gɑtiɔ, Isirelibɑ bɑ si kpuro wɔrɑwɑ kɑ sin bɑru kpɑɑnu Filisitibɑn nɔmɑn di. Mɑ ɑlɑfiɑ yɑ duɑ Isirelibɑ kɑ bwese ni nu kɑ bu sikerenɛn suunu sɔɔ. \p \v 15 Sɑmuɛli u kuɑwɑ Isirelibɑn kpɑro win wɑ̃ɑrun tɔ̃ru kpuro sɔɔ. \v 16 Wɔ̃ɔ kɑ wɔ̃ɔ u rɑ dewɑ u Betɛliɡibu kɑ Giliɡɑliɡibu berɑ kɑ mɑɑ Misipɑɡibu, kpɑ u bu siribu kuɑ. \v 17 Yen biru kpɑ u wurɑ Rɑmɑɔ mi win tɔmbɑ wɑ̃ɑ, u bu siribu kuɑ. U mɑɑ Yinni Gusunɔ yɑ̃ku yeru kuɑ mi. \s1 Isirelibɑ bɑ sinɑ boko bikiɑ \c 8 \p \v 1 Sɑɑ ye Sɑmuɛli u tɔkɔ kuɑ, u derɑ win bibɑ kuɑ Isirelibɑn kpɑrobu. \v 2 Win bii ɡbiikoon yĩsirɑ Yoɛli, yiruseɡirɑ mɑɑ Abiɑ. Berɑ bɑ kuɑ kpɑrobu Beri Sebɑɔ. \v 3 Adɑmɑ win bii be, bɑ ǹ win yirɑ swĩi. Bɑ ye ɡɛrɑriwɑ ɡobin binɛn sɔ̃. Bɑ nɔm birɑn kɛ̃nu mwɑɑmɔ. Bɑ ku rɑ tɔmbu sirie dee dee. \v 4 Mɑ Isirelibɑn ɡuro ɡurobu kpuro bɑ mɛnnɑ bɑ dɑ Sɑmuɛlin mi Rɑmɑɔ. \v 5 Bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, wee, ɑ tɔkɔ kuɑ, wunɛn bibɑ kun mɑɑ wunɛn yirɑ swĩi. Ǹ n mɛn nɑ, ɑ sun ɡoo kɑsuo u ko bɛsɛn sinɑ boko u n sun kpɑre nɡe mɛ bwesenu kpuro nu mɔ. \p \v 6 Adɑmɑ ɡɑri yi, yi ǹ Sɑmuɛli dore, ye bɑ nɛɛ, u bu sinɑ boko kɑsuo wi u ko n bu kpɑre. Mɑ u kɑnɑru kuɑ. \v 7 Yerɑ Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ye tɔn be, bɑ nun sɔ̃ɔwɑ kpuro, ɑ wuro. A ku yinɑ. Domi n ǹ wunɛ bɑ yinɑmɔ, nɛnɑ bɑ yinɑ nɑ n sɑ̃ɑ ben sunɔ. \v 8 Sɑɑ mìn di nɑ bu yɑrɑmɑ Eɡibitin di sere kɑ ɡisɔ bɑ mɑn yinɑwɑ bɑ bũnu sɑ̃ɑmɔ. Nɡe mɛyɑ bɑ mɑɑ nun kuɑmmɛ. \v 9 Yen sɔ̃, ɑ ben ɡere wuro, ɑdɑmɑ ɑ bu sɔ̃ɔwɔ ye sinɑ boko wi, u koo rɑ bu kuɑ, kpɑ bɑ n yɛ̃. \s1 Sinɑ bokon sɑriɑ \p \v 10 Mɑ Sɑmuɛli u Yinni Gusunɔn ɡɑri yi kpuro tɔn be tusiɑ. \v 11 U nɛɛ, sinɑ boko wi u koo bɑndu di mi, ɑmɛniwɑ u koo ko. U koo bɛɛn bii tɔn durɔbu mwɛɛri bɑ n sɑ̃ɑ win tɑbu kowobu, ɡɑbu bu win tɑbu kɛkɛbɑn sɔmburu ko, kpɑ ɡɑbu bɑ n sɑ̃ɑ mɑɑsɔbu, kpɑ ɡɑbu bɑ n sɑ̃ɑ win kirukubɑ bɑ n duku dukubu mɔ̀ win tɑbu kɛkɛn wuswɑɑɔ. \v 12 U koo ɡɑbu ɡɔsi bɑ n sɑ̃ɑ tɑbu kowo wuunun wiruɡibu, kpɑ u ɡɑbu wunɑ bɑ n win ɡbee sɔmɑ mɔ̀ kpɑ ɡɑbu bɑ n tɑbu yɑ̃nu kɑ tɑbu kɛkɛbɑn yɑ̃nu sekumɔ. \v 13 U koo mɑɑ bɛɛn bii wɔndiɑbɑ mwɛɛri bɑ n dɑ nùn turɑre kue kpɑ bɑ n sɑ̃ɑ dĩɑ kowobu kɑ pɛ̃ɛ kowobu. \v 14 U koo bɛɛn ɡbee ɡeenu mwɛɛri kɑ mɑɑ bɛɛn ɡbɑɑ ɡeenu mi i dɑ̃ɑ binu duurɑ ni bɑ sokumɔ resɛm kɑ olifi, kpɑ u win bwɑ̃ɑbu wɛ̃. \v 15 Ì n bɛɛn ɡberun dĩɑnu kɑ bɛɛn resɛm mɑrum kpuro subɑ subɑ wɔkuru, sube teerɑ ko n sɑ̃ɑwɑ wiɡiru, kpɑ u tu suɑ u win sɔm kowobu kɑ ben wiruɡibu wɛ̃. \v 16 U koo bɛɛn sɔm kowo tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu be bɑ dɑm mɔ mwɛɛri, kɑ bɛɛn kɛtɛkunu kɑ bɛɛn nɑɑ kinɛ ɡeenu kpɑ u kɑ win tii tiin sɔmburu ko. \v 17 U koo bɛɛn yɑɑ sɑbenu mɛnnɑ kpɑ nin wɔkuru bɑɑteren wɔllɔ u teeru suɑ, kpɑ bɛɛn tii i n sɑ̃ɑ win yobu. \v 18 Dɔmɑ te ye kpuro yɑ koorɑ, i ko weeweenu ko sinɑ boko wi i ɡɔsɑn sɔ̃, ɑdɑmɑ Yinni Gusunɔ u ǹ bɛɛ wurɑrimɔ dɔmɑ te. \p \v 19 Kɑ mɛ, tɔn be, bɑ ǹ Sɑmuɛlin ɡere wure. Bɑ nɛɛ, sinɑ bokowɑ sɑ kĩ. \v 20 Kpɑ bɛsɛn tii sɑ n sɑ̃ɑ nɡe bwesenu kpuro. Sinɑ boko wi, u ko n dɑ bɛsɛn siribu ko kpɑ u n dɑ sun kpɑre tɑbu sɔɔ. \p \v 21 Ye Sɑmuɛli u tɔn ben ɡɑri yi kpuro nuɑ u kpɑ, yerɑ u yi Yinni Gusunɔ sɑɑriɑ. \v 22 Yinni Gusunɔ u Sɑmuɛli sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ tɔn ben ɡere wuro, kpɑ ɑ bu sinɑ boko wi kuɑ. \p Yen biru Sɑmuɛli u Isirelibɑ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ben bɑɑwure u ɡinɑ doo win wuuɔ. \s1 Sɔɔlu u win bɑɑn kɛtɛkunu \s2 kɑsu \c 9 \p \v 1 Durɔ ɡoo u wɑ̃ɑ Bɛnyɑmɛɛn bweseru sɔɔ, win yĩsirɑ Kisi. Win bɑɑbɑbɑrɑ Abiɛli kɑ Serori kɑ Bekorɑti kɑ Afiɑ. Be kpuro bɑ sɑ̃ɑwɑ Bɛnyɑmɛɛn bweseru. Kisi wi, u sɑ̃ɑwɑ tɔn boko, u mɑɑ ɡobi mɔ. \v 2 Wiyɑ u bii tɔn durɔ ɡoo mɔ wi bɑ sokumɔ Sɔɔlu. U sɑ̃ɑ ɑluwɑɑsi durɔ burɔ. Isirelibɑ kpuro sɔɔ, ɡoo sɑri wi u nùn ɡeɑ turɑ. Mɛyɑ be kpuron ɡunum mu rɑ yɔ̃rewɑ win serɔ. \p \v 3 Yerɑ Kisi win kɛtɛkunu nu kɔ̃ɔrɑ. Mɑ u win bii Sɔɔlu wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, u seewo u sɔm kowo turo suɑ bu dɑ bu nùn kɛtɛku ni kɑsuɑmɑ. \v 4 Mɑ bɑ sɑrɑ bɑ dɑ Efɑrɑimun ɡuunun berɑ ɡiɑ, kɑ Sɑlisɑn temɔ, ɑdɑmɑ bɑ ǹ nu wɑ. Min di, bɑ mɑɑ dɑ Sɑlimun temɔ kɑ Bɛnyɑmɛɛn tem mɛ kpuro sɔɔ, ɑdɑmɑ bɑ ǹ nu wɑ. \v 5 Sɑɑ ye bɑ turɑ Sufuɔ, yerɑ Sɔɔlu u sɔm kowo wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ nɑ su wurɑ yɛnuɔ, domi ɑ̀ n dɑ, nɛn bɑɑbɑ u kɛtɛku nin ɡɑri duɑri u bɛsɛn weeweenu mɔ̀. \p \v 6 Mɑ sɔm kowo wi, u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee, Gusunɔn tɔnu ɡoo u wɑ̃ɑ wuu ɡe sɔɔ, u bɛɛrɛ mɔ. Ye u mɑɑ ɡeruɑ kpuro yɑ rɑ koorewɑ. A nɑ su dɑ win mi. Sɔrɔkudo u koo sun sɔ̃ swɑɑ ye sɑ ko kpe su kɑ kɛtɛku ni wɑ. \p \v 7 Mɑ Sɔɔlu u sɔm kowo wi wisɑ u nɛɛ, sɑ̀ n dɑ durɔ win mi, mbɑ sɑ ko sii kɛ̃. Wee, sɑ ǹ mɑɑ dĩɑnu tie bɛsɛn bɔɔrɔ. Mɛyɑ ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu mɑɑ sɑri ni sɑ ko nùn kɛ̃. Nɡe mbɑ sɑ mɔ. \p \v 8 Mɑ sɔm kowo wi, u Sɔɔlu wisɑ u nɛɛ, nɑ sii ɡeesun ɡobi piibu ɡɑɡu mɔ mini, kon yi Gusunɔn tɔnu wi kɛ̃ kpɑ u sun bɛsɛn swɑɑ sɔ̃ɔsi ye sɑ ko kpe su kɑ kɛtɛku ni wɑ. \p \v 9-11 Sɑɑ yerɑ Sɔɔlu u sɔm kowo wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɡeemɑ ɑ ɡeruɑ. A nɑ su dɑ. Mɑ bɑ dɑ wuu mi, mi Gusunɔn tɔnu wi, u wɑ̃ɑ. Ye bɑ wuu ɡen tureru yɔɔmɔ, yerɑ bɑ kɑ wɔndiɑ ɡɑbu yinnɑ bɑ yɑrimɑ bɑ nim tɑkɑm dɔɔ. Bɑ bu bikiɑ bɑ nɛɛ, yɑm wɑo wi, u wɑ̃ɑ mini? \p N deemɑ yellu Isirelibɑn ɡoo ù n kĩ u ɡɑ̃ɑnu bikiɑ Gusunɔn mi, bɑ rɑ nɛɛwɑ, ɑ nɑ su dɑ yɑm wɑon mi. Wi sɑ tɛ̃ sokumɔ Gusunɔn sɔmɔ, wiyɑ bɑ rɑ sɑnɑm mɛ soku yɑm wɑo. \p \v 12 Wɔndiɑ be, bɑ bu wurɑri bɑ nɛɛ, oo, tɛ̃n tɛ̃ ɡerɑ u doonɑ mini. I bɔbio, u bɛɛ ɡbiiye wuuɔ, domi tɔmbɑ yɑ̃kuru ɡɑru kobu nɑ ɡunɡuru mi ɡisɔ. \v 13 Ì n wuu duɑ i ko nùn wɑ u sere yɔ ɡunɡuru mi, u di. Domi ɡoo kun dimɔ mɑ n kun mɔ u turɑ mi, yèn sɔ̃ wiyɑ u koo yɑ̃kuru domɑru koosi, yen biru be bɑ sokɑ bu sere di. I doo fuuku, i ko i nùn wɑ. \s1 Sɔɔlu kɑ Sɑmuɛli bɑ yinnɑ \p \v 14 Mɑ bɑ doonɑ. Ye bɑ duɔ wuuɔ, yerɑ bɑ kɑ Sɑmuɛli yinnɑ u yɑriɔ u dɔɔ ɡunɡuru mi. \p \v 15 N deemɑ Sɔɔlu u sere nɑ wuu mi, Yinni Gusunɔ u Sɑmuɛli sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 16 siɑ ɑmɑdɑɑre kon Bɛnyɑmɛɛbɑn turo ɡɔrimɑ wunɛn mi, kpɑ ɑ nùn ɡum tɑ̃re wirɔ domi nɑ nùn ɡɔsɑ u kɑ ko nɛn tɔmbu Isirelibɑn sunɔ. Wiyɑ u koo bu wɔrɑ Filisitibɑn nɔmɑn di. Domi nɑ ben wuri nuɑ mɑ nɑ bu mɛɛrimɑ nɑ ben wɑhɑlɑ wɑ. \p \v 17 Sɑɑ ye Sɑmuɛli u Sɔɔlu wɑ, Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, durɔ wiyɑ mi, wìn ɡɑri nɑ rɑɑ nun sɔ̃ɔwɑ. Wiyɑ u koo bɑndu di nɛn tɔmbun suunu sɔɔ. \p \v 18 Yerɑ Sɔɔlu u susi Sɑmuɛlin bɔkuɔ wuu duu yerɔ u nɛɛ, ɑ ɡem mɔ, ɑ mɑn sɔ̃ɔwɔ mi yɑm wɑo wi, u wɑ̃ɑ. \p \v 19 Sɑmuɛli u Sɔɔlu wisɑ u nɛɛ, nɛnɑ yɑm wɑo wi. A nɑ su dɑ ɡunɡuru mi. Sɑnnɑ sɑ ko di ɡisɔ. Ǹ n kuɑ bururu, ye ɑ bwisikumɔ wunɛn ɡɔ̃ruɔ ɑ bikiɑ, kon nun ye kpuro wisi, kpɑ n de ɑ doonɑ. \v 20 Kɛtɛku ni nu kɔ̃ɔrɑ yen sɔ̃ɔ itɑ ɡisɔ, ɑ ku mɑɑ nin ɡɑri ko, domi sibɑ nu wɑ. Adɑmɑ ɑ n yɛ̃ mɑ Isirelibɑn siɑ yɑ ko n wɑ̃ɑ wunɛ kɑ wunɛn bɑɑn yɛnuɡibun nɔmɑɔ. \p \v 21 Mɑ Sɔɔlu u nùn wisɑ u nɛɛ, nɛ Bɛnyɑmɛɛn bweserɑ. N ǹ beyɑ bɑ piiburu bo Isirelibɑ sɔɔ? Bɛnyɑmɛɛn bwese te sɔɔ kpɑm, n ǹ nɛn dusibɑ bɑ bwɛ̃ɛbwɛ̃ɛru bo? Mbɑ n kuɑ ɑ kɑ mɑn ɡɑri yinin bweseru mɔ̀. \p \v 22 Sɑmuɛli u kɑ Sɔɔlu kɑ sɔm kowo wi dɑ ɡunɡuru mi, u bu duusiɑ dii bɑkɑrɔ u bu ɑye bɛɛrɛɡiru wɛ̃ tɔmbu tɛnɑn suunu sɔɔ be bɑ dim sokɑ mi. \v 23 Mɑ Sɑmuɛli u dĩɑ kowo sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ dĩɑ ni tɑmɑ ni nɑ nɛɛ, ɑ ɡinɑ yiiyo bee tiɑ wunɛn mi. \v 24 Dĩɑ kowo u kɑ yɑɑ tɑɑru nɑ u yi Sɔɔlun wuswɑɑɔ. Mɑ Sɑmuɛli u nɛɛ, wee ye bɑ nun yiiyɑ, ɑ tii ye ɡɑweo ɑ di. Domi nɑ ye beruɑwɑ wunɛn ɡisɔn nɑɑ ten sɔ̃ n sere tɔmbu dim soku mini. \p Mɑ Sɔɔlu kɑ Sɑmuɛli bɑ di sɑnnu dɔmɑ te. \v 25 Ye bɑ sɑrɑmɑ ɡunɡuru min di, bɑ wurɑ wuuɔ, mɑ Sɑmuɛli u kɑ Sɔɔlu ɡɑri kuɑ win dii tɛɛrɑ wɔllɔ, mɑ Sɔɔlu kɑ win sɔm kowo bɑ kpunɑ mi. \s1 Sɑmuɛli u Sɔɔlu ɡum tɑ̃re \s2 u kɑ ko sunɔ \p \v 26 Buru buru yellu, Sɑmuɛli u Sɔɔlu sokɑ dii tɛɛrɑ wɔllu mi, u nɛɛ, ɑ seewo, kon nun kɑrɑ ɑ doonɑ. \p Sɔɔlu u seewɑ, mɑ wi kɑ Sɑmuɛli bɑ yɑrɑ sɑnnu yɛnun di. \v 27 Sɑnɑm mɛ bɑ wuu yɑrimɑm dɔɔ, Sɑmuɛli u Sɔɔlu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ de wunɛn sɔm kowo u sun ɡbiiyɑ u doonɑ. \p Mɑ sɔm kowo wi, u ɡbiɑ u doonɑ. Yerɑ Sɑmuɛli u nɛɛ, ɑ yɔ̃ro, kpɑ n nun sɔ̃ ye Gusunɔ u ɡeruɑ. \c 10 \p \v 1 Mɑ Sɑmuɛli u ɡum kpɑrɑbɑ piibu suɑ u ɡen ɡum tɑ̃re Sɔɔlun wirɔ u nùn bɔkɑsi u nɛɛ, nɑ yeni kuɑwɑ ɑ n kɑ yɛ̃ mɑ Yinni Gusunɔwɑ u nun ɡɔsɑ ɑ kɑ ko win tɔmbun sunɔ. \v 2 Sɑ̀ n yɑrinɑ minin di tɛ̃, kɑɑ kɑ durɔbu yiru ɡɑbu yinnɑ Sɛɛtɑkiɔ, Bɛnyɑmɛɛn temɔ Rɑsɛlin sikirun bɔkuɔ. Bɑ koo nun sɔ̃ bu nɛɛ, kɛtɛku ni ɑ kɑso dɑ mi, bɑ nu wɑ kɔ. Wunɛn bɑɑ u ǹ mɑɑ nin bwisikunu mɔ̀, wunɛn tiin bwisikunɑ u mɔ̀. U tii bikiɑmɔ, ɑmɔnɑ u koo ko win biin sɔ̃. \v 3 Kpɑ ɑ sɑrɑ ɑ dɑ sere Tɑborin dɑ̃ɑ bɑkɑ ten mi. Kɑɑ kɑ durɔbu itɑ ɡɑbu yinnɑ be bɑ dɔɔ Betɛliɔ bu kɑ Yinni Gusunɔ sɑ̃. Ben turo u ko n boo binu itɑ sɔɔwɑ, turo ko n pɛ̃ɛ itɑ nɛni, kpɑ turo u n mɑɑ tɑm kpɑrɑbɑ nɛni. \v 4 Bɑ koo nun tɔbiri kpɑ bu nun pɛ̃ɛ yiru wɛ̃ kpɑ ɑ ye mwɑ. \v 5 Yen biru kɑɑ dɑ sere ɡunɡuru mi bɑ rɑ Gusunɔ sɑ̃ te bɑ mɔ̀ Gibeɑ. Miyɑ Filisitibɑn tɑbu kowo wuuru ɡɑrɑ wɑ̃ɑ. Sɑɑ ye ɑ duɔ wuu ɡe sɔɔ, kɑɑ kɑ Gusunɔn sɔmɔbun wuuru ɡɑru yinnɑ be bɑ sɑrɑm wee ɡunɡuu ten min di, bɑ ɡiriɡbo kɑ bwɑ̃ɑru kɑ ɡuuru kɑ mɔrɔku soomɔ, bɑ Yinni Gusunɔ sɑ̃ɑmɔ. \v 6 Sɑɑ ye, Yinni Gusunɔn Hunde u koo nun yɔ kpɑ ɑ ko tɔn kpɑo kpɑ ɑ n Yinni Gusunɔ sɑ̃ɑmɔ kɑ win sɔmɔ be sɑnnu. \v 7 Sɑɑ ye yĩrenu itɑ ye, yɑ nun koorɑ yɑ kpɑ, ɑ koowo kpuro ye wunɛn nɔmɑ yɑ bɑbɑ domi Yinni Gusunɔ u wɑ̃ɑ kɑ wunɛ. \v 8 Kpɑ ɑ mɑn ɡbiiyɑ ɑ dɑ Giliɡɑliɔ ɑ mɑn mɑ mi sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru. Miyɑ kon nun deemɑ kpɑ n yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡinu ko kɑ mɑɑ siɑrɑbun yɑ̃kunu kpɑ n nun sɔ̃ɔsi ye n weenɛ ɑ ko. \p \v 9 Sɑnɑm mɛ Sɔɔlu u Sɑmuɛli biru kisi u doonɔ, Gusunɔ u win ɡɔ̃ru ɡɔsiɑ kpɔɔ, mɑ yĩre ni kpuro nu koorɑ tɔ̃ɔ te sɔɔ. \v 10 Sɑnɑm mɛ Sɔɔlu kɑ win sɔm kowo bɑ turɑ Gibeɑɔ, Gusunɔn sɔmɔbun wuuru ɡɑrɑ kɑ bu yinnɑ. Yerɑ Gusunɔn Hunde u Sɔɔlu yɔɔwɑ, mɑ u Gusunɔ sɑ̃ɑru wɔri ben suunu sɔɔ. \v 11 Be bɑ rɑɑ nùn yɛ̃ kpuro, ye bɑ nùn wɑ u Gusunɔ sɑ̃ɑmɔ sɔmɔ ben suunu sɔɔ mɛ, yerɑ bɑ bikiɑmɔ bɑ mɔ̀, mbɑ n Kisin bii Sɔɔlu deemɑ. U tɛ̃ sɑ̃ɑwɑ Gusunɔn sɔmɔ? \v 12 Wuu ɡen tɔnu ɡoo u wisɑ u nɛɛ, wɑrɑ sɔmɔ ben tiin bɑɑbɑ. Yen sɔ̃nɑ bɑ rɑ mɔndu ko bu nɛɛ, Sɔɔlu tɛ̃ sɑ̃ɑwɑ Gusunɔn sɔmɔ? \p \v 13 Sɑɑ ye Sɔɔlu u sɑ̃ɑ te kuɑ u kpɑ, mɑ u dɑ ɡunɡuu ten mi. \v 14 Yerɑ win bɑɑ yɑ̃kɑbu u nùn bikiɑ u nɛɛ, mɑnɑ i dɑ kɑ wunɛn sɔm kowo. \p Sɔɔlu u nùn wisɑ u nɛɛ, sɑ kɛtɛkunu kɑso dɑwɑ, ɑdɑmɑ sɑ ǹ nu wɑ. Mɑ sɑ dɑ Sɑmuɛlin mi. \p \v 15 Yerɑ bɑɑ yɑ̃kɑbu wi, u nɛɛ, ɑ mɑn sɔ̃ɔwɔ ye Sɑmuɛli u nun sɔ̃ɔwɑ. \p \v 16 Mɑ Sɔɔlu u nɛɛ, u sun sɔ̃ɔwɑ dim dim mɑ bɑ kɛtɛku ni wɑ. \p Adɑmɑ u ǹ nùn bɑndun ɡɑri sɔ̃ɔwɑ yi Sɑmuɛli u ɡeruɑ. \s1 Bɑ Sɔɔlu bɑndu wɛ̃ \p \v 17 Yen biru Sɑmuɛli u Isirelibɑ kpuro sokusiɑ bɑ mɛnnɑ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ Misipɑɔ. \v 18 Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑmɛniwɑ Gusunɔ bɛɛ Isirelibɑn Yinni u ɡeruɑ. U nɛɛ, u bɛɛ yɑrɑmɑ Eɡibitin di mɑ u bɛɛ wɔrɑ Eɡibitiɡibun nɔmɑn di, kɑ bwesenu kpuro ni nu rɑɑ bɛɛ dɑm dɔremɔn nɔmɑn di. \v 19 Adɑmɑ wee, i nùn yinɑ ɡisɔ, wi u bɛɛ fɑɑbɑ kuɑ bɛɛn wɑhɑlɑ kɑ bɛɛn nɔni swɑ̃ɑrun di. Mɑ i nɛɛ, u bɛɛ sunɔ kuo, u bɛɛ kpɑrɑ. Ǹ n mɛn nɑ, i yɑrimɑ bweseru kɑ bweseru, kpɑ i tii tusiɑ yɛnu kɑ yɛnu win wuswɑɑɔ. \p \v 20 Mɑ Sɑmuɛli u derɑ Isirelibɑn bwesenu kpuro nu susi nu tii tusiɑ. Yerɑ Gusunɔ u sɔ̃ɔsi kɑ yĩreru mɑ u Bɛnyɑmɛɛn bweseru ɡɔsɑ. \v 21 Yen biru Sɑmuɛli u derɑ Bɛnyɑmɛɛn tɔmbu bɑ susi bɑ tii tusiɑ yɛnu kɑ yɛnu mɑ Gusunɔ u Mɑtirin yɛnu ɡɔsɑ. Mɑtirin yɛnu ɡe sɔɔ, Kisin bii Sɔɔluwɑ u ɡɔsɑ. Adɑmɑ ye bɑ nùn sokɑ sokɑ bɑ ǹ nùn wɑ. \v 22 Yen sɔ̃nɑ bɑ kpɑm Yinni Gusunɔ bikiɑ bɑ nɛɛ, durɔ wi, u tunumɑ kɔ mini? \p Mɑ Yinni Gusunɔ u nɛɛ, oo, wee, u kukuɑ tɔmbun yɑ̃nu sɔɔ. \p \v 23 Bɑ duki dɑ mi, mɑ bɑ kɑ nùn nɑ. Ye u yɔ̃rɑ tɔmbun suunu sɔɔ, be kpuron ɡunum mu yɔ̃rɑwɑ win serɔ. \p \v 24 Mɑ Sɑmuɛli u tɔn be kpuro sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, durɔ wi wee, wi Yinni Gusunɔ u ɡɔsɑ. Goo mɑɑ sɑri bɛɛ kpuro sɔɔ wi u kɑ nùn nɛ. \p Mɑ tɔn be kpuro bɑ kuuki kuɑ mɑ bɑ nɛɛ, sunɔn hunde yu dɑkɑɑ dɑ. \p \v 25 Mɑ Sɑmuɛli u bu sinɑndun woodɑ tusiɑ, mɑ u ye yoruɑ tireru sɔɔ u yi Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ. Yen biru u tɔn be kpuro kɑrɑ, ben bɑɑwure u dɑ win yɛnuɔ. \v 26 Sɔɔlun tii u mɑɑ dɑ win yɛnuɔ Gibeɑɔ. N deemɑ Gusunɔ u tɑbu durɔ dɑmɡibu ɡɑbun ɡɔ̃ruɔ doke bu nùn swĩi. \v 27 Adɑmɑ ɑluwɑɑsi ɡɑru ko sɑribɑ ɡɑbu bɑ ɡerumɔ bɑ mɔ̀, durɔ winiwɑ u koo kpĩ u sun fɑɑbɑ ko? Mɑ bɑ nùn ɡɛmɑ bɑ ǹ kɑ nùn kɛ̃ru nɑɑwɛ. Adɑmɑ Sɔɔlu kun ɡɛɛ ɡeruɑ. \s1 Sɔɔlu u Amɔnibɑ kɑmiɑ \c 11 \p \v 1 Amɔnibɑn sunɔ wi bɑ mɔ̀ Nɑkɑsi u seewɑ u dɑ u Yɑbɛsi wɔri Gɑlɑdin temɔ. Mɑ Yɑbɛsiɡibu kpuro bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, ɑ kɑ sun ɑrukɑwɑni bɔkuo, sɑ ko nun yoru diiyɑ. \p \v 2 Adɑmɑ Nɑkɑsi u bu wisɑ u nɛɛ, ì n wurɑ n bɛɛn bɑɑwuren nɔm ɡeun nɔnu wɔwɑ, kpɑ bɛɛ Isirelibɑ kpuro i sekuru wɑ, sɑnɑm mɛyɑ kon kɑ bɛɛ ɑrukɑwɑni bɔke. \p \v 3 Yɑbɛsin ɡuro ɡurobu bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, ɑ sun sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru kɛ̃ɛyɔ su wɑ su kɑ tɔmbu ɡɔri Isirelin tem kpuro sɔɔ. Sɑ̀ kun wɑ wi u koo sun fɑɑbɑ ko, sɑ ko bɛɛ tii yɔ̃suɑ. \p \v 4 Yerɑ ɡɔro be, bɑ dɑ Gibeɑɔ mi Sɔɔlu u wɑ̃ɑ, bɑ lɑbɑɑri ye ɡeruɑ. Ye tɔmbɑ nuɑ mɛ, mɑ be kpuro bɑ nɔɔɡiru suɑ bɑ swĩ. \v 5 N deemɑ Sɔɔlu u wee ɡberun di kɑ win kɛtɛbɑ, mɑ u bikiɑ u nɛɛ, mbɑ n tɔn be deemɑ bɑ kɑ sumɔ mɛ. Mɑ bɑ nùn Yɑbɛsiɡibun ɡɑri yi sɑɑriɑ. \v 6 Ye Sɔɔlu u yi nuɑ, yerɑ Gusunɔn Hunde u nùn yɔɔwɑ mɑ win nukurɑ ɡbisɑ ɡem kɑ tiɑ. \v 7 Yerɑ u win kɛtɛbɑ yiru suɑ u ɡo u ye bɔtirɑ bɔtirɑ, mɑ u derɑ bɑ kɑ yen kpiri ni dɑ Isirelin tem kpuro sɔɔ bɑ nɛɛ, nɡe mɛyɑ bɑ koo bɑɑwuren kɛtɛbɑ kuɑ wi u yinɑ u Sɔɔlu kɑ Sɑmuɛli swĩi bɑ̀ n tɑbu seewɑ. \p Mɑ Yinni Gusunɔn bɛrum mu tɔn be mwɑ, yerɑ be kpuro bɑ mɛnnɑ bɑ yɑrɑ nɡe tɔn turo. \v 8 Sɔɔlu u derɑ bɑ tɔn be ɡɑrɑ ɡɑrɑ Besɛkiɔ. Isirelibɑn ɡeerɑ kuɑwɑ tɔnu nɔrɔbun subɑ ɡoobɑ wunɔbu (300.000). Yudɑbɑ bɑ mɑɑ sɑ̃ɑ tɔnu nɔrɔbun subɑ tɛnɑ (30.000). \v 9 Mɑ bɑ Yɑbɛsiɡibun ɡɔro be sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, i doo i bɛɛɡibu sɔ̃ i nɛɛ, siɑ sere sɔ̃ɔ u kɑ ye, bɑ koo fɑɑbɑ wɑ. \p Ye ɡɔro be, bɑ turɑ bɑ Yɑbɛsiɡii be sɔ̃ɔwɑ mɛ, yerɑ ben nukurɑ dorɑ. \v 10 Mɑ bɑ Amɔnibɑ sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, siɑ sɑ ko bɛɛ tii yɔ̃suɑ i kɑ sun ko nɡe mɛ n bɛɛ wɛ̃re. \p \v 11 Sɔɔlu u win tɔmbu bɔnu kuɑ wuunu itɑ. Yen sisiru sɑɑ ye ɡoo ɡbiikɑɑ swĩ, u derɑ bɑ dɑ bɑ Amɔnibɑn sɑnsɑni wɔri bɑ bu ɡo ɡo sere sɔ̃ɔ kɑ ye. Be bɑ tie bɑ yɑrinɛwɑ bɑ sebiri tiɑ tiɑ. \v 12 Yerɑ Isirelibɑ bɑ Sɑmuɛli sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, berɑ̀ bɑ ǹ dɑɑ kĩ Sɔɔlu u ko bɛsɛn sunɔ. Be bɑ ɡeruɑ mɛ, ɑ de bu yɑrimɑ su bu ɡo. \p \v 13 Adɑmɑ Sɔɔlu u nɛɛ, bɑ ǹ ɡoo ɡoomɔ ɡisɔ, domi ɡisɔrɑ Yinni Gusunɔ u sun fɑɑbɑ kuɑ. \p \v 14 Mɑ Sɑmuɛli u be kpuro sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i nɑ su dɑ Giliɡɑliɔ kpɑ su Sɔɔlun bɑndun dɑm sire. \p \v 15 Mɑ be kpuro bɑ dɑ mi, bɑ Sɔɔlun bɑndun dɑm sire Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ. Bɑ mɑɑ Yinni Gusunɔ siɑrɑbun yɑ̃kunu kuɑ. Mɑ Sɔɔlu kɑ Isirelibɑ kpuro bɑ tɔ̃ɔ bɑkɑru di kɑ nuku dobu. \s1 Sɑmuɛli u Isirelibɑn kpɑrɑbu \s2 deri \c 12 \p \v 1 Sɑmuɛli u Isirelibɑ kpuro sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee nɑ bɛɛn ɡere wurɑ ɡɑ̃ɑnu kpuro sɔɔ mɑ nɑ bɛɛ sunɔ kuɑ. \v 2 Tɛ̃ wiyɑ u koo bɛɛ kpɑrɑ, domi nɑ tɔkɔ kuɑ, nɛn seri bururɑ, nɛn bibɑ mɑɑ bukurɑ nɡe bɛɛ. Wee nɑ bɛɛ kpɑrɑ sɑɑ nɛn ɑluwɑɑsirun di sere n kɑ ɡirɑri ɡisɔ. \v 3 I mɑn seedɑ diiyo Yinni Gusunɔ kɑ sunɔ wi u ɡɔsɑn wuswɑɑɔ. Wɑrɑn kɛtɛwɑ nɑ mwɑɑre. Ǹ kun mɛ, weren kɛtɛkuwɑ nɑ mwɑ. Wɑrɑ nɑ tɑki diire. Ǹ kun mɛ, wɑrɑ nɑ dɑm dɔrere. Nɡe weren kɛ̃rɑ nɑ mwɑɑre n kɑ nùn ɡem wɛ̃. Wi nɑ yen ɡɑɑ kuɑre, kon yɛ̃ro yen dibu kɔsiɑ. \p \v 4 Bɑ nɛɛ, ɑ ǹ sun tɑki diire, ɑ ǹ mɑɑ sun dɑm dɔrere. Mɛyɑ ɑ ǹ mɑɑ bɛsɛn ɡoon kɛ̃ru mwɑɑre ɑ kɑ nùn ɡem wɛ̃. \p \v 5 Sɑmuɛli u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Yinni Gusunɔ kɑ sunɔ wi u ɡɔsɑ bɑ sɑ̃ɑ seedɑ ɡisɔ mɑ i ǹ kɔ̃sɑ ɡɑɑ wɑ nɛ sɔɔ. \p Bɑ nɛɛ, mɛyɑ. \p \v 6 Yerɑ Sɑmuɛli u kpɑm bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Yinni Gusunɔwɑ u sɑ̃ɑ nɛn seedɑ, wi, wi u Mɔwisi kɑ Aroni ɡɔsɑ mɑ u bɛɛn bɑɑbɑbɑ yɑrɑmɑ sɑɑ Eɡibitin tem di. \v 7 Ǹ n mɛn nɑ, i yɔ̃ro sɛ̃ɛ tɛ̃, kpɑ i bɛɛn tɑɑrɛ nɔ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. Kon bɛɛ win sɔm ɡeenu yɑɑyɑsiɑ ni u kuɑ bɛɛ kɑ bɛɛn bɑɑbɑbɑn sɔ̃. \v 8 Yɑkɔbu kɑ wiɡibu bɑ dɑ Eɡibitiɔ. Mɑ Eɡibitiɡibu bɑ ben bibun bweseru nɔni sɔ̃ɔwɑ, mɑ bɑ Yinni Gusunɔ nɔɔɡiru sue u kɑ bu somi. Mɑ u bu Mɔwisi kɑ Aroni ɡɔriɑ. Beyɑ bɑ bu yɑrɑ Eɡibitin di, mɑ bɑ derɑ bɑ sinɑ tem mini. \v 9 Adɑmɑ bɑ Gusunɔ ben Yinni wi duɑri. Mɑ u bu Hɑsorin tɑbu sunɔ Siserɑ nɔmu sɔndiɑ kɑ Filisitibɑ kɑ Mɔɑbun sunɔ. Be kpurowɑ bɑ kɑ bu tɑbu kuɑ bɑ bu kɑmiɑ. \v 10 Yerɑ bɑ Yinni Gusunɔ sokɑ bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, bɑ durum kuɑ domi bɑ nùn deri bɑ bũu tɔn durɔ be bɑ mɔ̀ Bɑɑlibɑ kɑ bũu tɔn kurɔ wi bɑ mɔ̀ Asitɑɑte sɑ̃ɑmɔ. Adɑmɑ ù n bu wɔrɑ ben yibɛrɛbɑn nɔmɑn di, bɑ koo nu deri bu nùn sɑ̃. \v 11 Mɑ Yinni Gusunɔ u bu Gedeoni ɡɔriɑmɑ kɑ Bɑrɑki kɑ Yɛfite kɑ sere mɑɑ nɛ Sɑmuɛli. Mɑ u bɛɛ wɔrɑ sɑɑ bɛɛn yibɛrɛbɑn nɔmɑn di be bɑ bɛɛ sikerenɛ, mɑ i sinɑ kɑ ɑlɑfiɑ. \v 12 Adɑmɑ sɑnɑm mɛ i wɑ mɑ Amɔnibɑn sunɔ Nɑkɑsi u bɛɛ tɑbu wɔrim wee, yerɑ i mɑn sɔ̃ɔwɑ i nɛɛ, sunɔwɑ i kĩ u bɛɛ kpɑrɑ, bɑɑ mɛ Yinni Gusunɔ u bɑndu dii bɛɛn suunu sɔɔ. \v 13 I nùn sunɔ bikiɑ, mɑ u bɛɛ nùn wɛ̃. Sunɔ wi i kĩ mi, wi wee mi tɛ̃. \v 14 Ì n Yinni Gusunɔ nɑsie, ì n nùn sɑ̃ɑmɔ, ì n win ɡɑri mɛm nɔɔwɑmmɛ, mɑ i ǹ win ɡere yinɛ, mɑ i nùn swĩi dee dee, bɛɛ kɑ bɛɛn sunɔ wi u bɛɛ kpɑre, i ko i ɡeɑ wɑ. \v 15 Adɑmɑ ì kun win ɡɑri mɛm nɔɔwɛ, mɑ i win ɡere yinɑ, u koo bɛɛ nɔmɑ doke nɡe mɛ u bɛɛn bɑɑbɑbɑ kuɑ. \v 16 Tɛ̃, i yɔ̃ro i wɑ ɡɑ̃ɑ bɑkɑ ni Yinni Gusunɔ u koo ko bɛɛn wuswɑɑɔ. \v 17 N ǹ doo ɡɛ̃ɛrun sɑɑwɑ sɑ wɑ̃ɑ mi tɛ̃? Kon Yinni Gusunɔ kɑnɑ u de ɡurɑ yu nɛ kɑ ɡbɑ̃sukunu. Sɑnɑm mɛyɑ i ko ɡiɑ mɑ durum bɑkɑ i kuɑ win mi, ye i kɑ tii sunɔ bikiɑ. \p \v 18 Mɑ Sɑmuɛli u Yinni Gusunɔ kɑnɑ. Gurɑ nɑ tɔ̃ɔ te sɔɔ, kɑ ɡbɑ̃sukunu. Yerɑ tɔn be kpuro bɑ Yinni Gusunɔ kɑ Sɑmuɛli nɑsiɑ. \v 19 Mɑ be kpuro bɑ Sɑmuɛli sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, ɑ Gusunɔ wunɛn Yinni kɑnɔ bɛsɛ wunɛn bwɑ̃ɑbun sɔ̃ kpɑ su ku rɑ ɡbi yèn sɔ̃ sɑ kpɑm durum sosi bɛsɛn durum ɡurɑ sɔɔ domi sɑ tii sunɔ bikiɑ. \p \v 20 Mɑ Sɑmuɛli u bu wisɑ u nɛɛ, i ku nɑndɑ. Geemɑ, i kɔ̃sɑ ye kpuro kuɑ, ɑdɑmɑ i ku mɑɑ ɡɛrɑ Yinni Gusunɔn swɑɑn di. I nùn sɑ̃ɑwɔ kɑ bɛɛn ɡɔ̃ru kpuro. \v 21 I ku ɡɛrɑ i bũnu swĩi. Nu ǹ ɑrufɑɑni ɡɑɑ mɔ, nu ǹ mɑɑ kpɛ̃ nu bɛɛ fɑɑbɑ ko, domi kɑmɑ nu sɑ̃ɑ. \v 22 Yinni Gusunɔ u ɡɔ̃ru doke u bɛɛ ko win tɔmbu, u ǹ mɑɑ bɛɛ yinɑmɔ win yĩsi bɑkɑrun bɛɛrɛn sɔ̃. \v 23 Nɛn tii mɑɑ Gusunɔ u mɑn ɡbɑrɑ bu nɛɛ, nɑ ǹ mɑɑ bɛɛ kɑnɑru kuɑmmɛ. Domi yeyɑ n ko n sɑ̃ɑ nɛn durum win mi. Ko nɑ n bɛɛ swɑɑ ɡeɑ sɔ̃ɔsimɔwɑ ye yɑ dɛnde. \v 24 I n ɡesi Yinni Gusunɔ nɑsie kpɑ i n nùn sɑ̃ɑmɔ kɑ nuku tiɑ kɑ bɛɛn ɡɔ̃rusu kpuro, kpɑ i n yɑɑye ɡɑ̃ɑ bɑkɑ ni u bɛɛ kuɑ. \v 25 Adɑmɑ ì n dɑɑ kɔ̃sɑ mɔ̀, i ko i kɑm kowɑ bɛɛ kɑ bɛɛn sunɔ wi. \s1 Isirelibɑ bɑ kɑ Filisitibɑ \s2 tɑbu kuɑ \c 13 \p \v 1 Sɔɔlu u mɔwɑ wɔ̃ɔ \f + \fr 13:1 \fr*\fk wɔ̃ɔ \fk*\ft - Ye bɑ yoruɑ Heberum sɔɔ, yɑ ǹ dɛɛrɛ.\ft*\f* sɑnɑm mɛ u bɑndu di Isirelibɑ sɔɔ. Ye u bu kpɑrɑ wɔ̃ɔ yiru, \v 2 yerɑ u tɔnu nɔrɔbun subɑ itɑ (3.000) ɡɔsɑ be sɔɔ. Ben nɔrɔbun subɑ yiru (2.000) yɑ wɑ̃ɑ kɑ wi Mikimɑsiɔ, Betɛlin ɡuurun berɑ ɡiɑ. Tɔnu nɔrɔbu (1.000) bɑ mɑɑ wɑ̃ɑ kɑ Yonɑtɑm Gibeɑɔ, Bɛnyɑmɛɛn temɔ. Mɑ u derɑ tɔn be bɑ tie bɑ wurɑ ben yɛnusɔ. \p \v 3 Gibeɑ miyɑ Yonɑtɑm u Filisitibɑn tɑbu kowo wuuru ɡɑru wɔri u kɑmiɑ. Mɑ Filisiti be bɑ tie bɑ yen bɑɑru nuɑ. Yerɑ Sɔɔlu u derɑ bɑ kɔbɑ so Isirelin tem kpuro sɔɔ bɑ nɛɛ, i de Heberubɑ kpuro bu bɑɑru ye nɔ. \v 4 Yerɑ Isirelibɑ kpuro bɑ nuɑ mɑ Sɔɔlu u Filisitibɑn tɑbu kowo be kɑmiɑ sere ben mɔru seewɑ. Yerɑ n derɑ Isireli be kpuro bɑ mɛnnɑ Sɔɔlun mi ye u bu sokɑ Giliɡɑliɔ. \v 5 Mɑ Filisitibɑ bɑ mɑɑ mɛnnɑ bu kɑ Isirelibɑ tɑbu ko. Bɑ tɑbu kɛkɛbɑ mɔwɑ nɔrɔbun subɑ tɛnɑ (30.000) kɑ mɑɑ mɑɑsɔbu nɔrɔbun subɑ nɔɔbɑ tiɑ (6.000). Ben tɑbu kowobu bɑ ǹ ɡɑrirɔ. Bɑ dɑbiwɑ nɡe yɑni sɛɛri nim wɔ̃kun ɡoorɔ. Mɑ bɑ nɑ bɑ sɑnsɑni ɡirɑ Mikimɑsiɔ, Bɛti Afɛnin sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ. \v 6 Sɑnɑm mɛ Isirelibɑ bɑ wɑ mɑ bɑ ǹ kurɔ, domi Filisitibɑ bɑ bu sɛ̃ke, mɑ bɑ dɑ bɑ kukuɑ kpee wɔrusɔ, kɑ ɑwĩi sɔɔ, kɑ kpee bɑɑbɑ sɔɔ, kɑ wɔrusɔ, sere kɑ dɔkɔ kpirinɔ. \v 7 Isirelibɑ sɔɔ, ɡɑbu bɑ mɑm dɑ sere Yuudɛnin ɡuruɔ Gɑdi kɑ Gɑlɑdin temɔ. \p Adɑmɑ Sɔɔlu u wɑ̃ɑ Giliɡɑliɔ. Be bɑ kɑ nùn wɑ̃ɑ mi kpuro bɑ bɛrum soore bɑ diirumɔ. \v 8 Bɑ tɛ mi, bɑ kuɑwɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru nɡe mɛ Sɑmuɛli u Sɔɔlu burɑ, ɑdɑmɑ Sɑmuɛli u ǹ nɛ. Yerɑ tɔmbɑ yɑrinɑm toruɑ. \v 9 Yen sɔ̃nɑ Sɔɔlu u nɛɛ, bu yɑɑ sɑbenu tɑmɑ u kɑ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡinu ko kɑ mɑɑ siɑrɑbun yɑ̃kunu. Mɑ u yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡii te kuɑ kɑ win tii. \v 10 Sɑɑ ye u yɑ̃ku te kuɑ u kpɑ kese, yerɑ Sɑmuɛli u kurɑmɑ mɑ Sɔɔlu u yɑrimɑ u nùn sennɔ dɑ. \v 11 Sɑmuɛli u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ yenin bweseru kuɑ. \p Sɔɔlu u wisɑ u nɛɛ, nɑ wɑ tɔmbɑ yɑrinɑmɔ mɑ ɑ ǹ nɛ sɑɑ ye ɑ burɑ. Filisitibɑ wee, bɑ mɑɑ mɛnnɛ Mikimɑsiɔ. \v 12 Mɑ nɑ bwisikɑ nɑ nɛɛ, Filisitibɑ bɑ koo mɑn wɔrimɑ Giliɡɑli mini, nɑ ǹ mɑɑ Gusunɔ somiru kɑnɛ. Yen sɔ̃nɑ nɛn tii nɑ yɑ̃ku te kuɑ. \p \v 13 Mɑ Sɑmuɛli u nɛɛ, ɡɑri bɔkɔn kookoosɑ ɑ kuɑ mi. A ǹ Gusunɔ wunɛn Yinnin woodɑ mɛm nɔɔwɛ ye u nun wɛ̃. À n dɑɑ ye mɛm nɔɔwɑ, Yinni Gusunɔ u koo rɑɑ de wunɛn bweseru tɑ n bɑndu dii Isirelibɑ sɔɔ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \v 14 Adɑmɑ tɛ̃ wunɛn bɑndu tɑ ǹ mɑɑ tɛɛmɔ. Yinni Gusunɔ u koo ɡoo kɑsu wìn dɑɑ yɑ nùn wɛ̃re kpɑ u nùn ko win tɔmbun kpɑro. Domi wunɛ, ɑ ǹ win woodɑ mɛm nɔɔwɛ. \p \v 15 Mɑ Sɑmuɛli u seewɑ u doonɑ Giliɡɑlin di. Yerɑ Sɔɔlu kɑ win tɑbu kowo be bɑ tie bɑ mɑɑ dɑ Gibeɑɔ, Bɛnyɑmɛɛn temɔ. Mɑ u bu ɡɑrɑ mi. Ben ɡeerɑ kuɑ tɔnu nɑtɑn (600) sɑkɑ. \v 16 Sɔɔlu kɑ win bii Yonɑtɑm kɑ tɔn be bɑ kɑ bu wɑ̃ɑ sɑnnu, bɑ ben sɑnsɑni ɡirɑ Gibeɑ mi. Adɑmɑ Filisitibɑn sɑnsɑni yɑ wɑ̃ɑ Mikimɑsiɔ. \v 17 Filisitibɑn tɑbu kowobun wuunu itɑ yɑ yɑrɑ ben sɑnsɑnin di yɑ Isirelibɑ wɔrɑɑ dɑ. Wuu teerɑ dɑ Ofɑrɑn swɑɑɔ Suɑlin temɔ. \v 18 Mɑ yiruserɑ Bɛti Horonin swɑɑ swĩi. Mɑ itɑserɑ mɑɑ dɑ Bɛnyɑmɛɛn tem nɔɔ burɑ yerɔ wɔwɑ ɡɑɑn bɔkuɔ mi purukɑnu rɑ n wɑ̃ɑ ɡbɑburun berɑ ɡiɑ. \p \v 19 N deemɑ sekobu sɑri Isirelibɑn tem kpuro sɔɔ domi Filisitibɑ bɑ nɛɛ, bɑ ǹ wure bu tɑkobibɑ ko ǹ kun mɛ yɑɑsi. \v 20-21 Yen sɔ̃nɑ Isirelibɑ bɑ rɑ de Filisitibɑn mi bu kɑ ben nɑɑ tebonun yɑri nɔɔ derɑ, kɑ ben dɑ̃kunu kɑ ben ɡbɛ̃ɛ kɑ ben tebonu kɑ mɑɑ ben nɑɑ kpɑrɑ dɛkin nɔɔ sɛ̃nu. \v 22 Yen sɔ̃nɑ tɑbun sɑnɑm mɛ sɔɔ, tɔn be bɑ wɑ̃ɑ Sɔɔlu kɑ win bii Yonɑtɑm mi, ben ɡoo kun tɑkobi mɔ, ǹ kun mɛ yɑɑsɑ. Sɔɔlu kɑ win bii Yonɑtɑm tɔnɑwɑ bɑ yebɑ mɔ. \p \v 23 Mɑ Filisitibɑn tɑbu kowobun wuu teeru ɡɑrɑ yɑrɑ tɑ dɑ Mikimɑsiɔ, berɑ mi ɡuunu yiru nu yinnɑ. N deemɑ miyɑ bɑ rɑ kɑ sɑre. \s1 Yonɑtɑm u Filisitibɑ kɑmiɑ \c 14 \p \v 1 Sɔ̃ɔ teeru Yonɑtɑm, Sɔɔlun bii, u win bɔ̃ɔ ɑluwɑɑsi wi u rɑ win tɑbu yɑ̃nu sɔbe sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ nɑ su dɑ Filisitibɑn tɑbu kowo wuu ten mi, te tɑ wɑ̃ɑ ɡiɔ. \p Adɑmɑ u ǹ Sɔɔlu sɔ̃ɔwɑ mɑ u ɡɑm dɔɔ. \v 2 Sɔɔlu u wɑ̃ɑ Miɡoroniɔ Gibeɑn bɔkuɔ dɑ̃ru ɡɑrun nuurɔ te bɑ rɑ soku ɡerenɑdi. Tɔn be bɑ wɑ̃ɑ kɑ wi, ben ɡeerɑ sɑ̃ɑwɑ tɔnu nɑtɑn (600) sɑkɑ. \v 3 N deemɑ yɑ̃ku kowo wi bɑ mɔ̀ Ayɑ u wɑ̃ɑ tɔn ben suunu sɔɔ u sɑ̃ɑ yɑ̃ɑ ni bɑ rɑ kɑ bikiɑru ko Gusunɔn mi nɛni. Ayɑ wi, u sɑ̃ɑwɑ Akitubun bii. Akitubu wi, kɑ win wɔnɔ Ikɑbɔdu, be, bɑ mɑɑ sɑ̃ɑwɑ Finɛɛsin bibu. Finɛɛsin tundowɑ Eli, wi u rɑɑ sɑ̃ɑ Yinni Gusunɔn yɑ̃ku kowo Siloɔ. Tɔnu nɑtɑ ye sɔɔ, ɡoo kun yɛ̃ Yonɑtɑm u yɑrɑ. \p \v 4 Swɑɑ ye Yonɑtɑm u swĩi u kɑ dɑ Filisitibɑn tɑbu kowo ben mi, yɑ kpɑwɑ kɑ kpee bɑkɑnu yirun bɑɑ sɔɔ. Teerun yĩsirɑ Bosɛsi, yiruserɑ mɑɑ Sɛnɛ. \v 5 Teerɑ wɑ̃ɑ swɑɑ yen sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ Mikimɑsin deedeeru. Teerɑ mɑɑ wɑ̃ɑ Gebɑn deedeeru. \v 6 Yonɑtɑm u win bɔ̃ɔ ɑluwɑɑsi wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ nɑ su dɑ bɑnɡo sɑri ben mi. Sɔrɔkudo Yinni Gusunɔ u koo sun somi. Domi ɡɑ̃ɑnu sɑri ni nu koo nùn ɡɑnɛ u kun kɑ sun fɑɑbɑ kue, bɑɑ sɑ̀ kun dɑbi. \p \v 7 Aluwɑɑsi wi, u nɛɛ, ɑ koowo kpuro ye ɑ ɡɔ̃ru doke, ɑ ku sikɑ ko. Nɑ wɑ̃ɑ kɑ wunɛ. \p \v 8 Mɑ Yonɑtɑm u nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, su dɑ ben berɑ ɡiɑ kpɑ bu sun wɑ. \v 9 Bɑ̀ n nɛɛ, su yɔ̃ro su bu mɑ, sɑ ko yɔ̃rɑwɑ su bu mɑ. \v 10 Bɑ̀ n mɑɑ nɛɛ, su nɑ ben mi, sɑ ko dɑwɑ, domi ben soku terɑ tɑ ko n sɑ̃ɑ yĩreru mɑ Yinni Gusunɔ u sun bu nɔmu bɛriɑ. \p \v 11 Mɑ be yiru ye, bɑ derɑ Filisitibɑ bɑ bu wɑ. Mɑ Filisiti be, bɑ nɛɛ, Heberubɑ wee, bɑ yɑrimɑmɔ wɔrusun di mi bɑ rɑɑ kukuɑ. \p \v 12 Mɑ Filisitibɑn tɑbu kowo be, bɑ Yonɑtɑm kɑ win ɑluwɑɑsi wi nɔɔ kɔ̃ bɑ nɛɛ, i nɑ mini su bɛɛ ɡɑri ɡɛɛ sɔ̃. \p Mɑ Yonɑtɑm u win bɔ̃ɔ ɑluwɑɑsi wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ mɑn swĩimɑ domi Yinni Gusunɔ u sun bu nɔmu bɛriɑ, bɛsɛ Isirelibɑ. \p \v 13 Yerɑ durɔ u kɑburɑ u kɑ yɔɔwɑ u dɑ mi bɑ wɑ̃ɑ mɑ ɑluwɑɑsi wi, u nùn swĩi. Ye bɑ turɑ mi, mɑ u bu soomɔ u suririmɔ. Yerɑ win bɔ̃ɔ ɑluwɑɑsi wi, u bu ɡoomɔ win biruɔ. \v 14 Ben tɑbun tore ye sɔɔ, be yiru ye, bɑ tɔmbu ɡowɑ nɡe tɔnu yɛndun sɑkɑ bɑtumɑ piibu sɔɔ. \v 15 Mɑ bɛrum Filisitibɑn tɑbu kowobu mwɑ kpuro be bɑ wɑ̃ɑ sɑnsɑniɔ, kɑ be bɑ wɑ̃ɑ tɑbu ɡberɔ, kɑ be bɑ sɑnsɑni kɔ̃su, kɑ mɑɑ be bɑ yɑrimɔ bɑ tɔmbu wɔrɑɑ dɑɑmɔ. Sere kɑ tem tii mu yĩirumɔwɑ mɑ tɔmbɑ burisinɑ. Gusunɔwɑ u derɑ yɑbu ye kpuro yɑ koorɑ mɛ. \p \v 16 Be bɑ Sɔɔlun sɑnsɑni kɔ̃su Gibeɑɔ Bɛnyɑmɛɛn temɔ, bɑ wɑ Filisitibɑn tɑbu kowo dɑbinu bɑ duku dukubu mɔ̀ bɑɑmɑ kpuro. \v 17 Mɑ Sɔɔlu u win tɔmbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i bɛsɛn tɔmbu mɛnnɔ i ben yĩsɑ soku kpɑ su wɑ be bɑ kun wɑ̃ɑ mi. \p Mɑ bɑ kuɑ mɛ, bɑ deemɑ Yonɑtɑm kɑ win bɔ̃ɔ ɑluwɑɑsi wi u rɑ win tɑbu yɑ̃nu sɔbe, beyɑ bɑ sɑri mi. \v 18 Mɑ Sɔɔlu u Ayɑ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, u Gusunɔn woodɑn kpɑkororu suɑmɑ. \p N deemɑ kpɑkoro te, tɑ wɑ̃ɑ Isirelibɑn sɑnsɑniɔ sɑnɑm mɛ. \p \v 19 Nɡe mɛ Sɔɔlu u kɑ yɑ̃ku kowo wi ɡɑri mɔ̀, wure ni nu wɑ̃ɑ Filisitibɑn sɑnsɑniɔ nu sosimɔwɑ nu dɔɔ. Yerɑ Sɔɔlu u yɑ̃ku kowo wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ kpɑkoro te derio, su ku mɑɑ Gusunɔ ɡɑ̃ɑnu bikiɑ. \p \v 20 Mɑ Sɔɔlu kɑ win tɑbu kowobu bɑ mɛnnɑ bɑ dɑ tɑbu ɡberɔ, bɑ deemɑ wee Filisitibɑ bɑ burisinɛ bɑ ɡoonɑmɔ kɑ tɑkobi. \v 21 N deemɑ Heberu ɡɑbu bɑ rɑɑ yoru dimɔ Filisitibɑn mi, sere bɑ kɑ bu dɑ ben sɑnsɑniɔ. Adɑmɑ ye bɑ Sɔɔlu kɑ Yonɑtɑm kɑ beɡibu wɑ, yerɑ bɑ tii wunɑ bɑ wurɑ ben mi. \p \v 22 Isireli ɡɑbu bɑ rɑɑ mɑɑ kukuɑ Efɑrɑimun ɡuunun berɑ ɡiɑ. Ye bɑ nuɑ mɑ Filisitibɑ bɑ duki mɔ̀, yerɑ bɑ seemɑ bɑ wɔri tɑbu sɔɔ bɑ bu nɑɑ swĩi, \v 23 bɑ kɑ turɑ Bɛti Afɛnin wuswɑɑɔ. Nɡe mɛyɑ Yinni Gusunɔ u kɑ Isirelibɑ fɑɑbɑ kuɑ dɔmɑ te. \s1 Isirelibɑ bɑ Yonɑtɑm yɑkiɑ \s2 Sɔɔlu nɔmɑn di \p \v 24 Isirelibɑ bɑ nɔni sɔ̃ɔrɑ ɡem ɡem dɔmɑ te, yèn sɔ̃ Sɔɔlu u bɔ̃ruɑ u nɛɛ, mɑ n kun mɔ nɑ nɛn yibɛrɛbɑ mɔru kɔsiɑ, wi u di yokɑ yu sere turi, kon yɛ̃ro ɡowɑ. Yen sɔ̃nɑ tɔn be sɔɔ, ɡoo kun dĩɑnu dende. \v 25 Sɔɔlun tɔmbu kpuro bɑ turɑ dɑ̃ɑ sɔ̃ɔwɔ mi tim mu tɛrie temɔ. \v 26 Sɑnɑm mɛ bɑ sɔ̃ɔ ɡe duɔ, bɑ deemɑ wee, tim mɛ, mu kokɑ temɔ. Kɑ mɛ, ɡoo kun kɑ̃kɑ u mu dɑbure domi bɑ bɔ̃ri yi nɑsie. \v 27 Adɑmɑ Yonɑtɑm u ǹ dɑɑ nuɑ mɑ win tundo u tɔn be kirɔ kuɑ kɑ bɔ̃ri. Yerɑ u dɛkɑ ye u nɛni kɑ tim bɑu sɔkɑ u wunɑ u nɔɔ kpɛ̃ɛ, mɑ u dɑm wɑ. \v 28 Sɑɑ ye sɔɔrɑ tɔn ben turo u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wunɛn tundo u sun kirɔ kuɑ kɑ bɔ̃ri u nɛɛ, wi u di ɡisɔ, u koo yɛ̃ro ɡo. Yerɑ n derɑ tɔn be, bɑ kɑ wɑsirɑ ɡem ɡem. \p \v 29 Mɑ Yonɑtɑm u nɛɛ, nɛn bɑɑbɑ u bɛsɛn tɔmbu nɔni sɔ̃ɔmɔwɑ. A ǹ wɑ nɡe mɛ nɑ dɑm wɑ sɑnɑm mɛ nɑ tim mɛn fiiko di? \v 30 N koo rɑɑ wɛ̃rɑ too tɔn be, bɑ̀ n di bɑɑ fiiko ye bɑ wɔrɑ ben yibɛrɛbɑn nɔmɑn di. Domi bɑ koo rɑɑ Filisiti be ɡo n kere mɛ. \p \v 31 Dɔmɑ te, bɑ Filisitibɑ ɡowɑ sɑɑ Mikimɑsin di sere kɑ Ayɑloniɔ. Mɑ bɑ wɑsirɑ ɡem ɡem. \v 32 Yerɑ ye Filisitibɑ bɑ deri, bɑ ye kɑtɑ kuɑ bɑ ɡurɑ. Bɑ yɑ̃ɑnu kɑ kɛtɛbɑ kɑ kɛtɛ binu mwɛɛrimɔ bɑ ɡoomɔ mɑ bɑ yɑɑ ye temmɔ mi yɑ kpĩ yɛm sɔɔ. \v 33 Sɑɑ ye sɔɔrɑ bɑ Sɔɔlu sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, wee, tɔn be, bɑ Yinni Gusunɔ torɑrimɔ bɑ yɑɑ temmɔ mi yɑ kpĩ yɛm sɔɔ. \p Mɑ Sɔɔlu u nɛɛ, nɑɑnɛ sɑriruɡibu bɛɛ! I kpee bɑkɑru bimiɑmɑ mini tɛ̃. \v 34 Kpɑ i bɑɑwure sɔ̃ u kɑ win kɛtɛ ǹ kun mɛ win yɑ̃ɑru nɑ u sɑkɑ mi, kpɑ u dɑ u di. Bɑ̀ n kuɑ mɛ, bɑ ǹ mɑɑ Yinni Gusunɔ torɑrimɔ. \p Wɔ̃ku te sɔɔ, tɔn ben bɑɑwure u kɑ win kɛtɛ nɑ u ɡo mi. \v 35 Mɑ Sɔɔlu u Yinni Gusunɔ yɑ̃ku yeru kuɑ mi, terɑ tɑ sɑ̃ɑ ɡbiikiru ni u kuɑ sɔɔ. \p \v 36 Yen biru u win tɔmbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, su dɑ su Filisitibɑ nɑɑ ɡirɑ wɔ̃kuru su bu wɔri sɑ n ben yɑ̃nu ɡurɑmɔ sere yɑm mu kɑ sɑ̃rɑ. Su ku rɑ ben ɡoo deri, bɑɑ turo. \p Mɑ bɑ nɛɛ, ɑ koowo mɛ n nun wɛ̃re. \p Adɑmɑ yɑ̃ku kowo u nɛɛ, su ɡinɑ dɑ su Gusunɔ bikiɑ. \p \v 37 Mɑ Sɔɔlu u Gusunɔ bikiɑ u nɛɛ, n doo n Filisitibɑ nɑɑ ɡirɑ? Kɑɑ sun bu nɔmu bɛriɑ? \p Adɑmɑ Gusunɔ u ǹ nùn wisɑ dɔmɑ te. \v 38 Yerɑ Sɔɔlu u nɛɛ, i mɛnnɑmɑ bɛɛ be i sɑ̃ɑ wiruɡibu kpɑ su ɡiɑ mi torɑrɑ wɑ̃ɑ ɡisɔ. \v 39 Sere kɑ Yinni Gusunɔn wɑ̃ɑru, wi u rɑ Isirelibɑ fɑɑbɑ ko, bɑɑ ǹ n nɛn bii Yonɑtɑm nɑ, u torɑ, u koo ɡbiwɑ. \p Adɑmɑ tɔn ben ɡoo kun nùn wisɑ. \v 40 Mɑ u nɛɛ, i doo i yɔ̃rɑ miɔnɔ, nɛ kɑ nɛn bii Yonɑtɑm sɑ ko mɑɑ yɔ̃rɑ mini. \p Tɔn be, bɑ nɛɛ, ɑ koowo mɛ n nun wɛ̃re. \p \v 41 Mɑ Sɔɔlu u Yinni Gusunɔ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Gusunɔ, bɛsɛ Isirelibɑn Yinni, ɑ sun sɔ̃ɔsio kɑ yĩreru mi torɑrɑ wɑ̃ɑ. \p Mɑ torɑrɑ sɔ̃ɔsirɑ Yonɑtɑm kɑ Sɔɔlun berɑ ɡiɑ. Be bɑ tie bɑ yɑrɑ. \v 42 Sɔɔlu u kpɑm nɛɛ, n tiɑrɑ nɛ kɑ nɛn bii. \p Mɑ torɑrɑ sɔ̃ɔsirɑ Yonɑtɑm mi. \v 43 Sɔɔlu u Yonɑtɑm sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ mɑn sɔ̃ɔwɔ ye ɑ kuɑ. \p Yonɑtɑm u nɛɛ, nɑ tim bɑu sɔkɑ kɑ dɛkɑ ye nɑ nɛni mɑ nɑ mɛn fiiko dendɑ. Nɛ wee, nɑ wurɑ n ɡbi. \p \v 44 Yerɑ Sɔɔlu u nɛɛ, nɑ̀ kun nun ɡo, Yonɑtɑm, Gusunɔ u mɑn kuɑ nɡe mɛ u kĩ. \p \v 45 Adɑmɑ tɔn be, bɑ Sɔɔlu sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, Yonɑtɑm, wi u Isirelibɑ fɑɑbɑ bɑkɑ yeni kuɑ, wiyɑ u koo ɡbi? Sere kɑ Yinni Gusunɔn wɑ̃ɑru, bɑɑ win seri tiɑ yɑ ǹ wukurɑmɔ yu wɔri. Domi kɑ Gusunɔn somirɑ u sɔmburu kuɑ ɡisɔ. \p Mɛsumɑ bɑ kɑ Yonɑtɑm yɑkiɑ u ǹ kɑ ɡu. \v 46 Yen biru Sɔɔlu u sinɑ u ǹ mɑɑ Filisitibɑ nɑɑ swĩi. Mɑ Filisiti be, bɑ wurɑ ben temɔ. \s1 Sɔɔlun nɑsɑrɑ \p \v 47 Sɑnɑm mɛ Sɔɔlu u bɑndu di u kpɑ Isirelibɑn suunu sɔɔ u kɑ win yibɛrɛbɑ tɑbu kuɑ u kɑ sikerenɑ. Berɑ Mɔɑbubɑ kɑ Amɔnibɑ kɑ Edɔmubɑ kɑ Sobɑn sinɑmbu kɑ sere mɑɑ Filisitibɑ. Mi u tɑbu dɑ dɑ kpuro u rɑ kɑmiɛwɑ. \v 48 Sɔ̃ɔ teeru u tɑbu kuɑ kɑ wɔruɡɔru u Amɑlɛki be bɑ bu dɑm dɔremɔ kɑmiɑ u Isirelibɑ fɑɑbɑ kuɑ ben nɔmɑn di. \p \v 49 Sɔɔlun bii tɔn durɔbun yĩsɑ wee, Yonɑtɑm kɑ Yisifi kɑ Mɑɑkisuɑ. Win bii tɔn kurɔ ɡbiikoon yĩsirɑ Mɛrɑbu, yiruse mɑɑ Mikɑli. \v 50 Win kurɔn yĩsirɑ Akinɔɑmu, Akimɑsin bii. Win tɑbu sunɔwɑ Abinɛɛ, Nɛrin bii. Nɛri sɑ̃ɑwɑ Sɔɔlun tundon mɔɔ. \v 51 Kisi, Sɔɔlun tundo, kɑ Nɛri, Abinɛɛn tundo, bɑ sɑ̃ɑwɑ Abiɛlin bibu. \p \v 52 Sɔɔlun wɑ̃ɑru kpuro sɔɔ, tɑbu kun dwiiyɑre wi kɑ Filisitibɑn bɑɑ sɔɔ. Yen sɔ̃nɑ win tɔmbu sɔɔ, ù n ɡoo wɑ wi u dɑm mɔ u wɔruɡɔru mɔ, u rɑ yɛ̃ro mwɑɑmɛwɑ u ko win tɑbu kowo. \s1 Isirelibɑ kɑ Amɑlɛkibɑn tɑbu \c 15 \p \v 1-2 Sɑmuɛli u Sɔɔlu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛnɑ Gusunɔ wɔllu kɑ tem Yinni u ɡɔrimɑ wunɛn mi, n nun ɡum wisi n kɑ sɔ̃ɔsi mɑ u nun ɡɔsɑ ɑ ko sunɔ win tɔmbu Isirelibɑn suunu sɔɔ. Yen sɔ̃ tɛ̃, ɑ swɑɑ dɑkio ɑ nɔ ye u ɡeruɑ. U nɛɛ, u koo Amɑlɛkibɑ dibu kɔsiɑ ye bɑ kɑ Isirelibɑ swɑɑ burɑ sɑnɑm mɛ bɑ yɑrɑ Eɡibitin di. \v 3 Yen sɔ̃, ɑ doo ɑ bu wɔri kpɑ ɑ ye bɑ mɔ kpuro kpeerɑsiɑ mɑm mɑm. A ku de bu tiɑrɑ. A bu ɡoowo kpuro tɔn durɔbu kɑ tɔn kurɔbu kɑ bibu sere kɑ bii wɛ̃ɛnɔ, kɑ mɑɑ ben yɑɑ sɑbenu. \p \v 4 Mɑ Sɔɔlu u win tɔmbu mɛnnɑ u ɡɑrɑ Telɑimuɔ. Win tɑbu kowobun ɡeerɑ kuɑ nɔrɔbun subɑ ɡoobu (200.000), mɑ Yudɑbɑ bɑ mɑɑ kuɑ tɔmbu nɔrɔbun subɑ wɔkuru (10.000). \v 5 Sɑnɑm mɛ Sɔɔlu kɑ win tɑbu kowobu bɑ turɑ Amɑlɛkibɑn wuu bɔkɔwɔ, yerɑ bɑ kukuɑ ɡen wɔwɑ ɡɑɑ sɔɔ. \v 6 Mɑ Sɔɔlu u Kenibɑ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bu de bu tii wunɑ Amɑlɛkibɑn min di, kpɑ wi, u ku rɑɑ bu mɛnnɑ u ɡo kpuro sɑnnu. Domi be, bɑ Isirelibɑ durom kuɑwɑ sɑɑ ye bɑ wee Eɡibitin di. Mɑ Keni be, bɑ yɑrɑ sɑɑ Amɑlɛkibɑn min di. \v 7 Yen biru Sɔɔlu kɑ win tɑbu kowobu bɑ Amɑlɛkibɑ wɔri bɑ bu sunkɑ sɑɑ Hɑfilɑn di sere kɑ Suriɔ ye yɑ wɑ̃ɑ Eɡibitin sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ. \v 8 Mɑ bɑ ben sunɔ mwɑ wi bɑ sokumɔ Aɡɑɡi. Be bɑ tie, mɑ bɑ bu ɡo kɑ tɑkobi. \v 9 Adɑmɑ Sɔɔlu kɑ win tɑbu kowobu, bɑ Aɡɑɡi deri, bɑ ǹ nùn ɡo, kɑ sere mɑɑ yɑɑ sɑbe ni nu ɡeɑ sɑ̃ɑ, yɑ̃ɑnu kɑ kɛtɛbɑ kɑ nɑɑ kpɛmi kɑ yɑ̃ɑ kpɛmminu ni nu ɡum mɔ kɑ bɑɑyere kpuro ye yɑ ɡeɑ sɑ̃ɑ. Bɑ yinɑ bu ye kpuro kpeerɑsiɑ mɑm mɑm. Adɑmɑ ye yɑ ǹ dɑm mɔ kɑ ye yɑ ǹ wɑɑbu wɑ̃, bɑ ye kpuro ɡowɑ mɑm mɑm. \p \v 10 Sɑɑ ye sɔɔrɑ Yinni Gusunɔ u kɑ Sɑmuɛli ɡɑri kuɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 11 nɛn nukurɑ sɑnkirɑ ye nɑ kɑ Sɔɔlu kuɑ sunɔ. Domi u mɑn biru kisi, u ǹ nɛn ɡere mɛm nɔɔwɛ. \p Ye Sɑmuɛli u ɡɑri yi nuɑ, yerɑ u mɔru kuɑ ɡem ɡem, mɑ u Yinni Gusunɔ nɔɔɡiru sue wɔ̃ku ɡiriru. \p \v 12 Sisiru bururu u seewɑ yellu u dɔɔ u kɑ Sɔɔlu yinnɑ. Adɑmɑ bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, Sɔɔlu u dɑ wuu ɡe bɑ mɔ̀ Kɑɑmɛli ɡiɑ. Miyɑ u kperu ɡɑru ɡirɑ tɔmbu bu kɑ win nɑsɑrɑ yɑɑyɑ. Min diyɑ u mɑɑ ɡɔsirɑ u dɑ Giliɡɑliɔ. \v 13 Mɑ Sɑmuɛli u dɑ win mi. Ye Sɔɔlu u Sɑmuɛli wɑ, yerɑ u nɛɛ, Gusunɔ u nun domɑru kuɑ. Wee nɑ kpuro kuɑ ye u mɑn yiire. \p \v 14 Sɑmuɛli u nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, ɑmɔnɑ nɑ kɑ yɑ̃ɑnu kɑ kɛtɛbɑn wuri nɔɔmɔ. \p \v 15 Sɔɔlu u nɛɛ, tɑbu kowobɑ bɑ yɑ̃ɑnu kɑ kɛtɛ ɡeenu ɡɔsɑ bɑ kɑ wɔmɑ sɑɑ Amɑlɛkibɑn min di kpɑ bu kɑ Gusunɔ wunɛn Yinni yɑ̃kuru kuɑ. Adɑmɑ bɑ ye yɑ ǹ ɡeɑ sɑ̃ɑ kpeerɑsiɑwɑ mɑm mɑm. \p \v 16 Mɑ Sɑmuɛli u nɛɛ, ɑ sɑkuo n nun sɔ̃ ye Yinni Gusunɔ u mɑn sɔ̃ɔwɑ ɡĩɑ wɔ̃kuru. \p Sɔɔlu nɛɛ, ɑ ɡeruo. \p \v 17 Sɑmuɛli u nɛɛ, yellu ɑ tii ɡɑrisiwɑ bwɛ̃ɛbwɛ̃ɛ, mɑ Yinni Gusunɔ u nun ɡɔsɑ ɑ kuɑ Isirelibɑn sunɔ. \v 18 Mɑ u nun ɡɔrɑ u nɛɛ, ɑ doo ɑ Amɑlɛki durumɡii be tɑbu wɔri ɑ bu ɡo ɑ kpeerɑsiɑ mɑm mɑm. \v 19 Ǹ n mɛn nɑ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ ǹ Yinni Gusunɔn ɡere mɛm nɔɔwɛ. Mbɑn sɔ̃nɑ i kuɑ ye yɑ ǹ nùn dore, i ben yɑ̃nu kɑtɑ kuɑ i ɡurɑ. \p \v 20 Sɔɔlu u nɛɛ, nɑ Yinni Gusunɔn ɡere mɛm nɔɔwɑ fɑ. Nɑ dɑ mi u mɑn ɡɔrɑ, mɑ nɑ Amɑlɛkibɑn sunɔ Aɡɑɡi mwɑ nɑ kɑ nɑ, mɑ nɑ win tɔmbu ɡo mɑm mɑm. \v 21 Adɑmɑ nɛn tɑbu kowobɑ bɑ ben yɑ̃ɑnu kɑ ben kɛtɛ ɡeenu mwɑɑmɑ bu kɑ Gusunɔ wunɛn Yinni yɑ̃kuru kuɑ Giliɡɑliɔ. \p \v 22 Sɑmuɛli u nɛɛ, mbɑ Yinni Gusunɔ u kĩru bo. Yɑ̃kunu? Nɡe mɛm nɔɔbu. Wee mɛm nɔɔbu bu yɑ̃kuru kere. Wii kpĩibu bu mɑɑ yɑ̃ku yɑɑ ɡum kere. \v 23 Wi u ku rɑ Gusunɔ mɛm nɔɔwɛ u sɑ̃ɑwɑ tɑɑrɛɡii nɡe sɔro. Wi u ku rɑ nùn wiru kpĩiyɛ, u sɑ̃ɑwɑ nɡe bũu sɑ̃ɔ. Tɛ̃, yèn sɔ̃ ɑ Yinni Gusunɔn ɡere yinɑ, win tii u mɑɑ nun yinɑ, u nun bɑndu yɑrɑ. \p \v 24 Yerɑ Sɔɔlu u Sɑmuɛli sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ durum kuɑ, nɑ Yinni Gusunɔn woodɑ sɑrɑ kɑ mɑɑ wunɛn ɡere. Nɑ nɛn tɔmbun bɛrum kuɑ mɑ nɑ ben ɡere wurɑ. \v 25 Adɑmɑ nɑ nun kɑnɑmɔ, ɑ mɑn nɛn durum suuru kuo, kpɑ ɑ kɑ mɑn wurɑ Giliɡɑliɔ, n kɑ Yinni Gusunɔ sɑ̃. \p \v 26 Mɑ Sɑmuɛli u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ ǹ mɑɑ kɑ nun wurɔ. Domi ɑ Yinni Gusunɔn ɡɑri yinɑ. Mɛyɑ u mɑɑ nun yinɑ, u nun bɑndu yɑrɑ. \p \v 27 Sɑnɑm mɛ Sɑmuɛli u ɡɔsirɔ u kɑ doonɑ, yerɑ Sɔɔlu u win yɑberun swɑɑ ɡɑbɑ, mɑ yɑbe te, tɑ ɡɛ̃ɛrɑ. \v 28 Sɑmuɛli u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Yinni Gusunɔ u nun Isirelibɑn bɑndu wɔrɑri ɡisɔ u tu ɡoo wɛ̃ wi u nun sɑnɔ kere. \v 29 Gusunɔ, Isirelibɑn Yinni yiikoɡii u ku rɑ weesu ko, u ku rɑ mɑɑ win himbɑ ɡɔsie, domi u ǹ sɑ̃ɑ nɡe tɔnu. \p \v 30 Sɔɔlu u kpɑm nɛɛ, nɑ durum kuɑ, ɑdɑmɑ tɛ̃ nɑ nun kɑnɑmɔ ɑ mɑn bɛɛrɛ dokeo nɛn tɔmbu Isirelibɑ kɑ ben ɡuro ɡurobu kpuron wuswɑɑɔ. A kɑ mɑn ɡɔsiro Giliɡɑli mi kpɑ n kɑ Gusunɔ wunɛn Yinni sɑ̃. \p \v 31 Mɑ Sɑmuɛli u ɡɔsirɑ u kɑ Sɔɔlu dɑ. Sɔɔlu u Yinni Gusunɔ sɑ̃wɑ. \p \v 32 Yerɑ Sɑmuɛli u nɛɛ, i kɑ mɑn Aɡɑɡi, Amɑlɛkibɑn sunɔ wi nɑɑwɑ mini. Mɑ Aɡɑɡi wi, u susi kɑ nuku dobu. Domi u bwisikɑ mɑ ɡɔɔ nùn sɑrɑri. \v 33 Adɑmɑ Sɑmuɛli u nɛɛ, \q1 nɡe mɛ wunɛn tɑkobi yɑ tɔn kurɔbu ɡɑbun bibu ɡo, \q1 nɡe mɛyɑ wunɛn mɛro u koo mɑɑ bii biɑ. \p Mɑ Sɑmuɛli u Aɡɑɡi ɡo u bɔtirɑ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ Giliɡɑliɔ. \p \v 34 Yen biru Sɑmuɛli u dɑ Rɑmɑɔ, Sɔɔlu mɑɑ dɑ win yɛnuɔ Gibeɑɔ. \v 35 Sere Sɑmuɛli u kɑ ɡu, u ǹ mɑɑ Sɔɔlu mɛɛrim dɑɑre. Adɑmɑ u rɑ n nùn swĩiyɑmmɛwɑ yèn sɔ̃ Gusunɔn nuki sɑnkirɑ ye u kɑ nùn kuɑ Isirelibɑn sunɔ. \s1 Gusunɔ u Dɑfidi ɡɔsɑ \s2 u kɑ ko sunɔ \c 16 \p \v 1 Yinni Gusunɔ u Sɑmuɛli sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, sere sɑɑ yerɑ̀ kɑɑ n wɑ̃ɑ ɑ n Sɔɔlu swĩiyɑmmɛ. Domi nɑ nùn bɑndu yɑrɑ. U ǹ mɑɑ kpɛ̃ u bɑndu di Isirelibɑ sɔɔ. Yen sɔ̃, ɑ ɡum yibio wunɛn kɔbɑ ye sɔɔ kpɑ n nun ɡɔri ɑ dɑ Isɑi, Bɛtelehɛmuɡiin mi. Domi nɑ win bii turo ɡɔsɑ u kɑ ko sunɔ wi nɑ kĩ. \p \v 2 Adɑmɑ Sɑmuɛli nɛɛ, ɑmɔnɑ kon ko n kɑ dɑ mi, domi Sɔɔlu ù n ye nuɑ, u koo mɑn ɡo. \p Mɑ Yinni Gusunɔ u nɛɛ, ɑ nɑɑ ɡbiibɑ suo kpɑ ɑ nɛɛ, ɑ nɑwɑ ɑ kɑ mɑn yɑ̃kuru kuɑ. \v 3 Kpɑ ɑ Isɑi soku yɑ̃ku yeru mi. Miyɑ kon nun sɔ̃ ye kɑɑ ko. Yerɑ ɑ ɡum tɑ̃re wi kon nun sɔ̃ɔsin wirɔ. \p \v 4 Sɑmuɛli u kuɑ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ. Ye u nɑ Bɛtelehɛmuɔ, yerɑ wuu ɡen ɡuro ɡurobu bɑ nɑ win mi kɑ bɛrum bɑ nɛɛ, n kɑ sere do mɛ? \p \v 5 Mɑ Sɑmuɛli u bu wisɑ u nɛɛ, n do ɡbɑ̃ɑ ɡbɑ̃ɑ. Nɑ nɑwɑ n kɑ Yinni Gusunɔ yɑ̃kuru kuɑ. I bɛɛn tii disi wunɑrio kpɑ i nɑ yɑ̃ku yerɔ. \p Mɑ Sɑmuɛli u mɑɑ Isɑi kɑ win bii tɔn durɔbu sokɑ. Bɑ tii disi wunɑri bɑ nɑ yɑ̃ku yeru mi. \v 6 Sɑɑ ye be kpuro bɑ tunumɑ, yerɑ Sɑmuɛli u Eliɑbu wɑ. Mɑ u bwisikɑ u nɛɛ, ɑ̀ n dɑ wiyɑ mi, wi Yinni Gusunɔ u ɡɔsɑ. \v 7 Adɑmɑ Yinni Gusunɔ u Sɑmuɛli sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ku win wɑsin burɑm mɛɛri, ǹ kun mɛ win ɡunum, n ǹ wi, nɑ ɡɔsɑ. Domi nɛ, Yinni Gusunɔ, nɑ ku rɑ wɑsin burɑm mɛɛri nɡe tɔnu. Gɔ̃ruwɑ nɑ rɑ mɛɛri. \p \v 8 Mɑ Isɑi u Abinɑdɑbu sokɑ, u derɑ u susi Sɑmuɛlin wuswɑɑɔ. Mɑ Sɑmuɛli u nɛɛ, Yinni Gusunɔ kun mɑɑ wini ɡɔsɑ. \p \v 9 Mɑ Isɑi u derɑ Sɑmɑ u susi Sɑmuɛlin wuswɑɑɔ. Adɑmɑ Sɑmuɛli u nɛɛ, Yinni Gusunɔ kun winin tii ɡɔsɑ. \p \v 10 Isɑi u derɑ win bibu nɔɔbɑ yiru bɑ susi Sɑmuɛlin wuswɑɑɔ. Adɑmɑ Sɑmuɛli u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Yinni kun ben ɡoo ɡɔsɑ. \p \v 11 Mɑ u Isɑi bikiɑ u nɛɛ, wunɛn bii tɔn durɔbu kpurowɑ mini? \p Isɑi u nùn wisɑ u nɛɛ, ben dɑ̃ɑko wi bɑ mɔ̀ Dɑfidi, wiyɑ u woo, u yɑ̃ɑnu kpɑrɑmɔ. \p Yerɑ Sɑmuɛli u nɛɛ, ɑ de bu nùn kɑsumɑ. Domi sɑ ǹ kpɛ̃ su yɑ̃kuru ko mɑ n kun mɔ u nɑ. \p \v 12 Mɑ Isɑi u derɑ bɑ nùn kɑso dɑ bɑ kɑ nɑ. Dɑfidi wi, u sɑ̃ɑwɑ tɔn swɑ̃ɔ, u wɑsi bwɑ̃ɑ do, u mɑɑ wɑɑbu wɑ̃. Mɑ Yinni Gusunɔ u nɛɛ, ɑ seewo ɑ nùn ɡum mɛ tɑ̃re domi wiyɑ nɑ ɡɔsɑ. \v 13 Yerɑ Sɑmuɛli u win kɔbɑ ye suɑ u nùn ɡum mɛ tɑ̃re win mɑɑbun wuswɑɑɔ. Mɑ Gusunɔn Hunde u Dɑfidi yɔɔwɑ sɑɑ dɔmɑ ten di. \p Yen biru Sɑmuɛli u ɡɔsirɑ u wurɑ Rɑmɑɔ. \p \v 14 Yen biru Gusunɔn Hunde u Sɔɔlu deri mɑ Yinni Gusunɔ u derɑ hunde kɔ̃sɑ yɑ nùn tɔ̃yɑ mɔ̀. \v 15 Mɑ Sɔɔlun bwɑ̃ɑbu bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, wee Yinni Gusunɔ u derɑ hunde kɔ̃sɑ yɑ nun tɔ̃yɑ mɔ̀. \v 16 Ǹ n mɛn nɑ, bɛsɛn yinni, ɑ de su ɡoo kɑsu wi u mɔrɔku soberu yɛ̃. Yinni Gusunɔ ù n derɑ hunde kɔ̃sɑ yɑ nun seeri, kpɑ u mɔrɔku ɡe so kpɑ yu sɑrɑ. \p \v 17 Mɑ Sɔɔlu u win bwɑ̃ɑ be wisɑ u nɛɛ, i doo i ɡoo kɑsu wi u mɔrɔku soberu yɛ̃ sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ kpɑ i kɑ nùn nɑ nɛn mi. \p \v 18 Mɑ win bɔ̃ɔ turo u nɛɛ, nɑ Isɑi Bɛtelehɛmuɡiin bii turo wɑɑre wi u mɔrɔku soberu yɛ̃. U mɑɑ wɔruɡɔru mɔ ɡem ɡem, u sɑ̃ɑwɑ tɑbu durɔ, u rɑ mɑɑ ɡɑri ɡere kɑ lɑɑkɑri. Durɔ burɔn tiiwɑ. Yinni Gusunɔ mɑɑ wɑ̃ɑ kɑ wi. \p \v 19 Yerɑ Sɔɔlu u ɡɔrɑ Isɑin mi, u nɛɛ, ɑ mɑn wunɛn bii Dɑfidi yɑ̃ɑ kpɑro wi kɛ̃ɛmɑ u nɑ nɛn mi. \v 20 Mɑ Isɑi u pɛ̃ɛ suɑ kɑ tɑm mɛ bɑ doke yɑɑ ɡɔnɑn bɔɔru sɔɔ, kɑ boo kpɛmu, u ye kpuro kɛtɛku sɔbi. Mɑ u Dɑfidi swɑɑ sure kɑ yɑ̃ɑ ni kpuro u dɑ Sɔɔlun mi. \v 21 Ye u turɑ mi, u kuɑ win bɔ̃ɔ. Sɔɔlu u nùn kĩɑ ɡem ɡem mɑ u nùn kuɑ win tɑbu yɑ̃ɑ sɔwo. \v 22 Mɑ Sɔɔlu u mɑɑ ɡɔrɑ Isɑin mi, u nɛɛ, ɑ mɑn Dɑfidi derio u n sɑ̃ɑ nɛn sɔm kowo, domi win dɑɑ yɑ mɑn dore. \p \v 23 Sɑɑ dɔmɑ ten di, Yinni Gusunɔ ù n derɑ hunde kɔ̃sɑ yɑ Sɔɔlu seeri, Dɑfidi u rɑ win mɔrɔku suewɑ u so, kpɑ hunde kɔ̃sɑ ye, yu sɑrɑ. Kpɑ win lɑɑkɑri yu wurɑmɑ mɑm mɑm. \s1 Dɑfidi kɑ Goliɑti \c 17 \p \v 1 Yen biru Filisitibɑ bɑ ben tɑbu kowobu mɛnnɑ bɑ tɑbun sɔɔru kuɑ Sokoɔ Yudɑn temɔ. Bɑ ben sɑnsɑni ɡirɑ Efɛsi Dɑmimuɔ, ye yɑ wɑ̃ɑ Soko kɑ Asekɑn bɑɑ sɔɔ. \v 2 Sɔɔlu kɑ Isirelibɑ ben tii bɑ mɛnnɑ bɑ ben sɑnsɑni ɡirɑ Elɑn wɔwɑ sɔɔ. Miyɑ bɑ tɑbu kpĩ bu kɑ Filisitibɑ wɔri. \v 3 Filisitibɑ bɑ yɔ̃ wɔwɑ yen berɑ ɡee, mɑ Isirelibɑ bɑ mɑɑ yɔ̃ yen berɑ ɡiɔ. \p \v 4 Tɑbu durɔ ɡoo u yɑrimɑ Filisitibɑn sɑnsɑnin di, u dɑ u yɔ̃rɑ sɑnsɑni yiru yen bɑɑ sɔɔ. Win yĩsirɑ Goliɑti. Gɑtin diyɑ u nɑ. Mɑ win ɡunum turɑ ɡɔm soonu nɔɔbɑ tiɑ kɑ bɔnu. \v 5 U sii ɡɑndun furɔ doke, kɑ sii ɡɑndun tɑrɑkpe ye bɑ kuɑ nɡe swɑ̃ɑ kokosu. Yen bunum mu kuɑ kilo wɑtɑ. \v 6 U mɑɑ sii ɡɑndun kɔrɔm doke, mɑ u sii ɡɑndun yɑɑsɑ bɛki. \v 7 Yɑɑsɑ yen buru tɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe weson dɛkɑ ye u rɑ beku yɑsɑ tɛ̃ke. Yen bɛm bunum turɑ kilo nɔɔbɑ yirun sɑkɑ. Mɑ tɑbu kowo ɡoo u nùn ɡbiiye u win tɛrɛru nɛni. \v 8 Goliɑti wi, u yɔ̃rɑ u ɡbɑ̃rɑ u Isirelibɑn tɑbu kowobu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ i yɑrimɑ i tɑbu sĩɑ kpĩ. I ǹ yɛ̃ mɑ nɛ Filisitiwɑ, bɛɛ mɑɑ Sɔɔlun yobu? I ɡoo ɡɔsio bɛɛn suunu sɔɔ u nɑ u kɑ mɑn sɑnnɑ. \v 9 Ù n kpĩɑ u mɑn kɑmiɑ u ɡo, nɛn tɔmbu bu ko bɛɛn yobu. Adɑmɑ nɑ̀ n nùn kɑmiɑ nɑ ɡo, bɛɛyɑ ko i ko bɛsɛn yobu, kpɑ i sun sɑ̃. \v 10 Sɑnnɔwɑ nɑ kĩ ɡisɔ. I ɡoo wunɑmɑ wi u koo kɑ mɑn sɑnnɑ. \p \v 11 Ye Sɔɔlu kɑ Isirelibɑ kpuro bɑ Filisiti win ɡɑri yi nuɑ, mɑ bɛrum bu mwɑ ɡem ɡem. \p \v 12 Dɑfidi wee, u sɑ̃ɑwɑ Isɑin bii. Isɑi wi, Efɑrɑtiɡiiwɑ wi u wɑ̃ɑ Bɛtelehɛmuɔ Yudɑn temɔ. Bii tɔn durɔbu nɔɔbɑ itɑwɑ u mɑrɑ. Sɔɔlun wɑɑti ye sɔɔ, u sɑ̃ɑwɑ durɔ tɔkɔru ɡem ɡem. \v 13 Win bii bukurobu itɑ bɑ Sɔɔlu swĩi bɑ kɑ tɑbu dɑ. Ben yĩsɑ wee, Eliɑbu kɑ Abinɑdɑbu kɑ Sɑmɑ. \v 14 Sɑnɑm mɛ bɑ wɑ̃ɑ Sɔɔlun sɑnsɑniɔ, win bii dɑ̃ɑko Dɑfidi \v 15 u rɑ dewɑ Bɛtelehɛmuɔ u kɑ win tundon yɑ̃ɑnu kpɑrɑ kpɑ u ɡɔsirɑmɑ Sɔɔlun mi. \p \v 16 Sɑɑ ye sɔɔ, Goliɑti wi, u rɑ nɛwɑ Isirelibɑn wuswɑɑɔ bururu kɑ yokɑ u kɑ tii bu sɔ̃ɔsi. Mɛyɑ u kuɑ sere sɔ̃ɔ weeru. \p \v 17 Sɔ̃ɔ teeru Isɑi u win bii Dɑfidi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ɡbere sɔndɑnu sɑɑki tiɑ suo kɑ pɛ̃ɛ wɔku te, kpɑ ɑ kɑ wunɛn mɑɑbu dɑɑwɑ fuuku tɑbu ɡberɔ. \v 18 A mɑɑ ɡɑsɑnu wɔku te suo ɑ ben wuurun wiruɡii wɛ̃ kpɑ ɑ wɑ nɡe bɑ̀ n bwɑ̃ɑ do, kpɑ ɑ kɑ ɡɑ̃ɑnu wurɑmɑ ben min di ni nu koo mɑn sɔ̃ɔsi mɑ ɑ turɑ mi. \v 19 Bɑ wɑ̃ɑ kɑ Sɔɔlu kɑ Isirelibɑn tɑbu kowobu Elɑn wɔwɑɔ. Miyɑ bɑ tɑbu mɔ̀ kɑ Filisitibɑ. \p \v 20 Sisiru buru buru, Dɑfidi u seewɑ u yɑ̃ɑ ni ɡoo nɔmu sɔndiɑ. Mɑ u win sɔmunu suɑ u doonɑ nɡe mɛ Isɑi u nùn yiire. Ye u turɑ mi, u deemɑ wee, tɑbu kowobɑ yɑrimɑmɔ bɑ tɑbun sɔɔru mɔ̀. Bɑ ɡbɑmɡbɑ soomɔ bɑ kuuki mɔ̀. \v 21 Isirelibɑ kɑ Filisitibɑ bɑ tɑbu tɛriɑmɔ. \v 22 Dɑfidi u win sɔmunu sɔbiɑ u yɑ̃nun kɔ̃so nɔmu bɛriɑ, mɑ u dukɑ dɑ tɑbu ɡberɔ u win mɑɑbu deemɑ u bu tɔburɑ. \v 23 Sɑnɑm mɛ u kɑ bu ɡɑri mɔ̀, wee Filisitibɑn tɑbu durɔ Gɑtiɡii wi bɑ mɔ̀ Goliɑti u kurɑmɑ sɑɑ Filisitibɑn tɑbu sĩɑn di. U win ɡɑri yi sɑɑrim seewɑ, mɑ Dɑfidi u yi nuɑ. \v 24 Ye Isirelibɑ bɑ durɔ wi wɑ, be kpuro bɑ bɛrum soorɑ ɡem ɡem bɑ duki yɑkikirɑ. \v 25 Mɑ bɑ mɔ̀, durɔ wi wee, u mɑɑ yɑrimɑ u kɑ sun nɔɔ kɑsu. Wi u kpĩɑ u nùn ɡo, sunɔ u koo yɛ̃ro dukiɑ bɑkɑ wɛ̃, kpɑ u nùn win bii wɔndiɑ kɛ̃ kurɔ. Mɛyɑ yɛ̃ron yɛnuɡibɑ ko n tii mɔ. Sunɔ kun mɑɑ bu ɡɑ̃ɑnu bikiɑmɔ. \p \v 26 Mɑ Dɑfidi u be bɑ wɑ̃ɑ win bɔkuɔ bikiɑ u nɛɛ, wɑrɑ rɑ n Filisiti, bɑnɡo sɑriruɡii wi, u sere kɑ bɛsɛ Gusunɔn tɑbu kowobu nɔɔ kɑsu. Mbɑ bɑ koo yɛ̃ro wɛ̃ wi u nùn ɡo, mɑ u Isirelibɑ sekuru yɑrɑ. \p \v 27 Bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ ye bɑ rɑɑ ɡerunɑmɔ. Bɑ nɛɛ, yeni kɑ yeniwɑ bɑ koo yɛ̃ro wɛ̃ wi u nùn ɡo. \p \v 28 Ye Eliɑbu Dɑfidin mɔɔ tɔnwero u nuɑ Dɑfidi u ɡɑri mɔ̀ kɑ tɔn be, u kɑ nùn mɔru kuɑ u nùn bikiɑ u nɛɛ, wɑrɑ ɑ sere yɑ̃ɑ ɡɔ̃ɔ piibu ɡe deriɑ ɡbɑburɔ. Nɑ wunɛn ɑnɑyisiru yɛ̃ kɑ wunɛn woo bɔbunu. Nɑ yɛ̃ mɑ ɑ nɑ ɑ kɑ tɑbu mɛɛriwɑ. \p \v 29 Dɑfidi u wisɑ u nɛɛ, mbɑ n kuɑ. Bɑɑ ɡɑri nɑ ǹ kpɛ̃ n bikiɑ? \p \v 30 Mɑ u nùn biru kisi u dɑ u ɡoo ɡɑri bikiɑ. Yerɑ bɑ nùn wisɑ nɡe mɛ ɡbiikobɑ rɑɑ ɡeruɑ. \p \v 31 Be bɑ nuɑ ye Dɑfidi u ɡeruɑ, yerɑ bɑ dɑ bɑ Sɔɔlu sɑɑriɑ. Mɑ Sɔɔlu u Dɑfidi sokusiɑ. \v 32 Dɑfidi u Sɔɔlu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ku de ɡoon tororu tu kɑrɑ Filisiti win sɔ̃, yinni, kon dɑ n kɑ nùn sɑnnɑ. \p \v 33 Sɔɔlu u nɛɛ, ɑ ǹ kpɛ̃ ɑ susi Filisiti win mi, ɑ sere kɑ nùn sɑnnɑ. Domi wunɛ bii piibuwɑ ɡinɑ. Durɔ wi, u mɑɑ sɑ̃ɑwɑ tɑbu durɔ sɑɑ win ɑluwɑɑsirun di. \p \v 34 Mɑ Dɑfidi u Sɔɔlu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ rɑɑ sɑ̃ɑwɑ nɛn tundon yɑ̃ɑ kpɑro. Gbee sunɔ, ǹ kun mɛ yɑɑ kɔ̃sɑ ɡɑɑ yɑ̀ n nɑ yɑ yɑ̃ɑ teeru mwɑ yɑ̃ɑ ɡɔ̃ɔ sɔɔ, \v 35 nɑ rɑ ye nɑɑ ɡirewɑ kpɑ n ye so n yɑ̃ɑ te wɔrɑ yen nɔɔn di. Yɑ̀ n mɑn sĩiremɑ yen nɔɔ ɡbiniyɑ nɑ rɑ nɛnɛ n kɑ ye so n ɡo. \v 36 Yinni nɑ yɑɑ kɔ̃si ɡoore. Nɡe mɛyɑ kon mɑɑ Filisiti bɑnɡo sɑriruɡii wini ɡo nɡe yen tiɑ, domi u Gusunɔn tɑbu kowobu nɔɔ kɑsu. \v 37 Yinni Gusunɔ wi u mɑn wɔrɑ sɑɑ ɡbee sunɔ kɑ yɑɑ kɔ̃sɑ yen min di u koo mɑɑ mɑn wɔrɑ Filisiti win nɔmɑn di. \p Mɑ Sɔɔlu u nɛɛ, ɑ doo kpɑ Yinni Gusunɔ u nun yɔ̃re. \p \v 38 Mɑ Sɔɔlu u win tiin tɑbu yɑ̃nu kpuro suɑ u Dɑfidi sebusiɑ. Niyɑ tɑrɑkpe kɑ sii ɡɑndun furɔ, \v 39 kɑ tɑkobi. Yen biruwɑ Dɑfidi u kookɑri kuɑ u kɑ sĩ, domi u ǹ yen dɔɔnɛ mɔ. Adɑmɑ u Sɔɔlu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ ǹ kpɛ̃ n kɑ yenibɑ kpuro sĩ, domi nɑ ǹ yen dɔɔnɛ mɔ. \p Mɑ u ye potɑ u yi. \v 40 Yerɑ u win dɛkɑ suɑ u dɑ u kpee ɡori nɔɔbu dɔburɑ dɑɑrɔ u yi doke win kpɑrɑ bɔɔrɔ mɑ u win kpurɑntɛɛru suɑ u susi Filisiti win mi. \p \v 41 Sɑɑ ye sɔɔ, Filisiti wi, u win tɛrɛ nɛnɔ ɡbiisie bɑ kɑ susimɔ bɑ dɔɔ Dɑfidin mi. \v 42 Ye Filisiti wi, u Dɑfidi mɛɛrɑ tii, u wɑ mɑ ɑluwɑɑsi kpɛmbuwɑ, tɔn swɑ̃ɑ durɔ burɔ, yerɑ u nùn ɡɛmɑ. \v 43 Mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛ bɔ̃ɔwɑ ɑ kɑ sere dɛki suɑmɑ ɑ mɑn kɑsu? Yerɑ u Dɑfidi bɔ̃rusi kɑ win bũnun yĩsiru. \v 44 Mɑ u nɛɛ, ɑ susimɑ, kon de ɡunɔsu kɑ ɡbeeku yɛɛ yu wunɛn yɑɑ di. \p \v 45 Dɑfidi wi, u Filisiti wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wunɛ wee ɑ kɑ mɑn sɑnnɔ wee kɑ tɑkobi kɑ yɑɑsɑ kɑ sɑkɑ. Adɑmɑ nɛ, nɑ kɑ nun sɑnnɔ weewɑ kɑ Gusunɔ wɔllu kɑ tem Yinnin yĩsiru, wi u mɑɑ sɑ̃ɑ Isirelibɑn tɑbu kowobun Yinni wi ɑ nɔɔ kɑsu. \v 46 Gisɔ Yinni Gusunɔ u koo mɑn nun nɔmu bɛriɑ. Kon nun so n surɑ kpɑ n wunɛn wiru burɑ. Gisɔ kon Filisitibɑn tɑbu kowobun ɡonu ɡunɔsu kɑ ɡbeeku yɛɛ wɛ̃ yi di. Kpɑ hɑnduniɑɡibu kpuro bu ɡiɑ mɑ Gusunɔ Isirelibɑn Yinni u dɑm mɔ. \v 47 Be bɑ wɑ̃ɑ mini kpuro bɑ koo wɑ mɑ Yinni Gusunɔ kun tɑkobi kɑ yɑɑsɑn bukɑtɑ mɔ u kɑ tɔnu fɑɑbɑ ko. Domi wiyɑ u rɑ tɑbu di. U koo sun bɛɛ nɔmu bɛriɑ. \p \v 48 Sɑɑ ye Filisiti wi, u susimɔ u kɑ Dɑfidi wɔri, sɑɑ yerɑ Dɑfidin tii u mɑɑ dukɑ dɔɔ Filisitibɑn tɑbu sĩɑɔ u kɑ nùn yinnɑ. \v 49 Mɑ u win nɔmu kpɛ̃ɛ kpɑrɑ bɔɔ te sɔɔ u kperu wunɑ u bɛri win kpurɑntɛɛru sɔɔ. Mɑ u Filisiti wi kpee te kɑrɑ tɑ dɑ tɑ numɑ win sirikɑnɑɔ mɑ u wɔrumɑ u kibɑri. \p \v 50 Kpurɑntɛɛrun kpee teerɑ Dɑfidi u kɑ Filisiti wi kɑmiɑ. Ye u nùn surɑ bɑɑ tɑkobi u ǹ nɛni. \p \v 51 Mɑ u dukɑ dɑ u durɔ win tɑkobi womɑ yen kɑrɑrun di u kɑ nùn ɡo u wiru burɑ. Ye Filisitibɑ bɑ wɑ mɑ ben tɑbu durɔ wi, u ɡu, yerɑ bɑ duki yɑrinɑ. \v 52 Yerɑ Isirelibɑn tɑbu durɔbu kɑ Yudɑbɑ bɑ seewɑ bɑ Filisitibɑ fɛɛrisi kɑ tɑbun wurenu bɑ bu ɡirɑ sere Gɑti kɑ Ekoronin kɔnnɔwɔ, mɑ Filisitibɑn ɡonu wɔrukɑ Sɑɑrɑimun swɑɑɔ sere kɑ Gɑtiɔ n kɑ ɡirɑri Ekoroniɔ. \p \v 53 Mɑ Isirelibɑ bɑ ɡɔsirɑmɑ bɑ Filisitibɑn sɑnsɑni wɔri bɑ ben yɑ̃nu ɡurɑ. \v 54 Yen biru Dɑfidi u Goliɑtin wiru suɑ u kɑ dɑ Yerusɑlɛmuɔ. Adɑmɑ ye yɑ sɑ̃ɑ Goliɑtin tɑbu yɑ̃nu kpuro u ni yiwɑ win tiin kurɔ. \s1 Yonɑtɑm \s2 u kɑ Dɑfidi bɔrɔnu kuɑ \p \v 55 Sɑɑ ye Sɔɔlu u Dɑfidi wɑ u dɔɔ u kɑ Filisiti wi sɑnnɑ, yerɑ u win tɑbu sunɔ Abinɛɛ bikiɑ u nɛɛ, Abinɛɛ, weren biiwɑ bii durɔbu ɡeni. \p Abinɛɛ u wisɑ u nɛɛ, sere kɑ wunɛn wɑ̃ɑru, nɑ ǹ yɛ̃. \p \v 56 Mɑ sunɔ u nɛɛ, ɑ bikio kpɑ ɑ nɔ ǹ n weren biin nɑ. \p \v 57 Ye Dɑfidi u Filisiti wi ɡo u kpɑ u win wiru burɑ u nɛni u kɑ wee, yerɑ Abinɛɛ u kɑ nùn dɑ Sɔɔlun mi. \v 58 Sɔɔlu u nùn bikiɑ u nɛɛ, bii wunɛ, weren biiwɑ wunɛ. \p Dɑfidi u nɛɛ, Isɑi, wunɛn bɔ̃ɔ wi u wɑ̃ɑ Bɛtelehɛmuɔ, wiyɑ u mɑn mɑrɑ. \c 18 \p \v 1 Sɑɑ ye Dɑfidi u kɑ Sɔɔlu ɡɑri kuɑ u kpɑ, Yonɑtɑm u nùn kĩɑ nɡe win tiin hunde mɑ u kɑ nùn bɔrɔnu kuɑ ɡem ɡem. \v 2 Sɑɑ mɑɑ dɔmɑ ten diyɑ Sɔɔlu u nùn mwɑ u yi u ǹ mɑɑ wure u dɑ win tundon mi. \v 3 Yonɑtɑm u bɔ̃ruɑ mɑ u ko n sɑ̃ɑ Dɑfidin bɔrɔ sere kɑ bɑɑdommɑɔ yèn sɔ̃ u nùn kĩ nɡe win tiin hunde. \v 4 Yerɑ u win tiin yɑberu potɑ u Dɑfidi kɑ̃ kɑ mɑɑ win tɑbu yɑberu kɑ mɑm win tɑkobi kɑ win tɛndu kɑ win kpɑkɑ. \p \v 5 Mi Sɔɔlu u Dɑfidi tɑbu ɡɔrɑ kpuro, u rɑ nɑsɑrɑ suewɑ. Yen sɔ̃nɑ u nùn kuɑ win tɑbu kowobun tɔnwero. Mɑ n tɔmbu kpuro dore kɑ mɑm Sɔɔlun tɑbu durɔbun tii. \s1 Sɔɔlu \s2 u kɑ Dɑfidi nisinu seewɑ \p \v 6 Sɑɑ yè sɔɔ tɑbu kowobɑ wee tɑbu ɡberun di, mi Dɑfidi u Filisiti wi ɡo, yerɑ tɔn kurɔbɑ yɑrimɑ Isirelibɑn wusu kpuron di bu kɑ Sɔɔlu sennɑ. Bɑ yɑɑmɔ bɑ bɑrɑnu kɑ mɔrɔkunu soomɔ, bɑ kuuki mɔ̀ kɑ nuku dobu. \v 7 Bɑ womusu mɔ̀ bɑ mɔ̀, \q1 Sɔɔlu u rɑ nɔrɔm nɔrɔm (1.000) ɡo. \q1 Adɑmɑ Dɑfidi u rɑ nɔrɔbun subɑ wɔku wɔkubu (10.000) ɡo. \p \v 8 Gɑri yi, yi ǹ kɑ Sɔɔlu nɑɑwɛ, mɑ u mɔru bɑrɑ ɡem ɡem. U nɛɛ, bɑ Dɑfidi siɑrɑ nɔrɔbun subɑ wɔku wɔkubun sɔ̃, ɑdɑmɑ nɛɡibu nɔrɔm nɔrɔm tɔnɑ. Mbɑ nɑ mɑɑ kɑ Dɑfidi kere sinɑ ɡɔnɑ bɑɑsi. \v 9 Sɑɑ dɔmɑ ten diyɑ Sɔɔlu u kɑ Dɑfidi nɔnu kɔ̃su mɛɛrim toruɑ. \p \v 10 Yen sisiru Gusunɔ u derɑ hunde kɔ̃sɑ yɑ Sɔɔlu seeri mɑ u bindimɔ win yɛnun suunu sɔɔ u ɡɑri ɡerumɔ nɡe bũnuɡii. Mɑ Dɑfidi u mɔrɔku suɑ u nùn soowɑmmɛ nɡe mɛ win dɔɔnɛ. N deemɑ Sɔɔlu u win yɑɑsɑ nɛni. \v 11 Mɑ u ye fĩɑ u kɑ Dɑfidi sɔku u nɛɛ, kon kɑ nùn ɡɑnɑ mɛnnɑwɑ. Nɡe mɛyɑ u kuɑ sere nɔn yiru, ɑdɑmɑ Dɑfidi u ye kpuro fukɑ mɑ Sɔɔlu u nùn kɔmiɑ. \v 12 Yen biru Sɔɔlu u Dɑfidi nɑsiɑ, domi u ɡiɑ mɑ Yinni Gusunɔ u nùn deri, mɑ u kɑ Dɑfidi wɑ̃ɑ. \v 13 Yerɑ n derɑ u nùn dɛsirɑsiɑ win bɔkun di u nùn kuɑ tɑbu kowobu nɔrɔbun (1.000) tɔnwero. Mɑ Dɑfidi u Isirelibɑ kpɑrɑ tɑbu sɔɔ. \v 14 Ye u ɡɔ̃ru doke u ko kpuro, yɑ rɑ koorewɑ, domi Yinni Gusunɔ u wɑ̃ɑ kɑ wi. \v 15 Ye Sɔɔlu u wɑ ye Dɑfidi u mɔ̀ kpuro yɑ rɑ koorewɑ, yerɑ u nùn nɑsiɑm sosi. \v 16 Adɑmɑ Isirelibɑ kɑ Yudɑbɑ kpuro bɑ Dɑfidi kĩɑ yèn sɔ̃ u bu kpɑrɑmɔ ben tɑbu sɔɔ. \s1 Dɑfidi u Sɔɔlun bii Mikɑli \s2 suɑ kurɔ \p \v 17 Mɑ Sɔɔlu u Dɑfidi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛn bii wɔndiɑ ɡbiikoo Mɛrɑbuwɑ kon nun kɛ̃ kurɔ. Adɑmɑ ɑ de ɑ n sɑ̃ɑ dɑmɡii kpɑ ɑ Yinni Gusunɔ sɑnnɑ. Domi Sɔɔlu u bwisikɑ u nɛɛ, u ǹ kĩ u nùn ɡo win tii, Filisitibɑrɑ u koo nùn bɔrie. \p \v 18 Adɑmɑ Dɑfidi u Sɔɔlu wisɑ u nɛɛ, yinni, wɑrɑ rɑ n nɛ. Mbɑ nɛn yɛnuɡibu kɑ nɛn tundon bweseru n kɑ sere ko wunɛn dokiri. \p \v 19 Adɑmɑ sɑɑ ye Sɔɔlu u koo Dɑfidi Mɛrɑbu wi wɛ̃ kurɔ, sɑɑ yerɑ u nùn suɑ u Adiriɛli, Mɛholɑɡii wɛ̃ u suɑ kurɔ. \p \v 20 N deemɑ Sɔɔlun bii wɔndiɑ ɡoo, wi bɑ mɔ̀ Mikɑli, u Dɑfidi kĩ. Ye bɑ Sɔɔlu ɡɑri yi sɔ̃ɔwɑ, n nùn dore. \v 21 Mɑ u nɛɛ, kon nùn wi kɛ̃, kpɑ u ko yinɑ Filisitibɑ bu kɑ Dɑfidi nɔmɑ turi. Mɑ u Dɑfidi sɔ̃ɔwɑ nɔn yiruse u nɛɛ, sɑɑ ɡisɔn di kɑɑ ko nɛn dokiri. \p \v 22 Mɑ Sɔɔlu u win bwɑ̃ɑbu yiire bu kɑ Dɑfidi ɡɑri yi ko nɛkɛ nɛkɛ bu nɛɛ, wee, sunɔn nukurɑ do wunɛn sɔ̃. Win bwɑ̃ɑbu kpuro bɑ mɑɑ nun kĩ. Yen sɔ̃, ɑ de ɑ n sɑ̃ɑ win dokiri. \p \v 23 Mɑ bɑ dɑ bɑ Dɑfidi ɡɑri yi nɔɔsiɑ. Mɑ Dɑfidi u nɛɛ, bɛɛn nɔni sɔɔ ɡɑ̃ɑ piiminɑ mi? Bu nɛɛ, nɑ sɑ̃ɑ sunɔn dokiri? Nɛ bwɛ̃ɛbwɛ̃ɛwɑ wi bɑ kun ɡɑrisi ɡɑ̃ɑnu. \p \v 24 Mɑ Sɔɔlun ɡɔro be, bɑ wurɑ bɑ nùn Dɑfidin ɡɑri yi sɔ̃ɔwɑ. \v 25 Sɔɔlu u nɛɛ, ɑmɛniwɑ i ko i Dɑfidi sɔ̃ i nɛɛ, nɑ ǹ dokirirun ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu kĩ, mɑ n kun mɔ Filisitibɑn sen sɑrusu wunɔbu (100). Yerɑ yɑ ko n sɑ̃ɑ mɔru kɔsiɑru nɛn yibɛrɛbɑn mi. \p Sɔɔlu u yeni ɡerumɔwɑ kpɑ Filisitibɑ bu kɑ Dɑfidi ɡo. \v 26 Ye bɑ dɑ bɑ Dɑfidi ɡɑri yi sɔ̃ɔwɑ yɑ nùn dore u n kɑ sɑ̃ɑ sunɔn dokiri. Tɔ̃ɔ te bɑ koo nùn kurɔ wɛ̃ tu sere turi, \v 27 u seewɑ kɑ win tɑbu kowobu bɑ dɑ bɑ Filisitibɑ ɡo tɔnu ɡoobu (200). Mɑ Dɑfidi u kɑ ben sen sɑrusu nɑ u su ɡɑrɑ tiɑ tiɑ u sunɔ wɛ̃. Sɑɑ yerɑ Sɔɔlu u nùn win bii Mikɑli wɛ̃ kurɔ. \p \v 28 Ye Sɔɔlu u ɡiɑ mɑ Yinni Gusunɔ u kɑ Dɑfidi wɑ̃ɑ, win bii Mikɑli u mɑɑ nùn kĩ ɡem ɡem, \v 29 yerɑ u nùn nɑsiɑm sosi. Mɑ u kuɑ win yibɛrɛ win wɑ̃ɑru kpuro sɔɔ. \p \v 30 Yen biru Filisitibɑn tɑbu sinɑmbu bɑ rɑ n wɔrɑɑ nɑɑmɔ Isirelibɑn mi. Dɑfidi ù n kɑ bu sɑnnɑ, u rɑ nɑsɑrɑ suewɑ n kere Sɔɔlun tɑbu tɔnwero be bɑ tie. Yen sɔ̃nɑ u yĩsiru yɑrɑ. \s1 Yonɑtɑm u kɑ Dɑfidi yinɑ \c 19 \p \v 1 Sɔɔlu u win bii Yonɑtɑm kɑ win bwɑ̃ɑbu kpuro sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bu Dɑfidi ɡoowo. Adɑmɑ Yonɑtɑm u Dɑfidi kĩ n bɑndɑ. \v 2 Mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛn bɑɑ Sɔɔlu u swɑɑ kɑsu u kɑ nun ɡo. A de ɑ n tii yɛ̃ siɑ bururu, kpɑ ɑ kuku yeru kɑsu ɑ n wɑ̃ɑ mi. \v 3 Nɛ kɑ nɛn bɑɑ sɑ ko nɑ su yɔ̃rɑ deedeeru mi ɑ kukuɑ kpɑ n kɑ nùn wunɛn ɡɑri ko. Kpɑ n nun sɔ̃ ye nɑ nuɑ win min di. \p \v 4 Ye bɑ nɑ mi, Yonɑtɑm u win bɑɑ Dɑfidin ɡeɑ sɑɑriɑ u nɛɛ, wunɛ sunɔ ɑ ku wunɛn bɔ̃ɔ Dɑfidi torɑri. U ǹ nun kɔ̃sɑ ɡɑɑ kue. Ye u kuɑ kpuro, ɡɑ̃ɑ ɡeenɑ. \v 5 U tii kɑri bɔrie ye u kɑ Filisiti wi ɡo. Mɑ Yinni Gusunɔ u Isirelibɑ kpuro nɑsɑrɑ bɑkɑ wɛ̃. Wunɛn tii ɑ ye wɑ, mɑ wunɛn nukurɑ dorɑ. Ǹ n mɛn nɑ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ kĩ ɑ torɑ ɑ kɑ Dɑfidi wi u dɛɛre mi ɡo kɑm. \p \v 6 Mɑ Sɔɔlu u Yonɑtɑm ɡɑri yi wurɑ mɑ u bɔ̃ruɑ u nɛɛ, sere kɑ Yinni Gusunɔn wɑ̃ɑru, nɑ ǹ mɑɑ Dɑfidi ɡoomɔ. \p \v 7 Mɑ Yonɑtɑm u Dɑfidi sokɑ u nùn ɡɑri yi kpuro sɑɑriɑ. U kɑ nùn dɑ Sɔɔlun mi, mɑ Dɑfidi u nùn sɑ̃wɑ nɡe yellu. \s1 Mikɑli u Dɑfidi fɑɑbɑ kuɑ \p \v 8 Tɑbu kpɑm tunumɑ mɑ Dɑfidi u yɑrɑ u kɑ Filisitibɑ sɑnnɑ. U bu kɑmiɑ mɑm mɑm, mɑ bɑ duki suɑ. \p \v 9 Sɔ̃ɔ teeru Yinni Gusunɔ u derɑ hunde kɔ̃sɑ yɑ kpɑm Sɔɔlu seeri. Sɑɑ ye, u sɔ̃ win dirɔ u win yɑɑsɑ nɛni, mɑ Dɑfidi u nùn mɔrɔku soowɑmmɛ. \v 10 Sɔɔlu u kĩ u Dɑfidi yɑɑsɑ kɑrɑ u kɑ ɡɑnɑ mɛnnɑ, ɑdɑmɑ Dɑfidi u fukɑ mɑ Sɔɔlun yɑɑsɑ yɑ dɑ yɑ ɡirɑ ɡɑnɑɔ. Yerɑ Dɑfidi u kurɑ u dukɑ suɑ wɔ̃ku te. \v 11 Mɑ Sɔɔlu u sɔmɔbu ɡɔrɑ Dɑfidin dirɔ bu tu kɔ̃su bu wɑ bu kɑ nùn ɡo yɑm sɑ̃reru. Adɑmɑ Mikɑli, Dɑfidin kurɔ, u nùn ɡɑri yi nɔɔsiɑ u nɛɛ, ù kun dukɑ suɑ wɔ̃ku te, sisiru bɑ koo nùn ɡo. \p \v 12 Yerɑ Mikɑli u Dɑfidi yɑrɑ fɛnɛntin di mɑ u kurɑ u kpikiru suɑ. Nɡe mɛyɑ u kɑ bu kisirɑri. \v 13 Mɑ Mikɑli u bwɑ̃ɑroku ɡɑɡu suɑ u ɡu kpĩ kpin yerɔ. U ɡen wiru boo ɡɔnɑ wukiri. Mɑ u ɡu bekuru bubusi. \v 14 Sɑɑ ye Sɔɔlu u tɔmbu ɡɔrɑ bu Dɑfidi mwɑɑmɑ, yerɑ Mikɑli u nɛɛ, sii bɑrɔ u kpĩ. \p \v 15 Ye bɑ wurɑ bɑ Sɔɔlu sɔ̃ɔwɑ mɛ, yerɑ u nɛɛ, bu doo bu Dɑfidi wɑ, kpɑ bu kɑ nùn nɑ kɑ win kpin yee te sɑnnu, u nùn ɡo. \p \v 16 Ye bɑ duɑ Dɑfidin dirɔ, bɑ deemɑ bwɑ̃ɑrokuwɑ ɡɑ kpĩ kpin yeru wɔllɔ. Gen wirɑ boo ɡɔnɑ wukiri. \v 17 Yen biru Sɔɔlu u Mikɑli sokusiɑ u nùn bikiɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ mɑn nɔni wɔ̃kuɑ mɛ, ɑ derɑ nɛn yibɛrɛ u mɑn kisirɑri u doonɑ. \p Mikɑli u nùn wisɑ u nɛɛ, u nɛɛwɑ n de u doonɑ. Ǹ kun mɛ, u koo mɑn ɡo. \s1 Sɔɔlu u Dɑfidi nɑɑ swĩi \s2 Nɑyɔtuɔ \p \v 18 Ye Dɑfidi u kpikiru suɑ u Sɔɔlu kisirɑri, yerɑ u dɑ Sɑmuɛlin mi Rɑmɑɔ u nùn sɑɑriɑ kpuro ye Sɔɔlu u nùn kuɑ. Mɑ wi kɑ Sɑmuɛli bɑ sinɑ sɑnnu Rɑmɑn wɔɔ berɑ ye bɑ mɔ̀ Nɑyɔtuɔ. \v 19 Yerɑ bɑ Sɔɔlu sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, wɔɔ Dɑfidi u wɑ̃ɑ Rɑmɑɔ kɑ Sɑmuɛli sɑnnu wɔɔ berɑ ye bɑ mɔ̀ Nɑyɔtuɔ. \v 20 Mɑ Sɔɔlu u sɔmɔbu ɡɔrɑ mi, bu Dɑfidi mwɑɑmɑ. Adɑmɑ ye bɑ turɑ mi, bɑ kɑ Gusunɔn sɔmɔ wuuru yinnɑ, Sɑmuɛli u bu ɡbiiye bɑ sɑ̃ɑru mɔ̀. Mɑ Gusunɔn Hunde u sɔmɔ be yɔɔwɑ mɑ ben tii bɑ Gusunɔ sɑ̃ɑru wɔri nɡe sɔmɔ be. \v 21 Yerɑ ɡɑbɑ dɑ bɑ Sɔɔlu sɔ̃ɔwɑ. Mɑ u mɑɑ sɔmɔbu ɡɑbu ɡɔrɑ. Mɑ ben tii bɑ mɑɑ Gusunɔ sɑ̃ɑru wɔri nɡe sɔmɔ be. \v 22 Ye Sɔɔlu nuɑ mɛ, yerɑ win tii u den swɑɑ wɔri u dɔɔ Rɑmɑɔ. Ye u turɑ dɔkɔ bɑkɑ ye yɑ wɑ̃ɑ Sekuɔ, yerɑ u bikiɑ u nɛɛ, mɑnɑ Sɑmuɛli kɑ Dɑfidi bɑ wɑ̃ɑ. \p Mɑ bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, bɑ wɑ̃ɑ Rɑmɑn wɔɔ berɑ ye bɑ mɔ̀ Nɑyɔtuɔ. \p \v 23 Ye u dɔɔ mi, yerɑ Gusunɔn Hunde u mɑɑ win tii yɔɔwɑ mɑ u Gusunɔ sɑ̃ɑru wɔri nɡe win sɔmɔ, u kɑ turɑ sere Nɑyɔtuɔ. \v 24 U win yɑberu potɑ mɑ u Gusunɔ sɑ̃ɑmɔ Sɑmuɛlin wuswɑɑɔ. Dɔmɑ te, u kpĩwɑ bɑsi sɔ̃ɔ sɔɔ kɑ wɔ̃kuru kpuro. Yen sɔ̃nɑ bɑ rɑ nɛɛ, Sɔɔlun tii u mɑɑ kuɑ Gusunɔn sɔmɔ? \s1 Yonɑtɑm u Dɑfidi somi \c 20 \p \v 1 Dɑfidi u yɑkurɑ u doonɑ sɑɑ Rɑmɑn wɔɔ berɑ ye bɑ mɔ̀ Nɑyɔtun di, u dɑ u Yonɑtɑm deemɑ. U nɛɛ, mbɑ nɑ kuɑ. Mbɑ nɛn torɑru. Nɡe tɑɑrɛ mbɑ nɑ wunɛn tundo kuɑ u kɑ kĩ u mɑn ɡo. \p \v 2 Yonɑtɑm u nùn wisɑ u nɛɛ, su ku wɑ mɛ! A ǹ ɡbimɔ. Nɛn tundo u ku rɑ ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu ko u kun mɑn sɔ̃ɔwɑ, bɑɑ ǹ n ɡɑ̃ɑ piiminun nɑ. Ǹ n mɛn nɑ, u ǹ yenin bweseru mɔ̀ u kun mɑn sɔ̃ɔwɑ. Gɑri yi, yi ǹ sɑ̃ɑ mɛ. \p \v 3 Dɑfidi u nɛɛ, kɑm kɑm mɛyɑ n sɑ̃ɑwɑ. Adɑmɑ wunɛn tundo u ǹ dere ɑ yi nɔ, domi u yɛ̃ mɑ ɑ mɑn kĩ too. U ǹ mɑɑ kĩ wunɛn nukuru tu sɑnkirɑ. Sere kɑ wunɛn wɑ̃ɑru kɑ mɑɑ Yinni Gusunɔn wɑ̃ɑru, nɑɑ dɑbusɑ teerɑ tɑ mɑn kɑrɑnɛ kɑ ɡɔɔ. \p \v 4 Mɑ Yonɑtɑm u Dɑfidi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, ye ɑ kĩ kpuro, ɑ ɡeruo. Kon nun ye kuɑ. \p \v 5 Dɑfidi u nɛɛ, wee siɑrɑ suru kpɑo u koo yɑri. Nɑ ǹ kon mɑɑ ko nɑ kun de sunɔn mi su di sɑnnu. Adɑmɑ ɑ de n dɑ n kuke yɑkɑsɔ sere n kɑ ko sin teerun yokɑ. \v 6 Wunɛn tundo ù n bikiɑ mɑnɑ nɑ wɑ̃, ɑ nùn sɔ̃ɔwɔ mɑ nɑ nun kɑnɑ n kɑ dɑ nɛn wuu Bɛtelehɛmuɔ. Domi nɛn yɛnuɡibu kpuro bɑ ben wɔ̃ɔ kɑ wɔ̃ɔn yɑ̃kuru mɔ̀ mi. \v 7 Ù n nɛɛ, n wɑ̃, nɛ wunɛn bɔ̃ɔ, nɑ ɑlɑfiɑ wɑwɑ. Adɑmɑ ù n mɔru bɑrɑ, ɑ n yɛ̃ mɑ kɔ̃sɑ u bwisikumɔ nɛn sɔ̃. \v 8 Adɑmɑ wunɛ, ɑ mɑn kĩru sɔ̃ɔsio, domi ɑ nɔɔ mwɛɛru kuɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ mɑ kɑɑ n sɑ̃ɑ nɛn bɔrɔ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. Nɑ̀ n tɑɑrɛ ɡɑɑ mɔ, ɑ mɑn ɡoowo wunɛn tii. Mbɑn sɔ̃nɑ kɑɑ kɑ mɑn dɑ wunɛn tundon mi u kɑ mɑn ɡo. \p \v 9 Yonɑtɑm u nɛɛ, ɑ ku yenin bweseru bwisiku. Nɑ̀ n ɡiɑ mɑ nɛn tundo u kĩ u nun kɔ̃sɑ kuɑ, kon nun sɔ̃. \p \v 10 Dɑfidi u bikiɑ u nɛɛ, wunɛn tundo ù n kɑ nun mɔru wisɑ, wɑrɑ koo mɑn sɔ̃. \p \v 11 Yonɑtɑm u nɛɛ, ɑ nɑ su dɑ yɑkɑsɔ. \p Mɑ be yiru bɑ yɑrɑ bɑ dɑ yɑkɑsɔ. \v 12 Mɑ Yonɑtɑm u Dɑfidi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, sere kɑ Gusunɔ Isirelibɑn Yinnin wɑ̃ɑru, siɑ ɑmɑdɑɑre, ǹ kun mɛ sin teeru, kon nɛn tundon lɑɑkɑri mɛɛri. Ù n ɡeɑ bwisikumɔn nɑ wunɛn sɔ̃, kon nun ɡoo ɡɔriɑmɑ u nun sɔ̃. \v 13 Adɑmɑ ù n kĩ u nun kɔ̃sɑ kuɑ, kon nun nɔɔsiɑ kpɑ n de ɑ doonɑ kɑ bwɛ̃ɛ dorɑ. Nɑ̀ kun kue mɛ, Yinni Gusunɔ u mɑn yen dibu kɔsiɑ. Kpɑ u nun yɔ̃re nɡe mɛ u nɛn tundo yɔ̃re. \v 14 Adɑmɑ sɑɑ ye nɑ wɑ̃ɑ wɑ̃ɑru sɔɔ kpuro, ɑ mɑn kĩru sɔ̃ɔsio tèn bweseru Yinni Gusunɔ u rɑ win tɔmbu sɔ̃ɔsi, kpɑ bu ku rɑɑ mɑn ɡo. Nɑ̀ n mɑɑ ɡu, \v 15 kpɑ ɑ nɛn yɛnuɡibu kĩru sɔ̃ɔsi, bɑɑ sɑnɑm mɛ Yinni Gusunɔ u derɑ wunɛn yibɛrɛbɑ kpuro bɑ ɡbisukɑ bɑ kpɑ. \p \v 16 Mɑ u kɑ Dɑfidi ɑrukɑwɑni bɔkuɑ win yɛnuɡibun sɔ̃ u nɛɛ, Yinni Gusunɔ u Dɑfidin yibɛrɛbɑ ben dibu kɔsie. \v 17 Yen biru Yonɑtɑm u derɑ Dɑfidi u win nɔɔ mwɛɛru sire kĩrun sɔ̃ domi u nùn kĩɑ nɡe win tiin hunde. \p \v 18 Mɑ u Dɑfidi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, siɑrɑ suru kpɑo koo yɑri. Bɑ koo bikiɑ, mɑnɑ ɑ wɑ̃ɑ. Domi bɑ̀ n dimɔ, bɑ koo wɑ mɑ ɑ ǹ wɑ̃ɑ wunɛn sin yerɔ. \v 19 Sin teerun yokɑ, ɑ doo mi ɑ rɑɑ kukuɑ sɑnɑm mɛ wɑhɑlɑ ye, yɑ toruɑ. Kpɑ ɑ n wɑ̃ɑ kpee te bɑ mɔ̀ Esɛlin ɡɑ̃ɑrɔ. \v 20 Kon sɛ̃ɛnu itɑ to kpee ten berɑ ɡiɑ kpɑ n sɑ̃ɑ nɡe yĩreru ɡɑrɑ nɑ toosimɔ. \v 21 Yen biru kon bii ɡɔri u dɑ u sɛ̃ɛ ni kɑsumɑ. Nɑ̀ n nùn sɔ̃ɔwɑ nɑ nɛɛ, u mɛɛrio, wee sɛ̃ɛ ni, nu wɑ̃ɑ win biruɔ, u nu tɑmɑ, ɑ n yɛ̃ mɑ kɑɑ kpĩ ɑ yɑrimɑ kɑ bɔri yɛndu. Domi sere kɑ Yinni Gusunɔn wɑ̃ɑru, kɑri mɑɑ sɑri. \v 22 Adɑmɑ nɑ̀ n bii wi sɔ̃ɔwɑ nɑ nɛɛ, wee sɛ̃ɛ ni, nu wɑ̃ɑ win wuswɑɑɔ, ɑ n yɛ̃ mɑ Yinni Gusunɔwɑ u kĩ ɑ doonɑ. Ǹ n mɛn nɑ, ɑ doonɔ. \v 23 Gɑri yi sɑ mɑɑ bɔkuɑ nɛ kɑ wunɛ, Yinni Gusunɔwɑ u sɑ̃ɑ bɛsɛn seedɑ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \p \v 24 Mɑ Dɑfidi u dɑ u kukuɑ yɑkɑsɔ. \p Ye suru kpɑo u yɑrɑ, sunɔ u nɑ u kɑ yen tɔ̃ɔ bɑkɑru di. \v 25 Mɑ u sinɑ win ɑyerɔ ɡɑnɑn bɔkuɔ, Abinɛɛ mɑɑ wɑ̃ɑ win bɔkuɔ, mɑ Yonɑtɑm u sinɑ ben wuswɑɑɔ, ɑdɑmɑ Dɑfidin sin yerɔ ɡoo sɑri. \v 26 Tɔ̃ɔ te sɔɔ, Sɔɔlu kun ɡɑ̃ɑnu ɡeruɑ, domi u tɑmɑɑ, u disi mɔwɑ. Yiyɑ yi ko n nùn yinɑri. \v 27 Adɑmɑ yen sisiru, surun sɔ̃ɔ yiruse, ɡoo sɑri kpɑm Dɑfidin sin yerɔ. Mɑ Sɔɔlu u win bii Yonɑtɑm bikiɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ Isɑin bii u ǹ tɔ̃ɔ bɑkɑru nɛ sɑɑ ɡĩɑn di. \p \v 28 Mɑ Yonɑtɑm u nùn wisɑ u nɛɛ, Dɑfidi u mɑn suuru kɑnɑ u nɛɛ, n de u dɑ Bɛtelehɛmuɔ, \v 29 domi miyɑ bɑ yɑ̃kuru ɡɑru mɔ, mɑ win mɔɔ u nùn sokusiɑ. Yen sɔ̃nɑ u nɛɛ, ù n nɛn kĩi ɡeeru wɑ, n nùn yɔllɑ kuo u dɑ u win mɑɑbu wɑ. Yerɑ n derɑ u ǹ nɛ u kɑ nun di. \p \v 30 Mɑ Sɔɔlu kɑ Yonɑtɑm mɔru kuɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bii seeɡe wunɛ! Nɑ yɛ̃ mɑ wunɛ kɑ wunɛn mɛron sekurɑ nɔɔ tiɑ ye ɑ kɑ Isɑin bii sɑ̃ɑ mi. \v 31 Domi ù n wɑ̃ɑ wɑ̃ɑru sɔɔ, ɑ ǹ mɑɑ bɑndu dimɔ tem mɛ sɔɔ. A ǹ kɑɑ n mɑɑ bɔri yɛndu mɔ. Ǹ n mɛn nɑ, ɑ ɡɔrio bu nùn mwɑɑmɑ, domi n weenɛwɑ bu nùn ɡo. \p \v 32 Mɑ Yonɑtɑm u win tundo bikiɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ u koo ɡbi. Mbɑ u kuɑ. \p \v 33 Yerɑ Sɔɔlu u win yɑɑsɑ fĩɑ u kɑ Yonɑtɑm sɔku, mɑ Yonɑtɑm u ɡiɑ mɑ win tundo u sɔɔru kpɑ u kɑ Dɑfidi ɡo. \v 34 Yerɑ u seewɑ dii yerun min di kɑ mɔru. U ǹ mɑɑ sɔ̃ɔ yirusen tɔ̃ɔ bɑkɑ te di. Win nukurɑ sɑnkirɑ ɡem ɡem Dɑfidin sɔ̃. Domi win tundo u nùn bɛɛrɛ sɑri kom kuɑ. \p \v 35 Ye n kuɑ sisiru bururu, Yonɑtɑm u dɑ yɑm mi bɑ rɑɑ yinnɑ yeru kuɑnɑ, wi kɑ Dɑfidi. Mɑ bii tɔn durɔbu ɡɑɡu ɡɑ nùn swĩi. \v 36 Mɑ u bii wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ dukɑ doo ɑ sɛ̃ɛ ni kon to mi kɑsumɑ. \p Ye bii wi, u dukɑ dɔɔ, yerɑ Yonɑtɑm u sɛ̃u tobɑ ɡɑ nùn sɑrɑri. \v 37 Sɑɑ ye bii wi, u turɑ deedeeru mi sɛ̃u ɡe, ɡɑ dɑ, yerɑ Yonɑtɑm u kpɑm ɡbɑ̃rɑ u nɛɛ, ɡɑ wɑ̃ɑ wunɛn wuswɑɑɔ, \v 38 ɑ dukɑ doo, ɑ ku yɔ̃rɑ, ɑ wɑsi suo. \p Mɑ bii wi, u dɑ u sɛ̃u ɡe dɔbɑmɑ u kɑ nɑ win yinnin mi. \v 39 Adɑmɑ u ǹ yɛ̃ ɑsiri ye yɑ wɑ̃ɑ mi. Yonɑtɑm kɑ Dɑfidi tɔnɑwɑ bɑ ye yɛ̃ɛsinɛ. \v 40 Mɑ Yonɑtɑm u win tɑbu yɑ̃nu suɑ u bii wi wɛ̃ u nɛɛ, ɑ kɑ wuro yɛnuɔ. \v 41 Sɑɑ ye bii wi, u doonɑ mɑ Dɑfidi u yɑrimɑ sɑɑ kpee ten ɡɑ̃ɑrun di sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ. Yerɑ u Yonɑtɑm kpunɑ nɔn itɑ u wiru tem ɡirɑri. Mɑ u seewɑ bɑ bɔkɑsinɑ bɑ swĩsi be kpuro. Adɑmɑ Dɑfidiɡiiyɑ yi kerɑ. \p \v 42 Mɑ Yonɑtɑm u Dɑfidi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ doo kɑ ɑlɑfiɑ, kpɑ ɑ n yɑɑye nɡe mɛ nɛ kɑ wunɛ sɑ nɔɔ tiɑ kuɑ sɑ bɔ̃ruɑ kɑ Yinni Gusunɔn yĩsiru sɑ nɛɛ, u n wɑ̃ɑ bɛsɛn suunu sɔɔ kɑ mɑɑ bɛsɛn bibu sɔɔ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \p Yerɑ Dɑfidi u seewɑ min di, u n doonɔ. Mɑ Yonɑtɑm mɑɑ ɡɔsirɑ u dɑ wuuɔ. \c 21 \s1 Dɑfidi u Sɔɔlu dukɑ suuri \p \v 1 Dɑfidi u dɑ Nɔbuɔ Akimɛlɛkin mi, wi u sɑ̃ɑ yɑ̃ku kowo. Ye Akimɛlɛki u nùn wɑ, yerɑ u nùn sennɔ nɑ kɑ bɛrum, u nùn bikiɑ u nɛɛ, mbɑ n kuɑ ɑ kɑ sĩimɔ wunɛ turo, bɑɑ tɔn turo u ǹ kɑ nun swĩi. \p \v 2 Mɑ Dɑfidi u yɑ̃ku kowo wi wisɑ u nɛɛ, sunɔwɑ u mɑn sɔmburu ɡɑru yiire. U mɑɑ nɛɛ, n ku de ɡoo u n yɛ̃ yèn sɔ̃ u mɑn ɡɔrɑ. Yen sɔ̃nɑ nɑ nɛn bwɑ̃ɑbu sɔ̃ɔwɑ nɑ nɛɛ, su yinnɑ yɑm kɑsɑ. \v 3 Tɛ̃ dĩɑ nirɑ̀ ɑ mɔ yɛnuɔ. Ǹ n pɛ̃ɛn nɑ, ɑ mɑn wɑsi nɔɔbu kɛ̃ɛmɑ, ǹ kun mɛ, ye ɑ ɡesi mɔ kpuro. \p \v 4 Mɑ yɑ̃ku kowo wi, u Dɑfidi wisɑ u nɛɛ, pɛ̃ɛ ɡɑɑ sɑri mɑ n kun mɔ pɛ̃ɛ ye bɑ Yinni Gusunɔ wɛ̃, ye ɑ̀ n kɑɑ di, kɑɑ ɡinɑ tɔn kurɔ dɛsirɑri. \p \v 5 Mɑ Dɑfidi u yɑ̃ku kowo wi wisɑ u nɛɛ, bɑ sun kurɔ dendibu yinɑri kɔ nɡe mɛ bɑ rɑ sun kue sɑ̀ n tɑbu dɔɔ. Kɑɑ rɑ sere ɡere ɡɔrɑ ye bɑ sun koomɑ mini? Yen sɔ̃, nɛn bwɑ̃ɑbɑ dɛɛre kɔ. \p \v 6 Yerɑ yɑ̃ku kowo wi, u pɛ̃ɛ ye suɑmɑ u Dɑfidi wɛ̃, domi pɛ̃ɛ ɡɑɑ sɑri mi, mɑ n kun mɔ ye bɑ rɑɑ ɡurɑ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerun di, mɑ bɑ swĩɑ kɔsire kuɑ. \p \v 7 N deemɑ yen tɔ̃ɔ te, Sɔɔlun yɑ̃ɑ kpɑrobun wiruɡii u nɑ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ u kɑ sɑ̃ɑrun wororu ɡɑru ko. Durɔ win yĩsirɑ Dɔɛɡu. U sɑ̃ɑwɑ Edɔmu. \p \v 8 Mɑ Dɑfidi u Akimɛlɛki bikiɑ u nɛɛ, ɑ ǹ yɑɑsɑ ǹ kun mɛ tɑkobi mɔ mi? Domi nɑ ǹ sɑnnɔ yɑ̃nu ɡɑnu suɑmɛ yɛnun di yèn sɔ̃ sunɔ u mɑn bɑɑsi n win ɡɔrɑ ye dɑ fuuku. \p \v 9 Yerɑ Akimɛlɛki wi, u nùn wisɑ u nɛɛ, tɑkobi ɡɑɑ sɑri mɑ n kun mɔ Goliɑtiɡiɑ wi ɑ ɡo Elɑn wɔwɑɔ. Ye wee, bɑ kɑ bekuru bɔkuɑ bɑ yii yɑ̃ku kowon yɑbe tɑrɑkpen biruɔ. À n ye kĩ, ɑ suo. \p Mɑ Dɑfidi nɛɛ, ɑ mɑn ye wɛ̃ɛmɑ domi ɡɑɑ rɑɑ ru mɑɑ sɑri ye yɑ ye turɑ. \s1 Dɑfidi u wɑ̃ɑ Filisitibɑn mi \s2 Gɑtiɔ \p \v 10 Yen biru Dɑfidi u seewɑ u dukɑ yɑkurɑ Sɔɔlun sɔ̃ mɑ u dɑ u wɑ̃ɑ Akisin mi, wi u sɑ̃ɑ Gɑtin sunɔ. \v 11 Adɑmɑ Akisin sinɑ bwɑ̃ɑbu bɑ nɛɛ, n ǹ Dɑfidi Isirelibɑn sunɔ, wiyɑ mi? Wi bɑ rɑ n tɔmɑmɔ bɑ n mɔ̀, \q1 Sɔɔlu u rɑ nɔrɔm nɔrɔm ɡo. \q1 Adɑmɑ Dɑfidi u rɑ nɔrɔbun subɑ wɔku wɔkubu (10.000) ɡo. \p \v 12 Mɑ ɡɑri yi, yi Dɑfidi sɑ̃wɑnɑ sere u Akisin bɛrum kuɑ. \v 13 Yerɑ u tii ɡɔsiɑ wiiro u dweebu mɔ̀ nɡe ɡɑri bɔkɔ, u seewɑ u yorumɔ wuun kɔnnɔn ɡɑmbobɑ sɔɔ. Mɑ u yɑ̃ɑtɑm wĩimɔ mu kokumɔ win toburɔ. \v 14 Mɑ Akisi u win bwɑ̃ɑ be sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɛɛn tii i wɑ mɑ durɔ wini kun bwɑ̃ɑ do. Mbɑn sɔ̃nɑ i kɑ mɑn nùn nɑɑwɑ. \v 15 I tɑmɑɑ nɑ ǹ wiiro wɑɑrewɑ i kɑ sere mɑn durɔ wini nɑɑwɑ u mɑn win wiirɑ kookoosu sɔ̃ɔsi? Durɔ winin bweserɑ i ko i duusiɑ nɛn dirɔ? \s1 Dɑfidi u kuɑ \s2 wuuru ɡɑrun wiruɡii \c 22 \p \v 1 Yen biru Dɑfidi u mɑɑ kpɑm dɑ u kukuɑ Adulɑmun kpee wɔruɔ. Ye win tundon yɛnuɡibu kpuro bɑ nuɑ mɑ u kukuɑ mi, yerɑ bɑ seewɑ bɑ dɑ win mi. \v 2 Mɑ be bɑ dibu nɛni, kɑ be bɑ dɑm dɔremɔ kɑ be bɑ ǹ nuku dobu mɔ, bɑ mɛnnɑ bɑ dɑ win mi, bɑ nùn kuɑ ben kpɑro. Ben ɡeerɑ sɑ̃ɑwɑ tɔnu nɛɛrun (400) sɑkɑ. \p \v 3 Sɑɑ min diyɑ Dɑfidi u dɑ Misipɑɔ Mɔɑbun temɔ, mɑ u tem min sunɔ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ nun kɑnɑmɔ, ɑ de nɛn tundo kɑ nɛn mɛro bu nɑ bɑ n kukuɑ wunɛn mini sere n kɑ ɡiɑ ye Gusunɔ u koo kɑ mɑn ko. \p \v 4 Mɑ sunɔ u wurɑ. Yerɑ Dɑfidi u kɑ win tundo kɑ win mɛro dɑ sunɔ win mi. Miyɑ bɑ wɑ̃ɑ sere n kɑ kuɑ win sɑɑ kpuro ye u kukuɑ kperu mi. \p \v 5 Sɔ̃ɔ teeru Gusunɔn sɔmɔ Gɑdi u Dɑfidi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ kun wɑ̃ɑ kpee wɔru ɡeni sɔɔ. A seewo ɑ dɑ Yudɑn temɔ kpɑ ɑ n wɑ̃ɑ mi. \p Mɑ Dɑfidi u seewɑ u dɑ u wɑ̃ɑ dɑ̃ɑ sɔ̃ɔ ɡe bɑ mɔ̀ Herɛtiɔ. \s1 Sɔɔlu u derɑ \s2 bɑ yɑ̃ku kowobu ɡo \p \v 6 Sɔ̃ɔ teeru Sɔɔlu u dɑ u sɔ̃ dɑ̃ru ɡɑrun nuurɔ Gibeɑɔ ɡunɡuru ɡɑrun mi, u win yɑɑsɑ nɛni, mɑ win bwɑ̃ɑbɑ nùn sikerenɛ. Sɑɑ ye sɔɔrɑ u Dɑfidi kɑ win tɔmbun lɑbɑɑri nuɑ. \v 7 Yerɑ u win bwɑ̃ɑ be sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bɛɛ nɛɡibu, Bɛnyɑmɛɛn bweseru, i swɑɑ dɑkio i nɔ. I tɑmɑɑ Isɑin bii u koo bɛɛ resɛm ɡbɑɑru wɛ̃ nɡe mɛ nɑ bɛɛ wɛ̃, kpɑ u bɛɛn bɑɑwure ko tɔmbu wunɔbu (100) ǹ kun mɛ nɔrɔbun (1.000) wiruɡii? \v 8 Ǹ n mɛn nɑ, mbɑn sɔ̃nɑ i mɑn seesi. Domi bɛɛn ɡoo kun mɑn dɔmɛyɛ ɑrukɑwɑni ye nɛn bii Yonɑtɑm u kɑ Isɑin bii Dɑfidi bɔkuɑ. Bɛɛn ɡoo kun mɑɑ mɑn wɔnwɔndu kue, u mɑn sɔ̃ bwisi yi nɛn bii u Dɑfidi kɑ̃ u kɑ mɑn yinɑ bɛriɑ nɡe mɛ u mɔ̀ ɡisɔ. \p \v 9 N deemɑ Dɔɛɡu Edɔmu wi, u wɑ̃ɑ kɑ Sɔɔlun bwɑ̃ɑbu sɑnnu dɔmɑ te. Yerɑ u wisɑ u nɛɛ, nɑ Isɑin bii wi wɑ Nɔbuɔ Akimɛlɛki, Akitubun biin mi. \v 10 Mɑ Akimɛlɛki wi, u nùn bikiɑru kuɑ Yinni Gusunɔn mi. Yen biru u nùn dĩɑnu wɛ̃ kɑ mɑɑ Goliɑtin tɑkobi ye. \p \v 11 Ye Sɔɔlu u nuɑ mɛ, yerɑ u derɑ bɑ Akimɛlɛki Akitubun bii wi sokusiɑ kɑ win yɛnuɡibu, be, be bɑ sɑ̃ɑ yɑ̃ku kowobu Nɔbuɔ. Mɑ bɑ mɛnnɑ bɑ nɑ sunɔn mi. \p \v 12 Mɑ Sɔɔlu u nɛɛ, Akimɛlɛki, ɑ swɑɑ dɑkio ɑ nɔ. \p Yerɑ Akimɛlɛki u wisɑ u nɛɛ, nɑ nɔɔmɔ, yinni. \p \v 13 Sɔɔlu u nùn bikiɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ i nɔɔ tiɑ kuɑ i mɑn seesi, wunɛ kɑ Isɑin bii. Mbɑn sɔ̃nɑ ɑ nùn dĩɑnu kɑ tɑkobi wɛ̃. Yen biru ɑ nùn bikiɑru kuɑ Gusunɔn mi, u kɑ mɑn seesi, kpɑ u mɑn yinɑ bɛriɑ nɡe mɛ u mɔ̀ ɡisɔ. \p \v 14 Akimɛlɛki u sunɔ wisɑ u nɛɛ, wunɛn bwɑ̃ɑbu kpuro sɔɔ, wɑrɑ u rɑ nun wiru kpĩiyɛ nɡe wunɛn dokiri Dɑfidi wi u rɑ wunɛn woodɑbɑ mɛm nɔɔwɛ. Mɛyɑ mɑɑ wunɛn yɛnuɡibu bɑ rɑ n nùn bɛɛrɛ wɛ̃ɛmɔ. \v 15 Gisɔrɑ nɑ bikiɑru toruɑ Yinni Gusunɔn mi win sɔ̃? Ǹ n mɛn nɑ, yinni, ɑ ku mɑn ɡɑri yini sɔbi, ǹ kun mɛ nɛn yɛnuɡii ɡoo. Nɑ ǹ yi yɛ̃, bɑɑ fiiko. \p \v 16 Yerɑ sunɔ u nùn wisɑ u nɛɛ, kon bɛɛ ɡowɑ wunɛ kɑ wunɛɡibu kpuro. \p \v 17 Mɑ u win tɑbu kowo be bɑ nùn kɔ̃su sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i susimɑ i mɑn Yinni Gusunɔn yɑ̃ku kowo beni ɡoowɑ, yèn sɔ̃ ben tii bɑ Dɑfidi nɔmɑ kɑ̃. Bɑ mɑɑ yɛ̃ mɑ u mɑn dukɑ suuriwɑ. Mɑ bɑ ǹ nɛ bu mɑn sɔ̃. \p Adɑmɑ tɑbu kowo be, bɑ yinɑ bu Yinni Gusunɔn yɑ̃ku kowo be ɡo. \v 18 Yerɑ n derɑ u Dɔɛɡu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ susimɑ, kpɑ ɑ Yinni Gusunɔn yɑ̃ku kowo be ɡo. \p Mɑ u susi u bu ɡo. Yen dɔmɑ te, yɑ̃ku kowobu wɛnɛ kɑ nɔɔbuwɑ u ɡo be bɑ ben sɑ̃ɑ yɑ̃nu doke. \v 19 Sɔɔlu u mɑɑ derɑ bɑ Nɔbuɡibu ɡo, kurɔbu kɑ durɔbu, sere kɑ bii wɛ̃ɛnɔ, kɑ yɑɑ sɑbenɔ, niyɑ kɛtɛbɑ kɑ kɛtɛkunu kɑ yɑ̃ɑnu. N deemɑ wuu ɡe, ɡɑ sɑ̃ɑwɑ yɑ̃ku kowobun wuu. \v 20 Sɑnɑm mɛ bɑ tɔn be ɡoomɔ, bɑ ǹ Akimɛlɛkin bii turo Abiɑtɑɑ nɔmɑ turɑ. Domi u dukɑ suɑ u doonɑ Dɑfidin mi ɡiɑ. \v 21 Ye u turɑ Dɑfidin mi, u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Sɔɔlu u Yinni Gusunɔn yɑ̃ku kowobu ɡo. \p \v 22 Yerɑ Dɑfidi u Abiɑtɑɑ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, sɑɑ dɔmɑ tèn di nɑ Dɔɛɡu Edɔmu wɑ, u wɑ̃ɑ mi, nɑ yɛ̃ kɑm kɑm mɑ u koo dɑ u Sɔɔlu nɛn lɑbɑɑri sɔ̃. Ǹ n mɛn nɑ, nɛnɑ nɑ derɑ bɑ wunɛn yɛnuɡibu kpuro ɡo. \v 23 Yen sɔ̃, ɑ sinɔ ɑ n wɑ̃ɑ kɑ nɛ. A ku nɑndɑ, domi wi u kɑsu u nun ɡo mi, nɛn tiiwɑ yɛ̃ro u mɑɑ kɑsu u ɡo. À n mɑɑ wɑ̃ɑ nɛn bɔkuɔ, kɑɑ n wɑ̃ɑ ɑlɑfiɑ sɔɔ. \s1 Dɑfidi u kpikiru dɑ \c 23 \p \v 1 Sɔ̃ɔ teeru bɑ nɑ bɑ Dɑfidi sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, wee, Filisitibɑ bɑ Keilɑ wɔri mɑ bɑ ben dĩɑ ni nu wɑ̃ɑ birɑnu sɔɔ kpuro ɡurɑ. \v 2 Yerɑ Dɑfidi u Yinni Gusunɔ bikiɑ u nɛɛ, kon kpĩ n dɑ n Filisiti be wɔri? \p Mɑ Yinni Gusunɔ u nùn wisɑ u nɛɛ, oo, ɑ doo ɑ bu wɔri. Kɑɑ bu kɑmiɑ kpɑ ɑ Keilɑ wɔrɑ. \p \v 3 Adɑmɑ Dɑfidin tɔmbu bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, bɛsɛ wee, sɑ nɑnde bɑɑ mɛ sɑ wɑ̃ɑ Yudɑn tem sɔɔ. Amɔnɑ sɑ ko n sɑ̃ɑ sɑ̀ n Filisitibɑ wɔrim dɔɔ. \p \v 4 Yerɑ Dɑfidi u mɑɑ Yinni Gusunɔ bikiɑ u nɛɛ, n doo n Keilɑ ye wɔrɑ? \p Mɑ Yinni Gusunɔ u nùn wisɑ u nɛɛ, oo, ɑ seewo ɑ dɑ ɑ Filisiti be wɔri. Domi nɑ nun bu nɔmu bɛriɑ. \p \v 5 Yerɑ Dɑfidi u seewɑ u dɑ Keilɑ mi kɑ win tɔmbu. Mɑ u Filisitibɑ wɔri u bu kɑmiɑ mɑm mɑm, u ben yɑɑ sɑbenu ɡurɑmɑ. Nɡe mɛyɑ u kɑ Keilɑɡii be fɑɑbɑ kuɑ. \p \v 6 N deemɑ sɑɑ ye, Abiɑtɑɑ, Akimɛlɛkin bii, u dukɑ yɑkurɑmɑ u nɑ u wɑ̃ɑ Dɑfidin mi, u yɑ̃ku kowon yɑbe tɑrɑkpe nɛni te bɑ rɑ kɑ Yinni Gusunɔn kĩru bikie. \p \v 7 Yen biruwɑ bɑ dɑ bɑ Sɔɔlu sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, Dɑfidi u tunumɑ u wɑ̃ɑ Keilɑɔ. Yerɑ Sɔɔlu u nɛɛ, Gusunɔwɑ u mɑn nùn nɔmu bɛriɑ. Domi u nɑ u tii kɛnusi wuu ɡe ɡɑ ɡbɑ̃rɑru kɑ ɡɑmbo mɔ sɔɔ. \p \v 8 Yerɑ Sɔɔlu u win tɑbu kowobu kpuro mɛnnɑ bu dɑ bu kɑ Keilɑ wɔri, kpɑ bu Dɑfidi kɑ win tɔmbu tɑrusi. \v 9 Sɑɑ ye sɔɔ, Dɑfidi u nuɑ kɔ̃sɑ ye Sɔɔlu u kĩ u nùn kuɑ. Yerɑ u yɑ̃ku kowo Abiɑtɑɑ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ kɑ yɑbe tɑrɑkpe ye nɑ. \p \v 10 Mɑ Dɑfidi u nɛɛ, Gusunɔ Isirelibɑn Yinni, wee, nɑ nuɑ mɑ Sɔɔlu u swɑɑ kɑsu u kɑ nɑ Keilɑ mini u ye kpeerɑsiɑ nɛn sɔ̃. \v 11 Yinni, ɑ mɑn sɔ̃ɔwɔ, Sɔɔlu u koo nɑ mini kɑ ɡem? Ù n tunumɑ, wuu ɡen wiruɡibu bɑ koo mɑn mwɑ bu nùn nɔmu bɛriɑ? \p Mɑ Yinni Gusunɔ u nùn wisɑ u nɛɛ, kɑm kɑm, Sɔɔlu u koo nɑ. \p \v 12 Mɑ Dɑfidi u mɑɑ Yinni Gusunɔ bikiɑ u nɛɛ, wuu ɡen wiruɡibu bɑ koo mɑn mwɑ bu nùn nɔmu bɛriɑ? \p Mɑ Yinni Gusunɔ u nɛɛ, oo, mɛyɑ bɑ koo nun kuɑ. \p \v 13 Yerɑ Dɑfidi u seewɑ kɑ tɔmbu nɑtɑn (600) sɑkɑ bɑ yɑrɑ Keilɑn di bɑ dɑ bɑ sirenɛ. Sɑɑ ye sɔɔrɑ bɑ mɑɑ Sɔɔlu nɔɔsiɑ mɑ Dɑfidi sɑri mi. Mɑ Sɔɔlu u ǹ mɑɑ de u wuu ɡe wɔri. \p \v 14 Yenibɑn biru Dɑfidi u dɑ u kukuɑ ɡbɑburɔ kpee bɑɑ sɔɔ Sifun ɡuurɔ. Mɑ Sɔɔlu u mɑɑ nùn kɑso wɔri nɡe mɛ u rɑ ko bɑɑdommɑ. Adɑmɑ Gusunɔ kun dere u nùn nɔmɑ turi. \v 15 Sɑɑ ye sɔɔrɑ Dɑfidi u ɡiɑ kɑm kɑm mɑ Sɔɔlu u kɑsuwɑ u nùn ɡo. Mɑ u dɑ u wɑ̃ɑ ɡbɑburɔ Sifun dɑ̃ɑ sɔ̃ɔwɔ. \p \v 16 Yerɑ Yonɑtɑm Sɔɔlun bii u mɑɑ wɑ mɛ, mɑ u seewɑ u dɑ Dɑfidin mi, u kɑ nùn dɑm kɛ̃ u Gusunɔ nɑɑnɛ ko. \v 17 Ye u turɑ mi, u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ku nɑndɑ. Domi Sɔɔlu kun nun nɑɑ turi. Wunɑ kɑɑ bɑndu di Isireliɔ kpɑ nɑ n sɑ̃ɑ wunɛn yiruse bɑn te sɔɔ. Nɛn tundo Sɔɔlun tii, u yɛ̃ mɛ. \p \v 18 Yerɑ bɑ ɑrukɑwɑni bɔkuɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. Mɑ Dɑfidi u sinɑ dɑ̃ɑ sɔ̃ɔ mi. Yonɑtɑm u mɑɑ ɡɔsirɑ u dɑ yɛnuɔ. \s1 Sɔɔlu u Dɑfidi nɑɑ ɡire \p \v 19 Mɑ Sifuɡibu bɑ dɑ Sɔɔlun mi Gibeɑɔ bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, Dɑfidi u kukuɑ bɛsɛn mi, kpee bɑɑ sɔɔ dɑ̃ɑ sɔ̃ɔwɔ, Hɑkilɑn ɡuurɔ te tɑ wɑ̃ɑ berɑ mi ɡɑ̃ɑnu ku rɑ kpin sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ. \v 20 Tɛ̃ wee, ɑ nùn kɑsu ɑ mwɑ. Ǹ n mɛn nɑ, ɑ nɑ, sɑ ko nun nùn nɔmu bɛriɑ. \p \v 21 Mɑ Sɔɔlu u bu wisɑ u nɛɛ, Gusunɔ u bɛɛ domɑru kuɑ domi nɑ wɑ i nɛn wɔnwɔndu mɔ. \v 22-23 Yen sɔ̃, nɑ bɛɛ kɑnɑmɔ, i doo i mɛɛri mi u rɑ sĩ sĩ. Kpɑ i win kuku yenu kpuro mɛɛri, kpɑ i wɑ mi u wɑ̃ɑ. Domi bɑ mɑn sɔ̃ɔwɑ mɑ u bwisi mɔ too. Yen biru kpɑ i nɑ i mɑn sɔ̃ ù n wɑ̃ɑ mi. Kpɑ n se n dɑ n nùn kɑsu, bɑɑ ǹ n Yudɑn bweseru kpuro sɔɔn nɑ kon bukiɑnɑ. \p \v 24 Mɑ tɔn be, bɑ kuɑ mɛ. Bɑ ɡbiɑ bɑ dɑ Sifuɔ Sɔɔlu u sere nɑ. N deemɑ sɑɑ ye sɔɔ, Dɑfidi kɑ wiɡibu bɑ wɑ̃ɑ Arɑbɑn ɡuurɔ Mɑoniɔ mi ɡɑ̃ɑnu ku rɑ kpin sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ. \v 25 Yen biruwɑ Sɔɔlu u seewɑ kɑ win tɔmbu u dɑ u Dɑfidi kɑsu. Yerɑ ɡɑbɑ nɑ bɑ ye Dɑfidi sɔ̃ɔwɑ. Mɑ u seewɑ min di u dɑ u wɑ̃ɑ ɡuuru ɡɑrun mi Mɑonin ɡbɑburɔ. Ye Sɔɔlu u nuɑ mɛ, yerɑ u Dɑfidi nɑɑ swĩi ɡbɑburu mi. \v 26 Ye u turɑ mi, ɡuu ten bee tiɑ u bɛwe. Mɑ Dɑfidi u mɑɑ wɑ̃ɑ ten bee tiɑɔ kɑ wiɡibu. Adɑmɑ sɑɑ ye sɔɔ, Sɔɔlu kɑ wiɡibu bɑ Dɑfidi kɑ win tɔmbu kooro bure bɑ kpɑ. Yerɑ Dɑfidi u swɑɑ kɑsu u kɑ dukɑ yɑkurɑ. \v 27 Yerɑ sɔmɔ ɡoo u nɑ yɛnun di u Sɔɔlu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ de ɑ nɑ fuuku, Filisitibɑ wee, bɑ sun wɔrimɑ. \p \v 28 Yerɑ Sɔɔlu u ɡɔsirɑmɑ u ɡinɑ Dɑfidi deri u dɑ Filisiti ben mi ɡiɑ. Yen sɔ̃nɑ bɑ yɑm mi sokɑ kpee te tɑ bu burɑnɑ. \s1 Dɑfidi u yinɑ u Sɔɔlu ɡo \p \v 29 Dɑfidi u seewɑ berɑ min di mɑ u dɑ u kukuɑ Enɡɛdiɔ. \c 24 \p \v 1 Sɑɑ yè sɔɔ Sɔɔlu u Filisitibɑ nɑɑ swĩi u ɡɔsirɑmɑ, yerɑ bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, Dɑfidi u wɑ̃ɑ Enɡɛdin ɡbɑburɔ. \v 2 Mɑ Sɔɔlu u tɔmbu nɔrɔbun subɑ itɑ (3.000) suɑ be bɑ sɑ̃ɑ tɑbu durɔbu Isirelibɑ sɔɔ, bu dɑ sere kpee bɑkɑnun berɑ ɡiɑ mi kpee bɛri yi rɑ n wɑ̃ɑ bu Dɑfidi kɑ win tɔmbu kɑsumɑ. \v 3 Ye bɑ turɑ yɑ̃ɑnun wɑ̃ɑ yeru ɡɑrun mi, swɑɑ ye sɔɔ, kpee wɔru ɡɑɡɑ mɑɑ wɑ̃ɑ mi, mɑ Sɔɔlu u duɑ wɔru ɡe sɔɔ u kɑ swɑɑ swĩibu ko. N deemɑ Dɑfidi kɑ win bwɑ̃ɑbu bɑ wɑ̃ɑ wɔru ɡen sɔɔwɔ. \v 4 Mɑ Dɑfidin bwɑ̃ɑbɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, ɑ ǹ wɑ mɑ tɔ̃ɔ te, tɑ turɑ? Te Yinni Gusunɔ u nun burɑ u nɛɛ, u koo nun wunɛn yibɛrɛ nɔmu bɛriɑ kpɑ ɑ nùn kuɑ nɡe mɛ ɑ kĩ. \p Yerɑ Dɑfidi u seewɑ sɛ̃ɛ u Sɔɔlun yɑberun soo burɑ. \v 5 Yen biruwɑ u nɑndɑ ye u kɑ Sɔɔlun yɑberun soo ɡe burɑ. \v 6 Sɑɑ ye sɔɔrɑ Dɑfidi u win bwɑ̃ɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Gusunɔ u mɑn yenin bweseru ɡbɑrɑ bu nɛɛ, nɛnɑ nɑ nɛn yinni nɔmɑ doke wi Yinni Gusunɔ u ɡɔsɑ u kuɑ sunɔ. \p \v 7 Kɑ ɡɑri yiyɑ Dɑfidi u win bwɑ̃ɑbun lɑɑkɑri kpunɑsiɑ u ǹ kɑ dere bu Sɔɔlu wɔri. \p Mɑ Sɔɔlu u seewɑ u yɑrɑ u doonɑ min di. \v 8 Yen biruwɑ Dɑfidi u yɑrimɑ wɔru ɡen min di u Sɔɔlu sokɑ u nɛɛ, nɛn yinni, sunɔ. \p Mɑ Sɔɔlu u sĩirɑ u mɛɛrimɑ biruɔ. Yerɑ Dɑfidi u yiirɑ u wuswɑɑ tem ɡirɑri u nùn bɛɛrɛ wɛ̃. \v 9 Mɑ u Sɔɔlu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ kɑ tɔmbun ɡɑri nɔɔmɔ be bɑ mɔ̀, wunɛn kɔ̃sɑ nɑ kɑsu. \v 10 Wee, wunɛn tiin nɔni wɑ ɡisɔ mɑ Yinni Gusunɔ u mɑn nun nɔmu bɛriɑ kpee wɔru ɡe sɔɔ. Bɑ nɛɛ, n nun ɡoowo, ɑdɑmɑ nɑ nun deri. Nɑ nɛɛ, nɑ ǹ nɛn yinni, wi Yinni Gusunɔ u ɡɔsɑ u kuɑ sunɔ nɔmu dokemɔ. \v 11 Kɑ yen de kpuro ɑ mɛɛrio. Wee, nɑ wunɛn yɑberun sukum nɛni. Nɡe mɛ nɑ kɑ yɑbe ten soo burɑ mi, nɑ ǹ kɑ nun ɡo, n weenɛ ɑ ɡiɑ mɑ nɑ ǹ sɑ̃ɑ mɛm nɔɔ sɑri. Nɛn kookoosu sɔɔ, kɔ̃sɑ ɡɑɑ mɑɑ sɑri, ǹ kun mɛ torɑru ɡɑru wunɛn sɔ̃. Adɑmɑ wunɛ wee, ɑ mɑn nɑɑ swĩi ɑ ɡo. \v 12 Yen sɔ̃, Yinni Gusunɔwɑ u koo sun siriɑ nɛ kɑ wunɛ. Kpɑ u nun ye ɑ mɑn kuɑn dibu kɔsiɑ. Adɑmɑ nɛn nɔmɑ kun nun bɑbɑmɔ. \v 13 Nɡe mɛ bɑ rɑ ɡere bu nɛɛ, dɑɑ kɔ̃sɑ yɑ rɑ nɛwɑ tɔn kɔ̃son min di. Yen sɔ̃nɑ nɛn nɔmu ɡɑ ǹ nun bɑbɑmɔ. \v 14 Weren sɔ̃nɑ wunɛ Isirelibɑn sunɔ ɑ yɑrimɑ. Wɑrɑ ɑ nɑɑ ɡire. Nɛ wi nɑ sɑ̃ɑ nɡe bɔ̃ɔ ɡoru? Ǹ kun mɛ nɡe ɡoo dɛ̃ɛ? \v 15 Yinni Gusunɔwɑ u sɑ̃ɑ siri kowo. Ù n bɛsɛn ɡɑri wɛ̃ɛrɑ, u koo sun siriɑ, nɛ kɑ wunɛ. Kpɑ u kɑ mɑn yinɑ u mɑn wɔrɑ wunɛn nɔmɑn di. \p \v 16 Ye Dɑfidi u Sɔɔlu ɡɑri yi sɔ̃ɔwɑ u kpɑ, yerɑ Sɔɔlu u nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, wunɛn nɔɔwɑ mi, Dɑfidi nɛn bii? \p Mɑ Sɔɔlu u nɔɔɡiru suɑ u wurɑ kuɑ. \v 17 U Dɑfidi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ mɑn ɡem kere. Domi ɑ mɑn ɡeɑ kuɑ, mɑ nɑ nun kɔ̃sɑ dibu kɔsiɑ. \v 18 Wee, ɑ mɑn sɔ̃ɔsi ɡisɔ ɡeɑ ye ɑ mɑn kuɑ. Yinni Gusunɔ u rɑɑ mɑn doke wunɛn nɔmuɔ. A ǹ mɑɑ mɑn ɡo. \v 19 Domi tɔnu u ku rɑ win yibɛrɛ nɔmɑ turi kpɑ u nun yɔ̃su u doonɑ kɑ ɑlɑfiɑ. Yen sɔ̃nɑ Yinni Gusunɔ u koo nun ɡeɑ dibu kɔsiɑ ye ɑ mɑn kuɑ minin sɔ̃. \v 20 Tɛ̃ nɑ yɛ̃ kɑm kɑm mɑ kɑɑ ko sunɔ kpɑ Isirelibɑn bɑndu tɑ n dɑm mɔ wunɛn nɔmɑɔ. \v 21 Yen sɔ̃, ɑ bɔ̃ruo tɛ̃ kɑ Yinni Gusunɔn yĩsiru mɑ ɑ ǹ nɛn bibun bweseru kpuro ɡoomɔ nɛn biru, kpɑ bu nɛn yĩsiru duɑri nɛn bɑɑbɑn bweseru sɔɔ. \p \v 22 Mɑ Dɑfidi u Sɔɔlun ɡɑri yi wurɑ kɑ bɔ̃ri u nɛɛ, u ǹ bu ɡoomɔ. Yen biru Sɔɔlu u dɑ yɛnuɔ. Adɑmɑ Dɑfidi kɑ win bwɑ̃ɑbu bɑ ɡɔsirɑ bɑ wurɑ ben kuku yerɔ. \s1 Nɑbɑli u yinɑ u Dɑfidi somi \c 25 \p \v 1 Sɑɑ ye sɔɔrɑ Sɑmuɛli u ɡu, mɑ Isirelibɑ kpuro bɑ mɛnnɑ bɑ win ɡɔɔ swĩ. Mɑ bɑ nùn sikuɑ win yɛnu sɔɔ Rɑmɑɔ. Yen biruwɑ Dɑfidi u seewɑ u dɑ u wɑ̃ɑ Pɑrɑnin ɡbɑburɔ. \p \v 2-3 Durɔ ɡoo wɑ̃ɑ Mɑoniɔ, win yĩsirɑ Nɑbɑli. U sɑ̃ɑwɑ Kɑlɛbun bweseru. U mɑɑ sɑ̃ɑwɑ dukiɑ bɑkɑɡii. U yɑ̃ɑnu mɔwɑ nɔrɔbun subɑ itɑ (3.000), bonu mɑɑ nɔrɔbu (1.000). Durɔ wi, u sɛ̃, win kookoosu kun wɑ̃, ɑdɑmɑ win kurɔ Abiɡɑli u bwisi mɔ. U mɑɑ sɑ̃ɑ kurɔ burɔ. Kɑɑmɛliɔrɑ durɔ win ɡberu kpɑɑnɛ wɑ̃ɑ. Miyɑ u win yɑ̃ɑ nin sɑnsu bɔɔrimɔ. \p \v 4 N deemɑ sɑɑ ye sɔɔ, Dɑfidi u mɑɑ wɑ̃ɑ berɑ mi. Yerɑ u nuɑ mɑ Nɑbɑli u win yɑ̃ɑnun sɑnsu bɔɔrimɔ mi, \v 5 mɑ u ɑluwɑɑsi tɔnu wɔkuru ɡɔrɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i doo Nɑbɑlin mi, i mɑn nùn tɔbiriɑ. \v 6 I nɛɛ, Gusunɔ u win wɑ̃ɑru dɑkɑɑ dɑɑsiɑ, kpɑ u n wɑ̃ɑ bɔri yɛndu sɔɔ wi kɑ win yɛnuɡibu, kɑ ye u mɔ kpuro. \v 7 Wee, tɛ̃ nɑ nuɑ mɑ bɑ win yɑ̃ɑnun sɑnsu bɔɔrimɔ. Mɛyɑ sɑ mɑɑ wɑ̃ɑ kɑ win yɑ̃ɑ kpɑrobu sɑnnu. Sɑ ǹ ben ɡoo torɑrire. Mɛyɑ ben ɡoo kun mɑɑ win yɑ̃ɑru biɑre sɑɑ mìn di sɑ wɑ̃ɑ Kɑɑmɛli mini kɑ be. \v 8 Ǹ n weesun nɑ, u win yɑ̃ɑ kpɑro be bikio. Yen sɔ̃, u de u bɛɛ nɛn sɔm kowobu mɛɛri kɑ nɔnu ɡeu. Domi i nɑwɑ tɔ̃ɔ bɑkɑrun sɑɑ sɔɔ. Yen sɔ̃nɑ nɑ nùn kɑnɑmɔ u nɛ win bii kɑ bɛɛ nɛn sɔm kowobu dĩɑnu kɛ̃ɛmɑ ni u mɔ. \p \v 9 Sɑɑ ye Dɑfidin sɔmɔ be, bɑ turɑ mi, yerɑ bɑ Nɑbɑli ɡɑri yi kpuro sɔ̃ɔwɑ. Yen biru bɑ ǹ mɑɑ ɡɑm ɡeruɑ. \v 10 Yerɑ Nɑbɑli u bu wisɑ u nɛɛ, wɑrɑ rɑ n Dɑfidi, Isɑin bii. Tɛ̃ sɔɔ, yoo ɑluwɑɑsi dɑbirɑ tɑ rɑ kpikiru su sɑɑ ben yinnibun min di. \v 11 Yerɑ kon ben bweseru nɛn dĩɑnu kɑ nɛn nim kɑ yɑɑ wɛ̃ ye nɑ nɛn sɔm kowobu yiiye, be, be nɑ ǹ yɛ̃ mìn di bɑ wee? \p \v 12 Mɑ Dɑfidin ɑluwɑɑsi be, bɑ ɡɔsirɑmɑ bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ kpuro ye Nɑbɑli u ɡeruɑ. \v 13 Yerɑ u win tɔmbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i de bɛɛn bɑɑwure u sɔɔru ko kpɑ u win tɑkobi suɑ u bɛki. \p Mɑ ben bɑɑwure u win tɑkobi suɑ u bɛki. Dɑfidi u mɑɑ wiɡiɑ suɑ u bɛki. Win tɔn be, bɑ sɑ̃ɑwɑ nɑtɑ. Yerɑ ben nɛɛru (400) bɑ nùn swĩi. Mɑ u derɑ ɡoobu (200) be bɑ tie, bɑ ben yɑ̃nu kɔ̃su. \s1 Abiɡɑli u Dɑfidi somi \p \v 14 Yerɑ Nɑbɑlin sɔm kowo turo u nɑ u Abiɡɑli sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee, Dɑfidi u bɛsɛn yinni sɔmɔbu ɡɔriɑmɑ sɑɑ ɡbɑburun di bu nùn tɔbiri. Adɑmɑ u bu ɡirɑ kɑ dɑm, \v 15 bɑɑ mɛ sibɑ sun ɡeɑ kuɑ. Ben ɡoo kun sun torɑri. Bɑ ǹ bɛsɛn yɑɑ sɑberu ɡɑru mwɛ sɑɑ ye sɑ wɑ̃ɑ kɑ be ɡbɑburɔ. \v 16 Wɔ̃kuru kɑ sɔ̃ɔ sɔɔ, bɑ kuɑ bɛsɛn ɡbɑ̃rɑru, bɑ sun kɔ̃su sɑnɑm mɛ sɑ wɑ̃ɑ kɑ be, sɑ bɛsɛn yɑɑ sɑbenu kpɑrɑmɔ. \v 17 Ǹ n mɛn nɑ, ɑ koowo ye kɑɑ kpĩ ɑ ko. Domi Dɑfidi u bwisikɑ u bɛsɛn yinni kɑ win yɛnuɡibu kpuro kɑm koosiɑ. A mɑɑ yɛ̃ bɛsɛn yinni wi, u sɛ̃ sere ɡoo kun kpɛ̃ u nùn susi u nùn bwisi kɛ̃. \p \v 18 Ye Abiɡɑli u nuɑ mɛ, yerɑ u pɛ̃ɛ ɡoobu (200) suɑ fuuku kɑ tɑm bwɑ̃ɑ bɑkɑnu yiru kɑ yɑ̃ɑnu nɔɔbun yɑɑ kɑ dĩɑ bii sɔndɛn sɑkɑku nɔɔbu kɑ resɛm ɡbebi sɑɑki wunɔbu (100) kɑ dɑ̃ɑ mɑrum mɛ bɑ sokumɔ fiɡien ɡbebi sɑɑki ɡoobu (200), \v 19 mɑ u ye kpuro suɑ u kɛtɛkunu sɔbi. Mɑ u win sɔm kowobu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i ɡbiiyo, nɑ wee biruɔ. \p Adɑmɑ u ǹ win durɔ ɡɑ̃ɑnu sɔ̃ɔwɑ. \v 20 Yerɑ u win kɛtɛku yɔɔwɑ u kpɑ kɑ ɡuurun yɛ̃sɑɔ. Sɑɑ ye sɔɔ, Dɑfidi kɑ wiɡibu bɑ mɑɑ sɑrɑm wee mɑ bɑ yinnɑ kɛ. \p \v 21 N deemɑ Dɑfidi u rɑɑ nɛɛ, wee, kɑm sɔɔrɑ nɑ Nɑbɑlin dukiɑ kɔ̃su. Bɑɑ win yɑɑ sɑberun teerɑ kun ɡu ɡbɑburɔ. Wee tɛ̃, kɔ̃sɑ u mɑn dibu kɔsie. \v 22 Yen sɔ̃, nɑ̀ kun Nɑbɑli kɑ win ye u mɔ kpuro kpeerɑsie yɑm mu sere sɑ̃rɑ Gusunɔ u mɑn kuo mɛ u kĩ. \p \v 23 Sɑnɑm mɛ Abiɡɑli u Dɑfidi wɑ, yerɑ u sɑrɑ win kɛtɛkun di fuuku u yiirɑ u wiru tem ɡirɑri win wuswɑɑɔ. \v 24 U nɛɛ, nɛnɑ nɑ tɑɑrɛ mɔ, nɛn yinni. A de ɑ swɑɑ tem kpĩ ɑ nɔ ye kon nun sɔ̃. \v 25 Ye Nɑbɑli tɔnu kɑm wi, u nun kuɑ kpuro, ɑ ku ye ɡɑrisi ɡɑ̃ɑnu. Domi u sɑ̃ɑwɑ nɡe wiiro nɡe mɛ win yĩsirɑ ɡerumɔ. Mɛyɑ mɑɑ, tɔn be ɑ ɡɔrimɑ mi, nɛ kɑ be, sɑ ǹ wɑɑnɛ. \v 26 Sere kɑ Yinni Gusunɔn wɑ̃ɑru kɑ mɑɑ wunɛn wɑ̃ɑru, Yinni Gusunɔwɑ u nun yinɑri ɑ wunɛn yibɛrɛbɑn yɛm yɑri. Yen sɔ̃ tɛ̃, be bɑ nun tusɑ bɑ wunɛn kɔ̃sɑ kɑsu, u de bu kɑm ko nɡe Nɑbɑli. \v 27 Ǹ n mɛn nɑ, ɑ nɛn kɛ̃nu mɔɔ kpɑ ɑ nu wunɛn ɑluwɑɑsi be bɑ nun swĩi bɔnu kuɑ. \v 28 Nɑ nun kɑnɑmɔ, yinni, ɑ mɑn nɛn torɑnu suuru kuo. Domi Yinni Gusunɔ u koo de ɑ bɑndu di kpɑ tɑ n wɑ̃ɑ sere kɑ wunɛn bibun bweserɔ, yèn sɔ̃ ɑ tɑbu mɔ̀ win sɔ̃. Bɑ ǹ mɑɑ torɑru ɡɑru wɑsi wunɛn wɑ̃ɑru sɔɔ. \v 29 Goo ù n nun nɑɑ ɡire u kɑsu u nun ɡo, Gusunɔ u koo wunɛn hunde bere kpɑ u nun kɔ̃su, ɑdɑmɑ u koo wunɛn yibɛrɛbɑn hunde kɑsɑ ko n tomɑ nɡe kpurɑntɛɛrun kperu. \v 30 Sɑɑ ye Yinni Gusunɔ u koo nun durom kuɑ mɛ u nun nɔɔ mwɛɛru kuɑ, kpɑ u nun ko Isirelibɑn kpɑro, \v 31 ɑ ku de wunɛn ɡɔ̃ru ɡu nun tɑɑrɛ wɛ̃ ɑ sere sɔnsɔnnu ko yibɛrɛbɑn yɛm mɛ ɑ yɑrin sɔ̃ ɑ kɑ wunɛn tii fɑɑbɑ ko. Yinni Gusunɔ ù n nun durom mɛ kuɑ, ɑ de ɑ mɑn yɑɑyɑ. \p \v 32 Yerɑ Dɑfidi u Abiɡɑli wisɑ u nɛɛ, nɑ Gusunɔ Isirelibɑn Yinni siɑrɑ wi u nun ɡɔrimɑ ɑ nɑ ɑ kɑ mɑn yinnɑ mini ɡisɔ. \v 33 Nɑ nùn siɑrɑ bwisi yi u nun kɑ̃n sɔ̃ yi ɑ kɑ mɑn yɔ̃rɑsiɑ n ku kɑ tɔnu ɡo n kɑ nɛn tii fɑɑbɑ ko. \v 34 Ye kpuro sɔɔ, Gusunɔ Isirelibɑn Yinniwɑ u mɑn yinɑri n kɔ̃sɑ ko. Adɑmɑ sere kɑ win wɑ̃ɑru, ɑ̀ kun dɑɑ nɛ nɛn mini fuuku, sere n kɑ ko bururu yɑm sɑ̃reru, bɑɑ Nɑbɑlin tɔmbun turo, nɑ ǹ derimɔ nɑ kun ɡo. \p \v 35 Yen biru u Abiɡɑlin kɛ̃ɛ ni mwɑ ni u kɑ nɑ sɑɑ win yɛnun di. Mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ɡɔsiro kɑ bɔri yɛndu. Domi wunɛn tii ɑ wɑ nɡe mɛ nɑ nun swɑɑ dɑki. Nɑ mɑɑ nun dɑm koosiɑ kɑ kĩru. \s1 Nɑbɑlin ɡɔɔ \p \v 36 Yen biru Abiɡɑli u ɡɔsirɑ Nɑbɑlin mi, mɑ u deemɑ wee, u tɔ̃ɔ bɑkɑru dimɔ nɡe sinɑ boko, u nuku dobu mɔ̀, mɑ tɑm nùn ɡoomɔ. Adɑmɑ Abiɡɑli kun nùn ɡɑ̃ɑnu sɔ̃ɔwɑ ɡinɑ sere ye n kuɑ sisiru. \v 37 Sisi ten bururu Nɑbɑlin tɑm mu sɑrɑ mɑ Abiɡɑli u nùn sɔ̃ɔwɑ kpuro ye n koorɑ. Yerɑ u nɑndɑ sere win tororɑ kɑrɑ. Mɑ win wɑsi kpuro dwiiyɑ. \v 38 Sɔ̃ɔ wɔkurun biru Gusunɔ u derɑ Nɑbɑli wi, u ɡu. \p \v 39 Ye Dɑfidi u nuɑ Nɑbɑli u ɡu, yerɑ u ɡeruɑ u nɛɛ, nɑ Yinni Gusunɔ siɑrɑ yèn sɔ̃ u mɑn sɑnnɑ, u Nɑbɑli kɔsie ye u mɑn kuɑ. Mɛyɑ u mɑɑ yinɑ nɛ win bɔ̃ɔ n kɔ̃sɑ ko. Win tiiwɑ u Nɑbɑli nùn win nuku kɔ̃suru kɔsie. \p Yen biru Dɑfidi u Abiɡɑli ɡɔriɑ u nɛɛ, u kĩ u nùn suɑ kurɔ. \v 40 Ye Dɑfidin sɔmɔ be, bɑ turɑ Abiɡɑlin mi, Kɑɑmɛliɔ, yerɑ bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, Dɑfidiwɑ u sun ɡɔrimɑ wunɛn mi, su be nun suɑmɑ ɑ ko win kurɔ. \p \v 41 Mɑ kurɔ wi, u seewɑ u wuswɑɑ tem ɡirɑri mɑ u nɛɛ, wee, nɑ wurɑ n ko win yoo kpɑ nɑ n dɑ win bwɑ̃ɑbun nɑɑsu teye. \p \v 42 Yerɑ Abiɡɑli u yɑnde seewɑ u wɔndiɑbɑ suɑ tɔmbu nɔɔbu. Mɑ u win kɛtɛku yɔɔwɑ bɑ Dɑfidin sɔmɔ be swĩi, u dɑ u kuɑ Dɑfidin kurɔ. \p \v 43 Dɑfidi u rɑɑ mɑɑ Akinɔɑmu Yisirɛɛliɡii suɑ kurɔ. Mɑ be yiru ye, bɑ mɔre win mi. \v 44 N deemɑ Sɔɔlu u rɑɑ win bii Mikɑli wɔrɑ Dɑfidin min di u Pɑɑti, Lɑisin bii kɑ̃ u suɑ kurɔ. Pɑɑti wi, u sɑ̃ɑwɑ Gɑlimuɡii. \s1 Dɑfidi u Sɔɔlu deri \s2 u ǹ nùn ɡo \c 26 \p \v 1 Yenibɑn biruwɑ Sifuɡibu bɑ dɑ Gibeɑɔ bɑ Sɔɔlu sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, Dɑfidi u wɑ̃ɑ u kukuɑ Hɑkilɑn ɡuurɔ ɡbɑburu mi ɡɑ̃ɑnu ku rɑ kpin deedeeru. \p \v 2 Mɑ Sɔɔlu u seewɑ u dɑ ɡbɑburu mi, kɑ tɑbu durɔ dɑmɡibu nɔrɔbun subɑ itɑ (3.000) u kɑ Dɑfidi kɑsu. \v 3 Ye u turɑ mi, yerɑ u win sɑnsɑni ɡirɑ Hɑkilɑn ɡuurɔ, swɑɑn bɔkuɔ. N deemɑ Dɑfidin tii u wɑ̃ɑ ɡbɑburu mi. \v 4 Ye u nuɑ Sɔɔlu u nùn kɑsu mɛ, yerɑ u tɔmbu ɡɔrɑ bu dɑ bu mɛɛri ù n tunumɑ. Mɑ tɔn be, bɑ dɑ. Yen biru bɑ ɡɔsirɑmɑ bɑ nɛɛ, Sɔɔlu u wɑ̃ɑ mi kɑm kɑm. \v 5 Yerɑ Dɑfidin tii u seewɑ u nɑ mi Sɔɔlu u win sɑnsɑni ɡire. U wɑ mi Sɔɔlu kɑ win tɑbu sunɔ Abinɛɛ, Nɛrin bii, bɑ rɑ kpunɛ. Sɔɔlu u rɑ kpunɛwɑ sɑnsɑnin suunu sɔɔ kpɑ tɑbu kowo be bɑ tie bɑ n kpĩ bɑ n kɑ nùn sikerenɛ. \p \v 6 Mɑ Dɑfidi u nɑ u Akimɛlɛki Hɛti kɑ Abisɑi bikiɑ u nɛɛ, bɛɛn wɑrɑ koo kɑ mɑn dɑ Sɔɔlun sɑnsɑniɔ. \p Mɑ Abisɑi u nɛɛ, kon kɑ nun dɑ. N deemɑ Abisɑi wi, u sɑ̃ɑwɑ Yoɑbun mɔɔ. Ben mɛron yĩsirɑ Seruyɑ. \p \v 7 Yerɑ Dɑfidi kɑ Abisɑi wi, bɑ seewɑ wɔ̃kuru bɑ dɑ Sɔɔlun sɑnsɑniɔ bɑ deemɑ wee, u kpĩ u do sɑnsɑni yen suunu sɔɔ, u win yɑɑsɑ ɡire win wiru ɡiɑ. Mɑ Abinɛɛ kɑ tɑbu kowo be bɑ tie bɑ kpĩ bɑ kɑ nùn sikerenɛ. \v 8 Abisɑi u Dɑfidi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ǹ wɑ mɑ Gusunɔ u nun wunɛn yibɛrɛbɑ nɔmu bɛriɑ? Yen sɔ̃, ɑ de n Sɔɔlu nɛn yɑɑsɑ sɔku nɔn teeru n kɑ tem mɛnnɑ n derisi mi. \p \v 9 Adɑmɑ Dɑfidi u Abisɑi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ku nùn ɡo. Domi wɑrɑ u koo wi Yinni Gusunɔ u ɡɔsɑ ɡo, kpɑ Gusunɔ u yɛ̃ro deri u kun nùn ye kɔsie. \v 10 Dɑfidi u mɑɑ nɛɛ, sere kɑ Yinni Gusunɔn wɑ̃ɑru nɑ yɛ̃ mɑ win tii u koo nùn ɡo tɑbu ɡberɔ, ǹ kun mɛ win ɡɔɔn tɔ̃ru tɑ̀ n turɑ. \v 11 Gusunɔ u mɑn bere bu nɛɛ, nɛnɑ nɑ wi u ɡɔsɑ nɔmu doke nɑ ɡo. Yen sɔ̃, ɑ de su win yɑɑsɑ ye yɑ wɑ̃ɑ win wirɔ mi suɑ kɑ win nim bwɑ̃ɑru kpɑ su kɑ doonɑ. \p \v 12 Mɑ Dɑfidi u yɑɑsɑ ye suɑ kɑ nim bwɑ̃ɑ te, mɑ bɑ doonɑ. Goo kun mɑɑ seewe u sere bu wɑ, domi Gusunɔwɑ u bu dom mɔn bɑkɑru kpɛ̃ɛ. \v 13 Mɑ u besirɑ u yɔɔwɑ ɡuu ten bee tiɑ ye yɑ kɑ Sɔɔlun sɑnsɑni dɛsire. \v 14 Yerɑ u nɔɔɡiru suɑ sɑnsɑni mi ɡiɑ kɑ dɑm u nɛɛ, Abinɛɛ, Nɛrin bii, ɑ ǹ wurɑmɔ? \p Mɑ Abinɛɛ u nùn wisɑ u nɛɛ, wunɑ were ɑ kɑ sinɑ boko wɔkisimɔ. \p \v 15 Mɑ Dɑfidi u Abinɛɛ wisɑ u nɛɛ, ɑ ǹ tɔn durɔ ro? Tɑbu durɔ wɑrɑ u kɑ nun nɛ Isireliɔ. Mbɑn sɔ̃nɑ ɑ ǹ wunɛn yinni sinɑ boko kɔ̃su. Domi wee, ɡoo u nɑ u kɑ nùn ɡo. \v 16 Ye ɑ kuɑ mi, yɑ ǹ wɑ̃. Sere kɑ Yinni Gusunɔn wɑ̃ɑru n weenɛwɑ bu bɛɛ kpuro ɡo, yèn sɔ̃ i ǹ bɛɛn yinni sinɑ boko kɔ̃su, wi Yinni Gusunɔ u ɡɔsɑ. A mɛɛrio tɛ̃ win wiru ɡiɑ. Mɑnɑ win yɑɑsɑ kɑ win nim bwɑ̃ɑrɑ wɑ̃ɑ. \p \v 17 Yerɑ Sɔɔlu u Dɑfidin nɔɔ ɡiɑ. Mɑ u nɛɛ, Dɑfidi, nɛn bii, wunɛn nɔɔwɑ mi? \p Mɑ Dɑfidi u nùn wisɑ u nɛɛ, yinni sinɑ boko, nɛnɑ mi. \p \v 18 Mɑ u mɑɑ nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ mɑn nɑɑ ɡire sere kɑ tɛ̃. Mbɑ nɑ nun kuɑ. Mbɑ nɑ torɑ. \v 19 Yinni sinɑ boko, ɑ mɑn swɑɑ dɑkio. Ǹ n Yinni Gusunɔn nɑ u nun bɔriɑmɔ ɑ kɑ mɑn ɡo, u nɛn yɑ̃kuru mɔɔ, kpɑ win bwɛ̃rɑ yu kpunɑ su dorɑ. Adɑmɑ ǹ n tɔmbun nɑ, Yinni Gusunɔ u bu bɔ̃rusio domi bɑ mɑn ɡirewɑ n kɑ yɑri tem minin di mɛ u win tɔmbu wɛ̃ kpɑ n dɑ n bũnu sɑ̃. \v 20 Domi wee wunɛ Sɔɔlu, Isirelibɑn sinɑ boko, ɑ mɑn kɑsu ɑ ɡo nɡe ɡoo dɛ̃ɛ, ǹ kun mɛ nɡe kusu ɡuuru wɔllɔ. Adɑmɑ Gusunɔ u ku de n ɡbi tem tukumɔ mi ko nɑ n kɑ nùn tomɑ. \p \v 21 Sɔɔlu u Dɑfidi wisɑ u nɛɛ, nɛn bii, nɑ ɡɔbɑ kuɑwɑ. A wurɑmɑ yɛnuɔ. Nɑ ǹ mɑɑ nun kɔ̃sɑ kuɑmmɛ. Domi ɡisɔ nɛn wɑ̃ɑru tɑ sɑ̃ɑwɑ ɡɑ̃ɑ bɑkɑnu wunɛn nɔni sɔɔ. Wee nɑ kuɑ nɡe wiiro, nɑ torɑ too. \p \v 22 Yerɑ Dɑfidi u nɛɛ, sinɑ boko, wunɛn yɑɑsɑ wee. A de wunɛn ɑluwɑɑsi turo u nɑ u ye mwɑ. \v 23 Kpɑ Yinni Gusunɔ wi u sɑ̃ɑ ɡemɡii kɑ bɔrɔkini u bɑɑwure kɔsie ye u kuɑ. Wee, u mɑn nun nɔmɑ bɛriɑ ɡisɔ, ɑdɑmɑ nɑ ǹ wure n nun nɔmɑ doke wunɛ wi u ɡɔsɑ u kuɑ sunɔ. \v 24 Nɡe mɛ nɑ wunɛn wɑ̃ɑru ɡɑrisi ɡɑ̃ɑ bɑkɑnu ɡisɔ, nɡe mɛyɑ Yinni Gusunɔ u mɑɑ nɛɡiru ɡɑrisi. Wiyɑ u koo mɑɑ mɑn yɑrɑ sɑɑ nuku sɑnkirɑnu kpuron di. \p \v 25 Mɑ Sɔɔlu u Dɑfidi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Gusunɔ u nun domɑru kuɑ, nɛn bii. Wunɛn ye ɑ niɑ sɑ̃ɑ kpuro yɑ koo koorɑwɑ. \p Yen biru Dɑfidi u swɑɑ wɔri u doonɑ. Mɑ Sɔɔlu u mɑɑ ɡɔsirɑ u dɑ win yɛnuɔ. \s1 Dɑfidi u kpikiru dɑ \s2 Filisitibɑn temɔ \c 27 \p \v 1 Yenibɑn biru, Dɑfidi u tii sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, sɔ̃ɔ teeru Sɔɔlu u koo mɑn nɔmɑ turi u ɡo. Yen sɔ̃, n burɑm bo n dukɑ yɑkurɑ minin di n kpikiru dɑ Filisitibɑn temɔ kpɑ Sɔɔlu u ku mɑɑ mɑn kɑsu Isirelibɑn tem kpuro sɔɔ. Nɡe mɛyɑ kon kɑ wɑ n kisirɑ win nɔmɑn di. \v 2 Yerɑ Dɑfidi u seewɑ wi kɑ win tɑbu durɔbu nɑtɑ (600) bɑ dɑ Akisi, Mɑɔkin biin mi. Akisi wi, u sɑ̃ɑwɑ Gɑtin sunɔ. \v 3 Durɔ win miyɑ u wɑ̃ɑ kɑ win tɔmbu nɑtɑ ye, ben bɑɑwure kɑ win kurɔ kɑ bibu. Dɑfidin kurɔbu yiru Akinɔɑmu, Yisirɛɛliɡii, kɑ Abiɡɑli, Kɑɑmɛliɡii, Nɑbɑlin ɡɔmini, bɑ mɑɑ wɑ̃ɑ kɑ wi. \v 4 Sɑɑ yerɑ bɑ dɑ bɑ Sɔɔlu sɔ̃ɔwɑ mɑ Dɑfidi u kpikiru suɑ u wɑ̃ɑ Gɑtiɔ. Mɑ Sɔɔlu u nùn deri sɛ̃ɛ, u ǹ mɑɑ kɑsu u nùn ɡo. \p \v 5 Sɔ̃ɔ teeru Dɑfidi u Akisi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ mɑn durom kuo, ɑ de n dɑ n sinɑ bɑru kpɑɑru ɡɑrun mi. Domi nɑ ǹ kĩ nɑ n wɑ̃ɑ kɑ wunɛ sɑnnu wunɛn tiin wuu mini. \p \v 6 Yen tɔ̃ɔ terɑ Akisi u nùn wuu ɡe bɑ mɔ̀ Sikilɑɡi wɛ̃. Yen sɔ̃nɑ ɡɑ kuɑ Yudɑbɑn sinɑ boko wi u bɑndu diiɡuu sere kɑ ɡisɔ. \p \v 7 Mɑ Dɑfidi u wɑ̃ɑ bɑru kpɑɑru mi sere n kɑ kuɑ wɔ̃ɔ tiɑ kɑ suru nnɛ. \v 8 Min diyɑ wi kɑ win tɔmbu bɑ rɑ yɑri bu Gesuribɑ kɑ Girisiɡibu kɑ Amɑlɛkibɑ wɔrɑɑ de. Domi tɔn beyɑ bɑ wɑ̃ɑ Suriɔ n kɑ ɡirɑri Eɡibitin temɔ sɑɑ yellun di. \v 9 Dɑfidi kɑ win tɑbu kowobu bɑ̀ n duɑ tɔn ben wuu ɡɑɡu sɔɔ, bɑ rɑ ɡen tɔmbu ɡowɑ mɑm mɑm, kurɔbu kɑ durɔbu, kpɑ bu ben yɑ̃nu ɡurɑ kɑ ben yɑɑ sɑbenu, niyɑ yɑ̃ɑnu kɑ kɛtɛbɑ kɑ kɛtɛkunu kɑ yooyoosu. Yen biru kpɑ bu ɡɔsirɑ Akisin mi. \v 10 Yerɑ Akisi u rɑ bu bikie u nɛɛ, mɑnɑ i ɡisɔ wɔrɑɑ dɑ. Kpɑ Dɑfidi u nùn wisi u nɛɛ, sɑ dɑwɑ Yudɑn tem sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ. Gɑsɔ kpɑ u mɑɑ nɛɛ, sɑ dɑwɑ Yerɑmɛɛlibɑn tem sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ. Gɑsɔ kpɑ u mɑɑ nɛɛ, Kenibɑn tem sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ. \v 11 Dɑfidi kɑ win tɔmbu bɑ̀ n wɔrɑ ye dɑ, wuu ɡe bɑ wɔri bɑ rɑ ɡen tɔmbu ɡowɑ mɑm mɑm. Bɑɑ tɔn turo bɑ ku rɑ deri wɑsiru, u sere nɑ Gɑtiɔ u Akisi sɔ̃ u nɛɛ, ɑmɛni kɑ ɑmɛniwɑ Dɑfidi kɑ win tɔmbu bɑ rɑ ko. Nɡe mɛyɑ Dɑfidi u kuɑ sɑɑ ye u wɑ̃ɑ Filisitibɑn tem mi. \v 12 Mɑ Akisi u nùn nɑɑnɛ kuɑ u nɛɛ, Isirelibɑrɑ Dɑfidi u mɔru seeyɑmɔ. Yen sɔ̃, u ko n sɑ̃ɑwɑ nɛɡii sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \c 28 \p \v 1 Sɑnɑm mɛ sɔɔ, Filisitibɑ bɑ ben tɑbu kowobu mɛnnɑ bu wɑ bu kɑ Isirelibɑ sɑnnɑ. Mɑ Akisi u Dɑfidi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ n yɛ̃ kɑm kɑm mɑ kɑɑ kɑ mɑn tɑɑ bini dɑ, wunɛ kɑ wunɛn bwɑ̃ɑbu. \p \v 2 Dɑfidi u nɛɛ, ɡeemɑ, yinni. Kɑɑ mɑɑ wɑ ye kon kpĩ n ko. \p Akisi u nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, kɑɑ kowɑ nɛn tii tiin kɔ̃so sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \s1 Sɔɔlu u bikiɑru dɑ \p \v 3 N deemɑ Sɑmuɛli u ɡu kɔ. Mɑ Isirelibɑ kpuro bɑ win ɡɔɔ swĩ, bɑ nùn sikuɑ win wuu Rɑmɑɔ. Sɔɔlu u mɑɑ sɔrobu kɑ ɡɔri sokobu kpuro ɡirɑ tem mɛn di. \p \v 4 Yerɑ sɔ̃ɔ teeru Filisitibɑ bɑ mɛnnɑ bɑ ben sɑnsɑni ɡirɑ Sunɛmuɔ. Mɑ Sɔɔlu u Isirelibɑ kpuro mɛnnɑ bɑ mɑɑ ben sɑnsɑni ɡirɑ Giliboɑɔ. \v 5 Sɑɑ ye Sɔɔlu u Filisitibɑn tɑbu kowo be wɑ u nɑndɑ, win tororɑ kɑrɑ u diirumɔ ɡem ɡem. \v 6 Mɑ u Yinni Gusunɔ kɑnɑ u nùn sɔ̃ɔsi ye u koo ko. Adɑmɑ u ǹ nùn wisɑ dosu sɔɔ, ǹ kun mɛ yɑ̃ku kowon min di, ǹ kun mɛ win sɔmɔ ɡoon min di. \v 7 Mɑ Sɔɔlu u win bwɑ̃ɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i mɑn kurɔ ɡoo kɑsuo wi u rɑ ɡɔribu soku, kpɑ n dɑ win mi n bikiɑru ko. \p Bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, kurɔ ɡoo wɑ̃ɑ Ɛndoriɔ wi u rɑ ɡɔribu soku. \p \v 8 Mɑ Sɔɔlu u tii ɡɔsiɑ u yɑ̃nu kɔsɑ u dɑ kurɔ win mi wɔ̃kuru, kɑ win bwɑ̃ɑbu yiru ɡɑbu sɑnnu. Ye bɑ turɑ mi, mɑ u nɛɛ, nɑ kĩ ɑ mɑn ɡɔri ɡoo sokuɑ wìn yĩsiru kon nun sɔ̃. \p \v 9 Adɑmɑ kurɔ wi, u nùn wisɑ u nɛɛ, ɑ yɛ̃ sɑ̃ɑ sɑ̃ɑ ye Sɔɔlu u kuɑ, nɡe mɛ u ɡɔri sokobu kɑ sɔrobu kpuro ɡirɑ tem mɛn di. Ǹ n mɛn nɑ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ mɑn yinɑ bɛriɑmmɛ bu kɑ mɑn ɡo. \p \v 10 Mɑ Sɔɔlu u bɔ̃ruɑ kɑ Yinni Gusunɔn yĩsiru u nɛɛ, sere kɑ Yinni Gusunɔn wɑ̃ɑru, ɑ ǹ wɑhɑlɑ ɡɑɑ wɑsi ɡɑri yini sɔɔ. \p \v 11 Mɑ kurɔ wi, u Sɔɔlu bikiɑ u nɛɛ, ben weren yɑrowɑ kon nun sokuɑ. \p Mɑ u nɛɛ, Sɑmuɛli. \p \v 12 Ye kurɔ wi, u Sɑmuɛli wɑ, yerɑ u nɔɔɡiru suɑ u nɛɛ, ɑse wunɑ mi, Sɔɔlu? Mbɑn sɔ̃nɑ ɑ mɑn nɔni wɔ̃kuɑ. \p \v 13 Mɑ sinɑ boko Sɔɔlu u nɛɛ, ɑ ku bɛrum ko, ɑ mɑn sɔ̃ɔwɔ ye ɑ wɑ. \p Kurɔ wi, u nɛɛ, siiniwɑ nɑ wɑ. Yɑ yɑrimɑm wee tem di. \p \v 14 Sɔɔlu u nɛɛ, mbɑ yɑ kɑ weenɛ. \p U nɛɛ, durɔ tɔkɔrɑ yɑ kɑ weenɛ, tɑ kumbooro sebuɑ tɑ yɑrim wee. \p Mɑ Sɔɔlu u ɡiɑ mɑ Sɑmuɛliwɑ. Mɑ u yiirɑ u wuswɑɑ tem ɡirɑri u nùn bɛɛrɛ wɛ̃. \v 15 Sɑmuɛli u Sɔɔlu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ mɑn bɑɑsi kɑ wunɛn soku te. \p Sɔɔlu u nɛɛ, nɔni swɑ̃ɑ bɑkɑrɑ tɑ mɑn deemɑ domi Filisitibɑ bɑ kɑ mɑn tɑbu mɔ̀. Gusunɔ u mɑɑ mɑn deri. U ku rɑ mɑɑ mɑn wisi sɑɑ win sɔmɔbun min di, ǹ kun mɛ dosu sɔɔ. Yen sɔ̃nɑ nɑ nɑ n nun soku kpɑ ɑ mɑn sɔ̃ɔsi ye kon ko. \p \v 16 Sɑmuɛli u nɛɛ, mɑ ɑ yɛ̃ Yinni Gusunɔ u nun deri u kuɑ wunɛn yibɛrɛ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ mɑn bikiɑmɔ ye kɑɑ ko. \v 17 U kuɑ ye u rɑɑ ɡeruɑ sɑɑ nɛn min di. U wunɛn bɑndu wɔrɑ u Dɑfidi wɛ̃, \v 18 yèn sɔ̃ ɑ ǹ win ɡɑri mɛm nɔɔwɛ, mɑ ɑ yinɑ ɑ Amɑlɛkibɑ win mɔru kpuro kɔsiɑ. \v 19 U koo wunɛ kɑ Isirelibɑ Filisitibɑ nɔmu bɛriɑ. Siɑ wunɛ kɑ wunɛn bii tɔn durɔbu i ko mɑn deemɑ mini. Kpɑ Yinni Gusunɔ u Isirelibɑn tɑbu kowobu Filisitibɑ nɔmu bɛriɑ. \p \v 20 Mii mii Sɔɔlu u wɔrumɑ birem nɡe wi u ɡu. Bɛrum nùn mwɑ ɡem ɡem Sɑmuɛlin ɡɑri yin sɔ̃. U ǹ mɑɑ dɑm mɔ tɔ̃ɔ te sɔɔ, domi u ǹ di sɔ̃ɔ sɔɔn di sere n kɑ kuɑ wɔ̃kuru. \v 21 Ye kurɔ wi, u nɑ Sɔɔlun mi, u wɑ mɑ u bɛrum soore mɑ u nɛɛ, wee, yinni, nɑ wunɛn ɡɑri mɛm nɔɔwɑ. Nɑ nɛn wɑ̃ɑru sɑrɑɑ kuɑ, nɑ kuɑ ye ɑ mɑn yiire. \v 22 Yen sɔ̃, nɑ nun kɑnɑmɔ, ɑ nɛn ɡɑri nɔɔwɔ. Wee kon nun dĩɑnu fiiko yiiyɑ. A de ɑ nu di kpɑ ɑ dɑm wɑ ɑ kɑ swɑɑ wɔri. \p \v 23 Adɑmɑ Sɔɔlu u yinɑ u nɛɛ, nɑ ǹ dimɔ. Yerɑ win bwɑ̃ɑbu kɑ kurɔ wi, bɑ nùn suuru kɑnɑ. Mɑ u ben ɡere wurɑ u seewɑ tem di u sinɑ kpin yerɔ. \v 24 N deemɑ kurɔ wi, u nɑɑ kpɛmɑ ɡɑɑ mɔ ye yɑ ɡeɑ sɑ̃ɑ mɑ u kuɑ bɑrɑ bɑrɑ u ye ɡo u sɑwɑ. U mɑɑ som suɑ u burɑ u kɑ pɛ̃ɛ kuɑ, u ǹ seeyɑtiɑ doke. \v 25 U kɑ ye Sɔɔlu kɑ win bwɑ̃ɑbu nɑɑwɑ bɑ di. Ye bɑ di bɑ kpɑ, mɑ bɑ seewɑ bɑ doonɑ wɔ̃ku te. \s1 Filisitibɑn tɑbu sinɑmbu \s2 bɑ Dɑfidi yinɑ \c 29 \p \v 1 Filisitibɑ bɑ ben tɑbu kowobu mɛnnɑ Afɛkiɔ. Sɑɑ ye sɔɔrɑ Isirelibɑ bɑ ben sɑnsɑni ɡire Yisirɛɛlin bwiin bɔkuɔ. \v 2 Yerɑ Filisitibɑn tɑbu kowobu bɑ seewɑ wuu wuukɑ mɑ ben sinɑmbu bɑ bu swɑɑ ɡbiiye bɑ kɑ dɔɔ. Mɑ Dɑfidi kɑ win tɔmbu bɑ wɑ̃ɑ Akisin wuuru sɔɔ biruɔ. \v 3 Yerɑ Filisitibɑn sinɑmbu bɑ nɛɛ, mbɑ Heberu beni bɑ mɔ̀ mini. \p Mɑ Akisi u bu wisɑ u nɛɛ, Dɑfidi, Sɔɔlu Isirelibɑn sinɑ bokon bɔ̃ɔwɑ mi. Ye u kɑ wɑ̃ɑ bɛsɛn suunu sɔɔ, yɑ sɔ̃ɔ yiru kuɑ. Nɑ ǹ mɑɑ tɑɑrɛ ɡɑɑ wɑ wi sɔɔ sere kɑ ɡisɔ. \p \v 4 Mɑ Filisitibɑn sinɑm be, bɑ kɑ Akisi mɔru kuɑ sere bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, ɑ durɔ wi ɡiro u wurɑ mi ɑ rɑɑ nùn yii. A ku de u kɑ sun tɑɑ bi dɑ kpɑ u ku rɑɑ ko bɛsɛn yibɛrɛ sɑ̀ n kɑ Isirelibɑ tɑbu mɔ̀. Nɡe ɑmɔnɑ u koo ko u kɑ durom wɑ win yinnin mi, mɑ n kun mɔ u bɛsɛn tɔmbu ɡo. \v 5 Nɡe n ǹ Dɑfidi turo wi mi rò, wi bɑ tɔmɑmɔ bɑ mɔ̀, \q1 Sɔɔlu u rɑ nɔrɔm nɔrɔm (1.000) ɡo. \q1 Adɑmɑ Dɑfidi u rɑ nɔrɔbun subɑ wɔku wɔkubu (10.000) ɡo. \p \v 6 Akisi u Dɑfidi sokɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, sere kɑ Yinni Gusunɔn wɑ̃ɑru, ɑ sɑ̃ɑwɑ bɔrɔkini. Nɑ rɑɑ kĩ ɑ n wɑ̃ɑ kɑ nɛ tɑɑ bini sɔɔ. Domi nɑ ǹ kɔ̃sɑ ɡɑɑ wɑ wunɛ sɔɔ sɑɑ mìn di ɑ kɑ wɑ̃ɑ mini, sere kɑ ɡisɔ. Adɑmɑ Filisitibɑn sinɑm be bɑ tie bɑ ǹ nun kĩ. \v 7 Yen sɔ̃ tɛ̃, ɑ wuro yɛnuɔ kɑ bɔri yɛndu kpɑ ɑ ku rɑ ben mɔru seeyɑ. \p \v 8 Adɑmɑ Dɑfidi u Akisi wisɑ u nɛɛ, mbɑ nɑ nun kuɑ. Torɑ terɑ̀ ɑ wɑ nɛ sɔɔ sɑɑ mìn di nɑ kɑ wɑ̃ɑ wunɛn mi, ɑ sere nɛɛ, nɑ ǹ kɑ nun tɑɑ bi dɔɔ. \p \v 9 Mɑ Akisi u nùn wisɑ u nɛɛ, nɑ yɛ̃ mɑ ɑ ǹ ɡɑ̃ɑnu kue. Nɑ mɑɑ nun kĩ. Mɑ nɑ nun mɛɛrɑ nɡe Gusunɔn ɡɔrɑdo. Adɑmɑ kɑ mɛ, Filisitibɑn sinɑm be, bɑ nɛɛ, ɑ ǹ kɑ sun tɑɑ bi dɔɔ. \v 10 Ǹ n mɛn nɑ, ɑ seewo buru buru yellu wunɛ kɑ wunɛn yinnin bwɑ̃ɑ be bɑ nun swĩimɑ, kpɑ i doonɑ. \p \v 11 Mɑ Dɑfidi kɑ win tɔn be, bɑ seewɑ buru buru yellu bɑ wurɑ Filisitibɑn temɔ. Mɑ Filisiti be tɔnɑ bɑ dɑ Yisirɛɛliɔ bu kɑ tɑɑ bi ko. \s1 Dɑfidi u Amɑlɛkibɑ nɑɑ ɡire \c 30 \p \v 1 Ye n kuɑ sɔ̃ɔ itɑ Dɑfidi kɑ win tɔmbu bɑ Sikilɑɡi turɑ. N deemɑ Amɑlɛkibɑ bɑ rɑɑ tem mɛn sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ wɔrɑɑ dɑ. Sɑɑ ye sɔɔrɑ bɑ mɑɑ nɑ bɑ Sikilɑɡi wɔri, bɑ ye kɔsukɑ bɑ dɔ̃ɔ mɛni. \v 2 Bɑ yen tɔmbu mwɛɛrɑ tɔn kurɔbu kɑ tɔn durɔbu, sɑɑ bukurobun di sere kɑ bibɔ. Adɑmɑ bɑ ǹ ben ɡoo ɡo. Bɑ bu ɡurɑ bɑ kɑ doonɑwɑ. \v 3 Ye Dɑfidi kɑ win tɔmbu bɑ turɑ mi, bɑ deemɑ wee, bɑ wuu ɡe dɔ̃ɔ mɛni mɑ bɑ ben kurɔbu kɑ bibu ɡurɑ bɑ kɑ doonɑ. \v 4-5 Bɑ kɑ Dɑfidin tiin kurɔbu yiru ye doonɑ, Akinɔɑmu Yisirɛɛliɡii, kɑ Abiɡɑli, wi u rɑɑ sɑ̃ɑ Nɑbɑlin kurɔ Kɑɑmɛliɔ. Yerɑ Dɑfidi kɑ win tɔmbu bɑ wuri kuɑ sere bɑ ǹ mɑɑ dɑm tie. \p \v 6 Mɑ Dɑfidin nuki sɑnkirɑ too domi win tɔmbu bɑ ɡerunɑmɔ bɑ mɔ̀ bu nùn kpenu kɑsuku bu ɡo, yèn sɔ̃ bɑ ben kurɔbu kɑ bibu biɑ. Yerɑ n derɑ bɑ nuki sɑnkire. Adɑmɑ Dɑfidi u tii deri Yinni Gusunɔn nɔmuɔ. Mɑ u nùn dɑm kɑ̃. \p \v 7 Yerɑ Dɑfidi u yɑ̃ku kowo Abiɑtɑɑ, Akimɛlɛkin bii sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ kɑ mɑn yɑbe tɑrɑkpe ye nɑɑwɑ ye bɑ rɑ kɑ bikiɑru ko Yinni Gusunɔn mi. \p Mɑ Abiɑtɑɑ u kɑ ye nɑ. \v 8 Mɑ Dɑfidi u bikiɑru kuɑ Yinni Gusunɔn mi, u nɛɛ, Yinni, nɑ̀ n Amɑlɛkibɑn tɑbu kowo be nɑɑ ɡirɑ, kon bu nɑɑmwɛ? \p Yerɑ Yinni Gusunɔ u nùn wisɑ u nɛɛ, mɛyɑ, kɑɑ bu nɑɑmwɛ, kpɑ ɑ wunɛn tɔmbu yɑkiɑmɑ. \p \v 9-10 Mɑ Dɑfidi u seewɑ kɑ tɑbu kowobu nɑtɑ (600) ye. Ye bɑ turɑ Besorin dɑɑrɔ miyɑ ben ɡoobu (200) be bɑ wɑ̃ɑ biruɔ bɑ yɔ̃rɑ domi bɑ wɑsire too. Mɑ wi kɑ tɔmbu nɛɛru (400) te tɑ tie bɑ tɔburɑ bɑ Amɑlɛki be nɑɑ swĩi. \v 11 Yerɑ bɑ Eɡibitiɡii ɡoo wɑ ɡbɑbu te sɔɔ, mɑ bɑ kɑ nùn dɑ Dɑfidin mi, bɑ nùn pɛ̃ɛ wɛ̃ u di. Mɑ u nim nɔrɑ. \v 12 Yerɑ bɑ mɑɑ nùn dɑ̃ɑ mɑrum mɛ bɑ rɑ soku fiɡien ɡbebi kɑ mɑɑ resɛm ɡbebin kurenu yiru wɛ̃. Ye u yebɑ kpuro di u kpɑ, mɑ win hunde yɑ wurɑmɑ. Domi u rɑɑ kuɑwɑ sɔ̃ɔ sɔɔ itɑ kɑ wɔ̃kunu itɑ u ǹ di u ǹ nɔrɑ. \v 13 Dɑfidi u nùn bikiɑ u nɛɛ, wɑrɑ u sɑ̃ɑ wunɛn yinni. Bwese terɑ̀ wunɛn tii ɑ sɑ̃ɑ. \p Yerɑ u Dɑfidi wisɑ u nɛɛ, nɑ sɑ̃ɑwɑ Eɡibitiɡii, nɑ kɑ sere sɑ̃ɑ Amɑlɛki ɡoon yoo. Yen sɔ̃ɔ itɑwɑ mini ye nɛn yinni u kɑ mɑn deri yèn sɔ̃ nɑ bɑrɔ. \v 14 Sɑ wɔrɑɑ dɑwɑ Keretibɑ kɑ Yudɑbɑ kɑ Kɑlɛbubɑn tem sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ. Mɛyɑ sɑ mɑɑ dɑ Sikilɑɡiɔ sɑ ye dɔ̃ɔ mɛni. \p \v 15 Mɑ Dɑfidi u nùn bikiɑ u nɛɛ, ɑ kĩ ɑ kɑ mɑn dɑ tɔn ben mi? \p Yerɑ durɔ wi, u Dɑfidi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ bɔ̃ruo kɑ Gusunɔn yĩsiru mɑ ɑ ǹ mɑn ɡoomɔ, ɑ ǹ mɑɑ mɑn nɛn yinni nɔmu sɔndiɑmmɛ, nɑ̀ n kɑ nun dɑ mi. \s1 Dɑfidi u Amɑlɛkibɑ kɑmiɑ \p \v 16 Mɑ bɑ nɔɔsinɑ nɡe mɛ. Mɑ u kɑ Dɑfidi dɑ. Ye bɑ turɑ mi, yerɑ bɑ wɑ wee, Amɑlɛkibɑ bɑ tɛrie bɑɑmɑ bɑ tɔ̃ɔ bɑkɑnu mɔ̀ bɑ dimɔ bɑ nɔrumɔ dukiɑ ye bɑ ɡurɑ Filisitibɑ kɑ Yudɑbɑn min din sɔ̃. \v 17 Yerɑ Dɑfidi u bu wɔri u ɡoomɔ sɑɑ bururun di n kɑ kuɑ sisirun yokɑ. Bɑɑ ben ɡoo kun kisire mɑ n kun mɔ ɑluwɑɑsi tɔnu nɛɛru (400) be bɑ yooyoosu sɔni. Berɑ bɑ duki. \v 18 Dɑfidi u ye kpuro yɑkiɑ ye Amɑlɛki be, bɑ rɑɑ mwɛɛrɑ kɑ sere mɑɑ win kurɔbu yiru ye. \v 19 Mɑ Yudɑ ben bɑɑwure u win tɔmbu wɑ, bukurobu kɑ bibu. Ye yibɛrɛbɑ bɑ rɑɑ ɡesi mwɑ mi kpuro, yen ɡɑɑ kun kɑm kue. Bɑ ye kpuro mwɛɛrimɑwɑ bɑ kɑ wɔmɑ yɛnuɔ. \v 20 U mɑɑ yɑɑ sɑbenu kpuro mwɛɛrɑ, mɑ win tɔn be bɑ nu kpɑre bɑ ɡerumɔ bɑ mɔ̀, wee, ye Dɑfidi u tɑbu diimɑ. \p \v 21 Ye u ɡɔsirɑmɑ u wee, u turɑ Besorin dɑɑrɔ, mi u rɑɑ win tɔmbu ɡoobu (200) deri be bɑ wɑsirɑ, yerɑ bɑ seewɑ bɑ nùn sennɔ nɑ. Mɑ u susi u bu tɔburɑ. \v 22 Yerɑ tɔn kɔ̃so be bɑ kɑ nùn tɑɑ bi dɑ, bɑ seewɑ bɑ wɔki bɑ nɛɛ, sɑ ǹ kɑ tɔn be bɑ wɑsirɑ mi dukiɑ ye sɑ wɑɑmɑ bɔnu mɔ̀. Adɑmɑ sɑ ko bu ben kurɔbu kɑ ben bibu wesiɑ. Domi bɑ ǹ kɑ sun tɑɑ bi de. \p \v 23 Yerɑ Dɑfidi u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛɡibu i ku ko mɛ ye Yinni Gusunɔ u sun kɑ̃ sɔɔ. Wee, u sun kɔ̃su bɛsɛn yibɛrɛbɑn suunu sɔɔ, mɑ u sun bu nɔmu bɛriɑ. \v 24 Ye i mɑn bikiɑmɔ mini, ɡoo kun ye wurɑmɔ. \q1 Be bɑ tɑɑ bi dɑ \q1 kɑ be bɑ sinɑ bɑ bɛsɛn yɑ̃nu kɔ̃su, \q1 be kpuron bɔnu yɑ ko n nɛwɑ. \p \v 25 Nɡe mɛyɑ bɑ kuɑ dɔmɑ te, mɑ yɑ kuɑ woodɑ Isireliɔ sere kɑ ɡisɔ. \p \v 26 Ye Dɑfidi u tunumɑ Sikilɑɡiɔ, yerɑ u dukiɑ yen sukum Yudɑbɑn ɡuro ɡurobu kɑ win bɔrɔbɑ mɔrisiɑ, u nɛɛ, dukiɑ ye sɑ mwɛɛrimɑ Gusunɔn yibɛrɛbɑn min di, ye sɔɔ, ye sɑ bɛɛ kɑ̃wɑ mi. \v 27 Mɑ u Betɛliɡibu beɡiɑ mɔrisiɑ kɑ Rɑmɔtiɡibu be bɑ sɔ̃ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ, kɑ Yɑtiriɡibu, \v 28 kɑ Aroɛɛɡibu kɑ Sifumɔtuɡibu, kɑ Ɛsitemɔɑɡibu, \v 29 kɑ Rɑkɑliɡibu kɑ Yerɑmɛɛlibɑ kɑ sere be bɑ wɑ̃ɑ Kenibɑn wusɔ, \v 30 kɑ Hɔɔmɑɡibu kɑ Korɑsɑniɡibu kɑ Atɑkiɡibu \v 31 kɑ Heboroniɡibu kɑ sere mɑɑ bèn mi wi Dɑfidi kɑ win tɔmbu bɑ rɑɑ dɑ dɑ. \s1 Sɔɔlu kɑ win bibun ɡɔɔ \c 31 \p \v 1 Filisitibɑ bɑ Isirelibɑ tɑbu wɔri. Mɑ Isirelibɑn tɑbu kowobu bɑ duki suɑ. Filisiti be, bɑ bu nɑɑ ɡirɑ bɑ ɡo ɡo Giliboɑn ɡuurɔ. \v 2 Bɑ mɑɑ Sɔɔlun tii kɑ win bibu itɑ Yonɑtɑm kɑ Abinɑdɑbu kɑ Mɑɑkisuɑ nɑɑmwɛ. Mɑ bɑ bii be ɡo. \v 3 Sɑnnɔ ɡe, ɡɑ Sɔɔlu swĩiyɛ. Tɛn towobu bɑ nùn sɛ̃ɛnu twee bɑ mɛɛrɑ kuɑ ɡem ɡem. \v 4 Yerɑ u win tɑbu yɑ̃ɑ sɔɔwo sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ wunɛn tɑkobi womɔ ɑ mɑn ye sɔku kpɑ bɑnɡo sɑriruɡii be, bu ku rɑɑ mɑn sɔku bu yɑɑ kɑsiki. \p Adɑmɑ durɔ wi, u yinɑ u ko mɛ, domi bɛrum nùn mwɑ ɡem ɡem. Mɑ Sɔɔlu u tɑkobi ye mwɑ u kɑ tii sɔkɑ u kibɑrisi u tɑɑre. \v 5 Ye win tɑbu yɑ̃ɑ sɔɔwo wi, u wɑ mɑ u ɡu, yerɑ u mɑɑ win tɑkobi suɑ u tii sɔkɑ nɡe mɛ Sɔɔlu u kuɑ. Mɑ bɑ ɡu yɑ̃ɑtem mi. \p \v 6 Nɡe mɛyɑ Sɔɔlu u kɑ ɡu kɑ win bibu itɑ be, kɑ win tɑbu yɑ̃ɑ sɔɔwo kɑ sere mɑɑ win tɑbu kowobu kpuro sɑnnu sɔ̃ɔ tee te. \p \v 7 Ye Isireli be bɑ wɑ̃ɑ wɔwɑn ɡuruɔ kɑ be bɑ wɑ̃ɑ Yuudɛnin dɑɑrun ɡuruɔ bɑ nuɑ mɑ ben tɑbu kowobɑ duki suɑ, Sɔɔlu kɑ win bii tɔn durɔbu bɑ mɑɑ ɡu, yerɑ bɑ ben wusu deri bɑ duki suɑ. Mɑ Filisitibɑ bɑ nɑ bɑ sinɑ wuu si sɔɔ. \p \v 8 Ye n kuɑ sisiru Filisitibɑ bɑ nɑ bɑ ɡoo nin yɑ̃nu potirimɔ. Yerɑ bɑ Sɔɔlu kɑ win bibu itɑn ɡonu wɑ Giliboɑn ɡuurɔ. \v 9 Mɑ bɑ Sɔɔlun wiru burɑ bɑ win tɑbu yɑ̃nu kpuro potirɑ. Yerɑ bɑ sɔmɔbu ɡɔrɑ bu yen lɑbɑɑri kpɑrɑ ben bũu diɑɔ kɑ ben tɔmbun mi, ben tem sɔɔ kpuro ɡesi. \v 10 Yerɑ bɑ win tɑbu yɑ̃nu suɑ bɑ doke ben bũu wi bɑ mɔ̀ Asitɑɑten dirɔ, mɑ bɑ win ɡoru suɑ bɑ bwɛ̃ Bɛti Sɑnin ɡbɑ̃rɑru wɔllɔ. \p \v 11 Sɑnɑm mɛ Gɑlɑdin wuu ɡe bɑ mɔ̀ Yɑbɛsin tɔmbɑ nuɑ ye Filisitibɑ bɑ Sɔɔlu kuɑ, \v 12 yerɑ be bɑ sɑ̃ɑ tɑbu durɔbu bɑ seewɑ bɑ sɑnum so wɔ̃ku ɡiriru. Ye bɑ turɑ Bɛti Sɑni mi, yerɑ bɑ Sɔɔlu kɑ win bibun ɡonu bwɛ̃ɛyɑ ɡbɑ̃rɑ ten min di, bɑ kɑ nɑ Yɑbɛsiɔ, bɑ nu dɔ̃ɔ kpɑkurɑ. \v 13 Mɑ bɑ ben kukunu ɡurɑ bɑ sikuɑ dɑ̃ru ɡɑrun nuurɔ Yɑbɛsiɔ. Mɑ bɑ ɡɔɔ wooru sinɑ, bɑ nɔɔ bɔkuɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru.