\id 1PE BAATƆNUM JULY 16, 1992 \ide UTF-8 \h Piɛɛ I \mt1 TIRE GBIIKII \mt1 TE PIƐƐ U YORUA \ip Piɛɛ, Yesun bɔ̃ɔ turowɑ u tire te yoruɑ. Yuu be bɑ yɑrinɛ Asin temɔwɑ u tu yoruɑ. U bu yoruɑwɑ u kɑ bu dɑm kɛ̃ ben nɔni swɑ̃ɑru sɔɔ te bɑ wɑɑmɔ yèn sɔ̃ bɑ Yesu nɑɑnɛ doke. Nɔni swɑ̃ɑ ten biru Gusunɔ u koo bu tɑ̃sisiɑ be kɑ Yesu Kirisin ɡbinnɑɑ sɔɔ. \is1 Tire ten kpunɑɑ \iq1 1. Tɔbiribu, wiru 1:1-2. \iq1 2. Yĩiyɔ bi sɑ mɔ Yesu sɔɔ, wiru 1:3-12. \iq1 3. Tii nɛnubu dɛɛrɑru sɔɔ, wiru 1:13n di sere wiru 2:10. \iq1 4. Gusunɔn sɔm kowon wɑ̃ɑru, wiru 2:11-25. \iq1 5. Kurɔbu kɑ ben durɔbun wɑ̃ɑsinɑɑ, wiru 3:1-7. \iq1 6. Yesuɡiin tɛmɑnɑbu nɔni swɑ̃ɑrun sɑɑ, wiru 3:8n di sere wiru 4:19. \iq1 7. Gusunɔn yɑ̃ɑ ɡɔ̃ɔn nɔɔribu, wiru 5:1-11. \iq1 8. Tɔbiri dɑ̃ɑkibu, wiru 5:12-14. \ie \c 1 \s1 Tɔbiribu \p \v 1-2 Bɛɛ be Gusunɔ u ɡɔsɑ mɑ i yɑrinɑ i sɑ̃ɑ sɔbu Pontuɔ kɑ Gɑlɑtiɔ kɑ Kɑpɑdosiɔ kɑ Asiɔ kɑ Bitiniɔ, Gusunɔ Bɑɑbɑ u bɛɛ ɡɔsɑ nɡe mɛ u rɑɑ ɡɔ̃ru doke u ko. Mɑ i kuɑ wiɡibu win Hunden sɑɑbu, kpɑ i kɑ Yesu Kirisi mɛm nɔɔwɑ, kpɑ win yɛm mu bɛɛ dɛɛrɑsiɑ. Nɛ Piɛɛ, Yesu Kirisin ɡɔrowɑ, nɑ bɛɛ tire teni yoruɑmmɛ. \p Durom kɑ ɑlɑfiɑ n bɛɛ sosiɑ. \s1 Yĩiyɔ bi sɑ mɔ Yesu sɔɔ \p \v 3 Su Gusunɔ siɑrɑ, bɛsɛn Yinni Yesu Kirisin Bɑɑbɑ. Win wɔnwɔn bɑkɑru sɔɔrɑ u sun mɑrɑ nɔn mɛɛruse Yesu Kirisin seebu ɡɔrin din sɔ̃ kpɑ sɑ n kɑ yĩiyɔ wɑ̃ɑruɡibu mɔ \v 4 kpɑ su kɑ tubi di ye Gusunɔ u wiɡibu yiiye. Tubi ye, yɑ ǹ sɑnkirɑmɔ, yɑ ǹ disinu mɔ̀, yen burɑm kun mɑɑ kpeemɔ. Yerɑ bɑ bɛɛ yiiye wɔllɔ, \v 5 bɛɛ be Gusunɔn dɑm mu kɔ̃su nɑɑnɛ dokebun sɑɑbu i kɑ fɑɑbɑ wɑ ye yɑ sɔɔru sɑ̃ɑ yu kɑ sɔ̃ɔsirɑ sɑnɑm dɑ̃ɑkim sɔɔ. \p \v 6 Yen sɔ̃nɑ i nuku doo bɑkɑbu mɔ, bɑɑ mɛ nuku sɑnkirɑnu nu kuɑ tilɑsi tɛ̃ sɑɑ fiiko sɔɔ, lɑɑkɑri mɛɛri bwese bwesekɑn sɔ̃. \v 7 Lɑɑkɑri mɛɛri bi, bu bɛɛn nɑɑnɛ dokebu wɛ̃ɛrimɔ. Nɡe mɛ bɑ rɑ wurɑ mɛɛri kɑ dɔ̃ɔ, bɑɑ mɛ yɑ koo kɑm ko, nɡe mɛyɑ bɑ bɛɛn nɑɑnɛ dokebu mɛɛrimɔ, bi bu wurɑ bɛɛrɛ kere ɡem ɡem, bu kɑ bin dɑm ɡiɑ. Kpɑ i siɑrɑbu kɑ yiiko kɑ bɛɛrɛ wɑ sɑnɑm mɛ Kirisi koo kurɑmɑ. \v 8 I nùn kĩ bɑɑ mɛ i ǹ nùn wɑɑre. I nùn nɑɑnɛ doke bɑɑ mɛ i ǹ ɡinɑ nùn wɑ. Mɑ i nuku doo bɑkɑbu mɔ bi bu ǹ kɑ nɔɔ ɡerurɔ. \v 9 Domi i bɛɛn nɑɑnɛ dokebun ɑre wɑɑmɔ, yeyɑ bɛɛn hunden fɑɑbɑ. \p \v 10 Gusunɔn sɔmɔbu bɑ fɑɑbɑ yen ɡɑri mɛɛrɑ, bɑ yen sɑriɑ kɑsu, mɑ bɑ durom mɛn ɡɑri ɡeruɑ mɛ Gusunɔ u bɛɛ yiiye. \v 11 Domi Kirisin hunde wi u wɑ̃ɑ be sɔɔ u bu sɔ̃ɔwɑ yellu mɑ Kirisi u koo nɔni swɑ̃ɑru wɑ, yen biru u koo mɑɑ yiiko wɑ. Mɑ bɑ hɑniɑ kuɑ bu kɑ ɡiɑ sɑnɑm mɛrɑ̀ kɑ swɑɑ yerɑ̀ u kɑ yɑ̃. \v 12 Gusunɔ u win sɔmɔ be sɔ̃ɔsi mɑ ɡɑri yi u bu nɔmu sɔndiɑ, yi ǹ sɑ̃ɑ ben tiiɡii, mɑ n kun mɔ bɛɛɡii. Tɛ̃ i ɡɑri yi nuɑ. Lɑbɑɑri ɡeɑn wɑɑsu kowobɑ bɛɛ yi nɔɔsiɑ. Bɑ ɡɑri ɡeruɑ kɑ Hunde Dɛɛron dɑm wi u nɑ wɔllun di. Mɑ Gusunɔn ɡɔrɑdobɑn tii bɑ kĩ bu ɡɑri yin sɑriɑ ɡiɑ. \s1 Tii nɛnubu dɛɛrɑru sɔɔ \p \v 13 Yen sɔ̃, i de i n tii sɛ. I ku dom yĩbiri, kpɑ i n durom mɛ yĩiyɔ kɑm kɑm mɛ bɑ koo bɛɛ wɛ̃ sɑnɑm mɛ Yesu Kirisi koo kurɑmɑ. \v 14 I koowo bii mɛm nɔwɔbu kpɑ i ku de bɛɛn wɑ̃ɑrun dɑɑ yu kɑ kɔdɛ mɛnnɑ ye i rɑɑ mɔ sɑnɑm mɛ i ǹ ɡɑ̃ɑnu yɛ̃. \v 15 Adɑmɑ i de i n dɛɛre bɛɛn sɑnu sɑnusu kpuro sɔɔ nɡe mɛ Gusunɔ wi u bɛɛ sokɑ u dɛɛre. \v 16 Mɛyɑ Gusunɔ u ɡeruɑ win ɡɑri sɔɔ u nɛɛ, “I n dɛɛre domi nɛn tii nɑ dɛɛre.” \p \v 17 Bɛɛn kɑnɑru sɔɔ i Gusunɔ sokumɔ Bɑɑbɑ. Wee, wiyɑ u tɔmbu kpuro kɑ siri teebu sirimɔ nɡe mɛ bɑɑwure u kuɑ. Yen sɔ̃, sɑɑ ye yɑ bɛɛ tie hɑnduniɑ sɔɔ, i ye dio kɑ win nɑsiɑru. \v 18 Bɛɛn tii i yɛ̃ ye bɑ kɑ bɛɛ yɑkiɑ sɑɑ bɛɛn wɑ̃ɑ kɑmɡirun di te i tubi di bɛɛn sikɑdobɑn min di. N ǹ mɔ kɑ ɡɑ̃ɑ ni nu koo sɑnkirɑ, nɡe sii ɡeesu ǹ kun mɛ wurɑ. \v 19 Kɑ Kirisin yɛm bɛɛrɛɡimɑ bɑ kɑ bɛɛ yɑkiɑ wi u kɑ yɑ̃ɑ kinɛ kpɛndu weenɛ te tɑ ǹ ɑlebu ǹ kun mɛ disinu ɡɑnu mɔ. \v 20 Gusunɔ u Kirisi wi ɡɔsɑ u yi bɑ sere hɑnduniɑ tɑkɑ kuɑ, mɑ u sɔ̃ɔsirɑ bɛɛn ɑrufɑɑnin sɔ̃ sɑnɑm dɑ̃ɑkim mɛni sɔɔ. \v 21 Sɑɑ win min diyɑ i Gusunɔ nɑɑnɛ doke wi u nùn seeyɑ ɡɔrin di mɑ u nùn yiiko wɛ̃. Nɡe mɛyɑ i bɛɛn nɑɑnɛ kɑ bɛɛn yĩiyɔbu doke Gusunɔ sɔɔ. \p \v 22 Tɛ̃ ye i tii sɑ̃rɑsiɑ sɑnɑm mɛ i ɡem mɛm nɔɔwɑ, mɑ i bɛɛn nɑɑnɛ dokeosibu kĩ murɑfitiru sɑriru sɔɔ, ǹ n mɛn nɑ, i n kĩɑnɛ ɡem ɡem kɑ bɛɛn ɡɔ̃ru kpuro. \v 23 Domi bɑ ǹ bɛɛ mɑrɑ nɔn mɛɛruse kɑ bwese te tɑ koo ɡbi. Bɑ bɛɛ mɑrɑwɑ kɑ bwese te tɑ ǹ ɡbimɔ te tɑ sɑ̃ɑ Gusunɔn ɡɑri yi yi wɑsi yi yi ku rɑ kpe. \v 24 Nɡe mɛ Gusunɔn ɡɑri ɡerumɔ, \q1 “Tɔmbu kpuro bɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe yɑkɑsu. \q1 Mɑ ben bɛɛrɛ kpuro sɑ̃ɑ nɡe sin wɛ̃su. \q1 Yɑkɑsu rɑ ɡbere, kpɑ sin wɛ̃su dɛrurɑ. \q1 \v 25 Adɑmɑ Yinni Gusunɔn ɡɑri ko n wɑ̃ɑwɑ kɑ bɑɑdommɑ.” \m Gɑri yi, yi sɑ̃ɑwɑ Lɑbɑɑri ɡeɑ ye bɑ bɛɛ wɑɑsu kuɑ. \c 2 \s1 Kpee wɑsiru kɑ bwese dɛɛrɑru \p \v 1 Ǹ n mɛn nɑ, i kɔ̃sɑ kpuro derio kɑ weesu kpuro kɑ murɑfitiru, kɑ nisinu, kɑ tɔn yɑɑ kɑsikibu. \v 2 Nɡe mɛ bii wɛ̃ɛnu rɑ bɔm kɑ̃, i hunden dĩɑ dɛɛrɑnu kĩɔ ni nu sɑ̃ɑ Gusunɔn ɡɑri kpɑ i kɑ kpɛ̃ɑ fɑɑbɑn swɑɑ sɔɔ. \v 3 Domi i Yinnin durom dendɑ. \p \v 4 I susio win mi, wi u sɑ̃ɑ nɡe kpee wɑsiru te tɔmbɑ yinɑ ɑdɑmɑ Gusunɔ u tu ɡɔsɑ tɑ mɑɑ bɛɛrɛ mɔ win mi. \v 5 I nɑ bɛɛn tii nɡe kpee wɑsinu bu kɑ bɛɛ dendi bu kɑ hunden wɑ̃ɑ yeru bɑni. Miyɑ i ko n sɑ̃ɑ yɑ̃ku kowo dɛɛrobu be bɑ tii Gusunɔ wɛ̃ɛmɔ nɡe yɑ̃ku ni u koo mwɑ Yesu Kirisin sɑɑbu. \v 6 Domi bɑ yoruɑ Gusunɔn ɡɑri sɔɔ, Gusunɔ u nɛɛ, \q1 “Nɑ kpee bɛɛrɛɡiru ɡɔsɑ \q1 nɑ tu kuɑ ɡɑni ɡɔmburun dɑm Siɔniɔ. \q1 Wi u tu nɑɑnɛ doke, u ǹ sekuru wɑsi.” \m \v 7 Kpee te, tɑ bɛɛrɛ mɔ bɛɛ be i nɑɑnɛ doken mi, ɑdɑmɑ be bɑ ǹ nɑɑnɛ doken mi, bɑ yoruɑ bɑ nɛɛ, \q1 “Kpee te bɑnɔbɑ yinɑ, \q1 teyɑ tɑ kuɑ ɡɑni ɡɔmburun dɑm.” \m \v 8 Mɑ ɡɑm ɡum bɑ kpɑm nɛɛ, \q1 “Kpee terɑ tɑ tɔmbu sokurɑsiɑmɔ. \q1 Teyɑ tɑ mɑɑ bu surɑmɔ.” \m Bɑ sokurɑ yèn sɔ̃ bɑ yinɑ bu ɡɑri yi nɑɑnɛ doke. Yeyɑ Gusunɔ u rɑɑ ɡɔru doke ben sɔ̃. \p \v 9 Adɑmɑ bɛɛ i sɑ̃ɑwɑ bwese te bɑ ɡɔsɑ, i mɑɑ sɑ̃ɑ sinɑ bokon yɑ̃ku kowobu, i sɑ̃ɑ bwese te Gusunɔ u yɑkiɑ u yii nɛnɛm, kpɑ i kɑ win tɔn ɡeeru kpɑrɑ wi, wi u bɛɛ sokɑ yɑm wɔ̃kurun di i kɑ du win yɑm bururɑm mɑɑmɑɑkiɡim sɔɔ. \v 10 Gɑsɔ, i ǹ sɑ̃ɑ bwese te ɡoo u yɛ̃, ɑdɑmɑ tɛ̃ i kuɑ Gusunɔn tɔmbu. Gɑsɔ i ǹ dɑɑ wɔnwɔndu wɑ, ɑdɑmɑ tɛ̃ i wɔnwɔndu wɑ. \s1 Gusunɔn sɔm kowon wɑ̃ɑru \p \v 11 Kĩnɑsibu nɑ bɛɛ kɑnɑmɔ, bɛɛ be i sɑ̃ɑ nɡe sɔbu kɑ kpikobu hɑnduniɑ ye sɔɔ, i de i tii kpĩ kɑ wɑsin binɛ ye yɑ rɑ n tɑbu mɔ̀ kɑ bɛɛn hunde. \v 12 I de i n dɑɑ ɡeɑ mɔ̀ be bɑ ǹ nɑɑnɛ doken wuswɑɑɔ. Nɡe mɛyɑ bɑɑ bɑ̀ n bɛɛ dɑɑ kɔ̃sɑ mɑni bɑ koo bɛɛn sɔm ɡeenu wɑ kpɑ bu Gusunɔ siɑrɑ sɑnɑm mɛ u koo bu siri. \p \v 13 I wiruɡibu kpuro wiru kpĩiyɔ Yinnin sɔ̃, ǹ n tem yɛ̃ron nɑ, wi u dɑm bo, \v 14 ǹ n mɑɑ wuu yɛ̃robun nɑ, be u ɡɔrimɔ bu kɑ kɔ̃sɑn kowobu sɛɛyɑsiɑ kpɑ bu ɡeɑn kowobu siɑrɑ. \v 15 Kɑ ɡem, ye Gusunɔ u kĩ, yerɑ i kɑ bɛɛn sɔm ɡeenu ɡɑri bɑkɑ yɛ̃ru sɑribɑ mɑrisiɑ. \v 16 I tii kpɑro nɡe be bɑ tii mɔ, ɑdɑmɑ i ku bɛɛn tii mɔru dendi i kɑ kɔ̃sɑ wukiri. I n bɛɛn wɑ̃ɑru dimɔ nɡe Gusunɔn yobu. \v 17 I tɔmbu kpuro bɛɛrɛ wɛ̃ɛyɔ, i bɛɛn nɑɑnɛ dokeosibu kĩɔ, i Gusunɔ nɑsio, kpɑ i tem yɛ̃ro bɛɛrɛ wɛ̃. \s1 Ye Kirisin nɔni swɑ̃ɑrɑ \s2 sun sɔ̃ɔsimɔ \p \v 18 Bɛɛ sɔm kowobu, i bɛɛn yinnibu wiru kpĩiyɔ kɑ bɛɛrɛ wɛ̃ɛ bɑkɑbu, n ǹ mɔ be bɑ sɑ̃ɑ tɔn ɡeobu kɑ be bɑ du tɔnɑ, ɑdɑmɑ kɑ be bɑ sɛ̃n tii. \v 19 Kɑ ɡem, siɑrɑbɑ, ì n kɑ nɔni swɑ̃ɑru tɛmɑnɑ Gusunɔn sɔ̃, te i ǹ kɑ weenɛ. \v 20 Nɡe ɑrufɑɑni yerɑ̀ n mɔ ì n kɑ soberu tɛmɑnɑ torɑ te i kuɑn sɔ̃. Adɑmɑ ì n nɔni swɑ̃ɑru wɑ ɡeɑ ye i kuɑn sɔ̃, mɑ i tɛmɑnɑ, siɑrɑbɑ Gusunɔn mi. \v 21 Yenin sɔ̃nɑ Gusunɔ u bɛɛ sokɑ domi Kirisin tii u nɔni swɑ̃ɑru wɑ bɛɛn sɔ̃ mɑ u bɛɛ kom ɡem sɔ̃ɔsi kpɑ i kɑ win yirɑ swĩi. \v 22 U ǹ torɑre, bɑ ǹ mɑɑ weesu nɔɔre win nɔɔn di. \v 23 Ye bɑ nùn wɔnwɑ u ǹ wɔmburu kɔsie. Ye bɑ nùn nɔni sɔ̃ɔwɑ u ǹ bu bɔ̃rusi, ɑdɑmɑ u tii Gusunɔ wi u rɑ siri dee dee wɛ̃wɑ. \v 24 Kirisin tii u bɛsɛn torɑnu sɔɔwɑ win wɑsi sɔɔ dɑ̃ɑ bunɑnɑru wɔllɔ, kpɑ su kɑ torɑnu kɑrɑnɑ kpɑ sɑ n wɑ̃ɑru dimɔ ɡem sɔɔ. Win mɛɛrɑn bosun sɔ̃nɑ i bɛkurɑ. \v 25 Domi i rɑɑ sɑ̃ɑwɑ nɡe yɑ̃ɑ ni nu kɔ̃ɔre, ɑdɑmɑ tɛ̃ i wurɑmɑ bɛɛn hunden kpɑron mi, wi u bɛɛ kɔ̃su. \c 3 \s1 Kurɔbu kɑ ben durɔbun \s2 wɑ̃ɑsinɑɑ \p \v 1 Bɛɛ mɑɑ kurɔbu, i bɛɛn durɔbu wiru kpĩiyɔ, kpɑ bɑɑ ben ɡɑbu bɑ̀ kun Gusunɔn ɡɑri nɑɑnɛ doke, bɛɛn dɑɑ yu de bu nɑɑnɛ doke. N ǹ mɑɑ tilɑsi i ɡɑri ɡere, \v 2 domi bɑ koo wɑ mɑ bɛɛn wɑ̃ɑrɑ dɛɛre i mɑɑ tɔnun bɛɛrɛ yɛ̃. \v 3 I ku kɑsu i tii ko kurɔ burɑbu kɑ bɛɛn serin tɑrɑ, kɑ wurɑbɑ, kɑ yɑ̃ɑ burɑnu. \v 4 Adɑmɑ i de bɛɛn burɑru tɑ n sɑ̃ɑ sɔɔkiru te tɑ ǹ kpeemɔ, teyɑ dɑɑ duudwiɑ. Yeniwɑ ɡɑ̃ɑ bɛɛrɛɡinu Gusunɔn wuswɑɑɔ. \v 5 Nɡe mɛyɑ yellun tɔn kurɔ be bɑ Gusunɔ sɑ̃ɑmɔ mɑ bɑ nùn yĩiyɔ, bɑ rɑ rɑɑ tii sɔmɛ, mɑ bɑ ben durɔbu wiru kpĩiyɑ. \v 6 Mɛyɑ Sɑɑrɑɑ u kuɑ, u Aburɑhɑmu mɛm nɔɔwɑ sere u nùn sokɑ yinni. Tɛ̃, bɛɛ ì n ɡeɑ mɔ̀ mɑ bɛrum kun bɛɛ mɔ̀, i sɑ̃ɑwɑ win bii tɔn kurɔbu. \p \v 7 Bɛɛ mɑɑ durɔbu, i n wɑ̃ɑsinɛ kɑ bɛɛn kurɔbu i n yɑɑye mɑ bɑ ǹ bɛɛ dɑm turɑ. I bu bɛɛrɛn kookoosu kuo, domi Gusunɔ u koo mɑɑ bu wɑ̃ɑru kɛ̃ kɑ bɛɛ sɑnnu. I n mɔ̀ mɛ kpɑ ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu nu ku bɛɛn kɑnɑru ɡbɑrɑ. \s1 Nɔni swɑ̃ɑru ɡem sɑɑbu \p \v 8 Ye kpuron biru i n bwisiku teenu kɑ kĩi teeru mɔ. I n kĩɑnɛ nɡe mɑɑbu kɑ wɔnɔbu. I n wɔnwɔndu mɔɔsinɛ kɑ tii kɑwɑbu. \v 9 I ku kɔ̃sɑ kɔsienɑ, i ku wɔnnɑ, ɑdɑmɑ i domɑru kuɑnɔ, domi Gusunɔ u bɛɛ sokɑwɑ i kɑ ko mɛ kpɑ i domɑru wɑ. \v 10 Nɡe mɛ Gusunɔn ɡɑri ɡerumɔ, \q1 “Wi u kĩ u wɑ̃ɑ ɡeeru di, \q1 kpɑ u n nuku dobu mɔ tɔ̃ru bɑɑtere, \q1 u kɔ̃sɑn ɡerubu de kpɑ u win nɔɔ kpĩ kɑ weesu. \q1 \v 11 U de u kɔ̃sɑ suuri kpɑ u ɡeɑ ko, \q1 kpɑ u n ɑlɑfiɑ nɑɑ ɡire. \q1 \v 12 Domi ɡemɡibɑ Yinni Gusunɔ u nɔni wɛ̃ɛ. \q1 Mɑ u ben kɑnɑru swɑɑ dɑki. \q1 Adɑmɑ u kɔ̃sɑn kowobu nɔni mɛnimɔ.” \p \v 13 Wɑrɑ u koo bɛɛ nɔni sɔ̃ ì n hɑniɑ mɔ̀ i kɑ ɡeɑ ko. \v 14 Bɑɑ ì n nɔni swɑ̃ɑru wɑ ɡem sɔ̃, doo nɔɔruɡibɑ bɛɛ. I ku tɔmbun bɛrum ko, i ku mɑɑ wururɑ. \v 15 Adɑmɑ i de Kirisi u n sɑ̃ɑ Yinni bɛɛn ɡɔ̃ruɔ. I n sɔɔru sɑ̃ɑ i kɑ bu wisi be bɑ bɛɛ bɛɛn yĩiyɔbun ɑsɑnsi bikiɑmɔ. \v 16 Adɑmɑ i bu wisio tɛɛru kɑ bɛɛrɛ. I de bɛɛn ɡɔ̃ru ɡɑ n dɛɛre kpɑ be bɑ bɛɛn dɑɑ ɡeɑ ye yɑ wee Kirisin min di kɔ̃sɑ ɡerusimɔ bu sekuru wɑ sɑnɑm mɛ bɑ bɛɛ nɔɔ mɑni. \v 17 Domi n sɑnɔ tɔnu u nɔni swɑ̃ɑru wɑ ɡeɑn kobun sɔ̃, ǹ n sɑ̃ɑ Gusunɔn kĩru, n kere u tu wɑ kɔ̃sɑn kobun sɔ̃. \v 18 Nɔn teerɑ Kirisi u ɡu ɡem sɑriruɡibun durum sɔ̃, wi, wi u sɑ̃ɑ ɡemɡii, kpɑ u kɑ bɛɛ dɑ Gusunɔn mi. Bɑ nùn ɡo, u ɡuwɑ nɡe mɛ tɔmbɑ rɑ ɡbi, ɑdɑmɑ bɑ nùn seeyɑ kɑ Hunde Dɛɛron dɑm. \v 19 Kɑ Hunde win dɑmɑ u dɑ u ɡɔribu wɑɑsu kuɑ be bɑ nɛni ɡɔriɔ, \v 20 be bɑ ǹ dɑɑ Gusunɔ mɛm nɔɔwɛ sɑnɑm mɛ u tɛmɑnɛ sere Nɔwɛ u kɑ ɡoo nimkuu dɑ̃kɑ u kpɑ. Goo nimkuu ɡe sɔɔ, tɔmbu fiikowɑ bɑ duɑ nɡe be nɔɔbɑ itɑ, mɑ bɑ fɑɑbɑ wɑ sɑɑ nim di. \v 21 Nim mɛ, mu rɑɑ sɑ̃ɑwɑ bɑtɛmun weenɑsiɑ ye yɑ bɛɛ fɑɑbɑ mɔ̀ tɛ̃. N ǹ mɔ yɑ wɑsin disinu wɔkɑmɔ, ɑdɑmɑ yɑ sɑ̃ɑwɑ seedɑ mɑ sɑ tii Gusunɔ wɛ̃ kɑ ɡɔ̃ru dɛɛrɔ Yesu Kirisin seebun sɔ̃, \v 22 wi u dɑ wɔllɔ mɑ u wɑ̃ɑ Gusunɔn nɔm ɡeuɔ. Miyɑ Gusunɔn ɡɔrɑdobɑ kɑ wɔllun yiikoɡibu kɑ dɑmɡibu bɑ nùn wiru kpĩiyɛ. \c 4 \s1 Wɑ̃ɑru te tɑ kɔsɑ \p \v 1 Kirisi u nɔni swɑ̃ɑru wɑ win wɑsi sɔɔ, yen sɔ̃, bɛɛ mɑɑ n weenɛ bwisiku tee ni, nu n bɛɛ dɑm kɑ̃ɑ. Domi wi u kɑ nɔni swɑ̃ɑru tɛmɑnɑ win wɑsi sɔɔ u torɑrun bɑɑ deriwɑ, \v 2 kpɑ sɑɑ ye yɑ nùn tie win hɑnduniɑn wɑ̃ɑru sɔɔ u n kɑ wɑ̃ɑ u kɑ Gusunɔn kĩru ko, n ǹ mɔ wɑsin kĩru kɑnkɑm. \v 3 Geemɑ, ɡɑsɔn sɑɑ ye i rɑɑ di i kɑ kuɑ ye tɔn tukobɑ rɑ kɑ̃, yɑ turɑ. I rɑɑ wɑ̃ɑ dɑɑ bɛrɛtɛkɛ sɔɔ kɑ binɛ kɑ ɑkɑ tɑm nɔrubu kɑ tɑm nɔrubun wɔrusu kɑ bũu sɑ̃ɑru te Gusunɔ u yinɑ. \v 4 Tɛ̃, bɑ biti soore yèn sɔ̃ i ǹ mɑɑ kɑ bu komɑ bɛrɛtɛkɛ ni mɔ̀, mɑ bɑ bɛɛ wɔmmɔ. \v 5 Adɑmɑ bɑ ǹ koo ko bɑ kun ɡɑri yi Gusunɔ tusie wi u sɔɔru sɑ̃ɑ u kɑ wɑsobu kɑ ɡɔribu siri. \v 6 Yen sɔ̃nɑ bɑ rɑɑ bu Lɑbɑɑri ɡeɑ wɑɑsu kuɑ be bɑ ɡu kpɑ ben hunde yɑ n kɑ wɑsi nɡe mɛ Gusunɔ u wɑsi, bɑɑ mɛ bɑ bu siri nɡe tɔmbu hɑnduniɑn wɑ̃ɑru sɔɔ. \s1 Be bɑ kɑ Gusunɔn kɛ̃nu \s2 sɔmburu mɔ̀ dee dee \p \v 7 Bɑɑyere kpuron kpeeru tɑ turuku kuɑ. Ǹ n mɛn nɑ, i tii nɛnuɔ kɑ lɑɑkɑri, kpɑ i se i yɔ̃rɑ i kɑ kpĩ i kɑnɑru ko. \v 8 Ye n kpuro kere, yerɑ i hɑniɑ koowo i n kĩɑnɛ domi kĩru tɑ torɑ dɑbinu wukirimɔ. \v 9 I dɑm koosiɑnɔ bɛɛn tii tiinɛ sɔɔ kɑ nuku tiɑ. \v 10 Bɛɛn bɑɑwure u de u kɑ win kɛ̃ɛ te Gusunɔ u nùn nɔmu sɔndiɑ dendi ɡɑbun sɔ̃ nɡe wi u kɑ Gusunɔn kɛ̃ɛ bwese bwesekɑ sɔmburu mɔ̀ dee dee. \v 11 Wi u wɑɑsu mɔ̀ u de u Gusunɔn ɡɑri ɡere. Wi u mɑɑ ɡoo sɔmburu kuɑmmɛ u tu koowo kɑ dɑm mɛ Gusunɔ u nùn wɛ̃, kpɑ ɡɑ̃ɑnu kpuro sɔɔ bu Gusunɔ bɛɛrɛ wɛ̃ sɑɑ Yesu Kirisin min di, wi u yiiko kɑ dɑm mɔ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. Ami. \s1 Kirisiɡiin tɛmɑnɑbu \s2 nɔni swɑ̃ɑru sɔɔ \p \v 12 Kĩnɑsibu, i ku biti soorɑ kɑ lɑɑkɑri mɛɛri bi bu bɛɛ wɛ̃ɛrimɔ nɡe dɔ̃ɔ. I ku bu ɡɑrisi ɡɑ̃ɑ tukunu. \v 13 Adɑmɑ i ɡɔ̃ru doro ye i kɑ Kirisin nɔni swɑ̃ɑru sɔɔ bɔnu mɔ, kpɑ i n mɑɑ nuku doo bɑkɑbu mɔ tɔ̃ɔ te win yiiko yɑ koo sɔ̃ɔsirɑ. \v 14 Doo nɔɔrobɑ bɛɛ, bɑ̀ n bɛɛ wɔmmɔ Kirisin yĩsirun sɔ̃, domi Gusunɔn Hunde yiikoɡii u wɑ̃ɑ kɑ bɛɛ. \v 15 Bɛɛn ɡoo u ku de u nɔni swɑ̃ɑru wɑ tɔn ɡoberun sɔ̃, ǹ kun mɛ ɡbɛnɑn sɔ̃, ǹ kun mɛ kɔ̃sɑn kobun sɔ̃, ǹ kun mɛ yèn sɔ̃ u ɡɑri wɔbiɑ wɔri. \v 16 Adɑmɑ ù n nɔni swɑ̃ɑru wɑ yèn sɔ̃ u sɑ̃ɑ Kirisiɡii, u ku de sekuru tu nùn mwɑ. N weenɛwɑ u Gusunɔ bɛɛrɛ wɛ̃ yèn sɔ̃ u yĩsi te mɔ. \p \v 17 Sɑɑ yɑ turɑ siribu bu kɑ tore. Gusunɔn tɔmbɑ bu koo mɑɑ ɡbi bu kɑ tore. Too, bù n toruɑ bɛsɛn min di, ɑmɔnɑ bin wii ɡoberu tɑ ko n sɑ̃ɑ be bɑ yinɑ bu Gusunɔn Lɑbɑɑri ɡeɑ nɑɑnɛ doken mi. \v 18 Nɡe mɛ Gusunɔn ɡɑri ɡerumɔ, \q1 “Geeɡiin fɑɑbɑ yɑ̀ n sɛ̃siɑ, \q1 ɑmɔnɑ n ko n sɑ̃ɑ kɔ̃sɑn kowo kɑ durumɡiin mi.” \m \v 19 Nɡe mɛyɑ, be Gusunɔ u derɑ bɑ nɔni swɑ̃ɑru wɑɑmɔ, bɑ n dɑ ɡeɑ ko, kpɑ bu kɑ ben Tɑkɑ kowo wi u nɑɑnɛ mɔ yɔ̃rɑ. \c 5 \s1 Gusunɔn yɑ̃ɑ ɡɔ̃ɔn nɔɔribu \p \v 1 Yesun yiɡbɛ ɡuro ɡuro be bɑ wɑ̃ɑ bɛɛn suunu sɔɔ, berɑ nɑ kɑ yɑ̃. Nɛn tii nɑ sɑ̃ɑwɑ yiɡbɛ ɡuro ɡuro nɡe be, nɑ mɑɑ sɑ̃ɑ Kirisin nɔni swɑ̃ɑrun seedɑ dio mɑ nɑ bɔnu mɔ yiiko ye yɑ koo sɔ̃ɔsirɑ sɔɔ. \v 2 Nɑ bɛɛ kɑnɑmɔ, i Gusunɔn tɔn be bɑ wɑ̃ɑ bɛɛn suunu sɔɔ kpɑro kɑ kĩru nɡe mɛ Gusunɔ u kĩ, n ǹ mɔ kɑ tilɑsi ǹ kun mɛ kɔsiɑ bɑkɑrun sɔ̃, ɑdɑmɑ i tii wɛ̃ɛyɔ bɛɛn sɔmburu sɔɔ. \v 3 I ku bu dɑm dɔre be bɑ bɛɛ nɔmu sɔndiɑ i kɔ̃su, ɑdɑmɑ i bu kom ɡem sɔ̃ɔsio mɛ bɑ koo swĩi. \v 4 Mɑ sɑnɑm mɛ kpɑrobun wiruɡii koo kurɑmɑ, i ko ɑre yiikoɡii mwɑ yìn burɑm kun kpeemɔ. \p \v 5 Mɛyɑ mɑɑ, bɛɛ ɑluwɑɑsibɑ, i yiɡbɛ ɡuro ɡurobu wiru kpĩiyɔ. Bɛɛ kpuro i tii kɑwɑbu sebuo nɡe yɑberu bɛɛn wɑ̃ɑsinɑɑ sɔɔ, domi Gusunɔn ɡɑri ɡerumɔ, “Gusunɔ kun wɑ̃ɑ be bɑ tii suen biruɔ, ɑdɑmɑ u tii kɑwobu durom kuɑmmɛ.” \v 6 Ǹ n mɛn nɑ, i tii kɑwo kpɑ i tii deri Gusunɔn nɔm dɑmɡuuɔ, kpɑ u bɛɛ suɑ wɔllɔ sɑɑ ye u yi yɑ̀ n turɑ. \v 7 I bɛɛn wɑhɑlɑ kpuro sɔbio win mi, u koo bɛɛ nɔɔri. \p \v 8 I seewo i yɔ̃rɑ kpɑ i n tii sɛ, domi Setɑm, bɛɛn yibɛrɛ u bɔsu u wuri mɔ̀ nɡe ɡbee sunɔ u kɑsu wi u koo ɡo u tem. \v 9 I kɑ tii yinɔ win wuswɑɑɔ kɑ toro sindu nɑɑnɛ dokebun sɔ̃ kpɑ i n yɛ̃ mɑ nɔni swɑ̃ɑ tenin bweserɑ tɑ bɛɛɡibu wɑ̃ɑsi be bɑ yɑrinɛ hɑnduniɑ sɔɔ. \v 10 Gusunɔ durom kpuroɡii, wi u bɛɛ sokɑ i n kɑ bɔnu mɔ win yiiko nɔru sɑri sɔɔ, bɛɛ kɑ Kirisin ɡbinnɑɑn sɑɑbu, wiyɑ u koo bɛɛ ko tɔn yebunu kpɑ u bɛɛ yɔ̃rɑsiɑ sim sim, kpɑ u bɛɛ dɑm kɛ̃, kpɑ u bɛɛ tɑ̃sisiɑ, sɑnɑm mɛ i nɔni swɑ̃ɑru wɑ sɑɑ fiiko sɔɔ i kpɑ. \v 11 Wiyɑ ko n bɑndu dii sere kɑ bɑɑdommɑɔ. Ami. \s1 Tɔbiri dɑ̃ɑkibu \p \v 12 Kɑ Silɑsi, bɛsɛɡii wi nɑ nɑɑnɛ sɑ̃ɑn somirɑ nɑ kɑ bɛɛ ɡɑri fiiko ye yoruɑ n kɑ bɛɛ dɑm kɛ̃ kpɑ n seedɑ di mɑ Gusunɔn durom mɛ̀ sɔɔ i yɔ̃ sim sim, mu sɑ̃ɑwɑ ɡem. \p \v 13 Yesun yiɡbɛ te tɑ wɑ̃ɑ Bɑbiloniɔ, te Gusunɔ u ɡɔsɑ nɡe bɛɛ, tɑ bɛɛ tɔburɑ, mɛyɑ mɑɑ Mɑɑku nɛn bii u bɛɛ tɔburɑ. \v 14 I tɔbirinɔ kɑ kĩru. \p Kpɑ ɑlɑfiɑ yɑ n kɑ bɛɛ wɑ̃ɑ bɛɛ be i sɑ̃ɑ Kirisiɡibu.