\id 1KI \ide UTF-8 \h Sinɑmbu I \mt1 SINAMBUN TIRE GBIIKIRU \ip Isirelibɑn bɑndun ɡɑri yi bɑ toruɑ Sɑmuɛlin tirenu sɔɔ, yin sukumɑ mu wɑ̃ɑ Sinɑmbun tirenu sɔɔ. Tire ɡbiikii teni sɔɔrɑ Dɑfidin ɡɔɔn ɡɑri wɑ̃ɑ kɑ sere mɑɑ win bii Sɑlomɔɔn bɑndun ɡɑri. Sɑlomɔɔ wi, u Yinni Gusunɔ sɑ̃ɑ yeru bɑniɑ Yerusɑlɛmuɔ. Amɛn biru, mɑ u mɛm nɔɔbu sɑriru kuɑ. Mɛm nɔɔbu sɑri terɑ tɑ derɑ Isirelibɑn bɑndɑ bɔnu kuɑ yiru. Mɑ yɑ derɑ Isirelibɑ kpuron dɑm kɑ ben ɡirimɑ yɑ kɑɑrɑ. Wɑɑti ye sɔɔ, Gusunɔ u rɑ Isirelibɑ kɑ ben sinɑmbu win sɔmɔbu ɡɔrie bu kɑ bu kirɔ ko bũu sɑ̃ɑru kɑ dɑɑ kɔ̃sɑ kpuron sɔ̃. \is1 Tire ten kpunɑɑ \iq1 1. Dɑfidin wɑ̃ɑ dɑ̃ɑkiru bɑndu sɔɔ, wiru 1n di sere wiru 2:12. \iq1 2. Sɑlomɔɔn bɑndu, wiru 2:13n di sere wiru 11. \iq1 3. Isirelibɑn bɑndɑ bɔnu kuɑ yiru, wiru 12n di sere wiru 22. \ie \c 1 \s1 Adoniyɑ u kĩ u tii ko sunɔ \p \v 1 Dɑfidi u tɔkɔ kuɑ u bukurɑ ɡem ɡem. Bɑɑ bɑ̀ n nùn bekɑ bubusi, kɑ mɛ, u rɑ n kurusinɛwɑ woorun sɔ̃. \v 2 Sɔ̃ɔ teeru win bwɑ̃ɑbɑ nɑ bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, Yinni, ɑ de su nun wɔndiɑ kɑsuɑmɑ u n dɑ n wɑ̃ɑ wunɛn bɔkuɔ u n nun nɔɔrimɔ kpɑ u n dɑ n nun bɔkɑsi ɑ n kɑ yɑm susuru wɑɑmɔ. \p \v 3-4 Mɑ bɑ wɔndiɑ kurɔ burɔ kɑso wɔri Isirelibɑn tem kpuro sɔɔ. Yerɑ bɑ wɔndiɑ ɡoo wɑ wi bɑ sokumɔ Abisɑɡi. Wɔndiɑ wi, kurɔ burɔn tiiwɑ. U sɑ̃ɑwɑ Sunɛmuɡii. Mɑ bɑ nùn mwɑɑmɑ bɑ kɑ nɑ sinɑ bokon mi. Wiyɑ u rɑ n nùn nɔɔrimɔ. Adɑmɑ u ǹ nùn yɛ̃ kurɔ. \p \v 5-6 Adoniyɑ wi Dɑfidi u kɑ Hɑɡiti mɑrɑ wiyɑ u kuɑ Dɑfidin yerumɑ Abusɑlɔmun ɡɔɔn biru. U sɑ̃ɑwɑ durɔ burɔn tii. Tundo kun nùn wɔkisire sɑɑ mìn di bɑ kɑ wɑ̃ɑ. U ǹ mɑɑ nùn bikiɑre u nɛɛ, mbɑn bweserɑ ɑ mɔ̀ mɛ. Yerɑ Adoniyɑ wi, u tii wɔlle suɑ u nɛɛ, wiyɑ u koo bɑndu di. Mɑ u tii tɑbu kɛkɛ kɑsuɑ ye dumi ɡɑwe kɑ mɑɑsɔbu kɑ sere tɑbu durɔbu tɔnu weerɑɑkuru be bɑ rɑ n nùn ɡbiiye. \v 7 Mɑ u kɑ Yoɑbu Seruyɑn bii kɑ yɑ̃ku kowo Abiɑtɑɑ ɡɑri bɔkuɑ. Mɑ bɑ kɑ nùn yɔ̃rɑ. \v 8 Adɑmɑ yɑ̃ku kowo Sɑdɔku kɑ Bɛnɑyɑ Yehoyɑdɑn bii, kɑ Gusunɔn sɔmɔ Nɑtɑni, kɑ Simɛi kɑ Rei kɑ sere Dɑfidin tɑbu kowo dɑmɡibu, beyɑ bɑ ǹ kɑ Adoniyɑ nɔɔ tiɑ kue. \s1 Nɑtɑni u Bɑti Sebɑ bwisi kɑ̃ \p \v 9 Mɑ Adoniyɑ u yɑ̃kuru kuɑ kɑ yɑ̃ɑnu kɑ kɛtɛ kpɛmi yi yi ɡum mɔ Sohelɛtin kperun bɔkuɔ te tɑ wɑ̃ɑ Eni Roɡɛlin berɑ ɡiɑ. Mɑ u win tundo turosibu dim sokɑ mi, kɑ Yudɑbɑ kpuro, be bɑ sɑ̃ɑ sinɑ bokon bwɑ̃ɑbu. \v 10 Adɑmɑ u ǹ Gusunɔn sɔmɔ Nɑtɑni sokɑ kɑ Bɛnɑyɑ kɑ Dɑfidin tɑbu durɔ dɑmɡii be, kɑ mɑɑ sere Sɑlomɔɔ win tundo turosi. \p \v 11 Yerɑ Nɑtɑni u dɑ u Bɑti Sebɑ Sɑlomɔɔn mɛro sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ǹ nuɑ mɑ Adoniyɑ Hɑɡitin bii, u bɑndu di? Dɑfidi bɛsɛn yinni kun mɑɑ yɛ̃. \v 12 Yen sɔ̃, ɑ nɑ tɛ̃ n nun bwisi kɛ̃ ye kɑɑ ko ɑ kɑ wunɛn hunde bere, kɑ mɑɑ wunɛn bii Sɑlomɔɔɡiɑ. \v 13 A doo ɑ wunɛn yinni Dɑfidi sinɑ boko deemɑ ɑ nùn sɔ̃ ɑ nɛɛ, n ǹ wiyɑ u nɔɔ mwɛɛru kuɑ u nɛɛ, wunɛn bii Sɑlomɔɔwɑ u koo bɑndu di win biru? Mbɑ n kuɑ Adoniyɑ u kɑ bɑndu sinɑ. \p \v 14 Sɑɑ ye kɑɑ kɑ nùn ɡɑri yi tore, kon duumɑ mi nɛn tii, kpɑ n wunɛn ɡɑri sire n sosi. \p \v 15 Mɑ Bɑti Sebɑ u seewɑ u dɑ diru mi sinɑ boko u kpĩ. Domi sinɑ boko u tɔkɔ kuɑ ɡem ɡem. Abisɑɡi Sunɛmuɡiiwɑ u wɑ̃ɑ mi, u nùn nɔɔrimɔ. \v 16 Ye Bɑti Sebɑ u turɑ mi, u yiirɑ sinɑ bokon wuswɑɑɔ. Mɑ sinɑ boko u nùn bikiɑ u nɛɛ, mbɑ ɑ kĩ. \p \v 17 Mɑ u wisɑ u nɛɛ, nɛn yinni, wunɑ ɑ mɑn nɔɔ mwɛɛru kuɑ kɑ bɔ̃ri ɑ nɛɛ, sere kɑ Yinni Gusunɔn yĩsiru nɛn bii Sɑlomɔɔwɑ u koo bɑndu di wunɛn biru. \v 18 Wee tɛ̃ Adoniyɑ u bɑndu di. Wunɛ nɛn yinni sinɑ boko ɑ ǹ kɑ bɑɑru. \v 19 Mɑ u kɛtɛ kpɛmi yi yi ɡum mɔ kɑ yɑ̃ɑ dɑbinu ɡo. Mɑ u win tundo turosibu dim sokɑ kɑ Abiɑtɑɑ yɑ̃ku kowo kɑ sere Yoɑbu wi u sɑ̃ɑ tɑbu sunɔ. Adɑmɑ u ǹ wunɛn bii Sɑlomɔɔ sokɑ. \v 20 Tɛ̃ sinɑ boko, wee, wunɑ Isirelibɑ kpuro bɑ swɑɑ dɑki ɑ kɑ bu sɔ̃ wi u koo ko wunɛn kɔsire bɑndu sɔɔ. \v 21 Yinni, sɑɑ ye kɑɑ kpunɑ nɡe wunɛn bɑɑbɑ, bɑ koo nɛ kɑ nɛn bii Sɑlomɔɔ mɛɛriwɑ tɑɑrɛɡibu. \p \v 22 Ye Bɑti Sebɑ kɑ Dɑfidi bɑ ɡɑri mɔ̀, yerɑ Gusunɔn sɔmɔ Nɑtɑni u tunumɑ mi. \v 23 Mɑ bɑ sinɑ boko sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, Gusunɔn sɔmɔ Nɑtɑni wee, u tunumɑ. Yerɑ u sinɑ boko yiirɑ u wuswɑɑ tem ɡirɑri. \v 24 U nùn bikiɑ u nɛɛ, yinni, wunɑ ɑ nɛɛ, Adoniyɑ u bɑndu dio u ko wunɛn kɔsire sinɑ ɡɔnɑɔ? \v 25 Domi wee, u kɛtɛ kpɛmi yi yi ɡum mɔ ɡo kɑ yɑ̃ɑ dɑbi dɑbinu. Mɑ u win tundo turosibu sokusiɑ kɑ tɑbu sinɑmbu kɑ Abiɑtɑɑ yɑ̃ku kowo. Wee, bɑ dimɔ bɑ nɔrumɔ win wuswɑɑɔ. Mɑ bɑ ɡerumɔ bɑ mɔ̀ Adoniyɑ, sinɑ boko, win hunde yu dɑkɑɑ dɑ. \v 26 Adɑmɑ u ǹ nɛ kɑ Sɑdɔku yɑ̃ku kowo sokɑ, kɑ Bɛnɑyɑ Yehoyɑdɑn bii, kɑ sere mɑɑ wunɛn bii Sɑlomɔɔ. \v 27 Sinɑ boko, wunɛn min diyɑ ɡɑri yini yi koorɑ? Mɑ ɑ ǹ sere bɛsɛ wunɛn bwɑ̃ɑbu sɔ̃ɔwɑ wi u koo bɑndu di wunɛn biru? \s1 Dɑfidi u Sɑlomɔɔ ɡɔsɑ \s2 u kɑ ko win kɔsire \p \v 28 Mɑ Dɑfidi sinɑ boko u nɛɛ, i mɑn Bɑti Sebɑ sokuo. \p Mɑ bɑ nùn sokɑ u susi u yɔ̃rɑ sinɑ bokon wuswɑɑɔ. \v 29 Yerɑ sinɑ boko u bɔ̃ruɑ u nɛɛ, sere kɑ Yinni Gusunɔn wɑ̃ɑru wi u mɑn yɑrɑ sɑɑ wɑhɑlɑ kpuron di, \v 30 kon nɛn nɔɔ mwɛɛru yibiɑ ɡisɔ te nɑ nun kuɑ kɑ Gusunɔ bɛsɛ Isirelibɑn Yinnin yĩsiru nɑ nɛɛ, Sɑlomɔɔwɑ u koo bɑndu di nɛn biru u ko nɛn kɔsire. \p \v 31 Mɑ Bɑti Sebɑ u yiirɑ u wuswɑɑ tem ɡirɑri u nɛɛ, nɛn yinni sinɑ boko, wunɛn hunde yu dɑkɑɑ dɑ. \p \v 32 Mɑ Dɑfidi u nɛɛ, bu nùn Sɑdɔku yɑ̃ku kowo sokuo kɑ Gusunɔn sɔmɔ Nɑtɑni kɑ mɑɑ Bɛnɑyɑ Yehoyɑdɑn bii. Ye bɑ tunumɑ, yerɑ bɑ duɑ mi u wɑ̃ɑ. \v 33 Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i nɛn bwɑ̃ɑbu suo kpɑ i nɛn bii Sɑlomɔɔ kɛtɛku yɔɔsiɑ i kɑ nùn dɑ bwiɑ ye bɑ mɔ̀ Gihoniɔ. \v 34 Miyɑ yɑ̃ku kowo Sɑdɔku kɑ Gusunɔn sɔmɔ Nɑtɑni bɑ koo nùn ɡum tɑ̃re wirɔ u kɑ ko Isirelibɑn sunɔ, kpɑ i kɔbi wurɑ, yen biru i ɡere i nɛɛ, Sɑlomɔɔ sinɑ bokon hunde yu dɑkɑɑ dɑ. \v 35 Yen biru kpɑ i nùn suɑmɑ u nɑ u sinɑ nɛn sinɑ ɡɔnɑɔ u ko nɛn kɔsire. Domi wiyɑ nɑ ɡɔsɑ u kɑ Isirelibɑ kɑ Yudɑbɑ kpɑrɑ. \p \v 36 Mɑ Bɛnɑyɑ Yehoyɑdɑn bii u nɛɛ, ɑmi, nɛn yinni sinɑ boko. Yinni Gusunɔ u de n koorɑ mɛ. \v 37 Nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u kɑ nun wɑ̃ɑ, u n mɑɑ kɑ Sɑlomɔɔ wɑ̃ɑ mɛ, kpɑ u win bɑndu wɔlle suɑ n wunɛɡiru kerɑ. \s1 Sɑlomɔɔ u kuɑ sunɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri I, 29:21-25) \p \v 38 Yerɑ yɑ̃ku kowo Sɑdɔku kɑ Gusunɔn sɔmɔ Nɑtɑni kɑ Bɛnɑyɑ Yehoyɑdɑn bii kɑ Keretibɑ kɑ Pelɛtibɑ be bɑ sɑ̃ɑ sinɑ bokon tiin kɔ̃sobu, bɑ dɑ bɑ Sɑlomɔɔ deemɑ. Mɑ bɑ nùn yɔɔsiɑ sinɑ bokon kɛtɛku wɔllɔ mɑ bɑ dɑ Gihoni mi. \v 39 Ye bɑ turɑ mi, yerɑ Sɑdɔku u dɑ kuu bekuruɡirɔ u ɡum kɔbɑ tɑmɑ. Mɑ u Sɑlomɔɔ ɡum mɛ tɑ̃re wirɔ u kɑ nùn ko sunɔ. Yen biru bɑ kɔbɑ so, mɑ tɔn be kpuro bɑ nɛɛ, sinɑ boko Sɑlomɔɔ, wunɛn hunde yu dɑkɑɑ dɑ. \v 40 Mɑ tɔn be kpuro bɑ nùn swĩi bɑ kɔbi soomɔ kɑ nuku doo bɑkɑbu. Mɑ n sɑ̃ɑre nɡe tem mu yĩirumɔwɑ ben wurenun sɔ̃. \s1 Sɑlomɔɔ u Adoniyɑ suuru kuɑ \p \v 41 Adoniyɑ kɑ win tɔn be u dim sokɑ mi kpuro bɑ wure ni nuɑ sɑɑ yè sɔɔ bɑ dim kpɑ. Ye Yoɑbu u kɔbɑn swĩi nuɑ, yerɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ bɑ wure mɛni wuuɔ. \p \v 42 U ɡɑri yi ɡerumɔ u ǹ kpɑ, yerɑ Yonɑtɑm, Abiɑtɑɑ yɑ̃ku kowon bii u tunumɑ. Mɑ Adoniyɑ u nɛɛ, ɑ dɑm koomɑ tɑbu durɔ nɑɑnɛɡii. Nɑ yĩiyɔ n lɑbɑɑri ɡeɑ nɔ wunɛn min di. \v 43 Yonɑtɑm u nùn wisɑ u nɛɛ, ɑɑwo. Domi Dɑfidi sinɑ boko bɛsɛn yinni u Sɑlomɔɔ bɑndu wɛ̃. \v 44 Mɑ u derɑ Sɑdɔku yɑ̃ku kowo kɑ Gusunɔn sɔmɔ Nɑtɑni kɑ Bɛnɑyɑ Yehoyɑdɑn bii kɑ Keretibɑ kɑ Pelɛtibɑ bɑ nùn sinɑ bokon kɛtɛku yɔɔsiɑ, \v 45 bɑ dɑ Gihoniɔ. Miyɑ Sɑdɔku yɑ̃ku kowo kɑ Gusunɔn sɔmɔ Nɑtɑni bɑ nùn ɡum tɑ̃re wirɔ, u kuɑ sunɔ. Yen biruwɑ bɑ ɡɔsirɑmɑ min di kɑ nuku doo bɑkɑbu. Mɑ wuu ɡe, ɡɑ ɡbisimɔ kɑ wurenu. Niyɑ i nɔɔmɔ mi. \v 46 Sɑlomɔɔ u mɑɑ sɔ̃ sinɑ ɡɔnɑɔ kɔ. \v 47 Mɑ sinɑ bwɑ̃ɑbɑ nɑ bɑ bɛsɛn sinɑ boko Dɑfidi domɑru kuɑ bɑ nɛɛ, Gusunɔ u Sɑlomɔɔn yĩsiru kɑ win bɑndu wɔlle suɑ n kere wi Dɑfidiɡiru. Mɑ Dɑfidi u seewɑ u wuswɑɑ tem ɡirɑri win kpin yerun wɔllɔ. \v 48 Mɑ u ɡeruɑ u nɛɛ, Gusunɔ Isirelibɑn Yinniɡiɑ siɑrɑbu wi u nùn ɡoo kɑ̃ u win sinɑ ɡɔnɑ kɔsire kuɑ. Mɑ u mɑɑ kɑ yɛ̃ro nɔni wɑ. \p \v 49 Be Adoniyɑ u dim sokɑ mi kpuro, bɑ nɑndɑ ye bɑ ɡɑri yi nuɑ. Mɑ ben bɑɑwure u win swɑɑ mwɑ u doonɑ. \v 50 Yerɑ Adoniyɑ u bɛrum soorɑ Sɑlomɔɔn sɔ̃, mɑ u seewɑ u dɑ u yɑ̃ku yerun kɑ̃ɑnu nɛnuɑ Sɑlomɔɔ u ku kɑ nùn ɡon sɔ̃. \v 51 Yerɑ bɑ Sɑlomɔɔ sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, wee Adoniyɑ u bɛrum soore wunɛn sɔ̃. U dɑ u yɑ̃ku yerun kɑ̃ɑnu nɛni u mɔ̀, wunɛ Sɑlomɔɔ ɑ be bɔ̃ruo ɡisɔ mɑ ɑ ǹ nùn ɡoomɔ. \p \v 52 Mɑ Sɑlomɔɔ u nɛɛ, ù n tii nɛnuɑ dee dee, bɑɑ win wirun seri tiɑ yɑ ǹ wɔrumɑmɔ. Adɑmɑ sɑ̀ n kɔ̃sɑ ɡɑɑ wɑ win min di, u koo ɡbiwɑ. \p \v 53 Yerɑ u derɑ bɑ nùn yɑrɑ yɑ̃ku yee ten min di. Mɑ Adoniyɑ wi, u nɑ Sɑlomɔɔn wuswɑɑɔ u kpunɑ u nùn tɔburɑ. Yen biru Sɑlomɔɔ u nɛɛ, u wio win yɛnuɔ. \s1 Woodɑ ye Dɑfidi u Sɑlomɔɔ wɛ̃ \c 2 \p \v 1 Ye Dɑfidi u ɡɔɔ turuku kuɑ, yerɑ u win bii Sɑlomɔɔ woodɑ yenibɑ wɛ̃ u nɛɛ, \v 2 wee, nɑ dɔɔ mi bɑɑwure u koo dɑ. Adɑmɑ wunɛ ɑ de ɑ n wɔruɡɔru mɔ, ɑ n tororu sɔ̃. \v 3 A Yinni Gusunɔn ɡere mɛm nɔɔwɔ, kpɑ ɑ n sĩimɔ win swɛɛ sɔɔ, kpɑ ɑ n win woodɑbɑ swĩi nɡe mɛ bɑ yoruɑ Mɔwisin tireru sɔɔ. À n kuɑ mɛ, ye ɑ mɔ̀ kpuro, yɑ koo koorɑwɑ. \v 4 Kpɑ Yinni Gusunɔ u win nɔɔ mwɛɛru yibiɑ te u mɑn kuɑ u nɛɛ, nɛn bibu bɑ̀ n sĩimɔ ɡem sɔɔ kɑ ben ɡɔ̃ru kpuro kɑ ben bwisikunu kpuro, nɑ ǹ kon biɑ wi u koo ko nɛn kɔsire Isirelibɑn bɑndu sɔɔ. \p \v 5 Yen biru Dɑfidi u mɑɑ nɛɛ, ɑ n yɛ̃ ye Yoɑbu Seruyɑn bii u mɑn kuɑ. Domi u Isirelibɑn tɑbu sinɑmbu yiru beni, Abinɛɛ, Nɛrin bii kɑ Amɑsɑ Yetɛɛn bii ɡo, u ben yɛm yɑri bɔri yɛndun sɑɑ sɔɔ. Mɑ u mu tɛɛni win kpɑkɑɔ, kɑ mɑɑ win bɑrɑnɔ. \v 6 Yen sɔ̃, ɑ koowo mɛ̀n nɔɔ wunɛn bwisi yi nɛ. A ku rɑ de u seri bururɑ u sere ɡbi. \v 7 Adɑmɑ ɑ Bɑɑsilɑi Gɑlɑdiɡiin bibu durom kuo. A de bɑ n dɑ di kɑ be bɑ dimɔ wunɛn dii yerɔ sɑnnu. Domi beyɑ bɑ nɑ bɑ mɑn somi sɑnɑm mɛ nɑ kpikiru suɑ wunɛn mɔɔ Abusɑlɔmun sɔ̃. \v 8 A mɑɑ Simɛi Gerɑn bii Bɛnyɑmɛɛn bweseru sɔɔ yɑɑyo. U nɑ Bɑhurimun di, u mɑn wɔm kɔ̃sunu wɔnwɑ dɔmɑ te nɑ kpikiru dɔɔ Mɑhɑnɑimuɔ. Adɑmɑ ye nɑ wee, u mɑn sennɔ nɑ Yuudɛnin dɑɑrɔ. Mɑ nɑ bɔ̃ruɑ kɑ Yinni Gusunɔn yĩsiru nɑ nɛɛ, nɛn tɑkobi kun mɑɑ nùn ɡoomɔ. \v 9 Adɑmɑ tɛ̃, ɑ ku de u kun sɛɛyɑsiɑbu wɑ. A bwisi mɔ, wunɑ ɑ yɛ̃ mɛ kɑɑ nùn kuɑ. A de u kɑ hunde tumɑru ɡbi. \s1 Dɑfidin ɡɔɔ \s2 kɑ Sɑlomɔɔn bɑndu \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri I, 29:26-28) \p \v 10 Yen biru Dɑfidi u kpunɑ u ɡu u win bɑɑbɑbɑ nɑɑmwɛ. Mɑ bɑ nùn sikɑ win wuu Yerusɑlɛmuɔ ɡe bɑ mɑɑ sokumɔ Dɑfidin wuu. \v 11 Dɑfidi u kuɑwɑ wɔ̃ɔ weeru bɑndu sɔɔ. Gbiikɑɑ u kuɑ wɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru Heboroniɔ. Yen biruwɑ u kuɑ wɔ̃ɔ tɛnɑ kɑ itɑ Yerusɑlɛmuɔ. \v 12 Sɑɑ ye sɔɔrɑ Sɑlomɔɔ u dɑ u sinɑ win tundon sinɑ ɡɔnɑ wɔllɔ. Mɑ bɑ win bɑn te dɑm sire ɡem ɡem. \s1 Adoniyɑn ɡɔɔ \p \v 13 Adoniyɑ Hɑɡitin bii u nɑ Sɑlomɔɔn mɛro Bɑti Sebɑn mi, mɑ Bɑti Sebɑ u nùn bikiɑ u nɛɛ, n kɑ sere do? \p Mɑ u nùn wisɑ u nɛɛ, n do ɡbɑ̃ɑ ɡbɑ̃ɑ. \v 14 Adɑmɑ ɡɑri ɡɛɛ wɑ̃ɑ yi nɑ kĩ n nun sɔ̃. \p Mɑ kurɔ wi, u nɛɛ, ɑ ɡeruo mɛ. \p \v 15 Yerɑ Adoniyɑ u nɛɛ, ɑ yɛ̃ mɑ nɛnɑ nɑ rɑɑ bɑn te mɔ. Nɛnɑ Isirelibɑ kpuro bɑ yĩiyɔ n tu di. Adɑmɑ wee tɑ wurɑ nɛn wɔnɔn mi. Domi Yinni Gusunɔwɑ u nùn tu wɛ̃. \v 16 Tɛ̃, ɡɑ̃ɑ teenɑ nɑ kĩ n nun bikiɑ. Yen sɔ̃, ɑ ku mɑn nu yinɑri. \p Mɑ kurɔ wi, u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ɡeruo. \p \v 17 Mɑ Adoniyɑ u nɛɛ, nɑ nun kɑnɑmɔ, ɑ doo ɑ mɑn Sɑlomɔɔ sɔ̃ɔwɑ u be mɑn Abisɑɡi Sunɛmuɡii kɛ̃ kurɔ. U ǹ nun ye yinɑrimɔ. \p \v 18 Mɑ Bɑti Sebɑ u nɛɛ, to, kon dɑ n nùn sɔ̃. \p \v 19 Yerɑ Bɑti Sebɑ u dɑ Sɑlomɔɔn mi, u kɑ nùn Adoniyɑn ɡɑri yi sɔ̃. Ye sinɑ boko u win mɛro wɑ u wee, yerɑ u seewɑ u nùn sennɔ dɑ. U yiirɑ win wuswɑɑɔ. Mɑ u seewɑ u dɑ u sinɑ win sinɑ kitɑrɔ. Mɑ u derɑ bɑ kɑ win mɛro kitɑru ɡɑru nɑɑwɑ u sinɑ win nɔm ɡeuɔ. \v 20 Ye u sinɑ u kpɑ, yerɑ u sinɑ boko sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɡɑ̃ɑnu ɡɑnɑ nɑ kɑ nɑ, nɑ kĩ n nun kɑnɑ. Yen sɔ̃, ɑ ku mɑn nu yinɑri. \p Mɑ Sɑlomɔɔ u nɛɛ, ɑ ɡeruo nɑ ǹ nun yinɑrimɔ. \p \v 21 Mɑ Bɑti Sebɑ u nɛɛ, ɑ de bu Abisɑɡi Sunɛmuɡii wunɛn mɔɔ Adoniyɑ wɛ̃ kurɔ. \p \v 22 Yerɑ Sɑlomɔɔ u nùn wisɑ u nɛɛ, ɑ ku rɑ yɑnde nɛɛ, n nùn bɑndu wɛ̃ɛyɔ? Domi u sɑ̃ɑwɑ nɛn mɔɔ. Win tɔmbɑ mɑɑ yɑ̃ku kowo Abiɑtɑɑ kɑ Yoɑbu Seruyɑn bii. \p \v 23 Mɑ Sɑlomɔɔ u bɔ̃ruɑ u nɛɛ, Yinni Gusunɔ u mɑn kuɑ nɡe mɛ u kĩ, mɑ nɑ kun Adoniyɑ ɡo win ɡɑri yinin sɔ̃. \v 24 Yinni Gusunɔ wiyɑ, u mɑn dɑm kɑ̃ mɑ u mɑn sinɑsiɑ nɛn tundo Dɑfidin sinɑ ɡɔnɑɔ, mɑ u mɑn bɑn te wɛ̃ kɑ nɛn bibun bweserɔ nɡe mɛ u nɔɔ mwɛɛru kuɑ. Sere kɑ win wɑ̃ɑru, kon dewɑ bu Adoniyɑ ɡo ɡisɔ. \p \v 25 Mɑ Sɑlomɔɔ wi, u Bɛnɑyɑ Yehoyɑdɑn bii ɡɔrɑ u dɑ u Adoniyɑ ɡo. Mɑ u dɑ u nùn ɡo. \s1 Bɑ yɑ̃ku kowo Abiɑtɑɑ yɑrɑ \s2 win sɔmburun di \p \v 26 Yen biruwɑ Sɑlomɔɔ u yɑ̃ku kowo Abiɑtɑɑ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ doo wunɛn temɔ Anɑtɔtuɔ. Domi ɡɔɔwɑ ɑ kɑ weenɛ. Adɑmɑ nɑ ǹ ɡinɑ nun ɡoomɔ yèn sɔ̃ wunɑ ɑ kuɑ yɑ̃ku kowo nɛn tundo Dɑfidin wɑɑti sɔɔ. Mɛyɑ ɑ mɑɑ kɑ nùn win nɔni swɑ̃ɑru kpuro bɔnu kuɑ. \p \v 27 Nɡe mɛyɑ Sɑlomɔɔ u kɑ Abiɑtɑɑ ɡirɑ yɑ̃ku kowo sɔmburun di. Mɑ Yinni Gusunɔn ɡɑri yi u rɑɑ ɡeruɑ Elin yɛnun sɔ̃ Siloɔ yi koorɑ. \s1 Yoɑbun ɡɔɔ \p \v 28 Sɑnɑm mɛ Yoɑbu u nuɑ ye yɑ Adoniyɑ kɑ Abiɑtɑɑ deemɑ, yerɑ u dukɑ suɑ u dɑ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ, u yɑ̃ku yerun kɑ̃ɑnu nɛnuɑ u kɑ bɔ̃ruɑ. Domi Adoniyɑwɑ u kɑ yɔ̃. Adɑmɑ u ǹ dɑɑ kɑ Abusɑlɔmu yɔ̃re. \v 29 Mɑ bɑ dɑ bɑ Sɑlomɔɔ sɔ̃ɔwɑ mɑ Yoɑbu u dukɑ suɑ u nɑ u wɑ̃ɑ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ u yɑ̃ku yerun turɑrun kɑ̃ɑnu nɛni. \p Sɑɑ yerɑ Sɑlomɔɔ u Bɛnɑyɑ Yehoyɑdɑn bii sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, u doo u nùn ɡo. \p \v 30 Ye Bɛnɑyɑ u turɑ sɑ̃ɑ yee ten mi, yerɑ u Yoɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, sinɑ boko u nɛɛ, ɑ yɑrimɑ. \p Adɑmɑ Yoɑbu u nɛɛ, ɑɑwo, miniwɑ kon ɡbi. \p Mɑ Bɛnɑyɑ u ɡɔsirɑ u wurɑ Sɑlomɔɔn mi, u nɛɛ, ɑmɛni kɑ ɑmɛniwɑ Yoɑbu u ɡeruɑ. \p \v 31 Sinɑ boko u nɛɛ, ɑ koowo nɡe mɛ u ɡeruɑ. A nùn sɛ̃reo mi, ɑ ɡo, kpɑ ɑ nùn yɑrɑ min di ɑ dɑ ɑ sike. Nɡe mɛyɑ kɑɑ nɛ kɑ nɛn bweseru yɑrɑ tɔmbu yiru ben yɛm di, mɛ Yoɑbu u yɑri. Domi bɑ ǹ kɔ̃sɑ ɡɑɑ kue. \v 32 Tɔn beyɑ Abinɛɛ, Nɛrin bii, Isirelibɑn tɑbu sunɔ, kɑ mɑɑ Amɑsɑ Yetɛɛn bii, Yudɑbɑn tɑbu sunɔ. Bɑ nùn ɡem kɑ bɛɛrɛ kere, mɑ u bu ɡo kɑ tɑkobi nɛn tundo Dɑfidi u ǹ kɑ bɑɑru. Yen sɔ̃, Gusunɔ u de win yɛm mu wɔri win tii sɔɔ. \v 33 Ben yɛm mu ko n wɑ̃ɑwɑ Yoɑbu kɑ win bibun bweserɔ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. Adɑmɑ Yinni Gusunɔ u koo de bɔri yɛndu tɑ n wɑ̃ɑ Dɑfidi kɑ win bibun bweserɔ kɑ mɑɑ win bibun bɑndu sɔɔ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \p \v 34 Yerɑ Bɛnɑyɑ u dɑ u Yoɑbu sɛ̃re u ɡo. Mɑ bɑ nùn sikuɑ win ɡberu kpɑɑnɛɔ. \v 35 Mɑ sinɑ boko u Bɛnɑyɑ kuɑ tɑbu sunɔ Yoɑbun kɔsire. Mɛyɑ u mɑɑ Sɑdɔku kuɑ yɑ̃ku kowo Abiɑtɑɑn kɔsire. \s1 Sɑlomɔɔ u derɑ bɑ Simɛi ɡo \p \v 36 Yen biru sinɑ boko u ɡɔrɑ bu dɑ bu Simɛi sokumɑ. Ye u nɑ, yerɑ sinɑ boko u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ wunɛn tiin yɛnu bɑniɔ Yerusɑlɛmuɔ. Kpɑ ɑ n wɑ̃ɑ ɡe sɔɔ, ɑ ku yɑri min di. \v 37 Dɔmɑ te ɑ yɑrɑ min di, mɑ ɑ Sedoronin wɔwɑ tɔburɑ nɑ kon dewɑ bu nun ɡo. Sɑɑ ye sɔɔ, wunɑ ɑ tii ɡo. \p \v 38 Mɑ Simɛi u nɛɛ, yɑ wɑ̃ yinni. Kon ko ye ɑ ɡeruɑ. \p Mɑ u dɑ u wɑ̃ɑ Yerusɑlɛmu mi, n kɑ tɛ. \v 39 Wɔ̃ɔ itɑn biru yerɑ win yobu yiru ɡɑbu bɑ dukɑ yɑkurɑ bɑ dɑ bɑ wɑ̃ɑ Akisi, Mɑɑkɑn biin mi, wi u sɑ̃ɑ Gɑtin sunɔ. Yerɑ bɑ nɑ bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, wee, wunɛn yobu bɑ wɑ̃ɑ Gɑtiɔ. \v 40 Yerɑ Simɛi u seewɑ u win kɛtɛku ɡɑɑri bɔkuɑ u dɑ Gɑtiɔ Akisin mi, u yoo be mwɑɑmɑ. \v 41 Yerɑ bɑ dɑ bɑ Sɑlomɔɔ sɔ̃ɔwɑ mɑ Simɛi u yɑrɑ Yerusɑlɛmun di u dɑ Gɑtiɔ. Adɑmɑ u wurɑmɑ kɔ. \v 42 Sinɑ boko u ɡɔrɑ u nɛɛ, bu nùn sokumɑ. Ye u nɑ, u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ ǹ dɑɑ nun bɔ̃rusie kɑ Yinni Gusunɔn yĩsiru nɑ nɛɛ, ɑ n yɛ̃ dɔmɑ te ɑ yɑrɑ Yerusɑlɛmun di, kɑɑ ɡbiwɑ? A ǹ wisɑ ɑ nɛɛ, yɑ wɑ̃, ɑ nuɑ? \v 43 Ǹ n mɛn nɑ, mbɑn sɔ̃nɑ ɑ ǹ nɔɔ mwɛɛ te yibie te ɑ kuɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. Mbɑn sɔ̃nɑ ɑ ǹ ɡɑri yi mɛm nɔɔwɛ yi nɑ nun sɔ̃ɔwɑ mi. \v 44 Tɛ̃ ɑ yɑɑye kɔ̃sɑ ye ɑ nɛn tundo Dɑfidi kuɑ? Yinni Gusunɔwɑ u koo nun ye kɔsie. \v 45 Adɑmɑ nɛ, sinɑ boko Sɑlomɔɔ, Yinni Gusunɔ u koo mɑn domɑru kuɑ. Kpɑ u nɛn tundo Dɑfidin bɑn te nɑ dii mini tɑ̃sisiɑ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \p \v 46 Yen biru sinɑ boko u Bɛnɑyɑ Yehoyɑdɑn bii woodɑ wɛ̃, u nɛɛ, u doo u Simɛi ɡo. Mɑ u yɑrɑ u dɑ u nùn ɡo. \p Yenibɑn biruwɑ Sɑlomɔɔn bɑndɑ dɑm kuɑ. \s1 Sɑlomɔɔ u Eɡibitin sunɔn bii \s2 suɑ kurɔ \c 3 \p \v 1 Sɑlomɔɔ u Eɡibitin sunɔn bii suɑ kurɔ. Nɡe mɛyɑ bɑ kɑ ɑrukɑwɑni bɔkuɑ. Mɑ u kɑ kurɔ wi dɑ Dɑfidin wuu Yerusɑlɛmuɔ sere u kɑ win tiin yɛnu bɑni kɑ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yeru, kɑ sere mɑɑ ɡbɑ̃rɑ te u koo bɑni u kɑ Yerusɑlɛmu sikerenɑ. \p \v 2 Isirelibɑ bɑ rɑ yɑ̃kuru kowɑ ɡunɡunu wɔllɔ sɑɑ ye sɔɔ, domi bɑ ǹ ɡinɑ diru ɡɑru bɑnɛ mi bɑ ko n dɑ Yinni Gusunɔ sɑ̃. \v 3 Sɑlomɔɔ u Yinni Gusunɔ kĩɑ. Mɑ u win tundo Dɑfidin woodɑ kpuro mɛm nɔɔwɑ. Mɛyɑ win tii u rɑ yɑ̃kunu ko ɡunɡunu wɔllɔ, kpɑ u turɑre dɔ̃ɔ doke mi. \s1 Sɑlomɔɔ u bwisi kɑnɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri II, 1:2-13) \p \v 4 Sɔ̃ɔ teeru Sɑlomɔɔ sinɑ boko u seewɑ u dɑ Gɑbɑoniɔ u kɑ yɑ̃kuru ko. Domi miyɑ yɑ̃ku yee bɑkɑrɑ wɑ̃ɑ. Yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡinu dɑbi dɑbinɑ u dɔmɑ te kuɑ mi. \v 5 Gɑbɑoni miyɑ Yinni Gusunɔ u nùn kure dosu sɔɔ wɔ̃kuru. U nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ bikio ye ɑ kĩ n nun kuɑ. \p \v 6 Sɑlomɔɔ u nùn wisɑ u nɛɛ, ɑ wunɛn bɔ̃ɔ Dɑfidi nɛn tundo kĩi ɡeeru sɔ̃ɔsi yèn sɔ̃ u sĩɑ dee dee ɡem sɔɔ kɑ ɡɔ̃ru dɛɛrɔ wunɛn wuswɑɑɔ. Ye yɑ kpuro kere, yerɑ ɑ derɑ nɛ, win bii, nɑ kuɑ win kɔsire bɑndu sɔɔ ɡisɔ. \v 7 Yinni Gusunɔ, wunɑ ɑ mɑn ɡɔsɑ ɑ kuɑ nɛn tundo Dɑfidin kɔsire. Wee nɛ ɑluwɑɑsi piibuwɑ. Nɑ ǹ yɛ̃ mɛ kon ko n kɑ tɔn be kpɑrɑ. \v 8 Nɑ mɑɑ wɑ̃ɑ ben suunu sɔɔ, be, be ɑ ɡɔsɑ. Mɑ bɑ mɑɑ dɑbi sere bɑ ǹ ɡɑrirɔ. \v 9 Yen sɔ̃, ɑ mɑn bwisi kɛ̃ɛyɔ n kɑ bu kpɑrɑ, kpɑ n kpĩ n ɡeɑ kɑ kɔ̃sɑ wunɑnɑ. Mɑ n kun mɛ, wɑrɑ u koo kpĩ u wunɛn tɔn dɑbi teni kpɑrɑ. \p \v 10 Mɑ Sɑlomɔɔn wisi bi, bu Yinni Gusunɔ dore. \v 11 Yerɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ǹ bikie wunɛn wɑ̃ɑru tu dɑkɑɑ dɑ, ɑ ǹ mɑɑ bikie ɑ n dukiɑ mɔ, mɛyɑ ɑ ǹ mɑɑ wunɛn yibɛrɛbɑn ɡɔɔ kɑnɛ. Adɑmɑ bwisiyɑ ɑ bikiɑ ɑ kɑ kpĩ ɑ wunɛn tɔmbu kpɑrɑ dee dee. \v 12 Yen sɔ̃nɑ kon nun kuɑ nɡe mɛ ɑ ɡeruɑ. Kon nun lɑɑkɑri kɑ bwisi kɛ̃ yìn bweseru ɡoo kun wɑɑre, mɛyɑ ɡoo kun mɑɑ ye wɑsi wunɛn biru. \v 13 Kon mɑɑ nun dukiɑ kɑ bɛɛrɛ wɛ̃ wunɛn wɑ̃ɑru sɔɔ ye ɑ ǹ bikie. Sinɑmbu sɔɔ, ɡoo sɑri wi u koo kɑ nun nɛrɑ. \v 14 Yen biru ɑ̀ n sĩimɔ nɛn swɛɛ sɔɔ, mɑ ɑ nɛn woodɑbɑ kɑ nɛn yiirebu mɛm nɔɔwɑmmɛ nɡe mɛ wunɛn tundo Dɑfidi u kuɑ, kon de wunɛn wɑ̃ɑru tu dɑkɑɑ dɑ. \p \v 15 Sɑɑ yerɑ Sɑlomɔɔ u yɑndɑ mɑ u tubɑ mɑ Yinni Gusunɔwɑ u kɑ nùn ɡɑri kuɑ dosu sɔɔ. Mɑ u ɡɔsirɑmɑ Yerusɑlɛmuɔ u dɑ mi Yinni Gusunɔn woodɑn kpɑkororɑ yii u yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡinu kuɑ mi, kɑ siɑrɑbun yɑ̃kunu. Mɑ u win bwɑ̃ɑbu kpuro dim sokɑ. \s1 Sɑlomɔɔ u ɡɑri sɛ̃sɔɡii siri \p \v 16 Sɔ̃ɔ teeru kurɔ tɑnɔbu yiru ɡɑbu bɑ nɑ sinɑ boko Sɑlomɔɔn mi, bɑ yɔ̃rɑ win wuswɑɑɔ. \v 17 Mɑ ben turo u nɛɛ, yinni, ɑ mɑn yisɑ kuo. Nɛ kɑ kurɔ winiwɑ sɑ wɑ̃ɑ dii teerɔ. Win bɔkuɔrɑ nɑ yiirɑ nɑ mɑrɑ. \v 18 Ye nɑ mɑrɑ, yen sɔ̃ɔ itɑserɑ win tii u mɑɑ mɑrɑ. Mɑ sɑ wɑ̃ɑ dii tee te sɔɔ sɑnnu. Goo kun mɑɑ kɑ sun wɑ̃ɑ mi. \v 19 Ye n kuɑ wɔ̃kuru yerɑ u win bii kpunɑri u ɡo. \v 20 Yinni, yerɑ u seemɑ wɔ̃ku te, u nɛn bii suɑ sɑɑ nɛn yɛ̃sɑn di ye nɑ do. Mɑ u nùn kpĩ win tororu wɔllɔ. Yen biru u win bii ɡoo te suɑ u mɑn yiiyɑ. \v 21 Ye nɑ seewɑ bururu n kɑ nɛn bii bɔm kɛ̃, yerɑ nɑ deemɑ bii ɡorɑ. Mɑ nɑ wure nɑ bii wi mɛɛrɑ tii, nɑ deemɑ u ǹ sɑ̃ɑ nɛɡii. \p \v 22 Mɑ win winsim u nɛɛ, nɛn biiwɑ u wɑsi. \p Gbiikoo wi, u mɑɑ nɛɛ, n ǹ mɛ, wunɛɡiiwɑ u ɡu. \p Mɛsumɑ bɑ sikirinɑmɔ sinɑ bokon wuswɑɑɔ. \v 23 Yerɑ sinɑ boko u nɛɛ, too wee, bɛɛ kpuro i ǹ wure. Domi wini ù n nɛɛ, win biiwɑ u wɑsi kpɑ wiɔnɔ u nɛɛ, ɑɑwo, wunɛɡiiwɑ u ɡu. \v 24 Ǹ n mɛn nɑ, i mɑn tɑkobi tɑmɑ. Mɑ bɑ kɑ nùn ye nɑɑwɑ. \p \v 25 Mɑ u nɛɛ, bu bii wi u wɑsi mi burɑnɔ kpirinu yiru. Kpɑ ben bɑɑwure u kpiri kpirikɑ suɑ. \p \v 26 Yerɑ wɔnwɔndɑ bii win mɛron tii mwɑ. Mɑ u sinɑ boko sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛn yinni, nɑ nun kɑnɑmɔ, ɑ nùn bii wi wɛ̃ɛyɔ. A ku de bu nùn ɡo. \p Adɑmɑ turo wini u nɛɛ, ɑ nùn burɑnɔ kpɑ u ku ko bɛsɛn ɡooɡii. \p \v 27 Yerɑ sinɑ boko u nɛɛ, i ku bii wi ɡo. I kurɔ ɡbiikoo bii wi wɛ̃ɛyɔ. Wiyɑ u sɑ̃ɑ win mɛro. \p \v 28 Ye Isirelibɑ kpuro bɑ nuɑ nɡe mɛ sinɑ boko u siri bɑ nùn nɑsiɑ. Domi bɑ wɑ mɑ Gusunɔwɑ u nùn bwisi yi kɑ̃ u kɑ siri bi kuɑ. \s1 Sɑlomɔɔn sinɑ ɑsɑkpɔbu \c 4 \p \v 1 Sɑlomɔɔ u kuɑ Isirelibɑ kpuron sinɑ boko. \v 2 Win sinɑ ɑsɑkpɔbun yĩsɑ wee, Asɑriɑ Sɑdɔkun bii, u sɑ̃ɑwɑ yɑ̃ku kowo. \m \v 3 Elihorɛfu kɑ Akiyɑ, Sisɑn bibu bɑ sɑ̃ɑwɑ tire yorobu. \m Yosɑfɑti Ahiludun bii, wiyɑ u rɑ mɑɑ tirenu bere. \m \v 4 Bɛnɑyɑ, Yehoyɑdɑn bii, wiyɑ u sɑ̃ɑ tɑbu sunɔ. Sɑdɔku kɑ Abiɑtɑɑwɑ bɑ mɑɑ sɑ̃ɑ yɑ̃ku kowobu. \m \v 5 Asɑriɑ Nɑtɑnin bii, wiyɑ u mɑɑ sɑ̃ɑ berɑ kɑ berɑn wiruɡibun ɡuro ɡuro. \m Sɑbudu, Nɑtɑnin bii, wiyɑ u sɑ̃ɑ win sinɑ ɑsɑkpɔ wi u rɑ nùn bwisi kɛ̃. \m \v 6 Mɑ Akisɑɑ u sɑ̃ɑ sinɑ kpɑɑrun sɔm kowobun wiruɡii. \m Adonirɑmu Abidɑn bii u sɑ̃ɑwɑ be bɑ yoo sɔmɑ mɔ̀n wiruɡii. \p \v 7 Sɑlomɔɔ u tem mɛ bɔnu kuɑwɑ berɑ wɔkurɑ yiru. Mɑ u yen bɑɑyeren wiruɡii swĩi. Berɑ, bɑ rɑ wi sinɑ boko kɑ win yɛnuɡibu nɔɔri. Ben bɑɑwure u rɑ bu kowɑ suru tiɑ wɔ̃ɔ tiɑ sɔɔ. \v 8 Wiruɡii ben yĩsɑ wee. \m Hurin biiwɑ u Efɑrɑimun ɡuunun berɑ ɡiɑ mɔ. \m \v 9 Dekerin biiwɑ u mɑɑ Mɑkɑsi mɔ kɑ Sɑɑbimu, kɑ Bɛti Semɛsi kɑ Eloni kɑ Bɛti Hɑnɑni. \m \v 10 Hesɛdin biiwɑ u mɑɑ Aruboti mɔ kɑ Soko kɑ sere mɑɑ Hefɛɛn tem kpuro. \m \v 11 Abinɑdɑbun biiwɑ u Dorin tem mɔ. Wiyɑ u Sɑlomɔɔn bii Tɑfɑti sue kurɔ. \m \v 12 Bɑɑnɑ, Ahiludun bii, wiyɑ u Tɑnɑki, kɑ Mɛɡido mɔ kɑ Bɛti Seɑni ye yɑ wɑ̃ɑ Sɑɑtɑnin bɔkuɔ Yisirɛɛlin wɔwɑɔ. Berɑ ye, yɑ toruɑwɑ sɑɑ Bɛti Seɑnin di n kɑ dɑ Abɛli Mɛholɑɔ sere kɑ Yokumɛɑmun berɑ ɡiɑ. \m \v 13 Gebɛɛn biiwɑ u mɑɑ Rɑmɔti mɔ ye yɑ wɑ̃ɑ Gɑlɑdin temɔ kɑ sere mɑɑ Yɑiri, Mɑnɑsen biin bɑru kpɑɑnu, Gɑlɑdiɔ. Gebɛɛn bii wiyɑ u mɑɑ Aɑɡɔbu mɔ Bɑsɑnin temɔ. Wusu wɑtɑwɑ u mɔ si bɑ ɡbɑ̃rɑnu toosi bɑ nin kɛnutinun sɛ̃retinu kuɑ kɑ sii ɡɑndu. \m \v 14 Akinɑdɑbu Idon bii, wiyɑ u mɑɑ Mɑhɑnɑimu ɡiɑ mɔ. \m \v 15 Akimɑsi wi, u Sɑlomɔɔn bii Bɑsimɑti sue kurɔ, wiyɑ u Nɛfitɑlin berɑ ɡiɑ mɔ. \m \v 16 Bɑɑnɑ Usɑin bii, wiyɑ u mɑɑ Asɛɛn tem kɑ Beɑlɔtun tem mɔ. \m \v 17 Yosɑfɑti, Pɑruɑkin bii, wiyɑ u mɑɑ Isɑkɑrin tem mɔ. \m \v 18 Simɛi, Elɑn bii, wiyɑ u mɑɑ Bɛnyɑmɛɛn tem ɡiɑ mɔ. \m \v 19 Geberi Hurin bii, wiyɑ u mɑɑ Gɑlɑdin tem ɡiɑ mɔ, mi Sihoni Amɔrebɑn sinɑ boko kɑ Oɡu Bɑsɑnin sinɑ boko bɑ rɑɑ bɑndu dii. Tɔmbu wɔkurɑ yiru ye bɑɑsi, Sɑlomɔɔ u mɑɑ tɔn turo ɡɔsɑ u n kɑ sɑ̃ɑ be kpuron ɡuro ɡuro. \s1 Sɑlomɔɔ u dukiɑ wɑ win bɑndu sɔɔ \p \v 20 Sɑɑ ye sɔɔ, Yudɑbɑ kɑ Isirelibɑ bɑ dɑbi nɡe nim wɔ̃kun yɑni sɛɛri. Bɑ dimɔ, bɑ nɔrumɔ, bɑ nuku dobu mɔ̀. \p \v 21 Sinɑm be bɑ wɑ̃ɑ sɑɑ dɑɑ te bɑ mɔ̀ Efɑrɑtin di sere n kɑ ɡirɑri Filisitibɑn temɔ, n kɑ dɑ Eɡibitin dɑɑrɔ, Sɑlomɔɔwɑ u be kpuro mɔ win wɑ̃ɑru kpuro sɔɔ. Bɑ rɑ n kɑ nùn wɔ̃ɔ ɡobi nɑɑwɑmmɛ. \p \v 22 Dĩɑ ni Sɑlomɔɔn yɛnuɡibu bɑ rɑ di sɔ̃ɔ teeru wee. Som mɛ mu ǹ ye, tɔnnu nɔɔbɑ nnɛ kɑ sere mɑɑ som buuru tɔnnu yɛndu yiru sɑri, \v 23 kɑ kɛtɛ wɔkuru yi bɑ nɔɔrimɔ yɛnuɔ kɑ kɛtɛ yɛndu yi bɑ rɑ kpɑre, kɑ yɑ̃ɑnu wunɔbu (100) kɑ ɡbeeku yɛɛ ɡɛɛ nɡe nɛnnu kɑ ɡini kɑ sere mɑɑ ɡue yi yi ɡum mɔ. \p \v 24 Be bɑ wɑ̃ɑ Efɑrɑtin sɔ̃ɔ duu yerɔ, sɑɑ Tifusɑkin di sere kɑ Gɑsɑɔ Sɑlomɔɔwɑ u be kpuro mɔ. Win woodɑwɑ bɑ kɑ sɔmburu mɔ̀. Mɑ bɔri yɛndɑ wɑ̃ɑ berɑ mi kpuro sɔɔ. \v 25 Win wɑɑti ye sɔɔ, Yudɑbɑ kɑ Isireli be bɑ wɑ̃ɑ sɑɑ tem mɛn ɡoo ɡbiikirun di sere mɛn ɡoo ɡɔmkirɔ bɑ wɑ̃ɑwɑ bɔri yɛndu sɔɔ, ben bɑɑwure u win ɡberu wukumɔ. \p \v 26 Yenibɑn biru, Sɑlomɔɔ u dumi mɔ nɔrɔbun subɑ weeru (40.000), mɑ u yi wɑ̃ɑ yeru kuɑ. Yiyɑ yi rɑ win tɑbu kɛkɛbɑ ɡɑwe. U mɑɑ mɑɑsɔbu mɔ tɔnu nɔrɔbun subɑ wukurɑ yiru (12.000). \p \v 27 Berɑ wɔkurɑ yiru yen wiruɡii berɑ, bɑ rɑ n kɑ dĩɑnu nɑɑmɔ ni Sɑlomɔɔ kɑ win tɔmbu bɑ rɑ di. Wɔ̃ɔ tiɑ sɔɔ, suru tiɑ berɑ bɑɑyere yɑ mɔ yu kɑ dĩɑnu nɑ. Bɑ ku rɑ de dĩɑnu nu biɑrɑ Sɑlomɔɔn yɛnuɔ. \v 28 Bɑ rɑ mɑɑ kɑ dobi kɑ tɑkɑ de de win dumin sɔ̃ mi yi wɑ̃ɑ nɡe mɛ bɑ bu sɔ̃ɔwɑ bu ko. \s1 Sɑlomɔɔ u tɔmbu kpuro \s2 bwisi kerɑ \p \v 29 Gusunɔ u Sɑlomɔɔ bwisi kɑ lɑɑkɑri kɑ yɛ̃ɛ bɑkɑru kɑ̃ te tɑ ǹ kinɛ mɔ. \v 30 Win bwisi yi, yi sɔ̃ɔ yɑri yeruɡibun bwisiɡibu kɑ Eɡibitiɡibun bwisiɡibuɡii kere sere mi n tomɑ. \v 31 Goo sɑri wi u nùn bwisi turɑ. Win bwisi yi, yi Etɑni, Ɛsɑrɑkin sikɑdobuɡii kere. Mɛyɑ yi mɑɑ Hemɑniɡii kere kɑ Kɑɑkoliɡii, kɑ Dɑɑdɑɡii kɑ Mɑholin bibuɡii. Mɑ Sɑlomɔɔ u yĩsiru yɑrɑ bwese ni nu kɑ nùn sikerenɛn suunu sɔɔ. \v 32 Mɔnnu nɔrɔbun subɑ itɑwɑ (3.000) Sɑlomɔɔ u yoruɑ. Mɑ u womusu kuɑ su nɔrɔbu (1.000) kere. \v 33 U tɔmbu dɑ̃nun fɑɑɡi kuɑ sɑɑ bɑkɑnun di sere kɑ dɑ̃ɑ kikisɔ, si su rɑ kpi ɡɑnɑ wɔllɔ. Mɛyɑ u mɑɑ yɛɛ nɑɑsu nnɛɡiin fɑɑɡi kuɑ kɑ yi yi rɑ kɑbiri, kɑ ɡunɔsu kɑ swɛ̃ɛ. \v 34 Mɑ sinɑm dɑbinu bɑ tɔmbu ɡɔrimɔ win mi, sɑɑ tem tukum di bu kɑ win bwisin ɡɑri nɔ. \c 5 \s1 Sɑlomɔɔ u sɔɔru mɔ̀ u kɑ \s2 Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yeru bɑni \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri II, 2:2-15) \p \v 1 Hirɑmu Tirin sunɔ u rɑɑ sɑ̃ɑwɑ Dɑfidin bɔrɔ. Ye u nuɑ mɑ bɑ Sɑlomɔɔ bɑndun ɡum tɑ̃re u kuɑ sunɔ, win tundo Dɑfidin kɔsire, yerɑ u sɔmɔbu ɡɔrɑ bu nùn tɔbiri. \v 2 Mɑ Sɑlomɔɔ u mɑɑ ɡɔrɑ Hirɑmun mi. \p \v 3 U nɛɛ, ɑ nɛn tundo Dɑfidi yɛ̃. A yɛ̃ mɑ u ǹ kpĩɑ u Yinni Gusunɔ sɑ̃ɑ yeru bɑniɛ, yèn sɔ̃ tɑbu nùn sikerenɛ bɑɑmɑ kpuron di. Yinni Gusunɔ u mɑɑ derɑ u win yibɛrɛbɑ tɑɑre. \v 4 Tɛ̃ nɑ wɛ̃re yèn sɔ̃ Gusunɔ nɛn Yinni u derɑ bɔri yɛndɑ wɑ̃ɑ nɛn tem beri berikɑ kpuro sɔɔ. Mɛyɑ nɑ ǹ mɑɑ yibɛrɛ ɡoo mɔ wi u koo mɑn wɔrimɑ. \v 5 Yen sɔ̃, tɛ̃ nɑ niɑ sɑ̃ɑ n diru bɑni mi bɑ ko n dɑ Gusunɔ nɛn Yinni sɑ̃, nɡe mɛ win tii u rɑɑ Dɑfidi nɛn tundo sɔ̃ɔwɑ. U nɛɛ, win bii wi u koo sinɑ win sinɑ ɡɔnɑ wɔllɔ u ko win kɔsire, wiyɑ u koo nùn diru bɑniɑ. \v 6 Yen sɔ̃, ɑ de wunɛn sɔm kowobu bu mɑn dɑ̃ɑ dɑmɡiɑ ye bɑ mɔ̀ sɛduru bɔɔriɑmɑ Libɑnin ɡuurun di. Kpɑ n nun ben kɔsiɑru wɛ̃ nɡe mɛ ɑ ɡeruɑ kpuro. Nɛn sɔm kowobu bɑ koo wunɛɡibu somi bu kɑ sɔmbu te ko. Domi ɑ yɛ̃ mɑ ɡoo sɑri bɛsɛ sɔɔ wi u dɑ̃ɑ burɑbu yɛ̃ nɡe bɛɛ, Sidoniɡibu. \p \v 7 Ye Hirɑmu u Sɑlomɔɔn ɡɑri yi nuɑ, yerɑ win nukurɑ dorɑ ɡem ɡem. Mɑ u nɛɛ, nɑ Yinni Gusunɔ siɑrɑ wi u Dɑfidin bii bwisi kɑ̃ u kɑ tɔn dɑbi te kpɑrɑ. \p \v 8 Mɑ u kpɑm Sɑlomɔɔ ɡɔriɑ u nɛɛ, nɑ nuɑ ye ɑ ɡerumɑ. Yen sɔ̃, nɑ kon ko ye ɑ bikiɑ mi kpuro. Kon nun dɑ̃ɑ dɑmɡiɑ ye bɑ mɔ̀ sɛduru kɑ sipɛrɛ kɑsuɑmɑ. \v 9 Nɛn sɔm kowobu bɑ koo kɑ dɑ̃ɑ ye nɑ sɑɑ Libɑnin ɡuunun di sere nim wɔ̃kuɔ. Yen biru, kon ye tɑri tɑri yɑ n kɑ ɡɛruɑ nim sɔɔ yu kɑ nɑ sere mi kɑɑ mɑn sɔ̃. Miyɑ kon de bu ye kusiɑ bu yi, kpɑ wunɛn tiiɡibu bu den yen wunɑnɔ ko. Ye kɑɑ mɑn kɔsiɑ, yerɑ ɑ nɛn yɛnuɡibu dĩɑnu mɔrisiɑmɑ. \p \v 10 Mɑ Hirɑmu u dɑ̃ɑ ni kpuro mɔrisiɑ nɡe mɛ̀n nɔɔ Sɑlomɔɔ u kĩ. \v 11 Mɑ Sɑlomɔɔ u Hirɑmu ɑlikɑmɑ tɔnnu nɔrɔbun subɑ nɔɔbɑ tiɑ (6.000) mɔrisiɑ, kɑ olifin ɡum yɑrum ditiri nɔrɔbun subɑ nɔɔbɑ itɑ (8.000). Nɡe mɛyɑ u rɑ ko wɔ̃ɔ bɑɑɡere Hirɑmu u kɑ win yɛnu nɛnɛ. \p \v 12 Yinni Gusunɔ u Sɑlomɔɔ bwisi kɑ̃ nɡe mɛ u rɑɑ ɡeruɑ. Mɑ bɔri yɛndɑ wɑ̃ɑ wi kɑ Hirɑmun bɑɑ sɔɔ. Mɑ bɑ ɑrukɑwɑni mɔɔsinɛ. \s1 Sɑlomɔɔ u tɔmbu sɔmɑ koosiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri II, 1:18, 2:1,16-17) \p \v 13 Sɑlomɔɔ u tɔmbu ɡɔsɑ Isirelibɑ sɔɔ be bɑ koo kpĩ bu sɔmunu sɔbe. Mɑ ben ɡeerɑ kuɑ tɔmbu nɔrɔbun subɑ tɛnɑ (30.000). \v 14 Adonirɑmuwɑ u sɑ̃ɑ tɔn be kpuron kpɑro. Mɑ u bu bɔnu kuɑ wuunu itɑ, nɔrɔbun subɑ wɔku wɔkubu (10.000). Suru tiɑ sɔɔ, wuu nin teerɑ tɑ rɑ kɑ dĩɑ ni de Libɑniɔ, kpɑ be bɑ tie bɑ n wɑ̃ɑ yɛnuɔ. Yen sɔ̃nɑ ben bɑɑwure u rɑ ko suru yiru win yɛnuɔ, kpɑ u ko suru tiɑ Libɑniɔ. \v 15 Sɑlomɔɔ u mɑɑ sɔm kowobu mɔ tɔnu nɔrɔbun subɑ wɛnɛ (80.000) be bɑ rɑ kpenu dɑ̃ku ɡuunɔ, kɑ tɔmbu nɔrɔbun subɑ wɑtɑ kɑ wɔkuru (70.000) be bɑ rɑ kpee ni ɡure. \v 16 Be bɑ rɑ n sɔm kowo be kpuro kpɑre, bɑ n bu woodɑ wɛ̃ɛmɔ, bɑ sɑ̃ɑwɑ nɔrɔbun subɑ itɑ kɑ ɡoobɑ wunɔbu (3.300). \v 17 Sɑlomɔɔ sinɑ boko, u woodɑ wɛ̃ u nɛɛ, bu kpee bɑkɑnu bɛsukuo ni nu ɡeenu sɑ̃ɑ bu kɑ dii ten kpɛɛkpɛɛku swĩi. \v 18 Win sɔm kowobu kɑ Hirɑmuɡibu kɑ Gibɑliɡibu be bɑ sɔmbu ten sɑriɑ yɛ̃ bɑ mɛnnɑ bɑ dɑ̃ɑ yen sɔmburu kuɑ mɑ bɑ kpee ni dɑ̃kɑ bu kɑ dii te bɑni. \c 6 \s1 Sɑlomɔɔ u diru bɑnɑ tèn mi \s2 bɑ kon dɑ Yinni Gusunɔ sɑ̃ \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri II, 3:1-14) \p \v 1 Ye Yuubɑ bɑ yɑrɑ Eɡibitin di n kuɑ wɔ̃ɔ nɛɛru kɑ wɛnɛ (480), yerɑ Sɑlomɔɔ u diru bɑnɑ toruɑ tèn mi bɑ ko n dɑ Yinni Gusunɔ sɑ̃. N deemɑ win bɑndun wɔ̃ɔ nnɛsen suru yiruse sɔɔrɑ mi. \p \v 2 Dii te u bɑnɑ mi, ten dɛ̃ɛbu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu wɑtɑ. Mɑ ten yɑsum mu sɑ̃ɑ ɡɔm soonu yɛndu. Ten ɡunum mɑɑ ɡɔm soonu tɛnɑ. \v 3 Dii ten duu yee ɡbiikirun dɛ̃ɛbu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu yɛndu. Duu yee ten yɑsum kɑ dii ten tiin yɑsum tiɑ. Mɑ ten ɡunum mu sɑ̃ɑ ɡɔm soonu wɔkuru. \v 4 Sinɑ boko Sɑlomɔɔ u derɑ bɑ dii te fɛnɛntibɑ kuɑ bɑ sisu kɑre. \v 5 Yerɑ u mɑɑ ɡidɑmbisɑ ye yɑ dinu itɑ mɔ ɡɔri ten yɛ̃si yɛ̃sikɑɔ kɑ ten biruɔ. \v 6 Gidɑmbisɑ yen dii temkirun yɑsum mu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu nɔɔbu. Te tɑ mɑɑ wɑ̃ɑ suunu sɔɔ, teɡim mɑɑ ɡɔm soonu nɔɔbɑ tiɑ. Itɑseruɡim mɑɑ sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu nɔɔbɑ yiru. N deemɑ sɑ̃ɑ yee ten ɡɑnɑ yɑ sinum mɔ temɔ, ɑdɑmɑ ɡidɑmbisɑn dii temkirun wɔllɔ bɑ yen sinum kɑwɑwɑ ɡɔm soo teeru dɑɑsin dɑ̃ɑ yii yerun sɔ̃. Dii suunukirun wɔllɔ bɑ mɑɑ yen sinum kɑwɑ ɡɔm soo teeru dɑɑsin dɑ̃ɑ yii yerun sɔ̃. Bɑ yeni kuɑwɑ domi bɑ ǹ kĩ bu sɑ̃ɑ yee ten ɡɑnɑ yɑbɑ. \v 7 Ye bɑ dii te bɑnimɔ, bɑ tu bɑnɑwɑ kɑ kpee ni bɑ rɑɑ dɑ̃kɑ ten sɔ̃. Yen sɔ̃nɑ bɑ ǹ sɔm yɑ̃nu ɡɑnun dɑmu nuɑ mi, ni bɑ kuɑ kɑ sisu, bɑɑ mɑtɑlɑkɑ ǹ kun mɛ ɡbɑ̃ɑ. \v 8 Gidɑmbisɑ yen kɔnnɔsu, su wɑ̃ɑwɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ. Mɑ bɑ yɔɔtii bɑnɑ sɑɑ tem di bu kɑ yɔ yen dii wɔrukirɔ. \v 9 Ye Sɑlomɔɔ u dii te bɑnɑ u kpɑ, yerɑ u tu kpɛ kɑ sɛdurun dɑ̃ɑ bɛsi, kɑ dɑ̃ɑ yen bĩinu. \v 10 Gidɑmbisɑ yen diru bɑɑteren ɡunum mu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu nɔɔbu. Mɑ u dii nin dɑɑsi dɑ̃ɑ sɔndi sɔndi nin ɑyenɔ, sɑ̃ɑ yee ten ɡɑnɑ wɔllɔ. \p \v 11 Mɑ Yinni Gusunɔ u kɑ Sɑlomɔɔ ɡɑri kuɑ u nɛɛ, \v 12 wee, ɑ mɑn diru bɑniɑmmɛ. Mɛyɑ ɑ̀ n mɑɑ nɛn yiirebu kɑ nɛn woodɑbɑ mɛm nɔɔwɑmmɛ, kon nɛn nɔɔ mwɛɛru yibiɑ te nɑ wunɛn tundo Dɑfidi kuɑ wunɛn sɔ̃. \v 13 Ko nɑ n wɑ̃ɑ dii te sɔɔ nɛn tɔmbu Isirelibɑn suunuɔ, nɑ ǹ bu derimɔ. \s1 Dii ten sɔɔn burɑ yɑ̃nu \p \v 14 Ye Sɑlomɔɔ u dii te bɑnɑ u kpɑ, \v 15 yerɑ u derɑ bɑ ten sɔɔn ɡɑni wukiri kɑ dɑ̃ɑ dɑmɡiɑ ye bɑ mɔ̀ sɛdurun bɛsi, sɑɑ yin tem di sere bɑ kɑ dɑɑsi ɡirɑri. Mɑ u mɑɑ dɑ̃ɑ dɑmɡiɑ ye bɑ mɔ̀ sipɛrɛ tɛriɑ ten temɔ. \v 16 Yerɑ u dii ten sɔɔwɔ burɑnɑ kɑ sɛdurun dɑ̃ɑ sɑɑ ten tem di sere kɑ dɑɑsiɔ, mɑ n kuɑ dii sɔɔ ɡèn yɑsum kuɑ ɡɔm soonu yɛndu. Mɑ u ɡu kuɑ dii te tɑ dɛɛre ɡem ɡem. \v 17 Sɑ̃ɑ yee ten ɑdɛrɔn dɛ̃ɛbu bu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu weeru. \v 18 Sɛdurun dɑ̃ɑ ye bɑ doke dii ten ɡɑni sɔɔ mi, bɑ ye sɔɔ bwɑ̃ɑnu kɑ biibiin weenɑsii yoruɑ. Dii ten ɡɑnɑn ɡɑm sɑri mi n tere. \v 19 Dii sɔɔ ɡe u kuɑ sɑ̃ɑ yee ten suunu sɔɔ mi, u ɡu kuɑwɑ u kɑ Yinni Gusunɔn woodɑn kpɑkoro te yi mi. \v 20 Dii sɔɔ ɡen dɛ̃ɛbu bu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu yɛndu. Mɑ ɡen yɑsum mɑɑ sɑ̃ɑ ɡɔm soonu yɛndu. Mɑ ɡen ɡɑnin ɡunum mɑɑ sɑ̃ɑ ɡɔm soonu yɛndu. Mɑ u yi wurɑ wukiri. U mɑɑ derɑ bɑ kpɑkororu ɡɑru kuɑ kɑ sɛdurun dɑ̃ɑ, bɑ wurɑ pote. Mɑ bɑ tu yi dii sɔɔ ɡen kɔnnɔwɔ. \v 21 Mɑ u derɑ bɑ wurɑn tii tii doke sɑ̃ɑ yee ten sɔɔwɔn ɡɑniɔ kɑ ten temɔ. U mɑɑ wurɑn sum piiminu kuɑ u doke dii te tɑ dɛɛre ɡem ɡem kɔnnɔwɔ. Niyɑ bɑ kɑ beku kɑre te ɡɑbe. \v 22 U wurɑ dokewɑ dii ten sɔɔwɔ kpuro, sere kɑ kpɑkoro te tɑ wɑ̃ɑ dii te tɑ dɛɛre ɡem ɡem kɔnnɔwɔ. \p \v 23 Mɑ u wɔllun kɔ̃sobun weenɑsibu yiru ɡɛɛ kuɑ kɑ dɑ̃ɑ dɑmɡiɑ u doke dii te tɑ dɛɛre ɡem ɡem sɔɔ. Yin ɡunum mu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu wɔkuru. \v 24 Yin kɑsɑn dɛ̃ɛbu bu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu nɔɔbu nɔɔbu. Yin kɑsi yiru ye yɑ ɡirɑrinɛ mi, yin dɛ̃ɛbu kuɑwɑ ɡɔm soonu wɔkuru. \v 25-26 Wɔllun kɔ̃sobun weenɑsii be, bɑ weenɛwɑ mɑm mɑm. Bɑ mɑɑ ɡunum kɑ yɑsum nɛwɑ. \v 27 Sɑlomɔɔ u bu yɔ̃rɑsiɑ dii te tɑ dɛɛre ɡem ɡem suunu sɔɔ. Bɑ kɑsɑ dɛmiɛ. Turon kɑse teeru tɑ ɡɑnɑ ɡee ɡirɑri. Mɑ turoɡirɑ mɑɑ ɡɑnɑ ɡiɔ ɡirɑri. Mɑ kɑsɑ yiru yeni, yɑ yinnɛ dii ten suunu sɔɔ. \v 28 Mɑ u yi kpuro wurɑ pote. \p \v 29 Yen biru, u derɑ bɑ dii ten sɔɔwɔ kɑ ten ɑdɛrɔwɔ wɔllun kɔ̃sobun weenɑsibu kuɑ ɡɑni sɔɔ, kɑ sere mɑɑ kpɑkpɑ wurusu, kɑ biibiibɑn weenɑsii. \v 30 Mɑ u sɑ̃ɑ yee ten temɔ kpuro wurɑ doke. \p \v 31 Yerɑ u ɡɑmbo sikɑnɛbɑ doke dii te tɑ dɛɛre ɡem ɡem kɔnnɔwɔ ye bɑ kuɑ kɑ dɑ̃ɑ dɑmɡiɑ. Gɑmbo ye, kɑ yen kɑdirin yɑsum mu kɑ ɡɑnɑ yen bɔnu nɔɔbun tiɑ nɛ. \v 32 Dɑ̃ɑ dɑmɡiɑ bɑ kɑ ɡɑmbo sikɑnɛ be kuɑ. Mɑ bɑ wɔllun kɔ̃sobu kɑ kpɑkpɑ wurusu kɑ biibiibɑn weenɑsii yoruɑ ɡɑmbo ye sɔɔ. Yerɑ u ye kpuro wurɑ pote, mɑ yɑ kuɑ burɑru. \v 33 U mɑɑ derɑ bɑ sɑ̃ɑ yee ten kɔnnɔn ɡɑmbon kɑdiri kuɑ kɑ dɑ̃ɑ dɑmɡiɑ. Mɑ u ye ɡɑmbo sikɑnɛbɑ dokeɑ ye bɑ kuɑ kɑ dɑ̃ɑ ye bɑ mɔ̀ sipɛrɛ. Gɑmbo ye, kɑ yen kɑdirin yɑsum mu kɑ ɡɑnɑ yen bɔnu nnɛn tiɑ nɛ. \v 34 Dɑ̃ɑ yen bɛsi yiru yiruwɑ bɑ doke ɡɑmbo sikɑnɛ yen bɑɑyere sɔɔ. Bɑ̀ n ye kɛniɑ kpɑ yu tii kure. \v 35 Mɑ bɑ wɔllun kɔ̃sobu kɑ kpɑkpɑ wurusu kɑ biibiin weenɑsii yoruɑ ɡɑmbo ye sɔɔ. Mɑ u ye kpuro wurɑ doke. \p \v 36 Mɑ bɑ dii te ɑɡbɑrɑ toosi bɑ kɑ sikerenɑ. Bɑ yen ɡɑnɑ kuɑwɑ kpenu itɑn sɔkenun sɑkɑ. Mɑ bɑ sɛdurun dɑ̃ɑ bĩinu sɔndi yen wɔllɔ. \p \v 37 Sɑlomɔɔn bɑndun wɔ̃ɔ nnɛsen suru yiruse sɔɔrɑ bɑ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yee ten kpɛɛkpɛɛku swĩi. \v 38 Mɑ bɑ dii te bɑnɑ bɑ kpɑ kɑ ten bɑɑyere kpuro nɡe mɛ bɑ ten kpunɑɑ yi, win bɑndun wɔ̃ɔ wɔkurɑ tiɑsen suru nɔɔbɑ itɑse sɔɔ. \p Sɑlomɔɔ u dii te bɑnɑwɑ wɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru. \s1 Sɑlomɔɔn sinɑ kpɑɑrun bɑnɑ \c 7 \p \v 1 Sɑlomɔɔ u win tiin sinɑ kpɑɑru bɑnɑwɑ wɔ̃ɔ wɔkurɑ itɑ u sere tu kpɑ. \v 2 Dii te bɑ sokumɔ Libɑnin dɑ̃ɑ sɔ̃ɔ terɑ u ɡbiɑ u bɑnɑ. Ten dɛ̃ɛbu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu wunɔbu (100), ten yɑsum mɑɑ ɡɔm soonu weerɑɑkuru, ten ɡunum mɑɑ ɡɔm soonu tɛnɑ. Dɑ̃ɑ ɡeɑ ye bɑ mɔ̀ sɛdurun bĩinɑ bɑ ɡirɑ sĩɑ nnɛ. Yen biru, yerɑ bɑ mɑɑ kɑ dɑ̃ɑ dumi kuɑ bɑ sɔndi dɑ̃ɑ bĩi nin wɔllɔ. \v 3 Mɑ bɑ dɑɑsi kuɑ kɑ sɛdurun dɑ̃ɑ, bɑ sɔndi dɑ̃ɑ dumi yin wɔllɔ. Yin ɡeerɑ sɑ̃ɑwɑ weeru kɑ nɔɔbu. Mɑ bɑ ye bɔnu kuɑ sĩɑ itɑ. Sĩɑ yen bɑɑyere yɑ mɔwɑ dɑ̃ɑ wɔkurɑ nɔɔbu. \v 4 Bɑ dii ten ɡoo bɑkɑnɔ fɛnɛntibɑ doke sĩɑ itɑ itɑ, bɑ nɔɔ kisinɛ. \v 5 Fɛnɛnti be, kɑ ben kɑdirin ɡoonu nnɛ yɑ yɑsum nɛwɑ kpuro. Mɑ yi nɔɔ kisinɛ. \p \v 6 Mɑ u mɑɑ dii ten wuswɑɑɔ kɔbɛ kuɑ kɑ ɡberebɑ. Yen dɛ̃ɛbu bu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu weerɑɑkuru, yen yɑsum mɑɑ ɡɔm soonu tɛnɑ. Mɑ u mɑɑ ɡɑɑ kuɑ yen wuswɑɑɔ kɑ ɡberebɑ. \p \v 7 Mɑ u mɑɑ siri ɡbɑburu bɑnɑ u sɛdurun dɑ̃ɑ bɛsi tɛriɑ ten temɔ kɑ ten dɑɑsiɔ. \p \v 8 Yen biru bɑ mɑɑ win tiin diru bɑnɑ nɡe mɛ bɑ dii te bɑ mɔ̀ Libɑnin dɑ̃ɑ sɔ̃ɔ bɑnɑ. Bɑ tu bɑnɑwɑ dii ten biruɔ. \p Mɑ u mɑɑ Eɡibitin sunɔn bii wi u sue kurɔ bɑniɑ mɛ. \p \v 9 Bɑ diɑ ye kpuro bɑnɑwɑ kɑ kpee burɑnu ni bɑ bɔɔrɑ kɑ sii nɡe mɛ n weenɛ nu n dɛ̃ɛbu nɛ. Nin ɡoonu kpurowɑ bɑ dɑ̃kɑ bɑ sere kɑ nu bɑnɑ ye kuɑ. Kpee niyɑ bɑ kɑ diɑ ye kpuro bɑnɑ sɑɑ yen kpɛɛkpɛɛkun di sere kɑ wɔllɔ. Niyɑ bɑ mɑɑ kɑ sinɑ kpɑɑ ten ɑɡbɑrɑ bɑnɑ. \v 10 Kpee bɑkɑnɑ bɑ kɑ kpɛɛkpɛɛku ɡe kuɑ. Nin ɡɑnu nu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu wɔkuru, ɡɑnu mɑɑ ɡɔm soonu nɔɔbɑ itɑ. \v 11 Kpɛɛkpɛɛku ɡen wɔllɔwɑ bɑ kpee burɑ ni sɔndi kɑ sɛdurun dɑ̃ɑ bĩinu. \v 12 Kpee nin itɑ itɑwɑ bɑ sɔnnɑ bɑ kɑ ɑɡbɑrɑ ye kuɑ. Yen biru mɑ bɑ sɛdurun dɑ̃ɑ bĩi ni yɔ̃rɑsiɑ yen wɔllɔ bɑ kɑ ye sikerenɑ nɡe mɛ bɑ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerun ɑɡbɑrɑ kuɑ kɑ nɡe mɛ bɑ win sinɑ kpɑɑrun kɔbɛ kuɑ. \s1 Hirɑmun sɔmburu \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri II, 2:12-13) \p \v 13-14 Durɔ ɡoo wɑ̃ɑ Tiriɔ wi bɑ mɔ̀ Hirɑmu. Hirɑmu wi, u sɑ̃ɑwɑ ɡɔmini ɡoon bii Nɛfitɑlin bweseru sɔɔ. Adɑmɑ win tundo u sɑ̃ɑ Tiriɡii. Mɑ u sɑ̃ɑ seko. Hirɑmu wi, u bwisi kɑ lɑɑkɑri mɔ ɡem ɡem. U mɑɑ sii ɡɑndun sɔmburu yɛ̃. Yen sɔ̃nɑ sinɑ boko Sɑlomɔɔ u nùn sokusiɑ u kɑ nùn sii ɡɑndun sɔm bwese bwesekɑ kuɑ. Ye u tunumɑ mɑ u nùn sɔmɑ ye kpuro kuɑ. \s1 Gbere sii ɡɑnduɡii \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri II, 3:15-17) \p \v 15 U ɡbere yiru kuɑ kɑ sii ɡɑndu. Yen bɑɑyeren dɛ̃ɛbu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu yɛndu yiru sɑri. Yen bɔɔrum mɑɑ ɡɔm soonu wɔkurɑ yiru. \v 16 Mɑ u yen bɑɑyere furɔ kuɑ kɑ sii ɡɑndu. Furɔ ɡen bɑɑɡeren ɡunum mu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu nɔɔbu. \v 17 U furɔ ɡen bɑɑɡeren wɔllɔ sii yɑ̃ki tɑrɑ nɔɔbɑ yiru yiru. Mɑ u yi kuɑ nɡe yɔni. \v 18-20 Mɑ u dɑ̃ɑ mɑrum weenɑsim kuɑ sĩɑ yiru, u kɑ yɔni yin bɑɑyere sikerenɑ. Yen ɡeerɑ sɑ̃ɑwɑ ɡoobu (200). Mɑ bɑ nɔɔ bɔkɑ kuɑ yɔni yin wɔllɔ, bɑ kɑ sikerenɑ. Bɑ mɑɑ furɔsu ɡɑsu sɔndi nɔɔ bɔkɑ yen wɔllɔ, sìn ɡunum mɑɑ sɑ̃ɑ ɡɔm soonu nnɛ. Mɑ bɑ su biibiin weenɑsii dokeɑ. \v 21 Mɑ u dɑ u ɡbere yi doke Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerun duu yerun wuswɑɑɔ. Ye u yi nɔm ɡeuɔ, yerɑ u yĩsiru kɑ̃ Yɑkini, yen tubusiɑnɑ Gusunɔ u rɑ tɑ̃sisie. Ye yɑ mɑɑ wɑ̃ɑ nɔm dwɑru ɡiɑ, yerɑ u mɑɑ yĩsiru kɑ̃, Boɑsi, yen tubusiɑnɑ Gusunɔ u dɑm mɔ. \p \v 22 Nɡe mɛyɑ bɑ kɑ ɡbere yiru yen sɔmɑ wiru ɡo. \s1 Boo sii ɡɑnduɡuu mi \s2 bɑ ko n dɑ sɑ̃ɑrun nim doke \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri II, 4:2-5) \p \v 23 Hirɑmu u boo kuɑ, kɑ sii ɡɑndu. Gɑ sɑ̃ɑwɑ bwɛɛrɛkɛ. Gen yɑsum mu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu wɔkuru. Gen ɡunum mɑɑ sɑ̃ɑ ɡɔm soonu nɔɔbu. Mɑ ɡen kɛkɛrɑ sɑ̃ɑ ɡɔm soonu tɛnɑ. \v 24 Mɑ ɡen nɔɔn temɔ dɑ̃ɑ mɑrum ɡɑm weenɑsim mu wɑ̃ɑ sĩɑ yiru, sĩɑ bɑɑyeren ɡɔm soo teeru sɔɔ wɔku wɔkubu. Bɑ ye kpuro wisiwɑ kɑ sii ɡɑndu. \v 25 Mɑ bɑ boo sii ɡɑnduɡuu ɡe sɔndi kɛtɛn bwɑ̃ɑrokunu wɔkurɑ yirun wɔllɔ. Yen itɑ yɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ mɛɛrɑ. Mɑ itɑ yɑ mɛɛrɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ, itɑ yeni yɑ mɛɛrɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ. Mɑ itɑ ye yɑ mɑɑ tie yɑ mɛɛrɑ sɔ̃ɔ duu yeru ɡiɑ. Mɑ yi kpuro yi koru kisinɛ boo ɡen temɔ. \v 26 Bɑ ɡen nɔɔ kuɑwɑ nɡe nɔrɑn nɔɔ ɡɑ kɑ biibii ye yɑ nɔɔ kusie weenɛ. Nɔɔ ɡen sinum mu kɑ nɔm tɑrɑru yɑsum nɛ. Boo ɡe, ɡɑ koo kpĩ ɡu ditiri nɔrɔbun subɑ wɛnɛn (80.000) nim mwɑ. \s1 Boo ɡen yɔ̃rɑtii \p \v 27 Mɑ u boo ɡe yɔ̃rɑtii wɔkuru kuɑ kɑ sii ɡɑndu. Yin bɑɑyeren ɡoonu nnɛ yɑ yɑsum nɛwɑ. Mu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soonu nnɛ nnɛ. Mɑ yin dɛ̃ɛbu mɑɑ sɑ̃ɑ ɡɔm soonu itɑ itɑ. \v 28 Wee nɡe mɛ Hirɑmu u yɔ̃rɑtii yi koosinɑ. U ɡinɑ yen bɑɑyere kɑdiri kuɑ kɑ sii ɡɑndun dɛki nnɛ, ye bɑ swɛɛnɑ kɑ sii ɡɑndun bɛsi. Yen biru u sii ɡɑndu kuɑ fɛfɛrɛfɛ u wɑsi wɑsi. \v 29 Sii fɛfɛrɛfɛ ye sɔɔrɑ u ɡbee sinɑnsu kɑ kɛtɛbɑ kɑ wɔllun kɔ̃sobun weenɑsibu kuɑ. Mɑ u kɑdiri yen temɔ kɑ yen wɔllɔ burɑru ɡɑru kuɑ tɑ sɑ̃ɑre. \v 30 Yɔ̃rɑtiɑ yen bɑɑyere, uruu nnɛwɑ yɑ mɔ. Bɑ ye kuɑwɑ kɑ sii ɡɑndu. Mɑ bɑ yen bɑɑyere ɑkisi bɔrɑ kuɑ kɑ sii ɡɑndu bɑ sɔre kɑdiri yen nɑɑsu nnɛ sɔɔ. Mɑ burɑ ni nu sɑ̃ɑre mi, nu nɑɑ si wukiri. Kɑdiri ye, kɑ yen nɑɑ si, yɑ sɑ̃ɑwɑ sii bɔri tiɑ. \v 31 Bɑ yɔ̃rɑtiɑ yen bɑɑyeren wɔllɔ nɔɔ ɡɑɡu seeyɑ bwɛrɛrɛ. Gen dukum mu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soo teeru, mɑ ɡen yɑsum mu sɑ̃ɑ ɡɔm soo teeru kɑ bɔnu. Miyɑ bɑ koo boo ɡe sɔndi. Sii fɛfɛrɛfɛ si bɑ wɑsi yɔ̃rɑtii yin kɑdiri sɔɔ mi, ɡoonu nnɛwɑ su mɔ. Nin dɛ̃ɛbu kɑ yɑsum n nɛwɑ. Sin wɔllɔwɑ bɑ burɑru koosi. \v 32 Boo ɡen uruu nnɛ ye, yɑ wɑ̃ɑwɑ kɑdiri yen temɔ. Mɑ uruu ben ɑkisi bɔri yi ɡbinnɛ kɑdiri yen nɑɑsu nnɛ sɔɔ. Uruu yen bɑɑyeren ɡunum mu sɑ̃ɑwɑ ɡɔm soo teeru kɑ bɔnu. \v 33 Bɑ yen nɑɑ si kuɑwɑ nɡe tɑbu kɛkɛɡisu. Sin ɑkisi bɔrɑ kɑ yen mɔyo, kɑ yen uruu kɑ ɛrɛyɔ̃bɑ, bɑ ye kpuro kuɑwɑ kɑ sii ɡɑndu te bɑ yɑniɑ. \v 34 Yɔ̃rɑtii yin ɡooru bɑɑtere tɑ ɡɑbɑtiɑ mɔwɑ. Yɔ̃rɑtiɑ bɑɑyere kɑ yen ɡɑbɑtiɑ ye, yɑ sɑ̃ɑwɑ sii bɔri tiɑ. \v 35 Nɔɔ ɡe bɑ seeyɑ mi, bɑ ɡen wɔllɔ burɑru kuɑ ɡɔm soorun bɔnu. Yɔ̃rɑtiɑ bɑɑyere kɑ yen sii fɛfɛrɛfɛ kɑ yen ɡɑbɑtiɑ, yɑ sɑ̃ɑwɑ sii bɔri tiɑ. \v 36 Gɑbɑtii yi kɑ yin sii fɛfɛrɛfɛ si sɔɔ, bɑ wɔllun kɔ̃sobu kɑ ɡbee sinɑnsu kɑ kpɑkpɑ wurusun weenɑsisu kuɑ mi ɑyerɑ tie. Yen biruwɑ bɑ mɑɑ burɑru ɡɑru kuɑ bɑ kɑ sikerenɑ. \v 37 Nɡe mɛyɑ bɑ kɑ yɔ̃rɑtii wɔku te kuɑ kɑ sii bwese teeru te bɑ yɑniɑ. Yi kpuro yi weenɛwɑ mɑ yi kpɑ̃ɑru nɛ. \p \v 38 Mɑ u mɑɑ boosu ɡɑsu kuɑ wɔkuru kɑ sii ɡɑndu. Gen bɑɑɡere ɡɑ koo litiri nɔrɔbu kɑ nɑtɑn (1.600) nim mwɑ. Mɑ ɡen bɑɑɡeren ɡunum mu sɑ̃ɑ ɡɔm soonu nnɛ. Siyɑ u koo sɔndi yɔ̃rɑtii yin wɔllɔ. \v 39 U yɔ̃rɑtiɑ yen nɔɔbu doke dii ten sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑ, mɑ u mɑɑ nɔɔbu yeni doke ten sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm ɡeu ɡiɑ. Mɑ u boo bɔkɔ ɡe yi dii ten ɡɔmburɔ sɔ̃ɔ yɑri yerɔ, Nɛɡɛbun berɑ ɡiɑ. \s1 Sɑ̃ɑ yerun dendi yɑ̃nu \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri II, 4:7-5:1) \p \v 40 Mɑ Hirɑmu u torom ɡurɑtii kuɑ, kɑ kɑɑtonu kɑ ɡbɛ̃ɛ ni bɑ ko n dɑ kɑ yɛm yɛ̃ke. Nɡe mɛyɑ u kɑ dendi yɑ̃ɑ ni kpuro kuɑ u wiru ɡo, ni Sɑlomɔɔ u nùn yiire u ko Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yee ten sɔ̃. \v 41 Ye u kuɑ mi, yerɑ \q1 ɡbere sii ɡɑnduɡii yiru kɑ yin furɔsu yiru, \q1 kɑ mɑɑ yin furɔsu ɡɑsu, si bɑ kuɑ bwɛɛrɛkɛ, \q1 kɑ yin sii yɑ̃ki, yi bɑ tɑrɑ nɡe yɔni, \q1 \v 42 kɑ sere dɑ̃ɑ mɑrum weenɑsim nɛɛru (400), \q1 ye bɑ kuɑ nɡe burɑru bɑ kɑ yɔni yi sikerenɑ, \q1 \v 43 kɑ yɔ̃rɑtii wɔkuru kɑ boosu wɔkuru, \q1 \v 44 kɑ mɑɑ boo bɔkɔ, \q1 kɑ kɛtɛn bwɑ̃ɑrokunu wɔkurɑ yiru yèn wɔllɔ bɑ boo ɡe sɔndi, \q1 \v 45 kɑ torom ɡurɑtii kɑ kɑɑtonu, \q1 kɑ ɡbɛ̃ɑ ye bɑ rɑ kɑ yɑ̃ku yɛm yɛ̃ke. \m Sɑ̃ɑ yee ten dendi yɑ̃ɑ ni Sɑlomɔɔ u Hirɑmu yiire u ko, u nu kuɑwɑ kɑ sii ɡɑndu, mɑ u nu wɔriɑsiɑ. \v 46 Sinɑ boko Sɑlomɔɔ u derɑ bɑ dendi yɑ̃ɑ ni kpuro sekɑwɑ Yuudɛnin wɔwɑɔ, Sukɔtu kɑ Sɑɑtɑnin bɑɑ sɔɔ. \v 47 Yen biru, u derɑ bɑ dendi yɑ̃ɑ ni kpuro ɡurɑ bɑ kɑ dɑ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ. Dendi yɑ̃ɑ ni, nu dɑbi sere bɑ ǹ mɑm kɑsu bu nin bunum ɡeeru ɡiɑ. \p \v 48 Dendi yɑ̃ɑ ni Sɑlomɔɔ u derɑ bɑ kuɑ kɑ wurɑ, niyɑ \q1 kpɑkoro tèn wɔllɔ bɑ rɑ turɑre dɔ̃ɔ doke \q1 kɑ tɑbulu mi bɑ rɑ pɛ̃ɛ yi ye bɑ kɑ Gusunɔ nɑɑwɑ, \q1 \v 49 kɑ dɑbu wɔkuru ni bɑ yi dii te tɑ dɛɛre ɡem ɡem kɔnnɔn deedeerɔ, nɔɔbu nɔm ɡeu ɡiɑ, nɔɔbu yeni mɑɑ nɔm dwɑru ɡiɑ, \q1 kɑ nin fitilɑnu, kɑ nin bɑkusu kɑ sere nin biibiin weenɑsii, \q1 \v 50 kɑ ɡbɛ̃ɑ, kɑ wobɑ kɑ nɔri, kɑ ɡbɛ̃ɛ yorukunu, kɑ dɔ̃ɔ ɡurɑtii, \q1 kɑ dii te tɑ dɛɛre ɡem ɡem ɡɑmbobɑn sɔretii. Kɑ sere mɑɑ ɡɑmbo ni nu tien sɔretii. \p \v 51 Ye bɑ sɑ̃ɑ yee ten sɔmburu kpuro kpɑ, yerɑ sinɑ boko Sɑlomɔɔ u sii ɡeesu kɑ wurɑ kɑ yɑ̃nu ɡɑnu yɑrɑmɑ ni win tundo Dɑfidi u rɑɑ ɡɔsɑ u yi Yinni Gusunɔn sɔ̃. Mɑ u ye kpuro yi sɑ̃ɑ yee ten ɑrumɑni beru yerɔ. \c 8 \s1 Bɑ kɑ woodɑn kpɑkoro te dɑ \s2 Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri II, 5:2-6:2) \p \v 1 Yen biru, Sɑlomɔɔ u Isirelibɑn ɡuro ɡurobu kɑ ben yɛnu yɛ̃robu kɑ ben bwese kɛrɑ bɑɑyeren wiruɡibu sokusiɑ Yerusɑlɛmuɔ bu kɑ Yinni Gusunɔn woodɑn kpɑkororu suɑmɑ sɑɑ Dɑfidin sinɑ kpɑɑrun di te bɑ mɔ̀ Siɔni, kpɑ bu tu doke sɑ̃ɑ yeru mi. \v 2 Yerɑ Isirelibɑ kpuro bɑ mɛnnɑ Sɑlomɔɔn mi, wɔ̃ɔn suru nɔɔbɑ yiruse wì sɔɔ bɑ rɑ tɔ̃ɔ bɑkɑru ɡɑru ko. \v 3 Ye ben ɡuro ɡuro be kpuro bɑ tunumɑ, yerɑ yɑ̃ku kowobu bɑ Yinni Gusunɔn woodɑn kpɑkoro te suɑ, \v 4 kɑ win kuu bekuruɡii te, kɑ sere sɑ̃ɑrun dendi yɑ̃ɑ ni nu wɑ̃ɑ te sɔɔ kpuro. Yɑ̃ku kowobu Lefibɑrɑ bɑ ye kpuro suɑmɑ. \v 5 Sinɑ boko Sɑlomɔɔ kɑ Isirelibɑ kpuro be bɑ mɛnnɛ mi, bɑ nɑ bɑ yɔ̃rɑ Yinni Gusunɔn woodɑn kpɑkoro ten bɔkuɔ. Mɑ bɑ yɑ̃ɑnu kɑ kɛtɛ dɑbinu ɡo bɑ kɑ yɑ̃kunu kuɑ. Sɑbe ni bɑ ɡo mi, nu ǹ ɡɑrirɔ. \p \v 6 Mɑ yɑ̃ku kowobu bɑ kɑ Yinni Gusunɔn woodɑn kpɑkoro te dɑ ten ɑyerɔ dii te tɑ dɛɛre ɡem ɡem sɔɔ. Bɑ tu yiwɑ wɔllun kɔ̃sobun weenɑsibu yirun kɑsin kɔkɔrɔ. \v 7 Kɔ̃so be, bɑ kɑsɑ dɛriewɑ bɑ woodɑn kpɑkoro te wukiri. \v 8 Bɑ koo kpĩ bu nɛnutiɑ ye wɑ yɑ tere sɑɑ dii te tɑ dɛɛre ɡem ɡem kɔnnɔn di, domi bɑ ye kuɑwɑ yɑ dɛ̃u. Adɑmɑ bɑ ǹ kpɛ̃ bu ye wɑ sɑɑ tɔɔn di. Miyɑ yɑ wɑ̃ɑ sere kɑ ɡisɔn ɡisɔ. \v 9 Gɑ̃ɑnu sɑri kpɑkoro te sɔɔ, mɑ n kun mɔ woodɑ wɔkurun kpee bɛsi yiru yi Mɔwisi u doke mi. Yinni Gusunɔwɑ u nùn yi wɛ̃ Horɛbun ɡuurɔ sɑnɑm mɛ u kɑ Isirelibɑ ɑrukɑwɑni bɔkuɑ, ye bɑ yɑrimɑ Eɡibitin di. \p \v 10 Sɑɑ ye yɑ̃ku kowo be, bɑ yɑrimɑ sɑ̃ɑ yee ten min di, yerɑ ɡuru wii wurorɑ dii te wukiri, sere kɑ ten sɔɔwɔ. \v 11 Yɑ̃ku kowo be, bɑ kpɑnɑ bu ben sɔmburu ko dii ten mi, ɡuru wii wuro ten sɑɑbu. Domi Yinni Gusunɔn yiiko yɑ yibɑ dii te sɔɔ. \v 12 Yerɑ Sɑlomɔɔ u nɔɔɡiru suɑ u nɛɛ, \q1 Yinni Gusunɔ, ɑ bwisikɑ ɑ n wɑ̃ɑ \q1 ɡuru wii sinumɡiru sɔɔ. \q1 \v 13 Adɑmɑ nɛ, nɑ nun wɑ̃ɑ yee ɡeeru bɑniɑ, \q1 mi kɑɑ n wɑ̃ɑ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \s1 Sɑlomɔɔn ɡɑri \s2 yi u Isirelibɑ sɔ̃ɔwɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri II, 6:3-11) \p \v 14 Yerɑ sinɑ boko Sɑlomɔɔ u sĩirɑ Isirelibɑ kpuron mi ɡiɑ mi bɑ yɔ̃. Mɑ u bu domɑru kuɑ. \v 15 U ɡeruɑ u nɛɛ, nɑ Gusunɔ Isirelibɑn Yinni siɑrɑ, domi u win nɔɔ mwɛɛru yibiɑ te u Dɑfidi nɛn tundo kuɑ u nɛɛ, \v 16 sɑɑ mìn di u win tɔmbu Isirelibɑ yɑrɑmɑ Eɡibitin di, u ǹ wuu ɡɑɡu ɡɔsɑ ben wusu ɡɑsu sɔɔ bu kɑ diru bɑni mi bɑ koo nùn sɑ̃. Adɑmɑ Dɑfidiwɑ u ɡɔsɑ u n kɑ sɑ̃ɑ ben kpɑro. \v 17 Nɛn tundo Dɑfidi wi, u rɑɑ ɡɔ̃ru doke u Gusunɔ bɛsɛn Yinni diru bɑniɑ. \v 18 Mɑ Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, yɑ wɑ̃ ye u ɡɔ̃ru doke u kɑ nùn diru bɑniɑ. \v 19 Adɑmɑ n ǹ wi, u koo nùn tu bɑniɑ. Win bii wi u koo mɑ wiyɑ u koo tu bɑni. \v 20 Tɛ̃ Yinni Gusunɔ u win nɔɔ mwɛɛ te yibiɑ. Wee nɛ Sɑlomɔɔ nɑ sinɑ bɛsɛ Isirelibɑn sinɑ ɡɔnɑ wɔllɔ, nɑ nɛn tundo Dɑfidi kɔsire kuɑ. Yen biru nɑ Gusunɔ bɛsɛn Yinni dii te bɑniɑ mi bɑ ko n dɑ nùn sɑ̃. \v 21 Dii te sɔɔrɑ nɑ win woodɑn kpɑkororu wɑ̃ɑ yeru kuɑ. Kpee bɛsi yiruwɑ yi wɑ̃ɑ kpɑkoro te sɔɔ, yì sɔɔ bɑ win woodɑbɑ yoruɑ, ye u bɛsɛn bɑɑbɑbɑ wɛ̃ sɑnɑm mɛ u bu yɑrɑmɑ Eɡibitin di. \s1 Sɑlomɔɔn kɑnɑru \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri II, 6:12-40) \p \v 22 Yerɑ Sɑlomɔɔ u yɔ̃rɑ turɑ tèn mi bɑ rɑ yɑ̃kunu kon wuswɑɑɔ Isirelibɑn nɔni biru, mɑ u nɔmɑ suɑ wɔllɔ u kɑnɑru kuɑ. \v 23 U nɛɛ, Gusunɔ bɛsɛ Isirelibɑn Yinni, ɡoo mɑɑ sɑri nɡe wunɛ wɔllɔ kɑ temɔ. Wunɛn bwɑ̃ɑ be bɑ nun mɛm nɔɔwɑmmɛ kɑ ɡɔ̃ru tiɑ, ɑ rɑ ɑrukɑwɑni ye ɑ kɑ bu bɔkuɑ yibie kpɑ ɑ bu wunɛn wɔnwɔndu sɔ̃ɔsi. \v 24 Wee ɑ wunɛn nɔɔ mwɛɛru yibiɑ te ɑ wunɛn bɔ̃ɔ Dɑfidi nɛn tundo kuɑ. Ye ɑ nùn sɔ̃ɔwɑ kpuro, ɑ ye kuɑ ɡisɔ, kɑ wunɛn dɑm. \v 25 Yen sɔ̃, Gusunɔ bɛsɛn Yinni, ɑ nɔɔ mwɛɛ te yibio te ɑ nùn kuɑ mi, ɑ nɛɛ, u ǹ kɔsire biɑmɔ win bibun bweseru sɔɔ wi u koo win bɑndu di, bii be, bɑ̀ n tii nɛni dee dee ben wɑ̃ɑru sɔɔ, mɑ bɑ nun mɛm nɔɔwɑmmɛ nɡe mɛ wi, Dɑfidi u kuɑ. \v 26 Ǹ n mɛn nɑ, Gusunɔ bɛsɛn Yinni, ɑ de wunɛn ɡɑri yi ɑ nùn sɔ̃ɔwɑ mi kpuro, yi koorɑ. \p \v 27 Adɑmɑ kɑɑ sere kpĩ ɑ sinɑ tem mɛ sɔɔ kɑ ɡem? Domi wɔllɑ kun nun turɑ. Kɑɑ sere ɡere dii te nɑ nun bɑniɑ mini? \v 28 Kɑ mɛ, Gusunɔ nɛn Yinni, ɑ nɛn ɡere swɑɑ dɑkio kpɑ ɑ nɛn kɑnɑru nɔ te nɑ mɔ̀ ɡisɔ. \v 29 A de wunɛn nɔni yi n wɑ̃ɑ dii te sɔɔ wɔ̃kuru kɑ sɔ̃ɔ sɔɔ. A nɛn kɑnɑru swɑɑ dɑkio te nɑ mɔ̀ yɑm mini, domi miyɑ ɑ nɛɛ, kɑɑ tii sɔ̃ɔsi. \v 30 Nɛ kɑ wunɛn tɔmbu sɑ̀ n mɛnnɑmɑ yɑm mini, sɑ kɑnɑru mɔ̀, ɑ sun swɑɑ dɑkio, sɑɑ wɔllu di mi ɑ wɑ̃ɑ kpɑ ɑ sun suuru kuɑ. \p \v 31 Goo ù n win winsim torɑri, mɑ bɑ yɛ̃ro tilɑsi kuɑ, u kɑ nɑ mini u bɔ̃re yɑ̃ku yerɔ, \v 32 nɑ nun kɑnɑmɔ, ɑ nùn swɑɑ dɑkio wɔllun di, kpɑ ɑ bu siriɑ. A tɔn kɔ̃so nùn win kɔ̃sɑ kɔsieyo, kpɑ ɑ mɑɑ ɡemɡii nùn win ɡem wɛ̃. \p \v 33 Yibɛrɛbɑ bɑ̀ n wunɛn tɔmbu Isirelibɑ kɑmiɑ yèn sɔ̃ bɑ nun torɑri, mɑ bɑ ɡɔ̃ru ɡɔsiɑ bɑ nɑ bɑ nun suuru kɑnɑmɔ dii teni sɔɔ, \v 34 ɑ bu swɑɑ dɑkio sɑɑ wɔllun di kpɑ ɑ bu ben durum suuru kuɑ. Kpɑ ɑ de be bɑ yoru mwɛɛrɑ bu wurɑmɑ tem mɛ sɔɔ, mɛ ɑ rɑɑ ben bɑɑbɑbɑ wɛ̃. \p \v 35 À n derɑ ɡurɑ yɑ yɔ̃rɑ yèn sɔ̃ bɑ nun torɑri, mɑ bɑ ɡɔ̃ru ɡɔsiɑ yèn sɔ̃ ɑ bu sekuru doke, mɑ bɑ mɛɛrimɑ yɑm mini, bɑ nun sɑ̃ɑmɔ bɑ kɑnɑru mɔ̀, \v 36 ɑ bu swɑɑ dɑkio sɑɑ wɔllun di, kpɑ ɑ bu ben durum suuru kuɑ. A bu swɑɑ ɡeɑ sɔ̃ɔsio yè sɔɔ bɑ koo sĩ, kpɑ ɑ de ɡurɑ yu nɛ tem mɛ sɔɔ, mɛ bɛsɛ wunɛn tɔmbu sɑ tubi di mi. \p \v 37 Gɔ̃ɔru tɑ̀ n duɑ tem mɛ sɔɔ, ǹ kun mɛ kɛ̃si kɛ̃si bɑrɑru, ǹ kun mɛ dĩɑnun ɡɔɔ, ǹ kun mɛ twee, ǹ kun mɛ kɔkɔnu ɡɑnu ni nu rɑ dĩɑnu sɑnku, ǹ kun mɛ yibɛrɛbɑ bɑ̀ n tem mɛn wusu tɑrusi, ǹ kun mɛ bɑrɑ bwese bwesekɑ yɑ̀ n wunɛn tɔmbu deemɑ, ǹ kun mɛ wɑhɑlɑ ɡɑɑ, \v 38 bɑ̀ n seewɑ bɑ kɑnɑru mɔ̀, mɑ ben bɑɑwure u win torɑru wurɑ win ɡɔ̃ruɔ, mɑ u win nɔmɑ suemɑ dii tenin berɑ ɡiɑ, \v 39 ɑ bu swɑɑ dɑkio sɑɑ wɔllun di mi ɑ wɑ̃ɑ, kpɑ ɑ bu suuru kuɑ, ɑ bɑɑwure kuɑ nɡe mɛ u sɑ̃ɑ. Domi wunɛ turowɑ ɑ tɔnun ɡɔ̃ru yɛ̃. \v 40 Kpɑ bu nun nɑsiɑ ben wɑ̃ɑru kpuro sɔɔ tem mɛ sɔɔ, mɛ ɑ ben bɑɑbɑbɑ wɛ̃. \p \v 41-42 Tɔn tuko ɡoo ù n nɑ u kɑ nun sɑ̃ yèn sɔ̃ u nuɑ wunɛn yĩsirɑ kpɑ̃, mɑ ɑ dɑm bɑkɑm mɔ, mɑ yɛ̃ro u kɑnɑru mɔ̀ dii te sɔɔ, \v 43 ɑ nùn swɑɑ dɑkio sɑɑ wɔllun di mi ɑ wɑ̃ɑ, kpɑ ɑ nùn kuɑ ye u nun bikiɑmɔ kpɑ hɑnduniɑn tɔmbu kpuro bu nun ɡiɑ kpɑ bu nun nɑsiɑ, nɡe mɛ wunɛn tɔmbu Isirelibɑ bɑ nun nɑsie, kpɑ bɑ n yɛ̃ mɑ wunɑ bɑ rɑ sɑ̃ dii te sɔɔ, te nɑ bɑnɑ mini. \p \v 44 À n wunɛn tɔmbu Isirelibɑ woodɑ wɛ̃ bu dɑ bu ben yibɛrɛbɑ tɑbu wɔri, mɑ bɑ kɑnɑru koosimɑ wunɛn mi, bɑ mɛɛrimɑ wuu ɡe ɑ ɡɔsɑ kɑ dii te nɑ nun bɑniɑn berɑ ɡiɑ, \v 45 ɑ ben kɑnɑru swɑɑ dɑkio wɔllun di kpɑ ɑ bu nɑsɑrɑ wɛ̃. \p \v 46 Bɑ̀ n dɑɑ mɑɑ nun torɑri, domi ɡoo sɑri wi u ku rɑ tore, mɑ wunɛn mɔru yɑ seewɑ ɑ bu yibɛrɛbɑ nɔmu sɔndiɑ, mɑ bɑ bu mwɛɛrɑ bɑ kɑ dɑ, bɑ yoru dimɔ turuku ǹ kun mɛ, mi n tomɑ, \v 47-48 bɑ̀ n bwisikɑ tem mi bɑ yoru dimɔ mi, mɑ bɑ ɡɔ̃ru ɡɔsiɑ mɑm mɑm, bɑ nun tii wɛ̃ mɑ bɑ tem mɛni mɛɛrimɑ mɛ ɑ ben bɑɑbɑbɑ wɛ̃, kɑ wuu ɡeni, ɡe ɑ ɡɔsɑ kɑ sɑ̃ɑ yee te nɑ nun bɑniɑ mini, bɑ̀ n kɑnɑru mɔ̀, bɑ mɔ̀, bɑ nun torɑri bɑ durum kuɑ, \v 49 ɑ bu swɑɑ dɑkio wunɛn wɑ̃ɑ yerun di kpɑ ɑ bu kuɑ ye n weenɛ. \v 50 A bu ben durum kɑ ben torɑnu kpuro suuru kuo, kpɑ ɑ de be bɑ bu yoru diisiɑmɔ bu ben wɔnwɔndu wɑ. \v 51 Domi bɑ sɑ̃ɑwɑ wunɛn tɔmbu be ɑ yɑrɑmɑ Eɡibitin di mi bɑ nɔni sɔ̃ɔrɑ. \p \v 52 A de ɑ nɛ kɑ wunɛn tɔmbu kpuro durom kuɑ kpɑ ɑ bɛsɛn nɔɔ nɔ, sɑɑ ye sɑ nun kɑnɑmɔ kpuro. \v 53 Domi wunɑ ɑ sun ɡɔsɑ bwese ni nu tien suunu sɔɔn di. Mɑ ɑ sun kuɑ wunɛɡibu nɡe mɛ ɑ ɡeruɑ, sɑɑ wunɛn sɔm kowo Mɔwisin nɔɔn di, sɑnɑm mɛ ɑ bɛsɛn bɑɑbɑbɑ yɑrɑmɑ Eɡibitin di. \s1 Sɑlomɔɔn kɑnɑ dɑ̃ɑkiru \p \v 54 Sɑɑ ye Sɑlomɔɔ u win kɑnɑ te kuɑ u kpɑ, yerɑ u seewɑ u yɔ̃rɑ yɑ̃ku yeru mi, mi u rɑɑ yiire u nɔmɑ sue wɔllɔ. \v 55 Mi u yɔ̃ mi, u nɔɔɡiru suɑ min di, kɑ dɑm u Isireli be bɑ mɛnnɛ mi domɑru kuɑ u nɛɛ, \v 56 nɑ Yinni Gusunɔ siɑrɑ wi u win tɔmbu bɔri yɛndu wɛ̃ nɡe mɛ u rɑɑ ɡeruɑ. Nɔɔ mwɛɛ duro ni u rɑɑ kuɑ sɑɑ win sɔm kowo Mɔwisin min di, nin ɡɑrɑ kun kɑm kue. \v 57 Yen sɔ̃, nɑ kɑnɑmɔ u n mɑɑ kɑ sun wɑ̃ɑ nɡe mɛ u rɑɑ kɑ bɛsɛn bɑɑbɑbɑ wɑ̃ɑ, u ku sun duɑri, u ku mɑɑ sun deri. \v 58 U bɛsɛn bwɛ̃rɑ ɡɔsio win mi ɡiɑ kpɑ su kpĩ su win swɛɛ kpuro swĩi su win woodɑbɑ kɑ win yiirebu kpuro mɛm nɔɔwɑ bi u bɛsɛn bɑɑbɑbɑ wɛ̃. \v 59 Kɑnɑ te nɑ kuɑ win wuswɑɑɔ mini, u tu mɔɔ kpɑ u n tu yɑɑye bɑɑdommɑ, kpɑ u n dɑ nɛ kɑ win tɔmbu Isirelibɑ ɡeɑ kue. \v 60 Nɡe mɛyɑ hɑnduniɑn bwesenu kpuro nu koo kɑ ɡiɑ mɑ wi turowɑ u sɑ̃ɑ Gusunɔ. Goo mɑɑ sɑri nɡe wi. \v 61 Yen sɔ̃, bɛɛ win tɔmbu, i bɛɛn ɡɔ̃rusu nùn wɛ̃ɛyɔ mɑm mɑm. Kpɑ i kpĩ i win yiirebu kɑ win woodɑbɑ mɛm nɔɔwɑ. \s1 Bɑ yɑ̃ku kobu toruɑ \s2 Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri II, 7:4-10) \p \v 62 Yen biru Sɑlomɔɔ sinɑ boko kɑ Isirelibɑ kpuro bɑ mɛnnɑ bɑ Yinni Gusunɔ yɑ̃kunu kuɑ. \v 63 Sɑlomɔɔ u kɛtɛ nɔrɔbun subɑ yɛndɑ yiru (22.000) kɑ yɑ̃ɑnu nɔrɔbun subɑ wunɑɑ teeru (120.000) ɡo u kɑ siɑrɑbun yɑ̃kunu kuɑ. Mɛyɑ bɑ kɑ Yinni Gusunɔ sɑ̃ɑ yee te wukiɑ. \v 64 Yen dɔmɑ te, Sɑlomɔɔ u derɑ bɑ sɑ̃ɑ yee ten yɑɑrɑn suunu ɡɔsɑ bɑ dɛɛrɑsiɑ. Mɑ bɑ yɑ̃kunu kuɑ mi, domi yɑ̃ku yerun turɑ te bɑ kuɑ kɑ sii ɡɑndu tɑ ǹ kpɛ̃ tu yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡii ni mwɑ kɑ dĩɑ ni bɑ Yinni Gusunɔ kɑ̃ mi, kɑ sere siɑrɑbun yɑ̃kunun yɑɑ ɡum. \p \v 65 Bɑ sɑ̃ɑ yee ten wukiɑbun tɔ̃ɔ bɑkɑru diwɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru. Yen biruwɑ bɑ mɑɑ Kunun tɔ̃ɔ bɑkɑru di. Tɔn dɑbirɑ nɑwɑ tem mɛn bɑɑmɑn di sɑɑ Hɑmɑtin di n kɑ ɡirɑri Eɡibitin dɑɑrun berɑ ɡiɑ. Mɑ bɑ mɛnnɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ siki siki. Bɑ tɔ̃ɔ bɑkɑ te diwɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru. \v 66 Sɔ̃ɔ nɔɔbɑ itɑse, yerɑ Sɑlomɔɔ u ben bɑɑwure kɑrɑ, mɑ bɑ nùn domɑru kuɑ. Yen biru bɑ sĩɑ ben yɛnusɔ kɑ nuku dobu kɑ bɔri yɛndu, durom mɛ Yinni Gusunɔ u win bɔ̃ɔ Dɑfidi kɑ win tɔmbu Isirelibɑ kuɑn sɔ̃. \c 9 \s1 Yinni Gusunɔ \s2 u mɑɑ Sɑlomɔɔ kure \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri II, 7:11-22) \p \v 1 Sɑɑ yè sɔɔ Sɑlomɔɔ u Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yeru kɑ win tiin sinɑ kpɑɑru kɑ sere mɑɑ ye u ɡɔ̃ru doke kpuro kuɑ u kpɑ, \v 2 sɑɑ yerɑ Yinni Gusunɔ u nùn kure nɔn yiruse nɡe mɛ u rɑɑ nùn kure Gɑbɑoniɔ. \v 3 Mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ wunɛn kɑnɑru nuɑ. Yen sɔ̃ tɛ̃, dii te ɑ bɑnɑ nɛn sɔ̃ mi, nɑ tu wunɑ nɛnɛm tɑ kuɑ mi bɑ ko n dɑ mɑn sɑ̃. Ko nɑ n tu mɛɛrɑ kpɑ nɛn bwɛ̃rɑ n wɑ̃ɑ te sɔɔ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \v 4 Wunɛn tii ɑ̀ n sĩimɔ ɡem sɔɔ kɑ ɡɔ̃ru dɛɛrɔ nɛn wuswɑɑɔ mɑ ɑ nɛn woodɑbɑ kɑ nɛn yiirebu mɛm nɔɔwɑmmɛ nɡe mɛ Dɑfidi wunɛn tundo u kuɑ, \v 5 kon wunɛn bɑndu dɑkɑɑ dɑɑsiɑ nɡe mɛ nɑ wunɛn tundo wi nɔɔ mwɛɛru kuɑ, nɑ nɛɛ, u ǹ kɔsire biɑmɔ win bibun bweseru sɔɔ wi u koo bɑndu di Isirelibɑ sɔɔ. \v 6 Adɑmɑ wunɛ kɑ wunɛn tɔmbu kɑ bɛɛn bibun bweseru ì n mɑn yinɑ, mɑ i ǹ nɛn woodɑbɑ kɑ nɛn yiirebu mɛm nɔɔwɑmmɛ, mɑ i dɑ i n bũnu sɑ̃ɑmɔ, \v 7 kon bɛɛ wunɑ tem mɛ nɑ rɑɑ bɛɛ wɛ̃ kpuron di. Kpɑ n mɑɑ dii te nɑ wunɑ nɛnɛm nɛn sɔ̃ mi yinɑ mɑm mɑm kpɑ i sekuru wɑ bwese tukunun wuswɑɑɔ nu bɛɛ yɛ̃ɛ. \v 8 Wi u rɑɑ dii ten kpɑ̃ɑru yɛ̃, ù n doonɔ mi, mɑ u ten bɑnsu wɑ biti koo nùn mwɑ u nɛɛ, kuku! Mbɑn sɔ̃nɑ Yinni Gusunɔ u tem mɛɡibu kuɑ mɛ, kɑ mɑɑ dii teni. \v 9 Kpɑ bu wisi bu nɛɛ, bɑ Gusunɔ ben Yinni deriwɑ wi u ben bɑɑbɑbɑ yɑrɑmɑ Eɡibitin di. Wee tɛ̃ bũnɑ bɑ sɑ̃ɑmɔ. Niyɑ bɑ mɛm nɔɔwɑmmɛ. Yen sɔ̃nɑ u derɑ wɑhɑlɑ yeni yɑ bu deemɑ. \s1 Sɑlomɔɔ kɑ Hirɑmun \s2 ɑrukɑwɑni \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri II, 8:1-18) \p \v 10 Sɑlomɔɔ u Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yeru kɑ win tiin sinɑ kpɑɑru bɑnɑwɑ wɔ̃ɔ yɛndu u sere ye kpuro wiru ɡo. \v 11 N deemɑ Hirɑmu Tirin sinɑ bokowɑ u nùn dɑ̃ɑ ye bɑ mɔ̀ sɛduru kɑ sipɛrɛ kɑ wurɑ mɔrisiɑ nɡe mɛ̀n nɔɔ u kĩ sɑnɑm mɛ u win sɔmɑ ye mɔ̀. Yen sɔ̃nɑ u mɑɑ Hirɑmu wi wusu yɛndu kɑ̃, Gɑlilen tem sɔɔ. \v 12 Yerɑ Hirɑmu u seewɑ Tirin di u dɑ u wuu si mɛɛrɑ, si Sɑlomɔɔ u nùn kɑ̃ mi. \v 13 Adɑmɑ wuu si, su ǹ nùn wɛ̃re. Mɑ u nɛɛ, wuu sinin bweserɑ ɑ mɑn kɑ̃ nɛn kĩnɑsi? Yerɑ u su yĩsiru kɑ̃ Kɑm. Yĩsi terɑ bɑ rɑ kɑ su soku sere kɑ ɡisɔn ɡisɔ. \v 14 N deemɑ Hirɑmu u rɑɑ Sɑlomɔɔ wurɑ tɔnnu itɑ kɑ bɔnu mɔrisiɑ. \s1 Ye Sɑlomɔɔ u mɑɑ kuɑ \p \v 15 Tɔn be Sɑlomɔɔ u yoo sɔmɑ koosiɑ, beyɑ bɑ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yeru kɑ win tiin sinɑ kpɑɑ te bɑnɑ te u sokɑ Wɔwɑ ye bɑ kɔruɑ, kɑ sere Yerusɑlɛmun ɡbɑ̃rɑ te, kɑ mɑɑ wuu si bɑ mɔ̀ Hɑsori, kɑ Mɛɡido, kɑ Gesɛɛ. \v 16 N deemɑ Eɡibitin sunɔ u rɑɑ Gesɛɛ wɔri u dɔ̃ɔ mɛni u Kɑnɑni be bɑ wɑ̃ɑ mi ɡo u kpɑ, mɑ u wuu ɡe suɑ u win bii tɔn kurɔ kɑ̃, sɑɑ ye Sɑlomɔɔ u bii wi suɑ kurɔ. \v 17 Yen sɔ̃nɑ Sɑlomɔɔ u wuu ɡe sɔnwɑ u bɑnɑ. U mɑɑ Bɛti Horoni bɑnɑ ye yɑ wɑ̃ɑ wɔwɑɔ, \v 18 kɑ Bɑlɑti, kɑ Tɑdimɔri ye yɑ wɑ̃ɑ Yudɑn temɔ mi ɡɑ̃ɑnu ku rɑ kpi, \v 19 kɑ mɑɑ wuu sìn mi u rɑ win dĩɑnu bere, kɑ sìn mi win tɑbu kɛkɛ be dumi ɡɑwe wɑ̃ɑ kɑ sìn mi win mɑɑsɔbu bɑ wɑ̃ɑ kɑ si u ɡɔ̃ru doke u bɑnɑ Yerusɑlɛmuɔ kɑ Libɑniɔ kɑ mɑɑ tem mɛ u mɔ kpuro sɔɔ. \p \v 20-21 Bwese ni nu wɑ̃ɑ Isirelibɑn suunu sɔɔ bɑ ǹ kpĩɑ bɑ ɡo, niyɑ Amɔrebɑ kɑ Hɛtibɑ kɑ Feresibɑ kɑ Hefibɑ kɑ Yebusibɑ. Ben bibun bweserɑ Sɑlomɔɔ u yoo sɔmɑ koosiɑ. Mɑ bɑ kuɑ yobu sere kɑ ɡisɔn ɡisɔ. \v 22 Adɑmɑ Sɑlomɔɔ u ǹ Isirelibɑ yoo sɔmɑ koosie. U bu kuɑwɑ win tɑbu kowobu kɑ win tiin sɔm kowobu, kɑ win sinɑ ɑsɑkpɔbu kɑ win tɑbu sinɑmbu kɑ win tɑbu kɛkɛ kpɑrobu kɑ win mɑɑsɔbu. \v 23 Be u ɡɔsɑ bu kɑ yoo sɔmɑ ye kpɑrɑ, bɑ sɑ̃ɑwɑ nɛɛrɑ wunɔbu kɑ weerɑɑkuru (550). \p \v 24 Sɑnɑm mɛ Eɡibiti sunɔn bii wɔndiɑ wi Sɑlomɔɔ u sue kurɔ, u wurɑ yɛnu ɡe Sɑlomɔɔ u nùn bɑniɑ sɔɔ, sɑɑ yerɑ Sɑlomɔɔ u mɑɑ wɔwɑ ye yɑ wɑ̃ɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ kɔruɑ. \p \v 25 Wɔ̃ɔ tiɑ sɔɔ, nɔn itɑwɑ Sɑlomɔɔ u rɑ Yinni Gusunɔ yɑ̃ku dɔ̃ɔ mwɑɑrɑruɡinu kue kɑ siɑrɑbun yɑ̃kunu, yɑ̃ku yee ten mi, te u Yinni Gusunɔ kuɑ. Yen biru u rɑ turɑre dɔ̃ɔ doke kpɑkoro tèn wɔllɔ bɑ rɑ turɑre dɔ̃ɔ doke te bɑ yi dii te tɑ dɛɛre ɡem ɡem kɔnnɔn deedeeru. Nɡe mɛyɑ Sɑlomɔɔ u kɑ sɔ̃ɔsi yèn sɔ̃ bɑ sɑ̃ɑ yee te kuɑ. \p \v 26 Mɑ u derɑ bɑ ɡoo nimkuu dɑ̃kɑ Ɛsioni Gebɛɛɔ, Elɑtin bɔkuɔ nim wɔ̃ku ɡe bɑ mɔ̀ Nɑɑ yɑriɔ Edɔmun temɔ. \v 27 Mɑ Hirɑmu u win tiin sɔm kowo be bɑ nim ɑsɑnsi yɛ̃ mɔrisiɑ Sɑlomɔɔn ɡoo nimkuu sin sɔ̃. \v 28 Yerɑ bɑ dɑ Ofiriɔ bɑ wurɑ ɡurɑ tɔnnu wɔkurɑ yiru bɑ kɑ Sɑlomɔɔ dɑɑwɑ. \c 10 \s1 Sebɑn sunɔ tɔn kurɔ \s2 u Sɑlomɔɔ mɛɛrim dɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri II, 9:1-12) \p \v 1 Sɑɑ yè sɔɔ Sebɑn sunɔ tɔn kurɔ u nuɑ mɑ Yinni Gusunɔ u derɑ Sɑlomɔɔ u yĩsiru yɑrɑ, yerɑ u dɑ u kɑ Sɑlomɔɔn bwisi yin sɑkɑ mɛɛri kpɑ u nùn ɡɑ̃ɑ sɛ̃sɔɡii dɑbinu bikiɑ. \v 2 U turɑ Yerusɑlɛmuɔ kɑ win sinɑ bwɑ̃ɑ dɑbinu be bɑ nùn swĩi kɑ yooyoo si su turɑre kɑ wurɑ dɑbinu sɔɔwɑ, kɑ kpee ɡobiɡinu. Ye u turɑ Sɑlomɔɔn mi, mɑ u ɡeruɑ kpuro ye yɑ wɑ̃ɑ win ɡɔ̃ruɔ. \v 3 Mɑ Sɑlomɔɔ u nùn wisɑ kpuro ye u bikiɑ. Yen ɡɑɑ kun nùn wisibu sɛ̃sie. \v 4 Ye kurɔ wi, u Sɑlomɔɔn bwisi yi kpuro wɑ, kɑ dii te u bɑnɑ, \v 5 kɑ dĩɑ ni u rɑ di, kɑ win bwɑ̃ɑbun wɑ̃ɑ yeru, kɑ win sɔm kowobun yɑ̃ɑ ni bɑ rɑ doke bu kɑ nùn nɔɔri, kɑ sere be bɑ rɑ nùn tɑm dokeye nɔrɑɔɡinu, kɑ mɑɑ yɑ̃ku ni u rɑ ko diru mi u rɑ Yinni Gusunɔ sɑ̃, ye kpuro yɑ nùn biti mwɑ sere u wom mwɛ. \p \v 6 Mɑ u sinɑ boko Sɑlomɔɔ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wunɛn dɑm kɑ wunɛn bwisin bɑɑru ye nɑ nuɑ sɑɑ nɛn tem di, ye kpuro ɡemɑ. \v 7 Adɑmɑ nɑ ǹ dɑɑ ɡɑri yi nɑɑnɛ kue sere nɑ kɑ tunumɑ mini. Wee, nɛn nɔni yi ye kpuro wɑ. Kɑ ɡem ye nɑ wɑ mini, bɑ ǹ dɑɑ mɑn yen bɔnu sɔ̃ɔwɑ. Wunɛn bwisi kɑ wunɛn dukiɑ yɑ kpɑ̃ n kere nɡe mɛ wunɛn yĩsirɑ yɑrɑ. \v 8 Doo nɔɔruɡibɑ wunɛn tɔmbu kɑ wunɛn sɔm kowo be bɑ nun nɔɔrimɔ sɑɑ bɑɑyere. Mɑ bɑ wunɛn bwisi yin ɡɑri swɑɑ dɑki. \v 9 Nɑ Gusunɔ wunɛn Yinni siɑrɑ wi u nun durom kuɑ u nun swĩi Isirelibɑn sinɑ ɡɔnɑ wɔllɔ. U bu kĩwɑ sere kɑ bɑɑdommɑɔ. Yen sɔ̃nɑ u nun kuɑ ben sunɔ, ɑ n dɑ kɑ bu sirie dee dee. \p \v 10 Mɑ u sinɑ boko wurɑ kɑ̃ tɔnnu itɑ kɑ bɔnu kɑ mɑɑ turɑre, kɑ kpee ɡobiɡinu. Sɑlomɔɔ kun mɑɑ turɑre wɑɑre ɡɑm ɡum di yɑ n kpɑ̃ɑru nɛ mɛ. \p \v 11 Hirɑmun ɡoo nimkuu si su kɑ wurɑ nɑɑmɔ Ofirin di siyɑ su mɑɑ kɑ dɑ̃ɑ ɡeɑ ye bɑ mɔ̀ sɑntɑli nɑɑmɔ kɑ mɑɑ kpee ɡobiɡinu. \v 12 Mɑ sinɑ boko u kɑ dɑ̃ɑ ye ɡberebɑ kuɑ sɑ̃ɑ yerɔ, kɑ sere mɑɑ win tiin dirɔ. Dɑ̃ɑ yerɑ u mɑɑ kɑ sinusu kuɑ kɑ be bɑ rɑ womusu kon mɔrɔkunu. Dɑ̃ɑ yen bweserɑ kun sɑɑrɑ mɔ. Mɛyɑ bɑ ǹ mɑɑ yen bweseru wɑɑre. \p \v 13 Mɑ Sɑlomɔɔ u sunɔ tɔn kurɔ wi wɛ̃ kpuro ye u bikiɑ. U nùn kɛ̃ru kɑ̃wɑ nɡe mɛ win yiiko yɑ nɛ. Yen biru mɑ kurɔ wi, u ɡɔsirɑ u wurɑ win temɔ kɑ win bwɑ̃ɑbu. \s1 Sɑlomɔɔn dukiɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri II, 1:14-17, 9:13-28) \p \v 14 Wurɑ ye Sɑlomɔɔ u rɑ wɑ wɔ̃ɔ kɑ wɔ̃ɔ yɑ sɑ̃ɑwɑ tɔnnu yɛndu. \v 15 Ye bɑɑsi, u rɑ mɑɑ wurɑ mwɛ tenkubɑn mi kɑ mɑɑ sinɑm be u kɑ ɑrukɑwɑni bɔkuɑn mi, kɑ sere mɑɑ win tem beri berikɑn wiruɡibun mi. \p \v 16-17 U derɑ bɑ tɛrɛ bɑkɑnu ɡoobu (200) kɑ tɛrɛ piiminu ɡoobɑ wunɔbu (300) kuɑ kɑ wurɑ. Tɛrɛ bɑkɑ nin teerun bunum mu sɑ̃ɑwɑ kilo nɔɔbɑ tiɑ. Mɑ piimii nin teerun bunum mu mɑɑ sɑ̃ɑ kilo tiɑ kɑ bɔnu. Mɑ u tɛrɛ ni doke diru ɡɑru sɔɔ, te bɑ sokumɔ Libɑnin dɑ̃ɑ sɔ̃ɔ, win sinɑ kpɑɑrɔ. \p \v 18 Yerɑ u mɑɑ sinɑ kitɑru kuɑ kɑ suunu donnu mɑ u tu wurɑ ɡeɑn tii pote. \v 19 Sinɑ kitɑ te, tɑ yɔɔtiɑ mɔwɑ nɑɑ dɑbusɑnu nɔɔbɑ tiɑ. Mɑ bɑ ten mi u rɑ ɡbɑlli wɔwɑ koosiɑ. Mɑ tɑ nɔm sɔnditiɑ mɔ yɛ̃si yɛ̃sikɑ. Yen bɑɑyeren bɔkuɔrɑ bɑ ɡbee sunɔn weenɑsiɑ kuɑ yɑ yɔ̃, tiɑ nɔm dwɑrɔ, tiɑ mɑɑ nɔm ɡeuɔ. \v 20 Mɑ bɑ mɑɑ ɡbee sinɑnsun weenɑsisu kuɑ wɔkurɑ yiru bɑ doke tiɑ tiɑ yɔɔtiɑ yen nɑɑ dɑbusɑru bɑɑteren yɛ̃si yɛ̃sikɑɔ. Nɔɔbɑ tiɑ yɑ wɑ̃ɑ nɔm dwɑrɔ, nɔɔbɑ tiɑ mɑɑ nɔm ɡeuɔ. Sunɔ ɡoo mɑɑ sɑri wi bɑ mɑɑ kitɑ ten bweseru kuɑre. \p \v 21 Sɑlomɔɔn nɔri kpuro yi sɑ̃ɑwɑ wurɑ, kɑ sere mɑɑ win ɡbɛ̃ɑ ye u rɑ kɑ di win sinɑ kpɑɑrɔ te bɑ sokumɔ Libɑnin dɑ̃ɑ sɔ̃ɔn diru. Gɑ̃ɑnu ɡɑnu sɑri mi, ni bɑ kuɑ kɑ sii ɡeesu. Domi win wɑɑti ye sɔɔ, bɑ ǹ sii ɡeesu ɡɑrisi ɡɑ̃ɑnu, \v 22 yèn sɔ̃ win tiin ɡoo nimkusu si su kɑ Hirɑmuɡisu tenkuru mɔ̀ sɑnnu su rɑ n nɑɑmɔ wɔ̃ɔ itɑ kɑ wɔ̃ɔ itɑ sɑɑ tontonden di, su n wurɑbɑ kɑ sii ɡeesu sɔɔwɑ kɑ suunu donnu kɑ wɔnnu kɑ ɡunɔ burɑsu. \p \v 23 Sɑlomɔɔ u sinɑm be bɑ wɑ̃ɑ duniɑ sɔɔ kpuro bwisi kɑ dukiɑ kere. \v 24 Tɔmbu kpuro bɑ rɑ n kɑsuwɑ bu win ɡɑri nɔ, win bwisi yi Yinni Gusunɔ u nùn kɑ̃n sɔ̃. \v 25 Wɔ̃ɔ bɑɑɡere tɔmbu bɑ rɑ kɑ nùn kɛ̃nu nɑɑwɛ. Gɑbuɡinu sii ɡeesu, ɡɑbu wurɑ, ɡɑbu yɑbenu, ɡɑbu tɑbu yɑ̃nu, ɡɑbu turɑre, ɡɑbu mɑɑ dumi kɑ kɛtɛkunu. \p \v 26 Mɑ Sɑlomɔɔ u tɑbu kɛkɛbɑ kɑsu yi dumi ɡɑwe kɑ mɑɑ mɑɑsɔbu. Tɑbu kɛkɛ yen ɡeerɑ sɑ̃ɑwɑ nɔrɔbu kɑ nɛɛru (1.400). Mɑɑsɔ be, bɑ mɑɑ sɑ̃ɑ nɔrɔbun subɑ wɔkurɑ yiru (12.000). Mɑ u mɑɑsɔ be yi yi wuu mɑrosɔ mi win tɑbu kɛkɛ yi wɑ̃ɑ kɑ sere mɑɑ Yerusɑlɛmuɔ mi win tii u wɑ̃ɑ. \v 27 Mɑ u derɑ sii ɡeesu koorɑ Yerusɑlɛmu mi nɡe kpenu. U derɑ dɑ̃ɑ ɡeɑ ye bɑ mɔ̀ sɛduru yɑ dɑbiɑ nɡe yɑkɑsun dɑ̃ɑ ye bɑ mɔ̀ sikɑmɔre ye yɑ rɑ n wɑ̃ɑ wɔwɑɔ. \v 28-29 Sɑlomɔɔ u tenkubɑ mɔ be bɑ rɑ nùn dumi kɑ tɑbu kɛkɛbɑ dwem dɑɑwe Eɡibitiɔ kpɑ bu kɑ yi nɑ wuunu kɑ wuunu. Tɑbu kɛkɛ yen tiɑn ɡobi sɑ̃ɑwɑ sii ɡeesun ɡobi nɑtɑ. Dum tiɑn ɡobi mɑɑ sɑ̃ɑ sii ɡeesun ɡobi wunɑɑ weeru kɑ wɔkuru. Tenku berɑ bɑ rɑ mɑɑ yi Hɛtibɑn sinɑmbu kɑ Siriɡibun sinɑmbu dɔre nɡe mɛ. \c 11 \s1 Sɑlomɔɔ u Gusunɔ biru kisi \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri II, 11:18-12:1) \p \v 1 Eɡibiti sunɔn bii wɔndiɑ wi Sɑlomɔɔ u sue bɑɑsi, u mɑɑ bwese tukunun kurɔbu kĩɑ. U kurɔbu suɑ Mɔɑbubɑn bweseru sɔɔ kɑ Amɔnibɑ sɔɔ kɑ Edɔmubɑ sɔɔ kɑ Sidoniɡibu sɔɔ kɑ Hɛtibɑ sɔɔ. \v 2 N deemɑ Yinni Gusunɔ u rɑɑ Isirelibɑ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bu ku rɑɑ kɑ bwese tuku ni mɛnnɑ, bu ku rɑɑ mɑɑ wurɑ nu nɑ ben mi, nu kɑ bu mɛnnɑ. Domi nu koo de bu ben ɡɔ̃rusu sĩiyɑ win min di kpɑ bu nin bũnu sɑ̃. Adɑmɑ bwese niyɑ Sɑlomɔɔ u dɑ u kɑ mɛnnɑ ben kurɔ be u kĩn sɑɑbu. \v 3 Sinɑ bibu nɑtɑ kɑ wunɔbuwɑ (700) Sɑlomɔɔ u suɑ kurɔbu kɑ sere mɑɑ ɡoobɑ wunɔbu (300) be bɑ ǹ sɑ̃ɑ sinɑ bibu. Kurɔ berɑ bɑ win ɡɔ̃ru sĩiyɑ Yinni Gusunɔn min di. \v 4 Yerɑ n derɑ win tɔkɔru sɔɔ, u dɑ u bũu sɑ̃ɑmɔ. Mɑ u ǹ mɑɑ tii Yinni Gusunɔ wɛ̃ mɑm mɑm. U ǹ kue nɡe mɛ win tundo Dɑfidi u kuɑ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑru sɔɔ. \v 5 Sɑlomɔɔ u dɑ u Sidoniɡibun bũu wi bɑ mɔ̀ Asitɑɑte kɑ Amɔnibɑn bũu wi bɑ mɔ̀ Milikɔmu sɑ̃ɑmɔ. \v 6 Kɔ̃sɑ u kuɑ. U ǹ Yinni Gusunɔ swĩi mɑm mɑm nɡe mɛ win tundo Dɑfidi u kuɑ. \v 7 Yerɑ u mɑɑ dɑ u bũu kɔ̃sunun turɑnu bɑnɑ ɡuu te tɑ wɑ̃ɑ Yerusɑlɛmun deedeerɔ. Niyɑ Mɔɑbubɑn bũu wi bɑ mɔ̀ Kemɔsi kɑ Amɔnibɑn bũu wi bɑ mɔ̀ Mɔlɔku. \v 8 Mɑ u win kurɔ be kpuro bũu turɑnu bɑniɑ. Miyɑ bɑ rɑ n bũnu yɑ̃kuru kuɑmmɛ kpɑ bɑ n nu turɑre dɔ̃ɔ dokeɑmmɛ. \v 9-10 N deemɑ Gusunɔ Isirelibɑn Yinni u rɑɑ Sɑlomɔɔ kure nɔn yiru mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, u ku rɑɑ dɑ u bũu ɡoo sɑ̃. Adɑmɑ Sɑlomɔɔ u ǹ Yinni Gusunɔn ɡere ye mɛm nɔɔwɛ. Mɑ u win ɡɔ̃ru sĩiyɑ Yinni Gusunɔn min di. Yerɑ Yinni Gusunɔ u kɑ nùn mɔru kuɑ. \v 11 Mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee ɑ ǹ nɛn ɑrukɑwɑni kɑ nɛn woodɑ ye nɑ nun wɛ̃ mɛm nɔɔwɛ. Yen sɔ̃, kon wunɛn bɑndu kɑrɑnɑ n ten sukum wunɛn sɔm kowo ɡoo wɛ̃. \v 12 Adɑmɑ nɑ ǹ ye mɔ̀ wunɛn wɑ̃ɑru sɔɔ, wunɛn tundo Dɑfidin sɔ̃. Wunɛn biin nɔmun diyɑ kon tu mwɑ. \v 13 Adɑmɑ nɛn bɔ̃ɔ Dɑfidin sɔ̃ kɑ sere mɑɑ Yerusɑlɛmu ye nɑ ɡɔsɑn sɔ̃, nɑ ǹ nun te kpuro mwɑɑrimɔ. Kon nùn Isirelibɑn bwese kɛrɑ tiɑ deriɑ u ko yen sunɔ. \s1 Sɑlomɔɔn yibɛrɛbɑ \p \v 14 Yinni Gusunɔ u derɑ Hɑdɑdi wi u sɑ̃ɑ Edɔmun bweserun sinɑ bii u kuɑ Sɑlomɔɔn wɛrɔ. \p \v 15 N deemɑ Dɑfidi u rɑɑ kɑ Edɔmubɑ tɑbu kuɑ u bu ɡo. Yerɑ win tɑbu sunɔ Yoɑbu u dɑ mi, u kɑ Isireli be bɑ ɡo ɡo sike. \v 16 Mɑ u sinɑ mi, suru nɔɔbɑ tiɑ, wi kɑ win tɑbu kowobu. Mɑ bɑ Edɔmubɑn tɔn durɔbu kpuro ɡo, bibu kɑ bukurobu. \v 17 Sɑɑ yerɑ Hɑdɑdi u kpikiru suɑ u dɑ Eɡibiti ɡiɑ kɑ Edɔmubɑ ɡɑbu be bɑ sɑ̃ɑ win bɑɑbɑn yobu. N deemɑ Hɑdɑdi wi, u sɑ̃ɑwɑ ɑluwɑɑsi. \v 18 Ye bɑ seewɑ Mɑdiɑnin di, bɑ dɑwɑ Pɑrɑniɔ, miyɑ u mɑɑ ɡɑbu wɑ bɑ nùn swĩi bɑ kɑ turɑ Eɡibiti sunɔn mi. Yerɑ Eɡibiti sunɔ wi, u nùn diru wɛ̃ kɑ mɑɑ tem. Yen biru u nɔɔ mwɛɛru kuɑ mɑ u ko n dɑ nùn dĩɑnu wɛ̃. \v 19 Eɡibiti sunɔ wi, u kɑ Hɑdɑdi nɔnu ɡeu mɛɛrɑ. N deemɑ Eɡibiti sunɔ wi, u kurɔ mɔ wi bɑ mɔ̀ Tɑpenɛsi. Kurɔ wi, u yiiko mɔ. Win wɔnɔwɑ Eɡibiti sunɔ u Hɑdɑdi kɑ̃ u suɑ kurɔ. \v 20 Yerɑ Hɑdɑdin kurɔ wi, u nùn bii tɔn durɔ mɑruɑ. Mɑ bɑ nùn yĩsiru kɑ̃ Genubɑti. Mɑ Tɑpenɛsi u bii wi suɑ u nɛnuɑ win yɛnuɔ kɑ Eɡibiti sunɔn bibu sɑnnu. \p \v 21 Sɑɑ ye Hɑdɑdi u nuɑ mɑ Dɑfidi u kpunɑ u ɡu, bɑ nùn sikuɑ win bɑɑbɑbɑn sikɑɔ, win tɑbu sunɔ Yoɑbu u mɑɑ ɡu, yerɑ u Eɡibiti sunɔ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ de n den ɡɔsirɑ n dɑ nɛn wuuɔ. \p \v 22 Yerɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, mbɑ n nun kɔmiɛ nɛn mini ɑ kɑ kĩ ɑ we. \p Mɑ u nùn wisɑ u nɛɛ, nɑ ǹ ɡɑ̃ɑnu bie. Adɑmɑ kɑ mɛ, ɑ de n we. \p \v 23 Yinni Gusunɔ u mɑɑ Resoni Eliɑdɑn bii seeyɑ u kɑ Sɑlomɔɔ seesi. Resoni wi, u rɑɑ kpikiru suɑwɑ win yinni Hɑdɑdesɛɛ Sobɑn sunɔn min di. \v 24 Sɑnɑm mɛ Dɑfidi u bu wɔri u ɡoomɔ, mɑ Resoni wi, u tɔmbu mɛnnɑ u kuɑ ben wiruɡii. Wi, kɑ tɔn beyɑ bɑ dɑ bɑ sinɑ Dɑmɑsiɔ u bɑndu di mi. \v 25 Resoni wi, u kuɑ Isirelibɑn yibɛrɛ Sɑlomɔɔn wɑ̃ɑru kpuro sɔɔ. Mɛyɑ mɑɑ Hɑdɑdi u Isirelibɑ kɔ̃sɑ kuɑ, u bu tusɑ. Mɑ u dɑ u bɑndu di Siriɔ. \s1 Nɔɔ mwɛɛ te Gusunɔ \s2 u Yeroboɑmu kuɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri II, 9:29-31) \p \v 26 Sɑlomɔɔn sɔm kowo turo wi bɑ mɔ̀ Yeroboɑmu u mɑɑ nùn seesi. Win tundon yĩsirɑ Nɛbɑti. U sɑ̃ɑwɑ Efɑrɑtiɡii, win wuuwɑ Seredɑ, win mɛron yĩsirɑ Seruɑ. U sɑ̃ɑwɑ ɡɔmini. \p \v 27 Wee nɡe mɛ u kɑ nùn seesi. Sɑlomɔɔ u wɔwɑ ɡɑɑ kɔrumɔ. Mɑ u Yerusɑlɛmun ɡbɑ̃rɑru sɔmmɔ. \v 28 Ye u Yeroboɑmu wɑ u sɑ̃ɑ ɑluwɑɑsi dɑmɡii u mɑɑ sɔmburu mɔ̀ mi kɑ hɑniɑ, yerɑ u nùn kuɑ Mɑnɑse kɑ Efɑrɑimun bwese kɛrɑn wiruɡii bu kɑ sɔmbu te ko. \v 29 Sɔ̃ɔ teeru, Yeroboɑmu u yɑrɑ Yerusɑlɛmun di, mɑ u kɑ Gusunɔn sɔmɔ Akiyɑ Sidoniɡii yinnɑ swɑɑɔ. U kumbooro kpɔɔ sebuɑ. Be yiru tɔnɑwɑ bɑ wɑ̃ɑ yɑkɑsu mi dɔmɑ te. \v 30 Mɑ Akiyɑ u win kumbooro kpɔɔ ɡe nɛnuɑ u ɡɛ̃ɛkɑ bɛsi wɔkurɑ yiru. \v 31 Yerɑ u Yeroboɑmu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ yen wɑsi wɔkuru suo, domi ɑmɛniwɑ Gusunɔ Isirelibɑn Yinni u ɡeruɑ. U nɛɛ, u koo Sɑlomɔɔn bɑndu mwɑ u kɑrɑnɑ kpɑ u nun Isirelibɑn bwese kɛri wɔkuru wɛ̃ ɑ n sɑ̃ɑ ben sunɔ. \v 32 Adɑmɑ u koo nùn kɛri tiɑ deriɑ win bɔ̃ɔ Dɑfidin sɔ̃, kɑ mɑɑ Yerusɑlɛmun sɔ̃. Domi Isirelibɑn wusu kpuro sɔɔ, yerɑ u ɡɔsɑ. \v 33 U yeni mɔ̀wɑ yèn sɔ̃ be Isirelibɑ bɑ wi Yinni Gusunɔ deri. Mɑ bɑ dɑ bɑ Sidoniɡibun bũu wi bɑ mɔ̀ Asitɑɑte sɑ̃ɑmɔ kɑ Mɔɑbubɑn bũu wi bɑ mɔ̀ Kemɔsi, kɑ Amɔnibɑ bũu wi bɑ mɔ̀ Milikɔmu. Bɑ yinɑ bu sĩ win swɑɑ sɔɔ bu sere ko ye u kĩ. Mɛyɑ bɑ mɑɑ yinɑ bu win woodɑbɑ kɑ win yiirebu mɛm nɔɔwɑ nɡe mɛ Dɑfidi wi, Sɑlomɔɔn tundo u kuɑ. \v 34 Adɑmɑ u koo be de u n ɡinɑ bɑn te dii sere u kɑ ɡbi win bɔ̃ɔ Dɑfidin sɔ̃, wi u ɡɔsɑ mɑ u win woodɑbɑ kɑ win yiirebu mɛm nɔɔwɑ. \v 35 Yen biru u koo Isirelibɑn bwese kɛri wɔkuru mwɑ sɑɑ win biin nɔmɑn di kpɑ u nun ko ben sunɔ. \v 36 Kpɑ u bwese kɛri tiɑ win bii wɛ̃ Dɑfidin sɔ̃ kpɑ u n dɑ n kɔsire mɔ bɑndu sɔɔ Yerusɑlɛmuɔ wuu ɡe u ɡɔsɑ bu kɑ nùn sɑ̃ mi. \p \v 37 Wunɛ mɑɑ Yeroboɑmu u koo nun suɑ kpɑ ɑ n bɑndu dii Isirelibɑ kpuro sɔɔ, kpɑ ɑ n bu woodɑ wɛ̃ɛmɔ nɡe mɛ ɑ kĩ. \v 38 À n dɑ ko ye u nun yiire kpuro mɑ ɑ sĩimɔ win swɛɛ sɔɔ, mɑ ɑ win woodɑbɑ mɛm nɔɔwɑ nɡe mɛ win bɔ̃ɔ Dɑfidi u kuɑ, u ko n kɑ nun wɑ̃ɑwɑ sere kɑ bɑɑdommɑɔ, kpɑ u nun ko Isirelibɑn bwese kɛri wɔkurun sunɔ. Kpɑ wunɛn bibun bweseru bɑ n dɑ bɑn te di sere kɑ bɑɑdommɑɔ nɡe mɛ u Dɑfidi nɔɔ mwɛɛru kuɑ. \v 39 Nɡe mɛyɑ u koo kɑ Dɑfidin bibun bweseru sekuru doke Sɑlomɔɔn durum sɔ̃. Adɑmɑ n ǹ mɔ kɑ bɑɑdommɑɔ. \p \v 40 Ye Sɑlomɔɔ u ɡɑri yi nuɑ, yerɑ u swɑɑ kɑsu u kɑ Yeroboɑmu ɡo. Mɑ Yeroboɑmu u seewɑ u kpikiru suɑ u dɑ Eɡibitin sunɔ Sisɑkin mi. Miyɑ u wɑ̃ɑ sere Sɑlomɔɔ u kɑ ɡu. \p \v 41 Ye Sɑlomɔɔ u kuɑn sukum kɑ sere mɑɑ win bwisin ɡɑri, ye kpuro yɑ yoruɑ tireru ɡɑru sɔɔ te bɑ mɔ̀ Sɑlomɔɔn kookoosun tireru. \v 42 Sɑlomɔɔ u bɑndu diwɑ wɔ̃ɔ weeru Isirelibɑ kpuro sɔɔ. \v 43 Ye u kpunɑ u ɡu, bɑ nùn sikɑ win tundo Dɑfidin wuuɔ. Mɑ win bii Roboɑmu u kuɑ win kɔsire bɑndu sɔɔ. \c 12 \s1 Roboɑmu \s2 u bukurobun ɡɑri yinɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri II, 10:1-15) \p \v 1 Roboɑmu u dɑ Sikɛmuɔ. Domi Isirelibɑ kpurowɑ bɑ dɑ mi, bu kɑ nùn ko sunɔ. \v 2 Sɑɑ yè sɔɔ Yeroboɑmu Nɛbɑtin bii u kpikiru suɑ Sɑlomɔɔn sɔ̃, u wɑ̃ɑ Eɡibitiɔ yerɑ u nuɑ mɑ Roboɑmu u bɑndu di. Yerɑ bɑ nùn sɔmɔ ɡɔriɑ bɑ nɛɛ, u nɑ. \v 3 Ye u tunumɑ, mɑ wi kɑ Isirelibɑn bwese kɛri wɔkuru bɑ mɛnnɑ bɑ dɑ bɑ Roboɑmu sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, \v 4 wunɛn tundo u sun yoo sɔmɑ koosiɑ, mɑ yɑ sun buniɛ nɡe kɛtɛn suɡu. Adɑmɑ wunɛ ɑ sun tu kɑwo kpɑ su nun swĩi. \p \v 5 Mɑ u bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i ɡinɑ doo. Ǹ n kuɑ sɔ̃ɔ itɑ kpɑ i wurɑmɑ. \p Mɑ tɔn be, bɑ doonɑ. \v 6 Yerɑ Roboɑmu u Isirelibɑn bukurobu mɛnnɑ win mi, be bɑ rɑ rɑɑ win tundo Sɑlomɔɔ bwisi kɛ̃, u bu bikiɑ u nɛɛ, bwisi yirɑ̀ i mɑn kɛ̃mɔ n tɔn be sɔ̃. \p \v 7 Mɑ bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, ɑ̀ n wurɑ sɑɑ ɡisɔn di, ɑ tɔn be nɔɔri kpɑ ɑ ko ye bɑ nun bikiɑ, kpɑ ɑ bu wisi kɑ kĩru, bɑ ko n sɑ̃ɑwɑ wunɛn tɔmbu sere kɑ bɑɑdommɑɔ. \p \v 8 Adɑmɑ Roboɑmu wi, u ǹ bukuro ben ɡɑri wure. Win sɑɑrɑsi kɑ be u biru di sɑnnu, berɑ u bwisi bikiɑ. \v 9 U bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bwisi yirɑ̀ i mɑn kɛ̃mɔ n kɑ tɔn be wisi be bɑ nɛɛ, n bù yoo sɔmɑ kɑwo ye nɛn tundo u rɑɑ bu koosiɑ. \p \v 10 Yerɑ bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, ɑ bu sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, wunɛn nikibii piibu ɡɑ wunɛn tundon pɔrɑ bɔɔrum kere. \v 11 Wunɛn tundo u rɑɑ bu yoo sɔmɑ koosiɑ. Mɛyɑ kɑɑ mɑɑ tu sosi. Wunɛn tundo u rɑɑ bu sɛɛyɑsiɑ kɑ yii sɛnnu, mɛyɑ kɑɑ mɑɑ bu sɛɛyɑsiɑ kɑ som kpɑki. \p \v 12 Yerɑ Yeroboɑmu kɑ tɔn be kpuro bɑ nɑ Roboɑmun mi sɔ̃ɔ itɑse ye, nɡe mɛ u rɑɑ ɡeruɑ. \v 13 Roboɑmu u tɔn be wisɑ kɑ dɑm, u ǹ bukuro ben bwisi yi ɡɑrisi ɡɑ̃ɑnu. \v 14 Adɑmɑ win sɑɑrɑsi ben bwisiyɑ u kɑ sɔmburu kuɑ mɑ u nɛɛ, nɛn tundo u rɑɑ bɛɛ yoo sɔmɑ koosiɑ. Adɑmɑ tɛ̃, nɛɡirɑ tɑ koo kerɑ. U rɑɑ bɛɛ sɛɛyɑsiɑ kɑ yii sɛnnu. Adɑmɑ nɛ, som kpɑkiyɑ kon kɑ bɛɛ sɛɛyɑsiɑ. \p \v 15 Nɡe mɛyɑ Roboɑmu u yinɑ u tɔn beɡii swɑɑ dɑki domi Yinni Gusunɔwɑ u derɑ n kuɑ mɛ, kpɑ win ɡɑri yi kɑ koorɑ, ye u Yeroboɑmu Nɛbɑtin bii sɔ̃ɔwɑ sɑɑ Akiyɑ Siloɡiin nɔɔn di. \s1 Isirelibɑn bɑndɑ bɔnu kuɑ \s2 yiru \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri II, 10:16-11:4) \p \v 16 Ye Isirelibɑ kpuro bɑ wɑ mɑ sinɑ boko u ǹ ben ɡere swɑɑ dɑki, yerɑ bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, \q1 mbɑ n sun mɔɔsinɛ bɛsɛ kɑ Dɑfidi Isɑin bii. \q1 Sɑ ǹ mɑɑ bɔnu ɡɑɑ mɔ kɑ wi. \q1 Bɛsɛ Isirelibɑ i de su ɡɔsirɑ bɛsɛn yɛnusɔ. \q1 Wunɛ Roboɑmu ɑ wunɛn bweserun wunɑnɔ koowo. \m Mɑ Isireli be, bɑ ɡɔsirɑ ben yɛnusɔ. \v 17 Mɑ Roboɑmu u kuɑ Yudɑn bweseru tɔnɑn sunɔ. \v 18 Sɑɑ ye sɔɔrɑ u Adorɑmu ɡɔrɑ Isirelibɑn mi, wi u rɑ bu kpɑre bu kɑ yoo sɔmɑ ko. Mɑ bɑ nùn kpenu kɑsukɑ bɑ ɡo. Yerɑ n derɑ Roboɑmun tii, u win tɑbu kɛkɛ wɔri fuuku fuuku u dɑ Yerusɑlɛmuɔ. \v 19 Nɡe mɛyɑ Isirelibɑn bwese kɛri wɔku te, tɑ kɑ Dɑfidin yɛnuɡibu kɑrɑnɑ sere kɑ ɡisɔ. \p \v 20 Sɑɑ yè sɔɔ Isirelibɑ kpuro bɑ nuɑ mɑ Yeroboɑmu u wurɑmɑ sɑɑ Eɡibitin di, yerɑ bɑ mɛnnɑ bɑ nùn sokusiɑ. Ye u nɑ, yerɑ bɑ nùn kuɑ ben sunɔ. Yudɑn bweseru bɑɑsi, ɡoo sɑri wi u mɑɑ kɑ Dɑfidin bweseru yɔ̃rɑ. \p \v 21 Sɑɑ yè sɔɔ Roboɑmu u tunumɑ Yerusɑlɛmuɔ, yerɑ u Yudɑbɑ kɑ Bɛnyɑmɛɛbɑ kpuro mɛnnɑ. Mɑ u be sɔɔ tɑbu durɔ dɑmɡibu nɔrɔbun subɑ ɡoobu yɛndu sɑri (180.000) ɡɔsɑ bu dɑ bu Isirelibɑn bwese kɛri wɔku te wɔri, kpɑ bu bɑn te wɔrɑmɑ bu nùn wesiɑ. \v 22 Adɑmɑ Gusunɔ u kɑ win sɔmɔ Semɑyɑ ɡɑri kuɑ u nɛɛ, \v 23 ɑ Roboɑmu Sɑlomɔɔn bii Yudɑbɑn sunɔ kɑ Yudɑbɑ kɑ Bɛnyɑmɛɛbɑ kpuro sɔ̃ɔwɔ, \v 24 ɑ nɛɛ, wee ye nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡeruɑ. Bu ku rɑɑ dɑ bu kɑ ben mɛro bisibu Isirelibɑ tɑbu ko. Ben bɑɑwure u ɡɔsiro win yɛnuɔ, domi yeni yɑ nɑwɑ sɑɑ nɛ Yinni Gusunɔn min di. \p Mɑ bɑ Yinni Gusunɔn ɡere wurɑ, bɑ ɡɔsirɑ bɑ wurɑ ben yɛnusɔ. \p \v 25 Yeroboɑmu u wuu ɡe bɑ mɔ̀ Sikɛmu ɡbɑ̃rɑru toosi ɡe ɡɑ wɑ̃ɑ Efɑrɑimun ɡuurun berɑ ɡiɑ. Mɑ u sinɑ mi. Yen biru u yɑrɑ min di u dɑ u Penuɛli ɡbɑ̃rɑru toosi. \s1 Yeroboɑmu \s2 u Gusunɔn swɑɑ deri \p \v 26-27 Yerɑ Yeroboɑmu u bwisikɑ u nɛɛ, tɔn be, bɑ̀ n dɑɑmɔ Yerusɑlɛmuɔ bu kɑ yɑ̃kuru ko Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ, nɛn bɑn te nɑ dii mi, tɑ koo rɑ wurɑ Dɑfidin bweseru sɔɔ. Domi ben lɑɑkɑri yɑ koo wurɑ ben yinni Roboɑmun mi, wi u sɑ̃ɑ ben sunɔ. Kpɑ bu mɑn ɡo bu wɑ bu kɑ wurɑ win mi. \v 28 Ye Yeroboɑmu u bwisi bikiɑ bikiɑ, yerɑ u kɛtɛn bwɑ̃ɑrokunu yiru kuɑ kɑ wurɑ u nɛɛ, bɛɛ Isirelibɑ nɑ bɛɛ wɑsirɑru wɑɑwɑ kɑ Yerusɑlɛmun dɑɑbu. Yen sɔ̃, bɛɛn yinni wee mini wi u bɛɛ yɑrɑmɑ Eɡibitin di. \p \v 29 Mɑ u ɡen teu yi Betɛliɔ, teu mɑɑ Dɑnuɔ. \v 30 Mɑ yeni yɑ kuɑ yinɑ ye yɑ bu sure durum sɔɔ, domi bɑ rɑ n dɑɑmɔwɑ Betɛliɔ ǹ kun mɛ Dɑnuɔ bɑ n bwɑ̃ɑroku ni sɑ̃ɑmɔ. \p \v 31 Yerɑ Yeroboɑmu u sɑ̃ɑ yenu bɑnɑ ɡunɡunu wɔllɔ. Yen biru u yɑ̃ku kowobu ɡɔsɑ be bɑ kun sɑ̃ɑ Lefin bweseru. \v 32 Yeroboɑmu u tɔ̃ru burɑ bu kɑ tɔ̃ɔ bɑkɑru ko wɔ̃ɔn suru nɔɔbɑ itɑsen sɔ̃ɔ wɔkurɑ nɔɔbuse sɔɔ, nɡe mɛ Yudɑbɑ bɑ rɑ ko. Mɑ u dɑ Betɛliɔ u yɔɔwɑ yɑ̃ku yerɔ u bwɑ̃ɑroku ni yɑ̃kuru koosi. Mɑ u yɑ̃ku kowo be u ɡɔsɑ yi Betɛli mi. \s1 Yeroboɑmun yɑ̃ku yee te, \s2 tɑ ǹ kɑ Gusunɔ nɑɑwɛ \p \v 33 Ye tɔ̃ɔ te, tɑ turɑ te Yeroboɑmu u burɑ mi, yerɑ Isirelibɑ kpuro bɑ tɔ̃ɔ bɑkɑru di Betɛliɔ. Mɑ win tii u yɔɔwɑ yɑ̃ku yerɔ, u turɑre dɔ̃ɔ doke. \c 13 \p \v 1 Yerɑ Yinni Gusunɔ u derɑ win sɔmɔ ɡoo u seemɑ sɑɑ Yudɑn di u nɑ Betɛliɔ sɑnɑm mɛ Yeroboɑmu u turɑre dɔ̃ɔ dokemɔ ben yɑ̃ku yerɔ. \v 2 Mɑ u yɑ̃ku yee te nɔɔɡiru sue u nɛɛ, yɑ̃ku yeru wunɛ! Yɑ̃ku yeru wunɛ! A nɔɔwɔ ye Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ. U nɛɛ, wee bɑ koo bii tɔn durɔ ɡoo mɑ Dɑfidin bweseru sɔɔ, kpɑ bu nùn yĩsiru kɛ̃ Yosiɑsi. Wiyɑ u koo se u kɑ bũu yɑ̃ku kowo be yɑ̃kuru ko mi bɑ rɑ rɑɑ yɑ̃kuru ko. Kpɑ bu tɔmbun kukunu dɔ̃ɔ mɛni wunɛn wɔllɔ. \p \v 3 Gusunɔn sɔmɔ wi, u mɑɑ nɛɛ, yɑ̃ku yee teni, tɑ koo bɛsikirɑwɑ. Kpɑ ten yɑ̃ku torom mu yɑri bɑɑmɑ. Sɑɑ ye sɔɔ, bɑ koo ɡiɑ mɑ Yinni Gusunɔwɑ u ɡɑri yi ɡeruɑ. \p \v 4 Sɑnɑm mɛ Yeroboɑmu u nuɑ ye sɔmɔ wi, u yɑ̃ku yee te ɡerusi, yerɑ u nɔmu dɛmiɑ u nɛɛ, i nùn mɔɔ. \p Adɑmɑ Yeroboɑmun nɔmu ɡe u Gusunɔn sɔmɔ wi tĩi mi, ɡɑ ɡu, mɑ u kpɑnɑ u ɡu kure. \v 5 Yerɑ yɑ̃ku yee te, tɑ bɛsirɑ, mɑ ten yɑ̃ku torom mɛ mu wɑ̃ɑ wɔllɔ mu pusi yɑm kpuro nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u rɑɑ ɡeruɑ sɑɑ sɔmɔ win nɔɔn di. \v 6 Yerɑ Yeroboɑmu u Gusunɔn sɔmɔ wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ Gusunɔ wunɛn Yinni kɑnɔ nɛn sɔ̃, kpɑ u de nɛn nɔmu ɡe, ɡu wurɑmɑ nɡe mɛ ɡɑ rɑɑ sɑ̃ɑ. \p Mɑ sɔmɔ wi, u Yinni Gusunɔ kɑnɑ. Yerɑ Yinni Gusunɔ u derɑ nɔmu ɡe, ɡɑ wurɑmɑ nɡe mɛ ɡɑ rɑɑ sɑ̃ɑ. \v 7 Sɑɑ yerɑ sinɑ boko Yeroboɑmu u nɛɛ, ɑ duumɑ nɛn yɛnuɔ kpɑ ɑ di. Yen biru, kpɑ n nun kɛ̃nu wɛ̃. \p \v 8 Yerɑ Gusunɔn sɔmɔ wi, u sinɑ boko wisɑ u nɛɛ, bɑɑ ɑ̀ n nɛɛ, kɑɑ mɑn wunɛn dirun ɑrumɑnin bɔnu kɛ̃, nɑ ǹ duɔ wunɛn yɛnuɔ. Nɑ ǹ mɑɑ dĩɑnu ɡɑnu dimɔ. Mɛyɑ nɑ ǹ mɑɑ nim nɔrumɔ. \v 9 Domi Yinni Gusunɔwɑ u mɑn woodɑ yeni wɛ̃ u nɛɛ, n ku rɑ dĩɑnu ɡɑnu di, n ku rɑ nim nɔ, n ku rɑ mɑɑ ɡɔsirɑ kɑ swɑɑ ye nɑ kɑ nɑ. \p \v 10 Ye u yenibɑ ɡeruɑ u kpɑ, yerɑ u swɑɑ ɡɑɑ mwɑ u kɑ sĩɑ. \s1 Gusunɔn sɔmɔn \s2 mɛm nɔɔ sɑriru \p \v 11 Sɑɑ ye sɔɔ, Gusunɔn sɔmɔ durɔ tɔkɔ ɡoo u mɑɑ wɑ̃ɑ Betɛli mi. Yerɑ win bii tɔn durɔbu bɑ nɑ, bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ kpuro ye Gusunɔn sɔmɔ wi, u kuɑ Betɛli mi dɔmɑ te, kɑ mɑɑ ɡɑri yi u sinɑ boko Yeroboɑmu sɔ̃ɔwɑ. \v 12 Ye durɔ tɔkɔ wi, u nuɑ mɛ, yerɑ u bu bikiɑ u nɛɛ, swɑɑ yerɑ̀ u mwɑ u kɑ sĩɑ. \p Mɑ bii be, bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ swɑɑ ye u kɑ sĩɑ. \v 13 Yerɑ u nɛɛ, bu win kɛtɛku ɡɑɑri bɔkuo. \p Ye bɑ ɡu ɡɑɑri bɔkuɑ bɑ kpɑ, u ɡu sɔni. \v 14 Mɑ u Gusunɔn sɔmɔ wi nɑɑ swĩi. Yerɑ u nùn deemɑ u sɔ̃, dɑ̃ɑ bɑkɑru ɡɑrun nuurɔ u nùn bikiɑ u nɛɛ, wunɑ Gusunɔn sɔmɔ wi u nɑ sɑɑ Yudɑn tem di? \p Mɑ u nùn wisɑ u nɛɛ, oo, nɛnɑ. \p \v 15 Mɑ durɔ tɔkɔ wi, u nɛɛ, su wurɑ su dɑ nɛn yɛnuɔ su di. \p \v 16 Adɑmɑ sɔmɔ wi, u nùn wisɑ u nɛɛ, n ǹ koorɔ n kɑ nun wurɑ n sere mɑm nɛɛ, kon di mi, kpɑ n nɔ. \v 17 Domi Yinni Gusunɔwɑ u mɑn woodɑ yeni wɛ̃, u nɛɛ, n ku rɑ di, n ku rɑ mɑɑ nim nɔ mi. Kpɑ n ku rɑ kɑ mɑɑ swɑɑ ye wɔmɑ ye nɑ kɑ dɑ. \p \v 18 Yerɑ durɔ tɔkɔ wi, u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛn tii Gusunɔn sɔmɔwɑ nɡe wunɛ. Gusunɔwɑ u mɑn win ɡɔrɑdo ɡɔriɑmɑ, u mɑn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n kɑ nun ɡɔsiɑmɑ nɛn yɛnuɔ ɑ di mi, kpɑ ɑ nɔ. \p N deemɑ weesɑ durɔ tɔkɔ te, tɑ mɔ̀. \v 19 Mɑ Gusunɔn sɔmɔ wi, u ɡɔsirɑmɑ u dɑ durɔ tɔkɔ win yɛnuɔ u di u nɔrɑ. \s1 Gusunɔ u win sɔmɔ wi \s2 tɑɑrɛ wɛ̃ \p \v 20 Ye bɑ sɔ̃ bɑ dimɔ, yerɑ Yinni Gusunɔ u kɑ durɔ tɔkɔ te ɡɑri kuɑ. \v 21 Mɑ durɔ tɔkɔ te, tɑ Gusunɔn sɔmɔ wi sɔ̃ɔwɑ kɑ dɑm tɑ nɛɛ, ɑmɛniwɑ Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ. U nɛɛ, yèn sɔ̃ ɑ ǹ win ɡere mɛm nɔɔwɛ wi, wi u sɑ̃ɑ wunɛn Yinni, \v 22 mɑ ɑ ɡɔsirɑmɑ ɑ di ɑ nɔrɑ yɑm mini, mi u nɛɛ, ɑ ku di ɑ ku mɑɑ nɔ, yen sɔ̃nɑ tɛ̃ kɑɑ ɡbi. Adɑmɑ bɑ ǹ wunɛn ɡoru sikumɔ wunɛn bɑɑbɑbɑn sikɑɔ. \p \v 23 Ye Gusunɔn sɔmɔ wi, u di u kpɑ u nɔrɑ, yerɑ durɔ tɔkɔ wi, u nùn kɛtɛku ɡɑɑri bɔkuɑ. \v 24 Ye u ɡu sɔni u wiɔ, yerɑ swɑɑ sɔɔ ɡbee sunɔ ɡɑ nùn sɛ̃re ɡɑ ɡo. Mɑ win ɡoru tɑ kpĩ swɑɑ sɔɔ. Mɑ win kɛtɛku ɡe, kɑ ɡbee sunɔ ɡe, nu yɔ̃ win bɔkuɔ. \v 25 Be bɑ sɑrɔ mi, bɑ ɡoo te wɑ, kɑ ɡbee sunɔ ɡe, ɡɑ yɔ̃ ɡoo ten bɔkuɔ. Ye bɑ turɑ wuu mi Gusunɔn sɔmɔ durɔ tɔkɔ te, tɑ wɑ̃ɑ, mɑ bɑ ye tɔmbu sɔ̃ɔwɑ. \v 26 Ye Gusunɔn sɔmɔ durɔ tɔkɔ te, tɑ nuɑ mɛ, yerɑ tɑ nɛɛ, Gusunɔn sɔmɔ wiyɑ. Domi u ǹ Gusunɔn woodɑ mɛm nɔɔwɛ. Yen sɔ̃nɑ u nùn ɡbee sunɔ kpɑre ɡɑ nùn sɛ̃re ɡɑ ɡo nɡe mɛ u rɑɑ ɡeruɑ. \p \v 27 Mɑ durɔ tɔkɔ te, tɑ ten bibu sɔ̃ɔwɑ tɑ nɛɛ, i mɑn nɛn kɛtɛku ɡɑɑri bɔkuo. \p Mɑ bɑ ɡu ɡɑɑri bɔkuɑ. \v 28 Yerɑ u seewɑ u dɑ. Mɑ u deemɑ Gusunɔn sɔmɔn ɡoo te wee tɑ kpĩ. Mɑ kɛtɛku ɡe, kɑ ɡbee sunɔ ɡe, nu yɔ̃ ɡoo ten bɔkuɔ. Adɑmɑ ɡbee sunɔ ɡe, ɡɑ ǹ ɡoo te temɛ, ɡɑ ǹ mɑɑ kɛtɛku ɡe ɡo. \v 29 Mɑ durɔ wi, u ɡoo te suɑ u sɔndi win kɛtɛku wɔllɔ u kɑ tu nɑ win wuuɔ, u sikɑ siki wɔru ɡe u rɑɑ ɡbɑ win tiin sɔ̃n mi, u ten ɡɔɔ swĩ. \v 30 Ye bɑ ɡoo te sikuɑ bɑ kpɑ, mɑ bɑ ɡɔɔ wuri kuɑ bɑ nɛɛ, wɑnyo, wɑnyo, nɛn kĩnɑsi! \p \v 31 Ye bɑ yenibɑ kpuro kuɑ bɑ kpɑ, yerɑ Gusunɔn sɔmɔ durɔ tɔkɔ wi, u win bibu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ̀ n ɡu, i mɑn sikuo mi bɑ Gusunɔn sɔmɔ wi sikuɑ, kpɑ nɛn kukunu nu n kpĩ wiɡinun bɔkuɔ. \v 32 Domi ɡɑri yi u ɡeruɑ Betɛlin sɔ̃, kɑ mɑɑ bũu turɑ ni bɑ bɑnɑ Sɑmɑrin wuu mɑrosɔn sɔ̃, yi koo koorɑwɑ kɑm kɑm. \p \v 33 Bɑɑ mɛ bɑ Yeroboɑmu kirɔ kuɑ, kɑ mɛ, u ǹ win ɡɔ̃ru ɡɔsie. U mɑɑ kpɑm bũu yɑ̃ku kowobu ɡɔsɑwɑ win tɔmbu sɔɔ, be bɑ yen kĩru mɔ. \v 34 Yerɑ yɑ Yeroboɑmun yɛnuɡibu durum koosiɑ. Yen sɔ̃nɑ Gusunɔ u win bweseru kpeerɑsiɑ tem mɛ kpuro sɔɔ. \s1 Yeroboɑmun biin ɡɔɔ \c 14 \p \v 1 Sɑɑ ye sɔɔrɑ Abiɑ Yeroboɑmun bii u bɑrɑ. \v 2 Mɑ Yeroboɑmu u win kurɔ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ nun kɑnɑmɔ, ɑ seewo ɑ tii ɡɔsiɑ kpɑ bu ku rɑɑ ɡiɑ mɑ ɑ sɑ̃ɑwɑ nɛn kurɔ kpɑ ɑ dɑ Siloɔ, ɑ Gusunɔn sɔmɔ Akiyɑ deemɑ, domi wiyɑ u mɑn sɔ̃ɔwɑ mɑ nɛnɑ kon ko tɔn benin sinɑ boko. \v 3 Yen sɔ̃, ɑ pɛ̃ɛ suo wɑsi wɔkuru kɑ kirɑnu ɡɑnu, kɑ tim bwɑ̃ɑru, kpɑ ɑ kɑ nùn dɑɑwɑ kpɑ ɑ nùn bikiɑ ye yɑ koo bɛsɛn bii wi deemɑ. \p \v 4 Mɑ kurɔ wi, u kuɑ nɡe mɛ. U seewɑ u dɑ Siloɔ u Gusunɔn sɔmɔ Akiyɑ deemɑ win dirɔ. N deemɑ Akiyɑn nɔni dɑm dwiiyɑ tɔkɔrun sɔ̃. U ku rɑ mɑɑ yɑm wɑ. \v 5 Yinni Gusunɔ u Akiyɑ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee Yeroboɑmun kurɔ u wee u kɑ bikiɑru ko wunɛn mi, yèn sɔ̃ win bii u bɑrɔ. Ù n tunumɑ wunɛn mi, ɑ nùn sɔ̃ɔwɔ mɛni kɑ mɛni. Domi u koo tii ɡɔsiɑwɑ nɡe ɡoo. \p \v 6 Ye kurɔ wi, u tunumɑ, yerɑ Akiyɑ u win nɑɑsun dɑmu nuɑ win dii kɔnnɔwɔ. Mɑ u nɛɛ, ɑ duumɑ Yeroboɑmun kurɔ. Mbɑn sɔ̃nɑ ɑ tii ɡɔsiɑmɔ nɡe ɡoo. Wee Gusunɔ u mɑn yiire n nun lɑbɑɑri kɔ̃sɑ yeni sɔ̃. \v 7 Yen sɔ̃, ɑ doo ɑ Yeroboɑmu sɔ̃ ɑ nɛɛ, ɑmɛniwɑ Gusunɔ Isirelibɑn Yinni u ɡeruɑ. U nɛɛ, wee wiyɑ u nùn ɡɔsɑ Isirelibɑn suunu sɔɔ mɑ u nùn kuɑ ben kpɑro. \v 8 U bɑn ten sukum mwɑ sɑɑ Dɑfidin bweserun min di u nùn wɛ̃. Adɑmɑ wee u ǹ kue nɡe win bɔ̃ɔ Dɑfidi wi u win woodɑbɑ mɛm nɔɔwɑ u nùn sɑ̃wɑ kɑ win ɡɔ̃ru kpuro. Mɑ u sĩɑ dee dee win wuswɑɑɔ. \v 9 Wee, wi Yeroboɑmu u kɔ̃sɑ kuɑ n kere tɔn be bɑ nùn ɡbiiye. Domi u derɑ bɑ bũnu sɑ̃wɑ. Mɑ u bwɑ̃ɑrokunu kuɑ kɑ sisu u kɑ wi, Gusunɔn mɔru seeyɑ. Mɑ u nùn biru kisi. \v 10 Yen sɔ̃nɑ u koo de kɔ̃sɑ yu du win yɛnuɔ. U koo win yɛnuɡibu kpuro ɡo, bibu kɑ yobu, bɑ ǹ ɡoo derimɔ. U koo bwese te kpuro ɡowɑ mɑm mɑm. \v 11 Wi u ɡu wuuɔ bɔ̃nɑ nu koo yɛ̃ron ɡoru tem. Wi u mɑɑ ɡu yɑkɑsɔ ɡunɔsɑ su koo mɑɑ win ɡoru di. \v 12 Tɛ̃ wunɛ win kurɔ ɑ seewo ɑ dɑ yɛnuɔ. Adɑmɑ ɑ̀ n wuu duɔ fiɑ, bii wi, u ko n mɑɑ ɡbimɔwɑ. \v 13 Isirelibɑ bɑ koo nùn sike kpɑ bu win ɡɔɔ wooru sinɑ. Wi turowɑ bɑ koo sike Yeroboɑmun bwese te sɔɔ. Domi wi turo wiyɑ u Gusunɔ Isirelibɑn Yinni wɛ̃re. \v 14 Yen biru Yinni Gusunɔ u koo sinɑ boko kpɑo swĩi Isireliɔ, kpɑ u Yeroboɑmun bwese te kpuro ɡo. Ye wee, yɑ mɑm tunumɑ kɔ. \v 15 Mɛyɑ Yinni Gusunɔ u koo mɑɑ Isirelibɑ nɔni sɔ̃, kpɑ bɑ n sɑ̃ɑ nɡe kɑbɑ te tɑ bɑ̃ɑrimɔ nim sɔɔ. U koo bu yɑrɑ tem ɡem mɛn di, mɛ u ben bɑɑbɑbɑ wɛ̃. Kpɑ u bu yɑrinɑsiɑ sere Efɑrɑtin dɑɑrun ɡuru ɡiɔ. Domi bɑ win mɔru seeyɑ bɑ bũu wi bɑ mɔ̀ Asitɑɑten bwɑ̃ɑrokunu kuɑ. \v 16 U koo bu biru kisi Yeroboɑmun durum ye u kuɑn sɔ̃, kɑ ye u mɑɑ derɑ win tɔmbɑ kuɑn sɔ̃. \p \v 17 Yen biru Yeroboɑmun kurɔ wi, u seewɑ u doonɑ. Ye u turɑ yɛnuɔ Tirisɑɔ, u win dii kɔnnɔ nɔɔ sɔndi, yerɑ win bii ɑluwɑɑsi wi, u n ɡbimɔ. \v 18 Yerɑ bɑ nùn sikuɑ. Mɑ Isirelibɑ kpuro bɑ win ɡɔɔ wooru sinɑ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u rɑɑ ɡeruɑ, sɑɑ win sɔmɔ Akiyɑn nɔɔn di. \p \v 19 Tɑɑ bi Yeroboɑmu u kuɑ win bɑndu sɔɔ, kɑ nɡe mɛ u tɔmbu kpɑrɑ, ye kpuron ɡɑri yoruɑ Isirelibɑn sinɑmbun fɑɑɡin tireru sɔɔ. \v 20 Wɔ̃ɔ yɛndɑ yiruwɑ u kuɑ bɑndu sɔɔ. Yen biru u kpunɑ u ɡu. Mɑ bɑ nùn sikuɑ win bɑɑbɑbɑn sikɑɔ. Yerɑ win bii Nɑdɑbu u ɡɔnɑ kɔsire kuɑ. \s1 Roboɑmun \s2 bɑndun fɑɑɡin sukum \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri II, 12:1-16) \p \v 21 Sɑlomɔɔn bii Roboɑmu u bɑndu di Yudɑɔ. Win mɛron yĩsirɑ Nɑɑmɑ. U sɑ̃ɑwɑ Amɔniɡii. Roboɑmu wi, u mɔwɑ wɔ̃ɔ weeru kɑ tiɑ u sere bɑn te di. Mɑ u kuɑ wɔ̃ɔ wɔkurɑ nɔɔbu kɑ yiru bɑn te sɔɔ Yerusɑlɛmuɔ. N deemɑ wuu ɡerɑ Yinni Gusunɔ u ɡɔsɑ Isirelibɑn wusu kpuro sɔɔ, u win yĩsiru doke. \v 22 Roboɑmun wɑɑti ye sɔɔ, Yudɑbɑ bɑ kɔ̃sɑ kuɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ, mɑ bɑ win mɔru seeyɑ yɑ kere ye u rɑɑ kɑ ben bɑɑbɑbɑ kuɑ. \v 23 Domi ben tii bɑ bũu turɑnu bɑnɑ, mɑ bɑ mɑɑ bũu wi bɑ mɔ̀ Asitɑɑten bwɑ̃ɑrokunu kuɑ bɑ yi ɡunɡunu wɔllɔ kɑ mi dɑ̃ɑ koo bɑkɑnu wɑ̃ɑ. \v 24 Bɑ mɑɑ kurɔbu kɑ durɔbu ɡɔsɑ sɑkɑrɑrun sɔ̃ bɑ kɑ bwese ni Yinni Gusunɔ u nɛɛ bu kpeerɑsiɑn sɑ̃ɑnu sɑɑrimɔ. \p \v 25 Roboɑmun bɑndun wɔ̃ɔ nɔɔbuse sɔɔrɑ Sisɑki Eɡibitin sinɑ boko u nɑ u Yerusɑlɛmu tɑbu wɔri. \v 26 Mɑ u Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerun dukiɑ ɡurɑ sere kɑ be Yudɑbɑn sinɑ kpɑɑruɡiɑ kpuro. U mɑɑ tɛrɛ ni suɑ, ni Sɑlomɔɔ u kuɑ kɑ wurɑ. \v 27 Yerɑ Roboɑmu u derɑ bɑ nin kpɑɑnu kuɑ kɑ sii ɡɑndu. Mɑ u derɑ sinɑ bokon tiin kɔ̃sobu bɑ nu kɔ̃su. \v 28 Sinɑ boko ù n dɔɔ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ, win kirukubɑ bɑ rɑ tɛrɛ ni suewɑ bɑ n nùn ɡbiiye. Bɑ̀ n ɡɔsirɑmɑ kpɑ bu nu yi ben diɑɔ. \p \v 29 Ye Roboɑmu u kuɑn sukum mu yoruɑ Yudɑbɑn sinɑmbun fɑɑɡin tireru sɔɔ. \v 30 Win wɑɑti ye sɔɔ, tɑbu rɑ n wɑ̃ɑwɑ wi kɑ Yeroboɑmun bɑɑ sɔɔ. Yenibɑn biru Roboɑmu u kpunɑ u ɡu. \v 31 Mɑ bɑ nùn sikɑ win bɑɑbɑbɑn sikɑɔ Dɑfidin wuuɔ. Win mɛron yĩsirɑ Nɑɑmɑ, Amɔniɡii. Win biru, win bii Abiyɑmuwɑ u bɑndu kɔsire kuɑ. \c 15 \s1 Abiyɑmu \s2 u kuɑ Yudɑbɑn sinɑ boko \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri II, 13:1-3, 22-23) \p \v 1 Yeroboɑmun bɑndun wɔ̃ɔ wɔkurɑ nɔɔbu kɑ itɑse sɔɔrɑ Abiyɑmu u bɑndu di Yudɑɔ. \v 2 U kuɑwɑ wɔ̃ɔ itɑ bɑndu sɔɔ Yerusɑlɛmuɔ. Win mɛron yĩsirɑ Mɑɑkɑ. U sɑ̃ɑwɑ Abisɑlɔmun \f + \fr 15:2 \fr*\fk Abisɑlɔmu \fk*\ft - Bɑɑ mɛ yen yorɑ yɑ wunɑnɛ fiiko, kɑ mɛ, ɡɑbɑ tɑmɑɑ Abusɑlɔmuwɑ bɑ kɑ yɑ̃.\ft*\f* bii. \v 3 Durum ye Abiyɑmun tundo u kuɑ, yerɑ win tii u mɑɑ kuɑ. U ǹ win tii Yinni Gusunɔ wɛ̃ mɑm mɑm nɡe mɛ win sikɑdo Dɑfidi u kuɑ. \v 4 Adɑmɑ Dɑfidin bweseru tɑ n kɑ sɔ̃ɔsire bɑndu sɔɔ nɡe fitilɑ, yen sɔ̃nɑ Yinni Gusunɔ u nùn Abiyɑmu kɑ̃ u kuɑ win kɔsire bɑndu sɔɔ, Yerusɑlɛmuɔ. \v 5 Domi Dɑfidi wi, u sĩɑ dee dee Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. U ye kpuro mɛm nɔɔwɑ ye u nùn sɔ̃ɔwɑ u ko, mɑ n kun mɔ ye u Uri Hɛti ɡo mɑ u win kurɔ suɑ bɑɑsi. \p \v 6 Abiyɑmun tundo Roboɑmun wɑɑti sɔɔ, tɑbu kun kpɑ wi kɑ Yeroboɑmun bɑɑ sɔɔ. \p \v 7 Ye Abiyɑmu u kuɑn sukum mu yoruɑ Yudɑbɑn sinɑmbun fɑɑɡin tireru sɔɔ. Mɛyɑ mɑɑ win wɑɑti ye sɔɔ, tɑbu wɑ̃ɑ wi kɑ Yeroboɑmun bɑɑ sɔɔ. \v 8 Yen biru Abiyɑmu u kpunɑ u ɡu, mɑ bɑ nùn sikuɑ win bɑɑbɑbɑn sikɑɔ, Dɑfidin wuuɔ. Mɑ win bii Asɑ u bɑndu kɔsire kuɑ. \s1 Asɑ u kuɑ Yudɑbɑn sinɑ boko \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri II, 14:1-2, 15:16-19, 16:1-6, 11-14) \p \v 9 Yeroboɑmu Isirelibɑn sunɔn bɑndun wɔ̃ɔ yɛndusewɑ Asɑ u bɑndu di Yudɑɔ. \v 10 U kuɑwɑ wɔ̃ɔ weeru kɑ tiɑ Yerusɑlɛmuɔ. Win nikurɔn yĩsirɑ Mɑɑkɑ. U sɑ̃ɑwɑ Abusɑlɔmun bii. \v 11 Asɑ wi, u sĩɑwɑ dee dee Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ nɡe win sikɑdo Dɑfidi. \v 12 U kurɔ tɑnɔbu ɡirɑ win tem di. Mɑ u bũu ni win bɑɑbɑbɑ bɑ rɑɑ sekɑ kɔsukɑ. \v 13 U mɑɑ win nikurɔ yɑrɑ sinɑ ɑsɑkpɔ te u diin di, yèn sɔ̃ kurɔ wi, u Asitɑɑten bwɑ̃ɑroku kuɑ. Mɑ Asɑ u bwɑ̃ɑroku ɡe kɔsukɑ u ɡu dɔ̃ɔ mɛni muku muku. U ɡen torom ɡurɑ u wisi Sedoronin wɔwɑɔ. \v 14 Adɑmɑ u ǹ ɡunɡunu mi bɑ rɑ yɑ̃kuru ko mi kɔsuke, bɑɑ mɛ u Yinni Gusunɔ kĩɑ kɑ win ɡɔ̃ru kpuro. \v 15 U mɑɑ derɑ bɑ kɑ kɛ̃nu nɑ Yinni Gusunɔn sɑ̃ɑ yerɔ, nìn woodɑ win bɑɑbɑ kɑ win tii bɑ yi. Kɛ̃ɛ niyɑ sii ɡeesu kɑ wurɑ kɑ sere mɑɑ yɑ̃nu ɡɑnu. \p \v 16 Asɑn wɑɑti ye sɔɔ, tɑbu rɑ n wɑ̃ɑwɑ wi kɑ Isirelibɑn sunɔ Bɑsɑn bɑɑ sɔɔ. \v 17 Sɔ̃ɔ teeru Bɑsɑ u Yudɑbɑ wɔri. Mɑ u Rɑmɑ mwɑ u yen ɡbɑ̃rɑru sɔnwɑ. Kpɑ Yudɑbɑ bu ku rɑɑ mɑɑ kɑ du mi, bu yɑri. \v 18 Yerɑ Asɑ u sii ɡeesu kɑ wurɑ ye yɑ tie kpuro ɡurɑ, sɑɑ sɑ̃ɑ yerun ɑrumɑni beru yerun di, kɑ sere sinɑ kpɑɑrun ɑrumɑni beru yerun di u kɑ ɡɔrɑ Dɑmɑsiɔ Sirin sinɑ boko Bɛni Hɑdɑdi Tɑbirimɔn biin mi, wi u sɑ̃ɑ Hɛsionin debubu. Mɑ Asɑ u ɡɔro be sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i nɛɛ, \v 19 u de su ɑrukɑwɑni bɔke nɛ kɑ wi nɡe mɛ yɑ rɑɑ wɑ̃ɑ nɛn bɑɑbɑ kɑ win bɑɑbɑn suunu sɔɔ. Wee nɑ nùn sii ɡeesu kɑ wurɑ kɛ̃ɛmɑ. Yen sɔ̃, u de u ɑrukɑwɑni ye kusiɑ, ye u kɑ Bɑsɑ Isirelibɑn sunɔ bɔkuɑ, kpɑ u nùn deri. \p \v 20 Bɛni Hɑdɑdi u Asɑn ɡɑri nuɑ, mɑ u win tɑbu sinɑmbu ɡɔrɑ Isirelin wuu mɑrosɔ, bɑ dɑ bɑ Iyoni wɔri kɑ Dɑnu kɑ Abɛli Bɛti Mɑɑkɑ kɑ Kinɛrɔtu kɑ sere mɑɑ Nɛfitɑlin tem kpuro. \v 21 Sɑɑ ye Bɑsɑ Isirelibɑn sinɑ boko u ye nuɑ, yerɑ u Rɑmɑn ɡbɑ̃rɑ ten sɔmburu deri mɑ u dɑ u wɑ̃ɑ Tirisɑɔ. \v 22 Mɑ sinɑ boko Asɑ u Yudɑbɑ kpuro mɛnnɑ, bɑɑ tɔn turo bɑ ǹ deri. Bɑ dɑ bɑ kpenu kɑ dɑ̃ɑ ɡurɑ ye Bɑsɑ u rɑɑ kɑ ɡbɑ̃rɑ te sɔmmɔ. Mɑ u derɑ bɑ kɑ ye Gebɑn ɡbɑ̃rɑru sɔnwɑ Bɛnyɑmɛɛn tem sɔɔ, kɑ sere mɑɑ Misipɑɡiru. \p \v 23 Ye Asɑ u kuɑn sukum kɑ sere mɑɑ wuu si u bɑnɑ kpuro kɑ wɔruɡɔɔ te u sɔ̃ɔsi ye kpuron ɡɑri yi yoruɑ Yudɑbɑn sinɑmbun fɑɑɡin tireru sɔɔ. Win tɔkɔru sɔɔ u nɑɑsu bɑrɑ, \v 24 mɑ u kpunɑ u ɡu. Bɑ nùn sikuɑ win bɑɑbɑbɑn sikɑɔ win sikɑdo Dɑfidin wuuɔ. Mɑ win bii Yosɑfɑti u ɡɔnɑ sinɑ. \s1 Nɑdɑbu u kuɑ Isirelibɑn sinɑ boko \p \v 25 Nɑdɑbu Yeroboɑmun bii u bɑndu di Isireliɔ, Asɑ Yudɑn sinɑ bokon bɑndun wɔ̃ɔ yiruse sɔɔ. Nɑdɑbu wi, u kuɑwɑ wɔ̃ɔ yiru bɑndu sɔɔ. \v 26 U ǹ sĩɑ dee dee Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. Kɔ̃sɑ u kuɑ nɡe mɛ win tundo u rɑɑ kuɑ ye yɑ Isirelibɑ doke torɑru sɔɔ. \v 27 Mɑ Bɑsɑ Akiyɑn bii Isɑkɑrin bweseru sɔɔ, u nùn seesi u sɛ̃re u ɡo, Gibetoniɔ, Filisitibɑn temɔ, sɑɑ ye Nɑdɑbu kɑ Isirelibɑ kpuro bɑ wuu ɡe tɑrusi. \v 28 Asɑ Yudɑbɑn sinɑ bokon bɑndun wɔ̃ɔ itɑse sɔɔrɑ Bɑsɑ u Nɑdɑbu wi ɡo. Mɑ u bɑndu di win ɑyerɔ. \v 29 Sɑnɑm mɛ u bɑndu di u kpɑ, yerɑ u Yeroboɑmun yɛnuɡibu kpuro ɡo. Bɑɑ ben tɔn turo u ǹ deri nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ Siloɔ sɑɑ win sɔmɔ Akiyɑn nɔɔn di. \v 30 Yeni yɑ koorɑwɑ Yeroboɑmun durum sɔ̃ kɑ yèn sɔ̃ u Isirelibɑ doke torɑru sɔɔ. Mɑ bɑ Gusunɔ ben Yinnin mɔru seeyɑ. \p \v 31 Ye Nɑdɑbu u kuɑn sukum mu yoruɑ Isirelibɑn sinɑmbun fɑɑɡin tireru sɔɔ. \p \v 32 Bɑsɑ kɑ Asɑn bɑɑ sɔɔ, tɑbu wɑ̃ɑwɑ sere be kpuro bɑ kɑ ɡu. \s1 Bɑsɑ u kuɑ Isirelibɑn sinɑ boko \p \v 33 Asɑ Yudɑbɑn sinɑ bokon bɑndun wɔ̃ɔ itɑsewɑ Bɑsɑ Akiyɑn bii u bɑndu di Tirisɑɔ Isirelibɑ kpuron suunu sɔɔ. U kuɑwɑ wɔ̃ɔ yɛndɑ nnɛ bɑn te sɔɔ. \v 34 Adɑmɑ u ǹ sĩɑ dee dee Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. Kɔ̃sɑ u kuɑ. Yeroboɑmun yirɑ u swĩi, ye yɑ Isirelibɑ doke torɑru sɔɔ. \c 16 \p \v 1 Sɑɑ ye sɔɔrɑ Yinni Gusunɔ u win sɔmɔ Yehu Hɑnɑnin bii ɡɔrɑ Bɑsɑn mi, u nùn sɔ̃ u nɛɛ, \v 2 wiyɑ u nùn ɡɔsɑ sɑnɑm mɛ u ǹ sɑ̃ɑ ɡɑ̃ɑnu mɑ u nùn kuɑ win tɔmbu Isirelibɑn kpɑro. Adɑmɑ u Yeroboɑmun yirɑ swĩi. Mɑ u wi Gusunɔn tɔmbu doke torɑru sɔɔ bɑ win mɔru seeyɑ. \v 3 Yen sɔ̃, Gusunɔ u koo win yɛnu kpeerɑsiɑ kpɑ ɡu ko nɡe Yeroboɑmu Nɛbɑtin biiɡuu. \v 4 Win yɛnuɡii wi u koo ɡbi wuuɔ, bɔ̃nɑ nu koo yɛ̃ron ɡoru tem. Wi u mɑɑ ɡu yɑkɑsɔ, ɡunɔsɑ su koo yɛ̃ron ɡoru di. \p \v 5 Ye Bɑsɑ u kuɑn sukum kɑ wɔruɡɔɔ te u sɔ̃ɔsi, ye kpuron ɡɑri yi yoruɑ Isirelibɑn sinɑmbun fɑɑɡin tireru sɔɔ. \v 6 Yen biru Bɑsɑ u kpunɑ u ɡu. Bɑ nùn sikɑ win bɑɑbɑbɑn sikɑɔ Tirisɑɔ. Mɑ win bii Elɑ u ɡɔnɑ kɔsire kuɑ. \p \v 7 N deemɑ Bɑsɑ u sere ɡbi, Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ sɑɑ win sɔmɔ Yehu Hɑnɑnin biin nɔɔn di u nɛɛ, win yɛnu ɡɑ koo kowɑ nɡe Yeroboɑmuɡuu, kɔ̃sɑ ye u kuɑn sɔ̃, ye yɑ wi, Yinni Gusunɔn mɔru seeyɑ, kɑ sere yèn sɔ̃ u Yeroboɑmun yɛnuɡibu kpuro ɡo. \s1 Elɑ u kuɑ Isirelibɑn sinɑ boko \p \v 8 Asɑ Yudɑbɑn sinɑ bokon bɑndun wɔ̃ɔ yɛndɑ nɔɔbu kɑ tiɑse sɔɔrɑ Elɑ Bɑsɑn bii u bɑndu di Tirisɑɔ. U kuɑwɑ wɔ̃ɔ yiru bɑn te sɔɔ. \v 9 Win tɑbu sunɔ turo wi bɑ mɔ̀ Simiri wi u rɑ tɑbu kɛkɛ yi dumi ɡɑwen bɔnu kpɑre u nùn seesi sɑɑ ye wi, Elɑ u wɑ̃ɑ Tirisɑɔ u tɑm nɔrumɔ mu nùn ɡoomɔ Tirisɑn sunɔn sɔm kowobun wiruɡiin mi, wi bɑ mɔ̀ Aritisɑ. \v 10 Miyɑ Simiri u duɑ u nùn sɛ̃re u ɡo. Sɑɑ ye sɔɔ, Asɑ Yudɑbɑn sinɑ bokon bɑndun wɔ̃ɔ yɛndɑ nɔɔbu kɑ yiruse sɔɔrɑ mi. Mɑ Simuri wi, u bɑndu di wi, Elɑn ɑyerɔ. \v 11 Sɑnɑm mɛ u bɑn te di u kpɑ, yerɑ u Bɑsɑn tɔmbu kpuro ɡo, kɑ win dusibɔ kɑ win kpɑɑsibɔ. Bɑɑ ben tɔn turo u ǹ deri. \v 12 Simiri u Bɑsɑn yɛnuɡibu kpuro ɡowɑ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ sɑɑ win sɔmɔ Yehun nɔɔn di, \v 13 ye u nɛɛ, u koo de bu Bɑsɑn yɛnu kpeerɑsiɑ, wi kɑ win bii Elɑn torɑnun sɔ̃ te bɑ derɑ Isirelibɑ bɑ kuɑ. Domi bɑ derɑ bɑ bũnu sɑ̃wɑ mɑ yɑ wi Gusunɔ Isirelibɑn Yinnin mɔru seeyɑ. \p \v 14 Ye Elɑ u kuɑn sukum bɑ yen ɡɑri yoruɑ Isirelibɑn sinɑmbun fɑɑɡin tireru sɔɔ. \s1 Simiri u kuɑ Isirelibɑn sinɑ boko \p \v 15 Asɑ, Yudɑbɑn sinɑ bokon bɑndun wɔ̃ɔ tɛnɑ itɑ sɑrise sɔɔrɑ Simiri u bɑndu di Tirisɑɔ. Mɑ u kuɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ yiru bɑn te sɔɔ. N deemɑ sɑɑ ye sɔɔ, Isirelibɑ bɑ ben sɑnsɑni ɡire Filisitibɑn wuu ɡe bɑ sokumɔ Gibetonin deedeerɔ. \v 16 Tɔn be bɑ wɑ̃ɑ sɑnsɑni mi, bɑ nuɑ mɑ Simiri u sinɑ boko seesi, sere u mɑm nùn ɡo. Yen dɔmɑ terɑ, Isireli be bɑ wɑ̃ɑ sɑnsɑni mi, bɑ tɑbu sunɔ Omiri kuɑ sunɔ Isirelibɑ kpuro sɔɔ. \v 17 Mɑ Omiri kɑ tɔn be, bɑ seewɑ Gibetonin min di bɑ dɑ bɑ Tirisɑ tɑrusi. \v 18 Ye Simiri u wɑ bɑ wuu ɡe tɑrusi mɛ, yerɑ u dɑ u kukuɑ sinɑ kpɑɑrɔ sere sinɑ bokon dirɔ. Mɑ win tii u dii te dɔ̃ɔ sɔ̃re. \v 19 Nɡe mɛyɑ u kɑ ɡu win torɑ te u kuɑn sɔ̃. Domi kɔ̃sɑ u kuɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. Yeroboɑmun yirɑ u swĩi ye yɑ Isirelibɑ doke torɑru sɔɔ. \p \v 20 Ye Simiri u kuɑn sukum kɑ nɡe mɛ u Isirelibɑn sinɑmbu seesi u ɡo, ye kpuro yɑ yoruɑ Isirelibɑn sinɑmbun fɑɑɡin tireru sɔɔ. \p \v 21 Sɑɑ ye sɔɔrɑ Isirelibɑ bɑ bɔnu kuɑ wuunu yiru. Wuu teeru tɑ kɑ Tibini Ginɑtin bii yɔ̃rɑ, mɑ tɑ nùn kuɑ sunɔ. Teerɑ mɑɑ kɑ Omiri yɔ̃rɑ. \v 22 Be bɑ kɑ Omiri yɔ̃rɑ berɑ bɑ dɑbiru bo. Tibini u ɡu. Mɑ Omiri u kuɑ be kpuron sunɔ. \s1 Omiri u kuɑ Isirelibɑn sinɑ boko \p \v 23 Asɑ Yudɑbɑn sinɑ bokon bɑndun wɔ̃ɔ tɛnɑ kɑ tiɑse sɔɔrɑ Omiri u bɑndu di Isireliɔ. U rɑɑ bɑndu di Tirisɑɔ wɔ̃ɔ nɔɔbɑ tiɑ u sere kuɑ Isirelibɑ kpuron sunɔ. Mɑ u kuɑ wɔ̃ɔ wɔkurɑ yiru bɑn te sɔɔ. \v 24 Yerɑ u dɑ Semɛɛn mi u Sɑmɑrin ɡuuru dwɑ kɑ sii ɡeesun ɡobi nɔrɔbun subɑ nɔɔbɑ tiɑ (6.000). Mɑ u wuu bɑnɑ ɡuu ten wɔllɔ u ɡu yĩsiru kɑ̃ Sɑmɑri, Semɛɛ win yĩsirun sɔ̃. \v 25 Omiri wi, kɔ̃sɑ u kuɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ yɑ kere sinɑm be bɑ nùn ɡbiiyeɡiɑ. \v 26 Yeroboɑmu Nɛbɑtin biin yirɑ u swĩi mɑm mɑm ye yɑ Isirelibɑ doke torɑru sɔɔ. Yɑ derɑ bɑ bũnu sɑ̃wɑ. Mɑ Gusunɔ Isirelibɑn Yinni u kɑ bu mɔru kuɑ. \p \v 27 Ye Omiri u kuɑn sukum kɑ wɔruɡɔɔ te u sɔ̃ɔsi, ye kpuro yɑ yoruɑ Isirelibɑn sinɑmbun fɑɑɡin tireru sɔɔ. \v 28 Omiri wi, u kpunɑ u ɡu, mɑ bɑ nùn sikuɑ win bɑɑbɑbɑn sikɑɔ Sɑmɑriɔ. Yen biru, win bii Akɑbu u ɡɔnɑ kɔsire kuɑ. \s1 Akɑbu u kuɑ Isirelibɑn sinɑ boko \p \v 29 Asɑ Yudɑbɑn sinɑ bokon bɑndun wɔ̃ɔ tɛnɑ kɑ nɔɔbɑ itɑse sɔɔrɑ Akɑbu Omirin bii u mɑɑ bɑndu di Isirelibɑn mi Sɑmɑriɔ. U kuɑwɑ wɔ̃ɔ yɛndɑ yiru bɑn te sɔɔ. \v 30 Yinni Gusunɔn nɔni sɔɔ, u kɔ̃sɑ kuɑ n kere sinɑm be bɑ nùn ɡbiiye. \v 31 U ǹ dɑɑ mɑm yɛ̃ Yeroboɑmu Nɛbɑtin bii u durum kuɑ, wiɡiɑn kpɑ̃ɑrun sɑɑbu. Domi u Yesɑbɛli Etibɑɑlin bii suɑ kurɔ. Etibɑɑli wiyɑ u sɑ̃ɑ Sidoniɡibun sunɔ. Yen biru u mɑɑ dɑ u bũu wi bɑ mɔ̀ Bɑɑli sɑ̃ɑmɔ. \v 32 Mɑ u bũu wi diru bɑniɑ Sɑmɑriɔ. Mɑ u yɑ̃ku yeru kuɑ dii te sɔɔ. \v 33 Mɑ u bũu wi bɑ mɔ̀ Asitɑɑten bwɑ̃ɑroku kuɑ ɡe bɑ ko n dɑ mɑɑ sɑ̃. Yeyɑ n derɑ Yinni Gusunɔ u kɑ nùn mɔru kuɑ n kere sinɑm be bɑ nùn ɡbiiye. \p \v 34 Akɑbun wɑɑti ye sɔɔ, Hili Betɛliɡii u seewɑ u Yeriko bɑnɑ. Sɑɑ ye u wuu ɡen kpɛɛkpɛɛku swĩimɔ mɑ win bii ɡbiikoo Abirɑmu u ɡu. Sɑɑ ye u mɑɑ ɡen ɡbɑ̃rɑrun ɡɑmbo dokemɔ mɑ win bii dɑ̃ɑko Seɡubu u mɑɑ ɡu. N deemɑ Yinni Gusunɔ u rɑɑ ɡeruɑ Yosue Nunin biin nɔɔn di u nɛɛ, wi u mɑɑ wuu ɡe bɑnɑ, mɛsumɑ yɛ̃ron bibu bɑ koo ɡbi. \s1 Eli u nɛɛ, ɡbeburɑ koo nɑ \c 17 \p \v 1 Gusunɔn sɔmɔ Eli wi u wɑ̃ɑ Tisibiɔ Gɑlɑdin temɔ u sinɑ boko Akɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, kɑ Gusunɔ Isirelibɑn Yinni wi nɑ sɑ̃ɑmɔ minin wɑ̃ɑru, ɡurɑ kɑ kɑkoru, yen ɡɑɑ kun mɑɑ nɛmɔ wɔ̃ɔ sinin bɑɑ sɔɔ sere dɔmɑ te nɑ wure nɑ nɛɛ, yɑ koo nɛ. \s1 Eli u wɑ̃ɑ \s2 dɑɑ te bɑ mɔ̀ Keritiɔ \p \v 2 Yerɑ Yinni Gusunɔ u Eli sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 3 ɑ seewo minin di kpɑ ɑ dɑ sɔ̃ɔ yɑri yeru ɡiɑ ɑ n wɑ̃ɑ Keritin dɑɑrɔ Yuudɛnin ɡuruɔ. \v 4 Dɑɑ ten nimɑ kɑɑ n dɑ n nɔrumɔ kpɑ n ɡunɔmɔri ɡɔrimɑ yi kɑ nun dĩɑnu nɑɑwɑ. \p \v 5 Mɑ Eli u doonɑ min di u kuɑ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ. U dɑ u wɑ̃ɑ dɑɑ ten mi. \v 6 Yerɑ ɡunɔmɔri yi, yi rɑ kɑ nùn pɛ̃ɛ kɑ yɑɑ nɑɑwɛ bururu kɑ yokɑ. Dɑɑ ten nimɑ u rɑ n mɑɑ nɔrumɔ. \s1 Eli kɑ kurɔ ɡɔmini ɡoo \s2 Sɑrepɑtɑɔ \p \v 7 Sɑnɑm dɔɔ sɑnɑm wee, dɑɑ ten nim mu kpɑ. Domi ɡurɑ kun mɑɑ nɛɛre tem mɛ sɔɔ. \v 8 Yerɑ Yinni Gusunɔ u kpɑm Eli sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 9 ɑ seewo ɑ dɑ Sɑrepɑtɑɔ, Sidonin temɔ, kpɑ ɑ n wɑ̃ɑ mi. Domi nɑ ɡɔmini ɡoo sɔ̃ɔwɑ u nun diisiɑ. \p \v 10 Mɑ u seewɑ u dɑ Sɑrepɑtɑ mi. Ye u wuu ɡe duɔ, yerɑ u deemɑ ɡɔmini ɡoo wee, u dɑ̃ɑ kɑsu. Mɑ u nùn sokɑ u nɛɛ, ɑ suuru koowo ɑ doo, ɑ mɑn nim kɑsuɑmɑ fiiko n nɔ. \p \v 11 Ye u nim mɛ kɑso dɔɔ, Eli u kpɑm nùn sokɑ u nɛɛ, ɑ mɑn pɛ̃ɛ kpiribu kɑsuɑmɑ mi, n nɔɔ kpɛ̃ɛ. \p \v 12 Mɑ kurɔ wi, u nùn wisɑ u nɛɛ, kɑ Gusunɔ wunɛn Yinnin wɑ̃ɑru, nɑ ǹ dĩɑ yebunu ɡɑnu mɔ yɛnuɔ, mɑ n kun mɔ som nɔm kure teeru te nɑ mɔ kɑɑrɔ kɑ sere mɑɑ ɡum fiiko bwɑ̃ɑrɔ. Yen dɑ̃ɑ nɑ kɑsu mini, nɑ̀ n sĩɑ yɛnuɔ, n kɑ doo ko su di kɑ nɛn bii. Yen biru kpɑ sɑ n ɡɔɔ mɑrɑ. \p \v 13 Eli u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ ku bɛrum ko, ɑ doo ɑ ko nɡe mɛ ɑ ɡeruɑ. Adɑmɑ ɑ ɡinɑ mɑn kirɑ piibu kuɑmɑ kɑ som mɛ. Yen biru kpɑ ɑ wunɛ kɑ wunɛn biiɡiru ko. \v 14 Domi Gusunɔ Isirelibɑn Yinni u ɡeruɑ u nɛɛ, som mɛ mu wɑ̃ɑ kɑɑ te sɔɔ, kɑ ɡum mɛ mu wɑ̃ɑ bwɑ̃ɑ te sɔɔ, mu ǹ kpeemɔ pɑi, sere n kɑ ko tɔ̃ɔ te u koo de ɡurɑ yu nɛ. \p \v 15 Mɑ u dɑ u kuɑ nɡe mɛ Eli u ɡeruɑ. Wi kɑ win yɛnuɡibu kɑ Elin tii bɑ mɑɑ wɑ bɑ di sɔ̃ɔ dɑbi dɑbinu. \v 16 Som mɛ, kɑ ɡum mɛ, mu ǹ kpɑ nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u rɑɑ ɡeruɑ win sɔmɔ Elin nɔɔn di. \s1 Eli u kurɔ ɡɔmini win bii \s2 wesiɑ wɑsiru \p \v 17 Yenibɑn biru, kurɔ win bii u bɑrɑ ɡem ɡem mɑ u ɡu. \v 18 Yerɑ u Eli sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, Gusunɔn tɔnu wunɛ, ɑ nɑwɑ ɑ kɑ Gusunɔ nɛn torɑnu yɑɑyɑsiɑ? Domi wee nɛn bii u ɡu. \p \v 19 Eli u kurɔ wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ mɑn bii wi wɛ̃ɛmɑ. \p Mɑ u nùn mwɑ kurɔ win nɔmɑn di u kɑ dɑ dii ten ɡidɑmbisɑn wɔllɔ mi u rɑ n wɑ̃ɑ. Mɑ u nùn kpĩ win kpin yerɔ. \v 20 Mɑ u Yinni Gusunɔ kɑnɑ u nɛɛ, Yinni kɑɑ dewɑ kɔ̃sɑ yu kurɔ wi deemɑ wìn mi nɑ sɔbiɑ? Kpɑ ɑ de win bii u ɡbi? \p \v 21 Yerɑ u bii wi kibɑrisi nɔn itɑ u Gusunɔ kɑnɑ u nɛɛ, Gusunɔ nɛn Yinni, ɑ de bii wi, u se. \p \v 22 Mɑ Yinni Gusunɔ u Elin kɑnɑ te mwɑ, bii win wɛ̃siɑrɑ wurɑmɑ u kuɑ wɑso. \v 23 Yerɑ Eli u nùn suɑmɑ u kɑ sɑrɑmɑ wɑsiru u nùn win mɛro wɛ̃. U nɛɛ, wunɛn bii wee. \p \v 24 Mɑ kurɔ wi, u Eli sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, tɛ̃, nɑ ɡiɑ mɑ Gusunɔn tɔnuwɑ ɑ sɑ̃ɑ. Gɑri yi ɑ mɑɑ ɡerumɔ yi sɑ̃ɑwɑ ɡem, yi weewɑ Gusunɔn min di. \s1 Eli u nɛɛ, \s2 ɡurɑ koo mɑɑ wurɑmɑ \c 18 \p \v 1 Yenibɑn biru, ɡbebu ten wɔ̃ɔ itɑse sɔɔ, Yinni Gusunɔ u Eli sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ doo, Akɑbu u nun wɑ domi kon de ɡurɑ yu nɛ. \p \v 2 Sɑɑ ye, ɡɔ̃ɔrɑ dɑm mɔ Sɑmɑriɔ. Mɑ Eli u seewɑ u dɔɔ Akɑbun mi. \p \v 3 N deemɑ sɑɑ ye sɔɔrɑ Akɑbu u Abudiɑsi sokusiɑ, wi u sɑ̃ɑ win sinɑ kpɑɑrun sɔm kowobun wiruɡii. \v 4 Sɑɑ yè sɔɔ Yesɑbɛli u Yinni Gusunɔn sɔmɔbu ɡoomɔ, yerɑ Abudiɑsi wi, u ben wunɔbu (100) suɑ u bɔnu kuɑ weerɑɑkuukuubu u beruɑ kpee wɔru sɔɔ. Miyɑ u rɑ n kɑ bu dĩɑnu kɑ nim dɑɑwɑmmɛ. \v 5 Ye u tunumɑ Akɑbun mi, Akɑbu u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ de su dɑ su mɛɛri nɡe sɑ ko yɑkɑ bekusu wɑ mi bwii kɑ dɑru koki yi wɑ̃ɑ kpɑ bɛsɛn yooyoosu kɑ dumi kɑ kɛtɛkunu nu wɑ nu di. Kpɑ bɛsɛn sɑbenun ɡɔɔ u kɑ sɑkɑ nɛrɑ. \p \v 6 Mɑ Akɑbu kɑ Abudiɑsi, bɑ yɑm mi bɔnu kuɑ, bɑ yɑkɑ bekusu kɑso wɔri. Ben bɑɑwure u win swɑɑ mwɑ. \v 7 Ye Abudiɑsi u swɑɑ mɔ̀ u dɔɔ, yerɑ u kɑ Eli yinnɑ. Mɑ u nùn tubɑ. Yerɑ u yiirɑ u wuswɑɑ tem ɡirɑri u nɛɛ, wunɑ mini, nɛn yinni Eli? \p \v 8 Yerɑ Eli u nùn wisɑ u nɛɛ, nɛnɑ mi. A doo ɑ wunɛn yinni Akɑbu sɔ̃ mɑ ɑ mɑn wɑ. \p \v 9 Mɑ Abudiɑsi u nɛɛ, torɑru mbɑ nɑ torɑ yinni, ɑ kɑ kĩ ɑ mɑn Akɑbu nɔmu sɔndiɑ u mɑn ɡo. \v 10 Kɑ Gusunɔ wunɛn Yinnin wɑ̃ɑru, bweseru ɡɑru sɑri tèn mi nɛn yinni kun ɡɔre bu nun kɑsumɑ. Bwese te, tɑ̀ n nɛɛ, tɑ ǹ nun wɑ mi, u rɑ bu bɔ̃rusiewɑ kpɑ u n kɑ yɛ̃ mɑ ɡeemɑ ɑ ǹ wɑ̃ɑ mi. \v 11 Miyɑ ɑ nɛɛ, n seewo n dɑ tɛ̃ n nɛɛ, nɑ nun wɑ? \v 12 Nɑ̀ n doonɑ kpɑ Gusunɔn Hunde u nun suɑ u kɑ dɑ mi nɑ ǹ yɛ̃. Sɑɑ ye sɔɔ, nɑ̀ n Akɑbu sɔ̃ɔwɑ nɑ nun wɑ kpɑ u nɑ u nun biɑ, ɑ n yɛ̃ mɑ u koo mɑn ɡowɑ. N deemɑ nɑ Gusunɔ nɑsiewɑ sɑɑ nɛn piiburun di. \v 13 Yinni, bɑ ǹ nun sɔ̃ɔwɑ ye nɑ kuɑ ye Yesɑbɛli u Yinni Gusunɔn sɔmɔbu ɡoomɔ? Sɔmɔbu wunɔbuwɑ (100) nɑ beruɑ. Nɑ bu bɔnu kuɑ weerɑɑkuukuubu. Nɑ derɑ bɑ duɑ kpee wɔrusu sɔɔ. Miyɑ nɑ rɑ kɑ bu dĩɑnu kɑ nim dɑɑwe. \v 14 Yerɑ ɑ nɛɛ, n doo tɛ̃ n nɛn yinni sɔ̃ n nɛɛ, wunɛ Eli ɑ wɑ̃ɑ mini. U ǹ koo mɑn ɡo? \p \v 15 Adɑmɑ Eli u nùn wisɑ u nɛɛ, sere kɑ Yinni Gusunɔ dɑm kpuroɡii wi nɑ sɑ̃ɑmɔn wɑ̃ɑru kon dɑ n yɔ̃rɑ Akɑbun wuswɑɑɔ ɡisɔ. \s1 Eli kɑ Akɑbu bɑ wɑɑnɑ \p \v 16 Yerɑ Abudiɑsi u dɑ u kɑ Akɑbu yinnɑ mɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ kpuro ye u wɑ. Mɑ Akɑbu u Eli sennɔ dɑ. \v 17 Sɑɑ ye u Eli wɛndɛ kuɑ, yerɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wunɑ mi, wunɛ wi ɑ nɔni swɑ̃ɑ teni doke bɛsɛ Isirelibɑn temɔ? \p \v 18 Eli u nùn wisɑ u nɛɛ, n ǹ nɛ nɑ nɔni swɑ̃ɑru doke tem mɛ sɔɔ. Wunɑ. Domi wunɛ kɑ wunɛn tundon yɛnuɡibu, bɛɛyɑ i Yinni Gusunɔn woodɑbɑ deri, mɑ i dɑ i bũu wi bɑ sokumɔ Bɑɑli sɑ̃ɑmɔ. \v 19 Yen sɔ̃ tɛ̃, ɑ de Isirelibɑ bu mɛnnɑmɑ ɡuu te bɑ mɔ̀ Kɑɑmɛliɔ kɑ sere bũu wi bɑ sokumɔ Bɑɑlin yɑ̃ku kowobu tɔnu nɛɛru kɑ weerɑɑkuru (450) kɑ mɑɑ bũu wi bɑ sokumɔ Asitɑɑten yɑ̃ku kowobu tɔnu nɛɛru (400) be bɑ rɑ mɛnnɛ bu di sɑnnu kɑ Yesɑbɛli. \s1 Eli kɑ bũu yɑ̃ku kowobu \p \v 20 Yerɑ Akɑbu u ɡɔrɑ bɑ Isirelibɑ mɛnnɑ kɑ bũu yɑ̃ku kowo be, ɡuu te bɑ mɔ̀ Kɑɑmɛliɔ. \v 21 Mɑ Eli u bu susi u nɛɛ, dommɑ i ko i bɛɛn ɡɔ̃rusu yiru deri. Ǹ n Yinni Gusunɔn nɑ u sɑ̃ɑ kpuron Yinni, i nùn sɑ̃ɑwɔ. Ǹ n mɑɑ Bɑɑlin nɑ, i nùn sɑ̃ɑwɔ. \p Adɑmɑ tɔn be, bɑ ǹ nùn ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu wisɑ. \v 22 Mɑ u mɑɑ bu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee tɛ̃, nɛ turowɑ nɑ tie Yinni Gusunɔn sɔmɔbu sɔɔ. Adɑmɑ be, be bɑ sɑ̃ɑ Bɑɑlin yɑ̃ku kowobu, bɑ sɑ̃ɑwɑ tɔnu nɛɛru kɑ weerɑɑkuru (450). \v 23 Yen sɔ̃ tɛ̃, bu sun nɑɑ kinɛnu yiru wɛ̃ɛmɑ. Kpɑ Bɑɑlin yɑ̃ku kowo be, bu teeru suɑ bu ten yɑɑ muriri bu sɔndi dɑ̃ɑ ɡbebi wɔllɔ bu ku dɔ̃ɔ doke. Kpɑ nɛ n mɑɑ teeru suɑ n ko mɛ. \v 24 Yen biru kpɑ bu ben bũnu soku, kpɑ n mɑɑ Yinni Gusunɔ soku kpɑ su wɑ wìn Yinni u koo wisi u dɔ̃ɔ doke dɑ̃ɑ ye sɔɔ. \p Mɑ tɔn be kpuro, bɑ nɛɛ, too, yɑ wɑ̃. \p \v 25 Mɑ Eli u yɑ̃ku kowo be sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i ɡbio i bɛɛn nɑɑ kinɛru suɑ i ɡo, domi bɛɛyɑ i dɑbiru bo, kpɑ i bɛɛn bũu soku. Adɑmɑ i ku rɑ dɔ̃ɔ doke dɑ̃ɑ ye sɔɔ kɑ bɛɛn tii. \p \v 26 Mɑ bɑ nɑɑ kinɛ te bɑ bu wɛ̃ mi ɡo. Yerɑ bɑ bũu wi sokɑ sɑɑ bururun di sere sɔ̃ɔ u kɑ nɑ wiru wɔllɔ. Bɑ mɔ̀, Bɑɑli, ɑ sun wurɑrio! Mɑ bɑ yɑɑmɔ bɑ kɑ ben yɑ̃ku yerun turɑ te sikerenɑmɔ. Adɑmɑ bɑ ǹ nɔɔ ɡɑɡu nuɑ. Bɑ ǹ mɑɑ wisibu ɡɑbu wɑ. \v 27 Sɔ̃ɔ wii wɔɔ te, yerɑ den Eli u bu yɑɑkoru mɔ̀, u mɔ̀, i ɡbɑ̃ro kɑ dɑm, domi u sɑ̃ɑwɑ bɛɛn bũu. Sɔrɔkudo u ɡɑ̃ɑnu bwisikumɔwɑ, ǹ kun mɛ, u ɡɑ̃ɑnu mɔ̀wɑ ni nu nùn nɛni ǹ kun mɛ u ɡɑm dɑwɑ, ǹ kun mɛ, u do! Yen sɔ̃, i ɡbɑ̃ro kpɑ u dom yɑndɑ. \p \v 28 Mɑ bɑ ɡbɑ̃sukɑ tɑ̃ɑ tɑ̃ɑ bɑ seewɑ bɑ tii tɑkobi kɑ yɑɑsi sɔkirimɔ nɡe mɛ ben komɑru. Mɑ yɛm mu kokumɔ sɑɑ ben wɑsin di. \v 29 Ye sɔ̃ɔ u kɛllɑ, yerɑ bɑ mɑɑ sɑ̃ɑru wɔri kɑ dɑm, sere yokɑn yɑ̃kurun sɑɑ yɑ kɑ turɑ. Adɑmɑ bɑ ǹ bũu ɡoon nɔɔ nuɑ, bɑ ǹ mɑɑ wisibu ɡɑbu nuɑ, ǹ kun mɛ ɡɑ̃ɑ ni nu koo tɔmbun lɑɑkɑri seeyɑ. \p \v 30 Ye Eli u tɔn be kpuro sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i susimɑ nɛn ɡee, mɑ be kpuro bɑ susi win mi. Yerɑ u Yinni Gusunɔn yɑ̃ku yerun turɑ te bɑ rɑɑ sɑnkɑ mi sɔnwɑ. \v 31 Mɑ u kpenu wɔkurɑ yiru suɑ nɡe mɛ Yɑkɔbun bibun ɡeerɑ nɛ. Yɑkɔbu wiyɑ Yinni Gusunɔ u mɑɑ yĩsiru kɑ̃ Isireli. \v 32 Kpee niyɑ Eli u kɑ yɑ̃ku yee te kuɑ mɑ u wɔru ɡbɑ u kɑ tu sikerenɑ. Wɔru ɡe, ɡɑ koo nim kotosu yirun sɑkɑ mwɑ. \v 33 Mɑ u dɑ̃ɑ ɡbebi yoruɑ turɑ ten wɔllɔ u nɑɑ kinɛ te ɡo, u ten yɑɑ mururɑ u sɔndi dɑ̃ɑ yen wɔllɔ. \v 34 Yen biru u nɛɛ, bu kotosu nnɛ nim yibio bu wisi yɑ̃ku yɑɑ ye kɑ dɑ̃ɑ yen wɔllɔ. \p Mɑ bɑ kuɑ mɛ. Mɑ u mɑɑ nɛɛ, bu wureo bu nim mɛ wisi. \p Mɑ bɑ kuɑ mɛ. U mɑɑ nɛɛ, bu wureo bu wisi nɔn itɑse. \p Mɑ bɑ kuɑ mɛ. \v 35 Mɑ nim mɛ, ku kokumɔ turɑ ten min di, sere mu wɔru ɡe ɡɑ kɑ tu sikerenɛ mi yibɑ. \p \v 36 Ye yokɑn yɑ̃kurun sɑɑ yɑ turɑ, yerɑ Gusunɔn sɔmɔ Eli u susi yɑ̃ku turɑ ten mi, u nɛɛ, Gusunɔ, Aburɑhɑmu kɑ Isɑki kɑ Yɑkɔbun Yinni, ɑ de bu ɡiɑ ɡisɔ mɑ wunɑ ɑ sɑ̃ɑ Gusunɔ Isireliɔ, mɑ nɑ mɑɑ sɑ̃ɑ wunɛn bɔ̃ɔ. Kpɑ bɑ n yɛ̃ mɑ ɡɑ̃ɑ ni nɑ kuɑ, wunɛn min diyɑ nu koorɑ. \v 37 A mɑn wisio Yinni Gusunɔ, ɑ mɑn wisio, kpɑ tɔn be, bu ɡiɑ mɑ wunɑ ɑ sɑ̃ɑ kpuron Yinni, wunɑ kɑɑ de bu ben ɡɔ̃ru ɡɔsie wunɛn mi. \p \v 38 Yerɑ Yinni Gusunɔ u derɑ dɔ̃ɔ u sɑrɑmɑ u yɑ̃ku yee te wɔri. Yɑɑ ye, kɑ dɑ̃ɑ ye, kɑ kpee ni, ye kpurowɑ yɑ dɔ̃ɔ mwɑɑrɑ sere kɑ temɔ. Mɑ wɔru ɡen nim mɛ, mu ɡberɑ. \v 39 Sɑɑ ye tɔn be, bɑ wɑ mɛ, yerɑ bɑ yiirɑ bɑ wuswɑɑ tem ɡirɑri bɑ nɛɛ, Yinni Gusunɔwɑ u sɑ̃ɑ kpuron Yinni. \v 40 Mɑ Eli u nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, bu bũu wi bɑ mɔ̀ Bɑɑlin yɑ̃ku kowo be mwɛɛrimɑ, bu ku rɑɑ de ben ɡoo u kisirɑ. \p Yerɑ bɑ bu mwɛɛrɑ. Eli u derɑ bɑ kɑ bu dɑ Kisionin dɑɑrɔ. Miyɑ u bu sɑkirɑ. \s1 Gurɑ yɑ wurɑmɑ \p \v 41 Yen biru Eli u Akɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ doo ɑ di kpɑ ɑ nɔ. Domi ɡbɑ̃rɑ bi ɑ nɔɔmɔ mini, ɡurɑ yɑ wee mi. \p \v 42 Mɑ Akɑbu u doonɑ u kɑ di kpɑ u nɔ. Adɑmɑ Eli u dɑ ɡuu ten wii kpiirɔ. Miyɑ u yiirɑ u win wiru bɛri win dũɑn bɑɑ sɔɔ. \v 43 Mɑ u win bɔ̃ɔ ɑluwɑɑsi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ yɔɔmɑ kpɑ ɑ mɛɛri nim wɔ̃kun berɑ ɡiɑ. \p Yerɑ ɑluwɑɑsi wi, u yɔɔwɑ u mɛɛrɑ u nɛɛ, nɑ ǹ ɡɑ̃ɑnu ɡɑnu wɑ. \p Mɑ Eli u nùn dɑɑsiɑ mɛ sere nɔn nɔɔbɑ yiru. \v 44 Ye u mɛɛrɑ nɔn nɔɔbɑ yiruse, yerɑ u nɛɛ, ɡuru wii wuro piibu ɡɑɡu wee ɡɑ seemɑ nim wɔ̃kun di, ɡɑ kɑ tɔnun nɔm tɑrɑru nɛ. \p Yerɑ Eli u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ǹ n mɛn nɑ, ɑ sɑro ɑ dɑ ɑ Akɑbu sɔ̃ u win tɑbu kɛkɛ ye dumi ɡɑwe sɔɔru ko u dɑ yɛnuɔ fuuku kpɑ ɡurɑ yu ku rɑɑ nùn yɔ̃rɑsiɑ. \p \v 45 Ye n sosi fiiko wɔllɑ tĩrɑ ɡuru wirun sɑɑbu. Mɑ woo ɡɑ seewɑ, ɡurɑ yɑ tunumɑ kɑ dɑm. Yerɑ Akɑbu u win tɑbu kɛkɛ ye wɔri u dɑ Yisirɛɛliɔ. \v 46 N deemɑ Yinni Gusunɔn dɑm mu wɑ̃ɑ kɑ Eli. Yerɑ u kpɑkɑ sɛ̃kɑ pɔrɑɔ, mɑ u dukɑ wukɑ u Akɑbu ɡbiiri, u ɡbiɑ u turɑ Yisirɛɛli mi. \s1 Eli u mwiɑ kpɑnɑ \c 19 \p \v 1 Ye Akɑbu u turɑ yɛnuɔ u win kurɔ Yesɑbɛli sɔ̃ɔwɑ ye Eli u kuɑ kpuro kɑ nɡe mɛ u bũu wi bɑ mɔ̀ Bɑɑlin yɑ̃ku kowo be kpuro ɡo kɑ tɑkobi. \v 2 Mɑ Yesɑbɛli u Eli sɔmɔ ɡɔriɑ u nɛɛ, mɑ nɑ kun nun ɡo siɑ ɑmɑdɑɑre nɡe mɛ ɑ tɔn ben bɑɑwure ɡo, bũnu nu mɑn kuɑ nɡe mɛ nu kĩ. \v 3 Ye Eli u nuɑ mɛ, yerɑ u dukɑ suɑ u kɑ win hunde bere. Mɑ u turɑ Beri Sebɑɔ Yudɑn temɔ. Miyɑ u win bɔ̃ɔ ɑluwɑɑsi deri. \v 4 Mɑ win tii u sɑnum so tɔ̃ɔ ɡiriru, u dɑ u wɑ̃ɑ ɡbɑburɔ u sɔ̃ dɑ̃ru ɡɑrun nuurɔ, mɑ u Yinni Gusunɔ sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, yɑ den turɑ mɛ, ɑ nɛn hunde suo. Domi nɑ ǹ nɛn bɑɑbɑbɑ ɡeɑ kere. \p \v 5 Mɑ u kpunɑ u dweeyɑ dɑ̃ɑ ten nuurɔ. Yerɑ Gusunɔn ɡɔrɑdo ɡoo u nɑ u nùn bɑbɑ u nɛɛ, ɑ seewo ɑ di. \p \v 6 Mɑ Eli u seewɑ u deemɑ kirɑru wee win wirun bɔkuɔ kpee sundu ɡɑrun wɔllɔ, kɑ nim bwɑ̃ɑru. Yerɑ u di u nɔrɑ. Mɑ u wure u kpunɑ. \v 7 Yinni Gusunɔn ɡɔrɑdo wi, u kpɑm wurɑmɑ u nùn bɑbɑ u nɛɛ, ɑ seewo ɑ di, domi ɡbɑbu te tɑ nun tie, tɑ dɛ̃u. \p \v 8 Mɑ u seewɑ u di u nɔrɑ. U dɑm wɑ u kɑ sɑnum wɔri. U sĩɑ sɔ̃ɔ sɔɔ weeru kɑ wɔ̃kuru weeru. Mɑ u turɑ Yinni Gusunɔn ɡuurɔ, te bɑ mɔ̀ Horɛbu. \s1 Yinni Gusunɔ u Eli dɑm kɑ̃ \p \v 9 Guu ten kpee wɔru sɔɔrɑ Eli u dɑ u kpunɑ wɔ̃kuru, yerɑ Yinni Gusunɔ u nùn bikiɑ u nɛɛ, mbɑ ɑ mɔ̀ mini. \p \v 10 Mɑ u nùn wisɑ u nɛɛ, wunɛ wɔllu kɑ tem Yinniwɑ nɑ sɑnnɑmmɛ, domi Isirelibɑ bɑ wunɛn woodɑbɑ deri mɑ bɑ wunɛn yɑ̃ku yɛnu kɔsukɑ. Mɛyɑ bɑ wunɛn sɔmɔbu ɡo ɡo kɑ tɑkobi. Nɛ turowɑ nɑ tie. Yerɑ bɑ mɑɑ mɑn kɑsu bu hunde wunɑ. \v 11 Yinni Gusunɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ yɑrimɑ kpɑ ɑ yɔ̃rɑ ɡuu ten wɔllɔ kpɑ n nɑ n sɑrɑ wunɛn wuswɑɑɔ. Mɑ u yɑrimɑ. \p Yerɑ woo bɔkɔ ɡɑ nɑ ɡɑ ɡuu te bɛsukɑ. Adɑmɑ Yinni Gusunɔ u ǹ wɑ̃ɑ woo ɡe sɔɔ. Mɑ tem mu yĩirɑ. Adɑmɑ Yinni Gusunɔ u ǹ wɑ̃ɑ yĩiri bi sɔɔ. \v 12 Mɑ dɔ̃ɔ u mɑɑ nɑ. Mɛyɑ Yinni Gusunɔ kun wɑ̃ɑ dɔ̃ɔ wi sɔɔ. Yen biru dɑmu piibu ɡɑɡɑ mɑɑ nɑ ɡe ɡɑ nɔɔbu do. \v 13 Ye Eli u dɑmu ɡe nuɑ, yerɑ u win kumbooro wiru wukiri, u yɑrimɑ kpee wɔru ɡen min di, u yɔ̃rɑ ɡen nɔɔwɔ. Mɑ u mɑɑ nɔɔ ɡɑɡu nuɑ ɡɑ nùn bikiɑ ɡɑ nɛɛ, mbɑ ɑ mɔ̀ mini, Eli. \p \v 14 Eli u wisɑ u nɛɛ, wunɛ wɔllu kɑ tem Yinniwɑ nɑ sɑnnɑmmɛ domi Isirelibɑ bɑ wunɛn woodɑbɑ deri, mɑ bɑ wunɛn yɑ̃ku yenu kɔsukɑ. Mɛyɑ bɑ mɑɑ wunɛn sɔmɔbu ɡo kɑ tɑkobi. Nɛ turowɑ nɑ tie. Yerɑ bɑ mɑɑ mɑn kɑsu bu hunde wunɑ. \p \v 15 Mɑ Yinni Gusunɔ u nùn wisɑ u nɛɛ, ɑ ɡɔsiro ɑ ɡbɑburun swɑɑ mwɑ kpɑ ɑ dɑ Dɑmɑsiɔ. À n turɑ mi, ɑ Hɑsɑɛli bɑndun ɡum tɑ̃reo u ko Sirin sunɔ. \v 16 Kpɑ ɑ mɑɑ Yehu Nimusin bii bɑndun ɡum tɑ̃re u ko Isirelibɑn sunɔ. Kpɑ ɑ Abɛli Mɛholɑɡii wi bɑ mɔ̀ Sɑfɑtin bii Elisee ɡum tɑ̃re u ko Gusunɔn sɔmɔ wunɛn kɔsire. \v 17 Kon de Hɑsɑɛli u tɔn be ɡo kɑ tɑkobi. Ben wi u kisirɑ win nɔmɑn di, Yehuwɑ u koo yɛ̃ro ɡo. Wi u mɑɑ kisirɑ Yehun nɔmɑn di, kpɑ Gusunɔn sɔmɔ Elisee u nùn ɡo. \v 18 Adɑmɑ kon tɔmbu nɔrɔbun subɑ nɔɔbɑ yiru (7.000) deri Isirelibɑ sɔɔ, be bɑ kun yiirɑre bũu wi bɑ mɔ̀ Bɑɑlin nuurɔ bu nùn sɑ̃. \s1 Yinni Gusunɔ u Elisee sokɑ \p \v 19 Yen biru Eli u seewɑ u doonɑ min di. Mɑ u dɑ u Elisee Sɑfɑtin bii deemɑ u kɔrɔ mɔ̀ win ɡberɔ. N deemɑ nɑɑ wuku yɛndɑ nnɛwɑ u mɔ. Win tii u kɑ yen yiru sɔmburu mɔ̀. Mɑ Eli u nùn susi mi u sɔmburu mɔ̀, u win kumbooro potɑ u nùn kɑre u kɑ nùn sɔ̃ɔsi mɑ wiyɑ u koo ko win kɔsire. \v 20 Yerɑ Elisee u win nɛɛ yi deri u Eli dukɑ swĩi biruɔ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ de n dɑ n nɛn tundo kɑ nɛn mɛro nɔɔ kɑnɑ kpɑ n wurɑmɑ n nun swĩi. \p Eli u nùn wisɑ u nɛɛ, ɑ doo, ɑdɑmɑ ɑ n yɑɑye ye nɑ nun kuɑ. \p \v 21 Ye Elisee u ɡɔsirɑmɑ Elin min di, yerɑ u nɑ u win nɛɛ yin yiru suɑ u ɡo u kɑ yɑ̃kuru kuɑ. Mɑ u yin suɡun dɑ̃ɑ suɑ u kɑ yen yɑɑ yikuɑ, u tɔmbu wɛ̃ bɑ temɑ. Yen biru u seewɑ u dɑ u Eli swĩi u kuɑ win bɔ̃ɔ. \s1 Akɑbu u kɑ Siriɡibu tɑbu kuɑ \c 20 \p \v 1 Bɛni Hɑdɑdi Sirin sinɑ boko u win tɑbu kowobu kpuro mɛnnɑ, kɑ dumi kɑ tɑbu kɛkɛ be dumi ɡɑwe. Mɑ sinɑmbu tɛnɑ kɑ yiru bɑ nùn somiru nɑ. Mɑ u dɑ u Sɑmɑri wɔri bɑ ye tɑrusi. \v 2 Yerɑ u Akɑbu Isirelibɑn sinɑ boko sɔmɔbu ɡɔriɑ u nɛɛ, \v 3 bu nùn sɔ̃ mɑ win wurɑ kɑ win sii ɡee si u mɔ kpuro yɑ kuɑ wi Bɛni Hɑdɑdiɡiɑ. Mɛyɑ mɑɑ win kurɔbu kɑ win bii be bɑ burɑm bo, bɑ kuɑ wi Bɛni Hɑdɑdiɡibu. \v 4 Mɑ Isirelibɑn sinɑ boko u nɛɛ, i doo i bɛɛn yinni sɔ̃ mɑ nɑ wurɑ nɑ n sɑ̃ɑ wiɡii kɑ nɛn ye nɑ mɔ kpuro nɡe mɛ win tii u ɡeruɑ. \v 5 Yenibɑn biruwɑ sɔmɔ be, bɑ wurɑmɑ Akɑbun mi, bɑ nɛɛ, wee Bɛni Hɑdɑdi u rɑɑ nun ɡɔriɑmɑ ɑ nùn sii ɡeesu kɑ wurɑ kɑ wunɛn kurɔbu kɑ bibu wɛ̃ɛmɑ. \v 6 Yen sɔ̃, siɑ ɑmɑdɑɑre u koo win sɔm kowobu ɡɔrimɑ bu wunɛn diru bũuri kɑ wunɛn bwɑ̃ɑbuɡinu, kpɑ bu mɛɛri ye yɑ sɑ̃ɑ ɡɑ̃ɑ bɑkɑnu wunɛn nɔni sɔɔ bu suɑ. \p \v 7 Ye Akɑbu Isirelibɑn sinɑ boko u ye kpuro nuɑ, yerɑ u Isirelibɑn ɡuro ɡurobu mɛnnɑ u nɛɛ, i ǹ wɑ mɑ durɔ wi, u bɛsɛn kɔ̃sɑ kɑsuwɑ. Domi u rɑɑ ɡɔrimɑ n nùn nɛn kurɔbu kɑ bibu kɑ sii ɡeesu kɑ wurɑ wɛ̃ɛmɑ. Mɑ nɑ ǹ yen ɡɑɑ yinɛ. \p \v 8 Mɑ Isirelibɑn ɡuro ɡuro be, bɑ nɛɛ, ɑ ku nùn swɑɑ dɑki. A ku rɑ wurɑ. \p \v 9 Yerɑ Akɑbu u Bɛni Hɑdɑdin ɡɔro be sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i doo i bɛɛn yinni sinɑ boko sɔ̃ i nɛɛ, ye u ɡbiɑ u bikiɑ, kon ye ko. Adɑmɑ ye u ɡerumɑ mini tɛ̃, nɑ ǹ ye mɔ̀. \p Mɑ ɡɔro be, bɑ seewɑ bɑ wurɑ bɑ Bɛni Hɑdɑdi ye kpuro sɔ̃ɔwɑ. \v 10 Ye Bɛni Hɑdɑdi u nuɑ mɛsum yerɑ u Akɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛn bũnu nu mɑn kuɑ nɡe mɛ nu kĩ, nɑ̀ kun Sɑmɑri kɔsuke sere yen tuɑ kun turɑ yu nɛn tɔmbu kpuron nɔm wɔɔnu yibu. \v 11 Mɑ Isirelibɑn sinɑ boko, u wisɑ u nɛɛ, wi u tɑbu yɑ̃nu sebuɑ, u ǹ kpɛ̃ u tii siɑrɑ nɡe wi u tɑbu yɑ̃nu potɑ u yi. \p \v 12 N deemɑ Bɛni Hɑdɑdi u tɑm nɔrumɔwɑ kɑ sinɑmbu ɡɑbu sɑnnu kuu bekuruɡirɔ, sɑnɑm mɛ u Akɑbun ɡɑri yi nuɑ. Yerɑ u win tɑbu kowobu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bu doo bu sɔɔru ko ben sɑnsɑniɔ kpɑ bu wuu ɡe tɑrusi. Mɑ bɑ dɑ bɑ ɡu tɑrusi. \s1 Akɑbu u tɑbu di \p \v 13 Yerɑ Gusunɔn sɔmɔ ɡoo u nɑ Akɑbun mi, u nɛɛ, ɑmɛniwɑ Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ. U nɛɛ, ɑ tɔn dɑbi te wɑ? U koo nun tu nɔmu sɔndiɑ kpɑ ɑ ɡiɑ mɑ wiyɑ u sɑ̃ɑ kpuron Yinni. \p \v 14 Akɑbu u nɛɛ, weren min diyɑ yɑ koo kɑ koorɑ mɛ. \p Mɑ sɔmɔ wi, u nùn wisɑ u nɛɛ, ɑmɛniwɑ Yinni Gusunɔ u ɡerumɔ. U nɛɛ, yɑ koo koorɑwɑ sɑɑ tɑbu kowo be berɑ kɑ berɑn wiruɡibɑ ɡɔsɑn min di. \p Mɑ Akɑbu u mɑɑ bikiɑ u nɛɛ, tɑbu sunɔ wɑrɑ u koo woodɑ wɛ̃ su kɑ bu wɔri. \p Sɔmɔ wi, u nùn wisɑ u nɛɛ, wunɑ kɑɑ ko tɑɑ bin sunɔ. \p \v 15 Yerɑ Akɑbu u berɑ kɑ berɑn tɑbu kowo be mɛnnɑ. Mɑ bɑ kuɑ ɡoobu kɑ tɛnɑ kɑ yiru (232). Yen biru u Isirelibɑn tɑbu kowobu mɛnnɑ, mɑ be, bɑ mɑɑ kuɑ nɔrɔbun subɑ nɔɔbɑ yiru (7.000). \v 16 Mɑ u Siriɡii be wɔrim dɑ sɔ̃ɔ yɛ̃sɑn nɔm dwɑru ɡiɑn di. Sɑɑ ye sɔɔ, Bɛni Hɑdɑdi u sɔ̃ u tɑm nɔrumɔ wi kɑ sinɑmbu tɛnɑ kɑ yiru be bɑ nùn somiru nɑ. \v 17 Isirelibɑn berɑ kɑ berɑn tɑbu kowo be, bɑ ɡbiɑ bɑ tɑbu yɑrɑ. Yerɑ Bɛni Hɑdɑdi u bikiɑ u nɛɛ, berɑ̀ mini. Mɑ bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, Sɑmɑrin diyɑ bɑ yɑrimɑ. \v 18 Mɑ u nɛɛ, bɑ yɑrimɑ bu kɑ tɑbu ko? Aɑ, bɑ yɑrimɑwɑ bwɛ̃ɛ dorɑ sɔɔ? Kɑ mɛ, i bu mwɛɛrimɑ wɑsiru. \p \v 19 Yerɑ Isirelibɑn tɑbu kowo be bɑ tie, bɑ berɑ kɑ berɑn tɑbu kowo be swĩi. \v 20 Mɑ ben bɑɑwure u win wɛrɔ nɑɑ swĩi u ɡo. Siriɡii be bɑ tie, bɑ duki yɑkurɑ bɑ doonɑ. Adɑmɑ Isireli be, bɑ bu nɑɑ swĩi. Bɛni Hɑdɑdi u dukɑ yɑkurɑ kɑ win dumɑ, kɑ sere mɑɑ mɑɑsɔbu ɡɑbu. \v 21 Nɡe mɛyɑ Isirelibɑn sinɑ boko u kɑ Bɛni Hɑdɑdin tɑbu kowobu kɑmiɑ mɑm mɑm. U ben dumi ɡo. Mɑ u ben tɑbu kɛkɛbɑ mwɛɛrɑ. \p \v 22 Yerɑ Gusunɔn sɔmɔ wi, u mɑɑ dɑ Akɑbun mi, u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ doo kpɑ ɑ n wɔruɡɔru mɔ kpɑ ɑ bwisiku mɛ kɑɑ ko. Domi wɔ̃ɔ kpɔɔ Sirin sinɑ boko wi, u koo mɑɑ ɡɔsirɑmɑ u nun wɔri. \s1 Siriɡibu \s2 bɑ kpɑm Isirelibɑ wɔri \p \v 23 Sirin sinɑ bokon tɑbu kowobu bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, Isirelibɑn bũnu nu sɑ̃ɑwɑ ɡuunuɡinu. Yen sɔ̃nɑ bɑ sun kɑmiɑ. Ǹ n mɛn nɑ, su bu wɔri wɔwɑ sɔɔ kpɑ bu wɑ mɑ sɑ bu dɑm kere. \v 24 Yen sɔ̃, ɑ sinɑm be kpuro yɑro bɛsɛn wuurun di kpɑ ɑ tɑbu sinɑmbu kɔsire ko mi. \v 25 Yen biru kpɑ ɑ mɑɑ tɑbu kowo kpɑobu ɡɔsi kɑ tɑbu kɛkɛ yi dumi ɡɑwe kpɑ ye kpuro yɑ n ɡeeru nɛ nɡe mɛ ɑ rɑɑ mɔ yellun tɑɑ bi sɔɔ. Kpɑ su dɑ su bu wɔri wɔwɑ mi. Miyɑ sɑ ko bu kɑmiɑ. \p Yerɑ u ben ɡɑri yi wurɑ u kuɑ mɛ. \v 26 Yen wɔ̃ɔ kpɔɔ Bɛni Hɑdɑdi u win tɑbu kowo be mɛnnɑ u ɡɑrɑ, mɑ bɑ dɑ Afɛkiɔ bu kɑ Isirelibɑ wɔri. \v 27 Isirelibɑn tii, bɑ ben tɑbu kowobu mɛnnɑ bɑ ɡɑrɑ. Mɑ bɑ dĩɑnu suɑ, bɑ dɑ bu kɑ Siriɡii be wɔri. Yerɑ bɑ ben sɑnsɑni ɡirɑ Siriɡibun sɑnsɑnin deedeerɔ. Mɑ bɑ sɑ̃ɑ nɡe boo ɡɔ̃ɔ piiminu yiru Siriɡibun wuswɑɑɔ. Domi Siriɡii be, bɑ dɑbiwɑ sere bɑ berɑ mi yibɑ. \v 28 Yerɑ Gusunɔn sɔmɔ wi, u mɑɑ nɑ Isirelibɑn sinɑ bokon mi u nɛɛ, ɑmɛniwɑ Yinni Gusunɔ u ɡerumɔ. U nɛɛ, yèn sɔ̃ Siriɡibu bɑ nɛɛ, u sɑ̃ɑwɑ ɡuunun yinni, yen sɔ̃nɑ u koo be tɑbu kowo dɑbi te bɛɛ nɔmu bɛriɑ kpɑ i ɡiɑ mɑ wiyɑ u sɑ̃ɑ kpuron Yinni. \v 29 Mɑ Siriɡii be, kɑ Isirelibɑ bɑ kuɑ sɔ̃ɔ nɔɔbɑ tiɑ bɑ mɛɛrinɛ. Yen nɔɔbɑ yiruserɑ bɑ tɑbu wɔrinɑ. Mɑ Isirelibɑ bɑ Siriɡibun tɑbu kowobun nɔrɔbun subɑ wunɔbu (100.000) ɡo sɔ̃ɔ teeru. \v 30 Be bɑ tie, bɑ sɑ̃ɑwɑ tɔmbu nɔrɔbun subɑ tɛnɑ itɑ sɑri (27.000). Mɑ bɑ duki yɑkikirɑ, bɑ dɑ bɑ wɑ̃ɑ Afɛkiɔ. Yerɑ ɡbɑ̃rɑrɑ bu sɛ̃re tɑ ɡo. \s1 Akɑbu u Bɛni Hɑdɑdi deri \s2 u ǹ ɡo \p Sɑɑ ye sɔɔrɑ Bɛni Hɑdɑdi u dɑ u kukuɑ Afɛki yen diru ɡɑrun ɡidɑmbisɑn wɔllɔ. \v 31 Mɑ win bwɑ̃ɑbɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, wee, sɑ nuɑ mɑ Isirelibɑn sinɑmbɑ rɑ n tɔmbun wɔnwɔndu mɔ. Yen sɔ̃, su sɑɑkibɑ dewe kpɑ su wɛ̃ɛ sɛ̃kɑ wirɔ nuku sɑnkirɑnun sɔ̃, kpɑ su dɑ Isirelibɑn sinɑ bokon mi, sɔrɔkudo u koo sun wɔnwɔndu kuɑ, kpɑ u de sɑ n wɑ̃ɑ. \p \v 32 Mɑ bɑ sɑɑki be deewɑ pɔrɑɔ, yen biru bɑ wɛ̃ɛ sɛ̃kɑ wirɔ, bɑ dɑ bɑ Isirelibɑn sinɑ boko deemɑ bɑ nùn sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, wunɛn bɔ̃ɔ Bɛni Hɑdɑdiwɑ u sun ɡɔrimɑ u nɛɛ, ɑ win wɑ̃ɑru dweo u kɑ wɑ u n wɑ̃ɑ. \p Yerɑ Akɑbu u bu wisɑ u nɛɛ, wi, nɛn kĩnɑsi, u wɑ̃ɑ wɑ̃ɑru sɔɔ? \p \v 33 Ye tɔn be, bɑ nuɑ u wisɑ n do, yerɑ bɑ ɡeruɑ fuuku fuuku bɑ nɛɛ, oo, wunɛn kĩnɑsi u wɑ̃ɑ. \p Mɑ Akɑbu u nɛɛ, i doo i kɑ nùn nɑ. \p Yerɑ Bɛni Hɑdɑdi u nɑ wi, Akɑbun mi. Mɑ Akɑbu u nùn yɔɔsiɑ win tɑbu kɛkɛ wɔllɔ. \v 34 Sɑɑ yerɑ Bɛni Hɑdɑdi u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, kon nun wuu si nɛn tundo u rɑɑ wunɛn tundo mwɑɑri mi wesiɑ. Kpɑ ɑ kiɑ dɔrɑ yenu ko Dɑmɑsiɔ nɡe mɛ nɛn tundo u kuɑ Sɑmɑriɔ. \p Mɑ Akɑbu u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛ mɑɑ kon nun deri ɑ n wɑ̃ɑ, kpɑ su ɑrukɑwɑni bɔke nɛ kɑ wunɛ. \p Mɑ bɑ ɑrukɑwɑni ye bɔkuɑ. Yen biru u derɑ Bɛni Hɑdɑdi u doonɑ. \s1 Gusunɔ u Akɑbu tɑɑrɛ wɛ̃ \p \v 35 Sɑɑ ye sɔɔrɑ Yinni Gusunɔ u win sɔmɔ ɑluwɑɑsi ɡoo sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, u win turo kɑnɔ u nùn so. Adɑmɑ win turo wi, u yinɑ u nùn so. \v 36 Yerɑ sɔmɔ wi, u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ̀ n mɑn doonɑri tɛ̃, ɡbee sunɔ ɡɑ koo nun sɛ̃re ɡu ɡo. Domi ɑ ǹ Yinni Gusunɔn ɡɑri mɛm nɔɔwɛ. \p Sɑnɑm mɛ u sɔmɔ wi doonɑri, yerɑ ɡbee sunɔ ɡɑ nùn sɛ̃re ɡɑ ɡo. \v 37 Yerɑ sɔmɔ wi, u kɑ mɑɑ ɡoo yinnɑ, mɑ u nɛɛ, ɑ mɑn soowo, ɑ suuru ko. \p Mɑ durɔ wi, u nùn so u mɛɛrɑ kuɑ. \v 38 Mɑ sɔmɔ wi, u tii kɔsɑ u sɛ̃kɑtiɑ sɛ̃kɑ win nɔniɔ, u dɑ u sinɑ swɑɑ bɑɑrɔ mi sinɑ boko Akɑbu u koo kɑ doonɑ. \v 39 Sɑnɑm mɛ sinɑ boko u sɑrɔ win bɔkuɔ, yerɑ u nɔɔɡiru suɑ u nɛɛ, wee nɑ rɑɑ wɑ̃ɑ tɑbu sĩɑ sɔɔ, mɑ subɑru sɔɔ ɡoo u yɑrɑ u kɑ mɑn tɑbu durɔ ɡoo nɑɑwɑ n nùn kɔ̃su. U nɛɛ, nɑ̀ n derɑ durɔ wi, u doonɑ, nɛnɑ kon ko win kɔsire, ǹ kun mɛ, kon sii ɡeesun ɡobi nɔrɔbun subɑ itɑ (3.000) kɔsiɑ. \v 40 Sɑnɑm mɛ nɑ wɑ̃ɑ nɑ sirenɛ, yerɑ durɔ wi, u mɑn kisirɑri u doonɑ. \p Mɑ Isirelibɑn sinɑ boko u nɛɛ, mɛsumɑ bɑ koo nun kuɑ. Domi wunɛn tiiwɑ ɑ ɡeruɑ. \p \v 41 Sɑɑ yerɑ sɔmɔ wi, u win sɛ̃kɑtiɑ ye u kɑ nɔni bɔkuɑ mi kusiɑ, mɑ Isirelibɑn sinɑ boko u nùn tubɑ u wɑ mɑ Gusunɔn sɔmɔbun turowɑ. \v 42 Yerɑ u mɑɑ sinɑ boko sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑmɛniwɑ Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ. U nɛɛ, yèn sɔ̃ ɑ derɑ durɔ wi u nun nɔmu bɛriɑ mi, u doonɑ, wi u nɛɛ, ɑ kɑm koosiɑ, tɛ̃, wunɑ kɑɑ ɡbi win ɑyerɔ, kpɑ wunɛn tɔmbu bu mɑɑ ɡbi win tɔmbun ɑyerɔ. \p \v 43 Yerɑ Isirelibɑn sinɑ boko Akɑbu u ɡɔsirɑ win yɛnuɔ kɑ nuku sɑnkirɑnu kɑ mɔru. \s1 Akɑbu u derɑ bɑ Nɑbɔti ɡo \c 21 \p \v 1 Yenibɑn biru ye yɑ koorɑ wee. Durɔ ɡoo u wɑ̃ɑ Yisirɛɛliɔ, win yĩsirɑ Nɑbɔti. U resɛm ɡbɑɑru mɔ, Akɑbu Sɑmɑrin sunɔn sinɑ kpɑɑrun bɔkuɔ. \v 2 Sɔ̃ɔ teeru Akɑbu u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ mɑn wunɛn resɛm ɡbɑɑ te derio tu ko nɛn sɑɑdiɛ̃. Domi tɑ wɑ̃ɑ nɛn sinɑ kpɑɑrun bɔkuɔ. Kpɑ n nun resɛm ɡbɑɑru ɡɑru kɔsire kuɑ tèn resɛm yɑ yeni ɡeɑ kere. Ǹ n mɑɑ ɡobin nɑ ɑ kĩ, kon nun yi wɛ̃ nɡe mɛ ɡbɑɑ ten ɡeerɑ nɛ. \p \v 3 Adɑmɑ Nɑbɔti u nɛɛ, Gusunɔ u mɑn bere n kɑ nɛn tubi suɑ n nun wɛ̃, ye nɛn bɑɑbɑbɑ bɑ mɑn deriɑ. \p \v 4 Mɑ Akɑbu u ɡɔsirɑ yɛnuɔ kɑ nuku sɑnkirɑnu u mɔruɑ Nɑbɔti Yisirɛɛliɡiin ɡɑri yin sɔ̃. U dɑ u kpunɑ u kɔ̃ruɑ, u yinɑ u di. \v 5 Yerɑ win kurɔ Yesɑbɛli u nɑ win mi, u nùn bikiɑ u nɛɛ, mbɑn sɔ̃nɑ wunɛn nukurɑ kɑ sɑnkire sere ɑ kpɑnɑ ɑ di. \p \v 6 U nun wisɑ u nɛɛ, Nɑbɔtiwɑ nɑ sɔ̃ɔwɑ nɑ nɛɛ, u mɑn win resɛm ɡbɑɑru derio. Kpɑ n nùn ten ɡobi kɔsiɑ, ǹ kun mɛ, n nùn ɡɑru kɔsire kuɑ. Adɑmɑ u nɛɛ, u ǹ mɑn tu wɛ̃ɛmɔ. \p \v 7 Yerɑ Yesɑbɛli wi, u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, n ǹ wunɑ ɑ sɑ̃ɑ Isirelibɑn sunɔ? A seewo ɑ di kɑ nuku dobu. Nɛ, kon nun Nɑbɔtin ɡbɑɑ te wɛ̃. \p \v 8 Yerɑ u ɡuro ɡurobu kɑ siri kowobu be bɑ wɑ̃ɑ wuu teu kɑ Nɑbɔti tirenu yoruɑ kɑ Akɑbun yĩsiru u Akɑbun yĩreru doke tire ni sɔɔ. \v 9 Ye u yoruɑ wee. U nɛɛ, i kpɑro i bɑɑwure sɔ̃ u nɔɔ bɔke kpɑ i de tɔmbu bu mɛnnɑ kpɑ i Nɑbɔti ɡbiisiɑ ben wuswɑɑɔ. \v 10 Kpɑ i tɔn kɔ̃sobu yiru ɡɑbu wunɑ bu nɑ win wuswɑɑɔ bu nùn tɑɑrɛ wɛ̃ bɑ n mɔ̀, wiyɑ u Gusunɔ kɑ sinɑ boko bɔ̃rusi. Yen biru i nùn yɑro i kɑ dɑ wuun biruɔ i kpenu kɑsuku i ɡo. \p \v 11 Mɑ Nɑbɔtin wuun ɡuro ɡuro be, kɑ ben siri kowo be, bɑ kuɑ nɡe mɛ Yesɑbɛli u bu sɔ̃ɔwɑ tire ni sɔɔ. \v 12 Bɑ nɔɔ bɔku te kuɑ wuu ɡiru bɑ mɑɑ Nɑbɔti ɡbiisiɑ tɔmbun wuswɑɑɔ. \v 13 Mɑ tɔn kɔ̃sobu yiru ye, bɑ nɑ bɑ sinɑ win wuswɑɑɔ. Bɑ tɔn wɔru ɡe sɔ̃ɔwɑ bɑ nɛɛ, Nɑbɔti u Gusunɔ kɑ sinɑ boko bɔ̃rusi. \p Mɑ bɑ nùn ɡɑwɑ bɑ kɑ yɑrɑ wuun biruɔ bɑ kpenu kɑsukɑ bɑ ɡo. \v 14 Mɑ wuun wiruɡii be, bɑ Yesɑbɛli sɔmɔ ɡɔriɑ bɑ nɛɛ, bɑ Nɑbɔti kpee ni kɑsukɑ bɑ ɡo. \v 15 Sɑɑ ye Yesɑbɛli u nuɑ mɑ bɑ Nɑbɔti ɡo, yerɑ u dɑ u Akɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ doo ɑ resɛm ɡbɑɑ te suɑ te Nɑbɔti Yisirɛɛliɡii u rɑɑ yinɑ u nun dɔre mi, domi u ɡu. \p \v 16 Ye Akɑbu u nuɑ mɛ, yerɑ u dɑ u ɡbɑɑ te suɑ. \s1 Yinni Gusunɔ \s2 u Akɑbu kɑ Yesɑbɛli tɑɑrɛ wɛ̃ \p \v 17 Sɑɑ yerɑ Yinni Gusunɔ u Eli Tisibiɡii sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 18 ɑ seewo ɑ dɑ ɑ kɑ Akɑbu Isirelibɑn sinɑ boko yinnɑ wi u wɑ̃ɑ Sɑmɑriɔ. Wi wee, u wɑ̃ɑ Nɑbɔtin resɛm ɡbɑɑrɔ u kɑ tu suɑ. \v 19 A nùn sɔ̃ɔwɔ ɑ nɛɛ, ɑmɛniwɑ nɛ, Yinni Gusunɔ nɑ ɡeruɑ. Ye u tɔnu ɡo u kpɑ, yerɑ u koo mɑɑ yɛ̃ron tubi suɑ? Tɛ̃ mi bɔ̃nu nu Nɑbɔtin yɛm dɑburɑ, miyɑ nu koo mɑɑ win tiiɡim dɑbiri. \p \v 20-21 Yerɑ Eli u dɑ Akɑbun mi. Ye u turɑ mi, yerɑ Akɑbu u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɛn yibɛrɛ, ɑ den mɑn wɑ? \p Eli u nùn wisɑ u nɛɛ, nɑ nun wɑ. Wee, Yinni Gusunɔ u koo nun kɔ̃sɑ suremɑ kpɑ u wunɛn tɔmbu kpuro ɡo kɑ wunɛn yobɔ yèn sɔ̃ ɑ tii yɔ̃su ɑ kɔ̃sɑ kuɑ win wuswɑɑɔ. \v 22 U koo de wunɛn yɛnu ɡu ko nɡe Yeroboɑmu Nɛbɑtin biiɡuu, ǹ ku mɛ, nɡe Bɑsɑ Akiyɑn biiɡuu. Domi ɑ win mɔru seeyɑ, mɑ ɑ Isirelibɑ doke torɑru sɔɔ. \v 23 Wee ye Yinni Gusunɔ u mɑɑ ɡeruɑ Yesɑbɛlin sɔ̃. U nɛɛ, bɔ̃nɑ nu koo win ɡoru tem Yisirɛɛlin ɡbɑ̃rɑrun bɔkuɔ. \v 24 Mɛyɑ mɑɑ Akɑbuɡibu sɔɔ, wi u ɡu yɛnuɔ, bɔ̃nɑ nu koo yɛ̃ron ɡoru tem. Wi u mɑɑ ɡu yɑkɑsɔ, ɡunɔsɑ su koo yɛ̃ron ɡoru di. \p \v 25 Domi ɡoo sɑri wi u tii yɔ̃su kɔ̃sɑ sɔɔ nɡe Akɑbu, Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. N deemɑ win kurɔ Yesɑbɛliwɑ u rɑ n nùn dɑm kɛ̃mɔ u kɑ ye ko. \v 26 U kɔ̃sɑ kuɑ ye yɑ ǹ kɑ nɔɔ ɡerurɔ. Domi u dɑ u bũnu sɑ̃ɑmɔ nɡe Amɔrebɑ be Gusunɔ u ɡirɑ. Mɑ u ben tem Isirelibɑ wɛ̃. \s1 Akɑbu u win durum \s2 tuubɑ kuɑ \p \v 27 Ye Akɑbu u Elin ɡɑri yi nuɑ mɛ, yerɑ u tii kɑwɑ u win yɑbe ni u sebuɑ nɛnuɑ u ɡɛ̃ɛkɑ mɑ u sɑɑki suɑ u tii tɛ̃kusi, u nɔɔ bɔkuɑ. Sɑɑki yerɑ, u rɑ kɑ bɔsu kɑ nuku sɑnkirɑnu. Yerɑ u rɑ mɑm kɑ kpunɛ. \v 28 Mɑ Yinni Gusunɔ u mɑɑ Eli Tisibiɡii wi sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, \v 29 ɑ wɑ nɡe mɛ Akɑbu u tii kɑwɑ nɛn wuswɑɑɔ? Yen sɔ̃, nɑ ǹ mɑɑ derimɔ kɔ̃sɑ ye, yu koorɑ win wɑɑti sɔɔ. Win biin wɑɑti sɔɔrɑ kon de yu koorɑ. \c 22 \s1 Akɑbu u kĩ \s2 u wuu ɡe bɑ mɔ̀ Rɑmɔti wɔrɑ \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri II, 18:1-3) \p \v 1 Isirelibɑ kɑ Siriɡibu bɑ kuɑ wɔ̃ɔ yiru ben ɡoo kun ɡoo tɑbu wɔri. \v 2 Wɔ̃ɔ itɑse sɔɔ, ye Yosɑfɑti Yudɑbɑn sinɑ boko u nɑ Isirelibɑn sinɑ bokon mi, \v 3 yerɑ Isirelibɑn sinɑ boko u win bwɑ̃ɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, i yɛ̃ mɑ Rɑmɔti ye yɑ wɑ̃ɑ Gɑlɑdin temɔ yɑ sɑ̃ɑwɑ bɛsɛɡiɑ? Mbɑn sɔ̃nɑ sɑ ǹ ko ye mwɑ Sirin sunɔn nɔmɑn di. \v 4 Mɑ u Yosɑfɑti bikiɑ u nɛɛ, kɑɑ kɑ mɑn tɑɑ bi dɑ Rɑmɔtiɔ Gɑlɑdin temɔ? \p Yosɑfɑti u nùn wisɑ u nɛɛ, ɑ̀ n sɔɔru kpɑ nɑ kpɑwɑ mi. Wunɛn tɔmbu bɑ̀ n seewɑ, nɛɡibɑ mɑɑ seewɑwɑ mi. Mɛyɑ mɑɑ nɛn mɑɑsɔbu. \s1 Sɔmɔ weesuɡibu bɑ nɛɛ, \s2 Akɑbu koo tɑbu di \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri II, 18:4-11) \p \v 5 Mɑ Yosɑfɑti u mɑɑ nɛɛ, nɑ nun kɑnɑmɔ, ɑ ɡinɑ Yinni Gusunɔ bikio ɑ nɔ mɛ u koo nun sɔ̃. \p \v 6 Sɑɑ yerɑ Isirelibɑn sinɑ boko u sɔmɔbu mɛnnɑ nɡe tɔnu nɛɛrun (400) sɑkɑ. Mɑ u bu bikiɑ u nɛɛ, n doo Rɑmɔtiɔ Gɑlɑdin temɔ n kɑ Siriɡibu tɑbu ko? Nɡe n ku dɑ. \p Yerɑ sɔmɔ be, bɑ nùn wisɑ bɑ nɛɛ, ɑ doo. Yinni Gusunɔ u koo nun ye nɔmu bɛriɑ. \p \v 7 Adɑmɑ Yosɑfɑti u bikiɑ u nɛɛ, Yinni Gusunɔn sɔmɔ ɡoo sɑri mini wìn min di sɑ ko kpĩ su Yinni Gusunɔn ɡere nɔ? \p \v 8 Isirelibɑn sinɑ boko u nɛɛ, Gusunɔn sɔmɔ turowɑ u wɑ̃ɑ mini, wìn min di sɑ ko kpĩ su Yinni Gusunɔn ɡere nɔ. Adɑmɑ nɑ nùn tusɑ. Domi u ku rɑ mɑn ɡɑ̃ɑ ɡeenu sɔ̃. Sɔmɔ win yĩsirɑ Misee Yimilɑn bii. \p Mɑ Yosɑfɑti u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, sinɑ boko, ɑ ku ɡere mɛ. \p \v 9 Yerɑ Isirelibɑn sinɑ boko wi, u win sɔm kowo ɡɔrɑ u nɛɛ, u doo u Misee Yimilɑn bii wi sokumɑ fuuku. \p \v 10 Mɑ Isirelibɑn sinɑ boko wi, kɑ Yosɑfɑti Yudɑbɑn sinɑ boko bɑ ben sinɑ yɑ̃nu doke, ben bɑɑwure u sɔ̃ win sinɑ kitɑrɔ, Sɑmɑrin ɡbɑ̃rɑ kɔnnɔwɔ. Mɑ sɔmɔ be, bɑ wɑ̃ɑ ben wuswɑɑɔ bɑ ɡɑri mɔ̀. \v 11 Yerɑ Sedesiɑsi Kenɑɑnɑn bii u sisun kɔbunu sekɑ. Mɑ u nɛɛ, ɑmɛniwɑ Yinni Gusunɔ u ɡeruɑ, kɔbi yini, yi sɑ̃ɑwɑ yĩreru te tɑ wunɛn dɑm sɔ̃ɔsimɔ mɛ kɑɑ kɑ Siriɡibu ɡo. \p \v 12 Nɡe mɛyɑ sɔmɔ be kpuro, bɑ ɡerumɔ bɑ mɔ̀, ɑ doo Rɑmɔtiɔ Gɑlɑdin temɔ. Kɑɑ nɑsɑrɑ wɑ. Yinni Gusunɔ u koo nun tɔn be nɔmɑ bɛriɑ. \s1 Misee u Akɑbu sɔ̃ɔwɑ \s2 mɑ u ǹ nɑsɑrɑ wɑsi \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri II, 18:12-27) \p \v 13 Sɔmɔ wi bɑ ɡɔrɑ u bu Misee sokuɑ u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, wee sɔmɔ be bɑ wɑ̃ɑ mi kpuro, bɑ sinɑ boko ɡɑri ɡeɑ ɡeruɑ. Yen sɔ̃, ɑ de wunɛ kɑ ben ɡɑri yi ko tiɑ. \p \v 14 Mɑ Misee u nɛɛ, sere kɑ Yinni Gusunɔn wɑ̃ɑru, ye wi, Yinni Gusunɔ u mɑn sɔ̃ɔwɑ, yerɑ kon ɡere. \p \v 15 Ye Misee u turɑ sinɑ bokon wuswɑɑɔ, sinɑ boko u nùn bikiɑ u nɛɛ, sɑ ko kpĩ su tɑbu dɑ Rɑmɔti Gɑlɑdin temɔ? Nɡe su ku dɑ. \p Mɑ u nɛɛ, i doo mɛ, i ko i nɑsɑrɑ wɑ. Yinni Gusunɔ u koo nun bu nɔmu bɛriɑ. \p \v 16 Adɑmɑ sinɑ boko u nùn wisɑ u nɛɛ, nɔn nyewɑ kon nun bɔ̃rusiɑ ɑ sere mɑn ɡem sɔ̃ mɛ Yinni Gusunɔ u nun sɔ̃ɔwɑ ɑ ɡere. \p \v 17 Misee u nùn wisɑ u nɛɛ, \q1 nɑ Isirelibɑ wɑ bɑ yɑrinɛ ɡuunu wɔllɔ \q1 bɑ sɑ̃ɑ nɡe yɑ̃ɑ ni nu kun kpɑro mɔ. \q1 Mɑ Yinni Gusunɔ u nɛɛ, tɔn beni bɑ ǹ kpɑro mɔ. \q1 Ben bɑɑwure u ɡɔsiro u wurɑ yɛnuɔ kɑ ɑlɑfiɑ. \p \v 18 Yerɑ Isirelibɑn sinɑ boko u Yosɑfɑti sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ ǹ dɑɑ nun sɔ̃ɔwɑ mɑ u ku rɑ mɑn ɡɑ̃ɑ ɡeenu sɔ̃, sere ɡɑ̃ɑ kɔ̃sunu? \p \v 19 Yerɑ Misee u Akɑbu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ Yinni Gusunɔn ɡɑri swɑɑ dɑkio, nɑ nùn wɑ u sɔ̃ win sinɑ kitɑru wɔllɔ. Mɑ win tɑbu kowobu bɑ yɔ̃ win nɔm ɡeu kɑ win nɔm dwɑrɔ. \v 20 Mɑ u nɛɛ, wɑrɑ u koo Akɑbu nɔni wɔ̃ke u kɑ tɑɑ bi dɑ Rɑmɔtiɔ Gɑlɑdin temɔ, kpɑ u ɡbi mi. Mɑ bɑ yen wesiɑnɔ mɔ̀. Wini ù n ɡeruɑ mɛni, wi, u ɡere mɛ. \v 21 Yerɑ hunde ɡɑɑ yɑ yɑrimɑ yɑ yɔ̃rɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ yɑ nɛɛ, kon Akɑbu wi nɔni wɔ̃ke. Yinni Gusunɔ u ye bikiɑ u nɛɛ, ɑmɔnɑ kɑɑ koosinɑ. \v 22 Hunde ye, yɑ nɛɛ, kon yɑri kpɑ n du sɔmɔ be sɔɔ, kpɑ n de bu weesu ko bu kɑ sinɑ boko nɔni wɔ̃ke. Mɑ Yinni Gusunɔ u ye wisɑ u nɛɛ, yɑ wɑ̃, swɑɑ ɡeɑ. Kɑɑ mɑɑ kpĩ ɑ nùn nɔni wɔ̃ke. Ǹ n mɛn nɑ, ɑ yɑrio ɑ dɑ ɑ ko mɛ. \v 23 Wee tɛ̃, Yinni Gusunɔ u derɑ hunde ye, yɑ duɑ sɔmɔ be sɔɔ, bu kɑ nun weesu kuɑ. Yen sɔ̃, ɑ n yɛ̃ mɑ kɔ̃sɑ Yinni Gusunɔ u koo de yu nun deemɑ. \p \v 24 Yerɑ Sedesiɑsi Kenɑɑnɑn bii u susi Miseen bɔkuɔ u nùn bɑɑrɑ so. Mɑ u nɛɛ, dommɑ Yinni Gusunɔn hunde u yɑrɑ nɛn min di u kɑ sere nun ɡɑri kuɑ. \p \v 25 Misee u nùn wisɑ u nɛɛ, kɑɑ ɡiɑ dɔmɑ te kɑɑ duku dukubu ko, ɑ n kuku yeru kɑsu dirɔ. \p \v 26 Yerɑ Isirelibɑn sinɑ boko u nɛɛ, i Misee mɔɔ i kɑ dɑ Amɔɔ wi u sɑ̃ɑ wuun wiruɡii kɑ mɑɑ Yoɑsi, sinɑ bokon biin mi. \v 27 Kpɑ i bu sɔ̃ i nɛɛ, ɑmɛniwɑ nɛ sinɑ boko nɑ ɡeruɑ. Nɑ nɛɛ, bu durɔ wi mɔɔ bu doke pirisɔmwɔ kpɑ bɑ n nùn dĩɑnu kɑ nim wɛ̃ɛmɔ sɑkɑ sɔɔ sere n kɑ wurɑmɑ tɑbu ɡberun di kɑ ɑlɑfiɑ. \p \v 28 Misee u nùn sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ̀ n wurɑmɑ kɑ ɑlɑfiɑ, n ǹ Yinni Gusunɔ u kɑ mɑn ɡɑri kuɑ. Bɛɛ be i wɑ̃ɑ mini, bɛɛn bɑɑwure u ɡɑri yi swɑɑ suo. \s1 Akɑbun ɡɔɔ \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri II, 18:28-34) \p \v 29 Yenibɑn biru, Isirelibɑn sinɑ boko kɑ Yosɑfɑti, Yudɑbɑn sinɑ boko bɑ seewɑ bɑ tɑɑ bi dɑ Rɑmɔtiɔ Gɑlɑdin temɔ. \v 30 Yerɑ Isirelibɑn sinɑ boko u Yosɑfɑti sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, nɑ kon nɛn yɑ̃nu kɔsi kpɑ n ɡɑnu doke nì sɔɔ bɑ ǹ mɑn tubu. Adɑmɑ wunɛ, ɑ n wunɛn sinɑ yɑ̃nu doke. \p Mɛsumɑ Isirelibɑn sinɑ boko u kuɑ bu ku kɑ nùn tubu tɑɑ bi sɔɔ. \v 31 N deemɑ tɑbu kɛkɛ tɛnɑ kɑ yiruwɑ Sirin sinɑ boko u mɔ ye dumi ɡɑwe. Mɑ u yen wiruɡibu sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, bu ku rɑɑ ɡoo ɡo mɑ n kun mɔ Isirelibɑn sinɑ boko tɔnɑ. \v 32 Sɑɑ ye Sirin tɑbu wiruɡii be, bɑ Yosɑfɑti wɛndɛ kuɑ, yerɑ bɑ nɛɛ, Isirelibɑn sinɑ bokowɑ mi kɑm kɑm. Mɑ bɑ sĩiremɑ win mi, bu nùn wɔri. Adɑmɑ u nɔɔɡiru suɑ u fɑɑbɑ kɑnɑ. \v 33 Ye Sirin tɑbu kowo be, bɑ deemɑ n ǹ Isirelibɑn sinɑ boko mi, yerɑ bɑ nùn deri bɑ doonɑ. \p \v 34 Sɑɑ ye sɔɔrɑ durɔ ɡoo u sɛ̃u toomɑ Isirelibɑn mi ɡiɑ u ǹ ɡoo yĩisi. Adɑmɑ ɡɑ nɑ ɡɑ Akɑbu wɔri deedeeru mi wi tɑrɑkpe ɡɑ yɔ̃rɑ. Yerɑ u win tɑbu kɛkɛ swɑɑ sɔ̃ɔsio sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ kɛkɛ sĩiyɔ biruɔ kpɑ ɑ mɑn yɑrɑ tɑbu sĩɑn di, domi bɑ mɑn mɛɛrɑ kuɑwɑ mi. \p \v 35 Yen dɔmɑ te, tɑɑ bi, bu swĩɑ ɡem ɡem. Mɑ bɑ sinɑ boko nɛnusi u kɑ yɔ̃ win tɑbu kɛkɛ sɔɔ u wuswɑɑ tĩi Siriɡibun tɑbu sɑnsɑnin berɑ ɡiɑ. Mɑ win yɛm mu wĩɑ kɛkɛ ye sɔɔ. Yen yokɑ mɑ u ɡu. \v 36 Ye sɔ̃ɔ u duɔ, yerɑ ɡoo u ɡbɑ̃rɑ Isirelibɑn sɑnsɑniɔ u nɛɛ, bɑɑwure u wuro win yɛnuɔ. \p \v 37 Nɡe mɛyɑ sinɑ boko Akɑbu u kɑ ɡu. Mɑ bɑ kɑ win ɡoru nɑ Sɑmɑriɔ bɑ sikuɑ. \v 38 Ye bɑ win tɑbu kɛkɛ ye woburumɔ Sɑmɑrin yɛruɔ, yerɑ bɔ̃nu nɑ, nu win yɛm dɑburɑ. Mɑ kurɔ tɑnɔbɑ nɑ bɑ woburɑ mi, nɡe mɛ Yinni Gusunɔ u rɑɑ ɡeruɑ. \p \v 39 Ye Akɑbu u kuɑn sukum kɑ dii te u bɑnɑ kɑ suunu donnu, kɑ wuu si u bɑnɑ kpuron ɡɑri yi wɑ̃ɑ Isirelibɑn sinɑmbun fɑɑɡin tireru sɔɔ. \v 40 Bɑ Akɑbu sikuɑ win bɑɑbɑbɑn sikɑɔ. Mɑ win bii Akɑsiɑ u bɑndu di. \s1 Yosɑfɑti u kuɑ Yudɑbɑn sinɑ boko \r (I mɑɑ mɛɛrio Bɑndun Gɑri II, 20:31-21:1) \p \v 41 Akɑbu Isirelibɑn sinɑ bokon bɑndun wɔ̃ɔ nnɛse sɔɔrɑ Yosɑfɑti u bɑndu di Yudɑɔ. \v 42 Yosɑfɑti wi, u mɔwɑ wɔ̃ɔ tɛnɑ kɑ nɔɔbu sɑnɑm mɛ u bɑn te di. Mɑ u kuɑ wɔ̃ɔ yɛndɑ nɔɔbu bɑndu sɔɔ Yerusɑlɛmuɔ. Win mɛron yĩsirɑ Asubɑ Silikin bii. \v 43 U kuɑ ye yɑ Yinni Gusunɔ wɛ̃re. Win tundo Asɑn yirɑ u swĩi mɑm mɑm. Adɑmɑ u ǹ ɡunɡunu mi bɑ rɑ bũu yɑ̃kuru ko kɔsuke. U derɑ tɔmbɑ ben yɑ̃kunu mɔ̀ mi, mɑ bɑ turɑre dɔ̃ɔ dokemɔ. \v 44 Mɛyɑ mɑɑ bɔri yɛndɑ wɑ̃ɑ wi kɑ Isirelibɑn sinɑ bokon suunu sɔɔ. \p \v 45 Ye Yosɑfɑti u kuɑn sukum kɑ wɔruɡɔɔ te u sɔ̃ɔsi tɑbu sɔɔ, ye kpuron ɡɑri yi yoruɑ Yudɑbɑn sinɑmbun fɑɑɡin tireru sɔɔ, \v 46 kɑ nɡe mɛ u kurɔ tɑnɔ be bɑ tie sɑɑ win tundo Asɑn wɑɑtin di ɡirɑ, be bɑ ɡɔsɑ bɑ n kɑ sɑkɑrɑru mɔ̀ ben sɑ̃ɑrun swɑɑ sɔɔ. \v 47 Sɑɑ ye sɔɔ, Edɔmubɑ bɑ ǹ sunɔ mɔ. Adɑmɑ Yudɑbɑn sinɑ boko u ɡoo yi mi, u n kɑ sɑ̃ɑ ben wiruɡii. \v 48 Yosɑfɑti u ɡoo nimkusu dɑ̃kɑ si bɑ ko n dɑ kɑ wurɑ kɑso de Ofiriɔ. Adɑmɑ su ku rɑ turi mi, su rɑ kɔsirewɑ swɑɑɔ, wuu ɡe bɑ mɔ̀ Ɛsioni Gebɛɛɔ. \v 49 Yerɑ Akɑsiɑ Akɑbun bii u Yosɑfɑti sɔ̃ɔwɑ u nɛɛ, ɑ kĩ wunɛn sɔm kowobu kɑ nɛɡibu bɑ n dɑ de sɑnnu? Mɑ Yosɑfɑti u yinɑ. \v 50 Yen biruwɑ Yosɑfɑti u kpunɑ u ɡu. Mɑ bɑ nùn sikuɑ win bɑɑbɑbɑn sikɑɔ Dɑfidin wuuɔ. Mɑ win bii Yorɑmu u bɑndu kɔsire kuɑ. \s1 Akɑsiɑ u kuɑ Isirelibɑn sinɑ boko \p \v 51 Akɑsiɑ, Akɑbun bii u bɑndu di Isirelibɑ sɔɔ Sɑmɑriɔ, Yosɑfɑti Yudɑbɑn sinɑ bokon bɑndun wɔ̃ɔ wɔkurɑ nɔɔbu kɑ yiruse sɔɔ. Mɑ Akɑsiɑ wi, u kuɑ wɔ̃ɔ yiru bɑndu sɔɔ. \v 52 Win bɑn te sɔɔ, kɔ̃sɑ u kuɑ Yinni Gusunɔn wuswɑɑɔ. Win tundo kɑ win mɛron yirɑ u swĩi, kɑ sere mɑɑ Yeroboɑmu Nɛbɑtin biiɡiɑ, wi u Isirelibɑ doke torɑru sɔɔ. \v 53 Bũu wi bɑ mɔ̀ Bɑɑli wiyɑ u rɑ yiire u n sɑ̃ɑmɔ. Mɑ u Yinni Gusunɔn mɔru seeyɑ nɡe mɛ win tundo u rɑɑ kuɑ.