\id REV \h Apocalipsis \toc1 ꞌNan Na Tityincyooꞌ Nnon Juan Na Siꞌman // Jesucristo \toc2 Apocalipsis \mt1 ꞌNan Na Tityincyooꞌ Nnon Juan Na Siꞌman // Jesucristo \c 1 \s1 Jñꞌoon na siꞌman Jesucristo ꞌnan na xejnda ngüentyja \p \v 1 Jñꞌoonmin chuhanꞌ jñꞌoon na tyincyaa Tyoꞌtsꞌon nnon Jesucristo na quitsiꞌman jonhanꞌ ndëë nnꞌan na cotyentjonhan nnon jon. Joo jñꞌoonmin conanꞌquindyihanꞌ ntyja ꞌnaanꞌ ꞌnan na cje ro na ngüentyja. Ja Juan na matyeꞌntjön nnon Cristo, tꞌua jon tsꞌian nnon ángel ꞌnaanꞌ jon na tyjeeꞌ tsanꞌñeen na mꞌan na quitsiquindyi tsanꞌñeen jñꞌoonmin ja. \v 2 Macüjiꞌ jndyoyu ntyja ꞌnaanꞌ tsoñꞌen ꞌnan na tityincyooꞌ nnön. Tsonvahin chuhanꞌ jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon yo jñꞌoon na mayuuꞌ na siꞌman nquii Jesucristo. \p \v 3 Ityio Tyoꞌtsꞌon jnꞌaan nquii tsꞌan na itsijnaanꞌ joo jñꞌoon na chu tsonva. Ndoꞌ mantyi ityio jon jnꞌaan joo nnꞌan na condyehinhanꞌ ndoꞌ cotaꞌngueeꞌhin nchu vaa tsiꞌmanhanꞌ. Ee jndë mavaa xjen na nndui chaꞌxjen na conanꞌquindyi jñꞌoonmin. \s1 Incyaa Juan tsꞌon ꞌnaanꞌ jon ndëë nnꞌan cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon ndyuaa Asia \p \v 4 Ja Juan matscüenön jñꞌoonmin ndëë ꞌoꞌ na conduihoꞌ ntyqueꞌ tmaanꞌ nnꞌan na vantyja nꞌonhoꞌ Jesucristo na mꞌanhoꞌ ndyuaa Asia. Nquii Tyoꞌtsꞌon mancüiixjen mꞌaan jon, mantyi tomꞌaan jon ndyu na toxenꞌchen vitjachen na ncꞌoon tsonnangue, ndoꞌ ngüentyja xjen na nncüjeeꞌnon jon. Macꞌan na nninncyaa jon na ncyꞌonhoꞌ cüenta juu naya na tsixuan jon, yo ninꞌjuu na conduihin na tajñuaanꞌ tsꞌonhin. Ndoꞌ mantyi joo ntyqueꞌ espíritus na mꞌanhan tonnon juu silla na maninꞌ tsꞌiaanꞌ ꞌnaanꞌ jon, ncyahan na nanꞌxuanhoꞌ joo nayaminꞌ. \v 5 Ndoꞌ mantyi nquii Jesucristo ncyaa jon na nndahoꞌ joo nayaminꞌ, nquii jon na conduihin na tocüjiꞌ jndyoyuhin ntyja ꞌnaanꞌ Tyoꞌtsꞌon. Manquii Jesús na conduihin tsꞌan navejndyee na jnanquintyja jon quiiꞌ ntꞌan nnꞌan na jndë tjë na tandoꞌ xco jon. Conintquentyichenhin ndëë tsoñꞌen nnꞌan na conduihan nanmꞌannꞌian na cotoxenhan nnꞌan tsonnangue. Viꞌntyjii jndyi jon jaa, ndoꞌ ngꞌe na jnanꞌcueeꞌ nnꞌanhin na tcüeꞌ neoonꞌ jon, joꞌ juu jnan na tonanꞌxuan, jndë siquindyaa jon jaa na tonanꞌyꞌoonhanꞌ jaa. \v 6 Ndoꞌ nquii Cristo jndë tquen jon na condui jaa tmaanꞌ nnꞌan na ityeꞌntjon jon. Mantyi jndë tquen jon na condui jaa ntyee na cotyeꞌntjön nnon tye jon, nquii ta Tyoꞌtsꞌon. Ninnquiiꞌchen cüitꞌmaanꞌhin xengꞌe juu najndei na conduihin yo ninꞌjuu na ityeꞌntjon jon tsoñꞌen. Ninnquiiꞌchen quindui na nndaꞌ. \q1 \v 7 Quitquenhoꞌ cüenta, jndë mandyo Cristo quityquiiꞌ chincyu. \q1 Tsoñꞌen nnꞌan njntyꞌiahan jon yo nque nnꞌan na jnanꞌjonhan na cueꞌ jon, ndoꞌ yo ninꞌtsoñꞌen nnꞌan na ninvaa tsonnangue. \q1 Juu xjen na njntyꞌiahan jon, jndei nnanꞌxuaahan na itsiꞌndaaꞌhanꞌ ngiohan. \q1 Mayuuꞌ na nndui chaꞌxjen na matsjö. \p Nndaꞌ vaa na tso tsanꞌñeen. \p \v 8 Nquii Tyoꞌtsꞌon na taquintyja najndei conduihin, itso jon: \p “Ja mꞌan vitjachen na tui tsoñꞌen, ndoꞌ ncꞌönntyëchën vi na jndë tenon tsoñꞌen.” Ndöꞌ vaa tso nquii jon na mancüiixjen mꞌaan jon vitjachen na nguaa tsonnangue yo tsjöꞌndue, ndoꞌ mantyi ngüentyja xjen na ncüjeeꞌnon jon. \s1 Nnon Juan tityincyooꞌ Cristo na quixueehin \p \v 9 Ja Juan na macüji tsonvahin, condui ja ntyjehoꞌ na mavantyja tsꞌön Jesucristo. Matsijon ja yohoꞌ ntyja ꞌnaanꞌ na icoꞌxen jon. Mantyi condui ja tsꞌan na itsijonhin yo naviꞌ na coquenonhoꞌ ngꞌe na vantyja nꞌonhoꞌ Jesús. Ndoꞌ mantyi yo ninꞌjuu na contjotyenhoꞌ ntyja ꞌnaanꞌ jon yo na tꞌman nꞌonhoꞌ minninchen nnon ꞌnan na inchjehanꞌ ꞌoꞌ. Tomꞌan ja tyuaa chjo na jndyu Patmos na mꞌaan ndaandue xiꞌjndiohanꞌ. Tyiiꞌ gobiernon ja joꞌ tsojnaanꞌ na toninncya jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ndoꞌ na tocüjiꞌ jndyoyu ntyja ꞌnaanꞌ nquii Jesús. \v 10 Juu xuee na covañjoonꞌ nnꞌön na tandoꞌ xco Jesús, tomꞌan ja nacje ꞌnaanꞌ Espíritu Santo. Ndoꞌ juu xjenꞌñeen toxꞌën jndyi na chaꞌvijon jndyeeꞌ tsꞌan na cꞌuaa jndyi tsinin. Itsijonhanꞌ na cꞌuaahanꞌ chaꞌvijon ya na icüjaꞌ tsꞌan ndu. \v 11 Jndyi na itso jon nnön: \p —Joo ꞌnan na mandyiaꞌ, chen jndyi cüjiꞌhanꞌ nnon ncüii tson. Quitscüenonꞌhanꞌ ndëë joo ntyqueꞌ ntmaanꞌ nnꞌan na vantyja nꞌon ja na mꞌanhan ndyuaa Asia, juu tsjoon Éfeso, yo Esmirna, Pérgamo, Tiatira, Sardis, Filadelfia, ndoꞌ yo ninꞌLaodicea. \p Ndöꞌ vaa jñꞌoon na jndyi. \p \v 12 Tequën chaꞌ ntyꞌia nin nquii jon na itsinin yo ja. Yajoꞌ jntyꞌia ntyqueꞌ ncjo na jndëhanꞌ yo sꞌon ijan na contyjo chonhanꞌ. \v 13 Ndoꞌ xoncüe quiiꞌ ntꞌanhanꞌ jntyꞌia minntyjeeꞌ ncüii chaꞌ vaa tsꞌan. Cüe jon ncüii ndiaa tco xjen tyuaachen. Ndoꞌ tsiꞌjndya jon, tyen ncüii ꞌnan na jndëhanꞌ yo sꞌon ijan. \v 14 Soxquen jon quichiꞌtyenhanꞌ chaꞌvijon sooꞌ quitsman quichiꞌ, chaꞌvijon quichiꞌ tein. Ndoꞌ tënnon jon quixueehanꞌ chaꞌvijon tsachon tꞌman. \v 15 Mantyi ngꞌee jon quixuee jndyihanꞌ chaꞌna colo tsixuan sꞌon ve xjen na jndë jnduiꞌhanꞌ quityquiiꞌ tonꞌ na conein ncjo na sijntyꞌui ya tsꞌanhanꞌ. Ndoꞌ jndyeeꞌ jon cꞌuaahanꞌ chaꞌvijon na cꞌuaa vja ndaa jndaa. \v 16 Ntꞌö jon tontyjaya tooꞌ ntyqueꞌ ncjuu, ndoꞌ quiiꞌ ꞌndyo jon jnduiꞌ xjo na të ve ntyjaquio. Ndoꞌ xuee jndyi nnon jon chaꞌxjen naxuee ndoꞌcüjioonꞌ na yajminꞌ. \p \v 17 Ndoꞌ xjen na jntyꞌiahin, jnaanꞌ na tyꞌuë jndyi, tyiooto ja tongꞌee jon chaꞌvijon tsꞌoo. Yajoꞌ ntꞌö jon ntyjaya tyio jonhanꞌ nacjö. Itso jon nnön: \p —Tyiꞌntyꞌueꞌ. Ja condui nquii jon na tomꞌaan navejndyee vitjachen na nguaa tsonnangue ndoꞌ min na quintycüiihanꞌ, majoꞌ ja ninvaa mꞌan. \v 18 Ja ninnquiiꞌchen mavantꞌö. Ndoꞌ min na jndë tꞌiö, majoꞌ naneinhin mꞌan na tyiꞌquintycüii na mavantꞌö. Ndoꞌ juu na coꞌxenhanꞌ na covje nnꞌan, condui ja na matyeꞌntjönhanꞌ, juuhanꞌ ndoꞌ mantyi naijon na mꞌan nnꞌan na jndë tjë na tyíꞌcꞌonhan ntyja njan. \v 19 Ndoꞌ itsontyichen jon nnön: ꞌNan na jndë jndyiaꞌ na tityincyooꞌ nnonꞌ yo mantyi tsoñꞌen nnon na nnintyincyooꞌntyi na minhanꞌ nanein yo ꞌnan na xejnda ndui, cüjiꞌhanꞌ. \v 20 Ndoꞌ ntyja ꞌnaanꞌ juu jñꞌoon na vantyꞌiu mꞌaanhanꞌ na tacovaaꞌ nꞌon nnꞌanhanꞌ, ndö vaa na itsiꞌmanhanꞌ. Joo ntyqueꞌ ncjuu na jndyiaꞌ na tooꞌ ntꞌö ntyjaya, conduihanꞌ joo ntyqueꞌ ángeles na cotquenhan cüenta joo ntyqueꞌ tmaanꞌ nnꞌan na conduihan cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ mantyi joo ntyqueꞌ ncjo na jndëhanꞌ yo sꞌon ijan na contyjo chon, joohanꞌ conduihanꞌ joo ntyqueꞌ tmaanꞌ nnꞌan na conduihan cüentaaꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon. \c 2 \s1 Jñꞌoon na tyincyaa Jesucristo ntyja ꞌnaan ntyqueꞌ tmaanꞌ nnꞌan Jñꞌoon cüenta nnꞌan tsjoon Éfeso \p \v 1 Tsochen Jesús nnön: “ꞌUꞌ Juan, cüjiꞌ jñꞌoon na matsjö nnonꞌ ndoꞌ quitscüenonꞌhanꞌ na mꞌaan nquii ángel na ivantyjeeꞌ jon tmaanꞌ nnꞌan na conduihan cüenta na mꞌanhan tsjoon Éfeso. Quitsuꞌ ndëëhan: Ndö vaa na matsjö ncö na tooꞌ ntyqueꞌ ncjuu ntꞌö ntyjaya. Mancö na mantyꞌi quiiꞌ ntꞌan joo ntyqueꞌ ncjo na jndëhanꞌ yo sꞌon ijan na contyjo chonhanꞌ. \v 2 Ja ntyji ya ncüii cüii nnon na contꞌahoꞌ ntyja njan, ndoꞌ mantyi yo na conanꞌjonhoꞌ na cotyeꞌntjonhoꞌ nnön. Ndoꞌ mantyi ntyji na contjotyenhoꞌ ntyja njan. Ntyji na tyiꞌquintjo ya ngiohoꞌ yo joo nnꞌan na conanꞌjonhan yo ꞌnan tyia. Ndoꞌ mantyi maquën cüenta na joo nnꞌan na conduehan na nquii Jesucristo jñon jonhan ndëë nnꞌan yo jñꞌoon naya ꞌnaanꞌ jon, cotjiꞌhoꞌ cüenta na condui nanꞌñeen nnꞌan na veꞌ conanꞌviꞌnnꞌanhin. \v 3 ꞌOꞌ ngꞌe na njon jndyi ngiohoꞌ yo xuë, mꞌanhoꞌ na tꞌman nꞌonhoꞌ conanꞌquii nꞌonhoꞌ quityquiiꞌ tsoñꞌen naviꞌ na coquenonhoꞌ, min tyiꞌquiꞌndyehoꞌ ntyja njan. \v 4 Majoꞌ ndö vaa na tyiꞌcaveeꞌ ntyji ntyja ꞌnaanhoꞌ. ꞌOꞌ tyiꞌconanꞌvengiohoꞌ ja chaꞌxjen na vejndyee. \v 5 Ngꞌe na nndaꞌ, cañjoonꞌ nꞌonhoꞌ nchu vaa na tomꞌanhoꞌ na tonnön na toxenꞌchen, nanein jndë tycyaahoꞌ na nndaꞌ tonanꞌxuanhoꞌ. Joꞌ quintcüeꞌ nꞌonhoꞌ ꞌnan na conanꞌtjahoꞌ ndoꞌ quintꞌa nndaꞌhoꞌ chaꞌxjen na tontꞌa jndyeehoꞌ. Majoꞌ xe na aa tyiꞌntcüeꞌ nꞌonhoꞌ, yajoꞌ ncüjenön ndoꞌ ncüjiꞌ ntcüꞌë juu xjo cüentahoꞌ na ntyjo chonhanꞌ. \v 6 Majoꞌ min na nndaꞌ, vaa ncüii nnon na nanꞌxuanhoꞌ na caveeꞌ ntyji. Mꞌanhoꞌ na jndohoꞌ joo tsꞌian na contꞌa nnꞌan tmaanꞌ nicolaítas. Ndoꞌ mantyi ja jndö jndyi ꞌnan na contꞌa nanꞌñeen. \p \v 7 “Minꞌcya ro tsꞌan na ninꞌcüaaꞌ tsꞌon jñꞌoonminꞌ, quindyii juu jñꞌoon na itsinin nquii Espíritu Santo ndëë joo nnꞌan na conduihan ntmaanꞌ cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon. Juu tsꞌan na condëë itsꞌaa yo natyia, ninncya ja na ntquii juu tëëꞌ tsꞌon na incyaahanꞌ na tyiꞌquintycüii na vandoꞌ ñuaanꞌ juu. Juu tsꞌoonꞌñeen minntyjeeꞌhanꞌ quiiꞌ paraíso naijon na mꞌaan nquii Tyoꞌtsꞌon.” \s1 Jñꞌoon cüenta nnꞌan tsjoon Esmirna \p \v 8 Tsontyichen Jesús nnön: “Juu jñꞌoon na matsjö nnonꞌ, cüjiꞌhanꞌ, ndoꞌ quitscüenonꞌhanꞌ na mꞌaan juu ángel na ivantyjeeꞌ jon tmaanꞌ nnꞌan na conduihan cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon tsjoon Esmirna. Quitsuꞌ ndëëhan: Jñꞌoonmin matsinën ncö, ja na mancüiixjen mꞌan navejndyee ndoꞌ na matsꞌiañꞌen. Mancö na jnanꞌcueeꞌ nnꞌan ja, majoꞌ vantꞌö xcö. \v 9 Joo naviꞌ na coquenonhoꞌ, nchji jntꞌa ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ, ndoꞌ mantyi nchji na jñenꞌ jndyihoꞌ. Majoꞌ na tonnon Tyoꞌtsꞌon conduihoꞌ na tyahoꞌ. Manchji jñꞌoon tsanꞌ na conanꞌnein minndye nnꞌan nacjohoꞌ. Nanꞌñeen tuihan tsjan nnꞌan judíos, majoꞌ ngꞌe na contꞌa viꞌhan ꞌoꞌ, joꞌ tsiꞌmanhanꞌ na chito conduihan nnꞌan judíos, conduihan tmaanꞌ cüentaaꞌ Satanás. \v 10 Tyiꞌnanꞌtyuehoꞌ ntyja ꞌnaanꞌ juu naviꞌ na mavaa xjen na ntquenonhoꞌ. Ee juu yutyia ntsꞌaa juu na ntyiꞌ nnꞌan vendyehoꞌ vancjo chaꞌ quitsiꞌmanhanꞌ na aa mayuuꞌ na vantyja nꞌonhoꞌ ja. Juu naviꞌñeen, nincüanntyi ro xuee na ngenonhoꞌhanꞌ, majoꞌ quintjotyenhoꞌ na vantyja nꞌonhoꞌ ja min xe na aa nanꞌcüje nnꞌanhoꞌ, ndoꞌ nninncya na ncyꞌonhoꞌ cüenta na tyiꞌquintycüii na cotaꞌndoꞌhoꞌ, na juuhanꞌ tsixuanhanꞌ chaꞌvijon corona na njon jndyihanꞌ. \v 11 Minninchen tsꞌan na nincüaaꞌ tsꞌon jñꞌoonminꞌ, quindyii juu jñꞌoon na itsinin nquii Espíritu Santo ndëë joo nnꞌan na conduihan ntmaanꞌ cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon. Nquii tsꞌan na condëë itsꞌaa yo ꞌnan tyia, juu na covje nnꞌan na vja ve, tyiꞌjeꞌquitꞌuiihanꞌ tsanꞌñeen”. \s1 Jñꞌoon cüenta nnꞌan tsjoon Pérgamo \p \v 12 Tsontyichen Jesús nnön ja Juan: “Joo jñꞌoonmin na matsjö nnonꞌ, cüjiꞌhanꞌ, ndoꞌ quitscüenonꞌhanꞌ na mꞌaan juu ángel na ivantyjeeꞌ jon nnꞌan na conduihan tmaanꞌ cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon tsjoon Pérgamo. Quitsuꞌ ndëëhan: “Ndö vaa jñꞌoon na matsjö ncö na yꞌön xjo na të ve ntyjaquio. \v 13 Mantyji ya ntyja ꞌnaanꞌ na cotsamꞌanhoꞌ xoncüe quiiꞌ ntꞌan nnꞌan na mꞌan tocje ꞌnaanꞌ Satanás. Majoꞌ min na nndaꞌ, contjotyenhoꞌ ntyja njan. Tacotjihoꞌ na vantyja nꞌonhoꞌ ja min na xoncüe quiiꞌ tsjoonhoꞌ jnanꞌcueeꞌ nnꞌan juu ntyjehoꞌ Antipas. Juu tsanꞌñeen yo manchaꞌchen tsꞌon jon tocüjiꞌ jndyoyu jon ntyja njan ndëë nnꞌan tsjoonhoꞌ na mꞌanhan nacje ꞌnaanꞌ Satanás. \v 14 Majoꞌ mꞌaan cüanntyi ro jñꞌoon na nchji na tyiꞌcotsamꞌanhoꞌ na tonnön chaꞌxjen na chuhanꞌ. Ndyiiꞌ ntyjehoꞌ na tyiꞌninꞌquiꞌndyehan jñꞌoon na totsiꞌman Balaam. Tsanꞌñeen siꞌman jon nnon Balac jñꞌoon na sꞌaahanꞌ na tonanꞌtja nnꞌan Israel nnon Tyoꞌtsꞌon. Ee juu Balaamꞌñeen itso juu na ya quinanꞌtꞌmaanꞌ nanꞌñeen ꞌnan na veꞌ tonanꞌya nnꞌan. Ndoꞌ tanin min na aa ntquiihan sꞌi quiooꞌ na conanꞌcüje nnꞌan na conanꞌtꞌmaanꞌhan juu nanꞌñeen. Min tanin xe na aa mꞌanhan yo ntyjehan na veꞌ ndöꞌ ro. \p Ndöꞌ ro jñꞌoon na totsiꞌman juu Balaamꞌñeen. \v 15 Ndoꞌ tsontyichen Jesús: Mantyi vaa ncüiichen ꞌnan na ntyji yohoꞌ, na ñꞌen ntyjehoꞌ na conanꞌjontyenhan yo juu jñꞌoon na conanꞌman nnꞌan tmaanꞌ nicolaítas. \v 16 Mangꞌe joꞌ quintcüeꞌ nꞌonhoꞌ jnanhoꞌ nanꞌminꞌ, ee xe tyiꞌntcüeꞌ nꞌonhoꞌ, cje na nguënön ndoꞌ ntsiquitꞌa ja tyiaꞌ yo nanꞌñeen yo xjo na ndyiiꞌhanꞌ quiiꞌ ꞌndyö. \v 17 Minninchen tsꞌan na ninꞌcüaaꞌ tsꞌon joo jñꞌoonminꞌ, quindyii juu jñꞌoon na itsinin nquii Espíritu Santo ndëë joo nnꞌan na conduihan ntmaanꞌ cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon. Ncüii ncüii tsꞌan na xeꞌncyaa juu na juu ꞌnan tyia ntcoꞌxenhanꞌhin, nninncya na ntcüaꞌ juu ꞌnan na itsijonhanꞌ juuhanꞌ chaꞌvijon maná, ncüii nnon na tyiꞌcovaaꞌ nꞌon nnꞌan ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ. Ndoꞌ mantyi nnon tsanꞌñeen nninncya ja ncüii tsjöꞌ chjo na quichiꞌ. Nnonhanꞌ nnintyincyooꞌ xueeꞌ tsanꞌñeen na xcohanꞌ na tji ja na xiaꞌntyi nquii juu ncüaaꞌ tsꞌon juu nchu vaa tsiꞌmanhanꞌ. \s1 Jñꞌoon cüenta nnꞌan Tiatira \p \v 18 Tsontyichen Jesús nnön: “Joo jñꞌoonmin na matsjö nnonꞌ, cüjiꞌhanꞌ, ndoꞌ quitscüenonꞌhanꞌ na mꞌaan juu ángel na ivantyjeeꞌ jon nnꞌan na conduihan tmaanꞌ cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon tsjoon Tiatira. Quitsuꞌ ndëëhan: “Ndö jñꞌoon na matsinën ncö na condui ja jnda Tyoꞌtsꞌon. Maja na quixuee jndyi tënnön chaꞌvijon tsachon, mantyꞌia ata quityquiiꞌ nꞌon nnꞌan. Ndoꞌ quixuee ngꞌë chaꞌvijon colo sꞌon ve xjen na jndë jnduiꞌhanꞌ quiiꞌ tonꞌ na conein ncjo ndoꞌ na sijntyꞌui ya tsꞌanhanꞌ. \v 19 Chen jndyi ntyji ꞌnan na contꞌahoꞌ. Mantyji ntyja ꞌnaanꞌ na conanꞌvengiohoꞌ nnꞌan yo juu na vantyja nꞌonhoꞌ ja. Ndoꞌ maquën ya cüenta na xoncüeeꞌ nꞌonhoꞌ na cotyentjonhoꞌ nnön na conanꞌquii nꞌonhoꞌ naviꞌ na coquenonhoꞌ. Mantyi maquën cüenta nchu vaa na conanꞌjonhoꞌ yo ja, majndyentyi nnon ꞌnan na contꞌahoꞌ chaꞌxjen na chuhanꞌ, chito chaꞌxjen na tomꞌan jndyeehoꞌ. \v 20 Majoꞌ vaa ꞌnan na ntyji na tyiꞌquichuhanꞌ ntyja ꞌnaanhoꞌ. Ee tyquiiꞌ ntꞌanhoꞌ mꞌaan ncüii tsanscu na itsiꞌman juu jñꞌoon tsanꞌ ndëëhoꞌ. Veꞌ itso nquii juu na conduihin tsꞌan na incyaa juu jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon, majoꞌ veꞌ itsꞌaa juu chaꞌ totsꞌaa tsanscu na jndyu Jezabel, ndoꞌ na nndaꞌ joo nnꞌan na vantyja nꞌon ja, itsiviꞌnnꞌan juu nanꞌñeen. Ee itsiꞌman juu na tanin min na veꞌ ndöꞌ ro mꞌan nnꞌan yo ntyjehan, ndoꞌ na cuaa nquii min na conanꞌtꞌmaanꞌhan ꞌnan na conanꞌya nnꞌan, ndoꞌ mantyi ya min xe na aa cotquiihan sꞌi quiooꞌ na conanꞌcüje nnꞌan na conanꞌtmaanꞌhin joo nanꞌñeen. \v 21 Jndë tyincya xjen nnon juu tsanscuꞌñeen na quintcüeꞌ tsꞌon juu na veꞌ ndöꞌ ro mꞌaan juu yo nnꞌan, majoꞌ tyiꞌninꞌquiꞌndyii juu na nndaꞌ vaa na vamꞌaan juu. \v 22 Majnaanꞌ joꞌ ntsquiö tycu vꞌii nacjooꞌ juu. Ndoꞌ ntsꞌa na nque nnꞌan na veꞌ ndöꞌ ro mꞌanhan yohin, xe na aa tyiꞌntcüeꞌ nꞌonhan ꞌnan na jndë contꞌahan na siꞌman juu ndëëhan, cüejon tꞌman naviꞌ ntquenonhan chaꞌxjen nquii tsanscuꞌñeen. \v 23 Ndoꞌ mantyi joo nnꞌan na conduihan chaꞌvijon ntsinda juu ngꞌe na conanꞌjonhan yo jñꞌoon na incyaa juu, ntscüjëhan. Yajoꞌ nque nnꞌan na conduihan ncüii ncüii tmaanꞌ na icüji Tyoꞌtsꞌon cüentaaꞌ nquii jon, ncüaaꞌ nꞌonhan na chen chen ntyji ja nchu vaa ꞌnan itsitiu tsꞌan yo nchu vaa na mꞌaanꞌ tsꞌon juu. Ja ndyiön ncüii ncüii ꞌoꞌ xiꞌ ncüii nchu vaa ꞌnan na contꞌahoꞌ. \v 24 Majoꞌ mꞌan minndyehoꞌ tsjoon Tiatira na tyiꞌconanꞌjonhoꞌ yo juu jñꞌoon na itsiꞌman juu tsanscuꞌñeen. Joo nanꞌñeen na conanꞌjonhin yo juu, conduehin na min jñꞌoon na njon jndyi nanꞌxuanhanꞌ ntyja ꞌnaanꞌ Satanás. Majoꞌ ꞌoꞌ na tyiꞌconanꞌjonhoꞌ yo jñꞌoonꞌñeen, taviꞌnan ncüiichen xu na matyiö nacjohoꞌ. \v 25 Xiaꞌntyi na quintjotyenhoꞌ tyquiiꞌ na vantyja nꞌonhoꞌ ja ata xjen na nguëntcüꞌë na mꞌanhoꞌ. \v 26 Ntyja ꞌnaan nque ntyjehoꞌ na contꞌahin ꞌnan na ntꞌue tsꞌön, na tyiꞌxeꞌncyahan na juu natyia ntquenhanꞌ xjen ꞌnaanꞌhanꞌhin, ja nninncya na nditquehin ndëë tsoñꞌen nnꞌan tsonnangue. \v 27 Joohan ngitoxenhan nanꞌñeen yo naijndeiꞌhanꞌ, ndoꞌ ya na tyiꞌninꞌquitaꞌngueeꞌ nanꞌñeen, nanꞌtyuiiꞌhan joo nanꞌñeen chaꞌvijon ya na itsityuiiꞌ tsꞌan xuaa na jndëhanꞌ yo tsꞌoquichu. Nquii Tyëhöꞌ jndë tyincyaa jon najndei na tsixuan ja na ntcoꞌxën. Ndoꞌ chaꞌxjen na sꞌaa jon na nndaꞌ, mandaꞌ vaa na ninncya na quinanꞌxuan nanꞌñeen na jndëꞌhan na quitoxenhan. \v 28 Ndoꞌ mantyi nninncya na nndahan quixjuunco. \v 29 Minninchen tsꞌan na ninꞌcüaaꞌ tsꞌon jñꞌoonminꞌ, quindyii juu jñꞌoon na itsinin nquii Espíritu Santo ndëë joo ntmaanꞌ nnꞌan na conduihan cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon”. \c 3 \s1 Jñꞌoon cüenta nnꞌan tsjoon Sardis \p \v 1 Tsontyichen Jesús nnön: “Cüjiꞌ jñꞌoon na matsjö nnonꞌ, ndoꞌ quitscüenonꞌhanꞌ na mꞌaan ángel na ivantyjeeꞌ jon nnꞌan na conduihan tmaanꞌ cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon na mꞌanhan tsjoon Sardis. Quitsuꞌ ndëëhan: “Ndö jñꞌoon matsjö, ncö na matsixuan ntyqueꞌ Espíritu cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon yo joo ntyqueꞌ ncjuuꞌñeen. Ntyji ꞌnan na contꞌahoꞌ ndoꞌ ntyji na condue nnꞌan na ꞌoꞌ tꞌman cojooꞌ nꞌonhoꞌ ntyja njan, majoꞌ ꞌoꞌ conduihoꞌ chaꞌvijon ntꞌoo. \v 2 Joꞌ quintcüihoꞌ ndoꞌ quinanꞌchonhoꞌ ntyja ꞌnaanꞌ na vantyja nꞌonhoꞌ ja, na itsijonhanꞌ juuhanꞌ chaꞌvijon tsꞌan na vaveꞌ. Ee juu na cotsamꞌanhoꞌ, maquën cüenta na ncüii cüii nnon ntyja ꞌnaanꞌ na cotyeꞌntjonhoꞌ nnon Tyoꞌtsꞌon, tyiꞌquindëhanꞌ chaꞌxjen na chuhanꞌ. \v 3 Joꞌ cañjoonꞌ nꞌonhoꞌ juu jñꞌoon na tyꞌonhoꞌ cüenta. Quitaꞌngueeꞌhoꞌhanꞌ ndoꞌ quintcüeꞌ nꞌonhoꞌ jnanhoꞌ. Majoꞌ xe tyiꞌnanꞌjñꞌoonꞌhoꞌ ꞌnan na matsjö ndëëhoꞌ, ninjonto ncüjënön chaꞌvijon na icüjeeꞌ tsanchꞌuee, min tyixeꞌcüaaꞌ nꞌonhoꞌ yuu xjen nguë. \v 4 Majoꞌ tsjoonhoꞌ Sardis mꞌan vendye ntyjehoꞌ na tyiꞌcovꞌahan yo juu ꞌnan tyia ee cotsamꞌanhan chaꞌxjen na ntꞌue tsꞌön. Mangꞌe joꞌ nninncya ndiaa quichiꞌ na ntcüehan na nnanꞌjonhan yo ja ee nanꞌxuanhan na ncyꞌonhan cüenta juu nayaꞌñeen. \v 5 Nque ntyjehoꞌ na tyiꞌxeꞌncyahan na ntcoꞌxen ꞌnan tyiahan, joohan ntcüehan ndiaa quichiꞌ. Min tyiꞌxeꞌquitsintꞌu ngueehan nnon tson na chuhanꞌ nguee nnꞌan na incyaa Tyoꞌtsꞌon na nanꞌxuanhan na tyiꞌquintycüii na vandoꞌ ñuaanhan. Ndoꞌ nnon Tyëhöꞌ yo ndëë ángeles ꞌnaanꞌ jon, ncüjiꞌ jndyoyu na condui nanꞌñeen nnꞌan na mꞌanhin ntyja njan. \v 6 Minꞌninchen tsꞌan na ninꞌcüaaꞌ tsꞌon jñꞌoonminꞌ, quindyii juu jñꞌoon na itsinin nquii Espíritu Santo ndëë joo ntmaanꞌ nnꞌan na icüji Tyoꞌtsꞌon na conduihan cüentaaꞌ nquii jon.” \s1 Jñꞌoon cüenta nnꞌan tsjoon Filadelfia \p \v 7 Tsontyichen Jesús nnön: “Cüjiꞌ jñꞌoonmin na matsjö nnonꞌ, ndoꞌ quitscüenonꞌhanꞌ na mꞌaan juu ángel na ivantyjeeꞌ jon tmaanꞌ nnꞌan na conduihan cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon na mꞌanhan tsjoon Filadelfia. Quitsuꞌ ndëëhan: Condui ja ñuan nquiiꞌ, ndoꞌ mantyi juu jñꞌoon na mayuuꞌ. Nquii David totsixuan jon najndei na tocoxen jon ninvaa ndyuaa ꞌnaanꞌ jon. Chaꞌxjen na totsixuan jon, mantyi ja vaa najndö na nninncya na vanaan na ngaqueeꞌ tsꞌan quiñoonꞌndue oo aa tyiꞌcüanaan. Ncö matsiquinan ndoꞌ tanin tsꞌan nndëë ntscuꞌtyen, oo matscꞌutyën ndoꞌ taꞌnan tsꞌan na ndëë ntsiquinaan. \v 8 Ntyji nchu vaa na cotsamꞌanhoꞌ. Quitquenhoꞌ cüenta, jndë siquinan tondëëhoꞌ chaꞌvijon ncüii ꞌndyo vꞌaa chaꞌ ndëë ntjiꞌ jndyoyuhoꞌ ntyja njan. Ndoꞌ juu na jndë siquinan, taꞌnan tsꞌan na nndëë ntscuꞌhanꞌ. Ee min na tyiꞌtꞌman najndei na nanꞌxuanhoꞌ quiiꞌ ntꞌan nnꞌan, majoꞌ conanꞌvehoꞌ jñꞌoon njan ndoꞌ min tyiꞌcotji ntcüeꞌhoꞌ ntyja njan. \v 9 Ndö vaa na ntsꞌa. Tsjoonhoꞌ mꞌan nnꞌan judíos na conduehan na joohan mayuuꞌ judíos conduihan. Majoꞌ ꞌnan na contꞌahan tsiꞌmanhanꞌ na tyiꞌyuuꞌ na nndaꞌ. Ee ninnquiiꞌchen quintu conanꞌneinhan. Joohan conduihan tmaanꞌ nnꞌan cüentaaꞌ juu Satanás. Quitquenhoꞌ cüenta, ntsꞌa na ngonanꞌndyooꞌhan na mꞌanhoꞌ na ntonquityehan tondëëhoꞌ. Ndoꞌ na ntsavaaꞌ nꞌonhan na viꞌntyji ja ꞌoꞌ. \v 10 Ngꞌe ꞌoꞌ jndë jnanꞌquindëhoꞌ jñꞌoon na tsjö ndëëhoꞌ, ndoꞌ yo na tꞌman nꞌonhoꞌ conanꞌquii nꞌonhoꞌ ncüii cüii nnon ꞌnan na coquenonhoꞌ. Ngꞌe na nndaꞌ, mantyi ja ngüantyjëꞌ ꞌoꞌ juu xjen na nndyohanꞌ na ntꞌuiiviꞌhanꞌ nnꞌan. Juu xjenꞌñeen nnꞌan na ninvaa tsonnangue na tyiꞌcꞌonhan ntyja ꞌnaanꞌ Tyoꞌtsꞌon, vaa tꞌman jndyi naviꞌ na ntquenonhan chaꞌ ntsiꞌmanhanꞌ nchu vaa na nanꞌxuanhan tonnon jon. \v 11 Cje ro nguë ntcüꞌë na mꞌanhoꞌ. Tsoñꞌen naya na jndë tyꞌonhoꞌ cüenta, quitaꞌntjeeꞌ yahoꞌhanꞌ na juuhanꞌ tsijonhanꞌ chaꞌvijon corona na njon jndyihanꞌ, tyiꞌntsꞌaahanꞌ na ncüjiꞌ tsꞌanhanꞌ ndueehoꞌ. \v 12 Ndëë joo ntyjehoꞌ na tyiꞌxeꞌncyahan na ntquen juu natyia xjen ꞌnaanꞌhanꞌhin, nninncya na nntjotyenhan na tongiaaꞌ Tyoꞌtsꞌon. Ntsijonhanꞌ joohan chaꞌvijon nontꞌeiiꞌ juu vatsꞌon quiñoonꞌndue. Ndoꞌ tyiꞌjon ncüjiꞌhanꞌhin na mꞌanhan joꞌ yo jon. Ndoꞌ nacjohan ncüji xueeꞌ nquii Tyëhöꞌ Tyoꞌtsꞌon yo xueeꞌ Jerusalén xco, tsjoonꞌ nquii jon na nnanhanꞌ quiñoonꞌndue na nndyocuehanꞌ. Ndoꞌ mantyi ncüji xuë na xcohanꞌ nacjo nanꞌñeen. \v 13 Minninchen tsꞌan na ninꞌcüaaꞌ tsꞌon jñꞌoonminꞌ, quindyii juu jñꞌoon na itsinin nquii Espíritu Santo ndëë joo nnꞌan na conduihan ntmaanꞌ nnꞌan cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon.” \s1 Jñꞌoon cüenta nnꞌan tsjoon Laodicea \p \v 14 Tsontyichen Jesús nnön: “Joo jñꞌoonmin na matsjö nnonꞌ, cüjiꞌhanꞌ, ndoꞌ quitscüenonꞌhanꞌ na mꞌaan juu ángel na ivantyjeeꞌ jon nnꞌan na conduihan tmaanꞌ cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon tsjoon Laodicea. Quitsuꞌ ndëëhan: “Ndö jñꞌoon na matsjö na condui ja jñꞌoon na tyiꞌjeꞌquitscüejndyohanꞌ juuhanꞌ. Condui ja jñꞌoon na macüjiꞌ jndyoyu ja, mancö na matsiquindëë, ncö na condui ja jñꞌoon na nndëë ngantyja tsꞌon tsꞌan. Ndoꞌ condui ja xꞌee jñꞌoon ntyja ꞌnaan tsoñꞌen na tquen Tyoꞌtsꞌon. \v 15 Chen jndyi ntyji ntyja ꞌnaanꞌ tsoñꞌen na cotyentjonhoꞌ nnon Tyoꞌtsꞌon. ꞌOꞌ min tyiꞌquitsijonhanꞌ ꞌoꞌ chaꞌna ndaatioo tein, min chaꞌna ndaatioo jminꞌ. Ntꞌue jndyi tsꞌön na ncüii na ve nanꞌminꞌ na ntsijonhanꞌ ꞌoꞌ. \v 16 Majnaanꞌ joꞌ, ngꞌe na itsijonhanꞌ ꞌoꞌ chaꞌvijon ndaatioo na ngue ro vi, min chito na tein nanꞌxuanhoꞌ, min chito na jminꞌ nanꞌxuanhoꞌ, joꞌ na ncüjiꞌ ꞌoꞌ ntyja njan, chaꞌxjen ya na itan tsꞌan. \v 17 Ee conduehoꞌ: Condui jaa nnꞌan tya ntyja ꞌnaanꞌ Tyoꞌtsꞌon yo ntyja ꞌnaanꞌ tsonnangue. Jndë tijndye ꞌnan nján. Tanin ꞌnan vi itsitjahanꞌ já. Ndöꞌ vaa na conduehoꞌ. Majoꞌ ndicüaaꞌ nꞌonhoꞌ na conduihoꞌ nnꞌan na ntyꞌiachen, naninñenꞌ jndyihoꞌ. Itsijonhanꞌ ꞌoꞌ na chaꞌvijon nannchjan, chaꞌvijon na ninquintseihoꞌ. \v 18 Mangꞌe joꞌ matsiquiꞌmanꞌ ja ꞌoꞌ na quijntꞌuehoꞌ naya na tsixuan. Ee na ntꞌahoꞌ na matsjö, chaꞌvijon na conanꞌjndahoꞌ sꞌon ijan na jndantyi njonhanꞌ, yajoꞌ nnanꞌxuanhoꞌ na tyahoꞌ na tonnon Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ nnön quijntꞌuehoꞌ ndiaa quichiꞌ na ntcüehoꞌ, chaꞌ ntscuꞌhanꞌ na jnꞌanhoꞌ na ninquintseihoꞌ. Ndoꞌ mantyi nnön quijntꞌuehoꞌ na chaꞌvijon nchenꞌ nasi na ndyionhoꞌhanꞌ tëndëëhoꞌ chaꞌ xuee njntyꞌiahoꞌ. \v 19 Tsoñꞌen nnꞌan na viꞌntyji, ya na conanꞌtjahin nnön, jaaꞌ jñꞌoon na mamanhan ndoꞌ macꞌöyuhan. Mangꞌe joꞌ, cjooꞌ ya ya nꞌonhoꞌ na quintcüeꞌ nꞌonhoꞌ. \v 20 Quitquenhoꞌ cüenta, minntyjëꞌ toꞌndyo vꞌaa ndoꞌ matsicüꞌahanꞌ. Xe na aa mꞌaan nin juu na nndyii juu jndyëë ndoꞌ ntsiquinaan juuhanꞌ, ncjöcꞌë na mꞌaan juu. Ndoꞌ ntsijon ja yohin na icüaꞌ juu, ndoꞌ mantyi ntsijonhin yo ja. \v 21 Ja tantjön yo juu ꞌnan tyia na ninꞌcoꞌxenhanꞌ ja. Mangꞌe joꞌ jndë taquijman ngiaaꞌ Tyëhöꞌ juu silla na maninꞌ tsꞌiaanꞌ ꞌnaanꞌ jon naijon na icoꞌxen jon. Ndëë joo ntyjehoꞌ na mantyi tyiꞌxeꞌncyahan na juu ꞌnan tyia quenhanꞌ xjen ꞌnaanhanꞌhin, nninncya na ntsacüendyuaahan juu silla na maninꞌ tsꞌiaanꞌ njan naijon na macoꞌxën.” \p \v 22 Minninchen tsꞌan na ninꞌcüaaꞌ tsꞌon jñꞌoonminꞌ, quindyii juu jñꞌoon na itsinin nquii Espíritu Santo ndëë joo nnꞌan na conduihan ntmaanꞌ cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon.” \c 4 \s1 ꞌNan na min quiñoonꞌndue, tityincyooꞌhanꞌ nnon Juan \p \v 1 Vi na jndë jndyi jñꞌoonminꞌ, tityincyooꞌ ncüiichen nnon ꞌnan na jntyꞌia. Jntyꞌia ncüii ꞌndyo vꞌaa quiñoonꞌndue na vanaanhanꞌ. Ndoꞌ juu tsꞌan na tꞌman jndyee ja na jndyi jndyeeꞌ jon na itsijonhanꞌ juuhanꞌ chaꞌvijon na icüjaꞌ tsꞌan ndu, sinin nndaꞌ jon nnön. Itso jon: \p —Quindyovaaꞌ ntjoohin, ndoꞌ ntsiꞌman nnonꞌ ꞌnan na majndaꞌ na ngüentyja na nnduihanꞌ vi na jndë na tenoonꞌ joo nanꞌminꞌ. \p \v 2 Ndoꞌ vi na jndë jndyi jñꞌoonminꞌ, ninñoonꞌ tꞌön ja nacje ꞌnaanꞌ nquii Espíritu. Ndoꞌ quityquiiꞌ quiñoonꞌndue, joꞌ jntyꞌia na ventyjeeꞌ ncüii silla na maninꞌ tsꞌiaanꞌ, ndoꞌ mꞌaan ncüii juu na vequityenhanꞌ. \v 3 Quixuee jndyihin. Itsijonhanꞌ na nancooꞌhin chaꞌvijon tsjöꞌ jaspe yo tsjöꞌ cornalina na vandoꞌ jndyi colohanꞌ. Ndoꞌ xiꞌjndio juu sillaꞌñeen ntyjo quitsujnꞌan na itsijonhanꞌ colo ꞌnaanꞌhanꞌ chaꞌna tsjöꞌ esmeralda na nancooꞌhanꞌ. \v 4 Ndoꞌ mantyi xiꞌjndio juu sillaꞌñeen ventyjeeꞌ mañoon ntcyu nchoꞌ nenque silla na maninꞌ tsꞌiaanꞌ. Ndoꞌ nacjohanꞌ vendyuaa ntcyu nchoꞌ nenque nnꞌan na conintque. Cüehan ndiaa quichiꞌ ndoꞌ nquenhan ñjon corona na jndëhanꞌ yo sꞌon ijan. \v 5 Juu silla na minntyjeeꞌ xoncüe, conduiꞌ chonntsuee ndoꞌ cꞌuaa na coꞌmanhanꞌ. Ndoꞌ tonnon juu sillaꞌñeen ventyjeeꞌ ntyqueꞌ lámparas na conanꞌxueehanꞌ. Joohanꞌ conduihanꞌ ntyqueꞌ espíritu cüentaaꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon. \v 6 Mantyi tonnon juu sillaꞌñeen vaa ncüii na itsijonhanꞌ juuhanꞌ ndaandue na quixuee jndyihanꞌ chaꞌvijon ndioo. \p Ndoꞌ xiꞌjndio na nennque ngiaaꞌ juu sillaꞌñeen, ncüii ncüii ntyjaaꞌhanꞌ mꞌan nenque na cotaꞌndoꞌ. Tondëëhan ndoꞌ na tonquenꞌhin, tooꞌchen na tꞌuiiꞌ tëndëëhan. \v 7 Juu na vejndyee na nenque na cotandoꞌñeen, itsijonhanꞌhin chaꞌna lión. Ndoꞌ juu na jndë ve, itsijonhanꞌhin chaꞌna ncüii toro. Ndoꞌ juu na jndë ndye, itsijonhanꞌ nnon jon chaꞌna nnon tsꞌan. Ndoꞌ juu na jndë nenque, itsijonhanꞌhin chaꞌna quichi na mantyja. \v 8 Ncüii ncüii joo na nenque na cotaꞌndoꞌñeen, min yon yon ntsquiihin, ndoꞌ ninvaañꞌenhan chuuꞌ tëndëëhan. Naxuee ndoꞌ natsjon tyiꞌquitsacüentyjeeꞌhan na conduehan: \q1 Ñuan nquiiꞌ, ñuan nquiiꞌ, ñuan nquiiꞌ condui nquii Tyoꞌtsꞌon na taquintyja najndei na conduihin. \q1 Mꞌaan ndoꞌ mꞌaan jon, mancüiixjen mꞌaan jon vitjachen na nguaa tsonnangue yo tsjöꞌndue ndoꞌ mantyi ngüentyja xjen na ncüjeeꞌnon jon. \p \v 9 Ndoꞌ nque joo na cotandoꞌñeen, ncüii ncüii jon na contcüiiꞌhan, conanꞌtꞌmaanꞌhan ndoꞌ coninncyahan na ya nnon nquii jon na mꞌaan ndoꞌ mꞌaan jon na vaquityen jon juu sillaꞌñeen. \v 10 Juu xjen na contꞌahin na nndaꞌ, yajoꞌ joo ntcyu nchoꞌ nenque nnꞌan na conditqueꞌñeen, cotongityehan tonnon nquii jon na mꞌaan ndoꞌ mꞌaan jon na vaquityen jon juu sillaꞌñeen na maninꞌ tsꞌiaanꞌhanꞌ. Conanꞌtꞌmaanꞌhan nquii jon na tayuu ntycüii na vandoꞌ jon. Mantyi cotyiohan corona ꞌnaanhan tonnon juu sillaꞌñeen. Conduehan: \q1 \v 11 ꞌUꞌ na condui ꞌuꞌ na matyeꞌntjonꞌ já, \q1 mancuꞌ na condui ꞌuꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon na conanꞌtꞌmánꞌ, tsoñꞌen na tquenꞌ chuhanꞌ na quinditꞌmaanꞌ ꞌuꞌ ntyja ꞌnaanhanꞌ, chuhanꞌ na caquinjon ꞌuꞌ ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ. \q1 Ee ntyja ꞌnaanꞌ juu najndei na condui ꞌuꞌ, joꞌ na tquenꞌ tsoñꞌen. \q1 Ntyja ꞌnaanꞌ na ntꞌue tsonꞌ, joꞌ na tquenꞌhanꞌ ndoꞌ na ninmꞌanhanꞌ. Maquenꞌ xjen já. Tsoñꞌen na tquenꞌ tsixuanꞌ na quintcüiiꞌhanꞌ ꞌuꞌ. \q1 ꞌUꞌ tsoñꞌen najndei na condui ꞌuꞌ. ꞌUꞌ tquenꞌ tsoñꞌen na min. \q1 Tuihanꞌ chaꞌxjen na ntꞌue tsonꞌ ncuꞌ, ndoꞌ ninvaa mꞌaanhanꞌ ngꞌe ntyja ꞌnanꞌ. \c 5 \s1 Tson na tyꞌoon Quitsman Chjo cüenta \p \v 1 Yajoꞌ jntyꞌia nquii jon na vaquityen jon sillaꞌñeen na maninꞌ tsꞌiaanꞌhanꞌ, ndyiiꞌ ncüii tson ntꞌö jon ntyjaya na tentcüiihanꞌ na nchaꞌ ve ntyjaquiohanꞌ chuuꞌ ntji. Ntyqueꞌ joo na tëꞌtyenhanꞌ. \v 2 Ndoꞌ jntyꞌia ncüii ángel na mꞌaan jndyi najndei jon, jndei ticꞌuaa ꞌndyo jon, taxeeꞌ jon: “¿Nin tsꞌan chuhanꞌ na ntyjee na ntyqueꞌ joo na tëꞌtyen tsonvahin?” \v 3 Majoꞌ min juu quiñoonꞌndue, min nnon tsonnangue, min na quiiꞌ ntꞌan ntꞌoo, minꞌncüii tatijndaꞌ na vaa najndei na conduihin na ntsiquinaan juu tsonꞌñeen, min na ntsijnaanꞌ juuhanꞌ. \v 4 Ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ, totꞌiö jndyi jnaanꞌ na minꞌncüii tsꞌan tatijndaꞌ na chuhanꞌ na ntsiquinaan juu tsonꞌñeen, min na ntsijnaanꞌ juuhanꞌ. \v 5 Yajoꞌ ncüii joo nantqueꞌhin, tso jon nnön: “Nndaꞌ, tantꞌioꞌ, ee nquii jon na jndë tjuꞌcje jon juu natyia, conduihin lión cüenta nnꞌan tmaanꞌ Judá, ndoꞌ conduihin tsjan nquii David na jndyocahanꞌ. Ngꞌe joꞌ tsixuan jon na nquii jon ntyjee jon na ntyqueꞌ joo naijon na tëꞌtyen tsonꞌvaꞌ ndoꞌ na ntsijnaanꞌ jonhanꞌ.” \p Nndaꞌ jñꞌoon tso tsanꞌñeen nnön. \p \v 6 Ndoꞌ jntyꞌia ncüii tsꞌan na itsijonhanꞌhin chaꞌvijon Quitsman Chjo na jndë jnanꞌcueeꞌ nnꞌan. Ventyjeeꞌ jon na tonnon juu sillaꞌhin quiiꞌ ntꞌan joo nenque na cotaꞌndoꞌñeen yo tondëë nanꞌñeen na conditque. Min ntyqueꞌ ndiꞌndyeeꞌ jon ndoꞌ ntyqueꞌ tënnon jon. Joo ntyqueꞌ tënnon jon conduihanꞌ ntyqueꞌ espíritu na condui nquii Tyoꞌtsꞌon na iꞌua jon tsꞌian ndëëhan na contꞌahan tsꞌian ꞌnaanꞌ jon na ninvaa tsonnangue. \v 7 Ndoꞌ juu Quitsman Chjoꞌñeen sindyooꞌhin na mꞌaan nquii jon na vaquityen jon juu sillaꞌñeen. Tsonꞌñeen na ndyiiꞌhanꞌ ntꞌö jon ntyjaya, tyꞌoon Quitsman Chjo cüentahanꞌ. \v 8 Ndoꞌ vi na jndë tyꞌoon jon cüentahanꞌ, yajoꞌ joo nenque na cotaꞌndoꞌñeen yo ninꞌnque ntcyu nchoꞌ nenque nantqueꞌñeen, tongityehan na tonnon jon. Tsoñꞌen nantqueꞌñeen tyꞌonhan arpa, ndoꞌ yꞌonhan ngio na jndëhanꞌ yo sꞌon ijan na tooꞌchenhanꞌ yo su. Juu suꞌñeen conduihanꞌ jñꞌoon jndyue nnꞌan cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon na conanꞌneinhan nnon jon. \v 9 Ndö vaa alabanza xco na tahan nnon jon: \q1 ꞌUꞌ tsixuanꞌ na cyonꞌ cüenta tsonvaꞌ ndoꞌ na ntyjeꞌ naijon na tëꞌtyenhanꞌ. \q1 Ee jnanꞌcueeꞌ nnꞌan ꞌuꞌ ndoꞌ yo neonꞌ sijnda ntcüeꞌ Tyoꞌtsꞌon nnꞌan na ncüii ncüii tmaanꞌ na mꞌanhan nnon tsonnangue, \q1 ndoꞌ mantyi nnꞌan na ncüii ncüii nnon jñꞌoon na conanꞌnein yo maninꞌ nnꞌan na ncüii cüii tyuaa. \q1 \v 10 ꞌUꞌ jndë tquenꞌ joohan ncüii tmaanꞌ nnꞌan na icoꞌxen Tyoꞌtsꞌon, \q1 ncüii tmaanꞌ nnꞌan na conduihan ntyee na cotyeꞌntjonhan nnon jon, \q1 ndoꞌ mantyi ngitoxenhan nnꞌan tsonnangue yo nquii jon. \p \v 11 Ndoꞌ viochen xjen na jntyꞌia, jndyi na cꞌuaa jndyue ángeles na camꞌanhan xiꞌjndio juu sillaꞌñeen yo nque nenque na cotaꞌndoꞌñeen ndo yo maninꞌ joo nnꞌan na conditque. Joo ángelesꞌñeen, tenonntyjachen na jndye minhin ata vantjoꞌchen minhan. \v 12 Cꞌuaa na conanꞌxuaa ángelesꞌñeen, jnduehan: \q1 Juu Quitsman Chjo na jnanꞌcueeꞌ nnꞌan, \q1 condui jon na coꞌxen jon tsoñꞌen. \q1 Condui jon na taquintyja cyꞌoon jon cüenta tsoñꞌen na quinanꞌtꞌmaanꞌhanꞌ jon, \q1 condui jon na jndaꞌ xquen jon. \q1 Condui jon najndei na siquindë jon tsꞌian na tꞌua Tyoꞌtsꞌon nnon jon. \q1 Mantyi tsixuan jon na quindue nnꞌan jñꞌoon ya ntyja ꞌnaanꞌ jon ndoꞌ na ncꞌoon jon naijon na conditꞌmaanꞌ Tyoꞌtsꞌon, \q1 tsoñꞌen jaa, ninnquiiꞌchen quinduë na ya jndyi condui jon. \p \v 13 Ndoꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon, ncüii ncüii nnon na tquen jon na mꞌan quiñoonꞌndue, yo nnon tsonnanguevahin, yo naijon na mꞌaan ntꞌoo, yo tsoñꞌen na mꞌan ndaandue, tsoñꞌen na tquen jon na mꞌan joohanꞌ, ndö vaa jñꞌoon na jndyi na jnduehan: \q1 Conduë na taquintyja na ya condui nquii jon na vaquityen juu silla na maninꞌ tsꞌiaanꞌ yo nquii jon na conduihin Quitsman Chjo. \q1 Conanꞌtꞌmaanꞌ jaa joohan. \q1 Xiaꞌntyi nquehan na taquintyja tꞌmanntyichen conduihan. \q1 Ninnquehan conduihan na cotoxenhan nanein ndoꞌ ninvaañꞌen na tonnonntyichen. \p \v 14 Ndoꞌ joo nenque na cotandoꞌñeen jnduehan: “Ninnquiiꞌchen quindui na nndaꞌ.” Mantyi joo ntcyu nchoꞌ nenque nantqueꞌñeen, tongityehan na tonanꞌtꞌmaanꞌhan Tyoꞌtsꞌon. \c 6 \s1 Ityjee Quitsman Chjo naijon na tëꞌtyen tson \p \v 1 Ndoꞌ jntyꞌia na nquii Quitsman Chjo tyjee jon naijon na vejndyee na tëꞌtyen juu tsonꞌñeen. Yajoꞌ ncüii joo na nenque na cotaꞌndoꞌñeen, sinin jon, ticꞌuaa jndyeeꞌ jon chaꞌna ya na coꞌman ntsuee. Jndyi na tso jon nnön: \p —Quindyoꞌ ndoꞌ quindyiaꞌ. \p \v 2 Joꞌ tëquintyꞌia, ndoꞌ jntyꞌia ncüii quiso quichiꞌ. Vantjo tsꞌan juu oꞌ. Juu tsanꞌñeen yꞌoon jon ncüii isaaꞌ. Ndoꞌ jndë tyꞌoon jon cüenta ncüii corona. Tomandyiꞌ jon na jndë tantjon jon na sꞌaa jon tyiaꞌ yo nnꞌan ncüii cüii tsonnangue, ndoꞌ ntꞌue jon yuu vijon minchen ndyuaa na ntsꞌaantyichen jon tyiaꞌ. \p \v 3 Jndë joꞌ juu Quitsman Chjo tyjee jon naijon na jndë ve na tëꞌtyen juu tsonꞌñeen. Ndoꞌ joo nenque na cotaꞌndoꞌñeen, nquii jon na jndë ve, tso jon nnön: \p —Quindyoꞌ ndoꞌ quindyiaꞌ. \p \v 4 Ndoꞌ jndiꞌnon ncüiichen quiso quiooꞌ ve. Ndoꞌ tsꞌan na vantjo oꞌ, tyꞌoon juu cüenta na tsixuan juu na quityiiꞌ juu tyiaꞌ quiiꞌ ntꞌan nnꞌan tsonnangue chaꞌ quintycüii na ya mꞌanhan yo ntyjehan, chaꞌ quinanꞌcüjehan ntyjehan. Tꞌman jndyi xjo espada na tyꞌoon tsanꞌñeen cüenta. \p \v 5 Ndë joꞌ juu Quitsman Chjo tyjee jon naijon na jndë ndye na tëꞌtyen juu tsonꞌñeen. Yajoꞌ joo nenque na cotaꞌndoꞌñeen, juu jon na jndë ndye tso jon nnön: \p —Quindyoꞌ ndoꞌ quindyiaꞌ. \p Jntyꞌia nntꞌa, ndoꞌ minntyjeeꞌ ncüii quiso nton. Juu tsan na vantjo oꞌ yꞌoon jon ncüii tsöꞌxjo. \v 6 Ndoꞌ quiiꞌ ntꞌan joo nenque na cotaꞌndoꞌñeen, jndyi na ticꞌuaa chaꞌvijon jndyeeꞌ tsꞌan na tsohanꞌ: \p —Sꞌon na ivantjon tsꞌan na ncüii xuee, xiaꞌntyi nninnonhanꞌ na ntsijnda juu ncüii kilo ntquen trigo, oo ninndye kilos ntquen cebada. Majoꞌ tyiꞌntsaꞌ na ntsitjahanꞌ nchenꞌ nꞌoon olivo yo vinon. \p \v 7 Jndë joꞌ juu Quitsman Chjo tyjee jon naijon na jndë nenque na tëꞌtyen juu tsonꞌñeen. Ya joꞌ nquii juu na jndë nenque na cotaꞌndoꞌñeen, tso jon nnön: \p —Quindyoꞌ ndoꞌ quindyiaꞌ. \p \v 8 Tëquintyꞌia nntꞌa ndoꞌ jntyꞌia ncüii quiso colo ijan chioo. Ndoꞌ tsꞌan na vantjo oꞌ, jndyu jon nquii na vaa najndei na covje nnꞌan. Ndoꞌ yo jon itsijon nquii juu na coꞌxen naijon na cotooꞌ ntꞌoo. Ve joohan tyꞌonhan najndëhan na ncüii ncüii na nenque nnꞌan tsonnangue, cueꞌ ncüii tsanꞌñeen yo tyiaꞌ, oo aa yo jndoꞌ tꞌman, oo aa yo ntycu na vꞌiichenhanꞌ ndoꞌ yo na nnanꞌcüje quiooꞌ vjehan. \p \v 9 Ndë joꞌ juu Quitsman Chjo tyjee jon naijon na jndë ꞌon na tëꞌtyen juu tsonꞌñeen. Yajoꞌ tocje nnontyiu, joꞌ jntyꞌia ñuan ꞌnaan nque nnꞌan na jnanꞌcüje nnꞌanhin ngꞌe na tontjotyenhan ntyja ꞌnaanꞌ jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ndoꞌ ngꞌe na totjiꞌ jndyoyuhan ntyja ꞌnaanꞌ Jesús. \v 10 Jndei ticꞌuaa jndyuehan, jnduehan: \p —ꞌUꞌ ta, xiaꞌntyi ncuꞌ macoꞌxenꞌ tsoñꞌen, ꞌuꞌ na condui ꞌuꞌ ñuan nquiiꞌ ndoꞌ na matsiquindëꞌ jñꞌoon na macoꞌ ꞌndyoꞌ. ¿Tsaꞌnndaꞌ xjen na ngacahanꞌ ata ngueeꞌ xjen na ntcoꞌxenꞌ nnꞌan tsonnangue tsojnaanꞌ na jnanꞌcüjehan já? ¿Yuu xjen ntsaꞌ na quitꞌuiiviꞌhanꞌhin tsojnaanꞌ na nndaꞌ tontꞌahan? \p \v 11 Ndoꞌ ncüii ncüii nanꞌñeen, tyincyaa Tyoꞌtsꞌon ndiaa quichiꞌ ndëëhan na toncohanꞌ. Ndoꞌ tso jon ndëëhan na cüendooꞌ yahan chjo. Ee tyiꞌcotsiquindëhanꞌ xjen na tsaꞌnndaꞌ ntyjehan na cotyeꞌntjonhan nnon Cristo na mantyi nnanꞌcüje nnꞌan nanꞌñeen chaꞌxjen na tonanꞌcüje nnꞌan nquehan. \p \v 12 Nquii Quitsman Chjo, jntyꞌia xjen na tyjee jon naijon na jndë yon na tëꞌtyen juu tsonꞌñeen. Yajoꞌ jndei sꞌii. Ndoꞌ sꞌaahanꞌ na nton nnon ndoꞌcüjioonꞌ chaꞌna ncüii ndiaa nton, ndoꞌ chiꞌ jeꞌ, sꞌaahanꞌ na ve nnonhanꞌ chaꞌna neonꞌ. \v 13 Ndoꞌ ncjuu, jnan oꞌ tsjöꞌndue, tycyaa oꞌ tsonnangue. Sijonhanꞌ ntyja ꞌnaanhanꞌ chaꞌvijon ya na jndei mꞌaan jndye na itscyaahanꞌ të higo ꞌnda. \v 14 Ndoꞌ juu tsjöꞌndue tquenaanꞌhanꞌ, itsijonhanꞌ na tjonhanꞌ chaꞌna ya na itsintcüii tsꞌan tsue na tyen tëntcüiihanꞌ. Ndoꞌ ncüii ncüii tyoꞌ yo ncüii cüii tyuaa chjo na mꞌaan ndaandue xiꞌjndiohanꞌ, tquenaanꞌhanꞌ naijon na mancüii xjen mꞌaanhanꞌ. \v 15 Yajoꞌ joo nnꞌan na tꞌmanntyi condui na cotoxenhan nnꞌan, yo tsoñꞌen ntyjehan na condui nanmꞌannꞌian yo nnꞌan na cotquen xjen sondaro, yo nque nantya, yo joo nnꞌan na jnꞌaan jndyi, yo nnꞌan na cotyeꞌntjontyen ndëë patrón, yo nnꞌan na mꞌanhin xjen ꞌnaan nquehan, tantyꞌiuhan quityquiiꞌ ndëꞌntjöꞌ ndoꞌ quiiꞌ ntꞌan ntjöꞌ ngiaꞌ ntyoꞌ. \v 16 Tonanꞌxuaahan ndëë ntyoꞌñeen yo ndëë ntjöꞌtyꞌa, tonduehan: \p —Cüa, maninjon ro cyahoꞌ nacjö́ chaꞌ nndëë ntaꞌntyꞌiu nnon nquii jon na vequityen jon silla na maninꞌ tsꞌiaanꞌ yo nnon nquii Quitsman Chjo na tꞌman vaa itsivꞌii jon já. \v 17 Ee juu xuee tꞌman na conanꞌvjehan, jndë tueeꞌ xjenhanꞌ. Ndoꞌ taꞌnan tsꞌan na nndëë ncüjihin quityquiiꞌhanꞌ chaꞌ tyiꞌntꞌuiihanꞌhin. \c 7 \s1 Tꞌion ángeles sello ndöꞌquita nnꞌan Israel \p \v 1 Juu Quitsman Chjo, vi na jndë tenon na tyjee jon yon joo naijon na tëꞌtyen juu tsonꞌñeen, yajoꞌ jntyꞌia nenque tontyja tsonnangue, joꞌ minꞌntyjeeꞌ nenque ángeles. Cotëꞌhan joo nenque jndye chaꞌ tyiꞌngioohanꞌ nnon tsonnangue, min nnon ndaandue min nacjo nꞌoon. \v 2 Joohan jndë tyincyaa Tyoꞌtsꞌon na vaa najndëhan na quintꞌahan natëꞌ tsonnangue yo ndaandue. Ndoꞌ mantyi jntyꞌia ncüiichen ángel na jnan jon tontyja na quinduiꞌ ndoꞌcüjioonꞌ. Tava jon na mꞌan nenque ángelꞌñeen, yꞌoon jon sello ꞌnaanꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon na vandoꞌ. Jndei sixuaa jon ndëë joo nenque ángelꞌñeen. \v 3 Tso jon ndëëhan: \p —Tyiꞌntꞌahoꞌ natëꞌ juu tsonnangue, min ndaandue min nꞌoon, ata na jndë tꞌiö́n sello ꞌnaanꞌ Tyoꞌtsꞌon ndöꞌquita joo nnꞌan cüentaaꞌ jon na cotyeꞌntjonhan nnon jon. \p \v 4 Ndoꞌ jndyi nchu xjen jndye nnꞌan na tꞌionhan sello ndöꞌquita. Nanꞌñeen tueeꞌ ncüii ciento min vantjoꞌ vennꞌan vantjoꞌ nenque minhan quiiꞌ ntꞌan na nchoꞌve tmaanꞌ nnꞌan Israel. \v 5 Nchoꞌve min nnꞌan tsjan Judá tꞌionhan sello. Ndoꞌ nchoꞌve min nnꞌan tsjan Rubén tꞌionhan sello. Ndoꞌ nchoꞌve min nnꞌan tsjan Gad tꞌionhan sello. \v 6 Ndoꞌ nchoꞌve min nnꞌan tsjan Aser tꞌionhan sello. Ndoꞌ nchoꞌve min nnꞌan tsjan Neftalí tꞌionhan sello. Ndoꞌ nchoꞌve min nnꞌan tsjan Manasés tꞌionhan sello. \v 7 Ndoꞌ nchoꞌve min nnꞌan tsjan Simeón tꞌionhan sello. Ndoꞌ nchoꞌve min nnꞌan tsjan Leví tꞌionhan sello. Ndoꞌ nchoꞌve min nnꞌan tsjan Isacar tꞌionhan sello. \v 8 Ndoꞌ nchoꞌve min nnꞌan tsjan Zabulón tꞌionhan sello. Ndoꞌ nchoꞌve min nnꞌan tsjan José tꞌionhan sello. Mantyi yo ninꞌtsjan Benjamín tꞌionhan sello nchoꞌve minhan. \s1 Tmaanꞌ nnꞌan jndye jndyi na cüehan ndiaa quichiꞌ \p \v 9 Vi jndë na tenon nanꞌminꞌ, jntyꞌia ncüii tmaanꞌ nnꞌan na jndye jndyi na tanin tsꞌan na nndëë ntsꞌaa cüentahan. Ñꞌen nanꞌñeen na jnanhan ncüii ncüii tsonnangue, ncüii ncüii tsjan nnꞌan yo ncüii cüii nnon jñꞌoon na conanein nnꞌan. Minntyjeeꞌhan tonnon juu silla na maninꞌ tsꞌiaanꞌ naijon na mꞌaan Tyoꞌtsꞌon yo nquii Quitsman Chjo. Cüehan ndiaa quichiꞌ na toncohanꞌ, ndoꞌ ndueehan tooꞌ njon ntsqui tëncyꞌa. \v 10 Jndei jnanꞌxuaahan, jnduehan: \q1 Nquii Tyoꞌtsꞌon cüenta jaa na vaquityen jon silla na maninꞌtsꞌiaanꞌ yo nquii Quitsman Chjo, \q1 xiaꞌntyi ntyja ꞌnaanhan nanꞌxuan na nꞌman ñuan njanhan. \v 11 Ndoꞌ xiꞌjndio juu sillaꞌñeen ventyjeeꞌ tsoñꞌen ángeles, yo joo na conintque ndoꞌ yo joo na nenque na cotaꞌndoꞌ. Tsoñꞌenhan tyetangiohan tonnon juu sillaꞌñeen. Tqueꞌ ndöꞌquitahan tyuaa. Jnanꞌtꞌmaanꞌhan Tyoꞌtsꞌon. \v 12 Jnduehan: \q1 Quindui chaꞌxjen na conduë. \q1 Tsoñꞌen na jndë tquen Tyoꞌtsꞌon quinduehan na taquintyja na ya itsꞌaa jon. \q1 Tsoñꞌenhan quinanꞌtꞌmaanꞌhin nquii jon. \q1 Tsoñꞌenhan quitquenhan cüenta na taquintyja na jndaꞌ xquen jon. \q1 Tsoñꞌenhan quinduehan na ncya ya jon yo na cüitꞌmaanꞌhin. \q1 Tsoñꞌenhan quinduehan na quitsiquinjonhanꞌ nquii jon; mantyi tsoñꞌenhan quitquenhan cüenta na nquii jon taquintyja najndei conduihin. \q1 Tyiꞌjon cjacüentyjeeꞌ na condui nanꞌminꞌ chaꞌxjen na conduë. \q1 Quindui chaꞌxjen na conduë. \p Ndöꞌ ro jñꞌoon na jnduehan. \p \v 13 Ndoꞌ ncüii nque na conintqueꞌhin, taxeeꞌ jon nnön, tso jon: \p —Joo nanminꞌ na cüehan ndiaa tonco na quichiꞌhanꞌ, ¿Nin nnꞌanhin, ndoꞌ yuu jon jnanhan? \p \v 14 Joꞌ tꞌa, tsjö nnon jon: \p —Aa ja tyiꞌquintji ta, ꞌuꞌ nchjiꞌ. \p Ndoꞌ tso jon nnön: \p —Nanminꞌ nnꞌan na jnꞌman na jnduiꞌhan quityquiiꞌ juu naviꞌ na tꞌmanntyichenhanꞌ. Ngꞌe na vantyja nꞌonhan nquii Quitsman Chjo, joꞌ na jndë sintjuꞌ jonhan yo neoonꞌ jon. Mangꞌe joꞌ na cüehan ndiaa quichiꞌ na ntjuꞌhanꞌ. \v 15 Mangꞌe joꞌ mꞌanhan na tonnon juu silla maninꞌ tsꞌiaanꞌñeen na vequityen nquii Tyoꞌtsꞌon, naxuee ndoꞌ natsjon cotyeꞌntjonhan nnon jon, tyquiiꞌ vatsꞌon na mꞌaan jon, ndoꞌ nquii jon na vequityen juu sillaꞌñeen, ninnquiiꞌchen mꞌaan jon yohan na ivantyjeeꞌ jonhan. \v 16 Ndoꞌ joo nanꞌñeen tavijon jnda na ncꞌon nndaꞌhan na ninꞌjndoꞌhan oo na ninꞌcüehan ndaa, min tyiꞌxeꞌquindyiaaꞌ ndoꞌcüjioonꞌ nacjohan, min na ntscohanꞌhin. \v 17 Ee nquii Quitsman Chjo na mꞌaan jon tonnon juu silla na maninꞌ tsꞌiaanꞌ, ngüantyjeeꞌ jonhan chaꞌxjen ivantyjeeꞌ tsꞌan quinman, ngachu jon joohan naijon na mꞌaan tënnon ndaa na nninncyaahanꞌ na cotaꞌndoꞌhan, ndoꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon nngueꞌ jon ndaa ndëëhan. \c 8 \s1 Sello na jndë ntyqueꞌ \p \v 1 Nquii Quitsman Chjo tyjee jon juu sello na jndë ntyqueꞌ na tëꞌtyen juu tsonꞌñeen. Ndoꞌ juu xjenꞌñeen tsoñꞌen na mꞌan quiñoonꞌndue, chaꞌ na xoncüe hora tichen jndyuehan. \v 2 Jndë joꞌ jntyꞌia nntꞌa nque ntyqueꞌ ángelesꞌñeen na ventyjeeꞌhan na tonnon Tyoꞌtsꞌon, tyꞌonhan cüenta ntyqueꞌ ndu. \v 3 Ndoꞌ mantyi tyjeeꞌ ncüiichen ángel. Tacüentyjeeꞌ jon na tonnon nnontyiu. Yꞌoon jon ncüii xiosu na jndëhanꞌ yo sꞌon ijan. Ndoꞌ juu jon jndye su tyꞌoon jon cüenta, na ntsco jonhanꞌ nnon nnontyiuꞌñeen na jndëhanꞌ yo sꞌon ijan na minntyjeeꞌhanꞌ na tonnon silla na maninꞌ tsꞌiaanꞌ na vequityen nquii Tyoꞌtsꞌon. Juu suꞌñeen tijntꞌue ángelꞌñeenhanꞌ yo jñꞌoon jndyue nnꞌan cüenta Tyoꞌtsꞌon na conanꞌneinhan nnon jon na yo joohanꞌ itsitꞌmaanꞌ ángelꞌñeen jon. \v 4 Ndoꞌ na sꞌaa ángelꞌñeen juu tsꞌianꞌñeen, ninncüii tojnaanꞌ tava tseonsuꞌñeen yo jñꞌoon na conanꞌnein nnꞌan cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon nnon jon. \v 5 Ndoꞌ siquitooꞌ ángelꞌñeen xiosu yo ñon na covꞌa na ntyjohanꞌ nnontyiuꞌñeen. Jndë joꞌ tjuꞌ jonhanꞌ xjen nnon tsonnanguechen, ndoꞌ na nndaꞌ tui, ticꞌuaa na coꞌman ntsuee, conduinduiꞌ choonꞌ tsuee ndoꞌ sꞌii. \s1 Ntyqueꞌ ndu na conanꞌcho ntyqueꞌ ángeles \p \v 6 Ndoꞌ joo ntyqueꞌ ángelesꞌñeen na chohan ntyqueꞌ ndu, jnanꞌjndaꞌhan na ntjaꞌhinhanꞌ. \p \v 7 Juu ángel na vejndyee tjaꞌ jon ndu ꞌnaanꞌ jon, ndoꞌ tuaꞌ tsan yo chon, tjonꞌhanꞌ yo neonꞌ, tycyaahanꞌ nnon tsonnangue. Ndoꞌ ncüii ncüii ndyuaa, quiiꞌ ntꞌan tsoñꞌen na min, joo na vja ndye na nanꞌxuanhanꞌ, quiiꞌ ntꞌanhanꞌ iscohanꞌ ncüii cüiihanꞌ. Ndoꞌ ncüii ncüii na ndye tsꞌoon, iscohanꞌ ncüiihanꞌ ndoꞌ majoꞌntyi sꞌaahanꞌ yo ninꞌtsoñꞌen jndëë ndei. \p \v 8 Yajoꞌ juu ángel na jndë ve, mantyi tjaꞌ jon ndu ꞌnaanꞌ jon. Ndoꞌ ncüii na itsijonhanꞌ tyoꞌ tꞌman na jndë tꞌahanꞌ yo chon, tjuꞌ Tyoꞌtsꞌonhanꞌ quiiꞌ ndaandue. Yajoꞌ juu ndaandueꞌñeen, xjen joo ninvaañꞌen quityquiiꞌhanꞌ scüaquenhanꞌ neonꞌhanꞌ. \v 9 Ndoꞌ na nndaꞌ tui, ncüii ncüii na ndye quiooꞌ na mꞌan juu ndaandue, tueꞌ ncüii oꞌ, ndoꞌ mantyi ncüii ncüii na ndye ntꞌaandaa na min joꞌ, sityuiiꞌhanꞌ ncüii joohanꞌ. \p \v 10 Ndoꞌ juu ángel na jndë ndye, mantyi tjaꞌ jon ndu ꞌnaanꞌ jon, joꞌ jnan ncüii quixjuu tꞌman tsjöꞌndue. Covꞌahanꞌ chaꞌvijon ncüii sca tꞌman. Ndoꞌ ncüii ncüii na ndye ndaa jndaa yo tënnon ndaa na ninvaa tsonnangue, tycyaa quixjuuꞌñeen nacjooꞌ ncüii joohanꞌ. \v 11 Juu quixjuuꞌñeen jndyuhanꞌ Ndaa Ja. Ndoꞌ yuu na tacyaa quixjuuꞌñeen, ncüii cüii na ndye ndaatiooꞌñeen scüaquenhanꞌ na ja ncüiihanꞌ, ndoꞌ joo nnꞌan na tijntꞌuehan ndaaꞌñeen, jndyehan tjë. \p \v 12 Ndoꞌ juu ángel na jndë nenque, tjaꞌ jon ndu ꞌnaanꞌ jon, ndoꞌ juu ndoꞌcüjioonꞌ, quiiꞌ ntꞌan na ndye tanꞌhanꞌ, siꞌndaaꞌhanꞌ ncüii tanꞌ nnonhanꞌ, majoꞌntyi sꞌaahanꞌ yo chiꞌ yo ninꞌncjuu. Sꞌaahanꞌ na tyiꞌcüentyja na conanꞌxueehanꞌ. Juu ndoꞌcüjioonꞌ, sꞌaahanꞌ na chaꞌna nenque hora na ncüii ncüii xuee na tyiꞌcüixueehanꞌ, ndoꞌ majoꞌntyi chiꞌ, tyiꞌquixueehanꞌ nenque hora natsjon. \p \v 13 Ndoꞌ jndë joꞌ jntyꞌia ncüii quichi na mantyja oꞌ xoncüe tontyja na mꞌaan ndoꞌcüjioonꞌ xjen na yajminꞌ. Jndei sixuaa oꞌ, itso juu: \p —Manndyo na ntjaꞌ minndyechen ángeles ndu ꞌnaanhan. Ndoꞌ na nndaꞌ, ji vaa viꞌ jndyi ntquenon nnꞌan tsonnangue. \c 9 \s1 Ncüiichen ángel tjaꞌ jon ndu \p \v 1 Ndoꞌ juu ángel na jndë ꞌon tjaꞌ jon ndu ꞌnaanꞌ jon. Ndoꞌ jntyꞌia ncüii quixjuu na jnan tsjöꞌndue na tyioohanꞌ nnon tsonnangue. Ndoꞌ nnon juu quixjuuꞌñeen, tyincyaa Tyoꞌtsꞌon ntꞌö vꞌaa cüentaaꞌ ncüii tsëꞌtsjoon na tayuu ntycüii na njoonhanꞌ. \v 2 Siquinaan juu quixjuuꞌñeen ꞌndyo tsëꞌtsjoonꞌñeen. Yajoꞌ jnduiꞌ neonhanꞌ chaꞌvijon ya na conduiꞌ neon tonꞌ tꞌman. Ndoꞌ jnaanꞌ joo neonꞌñeen, sijaanhanꞌ tsjöꞌndue na ndicüityincyooꞌ ndoꞌcüjioonꞌ. \v 3 Ndoꞌ quityquiiꞌ joo neonꞌñeen jndye jndyi quintycaa ndyueꞌ jnanꞌ. Tcyaa oꞌ nnon tsonnangue. Tyꞌon oꞌ cüenta najndë oꞌ na quintꞌa viꞌ oꞌ nnꞌan chaꞌxjen contꞌa quintjö na mꞌan nnon tsonnangue. \v 4 Tyꞌon oꞌ cüenta tsꞌian na xiaꞌntyi quintꞌa viꞌ oꞌ joo nnꞌan na taꞌnan tëquiñoon sello ꞌnaanꞌ Tyoꞌtsꞌon ndöꞌquitahan. Tyiꞌntcüaꞌ oꞌ jndëë na min nnon tsonnangue, min ntjon, min tsco nꞌoon. \v 5 Mantyi tꞌua tsꞌian ndëë choꞌñeen na vanaan na quintꞌa oꞌ na quiihanꞌ nanꞌñeen ncüii ꞌon chiꞌ. Juu na ntquiihanꞌ nanꞌñeen, itsijonhanꞌ juuhanꞌ chaꞌvijon ya na icoꞌ quitsjö tsꞌan. Majoꞌ choꞌñeen tyiꞌcüanaan na nnanꞌcüje oꞌ joo nanꞌñeen. \p \v 6 Viochen xjen joo na ꞌon chiꞌñeen, njntꞌue jndyi nnꞌan nchu ya nntꞌahan chaꞌ na ncüjetohan, majoꞌ tyiꞌjeꞌquindiohan nchu vaa nntꞌahan. Ntꞌue jndyi nꞌonhan na ninꞌcüjehan, majoꞌ tajeꞌquindëë ncüjehan. \p \v 7 Ndoꞌ joo quintcaaꞌñeen na jntyꞌia, itsijonhanꞌ joo oꞌ chaꞌna quitso na mꞌan chenjnaanꞌ oꞌ na ncꞌo oꞌ tyiaꞌ. Juu ꞌnan ñjon nquen oꞌ, sijonhanꞌ joohanꞌ chaꞌvijon corona na jndë yo sꞌon ijan, ndoꞌ itsijonhanꞌ ndëë oꞌ chaꞌna ndëë nnꞌan. \v 8 Ndoꞌ sonquen oꞌ itsijonhanꞌ chaꞌna sonquen nanntcu. Ndoꞌ ndiꞌnꞌon oꞌ itsijonhanꞌ joohanꞌ chaꞌna ndiꞌnꞌon lión. \v 9 Ndiꞌndya oꞌ tëꞌhanꞌ yo ncjo ntuen. Ndoꞌ cꞌuaa jndyi ntsquii oꞌ, chaꞌvijon na jndye jndyi carreta cꞌuaahanꞌ xjen najndei conanꞌnon quitso na contyja oꞌhanꞌ na coꞌo oꞌ tyiaꞌ. \v 10 Ndoꞌ nꞌaan joo quintcaaꞌñeen, itsijonhanꞌ joohanꞌ chaꞌna nꞌaan quintjö. Ndoꞌ ndaa xꞌioon oꞌ vje jndyihanꞌ. Vaa najndei na nanꞌxuan quiooꞌñeen na vanaan na nntꞌa viꞌ oꞌ nnꞌan ncüii ꞌon chiꞌ. \v 11 Mꞌaan ncüii ángel na taquintyja na tꞌman conduihin na coꞌxen jon joo quintcaaꞌñeen. Tsixuan jon na iquen jon cüenta juu tsëꞌtsjoon na tayuu ntycüii na njoonhanꞌ. Xueeꞌ ángelꞌñeen, yo jñꞌoon hebreo jndyu jon Abadón, majoꞌ yo jñꞌoon griego Apolión. Xueeꞌ jon tsiꞌmanhanꞌ nquii na ntyja ꞌnaanꞌ juu cotsu nnꞌan. \p \v 12 Jndë tenon juu naviꞌ tꞌman na vejndyee, majoꞌ ninmꞌaan ve nnon naviꞌ tꞌman na xejnda ngüentyja. \s1 Angel na jndë yon tjaꞌ jon ndu \p \v 13 Ndoꞌ juu ángel na jndë yon, tjaꞌ jon ndu ꞌnaanꞌ jon. Jndë joꞌ jndyi jndyeeꞌ tsꞌan. Jnanhanꞌ tontyja nenque nqui juu nnontyiuꞌñeen na jndëhanꞌ yo sꞌon ijan na mintyjeeꞌhanꞌ na tonnon Tyoꞌtsꞌon. \v 14 Juu ángelꞌñeen na jndë yon na yꞌoon jon nduꞌñeen, itso tsanꞌñeen nnon juu: \p —Joo nenque ángeles na mꞌantyenhan tontyja jndaa tꞌman Eufrates, quitsiquindyaꞌhin. \p \v 15 Ndoꞌ juu ángelꞌñeen, tatsiquinanꞌ jon joo nenque ángelesꞌñeen chaꞌ ncüii ncüii na ndye nnꞌan na ninvaa nnon tsonnangue, nnanꞌcueeꞌhan ncüii joo nanꞌñeen. Jndë tijndaꞌ na cꞌon chenjnaanꞌ ángelesꞌñeen na nntꞌahan tsꞌianꞌñeen juu horavaꞌ, ndoꞌ yo xueevaꞌ, ndoꞌ yo chiꞌvaꞌ, yo ninꞌchuvaꞌ. \v 16 Ndoꞌ jndyi ntyja ꞌnaan sondaro ꞌnaanhan na tantjohan quitso, joo nanꞌñeen jndë ve ciento minyonhan. \p \v 17 Ndoꞌ quityquiiꞌ ꞌnan na tityincyooꞌ nnön, jntyꞌia quitsoꞌñeen yo sondaro na tantjohan joo oꞌ. Ndiꞌndya nanꞌñeen cüe ncjo na ivañoonꞌhanꞌhin na tyiꞌntcꞌehan. Chu ncjoꞌñeen colo chon ve, yo colo su chaꞌna colo tsjöꞌ jacinto yo colo ijan chaꞌna sufre. Ndoꞌ quitsoꞌñeen, nquen oꞌ itsijonhanꞌ joohanꞌ chaꞌna nquen lión. Quiiꞌ jndyue oꞌ conduiꞌ chon yo neon yo sufre. \v 18 Ntyja ꞌnaan joo ndye nnon naviꞌñeen na jnduiꞌ quiiꞌ jndyue quitsoꞌñeen, chon yo neon yo sufre, joꞌ ncüii ncüii na ndye nnꞌan na ninvaa nnon tsonnangue, tjë ncüii joo nanꞌñeen. \v 19 Juu najndei na nanꞌxuan quitsoꞌñeen na nnanꞌcüje oꞌ nnꞌan, mꞌaanhanꞌ quiiꞌ jndyue oꞌ yo nꞌaan oꞌ. Ee tontyja na tantycüii nꞌaan oꞌ, joꞌ ntyjo nquen quindu. Yo joohanꞌ contꞌa oꞌ natëꞌ nnꞌan. \p \v 20 Majoꞌ joo nnꞌan na jntyꞌiihanꞌ na tatjëhan yo naviꞌñeen, taꞌnan ntcüeꞌ nꞌonhan. Min tatecüentyjeeꞌhan na conanꞌtꞌmaanꞌhan ꞌnan na tonanꞌya nquehan. Ninvito conanꞌtꞌmaanꞌhan yotyia yo ꞌnan na jndëhanꞌ yo sꞌon ijan, sꞌon xuee, sꞌon ve, ntjöꞌ, yo ninꞌtsꞌoon. Nanꞌminꞌ na conanꞌtꞌmaanꞌhan ndiquijntyꞌiahanꞌ min ndiquindyehanꞌ, min na ndicondyiꞌhanꞌ. \v 21 Majoꞌ min na nndaꞌ, taꞌnan ntcüeꞌ nꞌon nanꞌñeen na conanꞌcüjehan ntyjehan. Min taꞌnan jntyꞌehan tsꞌian quinduaꞌ na contꞌahan, min juu na mꞌanhin yo nnꞌan na veꞌ ndöꞌ ro, min na contyꞌueehan. \c 10 \s1 Ángel na yꞌoon tson chjo na tëntcüiihanꞌ \p \v 1 Jndë joꞌ jntyꞌia ncüiichen ángel na tꞌman jndyi conduihin. Jnan jon quiñoonꞌndue. Ninvaahin ndyiiꞌ jon chincyu. Xquen jon ntyjo nduiiꞌ quitsujnꞌan chaꞌvijon tjan na ñjon xquen tsꞌan. Xuee nnon jon chaꞌxjen naxuee ndoꞌcüjioonꞌ, ndoꞌ ngꞌee jon itsijonhanꞌ joohanꞌ chaꞌvijon colo tsachon na toncohanꞌ. \v 2 Ndoꞌ ncüii ntꞌö jon, ndyiiꞌ ncüii tson chjo na jndë sinueenꞌ jonhanꞌ. Xꞌee jon ntyjaya tcoꞌ jonhanꞌ nnon ndaandue, ndoꞌ xꞌee jon ntyjatymaanꞌ, juuhanꞌ tcoꞌ jonhanꞌ tyuaa tcüi. \v 3 Jndei sixuaa jon chaꞌna itsixuaa lión. Ndoꞌ vi na jndë sixuaa jon, yajoꞌ joo ntyqueꞌ ntsuee, ticꞌuaa coꞌmanhanꞌ. \v 4 Ndoꞌ vi na jndë na tꞌman joo ntyqueꞌ ntsueeꞌñeen, sijntꞌa na ncüji juu jñꞌoon na jnduehan, majoꞌ ticꞌuaa ncüiichen jndye na jndyi na jnanhanꞌ quiñoonꞌndue. Itsohanꞌ: \p —Joo jñꞌoon na jndyiꞌ na jnanꞌnein joo ntyqueꞌ ntsueeꞌñeen, min tyiꞌntsiꞌmanhanꞌ, min tyiꞌncüjiꞌhanꞌ. \p \v 5 Ndoꞌ juu ángelꞌñeen na jntyꞌia na minntyjeeꞌ ncüii xꞌee jon nnon ndaandue ndoꞌ ncüiichenhanꞌ nnon tyuaa tcüi, sue jon ntꞌö jon ntyjaya toquiñoonꞌndue. \v 6 Tjiꞌ jon xueeꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon na tayuu ntycüii mꞌaan jon na tquen jon quiñoonꞌndue yo tsonnangue yo tsoñꞌen na min nnonhanꞌ, yo ndaandue yo tsoñꞌen na min joꞌ. Ndö jñꞌoon na tso jon: \p —Taxeꞌcüendooꞌntyichen Tyoꞌtsꞌon. \v 7 Ee ya na ngüentyja xjen na juu ángel na jndë ntyqueꞌ ncüjaꞌ jon ndu ꞌnaanꞌ jon, yajoꞌ ntsiquindëhanꞌ juu jñꞌoon na ntyjii Tyoꞌtsꞌon, chaꞌxjen joo jñꞌoon na siquindyii jon nnꞌan na totyeꞌntjonhan nnon jon na toninncyahan jñꞌoonꞌ jon ntyja nchu vaa na itsijndaꞌ jon na nguaa. \p \v 8 Jndë joꞌ jndyi nntꞌa jndyeeꞌ nquii jon na cꞌuaahanꞌ toquiñoonꞌndue. Tso jon nnön: \p —Cjaꞌ, cacyonꞌ juu tson chjo na minnueenꞌhanꞌ na ndyiiꞌhanꞌ ntꞌö juu ángelꞌñeen na minntyjeeꞌ jon nnon ndaandue yo nnon tyuaa tcüi. \p \v 9 Ndoꞌ tyjëntyjꞌa nnon juu ángelꞌñeen. Tsjö nnon jon na nninncyaa jon tson chjoꞌñeen nnön. Yajoꞌ tso jon nnön: \p —Cyonꞌ cüentahanꞌ ndoꞌ cüaꞌhanꞌ, ntsꞌaahanꞌ na chi quiiꞌ ꞌndyoꞌ, majoꞌ ndëcya ntsꞌaahanꞌ na ja quitson quiiꞌ tsiaꞌ. \p Ndöꞌ jñꞌoon na tso jon nnön. \p \v 10 Ndoꞌ tyꞌön cüenta juu tson chjoꞌñeen na ndyiiꞌhanꞌ ntꞌö juu ángelꞌñeen, ndoꞌ vi na jndë tcüꞌahanꞌ, sꞌaahanꞌ na chi quiiꞌ ꞌndyö, majoꞌ ndëcya sꞌaahanꞌ na ja quitson quiiꞌ tsia. \v 11 Ndoꞌ jndyi na icanhanꞌ na quitsinën nntꞌa jñꞌoon na itsiquindyi Tyoꞌtsꞌon ntyja nchu vaa ngenon nnꞌan na ninvaa tsonnangue. Quitsinën ntyja ꞌnaan jndye nnon gobiernon na mꞌan nnꞌan ndoꞌ jndye nnon jñꞌoon na conanꞌneinhan, ndoꞌ ntyja ꞌnaan jndye nnꞌan na conditquehan ndëë nanꞌñeen. \c 11 \s1 Ve tsꞌan na tjiꞌ jndyoyu ntyja ꞌnaanꞌ Tyoꞌtsꞌon \p \v 1 Ndoꞌ tyꞌön cüenta ncüii tsꞌoon. Tsꞌiaanꞌ na covijntꞌuehanꞌ na icüjiꞌ tsꞌan xjen ꞌnan. Ndoꞌ jndyi na cjö cüjiꞌ xjen juu vatsꞌon cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon yo nnontyiu ꞌnaanꞌhanꞌ. Ndoꞌ mantyi na quitsꞌa cüenta nchu xjen jndye nnꞌan na conanꞌtꞌmaanꞌhan jon joꞌ. \v 2 Ndoꞌ viochen xjen na macüjiꞌ ja xjen juu vatsꞌonꞌñeen, tyíꞌncüjiꞌ ja xjen tochꞌeenꞌhanꞌ, ee jndë tyincyaa Tyoꞌtsꞌon na joo nnꞌan na chito nnꞌan judíos conduihan, vanaan na ngondyiꞌhan juu tsjoonꞌñeen vennꞌan vantjoꞌ ve chi. Ndoꞌ na ntquenhan xjen ꞌnaanhan juu tsjoonꞌñeen, tsjoon na jiꞌua cüentaaꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon \v 3 Ndoꞌ tso jon na ncꞌua jon tsꞌian ndëë ve tsꞌan na ntjiꞌ jndyoyuhan ntyja ꞌnaanꞌ jon ncüii min vantjoꞌ ve ciento vantjoꞌ ndyennꞌan xuee. Nanꞌñeen ntcüehan ndiaa nton na të. \p \v 4 Ve joo nanꞌñeen ninnquiiꞌchen mꞌanhan na tonnon Tyoꞌtsꞌon. Conduihan ve tsꞌoon olivo ndoꞌ yo ve ncjo na ntyjo chon na minntyjeeꞌhanꞌ tonnon nquii jon na iquen jon xjen ninvaa tsonnangue. \v 5 Ndoꞌ xe na aa mꞌaan nin juu na ninꞌquitsꞌaa natëꞌ ve joo nanꞌñeen, yajoꞌ nnduiꞌ chon jndyuehan na ntscohanꞌ tsꞌan na jndooꞌhan. Manndaꞌ ro vaa na ntscueeꞌhanꞌ minninchen tsꞌan na ntsichon juu na ntsꞌaa juu natëꞌhan. \v 6 Joo nanminꞌ viochen xjen na conincyahan jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon, vaa najndei na conduihan na ngitëꞌhan tsjöꞌndue na tyiꞌnguaꞌ. Ndoꞌ mantyi vaa najndëhan na juu ndaatioo ngüequen neonꞌhanꞌ. Ndoꞌ minꞌcya ro xjen na ntꞌue nꞌonhan, nndëë nnanꞌquioohan mincya ro nnon naviꞌ nacjo nnꞌan tsonnangue. \p \v 7 Vi jndë jndë joo tsꞌian na tꞌua Tyoꞌtsꞌon ndëëhan na cotjiꞌ jndyoyuhan, yajoꞌ juu quiooꞌjndyi tꞌman na mꞌaan oꞌ tsëꞌtsjoon na tayuu ntycüii na njoonhanꞌ, nnduiꞌ oꞌ joꞌ, ntsiquitaꞌ oꞌ tyiaꞌ yo ve joo nanꞌñeen. Ndoꞌ ngüantjon oꞌ joohan ndoꞌ ntscüje oꞌ nanꞌñeen. \v 8 Ndoꞌ siꞌtsꞌo ꞌnaanhan ngüendyuaatohanꞌ nata quiiꞌ tsjoon tꞌman naijon na tꞌion nnꞌan ta Jesucristo tsonjnꞌaan. Nquii jon conduihin na ityeꞌntjon jon joo ve nanꞌñeen. Yo jñꞌoon na tyiꞌquitso nquiiꞌhanꞌ itsiquijndyuhanꞌ juu tsjoonꞌñeen Sodoma ndoꞌ Egipto. \v 9 Ndoꞌ siꞌtsꞌo ꞌnaan ve nanꞌñeen, ndye xuee xoncüe ngüendyuaahanꞌ quiiꞌ tsjoonꞌñeen. Ndoꞌ nque nnꞌan tsonnangue na ncüii cüii tsjan condui, ndoꞌ nnꞌan na ncüii cüii nnon tmaanꞌ na nanꞌxuan, ndoꞌ nnꞌan na ncüii cüii nnon jñꞌoon na conanꞌnein yo ninꞌnnꞌan na ncüii cüii tyuaa, veꞌ na njntyꞌiatohan siꞌtsꞌo ꞌnaan nanꞌñeen, min tyiꞌjeꞌncyahan na ngantyꞌiu nanꞌñeen. \v 10 Ndoꞌ nque nnꞌan tsonnangue ncꞌonhan na nein jndyihan na jndë iscüje quiooꞌ tꞌmanꞌñeen ve nanꞌñeen. Nnanꞌtꞌmaanꞌhan ndoꞌ nntꞌahan naya ntyjehan ngꞌe conduehan na ve joo nanꞌñeen na tyincyahan jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon, tꞌman vaa na tonanꞌcüetëꞌhan nnꞌan tsonnangue. \p \v 11 Majoꞌ vi na jndë ndye xuee xoncüe na minndyuaato siꞌtsꞌo ꞌnaan nanꞌñeen, ndoꞌ sꞌaa Tyoꞌtsꞌon na tja nndaꞌhin jndyee na tyincyaahanꞌ na tandoꞌ xcohan. Ndoꞌ quintyjachen sacüentyjeeꞌhan. Ndoꞌ tsoñꞌen nnꞌan na jntyꞌia na tui na nndaꞌ, tyue jndyihan. \v 12 Ndoꞌ joo ve nanꞌñeen jndyehan ncüii jndye na jndei ticꞌuaahanꞌ tondye quiñoonꞌndue, itsohanꞌ: \p —Quindyovahoꞌ ntjoohin. \p Ndoꞌ joo nnꞌan na vjehan nanꞌñeen, viochen xjen na cojntyꞌiahan, teva ntcüeꞌ nanꞌñeen quiñoonꞌndue quiiꞌ chincyu. \v 13 Ndoꞌ majuuto xjenꞌñeen, jndei jndyi sꞌii, ndoꞌ ncüii cüii na nqui ntꞌaa nnꞌan na minntyjeeꞌhanꞌ quiiꞌ tsjoonꞌñeen, tyuiiꞌñꞌen ncüiihanꞌ. Ndoꞌ nnꞌan na mꞌan juu tsjoonꞌñeen, tjë ntyqueꞌ minhan. Ndoꞌ nnꞌan na jntyꞌihanꞌ, tyue jndyihan. Taꞌhan na ntcüiiꞌhan nquii Tyoꞌtsꞌon na mꞌaan quiñoonꞌndue. \p \v 14 Juu naviꞌ tꞌman na jndë ve, jndë tenonhanꞌ. Majoꞌ cje ro ngüentyja naviꞌ tꞌman na jndë ndye. \s1 Tjaꞌ ndu na jndë ntyqueꞌ \p \v 15 Ndoꞌ juu ángel na jndë ntyqueꞌ, tjaꞌ jon ndu ꞌnaanꞌ jon. Yajoꞌ quityquiiꞌ quiñoonꞌndue jndei ticꞌuaa na condinein. Conduehan: \q1 Ndyu na toxenꞌchen, \q1 nque nnꞌan na ncüii cüii tsonnangue totoxenhan ntyjehan. \q1 Naneinhin nquii Tyoꞌtsꞌon na conanꞌtꞌmánꞌ, \q1 yo nquii Cristo na conduihin ntyja ꞌnaanꞌ jon, \q1 joohan ncyꞌonhan cüenta juu tsꞌianꞌñeen. \q1 Ndoꞌ nquii Cristo tyiꞌjon quintycüii na ityeꞌntjon jon tsoñꞌen. \v 16 Yajoꞌ joo ntcyu nchoꞌ nenque nnꞌan na conintque na minndyuaahan silla na maninꞌ tsꞌiaanꞌ na tonnon Tyoꞌtsꞌon, tyetangiohan, ndoꞌ tqueꞌ ndöꞌquitahan nnon tyuaa, ndoꞌ mantyi tonanꞌtꞌmaanꞌhan Tyoꞌtsꞌon. \v 17 Jnduehan: \q1 ꞌUꞌ ta Tyoꞌtsꞌon na tsoñꞌen najndei na matsixuanꞌ, ꞌUꞌ mꞌanꞌ na toxenꞌchen ndoꞌ mꞌanꞌ nanein, \q1 ꞌUꞌ ntyja ꞌnaanꞌ juu najndei na matsixuanꞌ. \q1 Joꞌ jndë tyeꞌ na matyeꞌntjonꞌ. \q1 Ncya ya ꞌuꞌ na nndaꞌ vaa. \p \v 18 Nnꞌan tsonnangue tonanꞌvjehan ꞌuꞌ, \q1 majoꞌ jndë tentyja xjen na ntsivꞌiꞌhan, \q1 ndoꞌ na ntcoꞌxenꞌ nnꞌan na jndë tjë nchu vaa na tonanꞌtjahan nnonꞌ. \q1 Ndoꞌ mantyi nque nnꞌan na totyentjonhan nnonꞌ na toninncyahan jñꞌoon ꞌnanꞌ ntyja nchu vaa ꞌnan na nguaa, ndyionꞌhan. \q1 Joohan yo nque nnꞌan na maquenꞌhan cüentaꞌ na conanꞌtꞌmaanꞌhan xueꞌ, \q1 nque nnꞌan na tyiꞌtque ndoꞌ mantyi joo nnꞌan na jndë tque, \q1 yo maninꞌ joo nnꞌan na conanꞌndaaꞌhin nnꞌan na ninvaa tsonnangue, \q1 nanein jndë tentyja xjen na ntsityuiꞌhan. \p \v 19 Yajoꞌ juu vatsꞌon cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon na mꞌaanhanꞌ quiñoonꞌndue jnaanhanꞌ, ndoꞌ quityquiiꞌhanꞌ tityincyooꞌ juu iston na jiꞌua tsixuanhanꞌ. Jñꞌoon na sijndaꞌ jon na tyiꞌjeꞌquitscüejndyo jonhanꞌ, joꞌ vavehanꞌ. Yajoꞌ totaꞌ ntsuee chon ndoꞌ toꞌmanhanꞌ. Sꞌii tyuaa ndoꞌ tycyaa tsan tman. \c 12 \s1 Juu tsanscu yo quitsoontyia colo ve \p \v 1 Yajoꞌ quiiꞌ tsjöꞌndue tityincyooꞌ ncüii jnꞌaan tꞌman na sꞌaahanꞌ na vacue na mꞌaanꞌ nꞌon nnꞌan. Jntyꞌia ncüii tsanscu, cüe ndoꞌcüjioonꞌhin, chaꞌvijon na cüe tsꞌan ndiaa. Minntyjeeꞌ juu nacjooꞌ chiꞌ ndoꞌ corona na ñjon xquen juu chuꞌ nchoꞌve ncjuuhanꞌ. \v 2 Ndoꞌ ñjon jnda juu. Taꞌ juu na itsixuaa juu na iquiihanꞌhin na mavaa xjen na ntsingui juu. \v 3 Ndoꞌ quenꞌ cüenta, juu xjenꞌñeen tityincyooꞌ ncüiichen jnꞌaan tꞌman tsjöꞌndue. Mantyi jntyꞌia ncüii quitsoontyia na tꞌman oꞌ ndoꞌ ve oꞌ chaꞌ colo chon. Vaa ntyqueꞌ xquen oꞌ ndoꞌ nqui ndiꞌndyeeꞌ oꞌ. Ndoꞌ ncüii cüii na ntyqueꞌ xquen oꞌ ñjon corona. \v 4 Ya na tueinꞌ oꞌ tsꞌaan oꞌ tsjöꞌndue, ncüii cüii na ndye ncjuu na mꞌan joꞌ, ncüii quixjuuꞌñeen tatyjohanꞌ, ndoꞌ tjuꞌ oꞌ joohanꞌ tyuaa. Jndë joꞌ juu quitsoontyiaꞌñeen, tacüentyjeeꞌ oꞌ na tonnon tsanscuꞌñeen na mavaa xjen na ntsingui juu, chaꞌ vi na jndë tui jnda juu, maquintyjachen ntquii oꞌ juu yujntꞌaꞌñeen. \v 5 Ndoꞌ juu tsanscuꞌñeen, yujntꞌa na singui juu, yusꞌahin. Juu yujntꞌaꞌñeen, tsixuan jon na quityeꞌntjon jon nnꞌan ncüii cüii tsonnangue yo jñꞌoon najndeiꞌhanꞌ, chaꞌvijon na yꞌoon jon tsonjntꞌei xjo. Majoꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon tjiꞌ jon juu yujntꞌaꞌñeen ntꞌö tsanscuꞌñeen. Tayꞌoon jonhin naijon na vaa silla na maninꞌ tsꞌiaanꞌ ꞌnaanꞌ jon. \v 6 Ndoꞌ juu tsanscuꞌñeen, jnannon jon ncüii joo na tojndëë naijon na jndë sijndaꞌ Tyoꞌtsꞌon na ntjohin. Joꞌ mꞌan nnꞌan na ntixeeꞌhan jon ncüii min vantjoꞌ ve ciento vantjoꞌ ndyennꞌan xuee. \p \v 7 Ndë joꞌ tyeꞌ tyiaꞌ tsjöꞌndue. Nquii Miguel yo ángeles ꞌnaanꞌ jon jntꞌahan tyiaꞌ yo juu quitsoontyiaꞌñeen. Ndoꞌ mantyi juu quitsoontyiaꞌñeen yo ángeles na icoꞌxen juu, jnanꞌchonhan, jntꞌahan tyiaꞌ yo nquii Miguel yo ángeles ꞌnaanꞌ jon. \v 8 Majoꞌ juu quitsoonꞌñeen yo ángeles ꞌnaanꞌ juu, taꞌnan jndë sꞌaa juu, min tajndëë na ntjontyichenhin tsjöꞌndue yo ángelesꞌñeen. \v 9 Ndoꞌ tjiꞌhan juu joꞌ, jnanꞌquioohanhin nnon tsonnanguechen. Mantyi jnanꞌcyaahan ntyje yotyia juu. Xjen na tyeꞌ tsoñꞌen, itsiquijndyuhanꞌhin quitsu tque, yutyia ndoꞌ Satanás. Itsiviꞌnnꞌan juu nnꞌan na ninvaa tsonnangue. \p \v 10 Jndë joꞌ jndyi na jndei ticꞌuaa na conanꞌnein nnꞌan na mꞌan quiñoonꞌndue. Ninncüii tjonꞌ jndyeehan, jnduehan: Nquii Tyoꞌtsꞌon cüenta jaa, nanein jndë siquindë jon na itsinꞌman jon ñuan njanhan quiiꞌ najndei na totsixuan juu yutyia tque. Na sꞌaa jon na nndaꞌ, itsiꞌmanhanꞌ juu najndei na conduihin yo ninꞌntyja na ityentjon jon, yo juu na conduihin Cristo. Ee nquehan jndë tjiꞌhan juu yutyia tque. Majuu juu naxuee ndoꞌ natsjon na totsꞌaa juu tsꞌian toninncyaa juu jnan ntyjëëhë na tonnon Tyoꞌtsꞌon. \v 11 Joo nnꞌan cüentaaꞌ jon jndë tantjonhan juu yutyia yo ntyja ꞌnaanꞌ neoonꞌ nquii Quitsman Chjo na tovantyja nꞌonhan jon, ndoꞌ mantyi yo jñꞌoon na totjiꞌ jndyoyuhan ndëë nnꞌan nchu vaa na sꞌaa Tyoꞌtsꞌon yo joohan. Tomꞌanhan na tanin ngiohan min na jnanꞌcüje nnꞌanhin. \v 12 Mangꞌe na nndaꞌ, tsoñꞌenhoꞌ na mꞌanhoꞌ quiñoonꞌndue, cꞌonhoꞌ na neinhoꞌ. Majoꞌ ꞌoꞌ, nnꞌan na mꞌanhoꞌ nnon tsonnangue, yo ꞌoꞌ na mꞌanhoꞌ ndaandue, ntyꞌia jndyihoꞌ ee juu yutyia jndë isquioohanꞌhin na mꞌanhoꞌ. Vꞌii jndyi juu ngꞌe nchjii ya juu na jndë tichjo xuee ntyja ꞌnaanꞌ juu. \p \v 13 Ndoꞌ juu quitsoontyiaꞌñeen, vi na jndë jndyiaaꞌ juu na tjueꞌhanhin nnon tsonnangue, yajoꞌ tantyja juu toxenꞌ juu tsanscuꞌñeen na singui jon yujntꞌa na yusꞌa. \v 14 Majoꞌ tyincyaa Tyoꞌtsꞌon ve ntsquii quichi tꞌman nnon juu tsanscuꞌñeen chaꞌ nndëë nnanva jon na nnannon jon juu quitsu tqueꞌñeen. Yajoꞌ juu tsanscuꞌñeen, tja jon ncüii joo ndyuaa naijon taꞌnan nnꞌan cꞌoon naijon na ndiquindëë na ntsꞌaa quitsu tqueꞌñeen natëꞌhin. Joꞌ ntixeeꞌ Tyoꞌtsꞌon jon ndye chu xoncüe. \v 15 Ndoꞌ juu quitsu tqueꞌñeen, sꞌaa juu na jnduiꞌ ndaa jndye jndyi ꞌndyo juu na tantyjahanꞌ toxenꞌ juu tsanscuꞌñeen. Sꞌaahanꞌ chaꞌvijon ncüii jndaahanꞌ chaꞌ ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ ngavja tsanscuꞌñeen. \v 16 Majoꞌ nquii tyuaa tejndeihanꞌ juu tsanscuꞌñeen na sinueenꞌhanꞌ ꞌndyohanꞌ, na tꞌuhanꞌ jndaaꞌñeen na jnduiꞌhanꞌ ꞌndyo juu quitsoontyiaꞌñeen \v 17 Mangꞌe na nndaꞌ, juu quitsoontyiaꞌñeen, tyionhanꞌ na quindyaꞌ ntyjii juu ntyja ꞌnaanꞌ nquii tsanscuꞌñeen. Jndë joꞌ tja juu, tëquitsꞌaa juu tyiaꞌ nacjo tsoñꞌen nnꞌan na conduihan tsjan ꞌnaanꞌ tsanscuꞌñeen na conanꞌquindëhan jñꞌoon na tquen Tyoꞌtsꞌon na icoꞌxenhanꞌ, ndoꞌ na contjotyenhan ntyja ꞌnaanꞌ jñꞌoon na toninncyaa Jesús. \c 13 \p \v 1 Yajoꞌ juu quitsoontyiaꞌñeen tacüentyjeeꞌ juu ꞌndyo ndaandue. Ndoꞌ jntyꞌia quityquiiꞌ ndaandue, joꞌ vanduiꞌ ncüii quiooꞌjndyi tꞌman. Min nqui ndiꞌndyeeꞌ oꞌ yo ntyqueꞌ xquen oꞌ. Ndoꞌ ncüii cüii tsiꞌjndyeeꞌ oꞌ ñjon ncüii corona. Ndoꞌ cjooꞌ ncüii cüii xquen oꞌ, jndë jndui jñꞌoon tsanꞌ na itscüejnaanꞌhanꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon. \s1 Ve quiooꞌjndyi tꞌman na jnduiꞌ quiiꞌ ndaandue \p \v 2 Juu quiooꞌjndyi tꞌmanꞌñeen na jntyꞌia, itsijonhanꞌ juu oꞌ chaꞌvijon ncüii quitsian ntji. Majoꞌ ngꞌee oꞌ chaꞌvijon ngꞌee oso, ndoꞌ ꞌndyo oꞌ chaꞌvijon ꞌndyo lión. Ndoꞌ juu quitsoontyiaꞌñeen, tyincyaa juu juu najndei na tsixuan juu nnon quiooꞌjndyi tꞌmanꞌñeen. Mantyi tyincyaa juu na ngüaquityen oꞌ juu silla na maninꞌ tsꞌiaanꞌ ꞌnaanꞌ juu, ndoꞌ yo ninꞌjuu na tꞌman conduihin na coꞌxen juu. \v 3 Ncüii xquen juu quiooꞌjndyi tꞌmanꞌñeen, mioon jndyi tqueeꞌhanꞌ ata mavaa xjen na ngueꞌhanꞌ, sꞌaahanꞌ na tyiꞌjeꞌcüiyahanꞌ. Majoꞌ jndë ntyjaaꞌ naijon na mioon tqueeꞌ xquen juu oꞌ. Ndoꞌ tsoñꞌen nnꞌan na ninvaa tsonnangue, vacue tomꞌaanꞌ nꞌonhan ntyja ꞌnaanꞌ na mioon jndyi na tqueeꞌ juu choꞌñeen, majoꞌ taꞌnan tueꞌ oꞌ. Ndoꞌ tëveeꞌ jndyi ngio nanꞌñeen, ndoꞌ tonanꞌjonhan yo juu quiooꞌjndyi tꞌmanꞌñeen. \v 4 Ndoꞌ juu quitsoontyiaꞌñeen, tonanꞌtꞌmaanꞌ nnꞌanhin na chaꞌvijon nquii Tyoꞌtsꞌonhin na ngiohan ngꞌe na jndë tyincyaa juu juu najndei na tsixuan juu nnon juu quiooꞌ jndyiꞌñeen. Mantyi tonanꞌtꞌmaanꞌhan juu quiooꞌñeen. Tonduehan ndëë ntyjehan na tanin juu na itsijonhanꞌ na tꞌman conduihin chaꞌxjen nquii quiooꞌjndyi tꞌman. Tanin juu na nndëë ntsuehin nacjooꞌ oꞌ. \p \v 5 Mantyi jntyꞌii Tyoꞌtsꞌon na vanaan na quitsinin oꞌ jñꞌoon tsanꞌ nacjooꞌ nquii jon yo jñꞌoon na icüjiꞌ sꞌa nquii oꞌ. Ndoꞌ jndaaꞌ oꞌ na quitsꞌaa oꞌ nin ꞌnan na ninꞌquitsꞌaa juu ncüii vennꞌan vantjoꞌ ve chiꞌ. \v 6 Ndoꞌ juu quiooꞌjndyiꞌñeen, taꞌ juu na itsinin juu jñꞌoon ji vaa nacjooꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon ndoꞌ nacjooꞌ xueeꞌ jon yo nacjooꞌ quiñoonꞌndue naijon na mꞌaan jon yo ninꞌtsoñꞌen joo na mꞌan joꞌ. \v 7 Ndoꞌ mantyi jndaaꞌ oꞌ na vanaan na quitsꞌaa juu tyiaꞌ nacjo nnꞌan na conduihan cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon ndoꞌ na ngüantjon oꞌ joohan. Ndoꞌ mantyi jndaaꞌ oꞌ na coꞌxen juu ncüii ncüii tmaanꞌ tsjan nnꞌan tsonnangue, yo ncüii cüii nnon nnꞌan na mꞌan ncüii ncüii ndyuaa yo ncüii cüii tmaanꞌ nnꞌan na mañoon jñꞌoon na conanꞌnein ndoꞌ yo nnꞌan na ncüii cüii tsonnangue. \v 8 Tsoñꞌen nnꞌan tsonnangue na tyiꞌquinanꞌxuanhan cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon, nnanꞌtꞌmaanꞌhan juu quiooꞌjndyi tꞌmanꞌñeen na chaꞌvijon nquii Tyoꞌtsꞌonhin na ngiohan. Manque nnꞌan na tajndui ngueehan nnon tson ꞌnaanꞌ juu Quitsman Chjo na jnanꞌcueeꞌ nnꞌan. Ee ntyjantyi xjen na tquen Tyoꞌtsꞌon tsoñꞌen, vaa tson na jndui nguee nnꞌan na nanꞌxuanhan na tyiꞌquintycüii na cotaꞌndoꞌhan. \p \v 9 Minninchen tsꞌan na ninꞌcüaaꞌ tsꞌon juu, cüa, quindyii juu jñꞌoonvahin: \v 10 Ncüii cüii tsꞌan na tijndaꞌ na quitꞌuiiviꞌhanꞌhin, majndaꞌ na nndui na nndaꞌ, ndoꞌ ncüii cüii tsꞌan na tijndaꞌ na ngueꞌ yo xjo, mayo xjo ngueꞌ juu. Mangꞌe na nndaꞌ vaa na itsiquindyi juu jñꞌoonvaꞌ, joo nnꞌan na conduihan cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon, icanhanꞌ na quinanꞌquii nꞌonhan naviꞌ na ngoquenonhan ndoꞌ yo na xoncüeeꞌ nꞌonhan cantyjatyen nꞌonhan jon. \s1 Quiooꞌjndyi tꞌman na jnduiꞌ oꞌ quiiꞌ tyuaa \p \v 11 Jndë joꞌ jntyꞌia ncüiichen quiooꞌjndyi tꞌman na vanduiꞌ oꞌ quiiꞌ tyuaa. Juu quiooꞌñeen ntyjo ve ndiꞌndyeeꞌ oꞌ chaꞌna ndiꞌndyeeꞌ ncüii quitsman chjo. Majoꞌ sinin oꞌ chaꞌna itsinin nquii juu quitsoontyia. \v 12 Tsoñꞌen najndei na totsixuan juu quiooꞌjndyi tꞌman na vejndyee, majuuntyihanꞌ tsixuan juu oꞌ na mꞌaan juu ntyja ꞌnaanꞌ quiooꞌjndyi tque tꞌmanꞌñeen. Yo naijndeiꞌhanꞌ itsꞌaa oꞌ na joo nnꞌan na ninvaa tsonnangue na quinanꞌtꞌmaanꞌhan juu quiooꞌjndyi tque, majuu quiooꞌñeen na mioon jndyi tqueeꞌ xquen na jndë jnꞌman ntcüeꞌ. \v 13 Ndoꞌ jndye jndyi nnon tsꞌian tꞌman na totsꞌaa oꞌ na tyiꞌjeꞌquindëë nduihanꞌ yo najndei nquii tsꞌan. Mantyi yo jnꞌaan tꞌman na totsꞌaahanꞌ na vacue tomꞌaanꞌ nꞌon nnꞌan. Ata sꞌaa oꞌ na jntyꞌia nnꞌan na jnan chon tsjöꞌndue, tyioohanꞌ tyuaa. \v 14 Ndoꞌ ngꞌe ntyja ꞌnaan joo tsꞌian tꞌmanꞌñeen na totsꞌaa oꞌ na tonnon juu quiooꞌjndyi tꞌman na vejndyee, joꞌ totsiviꞌnnꞌan oꞌ joo nnꞌan tsonnangue. Mantyi tꞌua oꞌ tsꞌian na quinanꞌya nnꞌan ncüii ꞌndyonnon juu quiooꞌjndyi tque tꞌmanꞌñeen na quinanꞌtꞌmaanꞌ nnꞌanhanꞌ na chaꞌvijon conduihanꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon. Majuuntyi quiooꞌ na mioon jndyi tqueeꞌ xquen yo xjo, majoꞌ ninvaa vandoꞌ juu. \v 15 Ndoꞌ vi na jndë jnanꞌya nnꞌan juu ꞌndyonnon quiooꞌjndyi tque tꞌmanꞌñeen, juu quiooꞌjndyi na jndë ve jndaaꞌ oꞌ najndei oꞌ chaꞌ nninncyaa oꞌ na ndëë ncüjahanꞌ jndye ndoꞌ na ntsininhanꞌ. Ndoꞌ minninchen tsꞌan na tyiꞌninꞌquitsitꞌmaanꞌ juu ꞌndyonnon juu quiooꞌjndyi tque tꞌmanꞌñeen, itsꞌaa juu quiooꞌ jndyi na jndë ve na cueꞌ tsanꞌñeen. \v 16 Ndoꞌ mantyi tyincyaahanꞌ na tsixuan oꞌ na yo naijndeiꞌhanꞌ ncüii cüii tsꞌan quiñoon jnꞌaan ntꞌö juu ntyjaya oo tsöꞌsta juu. Tanin min xe na aa tsꞌan tyiꞌtquehin oo min na aa jndë tquehin. Tanin min na aa tyahin oo min na aa jñenꞌhin. Tanin min xe na aa tsꞌan na ityentjontyen juu nnon patrón, oo min xe na aa nquii patrón. \v 17 Ndoꞌ minninchen tsꞌan na tyiꞌcoñoon jnꞌaanꞌñeenhin, jeꞌquindëë ntsijnda juu oo na njndëë juu ꞌnan. Juu jnꞌaanꞌñeen tsiꞌmanhanꞌ xueeꞌ juu quiooꞌjndyi tque tꞌman oo juu número na tsixuan xueeꞌ oꞌ. \v 18 Juu jñꞌoonva icanhanꞌ na cꞌoon tsꞌan na jndaꞌ xquen juu. Ncüii cüii tsꞌan na ivaaꞌ tsꞌon juu, cüjiꞌ juu cüenta ntyja ꞌnaanꞌ juu número na tsixuan juu quiooꞌjndyiꞌñeen, ee tsiꞌmanhanꞌ xueeꞌ ncüii tsꞌan. Juu número ꞌnaanꞌ tsanꞌñeen ndö vaahanꞌ, yon ciento vantjoꞌ ndyennꞌan vantjoꞌ yon. \c 14 \s1 Alabanza xco na cota minchen nnꞌan \p \v 1 Jndë joꞌ jntyꞌia nnon tyoꞌ Sión, joꞌ ventyjeeꞌ juu Quitsman Chjo. Yo nquii jon tojnaanꞌ mꞌan ncüii tmaanꞌ nnꞌan na jndye jndyihan. Tueeꞌ número joo nanꞌñeen ncüii ciento min vantjoꞌ vennꞌan vantjoꞌ nenque minhan. Quitahan, joꞌ jndë jndui xueeꞌ nquii jon yo xueeꞌ Tye jon. \v 2 Ndoꞌ tondye quiñoonꞌndue jndyi na ticꞌuaa. Juuhanꞌ sijonhanꞌ chaꞌvijon na coquioo jndaa tꞌman ndoꞌ chaꞌvijon na jndei coꞌman ntsuee. Juu jndyeꞌñeen na jndyi, sijonhanꞌ juuhanꞌ chaꞌna na cotjaꞌ nnꞌan jndye jndyi arpa. \v 3 Joo nanꞌñeen minntyjeeꞌhan na tonnon juu silla na maninꞌ tsꞌiaanꞌ na vaquityen nquii Tyoꞌtsꞌon yo na tondëë nenque na cotaꞌndoꞌñeen yo joo na conditque. Cotahan ncüii alabanza xco. Ndoꞌ xiaꞌntyi nque joo nnꞌan na ncüii ciento min vantjoꞌ vennꞌan vantjoꞌ nenque min na sijnda Tyoꞌtsꞌonhan quityquiiꞌ ntꞌan nnꞌan tsonnangue, joohan vanaan na nnanꞌjnꞌaanhan juu alabanzaꞌñeen, tanin ncüiichen tsꞌan. \v 4 Joo nanminꞌ nnꞌan na tyiꞌconanꞌndaaꞌhin na ncꞌonhan yo nanntcu na veꞌ ndöꞌ ro, totaꞌntyjeeꞌ nquehan chaꞌ nanꞌxuanhan ñuan nquiiꞌ na tonnon Tyoꞌtsꞌon. Coꞌonanꞌjonhan yo nquii jon na conduihin Quitsman Chjo minyuuchen na vja jon. Sijnda Tyoꞌtsꞌon nanꞌñeen quiiꞌ ntꞌan nnꞌan ndoꞌ tquen jonhan na conduihan nnꞌan navejndyee cüentaaꞌ nquii jon yo cüentaaꞌ juu Quitsman Chjo. \v 5 Nanꞌñeen taconanꞌneinhan jñꞌoon quintu. Ndoꞌ minꞌncüii nnon taconanꞌtjahan nnon Tyoꞌtsꞌon. \s1 Jñꞌoon na coninncya ndye ángeles \p \v 6 Jndë joꞌ jntyꞌia ncüiichen ángel. Mantyja jon na tondye. Yꞌoon jon juu jñꞌoon naya na tyiꞌquintycüii na mꞌanhanꞌ na nquii Tyoꞌtsꞌon sijndaꞌ jonhanꞌ vitjachen na tquen jon tsoñꞌen. Incyaa ángelꞌñeenhanꞌ ndëë nnꞌan tsonnangue, mantyi ndëë joo nnꞌan na ncüii cüii tsonnangue, yo joo nnꞌan na xiꞌjnduiꞌ nnon tsjan, ndoꞌ yo joo nnꞌan ncüii cüii nnon jñꞌoon na conanꞌneinhan. \v 7 Jndei sinin jon, itso jon: \p —Xiaꞌntyi nquii Tyoꞌtsꞌon cüinjonhin ngiohoꞌ. Quinanꞌtꞌmaanꞌhoꞌhin, ee jndë tentyja xjen na ntcoꞌxen jon nnꞌan ntyja ꞌnaanꞌ na conanꞌtjahan nnon jon. Quinanꞌtꞌmaanꞌhoꞌhin na nquii jon na tquen ntjöꞌndue yo tsonnanngue yo ndaandue yo ninꞌncüii cüii joo naijon na mꞌaan tëndëë ndaa. \p \v 8 Ndoꞌ ncüiichen ángel, tsan na jndë ve, tantyja jon toxenꞌ juu ángelꞌñeen. Tso jon: \p —Tsjoon tꞌman Babilonia, jndë tyuiiꞌ, jndë tyuiiꞌhanꞌ. Ntyja ꞌnaan joo natyia na contꞌa nnꞌan juu tsjoonꞌñeen, jndë conanꞌndaaꞌhan nnꞌan na ninvaa tsonnangue. Juu natyiaꞌñeen tsijonhanꞌ juuhanꞌ chaꞌvijon vinon na totscꞌu jon nnꞌan na siꞌndaaꞌhanꞌhin, sꞌaahanꞌ joohan chaꞌvijon na quindyehan. \p \v 9 Jndë joꞌ ncüiichen ángel na jndë ndye, tëntyja jon na nquenꞌ ve joo ángelꞌñeen. Jndei sinin jon, tso jon: \p —Minninchen tsꞌan na ntsitꞌmaanꞌ juu quiooꞌjndyi tque yo ꞌndyonnon oꞌ, viꞌ jndyi ngenon tsanꞌñeen. Ndoꞌ majoꞌntyi ngenon juu tsꞌan na ninncyaa na nñoon jnꞌaan tsöꞌsta juu oo ntꞌö juu ntyja ꞌnaanꞌ juu quiooꞌñeen. \v 10 Ee xe na aa nñoon jnꞌaanhin, majndaꞌ na ntꞌuiityen Tyoꞌtsꞌonhan, na juuhanꞌ ji vaa tsixuanhanꞌ. Juu na itsivꞌii matyen jonhan, itsijonhanꞌ juuhanꞌ chaꞌvijon vinon nquiiꞌ na ntsiquitooꞌ jon vaso yohanꞌ na ntscꞌu jonhanꞌ joo nanꞌñeen. Tꞌman jndyi naviꞌ na ngenon nanꞌñeen na ntcohin quiiꞌ chon yo sufre tondëë ángeles cüentaaꞌ jon na jiꞌua nanꞌxuanhan ndoꞌ mantyi na tonnon nquii Quitsman Chjo. \v 11 Quiiꞌ chon na ñjon nanꞌñeen na cojntyꞌiahan naviꞌ, ninvito cotsava neonhanꞌ. Min naxuee ndoꞌ min natsjon, tyiꞌjeꞌncyaahanꞌ na ntaꞌjndyeehan chjo, jnaanꞌ na tonanꞌtꞌmaanꞌhan juu quiooꞌ jndyi tqueꞌñeen yo ꞌndyonnon oꞌ, joohan ndoꞌ mantyi minninchen tsꞌan na nñoon jnꞌaan xueeꞌ quiooꞌ jndyiꞌñeenhin. \p Ndöꞌ vaa jñꞌoon na tso nquii ángelꞌñeen. \p \v 12 Mangꞌe na nndaꞌ vaa, joo nnꞌan na conduihan cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon, icanhanꞌ na quitaꞌngueeꞌhan jñꞌoon na iquen jon na icoꞌxenhanꞌ, ndoꞌ quintjotyenhan ntyja ꞌnaanꞌ na vantyja nꞌonhan Jesús, ndoꞌ yo na tꞌman nꞌonhan, quinanꞌquii nꞌonhan naviꞌ na coquenonhan. \p \v 13 Ndoꞌ jndyi ja ncüii jndye na jnanhanꞌ toquiñoonꞌndue, itsohanꞌ nnön: \p —Ndö ro jñꞌoon cüjiꞌ: “Nanein na tonnonchen, joo nnꞌan na mꞌanhan ntyja ꞌnaanꞌ ta Jesucristo xjen na ncüjehan, ityio Tyoꞌtsꞌon jnꞌaan nanꞌñeen.” \p Ndoꞌ nquii Espíritu Santo sintcüeꞌ jon jñꞌoon. Itso jon: Mayuuꞌ nndaꞌ ee ntaꞌjndyeehan quiñoonꞌndue ngꞌe na tonanꞌchonhan quityquiiꞌ joo tsꞌian na iꞌua Tyoꞌtsꞌon ndëëhan. Min tyiꞌcoꞌtsuuꞌ tsꞌon jon nchu vaa na totyentjonhan nnon jon. \s1 Contꞌa ángeles chaꞌna tsꞌan na ityjee juu ntjon na jndë tueꞌ \p \v 14 Jndë joꞌ jntyꞌia ndoꞌ na tonnön tityincyooꞌ ncüii chincyu quichiꞌ. Nacjooꞌhanꞌ vequityen ncüii chaꞌvijon tsꞌan. Xquen jon ñjon ncüii corona na jndëhanꞌ yo sꞌon ijan ndoꞌ ntꞌö jon ndyiiꞌ ncüii xjo quixꞌen na të ꞌndyohanꞌ. \v 15 Jndë joꞌ quiiꞌ vatsꞌon quiñoonꞌndue naijon na mꞌaan Tyoꞌtsꞌon, joꞌ jnduiꞌ ncüiichen ángel. Juu ángelꞌñeen jndei sixuaa juu nnon nquii jon na vequityen nacjooꞌ chincyuꞌñeen. Itso juu: \p —Cüa jeꞌ, cjuꞌ xjo quixꞌen ꞌnanꞌ. Quityjeꞌ ntjonminꞌ, ee jndë tentyja xjen na ntꞌuiihanꞌ nque nnꞌan tsonnangue tsojnaanꞌ na conanꞌtjahan. Itsijonhanꞌ ntyja ꞌnaanhan chaꞌvijon ntjon na jndë tman. \p \v 16 Ndoꞌ nquii jon na vequityen nacjooꞌ juu chincyuꞌñeen, tjuꞌ jon xjooꞌ jon nnon tsonnangue, joꞌ tyjee jon ntjon na min joꞌ, juu nanꞌñeen, conduihanꞌ nnꞌan. \p \v 17 Jndë joꞌ jnduiꞌ ncüiichen ángel quityquiiꞌ juu vatsꞌon quiñoonꞌndue. Mantyi yꞌoon juu ncüii xjo quixꞌen na të ꞌndyohanꞌ. \v 18 Ndoꞌ mantyi jnduiꞌ ncüiichen ángel na ivantyjeeꞌ juu chon na ntyjo nnontyiu quiiꞌ juu vatsꞌonꞌñeen. Jndei ticꞌuaa ꞌndyo juu nnon nquii jon na yꞌoon xjoꞌñeen. Itso juu: \p —Cüa, cjuꞌ xjo quixꞌen ꞌnanꞌ. Quityjeꞌ nꞌein tëndöndyooꞌ tsjan, joo ntꞌöö na ventyjeeꞌ nnon tsonnangue, ee të na chuuꞌhanꞌ, jndë jndëëhanꞌ. \p \v 19 Ndoꞌ taꞌ juu ángelꞌñeen na ijuꞌ jon xjoꞌñeen nnon tsonnangue. Sitjon jon nꞌein tëndöndyooꞌ tsjanꞌñeen, joo ntꞌöö na ventyjeeꞌ joꞌ. Ndoꞌ tyion jon tëꞌñeen nnon ncüii tsjöꞌ na quinjoon yuu na nnduiꞌ ndaaꞌhanꞌ. Tsꞌianꞌñeen itsijonhanꞌ juuhanꞌ juu naviꞌ tꞌman jndyi na ntquenon nnꞌan na itsivꞌii Tyoꞌtsꞌonhan. \v 20 ꞌNdyo tsjoon, joꞌ mꞌan joo na tondyuehan tëndöndyooꞌ tsjanꞌñeen. Ndoꞌ na tui tsꞌianꞌñeen, joꞌ jnduiꞌ nꞌeon nnꞌan ata sijonhanꞌ juu neonꞌñeen chaꞌvijon ncüii jndaa. Njoonhanꞌ ata tueeꞌhanꞌ frenon jndyue quitso. Ndoꞌ tycya tanoonhanꞌ, tueeꞌ ndye ciento kilómetros na tjahanꞌ. \c 15 \s1 Ntyqueꞌ naviꞌ tꞌman na conanꞌcyaa ntyqueꞌ ángeles \p \v 1 Ndoꞌ jntyꞌia ncüiichen jnꞌaan tꞌman quiñoonꞌndue. Sꞌaahanꞌ na vacue mꞌaanꞌ tsꞌön na ndicüaaꞌ tsꞌönhanꞌ. Jntyꞌia ntyqueꞌ ángeles na conanꞌyꞌonhan ntyqueꞌ nnon naviꞌ tꞌman. Joohanꞌ nanꞌxuanhanꞌ naviꞌ na matsꞌia, ee ya na ngüenon na nnduihanꞌ, mana contycüii na itsivꞌii Tyoꞌtsꞌon nnꞌan. \p \v 2 Mantyi jntyꞌia ncüii ndaandue na sijonhanꞌ juuhanꞌ chaꞌvijon ndioo na tjonꞌhanꞌ yo chon. Toꞌndyohanꞌ, joꞌ jntyꞌia ventyjeeꞌ nnꞌan na jndë tantjonhan yo juu quiooꞌ jndyi tque yo ꞌndyonnon juu oꞌ ndoꞌ yo número na tsixuan xueeꞌ oꞌ. Nduee nanꞌñeen, joꞌ tooꞌ arpa na tyincyaa Tyoꞌtsꞌon ndëëhan. \v 3 Cotahan alabanza ntyja ꞌnaan na sinꞌman jon ñuaanhan. Juu jñꞌoonꞌñeen itsijonhanꞌ juuhanꞌ chaꞌna juu jñꞌoon na siꞌman Moisés ndëë nnꞌan Israel xjen na totyeꞌntjon jon nnon Tyoꞌtsꞌon. Mantyi juu alabanzaꞌñeen itsitꞌmaanꞌhanꞌ nquii Quitsman Chjo. Conduehan: \q1 ꞌUꞌ ta Tyoꞌtsꞌon, tsoñꞌen najndei condui ꞌuꞌ. \q1 Joo tsꞌian na matsaꞌ, \q1 tꞌman jndyi nanꞌxuanhanꞌ, \q1 ndoꞌ caveeꞌ jndyi ngiöhanꞌ. \q1 ꞌUꞌ condui ꞌuꞌ na matyeꞌntjonꞌ nnꞌan na ninvaa tsonnangue. \q1 ꞌUꞌ ninnquiiꞌchen matsaꞌ chaꞌxjen na chuhanꞌ, \q1 tsoñꞌen ntyja ꞌnanꞌ conduihanꞌ na mayuuꞌ. \q1 \v 4 ꞌUꞌ ta, taꞌnan tsꞌan cꞌoon na tyiꞌncyaaꞌ juu ꞌuꞌ, tsoñꞌen nnꞌan nnanꞌtꞌmaanꞌhan xueꞌ. \q1 Ee xiaꞌntyi ncuꞌ condui ꞌuꞌ ñuan nquiiꞌ. \q1 Nnꞌan ncüii cüii tsonnangue nninncyohan na nnanꞌtꞌmaanꞌhan ꞌuꞌ, \q1 ee ndëë tsoñꞌen nnꞌan covityincyooꞌ na matsaꞌ chaꞌxjen na chuhanꞌ. \p Ndöꞌ vaa jñꞌoon na ta nanꞌñeen. \p \v 5 Vi jndë na tenon nanꞌminꞌ, yajoꞌ jntyꞌia na jndë vanaan quityquiiꞌ juu vatsꞌon quiñoonꞌndue na quiñoonꞌntyichen naijon na mꞌaan nquii Tyoꞌtsꞌon. Majuuhanꞌ yuu na tonanꞌve nnꞌan Israel ntjöꞌ na jndui joo nqui jñꞌoon na icoꞌxenhanꞌ xjen na tonanꞌyꞌonhan juu vatsꞌon ndiaa. \v 6 Quityquiiꞌ juu vatsꞌonꞌñeen jnduiꞌ ntyqueꞌ ángelesꞌñeen. Conanꞌchohan ntyqueꞌ nnon naviꞌ tꞌman na ntquenon nnꞌan. Joo ángelesꞌñeen cüehan ndiaa ntjuꞌ na jndëhanꞌ yo tsan lino quichiꞌ jndyi. Ndoꞌ ndiꞌndyahan tyen ncüii ꞌnan na jndëhanꞌ yo sꞌon ijan. \v 7 Ndoꞌ ncüii joo na nenque na cotaꞌndoꞌñeen, ndëë joo ángelesꞌñeen tyincyaa jon ntyqueꞌ xio na jndëhanꞌ yo sꞌon ijan. Ngioꞌñeen tooꞌchenhanꞌ na ñjon naviꞌ tꞌman na ntquenon nnꞌan tsonnangue ngꞌe nquii Tyoꞌtsꞌon na ninnquiiꞌchen vandoꞌ jon, itsivꞌii matyen jonhan. \v 8 Ndoꞌ juu vatsꞌon naijon na mꞌaan jon, siquitooꞌhanꞌ juuhanꞌ yo neon ntyja ꞌnaanꞌ na quixuee jndyi na condui nquii jon yo na taquintyja najndei na tsixuan jon. Ndoꞌ ata xjen na jndë tenon joo na ntyqueꞌ naviꞌ tꞌmanꞌñeen na conanꞌcho joo ntyqueꞌ ángelesꞌñeen, tanin juu na nndëë ngaqueeꞌ naijon na mꞌaan Tyoꞌtsꞌon. \c 16 \s1 Ntyqueꞌ ngio na tooꞌhanꞌ ñjon juu na vꞌii jndyi Tyoꞌtsꞌon \p \v 1 Ndoꞌ jndyi ja na jndei itsinin Tyoꞌtsꞌon quityquiiꞌ vatsꞌon quiñoonꞌndue. Tso jon ndëë joo ntyqueꞌ ángelesꞌñeen: \p —Joo ntyqueꞌ ngio na chohoꞌ na tꞌman vaa na matsivꞌi nnꞌan tsonnangue, cꞌohoꞌ na quitsananꞌcüetanhoꞌhanꞌ joꞌ. \p \v 2 Ndoꞌ juu ángel navejndyee tja jon, ndoꞌ xio ꞌnaanꞌ jon na ñjon naviꞌ, tatscüetan jonhanꞌ nnon tsonnangue. Ndoꞌ na nndaꞌ, joo nnꞌan na ñoon jnꞌaan ꞌnaanꞌ juu quiooꞌjndyi tqueꞌñeen oo nnꞌan na tonanꞌtꞌmaanꞌhan ꞌndyonnon oꞌ, joo nanꞌñeen, jnanꞌ ntyjeꞌhan. Tsojnaanꞌ ntyjeꞌñeen, mioon jndyi toquiihanꞌhin. \p \v 3 Ndoꞌ juu ángel na jndë ve, xio ꞌnaanꞌ jon na ñjon naviꞌ, tatscüetan jonhanꞌ nnon ndaandue, ndoꞌ ndaandueꞌñeen scüequenhanꞌ chaꞌvijon tyoncüe neonꞌ. Ndoꞌ tsoñꞌen na cotaꞌndoꞌ quityquiiꞌ ndaandueꞌñeen, tjëhan. \p \v 4 Ndoꞌ juu ángel na jndë ndye, xio ꞌnaanꞌ jon na ñjon naviꞌ, mantyi tatscüetan jonhanꞌ nacjo ndaa jndaa yo tsoñꞌen joo naijon na mꞌaan tëndëë ndaa. Ndoꞌ ndaaꞌñeen, scüaquenhanꞌ neonꞌhanꞌ. \v 5 Ndoꞌ jndyi na itsinin juu ángel na tsixuan juu na ivantyjeeꞌ juu ndaa. Itso juu nnon Tyoꞌtsꞌon: \p —ꞌUꞌ ta Tyoꞌtsꞌon, condui ꞌuꞌ ñuan nquiiꞌ. ꞌUꞌ mꞌanꞌ ndoꞌ mꞌanꞌ. Vitjachen na ngityeꞌ tsoñꞌen, mancüiixjen mꞌanꞌ. ꞌUꞌ matsaꞌ chaꞌxjen na chuhanꞌ ndoꞌ ngꞌe na conanꞌtja nnꞌan nnonꞌ, joꞌ na macoꞌxenꞌhan yo joo nanviꞌminꞌ. \v 6 Ee nque nnꞌan na tjiꞌhan cüentaꞌ, yo joo nnꞌan na tonanꞌneinhan jñꞌoon na totsiꞌmanꞌ ndëëhan ntyja nchu vaa ꞌnan na nguaa, jndë jnanꞌcüje nnꞌanhin. Ndoꞌ na nndaꞌ tontꞌahin yo nanꞌñeen, nanein mancyaꞌ nꞌeon nnꞌan na covehinhanꞌ. Cuaa nquii ee chuhanꞌ na nndaꞌ quitjonhan. Nndaꞌ tso ángelꞌñeen. \p \v 7 Ndoꞌ nquii ángel na iquen cüenta chon na ntyjo nnontyiu, jndyi na itsinin jon. Tso jon: \p —ꞌUꞌ ta Tyoꞌtsꞌon na matyeꞌntjonꞌ na taquintyja najndei na condui ꞌuꞌ ntyja ꞌnaanꞌ na mayuuꞌ ndoꞌ yo na chuhanꞌ na macoꞌxenꞌ nnꞌan ngꞌe na conanꞌtjahin nnonꞌ. \p \v 8 Jndë joꞌ juu ángel na jndë ninque, xio ꞌnaanꞌ jon na ñjon naviꞌ, tatscüetan jonhanꞌ nnon ndoꞌcüjioonꞌ. Ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ, sꞌaahanꞌ na jminꞌntyichen ndoꞌcüjioonꞌ na iscohanꞌ nnꞌan. \v 9 Ata siquineinhanꞌhin. Majoꞌ min na nndaꞌ, tyiꞌquintcüeꞌ nꞌonhan min tyíꞌquinanꞌtꞌmaanꞌhan jon. Majndeichen totjiꞌhan jñꞌoon ntjein, jñꞌoon tsanꞌ, nacjooꞌ xueeꞌ nquii jon na vaa najndei jon na tyiꞌntꞌuii naviꞌminꞌhan. \p \v 10 Jndë joꞌ juu ángel na jndë ꞌon, xio ꞌnaanꞌ jon na ñjon naviꞌ, tatscüetan jonhanꞌ nacjooꞌ silla na maninꞌ tsꞌiaanꞌ naijon na vequityen nquii quiooꞌjndyi tqueꞌñeen. Ndoꞌ sijaanhanꞌ ninvaañꞌen naijon na iquen jon xjen. Ndoꞌ joo nanꞌñeen totquiihan ndahan ngꞌe na viꞌ jndyi na coquenonhan. \v 11 Majoꞌ min na nndaꞌ, taꞌnan ntcüeꞌ nꞌonhan ꞌnan natyia na contꞌahan. Ndoꞌ jnaanꞌ joo ntyjeꞌñeen yo na iquii jndyihanꞌhin, joꞌ totjiꞌntyichenhan jñꞌoon tsanꞌ cjooꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon na mꞌaan jon quiñoonꞌndue. \p \v 12 Jndë joꞌ juu ángel na jndë yon, xio ꞌnaanꞌ jon na ñjon naviꞌ, tatscüetan jonhanꞌ nacjooꞌ juu jndaa tꞌman Eufrates. Mana iscanhanꞌ juu jndaaꞌñeen. Nndaꞌ tui chaꞌ joo nnꞌan na cotoxenhan nnꞌan ndyuaa tontyja na ndyova ndoꞌcüjioonꞌ, ndëë ngüetꞌiohinhanꞌ. \p \v 13 Ndoꞌ jntyꞌia ndye jndyetyia. Cüiihanꞌ jnduiꞌ ꞌndyo juu quitsoontyia. Ncüiichenhanꞌ jnduiꞌ ꞌndyo juu quiooꞌjndyi tque, ndoꞌ ncüiichenhanꞌ jnduiꞌ ꞌndyo juu tsan na incyaa jñꞌoon quintu ntyja ꞌnaanꞌ nchu vaa ꞌnan na nguaa. Itsijonhanꞌ joo espírituꞌñeen chaꞌvijon quinda. \v 14 Joo jndyetyiaꞌñeen conduihanꞌ yotyia na condëë contꞌahan jnꞌaan tꞌman. Cotsananꞌndyooꞌhan na mꞌan nque nnꞌan na conditquehin na cotoxenhan nnꞌan na ninvaañꞌen tsonnangue. Nquii Tyoꞌtsꞌon na tsoñꞌen najndei na conduihin, nnguaa ncüii xuee na taquintyja na tꞌmanhanꞌ ntyja ꞌnaanꞌ jon. Joo jndyetyiaꞌñeen conanꞌncüihan nanꞌñeen na ntꞌahan tyiaꞌ cjooꞌ jon. \p \v 15 Ndoꞌ jndyi na tso nquii Jesucristo: “Quitquenhoꞌ cüenta, ninjonto ncüjënön na mꞌanhoꞌ chaꞌ na itsꞌaa tsanchꞌuee. Neiinꞌ jndyi juu tsꞌan na mꞌaan chenjnaanꞌ juu xjenꞌñeen na ivantyjeeꞌ ya juu ndiaaꞌ juu. Ee xe na aa nnduiꞌ ndiaaꞌ juu, ncꞌoon juu na jnaanꞌ juu na cojntyꞌia nnꞌan na ninquisihin.” \v 16 Yajoꞌ joo ndye espírituꞌñeen, jnanꞌncüihan nque nnꞌan na cotoxenhan nnꞌan ncüii cüii tsonnangue ncüii joo na yo jñꞌoon hebreo jndyuhanꞌ Armagedón. \p \v 17 Jndë joꞌ, juu ángel na jndë ntyqueꞌ, xio ꞌnaanꞌ jon na ñjon naviꞌ, tatscüetan jonhanꞌ nacjooꞌ jndye. Ndoꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon na vequityen jon silla na maninꞌ tsꞌiaanꞌ quityquiiꞌ vatsꞌon quiñoonꞌndue, jndei ticꞌuaa na sinin jon. Tso jon: \p —Jndë siquindëhanꞌ tsoñꞌen. \p \v 18 Ndoꞌ cotaꞌ chon ntsuee ndoꞌ chen toꞌmanhanꞌ, cꞌuaa jndyi sꞌaahanꞌ ndoꞌ jndei jndyi sꞌii. Ntyjantyi xjen na mꞌan nnꞌan nnon tsonnangue, minꞌjon tacotsꞌii chaꞌxjen na sꞌii juu xjenꞌñeen. \v 19 Ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ tui, juu tsjoon tꞌman tjiꞌhanꞌ ndye tanꞌhanꞌ na tiuuhanꞌ. Ndoꞌ joo njoon na mꞌaan xiꞌjndio tsonnangue, tyuiiꞌhanꞌ. Majoꞌ tañjoonꞌ tsꞌon Tyoꞌtsꞌon nnꞌan tsjoon tꞌman Babilonia. Ndoꞌ sꞌaa jon na joo nanꞌñeen cüeñꞌenhan juu vinon na ñjon vaso ꞌnaanꞌ jon ntyja ꞌnaanꞌ na tꞌman vaa na itsivꞌii jonhan. \v 20 Ndoꞌ ncüii cüii tyuaa chjo na mꞌaan ndaandue xiꞌjndiohanꞌ, tsuhanꞌ. Ndoꞌ tsoñꞌen ntyoꞌ tyuiiꞌhanꞌ. \v 21 Ndoꞌ totsjöꞌndue jnan tsan tꞌman na tycyaahanꞌ cjo nnꞌan. Joo tsanꞌñeen, tenon vennꞌan kilos xjen na ja na ncüiihanꞌ. Ndoꞌ jnaanꞌ na tycyaahanꞌ nacjohan, joꞌ tonanꞌneinhan jñꞌoon tsanꞌ cjooꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon, ee juu naviꞌñeen ji vaa jndyihanꞌ. \c 17 \s1 Itꞌuiiviꞌhanꞌ tsanscuntjaaꞌ na ji vaa itsꞌaa \p \v 1 Ndoꞌ ncüii joo na ntyqueꞌ ángelesꞌñeen na tonanꞌchohan ntyqueꞌ xioꞌñeen, tyjeeꞌnon jon na mꞌan. Tso jon nnön: \p —Cja yo ja ndoꞌ ntsiꞌman nnonꞌ na ntꞌuiiviꞌ Tyoꞌtsꞌon joo nnꞌan na mꞌanhan tsjoon tꞌman na vequityenhanꞌ naijon na jndye ndaa mꞌan. Itsijonhanꞌ juu tsjoonꞌñeen chaꞌvijon ncüii tsanscuntjaaꞌ na ji vaa jndyi itsꞌaa juu. \v 2 Chaꞌxjen nque nnꞌan na veꞌ ndö ro mꞌanhan yo ncüii tsanscuntjaaꞌ, manndaꞌ vaa itsijonhanꞌ na conanꞌntjein nanmꞌannꞌian tꞌman tsonnangue yo na conanꞌjonhan yo juu tsjoon tꞌmanꞌñeen. Cotsantyjahan tsoñꞌen nnon jnan na cotquenhan cüenta na contꞌa joo nnꞌan tsjoonꞌñeen. Nque nnꞌan na ninvaa tsonnangue na conanꞌjonhan yo ꞌnan natyia jndyi na tsixuan juu tsjoonꞌñeen, itsꞌaahanꞌ na chaꞌvijon na jndë jndyehan na tëhin vinon. \p \v 3 Yajoꞌ quityquiiꞌ juu na tityincyooꞌ nnön, yo ntyja ꞌnaanꞌ nquii Espíritu, tayꞌoon juu ángelꞌñeen ja ncüii joo naijon na tannꞌan cꞌoon, joꞌ jntyꞌia ncüii tsanscu na ntjo juu ncüii quiooꞌ jndyi na ve oꞌ. Ninvaa oꞌ chuuꞌ jñꞌoon tsanꞌ na conanꞌcüejnaanꞌhanꞌ Tyoꞌtsꞌon. Juu choꞌñeen min ntyqueꞌ xquen oꞌ ndoꞌ nqui ndiꞌndyeeꞌ oꞌ. \v 4 Juu tsanscuꞌñeen jeꞌ, cüe juu ndiaa colo venton yo colo ve, ndoꞌ tycüiꞌhin yo sꞌon ijan yo jndye nnon tëꞌ ntjöꞌ na njon jndyihanꞌ, yo tëꞌ perlas. Ntꞌö juu ndyiiꞌ ncüii vaso na jndëhanꞌ yo sꞌon ijan. Tooꞌchen juu vasoꞌñeen na ñjon ꞌnan tyꞌa vaa yo na veꞌ ndöꞌ ro mꞌaan juu yo nnꞌan. \v 5 Ndoꞌ tsöꞌsta juu tsanscuꞌñeen, joꞌ jndui jñꞌoon na tyiꞌquitso nquiiꞌhanꞌ ntyja nchu vaa na tsixuan juu. Ndö vaa na itsohanꞌ: “Ndö juu tsjoon tꞌman Babilonia. Juu tsjoonꞌñeen conduihanꞌ ndyee nanntcuntjaaꞌ ndoꞌ mantyi xꞌee tsoñꞌen nnon ꞌnan na ji vaa na condui nnon tsonnangue.” \v 6 Ndoꞌ tquën cüenta na itsijonhanꞌ juu tsanscuꞌñeen chaꞌvijon ncüii tsanquindyi jnaanꞌ na jndye jndyi nnꞌan cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon na totscüje juuhin ndoꞌ mantyi nque nnꞌan na totjiꞌ jndyoyuhan ntyja ꞌnaanꞌ Jesús. \p Ya na jntyꞌiahin, tꞌman vaa na vacue mꞌaanꞌ tsꞌön. \v 7 Ndoꞌ taꞌxeeꞌ ángelꞌñeen nnön: \p —¿Ndu na vacue mꞌaanꞌ tsonꞌ? Ja ntsiꞌman nnonꞌ ntyja ꞌnaanꞌ juu jñꞌoon na vantyꞌiu mꞌaanhanꞌ na tsixuan tsanscuvaꞌ yo ntyja ꞌnaanꞌ juu quiooꞌjndyi na ntjo juu na min ntyqueꞌ xquen oꞌ ndoꞌ nqui ndiꞌndyeeꞌ oꞌ. \v 8 Juu quiooꞌjndyiꞌñeen na jndyiaꞌ, nintovandoꞌ oꞌ ndoꞌ naneinhin tyiꞌcüandoꞌ oꞌ, majoꞌ ngüentyja xjen na nnduiꞌ nndaꞌ oꞌ quiiꞌ tsëꞌtsjoon na tayuu ntycüii na njoonhanꞌ, ndoꞌ ncjuꞌ Tyoꞌtsꞌon juu oꞌ naijon na cotsu ñuaan nnꞌan. Ee ntyjantyi xjen na tui tsonnangue, vaa tson na jndui nguee nnꞌan na nanꞌxuanhan na tyiꞌquintycüii na cotaꞌndoꞌ ñuaanhan. Majoꞌ nque nnꞌan na tacondui ngueehan nnon juu tsonꞌñeen, ntsꞌaahanꞌ vacue ncꞌoon nꞌonhin na ndicüaaꞌ nꞌonhan na njntyꞌiahan quiooꞌjndyiꞌñeen na tomꞌaan oꞌ ndyu na toxenꞌchen, ndoꞌ tyiꞌcüandoꞌ ꞌoꞌ nanein, majoꞌ nnintyincyooꞌ nndaꞌ oꞌ. \p \v 9 “Jñꞌoonvaꞌ icanhanꞌ na cꞌoon tsꞌan na jndaꞌ xquen juu. Joo ntyqueꞌ xquen juu quiooꞌ jndyiꞌñeen, tsiꞌmanhanꞌ ntyqueꞌ ntyoꞌ naijon na vequityen juu na conduihin tsanscuꞌñeen. Ndoꞌ mantyi tsiꞌmanhanꞌ ntyqueꞌ rey na cotoxen. \v 10 ꞌOn nanꞌñeen yo na ijndeiꞌhanꞌ tjiꞌhanꞌhin na cotoxenhan, ncüiihan ninvaa na icoꞌxen jon, ndoꞌ ncüiichenhin xejnda ncꞌoon jon. Majoꞌ ya na ncꞌoon jon, tyiꞌjndye xjen na ntcoꞌxen jon. \v 11 Ndoꞌ juu quiooꞌjndyiꞌñeen na tovandoꞌ oꞌ ndyu na toxenꞌchen, majoꞌ tyiꞌcüandoꞌ oꞌ nanein, juu oꞌ condui ncüiichen tsꞌan na condë nen na coꞌxen ndoꞌ mantyi conduihin ncüii joo na ntyqueꞌ joo nanꞌñeen. Majoꞌ ncjuꞌ Tyoꞌtsꞌon juu naijon na cotsu ñuaan nnꞌan. \p \v 12 “Ndoꞌ joo nqui ndiꞌndye na jndyiaꞌ na ntyjo xquen oꞌ, conduihanꞌ nqui nnꞌan na ndëcya na ngüentyja xjen na ngotoxenhan nnꞌan. Majoꞌ tojnaanꞌ ncyꞌonhan cüenta na ntoxenhan nnꞌan yo juu quiooꞌjndyiꞌñeen, majoꞌ tyiꞌvio xjen, ninꞌncüii hora. \v 13 Joo nqui nanꞌñeen ninncüii nnon ꞌnan conanꞌjndaꞌhan. Tsoñꞌen juu najndei na conduihan na mꞌanhan tsꞌian, nninncyahinhanꞌ nnon nquii quiooꞌjndyiꞌñeen. \v 14 Ndoꞌ joo nqui nanꞌñeen yo nquii quiooꞌjndyi, nntꞌahan tyiaꞌ nacjooꞌ nquii jon na conduihin Quitsman Chjo, majoꞌ ngüantjon jon joohan. Ngüantjon jonhin ngꞌe nquii jon conduihin na icoꞌxen jon nnꞌan na condui nanmꞌannꞌian yo na taquintyja conduihin na icoꞌxen jon nanmꞌannꞌian na njonchenhan. Nque nnꞌan na iqueenꞌ jon na icüji jonhan cüentaaꞌ nquii jon na contjotyenhan ntyja ꞌnaanꞌ jon, nnanꞌjon nanꞌñeen yo jon.” \p \v 15 Ndoꞌ tsontyichen ángelꞌñeen nnön: \p —Joo ndaa jndye jndyi na jndyiaꞌ naijon na vequityen tsanscuntjaaꞌñeen, conduihanꞌ nnꞌan na jndye jndyi na mꞌanhan ncüii cüii tsonnangue, yo xiꞌjnduiꞌ nnon tsjan nnꞌan, yo nnꞌan na ncüii cüii jñꞌoon na conanꞌnein. \v 16 Ndoꞌ joo ndiꞌndye na jndyiaꞌ na ntyjo xquen quiooꞌ jndyiꞌñeen, conanꞌmanhanꞌ nqui nnꞌan na cotoxen, ngüentyja xjen na ncꞌonhan na jndohan juu tsanscuntjaaꞌñeen. Nnanꞌtyuiiꞌhan juu ndoꞌ nꞌndyehanhin na quisihin. Nntquiihan siiꞌ juu ndoꞌ nnanꞌcohanhin yo chon. \v 17 Ee nanꞌñeen na cotoxen, sꞌaa Tyoꞌtsꞌon quiiꞌ nꞌonhan na nntaꞌngueeꞌhan chaꞌxjen na sijndaꞌ jon na nguaa. Mangꞌe joꞌ, nque ntyjehan na mantyi cotoxenhan ncüii cüii tsonnangue, jnanꞌjonhan jñꞌoon yo nanꞌñeen na nninncyahan juu najndei na conduihan nnon juu quiooꞌ jndyiꞌñeen. Manndaꞌ nguaa ata xjen na jndë siquindëhanꞌ tsoñꞌen na tso Tyoꞌtsꞌon. \v 18 Ndoꞌ juu tsanscuntjaaꞌñeen na jndyiaꞌ, itsiꞌmanhanꞌ juu tsjoon tꞌmanꞌñeen na iquenhanꞌ xjen tsoñꞌen nnꞌan na taquintyja na tꞌman conduihan na cotoxenhan nnꞌan tsonnangue. \c 18 \s1 Juu tsjoon Babilonia tyuiiꞌhanꞌ \p \v 1 Jndë tenon na tui nanꞌminꞌ, jntyꞌia ncüiichen ángel na jnan jon quiñoonꞌndue, jndyocue jon. Tꞌman jndyi najndei na tsixuan jon. Ndoꞌ juu na nancooꞌ quixueeꞌhin, sixueehanꞌ nnon tsonnangue. \v 2 Jndei sinin jon, tso jon: \p —Juu tsjoon tꞌman Babilonia, ji vaa na jndë tjonhanꞌ, jndë tyuiiꞌhanꞌ. Nanein tsixuanhanꞌ vꞌaa cüenta yotyia yo naijon na mꞌan tsoñꞌen jndyetyia na ji min. Naijon na contjo ncüii cüii nnon quintsa na jen nꞌian oꞌ. \v 3 Ee tsoñꞌen nnꞌan tsonnangue jndë tëhan vinon na tsixuan jon, jnaanꞌ na veꞌ ndö ro mꞌanhan yo jon na ntyja ꞌnaanꞌ joꞌ itsintjeinhanꞌhin. Nque nnꞌan tsonnangue na taquintyja na tꞌman conduihan na cotoxenhan, juu na tonanꞌjonhan ntyja ꞌnaanꞌ Babilonia, itsijonhanꞌ juuhanꞌ chaꞌvijon tsꞌan na veꞌ ndö ro mꞌaan juu yo ncüiichen tsꞌan, ndoꞌ joo nnꞌan ncüii cüii tsonnangue, na contꞌahan jnda sꞌon, tityahan ngꞌe nque nnꞌan tsjoonꞌñeen jnanꞌjndahan ꞌnan na taquintyja na yahanꞌ, min tajntꞌahan xjen. Ndöꞌ jñꞌoon na tso ángelꞌñeen. \p \v 4 Jndë joꞌ jndyi jndyeeꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon na itsinin jon toquiñoonꞌndue, itso jon: \p —ꞌOꞌ nnꞌan na conduihoꞌ ntyja njan, quinduiꞌ ꞌoꞌ quiiꞌ ntꞌan nnꞌan tsjoonvaꞌ chaꞌ tyiꞌngacüjaꞌhanꞌ ꞌoꞌ jnanhan, ee xe tyiꞌntꞌahoꞌ ꞌnan na matsjö, juu naviꞌ tꞌman na ntquenonhan, mantyi ntꞌuiihanꞌ ꞌoꞌ \v 5 Ee ata quiñoonꞌnduechen jndë taquintoꞌ jnanhan, ndoꞌ vañjoonꞌ tsꞌön tsoñꞌen natyia na jndë contꞌahan. \v 6 Joꞌ quityionhoꞌ joo nnꞌan tsjoonꞌñeen chaꞌxjen na tyincyahan na tjon nnꞌan. Ve jnda ncyahoꞌ na quitjon joo nanꞌñeen chaꞌxjen na tontꞌahan yo nnꞌan. Quiiꞌ vaso na concya nanꞌñeen na cove nnꞌan, quinanꞌtjonꞌhoꞌ ꞌnan na ncüehan na ve veeꞌ jnda na vꞌiichenhanꞌ. \v 7 Ntyjantyi na tontꞌa nanꞌñeen na tonditꞌmaanꞌhin, ndoꞌ chaꞌxjen na taquintyja na ya tomꞌanhan min tyiꞌquintꞌa nquehan xjen, manndaꞌ ro quintꞌahoꞌ na quii jndyihanꞌhin yo na quitsiꞌndaaꞌhanꞌ ngiohan. Ee jnanꞌtiu nanꞌñeen chaꞌxjen na itsitiu tsꞌan quiiꞌ tsꞌon juu: Ndö mavaquityën, condui ja tsanscu na macoxën, tyicꞌön na itsiꞌndaaꞌhanꞌ ntyji chaꞌna ncüii tsanscu na jndë tueꞌ saaꞌ. Tyiꞌjeꞌquitsꞌaahanꞌ na ntsitꞌioohanꞌ ja na ncüje ntsinda. \v 8 Mangꞌe na nndaꞌ na itsiscuhin, joꞌ na ninncüii xuee ntꞌuii joo naviꞌñeenhin, ncüje ntsinda juu ndoꞌ ntsitꞌioohanꞌhin. Ndoꞌ jndoꞌ tꞌman ntꞌuiihanꞌhin, ndoꞌ ntcohin yo chon, ngꞌe nquii Tyoꞌtsꞌon na icoꞌxen jon jnaanꞌ juu, tëquintyja najndei conduihin. \p \v 9 Ndoꞌ nque nnꞌan na taquintyja na tꞌman conduihan na cotoxenhan nnꞌan tsonnangue, mantyi veꞌ ndöꞌ ro tomꞌanhan yo juu na conduihin tsanscuꞌñeen. Mantyi tonanꞌjonhan yohin yo juu na tëquintyja na ya tovamꞌaan jon. Xjen na njntyꞌiahan na cotsava neon na coco juu tsjoonꞌñeen, nndyueehan ndoꞌ nnanꞌchjooꞌ jndyihanꞌ nꞌonhan. \v 10 Tcya ngüentyjeeꞌhan ngꞌe mꞌanhan na coquityuehan xe juu naviꞌ tꞌman na iquenon juu, mantyi aa na nntꞌuiihanꞌ joohan. Nnanꞌxuaahan, nnduehan: \p —ꞌUꞌ tsjoon tꞌman Babilonia, ay, ay, ji vaa jndyi maquenoonꞌ. ꞌUꞌ na tꞌman jndyi najndei na totsixuanꞌ. Taxjen jndye jndë tyjeeꞌ na itꞌuiihanꞌ ꞌuꞌ. \p Manndaꞌ ro jñꞌoon na nnanꞌxuaahan. \p \v 11 Ndoꞌ mantyi nque nnꞌan tsonnangue na contꞌahin jnda sꞌon, nndyueehan ndoꞌ ntsiꞌndaaꞌhanꞌ ngiohan ntyja ꞌnaanꞌ juu tsjoonꞌñeen. Nntꞌahan na nndaꞌ ngꞌe tanin ncüiichen tsꞌan na ntsijnda joo quichu tꞌman na condëëhan. \v 12 Quichu sꞌon ijan, yo sꞌon xuee, ntjöꞌ na njon jndyihanꞌ, ndoꞌ yo tëꞌ perlas. Quichu ndiaa lino na tëquintyja na yahanꞌ yo ndiaa seda, yo ndiaa colo venton yo ndiaa ve. Yo ncüii cüii nnon quichu nꞌoon na quichi, yo ꞌnan na jndëhanꞌ yo tsiꞌ ꞌndyo elefante, yo ꞌnan na jndëhanꞌ yo nꞌoon na njon jndyihanꞌ, yo ꞌnan na jndëhanꞌ yo sꞌon ve, yo xjo hierro, ndoꞌ yo tsjöꞌ mármol, \v 13 Quichu ntcüa canela yo jndye nnon ꞌnan na quichi, ndoꞌ yo su, yo ntsue nꞌoon mirra ndoꞌ yo ndaa quichi, ndoꞌ yo quichu vinon, ndoꞌ yo aceite, ndoꞌ yo quichu jndë tyooꞌ na yantyichen, ndoꞌ yo quichu ntquen trigo. Yo quichu quitsondye yo quinman, quitso yo carreta na contyja joo oꞌ ndoꞌ yo quichu nnꞌan na condëëhan na ntyeꞌntjontyen nanꞌñeen ndëë nnꞌan na juu tsꞌianꞌñeen itsijonhanꞌ juuhanꞌ na chaꞌvijon condëëhan ñuaan nque nnꞌan. \v 14 Joo nanꞌñeen na contꞌahin jnda sꞌon, nnduehan nnon juu tsjoonꞌñeen: \p —Tsoñꞌen të na taquintyja na ya jndyihanꞌ na ntꞌue jndyi tsonꞌ na cuenhanꞌ, tsoñꞌen ꞌnan na toquiꞌ na tëquintyja na yahanꞌ, jndë tiꞌndaaꞌhanꞌ. \q1 Ndoꞌ mantyi tsoñꞌen ꞌnan na njon jndyi na totsitycüiꞌ ꞌuꞌ, tajon jnda na nguaa nndaꞌhanꞌ ntꞌöꞌ. \p Nndaꞌ ro jñꞌoon na jndue nanꞌñeen. \p \v 15 Ndoꞌ nque nanꞌñeen na contꞌahin jnda sꞌon yo nanꞌminꞌ, jndë tityahin na tondëëhan joohanꞌ ndëë nnꞌan juu tsjonꞌñeen, tycya ngüentyjeeꞌhan ngꞌe mantyi ncyaahan juu naviꞌ tꞌman na coquenon nnꞌan juu tsjoonꞌñeen. Nndyueehan ndoꞌ nnanꞌxuaahan na ntsichjooꞌ jndyihanꞌ nꞌonhan. \v 16 Ndoꞌ mantyi nnduehan: \p —ꞌUꞌ tsjoon tꞌman, ay, ay, ji vaa jndyi matjonꞌ. Totsijonhanꞌ ꞌuꞌ chaꞌvijon ncüii tsanscu na tocüe jon ndiaa lino na yantyichen. Tocüeꞌ ndiaa colo venton yo ndiaa colo ve. Totsintycüiꞌ ꞌuꞌ yo sꞌon ijan yo tëꞌ perlas yo ntjöꞌ na njon jndyi. \v 17 Majoꞌ ninvitanꞌ xjen jndë tsu tsoñꞌen ꞌnan na sꞌaahanꞌ na tya jndyi ꞌuꞌ. \p Nndaꞌ vaa jñꞌoon na nndue nanꞌñeen ndëë nnꞌan juu tsjoonꞌñeen. \p Ndoꞌ cüii cüii nnꞌan na conanꞌchohan ntꞌaandaa, yo tsoñꞌen nnꞌan na ñjonhinhanꞌ, yo nanntjon cüentahanꞌ, yo ninꞌtsoñꞌen nnꞌan na cotaꞌntjon ntyja ꞌnaanhanꞌ, tycya tentyjeeꞌhan. \v 18 Ndoꞌ viochen xjen na cojntyꞌiahan neon na coco juu tsjoonꞌñeen, tonanꞌxuaahan, tonduehan: \p —Minꞌncüii tsjoon tacovaahanꞌ chaꞌna juu tsjoon tꞌmanvahin. \p Ndöꞌ ro jñꞌoon na jndue nanꞌñeen. \v 19 Totyiohan tsꞌojndë nquenhan chaꞌ quitsiꞌmanhanꞌ na itsiꞌndaaꞌhanꞌ ngiohan. Totyueehan na chjooꞌ nꞌonhan. Tonanꞌxuaahan, tonduehan: \p —Joo nnꞌan tsjoon tꞌman, ay, ay, viꞌ jndyi coquenonhan. Ngꞌe na tya jndyi nnꞌan tsjoonvahin, joꞌ tsoñꞌen jaa na cotantjön yo ntꞌaandaa, mantyi sꞌaahanꞌ na titya jaa ntyja ꞌnaan nque nnꞌan juu tsjoonꞌñeen. Majoꞌ ninvitanꞌ xjen jndë tsuñꞌen ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ. \p Ndöꞌ vaa jñꞌoon na jnanꞌxuaa nanꞌñeen. \p \v 20 Ndoꞌ mantyi jndyi ja ncüiichen jñꞌoon na itsohanꞌ: ꞌOꞌ na mꞌanhoꞌ quiñoonꞌndue, yo ꞌoꞌ na conduihoꞌ cüentaaꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon, yo ꞌoꞌ nnꞌan na tꞌua Jesucristo tsꞌian ndëëhoꞌ na cotsancyahoꞌ jñꞌoon naya ꞌnaanꞌ Tyoꞌtsꞌon, yo ninꞌoꞌ na toninncyahoꞌ jñꞌoonꞌ jon ntyja nchu vaa ꞌnan na nguaa, cüineiinꞌ nꞌonhoꞌ, ee xengꞌe nquii Tyoꞌtsꞌon jndë itꞌuiiviꞌ jon joo nnꞌan tsjoonꞌñeen, jndë sijndaꞌ jon jñꞌoon ꞌnaanhoꞌ chaꞌxjen na chuhanꞌ. \p Nndaꞌ vaa jñꞌoon na jndyi. \p \v 21 Jndë joꞌ jntyꞌia ncüii ángel na mꞌaan jndyi najndei jon. Sue jon ncüii tsjöꞌ tꞌman na itsijonhanꞌ juuhanꞌ chaꞌvijon tosu tꞌman na cotua. Tjuꞌ jonhanꞌ quityquiiꞌ ndaandue. Tso jon: \p —Juu tsjoon tꞌman Babilonia, manndaꞌ vaa itsijonhanꞌ ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ. Chaꞌxjen na tjuꞌ tsjöꞌva, min tajeꞌcüityincyooꞌ nndaꞌhanꞌ. \v 22 Quiiꞌ tsjoon ꞌnaanhoꞌ tajeꞌcüicꞌuaa nndaꞌ na icüjaꞌ tsꞌan arpa, oo tsman, oo ndu. Minꞌncüii tsꞌan tajeꞌcꞌoon tsjoonhoꞌ na ntsꞌaa ncüii nnon tsꞌian, min tajeꞌcüicꞌuaa nndaꞌ na cotua yo tosu tꞌman. \v 23 Tajon jnda na nninxuee nndaꞌ chon lámpara quiiꞌ tsjoonhoꞌ. Ndoꞌ min taxeꞌcüicꞌuaa nndaꞌ joꞌ na conintꞌmaanꞌ na cotonco nnꞌan. Nnꞌan tsjoonhoꞌ na tontꞌahan jnda sꞌon, tomꞌanhan na tꞌman tonduihan quiiꞌ ntꞌan nnꞌan tsonnangue. Ndoꞌ joo tsꞌian quinduaꞌ na tontꞌahoꞌ, yo juuhanꞌ tonanꞌviꞌnnꞌanhoꞌ nnꞌan na ninvaa tsonnangue. Ndöꞌ vaa itsiquindyi jñꞌoon na sinin juu ángelꞌñeen. \p \v 24 Ee joo nnꞌan tsjoonꞌñeen, jnanꞌcüjehan nnꞌan na toninncya jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon nchu vaa ꞌnan na nguaa, ndoꞌ mantyi yo nnꞌan na conduihan cüentaaꞌ jon. Nque nnꞌan tsjoonꞌñeen, nntꞌuiihanꞌhin ntyja ꞌnaan tsoñꞌen nnꞌan na vantyja nꞌon Cristo na jnanꞌcüje nnꞌan tsonnanguehan. \c 19 \s1 Joo na mꞌan quiñoonꞌndue, conanꞌtꞌmaanꞌhin \p \v 1 Jndë na tenon nanꞌminꞌ, jndyi na jndei ticꞌuaa quiñoonꞌndue chaꞌvijon jndyee ncüii tmaanꞌ tꞌman nnꞌan. Jnduehan: \q1 Cüitꞌmaanꞌ Tyoꞌtsꞌon, \q1 conduihin na itsinꞌman jon ñuan njanhan. \q1 Nquii jon tsixuan jon na conanꞌvë xueeꞌ jon. \q1 Xiaꞌntyi nquii jon taquintyja najndei conduihin. \q1 \v 2 Icoꞌxen jon nnꞌan ntyja ꞌnaanꞌ na conanꞌtjahan chaꞌxjen na chuhanꞌ ndoꞌ yo jñꞌoon na mayuuꞌ. \q1 Nanein jndë tꞌuiityen jon juu tsanscuntjaaꞌñeen na tꞌman vaa na totsitjahin. \q1 Nquii juu na jndë totsiꞌndaaꞌ juu nnꞌan tsonnangue yo tsꞌian ꞌnaanꞌ juu natyia jndyihanꞌ. \q1 Ndoꞌ nanein itsꞌaa Tyoꞌtsꞌon yohin chaꞌxjen na totscüje juu joo nnꞌan na totyeꞌntjonhan nnon jon, manndaꞌ vaa quitꞌuiihanꞌhin na quityion juuhanꞌ. \p \v 3 Ndoꞌ ncüiichen jon jnduehan: \q1 Cüitꞌmaanꞌ nquii ta Tyoꞌtsꞌon. \q1 Tyiꞌcaminntyjeeꞌ na cotsava neon na coco juu tsjoonꞌñeen. \p \v 4 Ndoꞌ joo ntcyu nchoꞌ nenque nnꞌan na conintque yo ninꞌjoo nenque na cotaꞌndoꞌñeen, tyetangiohan tonnon nquii jon na vequityen jon silla na maninꞌ tsꞌiaanꞌñeen. Jnanꞌtꞌmaanꞌhan jon, jnduehan: \p —Quindui na nndaꞌ. Cüitꞌmaanꞌ nquii ta Tyoꞌtsꞌon. \p \v 5 Ndoꞌ tonnon juu sillaꞌñeen ticꞌuaa jndyeeꞌ ncüii na itso: \q1 Tsoñꞌenhoꞌ na cotyentjonhoꞌ nnon Tyoꞌtsꞌon, quinanꞌtꞌmaanꞌhoꞌhin. \q1 Tsoñꞌenhoꞌ na njon jndyihin ngiohoꞌ, \q1 ꞌoꞌ na tyiꞌtquehoꞌ, \q1 ndoꞌ ꞌoꞌ na tquehoꞌ, \q1 quinanꞌtꞌmaanꞌhoꞌ nquii jon. \s1 Nguee na ngoco nquii Quitsman Chjo \p \v 6 Ndoꞌ jndyi ncüii na itsijonhanꞌ chaꞌna conanꞌnein ncüii tmaanꞌ nnꞌan, chaꞌvijon na cꞌuaa yuu na coquioo ndaa jndaa tꞌman ndoꞌ chaꞌvijon na jndei coꞌman ntsuee. Jnduehan: \q1 Cüitꞌmaanꞌ nquii ta Tyoꞌtsꞌon. Ee juu jon conduihin Tyoꞌtsꞌon ntyja njanhan, ndoꞌ nquii jon taquintyja najndei na conduihin. Jndë tyeꞌ na icoꞌxen jon. \q1 \v 7 Cüa, cꞌön na nën, tyiꞌncꞌön na chjooꞌ nnꞌön. Quinanꞌtꞌmaanꞌ jaa nquii jon, ee jndë tentyja xjen na ngoco nquii jon na conduihin Quitsman Chjo. \q1 Ee nquii juu na conduihin scuuꞌ jon jndë sijndaꞌ juu. \q1 \v 8 Cüe juu ndiaa lino na ya jndyihanꞌ na quixueehanꞌ ndoꞌ ntjuꞌ jndyihanꞌ. \m Juu ndiaa linoꞌñeen tsiꞌmanhanꞌ joo tsꞌian na contꞌa nnꞌan na conduihan cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon na totsamꞌanhan chaꞌxjen na chuhanꞌ. \p \v 9 Ndoꞌ itso ángelꞌñeen nnön: \p —Joo jñꞌoon na matsjö nnonꞌ, cüjiꞌhanꞌ: “Nque nnꞌan na iqueenꞌ Tyoꞌtsꞌon na quinanꞌjonhan na ngoco nquii Quitsman Chjo, nein jndyihan.” \p Ndoꞌ mantyi tsontyichen ángelꞌñeen nnön: \p —Jñꞌoonminꞌ conduihanꞌ jñꞌoon na mayuuꞌ na itsinin nquii Tyoꞌtsꞌon.” \p \v 10 Ndoꞌ tëcoꞌxtyë tongꞌee juu ángelꞌñeen na ntsitꞌmanꞌhin. Majoꞌ tso jon nnön: \p —Tyiꞌntsaꞌ na nndaꞌ, ee mantyi nnon nquii Tyoꞌtsꞌon matyeꞌntjön chaꞌxjen ncuꞌ, ꞌuꞌ ndoꞌ mantyi nque ntyꞌiuꞌ na contjotyenhan yo jñꞌoon na toninncyaa Jesús. Xiaꞌntyi nquii Tyoꞌtsꞌon quitsitꞌmanꞌ. \p Ee juu jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ Jesús conduihanꞌ jñꞌoon na totsijndaꞌhanꞌ nquen joo nnꞌan na toninncyahin jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ nchu vaa na nguaa. \s1 Tsꞌan na ntjo quiso quichiꞌ \p \v 11 Ndoꞌ jntyꞌia na vanaan quiñoonꞌndue ndoꞌ tityincyooꞌ ncüii quiso quichiꞌ. Ndoꞌ nquii jon na ntjo oꞌ, itsiquijndyuhanꞌhin nquii jon na ivangueeꞌ jon ndoꞌ mantyi na conduihin jñꞌoon na mayuuꞌ. Nque nnꞌan na conanꞌtjahan na tonnon Tyoꞌtsꞌon, icoꞌxen jonhan chaꞌxjen na chuhanꞌ, ndoꞌ mantyi itsꞌaa jon tyiaꞌ yo nque nnꞌan na conanꞌvehan nacjooꞌ jon. \v 12 Xuee tënnon jon chaꞌxjen tsachon ndoꞌ jndye corona na ñjon xquen jon. Vaa ncüii xueeꞌ jon na jnduihanꞌ na xiaꞌntyi nquii jon ntyjii nchu vaa tsiꞌmanhanꞌ. \v 13 Cüe jon ncüii ndiaa tco na tcooꞌ neonꞌhanꞌ. Ndoꞌ xueeꞌ jon na cotajnꞌaan nnꞌan jon, joꞌ jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon. \v 14 Ndoꞌ nque na conduihan sondaro quiñoonꞌndue tentyjahan toxenꞌ jon, tantjohan quitso quichiꞌ. Cüehan ndiaa lino ya, na quichiꞌhanꞌ ndoꞌ na ntjuꞌhanꞌ. \v 15 Quiiꞌ ꞌndyo jon conduiꞌ ncüii xjo na të jndyihanꞌ, yo juuhanꞌ itsꞌaaviꞌ jon nnꞌan tsonnangue. Ntcoꞌxen jonhan yo naijndeiꞌhanꞌ. Chaꞌxjen na condyue nnꞌan tëndöndyooꞌ tsjan chaꞌ cüjiꞌhanꞌ ndaaꞌhanꞌ, manndaꞌ ro itsijonhanꞌ na ntsꞌaa jon yo nnꞌan na tyiꞌninꞌquitjueꞌcjehan ntyja ꞌnaanꞌ jon. Ee nquii Tyoꞌtsꞌon na taquintyja najndei conduihin, ntyjantyi xjen na itsivꞌii jndyi jon nnꞌan, manndaꞌ vaa itsijonhanꞌ na ntsꞌaa jon na quitꞌuiiviꞌhanꞌ joo nanꞌñeen. \v 16 Ndoꞌ cjooꞌ ndiaaꞌ jon yo cjooꞌ tcüiꞌ jon, joꞌ jndë jndui xueeꞌ jon na itsohanꞌ: “Ncö condui tsan na taquintyja na coxen tsoñꞌen nnꞌan na cotoxen. Tëquintyja na tꞌman condui ja ndëë tsoñꞌen nnꞌan na tꞌman condui.” \p \v 17 Jndë joꞌ, jntyꞌia ncüii ángel na minntyjeeꞌ jon nnon ndoꞌcüjioonꞌ. Jndei itsixuaa jon ndëë quintsa na maꞌntyja oꞌ tsjöꞌndue. Itso jon: \p —Ncyohoꞌ, cancüihoꞌ na ntquiihoꞌ jndye nnon siꞌ na itsijndaꞌ Tyoꞌtsꞌon cüentahoꞌ. \v 18 Ncyohoꞌ na ntquiihoꞌ siꞌtsꞌo ꞌnaan nnꞌan na taquintyja na tꞌman conduihan na cotoxenhan, yo siꞌtsꞌo ꞌnaan nnꞌan na tꞌman condui na cotquenhan xjen sondaro, yo siꞌtsꞌo ꞌnaan nnꞌan na taxjen vaa mꞌaan jndyi na jndëhan. Ndoꞌ yo siꞌtsꞌo ꞌnaan quitso yo nque nnꞌan na tantjohan joo oꞌ, siꞌtsꞌo ꞌnaan nnꞌan na cotyeꞌntjontyen ndoꞌ mantyi yo nnꞌan na mꞌanhan xjen ꞌnaan nquehan. Nnꞌan na quijndë ndoꞌ mantyi nnꞌan na jndë tque. \p \v 19 Ndoꞌ jntyꞌia juu quiooꞌjndyi tqueꞌñeen yo joo nnꞌan na taquintyja na cotoxenhan nnꞌan tsonnangue ndoꞌ yo ninꞌsondaro ꞌnaanhan. Tëncüihan na nntꞌahan tyiaꞌ yo nquii jon na ntjo juu quiso quichiꞌñeen ndoꞌ yo sondaro ꞌnaanꞌ jon. \v 20 Ndoꞌ tꞌuehan juu quiooꞌjndyi tqueꞌñeen yo juu tsanꞌñeen na toninncyaa jñꞌoon quintu na tonnon nquii jon. Totsꞌaa tsanꞌñeen jnꞌaan tꞌman yo najndei nquii quiooꞌ jndyi tqueꞌñeen. Ntyja ꞌnaan joo jnꞌaan tꞌmanꞌñeen, totsiviꞌnnꞌan juu joo nanꞌñeen na tyincyahan na tëquiñoon jnꞌaan ꞌnaanꞌ quiooꞌñeen ndöꞌquitahan oo ndueehan, ndoꞌ na tonanꞌtꞌmaanꞌhan ꞌndyonnon juu choꞌñeen. Yajoꞌ nquii jon na ntjo jon quiso quichiꞌñeen, joo ve nanꞌñeen, ninvaa vandoꞌhan, tjuꞌ jonhan quityquiiꞌ ndaandue chon na coco sufre. \v 21 Ndoꞌ nquii jon na ntjo quiso quichiꞌñeen, iscüje jon tsoñꞌen sondaro ꞌnaan nanꞌñeen yo xjo të na jnduiꞌhanꞌ ꞌndyo jon. Ndoꞌ tsoñꞌen quintsa tcüaꞌ quintcu oꞌ siꞌtsꞌo ꞌnaan joo nanꞌñeen. \c 20 \s1 Tꞌuiityenhanꞌ Satanás ncüii min ndyu \p \v 1 Jndë joꞌ jntyꞌia ncüii ángel na jnan jon quiñoonꞌndue, jndyocue jon. Yꞌoon jon ntꞌö vꞌaa cüentaaꞌ tsëꞌtsjoon na tyiꞌquintycüii na njoonhanꞌ ndoꞌ mantyi yꞌoon jon ncüii carena tꞌio. \v 2 Ndoꞌ tꞌuii jon juu quitsoontyiaꞌñeen na mantyi jndyu juu nquii quitsu tque na tivio jndyi mꞌaan juu joꞌ, nquii yutyia ndoꞌ Satanás. Sityen jon juu yo carenaꞌñeen na quintjotyenhin ncüii min ndyu. \v 3 Ndoꞌ tjuꞌ jonhin quiiꞌ tsëꞌtsjoonꞌñeen na tayuu ntycüii na njoonhanꞌ. Jndë joꞌ iscuꞌtyen jonhanꞌ ndoꞌ chaꞌ quitsiꞌmanhanꞌ na vaa najndei na conduihin, tꞌion jon sello ꞌndyo juu tsëꞌtsjoonꞌñeen, chaꞌ tanin juu na ntsiquinaanhanꞌ ndoꞌ na nnduiꞌ ntcüeꞌ juu yutyia na ntsiviꞌnnꞌanntyichen juu nnꞌan tsonnangue. Ya na nndë ncüii min ndyuꞌñeen, yajoꞌ chuhanꞌ na quindyaa yahin chjo ro xjen. \p \v 4 Jndë joꞌ jntyꞌia silla cüenta jndye na maninꞌ tsꞌiaanꞌhanꞌ. Ndoꞌ nque joo na vendyuaahan joo sillaꞌñeen, jndë tyꞌonhan cüenta na jndëhan na ngitoxenhan nnꞌan ntyja ꞌnaanꞌ na jndë tontꞌa nanꞌñeen. Ndoꞌ mantyi jntyꞌia ñuaan nque nnꞌan na jndë tyje nnꞌan nquenhan tsojnaanꞌ na totjiꞌ jndyoyuhan ntyja ꞌnaanꞌ Jesús ndoꞌ mantyi ngꞌe na toninncyahan jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon. Nanꞌñeen tajnanꞌtꞌmaanꞌhan juu quiooꞌ jndyiꞌñeen, min ꞌndyonnon juu. Min tatyincyahan na nñoon jnꞌaan ꞌnaanꞌ juu quiooꞌñeen ndöꞌquitahan oo ndueehan. Jntyꞌia na taꞌndoꞌ nndaꞌhan ndoꞌ tonanꞌjonhan yo nquii Cristo na ngocoxen jon nnꞌan ncüii min ndyu. \v 5 Nanꞌvaꞌ tsixuanhanꞌ juu navejndyee na cotaꞌndoꞌ xco nndaꞌ nnꞌan. Majoꞌ mañoon nnꞌan na jndë tjë, tyiꞌcontcüi nndaꞌhan ata xjen jndë tenoonꞌ joo ncüii min ndyuꞌñeen. \v 6 Joo nnꞌan na conanꞌjonhan yo nnꞌan na cotandoꞌ xco navejndyee, nein jndyihan ee jndë tquen Tyoꞌtsꞌonhan cüentaaꞌ nquii jon. Juu na itsꞌaa na covje nnꞌan na jndë ve, min taxeꞌcacüjaꞌhanꞌhin, ee juuhanꞌ tavinajndeihanꞌ na ntꞌuiihanꞌhan. Joohan conduihan ntyee cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon yo nquii Cristo. Ndoꞌ mantyi ngitoxenhan yo jon ncüii min ndyu. \s1 Ijuꞌcjeñꞌenhanꞌ Satanás \p \v 7 Vi na jndë tenon joo ncüii min ndyuꞌñeen, nndyaa ntcüeꞌ Satanás na jndë tꞌuiityenhanꞌhin. \v 8 Ndoꞌ ngondyiꞌ juu quiiꞌ ntꞌan nnꞌan na ninvaa tsonnangue na ntsiviꞌnnꞌanntyichen juuhan yo nque nnꞌan Gog yo Magog. Ntsꞌaa juu na ngancüi nanꞌñeen na nntꞌahan tyiaꞌ. Tenonntyja xjen vaa jndye jndyi nanꞌñeen, chaꞌvijon na jndye teiꞌ ꞌndyo ndaandue. \p \v 9 Jnan nanꞌñeen ninvaa tsonnangue, jntꞌahan tjon joo nnꞌan cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon ndoꞌ mantyi yo juu tsjoon na viꞌntyjii jon. Majoꞌ isquioo jon chon nacjo nanꞌñeen, iscoñꞌenhanꞌhin. \v 10 Ndoꞌ juu yutyia na siviꞌnnꞌan juuhan, tjuꞌ Tyoꞌtsꞌonhin quityquiiꞌ ndaandue chon na coco sufre. Joꞌ mꞌaan quiooꞌjndyi tque yo juu tsan na toninncyaa jñꞌoon quintu. Joꞌ naxuee ndoꞌ natsjon, ninvito coquenonhan naviꞌ. \s1 Nnꞌan na jndë tjë, icoꞌxen Tyoꞌtsꞌonhan xengꞌe na tonanꞌtjahan \p \v 11 Jndë joꞌ jntyꞌia ncüii silla quichiꞌ na maninꞌ tsꞌiaanꞌ na tꞌman jndyi najndei tsixuanhanꞌ, ndoꞌ mantyi jntyꞌia nquii jon na vaquityen jon nacjooꞌhanꞌ. Ndoꞌ juu tsonnangue yo tsjöꞌndue, tsuhanꞌ na tonnon jon. Tavi tityincyooꞌntyichenhanꞌ. \v 12 Ndoꞌ mantyi jntyꞌia ntꞌoo, joo nnꞌan na tꞌman tonduihan yo joo nnꞌan na cje tonanꞌxuanhan. Tsoñꞌenhan minntyjeeꞌhan na tonnon juu silla quichiꞌñeen na maninꞌ tsꞌiaanꞌhanꞌ. Jndë joꞌ sinueenꞌ Tyoꞌtsꞌon joo tson na chohanꞌ jñꞌoon na tsiquindyihanꞌ xiꞌ ncüii ꞌnan na tontꞌa ntꞌooꞌñeen. Ndoꞌ ntyja ꞌnaan joo jñꞌoon na cho tsonꞌñeen, joꞌ ntcoꞌxenhanꞌhin ntyja ꞌnaanꞌ ꞌnan na jndë tonanꞌtjahin. Ndoꞌ mantyi vaa ncüiichen tson na sinueenꞌ jon na chuhanꞌ nguee nnꞌan na nanꞌxuanhan na tyiꞌquintycüii na cotandoꞌhan. \v 13 Ndoꞌ nnꞌan na tjëhan quityquiiꞌ ndaandue, mantyi taꞌndoꞌ nndaꞌhan. Tëntyjeeꞌhan na tonnon Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ mantyi yo nnꞌan na jndë tjë na covendooꞌhan na ntcoꞌxen Tyoꞌtsꞌonhin. Ncüii cüii nanꞌñeen tcoꞌxen jonhan yo xiꞌ ncüii cüii nnon ꞌnan na jndë tontꞌahan. \v 14 Jndë joꞌ juu na itsꞌaa na covje nnꞌan, yo ninꞌjuu naijon na contjo ntꞌoo na vitjachen na ntsijndaꞌ Tyoꞌtsꞌon ntyja ꞌnaanhan, mantyi tjuꞌ jonhin quiiꞌ ndaandue chon. Juu ndaandue chonꞌñeen tsixuanhanꞌ juu na jndë ve na covje nnꞌan. \v 15 Ndoꞌ minninchen tsꞌan na tyiꞌcondui xueeꞌ juu nnon juu tson na chuhanꞌ nguee nnꞌan na nanꞌxuanhan na cotaꞌndoꞌ ñuaanhan, mantyi tjuꞌhanꞌ nanꞌñeen quiiꞌ ndaandue chonꞌñeen. \c 21 \s1 Tsjöꞌndue xco yo tsonnangue xco \p \v 1 Ndoꞌ jntyꞌia tsjöꞌndue xco yo tsonnangue xco. Ee juu tsjöꞌndue yo tsonnangue na tomꞌaan jndyeehanꞌ, jndë tsu ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ. Ndoꞌ min tavindaandue cuaa. \v 2 Ndoꞌ mantyi jntyꞌia juu tsjoon Jerusalén xco, tsjoon cüentaaꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon jnanhanꞌ tondye na mꞌaan nquii jon, jndyocuehanꞌ. Tycüiꞌhanꞌ chaꞌvijon na tycüiꞌ ncüii yuscundyua na ngoco juu yo tsꞌan na ndisaaꞌ juu. \v 3 Ndoꞌ jndyi na jndei ticꞌuaa chaꞌvijon jndyeeꞌ tsꞌan tontyja na minntyjeeꞌ juu silla na maninꞌ tsꞌiaanꞌñeen na mꞌaan Tyoꞌtsꞌon, itso: \p —Nanein mꞌaan Tyoꞌtsꞌon yo nnꞌan. Ncꞌoon jon yohan ndoꞌ joohan nnanꞌxuanhan nnꞌan cüentaaꞌ nquii jon. Ntjohin yo nanꞌñeen ndoꞌ nnduihin Tyoꞌtsꞌon cüentahan. \v 4 Ncüii cüiihan ngueꞌ jon ndaa ndëëhan. Juu xjenꞌñeen taviꞌnan tsꞌan na ngueꞌ, min tajeꞌcꞌonhan na chjooꞌ nꞌonhan. Tajeꞌquityueehan min tajeꞌquiihanꞌhin. Ee tsoñꞌen na tomin navejndyee, jndë tenonhanꞌ. \p \v 5 Ndoꞌ nquii jon na vequityen juu sillaꞌñeen na maninꞌ tsꞌiaanꞌhanꞌ, sinin jon. Tso jon: \p —Matsixcö ja tsoñꞌen. \p Ndoꞌ mantyi jndyi na tso jon nnön: \p —Cüjiꞌ jñꞌoonmin ee conduihanꞌ jñꞌoon na mayuuꞌ na nndëë ngantyja tsꞌon tsꞌanhanꞌ. \p \v 6 Jndë joꞌ tsontyichen jon nnön: \p Jndë jndë tsoñꞌen chaꞌxjen na tijndaꞌ. Tsoñꞌen nnon na min, vitjachen na nduihanꞌ, ja mancüiixjen mꞌan ndoꞌ ninmꞌan ja xjen na ntycüiihanꞌ. Mancö na condui ja navejndyee ndoꞌ ncꞌönntyëchën na ntycüii tsoñꞌen. Minninchen tsꞌan na ivaaꞌ tsꞌon juu na ja matejndeihin, itsijonhanꞌ tsanꞌñeen chaꞌvijon tsꞌan na nincꞌu juu ndaa. Ja veꞌ yu nninncyahanꞌ na ncꞌu tsanꞌñeen. Juu ndaaꞌñeen conanhanꞌ tsuiꞌ na incyaahanꞌ na tyiꞌquintycüii na cotandoꞌ ñuaan nnꞌan. \v 7 Minninchen tsꞌan na condëë ivantjon juu yo ꞌnan natyia, ntsiquindahin tsoñꞌen joo jñꞌoonminꞌ. Ndoꞌ nndui ja Tyoꞌtsꞌon cüentaaꞌ juu ndoꞌ juu juu nduihin jnda. \v 8 Majoꞌ joo nnꞌan na ncyaahin na ntꞌuiiviꞌhanꞌhin na nnanꞌjonhan ntyja njan, ncjuꞌhanꞌhin quiiꞌ ndaandue chon na coco sufre. Majoꞌntyi ngenon joo nnꞌan na tyiꞌcantyja nꞌonhan ja, joohan ndoꞌ mantyi yo tsoñꞌen nnꞌan na tyiꞌntjuꞌ nanꞌxuanhan na tonnön. Ndoꞌ nnꞌan na conanꞌcüjehan ntyjehan, majoꞌntyi ntjonhan, ndoꞌ majoꞌntyi nnꞌan na veꞌ ndö ro mꞌanhan yo nnꞌan. Ndoꞌ nque nnꞌan na contꞌahan tsꞌian quinduaꞌ, majoꞌntyi ncjuꞌhanꞌhin joꞌ, ndoꞌ mantyi yo joo nnꞌan na conanꞌtꞌmaanꞌhan ꞌnan na chito Tyoꞌtsꞌon conduihanꞌ, ndoꞌ maninꞌ yo nnꞌan na conanꞌneinhan quintu. Tsoñꞌen nanꞌñeen majndaꞌ na ncjuꞌhanꞌhin quiiꞌ ndaandue chonꞌñeen. Juu nanꞌñeen tsixuanhanꞌ na jndë ve na covje nnꞌan. \s1 Tsjoon Jerusalén xco \p \v 9 Ndoꞌ ncüii joo na ntyqueꞌ ángelesꞌñeen na nintonanꞌchohan ntyqueꞌ xio na toquiñjon joo ntyqueꞌ nnon naviꞌ na matsꞌia, tyjeeꞌnon jon na mꞌan. Ndoꞌ tso jon nnön: \p —Quindyoꞌ ndöhin, ndoꞌ ntsiꞌman ja nnonꞌ nquii jon na nduihin scuuꞌ Quitsman Chjo. \p \v 10 Yajoꞌ quityquiiꞌ na tityincyooꞌ na sꞌaa nquii Espíritu na jntyꞌia, tayꞌoon ángelꞌñeen ja na mꞌaan ncüii tyoꞌ tꞌman na ndyehanꞌ. Ndoꞌ juu tsjoon Jerusalén na conduihanꞌ cüentaaꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon, joꞌ siꞌman ángelꞌñeenhanꞌ nnön. Quiñoonꞌndue jnanhanꞌ, jndyocuehanꞌ. \v 11 Juu tsjoonꞌñeen quixuee jndyihanꞌ yo juu na quixuee na condui nquii Tyoꞌtsꞌon. Juu na quixueehanꞌ, itsijonhanꞌ juuhanꞌ chaꞌvijon tsjöꞌ jaspe, tsjöꞌ na njon jndyihanꞌ, ndoꞌ juu tsjoonꞌñeen, quixueehanꞌ chaꞌvijon ndioo cristal. \v 12 Xejndio juu tsjoonꞌñeen vaa teonntjöꞌ tꞌman na ndye jndyihanꞌ. Ndoꞌ mꞌaan nchoꞌve ꞌndyohanꞌ, ndoꞌ ncüii cüii ꞌndyohanꞌ minntyjeeꞌ ncüii cüii ángel na cotaꞌntyjeeꞌhan joohanꞌ. Ncüii cüii ꞌndyo juu teonꞌñeen jndë jndui ncüii cüii nguee na nchoꞌve ntsinda Israel. \v 13 Ndye jndyuentꞌaaꞌñeen cojntyꞌiahanꞌ tontyja na quinduiꞌ ndoꞌcüjioonꞌ, ndoꞌ ndyehanꞌ cojntyꞌiahanꞌ tontyja na mꞌan ncjuu ntyqueꞌ, ndoꞌ ndyehanꞌ cojntyꞌiahanꞌ tontyja na mꞌan ncjuu tsonjnꞌaan, ndoꞌ ncüiichen ndyehanꞌ cojntyꞌiahanꞌ tontyja na vacue ndoꞌcüjioonꞌ. \v 14 Ndoꞌ juu tsjaanꞌ teonntjöꞌ tsjoonꞌñeen, tequeeꞌ nchoꞌve tsjöꞌ tꞌman. Nacjo joo ntjöꞌñeen jndui nguee nque nchoꞌve nnꞌan na juu Quitsman Chjo tꞌua jon tsꞌian ndëëhan na totsayꞌonhan yo jñꞌoon na toninncyaa jon. \p \v 15 Nquii ángelꞌñeen na sinin jon yo ja, yꞌoon jon tsꞌoon na conduiꞌ xjen na jndëhanꞌ yo sꞌon ijan. Yo juuhanꞌ ncüjiꞌ jon xjen juu tsjoonꞌñeen yo teonntjöꞌ na ndyiiꞌ xiꞌjndiohanꞌ, ndoꞌ yo jndyuentꞌaa ꞌnaanꞌhanꞌ. \v 16 Juu tsjoonꞌñeen nincüajon xjen na ninque nquihanꞌ, ninncüii xjen na tcohanꞌ yo na tuenhanꞌ. Ya na tjiꞌ jon xjen ncüii ntyjaaꞌ juu tsjoonꞌñeen yo juu tsꞌoonꞌñeen, tueeꞌ chaꞌna ve min vantyjoꞌ ve ciento kilómetros na tcohanꞌ. Ninncüii xjen na tcohanꞌ yo na tuenhanꞌ yo na ndyehanꞌ. \v 17 Mantyi tjiꞌ jon xjen juu teonntjöꞌñeen tsaꞌnndaꞌ xjen na ndyehanꞌ. Ndoꞌ tueeꞌ ndyennꞌan nchoꞌnqui vantjooꞌ ꞌon metros na ndyehanꞌ. Juu tsꞌoonꞌñeen na conduiꞌ xjen na tijntꞌue ángelꞌñeen, itsijonhanꞌ na tcohanꞌ chaꞌxjen tsꞌoon na coninjntꞌue nnꞌan na cotjiꞌhan xjen. \p \v 18 Juu teonntjöꞌñeen, jndëhanꞌ yo tsjöꞌ jaspe, ndoꞌ nquii tsjoon jeꞌ, jndëhanꞌ yo sꞌon ijan nquiiꞌ. Itsijonhanꞌ juu sꞌon ijanꞌñeen chaꞌvijon ndioo na quixuee. \v 19 Ndoꞌ juu tsjaanꞌ teonntjöꞌ juu tsjoonꞌñeen, tycüiꞌhanꞌ yo jndye nnon ntjöꞌ na njon jndyi. Tsjöꞌ navejndyee na tequeeꞌhanꞌ tsjaanꞌ juu teonntjöꞌñeen, joꞌ tsjöꞌ quichuiiꞌ na jndyuhanꞌ jaspe. Tsjöꞌ tꞌman na jndë ve na tequeeꞌhanꞌ joꞌ, juuhanꞌ tsjöꞌ zafiro. Tsjöꞌ tꞌman na jndë ndye, joꞌ tsjöꞌ ágata. Tsjöꞌ tꞌman na jndë nenque, joꞌ tsjöꞌ esmeralda. \v 20 Tsjöꞌ tꞌman na jndë ꞌon, juuhanꞌ tsjöꞌ ónice. Tsjöꞌ tꞌman na jndë yon, joꞌ tsjöꞌ cornalina. Tsjöꞌ tꞌman na jndë ntyqueꞌ, juuhanꞌ tsjöꞌ crisólito. Tsjöꞌ tꞌman na jndë nen, joꞌ tsjöꞌ berilo. Tsjöꞌ tꞌman na jndë ñjen, juuhanꞌ tsjöꞌ topacio. Tsjöꞌ tꞌman na jndë nqui, joꞌ tsjöꞌ crisoprasa. Tsjöꞌ tꞌman na jndë nqui nchoꞌ ncüii, juuhanꞌ tsjöꞌ jacinto. Ndoꞌ juu tsjöꞌ tꞌman na jndë nchoꞌve, joꞌ tsjöꞌ amatista. \v 21 Joo nchoꞌve jndyue ntꞌaa na min juu teonntjöꞌñeen, jndëhanꞌ yo tëꞌ perlas. Ncüii cüii ꞌndyo vꞌaa jndëhanꞌ yo ncüii tëꞌ perla tꞌman. Ndoꞌ juu nata tꞌman quiiꞌ juu tsjoonꞌñeen, jndëhanꞌ yo sꞌon ijan nquiiꞌ. Itsijonhanꞌ juu sꞌon ijanꞌñeen chaꞌvijon ndioo na quixuee. \p \v 22 Majoꞌ juu tsjoonꞌñeen, tavi vatsꞌon na jntyꞌia tyquiiꞌhanꞌ ee nquii ta Tyoꞌtsꞌon na taquintyja najndei na conduihin yo nquii Quitsman Chjo, joohan conduihan juu vatsꞌon cüentaaꞌ juu tsjoonꞌñeen. \v 23 Ndoꞌ tsjoonꞌñeen min tyiꞌicanhanꞌ ndoꞌcüjioonꞌ min chiꞌ, ee juu na quixuee na condui nquii Tyoꞌtsꞌon, itsixueehanꞌ joꞌ. Ndoꞌ mantyi nquii Quitsman Chjo na conduihin chaꞌvijon lámpara, incyaa jon naxuee joꞌ. \v 24 Joo nnꞌan tsonnangue ncꞌonhan ntyja ꞌnaanꞌ juu naxuee chon juu tsjoonꞌñeen. Ndoꞌ mantyi nque nnꞌan na taquintyja na cotoxenhan tsonnangue, ninnquiiꞌchen na ncꞌohan tsjoonꞌñeen chaꞌ juu na njon conduihin, cüitꞌmaanꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon ntyja ꞌnaanhan. \v 25 Juu tsjoonꞌñeen, taviꞌnan natsjonhanꞌ, min tyiꞌquitëꞌ jndyue ntꞌaa teonntjöꞌ xiꞌndiohanꞌ, ee quiiꞌ tsjoonꞌñeen manchaꞌ xjen xueehanꞌ. \v 26 Ndoꞌ tsoñꞌen nnꞌan ncꞌohan juu tsjoonꞌñeen na nnanꞌtꞌmaanꞌhan nquii Tyoꞌtsꞌon, tsoñꞌen juu na tonditꞌmaanꞌhan, nntꞌahan na nquii jon cüitꞌmaanꞌ ntyja ꞌnaanhanꞌ. \v 27 Minꞌncüii ꞌnan na tyiꞌntjuꞌ tsixuanhanꞌ, tyiꞌjeꞌcaqueeꞌhanꞌ juu tsjoonꞌñeen, min minꞌncüii tsꞌan na itsꞌaa juu ncüii nnon na ji vaahanꞌ, min tsꞌan na itsiviꞌnnꞌan. Vaa tson cüentaaꞌ Quitsman Chjo na jndui na chuhanꞌ nguee nnꞌan na conanꞌxuanhan na tyiꞌquintycüii na cotaꞌndoꞌhan. Xiaꞌntyi nque nanꞌñeen ngoqueꞌhan juu tsjoonꞌñeen. \c 22 \s1 Jndaa na ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ na cotaꞌndoꞌ nnꞌan \p \v 1 Ndoꞌ juu ángelꞌñeen siꞌman jon nnön juu ndaa jndaa na incyaahanꞌ na cotaꞌndoꞌ ñuaan nnꞌan. Quixuee jndyihanꞌ chaꞌvijon ndioo. Juuhanꞌ jnanhanꞌ naijon vaa silla na maninꞌ tsꞌiaanꞌ ꞌnaanꞌ Tyoꞌtsꞌon ndoꞌ mantyi yo nquii Quitsman Chjo. \v 2 Juu jndaaꞌñeen vjahanꞌ xoncüe nata tꞌman quiiꞌ tsjoonꞌñeen. Ncüii cüii ntyjaaꞌ jndaaꞌñeen, joꞌ minntyjeeꞌ juu tsꞌoon na incyaahanꞌ na tyiꞌquintycüii na cotaꞌndoꞌ nnꞌan. Juu tsꞌoonꞌñeen tꞌuiiꞌ nchoꞌve nnon tëhanꞌ, ndoꞌ ncüii cüii nnon tëꞌñeen condëëhanꞌ ncüii cüii chiꞌ. Ndoꞌ tsco juu tsꞌoonꞌñeen conduihanꞌ nasi na itsinꞌmanhanꞌ nnꞌan tsonnangue. \v 3 Nquii Tyoꞌtsꞌon tajeꞌquitsquioontyichen jon naviꞌ chaꞌxjen na sꞌaa jndyee jon. Ndoꞌ juu silla na maninꞌ tsꞌiaanꞌ ꞌnaanꞌ jon yo Quitsman Chjo, quiiꞌ tsjoonꞌñeen, joꞌ mꞌaanhanꞌ, ndoꞌ nque nnꞌan na cotyeꞌntjonhan nnon jon, nnanꞌtꞌmaanꞌhan jon joꞌ. \v 4 Njntyꞌia ndëëhan jon ndoꞌ xueeꞌ jon, nñoonhanꞌ ndöꞌquitahan. \v 5 Min tajeꞌcꞌoonntyichen natsjon, ndoꞌ nnꞌan na mꞌan joꞌ, tajeꞌcanhanꞌ chon lámpara min ndoꞌcüjioonꞌ, xe ngꞌe nquii ta Tyoꞌtsꞌon conduihin chon na tsixueehanꞌ ndëëhan. Min jeꞌquintycüii na conanꞌjonhan na cotoxenhan yo jon. \s1 Manndyo na nndyo nndaꞌ Jesucristo \p \v 6 Ndoꞌ tsontyichen ángelꞌñeen nnön: \p —Jñꞌoonminꞌ conduihanꞌ jñꞌoon na ngatsiquindëhanꞌ joohanꞌ. Conduihanꞌ jñꞌoon na mayuuꞌ. Nquii ta Tyoꞌtsꞌon incyaa jon Espíritu na condui jon quiiꞌ nꞌon nnꞌan na coninncyahan jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ nchu vaa nguaa na tonnonchen. Ngꞌe joꞌ, jndë tꞌua jon tsꞌian nnon ángel cüentaaꞌ jon na quitsiꞌman juu ndëë nnꞌan na cotyeꞌntjonhan nnon jon joo ꞌnan na mavaa xjen na ndui. \p \v 7 Itso Jesucristo: \p —Quitquenhoꞌ cüenta, macje ncüjënön na mꞌanhoꞌ. Juu tsꞌan na itsue jñꞌoon na jndui nnon tsonvahin ntyja ꞌnaanꞌ nchu vaa ꞌnan na nguaa, neiinꞌ jndyi tsanꞌñeen. \p \v 8 Maja Juan, tsoñꞌen nanꞌminꞌ tityincyooꞌhanꞌ nnön. Ndoꞌ vi na jndë jntyꞌia ndoꞌ jndyi, joꞌ tëcoꞌxtyë na tonnon ángelꞌñeen na ntsitꞌmanꞌ jahin ngꞌe na siꞌman jonhanꞌ nnön. \v 9 Majoꞌ tso jon nnön: \p —Tyiꞌntsaꞌ na nndaꞌ ee mantyi condui ja na matyeꞌntjön nnon Tyoꞌtsꞌon chaꞌxjen ꞌuꞌ. ꞌUꞌ ndoꞌ mantyi nque ntyꞌiuꞌ na coninncyahan jñꞌoonꞌ jon ntyja ꞌnaanꞌ nchu vaa ꞌnan na nguaa, ndoꞌ yo ninꞌtsoñꞌen nnꞌan na conanꞌvehan joo jñꞌoon na chu tsonvahin. ꞌUꞌ xiaꞌntyi nquii Tyoꞌtsꞌon quitsitꞌmanꞌ. \p \v 10 Mantyi itsontyichen jon nnön: \p —Joo jñꞌoon na chu juu tsonvahin ntyja ꞌnan na xejnda na nguaahanꞌ, ncyaꞌ na cꞌoon tyincyohanꞌ ndëë nnꞌan, ee ngꞌe jndë tichjo xjen na ntsiquindëñꞌehanꞌ joohanꞌ. \v 11 Juu tsꞌan na itsꞌaa natyia, quitsꞌaatochen juu ꞌnan natyia. Ndoꞌ juu tsꞌan na minꞌcyantyi vamꞌaan, quintjohin ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ. Ndoꞌ juu tsꞌan na vamꞌaan juu ntyja ꞌnaanꞌ na ya, ninvito cꞌoon juu ntyja ꞌnaanꞌhan. Ndoꞌ mantyi juu tsꞌan na itsijiꞌua Tyoꞌtsꞌonhin, ninvito camꞌaan jon ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ. \p \v 12 Itso Jesucristo: \p —Quitquenhoꞌ cüenta macje ncüjënön. Ndoꞌ na ncjöyꞌön naya na ngacüjaꞌhanꞌ ncüii cüii tsꞌan xiꞌ ncüii yo ꞌnan na totsꞌaa juu. \v 13 Ja mancüiixjen mꞌan vitjachen na nguaa tsoñꞌen, ndoꞌ ncꞌön xjen na jndë tenon tsoñꞌen. Ja mꞌan navejndyee ndoꞌ mantyi juu xjen na matsꞌia, ninvaa mꞌan. Condui ja xꞌee tsoñꞌen ndoꞌ mantyi ntyji nchu vaa contycüiihanꞌ.” \p Nndaꞌ jñꞌoon na tso jon nnön. \p \v 14 “Nein jndyi joo nnꞌan na cotmanhan ndiaahan chaꞌ na nnincyaahanꞌ na vanaan na ngüenonhan jndyuentꞌaa na ngoqueꞌhan quiiꞌ juu tsjoon Jerusalén xco naijon na mꞌaan juu tsꞌoon na nninncyaahanꞌ na cotaꞌndoꞌhan, na ntquiihan tëëꞌhanꞌ. \v 15 Majoꞌ na toxenꞌ teonntjöꞌ juu tsjoonꞌñeen, joꞌ mꞌan joo nnꞌan na ntjein contꞌahan yo ntyjehan yo joo nnꞌan na contꞌa tsꞌian quinduaꞌ, yo joo nnꞌan na veꞌ ndö ro mꞌanhan yo nnꞌan, ndoꞌ nnꞌan na conanꞌcüjehan ntyjehan, ndoꞌ mantyi yo nnꞌan na conanꞌtꞌmaanꞌhan ꞌnan na chito Tyoꞌtsꞌonhanꞌ, yo ninꞌtsoñꞌen nnꞌan na conanꞌviꞌnnꞌanhan ntyjehan ndoꞌ na conanꞌneinhan jñꞌoon quintu. \s1 Jñꞌoon na matsꞌia na icüjiꞌ jndyoyuhanꞌ \p \v 16 —Ja Jesús jndë jñön juu ángel cüenta na mꞌanhoꞌ na quitsiꞌman jon tsoñꞌen jñꞌoonminꞌ ndëë ꞌoꞌ na conduihoꞌ tmaanꞌ nnꞌan na icüji Tyoꞌtsꞌon cüentaaꞌ nquii jon. Ja condui tsjan ꞌnaanꞌ David na jndyocahanꞌ. Ndoꞌ mantyi condui ja quixjuunco na quixuee jndyihanꞌ. \p \v 17 Nquii Espíritu Santo yo joo nnꞌan na conduihan scuuꞌ Quitsman Chjo conduehan: \p —ꞌUꞌ ta Jesús, quindyoꞌ. \p Ndoꞌ minninchen tsꞌan na indyii juu jñꞌoonminꞌ, mantyi quitso juu: \p —Quindyoꞌ ta Jesús. \p Ndoꞌ minꞌcya ro tsꞌan na ninꞌcꞌu juu ndaa, quitsindyooꞌhin. Na veꞌ yu quindyocꞌu juu ndaa na incyaahanꞌ na cotaꞌndoꞌ nnꞌan. \p \v 18 Tsonvahin chuhanꞌ jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ nchu vaa ꞌnan na nguaa. Nnon ncüii cüii tsꞌan na indyiihanꞌ, macüjiꞌ jndyoyu ja jñꞌoon na toncuuꞌ. Xe na aa ntscüantjoꞌ juu jñꞌoon na itsiquindyi jñꞌoonminꞌ, yajoꞌ nacjooꞌ tsanꞌñeen ntscüantjoꞌ Tyoꞌtsꞌon ncüii cüii nnon naviꞌ na itsiquindyi tsonvahin. \v 19 Ndoꞌ mantyi xe na aa ncüjiꞌ ndyaꞌ tsꞌan minndye jñꞌoon na chu tsonvahin ntyja nchu vaa ꞌnan na nguaa, taxeꞌncyaa Tyoꞌtsꞌon na vanaan na ntquii tsanꞌñeen tëëꞌ juu tsꞌoon na incyaahanꞌ na cotaꞌndoꞌ nnꞌan, min tyiꞌjeꞌncyaa jon na vanaan na ngaqueeꞌ tsanꞌñeen quiiꞌ tsjoon cüentaaꞌ jon. Juu tsonvahin itsiquindyihanꞌ ntyja ꞌnaan ve nnon jñꞌoonminꞌ. \p \v 20 Manquiintyi Jesús na icüjiꞌ jndyoyu jon jñꞌoonminꞌ, itso jon: \p —Jñꞌoon na mayuuꞌ, cje na ncüjënön na mꞌanhoꞌ. \p Quindui na nndaꞌ. Quindyoꞌ ꞌuꞌ ta Jesús. \p \v 21 Juu naya na condui nquii ta Jesús, cꞌoonhanꞌ yo nque nnꞌan na conduihan cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌꞌon.