\id ACT \h Los Hechos \toc1 Tsꞌian Na Tontꞌa Nnꞌan Na Jñon Jesucristo \toc2 Los Hechos \mt1 Tsꞌian Na Tontꞌa Nnꞌan Na Jñon Jesucristo \c 1 \s1 Jñꞌoon na tcoꞌ Jesucristo ꞌndyo jon na nndyo Espíritu Santo \p \v 1-2 ꞌUꞌ ta Teófilo na njon jndyi ꞌuꞌ ntyji, mancya tsꞌon njan nnonꞌ. Jñꞌoon na tji jndyëë na scüanön na mꞌanꞌ, siquindyi ja ꞌuꞌ ntyja ꞌnaan tsoñꞌen na taꞌ Jesús na totsꞌaa jon yo ninꞌntyja ꞌnaan nchu vaa na totsiꞌman jon ata xjen tueeꞌ xuee na tjava ntcüeꞌ jon quiñoonꞌndue. Vitjachen na ngava ntcüeꞌ jon, joꞌ tji jon nnꞌan na tꞌua jon tsꞌian ndëëhan, ndoꞌ siꞌman jon ndëëhan nin tsꞌian na quintꞌahan. Ntyja ꞌnaanꞌ Espíritu Santo na siꞌman jon ndëëhin nin tsꞌian na quintꞌahin. \v 3 Ndoꞌ vi jndë tueꞌ jon, tityincyooꞌhin ndëëhan na vandoꞌ xco jon. Tomꞌaan jon yohan vi vennꞌanchen xuee. Jndye nnon ꞌnan totsꞌaa jon na tojntyꞌia ndëëhan na totsiꞌman jndyoyuhanꞌ na manquiintyi jon. Ndoꞌ totsinin jon ndëëhan jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ na ityeꞌntjon Tyoꞌtsꞌon nnꞌan. \p \v 4 Viochen xjen na tomꞌaan jon yo joohan, tquen jon jñꞌoon ndëëhan na tyiꞌnduiꞌ tyuaaꞌhan tsjoon Jerusalén. Itso jon: \p —Cüendooꞌ ꞌoꞌ ata xjen na ntsiquindë jndyeehanꞌ juu jñꞌoon na tcoꞌ Tyëhöꞌ ꞌndyo jon na nndyo nquii Espíritu Santo chaꞌxjen juu jñꞌoon na jndë totsjö ndëëhoꞌ. \v 5 Ee Juan mayuuꞌ totsiquindëëꞌ jon nnꞌan yo ndaatioo, majoꞌ ꞌoꞌ tajndye xuee ndoꞌ mantꞌëhoꞌ nquii Espíritu Santo na njñon Tyoꞌtsꞌonhin quiiꞌ nꞌonhoꞌ. \s1 Tava ntcüeꞌ Jesús quiñoonꞌndue \p \v 6 Viochen xjen na tomꞌan nanꞌñeen yo Jesús, taxeeꞌhan nnon jon, jnduehan: \p —Ta, ¿Aa naneinhin ntquenꞌ nndaꞌ ntyjëëhë nnꞌan Israel na ngitoxen nquehan? \p \v 7 Majoꞌ tꞌa jon, itso jon ndëëhan: \p —Xiaꞌntyi nquii Tyëhöꞌ tsixuan jon na itsijndaꞌ jon nonꞌcüan ndoꞌ yuu xjen na ntyjii jon na ngüentyja na nndui ncüii cüii nnonhanꞌ. ꞌOꞌ tyiꞌquinanꞌxuanhoꞌ na ncüaaꞌ nꞌonhoꞌ joo jñꞌoonminꞌ. \v 8 Majoꞌ juu xjen na ncyꞌonhoꞌ cüenta Espíritu Santo quiiꞌ nꞌonhoꞌ, xjenꞌñeen nninncyaa Tyoꞌtsꞌon na nnanꞌxuanhoꞌ juu najndei nquii Espíritu Santo. Ndoꞌ nnanꞌnein jndyoyuhoꞌ ntyja njan quityquiiꞌ tsjoon Jerusalén, yo ninvaa ndyuaa Judea, yo ndyuaa Samaria, ndoꞌ ata ninvaa nnon tsonnangue. \p \v 9 Ndoꞌ vi na jndë tso jon jñꞌoonminꞌ, ninvaa na cojntyꞌiahan, tava ntcüeꞌ jon quiñoonꞌndue. Ndoꞌ juu xjenꞌñeen jndyo ncüii chincyu na iscuꞌhanꞌhin. \v 10 Ndoꞌ viochen xjen na cojntyꞌia jndyihan na tondye tsjöꞌndue na tjava jon, juu xjenꞌñeen tityincyooꞌ ve nannon ndëëhan, quichiꞌ jndyi ndiaa na cüe nanꞌñeen. \v 11 Ndoꞌ jndue nanꞌñeen ndëëhan: \p —ꞌOꞌ nnꞌan ndyuaa Galilea, ¿Ndu na cojntyꞌia jndyihoꞌ na tondye tsjöꞌndue? Manquiintyi Jesús na jnan jon tondëëhoꞌ, tja ntcüeꞌ jon quiñoonꞌnduechen. Ndoꞌ machaꞌxjen na jntyꞌiahoꞌ na tjava jon joꞌ, manndaꞌ vaa na nndyo ntcüeꞌ jon. \s1 Tsꞌian na totsixuan Judas, tꞌionhinhanꞌ Matías \p \v 12 Ndoꞌ joo nanꞌñeen na totsayꞌonhan jñꞌoon yo Jesús, jnduiꞌhan juu tyoꞌ na jndyu Olivos, tyentcüeꞌhan Jerusalén. Juu tyoꞌñeen ndyo chjohanꞌ yo Jerusalén chaꞌ na ncüii kilómetro. \v 13 Ndoꞌ vi na jndë sque ntcüeꞌhan tsjoonꞌñeen, tyevahan quiiꞌ vꞌaa, vꞌaa vequitoꞌ naijon na mancüiixjen cotsque yahan. Joꞌ tyjeeꞌ Pedro, Juan, Jacobo, Andrés, Felipe, Tomás, Bartolomé, Mateo, Jacobo jnda Alfeo, Simón tsan na mantyi nintonduihin tmaanꞌ cananista, yo ninꞌJudas, tyje nquii Jacobo. \v 14 Tsoñꞌenhan jnanꞌcüajonhan jñꞌoon yo ntyjehan na ꞌio ꞌio tovancüihan na tonanꞌneinhan nnon Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ ñꞌen vendye nanntcu, mantyi ñꞌen María ndyee nquii Jesús yo ninꞌnannon nque ntyje Jesús. \p \v 15 Ncüii joo xueeꞌñeen juu Pedro jnanquintyja jon quiiꞌ ntꞌan nnꞌan na vantyja nꞌonhan Jesús. Nanꞌñeen tueeꞌ chaꞌna ncüii ciento vantjoꞌ ntcyuhan. \v 16 Tso jon ndëëhan: “ꞌOꞌ ntyjë, toxenꞌntyichen siꞌman Espíritu Santo jñꞌoon nnon David na tji jonhanꞌ ntyja ꞌnaanꞌ Judás. Ndoꞌ nanein juu jñꞌoonꞌñeen jndë siquindëhanꞌ juuhanꞌ, ee juu juu tjatsiꞌman juu Jesús ndëë nnꞌan na tꞌuehan jon. \v 17 Juu juu tovayꞌoon juu jñꞌoon yo jaa, ndoꞌ manincüajon tsꞌian na totsixuan juu chaꞌxjen conanꞌxuan nquëhë. \v 18 Majoꞌ yo juu xoquituꞌ na tyion ntyee tque juu ntyja ꞌnaanꞌ natyia na sꞌaa juu, yo majuuntyihanꞌ jnanꞌjndahan ncüii tanꞌ tyuaa. Juu Judasꞌñeen sintyja nquiihin, tyioohin tyuaa, tongio xquen juu, ndoꞌ jnanꞌhin, jnduiꞌñꞌen tsiaaꞌ juu. \v 19 Ndoꞌ tsoñꞌen nnꞌan Jerusalén, xjen na taaꞌ nꞌonhan na nndaꞌ sꞌaa juu, yo jñꞌoon na conanꞌneinhan jnanꞌquijndyuhan juu tyuaaꞌñeen Acéldama. Juu jñꞌoonꞌñeen itsiquindyihanꞌ Tyuaa Neonꞌ. \v 20 Ee nnon tson Salmos vaa jñꞌoon na itsohanꞌ: \q1 Vaaꞌ juu, quintjo nquiihanꞌ, minꞌncüii tsꞌan tyiꞌncꞌoonhanꞌ. \p Mantyi itsohanꞌ: \q1 Juu tsꞌian na totsixuan juu, ncüiichen tsꞌan cyꞌoon cüentahanꞌ.” \p \v 21-22 Ndoꞌ tsontyichen Pedro: “Ngꞌe na nndaꞌ, icanhanꞌ ncüiichen tsꞌan na ntsijonhin yo jaa na ngotjiꞌ jndyoyu jaa ntyja ꞌnaanꞌ na vandoꞌ xco Jesús. Ncüii tsꞌan na ninnquiiꞌchen tomꞌaan juu yo jaa ninvaa xuee xjen na jndëëꞌ Jesús ata juu xjen na tëva ntcüeꞌ jon quiñoonꞌndue.” \p \v 23 Ndoꞌ vi na jndë sinin Pedro jñꞌoonvaꞌ, joꞌ jnanꞌman nanꞌñeen ve tsꞌan, José yo ninꞌMatías. Juu Joséꞌñeen tye juu jndyu Sabás. Xueeꞌ juu na jndë ve Justo. \v 24-25 Ndoꞌ juu xjenꞌñeen jnanꞌneinhan nnon Tyoꞌtsꞌon, jnduehan: “ꞌUꞌ ta, mandyiaꞌ quiiꞌ nꞌon tsoñꞌen nnꞌan, ngꞌe joꞌ quitsiꞌmanꞌ nin ncüii joo na ve nanmin na macüjiꞌ na ntsijonhin yo já na maꞌuaꞌ tsꞌian ꞌnanꞌ ndë́. Chaꞌ juu tsanꞌñeen ninnonhin tsꞌian na totsixuan Judas na jndë tjihin, ndoꞌ jndë tja juu naijon na tsixuan juu na cja juu ntyja ꞌnaanꞌ jnaanꞌ juu.” \p \v 26 Ndoꞌ tyꞌehan xꞌiaaꞌ, chaꞌ quitsiꞌmanhanꞌ nin juu na ve nanꞌñeen na ngacüjaꞌhanꞌhin juu tsꞌianꞌñeen. Ndoꞌ juu Matías tijnoonꞌ jonhanꞌ. Ndoꞌ majuu xjenꞌñeen tëqueeꞌ jon tsꞌian chaꞌxjen juu tsꞌian na nanꞌxuan nque nnꞌan na nqui nchoꞌncüii na totsayꞌonhan yo jñꞌoon na toninncyaa Jesús. \c 2 \s1 Na jndyo Espíritu Santo \p \v 1 Xjen na tueeꞌ nguee Pentecostés, nque nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús, tsoñꞌenhan ninncüii tojnaanꞌ mꞌanhan. \v 2 Juu xjenꞌñeen ninjonto tyeꞌ na ticꞌuaa tondye tsjöꞌndue, nanꞌñeen itsijonhanꞌ juuhanꞌ chaꞌvijon ya na jndei ndyo jndye. Ndoꞌ xjenꞌñeen, ninvaa quiiꞌ vꞌaa naijon na minndyuaa nanꞌñeen, ticꞌuaa. \v 3 Juu xjenꞌñeen, jntyꞌiahan tityincyooꞌ chaꞌvijon tsachon na ntyjohanꞌ nacjo ncüii cüiihan. \v 4 Ndoꞌ tsoñꞌenhan quindë ya nanꞌxuanhan Espíritu Santo. Ndoꞌ tyincyaa jon na nanꞌxuanhan juu najndei na condui nquii jon. Ndoꞌ tyeꞌ jnanꞌneinhan mañoon nnon jñꞌoon na chito jñꞌoon na mancüiixjen na conanꞌneinhan. \p \v 5 Ndoꞌ juu xjen na tui na nndaꞌ, quiiꞌ Jerusalén mꞌan nnꞌan judíos na veꞌ sque yahan joꞌ na jnanhan ncüii cüii ndyuaa. Squehan tsjoonꞌñeen na nnanꞌtꞌmaanꞌhan Tyoꞌtsꞌon. \v 6 Ndoꞌ joo nanꞌñeen xjen na jndyehan na nndaꞌ vaa na ticꞌuaa, xjenꞌñeen tëncüihan. Ee tsoñꞌenhan tondyehan na joo jñꞌoon na mancüiixjen conanꞌnein nquehan, nque nnꞌan na tꞌua Jesús tsꞌian ndëëhan, tonanꞌneinhan joo jñꞌoonꞌñeen. Ndoꞌ joo nanꞌñeen na sque yahan joꞌ, totsiquijñꞌeenhanꞌhin na nndaꞌ vaa ꞌnan na tui. \v 7 Xjen na jndye nanꞌñeen na nndaꞌ, sityꞌuehanꞌhin ndoꞌ vacue tomꞌaanꞌ nꞌonhan. Totaꞌxeeꞌhanꞌ ndëë ntyjehan: \p —Tsoñꞌen nanminꞌ, mancüiixjen nnꞌan ndyuaa Galileahin. \v 8 Ndoꞌ na nndaꞌ, ¿Nin ngꞌeꞌñeen na condyëë na conanꞌneinhan ncüii cüii nnon jñꞌoon na mancüiixjen conanꞌnën jaa? \v 9 Ee quiiꞌ ntꞌan jaa mꞌan ntyjë na jnanhin ndyuaa Partia, Media, Elam yo Mesopotamia, Judea, Capadocia, Ponto, yo ninꞌndyuaa Asia. \v 10 Mantyi ñꞌen jaa na jnan ndyuaa Frigia, Panfilia, Egipto, yo ndyuaa Africa na ndyo tsjoon Cirene. Ndoꞌ vendyechen jaa na jnan tsjoon Roma, mantyi ñꞌen jaa na tui jaa nnꞌan judíos, ndoꞌ ñꞌen vendye jaa na conanꞌjön na conanꞌtꞌmaanꞌ Tyoꞌtsꞌon chaꞌxjen nque nnꞌan judíos conanꞌtꞌmaanꞌhan jon. \v 11 Ndoꞌ mantyi ñꞌen jaa na jnan Creta yo ninꞌArabia. Ndoꞌ joo nanminꞌ nnꞌan ndyuaa Galileahin, tsoñꞌen jaa condyëë na conanꞌneinhan ncüii cüii nnon jñꞌoon na mancüiixjen na conanꞌnën. Conduehan joo ꞌnan na taquintyja na tꞌman na itsꞌaa Tyoꞌtsꞌon. \p \v 12 Ndoꞌ tsoñꞌen nanꞌñeen na jnanhan ncüii cüii joo, tꞌman jndyi vaa na sꞌaahan ngiohan, ndoꞌ mantyi totsiquijñꞌeenhanꞌhin. Totaꞌxeeꞌhan ndëë ntyjehan: \p —¿Nin ninꞌquitsiquindyihanꞌ na nndaꞌ vaa ꞌnan na condui? \p \v 13 Majoꞌ ñꞌen vendye nanꞌñeen veꞌ toncohan. Jnduehan: \p —Nanminꞌ jndë quindyehan na tëhan vinon na tacoque ya. \s1 Jñꞌoon na sinin Pedro ndëë nnꞌan \p \v 14 Ngꞌe na nndaꞌ jndue nanꞌñeen, joꞌ tëcüentyjeeꞌ Pedro yo ntyje jon nnꞌan nqui nchoꞌncüii. Jndei sinin jon ndëë nnꞌan na mꞌan joꞌ. Itso jon: “ꞌOꞌ ntyjë nnꞌan ndyuaa Judea yo tsoñꞌenhoꞌ na sque yahoꞌ ntjoohin Jerusalén, quitquen yahoꞌ cüenta ndoꞌ quindyehoꞌ chjo jñꞌoon na ntsjö. \v 15 Ee nque ntyjëëhë nanmin, chito quindyehan chaꞌxjen na cotjiꞌhoꞌ cüenta, ee xe jnda tueeꞌ na ñjen na vitsjoon. \v 16 Majoꞌ ntyja ꞌnaanꞌ juu ꞌnan na cojntyꞌiahoꞌ naneinhin, itsiquindëhanꞌ juu jñꞌoon na toninncyaa Joel, tsan na toninncyaa jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ntyja nchu vaa ꞌnan na nnguaa. \v 17 Ndö vaa jñꞌoon na siquindyi Tyoꞌtsꞌon yo ꞌndyo tsanꞌñeen. Itso jon: \q1 Joo xuee na matsꞌia, njñön ja Espíritu njan quiiꞌ nꞌon jndye nnꞌan. \q1 Ngꞌe joꞌ, nque ndahoꞌ nannon yo nanntcu, nnanꞌneinhan jñꞌoon na ntsiquindyi ja joohan. \q1 Ndoꞌ nannon na tyiꞌtque, min ꞌnan nnintyincyooꞌ na njntyꞌia ndëëhan. \q1 Ndoꞌ nque nnꞌan na jndë tque, ngitsohan ndaa. \q1 \v 18 Majoo xueeꞌñeen, njñön Espíritu njan quiiꞌ nꞌon nnꞌan na cotyeꞌntjonhan nnön, nque nannon ndoꞌ mantyi nanntcu. \q1 Joohan ninncyahan jñꞌoon ntyja njan. \q1 \v 19 Ndoꞌ ja ntsꞌa na ndityincyooꞌ jndye nnon jnꞌaan na tondye tsjöꞌndue, ndoꞌ xjen na njntyꞌia nnꞌanhanꞌ, ntsityꞌuehanꞌhin. \q1 Ndoꞌ na tocje nnon tsonnangue, \q1 ntsꞌa na ndityincyooꞌ jnꞌaan chaꞌna neonꞌ yo chon yo ninꞌneoon. \q1 \v 20 Juu xjenꞌñeen, nninjaan nnon ndoꞌcüjioonꞌ, ndoꞌ chiꞌ ntsijonhanꞌ nnonhanꞌ chaꞌvijon neonꞌ. \q1 Joo jnꞌaanminꞌ ndityincyooꞌ vitjachen na ngueeꞌ juu xuee ntyja ꞌnaanꞌ nquii jon na conduihin na ntcoꞌxen jon. \q1 Juu xeeꞌñeen tꞌmanntyichen tsixuanhanꞌ na ntsiꞌmanhanꞌ juu najndei na condui ja. \q1 \v 21 Ndoꞌ ncüii cüii tsꞌan na ntcan na quitejndei jahin, ja ntsinꞌman ñuaanꞌ tsanꞌñeen.” \p Ndöꞌ vaa jñꞌoon na itsiquindyi Tyoꞌtsꞌon yo ꞌndyo Joel. \p \v 22 Ndoꞌ tsontyichen Pedro: “ꞌOꞌ ntyjë nnꞌan Israel, quindyehoꞌ chjo jñꞌoon na ntsinën ntyja ꞌnaanꞌ nquii Jesús, tsan na jnan Nazaret. Joo tsꞌian na totsꞌaa jon quiiꞌ ntꞌanhoꞌ, totsiꞌman jndyoyuhanꞌ na nquii Tyoꞌtsꞌon jñonhin quiiꞌ ntꞌan nnꞌan. Ee tsꞌianꞌñeen tyiꞌjeꞌquindëë nduihanꞌ ntyja ꞌnaanꞌ najndei nquii tsꞌan. Jndye nnon ꞌnan na totsꞌaa jon na tyincyaahanꞌ na tëveeꞌ jndyi ngio nnꞌanhanꞌ, yo jnꞌaan na tataaꞌ nꞌon nnꞌan nin ꞌnan totsiꞌmanhanꞌ. \v 23 Ee ndyu na toxenꞌchen, mancüiixjen ntyjii Tyoꞌtsꞌon na ncꞌoon Jesús ndueehoꞌ, ngꞌe nquii jon nndaꞌ vaa na sijndaꞌ jon. Majoꞌ ꞌoꞌ tyincyahoꞌ cüenta Jesús nduee nnꞌan na conduihan ntyja ꞌnaanꞌ tsjoon Roma. Ndoꞌ vi na jndë jntꞌahoꞌ na nndaꞌ, joo nanꞌñeen tꞌionhan jon nnon tsonjnꞌaan na jnanꞌcueeꞌhan jon. \v 24 Majoꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon tyincyaa na vandoꞌ xco jon. Siquindyaa jonhin ntyja na tomꞌaan jon na tsꞌoohin ee tyiꞌjon jnda na ntjotyenhin ntyja ꞌnaanꞌ na covje nnꞌan. \v 25 Ee nquii David sinin jon na chaꞌvijon itsinin nquii Jesús. Itso tsanꞌñeen: \q1 Ninnquiiꞌchen mantyꞌia Tyoꞌtsꞌon na mꞌaan jon na tonnön. \q1 Ngꞌe na mꞌaan jon yo ja, joꞌ na tyiꞌcjöcüentyjëꞌ na mantyja tsꞌönhin. \q1 \v 26 Mangꞌe na nndaꞌ, nën jndyi ja ꞌuꞌ, min taxeꞌquitsichjooꞌhanꞌ tsꞌön ntyja ꞌnaanꞌ juu siꞌtsꞌo njan. \q1 \v 27 Ngꞌe ꞌuꞌ xeꞌncyaꞌ na ntjo ñuan njan naijon na contjo ñuaan nnꞌan na jndë tjë, \q1 min ja na matyeꞌntjön nnonꞌ na condui ja ñuan nquiiꞌ, jeꞌncyaꞌ na ngitöꞌ juu siꞌtsꞌo njan. \q1 \v 28 Ncuꞌ siꞌmanꞌ nato nnön na ntyja ꞌnaanꞌ joꞌ ngüantꞌö nntꞌa. \q1 Ndoꞌ na ntyꞌia nnonꞌ nninncyaahanꞌ na nën jndyi.” \p Ndöꞌ vaa jñꞌoon na sinin David. \p \v 29 Ndoꞌ tsontyichen Pedro: “ꞌOꞌ ntyjë, mantsinën jñꞌoon nquiiꞌ ndëëhoꞌ na juu tsochiihi David, tivio tueꞌ jon. Tyequityꞌiu nnꞌanhin ndoꞌ ata xjen neinhin ninvaa vaa tsiꞌtsꞌuaaꞌ jon tsjöönhön. \v 30 Majoꞌ tonduihin tsꞌan na toncyaa jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ntyja nchu vaa ꞌnan na nnguaa. Ntyjii ya David na tyiꞌjeꞌquitsiviꞌnnꞌan Tyoꞌtsꞌonhin. Ee jndë tso jon nnon juu na nquii Cristo nduihin quiiꞌ ntꞌan tsjan ꞌnaan ntsindantyjo jon na nndyocahanꞌ, ndoꞌ juu silla na maninꞌ tsꞌiaanꞌ ꞌnaanꞌ juu, nquii Cristo ngüaquityen jonhanꞌ na ntcoꞌxen jon. \v 31 Ndoꞌ vitjachen na tui na nndaꞌ, taaꞌ ya tsꞌon David na ngüandoꞌ xco Cristo. Ngꞌe joꞌ na tso tsanꞌñeen na xeꞌquintjo ñuan ꞌnaanꞌ Cristo naijon na contjo ñuan ꞌnaan nnꞌan na jndë tjë, ndoꞌ mantyi siꞌtsꞌo ꞌnaanꞌ nquii jon, min tyiꞌjeꞌquitöꞌhanꞌ. \v 32 Ndoꞌ jñꞌoon na mayuuꞌ, manquiintyi Jesús na conanꞌnë́n ndëëhoꞌ ntyja ꞌnaanꞌ jon, jndë tyincyaa Tyoꞌtsꞌon na vandoꞌ xco jon, ndoꞌ cotjíꞌ jndyoyú ndëëhoꞌ ntyja ꞌnaanꞌ na nndaꞌ vaa na tui. \v 33 Ndoꞌ naneinhin mꞌaan Jesús tontyjaya ntꞌö Tyoꞌtsꞌon naijon na covitꞌmaanꞌhin. Nquii tye jon tcoꞌ jon ꞌndyo jon na nninncyaa jon Espíritu Santo. Ndoꞌ nquii Jesús, vi na jndë mꞌaan ntcüeꞌ jon naijon mꞌaan tye jon, tyꞌoon jon cüenta juu Espíritu Santo na nquii jon na jndë tyjeeꞌ naneinhin. Joꞌ na condui tsoñꞌen tsꞌianminꞌ na cojntyꞌiahoꞌ ndoꞌ na condyehoꞌ. \v 34 Ee chito nquii David tëva jon quiñoonꞌndue. Tsiꞌmanhanꞌ na nndaꞌ ee nquiintyi jon tso jon: \q1 Nquii ta Tyoꞌtsꞌon sinin jon nnon nquii ta na ityeꞌntjon jon ja. \q1 Itso jon nnon juu: Quijmanꞌ ncꞌia tontyjaya, \q1 \v 35 Ata nque nnꞌan na jndohan ꞌuꞌ ntsꞌa tmaanꞌhan nacjeeꞌ ngꞌeꞌ.” \p \v 36 Ndoꞌ itsontyichen Pedro: “ꞌOꞌ ntyjë nnꞌan Israel, ngꞌe na nndaꞌ vaa itsiquindyi juu jñꞌoonꞌñeen, tsoñꞌenhoꞌ cüaaꞌ ya nꞌonhoꞌ na mayuuꞌ na nquii Jesús na tꞌionhoꞌhin tsonjnꞌaan, nquii Tyoꞌtsꞌon tquen jon na conduihin ta na ngocoꞌxen jon jaa, ndoꞌ mantyi conduihin Cristo na ntyja ꞌnaanꞌ jon na nꞌman ñuan njanhan.” \p \v 37 Ndoꞌ nque nnꞌan Israelꞌñeen, vi na jndë jndyehan jñꞌoonminꞌ, tꞌman jndyi vaa na siꞌndaaꞌhanꞌ ngiohan. Ncüii cüiihan jnduehan nnon Pedro yo ntyje jon nnꞌan na cotsayꞌonhan yo jñꞌoon na toninncyaa Jesús: \p —ꞌOꞌ ntyjë, ngꞌe na nndaꞌ vaa, ¿Nin ꞌnan icanhanꞌ na quintꞌá? \p \v 38 Ndoꞌ sintcüeꞌ Pedro jñꞌoon ndëë nanꞌñeen, tso jon: \p —Ncüii cüiihoꞌ quintcüeꞌ nꞌonhoꞌ yo jnanhoꞌ, ndoꞌ quintꞌëhoꞌ yo xueeꞌ Jesucristo, chaꞌ ndëë ntsitꞌman tsꞌon Tyoꞌtsꞌonhoꞌ jnanhoꞌ. Ndoꞌ nninncyaa jon na ncyꞌonhoꞌ cüenta Espíritu Santo quiiꞌ nꞌonhoꞌ. \v 39 Ee juu jñꞌoonvahin na jndë tcoꞌ Tyoꞌtsꞌon ꞌndyo jon na tyiꞌxeꞌcüejndyo juuhanꞌ, tsixuanhanꞌ cüenta nquehoꞌ yo ndahoꞌ, ndoꞌ mantyi cüenta tsoñꞌen nnꞌan na tycya mꞌanhin, ndoꞌ mantyi cüentaaꞌ ncüii cüii tsꞌan na juu ta Tyoꞌtsꞌon na conanꞌtꞌmaanꞌ jaa na iqueenꞌ jonhan. \p \v 40 Ndoꞌ jndyentyichen jñꞌoon sinin jndyoyu Pedro ndëë nanꞌñeen. Yo jñꞌoonꞌñeen siquiꞌmaanꞌ jonhan. Tso jon: \p —Ncyahoꞌ na ntsinꞌman Tyoꞌtsꞌonhoꞌ quiiꞌ ntꞌan nnꞌan na queꞌ nꞌon na contꞌahan ꞌnan natyia. \p \v 41 Ndoꞌ nque nnꞌan na tëntyja nꞌonhan juu jñꞌoon na tyincyaa jon, juu Pedro yo ntyjehin jnanꞌquindëëꞌhan nanꞌñeen. Ndo juu xeeꞌñeen, nque nnꞌan na tëntyja nꞌonhan Jesús, tueeꞌ chaꞌna ndye minhan. \v 42 Joo nanꞌñeen totquen yahan cüenta jñꞌoon na tondyehan na tonanꞌman nque nnꞌan na tonanꞌjon yo jñꞌoon na toncyaa Jesús. Ndoꞌ yo na xoncüeeꞌ nꞌonhan totejndeihan ntyjehan ꞌnan na tocanhanꞌ. Mantyi totyjehan tanꞌ tyooꞌ yo ntyjehan na tovañjoonꞌ nꞌonhan Jesús ndoꞌ na tonanꞌneinhan nnon Tyoꞌtsꞌon. \s1 Nnꞌan na vejndyee na tovantyja nꞌon Jesús, ndö vaa tomꞌanhan \p \v 43 Ndoꞌ nque nanꞌñeen na totsayꞌon yo jñꞌoon na toninncyaa Jesús, jndye nnon tsꞌian tꞌman na tontꞌahan na tyiꞌjeꞌquinduihanꞌ ntyja ꞌnaanꞌ najndë nquehin. Mantyi tontꞌahan jndye nnon jnꞌaan tꞌman na tonanꞌmanhanꞌ na totyentjonhan nnon Jesús. Joo tsꞌianꞌñeen sꞌaahanꞌ na nque nnꞌan na tatonanꞌjonhan yo juu jñꞌoonꞌñeen, veꞌ jnꞌan tinanꞌhan, min ndicüaaꞌ nꞌonhan ntyja ꞌnaanhanꞌ. \v 44 Ndoꞌ nque nanꞌñeen na vantyja nꞌonhan Jesús, tsoñꞌenhan ninncüii jñꞌoon ngiohan yo ntyjehan. Ndoꞌ ꞌnaanhan na min, ninvitꞌman na tovijntꞌuehinhanꞌ. \v 45 Ee tondëëhan ndyuaa ꞌnaanhan yo ninꞌnaanhin na min. Ndoꞌ xoquituꞌ na tyꞌonhan cüenta na jndëëhinhanꞌ, totꞌonhinhanꞌ ndëë nnꞌan xjen ncüii nchu xjen ꞌnan na totsitjahanꞌ nanꞌñeen. \v 46 ꞌIo ꞌio tovatjonhan vatsꞌon tꞌman. Ndoꞌ mantyi tovancüihan ntꞌaa ntyjehan na totyjehan tanꞌ tyooꞌ tocüaꞌhinhanꞌ na tovañjoonꞌ nꞌonhan nquii Jesús. Yo na neinhin, ninncüii tojnaanꞌ tocüaꞌhan na xoncüeeꞌ nꞌonhan tomꞌanhan yo ntyjehan. \v 47 Tonanꞌtꞌmaanꞌhan Tyoꞌtsꞌon, ndoꞌ nque nnꞌan quiiꞌ tsjoon tondinjon jndyi nanꞌñeen ngiohan. Ndoꞌ ꞌio ꞌio tavijndyentyichen nnꞌan na tsinꞌman Tyoꞌtsꞌon ñuaanhan, ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ, juu tmaanꞌ nnꞌan na jndë vantyja nꞌonhan jon, tëvijndyentyichenhanꞌ. \c 3 \s1 Pedro yo Juan jnanꞌnꞌmanhan tsꞌan na ndicaca \p \v 1 Ncüii xuee, chaꞌna na ndye na matman, xjen na covatjon nnꞌan vatsꞌon tꞌman na conanꞌneinhan nnon Tyoꞌtsꞌon, Pedro yo ninꞌJuan tyꞌehan joꞌ. \v 2 Juu vatsꞌonꞌñeen, vaa ncüii ꞌndyohanꞌ na conanꞌquijndyu nnꞌan judíos juuhanꞌ ꞌNdyo Vꞌaa na Nancooꞌ Jndyi. Ndoꞌ ncüii tsꞌan na mancüiixjen ntjein ngꞌee juu xjen na tuihin, nque nnꞌan chuuꞌhin, ꞌio ꞌio totsaquitquenhanhin joꞌ. Nndaꞌ vaa tontꞌahan chaꞌ nndëë ntcan juu ꞌnan na itsitjahanꞌhin ndëë nnꞌan na cotsaqueꞌ quiiꞌ vatsꞌonꞌñeen. \v 3 Ndoꞌ xjen na jndyiaaꞌ juu na vaqueeꞌ Pedro yo ninꞌJuan quiiꞌ vatsꞌon, taꞌ juu na itsindyiaꞌhin ndëëhan na quintꞌahan chjo nayahin. \v 4 Ndoꞌ Pedro yo Juan, quii jntyꞌiahan nnon tsanꞌñeen. Ndoꞌ joꞌ itso Pedro nnon juu: \p —ꞌUꞌ ntyjë, quindyiaꞌ ndë́. \p \v 5 Ndoꞌ quii jndyiaaꞌ juu ndëëhan. Sitiu juu na ntꞌahan nayahin. \v 6 Majoꞌ itso Pedro nnon juu: \p —Ja min sꞌon xuee min sꞌon ijan, taꞌnan cyꞌön, majoꞌ xiaꞌntyi juu na yꞌön, ninncya na ngyonꞌhanꞌ. Yo xueeꞌ Jesucristo, tsan na jnan Nazaret, quinanquintyjaꞌ ndoꞌ cacaꞌ. \p \v 7 Ndoꞌ vi na jndë tso Pedro na nndaꞌ, tꞌuii jon ntꞌö tsanꞌñeen tontyjaya, sue jonhin. Ndoꞌ ninñoonꞌ sinquehanꞌ ndaaꞌ ngꞌee juu yo quityoꞌ ngꞌee juu. \v 8 Ndoꞌ tsanꞌñeen ninjonto jnanquintyja juu. Tëcüentyjeeꞌ juu ndoꞌ tyeꞌ na tëca juu. Tëqueeꞌ juu quiiꞌ vatsꞌon yohan. Tovaca juu ndoꞌ totsinava ndyehin ndoꞌ totsitꞌmaanꞌ juu Tyoꞌtsꞌon. \v 9 Ndoꞌ tsoñꞌen nnꞌan na tooꞌhan quiiꞌ juu vatsꞌonꞌñeen, jntyꞌiahan na vaca juu ndoꞌ ninvindyiiꞌ totsitꞌmaanꞌ juu Tyoꞌtsꞌon. \v 10 Ndoꞌ taꞌjnꞌaanhan na manquii juu na tovaquityen ꞌndyo vatsꞌon tꞌmanꞌñeen na jndyuhanꞌ ꞌNdyo Vꞌaa na Nancooꞌ Jndyi. Manquii juu na tocan ꞌnan na totsitjahanꞌhin ndëë nnꞌan. Mangꞌe na nndaꞌ, tꞌman jndyi vaa na tomꞌaanꞌ nꞌonhan ndoꞌ tëveeꞌ jndyi nꞌonhan na jndë tcoꞌ yahanꞌhin. \s1 Jñꞌoon na sinin Pedro corredor vatsꞌon tꞌman \p \v 11 Juu vatsꞌonꞌñeen vaa ncüii corredor cüentaaꞌhanꞌ na na nquii Salomón tꞌua tsꞌian na jndëhanꞌ. Tsoñꞌen nnꞌan tentyjaaꞌhan joꞌ, totsiquijñꞌeenhanꞌhin na juu tsanꞌñeen na tondintjein ngꞌee juu na jndë tcoꞌyahanꞌhin. Majoꞌ juu tsanꞌñeen ntjohin yo Pedro yo Juan, tyiꞌninꞌquiꞌndyii juu joohan. \v 12 Majoꞌ xjen na jndyiaaꞌ Pedro na tsoñꞌen nnꞌan jndë tëncüihan joꞌ, itso jon ndëëhan: “ꞌOꞌ ntyjë Israel, ¿Ndu na caveeꞌ jndyi ngiohoꞌ ꞌnan na tui? ¿Nin tsꞌian na cojntyꞌia jndyihoꞌ ndë́? ¿Aa conanꞌtiuhoꞌ na veꞌ ntyja najndë́ nquë́, ndoꞌ aa ngꞌe na njonntyichen ngiö́ na conanꞌtꞌmánꞌ Tyoꞌtsꞌon, joꞌ na ya vaca tsanvahin? Minꞌchjo chitojoꞌ. \v 13 Nquii Abraham, Isaac, Jacob yo ninꞌnque ndochiihi, tonanꞌtꞌmaanꞌ nanꞌñeen Tyoꞌtsꞌon. Nquii jon na tonanꞌtꞌmaanꞌhan, jndë sitꞌmaanꞌ jon nquii Jesús na conduihin na totyeꞌntjon juu nnon jon. Majoꞌ nquentyihoꞌ tyincyahoꞌ cüentahin ntꞌö Pilato, ndoꞌ nquii tsanꞌñeen, min na jndë sitiu jon na ntsiquindyaa jonhin, majoꞌ ꞌoꞌ tataꞌngueeꞌhoꞌ. \v 14 ꞌOꞌ jnanꞌxuaahoꞌ nnon jon na quitscueeꞌ jon nquii Jesús na conduihin na tajnan tsixuan, na conduihin ñuan nquiiꞌ. Majoꞌ juu tsꞌan na totscüje nnꞌan, nquehoꞌ tanhoꞌ nnon Pilato na quitsiquindyaa jon juu tsanꞌñeen. \v 15 Ndoꞌ na nndaꞌ, nquii jon na conditque na incyaa jon na cotaꞌndoꞌ ñuaan nnꞌan, nquehoꞌ jnanꞌcueeꞌhoꞌhin. Majoꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon tyincyaa jon na vandoꞌ xco Jesús, ndoꞌ já cotjíꞌ jndyoyú na nndaꞌ. \v 16 Já vantyja nꞌö́n jon, ndoꞌ mantyja ꞌnaanꞌ juuhanꞌ tyincyaahanꞌ najndë ngꞌee tsanvahin na cojntyꞌiahoꞌ ndoꞌ cotaꞌjnꞌaanhoꞌ. Ngꞌe na vantyja nꞌö́n Jesús, joꞌ na cojntyꞌiahoꞌ na mꞌaan juu quiiꞌ ntꞌan na jndë jnꞌman tycya juu. \p \v 17 “Ndoꞌ nanein ꞌoꞌ ntyjë, ntyja ꞌnaanꞌ na jnanꞌcueeꞌhoꞌ Jesús, ntyji ya na tataaꞌ nꞌonhoꞌ na jntꞌahoꞌ na nndaꞌ, min nque nnꞌan na cotoxenhan ꞌoꞌ. \v 18 Majoꞌ ntyja ꞌnaanꞌ na tui na nndaꞌ, joꞌ siquindë Tyoꞌtsꞌon joo jñꞌoon na totsiꞌman jon ndëë nnꞌan na toninncya jñꞌoonꞌ jon ndyu na toxenꞌchen nchu vaa ꞌnan na nnguaa. Nanꞌñeen tonanꞌneinhan jñꞌoon na juu Cristo, tsan njñon jon quiiꞌ ntꞌan nnꞌan tsonnangue, mancüiixjen na chuhanꞌ na cueꞌ jon. \v 19 Mangꞌe juu jñꞌoonꞌñeen nndaꞌ vaa na itsiquindyihanꞌ, joꞌ quintcüeꞌ nꞌonhoꞌ yo jnanhoꞌ ndoꞌ quitaꞌ yahoꞌ na tonnon Tyoꞌtsꞌon, chaꞌ ntsinduuꞌ jon jnanhoꞌ ndoꞌ chaꞌ joo xuee na tonnon, yantyi na ncꞌonhoꞌ na tonnon jon. \v 20 Yajoꞌ ngüentyja xjen na njñon ntcüeꞌ jon nquii Jesús na conduihin Cristo, tsan na ntsinꞌman ñuaanhoꞌ, ee nquii Tyoꞌtsꞌon ndyu na toxenꞌchen sijndaꞌ jon na nguaa na nndaꞌ. \v 21 Majoꞌ naneinhin icanhanꞌ na quintjo Jesucristo quiñoonꞌndue ata xjen na ntcoꞌ ya ntcüeꞌ Tyoꞌtsꞌon tsoñꞌen. Ndyu na toxenꞌchen siquindyi jon na ncꞌoon Jesús joꞌ. Yo jñꞌoon jndyue nnꞌan na tonduihan ñuan nquiiꞌ, joꞌ siquindyi jon na nguaa na nndaꞌ. \v 22 Juu Moisés toninncyaa jon jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ jñꞌoonvaꞌ ndëë ndochiihi, nnꞌan na tomꞌan ndyu na toxenꞌchen. Itso jon: Quiiꞌ ntꞌanhoꞌ njñon ta Tyoꞌtsꞌon ncüii ntyjehoꞌ na nninncyaa tsanꞌñeen jñꞌoonꞌ jon ndëëhoꞌ chaꞌxjen na tꞌua jon tsꞌianꞌñeen nnön. Tsoñꞌen jñꞌoon na ntsinin jon ndëëhoꞌ, quitaꞌngueeꞌhoꞌhanꞌ. \v 23 Ee minꞌcya ro tsꞌan na tyiꞌquen ya cüenta jñꞌoon na nninncyaa tsanꞌñeen, ncüjiꞌndyaꞌhanꞌhin quiiꞌ ntꞌan nnꞌan Israel.” \p Ndöꞌ vaa jñꞌoon na sinin Moisés. \p \v 24 Ndoꞌ tsontyichen Pedro: “Tsoñꞌen nnꞌan na toninncya jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon, chaꞌna Samuel yo nque nnꞌan na tomꞌanhan vi jndë na tueꞌ jon, nanꞌñeen tonduehan na ndui tsoñꞌen ꞌnan chaꞌxjen joo ꞌnan na condui naneinhin. \v 25 Manquehoꞌ conduihoꞌ tsjan ꞌnaan nque nanꞌñeen na toninncyahan jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ntyja ꞌnaanꞌ ꞌnan na xejnda na nguaa. Ee na tso jon nnon Abraham: Quityquiiꞌ nnꞌan tsjan ꞌnanꞌ na ngacahanꞌ, nndui nquii jon na njñönhin na mꞌanhoꞌ, na ntyja ꞌnaanꞌ jon ndyiö ja jnꞌaan nnꞌan na ninvaa tsonnangue. \p Ndöꞌ vaa jñꞌoon na sinin Tyoꞌtsꞌon nnon Abraham. Ndoꞌ tsontyichen Pedro ndëë nanꞌñeen: \v 26 Juu xjen na tyincyaa Tyoꞌtsꞌon na vandoꞌ xco jnda jon, jñon jndyee jonhin tondëë nquehoꞌ chaꞌ ndyio jon jnꞌaanhoꞌ na ntejndei jonhoꞌ na ntcüeꞌ nꞌonhoꞌ natyia na contꞌahoꞌ.” \c 4 \s1 Pedro yo Juan, tjaꞌ nanmꞌannꞌianhan \p \v 1 Viochen xjen nquii Pedro yo ninꞌJuan tonanꞌneinhan jñꞌoonvaꞌ ndëë nanꞌñeen, juu xjenꞌñeen vendye ntyee cüenta nnꞌan judíos squenonhan na mꞌan nanꞌñeen yo ninꞌnquii tsꞌan na conintque ndëë nnꞌan na cotquen cüenta vatsꞌon tꞌman. Ndoꞌ mantyi yo vendye nnꞌan judíos na conanꞌjonhan yo juu tmaanꞌ na jndyuhanꞌ saduceos. \v 2 Tyion jndyihanꞌ na quindyaꞌ ngiohan yo Pedro yo ninꞌJuan tsojnaanꞌ na tonanꞌmanhan ndëë nnꞌan. Ee jñꞌoon na toninncyahan na jndë vandoꞌ xco Jesús, ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ itsiꞌmanhanꞌ na mantyi nque nnꞌan na jndë tjë, majndaꞌ na ntandoꞌ xco nndaꞌhan. \v 3 Yajoꞌ tyꞌon nanꞌñeen Pedro yo ninꞌJuanꞌñeen. Majoꞌ ngꞌe na jndë tman, ngꞌe joꞌ na tyiꞌ nanꞌñeen joohan vancjo ata ya nonnco ncüiichen xuee. \v 4 Majoꞌ joo nnꞌan na tondye jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon na tyincyaa Pedro yo Juan, jndye jndyihan tëntyja nꞌonhan Jesús. Juu xjenꞌñeen tsoñꞌen nnꞌan na tëntyja nꞌonhan jon, tueeꞌ chaꞌna ꞌon minhan na veꞌ xiaꞌntyi nannon. \p \v 5 Ndoꞌ ya na tonco ncüiichen xuee, nque nanmꞌannꞌian ꞌnaan nnꞌan judíos tsjoon Jerusalén, tëtjonhan yo nnꞌan na conintque tsjoonꞌñeen yo ninꞌnnꞌan na conanꞌman nchu vaa itsiquindyi jñꞌoon na tquen Moisés. \v 6 Ndoꞌ mantyi yo nquii Anás, tyee na conintque ndëëhan, ndoꞌ yo Caifás, yo Juan yo Alejandro, yo ninꞌtsoñꞌenchen nnꞌan tsjan na jndyocahanꞌ nque ntyee na tonintque ndyu na toxenꞌchen. \v 7 Ndoꞌ nque ntyeeꞌñeen tꞌuahan tsꞌian na caquindyo Pedro yo Juan na tooꞌhan vancjo. Ndoꞌ vi jndë squehin, taꞌhan na cotaꞌxeeꞌhan nnon Pedro yo Juan, jnduehan: \p —Juu najndei na conduihoꞌ na jnanꞌnꞌmanhoꞌ tsanvaꞌ, ¿Yu va tyꞌonhoꞌhanꞌ? Ndoꞌ ¿Nin tsꞌan xueeꞌ na conanꞌyꞌonhoꞌ na jntꞌahoꞌhanꞌ? \p \v 8 Ndoꞌ juu xjenꞌñeen, quindë ya tsixuan Pedro Espíritu Santo. Tꞌa tsanꞌñeen ndëëhan: \p —ꞌOꞌ ta na conduihoꞌ nanmꞌannꞌian, yo ninꞌoꞌ ta na conintquehoꞌ ndëë jaa nnꞌan Israel. \v 9 ¿Aa cotaꞌxeeꞌhoꞌ ndë́ ntyja ꞌnaanꞌ juu naya na tui yo juu tsan na tomꞌaan juu na ntjein ngꞌee? ¿Aa ninꞌcüaaꞌ nꞌonhoꞌ nin ꞌnan tui na jndë tcoꞌya ntcüeꞌhanꞌhin? \v 10 Já jñꞌoon na mayuuꞌ na conduë́ ndëëhoꞌ chaꞌ nquehoꞌ yo ninꞌtsoñꞌen ntyjëëhë nnꞌan Israel cüaaꞌ jndaꞌ nꞌonhoꞌ nchu vaa ꞌnan na tui. Nquii Jesucristo, tsan na jnan Nazaret na tꞌionhoꞌhin tsonjnꞌaan, nquii Tyoꞌtsꞌon jndë tyincyaa na vandoꞌ xco jon. Yo xueeꞌ nquii jon na jndë tcoꞌ yahanꞌ juu tsanvahin na cojntyꞌiahoꞌ na minntyjeeꞌ juu tondëëhoꞌ. \v 11 Juu Jesús itsijonhanꞌhin chaꞌvijon ncüii tsjöꞌ, ndoꞌ ꞌoꞌ itsijonhanꞌ ntyja ꞌnaanhoꞌ chaꞌvijon nnꞌan na conanꞌya vꞌaa. Juu ꞌnan na jntꞌahoꞌhin, itsijonhanꞌ juuhanꞌ chaꞌvijon na tyqueꞌhoꞌ juu tsjöꞌñeen. Majoꞌ min na nndaꞌ, jndë tëcüetyen tyenhanꞌ nqui tsjaanꞌ vꞌaa naijon na njonntyichen tsixuanhanꞌ. \v 12 Majoꞌ xiaꞌntyi nquii Jesús ndëë ntsinꞌman jon ñuan nnꞌan, taꞌnan ncüiichen tsꞌan. Ee nnon tsonnangue taꞌnan xueeꞌ ncüiichen tsꞌan na jndë tquen Tyoꞌtsꞌon na juu jon conduihin na ntsinꞌman juu ñuan njanhan. \p \v 13 Ndoꞌ nque nanmꞌannꞌianꞌñeen, vi na jndë tyincyahan cüenta na juu Pedro yo Juan, tyiꞌncyaahan, ndoꞌ mantyi tjiꞌhan cüenta na joo nanꞌñeen, chito conduihan nnꞌan na jndë jnanꞌjnꞌaanhan, ndoꞌ mantyi veꞌ ninntyi jndyi nnꞌanhin, yajoꞌ nanꞌñeen tomꞌaanꞌ jndyi nꞌonhan ndu na jndaꞌ jndyi xquen Pedro yo Juan. Ndoꞌ tañjoonꞌ nꞌonhan na tomaꞌndyiꞌ nanꞌñeen yo nquii Jesús. \v 14 Ndoꞌ majndeichen na jntyꞌia ndëëhan na joꞌ minntyjeeꞌ juu tsanꞌñeen na jndë tcoꞌ yahanꞌhin. Ndoꞌ na nndaꞌ, mana iscuꞌñꞌenhanꞌ jñꞌoon na nduehan cjo nanꞌñeen. \v 15 Ndoꞌ tꞌuahan tsꞌian na quinduiꞌ nanꞌñeen quiiꞌ ntꞌanhan, viochen xjen na nnanꞌjndaꞌ nquenhan yo ntyjehan nchu vaa nquii nguaa. \v 16 Jnduehan: \p —¿Nchu vaa nquii ntꞌaha yo nanminꞌ? Ee tsoñꞌen nnꞌan tsjöön Jerusalén jndë ngio yahan na jndë jntꞌa nanminꞌ ncüii jnꞌaan tꞌman na tyiꞌxeꞌquindëë nduihanꞌ na veꞌ ntyja najndei nquehan, min tyiꞌjeꞌquindëë nduë na tyiꞌyuuꞌ na nndaꞌ vaa ꞌnan tui. \v 17 Majoꞌ chaꞌ tantycyantyichen jñꞌoonminꞌ quityquiiꞌ ntꞌan nnꞌan, yo naijndeiꞌhanꞌ nduë jñꞌoon na quitsityꞌuehanꞌhin na minꞌncüii nnon tsꞌan tavinanꞌneinntyichenhan jñꞌoonminꞌ ntyja ꞌnaanꞌ Jesús. \p \v 18 Ndoꞌ vi jndë joꞌ, tqueenꞌ nndaꞌ ntyeeꞌñeen joohan. Jndue nanꞌñeen ndëëhan na yo naijndeiꞌhanꞌ na minꞌncüii ꞌndyo jñꞌoon tavinanꞌneinntyichenhan ntyja ꞌnaanꞌ Jesús, min na nanꞌmanhan ndëë nnꞌan ntyja ꞌnaanꞌ xueeꞌ jon. \v 19 Majoꞌ Pedro yo ninꞌJuan jnanꞌntcüeꞌhan jñꞌoon ndëë nanꞌñeen, jnduehan: \p —Na tonnon Tyoꞌtsꞌon, nquehoꞌ quitjiꞌhoꞌ cüenta na aa chuhanꞌ na quitaꞌncꞌuë́ chaꞌxjen na conduehoꞌ, chito na quinanꞌquindë́ tsꞌian na iꞌua nquii jon ndë́. \v 20 Ee já jeꞌquiꞌndyë́ na conanꞌnë́n ntyja ꞌnaanꞌ ꞌnan na tojntyꞌiá ndë́ na totsꞌaa Jesús yo na tondyë́ na totsinin jon. \p \v 21 Ndoꞌ joo ntyeeꞌñeen jnanꞌtyꞌuentyichehan Pedro yo Juan yo jñꞌoon jaaꞌ. Jndë joꞌ jnanꞌquindyaa ntcüeꞌhan nanꞌñeen ngꞌe tajndiohan nchu vaa ntꞌahan na ntꞌaviꞌhanhin. Ndoꞌ mantyi ncyaahan nnꞌan tsjoon ee tsoñꞌen nanꞌñeen tonanꞌtꞌmaanꞌhan Tyoꞌtsꞌon ntyja ꞌnaanꞌ na sinꞌman Pedro yo Juan juu tsanꞌñeen na tomꞌaan juu na ntjein ngꞌee juu. \v 22 Ee tsanꞌñeen na tꞌman jndyi naya sꞌaa Tyoꞌtsꞌon na jndë tcoꞌyahanꞌhin, juu tsanꞌñeen jndë tenon vennꞌan chuuꞌ juu. \s1 Nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús, jnanꞌneinhan nnon jon \p \v 23 Ndoꞌ nquii Pedro yo Juan, vi na jndë jnanꞌquindyaa ntcüeꞌ nanꞌñeenhin, tyꞌehan na mꞌan ntyjehan na vantyja nꞌon Jesús. Jnanꞌquindyiihan nanꞌñeen tsoñꞌen jñꞌoonꞌñeen na jndue ntyeeꞌñeen yo ninꞌnque nnꞌan na conintque quiiꞌ tsjoon. \v 24 Ndoꞌ nque nnꞌan na vantyja nꞌon, vi na jndë jndyehan na nndaꞌ, ninncüii tjonꞌ jndyeehan na jnanꞌneinhan nnon Tyoꞌtsꞌon. Jnduehan: “ꞌUꞌ ta Tyoꞌtsꞌon na tsoñꞌen na macoꞌxenꞌ, ꞌuꞌ tquen quiñoonꞌndue, tsonnangue, ndaandue yo ninꞌtsoñꞌen ꞌnan na min. \v 25 Juu David totyentjon jon nnonꞌ. Ntyja ꞌnaanꞌ juu Espíritu Santo, yo ꞌndyo David tsuꞌ jñꞌoonminꞌ: \q1 Nnꞌan na chito judíos conduihin, ¿Ndu na conanꞌvjehan? \q1 Ndoꞌ nque nnꞌan judíos, ¿Ndu na conanꞌtiuhan ncüii nnon ꞌnan na veꞌ jnꞌaanhanꞌ? \q1 \v 26 Nque nnꞌan na cotoxen ncüii cüii tsonnangue jnanꞌvehan cjooꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon ndoꞌ mantyi cjooꞌ juu Cristo, tsan na tꞌua jon tsꞌian nnon. \q1 Ndoꞌ joo nnꞌan na condui nanmꞌannꞌian, nincüajon jntꞌahan chaꞌxjen na jntꞌa nanꞌñeen. \p \v 27 “Ee mayuuꞌ quityquiiꞌ juu tsjoonvahin, nquii Herodes yo Poncio Pilato yo nnꞌan tsjan nque nnꞌan Israel, yo ninꞌnnꞌan na conduihan tsjan mañoon nnꞌan, jnanꞌtjonꞌhan jñꞌoon yo ntyjehan na tyꞌehan nacjooꞌ nquii Jesús, nquii jon na condui ñuan nquiiꞌ ndoꞌ na tꞌionꞌ tsꞌianhin na totyeꞌntjon jon nnonꞌ. \v 28 Ndoꞌ na jntꞌahan na nndaꞌ, chen jnanꞌquindëhan tsoñꞌen na ntyjiꞌ na icanhanꞌ na quindui, ndoꞌ naneinhin jndë tuihanꞌ chaꞌxjen na sijndaꞌ ncuꞌ. \v 29 Ndoꞌ nanein ta, joo jñꞌoon viꞌ na conanꞌneinhan nacjö́ na conanꞌtyꞌuehin já, quenꞌ yaꞌ cüentahanꞌ. Ndoꞌ nquë́ na cotyeꞌntjön nnonꞌ, ncyaꞌ na ncꞌö́n na tyiꞌncyá na nnanꞌnë́n jñꞌoon naya ꞌnanꞌ ndëë nnꞌan. \v 30 Ndoꞌ yo juu najndei na condui ꞌuꞌ, quitsinꞌmanꞌ nnꞌan vꞌi, ndoꞌ quitsaꞌ jnꞌaan tꞌman yo tsꞌian na tyiꞌjeꞌquindëë nduihanꞌ ntyja ꞌnaanꞌ najndei nquii tsꞌan. Cotan jñꞌoonminꞌ nnonꞌ yo xueeꞌ nquii Jesús na totyeꞌntjon jon nnonꞌ ndoꞌ na conduihin ñuan nquiiꞌ.” \p \v 31 Ndoꞌ vi na jndë jnanꞌneinhan nnon Tyoꞌtsꞌon, sitoncüiiꞌhanꞌ juu vꞌaaꞌñeen naijon na tëtjonhan. Ndoꞌ quindë ya tonanꞌxuanhan Espíritu Santo, ndoꞌ tyincyaa Tyoꞌtsꞌon na yo na quii jndyuehan, tonanꞌneinhan jñꞌoonꞌ jon ndëë nnꞌan. \s1 Joo ꞌnaanhin na min, ꞌnaan tꞌman ñꞌenhinhanꞌ \p \v 32 Ndoꞌ nque nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús, tsoñꞌenhan tomꞌanhan na nincüii nnon ꞌnan toquindyiiꞌ nꞌonhan yo ntyjehan, ndoꞌ ninncüii nnon na ngiohan. Ndoꞌ ꞌnan na nanꞌxuanhan, minꞌncüiihanꞌ tyiꞌquinduehan ꞌnaanhinhanꞌ. Tovijntꞌue tꞌman ñꞌenhinhanꞌ. \v 33 Ndoꞌ nque nnꞌan na totsayꞌon yo jñꞌoon na toninncyaa Jesús, ninnquiiꞌchen yo najndei na tsixuan nquii jon, tonanꞌnein jndyoyuhan ntyja ꞌnaanꞌ na tyincyaa Tyoꞌtsꞌon na vandoꞌ xco jon. Ndoꞌ nque nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús, tsoñꞌen nanꞌñeen tꞌman vaa na ityio Tyoꞌtsꞌon jnꞌaanhan. \v 34 Ndoꞌ quiiꞌ ntꞌanhan, taꞌnan ncüii ntyjehan na itsitjahanꞌ ꞌnan na nninjntꞌuehin. Ee nque ntyjehan, nnꞌan na min ndyuaa ꞌnaanhan ndoꞌ yo ntꞌaahan, jndëëhinhanꞌ ndoꞌ tondyoyꞌonhan sꞌon na tijntꞌua nanꞌñeen. \v 35 Joo sꞌonꞌñeen tyincyahinhanꞌ ndëë nque nnꞌan na totsayꞌon yo jñꞌoon na toninncyaa Jesús. Ndoꞌ joo nanꞌñeen totꞌonhinhanꞌ ndëë ncüii cüii nnꞌan na itsitjahanꞌ ꞌnan na ninjntꞌuehan. \v 36 Quiiꞌtyquiiꞌ ntꞌan juu tmaanꞌ nanꞌñeen tomꞌaan ncüii tsꞌan na jndyu José. Jon conduihin tsjan tsoLeví na jndyocahanꞌ. Tuihin ndyuaa Chipre. Juu ndyuaaꞌñeen, xiꞌjndiohanꞌ mꞌan ndaandue. Nnꞌan na totsayꞌonhan yo jñꞌoon na toninncyaa Jesús, jnanꞌquijndyuhanhin Bernabé. Xueeꞌ jon itsiquindyihanꞌ tsꞌan na itsinjoonꞌ juu ntyje ꞌnan naviꞌ na coquenonhan. \v 37 Juu tsanꞌñeen tovaa tyuaa ꞌnaanꞌ jon. Jndëë jonhanꞌ ndoꞌ xoquituꞌ na tyꞌoon jon, jndyoyꞌoon jonhanꞌ, tyincyaa jonhanꞌ ndëë nnꞌan na totsayꞌon yo jñꞌoon na toninncyaa Jesús. \c 5 \s1 Ananías yo Safira jnanꞌtjahan \p \v 1 Majoꞌ ncüiichen tsansꞌa na jndyu Ananías, mantyi jndëë jon ncüii tyuaa, ndoꞌ scuuꞌ jon, tsan na jndyu Safira, tꞌoon tsanꞌñeen na cüejon jñꞌoon na tui na nndaꞌ. \v 2 Majoꞌ xoquituꞌ na tijntꞌuahanꞌ, tatëyꞌoonñꞌen Ananías juuhanꞌ ndëë nque nanꞌñeen na totsayꞌon yo jñꞌoon na toninncyaa Jesús. Ndoꞌ mantyi scuuꞌ tsanꞌñeen ntyjii juu na nndaꞌ vaa na sꞌaa jon. \v 3 Ndoꞌ itso Pedro nnon jon: \p —ꞌUꞌ ntyjë Ananías, ꞌuꞌ jndë tyincyaꞌ na tua Satanás quiiꞌ ñuan ꞌnanꞌ ee juu xoquituꞌ na tyonꞌ na jndëꞌ tyuaa ꞌnanꞌ, tajndyoyonꞌ quindëꞌhanꞌ, ndoꞌ na nndaꞌ saꞌ, siviꞌnnꞌanꞌ nquii Espíritu Santo. \v 4 Xjen na tacojndëꞌhanꞌ, maꞌnanꞌhanꞌ. Ndoꞌ mantyi vi na jndë tijntꞌuahanꞌ, vanaan na quitsaꞌ ꞌnan na ntꞌue tsonꞌ yo joo xoquituꞌñeen. ¿Ndu na tyjeeꞌ tsonꞌ na saꞌ na nndaꞌ? Cüaaꞌ tsonꞌ, xiaꞌntyi siviꞌnnꞌanꞌ nnꞌan, chito nquii Tyoꞌtsꞌon. \p \v 5 Ndoꞌ juu Ananías, xjen na jndyii jon jñꞌoonvaꞌhin, veꞌ tyiootohin, mana tueꞌ jon. Ndoꞌ nnꞌan na jndyehan na nndaꞌ vaa na tjon tsanꞌñeen, tsoñꞌenhan tyue jndyihan. \v 6 Ndoꞌ nque nannon ndyua na mꞌanhan joꞌ, jnanꞌquintyjahan, jnanꞌcüetyjohan ndiaa siꞌtsꞌo ꞌnaanꞌ tsanꞌñeen, saquityꞌiuhan jon. \p \v 7 Ndoꞌ vi na jndë tenon chjo, chaꞌ vi ndye hora, ndoꞌ mantyi tyjeeꞌnon scuuꞌ Ananías joꞌ, min tyiꞌquintjii juu na aa vaa ꞌnan tui. \v 8 Ndoꞌ mantyi taxeeꞌ Pedro nnon juu: \p —Quitsuꞌ nnön, ¿Aa mayuuꞌ na veꞌ ndöꞌntyi xjen na ndëëhoꞌ tyuaa ꞌnaanhoꞌ? \p Ndoꞌ joꞌ tꞌa tsanꞌñeen ꞌndyo jon, itso juu: \p —Mayuuꞌ ntyjë, nndaꞌntyi ro xjen na tijntꞌuahanꞌ. \p \v 9 Yajoꞌ taxeeꞌntyichen Pedro nnon juu: \p —¿Ndu na nchaꞌ vehoꞌ na jnanꞌjonhoꞌ na ninꞌquitquenhoꞌ xjen Espíritu na conduihin nquii Tyoꞌtsꞌon? Ndö jndë concyo nnꞌan na saquityꞌiu saꞌ. Mantyi ꞌuꞌ nein cje ro ncüꞌioꞌ, ndoꞌ mantyi ngoquityꞌiuhan ꞌuꞌ. \p \v 10 Ndoꞌ majuuntyi xjen na sinin Pedro na nndaꞌ, juu Safiraꞌñeen, majoꞌntyi veꞌ tyiootohin tonnon jon, mana tueꞌ juu. Ndoꞌ nannonꞌñeen, juu xjen na tequeꞌhan joꞌ, jndiohanhin na tsꞌoohin. Joꞌ tjiꞌhanhin, saquityꞌiuhanhin ngiaaꞌ saaꞌ juu. \v 11 Ndoꞌ nque nnꞌan na conduihan tmaanꞌ nnꞌan na itsinꞌman Tyoꞌtsꞌon ñuaanhan, tsoñꞌenhan sityꞌue jndyihanꞌhin na tui na nndaꞌ, nquehan ndoꞌ mantyi tsochen nnꞌan na jndyehan ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ. \s1 Tsꞌian tꞌman na tontꞌa nnꞌan na totsayꞌonhan yo jñꞌoon na toninncyaa Jesucristo \p \v 12 Ndoꞌ tyiꞌncüii xeeyu, jndye jnꞌaan tꞌman na tondui quiiꞌ ntꞌan nnꞌan yo ntyja ꞌnaan nque nnꞌan na totsayꞌonhan yo jñꞌoon na toninncyaa Jesucristo. Mantyi tontꞌahan jndye nnon tsꞌian na tyiꞌjeꞌquindëë nduihanꞌ ntyja ꞌnaanꞌ najndë nquehan. Ndoꞌ tsoñꞌen nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús, tovancüiihan juu corredor cüentaaꞌ vatsꞌon tꞌman na nquii Salomón tꞌua jon tsꞌian na jndëhanꞌ. \v 13 Majoꞌ nque nnꞌan na tyiꞌconanꞌjonhan yo juu tmaanꞌ nanꞌñeen, ncyaahan na nnanꞌtjonꞌhan yo nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús. Majoꞌ min na nndaꞌ vaa, njon nanꞌñeen ngiohan. \v 14 Ndoꞌ tëvijndyentyichen nnꞌan na tovantyja nꞌonhan ta Jesús, nannon ndoꞌ mantyi nanntcu. \v 15 Ata nanvꞌi na ntyjohan cjo jndu yo cjo ndue, totquen nnꞌanhin jndyue nata, chaꞌ juu xjen na ngüenon Pedro, min na veꞌ ncüaanꞌ jon ngüenonhanꞌ nacjo vendye nanꞌñeen chaꞌ nꞌmanhan ntycu na coquenonhan. \v 16 Ndoꞌ mantyi nnꞌan na mꞌanhan njoon na ndyo mꞌaanhanꞌ Jerusalén, tondyochohan nnꞌan vꞌi yo ninꞌntyjehan na nayꞌoon jndyetyia. Ndoꞌ tsoñꞌen nanꞌñeen jnꞌmanhan. \s1 Nanmꞌannꞌian contꞌa viꞌhan Pedro yo Juan \p \v 17 Juu xjenꞌñeen nquii tyee na conintque ndëë ntyee ꞌnaan nnꞌan judíos yo ninꞌntyjehin tmaanꞌ na jndyuhanꞌ saduceos, jnanꞌncꞌuaaꞌhin. Tiquindyaꞌ ngiohan ndoꞌ na tëëꞌ nꞌonhan nnꞌan na totsayꞌonhan yo jñꞌoon na toninncya Jesús. \v 18 Joꞌ tjahin nanꞌñeen, ndoꞌ tjueꞌhanhin vancjo. \v 19 Majoꞌ vi na jndë tijaan juu tsjonꞌñeen, tyjeeꞌ ncüii ángel cüentaaꞌ ta Tyoꞌtsꞌon na mꞌanhan. Ndoꞌ siquinaan jon ꞌndyo vancjoꞌñeen, ndoꞌ tjiꞌ jon joohan tochꞌen. \v 20 Ndë joꞌ tso jon ndëëhan: “Quitsacüentyjeeꞌhoꞌ quityquiiꞌ vatsꞌon tꞌman. Quinanꞌneinhoꞌ jñꞌoonvahin ndëë tsoñꞌen nnꞌan, na minꞌcya ro tsꞌan na ngantyja tsꞌon juu Jesús, ngüandoꞌ ñuaanꞌ juu.” \p Nndaꞌ vaa jñꞌoon na tso juu ángelꞌñeen. \v 21 Ndoꞌ joo nanꞌñeen, vi na jndë jndyehan jñꞌoonꞌñeen, tyꞌehan. Ndoꞌ xjen na tonco ncüiichen xuee, tyequeꞌ nndaꞌhan vatsꞌon tꞌman. Taꞌhan jnanꞌmanhan ndëë nnꞌan na sque joꞌ. \p Ndoꞌ nquii tyeeꞌñeen na conditque yo nnꞌan na conanꞌjonhan yo jon, squenonhan vatsꞌonꞌñeen. Jnanꞌtjonhan ntyjehan nnꞌan na condui nanmꞌannꞌian yohan yo ninꞌtsoñꞌen nnꞌan na conintque ndëë nnꞌan Israel. Ndë joꞌ, joo ntyeeꞌñeen tꞌua tsꞌian ndëë nanntꞌei na quitsaquichohan nnꞌan na totsayꞌonhan yo jñꞌoon na toninncyaa Jesús na tooꞌhan vancjo. \v 22 Majoꞌ xjen na sque nanntꞌeiꞌñeen vancjoꞌñeen, matavijndiohan juu Pedro yo Juan na mꞌanhin naviꞌ joꞌ. Yajoꞌ majuuntyi xjenꞌñeen tyꞌe ntcüeꞌ nanntꞌeiꞌñeen, tyenanꞌquindyiihan na taviquitooꞌ nanꞌñeen vancjo. \v 23 Jnduehan ndëë ntyeeꞌñeen: \p —Tyen tëꞌ ꞌndyo vancjöhöꞌ xjen na squë́. Ndoꞌ mꞌan sondaro na cotaꞌntyjeeꞌhanꞌ. Majoꞌ xjen na jnanꞌquinán ꞌndyohanꞌ, minꞌncüii tsꞌan taquindyiiꞌhanꞌ. \p \v 24 Yajoꞌ nquii tyee na conintqueꞌñeen yo tsan na coxen nnꞌan na cotantyjeeꞌ vatsꞌon tꞌmanꞌñeen yo ninꞌnnꞌan na conintque ndëë tsoñꞌen ntyee, xjen na jndyehan jñꞌoon na jndue nanntꞌeiꞌñeen, yajoꞌ jnduehan ndëë ntyjehan nchu ya ntꞌaha chaꞌ ngacüentyjeeꞌ jñꞌoonvahin. \v 25 Ndoꞌ maninjuu xjenꞌñeen, tyjeeꞌnon ncüii tsꞌan na mꞌanhan. Juu tsanꞌñeen siquindyi juu joohan, itso juu: \p —Joo nnꞌan na tjueꞌhoꞌ vancjo, ntjoꞌ mꞌanhan vatsꞌon tꞌman na conanꞌmanhan ndëë nnꞌan. \p \v 26 Ndoꞌ juu tsꞌan na conintque ndëë nnꞌan na cotaꞌntyjeeꞌ vatsꞌon tꞌman, tja jon yo nanntꞌei ꞌnaanꞌ jon. Tëcyꞌonhan Pedro yo ninꞌJuan, majoꞌ tachito yo naijndeiꞌhanꞌ, ngꞌe ncyaahan na nque nnꞌan tsjoonꞌñeen, ntueinꞌ nanꞌñeen ntjöꞌ joohan. \v 27 Majoꞌ ya sque ntcüeꞌhan naijon na tëncüi nanmꞌannꞌianꞌñeen, tyincyahan cüenta nanꞌñeen ndueehan. Ndoꞌ nquii tyeeꞌñeen na conintque, singꞌe nndaꞌ jon juu jñꞌoonꞌñeen. Itso jon ndëë nanꞌñeen: \p \v 28 —ꞌOꞌ mangio jndaꞌhoꞌ na jndë jnduë́ ndëëhoꞌ na yo naijndeiꞌhanꞌ na tavinanꞌmanntyichenhoꞌ jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ Jesúsvaꞌ. Majoꞌ jnan ꞌoꞌ, ninvaa quiiꞌ tsjöön Jerusalén, mangio nnꞌan jñꞌoon na jndë jnanꞌmanhoꞌ ndëëhan. Ndoꞌ conduehoꞌ ndëë nnꞌan na jnán já, joꞌ na tueꞌ Jesús. \p \v 29 Yajoꞌ Pedro yo ntyje jon na totsayꞌonhan yo jñꞌoon na toninncyaa Jesús, jnduehan: \p —Chuhanꞌ na quitaꞌncꞌuë́ jndyë́ jñꞌoon na itso nquii Tyoꞌtsꞌon, chichen jñꞌoon na condue nnꞌan. \v 30 Nquii Tyoꞌtsꞌon na tonanꞌtꞌmaanꞌ nque ndochi ndotyëëhë na tomꞌan ndyu na toxenꞌchen, jndë tyincyaa jon na vandoꞌ xco Jesús, tsan na jnanꞌcueeꞌhoꞌ na tꞌionhoꞌhin tsonjnꞌaan. \v 31 Ndoꞌ na nndaꞌ, jndë sitꞌmaanꞌ jon nquii Jesús na jndë tacjo jon ngiaaꞌ Tyoꞌtsꞌon tontyjaya. Ndoꞌ jndë tquen jon na condui Jesús nquii jon na vja tonnon ndëë tsoñꞌen, ndoꞌ mantyi na conduihin na itsinꞌman jon ñuaan nnꞌan. Sꞌaa Tyoꞌtsꞌon na nndaꞌ chaꞌ nque nnꞌan Israel vanaan na ntcüeꞌ nꞌonhan jnanhan ndoꞌ na ntsitꞌman tsꞌon jonhan. \v 32 Ndoꞌ cotjíꞌ jndyoyú ntyja ꞌnaanꞌ juu jñꞌoonvaꞌ, ndoꞌ nquii Espíritu Santo, manincüajon itsꞌaa jon na incyaa Tyoꞌtsꞌonhin quiiꞌ nꞌon nnꞌan na cotaꞌngueeꞌhan tonnon jon. \p Ndöꞌ jñꞌoon na sintcüeꞌ Pedro ndëë ntyeeꞌñeen. \v 33 Ndoꞌ nque nanmꞌannꞌianꞌñeen, vi na jndë jndyehan jñꞌoonminꞌ, quindyaꞌ jndyi ngiohan, ata ninꞌquinanꞌcüjehan nanꞌñeen. \v 34 Majoꞌ ncüii nque nanmꞌannꞌianꞌñeen, tsan na jndyu Gamaliel, jnanquintyja jon. Tsanꞌñeen ñꞌenhin yo tmaanꞌ nnꞌan fariseos. Conduihin tsꞌan na itsiꞌman nchu vaa itsiquindyi jñꞌoon na tquen Moisés, ndoꞌ tsochen nnꞌan judíos njon jndyi ngiohanhin. Ndë joꞌ, nque nanꞌñeen na totsayꞌonhan yo jñꞌoon na toninncyaa Jesús, tꞌua Gamaliel tsꞌian na quinduiꞌ nanꞌñeen tochꞌen vitanꞌ xjen. \v 35 Ndë joꞌ tso jon ndëë ntyje nanmꞌannꞌian jon: \p —ꞌOꞌ ntyjë nnꞌan Israel, quintꞌahoꞌ cüenta yo ꞌnan na conanꞌtiuhoꞌ na ninꞌquintꞌahoꞌ nanminꞌ. \v 36 Cañjoonꞌ nꞌonhoꞌ juu jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ Teudas. Jndë sꞌaahanꞌ xuee na totsisꞌahin na totso juu na tꞌman conduihin. Ndoꞌ juu xjenꞌñeen chaꞌna nenque ciento nannon na totsayꞌonhan jñꞌoon yohin. Majoꞌ juu tsanꞌñeen, jnanꞌcueeꞌ nnꞌanhin ndoꞌ tsoñꞌen nnꞌan na tonanꞌjonhan yohin, tycyahan, tyuiiꞌ ntyja ꞌnaanhan. \v 37 Ndoꞌ juu xjen na nquii tsanmꞌaantsꞌian tꞌman tsjoon Roma tꞌua jon tsꞌian na tixco nguee nnꞌan, juu xjenꞌñeen tsan na jndyu Judas, na jnan ndyuaa Galilea, totsisꞌa nquiihin. Ndoꞌ jndye nnꞌan jnanꞌjon jñꞌoon yohin. Majoꞌntyi, jnanꞌcueeꞌ nnꞌanhin ndoꞌ tsoñꞌen nnꞌan na tonanꞌjon jñꞌoon yo tsanꞌñeen, tycyahan. \v 38 Mangꞌe na nndaꞌ, joo nanminꞌ, juu Pedro yo ninꞌJuan, tavindyiiꞌ nꞌonhoꞌ joohin, quiꞌndyehoꞌ ntyja na contꞌahan. Ee juu jñꞌoon na conincyahan yo tsꞌian na contꞌahan, xe na aa veꞌ ntyja ꞌnaan nnꞌan conanꞌxuanhanꞌ, ngantycüii nquiihanꞌ. \v 39 Majoꞌ juu tsꞌianminꞌ na contꞌahan, xe na aa ntyja ꞌnaanꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon conduihanꞌ, yajoꞌ tyiꞌjon quindëë na nnanꞌtyuiiꞌhoꞌ joohanꞌ. Ata nnintyincyooꞌ na nquii jon conanꞌvehoꞌ cjooꞌ jon. \p \v 40 Ndoꞌ joo nanꞌñeen na conduihan nanmꞌannꞌian yo Gamalielꞌñeen, jnanꞌjonhan yo jñꞌoon na siquiꞌmaanꞌ jonhan. Ndoꞌ ndë joꞌ tqueenꞌ nndaꞌhan ve nanꞌñeen na totsayꞌonhan yo jñꞌoon na toninncyaa Jesús. Tjaꞌhan nanꞌñeen. Ndoꞌ jndue nndaꞌhan na yo naijndeiꞌhanꞌ na quitsacüentyjeeꞌhan na conanꞌmanhan ntyja ꞌnaanꞌ xueeꞌ Jesús. Ndë joꞌ jnanꞌquindyaa ntcüeꞌhan nanꞌñeen. \v 41 Ndoꞌ joo nanꞌñeen jnduiꞌhan quiiꞌ ntꞌan nanmꞌannꞌianꞌñeen. Nein jndyihan na tyincyaa Tyoꞌtsꞌon na conduihin nnꞌan na scüejnaanꞌhanꞌhin ntyja ꞌnaanꞌ xueeꞌ nquii Jesús. \v 42 Ndoꞌ ꞌio ꞌio tonanꞌmanntyichenhan ndëë nnꞌan quiiꞌ vatsꞌon tꞌman, ndoꞌ mantyi xenꞌ ntꞌaa xenꞌ ntꞌaa tonanꞌmanhan ndëë nnꞌan. Tasacüentyjeeꞌhan na tonanꞌmanhan ndoꞌ na toninncyahan jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ Jesús na manquii jon conduihin Cristo. \c 6 \s1 Joo nnꞌan tmaanꞌ cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon, cotꞌionhan tsꞌian ntyqueꞌ ntyjehan \p \v 1 Majoo xueeꞌñeen tëvijndyentyichen nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús. Quiiꞌ ntꞌanhin mꞌan nnꞌan judíos na conanꞌneinhan jñꞌoon griego, ndoꞌ yo mañoon ntyjehan na conanꞌneinhan jñꞌoon hebreo. Nque nanꞌñeen na conanꞌnein jñꞌoon griego, tquenhan jñꞌoon ntyja ꞌnaan ntyjehan nanꞌñeen na conanꞌnein jñꞌoon hebreo. Ee joo nanntcu ninnque na mꞌan juu tmaanꞌ na conduihan, chjochen ꞌnan na toyꞌonhan cüenta na tovijntꞌuehan, chichen ntyjehan nanntcu ninnque na conanꞌnein jñꞌoon hebreo. \v 2 Ndoꞌ ngꞌe juu jñꞌoonꞌñeen, nque nnꞌan na nchoꞌve jnanꞌncüihan tsoñꞌen nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús. Jnduehan ndëë nanꞌñeen: \p —ꞌOꞌ ntyjë, tyiꞌquichuhanꞌ na nꞌndyë́ na coninncyá jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon chaꞌ na nnanꞌjntꞌá ꞌnan na ntcüaꞌ nnꞌan. \v 3 Mangꞌe joꞌ, tyquiiꞌ ntꞌan ntyjehoꞌ tmaanꞌ nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús, quitjihoꞌ ntyqueꞌ ntyjehoꞌ nannon na vaa jñꞌoon ntyja ꞌnaan nanꞌñeen na ya nnꞌanhin. Icanhanꞌ na conduihan nnꞌan na jndaꞌ nquen ndoꞌ na quindë ya nanꞌxuan Espíritu Santo, Ndoꞌ nquë́ ntꞌiö́n tsꞌianmin joohan na quinanꞌjndaꞌhan ꞌnan na ncyꞌon joo nanntcu ninnque. \v 4 Ndoꞌ já, ninnquiiꞌchen na nnanꞌnë́n nnon Tyoꞌtsꞌon ndoꞌ na nninncyá jñꞌoonꞌ jon ndëë nnꞌan. \p \v 5 Ndoꞌ tsoñꞌen nanꞌñeen na vantyja nꞌon, tjonꞌ jñꞌoonhan na quindui na nndaꞌ. Joꞌ tjihan juu Esteban, tsan na manchaꞌchen tsꞌon na vantyja tsꞌon Jesús ndoꞌ na quindë ya tsixuan Espíritu Santo. Ndoꞌ mantyi tjihan Felipe, Prócoro, Nicanor, Timón, Parmenas, yo ninꞌNicolás, tsan na jnan tsjoon Antioquía. Juu jon chito tsꞌan judíohin, conduihin tsꞌan na totsijonhin yo jñꞌoon na conanꞌtꞌmaanꞌ nnꞌan judíos nquii Tyoꞌtsꞌon. \v 6 Ndoꞌ nque nnꞌan na vantyja nꞌonhan Jesús, vi na jndë tjihan nanminꞌ, jndyochohan nanꞌñeen ndëë nnꞌan nchoꞌve na totsayꞌonhan jñꞌoon yo Jesús. Ndoꞌ nquehan jnanꞌneinhan nnon Tyoꞌtsꞌon ntyja ꞌnaan nanꞌñeen. Jndë joꞌ tyiohan ndueehan nacjo nanꞌñeen na ncyꞌonhan cüenta tsꞌian na ntꞌahan. \p \v 7 Ndoꞌ jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon majndyentyichen tëcyahanꞌ. Ndoꞌ quiiꞌ Jerusalén tëvijndyentyichen nnꞌan na vantyja nꞌonhan Jesús. Ata nque ntyee ꞌnaan nnꞌan judíos, mantyi jndyehan tovantyja nꞌonhan jon. \s1 Tyꞌon nnꞌan Esteban \p \v 8 Juu naya na condui Tyoꞌtsꞌon, quindë ya totsixuan Esteban juuhanꞌ. Mantyi quindë ya tomꞌaan Espíritu Santo quiiꞌ tsꞌon jon. Ngꞌe joꞌ jndye jnꞌaan tꞌman na totsꞌaa jon quiiꞌ ntꞌan nnꞌan na tyiꞌjeꞌquinduihanꞌ xe na aa yo najndei nquii jon na sꞌaahanꞌ na tꞌoonꞌ jndyi nꞌon nnꞌan ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ. \v 9 Quiiꞌ tsjoon Jerusalén, joꞌ tovaa ncüii vatsꞌon cüenta nnꞌan judíos, joo nnꞌan na tovancüi joꞌ, tonduihan nnꞌan na jndë jndyaahan na totyeꞌntjontyenhan ndëë mañoon nnꞌan. Joo nanꞌñeen jnanhan tsjoon Cirene yo Alejandría ndoꞌ yo ndyuaa Cilicia yo ninꞌAsia. Vendye joo nanꞌñeen taꞌhan na jnanꞌjndyehan jndyuehan yo juu Estebanꞌñeen. \v 10 Majoꞌ joo nanꞌñeen tyíꞌquindëë ntꞌahan yo jñꞌoon na totsinin jon, mangꞌe nquii Espíritu Santo tyincyaa na jndaꞌ xquen jon. \v 11 Ndoꞌ na nndaꞌ, jnanꞌjndaꞌ nanꞌñeen na tyincyahan xoquituꞌ ndëë vendye nnꞌan na quindue nanꞌñeen na jndë jndyehan na totsinin Esteban jñꞌoon tsanꞌ cjooꞌ Moisés yo mantyi cjooꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon. \v 12 Ndoꞌ nnꞌan na mꞌan Jerusalén, vi na jndë jndyehan juu quintuꞌñeen, tꞌman tyionhanꞌ na quindyaꞌ ngiohan. Nquehan yo nnꞌan na conintque ndëëhan, yo ninꞌnnꞌan na conanꞌman jñꞌoon na tquen Moisés. Joꞌ tyioohan na mꞌaan Estebanꞌñeen, tyꞌonhan jon, tyeyꞌonhanhin ndëë nanmꞌannꞌian ꞌnaanhan. \v 13 Ndoꞌ mantyi jnanꞌjndaꞌhan nnꞌan na quinanꞌnein quintu cjooꞌ jon. Jndue nanꞌñeen: \p —Juu tsanvahin ninnquiiꞌchen itsinin juu jñꞌoon tsanꞌ cjooꞌ vatsꞌon tꞌmanva na jiꞌua tsixuanhanꞌ, ndoꞌ mantyi cjooꞌ juu jñꞌoon na tquen Moisés. \v 14 Ee nquë́ jndë jndyë́ na totso juu na juu Jesús, tsan na jnan Nazaret, ntsityuiiꞌ juu vatsꞌonvahin ndoꞌ mantyi ntscüejndyo juu costumbre na tyincyaa Moisés ndëëhë. \p \v 15 Ndoꞌ tsoñꞌen nanmꞌannꞌianꞌñeen, quii jntyꞌiahan nnon Esteban. Jntyꞌiahan na itsijonhanꞌ nnon jon chaꞌna nnon ncüii ángel. \c 7 \s1 Jñꞌoon na sintcüeꞌ Esteban ndëë nnꞌan na tyꞌonhin \p \v 1 Ndoꞌ nquii tyee na conintque ndëë nnꞌan judíosꞌñeen, taxeeꞌ jon nnon Esteban. Itso jon: “¿Aa mayuuꞌ na nndaꞌ vaa na totsuꞌ?” \v 2 Ndoꞌ tꞌa Esteban, tso jon: “ꞌOꞌ ta na conintquehoꞌ yo ninꞌoꞌ ntyjëëhë, quindyehoꞌ chjo jñꞌoon na ntsinën. Nquii ta Tyoꞌtsꞌon na taquintyja tꞌman conduihin, tityincyooꞌhin nnon tsochiihi Abraham xjen na tomꞌaan jon ndyuaa Mesopotamia, vitjachen na ncja jon tsjoon Harán. \v 3 Itso jon nnon juu: Quinduiꞌ ntjoohin ndyuaa tsjonꞌ. Quiꞌndyiꞌ nnꞌan ꞌnanꞌ. Ndoꞌ cjaꞌ ndyuaa na ntsiꞌman nnonꞌ. \p Nndaꞌ vaa tso Tyoꞌtsꞌon nnon Abraham. \v 4 Ndoꞌ na nndaꞌ, ya joꞌ jnduiꞌ Abraham tsjoonꞌ jon ndyuaa Caldea, tja jon ndyuaa Harán. Ndoꞌ vi na jndë tueꞌ tsotye jon, yajoꞌ jndyoyꞌoon Tyoꞌtsꞌon Abrahamꞌñeen ndyuaavahin naijon na mꞌanhoꞌ naneinhin. \v 5 Majoꞌ tasiquindaaꞌ Tyoꞌtsꞌon juu ndyuaamin jon, min na veꞌ vi tanꞌ chjohanꞌ. Majoꞌ min na nndaꞌ, tcoꞌ Tyoꞌtsꞌon ꞌndyo jon jñꞌoon na tyiꞌjeꞌquitscüejndyo jonhanꞌ na mancüiixjen nndaaꞌ juu ndyuaaminhin, ndoꞌ ya na ngueꞌ juu, ntsinda juu, joohan nnanꞌxuanhan cüentahanꞌ. Nndaꞌ tso Tyoꞌtsꞌon nnon juu min na juu xjenꞌñeen minꞌncüii jnda juu tacꞌoon. \v 6 Ndoꞌ mantyi tso Tyoꞌtsꞌon na nque nnꞌan tsjan Abraham na nndyocahanꞌ, ncꞌohan ncüiichen ndyuaa naijon na nduihan nnꞌan na veꞌ sque ya. Ndoꞌ joꞌ ngotyeꞌntjontyenhan ndëë nnꞌan juu ndyuaaꞌñeen, ndoꞌ joo nnꞌan na mꞌanhanꞌ, nenque ciento ndyu ngontꞌaviꞌ nanꞌñeenhan. \v 7 Majoꞌ tsontyichen Tyoꞌtsꞌon nnon Abraham: “Ndoꞌ joo nnꞌan ndyuaaꞌñeen na ntꞌahan na ngotyeꞌntjontyen ntsindaꞌntyjoꞌ ndëëhan, ncö ntcoꞌxën nanꞌñeen jnaanꞌ na nndaꞌ nntꞌahan. Ndoꞌ ndë joꞌ, joo ntsindaꞌntyjoꞌ nndyochö ntcüꞌëhan ndyuaavahin na nnanꞌtꞌmaanꞌ nndaꞌhan ja ntjoohin.” \p Ndöꞌ vaa jñꞌoon na tso Tyoꞌtsꞌon nnon tsanꞌñeen. \v 8 Ndoꞌ tquen Tyoꞌtsꞌon jñꞌoon nnon Abraham na juu jnda jon na jndëcya nnduihin, quityjee jon tjan na yusꞌahin. Ndoꞌ na nndaꞌ, juu xjen na tui Isaac, tyjee jon tjan na yusꞌahin juu xee na jndë nen xuee ꞌnaanꞌ juu. Ndoꞌ juu Isaac, manincüajon sꞌaa jon xjen na tui jnda jon Jacob. Ndoꞌ nquii Jacob, majoꞌntyi sꞌaa jon yo nchoꞌve ntsinda jon nnꞌan na conduihan ndochiihi, manquëhë na condui jaa nchoꞌve ntmaanꞌ nnꞌan Israel. \p \v 9 “Ndoꞌ nque ntsinda Jacob, na conduihan ndochiihi na tomꞌanhan ndyu na toxenꞌchen, tonanꞌtëëꞌ jndyi nꞌonhan ntyjehan José. Ndëëhanhin ndëë nnꞌan ndoꞌ joo nanꞌñeen tyeyꞌonhanhin ndyuaa Egipto. Majoꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon tomꞌaan jon yohin na tomꞌaan juu ndyuaaꞌñeen. \v 10 Ndoꞌ tsoñꞌen naviꞌ na toquenon juu Joséꞌñeen, totsiquindyaa Tyoꞌtsꞌonhin, mantyi tyincyaa jon na jndaꞌ xquen juu, ndoꞌ sꞌaa jon na tëveeꞌ ntyjii Faraón yohin. Nquii Faraónꞌñeen, conduihin tsanmꞌaantsꞌian tꞌman juu ndyuaa Egipto. Tꞌion jon tsꞌian José na tonduihin gobernado ninvaañꞌen ndyuaaꞌñeen, ata mantyi juu vatsꞌian naijon na coꞌxen juu Faraónꞌñeen. \p \v 11 “Ndoꞌ tentyja xjen na tyioo jndoꞌ tꞌman ninvaa ndyuaa Egiptoꞌñeen yo ninꞌndyuaa Canaán. Jnaanꞌ joꞌ ji vaa jndyi toquenon nnꞌan. Ndoꞌ nque ndochiihi tandicüijndaꞌ ꞌnan na ntcüaꞌhan. \v 12 Majoꞌ nquii Jacobꞌñeen, jndyii jon jñꞌoon na juu ndyuaa Egiptoꞌñeen, joꞌ min ꞌnan na ya ntcüaꞌ tsꞌan. Yajoꞌ nque ndochiihi, ntsinda jon, jñon jonhan joꞌ na vejndyee ngue. \v 13 Ndoꞌ vi na jndë joꞌ, nque ndochiihi nanꞌñeen, tyꞌe nndaꞌhan joꞌ na vja ve, ndoꞌ juu xjenꞌñeen José siꞌman nquiiꞌ jon ndëëhan na manquiintyi jon na conduihin ntyje nquehan. Ndoꞌ na nndaꞌ, nquii tsanmꞌaantsꞌian tꞌmanꞌñeen, tajnaanꞌ jon ntyje nquii José nanꞌñeen. \v 14 Ndoꞌ vi na jndëcya, nquii José tꞌua jon tsꞌian ndëë ntyje jon na quitsacyꞌonhan tsotyehan yo ninꞌtsoñꞌen nnꞌan chuuꞌhan. Joo nanꞌñeen jndë ndyennꞌan nchoꞌnqui vantjoꞌ ꞌonhan. \v 15 Nndaꞌ vaa na tui na tja Jacob ndyuaa Egipto. Joꞌ tomꞌaan jon, ndoꞌ majoꞌ tueꞌ jon. Mantyi ndochiihi ntsinda juu Jacobꞌñeen, juu ndyuaaꞌñeen tjëhan. \v 16 Ndoꞌ ndëcya nque ndantyjo ntꞌooꞌñeen, tyecho ntcüeꞌhan siꞌtsꞌo ꞌnaan nanꞌñeen tsjoon Siquem, ndyuaa naijon na jnanhan. Ndoꞌ tyequityꞌiuhan ntꞌooꞌñeen quiiꞌ tsiꞌtsꞌua na sijnda Abraham yo sꞌon xuee ndëë ntsinda tsan na jndyu Hamor. \p \v 17 Ndoꞌ sininntyichen Esteban. Tso jon: “Ndoꞌ viochen xjen na ngatsiquindëhanꞌ juu jñꞌoon na tcoꞌ Tyoꞌtsꞌon ꞌndyo jon nnon Abraham na ntsiquindyaa jon nanꞌñeen na nnduiꞌ ntcüeꞌhan juu ndyuaaꞌñeen, majndyentyichenhan tandë. \v 18 Ndoꞌ joo ndyuꞌñeen jndye nnꞌan na ncüii ro ncüiihan na jndë tomꞌanhan tsꞌian tꞌman ndyuaa Egipto. Ndoꞌ tueeꞌ xjen na tëcjo ncüiichen tsꞌan na nduihin tsanmꞌaantsꞌian tꞌman ndëë nnꞌan Egipto. Juu tsanꞌñeen tatajnaanꞌ jon tsoJosé. \v 19 Nquii tsanmꞌaantsꞌianꞌñeen, yo na jndaꞌ xquen jon, totsiviꞌnnꞌan jon ndochiihi. Ee tquen jon jñꞌoon na quiꞌndyehan yoꞌndaa ndahan na cüje nque joo. \v 20 Ndoꞌ majooto xueeꞌñeen tui Moisés. Ndoꞌ tëveeꞌ ntyjii Tyoꞌtsꞌon yo jon. Tye jon yo ndyee jon, ninndye chiꞌ na tonanꞌquehan jon vꞌaahan. \v 21 Majoꞌ tueeꞌ xjen, yo najndeiꞌhanꞌ na jntyꞌehanhin na cueꞌ jon, majoꞌ manquiito yuscu jnda tsanmꞌaantsꞌian tꞌmanꞌñeen ntjii juu yujntꞌa Moisés. Juu yuscuꞌñeen tovantyjeeꞌ juuhin chaꞌvijon jnda nquii juu. \v 22 Mangꞌe na nndaꞌ tui, juu Moisés totsijnaanꞌ jon tsoñꞌen na jndaꞌ nquen nnꞌan Egipto. Ndoꞌ jaaꞌ jñꞌoon na totsinin jon, yo ntyja ꞌnaanꞌ ꞌnan na totsꞌaa jon. \p \v 23 “Juu Moisésꞌñeen, ya na tueeꞌ jon chaꞌna vennꞌan chu, sꞌaahanꞌ tsꞌon jon na ninꞌcaquindyiaaꞌ jon nque nnꞌan na nincüii tsjan conduihin, nque nnꞌan tsjan Israel. \v 24 Tja jon ndoꞌ jndyiaaꞌ jon ncüii tsꞌan Egipto na itsꞌaa viꞌ tsanꞌñeen ncüii tsꞌan na ninncüii tsjan conduihin yo nquii jon. Juu xjenꞌñeen tañoonꞌ jon tsanꞌñeen, tjiꞌ jonhin quiiꞌ nanviꞌñeen. Iscueeꞌ jon juu tsanEgiptoꞌñeen. \v 25 Nndaꞌ vaa na sꞌaa jon ngꞌe toquindyiiꞌ tsꞌon jon na nque nnꞌan ꞌnaanꞌ jon, nnꞌan Israel, ncüaaꞌ ya nꞌonhan na ninjntꞌue Tyoꞌtsꞌonhin chaꞌ ntyja ꞌnaanꞌ nquii jon ndyaahan juu naviꞌ na mꞌanhan, majoꞌ joohan tataaꞌ nꞌonhan na nndaꞌ. \v 26 Ndoꞌ vi tonco ncüiichen xuee, jndyiaaꞌ Moisésꞌñeen ve ntyje jon nnꞌan Israel na ninncüii tsjan conduihan yo nquii jon, na conanꞌntjaꞌhan. Ndoꞌ ntꞌue tsꞌon jon na quintjo ya ntcüeꞌhan yo ntyjehan. Ngꞌe joꞌ na tso jon ndëëhan: “ꞌOꞌ ninncüii tsjan conduihoꞌ. ¿Ndu na conanꞌntjaꞌhoꞌ yo ntyjehoꞌ?” \v 27 Majoꞌ juu tsꞌan na ntꞌue tyiaꞌ yo ncüiichen tsanꞌñeen, jñoon juu ntꞌö nquii Moisés. Ndoꞌ tso juu nnon jon: “¿Nin tsꞌan tquen ꞌuꞌ na nintque ꞌuꞌ ndë́, ndoꞌ na ntcoꞌxenꞌ já? \v 28 ¿Aa mantyi ninꞌquitscueꞌ ja chaꞌna iscueꞌ juu tsꞌan Egipto vja? ” \v 29 Ndoꞌ Moisés, vi na jndë jndyii jon jñꞌoonvaꞌ, sꞌaa jon vi ntyja, tja jon ndyuaa Madián. Joꞌ tomꞌaan ya jon, ndoꞌ majoꞌ toco jon, tui ve nannon ntsinda jon juu ndyuaaꞌñeen. \p \v 30 “Ndoꞌ vi na jndë tenon vennꞌan chu na tomꞌaan jon joꞌ, sijonhanꞌ na mꞌaan jon ncüii joo quiiꞌ jndëë na ndyo juu tyoꞌ na jndyu Sinaí. Juu xjenꞌñeen tityincyooꞌ ncüii ángel nnon jon quityquiiꞌ tsachon na coco ncüii tsonneon. \v 31 Ndoꞌ na jndyiaaꞌ jonhanꞌ, tomꞌaanꞌ jndyi tsꞌon jon nin ꞌnan ninꞌquitsiquindyihanꞌ. Majoꞌ juu xjen na sindyooꞌhin na ndyiaaꞌ ya jonhanꞌ, jndyii jon na nquii ta Tyoꞌtsꞌon itsinin. \v 32 Tso jon: “Ja condui Tyoꞌtsꞌon cüentaaꞌ tsochiꞌ Abraham, tsan na tomꞌaan ndyu na toxenꞌchen, majoꞌntyi cüentaaꞌ juu Isaac yo ninꞌJacob.” Ndoꞌ xjen na jndyii Moisés na nndaꞌ, tyeꞌ coviquijntyꞌehin na tyꞌue jon, min ndincyaahanꞌ na ndyiaaꞌ jon juu tsꞌoonꞌñeen. \v 33 Ndoꞌ tso Tyoꞌtsꞌon nnon jon: “Cüjiꞌ ntconꞌ, ngꞌe naijon na mintyjeꞌ, conduihanꞌ tyuaa na jiꞌua ngꞌe jndë tyjënön ntjoohin. \v 34 Ee jndë jntyꞌia nnön na nque nnꞌan ndyuaa Egipto contꞌaviꞌhan nnꞌan njan, nnꞌan Israel, ndoꞌ mantyi jndë mandyi na cotcüihan quityquiiꞌ juu naviꞌñeen. Ndoꞌ joꞌ jndë jndyocuë na ntsiquindyahin. Ndoꞌ naneinhin, ꞌuꞌ njñön na cjaꞌ ntcüeꞌ ndyuaa Egipto.” \p \v 35 Ndoꞌ tsontyichen Esteban: “Nque nnꞌan Israel tontꞌahin na tyiꞌcueeꞌ nꞌonhan juu Moisés. Ee jnduehan nnon jon: ¿Nin tsꞌan tquen ꞌuꞌ na nintque ꞌuꞌ ndë́ ndoꞌ na ntcoꞌxenꞌ já? Majoꞌ manquiintyi Tyoꞌtsꞌon tꞌua jon tsꞌian nnon tsanꞌñeen na coꞌxen jon joohan ndoꞌ na ntsiquindyaa jonhan naviꞌ na tomꞌanhan ndyuaa Egipto. Ntyja ꞌnaanꞌ juu ángel na tityincyooꞌ nnon Moisés quityquiiꞌ tsonneon na covꞌa, joꞌ na sijndaꞌ Tyoꞌtsꞌon na tsixuan Moisés juu tsꞌianꞌñeen. \v 36 Majuuntyi Moisésꞌñeen, tjiꞌ jon ndochiihi nnꞌan Israel ndyuaa Egipto na tomꞌanhan joꞌ ndyu na toxenꞌchen. Majon na totsꞌaa tsꞌian tꞌman na tyiꞌjeꞌquinduihanꞌ ntyja ꞌnaanꞌ najndei nquii jon. Manquiintyi jon na totsꞌaa jnꞌaan tꞌman xjen na tenonhan Ndaandue Ve, ndoꞌ mantyi viochen xjen na tomꞌan yahan vivennꞌan chu ndyuaa naijon tajndaꞌ ya covaꞌ. \v 37 Manquiintyi jon na tso jon ndëë ntyjëëhë nnꞌan Israel: “Nquii Tyoꞌtsꞌon ntquen jon ncüii nnꞌan ꞌnaanhoꞌ na ntsixuan jon tsꞌian na nnincyaa jon jñꞌoon ndëëhoꞌ chaꞌxjen na tꞌua jon juu tsꞌianꞌñeen nnön.” \v 38 Manquii jon na tomꞌaan yo tmaanꞌ ntyjëëhë Israel viochen xjen na tomꞌan yahan ndyuaa na tajndaꞌ covaꞌ. Manquii jon na tomꞌaan jon Tyoꞌ Sinaí xjen na sinin ángel nnon jon yo ndëë ndochiihi nanꞌñeen. Manquii jon na tyꞌoon cüenta joo jñꞌoon na concyahanꞌ na ngüandoꞌ ñuaanꞌ tsꞌan na tonnon Tyoꞌtsꞌon na itscüenon jonhanꞌ ndëëhë. \p \v 39 “Majoꞌ nque ndochiihi na tomꞌan ndyu na toxenꞌchen, tyíꞌquitaꞌngueeꞌhan jñꞌoon na toninncyaa Moisés ndëëhan. Min tajnanꞌjñꞌoonꞌhan jñꞌoon na totso jon ndëëhan ndoꞌ mantyi totsꞌaa jndyihanꞌ nꞌonhan na nincꞌo ntcüeꞌhan Egipto. \v 40 Mangꞌe na nndaꞌ, joꞌ na tonduehan nnon Aarón: Quitsiaꞌ ꞌnan na nnanꞌquijndyu jaahanꞌ Tyoꞌtsꞌon na nnanꞌtꞌmaanꞌ jaa na juuhanꞌ ngüejndyeehanꞌ tondëëhë, ngꞌe ntyja ꞌnaanꞌ juu Moisésvaꞌ, tsan na tjiꞌ jaa ndyuaa Egipto, min tyiꞌquindiö nin ꞌnan tjon jon. \v 41 Ndoꞌ na jnduehan na nndaꞌ, jnanꞌyahan ncüii ꞌnan na chaꞌvijon toro chjo. Ndoꞌ tonanꞌcüjehan quiooꞌ na tonanꞌtꞌmaanꞌhan juuhanꞌ na tonduehan na juuhanꞌ conduihanꞌ Tyoꞌtsꞌon. Mantyi tontꞌahan nguee na tonanꞌtꞌmaanꞌhan juu nanꞌñeen na jnanꞌya nquehan. \v 42 Mangꞌe na nndaꞌ, jntyꞌii Tyoꞌtsꞌon joo nanꞌñeen. Ata tyincyaa jon na nque nanꞌñeen jnanꞌtꞌmaanꞌhan ncjuu na mꞌan tsjöꞌndue. Ee juu tsan na tonincyaa jñꞌoon ntyja nchu vaa ꞌnan na nguaa, vaa jñꞌoon na tji jon ntyja ꞌnaan nanꞌñeen. Ndö vaa tso jñꞌoonꞌñeen: \q1 ꞌOꞌ nnꞌan Israel, joo quiooꞌ na tonanꞌcüjehoꞌ xjen na tomꞌanhoꞌ vennꞌan ndyu juu ndyuaaꞌñeen na tajndaꞌ covaꞌ, \q1 ¿Aa nnön na toninncyahoꞌ quiooꞌñeen? \q1 \v 43 Quiooꞌñeen, chito nnön toninncyahoꞌ joo oꞌ. \q1 Ee ꞌoꞌ tonanꞌyꞌonhoꞌ vꞌaa ndiaa na toquindyiiꞌ juu ꞌnan na tonanꞌtꞌmaanꞌhoꞌ na jndyuhanꞌ Moloc. \q1 Mantyi yo juu ꞌnan na jndyu Renfán, quixjuu ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ, \q1 juuhanꞌ na tonanꞌtꞌmaanꞌhoꞌ. \q1 Joo nanꞌminꞌ na tonanꞌtꞌmaanꞌhoꞌ, \q1 ninnquiiꞌchen ꞌnan na tonanꞌya nquehoꞌhanꞌ. \q1 Ngꞌe tsojnaanꞌ na conanꞌtꞌmaanꞌhoꞌ nanꞌminꞌ, joꞌ na ncüjiꞌ ja ꞌoꞌ ndyuaa tsjoonhoꞌ na njñönhoꞌ na ncꞌohoꞌ ndyuaa na tonnon tsjoon Babilonia. \p Ndöꞌ vaa jñꞌoon na tyincyaa tsanꞌñeen. Ndoꞌ tsontyichen Esteban: \v 44 “Nque ndochiihi na tomꞌan ndyu na toxenꞌchen, xjen na tomꞌanhan juu ndyuaaꞌñeen na tannꞌan cꞌoon, tonanꞌyꞌonhan juu vꞌaa ndiaa naijon na tonanꞌvehan ntcaaꞌ ntjöꞌ na chuuꞌ ntji na tquen Tyoꞌtsꞌon na icoꞌxenhanꞌ. Juu vꞌaa ndiaaꞌñeen jndëhanꞌ chaꞌxjen jñꞌoon na siꞌman jon nnon Moisés ee tso jon nnon juu na quitsia juuhanꞌ chaꞌxjen ꞌnan na jndë siꞌman jon nnon juu. \v 45 Nque ndochiihi na tomꞌanhan ndyu na toxenꞌchen, nnꞌan tsjan joohan na jndyocahanꞌ, jndyoyꞌon nanꞌñeen juu vꞌaaꞌñeen xjen na jndyochu Josué joohan ndyuaaminhin naijon na sijndaꞌ Tyoꞌtsꞌon na ncꞌonhan. Ndoꞌ joo nnꞌan na tomꞌan jndyee ndyuaaminhin, tjiꞌ jon nanꞌñeen, mangꞌe joꞌ nque ndochiihi jndëë jntꞌahan yo nanꞌñeen. Ndoꞌ juu vꞌaa ndiaaꞌñeen, ninvaa tonanꞌyꞌonhan juuhanꞌ ata xjen na tomꞌaan juu David. \v 46 Nquii Tyoꞌtsꞌon, juu naya na conduihin, siquindaaꞌ jonhanꞌ juu Davidꞌñeen. Joꞌ na tcan juu vi nayaꞌñeen na nninncyaa jon na ntsia juu ncüii vꞌaa naijon nque nnꞌan tsjan Jacob na jndyocahanꞌ, nnanꞌtꞌmaanꞌhan nquii Tyoꞌtsꞌon. \v 47 Majoꞌ Salomón, jnda nquii David, nquii juu sia vꞌaaꞌñeen. \v 48 Majoꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon na mꞌaan nandyentyichen, chito veꞌ quiiꞌ ntꞌaa na conanꞌya nnꞌan, joꞌ na imꞌaan jon. Chaꞌxjen jñꞌoon na tso tsꞌan na toninncyaa jñꞌoon ntyja nchu vaa ꞌnan na nnguaa, tso tsanꞌñeen: \q1 \v 49 Quiñoonꞌndue conduihanꞌ silla na maninꞌ tsꞌiaanꞌ naijon na mavaquityën. \q1 Ndoꞌ juu tsonnangue tsixuanhanꞌ naijon na ntyjo ngꞌë. \q1 Ndoꞌ na nndaꞌ, ¿Nin ncüii nnon vꞌaa na nndëë nnanꞌyahoꞌ naijon na ncꞌön? \q1 Ndoꞌ ¿Yuu vaa nquii jon na ngüajndyëë? \q1 \v 50 Ee ncö, tsoñꞌen nanꞌminꞌ, maja tquënhanꞌ.” \p Ndöꞌ vaa jñꞌoon na tji tsanꞌñeen. \p \v 51 Ndoꞌ tsontyichen Esteban: “Majoꞌ ꞌoꞌ mancüiixjen conduihoꞌ nnꞌan queꞌ nꞌon. Itsijonhanꞌ ꞌoꞌ chaꞌvijon nque nnꞌan na tyiꞌquinanꞌtꞌmaanꞌhan Tyoꞌtsꞌon. Tyiꞌninꞌquindyehoꞌ nchu vaa na ntꞌue tsꞌon jon yohoꞌ, min tyiꞌquitaꞌngueeꞌhoꞌhanꞌ. Ninnquiiꞌchen conanꞌvehoꞌ nacjooꞌ nquii Espíritu Santo. Manincüejon contꞌahoꞌ chaꞌxjen tontꞌa nque ndochihoꞌ na tomꞌanhan ndyu na toxenꞌchen. \v 52 Ncüii cüii tsꞌan na tomꞌanhin ndyu na toxenꞌchen na toninncyahin jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ntyja nchu vaa ꞌnan na nnguaa, nque ndochihoꞌ, mancüiixjen tontꞌaviꞌhan nanꞌñeen. Ndoꞌ mantyi nque nnꞌan na toninncya jñꞌoon ntyja na ndyo nquii Cristo na jndyoyu conduihin, majoontyi ndochihoꞌ tonanꞌcüjehan nanꞌñeen. Majoꞌ nanein nquii Cristo, nquehoꞌ jndë tyincyahoꞌ cüentahin, ndoꞌ jndë jnanꞌcueeꞌhoꞌhin. \v 53 Manquentyihoꞌ na tyꞌonhoꞌ cüenta juu jñꞌoon na tquen Moisés na tyincya ángeles juuhanꞌ nnon jon, majoꞌ ꞌoꞌ tyiꞌninꞌquitaꞌngueeꞌhoꞌhanꞌ.” \s1 Na jnanꞌcueeꞌ nnꞌan Esteban \p \v 54 Ndoꞌ nque nanmꞌannꞌianꞌñeen, vi na jndë jndyehan jñꞌoonminꞌ na sinin Esteban ndëëhan, tennon ntyja xjen na tyionhanꞌ quindyaꞌ ngiohan. Tonanꞌquiꞌioonꞌhan ndiꞌnꞌonhan na jnanꞌvjehan jon. \v 55 Majoꞌ juu jon, quindë ya tomꞌaan Espíritu Santo quiiꞌ tsꞌon jon. Jndondë jon quiñoonꞌndue, joꞌ jndyiaaꞌ jon juu na nancooꞌ jndyi quixuee naijon na mꞌaan nquii Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ mantyi jndyiaaꞌ jon na minntyjeeꞌ Jesús ngiaaꞌ Tyoꞌtsꞌon tontyjaya. \v 56 Ndoꞌ ya na jndyiaaꞌ Esteban na nndaꞌ, jndei sinin jon, tso jon: \p —Quijntyꞌiahoꞌ, mantyꞌia na conaan quiñoonꞌndue ndoꞌ nquii jon na conduihin na itsinꞌman jon ñuaan nnꞌan, mꞌaan jon ngiaaꞌ Tyoꞌtsꞌon tontyjaya. \p \v 57 Ndoꞌ nanꞌñeen, jndei jnanꞌxuaahan na vjehan na nndaꞌ tso jon. Tëꞌhan nquihan, ndoꞌ ninñoonꞌ tyꞌonhan jon. \v 58 Ndoꞌ vi na jndë tjiꞌhan jon quiiꞌ tsjoon, yajoꞌ nque nnꞌan na condue na vaa jnaanꞌ jon, tjiꞌhan ndiaatco na cüehan. Tquen yahan joo ndiaaꞌñeen na mꞌaan ncüii tsansꞌandyua na jndyu juu Saulo, na quen juu chjo cüentahanꞌ. Ndë joꞌ taꞌhan, totuenꞌhan ntjöꞌ Esteban. \p \v 59 Ndoꞌ viochen xjen na cotuenꞌ nanꞌñeen ntjöꞌhin, sinin jon nnon Tyoꞌtsꞌon. Itso jon: “ꞌUꞌ ta Jesús, juu na ndyiiꞌ na vantꞌö, cyonꞌ cüentahanꞌ.” \v 60 Ndoꞌ vi jndë joꞌ tcon xtye jon. Jndei sixuaa jon, tso jon: “Ta Jesús, juu jnanva na contꞌa nanmin ja, tyiꞌntsaꞌ na ntꞌuiihanꞌhin.” \p Ntycüii na tso jon na nndaꞌ, mana tueꞌ jon. \c 8 \p \v 1 Ndoꞌ joꞌ vijon mꞌaan Saulo. Sijonhin jñꞌoon yo nanꞌñeen na jnanꞌcueeꞌhan Esteban. \p Ndoꞌ majuuntyi xueeꞌñeen na jnanꞌcueeꞌ nanꞌñeen Esteban, joo nnꞌan tsjoon Jerusalén, tyeꞌ na ji vaa jndyi tontꞌa viꞌhan joo nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús na tomꞌanhan joꞌ. Ngꞌe na nndaꞌ, tsochenhan tycyahan ninvaa ndyuaa Judea yo Samaria. Xiaꞌntyi nque nnꞌan na totsayꞌon yo jñꞌoon na toninncyaa Jesús, joohan tatycya. \s1 Totsꞌaa viꞌ Saulo tmaanꞌ nnꞌan na icüji Tyoꞌtsꞌon cüentaaꞌ jon \p \v 2 Ndoꞌ vendye nnꞌan na njon jndyi Tyoꞌtsꞌon ngiohan, tyequityꞌiuhan Esteban. Totyuee jndyihan na njon ngiohanhin. \v 3 Majoꞌ juu Saulo tennon ntyja xjen na totsꞌaa viꞌ juu joo nnꞌan na conduihan tmaanꞌ na vantyja nꞌonhan Jesús. Ee tovaqueeꞌ juu quiiꞌ ntꞌaahan ndoꞌ yo naviꞌ tocüjiꞌ juu nannon ndoꞌ nanntcu. Tovaquityiiꞌ juuhan vancjo. \s1 Toninncya nnꞌan jñꞌoon naya ndyuaa Samaria \p \v 4 Majoꞌ nque nanꞌñeen na jnduiꞌhan Jerusalén na jnannonhan, ncüii cüii joo naijon na totsquehan, tonanꞌneinhan jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ Jesús. \v 5 Ncüii joo nanꞌñeen, tsan na jndyu Felipe, tja jon ncüii tsjoon cüentaaꞌ ndyuaa Samaria. Joꞌ ijon na totsinin jon ndëë nnꞌan tsjoonꞌñeen ntyja ꞌnaanꞌ Cristo. \v 6 Tovatjon nnꞌan ndoꞌ totquen yahan cüenta jñꞌoon na tonincyaa jon, ndoꞌ mantyi tojntyꞌia ndëëhan jnꞌaan tꞌman na totsꞌaa jon na tyiꞌjeꞌquindëë nduihanꞌ ntyja ꞌnaanꞌ najndei nquii jon. \v 7 Ndoꞌ jndye nnꞌan na nanꞌxuan jndyetyia quiiꞌ nꞌonhan, sinꞌman jonhan. Ndoꞌ joo jndyetyiaꞌñeen, xjen na jnduiꞌhan quiiꞌ nꞌon nanꞌñeen, jndei tonanꞌxuaahan. Ndoꞌ mantyi jndye nnꞌan na ntjein ngꞌe, ntjein nduee, totsinꞌman jon joohan. \v 8 Mangꞌe na nndaꞌ totsꞌaa jon, nnꞌan tsjoonꞌñeen tyincyaahanꞌ na nein jndyihan. \p \v 9 Majoꞌ juu tsjoonꞌñeen jndë tijndye xuee mꞌaan ncüii tsanquinduaꞌ, Simón jndyu tsanꞌñeen. Nque nnꞌan ndyuaa Samariaꞌñeen, totsiviꞌnnꞌan juu joohan ee totso juu na njon jnduihin yo tsꞌian na itsꞌaa juu. \v 10 Ndoꞌ joo nnꞌan tsjoonꞌñeen, min na tꞌman conduihin, ndoꞌ min na tyiꞌtꞌman conduihin, tsoñꞌenhan totquenhan cüenta jñꞌoon na toninncyaa juu. Tonduehin: “Juu Simónvaꞌ, juu najndei na condui Tyoꞌtsꞌon, tꞌman jndyi tsixuan jonhanꞌ.” \p \v 11 Ndoꞌ nanꞌñeen totquen yahan cüenta jñꞌoon na totsinin juu ndëëhan ee na tijndye xuee na itsiviꞌnnꞌan juu joohan yo tsꞌian quinduaꞌñeen. \v 12 Majoꞌ ya na toninncyaa Felipe jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ na ityeꞌntjon Tyoꞌtsꞌon nnꞌan ntyja na cotsamꞌanhan, yo ntyja ꞌnaanꞌ xueeꞌ Jesucristo, yajoꞌ joo nnꞌan Samariaꞌñeen, jndyehan tëntyja nꞌonhan. Nannon ndoꞌ nanntcu tontꞌëhan yo xueeꞌ Jesús. \v 13 Ndoꞌ mantyi juu Simónꞌñeen, tëntyja tsꞌon juu Jesús ndoꞌ jndë joꞌ, jndëëꞌ juu. Taꞌ juu na itsijonhin yo Felipe. Joo jnꞌaan tꞌman na totsꞌa Felipe yo ninꞌjoo tsꞌian na totsꞌaa jon na tyiꞌjeꞌquindëë nduihanꞌ ntyja ꞌnaanꞌ najndei nquii jon, juu Simónꞌñeen vacue tomꞌaanꞌ tsꞌon juu ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ. \p \v 14 Juu xjenꞌñeen nque nnꞌan na tqueenꞌ Jesús na totsayꞌonhan yo jñꞌoon na toninncyaa jon, ninvaa mꞌanhan Jerusalén. Ndoꞌ vi na jndë jndyehan na mantyi nque nnꞌan Samaria jndë tyꞌonhan cüenta jñꞌoon naya ntyja ꞌnaanꞌ Jesucristo, yajoꞌ tꞌuahan tsꞌian nnon Pedro yo ninꞌJuan na quitsaquijntyꞌiahan joo nanꞌñeen. \v 15 Ndoꞌ vi na jndë squehan na mꞌan nanꞌñeen, jnanꞌneinhan nnon Tyoꞌtsꞌon. Tanhan na joo nnꞌan na vantyja nꞌon, ncyaa jon na nanꞌxuan nanꞌñeen Espíritu Santo. \v 16 Ee juu xjenꞌñeen minꞌncüii joohan tacoyꞌonhan cüenta Espíritu Santo. quiiꞌ nꞌonhan. Xiaꞌntyi jndë jntꞌëhan yo xueeꞌ ta Jesús. \v 17 Joꞌ juu Pedro yo Juan tyiohan ndueehan nacjo nanꞌñeen. Ndoꞌ na nndaꞌ, tyꞌonhan cüenta Espíritu Santo. \p \v 18 Majoꞌ juu Simón, vi na jndë tquen juu cüenta na joo nanꞌñeen tyꞌonhan cüenta Espíritu Santo xjen na Pedro yo Juan tyiohan ndueehan nacjo nanꞌñeen, tso juu na nninncyaa juu xoquituꞌ ndëëhin, chaꞌ mantyi nquii juu ntsixuan juu chaꞌna joohan. \v 19 Tso juu: \p —Juu najndei na nanꞌxuanhoꞌ, ncyahoꞌ na mantyi ntsixuan jahanꞌ chaꞌ juu xjen na ndyiö ntꞌö nacjooꞌ minꞌninchen tsꞌan, mantyi ncyꞌoon juu cüenta Espíritu Santo quiiꞌ tsꞌon juu. \p \v 20 Ndoꞌ sintcüeꞌ Pedro jñꞌoon, tso jon: \p —Cjuꞌviꞌ Tyoꞌtsꞌon sꞌon ꞌnanꞌ, ndoꞌ mantyi ncuꞌ, ee matsitiuꞌ na veꞌ yo sꞌon, joꞌ na ndëë ngyonꞌ cüenta juu naya na veꞌ yu na itsiquindaaꞌ jonhanꞌ nnꞌan. \v 21 Juu tsꞌian ꞌnaanꞌ Tyoꞌtsꞌon na nanꞌxuán, ꞌuꞌ tyiꞌquichuhanꞌ na ntsijon ꞌuꞌ yohanꞌ, ee tyiꞌxoncüeeꞌ tsonꞌ na tonnon jon. \v 22 Joꞌ quintcüeꞌ tsonꞌ jnan na matsixuanꞌ. Ndoꞌ canꞌ nnon jon, tyiꞌnan ro na ntsitꞌman tsꞌon jon ꞌuꞌ na nndaꞌ vaa na ndyiiꞌ tsonꞌ. \v 23 Ee maquën cüenta na tꞌman jnanꞌ vaa, ndoꞌ juu jnanꞌñeen jndë sityenhanꞌ ꞌuꞌ chaꞌvijon tyen tyen tsꞌan yo carena. \p \v 24 Ndoꞌ tꞌa Simón, itso juu ndëëhan: \p —Quitanhoꞌ nnon Tyoꞌtsꞌon na tyiꞌngenön chaꞌxjen juu jñꞌoon na conduehoꞌ. \p \v 25 Ndoꞌ Pedro yo Juan, tonanꞌmanntyichenhan jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon, tonanꞌnein nquiiꞌhan ntyja ꞌnaanꞌ Jesús. Ndoꞌ vi jndë joꞌ, jnduiꞌhan tsjoonꞌñeen ndyuaa Samaria na ncꞌo ntcüeꞌhan Jerusalén. Ndoꞌ majndye njoon quijndë na mꞌanhanꞌ ndyuaaꞌñeen, tovenonhan joꞌ. Toninncyahan jñꞌoon naya ndëë nnꞌan na mꞌan njoonꞌñeen. \s1 Felipe yo tsꞌan ndyuaa Etiopía \p \v 26 Jndë joꞌ ncüii ángel cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon, sinin jon nnon Felipe, itso jon: “Quitsijndaꞌ na ncjaꞌ nato ntyja na conduiꞌ ncjuu tsonjnꞌaan. Juu nato na inanhanꞌ Jerusalén na ivenonhanꞌ ndyuaa naijon tyiꞌjndye nnꞌan mꞌan na iveeꞌhanꞌ tsjoon Gaza, juu natoꞌñeen cjaꞌ.” \v 27 Ndoꞌ joꞌ sijndaꞌ Felipe, tja jon. Ndoꞌ nato na ñjon jon, tjonhin ncüii tsꞌan na jnan tsanꞌñeen ndyuaa Etiopía. Juu tsansꞌaꞌñeen eunucohin na ityeꞌntjon jon nnon Candace, nquii tsanscu na icoꞌxen ndyuaa Etiopía. Juu tsansꞌaꞌñeen, tꞌua Candace tsꞌian nnon juu na quitsue juu sꞌon quityquiiꞌ vatsꞌian ꞌnaanꞌ jon. Tsjoon Jerusalén, joꞌ tëtsitꞌmaanꞌ juu Tyoꞌtsꞌon, jnan juu joꞌ, \v 28 Vja ntcüeꞌ juu ndyuaa tsjoonꞌ juu. Ndoꞌ xjen na tjon Felipehin, ñjon juu tyquiiꞌ carreta ꞌnaanꞌ juu. Itsijnaanꞌ juu tson na chuuꞌ jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon na tji Isaías. \p \v 29 Ndoꞌ nquii Espíritu Santo itso jon nnon Felipe: “Quitsindyooꞌ ꞌuꞌ nnon carretavahin, ndoꞌ quitsijon ꞌuꞌ yo juu tsan na vayꞌoonhanꞌ.” \p \v 30 Joꞌ tëntyjaaꞌ Felipe nnon juu tsanꞌñeen. Joꞌ jndyii jon na itsijnaanꞌ tsanꞌñeen jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon na tji Isaías. Joꞌ taxeeꞌ jon nnon juu, itso jon: \p —Joo jñꞌoon na matsijnanꞌ, ¿Aa mavaaꞌ tsonꞌhanꞌ? \p \v 31 Ndoꞌ tꞌa tsanꞌñeen, itso juu: \p —Nndaꞌ ꞌuꞌ tsꞌan, taꞌnan tsꞌan na ya ntsiꞌman nnön, yajoꞌ ¿Nchu ya ntsꞌa na ncüaaꞌ tsꞌönhanꞌ? \p Ndoꞌ tcan tsanꞌñeen na cava Felipe tyquiiꞌ carretaꞌñeen na cacjo jon ngiaaꞌ juu. \v 32 Ndoꞌ juu jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon na sijnaanꞌ tsanꞌñeen, ndö vaa na tsohanꞌ: \q1 Xjen na vayꞌoon tsꞌan quitsman na ntscueeꞌ jon juu oꞌ, minꞌchjo tyiꞌtsixuaa oꞌ. \q1 Ndoꞌ chaꞌxjen ncüii quitsman chjo, xjen na ityjee tsꞌan sooꞌ oꞌ, ninmaꞌchen ꞌndyo oꞌ. \q1 Ndoꞌ nquii jon na conduihin quitsman chjo cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon, \q1 manndaꞌ tajñꞌoon tso jon min na tjon jon naviꞌ. \q1 \v 33 Ndoꞌ juu jon jnanꞌcüejnaanꞌ nnꞌanhin, min tyíꞌquitoxen yahan jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ jon. \q1 Ndoꞌ ¿Nin tsꞌan na nndëë ncüjiꞌ cüenta ntyja ꞌnaan nnꞌan tsjan ꞌnaanꞌ jon na jndyocahanꞌ? \q1 Taꞌnan tsꞌan na nndëë ntsꞌaahanꞌ ngꞌe tjiꞌhan na vandoꞌ jon nnon tsonnanguevahin. \p Ndöꞌ vaa jñꞌoon na tji Isaías. \p \v 34 Ndoꞌ juu tsꞌan etiopíaꞌñeen taxeeꞌ juu nnon Felipe, itso juu: \p —Quitsaꞌ vi nayaꞌñeen, quitsuꞌ nnön, juu tsꞌan na tyincyaa jñꞌoonmin, ¿Aa itsinin jon ntyja ꞌnaanꞌ nquii jon, ndoꞌ aa ntyja ꞌnaanꞌ ncüiichen tsꞌan? \p \v 35 Ndoꞌ taꞌ Felipe na sinin jon ntyja ꞌnaanꞌ juu jñꞌoonꞌñeen na jnduihanꞌ nnon tsonꞌñeen. Sinin jon nnon tsanꞌñeen jñꞌoon naya ntyja ꞌnaanꞌ Jesús. \v 36 Ndoꞌ viochen xjen na ñjonhan nato, squehan ncüii joo na mꞌaan ndaatioo. Ndoꞌ juu tsꞌan etiopíaꞌñeen, tso juu nnon Felipe: \p —Quindyiaꞌ, ndö mꞌaan ndaa. ¿Aa mꞌaan ncüii nnon na itscuꞌhanꞌ na ntsiquindëꞌ ja? \p \v 37 Ndoꞌ sintcüeꞌ Felipe jñꞌoon, itso jon: \p —Xe na aa yo manchaꞌchen tsonꞌ na vantyja tsonꞌ Jesús, ndëë na ntsiquintꞌë ꞌuꞌ. \p Tꞌa tsanꞌñeen, itso juu: \p —Mavantyja tsꞌön na nquii Jesucristo conduihin jnda Tyoꞌtsꞌon. \p \v 38 Ndoꞌ juu tsꞌan etiopiaꞌñeen, tꞌua jon tsꞌian na cacüentyjeeꞌ carretaꞌñeen. Ndë joꞌ nchaꞌvehan tyecuahan tyquiiꞌ ndaa, ndoꞌ siquindëëꞌ Felipehin. \v 39 Ndoꞌ vi na jndë jnduiꞌ ntcüeꞌhan quiiꞌ ndaaꞌñeen, nquii Espíritu na condui nquii Tyoꞌtsꞌon, tëyꞌoon jon Felipe. Ndoꞌ juu tsꞌan etiopíaꞌñeen, tavijndyiaaꞌ nndaꞌ jon Felipe, majoꞌ tja jon nato na vja jon na neiinꞌ jndyi jon. \v 40 Ndoꞌ juu Felipeꞌñeen, xiꞌ tsjoon Azoto, joꞌ tityincyooꞌhin. Jndye njoon tomandyiꞌ jon na toninncyaa jon juu jñꞌoon naya ntyja ꞌnaanꞌ Jesús, ata tueeꞌ nndaꞌ jon tsjoon Cesarea. \c 9 \s1 Ntcüeꞌ tsꞌon Saulo jnaanꞌ jon \r (Hechos 22:6-16; 26:12-18) \p \v 1 Majoꞌ juu Saulo, tyíꞌcaminntyjeeꞌ juu na itsityꞌue juu nnꞌan na vantyja nꞌonhan Jesús na ntscüje juu joohan. Mangꞌe na nndaꞌ, tja juu na mꞌaan nquii tyee na conintque cüenta nnꞌan judíos. \v 2 Tëcan juu tson nnon tyeeꞌñeen na ngayꞌoon juuhanꞌ ndëë nnꞌan judíos na mꞌanhan tsjoon Damasco ncüii cüii vatsꞌon ꞌnaanhan. Juu tsonꞌñeen chuhanꞌ jñꞌoon na ninncyaahanꞌ najndei juu na ngacüja juu nnꞌan na cotsamꞌanhan nato ꞌnaanꞌ Jesús, nannon ndoꞌ nanntcu, ndoꞌ nndyochu ntcüeꞌ juuhan ncꞌonhan naviꞌ Jerusalén. \v 3 Majoꞌ nato na ñjon juu na vavindyo na ngueeꞌ juu tsjoon Damasco, ndoꞌ ninjonto jnan chon quiñoonꞌndue, tyioohanꞌ xiꞌjndio na mꞌaan jon. \v 4 Ndoꞌ na nndaꞌ, tyioohin tyuaa, jndyii juu ncüii jndye. Itsohanꞌ nnon juu: “ꞌUꞌ Saulo, ¿Ndu na matsaꞌ viꞌ ja? ¿Ndu na mantyꞌeꞌ ja?” \p \v 5 Ndoꞌ tꞌa juu: “¿Nin tsꞌan ꞌuꞌ, ta?” Ndoꞌ tꞌa jon, itso jon nnon juu: “Ja Jesús na mantyꞌeꞌ. ꞌUꞌ matsꞌaa viꞌ nquii ꞌuꞌ. Ntyja na matsaꞌ, itsijonhanꞌ juuhanꞌ chaꞌna itsꞌaa toro na iminꞌ oꞌ ntsiuꞌ nnon tsontë na itsityuaaꞌ tsꞌan oꞌ.” \v 6 Ndoꞌ tsontyichen Jesús nnon juu: \p “Quinanquintyjaꞌ, cjaqueeꞌ quii tsjoon na vjaꞌ, ndoꞌ joꞌ ngitso ncüii tsꞌan nnonꞌ nchu vaa nquii na quitsaꞌ.” \p \v 7 Ndoꞌ nque nannon na conanꞌjonhan yo Saulo, sacüentyjeeꞌ nanꞌhan na tyue jndyihan, ee xiaꞌntyi jndyehan jndyeeꞌ tsꞌan, majoꞌ minꞌncüii tsꞌan tajntyꞌiahan. \v 8 Ndoꞌ juu Saulo, jnanquintyja juu tyuaa. Majoꞌ vi na jndë siquinaan juu ndöꞌnnon juu, tavindëë ndyiaaꞌ juu. Mangꞌe na nndaꞌ, joꞌ na tꞌuehan ntꞌö juu na tyeyꞌonhanhin tsjoon Damasco. \v 9 Joꞌ ijon tomꞌaan juu vi ndye xuee na ndiquindyiaaꞌ juu. Ndoꞌ juu xjenꞌñeen min tatcüaꞌ juu, min taꞌnan tꞌu juu yu ro. \p \v 10 Tyquiiꞌ juu tsjoon Damascoꞌñeen tomꞌaan ncüii tsꞌan na vantyja tsꞌon jon Jesús, tsanꞌñeen jndyu jon Ananías. Juu jon jndyiaaꞌ jon na tityincyooꞌ ta Jesús nnon jon. Sinin jon nnon juu, itso jon: “ꞌUꞌ Ananías.” Tꞌa juu, itso juu: “Ndö mꞌan, ta.” \p \v 11 Ndoꞌ tso ta Jesús nnon juu: “Cjaꞌ nata na jndyuhanꞌ Nata Yuu. Ndoꞌ vaaꞌ tsan na jndyu Judas, joꞌ cüaxeꞌ tsan na jndyu Saulo, tsanꞌñeen tsꞌan tsjoon Tarsohin. Itsinin juu nnön. \v 12 Ndoꞌ quityquiiꞌ na tityincyooꞌ nnon juu, jndyiaaꞌ juu na ꞌuꞌ jndë tëqueꞌ na mꞌaan juu na tyioꞌ ntꞌöꞌ cjooꞌ juu chaꞌ nndëë nndyiaaꞌ nndaꞌ juu.” \p \v 13 Majoꞌ juu Ananíasꞌñeen, vi na jndë jndyii jon juu jñꞌoonꞌñeen, tꞌa jon, itso jon: “ꞌUꞌ ta, jndye nnꞌan jndë jnanꞌneinhan nnön ntyja ꞌnaanꞌ tsanꞌñeen na nque nnꞌan na conduihan cüentaꞌ na mꞌanhan Jerusalén, tijndyehan na itsꞌaa viꞌ juu. \v 14 Ndoꞌ naneinhin jndë tyjeeꞌ juu tsjoonvahin na yꞌoon juu tson na nque ntyee na mꞌanhan Jerusalén jndë tyincyahinhanꞌ nnon juu. Ndoꞌ juu tsonꞌñeen chuhanꞌ jñꞌoon na incyaahanꞌ najndei juu na joo nnꞌan na contcüiiꞌhan xueꞌ, tsoñꞌenhan quityiiꞌ juuhan vancjo.” \p \v 15 Ndoꞌ sintcüeꞌ Jesús jñꞌoon nnon Ananíasꞌñeen, itso jon: “Cjaꞌ ee ncö jndë tjihin na ntsinin juu ntyja njan ndëë nnꞌan na mañoon ndyuaa, ndoꞌ mantyi ndëë nque nnꞌan na cotoxenhan nnꞌan na mꞌan joꞌ, ndoꞌ mantyi ndëë nnꞌan Israel. \v 16 Ndoꞌ mantyi ntsiꞌman nnon juu na jndye nnon naviꞌ na chuhanꞌ na ngenon juu ngꞌe na vantyja tsꞌon juu ja.” \p \v 17 Ndoꞌ juu Ananíasꞌñeen, vi na jndë jndyii jon na nndaꞌ, tja jon vꞌaa naijon na mꞌaan Saulo. Tëqueeꞌ jon joꞌ. Tyio jon ntꞌö jon nacjooꞌ tsanꞌñeen. Tso jon: \p —ꞌUꞌ ntyjë Saulo, manquiintyi ta Jesús na tityincyooꞌhin nnonꞌ nato na jndyoꞌ, nquii jon jñon ja na mꞌanꞌ. Tꞌua jon tsꞌian nnön na ꞌuꞌ ndyiaꞌ nndaꞌ ndoꞌ na quindë ya ncꞌoon Espíritu Santo quiiꞌ tsonꞌ. \p \v 18 Juu xjenꞌñeen, ninñoonꞌ jndyiiꞌ tjan na tcüe tënnon Saulo, tycyaahanꞌ chaꞌvijon tsja, ndoꞌ na nndaꞌ, xuee jndyiaaꞌ ntcüeꞌ jon. Ndoꞌ jnanquintyja jon, siquindëëꞌ Ananíasꞌñeen jon yo xueeꞌ Jesús. \v 19 Jndë joꞌ tcüaꞌ jon, juuhanꞌ tyincyaa nndaꞌhanꞌ najndeiꞌ tsꞌon jon. Ndoꞌ nincüanntyi ro xuee na vi ntjohin juu tsjoonꞌñeen yo nque nnꞌan na vantyja nꞌonhan Jesús. \s1 Tyincyaa Saulo jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon tsjoon Damasco \p \v 20 Ndoꞌ juu Sauloꞌñeen, maquintyjachen taꞌ jon na toca jon ntꞌaanꞌon ꞌnaan nnꞌan judíos tsjoonꞌñeen. Joꞌ tonincyaa jon jñꞌoon ndëë nanꞌñeen na nquii Jesús conduihin jnda Tyoꞌtsꞌon. \v 21 Ndoꞌ tsochen nnꞌan na tondye jñꞌoon na toninncyaa jon, vacue tomꞌaanꞌ nꞌonhan. Tonduehan: \p —Tsanvaꞌ, ¿Aa chi manquiintyi juu na tomandyiꞌ quityquiiꞌ tsjoon Jerusalén na totsꞌaa viꞌ jon nnꞌan na contcüiiꞌ xueeꞌ Jesús? Ndoꞌ ntjoohin ¿Aa chito mantyi jndë jndyo jon na ntsityen jon nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús na ngachu ntcüeꞌ jonhan Jerusalén ndëë nque ntyee na conintque? \p \v 22 Majoꞌ Saulo, tyiꞌncüii cüii jon na toninncyaa jon jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ Jesús, tëyꞌoonchen jon najndei jon quityquiiꞌ juu tsꞌianꞌñeen. Yo juu jñꞌoon na totsiꞌman jon ndëë nnꞌan judíos juu tsjoonꞌñeen, totsityuiiꞌ jon joo jñꞌoon na tondue nanꞌñeen na juu Jesús, tyiꞌyuuꞌ na conduihin Mesías. \s1 Jnꞌman Saulo nduee nnꞌan judíos \p \v 23 Ndoꞌ vi jndë na tyiꞌndyo xuee, yajoꞌ nque nnꞌan judíos na mꞌanhan Damasco, jnanꞌtjonꞌhan jñꞌoon yo ntyjehan na nnanꞌcueeꞌhan Saulo. \v 24 Majoꞌ juu jon, taaꞌ tsꞌon jon juu jñꞌoonꞌñeen. Ndoꞌ nanꞌñeen naxuee ndoꞌ natsjon tondahan jon jndyue teonntjöꞌ na ninꞌquinanꞌcueeꞌhan jon. \v 25 Majoꞌ nque nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús na mꞌanhan juu tsjoonꞌñeen, tejndeihan jon natsjon. Tua jon quiiꞌ ncüii tsque na jndë yo ntꞌöö tꞌman. Jndë joꞌ jnanꞌvꞌiuuꞌhan jon ventana na vaa tondye ꞌndyo teonntjöꞌñeen. Yajoꞌ jnduiꞌ jon joꞌ, veꞌ nndaꞌ vaa na jnꞌman jon. \s1 Toninncyaa Saulo jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ Jesús tsjoon Jerusalén \p \v 26 Ndoꞌ xjen na tueeꞌ ntcüeꞌ Saulo Jerusalén, ninꞌquitsitjonꞌhin yo nnꞌan na vantyja nꞌonhan Jesús. Majoꞌ tsoñꞌen nanꞌñeen ncyaahan jon, min tyiꞌninꞌcantyja nꞌonhan na conduihin tsꞌan na vantyja tsꞌon Jesús. \v 27 Majoꞌ min na nndaꞌ, tëyꞌoon Bernabé jon na mꞌan nque nnꞌan na tji Jesús na totsayꞌonhan yo jñꞌoon na toninncyaa jon. Juu tsanꞌñeen sinin jon ndëë nanꞌñeen nchu vaa na jndyiaaꞌ Saulo ta Jesús xjen na ñjon juu nato Damasco, ndoꞌ mantyi yo na sinin jon nnon juu. Ndoꞌ mantyi xjen na tomꞌaan juu tsjoon Damascoꞌñeen, tavincyaaꞌ juu na toninncyaa juu jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ Jesús. \v 28 Joꞌ ntjo Saulo Jerusalén, tomandyiꞌ jon yo joo nanꞌñeen. Minꞌchjo tyiꞌncyaaꞌ jon na toninncyaa jon jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ ta Jesús. \v 29 Ndoꞌ joo nnꞌan judíos na conanꞌneinhan jñꞌoon griego, totsijndye jon ꞌndyo jon yo joohan, majoꞌ nanꞌñeen tojntꞌuehan nchu vaa ntꞌahan na nnanꞌcueeꞌhan jon. \v 30 Ndoꞌ nque nnꞌan Jerusalén na vantyja nꞌonhan Jesús, vi na jndë jndyehan na nndaꞌ, tyeyꞌonhan juu Sauloꞌñeen Cesarea. Vi na jndë squehan joꞌ, jnanꞌcüenon ntcüeꞌhan jon tsjoon Tarso. \p \v 31 Yajoꞌ joo ntmaanꞌ nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús na mꞌanhan ninvaa ndyuaa Judea, Galilea, yo ninꞌSamaria, ya tomꞌanhan, jndë tichen naviꞌ na toquenonhan, ndoꞌ mantyi tovaquehan ntyja na vantyja nꞌonhan. Tomꞌanhan na ncyaaꞌ nꞌonhan na ntꞌahan ncüii nnon na tyiꞌxeꞌcaveeꞌ tsꞌon Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ yo na itejndei Espíritu Santo joohan, tëvijndyentyichenhan. \s1 Na jnꞌman Eneas \p \v 32 Ndoꞌ nquii Pedro, tomandyiꞌ jon na tovaquindyiaaꞌ jon nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús. Ndoꞌ mantyi nque nnꞌan tsjoon Lida na mantyi vantyja nꞌonhan, tëquindyiaaꞌ jon joohan. \v 33 Joꞌ ntjii Pedro ncüii tsansꞌa na ntjein ngꞌee juu na jndë nen chu na vaa juu jndu, tsanꞌñeen jndyu juu Eneas. \v 34 Itso Pedro nnon juu: \p —ꞌUꞌ ntyjë Eneas, Jesucristo itsinꞌman jon ꞌuꞌ. Quinanquintyjaꞌ. Quitsintcüiꞌ tsueꞌ. \p Ndoꞌ maquintyjachen jnanquintyja tsanꞌñeen, jndë jnꞌman juu. \v 35 Ndoꞌ nnꞌan tsjoon Lidaꞌñeen yo joo nnꞌan na mꞌan ndyuaa su Sarón, tsoñꞌenhan tojntyꞌiahan tsanꞌñeen, ndoꞌ tëntyja nꞌonhan ta Jesús. \s1 Ntyja na tandoꞌ xco Dorcas \p \v 36 Tsjoon Jope, joꞌ tomꞌaan ncüii tsanscu na vantyja tsꞌon Jesús, Tabita jndyu juu. Majoꞌ yo jñꞌoon griego condue nnꞌanhin Dorcas. Juu tsanꞌñeen ya tsꞌanhin ndoꞌ na totejndei jon nanninñenꞌ. \v 37 Ndoꞌ joo ngueeꞌñeen, tyꞌoon na tiviiꞌ jon ndoꞌ tueꞌ jon. Ndoꞌ vi na jndë tmanhan tsꞌooꞌñeen chaꞌxjen costumbre ꞌnaanhan, joꞌ tquenhan siꞌtsꞌo ꞌnaanꞌ jon vꞌaa na vja ve quitoꞌ. \v 38 Juu tsjoon Jopeꞌñeen ndyo chjo mꞌaanhanꞌ yo tsjoon Lida. Ndoꞌ nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús na mꞌanhan tsjoon Jope, ngiohan na juu Pedro veꞌ mꞌaan ya jon tsjoon Lida. Mangꞌe joꞌ, jñonhan ve tsansꞌa ntyjehan na quitsaquitqueenꞌhan jon. Ndoꞌ nanꞌñeen, tyꞌehan joꞌ, jnduehan nnon jon: “Já jnán Jope na tincyö́ na mꞌanꞌ. Quitsaꞌ vi nayaꞌñeen na majuuntyi xjenva ncjaꞌ chjo yo já.” \p \v 39 Yajoꞌ tja Pedro yo nanꞌñeen. Ndoꞌ vi na jndë tueeꞌ jon tsjoon Jope, joo nnꞌan na mꞌan joꞌ cominndooꞌchenhin jon, ndoꞌ savahin yo jon naijon vequityen juu tsꞌooꞌñeen. Ndoꞌ joo nanntcu ninnque, tsoñꞌenhan tatjonhin nnon jon. Joo ndiaa tonco yo ndiaa quityquiiꞌ na totsia Dorcas cüentahan xjen na tovandoꞌ jon, cotyueehan viochen xjen conanꞌmanhinhanꞌ nnon juu Pedro. \v 40 Ndoꞌ juu Pedro, sꞌaa jon tsꞌian na tsoñꞌen nanꞌñeen jnduiꞌhan tochꞌen. Ndë joꞌ tcon xtye jon, sinin jon nnon Tyoꞌtsꞌon. Ndë joꞌ tequen jon tontyja na vaa tsꞌooꞌñeen, jndyiaaꞌ jonhin. Tso jon: \p —ꞌUꞌ nan Tabita, quinanquintyjaꞌ. \p Ndoꞌ siquinaan juu nnon juu, ndoꞌ xjen jndyiaaꞌ juu Pedro, tëcüetyen juu. \v 41 Ndoꞌ tꞌuii Pedro cüii ntyjaaꞌ ntꞌö juu, sue jonhin. Ndë joꞌ tꞌman jon nanntcuꞌñeen yo ninꞌjoo nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús. Siꞌman jon tsanscuꞌñeen ndëëhan na vandoꞌ nndaꞌ juu. \v 42 Ndoꞌ nnꞌan tsjoon Jopeꞌñeen, tsoñꞌenhan jndyehan na tui na nndaꞌ, ndoꞌ jndyehan tovantyja nꞌonhan ta Jesús. \v 43 Ndoꞌ juu Pedro, majndye xuee ntjohin juu tsjoonꞌñeen vaaꞌ tsan na jndyu Simón, tsan na itsiquitöꞌ ntjan. \c 10 \s1 Pedro yo Cornelio \p \v 1 Tsjoon Cesarea, joꞌ mꞌaan ncüii tsansꞌa na jndyu Cornelio. Juu tsanꞌñeen conduihin tsꞌan na icoꞌxen jon ncüii tmaanꞌ sondaro na jnanhan ndyuaa Italia. \v 2 Juu tsanꞌñeen yo manchaꞌchen tsꞌon jon itsitꞌmaanꞌ jon Tyoꞌtsꞌon, nquii jon ndoꞌ mantyi tsoñꞌen nnꞌan vaaꞌ jon. Mꞌaan na ncyaaꞌ tsꞌon jon na ntsꞌaa jon ncüii nnon ꞌnan na tyiꞌcaveeꞌ ntyjii Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ mantyi joo nnꞌan judíos nanninñenꞌ, tꞌman totejndei jonhan. Ndoꞌ ꞌio ꞌio totsinin jon nnon Tyoꞌtsꞌon. \v 3 Ncüii xuee chaꞌ na ndye na matman, vaa ncüii nnon na tityincyooꞌ nnon jon na jndyiaaꞌ jon. \p Jndyiaaꞌ jon na taqueeꞌ ncüii ángel cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon naijon na mꞌaan jon. Itso jon nnon juu: “Cornelio.” \p \v 4 Ndoꞌ veꞌ tojndyiaaꞌ jndyi jon nnon juu ángelꞌñeen na quityꞌue juu. Taxeeꞌ juu nnon jon: \p —¿Nin ꞌnan ntsaꞌ ja, ta? \p Ndoꞌ tꞌa ángelꞌñeen, itso jon: \p —Joo jñꞌoon na matsininꞌ nnon Tyoꞌtsꞌon, jndë iyꞌoon jon cüentahanꞌ. Ndoꞌ iquen jon cüenta na matejndeiꞌ naninñenꞌ, ndoꞌ mantyi vañjoonꞌ tsꞌon jon ꞌuꞌ. \v 5 Ndoꞌ naneinhin, quijñonꞌ nnꞌan na chi ncꞌohan tsjoon Jope na quitsaquitqueenꞌhan juu tsan na jndyu Simón na mantyi condue nnꞌanhin Pedro. \v 6 Juu jon mꞌaan ya jon vaaꞌ ncüiichen Simón, tsan na itsiquitöꞌ ntjan. Vaaꞌ tsanꞌñeen minntyjeeꞌhanꞌ ndyo ꞌndyo ndaandue.” \p \v 7 Ndoꞌ vi na jndë jnduiꞌ ángelꞌñeen na sinin jon yo Cornelio, yajoꞌ tqueenꞌ tsanꞌñeen ve tsꞌan na ityeꞌntjon jon yo ncüii sondaro na vjayꞌoonchen jñꞌoon yohin. Juu tsanꞌñeen mantyi itsitꞌmaanꞌ juu Tyoꞌtsꞌon. \v 8 Chen jndyi sinin Cornelio ndëëhan nchu vaa ꞌnan na jndyiaaꞌ jon. Ndë joꞌ tꞌua jon tsꞌian ndëëhan na cꞌohan Jope. \p \v 9 Ndoꞌ tonco ncüiichen xuee ninvaa ñjonhan nato. Chaꞌna mandyo ngueeꞌ yajminꞌ, vavindyo na ntsquehan tsjoon Jopeꞌñeen. Juu xjenꞌñeen tëva Pedro xquen vꞌaa su. Taꞌ jon na itsinin jon nnon Tyoꞌtsꞌon. \v 10 Joꞌ mꞌaan jon, ndoꞌ tyioo na ninꞌjndoꞌ jndyi jon. Ndoꞌ viochen xjen na nque nnꞌan vꞌaaꞌñeen conanꞌjndaꞌhan ꞌnan na ntcüaꞌ jon, vaa ncüii nnon ꞌnan na tityincyooꞌ nnon jon. \v 11 Joꞌ jndyiaaꞌ jon na jnaan quiñoonꞌndue. Jndyocue ncüii chaꞌvijon ncüii ndiaandyuꞌ tuen na tjonꞌ ninnque nquihanꞌ. Tyioohanꞌ naijon na mꞌaan jon. \v 12 Ndoꞌ quityquiiꞌhanꞌ, joꞌ ñjon tsoñꞌen nnon quiooꞌ na cotsacaꞌ, yo quiooꞌ na cotsamanꞌ, ndoꞌ yo ninꞌquintsa. \v 13 Ndoꞌ jndyii Pedro ncüii jndye na itsohanꞌ: “Quinanquintyjaꞌ, quitscueꞌ quiooꞌ na ntquiꞌ.” \p \v 14 Majoꞌ sintcüeꞌ jon jñꞌoon, itso jon: “Nndaꞌ ta, tyiꞌjeꞌquëhanꞌ ee joo ꞌnan na itsiquindyi jñꞌonꞌ na tyiꞌntjuꞌ tsixuanhanꞌ, ndoꞌ min tyiꞌjiꞌuahanꞌ, minꞌjon tacoquëhanꞌ.” \p \v 15 Juu xjenꞌñeen, jndyii nndaꞌ jon juu jñꞌoonꞌñeen: “ꞌNan na jndë tquen Tyoꞌtsꞌon na jiꞌua conduihanꞌ, cjacüentyjeꞌ na macüjiꞌ cüenta na tyiꞌntjuꞌhanꞌ.” \p \v 16 Ndye jnda na jndyii jon juu jndyeꞌñeen. Ndë joꞌ juu nanꞌñeen na chaꞌvijon ndiaahanꞌ, tavantcüeꞌhanꞌ quiñoonꞌndue. \v 17 Ndoꞌ mꞌaanꞌ jndyi tsꞌon Pedro nin ꞌnan ninꞌquitsiquindyihanꞌ na nndaꞌ vaa ꞌnan na jndyiaaꞌ jon. Majoꞌ viochen xjen na mꞌaanꞌ jndyi tsꞌon jon ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ, nque nanꞌñeen na jñon Cornelio na mꞌaan Pedro, squenonhan tsjoon Jope. Totaꞌxeeꞌhan yuu jon na vaa vaaꞌ Simón na veꞌ mꞌaan ya Pedro joꞌ. Ndoꞌ na nndaꞌ, squehan ꞌndyo vaaꞌ juu tsanꞌñeen. \v 18 Ndoꞌ tꞌmanhan, jnduehan: “Ncyö́ chjo vꞌaa. ¿Aa ntjoo mꞌan juu tsan na jndyu Simón na mantyi condue nnꞌanhin Pedro?” \p \v 19 Ndoꞌ viochen xjen na ninmꞌaanꞌ tsꞌon Pedro na nin ꞌnan ninꞌquitsiquindyi juu nanꞌñeen na jndyiaaꞌ jon, juu xjenꞌñeen nquii Espíritu Santo tso jon nnon juu: “Quindyiaꞌ, jndë sque ndye nannon na cojntꞌuehan ꞌuꞌ. \v 20 Quinanquintyjaꞌ, cjaꞌcueeꞌ, ndoꞌ cjaꞌ yo joohan, minꞌncüii jñꞌoontiu tyiꞌncꞌonꞌ na ncjaꞌ yohan ee ncö jndë tsjö ndëëhan na ncyohan na mꞌanꞌ.” \p \v 21 Joꞌ tacue Pedro na mꞌan nanꞌñeen. Tso jon ndëëhan: \p —Ja tsꞌan na cojntꞌuehoꞌ. ¿Nin tsꞌian tyincyohoꞌ? \p \v 22 Ndoꞌ tꞌahan, jnduehan nnon jon: \p —Já tincyö́ tsꞌian ꞌnaanꞌ tsan na jndyu Cornelio, juu tsanꞌñeen icoꞌxen jon ncüii tmaanꞌ sondaro. Juu jon jndyoyu vamꞌaan jon ndoꞌ itsitꞌmaanꞌ jon Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ nque nnꞌan judíos, tsoñꞌenhan ya jñꞌoon conanꞌneinhan ntyja ꞌnaanꞌ jon. Majoꞌ ncüii ángel cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon tso jon nnon juu na quitsiquindyi jon ꞌuꞌ na chi ncjaꞌ vaaꞌ jon na nndyii jon jñꞌoon na ntsininꞌ. \p Nndaꞌ jñꞌoon na jndue nanꞌñeen. \p \v 23 Joꞌ sijndaꞌ Pedro na juu tijaanꞌñeen ntjo nanꞌñeen vꞌaa naijon na mꞌaan ya jon. Ndoꞌ tonco ncüiichen xuee tja jon yohan. Ndoꞌ mantyi vendye nnꞌan tsjoon Jope na mantyi vantyja nꞌonhan Jesús, tyꞌehan yo jon. \s1 ꞌNan na tui vaaꞌ Cornelio \p \v 24 Xee na jndë ve squehan juu tsjoon Cesareaꞌñeen. Iminndooꞌ jndyi Cornelio joohan. Ndoꞌ jndë sincüi jon nnꞌan chuuꞌhin yo vendye nnꞌan na ya jñꞌoon yohin. \v 25 Xjen na jndyii jon na jndë tyjeeꞌ Pedro, tëquitjonhin tsanꞌñeen. Tcon xtye juu nnon jon na sitꞌmaanꞌ juuhin. \v 26 Majoꞌ Pedro sue jon Cornelio. Itso jon nnon juu: \p —Quinanquintyjaꞌ, ee mantyi cüajon tsꞌan ja chaꞌna ꞌuꞌ. \p \v 27 Ndoꞌ viochen xjen na conanꞌneinhan, tyequeꞌhan quityquiiꞌ vꞌaa. Joꞌ jndyiaaꞌ Pedro na jndye nnꞌan na jndë jnanꞌncüihan joꞌ. \v 28 Joꞌ tso jon ndëëhan: \p —ꞌOꞌ mangiohoꞌ ntyja ꞌnaanꞌ juu jñꞌoon na conanꞌtꞌmánꞌ já Tyoꞌtsꞌon, joꞌ itscuꞌhanꞌ na já nnꞌan judíos ntsantyjáꞌ nnon ncüiichen tsꞌan na mañoon tsjan conduihin yo já nnꞌan judíos, min na ntsacꞌë́ vaaꞌ juu. Majoꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon jndë siꞌman jon nnön na minꞌncüii tsꞌan tavintsjö na veꞌ minꞌcya ro tsꞌanhin, ndoꞌ min tavintsjö na tyiꞌjiꞌua condui tsanꞌñeen. \v 29 Mangꞌe na nndaꞌ vaa na siꞌman jon nnön, joꞌ juu xjen na tqueenꞌ ꞌoꞌ ja, taviꞌnan sitiu na jndyö. Ndoꞌ naneinhin, quinduehoꞌ nnön ¿Aa vaa tsꞌian na tqueenꞌhoꞌ ja? \p \v 30 Ndoꞌ tꞌa Cornelio, tso jon: \p —Xeevahin jndë nenque xuee na majuu xjenvahin mꞌan ja vꞌa. Ndoꞌ chaꞌnan ndye na matman, matyjë ꞌnan ꞌndyö ndoꞌ matsinën nnon Tyoꞌtsꞌon. Majuu xjenꞌñeen tityincyooꞌ ncüii tsꞌan nnön na quixuee jndyi ndiaaꞌ jon. \v 31 Itso jon nnön:“ꞌUꞌ Cornelio, jndë indyii Tyoꞌtsꞌon jñꞌoon na matsininꞌ nnon jon, ndoꞌ ñjon tsꞌon jon na matejndeiꞌ nnꞌan ꞌnan na itsitjahanꞌhin. \v 32 Mangꞌe joꞌ quijñonꞌ nnꞌan na chi ncꞌohan tsjoon Jope na quitsaquitqueenꞌhan nquii Simón, tsan na mantyi jndyu Pedro. Juu tsanꞌñeen veꞌ mꞌaan ya jon vaaꞌ Simón, tsan na itsiquitöꞌ ntjan. Vꞌaaꞌñeen minntyjeeꞌhanꞌ ꞌndyo ndaandue. Juu Pedro vi na jndë tyjeeꞌ jon ntjoohin, min jñꞌoon na ntsiquindyi jon ꞌuꞌ.” \v 33 Tsontyichen Cornelio: Mangꞌe joꞌ, maquintyjachen tꞌua tsꞌian na quitsacyꞌon nnꞌan ꞌuꞌ, ndoꞌ ncya ya ꞌuꞌ na jndyoꞌ. Ndoꞌ naneinhin, tsoñꞌen já mꞌán ntjoohin na tonnon Tyoꞌtsꞌon na ndyë́ tsoñꞌen jñꞌoon na ntꞌue tsꞌon jon na quitsiquindyiꞌ já. \s1 Ndö jñꞌoon na sinin Pedro vaaꞌ Cornelio \p \v 34 Joꞌ tyeꞌ sinin Pedro, itso jon ndëë nanꞌñeen: \p —ꞌOꞌ na mꞌanhoꞌ ntjoohin, naneinhin mavaaꞌ tsꞌön na mayuuꞌ tyiꞌquitsꞌaa Tyoꞌtsꞌon na veꞌ jndaꞌ ro nnꞌan na ngayꞌoon jon jñꞌoon yohan. \v 35 Ee minꞌcya ro tsonnangue na mꞌan nnꞌan na conanꞌtꞌmaanꞌhan jon ndoꞌ na contꞌahan chaꞌxjen na chuhanꞌ, jñꞌoon na mayuuꞌ ngaveeꞌ ntyjii jon ntyja ꞌnaanhan. \v 36 Toninncyaa jon jñꞌoonꞌ jon ndë́ já nnꞌan Israel. Totsiquindyi jon já jñꞌoon naya na incyaahanꞌ na minꞌncüii tajñuaanꞌ tsꞌon tsꞌan na tonnon jon xengꞌe nquii Jesucristo na conduihin na ityeꞌntjon jon tsoñꞌen nnꞌan. \v 37 Nquehoꞌ mangiohoꞌ jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ Jesús. Vi jndë na tenon na toninncyaa Juan jñꞌoon na quintꞌë nnꞌan chaꞌ ntsiꞌmanhanꞌ na jndë sitꞌman tsꞌon Tyoꞌtsꞌonhan jnanhan, juu xjenꞌñeen taꞌ Jesús, toncyaa jon jñꞌoon ndëë nnꞌan ndyuaa Galilea ndoꞌ ata ninvaa ndyuaa Judea tycya juu jñꞌoonꞌñeen. \v 38 Jndë macondyehoꞌ na nquii Jesús, tsan na jnan Nazaret, tyincyaa Tyoꞌtsꞌon na quindë ya totsixuan jon Espíritu Santo yo juu najndei na condui nquii Tyoꞌtsꞌon. Tomandyiꞌ Jesús, totsꞌaa jon ꞌnan naya, ndoꞌ totsinꞌman jon tsoñꞌen nnꞌan na mꞌan nacje ꞌnaanꞌ juu yutyia, ngꞌe nquii Tyoꞌtsꞌon mꞌaan jon yohin. \v 39 Já tojntyꞌiá ndë́ tsoñꞌen ꞌnan na totsꞌaa Jesús ndyuaa Judea ndoꞌ mantyi quiiꞌ tsjoon Jerusalén. Majoꞌ jnanꞌcueeꞌ nnꞌanhin na tꞌionhan jon nnon tsonjnꞌaan. \v 40 Majoꞌ xee jndë ndye na tueꞌ jon, nquii Tyoꞌtsꞌon tyincyaa na vandoꞌ xco jon, ndoꞌ mantyi siꞌman jon Jesús ndë́. \v 41 Chito ndëë tsoñꞌen nnꞌan na tovityincyooꞌhin, xiaꞌntyi ndë́ já na siꞌman Tyoꞌtsꞌonhin. Ee nquii Tyoꞌtsꞌon jndë tji jon já na quinanꞌnë́n jndyoyú ndëë nnꞌan ntyja ꞌnaanꞌ jon. Manquë́ na tocüꞌá yohin vi jndë na vandoꞌ xco jon. \v 42 Iꞌua jon tsꞌian ndë́ na ninncyá jñꞌoon naya ndëë nnꞌan na quinanꞌnë́n jndyoyú na nquii jon tquen jon Jesús na conduihin na ntcoꞌxen jon nnꞌan ntyja ꞌnaanꞌ na conanꞌtjahin, nque nnꞌan na ninvandoꞌ yo mantyi ninꞌnnꞌan na jndë tjë. \v 43 Ndoꞌ mantyi nque nnꞌan na toninncya jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ndyu na toxenꞌchen tonanꞌneinhan ntyja ꞌnaanꞌ Jesús. Tonduehan na ncüii cüii tsꞌan na vantyja tsꞌon juu jon, ntsitꞌman tsꞌon Tyoꞌtsꞌon nanꞌñeen yo jnan na nanꞌxuanhan xengꞌe xueeꞌ nquii Jesús. \s1 Nnꞌan na chito judíos tyꞌonhan cüenta Espíritu Santo \p \v 44 Ninvaa itsinin Pedro ndëë nanꞌñeen, ndoꞌ majuu xjenꞌñeen tsoñꞌenhan na tondyehan jñꞌoon na tyincyaa jon, tyꞌonhan cüenta juu Espíritu Santo. \v 45 Ndoꞌ nque nnꞌan judíosꞌñeen na vantyja nꞌon Jesús na tyenanꞌjonhan yo Pedro, tiꞌndaaꞌ tcya ngiohan na mantyi joo nanꞌñeen tyꞌonhan cüenta Espíritu Santo. \v 46 Ee joo nnꞌan judíosꞌñeen jndyehan na jnanꞌnein nanꞌñeen mañoon nnon jñꞌoon yo na jnanꞌtꞌmaanꞌhan Tyoꞌtsꞌon. \v 47 Ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ vaa ꞌnan na tui, joꞌ itso Pedro ndëë nnꞌan na tyꞌe yohin: \p —¿Aa ntsꞌaahanꞌ na mꞌaan ncüii ꞌoꞌ na ngitso juu na tyiꞌcüjiꞌ yahanꞌ na ntꞌë nanminꞌ? Ee maninncüii xjen jndë tyꞌonhan cüenta juu Espíritu Santo chaꞌxjen na tyꞌön cüenta jon quiiꞌ nnꞌön. \p \v 48 Ndoꞌ sijndaꞌ jon na quintꞌë nanꞌñeen yo xueeꞌ Jesucristo. Ndoꞌ vi jndë joꞌ, tan nanꞌñeen nnon jon na quintjohin vendyechen xuee yohan. \c 11 \s1 Itsiquindyi Pedro ntyja na tja jon vaaꞌ Cornelio \p \v 1 Ndoꞌ nque nnꞌan na totsayꞌonhan yo jñꞌoon na toninncyaa Jesús yo ninꞌntyjehan nnꞌan na vantyja nꞌon jon na mꞌanhan ndyuaa Judea, jndyehan na joo nnꞌan na tachi judíos conduihan, mantyi jndë tyꞌonhan cüenta jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon. \v 2 Majoꞌ xjen na tja ntcüeꞌ Pedro Jerusalén, nnꞌan judíos na vantyja nꞌonhan Jesús na mꞌanhan juu tsjoonꞌñeen, jnanꞌtyiaꞌhan jon. \v 3 Jnduehan nnon jon: \p —ꞌUꞌ ntyjë, ¿Ndu na tjaꞌ na mꞌan nnꞌan na chito conduihan tsjan jaa? Ndoꞌ mantyi na tcüaꞌ yohan. \p \v 4 Ndoꞌ tꞌa Pedro, chen chen sinin jon ndëëhan tsoñꞌen ꞌnan na tui. Tso jon: \p \v 5 —Mꞌan ja tsjoon Jope na matsinën nnon Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ juu xjenꞌñeen mantyi tityincyooꞌ ꞌnan nnön. Jntyꞌia ncüii ndiaandyuꞌ tuein na tyen nenque nquihanꞌ. Quiñoonꞌndue jnanhanꞌ, tyioohanꞌ naijon mꞌan. \v 6 Ndoꞌ vi na jndë tquën ya cüenta, quityquiiꞌhanꞌ, joꞌ jntyꞌia na mꞌan quiooꞌ tsjan yo quiooꞌ quiiꞌ jndëë yo quiooꞌ na cotsamanꞌ tsia yo ninꞌquintsa. \v 7 Juu xjenꞌñeen mantyi jndyi na nquii Tyoꞌtsꞌon na mꞌaan quiñoonꞌndue sinin jon nnön. Itso jon: “Pedro, quinanquintyjaꞌ, quitscueꞌ quiooꞌ na ntquiꞌ.” \v 8 Majoꞌ tꞌa, tsjö: “Nndaꞌ ta, tyiꞌjeꞌquë ee minꞌjon tacoquë ꞌnan na itso jñꞌoonꞌ na tyiꞌntquë, min ꞌnan na tyiꞌjiꞌua tsixuanhanꞌ.” \v 9 Ndoꞌ na vja ve tꞌa nndaꞌ Tyoꞌtsꞌon na mꞌaan jon quiñoonꞌndue. Tso jon nnön: “ꞌNan na jndë tquën na ntjuꞌ tsixuanhanꞌ, ꞌuꞌ tavintsuꞌ na tyiꞌjiꞌuahanꞌ.” \v 10 Ndye jnda tui na nndaꞌ. Ndë joꞌ tëva ntcüeꞌhanꞌ quiñoonꞌndue. \v 11 Ndoꞌ majuuto xjenꞌñeen, sque ndye caꞌ nnꞌan vꞌaa naijon na mꞌan ya. Ncüii tsꞌan tsjoon Cesarea, tꞌua jon tsꞌian ndëë nanꞌñeen na tyequijntꞌuehan ja joꞌ. \v 12 Ndoꞌ nquii Espíritu Santo tso jon nnön na minꞌncüii tyiꞌndyiiꞌ tsꞌön na ncjö yo nanꞌñeen. Ndoꞌ mantyi yon ntyjëëhë nanmin na vantyja nꞌonhan Jesús, tyꞌehan yo ja. Tsoñꞌen já sacꞌë́ quiiꞌ vaaꞌ nquii tsanꞌñeen. \v 13 Ndoꞌ juu tsanꞌñeen tso jon ndë́ na jndyiaaꞌ jon ncüii ángel na tëcüentyjeeꞌ tsanꞌñeen quiiꞌ vaaꞌ jon. Ndoꞌ tso ángelꞌñeen nnon jon: “Cꞌuaꞌ tsꞌian ndëë nnꞌan na cꞌohan tsjoon Jope na quitsaquitqueenꞌhan juu Simón, tsan na mantyi xueeꞌ juu na vja ve Pedro. \v 14 Juu tsanꞌñeen ngitso jon nnonꞌ nchu vaa nquii ntsaꞌ chaꞌ ntsinꞌman Tyoꞌtsꞌon ñuan ꞌnanꞌ, ndoꞌ mantyi tsoñꞌen nnꞌan vaꞌ.” \p Ndöꞌ vaa jñꞌoon na tso ángelꞌñeen nnon jon. \v 15 Ndoꞌ tsontyichen Pedro: “Ndoꞌ majuu xjen na tyeꞌ na matsinën ndëë nnꞌanꞌñeen, tyꞌonhan cüenta Espíritu Santo quiiꞌ nꞌonhan chaꞌxjen na tyꞌön cüenta jon juu xeeꞌñeen.” \v 16 Ndoꞌ na tui na nndaꞌ, tëñjoonꞌ tsꞌön juu jñꞌoon na sinin ta Jesús, na itso jon: “Juu Juan totsiquindëëꞌ jon nnꞌan yo ndaatioo, majoꞌ ꞌoꞌ mañoon nnon na ntꞌëhoꞌ, ee njñon Tyoꞌtsꞌon Espíritu Santo quiiꞌ nꞌonhoꞌ. Ntyja ꞌnaanꞌ jon ntꞌëhoꞌ.” \v 17 Ndoꞌ na tui na nndaꞌ, tquën cüenta na chaꞌxjen na nquii Tyoꞌtsꞌon na siquindaaꞌ jon Espíritu Santo jaa xjen na tëntyja nnꞌön Jesucristo, macüejon na sꞌaa jon yo joo nanꞌñeen. Mangꞌe na nndaꞌ, tyiꞌquitsixuan ja na ntscꞌu ꞌnan na itsꞌaa Tyoꞌtsꞌon yohan. \p \v 18 Ndoꞌ joo ntyjehin, nnꞌan judíosꞌneen, chen tui jndyuehan xjen na jndyehan jñꞌoonminꞌ. Ndoꞌ jnanꞌtꞌmaanꞌhan nquii Tyoꞌtsꞌon. Jnduehan: \p —Yajoꞌ mantyi nque nnꞌan na mañoon tsjan conduihan yo jaa, xe na aa ntcüeꞌ nꞌonhan yo jnanhan, mantyi ntsinꞌman Tyoꞌtsꞌon ñuaanhan chaꞌ nnanꞌxuanhan na tyiꞌquintycüii na vandoꞌ ñuaanhan. \s1 Tmaanꞌ nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús tsjoon Antioquía \p \v 19 Vi najndë na jnanꞌcueeꞌ nnꞌan Esteban, juu xjenꞌñeen taꞌ nnꞌan na tontyꞌehan joo nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús. Mangꞌe na nndaꞌ, jndye jndyi nanꞌñeen tycyahan. Ñꞌenhan na tyꞌehan ata xjen ndyuaa Fenicia, ndoꞌ mañoon ntyjehan tyꞌehan ndyuaa chjo na jndyuhanꞌ Chipre na xiꞌjndiohanꞌ mꞌaan ndaandue. Ñꞌen ntyjehan na tyꞌehan tsjoon Antioquía. Nanꞌñeen tonanꞌneinhan jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon, veꞌ xiaꞌntyi ndëë ntyjehin nnꞌan judíos. \v 20 Majoꞌ quiiꞌ ntꞌan nanꞌñeen tomꞌan vendye nnꞌan na jnanhan juu Chipreꞌñeen yo ninꞌCirene. Ndoꞌ nanꞌñeen, vi na jndë squehan tsjoon Antioquíaꞌñeen, taꞌhan tonanꞌneinhan ndëë nnꞌan na conanꞌnein jñꞌoon griego. Tonanꞌmanhan jñꞌoon naya ntyja ꞌnaanꞌ ta Jesús ndëë nanꞌñeen. \v 21 Ndoꞌ tonanꞌxuanhan juu najndei na condui nquii Tyoꞌtsꞌon. Joꞌ sꞌaahanꞌ na jndye nnꞌan ntcüeꞌ nꞌonhan jnanhan, tovantyja nꞌonhan ta Jesús. \p \v 22 Ndoꞌ nque nnꞌan na conduihan tmaanꞌ cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon na mꞌanhan Jerusalén na vantyja nꞌonhan Jesús, vi na jndë jndyehan na nndaꞌ, tꞌuahan tsꞌian nnon juu Bernabé na chi ncja jon Antioquíaꞌñeen. \v 23 Ndoꞌ vi na jndë tueeꞌ jon joꞌ, tquen jon cüenta na tꞌman vaa na ityio Tyoꞌtsꞌon jnꞌaan juu tsꞌianꞌñeen. Ndoꞌ tyioo na neiinꞌ jndyi jon na condui na nndaꞌ. Tsoñꞌen nanꞌñeen totsiquiꞌmaanꞌ jonhan na yo na xoncüeeꞌ nꞌonhan quintjotyenhan ntyja ꞌnaanꞌ ta Jesús. \v 24 Juu Bernabéꞌñeen, ya ñuan tsixuan jon. Quindë ya tsixuan jon Espíritu Santo, ndoꞌ tꞌman vantyja tsꞌon jon Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ jndyechen nnꞌan tyion jonhan natooꞌ Tyoꞌtsꞌon. \p \v 25 Ndë joꞌ tja jon tsjoon Tarso na tëquintꞌue jon Saulo. \v 26 Ndoꞌ vi na jndë ntjii jon tsanꞌñeen, tantcüeꞌ jon, tayꞌoon jon tsanꞌñeen Antioquía. Ndoꞌ ninvaa ncüii chu tomꞌanhan joꞌ yo tmaanꞌ nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús. Jndye nnꞌan tsjoonꞌñeen tonanꞌmanhan ndëë nanꞌñeen ntyja ꞌnaanꞌ Jesús. Ndoꞌ nque nnꞌan Antioquíaꞌñeen, joohan na jnanꞌquitaꞌ jndyeehan na jnanꞌquijndyuhan joo nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús cristianos. \p \v 27 Joo xueeꞌñeen vendye nnꞌan na toninncya jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon jnduiꞌhan Jerusalén, tyꞌehan, squehan Antioquía. \v 28 Ncüii joo nanꞌñeen, tsan na jndyu Agabo, yo na tyincyaa Espíritu Santo na jndaꞌ xquen jon, taꞌ jon na toninncyaa jon jñꞌoon, ꞌnan na xejnda nguaa na nndyo jndoꞌ tꞌman na ninvaa tsonnangue. Ndoꞌ xjen na tomꞌaan nquii Claudio tsanmꞌaantsꞌian tꞌman tsjoon Roma, juu xjenꞌñeen siquindëhanꞌ juu jñꞌoonꞌñeen. \v 29 Mangꞌe joꞌ, nque nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús na mꞌanhan juu tsjoon Antioquíaꞌñeen, ntyjantyi na jndëë jntꞌahan, jnanꞌtjonhan xoquituꞌ. Ndoꞌ jnanꞌcüenonhinhanꞌ ndëë ntyjehan na vantyja nꞌonhan jon na mꞌanhan ndyuaa Judea chaꞌ quitejndeihanꞌ joo nanꞌñeen ꞌnan na itsitjahanꞌhin. \v 30 Ndoꞌ jntꞌahan na nndaꞌ. Tꞌuahan tsꞌian nnon juu Bernabé yo ninꞌSaulo na joo xoquituꞌ na jndë jnanꞌtjonhan, quitsayꞌon nanꞌñeenhanꞌ. Ndoꞌ joohan teyꞌonhinhanꞌ na mꞌan nque nnꞌan na conintque quiiꞌ ntꞌan nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús na mꞌanhan ndyuaa Judea. \c 12 \s1 Jnanꞌcueeꞌ nnꞌan Jacobo ndoꞌ mantyi tyiꞌhan Pedro vancjo \p \v 1 Majuu xjenꞌñeen nquii Herodes, tsan na coꞌxen juu ndyuaa Judea, tꞌuii jon vendye nnꞌan na conduihan tmaanꞌ na vantyja nꞌon Jesús. Tyiiꞌ jon nanꞌñeen vancjo. \v 2 Ndoꞌ nquii Jacobo xio Juan, tquen Herodesꞌñeen jñꞌoon na quinanꞌcueeꞌ sondaro ꞌnaanꞌ jonhin yo xjo espada. \v 3 Ndoꞌ vi na tquen Herodes cüenta na tëveeꞌ ngio nnꞌan judíos na tꞌua jon tsꞌian na tueꞌ Jacobo, mantyi tyiiꞌ jon Pedro vancjo. Juu xjen na tui na nndaꞌ, xoncüe na mꞌaan nguee ꞌnaan nnꞌan judíos na cocüaꞌhan tyooꞌ na tatsquentë tëqueeꞌ. \v 4 Ndoꞌ vi na jndë tꞌuii Herodes Pedro, tyincyaa jon cüentahin nduee nginꞌon nchoꞌncüii sondaro. Ee sitiu jon naxenꞌ ngüenon juu nguee pascuaꞌñeen, yajoꞌ ncüjiꞌ jonhin na ntcoꞌxen jonhin na tondëë nnꞌan. \v 5 Joꞌ joo sondaroꞌñeen totaꞌntyjeeꞌhan Pedro quiiꞌ vancjo, majoꞌ nque nnꞌan na conduihan tmaanꞌ na vantyja nꞌonhan Jesús, tasacüentyjeeꞌhan na conanꞌneinhan nnon Tyoꞌtsꞌon na quitejndei jon tsanꞌñeen. \s1 Sinꞌman Tyoꞌtsꞌon Pedro na tyiꞌ nnꞌanhin vancjo \p \v 6 Ndoꞌ nquii Pedroꞌñeen, majuu tijaan ya na nnonnco xeeꞌñeen na ncüjiꞌ Herodes jon tondëë nnꞌan tsjoon, juu xjenꞌñeen xoncüe quiiꞌ ntꞌan sondaroꞌñeen itso jon, tyenhin yo ve carena. Ndoꞌ vendye ntyje sondaroꞌñeen, cotquenhan cüenta ꞌndyo vancjoꞌñeen. \v 7 Majuu tijaanꞌñeen, ncüii ángel cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon, ninjonto tyjeeꞌ jon tyquiiꞌ vancjoꞌñeen, sintjiiꞌ jon ntꞌö jon tsiꞌntsqueeꞌ Pedro na sintcüi jonhin. Itso jon nnon juu: “Cje quinanquintyjaꞌ.” \p Ndoꞌ xjen na sꞌaa jon na nndaꞌ, joo carena na tyen ntꞌö jon, ninñoonꞌ jnduihanꞌ. \v 8 Ndoꞌ tsontyichen ángelꞌñeen nnon jon: “Quitsityenꞌ tsiaꞌ ndoꞌ quityionꞌ ntconꞌ ngꞌeꞌ.” \p Ndoꞌ vi na jndë sꞌaa jon na nndaꞌ, itsontyichen ángelꞌñeen nnon jon: “Cüa, cüeꞌ ndiaatco ꞌnanꞌ ndoꞌ quindyontyjaꞌ naxꞌën.” \p \v 9 Ndoꞌ Pedro, jnduiꞌ jon, tëntyja jon toxenꞌ juu ángelꞌñeen, majoꞌ min tyíꞌquintjii jon na aa mayuuꞌ na jndë jndyaahin na sꞌaa ángelꞌñeen. Ee sitiu jon aa chi veꞌ ndaa itsooꞌ jon. \v 10 Tenonhan naijon na mꞌan sondaro na vejndyee, nnꞌan na cotaꞌntyjeeꞌ joꞌ. Ndë joꞌ mantyi tenonhan naijon na mꞌan sondaro na jndë ve. Ndoꞌ squehan ꞌndyo juu vancjoꞌñeen na tëꞌ xjohanꞌ naijon na nnduiꞌ tsꞌan na ngua jon nata quiiꞌ tsjoon. Ndoꞌ juu ꞌndyo vꞌaaꞌñeen, jnan nquiihanꞌ. Joꞌ tuahan nata, tyꞌehan, ndoꞌ juu xjenꞌñeen jntyꞌii ángelꞌñeen jon na ninnquii tsꞌon xquen jon. \p \v 11 Xjenꞌñeen ticjeeꞌya Pedro ncüii, tso jon: “Nanein mavaaꞌ ya tsꞌön na nquii Tyoꞌtsꞌon jñon jon ángel ꞌnaanꞌ jon na quitsiquindyaa tsanꞌñeen ja ntꞌö Herodes yo nduee ntyjë nnꞌan judíos ntyja tsoñꞌen na conanꞌtiuhan na ninꞌquintꞌahan ja.” \p \v 12 Ndoꞌ nquii Pedro, vi na jndë taaꞌ tsꞌon jon yo ꞌnan na tenon jon, tja jon vaaꞌ María, ndyee Juan, tsan na mantyi jndyu Marcos. Jndye nnꞌan na jndë tëncüihan joꞌ na conanꞌneinhan nnon Tyoꞌtsꞌon ntyja ꞌnaanꞌ juu Pedro. \v 13 Ndoꞌ sicꞌuaa jon ꞌndyo teon na ndyiiꞌ juu vꞌaaꞌñeen. Ndoꞌ ncüii yuscu na jndyu juu Rode na ityeꞌntjon ndëë nnꞌan vꞌaaꞌñeen, jnduiꞌ yuꞌñeen, tëquindyiaaꞌ juu nin tsꞌan na itsicꞌuaahanꞌ. \v 14 Ndoꞌ vi na jndë tajnaanꞌ juu na jndyeeꞌ Pedrohanꞌ, tyioo na neiinꞌ jndyi juu. Majoꞌ taꞌnan siquinaan juu ꞌndyo teonꞌñeen. Sicjehin, tja ntcüeꞌ juu tyquiiꞌ vꞌaa na tëtsiquindyi juu joo nnꞌan na mꞌan joꞌ. Tso juu ndëëhan ndöꞌ ro jndë tyjeeꞌ nquii Pedro, itsicꞌuaa jon ꞌndyo teon. \v 15 Ndoꞌ joo nanꞌñeen jnduehan nnon juu: \p —Tsanꞌ xquenꞌ. \p Majoꞌ juu yuscuꞌñeen ninvito tcoꞌhin na mayuuꞌ na juu Pedro na mꞌaan ꞌndyo teonꞌñeen. Ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ tso juu, yajoꞌ jnduehan: \p —Chito mayuuꞌ nquii jon, majuu ángel na ivantyjeeꞌhin na minntyjeeꞌ ndöꞌ. \p \v 16 Ndoꞌ viochen xjen na nndaꞌ conanꞌneinhan, nquii Pedro tatëcüentyjeeꞌ jon na itsicꞌuaa jon ꞌndyo teonꞌñeen ata xjen jnanꞌquinaanhin juuhanꞌ. Majoꞌ ya na jntyꞌiahan jon, tyuehan ndoꞌ tineinhan na mayuuꞌ juu jon na minntyjeeꞌ joꞌ. \v 17 Majoꞌ sꞌaa jon ntꞌö jon ndëëhan na cüichen jndyuehan. Ndoꞌ vi jndë joꞌ, sinin jon nchu vaa na sꞌaa ta Tyoꞌtsꞌon na tjiꞌ jonhin quiiꞌ vancjoꞌñeen. Ndoꞌ itso jon ndëëhan: \p —Juu Jacobo yo ninꞌntyjë na vantyja nꞌonhan Jesús, quinanꞌquindyiihoꞌhin juu jñꞌoonvahin. \p Ndoꞌ vi jndë tso jon na nndaꞌ, jnduiꞌ jon, tja jon ncüiichen joo. \p \v 18 Ndoꞌ xjen na tonnco, nque sondaroꞌñeen, ji vaa ticꞌuaa jndyuehan yo ntyjehan na nin ꞌnan tui na tacꞌoon Pedro. \v 19 Ndoꞌ juu Herodes, tꞌua jon tsꞌian na chen chen quijntꞌuehan Pedro, majoꞌ tajndiohanhin. Mangꞌe joꞌ tovajndo jndyi jon joo sondaroꞌñeen, ndoꞌ tsojnaanꞌ na tajñꞌoon tijndaꞌ, joꞌ tꞌua jon tsꞌian na cüjehan. Ndë joꞌ, jnduiꞌ jon ndyuaa Judea, tja jon Cesarea na joꞌ ncꞌoon ya jon. \s1 Ntyja na tueꞌ Herodesꞌñeen \p \v 20 Juu Herodes, vꞌii jon nque nnꞌan tsjoon Tiro yo Sidón. Ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ, joo nnꞌan njoonꞌñeen, jnanꞌjndaꞌhan na ncꞌohan na mꞌaan jon. Majoꞌ tyꞌejndyeehan na mꞌaan juu Blasto, tsanꞌñeen ityeꞌntjon juu nnon Herodesꞌñeen. Ndoꞌ tyincyahan xoquituꞌ nnon juu chaꞌ ntsintyjaaꞌ juu jñꞌoon ꞌnaanhan nnon Herodes. Ndë joꞌ tanhan nnon jon na quintjo ya ntyjii jon yohan. Ee ꞌnan na coninjntꞌuehan yo ꞌnan na cocüaꞌhan, conanhanꞌ tyuaa na icoꞌxen. \v 21 Ndoꞌ tquen jon ncüii xuee na ya ninncyo nndaꞌhan na mꞌaan jon, ndoꞌ vi na jndë tueeꞌ juu xueeꞌñeen, tcüe jon ndiaa ya na maninꞌ tsꞌiaanꞌ na tsiꞌmanhanꞌ na conduihin na icoꞌxen jon. Joꞌ tëcüetyen jon naijon na macüiixjen vacüetyen jon xjen na itsijndaꞌ jon jñꞌoon. Jndë joꞌ taꞌ jon na incyaa jon jñꞌoon ndëë nanꞌñeen. \v 22 Ndoꞌ joo nanꞌñeen, xjen na jndyehan jñꞌoon na tyincyaa jon, yajoꞌ veꞌ jntꞌa yahan na jnanꞌtꞌmaanꞌhan jon. Jnanꞌxuaahan, jnduehan: “Juu tsꞌan na itsinin ndöꞌ, chito veꞌ tsꞌanhin, conduihin ncüii tyoꞌtsꞌon.” \v 23 Majoꞌ ncüii ángel cüentaaꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon, ninñoonꞌ isquioo jon ncüii tycu vꞌii cjooꞌ Herodes na iscueeꞌhanꞌhin na tcüaꞌ quintyihin. Nndaꞌ vaa na tjon jon ngꞌe na tyíꞌquitsitꞌmaanꞌ jon nquii Tyoꞌtsꞌon. \p \v 24 Majoꞌ juu jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon, tëcyantyichenhanꞌ. Ndoꞌ tëvijndyentyi nnꞌan na tovantyja nꞌonhan Jesús. \p \v 25 Ndoꞌ juu Bernabé yo ninꞌSaulo, vi na jndë jnanꞌquindëhan juu tsꞌian na tyꞌehan Jerusalén, joꞌ tyꞌe ntcüeꞌhan Antioquía. Ndoꞌ mantyi tyeyꞌonhan juu Juan, tsan na mantyi jndyu Marcos, na ntejndei jonhan. \c 13 \s1 Bernabé yo Saulo taꞌhin na concyahan jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon \p \v 1 Juu tmaanꞌ nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús na mꞌanhan tsjoon Antioquía, quiiꞌ ntꞌanhan tomꞌan nnꞌan na toninncya jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ndoꞌ yo nnꞌan na conduihan na tonanꞌmanhan juuhanꞌ ndëë nnꞌan. Ndö nguee nanꞌñeen: Bernabé, Simón (mantyi conanꞌquijndyuhanhin Niger), Lucio tsꞌan tsjoon Cirene, Manaén yo ninꞌSaulo. Juu Manaénꞌñeen, nincüajon tëquehin yo Herodes, tsan na tocoꞌxen ndyuaa Galilea. \v 2 Ncüii xeeꞌñeen, xjen na nque nanꞌñeen na vantyja nꞌon conanꞌtꞌmaanꞌhan Tyoꞌtsꞌon, yo na cotyjehan ꞌnan jndyuehan, juu xjenꞌñeen nquii Espíritu Santo itso jon ndëëhan: “Juu Bernabé yo Saulo, quitjiꞌndyaꞌoꞌhin na ncꞌohan tsꞌian na matꞌiön jahan.” \p \v 3 Ndoꞌ nque nanꞌñeen na vantyja nꞌon Jesús, vi na jndë jndyehan na nndaꞌ, tyjechenhan ꞌnan jndyuehan, ndoꞌ tonanꞌneinntyichenhan nnon Tyoꞌtsꞌon. Ndë joꞌ tyiohan ndueehan nacjooꞌ juu Bernabé yo ninꞌSaulo na cüitꞌmaanꞌ Tyoꞌtsꞌon ntyja ꞌnaanhan. Ndoꞌ ndë joꞌ tꞌuahan tsꞌian ndëë nanꞌñeen na cꞌohan tsꞌian ꞌnaanꞌ jon. \s1 Bernabé yo Saulo coninncyahan jñꞌoon naya ndëë nnan ndyuaa Chipre \p \v 4 Ndoꞌ juu Bernabé yo ninꞌSaulo, jnduiꞌhan, tyꞌehan tontyja naijon na jñon Espíritu Santo joohan. Tyꞌejndyeehan tsjoon Seleucia naijon tuahan vꞌaandaa na ntsquehan tyuaa Chipre na mꞌaan ndaandue xiꞌjndiohanꞌ. \v 5 Ndoꞌ vi na jndë squehan tsjoon Salamina juu ndyuaaꞌñeen, joꞌ tyeꞌ toninncyahan jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon quiiꞌ ntꞌaanꞌon ꞌnaan nnꞌan judíos na mꞌanhan juu ndyuaaꞌñeen. Ndoꞌ mantyi juu Juanꞌñeen, tsan na jndyu Marcos, tja juu yo joohan, totejndei juuhan. \p \v 6 Nanꞌñeen tomandyiꞌhan ninvaa ndyuaaꞌñeen. Joꞌ squehan tsjoon Pafos. Juu tsjoonꞌñeen jndiohan ncüii tsanquinduaꞌ, tsꞌan judíohin. Itsiviꞌnnꞌan juu na conduihin tsꞌan na incyaa jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon. Barjesús jndyu juu. \v 7 Juu tsanꞌñeen tomꞌaan juu yo nquii tsanmꞌaantsꞌian na jndyu Sergio Paulo, tsanꞌñeen jndaꞌ jndyi xquen jon. Tqueenꞌ jon Bernabé yo Saulo ee ninꞌquindyi jndyi jon jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon. \v 8 Juu tsanquinduaꞌñeen jndyu juu Elimas. Totsichon yantyi juu na tantsinin Bernabé yo Saulo nnon nquii tsanmꞌaantsꞌianꞌñeen. Ndoꞌ mantyi sꞌaa juu na min tyiꞌntsijñꞌoonꞌ tsanꞌñeen jñꞌoon na conanꞌneinhan, ngꞌe tyiꞌquintꞌue tsꞌon juu na ngantyja tsꞌon jon Jesús. \v 9 Joꞌ juu Saulo, tsan na mantyi jndyu Pablo, na quindë ya tsixuan jon Espíritu Santo, quii jndyiaaꞌ jon nnon juu tsanquinduaꞌñeen. \v 10 Itso jon nnon juu: \p —ꞌUꞌ tsꞌan na ji vaa matsiviꞌnnꞌanꞌ, tyia jndyi matsaꞌ. ꞌUꞌ condui ꞌuꞌ jnda nquii yutyia. Condui ꞌuꞌ tsꞌan na jndooꞌ tsoñꞌen ꞌnan na jndyoyu conduihanꞌ. ¿Yuu xjen na ngacüentyjeꞌ na matscuꞌ na ngoqueꞌ nnꞌan nato jndyoyu ntyja ꞌnaanꞌ Tyoꞌtsꞌon? \v 11 Ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ xjen tsꞌan ꞌuꞌ, joꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon nꞌndyii viꞌ jon ꞌuꞌ. Vendye xuee ncꞌonꞌ na nchjanꞌ na tajeꞌquindyiaꞌ na xuee ndoꞌcüjioonꞌ. \p Ndoꞌ vi na jndë tso Pablo na nndaꞌ, ninñoonꞌ jntyꞌiihanꞌhin na chaꞌvijon tsꞌan na vja quityuiiꞌ chincyutsꞌo, ntjohin na ndiquindyiaaꞌ juu. Ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ, jntꞌuehin tsꞌan na ntꞌuii ntꞌö juu na ngayꞌoon tsanꞌñeenhin. \v 12 Ndoꞌ nquii tsanmꞌaantsꞌianꞌñeen, vi na jndë jndyiaaꞌ jon ꞌnan na tui, yajoꞌ tëntyja tsꞌon jon Jesús. Ndoꞌ jndye tꞌoonꞌ tsꞌon tsanꞌñeen ntyja ꞌnaanꞌ juu jñꞌoon na tonanꞌman nanꞌñeen ntyja ꞌnaanꞌ nquii Jesús. \s1 Pablo yo Bernabé tonincyahin jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon tsjoon Antioquía ndyuaa Pisidia \p \v 13 Xjenꞌñeen, juu Pablo yo nnꞌan na tonanꞌjon jñꞌoon yohin, jnduiꞌhan tsjoon Pafos. Tuahan vꞌaandaa, tyꞌehan, squehan tsjoon Perge ndyuaa Panfilia. Juu tsjoonꞌñeen, joꞌ jntyꞌii Juan joohan, tëntcüeꞌ ntcüeꞌ juu Jerusalén. \v 14 Ndoꞌ Pablo yo ninꞌBernabé, vi na jndë jnduiꞌhan tsjoon Pergeꞌñeen, tyꞌechenhan, squehan tsjoon Antioquía ndyuaa Pisidia. Ndoꞌ xjen na tueeꞌ xuee na cotaꞌjndyee nnꞌan judíos, tyequeꞌhan vatsꞌon ꞌnaan nanꞌñeen, joꞌ tyecüendyuaahan. \v 15 Ndoꞌ sijnaanꞌ ncüii tsꞌan ntji na tquen Moisés yo jñꞌoon na totji nnꞌan na toninncya jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ntyja nchu vaa ꞌnan na nnguaa. Ndoꞌ vi jndë joꞌ, nque nnꞌan na conintque ndëë nnꞌan vatsꞌonꞌñeen, jnduehan nnon Pablo yo Bernabé: \p —ꞌOꞌ ntyjë, xe na aa vaa jñꞌoon na ninꞌquinanꞌneinhoꞌ na ntejndeihanꞌ já, cüa, quinduehoꞌ, ndyë́. \p \v 16 Ndoꞌ joꞌ jnanquintyja Pablo, sꞌaa jon ntꞌö jon na quitquenhan cüenta jñꞌoon na ntsinin jon. Tso jon: \p —ꞌOꞌ ntyjë nnꞌan Israel yo ꞌoꞌ nnꞌan na mañoon tsjan conduihoꞌ na mantyi conanꞌtꞌmaanꞌhoꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon, quindyehoꞌ chjo jñꞌoon na ntsjö. \v 17 Nquii Tyoꞌtsꞌon na conanꞌtꞌmánꞌ já nnꞌan Israel, nque ndochí na tomꞌan ndyu na toxenꞌchen, tji jonhan na conduihan cüentaaꞌ nquii jon. Ndoꞌ nquii jon sꞌaa na titꞌman jndyi tmaanꞌ joohan viochen xjen na tomꞌan yahan juu ndyuaa Egipto. Ndoꞌ ntyja ꞌnaanꞌ naijndei na tsixuan jon, tañoonꞌ jonhan, tjiꞌ ntcüeꞌ jonhan juu ndyuaaꞌñeen. \v 18 Ncüii vennꞌan chu xjen na tomanonhan ndyuaa naijon tannꞌan cꞌoon, jndye nnon ꞌnan na tyíꞌquichuhanꞌ na tontꞌahan, totsiquii tsꞌon jon yo ntyja ꞌnaanhin. \v 19 Ndoꞌ vi jndë joꞌ, joo ntyqueꞌ tmaanꞌ nnꞌan na mancüii xjen tomꞌanhan ndyuaa Canaán, sityuiiꞌ jon nanꞌñeen. Ndoꞌ tyuaa na tonanꞌxuanhan, siquindaaꞌ jonhanꞌ nque nnꞌan tsjan na tui jaa, joo nnꞌan Israel. \v 20 Ndoꞌ juu nanꞌvaꞌ na matsjö, tëca chaꞌna vi nenque ciento vantjoꞌ vennꞌan nchoꞌnqui chu na tuihanꞌ. \p “Ndoꞌ vi jndë joꞌ, tyincyaa jon jüe na totoxen nanꞌñeen joohan. Ndöꞌ vaa ꞌnan na tovaa ata tueeꞌ xjen na tꞌoon juu Samuel, tsan na toninncyaa jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon nchu vaa ꞌnan na nnguaa. \v 21 Juu xjenꞌñeen joo nnꞌan Israelꞌñeen, totanhan nnon Tyoꞌtsꞌon na incyaa jon ncüii tsꞌan na taquintyja na tꞌman conduihin na ntcoꞌxen tsanꞌñeen joohan. Ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ, joꞌ tꞌion jon tsꞌian nquii Saúl, jnda tsan na jndyu Cis. Juu Saúlꞌñeen tonduihin tsjan ꞌnaan nnꞌan tmaanꞌ Benjamín. Vennꞌan chu tocoꞌxen Saúl joohan. \v 22 Ndë joꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon tjiꞌ ntcüeꞌ jon tsanꞌñeen, ndoꞌ juu tsꞌianꞌñeen tꞌion jonhanꞌ David. Ntyja ꞌnaanꞌ Davidꞌneen, itso jon: “Juu David, jnda Isaí, ntsꞌaa jon chaꞌxjen na ntꞌue tsꞌön.” \p Nndaꞌ vaa jñꞌoon na tso jon ntyja ꞌnaanꞌ David. \p \v 23 “Juu jon, matsjan ꞌnaanꞌ jon tui Jesús, tsan na conduihin na itsinꞌman jon nnꞌan Israel na chaꞌxjen jñꞌoon na jndë tcoꞌ Tyoꞌtsꞌon ꞌndyo jon. \v 24 Nquii Jesús, vitjachen na ngitaꞌ jon tsꞌian na tꞌua Tyoꞌtsꞌon nnon jon, juu Juan mancüiixjen mꞌaan jon. Toninncyaa tsanꞌñeen jñꞌoon ndëë ntyjëëhë nnꞌan Israel. Totso jon ndëëhan na quintcüeꞌ nꞌonhan jnanhan, ndoꞌ ndë joꞌ ntsiquindëëꞌ jonhan. \v 25 Ndoꞌ juu xjen na vantycüii xeechuuꞌ juu Juanꞌñeen, na jndë siquindë jon tsꞌian na tꞌua Tyoꞌtsꞌon nnon jon, itso jon ndëë nnꞌan: “ꞌOꞌ conanꞌtiuhoꞌ na condui ja nquii tsꞌan na ndyotsinꞌman ñuaanhoꞌ, majoꞌ chito juu jon condui ja. Nquii jon mancüjeeꞌ jon ndoꞌ tꞌman conduihin. Majoꞌ ja ndö, min veꞌ ntcoonꞌ jon tyiꞌquichuhanꞌ na ntsiquinꞌanhanꞌ.” \p \v 26 Ndoꞌ tsontyichen Pablo ndëëhan: \p —ꞌOꞌ ntyjë, ñꞌen já na condui tsjan ꞌnaanꞌ Abraham na jndyocahanꞌ, ndoꞌ ñꞌenhoꞌ na nnꞌan mañoon tsjan nnꞌan conduihoꞌ, majoꞌ mantyi conanꞌtꞌmaanꞌhoꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon. Ndëë tsoñꞌen jaa itscüanon Tyoꞌtsꞌon juu jñꞌoonva na ntyja ꞌnaanꞌ joꞌ itsinꞌman jon ñuan njanhan. \v 27 Majoꞌ nque nnꞌan na mꞌan Jerusalén yo ninꞌnnꞌan na conintque ndëëhan, tataaꞌ nꞌonhan nin condui juu Jesús. Nque nnꞌan judíos tyiꞌncüii cüii xuee na cotaꞌjndyeehan, conanꞌjnꞌaanhan jñꞌoon na totji nnꞌan na toninncya jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon nchu vaa ꞌnan na nnguaa. Majoꞌ joo nnꞌan judíosꞌñeen, joo jñꞌoonꞌñeen na itsininhanꞌ ntyja ꞌnaanꞌ nquii Jesús, tataaꞌ nꞌonhan nin ꞌnan itsiquindyihanꞌ. Mangꞌe na nndaꞌ, manquetohan jnanꞌjndaꞌhan jnanhan chaꞌxjen joo jñꞌoonꞌñeen tsiquindyihanꞌ na ngenonhan, tsojnaanꞌ na tataaꞌ nꞌonhan nin condui Jesús. \v 28 Nque nanꞌñeen minꞌncüii jnaanꞌ jon tyiꞌcüijndaꞌ na ntꞌahan na coꞌxenhanꞌ na cueꞌ jon. Majoꞌ min na nndaꞌ, totanhan nnon Pilato na cueꞌ Jesús. \v 29 Ndoꞌ vi na jndë siquindëhanꞌ tsoñꞌen chaꞌxjen juu jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon na jndui na itsiquindyihanꞌ na ntquenon Jesús, yajoꞌ jnanꞌquioo nnꞌan siꞌtsꞌo ꞌnaanꞌ jon nnon tsonjnꞌaan, ndoꞌ ndë joꞌ tyequityꞌiuhan jon. \v 30 Majoꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon tyincyaa jon na vandoꞌ xco Jesús. Naneinhin tacꞌoonhin naijon na mꞌan ntꞌoo. \v 31 Ndoꞌ nque nnꞌan na jnanꞌjon yo jñꞌoon na toninncyaa jon na jnanhan ndyuaa Galilea na tyꞌehan yo jon Jerusalén, tyiꞌndyo xuee na tojntyꞌia ndëëhan jon vi jndë na vandoꞌ xco jon. Ndoꞌ xjen neinhin, manquentyi nanꞌñeen cotjiꞌ jndyoyu ntyja ꞌnaanꞌ jon ndëë nnꞌan. \p \v 32 “Ndoꞌ mantyi já jndë squë́ na mꞌanhoꞌ na coninncyá juu jñꞌoon nayavahin ndëëhoꞌ. Conanꞌquindyí ꞌoꞌ na joo jñꞌoon na jndë tcoꞌ Tyoꞌtsꞌon ꞌndyo jon ndëë ndochiihi nnꞌan judíos ndyu na toxenꞌchen, \v 33 Joo jñꞌoonꞌñeen jndë siquindë jonhanꞌ ndëë jaa na condui jaa ndantyjo joo nanꞌñeen ee tyincyaa jon na vandoꞌ xco Jesús. Tui na nndaꞌ chaꞌxjen juu jñꞌoon na jndui salmo na jndë ve na itsohanꞌ: “ꞌUꞌ condui jnda ja. Xeevahin matsiꞌman ndëë nnꞌan na condui ja tyeꞌ.” \v 34 Ndoꞌ mantyi quityquiiꞌ jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon vaa ncüiichen jñꞌoon na jndui na itso jon: “Juu jñꞌoon na tcöꞌ ꞌndyö nnon David, jiꞌua nanꞌxuanhanꞌ, ndoꞌ jñꞌoon na mayuuꞌhanꞌ. Mancüiixjen ntsiquindëë ja joohanꞌ.” Yo joo jñꞌoonminꞌ totsiꞌman Tyoꞌtsꞌon na nninncyaa jon na ngüandoꞌ xco Jesús chaꞌ tyíꞌquitöꞌhin na tueꞌ jon. \v 35 Ndoꞌ mantyi nacjooꞌ ncüiichen salmo jndui jñꞌoon. Ntyja na tsiꞌmanhanꞌ, itsijonhanꞌ chaꞌvijon nquii Jesús itsinin. Itsohanꞌ: “Ja na matyeꞌntjön nnonꞌ, ñuan nquiiꞌ condui ja. Mangꞌe na nndaꞌ, tyiꞌjeꞌncyaꞌ na ngitöꞌ siꞌtsꞌo njan.” \v 36 Ntyja ꞌnaanꞌ juu Davidꞌñeen, tsan na tji joo jñꞌoonminꞌ, tovijntꞌue Tyoꞌtsꞌonhin tondëë nnꞌan ndyuaa na tocoꞌxen jon chaꞌxjen na ntꞌue tsꞌon Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ vi jndë joꞌ, tueꞌ juu Davidꞌñeen, ndoꞌ tequityꞌiu nnꞌanhin naijon na tovantyꞌiu ndotachiiꞌ jon na tomꞌan tivio, ndoꞌ juu siꞌtsꞌo ꞌnaanꞌ jon töꞌhanꞌ. \v 37 Majoꞌ siꞌtsꞌo ꞌnaanꞌ nquii Jesús, tatöꞌhanꞌ, ee nquii Tyoꞌtsꞌon tyincyaa na vandoꞌ xco jon. \v 38 Mangꞌe na nndaꞌ, ꞌoꞌ ntyjë, cüaaꞌ ya nꞌonhoꞌ jñꞌoonminꞌ na conincyá ndëëhoꞌ. Ntyja ꞌnaanꞌ nquii Jesús na itsitꞌman tsꞌon Tyoꞌtsꞌon jnan na nanꞌxuanhoꞌ. \v 39 Ee joo ntji na tquen Moisés, ndincyaahanꞌ na ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ na nꞌman ñuaanꞌ tsꞌan na tonnon Tyoꞌtsꞌon. Majoꞌ ntyja ꞌnaanꞌ nquii Jesús, minninchen tsꞌan na vantyja tsꞌon juuhin, iquen Tyoꞌtsꞌon tsanꞌñeen na conduihin tsꞌan na tajnan tsixuan. \v 40 Joꞌ quitquen ya yahoꞌ cüenta na tyiꞌntjonhoꞌ chaꞌxjen itsiquindyi joo jñꞌoon na totji nnꞌan na toninncya jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon nchu vaa ꞌnan na nnguaa. \v 41 Jñꞌoonꞌñeen ndö vaa na itsiquindyihanꞌ: \q1 ꞌOꞌ nnꞌan na tyiꞌcueeꞌ nꞌonhoꞌ juu jñꞌoon na mayuuꞌ, quitquenhoꞌ cüenta. \q1 Ja Tyoꞌtsꞌon, joo xuee na cotaꞌndoꞌhoꞌ, \q1 vaa ncüii nnon na matsꞌa min na ntsinin tsꞌan ndëëhoꞌ ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ, \q1 majoꞌ tyiꞌjeꞌcantyja nꞌonhoꞌhanꞌ. \q1 Joꞌ jndye cꞌoonꞌ nꞌonhoꞌ ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ, \q1 ata ntsꞌaahanꞌ na ngitsu ñuaanhoꞌ na tyiꞌcantyja nꞌonhoꞌ yo juu nanꞌñeen na matsꞌa. \p \v 42 Ndoꞌ vi na jndë sinin Pablo jñꞌoonminꞌ, jnduiꞌ jon juu vatsꞌonꞌñeen yo Bernabé. Ndoꞌ nque nnꞌan na chito judíos conduihan, tanhan nnon jon na quitsininntyichen jon joo jñꞌoonꞌñeen ndëëhan ncüiichen xuee na cotaꞌjndyee nnꞌan judíos. \v 43 Ndoꞌ nque nnꞌan na tëtjon juu vatsꞌonꞌñeen, vi na jndë tycyahan, yajoꞌ jndye nnꞌan judíos yo ninꞌnnꞌan na chito conduihan tsjan nanꞌñeen, majoꞌ na conanꞌtꞌmaanꞌhan Tyoꞌtsꞌon chaꞌxjen nque nnꞌan judíos, tyentyja nanꞌñeen toxenꞌ Pablo yo ninꞌBernabé. Ndoꞌ nanꞌñeen jeꞌ, totsiquiꞌmaanꞌ Pablohin yo Bernabé na quintjotyenhan ntyja ꞌnaanꞌ juu naya na condui Tyoꞌtsꞌon. \p \v 44 Ndoꞌ ya na tueeꞌ nndaꞌ ncüiichen xuee na cotaꞌjndyee nnꞌan judíos, mandyo tsoñꞌen nnꞌan tsjoonꞌñeen tëtjonhan na ninꞌquindyehan jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon. \v 45 Majoꞌ nque nnꞌan judíosꞌñeen, ya na jntyꞌiahan na jndye jndyi nnꞌan jndë tëncüi, jnanꞌtëëꞌ nꞌonhan. Tyeꞌ na tonduehan na juu jñꞌoon na incyaa Pablo tyiꞌyuuꞌhanꞌ, ndoꞌ mantyi tonanꞌneinhan jñꞌoon tsanꞌ nacjooꞌ jon. \v 46 Ndoꞌ na nndaꞌ, Pablo yo Bernabé, yo na nanꞌxuanhan ñuanhan, jnanꞌntcüeꞌhan jñꞌoon ndëë nanꞌñeen, jnduehan: \p —ꞌOꞌ ntyjë nnꞌan judíos, chuhanꞌ na ndëë ꞌoꞌ na concyá jndyë́ juu jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon, majoꞌ ꞌoꞌ tyiꞌninꞌcyꞌonhoꞌ cüentahanꞌ. Cotjiꞌhoꞌ cüenta na juu naya na tyiꞌquintycüi na ntaꞌndo ñuaanhoꞌ, tyiꞌnanꞌxuanhoꞌ na ntsiquindaaꞌ Tyoꞌtsꞌon juuhanꞌ ꞌoꞌ. Tsojnaanꞌ joꞌ, naneinhin juu jñꞌoon nayavahin nninncyáhanꞌ ndëë nnꞌan na mañoon tsjan conduihan, \v 47 Ngꞌe nndaꞌ vaa tsꞌian na tꞌua ta Tyoꞌtsꞌon ndë́. Tsiꞌmanhanꞌ na nndaꞌ, ee nquii jon jndë tso jon: \q1 Ncö jndë tquënhoꞌ na conduihoꞌ chaꞌvijon chon na ntsixueehanꞌ ndëë nnꞌan na chito conduihan nnꞌan judíos. \q1 Ata nnꞌan na mꞌan ninvaa nnon tsonnangue nninncyahoꞌ jñꞌoon ndëëhan ntyja ꞌnaanꞌ na ntsinꞌman ja ñuaanhan. \p \v 48 Ndoꞌ nque nanꞌñeen na chito judíos conduihan, vi na jndë jndyehan jñꞌoonvahin, tyincyaahanꞌ na nein jndyihan. Tonduehan na juu jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon, njon jndyihanꞌ. Ndoꞌ ncüii cüii tsꞌan na mancüiixjen ntyjii Tyoꞌtsꞌon na ncyꞌonhan cüenta na tyiꞌntycüii na ntaꞌndoꞌ ñuaanhan, tëntyja nꞌonhan Jesús. \v 49 Ndoꞌ ninvaa ndyuaaꞌñeen, toninncya nnꞌan jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon. \v 50 Juu tsjoonꞌñeen tomꞌan nanntcu na tꞌman conduihan na conanꞌjonhan yo nnꞌan judíos ntyja ꞌnaanꞌ na conanꞌtꞌmaanꞌ nanꞌñeen Tyoꞌtsꞌon. Nque judíosꞌñeen jnanꞌndaaꞌhan nꞌon nanntcuꞌñeen. Majoꞌntyi jntꞌahan yo nque nannon na conintque tsjoon Antioquíaꞌñeen. Ndoꞌ joo nanntcuꞌñeen yo nannonꞌñeen, jnanꞌquitaꞌhin tyiaꞌ yo Pablo yo Bernabé. Ndoꞌ na nndaꞌ, jntꞌahan na tjiꞌhan nanꞌñeen ndyuaahan. \v 51 Mangꞌe na nndaꞌ, juu Pablo yo Bernabé jnanꞌtoncüiiꞌhan ngꞌehan na cyaa tsꞌojndë na chuuꞌhanꞌ. Na jntꞌahan na nndaꞌ, siꞌman jndyoyuhanꞌ na tyiꞌquichuhanꞌ na jntꞌa nanꞌñeen na nndaꞌ. Ndë joꞌ Pablo yo Bernabé tyꞌehan tsjoon Iconio. \v 52 Majoꞌ nque nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús na mꞌanhan tsjoon Antioquíaꞌñeen, nein jndyihan ndoꞌ quindë ya mꞌaan Espíritu Santo quiiꞌ nꞌonhan. \c 14 \s1 Pablo yo Bernabé coninncyahan jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon tsjoon Iconio \p \v 1 Pablo yo Bernabé manincüajon jntꞌahan tsjoon Iconio. Tyequeꞌhan vatsꞌon ꞌnaan nnꞌan judíos juu tsjoonꞌñeen. Joꞌ toninncyahan jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ndëë nnꞌan. Ndoꞌ joo nnꞌan na tëncüi joꞌ yo ninꞌvendye nnꞌan na tachi judíos conduihan, xjen na jndyehan jñꞌoon na tonanꞌnein nanꞌñeen, jndyehan tëntyja nꞌonhan Jesús. \v 2 Majoꞌ nque nnꞌan judíos na tatëntyja nꞌonhan, tonanꞌndaaꞌhan nꞌon nnꞌan na mañoon tsjan conduihan yo joohan. Ndoꞌ vi jndë joꞌ, joo nanꞌñeen tonanꞌvꞌiiꞌ nꞌonhan joo nnꞌan na vantyja nꞌonhan Jesús. \v 3 Joꞌ juu Pablo yo ninꞌBernabé, majndye xuee ntjohin juu tsjoonꞌñeen. Ndoꞌ yo na nanꞌxuanhan ñuaanhan na toninncyahan jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ juu naya na condui Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ siꞌman jon juu jñꞌoon na toninncya nanꞌñeen, jñꞌoon na mayuuꞌhanꞌ ee ntyja ꞌnaanꞌ nquii jon na tondëë tontꞌahan jnꞌaan tꞌman na tyiꞌjeꞌquinduihanꞌ na veꞌ najndë nquehan, min xeꞌcüaaꞌ tsꞌon tsꞌan nchu vaa na tuihanꞌ. \v 4 Ngꞌe na nndaꞌ vaa, joo nnꞌan tsjoonꞌñeen, sꞌaahanꞌ na tyiꞌninncüii toquindyiiꞌ nꞌonhan. Ee ñꞌenhan na tonanꞌjonhan yo nnꞌan judíos, ndoꞌ ñꞌenhan na tonanꞌjonhan yo nnꞌan na totsayꞌonhan yo juu jñꞌoon na toninncyaa Jesús. \v 5 Ndoꞌ na nndaꞌ, nque nnꞌan judíos yo ninꞌnnꞌan na tachijoꞌ conduihan, jnanꞌjonhan jñꞌoon yo nanmꞌannꞌian tsjoonhan na nnanꞌcüejnaanꞌhan nanꞌñeen, ndoꞌ na ntuenꞌhan ntjöꞌ joo nanꞌñeen. \v 6 Majoꞌ Pablo yo ninꞌBernabé, vi na jndë jndyehan na nndaꞌ conanꞌjndaꞌ nanꞌñeen, joꞌ jntꞌahan vi ntyja. Tyꞌehan tsjoon Listra yo tsjoon Derbe ndyuaa Licaonia, yo ndyuaa na mꞌan xiꞌjndyio juu ndyuaaꞌñeen. \v 7 Mantyi ndëë nnꞌan ndyuaaꞌñeen toninncyahan jñꞌoon naya ꞌnaanꞌ Tyoꞌtsꞌon. \s1 Nnꞌan tsjoon Listra cotuenꞌhan ntjöꞌ Pablo \p \v 8 Juu tsjoon Listraꞌñeen, joꞌ tovequityen ncüii tsansꞌa na ndicaca, ee mancüiixjen ntjein ngꞌee juu xjen na tuihin. Minꞌncüii jon tacovaca juu. \v 9 Jndyii tsanꞌñeen na sinin Pablo. Ndoꞌ quii jndyiaaꞌ jon nnon juu, ee taaꞌ tsꞌon jon na ngantyja tsꞌon juu na ntcoꞌyahanꞌhin. \v 10 Ndoꞌ sue jon jndyeeꞌ jon, itso jon: \p —Cüa, quinanquintyjaꞌ, cüentyjeꞌ. \p Ndoꞌ juu tsanꞌñeen, ninñoonꞌ tëcüentyjeeꞌ juu, tyeꞌ tëca juu. \v 11 Ndoꞌ joo nnꞌan Licaoniaꞌñeen, xjen na jntyꞌiahan na nndaꞌ sꞌaa Pablo, taꞌhan na tonanꞌxuaahan yo jñonꞌndaa ꞌnaanhan. Tonduehan: \p —Quiiꞌ ntꞌan jaa jndë sque ve tyoꞌtsꞌon na chaꞌvijon nnꞌanhan. \p \v 12 Ee juu Bernabé, jnduehan na jon tyoꞌtsꞌon Júpiter, ndoꞌ Pablo, jon tyoꞌtsꞌon Mercurio, ngꞌe incyaa jon jñꞌoon ndëëhan. \v 13 ꞌNdyo juu tsjoonꞌñeen, joꞌ minntyjeeꞌ vatsꞌon cüentaaꞌ Júpiterꞌñeen. Ndoꞌ juu tyee na totyeꞌntjon nnon juu tyꞌöꞌñeen, ata xenꞌ ꞌndyo teon juu tsjoonꞌñeen jndyochu jon ndoro na ñjon ntꞌua ntjaaꞌ quityoꞌ oꞌ. Ndoꞌ nquii jon yo ninꞌnnꞌan tsjoonꞌñeen, ninꞌquinanꞌcüjehan joo choꞌñeen nnon Bernabé yo ninꞌPablo na nnanꞌtꞌmaanꞌhan nanꞌñeen na chaꞌvijon conduihan nquii Tyoꞌtsꞌon. \v 14 Majoꞌ nque nanꞌñeen na totsayꞌonhan yo jñꞌoon na toninncyaa Jesús, majuu Bernabé yo ninꞌPablo, xjen na tquenhan cüenta na nndaꞌ vaa ninꞌquintꞌa nanꞌñeen, tyeꞌ tyehan ndiaahan na conanꞌman tyia jndyi ngiohan. Jnanꞌtyuaaꞌhan na tyequeꞌhan quiiꞌ ntꞌan nnꞌan tsjoonꞌñeen. Ndoꞌ jnanꞌxuaahan, jnduehan ndëë nanꞌñeen: \p \v 15 —ꞌOꞌ nnꞌan, ¿Ndu na nndaꞌ ninꞌquintꞌahoꞌ? Já mannꞌan já chaꞌna nquehoꞌ. Ndoꞌ jndyoyꞌön jñꞌoon naya na ndyehoꞌ chaꞌ quiꞌndyehoꞌ na contꞌahoꞌ nanꞌminꞌ na veꞌ jnꞌaanhanꞌ. Joꞌ quintcüeꞌ nꞌonhoꞌ na nndaꞌ vaa na ninꞌquintꞌahoꞌ, ndoꞌ quinanꞌtꞌmaanꞌhoꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon na vandoꞌ, manquii jon na tquen quiñoonꞌndue yo tsonnangue yo ndaandue yo ninꞌtsoñꞌen nnon na min nnonhanꞌ. \v 16 Joo xuee na toxenꞌchen, jntyꞌii jon na tsoñꞌen nnꞌan na cuaa nquii na ntꞌahan minꞌcyato ꞌnan na ntꞌue nꞌonhan. \v 17 Majoꞌ naneinhin icüjiꞌ jndyoyuhin ntyja ꞌnaanꞌ nquii jon, ee ya jndyi itsꞌaa jon yo tsoñꞌen nnꞌan. Incyaa jon ndaatsuaꞌ na conanhanꞌ tsjöꞌndue, ndoꞌ itsꞌaa jon na coque ntjon. Ndoꞌ ꞌnan na icanhanꞌ jaa, incyaa jonhanꞌ chaꞌ cꞌön na nën ndoꞌ chaꞌ ngacjö ꞌnan na cocüꞌa. \p Nndaꞌ vaa jñꞌoon na jnduehan ndëë nanꞌñeen. \p \v 18 Majoꞌ min na jnduehan jñꞌoonminꞌ, joo nnꞌan tsjoonꞌñeen, yo ncꞌua ngiohan na jntyꞌehan na ninꞌquinanꞌcüjehan quiooꞌñeen tondëë nanꞌñeen na ninꞌquinanꞌtꞌmaanꞌhinhan na chaꞌvijon conduihan nquii Tyoꞌtsꞌon. \p \v 19 Majoꞌ vendye nnꞌan judíos na jnanhan tsjoon Antioquía yo Iconio, squenonhan juu tsjoon Listraꞌñeen. Ndoꞌ jntꞌahan na jnanꞌjon nnꞌan tsjoonꞌñeen yo ꞌnan na ntꞌue nꞌonhan. Joꞌ na tuenꞌ nnꞌan ntjöꞌ Pablo, ndoꞌ xjen na jnanꞌtiuhan na jndë jnanꞌcueeꞌhan jon, jndyotscaaꞌhan jon xenꞌ ꞌndyo tsjoonꞌñeen. \v 20 Majoꞌ nque nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús, sacüentyjeeꞌhan xiꞌjndio ngiaaꞌ jon. Juu xjenꞌñeen jnanquintyja jon, ndoꞌ tëqueeꞌ nndaꞌ jon quiiꞌ tsjoon. Ndoꞌ tonco ncüiichen xuee, jnduiꞌ ntcüeꞌ jon joꞌ yo ninꞌBernabé, tyꞌehan tsjoon Derbe. \p \v 21 Juu tsjoonꞌñeen toninncyahan jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ndëë nnꞌan, ndoꞌ nnꞌan na mꞌan joꞌ, jndyehan tëntyja nꞌonhan Jesús. Ndoꞌ vi jndë joꞌ tantcüeꞌ nndaꞌ Pablo tsjoon Listra, Iconio yo ninꞌAntioquíaꞌñeen. \v 22 Nnꞌan na tëntyja nꞌonhan Jesús na mꞌanhan joo njoonꞌñeen, joo jñꞌoon na toninncyaa Pablo yo ninꞌBernabé, totejndeihanꞌhin. Ndoꞌ tonanꞌquiꞌmaanꞌhan nanꞌñeen na cüentyjeeꞌtyenhan na vantyja nꞌonhan Jesús. Ndoꞌ mantyi chuhanꞌ na jndye nnon naviꞌ na coquenön chaꞌ condëë conanꞌjön yo juu na ityeꞌntjon Tyoꞌtsꞌon. \v 23 Ndoꞌ mantyi ncüii cüii tmaanꞌ nnꞌan na vantyja nꞌonhan Jesús, Pablo yo ninꞌBernabé jnanꞌjndaꞌhan nnꞌan na conintque ndëë nnꞌan ntmaanꞌñeen. Ndoꞌ jnanꞌneinhan nnon Tyoꞌtsꞌon na quitejndei jon nanꞌñeen tsꞌian na chohan, ndoꞌ tyjehan ꞌnan jndyuehan na tanhan juu nayaꞌñeen. Ndoꞌ vi jndë joꞌ, tquenhan nanꞌñeen ntꞌö ta Jesús na nquii jon vantyja nꞌonhan. \s1 Pablo yo Bernabé contcüeꞌhan tsjoon Antioquía ndyuaa Siria \p \v 24 Vi jndë joꞌ, tenonhan ndyuaa Pisidia, ndoꞌ squehan ndyuaa Panfilia. \v 25 Juu tsjoon Perge na mꞌaanhanꞌ ndyuaaꞌñeen, joꞌ tyincyahan jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon. Ndë joꞌ tyecuehan tsjoon Atalia na mꞌaanhanꞌ ꞌndyo ndaandue. \v 26 Tsjoonꞌñeen joꞌ tuahan vꞌaandaa. Tyꞌe ntcüeꞌhan juu tsjoon Antioquía naijon na jnanhan xjen na nque nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús tquenhan joohan ntꞌö Tyoꞌtsꞌon na quityio jon jnꞌaanhan tsꞌian ꞌnaanꞌ jon na tyꞌehan. Ndoꞌ juu tsꞌianꞌñeen jndë jnanꞌquindëhinhanꞌ. \v 27 Ndoꞌ xjen na sque ntcüeꞌhan Antioquía, joo nnꞌan na conduihan tmaanꞌ cüentaaꞌ Jesús, jnanꞌncüihan nanꞌñeen. Ndoꞌ chen tonduehan ndëë nanꞌñeen tsoñꞌen na totejndei Tyoꞌtsꞌon joohan tsꞌian ꞌnaanꞌ jon na jndë tontꞌahan. Ndoꞌ mantyi tonanꞌneinhan nchu vaa na itsꞌaa jon na nque nnꞌan na tachi judíos conduihan, na mantyi iqueenꞌ Tyoꞌtsꞌon joohan na vantyja nꞌonhan Jesús. \v 28 Ndoꞌ Pablo yo ninꞌBernabé, jndye xuee ntjohan Antioquíaꞌñeen yo ntyjehan nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús. \c 15 \s1 Nnꞌan Jerusalén na vantyja nꞌon Jesús tëncüihan \p \v 1 Juu xjenꞌñeen, nnꞌan na jnan ndyuaa Judea, sque vendyehan Antioquíaꞌñeen. Nanꞌñeen tonanꞌmanhan ndëë nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús. Tonduehan naijndeiꞌhanꞌ na quitaꞌngueeꞌ nanꞌñeen juu costumbre chaꞌxjen nque nnꞌan judíos contꞌahan yo yononꞌndaa ndahan, ee tonduehan xe na aa tyiꞌquitaꞌngueeꞌ nanꞌñeen juu costumbreꞌñeen, tyiꞌxeꞌquinduihin nnꞌan na itsinꞌman Tyoꞌtsꞌon ñuaan. \v 2 Ndoꞌ na quii jndyue nanꞌñeen yo ntyja ꞌnaanꞌ jñꞌoonꞌñeen, joꞌ juu Pablo yo ninꞌBernabé, ninvito tꞌahan na tyiꞌyuuꞌ na icanhanꞌ na nque nnꞌan na vantyja nꞌonhan Jesús na quinanꞌquindëhan juu costumbreꞌñeen. Joꞌ nque nanꞌñeen na vantyja nꞌon, tꞌionhan tsꞌian Pablo yo Bernabé yo ninꞌvendye ntyjehan nnꞌan tmaanꞌ na conduihan, na cꞌo nanꞌñeen Jerusalén. Ncꞌohan na mꞌan nque nnꞌan na totsayꞌonhan yo jñꞌoon na toninncyaa Jesús yo ninꞌnque nnꞌan na conintque quiiꞌ tmaanꞌ nnꞌan na vantyja nꞌonhan jon na mꞌanhan juu tsjoonꞌñeen. Tondëë joo nanꞌñeen, joꞌ ninjndaꞌ juu jñꞌoonꞌñeen. \p \v 3 Joo nnꞌan tsjoon Antioquíaꞌñeen na conduihan tmaanꞌ nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús, tꞌuahan tsꞌian ndëë nanꞌñeen. Joꞌ jnduiꞌhan, tyꞌehan, tenonhan ndyuaa Fenicia yo ninꞌSamaria. Joo nnꞌan na vantyja nꞌon na mꞌanhan njoonꞌñeen, tonanꞌquindyiihan nanꞌñeen na mantyi nque nnꞌan na tachi nnꞌan judíos conduihan, contcüeꞌ nꞌonhan jnanhan ndoꞌ vantyja nꞌonhan Jesús. Ndoꞌ joo nnꞌan njoonꞌñeen, xjen na jndyehan na nndaꞌ, tyincyaahanꞌ na nein jndyihan. \p \v 4 Ndoꞌ vi jndë tyjeeꞌ Pablo yo Bernabé Jerusalén, tsoñꞌen nnꞌan na conduihan tmaanꞌ nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús, ñꞌen nnꞌan na conintque quiiꞌ ntꞌan nanꞌñeen, yo ninꞌnque nnꞌan na totsayꞌon yo jñꞌoon na toninncyaa Jesús, yo na nein jndyihan chohan cüenta nanꞌñeen. Ndoꞌ Pablo yo ninꞌBernabé, tonduehan ndëë nanꞌñeen tsoñꞌen ꞌnan na jndë totsꞌaa Tyoꞌtsꞌon yo joohan quiiꞌ tsꞌian ꞌnaanꞌ jon. \v 5 Majoꞌ vendye nnꞌan judíos na vantyja nꞌon na conduihan ntyja ꞌnaanꞌ tmaanꞌ fariseos, jnanꞌquintyjahan, jnduehan: \p —Juu costumbre na jaa nnꞌan judíos contꞌa yo yononꞌndaa nda, ijndeiꞌhanꞌ na quitaꞌngueeꞌ nanꞌñeenhanꞌ, ndoꞌ mantyi juu ntji na tquen Moisés na icoꞌxenhanꞌ, quinduë ndëëhan na quitaꞌngueeꞌhan tsoñꞌenhanꞌ. \p \v 6 Xengꞌe juu jñꞌoonꞌñeen, joꞌ nque nnꞌan na totsayꞌon yo jñꞌoon na toninncyaa Jesús, yo ninꞌnnꞌan na conintque ndëë nnꞌan na vantyja nꞌon jon, tëncüihan na nnanꞌjndaꞌhan juu jñꞌoonvaꞌ. \v 7 Ndoꞌ vi jndë na tonanꞌjndyechenhan jndyuehan ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ, joꞌ jnanquintyja Pedro. Tso jon ndëëhan: \p —ꞌOꞌ ntyjë na vantyja nꞌonhoꞌ Jesús, ꞌoꞌ mangio jndaꞌhoꞌ na vavijndye xuee na nquii Tyoꞌtsꞌon tji jon ja quiiꞌ ntꞌanhoꞌ na tꞌua jon tsꞌian nnön na ninncya jñꞌoon naya ꞌnaanꞌ jon ndëë nnꞌan na chito conduihan tsjan jaa nnꞌan judíos chaꞌ ngantyja nꞌonhan Jesús. \v 8 Majoꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon na ntyjii jndaꞌ jon nchu vaa tsixuan tsꞌan quiiꞌ ñuan ꞌnaanꞌ juu, siꞌman jndyoyu jon na tyꞌoon jon cüenta nanꞌñeen. Ee mantyi tyincyaa jon na mꞌaan Espíritu Santo quiiꞌ nꞌonhan chaꞌxjen na tyincyaa jonhin na mꞌaan jon quiiꞌ nnꞌön. \v 9 Ee mantyi nquii Tyoꞌtsꞌon nincüajon itsꞌaa jon yo joohan chaꞌxjen mantyi itsꞌaa jon yo nquë. Ee ngꞌe na vantyja nꞌonhan Jesús, joꞌ na iquen Tyoꞌtsꞌonhan na tajnan nanꞌxuanhan chaꞌxjen nquëhë. \v 10 Ndoꞌ nanein, nque nnꞌan na chito conduihan tsjan jaa nnꞌan judíos na mantyi vantyja nꞌonhan Jesús, ¿Ndu na ninꞌquitquenhoꞌ xjen ꞌnaanꞌhoꞌ Tyoꞌtsꞌon na yo naijndeiꞌhanꞌ na quitaꞌngueeꞌhan juu costumbre njanhan? Ndoꞌ na nndaꞌ contꞌahoꞌ, itsijonhanꞌ na chaꞌvijon ninꞌquityiohoꞌ ncüii xu nacjo nanꞌñeen, ndoꞌ juuhanꞌ min nque ndochiihi na tomꞌan ndyu na toxenꞌchen, tajnanhin juuhanꞌ, ndo min nquëhë. \v 11 Majoꞌ tyiꞌyuuꞌ na nndaꞌ vaa na icanhanꞌ na quintꞌa nnꞌan, ee vantyja nnꞌön na xiaꞌntyi ntyja ꞌnaanꞌ juu naya na condui ta Jesús, joꞌ na itsinꞌman Tyoꞌtsꞌon ñuan njanhan ndoꞌ mantyi nquehan. \p Manndaꞌ jñꞌoon na siquiꞌmaanꞌ Pedro nanꞌñeen. \p \v 12 Ndoꞌ joo nanꞌñeen na tëncüihan joꞌ, tsoñꞌenhan chen tui jndyuehan. Tquen yahan cüenta jñꞌoon na sinin Bernabé yo ninꞌPablo ntyja ꞌnaanꞌ juu tsꞌian tꞌman na tontꞌahan na tijntꞌue Tyoꞌtsꞌonhan quiiꞌ ntꞌan nnꞌan na chito conduihan tsjan nnꞌan judíos. Ndoꞌ mantyi ntyja na tontꞌahan jnꞌaan tꞌman na tyiꞌjeꞌquindëë nduihan ntyja najndë nquehan. \v 13 Ndoꞌ vi na jndë jnanꞌneinhan, yajoꞌ sinin Santiago. Itso jon: \p —ꞌOꞌ ntyjë na vantyja nꞌonhoꞌ, quindyehoꞌ chjo jñꞌoon na ntsjö. \v 14 Juu ntyjëëhë Simón Pedro jndë sinin jon ndëëhë nchu vaa na siꞌman jndyee Tyoꞌtsꞌon na ndyiiꞌ tsꞌon jon ntyja ꞌnaan joo nnꞌan na mañoon tsjan conduihan yo jaa, na mantyi quiiꞌ ntꞌan nanꞌñeen icüji jon nnꞌan na conduihan cüentaaꞌ nquii jon. \v 15 Ndoꞌ na nndaꞌ vaa, itsijonhanꞌ juuhanꞌ yo jñꞌoon na jndui quityquiiꞌ jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon na tji nnꞌan na toninncya jñꞌoonꞌ jon nchu vaa ꞌnan na nguaa. Juu jñꞌoonꞌñeen itsiquindyihanꞌ: \q1 \v 16 Vi na jndë tui tsoñꞌen nanꞌmin, ja ncyꞌön nntꞌa na viꞌ ntyji nnꞌan tsjan ꞌnaanꞌ David na jndyocahanꞌ. Mantsijntꞌa na ncüii joohan na ntcoꞌxen. \q1 \v 17 Nndaꞌ vaa na matsijntꞌa chaꞌ mantyi nque nnꞌan na tachi tsjan nnꞌan judíos conduihan njntꞌuehan ja, mancö na condui ja na taquintyja na macoꞌxën. \q1 Juu xjenꞌñeen tsoñꞌen nanꞌñeen njntꞌuehan ja chaꞌ nndëë ntyꞌi jahan ntyja njan. \q1 \v 18 Ndoꞌ juu jñꞌoonꞌñeen tsontyichenhanꞌ: “Jñꞌoonvaꞌ tivio na itsiꞌman Tyoꞌtsꞌonhanꞌ ntyja ꞌnaanꞌ tsꞌian na itsꞌaa jon naneinhin.” \p \v 19 Ndoꞌ tsontyichen Santiago: “Ngꞌe na ndöꞌ vaa na itsiquindyi juu jñꞌoonꞌñeen, ndö ro jñꞌoon na matsitiu ja ntyja ꞌnaan nque nanꞌñeen na tachi tsjan jaa conduihan na contcüeꞌ nꞌonhan jnanhan na vantyja nꞌonhan Jesús. Tyiꞌquichuhanꞌ na nnanꞌchju jaa joo nanꞌñeen yo costumbre njanhan. \v 20 Ya xe na nnanꞌcüanön tson ndëëhan na nnanꞌquindyiihan na tantcüaꞌhan ꞌnan na jndë tyio nnꞌan ndëë ꞌnan na conanꞌtꞌmaanꞌhan na cotjihan cüenta na conduihanꞌ Tyoꞌtsꞌon. Min tancꞌonhan yo nnꞌan na veꞌ ndöꞌ ro. Min tantquiihan sꞌi quiooꞌ na veꞌ ngueꞌ jndioꞌ min tavintquiihan neonꞌ. \v 21 Ee na toxenꞌchen, nque ntyjë nnꞌan judíos, mancüii xjen coninncyahan jñꞌoon na tquen Moisés na icoꞌxenhanꞌ. Ndoꞌ nque ntyjëëhë nanꞌñeen, tyiꞌncüii cüii xuee na cotaꞌjndyeehan, conanꞌjnꞌaanhan jñꞌoonꞌñeen ncüii cüii tsjoon naijon na mꞌanhan. \s1 Tson na jnanꞌcüanon nnꞌan judíos ndëë nnꞌan na tachi judíos \p \v 22 Ndoꞌ nque nanꞌñeen na totsayꞌonhan yo jñꞌoon na toninncyaa Jesús yo ntyjehan na conintque yo ninꞌtsoñꞌen nnꞌan na conduihan tmaanꞌ nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús na mꞌanhan tsjoon Jerusalén, jnanꞌjndaꞌhan na tjihan ve ntyjehan na tꞌuahan tsꞌian ndëë nanꞌñeen na juu xjen na ncja ntcüeꞌ Pablo yo ninꞌBernabé Antioquía, na cꞌo ve nanꞌñeen yo joohan. Juu Judas, tsan na vja ve xueeꞌ Barsabás, yo ninꞌSilas, ndëëhan tꞌua nanꞌñeen tsꞌianꞌñeen. Joo ve nanꞌñeen conintquehan quiiꞌ tsꞌianꞌñeen. \v 23 Juu tmaanꞌ nanꞌñeen, ndö vaa jñꞌoon na chu tson na jnanꞌcüanonhan: \p “Já nnꞌan na cotsayꞌö́n yo jñꞌoon na toninncyaa Jesús, ndoꞌ mantyi ninꞌnquë́ na conintque quiiꞌ ntꞌan tmaanꞌ nnꞌan na vantyja nꞌon jon na mꞌán tsjoon Jerusalén. Concyá tsꞌon nján ndëë nquehoꞌ ntyjë na mꞌanhoꞌ tsjoon Antioquía yo ndyuaa Siria yo ninꞌCilicia. Conanꞌcüanö́n tsonvahin ndëë ꞌoꞌ ntyjë na mañoon tsjan conduihoꞌ yo já nnꞌan judíos na mantyi vantyja nꞌonhoꞌ Jesús. \v 24 Já jndë jndyë́ na jnan vendye ntyjë́ ntjoohin na squehan na mꞌanhoꞌ, ndoꞌ yo jñꞌoon na conanꞌmanhan ndëëhoꞌ, itsiquijñꞌeenhanꞌhoꞌ. Conanꞌndaaꞌhan nꞌonhoꞌ na conduehan naijndeiꞌhanꞌ na quinanꞌquindëhoꞌ juu costumbre na já nnꞌan judíos contꞌá yo yononꞌndaa ndá, ndoꞌ yo na conduehan na quitaꞌngueeꞌhoꞌ juu ntji na tquen Moisés. Majoꞌ min na nndaꞌ na conanꞌman nanꞌñeen ndëëhoꞌ, taꞌnan tsꞌan na iꞌua juu tsꞌianꞌñeen ndëëhan. \v 25 Mangꞌe na nndaꞌ, tëncüi já ndoꞌ ninncüii conanꞌtiú na ntjí ncüii ve ntyjëëhë quiiꞌ ntꞌán na ntꞌiö́n tsꞌianhan na cꞌohan na mꞌanhoꞌ yo nque ntyjë na vengiö́ jndyí, juu Bernabé yo ninꞌPablo. \v 26 Ee joohan tyiꞌquityiꞌhan cüenta min na aa ntscueeꞌhanꞌhin na cotyeꞌntjonhan nnon nquii Jesucristo na conduihin ityeꞌntjon jon jaa. \v 27 Joꞌ na cotꞌuá tsꞌian nnon juu Judas yo ninꞌSilas na cꞌohan na mꞌanhoꞌ. Nquehan nnduehan ndëëhoꞌ juu jñꞌoon na conanꞌjntꞌá ntyja ꞌnaanꞌ juu jñꞌoonvaꞌ. \v 28 Ee nquii Espirítu Santo jndë siꞌman jon ndë́ na tyiꞌndyiö́ xu nacjohoꞌ. Mangꞌe joꞌ, joo jñꞌoon na tyequindue nanꞌñeen ndëëhoꞌ, tyiꞌicanhanꞌ na nnanꞌquindëhoꞌhanꞌ. Xiaꞌntyi jñꞌoonmin na conduë́ na quitaꞌngueeꞌhoꞌ. \v 29 Siꞌ na jndë tyio nnꞌan tondëë ꞌnan na conanꞌtꞌmaanꞌhan na tachi Tyoꞌtsꞌonhanꞌ, tantcüaꞌhoꞌhanꞌ. Min tantquiihoꞌ neonꞌ, min sꞌi quiooꞌ na veꞌ ngueꞌ jndioꞌ. Min tavincꞌonhoꞌ yo nnꞌan na veꞌ ndöꞌ ro. Mantyjantyi joꞌ ro na conduë́ ndëëhoꞌ. Concyá tsꞌon nján ndëëhoꞌ na tsoñꞌenhoꞌ.” \p Ndöꞌ jñꞌoon na jnanꞌcüanon nanꞌñeen ndëë nnꞌan Antioquíaꞌñeen. \p \v 30 Ndoꞌ juu Judas yo ninꞌSilas, vi na jndë tꞌmanhan ntyjehan na vantyja nꞌon, jnduiꞌhan. Tyꞌehan Antioquía yo Pablo yo ninꞌBernabé. Ndoꞌ vi na jndë squehan joꞌ, jnanꞌtjonhan nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús, jndë joꞌ juu tsonꞌñeen na yꞌonhan, tyincyahinhanꞌ ndëë nanꞌñeen. \v 31 Ndoꞌ joo nanꞌñeen, vi na jndë jnanꞌjnꞌaanhinhanꞌ , tꞌonhan na nein jndyihan ngꞌe juu jñꞌoon na chuhanꞌ tjiꞌhanꞌhin quityquiiꞌ juu na mꞌaanꞌ jndyi nꞌonhan. \v 32 Ndoꞌ juu Judas yo ninꞌSilas, mantyi conduihan nnꞌan na iꞌua Espíritu Santo tsꞌian ndëëhan na ya concyahan jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon. Mangꞌe joꞌ jndye jñꞌoon na tonanꞌneinhan ndëë nanꞌñeen. Ndoꞌ juu jñꞌoonꞌñeen tyincyaahanꞌ na xoncüiiꞌ nꞌon nanꞌñeen. Ndoꞌ mantyi tꞌonhan najndëhan ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ. \v 33 Ndoꞌ juu Judas yo ninꞌSilasꞌñeen, vi na jndë tenon cüanntyi ro xuee na mꞌanhan juu tsjoonꞌñeen, jnanꞌjndaꞌhan na ncꞌontcüeꞌhan Jerusalén naijon na mꞌan nnꞌan na tꞌua tsꞌianꞌñeen ndëëhan. Ndoꞌ nque nnꞌan na vantyja nꞌon na mꞌanhan tsjoon Antioquía, tyincyahan tsꞌon nanꞌñeen. Tanhan na nquii Tyoꞌtsꞌon cüantyjeeꞌ jonhan na coꞌo ntcüeꞌhan. \v 34 Majoꞌ juu Silasꞌñeen, sitiu jon na ntjohin joꞌ. \v 35 Mantyi Pablo yo Bernabé ntjohan joꞌ. Joohan ndoꞌ jndye mañoon nnꞌan na mꞌan joꞌ na vantyja nꞌonhan Jesús, tonanꞌmanhan ndoꞌ toninncyahan jñꞌoon naya ꞌnaanꞌ Tyoꞌtsꞌon nndëë nnꞌan. \s1 Pablo jndë ve jnda na vancyaa jon jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon \p \v 36 Ndoꞌ vi jndë na cüanntyi ro xuee na tomꞌanhan juu tsjoonꞌñeen, tso Pablo nnon Bernabé: \p —Nque ntyjëëhë na vantyja nꞌonhan Jesús na mꞌanhan ncüii cüii tsjoon naijon na toninncya jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ndëëhan, cüa, ntsaquijntyꞌia nntꞌa nchu vaa na mꞌanhan. \p \v 37 Ndoꞌ Bernabé, ntꞌue tsꞌon jon na chi ncja Juan yohan, tsan na vja ve xueeꞌ Marcos. \v 38 Majoꞌ nquii Pablo, tatëveeꞌ tsꞌon jon na ncja tsanꞌñeen yohan, ee xjen na tomꞌanhan ndyuaa Panfilia, jntyꞌii tsanꞌñeenhan, tjiꞌntcüeꞌ juu na totejndei juu joohan tsꞌian na tyꞌehan. \v 39 Ndoꞌ tsojnaanꞌ jñꞌoonꞌñeen, nquii Pablo yo ninꞌBernabé, tatëquinjonꞌ na jnanꞌneinhan yo ntyjehan, jnanꞌjndyehan jndyuehan ata jntyꞌehan ntyjehan. Joꞌ nquii Bernabé tëyꞌoon jon Marcos, tuahan vꞌaandaa na tyꞌehan ndyuaa Chipre na mꞌan ndaandue xiꞌjndiohanꞌ. \v 40 Majoꞌ juu Pablo tëyꞌoon jon Silas. Ndoꞌ nque nnꞌan na mꞌan Antioquía na vantyja nꞌonhan Jesús, tquenhan nanꞌñeen ntꞌö Tyoꞌtsꞌon na nquii jon cüijntꞌue jon joohan quityquiiꞌ tsꞌian ꞌnaanꞌ jon na coꞌohan. Ndoꞌ vi jndë joꞌ, jnduiꞌhan, tyꞌehan. \v 41 Tyecüenonhan ndyuaa Siria yo ninꞌCilicia. Ndoꞌ ntmaanꞌ nnꞌan na vantyja nꞌonhan Jesús, juu jñꞌoon na toninncyaa Pablo yo ninꞌSilas, tejndeihanꞌ nanꞌñeen na tovaquehan ntyja na vantyja nꞌonhan. \c 16 \s1 Pablo yo ninꞌSilas, tjihan Timoteo na chi ntejndei juuhan \p \v 1 Pablo yo ninꞌSilas jnduiꞌhan Antioquía, squehan tsjoon Derbe. Ndoꞌ vi jndë joꞌ, tyꞌe nndaꞌhan tsjoon Listra. Joꞌ vijon tomꞌaan ncüii tsꞌan na vantyja tsꞌon juu Jesús, Timoteo jndyu tsanꞌñeen. Ndyee juu tsꞌan judía na mantyi vantyja tsꞌon jon, majoꞌ tye juu tsjan tsꞌan griegohin. \v 2 Nque nnꞌan na vantyja nꞌon na mꞌanhan tsjoon Listraꞌñeen yo Iconio, ya jñꞌoon tonanꞌneinhan ntyja ꞌnaanꞌ juu Timoteo. \v 3 Ndoꞌ Pablo ntꞌue tsꞌon jon na quitsijon Timoteo yohin yo tsꞌian na itsꞌaa jon. Ngꞌe na nndaꞌ, joꞌ sijndaꞌ Pablo na tui yohin chaꞌxjen juu costumbre na contꞌa nnꞌan judíos yo yononꞌndaa ndahan. Sꞌaa jon na nndaꞌ chaꞌ nque nnꞌan judíos na mꞌan ndyuaa naijon na coꞌohan, ncyꞌon nanꞌñeen cüentahin. Ee ngio ya nanꞌñeen na juu tye Timoteo, tsjan tsꞌan griegohin. \v 4 Ndoꞌ joo jñꞌoonꞌñeen na jnanꞌjndaꞌ nque nnꞌan na jñon ta Jesús yo jñꞌoon naya ꞌnaanꞌ jon, yo ninꞌnnꞌan na conintque ndëë nnꞌan na vantyja nꞌon na mꞌanhan Jerusalén, joo jñꞌoonꞌñeen, nquii Pablo yo Silas yo ninꞌTimoteo, nque nnꞌan na vantyja nꞌonhan Jesús na mꞌanhan ncüii cüii tsjoon naijon tovenonhan, tonanꞌquindyiihan nanꞌñeen na quitaꞌngueeꞌhan joo jñꞌoonꞌñeen na jnanꞌjndaꞌ nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús. \v 5 Mangꞌe na tontꞌahan juu tsꞌianꞌñeen, joꞌ ncüii cüii tmaanꞌ nanꞌñeen na vantyja nꞌonhan Jesús, tovaquehan na vantyja nꞌonhan ndoꞌ ꞌio ꞌio tëvijndyentyichenhan. \s1 Tityincyooꞌ jndyiaaꞌ Pablo tsansꞌa ndyuaa Macedonia \p \v 6 Ndoꞌ nquii Espíritu Santo, tataꞌngueeꞌ jon na juu Pablo yo ninꞌnnꞌan na totsayꞌon jñꞌoon yohin na nnanꞌneinhan jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ndëë nnꞌan ndyuaa Asia. Mangꞌe na nndaꞌ, tenonhan ndyuaa Frigia yo ndyuaa Galacia. \v 7 Juu xjen na squehan tyonco ndyuaa Misia, jnanꞌtiuhan na ngoqueꞌhan ndyuaa Bitinia. Majoꞌntyi min tatyincyaa Espíritu Santo na ngüenonhan joꞌ. \v 8 Mangꞌe na nndaꞌ, veꞌ tenon ntyjahan ndyuaa Misia. Tyecuehan ata squehan tsjoon Troas na mꞌaanhanꞌ ꞌndyo ndaandue. \v 9 Ndoꞌ natsjon na mꞌan nanꞌñeen joꞌ, vaa ncüii na tityincyooꞌ nnon Pablo na jndyiaaꞌ jon. Ee jndyiaaꞌ jon ncüii tsansꞌa ndyuaa Macedonia na minntyjeeꞌ juu. Sꞌaa tsanꞌñeen tyꞌoohin, itso juu nnon jon: “Quitsaꞌ vi nayaꞌñeen na cüenoonꞌ ntyjava ndyuaa Macedonia. Quindyotejndeiꞌ já.” \v 10 Ndoꞌ vi na jndë jndyiaaꞌ Pablo na nndaꞌ vaa, ya joꞌ ninñoonꞌ jnanꞌjntꞌá na ngüetꞌiö́ ndaandue na ntsquë́ ndyuaa Macedonia. Ee taaꞌ ya nꞌö́n na iꞌua Tyoꞌtsꞌon tsꞌian ndë́ na quitsancyá jñꞌoon naya ꞌnaanꞌ Jesús ndëë nnꞌan ndyuaaꞌñeen. \s1 Lidia tsan tsjoon Filipos, vantyja tsꞌon jon Jesús \p \v 11 Ndoꞌ juu tsjoon Troasꞌñeen, joꞌ tuá vꞌaandaa. Sá jndyoyú, squë́ ncüii tyuaa chjo na mꞌaan ndaandue xiꞌjndiohanꞌ na jndyuhanꞌ Samotracia. Ndoꞌ tonco ncüiichen xuee, jntꞌuí joꞌ, sá, squë́ tsjoon Neápolis. \v 12 Jntꞌuí joꞌ, sá, squë́ tsjoon Filipos. Icoꞌxen tsjoon Roma juu tsjoonꞌñeen, ndoꞌ majuuhanꞌ icoꞌxenhanꞌ njoon quijndë na mꞌaanhanꞌ ndyuaa Macedonia. Joꞌ ntjo já Filiposꞌñeen cüantyi ro xuee. \v 13 Ndoꞌ juu xuee na cotaꞌjndyee nnꞌan judíos, jntꞌuí já ꞌndyo tsjoonꞌñeen ꞌndyo jndaa. Ee mꞌaanꞌ nꞌö́n na aa ndiö́ naijon na covancüi nnꞌan na conanꞌneinhan nnon Tyoꞌtsꞌon, na nnanꞌjon já yohan. Ndoꞌ mayuuꞌ jndiö́ nanntcu na tëncüihan joꞌ. Joꞌ sacüendyuá, jnanꞌnë́n jñꞌoon naya ntyja ꞌnaanꞌ Jesús ndëëhan. \v 14 Ndoꞌ quiiꞌ ntꞌan nanntcuꞌñeen, joꞌ mꞌaan ncüii tsꞌan na jndyu Lidia. Juu tsanꞌñeen tsꞌan na jnan tsjoon Tiatira, ndoꞌ ijndëë jon ndiaa ya, ndiaa colo venton. Jon mancüiixjen itsitꞌmaanꞌ jon Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ nquii ta Tyoꞌtsꞌon tyincyaa jon quiiꞌ tsꞌon tsanscuꞌñeen na tquen ya jon cüenta jñꞌoon na tyincyaa Pablo. \p \v 15 Ndoꞌ vi na jndë jndëëꞌ jon yo xueeꞌ Jesús, yo ninꞌnnꞌan vaaꞌ jon, yajoꞌ sꞌaa jon tyꞌoo já, tso jon ndë́: \p —Xe na aa cotjiꞌhoꞌ cüenta na xoncüeeꞌ tsꞌön na mavantyja tsꞌön ta Jesús, cüa quintjohoꞌ vꞌa. \p Ndoꞌ sichon jon na quintjo já vaaꞌ jon. \s1 Pablo yo ninꞌSilas, tyiꞌ nnꞌan tsjoon Filiposhan vancjo \p \v 16 Ncüii xueeꞌñeen sá naijon na covancüi nnꞌan na conanꞌneinhan nnon Tyoꞌtsꞌon. Juu xjen na ñjon já nato, joꞌ tjon já ncüii yuscundyua na itsixuan juu ntyja ꞌnaanꞌ najndei yutyia. Itsinin yuscuꞌñeen ndëë nnꞌan ꞌnan na ntquenonhan. Ityentjontyen yuꞌñeen ndëë nnꞌan na jnanꞌjndahan juu. Ndoꞌ tꞌman sꞌon na cotantjonhan ntyja ꞌnaanꞌ juu. \v 17 Ndoꞌ yuꞌñeen, taꞌ juu na tovantyja juu na toncꞌë́n yo Pablo. Tatëcüentyjeeꞌ juu na tsixuaa juu, totso juu: \p —Joo nannonminꞌ cotyeꞌntjonhan nnon nquii Tyoꞌtsꞌon na mꞌaan na tëquintyja na ndyentyichen. Conanꞌquindyiihan ꞌoꞌ ntyja na itsinꞌman jon ñuaan nnꞌan. \p \v 18 Jndye xuee na totsꞌaa juu na nndaꞌ, ndoꞌ jñꞌoon na totsinin juu, totscüetëꞌhanꞌ Pablo. Joꞌ tequen jon, sinin jon nnon juu yutyia na mꞌaan quiiꞌ tsꞌon juu. Tso jon: \p —ꞌUꞌ yutyia, yo xueeꞌ Jesucristo macöxën ꞌuꞌ, quinduiꞌ quiiꞌ tsꞌon yuscuvaꞌ. \p Ndoꞌ vi jndë tso Pablo jñꞌoonvaꞌ, maquintyjachen jnduiꞌ juu jndyetyiaꞌñeen. \p \v 19 Majoꞌ nque nanꞌñeen na cotantjonhan ntyja ꞌnaanꞌ yuscuꞌñeen, vi na jndë tquenhan cüenta na juu jndyetyiaꞌñeen jndë jnduiꞌhanꞌhin, joꞌ na taaꞌ nꞌonhan na tajeꞌquioontyichen sꞌon ndueehan yo tsꞌian na totsꞌaa juu na totsinin juu ꞌnan na ntquenon nnꞌan. Tsojnaanꞌ joꞌ nque nnꞌan na jnanꞌjndahan yuscuꞌñeen, tyꞌonhan Pablo yo Silas. Tyequitquenhan nanꞌñeen ndëë nanmꞌannꞌian quiiꞌ tsꞌua tꞌman tsjoonꞌñeen. \v 20 Ndoꞌ vi na jndë joꞌ, jnduehan: \p —Nannonminꞌ, conduihan nnꞌan judíos ndoꞌ cotyiꞌhan tyiaꞌ nnꞌan tsjöön. \v 21 Ee joo jñꞌoon na conanꞌmanhan vjahanꞌ nacjooꞌ ntji ꞌnaanꞌ gobiernon Roma, ndoꞌ jaa mancüiixjen condui jaa nnꞌan na mꞌan nacje ꞌnaanꞌ juu tsjoonꞌñeen, mangꞌe joꞌ tyiꞌquichuhanꞌ na ntquën cüenta jñꞌoon na coninncyahan, min na ntꞌa ꞌnan na conduehan. \p \v 22 Ndoꞌ na jndue nanꞌñeen na nndaꞌ, nque nnꞌan tsjoonꞌñeen jnanꞌvehan nacjooꞌ Pablo yo Silas. Mantyi nque nanmꞌannꞌianꞌñeen tꞌuahan tsꞌian na quinduiꞌ ndiaa nanꞌñeen, ndoꞌ ngichꞌohan yo nonjnein. \v 23 Ndoꞌ vi na jndë tijndye nonjnein na jnanꞌtjaꞌ nanꞌñeenhan, jndë joꞌ tyiꞌ nanmꞌannꞌianꞌñeenhan vancjo. Ndoꞌ nquii tsꞌan na iquen cüenta juu vancjoꞌñeen, jnduehan nnon jon na ya ya quen jon cüenta Pablo yo Silas. \v 24 Ndoꞌ juu tsanꞌñeen, vi na jndë tyꞌoon jon cüenta jñꞌoonvaꞌ, tyiiꞌ jonhan vancjo na quiñoonꞌchen, ndoꞌ sityen tyen jon ngꞌehan yo nonntcaaꞌ. \p \v 25 Majoꞌ chaꞌ na xoncüe tsjon, juu Pablo yo Silas tonanꞌneinhan nnon Tyoꞌtsꞌon ndoꞌ totahan alabanzas, ndoꞌ nque nnꞌan na mꞌan naviꞌ na tooꞌhan juu vancjoꞌñeen yohan, tondyehan na nndaꞌ. \v 26 Ndoꞌ ninjonto jndei sꞌii ra, ata titoncüiiꞌ ninvaa vancjoꞌñeen. Ndoꞌ juu xjenꞌñeen, jnduentꞌaa na min vancjoꞌñeen, jnaan nquehanꞌ, ndoꞌ mantyi ncüii cüii nnꞌan na mꞌan naviꞌ joꞌ, jndyaa carena na tyenhan. \v 27 Ndoꞌ nquii tsanꞌñeen na iquen jon cüenta vancjoꞌñeen, sintcüihanꞌhin, ndoꞌ jndyiaaꞌ jon na vanaan jndyuehanꞌ. Tsojnaanꞌ joꞌ, tjiꞌ jon xjooꞌ jon na ntscueeꞌ nquiihin ee sitiu jon na nque nnꞌan na mꞌan naviꞌ, jndë jnanꞌnonhan. \v 28 Majoꞌ Pablo jndei sixuaa jon nnon tsanꞌñeen. Tso jon: \p —Quiꞌndyiꞌ, tyiꞌntscueꞌ nquii ꞌuꞌ ee tsoñꞌen já ninmꞌán ndöhin. \p \v 29 Ndoꞌ juu tsanꞌñeen, tcan jon chon. Jndei tëqueeꞌ jon quiiꞌ vancjoꞌñeen. Coviquijntyꞌehin na tyꞌue jon. Tcon xtye juu nnon Pablo yo Silas. \v 30 Ndoꞌ vi jndë joꞌ, tjiꞌ jon joohan chꞌen. Taxeeꞌ jon ndëëhan, tso jon: \p —ꞌOꞌ ta, ¿nin ꞌnan na icanhanꞌ na quitsꞌa chaꞌ ntsinꞌman Tyoꞌtsꞌon ñuan njan? \p \v 31 Ndoꞌ tꞌahan, jnduehan nnon jon: \p —Cantyja tsonꞌ nquii ta Jesucristo, yajoꞌ ntsinꞌman Tyoꞌtsꞌon ñuan ꞌnanꞌ, ndoꞌ majoꞌntyi quintꞌa nnꞌan vaꞌ. \p \v 32 Ndoꞌ jnanꞌneinhan juu jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ Jesús nnon tsanꞌñeen ndoꞌ mantyi ndëë tsoñꞌen nnꞌan vaaꞌ jon. \v 33 Ndoꞌ majuuntyi xjenꞌñeen ninvaa jaanchen, tëchu jon joohan ndoꞌ tman jon yuu na tcꞌehan na chꞌohan. Ndoꞌ jndë joꞌ, jndëëꞌ jon yo xueeꞌ Jesús, juu jon ndoꞌ mantyi yo ninꞌnnꞌan vaaꞌ jon. \v 34 Vi jndë joꞌ, Pablo yo Silas, tëchu jonhan vaaꞌ jon, tyincyaa jon ꞌnan na tcüaꞌhan, ndoꞌ juu jon yo ninꞌtsoñꞌen nnꞌan vaaꞌ jon, neinhan na jndë vantyja nꞌonhan Tyoꞌtsꞌon. \p \v 35 Ndoꞌ vi na jndë tixuee, nque nanmꞌannꞌian juu tsjoonꞌñeen, tꞌuahan tsꞌian ndëë comisión na coquitjiꞌ nanꞌñeen Pablo yo Silas vancjo na chi ndyaahan. \v 36 Ngꞌe na nndaꞌ, nquii tsanꞌñeen na iquen cüenta vancjoꞌñeen, siquindyii jon Pablo jñꞌoonvaꞌ. Itso tsanꞌñeen nnon jon: \p —Nque nanmꞌannꞌian jndë jnanꞌcüanonhan jñꞌoon na quitsiquindya ja ꞌoꞌ. Mangꞌe na nndaꞌ, vanaan na nnduiꞌhoꞌ. Cꞌohoꞌ na minꞌncüii jñuaanꞌ tsꞌon tyiꞌncꞌonhoꞌ. \p \v 37 Majoꞌ tso Pablo ndëë cominsionꞌñeen: \p —Já condui já nnꞌan ntyja ꞌnaanꞌ tsjoon Roma. Majoꞌ min na nndaꞌ, tondëë tsoñꞌen nnꞌan tjaꞌhin já. Jntꞌatohan na nndaꞌ min na tyíꞌcovijndaꞌ aa vaa ꞌnan na jnanꞌtjá já. Jndë joꞌ tyiꞌhan já vancjova. Nanꞌminꞌ jntꞌahan já min na minꞌchjo tyiꞌquichuhanꞌ na ntꞌahan na nndaꞌ yo ncüii tsꞌan na conduihin tsꞌan na mꞌaan nacje ꞌnaanꞌ juu tsjoon Roma. Ndoꞌ naneinhin ¿Aa veꞌ ntyꞌiu na ntjiꞌ ntcüeꞌhan já? Tyiꞌcüjiꞌ yahanꞌ na nndaꞌ. Nquehan quindyoquitjiꞌhan já. \p \v 38 Ndoꞌ joo cominsionꞌñeen, tyꞌe ntcüeꞌhan, tyenanꞌquindyiihan nque nanmꞌannꞌianꞌñeen joo jñꞌoonminꞌ. Ndoꞌ nanꞌñeen jeꞌ, vi na jndë jndyehan na juu Pablo yo ninꞌSilas conduihan nnꞌan na mꞌan nacje ꞌnaanꞌ tsjoon Roma, tyue jndyihan. \v 39 Mangꞌe na nndaꞌ, tyequitanhan jñꞌoon tꞌman tsꞌon ndëë nanꞌñeen na quinanꞌtꞌman nꞌon nanꞌñeen joohan. Ndë joꞌ tjiꞌhan nanꞌñeen vancjo. Ndoꞌ tanhan na quinduiꞌ ntcüeꞌ nanꞌñeen tsjoonhan. \v 40 Ndoꞌ joo nanꞌñeen, vi jndë na jnduiꞌhan vancjoꞌñeen, tyꞌehan, sque nndaꞌhan vaaꞌ Lidia. Joꞌ tonanꞌneinhan ndëë nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús. Tyincyahan na tꞌman nꞌon nanꞌñeen. Jndë joꞌ jnduiꞌhan tsjoon Filiposꞌñeen. \c 17 \s1 Tyionhanꞌ na ncꞌuaaꞌ nꞌon nnꞌan tsjoon Tesalónica \p \v 1 Pablo yo Silas jnduihan tsjoon Filipos, tyꞌehan, tenonhan tsjoon Anfípolis yo Apolonia. Ndë joꞌ squehan tsjoon Tesalónica naijon na vaa ncüii vatsꞌon ꞌnaan nnꞌan judíos. \v 2 Ndye soana na tomꞌanhan juu tsjoonꞌñeen. Ncüii cüii jon na coveeꞌ xuee na cotaꞌjndyee nnꞌan judíos, sꞌaa Pablo chaꞌxjen na ncüiixjen itsꞌaa jon. Tëtsitjonꞌhin yo nanꞌñeen quiiꞌ vatsꞌon ꞌnaanhan. Totsiꞌman jon ndëëhan nchu vaa na itsiquindyi jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon na jndui tivio. \v 3 Ndoꞌ mantyi tyincyaa jon jñꞌoon na mancüiixjen itsohanꞌ na ji vaa jndyi na ngenon nquii jon na conduihin Cristo, tsan na ndyotsinꞌman jon ñuaan nnꞌan. Ntꞌion nnꞌanhin tsonjnꞌaan, ngueꞌ jon, ndë joꞌ nninncyaa Tyoꞌtsꞌon na ngüandoꞌ xco jon. Ndoꞌ tsontyichen Pablo ndëë nanꞌñeen: \p —Nquii Jesús na mancya jñꞌoon naya ꞌnaanꞌ jon ndëëhoꞌ, manquii jon conduihin Mesías. \p \v 4 Ndoꞌ vendye nnꞌan judíosꞌñeen, tëntyja nꞌonhan juu jñꞌoonꞌñeen, ndoꞌ jnanꞌjonhan yo Pablo yo ninꞌSilas. Mantyi nnꞌan na tachi judíos conduihan na conanꞌtꞌmaanꞌhan Tyoꞌtsꞌon, jndyehan tëntyja nꞌonhan Jesús, ndoꞌ majoꞌntyi joo nanntcu, ntcu nnꞌan na conintque quiiꞌ tsjoon, jndyehan tëntyja nꞌonhan. \v 5 Majoꞌ nque nnꞌan judíos na tyíꞌcantyja nꞌonhan jon, tonanꞌtëëꞌ jndyi nꞌonhan ngꞌe na coyꞌon nnꞌan cüenta juu jñꞌoon na tyinncyaa Pablo. Tsojnaanꞌ joꞌ, jnanꞌtjonhan ncüii tmaanꞌ nnꞌan na viꞌ nnꞌan. Jndë joꞌ nque nnꞌan judíosꞌñeen tyiꞌhan chon nnꞌan tsjoonhan. Joo jñꞌoon na jnanꞌneinhan sꞌaahanꞌ na quindyaꞌ jndyi ngio nnꞌan tsjoonꞌñeen, joꞌ tyꞌehan vaaꞌ tsan na jndyu Jasón. Ndoꞌ yo na ijndeiꞌhanꞌ na tyequeꞌhan juu vꞌaaꞌñeen na cojntꞌuehan Pablo yo Silas, ee ninꞌquitquenhan nanꞌñeen tondëë nnꞌan tsjoonhan. \v 6 Majoꞌ tajndiohan nanꞌñeen. Tsojnaanꞌ joꞌ, yo naijndeiꞌhanꞌ na tyeyꞌonhan juu Jasón yo ninꞌvendye nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús. Ndoꞌ tyechohan nanꞌñeen tondëë nanmꞌannꞌian tsjoonhan. Jndei tonanꞌxuaahan na totjiꞌhan jñꞌoon viꞌ nacjooꞌ Pablo yo ninꞌSilas. Jnduehan: \p —Nque nannonꞌñeen na conanꞌndaaꞌhin nnꞌan na ninvaa tsonnangue, mantyi jndë squehan tsjöön. \v 7 Ndoꞌ juu Jasónvaꞌ, sintjooꞌ juu joohan vaaꞌ juu. Ndoꞌ tsoñꞌen nanmin contꞌahan na tanin min na tyiꞌntsiquindë tsꞌan juu jñꞌoon na iquen tsanmꞌaantsꞌian tꞌman tsjoon Roma. Ee conduehan na mꞌaan ncüiichen tsꞌan na tëquintyja na tꞌman conduihin na icoꞌxen juu joohan na jndyu juu Jesús. \p \v 8 Ndoꞌ nque nanmꞌannꞌianꞌñeen yo ninꞌnnꞌan tsjoonhan, vi na jndë jndyehan jñꞌoonmin, tyionhanꞌ na ncꞌuaaꞌ nꞌonhan. \v 9 Ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ tui, juu Jasón yo vendye nanꞌñeen na vantyja nꞌonhan Jesús, vi na jndë na tyincyahan xoquituꞌ ndëë nanmꞌannꞌianꞌñeen, jnanꞌquindyaa ntcüeꞌ nanꞌñeen joohan. \s1 Pablo yo Silas coninncyahan jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon tsjoon Berea \p \v 10 Majuu tijaan xeeꞌñeen, nque nnꞌan na vantyja nꞌonhan Jesús, ninñoonꞌ jñonhan Pablo yo ninꞌSilas na cꞌohan tsjoon Berea. Ndoꞌ joohan, vi na jndë squehan tsjoonꞌñeen, tyꞌehan vatsꞌon ꞌnaan nnꞌan judíos. \v 11 Majoꞌ nque nnꞌan judíos na mꞌanhan juu tsjoon Bereaꞌñeen, yantyichen nnꞌanhan, chichen ntyjehan na mꞌan Tesalónica. Ee yo na xoncüeeꞌ nꞌonhan totquen yahan cüenta jñꞌoon na totsiꞌman Pablo yo ninꞌSilas. Ndoꞌ ꞌio ꞌio, chen jndyi tonanꞌjnꞌaanhan jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon na jndui ndyu na toxenꞌchen na tojntꞌuehan na aa mayuuꞌ joo jñꞌoon na conincya nanꞌñeen. \v 12 Mangꞌe na nndaꞌ, majndyehan tëntyja nꞌonhan Jesús. Ndoꞌ mantyi jndye nnꞌan na tachi judíos conduihan na conanꞌneinhan jñꞌoon griego, ndoꞌ mantyi jndye nanntcu na tꞌman condui yo ninꞌnannon. \v 13 Majoꞌ joo nnꞌan judíos na mꞌan Tesalónicaꞌñeen, tondyehan na toninncyaa Pablo jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ndëë nnꞌan Bereaꞌñeen. Ndoꞌ ngꞌe joꞌ tyꞌehan juu tsjoonꞌñeen, ndoꞌ tyenanꞌjmiinꞌhan nanꞌñeen. \v 14 Ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ, nque nnꞌan tsjoonꞌñeen na vantyja nꞌonhan, maninñoonꞌ jñonhan Pablo na cja jon ꞌndyo ndaandue. Majoꞌ juu Silas yo ninꞌTimoteo, ntjo yahan juu tsjoonꞌñeen. \v 15 Ndoꞌ nque nnꞌan na tyenanꞌjon yo Pablo, tyequiꞌndyehan jon tsjoon Atenas. Jndë joꞌ ntcüeꞌ ntcüeꞌhan juu tsjoon Bereaꞌñeen. Tyeyꞌonhan jñꞌoon na siquichu Pablo joohan na quitsityuaaꞌ Silas yo Timoteo na contyjahan xenꞌ jon, tyiꞌnanꞌchjuhan. \s1 Incyaa Pablo jñꞌoon ndëë nnꞌan tsjoon Atenas \p \v 16 Ndoꞌ Pablo jeꞌ, viochen xjen na tominndooꞌ jon joohan tsjoon Atenas, siꞌndaaꞌhanꞌ ntyjii jon ngꞌe na tquen jon cüenta na ninvaa quiiꞌ tsjoonꞌñeen, ndovanjan min ꞌnan na jnanꞌya nnꞌan na conanꞌtꞌmaanꞌhinhanꞌ chaꞌvijon na conduihanꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon. \v 17 Joꞌ totsinin jon yo nnꞌan judíos quiiꞌ vatsꞌon ꞌnaan nanꞌñeen ndoꞌ yo vendye nnꞌan na tonanꞌjon yo nanꞌñeen na conanꞌtꞌmaanꞌhan Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ mantyi ꞌio ꞌio totsinin jon ndëë nnꞌan tsjoonꞌñeen na tëtjonhan tsꞌua tꞌman. \v 18 Ndoꞌ nque nnꞌan tsjoonꞌñeen, ve tmaanꞌ conduihan. Ncüii tmaanꞌ nanꞌñeen conanꞌquijndyu nnꞌanhan epicúreos, ndoꞌ nnꞌan ncüiichen tmaanꞌñeen conanꞌquijndyu nnꞌanhan estoicos. Joo nanꞌñeen taꞌhan na conanꞌneinhan yo Pablo. Vendyehan veꞌ toncohan taxeeꞌhan, jnduehan: \p —¿Nin jñꞌoon itsinin tsanvahin na jndye jndyi jñꞌoon ntyjii juu? \p Ndoꞌ vendyehan tꞌahan, jnduehan: \p —Ndoꞌ ncüan itsinin juu ntyja ꞌnaan tyoꞌtsꞌon cüenta jndye na jen mañoon conduihan. \p Nndaꞌ ro jñꞌoon na jnanꞌneinhan ee sinin Pablo ndëëhan ntyja ꞌnaanꞌ Jesús yo na vandoꞌ xco jon. \v 19 Ndoꞌ tyeyꞌon nanꞌñeen Pablo ncüii joo na conanꞌquijndyuhinhanꞌ Areópago, naijon na covatjon nnꞌan na condyehan jñꞌoon. Joꞌ jnduehan nnon jon: \p —Cüa, juu jñꞌoon xco na matsiꞌmanꞌ ndëë nnꞌan, ninꞌquindyë́ nchu vaa na itsiquindyihanꞌ. \v 20 Ee juu jñꞌoon na mancyaꞌ, jen mañoonhanꞌ, minꞌjon tacondyë́hanꞌ. Mangꞌe na nndaꞌ, ninꞌcüaaꞌ nꞌö́n nin ꞌnan itsiquindyihanꞌ. \p \v 21 Ee joo nnꞌan juu tsjoon Atenasꞌñeen yo nnꞌan na mañoon njoon na mꞌan yahan juu tsjoonꞌñeen, ninnquiiꞌchen na ninꞌquindyehan ndoꞌ ninꞌquinanꞌneinhan minꞌcya ro nnon jñꞌoon na xcontyichen. \p \v 22 Yajoꞌ juu Pablo tëcüentyjeeꞌ jon quiiꞌ ntꞌan nanꞌñeen naijon na covijndaꞌ jñꞌoon. Tso jon ndëëhan: \p —ꞌOꞌ ta na conduihoꞌ nnꞌan tsjoon Atenas, xiꞌjndio quiiꞌ tsjoonhoꞌ covityincyo na ꞌoꞌ conduihoꞌ nnꞌan na njon jndyi ngiohoꞌ ꞌnan na conanꞌtꞌmaanꞌhoꞌ, \v 23 Ee viochen xjen na tomantyꞌi ja quiiꞌ tsjoonhoꞌ, joꞌ tquën ya cüenta joo nnontyiu naijon conanꞌtꞌmaanꞌhoꞌ. Joꞌ ntji ncüiihanꞌ na maninꞌ tsꞌiaanꞌhanꞌ na conanꞌquijndyuhoꞌhanꞌ: Juu nnontyiuva conduihanꞌ cüentaaꞌ nquii tyoꞌtsꞌon na tyiꞌquitaꞌjnꞌaan jaa. Ndöꞌ vaa na itsiquindyi juu ntjiꞌñeen. Joꞌ manquiintyi Tyoꞌtsꞌon na veꞌ conanꞌtꞌmaanꞌtohoꞌhin, min na tyiꞌquitaꞌjnꞌaanhoꞌ nin conduihin, mantyja ꞌnaanꞌ nquii jon na matsinën ndëëhoꞌ. \p \v 24 “Manquii jon tquen tsonnangue yo ninꞌtsoñꞌen ꞌnan na min nnonhanꞌ, ndoꞌ xiaꞌntyi nquii jon icoꞌxen jon ninvaa quiñoonꞌndue yo nnon tsonnangue. Ngꞌe na nndaꞌ, tyiꞌimꞌaan jon ntꞌaa na conanꞌya nnꞌan cüentaaꞌ jon. \v 25 Min tyiꞌicanhanꞌ na jaa ntaꞌntyjëëꞌhin ee minꞌncüii tyiꞌitsitjahanꞌhin. Ee manquiintyi jon na incyaa jon tsoñꞌen jaa na cotantꞌö, incyaa jon jndye na cotja yo ncüii cüii nnon na itsitjahanꞌ jaa. \p \v 26 “Jaa nnꞌan tsonnangue, sꞌaa jon na ninncüii tsjan jaa min na ncüii cüii nnon tyuaa na mꞌan covejndyohanꞌ. Sꞌaa jon na nndaꞌ, chaꞌ cꞌön ninvaa nnon tsonnangue. Ndoꞌ nquii jon sijndaꞌ jon yuu xjen na ngüentyja na ncꞌoon tsꞌan ndoꞌ mantyi yo ncüii cüii joo. \v 27 Sꞌaa jon na nndaꞌ chaꞌ ncüii cüii jaa na mꞌan nnon tsonnangue quijntꞌuëhin, chaꞌ njntyꞌia na aa ndëë nndiö jon, min na mayuuꞌ nquii jon ndyo mꞌaan jon yo ncüii cüii jaa. \v 28 Ee ntyja ꞌnaanꞌ nquii jon na cotantꞌö, comantyꞌi ndoꞌ cotsamꞌan. Ee jñꞌoonvahin itsijonhanꞌ juuhanꞌ chaꞌxjen juu jñꞌoon na tondue vendye ntyjehoꞌ na ya conanꞌtjonꞌhan jñꞌoon. Jndue nanꞌñeen: “Jñꞌoon na mayuuꞌ condui jaa tsjan ꞌnaanꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon na jndyocahanꞌ.” \p Manndaꞌ itsiquindyi jñꞌoon na jndue nanꞌñeen. Ndoꞌ tsochen Pablo: \v 29 “Ndoꞌ xe na aa mayuuꞌ condui jaa tsjan ꞌnaanꞌ jon na jndyocahanꞌ, tyiꞌquichuhanꞌ na conanꞌjöönꞌ jaa jon veꞌ vi ꞌnan na jndë yo sꞌon ijan ndoꞌ aa yo sꞌon xuee ndoꞌ aa yo ntjöꞌ, nanꞌminꞌ veꞌ ntyja na conanꞌtiu nque nnꞌan, joꞌ na conanꞌyahinhanꞌ. \v 30 Joo ndyu na toxenꞌchen, tontꞌa nnꞌan joo tsꞌianꞌñeen yo ntyja ꞌnaanꞌ na jndaꞌ nquen nquehan. Majoꞌ totsꞌaa Tyoꞌtsꞌon chaꞌvijon na tyíꞌquindyiaaꞌ jon na tontꞌahan joohanꞌ. Majoꞌ naneinhin iquen jon jñꞌoon nnon ncüii cüii tsꞌan na quintcüeꞌ tsꞌon juu ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ. \v 31 Ee majndaꞌ xuee na jndë sijndaꞌ jon xjen na ntcoꞌxen jon jaa nnꞌan tsonnangue ntyja ꞌnaanꞌ ꞌnan na jndë tonanꞌtja jaa nnon jon. Juu tsꞌianꞌñeen ntsꞌaa jonhanꞌ chaꞌxjen na chuhanꞌ. Ndoꞌ majndaꞌ nquii tsꞌan na jndë tꞌua jon tsꞌianꞌñeen nnon juu na quitsꞌaa juuhanꞌ. Ndoꞌ ndëë tsoñꞌen nnꞌan itsiꞌman jndyoyu jon na mayuuꞌ na nguaa na nndaꞌ ee tyincyaa jon na vandoꞌ xco tsanꞌñeen vi na jndë jnanꞌcueeꞌ nnꞌanhin.” \p \v 32 Ndoꞌ nque nnꞌan Atenasꞌñeen, vi na jndë jndyehan na sinin Pablo ntyja ꞌnaanꞌ na ntaꞌndoꞌ xco nnꞌan na jndë tjë, ñꞌenhan na veꞌ toncohan. Majoꞌ ñꞌen ntyjehan na jnduehan: \p —ꞌIo cha nndyë́ na ntsininꞌntyiꞌchenꞌ juu jñꞌoonvaꞌ. \p \v 33 Joꞌ jnduiꞌ Pablo naijon tëtjon nanꞌñeen. \v 34 Majoꞌ vendye joo nanꞌñeen na tëntyja nꞌonhan Jesús, jnanꞌjonhan yo Pablo. Quiiꞌ ntꞌan nanꞌñeen, joꞌ ñꞌen Dionisio, juu tsanꞌñeen na conintquehin Areópagoꞌñeen naijon na covijndaꞌ jñꞌoon. Ndoꞌ mantyi ñꞌen ncüii tsanscu na jndyu Dámaris yo ninꞌvendye ntyjehan nnꞌan tsjoonꞌñeen na tëntyja nꞌonhan Jesús. \c 18 \s1 Incyaa Pablo jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon tsjoon Corinto \p \v 1 Vi na jndë tui nanꞌminꞌ, jnduiꞌ Pablo tsjoon Atenas, tja jon tsjoon Corinto. \v 2 Juu tsjoonꞌñeen, joꞌ ntjii jon ncüii tsꞌan judío na jndyu Aquila. Juu tsanꞌñeen tuihin ndyuaa Ponto. Juu jon yo scuuꞌ jon Priscila, tyíꞌcovijndye xuee na jnduiꞌhan ndyuaa Italia, squehan Corinto. Nndaꞌ vaa na jntꞌahan ngꞌe nquii tsanmꞌaantsꞌian tꞌman tsjoon Roma, tsan na jndyu Claudio, tquen jon jñꞌoon na tsoñꞌen nnꞌan na conduihan tsjan nnꞌan judíos quinduiꞌhan juu tsjoonꞌñeen. Tëquindyiaaꞌ Pablo joohan. \v 3 Ndoꞌ nanꞌñeen, tsꞌian na cotaꞌntjonhan na conanꞌyahan ntꞌaa ndiaa. Ndoꞌ juu Pablo majuuntyi tsꞌian na itsꞌaa jon chaꞌxjen joohan, joꞌ tojnaanꞌ ntjohin yo nanꞌñeen na tontꞌahan tsꞌian. \v 4 Ndoꞌ tyiꞌncüii ncüii xuee na cotaꞌjndyee nnꞌan judíos, toca Pablo vatsꞌon ꞌnaan nanꞌñeen. Toninncyaa jon jñꞌoon ndëëhan, nquehan yo ninꞌjoo nnꞌan na mañoon tsjan conduihin na quiooꞌ nꞌonhan, na cantyja nꞌonhan Jesús. \p \v 5 Xjenꞌñeen jnan Silas yo Timoteo ndyuaa Macedonia, squehan na mꞌaan Pablo. Joꞌ taꞌ jon na totsichon yantyi jon na toninncyaa jon jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon. Totsinin jndyoyu jon ndëë nnꞌan judíosꞌñeen na nquii Jesús conduihin Cristo, tsan na comindooꞌhan na ndyotsinꞌman jon ñuaanhan. \v 6 Majoꞌ joo nanꞌñeen jnanꞌvehan nacjooꞌ Pablo, tyeꞌ tonanꞌneinhan jñꞌoon tsanꞌ nacjooꞌ jon. Tsojnaanꞌ joꞌ sitoncüiiꞌ jon ndiaaꞌ jon tondëëhan chaꞌ quitsiꞌmanhanꞌ na quijntyꞌia nquehan nin ꞌnan ntquenonhan, ncja jon ncüiichen ntyja. Itso jon ndëëhan: \p —Naneinhin min xe na aa ngitsu ñuaanhoꞌ, mancüiixjen jnan nquehoꞌhanꞌ, chito ngꞌe na tacotsiquindyi ja ꞌoꞌ. Naneinhin na tonnonchen ncjöncya jñꞌoon ndëë nnꞌan na tachito tsjan nnꞌan judíos conduihan. \p \v 7 Ndoꞌ na nndaꞌ, jntyꞌii jon nanꞌñeen quiiꞌ vatsꞌon ꞌnaanhan, tja jon vaaꞌ tsan na jndyu Ticio Justo. Tsanꞌñeen itsitꞌmaanꞌ juu Tyoꞌtsꞌon chaꞌxjen na contꞌa nnꞌan judíos. Vaaꞌ tsanꞌñeen ninncüii tꞌuiiꞌhanꞌ yo juu vatsꞌonꞌñeen. \v 8 Quiiꞌ ntꞌan nnꞌan na covancüii vatsꞌon ꞌnaan judíosꞌñeen, joꞌ mꞌaan ncüii tsꞌan na jndyu Crispo, conintquehin ndëë nanꞌñeen. Tsanꞌñeen tëntyja tsꞌon jon Jesús, nquii jon ndoꞌ mantyi yo tsoñꞌen nnꞌan vaaꞌ jon. Ndoꞌ joo nnꞌan tsjoon Corinto, jndyehan tëntyja nꞌonhan Jesús. Ndoꞌ vi na jndë jndyehan jñꞌoon na toninncyaa Pablo, jntꞌëhan yo xueeꞌ Jesús. \v 9 Ndoꞌ ncüii tijaan vaa ncüii na tityincyooꞌ nnon Pablo, jndyiaaꞌ jon na itsinin ta Jesús yohin. Itso jon: “Tyiꞌntyꞌueꞌ min tyiꞌngacüentyjeꞌ na mancyaꞌ jñꞌoon naya njan. Tyiꞌntsichenꞌ ꞌndyoꞌ. \v 10 Ee ja mꞌaan yo ꞌuꞌ, ndoꞌ minꞌncüii tsꞌan tyiꞌjeꞌncya na ntsꞌaa viꞌ juu ꞌuꞌ. Ee jndye nnꞌan na mꞌan tsjoonvahin na conduihan cüenta ja.” \v 11 Mangꞌe na nndaꞌ, joꞌ ncüii chu xoncüe ntjo Pablo tsjoon Corinto na totsiꞌman jon jñꞌoon naya ꞌnaanꞌ Tyoꞌtsꞌon ndëë nanꞌñeen. \p \v 12 Juu xjenꞌñeen nquii Galión tomꞌaan jon gobernado juu tsjoon Corintoꞌñeen na tocoꞌxen jon ninvaa ndyuaa Acaya, xjenꞌñeen nque nnꞌan judíos na mꞌanhan juu tsjoonꞌñeen, ninncüii jnanꞌjonhan jñꞌoon yo ntyjehan na jnanꞌvehan nacjooꞌ Pablo. Tyeyꞌonhan jon nnon nquii Galiónꞌñeen. \v 13 Tyincyahan jnaanꞌ juu nnon jon, jnduehan: \p —Juu tsanvahin, itsichon juu na quiooꞌ nꞌon nnꞌan na ñonncya vaa na quinanꞌtꞌmaanꞌhan Tyoꞌtsꞌon, chito chaꞌxjen na tsiꞌman juu jñꞌoon na icoꞌxenhanꞌ na tquen Moisés. \p \v 14 Majoꞌ juu xjen na mantsintcüeꞌ Pablo jñꞌoon ndëë nnꞌan judíosꞌñeen, ndoꞌ sityuaaꞌntyi juu Galión. Itso jon ndëëhan: \p —ꞌOꞌ nnꞌan judíos, xe na aa vaa ncüii nnon ꞌnan na itsꞌaa tsanvaꞌ, ndoꞌ xe na aa tꞌman jnaanꞌ juu vaa, yajoꞌ chuhanꞌ na quitsichju ja na ndyi jñꞌoon na conduehoꞌ. \v 15 Majoꞌ ꞌoꞌ veꞌ ntyja ꞌnaanꞌ juu jñꞌoon na incyaa tsanvaꞌ, joꞌ na jndyo quitquenhoꞌ jñꞌoon nnön, ndoꞌ veꞌ ngꞌe ntyja ꞌnaanꞌ juu ntji na conanꞌyꞌonhoꞌ, tachi ntyja ꞌnaanꞌ ntji na tsixuan vatsꞌian njan. Mangꞌe joꞌ quijntyꞌia nquehoꞌ, ee ja tyiꞌninꞌquityiiꞌ ja yo joo jñꞌoonminꞌ. \p \v 16 Ndoꞌ tjiꞌ jon nanꞌñeen quityquiiꞌ juu vatsꞌianꞌñeen. \v 17 Ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ, nque nnꞌan na chito conduihan nnꞌan judíos, tꞌuehan Sóstenes, totjaꞌhan jon na tonnon vatsꞌianꞌñeen. Majoꞌ Galión min tatyiiꞌ jon xquen jon na nndaꞌ jntꞌahan. Juu Sóstenesꞌñeen, conintquehin ndëë nnꞌan judíos quityquiiꞌ vatsꞌon ꞌnaanhan. \s1 Siquindë Pablo tsꞌian na jndë ve na tja jon ndoꞌ siquitaꞌ jon tsꞌian na jndë ndye \p \v 18 Ndoꞌ nquii Pablo, tontjontyichenhin Corinto. Vi jndë joꞌ itso jon ndëë nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús na jndë vja jon. Tua jon vꞌaandaa na tja jon Siria. Ndoꞌ juu Priscila yo ninꞌAquila, tyꞌehan yo jon. Squehan tsjoon Cencrea, ndoꞌ juu Pablo, joꞌ tinquiꞌ xquen jon. Na sꞌaa jon na nndaꞌ, itsiꞌmanhanꞌ na vaa jñꞌoon na jndë tcoꞌ jon ꞌndyo jon nnon Tyoꞌtsꞌon. \v 19 Ndoꞌ vi na jndë na squehan juu tsjoon Efeso, juu Priscila yo Aquila, ntjohin joꞌ. Ndoꞌ juu Pablo, tja jon vatsꞌon ꞌnaan nnꞌan judíos. Tyincyaa jon jñꞌoon ndëë nanꞌñeen. \v 20 Joo nanꞌñeen tanhan nnon jon na quintjontyichenhin yohan, majoꞌ tasiuꞌ jon. \v 21 Tꞌman jon joohan na jndë vja jon, itso jon ndëëhan: “Xe na aa ntꞌue tsꞌon Tyoꞌtsꞌon, ndyö nntꞌa na mꞌanhoꞌ.” \p Vi jndë joꞌ jnduiꞌ jon Efeso yo vꞌaandaa. \v 22 Xjen na tueeꞌ juu vꞌaandaaꞌñeen Cesarea, jnduiꞌ jon, tëva jon nato Jerusalén, joꞌ tyincyaa jndyee jon tsꞌon joo nnꞌan na conduihan tmaanꞌ nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús, ndoꞌ ndë joꞌ tëntcüeꞌ nndaꞌ jon Antioquía. \v 23 Ndoꞌ vi na jndë tenon cüantyi xuee na mꞌaan jon tsjoonꞌñeen, jnduiꞌ ntcüeꞌ jonhanꞌ. Joꞌ tovenon jon ncüii ncüii tsjoon naijon mꞌan nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús na mꞌanhin ndyuaa Galacia yo ninꞌFrigia. Tyincyaa jon jñꞌoon ndëë nanꞌñeen na tejndeihanꞌ na tëquehin ntyja na vantyja nꞌonhan Jesús. \s1 Tyincyaa Apolos jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon tsjoon Efeso \p \v 24 Juu xjenꞌñeen ncüii tsꞌan judío na jndyu Apolos, tueeꞌ jon tsjoon Efeso. Tsjoonꞌ tsanꞌñeen jndyuhanꞌ Alejandría. Ya itsinchuꞌ jon jñꞌoon ndoꞌ mantyi ivaaꞌ tsꞌon jon jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon na jndui ndyu na toxenꞌchen. \v 25 Juu tsanꞌñeen jndë jnanꞌman nnꞌan nnon jon ntyja ꞌnaanꞌ nato na itsinꞌman Tyoꞌtsꞌon ñuaan nnꞌan, ndoꞌ tojooꞌ jndyi tsꞌon jon na totsiꞌman jon ndëë nnꞌan. Totsiꞌman jon ntyja na ntyjiintyi jon ntyja ꞌnaanꞌ Jesús, majoꞌ xiaꞌntyi toninncyaa jon jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ na totsiquindëë Juan nnꞌan. \v 26 Taꞌ jon na itsinin jon ndëë nnꞌan judíos quiiꞌ vatsꞌon ꞌnaanhan na minꞌncüii tyiꞌityiꞌ jon cüenta xe na aa vaa ꞌnan ntꞌa nnꞌanhin. Majoꞌ juu Priscila yo ninꞌAquila, xjen na jndyehan jñꞌoon na toninncyaa jon, yajoꞌ tyeyꞌonhan tsanꞌñeen vꞌaahan. Tonanꞌnchuꞌntyichenhan jñꞌoon nnon jon ntyja na itsinꞌman Tyoꞌtsꞌon ñuaan nnꞌan. \v 27 Ndoꞌ ya na sꞌaahanꞌ tsꞌon jon na ninꞌcja jon ndyuaa Acaya, nque nnꞌan tsjoon Efeso na vantyja nꞌonhan Jesús, jnduehan nnon jon na ya jndyi na joꞌ vja jon. Ndoꞌ tjihan ncüii tson na vjayꞌoon jonhanꞌ na mꞌan nnꞌan ndyuaa Acayaꞌñeen. Joo nanꞌñeen, ee naya na tsixuan Tyoꞌtsꞌon, joꞌ na jndë vantyja nꞌonhan Jesús. Ndoꞌ vi na jndë tueeꞌ Apolos quiiꞌ ntꞌan nanꞌñeen, jndye vaa na totejndei jonhan. \v 28 Ee jaaꞌ jñꞌoon totsinchuꞌ jon ndëë tsoñꞌen nnꞌan judíos na chue nꞌonhan na cotjiꞌhan cüenta na tyiꞌyuuꞌ na nquii Jesús conduihin Mesías. Ee tijntꞌuehin jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon na jndui tivio chaꞌ ntsiꞌman jndyoyuhanꞌ na mayuuꞌ na joꞌ condui Jesús. \c 19 \s1 Incyaa Pablo jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon tsjoon Efeso \p \v 1 Viochen xjen na juu Apolosꞌñeen tomꞌaan jon Corinto ndyuaa Acaya, nquii Pablo tomandyiꞌ jon njoon na mꞌaan quiiꞌ ntyoꞌ. Ndoꞌ vi jndë joꞌ, tueeꞌ jon tsjoon Efeso, naijon ntjii jon vendye nnꞌan na conanꞌjon jñꞌoon na toninncyaa Juan. \v 2 Taxeeꞌ Pablo ndëë nanꞌñeen, itso jon: \p —Nquii Espíritu Santo, ¿Aa tyꞌonhoꞌ cüenta jon quiiꞌ nꞌonhoꞌ xjen na tëntyja nꞌonhoꞌ Jesús? \p Tꞌa nanꞌñeen, jnduehan: \p —Taꞌnan yu ro, min tacondyë́ na aa mꞌaan Espíritu Santo. \p \v 3 Ndoꞌ taxeeꞌntyi Pablo ndëëhan: \p —Juu xjen na jntꞌëhoꞌ, ¿Nin yo tsꞌan xueeꞌ na jntꞌëhoꞌ? \p Tꞌa nanꞌñeen, jnduehan nnon jon: \p —Jntꞌë́ ntyja ꞌnaanꞌ juu jñꞌoon na toninncyaa Juan. \p \v 4 Joꞌ tꞌa Pablo, tso jon ndëëhan: \p —Juan jñꞌoon na mayuuꞌ na totsiquindëëꞌ jon nnꞌan xjen na tontcüeꞌ nꞌonhan jnanhan. Majoꞌ totso jon ndëë nanꞌñeen na cantyja nꞌonhan Jesús, tsan na jndyontyja toxenꞌ jon. Juu jon conduihin Mesías. \p \v 5 Ndoꞌ joo nnꞌan Efesoꞌñeen, vi na jndë jndyehan jñꞌoonminꞌ, joꞌ jntꞌëhan yo xueeꞌ nquii ta Jesús. \v 6 Juu xjen na tyio Pablo ntꞌö jon cjohan, yajoꞌ mantyi tyꞌonhan cüenta nquii Espíritu Santo. Ndoꞌ ninñoonꞌ taꞌhan jnanꞌneinhan mañoon nnon jñꞌoon, tachi jñꞌoon na macüiixjen conanꞌneinhan. Ndoꞌ mantyi toninncyahan jñꞌoon na siꞌman Tyoꞌtsꞌon ndëëhan. \v 7 Nannonꞌñeen chaꞌna nchoꞌvehan. \p \v 8 Nquii Pablo chaꞌ na ndye chiꞌ tomꞌaan jon juu tsjoon Efesoꞌñeen, ninnquiꞌ toca jon vatsꞌon ꞌnaan nnꞌan judíos. Minꞌncüii nnon tyiꞌquindyiiꞌ tsꞌon jon na toninncyaa jon jñꞌoon ndëë nanꞌñeen. Tquen yantyihin na totsiꞌman jon ndëëhan ntyja ꞌnaanꞌ na icoꞌxen Tyoꞌtsꞌon nnꞌan nchu vaa na cotsamꞌanhan, ndoꞌ na quiooꞌ nꞌonhan na cantyja nꞌonhan Jesús. \v 9 Majoꞌ vendye nanꞌñeen tontꞌa yahan na tonanqueꞌ nꞌonhan, tyiꞌninꞌcantyja nꞌonhan jñꞌoon na toninncyaa Pablo. Jnduehan na juu jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ na itsinꞌman Tyoꞌtsꞌon ñuaan nnꞌan, tayuu jntꞌuehanꞌ. Ndoꞌ na nndaꞌ, jnduiꞌ Pablo quiiꞌ ntꞌan nanꞌñeen, ndoꞌ mantyi nque nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús, tëchu jonhan vꞌaa scuela cüentaaꞌ tsan na jndyu Tirano. Ndoꞌ ꞌio ꞌio totsiꞌman jon ndëëhan joꞌ. \v 10 Jndë ve chu na totsꞌaa jon na nndaꞌ, ndoꞌ ngꞌe joꞌ, tsoñꞌen nnꞌan judíos na mꞌanhan ndyuaa Asia, mantyi yo ninꞌnnꞌan na tachi conduihan tsjan nanꞌñeen, tsoñꞌenhan jndyehan jñꞌoon naya ntyja ꞌnaanꞌ ta Jesús. \v 11 Ndoꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon, tyincyaa jon najndei na tsixuan Pablo na totsꞌaa jon jnꞌaan tꞌman na tyiꞌjeꞌquindëë nduihanꞌ ntyja ꞌnaanꞌ najndei nquii tsꞌan. \v 12 Ee ndiaa yo ninꞌpeto na jnan na mꞌaan jon, joohanꞌ tyecho nnꞌanhanꞌ na mꞌan nnꞌan vꞌi, ndoꞌ na nndaꞌ, jnꞌman nanꞌñeen. Ndoꞌ mantyi jndyetyia na mꞌan quiiꞌ nꞌon nnꞌan, jnduiꞌhan. \p \v 13 Majoꞌ vendye nnꞌan judíos na nanꞌxuanhan tsꞌian quinduaꞌ, tomandyiꞌhan, totjiꞌhan jndyetyia quiiꞌ nꞌon nnꞌan. Jndë joꞌ, jnanꞌtiu nanꞌñeen na ntꞌahan tsꞌianꞌñeen na nninjntꞌuehan xueeꞌ ta Jesús. Ncüii cüiihan taꞌhan na tonduehan ndëë jndyetyia: “Yo xueeꞌ Jesús, tsan na itsinin Pablo ntyja ꞌnaanꞌ, maꞌua ja tsꞌian na quinduiꞌ quiiꞌ tsꞌon tsanva.” \p \v 14 Tomꞌaan ncüii tsꞌan judío na jndyu Esceva, conduihin ncüii tyee na conintque ntyja ꞌnaanꞌ nnꞌan judíos. Juu tsanꞌñeen tomꞌan ntyqueꞌ nannon ntsinda jon na totjiꞌhan jndyetyia. \v 15 Majoꞌ ncüii jon xjen na jntꞌa ntsinda jon tsꞌianꞌñeen, joꞌ nquii jndyetyiaꞌñeen, tꞌa juu, itso juu ndëëhan: “Nquii Jesús, mavajnꞌan ja jon, ndoꞌ mantyi juu Pablo, ntyji nin tsꞌan conduihin, majoꞌ ꞌoꞌ jeꞌ, ¿Nin nnꞌan conduihoꞌ?” \p \v 16 Ndoꞌ juu tsansꞌa na ndyiiꞌ jndyetyiaꞌñeen, tjuꞌhin nacjo nanꞌñeen. Jndëë sꞌaa juu yohan. Jin vaa jndyi sꞌaa juu joohan ata jntyꞌii juuhan na ninquintsihan ndoꞌ mantyi tcꞌehan. Jndei jnduiꞌhan quiiꞌ vꞌaa, jnannonhan. \v 17 Ndoꞌ tsoñꞌen nnꞌan judíos na mꞌanhan tsjoon Efesoꞌñeen, yo ninꞌnnꞌan na mañoon tsjan conduihan, tycya jñꞌoon na nndaꞌ vaa ꞌnan tui. Mangꞌe na nndaꞌ, tsoñꞌenhan tyue jndyihan ndoꞌ tonanꞌtꞌmaanꞌhan xueeꞌ nquii ta Jesús. \p \v 18 Ndoꞌ mantyi jndye nnꞌan na covantyja nꞌonhan Jesús, jndyoncyahan jnanhan. Joo nanꞌñeen tondue jndyoyuhan ntyja ꞌnaanꞌ tsꞌian tyia na contꞌahan na tyiꞌcaveeꞌ tsꞌon jonhanꞌ. \v 19 Ndoꞌ jndye nnꞌan na tontꞌa tsꞌian quinduaꞌ, joo tson ꞌnaanhan na toninjntꞌuehin na tontꞌahan juu tsꞌianꞌñeen, jnanꞌncüihinhanꞌ. Ndoꞌ tondëë tsoñꞌen nnꞌan, jnanꞌcohan joo tsonꞌñeen. Ndoꞌ vi na jndë tjiꞌhan cüenta nchu xjen njon joo tsonꞌñeen, taaꞌ nꞌonhan na tueeꞌ na njonhanꞌ vennꞌan nchoꞌnqui min sꞌon xuee. \v 20 Ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ, tëvijndyentyichen nnꞌan na tyꞌonhan cüenta jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ ta Jesús. Totsiꞌmanhanꞌ na nquii Tyoꞌtsꞌon taquintyja najndei condui jon. \p \v 21 Ndoꞌ vi jndë tenon na tui nanꞌminꞌ, sitiu Pablo na ngacüenon nndaꞌ jon ndyuaa Macedonia yo ninꞌAcaya. Ndëcya, ncja nndaꞌ jon Jerusalén. Ndoꞌ vi na jndë tueeꞌ jon Jerusalén, chuhanꞌ na mantyi ncja jon tsjoon Roma. \v 22 Ndoꞌ juu Timoteo yo ninꞌErasto na cotejndeihan jon, jñon jonhan na ncꞌontyihan Macedonia. Majoꞌ nquii jon ntjontyichenhin ndyuaa Asia. \s1 Nnꞌan tsjoon Efeso tyionhanꞌ na ncꞌuaaꞌ nꞌonhan \p \v 23 Juu xjenꞌñeen nque nnꞌan Efeso, tꞌman jñꞌoon jntꞌahan ntyja ꞌnaanꞌ juu tsꞌian xco na itsinꞌman Tyoꞌtsꞌon ñuaan nnꞌan. \v 24 Ndoꞌ juu tsjoonꞌñeen, joꞌ tomꞌaan ncüii tsansꞌa na jndyu Demetrio. Totsiquindyiꞌ tsanꞌñeen sꞌon xuee na totsia jon ꞌnan quijndë na totsijonhanꞌ joohanꞌ vatsꞌon cüentaaꞌ juu tyꞌö Diana na tonanꞌtꞌmaanꞌ nnꞌan tsjoonꞌñeen. Juu Demetrioꞌñeen yo ninꞌntyje jon na ya jñꞌoon yohin, tonanꞌyahan joo nanꞌñeen, na ntyja ꞌnaanꞌ joꞌ tꞌman totantjonhan. \v 25 Ndoꞌ juu Demetrioꞌñeen, sitjon jon nanꞌñeen yo ninꞌvendye nnꞌan na contꞌa tsꞌian na sijonhanꞌ juuhanꞌ yo tsꞌian na contꞌa nquehan. Tso jon ndëëhan: \p —ꞌOꞌ ntyjë, mangiohoꞌ na juu tsꞌianva incyaahanꞌ na ya cotantjön. \v 26 Majoꞌ condyehoꞌ ndoꞌ cotquenhoꞌ cüenta na juu Pablovaꞌ, mandyiꞌ juu na incyaa juu jñꞌoon. Itsiꞌman juu na joo ꞌnan na conanꞌya jaa, tyiꞌyuuꞌ na conduihanꞌ Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ chito xiaꞌntyi nque nnꞌan tsjoon Efesova na vantyja nꞌonhan juu jñꞌoonvaꞌ na itsinin juu, majoꞌntyi nque nnꞌan na ninvaa ndyuaa Asia, vandyuehan na vantyja nꞌonhan jñꞌoonvaꞌ. \v 27 Majoꞌ chito xiaꞌntyi vaa na toncuuꞌ na nndue nnꞌan na tayuu jntꞌue tsꞌianva na contꞌa. Matꞌmanntyi vaa na toncuuꞌ na juu vatsꞌon tꞌman cüentaaꞌ nquii Diana na conanꞌtꞌmaanꞌ jaa, nndue nnꞌan na taviquinjonhanꞌ. Ndoꞌ juu na itsiquinjonhanꞌhin na ngio nnꞌan, ncjuꞌcjehanꞌ juuhanꞌ. ꞌOꞌ mangio jndaꞌhoꞌ na tsoñꞌen nnꞌan ndyuaa Asia conanꞌtꞌmaanꞌhan jon, ndoꞌ mantyi ata nque nnꞌan na ninvaa tsonnangue.” \p \v 28 Ndoꞌ nque nanꞌñeen, vi na jndyehan jñꞌoonminꞌ na sinin Demetrio, tyion jndyihanꞌ na ncꞌuaaꞌ nꞌonhan. Jndei tonanꞌxuaahan, tonduehan: \p —Juu Diana cüenta jaa nnꞌan Efeso, vaa tꞌman jndyi conduihin. \p \v 29 Ngꞌe na jntꞌa nanꞌñeen na nndaꞌ, joꞌ siquijñꞌeenhanꞌ nnꞌan tsjoonꞌñeen. Maquintyjachen tyequeꞌhan quiiꞌ vꞌaa naijon na covatjonhan xjen na mꞌaan junta. Xjen na cotsaqueꞌhan joꞌ, tꞌuehan juu Gayo yo ninꞌAristarco, tyechohan nanꞌñeen. Ve joo nanꞌñeen nnꞌan ndyuaa Macedoniahin na cotejndeihan juu Pablo. \v 30 Ndoꞌ nquii Pablo, ninꞌcaqueeꞌ jon quiiꞌ juu vꞌaaꞌñeen, majoꞌ nque nnꞌan tsjoonꞌñeen na vantyja nꞌonhan Jesús, tyíꞌncyahan na ntsꞌaa jon na nndaꞌ. \v 31 Ndoꞌ mantyi vendye joo nnꞌan na conduihan nanmꞌannꞌian ndëë joo nnꞌan ndyuaa Asia, joo nanꞌñeen ya jñꞌoonhan yo Pablo, jnanꞌcüanonhan jñꞌoon na mꞌaan jon na tyíꞌngaqueeꞌto jon joꞌ. \v 32 Majoꞌ nque nnꞌan na jndë tëtjon vꞌaaꞌñeen, min taxeꞌcüaaꞌ tsonꞌ nin jñꞌoon conduehan, veꞌ vi coñꞌeento jndyuehan. Ee vendyehan conanꞌxuaahan ncüii nnon jñꞌoon, ndoꞌ ndyiiꞌ ntyjehan conanꞌxuaahan ncüiichen nnon jñꞌoon. Ndoꞌ majndyentyi nanꞌñeen, min tyíꞌquindiohan nin tsꞌian na tëncüihan joꞌ. \v 33 Ndoꞌ nque nnꞌan judíos na mꞌanhan juu tsjoonꞌñeen, tꞌuahan tsꞌian nnon Alejandro na quitsinin jon ndëë nanꞌñeen, na nin tsꞌian tëtjon nnꞌan vꞌaaꞌñeen. Mangꞌe na nndaꞌ, joꞌ sꞌaa jon ntꞌö jon na cüichen jndyue nanꞌñeen ee vaa jñꞌoon na ntsinin jon ndëëhan ntyja ꞌnaan ntyje jon nnꞌan judíos. \v 34 Majoꞌ joo nanꞌñeen, vi na jndë tquenhan cüenta na mantyi juu Alejandro tsꞌan judíohin, ninncüii jnanꞌtjonꞌhan jndyeehan. Ndoꞌ chaꞌna ve hora, ninncüii tonanꞌxuaahan, tonduehan: “Nquii Diana cüenta jaa nnꞌan Efeso, vaa tꞌman jndyi conduihin.” \p \v 35 Ndoꞌ juu tsantsintji tsjoonꞌñeen, vi na jndë sichen jon jndyue nanꞌñeen, tso jon ndëëhan: “ꞌOꞌ ntyjë nnꞌan Efeso, nque nnꞌan na ninvaa tsonnangue ngio yahan na jaa nnꞌan tsjoonvahin tijñön jaa na ntaꞌntyjëëꞌ juu vatsꞌon tꞌman cüentaaꞌ nquii Diana na conanꞌtꞌmaanꞌ jaa. Nquii jon na taquintyja tꞌman conduihin. Mantyi ngio jndaꞌ nnꞌan na cotaꞌntyjëëꞌ juu ꞌndyo nnon nquii Diana na jnanhanꞌ tsjöꞌndue na jndyocuehanꞌ na mꞌan jaa. \v 36 Mangꞌe na nndaꞌ, taꞌnan tsꞌan na ngitso na tyiꞌyuuꞌ jñꞌoonminꞌ, joꞌ tavinanꞌxuaahoꞌ, tantꞌatohoꞌ ncüii nnon na ndëcya nninncyaahanꞌ na tyia ngiohoꞌ. \v 37 Ee joo nannonminꞌ na jndyochohoꞌhin vꞌaavahin, tyiꞌjeꞌquindëë nduë na jndë jntyꞌueehan ꞌnan na tsixuan juu Diana, nquii jon na conanꞌtꞌmaanꞌ jaa, min tyiꞌconanꞌneinhan jñꞌoon tsanꞌ cjooꞌ jon. \v 38 Ndoꞌ nquii Demetrio yo ninꞌnnꞌan na ya jñꞌoonhin, xe na aa va jñꞌoon na ninꞌquitquenhan cjooꞌ tsꞌan, quitsaquitquenhan jñꞌoonꞌñeen nnon jüe. Ee joo jñꞌoon na cotquen nnꞌan nacjo ntyjehan, joꞌ covijndaꞌhanꞌ. \v 39 Ndoꞌ mantyi xe na aa vaa ncüiichen nnon jñꞌoon na ntꞌue nꞌonhoꞌ na nninjndaꞌ, juu xjen na ncꞌoon junta, yajoꞌ nninjndaꞌhanꞌ. \v 40 Ee ꞌnan na jntꞌahoꞌ xeevahin, mꞌaan jaa na toncuuꞌ na ngitso gobernado nacjooꞌ nquii jon na conanꞌvë. Ee xe na aa ngüaxeeꞌ jon ndëë ndu na jntꞌahanꞌ, tajñꞌoon na nndëë nnanꞌntcüꞌë na ngüañoonꞌhanꞌ jaa na tonnon jon.” \v 41 Ndoꞌ vi na jndë sinin tsanꞌñeen jñꞌoonvaꞌ, tꞌua jon tsꞌian na cyahan. \c 20 \s1 Tja nndaꞌ Pablo ndyuaa Macedonia yo Grecia \p \v 1 Ndoꞌ vi na jndë tenoonꞌ na ticꞌuaa jndyue nanꞌñeen, yajoꞌ tqueenꞌ Pablo nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús. Jñꞌoon na sinin jon ndëëhan tyincyaahanꞌ na tꞌman nꞌonhan. Jndë joꞌ tyincyaa jon tsꞌonhan, jnduiꞌ jon, tja ntcüeꞌ jon ndyuaa Macedonia. \v 2 Ninvaa ndyuaaꞌñeen tomandyiꞌ jon. Joo jñꞌoon na tonincyaa jon ndëë nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús na mꞌanhan ndyuaaꞌñeen, tyincyaahanꞌ na tꞌman nꞌonhan. Jndë na siquindë jon juu tsꞌianꞌñeen, jnduiꞌ ntcüeꞌ jon joꞌ, tja jon ndyuaa Grecia. \v 3 Joꞌ tomꞌaan jon ndye chiꞌ. Mandyo ngua jon vꞌaandaa na chi ncja ntcüeꞌ jon ndyuaa Siria, ndoꞌ juu xjenꞌñeen jndyjii jon jñꞌoon na nque nnꞌan judíos condahan jon. Ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ, sitiu jon na yantyi nnon tyuaa ncja ntcüeꞌ jon, ngüenon nndaꞌ jon juu ndyuaa Macedonia. \v 4 Ndoꞌ mantyi tomꞌan vendye nnꞌan na tonanꞌjon yohin, tsan na jndyu Sópater, jon tsꞌan tsjoon Bereahin, jnda tsꞌan na jndyu Pirrohin, mantyi ñꞌen Aristarco yo Segundo, joo nanꞌñeen nnꞌan tsjoon Tesalónica, ñꞌen Gayo, juu jon tsꞌan tsjoon Derbe, ndoꞌ yo Timoteo, ñꞌen Tíquico yo ninꞌTrófimo, joohan nnꞌan ndyuaa Asia. \v 5 Ndoꞌ joo nanꞌñeen tyꞌentyihan, squehan tsjoon Troas. Joꞌ tominndooꞌhan Pablo yo ja Lucas. \v 6 Juu nguee na cocüaꞌ nnꞌan judíos tyooꞌ na tatsquentë tëqueeꞌ, joꞌ tomꞌán juu tsjoon Filipos. Ndoꞌ vi na jndë tenon juu ngueeꞌñeen, tuá vꞌaandaa. Sá, ndoꞌ xee vja ꞌon squë́ na mꞌan nanꞌñeen tsjoon Troas. Nen xuee ntjo já joꞌ. \s1 Itsinin Pablo ndëë nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús tsjoon Troas \p \v 7 Xee na vejndyee soana, xuee nuincoꞌ, nque nnꞌan na covantyja nꞌon Jesús, tëtjonhan na ntyjehan tanꞌ tyooꞌ na covañjoonꞌ nꞌonhan jon. Ndoꞌ Pablo, sinin jon ndëëhan. Na nonco ncüiichen xuee nnduiꞌ jon, ncja jon. Ngꞌe joꞌ mavio chjo xjen na sinin jon ndëëhan, ata tueeꞌ xoncüe tsjon. \v 8 Juu cuarto nandye naijon na tëtjon já, jndye candi min na conanꞌxueehanꞌ chon joꞌ. \v 9 Juu cuartoꞌñeen vꞌaa na jndë ndye quitoꞌhanꞌ, joꞌ vequityen ncüii tsansꞌandyua ventana na vaa juu vꞌaaꞌñeen. Jndyu juu Eutico. Ndoꞌ ngꞌe mavio chjo sinin Pablo, joꞌ sijaaꞌhanꞌ tsantsjon nnon juu. Ndoꞌ xjen na tyꞌoon tsantsjonhin, mana tequintyjahin xenꞌ tyuaachen. Ndoꞌ xjen na jnanꞌve nnꞌanhin, matsꞌoohin. \v 10 Ndoꞌ tëcue Pablo tyuaa, tacüangio jon, jndyotsꞌaa jon tsꞌooꞌñeen. Ndoꞌ itso jon ndëë nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús: \p —Tyiꞌntsiꞌndaaꞌhanꞌ ngiohoꞌ, vandoꞌ nndaꞌ juu. \p \v 11 Ndoꞌ vi jndë na tso jon na nndaꞌ, tëva nndaꞌ jon quiiꞌ vꞌaaꞌñeen. Tyjee jon tanꞌ tyooꞌ yohan na covañjoonꞌ nꞌonhan Jesús, jndë joꞌ tcüaꞌhan. Ndoꞌ sininntyichen jon yohan ata tëvixuee. Jndë joꞌ jnduiꞌ jon. \v 12 Ndoꞌ juu tsanꞌñeen na tyioohin, saquiꞌndyehanhin vaaꞌ juu. Tsoñꞌenhan tꞌman vaa sinjoonꞌhanꞌhin na vandoꞌ nndaꞌ juu. \s1 Jnduiꞌ Pablo yo ntyje jon, tyꞌehan tsjoon Mileto \p \v 13 Já santyë́, sá yo vꞌaandaa, squë́ tsjoon Aso. Ee jndë jnanꞌjntꞌá yo Pablo na juu tsjoonꞌñeen ngancüi já yohin, ee juu jon tja ngꞌee jon. \v 14 Ndoꞌ vi jndë na tëncüi já yohin, vi tojnaanꞌ sá yo vꞌaandaa, squë́ tsjoon Mitilene. \v 15 Jntꞌuí juu tsjoonꞌñeen, ndoꞌ ncüiichen xuee tenö́n tyuaa chjo na jndyu Quío na mꞌaan ndaandue xiꞌjndiohanꞌ. Ncüiichen xuee squë́ mañoon tyuaa chjo na jndyuhanꞌ Samos na mantyi mꞌaan ndaandue xiꞌjndiohanꞌ. Jndë jntꞌuí tsjoonꞌñeen, sá, squë́ ndyuaa Trogilio. Joꞌ tajndyë́. Ndoꞌ ncüiichen xuee santyë́, squë́ tsjoon Mileto. \v 16 Nndaꞌ vaa na jntꞌá, ee juu Pablo jndë sitiu jon na tyiꞌcacüentyjeeꞌ jon tsjoon Efeso ndyuaa Asia. Ee jndë tjiꞌ jon cüenta xe na aa ngüenon jon joꞌ, ntsichjuhanꞌhin nato na vja jon. Joꞌ na sicjehin chaꞌ na tyiꞌnan ro jndë mꞌaan jon Jerusalén ndoꞌ ngueeꞌ nguee Pentecostés. \s1 Jñꞌoon na siquiꞌmaanꞌ Pablo nnꞌan na conintque vatsꞌon Efeso \p \v 17 Juu xjen na mꞌán tsjoon Miletoꞌñeen, tꞌua Pablo tsꞌian ndëë vendye nnꞌan na coquitqueenꞌhan nque nnꞌan na conintque quiiꞌ ntꞌan tmaanꞌ nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús na mꞌanhan juu tsjoon Efesoꞌñeen. \v 18 Ndoꞌ xjen na sque nanꞌñeen na mꞌaan jon, itso jon ndëëhan: \p —ꞌOꞌ ntyjë, mangio jndaꞌhoꞌ nchu vaa na tomꞌan ja quiiꞌ ntꞌanhoꞌ ntyjantyi xee na vejndyee na tyjë ndyuaa Asiava. \v 19 Totyentjön nnon ta Tyoꞌtsꞌon na ninquiiꞌchen tojuꞌcje ja. Na totsꞌa tsꞌianꞌñeen, jndye vaa na totsiꞌndaaꞌhanꞌ ntyji, ata totꞌiö. Ndoꞌ mantyi jndye vaa na toquenön na tonda nnꞌan judíos ja na ninꞌquinanꞌcueeꞌhan ja. \v 20 Majoꞌ min na toquenön nanꞌminꞌ, tyíꞌcjöcüentyjëꞌ na chen totsinën ndëëhoꞌ tsoñꞌen jñꞌoon na ngotejndeihanꞌ ꞌoꞌ. Totsiꞌman ndëëhoꞌ xjen na tovancüihoꞌ ndoꞌ mantyi xjen na tuë quiiꞌ ntꞌaahoꞌ. \v 21 Tsoñꞌenhoꞌ tocüjiꞌ jndyoyu ja ndëëhoꞌ, tanin min na aa nnꞌan judíos conduihoꞌ, ndoꞌ min na mañoon tsjan nnꞌan conduihoꞌ. Totsjö na quintcüeꞌ nꞌonhoꞌ jnanhoꞌ tonnon Tyoꞌtsꞌon ndoꞌ cantyja nꞌonhoꞌ ta Jesucristo, nquii jon na conduihin na ityeꞌntjon jon jaa. \v 22 Ndoꞌ naneinhin, majndë majö riiꞌ. Jö Jerusalén ngꞌe nquii Espíritu Santo iꞌua jon tsꞌian nnön na cjö joꞌ, min tyiꞌquintji nin ꞌnan iminndooꞌhanꞌ ja joꞌ. \v 23 Xiaꞌntyi na macüjiꞌ ja cüenta na ncüii cüii tsjoon na mavenön, nquii Espíritu Santo itsiꞌman jon nnön na joo nnꞌan na mꞌan Jerusalén, mancüiixjen ntꞌaviꞌhan ja, ndoꞌ nntꞌahan na ncꞌön naviꞌ. \v 24 Majoꞌ min na nndaꞌ vaa na ngenön, taꞌnan itsꞌaahanꞌ ja. Min xe na aa nnanꞌcueeꞌ nnꞌan ja, taꞌnan itsꞌaahanꞌ ntyji. Ninncüii vaa na ndyiiꞌ tsꞌön, na yo na nën rö ntsiquindëë juu tsꞌian na tꞌua ta Jesús nnön na cüjiꞌ jndyoyu jñꞌoon naya ntyja ꞌnaanꞌ na viꞌntyjii Tyoꞌtsꞌon nnꞌan. \p \v 25 “Ndoꞌ naneinhin, ꞌoꞌ na jndë toninncya jñꞌoon ndëëhoꞌ ntyja ꞌnaanꞌ nchu vaa na ityeꞌntjon Tyoꞌtsꞌon nnꞌan, ntyjiiꞌ ya tsꞌön na minꞌncüiihoꞌ tajeꞌquijntyꞌia nndaꞌhoꞌ ja. \v 26 Joꞌ xeevahin, macüjiꞌ jndyoyu ndëëhoꞌ min xe na aa ngitsu ñuaanꞌ tsꞌan, majoꞌ ja tajnan quichö. \v 27 Ee tsoñꞌen jñꞌoon na ntꞌue tsꞌon Tyoꞌtsꞌon na ncüaaꞌ nꞌonhoꞌ, jndë siꞌmanhanꞌ ndëëhoꞌ, minꞌchjo tyíquityꞌiuhanꞌ ndëëhoꞌ. \v 28 Ngꞌe joꞌ quitquen nquehoꞌ cüenta, ndoꞌ mantyi yo ninꞌnque nnꞌan na conduihan tmaanꞌ na vantyja nꞌon Jesús, ee nquii jon jndë sijnda jon joohan yo neoonꞌ jon. Manquiintyi Espíritu Santo iꞌua jon tsꞌian ndëëhoꞌ na quitaꞌntyjeeꞌhoꞌ nanꞌñeen. \v 29 Ndö vaa tsꞌian na maꞌua ja ndëëhoꞌ, ee ntyji ya vi na jndë jntꞌui ja, ntsaqueꞌ nnꞌan quiiꞌ ntꞌanhoꞌ na nnanꞌndaaꞌhan nꞌonhoꞌ ntyja na conanꞌjonhoꞌ yo Cristo. Na ntꞌa nanꞌñeen na nndaꞌ, ntsijonhanꞌ chaꞌvijon xjen na cotsque lobo quiiꞌ ntꞌan quinman na conanꞌcüje choꞌñeen joo oꞌ. \v 30 Ata quiiꞌ ntꞌan ntyje nquehoꞌ, nnduiꞌ vendyehoꞌ na nnanꞌmanhan ndëë nnꞌan na conduihan tmaanꞌ cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon. Majoꞌ joo jñꞌoonꞌñeen, veꞌ quintuhanꞌ, chito jñꞌoon na mayuuꞌhanꞌ. Ntꞌahan na ndaꞌ chaꞌ vendye nnꞌan na vantyja nꞌon, nnanꞌjon nanꞌñeen yohan. \v 31 Mangꞌe na nndaꞌ, cꞌon cjehoꞌ ndoꞌ cañjoonꞌ nꞌonhoꞌ ndye chu, naxuee ndoꞌ natsjon, tyíꞌcjöcüentyjëꞌ na totsiquiꞌmanꞌhoꞌ chaꞌ ncüii cüiihoꞌ ngavaaꞌntyichen nꞌonhoꞌ juu jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon. Ata tocüjiꞌhanꞌ ndaa nnön na totsꞌa tsꞌianꞌñeen quiiꞌ ntꞌanhoꞌ. \p \v 32 “Ndoꞌ naneinhin ꞌoꞌ ntyjë, maꞌndyi ja ꞌoꞌ ntꞌö nquii Tyoꞌtsꞌon ndoꞌ yo juu jñꞌoon naya na tsixuan nquii jon. Juuhanꞌ vaa najndei na tsixuanhanꞌ na ngaquehoꞌ tonnon jon. Mantyi ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ ndahoꞌ tsoñꞌen na jndë tcoꞌ jon ꞌndyo jon na nninncyaa jon nnon ncüii cüii tsꞌan na iquen jonhin na conduihin ñuan nquiiꞌ. \v 33 Ja min sꞌon xuee ꞌnaanꞌ tsꞌan, min sꞌon ijan, ndoꞌ min ndiaaꞌ tsꞌan, min ncüii nnon joo nanꞌminꞌ tacotscjaaꞌ tsꞌönhanꞌ. \v 34 Ata manquentyihoꞌ ngio jndaꞌhoꞌ ncö totsꞌa tsꞌian yo ntꞌö na tovantjön ꞌnan na tocanhanꞌ ja, ncö ndoꞌ mantyi nque nnꞌan na tonanꞌjonhan yo ja ntyja ꞌnaanꞌ juu tsꞌianva na matsꞌa. \v 35 Juu xjen na tomꞌan quiiꞌ ntꞌanhoꞌ, ninnquiiꞌchen totsiꞌman ndëëhoꞌ na quintꞌahoꞌ tsꞌian chaꞌ nque nnꞌan na itsitjahanꞌ ꞌnan na ninjntꞌuehin, nndëë ntejndeihoꞌhin. Ninnquiiꞌchen cañjoonꞌ nꞌonhoꞌ juu jñꞌoon na tso ta Jesús, tso jon: Nquii Tyoꞌtsꞌon, tꞌmanntyichen ityioo jon jnꞌaan tsꞌan na itsꞌaa naya ncüiichen tsꞌan, chintyi juu tsꞌan na iyꞌoon cüentahanꞌ.” \p \v 36 Ndoꞌ Pablo, vi na jndë sinin jon jñꞌoonminꞌ, joꞌ tconxtye jon. Ndoꞌ juu jon yo ninꞌtsoñꞌen nanꞌñeen, jnanꞌneinhan nnon Tyoꞌtsꞌon. \v 37 Tsoñꞌenhan sityiahanꞌ ngiohan, taꞌhan tyueehan, jndyoꞌtsꞌaahin jon ndoꞌ tyincyahan tsꞌonhin. \v 38 Ee tꞌman siꞌndaaꞌhanꞌ ngiohan jñꞌoon na tso jon ndëëhan na tajeꞌquijntyꞌia nndaꞌhanhin. Ndoꞌ vi jndë joꞌ, tyequiꞌndyehan jon naijon ventyjeeꞌ vꞌaandaa. \c 21 \s1 ꞌNan na tui na ñjon Pablo nato Jerusalén \p \v 1 Ndoꞌ vi jndë na tuá vꞌaandaa, joo nanꞌñeen, tyꞌonhan, totyꞌehan. Ndoꞌ já sá jndyoyú, squë́ ndyuaa Cos na mꞌaan ndaandue xiꞌjndiohanꞌ. Ncüiichen xuee santyë́chën. Squë́ tyuaa Rodas na mantyi mꞌaan ndaandue xiꞌjndiohanꞌ. Joꞌ jntꞌuí, sá, squë́ tsjoon Pátara. \v 2 Ndoꞌ juu tsjoonꞌñeen, joꞌ tijndaꞌ ncüii vꞌaandaa na ngüetꞌiohanꞌ ndaandue na ngueeꞌhanꞌ ndyuaa Fenicia. Joꞌ tuá, sá. \v 3 Juu ndyuaa Chipre na mꞌaan ndaandue xiꞌjndyiohanꞌ, vi na jndë tityincyooꞌhanꞌ, xjen na savenö́nhanꞌ, ntjohanꞌ tontyjandyuaanꞌ. Sá, squë́ tsjoon Tiro ndyuaa Siria. Juu tsjoonꞌñeen, joꞌ tëcüentyjeeꞌ vꞌaandaaꞌñeen na nduiꞌ quichu na chuhanꞌ, joꞌ jntꞌuí. \v 4 Juu tsjoonꞌñeen jntꞌuë́ nnꞌan na vantyja nꞌonhan Jesús, ndoꞌ vi na jndë tijndaꞌ naijon mꞌanhan, nen xuee ntjo já yo nanꞌñeen. Nquii Espíritu Santo jndë siꞌman jon ndëëhan nin ꞌnan na ngenon nquii Pablo, ngꞌe joꞌ jnduehan nnon jon na tyiꞌncjato jon Jerusalén. \v 5 Ndoꞌ vi na jndë tenon joo nen xueeꞌñeen, nque nanꞌñeen na vantyja nꞌonhan Jesús yo ntcuhan yo ninꞌndahan, tsoñꞌenhan tyequiꞌndyehan já ꞌndyo tsjoon. Squë́ na mꞌaan tsꞌoteiꞌ ꞌndyo ndaandue. Joꞌ tonquityë́, jnanꞌnë́n nnon Tyoꞌtsꞌon. \v 6 Ndë joꞌ, tyincyá nanꞌñeen tsꞌon ntyjë́ yohan. Ndoꞌ vi jndë joꞌ, tuá vꞌaandaa ndoꞌ nanꞌñeen, tyentcüeꞌhan ntꞌaahan. \p \v 7 Juu vꞌaandaaꞌñeen, jnduiꞌhanꞌ tsjoon Tiro. Sá, squë́ tsjoon Tolemaida. Joꞌ jntꞌuí vꞌaandaaꞌñeen. Ndoꞌ nque nnꞌan na vantyja nꞌonhan Jesús na mꞌanhan tsjoonꞌñeen, sancyá tsꞌon nanꞌñeen, ndoꞌ ntjo já yohan ncüii xuee. \v 8 Tonco ncüiichen xuee, jntꞌuí tsjoonꞌñeen. Sá, squë́ tsjoon Cesarea. Joꞌ squë́ vaaꞌ Felipe, tsan na toninncyaa jñꞌoon naya ntyja ꞌnaanꞌ Jesucristo. Nque nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús na mꞌanhan Jerusalén, jndë tꞌuahan tsꞌian ndëë ntyqueꞌ ntyjehan na quityentjon nanꞌñeen ndëëhan. Ndoꞌ juu Felipeꞌñeen, jon conduihin ncüii joo na ntyqueꞌ nanꞌñeen. Joꞌ ntjo ya chjo já. \v 9 Juu tsanꞌñeen mꞌan nenque nanntcu ntsinda jon na tyíꞌquitonco joo. Joo nanntcuꞌñeen conduihan nnꞌan na toninncya jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon. \v 10 Ndoꞌ vi na jndë sꞌaahanꞌ xuee na mꞌán joꞌ, ndoꞌ ncüii tsꞌan na jndyu Agabo na jnan jon ndyuaa Judea, tyjeeꞌ jon joꞌ. Juu tsanꞌñeen conduihin tsꞌan na toninncyaa jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ntyja nchu vaa ꞌnan na nguaa. \v 11 Tyjeeꞌ jon vꞌaa naijon na mꞌán. Tyꞌoon jon ndiaa na cotyen tsiaaꞌ Pablo, yo juuhanꞌ sityen nquii jon ngꞌee jon yo ninꞌntꞌö jon. Itso jon: \p —Nquii Espíritu Santo, ndö vaa na itsiquindyi jon. Nque nnꞌan judíos na mꞌanhan Jerusalén, chaꞌxjen na matsꞌa, manndaꞌ vaa nnanꞌtyenhan juu tsꞌan na ꞌnaanꞌ ndiaava. Ndoꞌ na nninncyahan cüentahin nduee nnꞌan na mañoon tsjan conduihan na quitoxen nanꞌñeenhin. \p \v 12 Xjen na jndyë́ jñꞌoonvaꞌ, já ndoꞌ mantyi nque nanꞌñeen na vantyja nꞌonhan Jesús na mꞌanhan Cesarea, jntꞌá tyꞌoo Pablo na tyiꞌncjato jon Jerusalén. \v 13 Majoꞌ tꞌa jon, itso jon: \p —¿Nin tsꞌian na cotyueehoꞌ nnön? Na contꞌahoꞌ na nndaꞌ, concyahoꞌ na chjooꞌ tsꞌön. Ee mancüiixjen mancyaa nquii ja na ngenön minꞌcya ro nnon ꞌnan na ninꞌquintꞌa nnꞌan Jerusalén ja. Cuaa nquii min na nnanꞌtyenhan ja ndoꞌ min xe na aa nanꞌcueeꞌhan ja ngꞌe na condui ja cüentaaꞌ ta Jesús. \p \v 14 Ndoꞌ ngꞌe na tyíꞌquindëë nntꞌá na ntsquë́ ñuaanꞌ jon na vja jon Jerusalén, joꞌ jntyꞌëtö́. Jnduë́: \p —Quindui chaꞌxjen na ntꞌue tsꞌon nquii ta Tyoꞌtsꞌon yo Pablo. \p \v 15 Jndë joꞌ jnanꞌjntꞌá, savá Jerusalén. \v 16 Ndoꞌ vendye nnꞌan Cesareaꞌñeen na vantyja nꞌonhan Jesús, jnanꞌjonhan yo já na sá. Tyequiꞌndye nanꞌñeen já na mꞌaan Mnasón. Juu jon tsan na jnan ndyuaa Chipre na mꞌaan ndaandue xiꞌjndiohanꞌ. Juu Mnasónꞌñeen tijndye xuee na vantyja tsꞌon jon Jesús. Tijndaꞌ na ntjo já vaaꞌ tsanꞌñeen. \s1 Tëquindyiaaꞌ Pablo Santiago \p \v 17 Xjen na squë́ tsjoon Jerusalén, nque nnꞌan tsjoonꞌñeen na vantyja nꞌonhan Jesús, yo na neinhan tyꞌonhan cüenta já. \v 18 Ndoꞌ vi na tonco ncüiichen xuee, juu Pablo tja jon na mꞌaan Santiago, ndoꞌ mantyi sá yohin. Nque nnꞌan na conintque quiiꞌ ntꞌan nnꞌan na vantyja nꞌon, tsoñꞌenhan jndë tëncüihan joꞌ. \v 19 Ndoꞌ juu Pablo, tyincyaa jon tsꞌon nanꞌñeen. Ndoꞌ vi jndë joꞌ, chen jndyi sinin jon ndëëhan tsoñꞌen ntyja na totejndei Tyoꞌtsꞌonhin tsꞌian na totsꞌaa jon quiiꞌ ntꞌan nnꞌan na mañoon tsjan conduihan. \v 20 Ndoꞌ vi na jndë jndyehan jñꞌoon na sinin jon, taꞌhan jnanꞌtꞌmaanꞌhan Tyoꞌtsꞌon. Jnduehan nnon Pablo: \p —Mayuuꞌ ntyjë, majoꞌ ntyjiꞌ na joo ntyjëëhë nnꞌan judíos na mꞌan tsjoonva, minchenhan na jndë vantyja nꞌonhan Jesús, ndoꞌ tsoñꞌenhan cotjiꞌhan cüenta na chuhanꞌ na quitsiquindë tsꞌan juu ntji na tquen Moisés. \v 21 Majoꞌ vaa jñꞌoon na condyehan ntyja ꞌnanꞌ. Ee conincꞌuaa jñꞌoon na matsiꞌmanꞌ ndëë ntyjëëhë nnꞌan judíos na mꞌanhan quiiꞌ ntꞌan nnꞌan na mañoon tsjan conduihan, na joo nanꞌñeen matsiquiꞌmanꞌhan na tavinanꞌjñꞌoonꞌhan juu ntji na tquen Moisés, min tyiꞌicanhanꞌ na ntꞌahan juu costumbre na jaa nnꞌan judíos contꞌa yononꞌndaa ndaha, min tyiꞌnanꞌquindëhan joo costumbre na jnanꞌjndaꞌ ndochiihi na tomꞌan ndyu na toxenꞌchen. \v 22 Ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ, ndö vaa na cotjíꞌ cüenta na chuhanꞌ na quintꞌa. Ee nque ntyjëëhë na mꞌanhan tsjoonvahin na vantyja nꞌonhan Jesús, mancüiixjen nndyehan na jndë tyjeꞌ. \v 23 Ngꞌe na nndaꞌ, ndö quitsaꞌ chaꞌxjen na conduë́ nnonꞌ. Quiiꞌ ntꞌán mꞌan nenque nannon na vaa jñꞌoon na jndë tquenhan jndyuehan nnon Tyoꞌtsꞌon na chuhanꞌ na quinanꞌquindëhan juuhanꞌ. \v 24 Joꞌ quitsijon ꞌuꞌ yo nanminꞌ, quitsaꞌ tsꞌian yohan na icanhanꞌ na quitꞌahoꞌ chaꞌ ntquenhan na jiꞌua conduihoꞌ chaꞌ ndëë na nninnquiꞌ nquenhan. Ee na ntsaꞌ na nndaꞌ, yajoꞌ tsoñꞌen ntyjëëhë ncüaaꞌ nꞌonhan na joo jñꞌoon na condyehan ntyja ꞌnanꞌ, min tyiꞌyuuꞌhanꞌ. Ndoꞌ ntjiꞌhan cüenta na mantyi ꞌuꞌ mavangueꞌ jñꞌoon na tquen Moisés. \v 25 Majoꞌ ntyja ꞌnaan nque nnꞌan na vantyja nꞌonhan Jesús na mañoon tsjan nnꞌan conduihan yo jaa, jndë jnanꞌcüanö́n tson na mꞌanhan na jnduë́ ndëëhan na xiaꞌntyi icanhanꞌ na tantcüaꞌhan sꞌi quiooꞌ na jndë tijntꞌue nnꞌanhanꞌ na conanꞌtꞌmaanꞌhan ꞌnan na jnanꞌya nnꞌan. Min tantquiihan neonꞌ, min sꞌi quiooꞌ na veꞌ tueꞌ jndioꞌ, min tavincꞌonhan yo ntyjehan na veꞌ ndöꞌ ro. \s1 Tyꞌon nnꞌan Pablo quiiꞌ vatsꞌon tꞌman na ncja jon naviꞌ \p \v 26 Ndoꞌ tyꞌoon Pablo cüenta joo nenque nannonꞌñeen. Ndoꞌ tonco ncüiichen xuee, jntꞌahan tsꞌian na tquenhanꞌhin na jiꞌua conduihan tonnon Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ vi jndë joꞌ, tëqueeꞌ jon quiiꞌ vatsꞌon tꞌman. Tatsiquindyi jon ntyee ntyja ꞌnaanꞌ juu xuee na nnanꞌquindëhan juu tsꞌianꞌñeen ndoꞌ na ngueꞌ quiooꞌ na tonnon Tyoꞌtsꞌon ntyja ꞌnaan ncüii cüiihan. \p \v 27 Joo ntyqueꞌ xuee na ntjo jñꞌoonhin yo nanꞌñeen, mavaa xjen na ngaquindëhanꞌ. Ndoꞌ juu xjenꞌñeen, ñꞌen vendye nnꞌan judíos na jnanhan juu ndyuaa Asia. Ndoꞌ na nndaꞌ, jnanꞌjmiinꞌhan nnꞌan na mꞌan vatsꞌonꞌñeen, tyꞌonhan jon. \v 28 Taꞌhan jndei jnanꞌxuaahan, jnduehan: \p —ꞌOꞌ ntyjë Israel, cüa, quitejndeihoꞌ já ee juu tsanvahin, manquiintyi juu na mandyiꞌ tsochen njoon. Itsinin juu jñꞌoon nacjö yo nacjooꞌ juu jñꞌoon na tquen Moisés na icoꞌxenhanꞌ yo juu vatsꞌon tꞌmanva. Ndoꞌ chito veꞌ xiaꞌntyi na nndaꞌ vaa na itsꞌaa juu, mantyi vendye nnꞌan na mañoon tsjan conduihan, jndë jndyoquityiiꞌ juuhan quiiꞌ vatsꞌon tꞌmanva. Ndoꞌ na sꞌaa juu na nndaꞌ, jndë sityꞌa juuhanꞌ na jiꞌua tsixuanhanꞌ. \p \v 29 Ndöꞌ vaa jñꞌoon na jndue nanꞌñeen ngꞌe tyiꞌcovivioto xjen na jntyꞌiahan Pablo quiiꞌ tsjoon yo Trófimo, tsan tsjoon Efeso, ndoꞌ juu tsanꞌñeen, tsan na mañoon tsjan conduihin. Ndoꞌ na nndaꞌ, jnanꞌtiuhan na juu Pablo tëyꞌoon jon tsanꞌñeen quiiꞌ vatsꞌon tꞌman ꞌnaanhan. \p \v 30 Ngꞌe joꞌ tsochen nnꞌan tsjoon Jerusalén jnanꞌjmiinꞌhan, jnanꞌnonhan, ndoꞌ cje jndyi tëncüihan. Tꞌuehan Pablo, tjiꞌhan jon quiiꞌ vatsꞌonꞌñeen, jndyotscaaꞌhan jon tochꞌeenꞌhanꞌ. Jndë joꞌ macantyeeꞌ ro tëꞌhan jndyuehanꞌ. \v 31 Ndoꞌ viochen xjen na conanꞌjndëhan na ninꞌquinanꞌcueeꞌhan jon, tueeꞌ tsꞌan naijon na mꞌaan nquii tsꞌan na icoꞌxen sondaro quiiꞌ tsjoon Jerusalén. Siquindyii tsanꞌñeen jon na tsochen nnꞌan tsjoonꞌñeen contsjëhan yo jñꞌoonꞌñeen. \v 32 Ndoꞌ juu xjen na jndyii tsanꞌñeen na nndaꞌ, quintyjachen tëchu jon sondaro yo capitán na nanꞌxuanhan ncüii cüii ciento sondaro. Ninñoonꞌ tyꞌehan naijon na mꞌan joo nanꞌñeen. Ndoꞌ nque nnꞌan na cotjaꞌhan Pablo, vi na jndë jntyꞌiahan sondaroꞌñeen, ninñoonꞌ jntyꞌehan na cotjaꞌhan jon. \v 33 Ndoꞌ nquii tsanꞌñeen na icoꞌxen sondaro, xjen na tyjeeꞌ jon, tꞌua jon tsꞌian na cyꞌonhan Pablo, ndoꞌ quinanꞌtyenhan jon yo ve carena. Jndë joꞌ taxeeꞌ jon, nin tsꞌan condui Pablo ndoꞌ nin ꞌnan sitjahin. \v 34 Ndoꞌ ñꞌen nanꞌñeen jnanꞌxuaahan ncüii nnon jñꞌoon nacjooꞌ Pablo, majoꞌ mañoon ntyjehan vandyaꞌ jñꞌoon na jnanꞌxuaahan. Ndoꞌ tsojnaanꞌ na jnanꞌjmiinꞌ nanꞌñeen, joꞌ nquii tsan na icoꞌxen sondaroꞌñeen, ndicüaaꞌ tsꞌon jon yuu vaa nquii jñꞌoon na mayuuꞌ. Ngꞌe na nndaꞌ, tꞌua jon tsꞌian ndëë sondaro ꞌnaanꞌ jon na quitsayꞌonhan Pablo vꞌaa naijon na comꞌanhan. \v 35 Ndoꞌ xjen na tueeꞌ jon naijon na ngava tsꞌan na ngaqueeꞌ jon juu vꞌaaꞌñeen, nque sondaroꞌñeen chondyehan jon jnaanꞌ na nque nnꞌan na jndye jndyiꞌhin na conchjehan jon. \v 36 Ee nque nnꞌan na tentyjahan tonquenꞌ sondaroꞌñeen, ninvito tonanꞌxuaahan, tonduehan: “Maninjon ro quinanꞌcueeꞌhoꞌhin.” \s1 Itsinchuꞌ Pablo jñꞌoon ꞌnaanꞌ jon ndëë nnꞌan \p \v 37 Ndoꞌ nque sondaroꞌñeen, xjen na vi mantyiꞌhan Pablo quiiꞌ juu vꞌaaꞌñeen, yajoꞌ taxeeꞌ jon nnon nquii tsꞌan na icoꞌxen. Tso jon nnon tsanꞌñeen: \p —¿Aa vanaan na ntsjö ncüii ꞌndyo jñꞌoon nnonꞌ? \p Tꞌa tsanꞌñeen, taxeeꞌ jon: \p —¿Aa ya ntsininꞌ jñꞌoon griego? \v 38 Yajoꞌ ¿Aa chi condui ꞌuꞌ juu tsan Egipto na tyiꞌcovijndye xuee na sue tsanꞌñeen nacjooꞌ nquii gobiernon? Sitjon tsanꞌñeen nenque min nnꞌan vi nnꞌan na tëchu juuhan ndyuaa na xjen ro covaꞌ. \p \v 39 Ndoꞌ joꞌ tꞌa Pablo, sitcüeꞌ jon jñꞌoon nnon tsanꞌñeen: \p —Condui ja tsꞌan judío. Tui ja juu tsjoon Tarso, tsjoon tꞌman na icoꞌxenhanꞌ ndyuaa Cilicia. Majoꞌ macꞌan vi nayaꞌñeen nnonꞌ, ncyaꞌ chjo jñꞌoon na ntsinën ndëë nanminꞌ. \p \v 40 Ndoꞌ juu tsanꞌñeen, ntjo ntyjii jon na nndaꞌ. Yajoꞌ tcüentyjeeꞌ Pablo naijon na ngaqueeꞌ tsꞌan ꞌndyo juu vꞌaaꞌñeen. Sꞌaa jon ntꞌö jon ndëëhan na cüichen jndyuehan. Ndoꞌ vi na jndë tichen jndyuehan, taꞌ jon sinin jon ndëëhan yo jñꞌoon hebreo, jñꞌoon na mancüiixjen na conanꞌnein nquehan. Itso jon: \c 22 \p \v 1 —Nndaꞌ ꞌoꞌ ta, yo ꞌoꞌ ntyjë cüajön, quindyehoꞌ chjo jñꞌoon na itsinchuꞌhanꞌ ntyja njan. \p \v 2 Ndoꞌ ya na jndyehan na sinin jon ndëëhan yo jñꞌoon ꞌnaanhan, jñꞌoon hebreo, chen tui jndyuehan na ntquenntyichenhan cüentahanꞌ. Itsontyichen jon ndëëhan: \p \v 3 —Ja mantyi matsꞌan judío ja chaꞌnan nquehoꞌ. Tsjoon Tarso ndyuaa Cilicia, joꞌ tui ja, majoꞌ ntjoohin Jerusalén, joꞌ tëque ja, nquii maestro Gamaliel, juu jon totsiꞌman nnön. Nque ndochiihi na tomꞌan ndyu na toxenꞌchen, tonanꞌyꞌonhan juu jñꞌoon na tquen Moisés na icoꞌxenhanꞌ. Nquii Gamaliel quindë ya totsiꞌman jonhanꞌ nnön. Majooꞌ jndyi tsꞌön na ngotyentjön nnon Tyoꞌtsꞌon chaꞌxjen na contꞌa nquehoꞌ xeevahin. \v 4 Joo xee na toxenꞌchen, nque nnꞌan na mꞌan natooꞌ Jesús, tojöntyja na nquenꞌhan na totsꞌa vꞌihan, ata sꞌa na cüjehan. Min nannon ndoꞌ min nanntcu, tojöcüjahan ndoꞌ totsityënhan yo carena, \v 5 Ndoꞌ nquii tyee na conintque ntyja ꞌnaanhoꞌ yo ninꞌtsoñꞌen nnꞌan na conintquehan ndëëhoꞌ, mangio jndaꞌhin na tyincyahan tson nnön na ncjöyꞌönhanꞌ na mꞌan ntyjëëhë na mꞌanhan tsjoon Damasco. Nque nnꞌan tsjoonꞌñeen na vantyja nꞌonhan Jesús, tyjëquichöhin na ntyꞌihan vancjo ntjoohin Jerusalén chaꞌ quityionhan jnanhan, tsojnaanꞌ na vantyja nꞌonhan Jesús. \s1 Itsinin Pablo na ntcüeꞌ tsꞌon jon jnaanꞌ jon \r (Hechos 9:1-19; 26:12-18) \p \v 6 Tsontyichen Pablo: “Juu xjen na ñjön nato na tyjë Damasco na mandyo nguë joꞌ, ndoꞌ chaꞌna yajminꞌ, ninjonchen tyioo chon xiꞌjndio ncꞌia. Juuhanꞌ jnanhanꞌ quiñoonꞌndue, tenonntyja xjen na xueehanꞌ. \v 7 Ndoꞌ na nndaꞌ ꞌnan tjön, tyioo ja tyuaa, ndoꞌ jndyi na iꞌman tsꞌan ja. Taxeeꞌ jon nnön: Nndaꞌ Saulo, ¿Ndu na mantyꞌeꞌ ja? \v 8 Ndoꞌ tꞌa, taxꞌë: ¿Nin tsꞌan ꞌuꞌ, ta? Ndoꞌ tꞌa jon, itso jon: Maja Jesús tsan Nazaret na mantyꞌeꞌ ja. \v 9 Ndoꞌ nque nnꞌan na tyenanꞌjon yo ja, jntyꞌiahan juu chonꞌñeen, majoꞌ tataaꞌ nꞌonhan juu jñꞌoon na sinin jon nnön. \v 10 Ndoꞌ taxꞌë nnon jon: Nndaꞌ ta, ¿Nin ꞌnan na chuhanꞌ na quitsꞌa? Ndoꞌ tꞌa ta Jesús ꞌndyö, itso jon: Quinanquintyjaꞌ, cjaꞌcyaꞌ tsjoon Damasco. Joꞌ ngitso tsꞌan nnonꞌ tsoñꞌen na jndë sijntꞌa ja na ntsaꞌ. Nndaꞌ vaa tso jon nnön. \v 11 Majoꞌ tsojnaanꞌ na xuee jndyi juu chonꞌñeen, joꞌ na sinchjaanꞌhanꞌ ja. Ngꞌe joꞌ, nque nanꞌñeen na tyenanꞌjonhan yo ja, tyetꞌuehan ntꞌö, veꞌ nndaꞌ vaa na tuëcya juu tsjoonꞌñeen. \p \v 12 “Joꞌ mꞌaan ncüii tsꞌan na jndyu Ananías. Juu tsanꞌñeen yo na xoncüeeꞌ tsꞌon jon ivangueeꞌ jon juu ntji na tquen Moisés. Ndoꞌ nque ntyjë nnꞌan judíos na mꞌanhan tsjoonꞌñeen, tsoñꞌenhan njon jndyi tsanꞌñeen ngiohan. \v 13 Tueeꞌ jon naijon na mꞌan ja. Ndoꞌ tso tsanꞌñeen nnön: ꞌ“Uꞌ ntyjë Saulo, ncyaa xco Tyoꞌtsꞌon na ndyiaꞌ nndaꞌ.” \v 14 Ndoꞌ tsontyichen jon nnön: “Nque ndochiihi na tomꞌan ndyu na toxenꞌchen, tonanꞌtꞌmaanꞌhan nquii Tyoꞌtsꞌon, manquii jon na jndë tji jon ꞌuꞌ. Sꞌaa jon na nndaꞌ chaꞌ ncüaaꞌ tsonꞌ ꞌnan na ntꞌue tsꞌon jon yo ꞌuꞌ. Tji jon ꞌuꞌ chaꞌ nquii jnda jon na tajnan tsixuan, ndyiaꞌhin, ndoꞌ mantyi na ndyiꞌ jñꞌoon na ntsinin jon nnonꞌ. \v 15 Ee iꞌua jon tsꞌian nnonꞌ na ndui ꞌuꞌ tsꞌan na ncüjiꞌ jndyoyuꞌ ndëë nnꞌan ntyja ꞌnaanꞌ ꞌnan na jndë jndyiaꞌ nnonꞌ yo jñꞌoon na jndë jndyiꞌ na tso jon nnonꞌ. \v 16 Ndoꞌ nanein, ¿Nin ncüiichen na minndoꞌ? Quinanquintyjaꞌ ndoꞌ quindaꞌ yo xueeꞌ ta Jesús. Canꞌ nnon jon na quitsintjuꞌ jon ꞌuꞌ yo jnan na tsixuanꞌ.” \s1 Jñon Tyoꞌtsꞌon Pablo tondëë nnꞌan na tachi judíos \p \v 17 Ndoꞌ tsontyichen Pablo: “Ndoꞌ xjen na jndyö ntcüꞌë ntjoohin Jerusalén, tyjë vatsꞌon na tëtsinën nnon Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ juu xjenꞌñeen vaa ncüii nnon na jntyꞌia na siꞌmanhanꞌ nnön. \v 18 Quityquiiꞌ nanꞌñeen jntyꞌia nquii Jesús. Tso jon nnön: “Quitsicje ꞌuꞌ na quinduiꞌ tsjoonvahin ee nnꞌan mꞌan ntjoohin tyiꞌxeꞌquindyehan jñꞌoon na ncüjiꞌ jndyoyuꞌ ntyja njan. \v 19 Ndoꞌ tꞌa, tsjö: Nndaꞌ ta, joohan ngio jndaꞌhan na tojöcꞌë quiiꞌ tsoñꞌen ntꞌaanꞌon ꞌnaanhan. Ndoꞌ mantyi ngiohan na nque nnꞌan na vantyja nꞌon ꞌuꞌ, tocüjaꞌ jahan ndoꞌ tjuꞌhan vancjo. \v 20 Ndoꞌ mantyi juu xjen na jnanꞌcueeꞌ nnꞌan Esteban, nquii tsan na tocüjiꞌ jndyoyu ntyja ꞌnanꞌ, mantyi ñꞌen ja yo nanꞌñeen, ndoꞌ tancꞌuë na tui na nndaꞌ, ndoꞌ ndiaa joo nanꞌñeen, maja tquën cüentahanꞌ xjen na jnanꞌcueeꞌhan jon.” \v 21 Majoꞌ nquii ta Jesús, tꞌa jon ꞌndyö: “Quinduiꞌ ntjoohin, ee tondëë nnꞌan na mañoon tsjan conduihan na tycya ndyuaa tsjoonhan, joꞌ majñön ꞌuꞌ.” \s1 Mꞌaan Pablo ntꞌö tsan na icoꞌxen sondaro \p \v 22 Ndoꞌ joo nnꞌan judíosꞌñeen na tjiꞌhin Pablo quiiꞌ vatsꞌonꞌñeen, totquenhan cüenta joo jñꞌoon na sinin jon, majoꞌ vi na jndë tso jon juu jñꞌoonvaꞌ, matavityiꞌhan nquenhan. Taꞌhan jnanꞌxuaahan, jnduehan ndëë sondaroꞌñeen: —Maninjon ro quinanꞌcueeꞌhoꞌ tsanvaꞌ ee tyiꞌquichuhanꞌ na ngüandoꞌchen juu. \p \v 23 Nanꞌñeen jndei tonanꞌxuaahan. Ndoꞌ tjiꞌhan ndiaahan ndoꞌ totjueꞌhan joohanꞌ nandye, ndoꞌ jntꞌahin na nndaꞌ siꞌmanhanꞌ na quindyaꞌ jndyi ngiohan. Ndoꞌ mantyi totjueꞌhan tsꞌojndë nandye na tyiꞌcueeꞌ nꞌonhan jon. \v 24 Yajoꞌ nquii tsanꞌñeen na icoꞌxen sondaro, tꞌua jon tsꞌian na quitsayꞌonhan Pablo quiiꞌ vꞌaa naijon na comꞌanhan. Ndoꞌ tꞌua jon tsꞌian na quitjaꞌhan Pablo yo tjantsiꞌ chaꞌ nninjndaꞌ ndu na nndaꞌ vaa na jnanꞌxuaa nanꞌñeen cjooꞌ jon. \v 25 Majoꞌ vi na jndë na jnanꞌtyenhan jon na ntjaꞌhanhin, ndoꞌ tso jon nnon juu capitán na minntyjeeꞌ joꞌ: \p —Juu ntji na icoꞌxenhan, ¿Aa ncyaahanꞌ na vanaan na ntjaꞌhoꞌ tsꞌan na conduihin tsꞌan na mꞌaan nacjeꞌ ꞌnaanꞌ tsjoon Roma na min tyiꞌcovijndaꞌ na aa vaa jnaanꞌ juu? \p \v 26 Ndoꞌ juu capitánꞌñeen, vi na jndë jndyii jon jñꞌoonvaꞌ, tëntyjaaꞌ jon na mꞌaan nquii tsanꞌñeen na icoꞌxen tsoñꞌen sondaro. Itso juu nnon tsanꞌñeen: \p —¿Nchu vaa ntsaꞌ yo tsanvaꞌ? Ee conduihin tsꞌan na mꞌaan ntyja ꞌnaanꞌ tsjoon Roma. \p \v 27 Ndoꞌ juu tsanꞌñeen, sindyooꞌhin na mꞌaan Pablo. Taxeeꞌ tsanꞌñeen nnon jon: \p —¿Aa mayuuꞌ jñꞌoon na condui ꞌuꞌ tsꞌan cüentaaꞌ tsjoon Roma? \p Ndoꞌ tꞌa Pablo ꞌndyo tsanꞌñeen, itso jon: \p —Mayuuꞌhanꞌ. \p \v 28 Ndoꞌ juu tsanꞌñeen na icoꞌxen jon sondaroꞌñeen, itso jon: \p —Ja maya sꞌon tyiön chaꞌ ntsixuan ja tsꞌan na mꞌaan nacje ꞌnaanꞌ Roma. \p Ndoꞌ tꞌa Pablo ꞌndyo tsanꞌñeen: \p —Majoꞌ ntyjantyi xjen na tui ja, condui ja tsꞌan ntyja ꞌnaanꞌ tsjoon Roma. \p \v 29 Ndoꞌ nque sondaro na mavaa xjen na ntjaꞌhan Pablo, ninñoonꞌ jntyꞌehan jon, tenaanhan nnon jon. Ndoꞌ mantyi nquii tsan na icoꞌxen joohan na tꞌua jon tsꞌian na cüityen Pablo, tyꞌue jndyi jon vi na jndë taaꞌ tsꞌon jon na condui tsanꞌñeen tsꞌan na mꞌaan nacje ꞌnaanꞌ tsjoon Roma. \s1 Minntyjeeꞌ Pablo tondëë nanmꞌannꞌian ꞌnaan nnꞌan judíos \p \v 30 Majoꞌ nquii tsanꞌñeen na icoꞌxen sondaroꞌñeen, ninꞌcüaaꞌ jndaꞌ tsꞌon jon nin ngꞌeꞌñeen na contꞌa nnꞌan judíos jnaanꞌ Pablo. Ngꞌe joꞌ vi ya na tonco ncüiichen xuee, tꞌua jon tsꞌian na nque ntyee na conintque ndëë ntyjehan nnꞌan judíos, yo ninꞌtsoñꞌen nanmꞌannꞌian ꞌnaanhan, cancüihan. Ndoꞌ tjiꞌ jon Pablo, tëyꞌoon jonhin tondëë nanmꞌannꞌianꞌñeen. \c 23 \p \v 1 Ndoꞌ Pablo jeꞌ, quii jndyiaaꞌ jon ndëë nanmꞌannꞌianꞌñeen. Tso jon ndëëhan: \p —ꞌOꞌ ntyjë, ninvaa xuee na tëque ja, mavicjë quiiꞌ ñuan njan na ninquiiꞌchen matsꞌa chaꞌxjen na iquenhanꞌ xjen na quitsꞌaa tsꞌan na tonnon nquii Tyoꞌtsꞌon. \p \v 2 Ndoꞌ na tso Pablo na nndaꞌ, juu Ananías, nquii tyee na conintque, tꞌua jon tsꞌian ndëë nnꞌan na minntyjeeꞌ ngiaaꞌ Pablo, na quituenꞌhan ndaꞌ ꞌndyo juu. \v 3 Ndoꞌ na nndaꞌ, joꞌ tso Pablo nnon juu tyeeꞌñeen: \p —Nquii Tyoꞌtsꞌon mminꞌ jon ꞌnan ꞌuꞌ ee ve vaa na matsaꞌ. Ngꞌe ꞌuꞌ tsixuanꞌ na ntcoꞌxenꞌ ja chaꞌxjen na coꞌxen nquii ntji na tquen Moisés, majoꞌ saꞌ tsꞌian na quitjaꞌ nnꞌan ja min na juu ntjiꞌñeen itsiquindyihanꞌ na tyiꞌcüanaan na ntsaꞌhanꞌ. \p \v 4 Ndoꞌ joo nnꞌan na mꞌan joꞌ, jnduehan nnon Pablo: \p —Nquii tyee na conintque na ityeꞌntjon jon nnon Tyoꞌtsꞌon, tyiꞌquichuhanꞌ na matscüejnanꞌhin. \p \v 5 Ndoꞌ tꞌa Pablo, itso jon: \p —ꞌOꞌ ntyjë, tyiꞌcondyi ja na conduihin tyee na conintque, ee mayuuꞌ macüiixjen vaa ntji na jndui na icoꞌxenhanꞌ na tyiꞌntsinin tsꞌan jñꞌoon na ntscüejnaanꞌhanꞌ nquii tsan na conintque ndëë nnꞌan tsjoonꞌ juu. \p \v 6 Ndoꞌ juu xjenꞌñeen, tquen Pablo cüenta na nque nanmꞌannꞌianꞌñeen, ve tmaanꞌ conduihan. Ee ñꞌen nanꞌñeen conduihan tmaanꞌ nnꞌan judíos na jndyuhanꞌ saduceos. Ndoꞌ mañoon ntyjehan conduihan tmaanꞌ fariseos. Ndoꞌ na nndaꞌ, sue jon jndyeeꞌ jon, tso jon ndëëhan: \p —Nndaꞌ ntyjë, condui ja tsꞌan fariseo, ndoꞌ mantyi tsotyë. ꞌOꞌ cotoxenhoꞌ ja veꞌ ngꞌe na vantyja tsꞌön na ntcüi nndaꞌ nnꞌan na jndë tjë. \p \v 7 Ndoꞌ vi na jndë tso jon jñꞌoonvaꞌ, nque nanꞌñeen na conduihan tmaanꞌ fariseos, taꞌhan jnanꞌjndyehan jndyuehan yo ntyjehan na conduihan tmaanꞌ saduceos. Ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ, ve vaa na tomꞌaanꞌ nꞌonhan ntyja ꞌnaanꞌ jñꞌoon ꞌnaanꞌ jon. \v 8 Ee nque nnꞌan saduceos conduehan na joo nnꞌan na jndë tjë, tajeꞌquintcüi nndaꞌhan. Ndoꞌ mantyi conduehan na taꞌnan ángel, min taꞌnan espíritu itsixuan tsꞌan. Majoꞌ nque fariseosꞌñeen, vantyja nꞌonhan na mꞌan ángeles, ndoꞌ mantyi nanꞌxuan nnꞌan espíritu, ndoꞌ nque nnꞌan na jndë tjë, mancüiixjen ntcüi nndaꞌhan. \v 9 Ndoꞌ nque nanꞌñeen na tëncüihan joꞌ, ticꞌuaa jndyuehan ndëë ntyjehan na jnanꞌntjaꞌhan. Ndoꞌ vendye nnꞌan na conduihan tmaanꞌ fariseosꞌñeen na conanꞌmanhan jñꞌoon na tquen Moisés, jnanꞌquintyja nnonhan, jnduehan: \p —Juu tsanvaꞌ, taꞌnan jnaanꞌ juu. Tyiꞌnan ro na ncüii espíritu sinin yohin oo aa ncüii ángel. \p \v 10 Ndoꞌ na nndaꞌ, tavijaaꞌntyichen na jnanꞌntjaꞌhan, ata nquii tsanꞌñeen na conintque ndëë sondaro, tyꞌue jndyi jon na mavaa xjen na nnanꞌcueeꞌ nanꞌñeen Pablo. Ngꞌe joꞌ tꞌua jon tsꞌian ndëë sondaro ꞌnaanꞌ jon na yo naijndeiꞌhanꞌ quitsaquitjiꞌhan tsanꞌñeen nduee nanꞌñeen ndoꞌ na quitsayꞌon ntcüeꞌhan jon vꞌaa naijon na comꞌanhan. \p \v 11 Tijaan ncüiichen tsjon, nquii ta Jesús tityincyooꞌhin nnon Pablo, itso jon nnon juu: “ꞌUꞌ Pablo, cyonꞌ najnduꞌ ee chaꞌxjen na jndë tjiꞌ jndyoyuꞌ ntyja njan ntjoohin Jerusalén, manndaꞌ vaa na icanhanꞌ na ntsininꞌ ntyja njan ndëë nnꞌan tsjoon Roma.” \s1 Conanꞌjndaꞌ nnꞌan judíos na nnanꞌcueeꞌhan Pablo \p \v 12 Tonco ncüiichen xuee, vendye nnꞌan judíos tëncüihan yo ntyjehan, ndoꞌ jnanꞌcüejonhan jñꞌoon na nnanꞌcueeꞌhan Pablo. Jnduehan xe na aa ninvaa na tyiꞌconanꞌcueeꞌ jndyeehan jon ndoꞌ na ntcüaꞌhan oo na ncüehan ndaa, quitscüje Tyoꞌtsꞌon joohan. \v 13 Nnꞌan na taꞌ jndyuehan yo jñꞌoonvaꞌ, tenon vennꞌanhan. \v 14 Joꞌ tyꞌehan naijon mꞌaan juu tyee na conintque ndëë ntyjehan nnꞌan judíos yo ninꞌnnꞌan na conintque ndëë nanꞌñeen. Jnduehan: \p —Já jndë jnduë́ nnon Tyoꞌtsꞌon xe na aa tyiꞌnanꞌcuë́ꞌ jndyë́ juu Pablo, ndoꞌ na ntcüꞌá oo na ncüë́ ndaa, quitscüje jon já. \v 15 Ndoꞌ nanein, ꞌoꞌ yo tsoñꞌen nanmꞌannꞌian njan jaa nnꞌan judíos, quitanhoꞌ nnon nquii tsan na conintque ndëë sondaro na ꞌio quitscüenon nndaꞌ jon tsanꞌñeen ndueehoꞌ. Veꞌ quitꞌa nquehoꞌ na ninꞌquitaꞌxeeꞌntyihoꞌ ntyja ꞌnaanꞌ jon. Majoꞌ vitjachen na ncüjeeꞌcya jon na mꞌanhoꞌ, ndoꞌ já jndë mꞌan cjë́ na nnanꞌcuë́ꞌhin. \p Manndaꞌ jñꞌoon na jndue nanꞌñeen. \p \v 16 Majoꞌ juu lu, jnda tsanscu tyje nquii Pablo, jndyii juu na nndaꞌ vaa ninꞌquintꞌa nanꞌñeen. Joꞌ na tëqueeꞌ juu naijon na ndyiiꞌ Pablo. Siquindyii juuhin na nndaꞌ vaa. \v 17 Ndoꞌ vi na jndë jndyii Pablo jñꞌoonꞌñeen, tꞌman jon ncüii capitán. Itso jon nnon tsanꞌñeen: \p —Juu yusꞌa chjovahin, cayonꞌ chjohin na mꞌaan nquii tsan na conintque ndëëhoꞌ ee vaa jñꞌoon naijndeiꞌhanꞌ na quitsiquindyii juu jon. \p \v 18 Joꞌ juu capitánꞌñeen, tayꞌoon jonhin naijon na mꞌaan nquii tsan na conintque ndëëhan. Tso juu nnon tsanꞌñeen: \p —Juu Pablo, tsan na mꞌaan naviꞌ, tqueenꞌ juu ja, ndoꞌ tso juu na quindyoyꞌön luva na mꞌanꞌ, ee vaa jñꞌoon na icanhanꞌ na ngitso juu nnonꞌ. \p \v 19 Ndoꞌ nquii tsan na conintqueꞌñeen, vi na jndë jndyii jon na nndaꞌ tso sondaroꞌñeen, tꞌuii jon ntꞌö luꞌñeen, sꞌaa jon vi ntyja yohin. Taxeeꞌ jon nnon juu, itso jon: \p —¿Nin jñꞌoon na ninꞌquitsiquindyiꞌ ja? \p \v 20 Joꞌ tꞌa luꞌñeen, itso juu: \p —Nndaꞌ ta, nque nnꞌan judíos jndë jnanꞌjndaꞌhan na ngitanhan vi nayaꞌñeen nnonꞌ na ꞌio quitscüenonꞌ Pablo nduee nanmꞌannꞌian ꞌnaanhan. Veꞌ nntꞌa nquehan na ninꞌquinanꞌjndaꞌntyihan jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ jon. \v 21 Majoꞌ ꞌuꞌ ta, tyiꞌngantyjaꞌ tsonꞌ na nndaꞌ, ee nato na ncjaꞌ yo xiö Pablo, tenon vennꞌan ntyjehan na ntsaquindahin jon joꞌ. Ee nquehan jndë tquenviꞌhan na taꞌhan jndyuehan na taxeꞌcüaꞌhan min taxeꞌcüehan ndaa ata xjen na jndë jnanꞌcueeꞌhan jon. Ndoꞌ nanein jeꞌ, veꞌ vi jñꞌoon na ntsuꞌ, na cominndooꞌhan. \p \v 22 Ndoꞌ nquii tsanꞌñeen na conintque ndëë sondaro, tyꞌiu jon ꞌndyo luꞌñeen. Tso jon nnon juu: Minꞌncüii nnon tsꞌan, tyiꞌntsininꞌ jñꞌoon na siquindyiꞌ ja. \s1 Tson na tyeyꞌon sondaro na mꞌaan gobernador Felix \p \v 23 Ndoꞌ juu tsanꞌñeen na conintque ndëë sondaro, tꞌman jon ve capitán. Tꞌua jon tsꞌian ndëëhan na quinanꞌjndaꞌhan ve ciento sondaro na cotsacaꞌ ngꞌe, ndoꞌ mantyi ndyennꞌan nchoꞌnqui sondaro na ntaꞌntjo quitso yo maninꞌ mañoon ve ciento sondaro na ngicho ncjo lantsa. Tquen jon jñꞌoon ndëëhan na ñjen na majaan quinduiꞌhan na quitsayꞌonhan Pablo tsjoon Cesarea. \v 24 Ndoꞌ mantyi tꞌua jon tsꞌian na quinanꞌjndaꞌhan quitso na ngüantjo Pablo. Mantyi tquen jon jñꞌoon ndëë sondaroꞌñeen na quitquen jndyihan cüenta Pablo chaꞌ ya ngueeꞌ juu na mꞌaan nquii gobernado Felix. \v 25 Ndoꞌ tji jon ncüii tson na tyincyaa jonhanꞌ ndëëhan na quitsayꞌonhinhanꞌ nnon tsanꞌñeen. Ndö vaa na itsohanꞌ: \p \v 26 “Maja Claudio Lisias mancya tsꞌon njan nnonꞌ ꞌuꞌ, ta gobernado Felix, na njon jndyi condui ꞌuꞌ. \v 27 Nque nnꞌan judíos tyꞌonhan tsansꞌava, ndoꞌ mavaa xjen na nnanꞌcueeꞌhan juu. Majoꞌ xjen na jndyi na conduihin tsꞌan na mꞌaan nacje ꞌnaanꞌ tsjoon Roma, tyjë yo sondaro na macoꞌxën ndoꞌ tjiꞌ jahin nduee nanꞌñeen. \v 28 Ndoꞌ ngꞌe na ninꞌcüaaꞌ tsꞌön nin jñꞌoon na conanꞌtjaꞌhin nacjooꞌ juu, joꞌ na tëyꞌönhin ndëë nanmꞌannꞌian ꞌnaan nanꞌñeen. \v 29 Ndoꞌ joꞌ tyincya cüenta na veꞌ condue nanꞌñeen na itsitjahin ntyja ꞌnaanꞌ juu jñꞌoon na conanꞌyꞌonhan na icoꞌxenhanꞌhin. Majoꞌ siꞌman nquiiꞌhanꞌ na tyiꞌquitsixuan juu na cueꞌ juu min na ntjohin vancjo. \v 30 Majoꞌ vi na jndë jndyi na conda nanꞌñeenhin na nnanꞌcueeꞌhanhin, mangꞌe joꞌ na matscüenönhin na mꞌanꞌ. Ndoꞌ mantyi nque nnꞌan na contꞌa jnaanꞌ juu, jndë tsjö ndëëhin na cꞌohan na mꞌanꞌ chaꞌ nnanꞌjndaꞌ yahin juu jñꞌoonꞌñeen. Ntyjantyi ndö ro jñꞌoon na matsiquindyi ꞌuꞌ.” \p \v 31 Ndoꞌ joo sondaroꞌñeen, jnanꞌquindëhan tsꞌian na tꞌua tsanꞌñeen ndëëhan. Natsjon tyeyꞌonhan Pablo ata xjen na squehan tsjoon Antípatris. \v 32 Ndoꞌ tonco cüiichen xuee, joo sondaro na cotsacaꞌ ngꞌe, ntcüeꞌ ntcüeꞌhan vꞌaa na macüiixjen comꞌanhan, ndoꞌ nque ntyjehan na taꞌntjo quitso, tyequiꞌndyecyahan Pablo na mꞌaan gobernador. \v 33 Ndoꞌ xjen na squehan Cesarea, tyincyahan juu tsonꞌñeen nnon gobernado ndoꞌ mantyi nquii Pablo. \v 34 Ndoꞌ vi na jndë sijnaanꞌ jon juu tsonꞌñeen, taxeeꞌ jon nnon Pablo nin ndyuaa coxenhanꞌ naijon na jnan juu. Ndoꞌ vi na jndë taaꞌ tsꞌon jon na jnan juu ndyuaa Cilicia, \v 35 Joꞌ tso jon nnon juu: \p —Nque nnꞌan na contꞌa jnanꞌ, quitsque jndyeehan, yajoꞌ nndyi jñꞌoon ꞌndyoꞌ ndoꞌ ntsijntꞌahanꞌ. \p Jndë joꞌ tꞌua jon tsꞌian ndëë sondaro ꞌnaanꞌ jon na quitquenhan cüenta Pablo quiiꞌ vatsꞌian na tꞌua Herodes tsꞌian na jndëhanꞌ. \c 24 \s1 Itsinchuꞌ Pablo jñꞌoon ꞌnaanꞌ nquii jon nnon Felix \p \v 1 Vi na jndë tëca ꞌon xuee, juu tyee na conintque ndëë nnꞌan judíos, tsan na jndyu Ananías, jnan jon Jerusalén, tëcue jon tsjoon Cesarea. Ndoꞌ mantyi vendye nnꞌan na conintque ndëë nnꞌan judíos tsjoon Jerusalén, tyenanꞌjonhan yo nquii jon. Ndoꞌ mantyi juu Tértulo, tsan na vajnaanꞌntyi jñꞌoon na ntsinin, tja jon yohan. Ndoꞌ vi na jndë squehan Cesarea, tyequeꞌhan nnon gobernado na ninncyahin jnaanꞌ Pablo. \v 2 Yajoꞌ nquii gobernadoꞌñeen, tqueenꞌ jon Pablo. Ndoꞌ vi jndë joꞌ, taꞌ Tértulo tyincyaa jon jnaanꞌ Pablo. Tso jon nnon gobernado: \p —Nndaꞌ ta gobernador, ngꞌe na jndaꞌ jndyi xquenꞌ, joꞌ na mꞌán na taꞌnan ndyiaꞌ quiiꞌ ntꞌán. Jndye nnon tsꞌian matsinchuꞌ na cotejndeihanꞌ nque nnꞌan na mꞌan ndyuaa tsjö́n. \v 3 ꞌUꞌ ta Felix na njon jndyi condui ꞌuꞌ ngiö́, cotquë́n cüenta tsoñꞌen na matejndeiꞌ já. Ndoꞌ ncya ya jndyi ꞌuꞌ ntyja ꞌnaan tsoñꞌenhanꞌ. \v 4 Majoꞌ tyiꞌquichuhanꞌ na jndye jñꞌoon na nnanꞌchjú ꞌuꞌ. Macꞌan vi nayaꞌñeen nnonꞌ na quindyiꞌ chjo jñꞌoon na nnduë́ nnonꞌ min veꞌ chjoviꞌ xjen. \v 5 Juu Pablovahin, jndë jndiö́ na tyia jndyi tsixuan juu. Já nnꞌan judíos, ncüii ncüii ndyuaa na mꞌán, ntyja ꞌnaanꞌ juu jñꞌoon na incyaa juu, icꞌonhanꞌ já. Ndoꞌ manquii juu na conintquehin quiiꞌ ntꞌan ntmaanꞌ nnꞌan na vantyja nꞌonhan yo tsan na jnan Nazaret. \v 6 Mantyi ata ninꞌcachu juu nnꞌan na tachito judíos quityquiiꞌ vatsꞌon tꞌman nján. Ndoꞌ na nndaꞌ, sityꞌa juuhanꞌ. Ndoꞌ veꞌ tsojnaanꞌ joꞌ na tyꞌö́nhin na ninꞌquitoxë́nhin ntyja ꞌnaanꞌ juu jñꞌoon na tquen Moisés na conanꞌyꞌö́n. \v 7 Majoꞌ juu Claudio Lisias, tsan na conintque ndëë sondaro tsjö́n, tja jon ntyja ꞌnaanꞌ juu, ndoꞌ yo naijndeiꞌhanꞌ, tjiꞌ jonhin nduë́. \v 8 Ndoꞌ tso tsanꞌñeen na já na contꞌá jnaanꞌ tsanvahin, ncyö́ na mꞌanꞌ. Ndoꞌ ncuꞌ ndëë ngüajndoꞌ Pablova ntyja ꞌnaan tsoñꞌen joo jñꞌoon na cotquë́n nnonꞌ na mayuuꞌhanꞌ. \p \v 9 Ndoꞌ nque nnꞌan judíosꞌñeen na tyꞌe yo Tértulo, jnduehan na juu jñꞌoon na sinin jon mayuuꞌhanꞌ. \v 10 Ndoꞌ nquii gobernado, sue jon ntꞌö jon na quitsinin Pablo. Ndoꞌ taꞌ Pablo, itso jon: \p —Nndaꞌ ta, ntyji ya na jndye ndyu na macoxenꞌ ndyuaa nján. Joꞌ na nën rö na incyaahanꞌ na vanaan na ntsinën ncüii ve ꞌndyo jñꞌoon nnonꞌ na ngüañoonꞌhanꞌ ja. \v 11 Ja xe jnda vjantyi ninnchoꞌve xuee tëva Jerusalén na tëtsitꞌmanꞌ Tyoꞌtsꞌon, ndoꞌ ꞌuꞌ ta, juu jñꞌoonꞌñeen mꞌan nnꞌan na nndëë nduehan nnonꞌ na mayuuꞌhanꞌ. \v 12 Ja tacotsintjaꞌ ja yo nnꞌan, min tacotyꞌi tyiaꞌ nnꞌan vatsꞌon tꞌman, min nnꞌan na covatjon ntꞌaanꞌon quijndë, min quiiꞌ ntꞌan nnꞌan quiiꞌ tsjoon, tyíꞌcotyꞌi tyiaꞌ. \v 13 Ndoꞌ juu jnan ja na jndë tquen nanminꞌ nnonꞌ, min jeꞌquindëë nnanꞌmanhan na mayuuꞌhanꞌ. \v 14 Majoꞌ xeꞌquitsiviꞌnnꞌan ꞌuꞌ, ta. Nquii Tyoꞌtsꞌon na tonanꞌtꞌmaanꞌ nque ndochi ja na tomꞌan ndyu na toxenꞌchen, majuuntyi jon matyentjön nnon. Majoꞌ juu nato xco na condue nanminꞌ na tyiꞌxeꞌcüijntꞌuehanꞌ, mantyja ꞌnaanꞌhanꞌ na matsijon ja. Ee tsoñꞌen jñꞌoon na tquen Moisés ndoꞌ mantyi joo jñꞌoon na tji nnꞌan na toninncya jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ntyja nchu vaa ꞌnan na nguaa, tsoñꞌen mavantyja tsꞌönhanꞌ. \v 15 Ndoꞌ nque nanminꞌ mantyi contyja nꞌonhan na joo nnꞌan na jndë tjë, ntsintcüi nndaꞌ jonhan, min na aa conduihan nnꞌan na jndë jntꞌahan ꞌnan na chuhanꞌ na tonnon Tyoꞌtsꞌon, ndoꞌ min na aa nnꞌan na nanꞌxuan jnan. Ja cüejon vantyja tsꞌön jñꞌoonvaꞌ chaꞌxjen nque nanminꞌ. \v 16 Mangꞌe na nndaꞌ, tonnon Tyoꞌtsꞌon ndoꞌ na tondëë nnꞌan, maquen yantyi ja na juu na vicjeeꞌ ñuan njan, mꞌanhanꞌ na ntjuꞌ. \p \v 17 “Ndoꞌ na nndaꞌ na condui ja, itsꞌaahanꞌ chuchen na tacoca tsjoon na tëque ja. Ee joꞌ tyjë ntcüꞌëhanꞌ na ntejndei nnꞌan tsjoonꞌñeen yo ꞌnan na icanhanꞌhin ndoꞌ mantyi yo ꞌnan na tyincyaa cüentaaꞌ Tyoꞌtsꞌon na sitꞌmanꞌ jahin ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ. \v 18 Juu tsꞌianꞌñeen matsꞌahanꞌ tyquiiꞌ vatsꞌon tꞌman. Chaꞌxjen costumbre na conanꞌyꞌö́n, joꞌ jndë tquen jiꞌua ja na tonnon Tyoꞌtsꞌon. Majoꞌ chito nnꞌan jndye tꞌon yo ja, min chito conanꞌntjaꞌhan. Juu xjenꞌñeen vendye nnꞌan judíos na jnanhan ndyuaa Asia, jndiohan ja joꞌ. \v 19 Joo nanꞌñeen, xe na aa vaa jnan na ninꞌquitquenhan nnonꞌ, chuhanꞌ na nquehan quindyoquinduehan nnonꞌ ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ. \v 20 Ndoꞌ xe na aa joo nanꞌñeen ndiquindëë ninncyohan ntjoohin, nque nanminꞌ, quinduehan nin ꞌnan tijndaꞌ na sitja ja xjen na tomꞌan ndëë nanmꞌannꞌian nján já nnꞌan judíos. \v 21 Ninnquiiꞌchen xe na ¿Aa cotjiꞌhan cüenta na juu jñꞌoon na ticꞌuaa ꞌndyö tsiꞌmanhanꞌ na sitja ja? Juu xjenꞌñeen tsjö: Xeevahin minntyjëꞌ ja tondëëhoꞌ na cotoxenhoꞌ ja tsojnaanꞌ na mavantyja tsꞌön na nque nnꞌan na jndë tjë, ntandoꞌ xcohan. \p Nndaꞌ jñꞌoon na sinin Pablo. \p \v 22 Ndoꞌ nquii Felixꞌñeen, mancüiixjen ntyjii jndaꞌ jon ntyja ꞌnaanꞌ nato xco ꞌnaanꞌ Tyoꞌtsꞌon. Joꞌ tatyiiꞌ jon xquen jon jñꞌoon na tquenhan nnon jon ntyja ꞌnaanꞌ Pablo. Tso jon ndëë nanꞌñeen: \p —Juu Lisias, tsan na coꞌxen sondaro, cüjeeꞌ jndyee jon, yajoꞌ ntsijntꞌa jñꞌoon na cotquenhoꞌ nnön. \p \v 23 Ndoꞌ tꞌua Félix tsꞌian nnon juu capitán na quitaꞌntyjeeꞌhan Pablo na ntjo jnan yahin, min tyiꞌngitëꞌhan na joo ntyje tsanꞌñeen ntixeeꞌhan jon. \p \v 24 Ndoꞌ tyiꞌcovijndyeto xuee, nquii Félix tyjeeꞌ nndaꞌ jon yo scuuꞌ jon, tsan na jndyu Drusila, juu tsanꞌñeen tsanscu judía. Ndoꞌ sꞌaa Félix tsꞌian na quindyo Pablo, ndoꞌ jndyii Félix na sinin juu ntyja ꞌnaanꞌ na ngantyja tsꞌon tsꞌan Jesucristo. \v 25 Juu xjenꞌñeen sinin Pablo na quitsꞌaa tsꞌan chaꞌxjen na chuhanꞌ na tonnon Tyoꞌtsꞌon, ndoꞌ mantyi quen nquii tsꞌan xjen nchu va na vamꞌaan juu, ndoꞌ mantyi ntyja ꞌnaanꞌ na ngüentyja xjen na ntcoꞌxen Tyoꞌtsꞌon nnꞌan yo ꞌnan na conanꞌtjahan. Ndoꞌ juu Félix, xjen na jndyii jon jñꞌoonꞌñeen, tyꞌue jndyi jon. Ndoꞌ tso jon nnon Pablo: \p —Nanein cjaꞌ ntcüeꞌ, njntyꞌia ndoꞌcüan nninncyaantyichenhanꞌ xjen na nnanꞌnën nntꞌa yo ꞌuꞌ. \p \v 26 Ndoꞌ mantyi nquii Félixꞌñeen, mantyja jndyi tsꞌon jon na nninncyaa Pablo sꞌon nnon jon chaꞌ ntsiquindyaa jonhin. Ngꞌe na nndaꞌ, jndye jnda toqueenꞌ jonhin na tonanꞌneinhan. \v 27 Ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ vaa, tenon ve chu na tꞌoon Pablo joꞌ. Juu xjenꞌñeen, jnduiꞌ Félix tsꞌian na totsixuan jon, tëqueeꞌ tsan na jndyu Porcio Festo. Ndoꞌ ngꞌe nquii Félix ntꞌue jndyi tsꞌon jon na nque nnꞌan judíos quitjiꞌhan cüenta na ya tsꞌanhin yo joohan, joꞌ na jntyꞌii jon Pablo na quintjohin naviꞌ. \c 25 \s1 Itsinin Pablo nnon Festo \p \v 1 Xuee na jndë ndye na ntjo Festo tsꞌian, yajoꞌ jnduiꞌ jon Cesarea, tja jon Jerusalén. \v 2 Ndoꞌ nque ntyee na conintque ndëë nnꞌan judíos yo ninꞌntyjehan na tꞌman conduihan quiiꞌ ntꞌanhan, tyencyahan jnaanꞌ Pablo nnon tsanꞌñeen. \v 3 Tanhan vi nayaꞌñeen nnon jon na cjaquindyo Pablo. Nndaꞌ vaa na tanhan ngꞌe na jnanꞌjndaꞌhan na nndahan jon nato chaꞌ nnanꞌcueeꞌhan jon. \v 4 Majoꞌ nquii Festo sentcüeꞌ jon jñꞌoon ndëëhan, itso jon: \p —Juu Pablo mancüiixjen mꞌaan jon naviꞌ Cesarea, ndoꞌ ja mandyo na nncjö ntcüꞌë joꞌ. \p \v 5 Ndoꞌ tsontyichen jon ndëëhan: \p —Joꞌ ꞌoꞌ na conintꞌmanhoꞌ quiiꞌ ntꞌan ntyjehoꞌ, cꞌohoꞌ Cesarea yo ja. Ndoꞌ vi na jndë squehoꞌ joꞌ, nninncyahoꞌ jnaanꞌ tsanꞌñeen xe na aa va nchu vaa ꞌnan na sitjahin. \p \v 6 Ndoꞌ juu Festo, ninnen oo nqui xuee ntjohin Jerusalén. Ndoꞌ vi jndë joꞌ, tantcüeꞌ jon Cesarea. Ndoꞌ ya na tonco ncüiichen xuee, tëcjo jon naijon na mancüiixjen ivequityen jon ya na itsijndaꞌ jon jñꞌoon. Ndoꞌ tꞌua jon tsꞌian na quindyoyꞌonhan Pablo joꞌ. \v 7 Ndoꞌ vi na jndë tueeꞌ Pablo naijon na covijndaꞌ jñꞌoon, joo nnꞌan judíosꞌñeen na jnanhan Jerusalén, sananꞌndyooꞌhan ngiaaꞌ jon. Jnduehan na jndye nnon jñꞌoon na sitjahin, na jaaꞌ jndyi jñꞌoonꞌñeen, majoꞌ joo jñꞌoonꞌñeen tyiꞌcacüjiꞌhanꞌ joohanꞌ chaꞌxjen joo jñꞌoon na jnduehan. \v 8 Majoꞌ ndö vaa jñꞌoon na sintcüeꞌ Pablo na tañoonꞌhanꞌhin: \p —Juu ntji na tquen Moisés, na conanꞌyꞌö́n já nnꞌan judíos, tacotsitja ja ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ. Min tacotsitja ja ntyja ꞌnaanꞌ vatsꞌon tꞌman nján, min ntyja ꞌnaanꞌ nquii ta tsanmꞌaantsꞌian tꞌman César. \p \v 9 Majoꞌ juu Festo, ntꞌue jndyi tsꞌon jon na quitjiꞌ nnꞌan judíos cüenta na ya jñꞌoon jon yohan, joꞌ tso jon nnon Pablo: \p —¿Aa ngüangueꞌ na ncꞌö Jerusalén ndoꞌ joꞌ ntsijntꞌa jñꞌoon ꞌnanꞌ? \p \v 10 Ndoꞌ sintcüeꞌ Pablo jñꞌoon, itso juu nnon jon: \p —Nndaꞌ ta, nanein minntyjëꞌ na tonnonꞌ naijon na chuhanꞌ na ntcoꞌxenꞌ ja, ee ꞌuꞌ vaa najnduꞌ na tsixuanꞌ na ntsaꞌ tsꞌianva ngꞌe nquii ta tsanmꞌaantsꞌian tꞌman tsjoon Roma iꞌua jon tsꞌianꞌñeen nnonꞌ. Ee tacotsitja ja ndëë ntyjë́ judíos, ndoꞌ ꞌuꞌ mavaaꞌ tsonꞌ na mayuuꞌhanꞌ. \v 11 Xe na aa mayuuꞌ vaa jnan na tsixuan na cüꞌiö, jeꞌcüji ja. Majoꞌ ngꞌe tyiꞌyuuꞌ jñꞌoon na cotjiꞌ nanminꞌ cjö, tyiꞌjeꞌncya na ninncyaa tsꞌan ja ndueehan. Macꞌan na nquii ta tsanmꞌaantsꞌian tꞌman na quitsijndaꞌ jon jñꞌoon njan. \p \v 12 Ndoꞌ veꞌ ngꞌe na nndaꞌ tso Pablo, sinin Festo yo nnꞌan na conanꞌquiꞌmaanꞌhin, ndoꞌ vi jndë joꞌ, tso jon nnon Pablo: \p —Juu jñꞌoon na macanꞌ na nquii ta tsanmꞌaantsꞌian tꞌman tsjoon Roma na quitsijndaꞌ jon jñꞌoon ꞌnanꞌ, conanꞌjntꞌa na ncjaꞌ joꞌ. \s1 Itsinin Festo nnon Agripa ntyja ꞌnaanꞌ Pablo \p \v 13 Ndoꞌ tëca vendye xuee, ndoꞌ nquii Agripa, tsan na tꞌman conduihin na icoꞌxen jon, tyjeeꞌ jon tsjoon Cesarea yo tyje jon Berenice. Sancyahin tsꞌon ꞌnaanhin nnon nquii Festo. \v 14 Ndoꞌ ngꞌe na tyiꞌndyo xuee na tomꞌan yahin joꞌ, juu Festo sinin jon nnon Agripa ntyja ꞌnaanꞌ Pablo. Tso jon nnon tsanꞌñeen: \p —Ntjoo mꞌaan ncüii tsansꞌa na jntyꞌii Félix naviꞌ. \v 15 Juu xjen na tyjë Jerusalén, nque ntyee na conintque yo ninꞌjoo ntyjehan na conintque ndëë nnꞌan judíos, tyincyahan jnaanꞌ juu nnön ndoꞌ tanhan na cꞌua tsꞌian na cueꞌ juu. \v 16 Majoꞌ sintcüꞌë jñꞌoon ndëë nanꞌñeen na nquë́ nnꞌan na condui já cüentaaꞌ tsjoon Roma, tyiꞌconcyá na veꞌ cueꞌto tsꞌan na mꞌaan naviꞌ na tyiꞌcovijndaꞌ jnaanꞌ juu. Contꞌá na ngancüi jndyeehan vatsꞌian na nduehan nin ꞌnan sitja juu tsan na mꞌaan naviꞌ, ndoꞌ mantyi nquii juu ntsinin juu jñꞌoon na ngüañoonꞌhanꞌhin. \v 17 Joꞌ ya na sque nanꞌñeen ntjoohin, tasichju ja. Tonco ncüiichen xuee, tëcüetyën naijon na mancüiixjen mavaquityën xjen na macoꞌxën jñꞌoon. Ndoꞌ tꞌua tsꞌian na caquindyo Pablo. \v 18 Majoꞌ xjen na taꞌ nanꞌñeen na tyincyahan jnaanꞌ juu, jñꞌoon na jnduehan, tyiꞌcacüjiꞌhanꞌ juuhanꞌ chaꞌxjen na sitiu na nduehan. \v 19 Tquën cüenta na xiaꞌntyi conanꞌvjehan juu ngꞌe ntyja ꞌnaanꞌ jñꞌoon na conanꞌtꞌmaanꞌhan. Itꞌuiihanꞌ ntyja ꞌnaanꞌ tsoJesús, majoꞌ Pablo quii ꞌndyo juu na vandoꞌ nndaꞌ tsanꞌñeen. \v 20 Majoꞌ ngꞌe tyiꞌquintji nchu ya ntsijntꞌa juu jñꞌoonva, taxꞌë nnon juu xe na aa ngüangueeꞌ juu na ncja ntcüeꞌ juu Jerusalén, ndoꞌ joꞌ ntsijntꞌa juu jñꞌoonꞌñeen. \v 21 Majoꞌ jndë tcan juu na nquii Augusto, ta tsanmꞌaantsꞌian tꞌman tsjoon Roma na quitsijndaꞌ jon jñꞌoon ꞌnaanꞌ juu. Ndoꞌ ngꞌe na nndaꞌ, joꞌ jndë tꞌua tsꞌian na quintjohin naviꞌ ata na nninncyaahanꞌ xjen na ntscüenönhin na mꞌaan nquii tsanꞌñeen. \p \v 22 Ndoꞌ juu Agripa tso jon nnon Festo: \p —Mantyi ja ninꞌquindyi jñꞌoon na itsinin juu. \p Ndoꞌ tꞌa Festo, tso jon nnon tsanꞌñeen: \p —ꞌIochen nndyiꞌ jñꞌoon ꞌndyo juu. \p \v 23 Ndö vaa ꞌnan na tui, ya na tonco ncüiichen xuee, juu Agripa yo Berenice, na njon conduihan tyequeꞌhan vꞌaa naijon covancüi nnꞌan xjen na condyehan jñꞌoon. Ndoꞌ nque nnꞌan na cotoxen sondaro yo joo nnꞌan na conintque quii tsjoon, mantyi jnanꞌjon nanꞌñeen yohan. Yajoꞌ tꞌua Festo tsꞌian na quitsacyꞌon sondaro juu Pablo. \v 24 Ndoꞌ vi na jndë tyjeeꞌ jon, itso Festo: \p —Nndaꞌ ta Agripa na condui ꞌuꞌ rey, yo tsoñꞌenhoꞌ na conanꞌjonhoꞌ yo jaa xjenvahin, macojntyꞌiahoꞌ tsansꞌavahin. Juu xjen na tyjë Jerusalén, nque nnꞌan judíos na mꞌanhan tsjoonꞌñeen yo ninꞌntyjehan na mꞌan tsjoonvahin, cotquenhan jnaanꞌ juu nnön. Conanꞌxuaahan yo na quii jndyuehan na cueꞌ juu. \v 25 Majoꞌ mavaaꞌ tsꞌön na tanin ꞌnan itsꞌaa juu na tsixuan juu na cueꞌ juu. Ndoꞌ ngꞌe nquii juu jndë tcan juu na nquii ta tsanmꞌaantsꞌian tꞌman Augusto, quitsijndaꞌ jon jñꞌoon ꞌnaanꞌ juu, joꞌ sijntꞌa na ntscüanönhin na mꞌaan jon. \v 26 Majoꞌ tajñꞌoon jndaꞌ nchji na ncüji nnon tson na ntscüenönhanꞌ na mꞌaan nquii ta na taquintyja na conintquehin nnön. Mangꞌe na nndaꞌ, joꞌ na jndyoyꞌönhin na tondëëhoꞌ, ndoꞌ majndeintyichen nnonꞌ, ꞌuꞌ ta Agripa, na ndyiꞌ jñꞌoon na ntsinin juu, chaꞌ vi na jndë jndyehoꞌ jñꞌoon na itsinin juu, vaa jñꞌoon na ntscüenön ntyja ꞌnaanꞌ juu. \v 27 Ee itsꞌaahanꞌ nchji ja ncüii tsꞌan na ntscüenon jon ncüii tsꞌan na mꞌaan naviꞌ, min tyiꞌcovijndaꞌ jnaanꞌ juu, tyiꞌquichuhanꞌ na nndaꞌ. \c 26 \s1 Jñꞌoon na tañoonꞌhanꞌ Pablo nnon Agripa \p \v 1 Joꞌ tso Agripa nnon Pablo: \p —Vanaan na ntsininꞌ jñꞌoon na ngüañoonꞌhanꞌ ꞌuꞌ. \p Xjen na taꞌ Pablo na sinin jon ntyja ꞌnaanꞌ nquii jon, sive jon ntꞌö jon ndëëhan. \v 2 Itso jon: \p —Nndaꞌ ta Agripa, incyaahanꞌ na nën jndyi na ndyiꞌ juu jñꞌoon na ngüañoonꞌhanꞌ ja ntyja ꞌnaanꞌ juu jñꞌoon na nque ntyjë́ nnꞌan judíos na cotquenhan cjö. \v 3 Tsoñꞌen costumbre nján já nnꞌan judíos, jndë mantyjiꞌ jndaꞌ joohanꞌ, ta. Mangꞌe na nndaꞌ, cyonꞌ na tꞌman tsonꞌ na ndyiꞌ chjo jñꞌoon na ntsjö nnonꞌ. \s1 Ndö vaa na totsixuan Pablo vitjachen na ntcüeꞌ tsꞌon jon \p \v 4 Ndoꞌ tsontyichen Pablo: “Tsoñꞌen ntyjë́ nnꞌan judíos ngio jndaꞌhan ntyja na tojömꞌan tsjön, ndoꞌ mantyi Jerusalén, juu xjen na tondichjo ja ata xjen neinhin. \v 5 Xe na aa nndue nanminꞌ nnonꞌ, mangio yahan na condui ja tsꞌan ntyja ꞌnaanꞌ tmaanꞌ fariseos, manquë́ na cojooꞌntyichen nꞌö́n na cotaꞌntcꞌuë́ tsoñꞌen na icoꞌxen juu jñꞌoon na tquen Tyoꞌtsꞌon. \v 6 Ndyu na toxenꞌchen, nquii Tyoꞌtsꞌon tcoꞌ jon ꞌndyo jon ndëë ndochí na nque nnꞌan na jndë tjë, ntcüi nndaꞌhan. Ndoꞌ ngꞌe na mantyja tsꞌön na nndui na nndaꞌ, tsojnaanꞌ joꞌ na itꞌuiiviꞌhanꞌ ja. \v 7 Já nnꞌan Israel condui já nchoꞌve tmaanꞌ, ndoꞌ ncüii cüii tmaanꞌ joohan manndaꞌ contyja nꞌonhan na ntcüi nndaꞌhan vi na jndë tjëhan. Mangꞌe joꞌ naxuee ndoꞌ natsjon, tyiꞌtsacüentyjeeꞌhan na conanꞌtꞌmaanꞌhan Tyoꞌtsꞌon. Ndoꞌ ꞌuꞌ, ta Agripa, tsojnaanꞌ na mantyja tsꞌön na ntcüi nndaꞌ nnꞌan na jndë tjë, joꞌ cotquen nanminꞌ jñꞌoon cjö na vaa jnan. \v 8 ¿Ndu na cotjiꞌhoꞌ cüenta na tyiꞌjeꞌquitsintcüi nndaꞌ Tyoꞌtsꞌon nnꞌan na jndë tjë? \s1 Icüjiꞌ jndyoyu Pablo na tontyꞌe jon nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús \p \v 9 Ndoꞌ tsontyichen Pablo: “Nque nnꞌan na vantyja nꞌon Jesús, tsan na jnan Nazaret, mancö totsitiu na tcanhanꞌ na quitsꞌavꞌi nanꞌñeen. \v 10 Juu tsꞌianꞌñeen totsꞌahanꞌ Jerusalén. Nque ntyee na conintque ndëë ntyjehan nnꞌan judíos, tyincyahan najndö na joo nnꞌan na vantyja nꞌonhan Jesús, totyꞌihan vancjo. Ndoꞌ xjen na tijndaꞌ na cüje nanꞌñeen, mantyi totsijon ja na quindui na nndaꞌ. \v 11 Majndye jnda toca tsoñꞌen ntꞌaanꞌon ꞌnaan ntyjë́ nnꞌan judíos, totsꞌavꞌihan chaꞌ yo naijndeiꞌhanꞌ quitji ntcüeꞌhan na vantyja nꞌonhan Jesús. Sincꞌuaaꞌ jndyihanꞌ ja, ata tyjë mañoon njoon na tycya na tontyꞌë nnꞌan na vantyja nꞌon jon.” \s1 Itsinin nndaꞌ Pablo ntyja na ntcüeꞌ tsꞌon jon jnaanꞌ jon \r (Hechos 9:1-19; 22:6-16) \p \v 12 Ndoꞌ tsontyichen Pablo: “Quityquiiꞌ juu tsꞌianꞌñeen, nque ntyee na conintque ndë́, tꞌuahan tsꞌian nnön na cjö Damasco. \v 13 Ndoꞌ juu natoꞌñeen na ñjön, ta, chaꞌna yajminꞌ tyioo ncüii chon na xueentyichenhanꞌ, chichen juu ndoꞌcüjioonꞌ. Sixueehanꞌ cjö, ja ndoꞌ mantyi nnꞌan na tyenanꞌjon yo ja. \v 14 Ndoꞌ na tui na nndaꞌ, tsoñꞌen já tycyaa tyuaa. Juu xjenꞌñeen jndyi jndyeeꞌ tsꞌan na tꞌman jon ja yo jñꞌoon hebreo. Tso jon nnön: ꞌUꞌ Saulo, ¿Ndu na mantyꞌeꞌ ja? ꞌUꞌ maꞌndyi viꞌ nquii ꞌuꞌ, ndoꞌ na nndaꞌ matsaꞌ, itsijonhanꞌ ntyja ꞌnanꞌ chaꞌvijon toro na ijuꞌ oꞌ ntsiuꞌ nnon tsontë na itsityuaaꞌ tsꞌan oꞌ. \v 15 Ndoꞌ juu xjen na jndyi na nndaꞌ, tsjö: ¿Nin tsꞌan ꞌuꞌ, ta? Ndoꞌ tꞌa jon ꞌndyö, itso jon: “Mancö Jesús na mantyꞌeꞌ ja.” \v 16 Majoꞌ quinanquintyjaꞌ, cüentyjeꞌ ee jndë tityincyo ja nnonꞌ na ncꞌua tsꞌian nnonꞌ na ntyentjonꞌ nnön ndoꞌ na ncüjiꞌ jndyoyuꞌ ntyja njan yo ꞌnan na jndë jndyiaꞌ nnonꞌ, ndoꞌ mantyi ntyja ꞌnaanꞌ na nnintyincyontyichen ja nnonꞌ. \v 17 Ndoꞌ nque ntyꞌiuꞌ nnꞌan judíos, tsoñꞌen naviꞌ na ninꞌquintꞌahan ꞌuꞌ, yo nque nnꞌan na mañoon tsjan conduihan, ja ngüañönꞌ ꞌuꞌ. Ndoꞌ maꞌua ja tsꞌian nnonꞌ na cjancyaꞌ jñꞌoon naya njan ndëë nanꞌñeen. \v 18 Ntꞌiön tsꞌianꞌñeen ꞌuꞌ chaꞌ ntyja ꞌnanꞌ ntsiꞌmanhanꞌ ndëë nanꞌñeen juu na condui ja, chaꞌ nndëë nnduiꞌhan ntyja ꞌnaanꞌ juu na condui najan ndoꞌ na nnanꞌjonhan ntyja ꞌnaanꞌ juu na condui naxuee. Maꞌua tsꞌianva nnonꞌ chaꞌ nndëë ndyaahan na mꞌanhan nacje ꞌnaanꞌ Satanás ndoꞌ na ncꞌonhan nacje ꞌnaanꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon. Juu tsꞌianva maꞌuahanꞌ nnonꞌ chaꞌ ngantyja nꞌonhan ja, ndoꞌ na nndaꞌ nndëë ntsitꞌman tsꞌon Tyoꞌtsꞌon jnanhan yo na ntsitjonꞌ jonhan quiiꞌ ntꞌan nnꞌan na iquen jonhan na conduihan ñuan nquiiꞌ ntyja ꞌnaanꞌ nquii jon.” \s1 Tsiquindë Pablo tsꞌian na tꞌua Jesús nnon jon \p \v 19 Tsontyichen Pablo: “ꞌUꞌ ta Agripa, taꞌnan siqueꞌ tsꞌön yo juu jñꞌoonꞌñeen na tso Jesús nnön xjen na tityincyooꞌhin nnön. \v 20 Na vejndyee ndëë nnꞌan tsjoon Damasco toninncyaa jñꞌoon na quintcüeꞌ nꞌonhan jnanhan ndoꞌ quinanꞌtꞌmaanꞌhan nquii Tyoꞌtsꞌon na vandoꞌ. Ndoꞌ mantyi tꞌua tsꞌian ndëëhan na quitsamꞌanhan chaꞌxjen na chuhanꞌ chaꞌ quitsiꞌmanhanꞌ na jndë ntcüeꞌ nꞌonhan. Ndë joꞌ maninjuuntyi jñꞌoon sinën ndëë nnꞌan tsjoon Jerusalén ndoꞌ mantyi ndëë nnꞌan judíos ninvaa ndyuaa Judea. Ndoꞌ majoꞌntyi totsjö jñꞌoonꞌñeen ndëë nnꞌan na chito tsjan nnꞌan judíos conduihan. \v 21 Mangꞌe na matsiquindëë juu tsꞌianva, joꞌ na tyꞌon ntyjë́ nnꞌan judíos ja quiiꞌ vatsꞌon tꞌman na ninꞌquinanꞌcueeꞌhan ja. \v 22 Majoꞌ ngꞌe nquii Tyoꞌtsꞌon ivañoonꞌ jon ja, joꞌ min ndëë nnꞌan na tꞌman conduihan, min tondëë nnꞌan na tyiꞌcondui tꞌmanhin, xiaꞌntyi mancya jñꞌoon na toninncyaa Moisés yo nque nanꞌñeen na toninncyahan jñꞌoon ntyja nchu vaa ꞌnan na nguaa. Tyíꞌcotscüantjöꞌchën jñꞌoonꞌñeen. Ata xjen neinhin itejndei Tyoꞌtsꞌon ja na matsꞌa tsꞌianva. \v 23 Ee tondue nanꞌñeen na juu tsan na conduihin Cristo, chuhanꞌ na ngenon jon naviꞌ, ndoꞌ na ngueꞌ jon, ndoꞌ na nnincyaa Tyoꞌtsꞌon na juu jon conduihin tsan na vejndyee na ngüandoꞌ xco jon quiiꞌ ntꞌan nnꞌan na jndë tjë. Ndoꞌ ntyja ꞌnaanꞌ juu jñꞌoon na vandoꞌ xco jon, ndëë nnꞌan judíos ndoꞌ mantyi ndëë nnꞌan na chito tsjan nnꞌan judíos conduihan, nninncya nnꞌan jñꞌoon na itsinꞌman Tyoꞌtsꞌon ñuaanhan, ncüii na chaꞌvijon na itsixueehanꞌ chon ndëëhan.” \s1 Itsichon Pablo na cantyja tsꞌon Agripa Cristo \p \v 24 Juu xjen na sinin Pablo jñꞌoonminꞌ na vañoonꞌhanꞌhin, jndei sixuaa Festo. Tso jon: \p —ꞌUꞌ Pablo, tsanꞌ xquenꞌ. Tsojnaanꞌ na jndye sijnanꞌ, joꞌ na itsiꞌndaaꞌhanꞌ xquenꞌ. \p \v 25 Majoꞌ tꞌa Pablo ꞌndyo jon, itso juu: \p —ꞌUꞌ ta Festo, na njon condui ꞌuꞌ, chito tsꞌan tsanꞌ xquen ja, jndaꞌ jñꞌoon na matsitiu ndoꞌ jñꞌoon mayuuꞌhanꞌ. \v 26 Nquii Agripa, tsan na conduihin rey, ndö mꞌaan jon, ndoꞌ tsoñꞌen jñꞌoonminꞌ ntyjii ya jonhanꞌ, joꞌ mayꞌön najndö na matsinën nnon jon ee joohanꞌ chito veꞌ ntyꞌiu na tuihanꞌ. \v 27 ꞌUꞌ ta Agripa, ¿Aa vantyja tsonꞌ jñꞌoon na totji nnꞌan na toninncya jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ntyja nchu vaa ꞌnan na nguaa? Ja ntyji na vantyja tsonꞌ jñꞌoonꞌñeen. \p \v 28 Ndoꞌ tꞌa Agripa ꞌndyo Pablo, tso jon: \p —Aa xeꞌ ꞌuꞌ nndaꞌ Pablo, ꞌuꞌ matsitiuꞌ na veꞌ yo chjo jñꞌoon na matsininꞌ nnön, ntsꞌaahanꞌ na maninꞌñoonꞌ na ngantyja tsꞌön Cristo. \p \v 29 Ndoꞌ tꞌa Pablo ꞌndyo tsanꞌñeen, tso jon: \p —Macꞌan nnon Tyoꞌtsꞌon, min na aa cje ro, ndoꞌ aa jndye xuee, ꞌuꞌ ndoꞌ mantyi yo tsoñꞌenhoꞌ na condyehoꞌ na matsinën xeevahin, ngüentyja xjen na nnanꞌxuanhoꞌ tonnon Tyoꞌtsꞌon chaꞌxjen na matsixuan ja, veꞌ tyiꞌquityenhoꞌ yo carena chaꞌxjen na tyen ja. \p \v 30 Ndoꞌ vi jndë sinin Pablo jñꞌoonminꞌ, juu Agripa, tsan na conduihin rey, yo tsan na condui gobernado yo Berenice, sacüentyjeeꞌhan yo ninꞌtsoñꞌen nnꞌan na teꞌndyuaa yohan. \v 31 Ndoꞌ vi na jndë jntꞌahin vi ntyja nnon Pablo, jnanꞌneinhan jñꞌoon ꞌnaanꞌ jon yo ntyjehan. Jnduehan: \p —Juu tsansꞌava, minncüii ꞌnan tacotsitjahin na tsixuan juu na ngueꞌ juu oo min na ntjohin naviꞌ. \p \v 32 Ndoꞌ tso Agripa nnon Festo: \p —Xe na aa juuhanꞌ taꞌnan tcan juu na nquii tsanmꞌaantsꞌian tꞌman tsjoon Roma na quitsijndaꞌ jon jñꞌoon ꞌnaanꞌ juu, ndëë ndyaahin. \c 27 \s1 Conanꞌcüenonhan Pablo tsjoon Roma \p \v 1 Ndoꞌ nque nanmꞌannꞌianꞌñeen, vi na jndë jnanꞌjndaꞌhan na nnanꞌcüanonhan Pablo ndyuaa Italia yo mañoon nnꞌan na mꞌan naviꞌ, tyincyahan cüentahin ntꞌö juu tsꞌan na coxen cüii tmaanꞌ sondaro. Julio jndyu tsanꞌñeen. Juu tmaanꞌ sondaro na coꞌxen jon, jndyuhanꞌ Augusto, xueeꞌ nquii ta tsanmꞌaantsꞌian tꞌman tsjoon Roma. Ndoꞌ ja Lucas, tyjë yo Pablo. \v 2 Sacuá vꞌaandaa na jnanhanꞌ ndyuaa Adramitio na vjahanꞌ njoon na mꞌanhanꞌ ꞌndyo juu ndaandue ndyuaa Asia. Juu Aristarco, tomꞌaan jon yo já. Jon tsꞌan tsjoon Tesalónica ndyuaa Macedonia. Ndoꞌ vi na jndë tuá juu vꞌaandaaꞌñeen, matyꞌö́n, tosá. \v 3 Ndoꞌ cüiichen xuee squë́ tsjoon Sidón. Ndoꞌ juu Julio, sꞌaa juu na ya tsꞌanhin yo Pablo, ee tyincyaa juu na tëquindyiaaꞌ ya Pablo nnꞌan na ya jñꞌoonhin na tixeeꞌ nanꞌñeen jon. \v 4 Jndë joꞌ sacuá nntꞌá vꞌaandaa. Jnán Sidón, sacüenö́n tondye ndyuaa Chipre. Juu ndyuaaꞌñeen mꞌaan ndaandue xiꞌjndiohanꞌ. Tondyeeꞌ juu Chipreꞌñeen tyiꞌjndeichen totyion jndye sta vꞌaandaa. \v 5 Sacüenö́n tocjeeꞌ ndyuaa Cilicia yo Panfilia. Joꞌ squë́ tsjoon Mira ndyuaa Licia. \p \v 6 Juu tsjoonꞌñeen, joꞌ ntjii capitánꞌñeen ncüiichen vꞌaandaa na jnanhanꞌ tsjoon Alejandría na vjahanꞌ ndyuaa Italia. Tꞌua tsanꞌñeen tsꞌian na cuá quiiꞌ vꞌaandaaꞌñeen. \v 7 Majndye xuee nion ro nion ro totsá. Yo ncꞌua yo ncꞌua satsquë́ tonnon tsjoon Gnido. Ee ninvaa na totyion jndye sta vꞌaandaaꞌñeen, joꞌ na tandiquindëë na ngitsácyá ndyuaa Salmón. Joꞌ na sacüenö́n tocjeeꞌ ndyuaa Creta na mantyi mꞌaan ndaandue xiꞌjndiohanꞌ. \v 8 Ndoꞌ yo ncꞌua jndyi tenö́n ngiaaꞌviꞌ juu ndyuaaꞌñeen, joꞌ squë́ ncüii joo na ndyo tsjoon Lasea na jndyu Buenos Puertos naijon na tandyiiꞌ ndaandue. \p \v 9 Ndoꞌ ngꞌe na tyiꞌya mꞌaan jndye, joꞌ jndye xuee na toquiñjö́n nato yo juu vꞌaandaaꞌñeen. Ndoꞌ xjenꞌñeen jndë tentyja na toncuuꞌ na ncjantyichen vꞌaandaa, ee jndë tyꞌoonhanꞌ ngueesuaꞌ. Mangꞌe joꞌ, siquiꞌmaanꞌ Pablo nnꞌan na cotsayꞌon vꞌaandaaꞌñeen. \p \v 10 Itso jon ndëëhan: \p —ꞌOꞌ nnꞌan, ndö jñꞌoon na matsiquiꞌmanꞌ ja ꞌoꞌ, xe na aa ncꞌöntyë, ngenön natëꞌ ndoꞌ tꞌman ngitsu. Ndoꞌ chito xiaꞌntyi quichu na ngitsu, mantyi ngitsu juu vꞌaandaavahin yo ninꞌnquë. \p \v 11 Majoꞌ juu capitánꞌñeen, siuꞌ jon jñꞌoon na tso tsan na vayꞌoon vꞌaandaa yo juu tsan na ꞌnaanꞌhanꞌ. Min tatyiiꞌ jon xquen jon jñꞌoon na tso Pablo. \v 12 Ndoꞌ ngꞌe juu tyuaaꞌñeen tyiꞌya vaahanꞌ naijon na ntsacüentyjeeꞌ ntꞌaandaa, jnaanꞌ joꞌ tyiꞌninꞌcüenon nanꞌñeen ngueesuaꞌ, ee majndyentyihan jnanꞌtiuhan na yantyi na ncꞌochenhan na tonnon, ee tontyja nꞌonhan na aa nndëë ntsquehan tsjoon Fenice naijon ya jndyi vaa na cotsacüentyjeeꞌ ntꞌaandaa, joꞌ ngüenonhan ngueesuaꞌ. Juu tsjoon Feniceꞌñeen mꞌaanhanꞌ ndyuaa Creta na xiꞌjndiohanꞌ mꞌaan ndaandue. \s1 Jndei tyio jndye nnon ndaandue \p \v 13 Nion ro nion ro tomꞌaan jndye, joꞌ jnanꞌtiu nanꞌñeen na nndëë ntꞌahan chaꞌxjen na tjooꞌ jñꞌoonhan. Ndoꞌ juu xjo na cotjueꞌhan quityquiiꞌ ndaa chaꞌ na ngüentyjeeꞌtyen vꞌaandaa, jnanꞌvehinhanꞌ, jntꞌuí, tyꞌö́n, tosá. Sacüenö́n ngiaaꞌviꞌ juu ndyuaa Creta. \v 14 Majoꞌ tyiꞌcovijndye na sá, ndoꞌ tontyja na conduiꞌ ncjuu ntyqueꞌ, joꞌ jnan ncüii jndye na tenon ntyja xjen na jndei jndyohanꞌ, totyiohanꞌ juuhanꞌ cjooꞌ vꞌaandaaꞌñeen. \v 15 Juu jndyeꞌñeen tovayꞌoontohanꞌ juu vꞌaandaaꞌñeen. Ndoꞌ ngꞌe na ndiquindëë ntꞌá na ntsayꞌö́nhanꞌ na tonnon, joꞌ jntyꞌë́tö́ na cayꞌoon nquiihanꞌ tontyja na ntꞌue tsꞌonhanꞌ. \v 16 Tenö́n tocjeeꞌ ncüii ndyuaa chjo na jndyuhanꞌ Cauda na mꞌaan ndaandue xiꞌjndiohanꞌ, juu ntyjaꞌñeen tyiꞌjndeichen mꞌaan jndye, joꞌ yo ncꞌua jndyi na tꞌuë́ istjö cüentaaꞌ juu vꞌaandaa tꞌman, na tyꞌíhanꞌ joꞌ. \v 17 Ndoꞌ vi na jndë tjuë́ꞌ istjöꞌñeen quiiꞌ vꞌaandaaꞌñeen, joꞌ jnanꞌtyë́n juu vꞌaandaa yo ntꞌua tꞌio chaꞌ tyiꞌntsityuiiꞌ ndaanduehanꞌ. Jntꞌá na nndaꞌ ee ncyá jndyí xe na aa ngacüꞌahanꞌ ncüii joo na jndyuhanꞌ Sirte naijon na jndye teiꞌ mꞌaan. Jndë joꞌ nque nnꞌan na contꞌa tsꞌian yo vꞌaandaaꞌñeen, jnanꞌcyaahan ndiaa ntuein na ityionhanꞌ jndye chaꞌ ntsixjenhanꞌ najndei ntyque jndyehanꞌ. Jndë joꞌ majntyꞌehan na tovantyqueto jndyehanꞌ. \v 18 Ndoꞌ vi na tonco ncüiichen xuee, nin vaa jndei na ntyque jndye juu vꞌaandaaꞌñeen. Joꞌ taꞌ nanꞌñeen na totjiꞌhan quichu, totjueꞌhinhanꞌ quiiꞌ ndaandue chaꞌ ntsixjenhanꞌ na ja vꞌaandaaꞌñeen. \v 19 Ndoꞌ xee na jndë ndye, nquë́ totjíꞌ ntꞌötsꞌian cüentaaꞌ juu vꞌaandaaꞌñeen, totjuë́ꞌhanꞌ tyquiiꞌ ndaandue. \v 20 Majndye xuee na tyíꞌquijntyꞌiá min ndoꞌcüjioonꞌ min ncjuu. Ndoꞌ ninvito jndei totyionhanꞌ jndye tꞌman juu vꞌaandaaꞌñeen, ata tonanꞌtiú na mꞌán na ntꞌoo já. \p \v 21 Ndoꞌ ngꞌe jndë tijndye xuee na tacocüꞌá, joꞌ tëcüentyjeeꞌ Pablo quiiꞌ ntꞌan nanꞌñeen. Itso jon ndëëhan: \p —ꞌOꞌ nnꞌan, juu xjen na ninvaa mꞌan Creta, tsjö ndëëhoꞌ na tyiꞌninncyö. Xe na aa juuhanꞌ tyiꞌhoꞌ nquenhoꞌ jñꞌoon na tsjö, tyiꞌxeꞌquitjön naviꞌva, min tyiꞌxequitsu quichu. \v 22 Majoꞌ naneinhin, matsiquiꞌmanꞌ jahoꞌ na tyiꞌndyuehoꞌ. Cꞌonhoꞌ na quinanꞌxuanhoꞌ ñuaanhoꞌ ee minꞌncüii jaa xeꞌcüjë, xiaꞌntyi juu ro vꞌaandaa ndyuiiꞌhanꞌ. \v 23 Ee ja condui cüentaaꞌ nquii Tyoꞌtsꞌon ndoꞌ matyeꞌntjön nnon jon. Ee tsjon jñon jon ncüii ángel cüentaaꞌ jon na mꞌan. \v 24 Juu ángelꞌñeen itso jon nnön: “Nndaꞌ Pablo, tyiꞌntꞌueꞌ, ee mancüiixjen ngueꞌ tsjoon Roma naijon na mꞌaan ta tsanmꞌaantsꞌian tꞌman. Ndoꞌ joo nnꞌan na ñjon nato yo ꞌuꞌ, minꞌncüiihan xeꞌncyaa Tyoꞌtsꞌon na nncüjehan.” \p Ndöꞌ vaa na tso ángelꞌñeen nnön. \v 25 Mangꞌe joꞌ, cꞌonhoꞌ na quinanꞌxuanhoꞌ ñuaanhoꞌ ee ja vantyja tsꞌön na ntsiquindë Tyoꞌtsꞌon chaꞌxjen na jndë tso juu ángelꞌñeen nnön. \v 26 Majoꞌ ngantyqueꞌhanꞌ jaa ncüii tyuaa chjo na mꞌaan ndaandue xiꞌjndiohanꞌ. \p \v 27 Jndë tueeꞌ chaꞌna quinꞌon xuee na ndoꞌvanjan vayꞌoon jndye juu vꞌaandaaꞌñeen na tomꞌán juu ndaandue Adriático. Ndoꞌ ndö vaa ꞌnan na tui. Chaꞌna xoncüe tsjon, nque nnꞌan na contꞌa tsꞌian yo juu vꞌaandaaꞌñeen, taaꞌ nꞌonhan na mandyo ntsquë́ ncüii tyuaa. \v 28 Joꞌ tjueꞌhan ꞌnan na ntjiꞌhan xjen nchu xjen na njoon juu ndaandue, ndoꞌ taaꞌ nꞌonhan na njoonhanꞌ chaꞌ vi ntcyu nchoꞌnqui vantjoꞌ yon metros. Ndoꞌ vi na jndë tyꞌentyihan, tjiꞌ nndaꞌhan xjen, ndoꞌ taaꞌ nꞌonhan na njoonhanꞌ chaꞌna ntcyu nchoꞌntyqueꞌ metros. \v 29 Ndoꞌ ngꞌe na ncyaa jndyihan na ngaquiñjon vꞌaandaaꞌñeen ntjöꞌ, joꞌ tjueꞌhan ninnque xjo totsꞌaan vꞌaandaaꞌñeen chaꞌ ngacüentyjeeꞌhanꞌ. Ndoꞌ ntꞌue jndyi nꞌonhan na nninxuee. \v 30 Ndë joꞌ nque nnꞌan na contꞌa tsꞌian yo juu vꞌaandaaꞌñeen, jnanꞌtiuhan na nnanꞌnonhan. Juu tontyja sta vꞌaandaaꞌñeen, veꞌ jntꞌa yahan na mañoon ncjo cotjueꞌhan quityquiiꞌ ndaandue na ntꞌahanꞌ na cacüentyjeeꞌchenhanꞌ. Majoꞌ tyiꞌyuuꞌ na joꞌ ntꞌahan ee istjö cotjueꞌhan nnon ndaandue chaꞌ ndëë nnanꞌnon nquehan. \v 31 Majoꞌ itso Pablo nnon Julio yo sondaro ꞌnaanꞌ tsanꞌñeen: \p —Xe joo nanminꞌ tyiꞌquintjohan quiiꞌ vꞌaandaa, min ꞌoꞌ xeꞌquindëë nꞌmanhoꞌ. \p \v 32 Ndoꞌ sondaroꞌñeen jeꞌ, vi na jndë jndyehan jñꞌoonꞌñeen, tꞌuahan tsꞌua na tyen istjöꞌñeen, mana jntyꞌehan na tëvjahanꞌ. \p \v 33 Ndoꞌ xjen na vandixuee, siquiꞌmaanꞌ Pablo nanꞌñeen na cüaꞌhan. Itso jon: \p —Jndë nginꞌon xuee ndyiiꞌ jndyi nꞌonhoꞌ na aa nꞌmanhoꞌ, min tatyincyaahanꞌ xjen na ntcüaꞌhoꞌ. \v 34 Ngꞌe joꞌ na matsjö ndëëhoꞌ na cüaꞌhoꞌ chaꞌ nninncyaahanꞌ najndëhoꞌ ee minꞌncüiihoꞌ xeꞌcüjehoꞌ, tsoñꞌenhoꞌ nꞌmanhoꞌ quiiꞌ naviꞌva. \p \v 35 Ndoꞌ vi na jndë tso jon na nndaꞌ, yajoꞌ tyꞌon jon tyooꞌ. Tondëë tsoñꞌen nanꞌñeen tyincyaa jon na ncya ya ta Tyoꞌtsꞌon ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ. Ndë joꞌ tyjee jon tanꞌhanꞌ, ndoꞌ taꞌ jon na icüaꞌ jon tondëëhan. \v 36 Ndoꞌ na sꞌaa jon na nndaꞌ, tjiꞌhanꞌ nanꞌñeen quiiꞌ jñꞌoontiu na tomꞌanhan, mantyi taꞌhan tcüaꞌhan. \v 37 Ndoꞌ tsoñꞌen já na mꞌán quiiꞌ vꞌaandaaꞌñeen, quindë ve ciento vantjoꞌ ndyennꞌan nchoꞌnqui vantjoꞌ yon já. \v 38 Ndoꞌ vi na jndë tëcjohan na tcüaꞌhan, yajoꞌ juu quichu ntquen trigo, totjueꞌhinhanꞌ tyquiiꞌ ndaandue chaꞌ quitsixjenhanꞌ na jaꞌ juu vꞌaandaaꞌñeen. \s1 Tëquitycüii vꞌaandaa ndoꞌ na tiꞌndaaꞌhanꞌ \p \v 39 Ndoꞌ vi na jndë tixuee, nque nnꞌan na cotyentjonhan ntyja ꞌnaanꞌ juu vꞌaandaaꞌñeen, tyíꞌquitaꞌjnꞌaanhan juu ndyuaaꞌñeen. Majoꞌ jntyꞌiahan ncüii joo naijon tëndyiiꞌ ndaandue na mꞌaan tsꞌoteiꞌ. Jnanꞌjndaꞌhan na njntyꞌiahan na aa nndëë ngaqueeꞌhanꞌ joꞌ. \v 40 Ndoꞌ joo ncjoꞌñeen na jndë tjueꞌhinhanꞌ quiiꞌ ndaandue chaꞌ ngacüentyjeeꞌchenhanꞌ, tꞌua sondaroꞌñeen ntꞌua na ñjonhanꞌ, joꞌ ntjohanꞌ quiiꞌ ndaa. Ndoꞌ vi na jndë joꞌ, nque nanꞌñeen na contꞌahan tsꞌian yo vꞌaandaaꞌñeen, jnanꞌquinanꞌhan nꞌoon pala na jndë jnanꞌtyenhinhanꞌ. Joo palaꞌñeen tsꞌiaanꞌ na covijntꞌuehanꞌ na ngantyquehanꞌ vꞌaandaa yuu va na ntꞌue nꞌonhan. Ndoꞌ mantyi jnanꞌntyjahan ndiaa na tostahanꞌ na ndyionhanꞌ jndyehanꞌ chaꞌ ngantyquehanꞌ vꞌaandaa. Jndë na tui na nndaꞌ, tyeꞌ na vjahanꞌ naijon na tëndyiiꞌ ndaandue. \v 41 Majoꞌ tueeꞌhanꞌ ncüii joo naijon na ityionhanꞌ ndye ndaa. Mana tëquitycüii sta vꞌaandaaꞌñeen quiiꞌ teiꞌ naijon na ñjen mꞌaan ndaa. Tavijndëë sꞌiihanꞌ. Ndoꞌ tsojnaanꞌ najndei na jndyoju ndaa tꞌman, joꞌ tyeꞌ na tëtyuiiꞌ tsꞌaanhanꞌ. \p \v 42 Ndoꞌ joo sondaroꞌñeen, jnanꞌjndaꞌhan na nnanꞌcüjehan nnꞌan na mꞌan naviꞌ na chohan chaꞌ tyiꞌntsataꞌntjooꞌhan ndaa ndoꞌ nnanꞌnonhan. \v 43 Majoꞌ juu capitánꞌñeen, ninꞌcüañoonꞌ jon juu Pablo, joꞌ taꞌnan tyincyaa jon na nnanꞌcüje sondaroꞌñeen nnꞌan na chohan na mꞌan naviꞌ. Joꞌ tsoñꞌen nanꞌñeen, tso jon ndëëhan na joo nnꞌan na ya cotaꞌntjooꞌ ndaa, joohan quitjueꞌ jndyeehan quiiꞌ ndaa chaꞌ ya ntsquehan tyuaa tcüi. \v 44 Ndoꞌ ndëë minndyechenhan nnꞌan na jntyꞌiihanꞌ, tso jon na cꞌohan cjooꞌ ntcaaꞌ ꞌnaanꞌ vꞌaandaa yo ntanꞌ na tyuiiꞌhanꞌ. Ndoꞌ na jntꞌá na nndaꞌ, tsoñꞌen já jnꞌmán. \c 28 \s1 Tomꞌaan Pablo tyuaa chjo Malta na mꞌaan ndaandue xiꞌjndiohanꞌ \p \v 1 Ndoꞌ vi na jndë jnꞌmán já juu naviꞌñeen, yajoꞌ taaꞌ nꞌö́n na juu tyuaaꞌñeen jndyuhanꞌ Malta. \v 2 Nque nnꞌan ndyuaaꞌñeen jntꞌahan na ya nnꞌanhan yo já. Ee jnanꞌntjonhan chon ndoꞌ jnduehan na quitꞌö́n chon, ngꞌe tein jndyi na covaꞌ. \v 3 Ndoꞌ Pablo, sincüi jon cüii sëëꞌ nonjnein. Majoꞌ xjen na tëquityion jonhanꞌ nnon chon, jndiꞌnon ncüii quitsu na inannon oꞌ juu chonꞌñeen. Tyen tꞌa oꞌ ntꞌö jon. \v 4 Ndoꞌ nque nnꞌan ndyuaaꞌñeen, xjen na jntyꞌiahin na tyiꞌninꞌquitsiquindyaa oꞌ ntꞌö jon, jnanꞌnein nquehan yo ntyjehan. Jnduehan: “Juu tsanvahin, tyiꞌnan ro na conduihin tsꞌan na iscüje juu nnꞌan, ee min na tatueꞌ jon quiiꞌ ndaandue, majoꞌ juu na itꞌuiihanꞌ tsꞌan ntyja na itsitjahin, tyiꞌquiꞌndyiihanꞌhin na ngüandoꞌntyichen jon.” \p \v 5 Majoꞌ juu Pablo, sitoncüiiꞌ jon ntꞌö jon, mana tyioo juu choꞌñeen tyquiiꞌ chon, min taꞌnan natëꞌ tjon jon. \v 6 Ndoꞌ nanꞌñeen jeꞌ, tominndooꞌhan na aa ndyiiꞌhanꞌ tcooꞌhin, oo aa na ngiootohin na mana ngueꞌ jon. Ndoꞌ tja xjen na cominndooꞌhan, ndoꞌ jntyꞌiahan taꞌnan tjon jon, yajoꞌ scüejndyohanꞌ na mꞌaanꞌ nꞌonhan ntyja ꞌnaanꞌ jon, taꞌhan jnduehan na conduihin ncüii tyoꞌtsꞌon. \p \v 7 Ndoꞌ naijon na totꞌö́n chon, mandyo joꞌ na mꞌan tyuaa cüentaaꞌ juu tsan na conintquehin tyuaaꞌñeen na mꞌan ndaandue xiꞌjndiohanꞌ. Juu tsanꞌñeen jndyu jon Publio. Tyꞌoon jon cüenta já vaaꞌ jon ndoꞌ tixeeꞌ jon já chaꞌ vi ndye xuee. \v 8 Ndoꞌ sijonhanꞌ na nquii tye juu tsanꞌñeen, viiꞌ jon. Iyꞌoon tjuenꞌhin ndoꞌ iteiiꞌ jon neonꞌ. Joꞌ na tëquindyiaaꞌ Pablohin. Sinin jon nnon Tyoꞌtsꞌon ntyja ꞌnaanꞌ tsanꞌñeen, ndë joꞌ tyio jon ntꞌö jon cjooꞌ tsanꞌñeen, sinꞌman jonhin. \v 9 Ndoꞌ vi na jndë tui na nndaꞌ, mañoon nnꞌan vꞌi na mꞌanhan juu ndyuaaꞌñeen, tyꞌehan na mꞌaan Pablo ndoꞌ mantyi sinꞌman jonhan. \v 10 Ndoꞌ nanꞌñeen jeꞌ, jndye nnon naya na jntꞌahin já, ndoꞌ juu xjen na mantꞌuí yo vꞌaandaa na ngitsá nntꞌá, tyincyahan ꞌnan na tcanhanꞌ na tijntꞌue viochen xjen na toquiñjö́n nato yo vꞌaandaa. \s1 Tueeꞌ Pablo tsjoon Roma \p \v 11 Jndë na tënon ndye chiꞌ na squë́ juu ndyuaa Maltaꞌñeen, jntꞌuí joꞌ yo ncüiichen vꞌaandaa. Juuhanꞌ tsjoon Alejandría jnanhanꞌ. Juu ndyuaa Maltaꞌñeen, joꞌ jndë ntjo ya vꞌaandaaꞌñeen nguesuaꞌ. Stahanꞌ joꞌ chuuꞌ ndëë ntyꞌö Cástor yo Pólux. \v 12 Sá, squë́ tsjoon Siracusa naijon na cotsacüentyjeeꞌ ntꞌaandaa, tsjoonꞌñeen tomꞌán yá vi ndye xuee. \v 13 Jntꞌuí joꞌ, santyë́chë́n, ngiaaꞌviꞌ ndyuaa sacüenö́n ata squë́ tsjoon Regio. Ndoꞌ tonco ncüiichen xuee, tyioo vi jndye na jnanhanꞌ tontyja na conduiꞌ ncjuu tsonjnꞌaan. Juu jndyeꞌñeen tëntyquehanꞌ vꞌaandaa tontyja na cotsá. Ndoꞌ xee na jndë ve, squë́ tsjoon Puteoli. Joꞌ jntꞌuí vꞌaandaaꞌñeen. \v 14 Juu tsjoonꞌñeen, joꞌ jndiö́ vendye nnꞌan na vantyja nꞌon Cristo. Jndue nanꞌñeen na quintjo ya já yohan ncüii nen xuee. Vi jndë joꞌ, santyë́chën, ndoꞌ squë́ juu tsjoon Roma. \v 15 Ndoꞌ nque nnꞌan Romaꞌñeen na vantyja nꞌonhan Tyoꞌtsꞌon, xjen na jndyehan na ñjö́n nato, jnduiꞌhan, jndyoquitjonhan já xenꞌ tsjoon Foro de Apio ndoꞌ mañoon ntyjehan jndyoquitjonhan já ncüii joo na jndyu Tres Tabernas. Ndoꞌ juu Pablo, xjen na jndyiaaꞌ jonhan, tyincyaa jon na ncya ya Tyoꞌtsꞌon ndoꞌ tꞌoon jon na xoncüii tsꞌon jon. \v 16 Ndoꞌ juu xjen na squë́ tsjoon Roma, juu capitánꞌñeen tyincyaa jon cüenta nnꞌan na mꞌan naviꞌ ntꞌö nquii tsan na tëquintyja na coꞌxen tsoñꞌen sondaro. Majoꞌ juu Pablo, tyincyahan na vanaan na ncꞌoon ndyaꞌ jon yo ncüii sondaro na ntquen tsanꞌñeen cüentahin. \s1 Tsjoon Roma toninncyaa Pablo jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon \p \v 17 Xuee na jndë ndye na squë́ Roma, ndoꞌ tqueenꞌ Pablo nnꞌan na conintque quiiꞌ ntꞌaanꞌon ꞌnaan nnꞌan judíos juu tsjoonꞌñeen. Ndoꞌ vi na jndë tëncüi nanꞌñeen na mꞌaan jon, tso jon ndëëhan: \p —ꞌOꞌ ntyjë, minꞌncüii tacotsitja ja ndëë ntyjëëhë nnꞌan judíos, min ntyja ꞌnaanꞌ costumbre na tquen ndochiihi na tomꞌan ndyu na toxenꞌchen. Majoꞌ min na nndaꞌ, tsjoon Jerusalén tyꞌonhan ja ndoꞌ tyincyahan cüenta ja nduee nnꞌan tsjoonvahin. \v 18 Ndoꞌ nanꞌñeen jeꞌ, tanhan na ncö quitsjö nin ꞌnan na sitja ja. Ndoꞌ vi na jndë jndyehan jñꞌoon na sinën, ninꞌquinanꞌquindyaahan ja, ee taaꞌ nꞌonhan na tanin ꞌnan sꞌaa na chuhanꞌ na cüꞌiö. \v 19 Majoꞌ nque ntyjëëhë nnꞌan judíosꞌñeen, ninvito taꞌhan na tyíꞌquintjo ngiohan na ndyaa ja. Joꞌ na tcꞌan na nquii ta tsanmꞌaantsꞌian tꞌman tsjoonvahin ntsijndaꞌ jon jñꞌoon njan. Majoꞌ chito na jndyö ntjoo na ntquën nnꞌan ndyuaa tsjön nnon tsꞌian. \v 20 Mangꞌe joꞌ tquënꞌ ꞌoꞌ na ntyꞌia ꞌoꞌ ndoꞌ na ntsinën yohoꞌ. Ee jaa nnꞌan judíos, contyja nnꞌön na nncüjeeꞌ nquii jon na conduihin na ntsinꞌman jon ñuan njanhan. Ndoꞌ ja ndö, vantyja tsꞌön na jndë jndyo jon. Tsojnaanꞌ joꞌ na tyen tyen carenamin ntꞌö. \p \v 21 Ndoꞌ tꞌa nanꞌñeen ꞌndyo jon, jnduehan: \p —Nque ntyjëëhë nnꞌan ndyuaa Judea, minꞌncüii tson taconanꞌcüenonhan ntjoohin ntyja ꞌnanꞌ, min xjen na squehan ntjoohin, minꞌncüii jñꞌoonviꞌ taconanꞌneinhan cjoꞌ. \v 22 Majoꞌ ntyja ꞌnaanꞌ juu jñꞌoon xco na vantyja nꞌonhoꞌ, já ninꞌquindyë́ nchu vaa na mavaaꞌ tsonꞌhanꞌ, ee mangiö́ na tsoñꞌen nnꞌan conduehan na juu na vantyja nꞌonhoꞌ Jesús, tyiꞌxeꞌcüijntꞌuehanꞌ. \p \v 23 Ndoꞌ juu xjenꞌñeen jnanꞌjndaꞌhan nin xuee na ngancüii nndaꞌhan, ndoꞌ ya tueeꞌ juu xueeꞌñeen, jndye jndyi nanꞌñeen tëncüihan juu vꞌaa na mꞌaan ya Pablo. Vitsjoon taꞌ jon na sinin jon ndëëhan ata xjen tman. Jñꞌoon na siquiꞌmaanꞌ jonhan na ncyahan na nquii Tyoꞌtsꞌon ntyeꞌntjon jonhan ntyja na cotsamꞌanhan. Sinin jon ndëëhan jñꞌoon na tquen Moisés yo jñꞌoon na toninncya nnꞌan na tonanꞌnein jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ntyja ꞌnaanꞌ nchu vaa ꞌnan na nguaa. Tijntꞌuehin joo jñꞌoonꞌñeen na ninꞌcüantjon jon nnꞌan judíosꞌñeen na cantyja nꞌonhan na nquii Jesús conduihin Cristo. \v 24 Ndyiiꞌ nanꞌñeen na tëntyja nꞌonhan jñꞌoon na sinin jon, majoꞌ vendyehan tyíꞌcantyja nꞌonhinhanꞌ. \v 25 Ndoꞌ tsojnaanꞌ na tyiꞌninꞌncüii na jnanꞌtiuhan ntyja ꞌnaanꞌ jñꞌoon na jndyehan, joꞌ na tyeꞌ na tycyahan. Majoꞌ sinin jndyee Pablo ndëëhan ncüii jñꞌoon, itso jon: \p —Mayuuꞌ jñꞌoon na siꞌman Espíritu Santo nnon Isaías tsan na toninncyaa jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ntyja nchu vaa ꞌnan na nguaa. Juu tsanꞌñeen sinin jon jñꞌoonꞌñeen ndëë ndochiihi na tomꞌan ndyu na toxenꞌchen. Tso jon: \q1 \v 26 Joo nnꞌan ndyuaavahin, ndö jñꞌoon na cjaꞌquitsuꞌ ndëëhan: \q1 “Min na jndye jnda na condyehoꞌ jñꞌoon na matsiquiꞌmanꞌ jahoꞌ, majoꞌ xeꞌcüaaꞌ nꞌonhoꞌhanꞌ. \q1 Ndoꞌ min na jndye nnon na matsꞌa na cojntyꞌia ndëëhoꞌ, majoꞌ xeꞌquitquenhoꞌ cüenta ꞌnan na itsiꞌmanhanꞌ. \q1 \v 27 Nndaꞌ vaa na coquenon nanminꞌ ngꞌe nquehan jndë jnanꞌqueꞌ nꞌonhan. Itsijonhanꞌhin chaꞌvijon nnꞌan quita, chaꞌvijon nnꞌan tëꞌ ndëë. \q1 Nndaꞌ vaa na coquenonhan chaꞌ tyiꞌntquenhan cüenta ꞌnan na cojntyꞌiahin na matsꞌa, min na ncüaaꞌ nꞌonhan nchu vaa itsiquindyi juu jñꞌoon na matsiquiꞌmanꞌhan. \q1 Ee xee na aa ntquenhan cüenta ndoꞌ na ncüaaꞌ nꞌonhinhanꞌ, yajoꞌ ntcüeꞌ nꞌonhan jnanhan na tonnön, ndoꞌ na ntsinꞌman ja ñuaanhan.” \p \v 28 Ndoꞌ tsontyichen Pablo ndëë nnꞌan judíosꞌñeen: —Joꞌ ꞌoꞌ ntyjë, juu jñꞌoonvahin ntyja na itsinꞌman Tyoꞌtsꞌon ñuaan nnꞌan, cüaaꞌ nꞌonhoꞌ na itscüenon jonhanꞌ ndëë nnꞌan na mañoon tsjan conduihan yo ꞌoꞌ. Joo nanꞌñeen nnanꞌvehinhanꞌ. \p \v 29 Ndoꞌ joo nnꞌan judíosꞌñeen, vi na jndë jndyehan jñꞌoonvaꞌ, jnduiꞌhan. Jndye jñꞌoon na tyíꞌcüijon na tonanꞌneinntyichenhan yo ntyjehan. \p \v 30 Ndoꞌ Pablo, quindë ve chu na tomꞌaan ya jon ncüii vꞌaa na veꞌ chiꞌ ro chiꞌ ro totyion jonhanꞌ. Ndoꞌ tsoñꞌen nnꞌan na totsaquijntyꞌiahan jon, joꞌ chu jon cüentahan. \v 31 Toninncyaa jon jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ na ityeꞌntjon Tyoꞌtsꞌon nnꞌan ntyja na cotsamꞌanhan. Ndoꞌ mantyi totsiꞌman jon jñꞌoon ntyja ꞌnaanꞌ ta Jesucristo. Tꞌman vaa na tyincyaahanꞌ na totsiꞌman jon jñꞌoonꞌñeen ndëë nnꞌan ndoꞌ minꞌncüii tsꞌan tasitsanꞌhin.