\id 2TI \h 2 Timoteo \toc1 Tson Na Jndë Ve Scüenon Pablo // Na Mꞌaan Timoteo \toc2 2 Timoteo \mt1 Tson Na Jndë Ve Scüenon Pablo // Na Mꞌaan Timoteo \c 1 \s1 Incyaa Pablo tsꞌon ꞌnaanꞌ jon nnon Timoteo \p \v 1 Ja Pablo matscüenön tsonvahin. Condui ja tsꞌan na iꞌua Jesucristo tsꞌian nnön na mancya jñꞌoon naya ꞌnaanꞌ jon ndëë nnꞌan ngꞌe na nndaꞌ ntꞌue tsꞌon Tyoꞌtsꞌon. Tcoꞌ jon ꞌndyo jon na joo nnꞌan na vantyja nꞌon Jesucristo, nnanꞌxuanhan na tyiꞌquintycüii na cotandoꞌ ñuaanhan. \v 2 ꞌUꞌ Timoteo na condui ꞌuꞌ jnda na viꞌ ntyji jndyi ꞌuꞌ, mancya tsꞌon njan nnonꞌ. Nquii tyëëhë Tyoꞌtsꞌon yo nquii Cristo Jesús na conduihin na ityeꞌntjon jon jaa, juu naya na nanꞌxuanhan yo juu na ntyꞌia ro nnꞌan ngiohan, ndoꞌ mantyi yo ninꞌjuu na tajñuaanꞌ tsꞌon conduihan, cyahan na ntsixuanꞌhanꞌ. \s1 Siquiꞌmaanꞌ Pablo Timoteo \p \v 3 Xjen na matsinën nnon Tyoꞌtsꞌon, min na aa naxuee ndoꞌ aa natsjon, mancya na yahin ntyja ꞌnanꞌ. Matyentjön nnon jon na minꞌncüii tyiꞌquitsꞌaahanꞌ na tyiꞌya vicjeeꞌ ñuan njan, chaꞌxjen mantyi nque ndochi tsjan nnꞌan na tui ja na tomꞌanhan na tonnon jon. \v 4 Ninꞌquintyꞌia jndyi ꞌuꞌ chaꞌ nninncyaahanꞌ na neiinꞌ tsꞌön ee vañjoonꞌ tsꞌön na juu xjen na jntyꞌi ꞌuꞌ, siꞌndaaꞌhanꞌ nchjiꞌ ata tjiꞌhanꞌ ndaa nnonꞌ. \v 5 Vañjoonꞌ tsꞌön na xoncüeeꞌ tsonꞌ na vantyja tsonꞌ Jesucristo. ꞌUꞌ ndoꞌ mantyi chitanꞌ Loida yo ꞌndyoꞌ Eunice, joohan tëntyja jndyee nꞌonhan jon. Ndoꞌ nanein ntyjiiꞌ ya jndyi tsꞌön na mantyi ꞌuꞌ vantyja tsonꞌ jon chaꞌxjen joohan. \p \v 6 Mangꞌe na vantyja tsonꞌ, matsintcüi ja jñꞌoonva nnonꞌ na cjooꞌ ya ya tsonꞌ na matyeꞌntjonꞌ nnon Jesucristo. Ee ya na tyiö ntꞌö cjoꞌ, juu xjenꞌñeen siquindaaꞌ jon ꞌuꞌ ncüii nnon naya chaꞌ condëë matsaꞌ tsꞌian ꞌnaanꞌ jon. \v 7 Ee chito incyaa Tyoꞌtsꞌon na nanꞌxuan na ncyaaꞌ nꞌön. Incyaa jon na nanꞌxuan najndei na condui nquii jon. Incyaa jon na conanꞌvengiö nnꞌan ndoꞌ na cotquën nquë xjen nchu vaa na cotsamꞌan. \v 8 Ngꞌe na nndaꞌ, tyiꞌndyijnanꞌ na ncüjiꞌ jndyoyuꞌ ntyja ꞌnaanꞌ ta Jesús na conduihin na ityeꞌntjon jon jaa, min tyiꞌndyijnanꞌ na ntyꞌi vancjo ngꞌe na mancya jñꞌoon naya ꞌnaanꞌ jon. Mantyi ꞌuꞌ, quitsijon ꞌuꞌ yo ja naviꞌ na maquenön. Nndëë ntsaꞌ na nndaꞌ ngꞌe na incyaa jon na matsixuanꞌ ntyja ꞌnaanꞌ juu najndei na condui nquii jon. \v 9 Nquii Tyoꞌtsꞌon tjiꞌ jon jaa quiiꞌ naviꞌ, joꞌ sinꞌman jon ñuan njanhan, ndoꞌ tqueenꞌ jon jaa na nnanꞌxuan nnꞌan cüentaaꞌ nquii jon. Chito sꞌaa jon na nndaꞌ ngꞌe vaa ncüii nnon na contꞌa na caveeꞌ nchjii jon. Sꞌaa jonhanꞌ ngꞌe nndaꞌ vaa na sijndaꞌ jon ndoꞌ ngꞌe na viꞌnchjii jon jaa ntyja ꞌnaanꞌ Cristo Jesús. Vitjachen na nguaa tsonnangue, ndoꞌ mꞌaan jon na viꞌnchjii jon jaa. \v 10 Majoꞌ nanein juu naya na conduihin, jndë tityincyooꞌ jndyoyuhanꞌ ndëëhë ngꞌe na jndyo Cristo Jesús na conduihin na itsinꞌman jon ñuan njanhan. Ee juu najndei na itsijndaꞌhanꞌ na covje nnꞌan, jndë sityuiiꞌ jonhanꞌ, ndoꞌ totsiꞌman jon jñꞌoon naya ꞌnaanꞌ Tyoꞌtsꞌon na ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ coyꞌön cüenta na tyiꞌquintycüii na cotantꞌö. \p \v 11 Ndoꞌ iꞌua Tyoꞌtsꞌon tsꞌian nnön na ninncya jñꞌoon naya ꞌnaanꞌ jon ndoꞌ mantyi iquen jon na condui ja tsꞌan na ijñon jon ja ndëë nnꞌan yo juu jñꞌoonꞌñeen, na quitsiꞌman jahanꞌ ndëëhan. \v 12 Ndoꞌ ngꞌe juu tsꞌianꞌñeen na matsꞌa, joꞌ na maquenön naviꞌminꞌ. Majoꞌ tanin, minꞌchjo tyiꞌjnꞌan na nndaꞌ itsꞌaahanꞌ ee ntyjiiꞌ ya jndyi tsꞌön na nquii jon na vantyja tsꞌön, ndoꞌ mantyi nchji jntꞌa na tsoñꞌen tsꞌian na iꞌua jon nnön, nquii jon ngüantyjeeꞌhanꞌ yo juu najndei na conduihin ata juu xuee na nndyo ntcüeꞌ jon. \p \v 13 Joo jñꞌoon na mayuuꞌ na jndë siꞌman nnonꞌ, quintjotyen ꞌuꞌ ntyja ꞌnaanhanꞌ. Ncyaꞌ na nnanꞌxuan joohanꞌ ncüii na ntsijndaꞌhanꞌ nchu vaa na vamꞌanꞌ. Tyiꞌntsiquindyaa ꞌuꞌ na vantyja tsonꞌ Cristo Jesús yo ntyja ꞌnaanꞌ na viꞌnchjii Tyoꞌtsꞌon nnꞌan. \v 14 Yo na ntejndei Espíritu Santo na mꞌaan jon quiiꞌ nnꞌön, cüantyjeꞌtyenꞌ juu jñꞌoon naya ꞌnaanꞌ Tyoꞌtsꞌon, na juu tsꞌianꞌñeen tꞌua jon nnonꞌ, juuhanꞌ cüii na njon jndyihanꞌ. \p \v 15 Mantyjiꞌ na tsochen nnꞌan na vantyja nꞌon Cristo na mꞌanhin ndyuaa Asia, tji ntcüeꞌhin na tonanꞌjonhan yo ja, quiiꞌ ntꞌan joohan ñꞌen Figelo yo Hermógenes. \v 16 Joo nnꞌan vaaꞌ Onesíforo, quitsꞌaa Tyoꞌtsꞌon na ntyꞌia rohan nchjii jon. Ee ntyja ꞌnaanꞌ tsanꞌñeen, jndye jnda tyincyaahanꞌ na tondineiinꞌ tsꞌön quityquiiꞌ naviꞌ na toquenön, min tyiꞌjnaanꞌ jon na tyen ja ntyꞌi vancjo. \v 17 Ee xjen na tyjeeꞌ jon tsjoon Roma, jntꞌue vichen tsꞌon jon ja ata xjen ntjii jon ja. \v 18 Juu xuee ya na nndyo nndaꞌ ta Jesús na ntcoꞌxen jon nnꞌan ntyja ꞌnaanꞌ na conanꞌtjahan, quitsꞌaa ta Tyoꞌtsꞌon na ndyiaꞌ ro juu Onesíforoꞌñeen nchjii jon. Ndoꞌ mantyjiꞌ yaꞌ na jndye nnon tejndei tsanꞌñeen ja xjen na tomꞌan Éfeso. \c 2 \s1 Tsꞌan na vantyja tsꞌon Jesucristo, conduihin sondaro ꞌnaanꞌ jon \p \v 1 Ntyja ꞌnanꞌ ꞌuꞌ ntyjë na condui ꞌuꞌ jnda ncö, cayonꞌntyiꞌ najnduꞌ ntyja ꞌnaanꞌ juu naya na itsiquindaaꞌ Tyoꞌtsꞌon ꞌuꞌ xengꞌe Cristo Jesús. \v 2 Tsoñꞌen jñꞌoon na jndë tondyiꞌ na toninncya quiiꞌ ntꞌan nnꞌan na jndye jndyiꞌhin, joo jñꞌoonꞌñeen ncyaꞌhanꞌ ndëë nnꞌan na vantyja nꞌon na quitquenhan cüentahanꞌ, na joohin mantyi nnanꞌmanhinhanꞌ ndëë mañoon nnꞌan. \p \v 3 Nque sondaro conanꞌquii nꞌonhan naviꞌ na coquenonhan. Mantyi ꞌuꞌ quintjo ntyjiꞌ yo naviꞌ na coquenön xengꞌe na condui ꞌuꞌ sondaro ꞌnaanꞌ Jesucristo. \v 4 Tanin tsꞌan na mꞌaan juu tsꞌian sondaro na ityiiꞌhin tsꞌian na contꞌa minꞌcya ro nnꞌan. Ee juu sondaro na ivangueeꞌ juu na ityeꞌntjon juu, itsichon juu na nquii comandante ꞌnaanꞌ juu ngaveeꞌ tsꞌon jon yohin, mangꞌe joꞌ tyiꞌityiiꞌhin yo ninntyi tsꞌian na contꞌa minꞌcya ro nnꞌan. \v 5 Mantyi tsꞌan na itsijonhin xjen na conanon nnꞌan na coꞌohan xꞌiaaꞌ, joo nanꞌñeen njntyꞌiahan nin ncüii joohan na jndeichen inannon. Ndoꞌ min na jndeintyichen jnannon ncüiihan, majoꞌ xe na aa tasiquindë jon jñꞌoon na jnanꞌjndaꞌ jndyeehan, tyiꞌxeꞌcyꞌoon jon cüenta ꞌnan na tantjon jon. \v 6 Mantyi ntyja ꞌnaanꞌ nquii tsꞌan na yo manchaꞌchen tsꞌon itsꞌaa tsꞌian jndëë, chuhanꞌ na juu jon nninjntꞌue jndyeehin ꞌnan na tueꞌ. \v 7 Cꞌoonꞌ ya tsonꞌ nchu vaa conanꞌman jñꞌoonminꞌ na matsinën nnonꞌ ee nquii ta Jesús nninncyaa jon na ncüaaꞌ ya tsonꞌ nchu vaa na conanꞌquindyihanꞌ. \p \v 8 Nquii Jesucristo na tuihin tsjan David na jndyocahanꞌ, cañjoonꞌ tsonꞌ ntyja ꞌnaanꞌ jon na tyincyaa Tyoꞌtsꞌon na tandoꞌ xco jon vi jndë na tueꞌ jon. Ndöꞌ jñꞌoon naya na mancya ndëë nnꞌan. \v 9 Ndoꞌ jnaanꞌ na mancya jñꞌoonvahin, joꞌ na maquenön naviꞌ, ata tyen tyen ja yo carena chaꞌna tsꞌan na tꞌman jnaanꞌ vaa. Majoꞌ juu jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon tyiꞌcꞌoonhanꞌ na tyenhanꞌ chaꞌna tyen mꞌaan ncüii tsꞌan na mꞌaan naviꞌ. \v 10 Mangꞌe na nndaꞌ, matsiquii tsꞌön tsoñꞌen ꞌnan na maquenön chaꞌ joohanꞌ ntejndeihanꞌ joo nnꞌan na icüji Tyoꞌtsꞌon na conduihan cüentaaꞌ jon. Ee ntꞌue tsꞌön na mantyi nnanꞌxuanhan juu na itsinꞌman jon ñuaan nnꞌan na vantyja nꞌon Cristo Jesús, na ncꞌonhan yo jon naijon na quixuee na tyiꞌquintycüii na conditꞌmaanꞌ jon. \q1 \v 11 Jñꞌoonvahin jñꞌoon na mayuuꞌhanꞌ: \q1 Xe na aa conanꞌjön ntyja ꞌnaanꞌ na iscueeꞌhanꞌhin, mantyi nnanꞌjön yo jon yo juu na vandoꞌ jon. \q1 \v 12 Ndoꞌ xe aa conanꞌquii nnꞌön naviꞌ na coquenön, mantyi nnanꞌjön yo jon ntyja ꞌnaanꞌ na ntyeꞌntjon jon nnꞌan tsonnangue. \q1 Majoꞌ xe na aa conduë na tyiꞌnanꞌxuan ntyja ꞌnaanꞌ jon, mantyi nquii jon ngitso jon na tyiꞌcondui jaa ntyja ꞌnaanꞌ jon. \q1 \v 13 Mantyi jaa, xe na aa tyiꞌcꞌön na vantyja nnꞌönhin, majoꞌ nquii jon conduihin na itsiquindë jon. \q1 Ee ntyja ꞌnaanꞌ na condui nquii jon, tyiꞌjeꞌquindëë ncüjihin ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ. \p Manndaꞌ vaa itsiquindyi jñꞌoonvaꞌ. \s1 Tsꞌan na vaquinjonꞌ ntyjii Tyoꞌtsꞌon na ityeꞌntjon juu nnon jon \p \v 14 Nque nnꞌan na matsiꞌmanꞌ jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ndëë, quitsintcüiꞌ jñꞌoonminꞌ ndëëhan. Ngꞌe na ndyiaaꞌ jon tsoñꞌen, joꞌ tonnon jon quitsuꞌ ndëëhan na tananꞌjndyehan jndyuehan ntyja ꞌnaan jñꞌoon, ee veꞌ jnꞌaan na nndaꞌ vaa contꞌahan, ee juu tsꞌianꞌñeen ninnquiiꞌchen itsityuiiꞌhanꞌ nnꞌan na condyehinhanꞌ. \v 15 Quitsichonꞌ quityquiiꞌ na vamꞌanꞌ chaꞌ ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ ngaveeꞌ tsꞌon Tyoꞌtsꞌon yo ꞌuꞌ, na condui ꞌuꞌ ncüii mosooꞌ jon na taꞌnan ncüii nnon na ncüjiꞌ jnaanꞌhanꞌhin na tonnon jon, ngꞌe jndyoyu matsinchuꞌ jñꞌoon na mayuuꞌ ꞌnaanꞌ jon ndëë nnꞌan. \v 16 Joo jñꞌoon na veꞌ jnꞌaan na conanꞌnein nnꞌan na coñꞌeento jndyuehan, cüji ꞌuꞌ ntyja ꞌnaanhanꞌ ee tsꞌan na iquen juu cüenta jñꞌoonꞌñeen, ngayꞌoonhanꞌhin na ntsꞌaantyichen juu ꞌnan tyia. \v 17 Ee jñꞌoon na conanꞌmanhan tsixuanhanꞌ chaꞌvijon cüii chjeꞌ na vacahanꞌ. Manndaꞌ vaa nanꞌxuan jñꞌoon na tsiꞌman Himeneo yo Fileto. \v 18 Joo nanꞌñeen jndë jntyꞌehan jñꞌoon na mayuuꞌ. Conduehan juu na ninncyaa Tyoꞌtsꞌon na ntandoꞌ nndaꞌ nnꞌan na jndë tjë, jndë tenonhanꞌ. Ndoꞌ na nndaꞌ conduehin, conanꞌndaaꞌhin nꞌon vendye ntyjëëhë na vantyja nꞌon. \v 19 Majoꞌ min na nndaꞌ, vaa jñꞌoon na jndë tquentyen Tyoꞌtsꞌon chaꞌvijon tsjaanꞌ vꞌaa, juu jñꞌoonꞌñeen tyiꞌxeꞌquityuiiꞌhanꞌ. Ndö vaa na itsiquindyihanꞌ: “Vajnaanꞌ Tyoꞌtsꞌon nin nnꞌan na conduihan cüentaaꞌ nquii jon”. Ndoꞌ mantyi vaa ncüiichen jñꞌoon na itsohanꞌ: “Ncüii cüii tsꞌan na tso juu na Cristo conduihin na ityeꞌntjon jonhin, quitsitycyaaꞌhin ntyja ꞌnaanꞌ ncüii cüii nnon natyia.” Manndaꞌ vaa na conanꞌquindyi jñꞌoonꞌñeen. \p \v 20 Ncüii vꞌaa tꞌman jeꞌ, jndye nnon ꞌnan min na covijntꞌue joꞌ. Ñꞌenhanꞌ na jndë yo sꞌonijan ndoꞌ mantyi yo sꞌonxuee. Ndoꞌ mañoon ntꞌö tsꞌian na min vꞌaaꞌñeen na jndë yo ntcaaꞌ yo tsꞌoquichu. Ñꞌenhanꞌ na covijntꞌuehanꞌ tsꞌian na njon ndoꞌ ñꞌenhanꞌ na veꞌ ninntyi ro na coninjntꞌuehanꞌ. \v 21 Joo ꞌnan natyia nanꞌxuan, xe na aa ncüji tsꞌan ntyja ꞌnaanhanꞌ, na ntquenhin na jiꞌuahin, yajoꞌ nduihin ncüii nnon ntꞌö tsꞌian na ninjntꞌue nquii jon na ityeꞌntjon jon jaa. Ndui tsanꞌñeen ncüii nnon ntꞌö tsꞌian na jiꞌuahanꞌ na vacjeꞌhanꞌ na ninjntꞌue Tyoꞌtsꞌonhanꞌ ncüii cüii nnon na ntyja ꞌnaanhanꞌ na nditꞌmaanꞌ jon. \p \v 22 Tsoñꞌen nnon ꞌnan natyia na ninꞌcꞌontyja nanndyua, quitsicje ꞌuꞌ na quitsitycaaꞌ ꞌuꞌ ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ. ꞌUꞌ cjooꞌ tsonꞌ na ngantyjaꞌ ntyja ꞌnaan tsoñꞌen na itsiꞌman jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon na ntsaꞌ ꞌnan na chuhanꞌ. Cꞌonꞌ na ninvito vantyjatyen tsonꞌ Cristo. Quitsiviꞌntyjiꞌ nnꞌan. Cꞌonꞌ na tajñuaanꞌ tsꞌon ꞌuꞌ yo tsoñꞌen nnꞌan. Ee tsoñꞌen nnꞌan na contcüiiꞌhan xueeꞌ ta Jesús, contꞌahin nanminꞌ yo na jiꞌua nanꞌxuanhan. Joꞌ mantyi ꞌuꞌ quitsaꞌhanꞌ. \v 23 Majoꞌ nque nnꞌan na conanꞌnein jñꞌoon tsanꞌ na tayuu ntejndeihanꞌ tsꞌan, min tyiꞌntsijon ꞌuꞌ yo jñꞌoonꞌñeen ee veꞌ conanꞌquijñꞌeentohanꞌ nnꞌan. Nnꞌan na conanꞌjonhan yo jñꞌoonꞌñeen conanꞌntjaꞌhan yo nnꞌan. \v 24 Ee juu tsꞌan na ityeꞌntjon nnon ta Jesús, tyiꞌquichuhanꞌ na ntsintjaꞌhin yo tsꞌan. Icanhanꞌ na conduihin tsꞌan na vaquinjonꞌ na itsiꞌman jon ndëë nnꞌan. Min na conanꞌtja nanꞌñeen nnon Tyoꞌtsꞌon, tyiꞌndyioonꞌ tsꞌon juu chaꞌ nndëë ntsiquindyi jon joohin nchu vaa tsiꞌman jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon. \v 25 Ndoꞌ mantyi joo nnꞌan na coꞌo cjooꞌ jon, icanhanꞌ na quiꞌman ya jon nanꞌñeen yo na ndyiaꞌ tsꞌon jon na tꞌman qui tsꞌon jon Tyoꞌtsꞌon na nninncyaa jon na ntcüeꞌ nꞌon nanꞌñeen chaꞌ ncüaaꞌ nꞌonhan nchu vaa tsixuan jñꞌoon na mayuuꞌ. \v 26 Yajoꞌ ngioo nndaꞌ na jndaꞌ nquenhan ndoꞌ nnduiꞌhan juu xiuꞌ na sijndaꞌ yutyia na tꞌuii juuhan na ntꞌahan chaꞌxjen na ntꞌue tsꞌon juu, chaꞌvijon tsꞌan na mꞌaan naviꞌ. \c 3 \s1 Ndyu na matsꞌia, ndö vaa nnanꞌxuan nnꞌan \p \v 1 Ndö vaa icanhanꞌ na cüaaꞌ tsonꞌ. Joo ndyu na matsꞌia, ji vaa jndyi ꞌnan na nguaa. \v 2 Xiaꞌntyi ncꞌoonꞌ nꞌon nnꞌan na nquehan njon jndyihan, ncꞌonhan na nein jndyihan xoquituꞌ, nnanꞌntsahin nchu vaa na nanꞌxuanhan, ncꞌoonꞌ nꞌonhan na taꞌnan ncüiichen tsꞌan na njon conduihin, xiaꞌntyi nquehin. Nnanꞌneinhan jñꞌoon tsanꞌ na vjahanꞌ cjooꞌ Tyoꞌtsꞌon. Tyiꞌxeꞌquitaꞌngueeꞌhan nchu vaa ꞌnan na itso tyehin ndyeehin. Min tyiꞌncyahan na ya Tyoꞌtsꞌon na ivantyjeeꞌ jonhan, min ndëë nnꞌan. Tyiꞌquinjon ngiohan ntyja ꞌnaanꞌ jon. \v 3 Tyiꞌxeꞌcꞌonhan na nanꞌviꞌngiohan tyehan ndyeehan, ndahan. Tyiꞌxeꞌquintjo ya ngiohan yo nnꞌan na tooꞌhan tyiaꞌ. Nnanꞌneinhan quintu nacjo nnꞌan. Nntꞌahan ꞌnan na caveeꞌ nꞌon nquehan, tyiꞌxeꞌquitquen nquehan xjen ntyja ꞌnaanhan. Ngüenonchen na nntꞌaviꞌhan nnꞌan, chaꞌxjen ncüii quiooꞌ vꞌii na ivenonchen na itꞌuii oꞌ cüiichen tyje vꞌii oꞌ. Nanꞌñeen tyiꞌneinhan nnꞌan na contꞌa ꞌnan ya. \v 4 Nntꞌa yahan na quitꞌuiiviꞌhanꞌ nnꞌan na ya jñꞌoon yohan. Veꞌ na nntꞌatohan nchu vaa na ninꞌquintꞌahan, tyiꞌxeꞌquinanꞌtiuhan na aa ntsiꞌndaaꞌhanꞌhin. Conanꞌtiuhan na taꞌnan cüiichen tsꞌan na tꞌman conduihin chaꞌxjen nquehan. Joo ꞌnan na incyaahanꞌ na neinhan, viꞌngiontyichenhinhanꞌ, chichen nquii Tyoꞌtsꞌon. \v 5 Nntꞌahan na quitquen nnꞌan cüenta na njon jndyi jon ngiohan, majoꞌ ꞌnan na contꞌahin itsiꞌmanhanꞌ ndëë nnꞌan na tyiꞌyuuꞌ na mꞌanhin ntyja ꞌnaanꞌ juu najndei na condui jon. \p Tsꞌianminꞌ nnanꞌxuan nnꞌan ndyu na matsꞌia. \p Majoꞌ ꞌuꞌ jeꞌ, min tyiꞌntsijon ꞌuꞌ yo nnꞌan na nanꞌxuan nanꞌminꞌ. \v 6 Ee quiiꞌ ntꞌan nanꞌñeen mꞌan nnꞌan na cotsquehin ntꞌaa nnꞌan yo jñꞌoon na itsiviꞌnnꞌanhanꞌ. Joo jñꞌoonꞌñeen itsijonhanꞌ joohanꞌ chaꞌvijon xiuꞌ na nntꞌuiihanꞌ nanntcu na ndiquitjiꞌ yahan cüenta na itsꞌaahanꞌ ngiohan na juu jnan na nanꞌxuanhan, tsijonhanꞌ juuhanꞌ chaꞌvijon xu ja. Ndoꞌ joo jnanꞌñeen vachuhanꞌhin quiiꞌ xiꞌjnduiꞌ nnon ꞌnan tyia na ntꞌue tsꞌonhanꞌ. \v 7 Nque nanntcuꞌñeen ninnquiiꞌchen condyehin jñꞌoon, majoꞌ ndicüentyja na ncüaaꞌ nꞌonhan yuu va nquii jñꞌoon na mayuuꞌ. \v 8 Juu tsanquinduaꞌ Janes yo tyjequinduaꞌ jon Jambres, jnduehan na juu najndei na tondui Moisés, chito ntyja ꞌnaanꞌ Tyoꞌtsꞌon tovaahanꞌ. Ndoꞌ chaꞌxjen joo nanꞌñeen jnanꞌvehan nacjooꞌ Moisés, majoꞌntyi nque nnꞌan na conanꞌmanhin jñꞌoonminꞌ ndëë nanntcuꞌñeen, coꞌohan nacjooꞌ jñꞌoon na mayuuꞌ. Nnꞌan na conanꞌtiu jñꞌoonminꞌ, jndë siꞌndaaꞌ yutyiahan, ndoꞌ juu na vantyja nꞌonhan Tyoꞌtsꞌon, jndë tacüaaꞌhan ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ. \v 9 Majoꞌ joo nanꞌñeen na conanꞌmanhan ndëë nanntcuꞌñeen, tyiꞌjndye nnꞌan na ntantjonhan ee ncüaaꞌ ya nꞌon nnꞌan na joo veꞌ nnꞌan nanꞌhin chaꞌxjen juu Janes yo Jambres. \s1 Tsꞌian na matsꞌia na siquichu Pablo Timoteo \p \v 10 Majoꞌ ꞌuꞌ ntyjë, ꞌuꞌ jndë tquenꞌ yaꞌ cüenta jñꞌoon na matsiꞌman. Mantyjiꞌ jndaꞌ nchu vaa na jömꞌan. Mantyjiꞌ nchu vaa na matsijntꞌa na ntsꞌa. Mantyjiꞌ ntyja ꞌnaanꞌ na mavantyja tsꞌön Tyoꞌtsꞌon. Mantyjiꞌ na mayꞌön na tꞌman tsꞌön yo nnꞌan. Maquenꞌ cüenta na viꞌntyjihan. Maquenꞌ cüenta na contjotyen ja minꞌñeenchen nnon naviꞌ na maquenön. \v 11 Mantyjiꞌ ꞌnan na toquenön na tontyꞌe nnꞌan ja, tsoñꞌen naviꞌ na toquenön na tontꞌa nnꞌan tsjoon Antioquía ja, Iconio yo ninꞌListra, na tꞌman jndyi naviꞌ tontꞌa nnꞌan ja. Majoꞌ siquindyaa ta Jesús ja quiiꞌ tsꞌoñꞌen joo naviꞌñeen. \v 12 Ee jñꞌoon na mayuuꞌ ncüii cüii tsꞌan na ninꞌquitsijonhin yo Jesucristo chaꞌ na ngaveeꞌ ntyjii Tyoꞌtsꞌon yohin, ntꞌa viꞌ nnꞌanhin. \v 13 Majoꞌ joo nnꞌan na tyia contꞌa na conanꞌviꞌnnꞌanhin nnꞌan, nnduihin nnꞌan na tyiantyichen nnꞌanhan. Nnanꞌviꞌnnꞌanhan nnꞌan ndoꞌ mantyi nquehin nnanꞌviꞌnnꞌan nanꞌñeenhan. \p \v 14 Majoꞌ ꞌuꞌ, joo jñꞌoon na jndë tonanꞌman nnꞌan nnonꞌ, quintjotyen ꞌuꞌ ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ ngꞌe mantyjiꞌ yaꞌ na mayuuꞌhanꞌ. Manchjiꞌ nin nnꞌan na tonanꞌmanhanꞌ nnonꞌ. \v 15 Ee xjen chjo ꞌuꞌ tajnanꞌ jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon na jndui tivio na nanꞌxuanhanꞌ na conanꞌjndaꞌhanꞌ xquenꞌ na vantyja tsonꞌ Jesucristo na tsinꞌman jon ñuan ꞌnanꞌ. \v 16 Nquii Tyoꞌtsꞌon sijndaꞌ jon nquen nnꞌan na tjihan tsoñꞌen jñꞌoonꞌ jon. Juuhanꞌ covijntꞌuehanꞌ na ntsiꞌman jon ndëëhë ꞌnan na ntꞌue tsꞌon jon na cüaaꞌ nnꞌön nchu vaa na ncꞌön na tonnon jon, covijntꞌuehanꞌ na ntsiꞌmanhanꞌ ndëë nnꞌan yo ꞌnan na conanꞌtjahan. Mantyi covijntꞌuehanꞌ na juu tsꞌan na jndë jntyꞌii juu jñꞌoon na mayuuꞌ, ntquen ya ntcüeꞌhanꞌhin. Ndoꞌ covijntꞌuehanꞌ na ntsiꞌmanhanꞌ ndëëhë nchu vaa na ncꞌön tonnonchen chaꞌxjen na chuhanꞌ. \v 17 Nndaꞌ vaa na sijndaꞌ Tyoꞌtsꞌon na covijntꞌue jñꞌoonꞌ jon chaꞌ minꞌninchen tsꞌan na condui cüentaaꞌ jon, quindëꞌ ya na ntsixuan juu na conduihin tsꞌan na ntsꞌaa juu tsꞌian ꞌnaanꞌ jon. \c 4 \s1 Cyaꞌ jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ndëë nnꞌan \p \v 1 Mangꞌe na nndaꞌ, na tonnon Tyoꞌtsꞌon ndoꞌ mantyi na tonnon Cristo Jesús, ndö vaa jñꞌoon na matsiquichu ja ꞌuꞌ. Juu xjen na nndyo ntcüeꞌ jon, ntcoꞌxen jon nnꞌan na cotandoꞌ yo ninꞌnnꞌan na jndë tjë ntyja ꞌnaanꞌ na jndë tonanꞌtjahan nnon Tyoꞌtsꞌon, ndoꞌ na ngityeꞌ na ntyeꞌntjon jon nnꞌan tsonnangue. \v 2 Ngꞌe na nndaꞌ, ncyaꞌ jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ndëë nnꞌan, cjooꞌ tsonꞌ na ntsaꞌ tsꞌianꞌñeen, min na aa ncyaahanꞌ xjen ndoꞌ min na aa ndincyaahanꞌ. Cüijntꞌue ꞌuꞌ juuhanꞌ na juu tsꞌan na chue nꞌon juu, ntyiiꞌ nndaꞌhanꞌhin natooꞌ Tyoꞌtsꞌon. Juu tsꞌan na itsiqueꞌ tsꞌon, cüijntꞌue ꞌuꞌ jñꞌoonꞌñeen na ntsityiaꞌhin, ndoꞌ mantyi cüijntꞌue ꞌuꞌ juuhanꞌ na nninncyaꞌ na tꞌman tsꞌon tsꞌan na chjo vantyja tsꞌon juu. Tsoñꞌen tsꞌianminꞌ quitsaꞌhanꞌ yo na tsixuan ñuanꞌ na matsiꞌmanꞌ ndëëhin. \v 3 Ee mangüentyja xjen ya na tyiꞌxeꞌquinanꞌjñꞌoonꞌ nnꞌan jñꞌoon na jndyoyu ntyja ꞌnaanꞌ Cristo. Ngꞌe na nndaꞌ, ngontyjahan yo ꞌnan na ntꞌue nꞌon nquehan, nnanꞌtjonhan nnꞌan na nnanꞌman nanꞌñeen ndëëhan jñꞌoon na caveeꞌ nꞌon nquehan. \v 4 Ndoꞌ juu jñꞌoon na mayuuꞌ tavixeꞌquinduehan ꞌnanhanꞌ, ndoꞌ ngonanꞌjonhan yo jñꞌoon na conanꞌjndaꞌ nque nnꞌan na veꞌ jnꞌaanhanꞌ. \v 5 Majoꞌ ꞌuꞌ, ninnquiiꞌchen cüjiꞌ yaꞌ cüenta nchu vaa na vamꞌanꞌ. Quitsiquii tsonꞌ naviꞌ na maquenoonꞌ ngꞌe na mancyaꞌ jñꞌoon naya. Ninnquiiꞌchen cayonꞌ jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon ncüii cüii joo. Quitsiquindëꞌ tsochen tsꞌian na iꞌva jon nnonꞌ na matyeꞌntjonꞌ nnon jon. \p \v 6 Ntyja njan ja, ntꞌö Tyoꞌtsꞌon maꞌndyiñꞌën juu na vantꞌö. Jndë tichjoviꞌ xuee na vi ncꞌön, ee mantꞌui ja tsonnanguevahin. \v 7 Chaꞌxjen ncüii sondaro itsichon yantyi juu na itsꞌaa juu tyiaꞌ, manndaꞌ vaa itsijonhanꞌ ntyja njan. Jndë jndëë sꞌa na matsichön quityquiiꞌhanꞌ. Jndë matsiquindëëñꞌën ntyja ꞌnaanꞌ na mavantyja tsꞌön Cristo. \v 8 Naneinhin xiaꞌntyi minndooꞌhanꞌ na juu Cristo na ityeꞌntjon jon ja na ntcoꞌxen jon jñꞌoon ntyja njan na aa jndë totsꞌa chaꞌxjen na tso jon, na nninncyaa jon cüii corona nnön na nditꞌmaanꞌ ja ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ. Nndui na nndaꞌ juu xuee xjen na nndyo nndaꞌ jon. Ndoꞌ chito xiaꞌntyi nnön nninncyaa jonhanꞌ, mantyi nninncyaa jonhanꞌ nnon ncüii ro cüii tsꞌan na ntyja jndyi tsꞌon juu na ncüjeeꞌ ntcüeꞌ jon. \s1 Nanꞌmin quitsꞌaa Timoteo \p \v 9 Quitsichonꞌ na macje na quindyoꞌ na mꞌan, \v 10 Ee juu Demas jndë jntyꞌii juu ja. Ee joo ꞌnan na tsixuan tsonnanguevahin, neiinꞌntyi jonhanꞌ, joꞌ tja jon Tesalónica. Crescente tja jon ndyuaa Galacia. Ndoꞌ juu Tito jndë tja jon ndyuaa Dalmacia. \v 11 Ninnquiintyi Lucas na vi mꞌaan jon yo ja. Quindyoyonꞌ Marcos ya na nndyoꞌ ee nndëë ntejndei jon ja tsꞌian ꞌnaanꞌ Cristo na vaa. \v 12 Juu Tíquico, tꞌua ja tsꞌian nnon jon na tja jon Éfeso. \v 13 Jntyꞌi ja ndiaatco njan vaaꞌ Carpo tsjoon Troas, quindyoyonꞌhanꞌ xjen na nndyoꞌ. Ndoꞌ mantyi joo tson njan, na tentcüiihanꞌ na chuhanꞌ jñꞌoonꞌ Tyoꞌtsꞌon, mantyi quindyochuꞌhanꞌ. \p \v 14 Juu Alejandro, tsan na icüjaꞌ ncjo, tꞌman naviꞌ sꞌaa juu ja. Nndyion Tyoꞌtsꞌon tsanꞌñeen ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ. \v 15 Ya ya quenꞌ ꞌuꞌ cüenta ntyja ꞌnaanꞌ juu, ee jen vaa jndyi na sijndei vichen tsꞌon juu cjooꞌ jñꞌoon na concya. \p \v 16 Najndyee na tyjë vatsꞌian tondëë nanmꞌannꞌian na ntsinchꞌu ja jñꞌoon na ngüañoonꞌhanꞌ ja, minꞌncüii tsꞌan tasijonhin yo ja chaꞌ na ntejndeihanꞌ ja. Tsoñꞌenhin jntyꞌehan ja. Macꞌan nnon Tyoꞌtsꞌon na tyiꞌntyiiꞌ jon cüenta na nndaꞌ jntꞌa joohan. \v 17 Majoꞌ nquii ta Jesús tëntyjeeꞌ jon ncꞌia ndoꞌ tyincyaa jon na sixuan ja juu najndei na conduihin chaꞌ ntyja ꞌnaanꞌhanꞌ tsochen nnꞌan na chito conduihan nnꞌan judíos, jndëë tyincya jñꞌoon naya ꞌnaanꞌ jon ndëëhan. Ndoꞌ na nndaꞌ, tjiꞌ Tyoꞌtsꞌon ja quiiꞌ naviꞌ na mavaa xjen na ngenön, jnꞌman quityquiiꞌhanꞌ. \v 18 Ndoꞌ ncüii cüii nnon na conanꞌjndaꞌ nnꞌan na ntꞌuiiviꞌhanꞌ ja, ntsiquindyaa jon ja quityquiiꞌhanꞌ. Ndoꞌ ngüantyjeeꞌ jon ja chaꞌ nndëë ntsijon ja yohin naijon na icoꞌxen jon quiñoonꞌndue. Ninnquiiꞌchen cüitꞌmaanꞌhin. Quindui na nndaꞌ. \s1 Ncyaa Pablo tsꞌon ꞌnaanꞌ jon ndëë nnꞌan \p \v 19 Mancya tsꞌon njan nnon Prisca yo saaꞌ jon Aquila, ndoꞌ mantyi ndëë nnꞌan ꞌnaanꞌ Onesíforo. \v 20 Juu Erasto ntjohin tsjoon Corinto ndoꞌ nquii Trófimo tyꞌoon tycuhin, jntyꞌihin tsjoon Mileto. \v 21 Quitsichonꞌ na ncüjeꞌ ntjoohin vitjachen na ntsacꞌë ngueetein. Eubulo incyaa jon tsꞌon ꞌnaanꞌ jon nnonꞌ, mantyi Pudente, Lino, Claudia yo ninꞌtsoñꞌen ntyjëëhë na mꞌan tsjoonvahin na vantyja nꞌon Jesús. \p \v 22 Macꞌan na cꞌoon ta Jesucristo yo ꞌuꞌ. Quityio Tyoꞌtsꞌon jnꞌaan tsoñꞌenhoꞌ.