\id JHN \h Wäö \toc1 Itota Codito ingantedö ante Wäö nänö watapæ̈ ante yewæ̈mongainta \toc2 Wäö \toc3 Wäö \mt2 Itota Codito ingantedö ante \mt1 Wäö \mt2 nänö watapæ̈ ante yewæ̈mongainta \c 1 \s1 Wængonguï nänö Angaïnö ante në ëmongaingä Waocä bagacäimpa \p \v 1 Wëënëñedë pönï Wængonguï nänö mä badöñedë Wængonguï nänö Angaïnö ante në ëmongaingä ïñömö do ingacäimpa. Tömengä Wængonguï weca quëwengacäimpa. Ayæ̈ adocä adobaï në Wængonguï ïnongä ingacäimpa. \v 2 Wëënëñedë pönï tömancoo badönämaï ïñedë mäningä do Wængonguï weca quëwengacäimpa. \v 3 Wængonguï angä ëñëninque adocä tömancoo badongacäimpa. Tömengä wïï badongä baï Wængonguï nänö badongaincoo tömancoo edæ dæ ancædönimpa. \v 4 Mäningä ïñömö mönö quëwenguïnö entawengacäimpa. Ayæ̈ mönö quëwenguïnö edæ entawëninque tömengä waodäni beyæ̈ në ñäö baï ïnongä ingacäimpa. \v 5 Tömengä në ñäö baï ingaingä inte mönö wëmö ïñömö ta tamongä ate adoyömö ñäö baï bayonte edæ mönö wëmö ïñömö edæ mänïï ñäö ædö cæte mönæ ëmonguïï. \p \v 6 Onguïñængä adocanque ingante Wængonguï da pönongä pöningä ingampa. Tömengä ëmöwo, Wäö, ante pëmonte ingacäimpa. \v 7 Tömengä ïñömö Wængonguï nänö ñäö ëmömämo ante edonque pönï bacæ̈impa, ante në ñäö baï ingaingä ingantedö ante apæ̈necæte ante pongacäimpa. Adocä apæ̈necä beyænque waodäni tömänäni tömengä nänö në apæ̈nedongä ingante pönencædänimpa, ante pongacäimpa. \v 8 Incæte mäningä wïï ñäö baï ingaingä ingampa. Wæætë tömengä, Wacä waodäni beyæ̈ në ñäö baï ingaingä ingampa, ante apæ̈necæte ante pongacäimpa. \v 9 Në nö ñäö baï në ingaingä ïñömö waodäni tömänäni ïnänite tömengä nänö ñäö ëmömämo pönoncæte ante inguipoga wææ̈ pongacäimpa. \p \v 10 Tömengä inguipoga ïñömö quëwengacäimpa. Ayæ̈ tömengä inguipoga në badongaingä ïñongante inguipogaque quëwënäni wæætë Baa äninque tömengä ingante ædö cæte ate baï pönenguïnänii. \v 11 Tömengä edæ tömengä quï weca pongacäimpa. Pongä ate tömengä guiidënäni incæ tömengä ingante æ̈nämaï ingadänimpa. \v 12 Incæte tömengä ingante në ængaïnäni ïñömö tömengä ëmöwo, Codito, ante në wede pönënäni ïñönänite tömengä tömënäni ïnänite Ao äninque edæ, Wængonguï wënäni bacædänimpa, ante pönö cægacäimpa. \v 13 Ayæ̈ Wængonguï wënäni ïñömö wïï waocä ëñate baï ïnänipa. Waocä, Botö wë manguinque, ante änämaï ïñongante ëñadänipa. Wïï nänöogængä angä beyænque ïnänipa. Wæætë Wængonguï tömenganque cæcä ate tömënäni tömengä wënäni badänipa. \p \v 14 Tömengä ïñömö edæ, Wængonguï nänö Angaïnö, ante në ëmongaingä ïninque Waocä ëñate bagacäimpa. Waocä ëñate badinque tömengä mönö weca quëwengacäimpa. Mæmpo Wængonguï Wengä adocanque inte adocä godömenque ñæ̈nængä inte në cædongä ingä atamönipa. Adocä Mæmpo weca quëwente në pongä ïñömö tömengä nanguï waadete pönö cædongä inte nöingä änongä ingampa. \v 15 Wäö ïñömö, Mäningä æbänö ingää, ante apæ̈necäimpa. “Mäningä botö në apæ̈nedongä ingantedö ante ïïmaï apæ̈netabopa. Botö täno pömo ïmopa. Tömengä në ayæ̈ Ponguingä ïñömö godömenque ñæ̈nængä inte cædongä ingampa. Edæ botö ëñadämaï ïñedë tömengä do ingacäimpa,” ante nanguï pönï yedæ äninque Wäö apæ̈negacäimpa. \p \v 16 Mäningä në ayæ̈ Ponguingä ïñömö nanguï pönï waadete pönö cædinque tömengä wæætë wæætë nänö entawënö ante pönongä æ̈ninque tomompa. \v 17 Edæ Wængonguï tömengä nänö wææ angaïnö ante apæ̈necä ëñëninque Möitee wodi wæætë adodö ante yewæ̈möninque waodäni ïnänite godongacäimpa. Wængonguï nänö waadete pönö cægaïnö ante nöingä nänö angaïnö ante guiquënë Itota Codito beyænque ëñëmompa. Itota Codito ïñömö mönö në Ponguingä ingaingä ingampa. \v 18 Mönö waocabo tömämö incæ Wængonguï ingante cöwë adämaï ïmompa. Incæte tömengä adocanque Wengä Wængonguï weca në quëwënongä inte, Mæmpo æbänö ingaingä ingää, ante tömengä odömongä ate pönëmompa. \s1 Wäö æpæ̈në guidönongä, Botö wïï Codito ïmopa, angä \r (Mäateo 3.11-12; Mäadoco 1.7-8; Odoca 3.15-17) \p \v 19 Oodeoidi awënëidi Eedotadëë quëwënäni ïñömö Wængonguï quï, ante në godönäni tönö Debii wodi pæ̈ïnäni ïnänite da godönäni Wäö weca godänipa. Gote pöninque adodäni, Æbidö ïnömi ïmii, ante apæ̈nebi ëñëmönie, äñönäni Wäö ïïmaï äninque \v 20 nämä wææ änämaï inte wæætë, Botö wïï Codito ïnömo ïmopa, ante edonque pönï angantapa. \p —Botö wïï Codito ïnömo ïmopa. \p \v 21 Äñongante tömënäni wæætë tömengä ingante, \p —Æbidö ïnömi ïmii, Ediya wodi ïnömi ïmii. Apæ̈nebi ëñëmönie. \p Ante änäni ëñëninque tömengä, \p —Wabo ïmopa. \p Ante äñongä tömënäni wæætë, \p —Wængonguï beyæ̈ në apæ̈nebi ayæ̈ Ponguïmi ïnömi ïmitawo. \p Änäni ëñëninque tömengä, \p —Wabo ïmopa. \p Ante angantapa. \p \v 22 Tömënäni ïinque äninque, \p —Æbidö ïnömi ïmii, ante apæ̈nebi ëñëmönie töö. Mönitö ïmönite në da pönönïnäni weca godinque mönitö tömënäni ïnänite, Æbidö ïmii, ante ancæmönimpa. Ïninque bitö nämä incæ æbänö ämii. \p \v 23 Äñönäni Wäö wæætë tömënäni ïnänite, Itaiya wodi në Wængonguï beyæ̈ në apæ̈necä nänö angaïnö baï ante ïïmaï ante apæ̈nebo ëñencæmïnimpa. \p —Önömæca incæ në aa pebo ïnömo inte botö tömëmo pepämo ïïmaï näni ëñënö impa. “Awënë nänö ponguïnö ante töïnö pïnonte baï tee möedäni,” ante aa pebopa, angantapa. \p \v 24 Paditeoidi në wadö tedete wadö cædäni näni cabo ïnönäni inte tömënäni pancadäniya ïnänite da godönäni Wäö weca në godänipa. \v 25 Gote pöninque mänïnäni guiquënë, \p —Bitö wïï Codito ïnömi inte wïï Ediya wodi ïnömi inte ayæ̈ wïï Wængonguï beyæ̈ në apæ̈nebi ayæ̈ Ponguïmi ïnömi ïmipa. Bitö ædö cæte waodäni ïnänite æpæ̈në guidömi ïmii. \p \v 26 Ante äñönäni Wäö wæætë, \p —Botö önonque æpæ̈në guidönömo ïmopa. Wæætë mïnitö weca adocanque a ongongä ïñongante, Tömengä æcänö ingää, ante mïnitö ëñënämaï ïmïnipa. \v 27 Botö täno pömo ïmopa. Tömengä në ayæ̈ Ponguingä ingampa. Botö önonque wædænque cæbo inte ædö cæte tömengä awæncata incæ ñï cæte cæbo ïmoo. \p \v 28 Betänia näni quëwëñömö Oododänö æ̈mæ̈mäa Wäö æpæ̈në nänö guidöñömö mänömaï bagatimpa. \s1 Itota Wængonguï Codotedo \p \v 29 Baänæ ate Itota bee tente pongä adinque Wäö apæ̈necantapa. “Aedäni, ïingä Wængonguï da pönongä pöningä ingampa. Ayæ̈ tömengä waodäni inguipoga quëwënäni näni wënæ wënæ cægaïnö ante æ̈ninque teëmë mongænte wænguingä ingampa, ante Wængonguï tömengä ingante, Codotedo, ante pönö pemongacäimpa. \v 30 Mäningä ïñömö botö në apæ̈nedongä ïñongante botö ïïmaï apæ̈netabopa. ‘Botö täno pömo ïmopa. Onguïñængä në ayæ̈ Ponguingä ïñömö godömenque ñæ̈nængä inte cædongä ingampa. Edæ botö ëñadämaï ïñedë tömengä do ingacäimpa.’ \v 31 Botö incæ adobaï, Tömengä æcänö ingää, ante ëñënämaï intabopa. Mönö idægocabo ïñömonte, Mïnitö tömengä ingante ëñencæmïnimpa, ante botö æpæ̈në guidöninque pömo intabopa.” \p \v 32 Ayæ̈ Wäö, Tömengä ingampa, ante äninque, “Botö æ̈mö ayömote Wængonguï Önöwoca incæ öönædë owote equemö baï wææ̈ tömengäa næ̈ gongængä atabopa. \v 33 Wængonguï, Waodäni ïnänite æpæ̈në guidöe, ante botö ïmote në da pönöningä wïï botö ïmo angä baï botö, Itota æcänö ingää, ante ëñënämaïmo incædömoimpa. Incæte tömengä botö ïmote ïïmaï angantapa. ‘Wængonguï Önöwoca incæ æcänö onguïñængäa wææ̈ næ̈ gongængä ayömi mäningä ïñömö në æpæ̈në guidönäni baï Wængonguï Tæiyæ̈ Waëmö Önöwoca ingante da pönongä waodäni mïmönoque pö guiiquingä, ante cæcä ingampa.’ \v 34 Mänïnö botö adïnö impa. Mänömaï beyæ̈ ïïmaï ämopa, Mäningä ïñömö Wængonguï Wengä ïnongä ingampa,” ante Wäö apæ̈negacäimpa. \s1 Itota mïñæ̈ në täno godäni \p \v 35 Baänæ ate Wäö tönö tömengä ëmïñæ̈na mënaa adoyömö ongöñönäni \v 36 Itota wodo tebæ̈ cægongä adinque Wäö angantapa. \p —Aeda, tömengä ïñömö Wængonguï Codotedo ïnongä ingampa. \p \v 37 Mänïnö angä ëñëninque Wäö nänö në ëmïñæ̈na ïnïna incæ Itota ingante tee empo godaimpa. \v 38 Itota dadi ëmænte ayongä tee empo pöna adinque angantapa. \p —Quïnante pömïnaa. \p Ante äñongä tömëna wæætë, \p —Mäetodo, æyömönö owobi. Apæ̈nebi ëñëmönae. \p Änatapa. Mänïne, Mäetodo, ante mönö tededö, Në Odömongä, ante impa. \p \v 39 Äna ëñëninque tömengä, \p —Ægodöeda go aeda. \p Äñongä tömengä mïñæ̈ godatapa. Goyöna ædæ wææ̈icä intapa. Ayæ̈ nänö owocönë gote adinque tömëna adoönæ tömengä weca a ongönapa. \p \v 40 Wäö nänö änïnö ëñëninque Itota ingante tee empo goda mënaa ïñönate adocanque Æntade ïñömö Timönö Pegodo tönïñacä ingantapa. \v 41 Tömengä nänö tönïñacä Timönö ingante ancæte ante diqui diqui minte gote adinque angantapa. \p —Mëetiya mönö änongä ingante atamönapa, angantapa. Tömengä ïñömö Wængonguï nänö në Pönongaingä Codito ïnongä ingampa. \p \v 42 Ayæ̈ Timönö ingante Itota weca ænte mämongä pongä adinque Itota angampa. \p —Bitö Wäö wë Timönömi ïmi abopa. Botö wæætë, Bitö tæ̈ïmö dicabo baï ïmipa, ante bitö ïmite mönö tededö, Quepata, pönö pemömopa. Önonque adowo ëmöwo incæ guidiego tededö, Pegodo, änänipa. \s1 Pedipe tönö Näatänaedo ïnate Itota angä tee empo goda \p \v 43 Baänæ ate Itota, Gadideabæ ante gocæboimpa, ante pönengäimpa. Pedipe ingante adinque Itota tömengä ingante, \p —Botö mïñæ̈ pöe, ämo, angacäimpa. \p \v 44 Pedipe ïñömö Æntade tönö Pegodo baï Betaida näna quëwëñömö adoyömö quëwëningä ïnongaimpa. \v 45 Pedipe Näatänaedo weca gocä adinque tömengä ingante ïïmaï äninque, \p —Wængonguï nänö wææ angaïnö ante yewæ̈möninque Möitee wodi nänö në yewæ̈mongaingä ingante mönitö atamönipa. Wængonguï beyæ̈ në apæ̈negaïnäni adobaï mäningä ingantedö ante yewæ̈mongadänimpa. Tömengä ïñömö Itota Näatadeta quëwënongä inte Ootee wengä ingampa, ante angantapa. \p \v 46 Ante äñongä Näatänaedo wæætë, \p —Näatadeta quëwëñömö adocanque waa quëwente pongä, ante mönitö dicæ ëñëmöniyaa. \p Angä ëñëninque Pedipe ïñömö, \p —Pö ae, angantapa. \p \v 47 Itota ayongä Näatänaedo pongä adinque tömengä, \p —Ïingä ïñömö näwä idægocä ïnongä inte tömengä në nö entawënongä inte babæ cædämaï ïnongä ingampa, ämopa. \p \v 48 Angä ëñëninque Näatänaedo, \p —Æbänö ïmoo, ante bitö æbänö cæte do ëñëmii, \p Ante äñongä Itota wæætë tömengä ingante, \p —Pedipe ïñömö bitö ïmite ayæ̈ aa pedämaï ïñedë bitö iigowæncawa tæ̈ contabi ïñömite botö bitö ïmite do atabopa, angacäimpa. \p \v 49 Ayæ̈ Näatänaedo, \p —Awënë në Odömömi ïmi, bitö Wængonguï Wëmi ïnömi ïmipa. Idægoidi mönö cabo ïñömonte bitö mönitö Awënë Odeyebi ïnömi ïmipa, ämopa. \p \v 50 Äñongä Itota wæætë, \p —Bitö iigowæncawa tæ̈ contabi ïñömite botö bitö ïmite atabopa, ämo beyænque pönëmi ïmipa. Mänïnö ante adinque bitö godömenque botö bamönengæ̈ cæbo acæbiimpa, ämopa. \p \v 51 Tömengä godömenque angantapa. \p —Bitö ïmite näwangä ämopa. Öönædë wi æ̈nete bayö Wængonguï anquedoidi Waocä ëñagaingä weca wææ̈ninque æiyönäni bitö acæbiimpa. \c 2 \s1 Cänaa quëwëñömö näni monguïmæ̈no cæte bedäni \p \v 1 Mëönaa go adoönæque ïñonte Cänaa quëwëñömö Gadideabæ ïñömö monguïmæ̈no ante bedänipa. Itota wäänä adoyömö ponte ongongacäimpa. \v 2 Itota tömengä ëmïñæ̈näni tönö tömënäni ïnänite adobaï, Monguïmæ̈no mïni bequinque, ante të të wente ænte pongadänimpa. \v 3 Ayæ̈ yowepæ̈ wædænque tï nämæ̈ biïnömæ̈ näni ämæ̈ dæ bedäni adinque Itota wäänä tömengä Wengä ingante, \p —Tömënäni biïnömæ̈ dæ ämæmpa. \p \v 4 Äñongä Itota wæætë, \p —Badä ëñëmï. Botö cæquënënö tömëmoque cæquïnö impa. Botö cæyedë wïï eyepæ̈ impa, ämopa. \p \v 5 Tömengä wäänä ïñömö në cædäni ïnänite, \p —Mïnitö ïmïnite æbänö angä ëñente cæedäni, angantapa. \p \v 6 Ayæ̈ önompo æ̈mæmpoque go adocadeque æpæncade dica inte badöincade ïñömö cö cædäni ongoncadepa. Wængonguï weca guiicæte ante waëmö bacæmöimpa, ante äate cædänipa, ante oodeoidi näni äagaincade incadepa. Ïincade pancacadea otenta ditodo næ̈ ongoncadepa. Ayæ̈ pancacadea tiëë ditodo næ̈ ongoncadepa. \v 7 Në cædäni ïnänite Itota, \p —Æpæncadecoo ïñömö æpæ̈ eyede pönï pe ñïñæ̈edäni. \p Angä ëñëninque pe ñïñængadänimpa. \v 8 Ayæ̈ tömënäni ïnänite, \p —Owæta ænte wædænque mä iyænte monguïmæ̈no ante në cædongä ingante godömïni æncæcäimpa, ämopa. \p Angä ëñëninque mänömaï cægadänimpa. \v 9 Ayæ̈ monguïmæ̈no ante në cædongä æpæ̈ ïnïmæ̈ incæ biïnömæ̈ badïmæ̈ æ̈ninque, Æbänö ïmæ̈, ante bedinque tömengä, Itota nänö badönïmæ̈ impa, ante ëñënämaï ïnongäimpa. Në cædönäni Itota weca æpæ̈ pe ñïñæ̈nänique ëñënönänimpa. Ayæ̈ monguïmæ̈no ante në cædongä ïñömö në monguingä ingante, Nänënë pöe, aa pecä pongä ate, \v 10 ïïmaï angantapa. \p —Wadäni tömänäni waïmæ̈ biïnömæ̈ täno godönäni bedänipa. Ayæ̈ ate æ̈æ̈mæ̈ becæ pönäni tömo pönï bedäni adinque tömënäni biïnömæ̈ wædænque godonte näni æ̈nïmæ̈ wæætë godönäni bedänipa. Bitö guiquënë ñöwoyedë waïmæ̈ biïnömæ̈ bitö nänënë concædïmæ̈ ænte pömipa. \p \v 11 Itota, Acædänimpa, ante mänömaï cædinque tömengä Cänaa quëwëñömö Gadideabæ ïñömö mänïï mä nänö bamönengæ̈ cægacäimpa. Mänïï tæ̈ï pïñænte bamönengæ̈ cæcä adinque waodäni, Tömengä waëmö pönï inte cæcampa, ante edonque agadänimpa. Ayæ̈ tömengä ëmïñæ̈näni ïñömö tömengä ingante godömenque wede pönënäni bagadänimpa. \p \v 12 Ayæ̈ ate Capënaömö quëwëñömö Itota tömengä wäänä tönö tömengä biwïidi tönö tömengä ëmïñæ̈näni tönö wææ̈ gogadänimpa. Mänïñömö godinque wædænque ëönæ quëwengadänimpa. \s1 Wængonguï oncö tæiyæ̈ waëmö bacæ̈impa, ante cæcä \r (Mäateo 21.12-13; Mäadoco 11.15-18; Odoca 19.45-46) \p \v 13 Wodo pænta gogaïönæ, ante oodeoidi Patowa näni æ̈æ̈mæ̈ cænguïönæ oo pönï bayedë Itota Eedotadëë ïñömö æigacäimpa. \v 14 Tömengä ïñömö Wængonguï oncö ñæ̈næncönë yabæcönë pö guiidinque ayongä wagadaidi obegaidi tönö equemöidi ïnänite godonte æncæte ante në mänäni ïnänite acantapa. Ayæ̈ wadäni campio næ̈ænte në godonte æ̈nönäni ïñömö näni godonte æ̈impaa tæ̈ contayönänite tömengä acantapa. \v 15 Yæguincamë ñæ̈næ̈mömo nää wënëninque que cæte ate æ̈ninque tömengä Wængonguï oncö ñæ̈næncönë yabæcönë në ongönäni ïnänite tatodongä tao godänitapa. Adobaï obegaidi tönö wagadaidi ïnänite, Tao gobäewedäni, angä tao godänitapa. Ayæ̈ campio næ̈ænte në godonte æ̈nönäni tömënäni tiguitamö æ̈ninque tömengä wido cæcä gueogæ̈ gotimpa. Ayæ̈ adodäni näni æ̈impaa bæ tacä guidömëmæ̈ go wææntapa. \v 16 Ayæ̈ equemöidi godonte æncæte ante në mänäni ïnänite Itota, \p —Mïnitö equemöidi ænte tao gobäewedäni. Botö Mæmpo oncönë incæ mïnitö ædö cæte, Mönö godonte æ̈ïñömö baï impa, ante cæmïnitapa töö, angacäimpa. \p \v 17 Mänïnö angä ëñëninque tömengä ëmïñæ̈näni Awënë Dabii nänö yewæ̈mongaïnö ante ïïmaï ante pönente wædänipa. “Bitö oncö ante waodäni waa acædänimpa, ante cæcæboimpa, ante botö nanguï cæïnente wænguï wæ,” ante yewæ̈mongatimpa. \p \v 18 Ayæ̈ oodeoidi awënëidi pancadäniya tömengä ingante, \p —Bitö mänïï tömää awënë baï cæbi incæ æbänö bitö bamönengæ̈ cæte odömömi adinque mönitö, Mäningä në angä ingampa, ante ëñencæmönimpa, ämönipa. \p \v 19 Äñönäni Itota wæætë tömënäni ïnänite, \p —Wængonguï tæiyæ̈ waëmö oncö incæ mïnitö ïincö bæ tate ëwëmïni ïninque botö mëönaa go adoönæque ïñö mïincö mæ̈noncæboimpa, ämopa. \p \v 20 Angä ëñëninque oodeoidi awënëidi pancadäniya, \p —Wængonguï tæiyæ̈ waëmö oncö coadenta ï tei wadepo ganca mæ̈nongadänimpa. Bitö ïñömö ædö cæte, Botö mëönaa go adoönæque ïñö mïincö mæ̈noncæboimpa, ämii, änänitapa. \p \v 21 Itota ïñömö nämä baö incæ ante, Wængonguï tæiyæ̈ waëmö oncö baï impa, ante apæ̈necä ïnongäimpa. \v 22 Tömengä ïincayæ̈ wængä ate Wængonguï, Ñäni ömæ̈möe, angä ñäni ömæ̈mongä ate, Æbänö angacäï, ante tömengä ëmïñæ̈näni pönënänitapa. Ayæ̈, Wængonguï angä ëñente näni yewæ̈mongaïnö nö impa, ante pönënäni inte ayæ̈ Itota tömënäni ïnänite nänö änïnö ante adobaï pönengadänimpa. \s1 Itota, Mönö waocabo æbänö ïmöö, ante ëñengampa \p \v 23 Patowa näni æ̈æ̈mæ̈ cæyedë Itota Eedotadëë ïñömö ponte quëwëninque, Acædänimpa, ante bamönengæ̈ nanguï cæcä adinque waodäni tæiyæ̈näni ïñömö, Mäningä mönö Codito ingampa, ante pönengadänimpa. \v 24 Itota edæ, Waodäni tömänäni æbänö entawënäni ïnänii, ante do ëñënongä inte tömengä, Wabänö pönënänii, ante tömënäni ïnänite gomö adongä ingantapa. \v 25 Edæ tömengä waodäni näni entawënö ante do ëñënongä ingantapa. Ïninque waocä ïñömö, Waodäni æbänö cædänii, ante apæ̈necæcäimpa, ante Itota tömengä ingante, Bitö botö ïmo adodö ancæbiimpa, ante änämaï ingacäimpa. \c 3 \s1 Itota tönö Nïicodemö \p \v 1 Paditeocä adocanque tömengä ëmöwo Nïicodemö tömengä ïñömö oodeoidi awënëidi tönö në godongämæ̈ cæcä ingacäimpa. \v 2 Adocä woyowotæ̈ Itota weca pöninque, \p —Awënë në Odömömi ëñëmi. Wængonguï, Odömoncæbiimpa, ante bitö ïmite da pönongä pönïmi ïmipa, do ëñëmönipa. Edæ Wængonguï waocä tönö godongämæ̈ cædämaï ingä ïninque mäningä ædö cæte bitö baï bamönengæ̈ cæcä aquïmönii. \p \v 3 Angä ëñëninque Itota wæætë, \p —Bitö ïmite näwangä ämopa. Në mempoga ëñadinganque Wængonguï Awënë Odeye nempo guiite aquingä ingampa. \p \v 4 Äñongä Nïicodemö, \p —Waocä picængä ba ate ædö cæte mempoga ëñaquingää. Tömengä nänö wäänä cæncadë ædö cæte mempoga guii æidinque ëñaquingää. \p \v 5 Angä ëñëninque Itota angantapa. \p —Bitö ïmite näwangä ämopa. Waocä æpæ̈në guiidengä ïñongante Wængonguï Önöwoca cæcä beyænque mempoga ëñadinganque Wængonguï Awënë Odeye nempo guiite quëwenguingä ingampa. \v 6 Baonga beyænque në ëñadäni ïñömö edæ baonque ëñate quëwënänipa. Wæætë Wængonguï Önöwoca cæcä beyænque në ëñadäni ïñömö Wængonguï Önöwoca ingante ëwocate quëwënänipa. \v 7 Botö, Bitö mempoga ëñaquënëmi ïmipa, ante botö änö ëñëninque, Æbämë impa, ante änämaï incæbiimpa. \v 8 Woboyæ̈ nänö cægaï baï wayömö wayömö pæ̈mænte gopa. Woboyæ̈ nänö pæ̈mæ̈mämo ëñëmö incæ, Ædonö pæ̈mænte pö, ædonö pæ̈mænte go, ante ëñënämaï ïmompa. Wængonguï Önöwoca cæcä beyænque në ëñadäni tömänäni ïnänite tömengä æbänö cæcää, ante adobaï ëñënämaï ïmompa, ämopa, ante Itota apæ̈necantapa. \p \v 9 Apæ̈necä ëñëninque Nïicodemö, \p —Æbänö inguïï. \p \v 10 Äñongä Itota wæætë, \p —Idægoidi ïnänite në odömömi ïmi incæte mänïnö ante ædö cæte ëñënämaï ïmii. \v 11 Bitö ïmite näwangä ämopa. Mönitö quïëmë ante ëñënïmöni inte mänïnö ante apæ̈nemönipa. Mönitö quïëmë ante adïmöni ïninque, Mänömaï impa, ante apæ̈nemönipa. Mïnitö guiquënë möni änö ante apæ̈nemöni ëñëninque ayæ̈ Baa ämïni inte pönënämaï ïmïnipa. \v 12 Botö mïnitö ïmïnite, Inguipoga quëwënäni weca æbänö ï, ante apæ̈nedïmo ïmo incæte mïnitö ëñënämaï ïmïnipa. Ïninque Wængonguï cæcä beyænque öönædë mïni quëwenguïnö ante æbänö ï, ante apæ̈nebo baï ædö cæte pönenguïmïnii, ante apæ̈necantapa. \p \v 13 Ayæ̈ apæ̈nedinque, “Waodäni tömänäni öönædë æidämaï ingadänimpa. Waobo në ëñagaïmo inte öönædë quëwente në wææ̈ pömo ïñömö botö adoboque öönædë æibo ïmopa. \v 14 Möitee wodi önömæca tæntæ näni badöninto æ̈ninque awäa ñä cædinque gö cæcä a ongongatimpa. Waobo ëñagaïmo ïmote adobaï awäa timpodinque tïwadinque gö cædäni wægonguënëmo ïmopa. \v 15 Mänömaï botö ïmote cædäni adinque botö ïmote në wede pönënäni ïñömö tömänäni cöwë wæ̈nämaï quëwencædänimpa,” ante Itota apæ̈negacäimpa. \s1 Wængonguï nänö waadete pönënö \p \v 16 “Edæ Wængonguï incæ inguipoga quëwënäni ïnänite në waadete pönengä inte tömengä Wengä adocanque onguïñængä ïñongante pönongä pongacäimpa. Ïninque æcänö tömengä ingante në wede pönëna ïñömö tömengä wë womönämaï inte cöwë wæ̈nämaï quëwencæcäimpa. \v 17 Edæ Wængonguï incæ tömengä Wengä ingante inguipoga ïñömö da pönongä pongacäimpa. Incæte, Inguipoga quëwënäni näni pante wæquinque, ante apænte ancæte ante wïï pongacäimpa. Wæætë inguipoga quëwënäni ïnänite tömengä ængä beyænque quëwencædänimpa, ante tömengä ingante da pönongä pongacäimpa.” \p \v 18 “Æcänö tömengä ingante në wede pönëna ïñömö Wængonguï tömengä ingante, Bitö pante wæquinque cæbipa, ante apænte änämaï incæcäimpa. Æcänö guiquënë wede pönënämaï ïna ïñömö Wængonguï tömengä ingante, Botö Wengä adocanque ïñongante bitö tömengä ëmöwo ante pönënämaï ïnömi inte wæcæbiimpa, ante do apænte angä ingampa. \v 19 Wængonguï nänö apænte änö ïñömö ïïmaï impa. Në ñäö baï ïnongä ïñömö, Wængonguï æbänö ingää, ante inguipoga ïñömö ancæte ante pongacäimpa. Incæte waodäni tömënäni näni cædïmämo wënæ wënæ ï beyænque wëmö ïñömö ante waadete pönënäni ïnänipa. Wæætë në ñäö baï ïnongä ingante waadedämaï ïnänipa. \v 20 Në wënæ wënæ cædönäni inte ñäö ïñömö ante pïïninque Baa äninque, Mönö cædïnö edonque pönï badämaï ingæ̈impa, ante ñäö ïñömö pönämaï ïnänipa. \v 21 Waodäni Wængonguï näwangä nänö ämaï në cædönäni guiquënë, Mönö cædïnö ante Wængonguï mönö tönö godongämæ̈ cæcä beyænque cætamompa, ante edonque pönï acædänimpa, ante cædinque ñäö ïñömö pöninque cædänipa.” \s1 Wäö në guidönongä Itota ingantedö ante apæ̈necä \p \v 22 Ayæ̈ ate Itota tömengä ëmïñæ̈näni tönö Oodeabæ wædænque näni quëwëñömö godänitapa. Gote pöninque mänïñömö tömënäni tönö wædænque quëwëninque Itota angä beyænque tömënäni waodäni ïnänite æpæ̈në guidönäni guiigadänimpa. \v 23 Ënöö quëwëñömö æpæ̈ nanguï mæ̈ adinque Wäö mänïñömö guidongä guiigadänimpa. Ayæ̈ waodäni, Wäö mönitö ïmönite æpæ̈në guidonguingä, ante cöwë tömengä weca pönäni ïnänite guidongä guiidänimpa. Ënöö quëwëñömö Tadïï quëwëñömö eyequeï ïnimpa. \v 24 Mänïñedë Wäö ingante ayæ̈ tee mönedämaï ingadänimpa. \p \v 25 Wäö ëmïñæ̈näni pancadäniya oodeocä adocanque tönö apæ̈nedinque, Mönö oodeocabo æbänö cæte Wængonguï weca guiicæte ante waëmö bacæmöimpa, ante tömënäni näni pönënö ante guëadö guëa ante tedewënänipa. \v 26 Adodäni Wäö weca ponte apæ̈nedinque, \p —Në odömömi ëñëmi. Oododänö æ̈mæ̈mäa bitö weca në pöningä ingantedö ante bitö, Mäningä ingampa, ante apæ̈nebitawo. Edæ mäningä onguïñængä ïñömö adobaï æpæ̈në guidongä guiidänipa töö. Waodäni tömänäni tömengä weca godänipa, ante wædänitapa. \p \v 27 Ante wædäni ëñëninque Wäö, \p —Wængonguï öönædë quëwënongä pönö angä æ̈ninque waocä mänömaï beyæ̈ cæcampa. \v 28 Botö wïï Codito ïnömo ïmopa. Ïñæmpa Wængonguï botö ïmote täno da pönongä pönïmo ïmopa. Tömengä ayæ̈ Ponguingä, ante apæ̈netabopa. Mänömaïnö ante apæ̈nebo ëñënïmïni inte mïnitö tömëmïni mänïnö ante në apæ̈nequënëmïni ïmïnipa. \v 29 Monguingä ïñömö mongä ate tömengä onquiyængä nänöogængä bacampa. Tömengä guiidengä ïñömö në monguingä ante wänö cöninque ëñëñongä monguingä apæ̈necä ëñëninque, Monguingä apæ̈necä ëñëmopa, ante watapæ̈ tocampa. Botö adobaï Codito apæ̈necä ëñëmopa, ante mäningä baï nanguï watapæ̈ tobo ïmopa. \v 30 Tömengä ïñömö godömenque ñæ̈nængä inte cædongä baquënengä ingampa. Botö guiquënë pönömenque wædämo inte cædömo baquënëmo ïmopa, ante Wäö apæ̈negacäimpa. \s1 Öönædë në quëwente wææ̈ pongä \p \v 31 Ayæ̈ Wäö godömenque apæ̈necantapa. Öönædë në quëwente wææ̈ pongä ïñömö tömengä ïñömö wïï wadäni baï wædangä inte wæætë ñæ̈nængä inte cædongä ingampa. Öönædë në quëwente wææ̈ pongä ïñömö tömengä godömenque ñæ̈nængä inte cædongä ingampa. Inguipoga ïñömö në ëñacä guiquënë waodäni baï quëwënongä inte inguipogaque ante apæ̈necampa. \v 32 Tömengä Wængonguï weca quïëmë adingä inte quïëmë ëñëningä inte mänïnö ante apæ̈necä ëñëninque wadäni wæætë, Näwangä impa, ante änämaï ïnänipa töö. \v 33 Mänïnö ante në Ao angä guiquënë tömengä, Wængonguï näwangä angä ingampa, ante edonque pönï angä ïnongä ingampa. \v 34 Edæ Wængonguï nänö da pönöningä ïñömö Wængonguï nänö änö ante apæ̈necampa. Tömengä ingante Wængonguï ïñömö tömengä Önöwoca ingante godongä æ̈ninque tömengä ædæmö ëwocate quëwengampa. \v 35 Mæmpo Wængonguï ïñömö tömengä Wengä ingante në waadete pönengä ingampa. Wængonguï tömengä ingante, Bitö nempo quïnö ïnincoo tömancoo pönömo æ̈ninque bitö awënë bacæbiimpa, ante pönö cægacäimpa. \v 36 Æcänö Wængonguï Wengä ingante në wede pönëna ïñömö tömengä cöwë wæ̈nämaï quëwencæcäimpa. Æcänö Wængonguï Wengä ingante në Baa ante pönënämaï ïna guiquënë tömengä wïï cöwë wæ̈nämaï quëwencæcäimpa. Edæ Wængonguï tömengä ingante ænguï nänö panguïmämo cöwë cædongä ingampa, ante Wäö mänïñedë ïinque apæ̈negacäimpa. \c 4 \s1 Itota Tämadiabæ onquiyængä ingante apæ̈necä \p \v 1 Paditeoidi ïnänite ïïmaï ante tededäni ëñënänitapa. Itota pönö cædinque æpæ̈në guidongä guiidinque tömengä nänö ëmïñæ̈näni ïñömö wïï Wäö ëmïñæ̈näni baï wædænque badäni inte nanguï ïnäni badänipa, ante tededänitapa. \v 2 Mänömaï änäni incæte wïï Itota në guidongä ïnongäimpa. Wæætë tömengä ëmïñæ̈näni waodäni ïnänite guidönäni guiigadänimpa. \v 3 Mänïnö ante Paditeoidi do ëñënänipa, ante änäni ëñëninque Awënë Itota Oodeabæ quëwëninque wadæ go Gadideabæ ïñömö ocæ̈ ëmænte gogacäimpa. \p \v 4 Gadideabæ taadö Tämadiabæ ïñömö tæcæguedë ïnö godö tömengä goquënengä ïnongäimpa. \v 5 Tämadiabæ ïñömö godinque tömengä Ticada näni äñömö pongantapa. Mänïï Ticada quëwëñömö eyequeï docä Aacobo wodi tömengä wengä Ootee wodi ingante, Pancabaa bitö ömæ baquïñömö, ante tömengä ingante nänö godongaïmæ ïnimpa. \v 6 Ayæ̈ æpäamönicæ̈ Aacobo wodi nänö æ̈æ̈ wogaïmönicæ̈ adoyömö ïnimpa. Itota taadö gobæ ïnö godinque nangæ̈ badinque æpäamönicæ̈ ïñömö pö tæ̈ contayongä mänïñedë tæcæ bæcä bagatimpa. \v 7 Tæ̈ contate ongöñongä Tämadiabæ quëwengä onquiyængä æpæ̈ iyænte tadonte æncæte ante pongä adinque Itota tömengä ingante, \p —Æpæ̈ pönömi beboe, angantapa. \v 8 Edæ tömengä mïñæ̈ në godäni mänïnäni quëwëñömö cænguï godonte æncæ godäni ïnönänimpa. \p \v 9 Tämadiaidi ïnänite oodeoidi cöwë gomö adäni ïnänipa, ante ëñengä inte Tämadiabæ quëwengä onquiyængä ïñömö Itota ingante, \p —Bitö oodeobi ïmi incæte botö Tämadiabæ quëwëmo ïñömote bitö ædö cæte botö ïmote, Æpæ̈ pönömi beboe, ämii, ämopa. \p \v 10 Äñongä Itota wæætë, \p —Bitö, Wængonguï quïnö nänö pönönï ï, ante ëñente baï ayæ̈, Æbodö ïnömo inte bitö ïmite, Æpæ̈ pönömi beboe, ante apæ̈neboo, ante ëñente baï bitö wæætë botö ïmote, Æpæ̈ pönömi beboe, ancædömiimpa. Ayæ̈ botö bitö ïmite æpæ̈ quëwenguïmæ̈ pönömo becædömiimpa, ämopa. \p \v 11 Angä ëñëninque onquiyængä, \p —Awënë, bitö æpæ̈ mä iyæncade dæ ampa. Ayæ̈ æpäamönicæ̈ guiibæ impa. Mänïmæ̈ æpæ̈ quëwenguïmæ̈ bitö në apæ̈nedïmæ̈ ædönö mä iyænte ænguïmii. \v 12 Mönö docä mæmpo Aacobo wodi ïñömö, Botö æ̈mæ̈wo wæ̈mo adinque botö æpäamönicæ̈ mïnitö quï bacæ̈impa, ante ïïmönicæ̈ mönö ïmonte godongacäimpa. Tömengä adomönicæ̈ æpæ̈ begacäimpa. Tömengä wënäni tönö tömengä cæ̈ningäidi adobaï adopæ̈ begadänimpa. Adocä mönö docä wædangä ïñongante bitö godömenque ñæ̈næ̈mi inte në cædömi ïmitawogaa, ämopa. \p \v 13 Äñongä Itota wæætë, \p —Æcämenque ïñömö mänïmæ̈ bedinque wæætë gæ̈wænte bacæcäimpa. \v 14 Æcämenque botö godonguïmæ̈ në becä guiquënë tömengä gæ̈wæ̈nämaï cöwë quëwencæcäimpa. Wæætë botö tömengä ingante tömëmo godonguïmæ̈ godömo bedinque tömengä botö quëwënö entawente quëwencæcäimpa. Æpäamönicæ̈ cöwë cægö baï botö tömengä mïmöno godonguïmæ̈ beyænque tömengä wæ̈nämaï nänö quëwenguïnö do æ̈ninque quëwencæcäimpa, ämopa. \p \v 15 Onquiyængä tömengä ingante, \p —Awënë, äninque, Botö gæ̈wæ̈nämaï bacæboimpa, ante mänïmæ̈ botö ïmote pönömi beboe, ämopa. Ayæ̈ mänïñömö cöwë æpæ̈ iyæncæ pönämaï incæboimpa. \p \v 16 Ante äñongä tömengä wæætë, \p —Goe, bitö nänöogængä ingante aa pedinque ænte mämömi pongäe, angantapa. \p \v 17 Äñongä tömengä wæætë, \p —Botö nänöogængä dæ ampa. \p Angä ëñëninque Itota tömengä ingante, \p —Bitö, Botö nänöogængä dæ angampa, äninque nö ante ämipa. \v 18 Ïñæmpa bitö nänöogæ̈idi önompo æ̈mæmpoque ïñönänite bitö tömënäni ïnänite mönïmi ïmipa töö. Ayæ̈ ñöwoyedë onguïñængä bitö weca në quëwengä ïñömö wïï bitö näwä nänöogængä ingampa. Ïninque ñöwo bitö änö ïñömö edæ näwangä impa, ämopa. \p \v 19 Angä ëñëninque onquiyængä, \p —Awënë, Bitö Wængonguï beyæ̈ në apæ̈nebi ïmi adinque ëñëmopa. \v 20 Mönitö dodäni mæmpoidi wodi, Ïï onquiyabo ïnö gote Wængonguï ingante, Bitö Awënë Wængonguï ïmidö anguënë, ante ædæ wææ̈ninque angadänimpa. Mïnitö në oodeoidi ïmïni guiquënë, Wængonguï ingante waa ate apæ̈necæte ante Eedotadëë quëwëñömö mänïñömonque godinque ædæ wæænte apæ̈necæ̈impa, ämïnipa töö. \p \v 21 Äñongä Itota wæætë, \p —Onquiyæ̈mi ëñëmi. Botö änö ëñëninque pönëe. Mïnitö ïñömö ædæ wææ̈ninque botö Mæmpo ingante, Bitö Awënë Wængonguï ïmidö anguënë, ante ïï onquiyabo ïnö incæ Eedotadëë mänïñömö incæ mïnitö mänïnö ante änämaï anguïönæ oo pönï impa. \v 22 Mïnitö tämadiaidi ïñömö në Wængonguï ingante, Bitö Awënë Wængonguï ïmidö anguënë, ante ædæ wææ̈ninque apæ̈nemïni incæte adocä ingante, Æbänö ingää, ante ëñënämaï ïmïnipa töö. Mönitö guiquënë në ædæ wææ̈ninque Wængonguï ingante waa ate apæ̈nemöni inte adocä, Æbänö ingää, ante do ëñëmöni ïmönipa. Edæ, Në wënæ wënæ cædäni wæncæ cædïnäni incæ quëwencædänimpa, ante në Ængä ïñömö oodeocä ïnongä ingä apa änewëë. \v 23 Botö Mæmpo ingante, Bitö Awënë Wængonguï ïmidö anguënë, ante ædæ wææ̈ninque näwangä ante apæ̈nedönäni inte apæ̈necædänimpa. Adodäni, Näwangä impa, ante nö pönente ëwocadäni inte ædæ wææ̈ninque Wængonguï ingante mänïnö ante watapæ̈ apæ̈necædänimpa. Mänïnö ante näni apæ̈nequïönæ ïñömö edæ oo pönï impa. Edæ do ïinque batimpa. Wængonguï, Mänömaï entawente nö pönënäni baï ïnäni ïnänite diqui diqui mïninque, Mänïnänique botö ïmote, Bitö Awënë Wængonguï ïmidö anguënë, ante ædæ wææ̈ninque watapæ̈ apæ̈necædänimpa, angampa. \v 24 Wængonguï Önöwocaque ëwocate quëwengä ingampa. Ïninque në ædæ wæænte tömengä ingante watapæ̈ apæ̈nedäni ïñömö tömënäni, Näwangä impa, ante nö pönente ëwocadäni inte ædæ wææ̈ninque tömengä ingante watapæ̈ apæ̈nequënënäni ïnänipa, ämopa. \p \v 25 Angä ëñëninque onquiyængä, \p —Botö, Mëetiya näni Codito änongä poncæcäimpa, ante do ëñëmopa. Tömengä pongä ate, Æbänö inguïï, ante mönö ïmonte tömänö odömonte apæ̈necä ëñencæmönimpa. \p \v 26 Äñongä Itota wæætë, \p —Botö në apæ̈nebo ïñömö Codito ïnömo ïmo apa cæbii, ämopa. \p \v 27 Tæcæ apæ̈neyongante tömengä mïñæ̈ në godäni ocæ̈ ëmænte ponte ayönäni tömengä ïñömö onquiyængä ingante apæ̈necä adinque, Æbänö cæ wæmönii, ante guïñente wædänitapa. Incæte, Æbänö ämii, ante, Quïnante tömengä ingante tedebii, ante adocanque incæ änämaï ingantapa. \v 28 Ayæ̈ onquiyængä tömengä iyæncade ëmö cæte näni quëwëñömö ocæ̈ ëmænte gote pöninque waodäni ïnänite apæ̈nedinque, \p \v 29 —Ægodöedäni, onguïñængä ïñömö botö ïmote tæcæ adinque, Botö æbänö cæboo, ante tömänö ante botö ïmo në apæ̈necä ingante pö aedäni. Mäningä wabänö mönö Codito ïnongä ingantawo, ante ämopa. \p \v 30 Angä ëñëninque tömënäni näni quëwëñömö tao godinque tömengä weca gogadänimpa. \v 31 Onquiyængä näni quëwëñömö tæcæ goyongä Itota nänö në ëmïñæ̈näni ïñömö tömengä ingante, \p —Awënë në Odömömi ïmi wædænque cæ̈e, ämönipa. \p \v 32 Ante äñönäni tömengä wæætë tömënäni ïnänite, \p —Botö cænguï botö ëadö ante quïnö ï, ante mïnitö guiquënë tömää ëñënämaï ïmïnipa töö. \p \v 33 Angä ëñëninque tömengä ëmïñæ̈näni godongämæ̈ nämanque apæ̈nedinque, \p —Wabänö wacä tömengä ingante cænguï ænte pongantawo. \p \v 34 Äñönäni Itota, \p —Botö ïmote në da pönongä nänö änö baï botö cædö ïñömö mänïï tömëmo cænguï baï impa. Ayæ̈, Tömengä nänö cædö ante tömänö ïinque cæbopa, ante botö cædö ïñömö botö cænguï baï adobaï impa. \v 35 Mïnitö ïñömö, Mëa go mëa apäicä bayonte amïñayedë tömëmoncodë gæcæmönimpa, ante wïï ämïnitawo. Botö guiquënë mïnitö ïmïnite ämopa. Waodäni ïnänite wi æ̈monte aedäni. Edæ mänïnäni tömëmoncoo gæyedë baï ïnänipa. \v 36 Itota, Botö beyæ̈ ante waodäni ïnänite në gædongä ingante botö, Bitö cæbipa, ante paga cædinque ñöwoyedë incæ do pönömo ængampa. Wæ̈nämaï wantæpiyæ̈ quëwencædänimpa, ante cædinque ñöwoyedë incæ tömengä tömënäni ïnänite do gædongä ingampa. Ïninque botö änö ante waodäni mïmöno në quiyadingä tönö në gædingä tönö guëa tocædaimpa. \v 37 Mänömaï wëënëñedë näni angaïnö ante, Waocä adocanque tömëmö quiyacä ate wacä guiquënë në gædongä ingampa, ante näwangä ante impa. \v 38 Tömëmoncodë ïñömö cædäni baï cædämaï ïmïni incæte mïnitö tömëmoncoo gæquïnäni baï bacæmïnimpa, ante botö, Waodäni botö quïnäni ïnänite gæcæmïnimpa, ante mïnitö ïmïnite da godömo gomïnitapa. Wadäni ïñömö do mänincodë nanguï pönï quiyate cædinque botö änö ante waodäni ïnänite apæ̈negadänimpa. Mïnitö guiquënë mïni cædämaï ïñömö incæ önonque gædïmïni ïmïnipa, ante Itota apæ̈negacäimpa. \p \v 39 Onquiyængä guiquënë tämadiaidi mänïñömö näni quëwëñömö quëwënäni ïnänite, “Tömengä ïñömö botö ïmote tæcæ adinque, Botö æbänö cæboo, ante tömänö ante botö ïmote apæ̈necantapa,” ante apæ̈necä ëñëninque tömënäni nanguï ïnäni Itota ingante pönengadänimpa. \v 40 Tämadiaidi tömengä weca godinque, Bitö mönitö weca a ongöe, änäni ëñëninque tömengä mëönaa ïñonte tömënäni weca owocantapa. \v 41 Tömengä nänö owoyedë tömengä nänö änö beyænque godömenque tæiyæ̈näni ïñömö tömengä ingante wede pönente badänitapa. \v 42 Adodäni onquiyængä ingante, \p —Wïï bitö apæ̈nete änonque ante ëñëninque pönëmöni inte mönitö tömengä apæ̈necä adobaï ëñënïmöni ïmönipa. Ayæ̈, Mäningä ïñömö inguipoga mönö quëwencabo ïñömonte tömengä näwangä mönö ïmonte në Ænongä ingampa, ante do ëñëmönipa, apæ̈negadänimpa. \s1 Itota cæcä beyænque awënë tönö cæcä wengä waa bacäï \p \v 43 Mëönaa go ate tömengä mänïñömö quëwëninque wadæ godinque, Gadideabæ gocæboimpa, ante gocantapa. \v 44 Itota incæ wëënëñedë, Ïïmaï impa, ante änongäimpa. Wængonguï beyæ̈ në apæ̈necä inte tömengä nänö pægaïmæ incæ mänïñömö apæ̈neyongä tömengä tönö pægaïnäni guiquënë tömengä ingante wïï waa adänipa töö, ante änongäimpa. \v 45 Tömengä mänïï Gadideabæ nänö ponque pongä adinque gadideaidi edæ Eedotadëë ïñömö Patowa näni æ̈æ̈mæ̈ cæyedë Itota baï mänïñömö gote ongöñönäni, Tömengä æbänö cæcää, ante tömää adïnäni inte, Bitö pömi waa amönipa, ante tömengä ingante apæ̈negadänimpa. \p \v 46 Ayæ̈ Gadideabæ godinque Itota wæætë Cänaa näni quëwëñömö, Æpæ̈ incæ biïnömæ̈ bacæ̈impa, ante wëënëñedë nänö cædïñömö adoyömö gocantapa. Capënaömö näni äñömö quëwëninque adocanque pancabaa awënë tönö godongämæ̈ cæcä ïñömö tömengä wëñængä onguïñængä wënæ wënæ ïnongäimpa. \v 47 Adocä onguïñængä ïñömö, Itota Oodeabæ quëwente Gadideabæ pongä, änäni ëñëninque tömengä Itota weca gote angantapa. Botö wëñængä onguïñængä wæncæ cæcä ïñongante bitö tömengä ingante cæbi waa bacäe. Ægodöe. \v 48 Itota tömengä ingante, \p —Botö, Acæmïnimpa, ante bamönengæ̈ cæbo ate wæmïni inte mïnitö mänïnö beyænque botö ïmo pönëmïni awædö. \p \v 49 Ante apæ̈necä ëñëninque pancabaa awënë tönö godongämæ̈ cæcä, \p —Awënë, botö wëñængä ayæ̈ wæ̈nämaï ïñedë ægodöe gocæ̈impa. \p \v 50 Ante äñongä Itota wæætë, \p —Ñöwo wadæ goe. Bitö wëñængä ïñömö quëwencæcäimpa, ämopa. Angä ëñëninque onguïñængä, Itota nänö änö nö impa, ante pönëninque wadæ gogacäimpa. \v 51 Tömengä, Botö oncö, ante taadonque goyongante tömengä beyæ̈ në cædönäni tömengä ingante apæ̈necæte ante pö bee tënänitapa. Pö bee tëninque, \p —Bitö wëñængä waa bacäï. \p \v 52 Ante apæ̈nedäni ëñëninque tömengä tömënäni ïnänite, Botö wëñængä æyedënö waa bacäï, ante äñongä tömënäni wæætë tömengä ingante, \p —Ïïmö ædæ gowayedë mänïñedë tömengä gancæ bacantapa, ante apæ̈nedänitapa. \v 53 Ayæ̈ wëñængä mæmpo, Bitö wëñængä quëwencæcäimpa, ante Itota botö ïmote nänö änïñedë adoyedë botö wëñængä do waa bacantapa, ante wædinque tömengä tönö tömengä näni quëwencabo tömancabo Itota ingante wede pönënäni bagadänimpa. \v 54 Itota oodeoidi weca quëwente Gadideabæ ocæ̈ ëmænte pöninque tömengä mänïñömö ïï bamönengæ̈ cædinque mempoga nänö cædö bamönengæ̈ bagatimpa. \c 5 \s1 Itota cæcä beyænque pæ opa pæ opa gocä waa bacäï \p \v 1 Ayæ̈ ate oodeoidi, Mönö Wængonguï beyæ̈, ante näni æ̈æ̈mæ̈ cæyedë Itota Eedotadëë ïñömö æidinque ado ante gogacäimpa. \v 2 Eedotadëë wææ cæte ïñömö obegaidi näni pö guiidemö gäänë gäwapæ̈ impa. Mänïmæ̈ gäwapæ̈ ebedeo tededö Betadapæ̈ näni ämæ̈ yæwedeca önompo æ̈mæmpoque ñoncæcate ïnoncöimpa. \v 3 Mänincönë wënæ wënæ ïnäni tæiyæ̈näni cöwë öñönönänimpa. Pancadäniya babetamönäni inte pancadäniya pæ opa pæ opa godönäni inte pancadäniya cömante ïnönäni ïnänipa. \v 4 Adodäni, Æpæ̈ incæ gopæ̈, ante wänö cönönäni ïnönänimpa. Edæ Wængonguï anquedo wæætë wæætë, Mänïmæ̈ incæ incæ gopængæ̈impa, ante wææ̈ pöninque cædongäimpa. Gäwapæ̈ incæ incæ go cæpæ̈ adinque æcänö täno mänïmæ̈në guiida inte adocä quïëmë wënæ wënæ ï waa badongäimpa. \v 5 Mänïñömö öñönäni weca adocanque në öñönongä ïñömö todëinta ï ocho wadepo ganca wënæ wënæ inte wægaingä ïnongäimpa. \v 6 Adocä mänïñömö öñongä ingante Itota ponte ayongä wadäni, Mäningä wantæpiyæ̈ mänömaï wënæ wënæ inte wægaingä ingampa, ante apæ̈nedäni ëñëninque Itota tömengä ingante, \p —Bitö, Waa baïnëmo, ämitawo. \p \v 7 Ante äñongä në wënæ wënæ ingä wæætë, \p —Awënë, gäwapæ̈ incæ incæ gopæ̈ñedë æcänö botö ïmote ænte guiiquïnaa edæ dæ angampa. Ayæ̈ botö, Æpæ̈në guiicæboimpa, ante goyömo wacä pöninque do täno guiicä. \p \v 8 Ante wæyongante Itota, \p —Ængæ̈ gantie, bitö bee podonte möïmo ænte goe. \v 9 Äñongä onguïñængä ïñömö ïñontobæ̈ waa badingä inte tömengä bee podonte möïmo ænte cægonte gocantapa. Oodeoidi näni guëmanguïönæ ïñonte Itota mänömaï cæcantapa. \v 10 Mänömaï beyæ̈ oodeoidi awënëidi ïñömö onguïñængä në waa badingä ingante, \p —Ñöwoönæ guëmanguïönæ ïñonte mönö æbänö cæquïï, ante do wææ yewæ̈monte impa cæbii. Bitö bee podonte möïmo næ̈æ̈nämaï incæbiimpa. \p \v 11 Ante pïïñönäni tömengä wæætë, \p —Botö ïmote, Waa bae, ante në cædingä ïñömö adocä incæ, Bitö bee podonte möïmo ænte goe, angä cætabopa. \p \v 12 Angä ëñëninque tömënäni tömengä ingante, \p —Mäningä ïñömö bitö ïmite, Bitö bee podonte möïmo ænte goe, ante në angä ïñömö æcänö ingää. Apæ̈nebi ëñëmönie, änänitapa. \p \v 13 Itota guiquënë do waodäni nanguï ïnäni ongönäni tæcæguedë go wadæ godongäimpa. Mänömaï beyæ̈ onguïñængä në waa badingä ïñömö, Në cædingä æcänö ingää, ante ëñënämaï ingantapa. \v 14 Ayæ̈ ate Itota Wængonguï oncö ñæ̈næncö yabæcönë go guiidinque tömengä ingante bee tëninque, \p —Ëñëmi, bitö wæætë waa babi ïmipa. Ïninque godömenque wënæ wënæ cædämaï incæbiimpa. Bitö mänïnö wënæ wënæ bitö cægaïnö ante ñimpo cædämaï ïmi ïninque wabänö bitö wæwenguinque godömenque babaïmipa, ämopa. \p \v 15 Angä ëñëninque onguïñængä wadæ gote oodeoidi awënëidi weca pöninque angantapa. Botö ïmote, Waa bae, ante në cædingä ïñömö Itota ingampa, ante apæ̈necantapa. \v 16 Mänömaï beyæ̈ Itota mänïnö nänö cædïnö ante guëmanguïönæ ïñonte cæcä adinque oodeoidi awënëidi ïñömö tömengä ingante togænte wënæ wënæ cædänitapa. \v 17 Itota tömënäni ïnänite, \p —Botö Mæmpo ñöwoönæ ganca tömengä nänö cædö ayæ̈ cæcä ingampa. Ayæ̈ botö adobaï cæbo ïmopa, ante apæ̈necantapa. \p \v 18 Mänïnö angä ëñëninque tömënäni godömenque pïïninque, Mönö tömengä ingante æbänö cæte wæ̈nömö wænguingää, ante godömenque nanguï cægadänimpa. Tömënäni, Tömengä guëmanguïönæ ïñonte do cæcä ingampa. Ayæ̈ godömenque, Wængonguï botö Mæmpo ïnongäimpa, ante tededinque tömengä, Botö Wængonguï baï ïmopa, ante baï cæcampa töö, ante tömënäni godömenque pïingadänimpa. \s1 Tömengä Wengä ingante Wængonguï pönö cæcä ate Awënë bacampa \p \v 19 Itota adodäni ïnänite ïïmaï äninque, “Botö mïnitö ïmïnite näwangä ämopa. Botö Wængonguï Wëmo ïnömo incæ ædö cæte adoboque nämanque cæbo ïmoo. Botö Mæmpo æbänö cæcää adinque botö adodonque cæbopa. Edæ botö Mæmpo nänö cædö baï botö Wængonguï Wëmo inte adobaï cæbopa. \v 20 Edæ Mæmpocä Wëmo ïñömote tömengä botö ïmote waadete pönëninque tömengä nänö cædö tömänö ante botö ïmote odömongä abo ïmopa. Ayæ̈ mïnitö, Æbänö cæcä wæmöö, ante wæcæmïnimpa, ante cædinque tömengä godömenque bamönengæ̈ nänö cædö ante botö ïmote odömongä ate botö wæætë cæbo acæmïnimpa. \v 21 Edæ botö Mæmpo ïñömö æ̈mæ̈wo wængaïnäni ïnänite, Ñäni ömæ̈möninque mïnitö mïïmïni quëwencæmïnimpa, ante pönö cæcä baï botö tömengä Wëmo ïñömö adobaï cæbo ïmopa. Æcänö ingante, Bitö mïï quëwencæbiimpa, ante äïnëmo inte botö tömengä ingante pönö cæbo ate mïingä quëwencæcäimpa. \v 22 Adobaï botö Mæmpo ïñömö waodäni ïnänite adinque, Æcänö waa cæcantawo, ante, Æcänö wënæ wënæ cæcantawo, ante apænte änämaï ingampa. Wæætë edæ botö tömengä Wëmo ïñömote tömengä, Bitö mänïnö ante waodäni tömänäni ïnänite apænte ancæbiimpa, ante cægacäimpa. \v 23 Mänömaï cædinque botö Mæmpo, Waodäni botö ïmo näni waa abaï adobaï botö Wengä ingante tömänäni waa acædänimpa, ante cægacäimpa. Botö tömengä Wëmo ïñömote në waa adämaï ingä ïñömö tömengä botö Wæmpocä botö ïmote da pönongä ingante adobaï waa adämaï ingampa töö,” ante Itota apæ̈necantapa. \p \v 24 Ayæ̈ apæ̈nedinque, “Mïnitö ïmïnite näwangä ämopa. Waocä botö änö ëñëninque botö ïmote në da pönongaingä ingante në wede pönengä ïñömö tömengä nänö apænte pante wæwenguïnö godämaï incæcäimpa. Wæætë tömengä nänö wæ̈nämaï quëwenguïnö gocæcäimpa. Edæ tömengä mönö æ̈mæ̈wo wænguïnö ñimpo cædinque wæ̈nämaï mönö quëwenguïnö do gocäimpa. \v 25 Mïnitö ïmïnite näwangä ämopa. Waodäni në quëwënäni incæ tömënäni æ̈mæ̈wo wængaïnäni baï ïnönäni inte tömënäni ïñömö Wængonguï Wëmo botö tedepämo oo ëñencædänimpa. Ñöwoönæ tömënäni näni ëñenguïönæ do batimpa. Në ëñënäni ïñömö tömënäni näni wæ̈nämaï quëwenguïnö gocædänimpa. \v 26 Wængonguï nämä në quëwënongä inte tömänäni näni quëwëmämo ante në godongä ingampa. Mänömaï beyænque botö tömengä Wëmo adobaï nämä në quëwënömo inte tömänäni näni quëwëmämo ante në godömo ïmopa. \v 27 Ayæ̈ Waobo ëñagaïmo ïñömote tömengä pönö cæcä beyænque botö në ämo badinque nämä tæ̈ï pïñænte cædinque edæ, Æcänö waa cæcantawo, ante, Æcänö wënæ wënæ cæcantawo, ante në apænte anguïmo ïmopa. \v 28 Botö mänömaïnö ante apæ̈nebo ëñëninque mïnitö, Æbänö angä wæmöö, ante änämaï incæmïnimpa. Edæ æ̈mæ̈wo wængaïnäni tömänäni tömënäni näni wodido në öñongaïnäni ïñönänite edæ botö tedepämo incæ tömënäni näni ëñenguïönæ oo pönï impa. \v 29 Botö tedepämo ëñëninque tömënäni tömänäni ta poncædänimpa. Në waa cægaïnäni ïñömö wæ̈nämaï näni quëwenguïnö näni goquinque ñäni ömæ̈moncædänimpa. Në wënæ wënæ cægaïnäni guiquënë näni apænte pante æ̈mæ̈wo wæwenguïnö näni goquinque ömæ̈moncædänimpa cæmïnii,” ante Itota apæ̈negacäimpa. \s1 Æcänö äna ëñente cæbii, ante Itota ingante änänipa \p \v 30 Ayæ̈ godömenque apæ̈nedinque Itota ïïmaï apæ̈necantapa. “Botö ædö cæte nämanque adoboque cæbo ïmoo. Wæætë Wængonguï botö ïmote æbänö angä ëñëninque botö mänïnö ante, Æcänö waa cæcantawo, ante, Æcänö wënæ wënæ cæcantawo, ante apænte ämopa. Ayæ̈ botö apænte änö ïñömö cöwë nöïnö ante impa. Edæ botö tömëmo ämaï cædämaï ïmopa. Wæætë botö Mæmpo botö ïmote në da pönongaingä nänö ämaï cæbo ïmopa. \v 31 Botö nämanque äninque, Æbänö cæboo, ante apæ̈nebo baï mïnitö, Önonquedö ante impa, ancædömïnimpa. \v 32 Botö æbänö cæboo, ante wacä botö beyæ̈ ante në apæ̈necä ingampa. Tömengä botö ïmotedö ante nänö apæ̈nedö ïñömö edæ nö impa, ante ëñëmopa. \v 33 Mïnitö botö ïmotedö ante, Æbänö cæcää, ante ëñencæte ante Wäö në æpæ̈në guidönongä weca wadäni ïnänite da godömïnitapa. Ayæ̈ Wäö mänïnäni ïnänite botö ïmotedö ante nö apæ̈necä ëñënänitapa. \v 34 Botö æbänö cæboo, ante waodäni botö beyæ̈ apæ̈necædänimpa, ante botö änämaï ïmopa. Wæætë, Mïnitö botö æ̈mo beyænque quëwencæmïnimpa, ante cædinque botö mänömaïnö ante apæ̈netabopa. \v 35 Wäö në æpæ̈në guidönongä tömengä ïñömö tï wodönoincade bæco baï ingacäimpa. Ayæ̈, Tömengä nänö angaïnö ñäö baï impa, ante adinque mïnitö wantæyö ïñonte, Waa impa, ante watapæ̈ tomïnitapa. \v 36 Botö æbänö cæboo, ante Wäö në æpæ̈në guidönongä nänö angaïnö beyæ̈ waodäni mänïnö ante do ëwocadäni ingadänimpa. Ayæ̈ botö Mæmpo, Bitö ïïmaï cæe, ante, Tömää ïinque cæcæbiimpa, ante botö ïmote nänö angaïnö baï ante do cædömo ïmopa. Botö Mæmpo botö ïmote da pönongaingä ingampa, ante wadäni botö cædïnö beyæ̈ do ëñënänimpa. \v 37 Ayæ̈ botö Mæmpo botö ïmote në da pönongaingä ïñömö adobaï, Botö æbänö cæboo, ante apæ̈necä ëñengadänimpa. Mïnitö guiquënë tömengä ingante adämaï ïmïni inte tömengä nänö tedepämo incæ cöwë ëñënämaï ïmïnipa töö. \v 38 Ayæ̈ botö Mæmpo botö ïmote da pönongä pönïmo ïmopa, ante mïnitö pönënämaï ïmïni inte edæ tömengä nänö angaïnö ante entawënämaï quëwëmïni ïmïnipa. \v 39 Wængonguï angä ëñëninque näni yewæ̈mongainta ædæmö adömïni inte edæ mïnitö, Mänïnö näni yewæ̈mongainta amöni beyænque mönitö wæ̈nämaï möni quëwenguïnö gocæmönimpa, ante pönëmïni ïmïnipa. Ïñæmpa mänintaa yewæ̈möninque botö ïmotedö ante apæ̈nedinque yewæ̈mongadäni apa quëwëmïnii. \v 40 Botö, Mïnitö wæ̈nämaï mïni quëwenguïnö ante pö æ̈edäni, äñömote mïnitö wæætë Baa äninque botö weca pönämaï ïmïnipa,” ante Itota apæ̈necantapa. \p \v 41 Ayæ̈ apæ̈nedinque tömengä, “Waodäni botö ïmote waa adinque apæ̈necædänimpa, ante änämaï ïmopa, angantapa. \v 42 Ïñæmpa, Mïnitö æbänö cæmïnii, ante botö do ëñëmopa. Wængonguï nänö waadete pönente entawënö mïnitö entawënämaï quëwëmïnipa, ante do ëñëmopa. \v 43 Wængonguï angä ëñëninque botö wææ̈ pönïmo adinque mïnitö Baa ante botö ïmote pönënämaï ïmïnipa. Wacä guiquënë nämä äninque pongä ïninque mïnitö mäningä ingante Ao ante pönëmaïmïnipa, ante awædö. \v 44 Mïnitö wacä ingä wacä ingä, Botö ïmote waa adinque waa apæ̈necædänimpa, ante cæmïni awædö. Incæte mïnitö, Mönö Wængonguï në adocanque ingaingä ingampa, ante, Tömengä mönö ïmonte waa adinque apæ̈necæcäimpa, ante cædämaï ïmïnipa. Mänömaï beyæ̈ mïnitö botö ïmote ædö cæte pönëmïni ïmïnii. \v 45 Botö Mæmpo weca ongöninque mïnitö ïmïnitedö ante botö, Ïïnäni wënæ wënæ cædäni ïnänitapa, ante ancæboimpa, ante mïnitö pönëmïnitawo. Mänömaïnö ante edæ pönënämaï ïedäni. Wæætë Möitee wodi nänö angaïnö ëñente beyænque mönö quëwengæ̈impa, ante pönëmïnipa. Ïñæmpa adocä Möitee wodi mïni në pönënongä ïñömö, Në wënæ wënæ cæmïni ïmïnipa, ante ancæcäimpa cæmïnii. \v 46 Mïnitö Möitee wodi ingante pönente baï adobaï botö ïmote pönencædömïnimpa. Edæ tömengä botö ïmotedö ante yewæ̈mongacäimpa. \v 47 Möitee wodi nänö yewæ̈mongaïnö ante pönënämaï ïmïni ïninque mïnitö ædö cæte botö apæ̈nedö ante ëñëninque pönenguïmïnii,” ante Itota mänïñedë ïinque apæ̈negacäimpa. \c 6 \s1 5.000 ganca ïnäni ïnänite Itota godongä cæ̈nänipa \p \v 1 Mänïnö ïinque apæ̈nete ate wantæyö ïñonte Itota wadæ godinque gäwapæ̈ Gadideapæ̈ näni ämæ̈ æ̈mæ̈mäa tao gogacäimpa. Mänïmæ̈ Tibediapæ̈ näni ämæ̈ impa. \v 2 Tömengä wogaa tao gocä adinque waodäni tæiyæ̈näni pö tee empo godänitapa. Tömengä, Acædänimpa, ante cædinque wënæ wënæ ïnäni ïnänite bamönengæ̈ cæte odömongä do adïnäni inte godänitapa. \v 3 Ayæ̈ Itota tömengä nänö ëmïñæ̈näni ïnänite änanquidi ænte mæ̈icä æidinque tömënäni tömengä tönö tæ̈ contadänitapa. \v 4 Wodo pænta gogaïönæ, ante oodeoidi Patowa näni æ̈æ̈mæ̈ cæönæ oo pönï ingatimpa. \v 5 Itota gomö ayongä waodäni tæiyæ̈näni tömengä weca pönäni adinque tömengä Pedipe ingante, \p —Mänïnäni waodäni beyæ̈ ædönö gote päö godonte æ̈ninque godömöni cænguïnänii, angantapa. \p \v 6 Edæ Itota ïñömö, Æbänö cæbaïmoo, ante do ëñëningä inte mänïnö ante, Pedipe æbänö cæquingää, ante acæte ante angantapa. \v 7 Pedipe wæætë tömengä ingante, \p —Ïñæmpa päö ante tömänäni wædænque cæncædänimpa, ante ocho apäicä cæte beyæ̈ paga æ̈inta æ̈ninque mänimpota godonte æ̈ninque edæ wïï eyepæ̈ ïmaimpa, angantapa. \v 8 Ayæ̈ tömengä ëmïñængä Timönö Pegodo biwï Æntade ïñömö Itota ingante, \p \v 9 —Mönitö weca në ongongä edëningä ïñömö tebada näni awënënïmö guiyä päö önompo æ̈mæmpoque tönö guiyä gæyæ mëa pönï næ̈ængä ingampa. Incæte mänïï cænguï tæiyæ̈näni beyæ̈ ædö cæte eyepæ̈ ï, ante wæbopa. \p \v 10 Angä ëñëninque Itota, \p —Mïnitö tæiyæ̈näni godongämæ̈ ongönäni ïnänite ämïni tæ̈ contaedäni, angantapa. Tömengä nänö ämaï änäni ëñëninque waodäni önömæcaque ïnö nanguï gaguïmæ̈ pæyömö do tæ̈ contadänitapa. Onguïñæ̈näni incæ önompo æ̈mæmpoque mïido ganca ïnäni inte tæ̈ contadäni ingadänimpa. \v 11 Itota päö æ̈ninque, Wængonguï, Bitö waa pönï pönömi ænte cænguïmöni, ante apæ̈nedinque tömengä nänö ëmïñæ̈näni ïnänite godongä æ̈ninque tömënäni wæætë tæ̈ contadäni ïnänite di mæ̈ñæ̈näni cæ̈nänitapa. Ayæ̈ tömengä gæyæ æ̈ninque adobaï cæcantapa. Tömänäni ïñömö näni cæ̈ïnënö ante eyepæ̈ cængadänimpa. \p \v 12 Tömënäni tömo pönï cæ̈näni ate tömengä ëmïñæ̈näni ïnänite tömengä, \p —Cænguï näni ao mæ̈ ao mæ̈ ñönönï ee öñoncoo wote badämaï ingæ̈impa, ante pædæ wææmpo ö æ̈edäni. \p \v 13 Angä ëñente cædinque në cæ̈näni päö önompo æ̈mæmpoque tebada näni awënënïmö näni ao mæ̈ ao mæ̈ ñönönï ee öñoncoo ö ænte da wënäni ate edæ otodë tipæmpoga go mentodëa cænguï eyede da wënäni contagatimpa. \v 14 Waodäni ïñömö Itota bamönengæ̈ nänö cædï adinque, \p —Näwangä ïingä ïñömö Wængonguï beyæ̈ në apæ̈necä ingampa. Tömengä inguipoga Ponguingä, ante näni angaingä ïnongäimpa, ante tæcæ änänitapa. \p \v 15 Tömënäni, Bitö mönitö Awënë Odeye bacæbiimpa, ante botö ïmote bæi ongoncæte ante poncæ cædänipa, ante wædinque Itota wadæ godinque adocanque änanquidi wæætë æigacäimpa. \s1 Itota æpæ̈ yædopæ̈ dao dao gocä \r (Mäateo 14.22-27; Mäadoco 6.45-52) \p \v 16 Gäwadecæ̈ pönï bayö tömengä ëmïñæ̈näni ïñömö gäwapæ̈ yæwedeca wæi gogadänimpa. \v 17 Itota angä ëñëninque mänïñömö wæi wipodë guiidinque tömënäni, Gäwapæ̈ æ̈mæ̈mäa Capënaömö näni quëwëñömö mönö taocæ̈impa, ante tæcæ wogaa tao goyönäni dobæ wëmö bayö Itota ayæ̈ tömënäni weca pönämaï ïnongäimpa. \v 18 Ayæ̈ woboyæ̈ nanguï pæ̈mænte pöñö æpæ̈ mæ̈ conta mæ̈ conta cæyonte, \v 19 tömënäni wodo tinco quidömetodo wiyate cæyönäni Itota ïñömö wipo gämæ̈nö pöninque æpæ̈ yædopæ̈ wæ̈nömënæcapæ̈ dao dao pongä adinque ancai guïñënänitapa. \v 20 Ancai guïñëñönänite Itota ïñömö tömënäni ïnänite, \p —Botö ïmopa. Guïñënämaï ïedäni, angantapa. \p \v 21 Ante äñongä tömënäni Ao ante tömengä ingante wipodë æ̈ninque tömënäni näni goïnëñömö ëmönaiya do tao gogadänimpa. \s1 Waodäni Itota ante diqui diqui minte pönäni \p \v 22 Ïïmö ate tæiyæ̈näni gäwapæ̈ ïmæ̈ wedeca a ongönönänimpa. Ïninque tömënäni, Wipo adoque pönï mänïñömö wäï wocæ̈ incæte Itota ïñömö mänimpodë guiidämaï ïñongante tömengä mïñæ̈ godäni adodänique guii wadæ tao godänitapa, ante adinque wædänitapa. \v 23 Awënë Itota do Wængonguï ingante, Bitö waa pönï pönömi cænguïmöni, ante apæ̈necä ate waodäni näni päö cæ̈nïñömö pancadäniya ayæ̈ ongönänimpa. Ñöwo ïñömö wapocoo Tibedia näni quëwëñömö wo cæwodinque mänïñömö tömënäni näni cæ̈nïñömö eyequeï pönäni adänitapa. \v 24 Ïninque Itota tönö tömengä nänö ëmïñæ̈näni edæ dæ änäni wædinque tæiyæ̈näni ïñömö wipodë guiite Capënaömö godinque Itota ante diqui diqui mincæte ante wogaa gogadänimpa. \s1 Itota, Mönö quëwenguinque, ante cænguï baï ingampa \p \v 25 Adodäni gäwapæ̈ æ̈mæ̈mäa tao godinque tömengä ingä adinque, \p —Awënë në Odömömi ïmi æyedënö ïñömö pömitawo, änänitapa. \p \v 26 Äñönäni Itota wæætë, \p —Mïnitö ïmïnite näwangä ämopa. Mïnitö tömo pönï päö cæ̈nïmïni inte botö ïmote ante diqui diqui mincæ pömïnitapa töö. Wæætë edæ botö, Acæmïnimpa, ante bamönengæ̈ cæbo beyæ̈ mïnitö wïï pömïni awædö. \v 27 Mïnitö, Mönö cænguï, ante æncæte ante cæmïni incæte inguipogaque mïni woquïnonque ante æncæ cædämaï quëwëedäni. Wæætë edæ, Mönö cænguï ïinque bayedë cænguï mæ̈ öñongæ̈impa, ante cædinque mïnitö, Mönö wæ̈nämaï quëwenguinque gocæmöimpa, ante pönente quëwëedäni. Botö në Waobo ëñagaïmo ïmo mänïï cænguï mïnitö ïmïnite pönömo æncæmïnimpa. Botö Mæmpo botö ïmotedö ante, Ïingä nö cæcä ingampa, ante odömongacäimpa. \p \v 28 Angä ëñëninque tömënäni tömengä ingante, \p —Mönitö, Wængonguï nänö cæquïmämo ante cæcæte ante quïnö cæquënëmöni ïmönii, ante wæmönipa. \p \v 29 Äñönäni Itota wæætë, \p —Botö Wængonguï nänö në da pönongaïmo ïñömote mïnitö botö ïmote mïni wede pönënö ïñömö edæ mänïnö Wængonguï nänö cædö impa, angantapa. \p \v 30 Mänömaï beyæ̈ tömënäni godömenque tömengä ingante, \p —Bitö, Ëñencædänimpa, ante bamönengæ̈ bitö cædö ante æbänö cæte odömömi adinque pönëmaïmönipa. Æbänö cæquïmii, ante änewënänitapa. \v 31 Mönö wæ̈mæ̈idi önömæca näni quëwëñedë cænguï mänää näni angaï cængadänimpa. Ïïmaïnö ante yewæ̈mongatimpa. “Tömengä, Mïnitö cænguï, ante tömënäni ïnänite öönædë ïnö mäwææ̈ godongacäimpa,” ante näni yewæ̈mongaïnö baï impa, ante apæ̈nedänitapa. \p \v 32 Itota wæætë tömënäni ïnänite, \p —Näwangä ämopa. Mïnitö ïmïnite öönædë mäwææ̈ cænguï në pönongaingä ïñömö tömengä wïï Möitee wodi ingacäimpa. Wæætë botö Mæmpo ïñömö tömengä mïnitö ïmïnite öönædë näni näwä cænguï baï pönongä cæncæmïnimpa. \v 33 Öönædë quëwente wææ̈ pongaingä ïñömö tömengä ïñömö, Cænguï baï ingampa, ante Wængonguï nänö në angaingä ingampa. Adocä inguipoga quëwënäni ïnänite, Mïni wantæpiyæ̈ wæ̈nämaï quëwenguïnö ante pönongä æ̈ninque quëwënänipa. \p \v 34 Ante Itota apæ̈necä ëñëninque tömënäni, \p —Awënë, ñöwo mänïï cænguï ïïmö ïñö ïïmö ïñö pönömi cæ̈mönie. \p \v 35 Äñönäni Itota godömenque apæ̈nedinque, \p —Botö ïñömö, Mïni quëwenguinque, ante mïni cænguï baï ïnömo ïmopa. Botö weca në pongä ïñömö cöwë cænguï gue æ̈nënämaï baï quëwencæcäimpa. Ayæ̈ botö ïmote në wede pönengä ïñömö cöwë tepæ̈ gæ̈wæ̈nämaï baï quëwenguingä ingampa, ante apæ̈necantapa. \v 36 Ayæ̈ wæætë, Mïnitö ïmïnite do botö änö baï impa. Botö ïmote do adïmïni incæte mïnitö ayæ̈ wede pönënämaï ïmïnipa. \v 37 Botö Mæmpo, Bitö quïnäni bacædänimpa, ante cædinque botö ïmote pönongä æ̈mo ïninque botö quïnäni në badäni inte tömënäni tömänäni ïñömö botö weca edæ do pönänipa. Ayæ̈ æcämenque botö weca pöna ïnate, Botö weca pönämaï ïmipa, ante cöwë änämaï incæboimpa. \v 38 Edæ öönædë quëwëninque botö wïï tömëmo ämaï cæcæboimpa, ante wææ̈ pontabopa. Wæætë botö ïmote në da pönongaingä nänö ämaï cæcæboimpa, ante wææ̈ pontabopa. \v 39 Ayæ̈ botö ïmote në da pönongaingä botö ïmo nänö angaïnö ïñömö ïïmaï impa. Waodäni bitö quïnäni bacædänimpa, ante pönömo æ̈ninque bitö quïnäni badinque adocanque incæ wë womonte wæ̈nämaï incæcäimpa. Wæætë ïinque baquïönæ ïñonte bitö, Ñäni ömæ̈möedäni, ämi ëñëninque bitö quïnäni tömänäni edæ ñäni ömæ̈moncædänimpa. \v 40 Edæ botö Mæmpo nänö angaïnö ïñömö ïïmaï impa. Botö Wængonguï Wëmo ïñömote botö ïmote ædæmö adïnäni inte edæ botö ïmote në pönënäni tömänäni cöwë wæ̈nämaï wantæpiyæ̈ quëwencædänimpa. Mänömaïnö ante impa. Ayæ̈ ïinque baquïönæ ïñonte botö mänïnäni ïnänite, Mïnitö ñäni ömæ̈möedäni, ämo ate ömæ̈moncædänimpa. Itota mänömaï apæ̈necantapa. \p \v 41 Apæ̈necä ëñëninque oodeoidi ïñömö, Tömengä, “Botö cænguï baï ïmopa, ante öönædë ïnö wææ̈ pontabopa,” angampa, ante tömengä ingantedö ante tæcæ pïinte tedewënänitapa. \v 42 Tömënäni, \p —Ïingä ïñömö wïï Ootee wengä Itota ingantawo. Tömengä mæmpo tönö wäänä wïï mönö adöna ïnatawo. Tömengä ædö cæte, Botö öönædë quëwente wææ̈ pontabopa, angä änewëë. \p \v 43 Ante pïïñönäni Itota wæætë, \p —Mïnitö nämanque godongämæ̈ pïinte tededämaï ïedäni. \v 44 Botö Mæmpo botö ïmote në da pönongaingä wïï pönö cæcä baï æcämenque incæ botö weca pönämaï incædongäimpa. Ayæ̈ ïinque baquïönæ ïñonte botö weca në pongä ingante, Ñäni ömæ̈möe, ämo ñäni ömæ̈moncæcäimpa. \v 45 Wængonguï beyæ̈ në apæ̈negaïnäni näni yewæ̈mongaintaa ïïmaï ante yewæ̈mongadänimpa. “Wængonguï waodäni tömänäni ïnänite odömonte apæ̈necä ëñencædänimpa.” Botö Mæmpo apæ̈necä në ëñënäni ïñömö tömengä nänö odömonte apæ̈nedö ante në ëñënäni ïnönäni ïninque tömënäni tömänäni botö weca pönänipa, ante Itota apæ̈necantapa. \p \v 46 Ayæ̈ apæ̈nedinque, “Mïni waocabo tömämïni incæ botö Mæmpo ingante cöwë adämaï ïmïnitapa. Botonque ïñömö Wængonguï weca në quëwente pömo inte botö Mæmpo ingante në adïmo ïñömö adoboque pönï ïmopa. \v 47 Mïnitö ïmïnite näwangä ämopa. Botö ïmote në wede pönengä ïñömö tömengä cöwë wantæpiyæ̈ nänö quëwenguïmämo do entawente quëwengä ingampa. \v 48 Botö ïñömö, Mïni quëwenguinque, ante mïni cænguï baï ïmopa. \v 49 Mïni wæ̈mæ̈idi önömæca quëwëñedë cænguï mänää näni angaï cængaïnäni incæte edæ do wængadänimpa. \v 50 Botö ïñömö cænguï baï ïnömo inte öönædë quëwente wææ̈ pömo ïmopa. Ïninque waocä, Cænguï cænte baï quëwengæ̈impa, ante botö ïmote pönengä ïninque tömengä cöwë wæ̈nämaï quëwëmaingampa. \v 51 Botö cænguï baï ïmo inte öönædë quëwengaïmo incæ wææ̈ pontabopa. Æcänö cænguï cænte baï botö ïmote pönëna tömengä ïñömö cöwë wæ̈nämaï quëwencæcäimpa. Ïï cænguï botö godonguï botö nämä baö impa. Inguipoga quëwënäni ïnänite, Mïnitö quëwenguïmïni, ante botö nämä baö incæ godoncæboimpa,” ante Itota mänömaï apæ̈necantapa. \p \v 52 Mänïnö angä ëñente wædinque oodeoidi näni cabo ïñömö godongämæ̈ nämanque tededinque wæætë godö wæætë godö änewënänitapa. \p —Mäningä ïñömö mönö ïmö tömengä nämä baö ædö cæte pönongä cænguïmönii. \p \v 53 Ante tedewëñönäni Itota wæætë tömënäni ïnänite, \p —Mïnitö ïmïnite näwangä ämopa. Botö Waobo ëñagaïmo ïñömote mïnitö botö baö cæ̈nämaï inte botö wepæ̈ bedämaï ïmïni ïninque ædö cæte Wængonguï wantæpiyæ̈ nänö quëwenguïmämo entawëmïni inguïmïnii. \v 54 Botö baö në cængä ayæ̈ botö wepæ̈ në becä tömengä ïñömö Wængonguï wantæpiyæ̈ nänö cöwë quëwenguïmämo do entawente quëwengä ingampa. Ayæ̈ ïinque baquïönæ ïñonte botö mäningä ingante, Bitö ñäni ömæ̈möe, ämo ñäni ömæ̈moncæcäimpa. \v 55 Edæ botö baö näwä cænguï baï impa. Ayæ̈ botö wepæ̈ näwä bequï baï impa. \v 56 Botö baö në cængä inte ayæ̈ botö wepæ̈ në becä ïñömö tömengä botö nempo ee quëwënongä ingampa. Ayæ̈ adobaï tömengä botö ïmote entawënongä ingampa. \v 57 Botö Mæmpo në Quëwënongä inte botö ïmote da pönongä pönïmo ïmopa. Tömengä pönö cæcä ate quëwëmo ïmopa. Botö ïmote në cængä ïñömö adobaï botö cæbo beyænque quëwencæcäimpa. \v 58 Botö cænguï baï ïmo inte öönædë wææ̈ pönïmo ïñömö mänïï cænguï baï ïmopa. Mönö wæ̈mæ̈idi cænguï mänää näni angaï cængaïnäni incæ edæ do wængadänimpa. Wæætë ñöwo wææ̈ pömo ïñömote, Cænguï impa, ante në cæ̈nongä ïñömö tömengä cöwë wæ̈nämaï quëwencæcäimpa, ante Itota apæ̈negacäimpa. \p \v 59 Tömengä mänïnö ante Capënaömö näni quëwëñömö näni odömöincönë ongöninque tömënäni ïnänite odömonte apæ̈negacäimpa. \s1 Itota nänö änö beyænque mönö wæ̈nämaï quëwengæ̈impa \p \v 60 Mänïnö odömonte apæ̈necä ëñëninque tömengä ëmïñæ̈näni nanguï ïnäni, \p —Tömengä nänö odömonte apæ̈nedïnö ïñömö waadedämaïnö impa. Edæ æcänö ëñëmaïnaa, ante änänitapa. \p \v 61 Mänïnö nänö odömonte apæ̈nedïnö ante tæcæ pïinte tedewënäni wædinque Itota tömënäni ïnänite, \p —Mïnitö botö änïnö ante oda cæmïni inte pïïmïni ïmïnitawo, angantapa. \v 62 Ayæ̈ godömenque apæ̈nedinque, Botö Waobo ëñagaïmo ïmo öönædë quëwente wææ̈ pongaïmo inte adodö adoyömö æibo adinque mïnitö æbänö ante ämaïmïnii. \v 63 Wængonguï Önöwoca pönö cæcä beyænque waocä quëwengä ïninque tömengä baonque nänö ëñayö beyænque ædö cæte quëwëmaingää. Botö Wængonguï Önöwoca tönö apæ̈nedinque mïnitö ïmïnite botö apæ̈nedïnö beyæ̈ mïnitö önöwoca ëwocate quëwencæmïnimpa. \v 64 Incæte mïnitö weca pancadäniya ïñömö botö ïmo pönënämaï ïnänipa töö, ante Itota apæ̈necantapa. \p Edæ tömënäni weca æcänö tömengä ingante pönënämaï ingää, ante Itota do ëñënongäimpa. Ayæ̈ tömengä ingante në godö odömonguingä æcänö ïmaingää, ante tömengä adobaï do ëñënongäimpa. \v 65 Itota godömenque apæ̈nedinque, \p —Botö mänïï beyæ̈ mïnitö ïmïnite do antabopa. Botö Mæmpo wïï pönö cæcä baï æcämenque incæ botö weca pönämaï incædongäimpa, ante apæ̈negacäimpa. \p \v 66 Mänïönæ ganca tömengä mïñæ̈ në godäni incæ nanguï ïnäni wadæ godinque tömengä mïñæ̈ ayæ̈ tee empo godämaï ingadänimpa. \v 67 Tömënäni wadæ godäni adinque Itota önompo tipæmpoga go mëa ganca ïnäni ïnänite, \p —Mïnitö diyæ̈ æbänö cæquïmïnii. Mïnitö tömënäni baï adobaï botö ïmote ëmö cæte, Wadæ goïnëmönipa, ämïnitawo. \p \v 68 Äñongä Timönö Pegodo wæætë, \p —Awënë, æcänö mïñæ̈ gobaïmönii. Wacä mönitö ïmönite në ëmïñængä ïñömö edæ dæ angampa. Wantæpiyæ̈ wæ̈nämaï möni quëwenguïnö ante æbänö gocæmönimpa, ante wæyömöni bitö ïñömö në apæ̈nebi ïmipa. \v 69 Bitö ïñömö Wængonguï nänö da pönönömi inte tömengä nänö Tæiyæ̈ Waëmö ïnömi ïmipa, ante pönëmöni inte ëñëmönipa. \p \v 70 Ante apæ̈necä ëñëninque Itota, \p —Mïnitö önompo tipæmpoga go mëa ganca ïmïni inte wïï botö apænte æ̈nömïni ïmïnitawo. Incæte mïni cabo incæ adocanque ïñömö wënæ quï ingampa, ante apæ̈negacäimpa. \p \v 71 Timönö Icadiote wengä Codaa ingantedö ante Itota mänömaï angacäimpa. Tömengä önompo tipæmpoga go mënaa näni cabo adocanque ïnongä incæte ayæ̈ ate Itota ingante odömonte në godonguingä ïnongäimpa. \c 7 \s1 Itota biwïidi tömengä ingante pönënämaï ïnäni \p \v 1 Ayæ̈ ate Itota Gadideabæ tömämæ wayömö wayömö gocä ingacäimpa. Oodeabæ ïñömö oodeoidi awënëidi botö ïmote wæ̈noncæ cædänipa, ante wædinque Itota, Oodeabæ wïï goïnëmopa, ante mänïömæ godämaï ïnongäimpa. \v 2 Oodeoidi, Mönö wæ̈mæ̈idi oncontaicoo mæ̈nöninque quëwengadänimpa, ante pönëninque tömënäni æ̈æ̈mæ̈ oo pönï ingatimpa. \v 3 Itota biwïidi tömengä ingante, \p —Bitö ëmïñæ̈näni bitö bamönengæ̈ cæbi acædänimpa, ante cæcæte ante bitö ïñömö ongönämaï inte wæætë Oodeabæ goquënëmi ïmipa. \v 4 Waodäni tömänäni ayönäni cæbo edonque acædänimpa, ante cæïnengä ïñömö tömengä wïï awëmö cæcampa. Bitö mänïï cædïnö do cæbi inte waodäni tömänäni bitö ïmite edonque pönï acædänimpa, ante odömonte cæe, ämönipa. \p \v 5 Edæ tömengä biwïidi incæ tömengä ingante pönënämaï ïnäni ïnönänimpa. \v 6 Mänömaï beyæ̈ Itota tömënäni ïnänite, \p —Botö wïï ñöwo goquënëmo ïmopa. Mïnitö guiquënë æyedëmë gomïni incæ cöwë waa impa. \v 7 Inguipogaque quëwënäni mïnitö ïmïnite ædö cæte pïinte badänii. Wæætë botö tömënäni ïnänite, Mïnitö wënæ wënæ cæmïni ïmïnipa, ante apæ̈nebo beyæ̈ tömënäni botö ïmo pïïnänipa. \v 8 Mïnitö æ̈æ̈mæ̈ cædäni weca æite goedäni. Botö goquïönæ wïï eyepæ̈ impa, ante pönëninque botö ayæ̈ mänïmæ̈ cædäni weca godämaï ïmopa. \p \v 9 Mänïnö äninque tömengä godömenque Gadideabæ ongonte quëwengacäimpa. \s1 Itota näni æ̈æ̈mæ̈ cæyömö gote pongacäimpa \p \v 10 Incæte tömengä biwïidi æ̈æ̈mæ̈ ante godäni ate tömengä adobaï godinque wïï waodäni näni ayömö gocampa. Wæætë awëmö gocantapa. \v 11 Ayæ̈ näni æ̈æ̈mæ̈ cæyömö oodeoidi awënëidi ïñömö, \p —Mäningä onguïñængä æyömönö ingää, ante tömengä ingante ante diqui diqui minte wææ wänönänitapa. \p \v 12 Tæiyæ̈näni ponte a ongönäni godongämæ̈ nämä tededinque tömengä ingantedö ante wæntæ wæntæ tededänitapa. Pancadäniya, “Tömengä waa cæcä ingampa.” Äñönäni wadäni ïñömö, “Baa, mäningä waodäni ïnänite wapiticæ̈ mäodinque, Oda cæquïnänimpa, ante cæcä ingampa,” ante apæ̈nedönänimpa. \p \v 13 Oodeoidi awënëidi ïnäni adinque guïñente wædinque wadäni tömänäni tömengä ingantedö ante waodäni ëñëñönäni apæ̈nedämaï ïnönänimpa. \p \v 14 Tömënäni æ̈æ̈mæ̈ do cæyedë Itota ïñömö Wængonguï oncö ñæ̈næncönë yabæcönë æite pö guiidinque waodäni ïnänite mä odömonte apæ̈necä ëñengadänimpa. \v 15 Tömengä odömonte apæ̈necä ëñëninque oodeoidi ancai guïñëninque, \p —Æbänö cæte nanguï ëñengä ingää. Edæ tömengä ecoeda adämaï ïnongä ingampa. \p \v 16 Äñönäni Itota wæætë, \p —Botö odömonte apæ̈nedö ante wïï nämä pönëninque odömonte apæ̈nebo ïmopa. Wæætë Wængonguï botö ïmote në da pönongaingä nänö angaïnö ante odömonte apæ̈nebopa. \v 17 Mïnitö, Wængonguï nänö angaïnö ante Itota odömonte apæ̈necampa, ante pönëmïnitawo. Wæætë, Nämä pönëninque Itota odömonte apæ̈necampa, ante pönëmïnitawo. Ïñæmpa waocä, Wængonguï nänö ämaï cæcæboimpa, ante æcänö änaa tömengä ïñömö, Æcänö angä ëñëninque Itota odömonte apæ̈necää, ante do ëñencæcäimpa. \v 18 Në nämä pönëninque apæ̈necä ïñömö tömengä nämä ante, Botö ïmo waa acædänimpa, ante aïnente apæ̈necä ingampa. Wæætë edæ, Botö ïmo në da pönongainganque ingante waa acædänimpa, ante në aïnente cæcä ïñömö tömengä edæ në nö cæte quëwënongä ingampa. Adocä, Waodäni oda cæquïnänimpa, ante tömënäni ïnänite wïï wapiticæ̈ mäocä ingampa, ante Itota apæ̈necantapa. \v 19 Ayæ̈ apæ̈nedinque, “Wængonguï nänö wææ angaïnö ante Möitee wodi wïï mïnitö beyæ̈ ante yewæ̈mongacäï. Incæte mïnitö tömämïni Wængonguï nänö wææ angaïnö adinque ëñente cædämaï ïmïnipa töö. Mïnitö quïnante botö ïmote, Wæ̈nöïnëmönimpa, ante pönëninque cæmïnii.” \p \v 20 Ante awënëidi ïnänite äñongante nanguï ïnäni adoyömö ongönäni wæætë, \p —Bitö wënæ tönö cæbi ïmipæ̈æ̈, ante tömengä ingante äninque, Bitö ïmite æcänö wæ̈nöïnente cæcää. \p \v 21 Ante änäni ëñëninque Itota godömenque tömënäni ïnänite, \p —Guëmanguïönæ ïñonte botö adopoque bamönengæ̈ cæbo adinque mïnitö tömämïni ancai guïñente wæmïnipa edæ. \v 22 Möitee wodi ïñömö, Mïnitö wëñængä ëñacä ate önompo æ̈mæmpoque go mëönaa go adoönæque ïñonte mänïönæ tömengä yabæque ëö togæncæmïnimpa, ante mïnitö ïmïnite odömonte apæ̈negacäimpa. Wïï Möitee wodi mänömaï mä cæcä ingacäimpa. Wæætë wëënëñedë incæ mïnitö wæ̈mæ̈idi do adodö cægadänimpa. Incæte Möitee wodi, Mänïönæ ïñonte ëö togæncæmïnimpa, ante pönö angä beyænque mïnitö guëmanguïönæ ï incæte mïnitö wëñængä onguïñængä ingante ëö togæ̈mïni ïmïnipa töö. \v 23 Möitee wodi nänö wææ yewæ̈mongaïnö wido cædämaï ingæ̈impa, ante cædinque mïnitö guëmanguïönæ ïñonte edæ wëñængä onguïñængä ingante do ëö togæ̈mïnipa. Incæte edæ guëmanguïönæ ïñonte botö wënæ wënæ ïningä ingante ämo ate tömengä baö tömäñö waa bacä beyænque quïnante botö ïmote pïïmïni ïmïnii. \v 24 Waocä wabänö nänö cædï wënæ wënæ ï, ante pönëninque ædæmö ëñënämaï ïmïni inte mïnitö tömengä ingä, Bitö wënæ wënæ cæbi ïmipa, ante apænte änämaï ïedäni. Wæætë, Æbänö ï, ante ædæmö ëñëninque nöingä ante ancæmïnimpa, ante Itota mänömaï apæ̈negacäimpa. \s1 Itota ïñömö Codito mönö në Ponguingä ingampa \p \v 25 Mänömaï beyæ̈ Eedotadëë quëwënäni pancadäniya, \p —Mäningä ingante wæ̈nömöni wæncæcäimpa, ante awënëidi wïï änänitawo, ante mänïñedë tæcæ tedewënänitapa. \v 26 Aedäni, tömengä ïñömö edonque pönï a ongöninque waodäni ïnänite apæ̈neyongä incæ mönö awënëidi tömengä ingante änämaï pæ wëënete ïnänipa töö. Tömënäni wabänö, Mäningä ïñömö näwangä Codito mönö änongä ingampa, ante pönënänitawo. \v 27 Ïñæmpa, Mäningä onguïñængä æyömönö quëwente pongä ingää, ante do ëñëmöpa. Mönö Codito, Në Ponguingä, ante näni angaingä ïñömö æyömönö quëwente pongää, ante mönö waocabo tömämö incæ ëñënämaï inguïmö ïmompa, änänitapa. \p \v 28 Ayæ̈ Itota Wængonguï oncö ñæ̈næncönë yabæcönë odömonte apæ̈nedinque aa pecantapa. \p —Ao, Botö æbodö ïmoo, ante mïnitö ëñëmïniyaa. Ayæ̈ botö, Æyömönö quëwente pömoo, ante mïnitö adobaï ëñëmïniyaa. Botö wïï nämä pönëninque pontabopa. Botö ïmote në da pönongaingä näwangä ïnongä ingampa. Mïnitö, Tömengä æbänö ingää, ante ëñënämaï ïmïnipa töö. \v 29 Botö wæætë edæ tömengä weca quëwëmo ïñömote tömengä botö ïmote da pönongä pönïmo inte edæ botö ïñömö edæ tömengä ingante do agaïmo ïnömo ïmopa, angacäimpa. \p \v 30 Mänïnö angä ëñëninque tömënäni, Quïnö cæte tömengä ingante bæi ongonguïmönimpa, ante pönengadänimpa. Incæte tömengä nänö wænguïönæ wïï eyepæ̈ ï beyæ̈ tömengä ingante ö æ̈nämaï ingadänimpa. \v 31 Tæiyæ̈näni adoyömö pö ongönäni weca ongöninque nanguï ïnäni tömengä ingante wede pönënänitapa. Tömënäni, \p —Mäningä onguïñængä ïñömö nanguï bamönengæ̈ cæcä ïnongäimpa. Mönö Codito ïñömö tömengä pongä ate godömenque bamönengæ̈ cæquingä ingantawogaa. \s1 Itota ingante bæi ongoncæte ante cædäni \p \v 32 Tæiyæ̈näni mänïñömö ongönäni ïñömö Itota ingantedö ante mänömaïnö ante wæntæ wæntæ tedeyönäni Paditeoidi ëñënänitapa. Ayæ̈, Wængonguï quï, ante në godönäni ñæ̈næ̈näni tönö Paditeoidi ïñömö Wængonguï oncö ñæ̈næncö wææ wänönäni ïnänite, Mïnitö goedäni. Tömengä weca godinque tömengä ingante bæi ongonte ænte pöedäni, änänitapa. \v 33 Itota godömenque apæ̈nedinque, \p —Mïnitö weca wantæyö quëwëninque botö ayæ̈ ate botö ïmote në da pönongaingä weca ocæ̈ ëmænte gocæboimpa. \v 34 Botö ocæ̈ ëmænte gobo ate mïnitö botö ïmote ante diqui diqui mïmïni incæte adämaï inguïmïni ïmïnipa. Ayæ̈ botö go quëwëñömö mïnitö adoyömö ædö cæte ponguïmïni ïmïnii. \p \v 35 Angä ëñëninque oodeoidi awënëidi nämanque tededänitapa. \p —Mäningä, Gocæboimpa, ante ædönö goyongante mönitö diqui diqui mïninque adämaï inguïmöni ïmönii. Tömengä, Edæ mönö guiidënäni do panguïmæ̈ godinque guidiegoidi weca wayömö wayömö näni quëwëñömö tömengä wabänö goquingää. Ayæ̈ guidiegoidi mänïñömö quëwënäni ïnänite odömonte apæ̈nebo ëñencædänimpa, ante apæ̈nequingää. \v 36 Tömengä ïñæmpa, “Botö ïmote ante diqui diqui mïmïni incæte mïnitö botö ïmote adämaï inguïmïni ïmïnipa, angampa töö. Ayæ̈, Botö go quëwëñömö mïnitö adoyömö dicæ ponguïmïniyaa,” ante mänïnö ante æbänö ante apæ̈necantawo, angadänimpa. \s1 Waëmö æpæ̈ tayömö ta gopæ̈ mönö quëwenguïmæ̈ impa \p \v 37 Ayæ̈ tömënäni näni æ̈æ̈mæ̈ ïinque cæönæ ïñonte, Ñæ̈næ̈ æ̈æ̈mæ̈ impa, ante godömenque nanguï cæyönäni Itota ïñömö ængæ̈ gantidinque yedæ yedæ tedecantapa. \p —Në gæ̈wænte wæcä ïñömö tömengä botö weca poncæcäimpa. Ayæ̈ botö tönö godongämæ̈ becæcäimpa. \v 38 Æcämenque botö ïmote në wede pönengä ïñömö tömengä quëwenguïmæ̈ ænte entawencæcäimpa. Ayæ̈ waëmö æpæ̈ tayömö ta gote cægömæ̈ baï tömengä adobaï tömengä nänö entawënö godonte baï cædinque, Wadäni bete baï quëwencædänimpa, ante godö cæcæcäimpa. Wængonguï angä ëñente näni yewæ̈mongaïnö baï ante mänömaïnö ante impa. \p \v 39 Mänömaïnö ante Itota ïñömö, Botö ïmote në wede pönënäni inte ayæ̈ ate Wængonguï Önöwoca ingante ænte entawenguïnäni ïnänipa, ante pönëninque mäningä Wængonguï Önöwoca ingantedö ante apæ̈negacäimpa. Edæ Itota ayæ̈ wæ̈nämaï inte öönædë ocæ̈ ëmænte æidämaï nänö ïñedë Wængonguï ïñömö Tæiyæ̈ Waëmö Önöwoca ingante ayæ̈ da pönönämaï ïnongäimpa. \s1 Waodäni wæætë godö wæætë godö näni änewënö \p \v 40 Mänïnö nänö änö ëñëninque waodäni pancadäniya, \p —Näwangä impa. Mäningä ïñömö, Wængonguï beyæ̈ në apæ̈necä në Ponguingä, ante näni angaingä adocä ïnongä ingampa. \p \v 41 Ante äñönäni wadäni guiquënë, \p —Mönö Codito në Ponguingä, ante näni angaingä mäningä ingampa. \p Änäni ëñëninque wæætë wadäni, \p —Mönö Codito ædö cæte Gadideabæ quëwente pongä ingää, änänitapa. \v 42 Ïñæmpa mönö Codito ïñömö Awënë Dabii pæ̈ingä inguingäimpa. Ayæ̈ Bedëë Dabii nänö quëwengaïñömö adoyömö ëñaquingä ingampa, ante Wængonguï angä ëñente näni yewæ̈mongaïnö ongö adämaï ïmïnitawo. \p \v 43 Angä ëñëninque waodäni, Itota æcänö ingää, ante mänömaï wadö wadö ante pönente tedewengadänimpa. \v 44 Pancadäniya, Tömengä ingante bæi ongöïnëmönipa, änäni incæte tömengä ingante bæi ongonte æ̈nämaï ingadänimpa. \s1 Awënëidi Itota ingante pönënämaï ïnönäni \p \v 45 Wængonguï oncö tæiyæ̈ waëmö oncönë wææ wänönäni ïñömö, Wængonguï quï, ante në godönäni ñæ̈næ̈näni tönö Paditeoidi weca ocæ̈ ëmænte pönänipa. Ocæ̈ ëmænte pönäni adinque tömënäni, \p —Quïnante tömengä ingante ænte pönämaï ïmïnii. \p \v 46 Ante äñönäni wææ wänönäni wæætë, \p —Mäningä onguïñængä waa apæ̈necä baï æcänö adobaï tedecä ïñömö edæ dæ angampa. \p \v 47 Änäni ëñëninque Paditeoidi guiquënë, \p —Tömengä mïnitö ïmïnite adobaï wapiticæ̈ mäocä oda cæte gobaïmïni bamïnitawo. \v 48 Äninque tömënäni godömenque, Awënëidi incæ Paditeoidi incæ adocanque tömengä ingante pönengä ingantawogaa. \v 49 Nanguï ïnäni ïñömö ongönäni guiquënë tömënäni në önönänique inte Wængonguï nänö wææ angaïnö ante ëñënämaï ïnäni inte tömengä ingante pönënäni ïnänipa. Mänömaï beyæ̈ tömënäni Wængonguï nänö pangaïmämo ante wæquïnäni ïnänipa. \p \v 50 Nïicodemö ïñömö wëënëñedë Itota weca në godingä adobaï tömënäni baï Paditeocä ïnongä inte apæ̈necantapa. \p \v 51 —Waocä, Æbänö cæboo, ante nämä beyæ̈ wææ änämaï ïñongante mönö, Tömengä ingante pangæ̈impa, ante ædö cæte apænte anguïï. Edæ, Wææ änämaï ïñongante pangæ̈impa, ante dicæ wææ yewæ̈mongadänïñaa. \p \v 52 Ante äñongä tömënäni, \p —Bitö adobaï Gadideabæ quëwente ponte baï tedebipæ̈æ̈. Wængonguï beyæ̈ näni yewæ̈mongainta ae. Adinque bitö, Wængonguï beyæ̈ në apæ̈necä wïï Gadideabæ quëwente pongä ingampa, ante do ëñencæbiimpa, ante angadänimpa. \s1 Onquiyængä nänö towënö \p \v 53 Mänïnö änäni ate tömänäni oncönë ocæ̈ ëmænte gogadänimpa. \c 8 \p \v 1 Itota guiquënë Odibowænquidi näni anquidi gocantapa. \v 2 Ïïmö ate ñäö bayedë tömengä Wængonguï oncö ñæ̈næncönë yabæcönë wæætë pö guiicä adinque waodäni tömänäni tömengä nänö ongöñömö goto pönäni adinque Itota tömënäni ïnänite odömonte apæ̈necæte ante tæ̈ contacantapa. \p \v 3 Mänïñedë onquiyængä adocanque tömengä nänöogængä ïnämaï ïñongante wacä onguïñængä tönö tæcæ godö guëa mongä adäni ate në odömönäni tönö Paditeoidi ïñömö mäningä onquiyængä ingante ænte pönänitapa. Tömengä ingante tæcæguedë gö cædäni ongöñongä \v 4 tömënäni Itota ingante, \p —Awënë në Odömömi ïmi, ïingä onquiyængä ïñömö wacä ingante tæcæ godö guëa mongä adäni wæmönipa. \v 5 Wængonguï nänö angaïnö ante Möitee wodi ïïmaï ante wææ yewæ̈mongacäimpa. Onquiyæ̈näni mäningä onquiyængä baï cædäni ïñönänite mïnitö tömënäni ïnänite dicaca tacamïni wæncædänimpa. Bitö guiquënë quïnö ämii. \p \v 6 Mänïnö ante tömënäni ïñömö, Æbänö apæ̈necää, äninque, Wabänö pancadea wapiticæ̈ tedecæcäimpa, ante cædänitapa. Edæ wapiticæ̈ tedecä ïninque mönitö, Adocä wënæ wënæ cæcä ingampa, ante ancæmönimpa, ante cædänitapa. Itota guiquënë ædæ wææ̈ninque onguipoga tömengä önongompoga yewæ̈mongacäimpa. \v 7 Tömënäni godömenque tömengä ingante ëñencæte ante äñönäni Itota ængæ̈ gantite tömënäni ïnänite, \p —Mïnitö weca adocanque ongöninque në wënæ wënæ cædämaï ingä ïninque mäningä täno onquiyængä ingante, Wænguïmi, ante dicaca tacacæcäimpa, ante angantapa. \p \v 8 Äninque wæætë ædæ wææ̈ninque onguipoga yewæ̈mongacäimpa. \v 9 Mänïnö angä në ëñënäni ïñömö adocanque wadæ go wacä wadæ go wacä wadæ go tömänäni wadæ godänipa. Picæ̈näni täno wadæ godäni ayæ̈ wadäni wadæ godänitapa. Tömänäni dæ godäni adinque Itota adocanque ee ongöñongä onquiyængä ayæ̈ adoyömö næ̈ gongængantapa. \v 10 Itota ængæ̈ gantidinque onquiyængä ingante, \p —Æyömönö ïnänii. Bitö ïmite apænte äninque tacadämaï ïnänitawo. \p \v 11 Äñongä tömengä wæætë, \p —Awënë, tömänäni mänömaï cædämaï ïnänitapa. \p Angä ëñëninque Itota, \p —Botö adobaï bitö ïmite apænte äninque tacadämaï incæboimpa. Ñöwo goe ämopa. Bitö wënæ wënæ cæte quëwënïmämo ñimpo cæte waa quëwëe, angacäimpa. \s1 Inguipoga quëwënäni beyæ̈ Itota ñäö baï ïnongäimpa \p \v 12 Ayæ̈ Itota wæætë waodäni ïnänite apæ̈nedinque, \p —Botö ïñömö inguipoga quëwënäni beyæ̈ ñäö baï ïmodö anguënë. Æcänö botö mïñæ̈ tee empo goda tömengä wëmö ïñömö cöwë cægönämaï ingampa. Wæætë tömengä nänö quëwënö taadö edonque acæcäimpa, ante botö tömengä beyæ̈ ñäö baï ïmopa, ante apæ̈necantapa. \p \v 13 Paditeoidi guiquënë tömengä ingante, \p —Bitö ïñömö nämä äninque, Æbänö ïmoo, ante apæ̈nebi ïmipa töö. Mänömaï nämanque ante apæ̈nebi beyæ̈ bitö änïnö önonquedö ante impa, ämönipa, pïïnänitapa. \p \v 14 Itota wæætë, \p —Botö ïñömö nämä äninque, Æbänö ïmoo, ante apæ̈nebo incæ botö apæ̈nedö näwangä impa. Edæ, Botö æyömönö quëwente pömo ïmoo, ante ayæ̈, Ædönö gobo ïmoo, ante do ëñëmopa. Mïnitö guiquënë, Botö æyömönö quëwente pömoo ïmoo, ante ayæ̈, Ædönö gobo ïmoo, ante wïï ëñëmïnipa töö. \v 15 Waodänique, Ïïmaï cæedäni, ante näni wææ ante cægaï baï mïnitö wacä ingante apænte ämïni ïmïnipa. Botö guiquënë waodäni tömänäni ïnänite adinque, Æcänö waa cæcantawo, ante, Æcänö wënæ wënæ cæcantawo, ante apænte änämaï ïmopa. \v 16 Incæte botö mänömaï apænte ämo baï, Æbänö apænte ämoo, ante pönëninque tömëmo nö ante apænte ämopa. Edæ wïï botonque apænte ämopa. Wæætë botö Mæmpo botö ïmote në da pönongaingä ïñömö tömengä ïñömö botö tönö godongämæ̈ cæcä ate apænte ämopa. \v 17 Mïnitö mïni wææ yewæ̈mongaintaa ïïmaï ante wææ yewæ̈mongatimpa. Mënaa onguïñæ̈na në adïna inte tömëna näna adïnö ante apæ̈neda ëñëninque mïnitö wæætë, Nö impa, ante ëñencæmïnimpa. \v 18 Botö ïñömö nämä äninque, Æbänö ïmoo, ante apæ̈nebo ïmopa. Ayæ̈ botö Mæmpo botö ïmote në da pönongaingä ïñömö tömengä botö ïmotedö ante, Æbänö ingää, ante adobaï apæ̈necä ëñencæmïnimpa. \p \v 19 Angä ëñëninque tömënäni tömengä ingante, \p —Bitö Mæmpo æyömönö quëwengää. \p Äñönäni Itota wæætë, \p —Mïnitö ïñömö, Botö incæ æbänö ïmoo, ante, Botö Mæmpo incæ æbänö ingaingä ingää, ante ëñëmïni ïmïnitawogaa. Botö æbodö ïmoo, ante ëñëmïni inte baï mïnitö, Botö Mæmpo æbänö ingaingä ingää, ante adobaï ëñëmïni incædömïnimpa, ante apæ̈negacäimpa. \p \v 20 Itota Wængonguï oncö ñæ̈næncönë yabæcönë go guiidinque, Wængonguï quï, ante näni da wencade gäänë ongonte apæ̈nedinque mänïnö ante apæ̈negacäimpa. Incæte tömengä nänö wænguïönæ wïï oo pönï ï beyænque tömengä ingante bæi ongonte æ̈nämaï ingadänimpa. \s1 Itota, Botö goquïñömö mïnitö ædö cæte goquïmïnii, angä \p \v 21 Itota wæætë tömënäni ïnänite äninque, \p —Botö wadæ goquïmo ïmopa. Gobo ate mïnitö botö ïmote ante diqui diqui minguïmïni ïmïnipa. Mïnitö wënæ wënæ cædömïni inte wæncæmïnimpa. Botö goquïñömö mïnitö ædö cæte ponguïmïnii, angantapa. \p \v 22 Mänïnö beyæ̈ oodeoidi awënëidi, Tömengä ïñömö, Botö goquïñömö ante mïnitö ædö cæte ponguïmïnii, ante quïnante angää. Tömengä nämä incæ, Wæ̈nonguïmo, ante pönëninque ïïmaï angantawo, ante änänitapa. \p \v 23 Itota godömenque, \p —Mïnitö ïñömö inguipoga quëwëmïni ïmïnipa. Botö guiquënë öönædë quëwente pömo ïmopa. Mïnitö ïñömö ïï inguipogaque näni quëwencabo tönö adomïni ïmïnipa. Botö guiquënë ïï inguipogaque näni quëwencabo tönö adobo ïnämaï ïmopa. \v 24 Mänömaï beyæ̈ botö, Mïnitö wënæ wënæ cædömïni inte wæncæmïnimpa, ante mïnitö ïmïnite apæ̈netabopa. Botö, Æbänö ïmoo, ante ämo ëñëninque pönënämaï ïmïni ïninque mïnitö wënæ wënæ cædömïni inte nö wæ̈maïmïnipa. \p \v 25 Ante apæ̈necä ëñëninque tömënäni, \p —Æbidö ïmitawo. \p Ante äñönäni Itota wæætë, \p —Botö do mïnitö ïmïnite, Æbodö ïmoo, ante në änïmo ïmopa. \v 26 Botö mïnitö ïmïnitedö ante nanguï anguënëmo ïmopa. Mïnitö ïmïnitedö ante ämo baï mänïï botö änö mïni apænte anguinque ïmaimpa. Incæte botö ïmote në da pönongaingä ïñömö tömengä nöingä inte tömengä, Quïnö botö ïmote angää, ante botö ëñënïnö ante botö adodö ante inguipoga quëwënäni ïnänite apæ̈nebo ïmopa, angantapa. \v 27 Incæte tömënäni, Itota tömengä Mæmpo ingantedö ante mönitö ïmönite apæ̈necampa, ante ëñënämaï ingadänimpa. \v 28 Mänömaï beyæ̈ Itota, \p —Botö Waobo ëñagaïmo ïñömote mïnitö botö ïmote awäa timpodinque tïwadinque gö cæmïni wægöñömo mïnitö mänïñedë edæ, Botö æbodö ïmoo, ante ëñencæmïnimpa. Ayæ̈ botö nämä pönëninque cædämaï ïmopa. Wæætë Wæmpo nänö odömonte apæ̈nedö ante botö ïmote apæ̈necä botö ëñënïnö ante adodö ante apæ̈nebopa, ante mïnitö adobaï mänïñedë ëñencæmïnimpa. \v 29 Botö ïmote në da pönongaingä botö ïmote ëmö cædämaï inte cöwë botö tönö godongämæ̈ ongongä ingampa. Edæ botö cöwë, Æbänö cæbo ate tömengä waa aquingää, ante cæbopa, ante Itota apæ̈negacäimpa. \p \v 30 Mänïnö äñongä nanguï ïnäni ïñömö tömengä ingante pönengadänimpa. \s1 Wënæ beyænque në cædäni \p \v 31 Oodeoidi pancadäniya në pönënäni ïñönänite Itota ïñömö, \p —Mïnitö cöwë botö odömonte apæ̈nedïnö baï cæmïni ïninque botö mïñæ̈ nö gomïni ïmaïmïnipa. \v 32 Ayæ̈ botö änö nöïnö impa, ante ëñencæmïnimpa. Mänïnö nö botö änö beyænque mïnitö ñimpo cæte quëwencæmïnimpa. \p \v 33 Ante äñongä tömënäni wæætë, \p —Mönitö ïñömö Abadäö nänö pæ̈ïmöni ïmöni inte mönitö cöwë waocä æcämenque beyænque në cæmöni ïnämaï intamönipa töö. Bitö ïñömö, Wacä beyænque mïnitö godömenque cædämaï inte ñimpo cæte quëwencæmïnimpa, ante ædö cæte ämii. \p \v 34 Äñönäni Itota wæætë, \p Mïnitö ïmïnite näwangä ämopa. Në wënæ wënæ cæcä ïñömö tömengä wacä beyænque cæte në quëwengä baï wædongä inte edæ tömengä nänö wënæ wënæ cægaïnonque ante cædinque ædö cæte aamö cæte goquingää. \v 35 Wacä beyænque cæte në quëwengä ïñömö tömengä awënë näni wencabo tönö wïï cöwë godongämæ̈ quëwengä ingampa. Awënë wengä guiquënë tömengä mæmpo tönö näna wencaya ïna beyænque tömengä awënë tönö cöwë guëa quëwengä ingampa. \v 36 Mänömaï beyæ̈ Wængonguï Wengä mïnitö ïmïnite ñimpo cæcä ïninque mïnitö nö ñimpo cæte quëwëninque wacä beyænque në cæcä baï ïnämaï inte quëwenguïmïni ïmaïmïnipa. \v 37 Mïnitö ïñömö Abadäö nänö pæ̈ïmïni ïmïnipa, ante do ëñëmopa. Incæte botö änö ante mïmönë entawënämaï quëwëmïni beyæ̈ mïnitö botö ïmote, Wæ̈nömöni wæncæcäimpa, ante pönëmïni ïmïnipa. \v 38 Botö ïñömö botö Mæmpo weca tömëmo adïnö ante mïnitö ïmïnite apæ̈nebo ïmopa. Mïnitö guiquënë mïni mæmpo nänö angaïnö mïni ëñënïnö ante cæmïni ïmïnipa. \p \v 39 Ante apæ̈neyongä tömënäni wæætë, \p —Abadäö mönö docä mæmpo ingaingä ingampa. \p Änäni ëñëninque Itota, \p —Mïnitö nö Abadäö wëmïni inte baï mïnitö tömengä nänö cægaïnö baï adobaï cæcædömïnimpa töö. \v 40 Ñöwo ïñæmpa botö, Wængonguï näwangä nänö angaïnö ante botö ëñënïnö ante mïnitö ïmïnite në apæ̈nebo ïñömote mïnitö, Mönitö æbänö cæte wæ̈nömöni wænguingää, ante pönëmïni ïmïnipa. Abadäö mänïï mïni cægaï baï cædämaï ingacäimpa. \v 41 Mïnitö ïñömö tömëmïni mæmpo nänö cægaï baï adobaï cædömïni ïmïni awædö. \p Äñongante tömënäni, \p —Mönitö wïï wegöwæ̈ wëmöni ïmönipa töö. Wængonguï incæ tömengä adocanque mönitö Mæmpo ïnongäimpa. \p \v 42 Änäni ëñëninque Itota tömënäni ïnänite, \p —Wængonguï näwangä mïnitö Wæmpocä ingä baï mïnitö botö ïmote waadete pönencædömïnimpa. Edæ botö Wængonguï weca quëwente mïnitö weca ñöwo wææ̈ pontabopa. Botö wïï nämä pönëninque pontabopa. Wæætë tömengä botö ïmote da pönongä pongaïmo ïmopa. \v 43 Mïnitö ïmïnite botö quïnö apæ̈neboo, ante mïnitö quïnante ëñënämaï ïmïnii. Edæ botö änö ante, Quïnö apæ̈neboo, ante mïnitö babetamö ïnäni baï ïnömïni inte ædö cæte ëñenguïmïnii. \v 44 Wënæ ïñömö mïnitö mæmpo ïnongäimpa. Ayæ̈ mïnitö mæmpo nänö cæïnëwënö ante mïnitö adodö ante, Mönitö cæïnëmönipa, ante cæmïnipa. Wëënëñedë inguipoga mä badöñedë tömengä, Botö wæ̈nonguïmo, ante do entawengä ingacäimpa. Tömengä, Quïnö näwangä impa, ante cöwë änämaï ingampa. Ayæ̈ edæ, Quïnö änö nöïnö impa, ante tömengä entawënämaï ïnongäimpa. Adocä babæ tededinque tömengä babæ nänö entawënonque ante tedewengä ingampa. Edæ tömengä në babæ änongä ingampa. Ayæ̈ tömengä ïñömö mä babæ angaingä ingampa. \v 45 Incæte botö näwangä ämo beyænque mïnitö botö änö ante pönënämaï ïmïnipa töö. \v 46 Mïnitö weca ongongä ïñömö æcämenque incæ botö ïmote apænte äninque, Bitö wënæ wënæ cæbi ïmipa, ante, Näwangä impa, ante odömönatawogaa. Botö näwangä ämo baï mïnitö quïnante botö angaïnö ante pönënämaï ïmïnipa. \v 47 Wængonguï wënäni në ïnönäni ïñömö Wængonguï nänö angaïnö ante ëñënäni ïnänipa. Mïnitö guiquënë tömengä wëmïni ïnämaï ïmïni beyæ̈, Tömengä quïnö angää, ante ëñënämaï ïmïnipa, ante Itota apæ̈negacäimpa. \s1 Abadäö ayæ̈ ëñadämaï ïñedë mönö Codito do ingaingä \p \v 48 Oodeoidi wæætë tömengä ingante, \p —Bitö Tämadiabæ quëwëmi ïmipæ̈æ̈. Ayæ̈ wënæ tönö cæbi ïmipæ̈æ̈, ante wïï näwangä ämöni intamönii. \p \v 49 Ante pïïnäni ëñëninque Itota wæætë apæ̈nedinque, \p —Botö wïï wënæ tönö cædömo ïmopa. Wæætë botö ïñömö, Botö Mæmpo ingante waa acæboimpa, ante cæbo ïmopa. Mïnitö guiquënë botö ïmote waa adämaï ïmïnipa töö. \v 50 Waodäni, Bitö waëmö ïmipa, ante botö ïmote apæ̈necædänimpa, ante botö cædämaï ïmopa. Wæætë wacä ïñömö, Waodäni bitö ïmite apæ̈nedinque, Waëmö ïmipa, ante apæ̈necædänimpa, ante në cæcä ingampa. Mäningä në apænte änongä ingampa. \v 51 Mïnitö ïmïnite näwangä ämopa. Botö angaïnö ante në ëñente cæcä tömengä ïñömö wantæpiyæ̈ wæ̈nämaï quëwencæcäimpa, angantapa. \p \v 52 Ante apæ̈necä ëñëninque oodeoidi, \p —Bitö wënæ tönö cæbi ïmipa, ante ñöwo ædæmö ëñëmönipa. Abadäö wodi ïñæmpa do wængacäimpa. Ayæ̈ Wængonguï beyæ̈ në apæ̈nedäni adobaï do wængadänimpa. Incæte bitö, “Botö angaïnö ante në ëñente cæcä tömengä ïñömö wantæpiyæ̈ wæ̈nämaï quëwencæcäimpa, ante apæ̈nebi töö.” \v 53 Mönö docä mæmpo Abadäö wodi ñæ̈nængä inte cægaingä incæte bitö ïñömö edæ, Abadäö wædangä ïñongante botö ïñömö godömenque ñæ̈næ̈mo inte cædömo ïmopa, ämitawo. Tömengä ïñömö edæ do wængacäimpa. Ayæ̈ Wængonguï beyæ̈ në apæ̈nedäni adobaï do wængadäni apa änewëë. Bitö nämä äninque, Æcämë baï ïmoo, ante ämi. \p \v 54 Äñönäni Itota wæætë, \p —Botö nämä äninque, Waodäni, Bitö waëmö ïmipa, ante botö ïmote apæ̈necædänimpa, ante ëñëïnente wæbo baï waodäni botö ïmote näni waa apæ̈nedö wæætë önonquedö ante incædönimpa. Botö Mæmpo incæ mïnitö, Mönö Wængonguï ingampa, ante mïni änongä guiquënë tömengä ïñömö, Bitö waëmö ïmipa, ante botö ïmote pönö apæ̈necä apa quëwëmïnii. \v 55 Mïnitö tömengä ingante wïï adinque pönënämaï ïmïnipa töö. Botö guiquënë tömengä ingante do agaïmo inte pönëmo ïmopa. Botö tömengä ingante adämaï ïmopa, ante baï botö mïnitö baï babæ ante ancædömoimpa. Wæætë tömengä ingante do adinque në pönengaïmo inte botö ïñömö edæ tömengä nänö angaïnö baï në cæbo ïmopa. \v 56 Inguipoga botö ponguïönæ ante mïnitö docä mæmpo Abadäö wodi incæ, Codito ponguïönæ pongä acæboimpa, ante pönëninque do edæ watapæ̈ togacäimpa. Ïninque tömengä mänïönæ Codito nänö ponguïönæ adinque godömenque togacäimpa, ante Itota apæ̈necantapa. \p \v 57 Oodeoidi tömengä ingante, \p —Bitö ëñagaï ïñömö tincoenta wadepo ïnämaï ï incæte bitö ædö cæte, Botö Abadäö ingante atabopa, ante ämii. \p \v 58 Ante pïïñönäni Itota wæætë, \p —Mïnitö ïmïnite näwangä ämopa. Abadäö wodi ayæ̈ ëñadämaï ïñedë botö ïñömö edæ do quëwëmo ingaïmo ïmopa, ante apæ̈necantapa. \p \v 59 Mänïnö ante apæ̈necä ëñëninque tömënäni ïñömö tömengä ingante dicaca tacacæte ante cædinque dicacoo wææmpo æ̈nänitapa. Incæte Itota wë womöninque Wængonguï oncö ñæ̈næncodo tao wadæ gogacäimpa. \c 9 \s1 Babetamö ëñagaingä incæ waa bamonte acampa \p \v 1 Itota gomonga godinque onguïñængä babetamö ëñagaingä ingante acantapa. \v 2 Tömengä ëmïñæ̈näni ïñömö tömengä ingante, \p —Awënë në Odömömi ïmi, mäningä onguïñængä incæ tömengä mæmpoda incæ æcänö wënæ wënæ cæda beyæ̈ tömengä babetamö ëñacantawo, ante ëñencæte ante änänitapa. \p \v 3 Itota tömënäni ïnänite, \p —Ïingä onguïñængä incæ tömengä mæmpoda incæ tömänäni wënæ wënæ cædämaï ïnänitapa. Wæætë tömengä babetamö ëñagaingä inte quëwëñongante Wængonguï nänö cædö ïñömö edonque pönï acæ̈impa, ante mäningä mänömaï ingacäimpa. \v 4 Ïñänäni ëñëedäni. Botö ïmote në da pönongaingä tömengä nänö cædö ante mönö mïï quëwenganca mönö cæquënëmö ïmompa. Mönö wænguïönæ ïñonte mönö ædö cæte ayæ̈ cæquïmöö. \v 5 Botö inguipoga quëwëñedë botö inguipoga quëwënäni beyæ̈ ñäö baï ïnömo ïmopa. \p \v 6 Mänïnö ante äninque Itota onguipoga towæ tänöninque wëä wëä gopodinque aquïmæ̈ bayonte æ̈ninque babetamongä awinca öni öni pæmongantapa. \v 7 Ayæ̈ tömengä ingante, \p —Goe. Gäwapæ̈ Tidoee näni ämæ̈ godinque bitö awinca ñäö mëmöe, ämopa, angantapa. Tidoepæ̈ näni ämæ̈ ïñömö mönö tededö, Da godömæ̈, ante impa. \p Angä ëñente godinque onguïñængä ñä mëmöninque tömengä oncönë ocæ̈ ëmænte pöninque do acä ingacäimpa. \v 8 Tömengä mänömaï do acä inte pongä adinque godongämæ̈ quëwënäni tönö wëënëñedë tömengä, Pönömi æ̈moe, äñongante në adïnäni tönö, \p —Æ, Ïingä onguïñængä diyæ̈, Pönömïni æ̈moedäni, ante në änecöningä wïï adocä ingantawo. \p \v 9 Änäni ëñëninque pancadäniya, \p —Mäningä ingampa, änänitapa. \p Wadäni guiquënë, \p —Wïï tömengä ingä, önonque tömengä nänö ëmö baï ëmönongä ingampa. \p Ante tedeyönäni onguïñængä tömenganque, \p —Botö mänïmodö ïnömo ïmopa, angantapa. \p \v 10 Ayæ̈ tömënäni, \p —Æbänö cæte bitö waa bamonte abii. \p \v 11 Äñönäni tömengä wæætë, \p —Onguïñængä ïñömö tömengä ëmöwo Itota ïñömö onguipoga towæ tänöninque wëä wëä gopodinque aquïmæ̈ bayonte æ̈ninque botö awinca öni öni pæmongantapa. Ayæ̈ botö ïmote, “Goe. Gäwapæ̈ Tidoepæ̈ näni ämæ̈ godinque bitö awinca ñä mëmöe” angantapa. Angä ëñëninque botö wadæ gote ñä mëmöninque do waa bamonte abopa, angantapa. \p \v 12 Tömënäni tömengä ingante, \p —Ïingä onguïñængä bitö änongä ïñömö æyömönö ingää. \p Ante äñönäni tömengä wæætë, \p —Botö ëñënämaï ïmopa, angacäimpa. \s1 Babetamö ïningä ingante Paditeoidi ancaa änäni \p \v 13 Ayæ̈ Paditeoidi weca onguïñængä në babetamö ëñagaingä ingante ænte mämönäni pongantapa. \v 14 Itota mänïï aquïmæ̈ badöninque babetamö ïningä awinca wi æ̈monte baï nänö cæönæ ïñömö oodeoidi guëmanguïönæ ïnönimpa. \v 15 Mänömaï beyæ̈ Paditeoidi ïñömö adobaï ëñencæte ante babetamö ïningä ingante edæ, Æbänö cæte bitö waa bamonte abii, ante äñönäni tömengä wæætë, \p —Mäningä ïñömö aquïmæ̈ æ̈ninque botö awinca öni öni pæmongantapa. Ayæ̈ botö tömëmo awinca ñä mëmöninque ñöwo waa bamömo inte abopa, angantapa. \p \v 16 Paditeoidi pancadäniya, \p —Ïingä onguïñængä ïñömö wïï Wængonguï weca quëwente pongä ingampa. Edæ tömengä mönö guëmanguïönæ ïñonte guëmänämaï inte do cæcampa, änänitapa. \p Wadäni guiquënë, \p —Ïñæmpa waocä në wënæ wënæ cæcä ïnongä inte ædö cæte mänömaï, Acæmïnimpa, ante mä cæquingää, änänitapa. \p Ïninque tömënäni wadö wadö ante pönente tedewengadänimpa. \v 17 Ayæ̈ tömënäni wæætë babetamö ïningä ingante, \p —Tömengä cæcä ate bitö waa abi inte bitö edæ tömengä ingantedö ante quïnö ämii. \p Ante äñönäni onguïñængä wæætë, \p —Tömengä Wængonguï beyæ̈ në apæ̈necä ingampa, angantapa. \p \v 18 Babetamö ïningä ïñömö, Waa bamömo ïmopa, ante apæ̈necä ëñëninque oodeoidi awënëidi ayæ̈ pönënämaï ïnänitapa töö. Tömengä mæmpoda ïnate aa pedäni ponte apæ̈neda ate mänïñedë pönënänitapa. \v 19 Tömënäni tömëna ïnate, \p —Ïingä onguïñængä edæ mïnatö wengä ingantawo. Mäningä në babetamö ëñagaingä mïnatö änongä adocä ingantawo. Æbänö cæte tömengä ñöwo waa bamonte acäï. \p \v 20 Ante äñönäni tömengä mæmpoda wæætë, Në babetamö ëñagaingä ïñömö tömengä mönatö wengä ingampa, ante ëñëmönapa. \v 21 Incæte mönatö, Æbänö cæte tömengä ñöwo waa bamonte acää, ante, Æcänö tömengä awinca wi æ̈monte baï cæcää, ante ëñënämaï ïmönapa. Mïnitö tömengä ingante ëñencæte ante äedäni. Tömengä do picængä ingampa. Tömenganque apæ̈necä ëñencæmïnimpa, änatapa. \p \v 22 Tömengä mæmpoda oodeoidi awënëidi ïnänite guïñëninque mänïnö ante apæ̈nedatapa. Edæ oodeoidi awënëidi ïïmaï ante do apæ̈nedönänimpa. Æcänö Itota ingante Ao ante, Mönö Codito ingampa, äna ëñëninque edæ, Mönitö odömöincönë ongönämaï incæbiimpa, ante tömengä ingante da tadömöni tao gocæcäimpa, ante godongämæ̈ pönente apæ̈nedönänimpa. \v 23 Mänömaï beyæ̈ tömengä mæmpoda, “Tömengä do picængä ingampa. Mïnitö tömengä ingante ëñencæte ante äedäni,” angadaimpa. \p \v 24 Onguïñængä në babetamö ïningä ingante wæætë aa pedäni pongä ate tömengä ingante, \p —Bitö Wængonguï ëñëñongä näwangä ante apæ̈nee, ämönipa. Edæ ïingä onguïñængä mänïnö në cædingä wënæ wënæ cæcä ingampa, ante edæ do amönipa. \p \v 25 Ante pïïñönäni tömengä wæætë, \p —Mäningä wënæ wënæ cæcä incæ wïï wënæ wënæ cæcä incæ botö ëñënämaï ïmopa. Botö babetamömo ïnïmo incæ ñöwo waa bamonte abopa. Mäninque ëñëmo ïmopa. \p \v 26 Ante apæ̈necä ëñëninque tömënäni tömengä ingante, \p —Tömengä ïñömö bitö ïmite æbänö cæcantawo. Æbänö cæte bitö waa bamonte abii, änänitapa. \p \v 27 Tömengä wæætë, \p —Mïnitö ïmïnite do antabopa. Botö äñömote mïnitö ëñënämaï ïmïnipa töö. Quïnante wæætë adodö ante ëñëïnëmïnii. Mïnitö adobaï, Mönitö tömengä ëmïñæ̈möni baquïmöni, ante ämïnitawo, ante angantapa. \p \v 28 Ayæ̈ tömënäni tömengä ingante pïinte wënæ wënæ badete todinque, \p —Bitö mäningä ëmïñæ̈mi ïmipa töö. Mönitö guiquënë Möitee ëmïñæ̈möni ïmöni apa quëwëmii, änänitapa. \v 29 Wængonguï Möitee ingante apæ̈negacäimpa, ante do ëñëmönipa. Ïingä guiquënë æyömönö quëwente pongää, ante ëñënämaï ïmönipa. \p \v 30 Äñönäni onguïñængä wæætë, \p —Mänïnö mïnitö änïnö wïwa impa ämïnii. Tömengä pönö cæcä waa bamonte abo incæte tömengä æyömönö quëwente pongää, ante mïnitö ëñënämaï ïmïnipa. \v 31 Në wënæ wënæ cædäni ïñömö Wængonguï ingante apæ̈neyönäni tömengä tömënäni ïnänite ëñënämaï ingampa, ante do ëñëmompa. Wæætë Wængonguï ingante, Bitö adobique mönö Wængonguï ïmidö anguënë, ante në apæ̈necä ïñömö tömengä Wængonguï nänö angaïnö në ëñente cædongä inte apæ̈neyongante Wængonguï tömengä ingante ëñencæcäimpa. \v 32 Waocä në babetamö ëñagaingä ïñongante wacä tömengä awinca wi æ̈monte baï cæcä ante æyedëmenque incæ inguipoga quëwënäni dicæ änäni ëñënänitawogaa. \v 33 Ïingä onguïñængä ïñömö wïï Wængonguï nänö da pönongä pongaingä inte baï tömengä tömänö cædämaï incædongäimpa, angantapa. \p \v 34 Mänïnö angä ëñëninque tömënäni wæætë, \p Bitö ëñagaïñedë do wënæ wënæ cæte ëñagaïmi ïmipa. Incæte bitö mönitö ïmönite ædö cæte, Ëñencæmïnimpa, ante odömonte apæ̈nebi ïmipa töö. \p Änäni ïninque tömënäni, Bitö mönitö odömöincönë ongönämaï tao gobäwe, ante tömengä ingante da tadönäni tao gogacäimpa. \s1 Në babetamö baï ïnäni ïnänite ante Itota apæ̈necampa \p \v 35 Tömënäni tömengä ingante da tadönänipa, ante tededäni ëñëninque Itota tömengä ingante ante diqui diqui minte gote adinque. \p —Bitö Waocä në ëñagaingä ingante pönëmitawo. \p \v 36 Angä ëñëninque onguïñængä, \p —Awënë, mäningä æcänö ïnaa. Botö tömengä ingante pönencæboimpa, ante apæ̈nebi ëñëmoe. \p \v 37 Ante äñongä Itota wæætë, \p Bitö tömengä ingante do abitapa. Ayæ̈ bitö ïmite në apæ̈nebo ïñömö tömëmo ïmopa. \p \v 38 Angä ëñëninque onguïñængä, \p —Awënë, botö wede pönëmo ïmopa. Ayæ̈, Bitö Wængonguï Wëmi ïmidö anguënë, ante tömengä Itota weca ædæ wææ̈ninque apæ̈necantapa. \p \v 39 Itota ïñömö edæ, \p —Botö, Inguipoga quëwënäni æbänö cædänii, ante apænte ancæte ante pöninque ïïmaï cæbopa. Botö në babetamönäni baï ïnäni waa bacædänimpa, ante cædinque pontabopa. Ayæ̈ wæætë, Mönitö waa amönipa, ante në änäni ïnänite, botö, Babetamömïni baï ïmïnipa, ante edonque odömoncæte ante pontabopa. \p \v 40 Mänïnö angä ëñëninque Paditeoidi pancadäniya tömengä weca në ongönäni guiquënë tömengä ingante, \p —Æbänö ämii. Ïñæmpa mönitö adobaï babetamömöni baï ïmönitawogaa. \p \v 41 Ante äñönäni Itota wæætë, \p —Mïnitö babetamömïni baï inte baï wënæ wënæ cædämaï incædömïnimpa. Wæætë mïnitö, Mönitö waa amönipa, ante në änömïni inte mïni wentamö mongæncoo ee mongæ̈mïni inguïmïnidö anguënë, ante apæ̈negacäimpa. \c 10 \s1 Në aacä tönö tömengä obegaidi \p \v 1 Itota ayæ̈ ïïmaï apæ̈necantapa. “Mïnitö ïmïnite näwangä ämopa. Onguïñængä obegaidi näni wææ cæyömö guiidemö në guiidämaï inte wæætë wayömö da ëwa æi guiicä ïñömö tömengä ïñömö në awëmö ö ængä ïnongä inte adobaï wadäni ayönäni në pö ö ænte gocä ingampa. \v 2 Odemö në guiicä guiquënë tömengä obegaidi ïnänite në aacä ingampa. \v 3 Në aacä beyæ̈ odemö në wææ cæcä wi æ̈necampa. Wi æ̈necä ate në aacä pö guiite tedeyongä obegaidi tömengä nänö tedepämo ëñente ïnänipa. Tömengä obegaidi ïnänite näni ëmöwo näni ëmöwo ante aa pecä pöñönänite tömengä tömënäni ïnänite ænte taocampa. \v 4 Tömengä obegaidi tömänäni ïnänite ænte taodinque tömengä önömæca ïñömö täno beyænte gocä ate tömengä obegaidi tömengä nänö tedepämo ëñëninque tömengä ingante tee empo godänipa. \v 5 Wacä ingante guiquënë tömënäni tee empote godämaï ïnänipa. Wæætë wacä nänö tedepämo ëñënämaï ïnäni inte tömënäni tömengä weca ongönämaï wodii gocædänimpa,” ante Itota apæ̈necantapa. \p \v 6 Tömengä mänömaï tömënäni ïnänite odömoncæte ante, Në aacä æbänö cæcää, ante odömonte apæ̈necä incæte tömënäni tömengä nänö änïnö ante ëñënämaï ingadänimpa. \s1 Itota mönö ïmonte në Aacä ingä \p \v 7 Mänömaï beyæ̈ Itota wæætë äninque, “Botö mïnitö ïmïnite näwangä ämopa. Botö ïñömö në obegaidi baï ïnäni näni wææ cæyömö, Guiicædänimpa, ante odemö baï ïmopa. \v 8 Wëënëñedë botö ayæ̈ pönämaï ïñedë wadäni odömonte apæ̈necæ pongadänimpa. Tömënäni tömänäni waodäni ïnänite në awëmö ö æ̈näni baï ïnönäni inte adobaï wadäni ayönäni në pö ö ænte gogaïnäni baï ingadänimpa. Incæte waodäni ïñömö në botö obegaidi baï ïnönäni inte në ö æ̈ïnënäni ïnänite wæætë ëñënämaï ingadänimpa. \v 9 Botö në odemö baï ïmopa. Odemö në guiicä baï ïñömö tömengä botö ïmote pönengä ïñongante botö æ̈mo beyænque quëwencæcäimpa. Adocä në obega baï inte tömënäni näni wææ cæyömö guiidemö në guiicä baï ïninque tömengä piyæ̈në cæte quëwencæcäimpa. Ayæ̈ tömengä wæætë në taocä baï ïninque tömengä nänö cænguï mæ̈ öñö adinque eyepæ̈ cæncæcäimpa,” ante Itota apæ̈necantapa. \p \v 10 Ayæ̈ apæ̈nedinque, “Në awëmö ængä guiquënë tömengä ïñömö awëmö æncæte ante pongä ïnongä inte adobaï wæ̈noncæte ante wo ëwencæte ante mäninganca cæcæte ante pongä ingampa. Botö ïñömö, Waodäni quëwencædänimpa, ante ayæ̈, Tömënäni näni quëwenguinque ante watapæ̈ pönï quëwencædänimpa, ante pontabopa. \v 11 Botö obegaidi baï ïnäni ïnänite në waa aacä baï ïmopa. Në waa Aacä ïñömö nämä incæ obegaidi beyænque wæncæcäimpa. \v 12 Godonte æ̈inta ante wacä ingante në cæcä ïñömö tömengä ïñömö obegaidi në ëacä ïnämaï ïnongä inte në aacä ïnämaï ingampa. Mänömaï beyæ̈ adocä ïñömö mëñe baï ingä pongä adinque tömengä obegaidi ïnänite ëmö cæte wodii wïnongampa. Tömengä wodii wïnongä adinque mëñe baï ingä wæætë obegaidi weca pogodo ponte obega ingante yao ongöninque, Obegaidi pangocæ goquïnäni, ante cæcampa. \v 13 Godonte æ̈intaque ante në cæcä ïñömö, Æbänö cæte obegaidi waa quëwenguïnäni, ante änämaï ïnongä inte edæ wodii wïnongampa,” ante Itota apæ̈necantapa. \v 14-15 Ayæ̈ apæ̈nedinque, “Obegaidi ïnänite waa aacä baï edæ botö ïñömö në waa Aabo ïmopa. Botö Mæmpo edæ botö ïmote do ate pönengä baï botö adobaï tömengä ingante do adinque pönëmopa. Ayæ̈ tömëmo obegaidi baï ïnäni ïnänite do adinque tömënäni ïnänite pönëmopa. Ayæ̈ tömënäni guiquënë botö ïmote do adäni inte botö ïmote pönënänipa. Botö nämä incæ obegaidi baï ïnäni beyænque wæncæboimpa. \v 16 Ayæ̈ wadäni ïñömö botö obegaidi baï në ïnäni incæ wïï mänïñömö wææ cæyömö quëwënäni ïnänipa. Botö mänïnäni ïnänite adobaï ænte mämö ponguënëmo ïmopa. Adodäni adobaï botö tedepämo, Æbänö ämoo, ante ëñenguïnäni ïnänipa. Mänömaï beyæ̈ mänïnäni ïñömö do botö quïnäni tönö tömänäni adocabodänique baquïnäni ïnänipa. Ayæ̈ në Aabo adoboque ïñömö tömänäni beyæ̈ cæcæboimpa.” ante Itota apæ̈necantapa. \p \v 17 Ayæ̈ apæ̈nedinque, “Botö nämä incæ Ao ante wæ̈ninque ñäni ömæ̈moncæboimpa, ante cædinque wæætë tömëmo mïï quëwenguïmo incæboimpa. Mänömaï beyæ̈ botö Mæmpo botö ïmote waadete pönengä ingampa. \v 18 Waodäni ïñömö ædö cæte botö ïmote wæ̈nonguïnänii. Botö nämä incæ Ao äninque wæncæboimpa. Botö nämä tæ̈ï pïñæ̈mo ïñömö, Wænguïmo, ante në ämo ïnömo ïmopa. Ayæ̈ adobaï botö nämä tæ̈ï pïñænte në ämo inte botö, Ñäni ömæ̈moncæboimpa, ante cædinque wæætë tömëmo mïï quëwenguïmo incæboimpa. Botö Mæmpo ïñömö botö ïmote nänö wææ angaïnö botö ëñënïnö ante ëñente cæbopa,” ante apæ̈necantapa. \p \v 19 Mänïnö apæ̈necä ëñëninque oodeoidi wæætë wadö wadö ante pönente tedewengadänimpa. \v 20 Oodeoidi nanguï ïnäni ïñömö, \p —Tömengä wënæ tönö cæcä inte edæ ömæcacä ïnongä ingampa. Ædö cæte tömengä ingante ëñëmïni ïmïnii. \p \v 21 Äñönäni oodeoidi incæ wadäni guiquënë, \p —Tömengä wënæ tönö cæcä inte baï tömengä ïïmaï nänö änïnö ante wïï angä incædongäimpa. Në wënæ inte quëwente cæcä ïñömö babetamönäni awinca wi æ̈monte baï cæcä waa bamönäniyaa. \s1 Oodeoidi Itota ingante Baa änäni \p \v 22 Yoguite tedæ̈ ïñonte waodäni Eedotadëë quëwënäni, Wængonguï oncö tæiyæ̈ waëmö oncö ante dodäni mæ̈nongadänimpa, ante pönente æ̈æ̈mæ̈ cæyönäni. \v 23 Itota Wængonguï oncö ñæ̈næncönë yabæcönë Tadömöö näni änoncönë ïñömö cægongantapa. \v 24 Oodeoidi tömengä weca pö godongämæ̈ gongænte änäni, \p —Bitö æbänö ïmii, ante æpoönædö ayæ̈ äïnënämaï ïmii. Bitö mönitö Codito ïmi ïninque mönitö ïmönite edonque pönï apæ̈nebi ëñëmönii. \p \v 25 Ante äñönäni Itota wæætë, \p —Mïnitö ïmïnite do antabopa. Incæte mïnitö pönënämaï ïmïnipa töö. Botö edæ botö Mæmpo ëmöwo ante bamönengæ̈ cæbo adinque mïnitö, Botö æbänö ïmoo, ante ëñenguënëmïni ïmïnipa. \v 26 Mïnitö wïï botö obegaidi baï ïnömïni inte botö ïmote pönënämaï ïmïnipa töö. \v 27 Waodäni botö obegaidi baï në ïnäni inte botö tedepämo, Æbänö ämoo, ante do ëñënäni. Ayæ̈ botö tömënäni ïnänite adinque pönëmo ïñömote tömënäni wæætë botö ïmote tee empote godänipa. \v 28 Botö adodäni ïnänite wantæpiyæ̈ näni quëwenguïnö godömo æ̈ninque quëwencædänimpa. Ayæ̈ cöwë wæ̈nämaï incædänimpa. Tömënäni tömëmo önönempo ongöñönänite æcänö tömënäni ïnänite gä pe æmpoda ïñömö edæ dæ angampa. \v 29 Botö Mæmpo edæ adodäni ïnänite botö ïmote në pönongaingä ïnongä ingampa. Tömänäni wædänäni ïñönäni tömengä ïñömö godömenque ñæ̈nængä inte nanguï cædongä ingampa. Ïninque tömengä önönempo ongöñönänite æcänö tömënäni ïnänite gä pe æmpoda ïñömö edæ dæ angampa. \v 30 Botö ïñömö botö Mæmpo tönö ääwocaque baï ëwocamöna ïmönapa, ante Itota apæ̈negacäimpa. \p \v 31 Mänïnö angä ëñëninque oodeoidi wæætë tömengä ingante dicaca tacacæte ante cædinque dicacoo wææmpo æ̈nänipa. \v 32 Tömënäni dicacoo wææmpo æ̈ñönänite Itota tömënäni ïnänite, \p —Botö mïnitö weca botö Mæmpo nänö angaï baï nanguï bamönengæ̈ odömonte cætabopa. Ædö botö bamönengæ̈ cædïnö ante adinque mïnitö botö ïmote dicaca tacacæ cæmïnii. \p \v 33 Ante äñongä oodeoidi wæætë, \p —Mänïnö bitö waa cædïnö beyæ̈ ante mönitö wïï bitö ïmite dicaca tacacæ cæmönipa. Wæætë bitö babæ ante Wængonguï ingante godö wënæ wënæ ämipa, ante bitö ïmite tacacæ cæmönipa. Edæ mönitö waomöni baï inte bitö adobaï waobi ïmi incæte bitö, Botö Wængonguïmo ïnömo ïmopa, ante ämipa töö. \p \v 34 Ante wæyönäni Itota wæætë tömënäni ïnänite, \p —Mïnitö mïni wææ yewæ̈mongaïnö wïï ïïmaï ante yewæ̈mongatïï. “Mïnitö ïñömö wængonguïidi ïmïnipa, ante do antabopa,” ante yewæ̈mongadänimpa. \v 35 Wængonguï angä ëñente näni yewæ̈mongaïnö ante waodäni ædö cæte Baa äninque wido cæquïnänii. Wængonguï nänö angaïnö ante apæ̈necä në ëñënäni ïñönänite tömengä, Mïnitö wængonguïidi ïmïnipa, angantapa. \v 36 Ayæ̈ botö Mæmpo botö ïmote inguipoga da pönoncæte ante, Botö adoboque quïmi ïmipa, ante botö ïmote apænte ængacäimpa. Ïninque edæ botö tömengä quïmo ïnömo inte tömengä nänö në da pönongaïmo ïñömote edæ botö ïmote edæ æbänö anguïï. Ïñæmpa botö ïñömö Wængonguï Wëmo ïnömo ïmopa, äñömote edæ mïnitö wæætë, Bitö babæ ante Wængonguï ingante godö wënæ wënæ ämipa, ante quïnante ämïnitawo. \v 37 Botö edæ Mæmpo nänö cædö baï cædämaï ïmo baï mïnitö mänïñedë botö ïmote pönënämaï ïmïni baï waa incædönimpa. \v 38 Mïnitö botö ïmote pönënämaï ïmïni incæte botö guiquënë botö Mæmpo nänö cædö baï adobaï cæbo ïninque mïnitö, Botö æbänö cæboo, ante adinque pönencæmïnimpa. Mänömaï cædinque, Botö Mæmpo ingante botö ëwocabo ïmopa, ante ayæ̈, Botö adobaï botö Mæmpo nempo quëwëmopa, ante ëñenguïmïni inte ayæ̈ ëñëninque pönencæmïnimpa, ante Itota angacäimpa. \p \v 39 Mänïnö angä ëñëninque tömënäni wæætë tömengä ingante bæi ongoncæ cæyönäni tömengä do aamö cæte gocantapa. \p \v 40 Ayæ̈ Eedotadëë wadæ godinque Oododänö æ̈mæ̈mäa ocæ̈ ëmænte taodinque tömengä Wäö wëënëñedë waodäni ïnänite æpæ̈në nänö guidönïñömö adoyömö gote ongongä ingantapa. \v 41 Ayæ̈ tömengä mänïñömö ongöñedë waodäni nanguï ïnäni tömengä weca goto pöninque änänitapa. \p —Ate ëñencæmïnimpa, ante Wäö wodi cöwë bamönengæ̈ cædämaï ingä incæte tömengä mäningä Itota ingantedö ante nänö angaïnö tömänö näwangä ante angantapa, ante apæ̈nedänitapa. \p \v 42 Ayæ̈ mänïñömö ongöninque waodäni nanguï ïnäni Itota ingante wede pönënäni bagadänimpa. \c 11 \s1 Datado wængäimpa \p \v 1 Mänïñedë wacä onguïñængä tömengä ëmöwo Datado wënæ wënæ badinque öñönongäimpa. Mäadiya tönö Mäadota tömengä tönïñada näna quëwëñömö tömengä adoyömö Betänia ïñömö quëwënongäimpa. \v 2 Ïingä Mäadiya guiquënë ayæ̈ ate oguï wapæ̈ ænte Awënë Itota ingante öni pædinque nämä ocaguï inte tömengä önöwa amïmö cæquingä adocä Mäadiya ïñongä tömengä tönïñacä Datado ñöwo wënæ wënæ bacä ïnongäimpa. \v 3 Ïninque Datado tönïñada ïñömö, Itota ingante aa pebi pongäe, äna ëñente wacä gote, \p —Awënë ëñëmi, Bitö në waadecä ïñömö wënæ wënæ ingampa cæbii, ante änapa, ante apæ̈necantapa. \p \v 4 Mänïnö näna änö ante apæ̈necä ëñëninque Itota, \p —Mänïnö wënæ wënæ inte nänö wædö ïñömö wïï wænguï impa. Wæætë waodäni, Wængonguï ñäö apäite ëmönongä ingampa, ante acædänimpa. Ayæ̈ botö ïmote, Bitö Wængonguï Wëmi adobaï ñäö apäite ëmönömi ïmipa, ante apæ̈necædänimpa, ante mäningä wënæ wënæ ingampa, angantapa. \p \v 5 Mäadota tönö tömengä tönïñacä Mäadiya näna caya ïnate ayæ̈ Datado ingante Itota tömënäni ïnänite waadete pönënongäimpa. \v 6 Datado wënæ wënæ ingampa, ante apæ̈necä ëñengä incæte Itota nänö ongöñömö adoyömö mëönaa ayæ̈ ongongantapa. \v 7 Tömengä ayæ̈ ate tömengä ëmïñæ̈näni ïnänite, \p —Ægodöedäni, wæætë Oodeabæ mönö gocæ̈impa. \p \v 8 Äñongä tömënäni wæætë tömengä ingante, \p —Awënë në Odömömi ïmi, wantæyö intapa oodeoidi bitö ïmite dicaca tacacæ cædäni incæte bitö ñöwo wæætë, Mänïñömö goquïmo, ämitawo. \p \v 9 Ante änäni Itota wæætë, \p —Ïñæmpa nænque wïï tömää itædë apäitawo. Itædë në gocä mönö nænque inguipoga apäicä ate beyæ̈ tëwadämaï gocampa. Botö ïñömö itædë gocä baï adobaï mïïmo botö quëwenganca botö cæquënënö ïinque cæquinque gobopa. \v 10 Woyowotæ̈ në gocä baï guiquënë tömengä wæætë ñäö dæ ä beyæ̈ tëwate baï gocampa, angacäimpa. \p \v 11 Mänïnö angä ate tömengä godömenque tömënäni ïnänite, \p —Mönö æ̈migo Datado ïñömö mö ñongä. Botö ñöwo tömengä weca gote, Ñäni ömæ̈möe, ämo ñäni ömæ̈monguingä, ante apæ̈necantapa. \p \v 12 Tömengä ëmïñæ̈näni wæætë tömengä ingante, \p —Awënë Itota, tömengä mö ñongä ïninque edæ gancæ baquingä, apæ̈nedänitapa. \p \v 13 Itota Datado nänö æ̈mæ̈wo wæ̈nïmämo ante apæ̈necä incæte tömengä ëmïñæ̈näni guiquënë, Datado önonque mö ñongampa, ante Itota apæ̈necampa, ante pönënönänimpa. \v 14 Mänömaï beyæ̈ Itota tömënäni ïnänite, \p —Datado æ̈mæ̈wo wængäimpa, ante edonque pönï apæ̈necantapa. \v 15 Mïnitö pönencæmïnimpa, ante botö, Tömengä wæncæ cæyongä botö tömengä weca ongönämaï intabopa, ante mïnitö beyæ̈ ante tobopa. Ægodöedäni, tömengä weca mönö gocæ̈impa, angantapa. \p \v 16 Ayæ̈ Tömato Äancadënaque näni änongä ïñömö Itota ëmïñæ̈näni wadäni ïnänite, \p —Ægodöedäni, äninque, Tömengä tönö godongämæ̈ wæncæte ante tömengä mïñæ̈ gocæ̈impa, angacäimpa. \s1 Itota mönö ömæ̈monguïmämo mönö mïï quëwenguïmämo ante në pönongä ingampa \p \v 17 Ayæ̈ Itota ponte ëñëñongä, Datado baö tömënäni näni wodintatodë mëönaa go mëönaa do daga wënänitapa, ante apæ̈nedäni ëñengacäimpa. \v 18 Betänia ïñömö näni taadö godö Eedotadëë näni quëwëñömö godö eyequeï ïnönimpa. Mänïï taadö wodo tedete quidömetodo ganca ïnönimpa. \v 19 Oodeoidi nanguï ïnäni ïñömö Mäadota tönö Mäadiya weca pöninque, Mïnatö tönïñacä wængä ate wæwëmïna incæte piyæ̈në cæte quëwencæmïnaimpa, ante waadete apæ̈necæte ante pönänitapa. \v 20 Itota oo pönï pongampa, ante änäni ëñëninque Mäadota tömengä ingante bee tencæte ante gocantapa. Mäadiya guiquënë oncönë ee ongongantapa. \v 21 Mäadota Itota weca pöninque tömengä ingante, \p —Awënë Itota, bitö mönitö weca ongömi baï botö tönïñacä wïï wæncædongäimpa. \v 22 Tömengä æ̈mæ̈wo wængä incæte bitö ñöwo Wængonguï ingante quïëmë ante apæ̈nebi tömengä pönö cæcä ænguïmi ïmipa, ante botö ëñëmopa, ante apæ̈necantapa. \p \v 23 Angä ëñëninque Itota tömengä ingante, \p —Bitö tönïñacä wodi ñäni ömæ̈monguingä. \p \v 24 Ante apæ̈necä ëñëninque Mäadota wæætë, \p —Ao, inguipoga ïinque bayedë mönö ñäni ömæ̈möñedë tömengä do wængaingä incæte ñäni ömæ̈moncæcäimpa, ante botö do ëñëmopa, angantapa. \p \v 25 Itota tömengä ingante äninque, \p —Botö në ñäni ömæ̈monguïmo ïnömo inte cæbo beyænque mïnitö ñäni ömæ̈moncæmïnimpa. Mïni wantæpiyæ̈ quëwenguinque ante në Quëwëmo ïnömo ïmopa. Botö ïmote në wede pönengä ïñömö do wængä incæte ayæ̈ ate wantæpiyæ̈ quëwencæcäimpa. \v 26 Ayæ̈ në mïï quëwengä inte botö ïmote wede pönengä ïñömö tömengä cöwë wæ̈nämaï quëwencæcäimpa. Bitö mänïnö ante pönëmitawo. \p \v 27 Angä ëñëninque Mäadota tömengä ingante, \p —Awënë Itota Ao ämopa, ante apæ̈necantapa. Bitö mönitö Codito ïnömi ïmipa, ante pönëmopa. Wængonguï Wëmi ïnömi inte bitö ïñömö edæ, Inguipoga në Ponguingä, ante näni angaïmi ïmipa, ante pönëmopa, ante apæ̈necantapa. \s1 Itota Datado wodintatodë gote wæcä \p \v 28 Mänömaï ante apæ̈nedinque Mäadota ocæ̈ ëmænte gote Mäadiya ingante aa pecä pongä ate Mäadota tömengä ingante awëmö äninque, \p —Mönö në Odömongä do pöninque bitö ïmite aa pecampa. \p \v 29 Angä ëñëninque Mäadiya quingæ̈ ængæ̈ gantite tömengä weca gocantapa. \v 30 Itota Betänia ïñömö ayæ̈ guiidämaï ïnongäimpa. Mäadota tömengä ingante nänö bee tënïñömö tömengä adoyömö ayæ̈ a ongönongäimpa. \v 31 Oodeoidi Mäadiya tönö oncönë godongämæ̈ ongöninque, Tömengä piyæ̈në cæcæcäimpa, ante tæcæ waadete apæ̈neyönäni tömengä quingæ̈ ængæ̈ gantidinque taocä adinque tömënäni, Tömengä Datado wodi nänö wodintatodë wæcæte ante gocampa, ante pönente tömengä ingante tee empote godänitapa. \p \v 32 Itota nänö ongöñömö pöninque Mäadiya tömengä ingante adinque tömengä önöwa ædæ wæænte apæ̈nedinque, \p —Awënë Itota, bitö mönitö weca ongömi baï botö tönïñacä wïï wæncædongäimpa, ante wæcantapa. \p \v 33 Mäadiya mänömaï wæyongä oodeoidi tömengä tönö godongämæ̈ në pönïnäni adobaï wædäni adinque Itota wæwente entawëninque wæcantapa. \v 34 Ayæ̈, \p —Datado wodi baö æyömönö da wëmïnitawo, \p Angä ëñëninque tömënäni, \p —Awënë Itota, pö ae. \p \v 35 Ante äñönäni Itota Ca wæcantapa. \v 36 Tömengä mänömaï wæcä adinque oodeoidi, \p —Aedäni, tömengä Datado wodi ingante nö waadete pönengä ingantapa. \p \v 37 Ante tedeyönäni pancadäniya, \p —Tömengä ïñæmpa në babetamongä awinca wi æ̈monte baï cædingä inte adocä Datado wodi ingante cæcä baï tömengä wïï wæncædongäimpa, ante wægadänimpa. \s1 Datado nänö ñäni ömæ̈mömämo \p \v 38 Itota wæætë wæwente entawëninque Datado wodintatodë pongacäimpa. Tömengä wodido ontatodë ï ïñonte dicabo ñæ̈nængade da pæ̈ñæ̈ pönö tee mönodäni. \v 39 Adinque Itota, \p —Dicabo da tæ̈ ñæ̈edäni, äñongä Datado wodi tönïñacä Mäadota wæætë, \p —Awënë Itota, ëñëmi. Mëönaa go mëönaa tömengä wodido öñöninque tömengä wodi do öö wadingä ingampa. \p \v 40 Ante wææ angä ëñëninque Itota, \p —Bitö wede pönëmi ïninque edæ Wængonguï æbänö ñäö apäite ëmönongä inte cæcää, ante bitö acæbiimpa, ante bitö ïmite wïï antawo, angacäimpa. \p \v 41 Ïninque tömënäni dicabo tæ̈ ñæ̈nänitapa. Ayæ̈ Itota æ̈mö adinque, \p —Mæmpo botö apæ̈nedïnö ante do ëñëmitapa, ante adinque botö bitö ïmite waa ate pönëninque apæ̈nebopa. \v 42 Botö apæ̈nedö ante æyedëmë apæ̈nebo incæ bitö cöwë ëñëmipa, ante botö do ëñëmopa. Wæætë edæ waodäni botö weca godongämæ̈ gongæ̈näni beyæ̈ ante botö mänïnö ante apæ̈netabopa. Bitö botö ïmote da pönömi pontabopa, ante tömënäni pönencædänimpa, ante apæ̈netabopa. \p \v 43 Mänömaïnö ante Wængonguï ingante apæ̈nedinque Itota, \p —Datado ta pöe, ante yedæ aa pecantapa. \p \v 44 Në wæ̈ningä ïñömö edæ do ta pongantapa. Tömengä önompo weocoo inte näni wïni wïni cædincoo ayæ̈ empodinque önöwa näni wïni wïni cædincoo ayæ̈ ëwadinque tömengä awinca weocoo näni ñäne cæmönincoo ayæ̈ ëmongä inte ta pongä adinque Itota tömënäni ïnänite, \p —Mänincoo ñï cæmïni gocäe, angacäimpa. \s1 Itota ingante bæi ongonte ængæ̈impa, ante tedewënäni \r (Mäateo 26.1-5; Mäadoco 14.1-2; Odoca 22.1-2) \p \v 45 Mänömaï beyæ̈ oodeoidi nanguï ïnäni Mäadiya weca ëñacæ në pönïnäni inte ïïnäni ïñömö Itota mänömaï cæcä adinque tömengä ingante wede pönënäni bagadänimpa. \v 46 Pancadäniya guiquënë Paditeoidi weca godinque, Itota quïnö cæcää, ante adodö angadänimpa. \v 47 Ïninque Wængonguï quï, ante në godönäni ñæ̈næ̈näni tönö Paditeoidi ïñömö wæætë tömënäni ömæ näni Apænte Äincabo tömänäni ïnänite, Mönö godongämæ̈ apæ̈necæ̈impa, ante adoyömö pöedäni, ante äñönäni pönäni adinque tömënäni, \p —Ïingä ïñömö, Acædänimpa, ante nanguï bamönengæ̈ cæcä ingä. Mönö quïnö cæquïmöö. \v 48 Ante wædinque mönö tömengä ingante, Bitö mänömaï godömenque cædämaï incæbiimpa, ante wïï wææ ämö ïninque waodäni tömänäni tömengä ingante pönëmaïnänipa. Tömengä ingante pönënäni ïninque, Itota oodeoidi Awënë bacæte ante cæcampa, ante pönente wædinque odömänoidi incæ edæ wææ cæbaïnänipa. Ïninque tömënäni pöninque mönö tæiyæ̈ waëmö oncö wo ëwëmaïnänipa. Ayæ̈ mönö ömæ ïñömö mönö quëwencabo incæ nämä në ämö ïñömonte tömënäni pö ö ænte baï cædinque tömënänique në änäni babaïnänipa, änänitapa. \p \v 49 Tömënäni weca adocanque Caiapato mänïï wadepo, Wængonguï quï, ante në godongä ñæ̈nængä pönï ïnongä inte tömengä ïñömö, \p —Mïnitö tömänö ante ëñënämaï ïmïnipa töö, apæ̈necantapa. \v 50 Mönö ömæ quëwencabo wïï tömämö wængæ̈impa, ante wæætë tömëmö beyæ̈ ante adocanque onguïñængä wængä ïninque godömenque waa ïmaimpa, ante mïnitö ëñënämaï ïmïni inte tedewëmïni awædö. \p \v 51 Mänömaïnö ante apæ̈nedinque Caiapato mä nänö pönënonque ante wïï angacäimpa. Wæætë tömengä mänïï wadepo ïñonte, Wængonguï quï, ante në godongä ñæ̈nængä pönï ïnongä inte Wængonguï beyæ̈ apæ̈nedinque, Itota ïñömö oodeoidi beyæ̈ ante wæncæcäimpa, ante apæ̈negacäimpa. \v 52 Ayæ̈ wïï Oodeabæ quëwënänique beyæ̈ ante wænguingä. Wæætë, Wængonguï wënäni wayömö wayömö pangote godïnäni inte adodänique badinque adoyömö godongämæ̈ poncædänimpa, ante tömengä wæncæcäimpa. \v 53 Caiapato mänïnö ante nänö änïönæ ïñonte täno godongämæ̈ pönëninque oodeoidi ömæ näni Apænte Äincabo ïñömö, Æbänö cæte Itota ingante wæ̈nömö wænguingää, ante cöwë tedewënönänimpa. \p \v 54 Mänömaï beyæ̈ Itota ayæ̈ oodeoidi weca wïï edonque gocä ïnongäimpa. Wæætë wadæ godinque tömengä önömæca eyequeï Epadaïmë näni äñömö godinque mänïñömö tömengä ëmïñæ̈näni tönö ongönongäimpa. \p \v 55 Wodo pænta gogaïönæ, ante Patowa näni cæönæ oo pönï ïnönimpa. Mänïñedë Oodeabæ wayömö wayömö quëwënäni nanguï ïnäni Eedotadëë quëwëñömö pö æidinque tömënäni Patowa näni æ̈æ̈mæ̈ ayæ̈ cædämaï ïñedë dodäni angaï baï cædinque, Mönö wënæ wënæ cægaïnö ante mönö mënongate baï waëmö bacæ̈impa, ante nämä incæ äacæte ante cædinque æi gogadänimpa. \v 56 Adodäni Wængonguï oncö ñæ̈næncönë yabæcönë pö guiidinque adiyæ̈ gongæ̈ninque, Itota æyömönö ingää, ante pönente gomö adinque nämäneque godongämæ̈ apæ̈nedinque, \p —Mäningä ïñömö æ̈æ̈mæ̈ beyæ̈ ante edæ pönämaï ingantawo. Æbänö ante pönëmïnii, ante apæ̈nedönänimpa. \p \v 57 Wængonguï quï, ante godönäni ñæ̈næ̈näni tönö Paditeoidi wæætë waodäni ïnänite wææ änönänimpa. Æcänö Itota nänö a ongöñömö ante në ëñengä ïñömö tömengä mönitö ïmönite angä ëñëninque mönitö wæætë Itota ingante yao ongonte æ̈maïmönipa, ante do wææ änönänimpa. \c 12 \s1 Awënë Itota önöwa oguï wapæ̈ gao cæwacampa \r (Mäateo 26.6-13; Mäadoco 14.3-9) \p \v 1 Önompo æ̈mæmpoque go adoönæque ate Patowa näni ämæ̈ bacæ cæyedë Itota Betänia ïñömö pongantapa. Itota do angä ate në ñäni ömæ̈möningä Datado ïñömö tömengä adoyömö Betänia quëwënongäimpa. \v 2 Itota pongä adinque waodäni mänïñömö quëwënäni, Itota ingante waa amönipa, ante tömengä beyæ̈ æ̈æ̈mæ̈ cægadänimpa. Wadäni tönö Datado adobaï Itota tönö godongämæ̈ tæ̈ contate cæ̈ñönänite Mäadota ïñömö tömënäni ïnänite cænguï godongä cæ̈nänitapa. \v 3 Ayæ̈ Mäadiya ïñömö mëedio ditodo ganca näni oguï wapæ̈ öni pæquïmæ̈ näadodopæ̈ nänö nanguï godonte æ̈nïmæ̈ incæ ænte mämö Itota önöwa gao cæwadinque tömengä ocaguï inte amïmö cæcä ïninque oncönë tömancönë oguï waacönë ingatimpa. \v 4 Itota mïñæ̈ në gocä adocanque Codaa Icadiote näni änongä ïñömö edæ, Itota ingante æncædänimpa, ante odömonte në godonguingä inte ñöwo wææ apæ̈necantapa. \p \v 5 —Ïïmæ̈ nänö oguï wapæ̈ quïnante ömæpodäni beyæ̈ ante godonte æ̈nämaï ingantawo. Ïñæmpa waocä adoque wadepo cæte beyæ̈ paga æ̈ninque todetiento deënadiota nänö æ̈nimpota beyæ̈ mänïmæ̈ godonte æ̈nïmæ̈ ïmæmpa, ante wæcantapa. \p \v 6 Tömengä dicæ ömæpodäni beyæ̈ ante pönëninque mänömaïnö ante apæ̈necantawogaa. Wæætë tömengä në awëmö æ̈nongä inte mänïnö ante apæ̈necantapa. Tömënäni da wente æ̈intaa næ̈æ̈nongä inte tömengä ïñömö, Tömënäni da wënïnta incæ pancataa botö quï bacæ̈impa, ante awëmö æ̈nongä inte mänömaï apæ̈necantapa. \v 7 Itota wæætë tömengä ingante, \p —Onquiyængä ingante pïinte änewënämaï incæbiimpa. Mänïmæ̈ botö daga wenguïönæ ante manguënengä inte tömengä botö baö näni daga wenguinque ante eyepæ̈ ïñonte öni paacantapa. \v 8 Ömæpodäni cöwë mïnitö weca quëwënäni ïnänipa. Botö guiquënë wïï cöwë mïnitö weca quëwëmo ïmopa, ante apæ̈negacäimpa. \s1 Datado ingante wæ̈nongæ̈impa, ante tedewënäni \p \v 9 Itota Betänia ponte ongongampa, ante apæ̈nedäni ëñëninque oodeoidi nanguï ïnäni tömengä weca pönäni incæte wïï tömengä beyænque pönänintapa. Wæætë adobaï Datado ingante angä në ñäni ömæ̈möningä ingante acæte ante pongadänimpa. \v 10 Mänömaï beyæ̈ Wængonguï quï, ante në godönäni ñæ̈næ̈näni ïñömö, Æbänö cæte Datado ingante adobaï wæ̈nömö wænguingää, ante godongämæ̈ tedewënänitapa. \v 11 Ïñæmpa oodeoidi nanguï ïnäni, Datado beyæ̈ mönitö ïmönite ëmö cæte Itota ingante pönëninque tömengä gämæ̈nö godänipa, ante wægadänimpa. \s1 Itota Eedotadëë ïñömö pongä \r (Mäateo 21.1-11; Mäadoco 11.1-11; Odoca 19.28-40) \p \v 12 Ïïmö ate, Eedotadëë ïñömö poncæte ante Itota idömæ pongampa, ante apæ̈nedäni ëñëninque æ̈æ̈mæ̈ beyæ̈ ante tæiyæ̈näni pönïnäni ïñömö, \v 13 yædëmæ̈mäa wangö tate mäo bee tente taodinque yedæ aa pedinque, \p —Möni quëwenguinque ante, Badogaa, ante tomönipa. Bitö Awënë Wængonguï ëmöwo beyænque pömi ïninque bitö toquinque edæ Wængonguï bitö ïmite waa cæcæcäimpa. Bitö idægoidi Awënë ïnömi inte bitö toquinque ingæ̈impa. \p \v 14 Ante yedæ äñönäni Itota ïñömö bodo wengä ate æ̈ninque tömengäa æi contate pongantapa. Wëënëñedë Wængonguï beyæ̈ ïïmaï ante näni yewæ̈monte angaïnö baï ïinque cædinque pongantapa. \q1 \v 15 “Tiöno ïñömö quëwëmïni ïñömö edæ guïñënämaï ïedäni. \q1 Mïnitö Awënë Odeye ñöwo mïnitö weca pongä aedäni. Edæ bodo wengäa æi contate pongampa,” \m ante yewæ̈mongadänimpa. \v 16 Tömënäni dodäni näni angaï baï cædinque Itota ingante bee tencæ taodäni adinque Itota nänö në ëmïñæ̈näni ïñömö, Æbänö cædänii, ante mänïñedë ëñënämaï inte wædönänimpa. Wæætë edæ Itota Wængonguï ñäö ëmöñömö ocæ̈ ëmænte gocä adinque tömengä ëmïñæ̈näni mänïñedë ate edæ, Itota ingante waodäni ñöwo näni cædönö ante dodäni wëënëñedë yewæ̈mongadänimpa, ante pönente wædönänimpa. \p \v 17 Datado wodi ontatodë ongöñongante Itota, Ta pöe, ante aa pecä ëñëninque në wæ̈ningä incæ ñäni ömæ̈möninque ta pongä adinque Itota weca godongämæ̈ ongönïnäni nanguï ïnäni ïñömö, Itota mänömaï cæcä atamönipa, ante gode ä gode ä cædönänimpa. \v 18 Ïninque edæ, Itota mänömaï bamönengæ̈ cæcampa, ante apæ̈nedäni ëñente beyænque waodäni tæiyæ̈näni Itota weca bee tencæ pönänitapa. \v 19 Mänömaï beyæ̈ Paditeoidi ïñömö nämanque godongämæ̈ tedewënänitapa. \p —Waodäni tömänäni æbänö tömengä mïñæ̈ tee empo godäni ante aedäni. Mänïï beyæ̈ ante, Mönö cædïnö wïï eyepæ̈ impa, ante adinque, Mönö æbänö cæte godömenque cæquïmöö, ante wægadänimpa. \s1 Guidiegoidi pancadäniya Itota ingante diqui mïnäni \p \v 20 Eedotadëë ïñömö tömënäni æ̈æ̈mæ̈ cæyedë Wængonguï ingante waa ate apæ̈necæte ante në pönäni pancadäniya ïñömö guidiegoidi ïnönänimpa. \v 21 Mänïnäni ïñömö Pedipe weca pöninque edæ, \p —Awënë, ëñëmi. Mönitö Itota ingante aïnëmönipa, ante änänitapa. Mäningä Pedipe ïñömö Betaida quëwëñömö Gadideabæ quëwente pongä ïnongäimpa. \p \v 22 Tömengä ïñömö Æntade weca gote tömengä ingante guidiegoidi näni änïnö ante apæ̈necä ate tömëna wæætë Itota weca guëa godinque tömengä ingante äñöna, \v 23 Itota wæætë, \p —Wængonguï nänö cæönæ do ba ïninque tömengä pönö cæcä beyænque botö Waobo ëñagaïmo ïñömö ñäö apäite ëmoncæboimpa. \v 24 Mïnitö ïmïnite näwangä ämopa. Tömëmö onguipo quiyadïmö incæ yabæque ñömäadämaï ï baï ædö cæte tä bocate pædinque tömëmö nanguï pönï ïmonguïï. Wæætë tömëmö yabæque ñömäate ate tä bocate pædinque nanguï pönï ïmompa. Botö adobaï wænguënëmo ïmopa. Botö wïï wæ̈mo baï ædö cæte waodäni tæiyæ̈näni botö quïnäni baquïnänii. \v 25 Në, Nämanque pönente quëwëmote, ante pönengä ïñömö edæ tömengä nänö quëwenguïmämo incæ wo ëwente bacæcäimpa. Inguipoga quëwëñedë në, Wïï nämanque pönente quëwëmote, ante pönengä guiquënë tömengä nänö wantæpiyæ̈ quëwenguïnö ante do ëadingä inte tömengä nänö wæ̈nämaï quëwenguinque gocæcäimpa. \v 26 Æcänö botö ïmote në cæda ïna tömengä ïñömö edæ botö ïmote tee empo goquënengä ingampa. Ayæ̈ æyömönö botö quëwëmo botö ïmote në cædongä adoyömö quëwencæcäimpa. Botö Mæmpo ïñömö botö ïmote në cædongä ingante waa acæcäimpa, ante Itota apæ̈negacäimpa. \s1 Itota, Botö wæncæboimpa, ante apæ̈necä \p \v 27 Ayæ̈ godömenque apæ̈nedinque Itota ïïmaï apæ̈necantapa. “Botö guïñëmämo entawëninque wæbo inte quïnö anguïmoo. ‘Botö Mæmpo ëñëmi, äninque, Botö nantate wæwenguïönæ oo pönï ba incæte bitö pönö ö æ̈mi ate wæwënämaï bacæboimpa,’ ante botö wïï mänömaïnö ante ancæboimpa. Edæ botö wæwenguïnö beyæ̈ ante pontabopa. \v 28 Mæmpo, Bitö æbänö ñäö apäite ëmömi ïmii, ante odömömi acædänimpa,” angantapa. \p Äñongä öönædë ïnö tedepämo apæ̈nedinque, “Botö æbänö ñäö apäite ëmömo ïmopa, ante do odömontabopa. Ayæ̈ wæætë adodö cæcæboimpa,” ante apæ̈necä ëñënänitapa. \p \v 29 Mänïñömö godongämæ̈ ongönäni nanguï ïnäni ïñömö mänïmämo ëñëninque edæ, Detæbo tæ̈ï tëmämo baï impa, ante wædänitapa. Wadäni guiquënë, \p —Anquedo ïñömö tömengä ingante apæ̈necantapa, ante änänitapa. \p \v 30 Itota ïñömö wæætë, \p —Mänïmämo wïï botö beyæ̈ ante apæ̈necampa. Wæætë mïnitö beyæ̈ ante apæ̈necampa. \v 31 Ñöwoyedë Wængonguï inguipoga quëwënäni ïnänite apænte nänö panguïnö ïñömö edæ oo baquïnö anguënë. Inguipogaque quëwënäni awënë ïñongante wënæ ingante Wængonguï ñöwoyedë, Gobäwe, angä gocæcäimpa. \v 32 Botö ïmote awäa timpodinque ængæ̈ gantidënäni wægömo ate botö waodäni tömänäni ïnänite, Mïnitö botö weca poncæmïnimpa, ante aa pecæboimpa, ante Itota apæ̈necantapa. \p \v 33 Mänömaïnö ante apæ̈nedinque tömengä, Æbänö wænguïmoo, ante ëñencædänimpa, ante apæ̈necantapa. \v 34 Ëñëninque mänïñömö ongönäni nanguï ïnäni, \p —Mönitö ïñæmpa, Mönö Codito cöwë ee ongoncæcäimpa, ante dodäni näni wææ angaïnö ante yewæ̈monte ongompa, ante ëñentamönipa. Incæte bitö ïñömö nämanque äninque, Botö Waobo ëñagaïmo ïñömote botö ïmote awäa timpodinque gö cædäni wægonguïmo ïmopa, ante ædö cæte ämii. Äninque, Ïingä Waocä në ëñagaingä ïñæmpa ee ongönämaï wænte goquingää. \p \v 35 Ante wæyönäni Itota tömënäni ïnänite, \p —Botö, Waodäni mïmönë ñäö baï entawëninque quëwencædänimpa, ante pontabopa. Wædænque ayæ̈ ïñö botö mïnitö weca quëwëninque mïnitö ïmïnite odömonte apæ̈nebopa. Mönitö taadö wëmö badämaï ingæ̈impa, ante mïnitö taadö ayæ̈ ñäö ïñedë goedäni. Edæ wëmö ïñömö në gocä ïñömö tömengä edæ, Ædönö goboo, ante ëñënämaï ingampa. \v 36 Botö ñäö baï ëmönömo ïmopa. Ñäö ïñömö në cægömöni incæmönimpa, ante bacæte ante cædinque mïnitö ïñömö botö mïnitö weca ayæ̈ ongöñömote botö ïmote pönëedäni ämopa, angantapa. \p Tömengä ïinque apæ̈nete ate wadæ godinque wë womonte ongongacäimpa. \s1 Oodeoidi Itota ingante ïïmaï cæte pönënämaï ïnänipa \p \v 37 Itota oodeoidi weca nanguï bamönengæ̈ cæte odömongä incæte tömënäni ayæ̈ tömengä ingante pönënämaï ïnänitapa. \v 38 Wængonguï beyæ̈ në apæ̈necä Itaiya wodi ïïmaï ante do nänö angaïnö baï ïinque baquinque tömënäni mänömaï cædönänimpa. \q1 “Awënë Wængonguï ëñëmi. Mönitö apæ̈nemöni tömënäni näni ëñënö ante edæ æcänö ëñente pönengää. Ïñæmpa në pönengä ïñömö edæ dæ angä awædö. \q1 Ayæ̈ Awënë Wængonguï nänö tæ̈ï pïñænte cægaïnö ante æcänö ada ïñömö edæ dæ angampa.” \m \v 39 Ïninque tömënäni ædö cæte pönenguïnänii, ante Itaiya wodi edæ wayömö yewæ̈möninque, Wængonguï ïïmaïnö ante cæcä beyæ̈ pönënäni ïnänipa, ante yewæ̈mongacäimpa. \q1 \v 40 “Tömënäni botö gämæ̈nö ocæ̈ ëmænte pönäni baï botö wæætë, Waa bacæmïnimpa, ante godö cæcædömoimpa. \q1 Incæte mänömaï cædämaï incæboimpa, ante Wængonguï ïïmaï cægacäimpa. \q1 Tömengä godö cæcä beyænque waodäni babetamönäni baï adämaï bagadänimpa. \q1 Adobaï mïmönë näni pönënö ömædë badinque ëñënämaï bagadänimpa. \q1 Edæ, Tömënäni näni adïnö ante ëñënämaï incædänimpa, ante cædinque \q1 ayæ̈ edæ, Tömënäni näni ëñënö ante ëñënämaï incædänimpa,” ante wææ cægacäimpa. \m ante Itaiya wodi yewæ̈mongacäimpa. \v 41 Itaiya wodi Itota nänö ñäö ëmömämo æbänö inguï, ante do ate baï ingaingä inte edæ Itota ingantedö ante mänïnö ante doyedë angacäimpa. \p \v 42 Ñöwo guiquënë oodeoidi awënëidi tæiyæ̈näni Itota ingante pönënänimpa. Incæte Paditeoidi beyæ̈ guïñënäni inte, Mönö odömöincönë go guiiyömönite tömënäni mönitö ïmönite wïï tatodoncædänimpa, ante wææ cædinque tömënäni në pönënäni incæ waodäni ëñëñönäni pæ wëënete tededämaï ïnänimpa. \v 43 Edæ mänïnäni, Waodäni mönitö ïmönite waa ate apæ̈necædänimpa, ante nanguï aïnente wædäni ïnönänimpa. Adodäni, Wængonguï mönitö ïmönite waa ate apæ̈necæcäimpa, ante pönömenque aïnente wædäni ïnönänimpa. \s1 Itota nänö änö beyænque waodäni apænte wæcædänimpa \p \v 44 Itota yedæ äninque aa pecantapa. “Botö ïmote në pönengä ïñömö wïï botö adoboque ïmote pönënongä ingampa. Wæætë edæ botö ïmote në da pönongaingä ingante tömengä adobaï pönengä ïnongäimpa. \v 45 Adocä botö ïmote në acä ïñömö tömengä botö ïmote në da pönongaingä ingante adobaï acä ingampa. \v 46 Botö ïmote në wede pönënäni ïñönäni adocanque incæ wëmö ïñömö wïï godömenque ee ongoncæcäimpa, ante cædinque botö ïñömö inguipoga quëwënäni weca ñäö baï ïnömo inte pontabopa.” \p \v 47 “Waocä botö änö ëñëninque wïï ëñente cæcä ingä incæte botö tömengä ingante apænte änämaï ïmopa. Edæ botö wïï inguipoga quëwënäni ïnänite apæ̈necæte ante pontabopa. Wæætë inguipoga quëwënäni ïnänite æ̈mo beyænque quëwencæmïnimpa, ante pontabopa cæmïnii. \v 48 Botö ïmote në Baa angä ïñömö tömengä botö änönö ante, Dicæ pönëmogaa, angä ïñongante tömengä ingante në apænte änö incæ edæ mæ̈ ongompa. Inguipoga ïinque baquïönæ ïñonte botö änïnö incæ në apænte anguingä baï ba ïninque mäningä ingante, Bitö pante wæquinque Baa angabiimpa, ante baï apæ̈nete ingæ̈impa. \v 49 Edæ botö wïï nämanque pönëninque apæ̈netabopa. Wæætë, Botö quïnö apæ̈nequïmoo, ante, Æbänö ante apæ̈nequïmoo, ante botö Mæmpo botö ïmote në da pönongaingä ïñömö tömengä botö ïmote wææ angä ëñëninque apæ̈netabopa. \v 50 Tömengä nänö wææ angaïnö ëñente cæbo beyænque mïnitö wantæpiyæ̈ cöwë quëwencæmïnimpa, ante do ëñëmopa. Ïninque botö Mæmpo botö ïmote nänö angaïnö ante botö adodö ante apæ̈nebopa,” ante Itota mänïñedë ïinque apæ̈negacäimpa. \c 13 \s1 Itota incæ tömengä ëmïñæ̈näni önöwa mënöwacä \p \v 1 Patowa näni ämæ̈ wantæyö bacæ̈impa, ante näni cæyedë Itota ïñömö, Botö inguipoga quëwente ëmö cæte botö Mæmpo weca ocæ̈ ëmænte æi goquïönæ do bacæ̈impa, ante do ëñënongäimpa. Itota ingante pönënäni në inguipoga quëwënäni ïñönänite tömengä tömënäni ïnänite waadete pönëninque ñöwoyedë, Botö æbänö nanguï waadete pönëmo ïmoo, ante odömongäimpa. \p \v 2 Gäwadecæ̈ bayö Itota tömengä ëmïñæ̈näni tönö godongämæ̈ cæ̈ñönäni wënæ awënë cæcä beyænque Timönö wengä Codaa Icadiote ïñömö, Itota ingante odömonte godoncæboimpa, ante pönengä ïnongäimpa. \v 3 Itota ïñömö, Quincoomë ongoncoo incæ Wængonguï pönö cæcä beyænque botö tömancoo awënë badinque nämä tæ̈ï pïñænte në ämo ïmopa, ante ëñënongäimpa. Ayæ̈ edæ Wængonguï weca quëwente wææ̈ pönïmo inte botö Wængonguï weca ocæ̈ ëmænte goquïmo ïmopa, ante do ëñënongäimpa. \v 4 Mänïnö ante ëñënongä incæ tömengä ïinque cænte ate ængæ̈ gantidinque yabæcoo gä tadongadinque wadæ caaincoo æ̈ninque önoncadeyæ̈ ïnö goti padengantapa. \v 5 Ayæ̈ ate æpæ̈ mënongaquintadë pe ñïñæ̈ninque tömengä ëmïñæ̈näni tömänäni önöwa mënöwadinque wadæ caaincoo goti padëincoo inte wadæ cæwacæ tæcæ cæcantapa. \p \v 6 Mänömaï cædinque tömengä Timönö Pegodo weca pongä adinque adocä ïñömö tömengä ingante, \p —Bitö botö Awënë ïmi incæte botö önöwa mënöwacæ pömitawo. \p \v 7 Ante äñongä Itota wæætë, \p —Ñöwoque botö æbänö cæboo, ante ëñënämaï ïmipa. Incæte ayæ̈ ate ëñencæbiimpa. \p \v 8 Angä ëñëninque Pegodo, \p —Botö önöwa cöwë mënöwadämaï incæbiimpa, ante Baa ämopa cæbii. \p Ante äñongä Itota godömenque, \p —Botö bitö önöwa mënöwadämaï ïmo baï bitö wïï botö quïmi ïmaïmipa, ante angantapa. \p \v 9 Mänïnö angä ëñëninque Timönö Pegodo wæætë, \p —Awënë, Mänömaï ï ïninque bitö wïï botö önöwaque mënöwaquïmi. Wæætë botö önompo adobaï mënompodinque botö ocabo mënoncae. \p \v 10 Ante äñongä Itota wæætë, \p —Æpæ̈ në äadingä ïñömö tömengä baö ëñayö tömäñö waëmö impa. Ïninque tömengä önöwaque nämanque mënöwacä inte eyepæ̈ impa. Mïnitö do mïmö mënongate waëmö entawënömïni ïmïnipa. Incæte wïï tömämïni waëmö entawëmïni ïmïnipa, angantapa. \p \v 11 Edæ, Æcänö botö ïmote në odömonte godonguingä ingää, ante tömengä do ëñënongäimpa. Mänömaï beyæ̈ tömengä, “Mïnitö wïï tömämïni do mënongate waëmö entawënömïni ïmïnipa,” angantapa. \p \v 12 Ayæ̈ tömënäni önöwa ïinque mënöwadinque tömengä yabæcoo wëñadinque tömengä adodö gote tæ̈ contadinque tömënäni ïnänite, \p —Botö mänömaï cædinque mïnitö beyæ̈ ante quïnö cæboo, ante ëñëmïnitawo, ante äninque Itota godömenque, \v 13 Mïnitö botö ïmote, Në Odömömi ïmipa, äninque ayæ̈ adobaï, Awënë ïmipa, ämïni ïmïnipa. Edæ botö mïnitö Awënë ïnömo ïninque mïnitö mänömaïnö ante näwangä ante ämïnipa. \v 14 Botö ïñömö mïnitö Awënë ïnömo inte në mïnitö ïmïnite Odömömo ïmo incæ mïnitö önöwa do mënöwabo amïnipa. Ïninque botö mänömaï mënöwabo baï mïnitö adobaï wacä önöwa wacä önöwa mënöwaquënëmïni ïmïnipa. \v 15 Botö cæbo baï mïnitö adobaï cæcæmïnimpa, ante cædinque botö mïnitö beyæ̈ ante cæbo aedäni. \v 16 Mïnitö ïmïnite näwangä ämopa. Awënë ñæ̈nængä ïnongä ïñongante tömengä ingante në cæcä ïñömö wïï godömenque ñæ̈nængä ingampa. Awënë në da godongä ñæ̈nængä ïñongä tömengä nänö në da godöningä wæætë wïï godömenque ñæ̈nængä ingampa. \v 17 Mïnitö ñöwo mänïnö ante ëñënïmïni inte edæ ado ante cæmïni ïninque mïni toquinque bacæ̈impa, ante Itota apæ̈necantapa. \p \v 18 Ayæ̈ apæ̈nedinque, “Botö wïï tömämïni beyæ̈ antabopa. Botö apænte æ̈nïnäni ædänidö ïnänii, ante botö në ëñëmo ïmopa. Wængonguï angä ëñente näni yewæ̈mongaïnö baï ïinque bacæ̈impa, ante ïïmaï bacæ cæpa. ‘Botö tönö godongämæ̈ në cængongä ïñömö botö ïmote në pïinte cæcä bacantapa.’ \v 19 Mänömaï ba adinque edæ mïnitö botö ïmotedö ante apæ̈nedinque, Tömengä mönö Codito ïnongä ingampa, ante pönencæmïnimpa, ante cædinque botö ñöwo ayæ̈ badämaï ïñedë mïnitö ïmïnite ämopa. \v 20 Mïnitö ïmïnite näwangä ämopa. Æcämenque botö në da godongaingä ingante æ̈na tömengä ïñömö edæ botö ïmote adobaï ængä ingampa. Ayæ̈ æcämenque botö ïmote æ̈na tömengä ïñömö botö ïmote në da pönongaingä ingante ængä ingampa cæmïnii,” ante Itota apæ̈negacäimpa. \s1 Itota ingante Codaa në godonguingä ingampa, ante \r (Mäateo 26.20-25; Mäadoco 14.17-21; Odoca 22.21-23) \p \v 21 Mänïnö angä ate Itota ïñömö tömengä nänö wæwëmämo entawëninque wæcä inte, Näwangä ante apæ̈nebo ëñëedäni. Mïni cabo incæ adocanque, Æncædänimpa, ante botö ïmote odömonte pædæ godonguingä ingampa. \p \v 22 Ante apæ̈necä wædinque tömengä ëmïñæ̈näni, Æcänö ingante apæ̈necää, ante ëñënämaï inte godongämæ̈ wacä ingä wacä ingä adänitapa. \v 23 Itota ëmïñæ̈näni adocanque ïñömö Itota nänö në waadete pönengaingä ïnongäimpa. Tömengä ïñömö Itota tönö ääñömonque tæ̈ contate ongönaimpa. \v 24 Timönö Pegodo ïñömö ïingä ingante ömö ömö cædinque angampa. Bitö Itota ingante, Æcänö ingää, ante ämi angä ëñente ate apæ̈nebi ëñëmönie. \v 25 Angä ëñëninque mäningä Itota tönö ääñömonque në tæ̈ contacä ïñömö, \p —Awënë, æcänö ingää, ante apæ̈nebi ëñëmönie, ante tömengä ingante äñongä. \p \v 26 Itota wæætë, \p —Botö ïï päö owætaca mïï cæte godömo në ænguingä ïñömö tömengä në cæquingä ingampa. \p Ayæ̈ päö owætaca mïï cædinque Timönö wë Codaa Icadiote ingante godongantapa. \v 27 Codaa päö ængä ate Tatäna ïñömö tömengäa do guiigacäimpa. Ïninque tömengä ingante, \p —Bitö quïnö cæcæ cæbii edæ quingæ̈ cæe, ante Itota angantapa. \p \v 28 Wadäni adoyömö në cæ̈näni ïñömö, Itota quïnante mänïnö ante tömengä ingante angää, ante ëñënämaï ïnönänimpa. \v 29 Edæ Codaa tömënäni da wente æ̈inta næ̈æ̈nongä ingä beyæ̈ tömënäni pancadäniya, Æ̈æ̈mæ̈ beyæ̈ ante mönö cænguï wïï eyepæ̈ ëamöni ïninque, Bitö godonte æncæbiimpa, ante Itota angampa, ante pönënönänimpa. Adobaï ömæpodäni ïnänite, Godömi ænguïnänimpa, ante Itota angampa, ante pönënönänimpa. \p \v 30 Codaa päö ænte ate tao gogacäimpa. Do woyowotæ̈ ïnönimpa. \s1 Itota nänö wææ änönö ante ñöwo angampa \p \v 31 Codaa dæ gocä adinque Itota, \p —Botö Waobo ëñagaïmo inte æbänö ñäö apäite ëmönömo ïmoo, ante ñöwo edonque bacæ̈impa. Botö cæquïnö beyæ̈ Wængonguï æbänö ñäö apäite ëmongä ingää, ante edonque bacæ̈impa. \v 32 Ayæ̈ botö cæquïnö beyæ̈ Wængonguï ñäö apäite nänö ëmönö edonque ba ïninque Wængonguï cæcä ate botö ñäö apäite botö ëmönö adobaï edonque bacæ̈impa. Ayæ̈ mänömaï Wængonguï wantæyö cæcæcäimpa. \v 33 Botö wëmïni botö mïnitö weca wantæyö quëwëninque gobopa. Mïnitö botö ïmote ante diqui diqui minguïmïni ïmïnipa. Ayæ̈ oodeoidi ïnänite botö angaïnö baï ñöwo mïnitö ïmïnite adodö ämopa. Botö goquïñömö ante mïnitö ædö cæte ponguïmïni ïmïnii. \v 34 Botö wææ änönö ante ñöwo mïnitö ïmïnite ämopa. Wacä ingä wacä ingä waadete pönencæmïnimpa. Botö mïnitö ïmïnite waadete pönënömo baï mïnitö adobaï wacä ingä wacä ingä waadete pönenguënëmïni ïmïnipa. \v 35 Mïnitö wacä ingä wacä ingä waadete pönëmïni adinque wadäni tömänäni, Mïnitö Itota nänö në ëmïñæ̈mïni ïmïnipa, ante ëñencædänimpa, ante Itota apæ̈negacäimpa. \s1 Pegodo incæ, Dicæ abogaa, anguingä ingampa, ante \r (Mäateo 26.31-35; Mäadoco 14.27-31; Odoca 22.31-34) \p \v 36 Timönö Pegodo tömengä ingante, \p —Awënë, ædömë gobii. \p Ante äñongä Itota wæætë, \p —Botö goquïñömö ante bitö ædö cæte botö ïmote ñöwo tee empo ponguïmi ïmii. Ayæ̈ ate guiquënë bitö botö ïmote tee empo ponguïmi incæbiimpa, angantapa. \p \v 37 Pegodo godömenque, \p —Awënë, äninque, Botö quïnante bitö ïmite ñöwo tee empo godämaï ïmoo, ante wæcampa. Botö Ao äninque bitö beyæ̈ ante nämä wænguïmo ïmopa. \p \v 38 Ante äñongä Itota wæætë, \p —Bitö Ao äninque botö beyæ̈ ante näwangä wænguïmi ïmiyaa. Bitö ïmite näwangä ante apæ̈nebo ëñëe. Tawadiya pedämaï ïñonte bitö ïñömö botö ïmotedö, Dicæ abogaa, ante mempoga go adopoque anguïmi ïmipa, ante apæ̈negacäimpa. \c 14 \s1 Mæmpo weca mönö godö ante Itota taadö baï ingampa \p \v 1 Itota tömengä ëmïñæ̈näni ïnänite, “Mïmönë guïñente wædämaï ïedäni. Wæætë Wængonguï ingante wede pönëedäni, angantapa. Ayæ̈ adobaï botö ïmote wede pönëedäni. \v 2 Botö Mæmpo nänö quëwëñömö onconcoo bacoo pönï mæ̈ ongompa. Mänömaï impa, ante wïï näwangä ï baï botö mïnitö ïmïnite ancædömoimpa. Mïnitö beyæ̈ ante botö, Mïni ponte quëwenguï onconcoo ante tömää ædæmö badoncæte ante mänïñömö gocæboimpa. \v 3 Ayæ̈ mïnitö quëwenguï onconcoo tömää ædæmö mæ̈noncæte ante gobo ïninque botö ocæ̈ ëmænte poncæboimpa. Pöninque mïnitö botö quëwëñömö adoyömö botö tönö godongämæ̈ quëwencæmïnimpa, ante botö mïnitö ïmïnite ænte mæ̈ibo æicæmïnimpa. \v 4 Botö goquïñömö æyömönö ï, ante ayæ̈ mänïñömö gocæte ante taadö godö ante mïnitö do ëñëmïnipa,” ante Itota apæ̈necantapa. \p \v 5 Apæ̈necä ëñëninque Tömato ïñömö tömengä ingante, \p —Awënë, Ædömë goquïmii, ante mönitö ëñënämaï ïmöni inte mönitö mänïnö bitö goquïnö ædönö ï, ante taadö ædö cæte ëñenguïmönii. \p \v 6 Äñongä Itota wæætë, \p —Botö ïñömö tömëmo në taadömo baï ïnömo ïmopa. Ayæ̈ botö adobo në näwangä änö baï ïnömo baï ïñömote mïnitö æbänö näwangä impa, ante ëñenguïmïni ïmïnipa. Botö edæ në Quëwëmo inte pönö cæbo beyænque mïnitö quëwenguïmïni ïmïnipa. Botö wïï pönö cæbo baï waocä æcämenque incæ botö Mæmpocä weca godämaï incædongäimpa. \v 7 Botö ïmote do ate pönëmïni ïninque mïnitö botö Mæmpo ingante adobaï ate pönëmïni ïmaïmïnipa. Ñöwo tömengä ingante tæcæ ate baï pönëmïni inte mïnitö tömengä ingante cöwë në agaïmïni incæmïnimpa, ante apæ̈necantapa. \p \v 8 Mänïnö apæ̈necä ëñëninque Pedipe ïñömö, \p —Awënë, Mæmpocä ingante odömömi amönie. Mäninque adinque idæwaa. Eyepæ̈ impa. \p \v 9 Äñongä Itota wæætë, \p —Pedipe ëñëmi. Botö mïnitö weca wantæpiyæ̈ quëwëmo incæ bitö ayæ̈ botö ïmote adämaï inte baï pönënämaï ïmitawo. Në botö ïmote acä ïñömö tömengä adobaï Mæmpocä ingante në acä ingampa. Ïninque bitö ïñömö, Mæmpocä ingante odömömi amönie, ante ædö cæte botö ïmote ämii. \v 10 Wæmpocä nempo botö në quëwëmo ïmopa, ante ayæ̈, Wæmpocä ingante botö entawëmo ïmopa, ante bitö pönënämaï ïmitawo. Botö mïnitö ïmïnite, Æbänö apæ̈neboo, ante wïï nämanque pönëninque apæ̈nebopa. Wæætë botö Wæmpocä incæ botö tönö në ääwocaque baï quëwënongä inte edæ tömengä nänö cædö ante në cæcä ingampa. \v 11 Tömengä nempo quëwëmo ïmopa, ante ayæ̈, Tömengä ingante botö entawëmo ïmopa, ante mïnitö ïmïnite apæ̈nebo ëñëninque pönëedäni. Wæætë edæ mïnitö botö änö beyænque ayæ̈ pönënämaï ïmïni incæte botö bamönengæ̈ nanguï cædïnö adinque mänïnö beyænque pönëedäni. \v 12 Mïnitö ïmïnite näwangä ämopa. Botö ïmote në wede pönengä ïñömö tömengä botö cæbaï adobaï cæcæcäimpa. Ayæ̈ botö Mæmpocä weca ocæ̈ ëmænte gobo beyæ̈ në wede pönengä ïñömö edæ wïï önonque botö cæbaï cædinque godömenque cæquingä ingampa. \v 13 Mïnitö botö ëmöwo ante apæ̈nedinque quïëmë æncæte ante apæ̈nemïni ëñëninque botö Wængonguï Wëmo ïnömo inte edæ, Mæmpocä nänö ñäö ëmömämo edonque pönï acædänimpa, ante cædinque mïnitö änö baï edæ do cæcæboimpa. \v 14 Mïnitö, Ænguïmöni, ante quïëmë beyæ̈ ante botö ëmöwo ante botö ïmo apæ̈nemïni ëñëninque do cæcæboimpa, ante Itota apæ̈negacäimpa. \s1 Wængonguï Tæiyæ̈ Waëmö Önöwoca poncæcäimpa, ante \p \v 15 Ayæ̈ godömenque apæ̈nedinque Itota ïïmaï ante apæ̈necantapa. “Mïnitö botö ïmote waadete pönëmïni ïninque botö wææ angaïnö ante ëñente cæquïmïni ïmaïmïnipa. \v 16 Ayæ̈, Wacä botö beyæ̈ ante mïnitö tönö godongämæ̈ cæquingä, ante botö ïñömö botö Mæmpocä ingante, Da godömi gocäe, ante apæ̈necæboimpa. Ayæ̈ tömengä botö änö ante do ëñente cædinque edæ, Tömengä mïnitö tönö cöwë ongonte godongämæ̈ cæcæcäimpa, ante cædinque adocä ingante mïnitö weca da pönongä ponguingä ingampa. \v 17 Wængonguï në nö cæcä ingampa, ante näwangä impa, ante Wængonguï Tæiyæ̈ Waëmö Önöwoca incæ në odömongä ïnongä ingampa. Incæte waodäni në inguipogaque quëwënäni ïñömö tömengä ingante adämaï ïnäni inte pönënämaï ïnönäni inte edæ ædö cæte tömengä ingante Ao ante ænguïnänii. Wæætë edæ tömengä mïnitö weca quëwënongä ïñongante mïnitö tömengä ingante në entawenguïmïni inte tömengä ingante do ate baï pönëmïni ïmïnipa,” ante Itota apæ̈necantapa. \p \v 18 Ayæ̈ apæ̈nedinque, “Botö wïï mïnitö nöwamïni baï mïni baquinque ante edæ ëmö cæte goquïmo ïmopa. Wæætë mïnitö weca ocæ̈ ëmænte poncæboimpa. \v 19 Wantæ ate waodäni në inguipogaque quëwënäni ïñömö edæ botö ïmote adämaï inguïnäni ïnänipa. Mïnitö guiquënë botö ïmote aquïmïni ïmïnipa. Edæ botö quëwëmo beyænque mïnitö adobaï quëwencæmïnimpa. \v 20 Ayæ̈ Wængonguï Tæiyæ̈ Waëmö Önöwoca nänö ponguïönæ ïñonte mïnitö ïñömö edæ, Mönö æbänö äanque baï quëwëmö ïmöö, ante ëñencæmïnimpa. Edæ, Botö Mæmpocä nempo quëwëmo ïmopa, ante ayæ̈ edæ, Mïnitö botö nempo quëwëmïni ïmïnipa, ante ayæ̈, Mïnitö ïmïnite adobaï botö entawëmo quëwënömïni ïmïnipa, ante mïnitö ëñencæmïnimpa. \v 21 Æcänö botö wææ angaïnö ö æ̈ninque ëñente cæda tömengä ïñömö botö ïmote në waadete pönengä ingampa. Botö ïmote në waadete pönengä ingante botö Mæmpo näëmæ̈ waadete pönencæcäimpa. Ayæ̈ botö adobaï mäningä ingante waadete pönencæboimpa. Ayæ̈, Botö æbänö ïmoo, ante tömengä ingante odömömo acæcäimpa,” ante Itota apæ̈necantapa. \p \v 22 Codaa ïñömö edæ wïï Codaa Icadiote wacä Codaa ïñömö edæ Itota ingante apæ̈necantapa. \p —Awënë ïñæmpa bitö mönitö ïmönite apæ̈nedinque, Botö æbänö ïmoo, ante odömömo acæmïnimpa, äninque quïnante wæætë, Inguipogaque quëwënäni ïnänite odömönämaï incæboimpa, ante pönëninque cæbitawo, angantapa. \p \v 23 Itota wæætë, \p —Waocä botö ïmote në waadete pönengä ïninque tömengä ïñömö botö odömonte apæ̈nedö ante ëñente cædongä ïmaingampa. Botö Mæmpo adocä ingante waadete pönenguingä ingampa. Ayæ̈ mönatö tömengä tönö cöwë godongämæ̈ quëwencæte ante tömengä weca ponguïmöna ïmönapa. \v 24 Botö ïmote në waadete pönënämaï ingä guiquënë tömengä ïñömö botö odömonte apæ̈nedönö ante ëñënämaï cædongä ingampa. Mänïnö botö odömonte apæ̈nebo mïni ëñënïnö ïñömö wïï botö nämä pönëninque apæ̈nedïnö impa. Wæætë botö ïmote në da pönongaingä nänö angaïnö impa, ante Itota apæ̈necantapa. \p \v 25 Ayæ̈ apæ̈nedinque, “Mïnitö weca botö quëwëñedë botö mänïnö ante mïnitö ïmïnite apæ̈netabopa. \v 26 Botö Mæmpocä botö ëmöwo beyæ̈ ante tömengä Tæiyæ̈ Waëmö Önöwoca ingante da pönongä ponguingä inte tömengä mïnitö tönö godongämæ̈ në cædongä ingampa. Adocä mïnitö ïmïnite tömänö ante odömonte apæ̈necä ëñencæmïnimpa. Ayæ̈ botö apæ̈nedö mïni ëñënïnö tömänö ante tömengä adodö apæ̈necä wæætë pönencæmïnimpa,” ante Itota apæ̈necantapa. \p \v 27 Ayæ̈ apæ̈nedinque, “Botö pönö cæbo beyænque mïnitö gänë entawente quëwëedäni, ante pönö cædinque gobopa. Botö gänë entawëmämo incæ mïnitö ïmïnite pönömo æ̈ninque mïnitö gänë pönente quëwencæmïnimpa. Botö inguipogaque quëwënäni näni godönö baï wïï pönömo ïmopa. Nö cæte pönömo ïmopa. Mïnitö mïmönë guïñente wædämaï inte piyæ̈në cæte quëwencæmïnimpa. \v 28 Botö mïnitö ïmïnite ëmö cæte godinque mïnitö weca ocæ̈ ëmænte poncæboimpa, ante botö apæ̈nebo ëñëmïnitapa. Botö edæ, Botö Mæmpocä weca gocæboimpa, ante apæ̈nebo ëñënïmïni inte mïnitö botö ïmote waadete pönëmïni ïninque botö beyæ̈ ante watapæ̈ tobaïmïnipa. Edæ botö wïï botö Mæmpo baï ïnömo inte wædämo ïnömo ïmopa. \v 29 Mänömaï ïinque ba adinque mïnitö, Näwangä impa, ante pönencæmïnimpa, ante botö ñöwoque ayæ̈ badämaï ïñedë mïnitö ïmïnite apæ̈netabopa,” ante Itota apæ̈necantapa. \p \v 30 Ayæ̈ apæ̈nedinque, “Ïï inguipogaque quëwënäni awënë ïñömö wënæ ïnongä inte oo poncæ cæcampa. Ïninque botö mïnitö ïmïnite wïï wantæpiyæ̈ ayæ̈ apæ̈nebopa. Edæ tömengä ædö cæte botö ïmote nämä tæ̈ï pïñænte në angä inguingää. \v 31 Incæte botö, Waodäni inguipogaque quëwënäni ïñömö ïïmaï ante ëñencædänimpa, ante cæbopa. Botö Mæmpo ingante botö waadete pönëmopa, ante ayæ̈, Botö Mæmpo botö ïmo wææ angä baï botö adodö cæbo ïmopa, ante tömënäni ëñenguënënäni ïnänipa,” ante Itota ïinque apæ̈negacäimpa. \p Ayæ̈, “Ñöwo edæ ængæ̈ gantidinque mönö gocæ̈impa,” angacäimpa. \c 15 \s1 Itota näwä yowementa baï ingampa \p \v 1 Ayæ̈ godömenque apæ̈nedinque Itota ïïmaï apæ̈necantapa. “Botö näwä yowementa baï ïmopa. Ayæ̈ botö Mæmpo yowementa në aacä baï ingampa. \v 2 Botö ïmote pönënäni tömänäni ïï yowementa gædëmænto baï ïnänipa. Æcänö wïï botö ëmïñængä baï cæda tömengä ïñömö gædëmænto ömæcato baï ingampa. Botö Mæmpo gædëmænto ömæcato baï ïñongante wangö topænte baï cædinque tömengä ingante wido cæcampa. Æcänö botö ëmïñængä baï cæda guiquënë tömengä gædëmænto tömenca incato baï ingampa. Gædëmænto tömenca incato incæ godömenque waa pædinque nanguï incacæ̈impa, ante wææ̈ topæ̈ wææ̈ topæ̈ cædäni baï botö Mæmpo ïñömö adobaï cæcampa. Botö në ëmïñængä wïï eyepæ̈ cæcä adinque tömengä ingante wadæ cæcampa. \v 3 Botö änö ante mïnitö ïmïnite botö apæ̈nedïnö beyæ̈ mïnitö mïmönë do mënongate quëwëmïni ïmïnipa. \v 4 Mïnitö botö nempo ee quëwënömïni incæmïnimpa. Ayæ̈ adobaï mïnitö botö ïmote cöwë entawente quëwënömïni ïmïnipa. Gædëmænto yowementa adoyömö ibænte odæ yate baï pæte incate bapa. Edæ gædëmænto adotoque ïñonte ædö cæte nämä cædinque incaquintoo. Mïnitö ïñömö, Tömenca incate baï mönö nanguï cæcæ̈impa, ante cædinque botö nempo ee quëwenguënëmïni ïmïnipa,” ante Itota apæ̈necantapa. \p \v 5 Ayæ̈ apæ̈nedinque, “Botö yowementa baï ïmopa. Mïnitö guiquënë gædëmænto baï ïmïnipa. Waocä botö nempo ee quëwënongä inte ayæ̈ botö ïmote cöwë entawënongä ingä ïninque tömengä tömenca incate baï nanguï cæbaingampa. Wæætë edæ botö nempo quëwënämaï ïmïni ïninque mïnitö tömää cædämaï ïmaïmïnipa töö. \v 6 Në botö nempo ee quëwënämaï ingä ïñömö tömengä gædëmænto näni wido cædinto baï ingampa. Mäninto amïmö bayonte gæte mämö gongapamö ñö cædäni wo bæco baï cædinque tömengä ingante botö Mæmpo adobaï wido cæcä ingampa,” ante Itota apæ̈necantapa. \p \v 7 Ayæ̈ apæ̈nedinque, “Mïnitö guiquënë botö nempo ee quëwëninque botö angaïnö ante ee entawente quëwëmïni ïninque mïnitö quïëmë æncæte ante äïnëmïni incæ Wængonguï ingante apæ̈nemïni inte tömengä wæætë pönongä æ̈maïmïnipa. \v 8 Mïnitö nanguï pönï tömenca incate baï ïmïni inte, Mïnitö botö ëmïñæ̈mïni ïmïnipa, ante edonque pönï ingæ̈impa. Mänömaï cæmïni ïninque, Botö Mæmpo ñäö apäite ëmönongä ingampa, ante odömonte ingæ̈impa. \v 9 Botö Mæmpo ïñömö botö ïmo waadete pönengä ingaingä baï botö adobaï mïnitö ïmïnite waadete pönëmo intabopa. Botö në waadete pönëmo ïñömote mïnitö ïñömö botö nempo ee ongöedäni. \v 10 Botö Mæmpo në waadecä ïñongante botö tömengä nänö wææ angaïnö ante ëñente cædïmo inte tömengä nempo ee ongömopa. Mïnitö adobaï botö në waadete pönëmo ïñömote mïnitö botö wææ angaïnö ante ëñente cæmïni ïninque edæ botö nempo ee ongömïni ïmaïmïnipa,” ante Itota apæ̈necantapa. \p \v 11 Ayæ̈ apæ̈nedinque, “Botö watapæ̈ topämo ante mïnitö mïmönë entawëninque watapæ̈ tocæmïnimpa, ante ayæ̈, Mïni watapæ̈ topämo eyepæ̈ ingæ̈impa, ante botö mïnitö ïmïnite mänïnö ante apæ̈netabopa. \v 12 Botö wææ änö ïñömö ïïmaï ante impa. Mïnitö ïmïnite botö waadete pönënïnö baï mïnitö adobaï wacä ingä wacä ingä waadete pönëedäni. \v 13 Æcänö nänö æ̈migoidi beyæ̈ ante, Botö Ao äninque nämä incæ tömënäni beyæ̈ ante wænguïmo, ante cæcä ïñömö tömengä nänö waadete pönëmämo wïï waodäni tömänäni waadete pönëmämo baï impa. Tömengä ïñömö edæ godömenque nanguï waadete pönengä ingampa. \v 14 Mïnitö botö wææ angaïnö ëñente cæmïni ïninque botö guiidëmïni ïmaïmïnipa. \v 15 Mïnitö botö ïmo në cædömïni ïmïnipa, ante botö mïnitö ïmïnite godömenque apæ̈nedämaï ïmopa. Edæ awënë ingante në cæcä ïñömö, Awënë æbänö cæcää, ante ëñënämaingä ingampa. Wæætë edæ botö Mæmpo nänö angaïnö ante botö ëñënïnö tömänö ante mïnitö ïmïnite apæ̈nebo ëñëmïni beyæ̈ botö, Mïnitö botö guiidëmïni ïmïnipa, ante apæ̈nedïmo ïmopa. \v 16 Mïnitö wïï botö ïmote apænte æ̈nïmïni ïmïnipa. Wæætë botö ïñömö, Mïnitö botö ëmïñæ̈mïni ïnömïni inte tömenca nanguï incate baï nanguï cæcæmïnimpa, ante mïnitö ïmïnite apænte æ̈nïmo ïmopa. Mïnitö botö ëmïñæ̈mïni ïnömïni inte cöwë cæmïni ïninque mïnitö quïëmë ante botö ëmöwo beyænque apæ̈nemïni ëñëninque Mæmpocä ïñömö do pönongä æncæmïnimpa. \v 17 Botö wææ änö ïñömö ïïmaï ante impa. Mïnitö wacä ingä wacä ingä waadete pönëedäni,” ante Itota apæ̈negacäimpa. \s1 Inguipogaque në quëwënäni Itotaidi ïnänite näni pïïmämo \p \v 18 Mänömaïnö ante apæ̈nedinque Itota godömenque ïïmaï ante apæ̈necantapa. “Inguipogaque në quëwënäni ïñömö mïnitö ïmïnite pïïnäni adinque mïnitö guïñënämaï inte edæ, Itota ingante do pïingadänimpa, ante pönëmïni ïmïnipa. \v 19 Waodäni në inguipogaque quëwënäni näni cabo wacä ingä wacä ingä waadete pönënäni ïnänipa. Mïnitö inguipogaque näni quëwencabo tönö adomïni ïmïni baï tömënäni mïnitö ïmïnite adobaï waadete pönencædönänimpa. Wæætë mïnitö inguipoga näni quëwencabo tönö adomïni ïnämaï ïmïnipa. Ïñæmpa wëënëñedë mïnitö inguipoga quëwëñömïnite botö do mïnitö ïmïnite apænte æntabopa. Mänömaï beyæ̈ në inguipogaque quëwënäni ïñömö mïnitö ïmïnite pïïnäni ïnänipa. \v 20 Botö änö ante mïnitö ïmïnite, Æbänö apæ̈neboo, ante ñöwo wæætë pönëedäni. ‘Awënë ñæ̈nængä ïnongä ïñongante tömengä ingante në cæcä ïñömö wïï godömenque ñæ̈nængä ingampa.’ Waodäni botö ïmote pïïnäni wæwëmo baï mïnitö ïmïnite adobaï pïïnäni wæwëmïni incæmïnimpa. Botö odömonte apæ̈negaïnö ante ëñente cædäni baï mïnitö odömonte apæ̈nedö ante adobaï ëñente cæcædänimpa. \v 21 Mïnitö botö quïmïni ïñömïnite edæ botö ëmöwo beyænque ïïnäni, Botö ïmote në da pönongaingä, Æbänö ingää, ante ëñënämaï ïnäni inte mänömaï edæ cæquïnäni ïnänipa,” ante Itota apæ̈necantapa. \p \v 22 Ayæ̈ apæ̈nedinque, “Botö tömënäni ïnänite wïï ponte apæ̈nebo baï tömënäni näni wentamö mongænguïmämo mongæ̈nämaï incædönänimpa. Ñöwo ïñömö, Botö apæ̈nebo në ëñënïnäni inte tömënäni näni wentamö mongæ̈mämo do mongæ̈nänipa. Ïñæmpa Itota apæ̈necä ëñënämaï ïmönipa, ante ædö cæte anguïnänii. \v 23 Botö ïmote në pïingä ïñömö tömengä adobaï botö Mæmpocä ingante pïingä ingampa. \v 24 Wacä, Botö bamönengæ̈ botö cæbaï adobaï cæcä ïñömö cöwë dæ angampa. Ïninque botö wïï tömënäni weca bamönengæ̈ cæbo baï tömënäni näni wentamö mongænguïmämo mongæ̈nämaï incædönänimpa. Incæte, Botö æbänö cæboo, ante do adäni incæ tömënäni botö ïmote pïïninque botö Mæmpo ingante adobaï pïïnänitapa. \v 25 Dodäni näni wææ yewæ̈mongaintaa yewæ̈möninque ïïmaï ante näni apæ̈negaïnö baï ñöwodäni näni cædö beyæ̈ edæ ïinque batimpa. ‘Botö ïmote önonque pïïnänitapa,’ ante yewæ̈mongadänimpa,” ante Itota apæ̈necantapa. \p \v 26 Ayæ̈ apæ̈nedinque, “Botö edæ botö Mæmpo weca ocæ̈ ëmænte gote ate mïnitö beyæ̈ ante mïnitö tönö godongämæ̈ cæquingä ingante da pönoncæboimpa. Mäningä ïñömö Wængonguï Tæiyæ̈ Waëmö Önöwoca ïnongä inte edæ, Æbänö näwangä ï, ante apæ̈necä ëñencæmïnimpa. Tömengä botö Mæmpo weca quëwente ponguingä ingampa. Pöninque tömengä, Botö æbänö cæboo, ante apæ̈necä ëñencæmïnimpa. \v 27 Mïnitö adobaï wëënëñedë botö mä cæyedë do botö mïñæ̈ godïmïni ïmïni inte edæ, Botö æbänö cæboo, ante apæ̈nequënëmïni ïmïnipa,” ante Itota tömengä nänö në ëmïñæ̈näni ïnänite apæ̈negacäimpa. \c 16 \p \v 1 Godömenque apæ̈nedinque Itota ïïmaï apæ̈necantapa. “Mïnitö oda cædämaï tæ̈ï gongænte ongoncæmïnimpa, ante cædinque botö mïnitö ïmïnite mänïnö ante tömänö apæ̈netabopa. \v 2 Mïnitö odömöincönë go guiiyömïnite wadäni, Mönitö tönö godongämæ̈ ongönämaï ïedäni, ante mïnitö ïmïnite tatodönäni gocæmïnimpa. Wïï mänïnonque cæquïnänimpa. Wæætë ïincayæ̈ ate æcämenque mïnitö ïmïnite në wæ̈nonguïna ïna ïñömö tömengä, Botö Wængonguï nänö cædö ante cæbopa, ante pönencæcäimpa. \v 3 Botö Mæmpo ingante wïï adinque pönënämaï ïnäni inte ayæ̈ botö ïmote adämaï inte baï pönënämaï ïnäni ïñömö tömënäni ïñömö mïnitö ïmïnite mänïnö cæquïnäni ïnänipa. \v 4 Edæ mänïönæ bayonte mïnitö, Botö wææ angaïnö ante æbänö ämoo, ante wæætë pönencæmïnimpa, ante botö mïnitö ïmïnite mänïnö ante do apæ̈netabopa,” ante Itota apæ̈negacäimpa. \s1 Wængonguï Tæiyæ̈ Waëmö Önöwoca nänö cædö \p Ayæ̈ godömenque apæ̈nedinque Itota ïïmaï apæ̈necantapa. “Mïnitö tönö wëënëñedë godongämæ̈ ongömo beyæ̈ botö mänïnö ante mänïñedë apæ̈nedämaï intabopa. \v 5 Botö ïmo në da pönongaingä weca botö ñöwo pönï ocæ̈ ëmænte goquïmo incæte, Bitö æyömönö goquïmi, ante mïnitö tömämïni botö ïmote änämaï ïmïnipa. \v 6 Botö mänïnö ämo beyæ̈ mïnitö nanguï pönï wæwëmïni ïmïnipa. \v 7 Incæte botö mïnitö ïmïnite näwangä ämopa. Mïnitö beyæ̈ waa ingæ̈impa, ante botö goquïmo ïmopa. Botö wadæ godämaï ïmo baï mïnitö tönö godongämæ̈ në cæquingä ïñömö mïnitö weca pönämaï incædongäimpa. Wæætë edæ cöwë goquïmo inte godinque botö tömengä ingante mïnitö weca da pönömo ponguingä ingampa. \v 8 Pöninque Wængonguï Tæiyæ̈ Waëmö Önöwoca cæcä beyænque inguipogaque quëwënäni, Mönö wënæ wënæ cædömö inte wentamö mongæ̈mö awædö, ante wæcædänimpa. Ayæ̈ tömengä cæcä beyænque, Wængonguï weca æcänö nö cæte quëwëna ïna, ante ëñencædänimpa. Ayæ̈ Wængonguï apænte ante pancæcäimpa, ante adobaï ëñencædänimpa. \v 9 Edæ botö ïmote näni pönënämaï ïnö beyænque inguipogaque quëwënäni ïñömö edæ, Mönö wënæ wënæ cædonque ante cædinque pönënämaï ïmompa, ante wæcædänimpa, ante adocä cæcæcäimpa. \v 10 Ayæ̈ edæ, Botö ïñömö botö Mæmpo weca gote quëwëñömote mïnitö botö ïmote adämaï inguïmïni ïmïnipa. Ïninque botö Mæmpo weca gote quëwëmo beyæ̈ Wængonguï Tæiyæ̈ Waëmö Önöwoca incæ, Æbänö nö cæte quëwenguïï, ante inguipogaque quëwënäni ïnänite odömonte apæ̈necä ëñencædänimpa. \v 11 Ayæ̈ inguipogaque quëwënäni awënë ïñongante wënæ ingante Wængonguï, Botö pancæboimpa, ante do apænte angacäimpa, ante Wængonguï Tæiyæ̈ Waëmö Önöwoca godö odömonte apæ̈necä beyænque ëñencædänimpa,” ante Itota apæ̈necantapa. \p \v 12 Ayæ̈ apæ̈nedinque, “Botö mïnitö ïmïnite nanguï ayæ̈ apæ̈neïnente wæbo incæte mïnitö ñöwo ganca ædö cæte ëñenguïmïnii. \v 13 Wængonguï Tæiyæ̈ Waëmö Önöwoca pongä ate tömengä ïñömö, Æbänö näwangä impa, ante tömänö ante mïnitö ïmïnite odömonte apæ̈necä ëñencæmïnimpa. Adocä, Æbänö apæ̈nequïmoo, ante wïï nämä pönëninque apæ̈necæcäimpa. Wæætë Wængonguï tömengä ingante angä nänö ëñënïnö ante Wængonguï Önöwoca ïñömö mänïnonque ante mïnitö ïmïnite odömonte apæ̈necä ëñencæmïnimpa. Ayæ̈, Ïincayæ̈ ate æbänö baquïï, ante tömengä mïnitö ïmïnite apæ̈necä ëñencæmïnimpa. \v 14 Botö æbänö ñäö apäite ëmönömo ïmopa, ante edonque pönï bacæ̈impa, ante cædinque tömengä ïñömö botö entawënö ante mïnitö ïmïnite odömonte apæ̈necä ëñencæmïnimpa. \v 15 Botö Mæmpo nänö ëadoncoo ïñömö edæ tömancoo botö quincoo impa. Mänömaï beyæ̈ ïïmaï apæ̈netabopa. Tömëmo entawencoo ante Wængonguï Önöwoca ïñömö mïnitö ïmïnite odömonte apæ̈necä ëñencæmïnimpa, ante apæ̈netabopa,” angantapa. \p \v 16 “Ayæ̈ wantæ ate mïnitö botö ïmote adämaï inguïmïni ïmïnipa. Ayæ̈ ate wantæyö ïñonte botö ïmote wæætë acæmïnimpa,” ante Itota apæ̈negacäimpa. \s1 Mïni wæwëmämo incæ wæætë mïni toquinque bacæ̈impa \p \v 17 Tömengä ëmïñæ̈näni pancadäniya nämanque godongämæ̈ apæ̈nedinque, \p —Mänïnö äninque tömengä, Mïnitö wantæ ate botö ïmote adämaï inguïmïni ïmïnipa, ante æbänö ancæte ante apæ̈necää, ante wædänitapa. Ayæ̈, Wantæ ïñonte mïnitö botö ïmote wæætë acæmïnimpa, ante ayæ̈, Botö Mæmpo weca gote quëwëmo beyæ̈ impa, ante Itota apæ̈necä awædö, ante apæ̈nedänitapa. \v 18 Tömënäni wæætë wæætë, Mänïnö tömengä, Wantæyö, ante nänö änö ïñömö edæ æbänö ante apæ̈necää, ante wædänitapa. Tömengä æbänö ancæte ante apæ̈necää, ante ëñënämaï ïmönipa, ante wædänitapa. \p \v 19 Tömënäni mänïnö ante pönëninque botö ïmote ëñencæte ante äïnënäni ïnänipa, ante wædinque Itota tömënäni ïnänite, \p —Wantæ ate mïnitö botö ïmote adämaï inguïmïni ïmïnipa, ante botö änö ante ayæ̈, Wantæyö ïñonte mïnitö botö ïmote wæætë acæmïnimpa, ante botö æbänö ämoo, ante mïnitö nämanque godongämæ̈ tedemïnitawo. \v 20 Mïnitö ïmïnite näwangä ämopa. Inguipogaque quëwënäni ïñömö watapæ̈ toyönäni mïnitö caate wæquïmïni inte Ca ca wæcæmïnimpa. Mïnitö wæwenguïmïni ïmïnipa. Incæte mïni wæwëmämo incæ mïni toquinque bacæ̈impa. \v 21 Onquiyængä ïñömö tömengä wëñæ̈ ëñacæ cæyedë nanguï nantate wæcä inte wæwengä bacä incæte tömengä wëñæ̈ ëñacä adinque tömengä, Botö wë ëñacä ingampa, ante watapæ̈ tote beyæ̈ tömengä nänö wædïnö ante edæ pönënämaï ingampa. \v 22 Mïnitö tömengä baï adobaï ïmïnipa. Ñöwoyedë mïni caate wæyedë impa. Incæte botö wæætë mïnitö ïmïnite aquïmo ïmopa. Mänömaï beyæ̈ mïnitö watapæ̈ tocæmïnimpa. Mänïñedë, Mïnitö todämaï incæmïnimpa, ante æcämenque incæ wææ cædämaï incæcäimpa. \p \v 23 Godömenque apæ̈nedinque Itota, “Mänïñedë mïnitö botö ïmote, Æbänö ï, ante ëñencæte ante godömenque änämaï incæmïnimpa. Mïnitö ïmïnite näwangä ämopa. Botö Mæmpo ingante mïnitö quïëmë æncæte ante botö ëmöwo ante apæ̈neyömïni tömengä ïñömö do pönongä æncæmïnimpa. \v 24 Ñöwo ganca mïnitö quïëmë æncæte ante botö ëmöwo ante apæ̈nedämaï ïnïmïni ïmïnipa. Ñöwo ïñömö edæ, Pönömi æ̈mönie, ante Wængonguï ingante apæ̈needäni. Apæ̈nemïni ëñëninque tömengä pönongä æ̈ninque mïnitö eyepæ̈ pönï mïni watapæ̈ toquinque ænguïmïni incæmïnimpa,” ante Itota apæ̈negacäimpa. \s1 Itota në tæ̈ï ëmönongä ingampa \p \v 25 Mänömaïnö ante apæ̈nedinque Itota ïïmaï apæ̈necantapa. “Mïnitö ïmïnite inguipoga quëwënäni näni cæbaïnö ante odömonte apæ̈nedïmo incæte botö wantæyö baquïönæ ïinque bayonte mänömaïnö ante godömenque odömonte apæ̈nedämaï incæboimpa. Wæætë botö tömëmo Mæmpo ingantedö ante apæ̈nedinque mïnitö ïmïnite edonque pönï apæ̈necæboimpa. \v 26 Mänïönæ mïnitö botö Mæmpo ingante botö ëmöwo beyænque apæ̈nequïmïni ïmïnipa. Ïninque botö, Mïnitö beyæ̈ ante botö Mæmpo ingante apæ̈nequïmo ïmopa, ante mänömaï beyæ̈ botö änämaï ïmopa. \v 27 Edæ botö Mæmpo incæ mïnitö ïmïnite waadete pönengä ingampa. Botö ïmo waadete pönëninque mïnitö ïñömö edæ, Wængonguï weca quëwëninque Itota pongaingä ingampa, ante pönënïmïni beyæ̈ botö Mæmpo adobaï mïnitö ïmïnite waadete pönengä ingampa. \v 28 Botö edæ Mæmpocä weca quëwente inguipoga ïñömö pönïmo inte ñöwo pönï inguipoga quëwëninque wadæ godinque Mæmpocä weca ocæ̈ ëmænte goquïmo ïmopa,” ante Itota apæ̈necantapa. \p \v 29 Tömengä ëmïñæ̈näni, \p —Ñöwo inguipoga quëwënäni näni cæbaïnö ante odömonte apæ̈nedämaï inte bitö edonque pönï apæ̈nebi ëñëmönipa. \v 30 Bitö tömänö ante ëñëmi ïmipa, ante ñöwo ëñëmönipa. Ïninque mönitö, Æbänö ï, ante ëñencæte ante bitö ïmite änämaï ïñömöni bitö ïñömö do në ëñëmi ïmipa. Mänömaï beyæ̈ mönitö, Bitö Wængonguï weca quëwente pönïmi inte në ëñëmi ïmipa, ante do pönëmöni ïmönipa. \p \v 31 Ante äñönäni Itota wæætë, \p —Ñöwo tæcæ pönëmïni ïmïnitawo. \v 32 Wantæyö bayedë ïñömö edæ ñöwo pönï batimpa. Mänïñedë mïnitö botö ïmote ëmö cæte panguïmæ̈ panguïmæ̈ wodii wïnöninque tömëmïni oncönë go guiiquïmïni ïmïnipa. Botö ïmo adoboque ëmö cæte gomïni incæte botö ïñæmpa wïï adoboque ongömopa. Edæ botö Mæmpo botö tönö godongämæ̈ ongongampa. \v 33 Mïnitö ïñömö botö nempo quëwëmïni inte gänë pönente quëwencæmïnimpa, ante cædinque botö mänïnö ante mïnitö ïmïnite apæ̈netabopa. Ïï inguipoga quëwëninque mïnitö caate wæcæmïnimpa. Incæte mïni wæwenguïmämo ante guïñënämaï ïedäni. Edæ inguipogaque ante näni wënæ wënæ cædönö ante Baa äninque botö godömenque tæ̈ï ëmönömo inte në gänä cægaïmo ïmopa. Mänömaïnö ante Itota tömengä nänö ëmïñæ̈näni ïnänite ïinque apæ̈necä ëñengadänimpa. \c 17 \s1 Itota Mæmpo ingante mönö beyæ̈ ante apæ̈necampa \p \v 1 Itota mänömaïnö ante ïinque apæ̈nedinque öönædë æ̈mö adinque ïïmaï apæ̈necantapa. “Mæmpo ëñëmi. Bitö, Æbänö baquïï, ante bitö angaïnö baï do batimpa. Botö edæ, Bitö Wëmo ïnömo ïñömote bitö pönö cæbi ate botö ñäö apäite baï botö ëmönö ïñömö edonque pönï bacæ̈impa, ante apæ̈nebopa. Mänömaï cæbi adinque botö wæætë bitö beyæ̈ pönö cæbo ate bitö ñäö ëmömämo edonque pönï bacæ̈impa. \v 2 Bitö pædæ pönömi botö në ængaïnäni ïnänite botö cöwë wantæpiyæ̈ näni quëwenguïnö ante godömo æncædänimpa, ante bitö botö tönö godongämæ̈ cæbi beyænque botö waodäni tömänäni ïnänite në ämo batabopa. \v 3 Waodäni cöwë wantæpiyæ̈ näni wæ̈nämaï quëwenguïnö ante ïïmaï impa. Mæmpo, bitö adobique näwä Wængonguï ïnömi ïñömite tömënäni bitö ïmite ate baï pönencædänimpa. Ayæ̈ botö Itota Coditobo bitö në da pönongaïmo ïñömote do adinque tömënäni pönencædänimpa. Tömënäni mänömaï näni pönënö beyænque edæ cöwë wantæpiyæ̈ näni wæ̈nämaï quëwenguïmämo edæ do ëadänipa,” ante Itota apæ̈necantapa. \p \v 4 Ayæ̈ Mæmpo ingante godömenque apæ̈nedinque, “Bitö, Ïïmaï cæe, ante bitö angaïnö ante botö inguipoga quëwëninque do ïinque cæbo beyæ̈ bitö ñäö ëmömämo edonque pönï bagatimpa. \v 5 Wëënëñedë pönï inguipoga badönämaï ïñedë bitö weca ongöninque botö ñäö ëmongaïmo inte ñöwo bitö weca ocæ̈ ëmænte pömo adinque bitö pönö cæbi ate botö adobo ñäö apäite baï ëmömo ate edæ edonque pönï acæ̈impa,” Mæmpo ingante apæ̈necantapa. \p \v 6 Ayæ̈, “Inguipoga quëwënäni bitö quïnäni ïnänipa, ante bitö pædæ pönömi æ̈ninque botö wæætë, Wængonguï æcänö ingää, ante tömënäni ïnänite odömömo ëñënänitapa. Adodäni bitö quïnäni ïñönänite bitö tömënäni ïnänite pædæ pönömi æntabopa. Tömënäni bitö angaïnö ante ëñente cædïnäni ïnänipa. \v 7 Bitö pönömi æ̈ninque botö ëwocagaincoo ante ïïnäni ïñömö edæ, Mänincoo tömancoo edæ Mæmpocä pönongä æ̈ninque Itota ëwocacampa, ante ñöwo do ëñënänipa. \v 8 Edæ Mæmpo bitö pönö apæ̈nebi botö ëñente ængaïnö ante botö adodö ante edæ tömënäni ïnänite godö apæ̈nebo ëñëninque tömënäni do æ̈nänitapa. Botö bitö weca quëwente pongaïmo ïmopa, ante ëñëninque tömënäni ædæmö ëñënänitapa. Ayæ̈, Bitö botö ïmote da pönömi në pongaïmo ïmopa, ante pönënänitapa,” ante Itota Mæmpocä ingante apæ̈necantapa. \p \v 9 Ayæ̈, “Mæmpo, botö tömënäni beyæ̈ ante bitö ïmite apæ̈nebopa. Botö wïï inguipogaque quëwënäni beyæ̈ ante apæ̈nebopa. Wæætë edæ, Bitö në pædæ pönömi botö ængaïnäni ïñömö edæ bitö quïnäni ïnänipa, ante botö tömënäni beyæ̈ ante bitö ïmite apæ̈nebopa. \v 10 Botö quïnäni tömänäni bitö quïnäni ïnänipa. Ayæ̈ bitö quïnäni tömänäni botö quïnäni adobaï ïnänipa. Tömënäni cædäni beyænque botö ñäö ëmömämo edonque pönï batimpa.” \p \v 11 Ante apæ̈nedinque Itota godömenque apæ̈necantapa. “Botö inguipoga ïñömö godömenque ongönämaï incæboimpa. Wæætë bitö weca ocæ̈ ëmænte ponguïmo ïmopa. Botö ëmïñæ̈näni guiquënë inguipoga ïñömö ayæ̈ ongönäni ïnänipa. Mæmpo bitö në Tæiyæ̈ Waëmö ïnömi inte ëñëmi. Bitö ëmöwo bitö pönö pemongaïwo beyænque botö tæ̈ï pïñænte në ämo ïmopa. Ïninque mönatö ääwocaque baï ëwocate quëwëmöna baï mänïnäni adobaï ääwocaque baï ëwocate quëwencædänimpa, ante cædinque bitö tæ̈ï pïñæ̈mi inte tömënäni ïnänite wææ aacæbiimpa, ante bitö ïmite apæ̈nebopa. \v 12 Mänïnäni weca botö quëwëñedë botö ïñömö bitö ëmöwo bitö pönö pemongaïwo beyænque botö tömënäni ïnänite wææ aatabopa. Ayæ̈, Wë womönämaï incædänimpa, ante adodäni ïnänite wææ gampotabopa. Ïninque tömënäni tömänäni wë womönämaï ïnänipa. Önonque adocanque ïñömö æ̈mæ̈wo wë womonguënengä incæ tömengä ïñömö edæ Wængonguï angä ëñente näni yewæ̈mongaïnö baï ñöwo ïinque baquinque ante edæ æ̈mæ̈wo wë womongantapa,” ante Itota Mæmpocä ingante apæ̈necantapa. \p \v 13 Ayæ̈, “Botö ñöwo bitö weca ocæ̈ ëmænte ponguïmo ïmopa. Tömënäni botö watapæ̈ topämo tömämämo entawëninque quëwencædänimpa, ante botö mänïnö ante inguipoga ayæ̈ quëwëñedë apæ̈nebo ïmopa. \v 14 Mæmpo, bitö angaïnö ante botö tömënäni ïnänite godö apæ̈nebo ëñënänitapa. Botö inguipogaque näni quëwencabo tönö adobo ïnämaï ïmo baï tömënäni edæ adobaï inguipogaque näni quëwencabo tönö adodäni ïnämaï ïnäni adinque inguipogaque quëwënäni wæætë tömënäni ïnänite pïïnänitapa. \v 15 Mæmpo ëñëmi. Bitö botö ëmïñæ̈näni ïnänite, Mïnitö inguipoga ïñömö ayæ̈ quëwënämaï incæmïnimpa, ante ænte mäobi gocædänimpa, ante botö bitö ïmite apæ̈nedämaï ïmopa. Wæætë, Wënæ awënë në wïwa cædongä ïñömö tömënäni ïnänite, Oda cæcædänimpa, ante cæyongante bitö wææ aabi ate tömënäni wæætë oda cædämaï incædänimpa, ante bitö ïmite apæ̈nebopa. \v 16 Botö inguipogaque näni quëwencabo tönö adobo ïnämaï ïmo baï tömënäni edæ adobaï inguipogaque näni quëwencabo tönö adodäni ïnämaï ïnänipa. \v 17 Bitö änö ïñömö edæ näwangä ante impa. Ïninque bitö godö cæbi ate näwangä bitö änö beyænque tömënäni ïñömö tömëmi cædonque ante cædinque tæiyæ̈ waëmö ëwocate quëwënäni incædänimpa, ante bitö ïmite apæ̈nebopa. \v 18 Bitö botö ïmote inguipoga ïñömö bitö da pönömi pömo baï botö adobaï tömënäni ïnänite inguipoga quëwënäni weca da godömo godänitapa. \v 19 Tömënäni ïñömö bitö cædonque ante cædinque tæiyæ̈ waëmö ëwocate quëwënäni incædänimpa, ante botö ïñömö edæ bitö cædonque ante Ao äninque, Botö nämä incæ tömënäni beyæ̈ ante wænguïmo ïmopa,” ante Itota apæ̈necantapa. \p \v 20 “Mæmpo ëñëmi. Botö wïï botö ëmïñæ̈nänique beyæ̈ ante bitö ïmite apæ̈nebopa. Wæætë tömënäni botö angaïnö ante apæ̈nedäni ëñente pönëninque wadäni në wede pönenguïnäni ïñönänite botö ïïnäni beyæ̈ ante adobaï bitö ïmite apæ̈nebopa. \v 21 Mæmpo, Bitö ïmite botö entawëmo ïmo baï ayæ̈ botö bitö nempo quëwëmo ïmo baï mänïnäni tömänäni adobaï ääwocaque baï ëwocate quëwëmaïnänipa, ante cæcæbiimpa, ante bitö ïmite apæ̈nebopa. Ayæ̈ inguipoga quëwënäni ïñömö, Bitö botö ïmote da pönömi pongaïmo ïmopa, ante pönencædänimpa, ante cædinque bitö godö cæbi ate tömënäni mönatö nempo quëwencædänimpa, ante bitö ïmite apæ̈nebopa. \v 22 Bitö pönö cæbi beyænque botö ñäö baï entawëninque, Mönatö ääwocaque baï ëwocate quëwëmöna baï tömënäni adobaï ääwocaque baï ëwocate quëwencædänimpa, ante botö ïñömö bitö pönönïmämo botö ñäö entawëmämo tömënäni ïnänite adopämo godömo ænte entawënänipa. \v 23 Tömënäni ääwocaque baï ëwocate quëwencædänimpa, ante tömënäni botö ïmote entawënänipa. Ayæ̈ botö bitö ïmite entawëmo ïmopa. Tömënäni mänömaï ääwocaque baï ëwocadäni adinque inguipoga quëwënäni ïñömö, Bitö botö ïmote në da pönömi pongaïmo ïmopa, ante ëñencædänimpa, ante apæ̈nebopa. Ayæ̈ botö ïmote waadete pönengaïmi ïmi baï bitö tömënäni ïnänite adobaï waadete pönengaïmi ïmipa, ante ëñencædänimpa, ante apæ̈nebopa,” ante Mæmpocä ingante Itota apæ̈necantapa. \p \v 24 Ayæ̈, “Mæmpo, Bitö pædæ pönömi botö në ængaïnäni ïñömö botö ñäö ëmömämo acædänimpa, ante botö, Tömënäni botö quëwëñömö adoyömö quëwencædänimpa, ante aïnente wæbopa. Wëënëñedë pönï inguipoga badönämaï ïñedë bitö ïñömö edæ botö ïmote waadete pönëninque botö ñäö ëmömämo pönömi botö ængaïmämo tömënäni adopämo acædänimpa, ante aïnente wæbopa. \v 25 Mæmpo në nö cædömi ïmi ëñëmi. Inguipogaque quëwënäni bitö ïmite wïï adinque pönënämaï ïnäni incæte botö ïñömö edæ bitö ïmite do ate pönëmo ïmopa. Botö ëmïñæ̈näni ïñömö, Bitö botö ïmote da pönömi në pongaïmo ïmopa, ante do ëñënänitapa. \v 26 Botö cæbo beyænque mänïnäni ïñömö, Bitö ïmite ate baï pönënänitapa. Botö ïmote bitö waadete pönënö ante adodö waadete pönënö tömënäni mïmönë entawente quëwencædänimpa, ante ayæ̈, Tömënäni botö ïmote entawencædänimpa, ante botö ayæ̈ cæbo beyænque tömënäni ïñömö, Bitö ïmite ate baï pönencædänimpa,” ante Itota Mæmpo ingante ïinque apæ̈negacäimpa. \c 18 \s1 Itota ingante bæi ongonte ænte godänipa \r (Mäateo 26.47-56; Mäadoco 14.43-50; Odoca 22.47-53) \p \v 1 Wængonguï ingante ïinque apæ̈nedinque Itota tömengä ëmïñæ̈näni tönö wadæ godinque Quedodöö biyönæ æ̈mæ̈ wedeca godänitapa. Æ̈mæ̈ wedeca odibowæncodë näni ancodë ï ïninque Itota tömengä ëmïñæ̈näni tönö mänincodë pö guiidänitapa. \v 2 Itota ingante në odömonguingä Codaa ïñömö Itota tömengä ëmïñæ̈näni tönö mänincodë wantæ ïñö wantæ ïñö gote ongönäni ïninque Itota ingante në odömonguingä Codaa ïñömö mänincodë do adingä ïnongäimpa. \v 3 Ïninque tontadoidi adocaboque ïnänite æ̈ninque Codaa ïñömö edæ täno beyænte adocodë pongantapa. Ayæ̈, Wængonguï quï, ante në godönäni ñæ̈næ̈näni tönö Paditeoidi näni wææ wänönäni ïnänite Codaa nempo godönäni æ̈ningä inte tömengä tömënäni ïnänite tontadoidi tönö ænte mämongä pönänitapa. Pöninque tömënäni gonga ticaïnë næ̈ænte gongapæncade ticaïnë næ̈æ̈ninque yaëmë næ̈ænte Codaa mïñæ̈ pönänitapa. \v 4 Itota nämä ante, Æbänö bate wæquïmoo, ante tömää ëñënongä inte awæ̈në tao godinque tömënäni ïnänite, \p —Æcänö ingante ante diqui diqui minte pömïnii. \p \v 5 Ante äñongä tömënäni wæætë, \p —Itota Näatadeta në quëwëningä ingante ämönipa. \p Änäni ëñëninque, \p —Botö tömëmo ïmopa, ante Itota apæ̈necantapa. \p Ayæ̈ në odömonguingä Codaa ïñömö tömënäni weca a ongönongäimpa. \v 6 Itota ïñömö, “Botö tömëmo ïmopa,” ante äñongä tömënäni gä godinque onguipoga tæ̈ go wææ̈nänitapa. \v 7 Tæ̈ go wææ̈näni adinque tömengä adodö, \p —Æcänö ingante ante diqui diqui minte pömïnii. \p Ante äñongä tömënäni wæætë, \p —Itota Näatadeta quëwëningä ingante ämönipa. \p \v 8 Änäni ëñëninque Itota wæætë, \p —Botö tömëmo ïmopa, ante do antabopa. Mïnitö ïñömö botö ïmote ante diqui diqui minte pömïni baï mänïnäni ïnänite bæi ongönämaï ïedäni. \p \v 9 Itota Mæmpocä ingante do apæ̈nedinque, “Bitö edæ pönömi botö ængaïnäni ïnänite wææ aabo beyæ̈ adocanque incæ wë womönämaï ïnänitapa,” ante nänö angaïnö baï ñöwo ïinque bacæ̈impa, ante mänömaï angantapa. \v 10 Timönö Pegodo ïñömö në yaëmë næ̈ængä inte pædæ guiipote yaëmë æ̈ninque, Wængonguï quï, ante në godongä ñæ̈nængä pönï ïnongä ingante në cæcä ingante tæi päninque tömëmonca ïnö wangö tamoncacantapa. Pegodo nänö në wangö tamoncadingä ëmöwo Mäadoco ëmongä ïnongäimpa. \v 11 Itota wæætë Pegodo ingante, \p —Bitö yaëmë adodö da wëe, äninque, Botö wæwenguïmämo ante botö Mæmpo pönongä æ̈nïmo inte wæwenguënëmo ïmopa, angacäimpa. \s1 Itota ingante bæi ongöninque Änato weca ænte godäni \r (Mäateo 26.57-58; Mäadoco 14.53-54; Odoca 22.54) \p \v 12 Ayæ̈ odömäno tontadoidi tönö tömënäni awënë ayæ̈ oodeoidi awënëidi tönö Itota ingante bæi ongöninque æ̈nänitapa. Æ̈ninque tömengä ingante goto wimpote cædänitapa. \v 13 Ayæ̈ adodäni Änato nänöwäa Caiapato weca Itota ingante ænte mäo godänitapa. Edæ Caiapato ïñömö, Wængonguï quï, ante në godongä ñæ̈nængä pönï ïnongä mänïï wadepo ïñonte ïnongäimpa. \v 14 Caiapato wëënëñedë oodeoidi awënëidi ïnänite ïïmaï ante në änongä ïnongäimpa. Mönö waocabo beyæ̈ ante adocanque onguïñængä wængä ïninque waa ïmaimpa. \s1 Pegodo incæ, Dicæ abogaa, angampa \r (Mäateo 26.69-70; Mäadoco 14.66-68; Odoca 22.55-57) \p \v 15 Itota nänö ëmïñængä wacä tönö Timönö Pegodo ïñömö tömëna ïñömö Itota ingante tee empo godatapa. Mäningä ïñömö Itota nänö ëmïñængä ïñömö, Wængonguï quï, ante në godongä ñæ̈nængä pönï nänö në adingä ïnongäimpa. Ïninque Itota tönö pöninque tömengä Wængonguï ingante në godongä ñæ̈nængä pönï ïnongä oncö yacömöñäa ïñömö pö guiicantapa. \v 16 Pegodo guiquënë odemö yabæ ïnö a ongönongäimpa. Wacä Itota mïñæ̈ në gocä ïñömö, Wængonguï quï, ante në godongä ñæ̈nængä pönï ïnongä nänö në adingä ïñömö tömengä ocæ̈ ëmænte pöninque baquecä odemö në wææ aacä ingante apæ̈necantapa. Pegodo ingante ämi guiicäe, angä ëñëninque baquecä wi æ̈necä ate tömengä Pegodo ingante ænte manguicä guiicantapa. \v 17 Manguicä guiiyongä baquecä odemö në wææ aacä ïñömö Pegodo ingante, \p —Bitö adobaï mäningä onguïñængä nänö në ëmïñæ̈nömi ïmipa töö. \p Äñongä tömengä wæætë, \p —Botö wabo ïmopa, angantapa. \p \v 18 Yoguite ingatimpa. Ayæ̈ në cædönäni tönö oodeoidi awënëidi wææ wänönäni gongapamö ootoquï, ante näni tadönï gäänë adiyæ̈ ongonte ootodönänimpa. Pegodo adobaï tömënäni tönö godongämæ̈ adiyæ̈ ongonte ootocantapa. \s1 Në godongä ñæ̈nængä Itota ingante angampa \r (Mäateo 26.59-66; Mäadoco 14.55-64; Odoca 22.66-71) \p \v 19 Mänïñedë Änato ïñömö, Wængonguï quï, ante në godongä ñæ̈nængä pönï ïñömö Itota ingante, Bitö në ëmïñæ̈näni diyæ̈, änongäimpa. Ayæ̈ Itota nänö odömonte apæ̈negaïnö ante, Æbänö ï, ante tömengä ingante adobaï angantapa. \v 20 Itota wæætë, \p —Waodäni ëñëñönänite botö edonque pönï apæ̈nebo ëñënänitapa. Botö cöwë mïnitö odömöincönë incæ Wængonguï oncö ñæ̈næncönë incæ oodeoidi tömänäni näni pöincönë pö guiidinque odömonte apæ̈nebo ëñënänitapa. Botö cöwë awëmö apæ̈nedämaï intabopa. \v 21 Bitö botö ïmote, Æbänö ï, ante quïnante ämii. Botö ïmote në ëñënïnäni ïnänite ämi ëñente apæ̈nedäni ëñencæbiimpa. Edæ mänïnäni ædæmö ëñënäni ïnänipa. \p \v 22 Mänömaïnö angä ëñëninque wææ wänongä adocanque ïñömö Itota gäänë ongöninque tömengä ingante tæi tamöninque apæ̈necä, \p —Wængonguï quï, ante në godongä ñæ̈nængä pönï ïnongä ingante ædö cæte mänömaï ante wæætë änewëë töö. \p \v 23 Ante äñongä Itota wæætë, \p —Botö wënæ wënæ änïmo ïmo baï bitö botö wënæ wënæ änïnö ante, Æbänö ï, ante apæ̈nebi ëñëmoe. Wæætë edæ näwangä ante apæ̈nebo ïninque bitö quïnante botö ïmote tæi tamömipæ̈æ̈, angantapa. \p \v 24 Ayæ̈, Wængonguï quï, ante në godongä ñæ̈nængä pönï Caiapato weca gocæcäimpa, ante Änato ïñömö Itota ingante ayæ̈ goto wimpoingä ïñongante angä ëñëninque tömengä ingante ænte gogadänimpa. \s1 Pegodo incæ, Dicæ abogaa, wæætë angampa \r (Mäateo 26.71-75; Mäadoco 14.69-72; Odoca 22.58-62) \p \v 25 Timönö Pegodo ayæ̈ adiyæ̈ ootoyongante wadäni, \p —Bitö tömengä ëmïñæ̈nömi adobaï ïmipa töö. \p Änäni ëñëninque tömengä, \p —Wabo ïmopa, angantapa. \p \v 26 Wængonguï quï, ante në godongä ñæ̈nængä pönï ïnongä ingante në cædäni ïñönänite adocanque ïñömö Pegodo nänö në wangö tamoncadingä guiidengä ïnongäimpa. Tömengä ïñömö Pegodo ingante, \p —Bitö tömengä mïñæ̈ odibowæncodë ongöñedë bitö ïmi atabopa. Bitö wïï ïmitawo. \p \v 27 Ante äñongä Pegodo wæætë, Wabo ïmopa, ante tæcæ änewëñongä tawadiya dobæ pegatimpa. \s1 Pidato weca Itota ongongä \r (Mäateo 27.1-2; Mäadoco 15.1-5; Odoca 23.1-5) \p \v 28 Tæcæ ñäö bayonte Itota ayæ̈ Caiapato weca ongöñongante oodeoidi ïñömö, Mönö tömengä ingante odömäno gobedönadodo awënë Pidato weca ænte gocæ̈impa, ante cædinque awënë oncö boyæ̈ mäodäni gocantapa. Incæte tömënäni dodäni näni wææ angaïnö beyæ̈ ante guïñente wædinque, Pidato oncönë guiite baï mönitö mïmö wentamö ëwocamöni incædömönimpa. Ïñæmpa mänömaï cæmöni ïninque mönitö Patowa mönö æ̈æ̈mæ̈ cæyedë cænguï ædö cæte cænguïmönii, ante wædinque guiidämaï ïnänitapa. \v 29 Ïninque Pidato tömënäni weca oncö boyæ̈ taodinque tömënäni ïnänite, \p —Ïingä onguïñængä ïñömö quïnö wënæ wënæ cæcantawo. \p \v 30 Äñongä tömënäni wæætë, \p —Mäningä wïï wënæ wënæ cæcä inte baï mönitö tömengä ingante wïï ænte mämö pædæ godömöni æncædömiimpa. \p \v 31 Änäni ëñëninque Pidato, \p —Mïnitö tömëmïni tömengä ingante ænte godinque mïni wææ yewæ̈mongaïnö baï ante cædinque, Tömengä ingante pangæ̈impa, ante apænte äedäni. \p Äñongä oodeoidi awënëidi, \p —Ïñæmpa mïnitö wææ ämïni ïñömïni mönitö cöwë tacamöni wæ̈näni möni cægaïnö baï ædö cæte æcämenque ingante wæ̈nömöni wænguingää, ante wædänitapa. \p \v 32 Odömänoidi mänïñedë wënæ wënæ cædäni ïnänite awäa töö godömænte timpodinque wææ̈ tïwadinque godö wæ̈nönäni ïnönänimpa. Ïninque odömänoidi ïnänite pædæ godöninque oodeoidi wæætë Itota, Æbänö cædäni wænguïmoo, ante do nänö angaïnö baï ñöwo ïinque baquinque cædänitapa. \v 33 Mänïnö änäni ëñëninque Pidato wæætë oncönë ñæ̈næncönë guiidinque Itota ingante äñecä pongä adinque, Pidato, \p —Bitö oodeoidi Awënë Odeyebi ïmitawo. \p \v 34 Angä ëñente Itota wæætë, \p —Bitö nämä pönëninque apæ̈nebitawo. Wabänö wacä botö ïmotedö ante bitö ïmite apæ̈necä ëñëmitawo. \p \v 35 Ante äñongä Pidato, \p —Botö dicæ oodeobo ïmogaa. Tömëmi guiidënäni tönö Wængonguï quï, ante në godönäni ñæ̈næ̈näni ïñömö bitö ïmite mämö pædæ pönönäni æntabopa töö. Bitö quïnö wënæ wënæ cæbitawo. \p \v 36 Äñongante Itota wæætë apæ̈nedinque, \p —Wïï inguipoga quëwënäni änäni beyæ̈ botö Awënë Odeyebo në ingaïmo ïmopa. Botö inguipoga quëwënäni Awënë Odeyebo inte në ämo ïmo baï botö nempo quëwënäni ïñömö botö ïmote, Bæi ongonte ænte godämaï incædänimpa, ante wææ cædinque oodeoidi tönö guëa wæætedö wæætë cæcædönänimpa. Incæte wïï inguipoga quëwënäni änäni beyæ̈ wæætë edæ wayömö quëwengaïmo inte botö tömëmo nämä incæ Awënë Odeyebo në ingaïmo ïmopa. \p \v 37 Mänömaïnö ante Itota apæ̈necä ïninque Pidato, \p —Ïñæmpa Awënë Odeyebi bitö ïmitawo. \p Äñongante Itota wæætë, \p —Bitö tömëmi änö baï botö Awënë Odeyebo ïnömoimpa. Näwangä ämipa. Botö ïñömö Wængonguï nänö angaïnö ante, Näwangä impa, ante inguipoga quëwënäni ïnänite apæ̈necæte ante edæ mänïï beyænque ante inguipoga ïñömö pö ëñagaïmo ïmopa. Wængonguï näwangä ante nänö angaïnö ante Ao ante ëñente në cædäni ïñömö edæ tömënäni tömänäni botö ïmote në ëñënäni ïnänipa, angantapa. \p \v 38 Äñongante Pidato, \p —Æcämë näwangä angää, angacäimpa. \s1 Itota wæncæcäimpa, änänipa \r (Mäateo 27.15-31; Mäadoco 15.6-20; Odoca 23.13-25) \p Pidato mänömaï apæ̈nedinque wæætë oodeoidi weca oncö boyæ̈ taodinque apæ̈necantapa. \p —Ïingä quïnö wënæ wënæ cæcä ingampa, ante ëñënämaï ïmopa. Ïninque botö dicæ tömengä ingante apænte anguïmo ïmogaa. \v 39 Wadepo ïñö wadepo ïñö Patowa mïni æ̈æ̈mæ̈ cæönæ mïnitö, Ædänidö tee mönete ongönänii, ante pönëninque adocanque ëmöwo ante botö ïmote apæ̈nedinque, Ïingä ingante ñimpo cæbi goquingä, ante cöwë ämïnipa. Ïninque adocanque ingante, Ïingä ïñömö mïni apæ̈nedongä ingampa, ante botö tömengä ingante ñimpo cæbo ate ænte gomïni ïnömïnimpa. Ïninque ñöwo diyæ̈. Mïnitö, Oodeomöni Odeye ïñongante pönö ñimpo cæbi abæ tawænte goguinga, ämïnitawo. \p \v 40 Äñongante tömënäni yedæ tededinque, \p —Mäningä ingante dicæ ämöniyaa. Wæætë Badabato ingante ñimpo cæbi gocäe, ante tedewengadänimpa. \p Badabato wëënëñedë wadäni tönö, Odömäno tæiyæ̈ awënë ingante wido cæcæ̈impa, ante cædingä ïnongäimpa. \c 19 \p \v 1 Ayæ̈ Pidato angä ate Itota ingante bæi ongonte mäo æ̈montaiya tæi tæi pänänitapa. \v 2 Tontadoidi daa mongæ̈menca æ̈ninque que que cædinque, Awënë poganta, ante pönö da wencadänitapa. Awënë weocoo wëñacæbiimpa, ante badete tote baï cædinque Itota ingante opatawæ̈ ëmoncoo pönö daga wëñadänitapa. \v 3 Daga wëñadinque tömënäni wæætë wæætë tömengä weca ponte äninque, \p —Badogaa, bitö oodeo awënë odeyebi ïmipæ̈æ̈. \p Ante badete todinque tömengä ingante tæi tamönänitapa. \p \v 4 Pidato tömënäni weca oncö boyæ̈ adopoque ayæ̈ tadinque oodeoidi ïnänite apæ̈nedinque, \p —Ïingä ïñömö æbänö cæcantawo, ante ëñencæte ante cæbo ate tömengä wënæ wënæ nänö cædö ante dicæ abogaa. Mïnitö mänömaïnö ante ëñencæmïnimpa, ante botö tömengä ingante mïnitö weca ænte mantabo tacä aedäni, angantapa. \p \v 5 Itota daa mongæ̈menca poganta encadinque opatawæ̈ ëmoncoo mongænte tayongä Pidato tömënäni ïnänite, \p —Ïingä onguïñængä ongongä aedäni. \p \v 6 Tömengä ingante adinque, Wængonguï quï, ante në godönäni ñæ̈næ̈näni tönö adodäni ïnänite në wææ wänönäni ïñömö yedæ tedewëninque, \p —Awæ̈ ñænquedïmæ̈ cæte ämi wæ̈nönäni wængäe. Ämi wæ̈nönäni wængäe. \p Ante ancaa änewënäni ëñëninque Pidato wæætë, \p —Mïnitö ïñæmpa tömengä ingante æ̈ninque awæ̈ ñænquedïmæ̈ cæte wæ̈nömïni wængäe. Botö guiquënë ïingä wënæ wënæ nänö cædö ante dicæ abogaa. \p \v 7 Pidato äñongä oodeoidi wæætë ïïmaï tedewënänitapa. \p —Mönitö wææ yewæ̈mongaïnö ante ëñente quëwëmöni ïmönipa. Ïingä ïñömö edæ nämä ante edæ, Wængonguï Wëmo ïnömo ïmopa, ante cædinque edæ mänïnö möni wææ yewæ̈mongaïnö ante ëñënämaï cæcampa. Mänömaï ëñënämaï inte cæcä beyæ̈ tömengä në wænguënengä ingampa. \p \v 8 Mänömaïnö änäni ëñëninque Pidato godömenque guïñente wædinque, \v 9 oncönë ñæ̈næncönë adodö pö guiidinque Itota ingante, \p —Bitö ædönö quëwente pömi ïmii. \p Ante äñongä Itota guiquënë pæ wëënecä. \v 10 Adinque Pidato tömengä ingante, \p —Bitö quïnante botö ïmo tededämaï ïmii. Botö nämä në tæ̈ï pïñænte ämo ïnömo inte ämo ïninque ñimpo cædäni gobaïmipa. Botö wadö ante ämo ïninque bitö ïmite do awæ̈ ñænquedïmæ̈ cæte wæ̈nönäni wæ̈maïmipa, ante ëñënämaï ïmitawo. \p \v 11 Äñongante Itota wæætë, \p —Wængonguï bitö tæ̈ï pïñænte ämämo ante godönämaï ingä baï bitö tömëmi tæ̈ï ämi ïmi diyæ̈ botö ïmote anguïmiyaa. Mänömaï beyæ̈ bitö ïmite, Wæ̈nömi wæncæcäimpa, ante botö ïmote në pædæ pönöningä ïñömö edæ godömenque wënæ wënæ cæcä ingampa, ante apæ̈necantapa. \p \v 12 Mänömaïnö angä ëñëninque Pidato, Æbänö ñimpo cæbo goquingää, ante cædongäimpa. Cæyongä oodeoidi wæætë godömenque yedæ änönänimpa, \p —Bitö mäningä ingante ñimpo cæbi baï bitö odömäno tæiyæ̈ awënë Tetædo æ̈migo dicæ ïmiyaa. Æcämenque ïñömö edæ, Botö awënë ïnömoimpa, ante në angä inte tömengä ïñömö Tetædo ingante në pïïnongä ingampa. \p \v 13 Mänïnö änäni ëñëninque Pidato ïñömö, Itota ingante ænte tao godinque awënë nänö apænte äimpaa gote tæ̈ contacantapa. Pidato nänö tæ̈ contayömö ïñömö, Dicacoo ayadi baï näni caayömö impa, ante näni äñömö ïninque ebedeo tededö, Gabata, näni äñömö ïnönimpa. \v 14 Patowa näni æ̈æ̈mæ̈ cæyedë ïinque bayö oodeoidi, Ïïmö ate guëmanguïönæ inguimpa, ante mönö ñöwoönæque cæcæ̈impa, ante näni cæönæ ïnönimpa. Ïïönæ wodo tæcæ bæcä bayonte Pidato oodeoidi ïnänite, \p —Ïingä ïñömö mïnitö Odeye ïnongä ingampa. \p \v 15 Äñongante yedæ äninque tömënäni, \p —Tömengä ingante wæ̈nömi wængäe. Tömengä ingante wæ̈nömi wængäe. Awäa timpote ämi wæ̈nönäni wængäe. \p Ante ancaa änewëñönäni Pidato wæætë, \p —Botö ïñömö mïnitö Odeye ïñongante awäa timpote ämo wæ̈nönäni wængäe, ante änewëmïnitawo. \p Angä ëñëninque Wængonguï quï, ante godönäni ñæ̈næ̈näni ïñömö, \p —Tetædoque incæ mönitö awënë odeye ïnongä apa cæbii, änewënönänimpa. \p \v 16 Ancaa änewëñönäni Pidato, Awäa ämo timpote wæ̈nömïni wængäedäni, ante Itota ingante tontadoidi ïnänite pædæ godongä ængadänimpa. Ayæ̈ tömënäni Itota ingante ænte gogadänimpa. \s1 Itota ingante awäa timpodäni wængäimpa \r (Mäateo 27.32-44; Mäadoco 15.21-32; Odoca 23.26-43) \p \v 17 Itota incæ tömengä timpoquïwæ̈ æ̈ninque mongænte taodinque “Ocataïnö” mönö äñömö pongantapa. Mänïñömö ante ebedeo tededö, Godogota, näni äñömö impa. \v 18 Mänïñömö pöñongante tömënäni awæ̈ ñænquedïmæ̈ cædinque tömengä ingante töö godonte timpodinque wææ̈ tïwadinque ængæ̈ gantidënäni ongongantapa. Ayæ̈ wada ïnate tömengä weca æ̈matæ̈ ïnö æ̈matæ̈ ïnö mämö adobaï cæte ængæ̈ gantidënäni wægöñöna Itota tæcæguedë wægongä ingantapa. \v 19 Pidato angä yewæ̈möinta, Näni ëñenguinta, ante yewæ̈monte æ̈ninque ñænquedïmæ̈ ïwäa wo cædänitapa. “Itota Näatadeta quëwëningä oodeoidi Awënë Odeye ïnongä ingampa,” ante yewæ̈monte wo cæte ongongatimpa. \v 20 Itota ingante näni timpodïñömö eyequeï ï ïninque oodeoidi nanguï ïnäni tömënäni näni quëwëñömö ta pöninque Pidatoidi näni yewæ̈möninta adänitapa. Mäninta ïñömö ebedeo tededö datïï tededö guidiego tededö ante yewæ̈monte ingatimpa. \v 21 Oodeoidi beyæ̈ ante, Wængonguï quï, ante në godönäni ñæ̈næ̈näni ïñömö Pidato weca godinque tömengä ingante, \p —Bitö, “Oodeoidi Awënë Odeye ïnongampa,” ante yewæ̈mönämaï inguënë quëwëë. Wæætë tömengä nämä nänö angaïnö baï, “Botö oodeoidi Awënë Odeyebo ïnömoimpa, ante në änewëningä ingampa,” ante yewæ̈möe. \p \v 22 Ante änewëñönäni Pidato wæætë, \p —Botö yewæ̈mönïnö ante yewæ̈mönïmo inte botö wæætë wadö ante yewæ̈mönämaï incæboimpa. \p \v 23 Tontadoidi ïñömö tömengä ingante awäa timpote ængæ̈ gantidënäni wægöñongä tömënäni tömengä weocoo ïnï æ̈ninque mencooga go mencooga cönöninque adocanque adocooque adocanque adocooque æ̈ninque tömänäni æ̈nönänimpa. Täno mongæ̈incoo guiquënë ayæ̈ öñoncoopa. Mänincoo ïñömö bæbængapaa badönämaï incoo tömancoo adocooque da wëñaque badöï ïnimpa. \v 24 Adocooque wänä ñæ̈nämaï ingæ̈impa, ante adodäni godongämæ̈ tededinque, \p —Æcänö quinca nö ta adinque tömengä mänincoo æncæcäimpa, ante wææntodönänitapa. \p Edæ Wængonguï angä ëñente dodäni ïïmaï ante näni yewæ̈mongaïnö baï ñöwo ïinque baquinque tontadoidi mänömaï cædänitapa. “Edæ botö weocoo ïnï ö æ̈ninque tömënäni näni caboque wacä ingä wacä ingä nënempodänitapa. Ayæ̈, Æcänö quinca nö ta adinque tömengä mänincoo æncæcäimpa, ante wææntodöninque æ̈nänitapa,” ante näni yewæ̈mongaïnö baï tontadoidi ñöwo cædänitapa. \p \v 25 Itota ingä näni ængæ̈ gantidëñömö tömengä wäänä tönö wäänä tönïñacä näna caya ayæ̈ Codeopato nänöogængä Mäadiya tönö wacä Mäadiya Mäagadadënä mänïñömö pöninque eyequeï a ongönänitapa. \v 26 Itota ïñömö tömengä wäänä ïnante acantapa. Ayæ̈ botö tömengä mïñæ̈ në godïmo ïñömö tömengä nänö në waadebo ïnömo inte tömënä weca ongömo adinque Itota tömengä wäänä ïnante, \p —Badä ëñëmï. Mäningä ïñömö mïnö wengä bacæcäimpa. \p \v 27 Äninque tömengä ëmïñæ̈nïmo ïñömote, \p —Botö ëmïñæ̈nïmi ëñëmi, Mänïnä ïñömö botö badä incæ bitö badä bacædäimpa, angacäimpa. \p Ïninque botö Itota nänö në ëmïñæ̈nïmo inte tömengä nänö änöñedë täno ænte mämömo pöninque tömengä wäänä ïñömö botö oncönë cöwë owodönäimpa. \s1 Itota incæ wængäimpa \r (Mäateo 27.45-56; Mäadoco 15.33-41; Odoca 23.44-49) \p \v 28 Quïnö bacæ̈impa, ante ñöwo ïinque batimpa, ante në ëñënongä inte Itota ïñömö edæ, Wængonguï angä ëñente näni yewæ̈mongaïnö baï ñöwo ïinque bacæ̈impa, ante cædinque, \p —Botö gæ̈wænte awædö, ante apæ̈necantapa. \p \v 29 Adoyömö biïnömæ̈ näni ämæ̈ baï wædænque godonte näni æ̈nïmæ̈ owætadë engate ongö adinque tömënäni dayömö baï æ̈ninque mänïmæ̈në pædæ guidonte aa beyonte wëä tadonte æ̈ninque iitopowænca näni äwænca ongontoca goto wencadodinque Itota önöne pædæ æ̈æ̈nö pæ mänänitapa. \v 30 Pæ mäñönäni Itota oo guëmante bedinque, \p —Ñöwo ïinque batimpa. \p Ante apæ̈nedinque tömengä ocabo ædæ wææncadinque tömengä önöwoca wadæ goyöwoca do wængäimpa. \s1 Itota betagonta ïnö tontado boo tæ̈nongä \p \v 31 Ïïmö ate, Mönö guëmanguïönæ ïñömö Patowa inguïönæ beyæ̈ godömenque waa ëönæpa, ante oodeoidi, Ñöwoönæque cæcæ̈impa, ante näni cæönæ ïnimpa. Oodeoidi awënëidi, Awäa në ongönäni baö mänïwäa guëmanguïönæ ongönämaï incædänimpa, ante Pidato weca godinque tömengä ingante, Ïïnäni näni timpodïwäa në ongönäni quingæ̈ wæncædänimpa, ante cædinque bitö tömënäni önömënë bamë ämi wadäni taa mæ̈näni do wæncædänimpa. Ayæ̈ tömënäni baö o togænte pædæ wææ̈nonte ämi æ̈nänie, änänitapa. \v 32 Mänïï beyæ̈ tontadoidi pöninque Itota weca täno näni në ængæ̈ gantidëningä önömënë bamë taa mæ̈ninque edæ ayæ̈ näni në timpodingä wægongä önömënë bamë taa mæ̈nänitapa. \v 33 Taa mæ̈ninque Itota weca pöninque tömengä do wængäï adinque tömengä önömënë taa mæ̈nämaï ïnönänimpa. \p \v 34 Wæætë tontado adocanque Itota betagonta ïnö boo tæ̈nöñongä wepæ̈ tönö æpæ̈ guï gotimpa. \v 35 Botö mänïnö bayonte në adïmo inte, Æbänö näwangä batimpa, ante nö apæ̈nebopa. Ayæ̈, Botö änö ante näwangä impa, ante do ëñëmopa. Mïnitö adobaï ëñente pönencæmïnimpa, ante apæ̈nebopa. \v 36 Edæ, “Tömengä bamë adomenque incæ taa mænte wædämaï incæcäimpa,” ante Wængonguï angä ëñente näni yewæ̈mongaïnö baï bacæ̈impa, ante mänömaï batimpa. \v 37 Ayæ̈ edæ, “Waodäni näni në boo tæ̈nöningä ingante aquïnäni ïnänipa,” ante Wængonguï angä ëñente wataa näni yewæ̈mongaïnö baï ïinque bacæ̈impa, ante mänömaï batimpa. \s1 Itota wodi baö ïnï mäo daga wënänipa \r (Mäateo 27.57-61; Mäadoco 15.42-47; Odoca 23.50-56) \p \v 38 Ayæ̈ ate Adïmatea quëwengä Ootee ïñömö oodeoidi awënëidi ïnänite guïñente awædö, ante awëmö Itota ëmïñæ̈ningä ïnongäimpa. Tömengä ïñömö Pidato Awënë ingante, Itota wodi baö pönömi ænte wëmoe, angantapa. Pidato Ao angä ëñëninque Ootee do pöninque Itota wodi baö timpodïwäa ongöñongante o togænte pædæ wææ̈nonte ængantapa. \v 39 Ayæ̈ Nïicodemö wëënëñedë Itota weca woyowotæ̈ ëñacæ në pöningä ïñömö Ootee mïñæ̈ pongantapa. Tömengä mïidamö näni änömö nanguï tï nämö tönö aadoemö näni änömö nanguï oguï wamö tönö adoyömö näni wempo cædïmö todëinta quido ganca ænte pongantapa. \v 40 Ootee tönö Nïicodemö ïñömö Itota wodi baö æ̈ninque nïnocoo näni ancoo guiyancoo incæ doyæncoo mänincoo oguï wamö näna ænte pönïmö ænte wäne cædedatapa. Ayæ̈ oodeoidi daga wencæte ante näni cægaï baï adobaï cædinque tömëna näna wäne cædincoo inte tömengä baö wïni wïni cægadaimpa. \v 41 Itota ingante näni timpodïñömö eyequeï gönea ïnimpa. Adodea ïñömö mïintatodë näni æ̈æ̈ wodïñömö önontatoque ïnimpa. \v 42 Ïïmö ate guëmanguïönæ inguimpa, ante oodeoidi, Ñöwoönæque cæcæ̈impa, ante näni cæönæ impa, ante beyæ̈, Ontato eyequeï impa, ante tömënäni Itota wodi baö mänïñömö daga wengadänimpa. \c 20 \s1 Itota në wæ̈ningä incæ ñäni ömæ̈monte quëwengä \r (Mäateo 28.1-10; Mäadoco 16.1-8; Odoca 24.1-12) \p \v 1 Oodeoidi guëmanguïönæ Tabado go ate mönö Dominco tæcæ ooque pönente bayedë Mäadiya Mäagadadënä Itota wodido ponte ayongä dicabo ontato tee mönocæte ante näni da pæ̈ñæ̈ninca incæ do wëä godö concæï intapa. \v 2 Botö Itota nänö në waadedïmo tönö Timönö Pegodo ïñömö Itota mïñæ̈ möna në godincaya ïñömönate Mäadiya Mäagadadënä wæætë, Mänömaï impa, ante adinque mönatö weca pogodo ponte apæ̈necantapa, \p —Awënë Itota wodi baö ontatodë öñöñongante ænte taodinque ædönö mäo ñö cædänii, ante ëñënämaï ïmönipa. \p \v 3 Ante apæ̈neyongä Pegodo tönö botö Itota mïñæ̈ möna në godincaya ïñömö tömengä wodido quingæ̈ gote pogodo pontamönapa. \v 4 Guëa pogodo gomöna incæte tömengä ëmïñæ̈nïmo botonque quingæ̈ tömengä wodido täno pontabopa. Pegodo ayæ̈ pongantapa. \v 5 Mänïñömö täno pöninque ædæ wæænte guiite ayömo ïñäna näna wïni caadincooque öñö abo incæte guiidämaï intabopa. \v 6 Timönö Pegodo botö mïñæ̈ ayæ̈ në pöningä Itota wodido ontatodë ponte wäänë guiicantapa. Wäänë guiiyongante doyæncooque ïñäna näna wïni caadincooque mänïñömö öñö acantapa. \v 7 Ayæ̈ Itota wodi ocabo näna ñäni cæcadincoo adobaï öñö acantapa. Mänincoo doyæncoo tönö wïï adoyömö ñönonte intapa. Wæætë ïincoo nää wënente nänënë ñö cæte öñö acantapa. \v 8 Ïninque botö tömengä wodido ontatodë täno në pönïmo incæte ñöwo tæcæ adobaï wäänë guiitabopa. Guiite ayömo, Itota nänö öñönïñömö æbänö ï, ante adinque, Tömengä ñäni ömæ̈monte quëwengä ingampa, ante pönentabopa. \v 9 Edæ Wængonguï angä ëñente yewæ̈möninque dodäni, Mönö Codito ïñömö do wæ̈ningä incæ ñäni ömæ̈monte quëwenguënengä incæcäimpa, ante mönatö mänïñedë ayæ̈ ëñënämaï ïnömönaimpa. \v 10 Ayæ̈ mönatö tömengä mïñæ̈ në godïmöna ïñömö wadæ godinque tömëmöna oncönë ocæ̈ ëmænte gotamönapa. \s1 Itota ïñömö Mäadiya Mäagadadënä weca pongä \r (Mäadoco 16.9-11) \p \v 11 Mäadiya guiquënë Itota wodido ontatodë yabæ ïnö a ongonte wædongäimpa. Mänömaï wædinque tömengä, Abote, ante ædæ wæænte guiite \v 12 adinque Wængonguï anquedoda näämæntacoo mongæ̈na inte Itota wodi baö öñönïñömö tæ̈ contada ïna acantapa. Adocanque Itota wodi ocabo öñönïñömö tæ̈ contayongä wacä Itota wodi önöwa öñönïñömö tæ̈ contate ongongä acantapa. \v 13 Tömëna ïñömö tömengä ingante, \p —Onquiyæ̈mï, mïnö quïnante wæmintawo. \p Äna ëñëninque tömengä wæætë, \p —Botö Awënë wodi baö ïnï ö ænte godäni awædö. Ædönö mäo ñö cædänii, ante ëñënämaï wæbopa. \p \v 14 Mänïnö äninque Mäadiya dadi ëmænte ayongä Itota mänïñömö a ongongä adinque Itota incæcä tömengä ëñënämaï ingantapa. \v 15 Itota ïñömö, \p Mïnö quïnante wæmintawo. Æcänö ingante ante diqui diqui mïmintawo. \p Ante angä ëñëninque Mäadiya, Ïingä ïñömö wabänö gönea ömæ wite në aacä ingampa, ante önöwënenque pönëninque, \p —Ëñëmi, bitö tömengä wodi baö ïnï wayömö ænte mäobi inte baï ædönö gote ñö cæbitapa, ante apæ̈nebi ëñëmoe. Apæ̈nebi ëñëninque botö tömengä wodi baö do gote æ̈maïmopa. \p \v 16 Äñongante Itota tömengä ingante, \p —Mäadiya, angantapa. \p Angä ëñëninque tömengä weca dadi ëmænte ebedeo tededö äninque, \p —Adaböni, angantapa. Mänïnö mönö tededö, “Awënë në Odömömi ïmi,” ante impa. \p \v 17 Itota ïñömö, \p —Edæ botö ayæ̈ botö Mæmpo weca ocæ̈ ëmænte godämaï ïmopa, ante adinque mïnö botö ïmo pæ mänämaï ïedä, angantapa. Wæætë mïnö botö tönïñadäni weca godinque tömënäni ïnänite ïïmaï apæ̈nebi ëñencædänimpa. Botö ñöwo botö Mæmpo weca ocæ̈ ëmænte goquïmo ïmopa. Tömengä ïñömö mïnitö Mæmpo adobaï ïnongampa. Botö ñöwo botö Wængonguï weca ocæ̈ ëmænte goquïmo ïmopa. Tömengä ïñömö mïnitö Wængonguï adobaï ïnongampa, angantapa. \p \v 18 Itota angä ate Mäadiya Mäagadadënä ïñömö Itota nänö në ëmïñæ̈nïnäni weca pöninque, Awënë Itota ingante atabopa, äninque, Tömengä ïïmaïnö ante apæ̈necä ëñentabopa, ante tömënäni ïnänite mäo apæ̈negacäimpa. \s1 Itota ïñömö tömengä ëmïñæ̈nïnäni weca pongä \r (Mäateo 28.16-20; Mäadoco 16.14-18; Odoca 24.36-49) \p \v 19 Guëmanguïönæ go ate ïïmö ate wëmö bayö tömengä ëmïñæ̈nïnäni adoyömö pöninque, Oodeoidi awënëidi ïnänite ancai guïñente awædö, ante odemö tee mönete ongönänitapa. Itota tömënäni weca pö guiite tæcæguedë a ongöninque, \p —Guïñënämaï inte gänë pönencæmïnimpa, angantapa. \p \v 20 Mänïnö angä ate tömengä önompo odömöninque tömengä betagonta odömongä adänitapa. Ïninque mönö Awënë ingante adinque tömengä ëmïñæ̈nïnäni nanguï watapæ̈ todänitapa. \v 21 Itota wæætë adodö, \p —Guïñënämaï inte gänë pönencæmïnimpa, angantapa. Botö Mæmpo ïñömö botö ïmote nänö da pönongaïmo ïmo baï botö adobaï mïnitö ïmïnite da godömo goquïmïni ïmïnipa. \p \v 22 Ante apæ̈nedinque tömënäni baonga woo öongate apæ̈necä, \p —Botö ñöwo pönï mïnitonga Wængonguï Tæiyæ̈ Waëmö Önöwoca ingante pönö pönömo æ̈edäni. \v 23 Në wënæ wënæ cæcä ingante adinque mïnitö tömengä ingante godö ñimpo cæmïni ïninque Wængonguï adobaï tömengä ingante godö ñimpo cæcä quëwëmaingampa. Mïnitö wæætë në wënæ wënæ cæcä ingante godö ñimpo cædämaï ïmïni ïninque Wængonguï adobaï cædämaï inte tömengä ingante pönö ñimpo cædämaï ïmaingampa. \s1 Itota ñäni ömæ̈monte në quëwengä ingante Tömato acä \p \v 24 Itota ëmïñæ̈nïnäni adoyömö a ongöñönäni tömengä pö guiite tömënäni weca tæcæguedë a ongöñongä tömengä ëmïñæ̈ningä adocanque Tömato mëwoga ëmongä Äancadënaque ïñömö dæ angampa. \v 25 Ayæ̈ ate Itota nänö në ëmïñæ̈nïnäni wadäni ïñömö, \p —Mönö Awënë ingante atamönipa, ante Tömato ingante apæ̈nedäni ëñëninque tömengä wæætë, \p Botö ïñömö tömengä önönempo näni daagö timpodïñömö, Æyömönö empocä, ante adinque önongompoca gampodinque ayæ̈ tömengä betagonta ïnö näni tapa tæ̈nonte codïñömö botö tömëmo önongompoca gampote ate pönëmaï wædö, angantapa. \p \v 26 Wacä tëmäna go ate Itota ëmïñæ̈nïnäni wæætë oncönë adoyömö pö guiite a ongöñönäni Tömato tömënäni tönö godongämæ̈ pö guiite a ongongantapa. Odemö tee mönete ongö incæte Itota ïñontobæ̈ pö guiite tömënäni weca tæcæguedë a ongöninque, \p —Guïñënämaï inte gänë pönencæmïnimpa, angantapa. \p \v 27 Ayæ̈ Tömato ingante, \p —Bitö tömëmi önongompoca pædæ pompodinque botö önompo ae. Pædæ guiipote botö betagonta ïnö gampoe. Ayæ̈, Wabänö incædö, ante änämaï incæbiimpa. Wæætë pönëe. \p \v 28 Ante äñongä Tömato, \p —Botö Awënë ïnömi ïmipa. Ayæ̈ adobaï botö Wængonguï ïnömi ïmipa, angantapa. \p \v 29 Ayæ̈ Itota tömengä ingante, \p —Botö ïmote ate pönëmi ïmipa. Wæætë në adämaï ïnäni incæ botö ïmote pönënäni ïninque tömënäni näni toquinque ingæ̈impa, angacäimpa. \s1 Wäö nänö yewæ̈mongainta quïnante yewæ̈mongacäï \p \v 30 Tömengä ëmïñæ̈nïnäni weca Itota, Ëñencædänimpa, ante wadö wadö cædinque tömengä nänö bamönengæ̈ ayæ̈ godömenque nanguï pönï cægacäimpa. Botö ïñömö ïintaa yewæ̈möninque mänïnö tömengä nänö cægaïnö ante wïï tömää yewæ̈montabopa. \v 31 Wæætë mänïnö ante yewæ̈möninque botö, Itota mönö Codito ïnongäimpa, ante ayæ̈, Tömengä Wængonguï Wengä ïnongä ingampa, ante mïnitö pönencæmïnimpa, ante yewæ̈montabopa. Edæ tömengä ëmöwo beyænque mïnitö mänömaïnö ante pönëninque cöwë wæ̈nämaï quëwencæmïnimpa, ante botö ïinta yewæ̈mömopa. \c 21 \s1 Itota tömengä ëmïñæ̈nïnäni 7 ganca ïnäni weca pongä \p \v 1 Ayæ̈ ate tömengä ëmïñæ̈nïnäni Tibediapæ̈ näni ämæ̈ yæwedeca ëmönaiboga ongöñönäni Itota ïñömö tömënäni weca pöninque a ongongä adänitapa. Edæ ïïmaï batimpa. \v 2 Timönö Pegodo adocanque, Tömato Äancadënaque näni änongä tönö Gadideabæ Cänaa në quëwengä Näatänaedo mënaa, Tebedeo wëna näna caya mënaa, ayæ̈ Itota nänö në ëmïñæ̈nïna wada mënaa mänimpodäni adoyömö ongönönänimpa. \v 3 Timönö Pegodo ïñömö tömengä tönö ongönäni ïnänite, \p —Botö ñöwo gæyæ dadoncæ tao gobopa. \p Angä ëñëninque tömënäni ïñömö, \p —Bitö mïñæ̈ gocæmönimpa. \p Äninque, Ægodöedäni gomompa, ante tao godinque wipodë godongämæ̈ guiidinque tömää woyowotæ̈ gæyæ dadoncæ cædäni incæte gæyæ dæ æ̈nämaï ïnönänimpa. \v 4 Ñäö bayonte Itota ïñömö ëmönaiya yæwedeca a ongongä adinque, Itota ingampa, ante tömengä ëmïñæ̈nïnäni incæ ëñënämaï ïnänitapa. \v 5 Ayæ̈ tömengä tömënäni ïnänite yedæ aa pedinque, \p —Ïñänäni, gæyæ æ̈mïnitawo. \p Äñongante, \p —Æ̈nämaï ïmönipa. \p \v 6 Änäni ëñëninque tömengä wæætë, \p —Mïnitö dicamonca wipo tömëmæ̈ ïnö æpæ̈në wo guitodonte gæyæ dadonte æ̈edäni. \p Tömengä nänö ämaï cædinque tömënäni nanguï pönï gæyæ dicamonca date owo adinque ædö cæte dicamonca wëä pönonte ænguïnänii. \v 7 Itota ëmïñæ̈nïmo tömengä nänö në waadebo ïnömo inte botö Pegodo ingante apæ̈nedinque, \p —Ïingä ïñömö mönö Awënë Itota ingampa. \p Ämo ëñëninque Timönö Pegodo ïñömö tömengä yabæcoo nänö gä tadongate cönönincoo æ̈ninque daga wëñate æpæ̈në to go ti wææ̈ninque ömaa taocantapa. \v 8 Wadäni Itota nänö në ëmïñæ̈nïnäni ïñömö yæwedeca obo pönï tiëë mëetodo ganca baï ïñömö wäï wocædäni ïninque wipodë ayæ̈ owodäni ïñömö Pegodo mïñæ̈ wogaa godinque dicamö gæyæ eyede pönï wëä pönö pönänitapa. \v 9 Tömënäni wipodë inte pædæ æ̈æ̈noncado ponte ayönäni, Æ̈æ̈nonguï, ante gonga ëmöñömö gæyæ öñö adinque adoyömö wædænque päö cö cæte öñö adänitapa. \v 10 Itota tömënäni ïnänite, \p —Gæyæ mïni ñöwo æ̈nï wædænque ænte pöedäni. \p \v 11 Angä ëñëninque Timönö Pegodo wipodë pö guiidinque dicamö ænte ëmönaiya wëä tadongantapa. Edæ tiento tincoenta i todee ganca ïnäni mänimpodäni gæyæ ñæ̈nængade dicamö ïñömö eyede owodäni incæte dicamö wangö tëmönämaï ïnimpa. \v 12 Itota ïñömö tömënäni ïnänite, \p —Pö cæ̈edäni, \p Äñongante tömengä ëmïñæ̈nïnäni tömänäni, Mönö Awënë Itota ingampa, ante ëñëninque, Æbidö ïmii, ante tömengä ingante ædö cæte anguïnänii. \v 13 Itota gongapamö ïñömö pöninque päö ænte tömënäni ïnänite pædæ godongä æ̈näni ïninque tömengä ayæ̈ gæyæ öñö æ̈ninque tömënäni ïnänite pædæ godongä cæ̈nänitapa. \p \v 14 Mänömaï cædinque Itota do wæ̈ningä incæ ñäni ömæ̈monte quëwente mempoga do ponte a ongöningä inte ñöwo tömengä ëmïñæ̈nïnäni weca mempoga go adopoque pongacäimpa. \s1 Timönö Pegodo ingante Itota apæ̈necä \p \v 15 Tömënäni ïinque cæ̈näni ate Itota ïñömö Timönö Pegodo ingante, \p —Timönö Wäö wëmi ëñëmi. Botö ïmo mänïnäni pönömenque waadete pönëñönäni bitö ïñömö näwangä botö ïmote godömenque waadete pönëmitawo. \p Äñongä, \p —Awënë, Ao ämopa. Bitö ïmite botö waadedö ante bitö do ëñëmipa. \p Angä ëñëninque Itota, \p —Waodäni ïñömö botö obegaidi wënäni baï ïñönänite bitö tömënäni ïnänite botö angaïnö ante odömonte apæ̈nebi ëñencædänimpa, angantapa. \p \v 16 Ayæ̈ wæætë, \p —Timönö Wäö wëmi ëñëmi. Bitö näwangä botö ïmote waadete pönëmitawo. \p Äñongä, \p —Awënë, Ao ämopa. Bitö ïmite botö waadedö ante bitö do ëñëmipa. \p Angä ëñëninque Itota, \p —Waodäni botö obegaidi baï ïñönänite bitö tömënäni ïnänite aacæbiimpa, angantapa. \p \v 17 Itota mempoga go adopoque tömengä ingante, \p —Timönö Wäö wëmi ëñëmi. Bitö botö ïmote waadete pönëmitawo, ante angantapa. \p Itota mempoga go adopoque tömengä ingante, Bitö botö ïmote waadete pönëmitawo, ante angä ëñëninque Pegodo wæwente ïnongäimpa. Incæte Itota ingante, \p —Awënë bitö tömää ëñëmi ïmipa. Bitö ïmite botö waadedö ante bitö do ëñëmipa. \p Ante wæyongä Itota wæætë, \p —Waodäni ïñömö në botö obegaidi baï ïñönänite bitö tömënäni ïnänite botö angaïnö ante odömonte apæ̈nebi ëñencædänimpa. \v 18 Bitö ïmite näwangä ämopa. Bitö wëñæ̈miyedë tömëmi nämä daga wëñadinque, Ædönö goïnëmo, ante bitö goïnënonque do gobi ïmitapa. Ñöwo ïñömö bitö picæ̈mi bayedë bitö pædæ gopoyömi wacä incæ bitö ïmite godö daga wëñadinque bitö goïnënämaï ïñömö mänïñömö bitö ïmite mäocä gocæbiimpa. \p \v 19 Pegodo ingante mänömaïnö ante apæ̈nedinque Itota ïñömö, Tömengä ingante æbänö wæ̈nönäni wæ̈ñongä Wængonguï ñäö apäite baï nänö ëmönö edonque bacæ̈impa, ante odömoncæte ante apæ̈negacäimpa. Ayæ̈ godömenque tömengä ingante, \p Botö mïñæ̈ tee empo pöe, angacäimpa. \s1 Itota ëmïñæ̈ningä nänö në waadecä \p \v 20 Pegodo guiquënë dadi ëmænte botö Itota ëmïñæ̈nïmo nänö në waadebo ïñömö tömëna mïñæ̈ tee empo pömo acantapa. Mänïmo ïñömö do möni cæ̈ñedë Itota tönö ääñömonque tæ̈ contadinque, “Awënë bitö ïmi æcänö godö odömonguïnaa, apæ̈nebi ëñëmönie,” ante në apæ̈nedïmo ïnömoimpa. \v 21 Pegodo botö ïmo adinque Itota ingante, \p —Ïingä ïñömö në tee empo pongä diyæ̈ æbänö tömengä beyæ̈ bacæ̈impa. \p \v 22 Äñongä Itota wæætë, \p —Botö ocæ̈ ëmænte ponguinganca tömengä ayæ̈ quëwencæcäimpa, ämo baï bitö wæætë ædö cæte në ämi inguïmii. Botö ïñömö në anguïmo ïmopa. Bitö guiquënë botö mïñæ̈ tee empo ponguënëmi ïmipa, angantapa. \p \v 23 Mänömaï beyæ̈ pancadäniya möni tönïñadäni weca godinque gode ä gode ä cædinque botö ïmotedö ante apæ̈nedinque, Ïingä ïñömö cöwë wæ̈nämaï quëwenguingä ingampa, ante tedewengadänimpa. Itota ïñæmpa, Ïingä ïñömö wæ̈nämaï quëwencæcäimpa, ante änämaï ingacäimpa. Wæætë, “Botö ocæ̈ ëmænte ponguinganca tömengä ayæ̈ quëwencæcäimpa, ante ämo baï bitö ædö cæte anguïmii. Botö anguïmo ïmopa,” ante mäninque angacäimpa. \p \v 24 Tömënäni, Ïingä wæ̈nämaï quëwengä ingampa, ante näni në apæ̈nedïmo ïñömö edæ botö tömengä nänö në ëmïñæ̈nïmo adobo ïmopa. Tömëmo, Æbänö batimpa, ante botö apæ̈nedö ïñömö näwangä ante në apæ̈nedïmo inte botö adodö ante tömänö ante në yewæ̈mönïmo ïmopa. Mänïnö ante botö angaïnö ïñömö näwangä impa, ante mönitö ëñëmönipa. \p \v 25 Itota ïñömö nanguï pönï godömenque wadö wadö cægacäimpa. Æbänö cæcää, ante tömää nänö cægaïnö ante adinque yewæ̈mömöni baï mänintacoo möni yewæ̈mönintacoo ñönonguï ante edæ inguipoga tömäo incæ wïï eyepæ̈ incædönimpa, ante pönëmopa. Mäninque ante yewæ̈mömopa.