\id LUK - Pele-Ata Genesis, Jonah and New Testament [ata] -Papua New Guinea 2009 (DBL -2014) \h LUKA \toc1 Aꞌalo Laixe Noxou Iesu Kalisito Ane Luka Mukaukavunu Vaikala Lamana Mulai Noxou Teopilo \toc2 Luka \toc3 Luk \mt2 AꞌALO LAIXE NOXOU IESU KALISITO ANE \mt1 LUKA \mt2 MUKAUKAVU VAIKALA LAMANA MULAI NOXOU TEOPILO \imt1 Vaikala lamana \ip Aꞌalo laixe sou Iesu Kalisito e Luka mukaukavu ꞌo ne anu muaꞌaloxu Iesu lamana lexe Anu muneꞌe sou unoꞌa ta Isilaeli iloꞌa ta mitema latala ukalusi ilivu. No anu aꞌalo noxou (4:18), la Iesu muvikalaneꞌi ta mitema lexe, Uleenu Tavuna muavutilixu sou uaꞌaloxu vaikala laixe noxou Lataua ulai noxiꞌa ta mitema ane paꞌusiꞌa no anu mimii tavuꞌalo. No anu lavuku noxou Luka ꞌo, la muaꞌalo tavuꞌalo no anu mauli sou ꞌosaꞌila. Musoko no anu aꞌalo noxou la muaꞌaloxu xali noxou Iesu ne, muxalixu ꞌosaꞌila toxoxaꞌa manina (1:42-48; 2:10) xe no anu kaluxusou (24:52). No mine Iesu mulivu mutelai teitexi no opo loxotolo. \ip Luka anusisi muaꞌaloxu xaixai noxou Iesu xe mimii tavuꞌalo Anu muꞌoxonu. Mo vaikala tovolaꞌi moseꞌi Anu muꞌoxonu kalumo ne umomomo sou namaisou no anu lavuku leviani uasi. Loxo lexe sou ꞌosaꞌila noxiꞌa ta angelo (2:13-14), xe ta mitema sou isaxilaꞌa ta sipsip milai mimaisou Iesu no mine nenu mivoꞌonu. Mo Luka muaꞌaloxu Iesu no mine nenu ilou momu minoꞌu milailixu no nano no anu taasou lalotu tatila noxou Lataua sou mialusou loxo lapuloto noxou Mosesi mivikalaneꞌi sou imulinu. Mo muaꞌaloxu vaikala tovolaꞌi vile sou itema ne Samalia e muꞌoxonu ꞌilixo laixe noxou itema vile ane ta mitema ta masua mivau xe molomolo e muꞌumesou momu. No nano no anu lavuku noxou Luka, la anu muaꞌaloxu ꞌilixo sou lakilala maninasou mo muaꞌaloxu xaixai noxiꞌa ta sema no nano no anu xaixai noxou Iesu, mo xaixai no anu Uleenu Tavuna xe ꞌilixo sou Lataua uxiunu tumalou no anu ꞌilixo masumasua noxiꞌa ta mitema. \ip Aꞌalo noxou Luka ukalu ane ꞌo uasi, anu musolonu aꞌalo noxou la no anu lavuku vile mukaukavunu aꞌalosou xaixai noxiꞌa ta aposeli. Lavuku ane xaixai noxiꞌa ta aposeli ne, anu muaꞌaloxu xaixai noxiꞌa ta aposeli no mine Iesu mulivu mulai teitexi no opo loxotolo. \iot Aꞌalo muai no nano aloxo ꞌo \io1 Vaikala lamana mulai noxou Tiopilasi 1:1-4 \io1 Aꞌalosiꞌa Iesu ilou Ioanesi ta neniꞌa mivoꞌoneꞌi xe ta molomoloxaꞌa 1:5–2:52 \io1 Xaixai noxou Ioanesi itema sou uꞌulosiꞌa ta mitema 3:1-20 \io1 Iesu muꞌulo xe mukalu la mulai no anu tovotovo 3:21–4:13 \io1 Xaixai noxou Iesu ne Xalilaia 4:14–9:50 \io1 Iesu mulutu ne Xalilaia sou mulai ne Ielusalemu 9:51–19:27 \io1 Voxo kalukaluxusou no ale xe no nano ne Ielusalemu 19:28–23:56 \io1 Iesu mutulu, mo mupalaplaꞌalixu, xe mulivu mulai teitexi no opo loxotolo 24:1-53 \c 1 \p \v 1 \x + \xo 1:1 \xt Apo 1:1\x*Eni akaukavu vaivaikala ano ꞌo ulai noxine, nini tila Teopilo. Tei, la ta mitema tapiena mitovo avoꞌa sou mikaukavunu aꞌalo sou mimii ane Lataua mumomomosou muxali no nixi noxixe. \v 2 Aneꞌi mimulinu vaikala noxiꞌa ta mitema aneꞌi e mimaisou mimii ane ne no ieꞌi no voxo ane mimii ne musoko muxali. Aneꞌi ta mitema ane ne, mixolu lexe aneꞌi ta mitema sou xaixai sou vaikala noxou Iesu. La sou aneꞌi milosixe aꞌalo sou mimii ane ne. \v 3 Loxo ne, la sou eni kalumo emasaxa lexe akaukavunu aꞌalo sou mimii ane ne mo asovanu ulai noxine. Eni exaxai maxuveeni musuku sou ekakamulinu mimii mukalusi ne tavaꞌu laixe. Mo vaimomo ꞌo, eni ekaukavu laixe aloxo nesi, aloxo mimii ane ne muxali. \v 4 Nini naitisou, la sou nalavu laixe lexe vaivaikala ane aneꞌi milosienixu ne, anu maninasi. \s1 Elisaveti Mivoꞌonu Ioanesi \p \v 5 No voxo ane Elodesi muxolu loxo tatananu tuala no xalee lia tila ne Iutaia, la ailiꞌi vile muxoxolu lai ne, ualasou lexe Sakalia. Anu itema vile no anu laꞌoluxaꞌa ta Avia. Semau ne, ane Aloni mutuꞌu ovuxu e ualasie lexe Elisaveti. \v 6 Ilou mixolu milapu no iou Lataua mo milavusou mimulinu vaivaikala noxou Lataua mo lapuloto noxou mukalusi, la isusu no iou uasi. \v 7 Ia, ilou ta ꞌiliꞌa uasi, xo Elisaveti imomomosou ipalaa la uasi, mole ilou ta aululu mukalu ne. \p \v 8 Alaxu vile, la laꞌoluxaꞌa noxou Sakalia milai miꞌoxonu xaixai noxiꞌa sou iꞌelaxaꞌa ta sipsip no iou Lataua. \v 9 \x + \xo 1:9 \xt Mul 30:7\x*La aneꞌi miꞌoxonu vilaꞌi vile mimulinu ꞌilixo noxiꞌa sou misosovosou vile noxiꞌa sou lexe uꞌunalai no taasou lalotu tatila noxou Lataua sou uꞌelaxu mimii ane tumaꞌu lailaixe. Xe miꞌoxo aloxo ne, la misosovosou Sakalia. \v 10 Voxo sou anu uꞌelaxu mimii ane tumaꞌu lailaixe muxali, la ta mitema tapiena mipita no ale sou milinga mulai noxou Lataua. \p \v 11 La sou angelo vile noxou Tila muxali mupalaꞌa noxou Sakalia. Muxali la mutulu no xalee tema no anu valovalo e iꞌelaxu mimii tumaꞌu lailaixe no anu. \v 12 Anu mumaisou angelo ne, la mukuluke xe mumamaꞌu. \v 13 Ia angelo muvikalanu aloxo ꞌo, “Sakalia, naꞌume mamu! Lataua mulomusou linga noxine ne. Iliꞌi, la semameni Elisaveti ivoꞌonu keakea mulu vile. La nini namoxoꞌu ualasou lexe Ioanesi. \v 14 Ulai iliꞌi, la oponeni uꞌosaꞌosasou mo ta mitema tapiena kalumo iꞌosasou no voxo mine ivoꞌonu. \v 15 \x + \xo 1:15 \xt Iti 6:2-3\x*Xo anu uxali itema tila vile no iou Lataua. Anu umomomosou uiexu uaini mo lexa pekiaꞌu uasi. Xo no mine anu uxolu noxie nenu opoone sio mo no anu maulixu ukalusi ne, la Uleenu Tavuna uꞌanaꞌana noxou. \v 16 Anu ulivulixaꞌa ta mitema tavuꞌalo ne Isilaeli ilivu ilai noxou Tila, anu Lataua noxiꞌa. \v 17 \x + \xo 1:17 \xt Mal 3:1; 4:5-6; Mat 17:11-13\x*Anu unoꞌu uleenu mo xavi noxou Eliasi sou uuli noxou Tila. Anu upitaneꞌi ta mamiꞌa iloꞌa ta ꞌiliꞌa sou oponeꞌi upita vilesisi mo uxiuneꞌi aneꞌi ane ilomuxu vaikala noxou Lataua uasi mo ixali ta mitema sou ilavu no anu voteꞌi ane mulapusi. Anu ulalaaxineꞌi ta mitema sou ixomaiou Tila.” \p \v 18 Sakalia mulomusou vaikala ane ne, la mutaliꞌisou angelo aloxo ꞌo, “Loxovaa, la sou eni alavu manina lexe nini nevikala ne manina? Xo nexi noxie semaxeni ne, ta aululu manina.” \p \v 19 \x + \xo 1:19 \xt Tan 8:16; 9:21\x*La angelo mukolinu vaikalau aloxo ꞌo, “Eni ualasilo lexe Xavulieli. Eni atutulu no talaxu Lataua. La sou Anu mupalusilo eneꞌe noxine sou avikala no anu aꞌalo laixe ane ne. \v 20 Ioxe, nini nalomu. Usoko vaimomo ꞌo mo ulai utalo no voxo ane mii ane eni evikalanenixu ꞌo uxali manina, la nini anaxene utomu mo navikala uasi. Xo nini namuxaxu taneni no anu vaikala noxilo ane uxali manina no voxo ane Lataua musosovosou ne uasi.” \p \v 21 Ta mitema mixomaiou Sakalia maxuveeni, la sou aneꞌi taneꞌi lili lexe tavaꞌu loxovaa la sou anu muxolu maxuveeni no nano no tani tila noxou Lataua ne. \v 22 Xe iliꞌi, la anu muuatu no ale, ia umomomo sou uvikalaneꞌi uasi. La sou aneꞌi milavu lexe anu mumaisou mii vile loxo aipiepiena no nano no taasou lalotu tatila noxou Lataua. Anu mutovotovolaꞌi no avolusi, ia uvikala uasi. \fig |alt="Zechariah leaving temple" src="CN01603b.tif" size="col" loc="Luk 1:22" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Luka 1:22" \fig* \p \v 23 Xe iliꞌi no mine voxo sou xaixai noxou mukalu, la mulivu mulai no tani. \v 24 Ioxe, iliꞌi la semau Elisaveti opoone. La ane mixolixu no nano no tani mumomomo loxo soꞌio taꞌuve. \v 25 La mivikala lexe, “Tila tanuxo, la sou muꞌoxonu mii ano ꞌo muxali noxilo sou ukalusou maela noxilo no ieꞌi ta mitema.” \s1 Vaikala Lamana sou Xali Noxou Iesu \p \v 26 Soꞌio taꞌuve mukalu xe muxatele vile sou muxali, la Lataua mupalusou angelo vile ualasou lexe Xavulieli muxali muneꞌe no tuala vile ne Naseleti no xalee lia tila ne Xalilaia. \v 27 \x + \xo 1:27 \xt Mat 1:16, 18\x*Anu muxali noxie sema vile vuanga misosovosie lexe iꞌuluxu itema vile ualasou lexe Iosepu, anu Deviti ꞌilusunu vile. Sema ne, ualasie lexe Malia. \v 28 Ioxe, angelo muxali noxie, la muvikala aloxo ꞌo, “Opoo seꞌisisi uxolu noxine. Lataua uxolu noxine mo ualusine.” \p \v 29 Ia Malia milomusou vaikala ane ne, la tane lili no anu, la mixavutala lexe vaikala ano ꞌo laaxu a loxovaa? \v 30-31 \x + \xo 1:30-31 \xt Ais 7:14; Mat 1:21-23\x*La anu muvikalane aloxo ꞌo, “Naꞌume uasi. Lataua tanuxene nini Malia. Nalomu, ulai iliꞌi la nini oponeni la navoꞌonu ꞌiline vile mulu. La namoxoꞌu ualasou lexe Iesu. \v 32 \x + \xo 1:32 \xt 2Sa 7:12-13, 16; Ais 9:7\x*Ulai, la anu uxali tila mo aneꞌi ilemolu lexe Lataua teitexi manina ꞌOlu. La Lataua Tila usosovosou Iesu sou unoꞌu tanixu ꞌilusunu Deviti. \v 33 Anu sou usaxilaꞌa Iakovo ta xaixasou iloꞌa ta ꞌiluꞌilusunu utotomu mo saxisaxilaꞌu noxou ne umomomo sou ukalu uasi.” \p \v 34 Ia Malia mivikalanu angelo aloxo ꞌo, “Mii ane ꞌo uxali a loxovaa? Xo eni vuanga sio.” \p \v 35 Angelo mukoline aloxo ꞌo, “Ulai, la Uleenu Tavuna uxolu noxine, la sou Lataua teitexi manina xaviinu uvausine. Aloxo ne, la sou nini navoꞌonu ꞌiline ne. La imoxoꞌu lexe itema vile malemalenge noxou Lataua mo Anu Lataua ꞌOlu. \v 36 Namaisie tulaneni Elisaveti. Ane aululu mukalu, ia ane ꞌa opoone sou ivoꞌonu ꞌilie mulu. Tei, la ane sema sou ipalaa uasi, ia soꞌioxe sou opoone a muxatele vile sou. \v 37 \x + \xo 1:37 \xt Tav 18:14\x*Mii vile pekiaꞌu sou Lataua uꞌoxonu uasi.” \p \v 38 Malia mivikalanu aloxo ꞌo, “Mii ane nini nelemolu ne, uxali noxilosi aloxo ne. Xo eni asema sou xaixai noxou Tilasi.” Angelo muvikalane aloxo ne mukalu, la muꞌumesie sou mulai. \s1 Malia Mixixaosie Elisaveti \p \v 39 No voxo ane ne, la Malia miavuti sou mipalea minuna no xalee lia tila ne Iutaia, la sou mitelo no tuala vile muxolu no laxaꞌilu vile. \v 40 Mixali la miꞌunalai no tani noxou Sakalia sou misexelaxe Elisaveti. \v 41 No mine Elisaveti milomusou vaikala sou sexela noxie Malia, la keakea no nano no opoone ne, musuxulae. Xe Uleenu Tavuna muꞌanaꞌana noxie Elisaveti. \v 42 La ane miꞌava tatila aloxo ꞌo, “Lataua mualusine laixe manina no taiineꞌi ta sema tavuꞌalo, mo mualusou ꞌiline e muxolu no oponeni ne kalumo. \v 43 Eni asema maꞌi, la sou Tila noxilo nenu mineꞌe noxilo ꞌo? \v 44 Eni elomusou sexela noxine, la alaxu vilesisi ꞌo, la keakea muxolu no opoleli ꞌo, musuxulae sou muꞌosa. \v 45 Lataua ualusie ane ane mimulaxu tane no anu vaikala noxou lexe mimii e mulemolu ne, anu uꞌoxonu maninasou.” \s1 Lexeie Malia \p \v 46 \x + \xo 1:46 \xt 1Sa 2:1-10\x*Xe Malia miavuti, la milexe aloxo ꞌo, \q1 “Eni taleli uꞌitinu Tila ualasou, \q1 \v 47 mo eni uleeleli kalumo uꞌosasou Lataua, \q2 Anu itema sou pamauli noxilo. \q1 \v 48 Xo Anu muxavutalaleli eni asema sou xaixai noxou vitanisi, \q2 la sou ulai iliꞌi, la ta mitema tavuꞌalo ilemelo lexe Lataua mualusilo. \q1 \v 49 Xo itema sou xavi muꞌoxonu mimii tatila manina muneꞌe noxilo. \p Anusi anu Lataua malemalenga manina mo anu loxo itema uasi. \q1 \v 50 \x + \xo 1:50 \xt Lex 103:13, 17\x*Anu ualaunaxaꞌa aneꞌi ane itoxonu utotomu mo kaluxu uasi. \q1 \v 51 \x + \xo 1:51 \xt 2Sa 22:28\x*Anu muꞌoxonu xaixai xaviinu no avolu, \q2 mo mukusaiꞌa aneꞌi ane meꞌa iꞌitinu ualasiꞌa no anu xavutalaiꞌasi. \q1 \v 52 \x + \xo 1:52 \xt Iop 5:11; 12:19; Lex 147:6\x*Anu muluꞌelainixiꞌa ta motu sou isaxilaꞌa ta mitema \q2 mo muxexeneꞌi no puloulousiꞌa, \q2 ia mutelailixaꞌa aneꞌi ta mitema vitanisi la mitelai minoꞌu tanixaꞌa. \q1 \v 53 \x + \xo 1:53 \xt Lex 34:10\x*Anu muꞌanaꞌanalixaꞌa aneꞌi ane misolixaꞌa no anu laꞌilali laixe, \q2 ia mukusaiꞌa aneꞌi ane lavulutiiꞌa tavuꞌalo ne, milai viatanisi. \q1 \v 54 \x + \xo 1:54 \xt Lex 98:3\x*Anu musuꞌulineꞌi ta mitema sou xaixai noxou, ta Isilaeli. \q1 Anu muxavutalaneꞌi mo tanuxaꞌa. \q1 \v 55 \x + \xo 1:55 \xt Tav 17:7; Mai 7:20\x*Aloxo Anu muxavutalanu vaikala e Anu mulemolu noxou Avalaamu \q2 iloꞌa ta xaixasou mo ta ꞌiluꞌilusunu xe ta xaixasiꞌa ta maminge iloꞌa ta ꞌiluꞌilusuneꞌi ta maminge.” \p \v 56 Malia ilee Elisaveti mixoxolu mumomomo loxo soꞌio tatalu, xe iliꞌi la ane milivu milai no tualasie. \s1 Elisaveti Mivoꞌonu Ioanesi \p \v 57 Voxo sou Elisaveti ivoꞌo muxali, la mivoꞌo ꞌilie mulu vile. \v 58 Xe ta tema tualasie iloꞌa ta minemine milomusie xo mimaisie lexe Tila tanuxe musuku, la aneꞌi iloꞌa miꞌosa. \p \v 59 \x + \xo 1:59 \xt Tav 17:12; Liv 12:3; Luk 2:21\x*Xe mivoꞌo mo voxo muxatele tatalu sou, la aneꞌi mineꞌe mipita sou xooxoo mungaasou xe sou lexe imoxou ualasou sou momu Sakalia. \v 60 Ia nenu mivikala aloxo ꞌo, “Uasi! Tamoxou ualasou lexe Ioanesi.” \p \v 61 Ia aneꞌi mivikalane aloxo ꞌo, “Ta minemineni vile ualasou loxo ne uasi.” \v 62 La sou aneꞌi milosi no avoꞌa mulai noxou momu lexe umoxoꞌu ꞌolu ualasou a loxovaa? \v 63 Anu mutovolaꞌi sou lexe inoꞌu ovu alelaxu sou ukaukavu no anu. Xe milosou mukalu, la anu mukaukavu no anu aloxo ꞌo, “Ngamoxoꞌu ualasou lexe Ioanesi.” Aneꞌi mimaisou uala ane ne, la mikuluke manina. \v 64 Alaxu vilesisi ꞌo, la Sakalia anaxu e mutomu ne, utomu la ua. Anu umomomo sou uvikala la. La sou muvikala sou muꞌitinu Lataua ualasou. \v 65 Xe ta tema tualasou mimaisou aloxo ne, la mimamaꞌu misevile. La sou aꞌalosou mimii latala e muxali ne, mulutu la mulai no tuatuala e no anu laxalaxaꞌilu sie Iutaia. \v 66 Ta mitema latala milomusou aꞌalo ane ne, la aneꞌi taneꞌi lili no anu. La sou mivikala lexe iliꞌi, la anu keakea ne uxali itema a loxovaa? Xo milavu lexe xavi noxou Tila a muxolu noxou ne. \s1 Lexeu Sakalia \p \v 67 Ioxe, Uleenu Tavuna muꞌanaꞌana noxou Ioanesi momu e Sakalia ne, la sou anu muvikala mupalomatana aloxo ꞌo, \q1 \v 68 \x + \xo 1:68 \xt Lex 72:18\x* “Nenge taꞌitinu Tila ualasou, anu Lataua noxinge nenge ta Isilaeli, \q2 xo Anu muneꞌe sou mulivulixaꞌa ta mitema noxou. \q1 \v 69 \x + \xo 1:69 \xt Lex 18:2\x*No nano no taiineꞌi ta xaixasou iloꞌa ta ꞌiluꞌilusunu, \q2 Deviti e itema sou xaixai noxou. \q2 la Anu muxalixu itema vile xaviinu sou upamaulinenge. \q1 \v 70 Aloxo, tatei la Anu mulemo noxiꞌa ta mitema sou palomatana noxou e \q2 Anu musosovosiꞌa. \q1 \v 71 \x + \xo 1:71 \xt Lex 106:10\x*Anu upamaulinenge no avoꞌa ta uluamenge \q2 mo no avoꞌa ta mitema ukalusi ane imasaxainge uasi. \q1 \v 72 \x + \xo 1:72 \xt Tav 17:7; Lex 105:8-9\x*Anu tanuxaꞌa ta xaixasinge iloꞌa ta ꞌiluꞌilusunenge, \q2 mo muxavutalanu vaikala noxou e Anu musakiinu tatei, \q1 \v 73 \x + \xo 1:73 \xt Tav 22:16-17\x*noxou Avalaamu, Anu ꞌilusunenge. \q1 \v 74 Sou lexe Anu upamaulinenge no avoꞌa ta uluamenge \q2 mo sou lexe nenge tamamaꞌu mo taꞌume uasi, \q1 \v 75 \x + \xo 1:75 \xt Tit 2:12-14\x*ia nenge taxaxai noxou, la nenge taxolu vaꞌaxu no anu ꞌiliꞌilixo masumasua \q2 mo tamulinu ꞌilixo ane mulapu no voxovoxo utotomu. \q1 \v 76 \x + \xo 1:76 \xt Ais 40:3\x*Mo nini ꞌalixeni ꞌo, ulai iliꞌi la imoxoine lexe nini itema sou palomatana noxou Lataua teitexi manina. \q2 Xo nini naulaxunu Tila sou namomosou voteꞌisou, \q1 \v 77 \x + \xo 1:77 \xt Iel 31:34\x*mo sou ta mitema noxou ilavusou lexe \q2 Anu uxiu tumalou ꞌiliꞌilixo masumasua noxiꞌa mo upamaulineꞌi \q1 \v 78 \x + \xo 1:78 \xt Ais 60:1-2\x*xo Anu tanuxaꞌa musuku. Mo no anu alauna noxou, \q2 la Anu usovanu lamana sou tuala teitexi uneꞌe noxinge, \q1 \v 79 sou ukaasiꞌa ta mitema aneꞌi e mixolu no isivoxo \q2 mo mimuamuaꞌi no voteꞌi ane masua sou soli uxalisiꞌa no anu, \q2 mo sou upamuxanenge no anu voteꞌi sou opo seꞌisisi.” \p \v 80 Iliꞌi, xe molomolo ne muxali tila, la uleenu tavuna muꞌanaꞌana noxou. La mulai muxolu no xalee lia vitanisi, mutalo no voxo sou anu mupalaꞌa no ieꞌi ta Isilaeli. \c 2 \s1 Malia Mivoꞌonu Iesu \r (Mat 1:18-25) \p \v 1 Ioxe, no voxo ane ne, la tila noxiꞌa ta Romu ualasou lexe Kaisari Auxusuto mumulaxu vaikala vile pekiaꞌu. La muvikala aloxo ꞌo, “Ngingi ta mitema ne Romu ukalusi ne, ngalai no nunisinge sou ikaukavu ualasinge no lavuku noxilo.” \v 2 Ano ꞌo ne, anu usoko sou ikaukavu ualasiꞌa tei manina no voxo ane Kirinito musaxilaꞌu xalee lia tila ne Silia. \v 3 La sou ta mitema mukalusi milai no nunisiꞌa sou lexe ikaukavu ualasiꞌa. \p \v 4 Ioxe, itema vile ualasou lexe Iosepu kalumo mulutu no tuala ne Naseleti no xalee lia tila ne Xalilaia, sou mununa no tuala ne Vetiliemu no xalee lia tila ne Iutaia. Xo anu Deviti ꞌilusunu vile. \v 5 Anu ilee Malia e misosovosie lexe anu semau, milai sou ikaukavu ualasiꞌa. Ia Malia ne, ane opoone. \v 6 Xe no voxo ane ilou mixolu ne Vetiliemu, la voxo sou lavuloꞌo noxie muxali. \v 7 La mivoꞌonu ꞌilie mulu laposalaxu. Mivoꞌonu mukalu, la mikupokuponu no anu lavalavasiꞌa ta keakea sou miaisou no nano no taasou laꞌilalixaꞌa ta bulumakau. Xo tani vile sou aneꞌi iai no anu uasi. \s1 Ta Angelo Miaꞌaloiꞌa ta Mitema sou Isaxilaꞌa ta Sipsip \p \v 8 Io, no xalee lia vile no ale ne Vetiliemu, la ta mitema moseꞌi ꞌa mixaxai sou misaxilaꞌa ta sipsip no ꞌolovoxo ane ne. \fig |alt="Shepherds in field" src="LB00013B.TIF" size="col" loc="Luk 2:8" copy="Louise Bass © The British & Foreign Bible Society, 1994." ref="Luka 2:8" \fig* \v 9 La angelo noxou Tila muxali noxiꞌa xe lamanaxu Tila mukaasiꞌa, la aneꞌi miꞌume. \v 10 Ia, angelo muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Ngaꞌume uasi. Xo eni eneꞌenu aꞌalo laixe sou uꞌoxongengi ta mitema ukalusi no lia ꞌo, ngaꞌosa no anu. \v 11 Aꞌalo laixe ne aloxo ꞌo. Vaimomo ꞌo, itema sou pamauli mupaa no tuala noxou Deviti. Anu Tila Kalisito. \v 12 Anu sosovo noxinge sou ngalavusou aloxo ꞌo. Ngalai la ngamaisou keakea vile mikupokuponu no anu lavalava ka miaisou no taasou laꞌilalixaꞌa ta bulumakau.” \p \v 13 Angelo muvikala mukalu, la alaxu vilesisi, la ta angelo tavuꞌalo sou ꞌotoꞌoto no opo loxotolo ne mixali mipita noxou sou miꞌitinu Lataua ualasou. \v 14 \x + \xo 2:14 \xt Luk 19:38\x*La mivikala aloxo ꞌo, \q1 “Taꞌitinu ualasou Lataua uxolu teitexi manina. \q2 Nexi telinga lexe opo seꞌisisi noxou Lataua uxolu noxiꞌa ta mitema no lia ane Lataua uꞌosasiꞌa.” \p \v 15 Ta angelo mivikala aloxo ne mukalu, xe mixexesiꞌa sou milivu no opo loxotolo, la ta mitema sou isaxilaꞌa ta sipsip mivikalaneꞌi ngatongatoꞌo lexe, “Ioxe, nengeꞌa talai ne Vetiliemu mo tamaisou mii ane muxali e Tila muvikalanengexu ꞌo.” \p \v 16 La sou aneꞌi mipalea milai, la mixalisiꞌa Malia ilou Iosepu xe mimaisou keakea uai no taasou laꞌilalixaꞌa ta bulumakau. \fig |alt="Shepherds visit baby Jesus and parents in stable" src="CN01625b.tif" size="col" loc="Luk 2:16" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Luka 2:16" \fig* \v 17 Mimaisou mukalu, la milai miaꞌaloiꞌa ta mitema no anu aꞌalosou keakea e ta angelo miaꞌaloxu. \v 18 La ta mitema latala e milomusou aꞌalo e ta mitemasou isaxilaꞌa ta sipsip miaꞌaloiꞌaxu ne, mikuluke. \v 19 \x + \xo 2:19 \xt Luk 2:51\x*Ia Malia ne, mimolo taneu mimii latala e muxali noxie sou ꞌilie ne mo tane umulimulinu. \v 20 Io, aneꞌi ta mitema sou isaxilaꞌa ta sipsip ne, milivu la miꞌitiꞌitinu Lataua ualasou sou mimii mukalusi ane milomu sou mo mimaisou muxali manina loxo ta angelo mivikalaneꞌixu. \s1 Milaixu Keakea Iesu no Taasou Lalotu Tatila Noxou Lataua \p \v 21 \x + \xo 2:21 \xt Luk 1:31\x*Malia mivoꞌonu keakea xe voxo taꞌuve mo muxatele tatalu mukalu, la xooxoo ungaasou xe mimoxoꞌu ualasou lexe Iesu. Xo uala ane ne, nenu opoone uao, ia angelo vile mulemolu tei. \p \v 22 \x + \xo 2:22 \xt Liv 12:1-8\x*Iliꞌi, xe voxo sou aneꞌi ixali malemalenga no iou Lataua loxo Mosesi muvikala muxali, la milaixu keakea ne Ielusalemu sou milosou Tila. \v 23 \x + \xo 2:23 \xt Mul 13:2, 12\x*Aneꞌi miꞌoxonu aloxo ne, xo lapuloto noxou Tila muvikala aloxo ꞌo, “Ta keakea ta mulu laposalaxaꞌa ukalusi ne, ikalineꞌi sou ixolu vaꞌaxu loxo Tila ta naꞌu.” \v 24 \x + \xo 2:24 \xt Liv 12:8\x*Mo milai ne lexe sou miiamaneꞌi ta kuau tameiiꞌa, lexe uasi la ta utu tamei loxo lapuloto noxou Tila muvikala. \p \v 25-26 No voxo ane ne, la itema vile muxolu ne Ielusalemu, ualasou lexe Simeoni. Anu itema sou uꞌoxonu ꞌilixo laixe mo anu itema sou utoxonu Lataua mo anu uxomaiou voxo sou pamauli noxiꞌa ta Isilaeli. Mo Uleenu Tavuna muxolu noxou, la muvikalanu lexe anu usoli uao, ia umaisou Kalisito noxou Tila. \v 27 Uleenu Tavuna muavutinoxu Simeoni, la muꞌunalai no nano no taasou lalotu tatila noxou Lataua. La Iosepu ilee Malia mineꞌenu ꞌiliꞌa Iesu mo miꞌunalai kalumo sou imulinu ꞌiliꞌilixosou e loxo lapuloto noxou Mosesi mulemolu. \v 28 Simeoni mumaisiꞌa, la mulai noxiꞌa sou muvoꞌonu keakea. Io muꞌiti Lataua, la muvikala aloxo ꞌo, \q1 \v 29 “Tila, eni amitema sou xaixai noxinesi. \q2 La eni emasaxa lexe asoli seꞌisisi loxo nini nelemolu. \q1 \v 30 \x + \xo 2:30 \xt Ais 52:10; Luk 3:6; Tit 2:11\x*Xo eni ieli mumaisou itema e nesovanu muneꞌe sou upamaulinexi. \q1 \v 31 Nini nemomomosou itema ane ꞌo mo ta mitema latala ukalusi imaisou. \q1 \v 32 \x + \xo 2:32 \xt Ais 42:6; 49:6; 52:10\x*Anu lamana sou ukaasiꞌa ta mitema ane ilavusou Lataua uasi. \q2 Ia lamana ane ne, ukaasiꞌa la aneꞌi iꞌitinu ta Isilaeli ualasiꞌa.” \p \v 33 Momu ilee nenu mikuluke no anu mimii ane Simeoni mulemolusou. \v 34 \x + \xo 2:34 \xt Ais 8:14; Mat 21:42; 1Pi 2:8\x*Xe Simeoni mualusiꞌa, la muvikalane Malia aloxo ꞌo, “Nalomu. Lataua musosovosou ꞌiline ꞌo sou uꞌoxoneꞌi ta mitema tavuꞌalo ne Isilaeli ilapau xe tavuꞌalo itulu. Mo anu Lataua musosovosou lexe ta mitema tavuꞌalo ivikala tumalou noxou. \v 35 La sou xavutalaiꞌa ne uxali upalaꞌa lamana lexe imasaxau ꞌiline uasi. La nini taneni uxoto sou ꞌiline ne loxo laviso uxotonu taneni.” \p \v 36 No anu voxo e Simeoni muvikalane Malia ne, la sema vile sou palomatana mixoxolu ne kalumo. Ualasie lexe Ana, ane Panueli ꞌolu sema, ia ane vile noxiꞌa ta Aseli. Ane aululu manina mukalu. Tatei no mine ane vuanga, la ane mitaulaꞌi mo ilou mulue mixolu tauu ie taꞌuve mo muxatele tamei. \v 37 Ia iliꞌi, la mulue musoli, io ane mixolu vaalu mole tauu iexe muxali loxo itemaxu tamiꞌa mo tamiꞌa. Ia ane Ana ne, iꞌumesou taasou lalotu tatila noxou Lataua uasi, ane ixolu sou ilolotu noxou Lataua no aso mo ꞌolovoxo. Mo ane ipelemu sou ikilaka ulai noxou Lataua no voxovoxo. \v 38 Ia ane mineꞌe ꞌalai noxou keakea kalumo, la mivikala laixe musuku mulai noxou Lataua. Ane miaꞌaloxu keakea mulai noxiꞌa ta Ielusalemu mukalusi e mixomaiou voxo ane sou Lataua upamaulineꞌi. \p \v 39 \x + \xo 2:39 \xt Mat 2:23\x*Iosepu ilee Malia miꞌoxonu mimii latala mukalusi loxo lapuloto noxou Tila mulemolu. Mukalu, la milivu milai no tualasiꞌa ne Naseleti no xalee lia tila ne Xalilaia. \v 40 Mixolu xe, iliꞌi la ꞌiliꞌa muleme tatila mo muxali pekiaꞌu. La Anu muꞌanaꞌana no anu xavutala lailaixe mo alauna noxou Lataua muxolu noxou kalumo. \s1 Molomolo Iesu Mulai no Nano no Taasou Lalotu Tatila Noxou Lataua \p \v 41 \x + \xo 2:41 \xt Mul 12:24-27; 23:14-17; Lap 16:1-8\x*No anu tauutauu ie utotomu, la Iesu momu ilee nenu ilavusou ilalai ne Ielusalemu no voxo sou isosovosou voxo ane Lataua Mupolopepeeneꞌi Ta Isilaeli. \v 42 Xe no tauu ie ane Iesu tauu iexu muxali loxo mavulovexa vile mo tamei, la aneꞌi iloꞌa minuna ne Ielusalemu loxo aneꞌi imumulinu ꞌilixo sou voxo tila ane ne. \v 43 Iliꞌi no mine voxo sou Lataua Mupolopepeeneꞌi Ta Isilaeli ne mukalu, ia aneꞌi ililivu o no tualasiꞌa, la molomolo Iesu ne muxolu ne Ielusalemu. Muxolu, io momu ilee nenu ilavusou lexe Anu a uxolu ne uasi. \v 44 Aneꞌi mixavutala lexe Anu iloꞌa aneꞌi ane mimuamuaꞌi sou ilivulivu ne, la sou aneꞌi ilou mimuamuaꞌi voxo vile mukalu. Xe iliꞌi, la sou aneꞌi ilou misoko sou mikamulinu no taiineꞌi ta tema tualasiꞌa mo ta minemineꞌi. \v 45 Ia ixalisou uasi. La sou aneꞌi ilou milivu milai ne Ielusalemu sou ikakamulinu. \v 46 Ikakamuli xoo xe voxo tatalusou, la mixalisou no nano no taasou lalotu tatila noxou Lataua. No mine mixalisou, la Anu uxoxolu no taiineꞌi ta mitema sou ilosiꞌa ta mitema lavulavu sou ulolomusou vaikala noxiꞌa xe utalitaliꞌisiꞌa kalumo. \v 47 La aneꞌi ane ilolomusou vaikalau Iesu ne, aneꞌi latala mikuluke no anu lavulavu noxou sou mukolinu taliꞌi noxiꞌa. \v 48 Aneꞌi ilou mimaisou aloxo ne, la mikuluke manina. La nenu mivikalanu aloxo ꞌo, “Ae, ꞌalixeni, tavaꞌu loxovaa, la sou nini neꞌoxonexi noxou mamine loxo ne? Namaisou, nexi noxou tekakamulineni xoo mole tanexi lili ne.” \p \v 49 Ane mivikalanu aloxo ne, la Iesu muvikalaneꞌi ilou aloxo ꞌo, “Loxovaa, la sou ngingi nongou ngakakamulileli o? Ngalavusilo lexe eni axoxolu no tani noxou mamilo uasi?” \v 50 Ia aneꞌi ilou ilamana no anu vaikala noxou ne laaxu uasi. \v 51 \x + \xo 2:51 \xt Luk 2:19\x*Iloꞌa mivikala mukalu, la milivu mitoꞌo no tualasiꞌa ne Naseleti sou mixolu. Mixolu, la Iesu ne ulolomuxaꞌa momu ilee nenusi. La ane nenu mimolo taneu mimii latala e Iesu muꞌoxonu. \v 52 \x + \xo 2:52 \xt 1Sa 2:26; Xav 3:4\x*Xe iliꞌi, la Iesu muleme tatila xe xavutala laixe noxou kalumo muxali tatila. La Lataua mo ta mitema kalumo mimasaxau misevile. \c 3 \s1 Ioanesi Muaꞌaloxu Iesu \r (Mat 3:1-12; Mak 1:1-8; Ioa 1:19-28) \p \v 1-2 No mine Kaisari Tiverio muxolu loxo tila ne Romu, xe tauu ie mavulovexa mo muluꞌe no lia taꞌuve mukalu, la vaikala noxou Lataua muxali noxou Ioanesi, e Sakalia ꞌolu no xalee lia vitanisi. No ꞌa tauu ie ane ne, la Pontio Pilato musaxilaꞌu xalee lia tila ne Iutaia, xe Elodesi muxolu loxo tatananu tuala no xalee lia tila ne Xalilaia, xe vimou Pilipi kalumo muxolu loxo tatananu tuala no xalee lia ne Ituria xe Tarakoniti. Xe Lisanio kalumo muxolu loxo tatananu tuala no xalee lia ne Avilene, ia Anasi ilou Kaiapasi mixolu loxo ta kisiꞌa ta ailiꞌi. \v 3 \x + \xo 3:3 \xt Apo 13:24\x*Vaikala noxou Lataua muxali noxou Ioanesi, la sou anu mumuamuaꞌinoxu mulai noxiꞌa ta mitema no tuatuala mukalusi e muxolu ꞌalai no lexa ne Ioridani. La muꞌava aloxo ꞌo, “Ngingi ngaxiu opongengi mo ngaxiu tumalingeu ꞌiliꞌilixo masumasua noxinge, mo ngaꞌulo sou sosovo lexe Lataua uxiu tumalouou ꞌiliꞌilixo masumasua noxinge.” \v 4 \x + \xo 3:4 \xt Ais 40:3-5\x*Anu muvikala aloxo ne, xo itema sou palomatana, Aisaia mukaukavu tatei aloxo ꞌo, \q1 “Itema vile uꞌavaꞌava no xalee lia vitanisi aloxo ꞌo, \q1 ‘Ngalalaxiinu voteꞌisou IAUE mo ngalapunoxu voteꞌisou. \q1 \v 5 Ngasovolou vanuvanunu ukalusi mo ngamomomosou, \q2 xe ngaꞌasou tani laꞌolaꞌoluxu ilou laxalaxaꞌiluxu ukalusi mo uxali latia laixe. \q1 Ngingi ngalapunoxu voteꞌi ane mukilikalukalu mo ulapu, \q2 xe voteꞌi ane laixe uasi, la ngaꞌoxonu laixe mo uxali uvilimi laixe. \q1 \v 6 La sou ta mitema no tuatuala ukalusi ne, \q2 imaisou itema e Lataua usovanu uneꞌe sou upamaulineꞌi ta mitema.’” \p \v 7 \x + \xo 3:7 \xt Mat 12:34; 23:33\x*La sou ta mitema tavuꞌalo mineꞌe noxou Ioanesi sou lexe anu uꞌulosiꞌa. Ia anu mumaisiꞌa, la muvikala laꞌiaxuiꞌa aloxo ꞌo, “Ngingi loxo sinana veveeni masua ta ꞌolu! Lataua laꞌiaxuinge, ia ꞌei muvikalangengi lexe ngaꞌume sou ngapoloxalonu laiꞌa noxou? \v 8 \x + \xo 3:8 \xt Ioa 8:33, 39\x*Lexe ngingi ngexiu opongengi manina, la ꞌiliꞌilixomengi ne umaxaꞌinge lexe ngingi ngexiu opongengi mo neneꞌaxu ne uxali no anu maulingenge. Io mamu sou ngavikalangengi ngatongatoꞌo vitavitanisi lexe ngingi Avalaamu ta ꞌiluꞌilusunu. Eni avikalangengi aloxo ne, xo Lataua umomomo sou uxalixaꞌa Avalaamu ta ꞌiluꞌilusunu no anu lavoꞌo vile vitanisi ꞌolele. \v 9 \x + \xo 3:9 \xt Mat 7:19\x*La Lataua uxexengengi loxo itema vile uxetau ovu no anu lapemu sou uxexee mo uꞌelaxu, xo uneneꞌa laixe uasi.” \p \v 10 Io, aneꞌi milolomusou vaikalau Ioanesi aloxo ne, la mitaliꞌisou aloxo ꞌo, “La sou nexi taꞌoxo maꞌia ꞌo?” \p \v 11 La Ioanesi mukolinu vaikalaiꞌa aloxo ꞌo, “ꞌEi ane tokolomou tamei uai, la avikalanu pekiaꞌu lexe anu ulosou menexu vile ane anu iu tokolomou uasi ne vile. Xe ꞌei ane laꞌilalixu uai tavuꞌalo, la anu kalumo uꞌoxonu aloxo ne.” \p \v 12 \x + \xo 3:12 \xt Luk 7:29\x*Ta mitema sou itaxusou lamoli kalumo mineꞌe noxou sou lexe uꞌulosiꞌa, la aneꞌi kalumo mitaliꞌisou aloxo ꞌo, “Itema sou ulosinge lavulavu, nexi taꞌoxo maꞌia?” \p \v 13 La anu mukolineꞌi aloxo ꞌo, “Ngataxusou lamoli, la nganoꞌu uꞌisalili no anu sosovosousi, ia nganoꞌu usukusuku mamu.” \p \v 14 Io, ta mitema sou ꞌotoꞌoto kalumo mineꞌe noxou sou lexe uꞌulosiꞌa, la aneꞌi kalumo mitaliꞌisou aloxo ꞌo, “Nexi taꞌoxo a loxovaa?” La anu mukolineꞌi aloxo ꞌo, “Ngingi ngakaitoloneꞌi ta mitema mo ngaviou lamoliiꞌa vitanisi mamu. Ia eni avikalangengi pekiaꞌu lexe ngingi ngaꞌosasou lamoli e nganonoꞌu sou xaixaimengi uꞌisalili.” \p \v 15 Ta mitema e ixomaiou itema sou pamauli uluꞌe no lia ꞌo, mimaisou Ioanesi, la taneꞌi lili. La mixavutala lexe mane anu Kalisito ane. \v 16 \x + \xo 3:16 \xt Apo 13:25\x*La sou anu muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Eni aꞌulosinge no anu lexa viatanisi loxo sosovo lexe ngingi ngexiunu opongengi. Ia iliꞌi, la itema vile xaviinu uneꞌe sou uꞌulosinge no anu Uleenu Tavuna mo navu. Ia xavi noxou ne, uaulixu xavi noxilo. La sou eni amomomosou alulusou lamotasou siovexu tavaꞌu uasi. \v 17 Anu uneꞌe loxo itema vile utetelisou silapa no avolu sou usilapanu uiti sosou sou uꞌelaxu no anu navu e ukalu uasi. Io, temanu, la ulai uai no taasou laꞌilali.” \v 18 Ioanesi musolo vaikala tavuꞌalo la, xe muaꞌaloxu aꞌalo laixe noxou Lataua mulai noxiꞌa kalumo. \p \v 19 \x + \xo 3:19 \xt Mat 14:3-4; Mak 6:17-18\x*Ioxe, no voxo vile iliꞌi, la Ioanesi mukaitolonu Elodesi, anu tatananu tuala ne Xalilaia. Xo anu munoꞌe vimou semau ualasie lexe Elodia mo muꞌoxonu ꞌiliꞌilixo masumasua seꞌi la. \v 20 La sou Elodesi musukunu ꞌilixo vile masua sou mutatuxu Ioanesi no taasou navunavu. \s1 Ioanesi Muꞌulosou Iesu \r (Mat 3:13-17; Mak 1:9-11) \p \v 21 No mine Elodesi utatuxu Ioanesi no anu taasou navunavu uao, la Ioanesi muꞌulosiꞌa ta mitema tavuꞌalo. Mo Iesu kalumo muneꞌe noxou, la anu muꞌulosou. Xe muꞌulosou mukalu, la Iesu mulinga. La opo loxotolo mukisi, \v 22 \x + \xo 3:22 \xt Ioa 1:32\x*la sou Uleenu Tavuna muluꞌe loxo ngiala kuau muvava muluꞌe muxolu no kisou. La itema vile no opo loxotolo muvikala muluꞌe aloxo ꞌo, “Nini eni ꞌalixeni. Eni emasaxaine musuku mo opoleli muꞌosasine misevile.” \s1 Nanasiꞌa Iesu ta ꞌIluꞌilusunu Iloꞌa ta Xaixasou \r (Mat 1:1-17) \p \v 23 \x + \xo 3:23 \xt Luk 4:22; Ioa 6:42\x*Iesu muꞌulo xe musokou xaixai noxou sou ulosiꞌa ta mitema lavulavu, la tauu iexu muxali loxo mavulovexa tatalu. La ta mitema tavuꞌalo mixavutala lexe anu Iosepu ꞌolu. Ia Iosepu ne, anu Eli ꞌolu. \v 24 Eli ne, Matati ꞌolu. Xe Matati ne, Levi ꞌolu. Xe Levi ne, Meleki ꞌolu. Xe Meleki ne, Iana ꞌolu. Xe Iana ne, Iosepu ꞌolu. \v 25 Xe Iosepu ne, Matatio ꞌolu. Xe Matatio ne, Amosi ꞌolu. Xe Amosi ne, Naumu ꞌolu. Xe Naumu ne, Esili ꞌolu. Xe Esili ne, Naxai ꞌolu. \v 26 Xe Naxai ne, Mati ꞌolu. Xe Mati ne, Matatio ꞌolu. Xe Matatio ne, Semei ꞌolu. Xe Semei ne, Ioseki ꞌolu. Xe Ioseki ne, Ioda ꞌolu. \v 27 Xe Ioda ne, Ioanani ꞌolu. Xe Ioanani ne, Resa ꞌolu. Xe Resa ne, Seruvaveli ꞌolu. Xe Seruvaveli ne, Salatieli ꞌolu. Xe Salatieli ne, Neri ꞌolu. \v 28 Xe Neri ne, Meleki ꞌolu. Xe Meleki ne, Adi ꞌolu. Xe Adi ne, Kosamu ꞌolu. Xe Kosamu ne, Elimada ꞌolu. Xe Elimada ne, Ela ꞌolu. \v 29 Xe Ela ne, Iosua ꞌolu. Xe Iosua ne, Eliaselu ꞌolu. Xe Eliaselu ne, Iorimu ꞌolu. Xe Iorimu ne, Matati ꞌolu. Xe Matati ne, Levi ꞌolu. \v 30 Xe Levi ne, Simeoni ꞌolu. Xe Simeoni ne, Iuda ꞌolu. Xe Iuda ne, Iosepu ꞌolu. Xe Iosepu ne, Ionamu ꞌolu. Xe Ionamu ne, Eliakimu ꞌolu. \v 31 Xe Eliakimu ne, Melea ꞌolu. Xe Melea ne, Mena ꞌolu. Xe Mena ne, Matata ꞌolu. Xe Matata ne, Natani ꞌolu. Xe Natani ne, Deviti ꞌolu. \v 32 \x + \xo 3:32 \xt Rut 4:17-22\x*Xe Deviti ne, Iesi ꞌolu. Xe Iesi ne, Oveti ꞌolu. Xe Oveti ne, Voasi ꞌolu. Xe Voasi ne, Solomoni ꞌolu. Xe Solomoni ne, Nasoni ꞌolu. \v 33 Xe Nasoni ne, Aminadavu ꞌolu. Xe Aminadavu ne Ademini ꞌolu. Xe Ademini ne Ramu ꞌolu. Xe Ramu ne, Esuloni ꞌolu. Xe Esuloni ne, Peresi ꞌolu. Xe Peresi ne, Iuda ꞌolu. \v 34 Xe Iuda ne, Iakovo ꞌolu. Xe Iakovo ne, Aisaki ꞌolu. Xe Aisaki ne, Avalaamu ꞌolu. Xe Avalaamu ne, Tela ꞌolu. Xe Tela ne, Naolu ꞌolu. \v 35 Xe Naolu ne, Seluxu ꞌolu. Xe Seluxu ne, Leu ꞌolu. Xe Leu ne, Pelexi ꞌolu. Xe Pelexi ne, Eve ꞌolu. Xe Eve ne, Sela ꞌolu. \v 36 \x + \xo 3:36 \xt Tav 11:10-26\x*Xe Sela ne, Kainani ꞌolu. Xe Kainani ne, Apasata ꞌolu. Xe Apasata ne, Semu ꞌolu. Xe Semu ne, Noa ꞌolu. Xe Noa ne, Lameki ꞌolu. \v 37 Xe Lameki ne, Metusela ꞌolu. Xe Metusela ne, Enoko ꞌolu. Xe Enoko ne, Ielati ꞌolu. Xe Ielati ne, Maalaleli ꞌolu. Xe Maalaleli ne, Kenani ꞌolu. \v 38 \x + \xo 3:38 \xt Tav 4:25-26\x*Xe Kenani ne, Enosi ꞌolu. Xe Enosi ne, Seti ꞌolu. Xe Seti ne, Adamu ꞌolu. Xe Adamu ne, Lataua mukoinu. \c 4 \s1 Tovotovo Noxou Iesu \r (Mat 4:1-11; Mak 1:12-13) \p \v 1-2 Ioxe, Iesu muꞌulo ne Ioridani mukalu xe xaviinu Uleenu Tavuna muꞌanaꞌana noxou, la mulivu no tualasou. Xe iliꞌi, la Uleenu Tavuna mulaixu no xalee lia vitanisi sou lexe Satani utovonu. Anu muxolu lai ne, la uꞌani uasi mumomomo loxo voxo mavulovexa tamiꞌa. Xe voxo mavolovexa tamiꞌa mukalu, la muxamuli lexe Anu musolixu. \p \v 3 Anu musolixu, la sou Satani muvikalanu aloxo ꞌo, “Lexe nini Lataua ꞌOlu, la navikalanu lavoꞌo vile ꞌo mo uxiu uxali veleti.” \p \v 4 \x + \xo 4:4 \xt Lap 8:3\x*Ia Iesu mukolinu aloxo ꞌo, “Vaikalau Lataua muvikala lexe ta mitema imauli no anu veletisi uasi, ia imauli no anu vaivaikala noxou Lataua kalumo.” \p \v 5 Mukalu, la Satani mulutunoxu Iesu mutelonu no laꞌolu vile teitexi. Xe alaxu vilesisi ꞌo, la mulosiouxu tuatuala mukalusi no lia ꞌo. \v 6 La muvikalanu aloxo ꞌo, “Eni alosine xavi sou nasaxilaꞌu tuatuala ukalusi mo alosine mimii ukalusi no anu sou naꞌanini. Xo eni esaxilaꞌu mimii ane ne, la sou eni alosou mitema ꞌenaꞌei ane eni emasaxa sou alosou. \v 7 La sou lexe nini napalaꞌalixo lexe eni Lataua, la mimii ukalusi ꞌo ne, nini naꞌanini.” \p \v 8 \x + \xo 4:8 \xt Lap 6:13-14\x*Ia Iesu mukolinu aloxo ꞌo, “Vaikalau Lataua muvikala lexe ngingi ngaluꞌelailingenge sou ngaꞌitinu Tila Lataua noxinge ualasou mo ngaxaxai noxousi.” \p \v 9 Xe mukalu, la Satani mulaixu mulai ne Ielusalemu sou muꞌitalonu muxolu teitexi no tani tila noxou Lataua kisou. Ia muvikalanu Iesu aloxo ꞌo, “Lexe nini Lataua ꞌOlu, la nailiꞌe lai ꞌo nalai no lia. \v 10 \x + \xo 4:10 \xt Lex 91:11-12\x*Xo vaikalau Lataua muvikala lexe Lataua upalusiꞌa ta angelo noxou sou ilooxene no avoꞌa lailaixe. \v 11 Mo itetelisine no avoꞌa teitexi, mo sou mamu sou lavoꞌo vile utoꞌomolu tavaꞌine.” \p \v 12 \x + \xo 4:12 \xt Lap 6:16; 1Ko 10:9\x*Ia Iesu mukolinu aloxo ꞌo, “Vaikalau Lataua muvikala lexe mamu sou nenge tatovonu xavi noxou Tila, anu Lataua noxinge.” \p \v 13 \x + \xo 4:13 \xt Eva 2:18; 4:15\x*Satani mutovonu Iesu no anu tovotovo iouiou ne mukalu, ia Iesu ulapau uasi. La sou Satani muꞌumesou sou ulai uxomaiou no anu voxo vile iliꞌi la. \p \v 14 Iliꞌi no anu tovotovo, la xaviinu Uleenu Tavuna muꞌanaꞌana noxou Iesu sou mulivu no xalee lia tila ne Xalilaia. Anu mulivu, la ta mitema no xalee lia mukalusi ne minoꞌu aꞌalosou la, milavusou lexe Iesu Anu a mulivu muneꞌe ne Xalilaia. \v 15 Xe Anu mulosiꞌa ta mitema lavulavu no taasou la lotu noxiꞌa ta Iutaia, la ta mitema mukalusi miꞌitinu ualasou. \s1 Ta Mitema no Tualasou Iesu Laꞌiaxaꞌau Misevile \r (Mat 13:53-58; Mak 6:1-6) \p \v 16 Xe iliꞌi, la Iesu mulai ne Nasaleti. No mine anu kituꞌaxu sio, la muxolu no tuala ane ne mo muxali tila no anu. No voxo Tavuna vile, la Anu muꞌunalai no taasou lalotu noxiꞌa ta Iutaia loxo Anu ulavusou uꞌunalai no anu. Xe Anu muꞌunalai mukalu, la mutulu sou lexe uitisou vaikala noxou Lataua. \v 17 La aneꞌi milosou lavuku e Aisaia anu itema sou palomatana mukaukavunu mipipinu muai. Anu munoꞌu ka muxavulalanu sou mukamuli vaikala vile muvikala aloxo ꞌo, \fig Iesu uitisou Lavuku Tavuna teinu anu Aisaia mukaukavunu|alt="Jesus reads scroll in synagogue" src="IB04109.tif" size="col" loc="Luk 4:17" copy="Illustration by Dr. Farid Faadil. Used by permission." ref="Luka 4:17" \fig* \q1 \v 18 \x + \xo 4:18 \xt Ais 61:1-2\x* “Uleenu Tavuna noxou IAUE, anu a uxolu noxilo ꞌo. \q2 Xo anu IAUE musosovosilo sou lexe \q2 eni aaꞌaloxu aꞌalo laixe noxou Lataua noxiꞌa ta mitema e iꞌa lavuluti uasi. \q2 Anu mupalusilo sou lexe \q2 eni alulusiꞌa ta mitema ane mixolu no anu taasou navunavu, \q2 mo avikalaneꞌi aneꞌi e ieꞌi seleselevenu lexe ieꞌi ukaa la. \q2 Mo Anu mupalusilo kalumo sou lexe \q2 eni akalusou tuꞌutuꞌumaxu noxiꞌa ta mitema \q2 aneꞌi ane ta tatilasiꞌa miꞌoxo masuaneꞌi, \q1 \v 19 mo avikalaneꞌi no anu voxo sou IAUE ualaunasiꞌa ta mitema.” \p \v 20 Iesu muitisou aloxo ne mukalu, la mupipinu mukalu la mulosou itema sou usaxilaꞌu kaukavu ne. Io, Anu muxolu no lia, la ta mitema mukalusi mixolu no nano ne, mimatakisou. \v 21 Ia Anu muavuti la muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Kaukavu ane eni eitisou ꞌo, anu a muxali manina vaimomo ꞌo loxo ngingi ngelomusou ne.” \p \v 22 \x + \xo 4:22 \xt Luk 3:23; Ioa 6:42\x*Aneꞌi milomusou, la miitinu ualasou xe mikuluke no anu vaivaikalau lailaixe ne. Ia aneꞌi mixavutala piena, la mivikalaneꞌi ngatongatoꞌo aloxo ꞌo, “Anu ne, nenge telavusou lexe Anu Iosepu ꞌolu, ia loxovaa la sou Anu muvikala aloxo ne.” \p \v 23 La Iesu musolonu vaikala sou muvikalaneꞌi aloxo ꞌo la, “Eni elavu manina lexe ulai iliꞌi, la ngingi ngalemolu vaikala vile tatei mikaukavunu lexe, ‘Itema sou pamauli, nini mene napamaulineni.’ Mo ngavikalaleli lexe mimii e eni eꞌoxonu lai ne Kapenaumu ne, eni aꞌoxonu lai no tualasilo ꞌo. \p \v 24 \x + \xo 4:24 \xt Ioa 4:44\x*Eni avikalangengi manina musuku. Ta tema tualasou itema sou palomatana vile ne imomomo sou iꞌosasou uasi. \v 25 \x + \xo 4:25 \xt 1Ta 17:1, 7\x*Eni avikalangengi manina musuku. No anu voxo e Eliasi muxaxai loxo itema sou palomatana, xe tauu aso toxoxaꞌa mo tausoli kalumo muxolu ne no tuatuala mukalusi mumomomo loxo tauu ie tatalu mo soꞌio muxatele vile. La ta sema ta vaalu tavuꞌalo mixolu ne Isilaeli, \v 26 \x + \xo 4:26 \xt 1Ta 17:8-16\x*ia Lataua upalusou Eliasi ulai noxie vile noxiꞌa ne uasi. Mupalusou mulai noxie vaalu vile ne Sareputa no xalee lia ne Saidoni. \v 27 \x + \xo 4:27 \xt 2Ta 5:1-14\x*Xe no anu voxo e Elisa muxaxai loxo itema sou palomatana sie Isilaeli, la pipiena vulukali muꞌoxoneꞌi ta mitema tavuꞌalo ne Isilaeli. Ia vile noxiꞌa uneꞌe noxou Elisa sou umauli uasi. Naamani e ne Siliasi a mulai noxou Elisa sou mumauli.” \p \v 28 Ioxe, ta mitema mukalusi no nano no taasou lalotu noxiꞌa ta Iutaia ne, milomu aloxo ne, la laꞌiaxaꞌa manina. \v 29 Xe aneꞌi miavuti la mikusau Iesu mulai no ale sou milaixu no maea kisou e tuala tila muxolu no anu sou lexe ivau usoli. \v 30 Ia, uasi. Anu musixa no taiineꞌi ta mitema, la mulai avile. \s1 Iesu Mukusau Ulee Vile Masua \r (Mak 1:21-28) \p \v 31 Ioxe, iliꞌi la Iesu muluꞌelai no tuala ne Kapenaumu e ne Xalilaia. Muxolu ne sou musoko sou ulosieixaꞌa ta mitema lavulavu no voxo Tavuna. \v 32 \x + \xo 4:32 \xt Mat 7:28-29\x*Xe ta mitema milomusou vaivaikala noxou, la aneꞌi mikuluke, xo vaikalau ne xaviinu. \v 33 Io, no voxo vile la itema vile muxolu no taasou lalotu noxiꞌa ta Iutaia ne, ulee vile masua muxolu noxou. La anu muꞌavaꞌava tatila misevile. \v 34 La muvikalanu Iesu aloxo ꞌo, “Ae, nini Iesu sie Nasaleti! Neneꞌe ꞌo sou naꞌoxonu maꞌi noxixe? Nini neneꞌe ꞌo sou naꞌoxonu masuanexi? Nini ne, eni elavusine. Nini itema mulapu noxou Lataua.” \v 35 Ia Iesu mulomu sou aloxo ne, la mukaitolonu ulee masua ne aloxo ꞌo, “Naxoo tasiau! Mo naxexesou itema ne!” La ulee masua ne, mulovelixu itema ne muluꞌe no talaxaꞌa mukalu, la sou muxexesou mulai. Ia uꞌoxonu masuanu itema ne uasi. \v 36 Ta mitema mimaisou aloxo ne, la mikuluke la mivikalaneꞌi ngatongatoꞌo aloxo ꞌo, “Iu, nenge vaikala mii maꞌia ane loxo! Itema ꞌo mukaitoloneꞌi ta ulee ta masumasua no anu xavi noxou, la aneꞌi milomuxu mo milaalaa.” \v 37 Loxo ne, la sou aꞌalosou mimii e Iesu muꞌoxonu ne, mulai no tuatuala tavuꞌalo e muxolu ꞌalaꞌalai ne Kapenaumu. \s1 Iesu Mupamaulineꞌi ta Mitema Tavuꞌalo \r (Mat 8:14-17; Mak 1:29-34) \p \v 38 Iesu mulutu no taasou lalotu noxiꞌa ta Iutaia sou mulai no tani noxou Saimoni. Ia Saimoni leuanu ne mipipiena, mo vasimele ialuxu misevile. La aneꞌi mitaliꞌisou Iesu lexe upamauline. \v 39 La sou Anu mutulu ꞌalai noxie sou muvikala pekiaꞌu lexe pipiena ne uxexesie. La ialuialuxe ne mukalu. Io, alaxu vilesisi la ane mitulu sou mixuxutuxaꞌa laꞌilali. \p \v 40 Iliꞌi no ꞌoloꞌolovoxo, la ta mitema mineꞌeneꞌi ta minemineꞌi e pipiena iouiou muꞌoxoneꞌi ne noxou Iesu sou Anu mumulaxu avolu noxiꞌa vilevilesi, la aneꞌi mimauli. \v 41 \x + \xo 4:41 \xt Mat 8:29; Mak 3:11-12\x*Xe ta ulee masumasua kalumo milaalaa noxiꞌa ta mitema tapiena. La iꞌavaꞌava aloxo ꞌo, “Nini ne, Lataua ꞌOlu.” Ia Anu mukaitoloneꞌi lexe mamu sou ivikala. La aneꞌi milomuxu Iesu, xo milavu lexe Anu Kalisito. \p \v 42 ꞌOlovoxo mukalu xe kakau, la Iesu mulutu sou mulai no xalee lia vile ane ta mitema ixolu no anu uasi. Ia ta mitema mikakamulinu xe mixalisou, la miapixu lexe iloꞌa ixolu ꞌo. \v 43 Ia Anu muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Eni eneꞌe ꞌo sou aaꞌaloxu aꞌalo laixe sou saxisaxilaꞌu noxou Lataua no tuatuala seꞌi vaꞌaxu kalumo. Xo Lataua mupalusilo sou xaixai aloxo nesi.” \v 44 \x + \xo 4:44 \xt Mat 4:23\x*La sou Anu muxixaoxao no tuatuala ne Iutaia sou muaꞌalo no taasou lalotu noxiꞌa. \c 5 \s1 Iesu Muꞌavaliꞌa ta Molomolo Noxou \r (Mat 4:18-22; Mak 1:16-20) \p \v 1 \x + \xo 5:1 \xt Mat 13:1-2; Mak 3:9-10\x*Iliꞌi no voxo vile, la Iesu mulai no kupa ne Xenesaleti. La ta mitema tavuꞌalo mipita noxou sou ilomusou vaikala noxou Lataua, la sou Iesu mutulu no kupa paꞌumolu. \v 2 Anu mumaisou uaxa tamei muai no tasiꞌi, io ta moosou miluꞌe sou miꞌuinu kaexaꞌa. \v 3 Xe Anu mumaisiꞌa aloxo ne, la muvikalanu Saimoni iloꞌa ta menexu ne sou misulunu no anu uaxa vile noxou Saimoni ne mulai no ale sevile. Io Iesu muxolu teitexi no uaxa ne sou mulosiꞌa ta mitema tavuꞌalo ne lavulavu. \p \v 4 Mulosiꞌa lavulavu mukalu, xe iliꞌi la muvikalanu Saimoni aloxo ꞌo, “Navole nalai no kupa lixinu mo ngongiꞌa ta menexine ngasuꞌanu kaengenge sou nganoꞌa ta sinana moseꞌi.” \p \v 5 \x + \xo 5:5 \xt Ioa 21:3-8\x*Ia Saimoni muvikalanu Iesu aloxo ꞌo, “Tila, no ꞌolovoxo lololi ano ꞌo, nexi texaxai ialuxu mo mutalo no anu lamana, ia tanoꞌu sinana soxu vile uasi. Ia, mii vile uasi, nexi tamulinu vaikalameni mo tasuꞌanu kaenexe.” \p \v 6 Aneꞌi miꞌoxo aloxo ne, la minoꞌa ta sinana tavuꞌalo misevile, la kae ne lexe sou ukakaa. \v 7 La sou mitaveneꞌi ta menexiꞌa ane no anu uaxa vile ꞌolele lexe ineꞌe mo isuꞌulineꞌi. Aneꞌi mixali xe mitaaneꞌi ta sinana no anu uaxa tamei ne, la uaxa ne muꞌanaꞌana mo sexasisi sou uꞌuoꞌuo. \p \v 8 Saimoni mumaisou aloxo ne, la mutangatulu no talaxu Iesu sou muvikalanu aloxo ꞌo, “Tila, nalai vaꞌaxu noxilo, xo eni amitema sou ꞌilixo masua.” \v 9 Muvikalanu aloxo ne, xo anu iloꞌa ta menexu mimamaꞌu noxiꞌa ta sinana tavuꞌalo e mikaeneꞌi ne. \v 10 Ta menexu tamei e Iakovo ilou Ioanesi, e Sevetaio ta ꞌolu ne, ilou mimamaꞌu kalumo. \p La sou Iesu muvikalanu Saimoni lexe, “Nini namamaꞌu uasi. Vaimomo ꞌo ne, nini nenoꞌa ta sinanasi, ia iliꞌi la nini nakaeneꞌi ta mitema ineꞌe noxilo.” \v 11 \x + \xo 5:11 \xt Mat 19:27\x*La sou aneꞌi mivole sou milai no nano no tasiꞌi. Mixali no tasiꞌi, la miꞌitalonu mimiiꞌa mukalusi, io mimulinu Iesu. \s1 Iesu Mupamaulinu Itema Vile Vulukali Muꞌoxonu \r (Mat 8:1-4; Mak 1:40-45) \p \v 12 Ioxe, no voxo vile, la Iesu muxolu no tuala vile. La itema vile vulukali muꞌoxonu mo mutaasou vasimolu mukalusi ne muxolu no tuala ane ne kalumo. Anu mumaisou Iesu, la mutangatulu no talaxu Iesu sou mulinga noxou, la muvikalanu aloxo ꞌo, “Tila, lexe nini nemasaxa, la nini napaipouleli no a vulukali ꞌo sou uxexesou vasimelo mo axali malemalenga noxou Lataua iou.” \p \v 13 Xe Iesu mumexinu avolu sou mukasou, la muvikalanu aloxo ꞌo, “Eni emasaxa lexe nini naxali malemalenga.” La alaxu vilesisi ꞌo, la vulukali ne tasiauxu avile. \p \v 14 \x + \xo 5:14 \xt Liv 14:1-32\x*Mukalu, la Iesu muvikala pekiaꞌu noxou aloxo ꞌo, “Mamu sou navikalanu itema vile sou mii e muxali noxine ꞌo, ia nalai nalapu noxou ailiꞌi vile mo namaxaꞌu vasimene noxou. Ukalu, la sou naiama mimii ulai noxou Lataua loxo Mosesi muvikala pekiaꞌu lexe nini namulinu sou napalaꞌalixene noxiꞌa ta mitema lexe nini nexali malemalenga noxou Lataua iou.” \p \v 15 Ia uasi. Aꞌalo sou mimii e Iesu muꞌoxonu ne, ta mitema tavuꞌalo milavusou mukalu. La sou tavuꞌalo noxiꞌa mineꞌe sou milomu noxou, xe tavuꞌalo noxiꞌa e pipiena muꞌoxoneꞌi ne mineꞌe noxou sou lexe Anu upamaulineꞌi. \v 16 Ia voxo seꞌi, la Anu uꞌumesiꞌa mo ulai no xalee lia e ta mitema ixolu no anu uasi sou mulinga noxou Lataua. \s1 Iesu Mupamaulinu Itema Vile E Vasimolu Musoisoli \r (Mat 9:1-8; Mak 2:1-12) \p \v 17 Iliꞌi no voxo vile la, no mine Iesu mulosiꞌa ta mitema lavulavu, la ta Palisaio moseꞌi iloꞌa ta mitema sou ilosinge lavulavu sou lapuloto moseꞌi kalumo a mixolu ne, moseꞌi noxiꞌa meꞌa no tuatuala mukalusi loxo ne Xalilaia xe ne Iutaia xe ne Ielusalemu a mineꞌe mipita ne. La xavi noxou Tila muxolu noxou Iesu sou upamaulineꞌi ta mitema e pipiena muꞌoxoneꞌi. \v 18 La sou ta mulu seꞌi mitavulenu itema vile e vasimolu musoisoli no anu luusou mineꞌenu. La mitovo lexe iꞌunalainixu mo imulaxu no talaxu Iesu. \v 19 Ia imomomo sou iꞌunalainixu uasi, xo ta mitema tavuꞌalo mitomu manina. La sou aneꞌi mitavulenu mitelaixu no tani laxaꞌu. Mukalu, la miꞌelixu tani laxaꞌu sou mikalaanu ilou luusou ne muluꞌe no nixineꞌi ta mitema no talaxu Iesu. \p \v 20 \x + \xo 5:20 \xt Ais 43:25; Luk 7:48\x*Xe Iesu mumaisiꞌa aloxo ne, la mulavu lexe aneꞌi mimulaxu taneꞌi noxou manina, la sou muvikalanu itema ne aloxo ꞌo, “Menexilo, Lataua muxiu tumalouou ꞌiliꞌilixo masumasua noxine mukalu.” \p \v 21 Ia ta mitema sou lapuloto iloꞌa ta Palisaio milomusou Iesu muvikala aloxo ne, la mivikala piena no anu xavutala noxiꞌa aloxo ꞌo, “Anu itema maꞌia, la sou muvikala masua mulai noxou Lataua ꞌo? Lataua anusisi Anu umomomo sou uxiu tumalouu ꞌiliꞌilixo masumasua.” \p \v 22 Ia Iesu mulavusou xavuxavutala noxiꞌa, la sou muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Loxovaa, la sou ngingi ngemolo tangengi loxo ne? \v 23-24 \x + \xo 5:23-24 \xt Ioa 5:8\x*Vaikala maꞌia ane, eni alemolu, la seꞌisisi noxinge sou ngalavusou lexe Lataua mulosou Itema ꞌOlu xavi sou uxiu tumalouu ꞌiliꞌilixo masumasua noxiꞌa ta mitema no lia ꞌo? Avikala lexe Lataua muxiu tumalouu ꞌiliꞌilixo masumasua noxou, uasi? Avikala lexe utulu mo ulai.” La sou Iesu iou mulai noxou itema e vasimolu musoisoli mukalu ne, io muvikalanu aloxo ꞌo, “Avikalaneni lexe natulu mo nanoꞌu moꞌesine mo nalai no taasine.” \v 25 Xe alaxu vilesisi ꞌo, la itema ne mutulu no talaxaꞌa ta mitema sou munoꞌu moꞌesou e muai no anu ne. Xe muavuti sou mulai no tani, la muꞌitiꞌitinu Lataua ualasou no voteꞌi. \v 26 Ia, ta mitema mimaisou aloxo ne, la mikuluke manina mo mimamaꞌu misevile. Ia miꞌitinu Lataua ualasou, la mivikala aloxo ꞌo, “Vaimomo ꞌo, nenge temaisou mii vile e nenge talavusou tamaisou tatei uasi.” \s1 Iesu Muꞌavalou Levi \r (Mat 9:9-13; Mak 2:13-17) \p \v 27 Iliꞌi no anu ne, la Iesu mulaa mulai no ale. Mulai la mumaisou itema vile ualasou lexe Levi, anu itema sou utaxusou lamoli, ia uxoxolu no tani e ta mitema iꞌuna xe iuatu la ilea lamoli no anu. La Iesu muvikalanu aloxo ꞌo, “Nini naneꞌe mo namulileli.” \v 28 Xe Levi muavuti la muꞌitalonu miomiou, ia mumulinu avile. \p \v 29 Xe Levi muxali no taasou, la muꞌoxonu laꞌilali vile toxoxaꞌa xou Iesu. Ta mitema sou itaxusou lamoli iloꞌa ta mitema tavuꞌalo kalumo mixolu sou iloꞌa miꞌani. \v 30 \x + \xo 5:30 \xt Luk 15:1-2\x*La ta Palisaio moseꞌi xe ta mitema sou lapuloto moseꞌi e aneꞌi kalumo e mixolu ne mivikala tapiena noxiꞌa ta molomolou Iesu aloxo ꞌo, “Loxovaa, la sou ngingi ngongiꞌa ta mitema sou itaxusou lamoli xe ta mitema sou ꞌiliꞌilixo masumasua, ngaꞌani xe ngaie ngapita ꞌo?” \p \v 31 La sou Iesu mukolineꞌi aloxo ꞌo, “Ta mitema e ipipiena uasi ne, ilavusou ilai noxou itema sou pamauli sou pipiena uasi. Ia ta mitema e ipipienasi la ilai noxou. \v 32 Anu aloxo nesi, la sou eni eneꞌe ꞌo sou aꞌavaliꞌa ta mitema e milavusiꞌa lexe aneꞌi milaixe uasi. Eni eneꞌe ꞌo sou aꞌavaliꞌa ta mitema e milavusiꞌa lexe aneꞌi mimasua sou aneꞌi ixiu tumaliꞌau ꞌilixo masua noxiꞌa.” \s1 Iesu Mutaliꞌi no Anu ꞌIlixo sou ta Pelemu \r (Mat 9:14-17; Mak 2:18-22) \p \v 33 Iesu mukolinu taliꞌi noxiꞌa aloxo ne mukalu, la sou aneꞌi mitaliꞌisou Iesu la aloxo ꞌo, “Voxo tapiena, la ta molomolou Ioanesi ilavusou ipelemu sou ikilaka, mo ta molomolo noxiꞌa ta Palisaio kalumo iꞌoxo aloxo ne. Ia tavaꞌu loxovaa, la sou ta molomolo noxine ꞌo ipelemu uasi ne? Aneꞌi iꞌaniꞌanisi xe iiesi.” \v 34 \x + \xo 5:34 \xt Ioa 3:29\x*La Iesu mukolineꞌi la aloxo ꞌo, “No voxo mine itema sou utaulaꞌi iloꞌa ta minuminu ixoxolu o, la ngingi ngamomomo sou ngavikalaneꞌi sou lexe ipelemu no anu laꞌilali sou taulaꞌi ne? Uasi anesi. \v 35 Ia ulai iliꞌi no anu voxo ane sou anu uꞌumesiꞌa, la sou aneꞌi ipelemu.” \p \v 36 Mukalu, la sou Iesu mulemolu vaikala tovolaꞌi vile noxiꞌa aloxo ꞌo, “Itema vile umomomo sou uxotonu lavalava vile alavua xasixu sou usimenu vaxa no anu ane teinu ne uasi. Xo lexe anu uꞌoxonu aloxo ne, la anu uvilaꞌisou lavalava alavua ne sou ukakanu, xe lavalava xasixu alavua ne anu utoxo laixe uasi. \v 37 Xe itema vile umomomo sou utaanu uaini lexaxu alavua uluꞌe no anu xalusou ane teinu uasi. Xo lexe anu uꞌoxonu aloxo ne, la uaini lexaxu alavua ne upaunoxu xalusou ne la unixi ulai no lia, xe vexasou ne umamulo mo usuꞌa. \v 38 Tavaꞌu aloxo ne, la sou tataanu uaini lexaxu alavua no anu xalusou e alavuasi. \v 39 Xe ta mitema ane miiexu uaini lexaxu teinu mukalu, la aneꞌi imasaxa sou iiexu ane alavua ne uasi. Xo aneꞌi ivikala lexe ane teinusi ne anu laixe.” \c 6 \s1 Vaikala sou Voxo Tavuna \r (Mat 12:1-8; Mak 2:23-28) \p \v 1 \x + \xo 6:1 \xt Lap 23:25\x*Iliꞌi no voxo Tavuna vile, la Iesu iloꞌa ta molomolo noxou mimuamuaꞌi no nano no xai sou uiti, la ta molomolo noxou miꞌelexu uiti temanu ka miteasou sou mioꞌu. \v 2 \x + \xo 6:2 \xt Ioa 5:10\x*Ia ta Palisaio moseꞌi mimaisiꞌa la mitaliꞌisiꞌa aloxo ꞌo, “Loxovaa, la sou ngingi ngeꞌoxonu mii ane nenge talavusou taꞌoxonu no voxo Tavuna uasi ꞌo?” \p \v 3 \x + \xo 6:3 \xt 1Sa 21:1-6\x*La Iesu mukolineꞌi aloxo ꞌo, “Ngingi ngaitisou aꞌalo sou mii ane Deviti muꞌoxonu no voxo ane anu iloꞌa ta menexu misolixaꞌa uasi? \v 4 \x + \xo 6:4 \xt Liv 24:5-9\x*No voxo ane ne, la Deviti muꞌuna no tani noxou Lataua ka munoꞌu laꞌilali ane aneꞌi milosou Lataua. Laꞌilali ane ne, anu noxou Lataua, la sou ta ailiꞌisi iꞌou. Ia Deviti munoꞌu ka muꞌou mo muitixaꞌa ta menexu kalumo.” \v 5 La Iesu muvikalaneꞌi la aloxo ꞌo, “Itema ꞌOlu ne, Anu Tila no anu voxo Tavuna sou usaxilaꞌu.” \p \v 6 Xe iliꞌi no voxo vile Tavuna la, la Iesu muꞌunalai no taasou lalotu noxiꞌa ta Iutaia sou mulosiꞌa lavulavu. La mitema vile a muxolu ne kalumo, avolu tema musoli. \v 7 La ta mitema sou lapuloto iloꞌa ta Palisaio moseꞌi no nano ne, ieꞌi umulimulinu Iesu lexe Anu upamaulinu mitema e avolu musoli ne no voxo Tavuna. Xo aneꞌi ikakamuli voteꞌi vile sou itulusou no anu vaivaikala. \v 8 Ia Iesu mulavusou xavutala noxiꞌa ne mukalu, la sou Anu muvikalanu itema e avolu musoli ne aloxo ꞌo, “Naavuti mo natulu no ieꞌi ta mitema ꞌo.” La sou mitema ne muavuti sou mutulu. \p \v 9 Mutulu mukalu, la Iesu muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Eni ataliꞌisinge. Lapuloto noxinge nengeꞌa muvikalanenge a loxovaa? Nenge taꞌoxonu ꞌilixo laixe no voxo Tavuna, uasi? Taꞌoxonu ꞌilixo masua? Lapuloto muvikalanenge sou tasuꞌulinu itema, uasi? Taꞌoxo masuanu?” \p \v 10 Iesu muvikala mukalu, la iou muitisiꞌa ta mitema ne mukalusi. La muvikalanu itema ne aloxo ꞌo, “Namexiinu avone uuatu.” La mitema ne muꞌoxonu aloxo ne, la sou avolu ne muxali laixe la. \v 11 Ia ta mitema sou lapuloto iloꞌa ta Palisaio ne laꞌiaxaꞌa masua manina, la mivikalaneꞌi ngatongatoꞌo lexe, “Nenge taꞌoxonu mii maꞌia noxou Iesu ꞌo?” \s1 Iesu Muꞌavaliꞌa ta Aposeli Noxou Mavulovexa Mo Muluꞌe no Lia Tamei \r (Mat 10:1-4; Mak 3:13-19) \p \v 12 No voxo ane Iesu mutelai no laxaꞌilu sou mukilaka noxou Lataua, la mukilaka no ꞌolovoxo lololinu ne. \v 13 Xe no kakau, la Anu muꞌavaliꞌa ta molomolo noxou ne mineꞌe sou musosovosiꞌa mavulovexa mo muluꞌe no lia tamei noxiꞌa ane Anu mumoxoꞌa lexe ta aposeli noxou. \v 14 Itiitisiꞌa ne aloxo ꞌo. Saimoni e Iesu mumoxoꞌu lexe Pita, xe vimou Andeleasi, xe Iakovo ilou Ioanesi, xe Pilipi ilou Vatolomaio, \v 15 xe Mataio ilou Tomasi, xe Iakovo e Alipaio ꞌolu, xe Saimoni vile la, anu vile noxiꞌa ta mitema ane imasaxa lexe meꞌa isaxilaꞌu tualasiꞌa tatila. \fig |alt="Jesus with 12 disciples" src="CN01699B.TIF" size="col" loc="Luk 6:13-16" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Luka 6:15" \fig* \v 16 Xe Iudasi e Iakovo ꞌolu xe Iudasi Isikarioti ane muꞌitalonu Iesu no avoꞌa ta mitema. \s1 ꞌEi Ane Uꞌosa Xe ꞌEi Ane Uxolu no Anu Tuꞌumaxu? \r (Mat 4:23-25) \p \v 17 Iliꞌi, la Iesu iloꞌa ta molomolo noxou meꞌa no laxaꞌilu ne, miluꞌe. La Anu mulai mutulu no anu lialia latia vile. Io, ta molomolo noxou tapiena mineꞌe mipita noxou. Xe ta mitema tavuꞌalo manina sou tuatuala no xalee lia tila ne Iutaia mo no tuala tila ne Ielusalemu mo ꞌalai no luaki paꞌupaꞌumolu no tuala ne Taia xe ne Saidoni, aneꞌi kalumo mineꞌe mipita ne. \v 18 Seꞌi noxiꞌa ne mineꞌe mipita sou lexe ilomusou vaikala noxou, xe seꞌi ne mineꞌe sou Iesu upamaulineꞌi. La ta mitema e ta ulee masumasua miꞌoxo masuaneꞌi ne mixali laixe. \v 19 Mo ta mitema mukalusi e mitovo sou mikasou Iesu ne, aneꞌi mixali laixe. Xo xavi muxolu noxou ne, mulaa sou mupamaulineꞌi. \p \v 20 Iesu iou mulai noxiꞌa ta molomolo noxou, io muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, \q1 “Ngingi ane mengi lavuluti uasi, la ngingi ngaꞌosa, \q2 xo Lataua usaxilaꞌinge. \fig |alt="Sermon on mount" src="CN01700B.TIF" size="col" loc="Luk 6:20" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Luka 6:20" \fig* \q1 \v 21 \x + \xo 6:21 \xt Lex 126:5-6; Ais 61:3; Pal 7:16-17\x*Xe ngingi ane laꞌilalingenge uasi, la ngingi ngaꞌosa, \q2 xo iliꞌi, la Lataua ulosinge laꞌilali mo ngaꞌanaꞌana. \q1 Mo ngingi ane ngaxolu sou ngatatama, la ngingi ngaꞌosa, \q2 xo iliꞌi, la ngingi ngakeke. \q1 \v 22 \x + \xo 6:22 \xt Ioa 15:19; 16:2; 1Pi 4:14\x*Xe iliꞌi, la ta mitema imasaxainge uasisi manina mo ikusainge \q2 mo ikalipalangengi mo ivikala lexe ngingi ta mitema ta masua \q2 xo ngingi ngemulinu Itema ꞌOlu ne. Ia mii vile uasi, ngingi ngaꞌosa. \q1 \v 23 No voxo ane ta mitema iꞌoxo aloxo ne noxinge loxo \q2 ta ꞌiluꞌilusuneꞌi miꞌoxo masuaneꞌi ta mitema sou palomatana tatei, \q2 la opongengi uai laixesi mo ngalei sou ꞌosaꞌila. \q2 Xo lakolisou sou ngemulileli ne tatila musuku a uai sou nganoꞌu iliꞌi no opo loxotolo. \q1 \v 24 Ia, ngingi ane ngeꞌosa xo lavulutimengi tapiena ꞌo, \q2 iliꞌi la ngaxolu no anu tuꞌumaxu \q1 \v 25 Xe ngingi ane ngeꞌani mo ngeꞌanaꞌana vaimomo ꞌo, \q2 iliꞌi la ngaxolu no anu tuꞌumaxu sou ngasolingenge. \q1 Mo tuꞌumaxu uxali noxinge ane ngakeke vaimomo ꞌo, \q2 xo iliꞌi la ngaxolu sou tama. \q1 \v 26 Mo lexe ta mitema iꞌitiꞌitinu ualasinge loxo ta ꞌiluꞌilusuneꞌi miꞌoxo noxiꞌa ta mitema sou palomatana kalakalavoi tatei, \q1 la ngingi ngaxolu no anu tuꞌumaxu, \q2 xo ngingi ngeꞌoxonu xaixai loxo aneꞌi ta mitema sou palomatana kalakalavoi miꞌoxonu tei.” \s1 Ngamasaxaiꞌa ta Uluamengi \r (Mat 5:38-48; 7:12a) \p \v 27 Iesu musolonu vaivaikalau, la muvikalaneꞌi ta molomolo noxou la aloxo ꞌo, “Ioxe, eni avikalangengi ngingi e ngalolomusilo lexe ngingi ngamasaxaiꞌa ta uluamengi. Mo ngaꞌoxo ꞌilixo laixe noxiꞌa aneꞌi ane imasaxainge uasisi manina. \v 28 Mo ngaalusiꞌa aneꞌi ane ivavaangenge. Mo ngakilakasiꞌa aneꞌi ane iꞌoxo masuangengi. \v 29 Mo loxo evile usavalou xaleeneni vile, la naxiu xaleeneni vile la mo usavalou la. Mo loxo evile uꞌumenu tokolomomeni vile sou vasimene no ale, la nini namalanixu unoꞌu vile ane sou no nano ne la kalumo. \v 30 Mo aneꞌi ane ilingaiꞌa mimii noxine, la nalosiꞌasi. Mo lexe itema vile unoꞌu mii vile noxine, la nalingau la mamu. \v 31 \x + \xo 6:31 \xt Mat 7:12\x*Ngaꞌoxonu mii ulai noxiꞌa ta mitema aloxo ngingi ngemasaxa lexe aneꞌi iꞌoxo uneꞌe noxinge nesi. \p \v 32 Xo lexe ngingi ngamasaxaiꞌa ta mitema ane aneꞌi mimasaxaingesi, la Lataua ulosinge lakolisou ꞌilixomengi ne? Uasi. Xo ta mitema sou ꞌiliꞌilixo masumasua kalumo ne, ilavusou iꞌoxonu aloxo ne. \v 33 Mo lexe ngingi ngaꞌoxonu ꞌilixo laixe noxiꞌa aneꞌi ane iꞌoxonu laixe noxinge, la Lataua ulosinge lakolisou ꞌilixomenge ne? Uasi. Xo ta mitema sou ꞌiliꞌilixo masumasua kalumo ne, ilavusou iꞌoxonu aloxo ne. \v 34 Mo lexe ngingi ngalosiꞌa ta mitema mimii vitanisi uasi, ia ngaxavutala lexe ikolinu ulivu ulai noxinge, la Lataua ulosinge lakolisou ꞌilixomengi ne? Uasi. Xo ta mitema sou ꞌiliꞌilixo masumasua kalumo ne, ilavusou iꞌoxonu aloxo ne. \v 35 Ia ngingi ngaꞌoxonu loxo ta mitema sou ꞌiliꞌilixo masumasua ilavusou iꞌoxonu uasi. Eni avikalangengi pekiaꞌu lexe ngamasaxaiꞌa ta uluamengi mo ngaꞌoxonu laixe ulai noxiꞌa mo ngalosiꞌa mimii vitanisi, ia mamu sou ngaxavutala lexe ikolinu noxinge. Lexe ngingi ngaꞌoxonu aloxo ne, la ngingi nganoꞌu lakolisou toxoxu mo ngingi ngaxolu loxo Lataua Teitexi Manina ta ꞌolu. Xo anu tanuxaꞌa ta mitema ta masua e ilavusou ilemolu laixe noxou uasi. \v 36 La sou ngingi kalumo tangengixaꞌa ta mitema aloxo Maminge tanuxaꞌa ne. \s1 Mamu sou Ngailevinu ꞌIlixoiꞌa ta Menexinge \r (Mat 7:1-5) \p \v 37 \x + \xo 6:37 \xt Mat 6:14\x*Mukalu, la Iesu muvikalaneꞌi aloxo ꞌo la, “Mamu sou ngatilovosou ꞌilixoiꞌa ta menexinge, mo sou Lataua utilovosou ꞌiliꞌilixomengi uasi. Mo mamu sou ngavikala lexe aneꞌi ta mitema sou ꞌilixo masua, mo sou Lataua uvikalasinge lexe ngingi ta mitema sou ꞌilixo masua mamu. Ia ngaxiu tumalingeu ꞌilixo masumasua noxiꞌa ta menexinge, mo sou Lataua uxiu tumalouu ꞌilixo masumasua noxinge kalumo. \v 38 \x + \xo 6:38 \xt Mak 4:24\x*Io, ngalosiꞌa ta menexingesi, mo sou Lataua ulosinge kalumo. La uvelu laixe mo utaanu uꞌanaꞌana manina no anu kupomengi, ia utaanu sio mo upaxepaxelesinge sou nganoꞌu. ꞌIlixo sou ngaiti mi ane ngingi ngaꞌoxo ulai noxiꞌa ta menexinge ne, anusi ane Lataua uꞌoxo uneꞌe noxinge.” \p \v 39 \x + \xo 6:39 \xt Mat 15:14\x*Iesu muvikalaneꞌi la no anu vaikala tovolaꞌi vile aloxo ꞌo, “Itema vile iou seleveenu, la umomomo sou utilau menexu vile iou seleveenu la uasi. Lexe aloxo ne, la ilou ikei italoxo no anu taxa. \v 40 \x + \xo 6:40 \xt Mat 10:24-25\x*Xe molomolo vile sou umulimulinu tila noxou ne, umomomo sou uuaulixu tilasou ne uasi. Ia lexe anu unoꞌu lavulavu ukalusi noxou tilasou ne, la sou anu uxali loxo tilasou ne. \p \v 41 Ia tavaꞌu loxovaa, la sou namaisou ꞌiliꞌili se no iou itema vile noxou Lataua e anu loxo vivine, ia namaisou ovu visoxu e muxolu no ieni ne uasi? \v 42 Nini namaisou ovu visoxu no ieni uasi, io loxovaa la sou navikalanu vivine lexe, ‘Vivilo, ieni uvaxailosi mo axexeenu ꞌiliꞌili no ieni.’ La nini loxo itema sou kalavoi manina. Tei, la nini naxexeenu ovu visoxu no ieni o, ka sou namalei lamana laixe sou naxexee ꞌiliꞌili se noxou vivine iou ne.” \s1 Ovu Masua La Neneꞌaxu Kalumo ne Masua \r (Mat 7:17-20; 12:34-35) \p \v 43 Mukalu, la Iesu muvikalaneꞌi aloxo ꞌo la, “Ovu laixe ne, ulavusou uneneꞌa masua uasi. Xe ovu masua ne, ulavusou uneneꞌa laixe uasi. \v 44 Ovuovu ne, ta mitema itongonu no anu ngiaxu. Umomomo sou ta mitema iꞌelexu lovo temanu no anu lamota anaanaxu uasi, xe umomomo sou iꞌelexu uaini ngiaxu no anu xuxua uasi. \v 45 Anu aloxo nesi, itema laixe ulaalixu ꞌiliꞌilixo laixe ane muxolu no tanu. Xe itema masua ulaalixu ꞌiliꞌilixo masumasua ane muxolu no tanu. Xo ta mitema ilavusou ipalaꞌalixu no anaxaꞌa mii maꞌia ane muxolu no nano no taneꞌi.” \s1 Ta Mitema sou Itulusou Tani Mitulusou Tani Iou Tamei \r (Mat 7:24-27) \p \v 46 \x + \xo 6:46 \xt Mat 7:21\x*Mukalu, la Iesu muvikalaneꞌi aloxo ꞌo la, “Ngingi ngamoxoꞌilo lexe, ‘Tila noxixe, Tila noxixe.’ Ia loxovaa, la sou ngalomuxo sou ngamulinu vaikala noxilo uasi ꞌo? \v 47 Itema ane uneꞌe noxilo mo ulomusou vaikalaxeni xe umulinu, la avikalangengi lexe anu itema ne a loxovaa? \v 48 Anu ne, aloxo itema e muꞌasou taxa mulai no lia muxalisou lavoꞌo, la mutulusou tani teiteixi no anu. Iliꞌi xe uali musili xe lexa muꞌani, la tani ne ukuni uasisi xo anu mutulu musiatoto pekiaꞌu no lavoꞌo kisou. \v 49 Ia itema vile ulomusou vaikalaxeni, ia umulinu uasi ne, anu aloxo itema e mutulusou tani no lia vitavitanisi. Iliꞌi xe uali musili, xe lexa muꞌani, la tani ne mulapau alaxu vilesisi la mumamulo avile.” \c 7 \s1 Itema Tila Noxiꞌa ta Mitema sou ꞌOtoꞌoto Mumulaxu Tanu Noxou Iesu \r (Mat 8:5-13; Ioa 4:43-54) \p \v 1 Iesu muvikalaneꞌi ta molomolo noxou e mipita sou milomusou ne mukalu, la Anu muꞌunalai no tuala ne Kapenaumu. \v 2 La itema sou xaixai noxou tila noxiꞌa ta mitema itemaxu taꞌuve sou ꞌotoꞌoto, mupipiena mo anu sou usoli. Ia tilasou ne, mumasaxau misevile. \v 3 Ia no voxo ane ne, la mulomusou lexe Iesu muxali ne Kapenaumu. La sou anu mupalusiꞌa ta tatila noxiꞌa ta Iutaia milai milinga noxou Iesu lexe uneꞌe mo upamaulinu itema sou xaixai noxou. \v 4 Aneꞌi mixali noxou Iesu, la miuoloteteu mo mivikalanu aloxo ꞌo, “Itema e mupalusixe teneꞌe ne, anu itema laixe manina. La sou laixe sou nini nasuꞌulinu. \v 5 Xo anu mulavusou umasaxaixe nexi ta Iutaia mo anu molu mutulusou taasou lalotu noxixe.” \v 6 La sou anu iloꞌa milai. \p Milai xe mixali ꞌalaꞌalai no tani noxou tila noxiꞌa ta mitema itemaxu taꞌuve sou ꞌotoꞌoto ne, la anu mupalusiꞌa ta menexu seꞌi milai noxou Iesu sou mivikalanu aloxo ꞌo, “Tila, napuuneni sou nalai no tani noxou menexixe mamu. Xo anu muvikala lexe anu itema laixe sou uꞌavaline nalai no tani noxou uasi. \v 7 La sou anu molu uneꞌe uxali noxine uasi. Ia mumasaxa lexe nini navikalasi, la sou itema sou xaixai noxou ne umauli laixe. \v 8 Anu muvikala aloxo ne, xo anu kalumo muxolu no laaxu tila noxou, mo anu kalumo musaxilaꞌa ta mitema sou ꞌotoꞌoto noxou, la aneꞌi mixolu no laaxu la. Uvikalanu vile noxiꞌa lexe ulai, la anu ulai. Xe uvikalanu vile noxiꞌa lexe uneꞌe, la anu uneꞌesi. Mo uvikala itema sou xaixai noxou vile lexe uꞌoxonu mii ꞌo, la anu uꞌoxonusi.” \p \v 9 Iesu mulomusou vaikala noxiꞌa aloxo ne, la mukuluke ka muxiu mulai noxiꞌa ta mitema e mimulimulinu, io muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Avikalangengi, eni axalisou itema vile sou muxamuxaxu tanu noxilo loxo ꞌo no taiingengi ngingi ta Isilaeli uasi.” \v 10 Ta mitema e tila noxiꞌa ta mitema sou ꞌotoꞌoto mupalusiꞌa ne, milivu milai no taasou, la mimaisou itema sou xaixai noxou ne mumauli laixe mukalu. \s1 Iesu Mutulusou Sema Vile Vaalu ꞌIlie \p \v 11 Iliꞌi sevile la, la Iesu iloꞌa ta molomolou mo ta mitema tavuꞌalo mikei mivaxa no tuala vile ilemolu lexe Naini. \v 12 Anu iloꞌa mixali ꞌalai no iou xalengaxu tuala ne Naini ne, la mixalisiꞌa ta mitema mitavulenu itema e musoli ne miuatunu. Itema e musoli ne, anu sema vaalu vile ꞌilie vilesisi anesi, mo ta mitema tavuꞌalo no tuala ne mivaitaone sou miuatunu ꞌilie ne. \v 13 Xe Tila mumaisie vaalu ne, la tanuxe manina la sou muvikalane lexe, “Natama uasi.” \p \v 14 Muvikalane mukalu, la mulai ꞌalai no luvo sou muꞌitalonu avolu no anu. La ta mitema e mitavulenu luvo ne, mitulu. Ia Iesu muvikalanu itema e musoli ne aloxo ꞌo, “Nini maulu ne, eni avikalaneni lexe natulu.” \v 15 \x + \xo 7:15 \xt 1Ta 17:23; 2Ta 4:36\x*La itema e musoli ne, muavuti mutalupexa mo musoko sou muvivikala avile. La Iesu muꞌitalonu mulivu noxie nenu. \p \v 16 \x + \xo 7:16 \xt Luk 1:68\x*Xe ta mitema tavuꞌalo mimaisou aloxo ne, la mimamaꞌu misevile mo miꞌitinu Lataua ualasou. La seꞌi noxiꞌa mivikala aloxo ꞌo, “Itema sou palomatana vile tila a muxali noxinge ꞌo.” Xe seꞌi mivikala aloxo ꞌo, “Lataua anu a muneꞌe ꞌo sou usuꞌulineꞌi ta mitema noxou.” \v 17 La sou ta mitema milutunoxu aꞌalo sou mimii e Iesu muꞌoxonu ne, mulai no xalexalee tuatuala mukalusi no xalee lia tila ne Iutaia mo tuatuala seꞌi ꞌalaꞌalai ne Iutaia. \s1 Taliꞌi Noxou Ioanesi Xe Vaikala Lamana Noxou Iesu sou Ioanesi \r (Mat 11:1-19) \p \v 18 Ioxe, ta molomolo noxou Ioanesi milomusou aꞌalo sou mimii ane Iesu muꞌoxonu ne, la milai miaꞌaloxu mukalusi noxou Ioanesi. \v 19 \x + \xo 7:19 \xt Lex 40:7; Mal 3:1; Pal 1:8\x*La sou Ioanesi muꞌavaliꞌa ta molomolou tamei sou mupalusiꞌa milai noxou Tila sou lexe italiꞌisou aloxo ꞌo, “Nini itema e Lataua muvikala lamana tei sine lexe usovaneni naneꞌe ano ꞌo? Uasi? Nexi taxomaiou itema vile anu a uao?” \p \v 20 Tamei ne, mixali noxou Iesu mukalu, la mivikalanu aloxo ꞌo, “Tila noxixe Ioanesi mupalusixe sou tataliꞌisine lexe, ‘Nini mitema e Lataua muvikala lamana tei lexe usovaneni naneꞌe ano ꞌo? Uasi? Nexi taxomaiou itema vile anu a uao?’” \p \v 21 No voxo ngiou ane ne, la Iesu mupamaulineꞌi ta mitema tavuꞌalo ane pipiena iouiou muꞌoxoneꞌi mo aneꞌi ane ta ulee ta masumasua mixolu noxiꞌa xe mupamaulineꞌi ta mitema tavuꞌalo aneꞌi ane ieꞌi seleveenu kalumo. \v 22 \x + \xo 7:22 \xt Ais 35:5-6; 61:1; Luk 4:18\x*La sou Iesu mukolinu taliꞌi noxou Ioanesi, la muvikalaneꞌi ilou aloxo ꞌo, “Ngingi nongou ngalivu mo ngavikalanu Ioanesi sou mii maꞌia ane ngingi nongou ngemaisou mo ngelomusou ꞌo. Mimii e ngemaisou mo ngelomusou ne aloxo ꞌo. Aneꞌi ane ieꞌi seleveenu ne, aneꞌi mimalei laixe mo aneꞌi ane tavaꞌa musoisoli ne, aneꞌi a mimuamuaꞌi mo aneꞌi ane vulukali muꞌou vasimeꞌa ne, aneꞌi a vasimeꞌa laixe mo aneꞌi ane sangaliꞌa mutomutomu ne, aneꞌi a milomu laixe mo aneꞌi ane misoisoli ne, aneꞌi a mimauli. Xe aneꞌi ane lavulutiiꞌa uasi ne, aneꞌi milomusou aꞌalo laixe noxou Lataua. \v 23 Aloxo ne, la sou Lataua ualusou ꞌenaꞌei ane xavutalau mutulu vilesisi noxilo, ia ukalipala mo ulapau uasi.” \p \v 24 Ioxe, ta mitema tamei e Ioanesi mupalusiꞌa mineꞌe ne, milivu mukalu, la sou Iesu muavuti sou muvikalaneꞌi ta mitema lamana sou Ioanesi aloxo ꞌo, “No voxo ane ngingi ngelai no xalee lia vitanisi ne sou lexe ngamaisou mii maꞌia? Ngelai ne sou lexe ngamaisou visoviso voloxu no mine atume uiliilisou? \v 25 Lexe uasi, la ngelai sou lexe ngamaisou mii maꞌia ne? Ngelai ne sou lexe ngamaisou itema vile mutokolomo lailaixe? Uasi. Ta mitema ane lavulutiiꞌa tapiena xe itokolomo lailaixe mo iꞌaniꞌani lailaixe ne, ixolu no taasiꞌa ta tatananu tualasi. \v 26 \x + \xo 7:26 \xt Luk 1:76\x*Lexe uasi, la ngingi ngelai sou lexe ngamaisou mii maꞌia ne? Ngelai sou lexe ngamaisou itema sou palomatana vile ne? Ani, eni avikalangengi lexe ngingi ngelai sou lexe ngemasiou itema vile ne anu tila noxiꞌa ta mitema sou palomatana ane tei. \v 27 \x + \xo 7:27 \xt Mal 3:1\x*Itema ane nesi, aneꞌi mikaukavusou muxolu no nano no Lavuku Tavuna teinu lexe, \q1 ‘Lataua upalusou itema vile sou aꞌalo noxou, \q2 sou uulaxuneni Tila mo upaipounu voteꞌisine tei.’ \p \v 28 Eni avikalangengi aloxo ꞌo. Ioanesi ne, anu tatila manina noxiꞌa ta mitema mukalusi no lia ꞌo. Ia itema ane uxali kituꞌa manina no nano no anu saxisaxilaꞌu noxou Lataua, la anu utila noxou Ioanesi.” \p \v 29 \x + \xo 7:29 \xt Luk 3:12\x*Ta mitema tavuꞌalo mukalusi mo ta mitema sou itaxusou lamoli kalumo, milomusou vaikala noxou Iesu aloxo ne, la milavu lexe ꞌiliꞌilixo noxou Lataua ne mulapu manina. Xo aneꞌi milai noxou Ioanesi sou anu muꞌulosiꞌa tei. \v 30 \x + \xo 7:30 \xt Mat 21:32\x*Ia ta Palisaio iloꞌa ta mitema sou lapuloto ne imasaxa sou imulinu masaxa noxou Lataua siꞌa ne uasi. Xo aneꞌi ilai noxou Ioanesi sou anu uꞌulosiꞌa tei uasi. \p \v 31 Mukalu, la sou Iesu muvikalaneꞌi la aloxo ꞌo, “Lexe eni amasaxa sou avikala tovolaꞌisiꞌa ta mitema vaimomo ꞌo, la atovolaꞌineꞌi a loxovaa? Aneꞌi a loxo maꞌi? \v 32 Aneꞌi a loxo ta molomolo e ixoxolu laꞌoluxaꞌa vilesisi no loxomala, io iꞌava noxiꞌa ngatoꞌo aloxo ꞌo, \q1 ‘Nexi tetau vei lexe sou ngingi ngalei, \q2 ia ngingi ngamasaxa sou ngalei uasi. \q2 Mo nexi tematengalei kalumo, \q2 ia ngingi ngamasaxa sou ngatama uasi.’ \p \v 33 La sou ngingi ne aloxo ta molomolo ne, xo Ioanesi sou uꞌulosiꞌa ta mitema muxali xe uꞌani veleti uasi mo uiexu uaini lexaxu uasi, la ngingi ngevikala lexe, ‘Ulee masua a uxolu noxou ne.’ \v 34 \x + \xo 7:34 \xt Luk 15:2\x*Io, Itema ꞌOlu muxali xe muꞌaniꞌani mo muie, la ngingi ngevikalasou lexe, ‘Ngamaisou. Anu itema sou vunekaina mo uie uꞌoki manina. Mo Anu uvaitami noxiꞌa ta mitema sou itaxusou lamoli iloꞌa ta mitema sou ꞌiliꞌilixo masumasua.’ \v 35 Ngingi ngevikalasilo aloxo ne, ia aneꞌi ane milavusou Lataua la milavusou lexe lavulavu noxou Lataua ne, anu maninasou.” \s1 Sema Vile Minixiꞌu Ueli E Tumaꞌu Lailaixe sou Iesu Tavaꞌu \p \v 36 Iesu muvikalaneꞌi mukalu, la Palisaio vile muꞌavalou Iesu sou lexe ulai uꞌani no tani noxou. La sou Iesu mulai muxolu no tani noxou sou lexe uꞌani. \v 37 \x + \xo 7:37 \xt Mat 26:7; Mak 14:3; Ioa 12:3\x*La sema sou ꞌiliꞌilixo masumasua vile e ixoxolu no tuala ane ne, milavusou lexe Iesu anu a uꞌaniꞌani no taasou Palisaio ane ne. La sou ane minoꞌu ueli e tumaꞌu lailaixe vexasou vile mineꞌenu no tani. \v 38 Mixali no tani, la milai mitulu no tumalou Iesu ꞌalai no tavaꞌu, ia itatama. Xe iei lexaxu munixi muluꞌe sou miuinu Iesu tavaꞌu mukalu, la milutunu no anu kisie laxusou. Mukalu, la ane mitimu tavaꞌu sou miꞌosasou xe minixiꞌu ueli e tumaꞌu lailaixe no anu. \p \v 39 Xe Palisaio ualasou lexe Saimoni e muꞌavalou Iesu muneꞌe ne, mumaisie sema ne no mine miꞌoxonu Iesu aloxo ne, la tanu muvikala aloxo ꞌo, “Lexe mitema ano ꞌo ne Anu itema sou palomatana manina, la Anu ulavusie lexe ꞌenaꞌei ane ikakasou ꞌo mo ulavusou ꞌiliꞌilixoie kalumo. Xo ane sema sou ꞌiliꞌilixo masumasua.” \p \v 40 Saimoni muxavutala aloxo ne, la Iesu mulavusou. La sou muvikalanu aloxo ꞌo, “Saimoni, Nalomu. Eni vaikala vile sou avikalanenixu aloxo ꞌo.” \p La sou Saimoni muvikalanu lexe, “Itema sou ulosixe lavulavu, nalemolu vaikalameni ne.” \p \v 41 La Iesu muvikalanu aloxo ꞌo, “Ta mitema tamei minoꞌu itema vile lamoliu, io lexe iliꞌi la ikolinu. Vile noxiꞌa munoꞌu Denalia itemaxu mavulovexa tamei mo itemaxu taꞌuve (500) xe vile munoꞌu Denalia mavulovexa taꞌuve (50). \v 42 Ia aneꞌi ilou imomomo sou ikolinu uasi. Loxo ne, la sou moosou lamoli ne muvikalaneꞌi ilou lexe mamu sou ikolinu. Ioxe, nini naxavutala lexe ꞌenaꞌei noxiꞌa ilou ane umasaxau mitema ne musuku?” \p \v 43 La Saimoni mukolinu aloxo ꞌo, “Eni exavutala lexe mitema ane munoꞌu lamoli tatila, io moosou muvikalanu lexe mamu sou ukolinu.” \p Iesu mulomusou aloxo ne, la muvikalanu lexe, “Xavutalameni ne, mulapu manina.” \p \v 44 Mukalu, la Iesu muxiu sou iou mulai noxie sema ne, io muvikalanu Saimoni aloxo ꞌo, “Nini nemaisie sema ꞌo? Eni eꞌuna no taasine ꞌo, la nini natau lexa sou nauinu tavaꞌilo uasi. Ia sema ano ꞌo ne, ane miuinu tavaꞌilo no ꞌa iei lexaxu mo miasou no anu kisie laxusou. \v 45 Mo nini natimu xaleeleli sou naꞌosasilo uasi. Ia sema ano ꞌo ne, ane mitimunu tavaꞌilo ne no mine eni eꞌuna mo. \v 46 Mo nini nanixiꞌu ueli e tumaꞌu lailaixe no kisilo uasi. Ia sema ꞌo nesi, ane minixiu no tavaꞌilo. \v 47 Aloxo ne, la sou eni avikalaneni lexe ane sema ꞌo mimaxaꞌu masaxasilo tila musuku, xo Lataua muxiu tumalouou ꞌilꞌilixo masumasua noxie. Ia mitema e muꞌoxonu ꞌiliꞌilixo masumasua tavuꞌalo, ia Lataua muxiu tumalouu ꞌiliꞌilixo masumasua noxou taꞌeisi, la anu umaxaꞌu masaxasou Lataua ne sevile kituꞌasi.” \p \v 48 Iesu muvikalanu aloxo ne mukalu, la muvikalane sema ne aloxo, “Eni exiunu tumalilou ꞌiliꞌilxo masumasua noxine mukalu ne.” \p \v 49 Ta mitema e mixolu mipita sou ꞌaniꞌani ne, milomusou muvikala aloxo ne, la aneꞌi miavuti sou mivikalaneꞌi ngatongatoꞌo aloxo ꞌo, “Itema ano ꞌo ne, anu itema maꞌi, la sou uxiunu tumalouu ꞌiliꞌilixo masumasua ꞌo?” \p \v 50 \x + \xo 7:50 \xt Luk 8:48; 18:42\x*La Iesu muvikalane sema ne aloxo ꞌo, “Nini nemulaxu taneni noxilo, la sou Lataua mupamaulineni. Nini nalai, no ꞌa opo seꞌisisi.” \c 8 \s1 Vaikala Tovolaꞌi sou Itema Usuꞌa Ovu Ngiaxu \r (Mat 13:1-17; Mak 4:1-12) \p \v 1 Xe iliꞌi, la Iesu muxixaoxao no tuatuala seꞌi tatatila xe seꞌi kitukituꞌa sou muaꞌaloiꞌa ta mitema sou aꞌalo laixe sou saxisaxilaꞌu noxou Lataua. La ta molomolo noxou mavulovexa mo muluꞌe no lia tamei kalumo a mimulinu ne. \v 2 \x + \xo 8:2 \xt Mat 27:55-56; Mak 15:40-41; Luk 23:49\x*Mo ta sema moseꞌi e tei la Iesu mukusaiꞌa ta ulee ta masumasua noxiꞌa mo mupamaulineꞌi no anu pipienaxaꞌa ne, aneꞌi a imumulinu kalumo. Vile ualasie lexe Malia sie Maxatale e Iesu mukusaiꞌa ta ulee ta masumasua muxatele tamei noxie. \v 3 Xe vile ualasie lexe Ioana e Kusa semau. Io, Kusa ne, anu itema tila noxiꞌa aneꞌi ane isaxilaꞌu tani noxou Elodesi. Xe Susana iloꞌa ta sema tapiena moseꞌi la mimulineꞌi Iesu iloꞌa ta molomolo noxou. Aneꞌi ta sema ane ne, mimolo mimii noxiꞌa sou isuꞌusuꞌulineꞌi Iesu iloꞌa ta molomolo noxou no anu. \p \v 4 Ta mitema tavuꞌalo mixali mipita noxou Iesu, ia ta mitema meꞌa no tuatuala kalumo mixaxali sio sou mipita noxou, la Iesu muvikala tovolaꞌi vile mulai noxiꞌa aloxo ꞌo, \v 5 “No voxo vile, la itema vile mulai no xai sou usuꞌanu ovu ngiaxu. No mine anu ususuꞌanu ovu ngiaxu ne, la seꞌi mulapalapau no voteꞌi. La ta mitema mimalomaloxou xe ta ngiala miꞌou. \v 6 Xe moseꞌi mulapalapau no lavolavoꞌo. La mupau, ia muxalo la. Xo lia siliu uasi. \v 7 Xe moseꞌi mulapalapau no xuxua tanutanu, xe muleme la xuxua ne muisiisinu mole uleme laixe sou uneneꞌa uasi. \v 8 Ia moseꞌi mulapalapau no lia laixe mole muleme muxali tila sou muneneꞌa. Moseꞌi muxalixu ngiaxu itemaxu taꞌuve (100).” \p Iesu muvikala tavolaꞌi mulai noxiꞌa mukalu, la muꞌava noxiꞌa aloxo ꞌo, “Itema ane anu mulavu lexe anu sangalou a uxoxolu sou ulolomu no anu, la laixe lexe anu ulomusou vaikala ane ne no anu.” \p \v 9 Ioxe, ta molomolo noxou Iesu milomusou vaikala tovolaꞌi noxou ne, ia ilamana no anu uasi. La sou aneꞌi mitaliꞌisou Iesu lexe ulamanalixaꞌa no anu vaikala tovolaꞌi ne laaxu. \v 10 \x + \xo 8:10 \xt Ais 6:9-10\x*La sou Iesu mulamanalixaꞌa no anu aloxo ꞌo, “Lataua mulosiengixu laaxu vaikala mutalume sou saxisaxilaꞌu noxou. Ia ta mitema vaꞌaxu ilomusou vaivaikala latala ne no anu vaikala tovolaꞌisi. Mo sou, \q1 ‘aneꞌi imalei, ia imaisou mii vile uasi, \q2 mo ilolomu, ia ilavusou mii vile uasi.’ \p \v 11 Ioxe, vaikala tovolaꞌi ane ne, laaxu aloxo ꞌo. Ovu ngiaxu ne, anu musosovosou vaikala noxou Lataua. \v 12 Vaikala ane anu musuꞌanu xe mulapau no voteꞌi ne, anu loxo ta mitema ane ilomusou vaikala noxou Lataua, ia Satani uneꞌe la uxexeenu vaikala ane Lataua mutounu no oponeꞌi ne alaxu vilesisi. Xo Satani uxavutala lexe loxo ꞌo io aneꞌi imulaxu taneꞌi noxou Lataua, la Lataua upamaulineꞌi. \v 13 Xe vaikala ane anu musuꞌanu, io mulapau no lavolavoꞌo ne, anu loxo ta mitema ane ilomusou vaikala noxou Lataua la inoꞌu palea mo iꞌosasou. Ia tavaꞌu xo uliuliꞌa uasi, la vaikala ne uxolu maxuveeni uasi. Xe no anu voxo ane loxo tovotovo uxali noxiꞌa, la aneꞌi ilapau alaxu vilesisi. \v 14 Xe Vaikala ane anu musuꞌanu xe mulapau no xuxua tanu ne, anu loxo ta mitema ane ilomusou vaikala noxou Lataua ne. Ia aneꞌi imulinu masaxa noxiꞌa sou ixavutala piena no anu mauli ilou xoluxolu no lia ꞌo mo imasaxa lexe iꞌa lavuluti piena mo oponeꞌi uisuisuxu mimii iouiou, la sou anu mimii ane ne uvausou vaikalau Lataua la uneneꞌa uasi. \v 15 Ia vaikala ane musuꞌanu xe mulapau no lia laixe ne, anu loxo ta mitema ane ilomusou vaikala noxou Lataua no anu oponeꞌi lailaixe manina, la inoꞌu mo itetelisou pekiaꞌu la ineneꞌa.” \s1 Telu Utulu Teitexi no Valovalo sou Ukaa \r (Mak 4:21-25) \p \v 16 \x + \xo 8:16 \xt Mat 5:15; Luk 11:33\x*Iesu muavuti, la muvikala aloxo ꞌo la, “Itema vile umomomo sou uꞌelaxu telu ka utulu pupunisou xe utalumeu no lia no laaxu luu uasi. Ia anu utulusou teitexi no valovalo, mo sou ta mitema e iꞌuna no tani ne, la imaisou lamana ane ne. \v 17 \x + \xo 8:17 \xt Mat 10:26; Luk 12:2\x*Xo mimii ukalusi ane mutalume ne, iliꞌi la anu upalaꞌa. Mo mimii ukalusi ane ta mitema mivauvausou mo a uai ne, iliꞌi la upalaꞌa no taatexa. \v 18 \x + \xo 8:18 \xt Mat 25:29; Luk 19:26\x*Aloxo ne, la sou ngingi ngalaxaꞌingengi sou ngalomusou vaikala. Xo lexe itema vile mimiu tavuꞌalo sevile, la Lataua ulosou moseꞌi la. Ia lexe itema ane miumiu uasi, ia uxavutala lexe anu miu sevile ne, la Lataua uxexee noxou.” \s1 Iesu Nenu Iloꞌa ta Vimovimou \r (Mat 12:46-50; Mak 3:31-35) \p \v 19 Xe iliꞌi, la Iesu nenu iloꞌa ta vimovimou mineꞌe sou lexe imaisou, ia aneꞌi imomomo sou ixali noxou uasi. Xo ta mitema tapiena musuku, la mitaluxaꞌa. \v 20 La sou itema vile muvikalanu Iesu aloxo ꞌo, “Nenine iloꞌa ta vivine aneꞌi a itutulu no ale sou imasaxa lexe imaisine.” \p \v 21 La Anu mukolinu vaikala noxou mitema ne aloxo ꞌo, “Aneꞌi ane ilomusou vaikala noxou Lataua mo imulinu, la aneꞌi ne eni nenilo mo ta vivilo.” \s1 Iesu Mukaitoloneꞌi Sivo Ilou Xasi \r (Mat 8:23-27; Mak 4:35-41) \p \v 22 No voxo vile iliꞌi, la Iesu muvikalaneꞌi ta molomolo noxou lexe, “Nengeꞌa talai no kupa xalee vile.” La sou aneꞌi iloꞌa mitelo no anu uaxa sou milai. \v 23 Aneꞌi mivole uaxa ne lexe sou ilai xalee vile, la Iesu mupasipaa la muai. Ia atume vile tatila muilisou kupa, la muavutinoxu xasi tatila mole lexa muꞌuna no anu uaxa mo ꞌalai sou iꞌuoꞌuo. \p \v 24 La sou aneꞌi milai mitulusou Iesu sou mivikalanu lexe, “Tilasixe, tilasixe. Natulu mo nasuꞌulinenge, xo nenge asou taꞌuoꞌuo!” \p Xe Iesu muavuti mutulu, la mukaitoloneꞌi atume ilou xasi tila ne. La atume ilou xasi tila ne, tasiauxaꞌa avile mo lexa loxoꞌu muai seꞌisisi. \v 25 Mukalu, la sou Iesu muvikalaneꞌi ta molomolo noxou aloxo ꞌo, “Loxovaa, la sou ngingi ngamuxaxu tangengi noxilo uasi ꞌo?” \p Iesu muꞌoxo aloxo ne xe aneꞌi mimaisou, la aneꞌi mikuluke mo mimamaꞌu. La sou mivikalaneꞌi ngatongatoꞌo aloxo, “Itema ano ꞌo ne, Anu itema maꞌi ꞌo? La sou atume ilou xasi milomuxu vaikalau ꞌo.” \s1 Iesu Mukusau Ulee Vile Masua Muxolu Noxou Mitema Vile \r (Mat 8:28-34; Mak 5:1-20) \p \v 26 Aneꞌi mivole uaxa no anu kupa ne Xalilaia, la milai mixali no xalee vile no xalee lia tila ne Xelasene. \v 27 Xe Iesu muiliꞌe muuatu no uaxa sou lexe ulai no ale. La mitema vile e ulee masua muxolu noxou ne, molu no tuala ane ne muneꞌe muxalisou Iesu. Itema ane ne, anu ulavusou usakii malo uasi mo ulavusou uxoxolu no tani vile uasi maxuveeni manina. Ia ulavusou uxoxolu no loulousiꞌa ta mitemasi. \v 28 Io, no mine anu mumaisou Iesu, la anu muꞌava tatila ka mulapau noxou Iesu tavaꞌu. Io anu muunga toxoxaꞌa mulai noxou Iesu sou muvikala aloxo ꞌo, “Iesu, nini Lataua e muxolu teitexi manina ꞌOlu. Nini nemasaxa lexe naꞌoxonu maꞌia noxilo? Eni alingaine lexe mamu sou naꞌoxo masua noxilo!” \v 29 Anu muꞌava tatila aloxo ne, xo Iesu muvikala pekiaꞌu mulai noxou lexe uxexesou mitema ne. Xo ta mitema e isaxilaꞌu itema ne, misakisakiinu avolu ilou tavaꞌu no anu xalolo. Ia alaxu tavuꞌalo, xe ulee masua ne uꞌaisou, la anu uxotosou xalolo ane ne. Io, ulee masua ne ulaixu no xalee lia ane ta mitema ixolu no anu uasi. \p \v 30 La Iesu mutaliꞌisou aloxo ꞌo, “Ualasine a loxovaa?” \p La anu mukolinu aloxo ꞌo, “Ualasilo lexe Lexioni.” Xo ta ulee ta masumasua tavuꞌalo mixolu mipita noxou. \v 31 Aneꞌi milinga noxou Iesu alaxu tavuꞌalo lexe mamu sou Anu ukusaiꞌa ilai no taxa e kaluxusou uasi. \p \v 32 Ia, ta memee laꞌoluxaꞌa vile toxoxaꞌa a iꞌaniꞌani no laxaꞌilu vile ꞌalai ne. La sou ta ulee ta masua ne, milinga pekiaꞌu noxou Iesu lexe upalusiꞌa ilai iꞌuna noxiꞌa ta memee ne. La Iesu muvikala lexe ilai iꞌuna noxiꞌa. \v 33 La sou aneꞌi mixexesou mitema ane ne, io milai miꞌuna noxiꞌa ta memee. Miꞌuna noxiꞌa, la ta memee laꞌoluxaꞌa ne miiaꞌuxu miluꞌe no tavaꞌu maea e no kupa ne, la miꞌuoꞌuo mole misoisoli mukalu. \p \v 34 Xe ta mitema sou isaxilaꞌa ta memee ne, mimaisou mii ane ne, la miꞌumeꞌume sou milai miaꞌalo no tuala xe tuatuala ane muxoluxolu no paꞌupaꞌumolu tuala ne. \v 35 La sou ta mitema sou tuatuala ne mineꞌe sou mimaisou mii maꞌia ane muxali ne. Mineꞌe xe mixali noxou Iesu, la mimaisou itema e ta ulee ta masumasua miꞌaisou ne a mutokolomo mo a uxoxolu noxou Iesu tavaꞌu. Xavutalau ne, mulamana ia uxovulaulau la uasi. Ta motu mimaisou aloxo ne, la mimamaꞌu misevile. \v 36 Xe ta mitema ane aneꞌi mimaisou mii ane ne, miaꞌaloiꞌa ta mitema ane mixali ne sou imaisou itema ane ta ulee ta masumasua mixolu noxou ne, muxali laixe. \v 37 Xe ta mitema latala no xalee lia tila ne Xelasene miavuti, la mivikalanu Iesu pekiaꞌu lexe Anu uxexesiꞌa. Xo aneꞌi mimamaꞌu manina. La sou Iesu mutelo no anu uaxa sou mulai. \p \v 38-39 Ioxe, Iesu asou lexe utelai no anu uaxa, la itema e ta ulee ta masumasua mixolu noxou ne, mutaliꞌisou pekiaꞌu lexe anu umulinu mo ilou ilai. Ia Iesu mulivusou, la muvikalanu lexe, “Nalai no tualasine mo nalai noxiꞌa ta minemineni la naaꞌaloxu mimii latala ane Lataua muꞌoxonu noxine.” La sou, anu itema ne mulai la musoko sou muaꞌaloiꞌa ta mitema mukalusi no tualasou no anu mimii latala e Iesu muꞌoxonu noxou ne. \s1 Molomolo Sema Misoli Ilee Sema E Sialu Muluꞌe Noxie \r (Mat 9:18-26; Mak 5:21-43) \p \v 40 Ioxe, Iesu mulivu muneꞌe no kupa paꞌumolu xalee vile, la ta mitema tavuꞌalo misevile milooxu sou misexelaxu. Xo aneꞌi mixolu ne imulaxu taneꞌi sousi. \v 41 La itema vile sou usaxilaꞌu taasou lalotu noxiꞌa ta Iutaia ne, ualasou lexe Iairo ne muneꞌe muxali. Muneꞌe muxali noxou Iesu, la mulapau muluꞌe noxou Iesu tavaꞌu, sou mukatu pekiaꞌu lexe Iesu ulai no taasou. \v 42 Xo anu ꞌolu sema se vilesisi kituꞌa ne, ane asou isoli. Ane tauu iexe loxo mavulovexa mo muluꞌe no lia tamei. \p La sou Iesu mulutu sou ilou milai. Ilou milai ne, la ta mitema tavuꞌalo ne mimulinu, la mitomu manina. \v 43 Mo sema vile mineꞌe kalumo. Ane sema ne, sialu ululuꞌe noxie, la ukalu noxie uasi. Muxolu tauu ie mavulovexa mo muluꞌe no lia tamei. Ia itema vile umomomo sou upamauline uasi. \v 44 Ane mineꞌe mimulinu Iesu ꞌalai no tumalou, ka mikasou tokolomoxu e veveeni ne telexu. La sialu ne, mutalo mo mukalu avile. \p \v 45 La Iesu muavuti la mutaliꞌisiꞌa ta mitema aloxo ꞌo, “Ngingi ꞌenaꞌei ane mukasilo ꞌo?” La aneꞌi mikolinu lexe, “Nexi takasine uasi.” Ia Pita muavuti la muvikalanu Iesu aloxo ꞌo, “Tila, nini nalavusou lexe ta mitema tavuꞌalo musuku ane mipita ꞌo la sou misousouneni ne uasi?” \p \v 46 Xe Iesu muvikala aloxo ꞌo, “Eni elavu lexe ngingi vile a mukasilo ꞌo, xo eni examuli xavi noxilo a muxexesilo.” \p \v 47 Anu muvikala aloxo ne, la sema ne milavu lexe ane imomomo sou italume uasi. La sou ane miꞌoloꞌolo mineꞌe sou milapau noxou Iesu tavaꞌu. Xe no ieꞌi ta mitema tavuꞌalo ne, la ane mivikala lamana lexe tavaꞌu loxovaa la sou ane mikasou Iesu ne mo mivikala lamana kalumo lexe pipienaxe ne a muxexesie mo ane laixene avile. \v 48 \x + \xo 8:48 \xt Luk 7:50\x*La Iesu muvikalane aloxo ꞌo, “ꞌAlixeni, nini nemulaxu taneni noxilo, la sou pipiena noxine ne a mukalu. Nalai, ia oponeni uai seꞌisisi.” \p \v 49 No mine Iesu uao uvivikala sio, ia ta mitema seꞌi meꞌa no taasou Iairo, anu itema sou usaxisaxilaꞌu taasou lalotu noxiꞌa ta Iutaia, mineꞌe mivikalanu aloxo ꞌo, “ꞌIline sema ne a misoli ne. Ia naꞌausou itema sou ulosinge lavulavu ne malaxo mamu.” \p \v 50 Iesu mulomusou vaikala ane ne, la muvikalanu Iairo aloxo ꞌo, “Naꞌoloꞌolo mamu. Ia namuxaxu taneni noxilosi, la ꞌiline ne imauli.” \p \v 51 Ioxe, Iesu mulai muxali no tani noxou Iairo, la Iesu munoꞌa Pita iloꞌa Ioanesi ilou Iakovo mo molomolo sema ne mamie ilee neniesi sou iloꞌa miꞌunalai no tani. Xo Iesu umasaxa lexe evile la umulineꞌi uasi. \v 52 Iesu muꞌunalai no tani, la mumaisiꞌa ta mitema taneꞌixe molomolo ne mo itatamasie. Xe Iesu muavuti, la muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Ngatama mamu. Xo ane isoli uasi, ane miaisi ane.” \p \v 53 Iesu muvikala aloxo ne, la aneꞌi mikekeiou xo milavusou lexe ane misoli. \v 54 Ia Anu muavuti la mukasi vaxa no avole, ka sou muvikalane aloxo ꞌo, “ꞌAlixeni seo, nini natulu!” \v 55 Iesu muvikalane aloxo ne, la uleenu mulivu muneꞌe muꞌuna noxie. La ane mitulu alaxu vilesisi. Mukalu, la Iesu muvikalaneꞌi lexe ilosie ꞌani sou iꞌou. \v 56 Molomolo ne mamie ilee nenie mimaisou aloxo ne, la mikuluke manina. Ia Iesu muvikala pekiaꞌu noxiꞌa ilou aloxo ꞌo, “Masi la, ngingi ngongou ngavikalanu itema vile sou mimii ane muxali ꞌo, mamu.” \c 9 \s1 Iesu Mupalusiꞌa ta Molomolo Noxou Mavulovexa Mo Muluꞌe no Lia Tamei \r (Mat 10:5-15; Mak 6:7-13) \p \v 1 Xe iliꞌi, la sou Iesu muꞌavaliꞌa ta molomolo noxou mavulovexa mo muluꞌe no lia tamei ne mineꞌe noxou. Mineꞌe mukalu, la muvikalaneꞌi xe mulosiꞌa xavi sou ikusaiꞌa ta ulee ta masumasua ukalausi e mixolu noxiꞌa ta mitema mo ipamaulineꞌi ta mitema no anu pipienaxaꞌa. \v 2 Xe muavuti, la mupalusiꞌa milai sou iaꞌaloxu aꞌalo sou saxisaxilaꞌu noxou Lataua xe ipamaulineꞌi ta mitema e mipipiena. \v 3 \x + \xo 9:3 \xt Luk 10:4-11\x*Mupalusiꞌa, la muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Ngingi ngalai, io nganoꞌu mii vile no anu muamuaꞌingenge ne uasi. Nganoꞌu vilaxongenge mo tivamengi mo laꞌilalingenge mo lamolimengi xe tokolomomengi tamei mamu. \v 4 Xe ngalai no tuala vile xe ngaꞌunalai no tani vile, la ngaxolu anesi, ulai utalo no voxo ane sou ngingi ngaꞌumesou tuala ane ne. \v 5 Ia lexe ta mitema sou tuala ane ne, iꞌavalinge mo inoꞌinge iꞌunangengi no taasiꞌa uasi, la ngavutasou lomulo no tavaꞌinge ne uxexee, ia ngingi ngasukusou tuala ane ne. Ngaꞌoxo aloxo ne, mo sou aneꞌi ilavu lexe Lataua ulosiꞌa navunavu no anu ꞌilixo ane aneꞌi miꞌoxonu noxinge ne.” \v 6 Ioxe, aneꞌi milomu noxou aloxo ne mukalu, la milutusou milai no tuatuala sou miaꞌaloxu aꞌalo laixe noxou Lataua mo mipamaulineꞌi ta mitema mukalusi no anu pipienaxaꞌa. \p \v 7 \x + \xo 9:7 \xt Mat 16:14; Mak 8:28; Luk 9:19\x*Ioxe, ta mitema mimaisou xaixai e Iesu muꞌoxonu ne, la sou aneꞌi milai miaꞌaloxu noxou tatananu tuala e ualasou lexe Elodesi. La anu tanu lili, xo ta mitema seꞌi mivikala lexe Ioanesi e musoli ne a mumauli ne la. \v 8 Xe moseꞌi mivikala lexe Eliasi anu a muxali ne, xe moseꞌi la mivikala lexe anu vile noxiꞌa ta mitema sou palomatana tatei a mumauli la ne. \v 9 \x + \xo 9:9 \xt Luk 23:8\x*Ia Elodesi mulomusou vaikala ane ne, la muvikala aloxo ꞌo, “Ioanesi ne, eni epalusiꞌa la mixotonu xolanu ne. Io mitema ane ne, Anu itema maꞌi, la sou eni alomusou aꞌalo sou mimii ane anu uꞌoxoꞌoxonu ne?” La sou anu utovo sou lexe umaisou Iesu. \s1 Iesu Mulosiꞌa ta Mitema 5,000 ꞌAni \r (Mat 14:13-21; Mak 6:30-44; Ioa 6:1-14) \p \v 10 Ioxe, ta mitema sou xaixai noxou Iesu milivu mineꞌe mukalu, la aneꞌi miaꞌaloxu mimii ane aneꞌi miꞌoxonu. Xe mukalu, la Iesu munoꞌa sou iloꞌa mitalumexaꞌa ta mitema ne, sou milai no tuala vile ilemo lexe Vetesaida sou lexe imaꞌila. \v 11 Iloꞌa milai ne, io ta mitema tavuꞌalo milavusiꞌa. La sou aneꞌi milutu sou mimulineꞌi milai. Ia Iesu mumaisiꞌa aloxo ne, la musexelaxaꞌasi mo muaꞌaloiꞌa no anu saxisaxilaꞌu noxou Lataua xe mupamaulineꞌi aneꞌi ane mipipiena kalumo. \p \v 12 Iloꞌa mixoxolu ane xoo mole aso muluꞌelai, la sou ta molomolo noxou mavulovexa mo muluꞌe no lia tamei ne mineꞌe mixali noxou, la mivikalanu aloxo ꞌo, “Laixe lexe nini napalusiꞌa ta mitema ukalusi ꞌo mo ilai no tuatuala ane ꞌalaꞌalai ꞌo xe paꞌupaꞌumolu tuatuala ne sou ilotoxaꞌa laꞌilali mo ikamulisiꞌa tani sou iai no anu. Xo nenge texoxolu ꞌo no xalee tani ane ta mitema ixolu no anu uasi.” \p \v 13 Ia Anu muavuti la mukolinu vaikalaiꞌa aloxo ꞌo, “Ngingi menge ngalosiꞌa ꞌaniꞌani.” \p Xe aneꞌi miavuti la mikolinu Iesu aloxo ꞌo, “Ia lexe nenge tamomomosou talotonu laꞌilalixaꞌa ta mitema latala ꞌo uasi, la nexi tenoꞌu veleti taꞌuve xe sinana tameisi ꞌa uai ꞌo.” \p \v 14 (Ta mulusi ne, itititisiꞌa umomomo loxo itemaxu mavulovexa mavulovexa tamei mo itemaxu mavulovexa taꞌuve 5,000.) Ia Iesu muvikalaneꞌi ta molomolo noxou aloxo ꞌo, “Ngingi ngavikalaneꞌi ta mitema ne lexe ixoluxolu no lia laꞌolaꞌoluxaꞌa mavulovexa taꞌutaꞌuve.” \v 15 La sou ta molomolo noxou miꞌoxonu aloxo ne noxiꞌa ta mitema ne sou mixoluxolu no lia. \v 16 Xe mukalu, la sou Iesu munoꞌu veleti taꞌuve xe sinana tamei ne. Io iou mutelo no opo loxotolo sou muvikala laixe musuku mulai noxou Lataua. Xe mukalu, la sou Anu museꞌiseꞌi veleti ilou sinana ne ka mulosiꞌa ta molomolo noxou ne sou mivelunu noxiꞌa ta mitema ne. \v 17 La aneꞌi ta mitema mukalusi ne, miꞌaniꞌani xoo mole miꞌanaꞌana manina. Io ikalusou uasi. La sou ta molomolo noxou minoꞌu lakela mavulovexa mo muluꞌe no lia tamei sou mineꞌe mitaataanu veleti ilou sinana paꞌupaꞌusou ane aneꞌi ikalusou uasi ne. \s1 Palapalaꞌanixu Noxou Pita sou Iesu \r (Mat 16:13-19; Mak 8:27-29) \p \v 18 No voxo vile mine Iesu anusisi mulai sou mulinga mulai noxou Lataua, la ta molomolo noxou mimulinu. La Anu mutaliꞌisiꞌa aloxo ꞌo, “Ta mitema tavuꞌalo ꞌo ilemelo lexe eni ꞌenaꞌei?” \p \v 19 \x + \xo 9:19 \xt Luk 9:7-8\x*Xe aneꞌi miavuti, la mikolinu aloxo ꞌo, “Moseꞌi ivikala lexe nini Ioanesi e itema sou uꞌulosiꞌa ta mitema, xe moseꞌi ivikala lexe nini Eliasi, xe moseꞌi la ivikala lexe nini vile noxiꞌa ta mitema sou palomatana e tatei anu a mumauli la ꞌo.” \p \v 20 \x + \xo 9:20 \xt Ioa 6:68-69\x*Xe Anu muavuti la mutaliꞌi vaxa noxiꞌa aloxo ꞌo, “Ia ngingi, la ngavikala lexe eni ꞌenaꞌei?” \p Xe Pita muavuti, la mukolinu aloxo ꞌo, “Nini ne, nini Kalisito ane Lataua mupalusine neneꞌe no lia ꞌo.” \p \v 21 Xe Iesu muavuti, la muvikalaneꞌi pekiaꞌu sou iaꞌaloiꞌa ta mitema no anu mamu. \v 22 \x + \xo 9:22 \xt Luk 9:44; 18:32-33\x*Mukalu, la Iesu muvikalaneꞌi la aloxo, “Ulai iliꞌi, la Itema ꞌOlu ne utavule navunavu piena misevile mo ta tatila iloꞌa ta tatila noxiꞌa ta ailiꞌi mo ta mitema sou lapuloto ixiu tumaliꞌau, la ivau usoli. Ia voxo tatalu ukalu, la Anu utulu.” \p \v 23 \x + \xo 9:23 \xt Mat 10:38; Luk 14:27\x*Xe muvikalaneꞌi aloxo ꞌo la, “Lexe evile umasaxa sou umulileli, la anu uxiunu tumalouu masaxa noxou, ia uneꞌe mo utavulenu tuꞌutuꞌumaxu no voxovoxo loxo eni atatavulenu ꞌo mo umulileli, mo usoli loxo eni asoli ꞌo. \v 24 \x + \xo 9:24 \xt Mat 10:39; Luk 17:33; Ioa 12:25\x*Xo itema ane tanuxu maulixu sou vasimolu, la uꞌoxovaunu mauli ane kaluxu uasi. Ia itema ane tanuxu maulixu sou vasimolu uasi, io uꞌitalonu uneꞌe noxilo, la anu unoꞌu mauli ane kaluxu uasi. \v 25 Mo lexe itema vile unoꞌu mimii latala sou lialia ꞌo ukalusi, ia uxovulaunu uleenu, la mimii sou lialia e anu unoꞌu ne, usuꞌulinu sou ulivunoxu maulixu a loxovaa? \v 26 \x + \xo 9:26 \xt Mat 10:33; Luk 12:9\x*Xe itema ane umaela noxilo mo umaela sou uaꞌaloxu vaikala noxilo, la Itema ꞌOlu kalumo umaela noxou no anu voxo ane Anu ulivu uneꞌe no anu lamana noxou mo lamana noxou Momu iloꞌa ta angelo noxou. \v 27 Eni avikalangengi manina musuku aloxo ꞌo. Ta mitema seꞌi aneꞌi itutulu ꞌo ne, umomomo sou isoli uao, ia imaisou saxisaxilaꞌu noxou Lataua ne uxali.” \s1 Iesu Vasimolu Muxali Iou Vilemo \r (Mat 17:1-8; Mak 9:2-8) \p \v 28 Ioxe, Iesu muvikalaneꞌi aloxo ne mukalu, io loxo voxo taꞌuve mo muxatele tatalu mukalu, la Anu munoꞌa Pita ilou Ioanesi mo Iakovo. La iloꞌa mitelai no laxaꞌilu vile teitexi sou ilinga ulai noxou Lataua. \v 29 Anu Iesu ulilinga noxou Lataua sio, la vasimolu ne muxiu. Tokolomoxu kalumo ne, muxiu mo muxali mukea loxo leleꞌe lamixu. \v 30 Xe ta molomolo noxou tatalu ne mimalei loxo ꞌo, la mimaisiꞌa Mosesi ilou Eliasi \v 31 \x + \xo 9:31 \xt Luk 9:22\x*mipalaꞌa mixali no anu lamana toxoxaꞌa mo mitulu no paꞌumolu Iesu sou iloꞌa mivivikala. Aneꞌi iloꞌa mivivikalasou soli noxou Iesu e asou lexe uxali noxou ne Ielusalemu loxo Lataua mumasaxa. \v 32 \x + \xo 9:32 \xt 2Pi 1:16-18\x*Pita iloꞌa ta menexu ne, ieꞌi uvuvu manina. Ia no mine ieꞌi mukala, la mimaisiꞌa ta mitema tamei iloꞌa Iesu itutulu. \v 33 No mine ta tamei ne sou iꞌumesou Iesu, la Pita muavuti sou muvikala vaxa noxou Iesu aloxo ꞌo, “Tila, anu laixe noxinge lexe nenge taxolu ano ꞌo mo taꞌalaxu tani alelaxu tatalu. Nini sine vile xe Mosesi sou vile xe Eliasi sou vile.” (Pita muvikala aloxo ne, ia anu ulavusou lexe anu mulemolu mii maꞌia ne uasi.) \p \v 34 Xe anu uvivikala sio, la tamuxala vile muneꞌe la muvausiꞌa iloꞌa mukalusi. La aneꞌi miꞌume. \v 35 \x + \xo 9:35 \xt Luk 3:22\x*La aneꞌi milomusou vaikala vile molu no nano no anu tamuxala muneꞌe aloxo ꞌo, “Eni ꞌalixeni mulu Anu ano ꞌo ne eni esosovosou. Ngingi ngalomu noxou.” \v 36 Milomusou vaikala aloxo ne mukalu xe aneꞌi mimalei loxo ꞌo, la imaisou evile la uasi, ia Iesu anusisi ꞌa mututulu ne. Ta molomolo noxou tatalu ne, mimolo taneꞌiiou mii ane aneꞌi mimaisou ne. Mo no voxo ane ne, la iaꞌalou evile no anu uasi. \s1 Iesu Mupamaulinu Molomolo Vile Ulee Masua Muxolu Noxou \r (Mat 17:14-18; Mak 9:14-27) \p \v 37 Voxo vile mukalu, la aneꞌi iloꞌa meꞌa no laxaꞌilu ne miluꞌe. Miluꞌe, la ta mitema tavuꞌalo mixalisou Iesu. \v 38 La itema vile no nano no taiineꞌi ne, muꞌava mulai noxou Iesu aloxo ꞌo, “Itema sou ulosixe lavulavu, eni alinga pekiaꞌu ulai noxine lexe nini namaisou ꞌalixeni mulu ꞌo, xo anu ꞌalixeni soxu vilesisi anesi. \v 39 Ia ulee vile uꞌaisou, la uiauiauukaka avile mo vasimolu utotoꞌeke, la sou livilivixu uxali no anaxu. Mo ulee ane ne uvilaꞌisou vasimolu manina, ia uxexesou palea uasi. \v 40 Eni elingaiꞌa ta molomolo noxine lexe ikusau ulee ane ne, la aneꞌi imomomo uasi.” \p \v 41 Xe Iesu muavuti la muvikalanu aloxo ꞌo, “Ngingi ta mitema sou ngamuxaxu tangengi noxou Lataua uasi! Tauu ie taꞌei ane sou eni axolu noxinge? Mo alaxu taꞌei ane sou eni atavulenu tuꞌutuꞌumaxu noxinge? Nganoꞌu molomolo ne uneꞌe noxilo.” \p \v 42 Xe no mine molomolo ne umuamuaꞌi uneneꞌe noxou Iesu, la ulee masua ne mulovelixu muluꞌe no lialia mo vasimolu mutotoeke. Xe Iesu mumaisou aloxo ne, la Anu mukaitolonu ulee masua ne. La ulee masua muxexesou, io Anu mupamaulinu molomolo ne. Mukalu, la muitalonu mulivu noxou momu. \v 43-44 \x + \xo 9:43-44 \xt Luk 9:22\x*La ta mitema latala ne, mikuluke no anu xavi noxou Lataua. \p Aneꞌi latala mixavuxavutala piena no anu mimii latala e Iesu muꞌoxonu ne, la Anu muvikalaneꞌi ta molomolo noxou aloxo ꞌo, “Ngalomu laixe sou mii ane eni avikalangengixu ꞌo. Itema ꞌOlu ne, ta mitema iꞌitalonu no avoꞌa ta mitema.” \v 45 \x + \xo 9:45 \xt Luk 18:34\x*Ia aneꞌi ilavu lexe vaikala ane ne, laaxu a loxovaa uasi. Vaikala laaxu ne, mutalume noxiꞌa, la sou aneꞌi ilamana no anu uasi. Xe aneꞌi kalumo mimamaꞌu sou italiꞌisou sou ulamananixu vaikala ne laaxu noxiꞌa. \s1 ꞌEnaꞌei Ane Utila Noxiꞌa \r (Mat 18:1-5; Mak 9:33-37) \p \v 46 \x + \xo 9:46 \xt Luk 22:24\x*Iliꞌi, la ta molomolo noxou Iesu miavuti sou miꞌotosou anaxaꞌa sou lexe ꞌenaꞌei ane uxali tila noxiꞌa. \v 47 Iesu mulavusou xavutala noxiꞌa aloxo ne, la sou munoꞌu molomolo soxu vile kituꞌa muneꞌe mutulusou no paꞌumolu. \v 48 \x + \xo 9:48 \xt Mat 10:40\x*Mukalu, io muvikalaneꞌi ta molomolo noxou aloxo ꞌo, “ꞌEnaꞌei ane lexe uxavutalaleli mo uꞌosasou unoꞌu molomolo vile kituꞌa loxo ꞌo no ualasilo, la anu ane ne uꞌosasou unoꞌilo. Xe ꞌenaꞌei ane lexe uꞌosasilo sou unoꞌilo, la anu ane ne uꞌosasou unoꞌu ane mupalusilo eneꞌe ꞌo. Xo ꞌenaꞌei ane uluꞌelaixu mo uxali kituꞌa no taiingengi ne, la anu uxali tila manina noxinge.” \p \v 49 Xe Ioanesi muavuti, la muvikalanu Iesu aloxo ꞌo, “Tilasixe, nexi temaisou itema vile ukukusaiꞌa ta ulee ta masumasua no anu ualasine, la nexi tetovo sou temulesou. Xo anu vile noxinge nengeꞌa uasi.” \p \v 50 \x + \xo 9:50 \xt Mat 12:30; Luk 11:23\x*Xe Iesu muavuti, la muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Ngamulesou mamu, xo anu ane uapingenge uasi ne, anu noxinge ane.” \s1 Ta Samalia Imasaxau Iesu Uasi \p \v 51 Ioxe, voxo sou Lataua unoꞌu Iesu utelailixu no opo loxotolo, a muxali ꞌalai mukalu, la Iesu xavutalau pekiaꞌusi lexe ulai ne Ielusalemu. \v 52 La sou Anu mupalusiꞌa ta mitema seꞌi miuli milai no tuala vile no xalee lia tila ne Samalia sou lexe imomosou mii seꞌi sou Iesu. \v 53 Ia ta tema tuala ne, iꞌosasou inoꞌu Iesu uasi. Xo Anu mumuamuaꞌi ne sou lexe ulai ne Ielusalemu mo. \v 54 \x + \xo 9:54 \xt 2Ta 1:9-16\x*Xe ta molomolo tamei noxou e ualasiꞌa lexe Iakovo ilou Ioanesi mimaisou aloxo ne, la ilou mitaliꞌisou Iesu lexe, “Tilasixe, nemasaxa lexe nexi talinga noxou Lataua sou usuꞌanu navu uluꞌe mo uꞌelaxaꞌa ta mitema no tuala ano ꞌo?” \v 55 Ia Iesu muxiu vaxa noxiꞌa sou mukaitoloneꞌi ilou lexe uasi. \v 56 Mukalu, la sou aneꞌi mimuamuaꞌi milai no tuala vileli. \s1 ꞌIliꞌilixo sou Tamulinu Iesu \r (Mat 8:19-22) \p \v 57 Aneꞌi iloꞌa mimuamuaꞌi no voteꞌi sio, la mitema vile muneꞌe muvikalanu Iesu lexe, “Lexe nini nalai no tuala neꞌei neꞌei ne, la eni amulinenisi.” \p \v 58 La Iesu muvikalanu aloxo ꞌo, “Ta aꞌaa ta vova ne, siꞌa taxa no ꞌa lialia sou iai no anu, mo ta ngiala kalumo ne, siꞌa iomu sou iai no anu. Ia Itema ꞌOlu ne, sou tani sou uai no anu uasi.” \fig |alt="fox with kits" src="BK00051B.TIF" size="col" loc="Luk 9:58" copy="Horace Knowles revised by Louise Bass © The British & Foreign Bible Society, 1994." ref="Luka 9:58" \fig* \p \v 59 Mukalu, la sou muvikalanu itema vile la aloxo ꞌo, “Naneꞌe mo namulileli.” \p Ia mitema ane ne, muvikalanu Iesu aloxo ꞌo, “Tila, tei sou amulineni la alai mo aꞌasixu mamilo o.” \p \v 60 La Iesu muvikalanu aloxo ꞌo, “Mamu. Laixe lexe ta tulanu e loxo misoisoli meꞌa iꞌasixu. Ia nini nalai mo naaꞌaloxu vaikala sou saxisaxilaꞌu noxou Lataua.” \p \v 61 \x + \xo 9:61 \xt 1Ta 19:20\x*Mukalu, la itema vile la muvikalanu Iesu aloxo ꞌo, “Tila, eni emasaxa lexe amulineni. Ia tei la alai mo aiooneꞌi ta milemileli o.” \p \v 62 La Iesu muvikalanu aloxo ꞌo, “Mitema vile utotou, io iou ulai iliꞌi, la mitema ane aloxo ne, umomomo sou uꞌoxonu xaixai sou saxisaxilaꞌu noxou Lataua uasi manina.” \fig |alt="Farmer plowing with oxen" src="cn02067b.tif" size="col" loc="Luk 9:62" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Luka 9:62" \fig* \c 10 \s1 Iesu Mupalusiꞌa ta Mitemau 72 \p \v 1 \x + \xo 10:1 \xt Mak 6:7\x*Tila muvikalaneꞌi aloxo ne mukalu, xe iliꞌi la Anu musosovosiꞌa ta mitemau itemaxu tatalu mo mavulovexa vile mo tamei (72) la sou mupalusiꞌa tametamei sou lexe iulaxunu ilai no tuatuala ane lexe iliꞌi la Iesu ulai no anu. \v 2 \x + \xo 10:2 \xt Mat 9:37-38; Ioa 4:35\x*La Anu muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Xai ne lingamo mukalu, ia ta mitema sou iluvunu xai temanu ne, tavuꞌalo uasi. La sou ngalinga ulai noxou Tila e moosou xai ne, sou upalusiꞌa ta mitema sou ineꞌe iluvunu xaixu ne temanu. \v 3 \x + \xo 10:3 \xt Mat 10:16\x*Ngalai! Eni apalusinge loxo ta sipsip ta ꞌiliꞌa e xavineꞌi uasi, ilai noxiꞌa ta aꞌaa ta vova e xavineꞌi musuku ne. \v 4 \x + \xo 10:4 \xt Mat 10:7-14; Mak 6:8-11; Luk 9:3-5\x*Ngalai, la nganoꞌu tiva sou lamoli mo lakela xe ngataa siovesou tavaꞌinge mamu. Mo ngaxalisiꞌa ta mitema no voteꞌi, la ngasexelaxaꞌa mamu. \p \v 5 Xe ngalai xe ngaꞌunalai no tani vile, la ngavikalaneꞌi ta moosou tani ne tei lexe, ‘Opoo seꞌisisi noxou Lataua uxolu noxinge.’ \v 6 Ia lexe itema vile sou opo seꞌisisi a uxolu no tani ne, la vaikala noxinge sou opo seꞌisisi ne uluꞌe noxou. Ia lexe uasi, la anu ulivu uneꞌe noxinge. \v 7 \x + \xo 10:7 \xt 1Ko 9:6-14; 1Ti 5:18\x*Xe ngaꞌunalai no tani ne, la ngaxolu anesi mo ngaꞌani mo ngaie mimii ane aneꞌi iitingenge ne. Xo ta mitema sou xaixai ne, aneꞌi inoꞌu lakoli sou xaixai e aneꞌi iꞌoxonu ne. Ia mamu sou ngavaxa nganeꞌe no tatani. \p \v 8 \x + \xo 10:8 \xt 1Ko 10:27\x*Xe no mine ngingi ngalai ngaꞌunalai no tuala vile xe aneꞌi ta mitema no tuala ane ne iꞌosa sou inoꞌinge, la ngaꞌou mii maꞌia ane aneꞌi ilosinge ne. \v 9 Mo ngapamaulineꞌi aneꞌi ane mipipiena no tuala ne mo ngavikalaneꞌi lexe, ‘Saxisaxilaꞌu noxou Lataua a muxali ꞌalai mukalu.’ \v 10 Ia lexe ngingi ngalai ngaꞌunalai no tuala vile, io ta mitema no tuala ane ne iꞌosa sou inoꞌinge uasi, la ngaꞌunalai ngatulu no voteꞌi, io ngavikala lexe, \v 11 \x + \xo 10:11 \xt Apo 13:51; 18:6\x*‘Lialia sou tualasinge e mutei sou tavaꞌixe loxoꞌu ꞌo ꞌa, tapaxelenu uvaxasinge ne, mo sou ngingi ngalavu lexe Lataua ulosinge navunavu sou ꞌilixo ane ngingi ngeꞌoxonu ne. Ia ngingi ngalavu laixe lexe saxisaxilaꞌu noxou Lataua a muxali ꞌalai mukalu.’ \v 12 \x + \xo 10:12 \xt Tav 19:24-25; Mat 10:15; 11:24\x*Io eni avikalangengi lexe tuꞌutuꞌumaxu ane uxali noxiꞌa no tuala ane ne, anu uaꞌulixu tuꞌutuꞌumaxu ane muxali noxiꞌa ta Sodomu. \p \v 13 Eni talelixaꞌa ta Korasini mo ta Vetesaida! Xo lexe eni aꞌoxonu sosovo noxilo e eni eꞌoxonu noxinge ꞌo noxiꞌa ta Taia iloꞌa ta Saidoni, la aneꞌi mitaa tokolomo sou tama mo miꞌuloxu kaso sou mimaxaꞌa lexe aneꞌi mixiu oponeꞌi mukalu. \v 14 Ia no voxo ane Lataua utulusiꞌa ta mitema no anu vaivaikala, la tuꞌutuꞌumaxu ane uxali noxiꞌa ta Korasini iloꞌa ta Vetesaida ne, anu uaꞌulixu tuꞌutuꞌumaxu noxiꞌa ta Taia iloꞌa ta Saidoni. \v 15 Xe ta Kapenaumu ne, Lataua utelailixaꞌa teitexi no loxotolo? Uasi, aneꞌi iluꞌelai no tualasiꞌa ta mitema aneꞌi ane misoisoli. \p \v 16 \x + \xo 10:16 \xt Mat 10:40; Luk 9:48; Ioa 5:23\x*Ia ꞌenaꞌei ane ulomusou vaikala noxinge, la anu ulomusou vaikala noxilo kalumo. Xe ꞌenaꞌei ane uxiu tumalouinge, la anu uxiu tumalouilo kalumo. Xe ꞌenaꞌei ane uxiu tumalouilo, la anu uxiu tumalouu anu ane mupalusilo eneꞌe ꞌo.” \p \v 17 Aneꞌi itemaxu tatalu mo mavulovexa vile mo tamei (72) ne, milai mixaxai loxo Iesu mupalusiꞌa ne. Xe milivu mineꞌe, la miꞌosa manina. La mivikalanu Iesu aloxo ꞌo, “Tilasixe, telai xe tekusaiꞌa ta ulee masumasua no anu ualasine, la aneꞌi milomunexesi mo miꞌumeꞌume.” \p \v 18 \x + \xo 10:18 \xt Ioa 12:31; Pal 12:8-9\x*La Iesu muvikala mulai noxiꞌa aloxo ꞌo, “Eni emaisou Satani mulapau molu no opo loxotolo muluꞌe loxo leleꞌe mulami. \v 19 \x + \xo 10:19 \xt Lex 91:13; Mak 16:18\x*Ia eni elosinge xavi ne mumomomo sou ngingi ngamaloxoꞌa ta sinana veveeni mo ta tanga mo ngauaulixu xavi noxou uluamengi. Ia mii vile umomomo sou uꞌoxo masuangengi uasi. \v 20 \x + \xo 10:20 \xt Pil 4:3; Pal 3:5\x*Ia ngingi ngaꞌoxo aloxo ne, io ngaꞌosa lexe ta ulee ta masumasua ilomungenge uasi, ia ngaꞌosasi lexe ualasinge a mikaukavunu muai no anu lavuku noxou Lataua no opo loxotolo.” \p \v 21 No anu voxo ngiou ane ne, la Uleenu Tavuna muꞌoxonu Iesu muꞌosa la muvikala aloxo ꞌo, “Eni aꞌitinu nini Mamilo ualasine, nini Tila sou nasaxilaꞌu mimii latala mukalusi no opo loxotolo mo lialia kalumo. Xo nini netalumeu xavi noxine noxiꞌa ta mitema sou xavutala laixe mo ta mitema sou lavulavu, ia nepalaꞌanixu noxiꞌa ta molomolo ta kitukituꞌa e iꞌa lavulavu uasi. Xo Mamilo, nini nemasaxa lexe naꞌoxonu aloxo nesi. \p \v 22 \x + \xo 10:22 \xt Ioa 3:35; 10:15\x*Mamilo muꞌitalonu mimii latala mukalusi muneꞌe noxilo mo evile ulavusou lexe ꞌOlu ne Anu ꞌenaꞌei ane uasi, Momusi a mulavusou. Xe evile ulavusou lexe Momu ne Anu ꞌenaꞌei ane uasi, ia ꞌOlusi a mulavusou. Mo aneꞌi ane ꞌOlu musosovosiꞌasi ne, ꞌOlu mupalaꞌalixu Momu noxiꞌa.” \p \v 23 Iesu muvikalaneꞌi aloxo ne mukalu, la sou muxiu mulai noxiꞌa ta molomolo noxou sou muvikalaneꞌi aneꞌisisi aloxo ꞌo, “Lataua ualusiꞌa aneꞌi ane imaisou mii ane ngingi ngamaisou ꞌo. \v 24 Xo Eni avikalangengi lexe ta mitema sou palomatana tavuꞌalo iloꞌa ta tatananu tuatuala mimasaxa lexe imaisou mo ilomusou mii ane ngingi ngemaisou mo ngelomusou ꞌo, ia aneꞌi imaisou mo ilomusou uasi.” \s1 Vaikala Tovolaꞌi sou Itema Laixe sie Samalia \p \v 25 \x + \xo 10:25 \xt Mat 22:35-40; Luk 18:18\x*No voxo vile, la itema vile ane mulavusou lapuloto noxou Mosesi muavuti mutulu sou mutovo Iesu la mutaliꞌisou aloxo ꞌo, “Itema sou ulosixe lavulavu, eni aꞌoxonu mii maꞌia manina, la sou eni anoꞌu mauli ane kaluxu uasi?” \p \v 26 La Iesu mukolinu taliꞌi noxou ne aloxo ꞌo, “Mii maꞌia ane aneꞌi mikaukavunu no anu lapuloto noxou Mosesi? Nini neitisou, la nelamana no anu a loxovaa?” \p \v 27 \x + \xo 10:27 \xt Lap 6:5; Liv 19:18\x*La sou anu mukolinu aloxo ꞌo, “‘Ngingi ngamasaxau IAUE Lataua noxinge no anu tangengi mo no anu uleengengi mo no anu xavingengi mo no anu xavutalamengi ukalusi.’ Mo ‘Ngamasaxaiꞌa ta menexinge aloxo ngingi ngemasaxainge la.’” \p \v 28 \x + \xo 10:28 \xt Liv 18:5\x*Itema ne mukolinu aloxo ne, la Iesu muvikalanu lexe, “Nekolinu ne mulapu. Naꞌoxo aloxo ne, la sou nini nanoꞌu mauli ane kaluxu uasi ne.” \p \v 29 Ia anu mumasaxa sou umaxaꞌu lexe taliꞌi noxou ne mulapu manina, la sou mutaliꞌisou Iesu aloxo ꞌo la, “Ta menexilo ne, aneꞌi ta ꞌei manina?” \p \v 30 La Iesu mukolinu no anu vaikala tovolaꞌi vile aloxo ꞌo, “No voxo vile, la itema vile molu ne Ielusalemu mutelo ne Ieriko. La muxalisiꞌa ta mitema sou pakali no voteꞌi. La mitaxusou miumiu, io mivau xoo mole anu musolilulu muai. Ia aneꞌi miꞌume milai. \v 31 Iliꞌi no anu voxo ngiou ane ne, la ailiꞌi vile mumulinu voteꞌi ane ne mutelo. Xe mumaisou mitema ne muai no voteꞌi ne, la mupolopepeenu no voteꞌi paꞌumolu xalee vile mo mulai. \v 32 Aloxo ne la, la Levi vile kalumo muneꞌe muxali no voteꞌi ngiou ane ne, la anu mumaisou mitema ane ne. Ia anu kalumo mupolopepeenu no voteꞌi paꞌumolu xalee vile mo mulai. \v 33 Ioxe, itema vile sie Samalia mumuamuaꞌi muneꞌe muxali noxou mitema ne xe mumaisou, la tanuxu manina. \v 34 La sou anu mulai noxou sou muꞌoxo lamalasile sou xalexalevinu ka muisinu. Mukalu, la anu mutelonu no anu donki noxou ka musaxa mulai no tani sou aiai sou itema sou usaxilaꞌu tani ne lexe usaxilaꞌu. \fig |alt="Good Samaritan" src="IB04143.tif" size="col" loc="Luk 10:34" copy="Illustration by Dr. Farid Faadil. Used by permission." ref="Luka 10:34" \fig* \v 35 Xe no voxo ane loxo neꞌiela, la anu mulosou itema e usaxilaꞌu tani sou aiai ne Denalia tamei, io muvikalanu aloxo ꞌo, ‘Nasaxilaꞌu mitema ano ꞌo, xe lexe napaipalunu lamolimeni moseꞌi la, sou nasaxilaꞌu no anu, la no voxo ane eni alivu aneꞌe, la eni akolinu ulivu noxine.’” \p \v 36 Iesu mutovolaꞌi no anu aꞌalo aloxo ne mukalu, la sou mutaliꞌisou mitema ane mulavu manina no anu lapuloto noxou Mosesi ne aloxo ꞌo, “Nini nexavutala lexe ꞌenaꞌei noxiꞌa aneꞌi tatalu ne, muxali loxo menexu mitema ane ta mitema sou pakali mivau ne?” \p \v 37 La anu mukolinu aloxo ꞌo, “Mitema ane anu tanuxu mo musuꞌulinu.” \p Xe, la sou Iesu muvikalanu lexe, “Nalai mo naꞌoxonu aloxo mitema ne muꞌoxonu ne.” \s1 Mata Ilee Malia \p \v 38 Iesu iloꞌa ta molomolo noxou mimuamuaꞌi milai, la mixali no tuala vile ane sema vile ualasie lexe Mata ixoxolu no anu. La ane miꞌavalou Iesu sou mulai muꞌunalai no taasie. \v 39 \x + \xo 10:39 \xt Ioa 11:1; 12:2-3\x*Iesu muꞌunalai, la Mata vimoe sema vile ualasie lexe Malia ne, mineꞌe mixolu no lia no tavaꞌu sou milomusou vaivaikala noxou. \v 40 Ia, Mata ne tane uxoo no anu xaixai tavuꞌalo sou ilalaxi laꞌilali. La sou ane mineꞌe mivikalanu Iesu aloxo ꞌo, “Tila, nelavu lexe enisisi axaxai sou alalaxi laꞌilali uasi? Io, vivilo miꞌumesilo mo ane a ixoxolu sou ilolomu noxine, ia isuꞌulileli uasi. La sou navikalane lexe ane ineꞌe mo isuꞌulileli!” \p \v 41 Ia Tila mukoli vaikalaie aloxo ꞌo, “Mata, Mata, nini taneni uoxoxu mo nexavutala piena no anu mimii tapiena musuku. \v 42 \x + \xo 10:42 \xt Mat 6:33\x*Ia laixe lexe nini naxavutalanu mii vilesisi ane sou nini naꞌoxonu. Malia ane misosovosou mii ane tila no anu xaixai ane nini naxavutala piena no anu ne. Mo umomomo sou nenge taxexeenu mii ane ne noxie uasi.” \c 11 \s1 ꞌIlixo sou Talinga Ulai Noxou Lataua \r (Mat 6:9-13; 7:7-11) \p \v 1 No voxo vile, la Iesu mulai no tuala vile sou mulinga mulai noxou Lataua. Mulinga mukalu, la vile noxiꞌa ta molomolo noxou muvikalanu aloxo ꞌo, “Tilasixe, nexi temasaxa lexe nini nalosiexixu ꞌilixo sou talinga ulai noxou Lataua loxo Ioanesi mulosieixaꞌa ta molomolo noxou.” \p \v 2 La sou Iesu muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “No mine ngingi ngalinga ulai noxou Lataua, la ngingi ngavikala aloxo ꞌo, \q1 ‘Mamixe, nexi taꞌitinu ualasine \q2 mo talinga lexe saxisaxilaꞌu noxine uneꞌe. \q1 \v 3 Naitinexe laꞌilali sou voxovoxo ukalusi. \q1 \v 4 Mo naxiu tumalineu ꞌiliꞌilixo masumasua noxixe, \q2 xo nexi kalumo taxiu tumalixeu ꞌiliꞌilixo masumasua noxiꞌa \q2 aneꞌi ane latala e iꞌoxonu ꞌiliꞌilixo masumasua uneꞌe noxixe. \q2 Mo mamu sou nini naolenexi no anu tovotovo.’” \p \v 5 Iesu muvikalaneꞌi la aloxo ꞌo, “Lexe itema vile no taiingengei ne, menexu vile a uxoxolu. Ia no ꞌolovoxo lixinu manina, la mulai noxou menexu sou mulinga aloxo ꞌo, ‘Menexilo, eni emasaxau veleti tatalu. \v 6 Xo tulaleli vile mumuamuaꞌi xoo mole anu a muneꞌe muxali noxilo, ia eni xenixo laꞌilali sou alosou uasi.’ \p \v 7 Ia lexe menexu ane uxoxolu no nano no tani ne, ukolinu vaikalau aloxo ꞌo, ‘Namoloꞌinasilo uasi. Xo nexi tetatu mo tesilikoo aitenga mukalu, mo nexi noxiꞌa ta ꞌalixe teai no luu mukalu. La sou eni amomomo sou atulu mo alosine mii vile uasi.’ \v 8 Anu mulavusi lexe anu menexu vile, ia utulu mo ulosou mii vile uasi. Ia eni avikalangengi lexe anu ulinga pekiaꞌu sio ulai noxou, la anu uavuti ka ulosou mii maꞌia ane anu ulingau. \p \v 9 La sou eni avikalangengi aloxo ꞌo. Ngalinga ulai noxou Lataua, la Anu ulosinge. Mo ngakakamuli mii, la sou ngaxalisou. Xe ngapolopolo no aitenga, la Lataua ukisiinu aitenga. \v 10 Xo itema ane ulingau mii vile, la anu unoꞌu. Mo itema ane ukakamuli mii vile, la anu uxalisou. Xe itema ane upolopolo no aitenga, la aitenga ukisi noxou. \p \v 11 Loxovaa? Ngingi e ta ꞌilinge, io ilingau sinana vile noxinge ngingi ta mamiꞌa, la ngingi ngalosiꞌa sinana veveeni? Uasi. \v 12 Mo lexe ta ꞌilinge ilingau atolu vile noxinge, la ngalosiꞌa tanga vile? Uasi. \v 13 Xo ngingi ne ta masua, ia ngelavusou ngalosiꞌa ta ꞌilinge mimii lailaixesi. Ia Maminge lailaixe e uxolu no opo loxotolo ne, uꞌoxo aloxo ne, ia Anu muliuli manina sou ulosiꞌa ta mitema e ilingau Uleenu Tavuna noxou!” \s1 Iesu Xe Velesevulu \r (Mat 12:22-30; Mak 3:20-27) \p \v 14 Iliꞌi, la Iesu ukukusau uleenu vile masua sou uꞌoxo ta mitema anaxaꞌa utomu ne muxolu noxou itema vile. Xe Anu mukusau mukalu, la itema ane anaxu mutomu ne, anaxu papaxe sou uvivikala. La ta mitema mimaisou aloxo ne, la mikuluke. \v 15 \x + \xo 11:15 \xt Mat 9:34; 10:25\x*Ia moseꞌi noxiꞌa ta mitema ne, mivikala aloxo ꞌo Anu ukukusaiꞌa ta ulee ta masumasua ne no anu xavi noxou Velesevulu e anu tila noxiꞌa ta ulee ta masumasua. \v 16 \x + \xo 11:16 \xt Mat 12:38\x*Xe moseꞌi mitovonu sou lexe uꞌoxonu sosovo vile no opo loxotolo sou umaxaꞌu lexe Anu uxaxai no anu xavi noxou Lataua. \p \v 17 Iesu mulavusou xavutalaiꞌa aloxo ne, la sou muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Tuala vile ta mitema sou ikalikalipalaneꞌi sou iꞌotoꞌoto ngatongatoꞌo noxiꞌa, la tuala ane ne, ta moosou ipaxele mo tuala ne usivu. Mo lexe ta temanu tani vile kalumo ne, ikalipalaneꞌi ngatongatoꞌo sou iꞌotoꞌoto noxiꞌa, la ta temanu tani ane ne ipaxele sou tani ne. \v 18 Mo lexe Satani iloꞌa ta mitemau ikalipalaneꞌi ngatongatoꞌo sou iꞌotoꞌoto noxiꞌa, la aneꞌi xavineꞌi sou itulu uasi. Eni avikalangengi aloxo ne, xo ngingi ngevikala lexe eni akukusaiꞌa ta ulee ta masumasua no anu xavi noxou Velesevulu. \v 19 Ioxe, lexe eni akukusaiꞌa ta ulee ta masumasua no anu xavi noxou Velesevulu, la sou no anu xavi noxou ꞌenaꞌei ane ta mitemamengi ikukusaiꞌa no anu ne? Xavi ane ta mitemamengi ixaxai no anu ne, uvikalangengi lexe vaikalamengi ne ulapu uasi. \v 20 Ia lexe eni akukusaiꞌa ta ulee ta masumasua no anu xavi no avolu Lataua, la ngingi ngelavusou lexe saxisaxilaꞌu noxou Lataua ne a muneꞌe noxinge ꞌo. \p \v 21 La sou lexe itema vile xaviinu munoꞌu miumiu latala sou ꞌotoꞌoto, sou usaxilaꞌu taasou, la evile unoꞌu miumiu uasi, uai laixesi. \v 22 \x + \xo 11:22 \xt Kol 2:15\x*Ia lexe itema vile anu xaviinu muuaulixu xavi noxou itema ane ne, uneꞌe uꞌalivulanu mo uaꞌulixu, la uꞌumenu misomisou ꞌotoꞌoto noxou e anu usosoa no anu xe mimii sou uvelunu noxiꞌa ta menexu. \p \v 23 \x + \xo 11:23 \xt Luk 9:50\x*Io, itema ane uxolu noxilo uasi, la anu uꞌapixo, xe itema ane nexi noxou tapita uasi, la anu umolo vilaꞌisilo. \p \v 24 Xe no mine ulee vile masua muxolu noxou itema vile, ia ulaa la anu uxixaoxao no tani e lexa no anu uasi sou ukakamulinu tani e anu umaꞌila no anu. Xe uxalisou uasi, la uvikala lexe, ‘Eni alivu no tani eni exolu no anu tei.’ \v 25 Anu mulivu muneꞌe no tani ane ne, la mumaisou lexe aneꞌi misilapa tani laixe mo mitaꞌolunu mimii sou tani no tanitanixu laixe. \v 26 Ioxe, mumaisou aloxo ne, la mulai sou muꞌavaliꞌa ta ulee ta masumasua muxatele tamei e aneꞌi mimasua manina noxou. Mukalu, la sou aneꞌi iloꞌa ilai iꞌunalai no tani ne mo ixolu avile ane. La sou xoluxoluxu itema ane ne, uxali masua no ꞌa xoluxoluxu ane tei.” \p \v 27 \x + \xo 11:27 \xt Luk 1:28, 42, 48\x*Iesu uao Anu uvivikala sio, io sema vile no taiineꞌi ne miꞌava mulai noxou aloxo ꞌo, “Lataua ualusie nenine e mivoꞌoneni mo misusuneni.” \p \v 28 La Anu muvikalane aloxo ꞌo, “Uasi, ia Lataua ualusiꞌa aneꞌi ane ilomusou vaikala noxou mo imulinu.” \s1 Sosovo Noxou Iona \r (Mat 12:38-42; Mak 8:12) \p \v 29 \x + \xo 11:29 \xt Mat 16:4\x*Ta mitema laoluxaꞌa musuku ixali ipita noxou Iesu sio, la Anu muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Ta mitema vaimomo ꞌo, aneꞌi ta mitema ta masumasua. Xo aneꞌi imasaxa lexe imaisou sosovo vile silo lexe Lataua mupalusilo a eneꞌe ꞌo. Ia umomomo sou aneꞌi imaisou sosovo vile uasi. Sosovo vilesisi anu a noxou Iona nesi. \v 30 Xo aloxo Iona ne, anu sosovo noxiꞌa ta Ninive, la Itema ꞌOlu kalumo ne Anu sosovo noxiꞌa ta mitema vaimomo ꞌo. \v 31 \x + \xo 11:31 \xt 1Ta 10:1-10\x*No voxo ane sou Lataua utulusiꞌa ta mitema no anu vaivaikala, la sema vile ane tatananu tuala ne Seva iloꞌa ta mitema ane vaimomo ꞌo, itulu. La ane itelo vaikala noxiꞌa ta mitema sou vaimomo ꞌo. Xo ane mele no lia paꞌumolu nopaxa, ia milutu mineꞌe sou milomu no anu vaikala sou xavutala laixe noxou Solomoni. Ia vaimomo ꞌo ne, itema vile Anu mutila noxou Solomoni a ututulu ꞌo. \v 32 \x + \xo 11:32 \xt Io 3:5-10\x*Xe no voxo ane ne, la ta mitema sie Ninive kalumo iavuti itulu sou itelo vaikala noxiꞌa ta mitema sou vaimomo ꞌo. Xo aneꞌi milomusou Iona muaꞌalo mulai noxiꞌa, la aneꞌi mixiu oponeꞌi. Ia vaimomo ꞌo ne, itema vile Anu mutila noxou Iona a ututulu ꞌo.” \s1 Ienge Anu Telu sou Vasimenge \r (Mat 5:15; 6:22-23) \p \v 33 \x + \xo 11:33 \xt Mak 4:21; Luk 8:16\x*Iesu musolonu vaikala noxou aloxo ꞌo la, “Itema vile uꞌelaxu telu, ka utalumeu no nano no kaveutu kituꞌa uasi, mo utulu pupunisou uasi. Ia utulusou teitexi no valovalo, mo sou ta mitema ane iꞌuna no tani ne, la imaisou lamana ane ne. \v 34 Ngingi iengi ne, anu telu sou vasimenge. Xo lexe iengi ne laixe, la anu ulosinge lamana. Ia lexe iengi ne masua, la anu ulosinge isivoxosi. \v 35 La sou ngasaxilaꞌinge laixe, mo sou lamana no nano no tangengi ne, uxali isivoxo mamu. \v 36 Aloxo ne, la sou lexe iengi laixe xe ulosinge lamana, io paꞌusou isivoxo uasi, la anu lamana usavelesi loxo telu ukaasinge.” \s1 Iesu Mukaitoloneꞌi ta Palisaio Iloꞌa ta Mitema sou Lapuloto \r (Mat 23:1-36; Mak 12:38-40; Luk 20:45-47) \p \v 37 Iesu muvikalaneꞌi ta mitema ne aloxo ne mukalu, la Palisaio vile muꞌavalou sou lexe ilou ilai no taasou sou iꞌani. La sou Iesu mulai muꞌunalai no taasou, la muxolu no luusou laꞌilali sou lexe uꞌani. \v 38 Ia Palisaio ne, mumaisou Iesu mine uꞌuinu avolu tei ka uꞌani uasi, la mukuluke. \p \v 39 Tila mumaisou aloxo ne, la sou muvikalanu aloxo ꞌo, “Manina lexe ngingi ta Palisaio ngaꞌuinu paku ilou latotope, la ngaꞌuinu no alesi. Ia no nano no anu paku ilou latotope ne, ꞌiliꞌilixo sou isuisu mo ꞌiliꞌilixo sou xavutala masumasua a muꞌanaꞌana no nano no anu ne. \v 40 Ngingi ta mitema sou xovulaulau! Anu manina lexe itema ane uꞌoxonu mimii vasimolu no ale, la anu uꞌoxonu no nano kalumo. \v 41 Ia ngalosiꞌa mimii ane uai no nano no paku ilou latotope ne ulai noxiꞌa ta mitema ane xaꞌa laꞌilali uasi. Ngaꞌoxo aloxo ne, la sou mingemingenge latala ne, uxali malemalenga. \p \v 42 Ngingi ta Palisaio ne, iliꞌi la Lataua ulosinge navunavu. Xo kamakamakala latala e tumaꞌu lailaixe ukalusi no xaingenge ne, ngingi ngelavusou sou ngakalipalanu la ngalivunoxu mavulovexasou ulai noxou Lataua. Ia ngingi ngexolu vaꞌaxu no anu ꞌiliꞌilixo lailaixe ane Lataua mumasaxau ulai noxiꞌa ta menexinge mo ngexolu vaꞌaxu no anu ꞌilixo sou ngamasaxau Lataua. Ia emasaxa manina lexe ngingi ngaꞌoxonu ꞌiliꞌilixo ane ne, mo sou tangengi vulusiou lapuloto sou ngalosou mavulovexasou mimii ulai noxou Lataua uasi. \p \v 43 Mo ngingi ta Palisaio ne, iliꞌi la Lataua ulosinge navunavu. Xo ngingi ngamasaxa lexe ngaxolu no puloulou ane lailaixesi uuli no nano no taasou lalotu noxiꞌa ta Iutaia, mo ngamasaxa lexe ta mitema ixalisinge no tilovolovo la itoxongengi xe isexelangenge. \p \v 44 Mo ngingi ta Palisaio ne, iliꞌi la Lataua ulosinge navunavu. Xo ngingi loxo lousiꞌa ta mitema e mutalume, la ta mitema imaisou uasi la imuamuaꞌi teitexi no anu.” \p \v 45 Ioxe, itema vile noxiꞌa ta mitema ane milavusou lapuloto noxou Mosesi manina mulomu aloxo ne, la mukolinu Iesu aloxo ꞌo, “Itema sou ulosixe lavulavu, nini nevikalasiꞌa ta Palisaio aloxo ne, la nini netaloxolinexe kalumo.” \p \v 46 La Iesu muvikalanu aloxo ꞌo, “Ngingi ta mitema ane ngelavusou lapuloto noxou Mosesi manina kalumo ne, iliꞌi la Lataua ulosinge navunavu. Xo ngingi ngalosiꞌa ta mitema tavala ane aneꞌi imomomo sou itavule ilutunoxu uasi. Ia ngingi ngamasaxa sou ngasuꞌulineꞌi mo ngakasi vaxa no anu tavala ne sevile uasi. \p \v 47 Mo ngingi ne, iliꞌi la Lataua ulosinge navunavu. Xo ngingi ngapaipounu lousiꞌa ta mitema sou palomatana e ta xaixasinge iloꞌa ta ꞌiluꞌilusungengi miveꞌa tatei. \v 48 No anu ꞌilixo ane ne, la ngingi ngevikala manina xe ngemaxaꞌinge kalumo lexe ta xaixasinge iloꞌa ta ꞌiluꞌilusungengi miveꞌa ta mitema sou palomatana ane ngingi ngapapaipounu lousiꞌa ne. \v 49 La sou Lataua mulemolu no anu xavutala laixe noxou aloxo ꞌo, ‘Eni apalusiꞌa ta mitema sou palomatana iloꞌa ta mitema sou xaixaixeni ilai noxiꞌa ta mitema, la moseꞌi noxiꞌa ne aneꞌi iveꞌa xe moseꞌi noxiꞌa ne aneꞌi iꞌoxo masuaneꞌi.’ \v 50 La sou Lataua ulosiꞌa ta mitema aneꞌi ane vaimomo ꞌo navunavu, xo aneꞌi miveꞌa ta mitema sou palomatana mukalusi musoko no anu voxo ane Lataua mukoinu loxotolo ilou lia mo muneꞌe mutalo vaimomo ꞌo. \v 51 Musoko sou miveꞌa ta mitema sou palomatana ne, musoko noxou Aveli muneꞌe muxali noxou Sakalia. Aneꞌi mivau Sakalia no nixi no anu valovalo sou iꞌelaxaꞌa ta sipsip no anu xe tani tila noxou Lataua. Ani manina, Lataua ulosiꞌa ta mitema sou vaimomo ꞌo navunavu. \p \v 52 Ngingi ta mitema ane ngelavu manina no anu lapuloto noxou Mosesi, iliꞌi la Lataua ulosinge navunavu. Xo ngingi ngalavusou sou ngataluxu voteꞌi sou lavulavu noxou Lataua, la ta mitema ilavusou uasi. Mo ngingi kalumo ne, ngalavu no anu uasi, mo ngingi ngeꞌapixaꞌa ta mitema ane imasaxa lexe inoꞌu lavulavu ane ne.” \p \v 53 Iesu muvikala mukalu, xe mulaa muuatu. La ta mitema sou lapuloto iloꞌa ta Palisaio laꞌiaxaꞌau manina, la sou misoko sou mitalitaliꞌisou, \v 54 sou lexe Anu ususu no anu taliꞌi noxiꞌa vile, la sou aneꞌi itetelisou. \c 12 \s1 Iesu Mupelaꞌa ta Molomolo Noxou \r (Mat 10:26-33) \p \v 1 No mine Iesu uvivikalaneꞌi aloxo ne, la ta mitema tavuꞌalo mineꞌe mipita noxou la tani mutomu manina mo tanixaꞌa uasi. La sou aneꞌi mimalomaloxou tavaꞌa ngatongatoꞌo. La Iesu muavuti sou mupelaꞌa ta molomolo noxou aloxo ꞌo, “Ngingi ngasaxilaꞌinge laixe no anu ꞌilixo sou kalavoi noxiꞌa ta Palisaio, xo ꞌilixo noxiꞌa ne uvasainge. \v 2 \x + \xo 12:2 \xt Luk 8:17\x*Mii maꞌia ane mivausou ne, ulai iliꞌi la upalaꞌa no taatexa. Xe mii maꞌia ane mutalume ne, ulai iliꞌi la aneꞌi ilavusou. \v 3 La sou mii maꞌia ane ngingi ngalemolu no isivoxo ne, ulai la ta mitema ilomusou no aso. Xe mii maꞌia ane ngingi ngamunumunusou no nano no tani tanu ne, ulai la ta mitema itulu teitexi no tani laxaꞌu sou iaꞌaloxu. \p \v 4 Ta menexilo, eni avikalangengi aloxo ꞌo. Mamu sou ngaꞌumeꞌa aneꞌi ane ivau vasimenge mo usoli, ia iliꞌi la imomomo sou iꞌoxonu mii vile la noxinge uasisi. \v 5 Ia eni alosiengixu ꞌenaꞌei ane ngingi ngaꞌumolu. Ngaꞌumolu itema ane Anu xaviinu sou uvau vasimenge usoli mo uleanu uleengengi ulai no taxa sou navunavu. Eni avikalangengi lexe ngaꞌumolu itema ane ne. \v 6 Ngingi ngelavusou lexe ta mitema ilavusou ilotoneꞌi ta ngiala ta kitukituꞌa taꞌuve no anu Asarioni\f + \fr 12:6 \ft Asarioni ne, lamoli noxiꞌa ta Iutaia. Lexe nenge tanoꞌu Asarioni mavulovexa mo muluꞌe no lia taꞌuve mo muxatele vile (16), la anu uxali loxo Denalia vile.\f* tamei. Ia Lataua iou siꞌisiꞌa ta ngiala ta kitukituꞌa ane ne uasi. \v 7 \x + \xo 12:7 \xt Luk 12:24; Apo 27:34\x*Xe kalumo Lataua mulavusou sou uitisou kisinge laxusou. La sou ngingi ngaꞌume mamu. Xo ngingi ne, ngatiatila noxiꞌa ta ngiala ta kitukituꞌa moso ne. \p \v 8 La sou eni avikalangengi aloxo ꞌo. ꞌEnaꞌei ane uvikala lexe anu ulavusilo no ieꞌi ta mitema, la Itema ꞌOlu kalumo uvikala lexe Anu ulavusou no ieꞌi ta angelo noxou Lataua. \v 9 Ia, ꞌenaꞌei ane uvikala lexe anu ulavusilo uasi no ieꞌi ta mitema, la Itema ꞌOlu kalumo uvikala lexe Anu ulavusou no ieꞌi ta angelo noxou Lataua uasi. \v 10 Xe ꞌenaꞌei ane uvikala masua ulai noxou Itema ꞌOlu, la Lataua uxiu tumalouu vaikala masua noxou ne. Ia ꞌenaꞌei ane uvikala masua ulai noxou Uleenu Tavuna, la umomomo sou Lataua uxiu tumalouu vaikala masua noxou ne uasi. \p \v 11 \x + \xo 12:11 \xt Mak 13:11; Luk 21:12-15\x*Xe lexe ta mitema ilailingenge no taasou lalotu noxiꞌa ta Iutaia, xe itulusinge no ieꞌi ta mitema sou isaxilaꞌu tuatuala, la ngaxavutala piena sou ngaꞌoxo latolosinge a loxovaa mo mii maꞌia ane ngingi ngalemo ulai noxiꞌa mamu. \v 12 Xo no mine ngingi ngatulu sou ngavikala ulai noxiꞌa, la Uleenu Tavuna molu ulosiengixu vaikala maꞌia ane ngingi ngalemolu noxiꞌa ne.” \s1 Vaikala Tovolaꞌi sou Itema Vile Iou Lavuluti Tapiena Muxovulaulau \p \v 13 Xe vile noxiꞌa ta mitema tavuꞌalo ne, muavuti la muvikalanu Iesu aloxo ꞌo, “Itema sou ulosixe lavulavu. Mamixe a musoli ne, ia eni emasaxa lexe navikala vivilo mo uvelu mimii e mamixe musolisou ne mo ulosilo moseꞌi.” \p \v 14 Ia Iesu mukolinu aloxo ꞌo, “Ae, ꞌenaꞌei musosovosilo sou axali itema vile sou atulu no ꞌa vaikala sou no nixi noxinge nongou vivine ne?” \v 15 \x + \xo 12:15 \xt 1Ti 6:9-10\x*La Anu Iesu muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Ngasaxilaꞌinge laixe! Xo loxo ꞌo io, iengi uisuisuxu mimii iouiou. Xo maulinenge a uxolu no anu mimemimengi ne uasi.” \p \v 16 La Anu muvikala tovolaꞌi vile noxiꞌa aloxo ꞌo, “Itema vile sou lavuluti ne, xaixu muneneꞌa muꞌoki. \v 17 La anu muxavutala aloxo ꞌo, ‘Eni aꞌoxo a loxovaa? Xo eni silo tani vile umomomo sou apitanu laꞌilalixo no anu uasi.’ \p \v 18 La muvikala aloxo ꞌo, ‘Mane, eni aꞌoxo aloxo ꞌo. Eni amamulonu tani kitukituꞌa sou laꞌilalixo mo atulusou apitanu tani ta tatilasi sou laꞌilalixo xe lavulutixeni. \v 19 Mo sou eni melo taleli uvikalaleli aloxo ꞌo, “Eni ne, mixomixo tavuꞌalo misevile manina. Umomomo sou uai no anu tauu ie tavuꞌalo. La sou eni amaꞌila laixe mo aꞌani mo aie mo axolu aꞌosaꞌosasi.” ’ \p \v 20 Ia Lataua muvikalanu aloxo ꞌo, ‘Kisine muxovulaulau manina! Vaimomo no ꞌolovoxo ꞌo si, la nini nasoli avile. La mixemixene ane nelalaxii muai no tani ne, ꞌenaꞌei unoꞌu ne?’ \p \v 21 \x + \xo 12:21 \xt Mat 6:19-20\x*ꞌIlixo ane loxo ne, uxali noxiꞌa ta mitema ane ipitanu mimii sou no lia ꞌo. Ia no iou Lataua, la aneꞌi ta mitema vitanisi mo iꞌa lavuluti uasi.” \s1 Ngaxavutala Piena Mamu \r (Mat 6:25-34) \p \v 22 Iesu muvikalaneꞌi ta mitema mukalu, la sou muvikalaneꞌi ta molomolo noxou aloxo ꞌo, “Aloxo ne, la sou ngaxavutala piena no anu maulingenge mamu. Mo mamu sou ngavikala lexe, ‘Nenge taꞌou mii maꞌia xe tasakii mii maꞌia sou vasimenge?’ \v 23 Xo maulinenge ne, anu mutila no anu laꞌilali xe vasimenge ne anu mutila no anu tokolomo. \v 24 Loxo ngaxavutalaneꞌi ta ꞌola. Aneꞌi ilavusou itotou no xai mo imolo laꞌilali uasi. Kalumo aneꞌi siꞌa tani sou ipitanu laꞌilalixaꞌa no anu uasi. Ia Lataua molu ulosiꞌa laꞌilali. Io, ngingi ne, loxo ta ngiala uasi. Ngingi ngatatila manina musuku noxiꞌa mo ngauaulixaꞌa! \v 25 Ia lexe vile no nixi noxinge ne uxavutala piena sou maulixu uxolu maxuvee sevile, la anu umomomo sou molu usukunu maulixu ulai sevile la? Uasi manina. \v 26 Lexe ngingi ngamomomo sou ngaꞌoxonu mii se ane kituꞌa ne uasi, la tavaꞌu loxovaa la sou ngaxavutala piena no anu mimii ukalusi la? \p \v 27 Ngaxavutala lexe kungalo seseenu ne uleme a loxovaa? Anu uxaxaisou uꞌoxonu tokolomou uasi. Ia avikalangengi lexe Solomoni ne munoꞌu mimii lailaixe no lia ꞌo mukalusi, ia kungalo seseenu muuaulixu tokolomoxu ne. \v 28 Ia lexe Lataua utokolomo sese seseenu ane uleme vaimomo ꞌo xe neꞌiela la ta mitema ixotosou sou iꞌelaxu, la anu utokolomongengi laixe manina musuku uuaulixu sese seseenu ne. Ae, ngingi ta mitema ane ngeuaulixu ne, ngemulaxu tangengi noxou Lataua ne kituꞌasi. \v 29 Aloxo ne, la sou mamu sou ngingi ngaxavutala piena no anu mii maꞌia sou ngaꞌou mo ngaiexu. \v 30 Xo ta mitema ane ilavusou Lataua uasi no lia ꞌo ne, aneꞌi ixavutala piena sou ikakamulinu mimii ane ne. Ia Maminge mulavusou lexe mimii ane ne, anu laixe sou ngingi nganoꞌu. \v 31 La sou laixe lexe ngingi ngakamulinu saxisaxilaꞌu noxou Lataua tei, la sou Anu ulosinge mimii ane ne. \p \v 32 Ngingi moosou e loxo ta sipsip laꞌoluxaꞌa sevile kituꞌa ne, ngaꞌume mamu. Xo Maminge muꞌosa lexe Anu ulosinge sou ngasaxilaꞌu tuala ane anu usaxilaꞌu. \v 33 \x + \xo 12:33 \xt Luk 18:22\x*La sou ngingi ngalosiꞌa ta mitema lavulutimengi sou ilotonu. Xe nganoꞌu lamolisou, la ngalosiꞌa ta mitema aneꞌi iꞌa lamoli uasi. Io nganoꞌu tiva sou lamoli ane ulavusou ukakaa uasi sou ngataa mimii lailaixe no anu, mo ngamulaxu teitexi no opo loxotolo e mimii ukukasou uasi. Xo no tuala ane ne, la ta mitema sou pakali ilai ꞌalai no anu uasi mo ta totoxae ixotosou uasi. \v 34 Xo no tuala ane mimii lalaixe noxinge uai no anu ne, la tangengi a uxolu lai ne kalumo.” \s1 Ngaxolu sou Ngautiti \r (Mat 24:45-51) \p \v 35-36 \x + \xo 12:35-36 \xt Mat 25:1-13\x*Iesu muvikalanu la aloxo ꞌo, “Ngasakiinu malomengi ataxu mo ngautupokoxu sou ngalalaxii sou xaixai mo ngaꞌelaxu telusinge ukaakaa loxo ta mitema ane ixomaiou tila noxiꞌa molu no anu laꞌilali tila sou taulaꞌi mine ulivu uneꞌe. No voxo ane anu uneꞌe xe upolopolo no aitenga, la aneꞌi ikisiinu aitenga noxou alaxu vilesisi. \v 37 Anu laixe lexe tila noxiꞌa uneꞌe la uxalisiꞌa ta mitema sou xaixai noxou mine aneꞌi ixoxomaiou. Eni avikalangengi manina musuku. Anu molu usakiinu maloxu ataxu mo utupokoxu ka uvikalaneꞌi lexe ixolu no anu luu sou laꞌilali mo Anu molu ulosiꞌa laꞌilali. \v 38 Mo anu laixe lexe tila noxiꞌa uneꞌe, la uxalisiꞌa ta mitema sou xaixai noxou no ꞌolovoxo lixinu, uasi la no maxasesela mine aneꞌi ixoxomaiou. \v 39 \x + \xo 12:39 \xt Mat 24:43-44; 1Te 5:2\x*Ia ngalavusou aloxo ꞌo. Lexe moosou tani ulavusou voxo ngiou ane itema sou pakali uneꞌe no anu, la anu umomomo sou upelemasaxanu itema sou pakali ne uꞌuna no taasou uasi. \v 40 Aloxo ne, la sou ngingi kalumo ngaxolu sou ngautitisi, xo Itema ꞌOlu uneꞌe no anu voxo ngiou ane ngingi ngaxavutala lexe Anu uneꞌe uasi.” \p \v 41 Pita mulomu aloxo ne, la mutaliꞌisou Iesu aloxo ꞌo, “Tilasixe, nini nevikala tovolaꞌi uneꞌe noxixesi, uasi ulai noxiꞌa ta mitema ukalusi kalumo?” \p \v 42 Tila mukolinu aloxo ꞌo, “Ioxe, moosou tani muꞌitaloneꞌi ta mitema sou xaixai noxou no avolu itema vile noxou sou usaxilaꞌa. Ia anu itema ne, anu uvikala lexe uꞌoxonu mii vile, la anu uꞌoxonu manina mo uꞌoxonu laixe ukalusi. Anu ulosiꞌa ta mitema sou xaixai laꞌilalixaꞌa no aso iou e moosou tani musosovosou, la ꞌenaꞌei ane itema laixe sou uꞌoxonu xaxai ane loxo ne? \v 43 Anu laixe lexe moosou tani ulivu uneꞌe, la uxalisou itema sou xaixai noxou ne uꞌoxo xaixai aloxo ne. \v 44 \x + \xo 12:44 \xt Mat 25:21, 23\x*Eni avikalangengi manina musuku lexe moosou tani ne, anu uꞌitalonu mimii noxou ukalusi no avolu sou anu usaxilaꞌu. \v 45 Ia lexe itema sou xaixai noxou moosou tani ne, uxavutala lexe, ‘Tila noxilo ne ulivu palea uasi.’ La sou anu uavuti sou uveꞌa ta mulu mo ta sema sou xaixai noxou moosou tani xe uꞌaniꞌani mo uie xoo mole uꞌoxovulaulau. \v 46 Xe tila noxou itema sou xaixai ne, ulivu uneꞌe no anu voxo e anu uxavutala lexe anu uneꞌe no anu uasi mo no voxo ngiou ane ulavusou uasi, la anu ulosou navunavu tatila misevile mo uxexee ulai upita noxiꞌa ta mitema ane ilavusou Lataua uasi. \p \v 47 \x + \xo 12:47 \xt Iak 4:17\x*Itema sou xaixai noxou tila vile ane anu mulavusou masaxa noxou tila noxou, ia ulalaxi mo uꞌoxonu mii ane tila noxou mumasaxau ne uasi, la upuapuasou alaxu tavuꞌalo manina. \v 48 Ia ꞌenaꞌei ane ulavusou masaxa noxou tila uasi, ia ususunoxu xaixai e umomomo sou tila noxou upuapuasouxu, la anu upuapuasou alaxu taꞌeisi. Xo aneꞌi ane ta mitema milosiꞌa mimii tapiena ne, la ta mitema ilinga lexe ikolinu tapiena sio. Xe aneꞌi ane ta mitema milosiꞌa mimii tavuꞌalo noxiꞌa ne, la ta mitema ivikala lexe ikolinu tavuꞌalo la.” \s1 Kalipala \r (Mat 10:34-36) \p \v 49 Iesu muvikalaneꞌi la aloxo ꞌo, “Eni eneꞌe ꞌo sou alea navu uluꞌe no lialia ꞌo. Mo eni emasaxa lexe navu ane ne, uꞌani paleasi la eni aꞌosa. \v 50 \x + \xo 12:50 \xt Mak 10:38-39\x*Ia, ulai iliꞌi, la eni aꞌulo no anu ꞌulo sou soli. Mo vaimomo ꞌo, eni opoole tuꞌumaxu sio xo xaixai ane ne, eni akalusou uao. \v 51 Loxo ꞌo io, ngingi ngaxavutala lexe eni eneꞌe ꞌo sou akalusou ꞌotoꞌoto no lia ꞌo. Uasi, eni avikalangengi lexe eni eneꞌe ꞌo sou akalikalipalaneꞌi ta mitema. \v 52 Vaimomo ꞌo mo ulai iliꞌi, la ta mitema taꞌuve no tani vile ne, ikalipala mo ixali tamei. Tatalu iꞌoto noxiꞌa tamei xe tamei iꞌoto noxiꞌa tatalu. \v 53 \x + \xo 12:53 \xt Mai 7:6\x*Ikalipala, la mamiꞌa uꞌoto noxou ꞌolu xe ꞌolu uꞌoto noxou momu, xe neniꞌa iꞌoto noxie ꞌilie sema xe ꞌilie sema iꞌoto noxie nenie, xe nenie iꞌoto noxie uaꞌaꞌne xe uaꞌaꞌne iꞌoto noxie.” \s1 Lavulavusou Imuxaxu Kila Sou Voxo Ngiongiou \r (Mat 16:2-3; 5:25-26) \p \v 54 Iesu muvikalaneꞌi ta molomolo noxou mukalu, la Anu muvikalaneꞌi ta mitema laoluxaꞌa aloxo ꞌo, “Lexe ngingi ngamaisou tamuxala utulu utelo no xalee ane aso uꞌuna no anu, la ngingi ngapalea ngavikala lexe, ‘Uali asou usili.’ La anu usili manina. \v 55 Xe no voxo ane atume uili molu luꞌe no luaki utelo, la ngavikala lexe, ‘Vaimomo ꞌo, la tani ialuxu.’ La anu uxali manina. \v 56 Ngingi ta mitema sou kalakalavoi! Ngingi ngelavusou voxo sou mimii ane uxali no lia ꞌo mo teitexi no loxotolo. Ia loxovaa, la sou ngingi ngalavusou mii maꞌia ane uxaxali no anu voxo ano ꞌo uasi ꞌo? \p \v 57 Ia tavaꞌu loxovaa, la sou ngingi menge ngatilovosou mii ane laixe xe mii ane masua uasi ꞌo? \v 58 No anu voxo ane ngingi nongou itema ane utelo vaikala noxine ngamuamuaꞌi ngalai noxou itema sou utilovosou vaikalamengi, la natovonu pekiꞌaine sou namomosou vaivaikala no mine ngingi nongou uao no voteꞌi io. Nini naꞌoxo aloxo ne uasi, la anu usuꞌaneni nalai noxou itema sou uvelunu vaikalamengi. La itema sou utilovosou vaikala uꞌitaloneni nalai noxou itema sou xaixai noxou, la anu usuꞌaneni naꞌuna no taasou navunavu. \v 59 La eni avikalaneni aloxo ꞌo. Nini naxolu no anu taasou navunavu ne, utalo no anu voxo ane nini naleanu Leputa vile kaluxusou.” \c 13 \s1 Itema Uxiu Opoonu Uasi, La Anu Uulua \p \v 1 Ioxe, no mine Iesu muvika-laneꞌi mukalu, la sou ta mitema moseꞌi miaꞌalou siꞌa ta mitema ne Xalilaia e Pilato mupalusiꞌa sou muveꞌaveꞌa la sialuxaꞌa ilou musiali mukei ilou sialuxaꞌa ta sipsip e aneꞌi iꞌoxe iꞌelaxaꞌa ulai noxou Lataua. \v 2 \x + \xo 13:2 \xt Ioa 9:2\x*La Iesu muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Ngingi ngexavutala lexe ꞌiliꞌilixo masumasua noxiꞌa ta mitema ane ne, muuaulixu ꞌiliꞌilixo masumasua noxiꞌa ta mitema ane moseꞌi sie Xalilaia ne, la sou anu muveꞌaveꞌa ne? \v 3 Eni avikalangengi lexe uasi manina. Ia lexe ngingi ngaxiu opongengi uasi, la ngingi latala ukalusi kalumo ne ngaulua aloxo ne. \v 4 Xe ta mitema mavulovexa mo muluꞌe no lia taꞌuve mo muxatele tatalu e tani veveeni ne Siloamu mulapau la muatasiꞌa mo misoisoli ne, la ngingi ngexavutala lexe ꞌiliꞌilixo masumasua noxiꞌa ne muuaulixu ꞌiliꞌilixo masumasua noxiꞌa ta mitema ane ixoxolu ne Ielusalemu ne? \v 5 Eni avikalangengi lexe uasisi manina. Ia lexe ngingi ngaxiu opongengi uasi, la ngingi kalumo ngaulua aloxo nesi.” \p \v 6 Mukalu, la sou Anu muvikalaneꞌi no anu vaikala tovolaꞌi vile aloxo ꞌo, “Itema vile mutounu lovo vile no anu xai sou ovu uaini noxou, ia iliꞌi la anu muneꞌe sou mumaisou lexe muneneꞌa. Ia uxalisou temanu uasi. \v 7 \x + \xo 13:7 \xt Luk 3:9\x*La sou anu muvikalanu itema ane usaxilaꞌu xai sou ovu uaini noxou ne aloxo ꞌo, ‘No ꞌa tauu ie tatalu mukalu, la eni eneꞌe ekakamuli ovu ano ꞌo temanu. Ia axalisou vile uasi. La sou naxetaꞌu mo uxexee! Xo loxovaa, la sou anu upaipalunu lialia lovoxu vitanisi ꞌo.’ \p \v 8 \x + \xo 13:8 \xt 2Pi 3:9, 15\x*La sou itema sou usaxilaꞌu xai ne, mukolinu aloxo ꞌo, ‘Tila, namalanixu uxolu no anu tauu ie vile ꞌo la, mo amamulonu lialia no tavaꞌu xe asuanu mosomoso no tavaꞌu sou uleme laixe. \v 9 Ia lexe uneneꞌa no tauu ie ane uuli o, la anu laixe musuku. Ia lexe uneneꞌa uasi, la sou naxetaꞌu mo uxexee.’” \s1 Iesu Mupamauline Sema Vile Ane Xine Tavulenu Mukilikalu \p \v 10 No anu voxo Tavuna vile, la Iesu ulolosiꞌa ta mitema lavulavu no anu vaikala noxou Lataua no nano no taasou lalotu noxiꞌa ta Iutaia. \v 11 La sema vile ane mixoxolu ne, ulee masua vile muxolu noxie, la sou muꞌoxonu xine tavulenu mukilikalu maxuveeni umomomo loxo tauu ie mavulovexa mo muluꞌe no lia taꞌuve mo muxatele tatalu. Milanga aloxo nesi, ia umomomo sou imexi itelo uasi. \v 12 Xe Iesu mumaisie, la muꞌavalie mineꞌe noxou sou muvikalane aloxo ꞌo, “Eiseo, eni exexeenu pipiena noxine mukalu ne.” \v 13 Mukalu, la Anu muꞌitalonu avolu noxie, xe alaxu vilesisi ꞌo, la ane mimexi mutelo mo miꞌitinu Lataua ualasou. \p \v 14 \x + \xo 13:14 \xt Mul 20:9-10; Lap 5:13-14\x*Ia itema sou usaxilaꞌu taasou lalotu noxiꞌa ta Iutaia mumaisou Iesu mupamauline no anu voxo Tavuna, la laꞌiaxu misevile. La sou muvikalaneꞌi ta mitema aloxo ꞌo, “Nenge voxo sou xaixai noxinge muxatele vilesi. La ngingi nganeꞌe noxou Iesu sou upamaulingengi no anu voxovoxo ane ne, io no anu voxo Tavuna uasi.” \p \v 15 \x + \xo 13:15 \xt Luk 14:5\x*Ioxe, Tila mulomu aloxo ne, la muvikalanu itema ne aloxo ꞌo, “Ngingi ta mitema sou kalakalavoi! Xo ngingi vilevilesi ngalavusou ngalulusiꞌa ta mimiimengi loxo ta bulumakaumengi iloꞌa ta donkimengi no taasiꞌa sou ngalaixaꞌa sou iie no voxo Tavuna ne. \v 16 Ia sema ane ꞌo ne, ane Avalaamu ꞌilusunu vile, ia Satani musakisakiine mumomomo loxo tauu ie mavulovexa mo muluꞌe no lia taꞌuve mo muxatele tatalu. La sou umomomo sou eni axexeenu tuꞌumaxu noxie ꞌo no anu voxo Tavuna ꞌo uasi?” \p \v 17 Anu muvikala aloxo ne, la ta ulua noxou ne mimaela masua. Ia ta mitema ne miꞌosa manina no anu xaixai lailaixe mukalusi ane Anu uꞌoxoꞌoxonu ne. \s1 Vaikala Tovolaꞌi sou Masitati Ngiaxu Ilou Iisi \r (Mat 13:31-33; Mak 4:30-32) \p \v 18 Iesu muavuti la mutaliꞌisiꞌa aloxo ꞌo, “Saxisaxilaꞌu noxou Lataua ne, anu aloxo mii maꞌia? Eni atovolaꞌinu a loxovaa? \v 19 Anu aloxo masitati ngiaxu kituꞌa e itema vile mutounu no xaixu. Ia iliꞌi xe muleme muxali tatila loxo ovu vile, la ta ngiangiala iꞌoxonu iomusiꞌa no anu avoavolu.” \p \v 20 Anu mutaliꞌi la aloxo ꞌo, “Mii maꞌia ane sou, eni atovolaꞌinu saxisaxilaꞌu noxou Lataua no anu? \v 21 Anu aloxo iisi sevile kituꞌa e sema vile minoꞌu sou mipitanu mixiunu ilou veleti ane tatila, la musoxolixu veleti ane ne.” \s1 Pekiaꞌinge sou Ngaꞌuna no Anu Aitenga Kituꞌa \r (Mat 7:13-14, 21-23) \p \v 22 Ioxe, Iesu mumuamuaꞌi sou ulai ne Ielusalemu, la muꞌuna no tuatuala sou mulosiꞌa ta mitema lavulavu no anu vaikala noxou Lataua. \v 23-24 La mitema vile mutaliꞌisou Iesu aloxo ꞌo, “Tila, ta mitema ta ꞌeisi mane inoꞌu mauli ane kaluxu uasi, ne?” \p La Iesu muvikalaneꞌi ta mitema aloxo ꞌo, “Ngapita xavingengi sou ngaꞌuna no anu aitenga ane kituꞌa ne. Xo avikalangengi lexe ta mitema tavuꞌalo itovonu sou iꞌunalai, ia imomomo uasi. \v 25 \x + \xo 13:25 \xt Mat 25:10-12\x*Xo loxo moosou tani uavuti xe utatusou aitengaxu tani, la ngingi nganeꞌe ka ngatulu no ale sou ngapolopolo, io ngalinga aloxo ꞌo, ‘Tila, nakisi aitengasixe.’ \p Ia, anu ukolinu vaikalamengi aloxo ꞌo, ‘Eni alavusinge lexe ngingi menge neꞌei uasi.’ \p \v 26 La ngingi ngavikalanu aloxo ꞌo, ‘Nenge nengeꞌa tepita sou teꞌani mo teie ano. Mo nini netulu no voteꞌisixe sou nelosiexixu lavulavu no anu vaikala noxou Lataua.’ \p \v 27 \x + \xo 13:27 \xt Lex 6:8\x*Ia anu ukolinengi la aloxo ꞌo, ‘Eni alavusinge lexe ngingi menge neꞌei uasi. Ngingi ta mitema sou ꞌiliꞌilixo masumasua, ngaxexee mo ngalai vaꞌaxu.’ \p \v 28 \x + \xo 13:28 \xt Mat 8:11-12\x*Io, ngingi ngamaisiꞌa Avalaamu ilou Aisaki mo Iakovo iloꞌa ta mitema sou palomatana ixoxolu no tuala noxou Lataua, la ngingi ngatama mo anangenge ukalakiki. Xo ngingi ngaxolu no ale. \v 29 \x + \xo 13:29 \xt Lex 107:3\x*Ia ta mitema ilutu meꞌa no tuatuala no xalee lia tamiꞌa ineꞌe ixolu no luusiꞌa sou laꞌilali no tuala noxou Lataua. \v 30 \x + \xo 13:30 \xt Mat 19:30\x*Manina musuku lexe ta mitema ane ixavutala lexe iliꞌi, la aneꞌi ixali iuli, xe aneꞌi ane ixavutala lexe ixolu iuli, la aneꞌi ilai iliꞌi.” \s1 Iesu Mutamasiꞌa ta Mitema ne Ielusalemu \p \v 31 No voxo ane ne, la ta Palisaio seꞌi mineꞌe noxou Iesu sou mivikalanu aloxo ꞌo, “Nalutu mo naxexesou tuala ano ꞌo, io nalai no tuala vile vaꞌaxu. Xo Elodesi umasaxa lexe uvene.” \p \v 32 La Anu muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Ngalai mo ngavikalanu mivulaulau ne lexe eni akusaiꞌa ta ulee ta masumasua mo apamaulineꞌi ta mitema vaimomo ꞌo mo neꞌiela. Xe no anu voxo tatalusou, la eni akalusou xaixai noxilo. \v 33 Mii maꞌia ane uxali noxilo vaimomo ꞌo mo neꞌiela mo ualisa ne, ia eni axaxaisi. Xo itema sou palomatana vile umomomo sou usoli no ale ne Ielusalemu uasi! \p \v 34 Iauo, ngingi ta Ielusalemu o, ta Ielusalemu o, ngingi ta mitema sou ngaveꞌa ta mitema sou palomatana mo ngaveꞌa aneꞌi ane Lataua mupalusiꞌa mineꞌe noxinge no anu kulu mo isoli. Alaxu tapiena musuku, la eni emasaxa sou apitaneꞌi ta ꞌilinge loxo kokoꞌa neniꞌa ipitaneꞌi ta ꞌilie no laaxu vivisie. Ia ngingi ngamasaxa uasi. \v 35 \x + \xo 13:35 \xt Lex 118:26\x*Ngamaisou. Iliꞌi, la Lataua umamulonu tualasinge mo anu usaxilaꞌu la uasi. Eni avikalangengi lexe umomomo sou ngamaisilo la uasi, ulai utalo no voxo ane ngingi ngavikala lexe Lataua ualusou anu ane Tila mupalusou muneꞌe ꞌo.” \c 14 \s1 Iesu Mupamaulinu Itema Vile no Taasou Palisaio Vile \p \v 1 No voxo Tavuna vile, la Iesu mulai muꞌani no tani noxou tila noxiꞌa ta Palisaio. La ta mitema ane mipita no tani ne, miutitisou laixe. \v 2 Ia itema vile e muxolu no talaxu Iesu ne, pipiena vile muꞌoxonu la avolu ilou tavaꞌu ne musoxosoxo. \v 3 \x + \xo 14:3 \xt Luk 6:9\x*Iesu mumaisou itema ne, la Anu mutaliꞌisiꞌa ta Palisaio iloꞌa ta mitema ane milavu manina no anu lapuloto noxou Mosesi ne aloxo ꞌo, “Loxovaa, lapuloto noxou Mosesi muvikala laixe lexe tapamaulinu itema no anu voxo Tavuna, uasi?” \v 4 Ia aneꞌi mixolu tani mukiisi. La sou Anu mutetelisou mitema ne sou mupamaulinu. Mukalu, la mupalusou mulai. \p \v 5 \x + \xo 14:5 \xt Mat 12:11; Luk 13:15\x*Io mutaliꞌisiꞌa aloxo ꞌo, “Lexe ngingi vile ꞌolu vile, uasi la bulumakau vile ulapau uluꞌe no taxa sou lexa no voxo Tavuna, la umomomo sou ngingi ngapalea ngatokinu ngatelonu uasi?” \v 6 La aneꞌi iꞌa vaikala vile sou ikolinu uasi. \p \v 7 Ioxe, Iesu mumaisiꞌa ta mitema ane mineꞌe mipita sou iꞌani ne, mitomutomusou luuluu laixesi sou aneꞌi mixolu no anu, la Anu muvikalaneꞌi no anu vaikala tovolaꞌi aloxo ꞌo, \v 8 \x + \xo 14:8 \xt Xav 25:6-7\x* “No voxo ane itema vile uꞌavalinge sou ngalai no anu laꞌilali sou taulaꞌi, la mamu sou ngatomutomusou luuluu laixe. Xo loxo ꞌo io anu muꞌavalou itema vile tatila noxinge kalumo a uxali uao. \v 9 Lexe anu uxali, la itema e mualinge ne uneꞌe la uvikalangengi lexe, ‘Ngaxexesou luu ne mo mitema tila ꞌo uxolu no anu.’ La ngingi ne, ngamaela maninasi ka ngalai ngaxolu iliꞌi. \v 10 Ia lexe ialinge sou ngalai ngaꞌani, la ngalai ngaxolu no luu iliꞌi manina. Mo sou itema e mualinge ne uneꞌe la uvikalangengi lexe, ‘Ta menexilo, ngasuku ngatelo no anu luu ane laixe uuli o.’ La ta mitema ane mineꞌe mipita sou iꞌani ne, iꞌitinu ualasinge. \v 11 \x + \xo 14:11 \xt Mat 23:12; Luk 18:14\x*Xo ta mitema ane aneꞌi meꞌa itelailixaꞌa, la Lataua uluꞌelailixaꞌa, xe aneꞌi ane meꞌa iluꞌelailixaꞌa, la Lataua utelailixaꞌa.” \p \v 12 Muvikalaneꞌi ta mitema e mixali mipita sou laꞌilali ne mukalu, la sou Anu muvikalanu mitema e mualiu ne aloxo ꞌo, “No mine nini naꞌoxonu laꞌilali sou aso, xe sou ꞌoloꞌolovoxo, la mamu sou naaliꞌa ta menexine mo ta vivine mo ta tulaneni iloꞌa ta minemineni xe ta tema tualasine e iꞌa lavuluti piena. Xo nini naaliꞌa maasi, la aneꞌi ialine kalumo sou ikolinu laꞌilalixene ne. \v 13 Ia uasi. Nini naꞌoxo laꞌilali, la naaliꞌa ta mitema ane iꞌa lavulutiiꞌa uasi mo aneꞌi ane vasimeꞌa musoisoli mo aneꞌi ane tavaꞌa mukilikalu xe aneꞌi ane ieꞌi seleveenu. \v 14 \x + \xo 14:14 \xt Ioa 5:29\x*Mo sou Lataua ualusine. Xo aneꞌi ta mitema ane loxo ne, imomomo sou ikoli laꞌilalixene ne uasi. Ia Lataua ukolinu xaixai noxine ne no anu voxo ane ta mitemau itulu sou imauli.” \s1 Vaikala Tovolaꞌisou Laꞌilali Toxoxaꞌa \r (Mat 22:1-10) \p \v 15 \x + \xo 14:15 \xt Luk 13:29\x*Itema vile no taiineꞌi no anu luusou laꞌilali ne, mulomusou Iesu muvikala aloxo ne, la anu muvikalanu Iesu aloxo ꞌo, “Lataua ualusiꞌa ta mitema aneꞌi ane iliꞌi la iꞌani no anu laꞌilali no tuala noxou.” \p \v 16 La Iesu muvikalanu aloxo ꞌo, “Itema vile mulalaxiinu laꞌilali vile toxoxaꞌa ka mualiꞌa ta mitema tavuꞌalo sou lexe ineꞌe iꞌani no anu laꞌilali ane ne. \v 17 Io, voxo sou ꞌaniꞌani muxali, la anu mupalusou itema sou xaixai noxou vile sou lexe ulai uvikalaneꞌi aneꞌi ane anu muꞌavaliꞌa ne lexe, ‘Nganeꞌe, xo laꞌilali mulalaxii mukalu.’ \p \v 18 Ia ta mitema latala ane ne, aneꞌi miavuti sou mivikala lexe aneꞌi imomomo sou ilai uasi xo aneꞌi ꞌauꞌau. Vile noxiꞌa muvikala tei aloxo ꞌo, ‘Eni amomomo sou alai uasi, xo eni elotonu xai vile alavuasi, mo eni alai mo amaisou.’ \p \v 19 Xe tameisiꞌa muvikala aloxo ꞌo, ‘Eni amomomo sou alai uasi, xo eni elotoneꞌi ta bulumakau mavulovexa mo eni amuamuaꞌi alalaisou atovoneꞌi lexe ixaxai alovoxaa?’ \p \v 20 \x + \xo 14:20 \xt 1Ko 7:33\x*Xe tatalusiꞌa kalumo muvikala aloxo ꞌo, ‘Eni amomomo sou alai uasi, xo eni a uao etaulaꞌi alavua ꞌo.’ \p \v 21 Aloxo ne, la sou itema sou xaixai noxou ne mulivunoxu vaikalaiꞌa mulai noxou tilasou. La tilasou ne laꞌiaxu ka muvikalanu itema sou xaixai noxou ne aloxo ꞌo, ‘Napalea nalai no voteꞌi ta tatila xe voteꞌi kitukituꞌa sou tuala ane ne, mo nataxusiꞌa ta mitema ane iꞌa lavulutiiꞌa uasi mo aneꞌi ane vasimeꞌa musoisoli xe aneꞌi ane ieꞌi seleveenu iloꞌa aneꞌi ane tavaꞌa mukilikalu mo naneꞌeneꞌi no taasilo.’ \p \v 22 Ioxe, la sou itema sou xaixai noxou ne muꞌoxonu aloxo ne mukalu, la muvikalanu tilasou aloxo ꞌo, ‘Tila, eni eꞌoxo loxo nini nevikalaleli, ia tani uꞌanaꞌana uao.’ \p \v 23 La tilasou muvikalanu la aloxo ꞌo, ‘Nalai no ale no voteꞌi ta tatila mo namulinu voteꞌi kitukituꞌa sou xai xe naxalisiꞌa, la naneꞌeneꞌi no taasilo. Mo sou taasilo uꞌanaꞌana. \v 24 Eni avikalangengi lexe ta mitema aneꞌi ane eꞌavaliꞌa, ia ineꞌe uasi ne umomomo sou iꞌou laꞌilalixo ꞌo sevile uasi.’” \s1 ꞌIlixo sou Tamulinu Iesu \r (Mat 22:1-10) \p \v 25 Ta mitema tavuꞌalo mimulinu Iesu, la anu muxiu vaxa noxiꞌa sou muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, \v 26 \x + \xo 14:26 \xt Luk 9:23\x* “Lexe itema vile uneꞌe noxilo, ia tanu vulusiꞌa momu ilee nenu mo semau iloꞌa ta ꞌolu mo ta vimovimou xe tanu vulusiu maulixu kalumo uasi, la anu umomomo sou uxali molomolo noxilo uasi. \v 27 Mo loxo itema vile utavulenu tuꞌutuꞌumaxu mo usoli loxo eni asoli o uasi, la anu umomomo sou uxali loxo molomolo noxilo uasi. \p \v 28 Ia lexe vile noxinge ne umasaxa lexe utulusou tani vile veveeni, la uxolu mo uxavutala laixe tei lexe misomisou tani ane ne lamolisou taꞌei xe umaisou lexe anu lamoliu umomomo sou ukalusou xaixai sou utulusou tani ne. \v 29 Xo loxo ꞌo io, anu usokou tani ne, io ukalusou uasi xe ta mitema imaisou aloxo ne, la aneꞌi ikekeiou. \v 30 Io ivikala lexe, ‘Ngamaisou! Maulamenge soxu ne, musokou sou mutulusou tani ne, ia umomomo sou ukalusou uasi.’ \p \v 31 Mo lexe tatananu tuala vile ꞌalaꞌalai sou uꞌoto noxou tatananu tuala ane vile ꞌolele, la anu uxolu mo uxavutala laixe tei o lexe anu umomomo sou iloꞌa ta mitema sou ꞌotoꞌoto noxou ane itemaxu mavulovexa mavulovexa taꞌuve (10,000) iꞌoto, la imomomo sou iuaulixaꞌa ane vile iloꞌa ta mitema sou ꞌotoꞌoto noxou ane itemaxu mavulovexa mavulovexa mavulovexa (20,000) ne. \v 32 Ia lexe anu ulavu lexe umomomo sou uuaulixu tatananu tuala ane vile ꞌolele uasi xe anu uao no paxa sio, la anu usosovosou noxou itema vile sou ulai uvikalanu tatananu tuala ane vile lexe nenge nengei taꞌoto mamu. \v 33 Anu aloxo nesi, lexe vile noxinge usuꞌanu miumiu ukalusi uasi, la anu umomomo sou uxolu molomolo noxilo uasi. \p \v 34 Au ne, anu laixe. Ia lexe tuꞌaxu ne tasiaꞌuxu, la nenge talivunoxu tuꞌaxu ne a loxovaa? \v 35 Anu umomomo sou uꞌoxo lialia lovoxu uasi mo umomomo sou tapita ilou mosomoso sou uꞌoxonu lialia lovoxu sou laꞌilali uleme no anu uasi. Aneꞌi isuanu vitanisi. \p Itema ane sangalou a uxolu sou ulomu, la anu ulomusou vaikala noxilo ꞌo.” \c 15 \s1 Vaikala Tovolaꞌisou Sipsip Vile Muꞌoxovau \r (Mat 18:12-14) \p \v 1 Ioxe, iliꞌi la ta mitema sou itaxusou lamoli iloꞌa ta mitema sou ꞌiliꞌilixo masumasua mineꞌe mipita mixaliliiou Iesu sou ilomu noxou. \v 2 \x + \xo 15:2 \xt Luk 5:30\x*Ia ta Palisaio iloꞌa ta mitema sou lapuloto mimunumunuxu Iesu aloxo ꞌo, “Itema ane ne, ulavusou upita noxiꞌa ta mitema sou ꞌiliꞌilixo masumasua mo iloꞌa iꞌani ipipita kalumo.” \p \v 3 Xe Iesu mulavusou xavutalaiꞌa aloxo ne, la sou Anu muvikalaneꞌi no anu vaikala tovolaꞌi vile aloxo ꞌo, \v 4 \x + \xo 15:4 \xt Ese 34:11, 16; Luk 19:10\x* “Lexe ngingi vile ta sipsipiu itemaxu taꞌuve, ia vile noxiꞌa tasiaꞌuxu. La anu uꞌumesiꞌa aneꞌi ane itemaxu tamiꞌa mo mavulovexa mo muxatele tamiꞌa ne ixolu no tani taatexa ne sou iꞌaniꞌani, io anu ulai ukakamulinu ane vile e tasiaꞌuxu ne xoo mo uxalisou. \v 5 Xe uxalisou ukalu, la uꞌosasou la utavulenu no laxasou, \v 6 sou ulaixu no tuala. Uxali no tuala, la uꞌavaliꞌa ta menexu iloꞌa ta tema tualasou ineꞌe ipita, io uvikalaneꞌi lexe, ‘Nenge nengeꞌa taꞌosa. Xo eni exalisou sipsipxeni e tasiaꞌuxu ꞌole.’ \v 7 Eni avikalangengi lexe anu aloxo nesi, lexe itema vile sou ꞌiliꞌilixo masumasua uxiu opoonu, la ꞌosaꞌosasou toxoxaꞌa ane uxali teitexi no opo loxotolo, uuaulixu ꞌosaꞌila aneꞌi ane itemaxu tamiꞌa mo mavulovexa mo muxatele tamiꞌa aneꞌi mixiu oponeꞌi tei mo milapu no iou Lataua. \s1 Vaikala Tovolaꞌisou Lamoli Tasiaꞌuxu \p \v 8 Mo lexe sema vile lamolie siliva mavulovexa, ia vile tasiaꞌuxu. La ane iꞌelaxu telu ka isilapa tani mo ikamuli laixe mo ixalisou. \v 9 Xe ixalisou ukalu, la ane iꞌavaliꞌa ta menexie iloꞌa ta tema tualasie ineꞌe ipita, io ivikalaneꞌi lexe, ‘Nenge nengeꞌa taꞌosa. Xo eni exalisou lamolixeni e tasiauxu ꞌole.’ \v 10 Eni avikalangengi lexe anu aloxo nesi, lexe itema vile sou ꞌiliꞌilixo masumasua uxiu opoonu, la ꞌosaꞌosasou toxoxaꞌa uxali no talaxaꞌa ta angelo noxou Lataua.” \s1 Vaikala Tovolaꞌisou Itema Muꞌumesou Momu \p \v 11 Iesu muavuti sou musolonu vaikala noxou aloxo ꞌo, “Itema vile iloꞌa ta ꞌolu ta mulu tamei ne mixoxolu. \v 12 La ꞌolu ane kituꞌa muvikalanu momu aloxo ꞌo, ‘Mamilo, nini nalosilo mixemixeni e nini nemulaxu muai vaꞌaxu sou lexe nini nasoli la eni anoꞌu ne, nalosilo a vaimomo ꞌo.’ La sou momu muvelunu miumiu mulosiꞌa ta ꞌolu tamei ne. \p \v 13 Maxuveeni uasi, io ꞌolu ane kituꞌa ne mutaxusou miumiu mukalusi sou mulutu mulai no tuala vile no paxa manina. La muvelunu miumiu mukalusi no anu ꞌilixosou lexamana noxou. \v 14 Xe mukalusou miumiu avile aloxo ne, io tausoli toxoxaꞌa muxali no xalexalee tuala ne mukalusi, la anu muxamuli lexe anu xou ꞌani vile la sou uꞌou uasi. \v 15 La sou anu mulai sou lexe uxaxai noxou itema vile sou tuala ane ne. La itema ane ne, mupalusou mulai no xalee lia ane ta memeeu ixolu sou iꞌaniꞌani no anu sou lexe uꞌaꞌaneꞌi. \v 16 Anu muxamulinu lexe musolixu manina mo umomomo sou uꞌou laꞌilalixaꞌa ta memee. Ia itema vile ulosou mii vile sou uꞌou uasi. \p \v 17 Muxamuli tuꞌutuꞌumaxu aloxo ne, la sou xavutalau mulivu. La muvikala aloxo ꞌo, ‘Ta mitema ta piena sou xaixai noxou mamilo ne, iꞌaniꞌani ia laꞌilalixaꞌa paꞌusou a uai sio. Ia eni ne, esolixo manina mo ꞌaso asoli. \v 18 \x + \xo 15:18 \xt Lex 51:4\x*Eni aavutisi mo alutu alivu alai noxou mamilo mo avikalanu lexe, “Mamilo, eni eꞌoxonu ꞌiliꞌilixo masumasua mulai noxou Lataua teitexi no opo loxotolo mo noxine kalumo. \v 19 Mo umomomo sou nini namoxoꞌilo lexe eni ꞌiline la uasi. Eni axolu loxo itema vile sou xaixai noxinesi.” ’ \v 20 La sou anu muavuti sou mulivu mulai noxou momu. \p Xe anu uao uneneꞌe no paxa sio, io momu mumaisou la anu tanu mutamasou manina. La sou anu muiave mulai noxou ꞌolu ne, sou muaulaxu xe mutimunu xaleenu sou muꞌosasou. \v 21 La ꞌolu muvikalanu aloxo ꞌo, ‘Mamilo, eni eꞌoxonu ꞌiliꞌilixo masumasua mulai noxou Lataua teiteixi no opo loxotolo mo noxine kalumo. Mo umomomo sou nini namoxoꞌilo lexe eni ꞌiline la uasi.’ \p \v 22 Ia momu muvikalaneꞌi ta mitema sou xaixai noxou aloxo ꞌo, ‘Ngapalea! Nganoꞌu tokolomo lailaixe noxilo ne nganeꞌenu mo ngatokolomonu no anu. Mo nganoꞌu ꞌolaꞌola mo nganeꞌe nataanu no avolu. Xe nganoꞌu siove mo nataanu sou tavaꞌu. \v 23 Xe nganoꞌu bulumakau ꞌilie vile mulu ane lovoxu manina mo ngavau. Ngavau sou taꞌoxo laꞌilali tila mo taꞌosa. \v 24 \x + \xo 15:24 \xt Ep 2:1, 5\x*Xo ꞌalixeni mulu ꞌo muꞌumesilo loxo musoli, ia mulivu muneꞌe noxilo loxo anu mumauli la.’ La sou aneꞌi miavuti sou miꞌosasou. \p \v 25 No voxo ngiou ane ne, la ꞌolu laposalaxu ne, anu muxolu no xai. Xe no mine mulivu muneꞌe muxali ꞌalai no tani, la mulomusiꞌa ta mitema ilelexe mo ilelei. \v 26 La sou anu muꞌavalou itema sou xaixai noxou momu vile muneꞌe sou mutaliꞌisou lexe mii maꞌia ane aneꞌi iꞌoxoꞌoxonu ne? \v 27 La anu itema sou xaixai noxou momu ne, mukolinu aloxo ꞌo, ‘Vivine anu a muxali mo mamine muvau bulumakau ꞌilie vile mulu ane lovoxu manina. Xo anu mulivu muneꞌe muxali noxou laixesi mo uulua uasi.’ \p \v 28 Vimou mulomusou aloxo ne, la laꞌiaxu mo umasaxa sou uꞌuna no tani uasi. La sou momu muuatulai sou muxolixolinu sou lexe uꞌunalai no tani. \v 29 Ia anu muvikalanu momu aloxo ꞌo, ‘Nalomu, no tauutauu ie tavuꞌalo mukalu o ne, eni exaxai noxine loxo itema sou napalupalusousi mo alavusou aloloxoloxu vaikalameni uasi. Ia nini nalavusou sou nalosilo mee ꞌolu vilesi loxo ꞌo sou nexi noxiꞌa ta menexilo taꞌou mo taꞌosa uasi. \v 30 Ia ꞌiline soxu ane ne, anu mulai muvelunu mimemimeni no anu ꞌilixo sou lexamana noxou, ia mulivu muneꞌe la nini nevauxou bulumakau vile mulu ane lovoxu!’ \p \v 31 La momu muvikalanu aloxo ꞌo, ‘ꞌAlixeni, nini ne nexoxolu noxilosi mo mimii latala noxilo ne, nini naꞌaninisi. \v 32 Ia laixe lexe nenge nengeꞌa tapita sou taꞌani mo taꞌosa, xo vivine soxu ne muꞌumesinge loxo musoli, ia mulivu muneꞌe ꞌo loxo mumauli la.’” \c 16 \s1 Vaikala Tovolaꞌisou Itema sou Kalavoi Muꞌoxonu Xaixai Laixe \p \v 1 Mukalu, la Iesu muvikalaneꞌi ta molomolo noxou aloxo ꞌo, “Itema vile sou usaxilaꞌu lamoliu itema sou lavuluti vile mupaipalunu lamoliu tila noxou. La sou ta mitema moseꞌi milai miaꞌaloxu noxou tilasou ne. \v 2 La sou tila noxou muꞌavalou sou mutaliꞌisou lexe, ‘Nini neꞌoxo mii maꞌia, la sou ta mitema miaꞌaloxene noxilo? Nini naxolu loxo itema sou usaxilaꞌu lamolixeni la uasi. Nini nakalu, io nini nakaukavunu aꞌalosou lamolixeni ukalusi mo nalosilo.’ \p \v 3 La sou itema sou usaxilaꞌu lamoliu tilasou ne, anu molu muvikala aloxo ꞌo, ‘Tila noxilo uxexeleli no anu xaixai ane anu mulosilo ꞌo, la eni aꞌoxonu mii maꞌia? Xo eni xavileli sou aꞌasiꞌasi uasi mo eni amaelasou alingalinga mimii noxiꞌa ta mitema. \v 4 Anu ane, eni exalisou voteꞌi vile sou aꞌoxonu no mine tila noxilo uxexeleli no anu xaixai noxilo lai ꞌo, la ta mitema iꞌosasilo mo iꞌavalilo aꞌunalai no taasiꞌa.’ \p \v 5 Anu muxalisou voteꞌi vile aloxo ne, la sou anu muꞌavaliꞌa ta mitema vilevilesi e minoꞌu tilasou miumiu ia ikolinu uao. Aneꞌi mineꞌe, la sou mutaliꞌisou vile noxiꞌa tei aloxo ꞌo, ‘Nini nenoꞌu miumiu tila noxilo taꞌei sou nakolinu?’ \p \v 6 La anu mukolinu aloxo ꞌo, ‘Eni enoꞌu vata sou ovu olivu temanu lexaxu vexasou itemaxu taꞌuve (100).’ \p La sou anu muvikala lexe, ‘Nanoꞌu uoli voloxu e ekaukavunu mii ane nini nenoꞌu ne, mo naxolu no lia palea sou naxiu mo nakaukavu mavulovexa taꞌuve.’ \p \v 7 Mukalu, la mutaliꞌisou tameisiꞌa lexe, ‘Nini nenoꞌu taꞌei sou nakolinu?’ \p La anu mukolinu aloxo ꞌo, ‘Eni enoꞌu tiva sou uiti temanu itemaxu taꞌuve.’ \p La anu muvikala lexe, ‘Nanoꞌu uoli voloxu e ekaukavu mii ane nini nenoꞌu ne mo naxiu uxali loxo itemaxu tamiꞌa (80).’ \p \v 8 Anu itema sou kalavoi, ia muꞌoxonu xaixai laixe no anu lavulavu noxou aloxo ne, xe tila noxou mulavusou, la muꞌitinu ualasou. Xo ta mitema ane ilavusou Lataua uasi no lia ꞌo, iuaulixaꞌa aneꞌi ane milavusou Lataua no anu xaixai sou lialia ꞌo. \v 9 La sou eni avikalangengi ta molomolo noxilo lexe, ngaxaxai laixe no anu mimii sou lialia ꞌo sou ngamolo ta menexinge ane imaxaꞌu ꞌiliꞌilixomengi, mo sou iliꞌi xe mimemimengi ne ukalu, la Lataua uꞌavalinge ngalai ngaxolu no tuala ane kaluxu uasi. \p \v 10 \x + \xo 16:10 \xt Luk 19:17-26\x*Aloxo ne, la sou lexe itema vile umomomo sou usaxilaꞌu mii ane kituꞌa laixe, la anu umomomo sou usaxilaꞌu mii ane tatila laixe kalumo. Ia lexe itema vile umomomo sou usaxilaꞌu mii ane kituꞌa laixe uasi, la anu umomomo sou usaxilaꞌu mii ane tatila laixe uasi kalumo. \v 11 La sou lexe ngingi ngamomomo sou ngasaxilaꞌu mimii ane sou lia ꞌo laixe uasi, la ꞌenaꞌei uꞌitalongengi sou ngasaxilaꞌu mimii ane maninasou? \v 12 Mo lexe ngingi ngamomomo sou ngasaxilaꞌu itema vile miumiu laixe uasi, la ꞌenaꞌei uitimengi mimii sou ngasaxilaꞌu? \p \v 13 \x + \xo 16:13 \xt Mat 6:24\x*Mo eni avikalangengi kalumo lexe, itema sou xaixai vile umomomo sou uxaxai noxiꞌa ta tatila noxou tamei uasi. Xo maasi, xe xavutalau ukalipala, la anu umasaxau vile uasi, io umasaxau ane vile. Xe anu uxaxai noxou vilesi, ia tanu vulusiou ane vile. Aloxo ne, la sou ngingi ngamomomo sou ngaxaxai noxou Lataua xe ngaxaxaisou lamoli kalumo uasi.” \p \v 14 Ta Palisaio ane taneꞌi uxolu no anu lamoli musuku milomusou Iesu muvikala aloxo ne, la aneꞌi mipilikeu. \v 15 \x + \xo 16:15 \xt Mat 23:28; Luk 18:9-14\x*La sou Iesu muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Ngingi ta mitema sou ngatoongenge lexe ngingi ta mitema ta laixe no ieꞌi ta mitema, ia Lataua mulavusou mii maꞌia ane muxolu no tangengi ne. La sou ꞌenaꞌei ane ta mitema iꞌitinu ualasou ne, Lataua umasaxau uasisi manina.” \s1 Iesu Mulosiꞌa Lavulavu Moseꞌi La \p \v 16 \x + \xo 16:16 \xt Mat 11:12-13\x*Iesu muvikalaneꞌi ta Palisaio la aloxo ꞌo, “Vaikala sou lapuloto noxou Mosesi mo vaivaikala noxiꞌa ta mitema sou palomatana muneꞌe mutalo noxou Ioanesi. Musoko no voxo ane ne, la eni esokou aꞌalo laixe sou saxisaxilaꞌu noxou Lataua sou alutunoxu ulai no tuatuala. La ta mitema tapiena xavineꞌi sou imasaxa lexe iꞌuna no anu. \v 17 \x + \xo 16:17 \xt Mat 5:18\x*Ia mimii latala teitexi no loxotolo mo lialia ꞌo, iliꞌi la ukalu. Ia vaikala sevile kituꞌa no nano no ꞌa lapuloto noxou Mosesi ne, umomomo sou ukalu uasi. \p \v 18 La sou itema ukusaie semau, io uꞌuluxe sema vileli, la anu mususunoxu taulaꞌi. Xe mulu vile ane unoꞌe sema e mulue musuꞌane ne, la anu mususunoxu taulaꞌi noxou kalumo.” \s1 Itema sou Lavuluti Tapiena Ilou Lasaro \p \v 19 Iesu musolo vaikala noxou la aloxo ꞌo, “Itema vile sou lavuluti tapiena muxoxolu. Ia utaa tokolomoxu lauoinu veveeni no ale, xe utaa ane keakea laixe no nano. Mo uꞌou laꞌilali lailaixesi no voxovoxo. \v 20 Io, no aitengaxu taasou ne, la itema vile sou lingalinga ualasou lexe Lasaro e xalexalevi mutomunu vasimolu, anu a uxoxolu ne. \v 21 Anu umasaxa lexe uꞌou laꞌilali ꞌutuꞌutuxu ane ulapau no luusou laꞌilali noxou itema sou lavuluti piena ne. Ia ta aꞌaa ineꞌe la ixamexamesou xalexalevinu. \p \v 22 Ioxe, iliꞌi xe itema sou lingalinga ne musoli, la ta angelo mitavule mulai mipamotonu muxolu muvaisaꞌinu Avalaamu. Xe iliꞌi la itema sou lavuluti tapiena ne kalumo musoli, la miꞌasixu. \v 23 La mulai muxolu no tualasiꞌa ta mitema ane misoisoli la anu muxamulinu navunavu tatila. Xe iou mutelo, la mumaisou Avalaamu muxolu no paxa, ia Lasaro anu muvaisaꞌinu. \v 24 La sou muꞌava mulai noxou aloxo ꞌo, ‘Ae, ꞌilisuleli Avalaamu, eni examuli navunavu tatila no anu navu ꞌo. La sou nini tanenixo mo napalusou Lasaro utoo avolu simisou no lexa mo uneꞌe umulaxu no levexo mo uꞌoxo lelemesou.’ \p \v 25 Ia Avalaamu muvikalanu aloxo ꞌo, ‘ꞌIlusuleli, naxavutala lexe no mine nini nemauli nexoxolu no lia, la nini nenoꞌu mimii ane lailaixe. Ia Lasaro ne, anu munoꞌu mimii ane masumasuasi. Ia vaimomo ꞌo, la anu uxolu laixe mo uꞌosa ꞌo, ia nini a naxolu no anu navunavu ne. \v 26 Xe kalumo xo, vanunu toxoxaꞌa anu a uxolu no nixi noxinge nengeꞌa, la sou evile lai ꞌo umasaxa lexe ulai noxine ne, la umomomo uasi, xe evile lai noxine ne, umasaxa lexe uneꞌe noxixe ꞌo, la umomomo uasi kalumo.’ \p \v 27 La sou anu muvikalanu Avalaamu aloxo ꞌo, ‘Ioxe, la sou eni alingaine nini ꞌilusuleli. Napalusou Lasaro ulai no tani noxou mamilo, \v 28 xo eni ta vivilo taꞌuve ane a ixoxolu no anu ne. La sou Lasaro upeletotosiꞌa, mo sou aneꞌi kalumo la ineꞌe no tuala sou navunavu ꞌo uasi.’ \p \v 29 Ia Avalaamu muvikalanu aloxo ꞌo, ‘Nalomu, lapuloto noxou Mosesi mo vaivaikala noxiꞌa ta mitema sou palomatana anu a muxolu ne sou aneꞌi ilomu no anu.’ \p \v 30 Xe anu muavuti la muvikalanu la aloxo ꞌo, ‘ꞌIlusuleli Avalaamu, navikala aloxo ne uasi. Xo lexe itema vile musoli, ia utulu mo ulai noxiꞌa la sou aneꞌi ixiu oponeꞌi.’ \p \v 31 La Avalaamu muvikalanu aloxo ꞌo, ‘Lexe aneꞌi ilomusou lapuloto noxou Mosesi mo vaivaikala noxiꞌa ta mitema sou palomatana uasi, la aneꞌi imomomo sou ilomuxu itema vile e musoli ka mumauli ne sou ixiu oponeꞌi uasi kalumo.’” \c 17 \s1 ꞌIliꞌilixo Ane Uolexaꞌa ta Mitema sou Isusu Noxou Lataua \r (Mat 18:6-7, 21-22; Mak 9:42) \p \v 1 Iesu muvikalaneꞌi ta Palisaio mukalu, la muvikalaneꞌi ta molomolo noxou la aloxo ꞌo, “Mimii ane uolexaꞌa ta mitema sou isusu noxou Lataua ne, anu a uxoxolu. Ia itema ane uolexaꞌa ta mitema sou isusu noxou Lataua ne, Lataua ulosou navunavu. \v 2 Lexe itema vile uolexu vile noxiꞌa ta mitema ane imuxamuxaxu taneꞌi noxilo loxo ta molomolo ta kituꞌa sio sou isusu noxou Lataua, la laixe lexe isakiinu lavoꞌo vile tatila no xolanu mo ilea uluꞌelai no luaki, mo sou Lataua ulosou navunavu uasi. \v 3 \x + \xo 17:3 \xt Mat 18:15\x*Aloxo ne, la sou ngingi ngasaxilaꞌinge laixe. \p Ia lexe menexinge vile ane mumulaxu tanu noxou Lataua io uꞌoxonu ꞌilixo vile masua, la nakaitolonu. Xe lexe anu upalaꞌalixu susu noxou noxine mo uxiu opoonu, la nini naxiu tumalineu. \v 4 Mo lexe anu uꞌoxonu ꞌiliꞌilixo masumasua noxine alaxu muxatele tamei no anu voxo vile, ia anu uneꞌe noxine alaxu muxatele tamei sou upalaꞌalixu ꞌiliꞌilixo masumasua noxou ne, la nini naxiu tumalineu.” \p \v 5 Ta mitema sou xaixai noxou Iesu mivikalanu Tila aloxo ꞌo, “Naꞌoxonexi mo tamuxamuxaxu tanexi pekiaꞌu noxou Lataua!” \p \v 6 \x + \xo 17:6 \xt Mat 17:20; 21:21\x*La sou anu muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Lexe ngingi ngamuxamuxaxu tangengi noxou Lataua kituꞌasi umomomo loxo ovu masitati ngiaxu, la ngingi ngamomomo sou ngavikalanu ovu vile ꞌo lexe, ‘Naluvuneni no mukuluxene mo nalai natouneni no luaki,’ la anu ulomungengesi.” \p \v 7 Iesu musolonu vaikala noxou aloxo ꞌo la, “Lexe ngingi vile ne, upalusou itema sou xaixai noxou sou lexe uxaxai no xaixu mo usaxilaꞌa ta sipsipiu, xe ulivu uneꞌe, la loxovaa anu uvikalanu lexe, ‘Naneꞌe avile mo naxolu mo naꞌani.’ Uasi. \v 8 Ia anu uvikalanu lexe, ‘Nalalaxii laꞌilalixo mo natavulenu ilou lexasou uneꞌe sou aꞌou mo aiemolu, io nini natutulumaieli. Xe eni aꞌani mo aie ukalu, la sou nini naꞌani xe naie.’ \v 9 Mo lovoxaa anu uvikala laixe noxou itema sou xaixai noxou ne xo anu mulomusou muꞌoxonu mii ane anu muvikalanuxu ne? Uasi. \v 10 Aloxo ne, la sou ngingi kalumo lexe ngaꞌoxonu mii ane tilasinge uvikalangengixu ne, la sou ngavikala lexe, ‘Nexi minu ne ta mitema sou xaixai noxine vitanisi. Nexi teꞌoxo xaixaimexisi ane nini nelosixe.’” \s1 Iesu Mupamaulineꞌi ta Mitema Mavolovexa Ane Vulukali Muꞌiꞌa \p \v 11 Iesu muvikalaneꞌi mukalu, la mulutu sou lexe ulai ne Ielusalemu. La mumuamuaꞌi mulai mumulinu pilixasou xalee lia tila ne Samalia xe Xalilaia. \v 12 Anu sou uꞌuna no tuala vile, la ta mitema mavulovexa ane vulukali muꞌiꞌa ne, mineꞌe mimaisou Iesu no voteꞌi. La aneꞌi mitulu no paxasi, \v 13 \x + \xo 17:13 \xt Liv 13:45-46\x*ia miꞌava tatila mulai noxou lexe, “Tila Iesu, nini taneninexe!” \p \v 14 \x + \xo 17:14 \xt Liv 14:2-3; Mat 8:3-4\x*Ia no mine Iesu mumaisiꞌa, la muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Ngalai mo ngamaxaꞌinge noxiꞌa ta ailiꞌi.” Xe aneꞌi mimuamuaꞌi milalai no voteꞌi, la vasimeꞌa laixe mukalu. \p \v 15 La sou vile noxiꞌa mumaisou vasimolu lexe muxali laixe mukalu, la muꞌavaꞌava tatila sou muꞌitinu Lataua ualasou mo mulivu muneꞌe noxou Iesu. \v 16 Muneꞌe, la mulapau muluꞌe noxou Iesu tavaꞌu sou muvikala laixe mulai noxou. Ia itema ane ne sie Samalia mo. \p \v 17 Iesu mumaisou itema ne aloxo ne, la mutaliꞌisou aloxo ꞌo, “Eni epamaulingengi ta mitema mavulovexa, ia muxatele tamiꞌa aneꞌi ꞌava? \v 18 La ilivu ineꞌe mo iꞌitinu Lataua ualasou ua. Ia itema aasila soxu vilesisi ꞌo, mulivu muneꞌe sou muꞌitinu Lataua ualasou ꞌo.” \v 19 Mukalu, la Iesu muvikalanu aloxo ꞌo, “Natulu mo nalai. Xo nini nemuxamuxaxu taneni noxilo, la sou nini vasimene muxali laixe.” \s1 Saxisaxilaꞌu Noxou Lataua a Muxali ne \r (Mat 24:23-28, 37-41) \p \v 20 Ioxe, no voxo vile, la ta Palisaio mitaliꞌisou Iesu lexe saxisaxilaꞌu noxou Lataua uneꞌe talu? La sou Iesu mukolinu taliꞌi noxiꞌa aloxo ꞌo, “Saxisaxilaꞌu noxou Lataua ne uxali loxo mii e nenge tamaisou no anu ienge uasi. \v 21 Mo umomomo sou ta mitema ivikala lexe, ‘Anu ꞌa lai ꞌo.’ mo ivikala lexe, ‘Anu ꞌa ꞌolele.’ uasi. Xo ngamaisou, Lataua Anu ꞌa usasaxilaꞌinge ne.” \p \v 22 Mukalu, la muvikalaneꞌi ta molomolo noxou aloxo ꞌo, “Ngemasaxa lexe ngamaisou Itema ꞌOlu no anu voxo vilesisi ꞌo, ia voxo sou umomomo sou ngamaisou la uasi, a uneneꞌe. \v 23 \x + \xo 17:23 \xt Mak 13:21; Luk 21:8\x*Ia ta mitema ivikalangengi lexe, ‘Anu ꞌa ꞌolele.’ mo ivikala lexe, ‘Anu ꞌa lai ꞌo.’ Ia mamu sou ngalomuxaꞌa mo ngamulineꞌi. \v 24 Xo voxo noxou Itema ꞌOlu ne, uxali loxo leleꞌe ulami e ukaasou opo loxotolo ukalusi. \v 25 Ia tei no anu, la Anu utavulenu tuꞌutuꞌumaxu tapiena mo ta mitema vaimomo ꞌo ixiu tumaliꞌa noxou. \p \v 26 Mii maꞌia ane uxali no xovo ane ne, anu iou vilesisi aloxo no anu voxo noxou Noa. \v 27 No anu voxo ane ne, la ta mitema iꞌaniꞌani mo iie mo itataulaꞌixaꞌa ngatongatoꞌo mulai muxali no voxo ane Noa muꞌunalai no anu lasipi tatila. Io alipaa toxoxaꞌa muxali mole muꞌuoꞌuosiꞌa mikalu avile. \p \v 28 \x + \xo 17:28 \xt Tav 18:20; 19:25\x*Mo anu iou vilesisi aloxo no anu voxo noxou Loti kalumo. No anu voxo ane ne, la ta mitema iꞌaniꞌani mo iie mo ilotolotonu mimii mo imomolo mimii sou ta mitema iloto noxiꞌa mo itotou laꞌilali xe itutulusou tatani. \v 29 Ia no anu voxo ane Loti mulutu muꞌumesou tuala ne Sodomu, la navu ilou lavoꞌo axeaxexaxu mulapalapau molu no opo loxotolo muluꞌe muꞌelaxaꞌa mikalu avile. \p \v 30 Voxo ane Itema ꞌOlu uxali ne, anu iou vilesisi kalumo aloxo ne. \v 31 \x + \xo 17:31 \xt Mat 24:17-18\x*No anu voxo ane ne, la umomomo sou mitema ane uxolu teitexi no tani laxaꞌu ne, ulivu uluꞌe no taasou sou utaxusou miumiu la uasi. Xe anu aloxo nesi, la itema ane mulai no xaixu ne, ulivu uneꞌe no taasou sou unoꞌu mii vile la uasi. \v 32 \x + \xo 17:32 \xt Tav 19:17, 26\x*Ngaxavutalane Loti semau. \v 33 \x + \xo 17:33 \xt Luk 9:24\x*Lexe itema ane tanuxu maulixu sou lia ꞌo, la anu uxovulaunu mauli ane kaluxu uasi, xe itema ane uxovaunu maulixu sou lia ꞌo, la anu unoꞌu mauli ane kaluxu uasi. \v 34 Eni avikalangengi lexe no anu ꞌolovoxo ane ne, la ta mitema tamei iai ipita no luu vile, ia ta angelo inoꞌu vile ulai io vile usuꞌa uai ne. \v 35-36 Mo ta sema ta tamei iꞌulaluu laꞌilali, la ta angelo ineꞌe inoꞌe vile, io vile isuꞌa ixolu ne.” \p \v 37 Xe ta molomolo noxou milomusou aloxo ne, la mitaliꞌisou aloxo ꞌo, “Tila, mii ane ne, uxali ꞌa neꞌei?” \p La Iesu mukolineꞌi aloxo ꞌo, “No anu xalee lia ane vasimeꞌa ta mitema misoisoli utaꞌolu no anu, la ta suluvi nenu ineꞌe ipita sou iꞌiꞌa ta mitema e misoisoli ne.” \c 18 \s1 Vaikala Tovolaꞌisie Sema Vaalu Vile Milinga Pekiaꞌu Noxou Itema sou Uilevinu Vaivaikala \p \v 1 \x + \xo 18:1 \xt Kol 4:2; 1Te 5:17\x*Ioxe iliꞌi, la Iesu muvikalaneꞌi ta molomolo noxou no anu vaikala tovolaꞌi vile sou ulosieixaꞌa lexe ikilaka utotomu, io isuanu ꞌilixo sou lakilaka uasi. \v 2 La sou Anu muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “No anu tuala vile, la mitema sou itilovosou vaivaikala vile a muxolu ne. Ia anu ulavusou umamaꞌu noxou Lataua mo uxavutalaneꞌi ta mitema uasi. \v 3 Mo sema vaalu vile ane a mixolu no tuala ane ne kalumo. Ia ane ineꞌe utotomu noxou itema sou utilovosou vaivaikala ne sou ilinga noxou lexe, ‘Nasuꞌulileli no anu vaivaikala ane uluaxeni utulusilo no anu.’ \p \v 4 Ane mineꞌe milinga noxou alaxu tavuꞌalo mukalu tei, la anu ulomuxe uasi. Ia iliꞌi, la tanu muvikala aloxo ꞌo, ‘Eni ne, amamaꞌu noxou Lataua uasi mo axavutalaneꞌi ta mitema uasi, \v 5 ia xo sema vaalu ano ꞌo imoloꞌinasilo utotomu ꞌo, la eni asuꞌuline no anu vaivaikala ane uluaie utulusie no anu. Mo sou mamu sou ane ineꞌe utotomu sou itotosaleli.’” \p \v 6 La Anu musolo vaikala aloxo ꞌo, “Ngalomusou mii maꞌia ane itema masua sou utilovosou vaivaikala mulemolu. \v 7 La sou loxovaa, ta mitema ane Lataua musosovosiꞌa lexe ta naꞌu itama noxou no voxovoxo utotomu, la Anu umomomo sou usuꞌulineꞌi no anu vaivaikala ane ta uluaiꞌa itulusiꞌa no anu uasi? Mo anu uꞌoxololooxaꞌa, io usuꞌulineꞌi uasi? \v 8 Eni avikalangengi aloxo ꞌo. Lataua usuꞌulineꞌi no anu vaivaikala paleasi. Ia loxovaa, Itema ꞌOlu uneꞌe, la umomomo sou Anu umaisiꞌa ta mitema no lialia ꞌo imuxamuxaxu taneꞌi noxou Lataua? Uasi.” \s1 Vaikala Tovolaꞌisiꞌa Palisaio Ilou Itema sou Utaxusou Lamoli \p \v 9 Ta mitema moseꞌi mixavutala lexe aneꞌi mimulinu lapuloto noxou Mosesi, la sou aneꞌi ta mitema ta laixe, io iluꞌelailixaꞌa ta mitema moꞌsei sou ixavutala lexe aneꞌi ta laixe uasi. La sou Iesu muvikalaneꞌi no anu vaikala tovolaꞌi vile aloxo ꞌo, \v 10 “Ta mitema tamei milai no tani tila noxou Lataua sou ilinga. Vile noxiꞌa ilou ne, anu Palisaio xe vile ne anu itema sou utaxusou lamoli. \v 11 Io, ilou milai, la Palisaio mutulu sou mukilakasou no tanu aloxo ꞌo, ‘Lataua, eni alemo laixe ulai noxine xo eni loxo ta mitema moꞌsei ane ipakali mo iꞌoxonu ꞌiliꞌilixo masumasua mo isusu no anu taulaꞌi xe loxo itema ane sou utaxusou lamoli e utulu no paꞌumelo ꞌo uasi. \v 12 \x + \xo 18:12 \xt Ais 58:1-4; Mat 23:23\x*Ia eni amitema sou alavusou apelemu alaxu tamei no anu voxo taꞌuve mo muxatele tamei mo alavusou avelunu mimii ukalusi noxilo sou aitinu mavulovexasou ulai noxine.’ \p \v 13 \x + \xo 18:13 \xt Lex 51:1\x*Ia itema sou utaxusou lamoli ne, mutulu vaꞌaxu noxou Palisaio mo iou utelo no opo loxotolo uasi. Ia mutangatulu sou muꞌotuꞌotunu lutunu, io muvikala lexe, ‘Lataua, tanenixo xo eni itema sou ꞌiliꞌilixo masumasua.’ \p \v 14 \x + \xo 18:14 \xt Mat 23:12\x*La sou avikalangengi lexe itema ane sou utaxusou lamoli ne mulivu no tani, la Lataua mumoxoꞌu lexe anu itema mulapu. Ia Palisaio ne aloxo ne uasi. Xo ta mitema tavuꞌalo aneꞌi ane iꞌitinu ualasiꞌa ne, la Lataua uluꞌelailixaꞌa, xe aneꞌi ane iluꞌelailixaꞌa, la Lataua uꞌitinu ualasiꞌa.” \s1 Mineꞌeneꞌi ta Molomolo Noxou Iesu \p \v 15 Iesu muvikalaneꞌi aloxo ne xe mukalu, la ta mitema mineꞌeneꞌi ta ꞌiliꞌa ta keakea noxou sou lexe Iesu umulaxu avolu noxiꞌa sou ualusiꞌa. Xe ta molomolo noxou mimaisiꞌa aloxo ne, la mikaitoloneꞌi. \v 16 Ia Iesu muꞌavaliꞌa ta molomolo ta kitukituꞌa mineꞌe noxou, io muvikalaneꞌi ta molomolo noxou aloxo ꞌo, “Ngaxexesiꞌa ta molomolo ta kitukituꞌa nesi mo ineꞌe noxilo. Io ngaꞌapixaꞌa uasi. Xo ta mitema ane loxo ta molomolo ta kitukituꞌa ꞌo, aneꞌi imomomo sou ixolu no anu saxisaxilaꞌu noxou Lataua. \v 17 \x + \xo 18:17 \xt Mat 18:3\x*Eni avikalangengi manina musuku aloxo ꞌo. Itema vile umasaxa sou uxali loxo ta molomolo ta kitukituꞌa ꞌo uasi, la umomomo sou Lataua usaxilaꞌu uasi.” \s1 Tila sou Lalotu Noxiꞌa ta Iutaia E Anu Itema sou Lavuluti \r (Mat 19:16-30; Mak 10:17-31) \p \v 18 \x + \xo 18:18 \xt Luk 10:25\x*Tila vile sou lalotu noxiꞌa ta Iutaia mutaliꞌisou Iesu aloxo ꞌo, “Itema laixe sou ulosixe lavulavu, mii maꞌia ane lexe eni aꞌoxonu la sou eni anoꞌu mauli ane kaluxu uasi no anu?” \p \v 19 Xe Iesu muavuti la mukolinu aloxo ꞌo, “Tavaꞌu loxovaa ane nini nemoxoꞌilo lexe eni laixe ꞌo? Itema vile laixe uasi, ia Lataua Anusisi. \v 20 \x + \xo 18:20 \xt Mul 20:12-16; Lap 5:16-20\x*Nini nelavu no anu lapuloto noxou Mosesi e muvikala lexe, ‘Ngingi ane ngetaulaꞌi, la ngasusunoxu taulaꞌingenge uasi. Mo mamu sou ngavau itema vile usoli. Mo mamu sou ngapakali. Mo mamu sou ngakalavoinu itema vile vitanisi sou ngavikala lexe manina teitexi. Xe ngatoxoneꞌi ta maminge iloꞌa ta neninge.’” \p \v 21 Xe anu muavuti, la muvikalanu Iesu aloxo ꞌo, “Lapuloto ane ne, eni emulinu no mine eni molomoloxo mo muneꞌe mutalo vaimomo ꞌo.” \p \v 22 Xe Iesu mulomu noxou aloxo ne, la sou muvikalanu lexe, “Mii vilesisi a naꞌoxo uao. Nalai mo nanoꞌu lavulavulutimeni ukalusi mo ta mitema ilotonu, xe nanoꞌu lamolisou la sou naitiꞌa aneꞌi ane iꞌa mimii uasi. Xe nini naꞌoxo aloxo ne, la sou mimii lailaixe ane uai teitexi no opo loxotolo ne, nini naꞌanini. Ia naneꞌe mo namulileli.” \p \v 23 Xe itema ne mulomusou vaikala noxou aloxo ne, la iou mupalulu. Xo anu mulavusou lexe anu lavulavulutiu tavuꞌalo misevile. \v 24 Iesu mumaisou itema ne la muvikalanu aloxo ꞌo, “Ta mitema ane lavulutiiꞌa tavuꞌalo musuku ne, anu pekiaꞌu musuku noxiꞌa sou iꞌunalai no anu saxisaxilaꞌu noxou Lataua! \v 25 Manina lexe anu seꞌisisi sou kameli vile uꞌunalai no anu umo vile taxanu, ia itema ane lavulutiu piena musuku ne, anu pekiaꞌu misevile noxou sou uꞌunalai no anu saxisaxilaꞌu noxou Lataua.” \p \v 26 Xe aneꞌi ane milomusou vaikala noxou aloxo ne, la aneꞌi mitaliꞌisou Iesu aloxo ꞌo, “La sou ꞌenaꞌei ane sou unoꞌu mauli ane kaluxu uasi ne?” \p \v 27 La Iesu mukolineꞌi aloxo ꞌo, “Mii maꞌia ane ta mitema imomomo sou iꞌoxonu uasi ne, Lataua umomomo sou uꞌoxonu.” \p \v 28 Xe Pita muavuti la muvikalanu aloxo ꞌo, “Nexi texiu tumalixeu mimii latala noxixe ne mukalu, ia teneꞌe ꞌo sou temulineni!” \p \v 29 Xe Iesu muavuti la muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Eni avikalangengi manina musuku aloxo ꞌo. Lexe itema vile uꞌumesou taasou mo semau mo ta vimovimou mo momu ilee nenu xe ta ꞌoluꞌolu sou lexe uꞌitalonu maulixu ulai noxou Lataua sou usaxilaꞌu, \v 30 la anu unoꞌu mimii tavuꞌalo uuaulixu mimii ane anu muꞌumesou tei no mine anu uxolu no lia ꞌo xe iliꞌi no mine anu usoli, la unoꞌu mauli ane kaluxu uasi.” \s1 Iesu Mutotokalasou Soli Noxou Alaxu Tatalusou \r (Mat 20:17-19; Mak 10:32-34) \p \v 31 \x + \xo 18:31 \xt Luk 24:44\x*Ioxe, Iesu muvikalaneꞌi aloxo ne xe mukalu, la munoꞌa ta molomolo noxou mavulovexa mo muluꞌe no lia tamei mineꞌe ꞌalai noxou sou muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Nenge nengeꞌa sou tanuna ne Ielusalemu ꞌo, mo sou mimii latala ane ta mitema sou palomatana mikaukavunusou Itema ꞌOlu ne, uxali manina. \v 32 \x + \xo 18:32 \xt Luk 9:22, 44\x*La sou ta mitema inoꞌu sou iꞌitalonu ulai no avoꞌa ta mitema aneꞌi ane ilavusou Lataua uasi, sou imolovilaꞌisou mo ikekeiou mo ituvesou xe ipuapuasou mo ivau usoli. \v 33 Uai no anu lulu voxo tamei xe tatalusou, la Anu utulu.” \p \v 34 \x + \xo 18:34 \xt Mak 9:32\x*Ia ta molomolo noxou ilamana no anu mimii ane Iesu mulemolu ne uasi. Xo laaxu ne mutalume noxiꞌa, la sou aneꞌi ilavusou mii maꞌia ane Anu ulelemolu ne uasi. \s1 Iesu Mupamaulinu Itema Vile Iou Seleveenu \r (Mat 20:29-34; Mak 10:46-52) \p \v 35 Ioxe, Iesu iloꞌa ta molomolo noxou milai mixali ꞌalai ne Ieriko, la itema vile iou seleveenu a muxoxolu no voteꞌi paꞌumolu ne. Anu uxoxolu ne sou ulingalinga mimii noxiꞌa ta mitema. \v 36 No voxo ane ne, anu mulomusiꞌa ta mitema tavuꞌalo imuamuaꞌi ineneꞌe, la mutaliꞌisiꞌa aloxo ꞌo, “Mii maꞌia ane, uxaxali ne?” \v 37 La aneꞌi mikolinu aloxo ꞌo, “Iesu sie Naseleti Anu a uneꞌe ulai ne.” \p \v 38 La anu muꞌava mulai noxou Iesu aloxo ꞌo, “Iesu, nini Deviti ꞌilusunu, nini tanenixo!” \p \v 39 Ia aneꞌi ane miulaxunu Iesu ne mikaitolonu, la mivikalanu lexe anu uxolu tasiau, ia anu ulomuxaꞌa uasi, anu muꞌava muꞌoki mulai noxou Iesusi aloxo ꞌo, “Deviti ꞌilisunu, nini tanenixo.” \p \v 40 Xe Iesu mulomu aloxo ne, la sou mutulu sou muvikalaneꞌi lexe ineꞌenu itema ne noxou. Xe mineꞌe mixalixu ꞌalai noxou, la Iesu mutaliꞌisou aloxo ꞌo, \v 41 “Nini nemasaxailo lexe eni aꞌoxonu mii maꞌia noxine ne?” \p La anu mukolinu aloxo ꞌo, “Tila, emasaxa lexe ieli ukala mo amalei laixe.” \p \v 42 La sou Iesu muvikalanu aloxo ꞌo, “Eni emasaxa lexe nini ieni ukala mo namalei laixe. Xo nini nemuxaxu taneni noxilo, la sou ieni mukala.” \v 43 Alaxu vilesisi ꞌo, la iou mukala sou mumalei, la sou anu muꞌiti Lataua ualasou mo mumulinu Iesu. Xe ta mitema mukalusi ne mimaisou, la aneꞌi kalumo miꞌitinu Lataua ualasou. \c 19 \s1 Iesu Muꞌavalou Sakiasi \p \v 1 Ioxe, Iesu muꞌunalai no tuala ne Ieriko, la mulai a vile sou lexe ulai ne Ielusalemu. \v 2 La itema vile a muxolu no tuala ne, ualasou lexe Sakiasi. Anu tila noxiꞌa ta mitema sou itaxusou lamoli, xe anu itema sou lavuluti tavuꞌalo. \v 3 Ia mumasaxa lexe umaisou Iesu ne lexe Anu itema maꞌia. Ia umomomo sou umaisou uasi. Xo anu aii ataxu xe ta mitema tapiena musuku mitaluxu. \v 4 La sou anu muiave muuli no anu voteꞌi ane Iesu uneneꞌe no anu, la mutelai no ovu lovo vile sou lexe umaisou Iesu no mine anu uneꞌe. \p \v 5 Ioxe, Iesu muneꞌe xe muxali no lia no ovu tavaꞌu, la Anu iou mutelo xe mumaisou Sakiasi no anu ovu ne, la sou muvikalanu lexe, “Sakiasi, napalea naluꞌe no lia. Xo vaimomo ꞌo, eni alai avile sou axolu no tani noxinesi.” \fig |alt="Jesus talking to Zacchaeus who is on tree" src="CN01776B.TIF" size="col" loc="Luk 19:5" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Luka 19:5" \fig* \v 6 La sou anu mupalea muluꞌe no lia sou muꞌosasou Iesu sou mulailixu no taasou. \p \v 7 \x + \xo 19:7 \xt Luk 15:2\x*Ta mitema mukalusi ne, mimaisou aloxo ne, la miavuti sou mimunumunuxu aloxo ꞌo, “Ngamaisou, Anu a mulai muxolu sou uꞌani no tani noxou itema sou ꞌiliꞌilixo masumasua.” \p \v 8 \x + \xo 19:8 \xt Mul 22:1; Iti 5:6-7\x*Ia Sakiasi muavuti, la mutulu sou muvikalanu Tila aloxo ꞌo, “Tila nalomu noxilo. Eni akalipalanu mimii noxilo ukalusi mo avelu xalee vilesiꞌa ta mitema ane iꞌa lavuluti uasi. Mo lexe eni eꞌoxo loloxu itema vile sou epakalinu miu vile, la eni akolinu miu ne alaxu tamiꞌa.” \p \v 9 \x + \xo 19:9 \xt Luk 13:16; Apo 16:31\x*La Iesu muvikalanu aloxo ꞌo, “Vaimomo ꞌo, Lataua mupamaulineꞌi ta tema tani ane ꞌo. Xo itema ane ꞌo ne kalumo anu Avalaamu ꞌilusunu vile. \v 10 \x + \xo 19:10 \xt Luk 15:4; Ioa 3:17; 1Ti 1:15\x*Xo Itema ꞌOlu ne muluꞌe no lialia ꞌo sou ukamulineꞌi ta mitema, xe upamaulineꞌi aneꞌi ane mixovulau.” \s1 Vaikala Tovolaꞌisou Mina\f + \fr 19:11 \ft Mina ne, lamoli noxiꞌa ta Iutaia sosovosou loxo Denalia itemaxu taꞌuve.\f* Mavulovexa \r (Mat 25:14-30) \p \v 11 Aneꞌi ixolu sou ilolomu noxou, la Anu muvikalaneꞌi no anu vaikala tovolaꞌi vile. Xo anu muxali ꞌalai ne Ielusalemu loxo ne, la ta mitema mixavutala lexe imaisou saxisaxilaꞌu noxou Lataua no ieꞌi paleasi. \v 12 La sou Anu muvikala aloxo ꞌo, “Itema tila vile mulutu sou mulai no tuala vile no paxa, sou lexe isosovosou sou uxali tatananu tuala, ka io sou ulivu uneꞌe. \v 13 La sou anu muꞌavaliꞌa ta mitema sou xaixai noxou mavulovexa mineꞌe noxou sou muvelunu lamoli e ilemolu lexe Mina ne vilevilesi momoxaꞌa. Io muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, ‘Ngaxaxaisou lamoli ano ꞌo utalo no anu voxo ane eni alivu aneꞌe.’ \p \v 14 Ia ta tema tualasou imasaxau uasisi manina, la sou misosovosiꞌa ta mitema seꞌi sou mipalusiꞌa mimulinu sou mivikalaneꞌi ta mitema no tuala ane anu mulai no anu ne aloxo ꞌo, ‘Nexi tamasaxau itema ane ne sou uxali tatananu tualasixe uasi.’ \p \v 15 Ia aneꞌi misosovosou sou muxali tatana tuala mukalu, la mulivu muneꞌe no tualasou. Muxali no tualasou, la mukala anaxuiꞌa ta mitema sou xaixai noxou ane anu muvelunu lamoliu noxiꞌa, mo sou ulavu lexe aneꞌi mixaxaisou mo mixalisou xolanu taꞌei mukalu. \p \v 16 Vile noxiꞌa muneꞌe noxou tei la muvikalanu aloxo ꞌo, ‘Tila, Mina noxine vile ane nini nelosilo ne, muxalixu xolanu Mina mavulovexa la.’ \p \v 17 \x + \xo 19:17 \xt Luk 16:10\x*La tila noxou muvikalanu aloxo ꞌo, ‘Itema laixe sou xaixai noxilo, nini nexaxai laixe musuku. Xo nini nexaxai laixe no anu mii se ane kituꞌa ꞌo, la eni amuxaxene sou nasaxilaꞌu tuala mavulovexa.’ \p \v 18 Xe iliꞌi, la ane tameisiꞌa muneꞌe sou muvikalanu aloxo ꞌo, ‘Tila, Mina noxine vile ane nini nelosilo ne, muxalixu xolanu Mina taꞌuve la.’ \p \v 19 La tila noxou muvikalanu aloxo ꞌo, ‘Eni amulaxene sou nini nasaxilaꞌu tuala taꞌuve.’ \p \v 20 Xe iliꞌi, la ane tatalusiꞌa muneꞌe la muvikalanu aloxo ꞌo, ‘Tila, Mina noxine vile ane nini nelosilo ne, anu ꞌa. Eni ekuponu mo etalumeu muaisi. \v 21 Xo nini namitema sou xaixai pekiaꞌu. Mo nini nalavusou naꞌumenu mimii ane nini namulaxu uasi xe nalavusou naluvunu xai temanu ane nini natounu uasi. La sou eni eꞌumolu laxuneni.’ \p \v 22 La tila noxou muvikalanu aloxo ꞌo, ‘Nini namitema sou xaixai masua manina noxilo, la sou eni alosine navunavu aloxo nini nelemolu ne. Xo nini nelavu lexe eni amitema sou xaixai pekiaꞌu mo eni alavusou aꞌumenu mimii ane eni amulaxu uasi xe alavusou aluvunu xai temanu ane eni atounu uasi. \v 23 Ia tavaꞌu loxovaa, la sou nini namulaxu lamolixeni no anu taasou lamoli, mo sou eni alivu aneꞌe la anoꞌu ilou xolanu ua?’ \p \v 24 Mukalu, la sou anu muvikalaneꞌi aneꞌi ane itulutulu no paꞌumolu aloxo ꞌo, ‘Ngaꞌumenu Mina vilesisi ane noxou ne, mo ngalosou itema ane muxalixu Mina mavulovexa.’ \p \v 25 La aneꞌi mivikalanu aloxo ꞌo, ‘Tila, anu ne munoꞌu Mina mavulovexa mukalu!’ \p \v 26 \x + \xo 19:26 \xt Mat 13:12; Luk 8:18\x*La sou anu muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, ‘Eni avikalangengi aloxo ꞌo. Ta mitema ane minoꞌu mimii seꞌi ne, la Lataua ulosiꞌa moseꞌi la, xe aneꞌi ane inoꞌu mii sevile kituꞌasi, la Lataua uxexeenu avile. \v 27 Ia aneꞌi ta uluaxeni ane imasaxa lexe eni axali tatananu tuala noxiꞌa uasi ne, nganoꞌa ineꞌe noxilo mo ngaveꞌa isolisoli no talaxo ꞌo.’” \s1 Iesu Muꞌunalai ne Ielusalemu \r (Mat 21:1-11; Mak 11:1-11; Ioa 12:12-19) \p \v 28 Iesu muvikala aloxo ne mukalu, la Anu muavuti sou mulutu muvaxa ne Ielusalemu. \v 29 Xe muxali ꞌalai no tuala ne Vetepaxe ilee Vetania e ꞌalai no laxaꞌilu vile ilemo lexe Olivu, la mupalusiꞌa ta molomolo tamei noxou mo muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, \v 30 “Ngongou ngalai no tuala e no laxungengi ne, xe ngaꞌunalai, la ngamaisou donki ꞌilie mulu vile ane mitalisou ka misakiinu mo a ututulu ne. Donki ne, evile utelo mo uxolu no anu uao. Ia ngongou ngalulusou mo nganoꞌu uneꞌe noxilo. \v 31 Lexe ngongou ngalulusou, io lexe itema vile utaliꞌisinge ngongou lexe, ‘Loxovaa ane ngingi ngongou ngalulusou donki ne?’ la ngongou ngakolinu lexe, ‘Tila noxixe mumasaxau sou uꞌoxonu xaixai no anu.’” \p \v 32 Aneꞌi tamei ane Iesu mupalusiꞌa miuli ne, milai mixali. La mixalisou mimii ane Iesu mulemo noxiꞌa ne muꞌisalilisi. \v 33 Xe no mine aneꞌi ilou ilulusou donki ꞌilie mulu ne, la ta moosou mitaliꞌisiꞌa aloxo ꞌo, “Loxovaa ane ngingi ngongou ngalulusou donki ꞌilie ne?” \p \v 34 La aneꞌi ilou mikolineꞌi aloxo ꞌo, “Tila noxixe mumasaxau sou uꞌoxonu xaixai no anu.” \p \v 35 Ilou minoꞌu xe milai mixalixu noxou Iesu, la sou aneꞌi ilou minoꞌu ꞌalaꞌalasou vasimeꞌa veveveeni ne sou mixavulalanu vaxa no latanu donki ne, ka sou Iesu mutelo mutalupexa no anu. \v 36 Xe mulutu mulai, la ta mitema mixavulalanu ꞌalaꞌalasou vasimeꞌa veveveeni ne no voteꞌi. \p \v 37 Anu muneꞌe xe muxali ꞌalai no voteꞌi molu no laxaꞌilu ne Olivu mulue, la ta molomolo noxou tavuꞌalo mipita sou misoko miꞌosa mo miꞌavaꞌava sou miꞌitinu Lataua ualasou, xo taneꞌi mumulinu xavi no ꞌa sosovo tavuꞌalo ane anu muꞌoxonu no ieꞌi. \p \v 38 \x + \xo 19:38 \xt Lex 118:26; Luk 2:14\x*La aneꞌi miꞌavaꞌava aloxo ꞌo, \q1 “Lataua ualusou tatananu tuala ane IAUE mupalusou mo a uneneꞌe ꞌo. \q2 Mo taꞌitinu Lataua ualasou teiteixi manina, \q2 xo Anu mulosinge opo seꞌisisi molu no opo loxotolo muneꞌe noxinge no lia ꞌo.” \p \v 39 Ia ta Palisaio moseꞌi no taiineꞌi ta mitema tavuꞌalo ne, mivikalanu Iesu aloxo ꞌo, “Itema sou ulosixe lavulavu, nakaitoloneꞌi ta molomolo noxine.” \p \v 40 La Iesu muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Eni avikalangengi lexe aneꞌi ixolu tasiaꞌusi, la lavolavoꞌo ꞌo molu uavuti sou uꞌavaꞌava.” \p \v 41 Iesu muneꞌe muxali ꞌalai ne Ielusalemu xe mumaisou tuala tila ane ne, la mutamasiꞌa ta mitema ane mixolu no anu ne. \v 42 La muvikala aloxo ꞌo, “Ngingi, laixe lexe vaimomo ꞌo ngingi ngalavusou mii maꞌia ane ulosinge opo seꞌisisi, ia mii ane ne anu mutalume mo ngingi ngamomomo sou ngamaisou uasi. \v 43 Ia iliꞌi no anu voxo vile, la ta uluamengi ineꞌe ivimelungenge mo ixalilingenge sou ialivulangengi avile. \v 44 \x + \xo 19:44 \xt Luk 21:6\x*Aneꞌi ialivulangengi, la ipalepeipeingengi ngongiꞌa ta ꞌilinge ane ngexolu no nano ne. Mo umomomo sou aneꞌi imalanixu lavoꞌo vile uai no latanu vile uasi, xo ngingi ngatongonu voxo ane Lataua muneꞌe noxinge o uasi.” \s1 Iesu Mukusaiꞌa ta Mitema no Nano no Taasou Lalotu Tatila Noxou Lataua \r (Mat 21:12-17; Mak 11:15-19; Ioa 2:13-22) \p \v 45 Iliꞌi, la Anu muꞌunalai no nano no taasou lalotu tatila noxou Lataua, la musoko sou mukusaiꞌa ta mitema e mitataꞌolu mimii sou ta mitema ilotonu. \fig |alt="Jesus driving out merchants from temple" src="CN01787B.TIF" size="col" loc="Luk 19:45-46" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Luka 19:45" \fig* \v 46 \x + \xo 19:46 \xt Ais 56:7; Iel 7:11\x*La muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Aneꞌi mikaukavu no nano no Lavuku Tavuna teinu aloxo ꞌo. ‘Taasilo ne, ilemo lexe anu taasou lakilaka ulai noxou Lataua,’ ia ngingi ngeꞌoxo muxali loxo taasiꞌa ta mitema sou pakali sou italume no anu.” \p \v 47 \x + \xo 19:47 \xt Luk 21:37\x*No voxovoxo utotomu, la Iesu ulosieixaꞌa ta mitema lavulavu no anu vaikala noxou Lataua no nano no taasou lalotu tatila noxou Lataua. Ia ta tatila noxiꞌa ta ailiꞌi mo ta mitema sou lapuloto iloꞌa ta tatila noxiꞌa ta Iutaia e mixolu no nano no taiineꞌi ta mitema, itovo lexe ivau. \v 48 Ia aneꞌi ixalisou voteꞌi vile sou ivau no anu uasi. Xo ta mitema tavuꞌalo mukalusi ne, aneꞌi mimasaxa manina sou ilomusou vaikala noxou Iesu. \c 20 \s1 Aneꞌi Mitaliꞌisou Iesu Lexe ꞌEnaꞌei Mulosou Xavi ne \r (Mat 21:23-27; Mak 11:27-33) \p \v 1 No voxo vile, la Iesu mulolosiꞌa ta mitema lavulavu no anu vaikala noxou Lataua mo muaꞌaloxu aꞌalo laixe noxou no nano no taasou lalotu tatila noxou Lataua. La ta tatilasiꞌa ta ailiꞌi mo ta mitema sou lapuloto iloꞌa ta tatila noxiꞌa ta Iutaia mipita mineꞌe noxou Iesu, \v 2 sou mitaliꞌisou aloxo ꞌo, “Navikalanexi lexe xavi maꞌia ane muxolu noxine ne, la sou nini naꞌoxoꞌoxonu mimii ane ne no anu ꞌo? Mo ꞌenaꞌei mulosine xavi ane ne?” \p \v 3 La sou Anu mukolineꞌi aloxo ꞌo, “Eni kalumo ataliꞌisingexu taliꞌi vile. Ngavikalaleli. \v 4 Ioanesi, anu itema sou uꞌulosiꞌa ta mitema ꞌo ne, anu molu no opo loxotolo? Uasi, anu molu noxiꞌa ta mitema?” \p \v 5 La sou aneꞌi mivikalaneꞌi ngatongatoꞌo aloxo ꞌo, “Maasi, xe nenge tavikala lexe anu molu no opo loxotolo, la Anu utaliꞌisinge lexe, ‘Ia loxovaa, la sou ngingi ngamuxamuxaxu tangengi noxou uasi ꞌo?’ \v 6 Xe nenge tavikala lexe anu molu noxiꞌa ta mitema, la ta mitema tavuꞌalo ꞌo ivenge no anu lavoꞌo, xo aneꞌi milavusi lexe Ioanesi ne, anu itema vile sou palomatana.” \p \v 7 La sou aneꞌi mikolinu aloxo ꞌo, “Nexi talavusou lexe anu molu neꞌei uasi.” \p \v 8 La Iesu muvikalaneꞌi lexe, “Eni kalumo apalaꞌalixu xavi maꞌia ane eni aꞌoxoꞌoxonu mimii ane ne no anu ꞌo uasi.” \s1 Vaikala Tovolaꞌisiꞌa ta Mitema Ane Isaxilaꞌu Xaisou Ovu Uaini \r (Mat 21:33-46; Mak 12:1-12) \p \v 9 \x + \xo 20:9 \xt Ais 5:1\x*Muvikalaneꞌi aloxo ne xe mukalu, la musolonu vaikala noxou no anu vaikala tavolaꞌi vile aloxo ꞌo, “Itema vile mutounu xaisou ovu uaini vile. Xe mukalu, la muꞌitalonu xai ane ne no avoꞌa ta mitema seꞌi sou aneꞌi ixaxaisou ia anu mulutu sou mulai no tuala vile no paxa sou lexe anu uxolu maxuveeni manina. \v 10 Ioxe no anu voxo ane sou xaisou ovu uaini ne temanu xe momoxo sou iꞌelexu, la anu mupalusou itema sou xaixai noxou vile mulai noxiꞌa ta mitema ane misaxilaꞌu xai ne, sou lexe unoꞌu temanu seꞌi noxiꞌa. Ia aneꞌi mivau mukalu, la mipalusou mulivu vitanisi. \v 11 Xe anu muavuti, la mupalusou itema sou xaixai noxou vile sou mulai la. Ia aneꞌi mivau kalumo, mo mipamaelanu manina, ka mipalusou mulivu vitanisi la. \v 12 Xe anu muavuti, la mupalusou tatalusiꞌa la, sou mulai. Ia aneꞌi mivau mo siasialuxu, ka misuꞌa mulai no ale no xai. \p \v 13 Miꞌoxoneꞌi aloxo ne, la sou moosou xai ne muvikala aloxo ꞌo, ‘Eni aꞌoxonu mii maꞌia la? Ioxe, eni apalusou ꞌalixeni e emasaxau misevile ꞌo ulai noxiꞌa, la mane aneꞌi itoxonusi.’ \p \v 14 Ia ta mitema e ixaxai no xai ne mimaisou moosou xai ꞌolu ne, la mivikalaneꞌi ngatongatoꞌo aloxo ꞌo, ‘Itema ane ꞌo ne, ulai iliꞌi la ualasou utelo no anu momu xaixu ꞌo ane. Nganeꞌe mo nengeꞌa tavaꞌu mo usoli, mo sou ulai liꞌi la nenge ualasinge utelo no anu xai ano ꞌo.’ \v 15 La sou aneꞌi misuꞌanu mulai no ale no vimelusou xai mo mivau musoli. \p Ioxe, iliꞌi la sou moosou xai ne, anu uꞌoxonu mii maꞌia noxiꞌa ta mitema ane ne? \v 16 Anu molu ulutu uneꞌe ka uveꞌaveꞌa ta mitema ane ne isoisoli ukalusi, io sou anu uꞌitalonu xai ane ne ulai noxiꞌa ta mitema seꞌi vaꞌaxu li.” \p Ta mitema milomusou aloxo ne, la mivikala lexe, “Mamu sou mii ane loxo ne uxali.” \p \v 17 Xe Iesu muavuti la mumatakisiꞌa, io mutaliꞌisiꞌa aloxo ꞌo, “Ngingi ngelavusou vaikala ane mikaukavunu no nano no Lavuku Tavuna teinu ꞌo laaxu? Muvikala aloxo ꞌo, \q1 ‘Lavoꞌo e ta mitema sou itulusou tani misuꞌanu ne, \q2 anu muxali lavoꞌo vile laixe manina sou utetelisou tani.’ \p \v 18 \x + \xo 20:18 \xt Ais 8:14-15\x*Ta mitema latala ukalusi ane ilapau xe ituvu no anu lavoꞌo ane ne, la imamulo manina. Xe lavoꞌo ane ne, ulapau utuvu noxou itema vile, la umutanu avile.” \p \v 19 Ta mitema sou lapuloto iloꞌa ta tatilasiꞌa ta ailiꞌi mikamulinu voteꞌi sou lexe itetelisou avile no anu, xo aneꞌi milavu lexe Anu muvikala tovolaꞌi ne muꞌisalili noxiꞌasi. Ia aneꞌi mimamaꞌu noxiꞌa ta mitema tavuꞌalo ne, la sou itetelisou Iesu uasi. \s1 Taliꞌisou Talea Lamoli Ulai Noxou Kaisari \r (Mat 22:15-22; Mak 12:13-17) \p \v 20 \x + \xo 20:20 \xt Luk 11:54\x*Ioxe, aneꞌi ikakamuli voteꞌi vile sou itetelisou Iesu no anu, la sou aneꞌi mipalusiꞌa ta mitema moseꞌi sou itovotovole Iesu, io aneꞌi mikalavoi lexe aneꞌi ne ta mitema ta laixe. Aneꞌi mimasaxa lexe ilomusou Iesu ulemolu mii vile ususu, la sou aneꞌi itetelisou mo iꞌitalonu no avolu itema anu ane mutetelisou xavi sou usaxilaꞌu tuala. \fig |alt="denarius" src="HK00166B.TIF" size="col" loc="Luk 20:20-26" copy="Horace Knowles © The British & Foreign Bible Society, 1954, 1967, 1972." ref="Luka 20:20" \fig* \v 21 La sou aneꞌi mitaliꞌisou Iesu aloxo ꞌo, “Itema sou ulosixe lavulavu, nexi telavu lexe nini navivikala mo nalosiexixu mii maꞌia ane mulapu, io nini naxavutala ualasiꞌa ta mitema uasi, ia nini nalavusou nalosiexixu voteꞌi laixe noxou Lataua no anu vaikala manina noxou. \v 22 Io, loxovaa, anu laixe lexe nenge talea lamoli ulai noxou Kaisari?” \p \v 23 La Iesu mulavusou kalakalavoi noxiꞌa, la mutaliꞌisiꞌa aloxo ꞌo, \v 24 “Nganoꞌu Denalia vile uneꞌe mo amaisou. ꞌEnaꞌei kisou mo ualasou ane muxolu no anu lamoli ꞌo?” \p \v 25 La aneꞌi mikolinu lexe, “Kaisari noxou.” \p Xe Iesu muavuti la muvikalaneꞌi aloxo, “Mii ane noxou Kaisari, la ngalivunoxu ulai noxou Kaisari, xe mii ane noxou Lataua, la ngalivunoxu ulai noxou Lataua.” \p \v 26 Aloxo ne, la sou aneꞌi imomomo sou ixalisou susu vile no anu vaikala noxou no ieꞌi ta mitema sou itetelisou no anu uasi. Ia aneꞌi mikuluke no anu vaikala lakolisou molu noxou, la mixolu tasiaꞌuxaꞌa avile. \s1 Taliꞌi Noxiꞌa ta Sadokaio \r (Mat 22:23-33; Mak 12:18-27) \p \v 27 Xe iliꞌi, la ta Sadokaio moseꞌi mineꞌe mixali noxou Iesu sou mitaliꞌisou. Xo aneꞌi xavutalaiꞌa lexe ta mitema isoli, io ulai iliꞌi la umomomo sou imauli la uasi. \v 28 \x + \xo 20:28 \xt Lap 25:5\x*Ioxe, la sou aneꞌi mitaliꞌisou Iesu aloxo ꞌo, “Itema sou ulosixe lavulavu, vaikala muai no anu kaukavu noxou Mosesi muneꞌe noxixe aloxo ꞌo. ‘Lexe itema vile utaulaꞌi xe iliꞌi la usoli. Ia upalaneꞌi ta ꞌolu noxie semau ne uasi, la laixe lexe vimou kokope uꞌuluxe vimou vaaluu ne, mo sou upalaneꞌi vimou ta ꞌolu noxie.’ \v 29 Ioxe, no voxo vile, la itema vile ta ꞌolu muxatele tamei ixoxolu. Iloꞌa mixoxolu, la ane ailiꞌisiꞌa ne mutaulaꞌi, xe iliꞌi la musoli. Ia upalaneꞌi ta ꞌolu noxie semau ne uasi. \v 30 Xe vimoꞌa ane tameisiꞌa ne muavuti, la muꞌuluxe sema vaalu ne. Ia anu kalumo musoli, ia upalaneꞌi ta ꞌolu noxie uasi. \v 31 Mo vimoꞌa tatalusiꞌa kalumo ne aloxo nesi. Anu aloxo nesi, mole aneꞌi muxatele tamei mukalusi ne, miuluxe sema vilesisi ne, ia vile noxiꞌa upalaa ꞌolu vile noxie uasi. \v 32 Xe iliꞌi, la sema ne kalumo misoli. \v 33 Ioxe, ulai iliꞌi no anu voxo ane sou ta mitema ane misoisoli itulu sou imauli, la ꞌenaꞌei noxiꞌa aneꞌi muxatele tamei ne, semau maninasou, xo loxo aneꞌi mukalusi ne miꞌuluxe sema vilesisi ne?” \p \v 34 Xe Iesu muavuti la mukolineꞌi aloxo ꞌo, “Ta mitema sou voxo vaimomo ꞌo ne, aneꞌi itaulaꞌixaꞌa ngatoꞌo. \v 35 Ia ta mitema ane Lataua mupelemasaxaneꞌi sou isoli, ia imauli iliꞌi ne, la aneꞌi imomomo sou itaulaꞌixaꞌa ngatoꞌo la uasi. \v 36 Mo aneꞌi imomomo sou isoli la uasi. Aneꞌi ixali loxo ta angelo. Mo aneꞌi ixali Lataua ta ꞌolu, xo Anu mutulusiꞌa no anu soli mo mimauli. \v 37 \x + \xo 20:37 \xt Mul 3:6\x*No anu aꞌalosou ovu mukaakaa, la Mosesi mupalaꞌanixu lexe itema ane musoli ne umauli la. Xo anu mulemolu Tila lexe, ‘Anu Lataua noxou Avalaamu mo noxou Aisaki xe noxou Iakovo.’ \v 38 La sou Tila ne, anu Lataua noxiꞌa aneꞌi ane misoisoli uasi, ia Anu noxiꞌa aneꞌi ane imauli. Xo ta mitema latala ukalusi ne, aneꞌi imauli noxou Latauasi.” \p \v 39 Moseꞌi noxiꞌa ta mitema sou lapuloto milomusou aloxo ne, la mivikala aloxo ꞌo, “Itema sou ulosixe lavulavu, nini nekolineꞌi laixe.” \v 40 Aloxo ne, la sou aneꞌi itovo sou italiꞌisou la uasi. \s1 ꞌEnaꞌei ꞌOlu Ane Kalisito ꞌo? \r (Mat 22:41-46; Mak 12:35-37) \p \v 41 Mukalu, la sou Iesu mutaliꞌisiꞌa aloxo ꞌo, “Tavaꞌu loxovaa, la sou aneꞌi ivikala lexe Kalisito ne, Deviti ꞌilusunusi? \v 42 \x + \xo 20:42 \xt Lex 110:1\x*Ia Deviti molu mupalaꞌalixu no anu Lavuku sou Lexe aloxo ꞌo. \q1 ‘IAUE muvikalanu Tila noxilo aloxo ꞌo. \q2 “Navaisaꞌileli no avolo tema \q1 \v 43 ulai utalo no anu voxo ane sou \q2 eni amuxaxaꞌa ta uluameni no tavaꞌine laaxu.’” \p \v 44 Deviti molu mumoxoꞌu lexe anu Tila noxou. Ia loxovaa, la anu Tila ne, Deviti ꞌilusunu la?” \p \v 45 Ta mitema tavuꞌalo ne uao ilolomu sio, la Iesu muvikalaneꞌi ta molomolo noxou aloxo ꞌo, \v 46 “Ngasaxilaꞌinge laixe noxiꞌa ta mitema sou lapuloto. Xo aneꞌi imasaxa lexe itaanu tokolomoiꞌa veveeni, io sou ixixaoxao. Mo imasaxa lexe ta mitema ixalisiꞌa no tilovolovo la itoxoneꞌi xe isexelaxaꞌa. Xe no taasou lalotu noxiꞌa ta Iutaia, la imasaxa lexe ixoxolu no anu puloulou ane uuli laixesi. Xe ixalisou laꞌilali toxoxaꞌa, la imasaxa lexe ixolu no anu puloulou ane uulisi ne kalumo aloxo ne. \v 47 Xe iavuti, la ikalavoineꞌi ta sema ta vaalu sou ikalusou miamiꞌa no nano no taasiꞌa. Xe ikalavoi sou ilinga veveeni misevile sou lexe ta mitema imaisiꞌa. Ta mitema ane loxo ne, ulai iliꞌi, la Lataua ulosiꞌa navunavu tatila manina.” \c 21 \s1 Sema Vaalu Vile Miꞌitalonu Lamoli Mulai Noxou Lataua \r (Mak 12:41-44) \p \v 1 Iesu muvikalaneꞌi mukalu xe iou mutelo, la mumaisiꞌa ta mitema sou lavulavuluti piena mineꞌe sou miꞌitalonu lamoliiꞌa sou ulai noxou Lataua no anu taasou lamoli ne. \v 2 La Anu mumaisie sema vaalu vile kalumo ne ie lamoli se kituꞌasi, mineꞌe miꞌitalonu Leputa\f + \fr 21:2 \ft Leputa ne, ta Iutaia lamoliiꞌa. Lexe ipitanu Leputa 128, la uxali loxo Denalia vile.\f* tamei. \v 3 \x + \xo 21:3 \xt 2Ko 8:12\x*Xe Iesu mumaisie aloxo ne, la muvikala aloxo ꞌo, “Eni avikalangengi manina musuku lexe sema vaalu ane ꞌo ne, ie lamoli se kituꞌasi, ia lamoli soxu e ane mileanu ne, anu tatila musuku mo muaꞌalixu noxiꞌa aneꞌi ane mileanu ꞌo. \v 4 Xo aneꞌi ane latala e mileanu lamoli ne, aneꞌi mileanu loxo ne, ia lamoliiꞌa pienanu a uai sio. Ia ane sema vaalu ꞌo ne, ie mii vile la sou uai uasi. Soxu e minoꞌu ne, ane mileanu mulai mukalusi ne. Ia vile uai sou iloto laꞌilali no anu la uasi.” \s1 Sosovosou Voxo Kaluxusou \r (Mat 24:1-14; Mak 13:1-13) \p \v 5 Xe ta molomolo noxou moseꞌi mivikalanusou taatani ane muxolu no nano no taasou lalotu tatila noxou Lataua ne aloxo ꞌo, “Namaisou taatani ano ꞌo ne, mitulusou no anu lavolavoꞌo lailaixe mo mitokolomonu no anu mimii lailaixe ane ta mitema milosou Lataua.” Ia Iesu muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, \v 6 \x + \xo 21:6 \xt Luk 19:44\x* “Ngingi ngemaisou taatani e lailaixe ꞌo, ia ulai iliꞌi la lavolavoꞌo ano ꞌo ne, umomomo sou vile uvoutulo no lataanu menexu vile uasi. Xo tapiena ukalusi ne imamulonu, ka ipeinu uluꞌelai no lia.” \p \v 7 La aneꞌi mitaliꞌisou Iesu aloxo ꞌo, “Itema sou ulosixe lavulavu, nini navikalanexi lexe, Talu, la mimii ane ne uxali? Xe sosovo maꞌia uxali tei sou uvikala lamana noxixe lexe mimii ane ne, anu ꞌaso uxali maninasou?” \p \v 8 Xe Iesu muavuti, la mukolineꞌi aloxo ꞌo, “Ngasaxilaꞌinge laixe, xo loxo ꞌo io ta mitema ikalavoingengi. Ta mitema tavuꞌalo ixali, la imoxoꞌu ualasilo, io ivikala lexe, ‘Eni anu ꞌa.’ mo ivikala lexe, ‘Voxo kaluxusou anu ꞌa uxali.’ Ia ngingi ngalomuxaꞌa uasi. \v 9 No mine ngingi ngalomusou aꞌalosiꞌa ta mitema iꞌotoꞌoto mo ngalomusou aꞌalosou tuꞌutuꞌumaxu ane uxali no lialia ꞌo, la ngaꞌoloꞌolo mo ngaꞌume mamu. Xo mimii ane ne, anu uxali tei o, ia voxo kaluxusou ne anu a uxali avile ne uasi.” \p \v 10 Iesu muvikalaneꞌi la aloxo ꞌo, “Ta mitema sou tuala vile iavuti, la iꞌoto noxiꞌa ta mitema sou tuala vile ane vaꞌaxu. Mo ta mitema noxou tatananu tuala vile iavuti, la iloꞌa ta mitema noxou tatananu tuala vile ane vaꞌaxu ne iꞌoto. \v 11 Xe no xalexalee tuatuala moseꞌi, la uniuni toxoxaꞌa ukunikuni mo soli uxali mo pipiena iouiou uxali no tuatuala mo mimii ane nenge taꞌumolu ne uxali xe sosovo toxoxaꞌa molu no opo loxotolo uxali kalumo. \p \v 12 Ia mimii ane ne uxali uao, la ta mitema itetelisinge sou ivenge mo aneꞌi ilalingenge no taasou lalotu noxiꞌa ta Iutaia mo no taasou navunavu mo ilai itulusinge no talaxaꞌa ta tatananu tuatuala iloꞌa aneꞌi ane isaxilaꞌu tuatuala, xo ngingi ngemulileli. \v 13 No anu voteꞌi ane ne, la ngingi ngaaꞌaloxu ualasilo ulai noxiꞌa. \v 14 \x + \xo 21:14 \xt Luk 12:11-12\x*Ia mamu sou ngaxavutala piena tei lexe maasi la ngavikala loxovaa no mine aneꞌi italiꞌisinge. \v 15 \x + \xo 21:15 \xt Apo 6:10\x*Xo eni melo alosinge lavulavu sou vaikala ane umomomo so ta uluamengi ne ikolinu vaikalamengi mo italoxolingenge uasi. \v 16 \x + \xo 21:16 \xt Mat 10:21-22\x*Ia ta maminge iloꞌa ta neninge mo ta vivinge iloꞌa ta mingemingengi mo ta menexinge ne kalumo iꞌitalongengi ngalai no avoꞌa ta uluamengi, la aneꞌi ivenge ngingi moseꞌi ngasoli. \v 17 Ta mitema ukalusi ne, imasaxainge uasisi manina xo ngingi ta noxilo. \v 18 Ia Lataua usaxilaꞌinge, la sou kisinge laxusou vile umomomo so tasiaꞌuxu uasi. \v 19 Ia loxo ngingi ngatulu pekiaꞌinge, la nganoꞌu mauli ane kaluxu uasi. \p \v 20 Ia no mine ngingi ngamaisiꞌa ta mitema sou ꞌotoꞌoto ixalilixu tuala tila ne Ielusalemu, la ngalavu lexe voxo sou aneꞌi imamulonu tuala ne, anu a muneꞌe ꞌalai. \v 21 La sou aneꞌi ane ixolu no xalee lia tila ne Iutaia ne, iꞌume ilai no laꞌolaoꞌlu mo aneꞌi ane ixolu no nano ne Ielusalemu ne, iꞌume ilai no ale xe aneꞌi ane ixolu no aleale ne, la iꞌuna no tuala tila ne uasi. \v 22 \x + \xo 21:22 \xt Iel 5:29; 46:10; Ose 9:7\x*Xo voxo ano ꞌo ne sou Lataua ulosiꞌa ta mitema navunavu loxo mimii latala ane aneꞌi mikaukavunu no nano no Lavuku Tavuna teinu uxali manina. \v 23 Anu voxo ane ne uxali, la anu voxo masua manina noxiꞌa ta sema ane opooponeꞌi iloꞌa aneꞌi ane isusuneꞌi ta ꞌiliꞌa sio! Xo tuꞌutuꞌumaxu tatila uxali no lialia ꞌo mo Lataua laꞌiaxuiꞌa ta mitema ne Ielusalemu, la sou Anu ulosiꞌa navunavu. \v 24 \x + \xo 21:24 \xt Lex 79:1; Pal 11:2\x*Aneꞌi ta mitema sou ꞌotoꞌoto ne, iveꞌa moseꞌi no anu laviso mo isoisoli xe aneꞌi itaxusiꞌa moseꞌi sou ipaxeleneꞌi ilai no tuatuala vaꞌavaꞌaxu ukalusi. Ia ta mitema ane ilavusou Lataua uasi ne, imalomaloxoꞌu tuala tila ne Ielusalemu ne, ulai utalo no anu voxo noxiꞌa ukalu. \p \v 25 \x + \xo 21:25 \xt Ais 13:10; Ese 32:7; Ioe 2:31; Pal 6:12-13\x*No anu voxo ane ne, la sosovo iouiou uxali no anu aso mo soꞌio iloꞌa ta oto. La xasi toxoxu uvausu no luaki mo luluxu, la ta mitema latala no tuatuala no lialia ꞌo ne, aneꞌi iꞌoloꞌolo mo ixavutala piena. \v 26 Xe aneꞌi milavu lexe mii maꞌia ane sou uxali no lialia ꞌo, la sou aneꞌi miꞌume manina mole ieꞌi muxalixalili sou ilapau. Xo ta mimii loxo ta oto mo taꞌumali iloꞌa koiꞌuxaxai mo tavaivolo no opo loxotolo ikunikuni ukalu. \v 27 \x + \xo 21:27 \xt Tan 7:13; Mat 26:64; Pal 1:7\x*No voxo ane ne, la ta mitema imaisou Itema ꞌOlu mine uluꞌe no anu xavi mo lamanaxu toxoxaꞌa, ia uxolu no anu tamuxala. \v 28 Lexe mimii ane ne usoko sou uxali, la ngaavuti ngatulu mo ngamexi xolangengi utelo sou ngamalei teiteixi, xo Lataua anu ꞌaso upamaulingengi.” \p \v 29 Xe Anu muavuti la muvikalaneꞌi no anu vaikala tovolaꞌi vile aloxo ꞌo, “Ngamaisou ovu lovo vile iloꞌa ovuovu tavuꞌalo. \v 30 No voxo ane ovuovu xolanu uxali xe uxataxata, la ngingi ngalavu lexe voxo sou aso muxali ꞌalai mukalu. \v 31 Anu aloxo ne, la sou ngingi ngamaisou mimii ane ne uxali, la ngalavu lexe saxisaxilaꞌu noxou Lataua a muxali ꞌalai mukalu. \p \v 32 Eni avikalangengi manina musuku aloxo ꞌo. Ta mitema sou voxo ano ꞌo isoisoli uao, ia mimii ane eni elemolu lamana noxinge ne, anu uxali. \v 33 Mimii latala teitexi no opo loxotolo mo no lialia ꞌo ne, ulai la ukalu. Ia vaivaikala noxilo ne umomomo sou ukalu uasi. \p \v 34 La sou ngingi ngasaxilaꞌinge laixe, xo loxo ꞌo io opongengi tuꞌumaxu no anu mimii sou lialia ꞌo, loxo laꞌilali lailaixe mo lexa pekipekiaꞌu xe mimii lailaixe sou vasimenge. Lexe ngingi ngaꞌoxo aloxo ne xe voxo ane ne uxali noxinge, la ngakuluke loxo memee uꞌamo no anu uoi, \v 35 xo anu uxali noxiꞌa ta mitema ukalusi aneꞌi ane ixoxolu no anu lialia ꞌo. \v 36 Mo ngingi ngaxolu sou ngautiti mo ngakilaka ulai noxou Lataua utotomu, mo sou ngingi ngamomomo sou ngamaxalexu mimii ukalusi ane sou uxali ne mo ngamomomo sou ngatulu no talaxu Itema ꞌOlu.” \p \v 37 No voxovoxo utotomu, la Iesu ulolosieixaꞌa ta mitema lavulavu no anu vaikala noxou Lataua no nano no taasou lalotu tatila noxou Lataua. Ia no ꞌoloꞌolovoxo utotomu, la Anu ulai no ale no laꞌolu e ilemolu lexe Olivu sou uxolu lai ne no ꞌolovoxo. \v 38 Xe no kakau manina, la ta mitema tavuꞌalo mukalusi mineꞌe noxou sou ilolomu noxou no nano no taasou lalotu tatila noxou Lataua. \c 22 \s1 Iudasi Uꞌitalonu Iesu no Avoꞌa ta Mitema \r (Mat 26:1-5, 14-16; Mak 14:1-2, 10-11; Ioa 11:45-53) \p \v 1 Ioxe, voxo sou Ixutuxu Veletixaꞌa Vitanisi sou isosovosou voxo ane Lataua Mupolopepeeneꞌi Ta Isilaeli a muxali ꞌalai. \v 2 La ta tatilasiꞌa ta ailiꞌi iloꞌa ta mitema sou lapuloto mimasaxa lexe ivau Iesu mo usoli, ia iꞌumeꞌa ta mitema, la sou ikakamuli voteꞌi seꞌi la, sou lexe ixexeenu no anu. \v 3 \x + \xo 22:3 \xt Ioa 13:2, 27\x*Ia Satani muꞌuna noxou Iudasi e ilemo lexe Isikarioti e anu vile noxiꞌa ta molomolo noxou Iesu mavulovexa mo muluꞌe no lia tamei. \v 4 La sou Iudasi mulutu mulai noxiꞌa ta tatilasiꞌa ta ailiꞌi iloꞌa ta mitema sou isaxilaꞌu tani tila noxou Lataua sou iloꞌa mivikalasou lexe anu uꞌitalonu Iesu noxiꞌa a loxovaa? \v 5 Iloꞌa mivikala, la sou aneꞌi misakii vaikala lexe aneꞌi mimasaxa sou ilosou lamoli. \v 6 La Iudasi muꞌosasou xavutalaiꞌa ane ne, la sou anu mukakamulinu voxo taiinu vile lexe ta mitema ipita noxou uasi, la sou anu uꞌitalonu no avoꞌa. \s1 Iesu Iloꞌa ta Molomolo Noxou Miꞌani Kaluxusou \r (Mat 26:17-25; Mak 14:12-21; Ioa 13:21-30) \p \v 7 \x + \xo 22:7 \xt Mul 12:1-27\x*Xe voxo sou Ixutuxu Veletixaꞌa Vitanisi muxali, la aneꞌi ilavusou iveꞌa ta sipsip ta ꞌiliꞌa sou iꞌoxonu laꞌilali sou ixavutalanu voxo ane Lataua mupolopepeeneꞌi. \v 8 La Iesu mupalusiꞌa Pita ilou Ioanesi la muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Ngingi nongou ngalai mo ngalalaxinenge laꞌilali ane usosovosou voxo ane Lataua Mupolopepeenenge Ta Isilaeli no anu.” \p \v 9 La sou aneꞌi ilou mitaliꞌisou lexe, “Nemasaxa lexe nexi talalaxii laꞌilalinenge ne a neꞌei?” \p \v 10 La Anu mukolineꞌi aloxo ꞌo, “Ngingi ngaꞌunalai no tuala tila ne, la ngaxalisou itema vile utatavulenu lexa vexasou mutau lexa no anu. La ngamulinu ngalai ngaꞌunalai no tani e anu uꞌunalai no anu ne. \v 11 La ngavikalanu tatananu tani ne aloxo ꞌo, ‘Itema sou ulosixe lavulavu mutaliꞌi lexe, “Tani kaveutuxu ane sou nexi noxiꞌa ta molomolo noxilo taꞌani sou tasosovosou voxo ane Lataua Mupolopepeenenge Ta Isilaeli ava?” ’ \v 12 La sou anu ulosiengixu kaveutu vile tila muxolu teitexi. Valovalo mo luuluusou mo mimii seꞌi kalumo ne mulalaxii mukalu, ia ngongou ngalai, la sou ngalalaxiinu laꞌilainenge ane.” \p \v 13 Xe aneꞌi ilou milai, la mimaisou mimii ne aloxo Iesu mulemolu noxiꞌa ilou nesi. la sou ilou milalaxiinu laꞌilalixaꞌa iloꞌa. \p \v 14 Xe voxo ngiou sou aneꞌi iꞌani muxali, la sou Iesu iloꞌa ta mitema sou xaixai noxou mixolu no luusou laꞌilali. \v 15 La Iesu muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Eni emasaxa manina lexe nenge nengeꞌa taꞌani laꞌilali sou usosovosou voxo ane Lataua Mupolopepeenenge Ta Isilaeli ꞌo ukalu, la sou eni aꞌuna no anu tuꞌutuꞌumaxu. \v 16 Eni avikalangengi aloxo ne, xo umomomo sou eni aꞌou laꞌilali ano ꞌo la uasi, ulai utalo no anu voxo ane nenge nengeꞌa tapita sou taꞌani teitexi no tuala noxou Lataua.” \p \v 17 Anu munoꞌu paku xe muvikala laixe mulai noxou Lataua mukalu, la muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Nganoꞌu paku ꞌo mo ngingi ukalusi ngaie no anu. \v 18 Xo eni avikalangengi lexe eni aiexu uaini temanu lexaxu ꞌo la uasi, ulai utalo no anu voxo ane Lataua molu usaxilaꞌinge nengeꞌa ukalusi.” \p \v 19 Muvikalaneꞌi aloxo ne xe mukalu, la Anu munoꞌu veleti vile ka muvikala laixe mulai noxou Lataua. Xe mukalu, la museꞌiseꞌinu sou mulosiꞌa, io muvikala lexe, “Eni vasimelo ano ꞌo ane alosinge ꞌo. Ngaꞌoxonu mii ano ꞌo sou ngaxavutalaleli no anu.” \p \v 20 Aneꞌi miꞌani mukalu, la Anu munoꞌu paku ka muꞌoxo aloxo ne la, io muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Eni asoli xe sialuxo unixi, la paku ano ꞌo ne usosovosou vaikala alavua e nenge ngengeꞌa Lataua tasakiinu. Sialuxo ne, anu sou unixisinge. \fig |alt="Lordꞌs supper" src="CN01803B.TIF" size="col" loc="Luk 22:20" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Luka 22:20" \fig* \v 21 \x + \xo 22:21 \xt Lex 41:9; Ioa 13:21-22\x*Ia itema ane sou uꞌitaloleli no avoꞌa ta mitema ne, anu a noxou taꞌaꞌani tapita no luusou laꞌilali ꞌo. \v 22 Ia xo Itema ꞌOlu ne Anu usoli aloxo Lataua mulemolu, ia itema ane uꞌitalonu no avoꞌa ta mitema ne, Lataua ulosou navunavu tatila.” \v 23 La sou aneꞌi miavuti sou mitalitaliꞌisiꞌa ngatongatoꞌo lexe ꞌenaꞌei noxiꞌa ane uꞌoxonu mii ane loxo ne. \p \v 24 \x + \xo 22:24 \xt Luk 9:46\x*Xe kalumo aneꞌi miꞌotosou anaxaꞌa sou lexe ꞌenaꞌei noxiꞌa ane anu tilasiꞌa. \v 25 \x + \xo 22:25 \xt Mat 20:25-27; Mak 10:42-45\x*La sou Iesu muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Ta tatananu tuatuala noxiꞌa ta mitema ane ilavusou Lataua uasi ne, aneꞌi isaxilaꞌa ta mitemaiꞌa pekiaꞌu, xe aneꞌi ane isaxilaꞌa ta mitemaiꞌa ne, aneꞌi meꞌa ilemeꞌa lexe aneꞌi ta mitema sou iꞌoxonu mimii ane laixesi ulai noxiꞌa ta mitemaiꞌa. \v 26 \x + \xo 22:26 \xt Mat 23:11; Mak 9:35\x*Ia noxinge ne, aloxo ne uasi. Ane utila noxinge, la anu uxolu loxo anu kituꞌasi, mo anu ane usaxilaꞌa ta menexu, la anu uxolu loxo itema sou xaixai noxiꞌasi. \v 27 \x + \xo 22:27 \xt Ioa 13:12-15\x*Xo itema vile uxolu sou uꞌani, xe vile ulalaxiinu laꞌilali mo utavalinu uneꞌe noxou, la ꞌenaꞌei noxiꞌa ilou ane anu tila? Nenge telavu lexe anu ane uxolu sou uꞌani ne, anu tila. Ia eni exolu no nixi noxinge loxo amitema sou xaixai noxinge vitanisi. \v 28 Ia ngingi ngetulu no paꞌumelo no mine tovotovo iouiou muxali noxilo. \v 29 La sou eni alosinge xavi sou ngasaxilaꞌa ta mitema loxo mamilo mulosilo xavi sou asaxilaꞌa ta mitema noxou. \v 30 \x + \xo 22:30 \xt Mat 19:28\x*Mo sou ngingi ngaꞌani mo ngaie no luusou ꞌani noxilo no tualasilo mo ngaxolu no anu luusiꞌa ta tatananu tuatuala sou ngatilovosiꞌa ta mitema laꞌoluxaꞌa mavulovexa mo muluꞌe no lia tamei sie Isilaeli. \p \v 31 Saimoni, Saimoni, nalomu. Satani mutaliꞌisou Lataua, la anu mupelemasaxanu sou lexe utovo uꞌumuꞌumungengi loxo iꞌumuꞌumunu uiti temanu. \v 32 \x + \xo 22:32 \xt Ioa 17:15\x*Ia eni ekilakasine nini Saimoni, mo sou naꞌumesilo avile uasi. Xe no mine nini nalivu naneꞌe noxilo, la naꞌoxo pekiaꞌa ta menexine.” \p \v 33 Ia anu muvikalanu aloxo ꞌo, “Tila, eni emasaxa lexe amulineni sou nenge nengei talai taxolu no anu taasou navunavu mo nengei tasoli.” \p \v 34 La Iesu muvikalanu aloxo ꞌo, “Pita, avikalaneni lexe vaimomo ꞌo, kokoꞌa mulu vile uꞌava uao, la nini nasingisilo alaxu tatalu lexe nini nalavusilo uasi.” \p \v 35 \x + \xo 22:35 \xt Luk 9:3; 10:4\x*Xe mukalu, la Iesu muvikalaneꞌi ta molomolo noxou aloxo ꞌo, “No mine eni epalusinge ngelai vitanisi, io ngingi nganoꞌu tiva sou lamolimengi mo lakelangenge xe siovesou tavaꞌinge uasi. La ngingi ngemasaxau mii vile?” \p La aneꞌi mikolinu aloxo ꞌo, “Nexi tamasaxau mii vile la uasi.” \p \v 36 La Anu muvikalaneꞌi la aloxo ꞌo, “Ia vaimomo ꞌo, lexe ngingimengi tiva sou lamoli a uai, la nganoꞌu ilou lakelangenge kalumo. Xe lexe ngingimengi laviso uasi, la ta mitema ilotonu tokolomomengi xe nganoꞌu lamolisou, la ngalotomengi laviso vile. \v 37 \x + \xo 22:37 \xt Ais 53:12\x*Xo avikalangengi lexe kaukavusilo vile muxolu no anu Lavuku Tavuna ne aloxo ꞌo, ‘Ta mitema mivikala lexe Anu itema vile noxiꞌa ta mitema sou ꞌiliꞌilixo masumasua.’ La sou kaukavusilo ane ne, anu uxali maninasi, mo anu asou uxali maninasou noxilo ꞌo.” \p \v 38 La ta molomolo noxou mivikala lexe, “Tila, namaisou. Laviso tamei ano ꞌo.” \p La Anu muvikalaneꞌi lexe, “Anu mumomomo ane.” \s1 Iesu Mukilaka no Laꞌolu ne Olivu \r (Mat 26:36-46; Mak 14:32-42) \p \v 39 Iliꞌi, la Iesu mulutu sou mulai no ale no laꞌolu ne Olivu loxo Anu ulavusou uꞌoxonu utotomu, la ta molomolo noxou mimulinu. \v 40 Aneꞌi milai mixali no laꞌolu ne, la Anu muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Ngaxolu mo ngakilaka, mo sou tovotovo uxalisinge, io utaloxonixinge uasi.” \v 41-42 Anu muvikalaneꞌi mukalu, la musuku mulai vaꞌaxu sevile loxo talea lavoꞌo la uxali no anu, io muxolaꞌu tavaꞌu mo mutangatulu sou mukilaka. La mulinga noxou momu aloxo ꞌo, “Mamilo, lexe nini namasaxa la naxexeenu soli noxilo ꞌo mo uxexesilo. Ia namulinu masaxa noxilo uasi, namulinu masaxa noxinesi.” \v 43 Anu mulinga aloxo ne, la angelo vile molu no opo loxotolo mupalaꞌa noxou sou muꞌoxonu pekiaꞌunu. \v 44 Ia Anu muxamuli tuꞌumaxu musuku sio, la sou mukilaka pekiaꞌu la, mole sasaiou musiali mulapalapau loxo sialu muluꞌe no lia. \p \v 45 Xe Anu muavuti, la mulivu mulai noxiꞌa ta molomolo noxou. La muxalisiꞌa no mine iai, xo xavineꞌi mukalu sou tama. \v 46 La muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Tavaꞌu loxovaa, ane ngingi ngaai ꞌo? Ngaavuti mo ngakilaka, mo sou tovotovo uxalisinge, io utaloxonixinge uasi.” \s1 Mitetelisou Iesu \r (Mat 26:47-56; Mak 14:43-50; Ioa 18:3-11) \p \v 47 Iesu uao uvivikala sio, io ta mitema tavuꞌalo mixali mineꞌe noxou. Ia vile noxiꞌa ta molomolo noxou mavulovexa mo muluꞌe no lia tamei e ualasou lexe Iudasi ne, muulaxuneꞌi ta mitema ane ne. Anu muneꞌe ꞌalai noxou Iesu sou mutimunu xaleenu. \v 48 La Anu Iesu mutaliꞌisou aloxo ꞌo, “Iudasi, nini netimunu Itema ꞌOlu xaleenu sou naꞌitalonu no avoꞌa ta mitema?” \p \v 49 Xe aneꞌi ane mimulinu Iesu mimaisou mii ane muxali noxou ne, la mitaliꞌisou aloxo ꞌo, “Tilasixe, loxovaa nexi tapooposiꞌa no anu lavilavisomexi ꞌo?” \v 50 La sou vile noxiꞌa mumainu laviso la muxotonu itema vile sou xaixai noxou tilasiꞌa ta ailiꞌi ne sangalou no xalee tema. \p \v 51 Ia Iesu muvikalanu aloxo ꞌo, “Naꞌoxo aloxo ne la uasi!” Io, muꞌitalonu avolu no anu tanixu laviso, la sialuxu la uasi. \p \v 52 Mukalu, la sou Iesu muvikalaneꞌi ta tatilasiꞌa ta ailiꞌi iloꞌa ta mitema sou isaxilaꞌu tani tila noxou Lataua mo ta tatila noxiꞌa ta Iutaia aloxo ꞌo, “Ngeꞌoxo lexe eni eulaxunu ꞌotoꞌoto vile, la sou ngingi ngeneꞌe la ngetaxusou lavilaviso ilou kulukuluvololou ꞌo? \v 53 No voxovoxo ꞌo nenge nengeꞌa texoxolu a no nano no taasou lalotu tatila noxou Lataua ne, ia ngingi ngakasilo sou ngatetelisilo uasi. Ia ane ꞌo voxo ngiou ngaꞌangingi sou ngatetelisilo no mine xavi sou isivoxo uxaxai.” \s1 Pita Musingisou Iesu \r (Mat 26:57-58, 67-75; Mak 14:53-54, 66-72; Ioa 18:12-18, 25-27) \p \v 54 \x + \xo 22:54 \xt Mak 14:53-54\x*Xe Iesu muvikala mukalu, la aneꞌi mitetelisou sou minoꞌu milaixu miꞌunanu no tani noxou kisiꞌa ta ailiꞌi. La Pita mumulineꞌi muiliꞌi vaꞌaxu no paaxa. \v 55 La aneꞌi mitauxu navu no nano no nixinu vimelusou tani noxou ne, ia mixolu mixixaonu. La Pita kalumo a muxolu no taiineꞌi ne. \v 56 Ia sema sou xaixai noxou kisiꞌa ta ailiꞌi ne, mimaisou mine muxoxolu ne, la navu mukaasou. La sou ane mimalei ꞌalai vaxa noxou, io mivikala lexe, “Itema ano ꞌo ne, anu muxolu noxou Iesu ꞌa.” \p \v 57 Ia anu musingisou aloxo ꞌo, “Seo, eni alavusou itema ane ne uasi.” \p \v 58 Xe iliꞌi sevile la, la itema vile la mumaisou, la muvikala aloxo ꞌo, “Nini kalumo ne, nini vile noxiꞌa anesi.” \p Ia Pita mukolinu la aloxo ꞌo, “Soxu ꞌo, eni uasi.” \p \v 59 Ioxe, iliꞌi no anu aso voꞌuxu vile mukalu, la itema vile la muvikala pekiaꞌu aloxo ꞌo, “Maninasi lexe aliku ꞌo ne anu muxolu noxou, xo aneꞌi iloꞌa ne sie Xalilaia.” \p \v 60 Ia Pita mukolinu aloxo ꞌo, “Soxu ꞌo, eni alavusou mii maꞌia ane nini navivikalasou ne uasi.” Xe anu uao uvivikala sio, la kokoꞌa mulu vile muꞌava. \v 61 La sou Tila noxou muxiu sou mumatakisou Pita, la Pita muxavutalanu vaikala ane Tila muvikalanuxu aloxo ꞌo, “Vaimomo ꞌo, kokoꞌa mulu vile uꞌava uao, la nini nasingisilo alaxu tatalu lexe nini nalavusilo uasi.” \v 62 La sou anu mulai no ale sou mutama tatila musuku. \s1 Ta Mitema sou ꞌOtoꞌoto Mimolovilaꞌisou Iesu \p \v 63 Ioxe, ta mitema ane misaxilaꞌu Iesu ne, miavuti sou mimolovilaꞌisou xe mivavau. \v 64 Miꞌoxo aloxo ne mukalu, la sou misakii iou no anu lavalava, io mimolovilaꞌisou lexe, “Nalemolu ꞌenaꞌei ane uveve ne?” \v 65 Xe aneꞌi milavixu no anu vaivaikala masumasua moseꞌi la. \s1 Iesu Mutulu no Laxuneꞌi Pilato Ilou Elodesi \r (Mat 26:59-66; Mak 14:55-64; Ioa 18:19-24) \p \v 66 Aneꞌi miꞌoxonu Iesu aloxo ne xe lamana mupau, la laꞌoluxaꞌa ta tatila noxiꞌa ta Iutaia iloꞌa ta tatilasiꞌa ta ailiꞌi mo ta mitema sou lapuloto mineꞌe mipita, io mitulusou Iesu no laxuneꞌi. \v 67 \x + \xo 22:67 \xt Ioa 3:12\x*Io mivikalanu aloxo ꞌo, “Lexe nini Kalisito, la navikalanexi.” \p La Iesu mukolineꞌi aloxo ꞌo, “Lexe eni avikalangengi lexe eni Kalisito, la ngingi ngamomomo sou ngamuxaxu tangengi no anu vaikala noxilo ne uasi. \v 68 Xe lexe Eni ataliꞌisinge lexe Eni ꞌenaꞌei, la ngingi ngamomomo sou ngakolileli uasi. \v 69 \x + \xo 22:69 \xt Apo 7:56\x*Ia usoko vaimomo ꞌo mo ulai iliꞌi, la Itema ꞌOlu ne uxolu no luusou no xalee tema noxou Lataua sou xavi.” \p \v 70 La sou aneꞌi mukalusi ne mitaliꞌisou aloxo ꞌo, “La sou lexe nini ne, Lataua ꞌOlu?” \p La Iesu mukolineꞌi aloxo ꞌo, “Ngingi ngetaliꞌisilo ne maninasou lexe eni Lataua ꞌOlu.” \p \v 71 Mukolineꞌi aloxo ne, la sou aneꞌi mivikala aloxo ꞌo, “Loxovaa, la sou nenge takamulinu itema vile sou uneꞌe upalaꞌalixu susu noxou la? Uasi, xo nenge telomusou Anu molu mulemolu no anaxu aloxo ne.” \c 23 \p \v 1 La sou aneꞌi latala e mipita ne, miavuti sou milutunoxu milaixu noxou Pilato. \v 2 Milaixu noxou, la aneꞌi misokou sou mitelo vaikala noxou aloxo ꞌo, “Nexi texalisou mitema ꞌo ne lexe muꞌoxovulaulaunu xavutalaiꞌa ta mitema no tualasixe. Xe Anu muvikala lexe mamu sou talea lamoli ulai noxou Kaisari, xe Anu molu muvikala lexe anu Kalisito e tatananu tuala.” \p \v 3 La sou Pilato mutaliꞌisou Iesu aloxo ꞌo, “Nini ne, tatananu tuala noxiꞌa ta Iutaia ne?” \p La Iesu mukolinu aloxo ꞌo, “Ani, anu aloxo nini nelemolu nesi.” \p \v 4 Mukalu, la sou Pilato muvikala lamana mulai noxiꞌa ta tatilasiꞌa ta ailiꞌi iloꞌa ta mitema tavuꞌalo ne aloxo ꞌo, “Eni axalisou tavaꞌu susu vile sou talosou itema ane ꞌo navunavu no anu uasi.” \p \v 5 Ia aneꞌi miꞌolosou vaikalasi lexe, “Anu musoko mulosiꞌa ta mitema lavulavu no xalee lia tila ne Xalilaia, la sou muneꞌe ne Iutaia mo muneꞌe muxali avile lai ꞌo. La sou Anu muavutinoxu ta mitema oponeꞌi sou iꞌotoꞌoto.” \p \v 6 Pilato mulomusiꞌa mivikala aloxo ne, la mutaliꞌisiꞌa lexe anu itema ne sie Xalilaia. \v 7 \x + \xo 23:7 \xt Luk 3:1\x*Xe anu mulavusou lexe Iesu ne muxolu no anu saxilaꞌu noxou Elodesi, la anu mupalusou mulai noxou, xo anu kalumo a muxolu ne Ielusalemu no anu voxo ane ne. \p \v 8 No mine Iesu mulai muxali xe Elodesi mumaisou, la anu muꞌosa manina. Xo mulomusou aꞌalosou mimii ane anu muꞌoxoꞌoxonu, la mumasaxa lexe umaisou Iesu ne maxuveeni musuku mo mumasaxa lexe umaisou sosovo seꞌi e Anu uoꞌxonu kalumo. \v 9 La sou anu mutaliꞌisou no anu taliꞌi tapiena, ia Iesu ukolinu uasi. \v 10 La sou ta tatilasiꞌa ta ailiꞌi iloꞌa ta mitema sou lapuloto ane mitulutulu ne, mitelo anaxaꞌa pekiaꞌu noxou. \v 11 Mukalu, la sou Elodesi iloꞌa ta mitema sou ꞌotoꞌoto noxou miꞌoxomaulanu mo mimolovilaꞌisou sou mitaa tokolomo lailaixe noxou, ka io sou mipalusou mulivu mulai noxou Pilato. \v 12 Tatei, la Elodesi ilou Pilato ne, imolosilaneꞌi ngatongatoꞌo. Ia no anu voxo ane nesi, la ilou mivaitami laixe. \p \v 13 La Pilato muꞌavaliꞌa ta tatilasiꞌa ta ailiꞌi iloꞌa ta tatila noxiꞌa ta Iutaia mo ta mitema e mineꞌe mipita, \v 14 la muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Ngingi ngeneꞌenu itema ꞌo noxilo sou ngevikala lexe anu muꞌoxovulaulaunu xavutalaiꞌa ta mitema sou iavutinoxu ꞌotoꞌoto. Ia eni etaliꞌi masianu laixe sou mimii e ngevikala lexe Anu muꞌoxonu no iengi ꞌo, la axalisou tavaꞌu susu vile sou talosou itema ane ꞌo navunavu no anu uasi. \v 15 Mo Elodesi kalumo ne anu uxalisou susu tavaꞌu vile noxou uasi, la sou anu mupalusou mulivu muneꞌe noxixe ꞌo. Nenge telavusou lexe itema ano ꞌo, uꞌoxo susu vile e umomomo sou eni avikala lexe anu usoli no anu uasi. \v 16-17 Aloxo ne, la sou eni apuapuasousi, ka io sou alulusou ulai.” \p \v 18 Ia aneꞌi ta mitema mikeinoxu anaxaꞌa toxoxaꞌa lexe, “Naxexeenu itema ane ne mo usoli! Ia nalulusou Valavasi uneꞌe noxixe!” \v 19 [Xo Valavasi ne, anu itema vile e muavutinoxu ꞌotoꞌoto vile noxiꞌa ta mitema sou isaxilaꞌu tuala tila ꞌo, la muveꞌaveꞌa ta mitema. La sou aneꞌi mitatuxu muxolu no nano no taasou navunavu.] \p \v 20 Pilato mumasaxa lexe anu ululusou Iesu mo ulai, la sou anu mulinga la, sou lexe ilulusou Iesu. \v 21 Ia aneꞌi miꞌavaꞌava toxoxaꞌa la aloxo ꞌo, “Ngalilixu no ovu valautu! Ngalilixu no ovu valautu!” \p \v 22 Alaxu tatalusou la, la anu muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Anu itema ano ꞌo muꞌoxonu susu maꞌia manina? Eni axalisou tavaꞌu susu vile sou tavaꞌu usoli no anu uasi. La sou eni apuapuasousi, ka alulusou mo ulai.” \p \v 23 Ia aneꞌi miuolotete manina sou milinga pekiaꞌu ulai noxou Pilato lexe anu ulilixu no ovu valautu. Aneꞌi milinga pekiaꞌu aloxo ne, la sou Pilato mulomuxaꞌa \v 24 sou mumulinu masaxa noxiꞌa. \v 25 La sou itema e muavutinoxu ꞌotoꞌoto mo muveꞌaveꞌa ta mitema misoli, ne aneꞌi mitatuxu no nano no taasou navunavu ne, anu mululusou aloxo aneꞌi ta mitema milingau. Ia muꞌitalonu Iesu mulai no avoꞌa ta mitema sou ꞌotoꞌoto sou lexe iꞌoxonu mii maꞌia noxou no anu masaxa noxiꞌa ta mitema ne. \s1 Aneꞌi Mililinoxu Iesu no Anu Ovu Valautu \r (Mat 27:31-44; Mak 15:21-32; Ioa 19:17-27) \p \v 26 La sou ta mitema sou ꞌotoꞌoto milaixu Iesu sou lexe ililixu no ovu valautu, la mitetelisou itema vile ualasou lexe Saimoni e tualasou ne Kilene, sou mutavulenu ovu valautu noxou Iesu, io Iesu mumuamuaꞌi mumuli sou ilou milai. Anu molu no tuala vile ꞌalai ne Ielusalemu, ia muneꞌe mupolopepeeneꞌi sou lexe uꞌunalai no tuala tila. \v 27 La ta mitema tavuꞌalo mimulinu Iesu, la ta sema seꞌi itatama tatila sou imumulinu Iesu. \v 28 La Iesu muxiu vaxa noxiꞌa io muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Ngingi ta sema sie Ielusalemu, mamu sou ngatatamasilo, ia lexe ngingi ngatatamasinge ngongiꞌa ta ꞌilinge.” \v 29 \x + \xo 23:29 \xt Luk 21:23\x*Xo iliꞌi, xe voxo vile uxali, la ngingi ngavikala lexe, ‘Lataua ualusiꞌa ta sema ane imomomo sou ivoꞌo keakea uasi xe ualusiꞌa aneꞌi ane xaluasiꞌa ta ꞌiliꞌa uxalixu keakea uasi mo ualasiꞌa aneꞌi ane susuneꞌi, ia imomomo sou isusuneꞌi ta ꞌiliꞌa uasi.’ \v 30 \x + \xo 23:30 \xt Ose 10:8; Pal 6:16\x*No anu voxo ane ne, la aneꞌi ivikalanu laꞌolaꞌolu ꞌo lexe, ‘Ngingi ngaluꞌe mo ngasuꞌasixe!’ mo ivikalanu laxalaxaꞌilu ꞌo lexe, ‘Ngingi ngaluꞌe mo ngatalumeixe!’ \v 31 Xo lexe itema uꞌoxonu mimii ane ne no mine loxo ovu xaleꞌasi io, la mii maꞌia uxali no mine ovu uxalo? \p \v 32 Ioxe, no voxo ane ne, la ta mitema sou ꞌotoꞌoto minoꞌa ta mitema tamei sou ꞌilixo masua kalumo milaixiꞌa lexe iveꞌa iloꞌa Iesu. \v 33 Ia aneꞌi milaixaꞌa xe mixali no tani vile ilemo lexe Itema Xavananu, la aneꞌi mililixu Iesu no ovu valautu. Mo aneꞌi ta mitema sou ꞌilixo masua ne kalumo, mililixaꞌa ilou, la mililixu vile no avolu tema xe vile no avolu ae. \fig |alt="Jesus on cross" src="IB04166.tif" size="col" loc="Luk 23:33" copy="Illustration by Dr. Farid Faadil. Used by permission." ref="Luka 23:33" \fig* \v 34 \x + \xo 23:34 \xt Lex 22:18; Ais 53:12\x*La Iesu muvikala aloxo ꞌo, “Mamilo, nini naxiu tumalineu ꞌilixo ane aneꞌi iꞌoxonu noxilo ꞌo, xo aneꞌi ilavusou lexe mii maꞌia ane aneꞌi iꞌoxonu ne uasi.” Ia aneꞌi miꞌoxonu vilaꞌi vile sou mimilaꞌanu tokolomou Iesu noxiꞌa vilevilesi. \p \v 35 \x + \xo 23:35 \xt Lex 22:7-8\x*Io, ta mitema mitutulu sou mimamalei, ia ta tatila noxiꞌa ta Iutaia mimolovilaꞌisou la mivikalanu aloxo ꞌo, “Anu mupamaulineꞌi ta mitema vaꞌavaꞌaxu, ia lexe anu Kalisito noxou Lataua e Anu musosovosou lexe Anu naꞌu, la Anu molu upamaulinu.” \p \v 36 \x + \xo 23:36 \xt Lex 69:21\x*La ta mitema sou ꞌotoꞌoto kalumo mimolovilaꞌisou, ka mineꞌe ꞌalai noxou sou lexe ilosou uaini ane sixula. \v 37 La aneꞌi mivikala aloxo ꞌo, “Ia lexe nini tatananu tuala ne Iutaia, la nini mene napamaulineni.” \p \v 38 Aneꞌi mililixu Iesu no ovu valautu, la mikaukavu vaikala lamana vile misakiinu teitexi noxou Iesu kisou aloxo ꞌo, “Itema ane ꞌo ne, Anu tatananu tuala noxiꞌa ta Iutaia.” \p \v 39 Ia vile noxiꞌa tamei e mililixaꞌa iloꞌa Iesu ne, muvikala masua mulai noxou Iesu aloxo ꞌo, “Lexe nini Kalisito, la napamaulinenge nengeꞌa!” \p \v 40 Ia ane vile mulomusou mine muvikala loxo ne, la mukaitolonu sou muvikala aloxo ꞌo, “Nini namamaꞌu noxou Lataua uasi? Nenge nengeꞌa, tenoꞌu navunavu iou vilesisi. \v 41 Ia navunavu noxinge nengei ꞌo, anu umomomo no anu ꞌilixo e nenge nengei teꞌoxonu. Ia itema ane ꞌo, uꞌoxonu ꞌilixo vile masua uasi.” \p \v 42 La anu muvikalanu Iesu aloxo ꞌo, “Iesu, lexe nini nalai xe naxali no tuala noxou Lataua, la naxavutalaleli.” \p \v 43 La Iesu muvikalanu aloxo ꞌo, “Eni avikalaneni manina lexe vaimomo ꞌo, la nenge nengei taxolu no opo loxotolo e Lataua uxolu no anu.” \s1 Iesu Musoli \r (Mat 27:45-56; Mak 15:33-41; Ioa 19:28-30) \p \v 44 Xe iliꞌi no mine aso anu asou ukulupa, la isivoxo mutaasou xalexalee tuatuala mukalusi, mole aso iou tatalu no ꞌoloꞌolovoxo. \v 45 \x + \xo 23:45 \xt Eva 6:19-20; 10:19-20\x*Xo aso lamanaxu ne, mukalu xe lavalava e mulili no nano no tani tila noxou Lataua ne, mukakaa tamomolu teitexi mulai mupeꞌe no lia. \fig |alt="temple torn in two" src="CN01843B.TIF" size="col" loc="Luk 23:45" copy="© 1978 David C. Cook Publishing Co." ref="Luka 23:45" \fig* \v 46 La Iesu muꞌava toxoxaꞌa aloxo ꞌo, “Mamilo, eni aꞌitalonu uleeleli ulai no avone.” Anu muvikala aloxo ne mukalu, la mulapulapu ulu sou musoli. \p \v 47 Ioxe, itema tila sou uulaxuneꞌi ta mitema sou ꞌotoꞌoto itemaxu taꞌuve mumaisou mii ane muxali noxou Iesu, la muꞌitinu Lataua ualasou, la muvikala aloxo ꞌo, “Manina musuku lexe itema ano ꞌo ne, Anu mulapu manina.” \v 48 Ia ta mitema tavuꞌalo ane mineꞌe mipita sou misasaxisou mimii e miꞌoxo noxou Iesu ne, la aneꞌi taneꞌixu mo mitamasou toxoxaꞌa, ka milivu milai no taasiꞌa. \v 49 Ia ta mitema tavuꞌalo ane milavusou Iesu iloꞌa ta sema ane mimulinu Iesu iloꞌa meꞌa ne Xalilaia ne, mitutulu no paxa, io mimaisou mimii ane aneꞌi miꞌoxonu noxou ne. \s1 Iosepu Muꞌasixu Iesu \r (Mat 27:57-61; Mak 15:42-47; Ioa 19:38-42) \p \v 50-52 Xe Iesu musoli mukalu, la itema vile ualasou lexe Iosepu mulai noxou Pilato sou mulingau Iesu vasimolu. Anu vile noxiꞌa ta tatila sou ipotosou tuꞌutuꞌumaxu noxiꞌa ta mitema mo anu itema vile laixe mo mulapu manina. Ia anu uꞌosasou vaikala ane ta menexu misakiinu sou miꞌoxonu noxou Iesu ne uasi. Ia anu molu no tuala ne Alimatia no xalee lia tila ne Iutaia mo anu uxomaiou saxisaxilaꞌu noxou Lataua uneꞌe. \v 53 Pilato muvikala ee noxou Iosepu, la sou anu mulai mulaxalixu Iesu vasimolu teitexi no ovu valautu sou muluꞌe no lia. Mukalu, la sou munoꞌu lavalava vile keakea sou mukupoonu Iesu vasimolu no anu. Mukupoonu mukalu, la sou mutavulenu vasimolu mulailixu no lulu vile no lavoꞌo taxanu. Io lulu ane ne iꞌasixu itema vile no anu uao. \v 54 Xo voxo ane ne, anu voxo sou lalaxii sou voxo Tavuna. Mo anu a ꞌalai sou voxo Tavuna usoko. \p \v 55 Ta sema ane iloꞌa Iesu meꞌa ne Xalilaia, mineꞌe ne mimulinu Iosepu sou milai mimaisou lulu xe mimaisou Iosepu lexe uꞌasixu Iesu a loxovaa. \v 56 \x + \xo 23:56 \xt Mul 20:10; Lap 5:14\x*Aneꞌi mimaisou mukalu, la aneꞌi milivu milai no tani sou milalaxiinu lamalasile ilou lexa ane tumaꞌu lailaixe. Ia aneꞌi mimaꞌila no voxo Tavuna sou mimulinu lapuloto sou voxo ane ne. \c 24 \s1 Iesu Mutulu no Anu Soli \r (Mat 28:1-10; Mak 16:1-8; Ioa 20:1-10) \p \v 1 Voxo Tavuna mukalu, xe iliꞌi no anu voxo vile no kakau manina, la ta sema minoꞌu lamalasile ane aneꞌi milalaxiinu ne sou milaixu no lulu. \v 2 Aneꞌi milai la mimaisou lavoꞌo e mipipalou sou mutaluxu lulu anaxu ne, mipipalou mo muxexee. \v 3 Ia aneꞌi miꞌuna sou lexe imaisou Tila Iesu vasimolu, la uai la uasi. \v 4 Aneꞌi mitutulu taneꞌi lili, io alaxu vilesisi, la ta mitema tamei tokolomoxaꞌa keakea loxo leleꞌe lamixu ne, ilou mixali mitulu no paꞌumeꞌa. \v 5 La ta sema ne, miꞌume la mitangatulu mulai no lia. Ia ta mitema tamei ne mivikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Tavaꞌu loxovaa, la sou ngingi ngakakamulinu itema ane mumauli ne no tualasiꞌa ta mitema ane misoisoli ꞌo? \v 6 \x + \xo 24:6 \xt Luk 9:22\x*Anu uxolu ꞌo la uasi. Anu mumauli ne! Ngingi ngaxavutalanu vaivaikala ane Anu muvikalangengixu no mine uao ngingi ngongiꞌa ngexolu ne Xalilaia sio. \v 7 Anu muvikalangengi lexe Itema ꞌOlu ne, iꞌitalonu ulai no avoꞌa ta mitema sou ꞌiliꞌilixo masumasua sou ililixu no ovu valautu mo ivau usoli, xe voxo tatalusou, la Anu umauli la.” \v 8 Aneꞌi ta mitema tamei ne, mivikalaneꞌi aloxo ne, la sou aneꞌi mixavutalanu vaikala noxou Iesu. \p \v 9 No mine aneꞌi meꞌa no lulu milivu milai, la miaꞌaloxu mimii ane aneꞌi mimaisou ne noxiꞌa aneꞌi mavulovexa mo muluꞌe no lia vile iloꞌa ta mitema ane iloꞌa mixolu ne. \v 10 Ta sema ane miaꞌaloxu mimii ane ne noxiꞌa ta mitema sou xaixai noxou Iesu ne, ualaualasiꞌa aloxo. Vile noxiꞌa ualasie lexe Malia sie Maxatale xe vile ualasie lexe Ioana xe vile ualasie lexe Malia ane Iakovo nenu mo ta sema moseꞌi la. \v 11 Ta sema miaꞌaloiꞌa aloxo ne, ia aneꞌi imuxamuxaxu taneꞌi no anu vaikalaiꞌa ne uasi, xo vaikalaiꞌa ne mutama mii vitanisi. \v 12 Xe Pita muavuti, la muiave mulai no lulu. Xe muxali, la mulanga sou muiaꞌili muꞌunasi, la mumaisou lavalava keakea ne muxexe mutaꞌolu vitanisi. La sou anu mulivu mulai, ia muxavutala piena no anu mii ane muxali ne. \s1 Iesu Iloꞌa ta Mitema Tamei Mivivikala no Voteꞌi Ulai ne Emausi \r (Mak 16:12-13) \p \v 13 Xe no voxo ane nesi, la ta molomolo tamei noxou Iesu ilou milutu ne Ielusalemu sou lexe ilai no tuala vile ilemo lexe Emausi. Tuala tila ne Ielusalemu xe tuala ne Emausi ne, lovaxaꞌa ilou loxo Kilo Mita mavulovexa mo muluꞌe no lia vile. \v 14 Aneꞌi ilou mimuamuaꞌi milai, la ilou mivivikalasou mimii tavuꞌalo e muxali noxou Iesu. \v 15 Ilou mivivikala aloxo ne, la Iesu muneꞌe ꞌalai noxiꞌa ilou sou iloꞌa mimuamuaꞌi mikei. \v 16 Ia aneꞌi ilou imomomo sou itongonu lexe anu Iesu ane uasi, xo mii vile mutaluxaꞌa. \p \v 17 La Anu mutaliꞌisiꞌa aloxo ꞌo, “Ngingi ngongou ngamuamuaꞌi ꞌo, la ngavaaveisou mii maꞌia ne?” \p Anu mutaliꞌisiꞌa aloxo ne, la aneꞌi ilou mitulusi mole ieꞌi mupalulu. \v 18 Xe vile noxiꞌa ilou ualasou lexe Kileopa muavuti, la mutaliꞌisou aloxo ꞌo, “Nini vile noxiꞌa ta mitema tavuꞌalo mineꞌe mipita ne Ielusalemu, ia loxovaa la sou ninisisi nalavusou mimii ane muxali malao ne Ielusalemu ne uasi?” \p \v 19 La Iesu mukolineꞌi lexe, “Mii maꞌia ane muxali ne Ielusalemu ne?” La aneꞌi mikolinu aloxo ꞌo, “Nexi tevaaveisou mimii e muxali noxou Iesu sie Nasaleti. Anu itema sou palomatana mo mii maꞌia ane Anu muvikala mo muꞌoxonu ne, xaviinu misevile no iou Lataua mo noxiꞌa ta mitema kalumo. \v 20 Ia ta tatilasiꞌa ta ailiꞌi iloꞌa ta tatilasinge ne, miꞌitalonu no avolu Pilato sou misakii vaikalasou la mivau mo mililixu no ovu valautu. \v 21 \x + \xo 24:21 \xt Luk 19:11; Apo 1:6\x*Ia nexi temolo tanexi lexe Anu itema ane ne sou ululusixe no anu sakisaki noxiꞌa ta Romu. La aneꞌi mililixu no ovu valautu mo mivau musoli. Mo voxo tatalusou ane vaimomo ꞌo. \v 22 La ta sema seꞌi noxixe miꞌoxonexi tekuluke. Xo no mine kakau manina ꞌo, la aneꞌi milai no lulu, \v 23 ia imaisou Iesu vasimolu uasi. La sou aneꞌi milivu mineꞌe la mivikalanexi lexe aneꞌi mimaisiꞌa ta angelo mo ta angelo mivikalaneꞌi lexe anu mutulu no anu soli. \v 24 \x + \xo 24:24 \xt Ioa 20:3-10\x*Xe aneꞌi moseꞌi noxixe kalumo milai no lulu, la mimaisou mimii iouvilesisi aloxo ta sema milemolu ne, ia ixalisou Iesu vasimolu uasi.” \p \v 25 Xe Iesu muavuti, la muvikalaneꞌi ilou aloxo ꞌo, “Ngingi ngongou ne, ta mitema sou xovulaulau! Mo kalumo ngingi kisinge lamana sou ngamuxaxu tangengi no anu vaivaikala noxiꞌa ta mitema sou palomatana uasi! \v 26 \x + \xo 24:26 \xt Luk 9:22\x*Aloxo ne, la loxovaa la sou ngingi ngalavusou lexe Kalisito ne utavule tuꞌutuꞌumaxu tei, ka io sou uꞌunalai no lamana noxou Lataua no opo loxotolo uasi?” \v 27 \x + \xo 24:27 \xt Lex 22:1-21; Ais 53\x*Xe Anu muavuti, la muvikalaneꞌi ilou sou mululusou vaivaikala laaxu e Lavuku Tavuna mukalusi loxo usoko no anu lavuku noxou Mosesi mo noxiꞌa ta mitema sou palomatana mikaukavunusou anu Iesu. \p \v 28 Xe aneꞌi iloꞌa mimuamuaꞌi milai mixali ꞌalai no tuala ane lexe aneꞌi ilou ilai no anu ne, la Iesu mumaxaꞌu lexe Anu uluale sou ulai avile. \v 29 La sou aneꞌi ilou mitalosou lexe, “Nengeꞌa taxolu xo aso muluꞌelai mo anu asou ꞌolovoxo.” La sou Anu muꞌuna sou iloꞌa mixolu no nano no tani ne. \p \v 30 Xe iliꞌi, la aneꞌi iloꞌa mixolu no luusou laꞌilali sou lexe iloꞌa iꞌani. La Iesu munoꞌu veleti vile sou muvikala laixe no anu mulai noxou Lataua, ka museꞌiseꞌinu sou mulosiꞌa ilou. \v 31 Anu muꞌoxonu aloxo ne, la mii e mutaluxu ieꞌi ilou ne, muxexe mo mitongonu lexe Anu Iesu. Ia alaxu vilesisi ꞌo, la Anu tasiꞌuxu mo aneꞌi ilou imaisou la uasi. \v 32 La sou aneꞌi ilou mivivikalaneꞌi ngatoꞌo aloxo ꞌo, “No mine nenge nengeꞌa temuamuaꞌi no voteꞌi, io Anu muvivikalanenge sou mululusou vaikala laaxu e muxolu no anu Lavuku Tavuna teinu ne, la nenge nengei texamuli lexe oponenge muꞌosa manina.” \p \v 33 Aneꞌi mivikala aloxo ne mukalu, la alaxu vilesisi ꞌo, la ilou miavuti sou mitulu milivu ne Ielusalemu. Mixali, la mixalisiꞌa aneꞌi mavulovexa mo muluꞌe no lia vile iloꞌa ta menexiꞌa a ipipita ixoxolu. \v 34 \x + \xo 24:34 \xt 1Ko 15:4-5\x*La aneꞌi mivikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Manina musuku lexe Tilasinge ne, mutulu no anu soli ne mo Anu mupalaꞌa noxou Saimoni!” \v 35 La sou ilou miaꞌaloiꞌa no anu mimii ane muxali noxiꞌa ilou no voteꞌi, mo miaꞌaloiꞌa kalumo lexe no mine Iesu museꞌinu veleti ka mulosiꞌa ilou, la aneꞌi ilou mitongonu lexe Anu Iesusi Anu anesi. \s1 Iesu Mupalaꞌa Noxiꞌa ta Molomolo Noxou \r (Mat 28:16-20; Mak 16:14-18; Ioa 20:19-23; Apo 1:6-8) \p \v 36 Ta molomolo noxou uao iaꞌaloiꞌa ngatongatoꞌo, io Iesu molu muxali mutulu no taiineꞌi sou muvikalaneꞌi aloxo ꞌo, “Opo seꞌisisi noxou Lataua uxolu noxinge.” \p \v 37 \x + \xo 24:37 \xt Mat 14:26\x*La aneꞌi mikuluke mo miꞌume, xo mixavutala lexe aneꞌi mimaisou ulee xaleꞌa ane. \v 38 Ia Anu mutaliꞌisiꞌa aloxo ꞌo, “Tavaꞌu loxovaa, la sou ngingi ngekuluke mo ngexavutala piena? \v 39 Ngamaisou avolo ilou tavaꞌilo mo ngakasilo. Xo enisi ano ꞌo mo xiasileli ilou xileli a uxolu ꞌo. Ia ulee xaleꞌa vile ne, vasimolu loxo eni e ngingi ngamaisilo ꞌo uasi.” \p \v 40 Anu muvikalaneꞌi aloxo ne mukalu, la sou mumaxaꞌu avolu ilou tavaꞌu noxiꞌa. \v 41 La aneꞌi miꞌosa mo mikuluke manina musuku, ia imomomo sou imuxamuxaxu taneꞌi noxou manina uasi. La anu Iesu mutaliꞌisiꞌa aloxo ꞌo, “Ngingi ngenge laꞌilali seꞌi ꞌa uai ne?” \v 42 La sou aneꞌi milosou sinana paꞌusou vile e mixutuxu sou lexe Anu uꞌou. \v 43 La Anu munoꞌu sou muꞌou no ieꞌi. \p \v 44 \x + \xo 24:44 \xt Luk 9:22\x*Muꞌou mukalu, la muvikalaneꞌi la aloxo ꞌo, “No voxo ane uao nenge nengeꞌa texoxolu ꞌo, la eni evikalangengi aloxo ꞌo. Mimii mukalusi e mikaukavunusilo no anu Lavuku noxou Mosesi mo noxiꞌa ta mitema sou palomatana xe no anu Lavuku sou Lexe ne, uxali manina.” \p \v 45 Mo Anu mulamanalixu xavutalaiꞌa sou ilavusou vaivaikala muxolu no anu Lavuku Tavuna. \v 46 La Anu muvikalaneꞌi la aloxo ꞌo, “Vaivaikala ane muxolu no anu Lavuku Tavuna teinu ne muvikala aloxo ꞌo. Kalisito ne, Anu utavule tuꞌutuꞌumaxu xe voxo tatalusou, la Anu utulu no anu soli, \v 47 sou lexe aneꞌi ane ixiu oponeꞌi mo ipalaꞌanixu ꞌiliꞌilixo masumasua noxiꞌa noxou Lataua mo imuxaxu taneꞌi noxilo, la anu Lataua uxiu tumalouu ꞌiliꞌilixo masumasua noxiꞌa. La sou aneꞌi isoko iaꞌaloxu aꞌalo ane ne ne Ielusalemu tei, ka sou iaꞌaloxu ulai noxiꞌa ta mitema no xalexalee tuatuala ukalusi. \v 48 \x + \xo 24:48 \xt Ioa 15:27; Apo 1:8\x*Ngingi ngemaisou mimii ane muxali no iengi, la sou ngingi ngaaꞌaloxu aꞌalo ane ne. \v 49 \x + \xo 24:49 \xt Ioa 14:16; 15:26; Apo 1:4\x*Ioxe, iliꞌi la eni alosinge mii ane Mamilo musakiinu vaikala sou lexe Anu ulosinge. Ia ngingi ngaxolu mo ngaxomaiou mii ane ne no tuala tila ꞌo, ulai utalo no anu voxo ane Lataua ulosinge xavi ane molu teitexi.” \s1 Lataua Mulivunoxu Iesu Mulai no Opo Loxotolo \r (Mak 16:19-20; Apo 1:9-11) \p \v 50 Iesu muvikalaneꞌi aloxo ne mukalu, la Anu munoꞌa sou iloꞌa milai ne Vetania la Anu mutolosou avolu mulai teitexi sou mualusiꞌa. \v 51 Anu uao ualusiꞌa sio, la Lataua munoꞌu Iesu sou muꞌumesiꞌa mulai teiteixi no opo loxotolo. \v 52 La aneꞌi mixolaꞌu tavaꞌa sou milotu mulai noxou. Mukalu, la aneꞌi miꞌosa manina sou milivu milai ne Ielusalemu. \v 53 Xe iliꞌi, la aneꞌi ixoxolu no nano no taasou lalotu tatila noxou Lataua ne, sou iꞌitiꞌitinu Lataua ualasou utotomu.