\id MAT - Ömie NT [aom] -Papua New Guinea 1991 (DBL 2014) \h MATTHEW \toc1 Matthew \toc2 Matthew \toc3 Mt \mt1 MATTHEW \c 1 \s1 Iesuare hijo mionoꞌo jiobe rovade jöhoje. \p \v 1 Aveho Iesu Keriso-are hijo mionoꞌo jiobe rovade jöhoje. Iesu hu David-are uje jiadeje. David hu Abraham-are uje jiadeje. \p \v 2 Abraham hu Isaac-are vavue jiadeje. Isaac hu Jacob-are vavue jiadeje. Jacob hu Judah-are o Judah-are ö ömoꞌömo jabesi vavue jiadeje. \v 3 Judah hu Perez o Zerah-mesi vavue jiadeje. Jabesi vëmoho Tamar jiadeje. Röhu Perez hu Hezron-are vavue jiadeje. Hezron hu Ram-are vavue jiadeje. \v 4 Ram hu Amminadab-are vavue jiadeje. Amminadab hu Nahshon-are vavue jiadeje. Nahshon hu Salmon-are vavue jiadeje. \v 5 Salmon hu Boaz-are vavue jiadeje. Boaz-are vëmoho Rahab jiadeje. Röhu Boaz hu Obed-are vavue jiadeje. Obed-are vëmoho Ruth jiadeje. Röhu Obed hu Jesse-are vavue jiadeje. \v 6 Jesse hu a böröme David-are vavue jiadeje. \p David hu Solomon-are vavue jiadeje. Solomon-are vëmoho Uriah-are dorue jiadeje. \v 7 Röhu Solomon hu Rehoboam-are vavue jiadeje. Rehoboam hu Abijah-are vavue jiadeje. Abijah hu Asa-are vavue jiadeje. \v 8 Asa hu Jehoshaphat-are vavue jiadeje. Jehoshaphat hu Joram-are vavue jiadeje. Joram hu Uzziah-are vavue jiadeje. \v 9 Uzziah hu Jotham-are vavue jiadeje. Jotham hu Ahaz-are vavue jiadeje. Ahaz hu Hezekiah-are vavue jiadeje. \v 10 Hezekiah hu Manasseh-are vavue jiadeje. Manasseh hu Amon-are vavue jiadeje. Amon hu Josiah-are vavue jiadeje. \v 11 Josiah hu Jechoniah-are o hesi ö ömoꞌömo jabesi vavue jiadeje. Evare majare Babylon rajohuro muorovoꞌi rueromo Israel rajoho tövëvoromo ujuoho vaꞌoromo Babylon rëmareje. \p \v 12 Tövëvo ujuoho vaꞌoromo Babylon rëmare maja hesi ijore evare Jechoniah hu Shealtiel-are vavue jiadeje. Shealtiel hu Zerubbabel-are vavue jiadeje. \v 13 Zerubbabel hu Abiud-are vavue jiadeje. Abiud hu Eliakim-are vavue jiadeje. Eliakim hu Azor-are vavue jiadeje. \v 14 Azor hu Zadok-are vavue jiadeje. Zadok hu Achim-are vavue jiadeje. Achim hu Eliud-are vavue jiadeje. \v 15 Eliud hu Eleazar-are vavue jiadeje. Eleazar hu Matthan-are vavue jiadeje. Matthan hu Jacob-are vavue jiadeje. \v 16 Jacob hu Joseph-are vavue jiadeje. Joseph hu Mary-are barue jiadeje. Mary hu Iesuare vëme jiadeje. Iesuare jöho uvarueje: Böröme namiromo ajamuaje aho höjo. \p \v 17 Iesuare hijo mionoꞌoho ëhi jiobe rovadeje. Abraham bëhoho jioromo hesi ujo ömoꞌömo jiobe rovadoho ro David-arire ë vituoho jioromo bëhohuꞌo ujohuꞌo ahoꞌobëhe 14 jiadeje. O David bëhoho jioromo hesi ujo ömoꞌömo jiobe rovadoho ro Israel rajo tövëvoromo Babylon ujuoho vaꞌare majare ë vituoho jioromo bëhohuꞌo ujohuꞌo ahoꞌobëhe 14 jiadeje. O Israel rajo tövëvoromo ujuoho vaꞌare majare jioromo ujo ömoꞌömo jiobe ruejuvo böröme namiromo ajamuaje a rahade majare ë vituoho jioromo ujoho ahoꞌobëhe 14 jiadeje. \s1 Iesu rahade jöhoje. \p \v 18 Röhu Iesu Keriso rahadoho aviëhije. Hesi vëme Maryꞌo Josephꞌo masurovoꞌiröhëro uarovoromo arijareje. Bogo masurovoromo gemuoroho arijëꞌe Mary-ro gavadeje God-are Aruꞌahohuro uje bojamijëꞌëro hu dëꞌe jiamu. \v 19 Hesi aemoꞌaeme Joseph-ro gavade hu dëꞌe jiamu gagorovo jögoru ejaje aëro jiëꞌëro Mary nugöꞌöꞌi uehorovadeje. Röhu Mary a nunire javoji bojamiꞌiröhoho bijönimamu uvadeje: Iae na saginiëri ëhi ëꞌejöjo. \v 20 Ëhi uehorovojuvo niaꞌovoro gavadeje Badare aneraëro rueromo uavavamu: David-are hije Joseph jaehu Mary masuꞌiranoho nadi juhuonivonëjo. Ëhesi bëhoho bogo aho ujoho bojamiꞌi hesi God-are Aruꞌahëro bojamamu dëꞌiraejëꞌe höjo. \v 21 Harihoho rahego hesi ihoho Iesu jumuvonëjo rabëni huro hesi aribövi jabesi sisëho muꞌuvëhoromo maro rëmoꞌiëꞌe jiaje. \p \v 22 Röhu ë mue ahoꞌo rovade hesi bëhoho ëhuro Badahu hesi jö majëhijaje a uavamu jajivadëhi ëhi jioröhego. \v 23 Jajivoromo ëhi uvadeje: Aboridohuro dëꞌiraeromo harihe rahoꞌaꞌajëjo. Rahoꞌiramu aëro hesi ihoho Emmanuel jumuvoꞌaruëjo. Emmanuel ë iho hesi bëhoho God-hu noꞌo jiaje jöhoje. \p \v 24 Amo Joseph-ro niavëꞌëro riꞌöromo Badare anera hesi jöho ejahoromo hesi magonahoho masuvadeje. \v 25 Masuromo röhu bogo huꞌoho gemuoroho niavadeje uꞌemu harihoho rahego niavoꞌiröhëro. Amo harihoho rahamu Iesu jumuvadeje. \c 2 \s1 Saꞌa gö rajo ariböviehu Iesu rajahiꞌi rovare jöhoje. \p \v 1 Iae Iesu Bethlehem amore Judea saꞌare ë rahadeje Herod saꞌa a böröme jiadevare. Rahamu iae jiji adahoꞌamarue a masijohuro aruhe saꞌa göre jioromo rovaroho ro Jerusalem amore suorovareje. \v 2 Suorovoromo uëvareje: Jew rajo jemesi saꞌa a böröme jioröhego rahade aharihoho dinöꞌe höjo. No aruhe saꞌa göre raromoromo gavare hesi jijoho rojomamu garomo hu rajahiꞌi rovare höjo. \v 3 Ëjöho heromo Herod saꞌa a börömohuro dë sisërëromo uehore gö gö baejadeje Jerusalem amo rajo a ioroꞌiorohuꞌo. \v 4 Uehore gö gö baeromo huro Jew rajo priest masijohuꞌo jabesi jögoru öri röjëhijarue ariböviohuꞌo uëvamu gemuoro gagovoruomadeje. Gagovamu uëvadeje: Böröme namiromo ajëmiꞌiröhe aho hu dinöꞌe rahoꞌaꞌajëjo. \v 5 Uavareje: Bethlehem amore Judea saꞌare ë rahoꞌaꞌajëjo. Mamiꞌe jö God-aro baeromo majëhinövade ahuro ëhi jajivoromo uvëꞌe höjo: \q1 \v 6 Bethlehem ja Judea saꞌare javajoho \q1 Judea saꞌare a masijo jabesi nuniroho jasi ihoho bogo biseꞌoho jioꞌaꞌajëjo. \q1 Jasirire jioromo a böröme rueꞌaꞌajëjo. \q1 Rueromo nasi aribövie Israel rajoho muebejëvoꞌajëjo. \p \v 7 Ëhi majahijamu hegorovo Herod-ro ë saꞌa gö rajo a masijohuro ruejöro saginiëri jöe nugöꞌöromo uëvadeje: Ëjijoho maja raburo aevoromo rojomamu gavarije höjo. Nadi ruëroho numëroho ueꞌi majaho ma-gemu uevego na hejöjo. \v 8 Majaho uavamu henugoromo uëvadeje: Rue Bethlehem amoro vaꞌirarijoho aharihoho avoho nahobe jijihorëjo. Birohogoro rueromo dinöꞌe jiajoho uerego na heꞌiröjo naꞌo ë vaꞌoromo hu rajahiꞌirode. \v 9 Ëhi uëvamu hegoro vaꞌareje. Örire vaꞌihö gavareje mamiꞌe ruhe saꞌa göre gavare jije gemuoho jabesi nuninö urimo vaꞌamu. Jijohuro urimo vaꞌadoho vaꞌo aharihehu hijajire ë hesi simano bure namijadeje. \v 10 Namijamu ganugoromo bogo biseꞌo vaduꞌoho nimorohareje. \v 11 Nimorohoromo ë osare rumo vaꞌoromo gavareje aharihoho hesi vëme Maryꞌo ë hijamu. Garomo saꞌare ague aho raromoromo hu rajahijareje. Rajahiromo inömo inömoho jiovoromo suvuore bamahareje. Gold o ridiꞌe inöme niöꞌi göho frankincense göho myrrh ëhi iꞌimamareje. \p \v 12 Iꞌimamëꞌëro niaꞌovonöꞌe hejare God-ro uëvamu: Bogave Herod-are öriroho vuonoröꞌö vaꞌirarijë uëvamu hegorovo vuonoröꞌöromo öri gönö jabesi saꞌare vaꞌareje. \s1 Joseph-hu Maryꞌo Iesuꞌo huꞌiraejëvoromo juꞌebiromo Egypt saꞌare vaꞌare jöhoje. \p \v 13 Vaꞌamu Joseph-ro niaꞌovoro gavadeje Badare aneraëro rovamu. Aneraëro rueromo uavavamu: Riꞌö aharihohuꞌo hesi vëmohuꞌo huꞌiraejëvoromo juꞌebiromo Egypt saꞌaro vaꞌëjo. Vaꞌo ëhuro jionëjo hujeji naro uavego rueꞌirane ë hesi bëhoho Herod-ro aharihoho anoꞌi nahoꞌiëꞌe jiaje. \v 14 Ëhi uavamu hegorovo Joseph-ro riꞌöromo jabumë huꞌiraejëvoromo vahiꞌe ë amoho vuonugoꞌi Egypt vaꞌadeje. \v 15 Egypt vaꞌoromo ë hijuvo hejade uavavamu: Herod guomëꞌe hö uavamu hegoro rovadeje. Ëmue ahoꞌo rovade hesi bëhoho urimëꞌi Badahu uavamu hesi jö majëhinövade aehu jajivadëhi ëhi jioröhego. Badahu uavade jöho hesi surire jajivoromo ëhi uvëꞌeje: Nasi Harihoho uvamu Egypt jioromo rovëꞌe höjo. \s1 Asisöꞌo inino bijuëmare jöhoje. \p \v 16 Ëhi ëꞌareje röhu ë hesi urimoho Herod-ro gavade saꞌa gö rajo masijoho bogo vejöꞌoho rueruomamu gagorovo uvadeje: Sareremijare höromo dë vörönimo avohadeje. Dë vörönimamu hesi aribövioho jöe bojëmiromo uëvadeje: Bethlehem-nö vaꞌoromo asisöꞌo ininoho ahoꞌo bijuëmorëjo. Magonahoho nadi vadune niöꞌi iosiramëꞌoho nadi aꞌi asisöꞌo ioroꞌioroho ahoꞌo bijuëmo barërëjo. Mamiꞌe saꞌa gö rajohuro jije rojomamu gavare majaho uavamu hejëꞌëro ëhuni vadune niöꞌi bogo iosiramijëꞌe asisöꞌoho bijuëmoröhego uëvadeje. Uëvamu iae vaꞌoromo bijuëmoruomadeje. \v 17 Bijuëmamu ëhuro mamiꞌe jö God-aro baeromo majëhinövade ae Jeremiah-hu uëvadëhi ëhi jiadeje. \v 18 Jeremiah-ro ëhi uëvadeje: \q1 No hejaruëjo Ramah amore uvavoꞌego. \q1 Haraꞌuoromo nivavoꞌego. \q1 Rachel-ro hesi ujo ömoꞌömohuni nivavajëjo. \q1 Hesi ujoho barëjahëꞌëro aehu sanuamaruoho bogo ejajëjo. \s1 Iesumëhu Egypt jioromo vuonoröꞌö rovare jöhoje. \p \v 19 Herod guomamu Joseph-ro Egypt hiromo niaꞌovoꞌiraeromo gavadeje Badare aneraëro rueromo \v 20 uavamu: Riꞌöromo aharihohuꞌo hesi vëmohuꞌo huꞌirae ömëvoromo Israel saꞌaro vuonoröꞌö vaꞌëjo aharihu anoꞌi uehorovare aribövioho mamiꞌe vuovëꞌe jiaje. \v 21 Ëhi majahijamu hegorovo Joseph-ro riꞌöromo aharihohuꞌo vëmohuꞌo huꞌirae ömëvoromo Israel saꞌare vuonoröꞌö rovadeje. \p \v 22 Rueromo hejade uvavamu: Archelaus-ro hesi vavue Herod-are sionoho baeromo bövie namiromo Judea saꞌaho muebejaje hö uvamu hegorovo juhuonivoromo ë saꞌaroho bogo hijadeje. Aꞌi niaꞌovoꞌiraeromo hejade God-arire jöe rueromo majahijamu hegorovo Galilee saꞌare vaꞌadeje. \v 23 Galilee saꞌare vaꞌoromo amo ihe Nazareth ë hijadeje. Nazareth hijade hesi bëhoho urimëꞌi jö God-aro baeromo majëhinövare ariböviohuro God-are surire jajivarëhi ëhi jioröhego. Jajivoromo ëhi uvareje: Aëro hesi jöho atoromo uvoꞌaꞌaruëjo: Hu Nazareth raje ae höjo. \c 3 \s1 Bapataeto vaejaje ae John-hu ëhi ëꞌade jöhoje. \p \v 1 Ëhiꞌamu John a bapataeto vaejëvaje ahuro Judea saꞌa a rumoꞌere Jordan jovo riröre hiromo jöho majëhinövadeje. \v 2 Majëhiromo uënövadeje: Uehoro sisëho vuonugoꞌi uehoro mae baehëjo. Jemë iae gaꞌiëꞌarujëjo God-ro böröme namiromo muebejëvego. Ëhi majëhinövadeje. \v 3 Ëaho John hesi jöho God-ro mamiꞌe uavamu hesi jö baeromo majëhinövade ae Isaiah-ro God-are surire jajivoromo ëhi uvëꞌeje: \q1 Aëro a rumoꞌe saꞌare hiromo ma-darugoꞌo uvoꞌaꞌajëjo: \q1 Badahu rueröhe öroho avohorego hu maro rueꞌirajo. \q1 Hesi öroho ahorirëro vajivorego hu maro juvoꞌirajo. \m John-hu ëꞌiröhe jöho mamiꞌe ëhi jajivoromo uvëꞌeje. \p \v 4 Ëhi jajivoromo uvëꞌëro ë aho John-ro camel mi uehu avohoꞌamëꞌe niögu sisëho ruohoromo mi sinehu avohëꞌe götaho dëꞌahore baꞌamonövadeje. O hesi ioho hu guajuguajue vuome ëhi ibe juvonövadeje. \v 5 Ëhiꞌego Jerusalem amo rajoho Judea saꞌa ioroꞌiorore raromarue aribövioho Jordan jovo bëhinö dinöꞌe dinöꞌe raromarue aribövioho ëho jaburo rueruomonövadeje. \v 6 Rueromo jabesi sisëho huruohoꞌego John-ro Jordan jovore bapataeto vaejëvonövadeje. \p \v 7 Ëhiꞌoromo John-ro gavade Pharisee ariböviohuꞌo Sadducee ariböviohuꞌo ahoꞌobëhe huro bapataeto vaejëvojöro rueruomamu gëgorovo uëvadeje: Sigobu aboji harihuꞌe jëvanovajëjo. Jemë raro uëvade höjo: God-are vöröehu rueꞌiröhire jioromo huruomoromo manö vaꞌirarijoho eni jëvoꞌajëjo. \v 8 Bogajo. Ijehu bajo mae raejajëhi ëhi mu mae vaerego no garomo uvoꞌirarëjo: Iae jemë uehoro sisëho vuonugoꞌi uehoro mae baejëꞌe jëvajëjo. \v 9 Röhu nadi uvorëjo: Abraham nosi bëhohuro jiëꞌëro ëhuꞌëro no mae javuajëjo. Naro jemë uëvajëjo: Jemë Abraham-are ujo ömoꞌömo jëvajoho ëho ma-biseꞌe höjo. God-ro nimoꞌibejajo ave munëho ujuohoromo avohëvego araeromo Abraham-are ujo ömoꞌömoho jioꞌamoꞌibejajo. Ëhuni nadi nimorohëꞌioho ëhioho atorëjo. \v 10 Röhu tonëro ijoho bëhiꞌo huoꞌöꞌiëꞌajëjo. Di ijohuro bajoho bogo ma raejëꞌe jiego huoꞌöromo vëniro huoꞌiëꞌajëjo. \v 11 Naro jovëremu bapataeto vaejëvaje höjo aëro garuomoröhego jemë öri sisëho vuonugoꞌi aevoromo öri mare jijihëꞌe jëvego. Röhu ae gö nasi ijonö rueꞌiëꞌajëjo. Huro na iosiremiromo börömoho höjo. Naehu hesi mu biseꞌo vaejahoromo höru sino ujuohahoromo hesi ijore vaꞌibejodoho o mu biseꞌo biseꞌe rabe vaejahoꞌibejodoho röhu na ma-biseꞌe jevajëjo. Ëahuro God-are Aruꞌahohuro o vënëro bapataeto vaejëvoꞌajëjo. \v 12 Hesi ijo garanoho övore höjo. Ijo garanoho övore jiëꞌëro ioho tevoromo döro hijiohijiovoromo mevoromo i maho gagovoromo hesi irunoꞌe osare ë avoho bahiꞌi subueho sinoho ravemu ravaje vënire huoꞌaꞌajëjo. \s1 John-hu Iesu bapataeto vaejade jöhoje. \p \v 13 Ëhiꞌamu Iesuro Galilee saꞌare jioromo abuejadoho abo Jordan jovore höröjadeje John-ro hu bapataeto vaejöro. \v 14 Rovamu gagorovo John-ro nijioꞌiraeromo uavadeje: O-ajo. Jero na bapataeto vaejevoꞌibejanëjo iae mae jioꞌibejajo. Röhu jero rabëni nasi öriroho rovane höjo naro ja bapataeto vaejavojöro. \v 15 Ëhi uavamu hegorovo Iesuro uavadeje: Bogajo. Avevejöꞌe naehu uavajëhi ëhi ëꞌëjo. Ëhi ëꞌëꞌoho ëhuro God-hu nimaje muoho vaeꞌejarëjo. God-hu nimaje mu noehu vae barëjëꞌoho iae mae höjo. Iae mae höjamu hegorovo John-ro ejahadeje. \p \v 16 Bapataeto vaejamu gagorovo Iesuro jovore jioromo rojo ionire namijadeje. Namijamu öꞌidöho arorovadeje. Arorovamu Iesuro gavadeje God-are Aruꞌahe guaho vaꞌënohuro ruvebiromo hesirire gerejamu. \v 17 Ëhiꞌamu ae ahoꞌobëhe hejareje öꞌidöre uvavamu: Ave aho nasi Harihu mabëhe höjo. Na hu garomo ëhuro nasi dë vövöbajoꞌoho nimorohevajëjo. \c 4 \s1 Iesuhu mu sisë vaejöro Satan-hu bijioho gavade jöhoje. \p \v 1 Iae Satan-ro Iesuare dëre bijioho garöhego God-are Aruꞌahëro uavamu Iesuro a rumoꞌe saꞌa göre ajiomadeje. \v 2 Ajiomoromo ioho bogo ijëꞌe majae vahie ma-hibe vaꞌamu majae ahoꞌobëhe 40 barëjadeje. Majae ahoꞌobëhe 40 barëjamu vadunëro hömadeje. \v 3 Hömamu dëre bijahuaje ahuro rueromo uavadeje: Ja God-are Harihe javëꞌoho ave munëho uëvego iraeꞌamajo. \v 4 Iraeꞌamajamu ruehuro uavadeje: Röhu God-are jöho jajivoromo ëhi uvëꞌe höjo: Aehu iemu uehorovëꞌoho bogo maho raromoꞌaruëjo. Aꞌi God-hu jöe ahoꞌo jövajohuro ëhuro mae raromoꞌaruëjo. \p \v 5 Ëhiꞌamu Satan-ro Iesu huꞌirae baeromo God-are amo ihe Jerusalem ajiomoromo ajio ruhe God-are osa börömo hesi döre baꞌojio ë nugamu namijadeje. \v 6 Namijamu Satan-ro uavadeje: Ja God-are Harihe javëꞌoho jöröꞌörovëjo. Ëhesi bëhoho God-are surire jöho ëhi uvëꞌe höjo: God-ro hesi aneraho uëꞌiramu ja muebejavoꞌaruëjo. O hesi surire jö göho ëhi uvëꞌe höjo: Aneraho jaburo övore maꞌenagonövoꞌaruëjo jasi hörure munëro bibejavojöëni. Ëhuni jöröꞌörovëjo. \v 7 Jöröꞌörovëjamu uavadeje: Röhu ave God-are surire jöhuꞌo ëhi uvëꞌe höjo: Nadi riꞌöromo Bada jasi God hesi dëho ëma bijiohoromo uanëjo: God jero ëhi ëhi ëꞌëjo. \p \v 8 Ëhi uavamu Satan-ro Iesu huꞌirae baeromo dahoru ëgobövire ajiomadeje. Ajiomoromo a masijehu dinöꞌe dinöꞌe raromoromo muebeꞌamarue öri ariꞌoho saꞌae inömo inöme bövie biseꞌe ma-mabëhe jiëꞌego aehu muebeꞌamaruoho ëho röjahi barëjadeje. \v 9 Röjahiromo uavadeje: Ëbövioho biseꞌoho ahoꞌo jasi örire bojamiꞌejöjo. Jaehu ague ahoromo na rajehijëꞌoho iae na bojamiꞌejöjo. \v 10 Bojamiꞌejöjamu ruehuro uavadeje: Satan vaꞌëjo. God-are surire jöho uvëꞌe höjo: Bada jasi God gemu rajahiromo hesi muohemu gemu vaejahonëjo. \p \v 11 Ëhi uavamu Satan-ro vaꞌadeje. Vaꞌamu aneraëro rueromo Iesu ajamijareje. \s1 Iesuhu Galilee saꞌare hiromo aevoromo hesi mu vaejade jöhoje. \p \v 12 Ëhiꞌamu Iesuro hejade uavavamu: John bapataeto vaejavuaje aho aëro guduamo bavaꞌoromo savoji gagore baꞌamëꞌe höjamu hegorovo Galilee saꞌare ajiomadeje. \v 13 Ajiomoromo Nazareth amore hiromo ëho vuonugoꞌi abueromo Capernaum amore hijadeje. Capernaum amoho jovo eꞌu riröreje Zebulun rajo Naphtali rajo jabesi öri ariꞌere. \v 14 Iesuhu ë saꞌare hijade hesi bëhoho God-hu uavamu hesi jö baeromo majëhinövade ae Isaiah-hu jajivadëhi ëhi jioröhego. Isaiah-ro God-are surire jajivoromo ëhi uvadeje: \q1 \v 15 Zebulun rajo Naphtali rajo jabesi saꞌaho \q1 jovo börömore vaꞌarue öroho Jordan ioroꞌioro göre saꞌaho \q1 ë saꞌare Jew rajoho bogo aꞌi saꞌa ioroꞌioro rajehu ë Galilee saꞌare raromaruoho \q1 \v 16 ë aribövioho ramoramoꞌere raromarue höjo. \q1 Uꞌemu aji mabëhe iae garuomoꞌajëjo. \q1 Jaruvoho ramoramoꞌero vuovo öriro jijiharue höjo. \q1 Uꞌemu ajoho rueromo jabesi örire ajivëvoꞌajëjo. \m Iesuhu ëhi ëꞌiröhego God-are surire jö jajivadëhi Iesuro ëhi Galilee saꞌare hiromo ajoho barovadeje. \p \v 17 Iesuro ajoho barueromo aevoromo jöho majëhiromo uënövadeje: Uehoro sisëho vuonugoꞌi uehoro mae baehëjo. Jemë iae gaꞌiëꞌarujëjo God-ro böröme namiromo muebejëvego. \s1 Iesuhu uëvamu visu suovarue ae 4 jabuhu aevoromo hesi ijore ijore jijihare jöhoje. \p \v 18 Ëhiꞌoromo iae Iesuro Galilee eꞌu riröre juvadeje. Juvoꞌi gavadeje Simon hesi iho göho Peterꞌo Andrewꞌo öꞌo öꞌo visue suovarue aëro jëvëꞌëro viöho jovore baꞌamamu. \v 19 Viöho jovore baꞌamamu gëgorovo uëvadeje: Nasi ijoro ijoro ruehëjo naro röjëhijego jemëro bogo visuoho gagovoꞌi aꞌi ae magonahe gagovëvego nasinö jioruomoꞌiröhe höjo. \v 20 Ëhi uëvamu hejëꞌi jaburo viöho ëhi vuonugoꞌi aevoromo hesi ijore ijore jirehonövareje. \p \v 21 Ëhiꞌamu Iesuro vaꞌi gavadeje ae gö öꞌo öꞌo Jamesꞌo Johnꞌo Zebedee-are harihe niöꞌi boat gagore jabesi vavuohuꞌo gemuore arijamu. Ariromo jabesi viöho sigohijamu gëgorovo uvëvadeje: Ruehëjo. \v 22 Ruehëjamu hejëꞌi jaburo boat-ohuꞌo jabesi vavuohuꞌo ë vuonugoꞌi aevoromo Iesuare ijore ijore jirehonövareje. \s1 Iesuhu hesi jö majëhibe a ajëmibe juvade jöhoje. \p \v 23 Ëhiꞌamu Iesuro God rajahijarue osare osare God-are jö bëhoho röjëhibe God-hu böröme namiromo ae muebejëvoꞌiröhe jö maho majëhibe guomo guome gö gö baejëꞌe aribövioho avohëvobe ëhiꞌobe Galilee saꞌae bövioho juvo barëjadeje. \v 24 Ëhiꞌobe juvamu huhu ëhi ëꞌade jöho hebe vaꞌadoho Syria saꞌare raromarue aribövioho jabuꞌo ë jöho hebe vaꞌoruomadeje. Hebe vaꞌoromo aëro guomo guome gö gö viꞌehe gö gö baejëꞌe aribövioho Satan-are ariböviehu dëre abueꞌamëꞌe aribövioho simano sisërëjëꞌe aribövioho övo höru vuovëhëꞌe aribövioho ëhi jiëꞌe aribövioho ujuohoromo jabesi saꞌare jioromo ruenövareje. Ujuoho rueꞌego Iesuro ajëmiꞌego marëjëvonövadeje. \v 25 Ae ahoꞌobëhe ave Galilee saꞌare jioromo aruhe Amo 10 Jioꞌamaje Saꞌare jioromo arue Jerusalem amo börömore Judea saꞌa ioroꞌiorore jioromo aruhe Jordan jovo ioni gönö jioromo ë ro tagavoromo Iesu rihiromonövareje. \c 5 \s1 Iesuhu dahorure hiromo a jö majëhijadohoje. \p \v 1 Rihiromamu Iesuro gavade ae ahoꞌobëhe tagavoromo raromamu gagoro dahorure ajiomadeje. Ajiomoromo saꞌare hijadeje. Hijamu hesi ijore ijore jijiharue ariböviohuro rovamu gëgorovo \v 2 aevoromo jöho röjëhiromo uëvadeje: \s1 Huë mae jioruomaje aribövi jabesi jöhoje. \q1 \v 3 Ae rahu uvëꞌoho: No bogo eni javuëꞌëro hesi God-ro ajamuijaje hö uvëꞌoho huë mae jioruomaje höjo \q1 God-ro muebejëvego hesi aharire mae raromoꞌiëꞌëro. \q1 \v 4 Huë vavaeni baejarue aribövioho huë mae jioruomaje höjo \q1 God-ro huë sanue bojëmiꞌiëꞌego. \q1 \v 5 Ma-taemo raromarue aribövioho huë mae jioruomaje höjo \q1 God-hu uëvade bövioho biseꞌoho baeꞌiëꞌëro. \q1 \v 6 God-are mu maemu gaꞌi nimo avoharue aribövioho huë mae jioruomaje höjo \q1 God-ro mu maho nugöꞌöjëhego jabesi dë vövöbajoꞌoho mae jëvoꞌiëꞌego. \q1 \v 7 Ae göëni vavaenimarue aribövioho huë mae jioruomaje höjo \q1 God-ro jabesi jöëni vavaenimoꞌiëꞌego. \q1 \v 8 Dë vövöbajoꞌo ma-maemu jiaruoho huë mae jioruomaje höjo \q1 God gaꞌiëꞌëro. \q1 \v 9 Muorovo öri tugohoꞌi huë baerovarue öri jiovarue aribövioho huë mae jioruomaje höjo \q1 God-ro uvoꞌiëꞌego: Jabumë nasi aboji harihuꞌe hö uvoꞌiëꞌego. \q1 \v 10 Mu mae vaejego aehu ma-jabu gemu iꞌu bojëmego baejaruoho huë mae jioruomaje höjo \q1 God-ro muebejëvego hesi aharire mae raromoꞌiëꞌëro. \p \v 11 Jemëhu na uehorovevamu aehu sivëgoromo mu sisë vaejëvoromo ae sarerëmiromo jemesi jö sisë gö gö ëma atëꞌoho huë mae jëvaje höjo. \v 12 Dë sasohoromo nimoro avohorëjo ë hesi bëhoho God-hu suvuoro jemëni öꞌidöre bamëhajoho böröme jiëꞌe jiaje. Urimo jö God-aro baeromo majëhinövare aribövi jabesi örire jabuꞌo aëro ëhi gemuoho sisë vaejëvonövare höjo. \s1 Söꞌo iroꞌo jabesi uhu jöhoje. \p \v 13 Söehu rumorovego i marëjajëhi jemëro saꞌare aribövioho ëhi ajëmego mae jioruomaje höjo. Jemëhu ëhi sönöꞌe ajëmijarujoho sö hesi rihu barëjëꞌoho diehiꞌoromo röhu maho avohojöëni sisëgo ruruhöꞌöjarue höjo. Ruruhöꞌöromo ë döre jijiharue höjo. \p \v 14 O irehu ajivego gavaruëhi jemë saꞌare aribövioho ëhi ajivëvoꞌirarijoho jëvajëjo. Ame hojire jiëꞌoho bogo gurihiroho jëvoꞌi ma-vaꞌorahoro jëvoꞌajëjo. \v 15 O iro bunoꞌiraejëꞌiroho hevö gagoroho bogo gurihiꞌi ma-vaꞌorahoro bamoꞌanuëjo ae ahoꞌobëhe ë osare raromaruoho ajivëvoꞌiröhego. \v 16 Ëhesi bëhoho jemëro jemesi aji muoho ma-vaꞌorahoro vaejego aëro ë garomo jemesi Vavue öꞌidöre hijajoho rajahiruomoꞌirajo. \s1 Moses o jö God-aro baeromo majëhinövare a ioroꞌioro ë aribövi jabesi jögoru Iesuhu ejego marë barëꞌiröhohuni ëhuni rovade jöhoje. \p \v 17 Röhu jö göho nadi uvorëjo: Naehu rovode hesi bëhoho Moses-hu bojamuade jögorohuꞌo jö God-aro baeromo majahuinövare a ioroꞌioro jabesi jöhuꞌo Iesu naehu muꞌuꞌirodoho höjo. Na bogo ëhunioho rovode höjo. Aꞌi ë ariböviehu jajivare jöe ahoꞌo naehu ejego marë barëꞌiröhohuni ëhuni rovode höjo. \v 18 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Öꞌidöꞌo saꞌaꞌo biririvoromo jiobe vaꞌiröhoho Moses-are jögoroho bogo iaroho bisemu vaduꞌoho sisërëꞌi jöe ahoꞌobëhe ë hesi muoho marë barëꞌajëjo. \v 19 Ëhuni ae rahu Moses-are jögoru masijohuꞌo inino mahuꞌo ahëꞌoho o ae göehu ahoröhego röjëhijëꞌoho ëhi jiëꞌe a hesi ihoho God-are öri ariꞌeroho bogojioꞌajëjo. Aꞌi ae rahu Moses-are jögoru ejëꞌoho o ae göehu eröhego röjëhijëꞌoho ëhi jiëꞌe a hesi ihoho God-are öri ariꞌere böröme jioꞌaꞌajëjo. \v 20 Ëhuni naro jemë uëvajëjo: God-are jögoru öri röjëhijarue ariböviohuꞌo Pharisee ariböviohuꞌo jaburo Moses-are jöho maꞌenarue höjo. Röhu jemëhu ë aribövi bogo iosirëmiromo God-hu nimaje mu bogo uhohuꞌo vaejëꞌoho God-are öri ariꞌeroho bogo mae bogo vaꞌaꞌarujëjo. \s1 Bogo dë vörönimoꞌiröhe jöhoje. \p \v 21 Jemë hejarije höjo uvavamu: Aëro a mamioho ëhi uëvare höjo: Nadi aho anonëjo. Jaehu a anëꞌoho aëro ja guduamavoromo court-ro baejavo vaꞌaꞌaruëjo. Ëhi uvamu hejarije höjo. \v 22 Röhu naro uëvajëjo: Ae rahu jaehu ae gö hesi örire dë vörönimëꞌoho aëro guduamavoromo court-ro baejavo vaꞌo hesi höjo. O ae rahu jaehu jasi aemoꞌaemo sivoromo uavëꞌoho: Ja uehore bogojiëꞌe ae javajë uavëꞌoho aëro guduamavoromo council masijo jabesi nunire baejavo vaꞌo hesi höjo. O ae rahu jaehu ae gö agoromo uavëꞌoho: Ja simano bogojiëꞌe ae javajë uavëꞌoho ëhuro ja vëni örire vaꞌo hesi javajëjo. \v 23 Ëhuni jasi suvuoro God-are maratuore bamahoꞌi ë namiromo uehorovoromo uvëꞌoho: O nasi aemoꞌaemohuro nasi jö sisëho uehorovaje hö uvëꞌoho \v 24 suvuoroho maratu nuninö ëhuro bamo nugoꞌirögoro urimo vaꞌoromo jasi aemoꞌaemohuꞌo sanuamirovoromo evare ijonö vuonoröꞌö rueromo God-are öroro suvuoroho bamahonëjo. \p \v 25 Aehu jasi jö sisë hesirire jiëꞌëro ja baejavoromo court-re vaꞌiëꞌiroho jemë niöꞌiro örire vaꞌarujevaro jero ma-burëro sanuꞌe jöho majahinëjo. Sanuꞌe jö bogo majahijëꞌoho huro court gavaje a hesi övore bojamiꞌajëjo. Bojamiꞌiramu court gavaje ahuro police bojamiꞌiramu savoji gagore baꞌamavoꞌiramu ë hiꞌaꞌanuëjo. \v 26 Ëhi ma-hiemu hijuvo bojamiꞌirane monioho ahoꞌobëhe bojami barëꞌanuëjo. Iae na mae uëvajëjo. \s1 Bogo gohoꞌamoꞌiröhe jöhoje. \p \v 27 Jemë hejarije höjo uvavamu: Urimo ëhi uëvare höjo: Nadi gohoꞌamonëjo. \v 28 Ëhi uvamu hejarije höjo. Röhu naro uëvajëjo: Ae rahu magonaho garomo gohoꞌamoꞌiëꞌohuro ëhuro hesi simanore gohoꞌamëꞌe höjo. \v 29 Ëhuni jasi övo manörire nunehu mu sisë garomo ëhuro God uehorovanue mu vuonugoꞌiëꞌiroho nunoho jahoromo buꞌönëjo. Inöme gemu boremiꞌöjëꞌoho ma-jianovoꞌi jasi sine ahoꞌo vënire vaꞌëꞌoho ëho sisë höjo. \v 30 Jasi övo manöhuro mu sisë vaeromo God uehorovanue mu vuonugoꞌiëꞌiroho tarioromo buꞌönëjo. Inöme gemu boremiꞌöjëꞌoho ma-jianovoꞌi jasi sine ahoꞌo vënire vaꞌëꞌoho ëho sisë höjo. \s1 Bogo vaboro nugöꞌöꞌiröhe jöhoje. \p \v 31 Röhu ave jöhuꞌo uövuëꞌe höjo: Vaboro nugöꞌöꞌiëꞌiroho suroro jajivoromo vaboroho bojamiromo evaro nugöꞌönëjo. Ëhi uövuëꞌe höjo. \v 32 Röhu naro uëvajëjo: Vaboroho bogo ma-juvëꞌe baruehu ëma nugöꞌöjëꞌoho ëho huro magonaho hesi örire mu sisë vaejaje höjo. Ëhuꞌëro ë magonahohuro ae gö masuvëꞌoho bogo maho masuꞌi ëho gohoꞌamarue muoho vaeꞌaꞌajëjo. O ae göehu nugöꞌöjade magonaho masuvëꞌoho gohoꞌamarue muoho vaeꞌaꞌajëjo. \s1 God-are öri ariꞌo iho o inömo iho bogo uvoromo darugoꞌe jö jövoꞌiröhe jöhoje. \p \v 33 Jemë hejarije höjo uvavamu: Aëro a mamioho ëhi uëvare höjo: Darugoꞌe jö jövoromo mu vaeꞌi mae uavëꞌoho nadi ahonëjo. Aꞌi diehi vaeꞌi uavanëhi ëhi Badare nunoro vaenëjo. Ëhi uvamu hejarije höjo. \v 34 Röhu naro uëvajëjo: Mu vaeꞌi mae uavëꞌoho nadi darugoꞌe jöho jövoꞌi ma-ahorirëro uanëjo. Nadi öꞌidö ihoho uvoromo darugoꞌoho jövonëjo God hu böröme jioromo ë hijaje jiaje. \v 35 Nadi ave saꞌa ihoho uvoromo darugoꞌoho jövonëjo God-ro hesi höroho ë bamoromo hijaje jiaje. Jerusalem amo ihoho nadi uvoromo darugoꞌoho jövonëjo böröme namijaje a hesi ame jiaje. \v 36 Jasi simano ihoho nadi uvoromo darugoꞌoho jövonëjo. Simano siꞌöre gemu namijöro uvëꞌoho o simano ue rövëꞌe gemu namijöro uvëꞌoho ja bogo mae bogo eni javoꞌajëjo. \v 37 Ëhuni nadi simano ihoho uvoꞌirögoro ae ma-uërëjo: Iae na ëꞌejöjo. O bogo ëꞌejöjo. Jöe ruëre numëre ëma jövëꞌoho ëho hesi Satan-are jöho höjo. \s1 Iꞌu bogo mana bojamiꞌiröhe jöhoje. \p \v 38 Jemë hejarije höjo uvavamu: Urimo ëhi uëvare höjo: Ae göehu gö hesi nune gemu bijioho hisivëꞌoho mana nune gemu bijioho hisivahonëjo. Ae göehu gö hesi ane gemu buꞌuvëꞌoho mana ane gemu buꞌuvahonëjo. \v 39 Röhu naro uëvajëjo: Aehu sisë vaejavëꞌoho nadi nijioꞌiraerovonëjo. Aꞌiro aehu aꞌisabi övo manörire anagëꞌiroho huotorovego aꞌisabi gönöhuꞌo anagoꞌirajo. \v 40 Aehu jasi niögu baeꞌi court-re baejavo vaꞌiëꞌiroho jasi döre baꞌamanue niögohuꞌo bojamego baeꞌirajo. \v 41 Rome muorovoꞌe aehu uavëꞌoho: Ma-burëro riꞌöromo nasi inömoho baejego vaꞌoromo ëhuro bamë uavëꞌoho jero huë baeromo ajamiromo bamojöro uavade röhoho iosiramiromo vaꞌo numoriꞌo bamahonëjo. \v 42 Aehu jasi örire böviëni biseꞌëni ëninamëꞌoho bojaminëjo. Ma-jahuri baeꞌi nimëꞌoho nadi nijioꞌiraenëjo. \s1 Nu huodaguarue aribövi huë baejëvoꞌiröhe jöhoje. \p \v 43 Jemë hejarije höjo uvavamu: Urimo ëhi uëvare höjo: Jasi ae gemuoho huë baenëjo. Jaꞌo muorovaje aho nue huodivonëjo. \v 44 Röhu naro uëvajëjo: Jemëꞌo muorovarue aribövioho huë baejëvorëjo. Jemë mu sisë vaejëvarue ariböviohuni God-are öroro ëninamirëjo. \v 45 Jemëhu ëhi ëꞌëꞌoho Vavue öꞌidöre hijaje hesi aboji harihuꞌo mae jëvoꞌajëjo. Ëhesi bëhoho Vavuehu maja ëni nugöꞌöjajoho bogo a mahuni gemu nugöꞌöꞌi a mahuꞌo a sisëhuꞌo ahoꞌo jabuni röromo nugöꞌöjaje höjo. \v 46 O jemë huë baejëvarue aganohemu huë baejëvëꞌoho rabëni uvorëjo: Ëhuni God-ro suorovo mabëhe bojamuiꞌajëjo. Jemëꞌo uehorovorëjo. Vajiohuꞌe tax baeruomaje aribövioho jabuꞌo ëhi jabesi aganoho huë baejëvarue höjo. \v 47 O jemëhu jemesi ö muenoꞌemu rajëhijëꞌoho rabëni nimorohoromo uvorëjo: No ae ahoꞌobëhe iosirëmiromo mu ma-mabëhe vaejëꞌe javuajëjo. Jemëꞌo uehorovorëjo. God-are jö bogo hejëꞌe aribövioho jabuꞌo iae ëhi gemuoho ëꞌoromo jabesi ö muenoꞌohemu rajëhijarue höjo. \v 48 Ëhi jiëꞌe jiaje jemesi Vavue öꞌidöre hijajehu mu bövi biseꞌo ma-mae vaejajëhi jemëꞌo ëhi avoho vaerëjo. \c 6 \s1 Bogo aehu göjöro suvuoro bojëmiꞌiröhe jöhoje. \p \v 1 God uehorovaruje mu vaejëꞌiroho gavëꞌiajo. Nadi a nuniroho ë muoho vaerego ëhuro aëro jemë gëꞌirarëjo. A nunire vaejëꞌoho jemesi Vavue öꞌidöre hijajohuro suvuoroho bogo mana bojëmiꞌajëjo. \p \v 2 Ëhi jiëꞌe jiaje mae sisë bogojiëꞌe a huë baeromo suvuoro bojëmiꞌiëꞌiroho nadi sinemuoho nimorohoromo hëgöe huanovoromo uvorëjo: Suvuoroꞌe ae jevajoho ro gehëjo. Hesi döhemu mae jioꞌamaje aribövi jabesi mue höjo. Ëho jaburo God rajahijarue osare raromoromo o örire jijihoromo ëhi a nunire nimorohëꞌi suvuoroho iꞌimëmarue höjo aëro jabumë rajëhijöro. Röhu aveho na jö mae uëvajëjo. Jabesi iho döre jiajoho ëho jabu jabesi manaho mamiꞌe ma-ioroꞌioremu bae barëjëꞌe höjo. \v 3 Aꞌi jemëhu huë baeromo a ajëmijëꞌiroho övo maehu ae ajëmijëꞌoho nadi adoho huruoho majahiꞌi \v 4 jasi ma-saginiëri aho ajëminëjo. Ma-saginiëri ajëmijëꞌoho Vavue jaehu saginiëri vaejego gavajohuro jasi manaho iae bojamiꞌajëjo. \s1 Diehi pari vaeꞌiröhe jöhoje. \p \v 5 O jemëhu God-are örire jö atëꞌiroho ma-döhemu mae jioruomaje ariböviehu vaejaruëhioho nadi ëhioho vaerëjo. Jabumëro God rajahijarue osare o öri duvahore riravoromo parie vaeꞌi nimoruomaje höjo aëro gëjöro. Röhu aveho na jö mae uëvajëjo. Jabesi iho döre jiajoho ëho jabu jabesi manaho mamiꞌe ma-ioroꞌioremu bae barëjëꞌe höjo. \v 6 Aꞌi jemëhu God-are örire jö atëꞌiroho jero jasi sivue osaro vaꞌoromo ojoho tugohoromo parie vaejego jasi Vavue gurihiro hijajohuro heꞌirajo. Ëhiꞌoromo pari vaejëꞌoho jasi Vavue jaehu saginiëri vaejego gavajohuro jasi manaho iae bojamiꞌajëjo. \p \v 7 O pari vaejëꞌoho nadi ruëroho numëroho ma-atobe vaꞌorëjo. Hesi God-are jö bogo hejëꞌe ariböviohuro uvoruomaje höjo: Nani noehu jö ëgobövi jaguromo majëhijëꞌoho ëhuro aruꞌaho masijohuro avoho heꞌaꞌaruëjo. \v 8 Jabuhu pari vaejaruëhioho nadi ëhioho ëꞌorëjo. Bogo pari vaejaruje majare jemesi Vavuohuro jemesi huë vavaenoho huro urimo gavaje höjo. \v 9 Ëhuni jemëro jöho nadi ëhioho jaguꞌirögoro aꞌi aviëhi jiëꞌe jöho majahiromo parie vaerëjo. Uarëjo: \q1 Nosi apajo. Öꞌidöre hijanuoho \q1 jero ae ahoꞌobëhe nosi dë vövöbajoꞌoho avohahuego \q1 noro ja gemu mae uehorovavoꞌirarëjo. \q1 \v 10 Jero böröme namiromo ahoꞌobëhe muebejavuego \q1 no jasi aharire gemu raromoꞌirarëjo. \q1 Jasi aharire gemu raromoromo jaehu nimanuoho ruhe öꞌidöre mae ejaharuëhi \q1 ave saꞌarohuro ëhi ejahoꞌirarëjo. \q1 \v 11 Nosi ioho jaruvo iꞌimamuijego no ueꞌahego daꞌuaguajo. \q1 \v 12 Nosi sisëho uehorovoromo vuonugonëjo. \q1 Ae göehu no sisë vaejavuego noehu uehorovoromo vuonugaruëhi jero ëhi ajamuinëjo. \q1 \v 13 Nadi vöröꞌeroho ramuego rireromavuoꞌi \q1 aꞌi ajamuinego A Sisëho bogo ruahöꞌöjavuoꞌirajo. \p \v 14 Ëhesi bëhoho jemëhu a jabesi sisë uehorovoromo vuonugëꞌoho ëhuro jemesi Vavue öꞌidöre hijajohuro jemesi sisëhuꞌo uehorovoromo vuonugoꞌajëjo. \v 15 O a jabesi sisë bogo uehorovoromo vuonugëꞌoho jemesi Vavuohuro jemesi sisëhuꞌo bogo uehorovoromo vuonugoꞌajëjo. \s1 Bogo aehu göjöro God uehorovoꞌi i vuonugoꞌiröhe jöhoje. \p \v 16 O jemëhu God uehorovoꞌi i vuonugëꞌiroho döëremu mae jiëꞌe ariböviehu nu anoꞌe sisërërovaruëhioho nadi ëhioho ëꞌorëjo. Ëhesi bëhoho döëremu mae jiëꞌe ariböviehu i vuonugëꞌoho jabesi nu anoꞌoho ijumorovarue höjo aëro gëjöro jabuhu i bogo ijaruoho. Röhu aveho na jö mae uëvajëjo. Jabesi iho döre jiajoho ëho jabu jabesi manaho mamiꞌe ma-ioroꞌioremu bae barëjëꞌe höjo. \v 17 O jaehu i vuonugëꞌoho jasi sine bövie biseꞌe avohorovoromo ninuguꞌe jovëro simanoro otehoromo nu anoꞌoho uꞌorovonëjo. \v 18 Ëhi ëꞌëꞌoho aho bogo gaꞌaꞌaruëjo ja ioho vuonugëꞌe javoꞌiramu gaꞌi jasi Vavue gurihiro hijajohuro huro sivue ja gaꞌaꞌajëjo. Jasi Vavue jaehu saginiëri vaejego gavajohuro jasi manaho iae bojamiꞌajëjo. \s1 Ave saꞌare bogo aꞌi öꞌidöre inömo babaenemiꞌiröhe jöhoje. \p \v 19 Röhu ave saꞌaroho nadi inömoho ahoꞌobëhe jemesi sinënioho avohoromo babaenemirëjo. Saꞌaroho inömoho dëꞌiraeꞌamaje höjo. Majo majëro tarivoꞌamaje höjo. Vajiohuꞌe ariböviëro osaho dadovoromo ujuoharue höjo. Aꞌi öꞌidöro avoho babaenemirëjo. Öꞌidöroho inömoho bogo dëꞌiraeꞌamaje höjo. Majo majoho bogo tarivoꞌamaje höjo. Vajiohuꞌe aribövioho bogo osaho dadovoromo ujuoharue höjo. \v 20 Inömo inömoho nadi jemesi sinënioho gemu bahiꞌi God-are öroro bojamego huro hesi öri ariꞌere bahi nugëhoꞌirajo. Ëhi jiëꞌoho majo majoho bogo tarivoꞌamoꞌajëjo. Bogo dëꞌiraeꞌamoꞌajëjo. O vajiohuꞌe aehu ojo dadovoromo inömo ujuohoꞌiröhoho bogojioꞌajëjo. \v 21 Jasi mae sisë dinöꞌe jiajire jasi dë vövöbajoꞌoho ë gemu jioꞌaꞌajëjo. \s1 Sino hahoꞌo hesi iroho nuni jiaje uhu jöhoje. \p \v 22 Jasi sino hesi iroho nunoho höjo. Jasi nuni mae jiëꞌoho ëhuro aji maro hiꞌaꞌanuëjo. \v 23 O jasi nuni sisë jiëꞌoho ëhuro ja ramoramoro hiꞌaꞌanuëjo. Ëhesi bëhoho naro uëromo ëꞌajëjo: Jasi uehoro ramoramovavëꞌohuro ëhuro ramoramo maro hiꞌaꞌanuëjo. \s1 Monie irunoꞌe niögu suhiꞌe ë hesi jöhoje. \p \v 24 Ae niöꞌi börömoho gemuoho jëvajëromo jabesi mu gemuore havoromo vaejëꞌoho bogo eni javoꞌajëjo. Ja göho nue huodivoꞌi göho rajahiꞌanuëjo. O göho mae uehorovoꞌi göho bijönimoꞌanuëjo. Ëhesi bëhoho Godꞌo moniꞌo niöꞌi börömoho gemuoho jëvajëromo gemuore havoromo mu vaejëꞌoho bogo eni jëvoꞌajëjo. \p \v 25 Ëhuni uëvajëjo: Nadi uvorëjo: I jovoꞌo rabe ueꞌahoromo bogo vuovoꞌi biririvoromo raromoꞌejarëjo. O uho niöguꞌo rabëro sino hahoꞌoho riogivoꞌejarëromo nurunurumorëjo. Ëhesi bëhoho ioho ma-biseꞌe jioꞌi jemëhu biririvoromo raromarujoho ëho börömoho höjo. Uho niöguꞌoho ma-biseꞌe jioꞌi sino hahoꞌo jëvajoho ëho börömoho höjo. \v 26 Röhu ugehu döre vaꞌaruoho uehorovohëjo. Noehu ëꞌaruëhioho ugoho bogo ëhioho irunoꞌoho bivoꞌi o bogo gagovoꞌi o bogo ujuohoromo osaroho ro avoho bahijarue höjo. Bogo ëhioho ëꞌoruomaje höjo röhu jemesi Vavue öꞌidöre hijajohuro ugoho mioꞌamaje höjo. Röhu jabumë ma-biseꞌe jioꞌamoꞌi jemë masijo mae jëvajëjo. Ëhuni hu jemëꞌo avoꞌavoho muebejëvoꞌajëjo. \v 27 O jemëhu uvëꞌoho: No diehiꞌoromo ave saꞌaroho majae ëgoꞌo raromoꞌejarë uvoromo nurunurumëꞌoho na ëhuro jemesi vuovoꞌirarije majaho iosiramiromo ruëhi ma-bisemu göꞌo raromobe vaꞌorëjo. Bogajo. \p \v 28 O niögënioho rabëni nurunurumaruje höjo. Bëhoho bogohöjo. Jeꞌore resu resuehu diehiꞌoromo riꞌamaruoho ëhuꞌo uehorovohëjo. Aehu mu vaeromo niögu avoharuëhioho resu resuoho bogo ëhioho ëꞌarue höjo. \v 29 Bogo ëhioho ëꞌarue höjo röhu ave resu resuohuro ma-mabëhe kavuego garomo nosi dëho vuëvavuaje höjo. Naro jemë uëvajëjo: A böröme Solomon niögu ma-mabëhe ioꞌamonövadoho ëho ma-jianovoꞌi ave resu resuohuro ëhi ma-mabëhe mae kavuoꞌamaje höjo. \v 30 Jaruvëhi resu resuoho rijego nërëhi ëhi aëro jahoromo vëniro huoꞌamarue höjo. Röhu ëhi jiëꞌe resu resuoho God-ro muebejego marëromo kavuoꞌamaje höjo. Resu resuoho ma-biseꞌe jioꞌamoꞌi jemë masijo mae jëvajëjo. Ëhuni uvorëjo: Hu noꞌo avoꞌavoho muebejavuoromo uhe niöge iꞌimamuiꞌajëjo. Nurunurumarujoho God bogo ma uehorovaruje aribövie jëvajëjo. \v 31 Ëhuni nadi uvorëjo: No i rabe jovo rabe iꞌejarëjo. O niögu rabe ioꞌamoꞌejarëromo nurunurumorëjo. \v 32 God-are jö bogo hejëꞌe raromarue ariböviohuro ie jove bövie biseꞌe ëhuremu uehorovoruomaje höjo. Röhu jemëro nadi ëhioho ëꞌorëjo. Jemesi Vavue öꞌidöre hijajohuro iae mae garomo uvajëjo: Jemë iëro jovëro rabëro ëhuro biririvoromo raromarujëjo. \v 33 Ëhuni nadi ëhemuoho uehorovoꞌi aꞌi God-hu böröme namiromo muebejëvaje muoho noehu vaejöro huhu nimaje muoho ëho nunoro bamorëjo. Ëhi ëꞌëꞌoho God-ro jemesi aruꞌahoho muebejëvoromo röhu ie jove niöge givae bövie biseꞌe ëhuꞌo romoromoro bojëmiꞌajëjo. \v 34 Ëhuni nëröhunioho nadi nurunurumorëjo. Nëri evare ë maja hesi muoho uehorovoꞌarujëjo. Majae gemu hesi huë vavaene jaruvo majae gemu uehorovarujoho höjo. Ëhuni nëri hesiroho nadi nurunurumorëjo. \c 7 \s1 Bogo döro bamorovoromo a jabesi sisë mevoꞌiröhe jöhoje. \p \v 1 Röhu nadi döroho bamorovoromo a jabesi sisëho mevorëjo. Jabesi sisë bogo mevëꞌoho Godꞌo jemesi sisëho bogo mevoꞌajëjo. \v 2 Jemë diehi jiëꞌe uehoro baeromo mevarujëhi God-ro ëhi jiëꞌe uehoroho baeromo mevëhoꞌajëjo. Iꞌuꞌe mae bojamëꞌohuro ëhuro iꞌuꞌe mae baeꞌaꞌarujëjo. O bisemu bojamëꞌoho bisemu baeꞌaꞌarujëjo. \v 3 Ja diehiꞌoromo ijo ugobajoꞌe biseharihehu isiare nunire namijajoho gaꞌi ijo börömehu jasi nunire namijavajoho bogo gavanuëjo. \v 4 Jasi nunire ijo börömehu tugohavëꞌoho ëhuꞌoho ja rabëni jasi aemoꞌaemoho uanëjo: Ëꞌego na jasi nunire ijo ine namijavajoho jahahöjo. \v 5 Sareri ae javajëjo. Jasi nunire ijo börömehu tugohavajoho jero urimo jahonëjo. Jahonugoromo evare avoho garomo ijo ino harihoho isiare nuniroho jahahoꞌanuëjo. \p \v 6 Röhu God-are inömo maho nadi öho mëmiꞌi jemesi nieniaho nadi mahu nuniroho ruruhöꞌörëjo. Ëhi ëꞌëꞌoho jaburo önu bijöꞌëro vaenugoromo evare huotorovoromo jemë umijëvoꞌajëjo. \s1 Biririvoromo God ua gaꞌiröhe jöhoje. \p \v 7 Röhu biririvoromo God ua garëjo. Biririvoromo ua gavëꞌoho ujuohoꞌarujëjo. Biririvoromo nahorëjo. Nahëꞌoho birohoꞌarujëjo. Ojoho anoꞌanovorëjo. Anoꞌanovëꞌoho God-ro jiovëhoꞌajëjo. \v 8 Ae rahu ua gavëꞌoho ujuohoruomoꞌajëjo. Nahëꞌoho birohoruomoꞌajëjo. Anoꞌanovëꞌoho ojoho jiovëhoꞌajëjo. \v 9 Nasi jö hejarujoho ae gö vavu ömoꞌömoꞌe jëvajëjo. Jemesi harihehu uëvëꞌiroho: Ie bojemego na ijö uëvamu hejëꞌoho na jemë sareramiromo munë bojamirëjo. \v 10 O uëvëꞌiroho jovo mie bojemego na ijö uëvamu hejëꞌoho na jemë sareramiromo sigobu sisëho bojamirëjo. Bogajo. Jemë i mae iꞌimamiꞌarujëjo. \v 11 Jemë sisë aribövie jëvajëjo röhu jemesi aboji harihuꞌo avoho suvuorëmiꞌirarije öroho iae gavaruje höjo. Jemë sisë jëvoꞌi öꞌidöre hijaje jemesi Vavuoho mae jiaje jemëro biririvoromo uvorëjo: Hu maëro jiëꞌëro ae rahu ua gavëꞌoho suvuoro mabëhe bojamuinövoꞌajëjo. \p \v 12 Ëhi jiëꞌe jiaje jemë ae göehu diehi vaejëvojöro nëgëꞌoho jemëꞌo ëhi jiëꞌe muoho ae gö jabesi öroro vaejëvorëjo. Ëhi jiëꞌe mu vaejëꞌohuro ëhuro Moses-are surire jögorohuꞌo jö God-aro baeromo majëhinövare surire jöhuꞌo ë jö hesi bëhoho ejëhoꞌarujëjo. \s1 Ojo harihure rumo vaꞌiröhe hesi jöhoje. \p \v 13 Röhu ojo harihoro rumo vaꞌorëjo. Vëniꞌere vaꞌarue ojoho öroho börömëro jiëꞌëro ëhuꞌëro ae ahoꞌobëhe ë vaꞌoruomaje höjo. \v 14 Aꞌi maro raromoröhe ojoho öroho biseharihe jiëꞌëro hesi ae ma-gemuëro gemuëro birohoromo ë vaꞌarue höjo. \s1 Jö majahuijarue ae gö jabesi mure garomo uvoꞌejo: Sareri jöe majahuijaruëjo. Ëhesi jöhoje. \p \v 15 Gavëꞌi raromorëjo. Aëro rueromo God-are jöho huotohuotovoromo majëhijego ejëhojöëni uëvajëjo. Jabumë ma-döhemu sheep vaꞌëne jioꞌamoꞌi uhoho vöröꞌe mioho vaꞌëne jioꞌamajëjo. \v 16 Jabesi mure garomo uvoꞌaꞌarujëjo: Ëaribövioho God-are jö sareriꞌe majahuijarue aribövioho jioruomajëjo. Rihuꞌe grape bajo uroꞌiëꞌiroho ë öꞌiremu uroꞌi bibëꞌe ijo sisëroho bogo uroꞌaꞌanuëjo. O meso böso uroꞌiëꞌiroho mesoremu uroꞌi bibëꞌe resu sisëroho bogo uroꞌaꞌanuëjo. \v 17 O ijo mahuro bajo mae raeꞌi ijo sisëhuro bajo sisë raeꞌamaje höjo. \v 18 Ijo maho bajo sisëho bogo raeꞌi ijo sisëho bajo maho bogo raejaje höjo. \v 19 Ije ahoꞌobëhe bajo bogo ma raejëꞌoho huoꞌöromo vëniro ruruhöꞌöjarue höjo. \v 20 Ëhuꞌëro jiëꞌëro jabesi mure garomo uvoꞌaꞌarujëjo: Ëho jaburo bogo rae avohëꞌëro God-are jöho bogo avoho majahuijarue höjo. \s1 Bogo Bada ma-döëremu uvarue aꞌi Vavuehu nimaje mu vaejarue ariböviehu God-are öri ariꞌere vaꞌiröhe jöhoje. \p \v 21 Aehu na uevaruoho: Bada Bada uevaruoho ioroꞌiorohuremu God-are öri ariꞌeroho vaꞌoruomoꞌajëjo. Ioroꞌioroho bogajo. Aꞌi ae rahu nasi Vavue öꞌidöre hijaje aehu nimajoho ëꞌëꞌohuro ë ariböviohuremu ëho vaꞌoruomoꞌajëjo. \v 22 Ëmajaho rueꞌiramu ae ahoꞌobëhe ueruomoꞌajëjo: Bada Badajo. Noro jasi ihore God-are jöho majëhiromo Satan-are sisë aribövioho a dëroho rarovöꞌöjëvoromo mu masijoho ahoꞌobëhe vaeꞌamare höjo. \v 23 Vaeꞌamare höꞌiramu evare naro uëꞌejöjo: Na jemë bogo gëvode höjo. Bogo mae bogajo. Jemë mu sisë vaejaruje aribövie jëvaje ëhuni roriꞌo vaꞌohëjo. \s1 Simano maꞌe ahuꞌo simano sisëꞌe ahuꞌo javu vaejare uhu jöhoje. \p \v 24 Röhu naehu jövaje jö ae rahu ejehajoho ëhi jiëꞌe a hesi jöho naro uhuꞌe majëhiꞌiëꞌajëjo. Simano maꞌe ae gemuëro javuoho munëꞌe saꞌare vaejade höjo. \v 25 Vaejëꞌëro ëni börömëro jovo börömëro buru börömëro rueromo ë javuoho anade höjo. Anamu bogo buevade höjo munëꞌe saꞌaro vaejëꞌëro. Nasi jö ejehaje aho ë simano maꞌe aho vaꞌëne höjo. \v 26 Aꞌi naehu jövaje jö ae rahu heromo bogo ejehajoho ëhi jiëꞌe a hesi jöho na majëhiꞌiëꞌajëjo. Simano sisëꞌe ae gemuëro javuoho nieꞌure vaejade höjo. \v 27 Vaejëꞌëro ëni börömëro jovo börömëro buru börömëro rueromo ë javuoho anamu buevade höjo. Buevoromo saꞌare nemoromo garahöröꞌe baejade höjo. Ahia minoꞌëjo. \p \v 28 Ëjöho Iesuro majëhi barëjamu ë tagavare ariböviohuro heromo tiöromo uvoruomadeje: Hesi jöho darugoꞌe jö ma-mabëhe javavajëjo. \v 29 Ëhi uvoruomade hesi bëhoho jabesi jögoru öri röjëhijarue ariböviehu röjëhijarëhioho hu bogo ëhioho majëhiꞌi aꞌi hesi birire baejëꞌëro jöho majëhijadeje. \c 8 \s1 Iesuhu sino jomoꞌe a ajamade jöhoje. \p \v 1 Iae Iesuro dahorure abuejadeje. Abuejamu gagorovo ae ahoꞌobëhe hu rihiromoruomadeje. \v 2 Rihiromoromo sino jomoꞌe ae gemuëro hu birohoromo ague aho hiromo uavadeje: Bada ja nasi sino avohehoꞌiranoho ja eni javajëjo. Ëhuni jasi nimoromo ajemijëꞌohuro iae ajemiꞌanuëjo. \v 3 Ajemiꞌanuëjamu Iesuro övoho nugöꞌöromo sinoho rëhahoromo uavadeje: Iae na negajëjo ajamiꞌiro. Marëjëjo. Marëjë uavamu gavëꞌi jomoho rireromoromo hesi sinore sisë sisëho barëjadeje. \v 4 Sisë sisëho barëjamu gagorovo Iesuro uavadeje: Aveho hejëjo. Nadi aho uënëjo. Aꞌi ma-vaꞌiranoho jasi sinoho priest röjahijego gaꞌirajo. Ëhiꞌoromo Moses-hu uövuade ëhi jiëꞌe suvuoroho God-are öroro bojamego aëro garomo uvoꞌirarëjo: Jasi sinore sisëho barëjëꞌëro iae mae javajëjo. \s1 Iesuhu Rome rajo hesi mu vaejaje a avohade jöhoje. \p \v 5 Ëhiꞌonugoromo Iesuro vaꞌo Capernaum amore höröjadeje. Höröjamu Rome raje muorovo simano vaejaje ahuro rueromo uavadeje: \v 6 Bada nasi mu vaejehaje aho guomo guome jioromo viꞌehe sisë maro baeromo bogo vuodovëꞌe ma-röhoremu raromajëjo. Na ja ajaminëjo o bogajo. \v 7 Bogajamu uavadeje: Iae na jaꞌo öꞌoromo hesi sinoho ajamiꞌejöjo. \v 8 Ajamiꞌejöjamu rue simano vaejaje ahuro uavadeje: Bada iae mae höjo röhu na ae ma-biseꞌe jevoromo sisë jevëꞌe jaehu nasi osare öꞌëꞌoho bogo maehu höjo. Aꞌi ma-jöꞌëro jöe jövego nasi mu vaejehaje aho marëꞌirajo. \v 9 Ma-jö jövego mu rovaje hesi öroho iae na gavëꞌe jevajëjo. Ëhesi bëhoho na nasi a masijo jabesi aharire jevëꞌëro jabesi jöho ejëhoromo muoho vaeꞌi muorovo aribövioho nasi aharire jëvëꞌëro nasi jöho ejehoromo muoho vaejarue höjo. Naehu muorovo ae gö uavëꞌoho: Vaꞌë uavëꞌiroho iae hu vaꞌaje höjo. O muorovo ae gö uavëꞌoho: Rovë uavëꞌiroho iae hu rovaje höjo. O nasi mu ajemaje a uavëꞌoho: Mue ëhi ëhi vaejë uavëꞌiroho iae hu ëhi vaejaje höjo. Ëhuꞌëro jö jövego mu rovaje hesi bëhoho iae na gavëꞌe jevajëjo. Ëhuni uavajëjo: Ma-jöꞌëro jöe jövego marëjajo. \v 10 Ëhi uavamu Iesuro heromo tiöjadeje. Tiöromo hu rihiromare aribövioho uëvadeje: Hu mabëhe uehorovevade höjo. Ëhi jiëꞌe aho na bogo birohëꞌe jevajëjo. Nosi Israel rajoho jabuꞌo bogo ëhioho mae uehorovevaruëjo. Iae na mae jövajëjo. \v 11 Ëhuni uëvajëjo: Saꞌa ioroꞌioro raje ae ahoꞌobëhe maja rojomajire bevaꞌajire jioromo God-are öri ariꞌere vaꞌoromo Abraham Isaac Jacob jabuꞌo gemuore raromoromo ie ueꞌahoruomoꞌajëjo. \v 12 Aꞌi Israel raje God-are öri ariꞌere vaꞌo raromoꞌiröhe röho jiëhajoho God-ro Israel rajo a ioroꞌioroho babuꞌöjëvoꞌiramu ëho bogo vaꞌi roriꞌo ramoramoro vaꞌaꞌaruëjo. Ëdiröꞌore ae ahoꞌobëhe nierusuburuꞌe bamoromo ane jaꞌiho vuogigimoruomoꞌajëjo. \v 13 Ëhi uënugoromo Iesuro ë simano vaejaje aho uavadeje: Vaꞌonëjo. Diehi jioꞌiröhego jaehu mae uehorovanëhi iae ëhi jiahoꞌajëjo. Ëhi uavamu gavëꞌi evare hesi aho marëjadeje. \s1 Iesuhu ae ahoꞌobëhe jabesi sino ajëmade jöhoje. \p \v 14 Ëhiꞌonugoromo Iesuro Peter-are osare vaꞌadeje. Vaꞌoromo gavadeje Peter-are jure magonahoho sine vöröꞌiraeꞌego röhore raromamu. \v 15 Raromamu gagorovo Iesuro magonaho hesi övoho rëhahamu vöröho uꞌuhadeje. Vöröho uꞌuhamu hegorovo magonahohuro riꞌöromo Iesuni irunoꞌe avohahadeje. \p \v 16 Ëhiꞌamu majae bevaꞌamu gavëꞌi Satan-are a sisëhu dëre abueꞌamëꞌe aribövioho ahoꞌo aëro sö rovareje. Sö rovamu gagoro Iesuro jöe jövoromo ajëmiromo Satan-are aribövioho rarovöꞌöjëvadeje. O guomo guomoꞌe aribövioho ahoꞌo jabesi sinoho avohëvamu marëjëvadeje. \v 17 Ëhi a ajëmade hesi bëhoho mamiꞌe jö God-aro baeromo majëhinövade ae Isaiah-ro jajivoromo uvadeje: \q1 Nosi guomo guomo hesi iꞌuoho huro nigemahuëꞌe höjo. \q1 Nosi viꞌehoho roriꞌo bavaꞌëꞌe höjo. \s1 A ioroꞌiorehu Iesuare ijore ijore jijihoꞌiaꞌamugo Iesuhu jö majëhijade jöhoje. \p \v 18 Ëhiꞌoromo Iesuro gavade ae ahoꞌo hesi bëhire ruë numë tagavamu gëgorovo hesi ijorajo ömoꞌömoho uëvadeje: Ruerego no eꞌu ioni gönö vaꞌirarëjo. \v 19 Ëhi uëvamu Jew rajo jögoru öri röjëhijaje ae gemuëro rueromo Iesu uavadeje: Tisa ja dinöꞌe dinöꞌe vaꞌëꞌiroho na jasi ijore ijore juvonövoꞌejöjo. \v 20 Juvonövoꞌejöjamu Iesuro ë aho uavadeje: Jero nasi ijore ijore juvoꞌi uevanuëjo röhu jeꞌo majehu saꞌa gagore röho avohoromo mare raromaruoho iae jiajëjo. O jeꞌo ugehu iju vaeromo mare raromaruoho iae jiajëjo. Aꞌi God-are A Ma naehu niavaje hijaje osaho bogojevajëjo. Nadi uvonëjo: Nöröꞌo hibe juvëꞌoho mae hibe juvoꞌejöromo nasiriroho ruenëjo. \v 21 Ëhiꞌamu Iesuare ijore ijore juvaje ae göëro riꞌöromo Iesu uavadeje: Bada uevego na nimo vuonoröꞌö vaꞌoromo nasi vavuoho guavoꞌiröjo. Guavoromo hujeji evare jasi ijore ijore juvoꞌiröjo. \v 22 Juvoꞌiröjamu Iesuro uavadeje: O-ajo. Jero nasi ijoro ijoro juvëjo. Vuonugego vuovo örire jijiharue ariböviohuro jabesi aribövioho guavoꞌamoꞌirarëjo. \s1 Iesuhu uavamu jovo börömehu ruhosöjade jöhoje. \p \v 23 Ëhiꞌoromo Iesuro boat gagore ajio hijamu hesi ijorajo ömoꞌömohuro huꞌo ajio gemuore raromoromo vaꞌareje. \v 24 Vaꞌihö gavareje eꞌu döre buru börömoho rueromo jovoho hasaꞌego boat gagoho abo rarovamu. Abo rarovoꞌi röhu Iesu niavëꞌe jiadeje. \v 25 Iesu niavëꞌe jiamu gagorovo vaꞌo ioromo uavareje: Bada ajamuëjo. Vuovavuoꞌiëꞌajëjo. \v 26 Vuovavuoꞌiëꞌajëjamu uëvadeje: Jemë rabëni juhuonivarujëjo. Jemë God bogo ma uehorovaruje aribövie jëvajëjo. Ëhi uënugoromo riꞌöromo burohuꞌo jovohuꞌo uëvadeje: Vuonugohëjo. Vuonugohëjamu jovoho uꞌuhoromo ma-jörume ruhijadeje. \v 27 Ma-jörume ruhijamu gavëꞌi rueho jaburo uarovareje: Ave aho diehi jiëꞌe ae höjo. Huhu uëvëꞌoho bogo aëremuoho ejahoꞌi burohuꞌo jovohuꞌo jabuꞌo hesi jöho ejaharue höjo. \s1 Aruꞌaho sisë ae niöꞌi jabesi dëroho Iesuhu rarovöꞌöjëvade jöhoje. \p \v 28 Ëhiꞌonugoromo Iesumëro vaꞌaroho vaꞌo eꞌu ioni gönö Gadarene rajo jabesi saꞌare vaꞌo baboro bejareje. Baboro bejamu gavëꞌi ae niöꞌiro guavoꞌamarue juju gagore arijëꞌëro rueromo Iesu birohareje. Röhu ë ae niöꞌioho Satan-are a sisëro dëre abueruomëꞌëro jiëꞌëro vörö maꞌe jëvadeje. Ëhuni ae ahoꞌobëhe juhuonivareje ë örire jijihoꞌiröhoho. \v 29 Ëhi jiëꞌe vöröho jëvëꞌëro birohoromo ma-darugoꞌo uvareje: God-are Harihoho ja rabëni sihusihuaguoꞌi rovane höjo. Noehu iꞌu baeꞌiröhe majaho bogo rovëꞌe na ja ëma öriꞌahoro huë sisëho viꞌehoho bojamuiꞌi rovane höjo. O diehiꞌavuoꞌi rovane höjo. \v 30 Rovane höromo gavare aruhëre mahe ahoꞌobëhe gemuoro ie ueꞌahamu gagorovo \v 31 Iesu uavareje: Ja rarovöꞌöjavuogorovo uövuego no suorovo vaꞌoromo aruhe mahu jabesi dëre vaꞌo abuejarëjo. \v 32 Abuejarëjamu uëvadeje: Ëhuro vaꞌohëjo. Vaꞌohë uëvamu hejëꞌi ë ae niöꞌi jabesi dëre jioromo suorovo vaꞌoromo ruhe mahu jabesi dëre abueruomadeje. Abueruomamu ë mahohuro ahoꞌobëhe baradore vaꞌo rireromoromo eꞌure siö ruruhöꞌö vaꞌoromo jove ueꞌahoromo vuovadeje. \p \v 33 Vuovamu gavëꞌi mahu muebejarue ariböviohuro huruomoromo amore vaꞌoromo ae uëvareje: Aruꞌaho sisëhu dëre jëvade aho ëhi marëjëvohijajo. O mue gö gö ëhi ëhi ruehijajo. \v 34 Ëhi majëhijamu ae ahoꞌobëhe heromo Iesu birohoꞌi rueruomadeje. Rueromo garomo uavareje: Ave saꞌaho vuonugoꞌi vaꞌëjo. \c 9 \s1 Övo höruꞌe vuovahëꞌe a Iesuhu ajamade jöhoje. \p \v 1 Ëhiꞌamu Iesuro boat gagore ajiomoromo jovo döre vaꞌadoho vaꞌo hesi amore ravoꞌamadeje. \v 2 Amore ravoꞌamamu gagorovo övo höruꞌe vuovahëꞌëro hesi maratuore raromaje aho aëro giojimo barovareje. Barovamu gagorovo Iesuro gavade jaburo hu mae uehorovamu gëgorovo övo höruꞌe vuovahëꞌe aho uavadeje: Harihohajo. Ma-biririvëjo. Jasi sisëho uehorovoromo vuonugoromo muꞌu barëjahëꞌe höjo. \v 3 Muꞌu barëjahëꞌe höjamu hegorovo jögoru öri röjëhijarue a ioroꞌiorohuro uehorovoromo uvareje: Asëꞌëjo. Ave ahuro God-are ihoho ijumajëjo. \v 4 Ëhi uvamu Iesuro gëromo uvadeje: Jabumë ëhi uehorovaruëromo uëvadeje: Jemë rabëni uehoro sisëho baejarujëjo. \v 5 Jemëꞌo uehorovohëjo. Nani ja ae ëma uaꞌaꞌanuëjo: Jasi sisëho uehorovoromo vuonugahëꞌe hö uaꞌaꞌanuëjo. Ja ëhi uaꞌibejanëjo aho nunoho bogo gaꞌibejarëjo ja mae o sarere jövëꞌe javego. Röhu ja bogo ëma uaꞌaꞌanuëjo: Riꞌöromo nami juvëjo hesi guomo guomoho bogo barëjego ja javojagojöëni. \v 6 Röhu ë bogo ëma jövoꞌibejane jöho iae na jövoꞌejöjo huro ejehoromo riꞌö nami juvego jemëro ë muoho garomo ëhuro gaꞌirarijego God-are A Maho naro saꞌare hijajire evare sisë muꞌuvaje darugoho baejëꞌe jevego. Ëhi uënugoromo röhu övo höruꞌe vuovahëꞌe aho uavadeje: Riꞌöromo raromanue maratuoho banigojiomoromo baeromo jasirëro vaꞌëjo. \v 7 Vaꞌëjamu iae riꞌöromo hesirëro vaꞌadeje. \v 8 Vaꞌamu gavëꞌi ë ariböviohuro juhuonivoromo uvoruomadeje: God-ro ma-ae uavamu mu böröme ëꞌade höromo God rajahiruomadeje. \s1 Iesuhu uavamu Matthew-hu aevoromo hesi ijore ijore juvade jöhoje. \p \v 9 Ëhiꞌamu Iesuro vaꞌadeje. Vaꞌi gavade tax baejaje ae hesi ihoho Matthew hesi mu vaejaje osare hijamu gagorovo uavadeje: Rueromo nasi ijoro ijoro juvonövonëjo. Juvonövonëjamu hegorovo riꞌöromo aevoromo hesi ijore ijore juvonövadeje. \p \v 10 Ëhiꞌamu Iesumëro Matthew-are osare ie ueꞌahamu evare tax baejarue ae ahoꞌo sisë aribövie ahoꞌo ëho jaburo rueromo Iesuꞌo hesi ijorajo ömoꞌömohuꞌo gemuoro ioho ueꞌahareje. \v 11 Ie ueꞌahamu gëgorovo Pharisee ariböviohuro Iesuare ijorajoho uëvareje: Asëꞌëjo. Jemesi börömoho rabëni tax baejarue ariböviohuꞌo sisë a ioroꞌiorohuꞌo gemuoroho hiromo ioho ijajëjo. Ëhi jiëꞌoho sisë höjo. \v 12 Ëhi jiëꞌoho sisë hö uvavamu Iesuro huꞌo hegorovo ë Pharisee aribövioho uhuꞌe uëvadeje: Jemëhu nasi aribövi ëhi uëvarujoho röhu guomo guomoꞌe ariböviohuremu doctor gavarue höjo mae jëvëꞌe aribövioho bogajo. \v 13 Vaꞌoromo ave jö hesi bëhoho nahoromo birohorëjo. God-ro uvajëjo: Na negajëjo a huë baeꞌirarije muoho vaejöro mi suvuoroho bogajo. Naro sisë aribövioho nasinö jëvojöro uëꞌi rovode höjo ma-döemu mae jëvëꞌe aribövioho bogajo. \s1 Bëhoho rabëni Iesuare ariböviehu i bogo vuonugare jöhoje. \p \v 14 Ëhiꞌamu John-are ijore ijore jijiharue ariböviohuro rueromo Iesu uavareje: Noꞌo Pharisee ariböviohuꞌo God uehorovoꞌi ie vuonugarue höjo. Noro ëhi ëꞌarue höjo röhu jasi aribövioho rabëni bogo ëhioho ioho vuonugarue höjo. \v 15 Rabëni bogo ëhioho ioho vuonugarue höjamu hegorovo Iesuro uëvadeje: Nasi ijore ijore jijiharue ariböviehu i bogo vuonugarue hesi bëhoho naro uhuꞌe uëꞌiëꞌajëjo. Na jemëro uvarujëjo: Iꞌo masuröhe a hesi söröre rueromo aemoꞌaemëro huë vavaene baeruomoꞌajëjo. Bogo ëhioho ëꞌi iae ie ueꞌahoruomoꞌajëjo. Röhu majae ijonö iꞌo masuröhe aho aëro guduamo bavaꞌiramu evare ioho vuonugoꞌaruëjo. Avevejöꞌoho naro jabuꞌo hijëꞌego jabu ioho bogo vuonugoꞌaruëjo. \s1 Jew rajehu gororovoꞌiröhe jögoru mamiohuꞌo Iesuhu barovade mu iꞌohuꞌo bogo gemuore havoꞌiröhe jöhoje. \p \v 16 Ëhi uënugoromo Iesuro uhu jöe göꞌo majëhiromo uëvadeje: Niögu iꞌohuꞌo mamiohuꞌo bogo havoꞌanuëjo. Bogo havoromo niögu mami dadovadiroho niögu iꞌo hesi vituoho baeromo niögu mami hesi gagoroho bamoromo sigohiꞌanuëjo iꞌohuro duduhirovoromo ruho barovego böröme dadorovojöëni. \v 17 O wine jovo mi sino gagore biguꞌiëꞌiroho jovo iꞌohuꞌo mi sino mamiohuꞌo bogo gemuoroho havoromo jovo iꞌoho mi sino mamiroho biguꞌanuëjo. Ëhi ëꞌibejanëjo jovohuro gatovoromo ögohuro bibivoromo mi sinoho mamiëro jiëꞌëro tögömoromo dadorovego jovoho rovaꞌibejajo. Aꞌi jovo iꞌoho mi sino iꞌo hesi gagoremu biguꞌanuëjo. Biguꞌiramu jovoho mi sinoho mae jioꞌamoꞌajëjo. \s1 Iesuhu magonahe niöꞌi Jairus-are abojohuꞌo magonahe göꞌo ajëmade jöhoje. \p \v 18 Iesuro ëhi uëvamu gavëꞌi Jew rajo a böröme gemuëro rovadeje. Rueromo ague aho hiromo Iesu uavadeje: Nasi aboje avevejöꞌe guomajëjo. Jero rueromo jasi övoho hesi sinoro bamego iꞌovajo. \v 19 Iꞌovajamu hegorovo Iesuro riꞌöromo huꞌo hesi ijorajo ömoꞌömohuꞌo ë a hesi ijore vaꞌareje. \p \v 20-21 Örire vaꞌamu gavëꞌi magonahe gemuëro jabuꞌo vaꞌadeje. Ëmagonahoho manaero garorovade guomo guomoho bogo barëꞌi vadune ahoꞌobëhe 12 baejëꞌëro jiëꞌëro uehorovoromo uvadeje: Na Iesu ma-niögohuremu rëhëꞌohuro ëhuro marëjevoꞌajëromo Iesuare dejonö rueromo niögu viture rëhadeje. \v 22 Rëhamu hegorovo Iesuro huotorovoromo magonahoho garomo uavadeje: Abojëjo. Nadi juhuonivoꞌi biririvëjo. Jero na mae uehorovevamu ëhuro ja marëjavëꞌe höjo. Marëjavëꞌe hö uavamu gavëꞌi marëjadeje. \p \v 23 Marëjamu gagorovo Iesuro vaꞌoromo ë a börömo hesi osare vaꞌoromo gavade virikö vavaeniꞌe huosiharue aribövioho ë raromoꞌi ae ahoꞌobëhe darugoꞌo nierusuburuꞌe bamamu gëgorovo \v 24 uëvadeje: Ae ahoꞌo vaꞌohëjo. Magonaho harihoho bogo guomoꞌi ma-niavajëjo. Ma-niavajëjamu hegoro rueho jaburo Iesu sivoromo ijoꞌijahareje. \v 25 Ijoꞌijahamu huro ae ahoꞌobëhe rarovöꞌöjëvonugoromo magonaho hesi osare vaꞌoromo övoho baejamu iꞌovoromo riꞌöjadeje. \v 26 Ëhi ëꞌade jöho ë saꞌaho ahoꞌobëhe rumorovobe vaꞌadeje. \s1 Ae niöꞌi nuni tugorohëvadoho Iesuhu ajëmamu marëjëvade jöhoje. \p \v 27 Ëhiꞌamu Iesuro ë amoho vuonugoꞌi örire juvo vaꞌadeje. Örire juvo vaꞌamu gagorovo nuni sisëꞌe ae niöꞌiro rihiromoromo uvobe vaꞌareje: David-are ujoho böröme javaje jero noni vavaenimëjo. \v 28 Ëhi uvobe vaꞌamu Iesuro osare vaꞌadeje. Osare vaꞌamu rue ae niöꞌiohuro rovareje. Rovamu gëgorovo Iesuro uëvadeje: Na jemë mae uehorovoromo uvarujëjo: Nörö ajamuiꞌiröhoho eni höjo. Eni höjamu uavareje: Bada ioꞌajo. \v 29 Ioꞌajamu Iesuro nunoho rëhëhoromo uëvadeje: Ëhi jiëꞌoho jemëhu uehorovarujëhi iae ëhi jiëhoꞌajëjo. \v 30 Ëhi uëvamu gëgorovo nunoho marëjëvamu mae uherihareje. Mae uherihamu gagorovo Iesuro darugoꞌo majëhiromo uëvadeje: Bogave aho uëꞌirarijëjo. \v 31 Ëhi uëvamu hegorovo ë ae niöꞌiohuro höꞌöromo vaꞌoromo Iesuare jöho bogo ejahoꞌi Iesuhu jabumë ajëmijade jöho majëhibe saꞌae bövioho jirehareje. \s1 Iesuhu bitaro tövëꞌe a ajamade jöhoje. \p \v 32 Ëae niöꞌioho jaburo ë osare jioromo höꞌöjamu gavëꞌi aëro ae gemu huꞌirae baeromo rovareje. Ëaho aruꞌaho sisë dëre jiëꞌëro jörumoꞌe jiadeje. \v 33 Jörumoꞌe jiamu Iesuro ë aruꞌaho sisëho rarovöꞌöjamu aho aevoromo jöe jövadeje. Jöe jövamu hegorovo ae ahoꞌobëhe tiöromo uarovareje: Asëꞌe ëhi jiëꞌe muoho Israel saꞌaroho bogo gavëꞌe javuajëjo. \v 34 Ëhi uarovamu Pharisee ariböviohuro uëvareje: Sisë a börömohuro vöröho bojamijego ëhuro a dëre aruꞌaho sisëho rarovöꞌöꞌamaje höjo. \s1 Iesuhu ae ahoꞌobëhe jabesi jöëni vavaenimade jöhoje. \p \v 35 Ëhiꞌamu Iesuro God rajahijarue osare osare God-are jö bëhoho röjëhibe God-hu böröme namiromo muebejëvoꞌiröhe jö maho majëhibe guomo guome gö gö baejëꞌe aribövioho avohëvobe ëhiꞌobe amo masijore ininore juvo barëjadeje. \v 36 Juvoromo ganövade ae ahoꞌobëhe tagavoromo huë vavaene baeromo sisëꞌi raromoꞌego gëgorovo uvonövadeje: Ëaribövioho vëmu vavu rumoꞌe ö mahuꞌëro raromanovaruë uvoromo jabesi jöëni vavaenimonövadeje. \v 37 Jabesi jöëni vavaenimamu hesi ijorajo ömoꞌömoho uhuꞌe uëvadeje: Ae ahoꞌobëhe nasinö sö rueꞌiröhoho ëho mure irunoꞌe gagovoꞌiröhoho vaꞌëne höjo. Mure gagovoꞌiröhe irunoꞌoho bövi mae jioꞌi gagovarue aribövioho no ma-gemu gemu javuajëjo. \v 38 Ëhuni mu Arijoꞌoho ëninamiromo uarego huro ae göꞌo rëmöꞌöjego mure rueromo ajamuiromo irunoꞌoho gagovoꞌirarëjo. \c 10 \s1 Iesuare apostle 12 jabesi jöhoje. \p \v 1 Ëhiꞌamu Iesuro hesi ijoraje 12-ho uëvadeje: Ruehëromo rovamu daruge bojëmiromo uëvadeje: Satan-are ariböviehu a jabesi dëre jioꞌamamu gëvëꞌoho rarovöꞌöjëvego suorovoromo vaꞌirarëjo. Guomo guome gö gö baejëꞌe o sino hahoꞌe uꞌuhoꞌamëꞌe jiamu gëvëꞌoho avohëvego marëjëvoꞌirajo. \v 2 Röhu hesi apostle aribövie 12 jabesi ihoho aviëhije. Urimo Simon hesi iho göho Peterꞌo hesi öho Andrewꞌo ëhi jëvadeje. Göho Jamesꞌo Johnꞌo öꞌo öꞌo Zebedee-are harihoho jëvadeje. \v 3 Göho Philipꞌo Bartholomewꞌo jëvadeje. Göho Thomasꞌo tax baenövade ae Matthewꞌo jëvadeje. Göho James Alphaeus-are harihohuꞌo Thaddaeusꞌo jëvadeje. \v 4 Göho Simon hu Jew rajehu jabesi mueberovoꞌi nimade aho jiadeje. Göho Judas Iscariot jiadeje. Judas Iscariot hu ijonö Iesuni hiruëmiromo a jabesi övore bojëmiꞌiröhe aho jiadeje. Iesuare apostle 12 jabesi ihoho ëhi jioꞌamadeje. \s1 Apostle 12 jabuhu vaꞌoromo mu vaeröhego Iesuhu rëmöꞌöjade jöhoje. \p \v 5 Ëaribövie 12-ho jaburo mue vaebe jijihoröhego Iesuro rëmöꞌöromo uëvadeje: Vaꞌirarijoho saꞌa ioroꞌioro rajo jabesiriroho Samaria saꞌa rajo jabesi amoroho nadi vaꞌorëjo. \v 6 Aꞌi Israel rajo jabesiriremu vaꞌorëjo jabumë sheep-ëro öre sidövanovoromo ëma jijiharue jiaje. \v 7 Vaꞌoromo uëbe jijihorëjo: Iae gaꞌiëꞌarujëjo God-ro böröme namiromo muebejëvego. \v 8 Ëhi uëbe guomo guomoꞌe aribövioho ajëmibe vuovëꞌe aribövioho iꞌovëvobe sino jomoꞌe aribövioho avohëvobe Satan-are ariböviehu a dëre jioꞌamëꞌoho rarovöꞌöjëvobe ëhiꞌobe jijihorëjo. A ajëmiꞌirarije darugo God-arire baejarijoho bogo manaho bojamarije höjo. Ëhuni manaho nadi baeꞌi aho ma-ajëmibe jijihorëjo. \v 9 Gold ijo bajoho ajivëꞌe ijo bajoho rövëꞌe ijo bajoho göta esöroho nadi aegoromo ujuoho jijihorëjo. \v 10 A ëninëmiromo ujuohoromo aegoꞌirarije esöho nadi ujuohoromo jijihorëjo. Niögoho nadi göho ujuohoꞌi ma-gemu ruohoromo jijihorëjo. Höru guduoho nadi ioꞌamoromo ijahoho nadi ujuohoromo jijihorëjo. Ëhi jiëꞌe inömo inömoho nadi ujuoho jijihorëjo ë hesi bëhoho ae rahu mu vaeromo i mana baejëꞌoho iae mae jiëꞌe jiaje. \p \v 11 Vaꞌirarijoho amo masijore o ininore suorovëꞌoho vaꞌoromo a ma-maho nahorëjo. Nahoromo birohogorovo ë a hesi osaro raromonövorëjo ijonö ë amore jioromo vaꞌiëꞌe jëvaje. \v 12 Röhu osare rumo vaꞌëꞌiroho jejëmiromo uënövorëjo: Huë mae baerëjo. \v 13 Huë mae baerëjamu hegorovo ë osare raromarue ariböviehu uëvëꞌoho: Iae mae hö uëvëꞌoho iae huë mae baeruomoꞌajëjo. O bijönimëꞌoho uërëjo: God-are huë ma jö uëvodoho vuonugajëjo. Ëhuꞌëro bogo baeꞌaꞌarujëjo. \v 14 O di osaehu di amehu jemesi örire nu huodëgoromo jö bogo ejëhëꞌoho uvorëjo: Jabesi muoho bövioho biseꞌoho saꞌaho tohotohoho sisë höromo jabesi tohotohe jemesi hörure jiajoho riremo vaꞌorëjo. \v 15 Ave jöho na jö mae uëvajëjo: God-hu iꞌu bojëmiꞌiröhe maja rovëꞌiroho Sodom o Gomorrah amo rajo jabuhu iꞌu baeröhoho ma-jianovoꞌi aꞌi jemesi jö bogo eruomaje aribövioho jaburo iꞌu börömo maho baeruomoꞌajëjo. \s1 Aehu Iesuare aribövi huë sisë bojëmiꞌiröhe jö Iesuhu jövadohoje. \p \v 16 Aveho hehëjo. Naro rëmöꞌöjego jemë vaevëꞌe sheep harihunöꞌe vöröꞌe miehu jioruomajire vaꞌiëꞌarujëjo. Ëhuni vaꞌoromo sigobehu a gagoro ma-burëro juꞌebiromo vaꞌajëhi ëhi gavëꞌi jijihorëjo. O ugo ma-maehu hesi iemu iromo ma-taemo hijajëhi ëhi taemo raromobe vaꞌorëjo. \v 17 Ae gëvëꞌiajo. Jaburo guduamo ujuohëvo vaꞌoromo jögoru muebejarue aribövi jabesi övore bojëmiꞌaruëjo. Jabuhu God rajahijarue osa göro göro hisuebijëvoꞌaruëjo. \v 18 Gavana o saꞌare a masijo gö gö jabesi nunire rëmoꞌiramu nasi jöëni ë riravoromo nasi jöho jabesi örire saꞌa gö rajo jabesi örire majëhiꞌarujëjo. \v 19 Röhu jabuhu guduamo ujuohëvo vaꞌamu a masijo jabesi nunire riravëꞌoho nadi uvorëjo: Na diehi jöho majëhiꞌejöjo. O rabu jöe majëhiꞌejöromo nurunurumorëjo. Rabëni hesi bëhoho jö majëhiꞌirarije majaho rueꞌiramu evare majare God-ro ajëmiromo jöho röjëhiꞌiramu majëhiꞌarujëjo. \v 20 Bogo jemëhu jöho majëhiꞌirögoro aꞌi jemesi Vavu hesi Aruꞌahohuro jöho simanore bojëmiꞌiramu jemëro jöho majëhiꞌarujëjo. \p \v 21 Röhu öhuro öho ae gö jabesi örire bojëminövoꞌaruëjo muoꞌamojöro. Vavuohuro aboji harihuꞌoho ëhi gemuoho ëꞌaꞌaruëjo. Aboji harihuꞌohuro riꞌöromo ae uëꞌiramu vëmu vavuꞌoho muoꞌamoꞌaruëjo. \v 22 Röhu jemëhu na uehorovevarujohuni ae ahoꞌobëhe jaburo jemesi örire nue huodëgoruomoꞌajëjo. Röhu ae rahu biririvoromo mae uehorovevobe vaꞌojuvo maja barëꞌiröhe maja rovëꞌiroho God-ro baejëvoromo manö bamëvoꞌajëjo. \v 23 Jemë amo göre raromamu aehu sisë vaejëvëꞌoho huruomoromo amo göro vaꞌonövorëjo. Aveho na jö mae uëvajëjo. Jemë Israel saꞌare amo göre göroho bogo vaꞌo barëjëꞌe God-are A Maho na öꞌejöjo. \p \v 24 Jö hejaruje aribövioho jö röjëhijaje aho na bogo iosiremiromo masijoho jëvajëjo. O mu vaejeharuje aribövioho mu simano vaejaje aho na bogo iosiremiromo döroho jëvajëjo. \v 25 Ëhuni jö röjëhijaje aho ae göehu huë vavaene bojemego naehu baejajëhi nasi jö hejaruje ariböviehu ëhi baejëꞌoho iae mae höjo. O mu simano vaejaje aho ae göehu huë vavaene bojemego naehu baejajëhi nasi mu vaejeharuje ariböviehu ëhi baejëꞌoho iae mae höjo. Ëhesi bëhoho agano muebejëvaje aho na aehu uevaroho: Ja Beelzebul a sisë jabesi böröme javajë uevarohuni ëhuni ëhi jiëꞌe ariböviohuro jemë nasi agane jëvëꞌego jö sisë bëhi mae uëruomoꞌajëjo. \p \v 26 Jö sisëho ëhi uëruomoꞌajëjo röhu nadi juhuonëmirëjo. Mue rabe gurihiro jiajoho ahoꞌobëhe vaꞌorahoro jioꞌaꞌajëjo. Rabe rabe subivëhajoho ahoꞌobëhe ma-samaro jioꞌaꞌajëjo. \v 27 Ëhi jiëꞌe jiaje naehu jöe rabe vahiꞌe saginiëri majëhijajoho ijonö majaꞌe ë jöho ma-vaꞌorahoro majëhirëjo. O saginiëri hiaꞌire majëhijego hejarujoho ëho amo riroro majëhirëjo. \v 28 Röhu nadi uvorëjo: Ëariböviohuro anaguoꞌajëromo juhuonëmiromo jabesi jöho uehorovorëjo. Jemesi sinohemu muoꞌamëꞌoho eni jëvoꞌi jemesi aruꞌaho muoꞌamëꞌoho bogo eni jioruomëꞌe jiaje ëhuni jabumë nadi juhuonëmiꞌi God juhuonamiromo hesi jöho uehorovorëjo. Huhu jemesi aruꞌahohuꞌo sinohuꞌo vëniꞌe öri ariꞌere babuꞌöjëvoromo ijumëvoꞌiröhoho hu eni jiajëjo. Ëaho juhuonamiromo hesi jöho uehorovorëjo. \v 29 Aꞌi aho bövioho biseꞌoho nadi juhuonëmirëjo. Ëhesi bëhoho God-ro uvajëjo: Jemë iae masije jëvajëromo avoꞌavoho muebejëvaje höjo. Monie ma-bisemu buꞌöromo ugo inine niöꞌi imoꞌarujëjo. Röhu jemesi Vavuoho bogo uvaje höjo: Ugoho ininego bogo muebeꞌejöjo. Bogo ëhioho uvoꞌi ugoho muebeꞌamëꞌego ugoho bogo gemu vaduꞌoho ëma vuovoromo öꞌidöroho jioromo saꞌaroho rireromo rovarue höjo. Vavuohuro gëvego rireromo rovarue höjo. \v 30 Aꞌi jemë God-ro jemesi bövie biseꞌe ahoꞌo muebejëhoromo röhu jemesi simano uoho ëhuꞌo adahëhoromo avoꞌavoho muebejëhaje höjo. \v 31 Ëhuni nadi juhuonivorëjo uge ahoꞌobëhe jioꞌamajoho ëho ma-jianovoꞌi ae gemu gemu jemë masije jëvëꞌe jiaje. \s1 Noehu Iesuare jö a nunire huruoho majëhiꞌiröhe jö Iesuhu jövadohoje. \p \v 32 Ae rahu a nunire uvëꞌoho: Na Iesuare ae jevajë uvëꞌoho naro nasi Vavue öꞌidöre hijaje hesi nunire uvoꞌejöjo: Ëho nasi ae magonahe höjo. \v 33 O ae rahu a nunire uvëꞌoho: Na bogo Iesuare aehu jevajë uvëꞌoho naro nasi Vavue öꞌidöre hijaje hesi nunire uvoꞌejöjo: Ëho bogo nasi aehu magonahehu höjo. \s1 Iesuhu rovëꞌëro ëhuꞌëro ae adovoromo göehu jöe gö göehu jöe gö uehorovarue jöhoje. \p \v 34 Nadi uvorëjo: Nöröhu rovade hesi bëhoho ajamuego saꞌae ahoꞌobëhe iro muorovoꞌoho vuonugoꞌi ma-huë baerovoromo gemuoro raromoꞌiröhego rovade höjo. Na bogo ëhunioho rovode höjo. Aꞌi naehu rovode hesi bëhoho naro nasi jöho majëhijego aëro heromo jöe gö gö uehorovoromo muorovoꞌiröhego rovode höjo. \v 35 Naehu rovode hesi bëhoho nasi jöhuni harihohuro vavuoho nue huodivoꞌi abojohuro vëmoho nue huodivoꞌi ajohuro ajoho nue huodivoꞌiröhego ëhuni rovode höjo. \v 36 A nu huodëgarue aribövioho jabesi agane gemuoho jioruomoꞌajëjo. \p \v 37 Ae rahu ja vavu o vëmu nuninö bamoꞌi na dejonö bamevëꞌoho nasi a ma jioꞌiranoho bogo eni javoꞌajëjo. O ae rahu harihu o aboji nuninö bamoꞌi na dejonö bamevëꞌoho nasi a ma jioꞌiranoho bogo eni javoꞌajëjo. \v 38 Ae rahu ja bogo uvëꞌoho: Iesuare jöëni viꞌehe huë vavaene javoje rabe baeromo guomevëꞌoho iae hesi hö uvoromo bogo korosi hesi iꞌu banigojiomanovoromo nasi ijore ijore juvëꞌoho nasi ae jioꞌiranoho ja bogo eni javoꞌajëjo. \v 39 Ja jasi sinohuni uehorovoromo biririvoromo ave saꞌare hiꞌi ëhemu uehorovëꞌoho ijonöho guomo öriro vaꞌaꞌanuëjo. O ja nasi jöëni guomëꞌoho ijonöho maro hiꞌaꞌanuëjo. \s1 Mu ma vaejarue hesi mana baeꞌiröhe jöhoje. \p \v 40 Jemëhu nasi jö majëhibe vaꞌëꞌiroho ae rahu jemë rajëhiromo baejëvëꞌoho ëhuro naꞌo rajehiromo baejevoruomaje höjo. O ae rahu na rajehiromo baejevëꞌoho ëhuro remöꞌöjamu rovode ahuꞌo rajahiruomaje höjo. \v 41 Ae rahu uvëꞌoho: Ëaho jö God-aro baeromo majahuijaje ae höromo rajahiromo baejëꞌoho ëhuro jö God-aro baeromo majëhiruomaje ariböviehu suvuoro ujuoharue ëhi jiëꞌe suvuoroho God-are örire ujuohoruomoꞌajëjo. O ae rahu uvëꞌoho: Ëaho ma-mae höromo rajahiromo baejëꞌoho ëhi jiëꞌe a maehu suvuoro ujuoharuëhi ëhi ujuohoruomoꞌajëjo. \v 42 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Ave nasi ijorajoho ae ma-biseꞌehu öꞌamu aehu garomo uvëꞌoho: Ëaho Iesuare ijore ijore juvaje ae höromo ma-bisemu ajamiromo enatuore jovo baguso bojamijëꞌoho ë aribövioho jaburo iae manaho ujuohoruomoꞌajëjo. \c 11 \s1 Bapataeto vaejaje ae John-hu ae rëmöꞌöjamu rueromo Iesu jö ua gavare jöhoje. \p \v 1 Iesuro hesi aribövie 12 jabesi örire jöho majëhinugoromo vaꞌadoho ë bëhire jioꞌamaje amore amore jöho majëhibe bëhoho röjëhibe juvadeje. \p \v 2 Iae John bapataeto vaejaje ahuro savoji gagore hiromo hejade uavamu: Kerisoro muoho ëhi vaejaje hö uavamu hegorovo hesi ijorajoho rëmöꞌöromo uëvadeje: Vaꞌoromo ëhi ëhi Iesu ua garëjo. \v 3 Ua garëjamu vaꞌoromo Iesu uavareje: No uvaruëjo: God-ro a böröme nugöꞌöꞌiramu nosi örire rueꞌaꞌajëjo. Na ja ë aho javajëjo. O na no muebeꞌejarëjo ae göëro rueröhego. \v 4 Ëhi uavamu hegorovo Iesuro uëvadeje: Vaꞌoromo diehi hejarujoho gavarujoho John majahirego heꞌirajo. \v 5 Uarëjo: Nöröro ae nuni sisëꞌoho ajëmijego mae uheriharue höjo. Höru sisëꞌoho ajëmijego mae jijiharue höjo. Jomoꞌe aho ajëmijego marëjëvoromo jabesirire sisë sisëho barëjëhaje höjo. Hiaꞌi sisëꞌoho ajëmijego hiaꞌe dadovoromo jöe hejarue höjo. Vuovëꞌe aho ajëmijego iꞌovarue höjo. Bogo eni jiëꞌe aribövioho ajëmiromo majëhijego God-are jö maho hejarue höjo. John ëhi majahirëjo. \v 6 Röhu John o ae rahu biririvoromo nasi örire mae uehorovevëꞌoho ë ahuro maho hiꞌaꞌajëjo. \p \v 7 Maho hiꞌaꞌajëjamu hegorovo vuonoröꞌö vaꞌareje. Vaꞌamu gavëꞌi Iesuro ë hesi bëhire gagovare aribövioho John-are jöho majëhiromo uëvadeje: Urimëꞌioho jemë rabe gaꞌirögoro John-hu a rumoꞌe saꞌare hijajiroho ëho vaꞌonövarije höjo. Ijo rudu burehu huosihego arue anume vaꞌaje ëhi uehorovaje aho na John ëhi jiëꞌe ae jiamu gaꞌi vaꞌarije höjo. Bogajo. \v 8 O diehi jiëꞌe aho gaꞌi vaꞌarije höjo. Na John niögu mabëhe sanuꞌe ioꞌamëꞌe ae jiamu gaꞌi vaꞌarije höjo. Röhu ëhi jiëꞌe niögu ma ioꞌamarue aribövioho bogo a rumoꞌe saꞌaroho raromoꞌi a masijehu raromarue osaremu raromarue höjo. \v 9 Ëhi jiëꞌoho jemë rabëni a rumoꞌe saꞌaroho vaꞌarije höjo. Na John jö God-aro baeromo majëhijaje ae jiamu gaꞌi vaꞌarije höjo. Ioꞌajo. John iae hu ëhi jiëꞌe ae höjo. Röhu aveho hehëjo. Jö God-aro baeromo majëhinövare a ioroꞌioroho iosirëmiromo John hu börömoho höjo. \v 10 Iae ë a hesi jöho God-are surire ëhi jajivoromo uvëꞌe höjo: \q1 Ave aho God nasi jö bajuvaje aho höjo. \q1 Ja vaꞌiëꞌiroho naro hu urimo nugöꞌöꞌiramu vaꞌoromo ae uëꞌaꞌajëjo jaehu vaꞌirane öroho iogorahoröhego. \m \v 11 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Ave saꞌare raromobe rovare aho ae gemu vaduꞌoho John bogo iosiramiromo börömoho jiëꞌe höjo. Aꞌi God-hu böröme namiromo muebejëvego hesi aharire raromarue a inino mahuro John iosiramiromo döroho jioruomajëjo. \v 12 Urimo John bapataeto vaejavuaje aehu a jö majëhijadevare evare aëro aevoromo daruge ahoꞌo bojamiromo biririvoromo öroho jiovobe rueruomëꞌe höjo ëhuro God-ro böröme namiromo muebejëvego hesi aharire jëvoröhego. Jaruvoho ëhi gemuoho ëꞌoruomaje höjo. \v 13 Aevoꞌioho Moses jögoru bojëmade ahuro God-hu böröme namiromo ae muebejëvoꞌiröhe jöho majëhijamu jö God-aro baeromo majëhibe rovare ariböviohuro ëhi gemuoho ëꞌobe rovaroho röhu ijo tugohoꞌioho John-ro ë jöho majëhijade höjo. \v 14 Röhu urimo majëhiromo uënövare höjo: God-hu böröme namiromo muebejëvego gaꞌirarije ë hesi urimo ae gö rueꞌaꞌajëjo. Ëahuro Elijah-hu vaenövade mue gemuoho barueꞌajëjo. Jöho ëhi majëhinövare höjo. Röhu jemë mae uehorovoꞌi nëgëꞌoho uvorëjo: Elijah-are mu barueröhego uövuare aho iae John höjo. \v 15 Ae rahu ja God-are jö hejanue ae javëꞌoho bëhoho nahoromo birohonëjo. \p \v 16 Röhu jaruvore raromaruje aribövi jemesi jöho uhuꞌe majëhiꞌiëꞌajëjo. Amo ririre raromarue jö bijönimoruomaje asisöꞌoho jëvanovajëjo. Amo ririre raromoromo asisöꞌo ioroꞌiorohuro ioroꞌioroho uvëvoruomajëjo: \v 17 Noehu aninivoromo jemëni virikö huosihëharoho jemëro bijönimoromo bogo ejahuoromo javavarije höjo. Noehu aninivoromo huë vavaeniꞌe jö iaroho jemëro bijönimoromo bogo ejahuoromo nierusuburuꞌe bamarije höjo. \v 18 Ëhesi bëhoho John-ro rueromo God uehorovoromo ma-hiꞌi ioho jovoho bogo inövade höjo. Ëhiꞌonövadoho jemëro ë jö bijönimarue asisöꞌoho vaꞌëne bijönëgamu John-are jöho bogo ejahoꞌi sisëꞌi uehorovoromo uvonövarije höjo: Aruꞌaho sisë dëre jiëꞌëro ëhuꞌëro ioho jovoho bogo ijaje höjo. \v 19 O God-are A Maho naro rueromo ioho jovoho ma-ijaje höjo. Ëhi ëꞌajoho jemëro ëhuꞌo bijönimoromo uvaruje höjo: Nörö gahëjo. Ioho mahunöꞌe iromo vöröꞌe jovemu ijaje höjo. Hu vajiohuꞌe tax baejarue ahuꞌo a sisë ioroꞌiorohuꞌo ëho jabesi aemoꞌaeme höjo. Jemëro John-are muohuꞌo nasi muohuꞌo bijönimaruje höjo röhu no God-are uehoro maho baejëꞌëro muoho vaejarue höjo. Ëmuoho aëro garomo uvoruomoꞌajëjo: God-are uehoroho iae mae höjo. Ëhuꞌëro muoho vaejare höjo. \s1 Ame göehu göehu Iesu bogo ma uehorovare jö Iesuhu jövadohoje. \p \v 20 Ëhi uënugoromo ame gö gö birëgadeje ë hesi bëhoho urimëꞌi huhu a ajëmiromo darugoꞌe mu masijo vaebe ë amore amore juvamu jabuhu bogo huotorovoromo hu mae uehorovarohuni. Birëgoromo uëvadeje: \v 21 Chorazinꞌo Bethsaidaꞌo amo rajohumë vaevëꞌoho jemë sisëro revo hesi jëvajëjo. Naro darugoꞌe muoho jemesi amore vaejego garomo röhu nasi jöho bijönimaruje höjo. Naehu darugoꞌe mu jemesi amore vaejodoho Tyre amore o Sidon amore vaejego gaꞌibejarëjo mami göꞌe jabesi sisëni huë vavaene baeromo niögu sisë ioꞌamoromo uonëro buerovoromo uehoro sisëho vuonugoꞌi uehoro mae baeruomoꞌibejajo. \v 22 God-hu iꞌu bojëmiꞌiröhe maja rovëꞌiroho Tyre o Sidon rajo jabuhu iꞌu baeꞌiröhoho ma-jianovoꞌi jemëro iꞌu börömo maho baeꞌaꞌarujëjo. Ëhuremu uehorovorëjo. \v 23 Röhu Capernaum amo rajohumë jemëro jemesi sivue uehorovoromo uvaruje höjo: Nosi ihoho öꞌidöre ajiomoꞌajëjo. Bogo ëhioho jioꞌi saꞌaro beꞌaꞌajëjo. Ëhesi bëhoho naro darugoꞌe muoho jemesi amore vaejego garomo röhu nasi jöho bijönimaruje höjo. Naehu darugoꞌe mu jemesi amore vaejodoho Sodom amore vaejego gaꞌibejarëjo mu sisëho vuonugoꞌibejarëjo ëhuro jabesi amoho bogo sisërëꞌi jaruvoho ëhi mae jioꞌibejajo. \v 24 God-hu iꞌu bojëmiꞌiröhe maja rovëꞌiroho Sodom rajo jabuhu iꞌu baeröhoho ma-jianovoꞌi jemëro iꞌu börömo maho baeꞌaꞌarujëjo. Ëhuremu uehorovorëjo. \s1 Iesuaro vaꞌoromo nuhoꞌiröhe jöhoje. \p \v 25 Iesuro ëhi uënugoromo evare God uavadeje: Apo ja öꞌidörohuꞌo saꞌarohuꞌo muebejanue ae javajëjo. Naro jasi örire huë mae uavajëjo. Rabëni hesi bëhoho jero gavane nuni ajiꞌe a masijohuro uvoruomamu: Nosi simanoho mae javuoromo bövie biseꞌe ga barëjëꞌe javuajë uvamu gëgorovo jero jasi jöho jabesi örire subivëhëꞌe javajëjo. Aꞌi gavane bogo gavëꞌe ariböviohuro bogo döroho bamorovoꞌi jöho heꞌi nëgamu gëgorovo jero jasi jö bëhoho röjëhijëꞌe javajëjo. \v 26 Apo iae mae höjo. Jero jasi nimoromo ëꞌane höjo. \p \v 27 God ëhi uanugoromo ë aribövioho uëvadeje: Nasi Vavuohuro jöe ahoꞌo bojemijëꞌe höjo muebeꞌirodego. Vavuohuro gemuëro Harihoho na avoho gevaje höjo. Harihoho naremuëremu Vavuoho avoho gavaje höjo. O Harihu naehu di aribövi röjëhiꞌi negëꞌohuro ëhuro ë ariböviohuremu röjëhijego jabuꞌo Vavuoho gavarue höjo. \p \v 28 Röhu jemë ae rahu sivohoromo iꞌuꞌe mu vaejamu uꞌuvëvëꞌoho ruerego naro jemesi dë vövöbajoꞌoho sasohëhoꞌiröjo. \v 29 Na sanuꞌe mae jevëꞌe jiaje ëhuni nasi muoho banigojiomoromo nasi jöho henövorëjo. Ëhi ëꞌëꞌoho jemesi dë vövöbajoꞌoho ma-mabëhe sasohëvoꞌajëjo. \v 30 Rabëni hesi bëhoho nasi muoho iꞌuoho bogojioꞌi sase höjo. \c 12 \s1 Jew rajehu nuharue maja hesi jöhoje. \p \v 1 Ëhiꞌoromo Jew rajo jabesi nuho majaho rovamu gagorovo Iesumëro mure jijihareje. Jijihoromo hesi ijorajo ömoꞌömohuro hömëvamu ioho babovoromo ueꞌahobe vaꞌareje. \v 2 Babovoromo ueꞌahobe vaꞌamu gagorovo Pharisee ariböviëro Iesu uavareje: Asëꞌe jaruvoho nuho majae höjo. Jasi ijorajo ömoꞌömehu i avoharuoho ëho nuho maja hesi jögoroho aharuëjo. \v 3 Aharuëjamu Iesuro uëvadeje: David nosi a böröme jionövade höjo. Röhu huꞌo hesi ariböviohuꞌo jabumë hömëvamu hegorovo huhu ëꞌade jö God-are surire adaharijoho ëho diehiꞌoromo bogo avoho uehorovarujëjo. \v 4 David-ro God-are osa mare vaꞌade höjo. Vaꞌoromo God-are nunire bahijare ioho huꞌo hesi ariböviohuꞌo ueꞌahare höjo. Ëioho bogo Davidꞌo hesi ariböviohuꞌo ueꞌahoꞌiröhoho jioꞌi hesi ma-priest-ëremu ueꞌahoꞌiröhe ie jiade höjo. Röhu jabuhu ueꞌaharohuro ëhuro jögoroho ahare höjo. Röhu ë hesi jöho bogojiade höjo. \v 5 Ave jöhuꞌo Moses-hu jögoru surire jajivadoho jemë diehiꞌoromo bogo avoho adaharije höjo. Nuho maja rovëꞌiroho priest ariböviohuro God-are osa börömo hesi muoho vaeromo ëhuro nuho maja hesi jögoroho ahoruomaje höjo. Röhu God-are osa börömo hesi muoho vaejaruëro jiëꞌëro ëhuꞌëro jöho bogojiajëjo. \v 6 Naro jemë uëvajëjo: Mu iꞌëro aviae rueromo God-are osa börömo hesi muoho iosiramijëꞌe höjo. Ëhuni nasi ariböviehu i babovoromo ueꞌaharuoho jöho bogohöjo. \v 7 God-are surire jöho jajivoromo uvëꞌe höjo: God-ro uvajëjo: Na negajëjo a huë baeꞌirarije muoho vaejöro mi suvuoroho bogajo. Ëjö hesi bëhoho avoho heꞌibejarijëjo ave övo unoꞌe aribövioho bogo uëꞌibejarijëjo: Mu sisë ëꞌëꞌe jëvajëjo. \v 8 God-are A Maho naro nuho maja hesi jögoroho muebejaje höjo. \s1 Övo guomahëꞌe a Iesuhu ajamade jöhoje. \p \v 9 Iesuro ëhi uënugoromo vaꞌadeje. Vaꞌoromo Jew rajehu God rajahijarue osare rumo vaꞌadeje. \v 10 Amo ë osare övo hitahi guomahëꞌe aho ë hijëꞌe jiadeje. Hijamu gagorovo aëro ë raromëꞌëro uehorovoromo uvareje: Ëꞌego noro Iesuare jö sisëho nahoromo jögoru muebejarue aribövioho majëhijarëromo Iesu uavareje: Nuho majare a jabesi sino ajëmijëꞌoho na ëhuro no nosi jögoroho aharue höjo o bogajo. \v 11 O bogajamu Iesuro uhuꞌe uëvadeje: Jemë ae gemu sheep gemu javëꞌoho röhu nuho majare guare bevaꞌëꞌoho na ja ajamiromo io bamonëjo o bogajo. Ioꞌajo. Nuho majaroho iae io bamoꞌanuëjo. \v 12 Röhu sheep-oho ma-jianovoꞌi aho börömo mae höjo. Ëhuni nuho majare a ajëmijëꞌoho iae mae höjo. \v 13 Iesuro ëhi uënugoromo ë övo guomahëꞌe aho uavadeje: Jasi övoho nugöꞌöjëjo. Ëhi uavamu hegorovo övoho nugöꞌöjamu marëromo övo gö jiajëhi ëhi jiadeje. \v 14 Mae jiamu gagorovo Pharisee ariböviohuro vaꞌoromo Iesu anoröhe jöho mevoruomadeje. \s1 Iesu hu God-are mu vaejaje a mae jiaje jöhoje. \p \v 15 Iesu anoröhe jöho mevaruë uvamu hegorovo Iesuro ë amore jioromo vaꞌadeje. Vaꞌamu gagorovo ae ahoꞌobëhe hu rihiromareje. Rihiromamu huro guomo guomoꞌe aribövioho ahoꞌo ajëmamu mae jëvadeje. \v 16 Mae jëvoꞌego uënövadeje: Naehu jemë ajëmijode jöho bogave aho uëꞌirarijëjo. \v 17 Ëhi uënövade jö hesi bëhoho jö God-aro baeromo majëhinövade ae Isaiah-hu jajivadëhi ëhi jioröhego. Isaiah-ro God-are surire jajivoromo ëhi uvadeje: \q1 \v 18 Naehu baejëꞌëro mu vaejaje aho gahëjo. \q1 Nasi dë vövöbajoꞌe ahoꞌo uehorovego dë mae jevaje aho aviae höjo. \q1 Naro nasi Aruꞌahoho hesirire bamahoꞌejöjo. \q1 Bamahoꞌiramu ae ahoꞌobëhe dinöꞌe dinöꞌe raromaruoho huro nasi mu ma hesi jöho majëhiꞌajëjo. \q1 \v 19 Hu bogo giagiavoromo darugoꞌoho uvoꞌaꞌajëjo. \q1 Aho hesi huëho amo ririroho bogo heꞌaꞌaruëjo. \q1 \v 20 Ijo adehu aho buꞌöjanovoꞌiëꞌiroho hu bogo ahöꞌöꞌajëjo. \q1 Irehu duorohanovoꞌiëꞌiroho bogo duohoꞌaꞌajëjo. \q1 Ëhi ëꞌobe vaꞌojuvo hujeji evare hesi mu mahuro ruahöꞌöjëvoromo dö maro jioꞌaꞌajëjo. \q1 \v 21 Ëhi jioꞌiramu ae ahoꞌobëhe dinöꞌe dinöꞌe raromaruohuro hu uehorovoromo uvoruomoꞌajëjo: Iae huro gemuëro ajamuiꞌajëjo. \s1 Iesuhu Satan-are aribövi a dëre jioꞌamamu rarovöꞌöjëvadoho hu bogo Satan-are darugoho baeromo ëhioho ëꞌadeje. Ëhesi jöhoje. \p \v 22 Ëhiꞌamu aëro ae gemu huꞌirae baeromo rovareje. Ëaho Satan-are a sisëro dëre abo hijëꞌëro ëhuꞌëro nune tugohahoromo bitare tövahëꞌe jiadeje. Ëaho huꞌirae baeromo rovamu gagorovo Iesuro a sisë dëre jiajoho rarovöꞌöjamu bitaroho nunoho mae jioromo jöe jövoromo uherihadeje. \v 23 Ëhi ajamamu gagorovo ae ahoꞌobëhe jioduduꞌiraeromo uarovareje: Ave aho na hu a böröme David-are uje no ajamuiꞌiröhe aho höjo. O rahuo höjo. \v 24 Ëhi atoruomamu hegorovo Pharisee ariböviohuro uëruomadeje: O bogo ëhi jiëꞌe a maho jioromo ëꞌaje höjo. Aꞌi Beelzebul aruꞌaho sisë jabesi börömohuro vöröho bojamego ëhuro a dëre aruꞌaho sisëho rarovöꞌöꞌamaje höjo. \v 25 Ëhi uëruomamu Iesuro gëromo uvadeje: Ëariböviohuro nasi jöho ëhi uehorovaruëromo uhuꞌe uëvadeje: Saꞌae gemuehu adovoromo jabesi arijoꞌarije muorovëꞌoho barërovoꞌajëjo. Ame gemuehu o agane gemuehu adovoromo jabesi arijoꞌarije muorovëꞌoho bogo biririvoꞌi barërovoꞌajëjo. \v 26 Ëhuni Satan-ro riꞌöromo hesi aribövi a jabesi dëre jioꞌamajoho rarovöꞌöjëvoꞌibejajo ëhuro hesi ariböviohuꞌo muorovoꞌibejajo hesi darugoho muoho uehoroho diehiꞌoromo biririvoromo namiꞌibejajo. \v 27 Röhu jemëro uvarujëjo: Sisë a börömohuro nörö vöröho bojamego hesi sisë aribövioho rarovöꞌöꞌamaje höjo. Ëhi jiëꞌoho na jemesi ariböviohuro sisë a börömo hesi vöröho baeromo rarovöꞌöꞌamarue höjo. O diehiꞌoromo ëꞌarue höjo. Jaburo uëꞌaꞌaruëjo: Sarerivarujëjo. Aho bogo sisë a börömo hesi vöröho baeromo ëhioho ëꞌarue höjo. \v 28 Aꞌi naro God-are Aruꞌaho hesi darugoho baeromo rarovoꞌamaje höjo. Ëhuni uvorëjo: God-ro aevoromo böröme namiromo nosi örire muebejavuajëro jiëꞌëro ëhuꞌëro ëꞌajëjo. \p \v 29 Röhu aehu darugoꞌe a hesi osare rumo vaꞌoromo hesi mae sisë ujuohaho vaꞌiëꞌiroho bogo ëma ujuohaho vaꞌirögoro urimo darugoꞌe aho guduamoromo tövonugoromo evare hesi inömo inömoho ujuohaho vaꞌaꞌajëjo. Naro Satan ëhi ruahöꞌöjaje höjo. \p \v 30 Ae rahu bogo nasi a jiëꞌoho ëho huro naꞌo muorovaje höjo. O na bogo ajemiromo nasi aribövi gagovëꞌoho ëho huro arua anumiae nugöꞌöꞌamaje höjo. \v 31 Ëhuni uëvajëjo: Aehu mu sisë vaejëꞌoho God-are iho ijumarue jö sisë atëꞌoho ahoꞌo God-ro uehorovoromo vuonugëhoꞌajëjo. Aꞌi God-are Aruꞌaho hesi iho ijumëꞌoho ëhi jiëꞌe jö sisëho God bogo uehorovoromo vuonugoꞌajëjo. \v 32 God-are A Ma nasi jö sisëꞌi atëꞌoho God-ro uehorovoromo vuonugoꞌajëjo. Aꞌi God-are Aruꞌaho hesi jö sisëꞌi atëꞌoho ëho God bogo uehorovoromo vuonugoꞌajëjo jaruvo majahuꞌo maja ijohuꞌo. \s1 Aho jö jövajire heromo uvarueje: Ëa hesi dë vövöbajoꞌoho mae höjo ë aho sisë höjo. Ëhesi uhu jöhoje. \p \v 33 Ijo bajo mae uroꞌi nagëꞌoho ijo ma hesi bajoho uroꞌaꞌanuëjo. O ijo sisë javëꞌoho bajo sisë uroꞌaꞌanuëjo. Ijoho bajoro garomo uvoꞌaꞌanuëjo: Ëijoho mae höjo ëho sisë höjo. \v 34 Sigobu aboji harihuꞌe jëvanovajëjo. Ijo sisë vaꞌëne jëvëꞌoho jemë diehiꞌoromo ijo bajo manöꞌe raeromo jö mae atorëjo. Bogo eni jëvajëjo. Uehoro maehu o uehoro sisëhu dë vövöbajoꞌere rarovëvajoho ëhi jiëꞌe jöho jöꞌëro atarue höjo. \v 35 A maho uehoro maëremu jëvëꞌëro jö maemu atarue höjo. A sisëho uehoro sisëremu jëvëꞌëro jö sisëmu atarue höjo. \p \v 36 Naro jemë uëvajëjo: Jö sisë rabe rabe ëma atëꞌoho mevëvo gëröhe majaho rueꞌiramu God-ro uëꞌaꞌajëjo: Ëjöho rabëni atarije hö uëꞌiramu mana uaꞌaꞌarujëjo. \v 37 Ae gemu gemu jasi jöre garomo uaꞌaꞌajëjo: Ja a mae javajëjo. O jasi jöre garomo uaꞌaꞌajëjo: Ja a sisë javajëjo. \s1 Ariböviehu Iesu bogo ma uehorovoromo huhu darugoꞌe mu vaejöro dinamare jöhoje. \p \v 38 Ëhi jövamu hegorovo Jew rajo jögoru öri röjëhijarue ae gö gö o Pharisee ae gö gö ëho jaburo riꞌöromo uavareje: Tisa no naguajëjo gaꞌi jero darugoꞌe muoho vaejego ëhuro uvoꞌiröhëro: Ja daruge God-aro baeromo muoho vaejanue höjo. \v 39 Vaejanue höjamu uëvadeje: Sareriꞌe aribövi sisë jëvajëjo. Magonahehu hesi baru vuonugoꞌi ma-juvajëhi jemëro ëhi God vuonugoꞌi mue gö gö uehorovaruje höjo. Jemë rabëni darugoꞌe muoho gaꞌi nimarujëjo. Na ëhi jiëꞌe muoho bogo vaeꞌi aꞌi jö God-aro baeromo majëhinövade ae Jonah-hu God-are mu börömo röjëhijade ëhi jiëꞌe muohuremu röjëhiꞌejöjo. Mue gö gö bogajo. \v 40 Jonah-are mu börömo hesi bëhoho jovo mi börömohuro Jonah nimuꞌöjamu abueromo hesi dëre hijade höjo. Hiromo majae niöꞌi gemu vahie niöꞌi gemu hesi uhure ëgubijiohamu höröjade höjo. Höröromo rovadëhi God-are A Maho naro saꞌa gagore abo hiromo majae niöꞌi gemu vahie niöꞌi gemu hesi uhure höröromo rueꞌejöjo. \v 41 Nineveh amo rajohuro ave jaruvore raromaruje ariböviohuꞌo gemu mae riꞌöromo God-are nunire riravoruomoꞌajëjo. Riravoꞌiramu God-ro jabesi mu maho garomo jemesi mu sisëho garomo jemë uëꞌaꞌajëjo: Nineveh amo rajehu vaejare ëhi jiëꞌe mu maho bogo vaejëꞌego ëhuni na uëvajëjo: Jemë sisëꞌe aribövie jëvaje sisëro vaꞌohëjo. Ëhesi bëhoho ë Nineveh amo rajohuro mu sisë vaeruomëꞌëro hejare Jonah-ro God-are jöe majëhijamu hegorovo jabesi uehoro sisëho vuonugoꞌi uehoro mae baejare höjo. Jonah ma-biseꞌo jioromo jö majëhijadoho Nineveh amo rajohuro hesi jöho ejahare höjo. Aꞌi naehu hu iosiramiromo börömo jioromo jö majëhijajoho jemë bogo ejeharuje höjo. Ëhuꞌëro jiëꞌëro mevo gëröhe majaho rueꞌiramu jemë sisërëjëvoꞌajëjo. \v 42 O ëho majaho rueꞌiramu arue saꞌa göre börömo vaenövade magonahohuro ave jaruvore raromaruje ariböviohuꞌo gemu mae riꞌöromo God-are nunire namiꞌaꞌajëjo. Namiꞌiramu God-ro saꞌa gö rajo magonaho hesi mu maho garomo jemesi mu sisëho garomo jemë uëꞌaꞌajëjo: Ëmagonahehu vaejade ëhi jiëꞌe mu maho bogo vaejëꞌego ëhuni na uëvajëjo: Jemë sisëꞌe aribövie jëvaje sisëro vaꞌohëjo. Ëhesi bëhoho ë saꞌare börömo vaenövade magonahohuro hesi saꞌaho vuonugoꞌi öri ëgoböviro rovade höjo a böröme Solomon-hu nuni ajiꞌe jö jövajoho heꞌiro. Solomon-hu ae ma-bisemu börömo jioromo jö majëhijajoho ë magonahohuro heꞌi nimade höjo. Aꞌi naehu Solomon iosiramiromo börömo mae jioromo jö majëhijajoho heꞌirarijoho jemë bijönëgajëjo. Ëhuꞌëro jiëꞌëro mevo gëröhe majaho rueꞌiramu jemë sisërëjëvoꞌajëjo. \s1 Satan-are a sisëhu a hesi dëre vuonoröꞌö abueromo ijumahade uhu jö Iesuhu jövadohoje. \p \v 43 Röhu Satan-are mu ajamijaje aruꞌaho sisëhuro ae gemu hesi dëre hiꞌaꞌajëjo. Hiromo hörö vaꞌaꞌajëjo. Vaꞌoromo jovo rumoꞌe saꞌare vaꞌoromo hiꞌiröhe röhoho nahobe juvojuvo bogo birohogorovo \v 44 uvoꞌaꞌajëjo: Na vuonoröꞌö vaꞌoromo hijode sionore röhu maho ë hiꞌejöjo. Ëhi uvonugoromo vuonoröꞌö vaꞌoromo urimo hijade a hesi dëre abueromo gaꞌaꞌajëjo dë vövöbajoꞌoho gagemu jioꞌi bibivoromo iogorëꞌe ma-mabëhe osa vaꞌëne jioꞌiramu. \v 45 Ëhi jioꞌiramu gagorovo vaꞌoromo Satan-are aruꞌaho sisë ahoꞌobëhe söromo rueꞌaꞌajëjo. Ëurimore ro hijade aruꞌahoho a sisë höjo. Ijore huhu sö rovade ariböviohuro hu iosiramiromo jabumë sisë bëhi mae jioruomajëjo. Ëhuꞌëro urimo sisëꞌi hijade aho ijonöho sisë bëhe hiꞌaꞌajëjo. Jaruvore raromaruje aribövi sisëho jemë ëhi sisërëjëvoꞌajëjo. \s1 Iesuare vëmu ömoꞌöme o ö ömoꞌöme rahumë jëvaje jöhoje. \p \v 46 Ëhi jövamu evare hesi vëmohuꞌo ö ömoꞌömohuꞌo jaburo Iesuꞌo jöe atoꞌi nëgamu rueromo amonö riravareje. \v 47 [Riravamu ae gemuëro riꞌöromo Iesu uavadeje: Hë-ajo. Jasi vëmohuꞌo ö ömoꞌömohuꞌo jaꞌo jöe atoꞌi nimoromo amonö riravaruëjo.] \v 48 Riravaruëjamu Iesuro uavadeje: Ja uehorovanuoho nasi vëmoho nasi ö ömoꞌömoho di aribövioho jioruomajëjo. \v 49 Ëhi uanugoromo hesi ijore ijore jijiharue aribövioho övëro röjëhijadeje ae ahoꞌobëhe jaburo gëjöro. Hesi aribövioho röjëhiromo ae ahoꞌobëhe uëvadeje: Aruëroho nasi vëmohuꞌo ö ömoꞌömohuꞌo jëvajëjo. \v 50 Ae rahu nasi Vavue öꞌidöre hijaje aehu nimajëhi ëhi ëꞌëꞌoho ëhuro ë aribövioho nasi öe maꞌine vëme jioruomajëjo. \c 13 \s1 Aehu i ujo saꞌa mare saꞌa sisëre riremade uhu jöhoje. \p \v 1 Ëmajae gemuore Iesuro osare jioromo vaꞌoromo nume jovo eꞌu riröre abuejadeje. Abueromo God-are jö bëhoho röjëhiꞌi saꞌaro hijadeje. \v 2 Hijamu ae ahoꞌobëhe ro tagavamu Iesu jovore boat gagore vaꞌo hiꞌi ae ahoꞌobëhe jovo riröre riravareje. \v 3 Riravamu Iesuro uhu jöe majëhiromo ëhuro jöe ahoꞌobëhe röjëhijadeje. \p Röjëhiromo uëvadeje: Iae ae gemuëro i uje ujuohoromo mure riremoꞌi vaꞌade höjo. \v 4 Riremobe vaꞌamu ujo ioroꞌioroho örire rireromade höjo. Rireromamu gavëꞌi ugëro ro i barëjare höjo. \v 5 Ujo ioroꞌioroho munë uhunö jiëꞌe saꞌare rireromade höjo. Rireromoromo ma-burëro riꞌamade höjo saꞌaho munë döro ma-bisemu jiëꞌëro. \v 6 Riromo dirumoho bogo ma ioꞌamëꞌëro majaëro rojomoromo anamu sahoriꞌamade höjo. \v 7 Ujo ioroꞌioroho bibëꞌe resu resuꞌe saꞌare rireromade höjo. Rireromëꞌëro bibëꞌe resuohuro riromo ujo maho babaꞌamade höjo. \v 8 Ujo ioroꞌioroho saꞌa mare rireromade höjo. Rireromoromo riromo bajoho raeꞌamade höjo. Uje gemu gemu röhu ioroꞌioroho baje 100 raeꞌamoꞌi ioroꞌioroho 60 raeꞌamoꞌi ioroꞌioroho 30 raeꞌamade höjo. \v 9 Ae rahu ja God-are jö hejanue ae javëꞌoho bëhoho nahoromo birohonëjo. \s1 Iesuhu rabëni uhuꞌe majëhinövade ë hesi jöhoje. \p \v 10 Ëhiꞌamu Iesuare ijorajo ömoꞌömohuro rueromo Iesu uavareje: Ja ae ahoꞌobëhe jö majëhijëꞌiroho ja rabëni uhuꞌoho majëhijanue höjo. \v 11 Rabëni uhuꞌoho majëhijanue höjamu uëvadeje: God-ro böröme namiromo ahoꞌobëhe muebejaje jöho urimoho subivëhade höjo. Ësubivëhade jöho huro hesi suvuore jemë bojëmijëꞌe höjo jemëremu heꞌi a ioroꞌioroho bogo heruomoröhego. \v 12 Ëhesi bëhoho ajiꞌe jö javëꞌoho God-ro göꞌo bojamiꞌiramu baeromo bövi mae javoꞌajëjo. O bogojavëꞌoho bisemu baejanoho God-ro ë uehoroho muꞌuvahoꞌajëjo. \v 13 Ëhuni naehu uhu jöemu ë aribövi majëhijaje hesi bëhoho jabu gavaruoho bogo avoho gavarue höjo. Hejaruoho bogo avoho heromo simanoroho baejarue höjo. \v 14 Jabumë ëhi jiëꞌe aribövie jioruomajëjo. Jabesi jöho mamiꞌe jö God-aro baeromo majëhinövade ae Isaiah-ro jajivoromo ëhi uvëꞌe höjo: \q1 Jemë hemu heꞌaꞌarujëjo \q1 röhu bëhoho bogo avoho heꞌaꞌarujëjo. \q1 Jemë gaemu gaꞌaꞌarujëjo \q1 röhu bëhoho bogo avoho gaꞌaꞌarujëjo. \q1 \v 15 Ëaribövi jabesi dë vövöbajoꞌoho iꞌuhëgaje höjo. \q1 Hiaꞌoho tugohëhëꞌe höjo. \q1 Nunoho sigohijëhëꞌe höjo. \q1 Bogo ëhioho jëvoꞌibejajo nunëro gaꞌibejarëjo. \q1 Hiaꞌëro heꞌibejarëjo. \q1 Dë vövöbajoꞌoho sasohoromo jöho baeꞌibejarëjo \q1 ëhuro jabumë huotorovoromo rueꞌibejarëjo \q1 naro avohëvego mae jëvoꞌibejajo. \p \v 16 Isaiah-hu jajivadëhi aribövi ioroꞌioroho ëhi jioruomaje höjo. Aꞌi jemë huë mae baejëꞌe jëvajëjo. Rabëni jemë nunëro garomo avoho gavaruje höjo. Hiaꞌëro heromo avoho hejaruje höjo. \v 17 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Jemë gavaruje muoho o hejaruje jöho urimëꞌi jö God-aro baeromo majëhinövare ariböviohuꞌo a ma ioroꞌiorohuꞌo ahoꞌobëhe jaburo nimoruomade höjo garomo heꞌiro. Röhu bogo garomo bogo heruomade höjo. \s1 I ujo saꞌare riremade uhu jö Iesuhu huruoho majëhijadohoje. \p \v 18 Röhu aehu i ujo riremade uhu jö hesi bëhoho hehëjo. \v 19 God-hu böröme namiromo muebejëvaje jöho ae rahu hiaꞌëremu heromo bogo avoho hejamu gavëꞌoho a sisë börömohuro rovaje höjo. Rueromo gavaje God-are jöho i ujo vaꞌëne jabesi dëre jiego garomo baeniëhiromo roriꞌo buꞌöjaje höjo. Ujo örire rireromamu ugehu i barëjare jö hesi bëhoho ëhi höjo. \v 20 O i ujehu munë uhunö jiëꞌe saꞌare rireromoromo riromo sahoriꞌamade jö hesi bëhoho aëro God-are jöho heromo ma-burëro nimorohoromo jöho ejaharue höjo. \v 21 Ejahoromo jöho ma-döëremu baejëꞌëro ëhuꞌëro majae ma-bunemu mae uehorovoromo garöhe God-are jö uehorovaruohuni aehu sisë vaejëvamu gavëꞌoho o huë vavaene rovamu gavëꞌoho ma-burëro vuonugarue höjo. \v 22 O ujehu bibëꞌe resu gemuore rireromade jö hesi bëhoho aëro God-are jöho hejarue höjo. Heromo ave saꞌa hesi muohuni nurunurumoromo o sarerivoromo uvarue höjo: Inöme bövie biseꞌe masije höromo jabesi nuninö bamarue höjo. Bamoromo saꞌarohemu uehorovaruohuro ëhuro God-are jö jabesi dëre jiajoho taemego jabumë bogo rae avoharue höjo. \v 23 O ujehu saꞌa mare rireromoromo baje 100 o 60 o 30 raeꞌamade jö hesi bëhoho aëro God-are jöho heromo avoho hejarue höjo. Avoho heromo rae avoharue höjo. Ioroꞌiorohuro ioroꞌioroho iosirëmiromo mu ma-mabëhe vaejarue höjo. \s1 Resu sisëhu irunoꞌo ma hesi gemuore riꞌamade uhu jöhoje. \p \v 24 Iae Iesuro uhu jöe göꞌo majëhijadeje. Majëhiromo uëvadeje: Ae gemuehu ujo ma riremoromo ëꞌadëhi God-ro böröme namiromo hesi öri ariꞌoho ëhi muebejaje höjo. Ae gemuëro mure vaꞌoromo irunoꞌe ujo maho riremobe vaꞌade höjo. \v 25 Ëhi ëꞌëꞌëro ae ahoꞌobëhe momoröꞌöjëꞌe jiamu gagoro mu arijoꞌohuꞌo muorovaje ae gemuëro mure rovade höjo. Rueromo i vaꞌëne resu sisëho i ujo riremadire ë riremonugoromo vaꞌade höjo. \v 26 Ëhi ëꞌëꞌëro irunoꞌoho riromo baje raejamu gavëꞌi resu sisëhuꞌo riromo raeꞌamade höjo. \v 27 Resu sisëhuꞌo raeꞌamamu gagorovo mu arijoꞌo hesi mu vaejarue ariböviohuro rueromo uavare höjo: Asëꞌe ja ujo mae jasi mure riremane höjo. Diehiꞌoromo resu sisëhuꞌo rijade höjo. \v 28 Uëvade höjo: Naꞌo muorovaje ahuro ëꞌade höjo. Ëꞌade höjamu uavare höjo: Ëhi jiëꞌoho na ja nagajëjo no vaꞌoromo resu sisëho ravojöro. \v 29 Uëvade höjo: Bogajo. Jemëro resue ravoꞌihöromo irunoꞌohuꞌo ravoꞌamojöëni bogo ëhioho ëꞌaꞌarujëjo. \v 30 Ëhuni irunoꞌohuꞌo resuohuꞌo nugego ëhi gemu mae riꞌirajo gagovoꞌiröhe majaho rueꞌiröhe höjo. Ëmajaho rueꞌiramu irunoꞌe gagovarue aribövioho naro uëꞌejöjo: Urimo resuoho ravoromo huhohoꞌamorëjo vëniro huoꞌirarije. Amo evaro irunoꞌoho gagovoromo ujuoho vaꞌoromo nasi irunoꞌo osaro bahirëjo. \s1 Ijo hisue mustard-hu ëgovaje uhu jöhoje. \p \v 31 Röhu uhu jöe göꞌo majëhiromo uëvadeje: Ijo hisu ihe mustard ujehu börömoriromo ëgovajëhi God-ro böröme namiromo ae göꞌo göꞌo ëhi gagovoromo muebejëvobe vaꞌaꞌajëjo. Ae gemuëro mustard ijo hisu uje gemu baeromo hesi mure öjade höjo. \v 32 Röhu bajo ioroꞌioroho ma-jianovoꞌamoꞌi aꞌi ë mustard ujoho biseharihe höjo. Ëhi höjo röhu riromo ëgovoromo ijo hisu ioroꞌioroho iosiramiꞌamoromo ijo vaꞌëne jiaje höjo. Ijo vaꞌëne jiego ugëro rueruomoromo ë ijo hesi adore ijue vaeꞌamarue höjo. \s1 I dë huaje osehu ire rumorovade uhu jöhoje. \p \v 33 Ëhi majëhinugoromo uhu jöe göꞌo majëhiromo uëvadeje: God-hu böröme namiromo muebejëvaje öroho aviëhi höjo. I dë huaje osehu ire rumorovajëhi God-hu böröme namiromo muebejëvaje muohuro saꞌae ahoꞌo ëhi rumorovobe vaꞌaje höjo. Magonahe gemuëro ie ahoꞌobëhe gagovoromo i dë huaje osoho i gemuore bamoromo iohuꞌo buarohade höjo. Buarohamu ë ioho ahoꞌobëhe rumorovo barëjade höjo. \p \v 34 Ëjöho ahoꞌobëhe Iesuro uhuꞌe majëhijamu rue gagovare ariböviohuro hejareje. Jöe ahoꞌo ma-uhuꞌe gemu majëhinövadeje. \v 35 Ëhi uhuꞌe majëhijade jö hesi bëhoho urimo jö God-aro baeromo majëhinövade ae gemuëro Iesuhu vaeꞌiröhe mu jöho God-are surire jajivoromo uvadeje: \q1 Naro uhuꞌe majëhinövoꞌejöjo. \q1 Öꞌidö saꞌa bamadevare evare aevoromo subivëhobe rovade jöho na jövonövoꞌejöjo. \s1 Resu sisë hesi uhu jö Iesuhu huruoho majëhijade jöhoje. \p \v 36 Ëhiꞌonugoromo gagovarue aribövioho rëmoꞌi osare vaꞌadeje. Osare vaꞌamu gagorovo hesi ijorajo ömoꞌömohuro rueromo uavareje: I vaꞌëne resu sisëhu i mure riꞌamade jöho huruoho majahuijego no hejarëjo. \v 37 Hejarëjamu uëvadeje: Ujo ma riremade a hesi jö bëhoho uëromo ëꞌode höjo: God-are A Maho nörö höjo. \v 38 I mu hesi jö bëhoho uëromo ëꞌode höjo: Saꞌae ahoꞌobëhe dinöꞌe dinöꞌe jiobe vaꞌajëjo. I ujo hesi jö bëhoho naro uëromo ëꞌode höjo: God-hu muebejëvego hesi aharire raromarue aribövie jioruomajëjo. I vaꞌëne resu sisë hesi jö bëhoho naro uëromo ëꞌode höjo: A sisë börömo hesi aribövie jioruomajëjo. \v 39 Mu arijoꞌo nu huodivoromo resu sisë hesi ujo riremade a hesi jö bëhoho naro uëromo ëꞌode höjo: Satan höjo. I gagovoꞌiröhe maja hesi jö bëhoho naro uëromo ëꞌode höjo: Ave saꞌa bövi biseꞌo barëꞌiröhe majaho höjo. I gagovoꞌiröhe aribövi jabesi jö bëhoho naro uëromo ëꞌode höjo: Anera aribövioho jioruomajëjo. \v 40 Resu sisë gagovoromo vëniro huaruëhi saꞌa bövi biseꞌo barëꞌiröhe majaho rueꞌiramu ëhi jioꞌaꞌajëjo. \v 41 Ëho majaho rueꞌiramu evare God-are A Maho naro nasi anera aribövioho rëmöꞌöꞌiramu jabumëro rueruomoꞌajëjo. Rueruomoromo mu sisë röjëhijarue o God-are jö aharue aribövi God-hu muebejëvajoho mevoromo \v 42 vëni börömehu ravajire ruruhöꞌöruomoꞌajëjo. Ëdiröꞌore ae ahoꞌobëhe nierusuburuꞌe bamoromo ane jaꞌiho vuogigimoruomoꞌajëjo. \v 43 Ëhi ëꞌiramu evare mu mae vaejarue ariböviohuro jabesi Vavuehu muebejaje öri ariꞌere raromoromo majaehu bamoromo ajivajëhi ëhi ajivoruomoꞌajëjo. Ae rahu ja God-are jö hejanue ae javëꞌoho bëhoho nahoromo birohonëjo. \s1 Gurihijëꞌe inömo mabëhe o nienia mabëhe ë inömo jabesi uhu jöhoje. \p \v 44 Röhu God-hu böröme namiromo muebejëvaje jö göho uhuꞌe uëꞌiëꞌajëjo. Ae gemuehu gurihi nugëꞌe inömo mabëhi birohoromo ëhuremu gemu uehorovadëhi God-hu böröme namiromo muebejëvaje jö ëhuremu ëhi uehorovoꞌirarije jöho höjo. Ae gemuëro ae gö hesi mure juvoꞌi gavade höjo inömo ma-mabëhe gagovoromo gurihi nugëꞌe jiamu. Gurihi nugëꞌe jiamu gagorovo huro ujuohoromo röhu maho gurihiromo duhade höjo. Duhonugoromo ë inömohuremu uehorovoromo nimorohëꞌi vaꞌoromo hesi maho sisëho ahoꞌo imoꞌamo barënugoromo ijo bajo bövi mae baeromo vuonoröꞌö vaꞌoromo gurihi nugëꞌe inömoho baeꞌi ë muoho imade höjo. \p \v 45 O aehu nienia mabëhe ëhemu uehorovadëhi God-hu böröme namiromo muebejëvaje jö ëhemu ëhi uehorovoꞌirarije jöho uhuꞌe uëꞌiëꞌajëjo. Nienia imoꞌamaje ae gemuëro nienia mabëhe imoꞌamoꞌi nahobe juvade höjo. \v 46 Nahojuvo nieniae gemu ma-mabëhoho birohade höjo. Birohonugoromo ë nieniahuremu uehorovoromo vaꞌoromo hesi maho sisëho imoꞌamo barënugoromo ijo bajo bövi mae baeromo vuonoröꞌö vaꞌoromo ë nieniaho gemu imade höjo. \s1 Viö uhu jöhoje. \p \v 47 Röhu God-hu böröme namiromo muebejëvaje jö göho uhuꞌe uëꞌiëꞌajëjo. Aëro viö böröme jovo eꞌure baꞌamare höjo. Baꞌamamu jovo maje ihe gö gö viöre aegade höjo. \v 48 Aegoromo irijiomamugo evare jovo riröre bavaꞌoromo raromare höjo. Raromoromo jovo majo maho suovoromo hevöre ioꞌamoꞌi sisëho ruruhöꞌöjare höjo. \v 49 Ëjö hesi bëhoho ave saꞌa hesi majaho barëꞌiramu ëhi jioꞌaꞌajëjo. Aneraëro rueruomoromo a maho ëhi rëmoꞌi a sisëho mevoromo ujuohoromo \v 50 vëni börömehu ravajire ë ruruhöꞌöꞌaruëjo. Ëdiröꞌore ae ahoꞌobëhe nierusuburuꞌe bamoromo ane jaꞌiho vuogigimoruomoꞌajëjo. Ëhi jioꞌaꞌajëjo. \s1 Jö mae göho mamie göho iꞌe ë hesi jöhoje. \p \v 51 Röhu naehu majëhijode jöho ahoꞌo na jemë he barëjarije höjamu uavareje: Ioꞌajo. \v 52 Ioꞌajamu Iesuro uëvadeje: Ëhuꞌëro God-are jögoru mami öri röjëhijaje ae rahu God-hu böröme namiromo muebejëvaje jö iꞌohuꞌo ëhuꞌo hejëꞌoho inömo mamiohuꞌo iꞌohuꞌo hesi osare jiaje aho vaꞌëne jianovajëjo. Ëhi jiëꞌe aehu inömo mamiohuꞌo iꞌohuꞌo bahijaje osare jioꞌamajoho vaꞌorahoro ujuoho rueromo röjëhijajëhi ëhi jiëꞌe ariböviohuro God-are jö mamiohuꞌo iꞌohuꞌo ae röjëhiruomoꞌajëjo. \s1 Iesuare amo rajehu Iesu bijönimoruomade jöhoje. \p \v 53 Ëhi jiëꞌe uhu jöho majëhinugoromo Iesuro vaꞌadeje. \v 54 Vaꞌoromo hesi amëro rovadeje. Rueromo hiromo God rajahijarue osare rumo vaꞌoromo God-are jö bëhoho röjëhijadeje. Röjëhijamu hegorovo tiöjëvadeje. Tiöromo uvoruomadeje: Diehiꞌoromo simano maho baeromo darugoꞌe mu masijoho vaejaje höjo. \v 55 Hu sarerivajëjo. Ma-ijo muemu vaejaje a hesi harihe höjo. Hesi vëmoho Mary höjo. Hesi ö ömoꞌömoho James Joseph Simon Judas ëhi jioꞌamajëjo. \v 56 Hesi maꞌino ömoꞌömoho ahoꞌo noꞌo gemu mae raromarue höjo. Ëhi jiëꞌoho diehiꞌoromo aviëhi jiëꞌe muoho baejade höjo. \v 57 Ëhi uvoromo nue huodivareje. Nue huodivamu gëgorovo Iesuro uëvadeje: Jö God-aro baeromo majëhijarue aribövioho dinöꞌe dinöꞌe vaꞌëꞌiroho aëro no mae uehorovavuarue höjo. Aꞌi nosi saꞌa raje agane gemuoho jemëremu bogo ëhioho uehorovavuaruje höjo. \v 58 Ëhi uënugoromo darugoꞌe muoho ma-gemu gemu ë vaejadeje amo rajoho bogo ma uehorovaruego. \c 14 \s1 John bapataeto vaejaje a guomade jöhoje. \p \v 1 Ëhiꞌamu Iesuhu mu börömo vaejaje jöho saꞌa a böröme Herod-ro hejadeje. \v 2 Herod-ro jöho heromo hesi mu vaejarue aribövioho uëvadeje: Ëaho John bapataeto vaenövade aho höjo. Hu guomoromo riꞌöjëꞌe höjo. Guomoromo riꞌöjëꞌëro ëhuꞌëro darugo böröme baeromo mu masijoho vaejaje höjo. \p \v 3-4 Röhu ë jö hesi bëhoho urimëꞌi Herod-ro hesi öe Philip-are vabore hesi ihoho Herodias gohoniahijadeje. Gohoniahijamu John-ro riꞌöromo uaꞌi hijadeje: Ëmagonaho baejanoho ëho bogo maehu höjo. Ëhi uaꞌi hijamu Herod-ro ë magonaho hesi jöëni ae uëvamu John guduamoromo tövoromo savoji gagore baꞌamareje. \v 5 Ëhiꞌamu Herod-ro John anoꞌi nimoromo röhu uvadeje: Ae ahoꞌobëhe uvoruomaje höjo: John hu jö God-aro baeromo majahuijaje ae hö uvarue höjo. Ëhi uvoromo ë aribövioho juhuonëmiromo bogo anadeje. \p \v 6 Ëhiꞌojuvo Herod rahade majaho rovadeje. Herod rahade majaho rovamu Herodias-are abojohuro ae ahoꞌobëhe jabesi nunire rueromo javavadeje. Javavamu Herod-ro garomo vuëvadeje. \v 7 Vuëvoromo magonahoho uavadeje: Ja rabe rabe nagëꞌoho iae na bojamiꞌejöjo. God-ro geꞌego na mae uavajëjo. \v 8 Ëhi uavamu abojohuro vaꞌo vëmehu nimade jöho heromo rueromo Herod uavadeje: Bapataeto vaejaje ae John-are sönöho tarioromo simanoho hevöro bamoromo avehuro baro bojemëjo. \v 9 Ëhi uavamu hegorovo rue a börömohuro huë vavaene baejadeje. Huë vavaene baejade höjo röhu urimo darugoꞌe jöho ë aribövi jabesi nuniro ë magonahoho mae uavëꞌëro ëhuꞌëro jöe bojëmiromo uëvadeje: Magonahehu nimajoho baro bojamihëjo. \v 10 Bojamihëromo ae rëmöꞌöjamu savoji gagore vaꞌoromo John-are sönöho tarioromo \v 11 simanoho hevöre bamonugoromo barueromo abojoho bojamijareje. Bojamamu huro bavaꞌo vëmoho bojamadeje. \v 12 Ëhiꞌamugo John-are ijore ijore jijiharue ariböviohuro rueromo sinoho bavaꞌoromo guavareje. Guavonugoromo vaꞌoromo Iesu majahijareje. \s1 Iesuhu ae ahoꞌobëhe 5,000 daꞌuojëhade jöhoje. \p \v 13 John bapataeto vaejëvaje a guomade jöho majëhijamu hegorovo Iesuro vaꞌoromo boat-re ajio hiromo a rumoꞌe saꞌare vaꞌi vaꞌadeje huꞌo hesi ariböviohuꞌo sivue raromoröhëni. Ëvaꞌaje jöho hegoro ae ahoꞌobëhe jabesi amore amore jioromo vaꞌoromo Iesuhu vaꞌajire saꞌa hörëro ë vaꞌoruomadeje. \v 14 Vaꞌoruomamu Iesuro jovo döre boat-re vaꞌadoho saꞌare rueromo ravoꞌamoromo gavade ae ahoꞌobëhe tagavëꞌe jiamu gëgorovo jabesi jöëni vavaenimoromo jabesi aribövie guomo guomoꞌoho ajëmijadeje. \p \v 15 Ëhiꞌojuvo majae garoboꞌe bamamugo hesi ijorajo ömoꞌömohuro rueromo uavareje: Aveho a rumoꞌe saꞌae höjo. O majae mamiꞌe barëjëꞌe höjo. Ëhuni aribövioho rëmöꞌöjego amo göro göro vaꞌoromo ie imoꞌamoꞌirarëjo. \v 16 Ie imoꞌirarëjamu Iesuro uëvadeje: Jabumë rabëni vaꞌojörajo. Jemëro irunoꞌoho daꞌuojëhirëjo. \v 17 Daꞌuojëhirëjamu uavareje: Iae mae höjo röhu aviae no ie övo gö mine visue niöꞌi ëhemu javuajëjo. \v 18 Ëhemu javuajëjamu uëvadeje: Baro bojemihëjo. \v 19 Ëhi uënugoromo huro aribövioho uëvadeje: Garasioro raromohëjo. Raromohëromo ie övo gö mine visue niöꞌi ujuoho rovaroho ëho huro ujuohoromo öꞌidöho sioroho garomo God huë mae uavadeje. Huë mae uanugoromo ioho atoꞌatovoromo hesi ijorajo ömoꞌömoho iꞌimëmamu ujuohoromo ae ahoꞌobëhe suvuorëmijareje. \v 20 Suvuorëmijamu ae ahoꞌobëhe ë ioho visuoho ueꞌahamu daꞌuëgadeje. Daꞌuëgamu gagorovo ijorajoho jaburo vitu vituoho gagovoromo aegamu esöe ahoꞌobëhe 12 irijiomoꞌamadeje. \v 21 Ëhiꞌareje. Amaꞌe ahoꞌobëhe 5,000 rabuꞌe iohuꞌo visuohuꞌo ueꞌahoruomadeje. Röhu magonahe asisöꞌe jabuꞌo ueꞌahareje. \s1 Iesuhu eꞌu döre hörehu vaꞌade jöhoje. \p \v 22 Ëhiꞌamu Iesuro hesi ijorajo ömoꞌömoho uëvadeje: Boat-oro ajio raromoromo eꞌu ioni gönö urimo vaꞌohego na a ioroꞌioroho rëmöꞌöjöjo. \v 23 Ëhi uëromo ae ahoꞌobëhe rëmöꞌönugoromo parie vaeꞌi hesi sivue dahorure ajiomadeje. Ajiomoromo hesi sivue hijamu vahiromadeje. \v 24 Vahiromamu nume ijorajoho jaburo öri ëgoböviro jovo döre vaꞌoruomamu evare burëro jabesi nuninö rueromo jovoho hasaromo boat-ohuꞌo babuꞌöjëvobe vaꞌadeje. \v 25 Ëhiꞌojuvo sisonuvoꞌiaꞌamu Iesuro jovo döre hörëro rovadeje. \v 26 Jovo döre rovamu gagorovo ijorajoho jaburo jioduduꞌiraeromo uvareje: Aruꞌahëro rovajëromo juhuonivoromo jöꞌe dadovareje. \v 27 Jöꞌe dadovamu hejëꞌi Iesuro uëvadeje: Nadi juhuonivoꞌi biririvohëjo. Na jevajëjo. \v 28 Na jevajëjamu Peter-ro uavadeje: Bada ja javëꞌoho uevego na jovo döre öꞌöjo. \v 29 Öꞌöjamu Iesuro uavadeje: Rovëjo. Rovëjamu hegorovo Peter-ro boat-re jioromo jovo döre abueromo Iesu birohoꞌi hörëro jovo döre vaꞌadeje. \v 30 Vaꞌihö gavade bure rovamu gagorovo juhuonivadeje. Juhuonivoromo jovo gagore abueꞌiaꞌamu gavëꞌi uvadeje: Bada ajemëjo. \v 31 Ajemëjamu hejëꞌi Iesuro övoho nugöꞌöromo Peter maꞌenoromo uavadeje: Mae uehorovevo avohoꞌibejanëjo. Ja rabëni uehoro niöꞌioho baejane höjo. \v 32 Ëhi uanugoromo jaburo niöꞌiro boat gagore ajiomamu gavëꞌi buroho barëjadeje. \v 33 Buroho barëjamu gagorovo boat-re raromare ariböviohuro Iesu rajahiromo uavareje: Iae mae-ëjo. Ja God-are Harihe javajëjo. \p \v 34 Ëhiꞌonugoromo eꞌu ioni gönö rueromo Gennesaret saꞌare ravoꞌamareje. \v 35 Ravoꞌamamu gagorovo ë saꞌa rajohuro Iesu garomo uvoruomadeje: Iae Iesu hö uvoromo ë saꞌae bövioho jöe nugöꞌöjamu guomo guomoꞌe ae ahoꞌobëhe ujuoho rueruomadeje. \v 36 Ujuoho rueromo ëninamiromo uanövareje: Guomo guomoꞌe aribövioho uëvego ja niögu vituohuremu rëhego ëhuro guomo guomoho barëꞌamajo. Ëhi uaꞌego ae rahu rëhëꞌoho marëꞌamonövadeje. \c 15 \s1 Pharisee ariböviehu God-are jö bogo avoho uehorovoꞌi jabesi a mami jö böröme hö uehorovare jöhoje. \p \v 1 Ëhiꞌamu Pharisee ariböviohuꞌo Jew rajo jögoru öri röjëhijarue ariböviohuꞌo ëho jaburo Jerusalem jioromo rovareje. Rueromo Iesu uavareje: \v 2 Jasi ijorajo ömoꞌömoho nosi a mamiehu bojëmibe rovare jögoroho ahoruomaje höjo. Nosi a mamiehu ëꞌarëhioho jasi aribövioho jovoho övoho bogo ëhioho otehodivorovëꞌe ioho ma-ueꞌaharue höjo. Rabëni ëhioho ëꞌarue höjo. \v 3 Ëhi uavamu hegorovo Iesuro uëvadeje: Röhu jemë rabëni jemesi a mami jabesi muohuremu uehorovoromo ëhuro God-are jögoroho aharuje höjo. \v 4 Ëhesi bëhoho God-ro uëvade höjo: Jasi vëmu vavuꞌoho mae uehorovëvonëjo. O jöe göꞌo uëvade höjo: Ae rahu jö sisë jövoromo vëmu o vavu hesi iho ijumahëꞌoho anego guomoꞌirajo. \v 5 Röhu jemëro ë jöho ahoromo ae röjëhiromo uëvaruje höjo: Jaehu jasi vëmu vavuꞌo God-are nunire uëvëꞌoho: Nasi maho sisëho ujuohoromo jemë ajëmiꞌibejodoho röhu aveho na God-are ihoro bamëꞌe jevajë uëvëꞌoho \v 6 nadi röhu maho huotorovoromo vavuoho ajaminëjo. Ajamijëꞌoho sisë höjo. Vavu ajamijëꞌoho sisë hö uëvarujohuro ëhuro vëmu vavuꞌo mae uehorovëvoꞌirarijego God-hu bojëmade jöho jemëro aharuje höjo jemesi a mami jöho eꞌirovo. \v 7 Sareri sareriꞌe aribövie jëvajëjo. Jö God-aro baeromo majëhijade ae Isaiah-ro jemëhu ëꞌirarije jöho jajivoromo ëhi uvëꞌe höjo: \q1 \v 8 Ave ariböviohuro ma-jöꞌëremu God na rajehiꞌi \q1 dë vövöbajoꞌoho bogo nasi gemuoroho jioꞌi roriꞌo jioruomajëjo. \q1 \v 9 Jabumë a jabesi jögoroho ae röjëhiromo uëruomaje höjo: Ëho God-are jöe jiaje ejahuorëjo. \q1 Ma-a jabesi jögoroho ëhi röjëhiromo ëhuro ma-döhemu God na rajehiruomaje höjo. \m Ëjemesi jö Isaiah-hu jajivadoho iae mae höjo. \s1 Bogo i ijaruohuro aꞌi uehoro sisë baejaruohuro ëhuro God-are nunire sisërëjavuaje jöhoje. \p \v 10 Iesuro ëhi uënugoromo ae ahoꞌobëhe uëvadeje: Ro gemuoro gagovohëromo ro gagovamu uëvadeje: Ave uhu jö uëꞌiëꞌajoho avoho heromo bëhoho baerëjo. \v 11 Rabe jöꞌore vaꞌëꞌoho bogo ëhuro aho sisërëꞌamoꞌi aꞌi rabe jöꞌore jioromo suorovëꞌohuro ëhuro aho sisërëꞌamaje höjo. \p \v 12 Iesuro ëhi jövamu hejëꞌëro hesi ijorajoho jaburo rueromo uavareje: Jaehu ë jö majëhijamu Pharisee ariböviehu heromo huë sisë baeruomadoho na ja uehorovanuëjo. \v 13 Na ja uehorovanuëjamu Iesuro uëvadeje: Nasi Vavue öꞌidöre hijaje a hesi aribövioho mure i maehu rijajoho vaꞌëne jioruomajëjo. Ëmure hesi ëma riꞌamaje resu resuoho nasi Vavuohuro jahoꞌamoromo ruruhöꞌöꞌajëjo. \v 14 Ëhuni ë resu resu vaꞌëne Pharisee aribövioho ëhi vuonugorëjo. Jaburo nuni sisëꞌe ariböviohuro öroho röjëhijanovarue höjo. Nuni sisëꞌe a göehu nuni sisëꞌe a gö öri röjahijëꞌoho jabumë niöꞌi guare bejëvo vaꞌaꞌajëjo. \v 15 Bejëvo vaꞌaꞌajëjamu Peter-ro Iesu uavadeje: Röhu jöꞌore vaꞌaje o jöꞌore jioromo suorovaje uhu jö hesi bëhoho huruoho majahuijego no hejarëjo. \v 16 Hejarëjamu Iesuro uëvadeje: Na jaruvoho ëhi jemëꞌo uehoroho bogojëvajëjo. \v 17 Jemë rabëni bogo garomo uvarujëjo: Rabe jöꞌore vaꞌëꞌoho dëre abueromo dëre jioromo suorovoromo bogo aho ijumëvëꞌe ma-gua gagore vaꞌaje höjo. \v 18 Aꞌi jöꞌore jioromo suorovaje jöhuro dë vövöbajoꞌere jioromo rojomoromo jöꞌore suorovaje höjo. Suorovoromo ëhuro aho God-are nuniroho sisërëꞌamaje höjo. \v 19 Ëhesi bëhoho uehoro sisëhuro dë vövöbajoꞌere jioromo rojomego ëhuro ae muoꞌamoruomaje höjo. Gohoꞌamoruomaje höjo. Öëro jijihanovoruomaje höjo. Vajiohëro ujuohoruomaje höjo. Ae sarerëmiruomaje höjo. Ae gö jabesi ihoho ijumoruomaje höjo. \v 20 Ëhi jiëꞌe mu sisë vaejëꞌohuro ëhuro aho God-are nunire sisërëꞌamaje höjo. Aꞌi övo bogo eguëꞌe i ijëꞌoho bogo ëhuro aho God-are nuniroho sisërëꞌamaje höjo. \s1 Israel rajo bogo aꞌi saꞌa gö rajo magonahehu Iesu mae uehorovade jöhoje. \p \v 21 Ëhiꞌoromo Iesuro ë saꞌaho nugo vaꞌadeje. Vaꞌadoho vaꞌo Tyre amo Sidon amo jiajinö saꞌare ë rovadeje. \v 22 Rovamu iae Canaan saꞌa rajo magonahëro ë saꞌare hijëꞌëro rueromo Iesu uavadeje: Bada ja a böröme David-are ujoho javaje nani vavaenimoromo ajeminëjo. Satan-are a sisëro nasi aboji hesi dë gagore abuejëꞌe höjo. Abuejëꞌëro magonahoho sisëꞌi hijajëjo. \v 23 Sisëꞌi hijajëjamu Iesuro bogo jöho uavadeje. Bogo jöho uavamu hesi ijorajo ömoꞌömohuro rueromo uavareje: Magonahoho uavego vaꞌajo. Hu ma-darugoꞌo uvobe nosi ijore ijore rovajëjo. \v 24 Rovajëjamu Iesuro uëvadeje: God-ro saꞌare remöꞌöjade höjo naro rueromo bogo saꞌa gö rajoho ajëmiꞌi aꞌi Israel raje sheep vaꞌëne subiröꞌöꞌamëꞌohemu ajëmiꞌirodego. \v 25 Ëhi uëvamu ë saꞌa gö rajo magonahohuro ro Iesuare bëhire ague aho hiromo uavadeje: Bada ajemijëjo. \v 26 Ajemijëjamu Iesuro uehorovoromo uvadeje: Vëmu vavuꞌehu jabesi aboji harihuꞌo urimo ajëmijaruëhi naro nasi saꞌa rajohemu ëhi urimo ajëmiꞌi rovode höjo. Ëhi uvoromo ë saꞌa gö rajo magonahoho uhuꞌe uavadeje: O-ajo. Noehu aboji harihuꞌo jabesi i ujuohoromo ö harihu mioꞌamëꞌoho ëho bogo maehu höjo. \v 27 Bogo maehu höjamu hegorovo magonahohuro uehorovoromo uvadeje: Iae na bisemu ioniro saꞌa gö raje jevoꞌego ëhuni bogo ajemiꞌi jöho jövajëjo. Röhu noehu bogo rarovego öehu i ugobajoꞌo ueꞌaharuëhi nani Iesuro naꞌo ëhi ejehoromo nasi abojoho ajamiꞌajëjo. Ëhi uvoromo mana uhuꞌe uavadeje: Bada iae mae-ëjo röhu jabesi öhuro vavu jabesi maratuore jioromo rireromëꞌe i ugobajoꞌoho ueꞌaharue höjo. \v 28 Ueꞌaharue höjamu Iesuro uavadeje: Asëꞌe naro ajamijöro uehoro ma-mabëhe barovane höjo. Ëhuni jaehu nimanuëhi ëhi ëꞌejöjo. Ëhi ëꞌejöjamu gavëꞌi abojoho marëjahadeje. \s1 Iesuhu ae ahoꞌobëhe jabesi sino avohëhade jöhoje. \p \v 29 Ëhiꞌamu Iesuro vaꞌadeje. Vaꞌadoho vaꞌo Galilee jovo riröre vaꞌoromo dahorure ajiomoromo saꞌaro hijadeje. \v 30 Hijamu ae ahoꞌobëhe maho jaburo höru sisëꞌe aho nuni sisëꞌe aho övo höru tövëhëꞌe aho bitaro tövëhëꞌe aho guomo guomoꞌe a ioroꞌioroho ahoꞌobëhe ëhi ujuoho rueruomadeje. Ujuoho rueromo Iesuhu hijajire saꞌare bahiruomadeje. Bahijamu huro avohëvamu mae jëvadeje. \v 31 Mae jëvamu ae ahoꞌobëhe garuomadeje bitaro tövëhëꞌe aribövioho mae jioromo jöe atamu övo höruꞌe tövëhëꞌoho mae jëvamu höru sisëꞌe aribövioho mae jioromo jijihamu nuni sisëꞌe aribövioho mae jioromo uherihamu. Ëhiꞌamu gëgorovo jabumë ae ahoꞌobëhe tiöjëvadeje. Tiöromo God Israel rajo muebejëvaje a hesi ihoho döro bamoruomadeje. \s1 Iesuhu ae ahoꞌobëhe 4,000 i daꞌuojëhade jöhoje. \p \v 32 Ëhiꞌamu Iesuro hesi ijorajo ömoꞌömoho uëvadeje: Ruehë uëromo rovamu uëvadeje: Ave ariböviohuni vavaenegajëjo. Jabumë naꞌo raromobe rovaroho majae niöꞌi gemu barëjëꞌëro ëhuꞌëro i ueꞌahoꞌiröhoho bogohöjo. Ma-dë gagëremu rëmöꞌöjëꞌoho na bijönegajëjo vaꞌego örire nune örijëvojöëni. \v 33 Ëhi uëvamu rue ijorajoho jaburo uavareje: Iae ëhi höjo röhu aveho ma-saꞌaemu jiëꞌe öri ariꞌero ae ahoꞌobëhe rovëꞌe höjo. Ëhi jiëꞌoho no dinöꞌe ioho birohoromo daꞌuojëhiꞌejarëjo. \v 34 Daꞌuojëhiꞌejarëjamu uëvadeje: Ioho diminoꞌe jëvajëjo. Diminoꞌe jëvajëjamu uavareje: Ioho övo gö mine övo göre niöꞌi visu ininoho ma-gemu gemu javuajëjo. \v 35 Ëhi uavamu hegorovo Iesuro ae ahoꞌobëhe uëvadeje: Saꞌaro raromohëjo. \v 36 Raromohëromo ie övo gö mine övo göre niöꞌi ujuoho rovarohuꞌo visuohuꞌo ujuohoromo God huë mae uanugoromo atoꞌatovoromo hesi ijorajo ömoꞌömoho iꞌimëmamu ae ahoꞌobëhe suvuorëmijareje. \v 37 Suvuorëmijamu ae ahoꞌobëhe ueꞌahamu daꞌuëgadeje. Daꞌuëgamu gagorovo ijorajoho jaburo vitu vituoho gagovoromo esöe övo gö mine övo göre niöꞌi aegamu irijiomoꞌamadeje. \v 38 Amaꞌe ahoꞌobëhe 4,000 jaburo ë ioho visuoho ueꞌahoruomadeje. Röhu magonahe asisöꞌe jabuꞌo ueꞌahareje. \p \v 39 Ëhiꞌamu Iesuro ë aribövioho rëmöꞌönugoromo boat-re ajio hiromo Magadan saꞌare vaꞌadeje. \c 16 \s1 Pharisee ariböviohuꞌo Sadducee ariböviohuꞌo jabuhu Iesu bogo ma uehorovoromo huhu darugoꞌe mu vaejöro dinamare jöhoje. \p \v 1 Iae Pharisee ariböviohuꞌo Sadducee ariböviohuꞌo ëho jaburo rovareje. Rueromo Iesu guaro bevaꞌojöro nimoromo uavareje: God-are darugoho baeromo bogo gavarue muoho röjahuijego no gavarëjo huro ja ajamego muoho vaejanue javego o bogo. \v 2 Ëhi uavamu huro uëvadeje: Jeniromoromo öꞌidöho kavuego uvaruje höjo: Öꞌidö kavuajoho vamae jioꞌiro ëꞌajëjo. \v 3 O sueꞌoho uvaruje höjo: Öꞌidö kavuoromo ramoramovajoho jaruvoho ëni buruꞌe rue hesi höjo. Jemëro öꞌidöho uherihoromo kavuego garomo uvaruje höjo: Ëhesi bëhoho iae ëhi jioꞌiëꞌajëjo. Röhu ave jaruvore rovaje muoho garomo ë hesi bëhoho bogo avoho garomo uvarujëjo: Iae God-are mu börömoho rovajëjo. \v 4 Sareriꞌe aribövi sisë jëvajëjo. Magonahehu hesi baru vuonugoꞌi ma-juvajëhi jemëro ëhi God vuonugoꞌi mue gö gö uehorovaruje höjo. Jemë rabëni darugoꞌe muoho gaꞌi nimarujëjo. Na ëhi jiëꞌe muoho bogo vaeꞌi aꞌi Jonah-hu God-are mu börömo röjëhijade ëhi jiëꞌe muohuremu röjëhiꞌejöjo. Mue gö gö bogajo. Ëhi uënugoromo rëmo vaꞌadeje. \s1 Pharisee aribövi o Sadducee aribövi jabesi i dë huaje oso hesi uhu jöhoje. \p \v 5 Ëhiꞌamu Iesumëro eꞌu döre vaꞌoromo ioni gönö rovareje. Rueromo ijorajoho jaburo gavareje rumonëgamu irunoꞌoho bogo ujuohëꞌe jëvamu. \v 6 Ëhiꞌamu Iesuro uhuꞌe uëvadeje: Jemë gavëꞌiajo. Pharisee aribövi o Sadducee aribövi jabesi i dë huoꞌamaje osohuro jemesirire rumorovoꞌajëjo. \v 7 Rumorovoꞌajëjamu rueho jaburo ë jöho mevoromo uarovareje: Noro ie bogo ujuoho rovëꞌëro ëhuni jövajëjo. \v 8 Ëhi uarovamu Iesuro gëromo uvadeje: Jabumë ëhi jiëꞌe jöho ataruëromo uëvadeje: Mae uehorovevo avohoꞌibejarijëjo. Jemë rabëni i bogojavuaje jöho atarujëjo. \v 9 Jemë rabëni avevejöꞌohuꞌo bogo gavarujëjo. Naehu ie övo gö mine ujuohoromo ae ahoꞌobëhe 5,000 iꞌimëmodoho ë i vitu vitu aegamu esöe diminoꞌe irijiomoꞌamadoho jemë ëhuꞌo rabëni bogo uehorovarujëjo. \v 10 O naehu ie ahoꞌobëhe övo gö mine övo göre niöꞌi ujuohoromo ae ahoꞌobëhe 4,000 iꞌimëmodoho ë i vitu vitu aegamu esöe diminoꞌe irijiomoꞌamadoho jemë rabëni bogo ëhuꞌo uehorovarujëjo. \v 11 Jemë rabëni uvarujëjo: Ie bogojavuoꞌego nöröro i jöe uehorovoromo majahuijajëjo. Bogo ë jöho uëromo ëꞌode höjo. Röhu gavëꞌiajo. Pharisee aribövi o Sadducee aribövi jabesi i dë huoꞌamaje osohuro jemesirire rumorovoꞌajëjo. \v 12 Rumorovoꞌajëjamu hegorovo ijorajoho jaburo uhu jö hesi bëhoho avoho uehorovoromo uvareje: O Iesu bogo i dë huoꞌamaje oso jöho majahuiromo uövuade höjo: Gavëꞌiajo. Aꞌi Pharisee aribövi o Sadducee aribövi jabesi jö sisëhuro nosiro rumorovojöëni ë jöho uhuꞌe majahuiromo uövuade höjo: Gavëꞌiajo. \s1 Iesu hu ëhi jiëꞌe ae jiaje jö Peter-hu jövade jöhoje. \p \v 13 Iae Iesuro ajiomadoho Caesarea Philippi amo bëhinö saꞌare rovadeje. Rueromo huro hesi ijorajo ömoꞌömoho uëvadeje: God-are A Maho na rahuo jevaje jöho ae ahoꞌobëhe diehi atoruomaje höjo. \v 14 Diehi atoruomaje höjamu uavareje: A ioroꞌiorohuro uvoruomaje höjo: Ja John bapataeto vaejavuonövane ahuro rovëꞌe javajëjo. A ioroꞌiorohuro uvoruomaje höjo: Ja Elijah-ro rovëꞌe javajëjo. A ioroꞌiorohuro uvoruomaje höjo: Ja Jeremiah-ro o jö God-aro baeromo ae majëhinövane ae göëro rovëꞌe javajëjo. \v 15 Ëhi uavamu hegorovo Iesuro uëvadeje: Röhu jemë nasi jöho diehi ataruje höjo. \v 16 Diehi ataruje höjamu Simon Peter-ro riꞌöromo uavadeje: Ja böröme namiromo ajamuijanue aho javajëjo. God hiemu hijaje a hesi Harihe javajëjo. \v 17 Hesi Harihe javajëjamu Iesuro Peter uavadeje: John-are harihoho Simon ja huë mabëhe baejëꞌe javajëjo. Bogo ma-aehu ë jöho röjahijamu jövoꞌirögoro nasi Vavue öꞌidöre hijajohuro röjahijëꞌëro jövanuëjo. \v 18 Röhu na ave jöho uaꞌiëꞌajëjo: Ja Peter javajëjo. Peter hesi bëhoho munë javajëjo. Röhu ave munëho bamoꞌejöjo nasi ekaresiae ahoꞌobëhe ë hesi döre gagovëvego bibivoromo riravoꞌirarijego. Nasi ekaresiae ahoꞌobëhe ëhi riravoꞌiramu vuovo hesi vöröho bogo ruahöꞌöjëvoromo ijumëvoꞌajëjo. \v 19 Röhu naro Peter jasi örire darugoho bojamiꞌejöjo jero ojoho jiovëhego aëro God-are öri ariꞌere ë vaꞌoruomoröhego. Ja saꞌare hiromo öri tugohëꞌoho jero ma-mae tugohoꞌiramu Godꞌo öꞌidöre hiromo avoho tugohoꞌajëjo. O saꞌare hiromo öri jiovëꞌoho jero ma-mae jiovoꞌiramu Godꞌo öꞌidöre hiromo avoho jiovoꞌajëjo. \v 20 Ëhi uaromo hesi ijorajoho ahoꞌobëhe darugoꞌo uëvadeje: Nadi aho huruoho majëhiromo uërëjo: Nörö böröme namiromo a ajëmijaje aho höjo. \s1 Iesuhu huë vavaeni baeromo guomoröhe jö jövadohoje. \p \v 21 Ëhiꞌonugoromo evare majare Iesuro aevoromo hesi ijorajo ömoꞌömoho röjëhiromo uëvadeje: God-ro ëhi bamëꞌëro ëhuꞌëro na Jerusalem ajiomoꞌejöjo. Ajiomoꞌiramu a duvaho ariböviohuro priest masijohuro Jew rajo jögoru öri röjëhijarue ariböviohuro ëho jaburo viꞌehe huë vavaene bövie biseꞌe bojemiꞌaruëjo. Ëhi ëꞌoromo ae gö jabesi övore bojëmiꞌiramu anegoꞌiramu guomoromo majae niöꞌi gemu hesi uhure riꞌöꞌejöjo. \v 22 Ëhi uëvamu hegorovo Peter-ro Iesu roriꞌo huꞌirae bavaꞌoromo uavadeje: Bada bogajo. Ëhi jiëꞌe huë vavaenoho bogo mae bogo baeꞌaꞌanuëjo. \v 23 Ëhi uavamu hegorovo Iesuro huotorovoromo Peter uavadeje: Satan roriꞌo vaꞌëjo. Jero nasi muoho ahanuëjo. God-hu uehorovajëhioho ja bogo ëhioho uehorovoꞌi ma-aehu uehorovaruëhi jero ëhi uehorovoromo ëhuni ë jöho jövanuëjo. \p \v 24 Ëhi uanugoromo hesi ijorajo ömoꞌömoho uëvadeje: Ae rahuaro nasi ijore ijore juvoꞌi nimëꞌoho jasi sinehu nimajoho nadi uehorovoꞌi uvonëjo: Iesuare jöëni viꞌehe huë vavaene javoje rabe baeromo guomevëꞌoho iae hesi hö uvoromo korosi hesi iꞌuoho banigojiomanovoromo nasi ijoro ijoro juvonövonëjo. \v 25 Ja jasi sinohuni uehorovoromo biririvoromo ave saꞌare hiꞌi ëhemu uehorovëꞌoho ijonöho guomo öriro vaꞌaꞌanuëjo. O ja nasi jöëni guomëꞌoho ijonöho maro hiꞌaꞌanuëjo. \v 26 Jaehu are jove saꞌae mae sisë ahoꞌobëhe bae baerëꞌi röhu jasi arijoꞌarije ijumorovëꞌoho na ja ëhuro mae javoꞌajëjo. Bogajo. Arijoꞌarije ijumorovëꞌoho diehi röhu maho avohorovoꞌiramu mae javoꞌajëjo. Öre bogohöjo. \v 27 Röhu God-are A Maho naro nasi Vavu hesi ajohuꞌo nasi anera ömoꞌömohuꞌo gemu mae vuonoröꞌö rueꞌejöjo. Rueromo evare ae gemu gemu diehi jiëꞌe mu vaejarije manaho ëhi bojëmibe vaꞌejöjo. \v 28 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Jemë a ioroꞌiore ave riravarujoho bogo vuovëꞌe raromoromo geꞌaꞌarujëjo God-are A Maho naro böröme namiromo muebejëvoꞌi rueꞌiramu. \c 17 \s1 Iesuare nu anoꞌehu ajivoromo gorosovade jöhoje. \p \v 1 Ëhi uënugoromo majae ahoꞌobëhe övo gö mine övo göre gemu barëjamu Iesuro Peter James o James-are öe John ëhi söromo dahoru ëgobövire ajiomoromo jabesi sivue raromareje. \v 2 Raromoromo ë ijorajoho jaburo gavareje Iesuare sino hahoꞌe gorosovoromo hesi nu anoꞌoho majaehu bamajëhi ëhi jioꞌi hesi niögoho ajivo avohamu. \v 3 Ëhi gaꞌi gavareje Mosesꞌo Elijahꞌo ëma jëvoromo jabuꞌo Iesuꞌo jöe atoruomamu. \v 4 Jöe atamu gëgorovo Peter-ro Iesu uavadeje: Bada no ave raromaruoho iae mae höjo. Ja nagëꞌoho naro javue niöꞌi gemu vaeꞌamoꞌejöjo jani gemu Moses-ni gemu Elijah-ni gemu. \v 5 Ëhi jövamu gavëꞌi ajivëꞌe suehuro rueromo aegëhadeje. Aegëhamu hejareje sue uhure uvavamu: Ave aho nasi Harihu mabëhe höjo. Na hu garomo nimorohevajëjo. Huhu jövaje jöho avoho herëjo. \v 6 Ëhi uvavamu hejëꞌi ë ijorajoho jaburo sisë maro juhuonivoromo saꞌare rireromoromo nu anoꞌoho saꞌare amoromo momoröꞌöjareje. \v 7 Saꞌare momoröꞌöjamu Iesuro rueromo jabumë rëhëvoromo uëvadeje: Nadi juhuonivoꞌi riꞌöhëjo. \v 8 Riꞌöhëjamu hegorovo riꞌö uherihoꞌi gavareje ae gö bogojioꞌi Iesu gemu namijamu. \p \v 9 Ëhiꞌonugoromo dahorure ruvebijëꞌi Iesuro uëvadeje: Jemëhu gavarijoho nadi aho majëhirëjo. Uꞌemu God-are A Maho naro guomoromo riꞌöjego evaro majëhirëjo. \v 10 Ëhi uëvamu rueho jaburo uavareje: Jew rajo nosi jögoru öri röjahuijarue ariböviohuro uövuarue höjo: God-are a börömoho bogo ëma rueꞌi aꞌi urimo Elijah God-aro vaꞌadoho iae vuonoröꞌö rueꞌaꞌajëjo. Rueꞌiramu God-are a börömoho ijore rueꞌaꞌajëjo. Jögoru öri röjahuijarue aribövioho rabëni ë jöho majahuijarue höjo. \v 11 Rabëni majahuijarue höjamu Iesuro uëvadeje: Ioꞌajo. Elijah-hu urimo rueromo bövi biseꞌo avohoꞌamoꞌiröhe jöho iae mae-ëjo. \v 12 Röhu ave jöho naro jemë uhuꞌe uëꞌiëꞌajëjo. Hehëjo. Elijah iae mamiꞌe rovade höjo. Rovamu aëro hu bogo ma gaꞌirögoro jabuhu diehi nimarëhi ëhi hesi örire sisë vaeruomade höjo. Jabuhu hu sisë vaejarëhi God-are A Maho naꞌo ëhi sisë vaejevoruomoꞌajëjo. \v 13 Ëhi majëhijamu hegorovo evare Elijah uëvaje hesi bëhoho uehorovoromo uvareje: John bapataeto vaejavuonövade a hesi jöho majahuiromo ëꞌajëjo. \s1 Iesuhu Satan-are a sisë aharihu hesi dëre jiamu rarovöꞌöjade jöhoje. \p \v 14 Dahorure ruvebinugoromo ae ahoꞌobëhe raromaruire ë rovareje. Rovamu gavëꞌi ae gemuëro rueromo ague aho hiromo \v 15 Iesu uavadeje: Bada nasi harihohuni vavaenimoromo ajamijëjo. Hesi simanoho sisërëromo sisëꞌi sisëꞌi hi juvaje höjo. Sisëꞌi sisëꞌi hiromo vënire jovore ëma ravorovaje höjo. \v 16 Ëhuni jasi ijorajo jabesi örire barovode höjo. Barovamu ajamiꞌiröhoho bogo eni jëvade höjo. \v 17 Bogo eni jëvade höjamu Iesuro uëvadeje: Asëꞌe ave jaruvore raromaruje aribövioho jemë bogo ma uehorovoꞌi jöe gö gö ëma uehorovaruje aribövie jëvajëjo. Na majae diminoꞌe jemëꞌoho hibe vaꞌejöjo. Majae diminoꞌe jemesi mu sisëho garomo ma-nunëro ga taemobe vaꞌejöjo. Jemesi mu sisëhuro na uꞌuvevajëjo. Ëaharihoho avehuro barovego na gavöjo. \v 18 Barovamu gagorovo Iesuro Satan-are a sisëho birevamu aharihu hesi dëre jioromo hörö vaꞌadeje. Hörö vaꞌamu gavëꞌi aharihoho mae jiadeje. \p \v 19 Ëhiꞌamu Iesuare ijorajoho jaburemu rueromo Iesu uavareje: Diehiꞌoromo noehu aruꞌaho sisë rarovöꞌöjaroho bogo eni javuade höjo. \v 20 Bogo eni javuade höjamu Iesuro uëvadeje: Jemëro bogo ma uehorovëꞌëro ëhuꞌëro bogo eni jëvadeje höjo. Röhu ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Mustard bajoho inino mae jioꞌamajëjo. Mustard baje gemu ma-biseꞌo jiajëhi ëhi uehoro mae ma-bisemu baeromo God mae uehorovëꞌoho ave dahorehu böviehu biseꞌehu jemesi mu ahanovajoho uavëꞌoho: Roriꞌo vaꞌë uavëꞌoho iae roriꞌo vaꞌaꞌajëjo. Ëhi jiëꞌe mu bövi biseꞌo vaejëꞌoho eni jëvoꞌajëjo. \v 21 [Amo ë aharihu hesi dëre jiade ëhi jiëꞌe a sisë ae gö hesi dëre jiajoho rarovöꞌöꞌiëꞌiroho i ueꞌaharujoho vuonugoꞌi God-are örire uehore ahoꞌo bojamiromo ëninamijëꞌohuro ëhuro rarovöꞌöꞌamoꞌarujëjo. Öri göho bogoꞌe höjo.] \s1 Iesuhu guomoröhe jö röhu maho majëhijade jöhoje. \p \v 22 Ëhiꞌoromo Iesuare ijorajoho jaburo Galilee saꞌare ë ro gemuoro gagovareje. Gagovamu gavëꞌi Iesuro uëvadeje: God-ro ëhi bamëꞌëro hesi A Maho na a jabesi övore vaꞌoromo \v 23 anegoꞌiramu guomoꞌejöjo. Guomoromo majae niöꞌi gemu hesi uhure riꞌöꞌejöjo. Ëhi majëhijamu heromo huë vavaene böröme baeruomadeje. \s1 Iesumëhu God-are amo börömo hesi tax bojamiꞌiröhe jöhoje. \p \v 24 Ëhi ëꞌëꞌëro Iesuꞌo hesi ijorajo ömoꞌömohuꞌo ëho jaburo Capernaum amore rovareje. Rovamu God-are amo börömo hesi mu nigemoꞌiröhe tax moni baejarue ariböviohuro rueromo Peter uavareje: Na jasi a börömoho God-are amo börömo hesi tax-oho bojamijaje höjo. \v 25 Bojamijaje höjamu Peter-ro uëvadeje: Ioꞌajo. Ioꞌa uënugoromo osare vaꞌamu gavëꞌi Iesuro urimo jöho jövoromo Peter uavadeje: Simon ja diehi uvanuëjo. Saꞌae dinöꞌe dinöꞌe raromoromo masijo vaejaruoho tax ihe gö gö ujuohoꞌiëꞌiroho rahumesi örire uëvego iꞌimëmarue höjo. Na jabesi ae gemuoho jabesi örire o ae gö jabesi örire uëvarue höjo. \v 26 Uëvarue höjamu Peter-ro uavadeje: Ae gö jabesi örire uëvarue höjo tax monie bojëmijöro. Ëhi uavamu Iesuro Peter uavadeje: Ëhuꞌëro jiëꞌëro jabesi agane gemuoho tax-oho bogo vaejarue höjo. \v 27 No God-are agane javuajëjo röhu no hesi osa hesi tax-oho bogo bojëmiꞌibejarëjo tax baejarue aribövioho huë sisë baeꞌibejarëjo. Ëhuni iae bojëmiꞌejarëjo. Röhu jovo eꞌuoro vaꞌoromo anuge baꞌamoromo aevoꞌi jiomoꞌirane visuoho baeromo jöꞌoho tarivahonëjo. Tarivahoromo gaꞌaꞌanuëjo tax hesi ijo bajoho jöꞌore jioꞌiramu. Ëho bavaꞌoromo tax-oho jasirohuꞌo nasirohuꞌo bojëminëjo. jöhoje. \c 18 \s1 Di aehu a ioroꞌioro iosirëmiromo böröme jiaje \p \v 1 Ëhiꞌamu evare Iesuare ijorajoho jaburo rueromo uavareje: God-hu böröme namiromo muebejavuajoho di ahuro a ioroꞌioroho iosiramuiromo börömoho javuajëjo. \v 2 Börömoho javuajëjamu hegorovo Iesuro aharihoho uvamu rovadeje. Rovamu jabesi nunire huꞌirae barueromo \v 3 uëvadeje: Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Jemë jemesi iho böröme jiojöro uehorovarujoho vuonugoromo huotorovoromo asisöꞌonöꞌe ma-taemo raromorëjo. Jemë bogo ëhi ëꞌëꞌoho God-hu muebejaje öri ariꞌeroho bogo vaꞌo hesi jëvajëjo. \v 4 Ae rahu döre bamorovaruoho vuonugoꞌi ave aharihoho vaꞌëne ma-taemo raromëꞌoho ë ariböviohuro God-hu böröme namiromo muebejëvaje a ioroꞌioroho iosirëmiromo jabumë masijo mae jioruomajëjo. \v 5 Ae rahu aviëhi jiëꞌe asisöꞌoho gemu nasi ihore rajahiromo baejëꞌoho ëhuro naꞌo rajehiromo baejevoruomaje höjo. \s1 God uehorovarue mu ijumëharue aribövi jabesi jöhoje. \p \v 6 Ae göëro asisöꞌonöꞌe jörume hiromo nasi örire mae uehorovevoꞌajëjo. Ëhiꞌoꞌiramu ae göëro ë aho mu sisë röjahiromo ëhuro na uehorovevaje muoho ijumahoꞌajëjo. Ijumahoromo ëhuro hu iꞌu sisëho baeꞌaꞌajëjo. Mu sisë bogo röjahijajevare evare ë mu sisë röjahijaje a hesi sönöꞌahore aëro iꞌuꞌe munë hitahiohuro tövoromo sö jovore baꞌamego eꞌu ëgobövire bevaꞌoromo jove iromo guomoꞌibejajo ëho ma-jianovoꞌibejajo. Aꞌi ë mu sisë röjahiꞌiröhe ë hesi iꞌuoho börömo bëhe baeꞌaꞌajëjo. \v 7 Saꞌare aribövioho ahoꞌo vaevëꞌe jioruomajëjo göehu gö bijioho gavego sisë vaeröhe muoho jiëꞌego. Ëhi jiëꞌe muoho iae rueꞌaꞌajëjo. Röhu ae rahu ë mu barovëꞌoho vaevëꞌoho sisërëꞌajëjo. \p \v 8 Jasi övehu o hörehu mu sisë vaeromo God uehorovanue mu vuonugoꞌiëꞌiroho övoho o höroho tarioromo buꞌönëjo. Ja öve o höre gemu javamu ijonö vaꞌoromo mare hijëꞌoho ëhuro mae javoꞌajëjo. Aꞌi öve niöꞌi o höre niöꞌi javamu ijonö God-hu ramöꞌöjamu ravemu ravaje vënire vaꞌëꞌoho ëhuro sisë bëhe javoꞌajëjo. \v 9 O jasi nunehu mu sisë vaeromo God uehorovanue mu vuonugoꞌiëꞌiroho nunoho jahoromo buꞌönëjo. Ja nune gemu javamu ijonö vaꞌoromo mare hijëꞌoho ëhuro mae javoꞌajëjo. Aꞌi nune niöꞌi javamu God-hu ramöꞌöjamu vëni sisëre vaꞌëꞌoho ëhuro sisë bëhe javoꞌajëjo. \s1 Sheep subiröꞌöjamu nahoromo birohade uhu jöhoje. \p \v 10 Röhu gavëꞌi raromorëjo. Asisöꞌo vaꞌëne ma-taemo raromarue aribövioho bogave nue huodëgoꞌirarijëjo. Rabëni hesi bëhoho jabumë muebejëvarue aneraho jaburo öꞌidöre raromoromo nasi Vavue öꞌidöre hijaje a hesi nuniro raromemu raromarue höjo. \v 11 [God-are A Ma naehu rovode hesi bëhoho subiröꞌöꞌamëꞌe aribövioho sö rueromo maro nugoꞌamoꞌirodëni rovode höjo.] \p \v 12 Röhu ave uhu jö majëhiꞌiëꞌajoho jemë diehi uehorovarujëjo. Ae gemu sheep ahoꞌobëhe 100 jioꞌi gemu sidövoromo ëma juvëꞌoho arijoꞌohuro sheep ioroꞌioroho 99 dahorure nugoꞌamoꞌi vaꞌoromo subiröꞌöjade sheep-oho nahobe juvoꞌaꞌajëjo. Na mae-ëjo. \v 13 Nahobe juvoromo birohëꞌoho evare sheep ioroꞌiore 99 mae raromare jabesi jöënioho ma-bisemu nimorohoꞌi aꞌi ë subiröꞌöjade sheep gemuꞌohunioho nimoroho avohoꞌajëjo. Iae na mae uëvajëjo. \v 14 Ëuhu jö hesi bëhoho asisöꞌo vaꞌëne jörume raromarue aribövioho röhu gemu sisëre vaꞌëꞌoho jemesi Vavue öꞌidöre hijajohuro ëhi jiëꞌoho bijönimaje höjo. \s1 Ekaresia ae göehu mu sisë vaejavuego noehu diehi ëꞌiröhe jöhoje. \p \v 15 Jaꞌo huꞌo God uehorovaruje öehu riꞌöromo jasi örire sisë vaejavëꞌoho jasi sivue vaꞌoromo jemë niöꞌiro ariromo hesi sisëho avoho majahijego hu heꞌirajo. Heromo huhu ejahëꞌohuro ëhuro jasi öho jasiro barueꞌanuëjo. \v 16 O bogo ejahëꞌoho vaꞌoromo ae göꞌo gemu o niöꞌi huꞌiraejëvoromo ö hesi öroro vuonoröꞌö vaꞌonëjo. Ëhesi bëhoho God-are surire jöho ëhi uvëꞌe höjo: Ae rahu ae gö hesi sisë a masijo jabesi nunire majëhijëꞌiroho ae niöꞌi o niöꞌi gemu gavare o hejare jö sisë gemuohuremu majëhijëꞌoho aëro heromo uvoꞌaꞌaruëjo: Iae mae-ëjo. Ëhi jiëꞌe mu sisëho vaejade höjo. Ëhuni ae göꞌo gemu o niöꞌi huꞌiraejëvoromo ö hesi öroro vaꞌoromo hesi jö sisëho mevego jabuꞌo heromo ja ajamiꞌirarëjo. \v 17 O jabesi jöhuꞌo bogo ejëhëꞌoho vaꞌoromo ekaresiaho ë a hesi sisëho huruoho majëhinëjo. O huhu ekaresia jabesi jö ëhuꞌo bogo ejëhamu gavëꞌiroho uvonëjo: Hu a gö vaꞌëne o vajiohuꞌe tax gagovaje aho vaꞌëne höromo nadi gavanovonëjo. \p \v 18 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Jemë saꞌare raromoromo öri tugohëꞌoho jemëro ma-mae tugohoꞌiramu Godꞌo öꞌidöre hiromo avoho tugohoꞌajëjo. O saꞌare raromoromo öri avoho jiovëꞌoho jemëro ma-mae jiovoꞌiramu Godꞌo öꞌidöre hiromo avoho jiovoꞌajëjo. \p \v 19 Röhu ave jöhuꞌo uëꞌiëꞌajëjo. Jemë ae niöꞌi saꞌare ariromo jöe gemuoro uehorovoromo ëninamijëꞌoho nasi Vavue öꞌidöre hijajohuro ejëhoromo jemëhu ëninamijarijëhi iae ëhi vaejëhoꞌajëjo \v 20 rabëni ae niöꞌi o niöꞌi gemu nasi ihore gemuore gagovëꞌoho naro ë diröꞌore jemëꞌo jevajëro jiëꞌëro. \s1 Ae göehu ae gö hesi sisë bogo uehorovoromo vuonugade ë hesi uhu jöhoje. \p \v 21 Ëhiꞌamu Peter-ro rueromo Iesu uavadeje: Bada nasi öehu nasi örire mu sisë vaeꞌi hijëꞌiroho na majae diminoꞌe uehorovoromo vuonugoꞌi hiꞌejöjo. Na na vae 7 uehorovoromo vuonugoꞌi hiꞌejöjo. \v 22 Ëhi uavamu hegorovo Iesuro uavadeje: Na uavajëjo: Bogo vae 7 ëhemu aꞌi vae majae uehorovoromo vuonugoꞌi hiꞌaꞌanuëjo. \p \v 23 Ëhesi uhu jöho na uaꞌiëꞌajëjo. Saꞌa a börömo hesi mu vaejaharue aribövi jabuhu moni bojamiꞌiröhe suri suri ë saꞌa a börömehu adahoromo ëꞌadëhi God-ro böröme namiromo hesi öri ariꞌoho ëhi muebejaje höjo. \v 24 Iae saꞌa a böröme gemuëro hijade höjo. Hiromo hesi mu muebejaharue jabesi suri surioho aevoromo adahoꞌamade höjo. Adahoꞌamamu ae gemuehu a börömo hesi örire 7 million kina bojamiꞌiröhoho huꞌirae barovare höjo. \v 25 Barovamu a börömohuro gavade ë aho moni bojamiꞌiröhoho bogo eni jiamu gagorovo hesi aribövioho uëvade höjo: Ëhuni ave aho hesi vaborohuꞌo aboji harihuꞌohuꞌo maho sisëho ahoꞌobëhe ëhuꞌo jemëro ae gö imëvoromo monioho mana baeromo nasi öroro bojemirëjo. Ëhi jiëꞌoho ë mu vaejaje aehu na mana bojemego baeꞌibejodëhi ë monioho naro baeꞌejöjo. \v 26 Ëhi majëhijamu hegorovo ë ahuro ague aho hiromo ëninamiromo uavade höjo: Ma-biririvoromo hiromo muebejevonëjo. Iae na ahoꞌo bojami barëꞌejöjo. \v 27 Ëhi jövamu hegorovo rue a börömohuro huni vavaenimoromo uavade höjo: Iae mae-ëjo. Nadi ijoho bojeminëjo. Iae barëjajëjo. Vaꞌonëjo. \p \v 28 Ëhi uavamu iae vaꞌade höjo. Vaꞌihö gavade ae gemu huꞌo mue vaeromo a börömo hesi mu muebejahajoho jiamu gagorovo guduamade höjo 12 kina hesi örire bojamiꞌiröhëro jiëꞌëro. Guduamoromo huë husuovahoromo uavade höjo: Nasi monioho bojemijëjo. \v 29 Bojemijëjamu ague aho hiromo ëninamiromo uavade höjo: Ma-biririvoromo hiromo muebejevonëjo. Iae na bojamiꞌejöjo. \v 30 Bojamiꞌejöjamu bogo ejahade höjo. Bogo ejahoꞌi guduamo bavaꞌoromo savoji gagore baꞌamade höjo hu ë hibe vaꞌojuvo ë monioho hesi örire bojamiꞌiröhego. \v 31 Ëhiꞌamu gagorovo a börömo hesi mu muebejaharue a ioroꞌiorohuro garomo dë vörönëgoromo sisë maro vavaenëgade höjo. Vavaenëgamu vaꞌoromo a börömoho huruoho majahiromo uavare höjo: Ëhi ëhi ëꞌëꞌe höjo. \v 32 Ëhi ëhi ëꞌëꞌe höjamu rue a börömohuro jöe nugöꞌöjamu ë mu muebejahaje ahuro rovade höjo. Rovamu a börömohuro uavade höjo: Nasi mu vaejanue aho sareri a sisë bëhe javajëjo. Jero uevëꞌëro ëhuni jaehu moni bojemiꞌiranoho na uehorovoromo vuonugo barëjode höjo. \v 33 Naehu jani vavaenimodëhi ja rabëni jasi a göhunioho bogo ëhioho vavaenimane höjo. \v 34 Ëhi uanugoromo ë arijoꞌohuro dë vörönimamu ae uëvamu hegoro mu vaejaje aho guduamo bavaꞌoromo savoji gagore baꞌamare höjo ë hibe vaꞌojuvo monie ahoꞌobëhe bojami barëꞌiröhego. \p \v 35 Jöho ëhi jiëꞌëro jemë ae gemu gemu jemesi a ioroꞌioro jabesi sisë bogo uhohuꞌo uehorovoromo vuonugëꞌoho nasi Vavue öꞌidöre hijajohuro ë börömehu ëꞌadëhi jemesi örire ëhi ëꞌaꞌajëjo. \c 19 \s1 Vaboroꞌo baruꞌo gemuoho jëvaje jöhoje. \p \v 1 Iesuro ë jöho majëhinugoromo Galilee saꞌare jioromo vaꞌadeje. Vaꞌoromo Jordan beromo ioni göre Judea saꞌare rovadeje. \v 2 Rovamu ae ahoꞌobëhe mae rihiromoruomamu huro guomo guomoꞌe aribövioho avohëvamu mae jëvadeje. \p \v 3 Ëhiꞌamu gagorovo Pharisee ariböviohuro rueromo Iesu guaro bevaꞌojöro uavareje: Vaboro nugöꞌöꞌamoꞌiröhe jögoru hesi jöho no heꞌi naguajëjo. Baruehu rabëni rabëni bijönimoromo vaboro nugöꞌöjëꞌoho na mae o sisë höjo. \v 4 Mae o sisë höjamu Iesuro uëvadeje: Röhu jemë ave jö adaharijoho rabëni bogo avoho uehorovarujëjo. God-are surire ëhi uvëꞌe höjo: Bövi biseꞌo bamade ahuro aevoromo ahuꞌo magonahohuꞌo bamëvade höjo. \v 5 Bamëvoromo uëvade höjo: Ëhuꞌëro jiëꞌëro aëro vëmu vavuꞌoho rëmöꞌöꞌi vaborohuꞌo gemu mae hiꞌaꞌajëjo. Vaborohuꞌo hiꞌiramu jabumë niöꞌi jëvadoho röhu gemu jioꞌaꞌajëjo. Ëhi uvëꞌe höjo. \v 6 Ëhuꞌëro jiëꞌëro ë ahuꞌo magonahohuꞌo bogo hahagu hahagu jioꞌi ma-gemu jëvoꞌajëjo. God-hu mamiꞌe gemuore havoromo muohadoho jemë ma-ae jëvaje nadi tarivorëjo. \v 7 Nadi tarivorëjamu uavareje: Vaboro nugöꞌöꞌiröhoho sisë hö uövuanuoho röhu ëhi jiëꞌoho Moses-ro rabëni ave jögoroho bojamuade höjo: Vaboro nugöꞌöꞌi nagëꞌoho nugöꞌöꞌirane jöho suroro jajivoromo vaboroho bojamiromo evaro nugöꞌönëjo. \v 8 Nugöꞌönëjamu Iesuro uëvadeje: Jemë hiaꞌi biririꞌe aribövie jëvobe rovëꞌego ëhuni baruehu vaboro nugöꞌöꞌamoꞌirarije ë hesi öroho Moses bogo tugohade höjo. Röhu niꞌiꞌivadiroho ëhi jiëꞌe muoho bogojiade höjo. \v 9 Röhu ave jöho na uëꞌiëꞌajëjo. Vaboroho bogo ma-juvëꞌe baruehu ëma nugöꞌöromo magonahe gö masuvëꞌoho ëho bogo maho masuꞌi gohoꞌamarue muoho vaeꞌaꞌajëjo. \p \v 10 Ëhi majëhijamu hegorovo hesi ijorajoho jaburo Iesu uavareje: Ja uövuanuoho: Baruehu vaboro masuvëꞌoho nadi ëma nugöꞌöꞌamorë uövuanuëjo röhu ëhi jiëꞌoho aehu magonaho masuvëꞌoho bogo maho jianovajëjo. \v 11 Ëhi uavamu Iesuro uëvadeje: Magonaho bogo masuꞌi ma-raromëꞌoho ae ahoꞌobëhe ëhi ëꞌëꞌoho bogo eni jioruomoꞌajëjo. God-hu darugo bojëmamu baeruomëꞌoho ë ariböviohuremu ëhi ëꞌëꞌoho eni jioruomoꞌi a ioroꞌioroho bogo eni jioruomoꞌajëjo. \v 12 Ëhesi bëhoho ae göëro göëro bëhe gö gö uehorovoromo magonahoho bogo masuꞌi ëma raromarue höjo. A ioroꞌioroho rahare majare sinoho ëhi jëvëꞌëro magonahoho bogo masuꞌi ëma raromarue höjo. A ioroꞌioroho sinoho tarivëhëꞌëro magonahoho bogo masuꞌi ëma raromarue höjo. A ioroꞌiorohuro God-hu böröme namiromo muebejëvaje hesi muoho uehorovoromo magonahoho bogo masuꞌi ëma raromarue höjo. Ae rahu ëhi jiëꞌe mu vaeꞌirarije darugo baejëꞌoho ëhi vaerëjo. \s1 Iesuhu hesi övo asisöꞌo inino jabesi sinore bamëhade jöhoje. \p \v 13 Ëhiꞌamu gagorovo aëro asisöꞌoho sö ujuoho rueruomadeje Iesuro öve jabesi sinore bamëhoromo God uavego ajëmiꞌiröhego. Ujuoho rovamu gëgorovo Iesuare ijorajo ömoꞌömohuro birëgareje. \v 14 Birëgamu hegorovo Iesuro hesi ijorajoho uëvadeje: Nadi ahëvoꞌi uëhego rueruomajo. Ëhi jiëꞌe asisöꞌo vaꞌëne jörume raromëꞌe aribövioho God-ro böröme namiromo muebejëvego hesi aharire raromoruomaje höjo. \v 15 Ëhi uëvëꞌëro övoho jabesi simanore bamëhonugoromo vaꞌadeje. \s1 Bövi biseꞌo marohëꞌe a hesi jöhoje. \p \v 16 Ëhiꞌamu iae a iꞌe gemuëro rueromo Iesu uavadeje: Tisa na diehi jiëꞌe mu maho vaeromo ëhuro ioroꞌioremuoho maroho hiꞌejöjo. \v 17 Maroho hiꞌejöjamu uavadeje: Mu ma vaeꞌirane jöho ja rabëni nasi öriroho ue gevanuëjo. God gemu a maho höjo. Röhu mare hiꞌi nagëꞌoho hesi jögoroho ejahonövonëjo. \v 18 Ejahonövonëjamu uavadeje: Diehi jiëꞌe jögoroho uevanuëjo. Uevanuëjamu Iesuro uavadeje: Nadi aho anonëjo. Nadi gohoꞌamonëjo. Nadi vajiohoho baenëjo. Nadi sareriꞌe jöho aho majëhinëjo. \v 19 Jasi vëmoho vavuoho mae uehorovëvonëjo. Jasi arijoꞌarije rajahirovanuëhi jasi ae gemuoho ëhi rajahinëjo. \v 20 Rajahinëjamu uavadeje: Ëjöho iae na e barëjëꞌe jevajëjo. Ëhi ëꞌëꞌe jevajëjo röhu mu göho rabe vaeꞌejöjo ëhuro maro hiꞌirodoho eni jevoꞌiröhe. \v 21 Ëhi uavamu Iesuro uavadeje: Maro hiꞌiranëro ma-mae javojöro nagëꞌoho vaꞌoromo jasi bövioho biseꞌoho imoꞌamoromo monioho baeromo inömo bogo eni jiëꞌe aribövioho suvuorëminëjo. Ëhi ëꞌëꞌoho bövie biseꞌe maho maho janioho öꞌidöre jiahoꞌajëjo. Ëhiꞌoromo rueromo nasi ijoro ijoro juvonövonëjo. \v 22 Ëhi uavamu hegorovo ruehuro hesi uehorovoromo uvadeje: Na bövie biseꞌe börömo mae jevëꞌëro suvuorëmiꞌirodoho na bogo eni jevajëromo vavaenimoromo vaꞌadeje. \p \v 23 Vaꞌamu gagorovo Iesuro ijorajo ömoꞌömoho uëvadeje: Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Bövi biseꞌo marohëꞌe aehu God-hu muebejaje öri ariꞌere vaꞌëꞌoho ëhi jiëꞌoho anojiꞌe mae jioꞌaꞌajëjo. \v 24 Röhu avehuꞌo uëvajëjo. Mi börömo anugo gagore nugöꞌöjëꞌoho ja bogo eni javoꞌajëjo. Röhu ëhi ëꞌëꞌoho samae jianovoꞌi bövi biseꞌo marohëꞌe ariböviehu God-hu muebejaje öri ariꞌere vaꞌiröhoho ëho anojiꞌe mae höjo. \v 25 Anojiꞌe mae höjamu heromo tiötiövoromo uavareje: Ëhi jiëꞌoho no diehiꞌoromo maroho vaꞌejarëjo. No ae ahoꞌobëhe bogo eni javuajëjo. \v 26 Bogo eni javuajëjamu Iesuro ërimëhoromo uëvadeje: Ioꞌajo. Jemë aëro jëvëꞌëro bogo eni jëvajëjo. Aꞌi God-hu mue ahoꞌobëhe vaejëꞌoho hu eni höjo. \p \v 27 Ëhi uëvamu hegorovo Peter-ro riꞌöromo Iesu uavadeje: Aveho gavëjo. Noro bövie biseꞌe nosiroho vuonugoꞌi jasi ijore ijore jijihëꞌe javuajëjo. Ëhuni no manaho rabe baeꞌejarëjo. \v 28 Rabe baeꞌejarëjamu Iesuro uëvadeje: Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Maja iꞌoho rueꞌiramu God-are A Maho naro nasi ihoho dö maro jioꞌiramu nasi röho mare hiromo nasi aribövioho muebejëvoꞌejöjo. Muebejëvoꞌiramu evare nasi ijoraje 12-ho jemëro naꞌo gemu mae arëto göro göro raromoromo Israel rajo nosi agane gö gö 12 jabesi muoho mevo gaꞌaꞌarujëjo. \v 29 O ae rahu javue öe maꞌine vavue vëme aboji harihuꞌe o saꞌae nasi iho hesi jöëni vuonugoꞌamoꞌi vaꞌëꞌoho ëhi jiëꞌe ariböviohuro bövi mae baeromo ijonö ma-ioroꞌioremu maro raromoꞌarujëjo. \v 30 Ëhi höjo röhu a ioroꞌiore ahoꞌo nuninö jiaruoho dejonö jioruomoꞌi a ioroꞌiore dejonö jiaruoho nuninö jioruomoꞌajëjo. \c 20 \s1 Ariböviehu grape öꞌi bajo mure vaꞌoromo mu vaejamu mu arijoꞌehu mana diehi bojëmade uhu jö Iesuhu majëhijadohoje. \p \v 1 Saꞌa arijoꞌe aehu hesi mu hesi öri muebejadëhi öꞌidöre hijaje A Börömohuro hesi öri ariꞌoho ëhi muebejaje höjo. Saꞌa arijoꞌe ae gemuëro sueꞌo vaꞌade höjo ae baejego jaburo hesi grape öꞌi bajo mure vaꞌoromo mue vaejahoromo manaho baeruomoröhego. \v 2 Vaꞌo ae birohëvoromo uëvade höjo: Muoho vaejehorego noehu a bojëmijaruëhi ëhi jiëꞌe ajivëꞌe ijo baje gemu majae gemu hesi muohuni bojëmiꞌiröjo. Bojëmiꞌiröjamu uavare höjo: Iae mae höjo. Iae mae höjamu rue mu arijoꞌohuro hesi mure rëmöꞌöjade höjo. \v 3 Ëhi ëꞌëꞌëro majae 9 oꞌclock jiamu gavëꞌi vuonoröꞌö vaꞌoromo gavade höjo a ioroꞌioroho mu rumoꞌe market-re ëma riravamu gëgorovo \v 4 uëvade höjo: Jemëꞌo nasi muoro vaꞌo mue vaerëjo. Suvuoro mae diminoꞌe jiajëhi na ëhi bojëmiꞌejöjo. \v 5 Bojëmiꞌejöjamu muro vaꞌare höjo. Ëhiꞌamu maja ririrohuꞌo maja huotorovadevarohuꞌo huro market-re vuonoröꞌö vaꞌoromo ae gö gö jöe gemuoho uëꞌi hijade höjo. \v 6 Ëhi ëꞌëꞌëro majae bevaꞌiaꞌamu gavëꞌi market-re vaꞌoromo gavade a ioroꞌioroho riravamu gëgorovo uëvade höjo: Majae bövioho jemë rabëni muoho bogo ëꞌëꞌe ëma riravemu riravarujëjo. \v 7 Uavare höjo: Aho moni muoho bogo bojamuijëꞌëro ëhuni ma-riravaruëjo. Uëvade höjo: Jemëꞌo nasi muoro vaꞌoromo mue vaejehorëjo. \p \v 8 Ëhi ëꞌëꞌëro majae barëjamu gagorovo mu arijoꞌohuro hesi mu muebejahaje aho uavade höjo: Mu aribövioho uëvego rueꞌirarëjo. Rovego suvuoroho bojëmibe vaꞌonëjo. Ijonö ro aevoromo mu vaejare aribövioho urimo manaho bojëmiromo evaro vaꞌo urimo majae göre göre mu vaebe rovare aribövioho bojëmibe vaꞌoromo ijo tugohoꞌioho urimo ro mu aevoromo vaejare aribövioho bojëminëjo. \v 9 Ëhiꞌamu majae bevaꞌiaꞌamu ro mu vaejare ariböviohuro ajivëꞌe ijo baje gemu gemu baeruomade höjo. \v 10 Ëhi baeruomamu gavëꞌi urimo ro mu vaejare ariböviohuro uvare höjo: No göꞌo döre baeꞌejarë uvare höjo röhu jabuꞌo ajivëꞌe ijo bajoho ëhi gemuoho baeruomade höjo. \v 11 Ëhi gemuoho baeruomoromo mu arijoꞌoho birevoromo \v 12 uaruomade höjo: Ijo tugohoꞌi ro mu vaejare ariböviohuro majae ma-bisemu mue vaeꞌi noro sisonuvamu muoho aevoromo majae nijoꞌe huë vavaeniꞌe muoho vaebe vaꞌojuvo hujeji jeniromamu vuonugare höjo. Röhu jero jabumë bojëmijanëhi noꞌo ëhi gemuoho bojamuijanuëjo. \v 13 Bojamuijanuëjamu rue mu arijoꞌohuro ae gemu uavade höjo: Isiajo. Na bogo sisëꞌioho vaejavode höjo. Jaꞌo uehorovëjo. Na mamiꞌe uavode höjo: Ajivëꞌe ijo baje gemu bojamiꞌejöjamu hegoro jero uevane höjo: Iae mae höjo. \v 14 Ëhuni jasi suvuoroho baeromo vaꞌëjo. Nasi nimoromo naehu ja bojamijodëhi ave ijo tugohoꞌi ro mu vaejehade aho suvuore ëhi gemuoho bojamijajëjo. \v 15 Nasi moniëro jiëꞌëro naehu baeromo rabe rabe negajoho ëꞌëꞌoho ëho na mae höjo o sisë höjo. Na suvuoroꞌe huë baejëꞌe ae jevajëjo röhu jero rabëni ëho uehorovoromo aho nue huodëganuëjo. Ëhi uavade höjo. \v 16 Röhu uhu jö bëhoho ëhi höjo. Dejonö jiaruoho nuninö jioruomoꞌi nuninö jiaruoho dejonö jioruomoꞌajëjo. \s1 Iesuhu guomoröhe jö urimo vae niöꞌi majëhijadoho ijonö röhu maho majëhijade jöhoje. \p \v 17 Iae Iesuro Jerusalem amo börömore ajiomoꞌi vaꞌadeje. Örire vaꞌoromo huro hesi ijoraje 12-ho roriꞌo sö vaꞌoromo örire uëbe vaꞌadeje: \v 18 Aveho hehëjo. No Jerusalem amore vaꞌaruëjo. Vaꞌo ë raromoromo God-ro hesi ëhi bamëꞌëro hesi A Maho naro priest masijo jabesi övore Jew rajo jögoru öri röjëhijarue a jabesi övore vaꞌiramu baejevoꞌaruëjo. Baejevoromo nasi jöho mevo garomo uvoruomoꞌajëjo: Nörö sisëꞌe aego guomoꞌaꞌajëjo. \v 19 Guomoꞌaꞌajëromo na baejevoromo saꞌa göre jioromo rovare aribövi jabesi övore bojëmiꞌiramu baejevoromo sivegoromo hisuebijevoromo korosire anegoꞌiramu guomevoꞌajëjo. Guomoromo majae niöꞌi gemu hesi uhure riꞌöꞌejöjo. \s1 Jamesꞌo Johnꞌo jabuhu masije rirarovoꞌiröhego jabesi vëmehu Iesu ua gavade jöhoje. \p \v 20 Ëhiꞌamu iae Zebedee-are harihe niöꞌi Jamesꞌo Johnꞌo jabesi vëmohuro jabumë huꞌiraejëvoromo rovadeje. Rueromo ague aho hiromo Iesu uavadeje: Na ja ajamuinëjo o bogajo. \v 21 O bogajamu hegorovo Iesuro uavadeje: Ja diehi nagajëjo. Diehi nagajëjamu uavadeje: Na negajëjo jaehu böröme namiromo muebejavuëꞌiroho jero uëvego ave nasi harihu niöꞌiohuro öꞌo jasi bëhire masije rirarovoromo göhuro jasi övo manö göhuro jasi övo adonö ëhi ariꞌiröhego. \v 22 Ëhi uavamu hegorovo Iesuro öꞌo öꞌo uëvadeje: Iae ëhi höjo röhu jemëhu ue gevaruje jö hesi bëhoho jemë bogo gavëꞌe ëma uevarujëjo. Na gavajëjo ajuoꞌe jovo sisëro ajuemanovo hesi jioꞌego. Ëhi jiëꞌe huë vavaeni baeꞌirarijoho na jemëꞌo eni jëvajëjo. Eni jëvajëjamu uavareje: Iae no eni javuajëjo. \v 23 Ëhi uavamu Iesuro uëvadeje: Iae mae höjo. Na ajuemiꞌiröhe jovo sisëhuro jemëꞌo ajuëmiꞌajëjo. Röhu nasi bëhire övo manö o övo adonö ariꞌirarije jö uëꞌirodoho ëho bogo nasirehu höjo. Nasi Vavuehu a rahumëni uvoromo nugade röhoho ë aho jaburemu nasi bëhiroho ariꞌaꞌaruëjo. \p \v 24 Ëhiꞌamu Iesuare ijorajo ioroꞌiore 10-ho jaburo hejare uvavamu: Öꞌo öꞌo Iesuare bëhire böröme rirarovoꞌi uvare höjamu hegorovo jabesi örire dë vörönimoruomadeje. \v 25 Dë vörönimoruomamu gëgorovo Iesuro hesi ijorajoho ahoꞌobëhe uëvadeje: Ruehëromo rovamu uëvadeje: Iae jemëꞌo gavarujëjo. Saꞌa ioroꞌioro rajo jabesi a masijoho jaburo jabesi aribövioho ruahöꞌöjëvoromo jabumëremu masije riravarue höjo. O jabesi bëhire riravaruohuro ëhi taemëvoromo jöe bojëmijarue höjo. \v 26 Saꞌa ioroꞌioro rajohuro ëhi ëꞌarue höjo. Röhu jemë nadi ëhioho döroho bamorovorëjo. Aꞌi jemesi ae gemu rahu böröme namiꞌi nimëꞌoho ë aho a ioroꞌioro jemë ajëminövoꞌiröhe ae jioꞌaꞌajëjo. \v 27 O jemesi ae gemu rahu nunire jioꞌi nimëꞌoho hu a ioroꞌioro jemesi mu vaejëhonövoꞌiröhe ae jioꞌaꞌajëjo. \v 28 God-are A Ma naehu a ajëmiꞌi rovodëhi ëhi ëꞌorëjo. Naehu rovode hesi bëhoho bogo aëro na ajemiꞌirarijego rueꞌi aꞌi naro ae ajëmiromo nasi arijoꞌarije bojamirovoromo guomorovoromo ëhuro ae ahoꞌobëhe sisëhu tövëvajoho jiovo rëmöꞌöꞌirodëni ëhuni rovode höjo. \s1 Iesuhu Jericho amo vuonugoromo vaꞌi nuni sisëꞌe ae niöꞌi ajëmade jöhoje. \p \v 29 Ëhiꞌoromo Iesumëro Jericho amoho nugoꞌi vaꞌamu ae ahoꞌobëhe rihiromoruomadeje. \v 30 Röhu nuni sisëꞌe ae niöꞌi öri ionire arijëꞌe jiareje. Ariromo hejare uvavamu: Iesuro rovaꞌajë uvamu hegorovo ma-darugoꞌo uvareje: [Bada] David-are ujoho böröme javaje noni vavaenimëjo. \v 31 Vavaenimëjamu hegorovo ae ahoꞌobëhe jaburo birëgoromo uëvareje: Jöe vuonugohëjo. Jöe vuonugohëjamu hejëꞌi röhu maho darugo maꞌo uvareje: Bada David-are ujoho böröme javaje noni vavaenimëjo. \v 32 Vavaenimëjamu Iesuro vaꞌadoho vuonugoꞌi ë namiromo uvëvadeje: Avehuro ruehëromo rovamu uëvadeje: Naro diehi ajëmijöro nëgajëjo. \v 33 Nëgajëjamu uavareje: Bada ajamuego no nune dadovoromo uheriharëjo. \v 34 Uheriharëjamu Iesuro jabumëni vavaenimoromo nunoho rëhëhadeje. Rëhëhamu ma-burëro uherihoromo hesi ijore vaꞌareje. \c 21 \s1 Iesuhu Jerusalem mabëhe rovade jöhoje. \p \v 1 Iae Iesumëro vaꞌo Jerusalem bëhire vaꞌoromo Olives Dahorure Bethphage amoꞌere ajio suorovareje. Suorovoromo Iesuro ijorajoho niöꞌi rëmöꞌöromo \v 2 uëvadeje: Arue jemesi nunörire amohuro vaꞌohëjo. Vaꞌo höröꞌi gaꞌaꞌarujëjo donkey-oho harihohuꞌo benugëꞌe jioꞌiramu. Benugëꞌe jiego jiovoromo huꞌiraejëvo ruerëjo. \v 3 O aehu jö uëvëꞌiroho uarëjo: Badaro ave mioho nimoꞌego ëhuni huꞌiraejëvo vaꞌaruëre. Ëhi uaꞌiramu iae ma-burëro uëꞌaꞌajëjo: Ëhi ëꞌohëjo. \p \v 4 Röhu ëhi ëꞌiröhe mu hesi bëhoho God-are surire jö jajivarëhi ëhi jioröhego. Jö God-aro baeromo majëhinövade ahuro uëvadeje: \q1 \v 5 Jemëro Zion amo rajoho ëhi uërëjo: \q1 Gahëjo. Jemesi börömohuro jemesi örire rovajëjo. \q1 Hu sanuꞌe aëro jiëꞌëro donkey döre hiromo rovajëjo. \q1 Donkey hesi harihure hiromo rovajëjo. \p \v 6 Amo Iesuro hesi ijorajoho rëmöꞌöjamu vaꞌoromo Iesuhu uëvadëhi ëhi ëꞌareje. \v 7 Ëhiꞌoromo ë donkey niöꞌioho vëmohuꞌo harihohuꞌo huꞌiraejëvo rueromo niögoho jabesi dejore ruahoꞌamo bahijamu gagorovo Iesuro ë ajio hijadeje. \v 8 Hijamu ae ahoꞌobëhe a ioroꞌiorohuro niögoho örire ahahobe vaꞌi a ioroꞌiorohuro ijo rude tarivoꞌamoromo ahahobe vaꞌareje. \v 9 Iesuare nuninö vaꞌoruomadohuꞌo dejonö rueruomadohuꞌo ma-darugoꞌo uvoruomadeje: \q1 Ave aho David-are ujoho böröme vaeromo rovajoho mabëhëjo. \q1 Ave aho Badare ihore rovajoho mabëhëjo. \q1 God mabëhëjo. \p \v 10 Ëhiꞌamu Iesuro Jerusalem amore höröjamu gavëꞌi amo raje ae magonahe ahoꞌobëhe tiötiövoromo uëvareje: Ëho rahuo höjo. \v 11 Rahuo höjamu Iesuꞌo rueruomade ariböviohuro uëvareje: Ëaho Galilee saꞌare Nazareth amore hiromo jö God-aro baeromo majahuijaje aho höjo. \s1 Iesuhu God-are amo börömore vaꞌoromo ëꞌade jöhoje. \p \v 12 Ëhiꞌamu Iesuro God-are amo börömore vaꞌadeje. Vaꞌi gavade aëro bövie biseꞌe imoꞌamamu rarovöꞌöjëvadeje. Rarovöꞌöjëvoromo gavade aëro saꞌa göre göre jioromo rovare aribövi jabesi ijo bajoho ujuohoꞌi amo börömo hesi ijo bajoho iꞌimëmamu gëgorovo jabesi mu maratuoho huotovöꞌöjëhoromo ugo imoꞌamarue aribövi jabesi arëtohuꞌo huotovöꞌöjëhadeje. \v 13 Huotovöꞌöromo uëvadeje: God-are surire jajivoromo uvëꞌe höjo: God nasi osaho aëro uvoruomoꞌajëjo: Ëho God-are örire jö atoꞌiröhe osaho höjo. Ëhi uvëꞌe höjo röhu jemëro mu sisë ëꞌëꞌëro ëhuro ave osaho vajiohuꞌe ariböviehu gurihirovarue juju gagoho vaꞌëne höjo. \p \v 14 Ëhi uëvamu nuni sisëꞌe höru sisëꞌe aribövioho God-are amo börömore rueruomamu Iesuro avohëvadeje. \v 15 Avohëvamu gagorovo priest masijohuꞌo jögoru öri röjëhijarue ariböviohuꞌo ëho jaburo gavare Iesuro ëhi jiëꞌe mu masijoho vaeꞌamamu hejare asisöꞌëro uvoꞌi arijavamu: Ave aho David-are ujoho böröme vaeromo rovajoho mabëhë uvoruomamu hegorovo dë vörönimoruomadeje. \v 16 Dë vörönimoruomoromo Iesu uavareje: Arue asisöꞌehu jö sisë uvoruomajoho na ja hejanuëjo o bogajo. O bogajamu hegorovo Iesuro uëvadeje: Ioꞌajo. Iae na hejajëjo. God-are jöho surire jajivoromo uvëꞌe höjo: God jero asisöꞌohuꞌo asisöꞌo inino mahuꞌo avohëvëꞌego jasi ihoho mabëhe uvoruomaje höjo. Ësurire jöho rabëni bogo avoho gavarije höjo. \v 17 Ëhi uënugoromo Iesuro ë rëmoromo Jerusalem amore jioromo vaꞌoromo Bethany amore höröromo vahie gemu ë hijadeje. \s1 Mesehu bajo bogo raejöro Iesuhu uavade jöhoje. \p \v 18 Hijëꞌëro sisonuvamu gagorovo Iesuro Jerusalem amo börömore vuonoröꞌö vaꞌi vaꞌadeje. Örire vaꞌamu hömadeje. \v 19 Hömamu vaꞌihö gavade mesoho öri ionire namijamu gagorovo bëhire vaꞌoromo gavadeje bajoho bogojioꞌi ma-hano ruduꞌemu jiamu. Ma-hano ruduꞌemu jiamu gagorovo mesoho uavadeje: Ijoho nadi bajoho raenëjo. Ëhi uavamu gagorovo mesoho ma-burëro sahorijadeje. \v 20 Sahorijamu gagorovo Iesuare ijorajoho jaburo tiöromo uavareje: Diehiꞌego mesoho ma-burëro sahorijajëjo. \v 21 Sahorijajëjamu Iesuro uëvadeje: Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Jemë bogo uehore niöꞌi baeꞌirögoro God gemu mae uehorovëꞌoho naehu meso avohode ëhi jiëꞌe mu vaejëꞌoho eni jëvoꞌajëjo. Röhu bogo ëhemuoho vaeꞌi ave dahoru uavëꞌoho: Riꞌöromo vaꞌo jovo börömoro buꞌörovonë uavëꞌoho iae ëhi jioꞌaꞌajëjo. \v 22 O rabe rabe God ua gavëꞌoho mae uehorovoromo uvëꞌoho: God-ro ajemiꞌajë uvëꞌohuro ëhuro iae baeꞌaꞌarujëjo. \s1 Jew rajo a masijehu Iesu bogo ma uehorovoromo darugoho dinöꞌe baejane hö uavare jöhoje. \p \v 23 Ëhi uënugoromo Iesuro God-are amo börömore ajiomadeje. Ajiomoromo God-are jö bëhoho ae röjëhijadeje. Röjëhijamu priest masijohuꞌo a duvaho ömoꞌömohuꞌo ëho jaburo rueromo uavareje: Jaehu God-are amo börömore hiromo mue gö gö vaejanuoho diehi jiëꞌe daruge javoromo o raro darugoho bojamijëꞌëro ëhi jiëꞌe muoho vaejanue höjo. \v 24 Vaejanue höjamu Iesuro uëvadeje: Nasi darugo hesi jö ue gevarujoho naꞌo jemë jöe gemu uë gëꞌiëꞌajëjo. Jemëhu mana uevëꞌoho naro jemë uëꞌejöjo: Na ëhi jiëꞌe darugohuro muoho vaejaje höjo. \v 25 John-hu bapataeto vaejavuonövadoho ë darugoho dinöꞌe baejade höjo. Na God-ro o ma-aëro darugoho bojamijëꞌëro ëhioho ëꞌonövade höjo. Ëꞌonövade höjamu rue a masijohuro Iesu diehi mana uaꞌiröhe jöho jabesi mevoromo uarovareje: Noehu uavëꞌoho God-ro John darugoho bojamijade hö uavëꞌoho Iesuro uöꞌaꞌajëjo: Ëhi jiëꞌoho jemë rabëni John bogo ma uehorovarije höjo. \v 26 O noehu Iesu uaꞌiröhoho: Ma-aëro John uavamu ëꞌade hö uaꞌiröhoho röhu ae ahoꞌobëhe juhuonëmiromo bogo ëhioho uaꞌejarëjo ë hesi bëhoho jaburo uvoruomëꞌëro: John hu jö God-aro baeromo majahuinövade ae hö uvoruomëꞌëro. \v 27 Ëhi uarovoromo Iesu uavareje: Jaehu uö gövuanue jö hesi bëhoho no dadivavuajëjo. Dadivavuajëjamu hegorovo Iesuro uëvadeje: Ëhi jiëꞌoho jemëhu uevarije jöho naꞌo bogo uëꞌejöjo: Na ëhi jiëꞌe darugohuro muoho vaejaje höjo. \s1 Harihu niöꞌihu diehi ëꞌare uhu jö Iesuhu jövadohoje. \p \v 28 Röhu ave uhu jö heromo diehi uehorovarujoho majehirego na heꞌiröjo. Iae ae gemu hu harihe niöꞌi jëvade höjo. Harihe niöꞌi jëvëꞌëro vavuohuro vaꞌoromo murioho uavade höjo: Jueꞌi jaruvo grape öꞌi bajo muoro vaꞌoromo mue vaejehonëjo. \v 29 Vaejehonëjamu muriohuro riꞌöromo uavade höjo: Na bijönegajëjo. Bijönegajë uanugoromo röhu ijonö avoho uehorovoromo mue vaejahoꞌi vaꞌade höjo. \v 30 Ëhiꞌamu vavuohuro vaꞌoromo ijorajoho jöe gemuoho majahiromo uavade höjo: Muoro vaꞌoromo mue vaejehonëjo. Vaejehonëjamu ijorajohuro uavade höjo: Apo iae na vaꞌejö uaromo röhu bogo vaꞌade höjo. \v 31 Ëhi jiëꞌoho di ahuro vavuehu nimadëhioho vaejade höjo. Vaejade höjamu uëvareje: Muriohurajo. Muriohurajamu Iesuro uëvadeje: Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Vajiohuꞌe tax baejarue ariböviohuꞌo önöꞌe jijiharue magonahohuꞌo ëho jaburo jemë iosirëmiromo urimo God-are aharire vaꞌoromo raromego huro jabumë muebejëvaje höjo. \v 32 Rabëni hesi bëhoho John-ro jemesirire rovade höjo öri maho röjëhijego gaꞌirarijego. Rovamu jemëro hu bogo ma uehorovoꞌirögoro vajiohuꞌe tax baejarue ariböviohuꞌo önöꞌe jijiharue magonahohuꞌo ëho jaburo hu mae uehorovoruomade höjo. Mae uehorovamu jemëro ëho garomo röhu bogo avoho uehorovoromo huotorovoromo John ma uehorovarije höjo. \s1 Mu ariböviehu a börömo hesi öꞌi bajo mu mueberomo sisë ëꞌare uhu jö Iesuhu jövadohoje. \p \v 33 Röhu uhu jöe göꞌo majëhiꞌiëꞌajoho hehëjo. Iae saꞌa arijoꞌe ae gemuëro mure grape öꞌoho bivoꞌamade höjo. Bivoromo ë muoho buore iromo rovaꞌo rojomoromo öꞌi bajo saꞌijovoröhe guaho umoromo mu javue döro vaejade höjo hesi mu ahuro ajio ë hiromo muoho atovoröhego. Ëhi avohoromo gavade eni jiamu gagorovo ae uëvade höjo: Na vaꞌejöjo. Jemëro nasi muoho muebejehorëjo. Mueberomo öꞌi bajoho raeromo mavego nasiroho bahiꞌi ioroꞌioroho jemesi ujuohorëjo. Ëhi uënugoromo riꞌöromo vaꞌo saꞌa göro ë hijade höjo. \v 34 Saꞌa göro vaꞌoromo hijuvo gavade öꞌi bajo urarue majaho dunovamu gagorovo hesi mu vaejaharue aribövioho uëvade höjo: Vaꞌirarijoho mu muebejarue aribövioho uërego nasi öꞌi bajoho iꞌimëmego ujuoheho ruerëjo. \v 35 Ujuoheho ruerëjamu hegorovo vaꞌare höjo. Vaꞌoromo suorovamu gëgorovo mu muebejarue ariböviohuro guduamëvare höjo. Guduamëvoromo göho hisuebiꞌi göho ano bamoꞌi göho munëro vajamijamu guomade höjo. \v 36 Ëhiꞌamugo mu arijoꞌohuro mu vaejaharue ae göꞌo rëmöꞌöjade höjo mure vaꞌoröhego. Urimo mu vaejaharue ae gemu gemu rëmöꞌöjëꞌëro röhu evaroho ae ahoꞌobëhe rëmöꞌöjade höjo. Rëmöꞌöjamu vaꞌoromo mure suorovamu gëgorovo mu muebejarue ariböviohuro urimo rueruomamu ëꞌarëhi ëhi sisë vaejëvare höjo. \v 37 Sisë vaejëvamu ijo tugohoꞌi mu arijoꞌohuro uvade höjo: Arue mu muebejarue ariböviohuro nasi harihoho garomo uvoꞌaꞌaruëjo: Nöruare harihe hö uvoromo ëhuni mae uehorovoꞌaruëjo. Ëhi uvoromo nugöꞌöjamu mure vaꞌade höjo. \v 38 Vaꞌo höröjamu garomo uarovare höjo: Arue rovaje ahuro hesi vavu hesi sionoho bae hesi höjo. Ëhuni ëꞌego ano bamoromo hesi saꞌaho nosi baejarëjo. \v 39 Ëhi uarovoromo ë aho mure jiamu guduamoromo roriꞌo bijimo buꞌöromo anamu guomade höjo. Ëhiꞌare höjo. \p \v 40 Ëhi jiëꞌoho mu arijoꞌohuro mure rovëꞌiroho mu muebejarue aribövi jabesi öriroho diehiꞌëvoꞌajëjo. \v 41 Diehiꞌëvoꞌajëjamu uavareje: Sisë jioruomoꞌego ijumëvo barëromo muoho a maho bojëmiꞌajëjo jaburo mueberöhego. Mueberomo majae eni jiego öꞌi bajoho uroromo hesiroho iꞌimamiröhego. \v 42 Ëhi uëvamu hegorovo Iesuro uëvadeje: Ave uhu jöho God-are surire jajivoromo uvëꞌe höjo: \q1 Munë javue vaeꞌirögoro munë gemu bijönimoromo vuonugare höjo. \q1 Vuonugaroho jaruvoho ë munëhuro javuoho nigemoꞌego bibivoromo mae namijajëjo. \q1 Hesi Bada God-ro ëhi ëꞌade höjo. \q1 Ëho noro garomo uvarue höjo: God-ro mu mabëhe ëꞌëꞌe höjo. \m Ëjö God-are surire jajivamu adaharijoho jemë diehiꞌoromo ë hesi bëhoho bogo avoho baejarije höjo. \p \v 43 Ëhuꞌëro jiëꞌëro naro jemë uëvajëjo: Jemëhu God-are aharire raromoromo hesi mu muebebe rovarije muoho God-ro baeniëhiromo ae gö bojëmiꞌiramu jaburo hesi aharire raromoromo ë muoho mueberomo rae avohoꞌaruëjo. \v 44 [Röhu aehu ë munë döre bejëꞌoho ahoro ahoro baeꞌaꞌajëjo. O ë munëhu a döre berovëꞌoho aho saꞌijovo barëꞌajëjo.] \p \v 45 Iesuro uhu jöe gö gö ëhi jövamu hegorovo priest masijohuꞌo Pharisee ariböviohuꞌo ëho jaburo garomo uvareje: Nosi jöe jövajëromo \v 46 guduamo bavaꞌiëꞌoromo uvareje: Ae ahoꞌobëhe uvoruomaje höjo: Iesu hu jö God-aro baeromo majahuijaje ae hö uvoruomaje hö uvoromo jabumë juhuonëmiromo vuonugareje. \c 22 \s1 Sörö bamamu aehu juahamare uhu jöhoje. \p \v 1 Iae Iesuro röhu maho uhu jöe gö gö ae majëhijadeje. \v 2 Majëhiromo uëvadeje: God-hu böröme namiromo muebejëvaje öroho aviëhi höjo. Saꞌa a böröme gemuëro söröe baejade höjo hesi harihohuro masuromo iröhego. \v 3 Ëhi ëꞌëꞌëro hesi mu vaejaharue aribövioho uëvade höjo: Vaꞌirarijoho rueröhego naehu mamiꞌe uëvode aribövioho uërego rueꞌirarëjo. Rueꞌirarëjamu uëvamu bijönimoruomade höjo. \v 4 Bijönimamu hegorovo saꞌa a börömohuro mu vaejaharue a ioroꞌioroho uëvade höjo: Söröre rueröhego uëvodoho ëhi uërëjo: Jöe hehëjo. Nasi söröho eni jiëꞌe höjo. Nasi mi masije ma-mabëhe naehu ma-je mioꞌamaje sanuovëꞌe mioho bijuëmoromo buvomoromo bahijëꞌe jevajëjo. Bövie biseꞌe eni avohëꞌe jevajëjo. Ëhuni rovego no ë söröho iꞌirarëjo. Ëhi uërëjo. \v 5 Ëhi uëvamu jöho bavaꞌoromo majëhijamu ë ariböviohuro bogo ejëhëꞌe öre gö öre gö vaꞌare höjo. Göëro hesi mure vaꞌade höjo. Göëro hesi moni muro vaꞌade höjo. \v 6 Ioroꞌiorohuro ë anu rovare aribövioho guduamëvoromo mu sisë vaejëvoromo muoꞌamare höjo. \v 7 Ëhiꞌamu ë saꞌa a börömohuro dë vörönimade höjo. Dë vörönimamu muorovo aribövioho rëmöꞌöjamu jaburo ë anëgare aho muoꞌamoromo jabesi amoho bueꞌöjëhare höjo. \v 8 Bueꞌöjamu gagorovo a börömohuro hesi mu vaejaharue aho uëvade höjo: Söröho eni jiëꞌe höjo. Röhu rueromo sörö ihë uëvamu juahemijare ariböviehu rueromo sörö ijëꞌoho sisë höjo. \v 9 Ëhuni öri masijoro vaꞌirarijoho vaꞌoromo ae rahu rahu birohëvëꞌoho uëvego söröro rueꞌirarëjo. \v 10 Rueꞌirarëjamu hegorovo rue mu ariböviohuro örire vaꞌoromo a sisëhuꞌo a mahuꞌo birohëvoromo ahoꞌo sö ujuoho rovare höjo. Rueruomamu sörö osaho rarovade höjo. \p \v 11 Rarovamu a börömohuro ë aribövioho gëꞌi osare rovade höjo. Rueꞌi gavade höjo ae gemu masuvarue sörö iꞌi ioꞌamarue niögoho bogo baꞌamëꞌe ma-hijamu. \v 12 Ma-hijamu gagorovo uavade höjo: Isiajo. Masuvarue niögoho bogo baꞌamëꞌe ja diehiꞌoromo ave osaroho rovane höjo. Osaroho rovane höjamu ruehuro jörumoraejade höjo. \v 13 Jörumoraejamu rue a börömohuro riꞌöromo mu aribövioho uëvade höjo: Övo höruꞌoho tövoꞌamoromo babuꞌöhego amonö ramoramore vaꞌo hijajo. Ëdiröꞌore ae ahoꞌobëhe nierusuburuꞌe bamoromo ane jaꞌiho vuogigimoruomoꞌajëjo. \v 14 Ëhesi bëhoho God-ro ae ahoꞌobëhe ruejöro uëvaje höjo. Röhu ae ma-gemu gemu hesinö jëvojöro baejëvaje höjo. \s1 Iesuhu guaro berovojöro aehu tax jö ua gavarohoje. \p \v 15 Ëhiꞌamu iae Pharisee ariböviohuro vaꞌoromo jöe atoromo uarovareje: Ëꞌego no Iesu sareramego hu guaro berovoꞌirajo. \v 16 Ëhi atonugoromo jabesi ijore ijore jijiharue a ioroꞌiorohuꞌo Herod-are aribövi ioroꞌiorohuꞌo rëmöꞌöjamu vaꞌoromo Iesu sarerisareriamiromo uavareje: Tisajo. Iae no gavarue höjo ja a mae javëꞌëro God-are mu örohemu röjahuijego. O aho bogo juhuonëmijego. Ëhesi bëhoho jero no göromo ae böröme o biseꞌe javuajëromo jöe gö gö bogo röjahuijanue höjo. \v 17 Ëhuni ave jöho ja diehi uehorovanuoho majahuijego no hejarëjo. Rome a börömohuro nosi saꞌaho muebejego noro hu tax bojamijarue höjo. Noehu ëhi ëꞌaruoho na ëhuro nosi jögoroho aharue höjo o bogajo. \v 18 Bogajamu Iesuro gëromo uvadeje: Jabumë sisë vaejevoꞌi ue gevaruëromo uëvadeje: Sareri aribövie jëvajëjo. Jemë rabëni na bijioho gevarujëjo. \v 19 Tax a bojëmijaruje ijo bajoho röjehihego na gavöjo. Gavöjamu ijo bajoho barovareje. \v 20 Barovamu garomo uëvadeje: Aveho rahuare nu anoꞌohuꞌo ihohuꞌo jajivëꞌe höjo. \v 21 Jajivëꞌe höjamu uavareje: Rome a börömo hesi höjo. Rome a börömo hesi höjamu uëvadeje: Ëhuni Rome a börömo hesiroho ëho hesi öroro bojamiꞌi God-aroho ëho God-are öroro bojaminövorëjo. \v 22 Ëhi uëvamu hegorovo tiöjëvamu Iesu ë nugoꞌi vaꞌoruomadeje. \s1 Iesuhu guaro berovojöro vuovëꞌe ariböviehu riꞌöruomoröhe jö Sadducee ariböviehu hu ua gavarohoje. \p \v 23 Vaꞌamu gagorovo majae gemuore Jew rajo a masijo ioroꞌiorohuro rovareje. Jabumë Sadducee jö uehorovarue aribövie jioruomadeje. Sadducee ariböviohuro uehorovoromo uvoruomajeje: A vuovëꞌoho ijonöho bogo riꞌöꞌamoꞌi ma-ioroꞌiore gemu vuovoꞌajëjo. Ëhi uvoruomaje ariböviohuro rueromo Iesu guaro berovojöro sarerisareriamiromo uavareje: \v 24 Tisa Moses-ro jögore jajivoromo uövuëꞌe höjo: Aboji harihuꞌo rumoꞌe vuovego diehi ëꞌiröhe öroho aviëhi höjo. Aehu vaboro masuromo vaboroho aboji harihuꞌoho bogo vaejëꞌe baruehu guomoꞌi vaboro nugëꞌoho hesi öhuro vuojiroho masuromo ëhuro guomade ö hesi ihoro ujoho vaejahoꞌajëjo. Moses-are jögoroho ëhi höjo. \v 25 Ëhi jiëꞌëro iae ae ahoꞌobëhe 7 ma-ö ömoꞌömëremu nosirire raromare höjo. Raromoromo muriohuro magonahoho masuvade höjo. Masuromo vaboroho aboji harihuꞌoho bogo vaejëꞌe baruoho guomade höjo. Guomamu hesi vaboroho dorue hijamu gagorovo ö göhuro vuojiroho masuvade höjo. \v 26 Masuromo guomade höjo. Ö ömoꞌömo ioroꞌioroho ëhi gemuoho ëꞌobe rovare höjo. Ö ömoꞌöme 7 jabuhu ë magonahe gemuoho masube rovaroho ë magonahoho aboji harihuꞌoho bogo vaejëꞌe aho ma-vuovëvobe rovade höjo. \v 27 Vuovobe ruejuvo barëjamu ijo tugohoꞌioho ë magonahoho huꞌo guomade höjo. Ëhiꞌare höjo. \v 28 Ëhi ëꞌarohuni ëhuni ave jöho no ua gaꞌiëꞌaruëjo. Jero uvanue höjo: Vuovoromo riꞌöꞌejarëjo. Ëhuni vuovëꞌe ariböviehu riꞌöruomoröhe majaroho ae 7 höjo röhu ë magonahoho di ahuꞌo hiꞌaꞌajëjo. Barue ahoꞌobëhe masuvëꞌego ëhuni uavaruëjo. \p \v 29 Ëhi uavamu hegorovo Iesuro uëvadeje: Bogajo. God-are surire jöhuꞌo huhu mu vaeröhe darugohuꞌo jemë bogo avoho gavarujëro sisëꞌi uehorovoromo ue gevarujëjo. \v 30 Ëhesi bëhoho vuovëꞌëro riꞌöruomoꞌiröhe maja rovëꞌiroho vaboroho baruoho bogo masurovoꞌi aneraehu öꞌidöre ma-raromaruëhi ëhi raromoꞌaruëjo. Ëhuni ë magonahehu di ahuꞌo hiꞌiröhe jö ue gevarujoho bëhi rumoꞌe höjo. \v 31 Ëjöho jemëro uvaruje höjo: Vuovëꞌe ariböviehu riꞌöꞌiröhe jöho sareri jöe höjo. Ëho bogo sareri jöehu jioꞌi jö mae höjo. Ëhesi bëhoho vuovoromo riꞌöꞌiröhe jöho God-ro jemëni jövamu hesi surire jajivoromo uvëꞌe höjo: \v 32 Na Abraham Isaac Jacob ëhi muebejëvaje ae jevajëjo. Jemë rabëni ë jö hesi bëhoho bogo avoho baejarije höjo. God-hu Abraham Isaac Jacob muebejëvaje jö hesi bëhoho jabumë vuovoromo bogo ioroꞌioremuoho barëꞌi vaꞌo raromego muebejëvaje höjo. God bogo vuovoromo ioroꞌioremu barëjëꞌe aribövioho muebejëvoꞌibejajo. Aꞌi hu vuovoromo vaꞌo raromarue aribövioho iae muebejëvaje höjo. \v 33 Iesuro Sadducee aribövioho ëhi uëvamu ae ahoꞌobëhe heromo jöe barëjëvadeje. \s1 God-hu bojamuade jöho diho börömoho jiajoho aehu Iesu ua gavadohoje. \p \v 34 Ëhiꞌamu Pharisee ariböviohuro hejare uvavamu: Iesuro jö mae jövamu ëhuro Sadducee aribövioho jö mana majahiꞌiröhoho bogohö uvavamu hegoro gagovorovareje. \v 35 Gagovorovonugoromo Jew rajo jögoru öri röjëhijaje ae gemuëro Iesuare dëho bijioho gaꞌirögoro riꞌöromo uavadeje: \v 36 Tisajo. God-hu bojamuijade jögore ahoꞌo jioꞌamajoho di jöho börömoho höjo. \v 37 Börömoho höjamu uavadeje: Jasi dë vövöbajoꞌe aruꞌahe uehore ahoꞌobëhe Bada jasi God ma-hu gemu bojaminëjo. \v 38 Ëho jö börömo börömoho jiëꞌego ëho nuniroho höjo. \v 39 O ë jö hesi bëhirohuꞌo iae gemuoho höjo. Jaehu jasi arijoꞌarije rajahirovanuëhi jasi ae gemuoho ëhi rajahinëjo. \v 40 Dë vövöbajoꞌe ahoꞌo God bojamiꞌirane jöhuꞌo jasi ae gemuoho rajahiꞌirane jöhuꞌo bëhoho jëvajëjo. God-are surire jö Mosesꞌo jö God-aro baeromo majëhinövare a ioroꞌiorohuꞌo jajivoꞌamaroho ëho ado sirinoꞌoho jioꞌamajëjo. \s1 Böröme namiromo ajamuaje a hesi jö Iesuhu röjëhiꞌi uë gëvadohoje. \p \v 41 Iae Pharisee ariböviohuro gagovoruomamu gavëꞌi Iesuro uëvadeje: \v 42 Böröme namiromo ajëmiꞌiröhe a hesi jöho jemë diehi uehorovarujëjo. Hu rahuare ujoho höjo. Uavareje: Hu David-are ujoho höjo. \v 43 David-are ujoho höjamu uëvadeje: Ëhi jiëꞌoho God-are Aruꞌahoho rabëni uavamu David-ro böröme namiromo ajëmiꞌiröhe aho Bada uavade höjo. \v 44 Ëhesi jöho David-ro God-are surire jajivoromo uvëꞌe höjo: God Badaro nasi Bada uavade höjo: \q1 Nasi övo manö rojo hijego \q1 jaꞌo muorovarue aribövioho naro ruahöꞌöjëvego \q1 hörëro vijuvo taemoꞌamoꞌirane höjo. \m \v 45 Ëhesi bëhoho böröme namiromo ajëmiꞌiröhe a hesi jöho David-ro jajivoromo uvëꞌe höjo: Bada höjo. Bada hö uvëꞌe jiaje ëhuni nadi uvorëjo: Böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aho ma-David-are uje höjo. \v 46 Ëhi uëvamu aehu Iesu mana uaꞌiröhoho bogo eni jëvadeje. Bogo eni jëvamu ijonö jöe gö gö ua gaꞌiëꞌaroho juhuonivoromo vuonugareje. \c 23 \s1 Pharisee ariböviohuꞌo Jew rajo jögoru öri röjëhijarue ariböviohuꞌo ëho jabuhu sareriꞌe mu vaejaruëhi aehu bogo ëhi ëꞌiröhego Iesuhu jövadohoje. \p \v 1 Ëhiꞌamu Iesuro hesi ijorajo ömoꞌömohuꞌo a ioroꞌiorohuꞌo ahoꞌobëhe uëvadeje: \v 2 Jew rajo jögoru öri röjëhijarue ariböviohuꞌo Pharisee ariböviohuꞌo ëho jaburo Moses-are sionoho baejëꞌe höjo. \v 3 Moses-are sionoho baejëꞌe jëvaje ëhuni mu jö rabe rabe uëvëꞌoho ejëhoromo ëhi vaenövorëjo. Aꞌi jabuhu ömaruëhioho nadi ëhioho ömorëjo. Rabëni hesi bëhoho jö majëhijaruëhioho muoho bogo ëhioho vaejarue höjo. \v 4 Aehu iꞌuꞌe inömo ujuoho vaꞌoruomojöro buahore bahijëhoromo tövëhoromo vaꞌego bogo ajëmiromo övo namehu vitu banigojiomëharuëhi ë Pharisee ariböviohuꞌo jögoru öri röjëhijarue ariböviohuꞌo jaburo ëhi ëꞌarue höjo. Iꞌuꞌe muoho ahoꞌo ae bojëmiromo bogo mae bogo ajëmiꞌi ma-nunëremu gëvarue höjo. \v 5 Jabu mu rabe rabe vaejëꞌoho aëro gëjöro ma-döhemu vaeruomaje höjo. Ëhesi bëhoho jabumëro nimoruomaje höjo aëro gëromo uvoruomoröhego: Jabumëremu God mabëhe uehorovoruomaje höjo. Aëro ëhi uvoruomoröhego nëgego God-are jöꞌe suri surioho maua gagore bahiromo övo ahore varijore muoho taemoruomaje höjo vaꞌorahoro jioꞌamego aëro garuomojöro. O God-are örire jö atoꞌi ioꞌamarue niögure öꞌi ëgobövie be ioꞌamoruomaje höjo vaꞌorahoro jioꞌamego aëro garuomojöro. \v 6 O sörö iꞌi vaꞌëꞌoho o God rajahijarue osare vaꞌëꞌoho a masijehu raromaruire ë vaꞌo raromoꞌi nimarue höjo. \v 7 O imoꞌamaruire vaꞌëꞌoho nimarue höjo ae ahoꞌobëhe uvoruomoröhego: Jabumë a masijëro jijihajëromo rajëhiromo jejëmiruomoröhego. O nimarue höjo aëro jejëmiromo uëröhego: Tisajo. \v 8 Röhu ae göehu jemë döre bamëvoromo uëvëꞌoho: Tisa uëvëꞌoho ëhi jiëꞌoho sisë höjo rabëni hesi bëhoho jemë ö ömoꞌömëremu jëvoꞌi jemesi Tisaho na gemu jevëꞌego. \v 9 O ave saꞌare raromarue aribövioho nadi döroho bamëvoromo uërëjo: Apajo. Ëhesi bëhoho ae gemu öꞌidöre hijajoho ëho iae jemesi Vavu Börömoho höjo. Ëhuni ëhi jiëꞌe jöho nadi uërëjo. \v 10 O ae göehu jemë döre bamëvoromo uëvëꞌoho: Simano vaejanue aho javajë uëvëꞌoho ëhi jiëꞌoho sisë höjo. Ëhesi bëhoho jemesi Simano Vaejaje Aho ma-gemu jevajëjo böröme namiromo ajëmijaje ahuro jevëꞌëro. \v 11 Aꞌi a masije jemesirire jioruomajoho ëhi jiëꞌe aribövioho mu ajëmiꞌiröhe aribövie jioruomoꞌajëjo. \v 12 Ae rahu sivu uehorovoromo döre bamorovëꞌoho hesi ihoho abueꞌaꞌajëjo. O ae rahu baꞌobuerovëꞌoho hesi ihoho döro ajiomoꞌajëjo. \s1 Pharisee ariböviohuꞌo Jew rajo jögoru öri röjëhijarue ariböviohuꞌo sisëre vaꞌiröhe jö Iesuhu jövadohoje. \p \v 13 Vaevëꞌe jögoru öri röjëhijaruje ariböviohuꞌo Pharisee ariböviohuꞌo jemë ma-döëremu muoho ömarujëro sisërëjëvoꞌajëjo. Ëhesi bëhoho God-hu böröme namiromo muebejëvego hesi aharire raromoruomoꞌiröhe öroho tugohëharuje höjo aëro ë vaꞌo raromojöëni. Jemë God-are ahariroho bogo vaꞌo raromoꞌi nimaruje höjo. O ae göehu God-are aharire vaꞌo raromoꞌiaꞌamu gëvëꞌoho ahëvaruje höjo. \p \v 14 [Vaevëꞌe jögoru öri röjëhijaruje ariböviohuꞌo Pharisee ariböviohuꞌo jemë ma-döëremu muoho ömarujëro sisërëjëvoꞌajëjo. Ëhesi bëhoho magonaho doru jabesi bövioho biseꞌoho ëma ujuohëharuje höjo. Ëma ujuohëhoromo sarerivoromo pari ëgobövie jaguvaruje höjo aëro gëromo uvojöro: Mu mae vaejaruëjo. Ëhi jiëꞌe sareriꞌe muoho vaejarujego ëhuni God-ro iꞌu börömo mae bojëmiꞌajëjo.] \p \v 15 Vaevëꞌe jögoru öri röjëhijaruje ariböviohuꞌo Pharisee ariböviohuꞌo jemë ma-döëremu muoho ömarujëro sisërëjëvoꞌajëjo. Ëhesi bëhoho jemëro jovo göre göre saꞌa göre göre ae dinëmibe vaꞌaruje höjo ma-ae gemuëro hesi muoho vuonugoꞌi Jew rajo muoho baeröhego. Ae dinëmibe vaꞌoromo gavaruje aho jemesi jöho ejëhoromo Jew rajo mu baejamu gavëꞌoho jemëro ë aho mu sisë röjahijego mae höromo vaeromo jemëhu sisë ëꞌoromo vëniꞌe örire vaꞌarujoho ë ahuro jemë iosirëmiromo sisë börömo bëhe ëꞌoromo vëniꞌe örire vaꞌo hesi höjo. \p \v 16 Vaevëꞌe nuni ramoramovëꞌe aribövi jemëhu ae gö öri röjëhiꞌiëꞌarujoho sisërëjëvoꞌajëjo. Ëhesi bëhoho jemëro ae ëma majëhiromo uëvaruje höjo: Ae rahu darugoꞌe jö uvoꞌiëꞌoho God-are osa börömo hesi iho uvoromo ae uëvëꞌoho: Na mue ëhi ëhi ëꞌejö uëromo röhu mu bogo vaejëꞌoho iae hesi höjo. Aꞌi God-are osa börömore jioꞌamaje gold hesi iho uvoromo ae uëvëꞌoho: Na mue ëhi ëhi ëꞌejö uëvëꞌoho iae ë muoho vaeꞌaꞌanuëjo. Bogo sarerivoꞌanuëjo. \v 17 Nune ramoramovoromo simane sisëꞌi uehorovëꞌe aribövie jëvajëjo. Ëhi majëhijaruje hesi bëhoho nani jemëro uvaruje höjo: God-are osa börömo hesi ihoho biseꞌe jioꞌi God-are osa börömore jioꞌamaje gold-ho iho böröme höjo. Röhu ë gold-ho bogo God-are osa börömoroho jioꞌamoꞌibejajo bogo God-are gold maho jioꞌamoꞌibejajo. Aꞌi ë gold-ho God-are osa börömore jioꞌamëꞌëro ëhuꞌëro ëho gold maho höjo. Gold-huro bogo God-are osa börömoho iosiramiromo iho börömoho jioꞌi God-are osa börömo hesi ihohuro gold ihoho iosiramiromo bövioho jiaje höjo. \v 18 O jemëro jöe gö ëma majëhiromo uëvaruje höjo: Ae rahu darugoꞌe jö uvoꞌiëꞌoho God-are maratu hesi iho uvoromo ae uëvëꞌoho: Na mue ëhi ëhi ëꞌejö uëromo röhu mu bogo vaejëꞌoho iae hesi höjo. Aꞌi God-are maratu döre bahijahare suvuoro hesi iho uvoromo ae uëvëꞌoho: Na mue ëhi ëhi ëꞌejö uëvëꞌoho iae ë muoho vaeꞌaꞌanuëjo. Bogo sarerivoꞌanuëjo. \v 19 Nuni ramoramoꞌe aribövie jëvajëjo. Nani jemëro uvaruje höjo: God-are maratu hesi ihoho biseꞌe jioꞌi God-are maratuore jioꞌamaje suvuoroho iho böröme höjo. Röhu ë suvuoroho bogo God-are maratuoroho jioꞌamoꞌibejajo bogo God-hu ujuohoꞌiröhe suvuoro maho jioꞌamoꞌibejajo. Aꞌi ë suvuoroho God-are maratuore jioꞌamëꞌëro ëhuꞌëro ëho suvuoro maho höjo. Suvuorohuro bogo God-are maratuoho iosiramiromo iho bövioho jioꞌi God-are maratu hesi ihohuro suvuoro ihoho iosiramiromo bövioho jiaje höjo. \v 20 Aehu darugoꞌe jö atoꞌiëꞌiroho God-are maratu hesi iho darugoꞌo majëhijëꞌoho ë hesi bëhoho bogo maratu hesi ihohemu uvoꞌi maratuore jioꞌamaje suvuoro hesi ihohuꞌo uvoromo ëꞌarue höjo. \v 21 O ae rahu God-are osa börömo hesi iho darugoꞌo majëhijëꞌoho ë hesi bëhoho bogo osa hesi ihohemu uvoꞌi osare hijaje A hesi ihohuꞌo uvoromo ëꞌarue höjo. \v 22 O ae rahu öꞌidö hesi iho darugoꞌo majëhijëꞌoho ë hesi bëhoho öꞌidöre jiaje God-are röho hesi ihohuꞌo ë hijaje a hesi ihohuꞌo uvoromo ëꞌarue höjo. Ëhuro darugoꞌo majëhijarue höjo. \p \v 23 Vaevëꞌe jögoru öri röjëhijaruje ariböviohuꞌo Pharisee ariböviohuꞌo ma-döëremu muoho ömarujëro sisërëjëvoꞌajëjo. Jemëro jemesi i jögoru e avohoromo iꞌo buarohoromo ijarue rihuꞌe oso harihu harihue gö gö garue gö gö mevoromo 10 10 bahibe vaꞌoromo gemu gemu God suvuore bojamijaruje höjo. Ëhi jiëꞌe jögoru ininoho ejaho avoharuje höjo. Ëhi jiëꞌoho iae mae höjo. Nadi vuonugorëjo. Röhu ëho ma-jianovoꞌi jö ioroꞌioroho masijo jiajoho ëho bogo uehorovaruje höjo. A ma-mae vaejëvoꞌirarije muoho a huë baejëvoꞌirarije muoho ahorire vaejëvoꞌirarije muoho ëho rumonimaruje höjo. Nadi rumonimoꞌibejarijëjo. \v 24 Majo majo biseharihehu jemesi jovore bevaꞌëꞌoho io buꞌöromo jovoho iꞌi majo börömo börömoho bogo avoho gavëꞌe ma-nimuꞌöjaruje höjo. Jö masijoho bogo uehorovoꞌi ma-jö ininohemu uehorovaruje höjo. Ëhuro nunoho ramoramovëvego öroho sisëꞌi röjëhijaruje aribövie jëvajëjo. \p \v 25 Vaevëꞌe jögoru öri röjëhijaruje ariböviohuꞌo Pharisee ariböviohuꞌo ma-döëremu muoho ömarujëro sisërëjëvoꞌajëjo. Jemë hevöe enatue dönöhemu uꞌoꞌamaruje höjo. Gagonöho ae gö jabesi ie jove vajiohëro ujuohoromo aegëꞌëro irijiomoꞌamëꞌe höjo. Ëhuꞌëro dönöho aje jioꞌi gagonöho vaꞌinumiꞌe jioꞌamajëjo. Jemesi mu sisëho ëhi jianovajëjo. \v 26 Pharisee jemë ae gemu gemu nuni ramoramoꞌe ae jëvajëjo. Urimo ae gö jabesi iohuꞌo jovohuꞌo vajiohehu ujuohoromo hevöre bahiromo enatuore oteharujoho vuonugorego hevö o enatu gagoroho vaꞌinumoho bogojioꞌirajo. Ëhi ëꞌëꞌoho jemesi hevöhuꞌo enatuohuꞌo döhuꞌo uhohuꞌo ma-mae jioꞌamoꞌajëjo. \p \v 27 Vaevëꞌe jögoru öri röjëhijaruje ariböviohuꞌo Pharisee ariböviohuꞌo jemë ma-döëremu muoho ömarujëro sisërëjëvoꞌajëjo. Jemesi jöho uhuꞌe uëꞌiëꞌajëjo. Vuovëꞌe sino bahiꞌamarue munëho aëro ajivëꞌe osëro buejahoꞌamarue höjo nu anoꞌe mae jioꞌamoröhego. Buejahoꞌamego dönöho ajivëꞌe mabëhe jioꞌamoꞌi gagonöho vuovëꞌe a jabesi ijoꞌahohuꞌo sagohohuꞌo ëhuremu jioꞌamajëjo. Jemë ëhi jiëꞌe jëvanovajëjo. \v 28 Döhemu mae jëvego aëro gëromo uvoruomaje höjo: Jemë a mae jëvajëjo. Aꞌi jemesi uhoho sareri sareriꞌe mu sisëmu vaejaruje jëvajëjo. \p \v 29 Vaevëꞌe jögoru öri röjëhijaruje ariböviohuꞌo Pharisee ariböviohuꞌo ma-döëremu muoho ömarujëro sisërëjëvoꞌajëjo. Jö God-aro baeromo majëhinövare aribövi jabesi sino guavoꞌamare huoho avohoꞌamaruje höjo. Mu mae vaejare a mami jabesi huoho avohoromo muebejaruje höjo. \v 30 Avohoromo mueberomo jemë uvaruje höjo: Nosi hijo mionoꞌehu raromare majaroho evaroho noꞌo javuoꞌibejajo no jabumë bogo ajëmiromo God-are jö majëhijarue aribövioho muoꞌamoꞌibejarëjo. \v 31 Iae mae-ëjo. Ëhi atarujoho ëho jemëro huruoho majahuiromo uöromo ëꞌarujëjo: God-are jö majëhinövare a muoꞌamare aribövi jabesi ujo ömoꞌömëro javuëꞌëro jabesi öre gemuore jijiharue aribövie javuajëjo. \v 32 Jemë ëhi jiëꞌe aribövie jëvëꞌe jiaje ëhuni jemesi hijo mionoꞌehu mu sisë aevoromo vaebe rovarëhi jemesi nimarujoho jemëꞌo ëhi jiëꞌe muoho vaebe jijihorëjo. Na ë hesi jöho bogo uëꞌejöjo. \v 33 Sigobe jëvoꞌamajëjo. Sigobu aboji harihuꞌe jëvoꞌamajëjo. Ëhi jiëꞌe mu vaejëꞌoho diehiꞌoromo vënoho garaedivorëjo. \v 34 Ëhuni aveho hehëjo. Jö God-aro baeromo majëhinövoꞌiröhe aribövioho simano maꞌe aribövioho jö röjëhinövoꞌiröhe aribövioho Iesu naro rëmöꞌöꞌiramu öꞌoruomoꞌajëjo. Öꞌiramu jemëro ioroꞌioroho muoꞌamoꞌarujëjo. O korosire ano taemoꞌamoꞌarujëjo. Ioroꞌioroho God rajahijaruje osare osare hisuebiꞌamoꞌarujëjo. O amo göre jioꞌiramu amo göre siho ujuoho vaꞌonövoꞌarujëjo. \v 35 Ëhi ëꞌiramu ëhuni ma-maemu jiëꞌe aribövi aehu muoꞌamobe rovare ë hesi iꞌuoho jemesi örire rueꞌaꞌajëjo. Aevoꞌioho aëro Abel a mae anoromo a ma ioroꞌioroho muoꞌamobe ruejuvo ro ijo tugohoꞌioho jemesi hijo mionoꞌohuro Barachiah-are harihe Zechariah anare höjo. God-are osa börömoho numëhi jioꞌi God-are suvuoro bahijarue maratuoho ruhëhi jiamu Zechariah ë ririre anare höjo. \v 36 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. God-are aribövi ëhi muoꞌamobe rovare ë hesi iꞌuoho ahoꞌobëhe ave jaruvore raromaruje aribövioho jemëni rueꞌaꞌajëjo. \s1 Iesuhu Jerusalem amo rajëni vavaenimade jöhoje. \p \v 37 Vaevëꞌe Jerusalem amo rajohumë jemëro jö God-aro baeromo majëhijarue aribövioho muoꞌamaruje höjo. God-hu jemëni rëmöꞌöjaje aribövioho munëro vajëmijaruje höjo. Kököröko vëmehu harihu vivoju uhure nugoꞌamoromo diehehu aegëharuëhi naro jemë ëhi gagovëvoromo gemuore rëmoꞌi nimoꞌi hijode höjo röhu jemëro bijönimarije höjo. \v 38 Ëhuni ave jöho hehëjo. God-ro jemesi amoho vuonugego jemesi sivue jëvoꞌiëꞌajëjo. \v 39 Naro jemëꞌo hiromo vaꞌiramu jemë nasi nu anoꞌoho bogo gaꞌaꞌarujëjo hujeji na vuonoröꞌö rueꞌiramu evare avoho geromo nasi jöho majëhiromo uvoꞌaꞌarujëjo: Badare ihore rovajoho mabëhëjo. Ëhuremu uehorovorëjo. \c 24 \s1 Aehu God-are amo börömo dadovoruomoꞌiröhe jö Iesuhu jövadohoje. \p \v 1 Ëhi uënugoromo Iesuro God-are amo börömore jioromo vaꞌamu gavëꞌi hesi ijorajo ömoꞌömohuro ro birohoromo God-are amo hesi javue gö gö röjahiꞌamareje. \v 2 Röjahiꞌamamu Iesuro uëvadeje: Ave öri ariꞌoho ahoꞌo jemë iae gavarujëjo. Röhu aveho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Ave munë javuoho ahoꞌobëhe aëro dadovoruomoꞌiramu munëho ahoromo saꞌaro ruvebi barë nahonahovoꞌajëjo. \s1 Huë vavaeni börömo rueröhe jö Iesuhu majëhijadohoje. \p \v 3 Ëhi ëꞌëꞌëro Iesuro Olives Dahorure ajio hijadeje. Hijamu hesi ijorajoho jaburo sivue ajio huꞌo raromoromo uavareje: Ave jöho majahuego no hejarëjo. God-are javu masijehu rireromoꞌiröhego uövuanoho ëho divare jioꞌaꞌajëjo. O no mu rabe garomo uvoꞌejarëjo: Jero rueꞌiëꞌanuëjo. Rovego ave saꞌaho bövioho biseꞌoho barëꞌiëꞌajëjo. \p \v 4 Barëꞌiëꞌajëjamu hegorovo Iesuro uëvadeje: Gavëꞌiajo. Aëro sarerëmiꞌiramu guaro rireromëvo vaꞌaꞌajëjo. \v 5 Ae ahoꞌobëhe rueromo sarerëmiromo uëꞌaꞌaruëjo: Nöruare ihoro rovajëjo. God-hu uevëꞌëro böröme namiromo ajëmiꞌirode aho na jevajëjo. Ëhi uëromo ae ahoꞌobëhe sarerëmiꞌiramu uvoꞌaꞌaruëjo: Mae-ëromo guaro rireromoꞌajëjo. \v 6 Röhu heꞌaꞌarujëjo muorovo jöe ruenövo muorovonövoꞌiramu heꞌaꞌarujëjo. Ëhi hejëꞌoho bogave gemu juhuonivoꞌirarijëjo. Öre gö bogojiëꞌëro ëhi jiëꞌe mu sisëho iae jioꞌaꞌajëjo. Röhu saꞌaho bövioho biseꞌoho evaroho bogo barëꞌi hesi majae göro jioꞌaꞌajëjo. \v 7 Saꞌae göëro göhuꞌo muorovonövo a masijo ioroꞌiorohuro ioroꞌiorohuꞌo muorovonövoꞌaruëjo. Saꞌae gö gö irunoꞌe bogojioꞌajëjo. Saꞌae dinöꞌe dinöꞌe jiajoho hijiohijiovoꞌamoꞌajëjo. \v 8 Ëhi jiëꞌe huë vavaenoho rueꞌiramu mu sisëho bogo burëroho barëꞌi magonahehu aevoromo rahoꞌi haraꞌuajëhi ëhi aho aevoromo huë vavaene börömoho baebe vaꞌoruomoꞌajëjo. \p \v 9 Ëhiꞌoꞌiramu evare aëro jemë guduamo ujuohëvo vaꞌo a masijo jabesi övore bojëmiꞌaruëjo jaburo huë vavaene bojëmiꞌiröhego. O muoꞌamëvoꞌaruëjo. Saꞌae dinöꞌe dinöꞌe raromarue aribövioho ahoꞌobëhe jaburo uvoruomoꞌajëjo: Jemëro na uehorovevaruje hö uvoromo nue huodëgoruomoꞌajëjo. \v 10 Ëhiꞌoꞌiramu evare ae ahoꞌobëhe nasi örire mae uehorovevaruoho vuonugoꞌi mue gö gö uehorovoruomoꞌajëjo. Aemoꞌaemohuro aemoꞌaemoho sarerisareriëmiromo ae gö jabesi övore bojëmiꞌaruëjo sisë vaejëvoröhego. Göëro göho nue huodivorovoruomoꞌajëjo. \v 11 Ae göëro göëro riꞌöromo ae sarerëmiromo uëꞌaꞌaruëjo: Na jö God-aro baeromo majëhijaje ae jevajë uëꞌiramu ae ahoꞌobëhe heromo mae höromo guaro rireromoꞌaruëjo. \v 12 Mu sisë ahoꞌo rumorovobe vaꞌiramu gagorovo ae ahoꞌobëhe göehu gö huë baerovarue muoho vuonugoꞌiramu sisërëꞌajëjo. \v 13 Ëhi ëꞌoruomoꞌajëjo röhu ae rahu biririvoromo mae uehorovevobe vaꞌojuvo maja barëꞌiröhe maja rovëꞌiroho God-ro baejëvoromo manö bamëvoꞌajëjo. \v 14 Röhu God-hu böröme namiromo muebejëvaje jö maho aëro saꞌae dinöꞌe dinöꞌe majëhibe vaꞌoruomoꞌajëjo ae ahoꞌobëhe samaꞌe heruomoröhego. Jöho saꞌae ahoꞌobëhe majëhi barëꞌiramu evare saꞌa bövi biseꞌo barëꞌiröhe majaho rueꞌaꞌajëjo. \s1 Mu sisë bëhe rueröhe jöhoje. \p \v 15 Röhu Daniel jö God-aro baeromo majëhinövade ahuro mamiꞌe God-are surire jajivoromo uövuade höjo: God-are osa ijumaje sisëhuro God-are osa maremu namiꞌaꞌajëjo. Daniel-hu jajivadëhi ëhi gaꞌaꞌarujëjo ë sisëho God-are osare namiꞌiramu. Iesuro ëhi majëhijadeje. Ëjö Iesuhu majëhijadoho adahoromo avoꞌavoho gare. \v 16 Amo Iesuro jö vituoho majëhiromo uëvadeje: Sisëhuro God-are osare namijego gagorovo ave Judea saꞌare raromaruje aribövioharo huruomoromo dahoruꞌero iojiomorëne. \v 17 Ae rahu javu dönö haradare raromëꞌoho nadi abueromo osare inömoho vaꞌo ujuohoꞌi ma-huruomoromo vaꞌorëne. \v 18 O mure raromëꞌoho nadi vuonoröꞌö vaꞌo niögoho ujuohoꞌi ma-huruomoromo vaꞌorëne. \v 19 Röhu ë huë vavaeni rueꞌiröhe majaroho dëꞌe magonahohuꞌo aboji harihuꞌo inino jioꞌamëꞌe magonahohuꞌo jabumë vaevëꞌoho diehi huruomoruomoꞌajëjo. \v 20 Röhu God ua garëjo huro ajëmego ëhuro niohijo majaroho o nuho majaroho bogo huruomoꞌirarije höjo. \v 21 Rabëni hesi bëhoho evare majaroho huë vavaene bogo biseꞌo vaduꞌoho rueꞌaꞌajëjo. Ëhi jiëꞌe huë vavaenoho urimo God-hu saꞌa bövi biseꞌo bamadevaroho bogojiobe ruejuvo ro jaruvo majahuꞌo ëhi jiëꞌe huë vavaenoho bogohöjo. O ijonöhuꞌo bogojioꞌi ë majaho gemu börömoho jioꞌaꞌajëjo. \v 22 Ëhuë vavaeni maja ëgobövi jiajoho God bogo tarioromo bunemuoho bamoꞌibejajo aho bogo biririvoromo raromoꞌibejajo. Aꞌi God-ro hesi baejëvade aribövioho uehorovëvoromo ë majaho tarioromo bunemu bamoꞌajëjo. \p \v 23 Ëhi jiamu ae göehu uëvëꞌoho: Aveho ro gahëjo. O arueho vaꞌo gahëjo. God-hu uavëꞌëro böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aho aviae o aruae hö uëvëꞌoho nadi maho uehorovorëjo. \v 24 Ëhesi bëhoho rabëniajo. Ae ahoꞌobëhe rueromo sarerëmiromo uëbe vaꞌaꞌaruëjo: God-hu uevëꞌëro böröme namiromo ajëmiꞌirode aho jevajëjo o jö God-aro baeromo majëhijaje ae jevajëjo. Sarerëmiromo ëhi majëhiꞌaruëjo. Majëhiromo bogo gavarue mu masijo masijoho vaenövoꞌaruëjo eni jëvego God-hu söjëvade ariböviohuꞌo sarerëmego rireromoꞌiröhego. \v 25 Röhu hehëjo. Ijonö jioröhe jöho na urimo majëhijëꞌe jevajëjo. \p \v 26 Ëhuꞌe jiaje aehu uëvëꞌoho: Ëhuro vaꞌo garëjo. Aruae jeꞌore hijajë uëvëꞌoho nadi vaꞌo garëjo. O uëvëꞌoho: Hu gurihiromo osaro hijajë uëvëꞌoho nadi maho uehorovorëjo. \v 27 Aꞌi baderehu aruhe baderivoromo ajivo vaꞌo anume buꞌöjego gavarujëhi God-are A Maho naro ëhi ma-vaꞌorahoro rueꞌiramu geꞌaꞌarujëjo. \v 28 Sagohe dinöꞌe jiajire ë ugoho gagovoruomoꞌajëjo. \s1 God-are A Maehu rueröhe jöhoje. \p \v 29 Röhu ë huë vavaeni majaho barëꞌiramu evare maja nunoho ramoramovoromo manaeroho duorohoromo jijoho sisërëꞌamoromo öꞌidöre inömoho ahoꞌo arua anumiae vaꞌoꞌamoꞌajëjo. \v 30 Ëhiꞌoꞌiramu evare God-are A Ma nasi ajohuro öꞌidöre ajivoꞌiramu gaꞌaꞌaruëjo. Ëho garomo saꞌare aribövioho ahoꞌobëhe nierusuburuꞌe bamoromo gaꞌaꞌaruëjo God-are A Maho naro darugoꞌo ajiꞌo börömo mae baeromo öꞌidöre suere ruvebiꞌiramu. \v 31 Ruvebiromo hëgöho ma-darugoꞌo huoꞌiramu nasi aneraho rëmöꞌöꞌejöjo. Rëmöꞌöꞌiramu ro God-hu söjëvade aribövioho gagovëvoꞌaruëjo. Arua anumiae saꞌae dinöꞌe dinöꞌe maja rojomajire bevaꞌajire jioruomajoho gagovëvoꞌaruëjo. \s1 Mesehu gumutivego Jew rajo jabesi vama maja dunovaje uhu jöhoje. \p \v 32 Röhu meso hesi uhu jöho heromo bëhoho avoho uehorovorëjo. Gavaruje mesoho gumutivoromo rahego garomo evare jemë uvaruje höjo: Jew rajo nosi vama majaho iae dunovajëjo. \v 33 Ëhesi bëhoho jemë gaꞌirarije naehu uëvodëhi mue gö gö rovamu gavëꞌiroho uvorëjo: Ëmajaho iae rovajëjo. \v 34 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Ave jaruvore raromaruje aribövioho jemë bogo vuovo barëjëꞌiro evare naehu uëvaje muoho ahoꞌobëhe rueꞌaꞌajëjo. \v 35 Öꞌidöe saꞌae bövie biseꞌe barëꞌi nasi jöho gemu bogo barëꞌajëjo. \s1 Iesuhu vuonoröꞌö rueröhe maja no bogo gavarue jöhoje. \p \v 36 Röhu ë majaho divare jioꞌiröhoho aho bogo gavaruëjo. Öꞌidöre raromarue anerahuꞌo Harihoho naꞌo bogo gaꞌi hesi Vavuohuro gemuëro gavajëjo. \v 37 Röhu God-are A Ma naehu a nunire rueꞌiëꞌiroho a mami ae Noah-hu hijade majare jiadëhi ëhi gemuoho jioꞌaꞌajëjo. \v 38 Jovo börömo bëhe rojomoromo öri ariꞌe ahoꞌo baeꞌiröhe majaho dunovamu evare aëro ie jove ueꞌahobe masurovobe ëhi jiëꞌe muohemu uehorovobe vaꞌojuvo evare Noah-mëro boat börömore rumo vaꞌare höjo. \v 39 Rumo vaꞌamu gavëꞌi a ioroꞌiorohuro uvoruomade höjo: No mae raromaruëjamu evare jovo börömohuro rojomoromo jabumë ahoꞌo baeniagëgo barë nahonahovade höjo. God-are A Ma naehu rueꞌiëꞌiroho ëhi jiëꞌe muoho jioꞌaꞌajëjo. \v 40 Ëmajaho rueꞌiramu evare ae niöꞌiro mure ariromo muoho vaeꞌiramu gavëꞌi aneraëro göho baeꞌi göho ë vuonugoꞌaruëjo. \v 41 Magonahe niöꞌiro gemuoro ariromo ioho saꞌijovoromo avohoꞌiramu aneraëro göho baeꞌi göho ë vuonugoꞌaruëjo. \v 42 Ëhi ëꞌiröhohuni ëhuni gavëꞌiajo. Jemesi Bada naehu rueꞌirode majaho jemëꞌo bogo gavarujëjo. \v 43 Ave uhu jöhuꞌo avoꞌavoho uehorovohëjo. Vajiohuꞌe aehu vahiꞌe divare rueröhe majaho osa arijoꞌoho bogo gavade höjo. Gaꞌibejajo gavëꞌi hiromo vajiohuꞌe a hesi öroho tugohahego osaho bogo dadovoromo inömoho ujuohoꞌibejajo. \v 44 Osa arijoꞌohuro gavëꞌi hiꞌibejajo mae jioꞌibejajo. Jemëꞌo gavëꞌi raromorëjo. Jemë bogo uehorovëꞌe raromaruje majare evare God-are A Maho naro rueꞌejöjo. \s1 A börömo hesi mu aehu avoho o sisëꞌi mueberöhe jöhoje. \p \v 45 Aehu hesi a börömo hesi muohemu uehorovëꞌi simano mae uehorovoromo mu vaejaje ëhi jiëꞌe aho uehorovohëjo. Ëa hesi a börömohuro hu uavëꞌe höjo. Na vaꞌiëꞌajëjo. Jero nasi mu vaejarue a ioroꞌioroho muebejëvonëjo. Muebejëvoromo majae eni jiego jabesi irunoꞌoho iꞌimëminövonëjo. Iꞌimëminövonë uanugoromo vaꞌëꞌe höjo. \v 46 Vaꞌo hijuvo röhu ijonö vuonoröꞌö rueromo garöhe ë ahuro hesi muoho avoho vaejahoꞌiramu gagorovo huë mabëhe bojamiꞌajëjo. \v 47 Huë mabëhe bojamiromo uaꞌaꞌajëjo: Ja mu mae vaejanohuni ëhuni na mu börömoro bamavoꞌejöjo. Jero nasi saꞌae inömo inöme bövie biseꞌe ahoꞌo muebejehonëjo. Mu avoꞌavoho muebejëꞌoho iae hu ëhi uaꞌaꞌajëjo. \v 48 Aꞌi ë mu vaejahaje aho sisë jiëꞌohuro ëhuro uehorovoromo uvoꞌaꞌajëjo: Nasi börömoho örisanuovajëromo \v 49 riꞌöromo mu vaejarue aribövi ioroꞌioroho muoꞌamoromo vöröꞌe jovo sisë ueꞌahoruomaje ariböviohuꞌo gemuore hiromo ioho jovoho iꞌaꞌajëjo. \v 50 Ëhiꞌoromo bogo gavëꞌe uehorovëꞌe hiꞌiramu evare hesi börömoho ma-majioho rueꞌaꞌajëjo. \v 51 Rueromo sino hahoꞌoho sisë maro ijumahoromo nugöꞌöꞌiramu sisëro vaꞌoromo sareri sareriꞌe ariböviohuꞌo hiꞌaꞌajëjo. Ëdiröꞌore ae ahoꞌobëhe nierusuburuꞌe bamoromo ane jaꞌiho vuogigimoruomoꞌajëjo. \c 25 \s1 Aborido ioroꞌiorehu sisëꞌi uehorovoꞌi ioroꞌiorehu avoꞌavoho uehorovare uhu jö Iesuhu jövadohoje. \p \v 1 Nasi majaho rovego God-hu böröme namiromo a diehi muebejëvoꞌiröhe jöho naro uhuꞌe majëhiꞌiëꞌajëjo. Iae magonaho aboride ahoꞌobëhe övo gö mine övo gö mine raromoruomade höjo. Raromoromo iroho gae ujuohoromo iꞌo masuvade aho birohoꞌi vaꞌoruomade höjo. \v 2 Röhu aboride övo gö mine simano sisëꞌi uehorovarue aborido ömoꞌöme jioruomoꞌi aboride övo gö mine ëho simano mae uehorovarue aboride jioruomade höjo. \v 3 Simano sisëꞌi uehorovarue aboridoho jaburo irore biguröhe jovoho bogo ujuohoꞌi irohemu ujuoho vaꞌirögoro \v 4 simano mae uehorovarue aboridoho jaburo irore biguröhe huonore jovohuꞌo irohuꞌo ëhi ujuohoromo vaꞌoruomade höjo. \v 5 Ëaboridoho övo gö mine övo gö mine jaburo vaꞌoromo muebejuvo gavare iꞌo masuvade aho bogo vejöꞌoho rovamu gagorovo nunëhëgamu hegorovo momoröꞌöruomade höjo. \p \v 6 Momoröꞌöjuvo vahi ririꞌe aëro ma-darugoꞌo uvare höjo: Nosi aho rovajëjo. Ruehego vaꞌoromo biroharëjo. \v 7 Ruehego vaꞌoromo biroharëjamu hegorovo aborido ömoꞌömohuro riꞌöruomoromo jabesi iroho avohoꞌamare höjo. \v 8 Avohoromo simano sisëꞌi uehorovarue aboridoho jaburo simano mae uehorovarue aboridoho uëvare höjo: Jemesi jovoho gö bojamuihëjo. Nosi iroho duorohahuoꞌamajëjo. \v 9 Duorohajëjamu uëvare höjo: Bogajo. Jemëꞌo noꞌo biguvego barëjöëni bogo bojëmiꞌejarëjo. Ëhuni vaꞌoromo jemesi gö imohëjo. \v 10 Imohëjamu ë aboridoho jaburo jove imoꞌi vaꞌoruomade höjo. Vaꞌoruomamu iꞌo masuvade ahuro rovade höjo. Rovamu iro ma avohare aboridoho jaburo ë ahuꞌo gemu mae osanö vaꞌoruomade höjo masurovare söröho iꞌiröhëni. Osanö vaꞌoruomamu ojoho tugohare höjo. \p \v 11 Ojoho tugohamu magonaho ioroꞌiorohuro ijore rueruomade höjo. Rueruomoromo iꞌo masuvade ahuni uvare höjo: Asëꞌe asëꞌe oje jiovahuego no öꞌarëjo. \v 12 Öꞌarëjamu ruehuro uëvade höjo: Na jemë bogo gëvaje höjo. Iae na mae uëvajëjo. Ëhiꞌare höjo. \v 13 Ëhuni gavëꞌiajo na divare majare rueꞌirodoho jemë bogo gavëꞌe jëvaje. \s1 Ae niöꞌi gemu jabesi a börömo hesi moni ujuohoromo diehi ëꞌare ë hesi uhu jö Iesuhu jövadohoje. \p \v 14 Röhu God-hu böröme namiromo muebejëvoꞌiröhe öri hesi uhu jö göho aviëhi höjo. Ae gemuëro öre gö vaꞌirögoro hesi mu vaejaharue aribövioho uëvamu rovare höjo. Rovamu uëvade höjo: Na vaꞌejöjo. Jemëro nasi saꞌaho bövioho biseꞌoho avoho muebejehorëjo. \v 15 Avoho muebejehorëromo mu ariböviehu mu böröme o biseꞌe vaeꞌiröhoho eni jëvamu garomo ëhi hesi monioho böröme o biseꞌe ëhi ae gemu gemu bojamibe vaꞌade höjo jaburo ëho baeromo hesi muoho vaejahoröhego. A göho 5,000 kina bojamiꞌi a göho 2,000 kina bojamiꞌi a göho 1,000 kina ëhi bojamijade höjo. Ëhi iꞌimëminugoromo vaꞌade höjo. \v 16 Vaꞌamu gavëꞌi 5,000 kina baejade ahuro ujuoho vaꞌoromo mue vaeromo ëhuro 5,000 kina göꞌo döre baejade höjo. \v 17 2,000 baejade aho huꞌo mue vaeromo 2,000 kina göꞌo döre baejade höjo. \v 18 Ëhiꞌoꞌirögoro 1,000 kina baejade ahuro vaꞌoromo guae umoromo hesi a börömo hesi ijo bajoho ë gurihi bahijade höjo. \p \v 19 Ëhiꞌoromo raromobe vaꞌojuvo majae ëgobövie barëjamu jabesi a börömohuro vuonoröꞌö rovade höjo. Rueromo uëvade höjo: Ruehego na gëvöjo nasi ijo bajoho diehi muebejehëꞌe jëvego. \v 20 Ëhi uëvamu 5,000 kina baejade ahuro 5,000 kina göꞌo döre baejadoho ëhuꞌo barueromo bojamiromo uavade höjo: Bada jero 5,000 kina bojemijane höjo. Aveho gavëjo. Naro mue vaeromo 5,000 kina göꞌo döre baejahëꞌe jevajëjo. \v 21 Baejahëꞌe jevajëjamu hesi a börömohuro uavade höjo: Mabëhëjo. Ja mue vaejehanue a ma-mae javajëjo. Naehu ijo baje ma-bisemu bojamamu avoho muebejehanohuni ëhuni naro bövi mae bojamiꞌejöjo muebejehoꞌiranego. Rovego gemuoro nimorohoꞌirarëjo. \v 22 Gemuoro nimorohoꞌirarëjamu 2,000 kina baejade ahuro rueromo uavade höjo: Bada jero 2,000 kina bojemijane höjo. Aveho gavëjo. Naro mue vaeromo 2,000 kina göꞌo döre baejahëꞌe jevajëjo. \v 23 Baejahëꞌe jevajëjamu hesi a börömohuro uavade höjo: Mabëhëjo. Ja mue vaejehanue a ma-mae javajëjo. Naehu ijo baje ma-bisemu bojamamu avoho muebejehanohuni ëhuni naro bövi mae bojamiꞌejöjo muebejehoꞌiranego. Rovego gemuoro nimorohoꞌirarëjo. \p \v 24 Gemuoro nimorohoꞌirarëjamu 1,000 kina baejade ahuro rovade höjo. Rueromo uavade höjo: Bada na mae garomo uvode höjo: Ja vöröꞌe aëro javëꞌëro ae göehu baꞌamaroho bivaroho ja ma-ijanue höjo. \v 25 Ëhi javëꞌe aego ëhuni naro ja juhuonamiromo jasi 1,000 kina bavaꞌoromo saꞌa gagore gurihi bamode höjo. Aveho gavëjo. Jasi ijo bajoho aviae höjo. \v 26 Aviae höjamu rue a börömohuro riꞌöromo uavade höjo: Sareri mu bijöniꞌe a sisë bëhe javajëjo. Jero uvane höjo: Ae göehu baꞌamaroho bivaroho nöröro ma-ijaje höjo. Jero ëhi uvane höjo. Na mae-ëjo. \v 27 Ëhuni ja nasi ijo bajoho baeromo avoho bahijarue aribövi jabesi övore bamoꞌibejanëjo. Ëhi ëꞌibejanëjo na rueromo nasiroho baeromo göꞌo döre bamaroho ëhuꞌo baeꞌibejöjo. \v 28 Ëhuni jemëro 1,000 kina ë ia hesiriroho baeniahiromo 10,000 kina baejëꞌe aho bojamihëjo. \v 29 Ëhesi bëhoho mu vaeꞌirane suvuore javëꞌoho God-ro göꞌo bojamiꞌiramu baeromo bövi mae javoꞌajëjo. O bogojavëꞌoho bisemu baejanoho God-ro baeniahiꞌajëjo. \v 30 Röhu ë mu bogo vaejaje aho guduamoromo babuꞌöhego amonö ramoramore vaꞌo hijajo. Ëdiröꞌore ae ahoꞌobëhe nierusuburuꞌe bamoromo ane jaꞌiho vuogigimoruomoꞌajëjo. Ëhi uëvade höjo. \s1 Maja viture a ma a sisë mevavuoꞌiröhe jö Iesuhu jövadohoje. \p \v 31 Röhu jö göho God-are A Maho naro anerae ahoꞌobëhe jabuꞌo gemu mae nasi ajiꞌo rovëꞌiroho evare nasi ajiꞌe röho mare ajio hiꞌejöjo. \v 32 Hiꞌiramu saꞌae dinöꞌe dinöꞌe raromarue aribövioho jaburo rueromo nasi nunire gagovoruomoꞌajëjo. Gagovoruomoꞌiramu sheep muebejaje aehu sheep o goat adovoromo hahagu hahagu nugoꞌamaruëhi naro ë aribövioho ëhi adovëvoromo hahagu hahagu rëmoꞌejöjo. \v 33 Hahagu hahagu rëmoromo sheep ma vaꞌënoho nasi övo manö rëmoꞌi goat sisë vaꞌënoho nasi övo adonö rëmoꞌejöjo. \v 34 Rëmonugoromo a börömoho naro övo manö riravarue aribövioho uëꞌejöjo: Nasi Vavuohuro jemesi örire huë mabëhe bojëmijëꞌe jiaje jemesi röhoho ro baehëjo. Ëröhoho urimo saꞌa bövi biseꞌo bamadevare huro avoho nugëhobe rovëꞌe höjo jemëro ë hesi aharire raromoꞌirarijego. \v 35 Rabëni hesi bëhoho urimo na hömevamu jemëro ie iꞌimemijarije höjo. Na huë girihevamu jemëro jovoho bojemijarije höjo. Naro ame göro jioromo öꞌamu gegorovo uevarije höjo: Nosi osaro ro hijëjo. \v 36 Niögu rumoꞌe jevamu niögoho iꞌimemamu ioꞌamode höjo. Guomo guome baejevamu jemëro muebejevarije höjo. Savoji gagore hijamu jemëro rueromo gevarije höjo. \v 37 Gevarije höꞌiramu rue aribövi mahuro ueruomoꞌajëjo: Bada iae ëhi höjo röhu no divare gavare höjo ja hömavamu ioho iꞌimamare höjo. Divare gavare höjo ja huë girihavamu jovoho bojamare höjo. \v 38 Divare gavare höjo ja ame göro jioromo rovamu uavare höjo: Nosi osaro ro hijëjo. Divare gavare höjo niögu rumoꞌe javamu niögoho iꞌimamare höjo. \v 39 Divare gavare höjo ja guomo guome baejavamu o savoji gagore hijamu no öꞌoromo gavare höjo. \v 40 Ëhi ueꞌiramu a börömoho naro uëꞌejöjo: Aveho na jö mae uëvajëjo. Nasi öe iho ma-biseꞌo jiëꞌoho mae avoharijohuro ëhuro naꞌo mae avohevarije höjo. \p \v 41 Ëhi uënugoromo huotorovoromo nasi övo adonö riravarue aribövioho uëꞌejöjo: Iꞌue baeꞌiëꞌe aribövie jëvaje roriꞌo vaꞌohëjo. Ravemu ravaje vëniꞌe öri ariꞌoro vaꞌohëjo. Ëvënoho God-ro Satanꞌo hesi anera ömoꞌömohuꞌo ëho jabuni avohëhëꞌe höjo. \v 42 Rabëni hesi bëhoho na hömevadoho jemë ioho bogo iꞌimemijarije höjo. Huë girihevadoho jemë jovoho bogo bojemijarije höjo. \v 43 Ame göro jioromo öꞌodoho jemë bogo uevarije höjo: Nosi osaro ro hijëjo. Niögu rumoꞌe jevadoho jemë niögoho bogo iꞌimemarije höjo. Guomo guomo baejevadoho o savoji gagore hijodoho jemë bogo ro muebejevarije höjo. \v 44 Bogo ro muebejevarije höꞌiramu rue ariböviohuro ueruomoꞌajëjo: Bada iae ëhi höjo röhu no divare gavare höjo ja hömavamu o huë girihavamu o ame göro jioromo rovamu o niögu rumoꞌe javamu o guomo guome baejavamu o savoji gagore hijamu garomo bogo ajamiꞌi ma-nunëremu gavare höjo. \v 45 Ma-nunëremu gavare höꞌiramu naro uëꞌejöjo: Nasi öe iho ma-biseꞌo jiëꞌoho bogo ma avoharijohuro ëhuro naꞌo bogo ma avohevarije höjo. \v 46 Ëhi uëꞌiramu ë aribövioho sisëro vaꞌoromo ma-ioroꞌioremu iꞌue baeruomoꞌajëjo. Aꞌi aribövi mahuro maro vaꞌoromo ma-ioroꞌioremu raromoruomoꞌajëjo. \c 26 \s1 Iesu anoꞌi mevare jöhoje. \p \v 1 Ëjöho majëhi barënugoromo Iesuro hesi ijorajo ömoꞌömoho uëvadeje: \v 2 Iae jemëꞌo gavarujëjo majae niöꞌi hesi uhure evare God-hu Vörö Tugohade Sörö majaho rueꞌaꞌajëjo. Rueꞌiramu aëro God-are A Maho na guduamevoromo a masijo jabesi övore bojëmiꞌaruëjo korosire ano taemevoröhego. \p \v 3 Iesuro ëhi jövoꞌirögoro röhu evare priest masijohuꞌo Jew rajo a duvaho ömoꞌömohuꞌo ëho jaburo priest börömo ihe Caiaphas-are osa börömore ë ro gagovareje. \v 4 Gagovoromo jöe mevoromo uarovareje: No diehiꞌoromo Iesu saginiëri guduamoromo anoꞌejarëjo. \v 5 Sörö majaroho bogo guduamoꞌejarëjo aëro göromo noꞌo muorovoruomojöëni. \s1 Magonahehu ridiꞌe oso Iesuare simanore otehade jöhoje. \p \v 6 Ëhiꞌamu Iesuro Bethany amore rueromo sino jomoꞌe ae Simon-are osare ro hiromo ie ijadeje. \v 7 Ie ijamu gagorovo magonahe gemuëro munë huono mabëhe baeromo rovadeje. Ëhuono gagore ridiꞌe osoho jiadeje. Huonore oso imarue hesi manaho bövi mae jiadeje. Magonahohuro ë osoho barueromo Iesuare simanore otehadeje. \v 8 Simanore otehamu gagorovo Iesuare ijorajoho jaburo dë vörönëgamu uarovareje: Osoho rabëni ëma otehöꞌöjajëjo. \v 9 Ae gö jabesi örire imoꞌibejarëjo manaho bövi mae baeꞌibejarëjo. Ëmanaho baeromo bövi biseꞌo rumoꞌe aribövioho suvuorëmiꞌibejarëjo. Ëhi jiëꞌoho iae mae jioꞌibejajo. Röhu ëma otehöꞌöjade höjo. \v 10 Ëhi atamu hegorovo Iesuro gëromo uvadeje: Ëhi jiëꞌe jöho ataruëromo uëvadeje: Jemë rabëni magonahoho huë vavaenoho bojamijarujëjo. Mu mabëhe nasi örire vaejevëꞌe höjo. \v 11 Bövi biseꞌo rumoꞌe ariböviohuro jemëꞌo raromobe jijihoꞌaruëjo mae vaejëvojöro. Aꞌi naro jemëꞌoho bogo hibe juvoꞌejöjo ëhi avohevojöro. \v 12 Ëmagonahehu oso nasi sinore bamehade hesi bëhoho nasi sinoho avohehade höjo ëhuro aëro hure mae bamevoröhego. \v 13 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Saꞌae dinöꞌe dinöꞌe aehu nasi jö ma majëhibe jijihëꞌiroho ë magonahehu ëꞌade jöhuꞌo majëhibe jijihoꞌaruëjo aëro hu mae uehorovoruomoröhego. \s1 Judas-hu Iesuni Jew rajo a masijo hiruëmade jöhoje. \p \v 14 Ëhiꞌamu Iesuare ijoraje 12 röhu gemu hesi ihe Judas Iscariot-ro vaꞌoromo priest masijoho uëvadeje: \v 15 Naehu Iesu jemesi övore bojëmijëꞌoho jemë ijo baje diminoꞌe bojemirëjo. Bojemirëjamu rueho jaburo ajivëꞌe ijo bajoho adahoromo 30 bojamijareje. \v 16 Bojamijamu evare Judas-ro aevoromo öre nahadeje Iesu jabesi övore bojëmiꞌiröhëro. \s1 God-hu Vörö Tugohade Sörö Iesumëhu ijare jöhoje. \p \v 17 I Dë Huaje Oso Rumoꞌe I ibe vaꞌiröhe majaho aevoromo rovamu gagorovo Iesuare ijorajoho jaburo rueromo Iesu uavareje: Ja nagajoho no dinöꞌe vaꞌoromo God-hu Vörö Tugohade Söröho avohahoꞌejarëjo. \v 18 Ëhi uavamu uëvadeje: Jerusalem amo börömohuro vaꞌoromo ë a hesi osaro vaꞌoromo uarëjo: No röjahuijaje ahuro uvajëjo: Nasi majaho dunovajëjo. Ëhuni naro jasi osare öꞌoromo God-hu Vörö Tugohade Söröho nasi ijorajoho jabuꞌo gemu mae iꞌejöjo. Ëhi uarëjo. \v 19 Ëhi uarëjamu rue ijorajoho jaburo Iesuhu uëvadëhi ëhi ëꞌoromo söröho avohareje. \p \v 20 Ëhiꞌamu vahiromadeje. Vahiromamu gagorovo Iesuro hesi ijoraje 12-ho jabuꞌo gemuore hijadeje ë ioho iꞌirovo. \v 21 Hiromo ioho ijëꞌi uëvadeje: Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Jemë ae gemuëro na bijönegarue aribövi jabesi övore bojëmiꞌanuëjo. \v 22 Bojëmiꞌanuëjamu hegorovo uehore gö gö böröme baeromo ae gemuëro gemuëro uavareje: Na bogo ëhioho ëꞌejöjo. Na na mae uavajëjo. \v 23 Mae uavajëjamu hegorovo uëvadeje: Naehu i hevöre baꞌamoꞌego huꞌo gemuore baꞌamaje ahuro ë mu sisëho vaeꞌaꞌajëjo. \v 24 God-are surire jajivarëhi hesi A Maho na ëhi guomevoꞌajëjo. Röhu na bijönegarue aribövi jabesi övore bojëmiꞌiröhe aho vaevëꞌoho sisërëꞌajëjo. Ëaho bogo rahoꞌibejajo ëhuro mae jioꞌibejajo. \v 25 Mae jioꞌibejajamu Judas Iesu bijönimarue a jabesi övore bojëmiꞌiröhe ahuro uavadeje: Na bogo ëhioho ëꞌejöjo. Na mae-ëjo. Na mae-ëjamu uavadeje: Jero jasi jövanuëjo. \s1 Sinoꞌo köꞌo aevoromo ijare jöhoje. \p \v 26 Ëhiꞌamu ioho ueꞌahoromo Iesuro ioho baeromo God mae uanugoromo atoꞌatovoromo hesi aribövioho suvuorëmiromo uëvadeje: Baeromo ihëjo. Aveho nasi sine höjo. \v 27 Ëhiꞌonugoromo enatuore jovoho baeromo God mae uanugoromo bojëmiromo uëvadeje: Jemë ae ahoꞌobëhe enatuore jovoho baeromo ihëjo. \v 28 Aveho nasi köe höjo. Ae ahoꞌo jemesi jöëni köho rovevoromo guomevoꞌajëjo ëhuro sisëho muꞌuvëhoröhego. Guomevoꞌiramu ëhuro God-hu muebejëvoꞌiröhe jögoroho marëꞌajëjo. \v 29 Röhu aveho hehëjo. Na ijoho öꞌi bajo jovoho bogo iꞌejöjo hujeji ëho majaho rovego evare jemëꞌo naꞌo nasi Vavuehu muebejaje öri ariꞌere raromoromo öꞌi bajo jovo iꞌoho ueꞌahoröhëni. \v 30 Ëhi uënugoromo God rajahijarue jöho ionugoromo suorovo vaꞌoromo Olives Dahorure iojiomareje. \s1 Peter-hu Iesu gavaje jö a subivëhoröhe jö Iesuhu majahijadohoje. \p \v 31 Iojiomoromo Iesuro hesi aribövioho uëvadeje: Jaruvo vahire ae ahoꞌobëhe nasi örire mae uehorovevarujoho vuonugoꞌi remo vaꞌaꞌarujëjo. Ëhesi bëhoho God-are surire jöho jajivoromo uvëꞌe höjo: Sheep muebeꞌamaje aho God naro anoꞌejöjo. Anoꞌiramu huhu muebeꞌamade sheep-oho jaburo arua anumiae vaꞌoꞌamoꞌajëjo. God-are jö jiajëhi ëhi remo vaꞌaꞌarujëjo. \v 32 Remo vaꞌiramu guomoromo riꞌönugoromo naro urimo Galilee vaꞌejöjo. Jemë ijore öꞌaꞌarujëjo. \v 33 Ëhi uëvamu Peter-ro riꞌöromo uavadeje: Nani a ioroꞌioroho jasi örire uehorovaruoho vuonugoꞌi ramo vaꞌaꞌaruëjo röhu na bogo ëhioho ëꞌejöjo. \v 34 Bogo ëhioho ëꞌejöjamu Iesuro Peter uavadeje: Ëhi uevanuëjo röhu ave jöho na jö mae uaꞌiëꞌajëjo. Jaruvo vahire kökörökoho bogo urimoho uvëꞌe jero urimo vae niöꞌi gemu ae uëꞌaꞌanuëjo: Na Iesu bogo gavaje höjo. \v 35 Ëhi uëꞌaꞌanuëjamu hegorovo Peter-ro uavadeje: O na bogo ëhioho ëꞌejöjo. Aehu anegamu jaꞌo gemuore guomoꞌiëꞌiroho na bogo ëhioho majëhiꞌejöjo. Bogo majëhiꞌejöjamu ijorajo ioroꞌioroho ahoꞌo jabuꞌo ëhi gemuoho Iesu uaruomadeje. \s1 Iesuhu Gethsemane saꞌare hiromo God-are örire ëninamijade jöhoje. \p \v 36 Ëhiꞌamu Iesuro öri ariꞌo ihe Gethsemane hesi ariböviohuꞌo rovadeje. Rueromo uëvadeje: Avehuro raromohego na aruëre vaꞌoromo God-are örire jöe jövöjo. \v 37 Ëhi uënugoromo Peterꞌo Zebedee-are harihoho niöꞌi jabuꞌo sö ujuoho vaꞌoromo huë vavaene böröme baeromo nurunurumadeje. \v 38 Nurunurumoromo uëvadeje: Na sisë maro huë vavaene baejevajëjo. Ëhuro guomevo hesi höjo. Ëhuni nadi momoröꞌöꞌi ma-nune jioromo avoho mueberovëꞌe raromohëjo. \v 39 Ëhi uënugoromo roriꞌo vaꞌoromo saꞌare behumoromo nu anoꞌoho saꞌare amoromo God ëninamiromo uavadeje: Apo jasi örire öre gö javëꞌoho iꞌue huë vavaene nasi örire rovajoho ahego na bogo baeꞌiröjo. Röhu naehu nimajoho nadi ëꞌi jaehu nimanuëhi ëhi ëꞌonëjo. \p \v 40 Ëhi ëninaminugoromo vuonoröꞌö rueromo gavade hesi ae niöꞌi gemu momoröꞌöjamu gëgorovo Peter uavadeje: Majae ma-bunemu nune jioromo naꞌo gemuoro mueberovëꞌe raromoꞌirarijoho jemë diehiꞌoromo bogo eni jëvajëjo. \v 41 Nune jioromo mueberomo ëninamihego God-ro ajëmego Satan-ro bogo dinëmego ëhuro bogo bejëvoꞌirajo. Jemesi aruꞌahoho mu mae vaeꞌi nimoꞌi jemesi sino hahoꞌoho uꞌuhëꞌe höjo. \p \v 42 Ëhi uënugoromo röhu maho vaꞌoromo ëninamiromo uavadeje: Apo öre gö bogojavoꞌi iꞌuehu huë vavaenehu nasirire ruejöro nimëꞌoho iae ëhi ëꞌonëjo. \v 43 Ëhi uanugoromo vuonoröꞌö rueromo gavade jabumë nunëhimoꞌamoꞌego momoröꞌöjamu gëgorovo \v 44 rëmoꞌi vuonoröꞌö vaꞌoromo urimëꞌi vae niöꞌi ëninamijade jöe gemuoho röhu maho ëninamijadeje. \v 45 Ëninaminugoromo rueromo hesi aribövioho uëvadeje: Jemë diehiꞌoromo nuhoromo ma-momoröꞌöemu momoröꞌöjarujëjo. Gahëjo. Majaho mamiꞌe rovëꞌe höjo. Aëro God-are A Maho na bijönegarue aribövi jabesi övore bojëmiꞌiëꞌajëjo. \v 46 Riꞌöromo go vaꞌohego vaꞌarëjo. Gahëjo. Na bijönegarue a bojëmiꞌiröhe aho rovajëjo. \s1 Iesu guduamare jöhoje. \p \v 47 Ëhi uëvamu gavëꞌi Judas rovadeje. Iesuare ijoraje ahoꞌobëhe 12 röhu Judas huꞌo jabesi ae gemuoho jiadeje. Judas rovamu ae ahoꞌobëhe mae siravae kepatae ujuohoromo huꞌo rueruomadeje priest masijohuꞌo Jew rajo a duvaho ömoꞌömohuꞌo ëho jaburo rëmöꞌöjëꞌëro jiëꞌëro. \v 48 Röhu ë hesi urimo ë sareriꞌe aho Judas-ro ë aribövioho uëvadeje: Gaꞌirarije naro di aho dudöhamu gavëꞌoho uvorëjo: Iae Iesu höromo guduamorëjo. \v 49 Judas-ro ëhi uëvëꞌëro huro rueromo ma-burëro ro Iesu uavadeje: Bada vaevëꞌëromo dudöhadeje. \v 50 Dudöhamu uavadeje: Isi jasi nimanue muoho vaejëjo. Ëhi uavamu aëro rueromo Iesu guduamareje. \v 51 Guduamamu gagorovo ae gemu Iesuare bëhire namijadohuro hesi kaejöho jijöromo priest börömo hesi mu vaejaje aho anoromo hiaꞌoho tariöꞌöjahadeje. \v 52 Tariöꞌöjahamu gagorovo Iesuro uavadeje: Jasi kaejöho sionoro vuonoröꞌö baꞌamëjo. Ae rahu kaejöehu o bijehu bunehu muorovëꞌoho kaejöhuro bijohuro bunohuro muoꞌamëvoꞌiramu vuovëvoꞌajëjo. \v 53 O jaehu a ananue hesi bëhoho nani jero uvanuëjo: Nöröhu hesi Vavu ua gavëꞌoho bogo ajamiromo anerae ahoꞌobëhe mae gemuore jioruomajoho rëmöꞌöꞌiramu rueruomoromo na ajemiꞌaruëromo ëhuni aho ananuëjo. \v 54 Röhu naro hu ua gaꞌibejöjo God-are surire jajivarëhi muoho bogo ëhioho jioꞌibejajo. Ëhuni ajemiꞌiröhe jöho Vavuoho bogo ua gaꞌejöjo. \p \v 55 Iesuro ëhi uanugoromo ë rueruomade aribövioho uëvadeje: Aveho na bogo vajiohuꞌe ananoꞌe aehu jevajëjo. Jemë rabëni siravaho kepataho ujuohoromo guduamevoꞌi rovarujëjo. Mamiꞌe majae ahoꞌo naehu God-are amo börömore hiromo God-are jö hesi öri a röjëhinövodoho jemë evaroho bogo guduamevarije höjo. \v 56 Röhu avevejöꞌe vaejaruje mue ahoꞌo hesi bëhoho urimo jö God-aro baeromo majëhinövare ariböviohuro God-are surire jajivoromo uvare höjo: Ëhi jiëꞌe muoho jioꞌaꞌajëjo. Jabuhu jajivarëhi ëhi jioröhego ëhuni ave muoho rovëꞌe höjo. Ëhi uëvamu hesi ijoraje ahoꞌobëhe hu nugoꞌi huruomoromo vaꞌareje. \s1 Iesu Jew rajo a masijo jabesi nunire namijade jöhoje. \p \v 57 Ëhiꞌamu gagorovo Iesu huꞌirae rueromo priest böröme Caiaphas-are osare rovareje. Rueromo gavareje jögoru öri röjëhijarue ariböviohuꞌo a duvaho ömoꞌömohuꞌo ë gemuoro gagovëꞌe jiamu. \v 58 Iesu priest börömo hesi osare barovamu Peter-ro arue riribövire Iesu rihiromoromo priest börömo hesi osare rovadeje. Rueromo osare rumo vaꞌoromo abo osa ririre ruë numë javue vaeꞌi riroho ma-vaꞌoraho nugarire ë vaꞌoromo priest hesi mu vaeruomaje ariböviohuꞌo gemuore hijadeje diehiꞌaruoho garöhëni. \v 59 Ëhiꞌamu priest masijohuꞌo a masijo ioroꞌiorohuꞌo ae nahareje sarerivoromo ëma huruoho majëhiromo uëröhego: Iesuro ëhi jiëꞌe mu sisëho vaejamu gavare höjego heromo Iesu anego guomoröhego. \v 60 Nahoromo bogo birohareje. Ae göëro göëro rueromo Iesuare jö sarerivoromo majëhijaroho bogo eni jiobe vaꞌojuvo hujeji ae niöꞌiro rueromo \v 61 jöe gemuoho majëhiromo uëvareje: Ëiahuro uvavohijajo: God-are amo börömo dadovoromo majae niöꞌi gemu hesi uhure röhu maho vae barëꞌirodoho na eni jevajëjo. Ëjö sisëho uövuamu hejare höjo. \p \v 62 Ëhi majëhijamu hegorovo priest börömohuro riꞌöromo Iesu uavadeje: Na ja jö mana uöꞌiranoho bogojavajëjo. Aehu jasi jö sisë majahuijaruoho na ëho mae o sarere höjo. \v 63 Mae o sarere höjamu Iesuro jörume namijadeje. Jörume namijamu priest börömohuro uavadeje: God biririvoromo hijaje a hesi nunoro ave jöho ma-maemu uevego na hejöjo. Böröme namiromo ajamuijanue aho na ja javajëjo. Na ja God-are Harihe javajëjo. \v 64 Javajëjamu uavadeje: Jaehu uevanuëhi iae ëhi jevajëjo. Röhu naro jemë ae ahoꞌobëhe ave jöho uëvajëjo. Uꞌemu jemëro geꞌaꞌarujëjo God-are A Maho darugo eni jiëꞌe A hesi övo manö hiꞌiramu. Öꞌidöre jioꞌamaje suehuꞌo gemu mae ruvebiꞌiramu. \v 65 Ëhi uavamu hegorovo rue priest börömohuro hesi niögoho dadovoromo uëvadeje: Huro God-are ihoho ijumajëjo. A göho rabëni rueromo hesi jöho huruoho majahuijörajo. Iae no eni hejëꞌe javuajëjo. God-are iho ijumajoho jemë iae hejarujëjo. \v 66 Ëhuni jemë diehi uehorovarujëjo. Diehi uehorovarujëjamu uavareje: Jö sareriꞌe aego anoꞌiramu guomoꞌaꞌajëjo. \p \v 67 Ëhi uanugoromo Iesuare nu anoꞌere sabëro ödivoromo övo mugö mugöëro anoruomadeje. O övo hitahiëro anoromo \v 68 sivoromo uavareje: Jero uvanuëjo: Na böröme namiromo ajëmaje aho jevajëjo. Ëhi jiëꞌe javaje jöho God-aro baeromo huruoho majahuiromo anagade a hesi ihoho uövuego no hejarëjo. \s1 Peter-hu Iesu gavaje jö a subivëhade jöhoje \p \v 69 Ëhiꞌamu Peter-ro amonö aehu raromaruire ë hijadeje. Hijamu gagorovo mu ajamijaje magonahe gemuëro rueromo uavadeje: Jaꞌo Galilee saꞌa rajo ae Iesuꞌo gemu mae javade höjo. \v 70 Javade höjamu Peter-ro ae ahoꞌobëhe jabesi nunire magonahoho sareramiromo uavadeje: Jaehu jövanue jöho na dadivevo avohajëjo. \v 71 Ëhi uanugoromo aribövioho ë rëmoꞌi ojo bëhire vaꞌadeje. Vaꞌamu magonaho göëro Peter garomo hesi bëhire riravarue aribövioho uëvadeje: Ave iaho Nazareth amo rajo ae Iesuꞌo gemu mae jiade höjo. \v 72 Jiade höjamu hejëꞌi Peter-ro röhu maho sareramadeje. Sareramiromo uavadeje: God-are nuniro na mae uavajëjo. Ëaho na bogo gavaje höjo. \v 73 Ëhi uavadoho ririvanovamu bëhire riravarohuro ro Peter uavareje: Iae mae-ëjo Iesuare aribövi jabesi ae gemuoho javajëjo. Jasi huëre heromo ëhuni uavaruëjo. \v 74 Uavaruëjamu Peter-ro uëvadeje: Na jemë sarerëmijëꞌoho iꞌue baejöëni ëhuni na jö mae uëvajëjo. Ëaho na bogo gavaje höjo. \v 75 Bogo gavaje höjamu gavëꞌi kökörökoho uvadeje. Uvavamu hegorovo Peter-ro uehorovoromo uvadeje: O mamiꞌe Iesuro uevade höjo: Kökörökoho bogo urimoho uvëꞌe jero urimo vae niöꞌi gemu ae uëꞌaꞌanuëjo: Na Iesu bogo gavaje höjo. Ëhi uehorovoromo amonö hörö vaꞌoromo sisë maro nivadeje. \c 27 \s1 Pilate-are nunire namijöro Iesu bavaꞌare jöhoje. \p \v 1 Iae sisonuvoꞌiaꞌamu gagorovo priest masijohuꞌo Jew rajo a duvaho ömoꞌömohuꞌo ë aribövioho ahoꞌobëhe jaburo gagovoromo jöe mevoromo uarovareje: No ëhi ëhi ëꞌejarëjo Iesu guomoröhego. \v 2 Ëhi mevoromo eni jiamu gagorovo Iesu tövoromo bavaꞌoromo gavana Pilate-are övore bamareje. \s1 Judas-hu hesi arijoꞌarije anorovade jöhoje. \p \v 3 Ëhiꞌamu Iesuni hiruëmiromo a jabesi övore bojëmade aho Judas-ro gavade Iesuare jöho court-roho bejëꞌe jiamu gagorovo uvadeje: Na mae ëꞌajëꞌi sisë ëꞌëꞌe jevajëjo. Sisë ëꞌëꞌe jevajë uvonugoromo ajivëꞌe ijo baje ahoꞌobëhe 30 ujuohadoho vuonoröꞌö ujuoho vaꞌoromo priest masijohuꞌo a duvahohuꞌo bojëmiꞌiëꞌadeje. \v 4 Bojëmiꞌiëꞌoromo uëvadeje: Naro mu sisë ëꞌëꞌe jevajëjo. Naro a mahuni jemë hiruëmiromo hu jemesi övore bojëmijëꞌe jevajëjo anego guomoröhego. Ëhi uëvamu uavareje: Ëho bogo nosi muehu höjo. Jero jasi ganëjo. \v 5 Ëhi uavamu hejëꞌi ijo bajoho God-are osare buꞌönugoromo jabumë rëmo vaꞌoromo öꞌëro sönöre benugoromo vioruhirovoromo guomadeje. \p \v 6 Ëhiꞌamu priest masijohuro ijo bajoho ujuohoromo uarovareje: Ave ijo bajoho guomoröhe a hesi manaho höjo. Ëhuni God-ni moni bahijaruire ë bahijëꞌoho sisë höjo. \v 7 Jöho mevonugoromo eni jiamu gagorovo ijo bajoho ujuohoromo saꞌaho imareje saꞌa ioroꞌiorore jioromo rovare aribövioho vuovëvego ë guavoꞌamoröhëni saꞌa ihoho Rama Avohoꞌamaje A Hesi Saꞌaho jiëꞌëro. \v 8 A guomoröhe manaho baeromo ë saꞌaho imëꞌëro ëhuni ë saꞌaho Kö Rovade Saꞌaho jumuvaroho jaruvoho hesi ihoho ëhije. \p \v 9 Röhu jö God-aro baeromo majëhinövade ae Jeremiah-hu Iesuare mana ujuohoromo saꞌa imoruomoröhego urimo uëvadëhi ëhi ëꞌareje. Amo Jeremiah-ro uëvadeje: Jabumë ajivëꞌe ijo bajoho ahoꞌobëhe 30 ujuohare höjo Israel rajohuro monie ëminoꞌe hu imoröhëni uvëꞌëro. \v 10 Ijo bajoho ujuohoromo Badahu na uevadëhi ëhi rama avohoꞌamaje a hesi saꞌahuni buꞌöruomade höjo. Jeremiah-ro ëhi uëvadeje. \s1 Pilate-hu jöe gö gö Iesu ua hejade jöhoje. \p \v 11 Amo Iesuro gavanare nunire namijamu gavanaro uavadeje: Na ja Jew rajo jabesi a börömoho javajëjo. Javajëjamu Iesuro uavadeje: Ëjöho jero jasi jövanuëjo. \v 12 Jövanuëjamu priest masijohuꞌo a duvahohuꞌo ëho jaburo Iesuare jö sisëho gavana huruoho majahijareje. Majahijamu Iesu bogo mana uavadeje. \v 13 Bogo mana uavamu Pilate-ro Iesu uavadeje: Rueho jabuhu jasi jö sisë ahoꞌobëhe majehijaruoho na ja hejanuëjo o bogajo. \v 14 Bogajamu Iesuro jöho bogo mana majahijadeje. Bogo majahijamu rue a börömohuro tiö avohadeje. \s1 Iesu anego guomojöro Pilate-hu uëvade jöhoje. \p \v 15 Röhu God-hu Vörö Tugohade Sörö maja rovëꞌiroho savoji gagore raromarue aribövioho di aho jiovo nugöꞌöjöro aehu uvoruomëꞌoho Pilate-ro ë aho jiovo nugöꞌönövadeje. \v 16 Röhu ae gemu hesi jö sisë ae ahoꞌobëhe hemu hejaruoho ë aho savoji gagore hijadeje. Hesi ihoho Iesu Barabbas jiadeje. \v 17-18 Röhu Pilate-ro gëromo uvadeje: Iesuare ihoho bövie jiëꞌego ë ariböviohuro dë vörönëgamu nasi övore bojemijare höjo. Bojemijare hö uvoromo gavade ae ahoꞌobëhe gagovorovëꞌe jiamu gëgorovo uëvadeje: Jemë nëgajoho na di aho jiovoromo bojëmiꞌejöjo. Na na Iesu Barabbas jiovo nugöꞌöꞌejöjo. O na na Iesu göho Keriso hö uvarujoho jiovo nugöꞌöꞌejöjo. \v 19 Ëhi uënugoromo röhu Pilate-ro court-re hiromo jöho hejamu evare hesi vaborohuro jöe nugöꞌöromo uavadeje: Ëaho sisë rumoꞌe ae jiaje ëhuni hesi öriroho nadi bövioho biseꞌoho ëꞌonëjo. Jaruvo vahiꞌe naro niavoromo Iesu niaꞌovoro garomo huë vavaene börömo bëhe baejode höjo. \p \v 20 Jöho ëhi rovamu gavëꞌi Jew rajo priest masijohuꞌo a duvahohuꞌo ëho jaburo ae ahoꞌobëhe biririvoromo dinëmiromo uëvareje: Jemëro uvohëjo: Barabbas jiovo nugöꞌöꞌi Iesu anohëjo. \v 21 Ëhi uëvamu Pilate-ro ae ahoꞌobëhe uëvadeje: Ëae niöꞌioho jemë nëgajoho na di aho jiovoromo bojëmiꞌejöjo. Uavareje: Barabbas-ajo. \v 22 Barabbas-ajamu uëvadeje: Ëhi jiëꞌoho Iesu Keriso na diehiꞌoꞌejöjo. Ae ahoꞌobëhe uvoruomadeje: Korosioro anego guomajo. \v 23 Guomajamu uëvadeje: Rabëniajo. Diehi jiëꞌe mu sisë vaejëꞌe höjo. Vaejëꞌe höjamu ae ahoꞌobëhe ma-darugo maꞌe uvoꞌi arijareje: Korosioro anego guomajo. \v 24 Ëhi uvamu hegorovo Pilate-ro gavade hu jö jövajoho bogo eni jioꞌi aribövioho muorovoꞌiaꞌamu gëgorovo vuonugoꞌi jovoho baejadeje. Jovoho baeromo ae ahoꞌobëhe jabesi nunire övoho eguadeje. Övoho eguoromo uëvadeje: Na övo unoꞌe ae jevajëjo. Ëia hesi kö rumoꞌe jevajëjo. Jemesi garëjo. \v 25 Jew raje ae ahoꞌobëhe uvoruomadeje: Iae mae-ëjo. Nosi övore nosi ujo jabesi övore ë ia hesi köho javuobe vaꞌaꞌajëjo. \v 26 Köho javuobe vaꞌaꞌajëjamu Pilate-ro ejëhoromo Barabbas jiovo nugöꞌöjadeje. Barabbas jiovo nugöꞌöꞌi Iesu hisuebijöro ae uënugoromo uëvadeje: Ave aho bavaꞌoromo korosioro anohego guomajo. \s1 Muorovo ariböviehu Iesu sivare jöhoje. \p \v 27 Guomajamu rue gavanare muorovo ariböviohuro hesi osa börömore Iesu bavaꞌoromo muorovo a ioroꞌiorohuꞌo gagovoromo Iesu ruë numë numareje. \v 28 Numonugoromo hesi niögoho jijövahoꞌi a masijehu kavuëꞌe niögu ëgo ioꞌamoromo mu vaejarue ëhi jiëꞌe niögoho baꞌamahareje. \v 29 Baꞌamahoromo a masijehu bosö didiꞌarue ëhi jiëꞌe bosöho Iesuare simanore didiꞌahareje. Röhu bogo inömo maho baeromo bosöho avohahoꞌi bibëꞌe ijo hisuoho ujuohoromo huoromo simanore baꞌamahareje. Baꞌamahonugoromo a masijehu inömo ma-mabëhe maꞌeno raromaruëhi jiëꞌe inömoho övore bamahareje. Röhu bogo inömo maho bamahoꞌi ma-ijahemu övore bamahareje. Bamahoromo hesi nuninö ro ague aho raromoromo sivoromo uavareje: Jew rajo jabesi börömoho vaevëꞌe hijanuëjo. \v 30 Hijanuëromo sabëro ödivoromo ijahoho baeniahiromo hesi simanore anareje. \v 31 Ëhi sivoruomoromo niögu ëgoho jijövahoꞌi hesi niögu maho ioꞌamahoromo huꞌirae bavaꞌareje korosire ano taemoꞌi. \s1 Iesu korosire ano taemare jöhoje. \p \v 32 Bavaꞌoromo örire vaꞌihö gavare Cyrene amo raje ae gemu hesi ihe Simon rovamu gagorovo övëro bijimöꞌöromo uavareje: Ave a hesi korosioho baeromo vaꞌëjo. \v 33 Baeromo vaꞌëjamu ejëhoromo baeromo jabumë ahoꞌo vaꞌaroho ajiomoromo saꞌa ihe Golgotha nosi huëhu huotovëꞌoho simano gijo vaꞌëne saꞌare ë ajio suorovareje. \v 34 Suorovonugoromo wine jovohuꞌo ajuoꞌe jovohuꞌo buaroharoho Iesu bojamijareje hesi viꞌehoho bisemu uꞌuhoröhego. Bojamijamu i garomo juahëmadeje. \p \v 35 Juahëmamu korosire ano taemareje. Ano taemoromo hesi niögoho adovoromo ajajovoromo ujuohareje. \v 36-37 Röhu Iesuare jö sisë jajivaroho hesi simano namore korosire ano taemareje. Jajivoromo ëhi uvëꞌe jiadeje: Ave aho Iesu Jew rajo jabesi a börömoho höjo. Ëhiꞌonugoromo saꞌare raromoromo hu muebejareje. \v 38 Ëhiꞌoꞌirögoro röhu aëro ananoꞌe vajiohuꞌe ae niöꞌi jabuꞌo korosire ano taemëvoromo göho ruëhi Iesuare övo manö göho viëhi övo adonö ëhi amëvareje. \p \v 39 Ëhiꞌamu aëro rovaꞌëꞌi uvene hijiohijiovoromo sivoromo \v 40 uvoruomonövadeje: Asëꞌe sareri ae javajëjo. Jero uvane höjo: Naro God-are osa börömoho dadovoromo majae niöꞌi gemu hesi uhure röhu maho vae barëꞌejöjo. Ëhi uvëꞌe javaje ëhuni ja God-are Harihe javëꞌoho jasi arijoꞌarije ajamirovoromo korosire javajoho ruvebijego bogo guomavajo. \v 41 Jabuhu sivarëhi priest masijoho jögoru öri röjëhijarue aribövioho a duvaho ömoꞌömoho ëho jabuꞌo ëhi sivoromo uarovareje: \v 42 Ëahuro uövuade höjo: Naro a ioroꞌioroho ajëmego marëjëvaje höjo. Ëhi uövuade höjo röhu hesi sino ajamirovëꞌoho hu bogo eni höjo. Huro uövuade höjo: Israel rajo jemesi börömoho na jevajëjo. Ëhuni nadiꞌego hu korosire jioromo ruvebijego no garomo mae uehorovarëjo. \v 43 Röhu ave jöhuꞌo huro uövuade höjo: God-ro na muebejevaje höjo. Hu uvaje höjo: Na God-are Harihe jevajëjo. Ëhuni nadiꞌego no gaꞌirarëjo God iaho nimoromo ajamijego o bogo ajamijego. \v 44 Ëhi uarovamu gavëꞌi hesi bëhire vajiohuꞌe ae niöꞌi korosiꞌo amëvare aho jabuꞌo ëhi sivoromo jöe gemuoho uavareje. \s1 Iesu guomade jöhoje. \p \v 45 Ëhiꞌamu majae ririre öri ariꞌe ahoꞌo ramoramovadeje. Ramoramovobe vaꞌojuvo majae huotorovamu ajivadeje. \v 46 Majae huotorovoromo ajivamu Iesuro Jew rajo jabesi jöëro ma-darugoꞌo uvadeje: Eliajo. Eliajo. Lema sabaktaniajo. Nosi jöehu huotovëꞌoho God nasi Böviohajo. God nasi Böviohajo. Ja rabëni remo vaꞌane höjo. \v 47 Remo vaꞌane höjamu bëhire riravare a ioroꞌiorohuro Elia uvavamu hegorovo uarovareje: Elijah-ni uvajëjo. \v 48 Ëhi uarovoromo ae gemuëro ma-burëro tutuvo vaꞌoromo uꞌuhëꞌe inömoho barueromo niogaꞌiꞌe wine jovore baꞌamoromo rumorovamu ioromo ijaho viture bijiohoromo Iesu bojamiꞌiëꞌadeje. \v 49 Bojamiꞌiaꞌamu a ioroꞌiorohuro uarovareje: Nadiꞌego no gaꞌirarëjo Elijah-ro hu ajamiꞌi rovego o bogo rovego. \v 50 Ëhi uarovamu Iesuro röhu maho jöꞌe dadovoromo guomadeje. \p \v 51 Guomamu God-are osa börömo ojo göho gagonö jiajoho niögehu tugoharoho arorovo ruvebijadeje. Saꞌaho hijiohijiovamu munëho arorovoꞌamadeje. \v 52 Arorovoꞌamamu huoho tögömoromo jiororovoꞌamamu God-are aribövie vuovëvade ioroꞌioroho ahoꞌobëhe iꞌovoꞌamadeje. \v 53 Iꞌovoromo suorovoromo Iesu riꞌöjamu evare vaꞌoromo God-are osa börömo jiaje amore vaꞌo ae ahoꞌobëhe jabesi nunire rueruomamu garuomadeje. \p \v 54 Röhu Iesu guomamu gagorovo muorovo simano vaejaje ahuꞌo ë hesi ariböviohuꞌo riravoromo Iesu muebejarohuro gavare saꞌaho hijiohijiovoromo mue gö gö jiamu garomo sisë maro juhuonivoromo uvareje: Iae mae-ëjo. Ave aho iae God-are Harihe jiade höjo. \v 55 Ëhiꞌamu magonahe ahoꞌobëhe arue riribövire riravoromo Iesu diehiꞌaruoho garuomadeje. Urimoho ë magonahoho jaburo Galilee jioromo Iesu ajamibe hesi ijore ijore rovareje. \v 56 Mary Magdalene o Mary göho James o Joseph jabesi vëmoho o Zebedee-are harihu jabesi vëmoho o magonaho ioroꞌioroho ëhi jioruomadeje. \s1 Iesuare sino munë gagore bamare jöhoje. \p \v 57 Iae majae garoboꞌe bamamu bövie biseꞌe eni jiëꞌe ae gemu hesi ihe Joseph-ro rovadeje. Hesi amoho Arimathea jioꞌi huꞌo Iesuare ijoraje jiadeje. \v 58 Ëhi jiëꞌëro huro vaꞌoromo Pilate uavadeje: Uevego na Iesuare sinoho baeꞌiröjo. Baeꞌiröjamu Pilate-ro ae uëvadeje: Vaꞌo sinoho ave aho babojamego bavaꞌirajo. \v 59 Babojamamu Joseph-ro baeromo niögu iꞌohuro numadeje. \v 60 Numoromo Joseph guomego hesi sino bamoꞌiröhego uvadire Iesuare sinoho ë bamadeje munë gage iꞌe ubuvëꞌëro jiëꞌëro. Bamoromo munë börömoho höhö barueromo ojoho tugohonugoromo vaꞌadeje. \v 61 Ëhiꞌamu Mary Magdaleneꞌo Mary göhuꞌo Iesu bamarire ë nunoho bamoromo ëhi arijareje. \s1 Iesu bamarire atovare jöhoje. \p \v 62 Ëmajaho Friday jiadeje. Friday jiamu momoröꞌöjëꞌëro sisonuvamugo Jew rajo priest masijohuꞌo Pharisee ömoꞌömohuꞌo rueromo Pilateꞌo gagovoruomadeje. \v 63 Gagovoromo Pilate uavareje: Gavanajo. Iesu hu sareri sareriꞌe ae jiade höjo. No uehorovoromo uvaruëjo: Mamiꞌe hu bogo guomëꞌe hijadevare evare sareramuiromo uövuade höjo: Guomoromo majae niöꞌi gemu hesi uhure iꞌovoromo riꞌöꞌejöjo. \v 64 Ëhuni ae uëvego huoho tugohoromo majae niöꞌi gemu ëhi atovoꞌirarëjo. Ëhesi bëhoho no juhuoninaguajëjo Iesuare ijore ijore jijiharue ariböviohuro hure vaꞌoromo hesi sinoho vajiohëro baeromo ae ahoꞌo sarerëmiromo uëjöëni: Iaho guomoromo riꞌöjëꞌe höjo. Ëhi jiëꞌe sareriꞌe jö atëꞌoho ëhuro urimo Iesuro mae uövuajëromo aribövioho ma-bisemu sisërërovaroho avevejöꞌoho riꞌöjade jöho mae höromo börömo bëhe sisërërovo avohoꞌaruëjo. Ëhuni huoho avoho tugohojöro naguajëjo. \v 65 Tugohojöro naguajëjamu Pilate-ro uëvadeje: Muorovo aribövioho ujuoho vaꞌego atovoꞌirarëjo. Huoho diehi tugohoꞌi uehorovarujëhi ëhi tugoho garëjo. \v 66 Ëhi uëvamu vaꞌoromo tugohoromo sivaëro badihi taemareje. Taemoromo muorovo aho ë nugoꞌamareje huoho atovoröhego. \c 28 \s1 Iesu riꞌöjade jöhoje. \p \v 1 Iae Jew rajo nuho majaho barëjamu nëröho hura börömoho sisonuvoꞌiëꞌadeje. Sisonuvoꞌiaꞌamu Mary Magdaleneꞌo Mary göhuꞌo jaburo niöꞌiro Iesu bamaroho gaꞌi vaꞌareje. \v 2 Vaꞌamu saꞌaho hijiohijiovadeje. Ëhesi bëhoho Badare anerae gemuëro öꞌidöre jioromo ruvebiromo Iesu bamoromo ojo tugohare munëho höhö bavaꞌadeje. Bavaꞌoromo ë munë döre hijadeje. \v 3 Amo anera hesi nu anoꞌoho baderivoromo ajivajëhi ëhi jiadeje. Hesi niögoho ajivoromo sa buso vaꞌëne jiadeje. \v 4 Ëhi jiamu gagorovo muorovo aribövie munë muebejarohuro ëho garomo juhuonivoromo butubutumoromo saꞌare rireromoromo vuovëꞌe ahuro momoröꞌöjanovadeje. \p \v 5 Ëhiꞌamu magonahoho jaburo rovamu gagorovo anerahuro uëvadeje: Nadi juhuonivohëjo. Na gavajoho jemë korosire anamu guomade a hesi sinoho naharujëjo. \v 6 Hu aveho bogohöjo. Guomoromo riꞌöröhëni uëvadëhi ëhi ëꞌëꞌe höjo. Ro hesi sinehu raromade sionoho gahëjo. \v 7 Garomo ma-burëro vaꞌoromo hesi ijorajo ömoꞌömoho uërëjo: Iesu guomoromo riꞌöjëꞌe höre. Huro urimo Galilee saꞌare vaꞌiramu jemëro ijore öꞌoromo gaꞌaꞌarujëre. Ave naehu uëvaje jöho uehorovorëjo. \v 8 Ëhi uëvamu hegorovo juhuonivëꞌi sisë maro nimorohoromo hure jioromo tutuvoromo Iesuare ijorajoho jöho majëhiꞌi vaꞌareje. \p \v 9 Vaꞌamu gavëꞌi Iesuro birohëvadeje. Birohëvoromo uëvadeje: Vaevëꞌe jëvajëjo. Vaevëꞌe jëvajëjamu rueromo hesi höroho guduamoromo rajahijareje. \v 10 Rajahijamu uëvadeje: Nadi juhuonivohëjo. Vaꞌoromo nasi ö ömoꞌömoho uërëjo: Galilee saꞌaro vaꞌorëjo. Iae na ë geꞌaꞌarujëjo. Ëhi uërëjo. \s1 Iesuare sino atovare ariböviehu priest jö majëhijamu priest jabuhu nijioꞌiraejëvade jöhoje. \p \v 11 Ëhi uëvamu vaꞌareje. Magonahoho jaburo vaꞌirögoro muorovo a ioroꞌioro Iesuare sino muebejarohuro amo börömore vuonoröꞌö vaꞌareje. Vaꞌoromo priest masijoho uëvareje: No hu muebejaroho ëhi ëhi jiade höjo. \v 12 Ëhi majëhijamu hegorovo priest masijohuro uëvareje: Jew rajo a duvahohumë ro gagovohëjo. Gagovohëjamu gagovorovoromo jöho mevoromo avohonugoromo ijo bajo böröme muorovo aribövioho suvuorëmiromo \v 13 uëvareje: Jemëro ae majëhiromo uënövorëjo: Vahiꞌe noro momoröꞌöꞌi bogo gavamu Iesuare ijore ijore jijiharue ariböviohuro sinoho vajiohëro bavaꞌëꞌëro ëhuꞌëro Iesuare huoho gagemu höjo. \v 14 O momoröꞌöjarije jö gavanahu hejëꞌoho noro hu sanuamiꞌejarëjo. Sanuamiꞌiramu hu huë vavaenoho jemesi öriroho bogo bojëmiꞌajëjo. \v 15 Ëhi uëvamu hegorovo rue muorovo ariböviohuro ijo bajoho ujuohoromo Jew rajo a masijehu ae majëhiröhego uëvarëhi ëhi majëhibe jijihonövareje. Ëhi majëhibe jijihonövëꞌëro ëhuꞌëro Jew raje ae ahoꞌobëhe ë jöho atarueje. \s1 Iesuhu hesi aribövi jabesi nunire rovade jöhoje. \p \v 16 Iae Iesuare ijoraje 11-ho jaburo Galilee saꞌare vaꞌoromo Iesuhu birohëvoꞌiröhëni uëvade dahorure ë iojiomareje. \v 17 Iojiomoromo hu garomo rajahijareje. Röhu ijorajo ioroꞌiorohuro uvareje: Na aveho Iesu höjo o ae gö höjo. \v 18 Ëhiꞌamu Iesuro bëhire rueromo uëvadeje: God-ro nasi örire daruge bojemijëꞌe höjo mue ahoꞌobëhe öꞌidöre o saꞌare jioꞌamajoho naro muebeꞌamoꞌirodego. \v 19 Ëhuni saꞌae dinöꞌe dinöꞌe vaꞌoromo ae ahoꞌobëhe ajëmibe jijihorego jabuꞌo nasi ijore ijore jijihoꞌirarëjo. Ëhi ajëmiromo Vavu hesi ihoro Harihu nasi ihoro God-are Aruꞌaho hesi ihoro bapataeto vaejëvobe jijihorëjo. \v 20 Bapataeto vaejëvoromo naehu mu rabe rabe bojëmodoho ëho röjëhibe jijihorego jaburo nasi jöho ejehoꞌirarëjo. Ëhi ëꞌiramu naro jemëꞌo gemu mae juvemu juvobe vaꞌiramu saꞌae bövie biseꞌe barëꞌajëjo.