\id LUK - Ömie NT [aom] -Papua New Guinea 1991 (DBL 2014) \h LUKE \toc1 Luke \toc2 Luke \toc3 Lk \mt1 LUKE \c 1 \s1 Luke-hu jajivade jö hesi bëhohoje. \p \v 1-2 O asëꞌe Theophilus naro ave jöho jasi örire jajivoꞌiëꞌe gane. Mu böröme nosirire rovëꞌeje. Ëmu aevadire aëro nunëro gabe rovëꞌëro ë jöho ae majahuinövareje. Majahuijamu ae ahoꞌobëhe heromo ë jö gö göho gemuoro gagovoromo jajivo gavareje. \v 3 Ëhuni ë muoho ahoꞌo diehi diehi vaejaroho he avohoꞌi uë gëbe rovëꞌëro naro jani avoho ahorirëro jajivoꞌamoꞌi uehorovodeje \v 4 ëhuro jero adahoromo mamiꞌe hejane jöho mae uehorovoꞌiranego. \s1 Bapataeto vaejaje ae John rahoröhego aneraehu majahijade jöhoje. \p \v 5 Iae Herod-hu Judea saꞌa muebejadevare priest gemu ë hijadeje. Priest hesi ihoho Zechariah jiadeje. Abijah-are ujore priest ömoꞌömoho Zechariah huꞌo ae gemuoho jiadeje. Hesi vaboro hesi ihoho Elizabeth jiadeje. Elizabeth hu aevoꞌi jiade priest Aaron-are uje jiadeje. \v 6 Vaboroꞌo baruꞌo jaburo niöꞌiro Badahu bojëmade jögoroho bövioho biseꞌoho ahoꞌo avoho ejahoromo hesi nunire ma-mabëhe arijareje. \v 7 Jabumë aboji harihuꞌo rumoꞌe jëvadeje Elizabeth dë tiojëꞌe magonahëro jiëꞌëro. Röhu mamiꞌe mavojiraejëvëꞌe jiadeje. Jabumë ëhi jiëꞌe a magonahoꞌe jëvadeje. \p \v 8 Ëhi jëvëꞌëro Zechariahꞌo huꞌo gemu mae priest mu vaejarue ariböviohuꞌo jabesi mu majaho rovamu evare Zechariah-ro priest muoho God-are nunire vaejadeje. \v 9 Muoho vaejamu Jew rajo priest-ehu vaejaruëhi jabumëro priest ihoho jajivoꞌamoromo gemuore buarohoromo gemu iareje gaꞌi di ahuro di muoho bae hesi jiego. Ihoho ioromo gavareje Badare osa börömore rumo vaꞌoromo ridiꞌe oso God-ni vënehu bueröhe muoho Zechariah-ro baejëꞌe jiamu. Zechariah-ro ë muoho baenugoromo ose bueꞌi Badare osa börömore vaꞌirögoro \v 10 a ioroꞌiorohuro ahoꞌo amonö raromoromo God-are örire jöe atoruomadeje. \v 11 God-are örire jöe atamu gavëꞌi Zechariah-ro osa börömore muoho vaeꞌi gavadeje Badare anerae gemu nume oso buejarue maratu övo manö ro namijamu. \v 12 Aneraho ro namijamu gagorovo jioduduꞌiraeromo juhuonivadeje. \v 13 Juhuonivamu gagorovo anerahuro uavadeje: Zechariah nadi juhuonivëjo. Jaehu God ëninamijanoho hu iae ejahëꞌe höjo. Ejahëꞌëro huro jasi vabore Elizabeth ajamiꞌiramu huro jani harihoho rahoꞌaꞌajëjo. Rahëꞌiroho hesi ihoho John jumuvonëjo. \v 14 Jero sisë maro nimorohoꞌiramu ae ahoꞌobëhe jabuꞌo uvoꞌaꞌaruëjo: Mabëhe rahade hö uvoromo nimorohoꞌaruëjo. \v 15 Hu Badare nunire a böröme jioꞌaꞌajëjo. Wine jove vöröꞌe jove gö gö bogo iꞌaꞌajëjo. Hu hesi vëmu hesi dëre jioꞌiröhire aevoromo God-are Aruꞌohohuro hesi dë vövöbajoꞌere simanore rarovoꞌajëjo. \v 16 Rarovoꞌiramu Israel raje ae ahoꞌobëhe jabesi dë vövöbajoꞌoho huotovëhoꞌiramu jabumëro Bada jabesi God-are örire avoho uehorovoruomoꞌajëjo. \v 17 Huro Elijah-are öre daruge gemuoho baeromo ëhuro Badare jöho baeromo urimo vaꞌaꞌajëjo. Vaꞌoromo aribövi jabesi dë vövöbajoꞌoho huotovëhoꞌiramu vavu ömoꞌömohuro aboji harihuꞌoho huë baejëvoꞌaruëjo. Jö bijönimarue ariböviohuro mu mae vaejarue aribövi jabesi jö maho ejëhoruomoꞌajëjo. Ëhi ajëmiꞌiramu evare aribövioho avoho raromoruomoꞌajëjo Bada maro rueröhego. \p \v 18 Anerahuro ëhi majahijamu hegorovo Zechariah-ro uavadeje: Nasi vaboroho rahoꞌaꞌajë uevanuoho röhu na mavoje jevoromo nasi vaborohuꞌo mavoje höjo. Ëhi jiëꞌoho na diehiꞌoromo uvoꞌejöjo: Ja jö mae uevanuëjo. \v 19 Uevanuëjamu anerahuro uavadeje: Na Gabriel jevajëjo. Na God-are nuninö namijaje höjo. Huro na remöꞌöjade höjo naro jaꞌo jöe jövoromo jaehu hejanue jö mabëhoho majahiꞌirodego. \v 20 Ëhuni hejëjo. Jaehu nasi jö bogo ma uehorovanuohuni ëhuni ja jö jövanuoho bitaroho tövavoꞌiramu jörume hibe vaꞌojuvo naehu uavodëhi ëhi jioꞌiramu evare jöho jövoꞌanuëjo. Amo ë jöho bogo sareroho jioꞌi hesi majaho rueꞌiramu iae jioꞌaꞌajëjo. \p \v 21 Ëhiꞌamu ae ahoꞌobëhe Zechariah mueberomo uvoruomadeje: Hu rabe ëꞌoromo osa börömoroho hiromo örisanuovajëjo. \v 22 Örisanuovajëjamu Zechariah-ro amonö hörö rueromo jöho bogo majëhi varijënoho jiadeje. Jöho bogo majëhi varijënoho jiamu gagorovo rue ariböviohuro garomo uvoruomadeje: Hu God-are osa börömore hijadevare God-ro röjahamu niaꞌovoꞌiraeromo mu böröme gavëꞌëro ëhuꞌëro jöho bogo majahui varijënoho höjo. Röhu hu tövëꞌëro jiëꞌëro jöho bogo majëhiꞌi ma-övëremu majëhijadeje. \p \v 23 Ëhi ëꞌëꞌëro God-are osare mu majaho barëjamu Zechariah-ro hesi amëro vuonoröꞌö vaꞌadeje. \v 24-25 Vaꞌamu hesi vabore Elizabeth-ro dëꞌiraeromo uvadeje: Dë tioromo hiromo ae ahoꞌobëhe jabesi nunire javoji baebe rovodoho aviavejöꞌe Badaro huë baejevoromo ajemamu javojoho barëjevëꞌe höjo. Ëhi uvoromo osaremu hijamu manaere övo gö mine barëjadeje. \s1 Iesu rahoröhe jöhoje. \p \v 26 Elizabeth dëꞌiraeromo manaere 5 barëromo röhu manaere 6-ho jiamu gavëꞌi God-ro anerae Gabriel nugöꞌöjamu Galilee saꞌare Nazareth amore rovadeje \v 27 aboride gemu jöe majahiꞌiröhëni. Ëaborido hesi ihoho Mary jiadeje. Hu o a juvije gemu jabu niöꞌihu masurovoꞌiröhe jöho ae ahoꞌobëhe jabesi nunire majëhijareje. A juvijo hesi ihoho Joseph jiadeje. Joseph hu Israel saꞌare börömo vaenövade ae David-are uje jiadeje. \v 28 Amo anerahuro rueromo Mary uavadeje: Vaevëꞌe javajëjo. God-hu huë baejavaje magonahe javajëjo. Badaro jaꞌo juvaje höjo. \v 29 Jaꞌo juvaje höjamu hegorovo Mary-ro sisë maro nurunurumoromo uehorovoromo uvadeje: Bëhoho rabëni ëhi jiëꞌe huë baejëꞌe jöho majehiromo jejemijajëjo. \v 30 Ëhi uvamu anerahuro uavadeje: Mary God-ro jasi örire huë baejavëꞌe jiaje nadi juhuonivoꞌi \v 31 aveho gavëjo. Jero dëꞌiraeromo harihe rahoromo Iesu jumuvoꞌanuëjo. \v 32 Hu böröme jioꞌaꞌajëjo. Huro ave ihoho baeꞌaꞌajëjo Dö Mare Hijaje A hesi Harihe ë ihoho baeꞌaꞌajëjo. Bada God-ro ë aho uaꞌaꞌajëjo: Jasi hije David-are sionoho baeromo böröme namiromo Israel rajoho muebejëvonëjo. \v 33 Muebejëvonë uaꞌiramu huro Jacob-are ujo ömoꞌömoho ma-ioroꞌioremu muebejëvonövoꞌajëjo. Bogo vuonugoꞌi ëhi muebejëvobe vaꞌaꞌajëjo. \p \v 34 Muebejëvobe vaꞌaꞌajëjamu Mary-ro aneraho uavadeje: Iae jö mae-ëjo. Röhu aho bogo masegëꞌe na ëma hijajëjo. Ëhi jiëꞌoho diehiꞌoromo na dëꞌiraejevoꞌajëjo. \v 35 Dëꞌiraejevoꞌajëjamu anerahuro uavadeje: God-are Aruꞌahohuro ruahöꞌöjavoꞌajëjo. Dö mare hijaje A hesi darugohuro aegahoꞌajëjo. Ëhuni rahoꞌirane a ma hesi jöho God-ro uëꞌaꞌajëjo: Hu nasi Harihe höjo. \v 36 Röhu aveho gavëjo. Jasi agane Elizabeth mavoje höjo röhu huꞌo harihe rahoꞌirögoro ëꞌajëjo. Ae ahoꞌobëhe garomo uvoruomade höjo: Hu dë tiojëꞌe magonahe höjo. Röhu hu dëꞌiraejadoho manaere 5 barëꞌi aveho 6-ho höjo. \v 37 Rahade hesi bëhoho mue bövie biseꞌe vaeꞌiröhoho God hu eni jiajëjo. \p \v 38 Eni jiajëjamu Mary-ro uavadeje: Iae mae höjo. Na Badare mu vaejaje magonahe jevajëjo. Ëhuni jaehu uevanue ëhi jiëꞌe muehu nasi örire rovëꞌoho iae mae höjo. Ëhi uavamu anerahuro hu nugoꞌi vaꞌadeje. \s1 Mary-hu Elizabeth gaꞌi ajiomade jöhoje. \p \v 39 Vaꞌamu gagorovo Mary-ro riꞌöromo dahorunörire Judea saꞌare ë ma-burëro ajiomoromo amore höröjadeje. \v 40 Hörönugoromo Zechariah-are osare vaꞌoromo Elizabeth jejamijadeje. \v 41 Jejamijamu hejëꞌi Elizabeth-ro hejadeje hesi dëre aharihoho tiöjavamu. Tiöꞌego God-are Aruꞌahohuro hesi dë vövöbajoꞌere sino hahoꞌere ahoꞌobëhe rumorovavamu hegorovo \v 42 Mary-ni ma-darugoꞌo uvadeje: Ja huë mae baejëꞌe javajëjo. Magonaho ioroꞌioroho iosirëmijëꞌe javajëjo. Jaehu rahoꞌiranoho huë mae jiajëjo. \v 43 Aveho na diehiꞌoromo huë mae baejevëꞌe höjo nasi Börömo hesi vëmehu nasi örire rovanoho. \v 44 Ëhesi bëhoho jero jejemijamu hejëꞌi hejode höjo nasi dëre aharihohuro nimorohoromo tiöjavamu. \v 45 Ja huë mae javajëjo Badahu uvadëhi ëhi jioꞌaꞌajë uvanohuro. \s1 Mary-hu jö ioromo God rajahijade jöhoje. \p \v 46 Ëhi uavamu hegorovo Mary-ro uavadeje: \q1 Naro nasi dë vövöbajoꞌo uhure Bada mabëhe uavajëjo. \q1 \v 47 God na ajemaje aho uehorovoromo na nimorohevajëjo. \q1 \v 48 Na hesi mu magonahe ma-biseꞌe jevajëjo röhu huro nasi örire uehorovevëꞌe höjo. \q1 Aviavejöꞌe aevoromo ae ahoꞌobëhe uvonövoꞌaruëjo: Nörö huë mae baejëꞌe höjo. \q1 \v 49 Darugo maꞌe Ahuro mu böröme vaejehëꞌe höjo. \q1 Hesi ihoho gemu maemu höjo. \q1 \v 50 Hu mae uehorovarue aribövi jabesi jöëni vavaenimaje höjo. \q1 Jabesi a ujo ömoꞌömohuni hesi vavaenoho ëhi jiemu jiobe vaꞌaꞌajëjo. \q1 \v 51 Hesi darugoꞌe mu maho röjëhiromo \q1 a masije javuajë uvarue aribövioho rarovöꞌöjëvamu huruomëꞌe höjo. \q1 \v 52 Huro darugoꞌe a masijo jabesi ihoho saꞌaro baꞌobueꞌi \q1 iho rumoꞌe aribövioho banigojiomëvëꞌe höjo. \q1 \v 53 Vadunehu vuovëꞌe aribövioho irunoꞌo mahuro daꞌuojëhiꞌi \q1 bövi biseꞌo marohëꞌe aribövioho rëmöꞌöjamu ma-övemu vaꞌoruomëꞌe höjo. \q1 \v 54-55 Huro hesi mu aribövie Israel raje no ajamuijëꞌe höjo. \q1 Nosi hijo mionoꞌo uëvadëhi huro ëhi Abrahamꞌo hesi ujo ömoꞌömohuꞌo nosi jöëni vavaenimemu vavaenimobe rovëꞌe höjo. \p \v 56 Ëhi jövonugoromo Mary-ro Elizabethꞌo hiromo manaere niöꞌi gemu barëjamu hesi amëro vuonoröꞌö abuejadeje. \s1 Bapataeto vaejaje ae John rahade jöhoje. \p \v 57 Iae Elizabeth-are majaho rovamu harihoho rahadeje. \v 58 Rahamu hesi amo rajohuꞌo aganohuꞌo hejare uëvavamu: Badaro huë baeromo Elizabeth mabëhe ajamijade hö uëvavamu hegorovo jabuꞌo nimorohoruomadeje. \p \v 59 Nimorohoromo rahadoho hurae gemu barëjamu gagorovo rueruomadeje garöhëni jabesi Jew rajo muoho vaeromo aharihu hesi sinoho tariojahego. Rueromo ihoho hesi vavu hesi ihe Zechariah ë ihe gemuoho jumuvoꞌiëꞌareje. \v 60 Jumuvoꞌiaꞌamu gagorovo vëmohuro uëvadeje: Bogajo. Hesi ihoho John uaꞌejarëjo. \v 61 John uaꞌejarëjamu uavareje: Iae mae höjo röhu jasi aganoho ëhi jiëꞌe ihoho bogohöjo. \v 62 Bogohö uanugoromo vavuoho övëremu ua gavareje: Harihu hesi ihoho rahuo jioꞌaꞌajëjo. \v 63 Rahuo jioꞌaꞌajëjamu vavuohuro övëremu uëvadeje: Ijo haꞌosoho barovego na jajivöjo. Ijo haꞌosoho baro bojamamu jajivoromo uëvadeje: Hesi ihoho John höjo. Hesi ihoho John hö uëvamu gagorovo rue aribövioho gövögövövareje. \v 64 Ëhiꞌamu evare Zechariah-are jöꞌoho bitaroho marëjamu God rajahijadeje. \v 65 Rajahijamu gagorovo rue amo rajohuro ae ahoꞌobëhe juhuonivoruomadeje. Juhuonivoromo ë mu börömo hesi jöho ahoꞌo Judea dahorunörire saꞌa börömore ë vaerovemu vaerovoruomadeje. \v 66 Vaerovemu vaerovoromo ë jöho sisë maro uehorovoruomadeje. Uehorovoromo gavare Badaro aharihoho mae ajamamu gagoro uvareje: Ëaharihoho hu diehi jiëꞌe a mabëhe jio hesi höjo. \s1 Zechariah-hu jö God-aro baeromo majëhijade jöhoje. \p \v 67 Iae aharihu hesi vavue Zechariah-ro hejade God-are Aruꞌahoho hesi dë vövöbajoꞌere sino hahoꞌere rumorovoromo uehore bojamamu hegorovo ave jöho majëhiromo uëvadeje: \q1 \v 68 Bada God Israel rajo muebejavuaje aho hu mabëhe höjo. \q1 Huro uehoro ma-mae baeromo hesi aribövioho ajamuiꞌi rovëꞌe höjo. \q1 Rueromo sisëꞌi raromaroho maro bamavuëꞌe höjo. \q1 \v 69 Huro darugoꞌe aho God-are mu vaenövade ae David-are ujoho bojamuijëꞌe höjo no baejavuoromo maro ramuoꞌiröhego. \q1 \v 70 Huro ëhi ëꞌiröhëro mami göꞌe hesi jö baejare aribövi maho ëhi huruohoꞌego jabumëro ë jöho ae majëhinövare höjo. \q1 \v 71 Huro noꞌo muorovarue aribövioho ruahöꞌöjëvoromo no baejavuoromo maro ramuoꞌiröhëro \q1 no nu huodaguarue aribövi jabesi övore javuego baeniëhiromo maro bamavuoꞌiröhëro ëhi uvade höjo. \q1 \v 72 Huro muebejavuobe vaꞌiröhe jöho uehorovoromo nosi hijo mionoꞌoho huë baejëvoꞌi uvade höjo. \q1 \v 73 Huro nosi hije Abraham darugoꞌe jöho majahiromo uavade höjo \q1 \v 74-75 ajamuiromo noꞌo muorovarue aribövi jabesi övore javuego baeniëhiꞌiröhëro. \q1 Baeniëhijego noro bogo juhuonivoꞌi ma-ioroꞌioremu hesi nuniro raromoromo \q1 hu gemu uehorovoromo ae mae vaejëvoromo hesi muoho vaenövoꞌiröhego. \q1 \v 76 Röhu jueꞌiajo. Dö mare hijaje Aho God-ro ave jöho majahiromo uaꞌaꞌajëjo: \q1 Ja jö God nasiro baeromo a majëhijanue ae javajëjo. \q1 Jero Badare jöho baeromo urimo vaꞌaꞌanuëjo huhu rueröhe öroho avohahego maro rueröhego. \q1 \v 77 Jero jöe majëhijego God-are ariböviohuro heromo uvoruomoröhego: God-ro nosi sisëho uehorovoromo vuonugoromo no baejavuoromo maro ramuaje hö uvoröhego. \q1 \v 78-79 Ëhesi bëhoho God-ro noni vavaenimajohuro majaëro öꞌidöre rojomanovoromo \q1 ramoramore vuovo örire jijiharue aribövioho no ajivavuoꞌajëjo. \q1 Ajivavuoromo huë mae baeꞌiröhe öroho röjahuiꞌaꞌajëjo. \p \v 80 Zechariah-ro ëhi jövëꞌëro John-ro böviraebe hesi aruꞌahoho dë vövöbajoꞌoho biririvobe vaꞌadeje. Biririvobe vaꞌoromo a rumoꞌe saꞌare vaꞌo hijadeje uꞌemu Israel rajo jabesi nunire muoho ma-vaꞌorahoro vaeröhëni. \c 2 \s1 Iesu rahade jöhoje. \p \v 1 Ëhiꞌamu evare Rome a böröme saꞌae ahoꞌobëhe muebejaje a ihe Caesar Augustus-ro jöe nugöꞌöjadeje. Jöe nugöꞌöromo uëvadeje: Nasi aribövie saꞌae dinöꞌe dinöꞌe raromarujoho jemëro vaꞌoromo jemesi ihoho census aribövioho bojëmirego jajivëhoꞌirarëjo. \v 2 Röhu evare majaho ëho iho aevoromo jajivoꞌamare majaho jiadeje. Evare majaroho Quirinius-ro bövie vaeromo Syria saꞌaho muebenövadeje. \v 3 Amo ë jöho rovamu gagorovo ae gemu gemu amo göre göre vaꞌo raromaroho jabesi amo mare vuonoröꞌö rueruomadeje jabesi ihoho uëvego jajivojöro. \p \v 4 Rueruomamu Joseph-ro huꞌo Galilee saꞌare Nazareth amore hiromo vuonugoromo hu David-are ujëro jiëꞌëro David-hu aevoꞌi hijade amore Bethlehem ë rovadeje. \v 5 Rueꞌi Mary huꞌirae rovadeje jabesi ihohuꞌo jajivëhojöro rabëni Mary huro masuröhe magonahego. Röhu hu dëꞌe jiadeje. \v 6 Bethlehem rueromo arijamu magonahehu rahoröhe majaho rovadeje. \v 7 Majaho rovamu gavare aehu nuharue osaho rarovamu gagorovo mi nugoꞌamarue osare vaꞌo harihu murioho rahoromo niögëro numoromo mi jabesi i bahijarue röhore ë bamareje. \s1 Aneraehu jö barovamu sheep muebejarue ariböviehu hejare jöhoje. \p \v 8 Ëhiꞌamu gavëꞌi iae diröꞌe gemuore aëro vahiꞌe sheep mure raromoromo sheep-oho muebeꞌamareje. \v 9 Sheep-oho muebeꞌi gavare Badare anerahuro ro namiꞌego Badare ajohuro ajivëvamu gagorovo sisë maro juhuonivareje. \v 10 Juhuonivamu gagorovo anerahuro uëvadeje: Nadi juhuonivohëjo. Naehu rovaje hesi bëhoho na jö mae baeromo rovajëjo jemëꞌo jemesi a ioroꞌiorohuꞌo ahoꞌobëhe heromo börömo bëhe nimorohoꞌirarijego. \v 11 Aruëre David-hu hinövade amore jemë baejëvoromo mare bamëvoꞌiröhe aho jaruvo rahëꞌe höjo. God-hu uavëꞌëro böröme namiromo ajëmiꞌiröhe aho höjo. Hu Bada höjo. \v 12 Röhu jemëro vaꞌoromo gaꞌirarije aharihoho niögëro numëꞌe mi jabesi i bahijarue röhore raromamu gavëꞌiroho uvorëjo: Nörö jö mae uövuade höjo. \p \v 13 Jö mae uövuade hö uëvamu gavëꞌi anerae ahoꞌobëhe öꞌidöre jioromo ma-majioho ruvebiruomoromo urimore rovade anerahuꞌo gemu mae riravoromo God rajahiromo uvoruomadeje: \q1 \v 14 Dö mare hijaje aho God hu mabëhe höjo. \q1 Saꞌare raromarue aribövioho huhu huë baejëvajoho maro raromoruomoꞌajëjo. \p \v 15 Aneraho jaburo ëhi uvoruomoromo öꞌidöre vuonoröꞌö iojiomamu gagorovo nume sheep muebejarue ariböviohuro uarovareje: Rovego Bethlehem vaꞌoromo Badahu uövuade muoho gavarëjo. \v 16 Ëhi uarovonugoromo ma-burëro rueromo nahoromo gavareje Maryꞌo Josephꞌo ariꞌirögoro aharihoho miehu i ijarue röhore raromamu. \v 17 Ëhi ganugoromo aharihu hesi jö aneraehu uëvamu hejaroho Maryꞌo Josephꞌo majëhijareje. \v 18 Majëhijamu hegorovo ae ahoꞌobëhe tiöjëvadeje. \v 19 Tiöjëvamu Mary-ro jöho avoho heromo hesi simanore bamoromo uehorovemu uehorovadeje. \v 20 Ëhiꞌamu rue sheep muebejarue ariböviohuro aneraehu uëvadëhi ëhi jiamu gavëꞌëro o jöho ëhi hejëꞌëro God rajahibe mae uabe jabesirëro sionëro vaꞌareje. \s1 Iesu jumuvare jöhoje. \p \v 21 Iesu rahadoho hurae gemu barëjamugo Iesuare örire Jew rajo muoho vaeromo sinoho tariöꞌöjahoromo urimo Mary bogo maꞌenorohëꞌe ma-hijadevare aneraehu iho uavadëhi ëhi Iesu jumuvareje. \s1 Iesu osa börömore bavaꞌoromo God-are örire bojamare jöhoje. \p \v 22 Mary-ro aharihoho rahoromo hijuvo gavade Moses-hu bojëmade mu vaeromo jabesi sisë uꞌoröhe majaho rovamu gagorovo huro Joseph-mu niöꞌiro aharihe Iesu baeromo Jerusalem amore ajiomareje aharihoho Bada bojamiꞌiröhëni. \v 23 Ëmu hesi jöho God-are surire jajivoromo uvëꞌeje: Harihu murioho ahoꞌobëhe God-are öroro iꞌimamego hesiremu jioꞌamoꞌirajo. Amo Maryꞌo Josephꞌo aharihoho bavaꞌareje ëhi jiëꞌe muoho vaeröhëni. \v 24 O jö göho Badare surire jajivoromo ëhi uvëꞌeje: Ihititore niöꞌi o guaho harihe niöꞌi ëhi jiëꞌe ugoho priest bojëmego God-ni vënëro muejëvoꞌirajo. Ëmuohuꞌo vaeꞌiröhëni jabumë aharihoho bavaꞌareje. \p \v 25 Röhu ae gemu Jerusalem amore hijëꞌe jiadeje. Hesi ihoho Simeon jiadeje. Hu ae mae vaejëvoromo God-are muoho gemu uehorovaje aëro jiëꞌëro muebenövadeje God-ro Israel rajoho ajëmiromo jabesi huë vavaenoho tugohëhoröhego. Röhu God-are Aruꞌahohuro huꞌo juvonövadeje. Hu ëhi jiëꞌe ae jiadeje. \v 26 Simeon hu ëhi jiëꞌe ae jiamu God-are Aruꞌahohuro röjahiromo uavadeje: Ja bogo avevejöꞌoho guomoꞌi Badahu uavëꞌëro böröme namiromo ajëmiꞌiröhe aho rueꞌiramu ganugoromo evare guomoꞌaꞌanuëjo. \v 27 Ëhi uavëꞌëro ijonö God-are Aruꞌahohuro uehore bojamamu Simeon-ro God-are osa börömore rovadeje. Rovamu evare Iesuare vëmu vavuꞌohuro aharihoho God-are osa börömore barovareje Jew rajo jögoru jiaje ëhi jiëꞌe muoho vaeꞌiro. \v 28 Barovamu gagorovo Simeon-ro aharihoho övëro huohudëromo God rajahiromo uavadeje: \q1 \v 29 Bada jaruvo jero jasi nimoromo uevego na muoho vuonugoꞌi huë mae öꞌiröjo jaehu uevanëhi ëhi jiëꞌe jiaje. \q1 \v 30 No maro bamavuoꞌiröhe aho nasi nunëro gavëꞌe jevajëjo. \q1 \v 31 Ëaehu vaeröhe muoho jero avohane höjo saꞌae ahoꞌo garöhego. \q1 \v 32 Avohane hesi bëhoho huro ajoho barovego \q1 ëhuro jasi jö bogo hejëꞌe aribövioho jasi öroho gaꞌi \q1 jasi aribövie Israel rajo nosi ihoho döro jioröhego. \p \v 33 Simeon-ro ëhi jövamu hegorovo Iesuare vëmohuꞌo vavuohuꞌo tiöjëvadeje. \v 34 Tiöjëvamu God-ro jabumë huë mae bojëmiꞌiröhego Simeon-ro God uanugoromo Iesuare vëme Mary uavadeje: Aveho hejëjo. Ave aharihoho God-ro bamade höjo huro muoho vaejego ëhuro Israel rajo a ioroꞌioroho saꞌare rireromëvoꞌi ioroꞌioroho döro riꞌöröhego. God-ro bamade höjo huro hesi jöho barueröhego. Huro hesi jöho barueꞌiramu aëro ahoruomoꞌajëjo. \v 35 Ahoromo ëhuro ae ahoꞌobëhe jabuhu diehi diehi uehorovaruoho vaꞌorahoro jioꞌiramu gaꞌejarëjo. Ëhiꞌoꞌiramu jero jasi dë vövöbajoꞌo uhure huë vavaene börömoho baeꞌaꞌanuëjo. \p \v 36 Simeon-ro Mary ëhi uavadeje. Röhu magonaho mavoje gemu ë hijëꞌe jiadeje. Hesi ihoho Anna jiadeje. Hu jö God-aro baeromo majëhijaje magonahe jiadeje. Phanuel-are aboje jiadeje. Asher-are uje gemuoho jiadeje. Röhu hesi vadunoho ahoꞌobëhe mae jiadeje. Urimëꞌi barue masuromo baruꞌo hijadoho vadune ahoꞌobëhe 7 barëjamu \v 37 baru guomamu doru hijadoho rahade vadunoho ahoꞌobëhe 84 jiadeje. Ëhuꞌëro mavoji mae jiadeje. Röhu huro ë God-are osa börömoremu vaꞌoromo majae vahie jene ioho vuonugoꞌi God gemu uehorovoromo hesi örire jöe jövoromo rajahinövadeje. \v 38 Amo Maryꞌo Josephꞌo God-are osa börömore arijamu ë magonahohuro jabesirire rovadeje. Rueromo aharihoho garomo God huë mae uavadeje. Huë mae uaromo vaꞌoromo ganövade di ariböviohuro God-ro Jerusalem amo rajoho maro bamëvoröhego muebejarue ë aribövioho gëromo aharihu hesi jöho majëhinövadeje. \s1 Iesu Nazareth amore vuonoröꞌö barovare jöhoje. \p \v 39 Ëhiꞌamu Maryꞌo Josephꞌo Badare surire jiaje ëhi jiëꞌe muoho vae barënugoromo Galilee saꞌare vuonoröꞌö rueromo ro jabesi amore Nazareth ë arijareje. \v 40 Arijamu aharihoho böviraebe biririvobe vaꞌadeje. Hu uehoro mabëhe hesi simanore jiadeje. God-ro hesi örire huë bae avohobe vaꞌadeje. \s1 A harihe Iesuhu God-are osare hiromo ëꞌade jöhoje. \p \v 41 Ëhi jiëꞌëro God-hu Vörö Tugohade Maja Börömoho rueꞌego vadune göro göro Iesuare vëmu vavuꞌohuro Jerusalem ajiomoromo ë hesi söröho inövareje. \v 42 Ëhiꞌobe rovaroho Iesu vadune ahoꞌobëhe 12 baejamu gagoro Iesuare vëmu vavuꞌohuro ëhi gemuoho ëꞌoromo Jerusalem amore ajiomareje. \v 43 Ajiomoromo sörö majaho barëjamu vuonoröꞌöromo sionëro jabesi amëro rueꞌiëꞌareje. Röhu jabesi harihe Iesuro ë Jerusalem hijadeje. Hijamu vëmu vavuꞌoho dadivëvadeje. \v 44 Dadivëvamu uehorovoromo uvareje: Evaho Iesu nosi a ioroꞌiorohuꞌo gemu mae rovajëromo rovaroho majae gemu barëjadeje. Majae gemu barëjamu agano ioroꞌiorehu örire rovaruire Iesu nahobe jirehojuvo \v 45 gavare Iesu bogojiamu gagorovo öri ahore vuonoröꞌöromo Jerusalem naho vaꞌareje. \v 46 Nahojuvo jiamëhi vaꞌi gavareje Iesu God-are amo börömore hiromo God-are jö öri röjëhijarue aribövi jabesi jöho hejëꞌi huꞌo mana uë gëvamu. \v 47 Hejareje huro ëhiꞌego ae ahoꞌobëhe tiöromo uvoruomamu: Rabu simano ma-mabëhe baejëꞌëro jöho mana buꞌöjajëjo. \v 48 Ëhiꞌamu vëmu vavuꞌohuro Iesu garomo tiöromo vëmohuro uavadeje: Jueꞌi ja rabëni nosi öriroho ëhioho ëꞌane höjo. No jasi vavuohumu niöꞌiro nurunurumëꞌi nahavobe rovare höjo. \v 49 Rovare höjamu Iesuro uëvadeje: Jemë rabëni na nahevobe rovarije höjo. Jemë rabëni bogo uvarije höjo: Nörö hesi Vavuohuro nimoꞌego hesi osare hijajëjo. \v 50 Ëhi uëvamu hegorovo vëmu vavuꞌoho Iesuhu uëvaje jö hesi bëhoho dadivëvadeje. \p \v 51 Dadivëvamu Iesuro vëmu vavuꞌohuꞌo sionëro vuonoröꞌö rovadoho jabesi amore Nazareth ë hiromo jabesi jöho ejëhëꞌe hinövadeje. Hijamu vëmohuro gavade hejade jöho hesi simanore bamoromo uehorovemu uehorovonövadeje. \v 52 Ëhiꞌamu Iesuro simano mae jiobe daje böviraebe vaꞌadeje. God o ae ahoꞌobëhe jaburo hesi örire huë bae avohobe vaꞌareje. \c 3 \s1 Bapataeto vaejaje ae John-hu jö majëhinövade jöhoje. \p \v 1 Iae Tiberius Caesar-hu Rome amore bövie namiromo hesi saꞌae dinöꞌe dinöꞌe aevoromo muebejavuadoho vadune ahoꞌobëhe 14 barëꞌi 15-ho jiadeje. Röhu Pontius Pilate-ro Judea saꞌaho muebeꞌi Herod-ro Galilee saꞌaho muebeꞌi Herod-are murie Philip-ro Iturea saꞌahuꞌo Trachonitis saꞌahuꞌo muebejëvoꞌi Lysanias-ro Abilene saꞌaho muebejadeje. \v 2 Annasꞌo Caiaphasꞌo jabumë niöꞌi Jew rajo jabesi priest böröme jëvadeje. Ësaꞌare a masijoꞌo priest masijoꞌo ëhi jioꞌamade majare evare Zechariah-are harihe John-ro a rumoꞌe saꞌare hijamu God-are jöhuro dëre abuejadeje. \v 3 Abuejamu hegorovo jöho majëhibe juvoromo Jordan jovonörire öri ariꞌoho juvo barëjadeje. Juvo barëromo majëhiromo uënövadeje: Uehoro sisëho vuonugoꞌi uehoro mae baeromo bapataeto vaehego God-ro jemesi sisëho uehorovoromo vuonugëhajo. \p \v 4 John-hu ëhi ëꞌiröhe jöho urimëꞌi jö God-aro baeromo majëhinövade ae Isaiah-ro surire jajivoromo uvadeje: \q1 Aëro a rumoꞌe saꞌare hiromo ma-darugoꞌo uvoꞌaꞌajëjo: \q1 Badahu rueröhe öroho avohorego hu maro rueꞌirajo. \q1 Hesi öroho ahorirëro vajivorego hu maro juvoꞌirajo. \q1 \v 5 Guoröte ahoꞌobëhe huoꞌamoꞌiramu rojomoꞌamoꞌajëjo. \q1 Dahoru ëgohuꞌo bunohuꞌo ahoꞌobëhe ahoꞌamoꞌiramu ahorire jio vaꞌaꞌajëjo. \q1 Tagu taguꞌe öroho vajivoꞌiramu ahorirëro jioꞌamoꞌajëjo. \q1 Abue ajiomëꞌe öroho avohoꞌiramu ahorirëro jio vaꞌaꞌajëjo. \q1 \v 6 Ëhiꞌoꞌiramu ae ahoꞌobëhe garuomoꞌajëjo God-hu baejëvoromo mare bamëvajoho. \p \v 7 Ëhi jajivëꞌëro jiëꞌëro iae John-ro gavade ae ahoꞌobëhe mae huro bapataeto vaejëvojöro rueruomamu gëgorovo uëvadeje: Sigobu aboji harihuꞌe jëvanovajëjo. Jemë raro uëvade höjo: God-are vöröehu rueꞌiröhire jioromo huruomoromo manö vaꞌirarijoho eni jëvoꞌajëjo. Bogajo. \v 8 Ijehu bajo mae raejajëhi ëhi mu mae vaerego no garomo uvoꞌirarëjo: Iae jemë uehoro sisëho vuonugoꞌi uehoro mae baejëꞌe jëvajëjo. Röhu nadi uvorëjo: Abraham nosi bëhohuro jiëꞌëro ëhuꞌëro no mae javuajëjo. Naro jemë uëvajëjo: Jemë Abraham-are ujo ömoꞌömo jëvajoho ëho ma-biseꞌe höjo. God-ro nimoꞌibejajo ave munëho ujuohoromo avohëvego araeromo Abraham-are ujo ömoꞌömoho jioꞌamoꞌibejajo. Ëhuni nadi nimorohëꞌioho ëhioho atorëjo. \v 9 Röhu tonëro ijoho bëhiꞌo huoꞌöꞌiëꞌajëjo. Di ijohuro bajoho bogo ma raejëꞌe jiego huoꞌöromo vëniro huoꞌiëꞌajëjo. \v 10 Ëhi jiëꞌe jöho majëhiꞌego aëro uanövareje: Ëhi jiëꞌoho no diehi jiëꞌe muoho vaeꞌejarëjo. \v 11 Vaeꞌejarëꞌego John-ro uënövadeje: Ae rahu niöge niöꞌi jëvëꞌoho gö baeromo niögu rumoꞌe aho bojaminëjo. O ie jëvëꞌoho i rumoꞌe aho gö bojaminëjo. \v 12 Ëhi uëꞌego tax baejarue aribövioho jabuꞌo bapataeto vaeꞌi ruenövareje. Rueromo uanövareje: Tisa no diehi jiëꞌe muoho vaeꞌejarëjo. \v 13 Vaeꞌejarëꞌego John-ro uënövadeje: Tax baejëꞌiroho saꞌare a masijehu uëvaruëhi ëminoꞌe baeꞌi nadi göꞌoho döroho jemesi ëma baerëjo. \v 14 Ëhi uëꞌego muorovo aribövioho jabuꞌo uanövareje: Jabesi muoho ëhi höjo röhu nomë diehi jiëꞌe muoho vaeꞌejarëjo. Vaeꞌejarëjamu uëvadeje: Jemëro vaꞌoromo nadi ae gö jabesi monioho baeniëhirëjo o nadi sarerëmiromo uërëjo: Jemë mu sisë vaejëꞌe jëvaje monie mana bojamuihëjo. Nadi ëhi jiëꞌe muoho vaeromo monioho ujuohoꞌi ma-uvorëjo: No suvuoro baejaruoho iae eni höjo. \p \v 15 Ëhi majëhijamu hegorovo ae ahoꞌobëhe dë vövöbajoꞌere uvoruomadeje: Nani mu börömëro rovajëjo. O nani John hu God-hu uavëꞌëro böröme namiromo ajamuiꞌiröhe ahuro jöe majahuijajëjo. \v 16 Ëhi uvoruomamu gagorovo John-ro uëvadeje: Naro jovëremu bapataeto vaejëvaje höjo. Röhu ae gö nasi ijonö rueꞌiëꞌajëjo. Huro na iosiremiromo börömoho höjo. Naehu hesi mu biseꞌo vaejahoromo höru sino jiovahoꞌibejodoho o mu biseꞌo biseꞌe rabe vaejahoꞌibejodoho röhu na ma-biseꞌe jevajëjo. Naro ma-jovëremu bapataeto vaejëvaje höjo. Ëahuro God-are Aruꞌahohuro o vënëro bapataeto vaejëvoꞌajëjo. \v 17 Hesi ijo garanoho övore höjo. Ijo garanoho övore jiëꞌëro ioho tevoromo döro hijiohijiovoromo mevoromo i maho gagovoromo hesi irunoꞌe osare ë avoho bahiꞌi subueho sinoho ravemu ravaje vënire huoꞌaꞌajëjo. \v 18 Ëhi jiëꞌe jöho o jöe gö gö John-ro majëhiromo ëhuro jabesi simanoho huotovëho ganövadeje. Ëhiꞌoromo God-are jö maho majëhinövadeje. \s1 John savoji gagore baꞌamare jöhoje. \p \v 19 Ëhiꞌamu gagorovo iae ë saꞌa muebejaje a böröme Herod-ro hesi muri hesi vabore Herodias gohoniahiromo mu sisë gö gö vaejamu gagorovo John-ro riꞌöromo birevadeje. \v 20 Birevamu Herod-ro mu sisë ahoꞌobëhe vaejëꞌëro röhu ave mu sisëhuꞌo vaejadeje. Huro ae uëvamu John guduamo bavaꞌoromo savoji gagore baꞌamareje. \s1 John-hu Iesu bapataeto vaejade jöhoje. \p \v 21 Röhu ë hesi urimo John-hu a bapataeto vaejëvade majare huro ae ahoꞌobëhe bapataeto vaejëvonugoromo Iesuꞌo bapataeto vaejadeje. Bapataeto vaejamu Iesuro God-are örire jöe jövamu gavëꞌi öꞌidöho arorovadeje. \v 22 Arorovamu God-are Aruꞌahohuro sino hahoꞌe jioromo guaho vaꞌënohuro Iesuaro ruvebijamu gavëꞌi ae ahoꞌobëhe hejareje öꞌidöre uvavamu: Ja nasi Harihu mabëhe javajëjo. Naro ja garomo ëhuro nasi dë vövöbajoꞌoho nimorohevajëjo. \s1 Iesuare hijo mionoꞌo jabesi iho jajivobe vaꞌade jöhoje. \p \v 23 Röhu Iesuhu mu aevade majaho hu vadune ahoꞌobëhe 30 rabuꞌe jiadeje. Ae ahoꞌobëhe uvoruomadeje: Iesu hu Joseph-are harihe höjo. Röhu Joseph hu Heli-are harihe jiadeje. \v 24 Heli hu Matthat-are harihe jiadeje. Matthat hu Levi-are harihe jiadeje. Levi hu Melchi-are harihe jiadeje. Melchi hu Jannai-are harihe jiadeje. Jannai hu Joseph-are harihe jiadeje. \v 25 Joseph hu Mattathias-are harihe jiadeje. Mattathias hu Amos-are harihe jiadeje. Amos hu Nahum-are harihe jiadeje. Nahum hu Esli-are harihe jiadeje. Esli hu Naggai-are harihe jiadeje. \v 26 Naggai hu Maath-are harihe jiadeje. Maath hu Mattathias-are harihe jiadeje. Mattathias hu Semein-are harihe jiadeje. Semein hu Josech-are harihe jiadeje. Josech hu Joda-are harihe jiadeje. \v 27 Joda hu Joanan-are harihe jiadeje. Joanan hu Rhesa-are harihe jiadeje. Rhesa hu Zerubbabel-are harihe jiadeje. Zerubbabel hu Shealtiel-are harihe jiadeje. Shealtiel hu Neri-are harihe jiadeje. \v 28 Neri hu Melchi-are harihe jiadeje. Melchi hu Addi-are harihe jiadeje. Addi hu Cosam-are harihe jiadeje. Cosam hu Elmadam-are harihe jiadeje. Elmadam hu Er-are harihe jiadeje. \v 29 Er hu Joshua-are harihe jiadeje. Joshua hu Eliezer-are harihe jiadeje. Eliezer hu Jorim-are harihe jiadeje. Jorim hu Matthat-are harihe jiadeje. Matthat hu Levi-are harihe jiadeje. \v 30 Levi hu Simeon-are harihe jiadeje. Simeon hu Judah-are harihe jiadeje. Judah hu Joseph-are harihe jiadeje. Joseph hu Jonam-are harihe jiadeje. Jonam hu Eliakim-are harihe jiadeje. \v 31 Eliakim hu Melea-are harihe jiadeje. Melea hu Menna-are harihe jiadeje. Menna hu Mattatha-are harihe jiadeje. Mattatha hu Nathan-are harihe jiadeje. Nathan hu David-are harihe jiadeje. \v 32 David hu Jesse-are harihe jiadeje. Jesse hu Obed-are harihe jiadeje. Obed hu Boaz-are harihe jiadeje. Boaz hu Shelah-are harihe jiadeje. Shelah hu Nahshon-are harihe jiadeje. \v 33 Nahshon hu Amminadab-are harihe jiadeje. Amminadab hu Admin-are harihe jiadeje. Admin hu Arni-are harihe jiadeje. Arni hu Hezron-are harihe jiadeje. Hezron hu Perez-are harihe jiadeje. Perez hu Judah-are harihe jiadeje. \v 34 Judah hu Jacob-are harihe jiadeje. Jacob hu Isaac-are harihe jiadeje. Isaac hu Abraham-are harihe jiadeje. Abraham hu Terah-are harihe jiadeje. Terah hu Nahor-are harihe jiadeje. \v 35 Nahor hu Serug-are harihe jiadeje. Serug hu Reu-are harihe jiadeje. Reu hu Peleg-are harihe jiadeje. Peleg hu Eber-are harihe jiadeje. Eber hu Shelah-are harihe jiadeje. \v 36 Shelah hu Cainan-are harihe jiadeje. Cainan hu Arphaxad-are harihe jiadeje. Arphaxad hu Shem-are harihe jiadeje. Shem hu Noah-are harihe jiadeje. Noah hu Lamech-are harihe jiadeje. \v 37 Lamech hu Methuselah-are harihe jiadeje. Methuselah hu Enoch-are harihe jiadeje. Enoch hu Jared-are harihe jiadeje. Jared hu Mahalaleel-are harihe jiadeje. Mahalaleel hu Cainan-are harihe jiadeje. \v 38 Cainan hu Enos-are harihe jiadeje. Enos hu Seth-are harihe jiadeje. Seth hu Adam-are harihe jiadeje. Adam hu God-are harihe jiadeje. \c 4 \s1 Iesuhu mu sisë vaejöro Satan-hu bijioho gavade jöhoje. \p \v 1 Iae Iesuro hejade God-are Aruꞌahohuro hesi dë vövöbajoꞌere sino hahoꞌere rumorovavamu hegorovo Jordan jovoho vuonugoꞌirögoro God-are Aruꞌahehu uavajire a rumoꞌe saꞌa göre ë vaꞌo juvadeje. \v 2 A rumoꞌe saꞌare juvamu gagorovo Iesuro God-are jöho ahojöro Satan-ro hesi dëho bijioho gabe vaꞌadoho majae ahoꞌo 40 barëjadeje. Bijioho gaꞌi hijamu evare majaroho Iesuro ioho bogo ijëꞌe ma-hibe vaꞌoromo ë majaho barëjamu vadunëro hömadeje. \p \v 3 Vadunëro hömamu Satan-ro riꞌöromo uavadeje: Ja God-are Harihe javëꞌoho ave munëho uavego iraejajo. \v 4 Iraejajamu ruehuro uavadeje: Röhu God-are jöho jajivoromo ëhi uvëꞌe höjo: Aehu iemu uehorovëꞌoho bogo maho raromoꞌaruëjo. \p \v 5 Ëhi uavamu Satan-ro Iesu huꞌirae baꞌojiomoromo a masijehu dinöꞌe dinöꞌe raromoromo muebeꞌamarue öri ariꞌoho ëho ma-burëro röjahi barëjadeje. \v 6 Röjahiromo uavadeje: Ëöri ariꞌoho ahoꞌobëhe naro bojami barëꞌejöjo jero mueberomo ë bövi biseꞌo maho ujuohoꞌiranego. Ëhesi bëhoho ë öri ariꞌoho naro baejëꞌëro jevëꞌëro ae rahu bojëmiꞌi negëꞌoho iae bojëmaje höjo. \v 7 Ëhuni jaehu uvene aho röjehijëꞌoho ahoꞌobëhe jasi jioꞌamoꞌajëjo. \v 8 Jasi jioꞌamoꞌajëjamu Iesuro uavadeje: Röhu God-are surire jöho ëhi uvëꞌe höjo: Bada jasi God gemu rajahiromo hesi muohemu gemu vaejahonëjo. \p \v 9 Ëhi uavamu Satan-ro Iesu Jerusalem huꞌirae baeromo ajiomadoho ruhe God-are osa börömo hesi döre baꞌojio ë nugamu namijadeje. Namijamu Satan-ro uavadeje: Ja God-are Harihe javëꞌoho avehuro namiꞌi jöröꞌörovëjo. \v 10 Ëhesi bëhoho God-are surire jöho ëhi uvëꞌe höjo: God-ro hesi aneraho uëꞌiramu ja avoho muebejavoꞌaruëjo. \v 11 O hesi surire jö göho ëhi uvëꞌe höjo: Aneraho jaburo övore maꞌenagonövoꞌaruëjo jasi hörure munëro bibejavojöëni. Ëhuni jöröꞌörovëjo. \v 12 Jöröꞌörovëjamu uavadeje: Röhu God-are jöho ëhi uvëꞌe höjo: Nadi riꞌöromo Bada jasi God hesi dëho ëma bijiohoromo uanëjo: God jero ëhi ëhi ëꞌëjo. \v 13 Ëhi uavamu Iesuro mue gö gö ahoꞌo vaejöro Satan-ro hesi dëho bijioho ganugoromo vuonugo vaꞌadeje majae eni jiego vuonoröꞌö rueröhëro. \s1 Iesuhu Galilee saꞌare hiromo aevoromo mu vaejade jöhoje. \p \v 14 Vaꞌamu iae Iesuro God-are Aruꞌaho hesi darugoho baeromo vuonoröꞌöromo Galilee saꞌare vaꞌadeje. Vaꞌamu huhu rovade jöho ë saꞌaho ahoꞌobëhe heruomadeje. \v 15 Iesuro Jew rajehu God rajahijarue osare osare jöe röjëhibe juvamu ae ahoꞌobëhe uvoruomadeje: Hu a mae höjo. \s1 Iesuare ame Nazareth rajehu Iesu bijönimoruomade jöhoje. \p \v 16 Ëhiꞌamu Iesuro jöe röjëhibe juvoromo urimëꞌi asisöꞌoꞌere hiromo böviraejade amore Nazareth ë rovadeje. Rueromo nuho majae rovamu amo göre göre vaꞌoromo ëꞌajëhi ëhi huro God rajahijarue osare vaꞌadeje. Vaꞌoromo God-are surire jöho adahoꞌi riꞌö namijadeje. \v 17 Namijamu jö God-aro baeromo majëhinövade ae Isaiah-hu jajivade jöꞌe suroho ae göëro bojamijadeje. Bojamamu Iesuro baeromo jiovöꞌöromo ave jajivade jöho nahoromo birohoromo adahoromo \v 18 uvadeje: \q1 Badare Aruꞌahohuro nasi simanore rumorovevajëjo Badaro hesi Aruꞌahoho nasirire bamëꞌëro jiëꞌëro. \q1 Huhu bamade hesi bëhoho naro hesi jö maho baeromo bogo eni jiëꞌe aribövioho majëhiꞌirodego bamade höjo. \q1 Huro na remöꞌöjade höjo naro vaꞌoromo tövëvëꞌe aribövioho uëꞌirodego: Jiovo rëmöꞌöꞌirode majaho rovëꞌe höjo. \q1 Nuni tugorohëvëꞌe aribövioho uëꞌirodego: Nuni dadovëhoꞌirode majaho rovëꞌe höjo. \q1 Remöꞌöjade höjo sisëhu ruahöꞌöjëvëꞌe aribövioho naro manö bamëvoꞌirodego. \q1 \v 19 Naro ae uëꞌirodego: Badahu ajëmiꞌiröhe majaho iae rovëꞌe höjo. \p \v 20 Ëjöho adahonugoromo Iesuro suroho huhoho taemoromo osa muebejaje aho sionëro bojamiromo jö bëhoho röjëhiꞌi saꞌaro hijadeje. Hijamu gagorovo ë osare raromare ariböviohuro ae ahoꞌobëhe heꞌi Iesu gemu ërimahareje. \v 21 Ërimahamu uëvadeje: God-are jö adahamu hejarije ë hesi muoho aviavejöꞌe rovëꞌe höjo. \v 22 Iesuro ëhi jiëꞌe jöho jövamu hegorovo ae ahoꞌobëhe uvoruomadeje: Hu jö mae jövajëromo hesi huë ma jöho heromo tiöjëvadeje. Tiöjëvamu uvoruomadeje: Ëiaho bogo a börömehu jioꞌi hu Joseph-are harihe höjo. \v 23 Ëhi uvoruomamu Iesuro uëvadeje: Ave uhu jö atarujoho jemëro ëhi ueꞌaꞌarujëjo: Oso muebejanue aho jero jasi ajamirovego mae javajo. Ëhesi bëhoho jemëro ueromo ëꞌarujëjo: Arue Capernaum amore mu vaejane ë hesi jö hejaroho ëhi jiëꞌe muoho ave jasi amoro vaejego no gavarëjo. \v 24 Röhu ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Jö God-aro baeromo majëhijarue aribövioho nosi saꞌa rajohuro bogo ma uehorovavuarue höjo. Bogo mae bogajo. \v 25 Röhu aveho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Elijah-hu hijade majaroho ave Israel saꞌare magonaho dorue ahoꞌobëhe jioꞌamade höjo. Evare majare ëni bogo mae bogo rovadoho vadune niöꞌi gemu röhu döre manaere 6 ëhi barëjëꞌëro ëhuꞌëro saꞌae ahoꞌobëhe majae ëgobövie vadune raromare höjo. Vadune raromamu evare \v 26 magonaho dorue ahoꞌobëhe ave Israel saꞌare raromaroho God-ro Elijah hesi saꞌa rajo magonaho doruoho bogo gemu vaduꞌe ajamijöro jabumënioho nugöꞌöꞌi saꞌae gö Sidon amonörire saꞌare Zarephath amore hijade magonaho doruohuni gemu nugöꞌöjade höjo ajamiꞌiröhego. \v 27 O jö God-aro baeromo majëhinövade ae Elisha-hu hijade majaroho ave Israel saꞌare sino jomoꞌe ae ahoꞌobëhe jioꞌamade höjo. Röhu Elisha-ro Israel raromarue jomoꞌe aribövi bogo ae gemu vaduꞌe jabesi sinoho avohëhoꞌi Syria rajemu gemu a ihe Naaman hesi sinoho avohahade höjo. \v 28 Ëhi majëhijamu hegorovo ë God rajahijarue osare raromarue ariböviohuro heromo sisë maro dë vörönimoruomadeje. \v 29 Dë vörönëgamu riꞌöromo Iesu amore jiamu guduamo baeromo amoꞌe dahoru bönure iojiomoromo dahoru vösöre suorovareje barado döre riravoꞌi babaꞌamoꞌirovo. \v 30 Ëhiꞌoꞌi ëꞌoruomamu gëgorovo Iesuro jabesi ririre jioromo rëmöꞌöromo vaꞌadeje. \s1 Aruꞌaho sisë ae gemu hesi dëre jiamu Iesuhu rarovöꞌöjade jöhoje. \p \v 31 Vaꞌoromo Iesuro abuejadoho abo Galilee saꞌare Capernaum amore höröjadeje. Höröromo Jew rajo jabesi nuho majaho rovamu God rajahijarue osare vaꞌoromo jöho röjëhijadeje. \v 32 Jöho röjëhijamu heromo tiöromo uvoruomadeje: Hesi jöho darugoꞌe ma-mabëhe javavajëjo. Ëhi uvoruomade hesi bëhoho hesi birire baejëꞌëro hu jöho majëhijadeje. \v 33 Amo ë osare Satan-are a sisëhu dëre abuejëꞌe aho hijëꞌe jiadeje. Hijëꞌëro ma-darugoꞌo uvadeje: \v 34 Hë-ajo. Iesu Nazareth rajoho ja rabëni sihusihuaguoꞌi rovane höjo. Na ja ijumavuoꞌi ëꞌanuëjo. Na iae ja gavajëjo. Ja God-aro jioromo rovëꞌe a ma-maemu jiëꞌe ae javajëjo. \v 35 Ëhi uavamu hejëꞌi Iesuro uavadeje: Jöho vuonugoꞌi höröjëjo. Höröjëjamu hejëꞌi uhure a sisëhuro ë a hesi simanoho huotovahamu ë aribövi jabesi nunire saꞌare behumorovadeje. Saꞌare behumorovamu uhure a sisëhuro ë a hesi sino hahoꞌoho bogo ijumahoꞌi ma-höröromo vaꞌadeje. \v 36 Höröromo vaꞌamu gagorovo ae ahoꞌobëhe garomo tiöjëvamu uarovareje: Aveho rabuꞌe jöho höjo. Darugoꞌe jöho jövego a sisëhuro ma-burëro ejahoromo suorovo vaꞌoruomaje höjo. \v 37 Ëhiꞌamu Iesuhu vaejaje mu hesi jöho ë saꞌaho ahoꞌobëhe he barëjareje. \s1 Iesuhu ae ahoꞌobëhe jabesi sino avohëhade jöhoje. \p \v 38 Röhu a sisëho dëre jioromo hörö vaꞌamu Iesuro God rajahijarue osare jioromo vaꞌadeje. Vaꞌoromo Simon-are osare vaꞌadeje. Röhu Simon-are jure magonaho hesi sino hahoꞌoho vöröꞌirae avohëꞌe jiadeje. Vöröꞌiraejamu Iesu uavareje: Na ja magonahoho ajaminëjo. \v 39 Ajaminëjamu hegorovo Iesuro vaꞌoromo bëhire ruahoꞌamo namiromo uavadeje: Vöröꞌiraejanuoho uꞌuhëjo. Uꞌuhëjamu sino hahoꞌere vöröꞌiraejadoho uꞌuhadeje. Uꞌuhamu hejëꞌi riꞌöromo irunoꞌe avohëhoromo iꞌimëmadeje. \p \v 40 Iꞌimëmamu majae bevaꞌamu gagorovo ae rahu hesi ae guomo guome gö gö jiëꞌoho ujuoho rovamu Iesuro hesi övoho ae ahoꞌobëhe jabesi sinore bamëhoꞌego marëꞌamonövadeje. \v 41 Marëꞌamoꞌego aruꞌaho sisë ae ahoꞌobëhe jabesi dëre raromarohuro suorovo vaꞌonövareje. Suorovo vaꞌiëꞌiroho ma-darugoꞌo uvonövareje: Ja God-are Harihe javajëꞌego heromo uënövadeje: Jöe nugohëjo. Nadi nasi jöho huruohohëjo. Iesuhu ëhi jiëꞌe jö jövade hesi bëhoho ë aruꞌaho sisëho jaburo garomo uvareje: Hu böröme namiromo ae ajëmaje aho höjo. \s1 Iesuhu Judea saꞌare jö majëhibe juvade jöhoje. \p \v 42 Ëhi ëꞌëꞌëro sisonuvamugo Iesuro riꞌöromo vaꞌoromo a rumoꞌe saꞌare ë hijadeje. Hijamu ae ahoꞌobëhe hu nahobe rovareje. Nahobe rueromo gavare ë hijamu gagorovo nijioꞌiraeromo uavareje: Nadi vaꞌi rueromo noꞌo hijëjo. \v 43 Noꞌo hijëjamu hegorovo uëvadeje: Iae mae uevarujëjo röhu God-hu böröme namiromo muebejëvaje jöho ë jöho amo ioroꞌiorohuꞌo majëhibe vaꞌejöjo ë hesi bëhoho God-ro ëhuni remöꞌöjamu rovëꞌëro. \v 44 Ëhiꞌonugoromo Judea saꞌare God rajahijarue osare osare jöho majëhibe juvadeje. \c 5 \s1 Iesuare ijore ijore jijihoröhego Iesuhu aevoromo a uëvade jöhoje. \p \v 1 Iae Iesuro Gennesaret eꞌu riröre namijadeje. Namijamu ae ahoꞌobëhe God-are jöho heꞌi tagavoromo bijimöꞌörovobe rueruomadeje. \v 2 Rovamu Iesuro namiromo gavadeje boat niöꞌi eꞌu riröre raromëvoꞌi visu suovarue aribövioho roriꞌo raromoromo viöho uꞌovamu. \v 3 Ëhi ganugoromo boat gemu Simon-are boat-re ajio hiromo Simon uavadeje: Ave riröre jioromo biduohöꞌöjego roriꞌo vaꞌajo. Roriꞌo vaꞌa uanugoromo gavade eni jiamu gagorovo boat-re ëhi hiromo jöho röjëhijamu rue saꞌare raromare ariböviohuro heruomadeje. \p \v 4 Heruomamu Iesuro hesi jöho jövobe vaꞌojuvo barëjamu Simon uavadeje: Ave jasi boat-oho baeromo eꞌu umahëꞌinö huoꞌöbe vaꞌoromo jaꞌo jasi ariböviohuꞌo viöho baꞌamorëjo ëhuro visue ahoꞌo suovoꞌirarije höjo. \v 5 Suovoꞌirarije höjamu Simon-ro uavadeje: Tisa ëho iae mae höjo röhu no vahi bövie visu suovoꞌi ëꞌo gabe rovaroho gavare höjo bogo eni javuamu. Röhu jero uëꞌego ëhuni viöho baꞌamoꞌejöjo. \v 6 Ëhi uanugoromo viöho baꞌamoromo visue ahoꞌobëhe suovamu viöho dadorovoꞌiëꞌadeje. \v 7 Dadorovoꞌiaꞌamu gagorovo Peter-mëro jabesi a ioroꞌiore boat göre arijaruoho övëro uëvareje: Ro ajamuihëjo. Ro ajamuihëjamu rueho jaburo rueromo ajëmiromo visue ahoꞌobëhe suovoromo ë boat niöꞌire bahijamu irijiomoromo diruvëvo varijëne jiadeje. \v 8 Ëhiꞌamu gagorovo Simon Peter-ro Iesuare bëhire ague aho hiromo uavadeje: Bada na remo vaꞌëjo. Na a sisë jevajëjo. \v 9 Peter-mëro visue ahoꞌobëhe mae suovoruomoromo tiöjëvëꞌëro jiëꞌëro ëhuꞌëro ëhi uavadeje. \v 10 Peter-më tiöjëvoꞌi Jamesꞌo Johnꞌo jabuꞌo tiöjëvadeje. Röhu Jamesꞌo Johnꞌo jabumë Zebedee-are harihe jëvadeje. Jabumë Simonꞌo gemu mae muoho vaenövareje. Amo tiöjëvamu Iesuro Simon uavadeje: Nadi juhuonivonëjo. Aviavejöꞌe aevoromo ja bogo visuoho gagovoꞌi ae magonahe gagovëvoꞌiramu nasinö jioruomoꞌajëjo. \v 11 Ëhi jövamugo boat-re rueromo ravoꞌamoromo boat-oho jagu ömëvo vaꞌo nieꞌuahore ötöjëvareje. Ötöjëvonugoromo jabesi muoho bövioho biseꞌoho vuonugoꞌi aevoromo Iesuare ijore ijore jijihonövareje. \s1 Iesuhu sino jomoꞌe a ajamade jöhoje. \p \v 12 Iae Iesuro amore hijadeje. Hijamu ae gemu sino hahoꞌe jomemu jiëꞌohuro rueromo Iesu garomo ague aho hiromo ëninamiromo uavadeje: Bada ja nasi sino avohehoꞌiranoho ja eni javajëjo. Ëhuni jasi nimoromo ajemijëꞌohuro iae ajemiꞌanuëjo. \v 13 Ajemiꞌanuëjamu Iesuro övoho nugöꞌöromo sinoho rëhahoromo uavadeje: Iae na negajëjo ajamiꞌiro. Marëjëjo. Marëjëjamu gavëꞌi jomoho rireromoromo hesi sinore sisë sisëho barëjadeje. \v 14 Sisëho barëjamu gagorovo Iesuro uavadeje: Naehu ëhi ëꞌodoho nadi aho huruoho majëhinëjo. Aꞌi ma-vaꞌoromo jasi sinoho priest röjahijego gaꞌirajo. Ëhiꞌoromo Moses-hu uövuade ëhi jiëꞌe suvuoroho God-are öroro bojamego aëro garomo uvoꞌirarëjo: Jasi sinore sisëho barëjëꞌëro iae mae javajëjo. \v 15 Bogo aho huruoho majëhiꞌiröhego uavadeje röhu ë huhu vaejade mu jöho börömo mae rumorovamu ae gö gö hebe vaꞌoruomadeje. Hebe vaꞌoruomëꞌëro ae ahoꞌobëhe rueromo gagovoruomadeje hesi jöho heruomoꞌi huro jabesi sino hahoꞌoho ajëmego marëjëvoꞌiröhego. \v 16 Ro gagovoruomamu gëgorovo Iesuro a rumoꞌe saꞌare vaꞌo hiromo God-are örire jöe jövadeje. \s1 Övo höruꞌe vuovahëꞌe a Iesuhu ajamade jöhoje. \p \v 17 Ëhiꞌoromo iae Iesuro aribövioho jöho röjëhijamu Pharisee ariböviohuꞌo Jew rajo jögoru öri röjëhijarue ariböviohuꞌo ëho jaburo hesi bëhire raromoruomadeje. Urimëꞌi ë aribövioho ioroꞌiorohuro ë Galilee saꞌare amo göre göre jioromo ioroꞌiorohuro arue Jerusalem amore Judea saꞌare amo ioroꞌiorore jioromo rueruomëꞌëro ë raromoruomadeje. Raromamu Iesuro jöho röjëhiromo Badare darugoho baejëꞌëro guomo guomoꞌe a jabesi sino avohëhoꞌiröhoho eni jiadeje. \v 18 Sino avohëhoꞌiröhoho eni jiamu iae aëro övo höruꞌe vuovahëꞌe aho maratuoroho giojimo barovareje. Barueromo osanö bavaꞌoromo Iesuare bëhire bamoꞌiröhe öroho nahareje. \v 19 Öroho nahoromo gavare ae ahoꞌobëhe tagavoromo ojanoho urahëꞌe jiamu gagorovo baꞌojiomoromo javuoho dönö dadovöꞌöromo maratuohuꞌo nume osare riravarue aribövi jabesi ririre Iesuare bëhire ë baꞌamareje. \v 20 Baꞌamamu gagorovo Iesuro gavade iꞌe rovare ariböviohuro hu mae uehorovoruomamu gëgorovo övo höruꞌe vuovahëꞌe aho uavadeje: Isiajo. Jasi sisëho uehorovoromo vuonugoromo muꞌu barëjahëꞌe höjo. \v 21 Muꞌu barëjahëꞌe höjamu hegorovo jögoru öri röjëhijarue ariböviohuꞌo Pharisee ariböviohuꞌo uarovareje: Asëꞌëjo. Sareri ae höjo. Huro God sivoromo ëhi jiëꞌe jöho jövajëjo. Hu ma-ae höjo. Röhu huro ë aho uavajëjo: Naro jasi sisëho uehorovoromo vuonugoromo muꞌu barëjahëꞌe jevajëjo. Ëhi jiëꞌe muoho hesi God-ro gemuëro vaejaje höjo. Ma-aho bogajo. \v 22 Ëhi atamu gagorovo Iesuro uëvadeje: Jemë rabëni uehore gö gö baejarujëjo. \v 23 Jemëꞌo uehorovohëjo. Nani ja ae ëma uaꞌaꞌanuëjo: Jasi sisëho uehorovoromo vuonugahëꞌe hö uaꞌaꞌanuëjo. Ja ëhi uaꞌibejanëjo aho nunoho bogo gaꞌibejarëjo ja mae o sarere jövëꞌe javego. Röhu ja bogo ëma uaꞌaꞌanuëjo: Riꞌöromo nami juvëjo hesi guomo guomoho bogo barëjego ja javojagojöëni. \v 24 Röhu ë bogo ëma jövoꞌibejane jöho iae na jövoꞌejöjo huro ejehoromo riꞌö nami juvego jemëro ë muoho garomo ëhuro gaꞌirarijego God-are A Maho naro saꞌare hijajire evare sisë muꞌuvaje darugoho ëhuꞌo baejëꞌe jevego. Ëhi uënugoromo röhu övo höruꞌe vuovahëꞌe aho uavadeje: Naro ja uavajëjo: Jero riꞌöromo raromanue maratuoho banigojiomoromo baeromo jasirëro vaꞌëjo. \v 25 Vaꞌëjamu hejëꞌi ruehuro ae ahoꞌobëhe jabesi nunire riꞌöromo maratuoho banigojiomoromo baeromo God rajahibe hesirëro vaꞌadeje. \v 26 Vaꞌamu gagorovo ë aribövioho ahoꞌobëhe tiöjëvamu juhuonivoromo God rajahiromo uarovareje: Asëꞌëjo. No bogo gavarue muoho jaruvo gavëꞌe javuajëjo. \s1 Levi-hu Iesuare ijore ijore juvoröhego Iesuhu uavade jöhoje. \p \v 27 Ëhiꞌamu gagorovo Iesuro riꞌöromo vaꞌadeje. Vaꞌi gavade tax baejaje ae hesi ihoho Levi hesi mu vaejaje osare hijamu gagorovo uavadeje: Rueromo nasi ijoro ijoro juvonövonëjo. \v 28 Juvonövonëjamu hegorovo hesi muoho ahoꞌo vuonugoꞌi riꞌöromo aevoromo Iesuare ijore ijore juvonövadeje. \p \v 29 Ëhiꞌoromo Levi-ro Iesu rajahiꞌi sörö böröme hesi osare bamoromo Iesuꞌo a ioroꞌiorohuꞌo ahoꞌobëhe uëvadeje: Rueromo söröe ihëjo. Ihëjamu hegorovo tax baejarue ae ahoꞌobëhe ëhi jiëꞌe a ioroꞌiore ahoꞌobëhe ëho jaburo ro gemuoro raromoromo ie ueꞌahareje. \v 30 Ie ueꞌahamu gëgorovo Jew rajo jögoru öri röjëhijarue Pharisee ariböviohuꞌo Pharisee aribövi ioroꞌiorohuꞌo ëho jaburo dë vörönëgamu Iesuare aribövioho uëvareje: Jemë rabëni tax baejarue ariböviohuꞌo sisë a ioroꞌiorohuꞌo gemuoroho ioho jovoho ueꞌaharujëjo. Ëhi jiëꞌoho sisë höjo. \v 31 Sisë höjamu hegorovo Iesuro uhuꞌe uëvadeje: Röhu guomo guomoꞌe ariböviohuremu doctor gavarue höjo mae jëvëꞌe aribövioho bogajo. \v 32 Ëhesi bëhoho naro sisë aribövioho sisë vaejaruoho vuonugojöro uëꞌi rovode höjo ma-döemu mae jëvëꞌe aribövioho bogajo. \s1 Bëhoho rabëni Iesuare ariböviehu i bogo vuonugare jöhoje. \p \v 33 Iae aëro Iesu uavareje: John-are jö hejarue ariböviohuro majae ahoꞌobëhe God uehorovoꞌi ioho vuonugoromo hesi örire jöe atoꞌi arijarue höjo. O Pharisee jabesi jö hejarue aribövioho jabuꞌo ëhi jiëꞌe muoho vaeꞌi arijarue höjo. Jabumëhu ëhi ëꞌaruoho iae mae höjo. Röhu jasi aribövioho ioho bogo vuonugoꞌi ma-iemu jovemu ueꞌaharue höjo. Rabëni ëhioho ëꞌarue höjo. \v 34 Rabëni ëhioho ëꞌarue höjamu hegorovo Iesuro uhuꞌe uëvadeje: Iꞌo masuröhe a hesi söröre aemoꞌaemehu rueromo i iꞌiëꞌiroho jemë tugohëvoꞌirarijoho na eni jëvajëjo o bogajo. Bogajo. \v 35 Röhu majae ijonö iꞌo masuröhe aho aëro guduamo bavaꞌiramu evare majare ioho vuonugoꞌaruëjo. Avevejöꞌoho naro jabuꞌo hijëꞌego jabu ioho bogo vuonugoꞌaruëjo. \s1 Jew rajehu gororovoꞌiröhe jögoru mamiohuꞌo Iesuhu barovade mu iꞌohuꞌo bogo gemuore havoꞌiröhe jöhoje. \p \v 36 Ëhi uënugoromo Iesuro uhu jöe göꞌo majëhiromo uëvadeje: Niögu iꞌohuꞌo mamiohuꞌo bogo havoꞌanuëjo. Bogo havoromo dadovadiroho niögu iꞌoho baeromo bisemu tariöꞌöromo niögu mami hesi gagoroho bamoromo sigohiꞌanuëjo. Ëhi ëꞌibejanëjo niögu iꞌoho tariöꞌöjëꞌëro ëhuro sisërëꞌibejajo. O niögu mamioho ëho nu anoꞌe gö jioꞌi iꞌoho nu anoꞌe gö jioromo ëhuro niögu mamiohuꞌo sisërëꞌibejajo. \v 37 O wine jovo mi sino gagore biguꞌiëꞌiroho jovo iꞌohuꞌo mi sino mamiohuꞌo bogo gemuoroho havoromo jovo iꞌoho mi sino mamiroho biguꞌanuëjo. Ëhi ëꞌibejanëjo jovohuro gatovoromo ögohuro bibivoromo mi sinoho mamiëro jiëꞌëro tögömoromo ioroꞌioremu dadorovego jovoho rovaꞌibejajo. \v 38 Aꞌi jovo iꞌoho mi sino iꞌo hesi gagoremu biguꞌanuëjo. \v 39 Röhu jovo mami ueꞌahëꞌoho aëro uvarue höjo: Mamioho mae höromo ëhuni iꞌoho bijönimarue höjo. ËJew rajehu Iesuare mu iꞌo bijönimarue jöho Iesuro uhuꞌe ëhi majëhijadeje. \c 6 \s1 Jew rajehu nuharue maja hesi jöhoje. \p \v 1 Iae Jew rajo jabesi nuho majaho rovamu gagorovo Iesumëro mure jijihareje. Jijihoromo hesi ijorajo ömoꞌömohuro ioho babovoromo övëro uhiromo ueꞌahobe vaꞌoruomadeje. \v 2 Ioho övëro uhiromo ueꞌahobe vaꞌamu gëgorovo Pharisee ariböviëro uëvareje: Jaruvoho nuho majae höjo. I avoharujoho ëho nuho maja hesi jögoroho aharujëjo. Rabëni ëhi jiëꞌoho ëꞌarujëjo. \v 3 Ëꞌarujëjamu Iesuro uëvadeje: David nosi a böröme jionövade höjo. Röhu huꞌo hesi ariböviohuꞌo hömëvamu hegorovo huhu ëꞌade jö God-are surire adaharijoho ëho diehiꞌoromo bogo avoho uehorovarujëjo. \v 4 David-ro God-are osare vaꞌoromo God-are nunire bahijare ioho ujuohoromo vituoho iꞌi vituoho hesi aribövioho iꞌimëmamu ueꞌahare höjo. Ëhi jiëꞌe ioho aho bogo ueꞌahoꞌi hesi ma-priest-ëremu ueꞌahoꞌiröhe ie höjo. Röhu jabuhu ueꞌaharohuro ëhuro jögoroho ahare höjo. Röhu ë hesi jöho bogojiade höjo. \v 5 Ëhi uënugoromo uëvadeje: God-are A Maho naro nuho maja hesi jögoroho muebejaje höjo. \s1 Övo guomahëꞌe a Iesuhu ajamade jöhoje. \p \v 6 Ëhi uëvëꞌëro Jew rajo jabesi nuho majae göꞌo rovadeje. Nuho majae göꞌo rovamu Iesuro God rajahijarue osare vaꞌoromo hesi jöho röjëhijadeje. Amo ë osare övo manörire övo hitahi guomahëꞌe aho hijëꞌe jiadeje. \v 7 Jew rajo jögoru öri röjëhijarue ariböviohuꞌo Pharisee ariböviohuꞌo ëho jaburo Iesuare jö sisëho nahoromo uvareje: Iesuhu guomo guomoꞌe aribövi jabesi sino avohëhëꞌoho noro a masijoho huruoho majëhiromo uëꞌejarëjo: Iesuro a ajëmaje muoho vaeromo nuho maja hesi jögoroho ahade höjo. Ëhi uvoromo jabumëro ma-hu gemu ërimahareje gaꞌiro nuho majare hu guomo guomoꞌe aribövi jabesi sinoho avohëhego o bogo. \v 8 Ërimahamu Iesuro gëromo uvadeje: Jabumë ëhi ëhi uehorovaruë uvoromo övo guomahëꞌe aho uavadeje: Ro ave nosi riroro namijëjo. Namijëjamu ro jabesi ririre namijadeje. \v 9 Namijamu hu bijönimoromo ërimaharuoho Iesuro uëvadeje: Na ave jöho uë gëꞌiëꞌajëjo. Nosi nuho maja hesi jögoroho diehi höjo. Nuho majaroho na ae mae vaejëvoꞌejarëjo o sisë vaejëvoꞌejarëjo. Iꞌovëvoꞌejarëjo o muoꞌamoꞌejarëjo. \v 10 Ëhi uënugoromo uherihoromo ë aribövioho ahoꞌobëhe gënugoromo övo guomahëꞌe aho uavadeje: Jasi övoho nugöꞌöjëjo. Ëhi uavamu hegorovo övoho nugöꞌöjamu marëjadeje. \v 11 Marëjamu rue ariböviohuro gavare Iesuro ë aho ajamiꞌego marëjamu gagorovo dë vörönëgo avohadeje. Dë vörönëgamu jöe atoromo uarovareje: No Iesuare öriroho diehiꞌoꞌejarëjo. \s1 Iesuhu hesi apostle 12 baejëvade jöhoje. \p \v 12 Ëhiꞌoꞌirögoro Iesuro God-are örire jöe jövoꞌiro dahorure ajiomadeje. Ajio hiromo vahi bövie God-are örire jöe jövobe vaꞌojuvo ëhi sisonuvadeje. \v 13 Sisonuvamu gagorovo hesi ijore ijore jijiharue ariböviohuro ruejöro uvëvadeje. Uvëvoromo rovamu ae ahoꞌobëhe 12 hesi baejëvadeje. Baejëvoromo uëvadeje: Jemë nasi apostle jëvajëjo. \v 14 Iesuro Simon baejadeje. Baeromo iho göho Peter jumuvadeje. O Peter-are öho Andrew baejadeje. O göho James John Philip Bartholomew \v 15 Matthew Thomas o James Alphaeus-are harihe o Simon aehu uvaruoho Jew rajehu jabesi mueberovoꞌi nimaje aho \v 16 o Judas James-are harihoho o göho Judas Iscariot ë aribövioho baejëvadeje. Judas Iscariot Iesuni hiruëmiromo a jabesi övore bojëmiꞌiröhe aho jiadeje. \s1 Iesuhu a jabesi sino avohëhade jöhoje. \p \v 17 Ëaribövioho baejëvonugoromo Iesuro jabuꞌo gemu mae abueromo enure ë namijadeje. Namijamu hesi aribövie ahoꞌobëhe mae o a ioroꞌiorohuꞌo arue Jerusalem amore jioromo Judea saꞌa ioroꞌiorore jioromo nume Tyre amo Sidon amo jiajinö sö jovo bëhire saꞌare jioromo ae ahoꞌobëhe mae ë ro riravareje \v 18 Iesuare jöho heruomoꞌi huro ajëmego jabesi sino hahoꞌoho marëjëvoꞌiröhego. Ro riravamu a sisëhu dëre abuejëvëꞌëro iꞌu baejarue aribövioho Iesuro ajëmamu marëjëvadeje. \v 19 Marëjëvamu ae ahoꞌobëhe gavare Iesuare darugohuro rueromo guomo guomoꞌe ae ahoꞌobëhe ajëmamu gagorovo Iesu rëhoꞌi ëꞌo gavareje ëhuro guomo guomoho barëjëvoꞌiröhego. \s1 Huë mae baeröhe ariböviohuꞌo huë vavaene baeröhe aribövi jabesi jöhoje. \p \v 20 Ëhiꞌamu Iesuro hesi ijorajo ömoꞌömoho gëromo uëvadeje: \q1 Bövi biseꞌo rumoꞌe aribövioho jemë huë mae jëvajëjo \q1 God-ro muebejëvego hesi aharire mae raromoꞌiëꞌëro. \q1 \v 21 Avevejöꞌe hömëvaje aribövioho jemë huë mae jëvajëjo \q1 maja ijonöho eni daꞌuëgoꞌiëꞌëro. \q1 Avevejöꞌe nierusuburuꞌe bamaruje aribövioho jemë huë mae jëvajëjo \q1 maja ijonöho nimorohoꞌiëꞌëro. \p \v 22 Jemëhu God-are A Maho na uehorovevamu aehu gëromo bijönëgoromo nu huodëgoromo sivëgoromo jemesi ihoho sisë höromo vuonugëhëꞌoho huë mae jëvaje höjo. \v 23 Jabuhu ëhi sisë vaejëvëꞌiroho jemëro hirohiromoromo nimoroho avohorëjo God-hu suvuoro jemëni öꞌidöre bamëhajoho böröme jiëꞌe jiaje. Ëaribövi jabesi hijo mionoꞌohuro jö God-aro baeromo majëhinövare aribövi jabesi örire ëhi gemuoho sisë vaejëvonövare höjo. \q1 \v 24 Aꞌi bövi biseꞌo marohëꞌe mae jëvëꞌe aribövioho vaevëꞌe jëvajëjo. \q1 Jemesi bövi biseꞌo maho ujuoho barëjëꞌëro ijonöho bogo ujuoho hesi jëvajëjo. \q1 \v 25 Avevejöꞌe daꞌuëgëꞌe aribövioho vaevëꞌe jëvajëjo. \q1 Maja viture vadunëro vuovëvo hesi höjo. \q1 Avevejöꞌe nimoroharuje aribövioho vaevëꞌe jëvajëjo. \q1 Maja viture huë vavaene baejëꞌi nierusuburuꞌe bae hesi jëvajëjo. \p \v 26 Ae ahoꞌobëhe jemesi jö ma-mabëhe atëꞌoho vaevëꞌe jëvajëjo. Ëaribövi jabesi hijo mionoꞌohuro God-are jö huotohuotovoromo majëhinövare aribövi jabesi örire ëhi gemuoho mae atonövare höjo. \s1 Nu huodaguarue aribövi jabesi örire noehu huë baejëvoꞌiröhe jöhoje. \p \v 27 Röhu jemë nasi jö hejaruje ariböviohumë ave jöho majëhiꞌiëꞌajëjo. Jemëꞌo muorovarue aribövioho huë baejëvorëjo. Jemë nu huodëgarue aribövioho mae vaejëvorëjo. \v 28 Jö sisë uëvarue aribövioho jö mae uërëjo. Sisë vaejëvarue ariböviohuni God-are öroro ëninamirëjo. \v 29 Aehu aꞌisabi gönö anagëꞌiroho hunuorovego aꞌisabi gönöhuꞌo anagoꞌirajo. Aehu niögu gö baeniahijëꞌoho nadi nijioꞌiraejego niögu göhuꞌo baeꞌirajo. \v 30 Aehu jasi örire böviëni biseꞌëni ëninamijëꞌoho bojaminëjo. Aehu jasi mae sisë baejahëꞌoho nadi uanëjo: Sionëro bojemëjo. \v 31 Jemë ae göehu diehi vaejëvojöro nëgëꞌoho jemëꞌo ëhi jiëꞌe muoho ae gö jabesi öroro vaejëvorëjo. \p \v 32 O jemë huë baejëvarue aganohemu huë baejëvëꞌoho rabëni uvorëjo: God-are nunire mabëhe javuajëjo. Sisë ariböviohuro jabuꞌo huë baejëvarue aganoho mana huë baejëvarue höjo. \v 33 O jemë mae vaejëvarue ariböviohemu mae vaejëvëꞌoho rabëni uvorëjo: God-are nunire mabëhe javuajëjo. Sisë ariböviohuro jabuꞌo ëhi gemuoho ëꞌarue höjo. \v 34 O uvëꞌoho: Ëhi gemuoho vuonoröꞌö baeꞌejöromo ëhuni bövi biseꞌo ma-jahuri ae gö bojëmijëꞌoho rabëni uvorëjo: God-are nunire mabëhe javuajëjo. Sisë ariböviohuro jabuꞌo uvoruomaje höjo: Ëhi gemuoho vuonoröꞌö baeꞌejöromo ëhuni bövioho biseꞌoho ma-jahuri ae gö bojëmijarue höjo. \v 35 Aꞌi jemë nu huodëgarue aribövioho huë baejëvorëjo. Mae vaejëvorëjo. Nadi uvorëjo: Mana bojemiꞌaruë uvëꞌi jemesi bövioho biseꞌoho ma-bojëmirëjo. Ëhi ëꞌëꞌoho God-ro jemë suvuoro böröme bojëmiꞌajëjo. Ëhuro God-hu dö mare hijaje a hesi aboji harihuꞌo mae jëvoꞌajëjo. Ëhesi bëhoho God-ro gëvaje a sisë jioruomoꞌi bogo mana mabëhe uavëꞌe suvuore ëma baejarue aribövie jëvego gëgorovo huro ëma huë baejëvoromo ajëmijaje höjo. Huhu ëꞌaje ëhi jiëꞌe mu vaejëꞌoho jemë hesi aboji harihuꞌo mae jëvoꞌajëjo. \v 36 Ëhuni jemesi Vavuehu jemëni vavaenimajëhi ëhi ae göëni vavaenimorëjo. \s1 Bogo döro bamorovoromo a jabesi sisë mevoꞌiröhe jöhoje. \p \v 37 Nadi döroho bamorovoromo a jabesi sisëho mevorëjo. Jabesi sisë bogo mevëꞌoho God jemesi sisëhuꞌo bogo mevoꞌajëjo. Nadi a jabesi sisëhunioho iꞌuoho bojëmirëjo. Iꞌu bogo bojëmijëꞌoho God jemëꞌo iꞌuoho bogo bojëmiꞌajëjo. Aꞌi ae gö jabesi sisëho uehorovoromo vuonugorëjo. Ëhi ëꞌëꞌoho God-ro jemesi sisëhuꞌo uehorovoromo vuonugoꞌajëjo. \v 38 Ae suvuorëmirëjo. Jemë ëhi ëꞌëꞌoho God-ro jemëꞌo suvuorëmiꞌajëjo. Börömo mae suvuorëmiromo jemëro övoho avohoꞌiramu sörö vaꞌëne ë bamëhoꞌiramu övo duvahoho rarovoromo oterohoꞌaꞌajëjo. Bogo biseꞌo vaduꞌoho suvuorëmiꞌajëjo. Jemë diminoꞌe bojëmëꞌohuro ëhuro ë bojëmarije minoꞌe ëhi baeꞌaꞌarujëjo. Iesuro ëhi jövadeje. \p \v 39 Röhu Iesuro röjëhiꞌiro ave uhu jöho uëvadeje: Nuni sisëꞌe a göhuro nuni sisëꞌe a göho diehi öroho röjahibe vaꞌaꞌajëjo. Bogajo. Röjahijëꞌoho jabumë niöꞌi guare bejëvo vaꞌaꞌajëjo. \v 40 Jö hejaruje aribövioho jö röjëhijaje aho na bogo iosiremiromo jö maho baeꞌaꞌarujëjo. Jöho he barëꞌiramu evare jö röjëhijaje aho vaꞌëne jëvoꞌajëjo. \p \v 41 Röhu ja diehiꞌoromo ijo ugobajoꞌe biseharihehu isiare nunire namijajoho gaꞌi ijo börömehu jasi nunire namijavajoho bogo gavanuëjo. \v 42 Ijo börömehu jasi nunire namijavajoho bogo gavëꞌoho ëhuꞌoho ja rabëni jasi aemoꞌaemoho uanëjo: Isi ëꞌego na jasi nunire ijo ine namijavajoho jahahöjo. Sareri ae javajëjo. Jasi nunire ijo börömehu tugohavajoho jero urimo jahonëjo. Jahonugoromo evare avoho garomo ijo ino harihoho isiare nuniroho jahahoꞌanuëjo. \s1 Aho mu vaejajire garomo uvarueje: Hu mae o sisë höjo. Ëhesi uhu jöhoje. \p \v 43 Ijo maho bajo sisëho bogo raeꞌi ijo sisëho bajo maho bogo raejaje höjo. \v 44 Ijoho bajoro garomo uvoꞌaꞌanuëjo: Ëijoho mae höjo ëho sisë höjo. Meso böso uroꞌiëꞌiroho mesoremu uroꞌi bibëꞌe ijo sisëroho bogo uroꞌaꞌanuëjo. Rihuꞌe grape bajo uroꞌiëꞌiroho ë öꞌiremu uroꞌi bibëꞌe resu sisëroho bogo uroꞌaꞌanuëjo. Ijo sisëhuro bajo sisëho raeꞌamaje höjo. Ijo mahuro bajo maho raeꞌamaje höjo. \v 45 Ëhesi bëhoho a maho ijo maehu bajo mae raejajëhi ëhi jëvaje höjo. A maho uehoro maëremu jabesi dë vövöbajoꞌere jëvëꞌëro mu maemu vaeruomaje höjo. A sisëho uehoro sisëremu jabesi dë vövöbajoꞌere jëvëꞌëro mu sisëmu vaeruomaje höjo. Aëro diehi jiëꞌe uehorehu jabesi dë vövöbajoꞌere irijiomëvajoho jabesi jöꞌëro atarue höjo. \s1 Simano maꞌe ahuꞌo simano sisëꞌe ahuꞌo javu vaejare uhu jöhoje. \p \v 46 Jemëro uevaruje höjo: Bada ja no mu bojamuijanue aho javajëjo. Ëhi jiëꞌoho jemë rabëni naehu bojëmaje muoho bogo vaejaruje höjo. \v 47 Röhu ae rahu nasi örire rueromo nasi jö heromo ejehajoho ëhi jiëꞌe a hesi jöho naro uhuꞌe majëhiꞌejöjo. \v 48 Ae gemuëro javue vaeꞌiëꞌade höjo. Javue vaeꞌirögoro ëgobövie umo abuejuvo munëꞌe saꞌaho birohogoro öboho ë ruhoromo javuoho vaejade höjo bibivoröhego. Javuoho vae barëromo hijamu jovo börömëro ruomoromo ë javuoho anade höjo. Anamu javuoho mae vaejëꞌëro jiëꞌëro bogo orivoꞌi ma-bibivoromo namijade höjo. Nasi jö ejehaje aho ë bibivëꞌe javu vaejade aho vaꞌëne höjo. \v 49 Aꞌi ae rahu nasi jö heromo bogo ejehajoho ëhi jiëꞌe a hesi jöho naro uhuꞌe majëhiꞌejöjo. Ae gemuëro javue vaeꞌiëꞌade höjo. Röhu saꞌaho bogo umo abueromo öboho ruhoꞌi ma-saꞌa döre vaejade höjo. Vaejëꞌëro ë javuoho jovëro ro anamu dadorovo barë nahonahovade höjo. \c 7 \s1 Rome raje muorovo simano vaejaje a hesi mu vaejaje a guomoꞌiaꞌamu Iesuhu ajamade jöhoje. \p \v 1 Iesuro hesi jöho ae ahoꞌobëhe majëhinugoromo vaꞌadoho vaꞌo Capernaum amore hijadeje. \v 2 Röhu Rome raje muorovo simano vaejaje ae gemuëro ë hijëꞌe jiadeje. Hu bogo Jew rajehu jioꞌi saꞌa gö raje jiadeje. Hesi muemu vaejahaje ahuro huꞌo hijadeje. Hijamu rue simano vaejaje ahuro ë iaho mae uehorovo avohadeje. Mae uehorovo avohamu rue aho guomo guomo böröme baejëꞌëro guomoꞌiëꞌadeje. \v 3 Guomoꞌiaꞌamu gagorovo rue simano vaejaje ahuro Iesuhu a ajëmaje jöho hegoro Jew rajo a duvaho ioroꞌioroho uëvadeje: Vaꞌoromo Iesu uarego rueromo nasi mu vaejehaje a hesi sinoho avohahego marëꞌirajo. \v 4 Ëhi uëvamu hegorovo vaꞌareje. Vaꞌoromo Iesu ëninamiromo uavareje: Ëaho ajaminëjo. Hu a maego jaehu ajamijëꞌoho iae mae höjo. \v 5 Hu saꞌa gö raje höjo röhu huro ave saꞌa rajoho no uehorovavuaje höjo. Uehorovavuajëro jiëꞌëro huro ajamuiromo ae uëvade höjo noehu God rajahijarue osaho vaejahuoröhego. \p \v 6 Ëhi uavamu Iesuro riꞌöromo jabuꞌo vaꞌadeje. Vaꞌoromo ë simano vaejaje a hesi osa bëhire rovamu gavëꞌi rue simano vaejaje ahuro hesi aho uëvadeje: Vaꞌoromo Iesu birohoromo uarëjo: Badajo. Nadi nasiriroho rueromo uꞌuoho baejëjo. Na ae ma-biseꞌe jevoromo sisë jevëꞌe jaehu nasi osare rovëꞌoho bogo maehu höjo. \v 7 Ëhuni na uehorovoromo uvode höjo: Na öꞌirodoho röhu na bogo maehu jevajëjo. Ëhuni nadi rueꞌi ma-jöꞌëro jöe jövego nasi mu vaejehaje aho marëꞌirajo. \v 8 Ma-jö jövego mu rovaje hesi öroho iae na gavëꞌe jevajëjo. Ëhesi bëhoho na nasi a masijo jabesi aharire jevëꞌëro jabesi jöho ejëhoromo muoho vaeꞌi muorovo aribövioho nasi aharire jëvëꞌëro nasi jöho ejehoromo muoho vaejarue höjo. Naehu muorovo ae gö uavëꞌoho: Vaꞌë uavëꞌiroho iae hu vaꞌaje höjo. O muorovo ae gö uavëꞌoho: Rovë uavëꞌiroho iae hu rovaje höjo. O nasi mu ajemaje a uavëꞌoho: Mue ëhi ëhi vaejehë uavëꞌiroho iae hu ëhi vaejaje höjo. Ëhuꞌëro jö jövego mu rovaje hesi bëhoho iae na gavëꞌe jevajëjo. Ëhuni uavajëjo: Ma-jöꞌëro jöe jövego marëꞌirajo. Ëjöho baeromo Iesu majahirego heꞌirajo. \v 9 Heꞌirajamu simano vaejaje a hesi ariböviohuro ë jöho bavaꞌoromo Iesu majahijareje. Majahijamu Iesuro heromo tiöjadeje. Tiöromo huotorovoromo hu rihiromare aribövioho uëvadeje: Hu mabëhe uehorovevade höjo. Ëhi jiëꞌe aho na bogo birohëꞌe jevajëjo. Nosi Israel rajoho jabuꞌo bogo ëhioho mae uehorovevaruëjo. Iae na mae jövajëjo. \v 10 Ëhi uëvamu hegorovo rue ariböviohuro vuonoröꞌö rueromo simano vaejaje a hesi osare ro gavareje hesi mu vaejahaje aho mamiꞌe marëjëꞌe jiamu. \s1 Magonaho doru hesi harihu guomo raromamu Iesuhu ajamamu iꞌovade jöhoje. \p \v 11 Ëhiꞌoꞌirögoro iae Iesuro Nain amore vaꞌi vaꞌadeje. Vaꞌamu Iesuare ijorajo ömoꞌömohuꞌo a ioroꞌiorohuꞌo ae ahoꞌobëhe mae huꞌo vaꞌoruomadeje. \v 12 Vaꞌoromo amo rejo ojo bëhire höröꞌiaꞌamu suorovoꞌiaꞌamu evare aëro guomëꞌe a hesi sinoho amore jioromo guavoꞌi giojimo baeromo rovareje. Röhu vaevëꞌoho guomëꞌe aho magonaho doru hesi harihu gemuꞌoho jiadeje. Amo raje ae ahoꞌobëhe ë magonahohuꞌo rueruomadeje. \v 13 Rueruomamu Badaro magonahoho ganugoromo huni vavaenimamu uavadeje: Nadi nivonëjo. \v 14 Nadi nivonëromo rueromo sino bamare maratuoho rëhadeje. Rëhamu giojimo barovare ariböviohuro ëhi riravareje. Riravamu gagorovo Iesuro a juvijoho uavadeje: Jueꞌiajo. Naro ja uavajëjo: Guomanoho riꞌöjëjo. \v 15 Riꞌöjëjamu döro riꞌö hiromo aevoromo jöe jövadeje. Jöe jövamu gagorovo Iesuro harihoho vëmu hesi övore bamadeje. \v 16 Ëhiꞌamu gavëꞌi ae ahoꞌobëhe juhuonivoromo God rajahiromo uvoruomadeje: Asëꞌe jö God-aro baeromo majahuijaje a börömohuro nosi örire rovëꞌe hö uvoromo God-ro hesi aribövi nosi jöëni vavaenimëꞌe hö uvoruomadeje. \v 17 Ëhiꞌamu gagorovo ae ahoꞌobëhe Judea saꞌahuꞌo saꞌa ioroꞌiore bëhirohuꞌo Iesuare jöho ëhi vaerovemu vaerovobe vaꞌareje. \s1 Bapataeto vaejaje ae John-hu ae rëmöꞌöjamu rueromo Iesu jö ua gavare jöhoje. \p \v 18 Iesuhu ëhi jiëꞌe mu vaejade jöho John-are ijore ijore jijiharue ariböviohuro John majahijareje. \v 19 Ëhi majahijamu hegorovo John-ro hesi aribövioho niöꞌiro ruejöro uëvamu rovareje. Rovamu uëvadeje: Vaꞌoromo Iesu ua garëjo: No uvaruëjo: God-ro ae nugöꞌöꞌiramu nosi örire rueꞌaꞌajëjo. Na ja ë aho javajëjo. O na no muebeꞌejarëjo ae göëro rueröhego. \v 20 Ëhi uëvamu hegorovo vaꞌoromo Iesu uavareje: John bapataeto vaejavuaje ahuro uövuamu rovare höjo. Huro uövuade höjo: Iesu uarëjo: No uvaruëjo: God-ro a böröme nugöꞌöꞌiramu nosi örire rueꞌaꞌajëjo. Na ja ë aho javajëjo. O na no muebeꞌejarëjo ae göëro rueröhego. \v 21 Ëhi uavamu hegoro evare Iesuro guomo guome gö gö juhuoniniꞌoho ahoꞌo aruꞌaho sisëꞌoho ahoꞌo avohoꞌamadeje. Nuni tugorohëꞌe aribövioho ahoꞌo jabesi nunoho dadovëhadeje. \v 22 Ëhiꞌoromo John-are ae niöꞌioho uëvadeje: Vaꞌoromo diehi gavarijoho hejarijoho John majahirego heꞌirajo. Uarëjo: Nöröro ae nuni sisëꞌoho ajëmijego mae uheriharue höjo. Höru sisëꞌoho ajëmijego mae jijiharue höjo. Jomoꞌe aho ajëmijego marëjëvoromo jabesirire sisë sisëho barëjëhaje höjo. Hiaꞌi sisëꞌoho ajëmijego hiaꞌe dadovoromo jöe hejarue höjo. Vuovëꞌe aho ajëmijego iꞌovarue höjo. Bogo eni jiëꞌe aribövioho ajëmiromo majëhijego God-are jö maho hejarue höjo. Vaꞌoromo John ëhi majahirëjo. \v 23 Röhu John o ae rahu biririvoromo nasi örire mae uehorovevëꞌoho ë ahuro maho hiꞌaꞌajëjo. \p \v 24 Maho hiꞌaꞌajëjamu John-are ae niöꞌiohuro vuonoröꞌöromo vaꞌareje. Vaꞌamu gavëꞌi Iesuro ë hesi bëhire gagovare aribövioho John-are jöho majëhiromo uëvadeje: Urimëꞌioho jemë rabe gaꞌirögoro John-hu a rumoꞌe saꞌare hijajiroho ëho vaꞌonövarije höjo. Ijo rudu burehu huosihego arue anume vaꞌaje ëhi uehorovaje aho na John ëhi jiëꞌe ae jiamu jemë gaꞌi vaꞌarije höjo. Bogajo. \v 25 O diehi jiëꞌe ae gaꞌi vaꞌarije höjo. Na niögu mabëhe sanuꞌe ioꞌamëꞌe ae jiego gaꞌi vaꞌarije höjo. Röhu ëhi jiëꞌe niögu ma ioꞌamoromo bövi biseꞌo marohëꞌe ma baeromo raromarue aribövioho bogo a rumoꞌe saꞌaroho raromoꞌi a masijehu raromarue osaremu raromarue höjo. \v 26 Röhu diehi jiëꞌe ae gaꞌi vaꞌarije höjo. Na John jö God-aro baeromo majëhijaje ae jiamu gaꞌi vaꞌarije höjo. Ioꞌajo. John iae hu ëhi jiëꞌe ae höjo. Röhu aveho hehëjo. Jö God-aro baeromo majëhinövare a ioroꞌioroho iosirëmiromo John hu börömoho höjo. \v 27 Iae ë a hesi jöho God-are surire jajivoromo ëhi uvëꞌe höjo: \q1 Ave aho God nasi jö bajuvaje aho höjo. \q1 Ja vaꞌiëꞌiroho naro hu urimo nugöꞌöꞌiramu vaꞌoromo ae uëꞌaꞌajëjo jaehu vaꞌirane öroho iogorahoröhego. \m Ëhi jajivëꞌe höjo. \v 28 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Ave saꞌare raromarue aho ae gemu vaduꞌoho John bogo iosiramiromo börömoho jiëꞌe höjo. Aꞌi God-hu böröme namiromo muebejëvego hesi aharire raromarue a inino mahuro John iosiramiromo döroho jioruomajëjo. \p \v 29 Iesuro ëhi majëhijamu tax baejarue ariböviohuꞌo a ioroꞌiorohuꞌo ahoꞌobëhe ë jöho heromo uvoruomadeje: God hu mae höjo. Rabëni John-hu bapataeto vaeröhe jöho jaburo ejahëꞌëro. \v 30 Aꞌi Pharisee ömoꞌömohuꞌo Jew rajo jögoru öri röjëhijarue a ömoꞌömohuꞌo ë jöho heromo jabuhu ëꞌojöro God-hu nimaje muoho juahovareje rabëni John-hu bapataeto vaeröhe jöho jaburo bijönimëꞌëro. \p \v 31 Röhu Iesuro hesi jö vituoho majëhiromo uëvadeje: Ave jaruvore raromaruje aribövi jemesi jöho uhuꞌe majëhiꞌiëꞌajëjo. \v 32 Amo ririre raromoromo jö bijönimoruomaje asisöꞌoho jëvanovajëjo. Amo ririre raromoromo asisöꞌo ioroꞌiorohuro ioroꞌioroho uvëvoruomajëjo: Noehu aninivoromo jemëni virikö huosihëharoho jemëro bijönimoromo bogo ejahuoromo javavarije höjo. Noehu aninivoromo huë vavaeniꞌe jö iaroho jemëro bijönimoromo bogo ejahuoromo nierusuburuꞌe bamarije höjo. \v 33 Ëhesi bëhoho bapataeto vaejavuaje ae John-ro rueromo God uehorovoromo ma-hiꞌi ioho wine jovoho bogo inövade höjo. Ëhiꞌonövadoho jemëro ë jö bijönimarue asisöꞌoho vaꞌëne bijönëgamu John-are jöho bogo ejahoꞌi sisëꞌi uehorovoromo uvonövarije höjo: Aruꞌaho sisë dëre jiëꞌëro ëhuꞌëro ioho jovoho bogo ijaje höjo. \v 34 O God-are A Maho naro rueromo ioho jovoho ma-ijaje höjo. Ëhi ëꞌajoho jemëro ëhuꞌo bijönimoromo uvaruje höjo: Nörö gahëjo. Ioho mahunöꞌe iromo vöröꞌe jovemu ijaje höjo. Hu vajiohuꞌe tax baejarue ahuꞌo a sisë ioroꞌiorohuꞌo ëho jabesi aemoꞌaeme höjo. \v 35 Jemëro John-are muohuꞌo nasi muohuꞌo bijönimaruje höjo röhu no God-are uehoro maho baejëꞌëro muoho vaejarue höjo. Ëmu nimarue aribövioho ahoꞌo jaburo garomo uvoruomoꞌajëjo: God-are uehoroho iae mae höjo. Ëhuꞌëro muoho vaejare höjo. \s1 Iesuhu Pharisee ae gemu Simon-are osare hiromo ëꞌade jöhoje. \p \v 36 Ëhiꞌamu Pharisee ae gemuëro Iesu uavadeje: Nasi osaro rovego no ie ijarëjo. Ie ijarëjamu ë a hesi osare vaꞌoromo ie iꞌi saꞌaro hijadeje. \v 37 Röhu sisë magonahe gemuëro ë amore hijadeje. Hiromo hejade uvavamu: Iesuro Pharisee a hesi osare hiromo ie ijajë uvavamu hegorovo ridiꞌe ose munë huono mabëhiroho baeromo rovadeje. \v 38 Barueromo Iesuare dejonö höru bëhire hiromo nivoromo hesi nuni jovohuro Iesuare hörure ahoꞌamodivamu buejahoromo simano uohuro uhijahoromo höroho dudöhahoromo ridiꞌe jovohuro otehahadeje. \p \v 39 Ëhiꞌamu gagorovo ë Pharisee ae Iesu uavamu rueromo i ijade ahuro uehorovoromo uvadeje: Ave aho jö God-aro baeromo majahuijaje ae jioꞌibejajo hu gaꞌibejajo magonahehu maꞌenajoho rahuo jioꞌi o diehi jiëꞌe mue vaebe juvaje magonahe jiego ahego ëhuro mae jioꞌibejajo. Ëhesi bëhoho hu magonaho sisë höjo. Röhu Iesuhu ë magonaho bogo avoho gavajoho ëhuro hu bogo jö God-aro baeromo majahuijaje aehu höjo. \v 40 Ëhi uehorovamu gagorovo Iesuro Simon ë Pharisee a hesi ihoho Simon uavadeje: Simon na jö harihe majahiꞌiëꞌajëjo. Majahiꞌiëꞌajëjamu Simon-ro uavadeje: Tisa iae mae höjo. Majehego hejöjo. \v 41 Hejöjamu Iesuro uhuꞌe uavadeje: Iae ae niöꞌiehu ae gemu hesi örire moni mana sionehu bojamiꞌiröhoho jëvade höjo. Göhuro 500 kina göhuro 50 kina ë a hesi örire bojamiꞌiröhoho jiade höjo. \v 42 Röhu bogo eni jëvade höjo. Bogo eni jëvamu gagorovo moni baeꞌiröhe ahuro ë ae niöꞌiehu moni bojamiꞌiröhoho uehorovoromo vuonugëhade höjo. Ëhi jiëꞌoho ë ae niöꞌioho di ahuro ë moni baeꞌiröhe a hesi öriroho böröme rajahiꞌi di ahuro ma-bisemu rajahiꞌajëjo. \v 43 Rajahiꞌajëjamu Simon-ro uavadeje: Na uehorovoromo uvajëjo: Moni böröme bojamiꞌiröhe ahuro ë moni baeꞌiröhe aho böröme rajahiꞌajëjo ë hesi bëhoho huro moni börömo mae uehorovoromo vuonugahëꞌego. Rajahiꞌajëjamu Iesuro uavadeje: Ja mae uevanuëjo. \p \v 44 Ëhi uaromo huotorovoromo magonahoho gavëꞌi Simon uavadeje: Ave magonahoho gavëjo. Naro jasi osare rovode höjo röhu ja bogo rajehiromo jovoho bojemijane höjo nasi höroho uꞌojöro. Aꞌi ave magonahohuro rajehiromo hesi nuni jovohuro nasi hörure ahoꞌamodegamu ëhuro uꞌovehade höjo. Uꞌovehoromo hesi simano uohuro uhijehade höjo. \v 45 Ja bogo rajehiromo dudöhevëꞌe javajëjo. Aꞌi ë magonahohuro naehu jasirire rovodevare evare aevoromo rajehiromo nasi höroho dudöhobe rovëꞌe höjo. \v 46 Ja bogo rajehiromo ninuguꞌe jovoho nasi simanoroho otehehoꞌi ë magonahohuro rajehi avohoromo ridiꞌe jovo mabëhohuro nasi hörure otehehade höjo. \v 47 Ëhuni uavajëjo: Ëmagonahohuro na rajehi avohëꞌëro ëhuꞌëro hesi sisë ahoꞌobëhe jiadoho uehorovoromo vuonugëꞌe höjo. Aꞌi sisë ma-bisemu uehorovoromo vuonugëhëꞌoho ëhi jiëꞌe aribövioho ma-bisemu rajehiꞌaruëjo. \v 48 Ëhi uanugoromo magonahoho uavadeje: Jasi sisëho uehorovoromo vuonugahëꞌe höjo. \v 49 Vuonugahëꞌe höjamu Iesuꞌo raromoromo i ueꞌaharue ariböviohuro jabesi uehorovoromo uvareje: Ëaho hu diehi jiëꞌe aëro jiëꞌëro huro God-are muoho baeromo ae magonahe jabesi sisëho uehorovoromo vuonugëhaje höjo. Hu ëhi jiëꞌe muohuꞌo vaejaje höjo. \v 50 Ëhi uvamu Iesuro magonahoho uavadeje: Jero nasi örire mae uehorovevamu God-ro ja baejavoromo maro ramëꞌe höjo. Vaevëꞌe vaꞌonëjo. \c 8 \s1 Magonaho göehu göehu Iesuꞌo gemu mae jijihoromo Iesu ajaminövare jöhoje. \p \v 1 Ëhi ëꞌëꞌëro Iesuro vaꞌadeje. Vaꞌoromo God-hu böröme namiromo muebejavuaje jö maho baeromo ae majëhibe amo masijore ininore ë vaꞌadeje. Röhu hesi ijoraje 12-ho jabuꞌo \v 2 magonaho ömoꞌömohuꞌo ëhi Iesuꞌo gemu mae vaꞌareje. Ëmagonahoho ioroꞌioroho urimo aruꞌaho sisëhu dëre abuejëvoꞌi ioroꞌioroho guomo guomo baejëvadoho Iesuro ajëmijamu marëjëvadeje. Ëmagonaho jabesi ihoho göho Mary aehu uvaruoho Mary Magdalene jiadeje. Iesuro ë magonaho hesi dëre jioꞌamaje aruꞌaho sisë 7 rarovoꞌamadeje. \v 3 O magonaho gö hesi ihoho Joanna jiadeje. Joanna hu Chuza-are vabore jiadeje. Chuza hu a böröme Herod-are bövi biseꞌo muebejahaje ae jiadeje. Röhu magonaho gö hesi ihoho Susanna jiadeje. Ëmagonaho ömoꞌömohuꞌo magonaho ioroꞌiorohuꞌo ahoꞌobëhe jaburo jabesi bövi biseꞌo jëvadohuro ëhuro Iesumë rabe rabe bogo eni jëvajoho ajëmibe vaꞌonövareje. \s1 Aehu i ujo saꞌa mare saꞌa sisëre riremade uhu jöhoje. \p \v 4 Ëhiꞌamu iae ae ahoꞌobëhe amo göre göre jioromo gagovamu saꞌaho rarovadeje. Rarovamu gagorovo Iesuro uhuꞌe majëhiromo uëvadeje: \p \v 5 Iae ae gemuëro hesi i uje ujuohoromo mure riremoꞌi vaꞌade höjo. Riremobe vaꞌamu ujo ioroꞌioroho örire rireromade höjo. Rireromamu gagorovo aëro taemotaemovamu ugëro ro i barëjare höjo. \v 6 Ujo ioroꞌioroho munë uhunö jiëꞌe saꞌare rireromade höjo. Rireromonugoromo rijamu sahoriꞌamade höjo saꞌaho jovo rumoꞌëro jiëꞌëro. \v 7 Ujo ioroꞌioroho bibëꞌe resu resuꞌe saꞌare rireromade höjo. Rireromëꞌëro ujo ma hesi gemuoro riromo babaꞌamade höjo. \v 8 Ujo ioroꞌioroho saꞌa mare rireromade höjo. Rireromoromo riromo maho ahoꞌobëhe 100 100 ëhi raeꞌamade höjo. Uhuꞌe ëhi uënugoromo ma-darugoꞌo uëvadeje: Ae rahu ja God-are jö hejanue ae javëꞌoho bëhoho nahoromo birohonëjo. \s1 Iesuhu rabëni uhuꞌe majëhinövade ë hesi jöhoje. \p \v 9 Ëhiꞌamu Iesuare ijorajo ömoꞌömohuro uhu jö hesi bëhoho heꞌi ua gavareje. \v 10 Ua gavamu Iesuro uëvadeje: God-ro böröme namiromo ahoꞌobëhe muebejaje jöho urimoho subivëhade höjo. Ësubivëhade jöho huro hesi suvuore jemë bojëmijëꞌe höjo jemëremu heꞌirarijego. Ëhuꞌëro jemëro jö bëhoho heꞌi aꞌi a ioroꞌioro jabesi öriroho ma-uhu jöemu rovaje höjo ëhuro nunëremu gaꞌi bëhoho bogo avoho gaꞌi hiaꞌëremu heꞌi bëhoho bogo avoho heruomoröhego. \s1 I ujo saꞌare riremade uhu jö Iesuhu huruoho majëhijade jöhoje. \p \v 11 Röhu ë uhu jö hesi bëhoho aviëhi höjo. I ujo hesi bëhoho God-are jöe höjo. \v 12 Ujehu örire rireromamu ugehu i barëjare jö hesi bëhoho aehu God-are jö hejamu gavëꞌoho Satan-ro rueromo jöho baeniëhiromo roriꞌo buꞌöjaje höjo ëhuro jabumë bogo ma uehorovoromo maroho vaꞌoruomoröhego. \v 13 O i ujehu munë uhunö jiëꞌe saꞌare rireromoromo riromo sahoriꞌamade jö hesi bëhoho aëro God-are jöho heromo nimorohoromo jöho ejaharue höjo. Ejahoromo jöho ma-döëremu baejëꞌëro majae ma-bunemu mae uehorovoromo Satan-ro dinëmego evare vuonugarue höjo. \v 14 Ujehu bibëꞌe resu resu gemuore rireromade jö hesi bëhoho aëro God-are jöho hejarue höjo. Heromo röhu jabesi muohuni nurunurumoromo monie bövie biseꞌe uehorovoromo ave saꞌa hesirohemu nimoronimorohoromo ëhi jiëꞌe muohemu uehorovaruohuro God-are jö jabesi dëre jiajoho taemego jabumë bogo rae avoharue höjo. \v 15 Ujehu saꞌa mare rireromade hesi bëhoho aëro jabesi dë vövöbajoꞌoho maëro jiëꞌëro God-are jöho heromo ejahoromo maꞌeno titimoromo biririvobe vaꞌo ijonö rae avohoruomaje höjo. \s1 Iro bueromo vaꞌorahore bahijarue uhu jöhoje. \p \v 16 Röhu iro bunoꞌiraejëꞌiroho bogo hevö gagoroho o maratu ahariroho gurihiꞌi ma-vaꞌorahoro bamoꞌanuëjo ae osare rovëꞌoho ajivëvoröhego. \v 17 Nasi jö bëhoho rabe rabe gurihiro jiajoho ahoꞌobëhe ma-vaꞌorahoro jioꞌaꞌajëjo. O rabe rabe subivëhajoho ahoꞌobëhe ma-samaro jioꞌaꞌajëjo. \p \v 18 Ëhuni naehu jövaje jöho avoꞌavoho herëjo. Ajiꞌe jö javëꞌoho God-ro göꞌo bojamiꞌiramu baeꞌaꞌanuëjo. O bogojavëꞌoho ma-döëremu baejanoho God-ro ë uehoroho muꞌuvahoꞌajëjo. \s1 Iesuare vëmu ömoꞌöme o ö ömoꞌöme rahumë jëvaje jöhoje. \p \v 19 Ëhi uëvamu iae Iesuare vëmohuꞌo ö ömoꞌömohuꞌo jaburo rovareje. Rueromo gavareje ae ahoꞌobëhe tagavoromo öroho rarovëꞌëro hu jiajiroho bogo rue varijënoho jëvamu. \v 20 Bogo rue varijënoho jëvamu gagorovo aëro Iesu uavareje: Jasi vëmohuꞌo ö ömoꞌömohuꞌo ja gaꞌi nimoromo amonö riravaruëjo. \v 21 Riravaruëjamu Iesuro ë aribövioho uhuꞌe uëvadeje: Iae hejajëjo. Röhu ae magonahe rahu God-are jö heromo ejahëꞌoho ëhuro ë aribövioho nasi vëme ö ömoꞌöme jioruomajëjo. \s1 Iesuhu uavamu jovo börömehu ruhosöjade jöhoje. \p \v 22 Ëhi ëꞌëꞌëro iae Iesuro hesi ijorajoho jabuꞌo gemu mae boat-re ajio hijadeje. Hiromo uëvadeje: Ruehego no eꞌu ioni gönö vaꞌarëjo. Vaꞌarëromo riꞌöromo vaꞌareje. \v 23 Riꞌöromo vaꞌaroho vaꞌoromo Iesuro niavadeje. Niavamu gavëꞌi buru börömëro eꞌure rovadeje. Bure rovamu jovëro hasaromo boat gagore abueromo irijiomoromo diruvëvoꞌiëꞌadeje. \v 24 Diruvëvoꞌiaꞌamu gavëꞌi Iesuare ijorajoho jaburo vaꞌo Iesu ioromo uavareje: Asëꞌe Tisa vuovavuoꞌiëꞌajëjo. Vuovavuoꞌiëꞌajëjamu riꞌöromo burohuꞌo hasajaje jovohuꞌo uëvadeje: Vuonugohëjo. Vuonugohëjamu buru rovadoho barëꞌi jovoho uꞌuhadeje. \v 25 Uꞌuhamu gagorovo Iesuro hesi aribövioho uëvadeje: Jemë rabëni bogo ma uehorovevarujëjo. Ëhiꞌamu rueho jaburo tiöromo juhuonivoromo uarovareje: Ave aho diehi jiëꞌe ae höjo. Huhu uëvëꞌoho bogo aëremuoho ejahoꞌi burohuꞌo jovohuꞌo jabuꞌo hesi jöho ejaharue höjo. \s1 Satan-are a sisë ahoꞌobëhe ae gemu hesirire jioruomamu Iesuhu rarovöꞌöꞌamade jöhoje. \p \v 26 Ëhiꞌamu Iesumëro eꞌu döre vaꞌadoho vaꞌo Gergesa saꞌare vaꞌo baboro bejareje. Galilee saꞌaho nume eꞌu ioni gönö jioꞌi Gergesa saꞌaho ruhe ioni gönö jiadeje. \v 27 Gergesa saꞌare vaꞌo baboro bejamu gagorovo amo raje ae gemuëro rueromo Iesu birohadeje. Ëaho aruꞌaho sisë ahoꞌobëhëro dëre abueꞌamamu simane huotorovëꞌe jiadeje. Niögu rumoꞌe ma-dëꞌahobatëremu majae ëgobövie hibe rovëꞌe jiadeje. Osaroho bogo hiꞌi guavoꞌamarue munë gagoremu hinövadeje. \v 28 Hijëꞌëro rueromo Iesu garomo jöꞌe dadovoromo Iesuare höru bëhire ague aho hiromo ma-darugoꞌo uvadeje: Iesu ja God dö mare hijaje a hesi Harihe javajëjo. Ja rabëni sihusihuegoꞌi rovane höjo. Vuonugevëjo. Nadi huë sisëho viꞌehoho bojemëjo. \v 29 Viꞌehoho nadi bojemijë uvade hesi bëhoho urimëꞌi aruꞌaho sisëhuro höröjöro Iesuro uavëꞌego ëhuni uvadeje. Röhu urimoho ë aruꞌaho sisëhuro hu baenövadeje. Baeꞌego aëro hu avoho mueberomo hesi övoho höroho tövahoꞌamonövareje. Tövahoꞌamoꞌego öꞌoho tarivo ruruhöꞌöromo aruꞌaho sisëhuro hesi uhure jiëꞌëro uaꞌego a rumoꞌe saꞌare vaꞌonövadeje. \v 30 Ëhi ëꞌonövëꞌëro Iesuro uavadeje: Jasi ihoho rahuo höjo. Rahuo höjamu uavadeje: Nasi ihoho Siriehu Bimuvanovëꞌoho jevajëjo. Huhu ëhi uavade hesi bëhoho a sisë ahoꞌobëhe siri vaꞌëne hesi dëre abueꞌamëꞌëro jiëꞌëro ëhi uavadeje. \v 31 Ëhiꞌamu ë dë uhure sisë ariböviohuro Iesu ëninamiromo uaruomadeje: Nadi uönego no sisëroho revoꞌirarëjo. \p \v 32 Röhu mahe ahoꞌobëhe aruhëre dahoru ahore gemuoro ie ueꞌahamu gagorovo dëre sisë ariböviohuro Iesu uaruomadeje: Uövuego no suorovo vaꞌoromo aruhe mahu jabesi dëre vaꞌo abuejarëjo. Abuejarëjamu uëvadeje: Ëhuro vaꞌohëjo. \v 33 Ëhuro vaꞌohë uëvamu hejëꞌi rue sisë ariböviohuro ë a hesi dëre jioromo suorovo vaꞌoromo ruhe mahu jabesi dëre abueruomadeje. Abueruomamu ë mahohuro vaꞌo baradore rireromoromo eꞌure siö ruruhöꞌö vaꞌoromo jove ueꞌahoromo vuovadeje. \p \v 34 Vuovamu gavëꞌi mahu muebeꞌamarue ariböviohuro huruomoromo amo börömore amo ininore jöho majëhibe vaꞌareje. \v 35 Jöho majëhijamu hejëꞌi ae ahoꞌobëhe rueruomadeje gaꞌiro diehi jiego. Iesuaro rueromo gavareje aruꞌaho sisëhu dëre jioromo suorovo vaꞌoruomade aho simanoho mae jioꞌego niöge baꞌamëꞌe Iesuare höru bëhire hijamu. Ëhi gagorovo juhuonivoruomadeje. \v 36 Juhuonivamu Iesuhu mu vaejamu gavare ariböviohuro uëvareje: Sisë ariböviehu dëre abueꞌamade aho Iesuro ëhi ajamiꞌego marëhijajo. \v 37 Marëhijajamu Gergesa saꞌa rajoho jaburo heromo sisë maro juhuonivëꞌëro Iesu uavareje: Nosi saꞌaho vuonugoꞌi vaꞌëjo. Vuonugoꞌi vaꞌëjamu Iesuro boat-re ajiomoromo sionëro vuonoröꞌö vaꞌiëꞌadeje. \v 38 Vaꞌiaꞌamu aruꞌaho sisëhu dëre jioromo suorovo vaꞌoruomade ahuro Iesu uavadeje: Na öꞌo jaꞌo hiꞌi negajëjo. Negajëjamu Iesuro nijioꞌiraeromo sionëro nugöꞌöromo \v 39 uavadeje: Bogo rueꞌaꞌanuëjo. Sionëro jasi amoro vaꞌoromo uënëjo: God-ro ëhi mabëhe ajemijamu rovode höjo. Ëhi uavamu rue ahuro vaꞌoromo amo börömoho jöe majëhibe juvo barëjadeje. Majëhiromo uëvadeje: Iesuro ëhi mabëhe ajemijamu rovode höjo. \s1 Iesuhu magonahe niöꞌi Jairus-are abojohuꞌo magonahe göꞌo ajëmade jöhoje. \p \v 40 Ëhiꞌamu Iesuro boat-re vuonoröꞌö rueromo ve eꞌu ioni gönö rovadeje. Rovamu ae ahoꞌobëhe hu muebejëꞌëro gavare rovamu gagorovo nimorohoromo rajahiruomadeje. \v 41-42 Rajahiruomamu iae ae gemu hesi ihe Jairus-ro rovadeje. Jairus hu God rajahijarue osa muebejaje ae jiadeje. Röhu hu aboje ihevae gemu jiadeje. Abojoho vadune ahoꞌobëhe 12 rabuꞌe jiadeje. Amo guomoꞌiëꞌadeje. Guomoꞌiaꞌamu gagorovo Jairus-ro rueromo Iesuare höru bëhire ague aho hiromo dinamiromo uavadeje: Nasi osaro rueromo nasi abojoho ajamëjo. Ajamijëjamu hegorovo Iesuro huꞌo vaꞌadeje. Vaꞌamu ae ahoꞌobëhe huꞌo gemuore ëhi tatijiomobe vaꞌareje. \p \v 43 Tatijiomobe vaꞌamu gagorovo iae magonahe gemuëro jabuꞌo vaꞌadeje. Ëmagonahoho manaero garorovade guomo guomoho bogo barëꞌi ëhi jiemu jiobe vaꞌadoho vadune ahoꞌo 12 barëjëꞌe jiadeje. [Hesi ijo baje doctor jabesi örire buꞌö barëjadeje.] Röhu ajamiꞌiröhoho bogo eni jëvëꞌëro ëhi jiemu jiadeje. \v 44 Ëhi jiemu jiëꞌëro ë magonahohuro Iesuare dejonö rovadeje. Rueromo niögu vituoho rëhamu gavëꞌi kö rovadoho ijoho bogo rovadeje. \v 45 Ijoho bogo rovamu Iesuro ae uëvadeje: Ja rahuaro rëhevane höjo. Rëhevane höjamu hegorovo ae ahoꞌobëhe uavareje: No bogo rëhavëꞌe javuajëjo. Rëhavëꞌe javuajëromo Peter-ro uavadeje: Tisa ja rabëni ëhioho uövuanuëjo. Ae ahoꞌobëhe jasi bëhire jijihoromo tatijiomavaruëjo. \v 46 Tatijiomavaruëjamu uëvadeje: Iae aëro rëhevade höjo. Na hejajoho nasi darugoho ae ajëmiꞌi gö vaꞌëꞌe jiavajëjo. \v 47 Vaꞌëꞌe jiavajëjamu ë magonahohuro garomo uvadeje: Naehu Iesu niögure rëhodoho bogo subivo varijënoho jevajë uvoromo juhuonivadeje. Juhuonivoromo butubutumobe rueromo Iesuare höru bëhire ague aho hijadeje. Ague aho hiromo ae ahoꞌobëhe jabesi nunire Iesu uavadeje: Na ëhi marëjevojöro negamu ëhuni rëhavode höjo. Rëhavamu ëhuro ma-burëro marëjevade höjo. \v 48 Ëhi uavamu hegorovo Iesuro uavadeje: Abojëjo. Jero na mae uehorovevamu ëhuro marëjavëꞌe höjo. Vaevëꞌe vaꞌonëjo. \p \v 49 Iesuro ëhi uavamu gavëꞌi ae göëro Jairus-are osare jioromo rueromo uavadeje: Jasi abojoho mamiꞌe guomëꞌe höjo. Ëhuni minoꞌe tisaho uꞌuoho bojamëjo. \v 50 Minoꞌe uꞌuoho bojamëjamu Iesuro muꞌöjahiromo Jairus uavadeje: Nadi juhuonivoꞌi mae uehorovonëjo. Ëhi jiëꞌohuro jasi abojoho iꞌovoꞌajëjo. \v 51 Iꞌovoꞌajë uanugoromo Iesuro Jairus-are osare vaꞌoromo Peter John James magonaho harihu hesi vëmu vavuꞌoho ëho jaburo huꞌo vaꞌojöro uëꞌi a ioroꞌioroho nijioꞌiraejëvadeje. \v 52 Nijioꞌiraejëvonugoromo osare vaꞌoromo gavade ae ahoꞌobëhe magonaho hesi jöëni nierusuburuꞌe bamoromo jabesi muoꞌamorovamu gëgorovo Iesuro uëvadeje: Nadi nierusuburuꞌe bamohëjo. Ëmagonaho harihoho bogo guomoꞌi ma-niavajëjo. \v 53 Ma-niavajëjamu hegorovo rueho jaburo garomo uvareje: Magonahoho iae mae guomëꞌe höromo Iesu sivoromo ijoꞌijahareje. \v 54 Ijoꞌijahamu Iesuro vaꞌoromo magonaho hesi övore maꞌenoromo ma-darugoꞌo uvadeje: Bësu riꞌöjëjo. \v 55 Riꞌöjëjamu magonaho hesi aruꞌahohuro vuonoröꞌö rovamu hejëꞌi ma-burëro riꞌöjadeje. Riꞌöjamu gagorovo Iesuro uëvadeje: Ie bojamego ijajo. \v 56 Ëhiꞌamu vëmu vavuꞌoho tiöjëvadeje. Tiöjëvamu Iesuro uëvadeje: Naehu vaejode muoho nadi aho uërëjo. \c 9 \s1 Iesuare ijoraje 12 jabuhu vaꞌoromo mu vaeröhego Iesuhu rëmöꞌöjade jöhoje. \p \v 1 Iae Iesuro hesi ijoraje 12-ho uëvadeje: Ro gemuoro gagovohëjo. Gagovohëromo rovamu uëvadeje: Jemëhu mu vaeꞌirarijohuni nasi darugoho bojëmijajëjo ëhuro jemëro Satan-are a sisë a dëre jioꞌamëꞌoho rarovöꞌöꞌamoromo guomo guomoꞌe aribövioho ajëminövoꞌirarijego. \v 2 Ëjöho darugoho bojëmijëꞌe jevaje ëhuni vaꞌoromo God-hu böröme namiromo muebejëvaje jöho majëhibe guomo guomoꞌe aribövioho ajëmibe jijihorëjo. \v 3 Ëhi uëromo uëvadeje: Vaꞌiëꞌiroho bövioho biseꞌoho nadi ujuohorëjo. Haꞌitoho esöho irunoꞌoho ijo bajoho nadi ujuohorëjo. Niögoho nadi göho ujuohoꞌi ma-gemu ruohoromo jijihorëjo. \v 4 Amo göre göre vaꞌoromo aehu di osare raromojöro uëvamu vaꞌo raromëꞌoho ëhuremu raromoromo vaꞌonövorëjo. \v 5 O di amore ariböviehu jemesi örire nu huodëgëꞌoho amoho nugo vaꞌirögoro jabesi saꞌa hesi tohotohe jemesi höru hitahire jiajoho saꞌaro riremo vaꞌego ë amo rajohuro garomo uvoꞌirarëjo: No sisë ëꞌëꞌe javuajëjo. \v 6 Ëhi majëhijamu hegorovo Iesuare ijorajoho jaburo riꞌöromo vaꞌareje. Vaꞌoromo jö maho majëhibe guomo guomoꞌe aribövi jabesi sinoho ajëmibe ame ahoꞌo jijihareje. \s1 Herod-hu Iesuare jö heromo dadivade jöhoje. \p \v 7 Iae Galilee saꞌare a böröme Herod-ro hejade uvoruomamu: Iesumëro ëhi jiëꞌe mu masije vaeꞌamëꞌe hö uvavamu hegorovo Iesuare jöho uehorovoromo uvadeje: Diehiꞌoromo ëꞌajëjo. Ëhesi bëhoho hu hejadeje a ioroꞌiorohuro uvoruomamu: Iesu hu John bapataeto vaenövade ahuro guomoromo riꞌöjëꞌe höjo. Ëhuꞌëro ëhi jiëꞌe muoho vaeꞌamaje höjo. \v 8 O a ioroꞌiorohuro uvoruomamu: Iesu hu mamiꞌe hijade ae Elijah-ro rovëꞌëro ëꞌajëjo. O a ioroꞌiorohuro uvoruomamu: Mami göꞌe jö God-aro baeromo majëhinövare aribövioho röhu gemuëro iꞌovoromo riꞌöjëꞌëro ëꞌajëjo. \v 9 Ae göëro göëro jöe gö gö ëhi atavamu hegoro Herod-ro dadivamu uvadeje: Nani ë aho bogo John-hu höjo. Mamiꞌe na John-are sönöho tariojahode höjo. Röhu ë mu masijo vaeꞌego aehu garomo atoꞌego na hejajoho ë iaho rahuo höjo. Ëhi uvoromo Iesu gaꞌi nimadeje. \s1 Iesuhu ae ahoꞌobëhe 5,000 daꞌuojëhade jöhoje. \p \v 10 Ëhiꞌamu apostle ömoꞌömohuro vuonoröꞌö rueromo Iesu uavareje: No ëhi ëhi ëꞌoromo rovare höjo. Rovare höjamu Iesuro söjëvoromo Bethsaida amore jabesi sivue raromoꞌi vaꞌareje. \v 11 Bethsaida jabesi sivue raromoꞌi vaꞌi vaꞌamu ae ahoꞌobëhe ë jöho heromo rueruomadeje. Rueromo birohoruomamu gëgorovo Iesuro uëvadeje: Iae mae rovëꞌe jëvajë uënugoromo God-hu böröme namiromo muebejavuaje jöho majëhiromo guomo guomoꞌe aribövioho ajëmijadeje. \p \v 12 Ëhiꞌojuvo majae garoboꞌe bamamugo hesi ijoraje 12-ho jaburo rueromo uavareje: Aveho a rumoꞌe saꞌae höjo. Ëhuni ave aribövioho rëmöꞌöjego ave bëhire amo masijore amo ininore vaꞌoromo ie nahoromo ueꞌahoromo momoröꞌöꞌirarëjo. \v 13 Momoröꞌöꞌirarëjamu uëvadeje: Bogajo. Jemëro irunoꞌoho daꞌuojëhirëjo. Daꞌuojëhirëjamu uavareje: Iae mae höjo röhu no ie övo gö mine visue niöꞌi ëhemu javuoꞌi gö bogojavuajëjo. O na ja uöromo ëꞌanuëjo noro vaꞌoromo ave ariböviohuni ie imoꞌamojöro. Ae ahoꞌobëhe jiëꞌëro no bogo eni javuajëjo. \v 14 Ëhi uavare hesi bëhoho amaꞌe ahoꞌobëhe 5,000 rabuꞌe ë raromëꞌego ëhuni uavareje. Ëhi uavamu Iesuro hesi ijorajo ömoꞌömoho uëvadeje: Uëvego 50 50 rabuꞌe hahagu hahagu gagovoromo ëhi raromobe vaꞌarëjo. \v 15 Raromobe vaꞌarëjamu rue ijorajoho jaburo uëvamu ae ahoꞌobëhe ëhi raromobe vaꞌoruomadeje. \v 16 Ëhi raromobe vaꞌamu gagorovo ie övo gö mine visue niöꞌi ujuoho rovaroho ëho Iesuro ujuohoromo öꞌidöho sioroho garomo God huë mae uavadeje. Huë mae uanugoromo ioho atoꞌatovoromo hesi ijorajo ömoꞌömoho iꞌimëmijamu suvuorëmijareje. \v 17 Suvuorëmijamu ae ahoꞌobëhe ueꞌahamu daꞌuëgadeje. Daꞌuëgamu gagorovo ijorajoho jaburo vitu vituoho gagovoromo esöe ahoꞌobëhe 12 aegoꞌamareje. \s1 Iesu hu ëhi jiëꞌe ae jiaje jöho Peter-hu jövade jöhoje. \p \v 18 Ëhiꞌamu Iesuro huro hesi sivue parie vaejamu evare hesi ijorajoho jaburo huꞌo raromareje. Raromamu gagorovo uëvadeje: Na rahuo jevaje jöho ae ahoꞌobëhe diehi atoruomaje höjo. \v 19 Diehi atoruomaje höjamu uavareje: A ioroꞌiorohuro uvoruomaje höjo: Ja John bapataeto vaejavuonövane ahuro rovëꞌe javajëjo. A ioroꞌiorohuro uvoruomaje höjo: Ja Elijah-ro rovëꞌe javajëjo. A ioroꞌiorohuro uvoruomaje höjo: Mami göꞌe jö God-aro baeromo majëhinövarije aribövioho röhu jero gemuëro iꞌovoromo rovëꞌe javajëjo. \v 20 Ëhi uavamu Iesuro uëvadeje: Röhu jemë nasi jöho diehi ataruje höjo. Diehi ataruje höjamu Peter-ro riꞌöromo uavadeje: Ja God-hu uavëꞌëro böröme namiromo ajamuijanue aho javajëjo. \s1 Iesuhu huë vavaeni baeromo guomoröhe jö jövadohoje. \p \v 21 Javajëjamu Iesuro jöho darugoꞌo majëhiromo uëvadeje: Ëjöho nadi aho huruoho majëhirëjo. \v 22 Ëhi uënugoromo uëvadeje: God-ro ëhi bamëꞌëro ëhuꞌëro hesi A Maho naro viꞌehe huë vavaene bövie biseꞌe baeꞌejöjo. Jew rajo a duvaho ömoꞌömoho priest masijoho Jew rajo jögoru öri röjëhijarue aribövioho ëho jaburo na bijönegoruomoꞌajëjo. Bijönegoruomoꞌiramu aëro anegoꞌiramu guomevoꞌajëjo. Guomoromo majae niöꞌi gemu hesi uhure iꞌovoromo riꞌöꞌejöjo. \p \v 23 Iesuro hesi ijorajoho ëhi majëhinugoromo ae ahoꞌobëhe uëvadeje: Ae rahuaro nasi ijore ijore juvoꞌi nimëꞌoho jasi sinehu nimajoho nadi uehorovoꞌi vae majae uvonëjo: Iesuare jöëni viꞌehe huë vavaene javoje rabe baeromo guomevëꞌoho iae hesi hö uvoromo korosi hesi iꞌuoho banigojiomanovoromo nasi ijoro ijoro juvonövonëjo. \v 24 Ja jasi sinohuni uehorovoromo biririvoromo ave saꞌare hiꞌi ëhemu uehorovëꞌoho ijonöho guomo öriro vaꞌaꞌanuëjo. O ja nasi jöëni guomëꞌoho ijonöho maro hiꞌaꞌanuëjo. \v 25 Jaehu are jove saꞌae mae sisë ahoꞌobëhe bae barëꞌi röhu arijoꞌarije ijumorovëꞌoho o sisërërovëꞌoho na ja ëhuro mae javoꞌajëjo. Bogajo. \v 26 Ëhesi bëhoho ae rahu nasi jöëni o naehu majëhijaje jö hesi jöhuni javojëgëꞌoho uꞌemu God-are A Maho naro nasi ajohuꞌo nasi Vavu hesi ajohuꞌo anera maemu jiëꞌe jabesi ajohuꞌo rueꞌiramu evare nani javojimoruomade ariböviohuni javojegoꞌajëjo. \v 27 Röhu ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Jemë a ioroꞌiore ave riravarujoho bogo vuovëꞌe raromoromo God-hu böröme namiromo muebejaje ajoho gaꞌaꞌarujëjo. \s1 Iesuare nu anoꞌehu ajivoromo gorosovade jöhoje. \p \v 28 Ëhi uënugoromo hurae gemu barëjamu Iesuro Peter John James ëhi söromo God-are örire jöe jövoꞌi dahorure ajiomadeje. \v 29 Ajiomoromo God-are örire jöe jövamu Iesuare nu anoꞌoho gorosovoromo ma-mabëhe jioꞌi hesi niögoho majaehu bamajëhi ëhi ajivo avohadeje. \v 30-31 Ajivo avohamu gavëꞌi iae urimëꞌi arinövare ae niöꞌi Mosesꞌo Elijahꞌo ma-majioho aji mare rirarovoromo jabuꞌo Iesuꞌo jöe atareje. Atoromo God-hu nimaje mu Iesuhu vaeromo Jerusalem guomoröhe jöho atareje. \v 32 Atoruomamu Peter-mëro nunëhëgamu momoröꞌö uroꞌamareje. Momoröꞌö uroꞌamëꞌëro riꞌöꞌi gavareje Iesu ajiꞌere namiꞌego ë ae niöꞌioho jabuꞌo ë rirarovamu. \v 33 Rirarovoromo Mosesꞌo Elijahꞌo Iesu nugo vaꞌiaꞌamu gavëꞌi Peter-ro Iesu uavadeje: Tisa no ave raromaruoho iae mae höjo. Uövuego no javu harihe niöꞌi gemu vaeꞌamarëjo jani gemu Moses-ni gemu Elijah-ni gemu. Peter-ro bëhoho bogo avoho uehorovëꞌe ë jöho ëma jövadeje. \v 34 Jövamu gavëꞌi suëro rueromo aegëhadeje. Aegëhamu Peter-mëro gavare Iesu Moses Elijah suëro numëvamu gagorovo juhuonivareje. \v 35 Juhuonivëꞌi hejareje sue uhure uvavamu: Ave aho nasi Harihe naehu baejode aho höjo. Huhu jövaje jöho avoho herëjo. \v 36 Ëhi uvavamu hejëꞌi gavareje Iesu hesi sivue namijamu. Ëhi gavëꞌëro Peter-mëro rabe rabe gavaroho subivëhoromo aho bogo majëhijareje uꞌemu majëhiꞌiröhëro. \s1 Iesuhu Satan-are a sisë aharihu hesi dëre jiamu rarovöꞌöjade jöhoje. \p \v 37 Ëhi ëꞌëꞌëro sisonuvamu gagorovo Iesu o hesi ae niöꞌi gemu dahorure abuejareje. Abuejamu gavëꞌi ae ahoꞌobëhe rueromo Iesu birohoruomadeje. \v 38 Ae ahoꞌobëhe ro birohoromo röhu ae gemuëro ma-darugoꞌo uvadeje: Tisa huë baejevoromo nasi harihoho ro gavëjo. Na aboji harihuꞌe bogojevoꞌi avehuremu gemu jevajëjo. \v 39 Röhu Satan-are a sisëro hesi dëre abueromo ijumahego aharihoho simane sisërëromo ma-majioho jöꞌe dadovoromo bijöbijövoromo övoꞌo höruꞌo ajiomoromo jöꞌonö obohu tatogoꞌe rovaje höjo. Obohu tatogoꞌe rovego a sisëhuro bogo burëroho hörö vaꞌi sino hahoꞌoho ijumahojuvo uꞌuhego evare höröromo vaꞌaje höjo. \v 40 Ëhi ëꞌi hijëꞌego naro jasi ijorajo ömoꞌömoho uëvode höjo: Aruꞌaho sisëho rarovöꞌöhego vaꞌajo. Ëhi uëvamu rarovöꞌöꞌi ëꞌo gavaroho bogo eni jëvade höjo. \v 41 Bogo eni jëvade höjamu Iesuro uëvadeje: Asëꞌe ave jaruvore raromaruje aribövioho jemë bogo ma uehorovoꞌi jöe gö gö ëma uehorovaruje aribövie jëvajëjo. Na majae diminoꞌe jemëꞌoho hiromo jemesi mu sisëho garomo ma-nunëro ga taemobe vaꞌejöjo. Jemesi uehoro sisëhuro na uꞌuvevajëjo. Jasi harihoho avehuro barovego na gavöjo. \v 42 Gavöjamu ë harihoho rovamu gavëꞌi Satan-are a sisë dëre hijadohuro dë vövöbajoꞌoho ijumahamu simane sisërëromo saꞌare darugoꞌo behumorovoromo bijöbijövoromo övoꞌo höruꞌo ajiomadeje. Övoꞌo höruꞌo ajiomamu gagorovo Iesuro aruꞌaho sisëho rarovöꞌöjamu marëjadeje. Marëjamu Iesuro aharihoho baeromo vavuoho sionëro bojamijadeje. \v 43 Bojamamu ae ahoꞌobëhe God-are darugo börömoho garomo jöe barëjëvadeje. \s1 Iesuhu guomoröhe jö röhu maho majëhijade jöhoje. \p Ae ahoꞌobëhe Iesuare mu masijoho ahoꞌo uehorovoromo jöe barëjëvamu gavëꞌi Iesuro hesi ijorajo ömoꞌömoho majëhiromo uëvadeje: \v 44 Ave jöhuremu avoho hehëjo. God-ro ëhi bamëꞌëro hesi A Maho na a jabesi övore vaꞌiramu baejevoruomoꞌajëjo. \v 45 Ëhi uëvamu hejareje röhu jö bëhoho dadivëvadeje. Subivëhëꞌëro bëhoho bogo gavareje. O ua gaꞌiröhoho juhuonivareje. \s1 Di aehu a ioroꞌioro iosirëmiromo böröme jiaje jöhoje. \p \v 46 Ëhiꞌonugoromo ë ijorajoho jaburo jö ahoꞌahamirovoromo uarovareje: Iesuare ijorajo ömoꞌömoho di aho börömoho javuajëjo. \v 47 Börömoho javuajëjamu Iesuro jabesi uehoroho garomo aharihe gemu baro hesi bëhire nugamu namijadeje. \v 48 Namijamu hesi ijorajo ömoꞌömoho uëvadeje: Ae rahu aviëhi jiëꞌe aharihoho nasi ihore rajahiromo baejëꞌoho ëhuro naꞌo rajehiromo baejevoruomaje höjo. O ae rahu na rajehiromo baejevëꞌoho ëhuro remöꞌöjamu rovode ahuꞌo rajahiruomaje höjo. Ëhesi bëhoho jemesirire di aho biseꞌo jiajoho God-hu gavajoho ëhi jiëꞌe aho börömoho höjo. \s1 Ae rahu jemëꞌo bogo iro muorovoꞌe vaejëꞌoho jemëꞌo gemuore jiaje a hesi jö Iesuhu jövadohoje. \p \v 49 Ëhi uëvamu John-ro riꞌöromo uavadeje: Tisa no gavare höjo ae gemuëro jasi ihoho uvoromo aruꞌaho sisë a jabesi dëroho rarovöꞌöjëvamu. Rarovöꞌöjëvamu garomo röhu gavare hu bogo noꞌo juvaje aho jiamu gagorovo uavare höjo: Vuonugëjo. \v 50 Vuonugëjamu Iesuro uavadeje: Nadi ëhi jiëꞌoho ëꞌorëjo. Ae rahu jemesi örire bogo bijönimëꞌoho ë aribövioho jemesi aemoꞌaeme jioruomajëjo. \s1 Iesuhu Samaria saꞌare amore ro hiꞌiaꞌamu amo rajehu hesi öri ahare jöhoje. \p \v 51 God-hu Iesu uavego öꞌidöre ajiomoꞌiröhe majaho dunovamu gagorovo Iesuro uehore gemu baeromo uvadeje: Iae na Jerusalem ajiomoꞌiëꞌajëjo. \v 52 Ëhi uvoromo ae rëmöꞌöromo uëvadeje: Jemëro urimo vaꞌirarijoho Samaria saꞌare amo göhuro vaꞌoromo amo rajoho uënëjo: Nörö öꞌaꞌajëjo. Öꞌaꞌajëjamu hegoro rueho jaburo vaꞌoromo amore suorovareje bövie biseꞌe Iesuni avohahoröhëro. \v 53 Suorovamu ë amore ariböviohuro uvoruomadeje: Jerusalem amoho sisë jiëꞌe Iesuro ë amore vaꞌi rovajëromo ëhuni Iesuhu jabesi amore hiꞌiröhoho ahoruomadeje. \v 54 Ahoruomamu gagorovo Iesuare ijoraje Jamesꞌo Johnꞌo jaburo Iesu uavareje: Tisajo. Na ja nagajëjo noro uavego vënëro öꞌidöre jioromo ruvebiromo ë amo rajoho ravëvojöro. \v 55 Ëhi uavamu hegorovo Iesuro huotorovoromo Jamesꞌo Johnꞌo uëvadeje: Bogave ëhioho uvoꞌirarijëjo. \v 56 Ëhi uënugoromo ame göro vaꞌareje. \s1 A ioroꞌiorehu Iesuare ijore ijore jijihoꞌiaꞌamu Iesuhu majëhijade jöhoje. \p \v 57 Örire vaꞌoruomoromo ae gemuëro Iesu uavadeje: Ja dinöꞌe dinöꞌe vaꞌëꞌiroho na jasi ijore ijore juvonövoꞌejöjo. \v 58 Juvonövoꞌejöjamu Iesuro uavadeje: Jero nasi ijore ijore juvoꞌi uevanuëjo röhu jeꞌo majehu saꞌa gagore röho avohoromo mare raromaruoho iae jiajëjo. Jeꞌo ugehu iju vaeromo mare raromaruoho iae jiajëjo. Aꞌi God-are A Ma naehu niavaje hijaje osaho bogojevajëjo. Nadi uvonëjo: Nöröꞌo hibe juvëꞌoho mae hibe juvoꞌejöromo nasiriroho ruenëjo. \v 59 Ëhi ëꞌëꞌëro Iesuro ae gö uavadeje: Rueromo nasi ijoro ijoro juvëjo. Juvëjamu ruehuro uavadeje: Iae mae höjo röhu uevego na nimo vuonoröꞌö vaꞌoromo nasi vavuoho guavoromo hujeji evare jasi ijore ijoroho juvoꞌiröjo. \v 60 Juvoꞌiröjamu Iesuro uavadeje: O-ajo. Vuonugego vuovo örire jijiharue ariböviohuro jabesi aribövioho guavoꞌamoꞌirarëjo. Aꞌi jero vaꞌoromo God-hu böröme namiromo muebejëvaje jöho majëhibe juvonövonëjo. \v 61 Ëhi uavamu ae göëro Iesu uavadeje: Bada iae na jasi ijore ijore juvonövoꞌejöjo. Röhu uevego na urimo vaꞌoromo nasi aganoho jejëmiromo rueromo evare jasi ijore ijoroho juvoꞌiröjo. \v 62 Juvoꞌiröjamu Iesuro uhuꞌe uavadeje: Röhu aehu aevoromo mu ravoromo vuonoröꞌö uherihobe ravobe vaꞌëꞌoho hu muoho bogo avoꞌavoho ravaje höjo. Ëhesi bëhoho ja uehoro niöꞌi baejëꞌoho ëhuro God-are ajiꞌe öri ariꞌo hesi mu vaeꞌiranoho bogo eni javoꞌajëjo. \c 10 \s1 Ae ahoꞌobëhe 72 jabuhu vaꞌoromo mu vaejöro Iesuhu rëmöꞌöꞌirögoro jö majëhijade jöhoje. \p \v 1 Ëhi ëꞌëꞌëro Badaro ae gö ahoꞌobëhe 72 baejëvoromo rëmöꞌöromo uëvadeje: Naehu juvoꞌirode ë amoro amoro ëhuro jemëro ae niöꞌi niöꞌi urimo vaꞌorëjo. \v 2 Ëhi uënugoromo uhuꞌe uëvadeje: Ae ahoꞌobëhe nasinö sö rueꞌiröhoho ëho mure irunoꞌe gagovoꞌiröhoho vaꞌëne höjo. Mure gagovoꞌiröhe irunoꞌoho bövi mae jioꞌi gagovarue aribövioho no ma-gemu gemu javuajëjo. Ëhuni mu Arijoꞌoho ëninamiromo uarego huro ae göꞌo rëmöꞌöjego mure rueromo ajamuiromo irunoꞌoho gagovoꞌirarëjo. \v 3 Jemëro vaꞌorëjo. Röhu gavëꞌiajo. Naro rëmöꞌöjego jemë vaevëꞌe sheep harihunöꞌe vöröꞌe miehu jioruomajire vaꞌiëꞌarujëjo. \v 4 Monioho esöho höru sinoho nadi ujuoho vaꞌorëjo. Öriroho nadi ae gö gö jabesi öriroho jejëmibe vaꞌoromo örisanuoho ëꞌorëjo. \v 5 Jemë ae gö jabesi osare vaꞌiëꞌiroho urimo jejëmiromo uënövorëjo: Ave osare aribövioho huë mae baerëjo. \v 6 Huë mae baerëꞌiramu God-are huë ma baeꞌi nimaje aho ë osare hijëꞌoho iae huë mae baeꞌaꞌajëjo. O God-are huë ma baeröhoho bijönimoruomëꞌoho uërëjo: God-are huë ma jö uëvodoho vuonugajëjo. Ëhuꞌëro bogo baeꞌaꞌarujëjo. \v 7 Nadi osa göroho göroho momoröꞌöbe vaꞌi ma-osae gemuoro raromoromo ie jove rabe iꞌimëmijëꞌoho ëho ueꞌahorëjo. Jemëhu jabesi irunoꞌo o jovo ueꞌahëꞌoho iae mae höjo rabëni jemë jabesi mue vaeꞌiëꞌëro. Ëhesi bëhoho ae rahu mu vaeromo mana baejëꞌoho iae mae höjo. \v 8 Jemë di amore vaꞌo suorovamu jabuhu huë baejëvamu gavëꞌohuro ie rabe rabe iꞌimëmëꞌoho ëho ueꞌahorëjo. \v 9 Guomo guomoꞌe aribövie ë amore raromëꞌoho ajëmirëjo. Amo rajoho jöe majëhiromo uërëjo: Avevejöꞌoho God-ro böröme namiromo jemë muebejëvoꞌiëꞌajëjo. \v 10 O jemë di amore vaꞌo suorovamu jabuhu jemë bijönëgëꞌoho amoho nugo vaꞌirögoro amoro jijihoromo jöe majëhiromo uërëjo: \v 11 Noro jemesi bövioho biseꞌoho riremiꞌöromo jemesi amore saꞌa hesi tohotohehu nosi hörure aegadoho no vaꞌi ëhuꞌo riremo vaꞌejarëjo ëhuro jemë garomo uvoꞌirarijego: No sisë aribövie javuajëjo. Röhu ave jöhuꞌo avoꞌavoho uehorovohëre. God-ro böröme namiromo aevoromo jemë mabëhe muebejëvoꞌiëꞌoromo vuonugëꞌe höre. Ame gö gö jemesi jö bijönimëꞌoho ëhi majëhinövorëjo. \v 12 Naro jemë uëvajëjo: God-hu iꞌu bojëmiꞌiröhe maja rovëꞌiroho Sodom amo rajo jabuhu iꞌu baeröhoho ëho ma-jianovoꞌi aꞌi jemesi jö bogo eruomaje aribövioho jaburo iꞌu börömo maho baeruomoꞌajëjo. \s1 Ame göehu göehu Iesu bogo ma uehorovare jö Iesuhu jövadohoje. \p \v 13 Chorazinꞌo Bethsaidaꞌo amo rajohumë vaevëꞌoho sisëro revo hesi jëvajëjo. Naro darugoꞌe muoho jemesi amore vaejego garomo röhu nasi jöho bijönimaruje höjo. Naehu darugoꞌe mu jemesi amore vaejodoho Tyre amore o Sidon amore vaejego gaꞌibejarëjo mamiꞌe jabesi sisëni huë vavaene baeromo niögu sisë ioꞌamoromo uonëro buerovoromo raromoromo uehoro sisëho vuonugoꞌi uehoro mae baeruomoꞌibejajo. \v 14 God-hu iꞌu bojëmiꞌiröhe maja rovëꞌiroho Tyre o Sidon rajo jabuhu iꞌu baeröhoho ma-jianovoꞌi jemëro iꞌu börömo maho baeꞌaꞌarujëjo. \v 15 Röhu Capernaum amo rajohumë jemëro jemesi sivue uehorovoromo uvaruje höjo: Nosi ihoho öꞌidöre ajiomoꞌajëjo. Bogo ëhioho jioꞌi saꞌaro beꞌaꞌajëjo. \p \v 16 Röhu nasi ariböviohumë ae rahu jemesi jö ejëhëꞌoho nasi jöhuꞌo ejeharue höjo. O ae rahu jemë juahëmijëꞌoho naꞌo juahemijarue höjo. Ae rahu na juahemijëꞌoho remöꞌöjamu rovode ahuꞌo juahamijarue höjo. Hesi ae 72-ho ëhi uënugoromo rëmöꞌöjamu vaꞌareje. \s1 Ae ahoꞌobëhe 72 jabuhu Iesuare mu vaenugoromo vuonoröꞌö rovare jöhoje. \p \v 17 Vaꞌëꞌëro ë ae ahoꞌobëhe 72-ho jaburo nimorohëꞌi vuonoröꞌö rueromo Iesu uavareje: Bada mue ahoꞌobëhe mabëhe vaebe jijihëꞌëro rovaruëjo. No jasi ihore uëvamu Satan-are sisë ariböviohuro ejahuoromo suorovo vaꞌoruomade höjo. Ëhi jiëꞌe muoho ëhuꞌo gavëꞌe javuajëjo. \v 18 Gavëꞌe javuajëjamu Iesuro uëvadeje: Satan-are ariböviehu jemë ejëhare hesi bëhoho naro gavode höjo Satan-are vöröe barëromo baderehu baderivajëhi Satan ëhi öꞌidöre jioromo berovamu. \v 19 Iae nasi mu vaeꞌirarije darugoho bojëmijëꞌëro ëhuro jemëro vöröꞌe sigobohuꞌo nianiꞌöhuꞌo hörëro taemoꞌamoromo Satan-are vöröho ahoꞌobëhe ruahöꞌöꞌamoꞌarujëjo. Ëhi ëꞌiramu bövioho biseꞌoho jemë bogo ijumëvoꞌajëjo. \v 20 Iae ëhi höjo. Röhu Satan-are ariböviehu jemesi jö ejëharuoho ma-jianovëꞌe jiaje nadi uehorovoꞌi aꞌi jemesi ihe öꞌidöre jajivëꞌe jiajoho ëho uehorovoromo nimorohorëjo. \s1 Iesuhu nimorohade jöhoje. \p \v 21 Ëhi uëromo evare majare Iesuro God-are Aruꞌaho hesi huë maho baeromo nimoroho avohadeje. Nimorohoromo God uavadeje: Apo ja öꞌidörohuꞌo saꞌarohuꞌo muebejanue ae javajëjo. Naro jasi örire huë mae uavajëjo. Rabëni hesi bëhoho jero gavane nuni ajiꞌe a masijohuro uvoruomamu: Nosi simanoho mae javuoromo bövie biseꞌe ga barëjëꞌe javuajë uvamu gëgorovo jero jasi jöho jabesi örire subivëhëꞌe javajëjo. Aꞌi gavane bogo gavëꞌe ariböviohuro bogo döroho bamorovoꞌi jöho heꞌi nëgamu gëgorovo jero jasi jö bëhoho röjëhijëꞌe javajëjo. Apo iae mae höjo. Jero jasi nimoromo ëꞌane höjo. \p \v 22 God ëhi uanugoromo ë aribövioho uëvadeje: Nasi Vavuohuro jöe ahoꞌo bojemijëꞌe höjo muebeꞌirodego. Vavuohuro gemuëro Harihoho na avoho gevaje höjo. Harihoho naremuëremu Vavuoho avoho gavaje höjo. O Harihu naehu di aribövi röjëhiꞌi negëꞌohuro ëhuro ë ariböviohuremu röjëhijego jabuꞌo Vavuoho gavarue höjo. \p \v 23 Ëhi uëvëꞌëro Iesuꞌo hesi ijorajoho jabuꞌo jabesi sivue raromoromo Iesuro hunuorovoromo uëvadeje: Jemë mu maho gavarujëro jëvëꞌëro ëhuꞌëro jemë mae jëvajëjo. \v 24 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Jemëhu gavaruje muoho o hejaruje jöho urimëꞌi jö God-aro baeromo majëhinövare ariböviohuꞌo saꞌare a masijohuꞌo ahoꞌobëhe jaburo nimoruomade höjo garomo heꞌiro. Röhu bogo garomo heruomade höjo. Röhu God-ro jemë ajëmijëꞌëro ëho gavaruje höjo. Ëhuꞌëro jemë huë mae baejëꞌe jëvajëjo. \s1 Saꞌa gö rajehu saꞌa gö rajo ajamade uhu jöhoje. \p \v 25 Ëhiꞌamu gagorovo Jew rajo jögoru öri röjëhijaje ae gemuëro Iesuare dëho bijioho gaꞌirögoro riꞌöromo uavadeje: Tisajo. Na diehiꞌoromo ioroꞌioremuoho maroho hiꞌejöjo. \v 26 Maroho hiꞌejöjamu Iesuro uavadeje: God-are surire jöho diehi jajivëꞌe höjo. Ja uehorovanuoho bëhoho diehi höjo. \v 27 Bëhoho diehi höjamu ruehuro uavadeje: Jasi dë vövöbajoꞌe aruꞌahe daruge uehore ahoꞌobëhe Bada jasi God ma-hu gemu bojaminëjo. O jö göho jaehu jasi arijoꞌarije rajahirovanuëhi jasi ae gemuoho ëhi rajahinëjo. \v 28 Rajahinëjamu Iesuro uavadeje: Ja jö mae jövanuëjo. Ëhi ëꞌëꞌoho ëhuro ja maro hiꞌaꞌanuëjo. \p \v 29 Hiꞌaꞌanuëjamu rue röjëhijaje ahuro hesi ihoho mae jiojöro nimamu Iesu uavadeje: Röhu nasi ae gemuoho rahumë höjo. \v 30 Rahumë höjamu Iesuro uhuꞌe uavadeje: Iae Jew raje ae gemuëro Jerusalem jioromo Jericho amore abueꞌiëꞌade höjo. Örire abueromo nume vajiohuꞌe aribövi jabesi övoro vaꞌade höjo. Övoro vaꞌamu guduamoromo niögoho maho sisëho vajiohëro ujuohahoromo saꞌijosaꞌijovoromo gavare guomoꞌiaꞌamu gagorovo nugo vaꞌare höjo. \v 31 Vaꞌamu gagorovo priest-ëro ijonö örire ruvebijade höjo. Ruvebiꞌi gavade aho raromamu gagorovo iosiramiromo öri ioni gönö vaꞌade höjo. \v 32 Ëhiꞌamu Levi raje God-are mu ajamaje ahuro ëhi gemuoho ëꞌade höjo. Ruvebiromo bëhire vaꞌoromo aho ërimahonugoromo öri ioni gönö vaꞌoromo iosirami vaꞌade höjo. \v 33 Vaꞌamu gagorovo saꞌa gö raje ae gemuëro örire ruvebijade höjo. Hu Samaria saꞌa raje jemëhu nu huodëgaruje saꞌa raje ae gemuëro ruvebijade höjo. Ëho rajëro ruvebiromo Jew rajoho birohade höjo. Birohoromo gavade raromamu gagorovo huni vavaenimade höjo. \v 34 Vavaenimamu vaꞌo garomo nemoꞌamade sagohore ninuguꞌe osohuꞌo wine jovo osohuꞌo otehahoromo muohahoꞌamade höjo. Muohahonugoromo banigojiomoromo hesi mi dejore bamonugoromo huꞌirae baꞌobuejadoho abo öri jijihoromo momoröꞌöjarue osare rovade höjo. Rueromo hiromo aho avoho ajamijade höjo. \v 35 Ajamiromo diroharëro sisonuvamu gagorovo Samaria rajohuro ajivëꞌe ijo baje niöꞌi jabesi uhure ahoꞌo jiëꞌoho baeromo osa muebejaje aho bojamiromo uavade höjo: Na vaꞌajëjo. Jero ave aho avoho muebenëjo. Monie göꞌo buꞌöjëꞌoho vuonoröꞌö rueromo naro jaehu buꞌöjane ë hesi manaho bojamiꞌejöjo. Ëhiꞌade höjo. \v 36 Röhu ja diehi uehorovanuëjo. ËJew rajohuro vajiohuꞌe aribövi jabesi övore vaꞌoromo sisë birohade höjo. Sisë birohamu ae niöꞌi gemu ro hu gavare höjo. Göho priest-ëro göho God-are mu ajamijaje ahuro göho nu huodëgaruje saꞌa gö rajohuro ëhi ro gavare höjo. Röhu di aho hesi ae gemuoho jiade höjo. \v 37 Ae gemuoho jiade höjamu jögoru öri röjëhijaje ahuro uavadeje: Huë baeromo ajamijade aho hu hesi ae gemuoho jiade höjo. Ëhi uavamu Iesuro uavadeje: Jero vaꞌoromo ëhi jiëꞌe muoho vaenövonëjo. \s1 Iesuhu Marthaꞌo Maryꞌo gëꞌi vaꞌade jöhoje. \p \v 38 Ëhi uënugoromo iae Iesuꞌo hesi ijorajoho jabuꞌo vaꞌaroho vaꞌo amore suorovareje. Suorovamu magonahe gemu hesi ihe Martha-ro Iesu uavadeje: Nasi osaro ro hijëjo. \p \v 39 Hijëjamu Iesuro osare vaꞌo hijadeje. Hijamu Martha-are öe Mary-ro ro Badare höru bëhire hiromo huhu jö röjëhijajoho hejadeje. \v 40 Hiromo jöho hejamu gagorovo Martha-ro Iesuni bövie biseꞌe avohoromo bogo eni jiamu nurunurumoromo Iesu uavadeje: Bada nasi öho na remöꞌöjëꞌëro nasi sivue mue vaejajëjo. Na ja nasi jöënioho bogo uehorovanuëjo. Uavego ro ajemajo. \v 41 Ajemajamu Badaro uavadeje: Asëꞌe Martha-ajo. Jero mue ahoꞌobëhe uehorovoꞌego ëhuro nurunuruagajëjo. \v 42 Röhu ja mue gemu bogo baejëꞌe javajëjo. Aꞌi Mary-ro mu maho baejëꞌe höjo. Ëmuoho no bogo ahoꞌejarëjo. \c 11 \s1 Noehu pari vaeꞌiröhe öri Iesuhu röjëhijade jöhoje. \p \v 1 Iae Iesuro hiromo God-are örire jöe jövadeje. Jöe jövoromo barëjamu gagorovo hesi ijorajoho gemuëro uavadeje: Bada God-are örire jö atoꞌiröhego John-hu hesi ijorajo ömoꞌömo röjëhijadëhi jero noꞌo ëhi ë hesi öroho röjahuijëjo. \p \v 2 Röjahuijëjamu hegorovo Iesuro uëvadeje: Jemëhu God-are örire jö atëꞌiroho ëhi uarëjo: \q1 Apo ae ahoꞌobëhe nosi dë vövöbajoꞌoho avohahuego \q1 ja gemu mae uehorovavoꞌirarëjo. \q1 Jero böröme namiromo ahoꞌobëhe muebejavuego \q1 no jasi aharire gemu raromoꞌirarëjo. \q1 \v 3 Vae majae ioho bojamuibe vaꞌego \q1 ueꞌahego daꞌuaguoꞌirajo. \q1 \v 4 Nosi sisëho uehorovoromo vuonugahuëjo \q1 no a jabesi sisëho uehorovoromo vuonugëharue jiaje. \q1 Nadi vöröꞌeroho ramuöꞌöjego rireromavuoꞌirajo. \p \v 5 Ëhi uënugoromo Iesuro hesi ijorajo ömoꞌömoho uhuꞌe uëvadeje: Nani jemë ae gemuëro vahi ririꞌe aemoꞌaemo hesi osare vaꞌoromo uaꞌaꞌanuëjo: Isiajo. Ie gö bojemëjo. \v 6 Nasi aemoꞌaeme gö örire juvëꞌëro nasi osare ro hijajëjo. Röhu i bojamiꞌirodoho bogojevajëjo. \v 7 Bogojevajëꞌiramu nani jasi aemoꞌaemohuro osare raromoromo uaꞌaꞌajëjo: Nadi nunëhoho iegëjo. Mamiꞌe oje tugohoromo asisöꞌoꞌo naꞌo momoröꞌöjëꞌëro na bogo riꞌöromo ajamiꞌejöjo. \v 8 Nani ëhi uaꞌaꞌajëjo. Röhu naro jemë uëvajëjo: Nani hu bogo uehorovoromo uvoꞌaꞌajëjo: Nasi aemoꞌaemego riꞌöromo ajamiꞌejö uvoromo ajamiꞌi röhu heröhe jero biririvoromo ua gaꞌi hiꞌiramu evare hu riꞌöromo ja rabe rabe nimanuoho bojamiꞌajëjo. \p \v 9 Ëhuni na jemë uëvajëjo: Biririvoromo God ua garëjo. Biririvoromo ua gavëꞌoho ujuohoꞌarujëjo. Biririvoromo nahorëjo. Nahëꞌoho birohoꞌarujëjo. Ojoho anoꞌanovorëjo. Anoꞌanovëꞌoho God-ro jiovëhoꞌajëjo. \v 10 Ae rahu ua gavëꞌoho ujuohoruomoꞌajëjo. Nahëꞌoho birohoruomoꞌajëjo. Anoꞌanovëꞌoho ojoho jiovëhoꞌajëjo. \v 11 Nasi jö hejarujoho ae gö vavu ömoꞌömoꞌe jëvajëjo. Jemesi harihehu uëvëꞌiroho: Jovo mie bojemego na ijö uëvamu hejëꞌoho na jemë sareramiromo sigobu sisëho bojamirëjo. \v 12 O uëvëꞌiroho: Ugo une bojemego na ijö uëvamu hejëꞌiroho na jemë sareramiromo ögusuru une bojamirëjo. Bogajo. Jemë i mae iꞌimamiꞌarujëjo. \v 13 Jemë sisë aribövie jëvajëjo röhu jemesi aboji harihuꞌo avoho suvuorëmiꞌirarije öroho iae gavaruje höjo. Jemë sisë jëvoꞌi öꞌidöre hijaje jemesi Vavuoho mae jiaje jemëro uvorëjo: Hu maëro jiëꞌëro ae rahu ua gavëꞌoho nosi Vavuohuro hesi Aruꞌahoho iae mabëhe suvuoramuiꞌajëjo. \s1 Iesuhu Satan-are aribövi a dëre jioꞌamamu rarovöꞌöjëvadoho hu bogo Satan-are darugoho baeromo ëhioho ëꞌadeje. Ëhesi jöhoje. \p \v 14 Ae gemu aruꞌaho sisë dëre jiëꞌëro bitare tövoromo jöe bogo jövëꞌe hijadeje. Hijamu Iesuro aruꞌaho sisëho rarovöꞌöjadeje. Rarovöꞌöjamu ë aho aevoromo jöe jövadeje. Jöe jövamu gagorovo ae ahoꞌobëhe tiöjëvadeje. \v 15 Tiöjëvamu a ioroꞌiorohuro uarovareje: Beelzebul sisë a börömohuro vöröho bojamijego ëhuro Iesuro a dëre aruꞌaho sisëho rarovöꞌöꞌamaje höjo. \v 16 A ioroꞌiorohuro nimareje Iesuare darugoho gaꞌi diehi jiëꞌe jiego. Ëhi nimoromo uavareje: Bogo gavarue darugoꞌe muoho röjahuijego no gavarëjo God-ro ja ajamego o bogo ajamego. \v 17 Ëhi uavamu Iesuro jabesi sareri sarerioho gëromo uëvadeje: Saꞌae gemuehu adovoromo jabesi arijoꞌarije muorovëꞌoho barërovoꞌajëjo. O agane gemuehu adovoromo jabesi arijoꞌarije muorovëꞌoho sisërërovoꞌajëjo. \v 18 Ëhuni Satan-ro riꞌöromo hesi ariböviohuꞌo muorovoꞌibejajo hesi darugoho uehoroho muoho diehiꞌoromo biririvoromo namiꞌibejajo. Jemëro uvarujëjo: Sisë a börömohuro nörö vöröho bojamego hesi sisë aribövioho rarovöꞌöjaje höjo. \v 19 Ëhi jiëꞌoho na jemesi ariböviohuro sisë a börömo hesi vöröho baeromo rarovöꞌöꞌamarue höjo. O diehiꞌoromo ëꞌarue höjo. Jaburo uëꞌaꞌaruëjo: Sarerivarujëjo. Aho bogo sisë a börömo hesi vöröho baeromo ëhioho ëꞌarue höjo. \v 20 Aꞌi naro God-are darugoho baeromo rarovoꞌamaje höjo. Ëhuni uvorëjo: God-ro aevoromo böröme namiromo nosi örire muebejavuajëro jiëꞌëro ëhuꞌëro ëꞌajëjo. \p \v 21 Biririꞌe aehu bije tone bahiromo javuoho avoho muebejëꞌoho hesi inömo inömoho ma-jiemu jioꞌaꞌajëjo. \v 22 O ae göehu rueromo javu arijoꞌo hesi biriri iosiramijëꞌoho javu arijoꞌohuro uvoꞌaꞌajëjo: Bije tone eni javajëromo hiꞌiramu ruehuro osare rueromo arijoꞌoho guduamoromo ruahoromo bijoho tonoho ujuohoniahiromo inömo inöme ahoꞌo ujuoho vaꞌaꞌajëjo. Vajiohehu ujuohadoho ae suvuorëmiꞌajëjo. Naro Satan ëhi ruahöꞌöjaje höjo. \p \v 23 Ae rahu bogo nasi a jiëꞌoho ëho huro naꞌo muorovaje höjo. O na bogo ajemiromo nasi aribövi gagovëꞌoho ëho huro arua anumiae nugöꞌöꞌamaje höjo. \s1 Satan-are a sisëhu a hesi dëre vuonoröꞌö abueromo ijumahade uhu jö Iesuhu jövadohoje. \p \v 24 Röhu Satan-are mu ajamaje aruꞌaho sisëhuro ae gemu hesi dëre hiꞌaꞌajëjo. Hiromo hörö vaꞌaꞌajëjo. Vaꞌoromo jovo rumoꞌe saꞌare vaꞌoromo hiꞌiröhe röhoho nahobe juvojuvo bogo birohogorovo uvoꞌaꞌajëjo: Na vuonoröꞌö vaꞌoromo hijode sionore röhu maho ë hiꞌejöjo. \v 25 Ëhi uvonugoromo vuonoröꞌö vaꞌoromo urimo hijade a hesi dëre abueromo gaꞌaꞌajëjo dë vövöbajoꞌoho bibivoromo iogorëꞌe ma-mabëhe osa vaꞌëne jioꞌiramu. \v 26 Ëhi jioꞌiramu gagorovo vaꞌoromo Satan-are aruꞌaho sisë ahoꞌobëhe söromo rueꞌaꞌajëjo. Ëurimore ro hijade aruꞌahoho a sisë höjo. Ijore huhu sö rovade ariböviohuro hu iosiramiromo jabumë sisë bëhi mae jioruomajëjo. Ëhuꞌëro urimo sisëꞌi hijade aho ijonöho sisë bëhe hiꞌaꞌajëjo. \s1 Huë mae raromoꞌiröhe hesi jöhoje. \p \v 27 Iesuro ëhi uëvamu hejëꞌi magonahe gemuëro ae ahoꞌobëhe jabesi ririre jiëꞌëro Iesu ma-darugoꞌo uavadeje: Ja rahavoromo amu bojamijade magonahohuro maroho hijaje höjo. \v 28 Maroho hijaje höjamu uavadeje: Ëho ma-jianovoꞌi aꞌi ae rahu God-are jö heromo ejahëꞌoho ë ariböviohuro ma-maroho raromarue höjo. \s1 Ariböviehu Iesu bogo ma uehorovoromo huhu darugoꞌe mu vaejöro dinamare jöhoje. \p \v 29 Iae ae ahoꞌobëhe Iesuare bëhire ro tagavoruomadeje. Tagavoruomamu gëgorovo Iesuro uëvadeje: Ave jaruvore raromaruje aribövioho sisë aribövie jëvajëjo. Jemëro darugoꞌe muoho gaꞌi uevaruje höjo gaꞌi God-ro na ajemego muoho vaejaje jevego o bogo. Na ëhi jiëꞌe muoho bogo vaeꞌi aꞌi Jonah-hu God-are mu börömo röjëhijadëhi ëhi jiëꞌe muohuremu röjëhiꞌejöjo. Mue gö gö bogajo. \v 30 Nineveh amo rajehu mae uehorovoröhego Jonah-hu mu röjëhijadëhi God-are A Maho naro ëhi jiëꞌe muohemu röjëhiꞌejöjo ave jaruvore raromaruje ariböviohuro mae uehorovevoꞌirarijego. \p \v 31 God-hu mevoromo gëröhe majaho rueꞌiramu arue saꞌa göre börömo vaenövade magonahohuro ave jaruvore raromaruje ariböviohuꞌo gemu mae riꞌöromo God-are nunire namiꞌaꞌajëjo. Namiꞌiramu God-ro ë saꞌa gö rajo magonaho hesi mu maho garomo jemesi mu sisëho garomo jemë uëꞌaꞌajëjo: Ëmagonahehu vaejade ëhi jiëꞌe mu maho bogo vaejëꞌego ëhuni na uëvajëjo: Jemë sisëꞌe aribövie jëvaje sisëro vaꞌohëjo. Ëhesi bëhoho ë saꞌare börömo vaenövade magonahohuro hesi saꞌaho vuonugoꞌi öri ëgoböviro rovade höjo a böröme Solomon-hu nuni ajiꞌe jö jövajoho heꞌiro. Solomon-hu ae ma-bisemu börömo jioromo jö majëhijajoho ë magonahohuro heꞌi nimade höjo. Aꞌi naehu Solomon iosiramiromo börömo mae jioromo jö majëhijajoho heꞌirarijoho jemë bijönëgajëjo. Ëhuꞌëro jiëꞌëro mevo gëröhe majaho rueꞌiramu jemë sisërëjëvoꞌajëjo. \v 32 O ëho majaho rueꞌiramu ë saꞌae gö aribövie Nineveh amo rajohuro ave jaruvore raromaruje ariböviohuꞌo gemu mae riꞌöromo God-are nunire riravoruomoꞌajëjo. Riravoꞌiramu God-ro jabesi mu maho garomo jemesi mu sisëho garomo jemë uëꞌaꞌajëjo: Nineveh amo rajehu vaejare ëhi jiëꞌe mu maho bogo vaejëꞌego ëhuni na uëvajëjo: Jemë sisëꞌe aribövie jëvaje sisëro vaꞌohëjo. Ëhesi bëhoho ë Nineveh amo rajohuro mu sisë vaeruomëꞌëro hejare Jonah-ro God-are jöe majëhijamu hegorovo jabesi uehoro sisëho vuonugoꞌi uehoro mae baejare höjo. Jonah ma-biseꞌo jioromo jö majëhijadoho Nineveh amo rajohuro hesi jöho ejahare höjo. Aꞌi naehu hu iosiramiromo börömo jioromo jö majëhijajoho jemë bogo ejeharuje höjo. Ëhuꞌëro jiëꞌëro mevo gëröhe majaho rueꞌiramu jemë sisërëjëvoꞌajëjo. \s1 Sino hahoꞌo hesi iroho nuni jiaje uhu jö Iesuhu jövadohoje. \p \v 33 Iro bunoꞌiraejëꞌiroho bogo saꞌa gagoroho hevö gagoroho gurihiꞌi ma-vaꞌorahoro bamoꞌanuëjo ae ë osare rovëꞌoho ajivëvoröhego. \v 34 Jasi sino hesi iroho nunoho höjo. Jasi nuni mae jiëꞌoho ëhuro aji maro hiꞌaꞌanuëjo. O jasi nuni sisë jiëꞌoho ëhuro ja ramoramoro hiꞌaꞌanuëjo. Ëhesi bëhoho naro uëromo ëꞌajëjo: Jasi uehoro mae jiëꞌohuro God-are ajiꞌe jöho baeromo aji maro hiꞌaꞌanuëjo. O uehoro sisë jiëꞌohuro nunoho ramoramovavoꞌiramu ramoramoro hiꞌaꞌanuëjo. \v 35 Avoꞌavoho mueberovonëjo. Nani jasi uehoroho sisëremu jioromo ramoramoꞌeremu javajëjo. \v 36 Röhu jasi nuni mae jiego ajire hijanuëhi ramoramoho bogojioꞌi ma-aje gemu jiëꞌoho ëhuro aje ahoꞌobëhe jasirire rueromo ja ajivavo barëꞌajëjo. Irehu ajivavajëhi ëhi ajivavoꞌajëjo. \s1 Pharisee ariböviohuꞌo Jew rajo jögoru öri röjëhijarue ariböviohuꞌo Iesuhu birëgade jöhoje. \p \v 37 Iesuro jöho majëhiromo barëjamu gavëꞌi Pharisee ae gemuëro uavadeje: Nasi osaro rovego no i harihe gemuoro ijarëjo. Ijarëjamu Iesuro vaꞌoromo osare vaꞌo hijadeje ie iꞌirovo. \v 38 Hijamu rue Pharisee ahuro gavade Iesuro a mami muoho bogo vaeromo övoho bogo eguëꞌe ioho ëma ijamu gagorovo tiöromo uehorovoromo uvadeje: Iesu diehiꞌoromo övoho bogo eguëꞌe ioho ëma ijajëjo. Ëhi jiëꞌe muoho God hu bijönimaje höjo. \v 39 God bijönimaje höjamu Badaro uavadeje: Övo eguo jö uvanuoho aveho hejëjo. Ëhi jiëꞌe muoho ëho ma-döemu höjo. Pharisee aribövioho jemëro döre muohemu vaeromo hevöho enatuoho uꞌoꞌamoromo uvaruje höjo: God iae ëhuni nimorohajëjo. Röhu jemesi uhoho vajiohuꞌe mu o mu sisë gö gö uehorovarujohuro ëhuro jemesi dë vövöbajoꞌoho irijiomëhëꞌe höjo. \v 40 Simano sisërëjëꞌe aribövie jëvajëjo. Nani jemë uvarujëjo: Nunehu gaꞌamarue inömohemu God-ro avohoꞌamoꞌi nosi dë vövöbajoꞌoho bogo avohade höromo ëhuni öve hevöe enatue ëhi jiëꞌe inömo hesi vaꞌinumohemu uehorovoꞌi dë vövöbajoꞌo hesi sisëho bogo uehorovaruje höjo. \v 41 Röhu ae huë baejëvoromo jemesi enatu gagore jovoho hevö gagore ioho ae suvuorëminövorëjo. Ëhi ëꞌëꞌohuro uvoꞌaꞌarujëjo: Inöme bövie biseꞌe ma-mae gemu jioꞌamajëjo. \p \v 42 Pharisee ariböviohumë vaevëꞌoho jemë sisërëjëvoꞌajëjo. Jemëro jemesi i jögoru e avohoromo iꞌo buarohoromo ijarue rihuꞌe oso harihu harihue gö gö garue gö gö mevoromo 10 10 bahibe vaꞌoromo gemu gemu God suvuore bojamijaruje höjo. Ëhi jiëꞌe jögoru ininoho ejaho avoharuje höjo. Ëhi jiëꞌoho iae mae höjo. Nadi vuonugorëjo. Röhu a mu ma-maemu vaejëvoꞌirarije muohuꞌo God-are örire dë vövöbajoꞌere uehorovoꞌirarije muohuꞌo rumonimaruje höjo. Nadi rumonimoꞌibejarijëjo. \p \v 43 Pharisee ariböviohumë vaevëꞌoho sisërëjëvoꞌajëjo. God rajahijarue osare vaꞌëꞌiroho jemëro jemesi sinohemu uehorovoromo ëhuni a masijehu raromaruire ë vaꞌo raromoꞌi nimaruje höjo. O imoꞌamaruire vaꞌëꞌiroho jemë nimaruje höjo ae ahoꞌobëhe uvoruomoröhego: Jemë a masijëro jijiharujëromo rajëhiromo jejëmiruomoröhego. \p \v 44 Vaevëꞌoho sisërëjëvoꞌajëjo. Jemë ma-döhuremu mae jëvoꞌi uhoho sisë jëvajëjo. A guavoromo hure guodo sibiriꞌe bogo ruhëꞌoho jëvanovajëjo. Aëro sagohe saꞌa uhure jiaje jöho bogo uehorovëꞌe ëma uvarue höjo: Ma-saꞌa maemu höromo hu döre ë jijiharue höjo. Ëhesi bëhoho ae göëro uvarue höjo: Jemë maemu jëvajëjo. Röhu uhoho ëhi sisë bëhe jëvajëjo. \p \v 45 Iesuro ëhi majëhijamu hegorovo Jew rajo jabesi jögoru öri röjëhijarue ae gemuëro riꞌöromo uavadeje: Tisa jaehu ëhi jiëꞌe jö jövanuoho ëho ja bogo Pharisee ariböviohemuoho agëvoꞌi jögoru öri röjëhijarue aribövioho ahoꞌobëhe noꞌo agavuanuëjo. \v 46 Agavuanuëjamu Iesuro uëvadeje: Iae mae uvanuëjo. Jögoru öri röjëhijaruje ariböviohumë vaevëꞌoho jemëꞌo sisërëjëvoꞌajëjo. Aehu iꞌuꞌe inömo ujuoho vaꞌoruomojöro buahore bahijëhoromo vaꞌego bogo ajëmiromo övo name gemu vaduꞌehu vitu banigojiomëharuëhi jemëro ëhi ëꞌaruje höjo. Jemëro iꞌuꞌe muoho ahoꞌo ae bojëmiromo bogo mae bogo ajëmiꞌi ma-nunëremu gëvaruje höjo. \p \v 47 Vaevëꞌoho sisërëjëvoꞌajëjo. Jö God-aro baeromo majëhinövare aribövioho jemesi hijo mionoꞌohuro muoꞌamare höjo. Muoꞌamëꞌëro jemëro ëma uvaruje höjo: No God-are aribövioho uehorovëvaruëromo jabesi sino guavoꞌamare huoho avohoꞌamaruje höjo. \v 48 Röhu jabesi hu avoharujoho ëho uöromo ëꞌaruje höjo: Jö God-aro baeromo majëhinövare aribövioho nosi hijo mionoꞌehu muoꞌamaroho iae mae höjo. Naehu uëvaje hesi bëhoho jemesi hijo mionoꞌehu muoꞌamaroho jemëro jabesi sionoho avohoꞌamaruje höjo. \v 49 Jemëhu a anoꞌirarije uehore ëhi jëvëꞌëro God-are simano maꞌe jöho ëhi uvëꞌe höjo: Jö nasiro baeromo majëhiꞌiröhe ariböviohuꞌo nasi apostle ariböviohuꞌo ëhi naro rëmöꞌöꞌiramu a jabesi örire vaꞌaꞌaruëjo. Vaꞌiramu aëro a ioroꞌioroho muoꞌamoꞌi ioroꞌioroho huë vavaene bojëmiꞌaruëjo. Ëhi uvëꞌe höjo. \v 50 Ëhuꞌëro jiëꞌëro God-hu saꞌa bamadevare evare aevoromo jemesi hijo mionoꞌehu jö God-aro baeromo majëhinövare aribövi muoꞌamobe rovare ë hesi iꞌuoho ave jaruvore raromaruje aribövioho jemëni rueꞌaꞌajëjo. \v 51 Aevoꞌioho aëro Abel anoromo God-are aribövi ioroꞌioroho ëhi muoꞌamobe ruejuvo ro ijo tugohoꞌioho Zechariah anare höjo. God-are suvuoro bahijarue maratuoho ruhëhi jioꞌi God-are osa börömo numëhi jiamu Zechariah ë ririre anare höjo. Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. God-are aribövi ëhi muoꞌamobe rovare ë hesi iꞌuoho ave jaruvore raromaruje aribövioho jemëni rueꞌaꞌajëjo. \p \v 52 Jögoru öri röjëhijaruje ariböviohumë vaevëꞌoho sisërëjëvoꞌajëjo. God-are mu ma hesi jöho jemëro bogo röjëhiꞌi aëro heruomojöëni jemëro ë hesi ojo jiovaruoho gurihi bamëꞌe jëvajëjo. Jemë ë mu ma hesi jöho bogo baejaruje höjo. O ae göehu baeꞌiaꞌamu gëvëꞌoho ahëvaruje höjo. \p \v 53 Iesuro ëhi majëhinugoromo vaꞌadeje. Vaꞌamu gavëꞌi Jew rajo jögoru öri röjëhijarue ariböviohuꞌo Pharisee ariböviohuꞌo ëho jaburo Iesuꞌo vaꞌoromo aevoromo hu nue huodivoromo dinamiromo jöe gö gö ua gaꞌi arijareje. \v 54 Jöe gö gö ua gaꞌi ariromo muꞌöjahareje heꞌi hu guaro berovoromo jöe sisëꞌi jövego. \c 12 \s1 Noehu bogo ma-döhemu mu mae vaeꞌiröhe jöhoje. \p \v 1 Iae ae ahoꞌobëhe mae ro tagavoromo tatijiomorovoromo hörëro bijöëro vaerovamu hesi ijorajoho jaburo urimo hejöro Iesuro ëhi majëhiromo uëvadeje: Jemëro gavëꞌiajo. Pharisee aribövi jabesi i dë huaje osohuro jemesirire rumorovoꞌajëjo. Jabuhu sareriꞌe mu vaejarue ëhi jiëꞌe muohuro jemesirire rumorovojöëni uëvajëjo. \v 2 Jaruvoho Pharisee ariböviohuro jabesi mu sisëho gurihijarue höjo. Röhu mue rabe gurihiro jiajoho ahoꞌobëhe vaꞌorahoro jioꞌaꞌajëjo. Rabe rabe saginiëri vaejaruoho ahoꞌobëhe ma-samaro jioꞌaꞌajëjo. \v 3 Ëhuꞌëro jiëꞌëro jemëhu jöe rabe vahiꞌe saginiëri atëꞌoho ijonö majaꞌe ë jöho ma-vaꞌorahoro heruomoꞌajëjo. O osa gagore raromoromo saginiëri hiaꞌire majëhijëꞌoho aëro amo ririre ë jöho ma-darugoꞌo majëhiruomoꞌajëjo. \s1 Noehu bogo a juhuonëmiꞌi God juhuonamiꞌiröhe jö Iesuhu jövadohoje. \p \v 4 Röhu nasi ariböviohumë naro ave jöho jemesi örire majëhiꞌiëꞌajëjo. Nadi uvorëjo: Ëariböviohuro anaguoꞌajëromo juhuonëmiromo jabesi jöho uehorovorëjo. Jemesi sino hahoꞌo muoꞌamëꞌoho eni jëvajëjo. Röhu sino hahoꞌo muoꞌamonugoromo ijonö mu sisë gö jemesi örire vaejëvëꞌoho bogo eni jioruomo hesi höjo. Ëhuni nadi ë aribövioho juhuonëmirëjo. \v 5 Aꞌi juhuonamiꞌirarije aho naro uëꞌiëꞌajëjo. God juhuonamiromo hesi jöho uehorovorëjo. Ëhesi bëhoho God-hu jemesi aruꞌaho baejëhego vuovëvego evare ijonö vëniꞌe öri ariꞌere ujuoho ruruhöꞌöjëvoꞌiröhoho hu eni jiajëjo. Iae mae-ëjo. Jemë ë aho gemu juhuonamirëjo. \p \v 6 Aꞌi aho bövioho biseꞌoho nadi juhuonëmirëjo. Ëhesi bëhoho God-ro uvajëjo: Jemë iae masije jëvajëromo avoꞌavoho muebejëvaje höjo. Monie ma-bisemu buꞌöromo ugo inine övo gö mine imoꞌarujëjo. Röhu God bogo uvaje höjo: Ugoho ininego bogo muebeꞌamoꞌejöjo. Bogo ëhioho uvoꞌi iae hu avoꞌavoho muebeꞌamaje höjo. \v 7 Aꞌi jemë God-ro jemesi bövie biseꞌe ahoꞌo muebejëhoromo röhu jemesi simano uoho ëhuꞌo adahëhoromo avoꞌavoho muebejëhaje höjo. Ëhuni nadi juhuonivorëjo uge ahoꞌobëhe jioꞌamajoho ëho ma-jianovoꞌi ae gemu gemu jemë masije jëvëꞌe jiaje. \s1 Keriso-are jö a nunire huruoho majëhiꞌiröhe jöhoje. \p \v 8 Röhu ave jöho naro uëvajëjo. Ae rahu a nunire uvëꞌoho: Na Iesuare ae jevajë uvëꞌoho God-are A Maho naro God-are anera jabesi nunire uvoꞌejöjo: Ëho nasi ae magonahe höjo. \v 9 O ae rahu a nunire uvëꞌoho: Na bogo Iesuare aehu jevajë uvëꞌoho naro God-are anera jabesi nunire uvoꞌejöjo: Ëho bogo nasi aehu magonahehu höjo. \p \v 10 O ae rahu God-are A Ma nasi jö sisëꞌi atëꞌoho God-ro uehorovoromo vuonugoꞌajëjo. Aꞌi ae rahu God-are Aruꞌaho hesi jö sisëꞌi atëꞌoho ëho God bogo uehorovoromo vuonugoꞌajëjo. \p \v 11 O jemë nasi mu vaejamu gavëꞌoho aëro uvoꞌaꞌaruëjo: Iesuare mu vaejarujoho ëho mu sisë vaejaruje höromo jemë guduamëvoromo God rajahijarue osare mu vaejarue a masijo jabesi nunire o gavana jabesi o saꞌare a masijo gö gö jabesi nunire rëmoruomoꞌajëjo court vaejëvojöro. Ërëmëꞌiroho nadi uvorëjo: No diehi nosi jöho majëhiꞌejarëjo. O rabu jöe majëhiꞌejarëromo nurunurumorëjo. \v 12 Ëhesi bëhoho jemëhu jö majëhiꞌirarije majaho rueꞌiramu evare majare God-are Aruꞌahohuro röjëhiꞌiramu garomo uvoꞌaꞌarujëjo: Iae no ëhi ëhi majëhiꞌejarëromo ëhuni nadi nurunurumorëjo. \s1 Bövi biseꞌo marohëꞌe aehu sisëꞌi uehorovade jöhoje. \p \v 13 Iae ae ahoꞌobëhe jiareje röhu ae gemuëro riꞌöromo Iesu uavadeje: Tisa nasi öho uavego nosi vavuehu guomoꞌi nugahuadoho na gö bojemiꞌirajo. \v 14 Gö bojemiꞌirajamu Iesuro uavadeje: Raro uvade höjo naro jemesi muoho gavëhoromo jemesi inömo inömoho maho sisëho mevonövoꞌirodego. Ëho bogo nasi muehu höjo. \v 15 Ëhi uanugoromo ae ahoꞌobëhe uëvadeje: Jemëro gavëꞌi avoꞌavoho mueberovorëjo. Jemesi sinohemu uehorovoromo bövie biseꞌe baeꞌi ëma nëgojöëni uëvajëjo. Ja saꞌae jove inömo inöme rabe rabe bövi mae baejëꞌoho bogo ëhuro maroho hiꞌaꞌanuëjo. \p \v 16 Ëhi uënugoromo ave uhu jöho röjëhiromo uëvadeje: Iae bövi biseꞌo marohëꞌe ae gemuëro hijade höjo. Hijamu hesi saꞌaroho irunoꞌoho ma-mabëhe riꞌamade höjo. \v 17 Ma-mabëhe riꞌamamu gagorovo huro hesi simanore uehorovoromo uvade höjo: Nasi irunoꞌoho börömo böröme jevajëjo. Ëhuꞌëro nasi irunoꞌo avoho bahiꞌirode röhoho bogo eni jioꞌamajëjo biseꞌëro jiëꞌëro. Ëhi jiëꞌoho na diehiꞌoꞌejöjo. \v 18 O iae na ëhi ëꞌejöjo. Nasi i bahijaje osaho biseꞌe jioꞌamëꞌëro naro dadovoꞌamoꞌi javu masijo masije vaeꞌamoꞌejöjo nasi irunoꞌe nasi bövie biseꞌe ë maro bahiꞌirodëni. \v 19 Vaenugoromo naro nasi uvoꞌejöjo: Na eni jevëꞌe ae jevajëjo. Irunoꞌoho inömo inömoho bövi mae avoho bahijëꞌëro vadune ahoꞌobëhe eni jevobe vaꞌaꞌajëjo. Ëhuni na nuhoromo ma-hijëꞌi ie jove iromo nimoronimorohonövoꞌejöjo. \v 20 Nimorohonövoꞌejöjamu God-ro uavade höjo: Ja simano sisëꞌi uehorovanue ae javajëjo. Jaruvo vahiꞌe naro jasi aruꞌahoho baejahoꞌiramu guomoꞌaꞌanuëjo. Guomoꞌiramu jaehu bahijane irunoꞌoho bövioho biseꞌoho raro baeꞌaꞌajëjo. God-ro ëhi uavade höjo. \v 21 Ëaehu ëꞌade mu hesi bëhoho ëhi höjo. Ae rahu hesi sinohemu uehorovoromo bövi biseꞌo marohëꞌe mae bahiromo uvëꞌoho: Ëhuro na eni jevajë uvamu röhu God-hu uvëꞌoho: Bogo ëhioho jioꞌi hu bogo eni jiëꞌe hö uvëꞌoho ëhuro ë ahuꞌo hesi muohuꞌo beꞌaꞌajëjo. \s1 Bogo nurunurumoꞌi God mae uehorovoꞌiröhe jöhoje. \p \v 22 Ëhi uënugoromo Iesuro hesi ijorajo ömoꞌömoho uëvadeje: Inömemu uehorovëꞌoho bëhi rumoꞌe jiëꞌe jiaje ëhuni nadi uvorëjo: No i rabe ueꞌahoromo bogo vuovoꞌi biririvoromo raromoꞌejarëjo. Uho niöguꞌo rabëro sino hahoꞌoho riogivoꞌejarëromo nurunurumorëjo. \v 23 Ëhesi bëhoho ioho biseꞌe jioꞌi jemëhu biririvoromo raromarujoho ëho börömoho höjo. Uho niöguꞌoho biseꞌe jioꞌi sino hahoꞌo jëvajoho ëho börömoho höjo. \v 24 Magugoho uehorovohëjo. Noehu ëꞌaruëhioho magugoho bogo ëhioho irunoꞌoho bivarue höjo o gagovarue höjo. I bahijarue osaho bogojëvajëjo. Röhu God-ro ë ugoho mioꞌamaje höjo. Röhu jabumë ma-biseꞌe jioꞌamoꞌi jemë masijo mae jëvajëjo. Ëhuni hu jemëꞌo avoꞌavoho muebejëvoꞌajëjo. \v 25 O jemëhu uvëꞌoho: No diehiꞌoromo ave saꞌaroho majae ëgoꞌo raromoꞌejarë uvoromo nurunurumëꞌoho na ëhuro jemesi vuovoꞌirarije majaho iosiramiromo ruëhi ma-bisemu göꞌo raromobe vaꞌorëjo. Bogajo. \v 26 Ajamirovoromo bogo vuovoꞌi majae ëgoꞌo raromëꞌoho ëho mu biseꞌe höjo. Röhu nurunurumëꞌohuro ëgoꞌo raromoꞌirarijoho jemë bogo eni jëvajëjo. Ëhuꞌoho rabëni mu göëni göënioho nurunurumaruje höjo. Bëhe bogohöjo. \v 27 O jeꞌore resu resuehu diehiꞌoromo riꞌamaruoho ëhuꞌo uehorovohëjo. Aehu mu vaeromo niögu avoharuëhioho resu resuoho bogo ëhioho ëꞌarue höjo. Bogo ëhioho ëꞌarue höjo röhu ave resu resuoho ma-mabëhe kavuego garomo nosi dëho vuëvavuaje höjo. Naro jemë uëvajëjo: A böröme Solomon niögu ma-mabëhe ioꞌamonövadoho ëho ma-jianovoꞌi ave resu resuoho ma-mabëhe mae kavuoꞌamaje höjo. \v 28 Jaruvëhi resu resuoho saꞌare rijego nërëhi ëhi aëro jahoromo vëniro huoꞌamarue höjo. Röhu ëhi jiëꞌe resu resuoho God-ro muebejego marëromo kavuoꞌamaje höjo. Resu resuoho ma-biseꞌe jioꞌamoꞌi jemë masijo mae jëvajëjo. Ëhuni uvorëjo: Hu noꞌo avoꞌavoho muebejavuoromo uhe niöge iꞌimamuiꞌajëjo. Nurunurumarujoho God bogo ma uehorovaruje aribövie jëvajëjo. \v 29 Röhu jemëro nadi uvorëjo: No i rabe jovo rabe iꞌejarëromo nurunurumorëjo. \v 30 God-are jö bogo hejëꞌe raromarue ariböviohuro ie jove bövie biseꞌe ëhuremu uehorovoruomaje höjo. Röhu jemëro nadi ëhioho ëꞌorëjo. Jemesi Vavuohuro iae mae garomo uvajëjo: Jemë iëro jovëro rabëro ëhuro biririvoromo raromarujëjo. \v 31 Ëhuni nadi ëhemuoho uehorovoꞌi aꞌi God-hu böröme namiromo muebejëvaje muoho ëho uehorovorëjo. Ëhi ëꞌëꞌoho God-ro jemesi aruꞌahoho muebejëvoromo röhu ie jove niöge ëhuꞌo romoromoro bojëmiꞌajëjo. \s1 Öꞌidöre mabëhe ujuohoꞌiröhe suvuoro hesi jöhoje. \p \v 32 Jemë bogo ae ahoꞌo jëvoꞌi God-are ö mahuꞌe ma-gemu gemu jëvajëjo. Röhu nadi juhuonivorëjo. Jemesi Vavuohuro iae nimajëjo hesi ajiꞌe öri ariꞌe ë hesi huë maho bojëmiꞌiröhëni. \v 33 Röhu jemesi bövioho biseꞌoho imoꞌamoromo monioho baeromo bogo eni jiëꞌe aribövioho suvuorëmirëjo. Ëhi ëꞌëꞌoho jemesi bövioho biseꞌoho öꞌidöre bahiꞌarujëjo. Ëhuro bogo sisërëjëhoꞌi vajiohuꞌe aho bogo bëhiroho vaꞌoromo ujuohëhoꞌi majo majoho bogo tarivëhoꞌi aꞌi jemesi bövioho biseꞌoho marohëꞌe mae jiemu jiëhoꞌajëjo. \v 34 Jemesi mae sisë dinöꞌe jiajire jemesi dë vövöbajoꞌoho ë gemu jioꞌaꞌajëjo. \s1 Nosi a böröme Kerisohu rueröhego noehu muebeꞌiröhe jöhoje. \p \v 35 Röhu jö göho ave muohuꞌo vaenövorëjo. Jemëro avohorovoromo uho niöguꞌe vaeromo iroho bueromo avoho raromorëjo. \v 36 Avoho raromoromo mu ajamijarue ariböviehu jabesi börömehu rovego ajamiꞌi muebejaruëhi ëhi avoho raromoromo mueberëjo. Ëhesi bëhoho mu ajamarue aribövi jabesi börömohuro aehu masuꞌiröhe söröre vaꞌëꞌëro vuonoröꞌö rueromo ojore anoꞌanovoꞌiramu rueho jaburo heromo ojoho ma-burëro jiovahoꞌaruëjo. \v 37 Ma-burëro jiovahoꞌiramu jabesi a börömohuro garöhe jabumë nune jioruomoromo eni jëvamu gëvëꞌoho huë mabëhe bojëmiꞌajëjo. Huë mabëhe bojëmiromo hesi niögoho avoho ruahoromo jaburo saꞌare raromojöro uënugoromo ioho jovoho iꞌimëmiꞌajëjo. \v 38 Ëa börömehu bogo burëro rueꞌi vahi ririꞌe o vahi riri duvahoho iosiramiromo ëhi ruëhi rueromo gëröhe jabumë eni jëvamu gëvëꞌoho huë mabëhe bojëmiꞌiramu baeruomoꞌajëjo. \v 39 Ave uhu jöhuꞌo avoꞌavoho uehorovohëjo. Vajiohuꞌe aehu rueröhe majaho osa arijoꞌoho bogo gavade höjo. Gaꞌibejajo vajiohuꞌe a hesi öroho tugohahego osaho bogo dadovoromo inömoho ujuohoꞌibejajo. \v 40 Osa arijoꞌohuro gavëꞌi hiꞌibejajo mae jioꞌibejajo. Jemëꞌo gavëꞌi raromorëjo. Jemë bogo uehorovëꞌe raromaruje majare evare God-are A Maho naro rueꞌejöjo. \s1 A börömo hesi mu aehu avoho o sisëꞌi mueberöhe jöhoje. \p \v 41 Ëhi uëvamu hegorovo Peter-ro Iesu uavadeje: Bada na ja jasi ijorajoho noremuëremu röjahuiꞌi o ae ahoꞌobëhe röjahuiꞌi ë uhu jöho majahuijanuëjo. \v 42 Majahuijanuëjamu Badaro uëvadeje: Naehu ë jö majëhijaje hesi bëhoho aehu hesi a börömo hesi muohemu uehorovëꞌi simano mae uehorovoromo mu vaejajëhi jemëro ëhi muoho vaenövoꞌirarijego uëvajëjo. Ëhi jiëꞌe mu muebejaje a hesi a börömohuro uaꞌaꞌajëjo: Na vaꞌiëꞌajëjo. Jero nasi mu vaejarue a ioroꞌioroho muebejëvonëjo. Muebejëvoromo majae eni jiego jabesi irunoꞌoho iꞌimëminövonëjo. Iꞌimëminövonë uanugoromo vaꞌaꞌajëjo. \v 43 Vaꞌo hijuvo röhu ijonö vuonoröꞌö rueromo garöhe ë ahuro hesi muoho avoho vaejahoꞌiramu gagorovo huë mabëhe bojamiꞌajëjo. \v 44 Huë mabëhe bojamiromo uaꞌaꞌajëjo: Ja mu mae vaejanohuni ëhuni na mu börömore bamavoꞌejöjo. Jero bövie vaeromo nasi saꞌae inömo inöme bövie biseꞌe ahoꞌo muebejehonëjo. Mu avoꞌavoho muebejëꞌoho iae hu ëhi uaꞌaꞌajëjo. \v 45 Aꞌi ë mu vaejahaje aho sisë jiëꞌohuro ëhuro uehorovoromo uvoꞌaꞌajëjo: Nasi börömoho bogo burëroho rueꞌi örisanuovajëromo riꞌöromo mu vaejarue aho magonahoho muoꞌamoromo ie jove iromo ëhuro simane sisërëꞌajëjo. \v 46 Ëhiꞌoromo bogo gavëꞌe uehorovëꞌe hiꞌiramu evare hesi börömoho ma-majioho rueꞌaꞌajëjo. Rueromo sino hahoꞌoho sisë maro ijumahoromo nugöꞌöꞌiramu sisëro vaꞌoromo jö ahoꞌahoꞌe ariböviohuꞌo hiꞌaꞌajëjo. \p \v 47 A börömehu nimajoho mu vaejahaje aehu heromo röhu jö bogo ejahoromo bövi biseꞌo bogo avohoꞌamëꞌoho ëhuro hesi a börömohuro rueromo sisë maro anoꞌajëjo. \v 48 O a börömehu nimajoho mu vaejahaje aehu bogo hejëꞌe mu sisë vaejëꞌëro mana anoröhe bëhi jiëꞌoho iae ma-bisemu anoꞌajëjo. Röhu mu vaeꞌirarije simano ma-mabëhemu o suvuoro gö gö bövi mae God-hu jemesi örire bojëmijëꞌoho huro uvoꞌaꞌajëjo: Na böröme bojëmijëꞌëro ëhuro mu böröme vaeruomoꞌajëjo. O bogo vaeruomëꞌoho ëho sisë höjo. \s1 Iesuhu rovëꞌëro ëhuꞌëro ae adovoromo göehu jöe gö göehu jöe gö uehorovarue jöhoje. \p \v 49 Naehu rovode hesi bëhoho saꞌae ahoꞌobëhe vëninöꞌe ravëvoꞌi rovode höjo mu sisëho barëꞌi ahoꞌobëhe ma-maemu jioröhego. Ëmuoho mamiꞌe vae barëꞌibejajo iae mae jevoꞌibejajo. \v 50 Röhu ë hesi urimo na viꞌehe huë vavaene baeꞌirodoho ëho nasi örire jovëro rovanovo hesi höjo. Ëho bapataeto vaejevanovoꞌajëjo. Ëhuni naehu nurunuru börömo baejajoho hujeji ë huë vavaenoho baegorovo evare mae hiꞌejöjo. \v 51 Nani jemëro uehorovoromo uvarujëjo: Nöröhu rovade hesi bëhoho nöröro ajamuego saꞌae ahoꞌobëhe iro muorovoꞌoho vuonugoꞌi ma-huë baerovoromo gemuoro raromoꞌiröhego rovade höjo. Jemëro ëhi uvarujëjo röhu na bogo ëhunioho rovode höjo. Bogo mae bogajo. Aꞌi naehu rovode hesi bëhoho naro nasi jöho majëhijego aëro heromo adovoromo ae göëro jöe gö uehorovoꞌi ae göëro jöe gö uehorovoꞌirarijego rovode höjo. \v 52 Ëhesi bëhoho nani agane gemuoho ae ahoꞌobëhe övo gö mine osae gemuore huë mae raromoromo röhu a ioroꞌiorohuro avevejöꞌe aevoromo nasi muoho nimoꞌi ioroꞌiorohuro bogo nimoromo ae niöꞌi gemu jaburo jöe gö uehorovoꞌi ae niöꞌiro jöe gö uehorovoromo ëhuro huë sisë baeromo bogo gemuoroho avoho raromoꞌaruëjo. \v 53 Vavuohuro uehore gö baeromo harihoho nue huodivoꞌi harihohuro uehore gö baeromo vavuoho nue huodivoꞌajëjo. Vëmohuro uehore gö baeromo abojoho nue huodivoꞌi abojohuro uehore gö baeromo vëmoho nue huodivoꞌajëjo. Ajohuro uehore gö baeromo ajoho nue huodivoꞌi ajohuro uehore gö baeromo ajoho nue huodivoꞌajëjo. Ëhi jiobe vaꞌaꞌajëjo. \s1 Iesuhu mu masijo vaejade majae ë hesi bëhoho ariböviehu bogo avoho gavare jöhoje. \p \v 54 Ëhi uënugoromo Iesuro ae ahoꞌobëhe uëvadeje: Jemëro gavaruje anumëhi sue rojomego uvaruje höjo: Iae ënëro rueꞌiëꞌajëjo. Rueꞌiëꞌajëjego evare ënoho rovaje höjo. \v 55 O jemëro gavaruje aruëhi bure rovego uvaruje höjo: Birebire böröme jioꞌiëꞌajëjego iae ëhi birebire böröme jiaje höjo. \v 56 Jemë sareri sareriꞌe ae jëvajëjo. Jemëro saꞌaho öꞌidöho uherihoromo sue bure rabe rabe garomo uvaruje höjo: Ëhesi bëhoho iae ëhi jioꞌiëꞌajëjo. Röhu ave jaruvore rovaje muoho garomo ë hesi bëhoho bogo avoho garomo uvarujëjo: Iae God-are mu börömoho rovajëjo. Diehiꞌoromo bogo avoho gavarujëjo. \s1 Aehu nosi jö sisë majahuijego noehu ma-burëro ahorire vaeꞌiröhe jöhoje. \p \v 57 Röhu jemë rabëni bogo avoho mevoromo gavaruje höjo di muoho mae jiego. \v 58 Ae göehu jasi jö sisë hesirire jiëꞌëro ja baejavoromo court-re vaꞌiëꞌiroho jemë niöꞌiro örire vaꞌarujevaro jero huꞌo jöho mevoromo ahorire vae ganëjo. Bogo ahorire vaejëꞌoho huro guduamavoromo court gavaje a hesi övore bojamiꞌajëjo. Bojamiꞌiramu court gavaje ahuro police bojamiꞌiramu savoji gagore baꞌamavoꞌiramu ë hiꞌaꞌanuëjo. \v 59 Ëhi hiemu hijuvo moni bojamiꞌiranoho ahoꞌobëhe bojami barë nahonahovoꞌanuëjo. Iae na mae uavajëjo. \c 13 \s1 Uehoro sisë bogo vuonugëꞌoho sisërëjëvoꞌiröhe jöhoje. \p \v 1 Ëhi uëvamu gavëꞌi ë raromarohuro Iesu uavareje: Galilee saꞌa raje ae göëro God-ni mie bahiꞌirögoro muoꞌamare höjo. Muoꞌamoromo köe otehamu gavëꞌi Pilate-are muorovo ariböviohuro ro ë aribövioho muoꞌamamu ëhuro jabesi köhuꞌo God-are mi köhuꞌo gemuore buarohëꞌe höjo. \v 2 Buarohëꞌe höjamu hegorovo Iesuro uëvadeje: Na jemëro uvarujëjo: ËGalilee rajohuro Galilee rajo ioroꞌioroho iosirëmiromo sisë bëhe jioruomëꞌëro ëhuꞌëro ëhi jiëꞌe huë vavaenoho baeromo vuovade höjo. \v 3 Hesi bëhoho bogo ëhioho höjo. Bogo mae bogajo. Aꞌi jemëhu uehoro sisë bogo vuonugoꞌi God mae uehorovëꞌoho jabumë vuovëvadëhi ae ahoꞌobëhe jemëꞌo ëhi iꞌuoho mana baeromo vuovëvoꞌajëjo. \v 4 O Jerusalem raje ae ahoꞌobëhe 18 vuovëvade jöho uehorovohëjo. Jerusalem amore Siloam jovo bëhire javu ëgoböviohuro ahoromo ae ahoꞌobëhe 18 jabesi döre ruvebiromo taemoꞌamade höjo. Na jemëro uvarujëjo: Taemoꞌamade Jerusalem amo rajohuro Jerusalem amo rajo ioroꞌioroho iosirëmiromo sisë bëhi mae jioruomëꞌëro ëhuꞌëro ëhi jiëꞌe huë vavaenoho baeromo vuovade höjo. \v 5 Bogo mae bogajo. Aꞌi jemëhu uehoro sisë bogo vuonugoꞌi God mae uehorovëꞌoho jabumë vuovëvadëhi ae ahoꞌobëhe jemëꞌo ëhi jiëꞌe iꞌuoho mana baeromo vuovëvoꞌajëjo. \p \v 6 Ëhi uënugoromo ave uhu jöho majëhiromo uëvadeje: Ae gemu hesi öꞌi bajo mure mesoho riꞌöjëꞌe jiade höjo. Riꞌöjëꞌe jiamugo rueromo böse nahoromo gavade höjo bogojiamu. \v 7 Bogojiamu gagorovo mu arijoꞌohuro mu ajamijaje aho uavade höjo: Aveho gavëjo. Na aviae rueromo böse nahoromo gaꞌi hijode höjo mesoho bajoho bogo raejëꞌe jiamu gaꞌi hijodoho vadune ahoꞌobëhe niöꞌi gemu barëjëꞌe höjo. Ëhi jiëꞌe jiaje mesoho uejëjo. Rabëni ëma nugoꞌiramu saꞌa rihuoho barëꞌajëjo. \v 8 Ëhi uavamu hegorovo mu ajamaje ahuro uavade höjo: Iae mae höjo röhu vuonugego vadune gemu göꞌo namijego naro bëhire voꞌonöe umo rovaꞌoromo mi dëho ë bahijego ëhuro rihue baeꞌiröhe höjo. \v 9 Rihu baebe vaꞌoromo vadune gemu barëjamu bajoraejëꞌiroho ëho iae mae jioꞌaꞌajëjo. O bogo raejëꞌoho uevego na mesoho ueꞌiröjo. \s1 Magonahe gemu hesi dejo gurorovëꞌe nuho majare Iesuhu ajamade jöhoje. \p \v 10 Iae Jew rajo jabesi nuho majae jiamu gagorovo Iesuro God rajahijarue osare hiromo jöho röjëhijadeje. \v 11 Röhu ë osare magonahe gemu hijëꞌe jiadeje. Satan-are a sisë hesi dëre abuejëꞌëro ëhuꞌëro hesi sino hahoꞌo sisërëjadoho vadune ahoꞌobëhe 18 barëjadeje. Sisërëromo hesi dejoho gurorovëꞌëro ahorire namiꞌiröhoho bogo eni jiadeje. \v 12 Ëhi jiamu gagorovo Iesuro magonahoho garomo uvamu rovadeje. Rovamu uavadeje: Maꞌino ja marëjavëꞌe höjo. \v 13 Marëjavëꞌe hö uaromo övoho sinore bamahamu gavëꞌi ahorire namiromo God huë mae uavadeje. \v 14 Ëhiꞌamu God rajahijarue osa muebejaje ahuro gavade nuho majare Iesuro magonahoho ëhi ajamamu gagorovo dë vörönimadeje. Dë vörönimamu ae ahoꞌobëhe uëvadeje: Mu vaejarue majaho majae ahoꞌo övo gö mine övo göre gemu ëhi höjo. Ëmajaro rovego hu jemesi sinoho ajëmiꞌirajo. Nosi nuho majaroho nadi ruerego hu ajëmiꞌirajo. \v 15 Ëhi uëvamu hegorovo Badaro ë osa muebejaje aho uavadeje: Jemë sareri sareriꞌe aribövie jëvajëjo. Nuho maja jiëꞌiroho jemë ae ahoꞌobëhe mue vaeromo jemesi ö mahuꞌoho jiovoꞌamoromo jovore sö ujuoho vaꞌaruje höjo jove ueꞌahojöro. Na mae-ëjo. \v 16 Jemëro jemesi ö mahuꞌoho nuho majare ëhi ajamijaruje höjo. Röhu ave magonahoho bogo ö mahuꞌehu jioꞌi hu Abraham-are ujëro jiëꞌëro ëhuꞌëro God-ro huë baejaje magonahe höjo. Röhu Satan-hu hu tövahadoho vadune ahoꞌobëhe 18 barëjajëjo. Ëhi jiëꞌoho naro rabëni nuho majaroho bogo ajamego bogo marëjörajo. \v 17 Ëhi uëvamu hegorovo Iesu bijönimoruomade aribövioho ahoꞌobëhe javoje böröme baeꞌi a ioroꞌiorohuro ahoꞌobëhe uvoruomadeje: Iesuro mu mabëhe ahoꞌobëhe vaejaje hö uvoromo nimorohoruomadeje. \s1 Ijo hisue mustard-hu ëgovade uhu jöhoje. \p \v 18 Ëhiꞌamu Iesuro jöe gö majëhiromo uëvadeje: God-hu böröme namiromo muebejëvaje öroho naro uhuꞌe buꞌöromo jemëꞌo naꞌo uehorovoꞌejarëjo. \v 19 Ijo hisu ihe mustard ujehu riromo ëgovoromo börömo rijajëhi God-ro böröme namiromo ae göꞌo göꞌo ëhi gagovoromo muebejëvobe vaꞌaꞌajëjo. Ae gemuëro mustard ijo hisu uje gemu baeromo hesi mure öjade höjo. Öjamu riromo ijo vaꞌëne ëgovoromo börömorijade höjo. Börömorijamu ugëro rueromo hesi adore ijue vaeꞌamare höjo. \s1 I dë huaje osehu ire rumorovade uhu jöhoje. \p \v 20 Ëhi uënugoromo jö göho majëhiromo uëvadeje: God-hu böröme namiromo muebejëvaje öri ë hesi uhu jö göho naro majëhiꞌiëꞌajëjo. \v 21 I dë huaje osehu ire rumorovajëhi God-hu böröme namiromo muebejëvaje muohuro saꞌae ahoꞌo ëhi rumorovobe vaꞌaje höjo. Magonahe gemuëro ie ahoꞌobëhe gagovoromo i dë huaje osoho i gemuore bamoromo iohuꞌo buarohade höjo. Buarohamu ë ioho ahoꞌobëhe rumorovo barëjade höjo. \s1 Ojo harihure vaꞌiröhe ë hesi uhu jöhoje. \p \v 22 Ëhiꞌonugoromo Iesuro Jerusalem vaꞌiröhëni amo masijore amo ininore jöho röjëhibe vaꞌadeje. \v 23 Vaꞌamu ae gemuëro uavadeje: Bada naehu jö ua gaꞌiëꞌajoho hejëjo. Na ae ma-gemu gemu ëhemu vuovoromo sisëroho bogo vaꞌi God-are öri ariꞌeroho vaꞌoromo maroho raromoꞌejarëjo. O diehi jioꞌaꞌajëjo. Diehi jioꞌaꞌajëjamu Iesuro ae ahoꞌobëhe uëvadeje: \v 24 Sivohemu sivohoromo ojo harihoro rumo vaꞌo garëjo ëhuro ijonö God-are öri ariꞌere vaꞌirarije. Naro jemë uëvajëjo: Ae ahoꞌobëhe rumo vaꞌiëꞌiroho bogo eni jëvoꞌajëjo. \p \v 25 Röhu jemë ojo harihure bogo rumo vaꞌëꞌoho majae ijonö ë osa arijoꞌohuro riꞌöromo ojoho tugoho titimoꞌajëjo. Ojoho tugoho titimoꞌiramu jemëro amonö riravoromo aevoromo ojoho anoꞌanovoromo osa arijoꞌoho uaꞌaꞌarujëjo: Bada oje jiovahuego öꞌarëjo. Öꞌarëꞌiramu huro uëꞌaꞌajëjo: Jemë a rabëro rueruomoromo ojoho jiovëhojöro uvarujëjo. Ojoho na bogo jiovëhoꞌejöjo. \v 26 Ojoho na bogo jiovëhoꞌejöꞌiramu jemëro uaꞌaꞌarujëjo: Röhu no ie jove jaꞌo gemu mae inövare höjo. Nosi amoroho jero jöho röjahuinövane höjo. \v 27 Röjahuinövane höꞌiramu rue osa arijoꞌohuro uëꞌaꞌajëjo: Jemë a rabëro rueruomoromo ojoho jiovëhojöro uvarujëjo. Jemë mu sisë vaejaruje aribövie jëvaje roriꞌo vaꞌohëjo. \v 28 Vaꞌohëꞌiramu jemëro gaꞌaꞌarujëjo jemesi hijo mionoꞌe Abraham Isaac Jacob o jö God-aro baeromo majëhinövare ae ahoꞌobëhe God-are öri ariꞌere ë raromoꞌi jemë babuꞌöjëvoꞌiramu gagorovo nierusuburuꞌe bamoromo ane jaꞌiho vuogigimoꞌarujëjo. \v 29 Röhu maja rojomajire bevaꞌajire arua anumiae jioromo ae ahoꞌo God-are öri ariꞌere vaꞌoromo ie ueꞌahoruomoꞌajëjo. \v 30 Ueꞌahoꞌiramu a ioroꞌiore dejonö jiaruoho nuninö jioruomoꞌi a ioroꞌiore nuninö jiaruoho dejonö jioruomoꞌajëjo. Ëhuremu uehorovorëjo. \s1 Iesuhu Jerusalem amo rajëni vavaenimade jöhoje. \p \v 31 Iesuro ëhi uëvamu gavëꞌi Pharisee ae göëro rueruomoromo uavareje: Riꞌöromo öre gö vaꞌëjo. Ave saꞌa muebejaje ae Herod-ro anagoꞌiëꞌajëjo. \v 32 Anagoꞌiëꞌajëjamu hegorovo Iesuro uëvadeje: Herod hu sareriꞌe mu vaejaje ö sisëho vaꞌëne ae höjo. Vaꞌoromo hu uarëjo: Ave jöho hejëjo. Nörö hiromo Satan-are aruꞌaho sisë aribövi jabesi dëre jioꞌamajoho rarovöꞌöjëvobe a jabesi sinoho avohëvobe vaꞌojuvo evare nasi muoho barëꞌajëjo. Ëhi uarëjo. \v 33 Röhu iae na ave saꞌaho vuonugoromo örire juvobe hibe vaꞌojuvo evare Jerusalem höröꞌejöjo nasi muoho ëhi jiëꞌëro. Ëhesi bëhoho jö God-aro baeromo majëhijarue ae ahoꞌobëhe ë amoremu muoꞌamamu vuovëvobe rovëꞌe höjo. Ëhuni naꞌo ë amore vaꞌiramu anegoꞌiramu guomoꞌejöjo. \p \v 34 Vaevëꞌe Jerusalem amo rajohumë jemëro jö God-aro baeromo majëhijarue aribövioho muoꞌamaruje höjo. God-hu jemëni rëmöꞌöjaje aribövioho munëro vajëmijaruje höjo. Kököröko vëmehu harihu vivoju uhure nugoꞌamoromo diehehu aegëharuëhi naro jemë ëhi gagovëvoromo gemuore rëmoꞌi nimoꞌi hijode höjo röhu jemëro bijönimarije höjo. \v 35 Ëhuni ave jöho hehëjo. God-ro jemesi amoho vuonugego jemesi sivue jëvoꞌiëꞌajëjo. Naro jemëꞌo hiromo vaꞌiramu jemë nasi nu anoꞌoho bogo gaꞌaꞌarujëjo hujeji na vuonoröꞌö rueꞌiramu evare avoho geromo ueꞌaꞌarujëjo: Bada God-are ihore rovanuoho mabëhe rovanuëjo. Ëhuremu uehorovorëjo. \c 14 \s1 Övo höruꞌe huëꞌe a Iesuhu nuho majare ajamade jöhoje. \p \v 1 Iae Jew rajo jabesi nuho majaho rovamu Iesuro Pharisee a böröme gemu hesi osare ie iꞌi vaꞌadeje. Osare vaꞌamu gagorovo Pharisee ariböviohuro ë raromoromo Iesu gaꞌi muebejareje hu mu sisë o rabe ëꞌego. \v 2 Röhu ë osare ae gemu hijëꞌe jiadeje. Hesi övo höruꞌe ahoꞌobëhe huoꞌamëꞌe jiadeje. \v 3 Huoꞌamëꞌe jiamu gagorovo Iesuro riꞌöromo Jew rajo jögoru öri röjëhijarue ariböviohuꞌo Pharisee ariböviohuꞌo uëvadeje: Nuho majare a jabesi sino ajëmijëꞌoho na ëhuro no nosi jögoroho aharue höjo o bogajo. \v 4 Bogajamu rueho jaburo jörumoraejareje. Jörumoraejamu Iesuro aho baeromo sinoho avohahoromo nugöꞌöjamu vaꞌadeje. \v 5 Vaꞌamu gavëꞌi Iesuro uëvadeje: Nuho majare jemesi harihoho o mioho jovoꞌe guare bevaꞌibejajo na jemë burëro io barojomoꞌibejarijëjo o bogajo. Iae jemë ëhi ëꞌibejarijëjo. \v 6 Ëhi ëꞌibejarijëjamu jö mana uaröhoho bogojëvadeje. \s1 Nosi arijoꞌarije baꞌobuerovoꞌiröhe jöhuꞌo inömo rumoꞌe aribövi ajëmiꞌiröhe jöhuꞌo ë jöho niöꞌi jëve. \p \v 7 Jöe bogojëvamu Iesuro gavade ë ruenugade ariböviohuro röho ma-mahemu baeromo raromamu gëgorovo uhuꞌe uëvadeje: \v 8 Aehu ja uavëꞌoho: Rueromo masuröhe sörö inë uavëꞌiroho nadi jasi sivuoho uehorovoromo vaꞌo a masijo raromaruiroho hinëjo. Ja ëhi ëꞌëꞌoho nani ae gö jasi iho iosiramijëꞌohuro söröre rueꞌaꞌajëjo sörö arijoꞌohuro mamiꞌe uavëꞌëro. \v 9 Rovëꞌoho jaꞌo a börömohuꞌo ruejöro uëvade ahuro rueromo ja uaꞌaꞌajëjo: Röhe bojamego hu ë hijajo. Ëhi uavëꞌoho ja javoje baeromo roriꞌo vaꞌo hiꞌaꞌanuëjo. \v 10 Aꞌi aehu ja sörö ro ijöro uavëꞌiroho vaꞌoromo ma-roriꞌo hinëjo. Ëhi ëꞌëꞌoho ro ijöro uavade ahuro rueromo uaꞌaꞌajëjo: Isio döro ajio hijëjo. Ajio hiꞌiramu gagorovo sörö ueꞌaharue ariböviohuro uehorovavoromo uvoꞌaꞌaruëjo: Ja a böröme javajëjo. \v 11 Ëhesi bëhoho ae rahu hesi sivue uehorovoromo döre bamorovëꞌoho hesi ihoho abueꞌaꞌajëjo. O ae rahu baꞌobuerovëꞌoho hesi ihoho döro ajiomoꞌajëjo. \p \v 12 Ëruenugade aribövioho Iesuro ëhi uënugoromo huotorovoromo ro i ijöro uavade aho uavadeje: Jaehu i harihu majaꞌe o jeniꞌe bamoꞌiëꞌiroho nadi jasi aemoꞌaemoho ö muenoꞌoho bövi biseꞌo marohëꞌe mae jiëꞌe bëhire raromarue aribövioho nadi ëhi jiëꞌe ariböviohemuoho uëvego ro ioho ueꞌahoꞌirarëjo. Uëvëꞌoho jabumëro ijonö mana bojamiꞌiramu jasi suvuoroho bae barëꞌanuëjo. \v 13 Aꞌi jaehu i bamoꞌiëꞌiroho bövi biseꞌo bogo eni jiëꞌe aribövioho övo höru sisëꞌe o nuni sisëꞌe aribövioho ëhi jiëꞌe aribövioho uëvego rueꞌirarëjo. \v 14 Ëhi ëꞌëꞌoho ë ariböviehu mana bojamiꞌiröhoho bogo eni jëvëꞌëro ja huë mabëhe baeꞌaꞌanuëjo. Hujeji mu mae vaejarue aribövioho vuovëꞌëro iꞌovoromo riꞌöruomoꞌiramu evare God-ro jasi manaho bojamiꞌajëjo. \s1 Sörö bamamu aehu juahamare uhu jöhoje. \p \v 15 Ëhi uavamu hegorovo Iesuꞌo raromoromo i iruomade ae gemuëro Iesu uavadeje: Ariböviehu riꞌöromo God-are öri ariꞌere vaꞌo raromoromo i ueꞌahoꞌiröhoho no huë mae baeꞌejarëjo. \v 16 Huë mae baeꞌejarëjamu Iesuro uhuꞌe uavadeje: Iae ae gemuëro sörö böröme baeromo ae ahoꞌobëhe uëvade höjo: Rueromo söröe iꞌaꞌarujëjo. \v 17 Ëhi ëꞌëꞌëro sörö majaho rovamu hesi mu vaejahaje aho nugöꞌöjamu sörö anue vaꞌoromo ae uëbe juvoromo uëvade höjo: Söröho eni jiajëjo. Evaro ruehëjo. \v 18 Ëhi uëvamu hegorovo ae ahoꞌobëhe mae juahamare höjo. Ae göëro riꞌöromo uavade höjo: O asëꞌëjo. Na öꞌibejodoho röhu na saꞌae iꞌe imëꞌëro ë vaꞌoromo gaꞌejöjo. \v 19 Ae göëro uavade höjo: O asëꞌëjo. Na öꞌibejodoho röhu na mu vaejaje mioho ahoꞌobëhe 10 imëꞌëro ëhuni ë vaꞌoromo gaꞌiëꞌajëjo gëꞌi mae ëꞌoruomego. \v 20 Ae göëro uavade höjo: Na magonahe masuvëꞌe jevëꞌëro ëhuni bogo öꞌejöjo. \v 21 Ëhiꞌamu rue ahuro vuonoröꞌö rueromo hesi a börömoho uavade höjo: Ëhi ëhi uevare höjo. Ëhi uevare höjamu rue osa arijoꞌohuro vöröꞌiraeromo hesi aho uavade höjo: Ma-burëro vaꞌiranoho amoꞌe öri masijoho ininoho ahoꞌobëhe juvo barënëjo. Juvo barëromo bogo eni jiëꞌe aribövioho sino sisërëjëꞌe aribövioho nuni sisëꞌe aribövioho höru sisëꞌe aribövioho ëhi jiëꞌe aribövioho ujuoho ruenëjo. \v 22 Ëhi uavamu ejahoromo ëhi ëꞌëꞌëro jiëꞌëro rueromo hesi börömoho uavade höjo: Ja uevanëhi iae na ëhi ëꞌëꞌe jevajëjo. Röhu röhe iae jiajëjo. \v 23 Röhe iae jiajëjamu rue börömohuro uavade höjo: Mu öroro jeꞌo öroro vaꞌiranoho dinëmiromo uëvego ae ahoꞌobëhe rueruomoꞌirajo ëhuro nasi osaho irijiomoꞌiröhe höjo. \v 24 Na jemë ae ahoꞌobëhe uëvajëjo: Na urimo uëvamu juahemijare aribövioho nasi i söröꞌoho bogo iꞌaꞌaruëjo. Bogo mae bogajo. \s1 Bëhoho uehorovo avohoromo evare Iesuare ijore ijore jijihoꞌiröhe jöhoje. \p \v 25 Iae ae magonahe ahoꞌobëhe siri vaꞌëne Iesuꞌo gemu mae örire jijihoruomonövadeje. Jijihojuvo Iesuro huotorovoromo uëvadeje: \v 26 Jemëhu nasiro rovëꞌoho jemesi vëmu vavuꞌe vabore aboji harihuꞌe öe maꞌine nadi ë aribövioho nuninöho bamoꞌi na dejonöho remorëjo. Röhu avehuꞌo gemuoho höjo. Jemëhu ave saꞌare raromoꞌirarijoho nadi ëho nuninöho bamoꞌi na dejonöho remorëjo. Jemëhu bövie biseꞌe göemu göemu nuninö bamëꞌoho nasi ijore ijoroho bogo jijihoꞌarujëjo. \v 27 O ae rahu ja bogo uvëꞌoho: Iesuare jöëni viꞌehe huë vavaene javoje rabe baeromo guomevëꞌoho iae hesi hö uvoromo bogo korosi hesi iꞌu banigojiomanovoromo nasi ijore ijore juvëꞌoho ja bogo nasi ijorajoho javoꞌajëjo. \p \v 28 Nasi ijore ijore jijihoꞌiëꞌiroho ëho mu böröme jiaje nadi ëma jijihoꞌi urimo uehorovo avohoromo evaro nasi ijore ijoroho jijihorëjo. Ëhesi bëhoho ae rahu ja javu ëgobövi vaeꞌiëꞌiroho bogo ëma vaeꞌi urimo saꞌaro hiromo javu vaeꞌirane monioho adaho gaꞌaꞌanuëjo gaꞌi vae barëꞌirane monioho eni jiego o bogo. \v 29 Ja bogo adaho gavëꞌoho ëhuro nani saꞌahemu vaeromo gaꞌaꞌanuëjo monioho barëꞌiramu vituoho vuonugoꞌanuëjo. Vuonugoꞌiramu ae ahoꞌobëhe ëho garomo ja sivagoromo uvoruomoꞌajëjo: \v 30 Ësareriꞌe aho javu ëgobövie vaeꞌiëꞌoromo bogo eni jiamu vituoho vuonugade höjo. \p \v 31 O uhu jö göho bëhe gemuoho höjo. Saꞌare a börömo göehu saꞌa a börömo göhuꞌo muorovoꞌiëꞌiroho hu bogo ëma muorovoꞌi urimo saꞌaro hiromo uehorovoromo uvoꞌaꞌajëjo: Rue a börömo göhuro muorovo ae ahoꞌobëhe 20,000 ae ahoꞌobëhe mae sö ujuoho rovajëjo. Na muorovo ae ahoꞌobëhe 10,000 ma-veminoꞌe ëhemu jevajëjo. Naehu huꞌo muorovëꞌoho na na eni jevoꞌajëjo o bogo eni jevoꞌajëjo. \v 32 Ëhi uvonugoromo uvëꞌoho: Bogo eni jevo hesi hö uvëꞌoho muorovoꞌi rovaje a börömoho bogo bëhiroho rovëꞌe evare ve hijaje a börömo göhuro hesi aho rëmöꞌöꞌiramu vaꞌoromo rue rovaje a börömo göho sanuamiromo jö mae majahiromo uaꞌaꞌaruëjo: No diehiꞌoromo muorovoho tugohoromo avoho raromoꞌejarëjo. \v 33 Ëuhu jö hesi bëhoho jemëhu jemesi saꞌae inömo inöme bövie biseꞌe uehorovarujoho bogo vuonugëꞌoho bogo nasi ijorajo ömoꞌömoho jëvoꞌajëjo. \s1 Rihu rumoꞌe sö hesi uhu jöhoje. \p \v 34 Nasi ijore ijore jijiharujoho jemë sö vaꞌëne jëvajëjo. Söho rihuꞌe mabëhe höjo. Röhu sö hesi rihu barëjëꞌoho röhu bogo maho avoho hesi höjo. \v 35 Ëhuꞌëro ë hesi muoho bogohöjo. Bogo muroho ruruhöꞌöjego muoho rihuvoꞌi bogo mi dëhuꞌo buarohoromo bahijego muoho marëꞌi aꞌi ëhi jiëꞌe söho ma-ruruhöꞌöjarue höjo. Ae rahu ja God-are jö hejanue ae javëꞌoho bëhoho nahoromo birohonëjo. \c 15 \s1 Sheep subiröꞌöjamu nahoromo birohade uhu jöhoje. \p \v 1 Iae vajiohuꞌe tax baejarue ariböviohuꞌo sisë aribövi ioroꞌiorohuꞌo ëho jaburo Iesuare jöho heꞌi rueruomadeje. \v 2 Rovamu gagorovo Pharisee ariböviohuꞌo Jew rajo jögoru öri röjëhijarue ariböviohuꞌo uarovareje: Ësareriꞌe ahuro sisë aribövioho rajëhiromo jabuꞌo gemuoro ie ijaje höjo. \v 3 Ijaje höjamu Iesuro uhuꞌe uëvadeje: \p \v 4 Jemë ae gemu sheep ahoꞌobëhe 100 javoꞌi gemu subiröꞌöjëꞌoho ja diehiꞌonëjo. Ja sheep ioroꞌiore mure raromaruoho ëhi nugoꞌamoꞌi vaꞌoromo ë sheep gemuꞌoho nahobe juvojuvo hujeji vae göro birohoꞌanuëjo. \v 5 Birohonugoromo nimorohëꞌi babuariromo amëro rueꞌaꞌanuëjo. \v 6 Rueromo jasi amo rajoho aganoho uëꞌaꞌanuëjo: Nasi sheep subiröꞌöjadoho iae birohëꞌe jevajëjo. Ëhuni ruehego no gemuoro nimoroharëjo. \v 7 Ëhesi bëhoho naro uëꞌiëꞌajëjo. Öꞌidöre raromarue ariböviohuro gavarue ae gemu öri sisëre juvajoho vuonugoꞌi huotorovoromo öri mare juvamu gavëꞌoho nimoroho avoharue höjo. O gavarue ae ahoꞌobëhe jabesi sivue uehorovoromo uvamu: No mae javuëꞌëro ëhuꞌëro mu sisë vuonugoꞌiröhoho bogojavuajë uvamu gëvëꞌoho bogo ëhioho nimoroharue höjo. \s1 Subiröꞌöjëꞌe ijo bajo nahoromo birohade uhu jöhoje. \p \v 8 O uhu jö göho hehëjo. Magonahe gemu ajivëꞌe ijo baje ahoꞌobëhe 10 jiajoho gemu subiröꞌöjëꞌoho hu diehi ëꞌaꞌajëjo. Iroho buenugoromo ari sisuoho bibivëꞌi ma-avoho nahobe juvoromo hujeji vae göro birohoꞌajëjo. \v 9 Birohonugoromo hesi amo rajoho aganoho uëꞌaꞌajëjo: Subiröꞌöjade ijo bajoho birohëꞌe jevaje ëhuni ruehego no gemuoro nimoroharëjo. \v 10 Ëhesi bëhoho na uëꞌiëꞌajëjo. God-are anerahuro gavarue ae gemu öri sisëre juvajoho vuonugoꞌi huotorovoromo öri mare juvamu gavëꞌoho nimoroharue höjo. \s1 Ijorajo subiröꞌöromo vuonoröꞌö rovamugo vavuehu hu rajahiꞌi muriehu bijönimade jöhoje. \p \v 11 Ëhi uënugoromo Iesuro uhu jöe göꞌo majëhiromo uëvadeje: Iae ae gemu harihe niöꞌi jëvade höjo. \v 12 Harihe niöꞌi jëvëꞌëro ijorajohuro riꞌöromo vavuoho uavade höjo: Apo ja guomavego naehu ujuohoꞌirodego uevane bövioho biseꞌoho avevejöꞌe bojemëjo. Bojemijëjamu rue vavuohuro hesi bövioho biseꞌoho adovoromo harihu göho ioni göho bojamiꞌi harihu göho ioni göho bojamijade höjo. \v 13 Bojamamu majae ma-gemu niöꞌi barëjamu rue ijorajohuro huhu ujuohadoho imoꞌamo barëromo monioho baeromo vaꞌade höjo. Vaꞌadoho vaꞌojuvo öri ëgoböviro saꞌa göro vaꞌoromo nimoronimorohëꞌi hiromo hesi maho sisëho ma-buꞌönövade höjo. \v 14 Ëhi buꞌöbe vaꞌamu hesi bövioho biseꞌoho barëjahade höjo. Barëjahamu ë saꞌare irunoꞌoho ahoꞌo barëromo ë saꞌare aribövioho vadunëro vuovamu ë aho huë vavaene böröme baejëꞌe hijade höjo. \v 15 Ëhi hiromo vaꞌoromo ë saꞌaho raje ae gemu uavade höjo: Ja mue javëꞌoho uevego na ë jasiro mue vaejöjo. Mue vaejöjamu ruehuro uavade höjo: Mahu muohuro vaꞌoromo mahe mioꞌamonëjo. \v 16 Mahe mioꞌamonëjamu ë Jew rajehu sisë hö uvarue muoho baeromo vaꞌoromo mahoho mueberomo hömamu uvade höjo: Raro mahu ioho babojemego na ijego daꞌuegoꞌirajo. Ëhi uvade höjo röhu a vaduꞌoho ioho bogo bojamare höjo. \v 17 Bogo bojamamu hiromo ijonö avoho uehorovoromo uvade höjo: O apare mu aribövioho ie ahoꞌobëhe jëvëꞌëro i barëꞌiröhoho bogo eni jëvajëjo. Na aviae harihoho jevajëjo röhu vadunëro guomevoꞌiëꞌajëjo. \v 18 Ëhuni naro riꞌöromo aparo vaꞌoromo uaꞌejöjo: Apo naehu God-are örire jasi örire huë vavaeni bojëmodoho ëho naro mu sisë vaejëꞌe jevajëjo. \v 19 Na a sisë jevëꞌego ëhuni ja bogo na harihoho ueꞌaꞌanuëjo. Aꞌi jasi muoro bamevego na muoho vaejahoromo manaho baeꞌiröjo. \v 20 Ëijorajohuro ëhi uvonugoromo riꞌöromo hesi vavuehu hijajire vaꞌi vaꞌade höjo. \p Vaꞌi vaꞌamu vavuohuro gavade höjo arue riribövire hesi harihoho rovamu. Ganugoromo vavaenimoromo tutuvo vaꞌoromo guduamoromo dudöhade höjo. \v 21 Dudöhamu rue harihohuro uavade höjo: Apo naehu God-are örire jasi örire huë vavaeni bojëmodoho ëho naro mu sisë vaejëꞌe jevajëjo. Na a sisë jevëꞌego ëhuni ja bogo na harihoho ueꞌaꞌanuëjo. \v 22 Ëhi uavamu hejëꞌi rue vavuohuro harihoho bogo ejahoꞌi hesi mu vaejaharue aribövioho uëvade höjo: Ma-burëro vaꞌoromo niögu maho jaegoho höru guduoho ëhi jueꞌini ujuohaho rueromo sinoro övo gaenoro höroro ioꞌamahohëjo. \v 23 Jemëhu ma-je i muoharuje sanuovëꞌe mioho baro anohego no i söröꞌe iromo nimoronimoroharëjo. \v 24 Urimoho naro uvode höjo: Nani nasi harihoho guomëꞌe höjo. Nani diehi ëꞌëꞌe höjo. Avevejöꞌoho na gavajoho hu iae hijajëjo. Urimoho öri ariꞌe göro subiröꞌöjade höjo. Avevejöꞌoho iae birohëꞌe jevajëjo. Ëhuni ëꞌego no nimoroharëjo. Ëhi uëvëꞌëro söröe iromo nimoro nimore bamare höjo. \p \v 25 Ëhiꞌamu gavëꞌi iae muriohuro muro hijade höjo. Muro hiromo amo bëhire rueꞌi hejade höjo javavoꞌego jajoho hëgöho rovavamu. \v 26 Jajoho hëgöho rovavamu hegorovo mu vaejarue ae gemuëro ruejöro uaromo rovamu uavade höjo: Rabëni ëꞌaruëjo. \v 27 Rabëni ëꞌaruëjamu ruehuro uavade höjo: Jasi ijorajohuro rovamu jasi vavuohuro gavade hesi harihoho raboho raboho bogo ëꞌëꞌe hesi örire ma-mae rovamu gagoro ma-je i muoharue sanuovëꞌe mioho huni anahade höjo. \v 28 Anade höjamu rue muriohuro dë vörönimamu osare vaꞌiröhoho bijönimade höjo. Bijönimamu vavuohuro amonö hörö rueromo uavade höjo: Nadi juahovoꞌi osaëro rueromo ioho ma-ijëjo. \v 29 Ijëjamu rue muriohuro uavade höjo: Aveho hejëjo. Jasi jöho na bogo gemu vaduꞌoho ahahoꞌi vadune vadune na jasi muohemu vaejahobe rovëꞌe jevajëjo. Iae ëhi höjo röhu mi mae o mi sisë ëhuꞌo bogo bojemijane höjo ëhuro naehu nasi aemoꞌaemohuꞌo iromo nimorohoꞌirodoho. Bogo mae bogajo. \v 30 Nasi öriroho bogo bojemiꞌi jasi harihoho magonaho sisëho gaꞌamoromo ëhuro jasi maho sisëho i barëjëꞌëro rovamu gavëꞌi jero sanuovëꞌe mi mabëhoho anoromo hesi örire bojamane höjo. \v 31 Bojamane höjamu rue vavuohuro uavade höjo: Jueꞌi ja majae ëhi naꞌo gemu mae hijanue höjo. Nasi saꞌae are inömo inöme ie bövie biseꞌe ahoꞌo ma-jasiremu höjo. \v 32 Ëhi höjo röhu urimoho naro uvode höjo: Nani jasi ijorajoho guomëꞌe höjo. Nani diehi ëꞌëꞌe höjo. Avevejöꞌoho na gavajoho hu iae hijajëjo. Urimoho öri ariꞌe göro subiröꞌöjade höjo. Avevejöꞌoho iae birohëꞌe jevajëjo. Ëhuni noehu huë mae baeromo nimoronimorohëꞌoho iae mae höjo. \c 16 \s1 Ae gemuehu hesi a börömo hesi mu sisëꞌi muebejahoromo röhu uehoro mae birohade uhu jöhoje. \p \v 1 Iae Iesuro hesi ijorajo ömoꞌömoho uhuꞌe uëvadeje: Iae moni marohëꞌe jiëꞌe ahuꞌo hesi mu muebejahaje ahuꞌo jaburo niöꞌiro arijare höjo. Ariromo eni jiëꞌe ahuro hejade höjo uavamu: Jasi mu vaejahaje ahuro jasi inömo inömoho ma-buꞌöjahaje höjo. \v 2 Ma-buꞌöjahaje höjamu hegorovo ë iahuni uvoromo rovamu uavade höjo: Jaehu ëꞌanuoho na hejëꞌe jevajëjo. Nasi mu muebejanuoho vuonugoꞌanuëjo. Ëhuni nasi mu suri surioho ujuoho ro memego na gavöjo ja nasi mu diehi muebejanoho. \v 3 Ëhi uavamu rue mu muebejaje ahuro uehorovoromo uvade höjo: Nasi a börömohuro uevajëjo naro muoho vuonugojöro. Ëhuni na diehiꞌoꞌejöjo. Saꞌa umoromo o ëhi jiëꞌe iꞌuꞌe mu gö vaeꞌirodoho darugoho bogo eni jevajëjo. Ae gö jabesi örire ëninëmiꞌirodoho na javojegajëjo. \v 4 O iae na uehorovajëjo. Na ae ajëmiromo ëhi ëꞌejöjo ëhuro nasi börömohuro remöꞌöjego na vaꞌego jabumë ae göëro göëro ueruomoröhego: Nasi osaro rovëjo. \p \v 5 Ëhi uvonugoromo ae rahu rahu inömo inöme rabe rabe hesi a börömo bojamiꞌiröhohuni jöe nugöꞌöromo uëvade höjo ae gemu gemu ruejöro. Urimore ahuro rovamu mu vaejaje ahuro uavade höjo: Nasi a börömo hesi örire mana bojamiꞌiranoho diminoꞌe javajëjo. \v 6 Diminoꞌe javajëjamu uavade höjo: Jovoꞌe rama masije ahoꞌobëhe 100 bojamiꞌirodoho jevajëjo. Bojamiꞌirodoho jevajëjamu uavade höjo: Ja diminoꞌe bojamiꞌirane jöho jiëꞌe jiaje ave suroho baejëjo. Baeromo ma-burëro saꞌaro hiromo ramae 100 bojamiꞌirane jöho muꞌuꞌi baꞌobueromo ramae ahoꞌobëhe 50 bojamiꞌiranoho jajivëjo. \v 7 Ëhi ëꞌëꞌëro ae göëro rovamu mu vaejaje ahuro uavade höjo: Jaꞌo bojamiꞌiranoho diminoꞌe javajëjo. Diminoꞌe javajëjamu uavade höjo: I esöe ahoꞌobëhe 100 bojamiꞌirodoho jevajëjo. Jevajëjamu uavade höjo: Ja bojamiꞌirane jöho jiëꞌe jiaje ave suroho baeromo esöe 100 bojamiꞌirane jöho muꞌuꞌi baꞌobueromo esöe ahoꞌobëhe 80 bojamiꞌiranoho jajivëjo. Ëhiꞌobe vaꞌade höjo. \v 8 Ëhi ëꞌade jöho hejëꞌëro a börömohuro hesi mu sisëꞌi muebejaje aho uavade höjo: Ja uehoro mabëhe mae rovavamu ëho ëꞌane höjo. Ëhi rajahijade hesi bëhoho ave saꞌa hesi muohemu uehorovarue ariböviohuro uehoro mabëhe birohoromo jabesi muoho vaeruomaje höjo. Aꞌi God-are ajiꞌe mu uehorovarue ariböviohuro simane sisëꞌi sisëꞌi uehorovoromo muoho vaeruomaje höjo. \p \v 9 Ëhesi bëhoho na uëꞌejöjo. Jemëro ave saꞌa hesi monioho baeromo ëhuro mu mae vaeromo jemesi agane baejëvorëjo. Ëhi ëꞌëꞌoho ëhuro vuovëvoꞌiramu moni hesi bëhoho barëꞌiramu God-ro uëꞌaꞌajëjo: Nasi amoro rueromo ma-ioroꞌioremu raromohëjo. \v 10 Ae rahu mu inino avoho muebejëꞌohuro mu masijohuꞌo avoho mueberuomoꞌajëjo. Ae rahu mu inino sisëꞌi muebejëꞌohuro mu masijohuꞌo sisëꞌi mueberuomoꞌajëjo. \v 11 Ëhuni jemë ave saꞌa hesi inömo sisëꞌi muebejëꞌoho God rabëni öꞌidö hesi inömo maho bojëmiꞌajëjo jemëro muebejöro. \v 12 O jemëhu ae gö hesi bövi biseꞌo bogo avoho muebejahëꞌoho God rabëni bövioho biseꞌoho iꞌimëmiꞌajëjo jemesi ujuohojöro. \p \v 13 Ae niöꞌi börömoho gemuoho jëvajëromo jabesi mu gemuore havoromo vaejëꞌoho bogo eni javoꞌajëjo. Ja göho nue huodivoꞌi göho rajahiꞌanuëjo. O göho mae uehorovoꞌi göho bijönimoꞌanuëjo. Ëhesi bëhoho Godꞌo moniꞌo niöꞌi börömoho gemuoho jëvajëromo gemuore havoromo mu vaejëꞌoho bogo eni javoꞌajëjo. \s1 Iesuhu jö masije gö gö majëhijade jöhoje. \p \v 14 Iesuro ëhi uëvamu hejëꞌi Pharisee ariböviohuro moniemu uehorovoruomëꞌëro Iesu sivareje. \v 15 Sivamu hegorovo Iesuro uëvadeje: Jemë ma-döëremu mu maho vaejaruje höjo aëro jemë gëromo uvojöro: Ëaribövioho mu mae vaeruomaje aribövie jioruomajëjo. Röhu jemesi dë vövöbajoꞌoho diehi jiajoho God iae gë barëjaje höjo. Huhu jemesi dë vövöbajoꞌo gëvëꞌoho aehu gëvaruëhioho hu bogo ëhioho gëvaje höjo. Ëhesi bëhoho aehu sarerivoromo uvarujoho: Mabëhe hö uvarujoho God-hu gavajoho sisë bëhe höjo. \p \v 16 Urimëꞌi Moses-hu surire jajivade jögorohuꞌo jö God-aro baeromo majëhinövare a ioroꞌioro jabesi surire jöhuꞌo aehu hebe rovaroho evare John rovade höjo. John rovamu evare God-hu böröme namiromo ae ahoꞌobëhe muebejëvaje ë hesi huë ma jöho aevoromo rovëꞌe höjo. Aevoromo rovëꞌego ae ahoꞌobëhe daruge ahoꞌo bojamirovoromo biririvoromo öroho jiovoruomaje höjo ëhuro God-ro muebejëvego hesi aharinö jëvoröhego. \v 17 Ëhi jiëꞌe mu iꞌoho rovëꞌe höjo röhu God-hu urimo bojëmade jögoroho bogo barë hesi höjo. Öꞌidöꞌo saꞌaꞌo sisërëjëꞌoho ëho samae höjo. Aꞌi God-are jögoroho gö bogo bisemu vaduꞌoho sisërë hesi höjo. \p \v 18 Röhu jö göhajo. Baruehu vaboro nugöꞌöꞌi gö masuvëꞌoho ëho bogo masuvëꞌe muoho jioꞌi gohoꞌamarue muoho höjo. O aehu nugöꞌöjëꞌe magonaho masuvëꞌoho bogo hesi vaboro maho masuꞌi ëho gohoꞌamarue muoho höjo. \s1 Inömo maꞌe ahuꞌo Lazarusꞌo jabu niöꞌihu ëꞌare jö Iesuhu jövadohoje. \p \v 19 Iae ae gemuëro hijade höjo. Hesi inömo inöme are saꞌae bövie mae jiade höjo. Niöge sanuovëꞌe kavuëꞌe mabëhe ioꞌamonövade höjo. Irunoꞌe ahoꞌobëhe sörönöꞌe iromo nimoronimorohonövade höjo. Majae ahoꞌo ëhi gemu ëhiꞌobe rovade höjo. \v 20 Ëhiꞌego inömoꞌe a hesi ojanore bövi biseꞌo bogojiëꞌe ahuro ë raromonövade höjo. A ihoho Lazarus jiade höjo. Lazarus-are sino hahoꞌoho ma-sagohemu jiëꞌe jiade höjo. \v 21 Sagohemu jioꞌego Lazarus-ro nimonövade höjo eni jiëꞌe a hesi i vitu vituoho iꞌirovo ëhuro daꞌuomojöro. Röhu vaevëꞌoho öëro rueruomoromo hesi sagohoho sëhahonövare höjo. \v 22 Ëhiꞌojuvo iae ë bövi biseꞌo bogojiëꞌe aho guomade höjo. Guomamu aneraëro hesi aruꞌahoho bavaꞌamu nosi bëhe Abraham-are guruto mare avoho hijade höjo. Hijamu ë eni jiëꞌe ahuꞌo guomade höjo. Guomamu guavare höjo. \v 23 Guavamu vuovarue ariböviehu raromaruire vaꞌo hijade höjo. Hiromo viꞌehi sisë bëhe baejëꞌëro nunëro ga avohoꞌi gavade höjo Abraham arue riribövire hiꞌi Lazarus Abraham-are guruto mare hijamu. \v 24 Ëhi gënugoromo ma-darugoꞌo uvade höjo: Saso Abraham-ajo. Nani vavaenimoromo Lazarus nugöꞌöjego huro hesi övo namoho jovore baꞌamoromo rueromo nasi bitaroho rëhoromo sanuovehoꞌirajo. Na vëniro jevëꞌëro sisë maro viꞌehegavajëjo. \v 25 Viꞌehegajëjamu Abraham-ro riꞌöromo uavade höjo: Sasajo. Aveho uehorovëjo. Saꞌare hijëꞌi ja huë ma-mabëhe birohane höjo. Lazarus hu hijëꞌi ma-huë sisëmu birohade höjo. Röhu jaruvoho Lazarus-ro sanue baeromo hijajëjo. Jero viꞌehi böröme baeromo hijanuëjo. \v 26 Röhu jö göho ëhuꞌo hejëjo. No aviae javuoꞌi jemë aruae jëvajëjo. Röhu ririre hahe guoröte jiëꞌëro ëhuro ave jioromo jemesirire öꞌëꞌoho bogo eni jioꞌi jemesirire jioromo ave rovëꞌoho bogo eni jiajëjo. \v 27 Bogo eni jiajëjamu uavade höjo: Saso ëhi jiëꞌoho huë baejevoromo Lazarus nugöꞌöjego huro nasi aganehu raromaruire vaꞌajo. \v 28 Na öe ahoꞌobëhe övo gö mine jevëꞌe jiaje uavego Lazarus-ro vaꞌoromo nasi ö ömoꞌömoho jögore majëhiꞌirajo ëhuro ave vöröꞌeroho bogo rueruomoröhe höjo. \v 29 Ëhi uavamu Abraham-ro uavade höjo: Röhu jasi ö ömoꞌömoho Moses-are surire jöho mamiꞌe gavarue höjo. Jö God-aro baeromo majëhinövare a ioroꞌioro jabesi surire jöhuꞌo gavarue höjo. Ëhuni nadiꞌego jabumëro jabesi jöho ejëhoꞌirarëjo. \v 30 Ejëhoꞌirarëjamu uavade höjo: Saso Abraham iae ëhi höjo. Röhu surire jöho bogo eruomoꞌajëjo. Aꞌi vuovoromo ave ro raromajire aehu ë jioromo riꞌö vaꞌoromo jö majëhijamu hejëꞌiroho iae jabu huotorovoromo mae uehorovoꞌaruëjo. \v 31 Mae uehorovoꞌaruëjamu Abraham-ro uavade höjo: Bogo ëhioho jioꞌaꞌajëjo. Jasi ö ömoꞌömoho Moses-are surire jöho bogo ejaharue höjo. Jö God-aro baeromo majëhinövare a ioroꞌioro jabesi surire jöho bogo ejëharue höjo. Jabesi jöho bogo ejëhobe rovëꞌëro heꞌiröhe ae gö guomoromo riꞌöromo jö majëhijamu hejëꞌoho hesi jöhuꞌo bogo ma uehorovoꞌaruëjo. \c 17 \s1 Mu sisë hesi jöhoje. \p \v 1 Ëhiꞌoromo Iesuro hesi ijorajo ömoꞌömoho uëvadeje: Göehu gö bijioho gavego sisë vaeröhe muoho iae ruenövoꞌajëjo. Iae ëhi jioꞌaꞌajëjo röhu ae rahu ë mu barovëꞌoho vaevëꞌoho sisërëꞌajëjo. \v 2 Asisöꞌonöꞌe jörume raromarue ae gemu mu sisë röjahijamu bejëꞌoho mu sisë bogo röjahijajevare ë mu sisë röjahijaje a hesi sönöꞌahore aëro iꞌuꞌe munë hitahiohuro tövoromo sö jovore baꞌamego eꞌure bevaꞌoromo guomoꞌibejajo ëho ma-jianovoꞌibejajo. Aꞌi ë mu sisë röjahiꞌiröhe ë hesi iꞌuoho börömo bëhe baeꞌaꞌajëjo. \v 3 Ëhuni avoꞌavoho mueberovorëjo. \p Jasi öehu jasi örire sisë vaejavëꞌoho ahonëjo. Ahamu huhu huotorovoromo uehoro mae baejëꞌoho ëhuro jero hesi sisëho uehorovoromo vuonugonëjo. \v 4 O majae gemu röhu mu sisë göꞌo göꞌo vae 7 vaejavoꞌi hiromo röhu vae 7 ro uaꞌi hijëꞌoho: Iae naro mu sisëho vaejëꞌëro jevëꞌëro vuonugoꞌejö uaꞌi hijëꞌoho jero uehorovoromo vuonugahoꞌi hinëjo. \s1 God mae uehorovoromo ëhuro mu masijo vaeröhe jöhoje. \p \v 5 Ëhi uëvamu Iesuare apostle ömoꞌömohuro riꞌöromo Bada uavareje: Iae no jasi darugoho ma-bisemu mae uehorovarue höjo. Röhu jero ajamuego no mae uehorovo avohoꞌirarëjo. \v 6 Mae uehorovo avohoꞌirarëjamu huro uhuꞌe uëvadeje: Mustard bajoho inino mae jioꞌamajëjo. Mustard baje gemu ma-biseꞌo jiajëhi ëhi uehoro mae ma-bisemu baeromo God mae uehorovoꞌibejarijëjo ave namijaje ijo börömoho uaꞌibejarijëjo: Jasi jahorovëjo. Jahorovoromo vaꞌoromo sö jovohuro jasi baꞌamorovë uaꞌibejarijëjo ë ijohuro jemë ejëhoꞌibejajo. Mae uehorovoꞌibejarijëjo ëhi jiëꞌe muoho vaeꞌibejarijëjo. \s1 A börömo hesi mu vaejarue uhu jöhoje. \p \v 7 Röhu jö göho jemë nasi jö hejaruje aribövioho nani ja ae gemu jasi muemu vaejaje ae javajëjo. Nani huro jasi muro hiromo saꞌaho avohahoꞌajëjo o ö mahuꞌoho muebejahoꞌajëjo. Mu vaeromo rovëꞌoho na ja hu uanëjo: Ro hiromo ie ijëjo. Ja bogo ëhi jiëꞌe jöho uaꞌi \v 8 aꞌi uaꞌaꞌanuëjo: Nasi ioho avohehoromo jasi niögoho avoho ruohoromo ro ioho jovoho iꞌimemego na iꞌiröjo. Na ijego evaro jaꞌo inëjo. \v 9 Jaehu mu jö ëhi bojamamu hu ejahoromo mu vaejëꞌoho na ja uanëjo: Mabëhe huë baejevoromo ajemijane höjo. Bogo ëhioho uaꞌaꞌanuëjo hu jasi muemu vaejajego. \v 10 Ëuhu jö hesi bëhoho jemë God-are muemu vaejaruje aribövie jëvajëjo. God-hu jemë bojëmaje mu jemë vae barëjëꞌiroho uvorëjo: No mu aribövi sisë sisë javuajëjo. Ëho nosi muego ëꞌare höjo. \s1 Iesuhu ae 10 ajëmamu ae gemuehu God huë mae uavade jöhoje. \p \v 11 Iae Iesuro Jerusalem amore vaꞌëꞌi vaꞌëꞌi Galilee saꞌa vituohuꞌo Samaria saꞌa vituohuꞌo birorohadinö ëhunö vaꞌadeje. \v 12 Vaꞌoromo ë diröꞌore amore höröꞌiaꞌamu gavëꞌi sino jomoꞌe ae ahoꞌobëhe 10 rueromo roriꞌo riravareje. \v 13 Riravoromo ma-darugoꞌo uvoruomadeje: Iesuajo. Badajo. Noni vavaenimoromo ajamuijëjo. \v 14 Ajamuijëjamu Iesuro gëromo uëvadeje: De vaꞌirarijoho arue priest ömoꞌömoho röjëhirego jabumëro morijëgo gëꞌirarëjo. Morijëgo gëꞌirarëjamu örire vaꞌamu gavëꞌi marëjëvadeje. \v 15 Marëjëvamu gagorovo ae gemuëro vuonoröꞌöromo ma-darugoꞌo God mabëhe uabe rovadeje. \v 16 Rueromo Iesuare höru bëhire ague aho hiromo rajahijadeje. Röhu ë aho bogo Jew rajehu jioꞌi Samaria raje jiadeje. \v 17 Rovamu gagorovo Iesuro uavadeje: Jomoꞌe ae ahoꞌobëhe 10 marëjëvade höjo. Na mae-ëjo. Röhu a ioroꞌiore 9-ho diehiꞌoromo bogo rovare höjo. \v 18 Diehiꞌoromo nosi Jew rajoho bogo rueruomoꞌi ave saꞌa gö rajohuremu God mae uaꞌi vuonoröꞌö rovade höjo. \v 19 Ëhi uanugoromo ë Samaria rajoho uavadeje: Riꞌö vaꞌëjo. Jero God mae uehorovamu ëhuro marëjavëꞌe höjo. \s1 God-hu aevoromo hesi aji ma röjahuiromo böröme namiromo muebejavuoꞌiröhe jöhoje. \p \v 20 Ëhiꞌamu Pharisee a ioroꞌiorëro riꞌöromo Iesu uavareje: God divare aevoromo böröme namiromo muebejavuoꞌiramu no hesi ahariremu raromoꞌejarëjo. Raromoꞌejarëjamu Iesuro uëvadeje: God-hu böröme namiromo ahoꞌobëhe muebejëvajoho vöröꞌe muoho jemesi nunoho bogo garomo uvoꞌaꞌarujëjo: God-ro aevoromo muebejavuoꞌego no hesi ahariremu raromaruëjo. \v 21 O ja bogo aho uëꞌaꞌanuëjo: Aveho gahëjo. God-ro ave diröꞌoremu böröme namiromo muebejavuajëjo. O arueho gahëjo. God-ro ë diröꞌoremu böröme namiromo muebejëvajëjo. Bogo ëhioho uëꞌaꞌanuëjo ë hesi bëhoho God-ro jemesirire böröme namiromo muebejëvajëro jiëꞌëro. \p \v 22 Ëhi uënugoromo hesi ijorajo ömoꞌömoho uëvadeje: Majae ijonö jemëro God-are A Maho geꞌi nimo avohoromo uvoꞌaꞌarujëjo: Majae ëgobövie bogo gavëꞌëro nörö majae ma-bisemu gaꞌibejarëjo mae javuoꞌibejajo. Röhu bogo geꞌaꞌarujëjo. \v 23 Bogo geꞌiramu aëro jemë sarerëmiromo uëꞌaꞌaruëjo: Gahëjo. Nörö aruae höjo. O nörö aviae höjo. Ëhi uëvëꞌoho nadi ejëhoromo geꞌi jabuꞌoho vaꞌorëjo. \v 24 Ëhesi bëhoho naehu rueꞌirode majaho rueꞌiramu na bogo diröꞌe gemuoroho ro hiꞌi aꞌi baderehu öꞌidöre baderivoromo öꞌidöe ahoꞌo ajivo barëjego ae ahoꞌobëhe ga barëjaruëhi God-are A Maho naro ëhi rueꞌiramu geꞌaꞌarujëjo. \v 25 Iae ëhi jioꞌaꞌajëjo röhu urimoho na viꞌehe huë vavaene bövie biseꞌe baeꞌejöjo. Ave jaruvore raromarue ariböviohuro na bijönegoruomoꞌajëjo. \p \v 26 Röhu God-are A Ma naehu a nunire rueꞌiëꞌiroho a mami ae Noah-hu hijade majare jiadëhi ëhi gemuoho jioꞌaꞌajëjo. \v 27 Noah hijadevare evare aëro ie jove ueꞌahobe masurovobe ëhi jiëꞌe muohemu uehorovobe vaꞌojuvo evare Noah-mëro boat börömore rumo vaꞌamu gavëꞌi jovo börömëro rojomoromo a ioroꞌioroho baeniagëgamu vuovo barë nahonahovade höjo. \v 28 O a mami ae Lot-hu hijade majare jiadëhi God-are A Ma naehu a nunire rueꞌiëꞌiroho ëhi gemuoho jioꞌaꞌajëjo. Lot hijade majare evare ae ahoꞌobëhe ie jove ueꞌahobe bövie biseꞌe imobe iꞌo muꞌe vaebe javue vaebe ëhi jiëꞌe muohemu uehorovobe vaꞌojuvo \v 29 evare Lot-ro Sodom amore jioromo mae vaꞌamu gavëꞌi vënëro girosijiomëꞌe munëhuro rireromo ruvebiromo a ioroꞌioroho bijuëmamu vuovo barë nahonahovade höjo. \v 30 God-are A Ma naehu rueꞌiëꞌiroho aëro ëhi gemuoho ëꞌobe vaꞌojuvo evare ë majaho ma-majioho rueꞌaꞌajëjo. \p \v 31 Ëmaja rovëꞌoho ae rahu javu dönö haradare raromoꞌi jabesi inömo inömo osanö jiëꞌoho nadi inömoho ujuohoꞌi abo osaroho rumo vaꞌi o mure raromëꞌoho jabuꞌo nadi inömoho ujuohoꞌi uehorovoromo vuonoröꞌö rueꞌi ma-huruomoꞌirarëjo. \v 32 Lot-are vaborehu hesi inömo uehorovoromo vuonoröꞌöꞌiaꞌamu iꞌuehu hesi örire rovade jöho avoho uehorovorëjo. \v 33 Ae rahu hesi sinohuni uehorovoromo biririvoromo ave saꞌare hiꞌi ëhemu uehorovëꞌoho vuovo öriro vaꞌaꞌajëjo. O ae rahu hesi sinëni bogo uehorovoꞌi nasi jöhuremu uehorovoromo ma-guomorovëꞌoho ë ahuro maro hiemu hiꞌaꞌajëjo. \v 34 Röhu na avehuꞌo uëvajëjo. Naehu rueꞌirode vahire evare ae niöꞌiro röhe gemuore dirohoꞌaruëjo. Dirohoꞌiramu God-ro göho baeꞌi göho ë vuonugoꞌajëjo. \v 35 Magonahe niöꞌiro gemuoro ariromo ioho saꞌijovoromo avohoꞌiramu God-ro göho baeꞌi göho ë vuonugoꞌajëjo. \v 36 [Ae niöꞌiro mure ariꞌiramu God-ro göho baeꞌi göho ë vuonugoꞌajëjo.] \v 37 Ëhi uëvamu rue ijorajo ömoꞌömohuro uavareje: Bada ja di öri ariꞌere vuonoröꞌö ruenëjo. Ruenëjamu uhuꞌe uëvadeje: Sagohe dinöꞌe jiajire ë ugoho gagovoruomoꞌajëjo. \c 18 \s1 Magonaho doruehu jö mevaje a hesi örire biririvoromo ëninamijamu ajamade uhu jöhoje. \p \v 1 Iae Iesuro uhu jöe gö majëhijadeje aëro heromo uvoröhego: No bogo uꞌuhoꞌi biririvoromo parie vaeꞌi ariꞌejarëjo. \v 2 Majëhiromo uëvadeje: Iae ae gemuëro hijade höjo. Hu jö heromo mevaje a böröme jiade höjo. Hu God bogo ma uehorovoromo a jabesi örirohuꞌo bogo ma uehorovonövade höjo. \v 3 Hu bogo mae uehorovëꞌe ae jioꞌi röhu magonaho doruëro ë ame gemuore hijade höjo. Hiromo ë jö mevaje a hesi örire rueromo uaꞌi hinövade höjo: Ajemego sisë vaejevaje aho iosiramiꞌiröjo. \v 4 Ëhi uaꞌego bogo ejahonövade höjo. Ëhiꞌoꞌi arijuvo ë jö mevaje ahuro hesi uehorovoromo uvade höjo: Na God bogo uehorovoromo a jabesi örirohuꞌo bogo uehorovaje höjo \v 5 röhu ave magonaho doruohuro dinemiꞌi hiꞌego na bijönegoꞌego ëhuni na hesi öroho avohahoꞌejöjo huro ro ueꞌi hijego na heꞌi hijego uꞌuvevojöëni. \v 6 Badaro ë uhu jöho ëhi majëhinugoromo jö bëhoho uëvadeje: Ëjö mevaje a sisëhu diehi jövadoho uehorovorëjo. \v 7 Aꞌi God-ro diehi ëꞌaꞌajëjo. Hesi aribövi maehu vahie sisone jene hesi örire ëninamiꞌi arijaruoho na hu jabesi mu öroho bogo avohëhoꞌajëjo. Na hu majae ëgobövie örisanuovoꞌi bogo burëroho ajëmiꞌajëjo. \v 8 Iae hu ma-burëro ajëmiꞌajëjo. Röhu God-are A Ma naehu saꞌare rovëꞌiroho na na gaꞌejöjo aëro biririvoromo God mae uehorovoꞌiramu o bogo. \s1 Ae döemu mae jiajohuꞌo a sisëꞌo pari vaejare uhu jöhoje. \p \v 9 Iae Iesuro gëvadeje ae gö jabesi sivue uehorovoromo uvamu: Noremuëremu maho javuajëromo a ioroꞌioro jabesi jöho bogo uehorovoruomamu gëgorovo jabesi örire ave uhu jöho majëhiromo uëvadeje: \v 10 Iae ae niöꞌiro God-are osa börömore parie vaeꞌi ajiomare höjo. Göho Pharisee ae jiade höjo. Göho vajiohuꞌe tax baejaje ae jiade höjo. \v 11 Ajiomoromo Pharisee ahuro vaꞌoromo namiromo parie vaeromo ëhi uavade höjo: God-ajo. Na jasi örire huë mae uavajëjo rabëni a ioroꞌioroho jabu ananoꞌe vajiohuꞌe gohoꞌamarue mu vaeruomajëhi naehu bogo ëhi ëꞌajohuni. O aruëre tax baejaje ae jiajëhi na bogo ëhi jevajohuni. \v 12 Aꞌi hurae gemu gemu hesi uhure majae niöꞌi jasi jöëni na ioho bogo ijaje höjo. Inöme rabe ujuohëꞌoho 9 nasi bahiꞌi gemu jani bamahobe vaꞌaje höjo. \v 13 Ëhi uaꞌirögoro rue tax baejaje ahuro roriꞌo namiromo javojimamu nunoho bogo öꞌidöho siorohoꞌi vineboho övëro anoꞌanovoromo God uavade höjo: Na a sisë jevaje nani vavaenimëjo. Ëhiꞌare höjo. \v 14 Naro jemë uëvajëjo: Tax baejaje aho God-ro hesi sisëho uehorovoromo vuonugamu God-are nurire mae namijëꞌëro hesi osare vuonoröꞌö abuejade höjo. Aꞌi rue Pharisee aho bogo ëhioho maho abuejade höjo. Ëhesi bëhoho ae rahu hesi sivu uehorovoromo döre bamorovëꞌoho hesi ihoho abueꞌaꞌajëjo. O ae rahu baꞌobuerovëꞌoho hesi ihoho döro ajiomoꞌajëjo. \s1 Iesuhu hesi övo asisöꞌo inino jabesi sinore bamëhade jöhoje. \p \v 15 Ëhi uëvamu aëro asisöꞌo ininoho ëhuꞌo sö ujuoho rueruomadeje Iesuro öve jabesi sinore bamëhojöro. Ujuoho rovamu gëgorovo Iesuare ijorajo ömoꞌömohuro birëgareje. \v 16 Birëgamu hegoro Iesuro asisöꞌoho ujuoho ruejöro uvoromo hesi ijorajoho uëvadeje: Nadi ahëvoꞌi uëhego rueruomajo. Ëhi jiëꞌe asisöꞌo vaꞌëne jörume raromëꞌe aribövioho God-ro böröme namiromo muebejëvego hesi ahariremu raromoruomaje höjo. \v 17 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Asisöꞌo ininehu bogo sivu uehorovoꞌi God-hu muebejavuajoho mae hö uvaruëhi ae rahu bogo ëhi uvëꞌoho God-are ahariroho bogo vaꞌo raromoꞌaruëjo. \s1 Bövi biseꞌo marohëꞌe a hesi jöhoje. \p \v 18 Ëhiꞌamu iae Jew rajo a böröme gemuëro riꞌöromo Iesu uavadeje: Tisa ja a mae javajëjo. Na diehiꞌoromo ma-ioroꞌioremuoho maroho hiꞌejöjo. \v 19 Maroho hiꞌejöjamu uavadeje: Jero na uevanuëjo: Ja a mae javajëjo. Iae mae höjo röhu hesi God gemu a maho höjo. \v 20 Röhu mae hiꞌiranëro ue gevanuoho ja God-are jögoroho iae gavanue höjo. Nadi gohoꞌamonëjo. Nadi aho anonëjo. Nadi vajiohoho baenëjo. Nadi sareriꞌe jöho aho majëhinëjo. Jasi vëmoho vavuoho mae uehorovëvonëjo. Mae hiꞌirane öroho ëhi höjo. \v 21 Öroho ëhi höjamu uavadeje: Iae mae-ëjo röhu na asisöꞌere aevoromo jö ebe rovodoho jaruvohuꞌo ëhi gemuoho ëꞌaje höjo. \v 22 Ëhi gemuoho ëꞌaje höjamu hegorovo Iesuro uavadeje: Iae mae ëꞌanue höjo röhu mue gemu bogo vaejëꞌe javajëjo. Jasi bövioho biseꞌoho imoꞌamoromo monioho baeromo inömo bogo eni jiëꞌe aribövioho suvuorëminëjo. Ëhi ëꞌëꞌoho bövie biseꞌe maho maho janioho öꞌidöre jiahoꞌajëjo. Ëhiꞌoromo rueromo nasi ijoro ijoro juvonövonëjo. \v 23 Ëhi uavamu hegorovo ruehuro hesi uehorovoromo uvadeje: Na bövie biseꞌe börömo mae jevëꞌëro suvuorëmiꞌirodoho na bogo eni jevajëromo huë vavaene böröme baejadeje. \p \v 24 Huë vavaene baejamu Iesuro hu garomo a ioroꞌioroho uëvadeje: Bövi biseꞌo marohëꞌe mae jiëꞌe ariböviehu God-hu muebejaje öri ariꞌere vaꞌëꞌoho anojiꞌe mae höjo. \v 25 Mi börömo anugo gagore nugöꞌöjëꞌoho ja bogo eni javoꞌajëjo. Röhu ëhi ëꞌëꞌoho samae jianovoꞌi aꞌi bövi biseꞌo marohëꞌe ariböviehu God-hu muebejaje öri ariꞌere vaꞌiröhoho ëho anojiꞌe mae höjo. \v 26 Ëhi jövamu heromo uavareje: Ëhi jiëꞌoho no diehiꞌoromo maroho vaꞌejarëjo. No ae ahoꞌobëhe bogo eni javuajëjo. \v 27 Bogo eni javuajëjamu Iesuro uëvadeje: Iae ëhi höjo röhu jemë ma-aëro jëvëꞌëro mu vaejëꞌoho bogo eni jëvajoho ëho God hu eni jiajëjo. \p \v 28 Ëhi uëvamu Peter-ro riꞌöromo Iesu uavadeje: Aveho gavëjo. Noro bövie biseꞌe nosiroho vuonugoꞌi jasi ijore ijore jijihëꞌe javuajëjo. \v 29 Jijihëꞌe javuajëjamu Iesuro uavadeje: Ëho iae mae höjo. Aveho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Ae rahu God-hu muebejëvoꞌiröhe mu uehorovoromo ëhuni javue vabore ö ömoꞌöme vëmu vavuꞌe aboji harihuꞌe vuonugoꞌamëꞌoho \v 30 ëhi jiëꞌe aribövioho jemë jemesi bövioho biseꞌoho ëho ma-biseꞌe vuonugarije höjo röhu avevejöꞌe ave saꞌare bövi mae baeꞌaꞌarujëjo. O majae ijonö jemë ma-ioroꞌioremu maro raromoꞌarujëjo. \s1 Iesuhu guomoröhe jö urimo vae niöꞌi majëhijadoho ijonö röhu maho majëhijade jöhoje. \p \v 31 Iae Iesuro hesi ijoraje 12-ho roriꞌo sö vaꞌoromo uëvadeje: Aveho hehëjo. No Jerusalem amore ajiomaruëjo. Ajio raromoꞌiramu evare urimo jö God-aro baeromo majëhinövare ariböviehu jö jajivoꞌamarëhi ëhi jiëꞌe muoho Jerusalem rajëro God-are A Ma nasi örire vaejevoꞌaruëjo. \v 32 God-ro hesi ëhi bamëꞌëro naro saꞌa göre jioromo rovare aribövi jabesi övore vaꞌejöjo. Vaꞌiramu jaburo baejevoromo sivegoromo ijumevoromo sabëro ödegoromo \v 33 hisuebijevoromo anegoꞌiramu guomevoꞌajëjo. Guomoromo majae niöꞌi gemu hesi uhure riꞌöꞌejöjo. \v 34 Ëhi uëvamu hegorovo hesi ijorajoho jabu bogo mae bogo hejareje. Bëhoho subivëhëꞌëro hesi jöho bogo avoho baejareje. \s1 Iesuhu Jericho amore rueromo nuni sisëꞌe ae ajamade jöhoje. \p \v 35 Ëhiꞌamu iae Iesuro vaꞌadoho vaꞌo Jericho amore höröꞌiro ëꞌadeje. Röhu nuni sisëꞌe ae gemuëro ë öri ionire hiromo maëni sisëni ae ëninëmijadeje. \v 36 Ae ëninëmiromo hejade ae ahoꞌobëhe mae rovaꞌavamu hejëꞌi ae uëvadeje: Jabumë rabëꞌi rovaꞌaruëjo. \v 37 Rabëꞌi rovaꞌaruëjamu aëro uavareje: Iesu Nazareth rajohuro rovaꞌego ëhuni ëꞌaruëjo. \v 38 Ëhi uavamu hegorovo nuni sisëꞌe ahuro ma-darugoꞌo uvadeje: David-are ujoho böröme javaje Iesu jero nani vavaenimëjo. \v 39 Vavaenimëjamu hegorovo rue urimo vaꞌare ariböviohuro birevoromo uavareje: Jöe vuonugëjo. Jöe vuonugëjamu hejëꞌi ma-darugo maꞌo uvoꞌi hijadeje: Hë David-are ujoho nani vavaenimëjo. \v 40 Ëhi uvoꞌi hijamu Iesuro vaꞌadoho vuonugoꞌi ë namiromo uëvadeje: Nuni sisëꞌe aho huꞌirae baruehëromo barovamu nuni sisëꞌe aho uavadeje: \v 41 Naro diehi ajamijöro nagajëjo. Nagajëjamu uavadeje: Bada ajemego na nune dadovoromo uherihöjo. \v 42 Uherihöjamu Iesuro uavadeje: De nune dadovoromo uherihëjo. Jero God mae uehorovamu ëhuro marëjavëꞌe höjo. \v 43 Ëhi uavamu ma-burëro uherihadeje. Uherihoromo God huë mae uabe Iesuare ijore ijore vaꞌadeje. Vaꞌamu ae ahoꞌobëhe garomo God rajahiruomadeje. \c 19 \s1 Zacchaeus-hu Iesu gaꞌi nimamu ëhi ëꞌade jöhoje. \p \v 1 Ëhiꞌamu Iesuro Jericho amore rovëꞌëro amo ririre rovaꞌadeje. \v 2 Röhu ë amore ae gemu hijëꞌe jiadeje. Hesi ihoho Zacchaeus jiadeje. Hu tax baejaje a böröme jiadeje. Hesi bövioho biseꞌoho marohëꞌe mae jiadeje. \v 3 Amo Iesuro rueromo vaꞌiaꞌamugo Zacchaeus-ro Iesu gaꞌi sivohoromo röhu ae ahoꞌobëhe tagavoromo urahëꞌëro bunosirivamu bogo avoho gavadeje. \v 4 Bogo gagorovo uvadeje: Iesuro ë örire vaꞌaꞌajë uvoromo urimo tutuvo vaꞌoromo öri bëhire ijo duvahore ajio hijadeje Iesu rovego niomoꞌamo gaꞌiro. \v 5 Ajio hijamu Iesuro hu jiajiꞌere ruegoro namiromo sioroho garomo uavadeje: Zacchaeus-ajo. Ma-burëro ruvebijego vaꞌarëjo jaruvoho na jasi osare hiꞌiëꞌe jevaje. \v 6 Ëhi uavamu hejëꞌi Zacchaeus-ro nimorohoromo ma-burëro abueromo Iesu huꞌirae baeromo hesi osare vaꞌoromo rajahijadeje. \v 7 Rajahijamu ae ahoꞌobëhe gavare Iesuro Zacchaeus-are osare vaꞌamu gagorovo bijönimoromo uarovareje: Asëꞌe Zacchaeus a sisë höjo. Iesu rabëni ëhi jiëꞌe a hesi osaroho niavoꞌi vaꞌajëjo. \v 8 Ëhi uarovamu Zacchaeus-ro riꞌöromo Bada uavadeje: Bada aveho hejëjo. Nasi bövioho biseꞌoho ririre tarioromo vituoho baeꞌi vituoho bogo eni jiëꞌe aribövioho suvuorëmiꞌejöjo. Naehu a rahuare inömo sarerëmiromo vajiohehu ujuohodoho iae na ëhi niöꞌi ëhi niöꞌi ëhi mana vuonoröꞌö bojëmibe vaꞌejöjo. \v 9 Bojëmibe vaꞌejöjamu hegorovo Iesuro ae ahoꞌobëhe uëvadeje: Jaruvo ave osare raromarue aribövi jabesi sisëho uehorovoromo vuonugëhëꞌëro mae jëvajëjo. Ëhesi bëhoho Zacchaeus huꞌo Abraham-are ujëro jiëꞌëro ëhuꞌëro God-hu huë baejaje ae höjo. \v 10 Zacchaeus vaꞌëne ëhi subiröꞌöꞌamëꞌe aribövi ioroꞌioroho nahoꞌamoromo sö rueromo maro nugoꞌamoꞌirodëni ëhuni God-are A Maho na rovode höjo. \s1 A böröme gemuehu hesi mu aribövi ijo bajo bojëmiromo avoho muebejehorë uëvade uhu jöhoje. \p \v 11 Ëhi uëvamu ae ahoꞌobëhe hejareje. Heromo uvareje: Iesu Jerusalem höröꞌi dunovajëjo. Höröꞌiramu gavëꞌi no aevoromo gaꞌejarëjo God-ro böröme namiromo no muebejavuoꞌiramu. Ëhi uvoruomamu gëgorovo Iesuro hesi jöho uhuꞌe majëhiromo uëvadeje: \v 12 Iae a böröme gemuëro hijade höjo. Hiromo öre ëgoböviro saꞌa göro vaꞌiëꞌade höjo hesi saꞌa mueberöhe darugoho baeromo vuonoröꞌö rueꞌiröhëni. \v 13 Vaꞌirögoro hesi mu vaejaharue ae ahoꞌobëhe 10 jaburo ruejöro uvëvoromo rueruomamu ae gemu gemu 20 kina 20 kina ëhi bojëmibe vaꞌade höjo. Bojëmibe vaꞌoromo uëvade höjo: Ave monioho baeromo muoho ma-vaemu vaeromo monie göꞌo döro baejehorego evare na vuonoröꞌö rueromo baeꞌiröjo. \v 14 Ëhi uëvëꞌëro vaꞌamu gagorovo ë a börömoho hesi saꞌa rajohuro nue huodivëꞌëro ae gö rëmöꞌöjamu a börömo hesi ijore vaꞌare höjo. Vaꞌoromo ë saꞌa göre suorovoromo a masijoho uëvare höjo: Ëaehu böröme namiromo nosi saꞌa muebejavuoꞌiröhoho no bijönaguajëjo. \p \v 15 Ëhiꞌamu ë ahuro hesi saꞌa mueberöhe darugoho baeromo vuonoröꞌö rovade höjo. Rueromo jöe nugöꞌöromo hesi moni bojëmade mu aribövioho uëvade höjo: Ruehego na gëvöjo monioho dimine dimine göꞌo döroho baejehëꞌe jëvego. \v 16 Ëhi uëvamu ae gemuëro urimo rueromo uavade höjo: Jaehu 20 kina bojemijanohuro ëhuro na mue vaeromo göꞌo döre 200 kina baejahëꞌe jevajëjo. \v 17 Baejahëꞌe jevajëjamu ruehuro uavade höjo: Mabëhëjo. Ja mu mae vaejanue ae javajëjo. Ja mu biseꞌoho mabëhe muebejehobe rovanohuni ëhuni naro darugoho bojamiꞌejöjo jero ame ahoꞌo 10 muebejehoꞌiranego. \v 18 Ëhi uavamu gavëꞌi mu vaejaje a göhuro rueromo uavade höjo: Jaehu 20 kina bojemanohuro ëhuro na mue vaeromo göꞌo döre 100 kina baejahëꞌe jevajëjo. \v 19 Baejahëꞌe jevajëjamu ruehuro uavade höjo: Jero ame 5 muebenëjo. \v 20 Muebenëjamu gavëꞌi mu vaejaje a göhuro rueromo uavade höjo: Jasi 20 kinaho aviae höjo. Niögëro numoromo avoho bamahëꞌe jevajëjo. \v 21 Ëhesi bëhoho naro ja juhuonamijode höjo ja vöröꞌe ae javëꞌego. Ae göehu baꞌamaroho bivaroho ja ma-ijanue höjo. \v 22 Ëhi uavamu hesi börömohuro uavade höjo: Ja mu sisë vaejanue ae javajëjo. Jaehu jasi jöꞌehu jövanue jöe gemuoho ëho naro baeromo vuonoröꞌö ja mana majahiꞌiëꞌajëjo jero heromo uvoꞌiranego: Ojoꞌe na sisë ëꞌaje ae jevajëjo. Jero uvane höjo: Nörö vöröꞌe aëro jiëꞌëro ae göehu baꞌamaroho bivaroho ma-ijaje höjo. \v 23 Ëhi uvanoho röhu ja rabëni nasi ijo bajoho bogo baeromo avoho bahijarue aribövi jabesi övoroho bamane höjo na rueromo nasiroho baeromo göꞌo döre bamaroho ëhuꞌo baeꞌirode. \v 24 Ëhi uanugoromo ë bëhire riravarue aribövioho uëvade höjo: Ëia hesi 20 kina baeniahiromo 200 kina baejade aho bojamihëjo. \v 25 Bojamihëjamu rue ariböviohuro uavare höjo: Iae mae höjo röhu mamiꞌe iae hu 200 kina baejade höjo. \v 26 Baejade höjamu ruehuro uëvade höjo: Na aveho uëvajëjo. Mu vaeꞌirane suvuore javëꞌoho God-ro göꞌo bojamiꞌiramu baeꞌaꞌanuëjo. O bogojavëꞌoho bisemu baejanoho God-ro baeniahiꞌajëjo. \p \v 27 Röhu na nu huodegarue aribövi jabesi jöho uëꞌiëꞌajëjo. Naro böröme namiromo muebejëvoꞌiaꞌamu bijönimare jiaje ëhuni guduamo ujuoho rueromo nasi nunoro muoꞌamego vuovajo. \s1 Iesuhu Jerusalem mabëhe rovade jöhoje. \p \v 28 Ëaribövioho ëhi uënugoromo Iesuro urimo Jerusalem höröꞌi ajiomamu gavëꞌi ë ariböviohuro ijore rihiromareje. \v 29 Ëhiꞌoromo Iesuro Olives Dahorure Bethphage amo o Bethany amo jiajinö ë ajio höröjadeje. Hörönugoromo hesi ijorajoho niöꞌi rëmöꞌöromo \v 30 uëvadeje: Arue jemesi nuninörire amohuro vaꞌohëjo. Vaꞌo höröꞌi gaꞌaꞌarujëjo donkey harihe biseꞌego aehu döre bogo hiromo vaꞌaruoho benugëꞌe jioꞌiramu. Benugëꞌe jiego jiovoromo huꞌirae ruerëjo. \v 31 O aehu uëvëꞌoho: Jemë rabëni jiovarujë uëvëꞌoho uërëjo: Badaro ave mioho nimoꞌego ëhuni jiovaruëre. \v 32 Ëhi uëvamu vaꞌoromo gavareje Iesuhu uëvadëhi ëhi jiamu. \v 33 Ëhi jiamu gagorovo jaburo donkey harihoho jiovamu gavëꞌi ë mi arijoꞌoho jaburo gëromo uëvareje: Jemë rabëni donkey harihoho jiovarujëjo. \v 34 Rabëni jiovarujëjamu rueho jaburo uëvareje: Badaro ave mioho nimoꞌego jiovaruëjo. \v 35 Ëhi uëromo jiovoromo huꞌirae barueromo jabesi niögoho mi dejore ruahoꞌamo bahiromo Iesu maꞌenamu ajio döre hijadeje. \v 36 Hiromo vaꞌamu gavëꞌi ae ahoꞌobëhe niögoho örire ahahobe vaꞌareje. \v 37 Ahobe vaꞌamu Iesuro ë vaꞌoromo Olives Dahorure ajiomoromo hojire höröromo Jerusalem höröꞌi abueꞌiëꞌadeje. Abueꞌiaꞌamu Iesuare aribövie ahoꞌobëhe Iesuro mu masije ahoꞌo vaejamu garuomëꞌëro ma-darugoꞌo God mae uabe nimorohobe abueruomadeje. \v 38 Abuejëꞌi uvoruomadeje: \q1 Ave aho a börömehu Badare ihore rovajoho mabëhëjo. \q1 Öꞌidöre aribövioho huë maro raromaruëjo. \q1 Aje ahoꞌo God-aremu höjo. \p \v 39 Ae ahoꞌobëhe huꞌo gemuore vaꞌoruomadeje röhu Pharisee a ioroꞌiorohuro Iesu uavareje: Tisa jasi aribövioho uëvego ja rajahijaruoho vuonugarëjo. \v 40 Vuonugarëjamu Iesuro uëvadeje: Bogajo. Na aveho uëvajëjo. Nasi ariböviehu rajehijaruoho vuonugoꞌibejarëjo ë munëho jaburo aëro ëꞌanovoromo nasi örire rajehiruomoromo ma-darugoꞌo uvoruomoꞌibejajo. \s1 Iesuhu Jerusalem amo rajëni nivade jöhoje. \p \v 41 Ëhi uënugoromo Iesuro vaꞌadoho Jerusalem amo bëhi mare vaꞌadoho vaꞌo amoho garomo vavaenimoromo \v 42 nivëꞌi uvadeje: Vaevëꞌoho jemë jaruvo gaꞌibejarijëjo jemë diehi ëꞌoromo ma-mae raromoꞌirarije öroho ëhi jiego gaꞌibejarijëjo mae jëvoꞌibejajo. Röhu jaruvo gaꞌibejarijoho tugohëꞌëro bogohöjo. \v 43 Majae ijoho rueꞌiramu jemëꞌo muorovarue ariböviohuro rueromo saꞌae babaenemi rovaꞌoromo tugohoromo ruë numë numëvo barëꞌaruëjo. \v 44 Numëvoromo jemë ujuoho saꞌare behumëvoꞌamoꞌaruëjo jemëꞌo jemesi asisöꞌohuꞌo. Munë javu vaeromo babaenemibe ajiomaroho jaburo dadovoꞌiramu ahoromo saꞌaro ruvebi barë nahonahovoꞌajëjo. Rabëni hesi bëhoho God-ro jemë ajëmiꞌi rovamu jemëro ëho bogo uehorovëꞌego ëhuniajo. \s1 Iesuhu God-are amo börömore vaꞌoromo diehi ëꞌade jöhoje. \p \v 45 Iesuro nivëꞌi ëhi uvoromo God-are amo börömore ajiomoromo bövie biseꞌe imoꞌamarue aribövioho osare jëvamu rarovöꞌöjëvadeje. \v 46 Rarovöꞌöjëvoromo uëvadeje: God-are surire jöho ëhi uvëꞌe höjo: God nasi osaho nasi örire jö atoꞌirarije osae höjo. Ëhi uvëꞌe höjo röhu jemëro mu sisë ëꞌëꞌëro ëhuro ave osaho vajiohuꞌe ariböviehu gurihirovarue juju gagoho vaꞌëne höjo. \p \v 47 Ëhi ëꞌëꞌëro Iesuro majae ëhi God-are osare hiromo jöho röjëhinövadeje. Röjëhijamu priest masijohuꞌo Jew rajo jögoru öri röjëhijarue ariböviohuꞌo Iesu anoꞌiröhe öroho nahoꞌi amo rajo a masijoho jabuꞌo ëhi ëꞌareje. \v 48 Öroho nahoromo gavare ae ahoꞌobëhe Iesuare jöhuremu heꞌi hiaꞌe avohamu gëgorovo uvareje: No Iesu anëꞌoho ë aribövioho jaburo diehiꞌavuoꞌaruëjo. Ëhi jiëꞌëro Iesu anoröhe öroho bogo birohareje. \c 20 \s1 Jew rajo a masijehu Iesu bogo ma uehorovoromo darugoho dinöꞌe baejane hö uavare jöhoje. \p \v 1 Ëhiꞌamu Iesuro God-are amo börömore hiromo ae magonahe hesi jö maho majëhiromo hesi öroho röjëhijadeje. Röjëhijamu gavëꞌi Jew rajo priest masijohuꞌo jabesi jögoru öri röjëhijarue ariböviohuꞌo ëho jaburo a duvaho ömoꞌömohuꞌo gemu mae rueruomadeje. \v 2 Rueromo Iesu uavareje: Ave jöho uövuego no heꞌirarëjo. Jaehu God-are amo börömore hiromo mue gö gö vaejanuoho diehi jiëꞌe daruge javoromo o raro darugoho bojamijëꞌëro ëhi jiëꞌe muoho vaejanue höjo. \v 3 Vaejanue höjamu Iesuro uëvadeje: Nasi darugo hesi jö ue gevarujoho naꞌo jemë jöe gemu uë gëꞌiëꞌajëjo. \v 4 John-hu bapataeto vaejavuonövadoho na God-ro o ma-aëro darugoho bojamijëꞌëro ëhioho ëꞌonövade höjo. \v 5 Ëꞌonövade höjamu rue a masijohuro Iesu diehi mana uaꞌiröhe jöho jabesi mevoromo uarovareje: Noehu uavëꞌoho: God-ro John darugoho bojamade hö uavëꞌoho Iesuro uöꞌaꞌajëjo: Ëhi jiëꞌoho jemë rabëni John bogo ma uehorovarije höjo. \v 6 O noehu Iesu uavëꞌoho: Ma-aëro John uavamu ëꞌade hö uavamu hejëꞌoho ae ahoꞌobëhe munëro vajamuiꞌaruëjo ë hesi bëhoho jaburo uvoruomëꞌëro: John hu jö God-aro baeromo majahuinövade ae hö uvoruomëꞌëro. \v 7 Ëhi uarovoromo Iesu uavareje: No dadivavuajëjo John darugoho dinöꞌe baeromo muoho vaejade höjo. \v 8 Vaejade höjamu Iesuro uëvadeje: Ëhi jiëꞌoho jemëhu uevarije jöho naꞌo bogo uëꞌejöjo: Ëhi jiëꞌe darugohuro na muoho vaejaje höjo. \s1 Mu ariböviehu a börömo hesi öꞌi bajo mu mueberomo sisë ëꞌare uhu jöhoje. \p \v 9 Iesuro ëhi uënugoromo ë Jew rajo aribövi jabesi jö sisëho uhuꞌe majëhiromo ae ahoꞌobëhe uëvadeje: Iae ae gemuëro mure grape öꞌoho bivoꞌamade höjo. Bivonugoromo ae uëvade höjo: Na vaꞌejöjo. Jemëro nasi muoho muebejehorëjo. Mueberomo öꞌi bajoho raeromo mavego nasiroho bahiꞌi ioroꞌioroho jemesi ujuohorëjo. Ëhi uënugoromo riꞌöromo saꞌa göro vaꞌoromo majae ëgobövie ë hijade höjo. \v 10 Hijuvo gavade öꞌi bajo urarue majaho rovamu mu vaejaharue aho gemu uavade höjo: Vaꞌiranoho mu muebejarue aribövioho uënego öꞌi baje gö iꞌimamego ujuoheho ruenëjo. Ujuoheho ruenëjamu ruehuro vaꞌade höjo. Vaꞌo mure höröjamu gavëꞌi rue mu muebejarue ariböviohuro ë aho anoromo sihöꞌöjamu sionëro övemu rovade höjo. \v 11 Övemu rovamu gagorovo mu arijoꞌohuro mu vaejahaje a göho nugöꞌöjamu mure vaꞌade höjo. Vaꞌo höröjamu gavëꞌi rue mu muebejarue ariböviohuro ë aho anoromo hesi örire mu sisë vaeromo sihöꞌöjamu sionëro övemu rovade höjo. \v 12 Rovamu gagorovo mu arijoꞌohuro mu vaejahaje a göho nugöꞌöjamu mure vaꞌade höjo. Vaꞌamu gavëꞌi mu muebejarue ariböviohuro ë aho anojuvo gavare hesi sino hahoꞌoho ma-köëremu rumorovoromo rövamu roriꞌo babuꞌöjare höjo. \v 13 Ëhiꞌamu gagorovo mu arijoꞌohuro uehorovoromo uvade höjo: Ëhi jiëꞌoho na diehiꞌoromo öꞌi bajoho ujuohoꞌejöjo. Iae na nasi harihu mabëhoho nugöꞌöꞌejöjo. Nugöꞌöꞌiramu vaꞌiramu rue ariböviohuro hu garomo uvoruomoꞌajëjo: Nöruare harihe hö uvoromo ëhuni nani hu mae uehorovoruomoꞌajëjo. \v 14 Ëhi uvoromo hesi harihoho nugöꞌöjamu mure vaꞌade höjo. Vaꞌo höröjamu gavëꞌi rue mu muebejarue ariböviohuro uarovare höjo: Arue rovaje ahuro hesi vavu hesi sionoho bae hesi höjo. Ëhuni ëꞌego ano bamarëjo ëhuro ave muoho noro baeröhe höjo. \v 15 Ëhi uarovoromo ë aho guduamoromo mure jiamu roriꞌo bijimo buꞌöromo anamu guomade höjo. Ëhiꞌare höjo. \p Ëhi jiëꞌoho mu arijoꞌohuro ë mu muebejarue aribövioho diehiꞌëvoꞌajëjo. \v 16 Huro rueromo iꞌue bojëmiromo muoꞌamoꞌi ë muoho ae gö bojëmiꞌajëjo jaburo mueberöhego. Ae gö bojëmiꞌajëjamu hegorovo ae ahoꞌobëhe bëhoho uehorovoromo uvareje: Mu muebejare ariböviehu sisë ëꞌoromo iꞌu baejarëhi nosi a masijo ëhi jëvoröhoho no bijönaguajëromo Iesu uavareje: Asëꞌe ëhi jiëꞌoho mu sisë höjo. \v 17 Mu sisë höjamu hegoro Iesuro jabumë ërimëhoromo uëvadeje: Jemesi a masijehu ëhi jiëꞌe mu sisë vaeromo iꞌu baeröhoho jemë bijönëgajëjo röhu ave uhu jö God-are surire jajivadoho bëhe gemuoho höjo: \q1 Munë javue vaeꞌirögoro munë gemu bijönimoromo vuonugare höjo. \q1 Vuonugaroho jaruvoho ë munëhuro javuoho nigemoꞌego bibivoromo mae namijajëjo. \m Ëhi jajivëꞌe höjo. \v 18 Röhu aehu ë munë döre bejëꞌoho ahoro ahoro baeꞌaꞌajëjo. O ë munëhu a döre berovëꞌoho aho saꞌijovo barëꞌajëjo. \s1 Iesuhu guaro berovojöro aehu tax jö ua gavarohoje. \p \v 19 Ëhi uëvamu hegorovo rue Jew rajo jögoru röjëhijarue ariböviohuꞌo priest masijohuꞌo ëho jaburo garomo uvareje: Iesuro a masijoho no biraguoromo ëhuni uhu jöho jövajëjo. Jövajë uvoromo evare Iesu guduamo bavaꞌiëꞌoromo ae ahoꞌobëhe juhuonëmiromo vuonugareje. \v 20 Vuonugonugoromo Iesu garomo muebejuvo majae eni jiamu gagorovo ae uëvareje: Vaꞌirarijoho Iesu sareramijego huro uvoꞌirajo: Jemë a mae jëvajëjo. Ëhiꞌoromo hesi öroro jöe ua gavego huro jöe sisëꞌi jövoromo guaro berovoꞌirajo. Berovego evare no guduamo bavaꞌoromo gavanare övore bojamiꞌiröhe höjo. \v 21 Ëhi uëvamu hegorovo jaburo vaꞌoromo Iesu sarerisareriamiromo uavareje: Tisajo. Iae no gavarue höjo ja jö maemu jövoromo mu maemu röjahuijego. Jero no göromo ma-gemu uehorovavuoromo God-are örohemu mae röjahuijanue höjo. \v 22 Ëhuni jö harihe ua gaꞌiëꞌaruëjo tax jöho. Rome a börömohuro nosi saꞌaho muebejego noro hu tax bojamijarue höjo. Noehu ëhi ëꞌaruoho na ëhuro nosi jögoroho aharue höjo o bogajo. \v 23 Bogajamu Iesuro gëromo uvadeje: Naehu ioꞌa o boga uëvëꞌoho ijumevoꞌi nimaruëromo uëvadeje: \v 24 Ijo baje gemu röjehihego na gavöjo. Röjahijamu uëvadeje: Rahuare nu anoꞌohuꞌo ihohuꞌo jajivëꞌe höjo. Jajivëꞌe höjamu uavareje: Rome a börömo hesi höjo. \v 25 Rome a börömo hesi höjamu Iesuro uëvadeje: Ëhuni Rome a börömo hesiroho ëho hesi öroro bojamiꞌi God-aroho ëho God-are öroro bojaminövorëjo. \v 26 Ëhi uëvamu hegorovo rue Iesuare jö sisë nahare ariböviohuro uvareje: Noro uvare höjo: Noro Iesu bijioho gaꞌiramu huro tax jöho sisëꞌi jövoromo a nuniro beꞌaꞌajë uvaroho röhu hu bogo bejade höjo. Ëhi uvoromo jöe barëjëvamu jörumoraejareje. \s1 Iesuhu guaro berovojöro vuovëꞌe ariböviehu riꞌöruomoꞌiröhe jö Sadducee ariböviehu hu ua gavarohoje. \p \v 27 Jörumoraejamu iae Jew rajo a masijo ioroꞌiorohuro rovareje. Jabumë Sadducee jö uehorovarue aribövie jioruomadeje. Sadducee ariböviohuro uehorovoromo uvoruomajeje: A vuovëꞌoho ijonöho bogo riꞌöꞌamoꞌi ma-ioroꞌiore gemu vuovoꞌajëjo. \v 28 Ëhi uvoruomaje ariböviohuro rueromo Iesu guaro berovojöro sarerisareriamiromo uavareje: Tisajo. Moses-ro jögore jajivoromo uövuëꞌe höjo: Aboji harihuꞌo rumoꞌe a vuovego diehi ëꞌiröhe öroho aviëhi höjo. Aehu vaboro masuromo vaboroho aboji harihuꞌoho bogo vaejëꞌe baruehu guomoꞌi vaboro nugëꞌoho hesi öhuro vuojiroho masuromo ëhuro guomade ö hesi ihoro ujoho vaejahoꞌajëjo. Moses-are jögoroho ëhi höjo. \v 29 Ëhi jiëꞌëro iae ma-ö ömoꞌömëremu ae ahoꞌo 7 raromare höjo. Raromoromo muriohuro magonahoho masuvade höjo. Masuromo vaboroho aboji harihuꞌoho bogo vaejëꞌe baruoho guomade höjo. \v 30 Guomamu hesi vaboroho dorue hijamu gagorovo ö göhuro vuojiroho masuvade höjo. \v 31 Masuromo guomade höjo. Guomamu hesi vaboroho röhu maho dorue hijamu gagorovo ö göhuro vuojiroho masuvade höjo. Masuromo guomade höjo. Ö ömoꞌömo ioroꞌiorohuꞌo ëhi gemuoho ëꞌobe rovare höjo. Ö ömoꞌöme 7 jabuhu ë magonahe gemuoho masube rovaroho magonahoho aboji harihuꞌoho bogo vaejëꞌe aho ma-vuovëvobe rovade höjo. \v 32 Vuovobe ruejuvo barëjamu ijo tugohoꞌioho ë magonahoho huꞌo guomade höjo. Ëhiꞌare höjo. \v 33 Ëhi ëꞌarohuni ëhuni ave jöho no ua gaꞌiëꞌaruëjo. Jero uvanue höjo: Vuovoromo riꞌöꞌejarëjo. Ëhuni vuovëꞌe ariböviehu riꞌöruomoröhe majaroho ë magonahoho di ahuꞌo hiꞌaꞌajëjo. Barue ahoꞌo 7 masuvëꞌego ëhuni uavaruëjo. \p \v 34 Uavaruëjamu uëvadeje: Bogajo. Ave saꞌare raromarue aribövioho masurovarue höjo. \v 35 Aꞌi God-hu uvëꞌoho: Mae jëvëꞌego vuovoromo riꞌöromo maja iꞌore raromoꞌaruë uvëꞌoho ë aribövioho evaroho bogo masurovoꞌaruëjo \v 36 bogo röhu maho vuovëvoꞌiëꞌëro. Ëhesi bëhoho ëhi jiëꞌe aribövioho vuovoromo riꞌöꞌamëꞌëro jabumë God-are aboji harihuꞌe jëvoromo anera vaꞌëne jëvoꞌajëjo. \v 37 Röhu vuovëꞌe ariböviehu riꞌöꞌiröhoho ë jöho Moses-ro röjëhijade höjo. Ijo hisu vënehu ravade jö jajivadevare evare surire jajivoromo uvëꞌe höjo: Bada God-hu Abraham Isaac Jacob ëhi muebejëvaje ae höjo. \v 38 God-hu Abraham Isaac Jacob muebejëvaje jö hesi bëhoho jabumë vuovoromo bogo ioroꞌioremuoho barëꞌi vaꞌo raromego God-ro muebejëvaje höjo. God bogo vuovoromo ioroꞌioremu barëjëꞌe aribövioho muebejëvoꞌibejajo. Aꞌi hu vuovoromo vaꞌo raromarue aribövioho muebejëvaje höjo. God gavaje höjo vuovëꞌe o bogo vuovëꞌe aribövioho bogo barëꞌi raromego muebejëvaje höjo. \v 39 Ëhi uëvamu hegorovo Jew rajo jögoru öri röjëhijarue aribövi ioroꞌiorohuro uavareje: Tisa ja mae uvanuëjo. \v 40 O Iesu bijönimare ariböviohuro Iesuare dëre bijioho garöhe jöho ua gaꞌiëꞌaroho juhuonivoromo ioroꞌioremu vuonugareje. \s1 Böröme namiromo ajamuaje a hesi jö Iesuhu röjëhiꞌi uë gëvadohoje. \p \v 41 Vuonugamu Iesuro uëvadeje: Aëro atoromo uvoruomaje höjo: Böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aho hu ma-David-are uje jioꞌaꞌajëjo. Rabëni ëhioho uvoruomaje höjo. \v 42 David-ro Psalms jajivoꞌamare surire jajivoromo uvëꞌe höjo: \q1 Bada God-ro nasi Bada uavade höjo: Nasi övo manö rojo hijego \q1 \v 43 jaꞌo muorovarue aribövioho naro ruahöꞌöjëvego \q1 hörëro vijuvo taemoꞌamoꞌirane höjo. \m \v 44 Ëhesi bëhoho böröme namiromo ajëmiꞌiröhe a hesi jöho David-ro jajivoromo uvëꞌe höjo: Bada höjo. Bada hö uvadoho ëhuꞌoho rabëni uvoruomaje höjo: Böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aho ma-David-are uje höjo. \s1 Jew rajo jögoru öri röjëhijarue ariböviehu sareriꞌe mu vaejaruëhi aehu bogo ëhi ëꞌiröhego Iesuhu jövadohoje. \p \v 45 Ma-David-are uje höjamu rue Jew rajo jögoru öri röjëhijarue ariböviohuro jöho bogo mana uavareje. Bogo mana uavamu ae ahoꞌobëhe riravoromo muꞌöjahijamu gavëꞌi Iesuro hesi aribövioho uëvadeje: \v 46 Jew rajo jögoru öri röjëhijarue aribövioho gë avohorëjo. Ëhesi bëhoho ë aribövioho jaburo jabesi sinohemu uehorovoromo niögu ëgobövie höruꞌo utahëꞌoho ioꞌamoromo jijiharue ëhi jiëꞌe muoho nimarue höjo aëro gëromo rajëhijöro. O imoꞌamaruire vaꞌëꞌoho jaburo nimarue höjo aëro uvoruomoröhego: Jabumë a masijëro jijihajëromo rajëhiromo jejëmiruomoröhego. O God rajahijarue osare vaꞌëꞌiroho o sörö iꞌi vaꞌëꞌiroho a masijehu raromaruire ë vaꞌo raromoꞌi nimarue höjo. \v 47 Raromoꞌi nimoromo magonaho doru jabesi bövioho biseꞌoho ëma ujuohëharue höjo. Ujuohoromo sarerivoromo pari ëgobövie jaguvarue höjo aëro gëromo uvojöro: Mu mae vaejaruëjo. Ëhi jiëꞌe sareriꞌe muoho vaejaruego ëhuni God-ro iꞌu börömo mae bojëmiꞌajëjo. Ëhuni avoho mueberovoꞌi nadi ëhi jiëꞌe muoho vaerëjo. \c 21 \s1 Bövi biseꞌo rumoꞌe magonaho doruehu God-ni suvuoro baꞌamade jöhoje. \p \v 1 Ëhi uënugoromo Iesuro avoho uherihoꞌi gavadeje bövi biseꞌo marohëꞌe mae jiëꞌe aribövioho God-are amo börömore riravoromo God-are suvuoro bahijaruire ë vaꞌoromo jabesi suvuoroho ioꞌamamu. \v 2 Ioꞌamamu gëvëꞌi gavadeje bövi biseꞌo rumoꞌe magonaho dorue gemuëro rueromo rövëꞌe ijo baje niöꞌi ë gemuore baꞌamëvamu. \v 3 Baꞌamëvamu gagorovo Iesuro ae uëvadeje: Ëbövi biseꞌo marohëꞌe jiëꞌe ariböviohuro ijo baje ahoꞌo ioꞌamoꞌi arue bogo eni jiëꞌe magonahohuro rövëꞌe ijo bajoho niöꞌi baꞌamade höjo. Röhu God-ro ëhi uvajëjo: Ëmagonaho hesi suvuorohuro a ioroꞌioro jabesi suvuoroho iosiramiꞌamoromo börömo mae höjo. Na mae uëvajëjo. \v 4 God-hu ëhi uehorovaje hesi bëhoho ë a ioroꞌiorohuro inömo marohëꞌe maëro jiëꞌëro ma-vituohemu bojamiꞌi ë magonahohuro inömo rumoꞌëro jiëꞌëro hesi i iꞌibejade monioho bövioho biseꞌoho ahoꞌo bojami barëjëꞌe höjo. \s1 Aehu God-are amo börömo dadovoruomoꞌiröhe jö Iesuhu majëhijadohoje. \p \v 5 Ëhiꞌamu aëro God-are amo börömo hesi jöho atareje. Munë mabëhëro iromëꞌëro God-ni suvuoro nu anoꞌe mabëhe ë amore bahijëꞌëro ëhuꞌëro ë amo hesi nu anoꞌe mabëhe jiajoho ë hesi jöho atareje. Ëhi atamu hegorovo Iesuro uëvadeje: \v 6 Jemë ave ahoꞌo gavarujoho majae ijonö ë munë javuoho ahoꞌobëhe aëro dadovoruomoꞌiramu munëho ahoromo saꞌaro ruvebi barë nahonahovoꞌajëjo. \s1 Huë vavaeni börömo rueröhe jö Iesuhu majëhijadohoje. \p \v 7 Ëhi uëvamu rue ariböviohuro uavareje: Tisa jaehu uövuanue muoho ëho divare jioꞌaꞌajëjo. O mu rabe garomo uvoꞌejarëjo: Iae ë majaho rueꞌiëꞌajëjo. \p \v 8 Rueꞌiëꞌajëjamu Iesuro uëvadeje: Gavëꞌiajo. Aëro sarerëmiꞌiramu jemë rireromëvo vaꞌaꞌajëjo. Ae ahoꞌobëhe rueromo sarerëmiromo uëꞌaꞌaruëjo: Nöruare ihoro rovajëjo. God-hu uevëꞌëro böröme namiromo ajëmiꞌirode aho na jevajëjo. O uëꞌaꞌaruëjo: Jemëhu muebejaruje majaho iae aviae rovajëjo. Ëhi jiëꞌe jö uëvamu hejëꞌoho jabesi ijore ijoroho nadi jijihorëjo. \v 9 O heꞌirarije saꞌae göehu saꞌa göhuꞌo muorovarue jöhuꞌo saꞌa gemuehu arijoꞌarije muorovamirovarue jöhuꞌo hejëꞌoho nadi juhuonivorëjo. Öre gö bogojiëꞌëro ëhi jiëꞌe mu sisëho iae urimo jioꞌaꞌajëjo. Röhu saꞌaho bövioho biseꞌoho evaroho bogo barëꞌi hesi majae göro jioꞌaꞌajëjo. \v 10 Ëhi uënugoromo röhu ave jö börömohuꞌo majëhiromo uëvadeje: Saꞌae göëro göhuꞌo muorovonövo a masijo ioroꞌiorohuro ioroꞌiorohuꞌo muorovonövoꞌaruëjo. \v 11 Saꞌae darugoꞌo hijiohijiovoꞌamoꞌajëjo. Saꞌae gö gö irunoꞌe bogojioromo guomo guomo sisë rueꞌaꞌajëjo. Bogo gavarue vöröꞌe mu masijoho öꞌidöre jioꞌaꞌajëjo. \p \v 12 Röhu ë mue ahoꞌo ë hesi urimo aëro na bijönegoromo jemë guduamëvoromo sisë vaejëvoꞌaruëjo. Ujuohëvo vaꞌoromo God rajahijarue osae göre göre court vaejëvoromo savoji gagore ioꞌamëvoꞌaruëjo. Gavana o saꞌare a masijo gö gö jabesi nunire rëmoꞌiramu ë riravoꞌarujëjo. \v 13 Jabesi nunire riravoꞌiramu ëhuro jemëhu nasi jö huruoho majëhiꞌirarije öroho jiovëhoꞌajëjo. \v 14 Nasi jö majëhiꞌirarije öroho jiovëhoꞌiëꞌaje jiaje ëhuni a masijo jabesi nunire riravoꞌirarije maja ë hesi urimo uehore gemu baeromo uvorëjo: Noehu jabesi nunire riravëꞌiroho no bogo uvoꞌejarëjo: Diehi mana uëꞌejarëromo nurunurumoꞌejarëjo. \v 15 Ëhesi bëhoho Iesu naro jemesi jöꞌe simane sasohëhoꞌiramu jöho majëhiꞌarujëjo. Majëhiꞌiramu jemë nu huodëgarue aribövioho jemesi jöho heromo röhu ahëhoromo jö mana majëhiꞌiröhoho bogo eni jioruomoꞌajëjo. \v 16 Bogo a göho gemu aꞌi jemesi vëmu vavuꞌëro ö ömoꞌömëro aganëro aemoꞌaemëro jabuꞌo jemë guduamëvoromo ujuohëvo vaꞌoromo a masijo jabesi övore bojëmiꞌiramu baejëvoruomoꞌajëjo. Baejëvoromo a ioroꞌioroho jemë muoꞌamëvoꞌiramu vuovëvoꞌajëjo. \v 17 Jemëhu na uehorovevarujohuni ae ahoꞌobëhe jaburo jemesi örire nue huodëgoruomoꞌajëjo. \v 18 Röhu jemesi aruꞌahoho bogo ëhi ëhiꞌoꞌi ma-mabëhe jëvoꞌajëjo. \v 19 Biririvëꞌohuro ëhuro mae raromoꞌirarije öroho birohoꞌarujëjo. \s1 Aehu rueromo Jerusalem dadovoꞌiröhe jö Iesuhu majëhijadohoje. \p \v 20 Röhu jemëro gaꞌirarije muorovo ariböviehu rueromo amo numamu gavëꞌiroho uvorëjo: Jerusalem ijumo barëꞌiröhe majaho iae rovajëjo. \v 21 Ëhi uvoromo ave Judea saꞌare raromaruje aribövioharo huruomoromo dahoruꞌero iojiomorëne. O Jerusalem raromaruje aribövioharo roriꞌo vaꞌorëne. O mure jeꞌore raromaruje aribövioharo nadi amo börömoroho vaꞌorëne. \v 22 Huruomo vaꞌo jö uëvaje hesi bëhoho iꞌue mana ave saꞌare rueröhego God-are surire jajivare jöho ë iꞌuoho ahoꞌobëhe evare majare rue barëꞌajëjo. \v 23 Ëhuë vavaeni rueꞌiröhe majaroho dëꞌe magonahohuꞌo aboji harihuꞌo inino jioꞌamëꞌe magonahohuꞌo jabumë vaevëꞌoho jëvoꞌajëjo. God-ro ave aribövi jabesi örire dë vörönimoromo iꞌue nugöꞌöꞌiramu huë vavaene sisë mae ave saꞌare rueꞌaꞌajëjo. \v 24 Huë vavaene ave saꞌare rueꞌiramu muorovo ariböviohuro bije bune baeromo saꞌae göro jioromo rueromo jemesi a ioroꞌioroho muoꞌamoꞌiramu vuovoꞌi a ioroꞌioroho guduamoromo tövoꞌamoromo saꞌae göro göro ujuoho vaꞌoruomoꞌajëjo. O saꞌa göre göre jioromo rueröhe ariböviohuro Jerusalem ijumo barëromo ave saꞌaho jabesi baeromo sisëꞌi muebejëvobe vaꞌojuvo hujeji God-hu bamade majaho rueꞌiramu evare jabesi vöröho barëꞌajëjo. \s1 God-are A Mae Kerisohu saꞌare rueröhe jöhoje. \p \v 25 Röhu majare manaerore jijire mujörure vöröꞌe muoho jioꞌiramu aëro sioroho garuomoꞌajëjo. O saꞌaroho saꞌa gö gö rajëro heꞌiröhe sö jovoho ma-darugoꞌo hasajavoꞌiramu hegorovo uehorovoromo uvoruomoꞌajëjo: Rabëro ëꞌajëromo juhuonivoromo huë vavaene böröme baeruomoꞌajëjo. \v 26 Garöhe öꞌidöre inömoho ahoꞌo arua anumiae vaꞌiramu gagorovo nune örijanovoromo dë vövöbajoꞌe butubutumoromo uvoruomoꞌajëjo: Saꞌaho diehi diehi jioꞌiëꞌajëjo. \v 27 Ëhi uvoromo garuomoꞌajëjo God-are A Maho naro darugoꞌo ajiꞌo böröme baeromo suere ruvebiꞌiramu. Ëhi jioꞌaꞌajëjo. \v 28 Röhu ëhi jiëꞌe mu aevoromo jiëꞌiroho döro riravoromo sioroho garomo uvorëjo: God-ro nosi iꞌuꞌe muoho tugohoꞌi hesi sasohëꞌe muoho röjahuiꞌirögoro ëꞌajëjo. \s1 Mesehu gumutivego Jew rajo jabesi vama maja dunovaje uhu jöhoje. \p \v 29 Iesuro ëhi uënugoromo ave uhu jöho uëvadeje. Mesohuꞌo ijo ioroꞌiorohuꞌo uehorovohëjo. \v 30 Gavaruje hane gumutivego garomo evare jemë uvaruje höjo: Jew rajo nosi vama majaho iae dunovajëjo. \v 31 Ëhesi bëhoho gaꞌirarije naehu uëvodëhi mue gö gö rovamu gavëꞌiroho uvoꞌaꞌarujëjo: No gaꞌiëꞌaruëjo God-ro böröme namiromo ahoꞌobëhe muebejavuego. \p \v 32 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Ave jaruvore raromaruje aribövioho bogo vuovëvo barëjëꞌiro naehu uëvaje muoho ahoꞌobëhe rueꞌaꞌajëjo. \v 33 Öꞌidöe saꞌae bövie biseꞌe barëꞌi nasi jöho gemu bogo barëꞌajëjo. \s1 Avoho mueberovoꞌiröhe jöhoje. \p \v 34 Röhu gavëꞌi raromorëjo. Nadi nimoronimorohoromo irunoꞌemuoho uehorovoromo vöröꞌe jovemuoho ueꞌahoromo simanoho sisërërovorëjo. O ave saꞌa hesi muohemu nadi uehorovoromo nurunurumorëjo. Ëhi ëꞌëꞌoho jemëhu bogo uehorovoꞌirarije majare evare nasi majahuro ma-majiohëvoꞌajëjo. \v 35 Öꞌehu mahu miꞌe ma-majioho baejajëhi majae höröjajire bevaꞌajire aëro ma-raromo jijihoꞌi gaꞌaꞌaruëjo nasi majaho ëhi ma-majioho rueꞌiramu. \v 36 Aꞌi jemëro nune jioromo muebenövorëjo. Mueberomo God uanövorëjo: Ëhuë vavaeni maja rovëꞌiroho jero ajamuego no mae biririvoꞌirarëjo ëhuro mae javuobe vaꞌoromo jasi A Ma hesi nunire mae riravoꞌiröhe höjo. \p \v 37 Iesuro ëhi majëhijadeje. Röhu hesi muoho aviëhi jionövadeje. Sisonuvoꞌego God-are amo börömore hiromo God-are jöho ae röjëhiromo vahiromoꞌego vaꞌoromo ajio Olives Dahorure ë hinövadeje. \v 38 Ëhi ëꞌego sisonu sisonuꞌe ae ahoꞌobëhe rueromo God-are amo börömore gagovonövareje Iesuhu jövaje jöho heꞌiro. \c 22 \s1 Iesu anoröhe öri nahare jöhoje. \p \v 1 Jew rajehu Dë Huaje Oso Rumoꞌe I Ueꞌaharue Söröho dunovadeje. Sörö hesi iho göho God-hu Vörö Tugohade Söröhoje. \v 2 Amo sörö majaho dunovamu priest masijohuꞌo Jew rajo jögoru öri röjëharue ariböviohuꞌo ëho jaburo Jew rajo a ioroꞌioroho juhuonëmiromo öre nahareje Iesu ma-saginiëri baeromo anego guomoröhego. \s1 Judas-hu Iesuni Jew rajo a masijo hiruëmijade jöhoje. \p \v 3 Öre nahamu Judas hesi iho göho Iscariot-ro rovadeje. Iesuare ijoraje ae ahoꞌobëhe 12 röhu Judas hu jabesi gemuoho jiadeje. Judas hu Iesuare ijorajo jabesi gemuoho jiamu Satan-ro hesi dëre abueromo jöe bojamadeje. \v 4 Jöe bojamamu Judas-ro vaꞌoromo priest a masijohuꞌo osa börömo muebejarue ariböviohuꞌo jöe jövadeje hu diehiꞌoromo Iesu ë aribövi jabesi övore bojëmego guduamoꞌiröhoho. \v 5 Jöe jövamu hegorovo rueho jaburo nimorohoromo Judas uavareje: Iae mae höjo. Ëhi jiëꞌoho no monie mana bojamiꞌejarëjo. \v 6 Bojamiꞌejarëjamu Judas-ro uëvadeje: Ëhi jiëꞌoho iae mae höjo. Iae mae hö uëromo vaꞌoromo öre nahadeje ae ahoꞌo bogojëvego evare Iesu a masijo jabesi övore bojëmiꞌiröhëro. \s1 God-hu Vörö Tugohade Sörö Iesuhu iꞌiro bövi biseꞌo avohade jöhoje. \p \v 7 Ëhiꞌamu iae Oso Rumoꞌe I Ueꞌaharue Sörö majaho rovadeje. Röhu ë maja rovëꞌiroho Jew rajëro sheep harihoho bijuëmarueje God-hu Vörö Tugohade Söröho iꞌiro. \v 8 Sörö majaho rovamu Iesuro Peterꞌo Johnꞌo nugöꞌöjëvoromo uëvadeje: Vaꞌoromo söröho avohorego no ueꞌahoꞌirarëjo. \v 9 Ueꞌahoꞌirarëjamu uavareje: Ja nagajoho no dinöꞌe vaꞌoromo söröho avohoꞌejarëjo. \v 10 Avohoꞌejarëjamu Iesuro uëvadeje: Aveho hehëjo. Jerusalem amo börömoro vaꞌorëjo. Vaꞌi gaꞌaꞌarujëjo aëro jovoꞌe ramaho simanëro baeromo ro birohëvoꞌiramu. Ro birohëvego hesi ijoro ijoro vaꞌorëjo. Vaꞌoromo gaꞌirarije hu di osare rumo vaꞌego gagorovo jemëꞌo ë osaro vaꞌorëjo. \v 11 Osaro vaꞌoromo osa arijoꞌoho uarëjo: Tisahuro jani uvade höjo: Osaho dinöꞌe höjo naehu nasi ijorajoho jabuꞌo gemu mae sörö iꞌirodoho. Ëhi uarëjo. \v 12 Ëhi uaꞌiramu osa arijoꞌohuro jemë huꞌiraejëvo ajiomoromo döre osa börömoho röjëhiꞌaꞌajëjo. Röjëhiꞌiramu gaꞌaꞌarujëjo maratue bövie biseꞌe eni avohoromo bahijëꞌe jioꞌiramu. Ëhi jiamu gavëꞌiroho ë diröꞌoro söröho avohorëjo. \v 13 Ëhi uëvamu rueho jaburo vaꞌareje. Vaꞌoromo gavare Iesuhu uëvadëhi ëhi jiamu gagorovo söröho avohareje. \s1 Sinoꞌo köꞌo aevoromo ijare jöhoje. \p \v 14 Ëhi ëꞌëꞌëro sörö majaho rovamu Iesuro hesi apostle ömoꞌömohuꞌo gemuore hijadeje ie iꞌirovo. \v 15 Hiromo uëvadeje: Na nego avohajëjo God-hu Vörö Tugohade ë hesi Ioho jemëꞌo iꞌirovo ijonö viꞌehe baeromo guomevoröhego. \v 16 Ëhesi bëhoho na uëꞌiëꞌajëjo. Na ijoho ë ioho bogo iꞌejöjo. Hujeji God-ro a nunire böröme namiromo ahoꞌobëhe muebejëvoꞌiramu sörö bëhoho vaꞌorahoro jioꞌiramu evare iꞌejöjo. \v 17 Ëhi uënugoromo enatuore jovoho baeromo God mae uaromo hesi aribövioho uëvadeje: Aveho jemë ae gemu gemu ba ibe göëro göho bojamibe vaꞌorëjo. \v 18 Aveho hehëjo. Na ijoho öꞌi bajo jovoho bogo iꞌejöjo. Hujeji God-ro rueromo a nunire böröme namiromo ahoꞌobëhe muebejëvoꞌiramu evare iꞌejöjo. \v 19 Ëhiꞌonugoromo ioho baeromo God mae uanugoromo atoꞌatovoromo hesi aribövioho suvuorëmiromo uëvadeje: Aveho nasi sine höjo. [Na nasi sinoho God-are örire bojamirovoꞌiëꞌajëjo jemë mae jëvoröhego. Aviëhi jiëꞌe muoho vaenövorëjo ëhuro na uehorovevoꞌirarije höjo. \v 20 Ëhi ëꞌëꞌëro ioho ueꞌahonugoromo enatuore jovoho baeromo ëhi jiëꞌe mue gemuoho vaeromo hesi aribövioho uëvadeje: Ave enatuore jovo hesi bëhoho iae nasi köho jemëni rovevoꞌajëjo ëhuro God-hu muebejëvonövoröhe jögoru iꞌoho marëꞌiröhego.] \p \v 21 Iae ëhi höjo. Röhu gahëjo. Aehu na bijönegarue a jabesi övore bojëmiꞌiröhe ahuro naꞌo ie ijajëjo. \v 22 God-hu bamadëhi hesi A Maho na iae ëhi guomevoꞌajëjo röhu na bijönegarue a jabesi övore bojëmiꞌiröhe aho vaevëꞌoho sisërëꞌajëjo. \v 23 Ëhi uëvamu hesi ariböviohuro uarovareje: Di aho noro ëhi jiëꞌe mu sisëho vaeꞌejarëjo. \s1 Di aehu a ioroꞌioro iosirëmiromo börömo jiaje jöhoje. \p \v 24 Ëhiꞌoromo Iesuare ijorajo ömoꞌömohuro jö ahoꞌahamirovoromo uarovareje: Di aho a nuniroho a börömoho javuajëjo. \v 25 Ëhi uarovamu Iesuro uëvadeje: Saꞌa ioroꞌioro rajohuro jabesi saꞌa rajoho ruahöꞌöjëvoromo jabumëremu masije riravarue höjo. Riravoromo röhu jabesi jumuvorovoromo jabesi saꞌa rajoho uëvarue höjo: Uönövorëjo: Saꞌa aribövi ajamuijaruje a masije jëvajëjo. \v 26 Röhu jemëꞌo nadi ëhioho döroho bamorovorëjo. Aꞌi ae rahu a börömo börömo jiëꞌoho ë aho jero ijorajonöꞌe jionövonëjo. O ae rahu simano vaejëꞌoho ë aho jero ae gö ajëmiꞌirane ae jionövonëjo. \v 27 Röhu jemë diehi uehorovarujëjo. Di aho böröme jioꞌi di aho biseꞌe höjo. Na hiromo i ijaje aho börömoho höjo o ajëmiromo jabesi i ujuoho mëmijajoho börömoho höjo. Hiromo i ijaje aho iae börömoho höjo. O ajëmijaje aho ma-biseꞌe höjo. Na mae-ëjo. Röhu Iesu na ajëmiromo i ujuoho mëmijaje aho vaꞌëne jevajëjo. \p \v 28 Na iꞌue bövie biseꞌe baeꞌego jemëro biririvoromo naꞌo jijihobe ruenövarije höjo. \v 29 Nasi Vavuohuro darugoho bojemijade höjo naro böröme namiromo nasi aribövioho muebejëvoꞌirodego. Huhu ëꞌadëhi naro ëhi jemesi örire daruge bojëmijajëjo masije riravoꞌirarijego. \v 30 Naro böröme namiromo nasi aribövioho muebejëvoꞌiramu jemëro naꞌo raromoromo ioho jovoho ueꞌahoꞌarujëjo. Ioho ueꞌahoromo jemë ae ahoꞌobëhe 12 naꞌo gemu mae arëto göro göro raromoromo Israel rajo nosi agane gö gö 12 jabesi muoho mevo gaꞌaꞌarujëjo gaꞌi mae o sisë jiego. \s1 Peter-hu Iesu gavaje jö a subivëhoꞌiröhe jö Iesuhu majahijadohoje. \p \v 31 Röhu Simon-ajo. Ave jöho hejëjo. Satan-ro God ua gavëꞌe höjo jemë baejëvoromo jemesi dëre bijëhoꞌirohëni. Ëhuni aehu i hijiohijiovoromo garuomaje diho mae jiego diho sisë jiego gavaruëhi Satan-ro ëhi jemesi dëre bijëho gëꞌaꞌajëjo gëꞌi rahuo darugoꞌoho jioꞌi rahuo darugo rumoꞌoho jiego. Amo Satan-ro ëhi ua gavamu God-ro jemë hesi övore bojëmijëꞌe höjo. \v 32 Ëhi jie röhu Simon naro jani parie vaejëꞌe jevajëjo jero bogo uehorovevoromo vuonugoꞌiranego. Röhu ijonö Satan-hu jasi dë bijioho garomo barëjamu jaehu huotorovoromo nasi örire avoho uehorovevëꞌiroho jasi aganoho ajëmego biririvoꞌirarëjo. \v 33 Biririvoꞌirarëjamu Peter-ro uavadeje: Bada iae ëhi höjo röhu na jaꞌo gemu mae juvoromo jaꞌo savoji gagore vaꞌëꞌoho o jaꞌo guomevëꞌoho iae na eni jevajëjo. \v 34 Eni jevajëjamu Iesuro uavadeje: Peter röhu nasi jöho hejëjo. Jaruvo vahiꞌoho kökörökoho bogo uvëꞌe jero majae niöꞌi gemu ae uëꞌaꞌanuëjo: Na Iesu bogo gavaje höjo. \s1 Iesuare ariböviehu monie esöe muorovoꞌiröhe kaejöe ujuohoꞌiröhego Iesuhu majëhijadohoje. \p \v 35 Iae Iesuro hesi ijorajo ömoꞌömoho uëvadeje: Urimoho naro rëmöꞌöromo uëvode höjo: Monioho esöho bövioho biseꞌoho nadi ujuoho vaꞌorëjo. O höru sinoho nadi ioꞌamoromo vaꞌorëjo. Röhu na jemë bövi biseꞌo nimarijoho eni baejarije höjo o bogajo. Bogajamu uavareje: Iae no eni baejare höjo. \v 36 Eni baejare höjamu Iesuro uhuꞌe uëvadeje: Urimoho aëro ajëmamu ëhi baejarije höjo röhu avevejöꞌoho bogo ëhioho jioꞌaꞌajëjo. Ëhuni monie o esöe jëvëꞌoho ujuohoromo vaꞌorëjo. O muorovoꞌirarije kaejö ëge bogojëvëꞌoho jemë döre ioꞌamaruje niögoho imoꞌamoromo monie mana ujuohoromo kaejö ëgoho imoꞌamorëjo. \v 37 Ëhesi bëhoho hehëjo. God-ro ëhi bamade höjo hesi surire jö jajivarëhi ëhi jioröhego. God-are surire jajivoromo ëhi uvëꞌe höjo: Aëro uvoruomëꞌe höjo: Hu jö ahoruomaje ariböviohuꞌo gemuore höjo. Nasi jöho ëhi uvëꞌe höjo. God-are surire jö jajivarëhi iae ëhi jioꞌirögoro ëꞌajëjo. \v 38 Ëhi jioꞌirögoro ëꞌajëjamu ijorajoho jaburo uavareje: Bada gavëjo. Aviae kaejö ëge niöꞌi javuajëjo. Kaejöe niöꞌi javuajëjamu uëvadeje: Ëhi jiëꞌe jöho iae minoꞌëjo. \s1 Iesuhu Gethsemane saꞌare hiromo God-are örire ëninamijade jöhoje. \p \v 39 Ëhiꞌoromo Iesuro ë osaho vuonugoꞌi Olives Dahorure mamiꞌe vaꞌonövadire röhu maho ë vaꞌadeje. Vaꞌamu hesi ijorajoho jaburo hu rihiromareje. \v 40 Rihiromoromo vaꞌo suorovoromo Iesuro uëvadeje: Ëninamihego God-ro ajëmego Satan-ro bogo dinëmego ëhuro bogo bejëvoꞌirajo. \v 41 Ëhi uënugoromo roriꞌo vaꞌadeje. Munë buꞌöjego vaꞌo bejaje ëminoꞌe vaꞌoromo ague aho hiromo parie vaeromo uavadeje: \v 42 Apajo. Ja nagëꞌoho iꞌue huë vavaene nasi örire rovajoho ahego na bogo baeꞌiröjo. Röhu naehu nimajoho nadi ëꞌi jaehu nimanuëhi ëhi ëꞌonëjo. \v 43 [Ëhiꞌamu gavëꞌi anerae gemuëro öꞌidöre jioromo rueromo Iesu ajamamu biririvadeje. \v 44 Biririvoromo röhu huë vavaene bogo biseꞌo vaduꞌoho baeromo parioho maꞌeno titimoromo vaemu vaejadeje. Parie vaemu vaejamu nu anoꞌere jöho köe direjohijëꞌehu saꞌare ahajëhi ëhi ahoꞌamadeje.] \p \v 45 Parie vaenugoromo döro riꞌöjadeje. Riꞌöromo vuonoröꞌö vaꞌoromo gavadeje ijorajoho jabumë huë vavaene böröme baejëꞌëro momoröꞌöjamu. \v 46 Momoröꞌöjamu gëgorovo uëvadeje: Jemë rabëni momoröꞌöjarujëjo. Riꞌöromo ëninamihëjo. Satan-ro dinëmiꞌiramu bejëvoꞌajëjo. \s1 Iesu guduamare jöhoje. \p \v 47 Ëhi uëvamu gavëꞌi ae ahoꞌobëhe Judas-ro öroho röjëhiromo sö ujuohoromo rovamu rueruomadeje. Iesuare ijoraje ahoꞌobëhe 12 röhu Judas huꞌo jabesi ae gemuoho jiadeje. Judas-ro rueromo Iesu dudöhoꞌi bëhire rovadeje. \v 48 Dudöhoꞌi rovamu Iesuro uavadeje: Judas-ajo. Na God-are A Maho jevajëjo. Ja diehiꞌoromo ma-döëremuoho rajehiromo dudöhevanuëjo arue ariböviohuro guduamo baejevo vaꞌojöro. \v 49 Ëhi uavamu Iesuare aribövie hesi bëhire riravaroho jaburo gavare a ioroꞌiorohuro mu sisë vaeꞌiaꞌamu gëgorovo uavareje: Bada na no kaejö ëgobövioho jijöromo muoꞌamoꞌejarëjo o diehiꞌoꞌejarëjo. \v 50 Ëhi uaromo Iesuare ae gemuëro priest börömo hesi mu vaejaje aho anoromo övo manörire hiaꞌoho tariöꞌöjahadeje. \v 51 Tariöꞌöjahamu Iesuro uavadeje: Ëhi jiëꞌe muoho vuonugëjo. Vuonugëꞌi ë anade a hesi hiaꞌi sionoho rëhamu marëjadeje. \p \v 52 Marëjamu priest masijohuro God-are osa börömo atovarue ariböviohuro a duvahohuro Iesu guduamo bavaꞌi rovëꞌëro riravareje. Riravamu gagorovo Iesuro uëvadeje: Aveho na bogo vajiohuꞌe ananoꞌe aehu jevajëjo. Jemë rabëni siravaho kepataho ujuohoromo rovarujëjo. \v 53 Mamiꞌe majae ahoꞌo naehu God-are amo börömore jemëꞌo hinövodoho jemë evaroho bogo guduamevarije höjo. Röhu jaruvoho jemesi majae höjo. Ramoramoꞌe mu muebejaje a hesi vöröho rovëꞌe höjo. \s1 Peter-hu Iesu gavaje jö a subivëhadohoje. \p \v 54 Ëhi uëvamu Iesu guduamo barueromo priest börömo hesi osare rovareje. Priest hesi osare rueꞌirögoro Peter-ro arue riribövire Iesu rihiromoromo ijore rovadeje. \v 55 Osare rueromo gavade aehu raromaruire vëne huëꞌëro ravoꞌego ae uono bëhire raromamu. Ae uono bëhire raromamu gagorovo jabuꞌo gemu mae hijadeje. \v 56 Hijamu gagorovo mu ajëmijarue magonahe gemuëro gavade Peter uono bëhire hiꞌego nu anoꞌoho vënëro ajivëꞌe jiamu. Ajivëꞌe jiamu gavëꞌi Peter ërimahëꞌi ë aribövioho uëvadeje: Ave iaho huꞌo Iesuꞌo gemu mae juvonövade ae höjo. \v 57 Juvonövade ae höjamu Peter-ro uavadeje: Sarerivanuëjo. Na ë iaho bogo mae bogo gavaje höjo. \v 58 Bogo gavaje höjamu majae ma-bunemu jioromo barëjamu ae göëro Peter garomo uavadeje: Jaꞌo Iesuare ae javajëjamu Peter-ro uavadeje: Sarerivanuëjo. Na bogojevajëjo. \v 59 Bogojevajëjamu hour gemu rabuꞌe barëjamu ae göëro biririvoromo ë aribövioho uëvadeje: Iae mae-ëjo. Iae na gavajëjo ave aho Iesuꞌo juvonövade ae höjo. Huꞌo Galilee saꞌa raje höjo. \v 60 Ëhi uëvamu Peter-ro uavadeje: Sarerivanuëjo. Ja jövanue jöho na dadivevo avohajëjo. Dadivevo avohajëjamu kökörökoho uvadeje. \v 61 Kökörökoho uvamu Badaro huotorovoromo Peter gavadeje. Gavamu gavëꞌi Peter-ro uehorovoromo uvadeje: O Badaro mamiꞌe uevade höjo: Jaruvo vahire kökörökoho bogo urimoho uvëꞌe jero urimo vae niöꞌi gemu ae uëꞌaꞌanuëjo: Na Iesu bogo gavaje höjo. \v 62 Ëhi uevade hö uvoromo Peter-ro amonö hörö vaꞌoromo sisë maro nivadeje. \s1 Aehu Iesu sivare jöhoje. \p \v 63 Ëhiꞌamu iae Iesu mueberuomaje ariböviohuro Iesu sivoromo sino hahoꞌere anoꞌanovareje. \v 64 Anoꞌanovoromo nu anoꞌe niögëro tugohahoromo uavareje: Na jö God-aro baeromo majëhijaje ae jevajë uövuanue javaje ëhuni anagade a hesi ihoho huruoho majahuijego no hejarëjo. \v 65 Ëhi jiëꞌe jö sisë gö gö ahoꞌobëhe atoromo Iesu sivareje. \s1 Iesu Jew rajo a masijo jabesi nunire namijade jöhoje. \p \v 66 Ëhi ëꞌëꞌëro sisonuvamu Jew rajo a duvaho ömoꞌömohuro priest masijohuro Jew rajo jögoru öri röjëhijarue ariböviohuro gagovorovoromo ae uëvareje: Iesu huꞌirae barovego no court vaejarëjo. \v 67 Barovamu rue a masijohuro Iesu uavareje: Na ja God-hu uavëꞌëro böröme namiromo ajamuiꞌirane aho javajëjo. Ja ë aho javëꞌoho uövuego no hejarëjo. Hejarëjamu Iesuro uëvadeje: Na uëvëꞌoho röhu jemë bogo ma uehorovoꞌarujëjo. \v 68 O na jö uë gëvëꞌoho jemë bogo mana ueꞌaꞌarujëjo. \v 69 Röhu majae dunovoꞌiramu evare God-are A Maho naro börömëro jevëꞌëro ajiomoromo God darugo eni jiëꞌe A hesi övo manö ëhi hiemu hiꞌejöjo. \v 70 Hiꞌejöjamu rue a masijohuro uavareje: Ëhi jiëꞌoho na ja God-are Harihe javajëjo. Uëvadeje: Iae mae-ëjo. Jemëro jemesi uevarujëjo: Ja ëhi javajëjo. \v 71 Ëhi javajëjamu rue a masijohuro uarovareje: Iesuro hesi jöꞌëro hesi jö sisëho majahuijamu iae mamiꞌe hejëꞌe javuajëjo. Ëhuni rabëni ae gö uëꞌejarëjo: Gavarije o hejarije jöho majahuijego no hejarëjo. Court-oho iae barëjajëjo. \c 23 \s1 Iesu Pilate-are nunire namijade jöhoje. \p \v 1 Ëhi uarovonugoromo ë a masijo ömoꞌömohuro riꞌöromo Iesu huꞌiraeromo Pilate-are nunire vaꞌareje. \v 2 Vaꞌoromo Pilate-are nunire riravoromo Iesuare jö sisëho aevoromo huruoho majahijareje. Majahiromo uavareje: Iae no hejare höjo ë iaho sareriꞌe jöe majëhijavamu. Ëhi majëhijëꞌëro ëhuꞌëro nosi saꞌa rajohuro saꞌare a masijo jemesi jöho bogo eruomo hesi höjo. No hejare höjo Iesuro uvavamu: Rome a börömoho tax-oho nadi ijoho bojamirëjo ë hesi bëhoho saꞌare a börömoho na jevëꞌe jiaje. God-hu uevëꞌëro böröme namiromo ajëmiꞌirode aho Keriso na jevajëjo. \v 3 Keriso jevajëjamu Pilate-ro Iesu uavadeje: Na ja Jew rajo jabesi a börömoho javajëjo. Börömoho javajëjamu Iesuro uavadeje: Ëjöho jero jasi jövanuëjo. \v 4 Jövanuëjamu Pilate-ro priest masijohuꞌo a ioroꞌiorohuꞌo uëvadeje: Ave aehu iꞌu baeröhe hesi sisëho bogo birohëꞌe jevajëjo. \v 5 Ëhi uëvamu hegorovo ae ahoꞌobëhe biririvoromo uavareje: Ëiahuro Galilee saꞌare aevoromo jö sisë ae röjëhiromo muorovojöro simane huotovëhobe Judea saꞌaho ahoꞌo juvoromo avehuꞌo rovëꞌe höjo. \s1 Iesu Herod-are nunire namijade jöhoje. \p \v 6 Ëhi uaruomamu hegorovo Pilate-ro uëvadeje: Na ë iaho Galilee saꞌa raje höjo. \v 7 Galilee saꞌa raje höjamu rue ariböviohuro uavareje: Ioꞌajo. Ioꞌajamu hegorovo Pilate-ro uehorovoromo uvadeje: Herod hu Galilee saꞌa muebejaje ae höjo. Röhu hu aviae Jerusalem rovëꞌe höjo. Rovëꞌe hö uvoromo Iesu nugöꞌöjamu aëro bavaꞌareje Herod-ro court vaeröhego. \v 8 Iesu bavaꞌamu Herod-ro garomo uehorovoromo uvadeje: Na mamiꞌe Iesuhu mu vaeꞌamade jöho hejëꞌëro gaꞌi nimobe rovëꞌe jevajëjo. Nani huro darugoꞌe muoho vaejehoꞌiramu na gaꞌejö uvoromo Iesu garomo nimoroho avohadeje. \v 9 Nimorohoromo jöe ahoꞌobëhe Iesu ua gavadeje. Ua gavamu jöho bogo mana uavadeje. \v 10 Bogo mana uavamu priest masijohuꞌo Jew rajo jögoru öri röjëhijarue ariböviohuꞌo ëho jaburo Herod-are nunire riravoromo Iesuare jö sisëho darugoꞌo huruoho majahijareje. \v 11 Majahijamu Herod-ro heromo huꞌo hesi muorovo ariböviohuꞌo Iesu nue huodivoromo sisë vaeromo sivareje. Sivoromo Iesu niögu ëgo mabëhëro baꞌamahoromo nugöꞌöjamu sionëro Pilate-aro bavaꞌareje. \v 12 Bavaꞌamu evare majae gemuore Herodꞌo Pilateꞌo urimo nu huodivorovaroho vuonugoꞌi huë baerovoromo ma-mae arijareje. \s1 Iesu anego guomojöro Pilate-hu uëvade jöhoje. \p \v 13 Iesu barueruomamu gëgorovo Jew rajo priest masijoho ë saꞌare a masijoho a ioroꞌioroho ëho jabumëni Pilate-ro uvadeje gagovoromo raromojöro. \v 14 Gagovamu gëgorovo Pilate-ro uëvadeje: Ëiaho jemëro barueromo uevarije höjo: Huro sareriꞌe jöho majëhijëꞌëro ae ahoꞌobëhe saꞌare masijo nosi jöho bogo e hesi jëvajëjo. Jemëro ëhi uevamu hejode höjo. Röhu naro jemesi nunire namiromo Iesuare jöho morijovoromo gavode höjo Iesuare jö sisëho uevarijoho bogojiamu. \v 15 O Iesu mae jiajoho Herod-ro huꞌo gavade höjo. Ëhi gagorovo sionëro nosi örire nugöꞌöjade höjo. Ëhuni aveho hehëjo. Hu mu sisë vaejëꞌëro mana anego guomoröhe bëhoho bogohöjo. \v 16 Ëhuni naro ae uëꞌiramu hisuebiromo jiovo nugöꞌöꞌiramu vaꞌaꞌajëjo. \v 17 [Röhu God-hu Vörö Tugohade Sörö maja rovëꞌiroho savoji gagore raromarue aho gemu Pilate-ro Jew rajo ariböviohuni jiovo nugöꞌöjëhonövadeje hu bojamare muoho ëhi jiëꞌëro.] \v 18 Muoho ëhi jiamu ae ahoꞌobëhe ma-gemu mae uvoruomadeje: Ëiaho anëjo. Barabbas jiovahuëjo. \v 19 Röhu Barabbas savoji gagore hijade hesi bëhoho urimëꞌi a masijohuꞌo amo börömoro muorovare majaho jiamu huꞌo muorovoromo ae anamu police ariböviohuro hu guduamo bavaꞌoromo savoji gagore baꞌamareje. \v 20 Röhu Pilate-ro Iesu jiovo nugöꞌöꞌi nimamu jöe göꞌo majëhijadeje. \v 21 Majëhijamu hejëꞌi ae ahoꞌobëhe uvoꞌi arijareje: Korosioro anego guomajo. Korosioro anego guomajo. \v 22 Guomajamu Pilate-ro urimo vae niöꞌi röhu maho uëvadeje: Rabëniajo. Diehi jiëꞌe mu sisë vaejëꞌe höjo. Na gavajoho mu sisë ëꞌëꞌëro mana anego guomoröhe bëhoho bogohöjo. Ëhuni hisuebiromo jiovo nugöꞌöꞌejöjo. \v 23 Jiovo nugöꞌöꞌejöjamu ae ahoꞌobëhe biririvoromo dinamiromo ma-darugoꞌo uvoꞌi arijareje: Korosioro anego guomajo. Ëhi uvamu jabesinö marëjadeje. \v 24 Marëjamu jabuhu uvarëhi Pilate-ro jöho ëhi majëhijadeje. \v 25 Urimo Barabbas-ro a sisë ioroꞌiorohuꞌo gemuoro buꞌöromo saꞌare a masijohuꞌo muorovoromo ae muoꞌamadeje. Ëhi ëꞌëꞌëro savojire raromadeje. Ëhi jiëꞌe a sisë jiadeje röhu Pilate-ro hejade Jew rajohuro Barabbas nimoromo uvoꞌi arijavamu hegorovo hesi mu aribövioho uëvadeje: Barabbas jiovo nugöꞌöꞌi jaburo nimëꞌe jiarue Iesu anohëjo. \s1 Iesu korosire ano taemare jöhoje. \p \v 26 Anohëjamu aëro Iesu court-re jioromo anoꞌi bavaꞌareje. Bavaꞌoromo örire vaꞌi gavareje Cyrene amo raje ae gemu hesi ihe Simon muro jiëꞌëro Jerusalem rovamu. Rovamu gagorovo övëro maꞌenoromo korosioho hesi dejore bamoromo uavareje: Baeromo Iesuare ijoro vaꞌëjo. Vaꞌëjamu Simon-ro Iesuare korosioho bavaꞌadeje. \p \v 27 Bavaꞌamu iae ae ahoꞌobëhe Iesu rihiromareje. Rihiromoromo magonaho ioroꞌiorohuro muoꞌamorovëꞌi nierusuburuꞌe bamobe rovareje. \v 28 Nierusuburuꞌe bamobe rovamu gagorovo Iesuro hunuorovoromo uëvadeje: Jerusalem magonaho ömoꞌömohumë nadi nanioho vavaenimoromo nierusuburuꞌe bamoꞌi jemëꞌo jemesi aboji harihuꞌohuꞌo uehorovoromo nivoꞌamirovorëjo. \v 29 Huë vavaene bogo biseꞌo vaduꞌoho rueꞌiramu aëro uvoruomoꞌajëjo: Dë tiojëꞌe magonahoho aboji harihu rumoꞌe raromarue magonahoho huë mae jëvajëjo. \v 30 Ëhi uvoromo juhuonivoromo uvoruomoꞌajëjo: Dahoru masijoho ininoho jemëro ahoromo taemavuorëjo. Ëhi uvoruomoꞌajëjo. \v 31 Na ijo ma vaꞌëne jevajëjo röhu ije uejevanovaruëjo. Aꞌi jemë ijo sahonöꞌe huoꞌöjëvoromo baradore siöꞌöjëvoꞌamoꞌaruëjo. \p \v 32 Iae mu sisë vaejare ae niöꞌioho guduamo ömëvo vaꞌareje Iesuꞌo gemu mae vuovëvoröhego. \v 33 Vaꞌaroho ajiomoromo saꞌa ihe Simano Gijo ajio suorovareje. Suorovoromo Iesu baeromo korosire ano taemareje. Iesu ano taemoꞌi ë a sisëho niöꞌi jabuꞌo ano taemëvareje. Ano taemoromo ujuoho nigemoꞌamoromo Iesu ririre amoꞌi a sisë göho ruëhi Iesuare övo manö amoꞌi göho viëhi övo adonö amareje. \v 34 Amamu Iesuro uavadeje: Apajo. Aehu nasi örire mu sisë vaejevaruoho uehorovoromo vuonugëjo. Jabumë ë mu hesi bëhoho dadibijiohajëjo. \p Dadibijiohajëjamu rue muorovo ariböviohuro Iesuare niögoho adovoromo ajajovoromo ae gemu niöge gemu ëhi baebe rovareje. \v 35 O ae ahoꞌobëhe riravoromo ërimahareje. Ërimahamu a masijohuro sivoromo uarovareje: Ëahuro uövuade höjo: Naro a ioroꞌioroho ajëmego marëjëvaje höjo. Ëhuni nadiꞌego hu hesi arijoꞌarije ajamirovego hu mae jiajo. Huro uövuade höjo: God-hu uevëꞌëro böröme namiromo ajëmiꞌirode aho na jevajëjo. God-hu nimoromo baejevade aho na jevajëjo. Ëhuni nadiꞌego hu hesi arijoꞌarije ajamirovajo. \v 36 A masijohuro ëhi sivamu muorovo ariböviohuro jabuꞌo Iesu sivareje. Sivoromo rueromo niogaꞌiꞌe wine jovoho bojamiꞌiëꞌareje. \v 37 Bojamiꞌiëꞌoromo uavareje: Jew rajo jabesi a börömo javëꞌoho ëhuro jasi ajamirovego mae javajo. Sivoromo ëhi uavareje. \v 38 Röhu Iesuare simano namore ijo viture jajivoromo uvëꞌe jiadeje: Ave aho Jew rajo jabesi a börömoho höjo. \p \v 39 Iae korosire iromëꞌe a sisë göhuro Iesu sivoromo uavadeje: God-hu uavëꞌëro böröme namiromo ajamuiꞌirane aho ja javajëjo. Na mae-ëjo. Ëhi jiëꞌoho jasi arijoꞌarije ajamirovoromo noꞌo ajamuego mae javuajo. \v 40 Ëhi uavamu a sisë göhuro uavadeje: Nadi ëhi jiëꞌe jöho jövëjo. Jaꞌo iꞌue gemuoho baejanuëjo. Ëhi jiëꞌoho ja diehiꞌoromo God bogo juhuonamijanuëjo. \v 41 No niöꞌiro mu sisë vaejëꞌëro ëhuꞌëro iae mae no iꞌue baeromo ëꞌaruëjo. Aꞌi ë iaho mu sisëho bogo vaejëꞌe höjo. \v 42 Bogo vaejëꞌe höꞌi Iesu uavadeje: Iesuajo. A muebejavuoꞌirane darugo barueromo böröme namijëꞌiroho nasi öroro uehorovevonëjo. \v 43 Uehorovevonëjamu Iesuro uavadeje: Aveho na jö mae uavajëjo. Jaruvoho jaꞌo naꞌo gemu mae Paradise-re ariꞌejarëjo. \s1 Iesu guomade jöhoje. \p \v 44 Iae majae ririre jiadeje. Majae ririre jiamu öri ariꞌe ahoꞌo ramoramovadeje. Ramoramovobe vaꞌojuvo majae huotorovamu gavëꞌi ajivadeje. \v 45 Ajivamu gavëꞌi God-are osa börömo ojo göho gagonö jiajoho niögehu tugoharoho arorovadeje. \v 46 Arorovamu gavëꞌi Iesuro God ma-darugoꞌo uavadeje: Apajo. Naro nasi aruꞌahoho jasi övo döre nugajëjo. Nugajëromo evare nugoꞌamadeje. \v 47 Nugoꞌamamu muorovo a börömëro gavade ëhi jiëꞌe mue gö gö ëꞌamu gagorovo uvadeje: Iae mae-ëjo. Ëaho iae a mae jiade höjo. Ëhi uvamu ëhuro God-are ihoho mae jiadeje. \v 48 Ae ahoꞌobëhe urimo ë mu börömo gaꞌi gagovarohuro gavare ëhi jiëꞌe mue gö gö ëꞌamu gagorovo vuonoröꞌöromo vavaenimoromo vinebe anobe vaꞌareje. \v 49 Vaꞌamu Iesuare ariböviohuꞌo Galilee saꞌare jioromo Iesuare ijore ijore rovare magonaho ömoꞌömohuꞌo ëho jaburo roriꞌo riravoromo gavareje ëhi jiëꞌe mue gö gö ëꞌamu. \s1 Iesuare sino munë gagore bamare jöhoje. \p \v 50 Ëhiꞌamu ae gemu hesi ihe Joseph-ro iae hijadeje. Hu Arimathea amo raje jiadeje. Hu Jew rajo jabesi a duvahëro jiëꞌëro a masijo ioroꞌiorohuꞌo hiromo jöe mevonövadeje. Hu a mabëhe God-are jöho avoho ejahaje ae jiadeje. \v 51 A maëro jiëꞌëro ëhuꞌëro a masijo ioroꞌiorohuꞌo hiromo hejade uvoruomamu: Ëꞌego no Iesu anoꞌirarë uvoruomamu hegorovo bogo ejëhadeje. Bogo ejëhoromo gavade jaburo Iesu anamu gëgorovo uvadeje: Ëhi jiëꞌoho sisë höjo. Röhu huro muebejëꞌe hijadeje God-ro böröme namiromo ahoꞌobëhe muebejëvoröhego. Joseph ëhi jiëꞌe ae jiadeje. \v 52 Ëhi jiëꞌe aëro jiëꞌëro huro vaꞌoromo Pilate uavadeje: Uevego na Iesuare sinoho baeꞌiröjo. \v 53 Sinoho baeꞌiröjamu Pilate-ro ejahamu vaꞌoromo sinoho baruvebiromo niögu maëro numoromo munë ubuvarire ë bamadeje. Ëmunë gagoho ae gö bogo bamëꞌe Iesu ë bamadeje. \v 54 Ëmajaho Friday jiëꞌëro Jew rajehu nuharue majaho rueꞌiëꞌadeje. \p \v 55 Joseph-hu Iesuare sino bavaꞌoromo bamadevare evare Galilee saꞌare jioromo Iesuꞌo gemuore rovare magonaho ömoꞌömohuro Joseph-are ijore rueromo ubuvare munëho garomo gavareje Iesuare sinoho ë avoho bamamu. \v 56 Iesuare sinoho ë avoho bamamu gagorovo vuonoröꞌö vaꞌoromo ridiꞌe ose gö gö avohoꞌamareje Iesuare sinore bahiꞌiröhëro. Avohoromo nuho majaho rovamu Jew rajo jögoroho eromo ma-nuhareje. \c 24 \s1 Iesu riꞌöjade jöhoje. \p \v 1 Nuhëꞌëro hura börömore sueꞌo sueꞌo ë magonaho ömoꞌömohuro riꞌöromo ridiꞌe oso avoharoho ujuohoromo Iesu bamarire ë vuonoröꞌö vaꞌareje. \v 2 Iesu bamarire vaꞌi gavareje munë gago tugohare munë börömoho roriꞌo höhö bavaꞌëꞌe jiamu. \v 3 Höhö bavaꞌëꞌe jiamu gagorovo munë gagore rumo vaꞌareje röhu Bada Iesuare sinoho bogo birohareje. \v 4 Bogo birohogoro ë riravoromo uehore gö gö baejareje. Uehore gö gö baejamu gavëꞌi ae niöꞌiro ma-majioho rovareje jabesi niögoho majaehu bamanovëꞌe ëhi ajivëꞌe niögoho ioꞌamëꞌëro. Rueromo ë magonaho jabesi bëhire rirarovareje. \v 5 Bëhire ro rirarovamu gëgorovo rue magonahoho jaburo juhuonëmiromo uruhoꞌamo riravareje. Uruhoꞌamo riravamu gavëꞌi rue ae niöꞌiohuro uëvareje: Jemë rabëni iꞌovëꞌe aho guomëꞌe a sino bamaruiroho naharujëjo. \v 6 Iesu aveho bogohöjo. Hu mamiꞌe riꞌöjëꞌe höjo. Riꞌöröhe jö Galilee saꞌare hiromo majëhijadoho uehorovohëjo. \v 7 Huro jemë uëvade höjo: Aëro God-are A Maho na baejevoromo a sisë jabesi övore bojëmiꞌiramu baejevoromo korosire ano taemevoruomoꞌajëjo. Ano taemevoꞌiramu guomoromo majae niöꞌi gemu hesi uhure riꞌöꞌejöjo. Nasi muoho God-ro ëhi bojemëꞌe höjo. Iesuro ëhi uëvamu hejarije höjo. \v 8 Hejarije höjamu rue magonahoho jaburo ë jöho uehorovareje. \v 9 Uehorovoromo Iesu bamarire jioromo vuonoröꞌö vaꞌareje. Vaꞌoromo rabe rabe gavare hejare jöho majëhijamu Iesuare ijoraje 11-ho jabuꞌo Iesuare aribövi ioroꞌiorohuꞌo ë jöho heruomadeje. \v 10 Röhu ë jö majëhijare magonaho jabesi ihoho Mary Magdalene o Joanna o James-are vëme Mary ëhi jëvadeje. Ëmagonahohuꞌo magonaho ioroꞌiore jabuꞌo gemu mae jijiharohuꞌo ëho jaburo ë jöho apostle aribövioho majëhijareje. \v 11 Majëhijamu hegorovo rue apostle ariböviohuro uvareje: Ëmagonahoho jaburo ë jöho ëma ataruëromo bogo ma uehorovareje. \v 12 Bogo ma uehorovoromo röhu Peter-ro riꞌöromo sino bamarire tutuvoromo ë vaꞌadeje. Vaꞌoromo munë gagoho hohitohoromo gavadeje Iesu numare niögohemu jioꞌamamu. Niögohemu jiamu gagorovo uehorovoromo uvadeje: Aveho diehiꞌade hö uvoromo hesirëro vuonoröꞌö vaꞌadeje. \s1 Emmaus amore vaꞌi örire diehi ëꞌare jöhoje. \p \v 13 Vaꞌëꞌëro jeniromamu Iesuare ae niöꞌiro Emmaus amore vaꞌirögoro örire vaꞌareje Jerusalem jioromo Emmaus vaꞌiröhe öri hesi vahuoho 11 kilometre jiëꞌëro. \v 14 Örire vaꞌoromo mu rabe rabe jiade jöho jörovobe vaꞌareje. \v 15 Jöho jörovoromo berohobe vaꞌamu Iesuro birohëvoromo jabuꞌo gemu mae vaꞌadeje. \v 16 Vaꞌamu ë ae niöꞌi jabesi uehoroho tugohëhamu bogo avoho garomo uvareje: Ëho Iesu höjo. \v 17 Bogo avoho gavamu Iesuro uëvadeje: Jemë diehi jiëꞌe jöho jörovobe jireharujëjo. Jireharujëjamu rueho jaburo jireharoho vuonugoꞌi nu anoꞌe sisëꞌirërovoromo rirarovareje. \p \v 18 Rirarovoromo ae gemu hesi ihe Cleopas-ro uavadeje: Ae ahoꞌobëhe Jerusalem raromaruohuro avevejöꞌe rabehu ëꞌadoho iae garuomoꞌi ja gemu diehiꞌavoꞌego bogo gavanuëjo. \v 19 Bogo gavanuëjamu Iesuro uëvadeje: Diehi jiëꞌe muohajo. Uavareje: Nazareth raje Iesuare örire vaejare jöho uavaruëjo. Iesu hu jö God-aro baeromo no majahuijaje ae jiade höjo. Ëhi jiëꞌe aëro jiëꞌëro God-are nunire o ae ahoꞌobëhe nosi nunire namiromo biririꞌe muoho vaenövo biririꞌe jöho jövonövade höjo. \v 20 Iesu hu ëhi jiëꞌe ae jiade höjo. Röhu nosi priest masijohuꞌo nosi a masijo ioroꞌiorohuꞌo ëho jaburo Rome aribövi jabesi övore bojëmijare höjo ëhuro ëho jaburo court vaeromo Iesu anoꞌiröhe jöho uëröhego. Rome aribövi jabesi övore bojëmamu ëhuro Iesu korosire ano taemare höjo. \v 21 Röhu noro uehorovoromo uvare höjo: Ëaho nani God-ro nugöꞌöjade höjo rueromo no ajamuiromo Israel rajo nosi iꞌuꞌe muoho ahavuoꞌi hesi sasohëꞌe muoho röjahuiröhego. No ëhi uehorovare höjo. Röhu jöe göꞌo ë mu sisë vaeruomadoho majae niöꞌi barëjamu röhu aveho majae göho rovëꞌe höjo. \v 22 Iae ëhi höjo röhu noꞌo gemu mae Iesuare ijore ijore jijiharue magonahohuro ave jö börömoho majahuijamu hegoro no tiöjavuade höjo. Jaburo jaruvo sueꞌo riꞌöromo Iesu bamarire vaꞌare höjo. \v 23 Vaꞌoromo gavare höjo Iesuare sinoho bogojiamu. Bogojiamu gagorovo vuonoröꞌö rueromo uövuare höjo: No vaꞌoromo niaꞌovoꞌiraejanovoromo garomo hejare höjo aneraho jaburo uövuamu: Iesu bogo guomoꞌi iꞌovëꞌe höjo. Magonahoho jaburo ëhi uövuamu hejare höjo. \v 24 Jöho henugoromo nosi ae göëro göëro Iesu bamarire vaꞌoromo gavare höjo magonahehu uövuadëhi ëhi jiamu. Röhu Iesu bogo gavare höjo. \p \v 25 Iesu bogo gavare höjamu Iesuro riꞌöromo ë ae niöꞌioho uëvadeje: Asëꞌe jemë simane iꞌuhëgoꞌego God-are jöho bogo ma-burëroho baejarujëjo. Ëhuꞌëro jiëꞌëro jö God-aro baeromo majëhinövare a jabesi jöho bogo maho uehorovarujëjo. \v 26 Jemë diehiꞌoromo ave jöho bogo uehorovarujëjo. God-ro bamade höjo böröme namiromo ajëmiꞌiröhe aho viꞌehi böröme baeromo guomojöro röhu ijonö ajiꞌere ajio hiröhego. \v 27 Ëhi uënugoromo Iesuro hesi jöe God-are surire jajivoꞌamadoho huruoho majëhi barëjadeje. Moses-hu jajivade jöho aevoꞌi majëhiromo jö God-aro baeromo majëhinövare a ioroꞌiorehu jajivoꞌamade jöhuꞌo huruoho majëhijadeje. Majëhijamu rue ae niöꞌiohuro hebe vaꞌareje. \p \v 28 Hebe vaꞌaroho vaꞌi nimare amore höröꞌiëꞌareje. Höröꞌirögoro Iesu öre ëgoꞌo vaꞌo hesi jiamu gagorovo \v 29 rueho jaburo nijioꞌiraeromo uavareje: Nadi vaꞌi noꞌo hijëjo. Majae mamiꞌe barëjëꞌëro vahiromavuoꞌiëꞌajëjo. Vahiromavuoꞌiëꞌajëjamu ejëhoromo jabuꞌo vaꞌoromo osare hijadeje. \v 30 Hiromo jabuꞌo ie iꞌirögoro saꞌaro hiromo ie baeromo God mae uaromo atoꞌatovoromo iꞌimëmamu rueho jaburo baejareje. \v 31 Baeromo God-ro jabesi simanoho jiovëhamu evare Iesu avoho garomo uvareje: Ojoꞌe ë aho Iesu höjo. Iesu höromo gaꞌi gavareje Iesu ëma bogojio vaꞌamu. \v 32 Vaꞌamu gagorovo uarovareje: Jaꞌo uehorovëjo. Ëahuro noꞌo jöe jövoromo God-are suri bëhoho huruoho majahuibe örire rovamu heromo nosi dë vövöbajoꞌoho sasohavuoromo riꞌöjavuo avohade höjo. \p \v 33 Ëhi uarovoromo ma-burëro sionëro vuono buꞌöromo Jerusalem amore vaꞌareje. Jerusalem vaꞌoromo gavare Iesuare ijoraje 11-huꞌo jabesi a ioroꞌiorohuꞌo gagovoromo raromëꞌe jiamu. \v 34 Raromëꞌëro jaburo ë ae niöꞌioho uëvareje: Bada iae riꞌöjëꞌe höjo. Riꞌöromo Simon-are örire rovamu huro gavade höjo. \v 35 Gavade höjamu rue ae niöꞌiohuro uëvareje: Noro niöꞌiro örire jirehoromo ëhi ëhi gavare höjo. Ëhi uëromo uëvareje: Iesuro ie atoꞌatovoromo iꞌimamuamu evare no avoho garomo uvare höjo: Iae Bada höjo. \s1 Iesuhu hesi ijorajo jabesi nunire rovade jöhoje. \p \v 36 Bada höjamu gavëꞌi Iesuro ro ma-majioho jabuꞌo gemu mae namijadeje. Namiromo uëvadeje: Aganomë vaevëꞌe raromarujëjo. \v 37 Vaevëꞌe raromarujëjamu juhuonivoromo jioduduꞌiraeromo uvareje: No aruꞌahe gavaruëjo. \v 38 Aruꞌahe gavaruëjamu uëvadeje: Jemë rabëni juhuonivarujëjo. Rabëni uehore gö gö baejarujëjo. \v 39 Ave nasi övoho höroho geromo uvorëjo: Nörö höjo. Maꞌenego heromo uvorëjo: Nörö bogo aruꞌahemuoho jioꞌi a mae höjo. Aruꞌahoho sine ijoꞌahe bogohöjo. Röhu jemë iae gevarujëjo na sinoꞌe ijoꞌahoꞌe jevoꞌego. \v 40 Ëhi uënugoromo övohuꞌo hörohuꞌo röjëhijamu gavareje. \v 41 Garomo uehorovemu uehorovoꞌi arijareje. Uehorovoromo uvareje: Aveho mu ma-mabëhe jiëꞌe nani noro sisëꞌi gavaruëromo bogo ma uehorovareje. Bogo ma uehorovamu gavëꞌi Iesuro uëvadeje: Na jemë ioho jëvajëjo o bogojëvajëjo. \v 42 Ëhi uëvamu visue vënire buejëꞌoho babojamareje. \v 43 Babojamamu Iesuro baeromo ae ahoꞌobëhe jabesi nunire ijadeje. \p \v 44 Iromo uëvadeje: Urimo naehu jemëꞌo hiromo majëhijamu hejarije jöho iae avevejöꞌe röhu maho majëhiꞌirögoro ëꞌajëjo. Na uëvode höjo: Nasi jöho ahoꞌobëhe Moses-hu jajivadoho jö God-aro baeromo majëhinövare a ioroꞌiorehu jajivaroho Psalms jö jajivaroho nasi jöe ahoꞌobëhe God-are surire jajivarëhi iae ëhi jioꞌaꞌajëjo. Öre gö bogohöjo. Ëhi uëvamu hejarije höjo. \v 45 Hejarije hö uëromo jabesi simanoho huotovëhamu God-are surire jö bëhoho avoho gavareje. \v 46 Avoho gavamu huro uëvadeje: God-are surire jajivoromo ëhi uvëꞌe höjo: God-ro bamëꞌëro böröme namiromo ajëmijaje aho nörö viꞌehi böröme baeromo guomoromo majae niöꞌi gemu hesi uhure riꞌöꞌaꞌajëjo. \v 47 Riꞌöꞌiramu aëro nöruare ihore jöe majëhiromo ae uëꞌaꞌaruëjo: Ae ahoꞌobëhe öri sisëre jijiharujoho vuonugohëjo. Mu sisëho vuonugoꞌi avoho uehorovoromo mu mae vaehego God-ro jemesi sisëho uehorovoromo vuonugajo. Ëhi jiëꞌe jöho Jerusalem amore aevoromo majëhiromo maja rojomajire bevaꞌajire saꞌare saꞌare majëhibe jijihoꞌaruëjo. God-are surire jöho ëhi uvëꞌe höjo. \v 48 Röhu ëhi jiëꞌe muoho jemë gavëꞌe jëvaje ëhuni ë jöho majëhibe jijihorëjo. \v 49 Röhu aveho hehëjo. Urimo nasi Vavuehu hesi Aruꞌaho suvuorëmiꞌi mae uëvadëhi naro ë Aruꞌaho suvuoroho jemëni nugöꞌöꞌiramu baeꞌaꞌarujëjo. Ëhuni ë hesi urimo jemëro vaꞌoromo Jerusalem amohuremu raromorego hujeji God-are darugohuro ruvebiromo ruahöꞌöjëvoꞌiröhe höjo. God-are darugohuro ruvebiromo ruahöꞌöjëvoꞌiramu evare vaꞌoromo nasi muoho vaeꞌaꞌarujëjo. \s1 Iesu öꞌidöre ajiomade jöhoje. \p \v 50 Ëhi uënugoromo sö ujuohoromo Bethany amonö vaꞌadeje. Vaꞌoromo övoho nigemëvoromo uëvadeje: God-ro jemë huë mae bojëmiꞌajëjo. \v 51 God-ro jemë huë mae bojëmiꞌajë uëromo God-ro uavamu jabumë ë rëmoꞌi huro öꞌidöre ajiomadeje. \v 52 Ajiomamu gagorovo rue Iesuare ariböviohuro hu rajahiromo börömo bëhe nimorohobe Jerusalem vuonoröꞌö vaꞌareje. \v 53 Vaꞌoromo raromoromo God-are osa börömore vaꞌoromo majae ahoꞌo God rajahinövareje. Ahia minoꞌe.