\id JHN - Ömie NT [aom] -Papua New Guinea 1991 (DBL 2014) \h JOHN \toc1 John \toc2 John \toc3 Jn \mt1 JOHN \c 1 \s1 God-are Jö Jövaje Aehu God-arire jioromo saꞌare rueromo mu ma barovade jöhoje. \p \v 1 Niꞌiꞌivade majaroho ae gemu hesi ihoho God-are Jö jumuvëꞌoho iae hijëꞌe jiadeje. Hu Godꞌo gemu mae hiꞌi huꞌo God jiadeje. \v 2 Niꞌiꞌivadire ë aho Godꞌo gemu mae hijëꞌe jiadeje. \v 3 God-ro uavamu huro saꞌae bövie biseꞌe bamadeje. Bogo bamoꞌibejo bövioho biseꞌoho bogo mae bogojioꞌibejo. \v 4 Darugoho ahoꞌo hesirire gemu jioromo rovadeje. Rueromo ae ahoꞌo ajoho bojamuadeje. \v 5 Ëajohuro ramoramore ajivajeje. Ramoramoho ajoho bogo tugohëꞌeje. \p \v 6 Ae gemu God-ro nugöꞌöjamu rovadeje. Hesi ihoho John jiadeje. \v 7 Hu rovadeje aji hesi bëhi gavadoho huruoho majahuiꞌiröhëro. Majahuijego ae ahoꞌobëhe hesi jöho heromo mae uehorovoꞌiröhego. \v 8 Hu bogo ajoho jiadeje. Aꞌi huro aji hesi bëhoho majahuiꞌi rovadeje. \v 9 Ëajoho iae aji maho jiohijo. Evare majare ë aje ae ahoꞌobëhe ajivavuajohuro saꞌare ruehijo. \p \v 10 Amo God-are Jö jumuvade ahuro ave saꞌare hijadeje. Urimëꞌi God-ro uavamu ave saꞌaroho avohoꞌamadeje röhu ave saꞌare ariböviohuro hu bogo avoho garuomadeje. \v 11 Hu hesiro rovadeje röhu hesi aribövi mahuro hu bijönimoruomadeje. \v 12 Röhu hesi a ioroꞌiorohuro hu nimoromo mae uehorovoruomadeje. Mae uehorovoruomamu ëhuni uëvadeje: Avevejöꞌe jemë God-are aboji harihuꞌe raejëvajëjo. \v 13 God-are aboji harihuꞌe raejëvade hesi öroho bogo aehu nimoromo baejëvamu iꞌoroho rahëvoꞌi aꞌi God-ro baejëvëꞌëro ëhuro hesi aboji harihuꞌe jëvadeje. \p \v 14 Röhu God-are Jö jumuvëꞌe ahuro sino hahoꞌe baeromo ro God-are jöho mae röjahui avohoromo huë baejavuo avohoromo noꞌo gemu mae hibe juvadeje. Hi juvamu no hesi ajoho gavareje ë ajoho hesi Vavu hesi Harihe hu gemuꞌëro jiëꞌëro baejëꞌëro. \p \v 15 Ëhiꞌamu gagorovo John-ro ë a hesi jöho ae huruoho majëhijadeje. Majëhiromo ma-darugoꞌo uvadeje: Naehu uëvode aho aviae höjo. Na mamiꞌe uëvode höjo: Naro urimo rovëꞌe jevajëjo. Ae gemuëro nasi ijonö rueꞌiëꞌajëjo. Ëhi höjo röhu ë ahuro na iosiremiromo hu börömoho höjo na bogo rahevadevare hu jiobe rovëꞌëro jiëꞌëro. Ëhi uëvadeje. \p \v 16 Iae hu huë baejavuo avohëꞌëro ëhuꞌëro huë mae no ae ahoꞌobëhe bojamuiromo döre döre bojamuibe rovëꞌeje. \v 17 Mu vaeꞌiröhe jögoroho God-ro uavamu Moses-ro bojamuadeje. Aꞌi God-ro uavamu Iesu Kerisoro huë baejavuoromo God-are bëhoho maemu röjahuijadeje. \v 18 Aho God bogo mae bogo gavëꞌe javue. God Harihoho gemu Vavu hesi bëhi mare hijaje aëro jiëꞌëro huro God röjahuijëꞌeje. \s1 John bapataeto vaejaje aehu a jö majëhijadohoje. \p \v 19 Röhu Jerusalem raromarue Jew rajo a masijohuro priest ömoꞌömohuꞌo priest ajëmijarue a ömoꞌömohuꞌo uëvareje: Vaꞌirarijoho John uarëjo: Ja rahuo javajëre. Ëhi uëvamu vaꞌoromo ë jöho ua gavamu huro aviëhi jiëꞌe jöho majëhijadeje. \v 20 Hu bogo jöho subivëhoꞌi samaꞌe huruoho majëhiromo uëvadeje: Na bogo böröme namiromo ajëmiꞌirode aho jevajëjo. \v 21 Uavareje: Ëhi jiëꞌoho na ja Elijah javajëjo. Uëvadeje: Bogajo. Uavareje: No muebejaruëjo a börömohuro jöe God-aro barueromo majahuiꞌiröhego. Na ja ë aho javajëjo. Uëvadeje: Bogajo. \v 22 Uavareje: Ëhi jiëꞌoho ja rahuo javajëjo. Majahuijego no vaꞌoromo ramuöꞌöjamu rovare aho majëhiꞌiröhe höjo. Jasi jöho ja diehi jövanue höjo. \v 23 Diehi jövanue höjamu John-ro uëvadeje: \q1 Na a rumoꞌe saꞌare hiromo aviëhi jiëꞌe jöho ma-darugoꞌo majëhijaje ae jevajëjo. \q1 Badahu rueröhe öroho ahorirëro vajivahorego hu maro rueꞌirajo. \m Urimëꞌi jö God-aro baeromo majëhinövade ae Isaiah-ro ë jöho jajivadeje. Ëho John-ro uëromo ëꞌadeje: Isaiah-hu jajivade jö hesi muoho iae na vaeromo ëꞌajëjo. \p \v 24 Ëhi jövamu rueho jaburo Pharisee a masijohuro rëmöꞌöjamu rovëꞌëro \v 25 uavareje: Ja bogo böröme namiromo ajamuiꞌirane aho javajëjo bogo Elijah javajëjo bogo jö God-aro baeromo majahuijanue a börömoho javajëjo röhu ja diehiꞌoromo aho bapataeto vaejëvanue höjo. \v 26 Vaejëvanue höjamu John-ro uëvadeje: Naro jovëro bapataeto vaejëvaje höjo. Röhu jemëhu bogo gavaruje aho jemesi ririre namijajëjo. \v 27 Huro nasi ijonö rueꞌiëꞌajëjo röhu huro na iosiremiromo börömoho höjo. Naehu hesi mu biseꞌo vaejahoromo hesi höru sino jiovahoꞌibejodoho o mu biseꞌo biseꞌe rabe vaejahoꞌibejodoho na ma-biseꞌe jevajëjo. John-ro ëhi uëvadeje. \v 28 Johnꞌo Jerusalem jioromo rovare ariböviohuꞌo jö ëhi vaerovaroho ëho Bethany jiadeje. Bethany amoho Jordan jovo ruhëhi jiadeje. Ësaꞌare Jordan jovore John-ro ae bapataeto vaejëvonövadeje. \s1 Iesu God-are Sheep Harihu jiaje jöhoje. \p \v 29 Nërö John-ro gavade Iesu rovamu gagorovo ae uëvadeje: Arueho gahëjo. Sheep harihu muoꞌamamu God-hu mu sisë roriꞌo babuꞌöjadëhi ëhi ë ahuro saꞌae gö gö ahoꞌobëhe nosi sisëho roriꞌo babuꞌöꞌajëjo. \v 30 Ëa hesi jöho na mamiꞌe majëhijode höjo. Majëhiromo uëvode höjo: Naro urimo rovëꞌe jevajëjo. Ae gemuëro nasi ijonö rueꞌiëꞌajëjo. Ëhi höjo röhu huro na iosiremiromo hu börömoho höjo na bogo rahevadevare hu jiobe rovëꞌëro jiëꞌëro. Ëhi majëhijode höjo. \v 31 Mamiꞌoho na hu bogo avoho gavode höjo. Röhu naehu rueromo jovehu bapataeto vaejëvode hesi bëhoho ëho naro hu röjëhijego Israel aribövioho jemëro gaꞌirarijego ëhuni ëꞌode höjo. \p \v 32 O ave jöho John-ro gavëꞌëro huruoho majëhiromo uëvadeje: Naro gavode höjo God-are Aruꞌahe guaho vaꞌënohuro öꞌidöre jioromo ë a hesi simano namore ruvebiromo gerejamu. \v 33 Mamiꞌe na hu bogo gavode höjo röhu naehu jovehu bapataeto vaejëvojöro uevadohuro uevade höjo: Gaꞌirane Aruꞌahohuro ruvebiromo di a hesi simanore gerejamu gavëꞌoho uvonëjo: Ëahuro God-are Aruꞌaho Mahuro ëhuro bapataeto vaejëvoꞌajëjo. Vavuohuro ëhi uevamu hejëꞌëro ijonö gavode höjo Aruꞌahoho ruvebiromo ë a hesi simanore gerejamu. \v 34 Ëho nasi nunëro gavode höjo. Gavëꞌëro naro jemë uëvajëjo: Arue aho God-are Harihe höjo. \s1 Iesuhu aevoromo ae uëvamu hesi ijore ijore jijihare jöhoje. \p \v 35 Ëhi uëvëꞌëro nërö John-ro röhu maho ë rueromo hesi ijorajoho niöꞌi jabuꞌo gemu mae namijadeje. \v 36 Namiꞌi gavade Iesu rovaꞌamu gagorovo ijorajo niöꞌioho uëvadeje: Arueho gahëjo. God-are Sheep Harihoho iae jiajëjo. \v 37 Ëhi uëvamu hegorovo rueho jaburo John nugoꞌi Iesuare ijore vaꞌareje. \v 38 Iesuare ijore vaꞌamu huro huotorovoromo gëvade ë ae niöꞌioho hesi ijore rovamu gëgorovo uëvadeje: Jemë rabe naharujëjo. Rabe naharujëjamu jabesi huëro uavareje: Rabae ja dinöꞌe hijanue höjo. Röhu Rabae uavaroho ëho uaromo ëꞌareje: Röjahuijanue a börömohajo. \v 39 Rabae ja dinöꞌe hijanue hö uavamu hegorovo Iesuro uëvadeje: Rueromo gahëjo. Gahëjamu hegorovo majae garoboꞌe bamamu huꞌo vaꞌoromo hu hijaje osaho gavareje. Garomo huꞌo arijuvo vahiromamu vaꞌareje. \p \v 40 Ae niöꞌiohuro John-are jöho hejëꞌëro Iesuare ijore rovare a gö hesi ihoho Andrew Simon Peter-are öho jiadeje. \v 41 Andrew-ro ma-burëro hesi öho Simon naho vaꞌoromo birohoromo uavadeje: Böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aho noro birohëꞌe javuajëjo. Böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aho Greece huëhu huotovëꞌoho Kerisoje. \v 42 Böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aho birohëꞌe javuajëromo Simon huꞌirae baeromo Iesu gaꞌiro rovadeje. Rovamu Iesuro hu garomo uavadeje: Ja Simon John-are harihe javajëjo. Jasi ihoho Cephas jioꞌaꞌajëjo. Hebrew huëhu Cephas huotovëꞌoho Greece huëho Peter-je. Ëiho hesi bëhoho munëje. \s1 Iesuhu Philipꞌo Nathanaelꞌo uëvamu hesi ijore ijore jirehare jöhoje. \p \v 43 Ëhi ëꞌëꞌëro nërö Iesuro uvadeje: Jaruvo na Galilee saꞌare ajiomoꞌejöjo. Ajiomoꞌejö uvonugoromo ajiomadoho ajio Philip birohadeje. Philip birohoromo uavadeje: Nasi ijoro ijoro rovëjo. \v 44 Röhu Philip hu Bethsaida amo rajo ae jiadeje. Andrewꞌo Peterꞌo jabuꞌo ame gemuoho jëvadeje. \v 45 Ëhiꞌamu Philip-ro Nathanael naho vaꞌoromo birohoromo uavadeje: Urimëꞌi Moses-ro hesi jögoru surire uövuade höjo: Ijonö a böröme rueꞌaꞌajëjo. O jö God-aro baeromo majëhinövare ariböviohuro jöe gemuoho jajivoromo uönövare höjo. Ërueröhego jajivoruomade aho iae no birohëꞌe javuajëjo. Hesi ihoho Iesu höjo. Hu Joseph-are harihe höjo. Hesi amo ihoho Nazareth höjo. \v 46 Nazareth höjamu Nathanael-ro uavadeje: Asëꞌe a maho ëhi jiëꞌe amoroho bogo rue hesi höjo. Bogo rue hesi höjamu Philip-ro uavadeje: Jaꞌo ro gavëjo. \p \v 47 Ëhiꞌamu Iesuro gavade Nathanael rovamu gagorovo ae uëvadeje: Arueho gahëjo. Israel rajo a ma-maëro rovajëjo. Hesi uhuroho sareriꞌe jöho bogohöjo. \v 48 Ëhi uavamu Nathanael-ro uavadeje: Ja diehiꞌoromo na gevanue höjo. Gevanue höjamu Iesuro uavadeje: Jaehu ruejöro Philip-hu uavade hesi urimo ja meso gurutore hijamu gavode höjo. \v 49 Gavode höjamu Nathanael-ro uavadeje: Tisa ja God-are Harihe javajëjo. Ja böröme namiromo Israel rajo muebejavuanue aho javajëjo. \v 50 Muebejavuanue aho javajëjamu Iesuro uavadeje: Na uavode höjo: Ja meso gurutore hijamu gavode höjo. Ëmu harihu vaejode jöho uavamu hejëꞌëro jero mae uehorovevanuëjo. Röhu uꞌemu mu masijo maho gaꞌamoꞌanuëjo. \v 51 Ëhi uanugoromo uëvadeje: Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Jemë iae gaꞌaꞌarujëjo öꞌidöho arorovoꞌi God-are A Ma naehu jiajire God-are anerahuro iojiomoromo ruvebiꞌi ariꞌiramu. \c 2 \s1 Iesuhu Cana amore hiromo masurovare sörö iromo bëhiꞌe mu börömo vaejade jöhoje. \p \v 1 Majae niöꞌi gemu hesi uhure iae masurovoꞌiröhe söröho Cana amore Galilee saꞌare avohareje. Avohamu Iesuare vëmohuro ë hijadeje. \v 2 Iesuꞌo hesi ijorajoho jabuꞌo söröre ruejöro uëvëꞌëro ë ro raromareje. \v 3 Raromoromo söröꞌe ariböviohuro wine jovoho ueꞌaho barënugoromo vëmohuro Iesu uavadeje: Wine jovoho barëjëꞌe höjo. \v 4 Barëjëꞌe höjamu uavadeje: Mamajo. Rabëni ajëmijöro uevanuëjo. Nasi maja börömoho bogo rovëꞌe höjo. \v 5 Bogo rovëꞌe höjamu hegorovo vëmohuro mu ajëmijarue aribövioho uëvadeje: Ëaehu diehi uëvamu hejëꞌoho ëhi ëꞌorëjo. \p \v 6 Röhu Jew rajëro God uehorovoromo jabesi sine inöme uꞌoꞌamarue jögoroho enövareje. Ëhuni jovo hevöe munëhu ubuvoromo avohoꞌamaroho ahoꞌobëhe övo gö mine övo göre gemu ë momoröꞌöjadeje. Jovo bövi mae 80 o 120 litre gemu gemu otehoꞌamoꞌego irijiomoꞌamonövadeje. \v 7 Ëhi jiëꞌe jiëꞌëro Iesuro mu aribövioho uëvadeje: Ëmunë hevöro jovo maho otehoꞌamego irijiomoꞌamoꞌirajo. Ëhi uëvamu irijiomoꞌamo barëjareje. \v 8 Ëhiꞌamu uëvadeje: Jove gö ë hevöro vuoromo ujuoho vaꞌoromo sörö muebejaje aho iꞌimamirëjo. Iꞌimamirëjamu ujuoho vaꞌoromo iꞌimamijareje. \v 9 Iꞌimamamu rue sörö muebejaje ahuro i heromo hejadeje jovoho rihuꞌe jiamu ë jovo maho mamiꞌe wine-rëjëꞌëro jiëꞌëro. Röhu ë wine jovoho dinöꞌe jioromo ujuoho rovaroho bogo gaꞌi hesi jovo vuare mu ariböviohuro gavareje. Amo hejade rihuꞌe jiamu hegoro iꞌo masuvade aho uvamu rovadeje. \v 10 Rovamu rue sörö muebejaje ahuro uavadeje: Ae ahoꞌobëhe wine jovo mabëhoho urimo bahijëharue höjo. Bahijëhonugoromo aëro jovo bövi mae ueꞌahego ijonö jove ma-bisemu sisëho bahijëharue höjo. Aꞌi jero wine jovo maho avoho runoꞌe bamane höjo aviavejöꞌe iꞌiröhohuni. \p \v 11 Iesuro Cana amore Galilee saꞌare hiromo bëhiꞌe mu börömoho aevoꞌi ëhi vaejadeje. Vaeromo ëhuro hesi aji maho röjëhijamu gagorovo hesi ijorajoho jaburo hu mae uehorovareje. \p \v 12 Ëhiꞌamu Iesu o hesi vëmoho o ö ömoꞌömoho o ijorajo ömoꞌömoho ëho jaburo Capernaum amore abuejareje. Abueromo ë raromaroho majae gemu niöꞌi rabuꞌe barëjadeje. \s1 Iesuhu God-are amo börömore ajiomoromo inömo imoꞌamarue aribövi rarovöꞌöjëvade jöhoje. \p \v 13 God-hu Vörö Tugohade Sörö Jew rajehu ijarue majaho dunovadeje. Sörö majaho dunovamu Iesuro Jerusalem ajiomadeje. \v 14 Ajiomoromo God-are amo börömore vaꞌoromo gavadeje a ioroꞌioroho cow-ho Sheep-oho guaho vaꞌëne ugoho ëhi imoꞌamoꞌi o a ioroꞌioroho mu maratu bëhire raromoromo ijo bajoho ujuohoꞌi amo börömo hesi ijo bajoho mana iꞌimëmijamu. \v 15 Ëhi gënugoromo öꞌe ujuohoromo badunoꞌe öꞌoho huadeje ëhuro hisuebiꞌamoröhëni. Huonugoromo ë aribövioho ahoꞌobëhe God-are amore jioruomamu hisuebijëvoromo rarovöꞌöjëvoromo sheep-ohuꞌo cow-huꞌo rarovöꞌöꞌamadeje. Ijo bajo mu vaeruomaje aribövi jabesi mu maratuoho huotovöꞌöjëhamu ijo bajoho rireromoromo arua anumiae vaꞌadeje. \v 16 Guaho vaꞌëne ugo imoruomaje aribövioho uëvadeje: Ave inömo inömoho roriꞌo ujuoho vaꞌohëjo. Nadi aveho imohëjo. Nasi Vavu hesi amoho bogo bövi biseꞌo imarue amoho höjo. \v 17 Bogo bövi biseꞌo imarue amoho höjamu hegorovo Iesuare ijorajoho jaburo uehorovoromo uvareje: Huhu ë mu vaejaje hesi bëhoho God-are surire jajivoromo uvëꞌe höjo: Vavuoho jasi osa hesi mu nimajohuro ëhuro vëninöꞌe nasi dë vövöbajoꞌere ravevajëjo. \p \v 18 Röhu Jew rajo a masijohuro gavare Iesu ëhiꞌamu uavareje: Rabëni ëhioho ëꞌanuëjo. Bogo gavarue darugoꞌe muoho röjahuijego no garomo uvarëjo: God-ro uavëꞌëro ëꞌanuëjo. \v 19 Ëꞌanuëjamu Iesuro uëvadeje: Ave God-are amoho dadovorëjo. Dadovëꞌoho majae niöꞌi gemu hesi uhure naro röhu maho vae barëꞌiramu mae namiꞌaꞌajëjo. Ëhi jiëꞌe darugoꞌe muohemu röjëhiꞌejöjo. \v 20 Röjëhiꞌejöjamu Jew rajohuro uëvareje: Sarerivanuëjo. Ave amo vaebe rovaroho vadune ahoꞌobëhe 46 barëjëꞌe höjo. Ëhuni dadovëꞌoho röhu ja diehiꞌoromo majae niöꞌi gemu hesi uhuroho vae barëꞌiramu maho namiꞌaꞌajëjo. \p \v 21 Jaburo uvareje: Nani God-are amo börömoho dadovo barëjego huro vae barëꞌi jövajëjo. Röhu bogo amo hesi jöho jövoꞌi hesi sino hahoꞌehu guomoromo röhu maho riꞌöröhe jöho jövadeje. \v 22 Ëhuꞌëro jiëꞌëro ijonö Iesuhu guomoromo riꞌöjadevare evare hesi ijorajoho jaburo uehorovoromo uvareje: Iesuro mamiꞌe uönövade höjo: God-are amoho naro avoho vaeꞌiramu namiꞌaꞌajëromo evare Iesu riꞌöꞌiröhe jö God-are surire jajivare Iesuhu majëhijadoho ëho mae uehorovareje. \s1 Iesuhu ae ahoꞌobëhe gö barëjaje jöhoje. \p \v 23 God-hu Vörö Tugohade Sörö majare Iesuro Jerusalem amo börömore hijamu evare ae ahoꞌobëhe gavare hu mu masije vaejamu gagorovo hesi örire mae uehorovoruomadeje. \v 24 Mae uehorovamu Iesuro uvadeje: Ëaribövioho ma-döëremu uehorovevaruëromo jabesi öriroho bogo ma uehorovëvadeje ae ahoꞌobëhe mamiꞌe gëvëꞌëro jiëꞌëro. \v 25 Iae hu ae ahoꞌobëhe jabesi dë vövöbajoꞌoho gë barënövadeje. Ëhuꞌëro ae gö jabesi jö Iesuare örire majahiꞌiröhe bëhoho bogojiadeje. \c 3 \s1 Iesuhu Nicodemusꞌo jö jövade jöhoje. \p \v 1 Iae Jew rajo a böröme gemuëro hijadeje hesi ihoho Nicodemus. Hu Pharisee ae jiadeje. \v 2 Vahie gemu huro Iesu gaꞌi vaꞌadeje. Vaꞌoromo Iesu uavadeje: Tisa no ja garomo uvarue höjo: God-hu ramöꞌöjamu röjahuiꞌi rovane ae javajëjo. Rabëniajo. God aꞌoho bogo hiꞌibejajo jaehu vaejanue ëhi jiëꞌe mu masijo vaejëꞌoho bogo eni javuoꞌibejajo. \v 3 Bogo eni javuoꞌibejajamu Iesuro uavadeje: Ave jöho na jö mae uaꞌiëꞌajëjo. Ae mamiꞌe rahadoho röhu maho bogo rahoꞌamëꞌoho God-hu muebejaje öri ariꞌo garuomoröhoho bogo eni jioruomoꞌajëjo. \v 4 Bogo eni jioruomoꞌajëjamu Nicodemus-ro uavadeje: Iae mae höjo röhu aho mavojiraejëꞌoho diehiꞌoromo röhu maho rahoꞌamoꞌiröhoho eni jioruomoꞌajëjo. Vëmu jabesi dëre vuonoröꞌö rumo vaꞌoromo suorovonövëꞌoho bogo eni höjo. \v 5 Bogo eni höjamu Iesuro uavadeje: Ave jöho na jö mae uaꞌiëꞌajëjo. Jovohuꞌo God-are Aruꞌahohuꞌo bogo ajëmijamu röhu maho rahëꞌoho God-are öri ariꞌere vaꞌiröhoho bogo eni jioruomoꞌajëjo. \v 6 Sino hahoꞌoꞌe aëro sino hahoꞌoꞌe harihoho baeruomoꞌi aꞌi God-are Aruꞌahohuro iae aruꞌahoꞌe harihoho avohoꞌamaje höjo. \v 7 Na uavode höjo: Jemë mamiꞌe rahëvadoho röhu maho rahëvëꞌoho ëhuremu mae jëvoꞌajë jöho hejanuoho nadi tiönëjo. \v 8 Buroho dinöꞌe dinöꞌe vaꞌi nimëꞌoho hesi ëma vaꞌaje höjo. Ja heꞌaꞌanuëjo rovavoꞌiramu röhu bogo gaꞌaꞌanuëjo dinöꞌe jioromo rovajoho o dinöꞌe vaꞌajoho. God-are Aruꞌahehu a rahu ajëmamu röhu maho rahëꞌoho jabesi öroho iae ëhi dadivavoꞌiramu bogo gaꞌaꞌanuëjo. \p \v 9 Bogo gaꞌaꞌanuëjamu Nicodemus-ro uavadeje: Röhu ëhi jiëꞌe muoho diehi jioꞌaꞌajëjo. \v 10 Diehi jioꞌaꞌajëjamu Iesuro uavadeje: Ja Israel rajo röjahuijanue a böröme javajëjo. Röhu ja diehiꞌoromo ëhi jiëꞌe muoho bogo gavanue höjo. \v 11 Ave jöho na jö mae uaꞌiëꞌajëjo. Simane javuëꞌëro ë jöho no atarue höjo. Nunehu gavëꞌe jöho huruoho majëhijarue höjo. Majëhijego jemëro bogo ejahuaruje höjo. \v 12 Saꞌa hesi mu jö majëhijodoho jemë bogo maho uehorovevaruje höjo. Ëhuni öꞌidö hesi mu jö majëhijëꞌoho jemë diehiꞌoromo mae uehorovevorëjo. \v 13 A ioroꞌioroho bogo öꞌidöroho ajio raromoruomade höjo. God-are A Maho öꞌidöre jioromo ruvebijodoho naro gemuëro ëho hijode höjo. \v 14 Röhu urimëꞌi Moses-ro a rumoꞌe saꞌare hiromo sigobu vaꞌëne inömoho ma-mabëhe avohoromo ijore bamoromo a jabesi nunire banigojiomade höjo aëro ëho garomo mae raromonövoröhego. Sigobu vaꞌëne inömo banigojiomadëhi God-ro bamëꞌëro aëro ëhi hesi A Maho na a jabesi nunire banigojiomevoꞌaruëjo \v 15 ëhuro ae rahu na mae uehorovevëꞌoho iꞌe rahanovoromo ma-ioroꞌioremu maro raromoꞌiröhego. \p \v 16 Saꞌae dinöꞌe dinöꞌe God-ro dë vövöbajoꞌe ahoꞌo uehorovavuadeje. Uehorovavuoromo hesi Harihu gemuꞌoho bojamuijadeje ëhuro ae rahu Harihu mae uehorovëꞌohuro ëhuro bogo sisëroho vaꞌi ma-ioroꞌioremu maro raromoröhego. \v 17 God-hu hesi Harihu saꞌare nugöꞌöjade hesi bëhoho bogo nosi sisëho garomo sisëroho bamavuoꞌi aꞌi ajamuiromo maro ramuoꞌiröhego ëhuni nugöꞌöjadeje. \p \v 18 Ae rahu Harihu mae uehorovëꞌoho bogo sisëroho vaꞌo hesije. O bogo ma uehorovëꞌoho mamiꞌe sisënö bamëꞌeje ë hesi bëhoho hu God-are Harihu gemuꞌoho bogo ma uehorovëꞌego. \v 19 A sisënö bamëvaje hesi öroho aviëhije. Ajohuro saꞌare rovëꞌeje. Rovëꞌe jiamu aëro ajoho bijönimoꞌi ramoramoho nimoruomadeje mu sisëmu vaejaruëro jiëꞌëro. \v 20 Ae rahu mu sisë vaejëꞌoho ajoho garomo bijönimoromo bogo bëhiroho rovajeje hesi mu sisëho vaꞌorahoro jiojöëni. \v 21 Aꞌi ae rahu mu ma vaejëꞌohuro aji bëhire rovajeje huhu God-are jö ejahoromo mu vaejajoho ëho samaro jioröhego. \s1 John-hu Iesuare jö majëhijade jöhoje. \p \v 22 Ëhiꞌamu Iesuꞌo hesi ijorajo ömoꞌömohuꞌo ëho jaburo Judea saꞌare vaꞌareje. Vaꞌoromo huro jabuꞌo hiromo ae bapataeto vaejëvonövadeje. \v 23 Bapataeto vaejëvoꞌi John-ro Aenon saꞌare Salim amo bëhire hiromo huꞌo bapataeto vaejëvonövadeje ë diröꞌoho jove ahoꞌobëhe jiëꞌëro. Bapataeto vaeꞌego ae ahoꞌobëhe ë rueromo vaenövareje \v 24 ë hesi bëhoho John bogo guduamoromo savoji gagoroho baꞌamëꞌëro ijonö baꞌamoꞌiröhego. \p \v 25 John-ro bapataeto ëhi vaejëvamu hesi ijorajo ömoꞌömohuꞌo Jew rajo ae göꞌo jö ahoꞌahamirovoromo uarovareje: Jovehu sisë uꞌoꞌiröhe öroho ëhi ëhi höjo. \v 26 Jöho ëhi ahoꞌahamirovoromo John-are ijorajohuro vaꞌoromo John uavareje: Tisa Jordan jovo ioroꞌiorore jaꞌo hijamu jaehu hesi jö majahuijanoho ë ahuro jasi muoho vajiohunöꞌe baeromo bapataeto vaejëvego jabu ae ahoꞌobëhe hesirire vaꞌoruomaje höjo. \v 27 Vaꞌoruomaje höjamu John-ro uëvadeje: Röhu aehu nosirire rueruomëꞌoho o muehu o rabehu rabehu rovëꞌoho bogo ëma rovego baeꞌi aꞌi God-ro bojamuijego baejarue höjo. \v 28 Jemë mamiꞌe hejarije höjo naro jemë uëvamu: Böröme namiromo ajëmiꞌirode aho bogo naehu jevajëjo. Aꞌi God-ro na urimo remöꞌöjamu rovëꞌe jevajëjo ë ahuro ijore rueröhego. \v 29 Ëa hesi jöho uhunöꞌe majëhiꞌiëꞌajëjo. Iꞌo masuröhe aho huro gemuëro vaboroho baeꞌaꞌajëjo. O ë a hesi aemoꞌaemohuro namiromo muꞌöjamiromo heröhe masuröhe aho jöe jövavamu hejëꞌoho nimorohoꞌajëjo. Nimorohoꞌiröhëhi jemëhu uevaruje a hesi mu jöho heromo na nimorohevo avohajëjo. \v 30 God-ro ëhi nimoꞌego ë a hesi ihoho ajiomoꞌi nasi ihoho abuejajëjo. \s1 Iesuhu öꞌidöre jioromo ruvebijëꞌëro jö börömo majahuijaje jöhoje. \p \v 31 John-hu majëhijadëhi iae ëhije. Döre jioromo ruvebijade ahuro ae ahoꞌobëhe iosiramuiromo börömohoje. Bogo döre jioromo ruvebiꞌi aꞌi ma-saꞌare rahëvare aribövioho jabumë ma-saꞌaremu raromarue ariböviëro jëvëꞌëro saꞌa hesi jöhemu majahuijarueje. O öꞌidöre jioromo ruvebijade ahuro ahoꞌobëhe iosiramuiromo hu börömohoje. \v 32 Börömoho jiëꞌëro garomo hejade jöho huro ae majëhijajeje. Majëhijego hesi jöho aho bogo ejaharueje. \v 33 Röhu ae rahuro hesi jö ejahëꞌoho ëhuro uvarueje: Iae mae-ëjo God mae höjo. \v 34 Ëhesi bëhoho God-hu nugöꞌöjade ahuro God-are jöhuremu jövajeje. Rabëni hesi bëhoho God-ro hesi Aruꞌahoho bojami avohego dë vövöbajoꞌe rarovahego jöho jövajeje. \v 35 Vavuohuro Harihoho rajahijajeje. Rajahiromo bövie biseꞌe hesi övore bamëꞌeje. \v 36 Ae rahu Harihu mae uehorovëꞌoho ma-ioroꞌioremu maro hijajeje. O ae rahu Harihu bogo ejahëꞌoho bogo maroho hiꞌi God-ro hesi örire dë vörönimemu vörönimajeje. \c 4 \s1 Iesuhu Samaria rajo magonahohuꞌo jö jövadohoje. \p \v 1 Iae Pharisee ariböviohuro hejareje aëro uvoruomamu: John rinëgoromo bapataeto vaejëvobe rovaje aho ma-jianovoꞌi Iesuhu rinëgoromo bapataeto vaejëvobe rovaje aho börömoho höjo. \v 2 Ëhi hejareje röhu Iesu bogo hesi övoho bapataeto vaejëvoꞌi aꞌi hesi ijorajoho jaburo ëꞌareje. \v 3 Amo Iesuro hejade uvavamu: Huhu ëꞌaje muohuro John hesiroho iosiramijëꞌe jöho Pharisee ariböviohuro hejëꞌe hö uvavamu hegorovo Judea saꞌaho vuonugoꞌi vuonoröꞌöromo Galilee saꞌare ajiomoꞌi vaꞌadeje. \v 4 Galilee ajiomoꞌirögoro Samaria örëro vaꞌadeje hesi muëro jiëꞌëro. \p \v 5 Vaꞌoromo Samaria saꞌare ajiomoromo amo ihe Sychar ë rovadeje. Röhu Sychar amo bëhire jiaje saꞌaho urimëꞌi a mami ae Jacob-ro hesi harihoho Joseph bojamijadeje. Ësaꞌanö Iesu rovadeje. \v 6 Rueromo maja ririvanovëꞌiro öri ëgoböviro rovëꞌëro uꞌuvamu hegoro Jacob-mëhu jovëni umare gua bëhire hijadeje. \p \v 7-8 Hesi ijorajoho jabu ie imoꞌi amore vaꞌëꞌëro hesi sivue hijadeje. Hijamu iae Samaria saꞌa rajo magonahe gemuëro jove vuoꞌi rovadeje. Rovamu gagorovo Iesuro uavadeje: Jove vuo bojemego na ijöjo. \v 9 Jove bojemego na ijöjamu rue magonahohuro uavadeje: Ja Jew raje javoꞌi na Samaria rajo magonahe jevajëjo. Ëhuꞌoho rabëni jovo jöho ue gevanuëjo. Ëmagonahehu ëhi uavade hesi bëhoho Jew rajohuro uvoruomajeje: Samaria rajo jabesi ano saboꞌe hevöho enatuoho unoho ioho bogo iꞌejarëjo. Jew rajehu ëhi uvoromo ömaruëhi Iesu bogo ëhioho ömëꞌëro ëhuꞌëro magonahohuro uavadeje: Rabëni jovo jöho ue gevanuëjo. \v 10 Ue gevanuëjamu hegorovo Iesuro uavadeje: God-hu a bojëmijaje suvuoroho jero bogo gavanuëjo. O naehu jovo bojemijöro ua gavaje aho jero bogo gevanuëjo. Geꞌibejanëjo ja ue geꞌibejanëjo naro a iꞌovëvaje jovoho bojamiꞌibejöjo iromo maro hiꞌiranego. \v 11 Bojamiꞌibejöjamu magonahohuro uavadeje: Iae mae höjo röhu jovo vuoromo bojemiꞌirane hevöho bogojavajëjo. Röhu jovo vuoꞌirane guaho ëgobövi mae jio abuejajëjo. Ëhi jiëꞌoho ja diehiꞌoromo a iꞌovëvaje jovoho vuo bojeminëjo. \v 12 Nosi hije bövi mae Jacob-ro ave jovo vuarue guaho bojamuijade höjo. Huꞌo hesi harihu ömoꞌömohuꞌo ëho jaburo ave guare rueromo jovoho vuoromo ueꞌahëꞌi jabesi mioho mioꞌamonövare höjo. Na jero Jacob iosiramiromo börömoho javajëromo ëhuꞌëro jero a iꞌovëvaje jovoho bojemiꞌi uevanuëjo. \v 13 Uevanuëjamu uavadeje: Ae rahu ave jovo ueꞌahëꞌoho huë girihëvoꞌiramu röhu maho göꞌo iꞌi nimonövoꞌarujëjo. \v 14 O naehu jovo mëmamu ueꞌahëꞌoho huëho bogo girihëvoꞌi ioroꞌiore gemu ma-maemu jioruomoꞌajëjo. Ëhesi bëhoho naro jovoho bojëmiꞌiramu nasi jovo mahuro jabesi dë vövöbajoꞌere jovëro bubujivanovo rojomëvoꞌiramu ma-ioroꞌiore gemu maro raromoꞌaruëjo. \v 15 Raromoꞌaruëjamu magonahohuro uvadeje: Mae jovo jöe jövajëromo uavadeje: Iae mae höjo. Ëhi jiëꞌe jovoho bojemego na ijöjo. Iromo ijonöho huëho bogo girihevego aveho bogo rueromo jovoho vuoꞌirode höjo. \p \v 16 Bogo vuoꞌirode höjamu Iesuro uavadeje: Vaꞌoromo jasi baruoho uaromo huꞌirae baruenëjo. \v 17 Baruenëjamu rue magonahohuro uavadeje: Baru rumoꞌe jevajëjo. Baru rumoꞌe jevajëjamu uavadeje: Iae mae uevanuëjo: Baru rumoꞌe jevajëjo. \v 18 Urimo baru masu nugobe rovanoho ahoꞌobëhe övo gö mine höjo. Avevejöꞌe garomo hijanuoho ëho bogo jasi baruoho höjo. Ëhuni ja mae uevanuëjo. \v 19 Mae uevanuëjamu rue magonahohuro uavadeje: Iae na gavajoho ja jö God-aro baeromo majahuijanue ae javajëjo. \v 20 Ëhuni ave jöho uevego na hejöjo. Nosi Samaria hijo mionoꞌo ömoꞌömohuro rue dahorure iojiomoromo God rajahibe rovëꞌe höjo. Röhu Jew rajoho jemëro uvaruje höjo: Jerusalem amohuremu rojomoromo God rajahinövorëjo. Di öri ariꞌoho maho höjo. \v 21 Maho höjamu uavadeje: Röhu ave nasi jöho mae uehorovëjo. Majae ijonöho aho bogo rue dahoruroho o Jerusalem amoroho Vavuoho rajahiruomoꞌajëjo. \v 22 Samaria rajoho jemëhu rajahijaruje bëhoho bogo gavëꞌe ëma ëꞌaruje höjo. Röhu Jew rajo noehu rajahijaruoho noro avoho garomo ëꞌarue höjo. Rabëni hesi bëhoho God-hu a manö babamëvoꞌiröhe muoho Jew rajo nosirire aevëꞌëro jiëꞌëro ëhuꞌëro noro öroho avoho garomo God rajahijarue höjo. \v 23 Majae gö rueꞌiëꞌajëjo. Röhu mamiꞌe rovanovëꞌe höjo. Evare majare aehu uhohuꞌo God rajahijëꞌoho God-are Aruꞌahoho baeromo Vavuoho avoho uehorovoromo ëhi rajahiꞌaruëjo. Vavuohuro iae nimajëjo ëhi jiëꞌe ariböviohuro hu rajahinövoröhego. \v 24 God hu aruꞌahe höjo. Ëhuni ae rahu God rajahijëꞌiroho hesi Aruꞌahoho baeromo God avoho uehorovoromo rajahiꞌaruëjo. Öre gö bogohöjo. \v 25 Bogohöjamu rue magonahohuro uavadeje: Iae na gavajëjo. Böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aho Keriso iae rueꞌaꞌajëjo. Rueromo jöe ahoꞌobëhe huruoho majahui barëꞌajëjo. \v 26 Majahui barëꞌajëjamu Iesuro uavadeje: Jaehu uvanue aho iae na aviae jevajëjo jaꞌo jö jövajoho. \p \v 27 Ëhi uavamu gavëꞌi Iesuare ijorajoho jaburo vuonoröꞌö rovareje. Rueꞌi gavare Iesuro magonahoꞌo jöe jövamu gagorovo tiöjëvadeje. Tiöjëvamu röhu aho Iesu bogo uavareje: Ja rabe nagajëjo. O bogo uavareje: Ja rabëni huꞌoho jöho jövanuëjo. \v 28 Ëhiꞌamu magonahohuro riꞌöromo jovoꞌe hevöho ë nugoꞌi amëro vaꞌadeje. Vaꞌoromo ae uëvadeje: \v 29 Rueromo ae gemu gahëjo. Naehu bövi biseꞌo ömode jöho huro majehijamu hejëꞌe jevajëjo. Na ë aho böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aho höjo o rahuo höjo. \v 30 Ëhi uëvamu amoho vuonugoꞌi Iesu gaꞌi örire rueruomadeje. \p \v 31 Ëmagonahohuro ëhi ëꞌirögoro Iesuare ijorajoho jaburo ioho imëꞌëro uavareje: Tisa ie ijëjo. \v 32 Ijëjamu Iesuro uëvadeje: Iae nasi ie jiajëjo. Röhu jemë bogo gavarujëjo. \v 33 Bogo gavarujëjamu rueho jaburo uarovareje: Na aëro ioho ba ro bojamijare höjo. O dinöꞌe baejade höjo. \v 34 Ëhi uarovamu Iesuro uëvadeje: Ëho na bogo i jöho uëꞌiro aꞌi Vavuehu saꞌare remöꞌöromo nimaje jöho naro ejahoromo huhu bojemade muoho vae barëjego ëhuro inöꞌe daꞌuegaje höjo. \p \v 35 Jemëꞌo uehorovohëjo. Jemë atoromo ëhi uvaruje höjo: Manaere ëhi niöꞌi ëhi niöꞌi mueberomo irunoꞌoho mavoꞌiramu evare gagovoꞌejarëjo. Röhu aveho hehëjo. Iꞌo muꞌoho ruë numë uherihoromo gahëjo. Irunoꞌoho iae mavoꞌamëꞌe höjo gagovoꞌamoꞌiröhego. Ëhi uëvade jö hesi bëhoho bogo irunoꞌo jöho jioꞌi aꞌi Samaria raje ae ahoꞌobëhe magonahohuro uëvëꞌëro Iesu gaꞌi örire rueruomade jöhoje. \v 36 Röhu uhu jö hesi vituoho majëhiromo uëvadeje: Gagovarue ariböviohuro aviavejöꞌe jabesi suvuoroho ujuohoromo aribövioho irunoꞌo vaꞌëne gagovëvaruëjo jaburo ma-ioroꞌioremu maro raromoröhego. Ëhuꞌëro irunoꞌe bamarue ariböviohuꞌo gagovarue ariböviohuꞌo ma-gemuoro nimorohoruomoꞌajëjo. \v 37 Röhu ave jöhuꞌo atoromo uvarue höjo: A ioroꞌiorohuro irunoꞌoho bamego a ioroꞌiorohuro gagovarue höjo. Ëjöho iae mae höjo. \v 38 Naro jemë rëmöꞌöjode höjo iꞌuꞌe mu bogo vaejarijire ë vaꞌoromo ma-gagovoꞌirarijego. Hesi a ioroꞌiorohuro iꞌuꞌe muoho ë vaejamu jemëro jabesi mu vituoho baejëꞌëro ae ma-gagovëvoꞌiëꞌarujëjo nasinö jëvojöro. \p \v 39 Ëhiꞌamu Samaria saꞌa rajo aribövie ë amore raromaruohuro hejare magonahoho uëvamu: Naehu bövi biseꞌo ömode jöho majehijamu hejëꞌe jevajë uëvamu hegorovo ae ahoꞌobëhe Iesu mae uehorovareje. \v 40 Mae uehorovoromo rueromo Iesu uavareje: Ro nosi amoro noꞌo hijëjo. Hijëjamu Iesuro vaꞌoromo majae niöꞌi jabuꞌo hijadeje. \p \v 41 Hijamu urimo ae ahoꞌo magonaho hesi jöho heromo mae uehorovëꞌëro hejare Iesuro jöe majëhijamu hegorovo ae gö gö ahoꞌobëhe mae uehorovareje. \v 42 Mae uehorovoromo magonahoho uavareje: Urimoho jasi jöho heromo Iesu mae uehorovare höjo. Jaruvoho bogo ëhunioho mae uehorovoꞌi aꞌi nosi hiaꞌëro hejare Iesuro jöe majahuijamu hejëꞌëro ëhuꞌëro noro mae garomo uvarue höjo: Iae mae-ëjo. Ëaho saꞌae dinöꞌe dinöꞌe raromarue aribövioho manö babamavuaje aho höjo. \s1 Gavamen mu vaejaje a hesi harihu hesi sino Iesuhu ajamamu marëjade jöhoje. \p \v 43 Ëhi uavamu Iesuro ë amore hiromo majae niöꞌi barëjamu gagorovo vaꞌadeje. Vaꞌoromo Galilee saꞌare ajiomadeje. \v 44 Urimëꞌi Iesuro ae majëhiromo uëvadeje: Jö God-aro baeromo majëhijarue aribövioho ëhi jiëꞌe aribövioho nosi saꞌa rajohuro bogo masijoho höromo maho uehorovavuoruomaje höjo. \v 45 Röhu vaꞌoromo Galilee saꞌare rovamu gagorovo ë saꞌa rajohuro hu rajahiruomadeje ë hesi bëhoho mamiꞌe söröho iꞌi Jerusalem vaꞌoromo gavare Iesuro darugoꞌe mu masijoho vaejamu gavëꞌëro. \p \v 46 Rajahijamu Iesuro Galilee saꞌare hiromo röhu maho vaꞌoromo Cana amore höröjadeje. Urimëꞌi huro ë amore hiromo jovo maho baeromo avohamu wine-rëjadeje. Ëamore röhu maho rovadeje. Röhu gavamen mu vaejaje aëro ë saꞌae gemuore hijëꞌe jiadeje. Saꞌae gemuore Capernaum amore hiꞌi hesi harihoho guomo guome baeromo huꞌo hijadeje. \v 47 Hijamu vavuohuro hejade uvavamu: Iesuro Judea jioromo Galilee ro hijajë uvamu hegorovo ajio Cana höröromo Iesu uavadeje: Nasi harihoho guomehoꞌiëꞌajëjo. Ëhuni naꞌo ruvebiromo anume Capernaum amoro ajamego mae jioꞌirajo. \v 48 Mae jioꞌirajamu Iesuro uavadeje: Na jemë nasi darugoꞌe mu masijoho garomo mae uehorovevoꞌi ëhuni na bogo maho uehorovevaruje höjo. \v 49 Uehorovevaruje höjamu rue vavuohuro uavadeje: Iae ëhi höjo röhu ruvebiromo ajamijëjo. Jueꞌi guomoꞌiëꞌajëjo. \v 50 Guomoꞌiëꞌajëjamu Iesuro uavadeje: Vaꞌëjo. Jasi harihoho iae iꞌovoromo hiꞌiëꞌajëjo. Hiꞌiëꞌajëjamu hegorovo rue vavuohuro jöho mae uehorovoromo abuejadeje. \v 51 Abuejamu gagorovo hesi mu vaejaharue ariböviohuro rueromo örire birohoromo uavareje: Jasi harihoho iae iꞌovoromo hijajëjo. \v 52 Hijajëjamu uëvadeje: Maja raburo jueꞌi iꞌovade höjo. Iꞌovade höjamu uavareje: Nëri jeniꞌe majae huotorovamu gavëꞌi evare hesi sino dajoꞌe vöröꞌiraejadoho uꞌuhade höjo. \v 53 Uꞌuhade höjamu rue vavuohuro uehorovoromo uvadeje: O majae ëhi gemuoho jiamu gavëꞌi Iesuro uevade höjo: Jasi harihoho iae iꞌovoromo hiꞌiëꞌajëromo huꞌo hesi ö muenoꞌe ahoꞌobëhe jabuꞌo mae uehorovareje. \p \v 54 Röhu urimëꞌi Iesuro Judea saꞌare jioromo Galilee rueromo evare bëhiꞌe mu börömo gö vaejadoho avevejöꞌe jö jövamu a börömo hesi harihu iꞌovadoho ëho bëhiꞌe mu göho jiadeje. \c 5 \s1 Iesuhu jovo riröre vaꞌoromo a hesi sino ajamamu marëjade jöhoje. \p \v 1 Ëhiꞌamu Jew rajehu God uehorovoromo sörö ijarue majaho gemu rovadeje. Sörö majaho rovamu Iesuro Jerusalem ajiomadeje. \v 2 Röhu Jerusalem amo börömo oje gemu hesi ihoho Sheep Ojohoje. Ëojo hesi bëhire jovo eꞌue gemu ruhijëꞌeje. Ëjovo hesi ihoho Hebrew huëhu uvaruoho Bethzatha-je. Röhu ë jovo hesi ruhëhi numëhi ionire ionire ririre javu ëge övo gö mine jioꞌame. Javuoho bogo iromëꞌe ma-döhemu vaeromo ëhi ma-gagemu nugoꞌamëꞌejö ë raromonövoröhëni. \v 3 Ëjavuore guomo guomoꞌe ae ahoꞌobëhe raromonövareje. Nuni sisëꞌe höru sisëꞌe övo höruꞌo tövëꞌe ëhi jiëꞌe aribövioho ë raromoromo [muebejareje jovoho avaduꞌavaduvoröhego. \v 4 Ëhesi bëhoho Badare anerae gemuëro majae gö gö ë jovore abueromo jovoho huotohuotovoꞌego avaduꞌavaduvonövadeje. Avaduꞌavaduvoꞌego guomo guomoꞌe aribövioho di aho urimo jovore abuejadoho marënövadeje.] \p \v 5 Iae ae gemuëro ë raromadeje. Guomo guomo maminö göꞌe baeromo ëhi jiobe rovadoho vadune ahoꞌobëhe 38 barëjëꞌe jiadeje. \v 6 Ëraromamu Iesuro hu gavadeje. Garomo uvadeje: Ëaho guomo guomo baejadoho majae ëgobövie barëjëꞌe höromo uavadeje: Na ja marëjavojöro nagajëjo. \v 7 Marëjavojöro nagajëjamu rue guomo guomoꞌe ahuro uavadeje: Na aemoꞌaeme bogojevëꞌëro jovo avaduꞌavaduvëꞌiroho bogo baejevoromo jovoroho baꞌamevarue höjo. O na jovore abueꞌiëꞌiroho ae göëro na iosiremiromo urimo abuejaje höjo. \v 8 Urimo abuejaje höjamu uavadeje: Riꞌö namiromo raromanue suhoho banigojiomoromo baeromo juvëjo. \v 9 Juvëjamu ë aho ma-burëro marëjadeje. Marëjamu hesi suhoho banigojiomoromo baeromo juvo vaꞌadeje. \p Ëhi ëꞌadeje röhu ë majaho Jew rajehu mu bogo vaeꞌi nuharue majaho jiadeje. \v 10 Nuharue majaho jiamu gagorovo Jew rajo a masijohuro gavare ë ahuro suhoho bavaꞌamu gagorovo uavareje: Jaruvo nosi nuho majae höjo. Ëhuni ja suhi baeromo juvanuoho ëho jero nosi jögoroho ahanuëjo. \v 11 Ahanuëjamu uëvadeje: Röhu ajemamu marëjevade ahuro uevade höjo: Jasi suhoho banigojiomoromo baeromo juvë uevadohuni ëhuni baeromo juvajëjo. \v 12 Baeromo juvajëjamu uavareje: Raro ëhioho uavade höjo. \v 13 Ëhi uavamu röhu dadivamu bogo uëvadeje rabëni ae ahoꞌobëhe jovo riröre tagavamu Iesuro ajamiromo vaꞌëꞌëro jiëꞌëro. \p \v 14 Ëhi ëꞌëꞌëro Iesuro God-are amo börömore vaꞌoromo ë aho birohoromo uavadeje: Hejëjo. Iae mamiꞌe marëjavëꞌe jiaje ijoho nadi mu sisëho vaenëjo. Urimo huë vavaene ma-bisemu baejanoho röhu ijonöho börömo bëhe baeꞌaꞌanuëjo. \v 15 Ëhi uavamu hegorovo rue ahuro vaꞌoromo Jew rajo a masijoho uëvadeje: Ajemamu marëjevade aho Iesu höjo. \v 16 Iesu hö uëvamu hegorovo Jew rajo a masijohuro uvareje: Iesuro ë muoho nuho majaro ömade hö uvoromo dë vörönimoromo aevoromo Iesu huë vavaene bojamiꞌi arijareje. \p \v 17 Huë vavaene bojamiꞌi arijamu Iesuro uëvadeje: Nasi Vavuoho bogo nuhoꞌi aꞌi ma-muemu vaemu vaejego naꞌo ëhi ëꞌaje höjo. \v 18 Ëhi uëvamu hegorovo rue a masijohuro uvareje: Nuho maja hesi jögoroho ahëꞌe höjo. Röhu göho hu uvajëjo: God nasi Vavu mae höjo. Ëhuꞌëro hu uvoromo ëꞌajëjo: Na Godꞌo gemuoho jevajëjo. Ëhi uvoromo ëhuni jaburo uehore ahoꞌo ma-gemu baeromo uvareje: Iaho anoꞌejarëjo. \s1 God-are Harihehu God-are darugo baeromo mu vaejaje jö Iesuhu jövadohoje. \p \v 19 Ëhi uvamu Iesuro jöe majëhiromo uëvadeje: Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. God-are Harihu naehu nasi sivu mu vaeꞌirodoho bogo eni jevajëjo. Aꞌi Apohu vaejego gavaje muohemu vaejaje höjo. Apohu vaejajëhi Harihoho naro ëhi gemuoho vaejaje höjo. \v 20 Ëhesi bëhoho Aporo Harihoho na uehorovevoromo huhu mu bövi biseꞌo vaejajoho ëho röjehijaje höjo. Röhu ë mu röjehijajoho uꞌemu iosiramiromo masijo maho röjehiꞌaꞌajëjo naro vaejego jemëro garomo tiöromo uvoꞌirarijego: Mabëhe ëꞌajëjo. \v 21 Vavuehu vuovëꞌe aribövi ajëmijego iꞌovaruëhi ëhi Harihoho naꞌo vuovëꞌe ae rahu ajëmiꞌi negëꞌoho ajëmego iꞌovarue höjo. \v 22 Vavuohuro aho bogo mevoromo gëvaje höjo mae o sisë jioꞌamego aꞌi mevoromo mae o sisë jëvego gëꞌirode muoho Vavuohuro Harihu nasi övore bamo barëjëꞌe höjo naro ë muoho vaeꞌirodego. \v 23 Naro vaejego ae ahoꞌobëhe Vavu rajahijaruëhi Harihoho naꞌo ëhi rajehiruomoröhego. Ae rahu Harihoho bogo rajehijëꞌoho ëhuro Vavue remöꞌöjadohuꞌo bogo rajahijarue höjo. \p \v 24 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Ae rahu nasi jö heromo saꞌare remöꞌöjade aho mae uehorovëꞌoho ma-ioroꞌioremu mae raromoꞌiröhe örire jijihoruomaje höjo. Mae raromoꞌiröhe örire jijihobe vaꞌojuvo mevoromo gëꞌirode majaho rueꞌiramu God-are iꞌuoho bogo baeruomoꞌajëjo vuovo örire jijiharoho mamiꞌe vuonugoꞌi iꞌovo örire jijiharuëro jiëꞌëro. \v 25 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Majaho rueꞌaꞌajëjo. Röhu mamiꞌe rovanovëꞌe höjo. Evare majare vuovëvëꞌe aribövie göëro göëro heꞌaꞌaruëjo God-are Harihoho naro uvavoꞌiramu. Ae rahu Harihu naehu uvamu hejëꞌoho vuovo örire jijiharuoho vuonugoꞌi iꞌovo örire jijihoꞌaruëjo. \v 26 Vavuehu ae uëvego iꞌovaruëhi huro na ajemijëꞌëro Harihoho naꞌo ëhi uëvego iꞌovarue höjo. \v 27 Vavuohuro ëhi ajemiromo röhu jöho bojemijade höjo naro ae mevëvoromo gëꞌirodego mae o sisë jëvego rabëni na hesi A Maho jevëꞌego. \v 28 Ëjö hejarujoho nadi tiörëjo. Majaho rueꞌiramu evare ae ahoꞌobëhe hure raromaruohuro heröhe naro uvavoꞌiramu \v 29 hegorovo hure jioromo suorovoruomoꞌajëjo. Suorovoromo mu ma vaejare ariböviohuro riꞌöromo ma-ioroꞌioremu maro raromoꞌirögoro mu sisë vaejare ariböviohuro riꞌöromo naro mevëvo gëromo iꞌue mana bojëmiꞌiramu sisëro vaꞌoruomoꞌajëjo. \s1 Rabe rabe garomo heromo ëhuni uvoꞌejo: Iesu mae höjo. Ëhesi jöhoje. \p \v 30 Naehu nasi sivu mu vaeꞌirodoho bogo eni jevajëjo. Vavuehu uevego hejajëhi na ëhi mevëvoromo gëvaje höjo ae mae o sisë jëvego. Bogo ëma mevëvoꞌi aꞌi mae mevëvoromo gëvaje höjo rabëni hesi bëhoho nasi nimajoho bogo uehorovoꞌirögoro aꞌi saꞌare na remöꞌöjade aehu nimajoho uehorovajëro jiëꞌëro. Iae ëhuni avoho mevëvoromo gëvaje höjo. \p \v 31 Naro nasi sivue nasi jöho huruoho majëhijego heꞌibejarijëjo nani aëro uvoꞌibejarijëjo: Sarere höjo. \v 32 Röhu bogo nasi sivuoho jövoꞌi ae gö na ömego gevajohuro jövo ajemiromo uëvaje höjo: Nörö jö mae jövaje höjo. Iae na gavajoho ë aho hu jö maemu jövaje höjo nasi Vavuohuro jiëꞌëro. \v 33 Mamiꞌe jemëro jemesi ae rëmöꞌöjamu John-are örire vaꞌare höjo. Vaꞌoromo hejare höjo huro jö ma hesi jöho mae majëhijamu. \v 34 Ëhesi bëhoho nasi jöho majëhijade höjo. Na ëhi uëvaje hesi bëhoho bogo aëro nasi jöho ajemiromo majëhijöro negoꞌego uëvajëjo. Aꞌi ëhi uëvaje hesi bëhoho jemëro ejehoromo bogo sisëroho vaꞌi maro vaꞌirarijego ëhuni uëvajëjo. \v 35 Röhu John-ro irehu höduvoromo ajivavuajëhi huro ëhi ajivëvonövade höjo. Ëhiꞌamu majae ma-bunemu nimarije höjo hesi ajire raromogoro nimorohoꞌirovo. \v 36 John-hu nasi jö majëhijamu hejarijoho iae mae höjo röhu ëho ma-jianovoꞌi Vavuehu bojemego vaeꞌamaje muoho ëho masijoho höjo. Ëho garomo uvoꞌibejarijëjo: Iae mae-ëjo. Vavuohuro nörö nugöꞌöjamu rovëꞌe höjo. \v 37 Röhu Vavue na saꞌare remöꞌöjade ahuro huꞌo ajemiromo nasi jöho majëhijëꞌe höjo. Hesi huëho jemë bogo heromo nu anoꞌoho bogo gavëꞌe jëvajëjo. \v 38 Hesi jöho jemesi dë vövöbajoꞌeroho bogoꞌe höjo rabëni huhu remöꞌöjamu rovode aho na bogo ma uehorovevarujëro jëvëꞌëro. \v 39 Röhu jemëro uehorovoromo uvaruje höjo: God-are surire jö adahëꞌoho noehu ma-ioroꞌioremu mae raromoꞌiröhe öroho birohoꞌejarëromo ë hesi öroho nahoꞌirögoro suroho adaho avoharuje höjo. Röhu nasi jöho jemëhu adaharuje surire iae ë jajivëꞌe höjo. \v 40 Nasi jöe ë surire jajivare höjo röhu jemëhu ë jö eromo nasirire rueromo ëhuro mae raromoꞌirarijoho bijönimaruje höjo. \p \v 41 Ma-aehu nasi iho döre bamehoꞌirarijoho ëho na bogo uehorovoromo jövajëjo. \v 42 Röhu jemesi dëho iae na gëvajëjo. God-are öriroho jemesi dë vövöbajoꞌeroho bogo uehorovaruje höjo. \v 43 Naro nasi Vavu hesi ihore rovode höjo. Röhu jemëro bogo ejeharuje höjo. Ae göehu hesi ëma rovëꞌoho ëma ejëhoꞌarujëjo. \v 44 Jemë nimarujëjo jemesi ariböviëro jemesi ihoho döro bamëhojöro. Aꞌi God gemu eni jiëꞌe aehu jemesi iho döre bamëhoröhe ë hesi öroho bogo naho gavaruje höjo. Bogo naho gavëꞌoho jemë diehiꞌoromo na mae uehorovevorëjo. \v 45 Röhu nadi uvorëjo: Nöröro hesi Vavu hesi örire nosi jö sisëho huruoho majahiꞌajëjo. Na bogo ëhioho ëꞌejöjo. Aꞌiro Moses-ro jemesi jö sisëho huruoho majahiꞌajëjo. Jemë uvaruje höjo: Moses-ro ajamuiꞌiramu mae raromoꞌejarë uvaruje höjo röhu hesi jöho bogo ejaharuje höjo. Ëhuni huro huruoho majahiꞌajëjo. \v 46 Ëhesi bëhoho jemëro Moses-are jöho ejahoꞌibejarijëjo nasi jöhuꞌo ejehoꞌibejarijëjo. Huro nasi jöho jajivëꞌego ëhuni uëvajëjo. \v 47 Röhu huhu jajivoꞌamade jö bogo ejaharujoho jemë diehiꞌoromo nasi jöho ejehorëjo. \c 6 \s1 Iesuhu ae ahoꞌobëhe 5,000 daꞌuojëhade jöhoje. \p \v 1 Ëhiꞌonugoromo Iesumëro boat-re ajio raromoromo Galilee eꞌu döre eꞌu hesi iho göho Tiberias eꞌu ioni göre ë vaꞌareje. \v 2 Vaꞌamu ae ahoꞌobëhe mae Iesuro darugoꞌe muoho vaeromo guomo guomoꞌe ae ajëmamu mamiꞌe gavëꞌëro Iesu ijore rihiromoruomadeje. \v 3 Amo Iesuro hesi ijorajo ömoꞌömoho söjëvo ujuohoromo dahorure ajiomoromo jabuꞌo ë hijadeje. \v 4 Ëmajaho God-hu Vörö Tugohade Majaho Jew rajo jabesi sörö majaho dunovadeje. \v 5 Evare majare Iesuro dahorure hiromo uherihoꞌi gavadeje ae ahoꞌobëhe ijore rojomoruomamu. Rojomamu gëgorovo Philip uavadeje: No dinöꞌe ioho imoromo ë aribövioho ahoꞌo daꞌuojëhoꞌejarëjo. \v 6 Hu mamiꞌe gavadeje rabe ëꞌiröhoho. Röhu huro Philip uavadeje heꞌi Philip-ro diehi uavego. \v 7 Amo ëhi ua gavamu Philip-ro uavadeje: Monie ahoꞌobëhe 200 kina röhu döre göꞌo buꞌöromo ie imoromo iꞌimëmiꞌibejarëjo ae ahoꞌo jiëꞌëro ma-bisemu bisemu ueꞌahoruomoꞌibejajo. \v 8 Ëhi uavamu Iesuare ijoraje ae gö hesi ihoho Andrew Simon Peter-are öhuro uavadeje: \v 9 Aharihe gemu iae höjo. Hu ie ahoꞌobëhe 5 visue niöꞌi ëhi jiajëjo. Röhu jaꞌo uehorovëjo ëho bogo eni höjo ae ahoꞌobëhe jiëꞌëro. \v 10 Ëhi uavamu hegorovo Iesuro hesi aribövioho uëvadeje: Ae ahoꞌobëhe uëvego saꞌare raromarëjo. Röhu ë diröꞌoho ma-garasiemu jiëꞌe jiadeje. Ëhiꞌamu ae ahoꞌobëhe 5,000 rabuꞌe ë raromareje. \v 11 Raromamu Iesuro ë aharihehu ujuoho rovade ioho ujuohoromo God mae uaromo raromarue aribövioho iꞌimëmadeje. Ëhiꞌoromo visuohuꞌo ujuohoromo ëhi gemuoho ëꞌadeje. Ëhiꞌamu ë ariböviohuro diminoꞌe iꞌi nimarëhi ëhi ueꞌahareje. \v 12 Ueꞌahoromo daꞌuëgamu gagorovo Iesuro hesi ijorajo ömoꞌömoho uëvadeje: I vitu vituoho gagovorego bogo mae bogo muꞌuꞌirajo. \v 13 Ëhi uëvamu ie ahoꞌobëhe 5 ueꞌahare ë hesi vitu vituoho gagovoromo esöe ahoꞌobëhe 12 irijiomoꞌamareje. \p \v 14 Irijiomoꞌamamu Iesuhu bëhiꞌe mu börömo vaejadoho ae ahoꞌobëhe garomo uarovareje: No muebejarue höjo jö God-aro baeromo majahuijaje a börömohuro saꞌare rueröhego. Ëaho jiajëjo. \v 15 Ëhi uvoromo rueromo Iesu ëma guduamoromo uaꞌirögoro ëꞌareje: Jero nosi börömoho jionëjo. Ëhi ëꞌiaꞌamu gëgorovo Iesuro vaꞌadeje. Vaꞌoromo dahorure vuonoröꞌö ajiomoromo hesi sivue hijadeje. \s1 Iesuhu eꞌu döre hörehu vaꞌade jöhoje. \p \v 16 Majae bevaꞌiaꞌamu Iesuare ijorajo ömoꞌömohuro eꞌu riröre abuejareje. \v 17 Abueromo boat-re ajio raromoromo Capernaum amore vaꞌi jovo döre vaꞌareje. Vaꞌamu vahiromëvadeje. Röhu Iesu evaroho jabesiriroho bogo rovëꞌe jiadeje. \v 18 Bogo rovamu gavareje buru börömoho rueꞌego jovoho hasajamu. \v 19 Jovoho hasajamu jovo döre huoꞌöbe vaꞌaroho 5 o 6 kilometre ëminoꞌe vaꞌaroho vaꞌihö gavare Iesuro jovo döre juvobe jabesi bëhire rovamu gagorovo juhuonivareje. \v 20 Juhuonivamu uëvadeje: Na jevajëjo. Nadi juhuonivohëjo. \v 21 Nadi juhuonivohëjamu hegorovo jaburo nimareje Iesuro boat gagore rojomojöro. Ëhiꞌoromo dinöꞌe vaꞌi nimarire ë ma-burëro vaꞌareje. \s1 Ae ahoꞌobëhe Iesu birohoꞌi nahoruomade jöhoje. \p \v 22 Iesuꞌo hesi ijorajo ömoꞌömohuꞌo ëhi jovo ioni gönö vaꞌi aꞌi iꞌo visuꞌo ueꞌahare aribövie ahoꞌobëhe mae jovo ioni gönö ëhi raromareje. Raromëꞌëro nërö gavareje Iesu bogojiamu. Bogojiamu uvoruomadeje: Nëröho boat gemuëro ave jovo riröroho namiꞌi boat gö gö bogojiohijajo. Röhu Iesu ë boat-roho bogo vaꞌi hesi ijorajohuremu vaꞌoruomade höjo. \v 23 Ëhi uvoromo gavareje boat gö gö Tiberias amore jioromo rueromo Bada Iesuhu Vavu mae uavamu i ueꞌaharinö ë ro riravamu. \v 24 Boat gö gö ro riravamu gagorovo gavare Iesuꞌo hesi ijorajo ömoꞌömohuꞌo bogojëvamu gëgorovo arue boat göre göre iojiomoromo Iesu nahoꞌirögoro Capernaum amore vaꞌoruomadeje. \s1 Iesu i vaꞌëne jiëꞌëro iꞌovavuoꞌiröhe jö Iesuhu jövadohoje. \p \v 25 Vaꞌaroho jovo ioni gönö vaꞌo baboro beromo Iesu birohoruomadeje. Birohoromo uaruomadeje: Tisa ja divare aveho rovane höjo. \v 26 Divare aveho rovane höjamu hegoro uëvadeje: Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Jemëhu na nahevaruje hesi bëhoho jemë bogo uehorovoromo uvarije höjo: Nöröro bëhiꞌe mu masijoho röjahuijëꞌe hö uvoromo ëhunioho nahevoꞌi aꞌi jemë ie ahoꞌobëhe ueꞌahamu daꞌuëgadohuni ëhuni nahevarujëjo. \v 27 Röhu mudurohoꞌiröhe iënioho nadi muoho vaeꞌi aꞌi jiemu jioröhe iohuremu uehorovoromo muoho vaerego ëhuro ma-ioroꞌioremu maro raromoꞌirarije höjo. Ëioho God-are A Maho naro suvuorëmiꞌejöjo rabëni God Vavuohuro a nuniro uevëꞌego: Jasi muoho mae höjo. \v 28 Ëhi uëvamu uaruomadeje: Ëhi jiëꞌoho no diehi jiëꞌe muoho vaeromo ëhuro God-hu nimaje muoho vaeꞌamoꞌejarëjo. \v 29 Vaeꞌejarëjamu uëvadeje: God-hu nimaje mu vaeꞌirarijoho aviëhi höjo huhu saꞌare remöꞌöjade aho na jemëhu mae uehorovevoꞌirarijoho. Iae ëhi ëꞌorëjo. \v 30 Ëhi ëꞌorëjamu uaruomadeje: Röhu jaꞌo ja mu rabe vaenëjo. Diehi jiëꞌe darugoꞌe muoho ömoꞌiramu no garomo mae uehorovoꞌejarëjo \v 31 Iae urimëꞌi nosi hijo mionoꞌohuro darugoꞌe muoho iae gavare höjo. A rumoꞌe saꞌare raromo jijiharevare evare bogo ijarue i mabëhi hesi ihe manna ueꞌahoruomade höjo. God-are surire uvëꞌe höjo: Öꞌidöre jioromo ruvebijade ioho huro iꞌimëmade höjo jaburo ueꞌahoröhego. \v 32 Ëhi uavamu Iesuro uëvadeje: Iae jemë uevarujëjo: Öꞌidöre jioromo ruvebijade ioho Moses-ro nosi hijo mionoꞌoho iꞌimëmade höjo ueꞌahoröhego. Röhu aveho na jö mae uëvajëjo. Ëjö hesi bëhoho avoho uehorovoromo uvorëjo: Bogo Moses-hu mamiꞌe bojëmade jöho jioꞌi aꞌi nöruare Vavuehu avevejöꞌe öꞌidöre i ma bojamuijaje jöho höjo. \v 33 God-hu bojëmaje iohuro öꞌidöre jioromo ruvebiromo birire bojëmego saꞌae dinöꞌe dinöꞌe iꞌovoromo maro raromarue höjo. \p \v 34 Maro raromarue höjamu uvareje: I ma hesi jöho jövajëromo uavareje: No naguajëjo jero majae ëhi ë ioho bojamuinövoꞌiranego. \v 35 Ëhi uavamu uëvadeje: Röhu ë i hesi bëhoho na iꞌovëvajoho jevajëjo. Ae rahu nasinö rovëꞌoho ijoho bogo hömoꞌajëjo. Mae uehorovevëꞌoho ijoho bogo huëho girihoꞌaꞌajëjo. \v 36 Röhu na mamiꞌe uëvode höjo: Jemë na gevëꞌe jëvajëjo röhu bogo ma uehorovevaruje höjo. \v 37 Nasi Vavuehu ae rahu bojemijëꞌoho ë ariböviohuro nasi örire rueruomaje höjo. Ae rahu nasi örire rovëꞌoho na bogo mae bogo uëꞌejöjo: Roriꞌo vaꞌohëjo \v 38 rabëni naehu öꞌidöre jioromo ruvebijode hesi bëhoho bogo nasi nimaje muoho ömoꞌi aꞌi saꞌare na remöꞌöjade aehu nimajohemu ömoꞌirodëni rovëꞌëro. \v 39 Hu nimajëjo huhu bojemade aribövioho na bogo ae gemu vaduꞌoho boremiꞌöꞌi aꞌi muebejëvojuvo ijo tugohoꞌi majare naro ajëmego vuovoromo riꞌöruomoröhego. \v 40 Nasi Vavuohuro aveho nimaje höjo ae rahu Harihu na geromo mae uehorovevëꞌoho ma-ioroꞌioremu maro raromoruomoröhego. Ëaribövioho ijo tugohoꞌi majare naro iꞌovëvoꞌiramu jabumë riꞌöromo raromoꞌaruëjo. \p \v 41 Röhu Iesuhu öꞌidöre jioromo inöꞌe rueromo a iꞌovëvaje jöho ëhi majëhijamu hegorovo Jew rajo ariböviohuro dë vörönëgamu jöe sisëꞌi atoruomadeje. \v 42 Jöe sisëꞌi atoromo uarovareje: Ave iaho Joseph-are harihe höjo. Hesi vëmu vavuꞌoho iae no gëvarue höjo. Röhu hu rabëni uvajëjo: Na öꞌidöre jioromo ruvebijëꞌe jevajëjo. \v 43 Ëhi uarovamu uëvadeje: Nadi nasi jöho sisëꞌioho atohëjo. \v 44 Aho bogo jabesi ëma rueromo naꞌoho raromoꞌi aꞌi nasi Vavue saꞌare remöꞌöjadohuro rinëgamu ëhuro nasirire rueruomëꞌoho eni jëvaje höjo. A ioroꞌioroho bogajo. Rovëꞌoho naro ijo tugohoꞌi majare iꞌovëvoꞌiramu vuovoromo riꞌöruomoꞌajëjo. \v 45 Mamiꞌe jö God-aro baeromo majëhinövare ariböviohuro jajivoromo uvare höjo: God-ro ae ahoꞌobëhe röjëhiꞌiramu hesi jöho heruomoꞌajëjo. Ëhi jajivëꞌe höjo. Röhu Vavuehu hesi jö röjëhijamu ae rahu heromo ejahëꞌoho nasi örire rueruomaje höjo. \v 46 Ëhi höjo röhu aho Vavuoho bogo gavëꞌe höjo. God-arire jioromo ruvebijode aho naremuëremu Vavuoho gavëꞌe jevajëjo. \v 47 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Ae rahu mae uehorovevëꞌoho mamiꞌe aevëꞌëro ma-ioroꞌioremu maro raromaruje höjo. \v 48 A iꞌovëvaje ioho na jevajëjo. \v 49 Jemesi hijo mionoꞌohuro a rumoꞌe saꞌare raromo jijihoromo bogo ijarue i mabëhi hesi ihe manna inövare höjo. Inövare höjo röhu vuovëvade höjo. \v 50 Aꞌi öꞌidöre jioromo ruvebijaje ioho ae rahu ijëꞌoho ëhuro bogo vuovëvoꞌajëjo. \v 51 Öꞌidöre jioromo ruvebijëꞌëro a iꞌovëvaje ioho na jevajëjo. Ae rahu ë i ijëꞌoho ma-ioroꞌioremu maro raromoꞌarujëjo. Naehu bojëmiꞌirode ioho ëho nasi sine höjo. Ëhesi bëhoho nasi sinoho bojamirovoꞌejöjo saꞌae ahoꞌobëhe vuovëvadoho iꞌovoromo mae raromoꞌirarijego. \p \v 52 Ëhi majëhijamu hegorovo Jew rajohuro dë vörönëgamu jö ahoꞌahamirovoromo uarovareje: Ëaho diehi hesi sinoho bojamuiꞌiramu iꞌejarëjo. \v 53 Iꞌejarëjamu uëvadeje: Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. God-are A Ma nasi sinohuꞌo köhuꞌo bogo ijëꞌoho darugoho bogo baeꞌi vuovëvoꞌajëjo. \v 54 Ae rahu nasi sino kö ijëꞌoho ma-ioroꞌioremu maro raromarue höjo. Raromojuvo ijo tugohoꞌi majare iꞌovëvoꞌiramu riꞌöꞌaꞌaruëjo. \v 55 Ëhesi bëhoho nasi sinoho iae i mae jioꞌi nasi köho iae jovo mae jiëꞌëro ëhuꞌëro ijëꞌoho mae raromoꞌaruëjo. \v 56 Ae rahu nasi sinohuꞌo köhuꞌo ijëꞌoho naꞌo gemu mae jioꞌi na jabuꞌo gemu mae jevaje höjo. \v 57 Vavue daruge eni jiëꞌëro hijajohuro na saꞌare remöꞌöjade höjo. Remöꞌöjëꞌëro darugoho bojemijego na hijaje höjo. Naehu hesi darugo baeromo hijajëhi ae rahu na ijevëꞌoho nasi darugoho ëhi baeromo raromoꞌaruëjo. \v 58 Ëhuꞌëro jiëꞌëro öꞌidöre jioromo ruvebijade i hesi jöho na majëhijëꞌe jevajëjo. Jemesi hijo mionoꞌe jabesi i mabëhe ueꞌahare höjo röhu vuovëvade höjo. O naehu uëvaje ioho bogo ëhioho jioꞌi ae rahu ijëꞌoho bogo vuovëvoꞌi ma-ioroꞌioremu maro raromoꞌaruëjo. Ahia minoꞌëjo. \v 59 Iesuhu Capernaum hiromo God rajahijarue osare jö röjëhijadevare evare hu ë jöho majëhijadeje. \s1 Iesuhu jövaje jö baejëꞌoho ëho darugo baejarue ë hesi jöhoje. \p \v 60 Ëhi majëhijamu hegorovo Iesuare ijore ijore jijiharue a ioroꞌioroho ae ahoꞌobëhe uarovareje: Ëhi jiëꞌe jöho iꞌu maꞌe höjo. Nomë diehiꞌoromo baeꞌejarëjo. \v 61 Baeꞌejarëjamu Iesuro hesi simanore garomo uvadeje: Nasi ijore ijore jijiharue ariböviohuro nasi jöho bijönimoromo sisëꞌi ataruëromo uëvadeje: Naehu öꞌidöre jioromo ruvebijode jö hejarijoho jemë diehi uehorovarujëjo. Na jemë nëgajëjo naꞌo jijiharujoho vuonugoꞌi. \v 62 Röhu jemë gevëꞌoho God-are A Ma naehu urimo hijodire sionëro ajiomamu gevëꞌoho jemë diehi uehorovorëjo. \v 63 Hesi God-are Aruꞌahohuro darugoho bojëmiꞌiramu iꞌovoromo mae raromoꞌarujëjo. Jemesi sino hesi biriroho baeromo arijoꞌarije ajamirovoꞌiëꞌiroho bogo eni jëvoꞌajëjo. Röhu naehu jövaje jö ejahëꞌohuro ëhuro Aruꞌaho daruge baeromo iꞌovoromo mae raromoꞌarujëjo. \v 64 Röhu a ioroꞌioroho jemëro bogo ma uehorovevaruje höjo. Ëhi uëvade hesi bëhoho mamiꞌe huhu urimo ijorajo gagovëvade majare aevoromo gëromo uvobe rovadeje: Ëaribövioho bogo ma uehorovevoꞌiröhoho höjo. O ë aho a hiruëmiromo na baejevoromo jabesi övore bojëmiꞌiröhoho höjo. Ëhi gëromo uvobe rovëꞌëro ëhuꞌëro uëvadeje: A ioroꞌioroho jemëro bogo ma uehorovevaruje höjo. \v 65 Röhu hesi jö viture uëvadeje: A ioroꞌioroho jemëro bogo ma uehorovevaruje höjo. Ëhuni uëvode höjo: Aho nasi öriroho bogo ëma rueruomaje höjo bogo eni jëvëꞌëro. Ma-Vavuehu uëvëꞌohuremu rueruomaje höjo. \p \v 66 Ëhi uëvamu hegorovo Iesuare ijore ijore jijiharue aribövi ioroꞌioroho ae ahoꞌobëhe hu nugo vaꞌoruomadeje ijonöho huꞌoho bogo gemuoroho jijihoruomoröhëni. \v 67 Vaꞌamu gëgorovo Iesuro gëvade hesi ijoraje 12-ho ëhi raromamu gëgorovo uëvadeje: Röhu jemëjo. Na jemëꞌo na remo vaꞌorëjo. \v 68 Remo vaꞌorëjamu Simon Peter-ro uavadeje: Bada no rahuare örire vaꞌojörajo. Jero jöho jövego ëhuro no darugoho baeromo ma-ioroꞌioremu maro raromarue höjo. \v 69 Iae no garomo mae uehorovoromo uvarue höjo: God-hu baejavade A Mahuremu ja javajëjo. \v 70 Ja javajëjamu Iesuro uëvadeje: Jemëꞌo uehorovohëjo. Naro jemë ae ahoꞌobëhe 12 baejëvode höjo. Röhu jemesirire ae gemu hu Satan höjo. \v 71 Ëhi uëvadeje. Röhu Satan hö uëvade hesi bëhoho Judas Simon Iscariot-are harihu hesi jöho uëromo ëꞌadeje. Iesuare ijoraje ahoꞌobëhe 12 jioꞌamajoho Judas huꞌo ë ae gemuoho jiadeje. Röhu huro ijonö ae hiruëmiromo Iesu jabesi övore bojëmadeje. Iae ëhuni Iesuro Satan hö uëvadeje. \c 7 \s1 Iesuare ö ma jabuhu hesi örire bogo ma uehorovare jöhoje. \p \v 1 Ëhiꞌamu Iesuro garomo uvadeje: Jew rajohuro anegoꞌi nimaruëromo Judea saꞌaroho bogo hiꞌi Galilee saꞌaremu hibe juvadeje. \v 2 Galilee saꞌare hibe juvamu Jew rajo jabesi sörö maja börömoho dunovadeje. Sörö hesi ihoho Amo Harihu Ma-Jahuri Vaeꞌamëꞌe Söröhoje. \v 3 Ësörö majaho dunovamu Iesuare ö maho jaburo riꞌöromo Iesu uavareje: Ave amoho nugoꞌi Judea saꞌahuro vaꞌoromo jasi mu masijoho röjëhijego jasi ijore ijore jijiharue aribövioho jaburo garuomoꞌirajo. \v 4 Ae ahoꞌobëhe jabuhu nosi iho hejöro noehu nimëꞌoho bogo gurihiroho muoho vaejarue höjo. Ëhuni ja mu masije vaejanue javaje jero vaꞌoromo ma-vaꞌorahoro muoho vaenego ae ahoꞌobëhe garuomoꞌirajo. \v 5 Ëhi uavare hesi bëhoho jabumë Iesuare ö ömoꞌöme jëvadeje röhu hesi öriroho bogo ma uehorovëꞌëro ëhuni ëhi uavareje. \v 6 Ëhi uavamu uëvadeje: Nasi majaho bogo rovëꞌe höjo ijonö rueꞌiröhëro. Jemëhu söröro vaꞌirarije majaho majae ahoꞌobëhe höjo. \v 7 Saꞌare mu sisëmu uehorovoruomaje aribövioho jemesi öriroho bogo nu huodëgo varijënoho höjo bëhe bogojioꞌego. Aꞌi nasi örire iae nue huodegarue höjo. Rabëni hesi bëhoho naro majëhiromo uëvaje höjo: Jemë mu sisë vaejaruje hö uëvego ëhuni nue huodegarue höjo. \v 8 Jemesi iojiomoromo maja börömoho vaerëjo. Nasi majaho bogo rovëꞌego söröroho bogo ajiomoꞌejöjo. \v 9 Ëhi uënugoromo Galilee saꞌare ëhi hijadeje. \s1 Iesuhu Jerusalem ajiomoromo Amo Harihu Ma-Jahuri Vaeꞌamëꞌe Sörö garomo jö röjëhijade jöhoje. \p \v 10 Hijamu hesi ö ömoꞌömohuro iojiomareje maja börömoho vaeröhëro. Iojiomamu evare Iesuro huꞌo ajiomadeje. Bogo vaꞌorahoroho ajiomoꞌi ma-saginiëri ajiomadeje. \v 11 Saginiëri ajiomamu Jew rajo a masijohuro sörö ririre Iesu nahoromo uvoruomadeje: Ëaho dinöꞌe höjo. \v 12 Ëhi atoromo ae ahoꞌobëhe gemuore gagovëꞌëro göëro göho saginiëri majahirovoromo Iesuare jöho uarovareje. Uarovoromo a ioroꞌiorohuro uvareje: Ëaho a mae höjo. A ioroꞌiorohuro uvareje: Bogajo. Huro ae ahoꞌobëhe sareramuijaje höjo. \v 13 Ëhi atoromo Jew a masijoho juhuonëmiromo aho bogo vaꞌorahoroho Iesuare jöho atoꞌi ma-saginiëri atoruomadeje. \p \v 14 Ëhiꞌamu Iesuro sörö maja hesi ririre God-are amo börömore ajiomoromo ae jöe majëhijadeje. \v 15 Jöe majëhijamu hegorovo Jew rajohuro tiöromo uvareje: Ae gö hu bogo röjahijëꞌe höjo. Ëhi jiëꞌoho hu diehiꞌoromo nuni ajiꞌe jioromo jöho majahuijajëjo. \v 16 Jöho majahuijajëjamu Iesuro uëvadeje: Naehu röjëhaje jöho bogo naehu uehorovoromo röjëhiꞌi saꞌare na remöꞌöjade ahuro bojemijëꞌëro röjëhijaje höjo. \v 17 Ae rahu God-hu nimaje mu vaeꞌi nimëꞌoho ë ariböviohuro garomo uvoruomoꞌajëjo: Nörö bogo hesi simanëremuoho jöho ëma röjahuiꞌi aꞌi God-ro jöho bojamijego röjahuijaje höjo. \v 18 Ae rahu jabesi simanëremu jö majëhijëꞌoho jö majëhijarue hesi bëhoho jaburo nimoruomaje höjo jabesi ihoho döro jiojöro. O noehu naguëꞌoho ramuöꞌöjamu rovare a hesi iho döro jiojöro naguëꞌoho ëhi javuëꞌe aribövioho sareroho bogojavuoꞌi ma-maemu javuaje höjo. \v 19 Jemëꞌo uehorovohëjo Moses-ro God-are jögoroho jemë bojëmijade höjo. Röhu jemë bogo ae gemu vaduꞌoho jögoroho ejaharuje höjo. Jemë rabëni ë jöho ahoromo anegoꞌiro ëꞌarujëjo. \v 20 Ëhi uëvamu ae ahoꞌobëhe uaruomadeje: Sarerivanuëjo. Sisëhuro baejavëꞌëro simane sisërëromo jövanuëjo. Raro ja anagoꞌiëꞌego uvanuëjo. \v 21 Uvanuëjamu Iesuro uëvadeje: Naro mue gemu vaejamu jemë ae ahoꞌobëhe tiöromo uehore gö gö baejëꞌe jëvajëjo. \v 22 Röhu Moses-ro aharihu jabesi sino tarivëhoꞌirarije muoho bojëmijade höjo. Bogo huro aevoromo bojëmiꞌi aꞌi urimore jemesi a mamiohuro aevoromo bojëmijare höjo. Bojëmijëꞌëro ëhuꞌëro jemëro nuho majaro mue vaeromo aharihu jabesi sinoho tarivëharuje höjo. \v 23 Nuho majaro jemëro a sino tarivëharuje muoho vaejaruje höjo Moses-are jögoroho ahojöëni. Aꞌi nuho majare naro a hesi sinoho avohahamu marë barëjade höjo. Ëhi jiëꞌoho röhu jemë rabëni uvarujëjo: Nöröro nuho maja hesi jögoroho ahade höromo nasi öriroho dëho vörönimarujëjo. \v 24 Ëhiꞌoromo jemë nasi muoho ma-döemu garomo mevoromo nasi öriroho dëho vörönëgajëjo. Nadi ëhioho ëꞌi nasi mu öroho ma-avoho garomo mevorëjo. \s1 Ariböviohuro uarovareje: Na böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aho Iesu höjo o bogajo. Ëhi uarovare jöhoje. \p \v 25 Ëhi uëvamu gagorovo Jerusalem amo rajo a ioroꞌiorohuro uarovareje: Ëaho nosi a masijehu anoꞌiëꞌarue aho höjo. Na mae-ëjo. \v 26 Röhu gahëjo. Hu a nunire jöe jövajëjo röhu nosi a masijohuro hesi öriroho jöho bogo uaꞌi ma-nunëremu gavaruëjo. Na jabumë garomo uvaruëjo: Ëaho böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aho höromo ëhioho ëꞌaruëjo. \v 27 Röhu böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aehu rovëꞌiroho hu di amore jioromo rueröhoho no dadivavuoꞌajëjo. Aꞌi ë aho di amore jioromo rovadoho iae no gavaruëjo. Ëhuni hu bogo ë aho höjo. \p \v 28 Ëhi atamu Iesuro hejadeje. Heromo God-are amo börömore hiromo jöho majëhiromo ma-darugoꞌo uvadeje: Jemëro uvarujëjo: Noro nörö iae mae gavaruëjo. Di amore jioromo rovadoho ëhuꞌo gavaruëjo. Röhu jemë bogo avoho gevaruje höjo. Na bogo nasi ëma rueꞌi Vavuohuro remöꞌöjamu rovode höjo. Ëaho hu mae höjo. Röhu jemë hu bogo gavaruje höjo. \v 29 Naro hu gavaje höjo naro huꞌo jiamu huro na remöꞌöjamu rovëꞌëro jevëꞌëro. \v 30 Ëhi uëvamu hegorovo guduamoꞌiëꞌoromo hesi majaho bogo rovëꞌe jiamu vuonugareje. \v 31 Vuonugamu a ioroꞌioroho ahoꞌobëhe Iesu mae uehorovareje. Mae uehorovoromo uarovareje: Böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aehu rovëꞌiroho na huro ave aho iosiramiromo bëhiꞌe mu masijoho vaeꞌaꞌajëjo. Bogajo. Ëhuni nani hu ë rueröhe a börömoho höjo. \s1 Iesu guduamoꞌiröhego atovarue aribövi rëmöꞌöjamu rueruomade jöhoje. \p \v 32 Jö ëhi vaerovobe rovaruoho Pharisee ariböviohuro hejareje. Heromo jabuꞌo priest masijohuꞌo ëho jaburo jabuni atovarue aribövi ioroꞌioroho rëmöꞌöjareje vaꞌoromo Iesu guduamo barueröhego. \v 33 Ëhiꞌamu Iesuro ae uëvadeje: Majae ma-bunemu jemëꞌo hiromo remöꞌöjamu rovode a hesirire vuonoröꞌö vaꞌejöjo. \v 34 Vaꞌiramu jemëro na nahevoromo bogo birohevoꞌarujëjo. Naehu hiꞌirodire jemëhu ë öꞌirarijoho bogo eni jëvoꞌajëjo. \v 35 Öꞌirarijoho bogo eni jëvoꞌajë uëvamu Jew rajo a masijohuro uarovareje: Ëaho dinöꞌe vaꞌego no bogo birohoꞌiröhego uövuajëjo. Na hu Jew rajehu saꞌa göre vaꞌo raromaruire ë vaꞌoromo God rumoꞌe aribövioho jöe röjëhiꞌiröhëni uvajëjo o dinöꞌe vaꞌi uvajëjo. \v 36 Hu uvajëjo: Jemë na nahevoromo bogo birohevoꞌarujëjo. O naehu hiꞌirodire jemëhu öꞌirarijoho jemë bogo eni jëvoꞌajëjo. Ëhi jiëꞌe jöho hu diehi jövoromo ëꞌajëjo. \s1 A iꞌovëvaje jovo hesi jö Iesuhu jövadohoje. \p \v 37 Ëhiꞌamu sörö maja böröme jiobe ruejuvo ijo tugohoꞌi maja börömo maho rovadeje. Rovamu evare Iesuro döre riꞌö namiromo ma-darugoꞌo uvadeje: Jovo ueꞌahoꞌi nëgëꞌiroho nasi öroro rueromo irëjo. \v 38 Ae rahu na mae uehorovevëꞌoho God-are surire jö jajivoromo uvarëhi ëhi jëvoꞌajëjo. Ëhesi bëhoho ae rahu mae uehorovevëꞌoho a iꞌovëvaje jovohuro jemesi dë vövöbajoꞌere jioromo rojomoromo suorovo vaꞌiramu aho iꞌovëvoꞌajëjo. \v 39 Ëjovo jö hesi bëhoho God-are Aruꞌaho hesi jöho jövoromo ëꞌadeje Iesu mae uehorovarue ariböviohuro ijonö ëho baeꞌiröhego. Iesuhu ëhi jövade majaroho Aruꞌahoho bogo saꞌaroho nugöꞌöjëꞌe jiadeje ë hesi bëhoho Iesu öꞌidöroho bogo ajiomoromo ajoho baejëꞌëro. \s1 Iesuare jö ae göehu gö uehorovoꞌi ae göehu gö uehorovare jöhoje. \p \v 40 Ëhi jövamu hegorovo a ioroꞌioroho ae ahoꞌobëhe uvareje: Ëaho iae jö God-aro baeromo majahuijaje a börömoho rueröhego muebejaruoho höjo. \v 41 A ioroꞌiorohuro uvareje: Ëaho böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aho höjo. A ioroꞌiorohuro uvareje: Hu bogo ë aho höjo. Hu Galilee rajo ae höjo. Röhu böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aho bogo Galilee saꞌaroho jioromo rueꞌaꞌajëjo. \v 42 Aꞌi God-are surire jajivoromo uvëꞌe höjo: Böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aho David-are ujoho jiëꞌëro David-hu hijade ame Bethlehem ë rahoꞌaꞌajëjo. Aꞌi Iesu Galilee rajëro jiëꞌëro ëhuꞌëro hu bogo ë uehorovarue a börömoho höjo. \v 43 Ëhi atoromo ae ahoꞌobëhe Iesuare jöho jöe gö gö uehorovareje. \v 44 A ioroꞌiorohuro Iesu guduamoꞌi nimareje. Röhu aho hesi sinoroho övoho bogo bamareje. \s1 Jew rajo a masijehu Iesu bogo ma uehorovare jöhoje. \p \v 45 Ëhiꞌamu Pharisee ömoꞌömohuni priest masijohuni atovarue ariböviohuro mamiꞌe Iesu guduamo barueꞌi vaꞌëꞌëro övemu vuonoröꞌö rovamu gëgorovo jabesi masijohuro uëvareje: Jemë rabëni hu bogo guduamo barovarije höjo. \v 46 Barovarije höjamu uëvareje: Urimëꞌi aehu bogo ëhi jiëꞌe jö ma jövamu hejaroho ë iahuro jö maho jövamu hegoro ëhuni vuonugare höjo. \v 47 Vuonugare höjamu Pharisee ariböviohuro uëvareje: Na hu jemëꞌo sarerëmiromo jaguvëvade höjo. \v 48 Jemë gavarujoho di a masijohuro o di Pharisee ahuro hesi öriroho maho uehorovëꞌe javuajëjo. Bogoꞌe höjo. \v 49 Hesi ma-raromo jijihoꞌe vaejarue ariböviohuremu Iesu mae uehorovarue höjo. Jabumë Moses-are jögoroho bogo hejaruëro jiëꞌëro ëhuꞌëro God-are iꞌuoho baeruomo hesi höjo. \v 50 Pharisee ömoꞌömohuro ëhi uënugoromo jabesi ae gemu Nicodemus-ro mamiꞌe Iesu gaꞌi vaꞌadohuro riꞌöromo uëvadeje: \v 51 Ëjöho bogo maehu höjo. No aho bogo ëma uavarue höjo: Sisëro vaꞌëjo. Nosi jögoroho bogo ëhioho höjo. Urimo huro hesi jöꞌëro jöho jövego heromo huhu rabe rabe ëꞌadoho heromo evare uavarue höjo: Ja iꞌue baejëꞌe javajëjo. \v 52-53 Ëhi uëvamu sivoromo uavareje: Sareri ae javajëjo. Na ja Iesuare saꞌae gemuoho Galilee rajëro javëꞌëro ëhuni ja hesi öroho avohanuëjo. Röhu jaꞌo God-are surire jöho avoho adahoromo ganëjo jö God-aro baeromo majahuijarue aehu Galilee saꞌare jioromo rueröhe jöho bogojiajoho. \c 8 \s1 Magonahehu a gohoꞌamamu garomo Iesuare nunire barovare jöhoje. \p \v 1 [Ëhiꞌamu ae gemu gemu jabesi osaëro osaëro vaꞌirögoro Iesuro aruhe Olives Dahorure ajiomadeje. \v 2 Ajiomoromo niavëꞌëro sueꞌo riꞌöromo God-are amo börömore vuonoröꞌö rovadeje. Rueromo gavade ae ahoꞌobëhe hesi bëhire rueruomamu gëgorovo saꞌaro hiromo aevoromo jöho röjëhijadeje. \v 3 Jöho röjëhijamu gagorovo Moses-are jögoru öri röjëhijarue ariböviohuꞌo Pharisee ömoꞌömohuꞌo ëho jaburo masuvëꞌe magonahe gemu huꞌirae baeromo rovareje mamiꞌe ë magonahohuro ae göꞌo niavamu aëro garomo guduamëꞌëro. Huꞌirae barueromo ae ahoꞌobëhe jabesi nunire nugareje. \v 4 Nunire nugoromo Iesu uavareje: Tisa ave magonahohuro ae göꞌo niavamu aëro gavare höjo. \v 5 Röhu mamiꞌe Moses-ro jögoroho jajivoromo uövuade höjo ëhi jiëꞌe magonahoho munëro vajamiꞌiröhego. Röhu ja diehi uehorovanuëjo. \v 6 Ëhi uavare hesi bëhoho jabumë nimareje Iesuro jöe sisëꞌi jövego jöho jaburo court-re huruoho majëhiꞌiröhëro. Ëhuni ëhi uavareje. Ëhi uavamu hegorovo Iesuro jöho bogo uëvëꞌe ma-uruhoꞌamoromo övo namëro saꞌare jajivadeje. \v 7 Saꞌare jajivamu jö ua gaꞌi arijaroho bogo mana uëvëꞌe ma-saꞌare jajivojuvo hujeji ijonö ririrohoromo uëvadeje: Jemë di aharo sisë rumoꞌe javego aevoromo munëro vajamijëjo. \v 8 Munëro vajamijëromo röhu maho uruhoꞌamoromo saꞌare jajivadeje. \v 9 Saꞌare jajivamu huhu jövade jöho heromo ë ariböviohuro vaꞌoruomadeje. Amaꞌi mavojoho jaburo aevoromo huruomoromo gemu gemu riꞌö vaꞌojuvo ijore a iꞌoho vaꞌamu barëjadeje. Barëjamu Iesu hesi sivue jioꞌi magonahoho hesi nunire ë namijëꞌe jiadeje. \v 10 Namijëꞌe jiamu Iesuro ririrohoromo magonahoho uavadeje: Maꞌino aribövioho dinöꞌe jioruomajëjo. Na jasi sisë mevoromo iꞌu bojamiꞌiröhe aho bogohöjo. \v 11 Uavadeje: Bada ae bogohöjo. Ëhi uavamu uavadeje: Ëhi jiëꞌoho naꞌo jasi jö sisëho bogo jövoromo iꞌuoho bojamiꞌejöjo. Vaꞌoromo nadi ijoho ëhi jiëꞌe muoho vaenëjo.] \s1 Iesuhu saꞌae ahoꞌobëhe ajivavuaje jö huhu jövadohoje. \p \v 12 Ëhiꞌëꞌëro Iesuro röhu maho jöe majëhiromo uëvadeje: Na ajoho jevëꞌëro saꞌae dinöꞌe dinöꞌe ajivëvaje höjo. Ae rahu nasi ijore ijore jijihëꞌiroho bogo mae bogo ramoramoroho jijihoꞌi ajoho baeromo maro raromoꞌaruëjo. \v 13 Maro raromoꞌaruëjamu Pharisee ömoꞌömohuro uavareje: Röhu jero jasi sivue jasi jöho majahuiromo uövuanuëjo: Nasi jöho mae höjo. Ëhi jiëꞌoho no jasi jöho diehi maho uehorovoꞌejarëjo. Öre bogohöjo. \v 14 Öre bogohöjamu uëvadeje: Iae mae-ëjo. Iae na nasi sivue jöho majëhijajëjo. Röhu nasi jöho iae mae höjo. Rabëni hesi bëhoho na dinöꞌe jioromo rovodoho o dinöꞌe vaꞌirodoho naro gavaje höjo. Jemë ëho bogo gavaruje höjo. \v 15 Jemëro ma-saꞌa hesi uehore baeromo ae magonahe sisëro bahijaruje höjo. Na bogo aho sisëroho bahijaje höjo. \v 16 Röhu na sisëro bahiꞌi uehorovoꞌibejöjo sareriꞌe jöho bogo uehorovoꞌi ma-mae ëꞌibejöjo. Rabëni hesi bëhoho na bogo nasi sivuoho mevoromo jöho jövoꞌi naꞌo Vavue remöꞌöjadohuꞌo noro niöꞌiro mevoromo jöho majëhijarue höjo. \v 17 Ëhesi jöho jemesi jögoru surire ave jöho jajivoromo uvëꞌe höjo: Ae niöꞌiehu mu garomo ajamirovoromo jöe gemuoho majëhijamu gavëꞌoho uvorëjo: Jabesi jöho iae mae höjo. Ëhi jajivëꞌe höjo. \v 18 Naro nasi jöho majëhijego nasi Vavue saꞌare remöꞌöjadohuro huꞌo nasi jöe gemuoho majëhijaje höjo. Ëhuni nasi jöho iae mae höjo. \v 19 Mae höjamu uavareje: Röhu jasi Vavuoho dinöꞌe höjo. Dinöꞌe höjamu Iesuro uëvadeje: Jemë naꞌo nasi Vavuohuꞌo bogo gövuaruje höjo. Jemë na geꞌibejarijëjo nasi Vavuohuꞌo gaꞌibejarijëjo. \p \v 20 Iesuro God-are amo börömore hiromo God-ni suvuoro bahijarue osare jö röjëhijadevare evare ë jöho majëhijadeje. Majëhijamu aho hu bogo guduamo bavaꞌareje hesi majaho bogo rovëꞌëro jiëꞌëro. \s1 Iesuro uëvadeje: Naehu vaꞌirodire jemëꞌo ë öꞌirarijoho bogo eni jëvajëjo. Ëhesi jöhoje. \p \v 21 Ëhi ëꞌëꞌëro iae Iesuro jöe gö Jew rajoho majëhiromo uëvadeje: Naro öre gö vaꞌejöjo. Vaꞌiramu jemëro nahevoꞌarujëjo. Nahevoꞌiramu röhu mu sisëꞌe jëvoromo vuovëvoꞌajëjo. Vuovëvoꞌiramu naehu vaꞌirodire ë öꞌirarijoho bogo eni jëvoꞌajëjo. \v 22 Bogo eni jëvoꞌajëjamu rue Jew rajohuro uarovareje: Huro uövuajëjo: Naehu vaꞌirodire ë öꞌirarijoho bogo eni jëvoꞌajëjo. Hu diehi uöromo jövajëjo. Na hu anorovoꞌi jövajëjo. O diehi ëꞌiro jövajëjo. \v 23 Diehi ëꞌiro jövajëjamu Iesuro uëvadeje: Jemë ave saꞌare sisëꞌi raromaruje aribövie jëvoꞌi na aruhe döre jioromo ruvebijëꞌe jevajëjo. Jemë ave saꞌaho raje jëvoꞌi na bogo ave saꞌa rajehu jevoꞌi dö raje jevajëjo. \v 24 Ëhuni uëvajëjo: Jemë sisëꞌe jëvoromo vuovëvoꞌajëjo. Jemë bogo ma uehorovevoromo uvëꞌoho: Nöröhu uëvaje ë aho hö uvëꞌoho sisëꞌe jëvoromo vuovëvoꞌajëjo. \v 25 Vuovëvoꞌajëjamu uavareje: Ëhi jiëꞌoho ja rahuo javajëjo. Ja rahuo javajëjamu uëvadeje: Na aevoromo uëbe rovode ë aho jevajëjo. \v 26 Jemesi mu sisë jöho ahoꞌobëhe nasiriro jiajëjo jövoꞌirodoho. Röhu remöꞌöjade aehu uevamu hejode jöho na ëhuremu jövaje höjo saꞌare raromaruje aribövioho jemëro hejöro rabëni hesi bëhoho remöꞌöjade aho jö maemu jövajëro jiëꞌëro. \p \v 27 Ëhi uëvamu jaburo bogo avoho uehorovoromo uvareje: Remöꞌöjade hö uövuaje aho Vavuoho höjo. \v 28 Bogo ëhioho uvoruomamu Iesuro uëvadeje: God-are A Maho na banigojiomevoromo döre nugevëꞌiroho evare jemë avoho garomo uvoꞌaꞌarujëjo: Nöröhu uëvaje ë aho höjo. Evare jemë garomo uvoꞌaꞌarujëjo: Na bogo nasi simanoho muoho vaeꞌi Vavuehu röjehijade jöhuremu jövaje höjo. \v 29 Remöꞌöjade ahuro bogo vuororemiromo vaꞌi naꞌo hijaje höjo hu nimaje muoho naro majae ëhi vaejajego. \v 30 Ëhi uëvamu hegorovo ae ahoꞌobëhe hesi örire mae uehorovareje. \s1 Sisë hesi darugore raromaruoho Iesuhu jiovëhoꞌi uvade jöhoje. \p \v 31 Jew rajo ioroꞌiorohuro Iesuare jöho mae uehorovamu gagorovo uëvadeje: Jemë nasi jö ejehonövëꞌoho nasi ijorajo mae jëvoꞌajëjo. \v 32 Ëhi jëvoꞌiramu jö maho gaꞌaꞌarujëjo. Jö maho garomo ëhuro ijonöho iꞌuꞌe mu hesi uhure jëvajoho barëjëvoꞌi ma-sasohëꞌe mu hesi aharire jëvoꞌajëjo. \v 33 Jëvoꞌajëjamu uavareje: Iae ëhi höjo röhu no Abraham-are ujo ömoꞌömëro javuëꞌëro avare iꞌuꞌe mu hesi uhuroho bogo raromobe rovëꞌe javuajëjo. Ëhi jiëꞌoho ja diehi uöromo ëꞌanuëjo: Iꞌuꞌe mue jëvajoho barëjëvoꞌajëjo. \p \v 34 Barëjëvoꞌajëjamu Iesuro uëvadeje: Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Ae rahu sisë vaejaruoho mu sisë hesi uhure jioruomajëjo. \v 35 Iꞌuꞌe mu vaemu vaejarue ariböviohuro aganohuꞌo ma-jahuri raromoꞌi harihu ömoꞌömohuro aganohuꞌo ma-ioroꞌioremu raromarue höjo. \v 36 Jemë iꞌuꞌe mu hesi uhure jëvamu Harihu naehu tugohëhëꞌoho ëhuro iae mu ma hesi aharire jëvoꞌajëjo. \v 37 Iae na garomo uvajëjo: Jemë Abraham-are a uje jëvajëjo. Röhu nasi jöho bijönëgoꞌego ëhuni anegoꞌiëꞌarujëjo. \v 38 Nasi Vavuehu röjehijamu gavode jöho naro jövaje höjo. Aꞌi jemëro jemesi vavuehu uëvamu hejarije jöho ejahoromo ömaruje höjo. \p \v 39 Ömaruje höjamu uavareje: Röhu nosi aevoꞌi jiade vavuoho Abraham jioꞌi no hesi ujo ömoꞌömoho javuajëjo. Hesi ujoho javuajëjamu uëvadeje: Iae ëhi jëvajëjo röhu jemë Abraham-are ujo mae jëvoꞌibejajo huhu mu ma vaejade ëhi jiëꞌe mu maho vaeꞌibejarijëjo. \v 40 God-hu uevamu hejode jö maho majëhibe rovode höjo röhu jaruvoho jemëro na anegoꞌiëꞌarujëjo. Abraham ëhi jiëꞌe muoho bogo vaenövade höjo. \v 41 Jemesi vavuehu sisëꞌi ëꞌadëhi ëhi ëꞌarujëjo. Ëhi ëꞌarujëjamu uavareje: Asëꞌe no bogo öbiehu javuoꞌi God gemu nosi Vavuoho höjo. No hesi ujo mahuremu javuajëjo. \p \v 42 Ujo mahuremu javuajëjamu Iesuro uëvadeje: Jemë ëhi uvarujëjo röhu jemesi Vavuoho God jioꞌibejajo nasi örire rajehiꞌibejarijëjo. Rabëni hesi bëhoho na God jiajire jioromo rovodoho aviae jevajëjo. Bogo nasi ma-rueꞌi God-ro na remöꞌöjamu rovode höjo. Röhu jemëhu bogo rajehijarujohuni ëhuni God bogo jemesi Vavuehu höjo. \v 43 Jemë rabëni nasi jö bëhoho bogo avoho hejarujëjo. Nasi jöho bijönëgoꞌego ëhuni ëꞌarujëjo. \v 44 Jemë jemesi vavu hesi agane gemuoho jëvajëjo. Röhu jemesi vavuoho Satan höjo. Jemesi vavuehu nimajëhi ëhi ömoꞌi nimaruje höjo. Niꞌiꞌivadire Satan-ro aevoromo ae muoꞌamobe rovëꞌe höjo. Hu ma-sareriꞌe jöemu uehorovajëro ëhuni hu jö maho bogo ajamijaje höjo. Hu sareriꞌe jö jövëꞌiroho hesi muoho ëhi jiëꞌëro ëhuꞌëro hu ëhi gemu muoho vaejaje höjo rabëni sareriꞌe mu hesi bëhoho hu jiëꞌëro sareriꞌe jöhemu uehorovajëro jiëꞌëro. Jemëꞌo ëhi gemuoho jëvajëjo. \v 45 Naehu jö ma jövajoho ëho bijönimoromo jemë nasi jöho bogo ma uehorovaruje höjo. \v 46 Di aho ja nasi sisë garomo huruohoꞌiranoho eni javajëjo. Nasi sisëho bogojiëꞌëro jemë huruohoꞌirarijoho bogo eni jëvajëjo. Naehu jö ma majëhijajoho jemë rabëni nasi öriroho bogo maho uehorovevarujëjo. \v 47 God-are aganoho hesi jöho hejarue höjo. Röhu jemë bogo God-are agane gemuoho jëvëꞌëro ëhuꞌëro hesi jöho bogo hejaruje höjo. \s1 Iesuro uëvadeje: Abraham bogo rahadevaroho evaroho naro hibe rovode höjo. Ëjöho Iesuhu jövadohoje. \p \v 48 Ëhi uëvamu Jew rajohuro Iesu birevoromo uavareje: Iae no mae uavare höjo: Ja sareriꞌe Samaria rajo vaꞌëne javanovajëjo. Satan-are a sisëho jasi dëre jiajëjo. \v 49 Jiajëjamu uëvadeje: Satan-are aho nasi dëroho bogohöjo. Aꞌi naro nasi Vavu hesi ihoho banigojiomego döro jiaje höjo. Röhu jemëro nasi ihoho sisë vaejeharujëjo saꞌaro jiehojöro. \v 50 Röhu nasi ihehu döro jioröhoho ëho bogo naehu uehorovoꞌi aꞌi A Göhuro iae uehorovaje höjo. Ëho uehorovoromo huro böröme namiromo nasi jöho mae mevehaje höjo. \v 51 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Ae rahu nasi jö ejehëꞌoho ijonöho bogo mae bogo vuovëvoꞌajëjo. \v 52 Bogo vuovëvoꞌajëjamu rue Jew rajohuro uavareje: Avevejöꞌoho iae no gavaruoho Satan-are a sisëho jasi dëre jiajëjo. Abrahamꞌo jö God-aro baeromo majahuinövare a masijohuꞌo mamiꞌe vuovobe rovëꞌe höjo. Röhu jero uövuanuëjo: Ae rahu nasi jö ejehëꞌoho bogo mae bogo vuovëvoꞌajëjo. \v 53 Nosi aevoꞌi jiade vavuoho Abraham guomade höjo. Na jero uvanuëjo: Na Abraham iosiramijëꞌe a böröme jevajëjo. O jö God-aro baeromo majahuinövade aribövioho vuovobe rovëꞌe höjo. Diehi jiëꞌe aharo nimoronimorohëꞌi jövanuëjo. \v 54 Jövanuëjamu Iesuro uëvadeje: Naro nasi ihoho banigojiomoꞌibejöjo ëho bëhe bogojioꞌibejajo. Röhu nasi Vavuohuro nasi ihoho banigojiomehego döro jiaje höjo. Ëaho jemëro uvaruje höjo: God nosi Börömoho höjo. \v 55 Röhu jemë hu bogo gavëꞌe jëvajëjo. Naro iae hu gavaje höjo. Na uëꞌibejöjo: Na hu bogo gavaje hö uëꞌibejöjo jemë jö sareriꞌe ae jëvajëhi na ëhi jiëꞌe ae jevoꞌibejajo. Röhu iae naro hu garomo hesi jöho ejahaje höjo. \v 56 Jemesi aevoꞌi jiade vavuoho Abraham-ro naehu hijode maja gaꞌiröhohuni ëhuni nimoroho avohade höjo. Nimorohëꞌëro naehu hijode majaho iae hu gavamu dë sasohade höjo. \v 57 Dë sasohade höjamu rue Jew rajoho jaburo uavareje: Sarerivanuëjo. Hu mami gö göꞌe guomadoho ja vadune ahoꞌobëhe 50-ho bogo baejëꞌe javajëjo. Ëhi jiëꞌoho ja diehiꞌoromo Abraham gavane höjo. \v 58 Gavane höjamu Iesuro uëvadeje: Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Abraham bogo rahadevaroho na urimoho jevëꞌe jiade höjo. \v 59 Ëhi jövamu hejëꞌi vajamiꞌirögoro munëho ujuohareje. Ujuohamu Iesuro gurihirovëꞌëro God-are amo börömoho nugoꞌi vaꞌadeje. \c 9 \s1 Iesuhu nuni ramoramovëꞌe a ajamamu marëjade jöhoje. \p \v 1 Iae Iesuro juvo vaꞌadeje. Vaꞌihö gavadeje nuni sisëꞌe ae gemu hijamu rahade majare aevoromo hesi nunoho sisërëjëvëꞌëro jiëꞌëro. \v 2 Ëaho ë hijamu gagorovo Iesuare ijorajo ömoꞌömohuro uavareje: Tisa rahuare sisëro ëhuro nuni sisëꞌoho rahade höjo. Na hesi sisëro o hesi vëmu vavuꞌo jabesi sisërajo. \v 3 Ëhi uavamu uëvadeje: Bogo hesi sisëhuro o bogo hesi vëmu vavuꞌo jabesi sisëhuro ëhuro nunoho sisërëjade höjo. Aꞌi sisërëjade hesi bëhoho jemë gaꞌirarijego God-ro hesi darugohuro diehi ajamego mae jiajoho iae ëhuni nuni sisëꞌoho jiade höjo. \v 4 Aji maja jiajevare evare saꞌare remöꞌöjade aehu nimaje muoho no vaenövoꞌejarëjo. Vahiromavuoꞌiëꞌajëjo. Evaroho aehu mu vaeꞌiröhoho bogo eni jioꞌaꞌajëjo. \v 5 Na ave saꞌare hijajevare evare na ajoho jevëꞌëro saꞌae ahoꞌobëhe ajivëvaje höjo. \p \v 6 Ëhi uënugoromo sabëro saꞌaho ödivoromo tevoromo övëro hatohatovoromo nuni sisëꞌe a hesi nunoho buejahadeje. \v 7 Buejahoromo uavadeje: Siloam jovo eꞌuoro vaꞌoromo nu anoꞌoho eguëjo. Röhu Siloam nosi jöehu huotovëꞌoho nugöꞌöjade jöhoje. Nu anoꞌoho eguëjamu hegorovo rue nuni sisëꞌe ahuro vaꞌoromo nu anoꞌoho eguoromo mae uherihoromo vuonoröꞌö rovadeje. \p \v 8 Rovamu hesi amo rajohuꞌo a ioroꞌiorohuꞌo böviëni biseꞌëni ëninëmiꞌego ganövëꞌëro jaburo uarovareje: Ave iaho urimëꞌi hiromo noehu ajamijöro ëninamuinövade aho höjo. Na mae-ëjo. \v 9 Na mae-ëjamu a ioroꞌiorohuro uvareje: Ioꞌajo. Iae ë aho höjo. A ioroꞌiorohuro uvareje: Bogajo. Ae gö ë iaho vaꞌëne höjo. Ëiaho vaꞌëne höjamu rue ahuro uëvadeje: Na bogo ae göehu jevoꞌi jemesi örire ëninëmijode aho jevajëjo. \v 10 Ëninëmijode aho jevajëjamu uavareje: Ëhi jiëꞌoho diehiꞌamu jasi nunoho marëjahade höjo. \v 11 Marëjahade höjamu uëvadeje: Ae gemu hesi ihe Iesu ë ahuro busasovëꞌe saꞌaho hatohatovoromo nunoho buejehoromo uevade höjo: Siloam jovo eꞌuoro vaꞌoromo nu anoꞌoho eguëjamu naro vaꞌoromo eguoromo evare mae uherihode höjo. \v 12 Mae uherihode höjamu uavareje: Röhu hu dinöꞌe höjo. Dinöꞌe höjamu uëvadeje: Hesi naniꞌajo. \p \v 13 Ëhi uëvamu ë urimo nuni sisëꞌe jiade aho ë ariböviohuro huꞌirae baeromo Pharisee aribövi jabesirire vaꞌareje. \v 14 Röhu mamiꞌe Iesuhu busasovëꞌe saꞌa hatohatovoromo ë ia hesi nuni dadovahade majaho Jew rajehu mu bogo vaeꞌi ma-nuharue majaho jiadeje. \v 15 Ma-nuharue majare Iesuro nunoho dadovahëꞌego Pharisee aribövioho jabuꞌo jöe gemuoho uavareje: Diehiꞌamu jasi nunoho marëjahade höjo. Marëjahade höjamu uëvadeje: Huro busasovëꞌe saꞌaho hatohatovoromo nunire buejehamu naro vaꞌoromo nu anoꞌoho eguëꞌëro ëhuꞌëro mae uherihaje höjo. \v 16 Mae uherihaje höjamu Pharisee aribövi ioroꞌiorohuro uvareje: O ë ahuro nunoho dadovahoromo ëhuro nuho maja hesi jögoroho ahade höjo. Ëhuꞌëro ë aho bogo God-hu nugöꞌöjamu rovëꞌe aho höjo. Bogo God-hu nugöꞌöjamu rovëꞌe aho höjamu Pharisee a ioroꞌiorohuro uvareje: Iae ëhi höjo röhu hu a sisë jioꞌibejajo hu diehiꞌoromo ëhi jiëꞌe mu masijoho vaeꞌibejajo. Ëhi uarovoromo Pharisee ariböviohuro jöe gö gö uehorovoꞌamareje. \v 17 Jöe gö gö uehorovoromo urimo nuni sisëꞌe jiade aho röhu maho jöe majahiromo uavareje: Jero uövuanuëjo: Huro nasi nunoho dadovehade höjo. Ëhi jiëꞌoho ja uehorovanuoho hu diehi jiëꞌe ae höjo. Diehi jiëꞌe ae höjamu uëvadeje: Hu jö God-aro baeromo majahuijaje ae höjo. \p \v 18 Röhu rue Jew rajohuro uvareje: Nani sareramuiromo uövuaruëjo: Aevoꞌi nuni sisëꞌe jiadoho avevejöꞌoho gavajëromo ae uëvareje: Uëvego ave a hesi vëmu vavuꞌohuro rueꞌirarëjo. \v 19 Jabumë rovamu uëvareje: Na ave aho jemesi harihe höjo. Jemë uövuarije höjo: No ave harihu baejare majare evare hu aevoromo nuni sisëꞌe jiade höjo. Na mae o sarerëjo. Mae jiëꞌoho diehiꞌëꞌëro jaruvoho hu mae uherihajëjo. \v 20 Mae uherihajëjamu rue vëmu vavuꞌohuro uëvareje: No gavaruoho ave aho iae hu nosi harihe höjo. No hu baejarevare evare aevoromo nuni sisëꞌe jiade höjo. Ëjöho iae no gavaruëjo. \v 21 Röhu rahuhu diehi ajamamu nuni dadovadoho no bogo gavëꞌe javuajëjo. Jueꞌio ua garego huro hesi jöꞌëro majëhiꞌirajo hu bövie jiaje. \v 22 Röhu vëmu vavuꞌehu ë jö uëvare hesi bëhoho jaburo ë Jew rajo masijoho juhuonëmijareje. Urimëꞌi ë a masijohuro jöe mevoromo ae ahoꞌobëhe uëvareje: Ae rahu huruoho majahuiromo uövuëꞌoho: Böröme namiromo ajamuijaje aho Iesu hö uövuëꞌoho ëhi jiëꞌe aribövioho noro ahëvoꞌiramu ijonöho nosi osa börömoroho bogo rueromo God rajahinövoꞌaruëjo. Ëjöho uehorovoromo vëmu vavuꞌohuro juhuonëmijareje. \v 23 Juhuonëmiromo ëhuni uëvareje: Ëaho bövie jiaje ëhuni jemëro hu ua garëjo. \p \v 24 Hu ua garëjamu hegorovo rue a masijohuro jöe nugöꞌöjareje urimo nuni sisëꞌe jiade ahuro vuonoröꞌö rueröhego. Jöe nugöꞌöromo rovamu Iesuare jöho atoromo uavareje: God-are nunoro jöe ma-maemu jövego no hejarëjo. No gavaruoho ë aho a sisë höjo. \v 25 A sisë höjamu uëvadeje: Naꞌo bogo gavajëjo. Nani hu a sisë höjo o bogajo. Röhu jöe gemu iae na gavajëjo urimo nuni sisëꞌe jevadoho jaruvoho mae uherihevoꞌego. \v 26 Ëhi uëvamu uavareje: Hu diehiꞌavade höjo. Hu diehi nunoho dadovahade höjo. \v 27 Dadovahade höjamu uëvadeje: Na mamiꞌe uëvamu jemëro bogo ejeharije höjo. Rabëni röhu maho heꞌi nëgajëjo. Nani jemëꞌo hesi ijore ijore jijihoꞌi nëgoꞌego o rabëni ue geꞌi arijarujëjo. \v 28 Ue geꞌi arijarujëjamu sivoromo uavareje: Ja ë ia hesi ijore ijore juvanue ae javajëjo. No bogajo. No Moses-are jögoru ijore ijore jijiharue aribövie javuajëjo. \v 29 No iae garomo uvarue höjo: God-ro Moses jöe bojamamu majahuijade höjo. Aꞌi ë a gö hesi bëhoho no bogo gavaruëjo. \v 30 Bogo gavaruëjamu rue nuni sisëꞌe jiade ahuro uëvadeje: Asëꞌe jemë diehiꞌoromo hesi bëhoho bogo gavaruje höjo. Iae huro nasi nunoho dadovehade höjo röhu jemë hu bogo gavaruje höjo. \v 31 No gavaruoho God a sisë jabesi jöho bogo ejëhaje höjo. O aehu God uehorovoromo huhu nimaje mu vaejëꞌoho ëhi jiëꞌe aribövioho God-ro ejëhaje höjo. \v 32 Niꞌiꞌivadire jioromo ëhi ro avevejöꞌoho bogo hebe rovëꞌe javuajëjo uvavamu: Vëmu dëre jioromo nuni sisëꞌe raharoho aëro nunoho dadovëhade höjo. \v 33 God bogo nugöꞌöjego rueꞌibejajo ëhi jiëꞌe darugoꞌe mu vaejajoho hu bogo mae bogo eni jioꞌibejajo. \v 34 Bogo eni jioꞌibejajamu uavareje: Jasi vëmu hesi dëre jioromo mu sisëmu vaebe rovëꞌe javajëjo. Ëhi javajëjo röhu ja diehiꞌoromo jögoroho bojamuijanuëjo. Ëhi uanugoromo jabesi osa börömoroho rarovöꞌöjamu vaꞌadeje. \s1 Ae gö dë vövöbajoꞌe ramoramovëꞌe raromarue jö Iesuhu jövadohoje. \p \v 35 Ërarovöꞌöjamu vaꞌade jöho aëro atamu Iesuro hejadeje. Heromo ë aho birohoromo uavadeje: Na ja God-are A Ma hesi öriroho mae uehorovanuëjo. \v 36 Mae uehorovanuëjamu uavadeje: Röhu God-are A Maho rahuo höjo. Uevego na hesi örire mae uehorovöjo. \v 37 Mae uehorovöjamu Iesuro uavadeje: God-are A Maho jero mamiꞌe gavane höjo. Röhu aviavejöꞌe jaꞌo jöe jövajëjo. Iae na jevajëjo. \v 38 Na jevajëjamu uavadeje: Bada naro jasi örire mae uehorovavajëjo. Mae uehorovavajëromo ague aho hiromo rajahijadeje. \p \v 39 Rajahijamu Iesuro uëvadeje: Naro saꞌare rovode höjo mae o sisë aribövie mevëvoꞌirodëni. Nuni ramoramoꞌe aribövioho nune dadovëhoꞌi ma-döhemu nuni maꞌe aribövioho nune tugohëhoꞌirodëni ëhuni saꞌare rovode höjo. \v 40 Ëhi uëvamu Pharisee a ioroꞌiore bëhire raromarohuro ë jöho heromo uavareje: Na ja nosi jöho jövoromo ëꞌanuëjo. No bogo nuni ramoramoꞌe ariböviehu javuajëjo. \v 41 Javuajëjamu Iesuro uëvadeje: Jemë nuni ramoramoꞌe jëvoꞌibejajo jö sisëho bogojëvoꞌibejajo. Röhu jemë ëma uvaruje höjo: Iae no mae gavarue höjo. Ëhuni jemesi sisëho iae jëvajëjo. \c 10 \s1 Sheep-ehu raromarue amo hesi uhu jö Iesuhu jövadohoje. \p \v 1 Iae Iesuro uhuꞌe uëvadeje: Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Ae rahu sheep jabesi amore vaꞌiëꞌiroho bogo ojoroho vaꞌi buoru iromaroho ruahoromo vaꞌamu gavëꞌoho uvoꞌaꞌanuëjo: Ëhi jiëꞌe aho ananoꞌe vajiohuꞌe ae höjo. \v 2 O ae rahu ojore vaꞌamu gavëꞌoho uvoꞌaꞌanuëjo: Ëho sheep muebeꞌamaje aho höjo. \v 3 Sheep muebeꞌamaje aho sheep amore vaꞌiaꞌamu gavëꞌiroho ojo muebejaje ahuro ojoho jiovahego ë vaꞌaje höjo. O sheep-ohuro hesi huëho heruomaje höjo. Hejego hesi sheep gemu gemu hesi ihoho uvoromo sö ujuohoromo vaꞌo amonö höröjaje höjo. \v 4 Sö ujuoho vaꞌo barënugoromo evare jabesi nuninö vaꞌego sheep-ohuro ijore vaꞌoruomaje höjo hesi huëho heruomajëro jiëꞌëro. \v 5 A ioroꞌioro jabesi huëho bogo hejaruëro jiëꞌëro jabesi ijoroho bogo vaꞌi huruomoromo vaꞌoruomoꞌajëjo. \p \v 6 Ëjöho Iesuro uhuꞌe uëvamu ë jö hesi bëhoho bogo avoho hejareje. \s1 Sheep muebeꞌamaje a maho hu Iesu jiaje jö Iesuhu jövadohoje. \p \v 7 Bogo avoho hejëꞌëro Iesuro uëvadeje: Ave jöhuꞌo na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Na sheep-ehu vaꞌoruomaje ojoho vaꞌëne jevajëjo. \v 8 Urimo rueruomade aribövioho ananoꞌe vajiohuꞌe a vaꞌëne jëvobe rovadoho nasi sheep mahuro jabumë bogo ejëhare höjo. \v 9 Na ojo vaꞌëne jevajëjo. Ae rahu nasirire ruaho rovëꞌoho maro jioruomoꞌajëjo. Maro jioromo ruaho rueromo osare jioromo ruaho vaꞌoromo vaꞌorahonö ioho birohoromo ueꞌahoꞌaruëjo. Ëhi gemu ëꞌonövoꞌaruëjo. \v 10 Röhu ananoꞌe vajiohuꞌe ahuro rueruomaje höjo vajiohëro ujuohoꞌi bijuëmoꞌi ijumoꞌamoꞌirovo. Naro rovode höjo nasi sheep ömoꞌömohuro iꞌovoromo ma-maro raromoröhego. \p \v 11 Sheep muebeꞌamaje a maho na jevajëjo. Sheep muebejaje a mahuro uvaje höjo: Naehu sheep jabesi jöëni nasi arijoꞌarije bojamirovoromo guomorovëꞌoho iae mae höjo. \v 12 O ma-moniemu nimoromo ae gö hesi sheep muebejahaje aho ëho bogo sheep jabesi vavuoho jioꞌi ma-muebeꞌamajëro jiëꞌëro gaꞌiröhe vöröꞌe mioho rovamu gavëꞌiroho sheep-oho rëmöꞌöromo juꞌebiromo vaꞌaje höjo. Juꞌebiromo vaꞌego miohuro ro sheep-oho umi ujuoho vaꞌego sheep ioroꞌiorohuro huruomoromo arua anumiae vaꞌaje höjo. \v 13 Amo a hesi sheep muebejahajohuro moniemu nimëꞌëro sheep-oho bogo huëho baejëvaje höjo. Ëhuꞌëro huruomaje höjo. \v 14-15 Aꞌi na sheep muebeꞌamaje a maho jevajëjo. Vavuohuro na geꞌi naehu Vavu gavajëhi ëhi naro nasi sheep-oho gaꞌamaje höjo. O nasi sheep-ohuro na geruomaje höjo. Ëhi jiëꞌëro naehu sheep jabesi jöëni nasi arijoꞌarije bojamirovoromo guomorovëꞌoho iae mae höjo. \v 16 Röhu sheep ioroꞌioroho iae jevajëjo. Jabumë ave sheep amoroho bogo raromarue höjo. Bogo raromaruoho jabuꞌo söjëvo rueꞌejöjo. Rueromo jöe majëhiꞌiramu ejehonövoꞌaruëjo. Ëhuꞌëro jiëꞌëro sheep ahoꞌobëhe ma-gemuoro jioꞌi sheep muebejaje aho ma-gemu jevoꞌajëjo. \p \v 17 Vavuehu na rajehijaje hesi bëhoho naro guomorovoꞌejöjo iꞌovoromo röhu maho hiꞌirodëni. \v 18 Aho bogo ma-anegoꞌi nasi nimoromo bojamirovoꞌiramu anegoꞌiramu guomevoꞌajëjo. Naehu bojamirovamu anegamu guomevëꞌoho iae mae höjo. O ajamirovoromo iꞌovoromo röhu maho hijëꞌoho ëhuꞌo iae mae höjo ëhi guomoromo röhu maho riꞌöꞌirodoho nasi Vavuohuro uevamu hejëꞌëro jevëꞌëro. \p \v 19 Ëhi uëvamu hegorovo rue Jew rajohuro röhu maho jöe gö gö uehorovareje. \v 20 A ioroꞌioroho ahoꞌobëhe jaburo atoromo uarovareje: Satan-are a sisë gemuëro hesi dë vövöbajoꞌere abuejëꞌëro simane sisëꞌi uehorovoromo jövajëjo. Jemë rabëni hesi jöho hejarujëjo. \v 21 A ioroꞌiorohuro uarovareje: O huhu jö jövajoho bogo Satan-are a hesi dëroho abuejëꞌëro jöho jövajëjo. Ëhesi bëhoho Satan-are a sisëhuro nuni sisëꞌe aho diehi ajamego mae jioꞌibejajo. Bogajo. Ëhi atoruomadeje. \s1 Jew rajo ariböviehu Iesuare örire bijönimoruomade jöhoje. \p \v 22 Iae Jerusalem amore maja börömoho rovadeje. Ëmaja börömo hesi bëhoho Jew rajo ömoꞌömohuro uehorovoromo uvonövareje: Evare majare nosi a mamiohuro God-are amo börömo hesi ojoho jiovoromo God-are örire ma-ioroꞌioremu bojamare höjo hesi baeröhego. Ëmaja börömoho runoni majae jiëꞌiro evare rovadeje. \v 23 Ëmaja börömoho rovamu Iesuro God-are amo börömo hesi haradare juvadeje. Harada hesi ihoho Solomon-are Haradae jiadeje. \v 24 Juvamu gagorovo Iesu ririre jioꞌi Jew rajohuro ruë numë riravo rovaꞌoromo uavareje: Ja divare jö subivahuanuoho vuonugoꞌiramu ëhuro bogo dadivavuoꞌajëjo. Ma-samaꞌe majahuijego hejarëjo. Na ja böröme namiromo ajamuiꞌirane aho javajëjo o bogajo. \v 25 Ëhi uavamu Iesuro uëvadeje: Naro mamiꞌe uëvode höjo. Röhu jemë bogo ma uehorovevaruje höjo. Naro nasi Vavu hesi ihore mu masijoho vaejaje höjo jemëro ë muoho garomo uvoꞌirarijego: Iae mae-ëjo. Nörö iae a mae höjo. \v 26 Röhu jemëhu na bogo ma uehorovevaruje hesi bëhoho jemë bogo nasi sheep-oho jëvajëjo. \v 27 Nasi sheep-ohuro nasi huëho heromo ejehoruomego naro jabumë gëvaje höjo. Gëvego jaburo nasi ijore ijore jijihoruomaje höjo. \v 28 Nasi ijore ijore jijihoruomego naro jabu ajëmego ma-ioroꞌioremu maro raromarue höjo. Ëhuꞌëro jiëꞌëro jabumë bogo mae bogo sisëroho vaꞌoruomoꞌajëjo. O nasi övo döre raromaruoho aho bogo baeniehiꞌaruëjo. \v 29 Nasi Vavue jabumë baejëvoromo nasi örire bojemade ahuro ahoꞌobëhe iosirëmijëꞌe höjo. Ëhuni Vavu hesi övo döre raromaruoho aho bogo baeniahiꞌaruëjo. \v 30 Naꞌo nasi Vavuohuꞌo no gemuoho javuajëjo. \p \v 31 Naꞌo nasi Vavuohuꞌo no gemuoho javuajëjamu hegorovo Jew rajohuro urimo munëhu vajamiꞌiëꞌaroho röhu maho munëho ujuohareje vajamiꞌirovo. \v 32 Munëho ujuohamu gagorovo Iesuro uëvadeje: Vavuohuro na ajemamu mu mae ahoꞌobëhe vaeꞌamamu gavarije höjo. Di mu vaejamu gavarijohuni munëho vajemiꞌiëꞌarujëjo. \v 33 Munëho vajemiꞌiëꞌarujëjamu uavareje: Bogo mu ma hesi jöënioho munëho vajamiꞌiëꞌaruëjo. Aꞌi jero God-are ihoho ijumoꞌego ëhuni ëꞌaruëjo. Ja ma-ae javajëjo. Röhu jero uvanuëjo: Na God jiaje gemuoho jevajë uvanuohuro ëhuro God-are ihoho ijumanuëjo. \v 34 Ijumanuëjamu Iesuro uëvadeje: Röhu jemesi jögoru surire jajivoromo ëhi uvëꞌe höjo: God naro uëvajëjo: Jemë god ömoꞌöme jëvajëjo. \v 35 Ëhi jajivëꞌe höjo. God-are surire jöho ioroꞌioremu jioröhe jöho höjo. Ësurire jajivoromo uvëꞌe höjo: God-are jö baejare aribövioho jabumë god ömoꞌöme jioꞌamajë uvëꞌe höjo. \v 36 Röhu na bogo ma-God-are jöho baeꞌi aꞌi Vavuohuro na baejevoromo saꞌare remöꞌöjamu rovëꞌëro uëvajëjo: Na God-are Harihe jevajëjo. Ëhi jiëꞌoho jemë rabëni uevarujëjo: Jaehu uövuanuoho: Na God-are Harihe jevajë uövuanuohuro ëhuro God-are ihoho ijumanuëjo. Ëhi jiëꞌoho bogo maehu höjo. \v 37 Röhu nasi Vavuehu bojemade muoho na na vaejaje höjo o bogo vaejaje höjo. Bogo vaejaje jevamu gavëꞌoho nadi maho uehorovevorëjo. \v 38 Röhu Vavuehu bojemade muohuremu iae na vaejaje höjo. Nani jemëro na bogo ma uehorovevoꞌarujëjo röhu nasi muoho ëhuro garomo uvorëjo: Iae mae-ëjo. Vavuohuro ajamamu vaejade höjo. Jemë ëhi uehorovëꞌoho ëhuro avoho ga barëromo uvoꞌaꞌarujëjo: Vavuohuro nasi dë vövöbajoꞌere jioꞌi naro Vavu hesi dë vövöbajoꞌere jiaje höjo. \p \v 39 Ëhi jövamu hegorovo rueho jaburo röhu maho Iesu guduamoꞌiëꞌareje. Guduamoꞌiaꞌamu garaedëgoromo vaꞌadeje. \p \v 40 Vaꞌadoho vaꞌo Jordan jovoho beromo ioni gönö vaꞌoromo John-hu aevoromo bapataeto vaejëvadire ë vaꞌo hijadeje. \v 41 Vaꞌo hijamu gagorovo ae ahoꞌobëhe rueruomadeje. Rueromo uarovareje: John bogo darugoꞌe mu masijoho vaenövade höjo. Röhu ave a hesi jö John-hu majahuijamu hejaroho ë jöho ahoꞌobëhe iae mae uövuade höjo. \v 42 Ëhi uarovoromo ae ahoꞌobëhe Iesu ë öri ariꞌere mae uehorovoruomadeje. \c 11 \s1 Lazarus guomade jöhoje. \p \v 1 Iae guomo guomoꞌe ae gemu hesi ihoho Lazarus Bethany amore hijadeje. Röhu hesi maꞌine niöꞌi Maryꞌo Marthaꞌo jabesi amoho gemuoho jiadeje. \v 2 Röhu Mary hu majae ijonö hiromo Badare hörure ridiꞌe jovehu otehodivoromo simano uehu uhijahoꞌiröhe magonahoho jiadeje. Amo ë magonaho hesi maꞌine Lazarus-ro guomo guome baeromo hijadeje. \v 3 Hijamu Lazarus-are maꞌine niöꞌiro jöe nugöꞌöromo Iesu uavareje: Bada jaehu huë baejanue aho guomo guome baejëꞌe höjo. \v 4 Guomo guome baejëꞌe höjamu hegorovo Iesuro uëvadeje: Ëguomo guomo baejade hesi bëhoho hu bogo ioroꞌioremuoho guomoꞌirögoro God-are ihoho döro jioröhego. Hu guomo guome baejëꞌëro ëhuꞌëro God-ro ajemiꞌiramu hesi Harihe nasi ihohuꞌo dö maro jioꞌaꞌajëjo. \v 5 Röhu Iesuro öꞌo öꞌo Marthaꞌo Maryꞌo jabesi maꞌine Lazarusꞌo ëhi dë vövöbajoꞌe ahoꞌo uehorovëvadeje. \v 6 Amo hejade uavamu: Lazarus guomo guome baejëꞌe hö uavamu heromo bogo Judea saꞌaroho vaꞌoromo Lazarus gaꞌirögoro ëhi hijamu majae niöꞌi barëjëvadeje. \p \v 7 Majae niöꞌi barëjëvamu gagorovo hesi ijorajo ömoꞌömoho uëvadeje: Ruehego no Judea saꞌare vuonoröꞌö vaꞌarëjo. \v 8 Vaꞌarëjamu ijorajoho jaburo uavareje: Tisa iae mae höjo röhu avevejöꞌe Jew rajoho jaburo ja munëro vajamiꞌiëꞌare höjo. Ëhi jiëꞌoho ja rabëni ë saꞌaroho vuonoröꞌö vaꞌiëꞌanuëjo. \v 9 Vaꞌiëꞌanuëjamu Iesuro uëvadeje: Aveho aji majaromëro jiëꞌëro vaꞌejöjo. Jemëꞌo uehorovohëjo. Majae höröromo hour ahoꞌobëhe 12 barëjego evare bevaꞌaje höjo. Ëhuꞌëro ae rahu majaꞌe jijihëꞌoho ave saꞌae ahoꞌo hesi ajire jijihoromo ëhuro bogo biberovarue höjo. \v 10 O vahiꞌe jijihëꞌoho ajoho bogojëvëꞌëro ëhuro biberovarue höjo. \v 11 Ëhi uëromo ijonö uëvadeje: Nosi aemoꞌaemoho Lazarus niavëꞌe höjo. Ëhuni na vaꞌoromo ioꞌejöjo. \v 12-13 Ioꞌejöjamu hesi ijorajoho jaburo uvareje: Nani Iesuro uöromo ëꞌajëjo: Lazarus ma-niavajë uövuajëromo uavareje: Bada hu niavëꞌoho iae marëꞌajëjo. Röhu Iesu bogo ëhioho uëꞌi aꞌi uëromo ëꞌadeje: Lazarus hu guomëꞌe höjo. \v 14 Ëhuni Iesuro huruoho majëhiromo uëvadeje: Lazarus guomëꞌe höjo. \v 15 Guomamu naehu bogo huꞌo hijodohuni ëhuni jemesi jöëni nimorohajëjo ëhuro jemëro nasi muoho garomo mae uehorovoꞌirarijego. Röhu ruehego no hesirire vaꞌarëjo. \v 16 Ëhi uëvamu hegorovo Thomas hesi ihoho aehu uvaruoho Huodiꞌe Rahade Aho huro ijorajo ioroꞌioroho uëvadeje: Go vaꞌohego noꞌo vaꞌoromo Iesuꞌo gemu mae vuovoꞌirarëjo. \s1 Iesuhu vuovëꞌe aribövi ajëmego iꞌovoromo riꞌöromo mae raromarue jö Iesuhu jövadohoje. \p \v 17 Ëhiꞌamu Iesuro vaꞌoromo Bethany amore höröꞌirögoro hejade uavavamu: Lazarus mamiꞌe guomamu guavaroho majae ëhi niöꞌi ëhi niöꞌi barëjëꞌe höjo. \v 18 Röhu Bethany amoho Jerusalem bëhire jiëꞌëro 3 kilometre rabuꞌe jiadeje. \v 19 Ëhuꞌëro Jew raje ae ahoꞌobëhe jaburo Jerusalem jioromo Bethany rovëꞌëro ë raromareje Marthaꞌo Maryꞌo jabesi maꞌinoho guomëꞌëro huë vavaeni baejaruoho sanuëmiröhëro. \p \v 20 Ëhiꞌamu Martha-ro hejade uvavamu: Iesu rovajëjamu hegorovo osare jioromo höröromo Iesu birohoꞌi rovadeje. Rueꞌirögoro Mary-ro ëhi osare hijadeje. \v 21 Hijamu Martha-ro rueromo Iesu birohoromo uavadeje: Bada ja ave hiꞌibejanëjo nasi maꞌinoho bogo guomoꞌibejajo. \v 22 Nasi maꞌinoho iae guomëꞌe höjo. Röhu jaruvohuꞌo God-hu diehi ajamijöro Iesu jaehu ua gavëꞌoho iae ajamiꞌajëjo. \v 23 Ajamiꞌajëjamu Iesuro uavadeje: Jasi maꞌinoho iae iꞌovoromo riꞌöꞌaꞌajëjo. \v 24 Riꞌöꞌaꞌajëjamu Martha-ro uavadeje: Iae na garomo uvajëjo: Ijo tugohoꞌi rueröhe majaho rueꞌiramu evare ae ahoꞌobëhe iꞌovoromo riꞌöruomoꞌiramu huꞌo riꞌöꞌaꞌajëjo. \v 25 Riꞌöꞌaꞌajëjamu Iesuro uavadeje: Vuovoromo iꞌovoromo riꞌöromo mae raromoꞌirarije darugo hesi bëhoho na jevajëjo. Ëhuꞌëro ae rahu nasi örire mae uehorovevëꞌohuro daruge baeromo mae raromoꞌaruëjo. Nani vuovoꞌajëjo röhu iae iꞌovëvoꞌajëjo. \v 26 Ae rahu iꞌovoromo raromoromo nasi örire ma uehorovevëꞌoho bogo sisëroho vaꞌi mae raromemu raromoꞌaruëjo. Na ja ë jöho mae uehorovanuëjo. \v 27 Mae uehorovanuëjamu uavadeje: Bada ioꞌajo. Iae na mae uehorovoromo uvajëjo: Böröme namiromo ajamuiꞌirane aho God-are Harihoho ja javajëjo. Ave saꞌare rueꞌiranego God-hu uövuade aho ja javajëjo. \s1 Iesuhu nivade jöhoje. \p \v 28 Martha-ro Iesu ëhi uanugoromo vaꞌadeje. Vaꞌoromo osare vaꞌo hesi öho Mary saginiëri uavadeje: Tisae rovëꞌe höjo. Rovëꞌëro uvajëjo jero ruejöro. \v 29 Ruejöro uvajëjamu hejëꞌi ma-burëro riꞌöromo Iesu birohoꞌi vaꞌadeje. \v 30-31 Ma-burëro riꞌöromo Iesu birohoꞌi vaꞌamu gagorovo Jew raje Maryꞌo osare raromoromo sanuamijarohuro uvareje: Nani Lazarus-are sino bamarire nivoꞌi vaꞌajëromo rihiromareje. Rihiromamu Iesuro amo maroho bogo rueꞌi Martha-hu birohadire ë hijëꞌëro Mary-ro ë birohoꞌi rovadeje. \p \v 32 Rueromo Iesu garomo hesi bëhire ague aho hiromo uavadeje: Bada ja ave hiꞌibejanëjo nasi maꞌinoho bogo guomoꞌibejajo. \v 33 Ëhi uaromo nivamu Jew raje huꞌo gemu mae rovarohuꞌo nivoruomamu gëgorovo Iesuro hesi dë vövöbajoꞌo uhure haraꞌuoromo vavaenimo avohadeje. \v 34 Vavaenimoromo uëvadeje: Jemë sinoho dinöꞌe bamarije höjo. Bamarije höjamu uavareje: Bada rueromo gavëjo. \v 35 Rueromo gavëjamu Iesuro nivadeje. \v 36 Nivamu gagorovo rue Jew rajohuro uarovareje: Aroriaho gahëjo. Hu Lazarus-are örire hesi dë vövöbajoꞌere bogo bisemuoho uehorovëꞌëro ëhuni nivajëjo. \v 37 Nivajëromo ae göëro göëro uvareje: Ëahuro nuni sisëꞌe aho ajamamu marëjade höjo. Ëhuni nani huro Lazarus mamiꞌe ro ajamiꞌibejajo hu bogo guomoꞌibejajo. \s1 Iesuhu Lazarus ajamamu guomoromo iꞌovoromo riꞌöjade jöhoje. \p \v 38 Ëhi uarovamu hegorovo Iesuro röhu maho haraꞌuoromo vavaenimamu sino bamarire vaꞌadeje. Vaꞌoromo gavadeje juju gagoho munëro tugohëꞌe jiamu. \v 39 Tugohëꞌe jiamu gagorovo uëvadeje: Munëho roriꞌo bavaꞌohëjo. Bavaꞌohëjamu guomëꞌe a hesi maꞌine Martha-ro uavadeje: Bada iae ëhi höjo röhu majae ëhi niöꞌi ëhi niöꞌi barëjëꞌëro jiëꞌëro usihövajëjo. \v 40 Usihövajëjamu Iesuro uavadeje: Iae ëhi höjo röhu na mamiꞌe uavode höjo: Jaehu mae uehorovëꞌoho God-are aji maho gaꞌaꞌanuëjo. Naehu uavode jöho na ja ëho uehorovanuëjo o bogajo. \v 41 Ëhi uavamu hegorovo rueho jaburo munëho bavaꞌareje. Bavaꞌamu Iesuro sioroho garomo uavadeje: Apo naro jasi örire huë mae uavajëjo rabëni jero nasi jöho ejehëꞌego. \v 42 Iae na garomo uvajëjo: Jero majae ëhi ejehanue höjo. Röhu naro ave jöho uavajëjo arue aribövi jabesi jöëni ëhuro jaburo uvoruomoröhego: Iae mae-ëjo. God-ro nörö nugöꞌöjamu rovade höjo. \v 43 Ëhi uanugoromo ma-darugoꞌo uvadeje: Lazarus vaꞌorahonö hörö rovëjo. \v 44 Hörö rovëjamu guomamu bamare ahuro iꞌovoromo hesi övo höruꞌoho nu anoꞌoho niögëro muoho taemoꞌamëꞌe juju gagore jioromo hörö rovadeje. Rovamu gagorovo Iesuro uëvadeje: Niögoho jiovahohego vaꞌajo. \s1 Jew rajo a masijehu Iesu anoꞌiro jö atare jöhoje. \p \v 45 Ëhiꞌamu Jew raje ae ahoꞌobëhe Mary gaꞌi rovarohuro gavare Iesuro Lazarus ëhi ajamiꞌego iꞌovoromo riꞌöjamu gagorovo hesi örire mae uehorovareje. \v 46 A ioroꞌiorohuro bogo ma uehorovoꞌi vaꞌoromo Pharisee aribövioho huruoho majëhiromo uëvareje: Iesuro ëhi jiëꞌe muoho vaejade höjo. \v 47 Ëhi majëhijamu hegorovo priest masijohuꞌo Pharisee ömoꞌömohuꞌo ëho jaburo Jew rajo a masijo ioroꞌioroho uëvareje: Gagovohego no jöe mevarëjo. Jöe mevarëromo gagovamu uëvareje: No ave a hesi öriroho diehiꞌoꞌejarëjo. Huro darugoꞌe mu masijoho ahoꞌobëhe vaejaje höjo. \v 48 Ëhi jiëꞌe mu masijoho vaemu vaejamu noehu bogo tugohëꞌoho ae ahoꞌobëhe hesi örire mae uehorovoruomoꞌajëjo. Mae uehorovoꞌiramu gagorovo Rome ariböviohuro rueromo nosi amo börömohuꞌo saꞌahuꞌo ijumavuo barëꞌajëjo. \v 49 Röhu ae gemu hesi ihoho Caiaphas hu jabuꞌo jiadeje. Evare vaduniroho hu priest böröme namijëꞌe jiadeje. Ëahuro riꞌöromo uëvadeje: Jemë ave muoho bogo avoꞌavoho gavarujëjo. \v 50 Jemë diehiꞌoromo bogo uehorovarujëjo ae gemuehu ae ahoꞌobëhe noni guomëꞌoho ëhuro jemë marëjëvoꞌajëjo. Ëhi jiëꞌoho nosi saꞌaho ahoꞌobëhe bogo barëjavuoꞌajëjo. Caiaphas-ro ëhi jövadeje. \v 51 Ëjöho bogo hesi ëma jövoꞌirögoro evare vaduniroho hu priest börömëro jiëꞌëro ijonö jioröhe jöho God-ro bojamamu majëhijadeje. Majëhijade jö hesi bëhi huruoho majëhijëꞌoho Iesu guomoꞌaꞌajëjo Jew raje ahoꞌobëhe ajëmiꞌiröhëro. \v 52 Röhu bogo Jew rajo jabesi jöëni ëhemuoho guomoꞌi aꞌi guomoromo ëhuro God-are aboji harihuꞌe ahoꞌobëhe dinöꞌe dinöꞌe raromaruoho gemuoro gagovoꞌiröhego Caiaphas-ro jö bëhoho bogo uehorovëꞌe ëhi ma-jövadeje. \v 53 Iesu guomoröhe jöho ëhi atoromo evare majare aevoromo öroho nahoromo avohobe rovareje hu anoröhëro. \v 54 Ëhiꞌamu Iesuro Judea saꞌare vaꞌorahore juvadoho vuonugoꞌi vaꞌadeje. Vaꞌoromo a rumoꞌe saꞌa hesi bëhire amo ihe Ephraim ë vaꞌoromo hesi ijorajo ömoꞌömohuꞌo gemu mae hijadeje. \p \v 55 Hijamu Jew rajo jabesi maja börömoho dunovadeje. Maja börömo hesi ihoho God-hu Vörö Tugohade hesi Majaho jiadeje. Ëmaja börömoho dunovamu ae ahoꞌobëhe amo harihu harihure jioromo Jerusalem amo börömore iojiomareje Moses-are jögoroho ejahoromo jabesi sisëho avohorovoꞌi sörö majaho rovego avoho ueꞌahoröhëni. \v 56 Iojiomoromo Iesu nahoromo God-are amo börömore gagovoromo uarovareje: Jemë diehi uehorovarujëjo. Na jemë uehorovarujoho Iesu sörö börömoroho rueꞌaꞌajëjo o bogajo. Nani bogajo. \v 57 Röhu mamiꞌe priest masijohuro Pharisee ömoꞌömohuro ae ahoꞌobëhe jöe bojëmiromo uëvareje: Iesu dinöꞌe hijajoho ae rahu gavëꞌoho ro huruoho majahuirego no heromo vaꞌoromo hu guduamoꞌirarëjo. \c 12 \s1 Magonaho göehu ridiꞌe oso baeromo Iesuare hörure otehodivade jöhoje. \p \v 1 Ijonö majae ahoꞌobëhe 6 barëjego God-hu Vörö Tugohade Sörö maja rueꞌiröhoho jiadeje. Rueꞌiröhoho jiamu evare Iesuro Bethany amore Lazarus-hu hijajire ë ajiomadeje. Lazarus guomamu Iesuhu ajamamu riꞌöjade aho jiadeje. \v 2 Amo Iesuro ë ajiomamu ariböviohuro i harihe avohoromo Iesu bojamijareje. Bojamiromo Martha-ro ajëmiromo ie iꞌimëmamu Lazarus-ro ie iꞌi Iesumëꞌo ro hijadeje. \v 3 Ëhi ro raromamu Mary-ro ridiꞌe osoho bisemu bövie barovadeje. Osoho bogo jovoꞌoho buarohëꞌe ma-oso maemu jiadeje. Hesi manaho bogo biseꞌo vaduꞌoho jiadeje. Ëosoho Mary-ro barueromo Iesuare höru döre otehodivoromo simano uohuro höroho uhijahadeje. Uhijahamu ridohuro osae ahoꞌobëhe rumorovo barëjadeje. \v 4 Rumorovo barëjamu Iesuare ijorajo ömoꞌömoho ae gemu hesi ihe Judas Iscariot Iesuni hiruëmiromo a jabesi övore bojëmiꞌiröhe ahuro uëvadeje: \v 5 Ridiꞌe osoho rabëni bogo aroho imëvoromo 300 kina rabuꞌe baeromo bövi biseꞌo rumoꞌe aribövioho suvuorëmijare höjo. Ëhi jiëꞌoho iae mae jioꞌibejajo. \v 6 Ëhi uëvade hesi bëhoho Judas Iscariot-ro bövi biseꞌo rumoꞌe ariböviohunioho bogo uehorovoromo jövoꞌi aꞌi vajiohuꞌe aëro jiëꞌëro ëhi jövadeje. Ëhesi bëhoho huro Iesumesi moniꞌe esöho muebenövadeje. Muebejëꞌi gö vajiohëro baenövadeje. Vajiohëro baenövëꞌëro ëhuꞌëro uëvadeje: Ridiꞌe osoho rabëni bogo aroho imëvoromo bövi biseꞌo rumoꞌe aribövioho suvuorëmijare höjo. \v 7 Bövi biseꞌo rumoꞌe aribövioho suvuorëmijare höjamu hegorovo Iesuro uavadeje: Bogave magonahoho vavaenoho bojamiꞌiranëjo. Huro nimade höjo osoho avoho mueberomo guomevego otehodegoromo guavevoꞌiröhëni. \v 8 Bövi biseꞌo rumoꞌe aribövioho jemëꞌo jiemu jioruomoꞌi na bogo jemëꞌoho hiemu hiꞌejöjo. Ëhuni hu iae mae otehodegade höjo. \s1 Jew rajo priest masijehu Lazarus anoꞌi jö atarohoje. \p \v 9 Ëhiꞌamu Jew raje ae ahoꞌobëhe hejare uvavamu: Iesuro Lazarusꞌo gemuore hijajë uvamu hegorovo rueruomadeje Iesu gaꞌirovo. Röhu bogo Iesu gemu gaꞌi rueꞌirögoro Lazarusꞌo gaꞌi rovareje Iesuro ajamamu iꞌovëꞌëro jiëꞌëro. \v 10 Lazarus gaꞌi rueruomaje jöho hegoro priest masijohuro jöe mevoromo uarovareje: Ëꞌego Lazarusꞌo anoꞌirarëjo. \v 11 Lazarus anoꞌi atare hesi bëhoho Jew raje ae ahoꞌobëhe uvareje: Iesuro Lazarus mabëhe ajamijade höromo priest masijo jabesi jöho vuonugoꞌi Iesu mae uehorovareje. Ëhuni anoꞌi atareje. \s1 Iesuhu Jerusalem mae rovamu gavëꞌi aehu mabëhe rajahiruomade jöhoje. \p \v 12 Ëhiꞌamu nërö sörö iꞌi rovare aribövioho ahoꞌobëhe hejareje uvavamu: Iesu Jerusalem rojomajëjo. \v 13 Rojomajëjamu hegorovo ijo rude ujuohoromo Iesu birohoꞌirögoro uvobe vaꞌoromo uvoruomadeje: \q1 God mabëhëjo. \q1 Ave aho Badare ihore rovajoho mabëhëjo. \q1 Israel rajo nosi börömoho mabëhëjo. \m \v 14 Ëhi uvoruomamu Iesuro donkey harihe baeromo hesi döre ajio hijadeje. Donkey döre hijego Jerusalem amo rajehu garuomoꞌiröhe jöho mamiꞌe God-are surire jajivoromo uvëꞌeje: \q1 \v 15 Zion rajomë nadi juhuonivoꞌi arueho gahëjo. \q1 Jemesi börömohuro donkey harihu döre hiromo rovajëjo. \m Ëhi jajivëꞌeje. Röhu mamiꞌe God-are surire jajivadëhi Iesuro ëhi ëꞌadeje. \v 16 Urimoho Iesuare ijorajo ömoꞌömohuro ë surire jö hesi bëhoho bogo avoho uehorovareje. Röhu ijonö Iesuro döre ajiomoromo aje baeromo böröme namijamu evare ë jöho uehorovoromo uvareje: Iae mae-ëjo. Iesuare jö God-are surire jajivarëhi no hesi örire ëhi vaejahare höjo. \p \v 17 Röhu ae ahoꞌobëhe Iesu birohoꞌi rueruomade hesi bëhoho urimëꞌi Lazarus guomamu Iesuro huni uvamu iꞌovoromo munë gagore jioromo hörö rovamu evare ae ahoꞌobëhe Iesuꞌo raromoromo ë muoho gavareje. Gavëꞌëro ë jöho majëhibe jijihareje. \v 18 Ëbëhiꞌe mu börömo hesi jöho majëhijamu hejëꞌëro ëhuni ae ahoꞌobëhe Iesu birohoꞌi rueruomadeje. \v 19 Iesu birohoꞌi rueruomamu gëgorovo Pharisee ariböviohuro uarovareje: Jemëꞌo gahëjo. Ëa hesi mu tugohëꞌoho bogo eni javuo hesi höjo. Iae ae ahoꞌobëhe mae hu gemu uehorovoromo hesi ijore ijore jijihoruomajëjo. \s1 Greece saꞌa rajo a ioroꞌiorehu Iesu gaꞌi nimoruomade jöhoje. \p \v 20 Ëhiꞌamu ae ahoꞌobëhe Jerusalem rojomamu Greece raje ae gö gö jabuꞌo rojomareje sörö majaho rovego God rajahiꞌiröhëro. \v 21 Rojomoromo Philip gaꞌi rovareje. Philip hu Galilee saꞌa raje Bethsaida amo raje jiadeje. Jaburo Philip gaꞌi rueromo uavareje: No naguajëjo Iesu gaꞌirovo. \v 22 Ëhi uavamu hegorovo Philip-ro vaꞌoromo Andrew uanugoromo jaburo niöꞌiro vaꞌoromo ë jöho Iesu majahijareje. \v 23 Majahijamu Iesuro uëvadeje: God-are A Ma nasi iho döre jioröhe majaho iae rovëꞌe höjo. \v 24 Ave naehu ëꞌirode jöho uhuꞌe majëhiꞌiëꞌajëjo. Ëhesi bëhoho iae jö mae ma-gemuohemu höjo. I ujo gemu saꞌare beruvebiromo sisërëꞌajëjo. Sisërëjëꞌëro ëhuꞌëro tögömoromo ëgovoromo baje ahoꞌo raeꞌamoꞌajëjo. Bogo sisërëꞌibejajo ëhi ma-gemu jioꞌibejajo. Sisërëjëꞌohuro ëhuro bogo sivuoho jioꞌi ahoꞌo jioꞌamoꞌajëjo. Na ëhi sisërëjevoꞌiramu ëhuro ae ahoꞌo gemuore jioꞌaꞌajëjo. \v 25 Ae rahu jabesi sinohemu uehorovëꞌoho ijumorovarue höjo. O ave saꞌare raromoromo sinehu nimaje mu bogo uehorovëꞌoho ëhuro ioroꞌiore gemu raromoꞌaruëjo. \v 26 Ae rahu nasi mu vaeꞌi nimëꞌoho nasi ijore ijore jijihoꞌaruëjo. Na dinöꞌe hijëꞌiroho nasi mu aribövioho jabuꞌo ë raromonövoꞌaruëjo. Ae rahu nasi mu vaejehëꞌoho nasi Vavuohuro jabesi ihoho döro bamoꞌajëjo. \s1 Iesu guomoröhe jö huhu jövadohoje. \p \v 27 Avevejöꞌoho na dë vövöbajoꞌere vavaenegavajëjo. Ëhuni na diehi uaꞌejöjo. Na na uaꞌejöjo: Apajo. Ave vavaeni maja rueröhoho tugohehego bogo baeꞌiröjo. Bogajo. Na bogo ëhioho uaꞌejöjo rabëni na ë vavaenoho baeꞌi rovëꞌëro. \v 28 Ëhuni bogo tugoho jöho uaꞌirögoro aꞌi uaꞌejöjo: Apo jasi ajiꞌe muoho röjëhijego aëro garomo uvarëjo: Jasi ihoho böröme höjo. Jasi ihoho böröme hö uanugoromo hejadeje öꞌidöre uvavamu: Na mamiꞌe nasi ajiꞌe muoho röjëhijëꞌe jevajëjo. Röhu maho röjëhiꞌejöjo aëro uvoruomoröhego: God nasi ihoho böröme höjo. \p \v 29 Ëhi uvavamu hegorovo ae ahoꞌobëhe bëhire riravarohuro a ioroꞌiorohuro uvareje: Varurëro anavohijajo. A ioroꞌiorohuro uvareje: O aneraëro Iesu jöe majahiromo uvavohijajo. \v 30 Ëhi atoruomamu hegorovo Iesuro uëvadeje: Ëjö uvavamu hejarijoho bogo nasi jöënioho uvoꞌi jemesi jöëni uvade höjo. \v 31 Jaruvoho ave saꞌare mu sisë vaeruomaje aribövioho God-ro mevëvoꞌirögoro ëꞌajëjo. Jaruvoho ave saꞌare mu sisë simano vaejaje aho God-ro ruahöꞌöꞌirögoro ëꞌajëjo. \v 32 Na saꞌare jevajoho aehu banigojiomevëꞌoho evare naro ae ahoꞌobëhe rinëgoꞌiramu nasinö rueruomoꞌajëjo. \v 33 Aehu hu banigojiomoꞌiröhe jö majëhijadoho huro uëromo ëꞌadeje: Aëro ëhi korosire banigojiomevoꞌiramu guomoꞌejöjo. \v 34 Ëhi uëvamu hegoro rue ariböviohuro uaruomadeje: Guomoꞌirane jö uövuanuoho röhu no hejëꞌe javuajëjo nosi jögoru surire adahoromo uövuamu: Böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aho nosirire rovëꞌiroho hu bogo guomoꞌi ma-ioroꞌioremu hiꞌaꞌajëjo. Ëhi jiëꞌoho ja diehi uöromo ëꞌanuëjo: Aëro God-are A Maho na banigojiomevoꞌaruëjo. God-are A Maho ja diehi jiëꞌe aëro javëꞌëro ja guomoꞌi uvanuëjo. \v 35 Guomoꞌi uvanuëjamu hegorovo Iesuro uëvadeje: Ajoho naro majae ma-bunemu jemëꞌo hiromo ajivëvoꞌejöjo. Jemëꞌo hiromo ajivëvego ajiro jijihorëjo ëhuro bogo ramoramovëvoꞌiröhe höjo. Ramoramore jijihëꞌoho öroho sidövëvoꞌajëjo. \v 36 Ëhi jiëꞌe jiaje aji naehu jemëꞌo hijajevaro evaro ajoho na mae uehorovevorëjo. Mae uehorovevëꞌoho ajiꞌe aribövie jëvoꞌajëjo. \s1 Jew rajo ariböviehu Iesu bogo ma uehorovare jöhoje. \p Ëhi uënugoromo vaꞌadeje. Vaꞌoromo gurihirovoromo diröꞌo göro hijadeje jaburo gajöëni. Ëhiꞌadeje. \v 37 Urimo Iesuro Jew rajohuꞌo hiromo bëhiꞌe mu masije ahoꞌobëhe jabesi nunire vaebe rovadeje. Röhu jabumëro hesi öriroho bogo maho uehorovareje. \v 38 Ëhesi bëhoho jö God-aro baeromo majëhinövade ae Isaiah-hu maminö göꞌe jajivadëhi ëhi jioröhego ëhuni Iesu bijönimareje. Isaiah-ro God-are surire jajivoromo uvadeje: \q1 Bada rahuro nosi jöho mae uehorovëꞌe höjo. \q1 Badare darugoꞌe mu hesi bëhoho rahuro avoho gavëꞌe höjo. \m Isaiah-ro ëhi jajivadeje ijonö jioröhego. Huhu jajivadëhi jaburo ëhi ëꞌoromo Iesu bogo ma uehorovareje. \v 39 Iesu mae uehorovoꞌiröhoho bogo eni jëvadeje. Bogo eni jëvade hesi bëhoho Isaiah-ro ave jöhuꞌo surire uhunöꞌe jajivadeje. Jajivoromo uvadeje: \q1 \v 40 God-ro uvajëjo: Naro jabesi nunoho tugohëhoromo \q1 uehoroho ijumëhëꞌe jevajëjo \q1 ëhuro nunoho ramoramovëvoromo uehoroho bogojëvoröhego. \q1 Uehoroho bogojëvego bogo huotorovoromo nasi öriroho bogo rovego naro bogo iꞌovëvego bogo mae jëvoröhego. \m \v 41 Isaiah-hu ëhi jajivade hesi bëhoho huro uehore God-aro baeromo Iesuhu baeröhe ajoho garomo huhu vaeröhe jöho jövadeje. \v 42 Iae a ioroꞌioroho Iesu bogo ma uehorovareje röhu a ioroꞌioroho ahoꞌo Jew rajo a masijo ioroꞌiorohuꞌo iae hu mae uehorovareje. Mae uehorovoromo röhu uvareje: Pharisee ömoꞌömohuro uöꞌaꞌaruëjo: Iesu mae uehorovarujohuni God rajahijarue osaroho nadi ijoroho ruerë uöꞌaꞌaruëromo ëhuni Pharisee juhuonëmiromo Iesu mae uehorovare jöho subivëhareje. \v 43 Uvareje: God-hu no rajahuiꞌiröhoho ëho ma-jianovoꞌi aehu no rajahuijaruoho iae mae höjo. \s1 Iesuhu majëhijade jö bijönimëꞌohuro sisëro vaꞌiröhe jöhoje. \p \v 44 Iae Iesuro ma-darugoꞌo uvadeje: Ae rahu na mae uehorovevëꞌoho bogo nasi öriroho gemu uehorovevoꞌi saꞌare remöꞌöjade ahuꞌo mae uehorovarue höjo. \v 45 Ae rahu na gevëꞌoho saꞌare na remöꞌöjade ahuꞌo gavarue höjo. \v 46 Naro saꞌare rovëꞌëro ahoꞌo ajivëvaje höjo ëhuro ae rahu na mae uehorovevëꞌoho ë aribövioho bogo ramoramoroho raromoröhego. \v 47 O ae rahu nasi jö heromo bogo ejehëꞌoho na bogo jabesi jöho mevoromo sisëroho bamëvoꞌejöjo. Saꞌae ahoꞌo bogo sisëroho bamëvoꞌi maro bamëvoꞌi rovode höjo. \v 48 Röhu naꞌo nasi jöhuꞌo bijönimëꞌoho sisëre vaꞌiröhe bëhoho iae jiajëjo. Bëhoho ëho naehu majëhibe rovode jöho höjo. Hujeji ijo tugohoꞌi majaho rueꞌiramu ë jöho bijönimëꞌëro ëhuꞌëro sisëro vaꞌaꞌaruëjo. \v 49 Rabëni hesi bëhoho naehu majëhibe rovode jöho bogo nasi ëma jövoꞌi Vavue saꞌare remöꞌöjadohuro jöho bojemijade höjo naro ëhuremu jövoꞌirodego. \v 50 Röhu naro garomo uvaje höjo: God-hu bojemijade jö aehu ejahëꞌohuro ëhuro ma-ioroꞌioremu maro raromarue höjo. Ëhuꞌëro jiëꞌëro naehu jövaje jöho Vavuehu uevadëhi iae ëhi gemuoho höjo. \c 13 \s1 Iesuhu hesi ijorajo ömoꞌömo jabesi höru hitahi uꞌovëhade jöhoje. \p \v 1 Iae God-hu Vörö Tugohade Sörö majaho nërëhi jio hesi jiadeje. Nërëhi jio hesi jiamu Iesuro garomo uvadeje: Naehu saꞌa nugoꞌi Vavu hesi örire vaꞌirode majaho iae rovëꞌe höjo. Röhu hesi aribövi maho ave saꞌare raromaruoho mamiꞌe dë vövöbajoꞌe ahoꞌo uehorovëvobe rovadoho bogo vuonugoꞌi uehorovëvobe vaꞌadeje ëhi ma-guomoröhego. \p \v 2 Iae Satan-ro mamiꞌe Simon Iscariot-are harihe Judas-are simanoho ijumahadeje huro Iesu bijönimarue a jabesi övore bojëmiꞌiröhego. Ëhi jiëꞌëro Iesuꞌo hesi ijorajoho jabuꞌo raromoromo i harihe ueꞌahareje. \v 3 Ie ueꞌahoromo Iesuro garomo uvadeje: Vavuohuro daruge ahoꞌobëhe nasi övoro bamehëꞌe höjo. Na God-arire jioromo rovodoho hesi örire vuonoröꞌö vaꞌejöjo. \v 4 Hesi örire vuonoröꞌö vaꞌejöromo Iesuro ie ijëꞌëro riꞌöromo döre niögoho jijöromo uhirovarue niögoho dëꞌahore muohorovadeje. \v 5 Muohorovoromo jovoho hevöre otehoromo aevoromo hesi ijorajo jabesi höroho eguëhoromo muohorovade niögoho baeromo höroho uhijëhadeje. \v 6 Ëhiꞌobe vaꞌoromo Simon Peter-hu hijajire rovadeje. Rovamu uavadeje: Bada na ja nasi hörohuꞌo eguehonëjo. \v 7 Eguehonëjamu uavadeje: Naehu ömaje hesi bëhoho jaruvoho ja bogo gavanuëjo. Uꞌemu gaꞌaꞌanuëjo. \v 8 Gaꞌaꞌanuëjamu hegorovo Peter-ro uavadeje: Nasi höroho bogo eguehoꞌanuëjo. Bogo mae bogajo. Bogajamu uavadeje: Naehu jasi höru bogo eguahëꞌoho ijonöho ja bogo nasi ae gemuoho javoꞌajëjo. \v 9 Javoꞌajëjamu hegorovo Simon Peter-ro uavadeje: Ëhi jiëꞌe jiaje nadi höremuoho eguehoꞌi aꞌi övohuꞌo simanohuꞌo ëhuꞌo eguehëjo. \v 10 Eguehëjamu Iesuro uavadeje: Rabëni övoho simanoho eguahojörajo. Bëhoho bogohöjo. Ae rahu jabesi sino hahoꞌo jovo eguoromo uꞌo barëjëꞌoho röhu maho bogo eguoruomoꞌi jabesi hörohemu eguonövoꞌaruëjo. Röhu jemesi sisëho mamiꞌe uꞌovëhëꞌëro mae jëvajëjo. Mae jëvoꞌi sisëho jemesi ae gemu hesiriremu höjo. \v 11 Iesuhu ëhi uëvade hesi bëhoho huro garomo uvadeje: Judas-ro na bijönegarue a jabesi övore bojëmiꞌajëjo. Ëhuni uëvadeje: Jemë mae jëvoꞌi sisëho jemesi ae gemu hesiriremu höjo. \p \v 12 Ëhi uëromo ijorajo jabesi höroho eguëhonugoromo niögu jijö bamadoho röhu maho baꞌamoromo vaꞌo hesi röhore hinugoromo uëvadeje: Naehu jemesi örire ömode mu hesi bëhoho na jemë gavarujëjo o bogajo. \v 13 Bëhoho iae na majëhiꞌiëꞌajëjo. Jemëro uevaruje höjo: Tisajo o Badajo. Iae mae uevaruje höjo na ëhi jevëꞌego. \v 14 Na jemesi Badaꞌo Tisaꞌo jevajëjo röhu na bogo uvode höjo: Böviëro jevëꞌëro höroho bogo eguëhoꞌejö uvoꞌi ma-eguëhode höjo. Ëhuni jemëꞌo nadi bövie javuajë uvoꞌi göëro göho huë baerovoromo höroho eguahorovorëjo. \v 15 Ëhesi bëhoho naro mu mae röjëhijëꞌe jevajëjo ëhuro naehu jemë ajëmijodëhi jemëꞌo ëhi huë baerovoromo ajamirovoꞌirarijego. \v 16 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Mu ariböviohuro o anue jijiharue ariböviohuro jabesi a börömoho bogo iosiramiromo masije riravarue höjo. \v 17 Ëjöho mae jioꞌego jemë iae gavarujëjo. Ëhuni nadi na iosiremiromo uvorëjo: No masijëro javuëꞌëro aho bogo ajëmiꞌejarë uvoꞌi ma-ajamirovorëjo. Ëhi ëꞌëꞌoho huë mae jëvoꞌajëjo. \p \v 18 Huë mae jëvoꞌajë uëvaje jöho ëho bogo ae ahoꞌobëhe jemesi jöho uëromo ëꞌajëjo. Jemë diehi jiëꞌe aribövie baejëvodoho iae na gëvaje höjo. Mamiꞌe God-are surire jöho jajivoromo uvëꞌe höjo: Naꞌo gemu mae i ijajohuro huotorovoromo naꞌo muorovoꞌi nimade höjo. Ëhi jioröhego God-are surire jajivadëhi iae ëhi jiëꞌe mu sisëho jioꞌaꞌajëjo God-are surire jöho bogo bejajëro jiëꞌëro. \v 19 Ëmu sisëho bogo vejöꞌoho jioꞌi uꞌemu jioꞌaꞌajëjo. Röhu aviavejöꞌe uëvajëjo jemëro gaꞌirarijego ë mu sisëho rovego garomo uvoꞌirarijego: Iae mae-ëjo. Nörö jiemu jiaje A Börömoho höjo. \v 20 Röhu ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Naehu rëmöꞌöjego rovarue aribövioho ae rahuhu ë aribövi rajëhiromo baejëvëꞌoho ëhuro naꞌo rajehiromo baejevoruomaje höjo. O ae rahu na rajehiromo baejevëꞌoho ëhuro remöꞌöjamu rovode ahuꞌo rajahiruomaje höjo. \s1 Judas-hu Iesu bijönimarue a jabesi övore bojëmiꞌiröhe jö Iesuhu jövadohoje. \p \v 21 Ëhi uëromo hesi dë vövöbajoꞌere huë vavaene böröme baejadeje. Huë vavaene böröme baeromo ma-samaꞌe majëhiromo uëvadeje: Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Jemesirire jiaje ae gemuëro na bijönegarue aribövi jabesi övore bojëmiꞌanuëjo. \v 22 Ëhi uëvamu hegorovo hesi ijorajoho jaburo nuniro garoro garoro baeromo uvareje: Rahuare jöho uöromo ëꞌajëjo. \v 23 Röhu Iesuare ijoraje ae gemuëro Iesuare bëhi mare hijëꞌe jiadeje. Iesuro ë aho hesi dë vövöbajoꞌe ahoꞌo rajahinövadeje. \v 24 Ëaho Iesuare bëhire hijëꞌe jiamu Simon Peter-ro ë a hesi örire uvenëro uavadeje: Ua gavëjo: Rahuare jöho uöromo ëꞌanuëjo. \v 25 Uöromo ëꞌanuëjamu ë ijorajohuro Iesu hiaꞌiro saginiëri uavadeje: Bada ja rahuare jöe uöromo ëꞌanuëjo. \v 26 Uöromo ëꞌanuëjamu Iesuro uavadeje: Naro ioho baeromo ijo bajo nemarire baꞌamoromo ioromo ae gemu bojamiꞌejöjo. Bojamijego garomo uvonëjo: Iae ë ahuro ëhi sisë vaejevoꞌajëjo. Ëhi uanugoromo ie gemu baeromo baꞌamoromo ioromo Simon Iscariot-are harihoho Judas bojamijadeje. \v 27 Bojamamu Judas-ro baeromo ijamu gavëꞌi Satan-ro ë a hesi dë vövöbajoꞌere abuejadeje. Abuejamu Iesuro uavadeje: Jaehu vaeꞌi ëꞌanue muoho ma-burëro vaꞌoromo vaejëjo. \v 28 Vaejëjamu hegorovo raromoromo i ijarue ariböviohuro bëhoho rabëni Iesuhu Judas ëhi uavajoho bogo avoho hejareje. \v 29 Bogo avoho heꞌirögoro a ioroꞌiorohuro uvareje: Judas-ro moni bahijaruoho muebejajego ëhuni nani Iesuro uaromo ëꞌajëjo: Vaꞌoromo söröëni ie imahuëjo. O vaꞌoromo inömo rumoꞌe aribövioho monioho gö suvuorëmijëjo. Ëhuni uaromo ëꞌajëjo. \v 30 Röhu Judas-ro Iesuhu bojamijade ioho baeromo ma-burëro höröromo ramoramore vaꞌadeje. \s1 Göehu gö rajahirovoꞌiröhe jö iꞌohoje. \p \v 31 Judas vaꞌamu gagorovo Iesuro uëvadeje: Avevejöꞌoho God-are A Ma nasi ajiꞌe muoho röjëhijëꞌe höjo. God-ro daruge bojemijëꞌëro hesi ajiꞌe muohuꞌo röjëhijëꞌe jevajëjo. \v 32 Naro God-are ajoho ae röjëhiꞌiramu evare God-ro hesi A Ma nasi ihoho banigojiomehoꞌajëjo. Hu ma-burëro iae ëhi ëꞌiëꞌajëjo. \v 33 Nasi harihu ömoꞌömohumë na jemëꞌoho majae ma-bunemu hiꞌejöjo. Hiromo vaꞌiramu nahevoꞌarujëjo. Röhu Jew rajo masijo mamiꞌe uëvodëhi jemëꞌo ëhi uëꞌiëꞌajëjo: Naehu vaꞌirodire jemë ë öꞌirarijoho bogo eni jëvajëjo. \v 34 Röhu jögoru iꞌe bojëmiꞌiëꞌajëjo. Göëro göho rajahirovorëjo. Naehu jemë rajëhibe rovodëhi jemëꞌo ëhi gemuoho ëꞌorëjo. \v 35 Jemë rajahirovëꞌoho ëhuro ae ahoꞌobëhe gëromo uvoruomoꞌajëjo: Jemë nöruare ijore ijore jijiharuje aribövie jëvajëjo. \s1 Peter-hu Iesu gavajoho subivëhoꞌiröhe jö Iesuhu jövadohoje. \p \v 36 Ëhi uëvamu Simon Peter-ro uavadeje: Bada röhu ja dinöꞌe vaꞌonëjo. Dinöꞌe vaꞌonëjamu uavadeje: Naehu vaꞌirodire avevejöꞌe ë öꞌiranoho bogo eni javajëjo. Uꞌemu öꞌaꞌanuëjo. \v 37 Öꞌaꞌanuëjamu hegorovo Peter-ro uavadeje: Bada röhu avevejöꞌe naehu jasi ijore öꞌëꞌoho rabëro bogo eni jevajëjo. Naehu ajamiromo jani guomevëꞌoho iae mae höjo. \v 38 Iae mae höjamu Iesuro uavadeje: Peter jero uvanuëjo: Naro nörö ajamiromo guomorovoꞌejöjo. Röhu ave jöho na jö mae uaꞌiëꞌajëjo. Kökörökoho bogo uvëꞌe jero majae niöꞌi gemu ae uëꞌaꞌanuëjo: Na Iesu bogo gavaje höjo. \c 14 \s1 Vavu hesirire vaꞌarue öroho Iesu jiaje jö Iesuhu jövadohoje. \p \v 1 Iae Iesuro hesi ijorajo ömoꞌömoho uëvadeje: Nadi nurunurumoromo uehore gö gö baeꞌi aꞌi God-are öroro mae uehorovoromo nasi örohuꞌo ëhuꞌo mae uehorovorëjo. \v 2 Ëhesi bëhoho nasi Vavu hesi osare röhoho ahoꞌobëhe jioꞌamajëjo. Ëhuni na ë vaꞌoromo jemëhu raromoꞌirarije röhoho avohëhoꞌejöjo. Naehu jövaje jöho bogo maehu jioꞌibejajo bogo uëꞌibejöjo. \v 3 Vaꞌoromo jemesi röhoho avohëhonugoromo vuonoröꞌö rueromo söjëvoromo nasirëro vaꞌejöjo ëhuro naehu hijajire jemëꞌo ë raromoꞌirarijego. \v 4 Naehu vaꞌoromo hiꞌirode öroho jemë iae gavaruje höjo. \v 5 Gavaruje höjamu Thomas-ro uavadeje: Bada jero ëhi uövuanuëjo röhu jaehu dinöꞌe vaꞌo hiꞌiranoho no bogo gavaruëjo. Ëhi jiëꞌoho ja diehiꞌoromo uövuanuëjo: Öroho iae gavaruje höjo. \v 6 Gavaruje höjamu Iesuro uavadeje: Mare vaꞌirarije öroho na jevajëjo. Jö ma gaꞌirarije öroho na jevajëjo. Darugo baeꞌirarije öroho na jevajëjo. Vavuohuꞌo gemu mae jëvojöro nëgëꞌiroho öroho na gemu jevajëjo. \v 7 Jemë na gevëꞌe jëvëꞌëro nasi Vavuohuꞌo gaꞌaꞌarujëjo. Jaruvoho aevoromo jemë ë A hesi bëhoho uehore baeromo gabe vaꞌaꞌarujëjo. \p \v 8 Gabe vaꞌaꞌarujëjamu Philip-ro uavadeje: Vavuoho röjahuijego no gavarëjo. Gavëꞌoho ëhuro no mae javuoꞌajëjo. \v 9 Mae javuoꞌajëjamu uavadeje: Philip na majae ëgobövie jemëꞌo hijëꞌe jevajëjo. Ëhuꞌoho ja diehiꞌoromo bogo avoho gevanuëjo. Ae rahu na gevëꞌoho nasi Vavuohuꞌo garuomaje höjo. Ëhuꞌoho ja diehiꞌoromo uevanuëjo: Vavuoho röjahuijego no gavarëjo. \v 10 Ja diehiꞌoromo bogo uehorovoromo uvanuëjo: Nöröro Vavu hesi dë vövöbajoꞌere jioꞌi Vavuohuro nöruare dë vövöbajoꞌere jiajëjo. Naehu jemë uëvaje jöho bogo nasi ëma uehorovoromo uëꞌi aꞌi Vavue nasi dë vövöbajoꞌere hijajohuro huro hesi muoho nasi dë vövöbajoꞌere vaejego na vaejaje höjo. \v 11 Na uëvode höjo: Naro Vavu hesi dë vövöbajoꞌere jioꞌi Vavuohuro nasi dë vövöbajoꞌere jiajëjo. Ëjöho heromo uvorëjo: Iae mae-ëjo. O jemë uvëꞌoho: Nöruare jöho bogo eni hö uvëꞌoho naehu vaejaje mu masijoho uehorovoromo uvorëjo: Nöruare jöho mae höjo. \v 12 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Ae rahu na mae uehorovevëꞌoho naehu vaejajëhi jiëꞌe darugoꞌe muoho vaeꞌaꞌarujëjo. Röhu naehu vaejaje darugoꞌe muoho ma-jianovajoho uꞌemu jemëro darugoꞌe mu masijo maho vaeꞌaꞌarujëjo rabëni naro Vavu hesi örire vaꞌiramu. \v 13 O jemë rabe rabe Vavuoho nasi ihore ua gavëꞌoho naro ëhi vaejëhoꞌejöjo ëhuro Harihu nasi muoho garomo uvoꞌirarijego: Vavuoho böröme höjo. \v 14 No nöruare aribövie javuajë uvoromo rabe rabe ue gevëꞌoho iae na vaejëhoꞌejöjo. \s1 God-hu hesi Aruꞌaho mëmiꞌiröhe jö Iesuhu jövodohoje. \p \v 15 Jemë na rajehijëꞌohuro nasi jögoroho ejehoꞌarujëjo. \v 16 Ejehoꞌiramu naro Vavuoho uaꞌiramu Ajëminövoꞌiröhe A göho bojëmiꞌajëjo huro rueromo jemëꞌo ma-ioroꞌioremu hiꞌiröhego. \v 17 Ajëminövoꞌiröhe Aho iae jö maemu barovaje Aruꞌahoho höjo. Saꞌarohemu uehorovarue ariböviohuro ë Aruꞌahoho bogo uehorovoromo simanoho bogo avoho gavaruëro jiëꞌëro ëhuni baeꞌiröhoho bogo eni jëvajëjo. Aꞌi jemëro hu avoho gavaruje höjo. Avevejöꞌe hu jemëꞌo hijajoho uꞌemu jemesi dëre abo hibe vaꞌaꞌajëjo. Iae ëhuni jemë gavaruje höjo. \p \v 18 Naro jemë rëmo vaꞌiramu jemë bogo sivuoho öbioho raromanovoꞌarujëjo. Aꞌiro na vuonoröꞌöromo jemesirire rueꞌejöjo. \v 19 Majae ma-bunemu barëꞌiramu saꞌarohemu uehorovarue ariböviohuro bogo geruomoꞌajëjo. Röhu jemëro iae geꞌaꞌarujëjo. Na hiemu hijajohuro ëhuro jemëꞌo daruge baeromo raromoꞌarujëjo. \v 20 Ëho majaho rueꞌiramu jemë garomo uvoꞌaꞌarujëjo: Nörö hesi Vavu hesi dë vövöbajoꞌere jioꞌi no nöruare dë vövöbajoꞌere javuoꞌi nörö nosi dë vövöbajoꞌere jiajëjo. \p \v 21 Ae rahu nasi jögoru baeromo ejehëꞌoho ëhi jiëꞌe ariböviohuro rajehiruomaje höjo. Rajehijëꞌoho nasi Vavuohuro jabumë rajëhiꞌajëjo. Rajëhiꞌiramu naꞌo ë aribövioho rajëhiromo vaꞌorahoro röjahirovoꞌejöjo geruomoröhego. \v 22 Ëhi uëvamu Judas-ro bogo Judas Iscariot aꞌi Judas göhuro Iesu uavadeje: Bada ja diehiꞌoromo nosi örire gemu jasi arijoꞌarije röjahirovoꞌi saꞌarohemu uehorovarue aribövi jabesi öriroho bogo röjahirovoꞌiëꞌanuëjo. \v 23 Bogo röjahirovoꞌiëꞌanuëjamu uavadeje: Ae rahu na rajehijëꞌoho ë ariböviohuro nasi jöho ejehoruomoꞌajëjo. Ejehoꞌiramu nasi Vavuohuro jabumë rajëhiromo huꞌo naꞌo öꞌoromo jabuꞌo gemu mae ariꞌejarëjo. \v 24 O ae rahu bogo rajehijëꞌoho nasi jöho bogo ejehoruomaje höjo. Jemë hejaruje jöho bogo nasirehu jioꞌi aꞌi Vavuehu remöꞌöjamu rovode a hesi jöho höjo. \p \v 25 Na jemëꞌo hijëꞌi ë jöho majëhijëꞌe jevajëjo. \v 26 O Vavuohuro jemë Ajëminövoꞌiröhe Aho ë hesi bëhoho Vavu hesi Aruꞌahoho nasi ihore nugöꞌöꞌiramu huro jemë bövioho biseꞌoho röjëhiromo simanoho huotovëhoꞌiramu naehu majëhijode jöho uehorovo barëꞌarujëjo. \p \v 27 Nasi huë maho jemesi örire bojëmijajëjo rëmo vaꞌiëꞌëro. Saꞌarohemu uehorovarue ariböviehu huë ma bojëmijaruëhioho na bogo ëhioho bojëmiꞌi uhohuꞌo bojëmijajëjo. Nadi nurunurumoromo juhuonivorëjo. \v 28 Mamiꞌe jemë hejarije höjo naro uëvamu: Na vaꞌejöjo. Röhu na vuonoröꞌöromo jemesirire rueꞌejöjo. Jemë na avoho rajehiꞌibejarijëjo nasi Vavu hesirire vaꞌirode jöho heromo nimorohoꞌibejarijëjo Vavuehu na iosiremiromo börömo jiajohuni. \v 29 Avevejöꞌoho ë muoho bogo vaejëꞌe röhu urimo na ma-majëhijëꞌe jevajëjo ëhiꞌego garomo evare mae uehorovoꞌirarijego. \v 30 Röhu na bogo majae ëgoꞌoho jemë jöho majëhiꞌejöjo ave saꞌare Sisë A Börömoho rueꞌego ëhunivo. Röhu hu bogo nasi bövioho jiëꞌëro hu jöho bogohöjo. \v 31 Röhu na nege saꞌae ahoꞌo jaburo garomo uvoruomoröhego: Nöröro Vavuoho iae rajahiromo Vavuehu jö bojamijadëhi nöröro ëhi ëꞌaje höjo. Ahia minoꞌëjo. Riꞌöhego no vaꞌarëjo. \c 15 \s1 Iesu grape bajo raeꞌamaje öꞌi mae jiaje uhu jö Iesuhu jövadohoje. \p \v 1 Iae Iesuro hesi ijorajo ömoꞌömoho jö viture uhuꞌe uëvadeje: Grape bajo rae avohaje öꞌoho na jevajëjo. Öꞌi muebejaje aho nasi Vavuoho höjo. \v 2 Naꞌo bimuvaruje aribövioho ëho öꞌi ado sirinoꞌoho jioꞌamajëjo. Öꞌi muebejaje ahuro garöhe di adoho bajoho bogo raeꞌamamu gavëꞌoho duvahore tarivoromo ruruhöꞌöjaje höjo. O garöhe di adoho bajoho raejamu gavëꞌoho iogororomo sirino sirino harihu sahoriꞌamëꞌoho tarivo ruruhöꞌöꞌi mahemu nugaje höjo ëhuro ë adohuro bajoho rae avohoröhego. \v 3 Röhu naehu majëhijode jöho ejehëꞌëro ëhuro jemë adonöꞌe mamiꞌe iogorëvëꞌe höjo. \v 4 Röhu jemë naꞌo gemuore bimuvoromo raromarujoho ëhi raromorëjo. O naro jemëꞌo gemuore bimuvoromo hijajoho ëhi hiꞌejöjo. Jemëhu naꞌo bogo gemuore bimuvoromo raromëꞌoho bogo rae avoho hesi jëvajëjo. Öꞌi adehu aho najore bogo bimuvëꞌëro sisërëromo bajo bogo ma raejajëhi ëhi jëvoꞌajëjo. \p \v 5 Öꞌi bëhoho na jevoꞌi jemë ado sirinoꞌoho jëvajëjo. Ae rahu naꞌo gemuore bimuvoromo raromoꞌi naehu jemëꞌo gemuore bimuvoromo hijëꞌohuro ëhuro rae avohoꞌarujëjo. O naꞌo gemuore bogo bimuvëꞌoho iꞌo muꞌo vaejëꞌoho bogo mae bogo eni jëvoꞌajëjo. \v 6 Ae rahu naꞌo bogo gemuore bimuvoromo raromëꞌoho ado suaromo ruruhöꞌöjego sisërëjajëhi ëhi jëvoꞌajëjo. Ëhi jiëꞌe adoho gagovoromo vënire huego ravoꞌamaje höjo. \v 7 Röhu jemë naꞌo gemuore bimuvoromo raromëꞌoho o nasi jö jemesi dë vövöbajoꞌere jiëꞌoho ëhuro jemë rabe rabe God ua gaꞌi nëgëꞌoho uarëjo. Ua gavëꞌoho iae baeꞌaꞌarujëjo. \v 8 Jemë bajo rae avohëꞌohuro ëhuro nasi Vavu hesi ihoho döro jiaje höjo. O bajo rae avohëꞌohuro ëhuro nasi ijore ijore jijiharuje aribövi mae jëvoꞌajëjo. \v 9 Iae Vavuehu na rajehijadëhi naro ëhi jemë rajëhijëꞌe jevajëjo. Naro ëhi rajëhijëꞌe jevaje ëhuni naꞌo gemu mae ëhi raromorego na rajëhiemu rajëhinövoꞌiröjo. \v 10 Jemëhu nasi jögoru ejehëꞌoho ëhuro naꞌo gemu mae raromoꞌiramu ëhuro na rajëhinövoꞌejöjo. Naehu nasi Vavu hesi jögoru ejahëꞌëro huꞌo hijego huhu rajehijajëhi jemëro ëhi naꞌo raromoꞌiramu rajëhinövoꞌejöjo. \p \v 11 Naehu jö ëhi jövaje hesi bëhoho naehu nimorohajëhi jemëꞌo naꞌo gemu mae nimorohoꞌirarijego bogo bisemuoho nimorohoꞌi nimoroho avohoꞌirarijego. \v 12 Ave jögoroho naro bojëmiꞌiëꞌajëjo. Naehu jemë dë vövöbajoꞌe ahoꞌo uehorovëvajëhi jemëro göëro göho ëhi uehorovëvorëjo. \v 13 Göehu gö dë vövöbajoꞌere uehorovëvarue mu börömoho aviëhi höjo nosi aganoho ajëmiꞌi vuovorovoꞌejarëjo. Mu ioroꞌioroho ma-jianovajëjo. \v 14 Nasi jögoru ejehëꞌoho jemë nasi agane jëvaje höjo. \v 15 Urimoho na bogo aganoho uëꞌi aꞌi uënövode höjo: Nasi mu vaejaruje aribövie jëvajëjo. Ae gö jabesi mu vaejarue ariböviohuro jabesi masijehu vaejarue mu hesi bëhoho bogo garuomaje höjo. Ëhuni avevejöꞌoho na bogo nasi mu vaejaruje aribövioho uëꞌi aꞌi agane uëvajëjo ë hesi bëhoho nasi Vavuehu rabe rabe uevamu hejode jöho naro röjëhijamu jemë gavëꞌego. \v 16 Jemë na bogo baejevoꞌi aꞌi naro jemë baejëvode höjo. Baejëvoromo muro bamëvode höjo jemëro vaꞌoromo ioroꞌioremu jioröhe bajoho rae avohoꞌirarijego. Ëhi jiëꞌe bajo rae avohëꞌoho ëhuro jemëhu Vavu hesi örire rabe rabe nasi ihore ua gavëꞌoho iae huro bojëmiꞌajëjo. \v 17 Ëhuꞌëro jiëꞌëro ave jögoroho naro bojëmijajëjo. Göëro göho dë vövöbajoꞌe ahoꞌo uehorovëvorëjo. \s1 Saꞌare mu sisë uehorovoruomaje ariböviehu Iesuare aribövi nu huodaguoꞌiröhe jö Iesuhu jövadohoje. \p \v 18 Saꞌarohemu uehorovarue ariböviehu jemë nu huodëgaruoho uvorëjo: Urimo ëhi jiëꞌe ariböviohuro nörö nue huodivoruomade höjo. \v 19 Jemëꞌo saꞌarohemu uehorovaruje aribövie jëvoꞌibejajo ë ariböviohuro uvoruomoꞌibejajo: Jemë nosi aribövie gemuoho jëvajëromo rajëhiꞌibejarëjo. Aꞌi jemë saꞌarohemu uehorovarijoho naro baejëvode höjo nasinö jëvoröhego. Baejëvëꞌego jemë bogo jabuꞌoho havoromo ave saꞌa hesirohemuoho uehorovaruje höjo. Ëhuni ë ariböviohuro jemë nue huodëgarue höjo. \v 20 Jemëꞌo uehorovohëjo. Naro mamiꞌe uëvode höjo: Mu ariböviohuro jabesi a masijoho bogo iosirëmiromo masijoho riravarue höjo. Ëjö hesi bëhoho jemesi börömoho na sisë vaejevëꞌëro ëhuꞌëro saꞌae ahoꞌo jaburo mu vaejaruje aribövioho jemëꞌo sisë vaejëvoꞌaruëjo. O nasi jö ejehëꞌoho jemesi jöhuꞌo ejëhoꞌaruëjo. \v 21 Jemëro nasi ihoho baejëꞌego ëhuni ëho jaburo jemesi örire ëhi sisë vaejëvoruomoꞌajëjo rabëni hesi bëhoho saꞌare na remöꞌöjade aho jabumë bogo gavaruëro jiëꞌëro. \v 22 Na bogo saꞌaroho rueromo jöho jabesi öriroho majëhiꞌibejöjo jabesi jö sisëho bogojioꞌibejajo. Röhu nasi jöho majëhijamu hejare höjo. Hejëꞌëro bogo uöꞌaꞌaruëjo: Noehu mu sisë vaejaroho bogo gavëꞌe ëma ëꞌare höjo. \v 23 Na nu huodegëꞌoho nasi Vavuohuꞌo nue huodivoruomaje höjo. \v 24 Ae göehu bogo vaejarue ëhi jiëꞌe darugoꞌe mu masijoho naro jabesi nunire vaenövode höjo. Jabesi nuniroho ëhi jiëꞌe muoho bogo vaeꞌibejöjo ëhuro jabesi jö sisëho bogojioꞌibejajo. O avevejöꞌoho jabumë nasi muoho iae gavare höjo röhu naꞌo nasi Vavuohuꞌo nue huodaguoruomaje höjo. \v 25 Jabuhu nu huodaguarue hesi bëhoho urimëꞌi jabesi jögoru surire jajivoromo uvëꞌe höjo: Na sisëho bogo ömëꞌe jabumë ëma nue huodegare höjo. Röhu nue huodegoꞌiröhe jö jajivadëhi ëhi nue huodegarue höjo God-are jöho bogo bejajëro jiëꞌëro. \p \v 26 Röhu jemë Ajëminövoꞌiröhe Aho jö maemu barovaje Aruꞌahohuro jiëꞌëro Vavuohuꞌo gemu mae hijaje höjo. Ëhi hijajëro jiëꞌëro naro nugöꞌöꞌiramu Vavu hesirire jioromo jemesi örire ruvebiꞌajëjo. Ruvebiromo nasi jöho huruoho majëhiꞌajëjo. \v 27 O jemëꞌo nasi jöho huruoho majëhiꞌarujëjo aevoꞌi naꞌo raromobe rovëꞌëro jëvëꞌëro. \c 16 \p \v 1 Ëjöho naro uëvajëjo jemë mae uehorovevarujoho vuonugojöëni. \v 2 Jew rajehu God rajahijarue osare osare jemëhu gagovoromo God rajahijarujoho aëro ahëvoruomoꞌajëjo. O majae ijonö aehu jemë muoꞌamëvëꞌiroho uvoruomoꞌajëjo: Noehu Iesuare aribövi muoꞌamaruoho ëho God-are mue vaejaruëjo. \v 3 Ëhi jiëꞌe huë vavaeniꞌe muoho jemesi örire vaejëvoꞌaruëjo ë hesi bëhoho Vavuohuꞌo naꞌo bogo gövuaruëro jiëꞌëro. \v 4 Röhu naro ë jöho uëvajëjo ëhuro naehu ëhi uëvode huë vavaeni majaho rovego jemëro uehorovoromo uvoꞌirarijego: Nöröro uövuade höjo: Ëhi jiëꞌe mu sisëho rueꞌaꞌajëjo. \s1 God-are Aruꞌahehu mu vaejaje jö Iesuhu jövadohoje. \p Ëhi jiëꞌe jöho na bogo aevoꞌioho uëvode hesi bëhoho na urimëꞌi jemëꞌo hibe juvoromo ëhuni bogo uëvode höjo. \v 5 Röhu avevejöꞌoho na jemëꞌoho bogo hiꞌi aꞌi na remöꞌöjamu saꞌare rovode a hesi örire vuonoröꞌö vaꞌiëꞌajëjo. Jemë bogo ae gemu vaduꞌoho uevarujëjo: Ja dinöꞌe vaꞌiëꞌanuëjo. \v 6 Röhu na vaꞌi uëvodohuni ëhuni jemë sisë maro vavaenimarujëjo. \v 7 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Na bogo vaꞌibejöjo bisemu sisë jëvoꞌibejajo. O na vaꞌëꞌohuro ëhuro maho jëvoꞌajëjo. Ëhesi bëhoho na bogo vaꞌibejöjo ëhuro God-are Aruꞌahehu Ajëminövoꞌiröhoho jemesi öriroho bogo rueꞌibejajo. O vaꞌëꞌoho ëhuro naro Aruꞌahoho jemëni nugöꞌöꞌiramu rueꞌaꞌajëjo. \v 8 Aruꞌahohuro rueromo samaꞌe röjëhiꞌaꞌajëjo ae ahoꞌo gaꞌirarijego saꞌarohemu uehorovarue aribövioho jaburo mu sisë hesi öroho mu ma hesi öroho sisë mevëhoꞌiröhe hesi öroho bogo avoho uehorovoruomego. \v 9 Mu sisë hesi öri bogo avoho uehorovarue hesi bëhoho jabumë nasi öriroho bogo maho uehorovevoruomaje höjo. \v 10 Mu ma hesi öri bogo avoho uehorovarue hesi bëhoho naro Vavu hesi örire maro vaꞌiramu ijonöho bogo geꞌaꞌarujëjo. \v 11 Sisë mevëhoꞌiröhe hesi öri bogo avoho uehorovarue hesi bëhoho ave saꞌare Sisë A Börömo hesi muoho mamiꞌe mevamu bejëꞌe höjo. \p \v 12 Naehu jemë jöe ahoꞌobëhe majëhiꞌirodoho avevejöꞌe simanore uehorovoꞌirarijoho jemë bogo eni jëvajëjo. \v 13 Iae ëhi höjo röhu jö mae barovaje Aruꞌahohuro rovëꞌiroho huro mu ma hesi öroho röjëhi barëꞌajëjo. Hu bogo hesi ëma uehorovoromo jöho jövoꞌi aꞌiro jöe rabe rabe hejëꞌoho ëho jövoromo röhu uꞌemu jioröhe mu jöho huruoho majëhiꞌajëjo. \v 14 Naro jöe jövoꞌiramu Aruꞌahohuro nasi jöho baeromo jemë huruoho majëhiꞌiramu ëhuro nasi ihoho döro jioꞌaꞌajëjo. \v 15 Vavuehu jövaje jöho ahoꞌo nasirohuꞌo gemuoho höjo. Iae ëhuni na uëvajëjo: Naro God-are jöe jövoꞌiramu Aruꞌahohuro nasi jöho baeromo jemë majëhiꞌajëjo. \s1 Iesuare ariböviehu huë vavaeni baeromo barëjego huë mae baeꞌiröhe jö Iesuhu jövadohoje. \p \v 16 Majae ma-bunemu barëꞌiramu jemë na bogo geꞌaꞌarujëjo. Bogo geromo röhu vaꞌo majae ma-bunemu barëꞌiramu evare röhu maho geꞌaꞌarujëjo. \v 17 Geꞌaꞌarujëjamu hegorovo hesi ijorajo ioroꞌiorohuro uarovareje: Iesuro no uövuajëjo: Majae ma-bunemu barëꞌiramu bogo geromo röhu majae ma-bunemu barëꞌiramu geꞌaꞌarujëjo. Hu diehi uöromo jövajëjo. O uövuajëjo: Na bogo geꞌirarije hesi bëhoho na Vavu hesi örire vaꞌiëꞌajëjo. Ëhuꞌo hu diehi uöromo ëꞌajëjo. \v 18 Majae ma-bunemu uvaje jö bëhoho rabe höjo. Hu rabu jö jövajoho no dadivavuajëjo. \v 19 Ëhi uarovamu Iesuro garomo uvadeje: Arue aribövioho ue geꞌi nimaruëromo uëvadeje: Na uëvajëjo: Majae ma-bunemu barëꞌiramu bogo geꞌaꞌarujëjo. Bogo geromo röhu vaꞌo majae ma-bunemu barëꞌiramu röhu maho geꞌaꞌarujëjo. Na jemë ë jö hesi bëhoho nahoꞌi atarujëjo. \v 20 Ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Jemë sisë maro nierusuburuꞌe bamoꞌarujëjo. Aꞌi ave saꞌarohemu uehorovarue ariböviohuro nimoroho avohoꞌaruëjo. Jemë huë vavaene baeꞌaꞌarujëjo röhu huë vavaeni baeꞌirarijoho barëromo dë mae jëvoꞌiramu nimorohoꞌarujëjo. \v 21 Magonahehu rahoꞌiëꞌiroho hejaje höjo viꞌehimavego huë vavaene baejaje höjo. Huë vavaene baeromo harihoho rahonugoromo uvaje höjo: Iae harihoho mabëhe baejëꞌe jevajëromo nimorohaje höjo. Nimorohego ëhuro hesi viꞌehoho rumonimaje höjo. \v 22 Magonahehu huë vavaeni rumonimajëhi jemëꞌo huë vavaeni baejarujoho ëhi rumonimoꞌarujëjo. Avevejöꞌoho jemë nasi jöëni huë vavaene baejarujëjo. Huë vavaeni baejarujoho uꞌemu naro röhu maho ro gëꞌiramu nimorohoꞌarujëjo. Jemëhu nimorohoꞌirarijoho aho bogo ahëvo hesi höjo. \p \v 23 Ëmajaho rueꞌiramu jemë bogo nasi öriroho ue geꞌaꞌarujëjo naro ajëmijöro. Röhu ave jöho na jö mae uëꞌiëꞌajëjo. Jemë rabe nëgamu Vavuoho nasi ihore ua gavëꞌoho hu iae ajëmiꞌajëjo. \v 24 Urimoho nasi ihoroho bogo uabe rovarijoho röhu aevoromo nasi ihoro ua ganövorëjo. Ëhi jiëꞌoho jemë ua gaꞌirarijoho iae baeromo nimoroho avohoꞌarujëjo. \s1 Saꞌare mu sisë uehorovoruomaje aribövi jabesi mu sisë Iesuhu ruahöꞌöjëhoꞌiröhe jö Iesuhu jövadohoje. \p \v 25 Na uhuꞌe jöe gö gö jövoromo ëhuro nasi jöho majëhijajëjo. Röhu ijonö majaho rueꞌiramu evare uhuꞌoho bogo majëhiꞌi Vavu hesi jöho ma-samaꞌe majëhiꞌejöjo. \v 26 Ëho majaho rueꞌiramu jemë Vavuoho nasi ihore ua ganövoꞌarujëjo huro ajëmiꞌiröhego. Ua gaꞌirarijoho na bogo uëvajëjo: Naro jemesi jöëni hu ua gaꞌejöjo \v 27 rabëni hesi bëhoho Vavuohuro iae hesi dë vövöbajoꞌe ahoꞌo jemë uehorovëvajëro jiëꞌëro. Ëhuni jemesi jöënioho na bogo ua gaꞌi jemesi ua ganövoꞌarujëjo. Vavuehu jemë uehorovëvaje hesi bëhoho jemëro na rajehiromo mae uehorovoromo uvaruje höjo: Nörö Vavu hesirire jioromo rovade höjo. \v 28 Iae mae-ëjo. Iae na Vavu hesirire rovëꞌëro ave saꞌare hijajëjo. Hijajëro ave saꞌaho nugoꞌi Vavu hesi örire vuonoröꞌö vaꞌiëꞌajëjo. \p \v 29 Vaꞌiëꞌajëjamu hesi ijorajoho jaburo uavareje: Asëꞌe avevejöꞌoho ja bogo uhuꞌoho jövoꞌi ma-samaꞌe jövanuëjo. \v 30 Avevejöꞌoho no garomo uvaruëjo: Ja bövie biseꞌe ga barëjëꞌe javajëjo. Ja bogo ae gö uö gövuanue höjo: Jö rabe ue geꞌi nëgajëjo. Uö göꞌirane bëhoho bogohöjo jero mamiꞌe gövuëꞌëro. Ëhuni no mae uehorovoromo uvaruëjo: Ja God-arire jioromo rovane höjo. \v 31 Rovane höjamu Iesuro uëvadeje: Na jemë jaruvoho mae uehorovarujëjo. \v 32 Majae ijonöho majae ma-bunemu jioꞌiramu jemëro na remöꞌö barëromo jemesi osare osare huruomo vaꞌiramu sivue jevoꞌajëjo. Röhu na bogo sivuoho jevoꞌi Vavuoho naꞌo jiaje höjo. \v 33 Ëjöho na majëhijajëjo ëhuro jemë heromo nasi ae gemuohuro jëvëꞌëro juhuonoho bogojëvoꞌi huë mae jëvoꞌiröhego. Saꞌare jiaje mu sisëro jiëꞌëro ëhuro saꞌare raromoromo huë vavaene baeꞌaꞌarujëjo. Ëhi höjo röhu naro mu sisëho ruahöꞌöjëꞌe jevaje ëhuni biririvorëjo. \c 17 \s1 God-hu Iesuare aribövi ajëmiröhego Iesuhu ëninamade jöhoje. \p \v 1 Iesuro hesi aribövioho ëhi uënugoromo öꞌidöre siorohoromo uavadeje: Apajo. Majaho rovëꞌe höjo. Na jasi Harihe jevaje nasi ihoho döro banigojiomehonego naro jasi ihohuꞌo döro banigojiomahoꞌiröjo. \v 2 Jero jöho bojemijane höjo naro döro namiromo ae ahoꞌobëhe muebejëvoꞌirodego. Muebejëvoromo ëhuro jaehu bojemijane aribövioho naro darugoho bojëmego jaburo ma-ioroꞌioremu maro raromoꞌiröhego. \v 3 Aehu ma-ioroꞌioremu maro raromarue hesi bëhoho ëho God ja gavarue höjo ja gemu maho javego. O jaehu remöꞌöjamu ave saꞌare rovode aho Iesu Keriso na gevarue höjo. Ma-ioroꞌioremu maro raromarue hesi bëhoho iae ëhi höjo. \v 4 Naro ave saꞌare hiromo jaehu bojemane muoho vae barëromo ëhuro jasi ihoho döro banigojiomëꞌe jevajëjo. \v 5 Röhu Apo avevejöꞌe na jaꞌo hijajoho jero nasi ihoho döro banigojiomehonëjo. Urimo saꞌa bövi biseꞌo bogo bamanevare evare naro jaꞌo hijamu nasi ihoho dö maro jiade höjo. Ëhi jiëꞌe ihe gemuoho bojemego na baeꞌiröjo. \p \v 6 Ave saꞌa hesirohemu uehorovarue aribövioho God jero a ioroꞌioroho baejëvoromo nasi örire bojemamu baejëvode höjo. Baejëvoromo ja diehi jiëꞌe ae javajoho naro röjëhijode höjo. Jabumë jasinö jiaroho jero na bojemamu baejëvode höjo. Baejëvamu jabumë jasi jöho ejahëꞌe höjo. \v 7 Ejahëꞌëro avevejöꞌoho jaburo garomo uvarue höjo: Jaehu bojemijane jöho muoho bövioho biseꞌoho jasi örire jioromo rovëꞌe höjo. \v 8 Jabuhu ëhi uvarue hesi bëhoho jaehu röjehijane jöho naro jabesi örire röjëhijëꞌe jevajëjo. Röjëhijamu heromo baejare höjo. Baejëꞌëro garomo uvarue höjo: Iae mae-ëjo. Nörö jasi örire jioromo rovade höjo. Ëhi uvoromo mae uehorovoromo uvarue höjo: God jero nörö ave saꞌare nugöꞌöjane höjo. \p \v 9 Na jabumëni ëninamijajëjo. Na bogo uavajëjo jero saꞌarohemu uehorovarue aribövioho ajëmiꞌi aꞌi jaehu bojemane aribövioho ajëmiꞌiranego jasinö jëvëꞌëro. \v 10 Ae bövie biseꞌe naꞌo jiaruoho jasirohuꞌo jioruomajëjo. O ae bövie biseꞌe jaꞌo jiaruoho nasirohuꞌo jioruomajëjo. Nasi iho börömoho jabumëro ae ma-vaꞌorahoro röjëhijëꞌe höjo. \v 11 Na jasirire öꞌiëꞌajëjo. Ave saꞌaroho bogo ëgoꞌoho hiꞌi aꞌi jabumë ave saꞌare ëhi raromonövoꞌaruëjo. Saꞌare raromo hesi jioruomëꞌe jiaje ëhuni Apo maemu javajoho jero jasi darugohuro avoho muebejëvonëjo. Ëdarugoho jero na bojemane höjo. Ëdarugo gemuohuro jabumë muebejëvego ëhuro jaꞌo naꞌo ma-gemu jiaruëhi jabuꞌo ëhi ma-gemu jioruomoröhe höjo. \v 12 Naro jabuꞌo hijodevare jaehu bojemijane darugohuro ëhuro avoho muebejëvonövode höjo rireromëvojöëni. Muebejëvoromo nasi gurutore rëmamu aho sisëroho bogo vaꞌëꞌe höjo. Sisëro vaꞌiröhe ahuremu sisëro vaꞌëꞌe höjo jasi surire jö jiajëhi ëhi jioröhego. \v 13 Aviavejöꞌe naro jasi örire öꞌiëꞌajëjo. Röhu naro ave saꞌare hiromo ave jöho jasi örire uavajëjo ëhuro naehu nimorohajëhi jabuꞌo ëhi nimoroho avohoꞌiröhego. \v 14 Naro jasi jöho jabesi örire röjëhijamu baeruomëꞌe höjo. Baeruomamu saꞌarohemu uehorovarue ariböviohuro jabesi örire nue huodëgoruomëꞌe höjo. Rabëni hesi bëhoho naehu bogo saꞌarohemu uehorovajëhioho ëhioho nasi aribövioho jabuꞌo bogo saꞌarohemuoho uehorovaruego ëhuni nue huodëgëꞌe höjo. \v 15 Röhu na bogo ëninamiromo uavajëjo: Sö vaꞌego ave saꞌaroho bogo raromoꞌirarëjo. Aꞌi naro uavajëjo: Avoho muebejëvego A Sisëho bogo baejëvoꞌirajo. \v 16 Naehu saꞌarohemu bogo uehorovajëhioho ëhioho jabuꞌo saꞌarohemuoho bogo uehorovarue höjo. \v 17 Jero jabumë baejëvego jö mahemu ejahoromo ëhuro jasi ariböviemu jioꞌamoꞌirajo. Jö mahemu uavaje ë hesi bëhoho aviëhi höjo. Jaehu jövanue jöho höjo. \v 18 Jaehu na saꞌare remöꞌöjanëhi ëhi naro jabumë rëmöꞌöjëꞌe jevajëjo saꞌare ariböviohuꞌo raromoromo mue vaeröhego. \v 19 Rëmöꞌöjëꞌëro jabesi jöëni uehorovoromo naro nasi arijoꞌarije jasi örire bojamirovajëjo naro jabumë ajëmijego ëhuro jabuꞌo jasi gemu jioruomoröhego. \p \v 20 Naꞌo raromarue aribövi jabesi jöëni ëhi ëninamijajëjo. Bogo jabesi jöënioho gemu uehorovoꞌi uꞌemu nasi jö majëhijego heromo na mae uehorovevoꞌiröhe aribövi jabesi jöhuꞌo uehorovajëjo. \v 21 Uehorovoromo ëninamijajëjo ëhuro jabumë ae ahoꞌobëhe ma-gemu jioröhego. Apajo. Na negajëjo jaehu naꞌo bimuvoꞌi naehu jaꞌo bimuvajëhi jaburo ëhi noꞌo gemuoro bimuvoröhego. Bimuvego saꞌarohemu uehorovarue ariböviohuro ëho garomo uvoruomoröhego: Iae mae-ëjo. God-ro nörö nugöꞌöjamu saꞌare rovade höjo. \v 22 Jaehu nasi iho banigojiomoromo aji bojemijanëhi naro ëhi jiëꞌe ajoho bojëmëꞌe jevajëjo ëhuro jaꞌo naꞌo ma-gemu javuajëhi jabuꞌo ëhi ma-gemu jioruomoröhego. \v 23 Naehu jabuꞌo bimuvoꞌi jaehu naꞌo bimuvanëhi ëhi jabuꞌo bimuvoromo ma-gemu jëvego saꞌarohemu uehorovarue ariböviohuro ëho garomo uvoruomoröhego: God-ro nörö nugöꞌöjamu rovade höjo. O God-hu nörö rajahijadëhi huro hesi ariböviohuꞌo ëhi rajëhijaje höjo. \p \v 24 Apajo. Na negajëjo jaehu bojemijane ariböviohuro nasinö öꞌoromo naꞌo gemu mae raromoruomoröhego. Raromoromo nasi aji maho garuomoröhego. Ëajoho jero na bojemane höjo rabëni mami göꞌe saꞌa bövi biseꞌo bogo bamanevare evare jaehu na rajehinövanohuni. \v 25 O Apo ja mu maemu vaejanue ae javajëjo. Saꞌarohemu uehorovarue aribövioho ja bogo gavarue höjo. Aꞌi naro iae ja gavaje höjo. O ave nasi ariböviohuro iae garomo uvoruomaje höjo: Jero nörö nugöꞌöjamu rovade höjo. \v 26 Ja diehi jiëꞌe ae javajoho naro nasi aribövioho röjëhijëꞌe jevajëjo. Iae na ëhi röjëhinövoꞌejöjo ëhuro jaehu na rajehijanuëhi jaburo ëhi göëro göho rajahirovego naro jabuꞌo gemu mae juvoꞌirodëro. \c 18 \s1 Judas-hu Iesu bijönimarue aribövi ajëmiromo Iesu jabesi övore bojëmade jöhoje. \p \v 1 Iesuro ëhi ëninaminugoromo hesi ijorajo ömoꞌömohuꞌo gemu mae vaꞌadeje. Vaꞌoromo Kidron dodure abueromo iojiomoromo aehu ijo bivare öri ariꞌere ë vaꞌo raromareje. \v 2 Röhu Iesuni hiruëmade aho Judas ë öri ariꞌoho iae gavadeje mamiꞌe Iesuro hesi ijorajoho jabuꞌo ë ro hinövëꞌëro. \v 3 Judas-ro ë öri ariꞌoho gavëꞌëro ae söjëvo ujuohoromo rovadeje. Muorovo aribövioho söromo God-are amo börömo atovarue aribövie priest masijohuꞌo Pharisee ömoꞌömohuꞌo jabuhu rëmöꞌöjamu rovaroho sö ujuohoromo rovamu bijo bunoꞌoho ujuohoromo iroho gae ujuohoromo rueruomadeje. \v 4 Rovamu gëgorovo diehi jiëꞌe muehu hesi örire rueꞌiröhoho Iesu iae ga barëromo ro birohëvoromo uëvadeje: Jemë rahuo naharujëjo. \v 5 Rahuo naharujëjamu uavareje: Iesu Nazareth rajoho naharuëjo. Naharuëjamu uëvadeje: Ëuvaruje aho iae na aviae jevajëjo. \p Röhu Iesuni hiruëmade aho Judas jabuꞌo gemu mae namijadeje. \v 6 Jabuꞌo gemu mae namijamu gagorovo rueho jaburo hejare Iesuro uëvamu: Na jevajë uëvamu hegorovo dejonö vaꞌoromo saꞌare rireromareje. \v 7 Ëhiꞌamu Iesuro röhu maho uëvadeje: Jemë rahuo naharujëjo. Naharujëjamu uavareje: Iesu Nazareth rajoho naharuëjo. \v 8 Naharuëjamu uëvadeje: Na mamiꞌe uëvode höjo: Iae na aviae jevajëjo. Jemë na nahevogoro ave nasi aribövioho rëmöꞌöjego ma-vaꞌarëjo. \v 9 Ëhi uëvade hesi bëhoho mamiꞌe Iesuro Vavuoho uavadeje: Jaehu bojemane aribövioho naro bogo ae gemu vaduꞌoho nugöꞌöjamu sisëroho vaꞌëꞌe höjo. Hu Vavu uavadëhi hesi aribövioho ëhi mae jioꞌamoröhego ëhuni guduamoꞌi rovare aribövioho uëvadeje: Nasi aribövioho rëmöꞌöjego vaꞌarëjo. \v 10 Ëhi uëvamu Simon Peter-ro kaejöe gurihi bamëꞌëro jiëꞌëro jijöromo priest börömo hesi mu vaejaje a ihe Malchus anoromo övo manörire hiaꞌoho tariöꞌöjahadeje. \v 11 Hiaꞌoho tariöꞌöjahamu Iesuro Peter uavadeje: Kaejöho sionoro baꞌamëjo. Naehu iꞌu baejöro Vavuehu uevajoho rabëni bogo baejörajo. \s1 Aehu Iesu Annas-are nunire bavaꞌo nugare jöhoje. \p \v 12 Ëhiꞌamu gagorovo muorovo ariböviohuꞌo jabesi a börömohuꞌo Jew rajo atovarue ariböviohuꞌo ëho jaburo Iesu guduamoromo tövonugoromo \v 13 huꞌirae baeromo urimo Annas gaꞌi rovareje. Annas hu Caiaphas-are vaboro hesi vavue jiadeje. Ëvaduniroho Caiaphas hu priest böröme jiadeje. \v 14 Caiaphas-ro urimëꞌi Jew rajo a masijoho uëvadeje: Ae gemuehu ae ahoꞌobëhe noni guomëꞌoho iae mae höjo. Ëhi jövade a hesi juroho Annas gaꞌirögoro Iesu huꞌirae bavaꞌareje. \s1 Peter-hu Iesu gavaje jö a subivëhade jöhoje. \p \v 15 Huꞌirae bavaꞌamu Simon Peterꞌo ijoraje göꞌo jaburo niöꞌiro Iesu rihiromareje. Rihiromoromo priest börömo hesi amo rejo iromare ojore rovareje. Rueromo göhuro Iesuhu vaꞌajire ë vaꞌadeje priest börömoho ë aho mamiꞌe gavajego. Huro ë vaꞌi Peter-ro rejo ojore viëhi amonö namijadeje. \v 16 Ojore viëhi amonö namijamu Iesuare ijorajo göho priest börömehu gavaje ahuro sionëro ojore rueromo ojo muebejaje magonahoho uanugoromo Peter ojore namijajoho osanö huꞌirae bavaꞌadeje. \v 17 Bavaꞌamu ë ojo muebejaje magonahohuro Peter uavadeje: Na mae jaꞌo ë ia hesi ijoraje javajëjo. Ijoraje javajëjamu uavadeje: O na bogajo. \v 18 Ëhi uanugoromo vaꞌoromo gëvade mu ariböviohuꞌo atovarue ariböviohuꞌo runonëgamu vëni muraege bihoꞌamëꞌëro bëhire riravoromo jurovoruomamu gëgorovo vaꞌoromo jabuꞌo gemu mae namiromo vënoho jurovadeje. \s1 Iesu priest börömo hesi nunire namijamu jöe gö gö ua gaꞌi hijade jöhoje. \p \v 19 Ëhiꞌamu priest böröme Annas-ro Iesu uavadeje: Jasi ijore ijore jijiharue aribövioho rahumë höjo. Ja diehi jiëꞌe jöho aho röjëhijanue höjo. Ëjöho majehijego hejöjo. \v 20 Majehijego hejöjamu uavadeje: Na bogo gurihiromo jöho majëhiꞌi ma-vaꞌorahoro samaꞌe majëhinövode höjo ae ahoꞌobëhe heruomoröhego. God rajahijarue osare osare o God-are amo börömore ë röjëhibe juvonövode höjo Jew raje ahoꞌobëhe ë gagovaruëro jiëꞌëro. \v 21 Ëhuꞌoho ja rabëni nasi öriroho ue gevanuëjo. Nasi jö heruomade aribövioho jabumë uë gënego majahiruomoꞌirajo. Naehu majëhijode jöho jabumë iae gavarue höjo. \v 22 Ëhi jövamu hejëꞌi evare atovarue ae gemu Iesuare bëhire namijadohuro Iesu övo hitahiëro anoromo uavadeje: Hë ja rabëni priest börömoho ëhioho uavanuëjo. \v 23 Uavanuëjamu hegorovo uavadeje: Naehu jö sisë majahamu hejanoho huruoho majahuego no ae ahoꞌobëhe hejarëjo. O naehu jö mae majahamu hejanoho röhu rabëni na aneganuëjo. \p \v 24 Ëhi uavamu hegorovo Annas-ro Iesu tövare öꞌoho bogo jiovahëꞌe ëhuꞌo ëhi nugöꞌöjadeje vaꞌoromo priest böröme Caiaphas-are nunire namiröhego. \s1 Peter-hu Iesu gavaje jö röhu maho subivëhade jöhoje. \p \v 25 Ëhiꞌamu Simon Peter-ro ëhi namiromo vënoho jurovadeje. Jurovamu gagorovo aëro uavareje: Na mae jaꞌo hesi ijoraje javajëjo. Ijoraje javajëjamu uëvadeje: O na bogajo. \v 26 Ëhi uavamu priest börömo hesi mu vaejarue röhu ae gemu Peter-hu anoromo hiaꞌi tariöꞌöjahade ë a hesi agane gemuohuro Peter uavadeje: Iae na gavode höjo ijo bivare öri ariꞌere ja Iesuꞌo gemuore namijamu. Na mae-ëjo. \v 27 Ëhi uavamu Peter-ro uavadeje: Bogajo. Bogajamu gavëꞌi evare kökörökoho uvadeje. \s1 Iesu barovamu Pilate-are nunire namijade jöhoje. \p \v 28 Ëhiꞌamu Iesu Caiaphas-are nunire namijëꞌëro sisonuvamu aëro hu huꞌirae baeromo saꞌa muebejaje a börömo hesi osare rovareje. Rueromo röhu uvareje: Osare vaꞌëꞌoho no sisë baeromo God-hu Vörö Tugohade Söröho bogo avoho iꞌejarë uvoromo bogo osaroho vaꞌi ma-ojanore riravareje. \v 29 Ojanore riravamu Pilate-ro hörö rueromo uëvadeje: Ave ia hesi sisëho rabe jiamu baeromo rovarije höjo. \v 30 Baeromo rovarije höjamu uëvareje: Ëiaho bogo mu sisë vaejaje aho jioꞌibejajo no bogo barueromo jasi öriroho bojamiꞌibejarëjo. \v 31 Bogo bojamiꞌibejarëjamu Pilate-ro uëvadeje: Jemëro jemesi bavaꞌoromo court vaeromo jemesi jögoroho atoromo hesi muoho mevo garëjo mae o sisë jiego. Ëhi uëvamu Jew rajo masijohuro uavareje: Iae ëhi höjo röhu aehu mu sisë vaejarohuni noehu uëvego vuovoröhe darugoho nosi öriroho bogohöjo. \v 32 Uëvego vuovoröhe darugoho nosi öriroho bogohö uavare hesi bëhoho God-ro nimadeje Iesu korosire anego guomoröhe jöho Iesuhu mamiꞌe jövadëhi ëhi jioröhego. Ëhuni uavareje: Ëhi jiëꞌe darugoho bogojavuajëjo. \v 33 Bogojavuajëjamu Pilate-ro hesi osa börömore vuonoröꞌö vaꞌadeje. Vaꞌoromo Iesuni uvoromo rovamu uavadeje: Na ja Jew rajo jabesi a börömoho javajëjo. \v 34 Börömoho javajëjamu Iesuro uavadeje: Na jasi ëma uehorovoromo uevanuëjo. O na ae göëro nasi jöho uavëꞌëro uevanuëjo. \v 35 Uevanuëjamu Pilate-ro uavadeje: Asëꞌe na bogo Jew rajehu jevajëjo. Jasi saꞌa rajohuꞌo jasi priest masijohuꞌo ëho jaburo baejavoromo ro nasi övore bojemare höjo. Ja diehiꞌamu baejavo rovare höjo. \v 36 Rovare höjamu uavadeje: Ave saꞌare masije riravarue aribövi jabesi muoho gö jioꞌi naehu börömo namijaje muoho gö höjo. Nasi muoho saꞌare jiaje mue gemuoho jioꞌibejajo nasi mu ariböviohuro muorovoromo ahëvoꞌibejarëjo ëhuro Jew rajohuro bogo guduamevoröhego. Röhu bogo ëhioho höjo. Naehu börömo namijaje muoho bogo ave saꞌare vaejarue mue gemuoho höjo. \v 37 Ëhi uavamu Pilate-ro uavadeje: Ëhi jiëꞌoho na ja böröme namiromo ae muebejëvanue ae javajëjo. Javajëjamu Iesuro uavadeje: Naehu börömo namijajoho jero jasi jövanuëjo. Röhu na saꞌare ruvebijamu rahevade hesi bëhoho jö mahuremu majëhiꞌirodëro ruvebijamu rahevade höjo. Ae rahu jö mahuremu nimaruoho nasi jöe ejeharue höjo. \v 38 Ejeharue höjamu Pilate-ro uavadeje: Röhu jö ma hesi bëhoho diehi höjo. \s1 Iesu anego guomoröhego Pilate-hu majëhijade jöhoje. \p Jö ma hesi bëhoho diehi hö uaromo amonö röhu maho hörö vaꞌoromo Jew rajoho uëvadeje: Ave aehu iꞌu baeröhe hesi sisëho bogo birohëꞌe jevajëjo. \v 39 Röhu ave sörö majaho rovego evare naro savoji ojoho jiovoromo jemëni ae gemu nugöꞌöjëhego hu mae vaꞌaje höjo jemesi muoho ëhi gemu jiobe rovëꞌego. Ëhi jiëꞌoho na jemë nëgajëjo naro Jew rajo jemesi börömoho jiovo nugöꞌöjëhego mae vaꞌojöro. \v 40 Ëhi uëvamu hegorovo jöꞌe dadovoromo uvoruomadeje: Bogo ë iahajo. Aꞌi Barabbas-ajo. Ëhi uvoruomadeje. Jaburo Barabbas jiovahego vaꞌojöro nimareje röhu hu vajiohuꞌe ananoꞌe ae jiadeje. \c 19 \p \v 1 Iae Pilate-ro uëvamu muorovo ariböviohuro Iesu bavaꞌoromo hisuebijareje. \v 2 Hisuebiromo a masijehu bosö didiꞌarue ëhi jiëꞌe bosöho Iesuare simanore didiꞌahareje. Röhu bogo inömo maho baeromo bosöho avohahoꞌi bibëꞌe ijo hisuoho ujuoho huoromo simanore baꞌamahareje. Baꞌamahoromo a masijehu kavuëꞌe niögu ëgo ioꞌamarue ëhi jiëꞌe niögoho baꞌamahoromo \v 3 ro sivoromo uaꞌi arijareje: Jew rajo a börömoho vaevëꞌe hijanuëjo. Ëhi uaromo övo hitahiëro anoꞌi arijareje. \p \v 4 Ëhiꞌamu gagorovo Pilate-ro osare jioromo röhu maho hörö rueromo ë gagovare aribövioho uëvadeje: Jöe hehëjo. Naro ë iaho huꞌirae barueꞌiëꞌajëjo jemëro garomo uvoꞌirarijego: Iꞌu bojamiꞌirode bëhoho na bogo birohëꞌe jevajëjo. \v 5 Ëhi uëvamu gavëꞌi Iesuro bibëꞌe bosöho simanore didiꞌëꞌe kavuëꞌe niögoho baꞌamëꞌe huꞌo höröjadeje. Höröjamu gagorovo Pilate-ro uëvadeje: Gahëjo. Ëiaho aviae höjo. \v 6 Iesu ganugoromo priest masijohuro God-are osa atovarue ariböviohuro uvoruomadeje: Korosioro anego guomajo. Korosioro anego guomajo. Guomajamu Pilate-ro uëvadeje: Jemëro jemesi bavaꞌoromo korosioro anohego guomajo. Iꞌu bojamiꞌirode bëhoho na bogo birohëꞌe jevajëjo. \v 7 Bogo birohëꞌe jevajëjamu rue Jew rajohuro uaruomadeje: Röhu jögoru börömoho nosi örire jiajëjo. Ëiahuro ë jöho ahoromo uövuade höjo: Na God-are Harihe jevajëjo. Ëjögoru ahadohuni ëhuni guomoꞌaꞌajëjo. \p \v 8 Ëhi uavamu hegorovo Pilate-ro urimo juhuonivadoho ë jabesi jöho hegoro evare juhuonivo avohadeje. \v 9 Juhuonivo avohoromo Iesu huꞌirae baeromo rue osa börömore vuonoröꞌö vaꞌoromo uavadeje: Ja dinöꞌe jioromo rovane höjo. Rovane höjamu Iesu bogo mana uaꞌi ma-jörumoraejadeje. \v 10 Jörumoraejamu Pilate-ro uavadeje: Ja diehiꞌoromo jöho bogo mana majehijanuëjo. Aveho uehorovëjo. Na jiovo ramöꞌöꞌirode darugoho korosire ano taemavoꞌirode darugoho iae na jevajëjo. \v 11 Jevajëjamu uavadeje: Iae ëhi höjo röhu God darugoho bogo bojamiꞌibejajo nasi örire mae o sisë vaeꞌirane darugoho bogojavoꞌibejajo. Aꞌi God-ro bojamijëꞌëro ëhuꞌëro iae eni javajëjo. Ëhi jiëꞌëro jasi övore bojamamu ja baejevane a hesi jö sisëhuro jasiriroho iosiramiromo bövi mae höjo. \v 12 Ëhi uavamu hegorovo Pilate-ro öre nahadeje Iesu jiovo nugöꞌöꞌirovo. Jiovo nugöꞌöꞌi öre nahamu Jew rajohuro ma-darugoꞌo uvoruomadeje: Jaehu hu jiovo nugöꞌöjëꞌoho ëho ja bogo Rome a börömo nimanue aho javoꞌajëjo. Ae rahu uvëꞌoho: Na böröme namijaje ae jevajë uvëꞌoho ë iahuro Rome a börömo hesi muoho ahaje höjo. \v 13 Ahaje höjamu hegoro Pilate-ro vaꞌo Iesu huꞌirae baeromo amonö ro hörönugoromo vaꞌadoho munëhu ahare öri ariꞌere Hebrew huëhu huotovëꞌoho Gabbatha ë vaꞌoromo jö mevarue arëto börömore hijadeje. \p \v 14 Röhu God-hu Vörö Tugohade Sörö iröhe majaho nërëhi jioꞌi röhu evaroho majae ririre jioꞌiro ëꞌadeje. Evare majare Pilate-ro arëto börömore hiromo Jew rajoho uëvadeje: Jemesi a börömoho gahëjo. \v 15 Gahëjamu hejëꞌi rue ariböviohuro ma-darugoꞌo uvoruomadeje: Anëjo. Anëjo. Korosioro anego guomajo. Pilate-ro uëvadeje: Na na jemesi börömoho korosiroho anoꞌejöjo. Anoꞌejöjamu priest masijohuro uaruomadeje: Rome a börömoho ëhemu nosi börömoho jiajëjo. Ae gö bogohöjo. \v 16 Ae gö bogohöjamu Pilate-ro ë aribövioho ejëhoromo muorovo a jabesi övore Iesu bojëmadeje jaburo bavaꞌoromo korosire anego guomojöro. Bojëmamu Iesu baeruomadeje. \s1 Iesu korosire ano taemare jöhoje. \p \v 17 Iesu baeruomamu huro korosioho banigojiomoromo dejore bamoromo baeromo vaꞌadoho ajio ëꞌo ihe Simano Gijo Vaꞌëne Ëꞌoho Hebrew huëhu huotovëꞌoho Golgotha ë ajio suorovareje. \v 18 Suorovonugoromo ë diröꞌore korosire ano taemareje. Röhu ae niöꞌi jabuꞌo ano taemëvareje uꞌemu ujuoho nigemoꞌamoromo Iesu ririre amoꞌi a göho ruëhi amoꞌi göho viëhi amoꞌiröhëro. \v 19 Ëhiꞌoꞌi röhu urimo Pilate-ro Iesuare jöho jajivoromo ae bojëmijadeje bavaꞌoromo Iesuare simano namore korosire ano taemego aëro garuomoröhego. Jöho jajivoromo ëhi uvëꞌe jiadeje: Iesu Nazareth raje Jew rajo jabesi a börömoho höjo. \v 20 Ëjöho Jew raje ae ahoꞌobëhe adahoruomadeje Iesuhu korosire iromadoho amo börömo bëhiro jiëꞌëro. Ëjöho Hebrew jöëro Rome jöëro Greece jöëro jajivoꞌamëꞌe jiadeje. \v 21 Jajivëꞌe jiamu gagorovo Jew rajo priest masijohuro vaꞌoromo Pilate uavareje: Nadi ëhioho jajivoromo uvoꞌibejanëjo: Jew rajo jabesi a börömoho höjo. Aꞌi jajivoromo uvonëjo: Ave iahuro hesi ëma uvade höjo: Na Jew rajo jabesi börömoho jevajëjo. \v 22 Börömoho jevajëjamu Pilate-ro uëvadeje: Bogajo. Na jajivodoho hesi ëhi jiemu jioꞌaꞌajëjo. \p \v 23 Ëhiꞌamu muorovo ariböviohuro Iesu korosire ano taemonugoromo hesi niögoho adovoromo muorovo ae ëhi niöꞌi ëhi niöꞌi jiëꞌëro gemu gemu ujuohareje. Röhu hesi niögu ëgobövioho ëhuꞌo baejareje. Baeromo gavareje bogo niögu göho göho gemuoroho bimuvoromo sigohijëꞌe jioꞌi ma-böröme gemu jiamu gagorovo \v 24 uarovareje: Ëꞌego no niögoho bogo arororomo gemu gemu baeꞌirögoro aꞌi ajajovoromo gavarëjo raro baejego. Jabuhu ëhi ëꞌare hesi bëhoho mamiꞌe God-are surire jajivoromo uvëꞌeje: \q1 Nasi uho givaꞌoho adovoromo ujuohare höjo. \q1 Nasi niögoho ajajovoromo ae gemuëro baejade höjo. \m Surire jajivadëhi ë muorovo ariböviohuro ëhi ëꞌareje. \p \v 25 Ëhiꞌamu Iesuare vëmoho o vëmu hesi öho o Mary Clopas-are vaboroho o Mary Magdalene ëho jaburo korosi bëhire riravareje. \v 26 Riravamu gagorovo Iesuro gavadeje aruëre hesi vëmohuꞌo hesi ijoraje huhu dë vövöbajoꞌe ahoꞌo rajahijajoho jabu niöꞌiro rirarovamu. Rirarovamu gëgorovo vëmoho uavadeje: Mamajo. Ave iahuro harihëro muebejavanovoꞌajë uaꞌi \v 27 ijorajoho uavadeje: Ave magonahoho vëmunöꞌe muebenëjo. Ëhi uavëꞌëro rue ahuro magonahoho huꞌirae bavaꞌamu hesi osare hijadeje. \s1 Iesu guomade jöhoje. \p \v 28 Ëhi ëꞌëꞌëro Iesuro garomo uvadeje: God-hu nimade muoho mamiꞌe barëjëꞌe höjo. Mamiꞌe barëjëꞌe höromo diehi ëꞌiröhego God-are surire jö jajivadëhi ëhi ëꞌi nimamu uvadeje: Na jove iꞌi negajëjo. \v 29 Jove iꞌi negajëjamu ramaho roriae jiadeje. Niogaꞌiꞌe wine jovëro ë ramaho irijiomëꞌe jiadeje. Ëhi jiamu aëro uꞌuhëꞌe inömoho jovore baꞌamonugoromo rumorovamu ioromo ijaho viture bijiohonugoromo nigemoromo hirore bamahadeje. \v 30 Bamahamu jovoho sunuohonugoromo uvadeje: Iae barëjajëjo. Ëhi uvoromo simanoho uruhoromo aruꞌahoho nugöꞌönugoromo guomadeje. \s1 Muorovo aehu Iesuare ionire bijehu bijiohade jöhoje. \p \v 31 Guomamu majaho Friday jiëꞌëro Jew rajohuro uvareje: Nëröho nuho majae sörö maja börömoho jioꞌiëꞌego ëhuni vuovëꞌe sinehu korosire nuho majare raeꞌamoꞌiröhoho no bijönaguajëromo iae vaꞌareje. Vaꞌoromo Pilate uavareje: Uëvego korosire raeꞌamaje aribövioho aëro vaꞌo höroho ahoꞌamëhego vuovëvoꞌirajo. Vuovëvego evare korosire jiajoho ujuoho ruvebiꞌirarëjo. \v 32 Ruvebiꞌirarëjamu Pilate-ro ejëhamu muorovo ariböviohuro vaꞌoromo vaꞌo Iesuꞌo gemu mae ano taemare a gö hesi hörohuꞌo gö hesi hörohuꞌo ahëhoromo \v 33 Iesuaro vaꞌoromo gavare mamiꞌe guomëꞌe jiamu gagorovo höroho bogo ahahareje. \v 34 Bogo ahahoꞌirögoro muorovo ae gemuëro bijohuro Iesuare ionire bijiohamu gavëꞌi köꞌo jovoꞌo rovadeje. \v 35 Köꞌo jovoꞌo rovamu gavade ahuro majahuijëꞌeje jemëro heromo mae uehorovoꞌirarijego. Hesi jöho bogo sareriꞌehu jioꞌi iae maeje. Huro mae garomo uvajeje: Naehu majëhijode jöho iae mae höjo. \v 36 Röhu Iesuare höru bogo ahahare hesi bëhoho mamiꞌe diehi ëꞌiröhego God-are surire jö jajivadëhi ëhi jioröhego. Jöho jajivoromo ëhi uvëꞌeje: Hesi ijoꞌahe gemu vaduꞌoho bogo ahöꞌöjahoꞌaruëjo. \v 37 O Iesuare ionire bijiohade hesi bëhoho mamiꞌe God-are surire jö göho jajivoromo ëhi uvëꞌeje: Bijëro bijiohoromo ë aho nunëro garuomoꞌajëjo. Diehi ëꞌiröhego God-are surire jajivadëhi iae ëhi bijiohadeje. \s1 Iesuare sino munë gagore bamare jöhoje. \p \v 38 Ëhiꞌamu Joseph Arimathea amo rajohuro rovadeje. Joseph hu Iesuare ijore ijore juvaje ae jiadeje. Röhu Jew rajo a masijoho juhuonëmiromo bogo huruoho majëhiꞌi ma-saginiëri Iesu uehorovobe juvadeje. Ëahuro rueromo Pilate uavadeje: Uevego na vaꞌoromo Iesuare sinoho bavaꞌiröjo. Bavaꞌiröjamu Pilate-ro ejahamu Iesuare sinoho baeꞌi vaꞌadeje. \v 39 Röhu Nicodemus-ro huꞌo gemu mae vaꞌadeje. Nicodemus hu urimëꞌi vahiꞌe Iesu gaꞌi rovade aho jiadeje. Huꞌo hesi ariböviohuꞌo ridiꞌe osoho ujuohoromo Josephꞌo vaꞌareje. Ëosoho ridiꞌe ije niöꞌi jabesi siva buaroharoho ë hesi iꞌuoho 40 kilo rabuꞌe ëhi jiadeje. \v 40 Ëosoho ujuoho vaꞌoromo Iesuare sinoho baeromo Jew rajehu sino guavoꞌi ëꞌaruëhi Josephꞌo Nicodemusꞌo ëhi niögohuꞌo ridiꞌe osohuꞌo ujuohoromo ëhuro sinoho avohahoromo numareje. \v 41 Röhu Iesu korosire anare ë hesi bëhoho mue jiadeje. Ëmure munë gage gemu bogo aho bamëꞌe ëma unoꞌe jiëꞌe jiadeje. \v 42 Unoꞌe jiëꞌëro Iesuare sinoho numonugoromo uvareje: Nëröho Jew rajo nosi nuho majae jioꞌaꞌajëromo munë gagoho bëhiro jiëꞌëro ë dunemu bamareje. \c 20 \s1 Iesu iꞌovoromo riꞌöjëꞌëro hesi sino bamariroho bogojiade jöhoje. \p \v 1 Iae hura börömoho bogo ajivëꞌe iꞌo ma-sisonuvoꞌiaꞌamu Mary Magdalene-ro Iesu bamarire vaꞌadeje. Vaꞌi gavadeje ojo tugohare munëho roriꞌo bavaꞌëꞌe jiamu. \v 2 Bavaꞌëꞌe jiamu gavëꞌi ë magonahohuro tutuvoromo vaꞌadoho Simon Peterꞌo ijoraje Iesuhu dë vövöbajoꞌe ahoꞌo rajahinövade ë ahuꞌo uëvadeje: Badare sinoho munë gagoroho bavaꞌëꞌe höjo. Bavaꞌoromo dinöꞌe bamaroho no dadivavuajëjo. \v 3 Dadivavuajëjamu gagorovo Peterꞌo Iesuare ijorajo göhuꞌo riꞌöromo Iesu bamarire vaꞌareje. \v 4 Jaburo niöꞌiro tutuvo vaꞌoromo ijorajo göhuro Peter iosiramiromo munë bëhire urimo rovadeje. \v 5 Urimo rueromo hohitohoromo sino numoꞌamare niögoho gaꞌamadeje. Gaꞌi munë gagoroho bogo rumo vaꞌadeje. \v 6 Bogo rumo vaꞌamu Simon Peter-ro ijore rovadoho ro munë gagore vaꞌadeje. Vaꞌoromo gavadeje sino numoꞌamare niögoho momoröꞌöꞌi \v 7 Iesuare simano numare niögoho hesi hahagu huhohëꞌe raromamu. \v 8 Ëhi gavamu gavëꞌi urimo rovade Iesuare ijorajo göhuro huꞌo rumo vaꞌoromo nunëro garomo mae uehorovadeje. \v 9 Jaburo niöꞌiro Iesuhu guomoromo riꞌöꞌiröhe God-are surire jajivare jöho bogo uehorovareje. \v 10 Bogo uehorovëꞌëro Iesuare ijoraje niöꞌiro sionëro jabesirëro vaꞌareje. \s1 Iesuhu Mary Magdalene-are nunire rovamu gavade jöhoje. \p \v 11 Iesuare ijoraje niöꞌiro vaꞌirögoro Mary-ro sino bamare ojo bëhire namiromo nivadeje. Nivoromo hohitohoromo sino bamarire uherihadeje. \v 12 Uherihoꞌi gavadeje anerae niöꞌi ajivëꞌe niögoho ioꞌamëꞌe Iesuare sino bamare sionore göho simano bamarinö hiꞌi göho höru bamarinö hijamu. \v 13 Ëhi gëvamu gagorovo rue aneraho jaburo uavareje: Maꞌinoho ja rabëni nivanuëjo. Ja rabëni nivanuëjamu rue magonahohuro uëvadeje: Aëro nasi Badare sinoho bavaꞌëꞌe höjo. Bavaꞌoromo dinöꞌe bamaroho na bogo gagoro ëhuni nivajëjo. \v 14 Ëhuni nivajëromo huotorovoꞌi gavade Iesu namijamu gagorovo uvadeje: Nani hesi ae gö höjo. \v 15 Hesi ae gö höjamu Iesuro uavadeje: Maꞌinoho ja rabëni nivanuëjo. Ja rahuo nahanuëjo. Ja rahuo nahanuëjamu magonahohuro uvadeje: Nani ave mu muebejaje aho höromo uavadeje: Jero sinoho bavaꞌëꞌe javego röjehego na vaꞌo baejöjo. \v 16 Baejöjamu ruehuro uavadeje: Mary-ajo. Mary-ajamu magonahohuro huotorovoromo Hebrew jöëro uavadeje: Raboniajo. Rabonia uavade hesi bëhoho uaromo ëꞌadeje: Tisajo. \v 17 Rabonia uavamu uavadeje: Nasi Vavu hesi öriroho bogo ajiomëꞌe jevaje maꞌeneganuoho vuonugëjo. Vuonugoꞌi vaꞌoromo nasi ö ömoꞌömoho uënëjo: Nörö God-are örire ajiomoꞌiëꞌajëjo. God hu nöruare Vavue jioromo jemesi Vavue höjo. Hu nöruare God jioromo jemesi God höjo. \v 18 Ëhi uavamu Mary Magdalene-ro vaꞌoromo Iesuare ijorajo ömoꞌömoho uëvadeje: Na Bada gavëꞌe jevajëjo. Gavamu huro jöho ëhi ëhi majehade höjo. \s1 Iesuhu hesi ijorajo jabesi nunire rovamu gavare jöhoje. \p \v 19 Evare majare hura börömore vahiromamu Iesuare ijorajo ömoꞌömohuro Jew rajo a masijoho juhuonëmiromo osare gagovoromo ojoho tugoho titimëꞌëro ë raromareje. Raromamu gavëꞌi Iesuro jabesi ririre ëma ro namiromo uëvadeje: Huë mae raromohëjo. \v 20 Huë mae raromohëꞌi hesi övohuꞌo ionohuꞌo röjëhijadeje. Röjëhijamu gagorovo uvareje: Iae Bada hö uvoromo nimorohareje. \v 21 Nimorohamu röhu maho uëvadeje: Huë mae raromohëjo. Nasi Vavuehu na remöꞌöjamu saꞌare rovodëhi ëhi naro jemë rëmöꞌöjajëjo jemëro vaꞌoromo nasi muoho vaebe jijihoꞌirarijego. \v 22 Ëhi uënugoromo nu öge ahodëgoromo uëvadeje: God-are Aruꞌahoho baerëjo. \v 23 Jemëhu ae rahuare örire uavëꞌoho: God-ro jasi sisëho uehorovoromo vuonugajë uavëꞌoho God-ro ë a hesi sisëho uehorovoromo ma-ioroꞌioremu vuonugoꞌajëjo. O jemëhu ae rahuare örire uavëꞌoho: God-ro jasi sisëho majae ëhi uehorovaje hö uavëꞌoho God-ro ë a hesi sisëho majae ëhi uehorovoꞌajëjo. \s1 Iesuhu Thomas-are nunire rovamu gavade jöhoje. \p \v 24 Ëhiꞌamu ijoraje ae gemu bogojiëꞌëro Iesu rovajoho bogo gavadeje. Ëijorajo hesi ihoho Thomas aehu uvaruoho Huodiꞌe Rahade Ahoje. \v 25 Thomas Iesu bogo gavëꞌego Iesuare ijorajo ioroꞌiorohuro Thomas uavareje: No Bada gavëꞌe javuajëjo. Bada gavëꞌe javuajëjamu uëvadeje: Hesi övore vioꞌuehu ano taemoꞌamare sionoho naehu bogo garomo nasi övo namehu bogo rëhëꞌoho o hesi ioniꞌahore bijehu bijiohadire nasi övo bogo nugöꞌöjëꞌoho ëhuro bogo ma uehorovoromo bogo uvoꞌejöjo: Iesu riꞌöjëꞌe höjo. \p \v 26 Röhu urimo Iesuhu jabesi nunire rovadoho hurae gemu barëjamu hesi ijorajoho jaburo röhu maho osare raromareje. Raromamu Thomas-ro jabuꞌo hijadeje. Ojoho tugoho titimoromo osare raromamu gavëꞌi Iesuro jabesi ririre ëma ro namiromo uëvadeje: Huë mae raromohëjo. \v 27 Ëhi uënugoromo Thomas uavadeje: Jasi övo namoho barueromo ave nasi övoho gavehëjo. Jasi övoho barueromo nasi ioniꞌahoro nugöꞌö gavëjo. Ëhiꞌoromo naehu riꞌöjode jöho mae o sarere hö uvanuoho vuonugoꞌi ma-avoho uehorovonëjo. \v 28 Avoho uehorovonëjamu Thomas-ro uavadeje: Nasi Bada nasi God ja javajëjo. \v 29 Nasi God ja javajëjamu Iesuro uavadeje: Jero na gevëꞌëro ëhuꞌëro mae uehorovanuëjo. Röhu bogo gevëꞌe ëma mae uehorovëꞌoho ëhi jiëꞌe aribövioho huë mae baeꞌaꞌaruëjo. \s1 Ave surire jö jajivade hesi bëhoho ëhi jiaje jöhoje. \p \v 30 Iae Iesuhu bëhiꞌe mu masije ahoꞌo hesi ijore ijore jijiharue aribövi jabesi nunire vaeꞌamadoho ave suriroho ë jöho bogo jajivoꞌamëꞌeje. \v 31 Ëhi jie röhu naehu ave jö jajivobe rovode hesi bëhoho jemëro adahoromo uvoꞌirarijego: Iae mae-ëjo. Iesu hu böröme namiromo ajamuaje aho höjo. Hu God-are Harihe höjo. Ëjöho uehorovoromo hesi darugoho baeromo ëhuro iꞌovoromo maro raromoꞌirarijego ëhuni jajivëꞌe jeve. \c 21 \s1 Iesuhu hesi ijoraje 7 jabesi nunire rovamu gavare jöhoje. \p \v 1 Ëhiꞌamu ijonö röhu maho Iesuro hesi ijorajo jabesi nunire rovadeje. Evare majaroho Tiberias eꞌu riröre ë rovadeje. Rueromo huhu ëꞌade jöho na jajivoꞌiëꞌe. \v 2 Iae Simon Peter o Thomas aehu uvaruoho Huodiꞌe Rahade Aho o Nathanael Galilee saꞌa raje Cana amo rajoho o Zebedee-are harihe niöꞌi o ijoraje göꞌo niöꞌi ëho jaburo gemuore gagovoromo raromareje. \v 3 Raromoromo Simon Peter-ro riꞌöromo a ioroꞌioroho uëvadeje: Na visu maje vaꞌiëꞌajëjo. Vaꞌiëꞌajëjamu jaburo uavareje: Noꞌo öꞌiëꞌaruëjo. Öꞌiëꞌaruëromo vaꞌoromo boat gagore ajiomoromo jovo döre vaꞌoromo vahi bövie visuëni viöe jovore baꞌamoromo io gabe jijihoromo visuoho bogo birohëꞌe gavareje sisonuvamu. \p \v 4 Sisonuvamu gavëꞌi gavare arue Iesu jovo riröre namijamu gagorovo jaburo hu garomo uvareje: Nani hesi ae gö höjo. \v 5 Hesi ae gö höjamu Iesuro jabumë gëromo uvëvadeje: Aganomë na jemë visuoho suovëꞌe jëvajëjo. Suovëꞌe jëvajëjamu rueho jaburo uvareje: Visuoho no bogo suovëꞌe javuajëjo. \v 6 Bogo suovëꞌe javuajëjamu uvëvadeje: Boat-re viöho ioromo övo manö baꞌamohëjo visue suovoꞌirarije. Ëhi uëvamu viöho baꞌamoromo gavareje visue ahoꞌobëhe ro abuejëꞌëro viö barojomoꞌiröhoho bogo eni jëvamu. \v 7 Bogo eni jëvamu gagorovo Iesuhu dë vövöbajoꞌe ahoꞌo rajahijaje ijorajohuro Peter uavadeje: Iae Bada höjo. Bada höjamu hegorovo Peter-ro döre baꞌamaje niögoho mamiꞌe jijövëꞌëro röhu maho baꞌamoromo avoho ruohoromo jovore jöröꞌöromo Iesu birohoꞌi vaꞌadeje. \v 8 Peter-ro jovore jöröꞌöromo vaꞌirögoro ijorajo ioroꞌiorohuro boat gagore raromoromo viöre visuoho ioninö jagu baeromo rovareje jovo riröho bogo ëgoho jioꞌi ma-90 metre rabuꞌe ëhi jiëꞌëro. \p \v 9 Rueromo saꞌare ravoꞌamoromo gavareje vëni muraege bihoꞌamëꞌëro visuoho ë mueꞌi ioho ë bëhire momoröꞌöjamu. \v 10 Ëhiꞌamu Iesuro uëvadeje: Avevejöꞌe suovarije visuoho gö ujuoho ruehëjo. \v 11 Ujuoho ruehëjamu Simon Peter-ro vaꞌoromo boat-re ajiomoromo viöho saꞌare jagu barovadeje. Röhu viöre visu masijoho ahoꞌobëhe 153 jiëꞌëro ëhuro irijiomëꞌe jiadeje. Visuoho ahoꞌobëhe jiadeje röhu viöho bogo dadorovadeje. \v 12 Viöho barovamu Iesuro uëvadeje: Ro ie ihëjo. Ro ie ihëjamu rue ijorajoho jabu bogo biririvoromo uavareje: Ja rahuo javajëjo. Jabumë iae garomo uvareje: Iae hu Bada höjo. \v 13 Ëhiꞌamu Iesuro rueromo ioho ujuoho iꞌimëmiromo visuohuꞌo ëhi gemuoho ëꞌadeje. \v 14 Urimëꞌi Iesuro guomoromo riꞌönugoromo urimo vae niöꞌi hesi ijorajo jabesi nunire rovadoho evare majare röhu maho jabesi nunire rueromo iohuꞌo visuohuꞌo ëhi suvuorëmijadeje. \s1 Iesuhu Peterꞌo jö jövade jöhoje. \p \v 15 Suvuorëmiromo ueꞌahamu gagorovo Iesuro Simon Peter uavadeje: Simon John-are harihoho na jero ave aribövioho iosirëmiromo na rajehi avohanue höjo. Ëhi uavamu Peter-ro uavadeje: Bada ioꞌajo. Jero na gevanue höjo naro ja rajahijego. Ëhi uavamu uavadeje: Ëhi jiëꞌoho jero nasi sheep harihoho mioꞌamego jabesi aruꞌahoho daꞌuomoꞌamoꞌirajo. \v 16 Daꞌuomoꞌamoꞌira uanugoromo röhu maho uavadeje: Simon John-are harihoho na jero na rajehijanue höjo. Rajehijanue höjamu Peter-ro uavadeje: Bada ioꞌajo. Jero na gevanue höjo naro ja rajahijego. Ëhi uavamu Iesuro uavadeje: Ëhi jiëꞌoho jero nasi sheep-oho muebejehonövonëjo. \v 17 Muebejehonë uaromo urimo vae niöꞌi uavadoho röhu maho uavadeje: Simon John-are harihoho na jero na rajehijanue höjo. Vae niöꞌi gemu ë jöe gemuoho ëhi uaꞌi hijamu hegorovo Peter vavaenimadeje. Vavaenimoromo uavadeje: Bada jero bövioho biseꞌoho gavanue höjo. Jero na gevanue höjo naro ja rajahijego. Ëhi uavamu Iesuro uavadeje: Ëhi jiëꞌoho jero nasi sheep-oho mioꞌamego jabesi aruꞌahoho daꞌuomoꞌamoꞌirajo. \v 18 Ave jöho na jö mae uaꞌiëꞌajëjo. Urimo ja a iꞌo javadevare evare jasi arijoꞌëro niögoho ruoho titimoromo dinöꞌe juvoꞌi nagadire ëma juvonövane höjo. Röhu ijonö ja mavojiraeꞌirane majare evare jero jasi öve niöꞌi ahorire vaeꞌiramu ae göëro jasi övoho muoho titimëvoromo ja ë diröꞌore vaꞌëꞌoho bijönagajire ë baejavo vaꞌaꞌajëjo. \p \v 19 Ëhi uavade hesi bëhoho hu Peter röjahiromo ëꞌadeje huro heromo uvoröhego: Aëro ëhi ëhiꞌoromo na anegoꞌiramu guomevoꞌajëjo. Guomevoꞌiramu ëhuro God-are ihoho döro jioꞌaꞌajëjo. Amo Iesuro ë jöho uanugoromo Peter uavadeje: Nasi ijoro ijoro juvonövonëjo. \s1 Iesuhu dë vövöbajoꞌe ahoꞌo rajahijaje ijorajo hesi jöhoje. \p \v 20 Juvonövonëjamu Peter-ro huotorovoꞌi gavade Iesuhu dë vövöbajoꞌe ahoꞌo rajahijaje ijorajoho ijore rovamu. Urimëꞌi ë ahuro Iesuare bëhire ie iromo vaꞌo hiaꞌiro saginiëri uavadeje: Bada ja bijönagarue a jabesi övore bojamiꞌiröhe aho rahuo höjo. Ëhi ua gavade ae gemuohuro rovamu Peter-ro huotorovoromo gavadeje. \v 21 Garomo uavadeje: Bada ave iaho diehi jioꞌaꞌajëjo. \v 22 Diehi jioꞌaꞌajëjamu Iesuro uavadeje: Hesi jöho ëho bogo jasi muehu höjo. Na negëꞌohuro hu biririvoromo ëhi hiemu hiꞌiramu na vuonoröꞌö rueꞌejöjo ëho bogo jasi muoho höjo. Jero nasi ijoro juvonövonëjo. \v 23 Ëhi jövëꞌëro Iesuhu Peter ëhi majahijade jöho Iesuare aribövioho jaburo jabesi ëma vaerovemu vaerovoromo uvoruomadeje: Ëjö hesi bëhoho ë iaho bogo guomoꞌi ma-hiemu hiꞌiröhe jöho höjo. Ëhi uvoruomadeje röhu Iesuro Peter bogo uavadeje: Iaho bogo guomoꞌaꞌajë uaꞌi aꞌi uavadeje: Na negëꞌohuro hu biririvoromo ëhi hiemu hiꞌiramu na vuonoröꞌö rueꞌejöjo ëho bogo jasi muoho höjo. Iesuro dë vövöbajoꞌe ahoꞌo rajahijaje ijorajo hesi jöho ëhi jövadeje. \p \v 24 Röhu ë adaharije mu hesi jöho ë ijoraje gemuohuro garomo hejëꞌëro no majahuijajeje. Röhu ë jöho huro surire jajivëꞌeje. Noro garomo uvarueje: Hu iae jö mae majahuijaje höjo. \p \v 25 Röhu ë mu jö jajivadoho Iesu bogo ë muohemuoho vaeꞌi mue ahoꞌobëhe vaeꞌamadeje. Röhu na uehorovoromo uve: Iesuhu vaejade muoho ahoꞌobëhe aëro mue gemu gemu surire jajivoꞌamo vaꞌo barëꞌibejajo suri bahiꞌiröhe röhoho saꞌae dinöꞌe dinöꞌe jioꞌamajoho nani bogo eni jioꞌibejajo. Ahia minoꞌe.