\id ACT - Ömie NT [aom] -Papua New Guinea 1991 (DBL 2014) \h ACTS \toc1 Acts \toc2 Acts \toc3 Act \mt1 ACTS \c 1 \s1 God-hu hesi Aruꞌaho mëmiꞌiröhëni mae uëvade jö Iesuhu jövade jöhoje. \p \v 1-2 O asëꞌe Theophilus ave jöho naro jajivoꞌiëꞌe. Urimëꞌi Iesuhu mue rabe rabe vaejade jöho naro jajivo barëjamu ja adahaneje. Huro muoho aevoꞌi vaenugoromo mue vaebe jöe röjëhibe ëhiꞌobe ruejuvo God-ro uavamu öꞌidöre ajiomadeje. Urimore jöho na ëhi jajivodeje. Röhu Iesuro öꞌidöre ajiomoꞌirögoro God-are Aruꞌaho hesi darugohuro jögoroho apostle ömoꞌömoho bojëmijadeje jabumë mamiꞌe hesi baejëvëꞌëro. \v 3 Guomoromo riꞌöjëꞌëro majae ahoꞌobëhe 40 hesi uhure jabesi nunire rueromo hesi arijoꞌarije röjahirovoꞌi hinövadeje. Röjahirovamu jaburo garomo uvareje: Iae hijajëjo. Huro jabesi nunire rueromo God-hu böröme namiromo muebejavuaje ë hesi jöho majëhiꞌego henövareje. \v 4 Hejamu huro jabuꞌo hiromo uëvadeje: Naro mamiꞌe uëvode höjo: Vavuohuro suvuoroho mëmiꞌajëjo. Ëhuni Jerusalem vaꞌirarijoho nadi nugo vaꞌi ë amoremu raromoromo ë suvuoroho mueberëjo. \v 5 Suvuoro hesi bëhoho ëhi höjo. Urimëꞌi John jovëro bapataeto vaejëvade höjo. Bogo majae ëgoho baebe vaꞌëꞌiro God-ro hesi Aruꞌahoho mëmiromo ëhuro jovoho bogo aꞌi Aruꞌahohuro bapataeto vaejëvoꞌajëjo. \s1 Iesuhu öꞌidöre ajiomade jöhoje. \p \v 6 Ëhiꞌamu iae apostle ömoꞌömohuro Iesuꞌo gemuore jioruomëꞌëro uavareje: Bada na ja avevejöꞌe ajamuiꞌiramu Israel rajoho nomëro urimo ëꞌarëhi ëhi masije riravoromo saꞌa ioroꞌioroho muebejëvoꞌejarëjo o bogajo. \p \v 7 O bogajamu uëvadeje: Ëhi jiëꞌe muoho bövioho biseꞌoho divare majare jioꞌamoröhoho hesi Vavuohuro bamëꞌëro ëhuꞌëro bogo gaꞌaꞌarujëjo. \v 8 Iae ëhi höjo röhu God-are Aruꞌahohuro jemesirire ruvebiꞌiramu darugoho baeꞌaꞌarujëjo. Baenugoromo naehu diehi diehi ëꞌamu gavarije jöho ë jöho Jerusalem amore majëhibe Judea saꞌae bövioho majëhibe Samaria saꞌae bövioho majëhibe saꞌae gö gö majëhibe jijiho barëꞌarujëjo. \v 9 Ëhi uëvamu hegoro gavareje hu öꞌidöre ajiomamu God-ro uavëꞌëro. Ajiomamu suëro riogivëꞌëro hu bogo gavareje. \p \v 10 Röhu ajiomamu bogo gavëꞌe öꞌidöho ëma ërimahamu gavëꞌi ae niöꞌi ajivëꞌe niögu ioꞌamëꞌoho jaburo ma-majioho rueromo bëhire rirarovareje. \v 11 Rirarovoromo uëvareje: Asëꞌe Galilee rajomë jemë rabëni riravoromo öꞌidöho ërimaharujëjo. Ëaho Iesu jemesirire jioromo öꞌidöre ajiomëꞌëro sionëro ruvebiꞌajëjo. Sue uhure ajiomamu gavarijëhi ëhi rueꞌaꞌajëjo. \s1 Judas-are siono baeromo apostle jioröhe a baejare jöhoje. \p \v 12 Ëhi majëhijamu hegorovo apostle ömoꞌömohuro Olives Dahorure jioromo öri dunonö 1 kilometre rabuꞌe vuonoröꞌö vaꞌoromo abo Jerusalem vaꞌo suorovareje. \v 13 Suorovonugoromo vaꞌoromo urimo raromonövare döre osa gagore ë iojiomareje. Ëapostle jabesi ihoho Peter John James Andrew Philip Thomas Bartholomew Matthew o Alphaeus-are harihe James o Simon. Röhu Simon hu Jew rajehu jabesi mueberovoꞌi nimade aho jiadeje. O apostle gö James-are harihe Judas jiadeje. Apostle jabesi ihoho ëhi jioꞌamadeje. \v 14 Ëaribövioho ahoꞌobëhe ë iojiomoromo Iesuare ö ömoꞌömoho hesi vëme Mary magonaho ioroꞌioroho ë ariböviohuꞌo gemu mae raromoromo God-are örire jöe atoꞌi arinövareje. \p \v 15 Ëhiꞌoromo majae veminoꞌe barëjamu evare Iesu mae uehorovarue aribövioho 120 rabuꞌe ëho jaburo gemuore gagovorovëꞌëro Peter-ro riꞌöromo uëvadeje: \v 16 Ö muenoꞌohumë Judas-hu ëꞌade jöho God-are surire jajivarëhi öre gö bogojiëꞌëro iae ëhi jiade höjo. Urimëꞌi God-are Aruꞌahohuro David uavamu Judas-hu majae ijonö vaeröhe jöho jajivade höjo. Judas hu aehu Iesu guduamojöro öri röjëhijade ae jiade höjo. \v 17 Hu noꞌo gemu mae hi juvonövade höjo. Huro noꞌo bimuvoromo mue gemu vaeröhego ëhuni Iesuro hu baejade höjo. \p \v 18 Peter-ro ëhi jövadeje röhu hesi jö bëhoho Judas-hu mu sisë vaeromo ujuohade ë ijo bajohuro ëhuro saꞌaho imadeje. Imoromo ë saꞌare beruvebiromo dëho tögömamu dë hötöre suoro suoro baeromo guomadeje. \v 19 Guomamu ë jöho Jerusalem raje ae ahoꞌobëhe jaburo henugoromo ë saꞌaho jabesi jöëro Akeldama jumuvareje. Akeldama huotovëꞌe hesi bëhoho Kö Rovëꞌe Saꞌahoje. \p \v 20 Amo Peter-ro Judas-are jö vituoho majëhiromo uëvadeje: David-ro Judas-are jöho Psalms surire jajivoromo uvëꞌe höjo: \q1 Hesi amoho a rumoꞌe jioröhe höjo. \q1 Nadi a göho ëho hiꞌirajo. \m O jö göho uvëꞌe höjo: Ae göëro hesi sionoho baeromo mue baeꞌaꞌajëjo. \p \v 21-22 Ëhi uvëꞌego na negajëjo ae gemuëro Judas-are sionoho baeromo noꞌo gemu mae juvoromo Bada Iesu riꞌöjëꞌëro hijamu nunehu gavade jöho ae majëhinövoröhego. Na negajëjo Iesuhu noꞌo hibe juvoꞌego John-hu bapataeto mu vaejamu aevoꞌi noꞌo hibe ruejuvo Iesu öꞌidöre ajiomamu ëhi hiemu hibe rovade ëhi jiëꞌe ae jioꞌiröhego. \p \v 23 Peter-ro ëhi uëvamu hegorovo rueho jaburo ae niöꞌi jabesi ihoho uvareje Judas-are sionoho baeröhego. A gö hesi ihoho Joseph jiadeje. Ëa hesi iho göho Barsabbas jioꞌi iho göho Justus jiadeje. Hesi ihoho niöꞌi gemu jiadeje. O a gö hesi ihoho Matthias jiadeje. \v 24 Ëae niöꞌi jabesi ihoho uvonugoromo God-are örire ëninamiromo uavareje: Bada ae ahoꞌobëhe nosi dë vövöbajoꞌoho jero gövuanue höjo. Ëhuni ae niöꞌi röhu di aho gemu nimanuoho jero röjahuijego no baeꞌirarëjo \v 25 ëhuro hu Judas-are sionoho baeromo apostle muoho vaeꞌiröhe höjo. Ëhesi bëhoho urimëꞌi Judas apostle jiëꞌëro röhu muoho vuonugoꞌi guomoromo hesi röho sisëre vaꞌade höjo. \v 26 God ëhi uanugoromo munë inine ömëvonugoromo ë ae niöꞌi jabesi ihoho ë munë jabesi döre jajivoromo hevö gagore baꞌamoromo hijiohijiovareje gaꞌiro di aho baeꞌiröhoho jiego. Hijiohijiovoromo gavareje baeꞌiröhe aho Matthias jiamu gagorovo uavareje huro Iesuare apostle 11-ho jabuꞌo gemuore juvonövoröhego. \c 2 \s1 God-are Aruꞌahehu ruvebijade jöhoje. \p \v 1 Ëhiꞌamu Pentecost majaho rovamu Keriso mae uehorovarue ariböviohuro ahoꞌobëhe osae gemuore raromoruomadeje. \v 2 Raromoromo ma-majioho hejareje buru börömonöꞌe öꞌidöre jioromo ruvebiromo jabuhu raromarue osaho ahoꞌo huosihuosihavamu. \v 3 Huosihavamu hejëꞌi gavareje vëni hödu vaꞌëne bitaroho rumorovoromo ae gemu gemu jabesi simano döre jiorovamu. \v 4 Jiorovamu gagorovo God-are Aruꞌahohuro ae ahoꞌobëhe jabesi dë vövöbajoꞌere abueromo rarovadeje. Rarovoromo bitaroho ajëmijamu aevoromo huë göëro göëro jöe vaerovobe vaꞌareje. \p \v 5 Röhu Jew rajo ae göëro göëro Jerusalem amore ë raromoruomadeje God mae uehorovaruëro jiëꞌëro saꞌae göre göre jioromo rueruomëꞌëro. \v 6 Jerusalem raromoromo hejare Iesuare ariböviohuro atavavamu hegorovo ae ahoꞌobëhe gemuore rueromo gagovoruomadeje. Gagovoromo ae gemu gemu hejare jaburo jabesi huë göëro göëro vaerovavamu hegorovo hire göröꞌöjëvadeje. \v 7 Hire göröꞌöjëvamu riꞌöromo uvoruomadeje: Jabumë bogo nosi saꞌae gemuoho jioꞌi Galilee rajemu jioruomajëjo. \v 8 Ëhi jiëꞌoho diehiꞌoromo nosi huë göëro göëro atoꞌego no hejaruëjo. \v 9 No Parthia saꞌa raje javuajëjo. Media raje Elam raje Mesopotamia raje Judea raje Cappadocia raje Pontus raje Asia raje \v 10 Phrygia raje Pamphylia raje Egypt raje javuajëjo. Cyrene amo bëhire Libya saꞌa raje javuajëjo. Rome amo raje javuajëjo. \v 11 Rome amo rajo a ioroꞌioroho Jew rajo ae javuajëjo. A ioroꞌioroho bogo Jew aehu javuoꞌi röhu Jew rajo jabesi muoho noro ijonö baejëꞌe javuajëjo. Crete saꞌa raje javuajëjo. Arabia saꞌa raje javuajëjo. No saꞌae gö gö ëhi javuajëjo. Röhu no ae ahoꞌobëhe hebe rovaruëjo God-hu mu masije gö gö ëꞌade jöho ë aribövioho jaburo ae gemu gemu nosi jöëro atavavoꞌego. \v 12 Ëhi uvoromo ae ahoꞌo tiöromo uehore gö gö baeromo uarovareje: Diehiꞌego ëhioho ëꞌaruëjo. \v 13 A ioroꞌioroho bogo ëhioho uvoꞌi aꞌi ma-sivëgoromo uarovareje: Ëaribövioho rihuꞌe jovo sisë ueꞌaho avohëꞌëro simane huotovëhoꞌego ëꞌaruëjo. \s1 God-are Aruꞌahehu rovamu Peter-hu Iesuare jö majëhijade jöhoje. \p \v 14 Ëhiꞌamu Peter-ro apostle ioroꞌiore 11-ho jabuꞌo gemu mae jiëꞌëro riꞌöromo ae ahoꞌobëhe ma-darugoꞌo uëvadeje: Jew raje Jerusalem raromarujohumë ae ahoꞌobëhe naehu jö jövoꞌiëꞌajoho avoꞌavoho hehëjo. \v 15 Jemëro uvarujëjo: Ave aribövioho simane sisërëjëꞌëro ëꞌaruëjo. Bogo ëhioho höjo rabëni majae rojomanovego vöröꞌe jovoho aho bogo ueꞌahoruomajëro jiëꞌëro. \v 16 Ëhuni bogo ëhioho jioꞌi aꞌi ë mu hesi bëhoho urimëꞌi Joel-ro ave jöho God-aro baeromo jajivoromo uvade höjo: \q1 \v 17 God-ro uövuavohijajo: Ijo tugohoꞌi majaho rueꞌiramu naro ave muoho vaeꞌejöjo. \q1 Naro nasi Aruꞌahoho jovonöꞌe otehëhoꞌiramu ae magonahe ahoꞌo rumorovoꞌajëjo. \q1 Rumorovoꞌiramu jemesi ujo ömoꞌömoho aꞌo magonahoꞌo nasi jöho huruohoꞌaruëjo. \q1 Jemesi a iꞌohuro nasi muoho niaꞌovoro gaꞌaꞌaruëjo. \q1 Jemesi a mavojohuro momoröꞌöromo mue gemuoho gaꞌaꞌaruëjo. \q1 \v 18 Ëho majaho rueꞌiramu nasi Aruꞌahoho otehëhoꞌiramu nasi mu vaejarue aho magonahoho jabuꞌo rumorovoꞌajëjo. \q1 Rumorovoꞌiramu nasi jöho huruohoꞌaruëjo. \q1 \v 19 Öꞌidöre vöröꞌe muoho vaeꞌejöjo. \q1 Saꞌare darugoꞌe muoho ömoꞌejöjo. \q1 Saꞌare ömoꞌiramu köemu jioromo vëne ravoromo uꞌe ajiomoꞌajëjo. \q1 \v 20 Öꞌidöre vaeꞌiramu majaho ramoramovoromo manaeroho köꞌe jioꞌaꞌajëjo. \q1 Badare ajiꞌe maja börömo rueröhe ë hesi urimo ëho jioꞌaꞌajëjo. \q1 \v 21 Evare ae rahu Badani uvëꞌoho maro jëvoꞌajëjo. \p \v 22 Röhu Israel rajomë ave jöho hehëjo. Naro Nazareth raje Iesuare jöho majëhiꞌiëꞌajëjo. God-ro Iesu ajamijamu bogo gavarue darugoꞌe muoho vaeꞌamade höjo ëhuro jemëro tiöromo ma-samaꞌe uvoꞌirarijego: Iesu bogo ëma rueꞌi God-ro nugöꞌöjamu rovade höjo. Ëmuoho jemesirire vaejëꞌëro jemëꞌo iae gavaruje höjo. \v 23 Ëaho jemesi övore rovade höjo God-ro ëhi nimoromo uvëꞌëro. Jemesi övore rovamu jemëro baeromo sisë aribövioho uëvamu korosire anare höjo. Jemesi sisë höjo. \v 24 Röhu vavaene baeromo guomo raromoromo God-ro hesi vavaenoho avohahamu riꞌöjade höjo bogo ioroꞌioremu guomoröhe ahuro jiëꞌëro. \v 25 Ëhi riꞌöꞌiröhe jöho urimëꞌi David-ro God-are surire jajivoromo uvëꞌe höjo: \q1 Naro gavode höjo Badaro naꞌo gemu mae juvoꞌi hijamu. \q1 Huro nasi bëhire juvoꞌego na bogo juhuonivoꞌejöjo. \q1 \v 26 Ëhuro dë vövöbajoꞌoho sasohevaje höjo. O bitarohuro nimorohëꞌi jöe jövaje höjo. \q1 Iae nasi sino hahoꞌoho guomo hesi höjo. Röhu na mae hiromo muebeꞌejöjo hujeji God-ro ajemiꞌiröhego. \q1 \v 27 Ëhesi bëhoho guomevoꞌiramu vuovoromo raromaruiroho God ja nasi aruꞌahoho ëho bogo nugehoꞌiramu bogo ioroꞌioremuoho ëho hiꞌaꞌajëjo. \q1 Na jasi aëro jevëꞌëro ëhuꞌëro jero ajemiꞌiramu nasi sinoho bogo sagohorijevoꞌajëjo. \q1 \v 28 Naehu hiemu hiꞌirode öroho jero röjehijëꞌe javajëjo. \q1 Jero naꞌo gemu mae juvoꞌego ëhuro na nimorohevo avohoꞌajëjo. \m Iesuhu ëhi ëꞌiröhe jöho David-ro jajivade höjo. \p \v 29 Aganomë naro nosi hijo mionoꞌe David-are jöho jemesi örire huruoho majëhiꞌejöjo. David guomamu guavare höjo. Hu guavare huoho jaruvohuꞌo aviae jiajëjo. Ëhuni hesi sinoho bogo sagohoriꞌiröhe jöho hu bogo jövoꞌi Iesuare jöho jövade höjo. \v 30 Ëhesi bëhoho David-ro jö God-aro baeromo juvaje aëro jiëꞌëro ijonö jioröhe jöho gavade höjo. Ëhuꞌëro hu garomo uvade höjo: God-ro na jöe darugo maꞌe majehiromo uevëꞌe höjo: God naro jasi uje gemu baeromo böröme bamoꞌejöjo David jaehu öri ariꞌe muebejanuëhi ëhi ëꞌiröhego. \v 31 God-hu Keriso böröme bamoröhe jöho David-ro gavëꞌëro ëhuni Kerisohu riꞌöröhe jöho jajivoromo uvade höjo: \q1 Vuovoromo raromaruiroho God ja hesi aruꞌahoho ëho bogo nugahamu bogo ioroꞌioremuoho ëho hijade höjo. \q1 Jero hu ajamamu hesi sinoho bogo sagohorijahade höjo. \m \v 32 Röhu ë aho Iesu God-ro ajamijamu riꞌöromo röhu maho hijade höjo. Hijamu hesi aribövioho ahoꞌo no iae nunëro gavëꞌe javuajëjo. \v 33 Riꞌö hiromo God-ro böröme bamamu ajiomoromo hesi övo manö hijëꞌe höjo. Hiromo Vavuehu uavadëhi ëhi hesi Aruꞌahoho bojamamu baeromo jovonöꞌe otehahuëꞌëro jemë garomo hejaruje muoho nomëro vaejaruëjo. \v 34 Röhu Iesuhu God-arire ajiomade jöho iae mae jioꞌego röjëhiꞌejöjo. Iesuhu ajiomadëhioho David God-ariroho bogo ëhioho ajiomade höjo. David hu bogo ajiomade höjo röhu God-are surire jajivoromo uövuade höjo: \q1 Bada God-ro nasi Bada uavade höjo: \q1 Nasi övo manö rojo hijego \q1 jaꞌo muorovarue aribövioho \v 35 naro ruahöꞌöjëvego \q1 hörëro vijuvo taemoꞌamoꞌirane höjo. \m Bada Iesuhu ajio God-are övo manö hiꞌiröhe jöho David-ro ëhi jajivade höjo. \p \v 36 Ëhuni Israel aribövioho ahoꞌobëhe jemëro ave jöho avoho hehëjo. Jemëhu korosire anarije aho Iesu ë aho God-ro böröme bamëꞌëro hu Bada höjo. Böröme namiromo ajamuijaje ae höjo. \p \v 37 Peter-ro ëhi majëhijamu hegorovo ë aribövioho jaburo juhuone böröme baeromo Peterꞌo apostle ioroꞌiorohuꞌo uëvareje: Ö ömoꞌömoho no diehi ëꞌejarëjo. \p \v 38 Diehiꞌoꞌejarëjamu Peter-ro uëvadeje: Jemë ae gemu gemu uehoro sisëho vuonugoꞌi uehoro mae baeromo Iesu Keriso-are ihoro bapataeto vaejego God-ro jemesi sisëho uehorovoromo vuonugoꞌirajo ëhuro God-ro hesi Aruꞌahoho suvuore mëmego baeꞌirarije höjo. \v 39 Ëhesi bëhoho God-ro hesi Aruꞌahoho jemëꞌo jemesi aboji harihuꞌohuꞌo mëmiꞌi uvade höjo. Ae dinöꞌe dinöꞌe raromoromo nosi Bada God-hu uvamu ejahëꞌoho hesi Aruꞌahoho mëmiꞌi uvade höjo. \p \v 40 Peter-ro ëhi uënugoromo ëhi jiëꞌe jö göho ahoꞌobëhe majëhiromo uëvadeje: Sisëho vuonugoꞌi avoho raromohego ave sisë ariböviehu iꞌu baeꞌiröhoho jemë bogo ëhioho baeꞌirarije höjo. \v 41 Peter-ro ëhi majëhamu hegorovo hesi jö ejahare ariböviohuro bapataeto vaeruomadeje. Vaejëꞌëro ëhuꞌëro evare majare ae ahoꞌobëhe 3,000 ëhi aevoromo Iesuare aribövi ioroꞌiorohuꞌo gemu mae jijihonövareje. \v 42 Gemu mae jijihoromo apostle jabesi jöho heromo agane vaerovoromo gemuoro ie ueꞌahoromo God-are örire jöe atonövareje. Ëhi jiëꞌe muohuremu uehorovonövareje. \s1 Iesuare ariböviehu gemuore raromo jijihoromo aviëhi jiëꞌe mu vaejare jöhoje. \p \v 43 Ëhiꞌoꞌego God-ro apostle-ho ajëmiꞌego bogo gavarue darugoꞌe muoho vaenövareje. Vaeꞌego ae ahoꞌobëhe ëho gagorovo tiöromo uvonövareje: O mu mabëhe barueromo röjahuijaruëjo. \v 44 Ëhiꞌoꞌego Iesu mae uehorovarue aho jaburo agane gemuoho vaꞌëne gemuoro raromo jijihoromo bövie biseꞌe bogo sivu sivuoho baeꞌi ma-gemuoro bahinövareje. \v 45 Jabesi saꞌae inömo inöme bövie biseꞌe imoꞌamoromo ijo baje ujuohoromo ae gö rabe rabe bogojiëꞌoho suvuorëminövareje. \v 46 Majae ëhi God-are amo börömore gagovorovonövareje. O osare osare gemuoro raromoromo nimorohëꞌi huë baerovëꞌi ie ueꞌahonövareje. \v 47 Ueꞌahoromo God rajahiromo a ioroꞌioro jabesiro huë mae baenövareje. Ëhiꞌoꞌego Badaro ae gö gö baejëvoromo maro bamëvoromo ekaresia gemuore bimuvëvonövadeje. \c 3 \s1 Peterꞌo Johnꞌo höru sisëꞌe a ajamamu marëjade jöhoje. \p \v 1 Majae sanuovamu Jew rajehu pari vaejarue majare Peterꞌo Johnꞌo jaburo niöꞌiro ruhe God-are amo börömore höröꞌi ajiomareje. \v 2 Ajiomoromo amo börömo hesi rejo ojo bëhire rovareje. Ëojo hesi iho jumuvaroho Ojo Mabëheje. Rueꞌi gavareje ae gemu ë hijamu mamiꞌe höru sisëꞌe ëhi rahëꞌe jiëꞌëro. Höru sisëꞌego majae ëhi hesi ariböviohuro barueromo ojo bëhire ë bamonövareje. Ojo bëhire bamoꞌego ae gö gö osa börömore vaꞌiëꞌiroho jaburo hu ijo baje bojamijöro ëninëminövadeje. \v 3 Ëhi ëꞌojuvo hiromo gavade Peterꞌo Johnꞌo jabuꞌo osare rovaꞌiaꞌamu gëgorovo ëninëmadeje. \v 4 Ëninëmamu hegorovo rueho jaburo hu ërimahoromo Peter-ro uavadeje: No gövuëjo. \v 5 Gövuëjamu hegorovo rue ahuro uvadeje: Jaburo suvuore memiꞌi uevaruëromo gëvadeje. \v 6 Gëvamu Peter-ro uavadeje: Ijo baje bogojevajëjo. Röhu nasi örire jevajohuro ëhuro ajamiꞌejöjo. Naro Nazareth amo raje Iesu Keriso-are ihore ja uavajëjo: Riꞌöromo juvëjo. \v 7 Riꞌöromo juvëromo hesi övo manö maꞌenoromo nigemadeje. Nigemamu gavëꞌi hejade hesi \m höru hitahioho öbinajoho mae jiavamu hegorovo \v 8 döro majioho riꞌöromo namiromo hesi hörëro juvadeje. Hesi hörëro juvoromo tiöbe God rajahibe jabuꞌo gemu mae God-are osare vaꞌadeje. \v 9 Ëhiꞌamu ae ahoꞌobëhe garuomadeje huro God rajahibe juvamu gagorovo \v 10 gavare Ojo Mabëhi hesi bëhire hiromo ijo bajëni ëninëmaje aho jiamu garomo tiöjëvamu uvareje: Diehiꞌoromo höroho marëjëꞌëro juvajëjo. \s1 Peter-hu God-are osa börömore namiromo Iesuare jö majëhijade jöhoje. \p \v 11 Ëhi uvoromo gavare ë aho Peterꞌo Johnꞌo jabesi övoro jiorovoromo jabuꞌo ëhi juvamu God-are amo börömo hesi harada ihe Solomon-are haradare ë juvamu garomo tiöjëvamu tutuvoromo ë gemu vaꞌoromo gagovoruomadeje gaꞌirovo. \v 12 Gagovamu gëgorovo Peter-ro uëvadeje: Israel rajomë jemë ave aho garomo rabëni tiöjarujëjo. Jemë rabëni Johnꞌo naꞌo ërimahuarujëjo. Bogave uvoꞌirarijëjo: No vöröꞌe aëro javuëꞌëro o mu maemu vaejaruëro ëhuꞌëro noro ajamiꞌego marëromo juvajëjo. Bogo ëhioho höjo. \v 13 Aꞌi hu marëjade hesi bëhoho aviëhi höjo. God-hu Abraham Isaac Jacob nosi hijo mionoꞌo ioroꞌioro muebeꞌamadohuro hesi mu vaejaje aho Iesuare ihoho döro nigemahade höjo. Ëaho jemëro guduamoromo a masijo jabesi övore bojëmijarije höjo baeromo sisë vaeröhego. Bojëmiromo hejarije Pilate-ro uvavamu: Ëꞌego naro Iesu jiovo nugöꞌöꞌirö uvamu hegorovo jemëro Pilate-are nunire Iesu bijönimarije höjo. \v 14 Iesu hu God gemu uehorovoromo mu maemu vaenövade höjo röhu jemëro hu bijönimoromo Pilate uavarije höjo huro a muoꞌamaje aho jemëni jiovo nugöꞌöjëhego vaꞌiröhego. \v 15 A muoꞌamaje aho jiovo nugöꞌöjëhojöro uaꞌi a iꞌovavuaje aho Iesu anojöro uavarije höjo. Ëhiꞌamu guomoromo God-ro ajamamu riꞌöromo hijamu nosi nunëro gavëꞌëro ë jöho majëhijarue höjo. \v 16 Ëaho Iesu mae uehorovadohuro ëhuro hesi darugohuro ajamamu ave höru sisëꞌe a jemë gavarujoho biriroho baejade höjo. Ëaho Iesu mae uehorovamu ëhuro marëjadoho jemë ae ahoꞌobëhe iae gavarujëjo. \p \v 17 Aganomë iae ëhi höjo röhu na gavajoho jemëꞌo jemesi a masijohuꞌo bëhoho bogo avoho gavëꞌëro Iesu anarije höjo. \v 18 Röhu jemëhu vaejarije mu sisë hesi bëhoho urimëꞌi God-ro jöho nugöꞌöjamu jö hesiro baeromo majehinövare ariböviohuro surire jajivoromo uöbe rueruomade höjo: God-hu uavëꞌëro böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aho viꞌehe baeromo guomoꞌaꞌajëjo. God-ro mamiꞌe jö bamoromo uövuadëhi öroho ëhi avohamu Iesu guomade höjo. \v 19 Ëhi jiëꞌe jiaje ëhuni öri sisëre jijiharujoho vuonugoꞌi God-are öroro jijihego huro jemesi sisëho muꞌuvëhoꞌirajo. \v 20 Ëhi ëꞌëꞌoho Badaro jemesi aruꞌahoho biririvëhoꞌajëjo. Biririvëhoromo Iesu nugöꞌöꞌiramu jemëni rueꞌaꞌajëjo. Iesu böröme namiromo ajëmiꞌiröhe aho ë aho God-ro jemesi jöëni baejade höjo. \v 21 Baejëꞌëro huro öꞌidöre hijuvo hujeji God-ro saꞌae bövie biseꞌe röhu maho iꞌe avohoꞌiramu evare rueꞌaꞌajëjo. Ëhi jiëꞌe jöho mami göꞌe nugöꞌöjamu jö hesiro baeromo majëhinövare aribövi mahuro surire jajivobe rovare höjo. \v 22 Iesuare jöho Moses-ro God-are surire jajivoromo uövuade höjo: Jemesi a bövie God-hu na remöꞌöjamu rovodëhi huro jö hesiro baeromo majëhiꞌiröhe a göhuꞌo ëhi nugöꞌöꞌiramu rueꞌaꞌajëjo. Hu jemesi saꞌa raje jioꞌaꞌajëjo. Jö rabe uëvëꞌoho ejahonövorëjo. \v 23 Ae rahu hesi jö bogo ejahëꞌoho ë aribövioho roriꞌo sö vaꞌoromo ijumëvoꞌaruëjo. Iesuare jöho ëhi jajivëꞌe höjo. \v 24 Ëhi jajivamu jö God-aro baeromo majahinövare a ioroꞌioroho Samuel-arire aevoromo hesi ijore rueromo jö majëhijare ae ahoꞌobëhe ëho jaburo jaruvore mu rabehu rovaje jöho majëhibe rovare höjo. \v 25 Röhu jemëꞌo huë mae baeꞌirarijego ëhuni ë ariböviohuro jöho God-aro baeromo majëhiromo uënövare höjo: Huro mu mabëhe nugöꞌöꞌiramu rueꞌaꞌajëjo. Jemëꞌo huë mae baeꞌirarijego ëhuni God-ro jemesi hijo mionoꞌoho darugoꞌe jögoroho bojëmiromo uëvade höjo: Iae naro muebejëvonövoꞌejöjo. Huro ëhi jiëꞌe jögoroho Abraham bojamiromo uavade höjo: Naro jasi a ujoho mae avohëvoꞌiramu ëhuro saꞌae dinöꞌe dinöꞌe raromarue ariböviohuꞌo huë mae baeruomoꞌajëjo. \v 26 Ëhi uavëꞌëro huro hesi mu vaejaje aho Iesu baeromo urimo jemesirire nugöꞌöjade höjo huro rueromo jemë huë mae bojëmiromo dë vövöbajoꞌoho huotovëhego jemë ae ahoꞌobëhe mu sisëho vuonugoꞌirarijego. \c 4 \s1 Peterꞌo Johnꞌo Jew rajo a masijo jabesi nunire rirarovare jöhoje. \p \v 1-2 Peterꞌo Johnꞌo jaburo jöho ëhi majëhijamu hejëꞌi Jew rajo a masijohuro rueruomadeje. Priest ömoꞌömohuro God-are amo börömo atovarue jabesi a böviohuro Sadducee ömoꞌömohuro ëho jaburo hejare Peterꞌo Johnꞌo ae uëvamu: Iesu guomoromo riꞌöjëꞌëro ëhuꞌëro vuovarue ae ahoꞌobëhe noꞌo riꞌöꞌejarë uëvamu hegorovo uvareje: Jö sisë ae majëhijaruëromo dë vörönëgamu rovareje. \v 3 Rueromo Peterꞌo Johnꞌo guduamo ömëvo vaꞌoromo majae barëjamu gagorovo savoji gagore baꞌamëvareje hujeji nërö rueromo jabesi nunire rirarovoröhego. \v 4 Amo ae ahoꞌobëhe Peterꞌo Johnꞌo majëhijare jöho heromo Iesu mae uehorovoruomadeje. Mae uehorovëꞌëro ëhuꞌëro Iesu mae uehorovarue aribövioho ahoꞌobëhe 5,000 rabuꞌe jiadeje. \p \v 5 Peterꞌo Johnꞌo savoji gagore baꞌamëvamu momoröꞌöjëꞌëro sisonuvamu gagorovo council a masijohuro a duvaho ömoꞌömohuro jögoru öri röjëhijarue ariböviohuro ëho jaburo Jerusalem rueromo gemuore gagovoruomadeje. \v 6 Gagovoruomamu priest böröme Annas-ro Caiaphas-ro John-ro Alexander-ro priest börömo hesi agano ioroꞌiorohuro ëho jaburo a masijo ioroꞌiorohuꞌo gemuoro gagovareje. \v 7 Gagovoromo Peterꞌo Johnꞌo huꞌiraejëvo ruejöro jöe nugöꞌöjamu rueromo jabesi nunire ë rirarovareje. Rirarovamu gëgorovo uëvareje: Jemë diehiꞌoromo höru sisëꞌe aho ajamijamu marëjade höjo. Diehi jiëꞌe vöröho baeromo rahuare ihoro uvoromo ëꞌarije höjo. \p \v 8 Ëhi uëvamu God-are Aruꞌahohuro Peter-are dë vövöbajoꞌoho rarovamu riꞌöromo uëvadeje: Jew rajo a masijohuꞌo a duvahohuꞌo nasi jöe hehëjo. \v 9 Noehu höru sisëꞌe a ajamamu marëjade jöho evaho nani jemë heꞌi nëgamu ëhuni noro jemesi nunire rirarovojöro atëꞌëro uö gövuarujëjo. \v 10 Ëhi jiëꞌoho na negajëjo jemëꞌo Israel a ioroꞌiorohuꞌo ae ahoꞌobëhe jemëro ave jöho heꞌirarijego. Ave aho jemesi nunire marëjëꞌe namijaje hesi bëhoho Nazareth raje Iesu Keriso hesi darugohuro ëhuro ajamamu marëjëꞌe höjo. Ëaho Iesu jemë korosire anamu guomamu God-ro iꞌovamu riꞌöjade höjo. \v 11 Ëaho Iesuare jöho God-are surire uhunöꞌe jajivoromo uövuëꞌe höjo: \q1 Jemë munë javue vaeꞌirögoro munë gemu bijönimoromo vuonugarije höjo. \q1 Vuonugarijoho jaruvoho ë munëhuro javuoho nigemoꞌego bibivoromo mae namijajëjo. \m Ëhi jajivëꞌe höjo. \v 12 Iesuro huro gemuëro ajamuijego iꞌuoho bogo baeꞌi marëjavuaje höjo. Ëhesi bëhoho God-ro Iesuare ihe gemu saꞌae dinöꞌe dinöꞌe bojamuijëꞌe höjo aho bogo sisëroho vaꞌi mae javuoröhego. Iho göho bogohöjo. \p \v 13 Ëhi uëvamu hegorovo rue Jew rajo a masijoho jaburo gavare Peterꞌo Johnꞌo bogo nuni ajiꞌe aho jëvoꞌi ëma unoꞌe ae jëvëꞌe bogo juhuonivoꞌi biririvoromo jöho majëhijamu gagorovo tiöruomadeje. Tiöromo evare garomo uvareje: Ëaho jaburo niöꞌiro Iesuꞌo gemu mae jirehonövëꞌëro ëhuꞌëro ëꞌaruëjo. \v 14 Ëhi uvoromo gavare höru sisëꞌe aho mamiꞌe marëjëꞌëro Peterꞌo Johnꞌo jabesi gemuore namijamu gagorovo jabesi jö ahoꞌiröhoho bogo eni jioruomadeje. \v 15 Bogo eni jioruomamu aëro Peterꞌo Johnꞌo huꞌiraejëvoromo gagovarue osaho vuonugoꞌi roriꞌo vaꞌojöro uënugoromo jabesi sivue jöho mevoromo uarovareje: \v 16 Noro ave ae niöꞌioho diehiꞌëvoꞌejarëjo. Ëhesi bëhoho Jerusalem raromarue ae ahoꞌobëhe hejare uvamu: Ëae niöꞌiohuro bogo gavarue mue gö vaejëꞌe hö uvamu hejëꞌëro ëhuꞌëro subivoꞌiröhoho bogo eni javuajëjo. \v 17 Röhu ae göëro göëro hebe vaꞌojöëni ëꞌego no jögore bojëmiromo uëꞌirarëjo: Bogave ijoho Iesuare ihoroho jöho majëhiꞌirarijëjo. \p \v 18 Ëhi uarovoromo ae uëvamu Peterꞌo Johnꞌo osaëro huꞌiraejëvo rovareje. Huꞌiraejëvo rovamu uëvareje: Bogave gemu Iesuare ihoroho jöho majëhiromo röjëhiꞌirarijëjo. \v 19 Ëhi uëvamu hegorovo rue ae niöꞌiohuro uëvareje: Jemëhu uövuarujoho nadi Iesuare ihoroho jöho majëhirë uövuarujoho iae no hejaruëjo. Röhu na no jemesi jöho ejëhoꞌejarëjo o God-are jöho ejahoꞌejarëjo. Jemesi garëjo God di muoho nimego. \v 20 Iesuhu ëꞌamu noehu garomo hejare jöho diehiꞌoromo vuonugojörajo. \v 21 Ëhi uëvamu rue Jew rajo a masijohuro Peterꞌo Johnꞌo iꞌu bojëmiꞌibejaroho röhu uvareje: Höru sisëꞌe aho marëjamu gavëꞌëro ae ahoꞌobëhe God rajahiruomajëromo iꞌu bojëmiꞌiröhe öroho bogo birohogoro vuonugoꞌi jöe göꞌo darugo maꞌe majëhiromo jiovo rëmöꞌöjëvamu vaꞌareje. \v 22 Amo ae ahoꞌo God rajahijare hesi bëhoho ë höru sisëꞌe aehu hijade hesi vadunoho ahoꞌo 40 ëminoꞌe iosiramiromo ruëhi jiëꞌëro bogo marë hesi jiadoho röhu Peterꞌo Johnꞌo Iesuare daruge baeromo ajamamu marëjadeje. \s1 God-hu ajëmego bogo juhuonivëꞌe ma-biririvoromo jö majëhiꞌiröhëro Iesuare ariböviehu ëninamare jöhoje. \p \v 23 Iae jiovo rëmöꞌöjëvamu vaꞌoromo Peterꞌo Johnꞌo ma-burëro vuonoröꞌö vaꞌoromo jabesi aribövioho uëvareje: Jew rajo priest masijohuꞌo a duvahohuꞌo jaburo no uövuare höjo: Iesuare ihoroho nadi ijoho jöho majëhirëjo. \v 24 Ëhi uëvamu hegorovo rue Iesuare ae ahoꞌobëhe jaburo uehore gemu baeromo God uaruomadeje: O asëꞌe nosi A Börömoho öꞌidöe saꞌae jove bövie biseꞌe jero bamavuane höjo. \v 25 Urimëꞌi jero ave jöho bojamamu jasi Aruꞌahohuro jasi mu vaejaje ae David nosi hije David-are simanore bojamamu huro jajivade höjo. Jajivoromo uövuëꞌe höjo: \q1 Saꞌa ioroꞌioro rajoho rabëni jovëro gatovanovoruomade höjo. \q1 Saꞌae göre göre aribövioho rabëni simano rumoꞌe muoho vaeꞌi öroho naho garuomade höjo. \q1 \v 26 Saꞌae dinöꞌe dinöꞌe raromarue a masijohuro muorovoꞌi avohorovare höjo. \q1 Saꞌare simano vaejarue ariböviohuro gagovorovare höjo \q1 Bada Godꞌo muorovoꞌi God-hu uavëꞌëro böröme namiromo ajamuaje ahuꞌo muorovoꞌi. \m \v 27 David-hu ë jö jajivadëhi ëhi ave amore iae gagovoruomade höjo Iesuꞌo muorovoꞌirovo. A masije niöꞌi Herodꞌo Pontius Pilateꞌo ëho jaburo saꞌa ioroꞌioro rajohuꞌo Israel rajohuꞌo gemuoro gagovare höjo Iesuꞌo muorovoꞌirovo. Iesu jasi muohuremu vaejaje aho höjo. Jero hu uavane höjo huro böröme namiromo ajamuiꞌiröhego. Ëahuꞌo muorovoꞌi gagovoruomade höjo. \v 28 Ëmuoho vaeꞌi gagovare höjo. Röhu urimëꞌi ëhi jiëꞌe muoho jioröhego God jero darugoꞌëro javëꞌëro jasi nimoromo ëhi bamane höjo. \v 29 Bada röhu jaruvoho ë ariböviehu uövuaroho Iesuare jö majëhijëꞌoho iꞌue baeꞌaꞌarujë uövuare jöho jero ëho heromo uehorovoromo no jasi mu vaejarue aho ajamuinego bogo juhuonivoꞌi biririvoromo jasi jöho ma-samaꞌe majëhinövoꞌirarëjo. \v 30 Jasi muemu vaejaje ae Iesuare jöëni riꞌöromo guomo guomoꞌe aribövioho ajëmiromo darugoꞌe mue gö gö vaejego aëro garomo jöho mae uehorovoꞌirarëjo. Ahia minoꞌëjo. \p \v 31 God-are örire ëhi atamu gagorovo jabuhu raromaruoho hijiohijiovamu God-are Aruꞌaho hesi darugohuro ae ahoꞌobëhe jabesi dë vövöbajoꞌoho rarovamu bogo juhuonivoꞌi biririvoromo God-are jöho atobe vaꞌareje. \s1 Iesuare ariböviehu huë baeromo ajamirovonövare jöhoje. \p \v 32 Ëhiꞌamu iae Iesu uehorovarue aribövioho ahoꞌobëhe uehore gemu dë vövöbajoꞌe gemu baeromo bogo uvonövareje: Nasi höromo sivu sivue bahiꞌi aꞌi uvonövareje: Ae ahoꞌobëhe nosi höromo ma-gemuoro bahinövareje. \v 33 Apostle ömoꞌömohuro darugo maꞌo ae majëhiromo uënövareje: Bada Iesu guomoromo riꞌöjëꞌëro hijamu nosi nunëro gavëꞌe javuajëjo. Ëhiꞌoꞌego God-are huë mahuro ë aribövioho ahoꞌo ruahöꞌöjëvonövadeje. \v 34 Ruahöꞌöjëvoꞌego Iesuare aribövioho ahoꞌobëhe i runoꞌe bövie biseꞌe eni jëvonövadeje. Ëhesi bëhoho ae rahu saꞌae o javue ma-jioꞌamëꞌoho imoꞌamoromo monioho ujuohoromo rueromo \v 35 apostle jabesi övore bahinövareje. Bahiꞌego apostle-ho jaburo ganövare Iesuare ae gö gö rabe bogojiamu gavëꞌoho suvuorëminövareje. \p \v 36 Suvuorëmijamu iae ae gemu hesi ihoho Joseph-ro mue gemuoho vaejadeje. Joseph-are iho göho apostle ömoꞌömohuro Barnabas jumuvareje. Barnabas huotovëꞌe hesi bëhoho biriri bojëmaje ahoje. Hesi agano ihoho Levi raje jiadeje. Cyprus saꞌare jioromo rovadeje. \v 37 Rovëꞌëro hiromo saꞌae gö imoromo monioho barueromo apostle jabesi övore bojëmadeje ae suvuorëmiröhego. \c 5 \s1 Ananiasꞌo Sapphiraꞌo sareri sareriꞌe jö majëhijare jöhoje. \p \v 1 Ëhi jiëꞌe mu maho vaejamu röhu ae göëro mu sisëho vaejadeje. A hesi ihoho Ananias jioꞌi hesi vaboro ihoho Sapphira jiadeje. Ananias-ro mu sisëho vaeromo jabesi saꞌaho gö imoromo \v 2 subivëhoromo moni vitu hesi tario bamadoho vaborohuro iae gavadeje. Vituoho hesi tario bamoꞌi vituoho apostle ömoꞌömoho iꞌimëmiromo sarerëmiromo uëvadeje: Saꞌa imode hesi ijo bajoho iae bojëmi barëjëꞌe jevajëjo. \v 3 Bojëmi barëjëꞌe jevajëjamu Peter-ro uavadeje: Ananias Satan-hu dinamijadoho ja rabëni ejahoromo hesi jöho baejane höjo. Nadi God-are Aruꞌahoho sareramiromo saꞌa moni vituoho subivëhoromo tario bamoromo uöꞌibejanëjo: Na saꞌa hesi monioho iae bojëmi barëjëꞌe jevajëjo. \v 4 Saꞌa bogo imane majaroho ëho jasi jiade höjo. Jero jasi gaꞌibejanëjo imavego o bogo. O saꞌa imanevare monioho ahoꞌo jasi jiade höjo. Jero jasi gaꞌibejanëjo ae bojëmavego o jasi maꞌenavego. Röhu ja rabëni ëhioho ëꞌi uehorovane höjo. Ëhi ëꞌanoho ja bogo ma-aemuoho sareramuiꞌi Godꞌo sareramijane höjo. \v 5 Jöho ëhi majahijamu hejëꞌi Ananias saꞌare beromo guomadeje. Guomamu ae ahoꞌobëhe ë jöho hegorovo sisë maro juhuonivareje. \v 6 Amo guomamu a iꞌo ömoꞌömohuro rueromo sinoho niögëro numoromo bavaꞌoromo guavareje. \p \v 7 Guavamu majae 3 hours rabuꞌe barëjamu gagorovo vaborohuro hesi baru guomade jöho bogo hejëꞌe ma-rovadeje. \v 8 Rovamu gagorovo Peter-ro uavadeje: Ave jöho uevego na hejöjo. Saꞌaho imoromo na jemë monioho aveminoꞌe baejarije höjo o göꞌo döre baejarije höjo. Baejarije höjamu sareramiromo uavadeje: Iae ëminoꞌe baejëꞌëro jemesi örire bojëmi barëjëꞌe javuajëjo. \p \v 9 Bojëmi barëjëꞌe javuajëjamu hegorovo Peter-ro uavadeje: Jaꞌo jasi baruohuꞌo jemë rabëni uvarije höjo: Nani Badare Aruꞌahohuro bogo göromo iꞌuoho bojamuiꞌajëromo ëma sareramuijarije höjo. Nadi ëhioho ëꞌibejarijëjo. Aveho gavëjo. Aribövioho jasi baruoho guavëꞌëro aruëre ojanore rovaruoho hejëjo. Jasi sinohuꞌo bavaꞌoromo guavoꞌaruëjo. \v 10 Ëhi uavamu gavëꞌi vaborohuro Peter-are bëhire ma-majioho beromo guomadeje. Guomamu rue a iꞌohuro osare rueromo gavare vaboroho mamiꞌe guomëꞌe jiamu gagorovo amonö bavaꞌoromo hesi baru hesi bëhire guavareje. \v 11 Ëhiꞌamu ekaresiae ahoꞌobëhe o a ioroꞌioroho jabuꞌo ë jöho hegoro sisë maro juhuonivoruomadeje. \s1 Apostle ömoꞌömehu noehu bogo gavarue darugoꞌe mu vaenövare jöhoje. \p \v 12 Ëhi ëꞌëꞌëro iae God-ro ajëmiꞌego apostle ömoꞌömohuro bogo gavarue darugoꞌe muoho ahoꞌobëhe vaeꞌego ae ahoꞌobëhe ganövareje. Ëhiꞌoꞌego Iesuare ariböviohuro God-are amo börömore iojiomoromo amo börömo hesi harada ihe Solomon-are haradare ë gemuoro gagovorovonövareje. \v 13 Gagovoꞌego a ioroꞌioroho jaburo Iesuare aribövioho mae uehorovëvoꞌi röhu juhuonivoromo bogo ëma gemuoroho vaꞌo raromonövareje. \v 14 Bogo ëma gemuoroho raromoꞌi röhu ae magonahe göꞌo göꞌo ahoꞌobëhe Bada mae uehorovoromo Iesuare ariböviohuꞌo aevoromo gemu mae raromo jijihonövareje. \v 15 Ëhi jiëꞌe mu masijoho rovëꞌego aëro guomo guomoꞌe aribövioho örire ujuoho ruenugoromo momoröꞌöjarue röho nu anoꞌe göre göre ë bahinövareje Peter rovaꞌego hesi övehu bogo ajëmijëꞌoho röhu hesi maja aruꞌahohuro bamëvego marëꞌiröhego. \v 16 Ëhiꞌoꞌego ae ahoꞌobëhe Jerusalem-nörire amo göre göre raromarue aribövioho jaburo guomo guomoꞌe ariböviohuꞌo aruꞌaho sisëhu simano sisë vaejëhëꞌe ariböviohuꞌo ujuoho rueꞌego apostle ömoꞌömohuro jabumë ahoꞌobëhe ajëmiromo avohëvonövareje. \s1 Jew rajo a masijehu Iesuare apostle aribövi sisë vaejëvare jöhoje. \p \v 17 Ëhiꞌamu gagorovo iae Jew rajo priest börömohuꞌo hesi aemoꞌaeme Sadducee ariböviohuꞌo ëho jaburo apostle jabesi mu maho garomo dë vörönimareje. \v 18 Dë vörönimoromo riꞌöromo apostle aribövioho guduamëvoromo ujuoho vaꞌoromo savoji gagore ioꞌamamu sisë ariböviohuꞌo gemuore raromareje. \v 19 Savoji gagore raromamu vahiromamu gagorovo Badahu nugöꞌöjade anerahuro rueromo ojoho jiovëhoromo apostle aribövioho söjëvo vaꞌoromo amonö höröjadeje. Höröromo uëvadeje: \v 20 Vaꞌirarijoho God-are amo börömoro riravoromo Iesu uehorovoromo mae raromoꞌiröhe öri hesi jöho majëhirego ae ahoꞌobëhe he barëꞌirarëjo. \v 21 He barëꞌirarëjamu hegorovo vaꞌoromo sisonuvamu gagorovo God-are amo börömore ajio riravoromo aevoromo Iesuare jöho majëhijareje. \p Ëhiꞌamu Jew rajo priest börömohuꞌo hesi ariböviohuꞌo ëho jaburo rueromo Jew rajo a duvahoho ahoꞌobëhe jöe nugöꞌöromo uëvareje: Jew rajo a masijoho ahoꞌobëhe ro gemuoro gagovorego no jöe mevoꞌirarëjo. Mevoꞌirarëromo jöe nugöꞌöromo police-oho uëvareje: Savoji gagore aribövioho sö ujuoho ruehëjo. \v 22 Sö ujuoho ruehëjamu hegorovo vaꞌoromo gavare savoji gagoroho apostle aribövioho bogojëvamu gagorovo vuonoröꞌö rueromo Jew rajo a masijoho uëvareje: \v 23 Noro vaꞌoromo gavare höjo savoji gago hesi ojoho tugoho titimoꞌamëꞌëro muebejarue aribövioho ojore ojore atovoromo riravoruomamu gëgorovo ojoho jiovoromo osare vaꞌihö gavare höjo Iesuare aribövioho bogojëvamu. \v 24 Ëhi uëvamu hegorovo God-are amo börömo atovaje police böviohuꞌo priest masijohuꞌo uvareje: Diehi jiëꞌëro bogoꞌe höjo. \v 25 Bogoꞌe höjamu ae gemuëro rueromo uëvadeje: Jöe hehëjo. Savoji gagore ioꞌamarije aribövioho jaburo God-are amore riravoromo ae ahoꞌobëhe jöe röjëhijaruëjo. \v 26 Röjëhijaruëjamu hegorovo rue police böviohuꞌo hesi bëhire raromarue ariböviohuꞌo ëho jaburo apostle ömoꞌömoho sö ujuoho rueꞌi vaꞌareje. Vaꞌoromo uvareje: Noehu jabumë guduamëvëꞌoho ae ahoꞌobëhe no göromo bijönimoromo munëro vajamuiꞌaruëromo juhuonivoromo apostle bogo guduamëvëꞌe ma-sö ujuoho rovareje. \p \v 27 Ujuoho rueromo Jew rajo a masijo jabesi nunire rëmamu ë riravareje. Riravamu gagorovo priest börömohuro uëvadeje: \v 28 Noro darugoꞌe jöho mamiꞌe bojëmiromo jemë uëvare höjo: Iesuare ihoroho bogave gemu aho jöho röjëhiꞌirarijëjo. Röhu jemëro jemesi jö sisëho röjëhiꞌi arijamu Jerusalem amo rajoho ae ahoꞌobëhe heruomëꞌe höjo. Ëhiꞌoromo nimarujëjo Iesu anamu guomade mu hesi iꞌuoho noro baeꞌiröhego. \p \v 29 Ëhi uëvamu hegorovo Peterꞌo apostle ioroꞌiorohuꞌo jaburo uëvareje: Iae no hejaruëjo röhu jemesi jöho gö jioꞌi God-are jöho gö jioꞌego ëhuni nomë God-are jöho ejahoꞌejarëjo a jöho bogajo. \v 30 God nosi hijo mionoꞌo muebeꞌamonövade ahuro Iesu ajamamu guomoromo riꞌöjade höjo jemëro hu ijore ano taemamu guomëꞌëro. \v 31 Riꞌöjamu God-ro hesi ihoho döro bamoromo uavade höjo: Rojo nasi övo manö hijëjo. Hiromo ae ahoꞌobëhe jabesi böröme namiromo maro bamëvoꞌirane aho jionëjo. Ëhi jioromo öroho jiovëhego Israel rajoho jaburo uehoro sisëho vuonugego God naro jabesi sisëho dejonö buꞌöjëhoꞌirode höjo. \v 32 God-ro ëhi jiëꞌe muoho vaejamu nosi nunëro gavëꞌëro ë hesi jöho ae majëhijarue höjo. Röhu bogo no gemu majëhiꞌi God-are Aruꞌahohuꞌo ajamuiromo ae majëhijaje höjo. Ae rahu God-are jö ejahëꞌoho Aruꞌahoho God-aro baejarue höjo. Amo huꞌo ajamuiromo ae majëhijaje höjo. \p \v 33 Ëhi uëvamu hegorovo rue Jew rajo a masijohuro vöröꞌiraeromo apostle ömoꞌömoho muoꞌamojöro uvoruomadeje. \v 34 Uvoruomamu jabesi ae gemuëro jöe jövoꞌi riꞌöjadeje. Ëa hesi ihoho Gamaliel jiadeje. Hu Pharisee ae jiadeje. Hu Jew rajo jögoru öri röjëhijaje ae jiamu ae ahoꞌobëhe hesi örire mae uehorovoruomadeje. Ëaho Gamaliel-ro riꞌöromo a masijo ioroꞌioroho uëvadeje: Ëaribövioho roriꞌo sö vaꞌego na jö harihe majëhijego evaro sionëro sö ruerëjo. \v 35 Sö ruerëjamu sö ujuoho vaꞌamu evare uëvadeje: Israel rajomë rue Iesuare aribövi muoꞌamoꞌi uvarujoho o jabesi örire rabe rabe vaeꞌi uehorovëꞌoho nadi nuni rumoꞌoho ma-vaeꞌi uehorovo avohoromo vaerëjo. \v 36 Ëhesi bëhoho rabëni ma-bisemu urimo ae gemu hesi ihoho Theudas-ro rovade höjo. Rueromo ae uënövade höjo: Na a böröme jevajëjo. Ëhi uëꞌego ae ahoꞌobëhe 400 rabuꞌe hesi ijore ijore jijihonövare höjo. Hesi ijore ijore jijihojuvo aëro Theudas anamu guomamu hesi aribövioho ahoꞌobëhe arua anumiae vaꞌoruomamu hesi muoho sisërë barëromo bogojiade höjo. \v 37 Ëhi ëꞌëꞌëro saꞌare a jabesi iho baeruomade majare ae gö hesi ihe Judas Galilee saꞌa rajohuro rovade höjo. Rueromo jöe majëhiromo jabesi simanoho huotovëhëꞌëro ae ahoꞌobëhe hesi ijore ijore jijihonövare höjo. Jijihamu aëro Judasꞌo anamu guomamu ë hesi aribövioho ahoꞌobëhe arua anumiae vaꞌo barëjade höjo. \v 38 Vaꞌo barëjëꞌego ëhuni naro ave jöho majëhiromo uëvajëjo: ËIesuare aribövioho ma-nunëremu gëromo vuororëmirëjo. Ëhesi bëhoho rabëni jabuhu vaeꞌi nimoruomaje muoho ma-a jabesi mu jiajoho Theudasꞌo Judasꞌo jabesi muehu sisërëjadëhi Iesuare aribövi jabesi muohuꞌo ëhi sisërëꞌajëjo. \v 39 O God-hu bojëmade mu vaejaruohuro jemë jabumë bogo iosirëmi varijënoho jëvajëjo. Iosirëmiꞌiëꞌoho uvoꞌaꞌarujëjo: Nani no ae göꞌo muorovaruëꞌi gaꞌaꞌarujëjo Godꞌo muorovëvoꞌiramu. \p Jöho ëhi majëhamu hegorovo ë Jew rajo a masijohuro ejahoruomadeje. \v 40 Ejahoromo ae uëvamu apostle aribövioho osaëro sö rovareje. Sö rovamu gagorovo hisuebijëvojöro uëromo apostle-ho uëvareje: Ijoho bogave Iesuare ihoroho jöho aho majëhiꞌirarijë uënugoromo jiovo rëmöꞌöjareje. \v 41 Rëmöꞌöjamu uvareje: God-ro no mae uehorovavuëꞌëro ëhuni hu uvajëjo: Noehu Iesuare jöëni iꞌu baejaruoho iae eni javuajëromo nimorohobe Jew rajo a masijehu jiaruire jioromo vaꞌareje. \v 42 Vaꞌëꞌëro Iesuare jö mae majëhinövaroho bogo vuonugoꞌi majae ëhi God-are amo börömore vaꞌoromo jabesi osare osare vaꞌoromo ae uënövareje: God-hu uavëꞌëro böröme namiromo ajamuaje aho iae Iesu höjo. Jöho ëhi majëhiromo ë hesi öroho röjëhinövareje. \c 6 \s1 Ae ahoꞌobëhe 7-hu ekaresia ajëmiromo moni mu muebejëhoröhego ekaresiaehu baejëvare jöhoje. \p \v 1 Ëhiꞌamu ae magonahe ahoꞌo ro Iesuare aribövi gemuoro havobe vaꞌamu börömoraejadeje. Börömoraejamu Greece huëhu atarue Iesuare ariböviohuro dë vörönëgamu jöe atoromo uvareje: Ijo bajo magonaho doru majae ëhi suvuorëmijaruoho nosi Greece huëhu atarue magonahoho ijo bajoho bogo avoho baejarue höjo. \v 2 Ëhi atamu hegorovo apostle ahoꞌo 12-ho jaburo Iesuare ae magonahe ahoꞌobëhe gemuoro gagovojöro jöe nugöꞌöjareje. Jöe nugöꞌöjamu ro gemuoro gagovamu gagorovo uëvareje: Apostle nosi muoho God-are jö majëhijaruoho höjo. Noehu God-are jö majëhijaruoho bogo avoho maꞌenoꞌi moni suvuorëmijarue muohuꞌo vaejëꞌoho ëho bogo maho höjo. \v 3 Aganomë bogo maho jiëꞌe jiaje ëhuni gaꞌirarije di aho ae ahoꞌobëhe uvarujoho: God-are Aruꞌahohuro dë vövöbajoꞌere rarovëꞌëro jabumë simano mae uehorovarue aribövioho hö uvarujoho ëhi jiëꞌe aho ahoꞌobëhe 7 ëminoꞌe jabesi ihoho uövuego noro ë moni muro bamëvego jabumë ëho muebeꞌirarëjo. \v 4 Ëaribövioho 7 jaburo suvuorëmiꞌiröhe muoho muebeꞌiramu noro ë muoho vuonugoꞌi God-are örire jöe atoromo hesi jöho majëhinövoꞌejarëjo. Ëhuremu uehorovonövoꞌejarëjo. \p \v 5 Apostle-ho jaburo ëhi majëhijamu hegorovo ae magonahe ahoꞌobëhe uvareje: Jö mae höjo. Jö mae hö uvoromo ejëhoromo Stephen baejareje. Stephen Iesu mae uehorovo avohamu God-are Aruꞌahëro rumorovëꞌe ae jiadeje. Stephen baeromo Philip Prochorus Nicanor Timon Parmenas Nicolaus ëho jabuꞌo baejëvareje. Nicolaus mamiꞌe Antioch amore jioromo rovadeje. Urimoho bogo Jew rajo jiadoho ijonö Jew rajo muoho baejadeje. \v 6 Ëaribövioho 7 baejëvonugoromo sö ujuoho vaꞌoromo apostle jabesi nunire rëmareje. Jabesi nunire rëmamu apostle-ho jaburo jabesi jöëni God-are örire jöe atoromo öve simanore bamëvareje ë ijo bajo suvuorëmiröhe muoho vaeröhego. \p \v 7 Ëhi ëꞌëꞌëro God-are jöho Jerusalem ame bövioho rumorovamu Iesuare ae magonahe Jerusalem raromaruoho ae ahoꞌobëhe jiobe vaꞌadeje. Ae ahoꞌobëhe jiobe vaꞌojuvo Jew rajo priest ae ahoꞌobëhe Iesuare jöho aevoromo ejahareje. \s1 Jew rajo a masijehu uëvamu Stephen guduamare jöhoje. \p \v 8 Ëhiꞌamu iae God-ro Stephen mabëhe ajamiromo darugoho bojamiꞌego ëhuro bogo gavarue darugoꞌe mu masije gö gö ae ahoꞌobëhe jabesi nunire vaenövadeje. \v 9 Mu masijoho vaejamu Jew rajo a ioroꞌiorohuro riꞌöromo Stephen-are jöho ahoꞌahamijareje. Jö ahoꞌahamijare aribövioho ioroꞌiorohuro Cyrene amore Alexandria amore jioromo rovëꞌëro Jerusalem raromoromo Jew rajehu God rajahijarue osae gemuore gagovoromo God rajahinövareje. Ëosa hesi ihoho Jiovo Rëmöꞌöjëꞌe Aribövi Jabesi Osaho jiadeje. O ioroꞌiorohuro Cilicia saꞌare Asia saꞌare jioromo rovëꞌëro raromareje. Ëaribövioho jabuꞌo Stephen-are jöho ahoꞌahamareje. \v 10 Ahoꞌahamiꞌego God-are Aruꞌahohuro Stephen simano mae bojamiꞌego huhu jövaje jö ahoröhoho bogo eni jëvonövadeje. \p \v 11 Bogo eni jëvamu gagorovo jabumëro a ioroꞌioroho ijo bajoho bojëmiromo uëvareje: Jemëro ae ahoꞌobëhe sarerëmiromo uërëjo: Noro hejare höjo Stephen-ro Mosesꞌo Godꞌo jabesi jöho sisëꞌi jövavamu. \v 12 Ëhi majëhiromo Jew rajo a duvaho jabesi o jögoru öri röjëhijarue aribövi jabesi o ae magonahe ahoꞌobëhe jabesi dë vövöbajoꞌoho huotovëhamu dë vörönimoruomadeje. Dë vörönimoruomoromo rueromo Stephen guduamo bavaꞌoromo Jew rajo a masijo jabesi nunire nugareje. \v 13 Jew rajo a masijo jabesi nunire nugoromo a ioroꞌioroho sö rovareje jaburo ë a masijo jabesi nunire Stephen-are jöho sarerëmiröhego. Sö rovamu ëho jaburo Jew rajo a masijoho sarerëmiromo uëvareje: Ave iahuro God-are osa börömoho sivoromo Moses-hu bojamuijade jögorohuꞌo sivemu sivaje höjo. \v 14 Ëhesi bëhoho noro hejare höjo Stephen-ro uvamu: Nazareth rajoho Iesuro God-are osa börömoho dadovoromo Moses-hu bojamuijade muoho ahoꞌo tugohoꞌi mu iꞌe bojamuiꞌajëjo. Stephen-ro ëhi jiëꞌe jö sisëho jövamu hejare höjo. \v 15 Sarerëmiromo ëhi majëhijamu hegorovo rue Jew rajo a masijohuro Stephen gemu ërimahoromo gavareje hesi nu anoꞌoho anera jabesi nu anoꞌo vaꞌëne jiamu. \c 7 \s1 Israel rajehu God-are jö bijönimobe rovare jö Stephen-hu majëhijadohoje. \p \v 1 Anera jabesi nu anoꞌo vaꞌëne jiamu gagorovo priest börömohuro Stephen uavadeje: Jasi jö sisë uövuaruoho ë jöho na ma jöe o sareri jöe höjo. \p \v 2 Mae o sareri jöe höjamu hegorovo Stephen-ro uëvadeje: A duvahohuꞌo agano ioroꞌiorohuꞌo naehu jö harihu majëhiꞌiëꞌajoho hehëjo. Urimëꞌi God-ro nosi hije Abraham-are nunire rovade höjo. Uꞌemu Abraham-ro Haran saꞌare vaꞌiröhëro ë hesi urimo Mesopotamia saꞌare hijamu evare God ajiꞌere hijaje ahuro hesi örire rovade höjo. \v 3 Rueromo uavade höjo: Jasi aganoho saꞌaho vuonugoꞌi naehu röjahiꞌirode saꞌahuro ëhuro vaꞌonëjo. \v 4 Ëhi uavamu hegorovo Chaldea saꞌaho vuonugoꞌi Haran saꞌare vaꞌoromo ë hijade höjo. Hiromo hesi vavuoho guomamugo God-ro uavamu ave jemëhu raromaruje saꞌare ro hijade höjo. \v 5 Rueromo hijamu evare majaroho God-ro saꞌaho bogo gö bisemu vaduꞌoho bojamade höjo. Bogo bojamiꞌi aꞌi mae majahiromo uavade höjo: Uꞌemu bojëmiꞌejöjo jaꞌo jasi ujohuꞌo ave saꞌaho baeꞌirarijego. Abraham harihu rumoꞌe jiëꞌe röhu God-ro ëhi jövade höjo. \v 6 Ëhi uaromo uavade höjo: Jasi ujo ömoꞌömoho saꞌae göro vaꞌo raromoruomoꞌajëjo. Raromoꞌiramu ë saꞌa rajohuro iꞌuꞌe mue huë vavaene bojëmiꞌiramu jabesi darugoremu raromoromo huë vavaene baebe vaꞌojuvo vadune ahoꞌobëhe 400 barëꞌajëjo. \v 7 Barëꞌiramu jemesi ujo ömoꞌömehu vaejöro iꞌuꞌe mu bojëmaje aribövioho God naro gëromo iꞌue mana bojëmiꞌejöjo. Iꞌue bojëmiꞌiramu evare jasi ujo ömoꞌömohuro riꞌöromo ë saꞌare jioromo rueröhoho ro ave diröꞌore na rajehiruomoꞌajëjo. \v 8 Ëhi mae uanugoromo uavade höjo: Jasi a jabesi sinoho tarivoꞌamobe vaꞌonövorëjo. Ëhuro na uvoꞌirode höjo: Nasi aribövie jëvajëromo muebejëvoꞌirode höjo. Jaꞌo jasi ujo ömoꞌömohuꞌo jemëro ëhi ëꞌonövorëjo. Ëhi uavëꞌëro ijonö Abraham-ro harihoho Isaac baeromo hurae gemu barëjamu gagorovo sinoho tariojahamu God-are harihuraejade höjo. Ëhiꞌamu ijonö Isaac-ro harihoho Jacob baeromo hesi sinoho ëhi tariojahade höjo. Ëhiꞌamu ijonö Jacob-ro hesi harihe ahoꞌobëhe 12 nosi hijo mionoꞌo jabesi sinoho ëhi tarivëhobe rovade höjo. \p \v 9 Ëhijo mionoꞌohuro masijoraeromo Joseph-are mu mahuni dë vörönëgamu hu ae gö imëvoromo mana baejare höjo. Mana baejamu rue imare ariböviohuro Joseph baeromo Egypt saꞌare abuejare höjo. Abuejamu God-ro Josephꞌo gemu mae juvade höjo. \v 10 Josephꞌo gemu mae juvoromo Joseph-ro vavaene baeꞌego gagoro ajamiꞌego mae hinövade höjo. Mae hijamu God-ro hu ajamiromo huë mae uehoro mae bojamiꞌego mu mae vaenövade höjo. Mu mae vaejamu gagorovo Pharaoh Egypt saꞌare simano vaejaje ahuro Joseph-are muoho garomo rajahiromo uavade höjo: Nasi Egypt saꞌaho o bövie biseꞌe avoho muebejehonëjo. \v 11 Ëhi uavamu muebebe vaꞌëꞌëro irunoꞌe bogojiego ëma raromarue majaho rovamu ae ahoꞌobëhe nume Egypt saꞌare ave Canaan saꞌare raromaruohuro huë vavaeni döro raromare höjo. Raromoromo nosi hijo mionoꞌohuro ie nahoromo gavare höjo bogojiamu. \v 12 Ie bogojiamu gagorovo Jacob-ro hejade uvavamu: Nume Egypt saꞌare irunoꞌe iae jiajëjamu hegorovo hesi harihu ömoꞌömoho uëvade höjo: Egypt saꞌaro abueromo irunoꞌe imoromo ujuoho ruerëjo. Ruerëjamu aevoromo Egypt abuejare höjo. \v 13 Abuejëꞌëro vuonoröꞌöromo Canaan saꞌare rojomareje. Rojomëꞌëro röhu maho Egypt abuejamu gagorovo Joseph-ro huruohoromo uëvade höjo: Na jemesi öe jevajëjo. Ëhi uëvamu Egypt saꞌare simano vaejaje ahuro Joseph-are agano jabesi jöho hejade höjo. \v 14 Hejamu Joseph-ro jöe nugöꞌöromo vavuoho uavade höjo: Jaꞌo agano ioroꞌiorohuꞌo Egypt saꞌaro ruerëjo. Ëaganoho ahoꞌobëhe 75 ëminoꞌe jiade höjo. \v 15 Jöe nugöꞌöjamu hegorovo Jacobꞌo hesi aganohuꞌo Egypt abueruomade höjo. Abuejëꞌëro ë vuovëvade höjo. \v 16 Vuovëvamu jabesi sinoho vuonoröꞌö ujuoho rojomoromo Shechem amore ë guavare höjo mamiꞌe jabesi hije Abraham-ro Hamor rajo aribövioho monie bojëmiromo ë saꞌaho imëꞌëro. \p \v 17 Guavamu nosi hijo mionoꞌe Egypt raromaruohuro ae ahoꞌobëhe jiobe ruejuvo God-hu mamiꞌe hesi ujo ajëmiꞌi Abraham uavadëhi ëhi ajëmiꞌiröhe majaho dunovade höjo. \v 18 Dunovamu gagorovo saꞌare simano vaejaje ae gö Joseph bogo gavadohuro riꞌöromo Egypt saꞌaho muebejade höjo. \v 19 Egypt mueberomo nosi aribövioho sarerëminövade höjo. Sarerëmiromo nosi hijo mionoꞌoho sisë vaejëvoromo uëvade höjo: Jemesi harihu ininoho amonö bahiromo ëhuro vuonugoꞌamego vuovëhoꞌirajo. Uëꞌego ëhi ëꞌonövare höjo. \v 20 Ëhiꞌamu Moses rahade höjo. Aharihu hesi nu anoꞌoho mabëhe jiade höjo. Nu anoꞌoho mae jiamu hesi vëmu vavuꞌohuro jabesi osare muohojuvo manaere niöꞌi gemu barëjade höjo. \v 21 Manaere niöꞌi gemu barëjamu gagorovo amonö banugare höjo. Banugamu gagorovo saꞌare simano vaejaje a hesi abojohuro rueꞌi gavade Moses raromamu gagorovo baeromo vaꞌo hesi muohade höjo. Muohamu böviraejade höjo. \v 22 Böviraejamu Egypt rajohuro jabesi mu mae jö mae bövie biseꞌe röjahijamu bae barëjade höjo. Bae barëjëꞌëro jö börömo jövoromo mu masijo vaeꞌamaje ae jiade höjo. \p \v 23 Ëhiꞌojuvo Moses vadune ahoꞌobëhe 40 barëjamu gagorovo huro uehorovoromo uvade höjo: Jaruvoho na vaꞌoromo nasi Israel rajo aribövioho gëꞌejöjo gëꞌi diehi raromego. \v 24 Ëhi uvonugoromo vaꞌi gavade Egypt raje ae gemuëro Israel raje ae gemu hesi örire mu sisë vaejamu gagorovo Israel rajoho ajamiromo Egypt rajoho iꞌue mana bojamiromo ano bamade höjo. \v 25 Ano bamoromo uvade höjo: Nani nasi ariböviohuro uehorovoromo uvarue höjo: God-ro nörö uaꞌiramu nöröro no ajamuiꞌiramu avare darugore raromaruoho vuonugoꞌi vaꞌo mae raromoꞌejarëjo. Ëhi uvarue hö uvadoho bogo ëhioho jiade höjo. \v 26 Ëhiꞌëꞌëro nërö Moses-ro gavade höjo Israel raje niöꞌiro muororovamu. Muororovamu gëgorovo ahëvëꞌi uëvade höjo: A niöꞌimë agane gemuoho jëvajëjo. Röhu jemë rabëni muorovarujëjo. \v 27 Ëhi uëvamu hegorovo mu sisë vaejade ahuro riꞌöromo Moses övëro roriꞌo biduohöꞌöromo uavade höjo: Ja raro uaꞌego böröme vaeromo nosi muoho garomo ahavuanuëjo. \v 28 Ja nëri Egypt rajo ananëhi na ja ëhi anegoꞌiro ëꞌanuëjo. \v 29 Ëhi uavamu hejëꞌi Moses-ro Egypt saꞌare jioromo juꞌebiromo vaꞌadoho vaꞌo Midian saꞌare ë hijade höjo. Ëhiromo harihe niöꞌi ömëvade höjo. \p \v 30 Harihe niöꞌi ömëvoromo hijuvo vadune ahoꞌobëhe 40 barëjamu Moses-ro a rumoꞌe saꞌare Sinai dahoru bëhire namiꞌi gavade höjo ijo hisue vënehu ravoꞌego anerae gemu ririre hijamu. \v 31 Ëhijamu gagorovo tiöromo avoho gaꞌi bëhire vaꞌihö hejade höjo Badaro uavavamu: \v 32 Na jasi hijo mionoꞌe Abraham Isaac Jacob muebejëvaje aho God jevajëjo. God jevajëjamu hegorovo Moses-ro avoho gaꞌiëꞌadoho juhuonivoromo butubutumoromo bogo avoho gavade höjo. \v 33 Bogo avoho gavamu Badaro uavade höjo: Ave saꞌaho nasi saꞌae jiaje na mae uehorovevoromo höru guduoho jijövëjo. \v 34 Naro iae gëvode höjo nasi ariböviohuro Egypt saꞌare sisëꞌi raromamu gavëꞌi hejode höjo jabumë haraꞌuavavamu. Ëhuni na ruvebijëꞌe jevajëjo jabumë ajëmego sisëꞌi raromaruoho vuonugoꞌi mae raromoröhego. Ëhi jiëꞌe jiaje riꞌöjego na ramöꞌöjego Egypt saꞌaro vaꞌëjo. God-ro Moses-are örire ëhi uavade höjo. \p \v 35 Ëaho iae Moses höjo. Urimëꞌi Israel rajo ariböviohuro ë ae gemuoho bijönimoromo uaruomade höjo: Ja raro uaꞌego böröme vaeromo nosi muoho gavanuëjo. Israel rajo ariböviohuro Moses ëhi bijönimoruomamu God-ro hu baejade höjo. God-ro hu baeromo mu börömoho bojamade höjo. Ëhesi bëhoho God-ro uavamu vënehu ravade ijo hisu ririre hijade anerahuro Moses nugöꞌöjamu Egypt saꞌare abueromo a böröme namiromo Israel rajo aribövioho vavaene jëvamu baejëvoromo maro bamëvade höjo. Ëhi jiëꞌe mu börömoho God-ro Moses bojamade höjo. \v 36 Ëae gemuoho Moses-ro Egypt saꞌare hiromo bogo gavarue vöröꞌe muoho vaeꞌamoromo Israel rajoho Egypt saꞌare jioromo söjëvo vaꞌadoho vaꞌo jovo eꞌure jovo ihe Kavuëꞌe Jovore darugoꞌe muoho vaeromo söjëvo vaꞌadoho vaꞌo a rumoꞌe saꞌare darugoꞌe muoho vaeꞌamobe vaꞌojuvo vadune ahoꞌobëhe 40 barëjade höjo. \v 37 Ëae gemuoho Moses-ro Israel rajoho uëvade höjo: God-hu na remöꞌöjamu rovodëhi jö hesiro baeromo majëhiꞌiröhe a göhuꞌo huro ëhi nugöꞌöꞌiramu rueꞌaꞌajëjo. Hu jemesi saꞌa raje jioꞌaꞌajëjo. Ëhi uëvade höjo. \v 38 Ëae gemuoho Moses Israel rajehu a rumoꞌe saꞌare gagovoromo raromaruire huꞌo ë gemuore hijade höjo. Hu Sinai dahorure hiromo anera hesi jöho baeromo anumiae abo hijo mionoꞌoho majëhinövo numeho jabesi jöho aruhiae ajio aneraho majahinövade höjo. A iꞌovëvoꞌiröhe jöho God-aro baejade höjo nosi örire bojamuiꞌiröhëro. \p \v 39 Ëhi ëꞌamu nosi hijo mionoꞌohuro Moses-are jöho bogo ejahare höjo. Bogo ejahoꞌirögoro aꞌi Moses juahamiromo Egypt saꞌare vuonoröꞌö vaꞌirögoro ëꞌare höjo. \v 40 Vaꞌirögoro Aaron uaruomade höjo: Inömoho avohoꞌamego no ëho masije hö uvoromo jabesi ijore ijore jijihoꞌirarëjo. Aꞌi Moses söjavuo rovade aho no bogo gavaruëjo hu dinöꞌe höjo. \v 41 Ëhi atonugoromo cow harihu nu anoꞌo vaꞌëne inömoho avohoromo uvare höjo: Ave inömoho darugoꞌego ma-hu gemu uehorovonövoꞌejarëjo. Ëhi uvoromo mie muoꞌamoromo vëniro mueromo rajahiromo bahijahare höjo. Jabumë övehu avohare inömoho ëho uvare höjo: Börömoho höromo hesi ihoro söröho ijare höjo. \v 42 Ëhiꞌamu gagorovo God-ro jabesinö dejoho buꞌöromo uëvade höjo: Jemëro jije mujöre ëho rajëhibe vaꞌorëjo. Jemëhu nëgajëhi ëhi ëꞌorëjo. Ëhesi jöho jö God-aro baeromo majëhinövare aribövi jabesi surire jajivoromo uvëꞌe höjo: God-ro uëvajëjo: Israel rajomë mie muoꞌamoromo vëniro mueromo bahibe a rumoꞌe saꞌare vadune ahoꞌo 40 jijiharije höjo. Na jemë na rajehiꞌi ëꞌarije höjo. Bogajo. \v 43 Aꞌi ae gö jabesi god ihe Moloch ë hesi niögu javuoho baeromo jijiharije höjo. Ae gö jabesi god ihe Raphan hesi jiji nu anoꞌoho baeromo jijiharije höjo. Ëinömo sisëho jemesi övëro avohoꞌamarije höjo uvene aho röjahiꞌirarijëro. Ëhuni na jemë rëmöꞌöꞌejöjo öre ëgoro vaꞌoromo Babylon iosiramiromo roriꞌo vaꞌo raromoꞌirarijego. God-are surire jöho ëhi jajivëꞌe höjo. \p \v 44 Nosi hijo mionoꞌehu a rumoꞌe saꞌare raromo jijiharevare evare God-are niögu javu börömoho jabesi örire jiade höjo jaburo ëho garomo uvoröhego: God-ro noꞌo gemu mae juvaje hö uvoröhego. Ëjavu vaeröhe hesi öroho God-ro röjahijamu Moses-ro ëho garomo ae uëvamu ëhi vaejare höjo. \v 45 Vaejamu nosi hijo mionoꞌohuro baejare höjo. Baejëꞌëro vuovëvamu jabesi ujoho jaburo baejare höjo. Baeromo Joshua-are ijore vaꞌoromo ave saꞌare rueromo gavare höjo urimore raromare aribövioho God-ro bisihöꞌöjëvamu gagorovo ave saꞌaho baeromo javu börömoho ë bamare höjo. Bamamu javuoho ë jiobe ruejuvo David-ro böröme namiromo Israel muebejëvade höjo. \v 46 Muebejëvoromo mu mae vaeromo God-ro hu mae uehorovamu uvade höjo: Na negajëjo javu maho vaejego Jacob muebenövade aho God-ro ë hiröhego. \v 47 Röhu hu bogo aꞌi Solomon-ro God-ni javu maho vaejahade höjo. \p \v 48 Ëhi ëꞌade höjo röhu God dö mare hijajëro aehu övehu vaejaharue osaroho bogo hijaje höjo. Osare bogo hijaje jöho jö God-aro baeromo majëhinövade ahuro jajivoromo uvëꞌe höjo: \q1 \v 49 Badaro uvavohijajo: Na hijajoho öꞌidöre höjo. \q1 Höroho saꞌare bamaje höjo. \q1 Ëhi jiëꞌoho diehi jiëꞌe javue nanioho vaerëjo. \q1 Nuhoꞌirode osaho dinöꞌe avohorëjo. \q1 \v 50 Jemë bogo eni jëvoꞌajëjo naro nasi övëro ave inömoho ahoꞌobëhe bamëꞌëro jevëꞌëro. \m God-are surire ëhi jajivëꞌe höjo. \p \v 51 Sareri hiaꞌi biririꞌe aribövie jëvajëjo. Dë vövöbajoꞌoho gö gö uehorovaruje aribövie jëvajëjo. Hiaꞌe tugohëꞌe aribövie jëvajëjo. Jemesi hijo mionoꞌehu ëꞌonövarëhi ëhi ëꞌaruje höjo. God-are Aruꞌahoho bijönimobe rovaruje höjo. \v 52 God-are jö majëhijarue aribövioho jemesi hijo mionoꞌoho rabuꞌe aribövioho bogo sisë vaejëvare höjo. Mami göꞌe God-ro ae rëmöꞌöjamu jaburo ae majëhiromo uëbe rovare höjo: God-are mu ma vaejaje aho rueꞌaꞌajë uëvare höjo röhu jemesi hijo mionoꞌohuro muoꞌamare höjo. O avevejöꞌe jemëro God-are mu ma vaejaje aho a sisë jabesi övore bojëmamu anare höjo. Ëho jemesi sisë höjo. \v 53 Jemesi jöëni aneraëro jö börömoho God-aro baeromo bojëmare höjo. Röhu jemëro bogo ejaharije höjo. \s1 Stephen munëhu vajamiromo ano bamare jöhoje. \p \v 54 Stephen-ro jöho ëhi majëhijamu hejëꞌi Jew rajo ariböviohuro hesi örire dë vörönëgamu vöröꞌiraeromo ane vuogigimoruomadeje. \v 55 Ane vuogigimamu God-are Aruꞌahohuro hesi darugohuro Stephen-are dë vövöbajoꞌere rarovamu öꞌidöre sioroho gavadeje God ajivoꞌego Iesuro God-are övo manö namijamu. \v 56 Iesu ë namijamu gagorovo uëvadeje: Arueho gahëjo. Na gavajëjo öꞌidöho arorovoꞌego God-are A Mahuro hesi övo manö namiꞌego. \p \v 57 Ëhi uëvamu hejëꞌi rueho jaburo jöꞌe dadovoromo hiaꞌe övo hitahiëro tugohoromo ma-darugoꞌo tutuvo rueruomoromo Stephen ruë numë babaꞌamoromo riravareje. \v 58 Riravoromo jagu bavaꞌoromo roriꞌo nugoromo munëro vajamiruomadeje. Munëro vajamiꞌirögoro urimo utahoꞌamojöëni niögoho jövo bahiruomadeje a iꞌe gemu Saul-ro muebejëhoröhego. \v 59 Niögoho bahinugoromo munëro vajamemu vajamijamu Stephen-ro uavadeje: Bada Iesu nasi aruꞌahoho baejehego jasi örire öꞌiröjo. \v 60 Ëhi uanugoromo ague aho hiromo ma-darugoꞌo uvadeje: Bada ave aribövi jabesi sisëho uehorovoromo vuonugëhëjo. Ëhi uvoromo guomadeje. \c 8 \p \v 1 Stephen guomamu gagorovo Saul-ro uvadeje: Stephen anaroho iae mae höjo. \s1 Saul-hu ekaresia sisë vaejëvobe juvade jöhoje. \p Ëhiꞌamu evare majare aëro aevoromo ekaresiae Jerusalem raromaruoho mu sisë bëhe vaejëvonövareje. Vaejëvamu Iesuare aribövioho ahoꞌobëhe Jerusalem jioromo huruomoromo adovoromo vaꞌo Judea saꞌare Samaria saꞌare diröꞌe göro göro raromobe vaꞌareje. Apostle ömoꞌömohuremu ëhi ë Jerusalem raromareje. \v 2 Amo God uehorovarue a ioroꞌiorohuro Stephen-are jöëni darugoꞌo nierusuburuꞌe bamoromo hesi sinoho guavareje. \p \v 3 Guavamu Saul-ro ekaresiae ahoꞌobëhe ijumëvoꞌi ëꞌonövadeje. Ijumëvoꞌirögoro osare osare vaꞌoromo Iesuare aho magonahoho guduamoꞌamoromo ruho ujuoho rueromo savoji gagore ioꞌamonövadeje. \s1 Philip-hu Iesuare jö bavaꞌoromo Samaria saꞌa rajo majëhijade jöhoje. \p \v 4 Iae huruomoromo vaꞌare ariböviohuro diröꞌe göro göro Iesuare jöho majëhibe vaꞌonövareje. \v 5 Ëhi majëhibe vaꞌoromo iae Philip-ro Samaria rajo jabesi amo börömore vaꞌadeje. Vaꞌoromo majëhiromo uëvadeje: God-hu uavëꞌëro böröme namiromo ajamuijaje aho iae Iesu höjo. \v 6 Ëhi jiëꞌe jöho majëhiꞌego Samaria raje ae ahoꞌobëhe jaburo hesi jöhuremu avoho henövareje. Hesi jöho heromo ganövareje Philip-ro darugoꞌe muoho vaeꞌamoꞌego. \v 7 Vaeꞌego aruꞌaho sisëhuro jöꞌe dadovoromo a dëre jioromo suorovo vaꞌonövareje. Övo höruꞌe vuovëhëꞌe höru sisëꞌe ëhi jiëꞌe aribövioho marëꞌamonövadeje. \v 8 Ëhiꞌoꞌego Samaria aribövioho nimorohëvo avohonövadeje. \p \v 9 Nimorohamu ae gemuëro ë amore hijadeje. Ëa hesi ihoho Simon jiadeje. Simon-ro iro osoꞌe vaebe rovamu Samaria saꞌa raje ae ahoꞌobëhe garomo jöe barëjëvadeje. Jöe barëꞌego huro uënövadeje: Na a böröme jevajëjo. \v 10 Ëhi uëꞌego amo raje ae ahoꞌobëhe ininore vaꞌo masijore avoho heromo uvonövareje: Nani Simon hu God-are vörö röjahuijaje ae hesi ihoho Vöröꞌe A Börömoho höjo. \v 11 Iro osoꞌe majae ëgobövie vaebe rovëꞌëro ëhuni ë saꞌa rajoho jöe barëjëvoꞌego hesi jöhuremu avoho henövareje. \v 12 Hesi jöhuremu hejëꞌëro hejareje Philip-ro jö maho majëhiromo uëvamu: God-hu böröme namiromo muebejavuaje majaho rovëꞌe höjo. Iesu Keriso-are ihoho böröme höjo. Ëhi jiëꞌe jö maho Philip-ro majëhiꞌego Samaria rajo aꞌo magonahoꞌo mae uehorovoromo bapataeto vaenövareje. \v 13 Röhu iae Simon huꞌo mae uehorovadeje. Mae uehorovoromo bapataeto vaeromo Philipꞌo gemu mae juvonövadeje. Juvoromo ganövade Philip-ro bogo gavarue darugoꞌe mue gö gö vaeꞌego garomo tiönövadeje. \p \v 14 Ëhiꞌamu apostle ömoꞌöme Jerusalem raromaruohuro hejare uvavamu: Samaria rajohuro God-are jöho ejaharuëjamu hegorovo Peterꞌo Johnꞌo rëmöꞌöjëvareje Samaria vaꞌoröhego. \v 15-16 Rëmöꞌöjëvamu Peterꞌo Johnꞌo vaꞌaroho vaꞌo Samaria höröjareje. Hörönugoromo gavare God-are Aruꞌahoho Samaria rajo jabesi öriroho bogo ruvebijëꞌe jabumë Bada Iesuare ihoro ma-bapataeto vaejëꞌe jiamu gagorovo God ëninamiromo uavareje Iesuare ariböviohuro Aruꞌahoho baeruomoröhego. \v 17 Ëninamiromo simane öve taemëhamu God-are Aruꞌahoho baeruomadeje. \p \v 18 Simane öve taemëhoꞌego Aruꞌahoho baeruomamu gëgorovo Simon-ro riꞌöromo Peterꞌo Johnꞌo uëvadeje: Naro ijo baje bojëmiꞌejöjo. \v 19 Ëhuni jemëro daruge bojemego naꞌo baeꞌiröjo ëhuro ae rahuare rahuare simanore öve bamego God-are Aruꞌahoho baeruomoꞌiröhe höjo. \p \v 20 Ëhi uëvamu Peter-ro uavadeje: Jaꞌo jasi moniohuꞌo vënëro ravëvoꞌajëjo. Jero uvanuëjo: Naro monie bojamiromo ëhuro Aruꞌaho ae gö bojëmiꞌirode darugoho baeꞌejöjo. Röhu ëhi jiëꞌe darugoho hesi God-are suvuore höjo. \v 21 God-are nuniroho jasi dë vövöbajoꞌoho bogo maho jioꞌego ja bogo noꞌoho havoꞌanuëjo. \v 22 Ëhuni sisë uehorovanuoho vuonugoꞌi Bada uavego mae jiëꞌoho jasi uehoro sisëho uehorovoromo vuonugahoꞌirajo. \v 23 Iae na gavajoho jero ganiganimoromo mu sisë uehorovoꞌi hiꞌego ëhuro jasi dë vövöbajoꞌoho ma-sisëremu rarovavëꞌe höjo. \v 24 Ëhi uavamu hegorovo Simon-ro Peterꞌo Johnꞌo uëvadeje: Jemëro Badare öroro ëninamego huro ajemego jemëhu uevarije iꞌuoho bogo baeꞌiröjo. \p \v 25 Ëhiꞌamu Peterꞌo Johnꞌo Badahu mu rabe vaejamu gavare jöho majëhinugoromo vuonoröꞌöromo Iesuare jö maho Samaria rajo jabesi amore amore majëhibe vaꞌaroho vaꞌo Jerusalem höröjareje. \s1 Philip-hu Iesuare jö majahijamu Ethiopia saꞌa rajehu heromo mae uehorovade jöhoje. \p \v 26 Ëhiꞌamu Badare anerahuro Philip uavadeje: De riꞌöromo vaꞌiranoho arue Jerusalem jioromo anume Gaza abuejarue öroro hörönëjo. A rumoꞌe saꞌare vaꞌarue öroho uavajëjo. \v 27 Ëhi uavamu hegorovo riꞌöromo vaꞌadeje. Vaꞌihö gavadeje Ethiopia saꞌa raje aho örëro rovaꞌamu. Ëaho Ethiopia saꞌare simano vaejaje magonaho Candace uvaruoho ë magonaho hesi mu vaejahaje a böröme jiadeje. Hesi mu vaejahaje a börömëro jiëꞌëro huro ë magonaho hesi inömo inömoho ahoꞌobëhe muebejahonövadeje. Hesi muoho ëhi jiadeje. Urimëꞌi God rajahiꞌi Jerusalem vaꞌëꞌëro \v 28 vuonoröꞌöromo maratu döre hiromo miohuro jaguvamu vaꞌëꞌi suri surire jöho adahobe vaꞌadeje. Surire jöho ëho Isaiah God-are jö majëhinövade aehu jajivade jöho jiadeje. \v 29 Surire jöho adahobe vaꞌamu gavëꞌi God-are Aruꞌahohuro Philip uavadeje: Vaꞌoromo arue maratuore hiromo vaꞌaje aho birohoromo ajio huꞌo hiromo vaꞌonëjo. \p \v 30 Hiromo vaꞌonëjamu hegorovo Philip-ro tutuvo vaꞌoromo hejade rue Ethiopia rajohuro Isaiah-are surire jöho adahamu hegoro uavadeje: Ëjö adahanuoho na ja hejanuëjo o bogajo. \v 31 Ruehuro uavadeje: Aehu bëhi bogo röjehijëꞌoho na diehi hejörajo. Rojomoromo naꞌo hijego vaꞌarëjo. \v 32 Ëhi uavamu hegorovo Philip-ro ajio huꞌo hijadeje. Hiromo gavadeje Ethiopia rajohuro ave jöho adahamu. \q1 Vaevëꞌoho sheep anoꞌi huꞌirae vaꞌaruëhi ëhi bavaꞌare höjo. \q1 Sheep harihu u tarivahego bogo uëꞌuëvëꞌe namijajëhi ëhi jörume namijade höjo. \q1 \v 33 Aëro hesi iho muꞌuvahamu aho bogo ajamiromo hesi jö maho jövade höjo. \q1 Raro hesi aboji harihuꞌo jabesi jöho majahuiꞌajëjo. \q1 Aboji harihuꞌo rumoꞌe ave saꞌare hijadoho iae barëjëꞌe höjo. \p \v 34 Ëjöho adahoromo rue Ethiopia rajo a börömohuro Philip uavadeje: Ave jöho na uevego hejöjo. Jö God-aro baeromo majëhinövade ahuro rahuare jöe jajivëꞌe höjo. Na hesi jöe o ae gö hesi jöe jajivade höjo. \v 35 Ëhi uavamu hegorovo Philip-ro ë adahade jöho aevoromo Iesuare jö maho majahijamu Ethiopia rajohuro hejadeje. \v 36 Heromo örëro vaꞌihö gavare jove jiamu gagorovo rue a börömohuro Philip uavadeje: Ëhuro gavëjo jove jiego. Naehu avevejöꞌe bapataeto vaejëꞌoho na mae höjo o sisë höjo. \v 37 [Mae o sisë höjamu Philip-ro uavadeje: Ja jasi dë vövöbajoꞌe ahoꞌo mae uehorovëꞌohuro bapataeto vaejëꞌoho iae mae höjo. Iae mae höjamu ruehuro uavadeje: Ioꞌajo. Iae na mae uehorovoromo uvajëjo: Iesu Keriso iae God-are Harihe höjo.] \v 38 Ëhi uanugoromo maratu jagu bavaꞌajoho ëhi namijöro uavadeje. Namijamu Philipꞌo ë a börömohuꞌo jaburo niöꞌiro jovore abueromo Philip-ro ë aho bapataeto vaejadeje. \v 39 Bapataeto vaeromo jovore jioromo rojomareje. Rojomamu gavëꞌi Badare Aruꞌahohuro Philip ma-majioho huꞌirae baeromo vaꞌadeje. Vaꞌamu Ethiopia rajo a börömohuro ijoho hu bogo gavadeje. Bogo gaꞌirögoro maratuore ajio hiromo nimorohobe vaꞌadeje. \v 40 Vaꞌamu Philip-ro gavadeje mamiꞌe Ashdod amore rovëꞌe jiamu. Ashdod rueromo amore amore höröbe jö maho majëhibe ruejuvo Caesarea amore höröromo ë hijadeje. \c 9 \s1 Saul-hu aevoromo Christian vaejade jöhoje. \p \v 1 Ëhiꞌamu Saul-ro bogo vuonugoꞌi Badare aribövioho muoꞌamoꞌi ma-vöröëremu jövonövadeje. Ma-vöröëremu jövëꞌëro Jerusalem ajiomoromo vaꞌoromo Jew rajo priest börömoho uavadeje: \v 2 Na negajëjo jero surire jajivoromo iꞌimemego na Damascus amore ujuoho vaꞌoromo Jew rajehu God rajahijarue osare osare iꞌimëmego jaburo garomo uvoꞌiröhego: Nörö priest börömo hesi ihoro rovëꞌe höjo. Jabuhu ëhi uvëꞌoho ueꞌiramu naro gëꞌirode ae o magonahe Iesuare örire jijihamu gavëꞌoho naro guduamëvoromo Jerusalem amore vuonoröꞌö ujuoho rueꞌejöjo. \p \v 3 Ëhi ëꞌëꞌëro iae vaꞌadeje. Vaꞌadoho vaꞌo Damascus amore höröꞌi gavade ajoho ma-majioho öꞌidöre jioromo ruvebiromo hu ajivamu gavëꞌi \v 4 saꞌare behumorovoromo hejadeje ëhi uvavamu: Asëꞌe Saul ja rabëni sisë vaejevanue höjo. \p \v 5 Sisë vaejevanue höjamu uavadeje: Bada ja rahuo javajëjo. Rahuo javajëjamu uavadeje: Jaehu sisë vaejevanue aho Iesu na jevajëjo. \v 6 Röhu riꞌöromo vaꞌoromo rue Damascus amoro hinëjo. Hiromo heꞌaꞌanuëjo ae gemuëro uaꞌiramu: Jero ëhi ëhi ëꞌëjo. \p \v 7 Ëhi uavamu Saulꞌo vaꞌare ariböviohuro aho bogo gaꞌi ma-huëhemu heromo ma-jörume riravareje. \v 8 Ma-jörume riravamu Saul-ro saꞌare raromadohuro riꞌöromo nune dadovoꞌi röhu öri ariꞌoho bogo gavadeje. Öri ariꞌoho bogo gavamu gagorovo rueho jaburo övëro maꞌeno bavaꞌoromo Damascus amore suorovareje. \v 9 Suorovonugoromo Saul-ro öri ariꞌoho bogo gavëꞌe ioho jovoho bogo ijëꞌe ma-hijuvo majae niöꞌi gemu barëjadeje. \p \v 10 Majae niöꞌi gemu barëjamu Iesuare ae gemu hesi ihe Ananias Damascus amore hiromo niaꞌovoꞌiraeromo gavadeje Badaro rueromo uavamu: Ananias-ajo. Ëhi uavamu ruehuro uavadeje: Bada na aviae jevajëjo. \v 11 Na aviae jevajëjamu Badaro uavadeje: De riꞌöromo öri ihe Ahorirehu Vaꞌarue Öroro vaꞌonëjo. Vaꞌoromo Judas-are osaro höröromo uënëjo: Tarsus amo rajo a ihe Saul na ëho jiajëjo. Na hu gaꞌi rovode höjo. Ëhi uënëjo. Iae hu parie vaejajëjo. \v 12 Urimëꞌi huro niaꞌovoꞌiraeromo gavade höjo ae gemu Ananias-ro rueromo hesi övoho sinore bamamu nunoho marëjöro. Ëhuni vaꞌoromo gavëjo. \v 13 Ëhi uavamu hegorovo Ananias-ro uavadeje: Bada iae mae höjo röhu na hejode höjo ae ahoꞌobëhe Saul-are jö sisëho uevamu hejode höjo. Jaburo uevare höjo: Huro Jerusalem amore hiromo jasi aribövioho mu sisë bëhe vaejëvoꞌi hijade höjo. \v 14 Mu sisë vaejëvëꞌëro Jerusalem priest masijo jabesi darugoho baeromo aviae rovëꞌe höjo ëhuro ae rahu ja uehorovavëꞌoho guduamo ujuoho vaꞌo barëröhëro. \v 15 Ëhi uavamu Badaro uavadeje: O-ajo. Vaꞌëjo. Ëhesi bëhoho naro ë iaho baejëꞌe jevajëjo huro nasi muoho vaeröhego. Huro nasi jöho bavaꞌoromo saꞌa ioroꞌioro rajo aribövioho jabesi a masijoho Israel rajo aribövioho huruoho majëhibe juvego ae ahoꞌobëhe heruomoröhego ëhuni na Saul baejode höjo. \v 16 Baejëꞌëro naro hu röjahiꞌejöjo huro garöhego huhu nasi jöëni viꞌehe huë vavaene rabe baeꞌiröhoho diehi jiëꞌe jiego garöhego. \p \v 17 Ëhi uavamu hegorovo Ananias-ro vaꞌadoho osare rumo vaꞌoromo övoho Saul-are sinore bamoromo uavadeje: Öho Saul-ajo. Badaro remöꞌöjamu rovode höjo. Ja ave amore rueꞌirögoro örire gavane aho Iesuro remöꞌöjade höjo naro rueromo ajamego jasi nunoho marëꞌi God-are Aruꞌahohuro jasi dë vövöbajoꞌere abueromo rarovavoꞌiröhego. \v 18 Ëhi uavamu gavëꞌi hiobaro ginioru nu anoꞌo vaꞌënoho Saul-are nunire jioromo saꞌare rireromo rovamu nunoho marëjadeje. Marëjamu riꞌöromo bapataeto vaejadeje. \v 19 Bapataeto vaenugoromo ie inugoromo röhu maho biririvoromo mae hijadeje. \s1 Saul-hu Damascus amore hiromo Iesuare jö majëhijade jöhoje. \p Mae hijëꞌëro Iesuare ariböviohuꞌo Damascus hijamu majae ma-gemu niöꞌi barëjadeje. \v 20 Hiromo ma-burëro aevoromo Jew rajehu God rajahijarue osare osare Iesuare jöho majëhibe juvadeje. Majëhiromo uënövadeje: Iesu iae God-are Harihe höjo. \p \v 21 God-are Harihe hö uëvamu heromo tiöromo uarovareje: Asëꞌe ë aho Saul na ae gemuoho höjo o ae gö höjo. Ëhesi bëhoho Saul Jerusalem hiromo bogo ëhioho ëꞌonövade höjo. Aꞌi Iesu uehorovarue aribövioho muoꞌamonövade höjo. Muoꞌamëꞌëro huhu ave rovade hesi bëhoho Iesuare aribövioho guduamo ujuoho vaꞌoromo Jew rajo priest masijoho iꞌimëmego baejëvoꞌiröhego ëhuni rovade höjo. Ëhi jiëꞌoho hu diehiꞌoromo Iesuare jöho majahuijajëjo. \p \v 22 Ëhi uarovamu Saul-ro biririvo avohoromo jöho jövobe vaꞌoromo majëhiromo uënövadeje: God-hu uavëꞌëro böröme namiromo ajamuijaje aho Iesu höjo. Ëhi uëromo ë jö bëhoho avoho garomo hejëꞌëro darugoꞌo majëhijamu hegorovo Jew raje Damascus amore raromaruoho jabuhu Saul-are jö ahoꞌiröhoho bogo eni jioruomadeje. \p \v 23 Bogo eni jioruomamu ëhiꞌojuvo majae ahoꞌobëhe barëjamu Jew rajohuro gagovoromo Saul anoꞌi atareje. \v 24 Anoꞌi atamu ë jöho heromo ae göëro Saul majahijadeje. Röhu jene vöꞌöe majae vahie Jew rajo ariböviohuro Damascus amo rejo ojore ojore atovo raromareje Saul hörö rovego anoꞌiro. \v 25 Ëhiꞌobe vaꞌojuvo hujeji vahie gemu evare Saul-are aemoꞌaemohuro uavamu niomoniomo bojö gagore abo hijadeje. Abo hijamu öꞌëro beromo ma-saginiëri öꞌire maꞌenëꞌi rejo sigagure öꞌoho aꞌohöꞌöjëꞌi ma-uꞌemu baꞌamamu jeꞌonö ruvebi saꞌare ravoꞌamoromo vaꞌadeje. \s1 Saul-hu Jerusalem amore vaꞌoromo ëꞌade jöhoje. \p \v 26 Vaꞌoromo Jerusalem höröjadeje. Höröromo Iesuare ariböviohuꞌo gemu mae juvoꞌi ëꞌo gavadeje. Juvoꞌiaꞌamu gagorovo rue ariböviohuro uvareje: Nani Saul bogo Iesuare aehu jioꞌi ma-sareramuijajëromo juhuonamiruomadeje. \v 27 Juhuonamijamu gagorovo Iesuare ae gemu Barnabas-ro Saul ajamiromo huꞌirae baeromo apostle jabesi örire rovadeje. Rueromo uëvadeje: Saul urimo mu sisë vaenövadëhioho bogo ëhioho vaeꞌi aꞌi Damascus örire vaꞌihö gavade höjo Badaro birohoromo jöe ëhi ëhi majahijamu. Jöe ëhi ëhi majahijamu hegorovo Damascus vaꞌoromo darugoꞌo maëro Iesuare jöho majëhibe juvade höjo. Ëhuni jaruvoho Saul hu a mae höjo. \v 28 Ëhiꞌamu gagorovo Saul-ro Iesuare ariböviohuꞌo gemu mae hi juvadeje. Hi juvoromo biririvoromo Badare jöho Jerusalem ame bövioho majëhibe juvadeje. \v 29 Majëhibe juvoromo Jew rajehu Greece huëhu atarue ariböviohuꞌo Iesuare jöho jövoromo jö ahoꞌahamirovareje. Jö ahoꞌahamirovoromo rueho jaburo Saul anoꞌirögoro ëꞌareje. \v 30 Anoꞌiaꞌamu gagorovo Iesu uehorovarue ö muenoꞌo ömoꞌömohuro Saul huꞌirae baeromo Caesarea amore abuejaroho abo nugöꞌöjamu hesi amëro Tarsus vaꞌadeje. \p \v 31 Vaꞌamu Judea saꞌare Galilee saꞌare Samaria saꞌare jioruomaje ekaresia ariböviohuro huë vavaeniꞌe raromaroho barëꞌi mae raromareje. Mae raromamu God-are Aruꞌahohuro ekaresiaho ajëmamu Bada mae uehorovoromo biririvobe vaꞌamu ae ahoꞌobëhe jëvobe vaꞌadeje. \s1 Peter-hu Lydda amore Joppa amore vaꞌo hiromo ëꞌade jöhoje. \p \v 32 Ëhiꞌego Peter-ro amore amore juvonövadeje. Juvoromo iae God-are aribövioho gëꞌiro Lydda amore abueromo ë hijadeje. \v 33 Hiromo gavadeje ae gemu hesi ihe Aeneas övo höruꞌe vuovahëꞌëro maratuoremu raromamu. Mamiꞌe aevoromo raromobe rovadoho vadune ahoꞌobëhe 8 barëjëꞌe jiadeje. \v 34 Raromamu gagorovo Peter-ro uavadeje: Aeneas Iesu Kerisoro jasi sinoho avohahajëjo ëhuro mae javojöro. Ëhuni riꞌöromo jaehu raromanue maratuoho avoho bamëjo. Ëhi uavamu hejëꞌi ma-burëro riꞌöjadeje. \v 35 Riꞌöromo juvamu Lydda amo rajohuꞌo Sharon saꞌa rajohuꞌo ae ahoꞌobëhe Aeneas garomo aevoromo Badare ijore ijore jijihadeje. \p \v 36 Ëhiꞌamu Iesuare magonahe gemu hesi ihe Tabitha Joppa amore hijadeje. Hesi ihoho Greece huëhu uvaruoho Dorcas-je. Dorcas iho bëhoho mi ihe deer-je. Huro hiromo huë baejëꞌe muoho vaeromo ae ajëminövadeje. \v 37 Ae ajëmiromo ijonö guomo guome baeromo guomadeje. Guomamu hesi sinoho uꞌoromo baeromo javu döre osare ajio bamareje. \v 38 Bamamu Iesuare ariböviohuro hejareje uvavamu: Peter-ro Lydda amore hijajë uvamu hegoro öroho bogo ëgoho jiëꞌego ae niöꞌi uëvareje: Vaꞌirarijoho Peter uavego ma-burëro rueꞌirajo. Rueꞌirajamu vaꞌo majahijareje. \v 39 Majahijamu hegorovo Peter-ro riꞌöromo jabuꞌo rovamu huꞌirae baeromo döre osare iojiomareje. Iojiomamu magonaho doru ömoꞌömohuro nierusuburuꞌe bamëꞌi Peter-are bëhire ro ruë numë gagovo rovaꞌo rojomoromo Dorcas-hu jabuꞌo hijëꞌi sigohiꞌamade niögoho Peter-ro gajöro röjahijareje. \v 40 Röjahijamu huro jabumë ahoꞌobëhe ë döre osare jëvamu rëmöꞌöjamu vaꞌo barëjadeje. Vaꞌamu Peter-ro ague aho hiromo God-are örire ëninamiromo huotorovoromo sinoho garomo uavadeje: Tabitha riꞌöjëjo. Riꞌöjëjamu Tabitha-ro nune dadovoromo Peter garomo riꞌöromo döre hijadeje. \v 41 Hijamu gagorovo Peter-ro öve nugöꞌöromo maꞌenoromo nigemamu namijadeje. Namijamu Peter-ro uvëvadeje magonaho doru ömoꞌömohuꞌo Iesuare ae magonaho ioroꞌiorohuꞌo ruejöro. Rovamu Peter-ro uëvadeje: Ave magonahoho iꞌovoromo mae hijaje gahëjo. \v 42 Ëhiꞌade jöho Joppa amoho ahoꞌo uarovo barëjadeje. Jöho uarovamu hegorovo ae ahoꞌobëhe Bada aevoromo mae uehorovoruomadeje. \v 43 Mae uehorovamu Peter-ro majae ahoꞌobëhe Joppa amore baeromo mi sino mae avohaje a hesi osae gemuore hijadeje. A ihoho Simon jiadeje. \c 10 \s1 Peter-hu Jew raje jiadeje röhu saꞌa gö raje Cornelius gaꞌi vaꞌade jöhoje. \p \v 1 Peter-ro Simonꞌo gemuore hijamu iae ae gemuëro arue Caesarea amore hijëꞌe jiadeje. Hesi ihoho Cornelius jiadeje. Cornelius bogo Jew rajoho jioꞌi hu muorovo simano vaejaje aëro jiëꞌëro muorovo aribövi ioroꞌioroho ma-gemuoro buꞌöromo hijëꞌëro ëhi muebejëvonövadeje. Ëmuorovo aribövi gemuore buꞌöjare jabesi ihoho Italy muorovo aribövie jiadeje. \v 2 Röhu Cornelius God mae uehorovaje ae jiadeje. Huꞌo hesi agane ahoꞌo jaburo God rajahinövareje. Huro Jew rajo aribövioho huë baejëvoromo ajëminövo God-are örire jöe jövonövadeje. Ëhi jiëꞌe ae jiadeje. \p \v 3 Ëhi jiëꞌe aëro jiëꞌëro iae majae sanuovamu gagoro Cornelius-ro niaꞌovoꞌiraeromo ma-samaro gavadeje God-are anerae gemuëro rovamu. Rueromo uahijo: Cornelius-ajo. \v 4 Cornelius-ajamu hegorovo Cornelius-ro aneraho juhuonamiromo ërimahoromo uavadeje: Ja diehi uehorovoromo rovanuëjo. Rovanuëꞌego anerahuro uahijo: Jaehu God-are örire jö jövanuoho ae gö huë baejëvanuoho ëho God-ro ejahoromo ja mae uehorovavajëjo. \v 5 Ëhuni ae gö rëmöꞌöjego rue Joppa amore vaꞌarëjo ae gemu Simon hesi iho göho Peter-ro rueröhe höjo. \v 6 Simon Peter-ro Simon göhuꞌo mi sino mae avohaje a hesi osae gemuore ma-jahuri hijajëjo. Hesi javuoho sö jovo bëhire jiajëjo. \v 7 Anerahuro ëhi majahinugoromo vaꞌamu gagorovo Cornelius-ro hesi osa muebejaharue ae niöꞌiro o muorovo ae gemuëro ëhi ruejöro jöe nugöꞌöjadeje. Ëmuorovo aho God mae uehorovoromo Cornelius huꞌo gemu mae juvoromo ajamijaje ae jiadeje. \v 8 Ëaho niöꞌi gemu rueruomamu Cornelius-ro diehi ëꞌamu gavade jöho majëhiromo rëmöꞌöjamu Joppa amore vaꞌareje. \p \v 9 Nërö ë ariböviohuro örëro vaꞌoromo Joppa suorovoꞌi rovareje. Suorovoꞌi rovamu gavëꞌi majae ririre rabuꞌe jiamu gagorovo evare Peter-ro ruhëre javu döre ajiomoromo hitavëꞌëro raromaruire ë hijadeje God-are örire jöe jövoꞌirovo. \v 10 Hiromo hömamu hegorovo ae uëvadeje: Ie avohoromo bojemirego na iꞌiröjo. Iꞌirö uëvamu hegoro ioho avohahareje. Ioho avohahamu hu nune jioromo niaꞌovoꞌiraejadeje. \v 11 Niaꞌovoꞌiraeromo gavadeje öꞌidöho arorovoꞌego niögu vaꞌëne inömo böröme veneguöruvëꞌoho hesi bëhire ruvebi raromamu. \v 12 Raromamu gavëꞌi gavadeje saꞌare jijihaje maje gö gö sigobe jeꞌo uge rabe rabe niögu vaꞌëne inömo hesi döre jioꞌamamu. \v 13 Jioꞌamamu gagorovo hejadeje uavavamu: Peter jero riꞌöromo muoꞌamoromo ijëjo. \v 14 Ijëjamu hegorovo Peter-ro uavadeje: Bada bogajo. Jew rajo noehu bogo ijarue i sisëho bogo mae bogo ibe rovëꞌe jevajëjo jögore ahojöëni. \v 15 Peter-ro ëhi uanugoromo hejadeje röhu maho uavavamu: O-ajo. God-hu sisë barëjëꞌe hö uvoromo jiovëhëꞌe mioho raboho ëho nadi uvorëjo: Sisë höjo. \v 16 Vae niöꞌi gemu ëhi jiëꞌe muoho Peter-ro gaꞌi hijuvo evare gavadeje ë inömoho sionëro öꞌidöre baꞌojiomamu. \p \v 17 Baꞌojiomamu gagorovo Peter-ro hesi uehorovoromo uvadeje: Niaꞌovoꞌiraeromo gavode hesi bëhoho rabe höjo. Hesi bëhoho rabe hö uvamu iae nume Cornelius-are ariböviohuro Simon-are osaho dinöꞌe jiaje jöho hejëꞌëro ë osa hesi ojanore ro riravareje. \v 18 Riravoromo ma-darugoꞌo uvareje: Na ae ihe Simon Peter ëho jiajëjo. \p \v 19 Ëhi uvamu iae Peter-ro niaꞌovoꞌiraeromo gavade mu hesi bëhoho uehorovëꞌe hijamu gavëꞌi God-are Aruꞌahohuro hu uavadeje: Hejëjo. Ae niöꞌi gemu jaburo ja nahavaruëjo. \v 20 Riꞌö abueꞌi nadi uvonëjo: Saꞌae gö raje jëvoꞌego bogo vaꞌejö uvoꞌi ma-vaꞌonëjo. Naro rëmöꞌöjamu rovare höjo. \v 21 Ëhi uavamu hegorovo Peter-ro abueromo nume rovare aho uëvadeje: Jemë nahevarujoho na aviae jevajëjo. Jemë rabe nëgamu rovarije höjo. \v 22 Rovarije höjamu uavareje: Muorovo simano vaejaje ae Cornelius-ro uövuamu rovare höjo. Hu a mae God mae uehorovaje ae höjo. Ëhuni Jew raje ae ahoꞌobëhe jaburo hesi örire mae uehorovarue höjo. Ëhi jiëꞌego God-are anerae gemuëro rueromo Cornelius uavade höjo: Jero uavego Peter rueꞌirajo jöe majahijego heꞌirane höjo. Ëhuni rovare höjo. \v 23 Ëhuni rovare höjamu hegorovo Peter-ro uëvadeje: Osaro ro raromoromo vahiromego momoröꞌörëjo. \p Ëhi ëꞌëꞌëro nëröho Peter-ro riꞌöromo jabuꞌo vaꞌadeje. Röhu Joppa raje Iesuare ö muenoꞌo ioroꞌiorohuro huꞌo vaꞌareje. \v 24-27 Vaꞌaroho vaꞌo nëröho Caesarea amore suorovareje. Amore suorovoromo Cornelius-are osare vaꞌiaꞌamu Cornelius-ro Peter birohoromo uvadeje: Peter God vaꞌëne höromo hesi bëhire saꞌare ague aho hiromo Peter rajahijadeje. Rajahijamu gagorovo Peter-ro Cornelius banigojiomoromo uavadeje: Nadi ëhioho ëꞌi ma-riꞌöromo döro namijëjo. Na bogo God jevoꞌi ma-ae jevajëjo. Ma-ae jevajë uanugoromo huꞌo Corneliusꞌo jöe jörovobe osare vaꞌoromo Peter-ro gëvade Cornelius-are agane aemoꞌaeme ruejöro uëvadoho ae ahoꞌobëhe gagovoromo gemuore raromoromo muebejamu. \v 28 Muebejamu gëgorovo uëvadeje: Iae jemëꞌo gavarujëjo Jew rajo noehu saꞌa ioroꞌioro rajo jemëꞌo gemu mae jijihoꞌiröhoho o jemesi osare vaꞌiröhoho nosi öroho tugohahuëꞌe höjo. Ëhi höjo röhu God-ro na röjehiromo uevëꞌe höjo: Jero nadi uvonëjo: Saꞌa ioroꞌioro rajoho o rahuo rahuo sisëgo gorëvoꞌiröhe aribövioho jioꞌamajëjo. \v 29 Ëhuni naro ruejöro jero jöe nugöꞌöjamu hegorovo na bogo uvode höjo: Ja saꞌa gö raje javajëromo nue gö gö uehorovoꞌi ma-burëro rovode höjo. Ëhi jiëꞌoho rabëni ruejöro uevane höjo. \p \v 30 Uevane höjamu Cornelius-ro uavadeje: Naehu uavode hesi bëhoho urimo riröhe majae sanuovamu jaruvo jiajëhi naro nasi osare hiromo God-are örire jöe jövode höjo. God-are örire jöe jövëꞌi gavode höjo ae gemuëro niögu aji mabëhe baꞌamëꞌe nasi örire rovamu. \v 31 Rueromo uevavohijajo: Cornelius jaehu God-are örire jö jövanuoho God-ro ejahoromo jaehu ae gö huë baejëvanuoho huro ëhuꞌo uehorovajëjo. \v 32 Ëhuni ae rëmöꞌöjego Joppa vaꞌarëjo ae gemu Simon hesi iho göho Peter-ro rueröhe höjo. Simon Peter-ro Simon göhuꞌo mi sino mae avohaje a hesi osae gemuore ma-jahuri hijajëjo. Hesi javuoho sö jovo bëhire höjo. \v 33 Ëhi uevamu hejëꞌi naro ma-burëro jöe nugöꞌöjode höjo jero ruejöro. Röhu ja rovanoho iae mabëhe ëꞌane höjo. Ëhuꞌëro no ae ahoꞌobëhe aviae Godꞌo gemuoro raromoromo muebejaruëjo heꞌi Badaro diehi diehi jöho bojamëꞌëro jero majahuijego. \s1 Peter-hu Cornelius-mesi örire majahijade jöhoje. \p \v 34 Ëhi uavamu hegorovo Peter-ro jöho majëhiromo uëvadeje: Iae na gavajoho God bogo Jew rajohemu nimoꞌi saꞌa ioroꞌioro rajoho bijönimoꞌi \v 35 aꞌi ae ahoꞌobëhe saꞌae dinöꞌe dinöꞌe raromoromo God uehorovoromo mu mae vaejaruoho no ahoꞌo huro ëhi ma-gemu uehorovavuoromo ejahuaje höjo. \v 36 Iae jemëꞌo gavarujëjo God-ro Israel rajo nosi örire ave jö maho majahuiromo uövuade höjo: God naꞌo jemëꞌo hahagu hahagu javuadoho jaruvoho Iesu Kerisoro gagovavuëꞌe höjo. Röhu huro böröme namiromo saꞌae dinöꞌe dinöꞌe muebejavuaje ae höjo. \v 37 Jemëꞌo gavarujëjo Iesuare mu börömoho Judea saꞌae bövioho rumorovade höjo. Bapataeto vaeꞌiröhe jöho John-ro majahuijamu evare ë mu börömoho Galilee saꞌare aevoromo Judea saꞌae bövioho rovade höjo. \v 38 Nazareth rajo ae Iesu hesi jöho jemëꞌo iae hejaruje höjo. God-ro Iesu muro bamoꞌirögoro hesi Aruꞌahohuꞌo darugohuꞌo bojamiromo muro nugade höjo. Muro nugëꞌëro huꞌo gemu mae juvoꞌego Iesuro ae mae vaejëvobe Satan-are darugoro raromarue aribövioho ahoꞌo ajëmibe ëhi ëꞌobe ë saꞌae bövioho juvonövade höjo. \v 39 Juvoromo Jew rajo nosi saꞌare o Jerusalem amore mu rabe rabe vaejadoho iae nosi nunëro gavëꞌe javuajëjo. Aëro hu korosire anamu guomade höjo. \v 40 Guomamu majae niöꞌi gemu hesi uhure God-ro uavamu riꞌöjëꞌëro hijamu gavare höjo. \v 41 Ae ahoꞌobëhe Iesu bogo gavare höjo. Noehu hu garomo a majëhiröhego God-hu mamiꞌe baejavuade aribövioho noremuëremu hu gavare höjo. Hu guomoromo riꞌöjade hesi ijore huꞌo i jovo ueꞌahare aribövioho noremuëremu gavare höjo. \v 42 Noro hu gavamu Iesuro uövuade höjo noro hesi jöho ae majëhiromo uënövoröhego: God-ro Iesu gemu uavade höjo ae ahoꞌobëhe vuovëꞌoho o bogo vuovëꞌoho hesi nunire riravego mevëvoröhego. Ëhi uënövoröhego Iesu majahuijade höjo. \v 43 Röhu ë a hesi jöho jö God-aro baeromo majëhinövare ae ahoꞌobëhe avoho majahuiromo jajivobe rovare höjo. Jajivoromo uövuare höjo: Ae rahu ë a mae uehorovëꞌoho God-ro hesi jöëni nosi sisëho uehorovoromo vuonugahuoꞌajëjo. \s1 Saꞌa ioroꞌioro rajehu aevoromo God-are Aruꞌaho baejare jöhoje. \p \v 44 Peter-ro ëhi majëhijamu gavëꞌi God-are Aruꞌahohuro ruvebiromo jö hejarue aribövie ahoꞌo jabesi dë vövöbajoꞌere abueꞌamadeje. \v 45-46 Abueꞌamamu gagoro Jew raje Iesu mae uehorovëꞌi Peterꞌo rovare ariböviohuro hejare ë saꞌa ioroꞌioro rajohuro bogo hejarue huë göëro göëro atoromo God böröme hö uvavamu hegorovo tiöjëvadeje. Tiöjëvamu uehorovoromo uvareje: Asëꞌe God-ro hesi Aruꞌahoho bogo Jew rajohemu bojamuiꞌi saꞌa ioroꞌioro rajohuꞌo bojëmijade höjo. Bojëmijade höjamu Peter-ro riꞌöromo uëvadeje: \v 47 Jew rajo noehu God-are Aruꞌaho baejarëhi ave saꞌa ioroꞌioro rajo ariböviohuꞌo God-are Aruꞌahoho ëhi baejare höjo. Ëhi jiëꞌoho no rabëni ahëvoꞌiramu bogo bapataeto vaeꞌaꞌaruëjo. Bëhe bogohöjo. \v 48 Ëhi uënugoromo hesi aribövioho uëvadeje: Iesu Keriso-are ihoro bapataeto vaejëvohëjo. Ëhi ëꞌëꞌëro Cornelius-mëro Peter uavareje: Nadi ma-burëroho vaꞌi majae ëgoꞌo noꞌo hiromo vaꞌonëjo. Ëhi uavamu jabuꞌo hijadeje. \c 11 \s1 Saꞌa ioroꞌioro rajehu bapataeto vaejare jö Peter-hu majëhijamu Jerusalem ekaresia ariböviehu hejare jöhoje. \p \v 1 Iae apostle ömoꞌömohuꞌo Keriso-are ö muenoꞌo ioroꞌiorohuꞌo Judea saꞌare röhu ë saꞌae gemuore diröꞌe göre göre raromaruohuro hejareje uvavamu: Bogo Jew rajoho gemu aꞌi saꞌa gö rajohuꞌo God-are jöho baejare höjo. \v 2 Ëhi uvamu hegorovo Jew rajo a ioroꞌioroho Jew rajehu ëꞌaruëhi saꞌa gö rajo jabesi sino tarivëhoröhego nimoruomaje ariböviohuro gavare Peter Jerusalem rovamu gagorovo birevoromo uavareje: \v 3 Jew rajo nosi sino tarivahuaruëhioho aho jabesi sinoho bogo ëhioho tarivëhare höjo röhu jero jabesi osare vaꞌoromo jabuꞌo gemu mae hiromo ioho ijane höjo. \p \v 4 Ëhi uavamu Peter-ro riꞌöromo huhu saꞌa gö rajohuꞌo hiromo vaejade mu hesi bëhoho huruoho majëhi barëjadeje. \v 5 Majëhiromo uëvadeje: Naehu vaejode mu hesi bëhoho na anumiae Joppa amore hijode höjo. Hiromo God-are örire jöe jövode höjo. Jöe jövëꞌi niaꞌovoꞌiraeromo gavode höjo niögu vaꞌëne inömo böröme veneguöruvëꞌoho nasi bëhire ruvebi raromamu. \v 6 Raromamu gaꞌi gavode höjo amo maje jeꞌo maje sigobe uge rabe ëhi ë inömo hesi döre jioꞌamamu. \v 7 Hejode höjo uevavamu: Peter riꞌöromo muoꞌamoromo ijëjo. \v 8 Ijëjamu hegoro naro uavode höjo: Bada bogajo. Jew rajo noehu bogo ijarue i sisëho bogo mae bogo ibe rovëꞌe jevajëjo jögore ahojöëni. \v 9 Ëhi uanugoromo hejode höjo öꞌidöre röhu maho uevavamu: O-ajo. God-hu sisë barëjëꞌe hö uvoromo jiovëhëꞌe mioho raboho ëho nadi uvorëjo: Sisë höjo. \v 10 Ëhi uevamu ëhi jiëꞌe muoho vae niöꞌi gemu naro gaꞌi hijuvo evare gavode höjo ë inömoho ahoꞌo sionëro öꞌidöre baꞌojiomëꞌe jiamu. \v 11 Ëhiꞌamu gavëꞌi ae niöꞌi gemu naehu hijaje osare öꞌare höjo Caesarea amore jioromo rëmöꞌöjëꞌëro jiëꞌëro. \v 12 Öꞌamu God-are Aruꞌahohuro uevade höjo: Nadi uvonëjo: Saꞌa gö raje jëvoꞌego nani na jabuꞌoho bogo vaꞌejö uvoꞌi ma-vaꞌonëjo. Ëhi uevamu ave raromarue Iesuare ö ömoꞌömoho övo gö mine övo göre gemu ëho jaburo naꞌo gemu mae riꞌöromo ë rovare ariböviohuꞌo gemuore vaꞌoromo Cornelius-arire suorovoromo hesi osare vaꞌare höjo. \v 13 Noro hesi osare vaꞌamu Cornelius-ro uövuade höjo: Na gavode höjo anerae gemuëro rueromo uevavamu: Ae rëmöꞌöjego Joppa vaꞌarëjo ae gemu Simon hesi iho göho Peter-ro rueröhe höjo. \v 14 Huro rueromo jöe majëhiꞌajëjo jaꞌo jasi aganohuꞌo heromo bogo sisëroho vaꞌi maro raromoꞌirarijego. \v 15 Cornelius-ro ëhi uövuamu hegorovo naro aevoromo jöho majëhijamu gavëꞌi God-are Aruꞌahohuro jabesi örire ruvebijade höjo. Urimëꞌi Jew rajo nosi örire ruvebijadëhi ëhi ëꞌade höjo. \v 16 Ruvebijamu gagorovo naro uehorovoromo uvode höjo: O Badaro mamiꞌe uövuade höjo: Urimëꞌi John jovëro bapataeto vaejëvade höjo. Uꞌemu God-ro hesi Aruꞌahoho mëmiromo ëhuro jovoho bogo aꞌi Aruꞌahohuro bapataeto vaejëvoꞌajëjo. Iesuro ëhi uövuade höjo. \v 17 Amo urimëꞌi noehu Bada Iesu Keriso mae uehorovamu God-hu hesi Aruꞌaho suvuoro mamuijadëhi ëhi saꞌa gö ariböviohuꞌo mëmade höjo. God-hu ëhi saꞌa gö rajo ajëmijadoho ëhuꞌoho na rabëni God-are öroho tugohojörajo. \p \v 18 Peter-ro ëhi uëvamu hegoro rue Jew rajohuro Peter birevaroho vuonugoꞌi God rajahiromo uavareje: Ëhi jiëꞌoho God-ro saꞌa ioroꞌioro rajo jabesi öroho jiovëhëꞌe höjo ëhuro jabuꞌo dë vövöbajoꞌe huotorovoromo mae raromoꞌiröhego. \s1 Antioch amo rajehu aevoromo Keriso mae uehorovare jöhoje. \p \v 19 Urimëꞌi Jew rajëro Stephen anonugoromo Iesu mae uehorovarue aribövioho sisë vaejëvamu gagorovo huruomoromo saꞌare saꞌare vaꞌo raromareje. Vaꞌaroho ioroꞌiorohuro ma-bisemu dunoro vaꞌo raromoꞌi ioroꞌiorohuro öri ëgobövie vaꞌoromo Phoenicia saꞌare o Cyprus saꞌare o Antioch amore ë vaꞌo raromoruomadeje. Raromoromo Jew rajohemu Iesuare jöho majëhinövareje. \v 20 Röhu Iesu mae uehorovarue a ioroꞌioroho Cyprus saꞌa rajohuꞌo Cyrene amo rajohuꞌo ëho jaburo Antioch amore vaꞌo raromareje. Raromoromo bogo Jew rajohemu aꞌi saꞌa gö ariböviohuꞌo Bada Iesuare jö maho aevoromo majëhijareje. \v 21 Saꞌa gö ariböviohuꞌo jöho majëhijamu Bada God-ro daruge ajëmijamu Antioch amo raje ae ahoꞌobëhe Bada Iesu mae uehorovoromo aevoromo hesi örire jijihareje. \p \v 22 Hesi örire jijihamu Jerusalem ekaresiahuro ë jöho hejareje. Heromo Barnabas nugöꞌöjamu Antioch rajoho gëꞌi vaꞌadeje. \v 23 Vaꞌoromo gavade God-ro mae ajëmijëꞌe jiamu gëgorovo nimorohoromo uëvadeje: Ae ahoꞌobëhe jemëro biririvoromo jemesi dë vövöbajoꞌe ahoꞌo Bada gemu uehorovorëjo. \v 24 Ëhi uëvade hesi bëhoho Barnabas hu a mae jiadeje. God-are Aruꞌahohuro hesi dë vövöbajoꞌoho ahoꞌo rarovamu huro God mae uehorovo avohadeje. Ëhiꞌamu ae ahoꞌobëhe aevoromo Badare örire jijihareje. \p \v 25 Ae ahoꞌobëhe Badare örire jijihamu gagorovo Barnabas-ro riꞌöromo Tarsus amore vaꞌadeje Saul nahoꞌirovo. \v 26 Nahoromo birohonugoromo huꞌirae baeromo sionëro Antioch rovadeje. Rueromo Barnabasꞌo Saulꞌo jaburo niöꞌiro Antioch ekaresiahuꞌo gemu mae ariromo ae ahoꞌobëhe röjëhibe vaꞌaroho vadune gemu barëjadeje. Ëhiꞌamu Antioch amore ë diröꞌore aëro Keriso-are aribövioho gëromo aevoromo uvareje: Jabumë Christian aribövioho jëvajëjo. Urimoho ëhi jiëꞌe ihoho bogojëvadeje. \p \v 27 Röhu evare majare jö God-aro baeromo majëhijarue a ioroꞌiorohuro Jerusalem jioromo Antioch rovareje. \v 28 Rueromo ae gemu hesi ihoho Agabus-ro jöe God-are Aruꞌaho hesiro baeromo riꞌöromo uëvadeje: Ijonö i bogojio majaho saꞌae ahoꞌobëhe rueꞌaꞌajëjo. Huhu uëvadëhi ijonö Claudius Rome a börömo jiadevare evare ë i bogojio majaho rovadeje. \v 29 Amo Agabus-ro ë jöho majëhijamu hegoro Antioch amore raromarue Keriso-are ariböviohuro uvareje: No ae gemuëro gemuëro gaꞌiröhe no ijo bajo bövie baejëꞌe javuamu gavëꞌoho bövie tarioromo biseꞌe baejëꞌe javuamu gavëꞌoho bisemu tarioromo baro gemuoro bamoromo Christian agane Judea saꞌare raromaruohuni nugöꞌöjëhoꞌejarëjo. \v 30 Ëhi uvonugoromo suvuoroho gagovoromo Barnabasꞌo Saulꞌo iꞌimëmijareje jaburo niöꞌiro ujuoho vaꞌoromo Jerusalem ekaresia a duvaho jabesi övo döre bahijëhoröhego. \c 12 \s1 Peter savojire baꞌamare jöhoje. \p \v 1 Evare majaroho Judea saꞌare börömo vaeromo hijaje a böröme Herod-ro riꞌöromo jöe nugöꞌöjadeje aëro ekaresia a ioroꞌioroho ijumëvoröhego. \v 2 Huro ae uëvamu jaburo John-are öho James guduamoromo siravaëro anareje. \v 3 Anamu Herod-ro gavade Jew rajo ariböviohuro ëhi nimoruomamu gëgorovo ae uëvamu Peterꞌo guduamo bavaꞌareje. I Dë Huaje Oso Rumoꞌe Jew rajehu Ueꞌaharue Maja börömo jiadevare evare ëhi ëꞌareje. \v 4 Peter guduamo bavaꞌoromo savoji gagore baꞌamareje. Baꞌamamu muorovo aëro 4 aevoꞌioho Peter muebejareje. Muebejamu muorovo ae 4 göꞌo ro jabesi sionoho baejareje. Röhu ae 4 göꞌo ro jabesi sionoho baejareje. Röhu ae 4 göꞌo ro jabesi sionoho baejareje. Ëhi ëꞌonövareje. Urimoroho vaꞌego ae göëro ro sionoho baenövareje. Ëhi ëꞌëꞌëro Herod-ro uvadeje hujeji God-hu Vörö Tugohade Söröho barëjego evare Peter ae ahoꞌobëhe jabesi nunire barueromo court vaeröhego. \v 5 Ëhi uvamu Peter-ro savoji gagore ëhi hijadeje. Hiꞌego ekaresiaho jaburo biririvoromo God uanövareje hu ajamiröhego. \s1 Aneraehu Peter ajamamu Peter-hu savoji gagore jioromo hörö vaꞌade jöhoje. \p \v 6 Ëhiꞌojuvo nërö Herod-ro Peter ae ahoꞌobëhe jabesi nunire bavaꞌi uvëꞌiro röhu jaruvëhi a göhuro ruëhi hiꞌi göhuro viëhi hiromo Peter muebeꞌi Peter ririre öꞌe niöꞌiro tövëꞌëro niavëꞌe jiadeje. Ae göëro savoji ojoho muebejareje. \v 7 Muebejamu iae Badare anerae gemuëro ma-majioho rovamu savoji gagoho ajivadeje. Ajivamu gavëꞌi anerahuro Peter-are ionire anoromo ioromo uavadeje: Ma-burëro riꞌöjëjo. Ëhi uavamu gavëꞌi övore muohahare öꞌohuro jiovo buꞌöromo saꞌare bejadeje. \v 8 Bejamu anerahuro uavadeje: Jasi götaho ruoho bibivoꞌi höru guduoho ioꞌamëjo. Ioꞌamëjamu Peter-ro götaho ruoho bibivoromo höru guduoho ioꞌamadeje. Ioꞌamamu uavadeje: Niögoho baꞌamoromo nasi ijoro rovëjo. \v 9 Nasi ijoro rovëjamu savoji gagoroho höröromo hesi ijore vaꞌadeje. Vaꞌoromo uvadeje: Aneraehu ömajoho nani bogo maho gaꞌi na niaꞌovoꞌiraejajëꞌi vaꞌojuvo \v 10 vaꞌo urimo mueberomo riravaruire rovaꞌoromo ijore mueberomo riravaruire rovaꞌoromo suorovoromo amo börömore vaꞌarue biririꞌe ojore ë rovareje. Rueꞌi gavare ojoho hesi ëma jiororovamu gagorovo vaꞌorahonö vaꞌoromo örire jirehareje. Jirehoromo anerahuro ma-majioho vaꞌadeje. \p \v 11 Vaꞌamu gagorovo Peter-ro uehorovo avohoromo uvadeje: Avevejöꞌoho iae na garomo uvajëjo: Iae mae-ëjo. Badaro hesi aneraho nugöꞌöjamu Herod-are övore jevadoho baeniahi baejevo rovëꞌe höjo. Baeniahi baejevo rovëꞌëro Jew rajo ariböviohuro bövi biseꞌo vaejevoꞌi uvaroho ëhi ëꞌoröhoho bogo eni jëvoꞌajëjo. \p \v 12 Peter-ro ëhi uehorovonugoromo John Mark-are vëme Mary-arire vaꞌadeje. Röhu Iesuare ae ahoꞌobëhe Mary-are osare raromoromo ëninamijareje God-ro Peter ajamijöro. \v 13 Ëninamamu gavëꞌi Peter-ro rueromo oje jiovahojöro anoꞌanovadeje. Anoꞌanovamu hegoro magonaho aboride gemu hesi ihoho Rhoda-ro ojoho jiovahoꞌi rovadeje. \v 14 Rueromo Peter-are huëho hegoro nimorohoromo ojoho bogo jiovoꞌi ma-burëro vuonoröꞌö vaꞌoromo osare aribövioho uëvadeje: Peter mamiꞌe rovëꞌe aviae ojanore namijajëjo. \v 15 Namijajëjamu uvoruomadeje: Nani Peter savoji gagore hijajëromo magonahoho uavareje: Simane huotorovoromo ëma uövuanuëjo. Ëma uövuanuëjamu magonahohuro uëvadeje: O-ajo. Na mae uëvajëjo. Hu iae rovëꞌe höjo. Uavareje: Peter bogo rueꞌi ma-hesi aruꞌahohuremu rueromo namijajëjo. \p \v 16 Ëhiꞌamu gagorovo ojo jiovahojöro Peter-ro ojore anoꞌanovoꞌi hijadeje. Anoꞌanovoꞌi hijamu vaꞌo ojoho jiovoromo Peter gavamu jöe barëjëvadeje. \v 17 Jöe barëjëvamu Peter-ro övëro tugohëvoromo uëvadeje: Na savoji gagore jevamu Badaro ëhi ëhi ëꞌoromo huꞌirae baejevo rovade höjo. Ëhi jiëꞌe jöho majëhinugoromo uëvadeje: Jemëro vaꞌoromo Jamesꞌo agano ioroꞌiorohuꞌo nasi jöho majëhirego heꞌirarëjo. Ëhi uënugoromo öre gö vaꞌadeje. \p \v 18 Öre gö vaꞌëꞌëro sisonuvamu savoji gago muebejarue ariböviohuro gavare Peter bogojiamu gagorovo tiöromo juhuonivoromo uehoroho bogojëvamu ma-jöe gö gö atoromo uvareje: Peter dinöꞌe vaꞌëꞌëro bogojiajëjo. \v 19 Bogojiajëjamu Herod-ro uëvamu hesi ariböviohuro Peter nahemu nahojuvo gavareje bogojiamu. Bogojiamu gagorovo Herod-ro Peter atovarue aribövi jabesi jöho heromo jöe mevoromo hesi ariböviohuro atovarue aribövioho muoꞌamojöro uëvadeje. Ëhiꞌonugoromo Herod-ro Judea saꞌare jioromo abuejadoho abo Caesarea amore ë hijadeje. \s1 Herod guomade jöhoje. \p \v 20 Caesarea hiromo Herod-ro Tyre o Sidon amo rajo jabesi örire sisë maro dë vörönimadeje. Dë vörönimamu gagorovo rue amo rajohuro uvareje: Noehu ijarue irunoꞌoho Herod-hu muebejaje saꞌare jioromo rovaje höjo. Ioroꞌioremu tugohojöëni ëhuni Herod gaꞌi gemuore ruenugadeje. Rueromo Herod-are osa muebejaje aho Blastus jabesi jöho ajëmiromo Herod sanuamijöro dinamiromo jöe nugöꞌöromo Herod uavareje: Noni vavaenimoromo ajamuijego jaꞌo noꞌo huë baerovoromo raromoꞌirarëjo. \p \v 21 Ëhiꞌamu Herod-ro majaho bojëmadeje ë majare rueruomoröhego. Ëmajaho rovamu gagorovo Herod-ro hesi niögu ma-maho ioꞌamadeje. Ioꞌamoromo hu bövi namiromo hijaje röho mare hiromo ae ahoꞌobëhe jöe majëhijadeje. \v 22 Jöe majëhijamu hejëꞌi rue ariböviohuro uvoruomadeje: Asëꞌe jö böröme höjo. Bogo ma-aehu jöho majahuiꞌi a iosiramuiromo dö mare jiëꞌe aruꞌahohuro jöho majahuijajëjo. \v 23 Ëhi uvoruomamu gavëꞌi Badare anerahuro Herod anamu huiniëro hesi uhoho ijahamu guomadeje. Anade hesi bëhoho hu God-are iho bogo nigemadohuni ëhuni anamu guomadeje. \p \v 24 Röhu God-are jöho ejahoruomamu aro rumorovobe vaꞌadeje. \p \v 25 Ëhiꞌamu Barnabasꞌo Saulꞌo Jerusalem vaꞌoromo monioho ekaresia jabesi a duvahoho iꞌimëmijëꞌëro John hesi iho göho Mark huꞌirae baeromo Antioch amore vuonoröꞌö vaꞌareje. \c 13 \s1 Barnabasꞌo Saulꞌo vaꞌoromo God-are jö majëhibe jirehoröhego Antioch ekaresia ariböviehu baejëvoromo rëmöꞌöjare jöhoje. \p \v 1 Iae Antioch amore ekaresia a ioroꞌioroho jö God-aro baeromo majëhijarue ariböviohuꞌo Iesuare öri röjëhijarue ariböviohuꞌo jëvadeje. Ëaribövi jabesi ihoho Barnabas o Simeon iho göho Niger o Cyrene amo raje Lucius o saꞌa a böröme Herodꞌo gemu mae bövi raejade aho Manaen o Saul ëhi jioꞌamadeje. \v 2 Ëhi jioꞌamamu ekaresiaho jaburo ioho bogo ijëꞌe God ma-rajahiemu rajahijamu gagorovo hesi Aruꞌahohuro uëvadeje: Jemëro Barnabasꞌo Saulꞌo baejëvoromo nani rëmohëjo jabuhu ëꞌojöro baejëvode muoho vaenövoröhe höjo. \v 3 Ëhi uëvamugo ekaresiaho jaburo ioho bogo ijëꞌe God-are örire jöe atonugoromo Barnabasꞌo Saulꞌo jabesi simanore öve bamëhoromo rëmöꞌöjamu vaꞌareje. \s1 Barnabasꞌo Saulꞌo Cyprus saꞌare vaꞌoromo Keriso-are jö majëhijare jöhoje. \p \v 4 God-are Aruꞌahohuro Barnabasꞌo Saulꞌo ëhi rëmöꞌöjadeje God-are muohuremu vaeröhego. Rëmöꞌöjamu abuejaroho abo Seleucia amore höröjareje. Höröromo boat-re ajiomoromo jovo döre vaꞌaroho Cyprus ruë numë sö jovemu jiëꞌe saꞌare ë vaꞌo ravoꞌamareje. \v 5 Cyprus saꞌare ravoꞌamoromo Salamis amore höröromo Jew rajehu God rajahijarue osare osare God-are jöho majëhibe jirehareje. Röhu John Mark huꞌirae baeromo huꞌo jirehareje huro ajëmego jaburo muoho vaebe jirehoröhëro. \p \v 6 Jirehoromo Salamis amoho nugo vaꞌoromo Cyprus saꞌaho jirehobe numëhi vaꞌo viture juvöꞌöromo Paphos amore höröjareje. Höröromo sareri sareriꞌe iro osoꞌe ae gemu birohareje. Hesi ihoho Bar-Iesu jiadeje. Hu Jew rajëro jiëꞌëro aribövioho sarerëmiromo uënövadeje: Na jö God-aro baeromo majëhijaje ae jevajëjo. \v 7 Bar-Iesu ë saꞌare a börömo hesi ae jiadeje. Ësaꞌare a börömo hesi ihoho Sergius Paulus jiadeje. Hu uehoro maꞌe ae jiadeje. Uehoro maꞌe aëro jiëꞌëro jöe nugöꞌöromo Barnabasꞌo Saulꞌo uëvadeje: Rueromo God-are jöho majehirego na heꞌiröjo. \v 8 Na heꞌiröjamu rueromo God-are jöho majahijamu hejëꞌi ë iro osoꞌe aho Bar-Iesu röhu iho göho Greece jöehu uvaruoho Elymas-ro jabesi jöho ahoꞌahovadeje. Elymas-ro Barnabasꞌo Saulꞌo jabesi jöho ahoꞌahovoromo ë saꞌare a börömoho nijioꞌirae gavadeje Iesuare jöho ejahojöëni. \v 9 Nijioꞌirae gavamu Saul hesi iho göho Paul-are dë vövöbajoꞌe ahoꞌo God-are Aruꞌahohuro rarovamu gagorovo Paul-ro Elymas gemu ërimahoromo \v 10 uavadeje: Ja Satan-are ae javajëjo. Sareri sareriꞌe muohemu vaejanue mu maho bövi biseꞌo maho ijumanue ae javajëjo. Badare jö ma huotohuotovo jövanuoho divare vuonugonëjo. \v 11 Ëhuni Badahu iꞌu mana bojamiꞌiëꞌajoho gavëjo. Jasi nunoho sisërëjavoꞌiëꞌajëjo. Sisërëjavoꞌiramu majaehu ajivajoho majae ëgoꞌo bogo uherihoromo gaꞌaꞌanuëjo. \p Ëhi uavamu gavëꞌi hesi nunoho sisërëjamu ramoramoro hijadeje. Ramoramoro hiromo övëro morijovobe juvadeje aëro övëro maꞌeno bavaꞌojöro. \v 12 Ëhiꞌamu ë saꞌare a börömohuro gavade Paul-ro jöe jövoꞌego ë a hesi nunoho sisërëjamu gagorovo tiöromo uvadeje: Badare jö Paul-hu majahuijajoho iae jö böröme hö uvoromo Iesuare örire mae uehorovadeje. \s1 Barnabasꞌo Paulꞌo Pisidia saꞌare Antioch amore vaꞌoromo God-are jö majëhijare jöhoje. \p \v 13 Ëhiꞌamu Paulꞌo hesi ariböviohuꞌo ëho jaburo Paphos amore boat-re iojiomoromo jovo döre vaꞌoromo Pamphylia saꞌare Perga amore ë ravoꞌamareje. Ravoꞌamonugoromo John Mark-ro jabumë rëmoromo Jerusalem vuonoröꞌö vaꞌadeje. \v 14 John vaꞌirögoro Barnabasꞌo Paulꞌo jaburo niöꞌiro Perga amore jioromo vaꞌoromo Pisidia saꞌare Antioch amore ro arijareje. Ariromo Jew rajo jabesi nuho majaho rovamu God rajahijarue osare vaꞌo arijareje. \v 15 Arijamu aëro Moses-hu bojëmade jögoru surire jöho adaho jö God-aro baeromo majëhinövare ariböviehu jajivare surire jöho adahamu evare God rajahijarue osa muebejarue ariböviohuro Barnabasꞌo Paulꞌo jöe nugöꞌöromo uëvareje: Jew rajo aganomë jemë jögore jëvëꞌoho majahuijego no heromo biririvoromo God mae uehorovoꞌirarëjo. \p \v 16 Ëhi uëvamu hegorovo Paul-ro riꞌöromo jaburo hejöro övëro tugohëvoromo uëvadeje: Israel rajomë God mae uehorovaruje a ioroꞌiorohumë na jö harihe majëhiꞌiëꞌajëjo. Hehëjo. \v 17 God Israel rajo aribövi muebejavuajohuro nosi hijo mionoꞌoho hesi baejëvade höjo. Baejëvëꞌe jiamu jabumëro Egypt saꞌare abueromo ma-jahuri raromamu God-ro ajëmijamu ae ahoꞌobëhe jëvobe vaꞌade höjo. Ahoꞌobëhe jëvobe vaꞌamu God-ro hesi darugëro ajëmiromo Egypt saꞌare jëvamu söjëvo ujuoho rovade höjo. \v 18 Söjëvo ujuoho rovamu vadune ahoꞌobëhe 40 a rumoꞌe saꞌare mu sisë vaebe juvoꞌego ma-nunëremu gë taemoromo ajëminövade höjo. \v 19 Ëhiꞌojuvo jabumëro Canaan saꞌare rueruomamu evare ë saꞌa uhure ëne ahoꞌobëhe 7 mamirovoromo raromonörovare aribövioho God-ro muo barëromo jabesi saꞌaho nosi Jew rajo hijo mionoꞌoho mëmijade höjo jabesi sionoho baeröhego. \v 20 Röhu God-ro Israel rajo baejëvadoho aevoromo Egypt saꞌare abo raromojuvo a rumoꞌe saꞌare raromobe jijihojuvo ro Canaan saꞌare raromaroho vadune ahoꞌo 450 ëhi barëjade höjo. Vadune 450 barëjamu gagoro God-ro a mevëvarue a masijoho bojëmibe rovade höjo nosi hijo mionoꞌoho muebejëvonövoröhego. A mevëvarue a masijoho bojëmibe ruejuvo evare Samuel jö God-aro baeromo majëhijaje ahuro hijo mionoꞌoho muebejëvade höjo. \v 21 Samuel-ro muebejëvamu evare Israel rajo ariböviohuro riꞌöromo God ua gavare höjo huro böröme namiromo muebejëvoꞌiröhe aho bojëmijöro. Ua gavamu God-ro jabesi örire Kish-are harihe Saul bojëmijade höjo böröme namiromo muebejëvoröhego. Saul hu Benjamin rajo ae jiade höjo. Saul bojëmijamu muebejëvojuvo vadune 40 barëjade höjo. \v 22 Vadune 40 barëjamu God-ro Saul roriꞌo babuꞌöꞌi David Saul-are sionore nugade höjo böröme namiromo muebejëvoröhego. David nugoromo uëvade höjo: Jesse-are harihe David iae na garomo nego avohajëjo. Huro naehu nimaje bövioho biseꞌoho vaeꞌaꞌajëjo. David-are jöho ëhi uëvade höjo. \v 23 Ëhi uëromo vaꞌojuvo majae ijonö David-are ujoho gemu Iesu God-hu Israel rajo uëvadëhi ëhi bojamuade höjo no Israel aribövioho manö bamavuoröhego. \v 24 Iesu rueꞌiaꞌamu John-ro Israel raje ae ahoꞌobëhe majahuiromo uövuade höjo: Uehoro sisëho vuonugoꞌi uehoro mae baeromo bapataeto vaerëjo. \v 25 Ëhi jiëꞌe jöho majahuijuvo muoho barëꞌiaꞌamu uövuade höjo: Jemëro uvarujëjo: Na rahuo jevajëjo. Na bogo ro ajëmiꞌirode a muebejarujoho jevajëjo. Röhu gahëjo. Ëahuro nasi ijonö rueꞌiëꞌajëjo. Na hesi mu biseꞌo vaejahoromo höru sino jiovahoꞌibejodoho o mu biseꞌo biseꞌe rabe vaejahoꞌibejodoho röhu hu böröme jioꞌi na ma-biseꞌe jevajëjo. \p \v 26 Röhu aganomë Abraham-are ujo ömoꞌömohumë o saꞌa gö raje God mae uehorovarujohumë God-hu ajamuiromo manö bamavuaje jöho ë jöho nosi jöëni rovëꞌe höjo. \v 27 Ëhesi bëhoho Jerusalem raromarue ariböviohuꞌo jabesi a masijohuꞌo ëho jaburo Iesuare bëhoho bogo avoho garomo bogo uvare höjo: Iesu iae ajamuiromo manö bamavuaje aho höjo. Bogo avoho garomo röhu Jew rajo nosi nuho majaho rueꞌego henövare jö God-aro baeromo majëhinövare a jabesi surire jöho adahoromo uvoꞌego: Uꞌemu a börömëro rueromo ajamuiꞌajëꞌego dadivëvoꞌego uvonövare höjo: Ëa börömoho bogo Iesuhu jioꞌi ae gö jioꞌaꞌajëjo Iesuare bëhoho bogo avoho gavëꞌëro. Bogo gavëꞌëro aehu Iesuare örire vaeruomoröhego ë surire jajivarëhi Jerusalem raromarue ariböviohuro ëhi ëꞌoromo Iesu court vaeromo uaruomade höjo: Sisë ae javëꞌëro guomoꞌaꞌanuëjo. \v 28 Guomoꞌaꞌanuë uanugoromo nahoromo gavare guomoröhe bëhoho bogojiamu gavëꞌi Pilate ëma uaruomade höjo: Uëvego anoꞌirarëjo. \v 29 Amo Iesuare örire bövi biseꞌo sisëꞌi vaeröhego God-are surire jö jajivarëhi Jerusalem raromarue ariböviohuro ëhi vae barënugoromo Iesu ijore jiamu baruvebiromo hure bamare höjo. \v 30 Hure bamamu God-ro ajamijamu riꞌöjade höjo. \v 31 Riꞌöjamu Galilee saꞌare jioromo Jerusalem Iesuꞌo gemu mae urimo rovare a jabesi nunire rueꞌi hijadoho majae ahoꞌobëhe barëjade höjo. Rueꞌi hijamu hu gavare ariböviohuro jaruvoho Israel rajo jabesi örire hesi jöho ma-mae majëhijarue höjo. \v 32 Iae noro jö maho majëhiromo uëvaruëjo: God-hu nosi hijo mionoꞌo uëvadëhi \v 33 no jabesi ujëro javuëꞌëro ëhi ajamuijade höjo. Ajamuiromo nosi jöëni Iesu ajamijamu guomoromo riꞌöjade höjo. Ëhesi bëhoho God-hu Iesu ajamego riꞌöꞌiröhe jöho God-are surire Psalm 2-re jajivoromo uvëꞌe höjo: \q1 Ja nasi Harihoho javajëjo. \q1 Jaruvoho naro ja baejavëꞌe jevajëjo. \m \v 34 O God-are surire jö göho huhu ajamego Iesu riꞌöjego ijonö bogo guomoromo sino sagohoriꞌiröhe jöho jajivoromo ëhi uvëꞌe höjo: God naehu David uavodëhi iae ëhi ma-maemu ajëmiꞌejöjo jemë mae jëvoꞌiröhego. \v 35 O God-are surire jö göho jajivoromo uvëꞌe höjo: Jasi aëro jevëꞌëro God jero ajemiꞌiramu nasi sinoho bogo sagohorijevoꞌajëjo. \v 36 Iae David-hu hijade majare God-hu nimade muoho vaebe juvojuvo guomade höjo. Guomamu hesi hijo mionoꞌo guavarire sionore guavamu hesi sinoho sagohorijade höjo. Ëhuni hesi sino bogo sagohoriꞌiröhe jöho David-ro bogo jajivoꞌi \v 37 aꞌi Iesuare jöho jajivade höjo. Ëhesi bëhoho God-ro ajamamu guomoromo riꞌöjëꞌëro ëhuꞌëro hesi sinoho bogo sagohorijade höjo. \v 38-39 Aganomë ëhuꞌe jiaje ave jö hesi bëhoho ga avohohëjo. Iesuare jöëni God-hu mu sisë uehorovoromo vuonugoꞌiröhe öroho jemesi örire majëhijëꞌe höjo. O ae rahu Iesu mae uehorovëꞌoho mu sisë vaejarije hesi iꞌuoho iae barëjaje höjo. Moses-hu bojamuade jögoru ejahëꞌoho bogo ëhuro mu sisë hesi iꞌuoho barëꞌi aꞌi Iesu mae uehorovëꞌoho iae barëjaje höjo. \v 40 Ëhuni avoho mueberovohëjo ëhuro jö God-aro baeromo majahuinövare a jabesi surire jajivare iꞌuoho bogo baeꞌirarije höjo. \v 41 Ëhesi bëhoho God-are jöho jabesi surire jajivoromo uvëꞌe höjo: \q1 God-ro uëvajëjo: Nasi jö ahoromo sivaruje ariböviohumë nasi muoho garomo tiöromo vuovorëjo. \q1 Ëhesi bëhoho jemë bogo vuovoꞌi raromaruje majare evare naro vöröꞌe mu börömoho vaeꞌiëꞌajëjo. \q1 Iꞌuꞌe mu börömëro jiëꞌëro aëro jemë samaꞌe röjëhiꞌibejarëjo röhu bogo avoho heromo mae uehorovoꞌibejarijëjo. \m Ëhi uvëꞌe höjo. Ëhuni avoho uehorovohëjo. \p \v 42 Paul-ro ëhi uënugoromo huꞌo Barnabasꞌo höröjamu gëvëꞌi rue ariböviohuro uëvareje: Ruëre hura gö hesi nuho majaho rovego vuonoröꞌö rueromo ëhi jiëꞌe jöho majahuirego no heꞌirarëjo. \v 43 Ëhi uëruomoromo suorovoromo Jew raje ae ahoꞌobëhe o saꞌa ioroꞌioro rajehu jabesi mu vuonugoꞌi Jew rajo mu baeromo God mae uehorovarue aribövioho ahoꞌobëhe jaburo Paulꞌo Barnabasꞌo jabesi ijore vaꞌareje. Ijore vaꞌamu gëgorovo jaburo niöꞌiro jabesi örire jögore mëmiromo uëvareje: Biririvoromo uvorëjo: Hesi God-ro huë baeromo ajamuiꞌajëromo muoho vaenövorëjo. \p \v 44 Ëhi ëꞌëꞌëro hura gö hesi nuho majaho rovamu amo raje ae ahoꞌobëhe Badare jöho heꞌi ë osare gemu gagovoruomadeje. Ae gemu gemu bogo rovareje. \v 45 Amo raje ae ahoꞌobëhe gagovamu gëgorovo Jew rajoho jaburo Paulꞌo Barnabasꞌo jabesi mu mahuni dë vörönëgo avohamu Paul-are jöho ahoꞌahovoromo jö sisë atareje. \p \v 46 Jö sisë atamu hegorovo Paulꞌo Barnabasꞌo bogo juhuonivoꞌi ma-biririvoromo jöho majëhiromo uëvareje: God-ro nimade höjo Jew rajo jemëro hesi jöho urimo hejöro. Ëhi höjo röhu jemë ë jöho heromo bijönimarujëjo. Bijönimoromo ëhuro jemëhu ioroꞌioremu maro raromoꞌirarije öroho tugohëꞌe jëvajëjo. Ëhuni no huotorovoromo saꞌa ioroꞌioro rajoho jöho majëhinövoꞌejarëjo. \v 47 Ëhesi bëhoho rabëni Badaro jöe bojamuiromo uövuëꞌe höjo: \q1 Naro ja bamavode höjo jero saꞌa ioroꞌioro rajoho ajivëvoꞌiranego. \q1 Ajivëvego ae ahoꞌobëhe majae bevaꞌajire majae höꞌöjajire maro raromoꞌiröhego. \p \v 48 Ëhi uëvamu hegorovo saꞌa ioroꞌioro rajohuro nimorohoromo uvoruomadeje: Badare jöho iae mae höjo. Ëhi uvoromo ioroꞌioremu raromoꞌiröhego God-hu uvade ariböviohuro Iesu mae uehorovoruomadeje. \p \v 49 Mae uehorovamu Badare jöho ë saꞌae bövioho uarovobe vaꞌadeje. \v 50 Uarovobe vaꞌirögoro aꞌi rue Jew rajoho jaburo God uehorovarue magonaho masijohuꞌo amore a masijohuꞌo ë aribövi jabesi dëho iëhamu riꞌöromo Paulꞌo Barnabasꞌo sisë vaejëvoruomadeje. Sisë vaejëvoromo Antioch saꞌanö jëvamu rëmöꞌöjëvoruomadeje. \v 51 Rëmöꞌöjëvamu gagorovo vaꞌirögoro höru tohotohoꞌe jëvamu riremoromo vaꞌareje amo rajohuro sisë vaejaruoho gajöro. Vaꞌoromo Iconium amore höröjareje. \v 52 Amo Antioch raromarue Keriso-are aribövi jabesi dë vövöbajoꞌoho ahoꞌo sasohëvoromo God-are Aruꞌahohuro rarovëhadeje. \c 14 \s1 Paulꞌo Barnabasꞌo Iconium amore ariromo God-are jö majëhijare jöhoje. \p \v 1 Paulꞌo Barnabasꞌo Iconium amore hörönugoromo urimo Antioch ëꞌarëhi ëhi Jew rajehu God rajahijarue osare vaꞌoromo Iesuare jöho majëhijareje. Jöho majëhijamu ëhuro Jew raje ae ahoꞌobëhe saꞌa ioroꞌioro raje ae ahoꞌobëhe Iesu mae uehorovoruomadeje. \v 2 Mae uehorovamu gëgorovo Jew raje jö bogo ma uehorovarue ariböviohuro saꞌa ioroꞌioro rajo jabesi örire uehoro sisëho bojëmiromo jabesi dë iëhamu jaburo Keriso-are aribövioho nue huodëgoruomadeje. \v 3 Nue huodëgamu Paulꞌo Barnabasꞌo majae ëgobövie ariromo bogo juhuonivoꞌi ma-biririvoromo Badare jöho majëhijareje. Majëhiromo Badaro ajëmamu ëhuro bogo gavarue darugoꞌe mue gö gö vaeꞌamareje ae ahoꞌobëhe garomo uvoröhego: Iae mae-ëjo. God-hu huë baeromo ajamuijaje jöho mae hö uvoröhego. \v 4 Ëhiꞌamu amo rajo ariböviohuro jöe gö gö uehorovareje. A ioroꞌiorohuro Jew rajo jabesi dönö jioꞌi a ioroꞌiorohuro Paulꞌo Barnabasꞌo jabesi dönö jëvadeje. \v 5 Ëhiꞌoromo Jew rajohuꞌo saꞌa ioroꞌiorohuꞌo ëho jaburo jabesi masijohuꞌo gemu mae riꞌöromo Paulꞌo Barnabasꞌo ijumëvoromo munëro vajëmiꞌi atareje. \v 6 Munëro vajëmiꞌi atamu Paulꞌo Barnabasꞌo ë jöho heromo juꞌebiromo vaꞌareje. Vaꞌoromo Lycaonia saꞌare Lystra amo Derbe amo jiajinö ë vaꞌareje. \v 7 Vaꞌoromo ë saꞌare aribövioho Iesuare jö maho majëhibe jirehareje. \s1 Paulꞌo Barnabasꞌo Lystra amore ariromo God-are jö majëhiromo huë vavaeni birohoromo juꞌebiromo Derbe amore vaꞌare jöhoje. \p \v 8 Jirehoromo Lystra amore ro arijareje. Röhu höru sisëꞌe ae gemuëro ë hijëꞌe jiadeje. Urimëꞌi vëmehu rahadire aevoromo höru sisëꞌe jiobe rovëꞌëro ëhuꞌëro bogo mae bogo juvadeje. \v 9 Bogo juvëꞌëro hejadeje Paul ae jöe majëhijamu. Paul-ro jöho majëhiromo gavade ë aho huꞌo jöho hejamu gagorovo ma-hu gemu ërimahoromo gavade hu mae uehorovoꞌego marëꞌiröhoho eni jiamu gagorovo \v 10 ma-darugoꞌo uavadeje: Döro riꞌöromo avoho namijëjo. Namijëjamu hejëꞌi ma-burëro döro riꞌöromo aevoromo juvadeje. \p \v 11 Juvamu ae ahoꞌobëhe gavare Paul-ro ë höru sisëꞌe aho ëhi ajamamu gagorovo simane sisëꞌi uehorovoromo uvoruomadeje: Paul-hu ë höru sisëꞌe aho ajamamu aevoromo juvade hesi bëhoho Paulꞌo Barnabasꞌo bogo ma-aehu jëvoꞌi aꞌi aruꞌaho börömoho niöꞌiro araeromo rueromo jabesi darugoho börömëro jëvëꞌëro ëhuꞌëro Paul-ro ë iaho ajamade höjo. Simane ëhi sisëꞌi uehorovoromo riꞌöromo jabesi Lycaonia jöëro ma-darugoꞌo uvoruomadeje: O aveho bogo ma-aehu rueꞌi aꞌi muebejavuarue aruꞌaho börömoho niöꞌiro araeromo nosi örire ruvebijëꞌe höjo. \v 12 Aruꞌaho börömoho niöꞌi ruvebijëꞌe höromo Barnabas jabesi sareriꞌe god hesi ihe Zeus jumuvoromo Paul-are jöho sarerivoromo uvoruomadeje: Nani ë aho nosi god Hermes jö bajuvaje aruꞌahoho höromo Paul Hermes jumuvoruomadeje Paul jögoru jövaje aego. \v 13 Zeus aruꞌaho böröme höromo rajahijarue osaho amo bëhiro jiëꞌëro Zeus rajahijarue mu muebejaje ahuꞌo uvadeje: Nani iae mae-ëjo. Nosi aruꞌaho böröme Zeus-më amore rovëꞌe höromo cow anoꞌoho ujuohoromo ijino inovaroho ujuohoromo amo börömore rejo ojo bëhire rovadeje. Rueromo huꞌo a ioroꞌiorohuꞌo ëho jaburo Paulꞌo Barnabasꞌo aruꞌaho böröme jëvajëromo uvene aho röjëhiromo ë mioho muoꞌamoromo vëniro mueromo iꞌimëmiꞌirögoro ëꞌoruomadeje. \p \v 14 Ëhi ëꞌiröhe jöho henugoromo Barnabasꞌo Paulꞌo ë apostle-ho niöꞌiro uvareje: Ëhi jiëꞌoho mu sisë bëhe höromo jabesi niögoho dadovoꞌamareje ae göëro garomo uvoröhego: Jaburo nosi muoho bijönimoromo ëꞌaruëjo. Niögoho dadovoromo ma-ba viëhi jiaroho rue ae ahoꞌobëhe jabesi ririre rirarovoromo ma-darugoꞌo uvareje: \v 15 Asëꞌe jemë rabëni ëhioho ëꞌarujëjo. No bogo aruꞌaho börömoho javuoꞌi no ma-ae jemë vaꞌëne javuajëjo. No jö maho majëhiꞌi rovare höjo ëhuro ëhi jiëꞌe darugo rumoꞌe inömo ëma rajëhijarujoho vuonugoꞌi darugo jiëꞌe aho God uehorovoꞌirarijego. God-ro öꞌidöe saꞌae jove bövie biseꞌe no bamavuade höjo. \v 16 Urimëꞌi saꞌa göre göre raromaruje aribövioho jemesi nimaruje nimaruje muoho vaeꞌego huro ma gë taemonövade höjo. \v 17 Iae ëhi jiade höjo röhu God-ro hesi muoho ahoꞌo bogo gurihiꞌi aꞌi jemë mae avohëvoromo hesi muoho röjëhibe rovade höjo jemëro garomo uvoꞌirarijego: Iae mae-ëjo. Hu ëhi jiëꞌe a böröme hö uvoꞌirarijego. Huro ëne nugöꞌöromo i majaho rovego uvaje höjo: Iëro tagavëjo. Ioho tagavego uëvaje höjo: Jemëro i avohego daꞌuëgoꞌirajo. Nimoronimorohego dë vövöbajoꞌe sasohëvoꞌirajo. Huro hesi muoho ëhi röjëhibe rovëꞌe höjo. \v 18 Biririvoromo ëhi jiëꞌe jöho majëhiromo dë vövöbajoꞌe huotovëhoꞌi ëꞌo gavaroho mi suvuoro vënire bueromo bamëhoꞌi ëꞌaroho bogo vuonugo varijënoho jiëꞌe ëma vuonugareje. \p \v 19 Vuonugamu iae Jew rajo a ioroꞌiorohuro Antioch amore Iconium amore jioromo rueruomadeje. Rueromo Lystra amo rajoho jabesinö jioruomojöro mu sisë jöho biririvoromo majëhijareje. Majëhijamu Lystra amo rajoho jaburo ejëhoromo ajëmiromo Paul munëro vajamiruomadeje. Vajamiromo uvoruomadeje: Paul guomëꞌe höromo amoro jiamu roriꞌo ruho baeromo vaꞌoruomadeje. \v 20 Bavaꞌamu Keriso-are ariböviohuro ro Paul-are bëhire gagovoromo riravo rovaꞌareje. Riravo rovaꞌamu Paul-ro riꞌöromo rue amo börömore vuonoröꞌö vaꞌadeje. Vaꞌoromo nëröho Barnabas-mu niöꞌiro riꞌöromo vaꞌaroho vaꞌo Derbe amore höröjareje. \s1 Paulꞌo Barnabasꞌo Syria saꞌare Antioch amore vuonoröꞌö vaꞌare jöhoje. \p \v 21 Derbe höröromo Iesuare jö maho majëhijamu ae ahoꞌobëhe aevoromo Iesuare ijore ijore jijiharue aribövie jioruomadeje. Ëhiꞌamu gagorovo Paulꞌo Barnabasꞌo jaburo vuonoröꞌöromo Lystra Iconium Antioch amore ekaresiae ajëmibe vaꞌareje. \v 22 Ajëmiromo jabesi dë vövöbajoꞌoho biririvëhoromo uënövareje: Biririvoromo Iesuare jöhemu mae uehorovonövorëjo. Ëhesi bëhoho God-are aji öri ariꞌere vaꞌi naguëꞌoho no vavaene böröme baebe vaꞌojuvo evare vaꞌejarëjo. \v 23 Ëhi uëbe a duvahe ekaresia jabesi simano vaeröhoho nugoꞌamobe ie bogo ijëꞌe ma-pariemu vaeromo uëbe vaꞌareje: Jemë Bada mae uehorovaruje a hesi övo döre rëmaruëjo. Ekaresiaho ëhi ajëmibe vaꞌareje. \v 24 Vaꞌoromo Pisidia saꞌaho jireho barënugoromo Pamphylia saꞌare rovareje. \v 25 Pamphylia rueromo Perga amore ariromo Iesuare jöho majëhinugoromo vaꞌo Attalia amore abuejareje. \v 26 Attalia amore abo ariromo boat-re ajiomoromo jovo döre vaꞌaroho vaꞌo sionëro Antioch amore rovareje. Urimoho Antioch ekaresiaho jaburo Paulꞌo Barnabasꞌo God-are övo döre rëmareje huro ajëmego mu mae vaebe jirehoꞌiröhego. Jaruvoho ë muoho barëjëꞌëro Paulꞌo Barnabasꞌo sionëro rovareje. \v 27 Rueromo ekaresiaho uëvareje: Gagovohego jöe majëhijarëjo. Majëhijarë uënugoromo gagovamu uëvareje: God-ro ajamuijamu ëhi jiëꞌe muoho vaeromo rovare höjo. Huro öroho saꞌa ioroꞌioro rajohuni jiovëhamu jaburo Iesu mae uehorovare höjo. Ëhiꞌade höjo. \v 28 Ëhi majëhiromo Keriso-are ariböviohuꞌo gemu mae majae ëgobövie ë arijareje. \c 15 \s1 Ekaresia jabesi a masijehu Jerusalem gagovoromo Moses-hu bojëmade jögoru ë hesi jö mevare jöhoje. \p \v 1 Paulꞌo Barnabasꞌo Antioch amore arijamu iae ae göëro Judea saꞌare jiëꞌëro rueromo Keriso-are aribövioho majëhiromo uënövareje: God-arire mae vaꞌi nëgëꞌiroho Moses-hu Jew rajo nosi jögoru jajivadëhi saꞌa ioroꞌioro rajoho jemëꞌo sinoho ëhi tarivëhego God-are aribövie jëvoꞌirajo. Sino bogo tarivëhëꞌoho bogo maroho vaꞌaꞌarujëjo. \v 2 Bogo maroho vaꞌaꞌarujëjamu hegorovo Paulꞌo Barnabasꞌo jaburo riꞌöromo irovoromo darugoꞌo jö ahoꞌahëmiromo iꞌe rovare aribövioho uëvareje: Saꞌa ioroꞌioro rajoho nadi ëhi jiëꞌe jöho majëhirëjo. Majëhirëjamu Antioch ekaresiaho jaburo Paul Barnabas Antioch amore ekaresia a ioroꞌioroho ëhi baejëvareje jaburo Jerusalem amore vaꞌoromo apostle ömoꞌömohuꞌo Jerusalem ekaresia a duvaho ioroꞌiorohuꞌo sino tarivoꞌiröhe jöho mevoꞌiröhego. \p \v 3 Baejëvoromo rëmöꞌöjamu Paulꞌo Barnabasꞌo jaburo a ioroꞌiorohuꞌo gemu mae ae jöe majëhibe Phoenicia saꞌare Samaria saꞌare vaꞌareje. Majëhiromo uënövareje: Saꞌa ioroꞌioro rajoho iae aevoromo God mae uehorovoruomohijajo. Ëhi uëꞌego Christian aganoho ahoꞌobëhe ë jöho heromo börömo bëhe nimorohonövareje. \v 4 Amo ëhi jiëꞌe jöho majëhibe rueromo Jerusalem suorovareje. Suorovamu gëgorovo apostle ariböviohuro ekaresia a duvaho ömoꞌömohuro ekaresia a ioroꞌiorohuro ëho jaburo jejëmiruomadeje. Jejëmijamu rueho jaburo jöho majëhiromo uëvareje: God-ro ëhi ajamuamu muoho vaeromo rovare höjo. \v 5 Ëhi majëhijamu Pharisee aribövie Iesu mae uehorovarue a ioroꞌiorohuro riꞌöromo uëvareje: Iae ëhi höjo röhu saꞌa ioroꞌioro rajo jabesi sinoho tarivëhoromo jöe majëhiromo uëꞌejarëjo: Moses-hu bojamuade jögoroho ejahonövorëjo. Ëhuremu mae höjo. \p \v 6 Ëhi uëvamu hegoro apostle ariböviohuꞌo Jerusalem ekaresia a duvaho ioroꞌiorohuꞌo ë jöho mevoꞌi gagovareje. \v 7 Jöho mevojuvo Peter-ro riꞌöromo uëvadeje: Aganomë jemëꞌo gavarujëjo urimëꞌi God-ro na jemesi ririre baejevade höjo naro hesi jö maho majëhijego saꞌa ioroꞌioro rajoho jaburo heromo Iesu mae uehorovoröhego. \v 8 Jaburo mae uehorovamu God-hu hesi Aruꞌaho Jew rajo Keriso-are aribövi mamuadëhi saꞌa ioroꞌioro rajoho jabuꞌo ëhi mëmade höjo ëhuro noro garomo uvoröhego: God ae ahoꞌo nosi dë vövöbajoꞌo gövuajohuro hesi Aruꞌahoho saꞌa ioroꞌioro rajoho mëmijëꞌëro ëhuni huro jabuꞌo mae uehorovëvajëjo. \v 9 God-ro Jew rajohuꞌo saꞌa ioroꞌioro rajohuꞌo bogo gö gö uehorovavuoꞌi ma-gemu uehorovavuade höjo. Ëhesi bëhoho saꞌa ioroꞌioro rajohuro Keriso mae uehorovamu God-ro jabesi sisëho uꞌovëho barëjade höjo. \v 10 Moses-hu bojamuade jögoroho iꞌu maꞌëro jiëꞌëro noꞌo nosi hijo mionoꞌohuꞌo vaeromo mare vaꞌiröhoho bogo eni javuade höjo. Ëhi jiëꞌoho jemë rabëni nëgajëjo saꞌa ioroꞌioro rajohuꞌo ëhi jiëꞌe iꞌuꞌe muoho bojëmiꞌiro. Jemë rabëni God-are dëho bijioho gaꞌi nëgajëjo. \v 11 Bogajo. No mae uehorovoromo uvarue höjo: Bogo noehu mu vaejaruohuro aꞌi hesi Bada Iesuhu huë baeromo ajamuijajohuro iae ëhuro Jew rajoho no maro raromoꞌejarëjo. Saꞌa ioroꞌioro rajo jabesi öri jiajëhi noehu maro raromoꞌiröhe öroho gemuoho höjo. \p \v 12 Peter-ro ëhi majëhijamu Barnabasꞌo Paulꞌo riꞌöromo uëvareje: God-ro ajamuamu noro darugoꞌe mu gö gö ëhi ëhi vaeromo saꞌa ioroꞌioro rajoho ajëmibe jirehare höjo. Ëjöho heꞌiro ae ahoꞌobëhe jörumoraejareje. \v 13 Jörumoraejamu Barnabasꞌo Paulꞌo jöho majëhi barëjamu hegorovo James-ro riꞌöromo uëvadeje: Aganomë nasi jöhuꞌo hehëjo. \v 14 God-hu saꞌa ioroꞌioro rajo aevoromo uehorovëvoromo a ioroꞌioro hesi baejëvade jöho Simon-ro ë jöho majahuijamu no hejare höjo. \v 15 Ëjöho iae mae höjo. Ëhesi bëhoho God-hu saꞌa ioroꞌioro rajo baejëvoröhe jöho urimëꞌi jö God-aro baeromo majëhinövare ariböviohuro jajivare höjo. Jabesi ae gemuëro David-are ujo gagovëvoröhe jöho uhuꞌe huotovoromo jajivoromo uvëꞌe höjo: \q1 \v 16 Badaro uvavohijajo: Ëhesi ijonö naro vuonoröꞌö rueromo David-are javu dadorovadoho evare avoho vaeꞌejöjo. \q1 Sisërëjadoho naro avohoꞌiramu urimëꞌi namijadëhi ëhi namiꞌaꞌajëjo. \q1 \v 17 Namiꞌiramu saꞌa göëro göëro Bada na birohevoꞌi nahevoꞌaruëjo. \q1 Nasi jö bogo henövare ariböviehu nasi iho baejarohuro ëhi ëꞌaꞌaruëjo. \q1 Badaro ëhi uvajëjo. \v 18 Mami göꞌe huro ë jöho aevoromo majëhadoho hebe rovëꞌe javuajëjo. \m Ëhi jajivëꞌe höjo. \p \v 19 Ëhuni na ëhi uehorovajëjo. Saꞌa ioroꞌioro rajehu huotorovoromo God mae uehorovëꞌoho no nosi iꞌuꞌe muoho jabesi öriroho bogo bojëmiꞌi \v 20 aꞌi ma-suriro jöho nugöꞌöromo uëꞌejarëjo: Aehu sareriꞌe god göëni göëni bahijëꞌe mioho uvorëjo: Sisë höromo nadi ueꞌahorëjo. Nadi önöꞌoho jijihorëjo. Mi hesi köho nadi ueꞌahorëjo. Huë ahahëꞌe mioho köꞌe jiaje nadi ueꞌahorëjo. Ëjöhemu jajivoꞌejarëjo. \v 21 Ëhi jiëꞌe jögoru jajivoꞌiröhe ë hesi bëhoho Moses-hu ëhi jiëꞌe jö bamadoho mamiꞌe ame ahoꞌobëhe majëhibe rovëꞌe höjo. O hesi jöho Jew rajo nosi nuho majaho rovego noehu God rajahijarue osare osare Moses-are jöho adahego jaburo hejarue höjo. Ëhuni ëhi jiëꞌe mu gororovoꞌiröhe jöho saꞌa ioroꞌioro rajo jabesi örire nugöꞌöꞌejarëjo. \s1 Jerusalem ekaresia a masijehu suri suri jajivoromo saꞌa ioroꞌioro rajehu Keriso mae uehorovarue aribövi jabesi örire bamëhare jöhoje. \p \v 22 James-ro ëhi uëvamu hegoro apostle-ho jabuꞌo ekaresia a duvaho ömoꞌömohuꞌo ëho jaburo jöe mevoromo uvareje: Ëꞌego no nosi a ioroꞌioroho baejëvego jaburo Paulꞌo Barnabasꞌo gemu mae Antioch amore vaꞌirarëjo. Ëhi majëhijamu ekaresiae ae ahoꞌobëhe uvareje: Ëhi jiëꞌoho iae mae höjo. Ëhi uvoruomoromo Judas hesi iho göho Barsabbasꞌo Silasꞌo jabumë niöꞌi baejëvareje ekaresiaho jaburo ë ae niöꞌi jabesi örire mae uehorovaruëro jiëꞌëro. \p \v 23 Baejëvoromo suroho jajivoromo bavaꞌojöro bojëmijareje. Surire jajivare jöho ëhi uvëꞌe jiadeje: O asëꞌe Jew rajoho bogo aꞌi saꞌa ioroꞌioro rajoho Antioch amore Syria saꞌa ioroꞌiore Cilicia saꞌare raromaruje ariböviohumë apostle ariböviohuꞌo Jerusalem ekaresia a duvaho ömoꞌömohuꞌo jemesi ö muenoꞌëro javuëꞌëro noro jemesi örire jejëmaruëjo. \v 24 Röhu no hejare höjo uvavamu: A ioroꞌiorohuro nosirire jioromo öꞌare höjo. Öꞌoromo jöe gö majëhiromo jemesi simanoho sisëvojëhamu uehore gö gö baejarije höjo. Röhu ëho bogo noehu uëvamu ëꞌare höjo. \v 25 Ëhuni no ae ahoꞌobëhe gemuoro gagovoromo jöe mevoromo uehore gemuoho baeromo uvare höjo: Noro ae gö baejëvoꞌejarëjo jemesi örire rëmöꞌöjëvego jaburo nosi aemoꞌaeme Barnabasꞌo Paulꞌo gemu mae öꞌiröhego. \v 26 Barnabasꞌo Paulꞌo vuovëvoröhe jöho bogo uehorovëꞌe ma-biririvoromo nosi Bada Iesu Keriso-are muohuremu uehorovëꞌe arijare höjo. \v 27 Röhu Judasꞌo Silasꞌo jabuꞌo gemu mae rëmöꞌöjëvaruëjo jaburo öꞌoromo noehu jajivarue jöe gemuoho majëhijego heꞌirarijego. \v 28 God-are Aruꞌahohuꞌo noꞌo jöe gemuoho uehorovoromo uvaruëjo: Jew rajo nosi iꞌuꞌe mue gö gö bogo bojëmiꞌi ave jögorohuremu bojëmiꞌejarëjo. \v 29 Aehu sareriꞌe god göëni göëni bahijëꞌe mioho nadi ueꞌahorëjo. Mi hesi köho nadi ueꞌahorëjo. Huë ahahëꞌe mioho köꞌe jiaje nadi ueꞌahorëjo. Nadi önöꞌoho jijihorëjo. Ëhi jiëꞌe mu gororovëꞌoho ëhuro mae jëvoꞌajëjo. Ahia minoꞌëjo. Surire jöho ëhi jajivoromo bojëmijareje bavaꞌoröhego. \p \v 30 Bojëmiromo rëmöꞌöjamu Paul Barnabas Judas Silas ëho jaburo vaꞌaroho vaꞌo Antioch amore suorovareje. Suorovonugoromo Christian aribövioho ahoꞌobëhe gagovëvoromo suroho bojëmijareje. \v 31 Suroho bojëmamu ekaresiae ae ahoꞌobëhe hejare adahoromo uvavamu: Jew rajo nosi iꞌuꞌe muoho saꞌa ioroꞌioro rajoho bogo bojëmiꞌejarëjamu hegorovo uvareje: Sasohëꞌe mu maho rovëꞌe höromo nimorohoruomadeje. \v 32 Ëhiꞌamu Judasꞌo Silasꞌo jö God-aro baeromo majëhijarue aëro jëvëꞌëro majae ëgobövie jöe majëhiromo Christian agano jabesi dë vövöbajoꞌoho biririvëhareje. \v 33 Ëhiꞌoromo majae ëgoꞌo Antioch arijamu evare ë Christian aganohuro rëmöꞌöjëvoromo uëvareje: Huë mae baeromo vaꞌorëjamu jaburo Jerusalem jioromo rëmöꞌöjëvamu rovare ë aribövi jabesirire sionëro vaꞌareje. \v 34 [Aꞌi Silas-ro ëhi hiꞌi uvadeje.] \p \v 35 Iae Paulꞌo Barnabasꞌo jaburo Antioch majae ëgoꞌo arijareje. Ariromo jabu niöꞌi o a ioroꞌioroho ahoꞌobëhe ëho jaburo Badare jöho ekaresiae majëhiromo bëhoho röjëhinövareje. \s1 Paulꞌo Barnabasꞌo jö ahoꞌahamirovoromo gemuore jireharoho vuonugoꞌi öre gö öre gö vaꞌare jöhoje. \p \v 36 Ëhiꞌojuvo iae Paul-ro Barnabas uavadeje: No urimo Badare jöho majëhibe amo göre göre dinöꞌe dinöꞌe jireharire ëꞌego no ë vuonoröꞌö vaꞌoromo gëvarëjo Christian aganoho diehi diehi muoho vaeruomego. \v 37 Ëhi uavamu hegoro Barnabas-ro uavadeje: Iae mae höjo röhu na negajëjo John Mark-ro noꞌo öꞌojöro. \v 38 Ëhi uavamu Paul-ro uavadeje: Bogajo. John Mark-hu noꞌo öꞌëꞌoho bogo maehu höjo. Ëhesi bëhoho urimëꞌi mue ajamuibe juvoromo Pamphylia saꞌare ramuöꞌöꞌi sionëro rovade höjo. Ëhi jiëꞌe a bavaꞌëꞌoho na bijönegajëjo. \v 39 Bijönegajë uaromo Paulꞌo Barnabasꞌo irorovoromo göëro öre gö vaꞌi göëro öre gö vaꞌadeje. Vaꞌiro Barnabas-ro Mark huꞌirae baeromo boat-re ajiomoromo Cyprus saꞌare vaꞌadeje. \v 40 Cyprus vaꞌirögoro Paul-ro Silas uavadeje: Rovego jaꞌo naꞌo muoho vaebe jirehoꞌirarëjo. Jirehoꞌirarëjamu Silas-ro uavadeje: Iae ëhiꞌoꞌejarëjamu Christian agano ömoꞌömohuro Paulꞌo Silasꞌo Badare övo döre rëmareje huro ajëmego mu mae vaebe jirehoröhego. Rëmamu Paul-ro Silas huꞌiraeromo vaꞌadeje. \v 41 Huꞌiraeromo vaꞌadoho vaꞌo Syria saꞌare Cilicia saꞌare ekaresia aribövioho jöe majëhiromo ëhuro jabesi dë vövöbajoꞌoho biririvëhobe vaꞌadeje. \c 16 \s1 Timothy-hu aevoromo Paulꞌo Silasꞌo gemu mae juvade jöhoje. \p \v 1 Vaꞌoromo Paul-ro vaꞌadoho vaꞌo Derbe amore ro hiromo vaꞌadoho Lystra amore rovadeje. Röhu Keriso uehorovaje ae gemuëro ë hijadeje. Hesi ihoho Timothy jiadeje. Hesi vëmoho Jew raje Iesu mae uehorovaje magonahe jiadeje. Aꞌi hesi vavuoho Greece raje jiadeje. \v 2 Christian agane Lystra amore Iconium amore raromaruohuro uvoruomadeje: Timothy hu mu mae vaejaje ae höjo. \v 3 Paul-ro nimadeje Timothy huꞌirae vaꞌego huꞌo juvoröhego. Hu ëhi nimoromo röhu uvadeje: Jew raje ave saꞌare röhu diröꞌe göre göre raromaruohuro garomo uvaruëjo: Timothy-are vavuoho bogo Jew rajoho jiëꞌëro sinoho bogo tariojahëꞌe höjo. Ëhi uvoromo Timothy-are sinoho bogo tariojahego Jew rajëro hesi jöho bogo ejahojöëni Paul-ro uëvadeje Jew rajehu ëꞌaruëhi Timothy-are sinoho tariojahojöro. Ëhi ëꞌëꞌëro huꞌirae baeromo vaꞌadeje. \v 4 Vaꞌoromo Paulꞌo Silasꞌo amore amore jöe majëhibe vaꞌareje. Majëhiromo Keriso-are aribövioho uënövareje: Apostle-ho jabuꞌo Jerusalem ekaresia a duvaho ömoꞌömohuꞌo ëhi jiëꞌe jögoroho uehorovëꞌëro bojëmijare höjo jemëro ejëhonövoꞌirarijego. Ëjöho ejëhonövorëjo. \v 5 Ëhi jiëꞌe jöho majëhibe vaꞌego ekaresia ariböviohuro biririvoromo Keriso mae uehorovobe vaꞌareje. O majae ëhi ekaresiae ahoꞌobëhe marohëvobe vaꞌadeje. \s1 Paul-hu Troas amore vaꞌoromo niaꞌovoꞌiraeromo gavade jöhoje. \p \v 6 Paulꞌo Silasꞌo jöho majëhibe vaꞌamu gavëꞌi God-are Aruꞌahohuro jabumë tugohëvadeje Asia saꞌaroho jöho bogo majëhiröhego. Tugohëvëꞌego Phrygia saꞌaꞌo Galatia saꞌaꞌo birorohade ënire ë jireho vaꞌareje. \v 7 Vaꞌaroho vaꞌo Mysia saꞌa viture vaꞌaroho Bithynia saꞌare vaꞌiaꞌamu Iesuare Aruꞌahohuro uëvadeje: Nadi ë saꞌaho vaꞌohëjo. \v 8 Ëhi uëvamu Bithynia saꞌaroho bogo vaꞌi Mysia saꞌaremu rovaꞌoromo abuejaroho abo Troas amore höröjareje. \v 9 Troas hörönugoromo vahiromamu Paul-ro niaꞌovoꞌiraeromo gavadeje Macedonia raje ae gemuëro namiromo dinamiromo uavamu: Macedonia saꞌaro rueromo ajamuinëjo. \v 10 Niaꞌovoꞌiraeromo ëhi ganugoromo Paul-ro Silas-ro naro evare uvareje: God-ro uöromo ëꞌajëjo: Macedonia saꞌa rajoho Iesuare jö maho majëhihë uövuajë uvoromo ma-burëro vaꞌiro bövioho biseꞌoho avohareje. \s1 Paulꞌo hesi ariböviohuꞌo Philippi amore ro jö atamu hegorovo Lydia-hu mae uehorovade jöhoje. \p \v 11 Ëhiꞌonugoromo Troas jioromo boat-re iojiomoromo ma-ahorirëro jovo döre vaꞌaroho vaꞌo Samothrace saꞌare suorovëꞌëro nëröho jovo döre vaꞌaroho Neapolis amore suorovareje. \v 12 Neapolis suorovonugoromo örëro vaꞌaroho Philippi amore suorovareje. Ëamoho Macedonia saꞌare jiadeje. Macedonia saꞌa börömoho röhu ë saꞌaho taritarivëꞌe ihe gö gö jiadeje. Röhu saꞌa diröꞌe gemu börömoho jiadeje. Ëdiröꞌore saꞌare Philippi amoho jiadeje. Rome amo rajohuro rueruomoromo ë amoho aevoꞌi ioromo raromobe rovëꞌe jiareje. Amo noro ro Philippi amore suorovoromo majae gemu niöꞌi ë raromareje. \p \v 13 Raromoromo iae Jew rajo nuho majaho rovamu noro uvareje: Nani Jew rajo ariböviohuro God-are örire jöe atoꞌi nume jovo riröre abo raromarue höromo amore jioromo ë abuejareje. Abueromo ë raromoromo gagovoromo raromarue magonaho ömoꞌömoho Iesuare jöho majëhijareje. \v 14 Jöe majëhijamu magonahe gemu hesi ihoho Lydia-ro ë hiromo hejadeje. Lydia hu Thyatira amo rajo magonahe jiadeje. Hu kavuëꞌe niögu maho imoꞌamaje magonahe jiadeje. Hu bogo Jew rajo magonahehu jiadeje röhu Jew rajo ariböviohuꞌo gemuore God rajahinövadeje. Röhu Badaro Lydia-are dë vövöbajoꞌoho jiovahëꞌëro huro hejade Paul-ro Iesuare jöho majëhijamu hegorovo jöho ejahadeje. \v 15 Ejahoromo huꞌo hesi osare raromarue ariböviohuꞌo bapataeto vaejareje. Vaenugoromo ë magonahohuro uövuadeje: Jemë uvarujoho: Iae mae-ëjo. Nöröro Bada mae uehorovajë uvarujoho jemëro rueromo nasi osaro raromohëjo. Ëhi uöromo dinamuijamu ejahareje. \s1 Philippi amo rajo jabesi a masijehu Paulꞌo Silasꞌo savoji gagore baꞌamëvare jöhoje. \p \v 16 Ëhi ëꞌëꞌëro iae noro God-are örire jö ataruire vaꞌi vaꞌamu gavëꞌi magonaho aboride gemuëro örire birohavuadeje. Ëmagonahoho hesi ma-a masijo jabesi muemu vaejëhaje magonahe jiadeje. Röhu Satan-are aruꞌaho sisë gemuëro hesi dë vövöbajoꞌere abuejamu simanoho sisërëjëꞌëro ëhuꞌëro rabe rabe ijonö jioröhe jöho iae hu ae huruoho majëhinövadeje. Majëhiromo monie mana baenugoromo hesi a masijo ömoꞌömoho iꞌimëmiꞌego rueho jaburo moni börömo mae baenövareje. \v 17 Amo ë magonahohuro simanoho sisërëjëꞌëro Paulꞌo noꞌo rihiromavuoromo darugoꞌo uvobe rovadeje: Ëaribövioho jabumë God dö mare hijaje hesi mu aribövie jëvajëjo. Jemëhu sisëroho bogo vaꞌi maro vaꞌirarije öroho röjëhijarue höjo. \v 18 Ëjöe gemuoho majae ahoꞌo rihiromavuoromo uvobe ruenövadeje. Ëhiꞌojuvo Paul-ro heꞌi hiromo vörönimamu hegorovo huotorovoromo magonaho hesi dëre aruꞌaho sisëho uavadeje: Iesu Keriso-are ihoro naro ja uavajëjo: Aruëre magonaho hesi dë vövöbajoꞌeroho hörö vaꞌëjo. Vaꞌëjamu gavëꞌi evare höröromo vaꞌadeje. \v 19 Höröromo vaꞌamu ë magonaho hesi a masijohuro garomo uvareje: Aruꞌahoho magonaho hesi dëre rarovöꞌöjahëꞌëro jiëꞌëro ë magonahoho rabe rabe ijonö jioröhe jöho bogo majëhiromo ëhuro monie göꞌo bogo baeromo bojamuiꞌiramu baeꞌejarëromo Paulꞌo Silasꞌo guduamëvoromo amo ririre jagu baejëvo rovareje amore a masijo jabesi nunire rëmoröhëro. \v 20 Jagu baejëvo rueromo Rome rajehu court mevarue a jabesi nunire rëmonugoromo Paulꞌo Silasꞌo jabesi jö sisëho majëhiromo uëvareje: Ave aho Jew raje aëro jëvëꞌëro nosi amore mu sisë barueromo ijumavuaruëjo. \v 21 Ëhesi bëhoho Rome nosi jögoroho ahoromo jabesi muoho röjahuijaruëjo. No Rome rajëro javuëꞌëro jabuhu röjahuijarue mu ejëhoromo vaejëꞌoho bogo maehu höjo. \v 22 Bogo maehu höjamu hegoro rue amo raje ae ahoꞌobëhe gemuore gagovoromo ajëmiromo anëgoꞌiëꞌareje. Anëgoꞌiaꞌamugo amore a masijohuro Paulꞌo Silasꞌo jabesi niögoho maꞌeno dadovëhoromo jijövëhoromo police uëvareje: Hisuebijëvohëjo. \v 23 Hisuebijëvohëjamu hisuebijëvoꞌi arijuvo hisuebijëvonugoromo baejëvo vaꞌo savoji gagore baꞌamëvoromo savoji muebejaje aho uavareje: Ave ae niöꞌioho avoho muebejëvonëjo. Juꞌebiꞌaruëjo. \v 24 Ëhi uavamu hegorovo baejëvo vaꞌoromo savoji osa ririro avoho baꞌamo rëmoromo höroho ijo diröꞌore bahijëhoromo evare iꞌuꞌe ijo haꞌosi göho baro havoromo muoho taemëvamu ëhi ariemu arijareje. \p \v 25 Ariromo vahi ririꞌe jiamu Paulꞌo Silasꞌo God-are örire jöe majahiromo hu rajahiromo jöe iareje. Rajahiromo jöe iavavamu savojire a ioroꞌiorohuro heruomadeje. \v 26 Ëhiꞌamu gavëꞌi saꞌaho ma-majioho hijiohijiovamu savoji gagoho ahoꞌobëhe ë javu vaejare munë saꞌa uhure jioꞌamajohuꞌo sisë maro hijiohijiovadeje. Hijiohijiovamu gavëꞌi evare oje ahoꞌobëhe jiororovoromo ae ahoꞌobëhe tövëvare öꞌoho jiororovoꞌamadeje. \v 27 Jiororovoꞌamamu iae savoji muebejaje ahuro niavëꞌëro riꞌöromo gavade ojoho ahoꞌo jiororovoꞌamëꞌe jiamu gagorovo uvadeje: Huruomëꞌe höromo kaejö ëgoho jijöromo hesi arijoꞌarije anorovoꞌiëꞌadeje. \v 28 Hesi anorovoꞌiaꞌamu gavëꞌi Paul-ro ma-darugoꞌo uavadeje: Ëhi jiëꞌoho vuonugëjo. No ae ahoꞌobëhe aviae javuajëjo. \p \v 29 Aviae javuajëjamu uvadeje: Iroho gae ujuoho ruehego gavöromo ma-burëro rovadeje. Rueromo juhuonivoromo butubutumoromo Paulꞌo Silasꞌo jabesi bëhire behumorovadeje. \v 30 Behumorovëꞌëro huꞌirae ömëvoromo amonö vaꞌoromo uëvadeje: Na diehi ëꞌejöjo ëhuro maja ijoho na sisëroho bogo vaꞌi maro vaꞌirode. \p \v 31 Diehi ëꞌejöjamu uavareje: Bada Iesu mae uehorovonëjo. Mae uehorovëꞌoho God-ro ja manö bamavoꞌiramu maro vaꞌaꞌanuëjo. Jaꞌo jasi osare raromaruohuꞌo ëhi jëvoꞌajëjo. \v 32 Ëhiꞌonugoromo Badare jöho majëhijamu rue savoji muebejaje ahuꞌo hesi osare raromaruohuꞌo jaburo hejareje. \v 33 Henugoromo evare majaroho vahiromëꞌiro Paulꞌo Silasꞌo huꞌirae ömëvo vaꞌoromo sinore nemoꞌamadoho uꞌovëhoꞌamoromo huꞌo hesi osare raromaruohuꞌo ma-burëro bapataeto vaejareje. \v 34 Bapataeto vaenugoromo Paulꞌo Silasꞌo huꞌirae ömëvoromo osare ajiomoromo ie iꞌimëmijadeje. Ie iꞌimëmiromo huꞌo hesi osare raromaruohuꞌo God mae uehorovëꞌëro nimoroho avohareje. \p \v 35 Ëhi ëꞌëꞌëro sisonuvamu gagorovo Rome rajehu court mevarue a masijohuro police-oho jöe bojëmiromo rëmöꞌöjamu vaꞌoromo savoji muebejaje aho uavareje: Savoji gagore arijarue ae niöꞌioho ojoho jiovëhego vaꞌirarëjo. \v 36 Vaꞌirarëjamu hegorovo savoji muebejaje ahuro Paul uavadeje: Court mevarue ariböviohuro jöe nugöꞌöjëꞌe höjo naro rëmöꞌöjego Silasꞌo jaꞌo höröromo vaꞌirarijego. Ëhuni höröromo mae vaꞌorëjo. \p \v 37 Mae vaꞌorëjamu Paul-ro riꞌöromo police-oho uëvadeje: Röhu nosi sisë bogo birohëꞌe a nuniro ëma hisuebijavuare höjo. Ëho bogo maehu höjo no Rome rajëro javuëꞌëro. Ëhiꞌoromo savoji gagore baꞌamavuare höjo. Ëhi ëꞌare höjo röhu jaruvoho jabumë diehiꞌoromo saginiëri ramuöꞌöꞌiëꞌaruëjo noro vaꞌojöro. Bogo ëhioho höjo. Nadiꞌego court mevarue ariböviohuro rueromo jabesi övëro baejavuego höröromo vaꞌirarëjo. \p \v 38 Ëhi uëvamu hegorovo police-ohuro jöho bavaꞌoromo court mevarue aribövioho majëhijareje. Majëhijamu hegorovo hejare Paulꞌo Silasꞌo Rome raje ae jëvamu hegorovo juhuonivareje. \v 39 Juhuonivoromo rueromo Paulꞌo Silasꞌo sanuëmiromo savoji gagore jëvamu huꞌirae ömëvo rueromo uëvareje: Jemëro nosi amoho vuonugoꞌi vaꞌorëjo. \v 40 Vaꞌorëjamu Paulꞌo Silasꞌo jaburo savoji gagore jioromo höröromo Lydia-are osare vaꞌareje. Vaꞌoromo Christian agano ömoꞌömoho gëromo jögore mëmiromo vaꞌareje. \c 17 \s1 Paulꞌo Silasꞌo Thessalonica amore vaꞌoromo huë vavaeni baejare jöhoje. \p \v 1 Vaꞌoromo Paulꞌo Silasꞌo Amphipolis amore vaꞌaroho Apollonia amore vaꞌaroho vaꞌo Thessalonica amore höröjareje. Höröromo gavareje Jew rajehu God rajahijarue osaho ë jiamu. \v 2 Jew rajehu God rajahijarue osaho jiamu gagorovo Paul-hu amore amore juvoromo God rajahijarue osare vaꞌonövadëhi ëhi ë osare vaꞌadeje. Vaꞌoromo God-are surire jöho adahoromo ë jö hesi bëhoho Jew rajo ariböviohuꞌo gemu mae mevadeje jabesi simane huotovëhoꞌi. Nuho majae niöꞌi gemu rueꞌego ëhi ëꞌonövadeje. \v 3 Bëhoho röjëhiromo uënövadeje: God-are surire jö urimëꞌi jajivare hesi bëhoho God-hu uavëꞌëro böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aehu rovëꞌiroho huro huë vavaene baeromo guomoromo iꞌovoromo riꞌöꞌaꞌajëjo. Surire jö hesi bëhoho ëhi höjo. Röhu naehu majëhijaje aho Iesu hu iae ë böröme namiromo ajamuijaje aho höjo. \v 4 Ëhi jiëꞌe jöho majëhijamu Jew rajo a ioroꞌiorohuro uvareje: Iae jö mae höjo. Jö mae hö uvoromo aevoromo Paulꞌo Silasꞌo gemu mae jijihareje. Greece rajehu God mae uehorovarue aho ahoꞌobëhe magonaho masijoho ahoꞌobëhe jabuꞌo Paulꞌo Silasꞌo gemu mae jijihoruomadeje. \p \v 5 Ae ahoꞌobëhe Paulꞌo Silasꞌo gemu mae jijihamu gëgorovo Jew rajoho ëhuni dë vörönëgadeje. Dë vörönëgamu örire ëma jijiharue a sisëhu mu sisë vaejöro gemuoro gagovëvareje. Gemuoro gagovëvoromo muorovo jöho ma-darugoꞌo atamu amo raje ae ahoꞌobëhe heromo muorovoꞌi ëꞌoruomadeje. Muorovoꞌi ëꞌoromo riꞌöromo Jason-are amoho ro juhiromo osare vaꞌoromo Paulꞌo Silasꞌo nahëvareje guduamëvoromo amonö baejëvo rueromo ae ahoꞌo jabesi nunire rëmoꞌiro. \v 6 Jason-are osare vaꞌoromo gavare Paulꞌo Silasꞌo bogojëvamu gagorovo jaburo Jason o Christian agane gö gö guduamoromo jagu ujuoho vaꞌoromo amore a masijo jabesi nunire bamëvoromo ma-darugëremu uëvareje: Majae höꞌöjajire nume bevaꞌajire huë sisë öri röjëhibe jijihaje aribövioho ave nosi amohuꞌo rovëꞌe höjo. \v 7 Nosi amohuꞌo rovamugo Jason-ro uëvade höjo: Ro nasi osaro arihëjo. Huro ëhi uëvamu hesi osare arijëꞌëro Rome a börömehu bojamuijade jöho ahoromo sareramuiromo uövuarue höjo: A ioroꞌioro iosiramuiromo börömo namijaje aho bogo Rome hiromo böröme namiromo no muebejavuaje aho jioꞌi aꞌi hesi ae gö höjo. Hesi ihoho Iesu höjo. \v 8 Ëhi majëhijamu hegorovo amore ae ahoꞌobëhe o jabesi masijoho ahoꞌo vöröꞌiraeruomadeje. \v 9 Vöröꞌiraeromo amore a masijohuro Jasonꞌo Christian a ioroꞌiorohuꞌo uëvamu monioho bojëmijamu ëhuro rëmöꞌöjamu vaꞌareje. \s1 Paulꞌo Silasꞌo Berea amore vaꞌoromo ëꞌare jöhoje. \p \v 10 Ëhiꞌoromo vahiromamu gavëꞌi Christian aganohuro Paulꞌo Silasꞌo Thessalonica amore jëvamu rëmöꞌöjëvareje Berea amore vaꞌiröhego. Rëmöꞌöjëvamu vaꞌoromo Berea amore höröjareje. Höröromo Jew rajehu God rajahijarue osare vaꞌoromo Iesuare jöho majëhijareje. \v 11 Jöho majëhijamu Berea amo rajohuro Thessalonica amo rajoho iosirëmiromo simano mae uehorovëꞌe aribövie jioruomadeje. Simano mae uehorovëꞌëro God-are jöho heꞌi nimo avohareje. Heromo God-are surire jöho adahoꞌi arijareje gaꞌiro Paul-hu majëhijade jöho jö mae o sareri jöe jiego. \v 12 Mae o sareri jöe jiego gaꞌi adahonugoromo Jew raje ae ahoꞌobëhe Iesu mae uehorovareje. Jew rajëro mae uehorovoꞌi Greece rajo magonaho masijohuꞌo Greece rajo amaꞌiꞌo ae bogo biseꞌo vaduꞌoho Iesu mae uehorovoruomadeje. \v 13 Ëhiꞌamu Jew raje rue Thessalonica amore raromaruoho jaburo hejare uvavamu: Paul-ro God-are jöho Berea amore majëhijëꞌe jiajëjamu hegoro Berea rueromo amo raje ae ahoꞌobëhe jabesi dëho iëhareje jaburo vöröꞌiraeromo Paulꞌo muorovoꞌiröhego. \v 14 Ëhiꞌamu gavëꞌi Christian aganohuro Paul nugöꞌöjamu abuejadoho abo sö jovore höröjadeje. Ëhiꞌoꞌirögoro Silasꞌo Timothyꞌo Berea amore ëhi arijareje. \v 15 Arijamu Paul namijaho vaꞌare ariböviohuro huꞌirae bavaꞌoromo Athens amore suorovoromo ë nugareje. Paul ë nugoromo Berea vuonoröꞌö vaꞌiaꞌamu gagorovo Paul-ro uëvadeje: Vaꞌirarijoho Silasꞌo Timothyꞌo uërego ma-burëro rueꞌirarëjo. Ëhi uëvamu hegorovo vaꞌareje. \s1 Paul-hu Athens amore hiromo Iesuare jö majëhijade jöhoje. \p \v 16 Vaꞌamu gagorovo iae Paul-ro Athens amore hiromo Silasꞌo Timothyꞌo muebejëvadeje. Hiromo muebejëvoromo gavade aruꞌahoꞌe höromo uvene aho röjahiꞌamarue inömoho ahoꞌobëhe amore jiorovamu gagorovo uvadeje: Amo rajoho God-are jöho bogo hejarue höromo ëhuni dë vövöbajoꞌe ahoꞌo vavaenimadeje. \v 17 Vavaenimoromo Jew rajehu God rajahijarue osare vaꞌoromo Jew rajohuꞌo saꞌa ioroꞌioro rajehu God mae uehorovarue ariböviohuꞌo Iesuare jöho mevoromo jabesi simane huotovëhoꞌiro vae majae imoꞌamarue öri ariꞌere vaꞌo namiromo ganövade ae rueꞌego jabuꞌo Iesuare jöho mevonövadeje jabesi simanohuꞌo huotovëhoꞌiro. \v 18 Jöho mevoꞌego Epicurus-are jö hesi ijore ijore jijiharue ariböviohuꞌo Stoic jö hesi ijore ijore jijiharue ariböviohuꞌo ëhi jiëꞌe ariböviohuro God-are jöho bogo hejaruëro jiëꞌëro Paul-are örire rueromo jö ahoꞌahaminövareje. Jö ahoꞌahamiromo a ioroꞌiorohuro uarovonövareje: Simano bogojiëꞌe aho rahuro rajahijöro jöho jövajëjo. Rabu jöe jövoꞌi ëꞌajëjo. A ioroꞌiorohuro uarovonövareje: Nani saꞌa gö rajehu böröme hö uehorovarue aruꞌaho jabesi jöho huro majahuiromo ëꞌajëjo. Jabuhu ëhi uarovare hesi bëhoho Paul-ro Iesuare jöhuꞌo aehu vuovoromo riꞌöjarue jöhuꞌo majëhijamu hejëꞌëro ëhuni uarovareje: Saꞌa gö rajo aruꞌaho jabesi jöho majahuijajëjo. \v 19 Ëhi uarovoromo Paul uavareje: Rovego no Areopagus dahorure ajiomarëjo ëhuro ë gagovarue a masijo jabesi nunire jasi jöho jövego heröhe höjo. Ëhi uanugoromo huꞌirae bavaꞌoromo Areopagus a masijo jabesi nunire nugoromo uavareje: Jö iꞌe jaehu baeromo rovanuoho no heꞌi naguajëjo. \v 20 Jaehu jövanue jöho bogo hejaruëro jiëꞌëro ëhuni no naguajëjo avoho heꞌiro. \v 21 Ëhi uavare hesi bëhoho Athens amo rajohuꞌo saꞌa ioroꞌiorore jioromo ro Athens raromarue ariböviohuꞌo ëho jaburo jö iꞌe ëhemu atemu atoromo hemu henövareje. Ëhi jiëꞌe muohemu uehorovonövareje. \p \v 22 Ëhiꞌamu Paul-ro ë a masijo jabesi nunire riꞌö namiromo uëvadeje: Athens amo rajomë na jö harihe majëhiꞌiëꞌajëjo. Na gëvajoho jemë aruꞌahe gö gö mae uehorovëvaruje aribövie jëvajëjo. \v 23 Ëhesi bëhoho na jemesi amore juvode höjo. Juvoromo jemëhu aruꞌaho rajëhijaruje öri ariꞌoho gabe juvoꞌi gavode höjo munë maratue hitavoromo sehoromo jajivoromo uvëꞌe jiamu: Ave maratu hesi bëhoho hesi iho bogo hejarue aruꞌahohuni ave maratuoho ëma hitavo nugaruëjo. Ëhi uvëꞌe jiamu gavëꞌëro jemë hesi iho bogo hejëꞌe ëma rajahijaruje aruꞌaho hesi jöho iae na röjëhiꞌirögoro ëꞌajëjo. \v 24 Ëaruꞌahoho iae God höjo. God-hu saꞌa bövi biseꞌo bamade aho höjo. Huro böröme namiromo öꞌidörohuꞌo saꞌarohuꞌo muebejavuaje höjo. Ëhuni ma-aehu hu rajahiꞌi vaeꞌamare osaroho hu bogo ëho hijaje höjo. \v 25 Hu eni jiëꞌe aego no bogo hunioho vavaenimoromo bövioho biseꞌoho avohoromo hu iꞌimamiꞌejarëjo. Ëhesi bëhoho huro gemuëro no ae ahoꞌo birire bojamuego nue ahoromo daruge bövie biseꞌe baeromo raromarue höjo. \v 26 Huro ae gemu bamade höjo. Bamoromo ë aho baeromo ëhuro saꞌae ahoꞌobëhe raje avohëvobe rovëꞌe höjo jaburo saꞌae dinöꞌe dinöꞌe vaꞌoromo raromoröhego majae höꞌöjajire bevaꞌajire. A bogo bamadevare evare huro uvade höjo: Aribövioho ë majare raromoꞌi ë majare rireromobe vaꞌoromo ë saꞌare ë saꞌare raromobe vaꞌaꞌajëjo. \v 27 Huhu bamëvade hesi bëhoho aëro God gaꞌi nahobe vaꞌiröhego. Nahobe vaꞌojuvo nani birohoröhego. Röhu God bogo ëgoroho jioꞌi ae gemu gemu noꞌo hi juvaje höjo. \v 28 Ëhesi bëhoho noro hesi darugoro raromo jijihoꞌe vaejarue höjo. Ëjöe gemuoho jemesi gavëꞌe ariböviohuro jajivoromo uvëꞌe höjo: Iae no ae ahoꞌobëhe hesi aboji harihuꞌe javuajëjo. Ëhi uvare höjo. \p \v 29 No God-are aboji harihuꞌëro javuëꞌëro ëhuni no bogo uehorovoromo uvoꞌejarëjo: God hu aehu gold silver munë gö gö ujuohoromo övo sasohoromo simano sasohoromo sehoromo avohoꞌamare inömoho vaꞌëne höjo. No bogo uvoꞌejarëjo: God hu ëhi höjo. \v 30 Urimoho aehu God-are jö bogo hejare majare God-ro gëvade aëro ëhi jiëꞌe inömoho aruꞌahoꞌe höromo uvene aho röjëhiꞌego gëromo ma-gë taemonövade höjo. Aꞌi avevejöꞌoho ae ahoꞌobëhe saꞌae dinöꞌe dinöꞌe raromaruje aribövioho uëvajëjo: Uehoro sisëho vuonugoꞌi nasi öroro ruehëjo. \v 31 Ëhi uëvaje hesi bëhoho huro majaho bamëꞌe höjo saꞌare ae ahoꞌobëhe hesi court-re riravoꞌiröhego. Riravoꞌiramu huhu uavade ahuro hesi ihore court vaejëvoromo ae ahoꞌo jabesi jöho avoho mevoromo gëꞌaꞌajëjo gëꞌi ae mae o sisë jëvego. Aëro ma-samaro uvoröhego: Ëahuro mevo göꞌaꞌajë uvoröhego ëhuni hu ajamamu guomoromo riꞌöjade höjo. \p \v 32 Guomoromo riꞌöjade jöho heruomoromo a ioroꞌiorohuro sivareje. A ioroꞌiorohuro uavareje: Jasi jöho röhu maho uꞌemu heꞌejarëjo. \v 33 Ëhiꞌamu Paul-ro gagovaruire jioromo vaꞌadeje. \v 34 Vaꞌamu a ioroꞌiorohuro aevoromo huꞌo gemu mae jijiho vaꞌoromo Iesu mae uehorovareje. Areopagus dahorure gagovaje a böröme gemu hesi ihe Dionysius o magonahe gemu hesi ihe Damaris o ae gö gö ëho jaburo mae uehorovareje. \c 18 \s1 Paul-hu Corinth amore vaꞌoromo ëꞌade jöhoje. \p \v 1 Ëhiꞌamu gagorovo Paul-ro Athens amore jioromo vaꞌadoho vaꞌo Corinth amore höröjadeje. \v 2 Corinth höröromo Jew rajo a ihe Aquila birohadeje. Aquila hu Pontus amore rahade ae jiadeje. Rahëꞌëro ijonö vaꞌo Italy saꞌare hijadeje. Hiromo Rome a böröme Claudius-ro Jew rajo ariböviohuro Rome jëvamu vaꞌo barëjöro uëvamu gagoro huꞌo hesi vabore Priscillaꞌo Rome jioromo Corinth amore aviavejöꞌe rovareje. Corinth aviavejöꞌe rovamu Paul-ro jabumë gëꞌi vaꞌadeje. \v 3 Vaꞌoromo Paul o Aquila o Priscilla mue gemuoho vaeromo niögu javue vaejaruëro jiëꞌëro Paul-ro jabuꞌo hiromo ë muoho gemu mae vaeromo ijo bajoho mana baenövareje. \v 4 Ëhiꞌoromo Jew rajo nuho majaho rueꞌego Paul-ro Jew rajehu God rajahijarue osare vaꞌoromo Jew rajohuꞌo Greece rajohuꞌo jabuꞌo jöe mevoromo jabesi dë vövöbajoꞌoho huotovëhoꞌi ëꞌo ganövadeje jaburo aevoromo Iesuare örire jijihoröhego. \p \v 5 Ëhiꞌojuvo Silasꞌo Timothyꞌo jaburo niöꞌiro Macedonia saꞌare arijëꞌëro Corinth amore rovareje. Corinth amore rovamu gagorovo Paul-ro mue gö gö vuonugoꞌi Iesuare jöhuremu ae majëhijadeje. Majëhiromo Jew rajoho uënövadeje: God-hu uavëꞌëro böröme namiromo ajamuijaje aho iae Iesu höjo. \v 6 Ëhi majëhijamu hegorovo rue Jew rajo ariböviohuro jö ahoꞌahamiromo Paul-are jö sisëho atamu hegorovo huro niögure uonoꞌuonoho jabesi nunire hijiovo röjëhijadeje jaburo garöhego hu jabesi muoho bijönimego. Röjëhiromo uëvadeje: Jemë iꞌu baejëꞌoho ëho jemesi mue höjo. Bogo nasi muehu höjo. Ijoho naro Jew rajoho jemë vuonugëvoꞌi vaꞌoromo saꞌa ioroꞌioro rajoho jöho majëhinövoꞌejöjo. \v 7 Ëhi uënugoromo Jew rajehu God rajahijarue osaho vuonugoꞌi vaꞌoromo ruëre osa göre Titius Justus-are osare vaꞌo hijadeje. Titius Justus bogo Jew rajo aho jiadeje röhu Jew rajoho jabuꞌo God rajahijaje ae jiadeje. \v 8 Ëhiꞌamu gagorovo Crispus Jew rajehu God rajahijarue osa muebejaje aho Crispusꞌo hesi osare raromarue aribövioho ahoꞌobëhe jabuꞌo aevoromo Bada mae uehorovareje. Mae uehorovamu Corinth amo raje ae ahoꞌobëhe Iesuare jöho heromo mae uehorovoromo bapataeto vaeruomadeje. \p \v 9 Ëhiꞌamu vahiromamu gagorovo Paul-ro niaꞌovoꞌiraeromo gavadeje Badaro rueromo uavamu: Nadi juhuonivoꞌi jöho jövonövonëjo. Bogave vuonugoꞌiranëjo. \v 10 Ëhesi bëhoho na jaꞌo hi juvaje höjo. Aho bogo anagoꞌaruëjo ave amore nasi aribövioho börömo mae jiëꞌëro. \v 11 Ëhi uavamu Paul-hu ë amore hiromo God-are öri röjëhibe vaꞌadoho vadune gemu manaere 6 ëhi barëjadeje. \p \v 12 Vadune gemu manaere 6 ëhi barëjamu Gallio-hu Greece saꞌa Rome jabesi ihore muebejëvadevare evare Jew rajoho jaburo gagovoromo Paul guduamoromo court-ro bavaꞌoruomadeje. \v 13 Paul court-ro bavaꞌoromo ë a börömoho Gallio uavareje: No ave a barovare hesi bëhoho huro aribövi jabesi dë vövöbajoꞌoho huotovëhoꞌi ëꞌajëjo jaburo God sisëꞌi sisëꞌi rajahiröhego. God ëhi rajahijëꞌoho jögoroho ahoruomoꞌajëjo. \p \v 14 Ahoruomoꞌajëjamu Paul-ro hesi jöho majahiꞌiaꞌamu gavëꞌi Gallio-ro uëvadeje: Jew rajomë ave aho vajiohuꞌe ananoꞌe muoho vaeꞌibejajo naehu ma-taemorovoromo jemesi jö hejëꞌoho iae mae jioꞌibejajo. \v 15 Röhu bogo ëhi jiëꞌe jöho barovarije höjo. Aꞌi jemesi jö bëhi iho bëhi mu jögoru bëhi rabe rabe Jew rajo jemëhu atoromo berohemu beroharujoho ëhi jiëꞌe jöhemu court-ro barovëꞌe jëvaje ëhuni jemëro jemesi gahëjo. Ëhi jiëꞌe mu öri mevëꞌoho na bijönegajëjo. \v 16 Ëhi uënugoromo hesi aribövioho uëvamu sihöꞌöjëvareje. \v 17 Sihöꞌöjëvoromo ae ahoꞌobëhe riꞌöromo Jew rajehu God rajahijarue osa muebejaje a hesi ihoho Sosthenes guduamoromo court a masijo jabesi nunire baro anoromo köe bojamareje. Köe bojamamu gëgorovo Gallio-ro ma-nunëremu gëvadeje. \s1 Paul-hu Antioch amore vuonoröꞌö vaꞌade jöhoje. \p \v 18 Ëhiꞌamu Paul-ro Corinth amore Christian aganohuꞌo gemu mae hijamu majae ëgobövie barëjadeje. Majae ëgobövie barëjamu huro aribövioho ë rëmoꞌi Cenchreae amore abuejadeje. Abueromo höröromo mue vaeröhëni God-are nunire mae uanugoromo aëro simano uoho tariojahojöro uavadeje hujeji muoho barëjego evare ijonö aëro röhu maho tariojahoröhego. Simanoho tariojahamu Paul-ro Priscillaꞌo Aquilaꞌo gemu mae boat-re ajiomadeje Syria saꞌare vaꞌoröhëni. \v 19 Vaꞌadoho vaꞌo Ephesus amore höröjadeje Aquilaꞌo Priscillaꞌo ë amore rëmo vaꞌiëꞌëro. Höröromo huro Jew rajehu God rajahijarue osare vaꞌoromo Iesuare jöho Jew rajohuꞌo mevadeje jabesi simanoho huotovëhoꞌi. \v 20 Mevamu hegorovo rue ariböviohuro uavareje: Avehuro majae ëgoꞌo hiromo uꞌemu vaꞌonëjo. Uꞌemu vaꞌonëjamu bogo ejëhadeje. \v 21 Bogo ejëhoromo vaꞌirögoro uëvadeje: God-hu nimëꞌohuro na vuonoröꞌö rueromo gëꞌejöjo. Ëhi uënugoromo boat-re ajiomoromo Ephesus amoho vuonugoꞌi vaꞌadeje. \v 22 Vaꞌadoho Caesarea amore ravoꞌamoromo ajiomadoho ajio Jerusalem amore höröromo ekaresia aho magonahoho jejëminugoromo vaꞌadoho vaꞌo Antioch amore höröjadeje. \p \v 23 Antioch majae ëgoꞌo hiromo vaꞌadoho Galatia saꞌaꞌo Phrygia saꞌaꞌo birorohade ënire Keriso-are aribövioho ahoꞌo jöe majëhiromo ëhuro jabesi dë vövöbajoꞌoho biririvëhobe juvadeje. \s1 Apollos-hu Ephesus amore ro hiromo vaꞌoromo Corinth amore hiromo ëꞌade jöhoje. \p \v 24 Ëhiꞌamu iae Jew raje ae gemu hesi ihoho Apollos-ro Ephesus amore rovadeje. Hu Alexandria amore rahade ae jöꞌe sasohoromo jöe jövaje ae God-are surire jöho ga avohëꞌe ae jiadeje. \v 25 Ae göëro Badare öroho Apollos röjahijamu hejëꞌëro hesi dë vövöbajoꞌe ahoꞌo riꞌöromo Iesuare jöho majëhiromo ma-ahorirëro röjëhinövadeje. Ëhi jiadeje röhu Iesuare ihore bapataeto vaeröhe jöho bogo heꞌi John-hu bapataeto vaejëvade jöhemu hejëꞌëro jöho jövonövadeje. \v 26 Amo Apollos-ro Ephesus amore rueromo Jew rajehu God rajahijarue osare vaꞌoromo aevoromo God-are jöho biririvoromo majëhijadeje. Majëhijamu Priscillaꞌo Aquilaꞌo hejare Apollos-ro God-are jö vituoho heꞌi vituoho bogo ma hejëꞌëro jöho majëhijamu hegorovo jabesi osare huꞌirae bavaꞌoromo avoho röjahiromo uavareje: God-are mu öroho ëhi höjo. \p \v 27 Ëhiꞌamu Apollos-ro uvadeje: Na Greece saꞌare vaꞌejöjo. Vaꞌejöjamu Ephesus amore Keriso-are ariböviohuro hu ajamiromo suroho jajivoromo bojamijareje huro bavaꞌego Greece saꞌare raromarue Keriso-are ariböviohuro adahoromo hu rajahiromo baeruomoröhego. Suroho bojamamu baeromo vaꞌo Greece saꞌare höröjadeje. Höröromo jöho majëhadeje. Majëhiromo God-hu huë baejëvoromo jabesi simano huotovëhëꞌe Keriso mae uehorovarue aribövioho ë aribövioho Apollos-ro mabëhe ajëmijadeje. \v 28 Ëhesi bëhoho huro biririvoromo Jew rajo jabesi jöho a nunire ahoꞌahëmiromo God-are surire jöho adahoromo avoho röjëhijadeje jaburo garomo uvoröhego: Iae mae-ëjo. God-hu uavëꞌëro böröme namiromo ajamuijaje aho iae Iesu höjo. \c 19 \s1 Paul-hu Ephesus amore hiromo ëꞌade jöhoje. \p \v 1 Apollos-ro Corinth amore hijamu evare majae gemuore Paul-ro saꞌa ririre vaꞌadoho vaꞌo Ephesus amore höröromo ë hijadeje. Hiromo Keriso-are aribövi ioroꞌioroho birohëvadeje. \v 2 Birohëvoromo uëvadeje: Jemë Iesu mae uehorovarijevaroho na jemë God-are Aruꞌahoho baejarije höjo o bogajo. O bogajamu uavareje: O-ajo. God-are Aruꞌaho hesi jöho no bogo hejëꞌe javuajëjo. \v 3 Bogo hejëꞌe javuajëjamu uëvadeje: God-are Aruꞌaho hesi jö bogo hejëꞌoho jemëhu bapataeto vaejarijoho bëhoho diehi jiade höjo. Uavareje: John-hu bapataeto hesi bëhi majëhinövadoho bëhe gemuoho jiade höjo. \v 4 Bëhe gemuoho jiade höjamu Paul-ro uëvadeje: Iae mae höjo röhu John-hu a bapataeto vaejëvade hesi bëhoho aëro uvoröhego: Ëaribövioho uehoro sisëho vuonugoꞌi uehoro iꞌe baejëꞌëro ëhuꞌëro ëꞌaruëjo. Röhu bapataeto vaejëvoromo uënövade höjo: Nasi ijore rueröhe aho rovego ë a hesi öroro mae uehorovorëjo. Ëhesi bëhoho Iesu mae uehorovoꞌiröhe jöho uëromo ëꞌade höjo. \v 5 Ëhi uëvamu hegoro ë Ephesus amo rajohuro Bada Iesuare ihoro bapataeto vaejareje. \v 6 Bapataeto vaejamu Paul-ro öve simane taemëhamu God-are Aruꞌahohuro jabesi dë vövöbajoꞌere ro abuejadeje. Aruꞌahohuro abueromo jabesi simanore ajëmiromo huotovëhoꞌego jöho bogo hejarue huë göëro göëro atonövo jöe God-aro baeromo huruoho majëhinövareje. \v 7 Ae ahoꞌobëhe 12 rabuꞌe jaburo ëhi jiëꞌe muoho vaejareje. \p \v 8 Ëhiꞌamu Paul-ro Jew rajehu God rajahijarue osare vaꞌoromo biririvoromo ë ariböviohuꞌo jöe mevoromo jabesi uehoroho ahoꞌo huotovëhoꞌi ëꞌo gavadeje jaburo uvoröhego: Iae mae-ëjo. God-ro böröme namiromo ëhi muebejavuaje höjo. Ëhiꞌobe vaꞌojuvo manaere niöꞌi gemu barëjadeje. \v 9 Manaere niöꞌi gemu barëjamu a ioroꞌiorohuro biririꞌövoromo jöho bogo ejahoromo Badare mu öri hesi jöho ae ahoꞌo jabesi nunire sisëꞌi atareje. Jöho sisëꞌi atamugo Paul-ro riꞌöromo ë Jew rajehu God rajahijarue osare aribövioho rëmoꞌi Keriso-are aribövioho sö ujuohoromo vaꞌadeje. Vaꞌoromo Tyrannus-hu jö majëhijaje osa börömore vaꞌoromo majae ëhi Iesuare jöho jövonövadeje. \v 10 Ëhiꞌobe vaꞌojuvo vadune niöꞌi barëjamu Asia saꞌare raromarue ae ahoꞌobëhe Jew rajohuꞌo saꞌa ioroꞌioro rajohuꞌo ëho jaburo Badare jöho hejareje. \s1 Sceva-are harihu ömoꞌömehu sareri sareri ëꞌare jöhoje. \p \v 11 Ëhiꞌëꞌego God-ro Paul ajamiꞌego bogo gavarue darugoꞌe mu masijoho vaenövadeje. \v 12 Mu masijoho vaeꞌego Paul-are sinore rëhoꞌamade niögoho aëro ujuohoromo guomo guomo baejëꞌe aribövi jabesi örire vaꞌego jabesi guomoho barënövo Satan-are a sisë dëre jiëꞌoho suorovo vaꞌonövareje. \p \v 13 Vaꞌego iae Jew rajo a ioroꞌiorëro sisë aribövi dëre jioruomajoho suorovo vaꞌojöro uvobe jijihonövareje. Jijihoromo ma-sarerivoromo Bada Iesuare ihoho uvo ganövareje suorovoromo vaꞌojöro. Uvo garomo aruꞌaho sisëho uënövareje: Paul-hu majahuijego hejarue aho Iesu ë a hesi ihore uëvaruëjo: A dëre jiarujoho suorovoromo vaꞌohëjo. \v 14 Jew rajo priest böröme gemu Sceva-are harihe 7 ëho jaburo ëhi jiëꞌe sareriꞌe muoho vaejareje. \v 15 Ëhi jiëꞌe muoho vaeꞌi ë ö ömoꞌömo 7-ho jaburo aruꞌaho sisë hesi dëre abuejëꞌe ae gemu hesi osare vaꞌareje. Vaꞌoromo sarerivoromo Paul-are ihohuꞌo Iesuare ihohuꞌo ëma jöho majahiromo aruꞌaho sisëho sareramiꞌi ëꞌo gavareje. Sareramiꞌi ëꞌo garomo uavareje: Paul-hu majahuego hejarue aho Iesu ë a hesi ihore noro uavaruëjo: Ëa hesi dëre jianuoho höröromo vaꞌëjo. Höröromo vaꞌëjamu hejëꞌi rue aruꞌaho sisëhuro uëvadeje: Jemë Iesuare jöhuꞌo Paul-are jöhuꞌo majehijarujëjo. Iesu iae na gavaje höjo o Paul-are jöho iae na hejëꞌe jevajëjo. Röhu jemë rahumë jëvajëjo. \v 16 Rahumë jëvajëjamu hejëꞌi aruꞌaho sisë dëre jiëꞌe ahuro riꞌöromo ë ö ömoꞌöme 7-ho darugoꞌo muoꞌamoromo jabesi darugoho ruahöꞌöjëhoromo jabesi niögoho jahoꞌamoromo ruruhöꞌöjëhamu dëꞌahobatëremu ma-köemu jiëꞌe hesi osare jioromo huruomoromo vaꞌareje. \p \v 17 Huruomoromo vaꞌamu Jew rajohuꞌo saꞌa ioroꞌioro rajohuꞌo Ephesus raromaruohuro ë jöho heruomadeje. Heromo ae ahoꞌobëhe juhuonibijiohamu Bada Iesuare ihoho ma-döro jiadeje. \v 18 Ma-döro jiamu Iesu mae uehorovarue ae ahoꞌobëhe mu sisë gö gö gurihiromo vaejaroho samaꞌe huruoho majëhijareje. \v 19 Majëhiromo röhu ae gö gö urimo iro osoꞌe mu vaenövarohuro uvoruomadeje: Nosi iro osoꞌe muoho sisë hö uvoromo jabesi iro osoꞌe mu hesi suri surioho ujuoho rueromo gemuoro gagovoromo ae ahoꞌo jabesi nunire vëniro huareje. Vëniro huoromo suri suri hesi manaho adahoromo gavareje ajivëꞌe ijo baje 50,000 ëhi vënire ravëꞌe jiamu. \v 20 Ëhuꞌëro jiëꞌëro ae ahoꞌobëhe Badare jöho hebe mae uehorovobe vaꞌareje. \s1 Ephesus amo rajehu muorovoꞌirögoro vöröꞌiraeruomade jöhoje. \p \v 21 Ëhiꞌamu Paul-ro uehorovoromo uvadeje: Macedonia saꞌare Greece saꞌare juvo vaꞌonugoromo evare ajiomoromo Jerusalem amore höröromo ë hiꞌejöjo. Hiromo hujeji evare na Rome amoho vaꞌo gaꞌejöjo. \v 22 Ëhi uvonugoromo hu ajamijarue aho niöꞌi Timothyꞌo Erastusꞌo rëmöꞌöjëvamu Macedonia saꞌare vaꞌareje. Vaꞌirögorovo huro Ephesus amore Asia saꞌare ëhi hijadeje. \p \v 23 Hijamu evare aëro Badare öroho bijönimoromo iro muorovoꞌoho Ephesus amore vaejareje. \v 24 Ëhesi bëhoho ae gemu Demetrius-ro Ephesus hijadeje. Hu silver-ehu inömo avohoꞌamaje ae jiadeje. Silver-ehu inömo avohoꞌamaje aëro jiëꞌëro Artemis rajahijarue javu börömo hesi nu anoꞌo vaꞌëne inömo ininoho silver-ëro avohoromo imoꞌamonövadeje. Ëhesi bëhoho ë amo raje ae ahoꞌobëhe sarerivoromo uvonövareje: Artemis aruꞌaho magonahe höromo rajahiꞌirögoro huni javu böröme vaejahareje. Vaejëꞌëro ë javu hesi nu anoꞌo vaꞌënoho javu inino avohoromo imoꞌamarue muoho Demetrius-ro muebenövadeje. Muebeꞌego hesi mu ajamarue aribövioho ijo bajo böröme baenövareje. \p \v 25 Ëhuꞌëro jiëꞌëro Demetrius-ro hu ajamijarue ariböviohuꞌo ëhi jiëꞌe mu vaejarue aribövi ioroꞌiorohuꞌo ëho jabuni jöe nugöꞌöromo uëvadeje: Gagovorovego no jöe atoꞌirarëjo. Ëhi uëvamu gemuoro gagovareje. Gagovamu uëvadeje: Ae ahoꞌobëhe nasi jöho hehëjo. Jemëꞌo uehorovarujëjo. Noehu Artemis-are javu vaꞌëne inino avohoromo imoꞌamaruohuro ëhuro no ijo bajo bövie baejarue höjo. \v 26 Ijo bajo bövie baejarue höjo röhu ë a sisë Paul-hu diehi jiëꞌe mu vaejajoho jemëro jemesi nunëro garomo jemesi hiaꞌëro hejaruje höjo. Huro uövuaje höjo: Aehu övehu avohoꞌamaje vöröꞌe inömoho ëho vörö rumoꞌe jioꞌamajëjo. Ëhi uöromo Ephesus amo rajohuꞌo Asia saꞌa rajo ioroꞌiorohuꞌo jabesi simanoho huotovëhamu ae ma-veminoꞌe bogo eꞌi aꞌi ae ahoꞌobëhe ëma sarerivoromo uvoruomëꞌe höjo: Paul jö mae jövajëjo. \v 27 Ëhi uehorovoromo nani jaburo uvoruomoꞌajëjo: Noehu Artemis-are javu inino avohoromo imoꞌamaruoho mu sisë vaejarue höjo. Röhu göꞌo ae ahoꞌo jaburo nani uvoruomoꞌajëjo: Artemis nosi aruꞌaho magonaho börömo hu rajahijarue javu börömoho iho rumoꞌe höjo. Ëaruꞌaho magonahoho ae ahoꞌobëhe Asia saꞌare saꞌae dinöꞌe dinöꞌe raromarue ariböviohuro hu gemu börömo bëhe rajahijarue höjo. Röhu jabumë Paul-are jö ejahëꞌohuro ëhuro ijonöho ë magonahoho bogo börömoho uehorovoꞌiramu hesi ihoho bogojioꞌajëjo. \p \v 28 Demetrius-ro ëhi uëvamu hegorovo ae ahoꞌobëhe dë vöröꞌiraeromo ma-darugoꞌo uvoꞌi arijareje: Ephesus nosi aruꞌaho magonahoho Artemis hu böröme höjo. \v 29 Ëhi uvoꞌi arijamu hegorovo ë amoho muorovoꞌi vöröꞌiraebe vaꞌoruomadeje. Vöröꞌiraebe vaꞌoromo ae ahoꞌobëhe jaburo Macedonia raje ae niöꞌi Paulꞌo gemu mae jireharuoho jabesi ihoho Gaiusꞌo Aristarchusꞌo ë ae niöꞌioho guduamëvoromo huꞌiraejëvoromo tutubijiohoromo jabuhu gagovarue öri ariꞌere vaꞌoromo gemuoro gagovorovareje. \v 30 Gagovorovamu Paul-ro ë öri ariꞌere vaꞌoromo ae ahoꞌobëhe jabesi nunire namiromo jöe jövoꞌi nimamu gagorovo Keriso-are ariböviohuro ahoromo uavareje: Vuonugëjo. \v 31 Vuonugëjamu Asia saꞌare a masijo ioroꞌiorohuro Paul mae uehorovëꞌëro jöe nugöꞌöromo uavareje: Nadi ë öri ariꞌeroho vaꞌego ae ahoꞌobëhe ja gaꞌirarëjo. \v 32 Ëhiꞌamu jö ataroho sisërëjamu gagovare hesi bëhoho ae ma-gemu gemu gaꞌi ae ahoꞌo bogo gagoro ae göëro göëro jöe gö gö ëma ma-darugoꞌo uvoruomadeje. \v 33 Uvoruomoromo a ioroꞌiorohuro gavare Jew rajëro Alexander nuninö nugoruomamu gagorovo uvareje: Nani Alexander-are jöëni gagovare höjo. Gagovare höjamu Alexander-ro övëro tugohëvoromo hesi jöho hesi arijoꞌarije ajamirovoromo majëhiꞌi ëꞌo gavadeje. \v 34 Majëhiꞌi ëꞌo gavamu rue ariböviohuro ae ahoꞌobëhe gavare Alexander Artemis bogo ma uehorovaje aehu jioꞌi Jew raje jiamu gagorovo gemu mae uvemu uvareje: Ephesus nosi aruꞌaho magonahoho Artemis hu böröme höjo. Ëhi gemu uvoꞌi arijuvo 2 hours barëjadeje. \v 35 2 hours barëjamu amo rajo a böröme gemuëro ahëvo gabe vaꞌoromo gavade jörumorae barëjamu gagorovo uëvadeje: Ephesus rajomë jemëro nasi jöho hehëjo. Ae ahoꞌobëhe iae gavarue höjo Ephesus rajoho no aruꞌaho magonaho böröme Artemis-are osa muebejarue aribövie javuego. O hesi vöröꞌe munë öꞌidöre jioromo beruvebijadoho muebejarue aribövie javuego. \v 36 Aho ë jöho bogo ahoꞌaꞌaruëjo. Ëhi jiëꞌe jiaje nadi uehoro rumoꞌe muoho vaeꞌi ma-sanuovorëjo. \v 37 Ave ae niöꞌi ma-baejëvo rovarijoho jabumë bogo nosi aruꞌaho jabesi javu masijoroho vaꞌoromo vajiohoho ujuohare höjo. Nosi aruꞌaho magonaho hesi jöho bogo sisëꞌioho atare höjo. \v 38 Ëhuꞌëro jiëꞌëro Demetrius-hu o hesi mu ajamijarue ariböviehu ae gö jabesi jö sisë huruoho majëhiꞌi nimëꞌoho court vaejarue majae iae jiajëjo. Court vaejarue aribövie iae jioruomajëjo. Ëhuni ë vaꞌoruomoromo jö sisëho majahirovoꞌaruëjo. \v 39 Röhu jemë jöe gö jëvëꞌoho amo rajo a masijehu gemuore gagovoromo atarue majaho rovego evaro jemesi jöho buꞌöjego jaburo heromo avoho mevëhoꞌirarëjo. \v 40 Naehu ëhi uëvaje hesi bëhoho noehu jaruvo vaejarue mu hesi jö hejëꞌoho nani ave saꞌare a masijohuro no uöꞌaꞌaruëjo: Jemëro rabëni muorovo sisëho barovarije höjo. Ëhi uövuëꞌoho no rabu jöe mana majëhijöëni ma-hiaꞌëremu heꞌejarëjo. \v 41 Ëhi uënugoromo uëvadeje: Iae barëjajëjo. Vaꞌohëjo. \c 20 \s1 Paul-hu Macedonia saꞌare vaꞌoromo jö majëhibe juvoromo Greece saꞌare vaꞌade jöhoje. \p \v 1 Iro muorovoꞌoho barëjamu gagorovo Paul-ro jöe nugöꞌöjadeje Keriso-are ariböviohuro gagovorovoröhego. Gagovorovamu ajëmiromo jögoroho bojëmiromo jejëmiromo Macedonia saꞌare vaꞌadeje. \v 2 Macedonia vaꞌoromo Christian aribövioho ajëmiromo jögore ahoꞌo bojëmibe vaꞌadeje. Vaꞌonugoromo Greece saꞌare rovadeje. \v 3 Greece saꞌare ro hijadoho manaere 3 barëjadeje. Manaere 3 barëjamu gagorovo Syria saꞌare jovo döro vaꞌiëꞌiro evare hejade uvavamu: Jew rajo ariböviohuro ja anagoꞌi saginiëri jöe ataruë uvamu hegorovo uvadeje: Ëhi jiëꞌoho na bogo jovo döroho vaꞌi vuonoröꞌöromo Macedonia örëro vaꞌejöjo. \v 4 Ëhi uvamu Pyrrhus-are harihe Berea amo raje Sopater-ro Paulꞌo ë vaꞌadeje. Röhu Thessalonica amo raje ae niöꞌi Aristarchusꞌo Secundusꞌo Derbe amo raje ae Gaius-ro Timothy-ro Asia saꞌa raje ae niöꞌi Tychicusꞌo Trophimusꞌo ë aribövioho jaburo Paulꞌo gemu mae vaꞌareje. \v 5 Vaꞌaroho jabumëro urimo Troas amore vaꞌoromo raromoromo muebejavuareje no ijore vaꞌoröhego. \v 6 Muebejavuamu noro Philippi amore ariromo Jew rajehu I Dë Huaje Oso Rumoꞌe I ijarue majaho barëjamu evare boat-ëro baejavuoromo vaꞌadoho majae övo gö mine barëjamu Troas amore ravoꞌamoromo no muebejavuarue aribövioho birohëvareje. Birohëvoromo ë raromaroho hurae gemu barëjadeje. \s1 Paul-hu Troas amore hiromo ëꞌade jöhoje. \p \v 7 Hurae gemu barëjamu hura biseꞌore vahiromamu gagorovo no gagovorovareje ie gemuoro ueꞌahoꞌirovo. Gagovorovamu gagorovo Paul-ro ë amo rajo aribövioho jöe majëhibe vaꞌadoho vahi ririꞌe jiadeje sisonuvego vaꞌoröhëro. \v 8 Röhu ë javu döre osare noehu gagovarire ire ahoꞌobëhe bueꞌamëꞌe jiadeje. \v 9 Bueꞌamëꞌe jiamu iae a iꞌe gemu hesi ihe Eutychus-ro döre ahëꞌe ojo arëtore hijadeje. Hijamu Paul-ro jöho ma-jövemu jövobe vaꞌamu gavëꞌi Eutychus nunëhimobe vaꞌojuvo nunëhimamu niavamu döre jioromo amonö bevaꞌadeje. Osa uhure ririre döre ëhi jiobe ajiomëꞌe döre javu hesi osare jioromo amonö bevaꞌadeje. Bevaꞌamu ruhe döre ariböviohuro abueromo banigojiomoromo gavareje mamiꞌe guomëꞌe jiamu. \v 10 Guomëꞌe jiamugo Paul-ro abueromo Eutychus buꞌö taemoromo huohudëromo no uövuadeje: Nadi huë vavaenoho baehëjo. Hu bogo guomëꞌe iae hijajëjo. \v 11 Ëhi uönugoromo ajiomoromo ie atoꞌatovoromo iromo ë aribövioho jöe majëhibe vaꞌojuvo vaꞌo sisonuvadeje. Sisonuvamu gagorovo vaꞌadeje. \v 12 Röhu a iꞌoho bogo guomëꞌe hijamu gagorovo Keriso-are ariböviohuro hu bavaꞌoromo huë mabëhe baejareje. \s1 Paul-hu Troas jioromo Miletus amore vaꞌade jöhoje. \p \v 13 Ëhiꞌamu iae Paul-ro uövuadeje: Jemëro urimo boat baeromo Assos amoro vaꞌego na ijore saꞌaëro öꞌiröjo jemëꞌo naꞌo ë jioromo boat-re gemu mae vaꞌoröhe. Ëhi uövuamugo boat-re vaꞌareje. \v 14 Vaꞌoromo Assos rueromo Paul huꞌirae baeromo jovo döremu vaꞌonövojuvo vaꞌo Mitylene amore rovareje. \v 15 Mitylene rovëꞌëro nërö jovo döremu vaꞌojuvo Chios saꞌa bëhire rovëꞌëro nërö vaꞌaroho Samos saꞌare rovëꞌëro nërö vaꞌaroho Ephesus amoho iosirami vaꞌoromo hujeji Miletus amore ë ro suorovareje. \v 16 Ephesus amo iosiramijare hesi bëhoho Paul-ro ëhi iosiramiꞌi nimadeje ëhuro bogo Asia saꞌaroho ëgoho hiꞌi ma-burëro evare Jerusalem vaꞌoromo eni jiëꞌoho Pentecost majaho rovego Jerusalem höröröhëni. \s1 Paul-hu Ephesus ekaresia muebejëvarue a duvaho jabesi örire jögoru majëhijade jöhoje. \p \v 17 Miletus amore suorovoromo ë ravoꞌamoromo Paul-ro Ephesus amore jöe nugöꞌöjadeje ekaresia a duvahohuro ruvebiruomoröhego. \v 18 Ruvebiruomamu uëvadeje: Naehu urimo Asia saꞌare rovodevare evare naehu diehi diehi mu vaebe rovodoho jemë iae uehorovarujëjo. \v 19 Jew rajëro ijumevoꞌi atoꞌi ariꞌego na huë vavaene baeromo nivëꞌi bogo döroho bamorovoꞌi ma-taemo hiromo Badare muohuremu vaejahonövode höjo. \v 20 Jemë ajëmiꞌirode jöho na bogo subivëhoꞌi ekaresiae ae ahoꞌobëhe jemesi nunire ekaresiae ae gemu gemu jemesi osare osare jöho majëhi barëromo öroho röjëhi barënövode höjo. \v 21 Jew rajohuꞌo saꞌa ioroꞌioro rajohuꞌo jemesi örire darugoꞌo majëhiromo uënövode höjo: Jemëhu öri sisëre jijiharujoho vuonugoꞌi God-are öroro jijihoromo nosi Bada Iesu mae uehorovorëjo. \p \v 22 Röhu avehuꞌo hehëjo. Avevejöꞌoho God-are Aruꞌahohuro ueꞌego na Jerusalem vaꞌajëjo. Vaꞌo höröjego diehiꞌevoruomoröhoho na bogo gavajëjo. \v 23 Na aviëhi jiëꞌe muohuremu gavajëjo. Ame göre göre hibe rueꞌego God-are Aruꞌahohuro uebe ruehijajo: Ja Jerusalem höröꞌiramu savoji gagore baꞌamavoꞌiramu huë vavaene gö gö baeꞌaꞌanuëjo. \v 24 Ëhi uevade höjo röhu na nasi sinohunioho bogo uehorovaje höjo ëhuro Bada Iesuhu bojemade muoho ahoꞌo vae barëꞌirodëni. Ëmu hesi bëhoho God-hu no huë baejavuoromo ajamuijaje jöho a majëhibe juvoꞌirodoho höjo. \p \v 25 God-hu böröme namiromo muebejavuaje jöho ae ahoꞌo jemesirire jövobe juvëꞌe jevajëjo. Röhu iae na gavajëjo. Ijonöho ae gemu vaduꞌoho na bogo geꞌaꞌarujëjo. \v 26 Ëhuni avevejöꞌoho naro darugoꞌo majëhiromo uëvajëjo: Jemë ae gö gö sisëre vaꞌëꞌoho ëho bogo nasi sisëhu höjo. \v 27 Ëhesi bëhoho rabëni God-hu uvaje jöho na bogo subivëhoꞌi na majëhi barëjëꞌe jevajëjo. \v 28 Jemesi dë vövöbajoꞌoho mueberovorëjo. O God-are Aruꞌahehu jemë bojëmijade aribövioho ahoꞌo muebejëvorëjo. Ëaribövioho God-are sheep-nöꞌe jioꞌamajëjo. Hu hesi Harihu mae nugöꞌöjamu guomadohuro ëhuro jabumë hesi baejëvade höjo. Ëhuni hesi ekaresiaho sheep-nöꞌe mioꞌamoromo muebejëvorëjo. \v 29 Ëhesi bëhoho na gavajoho na vaꞌiramu vöröꞌe miehu rueromo sheep ijumoꞌamaruëhi a sisë göëro göëro jemesirire rueromo sareri sareriꞌe jöho majëhiromo ekaresia jemesi uehoroho ijumëhoꞌaruëjo. \v 30 Röhu göꞌo jemesi a ioroꞌiorohuro riꞌöromo sareri sareriꞌe jöho atoꞌaꞌaruëjo Keriso-are aribövioho jemëro jabesinö vaꞌirarijego. \v 31 Ëhuni gavëꞌi raromorëjo. Uvorëjo: Nöröro muoho bogo vuonugoꞌi majae jene vahie vöꞌöe sisone huë vavaene baeromo nivëꞌi no ae gemu gemu röjahuibe ruejuvo vadune ahoꞌobëhe 3 barëjade höjo. \p \v 32 Röhu jaruvoho na negajëjo God-ro jemë muebejëvego huhu no huë baejavuoromo ajamuaje jöho jemëro uehorovego ma-mae jëvoröhego. Jemëhu hesi jö uehorovëꞌoho ëhuro jemëro biririvobe vaꞌoromo God mae uehorovoꞌiramu God-hu hesi aribövie ahoꞌo mae avohavuajëhi jemëꞌo ëhi avohëvoꞌajëjo. \v 33 Röhu jemesi ijo bajënioho niögënioho na bogo ganiganiegade höjo. \v 34 Aꞌi jemëꞌo iae gavarujëjo naꞌo nasi ariböviohuꞌo no huë vavaene javuadoho ave nasi övohuro muoho vaeromo hesi manaho baeromo ëhuro bövioho biseꞌoho ujuohonövode höjo. \v 35 Muoho ëhi vaeromo ëhuro naro jemë röjëhijode höjo jemëro garomo uvoꞌirarijego: Mu rabe rabe rovëꞌoho Paul-hu ëꞌadëhi noꞌo ëhi biririvoromo muoho vaeromo ëhuro darugo uꞌuhëꞌe aribövioho ajëminövoꞌejarëjo. Uehorovoromo uvorëjo: Bada Iesuro huro hesi uövuade höjo: Suvuoro ma-baejëꞌoho ja ma-bisemu vuëvavoꞌajëjo. Aꞌi suvuorëmijëꞌohuro ëhuro vuëvavo avohoꞌajëjo. \p \v 36 Paul-ro ëhi uënugoromo a duvahoho ahoꞌo jabuꞌo gemu mae ague aho hiromo God-are örire jöe jövadeje. \v 37 Jöe jövamu jabumë ahoꞌobëhe nierusuburuꞌe bamëꞌi Paul guduamoromo dudöhoromo jejamareje. \v 38 Uvareje: Huë vavaeni jö gö hejaroho ma-jianovoꞌi aꞌi noehu ijonö hu bogo gaꞌiröhe jöho ëho börömoho höromo sisë maro vavaenimareje. Ëhiꞌoromo Paul boat-re huꞌirae bavaꞌareje. \c 21 \s1 Paul-hu Jerusalem vaꞌade jöhoje. \p \v 1 Huꞌirae bavaꞌamu Paulꞌo noꞌo boat-re iojiomoromo Ephesus aribövioho ë rëmoꞌi vaꞌareje. Jovo döremu vaꞌonövojuvo ahorirëro vaꞌaroho vaꞌo Cos saꞌare rovareje. Rovëꞌëro nërö vaꞌaroho Rhodes saꞌare rovaꞌaroho vaꞌo Patara amore ë suorovareje. \v 2 Patara amore suorovonugoromo gavare boat göho Phoenicia saꞌare vaꞌi ë namijamu gagorovo noehu rovare boat-oho vuonugoꞌi ë boat gagore iojiomoromo vaꞌareje. \v 3 Vaꞌaroho gavare Cyprus saꞌaho arue nosi övo adonö jiamu iosiramiromo viëhi rovaꞌaroho Syria saꞌare rueromo Tyre amore ravoꞌamareje jabumëro inömo inöme suovo bahiꞌiro. \v 4 Ravoꞌamoromo noro Keriso-are aribövioho nahëvojuvo birohëvoromo jabuꞌo raromamu hurae gemu barëjadeje. Jabuꞌo raromamu God-are Aruꞌahohuro ë Keriso-are a jabesi örire uehore bojëmiꞌego Paul uanövareje: Jerusalem bogave vaꞌiranëjo. \v 5 Ëhi uavamu noro jabuꞌo raromoromo nosi majaho barëjamu riꞌöromo vaꞌareje. Vaꞌiaꞌamugo rue Keriso-are aribövioho ae ahoꞌobëhe jabesi vaborohuꞌo aboji harihuꞌohuꞌo no sö ujuohavuoromo amore jioromo vaꞌareje. Vaꞌoromo sö jovo riröre jabuꞌo noꞌo ague aho raromoromo God-are örire jöe atareje. \v 6 Atonugoromo göëro göho jejamirovonugoromo noro boat gagore iojiomoꞌi jaburo vuonoröꞌö amëro vaꞌareje. \p \v 7 Vaꞌiro noro Tyre amoho vuonugoꞌi boat-re vaꞌaroho vaꞌo Ptolemais amore ro ravoꞌamareje. Ravoꞌamoromo Christian aganoho jejëmiromo jabuꞌo majae gemu raromareje. \v 8 Majae gemu raromëꞌëro nërö noro riꞌöromo vaꞌaroho vaꞌo Caesarea amore suorovareje. Suorovonugoromo Iesuare jö ma majëhijaje ae Philip-are osare vaꞌoromo ë raromareje. Ëaho Philip urimëꞌi Jerusalem ekaresiahuro huꞌo a ioroꞌiorohuꞌo 6 ëhi baejëvareje ijo bajo a suvuorëmiꞌiröhe muoho muebenövoꞌiröhego. \v 9 Röhu Philip-are abojoho ahoꞌo 4 jaburo bogo masuvëꞌëro jöho God-aro baeromo ae huruoho majëhinövareje. \p \v 10 No majae gemu niöꞌi Philipꞌo gemu mae raromamu ae gemuëro Judea saꞌare jioromo ruvebijadeje. Hesi ihoho Agabus jiadeje. Hu jö God-aro baeromo ae huruoho majëhijaje aëro jiëꞌëro \v 11 riꞌöromo Paul-are götaho jijövahonugoromo baeromo hesi övo höruꞌoho tövorovoꞌamadeje. Tövorovoromo Paul uavadeje: God-are Aruꞌahohuro uvavohijajo: Ave göta arijoꞌohuro Jerusalem ajiomoꞌiramu gagorovo Jew rajohuro ë aho ëhi tövonugoromo saꞌa ioroꞌioro rajo jabesi övore bojëmiꞌaruëjo. \p \v 12 Agabus-ro jöho ëhi majahijamu hegorovo ë amore Christian ariböviohuꞌo noꞌo Paul dinamiromo uaꞌi arijareje: Ëhi jiëꞌoho bogave Jerusalem ajiomoꞌiranëjo. \v 13 Bogave ajiomoꞌiranëjamu Paul-ro uövuadeje: Jemë rabëni nierusuburuꞌe bamoromo nasi uehoroho ahehoꞌego na huë vavaenoho baejajëjo. Ëhi jiëꞌoho vuonugohëjo. Naehu Jerusalem ajiomoꞌiramu Bada Iesuare jöhuni tövavoꞌaruë uevarujoho iae eni jiajëjo. O anegamu guomevëꞌoho ëhuꞌo iae eni jiajëjo. \v 14 Ëhi uövuamu noro gavare bogo ejahuamu gagorovo dinamijaroho vuonugoꞌi uavareje: Ëhi jiëꞌoho no naguajëjo Badahu nimaje muoho jioröhego. \p \v 15 Ëhiꞌamu gagorovo inömo inömoho avohoromo Jerusalem amore iojiomoꞌiro ëꞌareje. \v 16 Iojiomoꞌirögoro Caesarea amo rajo Keriso-are a ioroꞌiorohuro söjavuo vaꞌoromo a ihe Mnason-are osare rovareje noro huꞌo raromoꞌiröhego. Röhu Mnason hu Cyprus saꞌa raje jiadeje. Hu mami göꞌe aevoromo Keriso mae uehorovadeje. \s1 Paul-hu Jerusalem ajiomoromo ekaresia muebejëvaje ae James gaꞌi vaꞌade jöhoje. \p \v 17 Iojiomoromo Jerusalem suorovamu nosi Christian ö muenoꞌohuro jabesi dë vövöbajoꞌe ahoꞌo jejamuijareje. \v 18 Jejamuijëꞌëro nërö Paul-ro noꞌo gemu mae James gaꞌi vaꞌadeje. Vaꞌoromo gavadeje ekaresia a duvahoho ahoꞌobëhe jaburo Jamesꞌo gemuore raromoruomamu. \v 19 Raromamu gëgorovo Paul-ro jejëmijadeje. Jejëmiromo uëvadeje: Naehu Keriso-are jö majëhibe juvodohuro ëhuro God-ro saꞌa ioroꞌioro rajoho ëhi ëhi ajëmijade höjo. Ëhi jiëꞌe jöho Paul-ro majëhi barëjadeje. \p \v 20 Majëhijamu hegorovo rueho jaburo God rajahijareje. Rajahiromo Paul uavareje: Öho röhu Jerusalem amoroho diehi jiego ja gavanue höjo. Ëhesi bëhoho Jew raje ae ahoꞌobëhe Iesu mae uehorovarue höjo. Mae uehorovoromo röhu jabumë ae ahoꞌo Moses-are jögoroho nimo avoharue höjo. \v 21 Moses-are jögoru nimaruoho hejare höjo sareriꞌe jöho uvavamu: Paul jero saꞌa göre göre vaꞌoromo Jew rajoho ahoꞌobëhe jöe bojëmibe juvoromo uëvanue höjo: Moses-are jögoroho vuonugohëjo. Moses-are jöho vuonugoromo jemesi harihu jabesi sino tarivëharujoho vuonugoromo Jew rajo nosi mu ioroꞌiorohuꞌo vuonugohëjo. \v 22 Jaehu ëhi majëhijane sareri jö ave raromarue aribövioho hejaroho heꞌaꞌaruëjo uvavoꞌiramu: Jero Jerusalem rovane höjo. Ëhuni ja diehiꞌoromo Jew rajoho röjëhiꞌiramu garomo uvoruomoꞌajëjo: No sareri jöe hejare höjo. Moses-are jögoroho ja bogo vuonugëꞌe javajëjo. \v 23 Jaehu diehi ëꞌirane jöho no uaꞌiëꞌaruëjo. Ae ahoꞌo 4 jabu noꞌo raromaruëjo. Iae urimo ë ariböviohuro Jew rajo nosi muoho aevoromo vaeromo God uavare höjo: God jasi nunëro jero göꞌego no muoho ëhi ëhi vaeꞌejarëjo. \v 24 Jabumë ëhi jiëꞌe Jew rajo muoho vaejëꞌe jioruomaje ëhuni jero jabumë söjëvo vaꞌoromo ajëmiromo jabuꞌo gemu mae bimuvoromo sisë barëjëhoꞌiröhe muoho vaeromo eni jiego ë ae 4 jabesi jöëni monie bojëmego mie imoromo God-ni suvuore bahijahego ëhuro jabesi simano uoho tariojëhoꞌirarëjo. Jaehu ëhi Jew rajo mu ajëmiromo vaejëꞌoho ëhuro Jew raje Christian ae ahoꞌobëhe ja garomo uehorovoromo uvoruomoꞌajëjo: Paul jaehu Moses-are jögoru vuonugane jö hejaroho ëho ma-sareriꞌe jöe höjo. Aꞌi Moses-hu uövuade jöho iae ja ejahëꞌe hijanue höjo. Jabumëro ëhi uvoruomoꞌajëjo. \v 25 Iae Jew raje noro Moses-are jöho ëhi maꞌenoꞌejarëjo. Röhu saꞌa ioroꞌioro raje Iesu mae uehorovarue ariböviohuni urimëꞌi noro jöe gö uehorovoromo jajivoromo nugöꞌöromo uëvare höjo: Aehu sareriꞌe god göëni göëni bahijëꞌe mioho nadi ueꞌahorëjo. Mi hesi köho nadi ueꞌahorëjo. Huë ahahëꞌe mioho köꞌe jiaje nadi ueꞌahorëjo. Nadi önöꞌoho jijihorëjo. \p \v 26 Ëhi uavamu hegorovo Paul-ro ejëhëꞌëro nërö ë Jew raje ae 4-ho söjëvo vaꞌoromo ajëmiromo jabuꞌo gemu mae Jew rajo muoho vaejadeje jabesi sisëho barëꞌiröhego. Ëhiꞌonugoromo Paul-ro God-are osa börömore vaꞌoromo priest aribövioho uëvadeje: Majae ëminoꞌe barëꞌiramu evare ë ae 4 jabesi o nasi sisëho barëꞌajëjo. Barëꞌiramu evare ae gemu gemu nosi jöhuni God-ni mi suvuore bahiꞌejarëjo. \s1 Paul-hu God-are osa börömore hijamu Jew rajehu guduamo bavaꞌoruomade jöhoje. \p \v 27 Paul-ro ëhi majëhijamu vaꞌo huhu uëvade majae 7 barëꞌiëꞌadeje. Barëꞌiaꞌamu evare Asia saꞌare jioromo rovare Jew rajo a ioroꞌiorohuro gavareje Paul God-are osa börömore jiamu. Paul osa börömore jiamu gagorovo riꞌöromo iro muorovoꞌe vaeꞌiro jöe darugoꞌo atamu ae ahoꞌobëhe heromo uehoro sisë baeruomadeje. Uehoro sisë baeruomamu Asia jioromo rovare ariböviohuro Paul guduamareje. \v 28 Guduamoromo ma-darugoꞌo uvareje: Israel rajoho jemëro ro ajamuihëjo. A sisëho aviae höjo. Huro Jew rajo nosi ihoho Moses-are jögoroho ave God-are amo börömoho ë hesi jöho ijumoꞌamoromo ae ahoꞌo jabesi örire sisëꞌi röjëhibe saꞌae dinöꞌe dinöꞌe juvaje höjo. Jaruvoho huro saꞌa gö rajo aho söromo ave God-are osare rovamu ëhuro osa maho ijumëꞌe höjo. Ëmu sisëhuꞌo ëꞌëꞌe höjo. \v 29 Ëhi uvare hesi bëhoho urimo jaburo gavare Ephesus amo rajo ae Trophimus Paulꞌo gemu mae Jerusalem jiamu gavëꞌëro uvareje: Nani Paul-ro God-are osare hu barovëꞌe höromo ëhuni darugoꞌo uvareje: Paul-ro saꞌa gö rajo ae aviae barovëꞌe höjo. \p \v 30 Ëhi uvamu hegorovo Jerusalem amo raje ae ahoꞌobëhe riꞌöromo vöröꞌiraeromo tutubijiohoromo gemuoro gagovoromo Paul God-are osare jiamu guduamo bavaꞌareje. Bavaꞌamu gavëꞌi God-are javuoho ojoho tugohoꞌamareje. \v 31 Tugohoꞌamamu ae ahoꞌobëhe jaburo Paul guomojöro anoꞌiaꞌamu gavëꞌi aëro jöe bavaꞌoromo Rome muorovo a börömoho uavareje: Jerusalem muorovoꞌirögoro ëꞌoruomajëjo. \v 32 Muorovoꞌirögoro ëꞌaruëjamu hejëꞌi rue muorovo a börömohuro hesi bëhire muorovo simano vaejarue ariböviohuꞌo muorovo a ioroꞌiorohuꞌo söjëvoromo ma-burëro tutuvo ruvebijadeje muorovoꞌi ëꞌaruoho ahëvoꞌi. Ruvebijamu ae ahoꞌobëhe gavare muorovo a börömohuꞌo muorovo a ioroꞌiorohuꞌo rovamu gëgoro Paul anaroho vuonugareje. \v 33 Vuonugamu muorovo a börömohuro rueromo Paul guduamoromo ae uvëvadeje: Öꞌe niöꞌi barueromo tövohë uëvamu tövareje. Tövamu gagorovo muorovo a börömohuro uëvadeje: Ave aho rahuo höjo. Rabe ëꞌego ëhuni anarujëjo. \v 34 Anarujëjamu ae ahoꞌobëhe riꞌöromo jöe gö gö mana ma-darugoꞌo uvoruomadeje. Amo ëhuꞌëro jöjöje böröme jiamu a börömoho Paul-are jöho bogo avoho hejadeje. Bogo avoho hejëꞌëro hesi aribövioho uëvadeje: Ave aho huꞌiraeromo aruhe muorovo a nosi osaro iojiomohëjo. \v 35-36 Iojiomohëjamu huꞌirae bavaꞌoromo vuahure iojiomoꞌirögoro gavare ae ahoꞌobëhe vöröꞌiraeromo gemuoro tatijiomobe Paul anojöro uvobe ijore jijihoruomamu gëgorovo Paul döro nigemo baeromo iojiomareje. \s1 Paul-hu ae ahoꞌobëhe jabesi nunire namiromo hesi arijoꞌarije ajamirovoromo jö majëhijade jöhoje. \p \v 37 Iojiomoromo muorovo osare bavaꞌiaꞌamu gagorovo Paul-ro a börömoho uavadeje: Naehu jasi örire jö majahijëꞌoho na mae höjo. Na mae höjamu rue a börömohuro uavadeje: O-ajo. Ja Greece a jabesi jöëro jövanuëjo. \v 38 Naro uvode höjo: Ja Egypt saꞌa rajo ae javajëjo. Na uehorovoromo uvode höjo: Jero urimëꞌi muorovo jöho barueromo vöröꞌe aribövioho 4,000 gagovoromo a rumoꞌe saꞌare sö vaꞌane höjo Rome a masijohuꞌo muorovoꞌiro. Ja ë aho javajë uvode höjo röhu nani ja ae gö javajëjo. \v 39 Javajëjamu Paul-ro uavadeje: Ioꞌajo. Na Jew raje jevajëjo. Cilicia saꞌare Tarsus amore rahevade höjo. Nasi amo hesi ihoho böröme höjo. Röhu na negajëjo jero uevego na ae ahoꞌobëhe jabesi örire jö harihe majëhiꞌiro. \v 40 Ëhi uavamu rue a börömohuro Paul uavadeje: Iae mae höjo. Jöho jövëjo. Jövëjamu hegorovo Paul-ro vuahure namiromo ae ahoꞌobëhe övëro tugohëvadeje. Tugohëvoromo jörumoraejamu jabesi Hebrew jöëro majëhijadeje. \c 22 \p \v 1 Majëhiromo uëvadeje: Nasi a duvahohuꞌo ö muenoꞌo ioroꞌiorohuꞌo nasi jö harihu majëhiꞌiëꞌajoho hehëjo. Na mu sisë rabe rabe bogo ömëꞌëro iꞌuoho bogo baeꞌirodëro ë hesi jöho majëhiꞌiëꞌajëjo. \v 2 Majëhiꞌiëꞌajëjamu ae ahoꞌobëhe urimo jö vuonugaroho hejare Paul-ro jabesi Hebrew jöëro majëhijavamu hegorovo jörumorae barëjareje. Jörumorae barëjamu Paul-ro uëvadeje: \v 3 Na Jew rajo ae jevajëjo. Cilicia saꞌare Tarsus amore rahevëꞌëro Jerusalem rovode höjo. Rovamu Gamaliel-ro röjehijamu Jew rajo muoho hebe rovode höjo. Nosi hijo mionoꞌehu röjahuibe rovare jögorohuremu he avohoromo jemëhu God-are muemu uehorovarujëhi naꞌo ëhi gemuoho uehorovonövode höjo. \v 4 Ëhi gemuoho uehorovoromo ganövode aëro Iesuare örire jijihoꞌego gëgorovo huë sisë bojëminövode höjo. O aëro jabu muoꞌamego vuovëvojöro uënövode höjo. Aho magonahoho guduamoꞌamoromo savoji gagore ioꞌamonövode höjo. \v 5 Priest börömohuꞌo Jew rajo a masijo ioroꞌioroho ahoꞌo nasi muoho gavëꞌëro jemë uëꞌaꞌaruëjo: Nöröro mae uëvajëjo. Ëhesi bëhoho urimëꞌi ë a masijoho jaburo Christian a guduamoꞌamoꞌirode jöꞌe suri surioho iꞌimemijare höjo naro Damascus amore ujuoho vaꞌoromo Jew rajo nosi ö ömoꞌömoho iꞌimëmiꞌirodego. Iꞌimemamu naro ujuohoromo ë vaꞌode höjo Christian aribövioho guduamoromo tövo ujuohoromo Jerusalem vuonoröꞌö rovego iꞌue baeruomoröhego. \s1 Paul-hu aevoromo Keriso mae uehorovade jö majëhijade jöhoje. \p \v 6 Örire vaꞌojuvo maja ririre jiamu Damascus amore höröꞌi gavodeje aji börömoho ma-majioho öꞌidöre jioromo ruvebiromo ajivevamu. \v 7 Ajivevamu gavëꞌi saꞌare behumorovoromo hejodeje uevavamu: Asëꞌe Saul ja rabëni na sisë vaejevanue höjo. \v 8 Sisë vaejevanue höjamu uavode höjo: Bada ja rahuo javajëjo. Rahuo javajëjamu uevade höjo: Na Nazareth rajoho Iesu jaehu sisë vaejevanue aho jevajëjo. \v 9 Ëhi uevamu naꞌo jijihare ariböviohuro ajohemu gaꞌi huëho bogo hejare höjo. Aꞌi naremuëremu huëho hejode höjo. \v 10 Heromo uavode höjo: Bada na diehi ëꞌejöjo. Diehi ëꞌejöjamu uevade höjo: Riꞌöromo vaꞌoromo rue Damascus amoro hinëjo. Hiromo jaehu vaeꞌirane mu God-hu uvadoho ahoꞌo heꞌaꞌanuëjo. \v 11 Ëhi uevamu aji börömoho gavëꞌëro nasi nunoho sueꞌiraejehade höjo. Nunoho sueꞌiraejehamu nasi ariböviohuro övore maꞌeno baejevo vaꞌoromo Damascus amore suorovare höjo. \v 12 Röhu ë amore ae gemu hesi ihe Ananias hijëꞌe jiade höjo. Hu Jew rajo nosi jögoroho avoho eromo God rajahijaje aëro jiëꞌëro Jew raje Damascus raromarue aho ahoꞌobëhe jaburo hesi jöho mae uehorovare höjo. \v 13 Ëaho Ananias-ro rueromo bëhire namiromo uevade höjo: Öho Saul nunoho dadovahego röhu maho avoho uherihëjo. Uherihëjamu gavëꞌi nunoho ma-burëro dadovehamu hu gavode höjo. \v 14 Gavamu uevade höjo: God nosi hijo mionoꞌe muebejëvobe rovade ahuro ja baejavade höjo jero huhu nimaje muoho baeromo hesi A Maho nunëro garomo A Ma hesi huëho heꞌiranego. \v 15 Ëhesi bëhoho hesi jö majëhijanue ae javoꞌajëjo jaehu garomo hejane jöho ma-maemu majëhijego ae ahoꞌobëhe heruomoꞌiröhego. \v 16 Röhu rabëni göꞌoho muebenëjo. Riꞌöromo bapataeto vaeromo Badare ihoho uvego jasi sisëho uꞌovahoꞌirajo. \s1 God-hu Paul uavamu Jew rajo jabesi saꞌare bogo aꞌi saꞌa ioroꞌioro rajo jabesi saꞌare vaꞌoromo ajëmade jö Paul-hu majëhijadohoje. \p \v 17 Ëhiꞌamu naro vuonoröꞌöromo Jerusalem rovode höjo. Rueromo God-are osa börömore vaꞌoromo hesi örire jöe jövoromo niaꞌovonöꞌe gavode höjo \v 18 Bada Iesuro ro uevamu: Ma-burëro Jerusalem amoho vuonugoꞌi vaꞌëjo. Ëhesi bëhoho jaehu nasi jö majëhijëꞌoho ave amo rajoho bijönëgoꞌajëjo. \v 19 Bijönëgoꞌajëjamu uavode höjo: Iae mae höjo röhu naehu diehi jiëꞌe mu vaenövodoho ave ariböviohuro iae mae gavarue höjo. Naro Jew rajehu God rajahijarue osare osare vaꞌoromo ja mae uehorovavarue aribövioho guduamo ujuoho vaꞌoromo savoji gagore ioꞌamonövo hisuebijëvonövode höjo. \v 20 O aëro jasi jö majëhijaje ae Stephen anamu gagorovo na ë jevëꞌëro uvode höjo: Jabuhu Stephen anaruoho iae mae ëꞌaruëromo jabesi niögu jövo bahijaroho muebejëhode höjo. Ëjöho ave ariböviohuro iae mae gavarue höjo. \v 21 Mae gavarue höjamu Badaro uevade höjo: O vaꞌëjo. Naro öre ëgoböviro ramöꞌöꞌejöjo jero saꞌa ioroꞌioro rajoho nasi jöho majëhiꞌiranego. \v 22 Paul-ro ëhi majëhijamu ae ahoꞌobëhe hebe rueruomëꞌëro hejare uëvavamu: Saꞌa ioroꞌioro rajoho majëhiꞌiranego ramöꞌöꞌejö uëvamu hegorovo hejaroho vuonugoꞌi vöröꞌiraeromo ma-darugoꞌo uvoꞌi arijareje: Ëaho anohëjo. Huhu ave saꞌare hijajoho sisë höjo. \v 23 Ëhi ma-darugoꞌo uvoruomëꞌi niögoho jövoromo hijiohijiovëꞌi tohotohoho döro ruruhöꞌöꞌi arijareje. \v 24 Ruruhöꞌöꞌi arijamu gagorovo rue muorovo a börömohuro hesi aribövioho uëvadeje: Jemëro ave iaho nosi osahuro huꞌirae bavaꞌoromo hesi dëho bijioho gaꞌi hisuebiromo uarëjo: Rabëni anagojöro uvaruëjo. \v 25 Uvaruëjamu Paul osare bavaꞌoromo hisuebiꞌirögorovo tövamu Paul-ro gavade a börömo ajamiromo mu simane vaejaje ae gemu aruëre namijamu gagorovo uavadeje: Na Rome raje jevajëjo. Röhu bogo court vaejevëꞌe ëma hisuebijevoꞌiro ëꞌarujëjo. Rome rajo nosi jögoroho bogo ëhioho höjo. Ëhi jiëꞌoho jemë rabëni ëma hisuebijevoꞌiëꞌarujëjo. \v 26 Ëhi uavamu hejëꞌi rue simano vaejaje ahuro vaꞌoromo muorovo a börömoho uavadeje: Ja rabëꞌi ëꞌanuëjo. Ëaho Rome raje höjo. \v 27 Ëhi uavamu hegorovo rue a börömohuro rueromo Paul uavadeje: Uevego na hejöjo. Na ja Rome raje javajëjo. Javajëjamu Paul-ro uavadeje: Ioꞌajo. \v 28 Ioꞌajamu a börömohuro uavadeje: Naro moni böröme buꞌöjëꞌëro ëhuꞌëro na Rome raje jevajëjo. Jevajëjamu Paul-ro uavadeje: Röhu na monioho bogo bojëmiꞌi aꞌi nasi vëmu vavuꞌohuro baejevamu evare na Rome raje jevade höjo. \v 29 Ëhi uavamu hejëꞌi evare Paul hisuebijëꞌi ua gaꞌiëꞌare ariböviohuro huruomo vaꞌo roriꞌo riravareje. Roriꞌo riravamu rue a börömohuro uehorovoromo uvadeje: Rome raje tövëꞌe jevajëromo juhuonivadeje. \s1 Paul Jew rajo a masijo jabesi nunire namijade jöhoje. \p \v 30 Muorovo a börömohuro juhuonivëꞌëro nërö uvadeje: Nume Jew rajo ariböviohuro Paul-are jöho rabu jö sisë majahuiꞌiëꞌaruëromo ae gö uëvadeje: Paul tövare öꞌoho jiovahohëꞌi ae gö uëvadeje: Abueromo uëvego Jew rajo priest masijohuꞌo Jew rajo masijo ioroꞌiorohuꞌo gagovorego na jabesi jöho heꞌiröjo. Ëhi ëꞌëꞌëro Paul huꞌirae baꞌobueromo Jew rajo a masijo jabesi nunire nugadeje. \c 23 \p \v 1 Jew rajo a masijo jabesi nunire nugamu Paul-ro gë avohoromo uëvadeje: Aganomë God-are nunire na saꞌare hiromo rabe rabe ëꞌobe rovodoho na nasi herovajoho na ma-mae jevajëjo. \v 2 Ma-mae jevajëjamu hegorovo priest böröme Ananias-ro Paul-are bëhire riravare aribövioho uëvadeje: Paul jöꞌoro anohëjo. \v 3 Anohëjamu hegorovo Paul-ro riꞌöromo priest börömoho uavadeje: God-ro jaꞌo anagoꞌajëjo döhemu ajivavëꞌe aego. Ja aviae hijanuëjo mevoromo gaꞌiranëro na nosi jögoroho mae ejëꞌe jevego o bogo ejëꞌe jevego. Röhu jero ë jögoroho ahoromo uëvanuëjo: Paul anohëjo. \v 4 Paul anohëjamu Paul-are bëhire riravare ariböviohuro Paul uavareje: Asëꞌe jero God-are priest börömoho aganuëjo. \v 5 Aganuëjamu Paul-ro uëvadeje: Aganomë naro uvode höjo: Ëaho bogo priest börömehu höromo jövode höjo. Na uehorovoꞌibejöjo na bogo ëhioho jövoꞌibejöjo. Ëhesi bëhoho God-are surire jöho jajivoromo ëhi uövuëꞌe höjo: Jasi aribövi muebejëvaje aho nadi agonëjo. \p \v 6 Ëhi uënugoromo Paul-ro gavade ë a masijo ioroꞌioroho Sadducee aribövie jioruomoꞌi a ioroꞌioroho Pharisee aribövie jioruomamu gëgorovo ë a masijo jabesi nunire ma-darugoꞌo uëvadeje: Aganomë na Pharisee ae jevajëjo. Nasi vëmu vavuꞌoho Pharisee aribövie jëvade höjo. Na court-re namijaje hesi bëhoho Pharisee aribövi noehu uehorovaruëhi naro ëhi uehorovoromo uvaje höjo: Vuovëꞌe ariböviohuro iꞌovoromo röhu maho riꞌöruomoꞌajëjo. \p \v 7 Ëhi uëvamu hejëꞌi Pharisee ariböviohuꞌo Sadducee ariböviohuꞌo irovoromo uehore gö gö baeruomadeje. \v 8 Uehore gö gö baeruomade hesi bëhoho Sadducee ariböviohuro uvoruomajeje: Vuovëꞌe aribövioho bogo iꞌovoꞌaruëjo. O anerahuꞌo aruꞌaho ioroꞌiorohuꞌo bogohöjo. Aꞌi Pharisee ariböviohuro uvoruomajeje: Vuovëꞌe aribövioho iae iꞌovoꞌaruëjo. Anerahuꞌo aruꞌaho ioroꞌiorohuꞌo iae jioruomajëjo. Iae ëhuni Sadducee ariböviohuꞌo Pharisee ariböviohuꞌo Paul-are jöho heromo irovareje. \v 9 Irovoromo darugoꞌo uvobe rueromo Jew rajo jabesi jögoru öri röjëhijarue ahuro Pharisee aëro jëvëꞌëro riꞌöromo ma-darugoꞌo uëvareje: No gavaruoho ave aho sisë rumoꞌe ae höjo. Nani mae-ëjo. Nani aneraëro o aruꞌaho göëro hesi örire jöe majahijëꞌëro jövajëjo. \v 10 Ëhi uënugoromo irovoromo börömo bëhe vöröꞌiraeruomamu gëgorovo rue muorovo a börömohuro juhuonivadeje Jew rajohuro Paul-are övore duruajore ruhamirovego tariorovojöëni. Juhuonivoromo vaꞌo hesi muorovo aribövioho uëvadeje: Abo nume ae ahoꞌobëhe jiaruoro ëhuro Paul baeniëhiromo huꞌirae baꞌojiomoromo muorovo a nosi osaro nugorëjo. \p \v 11 Ëhiꞌamu vahiromamu gagorovo Badaro rueromo Paul-are bëhire namiromo uavadeje: Nadi juhuonivoꞌi ma-biririvoromo hinëjo. Ja nasi jö Jerusalem ma-mae majëhijanëhi Rome amoho ëhuꞌo vaꞌoromo nasi jöho ëhi ma-maemu majëhiꞌanuëjo. \s1 Jew rajo ae göehu göehu Paul anoꞌi uvoruomade jöhoje. \p \v 12 Ëhi uavëꞌëro sisonuvamu gagorovo Jew rajo ariböviohuro gagovorovoromo jöe atoromo uarovareje: God-ro göꞌego no ioho jovoho bogo iꞌejarëjo hujeji Paul anogoro evare iröhëro. \v 13 Ëhi uarovare aribövioho ae ahoꞌobëhe 40 iosirëmiromo ruëhi jiadeje. \v 14 Ëhi uarovoromo vaꞌoromo priest masijohuꞌo a duvaho ioroꞌiorohuꞌo uëvareje: Noro darugoꞌe jöe atoromo uarovare höjo: God-ro göꞌego no ioho jovoho bogo iꞌejarëjo hujeji Paul anogoro evare iröhëro. \v 15 Ëhuni ave muoho vaenëjo. Jemëꞌo Jew rajo nosi a masijo ioroꞌiorohuꞌo Rome muorovo a börömohuni jöho nugöꞌöromo sareramiromo uarëjo: Paul röhu maho huꞌirae baruvebijego jö mevarue ariböviohuro hesi jöho he avohoꞌirarëjo. Jöe nugöꞌöromo ëhi uarëjo. Röhu muorovo ariböviohuro jemesi jöho eromo Paul huꞌirae barovamu gavëꞌoho noro örire atovoromo rueꞌiramu anoꞌejarëjo. \p \v 16 Ëhi majëhijamu Paul-are maꞌino hesi harihohuro Paul anoröhe jöho hejadeje. Heromo ruhe muorovo aehu raromarue osare ajiomoromo Paul huruoho majahijadeje. \v 17 Majahijamu hegorovo Paul-ro muorovo simano vaejaje ae gemuëni uvadeje: Rovego na jöe majahijöromo rovamu uavadeje: Ave a iꞌoho muorovo a börömo hesi öroro huꞌirae vaꞌego hesi jöho majahiꞌirajo. \v 18 Majahiꞌirajamu huꞌirae bavaꞌoromo muorovo a börömoho uavadeje: Ave a iꞌo naehu barovode hesi bëhoho ë hisiehu tövëꞌe aho Paul-ro hesirire vaꞌojöro uvevonugoromo naro vaꞌamu uevade höjo: Ave a iꞌoho bavaꞌego hesi jöho a börömoho majahiꞌirajo. Ëhuni barovode höjo. \v 19 Barovode höjamu rue a börömohuro a iꞌoho övore maꞌeno bavaꞌoromo vaꞌo roriꞌo jabesi sivue ariromo uavadeje: Rabu jöe majehiꞌiëꞌanuëjo. \v 20 Majehiꞌiëꞌanuëjamu a iꞌohuro uavadeje: Jew rajo ariböviohuro uarovare höjo: Nëri muorovo a börömoho sareramiromo uaꞌejarëjo: Paul baruvebijego Jew rajo jö mevarue a masijohuro hesi jöho he avohoꞌirarëjo. \v 21 Ëhi uarovëꞌe jiaje ëhuni Jew rajehu nëri jö majahijëꞌoho nadi ejëhoromo Paul Jew rajo a masijo jabesi öriroho huꞌirae baꞌobueꞌi ave osaro nugonëjo. Ëhesi bëhoho Jew raje ae ahoꞌobëhe 40 iosirëmiromo ruëhi ëminoꞌe gurihirovoromo atovoꞌaruëjo Paul rovego anoröhëni. Ëhesi bëhoho urimëꞌi uarovare höjo: God-ro göꞌego no ioho jovoho bogo iꞌejarëjo hujeji Paul anogoro iröhëro. Ëhi uarovare höjo. Röhu jaruvo jabumë bövie biseꞌe avohëꞌëro jiëꞌëro raromo muebejaruëjo hujeji nëri jasi jöho heꞌiröhëro. \v 22 Ëhi majahijamu hegorovo rue a börömohuro a iꞌoho uavadeje: Jaehu majehanue jöho bogave aho majëhiꞌiranëjo. Ëhi uanugoromo nugöꞌöjamu vaꞌadeje. \s1 Muorovo a börömehu Paul nugöꞌöjamu Jerusalem jioromo Caesarea amore vaꞌade jöhoje. \p \v 23 Vaꞌamu gagorovo rue muorovo a börömohuro hu ajamiromo simano vaejarue aho niöꞌi uëvadeje: Ruehego na jöe majëhijöjo. Rovamu uëvadeje: Kaejö ëgehu muorovarue aribövioho 200 o horse-re jijihoromo muorovarue aribövioho 70 o bijehu muorovarue aribövioho 200 ëho gagovëvego jaburo vahiꞌe 9 oꞌclock evare vaꞌirarëjo. \v 24 O horse gö avohoꞌamego Paul-ro jabesi döre hiromo vaꞌonövoꞌirajo. Eni romoromo jiego evaro vaꞌoromo Paul avoho huꞌirae baeromo muebebe vaꞌorego ëhuro bogo anego guomoꞌi saꞌa muebejaje a böröme Felix-arire mae vaꞌirajo. \v 25 Ëhi uënugoromo muorovo a börömohuro jöho surire jajivoromo uavadeje: \v 26 O asëꞌe Felix ja a börömego Claudius Lysias naro jasi örire jejamijajëjo. \v 27 Ave nugöꞌöjaje aho Jew rajo ariböviohuro guduamoromo anoꞌiëꞌare höjo. Anoꞌiaꞌamu naro hejode uvavamu: Hu Rome raje hö uvamu hegorovo naro nasi muorovo ariböviohuꞌo gemu mae vaꞌoromo gëvode anoꞌiaꞌamu gëgoro baeniëhiromo huꞌiraeromo rovode höjo. \v 28 Rueromo heꞌi negade höjo uevego: Ëhi ëhi ëꞌamu noro Paul anoꞌiro ëꞌare höjo. Anoꞌiro ëꞌare jöho heꞌi negamu naro Paul huꞌiraeromo Jew rajo jabesi jö mevarue a masijo jabesirire abuejode höjo jö bëhoho heꞌiro. \v 29 Huꞌiraeromo abueromo bëhoho hejode höjo. Anoꞌiëꞌare bëhoho Jew rajo ariböviohuro uevare höjo: Paul-ro Jew rajo nosi jögoroho ahade höjo. Ëhi jiëꞌe jöhuni anoꞌiëꞌare höjo. Röhu na gavode höjo mu sisë vaejego mana anaruëhi jiëꞌe mu sisëho o mu sisë vaejego savoji gagore baꞌamaruëhi jiëꞌe mu sisëho ëhi jiëꞌe muoho Paul bogo vaejëꞌe jiamu. \v 30 Ëhi gavëꞌëro vaꞌo ijonö hejode ae göëro huruoho majehiromo uevamu: Jew rajëro Paul anoꞌi örire atovoꞌaruë uevamu hejëꞌëro na ma-burëro Paul Felix jasi örire nugöꞌöjajëjo. Hu jasi örire nugöꞌöromo Jew rajo aribövioho uëꞌirögoro ëꞌajëjo jaburo Felix jasi örire öꞌoromo Paul-are jö sisëho majahego jero heꞌiranego. Ahia minoꞌëjo. \p \v 31 Ëhi jajivoromo vahiromamu gagorovo muorovo ariböviohuro jabesi a börömoho ejahoromo Paul huꞌirae vaꞌoromo Antipatris amore ë suorovareje. \v 32 Amore suorovoromo sisonuvamu gagoro muorovo a ioroꞌiorohuro jabesirëro vaꞌirögoro horse-re jijihoromo muorovarue ariböviohuro riꞌöromo Paul huꞌiraeromo vaꞌareje. \v 33 Vaꞌaroho vaꞌo Caesarea amore ë suorovareje. Caesarea amore suorovoromo Paul barovare jö hesi suri surioho saꞌa a börömoho bojamiromo uavareje: Aveho Paul höjo. \v 34 Aveho Paul höjamu saꞌa a börömohuro suri surioho adahoromo Paul uavadeje: Ja di saꞌaho raje javajëjamu Paul-ro uavadeje: Cilicia saꞌa raje jevajëjo. \v 35 Cilicia saꞌa raje jevajëjamu a börömohuro uavadeje: Jasi jö sisë atarue aribövioho rueꞌiramu evare na jasi jöho heꞌejöjo. Ëhi uanugoromo hesi aribövioho uëvadeje: Paul huꞌirae vaꞌoromo Herod-hu vaejade osa börömoro nugego atovarue ariböviohuro ë muebeꞌirarëjo. \c 24 \s1 Paul saꞌa muebejaje a böröme Felix-are nunire namijamu Jew rajo a ömoꞌömehu Paul-are jö sisë majahijare jöhoje. \p \v 1 Paul osare nugamu majae övo gö mine barëjamu gagorovo priest böröme Ananias-ro Jew rajo a duvaho ioroꞌiorohuꞌo jabesi court jö majëhijaje ae gemu Tertullus huꞌo ë aribövioho söjëvoromo Caesarea amore ë ruvebijadeje. Ruvebiromo saꞌa a böröme Felix hesi nunire riravoromo Paul-are jö sisëho huruoho majahijareje. \v 2 Majahijamu Tertullus-ro jöho majahijöro Felix-ro uavamu hegoro Tertullus-ro riꞌöromo Paul-are jö sisëho majahiromo uavadeje: Na jö majahiꞌiëꞌajoho henëjo. Ja a böröme javajëjo. Jero avoho muebejavuëꞌëro majae ëgobövie no iro muorovoꞌoho bogo vaeꞌi ma-mae raromobe rovëꞌe javuajëjo. O mue rabe rabe bogo eni javuobe rovëꞌoho jero ajamuego nosi saꞌaho mu maëremu riꞌöjego no huë mae raromarue höjo. \v 3 Ëhuni Felix jaehu vaejanue muoho diröꞌe ahoꞌo majae ahoꞌo mae hö uvoromo dë vövöbajoꞌe ahoꞌo jasi örire rajahijarue höjo. \v 4 Röhu na jasi mu majaho bogo anahoromo jö ëgoho majahiꞌi ma-bunemu majahiꞌiëꞌajëjo. Ëhuni uavajëjo: Huë baejavuoromo nosi jö harihoho avoho henëjo. \p \v 5 No gavëꞌe javuajëjo ave aho Paul a sisë bëhe jiamu. Hu jö sisë jövobe saꞌae dinöꞌe dinöꞌe juvoromo Jew rajo jabesi dë iëhego muorovoꞌi vöröꞌiraeruomaje höjo. Iesu Nazareth rajo a hesi sisë aribövi jabesi simano vaejarue aho Paul huꞌoje. \v 6 Ëhi jiëꞌe aëro jiëꞌëro huro God-are osa börömoho ijumoꞌiro ëꞌamu gagorovo noro guduamare höjo. [Guduamo bavaꞌoromo noro court vaeromo Jew rajo nosi jögoroho uehorovoromo hesi jö sisëho gaꞌirögoro ëꞌamu \v 7 muorovo a böröme Lysias-ro öꞌoromo ma-darugoꞌo baeniahuiromo ruho bavaꞌade höjo. \v 8 Bavaꞌonugoromo huro Jew rajoho no uövuade höjo noro Caesarea ruvebiromo Paul-are jö sisëho huruoho majëhijego Felix jero heꞌiranego.] Röhu jaehu Paul ua gavëꞌoho hesi jö sisë noehu majahijaruoho jasi hiaꞌëro he barëꞌanuëjo. Ahia minoꞌëjo. \v 9 Ëhi majahijamu hejëꞌi Jew raje ae ahoꞌobëhe jaburo hu ajamiromo uavareje: Tertullus-ro jö mae jövajëjo. Paul hu ëhi jiëꞌe ae höjo. \s1 Paul-hu Felix-are nunire namiromo hesi arijoꞌarije ajamirovoromo majahijade jöhoje. \p \v 10 Ëhi majahiruomamu rue saꞌa a börömohuro uvene aho röjahijadeje Paul-ro garomo evare hesi jöho jövojöro. Ëhiꞌamu gagorovo evare Paul-ro majahiromo uavadeje: Iae na gavajëjo jaehu jö mevanue mu hesi öri muebebe rovanoho vadune ahoꞌobëhe barëjëꞌe javajëjo. Ëhuro na dë mae jevoꞌego nasi jöho majahiꞌiëꞌajëjo jero heromo uvojöro: Paul mu sisëho bogo vaejëꞌe höjo. \v 11 Naehu majëhiꞌiëꞌaje jöho jasi nagëꞌoho ae uë henëjo mae o sarere jiego. Naehu God rajahiꞌi Jerusalem ajiomodoho maja ëgoho bogo barëꞌi majae 12 ëhuremu barëjëꞌe höjo. \v 12 Jerusalem hijodevaroho nasi jö sisë majahijarue aribövioho na mu sisë vaduꞌoho bogo vaejamu jabumë gevëꞌe höjo. God-are amo börömore hiromo na ae göꞌoho bogo jö ahoꞌahoho ëꞌode höjo. Jew rajehu God rajahijarue osare osaroho o Jerusalem uhure dinöꞌe dinöꞌe na bogo mu sisëho vaeromo jö sisëho majëhijode höjo aëro iro muorovoꞌe vaejöro. Na ëhi jiëꞌe mu sisëho bogo vaejamu jabumë gevëꞌe höjo. \v 13 Bogo vaejamu gevëꞌëro jö bëhi ja majahijego heromo mae uehorovoꞌiranoho jabesi öriroho bogohöjo. Bogojiëꞌe nasi örire ëma nibejeharuëjo. \v 14 Ruëroho numëroho na bogo ömoꞌi ave ömaje jöhemu huruoho majëhiꞌirodoho jevajëjo. Na Iesuare öri iꞌore juvaje höjo. Röhu ave Jew rajoho jaburo uevarue höjo: Ëöroho sisë öriro juvanue höjo. Ëörire iae na ë juvoromo ëhuro nosi hijo mionoꞌo muebejëvobe rovade aho God rajahijaje höjo. Iae na ëhi ëꞌaje höjo röhu Jew rajehu ëꞌaruëhi Moses-hu bojamuade surire jögorohuꞌo jö God-aro baeromo majahuinövare a jabesi surire jöhuꞌo naꞌo ëhi mae uehorovo avohaje höjo. \v 15 O ave Jew rajehu ëꞌaruëhi naꞌo ëhi gemuoho God mae uehorovoromo uvaje höjo: God-ro vuovëꞌe aribövioho a mahuꞌo a sisëhuꞌo iꞌovavuoꞌiramu riꞌöꞌejarëjo. \v 16 Ëhi uehorovoromo God-are nunire o ae ahoꞌo jabesi nunire mae namijego dë mae jevoꞌiröhohuni ëhuni na ömo gavaje höjo. Na ëhi jiëꞌe ae jevajëjo. \p \v 17 Ëhi jiëꞌe aëro jevëꞌëro öre gö hiromo vadune gö gö barëjamu evare ijo bajoho ujuohoromo Jerusalem rovode höjo nasi aribövioho suvuorëmiꞌirodëro. O rovode höjo Jew rajo muoho vaeromo bijuëmare mioho God-are örire suvuoramiꞌirodëro. \v 18 Jerusalem ro hiromo ëhi jiëꞌe muoho vaejamu evare Jew rajohuro ro gevare höjo na God-are osare jevamu. Röhu na urimo Jew rajo muoho vaejamu sisëho barëꞌi ma-mae jevëꞌëro ëhuꞌëro na God-are osare jevadoho iae mae jiade höjo. Röhu göho jabuhu gevare majare ae ahoꞌo naꞌoho bogojioꞌi iro muorovoꞌe jöjöje rabe rabe bogojiade höjo. \v 19 Na ëhi mae hijamu jaburo gevare höjo. Röhu Jew raje Asia saꞌare jioromo rovarohuro ë osae gemuore jiare höjo. Aꞌi jabumë aveho bogo rovare höjo. Ëaribövioho jabumë nasi jö sisë jëvoꞌibejajo rueromo jasi örire majahiꞌibejarëjo iae mae jioꞌibejajo. Röhu bogo rovëꞌe höjo. \v 20 O na Jew rajo jö mevarue a masijo jabesi nunire namijodevare jabuhu nasi mu sisë rabe gavaroho nadiꞌego ave ariböviohuro majahijego hejëjo. Röhu nasi sisëho bogo birohare höjo. \v 21 Ave jöhuremu hejare höjo. Na jabesi nunire namiromo ma-darugoꞌo uvode höjo: Jemëhu jaruvo court vaejevoromo uvarujoho: Paul-are ihoho sisë hö uvaruje hesi bëhoho naro mae uehorovoromo uvaje höjo: Vuovëꞌe aribövioho iꞌovoromo riꞌöꞌejarëjo. Ëjöhuremu hejare höjo. Ahia minoꞌëjo. \p \v 22 Paul-ro ëhi majahijamu hegorovo Felix-ro Iesuare öri hesi jöho mae hejëꞌëro uëvadeje: Uꞌemu muorovo a böröme Lysias ruvebiꞌiramu evare na jemesi jöho göꞌo heromo uëꞌejöjo: Paul-are jöho mae höjo o bejëꞌe höjo. Ëhi uënugoromo court-oho tugohadeje. \v 23 Tugohoromo muorovo simano vaejaje aho uavadeje: Jero Paul muebejego bogo roriꞌoho vaꞌi ë bëhiremu hi juvoꞌirajo. O hesi aganehu öꞌoromo ajamiꞌiëꞌiroho nadi nijioꞌiraejëvonëjo. \s1 Paul-hu Felixꞌo hesi vabore Drusillaꞌo jabesi nunire namiromo jö jövade jöhoje. \p \v 24 Ëhiꞌoromo majae gemu niöꞌi barëjamu Felix-ro hesi vaborohuꞌo gemu mae Paul gaꞌi vaꞌadeje. Vaboro hesi ihoho Drusilla jiadeje. Hu Jew rajo magonahe jiadeje. Felix-ro vaꞌoromo Paul-ro hesirire ruejöro jöe nugöꞌöjadeje. Jöe nugöꞌöjamu Paul-ro rueromo Iesu Keriso mae uehorovarue jöho majahijamu Felix-ro hejadeje. \v 25 Hejamu Paul-ro mu maemu vaeröhe jöho ma-taemo raromoꞌiröhe jöho uꞌemu God-are nunire riravoröhe jöho ëhi jiëꞌe jöho jövobe vaꞌamu Felix-ro heromo juhuonivadeje. Juhuonivoromo Paul uavadeje: Vaꞌëjo. Majae eni jevoꞌiramu jöe nugöꞌöꞌejöjo jero sionëro ruejöro. \v 26 Ëhi uaromo huro sareriꞌe muoho vaeꞌi uehorovoromo uvadeje: Nani Paul-ro ueꞌaꞌajëjo: Ëꞌego na ja ijo bajo harihe saginiëri bojamego jero ëho baeꞌi na ëma jiovo remöꞌöjëjo. Felix-ro uehorovoromo uvadeje: Paul-ro ëhi ueꞌaꞌajëromo ëhuni Paul-ni jöe nugöꞌöꞌi hijadeje. Nugöꞌöꞌi hiromo rueꞌego huro Paulꞌo jöe jövonövadeje. \p \v 27 Ëhiꞌojuvo vadune niöꞌi barëjamu Felix-ro saꞌa muebejaje muoho vuonugoꞌi Jew rajo ariböviohuro hu mae uehorovojöro Paul savoji gagore ëhi nugoromo vaꞌadeje. Vaꞌamu Porcius Festus-ro rueromo hesi sionoho baejadeje. \c 25 \s1 Paul-hu Rome vaꞌoromo a böröme Caesar-are nunire namiromo court avoꞌavoho vaeröhëro jöe jövade jöhoje. \p \v 1 Hesi sionoho baeromo Festus-ro saꞌaho muebeꞌi rovadeje. Rueromo majae niöꞌi gemu barëjamu Caesarea amore jioromo Jerusalem ajiomadeje. \v 2 Ajiomamu Jew rajo priest masijohuꞌo Jew rajo a masijo ioroꞌiorohuꞌo ëho jaburo Paul-are jö sisëho huruoho majahijareje Festus-ro hejöro. Paul-are jö sisëho majahinugoromo Festus uavareje: \v 3 Jero huë baeromo ajamuiromo vaꞌo Paul nugöꞌöjego Jerusalem rojomoꞌirajo. Ëhi ua gavare hesi bëhoho urimëꞌi Paul öri ahore anoꞌi saginiëri atëꞌëro ëhuni uavareje: Nugöꞌöjego Jerusalem rojomoꞌirajo. \v 4 Rojomoꞌirajamu Festus-ro uëvadeje: O-ajo. Paul Caesarea amore savoji gagore jiëꞌëro rojomoꞌiröhoho bogo eni jiajëjo. Röhu na aviae vejöꞌe vejöꞌe Caesarea vuonoröꞌöꞌejöjo. \v 5 Ëhuni jemesi masijohuro Caesarea amoro naꞌo öꞌoromo Paul-are jö sisë rabe rabe jiëꞌoho court vaeromo majehijego na heꞌiröjo. \p \v 6 Ëhi uënugoromo Festus-ro Jerusalem hiromo majae göꞌo 8 o 10 rabuꞌe barëjamu Caesarea amore vuonoröꞌö abuejadeje. Abuejëꞌëro nërö court vaeromo Paul huꞌirae ruejöro uvadeje. \v 7 Paul huꞌirae rovamu Jew raje mamiꞌe Jerusalem jioromo ruvebijaroho jaburo Paul-are bëhire gagovo rovaꞌoromo sareriꞌe jö masijoho ahoꞌobëhe Festus majahiromo uavareje: Paul-ro ëhi jiëꞌe ëhi jiëꞌe mu sisëho vaejade höjo. Paul-are jö sisëho ëhi majahiromo röhu jö bëhi majahego mae uehorovoꞌiröhoho jabesi öriroho bogojiadeje. Bogojiëꞌe ma-nibejahareje. \v 8 Ma-nibejahamu Paul-ro Festus uavadeje: Na sisëho bogo vaejëꞌe jevajëjo. Jew rajo nosi jögoroho God-are osa börömoho Rome a börömehu no muebejavuajoho na jabesi jöho bogo ahoromo jabesi muoho bogo ijumëhëꞌe jevajëjo. \v 9 Ëhi majahijamu gavëꞌi Festus-ro Jew rajo ariböviohuro hu mae uehorovojöro nimamu Paul uavadeje: Na ja nagajëjo Jerusalem ajiomoromo ë amore nasi nunire namiromo jasi jö sisë jabuhu ataruoho mevoꞌiro. \v 10 Ëhi uavamu Paul-ro uavadeje: Bogajo. Na aviae Rome a börömo hesi court-re namijajëjo. Ëhuremu gemu iae maho höjo. Jaꞌo iae gavanuëjo Jew rajo aribövioho na bogo sisë vaejëvode höjo. \v 11 Na mu sisë vaejëꞌëro guomevoröhe bëhoho jioꞌibejajo na bogo nijioꞌiraejëvego jabesi anegego guomevoꞌibejajo. Aꞌi ë Jew rajo ariböviehu nasi jö sisë ëma barueromo nibejehiromo uavaruoho: Paul-ro ëhi ëꞌade hö uavaruoho aho Jew rajo jabesi övoroho bogo ëma bojëmiꞌarujëjo court vaejevoromo iꞌue bojemiꞌiröhego. Ëhuni na negajëjo Rome vaꞌoromo muebejavuaje a börömo hesi nunire namiꞌiro. \v 12 Ëhi uavamu Festus-ro hesi jö ajamiromo mevarue aribövi jabesi jöho heromo Paul uavadeje: Jero uevanuëjo: Na negajëjo Rome vaꞌoromo a börömo hesi nunire namiꞌiro. Ëhuni iae vaꞌoromo hesi nunire namiꞌaꞌanuëjo. \s1 Paul-hu a böröme Agrippaꞌo Berniceꞌo maꞌinoꞌo maꞌinoꞌo jabesi nunire namiromo jövade jöhoje. \p \v 13 Ëhiꞌamu vaꞌo ririvanovamu evare a böröme Agrippaꞌo Berniceꞌo jaburo niöꞌiro Festus jejamiꞌi rovareje. \v 14 Rueromo majae bisemu ëge huꞌo arijareje. Arijamu Festus-ro Paul-are jöho Agrippa majahiromo uavadeje: Ae gemu aviae höjo mamiꞌe Felix-ro savoji gagore baꞌamoromo nugo vaꞌëꞌëro. \v 15 Na Jerusalem ajio hijodevare evare Jew rajo jabesi priest masijohuꞌo a duvaho ömoꞌömohuꞌo ëho jaburo hesi jö sisëho huruoho majehiromo uevare höjo naro hu iꞌue bojamiꞌirodego. \v 16 Ëhi uevamu uëvode höjo: Rome aribövioho no ëhi jiëꞌe muoho bogo vaejarue höjo. No bogo aho a jabesi övoroho ëma bojëmijarue höjo iꞌue bojëmiꞌiröhego. Aꞌi urimo iho sisëꞌe ahuꞌo hesi jö sisë majahuijarue ariböviohuꞌo gemuore jioꞌiramu jaburo hesi jö sisëho majahuiꞌiramu huro mana hesiroho majahuiꞌajëjo. Hujeji hesi jöe bejëꞌohuro ëhuro iꞌuoho bojamiꞌejarëjo. \v 17 Ëhi uëvode höjo. Röhu ë Jew rajo ariböviohuro Paul-are jö sisëho huruoho majehiꞌi ruvebijamu gëgorovo na bogo örisanuovoꞌi nëröho nasi aribövioho uëvode höjo: Paul huꞌirae ruehego court vaejöjo. \v 18 Ëhi uëvamu huꞌirae rovamu Jew rajo ariböviohuro riꞌöromo Paul-are jö sisëho majahuijare höjo. Majahuijamu naro uvode höjo: Nani jaburo Paul-hu mu sisë bëhe vaejade jöho majahuiꞌaruëjo. Röhu bogo ëhioho majahuijare höjo. \v 19 Aꞌi Jew rajehu jabesi beroharue jöhuremu Paulꞌo jö ahoꞌahamirovare höjo. Jö ahoꞌahamirovoromo jabesi sareriꞌe aruꞌaho hesi mu jöhuꞌo guomëꞌe a hesi ihe Iesu ë a hesi jöhuꞌo jö ahoꞌahamirovoromo Paul-ro uëvade höjo: Ëaho Iesu bogo guomëꞌe iae hijajëjo. Ëhi jiëꞌe jöhuremu court-re barovare höjo. \v 20 Ëhi barovamu hegorovo naro uvode höjo: Ëhi jiëꞌe jöho bogo avoho hejëꞌëro na bogo mevo varijënoho jevajëjo. Bogo mevo varijënoho jevajëromo ëhuni Paul uavode höjo: Na ja nagajëjo Jerusalem ajiomoromo Jew rajo jabesi nunire namijego jaburo ë jöho mevoꞌiröhego. \v 21 Ëhi uavamu Paul-ro uevade höjo: Na bogo ajiomoꞌejöjo. Na negajëjo jemëro na muebejevego hujeji na Rome amore vaꞌego muebejavuaje a börömohuro nasi jöho mevoꞌiröhego. Ëhi uevamu naro nasi muorovo aribövioho uëvode höjo: Paul avoho muebejego bogo roriꞌoho vaꞌirajo hujeji naro Paul nugöꞌöjego vaꞌo Rome rajo a börömo hesi nunire namiꞌiröhe höjo. \v 22 Festus-ro jöho ëhi majahijamu hegorovo Agrippa-ro uavadeje: Paul-ro jöho jövego naꞌo nasi hiaꞌëro heꞌi negajëjo. Heꞌi negajëjamu uavadeje: Jöho nëri jövoꞌiramu heꞌaꞌanuëjo. \p \v 23 Ëhi uavëꞌëro nërö Agrippaꞌo Berniceꞌo rovamu ae ahoꞌobëhe jaburo riꞌöromo jabesi ihoho döro bamoromo rajëhijareje. Rajëhijamu gavëꞌi jaburo niöꞌiro muorovo a masijohuꞌo amo rajo a masijohuꞌo gemu mae gagovarue osa börömore rueruomadeje. Rovamu gagorovo Festus-ro ae uëvamu Paul huꞌirae rovareje. \v 24 Huꞌirae rovamu Festus-ro jöe majëhiromo uëvadeje: Agrippa a börömohajo. O a ioroꞌiore ave gemuore gagovarijohumë ave aho Paul aviae namiꞌego gavarujëjo. Ëa hesi jö sisëho Jew raje ae ahoꞌobëhe ave raromaruohuꞌo Jerusalem raromaruohuꞌo ëho jaburo nasi örire majehijarue höjo. Majehiromo jöꞌe dadovoromo ma-darugoꞌo ueruomaje höjo: Ave saꞌare ëgoꞌo ma-hijëꞌoho bogo maehu höjo. \v 25 Jabuhu ëhi uevarue höjo röhu anego guomoröhe hesi bëhoho bogo birohëꞌe jevajëjo. Röhu Paul-ro hesi uevade höjo: Remöꞌöjego naro Rome vaꞌego ë a börömohuro nasi jöho mevoꞌirajo. Ëhi uevamu ëhuni uvode höjo: Naro Paul nugöꞌöꞌejöjo Rome a börömo hesirire vaꞌiröhego. \v 26 Iae na nugöꞌöꞌejöjo röhu Paul-are mu sisë jö jajivoromo a börömo hesi örire nugöꞌöꞌirodoho bogojevajëjo. Bogojevëꞌego ëhuni naro uëvode höjo Paul huꞌirae rovego huro ae ahoꞌobëhe jemesi nunire o Agrippa jasi nunire namijego noro hesi jöho heromo mevoromo bëhoho garomo eni jiego evare jöho jajivoromo nugöꞌöꞌirodëro. \v 27 Ëhesi bëhoho naro uvode höjo: Tövëꞌe a hesi jö sisë bogo jajivëꞌe ma-nugöꞌöjëꞌoho ëhi jiëꞌoho bogo maehu höjo. \c 26 \s1 Paul-hu Agrippa-are nunire namiromo hesi arijoꞌarije ajamirovoromo majahijade jöhoje. \p \v 1 Ëhi uëvamu Agrippa-ro Paul uavadeje: Jasi jöho majahuego no hejarëjo. Hejarëjamu Paul-ro jöe jövoꞌirögoro öve nigemoromo uëvadeje: \v 2 Agrippa a börömohajo. Na jö harihe majahiꞌiëꞌajëjo. Jew rajehu nasi jö sisë rabe rabe majëhiruomego naehu ahoꞌi jaruvo jasi nunire namijajoho na uvajëjo: Iae huë mae baejëꞌe jevajëjo. \v 3 Huë mae jevaje hesi bëhoho aveho börömoho höjo. Jew rajehu mu diehi vaeromo jö rabe beroharuoho Agrippa jero mae gavanuego ëhuni Paul naehu jasi nunire namijajoho iae mae höjo. Ëhuni na negajëjo jero ma-taemorovoromo nasi jöhemu heꞌiranego. \p \v 4 Na asisöꞌo jevadire aevoromo nasi saꞌa rajohuꞌo gemuore hibe o ro Jerusalem amo rajohuꞌo gemuore naehu diehi hibe rovodoho Jew raje ae ahoꞌobëhe mae gavëꞌe höjo. \v 5 Jew rajëro mamiꞌe gabe rovëꞌëro jaburo iae mae geromo uvarue höjo: Pharisee aribövi jabesi jöho mamiꞌe aevoromo ebe rovode höjo. Jew rajo ioroꞌioroho Jew rajo nosi jögoru ejaruoho ma-jianovoꞌi aꞌi Pharisee ariböviohuro e avoharue höjo. Naehu ëhi eromo vaebe rovodoho ave Jew rajohuro nimëꞌoho uaꞌaꞌaruëjo: Paul jö mae jövajëjo. \v 6 Röhu avevejöꞌe naehu jasi nunire namijaje hesi bëhoho aveho höjo. Naro mae uehorovoromo uvaje höjo: Iae mae-ëjo. God-hu nosi hijo mionoꞌo uëvadëhi huro ëhi ajamuiꞌiramu ma-mabëhe raromoꞌejarëjo. \v 7 Nosi Jew rajo anie ahoꞌobëhe 12-ho jabumë ae ahoꞌobëhe vae majae God rajahiemu rajahiromo naehu uehorovajëhi jabuꞌo ëhi gemuoho uehorovoromo uvarue höjo: God-ro uövuadëhi ijonö nosi örire ajamuiꞌiramu mae raromoꞌejarëjo. Agrippa jabuhu uehorovaruëhi naꞌo ëhi gemuoho uehorovaje höjo röhu ë jöhuni Jew rajohuro nasi jö sisëho huruoho majëhiꞌego naro jasi nunire namijajëjo. \v 8 Röhu Iesu guomamu God-hu iꞌovadoho jemë bogo maho uehorovarujëjo. Jemë rabëni uvarujëjo: God-hu vuovëꞌe aribövi iꞌovoꞌamaje jö uehorovoꞌiröhoho no bogo eni javuajëjo. \p \v 9 Urimëꞌi naꞌo uvonövode höjo: Naehu bövi biseꞌo vaeromo ëhuro Nazareth raje Iesuare iho ijumëꞌoho ëhi jiëꞌoho ëho nasi mu maho höromo \v 10 ëhuni Jerusalem hiromo hesi muoho ijumoꞌi ëꞌode höjo. Ëhiꞌoromo naro priest masijo jabesi jöho baeromo God-are aribövioho ahoꞌobëhe guduamo ujuoho vaꞌoromo savoji gagore ioꞌamonövode höjo. O Jew rajo a masijo ioroꞌiorohuro Iesuare aribövi jabesi jöho mevoromo vuovëvojöro uëꞌego naꞌo ajëmiromo uënövode höjo: Iae mae uëvarujëjo. Jabumë vuovëꞌoho iae mae höjo. \v 11 Ëhiꞌoromo majae ahoꞌobëhe Jew rajehu God rajahijarue osare osare vaꞌoromo Iesuare aribövi jabesi örire iꞌue bojëmijöro uënövode höjo. Iꞌue bojëmijöro uëromo uënövode höjo: Uöhëjo: Noehu Iesu mae uehorovaroho avevejöꞌoho vuonugëꞌe javuajëjo. O naro jabumë muoꞌamëvoꞌi vöröꞌiraeromo ëhuni nasi saꞌaho vuonugoꞌi saꞌa göre göre amo göre göre vaꞌonövode höjo sisë vaeꞌamoꞌiro. \s1 Paul-hu aevoromo Keriso mae uehorovade jö majahijadohoje. \p \v 12 Iesuare aribövioho sisë vaejëvoꞌirögoro ëhuni jabumë guduamo ujuoho rueꞌirodego nosi Jew rajo priest masijehu jajivare jöho naro baeromo Damascus vaꞌode höjo. \v 13 Röhu Agrippa naro örire vaꞌoromo majae ririre jiamu vaꞌihö gavode höjo ajoho öꞌidöre jioromo ruvebiromo naꞌo naꞌo gemu mae öꞌarue ariböviohuꞌo ajivavuamu. Maja nuni hesi ajoho ma-jianovoꞌi ëho aji bëhe jiamu gavode höjo. \v 14 Ajivavuamu gagorovo no ae ahoꞌobëhe saꞌare behumorovoromo naro hejode höjo nasi Hebrew jöëro uevavamu: Asëꞌe Saul-ajo. Ja rabëni sisë vaejevanuëjo. Naro ja minöꞌe sihavamu jero na ijumevoꞌi höromo jasi ijumorovëꞌe javajëjo. \v 15 Ëhi uevamu naro uavode höjo: Bada ja rahuo javajëjamu uevade höjo: Jaehu sisë vaejevanue aho Iesu na jevajëjo. \v 16 Röhu de jero riꞌöromo jasi hörëro döro namijëjo. Naehu jasi nunire rovode ë hesi bëhoho naro ja nasi baejavego jero nasi muoho vaejehoromo jaehu na gevanue jöhuꞌo uꞌemu naehu röjahijego gaꞌirane jöhuꞌo ae majëhibe juvonövoꞌiranego ëhuni rovode höjo. \v 17 Majëhibe juvoꞌiramu naro ja ajamiꞌiramu Jew rajohuꞌo saꞌa ioroꞌioro rajohuꞌo ja bogo anagoꞌaruëjo. Iae na saꞌa ioroꞌioro rajo jabesi örire ramöꞌöꞌejöjo. \v 18 Ramöꞌöꞌiramu jero vaꞌoromo ajëmiromo jabesi nunoho dadovëhoꞌiramu ramoramoꞌe muoho vuonugoꞌi ma-ajiro raromoꞌaruëjo. Satan-are vörö hesi uhure raromaruoho vuonugoꞌi God-are aharire raromoꞌaruëjo. God-are aharire raromoromo nasi örire mae uehorovevëꞌëro God-ro jabesi sisëho uehorovoromo vuonugoromo jabesi röhoho bojëmiꞌiramu God-hu baejëvade aribövi ioroꞌiorohuꞌo gemu mae raromoꞌaruëjo. \s1 Paul-hu Keriso-are mu vaebe rovade jö jövadohoje. \p \v 19 Röhu King Agrippa Iesuro öꞌidöre hiromo ëhi ajoho röjehiromo jöho majehijamu garomo hejode höjo. Heromo na bogo bijönimode höjo. \v 20 Bogo bijönimoꞌi aꞌi huhu uevadëhi ëhi vaeromo urimo Damascus amore ijonö Jerusalem amore Judea saꞌae bövioho saꞌa ioroꞌioro rajo jabesi saꞌare ëhi Iesuare jöho majëhibe juvoromo uënövode höjo: Uehoro sisëho vuonugoꞌi God mae uehorovoromo mu maemu vaenövorëjo. Mu mae vaejëꞌoho ëhuro noro gëromo uvoꞌejarëjo: Iae mae-ëjo. Jemëro mu iꞌoho mabëhe baejëꞌe jëvajëjo. \v 21 Naro ëhi jiëꞌe jöho majëhibe juvëꞌego ëhuni Jew rajo ariböviohuro God-are osa börömore guduamevoromo anegoꞌiëꞌare höjo. \v 22 Anegoꞌiaꞌamu God-ro na ajemibe rovëꞌëro ëhuꞌëro jaruvoho iae na aviae jevajëjo. Aviae jevëꞌëro naro namiromo nasi jö maho majëhiꞌego jemë a ininore vaꞌo a masijore ëhi hejarujëjo. Nasi jöho iae mae höjo. Ëhesi bëhoho ijonö jioröhe mu jöho urimëꞌi jö God-aro baeromo majëhinövare aribövi jabesi surire o Moses-are surire jajivarëhi naro ëhi majëhijaje höjo. \v 23 Jabuhu jajivarëhi naro ëhi majëhijaje höjo. Jaburo jajivoromo uvonövare höjo: Böröme namiromo ajamuiꞌiröhe aho huë vavaene böröme baeromo guomoꞌaꞌajëjo. Guomoꞌiramu a ioroꞌioroho taemëvoꞌi huro urimo riꞌöꞌaꞌajëjo. Riꞌöromo hesi ajiꞌe jöho majëhiꞌiramu Jew rajohuꞌo saꞌa ioroꞌioro rajohuꞌo heruomoꞌajëjo. \p \v 24 Paul-ro hesi jöho ëhi majëhijuvo evare Festus-ro riꞌöromo ma-darugoꞌo uavadeje: Paul ja simane sisërëjavoꞌego ëhi jiëꞌe jöho jövanuëjo. Ja böröme gavëꞌe aëro javëꞌëro ëhuꞌëro jasi simanoho sisërëjahëꞌe höjo. \v 25 Sisërëjahëꞌe höjamu Paul-ro uavadeje: Bogajo. Nasi simanoho bogo sisërëjehëꞌe höjo. Na simano maëro jevëꞌëro jö maemu jövajëjo. \v 26 Röhu naro Agrippa hesi örire jöho bogo subivahoꞌi ma-samaꞌe majahijajoho iae mae höjo. Iae hu bëhoho gavaje höjo. Iesuare örire mu diehi diehi rovadoho o huhu mu diehi diehi vaejadoho bogo gurihiroho vaeꞌi ma-vaꞌorahoro vaejëꞌëro na uehorovajëjo iae Agrippa ë jöe ahoꞌo garomo uehorovëꞌe höjo. \v 27 Agrippa-jo. Jö God-aro baeromo majahuinövare ariböviehu jajivare jöho na ja mae uehorovanuëjo o bogajo. Iae na gavajoho ja mae uehorovanue höjo. \v 28 Mae uehorovanue höjamu Agrippa-ro Paul uavadeje: Asëꞌe jero uvanuëjo: Naro Agrippaꞌo majae ma-bunemu jöe jövoromo dinamiꞌiramu hu Christian vaeꞌaꞌajëjo. Röhu bogajo. \v 29 Bogajamu Paul-ro uavadeje: Majae ma-bunemu o majae ëgoꞌo baeromo Christian vaejëꞌoho iae mae höjo. Röhu naro God-are örire uavajëjo huro ja ajamijego bogo ja gemu ae ahoꞌobëhe nasi jö jaruvo hejarujoho ajëmego na jevajëhi jemëꞌo ëhi jëvoröhego. Röhu öꞌehu tövevarëhi jemëꞌo ëhi tövëvoꞌiröhoho na bogo ëho uëromo ëꞌajëjo. \p \v 30 Paul-ro ëhi majëhijamu hegorovo Agrippa Festus Bernice a ioroꞌioroho ëho jaburo riꞌöjareje. \v 31 Riꞌöromo suorovoromo uarovareje: Ëaho mu sisë vaejëꞌëro guomoröhe o savoji gagore hiꞌiröhe hesi bëhoho bogohöjo. \v 32 Ëhi uarovoromo Agrippa-ro Festus uavadeje: Ëaho Rome vaꞌoromo a börömo hesi nuniroho bogo namiꞌi uvoꞌibejajo jaehu jiovo nugöꞌöjëꞌoho iae mae jioꞌibejajo. \c 27 \s1 Paul-hu Rome amore vaꞌiröhëro boat baeromo sö jovo döre vaꞌade jöhoje. \p \v 1 Ëhiꞌamu a böröme Festus-ro uvadeje ë majare noro boat-re ajiomoromo Italy saꞌare vaꞌoröhego. Ëuvade majaho rovamu aëro Paulꞌo savojiꞌe a ioroꞌiorohuꞌo ujuohoromo ae gemu hesi örire bojamareje huro jabumë avoho muebejëvego boat-ohuro aegoromo vaꞌoröhego. Ëmuebeꞌamoröhe a hesi ihoho Julius jiadeje. Hu Rome raje muorovo a ioroꞌioro ma-gemuore buꞌöromo muebejëvobe juvaje ae jiadeje. Gemuore buꞌöjare muorovo aribövi jabesi ihoho Rome A Börömo Hesi Muorovo Aribövioho jiadeje. Julius-ro ë aribövioho muebejëvonövadeje. \v 2 Julius-are örire Paulꞌo savojiꞌe aribövi ioroꞌiorohuꞌo bojamamu Julius Paul na a ioroꞌioroho no ae ahoꞌobëhe boat-re iojiomareje. Ëboat-oho Adramyttium amore jioromo rovëꞌëro röhu vuonoröꞌöromo Asia saꞌare jioꞌamaje amore amore höröbe vaꞌirögoro ëꞌadeje. Vaꞌiaꞌamu noro ë boat-re iojiomareje. Ajio raromamu evare boat-oho riꞌöromo vaꞌadeje. Röhu ae gö hesi ihe Aristarchus-ro noꞌo öꞌadeje. Aristarchus hesi saꞌa ihoho Macedonia jioꞌi amo ihoho Thessalonica jiadeje. \v 3 Boat-ëro aegavuoromo vaꞌaroho nërö Sidon amore suorovareje. Suorovoromo Julius-ro Paul huë baeromo uavadeje: Ja nagëꞌoho vaꞌoromo jasi aganoho gëvego rabe rabe bogo eni javajoho iꞌimamego ujuohoromo vuonoröꞌö ruenëjo. \v 4 Ëhiꞌamu boat-ohuro aegavuoromo Sidon amore jioromo vaꞌareje. Vaꞌihö gavare bure boat nuninö rovamu gagorovo Cyprus saꞌaho viëhi nugoꞌi ruëhi vaꞌareje saꞌahuro buroho urahego mae vaꞌoröhëro. \v 5 Sö jovo döre vaꞌaroho Cilicia saꞌaho iosiramiromo vaꞌaroho Pamphylia saꞌaho iosiramiromo vaꞌaroho vaꞌo Lycia saꞌare Myra amore ro suorovareje. \v 6 Suorovoromo ravoꞌamoromo Julius-ro gavade boat gö Alexandria amore jioromo rovëꞌëro Italy saꞌare vaꞌi namijamu gagorovo söjavuoromo ë boat-re ajiomadeje. \v 7 Boat-re iojiomoromo vaꞌamu burëro taemoromo unovamu ma-uꞌemu vaꞌojuvo majae gemu niöꞌi rabuꞌe ëhi barëjamu evare Cnidus amo bëhire boat-oho ro namijadeje. Namijamu gavare burëro darugoꞌo nuninö ro taemoꞌego bogo vaꞌo hesi javuamu huotorovoromo ruëhi diröꞌo gönö vaꞌareje. Vaꞌaroho Crete saꞌa vitu jovore baꞌamade saꞌa vösö hesi ihe Salmone iosiramiromo vaꞌaroho Crete saꞌaho viëhi nugoꞌi ruëhi saꞌa bëhire vaꞌareje saꞌahuro buroho urahego mae vaꞌiröhëro. \v 8 Ioni bëhi mare vaꞌadoho unamuibe vaꞌojuvo Lasea amo bëhire jiaje osore ro namijadeje. Oso hesi ihoho Boat Mae Riravaje Osoho jie. \p \v 9 Boat Mae Riravaje Osore namiromo majae ëgobövie ë raromareje. Raromojuvo buru majae boat bogo jijiharue majaho dunovadeje Jew rajehu i bogo ijarue maja börömoho mamiꞌe barëjëꞌëro. Buru majaho dunovamu Paul-ro riꞌöromo boat-re raromarue aribövioho jöe majëhiromo uëvadeje: \v 10 Aribövi jöe hehëjo. No boat-re röhu maho aevoromo vaꞌëꞌoho na gavajoho sisërëjavuo hesi höjo. Inömohuꞌo boat-ohuꞌo ijumoꞌamoꞌajëjo. Röhu bogo ëhemuoho ijumoꞌi no ae gö vuovavuo hesi höjo. \v 11 Vuovavuo hesi höjamu hegorovo Julius-ro Paul-are jöho bogo ejahoꞌi boat baeromo juvaje ahuꞌo boat arijoꞌohuꞌo jabesi jöho ejëhoromo uvadeje: Ëꞌego no ma-vaꞌarëjo. \v 12 Röhu göho buru maja rovëꞌiroho boat ë diröꞌore namiromo gurihiꞌiröhoho ë osoho bogo eni jio hesi jiamu gagorovo ae ahoꞌobëhe uvareje: Ëꞌego no ma-sivoho gabe vaꞌoromo mae javuëꞌoho Phoenix osore suorovoromo buru maja jiëꞌoho ë gurihi raromobe vaꞌirarëjo. Ëhi uvareje. Röhu Phoenix ëho Crete saꞌare osohoje. Maja bevaꞌajire röhu viënöho ruënöho bogo tugohëꞌe ma-vaꞌorahoreje. Ëdiröꞌore vaꞌi nimoruomadeje. \s1 Paul-mëhu sö jovo döre vaꞌoromo buru börömehu rueromo boat anamu huë vavaeni baejare jöhoje. \p \v 13 Phoenix vaꞌi nimoromo gavare buru burue aruëhi rovamu gagoro boat muebejarue ariböviohuro uvareje: Phoenix vaꞌëꞌoho iae no mae vaꞌejarëromo boat iꞌuhoromo namijöro be baꞌamarue inömoho barojo dönö bamoromo evare vaꞌareje. Vaꞌoromo Crete saꞌa bëhi mare vaꞌareje. \v 14 Ma-bisemu vaꞌanovamu gavëꞌi evare buru börömoho Crete saꞌanö jioromo rovadeje. Ëburu hesi ihoho uvarueje: Maja Rojomajinö Röhu Bisemu Aruëhi Rovaje Buroho höjo. \v 15 Ëburohuro rueromo boat simanonö darugoꞌo anamu gagorovo buru rovajinö vaꞌiröhoho bogo eni javuamu gagoro sivoho garomo vuonugoꞌi huotorovoromo burëro diröꞌo göre bavaꞌamu ëma vaꞌareje. \v 16 Vaꞌaroho vaꞌo saꞌa biseꞌo hesi ihoho Cauda ruëhi nugoꞌi viëhi vaꞌihö gavare ë saꞌahuro buroho urahëꞌëro ma-bisemu uꞌuhamu gagorovo noro sivohojuvo nosi boat biseꞌo ruho bavaꞌaruoho maꞌeno titimareje. \v 17 Maꞌeno titimoromo boat muebejarue ariböviohuro ë boat biseꞌoho io barojomoromo börömo hesi döre avoho bamareje. Bamonugoromo biririꞌe öꞌoho ujuohoromo boat börömoho avoho tövo rovaꞌo rojomareje bibivego jovoho bogo dadovoröhego. Avoho tövo rovaꞌo rojomoromo uvareje: Boat baejavuoromo öri ëgoböviro Libya saꞌa bëhire vaꞌiramu saꞌa hurihuriro iorovoromo diruvavuoꞌajëromo juhuonivoromo burehu namijaje niögoho muotohoromo baruvebiromo bamamu burohuro boat-ohuꞌo baejavuoromo ëma vaꞌadeje. \v 18 Ëma vaꞌoromo gavare buru böröme ma-darugo maꞌo rovadoho bogo barëjamu gagorovo boat iꞌuhoromo diruvoꞌajëromo boat-ehu ujuoho vaꞌaje inömoho nërö aevoromo ujuohoromo jovore ruruhöꞌöjareje. \v 19 Ruruhöꞌöjëꞌëro nërö boat mu vaejarue hesi inömoho ëhuꞌo jabesi övëro ujuohoromo jovore ruruhöꞌöjareje. \v 20 Ruruhöꞌöromo vaꞌaroho no majae bogo gavëꞌe jije bogo gavëꞌe ëhuro öroho dadivavuoromo ëma vaꞌaroho buru börömo bëhe ruemu ruejuvo majae ahoꞌobëhe barëjamu gagorovo uehorovoromo uvareje: Bogo iꞌovoꞌi vuovavuo hesi höjo. \p \v 21 Vuovavuo hesi höjamu boat muebejarue aribövioho ioho bogo ueꞌahëꞌe ma-muemu vaejuvo majae ëgobövie barëjamu gëgorovo Paul-ro riꞌöromo uëvadeje: Ariböviajo. Mamiꞌe nasi jöho ejehoꞌi Crete saꞌaho bogo nugo rueꞌibejarijëjo bövioho biseꞌoho bogo ëhioho sisërëjahuoꞌibejajo. \v 22 Iae ëhi höjo röhu naro uëvajëjo: Biririvohëjo. Jemë ae gemu vaduꞌoho bogo guomëvoꞌajëjo. Boat-ohemu dadorovoꞌi jemë mae raromoꞌarujëjo. \v 23 Naehu ëhi uëvaje hesi bëhoho God-are aëro jevëꞌëro naro hu rajahijaje höjo. Ëa hesi anerahuro jaruvo vahiꞌe ro nasi bëhire namiromo \v 24 uevade höjo: Paul nadi juhuonivëjo. Ëhesi bëhoho jasi muëro jiëꞌëro ja vaꞌoromo Rome a börömo hesi nunire namiꞌaꞌanuëjo. Ëhuni bogo öriroho guomoꞌaꞌanuëjo. Röhu ave jöhuꞌo hejëjo. God-ro jasi örire huë baejavëꞌëro ëhi ajamiꞌajëjo. Huro jasi jöëni uehorovoromo jaꞌo boat-re jijiharue aribövioho ahoꞌobëhe ajëmiꞌiramu bogo vuovëvoꞌajëjo. \v 25 Ëhi jiëꞌe jö maho anerahuro uevëꞌe jiaje ëhuni jemëro biririvohëjo. Ëhesi bëhoho naro God mae uehorovoromo uvajëjo: Aneraehu uevadëhi iae ëhi mae javuoꞌajëjo. \v 26 No mae javuoꞌi röhu burëro boat-oho baeromo vaꞌiramu saꞌa motumoture iorovoꞌajëjo. \p \v 27 Paul-ro ëhi majëhijamu majae ahoꞌo 13 barëꞌi vahie 14 vahiromadeje. Vahie 14 vahiromamu Mediterranean sö jovore ëma vaꞌareje. Vaꞌaroho vahi ririꞌe jiamu gagorovo boat muebejarue ariböviohuro uvareje: Nani no saꞌa bëhiro rovaruëjo. \v 28 Saꞌa bëhiro rovaruëromo jovo vahuoho diehi jiego gaꞌirögoro vahuvo garomo gavareje jovo hesi ëgoho 40 metre ëminoꞌe jiamu. Vahuvo ganugoromo roriꞌo vaꞌoromo röhu maho vahuvo garomo gavareje jovo hesi ëgoho 30 metre jiamu. \v 29 30 metre jiamu gagorovo uvareje: Nosi boat-oho vaꞌo munë masijoro vaꞌo titimoꞌajëromo juhuonivareje. Juhuonivoromo boat iꞌuhoromo namijöro be ioꞌamarue inömoho 4 ëhi boat dejonö jovore be ioꞌamoromo vahie ëgobövie jiamu uvareje: Ma-burëro sisonuvego no öri ariꞌe gavarëjo. \v 30 Ëhiꞌojuvo boat muebejarue ariböviohuro boat biseꞌore huruomo vaꞌi nimoromo sareramuiromo uövuareje: Boat börömoho avoho namijöro iꞌuꞌe inömoho boat nuninö be ioꞌamoꞌi ëhuni boat biseꞌoho baꞌobueromo jovo döre baꞌamaruëjo ë raromoromo muoho vaeꞌiro. Ëhuni ëꞌaruëromo boat biseꞌoho babaꞌamareje. \v 31 Babaꞌamëꞌëro ë abueromo huruomo vaꞌiaꞌamu gëgorovo Paul-ro muorovo a börömoho Juliusꞌo hesi muorovo ariböviohuꞌo uëvadeje: Nume boat muebejarue aribövioho ave boat börömore bogo raromoꞌi huruomo vaꞌëꞌoho saꞌare vaꞌirarijoho bogo eni jëvoꞌajëjo. Vuovëvoꞌajëjo. \v 32 Ëhi majëhijamu hegorovo muorovo ariböviohuro boat muebejarue ariböviehu huruomoꞌiröhe öroho tugohoꞌi boat biseꞌo tövare öꞌoho tariöꞌöjamu boat biseꞌohuro a rumoꞌe ma-gagëremu vaꞌadeje. \p \v 33 Ma-gagëremu vaꞌamu sisonuvoꞌiaꞌamu gagorovo Paul-ro ae ahoꞌobëhe uëvadeje: Ie ihëjo. Jemë nurunuruëgamu ioho bogo ijëꞌe ma-dë gagëremu raromo jijiharijoho majae ahoꞌo 14 barëjëꞌe jëvajëjo. \v 34 Ëhuni uëvajëjo: Ie ihëjo ëhuro jemesi dajoho bogo ma-ruhorovoꞌi biririvoꞌirarije höjo. Ëhesi bëhoho jovoho raboho bogo anëgoꞌi jemesi sino hahoꞌoho ahoꞌo ma-mae jëvoꞌajëjo. \v 35 Ëhi uënugoromo ie baeromo ae ahoꞌobëhe jabesi nunire God-are örire mae uaromo ioho atoromo ijadeje. \v 36 Ijamu gagorovo ae ahoꞌobëhe biririvoromo jabuꞌo ie ueꞌahareje. \v 37 Röhu no ae ahoꞌobëhe 276 ëminoꞌe boat-re raromareje. \v 38 Ae ahoꞌobëhe ie ueꞌahoromo daꞌuëgamu hegorovo wheat irunoꞌoho suevoromo jovore ruruhöꞌöjamu boat-oho sasohoromo ma-döro hetebe vaꞌadeje. \s1 Burehu rueromo jovehu boat anamu dadorovade jöhoje. \p \v 39 Hetebe vaꞌojuvo sisonuvamu boat muebejarue ariböviohuro saꞌaho garomo uvareje: No ari rahu rovare höjo. Ari rahu rovare höꞌi uherihoromo gavareje osore nieꞌuahe jiamu gagorovo uvareje: No eni javuëꞌoho boat-oho baeromo ë nieꞌuahore vaꞌejarëjo. \v 40 Ëhi uvonugoromo boat iꞌuhoromo namijöro be ioꞌamare inömo ë hesi öꞌoho tarivamu iꞌu inömohuꞌo öꞌohuꞌo jovore rireromo vaꞌamu boat-oho sasohadeje. Sasohamu boat hunuovarue ijo be nugare öꞌoho jiovo nugareje ëhuro ijo damuoho maꞌenoromo hunuovobe vaꞌoröhëro. Jiovo nugoromo burehu ro namiromo boat bavaꞌaje niögoho boat simanonörire ijo namore baꞌojiomoromo be nugareje ëhuro boat-oho nuninö darugoꞌo vaꞌoröhego. Boat-oho ëhi avohonugoromo eni jiamu gagorovo nieꞌuahore vaꞌi vaꞌareje. \v 41 Vaꞌihöromo boat-oho nieꞌu hurihuriꞌere iorovadeje. Iorovamu boat simanonöho nieꞌure diruvëꞌëro unovamu daꞌirinöho jovo vöröhuro ano dadovoꞌamadeje. \p \v 42 Dadovoꞌamamu gagorovo muorovo aribövioho jaburo jöe mevoromo uarovareje: Ëꞌego no savojiꞌe aribövioho muoꞌamarëjo. Sövöe muoromo vaꞌoruomoꞌajëjo. \v 43 Ëhi uarovamu jabesi börömohuro Paul bogo guomoꞌi ma-mae hijöro nimoromo ahëvadeje. Ahëvoromo no uövuadeje: Ae rahu sövöꞌe jëvëꞌoho urimo jovohuro revoromo sövöe muoromo vaꞌo ravojiomorëjo. \v 44 A ioroꞌioroho jemëro ijo haꞌose o boat dadorovade ijo vitu vituoho ujuohoromo jovo döro vaꞌoromo vaꞌo ionoro ravojiomorëjo. Ëhi uövuadeje. Ëhi uöromo no ae ahoꞌobëhe ëhiꞌoromo vaꞌo ari mare ravojiomo barëjareje. \c 28 \s1 Paul-hu Malta motumoture hijade jöhoje. \p \v 1 Ari mare ravojiomonugoromo hejareje uvavamu: Ave motumotu hesi ihoho Malta höjo. \v 2 Ëhi hejamu ë saꞌa arijoꞌe ariböviohuro huë mabëhe bojamuijareje. Huë mabëhe bojamuiromo gavare ëne rueromo runone rovamu gagorovo vëne huoromo bövie biseꞌe ajamuijareje. \v 3 Ajamuijamu Paul-ro ijo vëne gagovoromo huduamo vaꞌoromo vënoho huamu gavëꞌi sigobohuro vëni vöröho juhuonamiromo höröromo Paul-are övore jaꞌiho titimadeje. \v 4 Sigobohuro hesi övore jaꞌiho titimoromo ëhi iromëꞌe jiamu ë saꞌa rajohuro garomo uarovareje: Sigobehu jaꞌihaje hesi bëhoho iae no gavaruëjo. Hesi bëhoho ë ahuro ae anëꞌëro ëꞌajëjo. Ëahuro ae anade höjo röhu ë hesi manaho bogo baeromo sö jovoho iromo guomade höjo. Bogo mana guomadohuni ëhuni iꞌu bojamuaje aruꞌahohuro ë sigoboho uavamu rueromo jaꞌihade höjo mana guomojöro. \v 5 Ëhi uarovamu gagoro Paul-ro övoho hijiohijiovamu sigobohuro Paul bogo jaꞌiho avohëꞌe ma-juvo buꞌöromo vënire ravorovadeje. \v 6 Vënire ravorovamu gagorovo ë saꞌa rajo ariböviohuro uvareje: Sigobëro jaꞌihëꞌëro nani ë a hesi sinoho huoꞌaꞌajëjo. O ma-majioho saꞌare beromo guomoꞌaꞌajëromo raromoromo muebejareje Paul guomoröhego o diehi ëꞌoröhego. Muebebe vaꞌojuvo gavare bogo ëhi ëhiꞌamu gagorovo uehore gö baeromo uvareje: Nani hu bogo ma-aehu jioꞌi hu aruꞌaho böröme anöꞌe rovëꞌëro ëhuꞌëro hu mae höjo. \p \v 7 Iae saꞌare a börömo hesi saꞌaho no raromarue bëhire jiadeje. Ëa börömo hesi ihoho Publius jiadeje. Publius-ro no uövuadeje: Nasi osaro ro raromohëjo. Raromohëjamu vaꞌareje. Vaꞌamu huro huë mae bojamuiromo ajamuibe vaꞌojuvo majae niöꞌi gemu barëjadeje. \v 8 Huë mae ajamuamu ë a hesi vavuoho guomo guome baeromo raromadeje. Guomo guome baeromo raromoromo hesi sinoho vöröꞌiraeromo dë sirövadeje. Ëhi jiamu gagorovo Paul-ro ë guomo guomo a hesi osare vaꞌoromo God-are örire uanugoromo övoho hesi sinore bamamu guomo guomoho barëjadeje. \v 9 Barëjamu gagorovo guomo guomo baejëꞌe a ioroꞌioroho rueruomamu Paul-ro ajëmamu mae jëvadeje. \p \v 10 Mae jëvamu rajahuiromo suvuore ahoꞌo iꞌimamuijareje. Iꞌimamuijëꞌëro röhu ijonö noro vaꞌiro ëꞌamu gagorovo inöme rabe rabe no bogojavuajoho ujuohoromo noni boat-re bahijahuareje. \s1 Paul-hu rueromo Rome amore hijade jöhoje. \p \v 11 Manaere niöꞌi gemu barëjamu boat göre iojiomareje. Ëboat hesi ihoho Huodiꞌe Rahëvade Aruꞌaho Jabesi Boat jiadeje. Ëboat-oho urimëꞌi Alexandria amore jioromo rueromo buru börömo hesi majaroho ë namijuvo buroho barëjamu evare vaꞌiro ëꞌadeje. Vaꞌiro ëꞌamu evare no iojiomoromo vaꞌareje. \v 12 Vaꞌaroho vaꞌo Syracuse amore suorovoromo ë raromoromo majae niöꞌi gemu barëjadeje. \v 13 Majae niöꞌi gemu barëjamu ë amoho vuonugoꞌi boat-re vaꞌaroho vaꞌo Rhegium amore suorovoromo ë raromareje. Raromoromo nërö gavare burohuro no vaꞌiro ëꞌaruinö ë vaꞌamu gagorovo noro riꞌöromo boat-oho baeromo vaꞌamu burohuro nosi dejonö boat-oho bijimobe öꞌamu evare vaꞌareje. Vaꞌaroho nërö Puteoli amore rueromo saꞌare ravoꞌamareje. \v 14 Puteoli amore ravoꞌamoromo vaꞌoromo Christian aganoho birohëvareje. Birohëvoromo uövuamu jabesi osare vaꞌo raromoromo hurae gemu baejareje. Hurae gemu baeromo Rome amore vaꞌi vaꞌareje. \v 15 Vaꞌamu Rome raromarue Christian aganohuro noehu vaꞌarue jöho hegoro nahavuoꞌi rovareje. Rueromo a ioroꞌiorohuro Appius örire bövi biseꞌo imoꞌamaruire ro birohavuoꞌi a ioroꞌiorohuro nuharue osae niöꞌi gemu jiajire ë ro birohavuareje. Birohavuamu gëgorovo Paul-ro God huë mae uavamu hesi dë vövöbajoꞌoho sasohadeje. \p \v 16 Dë vövöbajoꞌoho sasohamu noro vaꞌoromo Rome amore suorovareje. Suorovamu gavamen a masijëro osae bojamamu Paul-ro hesi sivue hijamu muorovo ae gemuëro hu muebe hijadeje. \s1 Paul-hu Rome amore hiromo Keriso-are jö majëhijadohoje. \p \v 17 Ëhiꞌamu majae niöꞌi gemu barëjamu Paul-ro Jew rajo a masije bëhire raromaruohuni jöe nugöꞌöromo uëvadeje: Ro gagovorego no jöe atoꞌirarëjo. Jöe atoꞌirarëjamu ro gemuoro gagovareje. Gagovamu gagorovo uëvadeje: Jew rajo ö ömoꞌömomë nasi jöho hehëjo. Na nosi Jew rajo aganoho bogo sisë vaejëvode höjo. Jew rajo nosi a mami muoho bogo ahëvode höjo. Ëhi höjo röhu Jerusalem amore Jew rajo ariböviohuro ëma guduamevoromo Rome rajo jabesi övore bojëmare höjo baejevoromo court vaejevoröhego. \v 18 Bojëmamu Rome ariböviohuro baejevoromo court vaejevoromo gavare höjo na mu sisë vaejëꞌëro guomoꞌirode bëhoho bogojiamu. Bogojiamu gagorovo jiovo remöꞌöꞌirögoro ëꞌare höjo. \v 19 Jiovo remöꞌöꞌiaꞌamu Jew rajo ariböviohuro nijioꞌiraejëvoromo uëvare höjo: Nadi ëhi jiëꞌoho ëꞌohëjo. Nadi ëhi jiëꞌoho ëꞌohëjamu naro gavode mae vaꞌirode öri göho bogojiamu gagorovo uëvode höjo: Iae na Rome vaꞌoromo a börömo hesi nunire namiꞌejöjo. Na ëhi uëvode höjo. Röhu na Jew rajo agano jabesi jö sisëho bogojevëꞌëro na bogo ëhunioho Rome a börömo hesi nuniroho namiꞌi uvode höjo. \v 20 Ëhi jiëꞌëro ëhuni jemëni jöe nugöꞌöromo uëvode höjo: Ruehego na gëromo jemëꞌo jöe jövöjo. Röhu ave öꞌehu tövevare hesi bëhoho aji mu börömoho rueröhego Israel aribövi ioroꞌiorehu muebejarujëhi na ëhi gemuoho muebejajëro jiëꞌëro ëhuni na ave öꞌohuro tövevëꞌe höjo. \p \v 21 Paul-ro ëhi uëvamu hegorovo rue Jew rajo ariböviohuro uavareje: Jew rajo Judea saꞌare raromarue aribövioho jasi jöho bogo suriroho jajivoromo nugöꞌöjamu baejëꞌe javuajëjo. O nosi Jew rajo aganoho Judea saꞌare jioromo rovarevaroho jasi jö sisë jöho o jaehu rabe rabe ëꞌane jöho bogo majahuijare höjo. \v 22 Röhu jasi uehoroho diehi jiajoho no heꞌi naguajëjo. Ëhesi bëhoho ae ahoꞌobëhe dinöꞌe dinöꞌe raromaruohuro uvoruomaje höjo: Jaehu uehorovanuëhi ëhi uehorovarue aribövi jabesi öroho sisë höjo. \p \v 23 Ëhi uanugoromo majaho bojamiromo uavareje: No ë majare rueꞌejarëjo. Ëhi uavëꞌëro ë bojamare majaho sisonuvamu Jew raje ae ahoꞌobëhe Paul-are osare rovareje. Rovamu sisonuꞌe aevoromo Paul-ro jöe majëhiemu majëhibe vaꞌojuvo vaꞌo vahiromadeje. Majëhiromo uëvadeje: God-hu böröme namiromo muebejavuaje hesi öroho ëhi höjo. Ëhi majëhiromo Moses-are jögoru surire jöhuꞌo God-are jö baeromo majëhinövare a ioroꞌioro jabesi surire jöhuꞌo adahoromo bëhoho röjëhiromo ëhuro jabesi simanoho huotovëho gavadeje jaburo Iesu mae uehorovoꞌiröhego. \v 24 Ëhiꞌamu hegoro a ioroꞌioroho mae uehorovoꞌi a ioroꞌioroho bogo ma uehorovareje. \v 25 Ëhiꞌoromo vaꞌoromo Paul-hu jövamu hejare jöho berohemu berohoromo amonö suorovo vaꞌoromo göëro mae uehorovareje göëro bogo. Röhu bogo vaꞌoruomëꞌiro Paul-ro ave jöhuremu majëhiromo uëvadeje: God-are Aruꞌahohuro jemesi jöho iae mae jövade höjo. Ëhesi bëhoho Isaiah jö God-aro baeromo majëhinövade a hesi simanore God-are Aruꞌahohuro jöe bojamijade höjo huro jemesi hijo mionoꞌoho uëröhego. \v 26 Jöe bojamiromo uavade höjo: \q1 Vaꞌoromo ë aribövioho ëhi uënëjo: \q1 Jemë hemu heꞌaꞌarujëjo röhu bëhoho bogo avoho heꞌaꞌarujëjo. \q1 Jemë gaemu gaꞌaꞌarujëjo röhu bëhoho bogo avoho gaꞌaꞌarujëjo. \q1 \v 27 Ëaribövi jabesi dë vövöbajoꞌoho iꞌuhëgaje höjo. \q1 Hiaꞌoho tugohëhëꞌe höjo. \q1 Nunoho sigohijëhëꞌe höjo. \q1 Bogo ëhioho jëvoꞌibejajo nunëro gaꞌibejarëjo. \q1 Hiaꞌëro heꞌibejarëjo. \q1 Dë vövöbajoꞌoho sasohoromo jöho baeꞌibejarëjo \q1 ëhuro jabumë huotorovoromo rueꞌibejarëjo naro avohëvego mae jëvoꞌibejajo. \m Ëjöho God-are Aruꞌahohuro iae mae jövade höjo. \p \v 28 Ëhuni ave jöho majëhiꞌiëꞌajëjo jemëro hejöro. God-hu maro ramuaje jö naehu majëhijajoho saꞌa ioroꞌioro rajo jabesi örire nugöꞌöjëꞌe höjo. Jemëhu ma-he taemarujoho jabumëro iae heꞌaꞌaruëjo. \v 29 [Paul-ro ëhi uëvamu rue Jew rajoho jaburo darugoꞌo jö ahoꞌahamirovobe vaꞌareje.] \p \v 30 Ëhiꞌamu vadune niöꞌi hesi uhure Paul-ro osae gemu ma-jahuri hiromo monioho mana bojëmibe vaꞌonövadeje. Ëosare hiromo gënövade aëro hu gaꞌi rueꞌego huë mae bojëminövadeje. \v 31 Huë mae bojëmiromo God-hu böröme namiromo muebejavuaje jöho majëhibe Bada Iesu Keriso-are öroho röjëhibe vaꞌonövadeje. Röhu jö majëhinövadoho aho bogo ahonövareje. O huꞌo bogo juhuonivëꞌe aho jöho ma-samaꞌe majëhinövadeje. Ahia minoꞌe.