\id COL Colossians - Naineri - Andy Minch - Jan 2002 \h Kolosi \toc1 Pol Mo Ginofe Kolosi Sios Elim Faini \toc2 Kolosi \mt1 Pol Mo Ginofe Kolosi Sios Elim Faini \is1 Ohuna buk enaig esog \ip Kolosi eba nalig kimbig Esia Provins wa gi. Afa enag kimbig eba mas wahigwafeg mo Efesus kimbigim. Pol mas Kolosi gam bona mo afa mahim ehe Efesus wa gafnaba eso mingnag elim nigitigina ma ahuia mina fenam so Godna lahlag mo sihiagahuna eso Kolosi wa gaba ambugog gafugafini. Afa Pol mo higina og, mingnag el ogna Kolosi elni olug onigigim gasafihiagi. Eso Pol ohuna bukba ehegelim ginofenim og so ma kifuti agfohie. Afa ehe ohunaig sihifeg og, Krais eba mungwali gawigim sisi fenig. Ehe mungo bigim piske wambug afa mingnag mina eba awai mas bigim kweagfui. Eba bigim sulfu wambugum wahigam wanahug ese ambugog Kraisim muhwa fif. Afa Krais nai yi God mungwali gawigim gafugafegba eso pugug afa Kraisna gafugagna God mungwali gawigim ehe piske wambug afa Krais ehe bigel nai yi sahu goba eso bigel yawo nai el opukogum afa Kraisna nihem pahluhug. Afa Pol ohuna buk ginofenam so sambaganigi elim fainibi ehenigi ahfwahlanam Kolosi gam ohokuna. Ehenigina unehlag eba Tikikus i afa Onesimus i (4:7-9). \c 1 \p \v 1 Ka Pol God heafna sawieg wa kaba Sisas Kraisna kanog wahiag el. Na ka nem ohuna moba ginofenig. Afa bigelni nilite Timoti gaba ka ahagag fenaba so ka ginofeg. \p \v 2 Afa ka nem Godna elim ohuna ginofba Kolosi wa nai elim faig. Nengel ati Kraisim olug oniginigim afa ne kikehlig eso ne kana nilite fiahsaieg. Ka membeg God bigelni Humuan so ma nem enaig eseni. Eso ma olug efihlag nem fenim afa God ismunagim nem kwaganif. \s1 Pol Godum lahlag onag \p \v 3 Afa kangel Godum sahnig ehe bigelni Ainiyag Sisas Kraisna Awag afa ka enaig esig ka nem onigigonugim afa ka Godum lahlag onig. \v 4 Eso ati ka higig nengel Krais Sisasim olug onigig ne numwehe kikehlig afa ne Godna elim mungwali membegonug. \v 5 Afa mahim yuwana lahlag ini mo pugunaba ne higini afa mang lahlag God so nem sum yi faif eso ne enam oniginim nenge agfo. Afa enaba heven wa lahlag gohba nem nisana go. Eba naho nengelni olug onigig i afa membug i mog feg. \v 6 Afa enag lahlag mo mungwali bite ikaminefegim fug leageg. Afa mahim yuwana ne Godna ismunagim kwegfwag mo ne higinim afa ne ati anwanafini eso sonag lahlag mo nengelim gaba gwenaig esinig. \v 7 Afa Epafras kangelni mungo gafuganai el nem ena mo ati sihinig. Eba Sisas Kraisna lahlag gafugag el enag kam kwaganig. \v 8 Afa ehe kangelim sihinig og Godna Sungwag nem kwaganig eso ne elim membegonig. \s1 Pol Godum sahna og ma Kolosi elim kifutinuge \p \v 9 Eso yuwana ka nem enam higigonugim eso ka nem betenegon agfohug. Afa ka Godum sahnig heafna Sungwag lahlag onigig nem faigim afa nem wagfunigbi ne Godna sawiegim ati ne anwanafig. \v 10 Afa ka enaig esigbi eso ma nengelni augwiag yuhwafei afa God so ma sifakale mungwali mang so na esigbi. Afa neana mungwali gafugag so ma ahanaig ahanaig lahlag fug lugwaba afa Godum anwanafenag neana so ma gwesim fukwafi. \v 11 Afa ka nem betenegonugbi God so ma nem kifutig fai enag kifutigbi eba heafna nalig kifutig. Eso enag kifutig yi ne agfohiefiba eso ne kinigbi figogfofuf. \v 12 Afa so na sifakalinim Humuan Godum lahlag oni eso ehe nengelim yuhwafenigbi so na mang lahlag mungwali fif. Afa enaba so el Godna bog megam afwambusug yi agfohie eba enag elni. \v 13 Afa big sikifig megam agfohiefenaba eso God ehe bigim enanai wambugum wambubug heafna lahlag Legna bog megam wambsaugog. \v 14 Afa ena Luwal bigim sikikieg wa nai wambug wambubugum eso bigelni amtakwalig mom hugufatinig. \s1 Krais ehe mungwali gawigim gosinig \p \v 15 Afa bigel mas big Godimba nofna nangui. Afa Kraisimba eba so big nangug eso eba naho ehe God lofug feg. Afa ehe mungwali gawigim God eseagegba enag ehe goseg. \v 16 Afa God heafna Legna mungwali gawig bitenai i afa heven wanai i eseagegba. Mang so big fahigiagig afa mang so big mas fahigiagig mo eba enaig ahanaig ahanaig nimbasa i afa mwaifig i eseageg. Afa mungwali gawig God heafna Legna eseagegba eso mungwali gawig so ma Godna Legim fingi fi. \v 17 Afa mahim mungwali gawig mahimsi puguiag hwainig fiahfenaba eba ehe ati gofena. Afa heafna kifutig ni mungwali gawig lahlag goheg. \v 18 Siosba ehena elig feg afa ehe misog feg afa ehe siosna mog feg. Afa ehe gof wa nai el wahagim piske bihiag. Eso ehe mungo, mungwali gosinig. \v 19 Afa God sawiyifeg og ma heafna Leg so ma ehef lofug fei afa so Godna mungwali nihe Krais nai yi gohi. \v 20 Eso God sawiyifeg ogna heafna Leg mungwali heven wa nai i afa bite wa nai i hefum piske wambum. Eso God heafna Legim ningihiag og ma li katigeg wa wahanam eso ma taf sugfoi eso Godna olug kakagegim tigefakag. \p \v 21 Afa yuwanaba ne Godum membifinim afa ne ehena angoluwag el fini eso ne amtakwalig onigig finim afa so na enaig eseagini. \v 22 Afa yawoba Godna Leg li katigeg wa wahagba eso God bigim wambug. Eso big Godna nof wa afsug nemug agfohiefim afa mas big nuwhefini agfohiefiba afa mas bigim el sehtigi. \v 23 Afa so neana olug onigig gwese hugunam gofi afa nofeka lahlag mo pahlukuagim keapasiageg fiahgi eba masa nem God mang sumi yi nem faigim na wahiaf. Afa enag lahlag mo ne ati higig afa mungwali bite puguiakag afa kaba Pol enag gafugag wa nai el. \s1 Pol ehnge pusegim eso sios elim kwaganig \p \v 24 Ka Pol ka nem kwaganigim eso ka kinig fagim afa ka enam sifakaleg. Afa yuwana Krais tautig fana ogna siosim kwaganim. Sios eba ehena elig. Afa ka gaba tautig fagim koka siosim kwagan. Afa enag tautig Kraisna eba gwese gofiba afa kana tautig gwenanai yi pahlaiba eso nengegim enaba yuhwafiagef. \v 25 Afa God kam esenagba so ka siosna gafugag el feg. Ehe kam ena gafugag faigba nengelim og so ma lahlag gohe. Ena gafugagba eba enaig eseg so ka ehena mungwali mo nengelim sihinig. \v 26 Autunam enag mo mungwali elim meagam sahu guhunfini afa yawoba ehe heafna elim ambagwa opugunig. \v 27 Afa heafna sawieg wa heafna meaganai mo heafna elim ambagwa opugunig og so ma anwanafi enaig lahlag mo meaganai mungwali elim ika minefenig. Afa enag meaganai mo eba enaig esog Krais bigel nai yi sahu gofi eso big anwanafi Godba bigim sumi yi lahlag feheagef. \p \v 28 Afa so kagel mungwali elim Kraisna mo sihigonig giafuf. Afa ka lahlag onigigna fegim afa so ka ninimug kog nofeka amtakwalig nihe eseagi afa ka nem lahlag nihe wagfugonig eso ka membig mungwali el so ma Godna nof wa Kraisna fiahsaiyi. \v 29 Afa Krais kam kifutig faig eso enag kifutig yi ka ehegeposeg eso kog ma enaig pugui. \c 2 \s1 Sa kifuti masa nem mwakwal el sulfu wambughuf \p \v 1 Ka membeg so na Kolosi nai el anwanafi ka nem ehegeposenig afa so mingnag el Laodisia nai afa mingnag el i mas kam anwanafinig mo. \v 2 Afa ka enaig esegba eso ehengel ma kifutinim afa membug mungo onigig fi afa ini mo so ma mungwali ambagwa puguiagei. Eso ma ehengel anwanafi Godna meaganai mo eba Krais ehe mog feg. \v 3 Afa ehe enaig eseg Godna lahlag onigig i afa lahlag anwanag i meaganai enag ehe ambagwa opugugba so ma enam anwanafi. \v 4 Afa ka enaig esog kam kusig masa mwakwale el ambugog nem lahlag mona mwakwali hiagif. \v 5 Afa ka mas nem wanagamo afa kana onigig waba eba ka nem wango. Afa nengel mungwali waheg esigim afa Kraisim olug onigig ne kifutig kehligbi eso ka sifakaleg. \p \v 6 Afa ne Sisas Kraisim olug oniginim eba nengelni Ainiyag so na mungwali seahufum. \v 7 Afa neana olug onigig so ma kifuti yi Kraisim kikehlai ofenaiba li bigag bite megam pekagim bitem kehlag. Afa neana nihe li lofug kifutig gofi. Afa autunam lahlag mo so na fini so ma gwesim nalig feageba eso ne Godum hugna lahlag oni. \p \v 8 Afa numwehefibi masa el nem mwakwal mona sulufuf. Ehe mas Kraisna mom onigig mo eba ehe mo bihig sihiahu eba simbiagana onigig mi afa bitenai onigig mi figim eso sihiagahu. \p \v 9 Afa Krais puguagim el lofeg afa so God heafna nihe mungwali sahu Krais nai yi gohug. \v 10 Afa so na Krais i ahgofum eso God inim nofkenagag nem faibi eso nem yuhwafenugeg. Afa ehe misog feg afa so mungwali kifutig nimbasana misog el ehem ahnai skaufenig. \v 11 Afa ne Krais i ahgohba eso ne enmuna nihe lofug kukohiagig nihe ne fig. Enaba mang elni lofug kukohiagig nihe mo enaba awai eba heafa Krais ehe bigim esenig. Afa ehe bigelni amtakwalig onigig nihem kufatinig. \v 12 Afa mahim ne bu wa pegba enaba ne wagfug eba ati ne Krais i awlahagba nem bite megam fati ahagag. Afa ne olug onigig eba Godna kifutig ehem ilafofatigba eso God gaba nem mulug nofkenagag faif. \p \v 13 Afa yuwanaba ne ahanaig ahanaig nihe eseaginibi afa enag nengelni amtakwalig onigig nihem gwese gofena eso ne melig pigieg lofug fiahsaiena. Afa so God nem Krais mi ilafufatiawagig. Afa so God bigelni mungwali amtakwaligim fafatinig. \v 14 Afa Mosesna nihe moba bigelni amtakwaligim ambagwa wagfunig afa enag amtakwalig i afa ahanaig ahanaig enag nihe mo i bigim seahiag enag God mahim Sisas li katigeg wa wahanaba eso God ena niheba li katigeg wa waheg wahiagba eso awaieg. \v 15 Afa Krais li katigeg wa luwugum eso ehe mungwali nimbasana misog el mi afa ehengelni kifutig mi filafe aitigba afa ehe fafatinigim eso ehengel el ambagwa ahwanef fiahsaieg. \s1 Afa ahanaig ahanaig nihe moba mas bigim kwagani \p \v 16 Afa masa el nem hekukusihiagif enaig nihe mom esigim eba enaig nihe fane neg nihe, bu neg nihe, boyisig nihe, was puguiag buyis nihe, afa isug auguiag osuna nihe. \v 17 Afa enag mungwali nihe eba sungwag lofug wagfug eso enaig puguf. Afa Kraisba inim wagfug. \v 18 Afa mingnag el itiwa fahigeagigim og ka kike gosug el fig. Afa so ehe mwakwaligim afa hefum ahnai skaufigim eso of wa nai elni unehlam fingi fig. Afa ehengel sifakaligim og kati yuhwafig. Afa nofeka ehengelni mo higigon afa God nem lahla wambihiagig nem kwisinif. \v 19 Afa ehengel bigelni misog elim Kraisim wahig. Afa Krais heafna eligim siosim mungwali nangwagihiageg afa ehe kifutig faigbi eso Godna membug wa gwesim nalig fiahfuku. \p \v 20 Afa ati ne Krais i ahwahagim. Ahnaig esegba ne mahimsi ohuna bitenai onigig ugfo ofenaiba ne bitenai el ne fig? Ahnaig esegba so na bitenai nihem ne pahlukuia? \v 21 Eba enag nihe enaig esog, “Nofeka enaigim kikehli, afa nofeka enaigim ahga, afa nofeka enaigim tuhum.” \v 22 Afa enaig niheba eba elni onigi wa nai puguagim afa el mahim eseagigbi eso awaieg. \v 23 Afa mingnag amtakwalig el onigig enaig nihe eba elim lahlag onigig faig. Afa ehengel enaig esog og, so big of wa nai elni unehlam fingi fegon, afa hefum pigaupigog afa ehengel enaigba esigbi eba mang inim mo, afa heafna eligim amtanafihiagig. Afa enaig niheba mas bigim kifutig fainim eso mas amtakwalig nihem pigaupi. \c 3 \s1 Godna el so big mulug nofekenagag fi \p \v 1 Afa ati ne Krais i ahwahagim afa ahbuihiag eso neana membug soma heven wa Krais i ahgofi. Afa enanai yi Krais ehe misog feg eso Godna nihiginai gam pega. \v 2 Afa so neana onigig heven wa so na faka wahia. Masa neana onigig bitenaim onigif, mangofi. \v 3 Eso ati ne wahagim afa neana inim nofekenagag mas ambagwa feg mo eba Krais i Godnai yi sahu ahgo. \v 4 Afa Krais ehe neana inim nofkikenagagba ehe mog feg. Afa mahim ehe ambagwa puguiba afa so mungwali el ehem nanguf eba ehe nalig misog el feiba eso big ehe nai yi agfohiefuf. \s1 Bigel mulug el opukog \p \v 5 Afa amtakwalig nihe neana onigig wa go so na enam figifati. Enaig nihe eba aga taitu, afa mwakig kweagig, afa ahanaig ahanaig oniginagig enaig puguiageg afa elni mangim membenag nihe afa enag mungo nihe ofenaiba mwakwal godum lotufenig. \v 6 Afa enaig niheba Godum esenagba God hugna olug kakagenam ogna enaig elim amtakwale aiti. \v 7 Afa autunam ne gaba enaig onigig kikehlinim nog enaig nihe ka gaba ka esi. \v 8 Afa yawoba so na enaigim wahiyi. Enaig nihe eba enaig ninimug, afa olug kakageg, afa elim tigeg onigig. Afa nofeka elim molambunam afa mwakwalini. \v 9 Afa nofeka nimbefum mwakwaleagi eso ati ne autunai onigig i afa nihe i ne masigim fatig \v 10 eso God nem esenigbi ne mulug el fig. Afa God nem wahigi fenagba ne hef lofug feg eso ne anwanafe Godba enaig feg. \v 11 Afa bigel mungwali mulug el figim eso big gwenaig mungwalofug Godna nofwa agfohie. Nofeka enaig onigif og kaba Ju el gosug fig amo afwabanai el og ka gosug fig. Afa mangofi afa amangel el so lofug kukohiagig afa amangel el so mas lofug kukohiagig mo enaig elbi eba Godna nof wa mungwalofug fig. Afa wahigwa nai el enmuna mona i afa nihe i fig afa isug gafugag el fig afa isug ahwagifkig el fig enaig elbi gwenaig mungwalofug fig. Afa so Krais ehe bigelim mungwali gosunugum afa bigelni onigig wa sahu go. \p \v 12 Afa God nengelim hefum kanog hwatigim afa nem hugna membenig. Afa so na enaig nihe fi afa so na elim afafegon i, afa elim lahlafegon i, afa nimbeafum ahnai skaufi, afa elim afahlana fegon i, afa ne mas ikagna nunimu go i. \v 13 Afa so nimbefum fakwaganiagi afa so nem mingnag el ahanaig esegonif afa so na ehengelni amtakwaligim wahiagon eso Ainiyag ati enaig eseg nengelni amtakwaligim pigi aitinig. \v 14 Afa so na elim membegonig nihe fi. Afa enag niheba mingnag nihem gosunugum afa eba enam esenigbi eso mungwali wahegim eso mungo gafuga lahlag fig. \p \v 15 Afa God nengelim sulufugim kanog hwatig eso ne mungo elig fi. Afa Krais nem olug efihlag faig eso ma enag neana olugim numwehefkufum. Afa so na Godum higeg lahlag onagofum. \v 16 Afa so na Kraisna mo nimbeafena olug yi wahibi eso ma enanai yi yuhwafehiageiba eso ehe lahlag onigig na mingnagim ogfunuf. Afa so na Godum lahlag onam eso Baibel mwanifi, afa Sisasna mwanifi afa ahanaig mwanifi Godna Sungwag opugug so na enam aitiagi. \v 17 Afa mungwali so na enaig eseagi afa mo so na sihiagig eba Ainiyag Sisasna unehlag wa ne eseagig. Afa ne Humuan Godum lahlag oni mang so Sisas nem esenig. \s1 Eba afahumonigni mo \p \v 18 Afa angwafig so na nimbeafna ligagim ahnai skaufena enaig eba Sisasna elni nihe. \p \v 19 Afa kwamblo so na nimbeafna angwafigim hugna membena afa nofeka ehem wagnam. \p \v 20 Afa luwal so na nimbeafgelni afahumonigni mungwali mom higigon afa enaig niheba Ainiyag sifakaleg. \p \v 21 Afa afahumonig nofeka nimbeafna luwalim hugna fegonugi afa masa ehengel olug kininim nem ambobugen gonuf. \s1 Eba misog el mi afa ehengelni isug gafugag el nai yi mom \p \v 22 Afa isug gafugag el so na nimbeafgelni bitenai misog elni mom pahluku. Afa misog el hwainig so na lahlag gafugagfenam eso neana onigig lahlafe afa Ainiyagim oniginai. Masa ne misog elni nof wa mo ne gafugafef eso ehe nem enaig oniginagfenaf ne lahlag gafugag el. \v 23 Afa ahanaig gafugag so na feagegba eso ne mungwali numwehe fiage afa so na enaig esog og, “Kaba mang elim esena mo amo eba ka Ainiyagim esenag.” \v 24 Afa so na anwanafe eba Ainiyag so heafna elim ogna mang faim eso ehe nem enag mungwag faif. Afa Krais eba neana inim misog el afa ahanaig gafuga so na esofefiba eba so esena. \v 25 Afa aman amtakwalig eseiba eba enag God amtakwalig mungo faif. Afa God mungwali elim numwehe kwefihianugenam eso eba mas amanim mungwaba onigina wahiai. \c 4 \p \v 1 Afa misog el ne ati anwanafig nimbeafgelni misog el eba heven wa nai afa so na nimbeafgelni isug gafugag elim numwehiagi afa lahlafehiagi. \s1 Bigel so big betenifinim eso big numwehe ahuaminefifim \p \v 2 Afa nofeka betenigim yiskosi afa so numwehefibi eso ne enaigba eseahufiba afa ne Godum lahlag onufum. \v 3 Afa so na kangelim betenegonibi eso ma God kangelim mina piginibi ka so ehena mo sihi. Afa Kraisna mo mas ambagwa fena mo na ka so ena mo ambagwa opugu. Afa mingnag el enag mo mas membeni mo eso ena nangum kam kalabusinig. \v 4 Eso ne kam betenegonibi ka Godna lahlag mo sihibi so ma ambagwa puguiba eba Godna membug wa ka eseg. \v 5 Afa mingnag el mas Sisasim olug onigig mo afa ne ehengel yi mungwali wahe ne gofiba so na numwehe oniginim eso ne lahlag nihe wagfugon. Afa higeg so na numwehiage Sisasna mina wagfuiagim. \v 6 Afa so na lahlag mo embena mo sihi eso ne enam anwanafi ena mina piske mungwali elim wahigi sihigonim. \s1 Pol Tikikus mi Onesimus mi Kolosi kimbig gam ningitigina \p \v 7 Afa Tikikus eba bonam nem sihinf mang so kam pugunag afa mang so ka feg. Afa ehe bigelni lahlag nilite eba Ainiyagna lahlag gafugag el afa kangelni mungo gafuganai. \v 8 Afa ka ehem ningihiagba so na anwanafi kangel so ka ahanaig augufig eso ne enam higinim kiafigig. \v 9 Afa eba Onesimus i ahbof ehe gaba lahlag nilite obo eba nimbeafgelni hihe. Afa ehe nem ahsihinif mang so ohunai yi puguiago. \p \v 10 Afa Aristarkas ka i kalabus yi mungwal ahgo. Ehe enaig esog og, “Ka mas nem etetini.” Afa Mak eba Barnabasna mangaug ehe gwenaig esog. (Afa ati nem moba faig atiamba Makba boiba eso ne wanig ahunam lahlafefi.) \v 11 Afa Josua heafna ming unehlagba Jastus ehe gwenaig esog. Afa mungwali el kam kwegfugum afa sambaga mungo el mungo ehe eba Ju el ehe ati Sisasim olug onigig. Afa ehe kam Godna bog meg gafugagim kam hugna kwegfug. \v 12 Afa nimbefgel nai yi Epafras eba Sisas Kraisna gafugag el ehe nem enaig esonig og, “Ka mas nem etetini.” Afa ehe hugunam higeg nem betenegonig og God so ma nem enaig eseni. Afa so na kifutinim amunai el lofi afa Godna mungwali sawiegim ati ne anwanafig. \v 13 Afa ka nem enaig sihi ofen ehe nem hugunam ehege pusenig afa Laodisia wa nai el mi Hieropolis wa nai el mi gaba gwenaig esenig. \v 14 Afa Luk kangelni dokta i afa Demas i gwenaig nem sohonig og, “Ka mas nem etetig ahfini.” \v 15 Afa so na Laodisia nai kristen elim enaig sihifegon og, “Pol nem mas etetinig mo.” Afa Nimfa feg afa mungwali Godna el apaiyeg eso Nimfana lala nuwag fig so na ehengelim gwenaig mo faigo. \p \v 16 Afa mahim enag ginof nem pugunibi eso ne suwiginim eso ne Laodisia nai elim faigoiba eso ma ehengel gaba suwigi. Afa ginof ka Laodisia nai elim faigbi ehengel so ma suwiginim afa so nem Kolosi nai elim faigoiba so na suwigim. \p \v 17 Afa so na Arkipusim enaig sihififni og, “Sonaig gafugag Ainiyag nem faigba so na gafugafeage augi.” \p \v 18 Afa kaba Pol ohuna moba kikeafena ningana ka enaig ginofeg kog ka mas nem etetinig mo. Afa kaba kalabus yi go nofena kam etetini. Ka membeg so ma God nem ismunagim kwagani.