\id JAS - Achi’, Rabinal (new orthography) NT - 2009 (DBL 2013) \h Santiago \toc1 Ri carta xutzꞌibꞌaj ri Santiago \toc2 Santiago \toc3 Stg \mt1 Ri carta xutzꞌibꞌaj ri Santiago \c 1 \s1 Ri Santiago kuya pan rutzil kiwach rutinamit ri Dios \p \v 1 Riꞌin in Santiago, in aj chak re ri Dios y re ri Qanimajawal Jesucristo. Kanya pan rutzil wach ralaq alaq ri kabꞌlajuj tinamit re Israel, ri alaq kichom bꞌi che ronoje ruwachulew. \s1 Qachꞌija uchuqꞌabꞌ ri kꞌaxkꞌobꞌik \p \v 2 Alaq nu hermanos, lik kiꞌkota alaq echiriꞌ kikꞌow alaq chupa taq ukꞌiyal uwach kꞌaxkꞌobꞌik. \v 3 Ma etaꞌam chi alaq we kachꞌij alaq ri kꞌambꞌal upa ri kubꞌulibꞌal kꞌuꞌx alaq rukꞌ ri Dios, waꞌ kukꞌam lo unimal kꞌuꞌxaj che alaq. \v 4 Lik kꞌola kꞌu unimal kꞌuꞌx alaq pa saqil wi chaꞌ jelaꞌ kakꞌojiꞌ alaq jusukꞌ y kakowir alaq chi utz, jekꞌuriꞌlaꞌ na jinta chi kꞌo kajawax che ri bꞌinik silabꞌik alaq chwach ri Dios. \p \v 5 We kꞌo kꞌu junoq che alaq kajawax saqil unaꞌoj, chutzꞌonoj che ri Dios y waꞌ kayaꞌtaj lo che, ma ri Dios na kuxuꞌyaj ta ri katzꞌonox che y na kukꞌaq tane bꞌi kiqꞌij ri tikawex kꞌo kakitzꞌonoj che. \v 6 Yey we junoq kꞌo karaj kutzꞌonoj che ri Dios, lik chirajawaxik che, kakubꞌiꞌ ukꞌuꞌx rukꞌ ri Dios y na kebꞌ ta upa ri kubꞌulibꞌal ukꞌuꞌx. Ma e ri xa kebꞌ upa ri kubꞌulibꞌal ukꞌuꞌx, riꞌ na tikil ta chi utz; e pachaꞌ ri urepebꞌal uwi ri mar xa kakꞌam bꞌi jewaꞌ y jeriꞌ ruma ri tew. \v 7 Ekꞌu junoq jewaꞌ uꞌanom, muchꞌobꞌo we kꞌo kukꞌul che ri Qajawal. \v 8 Ma ri tikawex xa kebꞌ upa che ri kuchꞌobꞌo, riꞌ na jinta ukowil che taq ri kuꞌano. \p \v 9 E juna hermano lik na il ta ko uwach, lik kiꞌkota che ri yakbꞌal uqꞌij kuya ri Dios. \v 10 Yey ri hermano bꞌeyom lik kiꞌkota che we kakꞌaq bꞌi uqꞌij ruma uꞌanom chꞌutiꞌn che ribꞌ chwach ri Dios. Ma rukꞌaslem che ruwachulew xa e pachaꞌ rukotzꞌiꞌjal raqꞌes, na kakowin taj. \v 11 Ma echiriꞌ kel lo ri qꞌij yey rukꞌatanil kaqaꞌwik, raqꞌes kachaqijik y rukotzꞌiꞌjal kapuqik y kasach uwach ruchomalil. Jekꞌuriꞌlaꞌ kukꞌulumaj ri bꞌeyom, ma tobꞌ lik kachakunik, echiriꞌ kakamik, ronoje rubꞌeyomalil kakanaj kanoq. \p \v 12 Nim uqꞌij ralaxik ri tikawex kuchꞌij uchuqꞌabꞌ ri kꞌambꞌal upa, ma echiriꞌ uchꞌijom chi uchuqꞌabꞌ waꞌ, kukꞌul ri sipanik re ri kꞌaslemal ubꞌiꞌtisim lo ri Dios chike ri kꞌax kenaꞌw re Rire. \s1 Qachꞌija uchuqꞌabꞌ ri mak \p \v 13 Echiriꞌ kꞌo junoq kunaꞌo kꞌo kaminow uwach pa mak, mubꞌiꞌij e ri Dios ri kaꞌanaw waꞌ che. Ma ri Dios na kacha ta kꞌana ukꞌuꞌx che ri mak yey na kumin tane junoq chupa. \v 14 Ma echiriꞌ kꞌo junoq kunaꞌo kꞌo kaminow uwach pa mak, riꞌ e rurayibꞌal ri kakꞌamaw bꞌi re chupa. \v 15 Ekꞌu taq rurayibꞌal kukꞌam bꞌi pa mak, yey waꞌ wa mak kukꞌam lo kamik. \v 16 Alaq nu hermanos ri lik kꞌax kannaꞌ alaq, kambꞌiꞌij kꞌu che alaq: Masokotaj kꞌana alaq. \v 17 Ma ronoje chomilaj sipanik y ri utz kayaꞌtaj chiqe, rukꞌ ri Dios petinaq wi. Rire e ꞌanayom re taq ri kawon che ruwa kaj. Yey taq waꞌ xa kajalkꞌatitaj uwach, noꞌj ri Dios na kajalkꞌatitaj ta uwach y ri qꞌijsaq re Rire na kok ta qꞌequꞌm chwach. \v 18 Lik rukꞌ kꞌu Rire xalax wi kuya kꞌakꞌ qakꞌaslemal ruma ri Qꞌijsaq re Ruchꞌaꞌtem, chaꞌ jelaꞌ e kojuꞌana ri nabꞌe ralkꞌoꞌal oj yaꞌtal puqꞌabꞌ ri Cristo. \s1 Qaꞌana janipa ri kubꞌiꞌij Ruchꞌaꞌtem ri Dios \p \v 19 Alaq nu hermanos ri kꞌax kannaꞌ alaq, mikꞌow chikꞌuꞌx alaq waꞌ: Lik chirajawaxik che alaq kaya xikin alaq che ri kakibꞌiꞌij ri jujun chik, noꞌj lik chꞌobꞌo na alaq raqan chi utz saꞌ ri kabꞌiꞌij alaq, yey muꞌan ne ri lik xa chꞌitil alaq che ri oyowal. \v 20 Ma e junoq aj oyowal na kuꞌan ta ri jusukꞌ chwach ri Dios. \v 21 Ruma kꞌu laꞌ, yaꞌa kan alaq ronoje ri na chom ta uwach y ronoje rukꞌiyal mak. E lik kꞌulu alaq rukꞌ uchꞌutiꞌnal kꞌuꞌx alaq Ruchꞌaꞌtem ri Dios tikil chi chupa ri animaꞌ alaq, ma waꞌ kukolobꞌej alaq. \v 22 E lik ꞌana alaq janipa ri kubꞌiꞌij Ruchꞌaꞌtem ri Dios y na xew ta alaq tanel re; ma we xa alaq tanel re, kasok ibꞌ alaq we kachꞌobꞌ alaq ruma waꞌ kakolobꞌetaj alaq. \v 23 Ma e junoq xa tanel re Ruchꞌaꞌtem ri Dios y na kuꞌan ta janipa ri kubꞌiꞌij, e pachaꞌ junoq karil rupalaj chupa juna spej. \v 24 Yey echiriꞌ xril bꞌi rupalaj, keꞌek y xa pa joqꞌotaj kumeskꞌutaj saꞌ ri katzuꞌnik. \v 25 Noꞌj ri lik uyaꞌom ribꞌ che utaqexik ri saqil Utzij Upixabꞌ ri Dios, ri kojresaj puqꞌabꞌ ri mak, yey xaqi e kuꞌan waꞌ y na kasach ta chukꞌuꞌx ri kubꞌiꞌij ri Tzij Pixabꞌ ma e ꞌanal re janipa ri kubꞌiꞌij waꞌ, ri Dios kutoꞌ che janipa ri kuꞌano. \p \v 26 We kꞌo junoq kuchꞌobꞌo pa saqil wi e kuloqꞌnimaj uqꞌij ri Dios, pero na kuqꞌatej ta ri raqꞌ che molot y kꞌaxlaj chꞌaꞌtem, riꞌ utukel kusok ribꞌ yey ronoje ri kuꞌano re kuloqꞌnimaj ri Dios, na jinta uchak. \v 27 Ma ri saqil uloqꞌnimaxik uqꞌij ri Qaqaw Dios e ri keqatoꞌ ri nibꞌaꞌibꞌ y ri malkaꞌnibꞌ chupa taq ri kꞌax e kꞌo wi, yey e ri kaqachajij qibꞌ chaꞌ na kojtzaq ta chupa ri chꞌulilaj mak re ruwachulew. \c 2 \s1 Maqaꞌan ri xa kojchaꞌw chikixoꞌl ri tikawex \p \v 1 Alaq nu hermanos, ri kojom alaq rubꞌiꞌ ri Qanimajawal Jesucristo, ri Jun lik nim uqꞌij, lik na taqal ta che alaq xa kachaꞌw alaq chikixoꞌl ri tikawex. \v 2 Ma we e laꞌ molom ibꞌ alaq chupa rubꞌiꞌ ri Cristo y kok bꞌi junoq chixoꞌl alaq ukojom mapaqꞌabꞌ re oro y ukojom chomilaj uqꞌuꞌ y kok kꞌu bꞌi juna nibꞌaꞌ ukojom uqꞌuꞌ qꞌeꞌl kꞌojtalik, \v 3 yey we ralaq e lik kok alaq il che ukꞌulik chi utz ri ukojom chomilaj uqꞌuꞌ y kabꞌiꞌij alaq che: «Choka la, tzꞌula la wara»; noꞌj che ri nibꞌaꞌ kabꞌiꞌij alaq: «Chat-takꞌala riꞌat chiriꞌ o chat-tzꞌula pulew»; \v 4 ¿na rukꞌ ta nebꞌa waꞌ kachaꞌw alaq chiwach alaq y kuꞌana kꞌu alaq aj qꞌatal tzij rukꞌ naꞌoj na jusukꞌ taj? \p \v 5 Hermanos ri lik kꞌax kannaꞌ alaq, ta kꞌu alaq waꞌ: E ri nibꞌaꞌibꞌ che ruwachulew ri echaꞌom lo ruma ri Dios chaꞌ kebꞌeyomar che ri kubꞌulibꞌal kikꞌuꞌx y chaꞌ kekꞌojiꞌ puqꞌabꞌ Rire ma e ubꞌiꞌtisim waꞌ chike ri kꞌax kenaꞌw re Rire. \v 6 Pero ralaq e kꞌaqom bꞌi alaq kiqꞌij ri nibꞌaꞌibꞌ. ¿Na e ta nebꞌa ri bꞌeyomabꞌ ri kakiꞌan kꞌax che alaq ma na kakiꞌan ta ri usukꞌ che alaq? ¿Yey na e ta nebꞌa rike ri kakikꞌam bꞌi alaq pa qꞌatbꞌal tzij? \v 7 ¿Na kechꞌaꞌtibꞌen ta nebꞌa rike chirij ri chomilaj ubꞌiꞌ ri Qanimajawal, ri xkuxtax pawiꞌ alaq?\f + \fr 2:7 \ft “Ri xkuxtax pawiꞌ alaq”: Waꞌ e keꞌelawi rike xkikꞌul ri bautismo pa rubꞌiꞌ ri Qanimajawal Jesucristo.\f* \p \v 8 Lik utz we paqatzij wi kaꞌan alaq rukꞌuꞌxibꞌal ri taqanik tzꞌibꞌital kan chupa Rutzij Upixabꞌ ri Dios, ri kubꞌiꞌij: «Kꞌax chanaꞌa rawatz-achaqꞌ jelaꞌ pachaꞌ ri kꞌax kanaꞌ awibꞌ riꞌat.»\x * \xo 2:8 \xt Lv. 19:18\x* \v 9 Noꞌj we xa kachaꞌw alaq chikixoꞌl ri tikawex, kamakun alaq yey ri Tzij Pixabꞌ re ri Dios kuqꞌat tzij pawiꞌ alaq ruma alaq aj palajiy tzij. \v 10 Ma we kꞌo junoq kunimaj ronoje ri Tzij Pixabꞌ yey kajaljobꞌ kꞌu puwi xa juna tzij re ri Dios, riꞌ kamakun chirij ronoje Rutzij Upixabꞌ ri Dios, ma waꞌ xa jun uꞌanom. \v 11 Ma ri Dios e xbꞌiꞌn re waꞌ: «Matmakun chirij ri kꞌulanikil»\x * \xo 2:11 \xt Éx. 20:14\x* y je tanchi waꞌ xubꞌiꞌij: «Matkamisanik.»\x * \xo 2:11 \xt Éx. 20:13\x* Jekꞌulaꞌ, we junoq na kamakun ta chirij ri kꞌulanikil pero kamisanel, riꞌ kape ri qꞌatbꞌal tzij puwiꞌ ruma xupalajij Rutzij Upixabꞌ ri Dios. \p \v 12 Mikꞌow kꞌu chikꞌuꞌx alaq, kopon na ri qꞌij kaqꞌat tzij pawiꞌ alaq e chirij Rutzij Upixabꞌ ri Dios, ri kesaw qeꞌoj puqꞌabꞌ ri mak. Ruma kꞌu riꞌ, chajij ibꞌ alaq che ronoje ri kabꞌiꞌij alaq y kaꞌan alaq. \v 13 Ma e junoq na kukꞌut ta ri relej ukꞌuꞌx chike ri jujun chik, jekꞌulaꞌ kuꞌan ri Dios che rire, na kukꞌut ta ri relej ukꞌuꞌx che echiriꞌ kuqꞌat tzij puwiꞌ;\x * \xo 2:13 \xt Mt. 6:14-15; 18:23-35\x* noꞌj ri jun kukꞌut ri relej ukꞌuꞌx chike ri jujun chik, riꞌ kel pan chi utz che ronoje chupa ruqꞌijol ri qꞌatbꞌal tzij. \s1 Ri kubꞌulibꞌal qakꞌuꞌx rukꞌ ri Dios kaqꞌalajin uwach rukꞌ ri kaqaꞌano \p \v 14 Alaq nu hermanos, ¿saꞌ kutiqoj che junoq we kubꞌiꞌij lik kꞌo kubꞌulibꞌal ukꞌuꞌx yey na jinta kꞌutubꞌal re waꞌ? ¿Kuriq nawi ri kolobꞌetajik xew ruma kubꞌiꞌij kꞌo kubꞌulibꞌal ukꞌuꞌx? \v 15 Ma we e laꞌ kꞌo juna hermano achi o ixoq na jinta uqꞌuꞌ re ujalbꞌal yey kꞌayew che kuriq ri kutij ri jujun qꞌij, \v 16 yey we kꞌo kꞌu junoq che alaq jewaꞌ kubꞌiꞌij che: «Chawanibꞌej ko chi utzil chomal, chapisa awibꞌ chi utz y chatwoꞌq chi utz» kachaꞌ, pero na kuya ta kꞌu bꞌi che janipa ri kajawax che, ¿saꞌ kꞌu kutiqoj riꞌ ri xubꞌiꞌij bꞌi che? \v 17 Jekꞌuriꞌlaꞌ ri kubꞌulibꞌal kꞌuꞌxaj, we na jinta kꞌutubꞌal re, na jinta kutiqoj.\f + \fr 2:17 \ft “Na jinta kutiqoj”: Pa ri chꞌaꞌtem griego kubꞌiꞌij “kaminaq”.\f* \p \v 18 Laj kꞌo junoq jewaꞌ kubꞌiꞌij: «Rilal kꞌo kubꞌulibꞌal kꞌuꞌx la rukꞌ ri Dios; ekꞌu riꞌin e kankꞌut ri utz kanꞌano. ¿Kariq nawi la kaqꞌalajisaj la chinuwach riꞌin ri kubꞌulibꞌal kꞌuꞌx la we na jinta kꞌutubꞌal re? ¡Na kariq ta la! Noꞌj riꞌin utz kanqꞌalajisaj ri kubꞌulibꞌal nukꞌuꞌx chiwach la rukꞌ taq ri kanꞌano.» \v 19 Rilal lik kakoj la xa jun ri Dios kꞌolik, yey waꞌ lik qatzij. Pero waꞌ na e ta keꞌeloq kꞌo kubꞌulibꞌal kꞌuꞌx la rukꞌ ri Dios, ma e taq ne ri itzel uxlabꞌixel kakikojo xa jun ri Dios kꞌolik y rukꞌ xiꞌin ibꞌ kebꞌirbꞌot chwach. \v 20 Masach naꞌoj la puwiꞌ; chetaꞌmaj la na jinta uchak ri kubꞌulibꞌal kꞌuꞌxaj we na jinta kꞌutubꞌal re waꞌ. \v 21 ¿Saꞌ ri xꞌanaw jusukꞌ che ri qamam Abraham? ¿Na e ta nebꞌa ri kubꞌulibꞌal ukꞌuꞌx xukꞌutu echiriꞌ xukoj utzij ri Dios y xuya kꞌu rukꞌajol Isaac chwi ri altar? \v 22 Ruma kꞌu waꞌ, kil alaq waꞌ: Ri kubꞌulibꞌal ukꞌuꞌx ri Abraham e xqꞌalajinik echiriꞌ xukoj utzij ri Dios. Jekꞌulaꞌ, ri kubꞌulibꞌal ukꞌuꞌx xtzꞌaqat uwach rukꞌ taq ri xuꞌano. \v 23 Yey Ruchꞌaꞌtem ri Dios kuqꞌalajisaj waꞌ echiriꞌ kubꞌiꞌij: «Ri Abraham lik xkubꞌiꞌ ukꞌuꞌx rukꞌ ri Dios y ruma kꞌu riꞌ, xꞌaniꞌ jusukꞌ che.»\x * \xo 2:23 \xt Gn. 15:6\x* Y xbꞌiꞌx kꞌu che: «Rire e ramigo ri Dios.»\x * \xo 2:23 \xt Is. 41:8; 2 Cr. 20:7\x* \p \v 24 Lik kꞌu kil alaq riꞌ: Ri tikawex na kuꞌan ta jusukꞌ xew ruma kubꞌiꞌij kꞌo kubꞌulibꞌal ukꞌuꞌx rukꞌ ri Dios, ma ri lik chirajawaxik e kukꞌut waꞌ rukꞌ ri kuꞌano. \v 25 Ma ri Rahab, ri jun ixoq na chom ta rubꞌinik usilabꞌik, xꞌan jusukꞌ che chwach ri Dios ruma xebꞌukꞌul chirocho ri e kꞌakꞌalenel e aj Israel etaqom bꞌi chupa laꞌ la tinamit y ruma xebꞌutoꞌo chaꞌ kebꞌek pa jun chik bꞌe.\f + \fr 2:25 \ft Ri Rahab xeburewaj ri e kꞌakꞌalenel e aj Israel ruma xkubꞌiꞌ ukꞌuꞌx rukꞌ ri Dios re Israel. Jos. 2:1-21\f* \p \v 26 Jun kꞌambꞌal naꞌoj puwi ri ximbꞌiꞌij e waꞌ: E junoq we na kuxlabꞌ ta chik, riꞌ kaminaq chik; jekꞌulaꞌ riꞌ ri kubꞌulibꞌal kꞌuꞌxaj, we na jinta kꞌutubꞌal re, e pachaꞌ kaminaq chik. \c 3 \s1 Lik qachajij qibꞌ che taq ri kaqabꞌiꞌij \p \v 1 Alaq nu hermanos, muꞌana ri lik e kꞌi che alaq kebꞌuꞌan e aj kꞌutunel, ma ri kojkꞌutunik, qetaꞌam waꞌ e jun nimalaj chak yaꞌom chiqaqul. Ruma kꞌu waꞌ, we kaqaꞌan ri na utz taj, más kꞌax ri qꞌatbꞌal tzij re ri Dios kape paqawiꞌ chwa ri qꞌatbꞌal tzij kape pakiwi ri na e ta aj kꞌutunel. \v 2 Na jinta junoq lik jusukꞌ, ma qonoje ri oj tikawex lik kꞌi uwach ri kojmakun wi. Noꞌj we kꞌo junoq na kamakun ta kꞌana rukꞌ taq ri kubꞌiꞌij, riꞌ e jun tikawex lik jusukꞌ yey riꞌ kuchꞌij ne uchuqꞌabꞌ taq ri rayibꞌal re ronoje rucuerpo. \p \v 3 E riꞌoj kaqakoj preno pa kichiꞌ ri kawayuꞌ chaꞌ kakiꞌan ri kaqaj riꞌoj y jekꞌulaꞌ tobꞌ lik kꞌo kichuqꞌabꞌ, keqakꞌam bꞌi pa kaqaj wi riꞌoj. \v 4 Chꞌobꞌo pe alaq puwi taq ri barcos. Tobꞌ lik e nimaꞌq y e jekꞌetal ruma unimal tew, na rukꞌ ta kꞌu riꞌ, e kꞌamom bꞌi xa rukꞌ jun ralko timón; y rukꞌ waꞌ, ri chapayom re kukꞌam bꞌi pa ri karaj wi rire. \v 5 Jekꞌuriꞌlaꞌ ri qaqꞌ, tobꞌ lik xa chꞌutiꞌn, na rukꞌ ta kꞌu riꞌ, na xa ta jubꞌiqꞌ ri na utz taj kuꞌano echiriꞌ kaqatakꞌabꞌaꞌ qaqꞌij. ¡Chilape kꞌu alaq runimal kꞌacheꞌlaj\f + \fr 3:5 \ft “Kꞌacheꞌlaj”: Waꞌ pa kaxtila “bosque” kecha che.\f* kaporotaj xa ruma juna upukꞌ aqꞌ! \fig Ri timón re jun barco (Hechos 27:40; Santiago 3:4)|alt="Rudder of ship" src="LB00217b.tif" size="span" ref="Stg. 3:4" \fig* \p \v 6 Jekꞌulaꞌ ri qaqꞌ e pachaꞌ ri aqꞌ. Ma che ronoje ri kꞌo che ri qacuerpo, ri qaqꞌ tobꞌ lik xa chꞌutiꞌn, na rukꞌ ta kꞌu riꞌ, kukꞌam lo ukꞌiyal mak y jelaꞌ kuyoj ri qabꞌinik y ri qakꞌaslem. Y waꞌ wa qaqꞌ e pachaꞌ tzijital chi ruma ri aqꞌ re xibꞌalbꞌaꞌ, ma chilaꞌ kape wi ri na utz taj kaqabꞌiꞌij. \p \v 7 E ri oj tikawex yaꞌtal chiqe kojtaqan pakiwi rukꞌiyal uwach awaj, waꞌ e taq ri e kꞌo che ruwachulew, ri kexikꞌikꞌ che ruwa kaj, ri kecharar chuꞌlew y ri e kꞌo pa ri mar. Ronoje kꞌu rukꞌiyal uwach awaj chꞌijital kichuqꞌabꞌ kuma ri tikawex. \v 8 Noꞌj kꞌu ri qaqꞌ na kaqachꞌij ta kꞌana uchuqꞌabꞌ, ma na kuya ta ribꞌ kaqꞌobꞌisax ruchuqꞌabꞌ; e pachaꞌ rupuchiꞌ juna kumatz nojinaq che veneno kakamisanik. \v 9 Rukꞌ ri qaqꞌ kaqayak uqꞌij ri Qaqaw Dios yey rukꞌ waꞌ tzel kojchꞌaw chikij ri tikawex, ri ebꞌuꞌanom ri Dios re kakikꞌutubꞌej uwach Rire. \v 10 Xa kꞌu che jun uchiꞌ qulaj kel lo chomilaj chꞌaꞌtem y itzelilaj chꞌaꞌtem. Alaq nu hermanos, waꞌ na usukꞌ taj kaꞌanik. \v 11 Ma ¿kꞌo nebꞌa juna akꞌal kel lo yaꞌ kiꞌ y yaꞌ kꞌa chupa? \v 12 Alaq nu hermanos, ¿kꞌo nebꞌa juna cheꞌ re higo echiriꞌ kawachinik kel lo aceitunas che? ¿O kꞌo nebꞌa juwiꞌ uva echiriꞌ kawachinik kel lo higo che? Jekꞌulaꞌ riꞌ, chupa juna akꞌal re yaꞌ tza, na kel ta lo yaꞌ kiꞌ. \s1 Ri saqil naꞌoj kape rukꞌ ri Dios \p \v 13 We kꞌo junoq chixoꞌl alaq lik kꞌo unaꞌoj y lik kumaj usukꞌ ronoje, e chuqꞌalajisaj kꞌu riꞌ ri saqil unaꞌoj rukꞌ jun bꞌinik silabꞌik lik jusukꞌ y muꞌan ne nim che ribꞌ. \v 14 Pero we kꞌax kꞌuꞌx alaq chibꞌil ibꞌ alaq y kꞌo retzelal kꞌuꞌx chiwach alaq, matakꞌabꞌaꞌ kꞌu qꞌij alaq riꞌ y mabꞌiꞌij ne alaq lik kꞌo runaꞌoj ri Dios ukꞌ alaq, ma xa raqꞌubꞌal. \v 15 Yey waꞌ na e ta ri saqil naꞌoj petinaq rukꞌ ri Dios, ma xa e re ruwachulew, xa ke tikawex y re Ritzel. \v 16 Ma we kꞌo kꞌaxkꞌolil kꞌuꞌxaj y retzelal kꞌuꞌxaj chiwach alaq, waꞌ kukꞌam lo chꞌaꞌoj y ronoje taq ri na utz taj kaꞌanik. \v 17 Noꞌj kꞌu ri saqil naꞌoj petinaq rukꞌ ri Dios, nabꞌe na kaqꞌalajisax rukꞌ jun chomilaj bꞌinik silabꞌik; ekꞌu junoq kꞌo wa saqil naꞌoj rukꞌ, na aj ta chꞌaꞌoj, utz ukꞌuꞌx y na kuꞌan ta utitzꞌitikil; lik kukꞌut ri kꞌaxnaꞌbꞌal ukꞌuꞌx y kuꞌan utzilaj taq chak; na kachaꞌw ta chikixoꞌl ri winaq y na xa ta kebꞌ upalaj. \v 18 Yey ri kakitzukuj ri utzil chomal y kakitik waꞌ chikiwach, riꞌ kekꞌojiꞌ chi usukꞌlikil kukꞌ ri tikawex jelaꞌ pachaꞌ ri karaj ri Dios. \c 4 \s1 Meꞌek qakꞌuꞌx rukꞌ ri xa re ruwachulew \p \v 1 ¿Pa taq kape wi ri chꞌaꞌoj y ri oyowal chiwach alaq? Waꞌ pa animaꞌ alaq kape wi, ma ri rayibꞌal e alaq e pachaꞌ kꞌo pa chꞌaꞌoj rukꞌ ri karaj ri Dios che alaq. \v 2 Lik kꞌo karayij alaq yey waꞌ na kayaꞌtaj ta che alaq. Kakꞌis kꞌu ibꞌ alaq che retzelal kꞌuꞌxaj; ruma kꞌu riꞌ katij alaq uqꞌij che ukꞌulik ri kaꞌaj alaq, kachꞌoꞌjin alaq y kaꞌan ne alaq kamik y chꞌaꞌoj. Pero na kakꞌul ta alaq ri kaꞌaj alaq ma na katzꞌonoj ta alaq waꞌ che ri Dios. \v 3 Yey ri katzꞌonoj alaq, na kakꞌul ta alaq ma na utz ta utzꞌonoxik kaꞌan alaq. Ma ri katzꞌonoj alaq xa e re katzꞌilaꞌ alaq che ri rayibꞌal alaq. \p \v 4 Ralaq ri na jusukꞌ ta ri animaꞌ alaq chwach ri Dios, ¿na etaꞌam ta kami alaq we jun kujunimaj ribꞌ rukꞌ taq ri rayinik xa re ruwachulew, e junam rukꞌ kachꞌoꞌjin chirij ri Dios? China kꞌu ri keꞌek ukꞌuꞌx rukꞌ ri rayinik xa re ruwachulew, riꞌ e kuꞌana aj retzelal kꞌuꞌx chirij ri Dios. \v 5 Laj kachꞌobꞌ kꞌu alaq raqan na il ta uwach Ruchꞌaꞌtem ri Dios pa kubꞌiꞌij wi: «Ri Ruxlabꞌixel uyaꞌom ri Dios pa qanimaꞌ lik kꞌax kojunaꞌo y lik na kukꞌul ta ukꞌuꞌx we lik e keꞌek qakꞌuꞌx rukꞌ taq ri xa re ruwachulew»\x * \xo 4:5 \xt Éx. 20:4-5; Dt. 4:24; Zac. 8:2\x* kachaꞌ. \v 6 Pero ri Dios lik nim ri unimal rutzil ukꞌuꞌx kuya chiqe. Ruma laꞌ jewaꞌ tzꞌibꞌital pa Ruchꞌaꞌtem: \q1 Ri Dios uyakom ribꞌ chikij \q2 janipa ri kakitakꞌabꞌaꞌ kiqꞌij; \q1 noꞌj uyaꞌom ri unimal rutzil ukꞌuꞌx chike \q2 janipa ri kakiꞌan chꞌutiꞌn che kibꞌ \rq Pr. 3:34 \rq* \m kachaꞌ. \p \v 7 E uwariꞌche, yaꞌa ibꞌ alaq puqꞌabꞌ ri Dios; chꞌija alaq uchuqꞌabꞌ ritzel winaq y jekꞌulaꞌ rire kanimaj chiwach alaq. \v 8 Lik qibꞌ alaq rukꞌ ri Dios y jelaꞌ Rire kaqibꞌ ukꞌ ralaq. Ralaq ri kꞌo alaq pa mak, chomaj alaq ri bꞌinik silabꞌik alaq. Ekꞌu ralaq ri xa kebꞌ kꞌuꞌx alaq, ri kaꞌaj alaq kꞌax kanaꞌ alaq ri Dios yey lik keꞌek kꞌuꞌx alaq rukꞌ ri mak re ruwachulew, lik chomaj ri animaꞌ alaq che waꞌ. \v 9 Chubꞌisoj kꞌuꞌx alaq ri ꞌanom alaq, kꞌax chunaꞌa kꞌuꞌx alaq y choqꞌ alaq ruma waꞌ. Ekꞌu riꞌ ri tzeꞌ alaq chuꞌana oqꞌej y ri kiꞌkotemal alaq chuꞌana bꞌis. \v 10 ꞌAna kꞌu alaq chꞌutiꞌn che ibꞌ alaq chwach ri Dios; yey we kaꞌan kꞌu alaq waꞌ, Rire kuyak qꞌij alaq. \s1 Maqachꞌaꞌtibꞌej qibꞌ chiqawach \p \v 11 Hermanos, machꞌaꞌtibꞌej ibꞌ alaq chiwach alaq. Ma e ri kachꞌaꞌt chirij ri ratz-uchaqꞌ y kuqꞌat tzij puwiꞌ xa pa re rire, riꞌ e junam rukꞌ e kachꞌaꞌt chirij ri Tzij Pixabꞌ y kuqꞌat tzij puwi waꞌ. Yey we kaꞌan la waꞌ, riꞌ e keꞌeloq na lal ta ꞌanal re ri Tzij Pixabꞌ; ekꞌu kaꞌan che ibꞌ la lal aj qꞌatal tzij puwiꞌ. \v 12 Ma xa Jun ri yaꞌyom lo re ri Tzij Pixabꞌ y xew Rire kꞌo puqꞌabꞌ kojukolobꞌej o kusach qawach. Noꞌj rilal ¿saꞌ ri wach la chaꞌ xa pa e la kaqꞌat la tzij puwi jun chik? \s1 Na qetaꞌam taj saꞌ ri kaqakꞌulumaj chweꞌq \p \v 13 Woꞌora tape alaq, ri jewaꞌ kabꞌiꞌij alaq: «Waqꞌij o chweꞌq kojꞌek pa jun tinamit y kojkꞌojiꞌ chilaꞌ jun junabꞌ; kaqaꞌan kꞌu qakꞌay y kaqachꞌak qarajil» kacha alaq. \v 14 Yey na etaꞌam tane kꞌana alaq saꞌ ri kakꞌulumaj alaq ri chweꞌq. Ma ¿saꞌ ri unimal uwach ri kꞌaslemal alaq? Paqatzij wi, xa pachaꞌ sutzꞌ, ma xa pa joqꞌotaj kawinaqirik y tekꞌuchiriꞌ kasachik. \v 15 Yey ri chirajawaxik wi e kabꞌiꞌij alaq waꞌ: «We ri Qaqaw karaj, kojkꞌasiꞌik y kaqaꞌan waꞌririꞌ o kaqaꞌan leleꞌ» kacha alaq. \v 16 Noꞌj ri kaꞌan ralaq, e lik kaꞌan alaq nim che ibꞌ alaq echiriꞌ katakꞌabꞌaꞌ qꞌij alaq. Yey lik na usukꞌ taj we junoq kutakꞌabꞌaꞌ uqꞌij. \v 17 E junoq retaꞌam saꞌ ri utz chirajawaxik kaꞌanik yey na kuꞌan taj, riꞌ kamakunik. \c 5 \s1 Pixabꞌanik chike ri bꞌeyomabꞌ \p \v 1 Ekꞌu woꞌora, ralaq ri alaq bꞌeyomabꞌ, tanape alaq: Choqꞌ alaq y juyuy alaq ruma ri kꞌaxkꞌobꞌik kape pawiꞌ alaq. \v 2 Ma ri bꞌeyomalil alaq xa kaqꞌayik y ri chomilaj qꞌuꞌ alaq xa kapokꞌirik. \v 3 Ri oro y ri plata kꞌolom alaq kuꞌan mojos, yey waꞌ e kꞌutubꞌal re na utz ta ꞌanom alaq, ma e bꞌenaq kꞌuꞌx alaq rukꞌ ri bꞌeyomalil re ruwachulew. Ruma kꞌu riꞌ, waꞌ e kuꞌana pachaꞌ ri aqꞌ asu kuporoj ri tiꞌjil alaq echiriꞌ ri Dios kuqꞌat tzij pawiꞌ alaq, ma ralaq molom alaq uchiꞌ ukꞌiyal bꞌeyomalil chupa waꞌ wa kꞌisbꞌal qꞌij oj kꞌo wi. \p \v 4 Ekꞌu raj chak xechakun chwa taq rulew alaq, na tzꞌaqat ta ri kajil xya alaq. Ri kajil wa aj chak na tojom ta alaq e pachaꞌ katunan chiꞌij alaq. Yey ri tunanik ke wa aj chak xtataj ruma ri Dios Qajawxel ri kꞌo unimal uchuqꞌabꞌ. \p \v 5 Ralaq yaꞌom ibꞌ alaq chupa ronoje ruqusil ruwachulew y yaꞌom ibꞌ alaq che uꞌanik taq ri rayibꞌal alaq. Ri ꞌanom alaq e pachaꞌ ri kaꞌan che juna chikop lik katzuq chi utz re katiꞌoꞌjrisaxik ma ya kopon ri qꞌij kakamisaxik. \p \v 6 E ralaq qꞌatom alaq tzij pakiwi ri na emakuninaq ta chiꞌij alaq yey e ne ralaq kamisayom alaq ke. Yey rike na kakichꞌij taj kakitoꞌbꞌej kibꞌ chiwach alaq. \s1 Runimal kꞌuꞌxaj chupa ri kꞌaxkꞌobꞌik \p \v 7 Pero ralaq hermanos, rukꞌ unimal kꞌuꞌxaj choyeꞌej alaq rukꞌunibꞌal ri Qanimajawal Jesucristo. Chꞌobꞌo pe alaq, juna awanel karoyꞌej na ri chomilaj uwach rutikoꞌn y rukꞌ unimal ukꞌuꞌx karoyꞌej na ruqꞌijol ri nabꞌe jabꞌ y ri kꞌisbꞌal jabꞌ.\f + \fr 5:7 \ft “Ruqꞌijol ri nabꞌe jabꞌ y ri kꞌisbꞌal jabꞌ”: Chilaꞌ Israel ri nabꞌe jabꞌ e ri katzaq pa octubre echiriꞌ katik ri trigo. Ri kꞌisbꞌal jabꞌ e ri katzaq pa abril echiriꞌ kꞌamajaꞌ kamol ri trigo. Ukabꞌichal waꞌ lik kajawax che ri tikoꞌn.\f* \v 8 Jekꞌulaꞌ ꞌana ralaq, choyeꞌej alaq ri Qanimajawal rukꞌ unimal kꞌuꞌxaj yey jikibꞌaꞌ kꞌuꞌx alaq rukꞌ Rire, ma rukꞌunibꞌal xa naqaj chi kꞌo wuloq. \p \v 9 Hermanos, machꞌaꞌtibꞌej ibꞌ alaq chiwach alaq chaꞌ jelaꞌ na kaqꞌat ta tzij pawiꞌ alaq. Chetaꞌmaj kꞌu alaq waꞌ: Ri Dios, ri Aj Qꞌatal Tzij, xa riꞌ chi kꞌo wuloq. \v 10 Alaq nu hermanos, e kꞌama naꞌoj alaq che ri xkiꞌan ri qꞌalajisanelabꞌ ri xechꞌaꞌt chupa rubꞌiꞌ ri Dios Qajawxel, ma rike rukꞌ unimal kikꞌuꞌx xkichꞌij uchuqꞌabꞌ ri kꞌaxkꞌolil. \v 11 Yey riꞌoj qetaꞌam lik nim kiqꞌij kalaxik ri kakichꞌij uchuqꞌabꞌ ri kꞌaxkꞌobꞌik. Tom chi alaq puwi runimal ukꞌuꞌx ri Job y etaꞌam alaq ri utz xukꞌam lo ri Dios che rire pa ri kꞌisbꞌal re ri xukꞌulumaj. Ma ri Dios lik kukꞌut ri rutzil ukꞌuꞌx y ri kꞌaxnaꞌbꞌal ukꞌuꞌx. \p \v 12 Puwi kꞌu ronoje ri kaꞌan alaq nu hermanos, makꞌo majikibꞌaꞌ alaq uwach pubꞌiꞌ ri kaj o pubꞌiꞌ ruwachulew o pubꞌiꞌ juna chik. Ri ꞌana alaq e waꞌ: We qatzij, xew bꞌiꞌij alaq: «Qatzij»; noꞌj we na qatzij taj, xew bꞌiꞌij alaq: «Na qatzij taj» chaꞌ jelaꞌ na kape ta ri qꞌatbꞌal tzij re ri Dios pawiꞌ alaq. \s1 Ri oración \p \v 13 ¿Kꞌo junoq paxinaq ukꞌuꞌx chixoꞌlibꞌal alaq? Chutzꞌonoj utoꞌbꞌal che ri Dios. ¿Kꞌo junoq kakiꞌkotik? Chubꞌixoj rubꞌiꞌ ri Dios. \v 14 ¿Kꞌo juna yewaꞌ chixoꞌlibꞌal alaq? Chebꞌusikꞌij ri e aj wach re riglesia chaꞌ kakiꞌan orar puwiꞌ, kakikoj kꞌu aceite puwiꞌ chupa rubꞌiꞌ ri Qanimajawal. \v 15 Ekꞌu ri oración kaꞌan rukꞌ kubꞌulibꞌal kꞌuꞌxaj chwach ri Dios, e kakolobꞌen ri yewaꞌ che ri yabꞌil y ri Dios e kayakaw re. Yey we makuninaq ri yewaꞌ, kakuytaj kꞌu umak riꞌ. \v 16 Tzelej tzij alaq chiwach alaq y ꞌana alaq orar pawiꞌ alaq chiwach alaq chaꞌ jelaꞌ kakunutaj alaq. Ma lik kꞌo uchuqꞌabꞌ ri saqil oración kuꞌan junoq jusukꞌ rubꞌinik usilabꞌik. \p \v 17 Ri qꞌalajisanel Elías junam uwach qukꞌ riꞌoj ma xa tikawex. Na rukꞌ ta kꞌu riꞌ, xutzꞌonoj che ri Dios rukꞌ ronoje ukꞌuꞌx chaꞌ na kuꞌan ta chi jabꞌ y na xuꞌan ta chi jabꞌ che ruwachulew oxibꞌ junabꞌ rukꞌ nikꞌaj. \v 18 Jekꞌuriꞌlaꞌ, xuꞌan tanchi orar chaꞌ katzaq ri jabꞌ; y xtzaq kꞌu ri jabꞌ y ri tikoꞌn che ruwachulew xuya tanchi uwach. \p \v 19 Hermanos, we kꞌo junoq chixoꞌlibꞌal alaq uyaꞌom kan ri Qꞌijsaq, yey kꞌo kꞌu junoq katzelen lo re, \v 20 chetaꞌmaj kꞌu alaq riꞌ: E ri kesan lo wa aj mak chupa ri na utz taj kuꞌano, riꞌ e kukolobꞌej jun tikawex chaꞌ na kasach ta uwach y chaꞌ kakuytaj rukꞌiyal umak.