\id GAL - Achi’, Rabinal (new orthography) NT - 2009 (DBL 2013) \h Gálatas \toc1 Ri carta xutzꞌibꞌaj ri Pablo che riglesia kꞌo Galacia \toc2 Gálatas \toc3 Gl \mt1 Ri carta xutzꞌibꞌaj ri Pablo che riglesia kꞌo Galacia \c 1 \s1 Ri Pablo kuya pan rutzil kiwach ri hermanos e kꞌo Galacia \p \v 1 Riꞌin in Pablo, in utaqoꞌn ri Dios. Na e ta kꞌu juna tikawex taqayom lo we, na e ta juna achi kojoyom we; ma e ri Qanimajawal Jesucristo y e ri Qaqaw Dios, ri Jun xukꞌastajisaj lo Rukꞌajol chikixoꞌl ri ekaminaq. \v 2 Junam kꞌu kukꞌ konoje ri hermanos e kꞌo wara wukꞌ, kantzꞌibꞌaj pan wa carta chike riglesias e kꞌo che ri luwar re Galacia. \v 3 Kꞌulu kꞌu alaq ri unimal rutzil kꞌuꞌxaj y ri utzil chomal re ri Qaqaw Dios y re ri Qanimajawal Jesucristo, \v 4 ri xuya ribꞌ pa kamik ruma ri qamak. Xuꞌan waꞌ ma e xraj riꞌ ri Qaqaw Dios che chaꞌ jelaꞌ kojresaj lo che ronoje ri na utz taj kakiꞌan ri winaq chupa taq wa qꞌij oj kꞌo wi. \v 5 Qayaka kꞌu uqꞌij ri Qaqaw Dios waqꞌij ora y chiqawach apanoq na jinta chi utaqexik. Amén. \s1 Xa jun ri Utzilaj Tzij re ri Dios \p \v 6 E riꞌin lik kakam wanimaꞌ che ma na jampatana xya kan alaq ri Dios, ri xusikꞌij alaq ruma ri unimal rutzil ukꞌuꞌx ri Cristo, yey ekꞌu woꞌora e taqem alaq jun kꞌutunik junwi chwa ri Utzilaj Tzij re ri Cristo. \v 7 Waꞌ na e ta keꞌelawi kꞌo juna chik Utzilaj Tzij puwi ri Cristo. Pero e kꞌo jujun xa kakisachisaj naꞌoj alaq y e kakaj kakijalkꞌatij ri Utzilaj Tzij re ri Cristo. \v 8 Tobꞌ ne junoq chiqe riꞌoj o juna ángel re chilaꞌ chikaj kutzijoj juna chik kꞌutunik che alaq junwi chwa ri Utzilaj Tzij qatzijom chi riꞌoj che alaq, peta kꞌu riꞌ ri qꞌatbꞌal tzij re ri Dios puwiꞌ. \v 9 Jelaꞌ pachaꞌ ri nubꞌiꞌim loq, kambꞌiꞌij tanchi woꞌora: We kꞌo junoq kutzijoj juna chik kꞌutunik junwi chwa ri Utzilaj Tzij tom chi alaq, peta kꞌu riꞌ ri qꞌatbꞌal tzij re ri Dios puwiꞌ. \p \v 10 ¿E nebꞌa kantzukuj riꞌin ri yakbꞌal nuqꞌij chikiwach ri tikawex o e kuaj kanꞌan janipa ri karaj ri Dios? ¿E nebꞌa kuaj riꞌin kinel chi utz chikiwach ri tikawex? We ta riꞌin xa e kantzukuj ri kayak nuqꞌij kuma ri tikawex, riꞌ na in ta saqil aj chak re ri Cristo. \s1 Ri Utzilaj Tzij xtzijox ruma ri Pablo \p \v 11 Chetaꞌmaj kꞌu alaq hermanos: Ri Utzilaj Tzij kantzijoj riꞌin na xa ta uchꞌaꞌtem juna achi, \v 12 na e ta juna achi xyaꞌw chwe y na che tane juna achi xinmaj wi waꞌ; ma e ri Qanimajawal Jesucristo xqꞌalajisan chwe. \p \v 13 Tom chi kꞌu alaq puwi ri nubꞌinik nusilabꞌik ojertan echiriꞌ nutaqem taq ri kojobꞌal ke raj judiꞌabꞌ; rukꞌ kꞌax xebꞌenuternabꞌej rutinamit ri Dios ri kikojom rubꞌiꞌ ri Cristo y lik xintij uqꞌij kansach kiwach konoje. \v 14 Chikixoꞌl ri wachbꞌiꞌil junam oj kꞌiyinaq loq, in ri lik xinya wibꞌ che utaqexik taq ri kojobꞌal ke kan ri qatiꞌ-qamam ri oj aj judiꞌabꞌ. \v 15 Na rukꞌ ta kꞌu riꞌ, ri Dios xinuchaꞌ lo riꞌin echiriꞌ kꞌamajaꞌ ne kinalaxik, xinusikꞌij ruma ri unimal rutzil ukꞌuꞌx \v 16 y xuqꞌalajisaj uwach Rukꞌajol chwe chaꞌ e kantzijoj ri Utzilaj Tzij chike ri na e ta aj Israel. Yey puwi waꞌ na xintzꞌonoj tane nunaꞌoj che juna tikawex. \p \v 17 Na xinꞌek tane Jerusalem re kebꞌeꞌnuwila ri ebꞌuꞌanom taqoꞌn nabꞌe chinuwa riꞌin. Ri xinꞌano, e xinꞌek Arabia y kꞌa tekꞌuchiriꞌ xintzelej tanchi Damasco. \v 18 Xikꞌow na kꞌu oxibꞌ junabꞌ echiriꞌ xintzelej Jerusalem re kanwetaꞌmaj uwach ri Pedro y xinkꞌojiꞌ chilaꞌ rukꞌ woꞌlajuj qꞌij. \v 19 Yey na xinwil ta kiwach ri jujun chik e taqoꞌn; xew xinwil uwach ri Jacobo, ruchaqꞌ ri Qanimajawal. \v 20 Chwach kꞌu ri Dios kambꞌiꞌij che alaq: Wa kantzꞌibꞌaj pan che alaq lik qatzij, na raqꞌubꞌal taj. \v 21 Tekꞌuchiriꞌ xinꞌek tanchi che taq ri luwar re Siria y re Cilicia. \v 22 Chupa taq laꞌ la qꞌij, ri hermanos re riglesias e kꞌo Judea kꞌamajaꞌ ne kaketaꞌmaj nuwach riꞌin, \v 23 xew kitom kabꞌiꞌxik: «E rachi xojuternabꞌej rukꞌ kꞌax ruma qakojom rubꞌiꞌ ri Qanimajawal, woꞌora katajin che utzijoxik ri Utzilaj Tzij, yey e ne rire ri lik xraj kusachisaj uwach waꞌ.» \v 24 Wuma kꞌu riꞌin ri hermanos e aj Judea lik xkiyak uqꞌij ri Dios. \c 2 \s1 Ri e aj wach re riglesia kakita puwi ri chak kuꞌan ri Pablo chikixoꞌl ri na e taj aj judiꞌabꞌ \p \v 1 Xikꞌow na kꞌu kajlajuj junabꞌ echiriꞌ xinꞌek tanchi Jerusalem rukꞌ ri Bernabé, yey xinkꞌam bꞌi ri Tito qukꞌ. \v 2 Xinꞌek kꞌut, ma ri Dios xuqꞌalajisaj chwe chirajawaxik kinopon chilaꞌ. Xqamol kꞌu qibꞌ xew kukꞌ ri e aj wach re riglesia y xinqꞌalajisaj chikiwach ri Utzilaj Tzij kantzijoj chike ri na e ta aj judiꞌabꞌ. E xinꞌan waꞌ chaꞌ janipa ri nuꞌanom chik y taq ri kintajin che uꞌanik na kasach ta uwach. \v 3 Wachbꞌiꞌil kꞌu ri Tito yey rire na e ta kukꞌil ri e aj judiꞌabꞌ; na rukꞌ ta kꞌu riꞌ, ri e aj wach re riglesia na xkitaq tane che rire kukoj ri retalil re circuncisión. \p \v 4 Xqamol kꞌu qibꞌ kukꞌ wa e aj wach, ma e kꞌo jujun na e ta saqil hermanos xkimin kibꞌ chiqaxoꞌlibꞌal riꞌoj chaꞌ e kakikꞌakꞌalej ri qabꞌinik qasilabꞌik ri oj re ri Cristo, ri Jun xojresaj lo chuxeꞌ ri taqanik ke raj judiꞌabꞌ. Xkiꞌan waꞌ xa re kakaj kojkꞌojiꞌ pakiqꞌabꞌ rike. \v 5 Pero riꞌoj na xqataqej ta kꞌana ri kakibꞌiꞌij chaꞌ jelaꞌ na kajalkꞌataj ta ri Qꞌijsaq re ri Utzilaj Tzij kojom chi alaq. \p \v 6 E taq kꞌu raj wach re riglesia ri lik kꞌo kiwach, tobꞌ na jinta kꞌo kuꞌan chwe riꞌin we ri petinaq loq kꞌo kiwach o na jintaj ma chwach ri Dios xa jun qawach; rike na jinta juna kꞌakꞌ tzij xkikoj puwi ri nukꞌutunik riꞌin. \v 7 Y na xew ta waꞌ, ma xkimaj usukꞌ e ri Dios xyaꞌw panuqꞌabꞌ riꞌin rutzijoxik ri Utzilaj Tzij chike ri na e ta aj judiꞌabꞌ, jelaꞌ pachaꞌ xyaꞌiꞌ che ri Pedro rutzijoxik waꞌ chike ri e aj judiꞌabꞌ.\f + \fr 2:7 \ft “Ri e aj judiꞌabꞌ”: Pa ri chꞌaꞌtem griego kubꞌiꞌij “ri e re ri circuncisión”.\f* \v 8 Ma ri Dios, ri xutaq bꞌi ri Pedro re kuꞌana utaqoꞌn chikixoꞌl ri e aj judiꞌabꞌ, e xtaqaw bꞌi weꞌin re kinuꞌana utaqoꞌn chikixoꞌl ri na e ta aj judiꞌabꞌ. \v 9 Ekꞌu ri Jacobo, ri Pedro y ri Juan, ri lik kꞌo kiwach pa riglesia, xkimaj usukꞌ e ri Dios yaꞌyom wa jun chak chwe. Xkiya kꞌu riꞌ ri kiqꞌabꞌ chwe riꞌin y che ri Bernabé, kꞌutubꞌal re oj chi kachbꞌiꞌil rike. Y xukꞌul kikꞌuꞌx kojchakun riꞌin y ri Bernabé chikixoꞌl ri na e ta aj judiꞌabꞌ, yey rike e kechakun chikixoꞌl ri e aj judiꞌabꞌ. \v 10 Xew kꞌu lik xkitzꞌonoj chiqe na keqameskꞌutaj ta ri e nibꞌaꞌibꞌ y waꞌ lik e kacha nukꞌuꞌx che uꞌanik. \s1 Ri Pablo kuchꞌaꞌbꞌej upa ri Pedro \p \v 11 Na rukꞌ ta kꞌu riꞌ, echiriꞌ ri Pedro xkꞌun pa ri tinamit Antioquía, riꞌin e laꞌ chiwachil lik ko xinchꞌaꞌbꞌej upa ruma ri na usukꞌ taj katajin che uꞌanik. \v 12 Ma ri Pedro xaqi kawaꞌ kukꞌ ri hermanos na e ta aj judiꞌabꞌ, noꞌj echiriꞌ xekꞌun jujun e petinaq Jerusalem pa riglesia pa kꞌo wi ri Jacobo, xresaj ribꞌ chikij ri na e ta aj judiꞌabꞌ y na xwaꞌ ta chi kukꞌ, ma kuxiꞌij ribꞌ chikiwach ri lik kebꞌok il che ri retalil re circuncisión.\f + \fr 2:12 \ft “Ri lik kebꞌok il che ri retalil re circuncisión”: Waꞌ e jujun aj judiꞌabꞌ kikojom chi rubꞌiꞌ ri Cristo pero kakibꞌiꞌij chirajawaxik chike ri na e ta aj judiꞌabꞌ kakikoj ri retalil re circuncisión chaꞌ kekolobꞌetajik.\f* \v 13 Ekꞌu ri hermanos e aj judiꞌabꞌ xkiꞌan ke rukꞌ ri Pedro, yey ri Bernabé xpachaꞌbꞌ ne kukꞌ waꞌ wa xa kebꞌ kipalaj. \v 14 Echiriꞌ riꞌin xinwilo na e ta kakiꞌan jelaꞌ pachaꞌ ri kubꞌiꞌij ri saqil kꞌutunik re ri Utzilaj Tzij, jewaꞌ ximbꞌiꞌij che ri Pedro chikiwach konoje ri kimolom kibꞌ: «Rilal, lal kukꞌil raj judiꞌabꞌ yey kaꞌan e la pachaꞌ ri kakiꞌan ri hermanos na e ta aj judiꞌabꞌ y na kataqej ta chi la jujun che ri taqanik ke raj judiꞌabꞌ. ¿Saꞌ kꞌu uchak riꞌ kabꞌiꞌij rilal chike ri na e ta aj judiꞌabꞌ chirajawaxik kakitaqej wa taqanik ke ri e aj judiꞌabꞌ?» \s1 Kojkolobꞌetajik ruma ri kubꞌulibꞌal qakꞌuꞌx rukꞌ ri Cristo \p \v 15 Ri oj aj judiꞌabꞌ, chwi qalaxik loq, na oj ta aj palajiy tzij pachaꞌ ri jujun chik tinamit na jinta Rutzij Upixabꞌ ri Dios kukꞌ. \v 16 Na rukꞌ ta kꞌu riꞌ, qetaꞌam na jinta junoq kuꞌan jusukꞌ che ribꞌ ruma kutaqej ri taqanik ke raj judiꞌabꞌ; ma ri lik chirajawaxik wi e ri kubꞌulibꞌal kꞌuꞌxaj rukꞌ ri Qanimajawal Jesucristo. E uwariꞌche riꞌoj xqakoj rubꞌiꞌ chaꞌ jelaꞌ Rire kuꞌan jusukꞌ chiqe xew ruma ri kubꞌulibꞌal qakꞌuꞌx rukꞌ y na ruma ta ri kaqataqej juna tzij pixabꞌ. Ma na jinta junoq kuꞌan jusukꞌ che ribꞌ ruma kutaqej ri taqanik ke raj judiꞌabꞌ. \v 17 Ekꞌu riꞌoj lik kaqaj kojuꞌan jusukꞌ chwach ri Dios xew ruma ri kubꞌulibꞌal qakꞌuꞌx rukꞌ ri Cristo; yey we chikiwach kꞌu jujun chik, oj aj mak ruma na kaqataqej ta chi ri kitaqanik rike, ¿e nawi keꞌeloq kojuꞌana aj mak ruma ri kubꞌulibꞌal qakꞌuꞌx rukꞌ ri Cristo? ¡Na e ta riꞌ! \v 18 Ma we kankꞌosoj tanchi lo uwach ri nukꞌaqom chubꞌi, riꞌ e keꞌeloq in jun aj palajiy tzij. \v 19 Riꞌin xinya wibꞌ che uꞌanik ronoje ri taqanik ke raj judiꞌabꞌ chaꞌ jelaꞌ kanꞌan jusukꞌ che wibꞌ, pero xinmaj usukꞌ na ruma ta waꞌ kuꞌan jusukꞌ junoq chwach ri Dios; ekꞌu woꞌora nuyaꞌom wibꞌ che uloqꞌnimaxik ri Dios rukꞌ ronoje ri nukꞌaslem. \p \v 20 Jekꞌulaꞌ, ri nukꞌaslemal na weꞌin ta chik, ma e re ri Qanimajawal Jesucristo. E pachaꞌ xinkam chwa ri cruz junam rukꞌ ri Cristo. Woꞌora che ri nukꞌaslem, ronoje ri kanꞌano e ruma ri kubꞌulibꞌal nukꞌuꞌx rukꞌ Rukꞌajol ri Dios, ri lik kꞌax xinunaꞌo y xuya ribꞌ pa kamik wuma riꞌin. \v 21 Na kuaj ta kꞌut kankꞌaq bꞌi uqꞌij ri unimal rutzil ukꞌuꞌx ri Dios; ma we ta kꞌo junoq kuriqo kuꞌan jusukꞌ che ribꞌ chwach ri Dios ruma utaqem ri tzij pixabꞌ, riꞌ na jinta kutiqoj rukamik ri Cristo. \c 3 \s1 Kaqakꞌul ri Ruxlabꞌixel ri Dios ruma xqakoj ri Utzilaj Tzij \p \v 1 ¡Toqꞌoꞌ wach alaq aj Galacia! Lik ko ꞌanom che ri kꞌuꞌx alaq. ¿China xsokosoꞌn e alaq chaꞌ na kakoj ta chi alaq ri Qꞌijsaq? Ma lik xqꞌalajisax chiwach alaq saꞌ keꞌelawi rukamik ri Qanimajawal Jesucristo chwa ri cruz. \v 2 Bꞌiꞌij alaq waꞌ chwe: ¿Xkꞌul alaq ri Ruxlabꞌixel ri Dios ruma xtaqej alaq ri taqanik ke raj judiꞌabꞌ o ruma xta alaq ri Utzilaj Tzij y xkubꞌiꞌ kꞌuꞌx alaq che? \v 3 ¿Suꞌchak lik ꞌanom ko che ri kꞌuꞌx alaq? Ma ri bꞌinik silabꞌik alaq chwach ri Dios xjeq lo alaq ruma ruchuqꞌabꞌ ri Ruxlabꞌixel ri Dios, yey woꞌora ¿kaꞌaj kami alaq riꞌ kakꞌisbꞌej alaq waꞌ xa rukꞌ ri chuqꞌabꞌ ralaq? \v 4 ¿Na jinta kami utiqom riꞌ che alaq janipa taq ri kꞌulum alaq ruma ri Ruxlabꞌixel ri Dios? Na kankoj ta kꞌana riꞌin we waꞌ na jinta utiqom che alaq. \v 5 Ma echiriꞌ ri Dios kuya ri Ruxlabꞌixel che alaq y rukꞌ ruchuqꞌabꞌ kuꞌan nimaq taq milagros chixoꞌl alaq, ¿suꞌanik kuꞌano? ¿E nawi ruma taqem alaq ri taqanik ke raj judiꞌabꞌ o e ruma xta alaq ri Utzilaj Tzij y xkubꞌiꞌ kꞌuꞌx alaq che? \s1 Ri kubꞌulibꞌal ukꞌuꞌx ri Abraham rukꞌ ri Dios \p \v 6 Ri Abraham xkubꞌiꞌ ukꞌuꞌx rukꞌ ri Dios\f + \fr 3:6 \ft Ri Abraham xukojo ri Dios e kuꞌana janipa ri xubꞌiꞌtisij che. Gn. 15:6\f* y ruma kꞌu riꞌ xꞌaniꞌ jusukꞌ che. \v 7 E uwariꞌche, chirajawaxik ketaꞌmaj alaq waꞌ: E janipa ri lik kubꞌul kikꞌuꞌx rukꞌ ri Dios, riꞌ e ralkꞌoꞌal kan ri Abraham. \v 8 Ruchꞌaꞌtem ri Dios xex chi ubꞌiꞌim wi lo pakiwi ri na e ta aj Israel, we rike kakubꞌiꞌ kikꞌuꞌx rukꞌ ri Dios, kebꞌuꞌan jusukꞌ. Ma jewaꞌ ri utzilaj tzij xbꞌiꞌx lo ojertan che ri Abraham: \q1 Awuma riꞌat, ri Dios kebꞌuꞌan bendecir konoje taq ri tinamit che ruwachulew. \rq Gn. 12:3 \rq* \m \v 9 Jekꞌuriꞌlaꞌ, konoje ri kakubꞌiꞌ kikꞌuꞌx rukꞌ ri Dios kakikꞌul na ri utz kape rukꞌ Rire, jelaꞌ pachaꞌ ri xukꞌul ri Abraham ruma xkubꞌiꞌ ukꞌuꞌx rukꞌ. \p \v 10 Konoje ri kikubꞌam kikꞌuꞌx kekolobꞌetaj xa ruma kakitaqej uꞌanik ri tzij pixabꞌ, riꞌ e kꞌo chi chuxeꞌ ri qꞌatbꞌal tzij re ri Dios, ma jewaꞌ tzꞌibꞌitalik: \q1 China kꞌu ri na kuꞌan ta janipa ri taqanik \q1 tzꞌibꞌital kan chupa ri Tzij Pixabꞌ, \q1 riꞌ kꞌo chi chuxeꞌ ri qꞌatbꞌal tzij re ri Dios \rq Dt. 27:26 \rq* \m kachaꞌ. \v 11 Kaqꞌalajin kꞌu riꞌ, na jinta junoq kuꞌan jusukꞌ che ribꞌ chwach ri Dios ruma kutaqej ri Tzij Pixabꞌ, ma jewaꞌ tzꞌibꞌitalik: \q1 Ri e jusukꞌ chwach ri Dios, \q1 kꞌo kikꞌaslemal ruma ri kubꞌulibꞌal kikꞌuꞌx rukꞌ Rire \rq Hab. 2:4 \rq* \m kachaꞌ. \p \v 12 E junoq kuchꞌobꞌ raqan kakolobꞌetaj ruma kutaqej ronoje ri Tzij Pixabꞌ, riꞌ na kubꞌul ta ukꞌuꞌx kakolobꞌetaj ruma ri kubꞌulibꞌal ukꞌuꞌx rukꞌ ri Cristo. Yey jenewaꞌ kubꞌiꞌij Ruchꞌaꞌtem ri Dios: \q1 China ri kaꞌanaw re ronoje ri kubꞌiꞌij ri Tzij Pixabꞌ,\f + \fr 3:12 \ft Xew ri Qanimajawal Jesucristo xchꞌijow uꞌanikil ronoje Rutzij Upixabꞌ ri Dios.\f* \q2 riꞌ kꞌo ukꞌaslemal chwach ri Dios ruma kuꞌan waꞌ \rq Lv. 18:5 \rq* \m kachaꞌ. \p \v 13 Ri Cristo xojresaj chuxeꞌ ri qꞌatbꞌal tzij kꞌo paqawiꞌ ruma xqapalajij Rutzij Upixabꞌ ri Dios; xuꞌan kꞌu waꞌ echiriꞌ xuya ribꞌ paqakꞌaxel ri oj aj mak, ma jewaꞌ ri tzꞌibꞌital kan pa Ruchꞌaꞌtem ri Dios: \q1 Chwach ri Dios, itzel uwach junoq katzayabꞌax chwa juna cheꞌ.\f + \fr 3:13 \ft Waꞌ e xꞌan ojertan echiriꞌ kaqꞌat tzij puwi juna aj mak, kakamisaxik y katzayabꞌax chwa juna cheꞌ.\f* \rq Dt. 21:23 \rq* \m \v 14 E xuꞌan waꞌ ri Qanimajawal Jesucristo chaꞌ ri rutzil ukꞌuꞌx ri Dios, ri xbꞌiꞌtisix che ri Abraham, kayaꞌtaj na pakiwi ri na e ta aj Israel ruma ri Cristo; y jekꞌulaꞌ ruma ri kubꞌulibꞌal qakꞌuꞌx, qonoje kaqakꞌul ri Ruxlabꞌixel ri Dios bꞌiꞌtisim chi uloq. \p \v 15 Hermanos, ri uꞌanom ri Dios kanjunimaj rukꞌ ri kakiꞌan ri tikawex chaꞌ kamaj alaq usukꞌ: Echiriꞌ kebꞌ achijabꞌ kakiꞌan juna tzij chikiwach y kakijikibꞌaꞌ uwach, lik na utz ta kꞌu riꞌ we jun chike kutzelej uchꞌaꞌtem che ri ubꞌiꞌim chik o kukoj uwiꞌ ri kijikibꞌam chik. \v 16 Ekꞌu ri Dios xuya rubꞌiꞌtisinik che ri Abraham y che kan ri Jun ralkꞌoꞌal. Rutzij Upixabꞌ ri Dios na jetawaꞌ kubꞌiꞌij «chike kan rawalkꞌoꞌal», pachaꞌ e ukꞌiyal tikawex, ma jewaꞌ kubꞌiꞌij «che kan ri Jun awalkꞌoꞌal»; waꞌ keꞌelawi e ri Cristo.\x * \xo 3:16 \xt Gn. 12:7\x* \v 17 Wa kintajin che ubꞌiꞌxik e waꞌ: Ri Dios xuꞌan jun tzij rukꞌ ri Abraham. Xikꞌow na kꞌu cuatrocientos treinta junabꞌ kꞌa echiriꞌ ri Moisés xutzꞌibꞌaj kan ri taqanik re ri Tzij Pixabꞌ. Ekꞌu wa taqanik na utz taj kuyoj wa nabꞌe tzij y na kuyoj tane ri xubꞌiꞌtisij lo ri Dios. \v 18 Ma we ta kaqakꞌul rubꞌiꞌtisim ri Dios ruma kaqataqej ri Tzij Pixabꞌ, riꞌ na e ta ruma ri bꞌiꞌtisinik xuꞌan ri Dios; noꞌj ri xusipaj ri Dios che ri Abraham e ruma ri bꞌiꞌtisinik uꞌanom chi che. \s1 Ruchak ri Tzij Pixabꞌ tzꞌibꞌital kan ruma ri Moisés \p \v 19 ¿Saꞌ kꞌu ruchak riꞌ ri Tzij Pixabꞌ tzꞌibꞌital kan ruma ri Moisés? E chaꞌ kuqꞌalajisaj chike ri tikawex saꞌ taq ri kimak chwach ri Dios. Y jelaꞌ uꞌanom loq kꞌa che rukꞌunibꞌal ri Jun Alkꞌoꞌal bꞌiꞌtisim loq, waꞌ e ri Cristo; ma che Rire xꞌan wi waꞌ wa bꞌiꞌtisinik. Ri Tzij Pixabꞌ xtzijox kuma ri ángeles che ri Moisés chaꞌ rire kuqꞌatisaj chikiwach ri tinamit; \v 20 noꞌj ri Dios echiriꞌ xuꞌan rubꞌiꞌtisinik che ri Abraham, na jinta junoq xqꞌatisan ri tzij chikiwach, ma e Rire xuqꞌatisaj rutzij che ri Abraham y na xajawax ta kꞌu junoq chik. \v 21 E uwariꞌche, echiriꞌ ri Dios xuya Rutzij Upixabꞌ che ri Moisés, ¿e nawi xujalkꞌatij ri bꞌiꞌtisinik uꞌanom chi che ri Abraham? Na e taj. Ma we ta e riꞌ, e ri Tzij Pixabꞌ kayaꞌw ri qakꞌaslemal chwach ri Dios, y kojuꞌan kꞌu jusukꞌ riꞌ ruma ri kaqataqej ri tzꞌibꞌital kanoq. Noꞌj na e ta uꞌanom riꞌ. \v 22 Ma chupa ri Tzij Pixabꞌ tzꞌibꞌital kanoq, kaqꞌalajinik qonoje ri oj tikawex oj kꞌo puqꞌabꞌ ri mak; e uwariꞌche lik kajawax ri bꞌiꞌtisinik uꞌanom lo ri Dios chike ri kakubꞌiꞌ kikꞌuꞌx rukꞌ ri Qanimajawal Jesucristo. \p \v 23 Echiriꞌ kꞌamajaꞌ kakꞌun ri Jun kakubꞌiꞌ qakꞌuꞌx rukꞌ, e ri Tzij Pixabꞌ xojuchajij y xukꞌam lo qawach chaꞌ kakubꞌiꞌ qakꞌuꞌx rukꞌ ri Cristo echiriꞌ kopon ruqꞌijol kaqꞌalajisax ri Utzilaj Tzij chiqawach. \v 24 Ekꞌu keꞌelawi, ri Tzij Pixabꞌ tzꞌibꞌital kan ruma ri Moisés xojuchajij y xukꞌut chiqe ri kajawaxik kaqamajo, pachaꞌ chi oj akꞌalabꞌ; xuqꞌalajisaj kꞌu pan rukꞌunibꞌal ri Cristo chaꞌ ruma ri kubꞌulibꞌal qakꞌuꞌx rukꞌ Rire, ri Dios kuꞌan jusukꞌ chiqe. \v 25 Ekꞌu woꞌora kubꞌul chi qakꞌuꞌx rukꞌ ri Cristo, jekꞌulaꞌ na oj jinta chi chuxeꞌ ri Tzij Pixabꞌ ri xukꞌam lo qawach ojertan. \v 26 Ma onoje ralaq alaq chi ralkꞌoꞌal ri Dios ruma ri kubꞌulibꞌal kꞌuꞌx alaq rukꞌ ri Qanimajawal Jesucristo. \v 27 Onoje kꞌu ralaq ri xkꞌul alaq ri bautismo chupa rubꞌiꞌ ri Jesús, woꞌora alaq chi re ri Cristo y kakꞌut kꞌu alaq waꞌ rukꞌ ri bꞌinik silabꞌik alaq. \v 28 Xa jun ꞌanom alaq chwach ri Dios, tobꞌ jujun che alaq e kukꞌil raj judiꞌabꞌ o na e ta kukꞌil, tobꞌ ne jujun che alaq e aj chakibꞌ eloqꞌotalik\f + \fr 3:28 \ft “E aj chakibꞌ eloqꞌotalik”: Kil “esclavo” pa vocabulario.\f* yey jujun chik kechakun pa ke rike, tobꞌ achi o ixoq; ma onoje ralaq, xa jun ꞌanom alaq ruma alaq kꞌo puqꞌabꞌ ri Qanimajawal Jesucristo. \v 29 Yey we alaq re ri Cristo, riꞌ alaq ralkꞌoꞌal ri Abraham yey kakꞌul kꞌu alaq ri sipanik ubꞌiꞌtisim lo ri Dios. \c 4 \p \v 1 Kambꞌiꞌij kꞌu waꞌ che alaq: Echiriꞌ kꞌa chꞌutiꞌn rukꞌajol juna bꞌeyom, e junam rukꞌ pachaꞌ juna aj chak pa ja. Tobꞌ ne e rire ri rajaw ronoje ri bꞌeyomalil, pero waꞌ kꞌamajaꞌ kakꞌojiꞌ puqꞌabꞌ \v 2 ma kꞌa kꞌo pakiqꞌabꞌ ri e chajal re y ri kakichakuj rubꞌitaq re, kopon na ruqꞌijol bꞌiꞌtal kan ruma ruqaw echiriꞌ kel chuxeꞌ ri taqanik ke rike. \v 3 Jekꞌulaꞌ qakꞌulumam riꞌoj ojertan, e pachaꞌ oj akꞌalabꞌ kꞌa oj kꞌo puqꞌabꞌ ri taqanik kojotal che ruwachulew. \v 4 Noꞌj echiriꞌ xopon ruqꞌijol chaꞌtal chi lo ruma ri Dios, Rire xutaq lo Rukꞌajol, ri xalax ruma jun ixoq y xalax chuxeꞌ ri taqanik re ri Tzij Pixabꞌ tzꞌibꞌital kan ruma ri Moisés. \v 5 Rire xkꞌunik chaꞌ kojukolobꞌej ri oj kꞌo chuxeꞌ wa taqanik, y jekꞌulaꞌ kojuꞌana oj ralkꞌoꞌal ri Dios. \v 6 E uwariꞌche, ruma oj chi ralkꞌoꞌal ri Dios, Rire xutaq lo ri Ruxlabꞌixel Rukꞌajol chupa ri qanimaꞌ; y ruma kꞌu ri Ruxlabꞌixel, utz kaqabꞌiꞌij che ri Dios: «¡Tat, Lal Nuqaw!» kojchaꞌ. \v 7 E uwariꞌche na lal ta chi pachaꞌ jun aj chak kꞌo puqꞌabꞌ juna patrón, ma woꞌora lal ralkꞌoꞌal ri Dios. Y ruma lal ralkꞌoꞌal, Rire kuya na cheꞌla janipa ri ubꞌiꞌtisim chike ri ralkꞌoꞌal. \s1 Pixabꞌanik chike ri ketzelej tanchi chuxeꞌ ri taqanik na re ta ri Dios \p \v 8 Paqatzij wi, rojertan echiriꞌ na etaꞌam ta alaq uwach ri Dios, ralaq e keloqꞌnimaj alaq taq ri tiox, ri lik kewi na e ta dios. \v 9 Ekꞌu woꞌora etaꞌam chi alaq uwach ri Dios, o ri más jusukꞌ ubꞌiꞌxikil e “ralaq etaꞌmatal chi wach alaq ruma ri Dios”. ¿Saꞌ kꞌu ubꞌe riꞌ kaya tanchi ibꞌ alaq chuxeꞌ taq ri taqanik na il ta uwach y na jinta uchak? \v 10 Ma lik kaloqꞌnimaj alaq taq ri nimaqꞌij re ri jujun qꞌij, ri jujun ikꞌ, ri jujun junabꞌ yey ruqꞌijol ri jachbꞌal upa taq ri junabꞌ. \v 11 Lik kubꞌisoj nukꞌuꞌx ma kꞌaxtaj ri chak nuꞌanom chixoꞌl alaq na jinta kutiqoj. \p \v 12 Hermanos, lik kantzꞌonoj che alaq ꞌana e alaq jelaꞌ pachaꞌ ri nuꞌanom riꞌin, ma riꞌin jelaꞌ xinꞌano pachaꞌ ralaq.\f + \fr 4:12 \ft Ri Pablo echiriꞌ xukoj rubꞌiꞌ ri Cristo, na xutaqej ta chi ri kojobꞌal ke raj judiꞌabꞌ. Yey echiriꞌ rire xopon kukꞌ ri e kꞌo Galacia, rike na kakitaqej ta ri kojobꞌal ke raj judiꞌabꞌ, ma na e ta aj judiꞌabꞌ. Pero xebꞌopon jujun kꞌutunel e petinaq Judea y xkikꞌut chike chirajawaxik kakikoj ri kojobꞌal ke raj judiꞌabꞌ; y jekꞌulaꞌ ri e kꞌo Galacia xkijeq kakitaqej waꞌ.\f* Yey echiriꞌ xinkꞌojiꞌ ukꞌ alaq na jinta juna kꞌax xꞌan alaq chwe. \v 13 Ma etaꞌam chi alaq, echiriꞌ xintzijoj ri Utzilaj Tzij che alaq ri nabꞌe laj, xinkanaj kan ukꞌ alaq ruma jun yabꞌil in kꞌo wi. \v 14 Yey na tzel ta xinil alaq, na xkꞌaq tane bꞌi alaq nuqꞌij tobꞌ e laꞌ kꞌo wa yabꞌil chwe. Ma ri xꞌan alaq e xinkꞌul alaq, xꞌan alaq chwe pachaꞌ in jun ángel re ri Dios, pachaꞌ chi e xkꞌul alaq ri Qanimajawal Jesucristo. \v 15 ¿Pa kꞌu xkanaj kan wi riꞌ ri kiꞌkotemal kꞌo ukꞌ alaq echiriꞌ xinopon chilaꞌ? Ma ri xinwil che alaq e kaya ne animaꞌ alaq kesaj ri wach ralaq chaꞌ kaya alaq chwe riꞌin. \v 16 ¿Ruma kami ximbꞌiꞌij ri lik qatzij che alaq, e tzel kinil wi alaq riꞌ woꞌora? \p \v 17 Taq laꞌ la tikawex lik chakojoꞌ lik kꞌax kakinaꞌ alaq tobꞌ na e ta kakitzukuj ri utz che alaq, ma ri kakaj rike e na kojtaqej ta chi alaq chaꞌ xew e ketaqej alaq rike. \v 18 Paqatzij wi lik utz we ralaq ketaqej alaq jujun chik, xew tane we rike e kakitzukuj ri lik utz che ralaq. Jekꞌulaꞌ kuaj kaꞌan ralaq wukꞌ riꞌin y na xew ta echiriꞌ in kꞌo ukꞌ alaq. \p \v 19 Ralaq pachaꞌ alaq walkꞌoꞌal, riꞌin kantij tanchi kꞌax uma ralaq jelaꞌ pachaꞌ juna ixoq echiriꞌ kutzir uwach. Y kantij kꞌu wa kꞌax kꞌa echiriꞌ ri bꞌinik silabꞌik alaq kuꞌana pachaꞌ ri re ri Cristo. \v 20 Lik ne kuaj ta e laꞌ in kꞌo chilaꞌ ukꞌ alaq woꞌora yey na lik ta kꞌax kinchꞌaw pawiꞌ alaq, ma lik uchapom wanimaꞌ ri ꞌanom alaq. \s1 Ri kꞌambꞌal naꞌoj chwi rixoq Agar y rixoq Sara \p \v 21 Ralaq ri kaꞌaj alaq kakꞌojiꞌ alaq chuxeꞌ ri taqanik ke raj judiꞌabꞌ, kantzꞌonoj che alaq: ¿Na tom ta nebꞌa alaq ri ubꞌiꞌim kan ri Moisés chupa ri Tzij Pixabꞌ? \v 22 Ma tzꞌibꞌital kanoq ri Abraham xekꞌojiꞌ kaꞌibꞌ ukꞌajol. Jun chike xalax rukꞌ rixoq aj chak pa ja; ri jun chik ukꞌajol xalax rukꞌ ri rixoqil.\x * \xo 4:22 \xt Gn. 16:15; 21:1-3\x* \v 23 E rukꞌajol xalax rukꞌ rixoq aj chak pa ja, xalaxik xa ruma kinoꞌjibꞌal rike; noꞌj rukꞌajol xalax rukꞌ ri rixoqil, e ubꞌiꞌtisim riꞌ ri Dios che ri Abraham. \v 24 Ekꞌu waꞌ e jun kꞌambꞌal naꞌoj. Ri kebꞌ ixoqibꞌ e keꞌelawi kebꞌ tzij; jun e ri petinaq che ri juyubꞌ Sinaí pa xuya wi ri Dios ri taqanik re ri Tzij Pixabꞌ. Waꞌ wiꞌxoq e Agar, yey ri e ralkꞌoꞌal rire e ri kakiya kibꞌ chuxeꞌ ri taqanik ke raj judiꞌabꞌ. \v 25 Ekꞌu ri Agar e kajunimax rukꞌ ri juyubꞌ Sinaí kꞌo chilaꞌ pa ri luwar re Arabia; yey waqꞌij ora waꞌ e ri e aj Jerusalem, ma waꞌ wa tinamit e kꞌo chuxeꞌ taq ri taqanik ke raj judiꞌabꞌ. \v 26 Noꞌj ri “Jerusalem” re chilaꞌ chikaj elinaq chi chuxeꞌ ri taqanik ke raj judiꞌabꞌ yey riꞌoj oj ralkꞌoꞌal waꞌ wa tinamit. \v 27 Ma jewaꞌ tzꞌibꞌital kan pa Ruchꞌaꞌtem ri Dios: \q1 ¡Chatkiꞌkot riꞌat ixoq ri na katalan taj, ri na jinta awalkꞌoꞌal! \q1 ¡Chatsikꞌin ruma rakiꞌkotemal, riꞌat ri na at ikꞌowinaq ta pa ri kꞌax re juna ixoq echiriꞌ kutzir uwach! \q1 Ma ri e ralkꞌoꞌal rixoq xoqꞌotax kanoq, más kekꞌiyar chikiwach ri e ralkꞌoꞌal rixoq kꞌo rachijil \rq Is. 54:1 \rq* \m kachaꞌ. \p \v 28 Hermanos, riꞌoj oj jelaꞌ pachaꞌ ri Isaac, ma oj saqil ralkꞌoꞌal ri Dios ruma ri bꞌiꞌtisinik xuꞌan Rire. \v 29 Yey pachaꞌ ri xuꞌan rojertan, ri xalax xa ruma rurayibꞌal rachi e xuternabꞌej rukꞌ kꞌax ri xalax e chirij ri xraj ri Ruxlabꞌixel ri Dios; jekꞌulaꞌ uꞌanom woꞌora. \v 30 Pero ¿saꞌ ri kubꞌiꞌij Ruchꞌaꞌtem ri Dios tzꞌibꞌital kanoq? Jewaꞌ kubꞌiꞌij: \q1 E chesaj bꞌi la rixoq aj chak pa ja junam rukꞌ ri ralabꞌ. Ma che ri ralabꞌ wiꞌxoq na kayaꞌiꞌ ta ri taqal che kukꞌul ri ralabꞌ ri rixoqil ri rajaw ja \rq Gn. 21:10 \rq* \m kachaꞌ. \v 31 E uwariꞌche hermanos, riꞌoj na oj ta ralkꞌoꞌal rixoq aj chak pa ja, ma oj ralkꞌoꞌal ri rixoqil ri rajaw ja. \c 5 \s1 Ri Cristo ojresam chi chuxeꞌ ri taqanik ke raj judiꞌabꞌ \p \v 1 E chuqꞌubꞌej ibꞌ alaq che ri kolobꞌetajik xyaꞌiꞌ chiqe ruma ri Cristo echiriꞌ xojresaj lo chuxeꞌ ri taqanik ke raj judiꞌabꞌ; maya tanchi kꞌu ibꞌ alaq chuxeꞌ rukꞌayewal waꞌ wa taqanik. \v 2 Chinta na pe alaq. Riꞌin Pablo, kambꞌiꞌij che alaq: We kaya ibꞌ alaq che ukojik ri retalil re circuncisión chaꞌ kakꞌojiꞌ alaq jusukꞌ chwach ri Dios, riꞌ na jinta uchak ri Cristo che alaq. \v 3 Kuaj kambꞌiꞌij tanchi waꞌ: We juna achi kukoj ri retalil re circuncisión,\f + \fr 5:3 \ft Waꞌ e kachꞌaꞌt pakiwi ri na e ta aj judiꞌabꞌ, ri xkikoj ri retalil re circuncisión ma e xkichꞌobꞌo rukꞌ waꞌ kakiriq ri kolobꞌetajik.\f* riꞌ chirajawaxik che e kuꞌan ronoje ri taqanik ke raj judiꞌabꞌ. \v 4 Ekꞌu ralaq, ri kachꞌobꞌ alaq e kuꞌan alaq jusukꞌ chwach ri Dios ruma ri kataqej alaq wa taqanik, riꞌ che ri Cristo xesaj wi ibꞌ alaq y e xya kan alaq ri unimal rutzil ukꞌuꞌx ri Dios. \v 5 Noꞌj riꞌoj, ruma ri Ruxlabꞌixel ri Dios pa qanimaꞌ, qoyeꞌem ri qꞌij echiriꞌ ri Dios kojukꞌulu ma oj chi jusukꞌ chwach ruma ri kubꞌulibꞌal qakꞌuꞌx rukꞌ ri Cristo. \v 6 Yey we oj re ri Qanimajawal Jesucristo, na jinta chi keꞌelawi we kaqakoj ri retalil re circuncisión o we na kaqakoj taj. Ma ri lik chirajawaxik e ri kubꞌulibꞌal qakꞌuꞌx rukꞌ ri Cristo, yey waꞌ e kaqakꞌut ruma ri rutzil qakꞌuꞌx. \p \v 7 Ri bꞌinik silabꞌik alaq rukꞌ ri Cristo xjeq lo alaq chi utz. ¿China xqꞌaten e alaq chaꞌ na kabꞌin ta chi alaq chupa ri Qꞌijsaq? \v 8 Ri Dios, ri xusikꞌij alaq, na e ta xukꞌut waꞌ che alaq. \v 9 Masach chikꞌuꞌx alaq waꞌ: «Echiriꞌ keꞌek jubꞌiqꞌ levadura chupa ri qꞌor re pam, waꞌ kusipowirisaj upa ronoje.» Waꞌ e keꞌeloq: E junoq na saqil ta runaꞌoj, kusachisaj ri kinaꞌoj ri jujun chik. \v 10 Ruma kꞌu qayaꞌom qibꞌ ralaq y riꞌin puqꞌabꞌ ri Cristo, e lik kubꞌul nukꞌuꞌx na jinta juna chik naꞌoj alaq puwi waꞌ chwa ri kanchꞌobꞌ riꞌin. Yey we kꞌo junoq kusachisaj naꞌoj alaq, kꞌo chi riꞌ ri qꞌatbꞌal tzij re ri Dios puwiꞌ, xa tobꞌ chinoq. \p \v 11 Ekꞌu riꞌin hermanos, we ta e laꞌ kambꞌiꞌij chirajawaxik kakoj ri retalil re circuncisión che junoq chaꞌ kakolobꞌetajik, riꞌ raj judiꞌabꞌ na kechꞌoꞌjin ta chi wukꞌ y na tzel tane kakita ri tzijonik kanꞌan puwi rukamik ri Qanimajawal Jesucristo chwa ri cruz. Noꞌj na je ta laꞌ uꞌanom. \v 12 Ekꞌu chike ri kakisachisaj naꞌoj alaq, ¡ta ne asu kiqꞌata bꞌi ri kulewal! \p \v 13 Ma ralaq hermanos, xsikꞌix alaq chaꞌ na kakꞌojiꞌ ta alaq chuxeꞌ ri taqanik ke raj judiꞌabꞌ; xew kꞌu matzꞌilaꞌ ri bꞌinik silabꞌik alaq rukꞌ taq ri rayibꞌal re ri tiꞌjil alaq. E nimaj ibꞌ alaq chiwach alaq rukꞌ rutzil kꞌuꞌxaj. \v 14 Ma ronoje ri taqanik re ri Moisés katzꞌaqat uwach rukꞌ wa chꞌaꞌtem: «Kꞌax chanaꞌa rawatz-achaqꞌ jelaꞌ pachaꞌ ri kꞌax kanaꞌ awibꞌ riꞌat»\x * \xo 5:14 \xt Lv. 19:18\x* kachaꞌ. \v 15 Noꞌj we ralaq kapurij ibꞌ alaq y katij ne ibꞌ alaq chiwach alaq, chajij kꞌu ibꞌ alaq riꞌ ma kꞌaxtaj asu kasach ne wach alaq chiwach alaq. \s1 Taq ri rayibꞌal na utz ta uwach ke ri tikawex \p \v 16 Kambꞌiꞌij kꞌu waꞌ che alaq: E taqej alaq janipa ri karaj ri Ruxlabꞌixel ri Dios che alaq chaꞌ jelaꞌ na kaya ta ibꞌ alaq che taq ri rayibꞌal re ri tiꞌjil alaq. \v 17 Ma e rurayibꞌal ri tiꞌjil alaq na kukꞌulaj ta ribꞌ rukꞌ ri karaj ri Ruxlabꞌixel ri Dios, yey e ri Ruxlabꞌixel ri Dios na kukꞌulaj ta ribꞌ rukꞌ rurayibꞌal ri tiꞌjil alaq. Kikabꞌichal kꞌu riꞌ kechꞌoꞌjin chikiwach; ruma kꞌu laꞌ, ri tiꞌjil alaq kuqꞌatej ri utz kaꞌaj alaq kaꞌan alaq. \v 18 Noꞌj we e ri Ruxlabꞌixel ri Dios ri kakꞌamaw wach alaq, riꞌ na jinta alaq chuxeꞌ ri taqanik re ri Tzij Pixabꞌ.\f + \fr 5:18 \ft Waꞌ na e ta keꞌelawi utz kojmakunik. E keꞌelawi ri Ruxlabꞌixel ri Dios kojutoꞌo chaꞌ kaqaꞌan ronoje ri karaj ri Dios. Ro. 6:15\f* \p \v 19 Lik kaqꞌalajin uwach taq ri na utz taj kakiꞌan ri winaq ri kakitaqej taq ri rayibꞌal re ri kitiꞌjil. Rike e kemakun chirij ri kꞌulanikil, kaketzꞌabꞌej uwa kiqꞌij kukꞌ jujun chik na kikꞌulel taj, kakiꞌan ri chꞌulilaj mak y kakimaj uwach taq ri rayibꞌal re ri kitiꞌjil, \v 20 kakiloqꞌnimaj uqꞌij tiox, kakiꞌan itz, tzel kekil jujun chik, e aj chꞌaꞌoj, kꞌax kikꞌuꞌx chikij jujun chik; e aj oyowal, e aj chapanel che chꞌaꞌoj, e aj jachal kipa jujun chik, e aj kꞌutunel re taq naꞌoj na utz taj\f + \fr 5:20 \ft “E aj kꞌutunel re taq naꞌoj na utz taj”: Pa ri chꞌaꞌtem griego waꞌ también keꞌelawi “ri xew kakimol kibꞌ kukꞌ ri junam kinaꞌoj kukꞌ rike”.\f* \v 21 tzel kakil jun chik ruma kakirayij ri kꞌo rukꞌ, e kamisanel, e qꞌabꞌaꞌrelabꞌ, kakimol kibꞌ re kakiꞌan chꞌulilaj mak y kakiꞌan jujun chik mak pachaꞌ taq waꞌ. Kambꞌiꞌij kꞌu jumul chik che alaq: Konoje waꞌ na jinta ke kukꞌ ri yaꞌtal chike kebꞌok pa rutaqanik ri Dios. \s1 Ri kibꞌinik kisilabꞌik ri kitaqem janipa ri karaj ri Ruxlabꞌixel ri Dios \p \v 22 Noꞌj rujiqꞌobꞌalil ri Ruxlabꞌixel ri Dios rukꞌ junoq e waꞌ: pa ranimaꞌ kꞌo rutzil kꞌuꞌxaj, kꞌo kiꞌkotemal y kꞌo utzil chomal; kꞌo unimal ukꞌuꞌx, utz ukꞌuꞌx, kꞌo relej ukꞌuꞌx; ri jujun chik kakubꞌiꞌ kikꞌuꞌx rukꞌ, ma janipa ri kubꞌiꞌij, e kuꞌanaꞌ; \v 23 na kuꞌan ta nim che ribꞌ y kuchꞌij uchuqꞌabꞌ taq ri rayibꞌal re rutiꞌjil. We jekꞌuriꞌlaꞌ uꞌanom junoq, na kajawax tane riꞌ kꞌo junoq kapixabꞌan re chaꞌ kuꞌan ri utz. \v 24 Janipa ri e re ri Qanimajawal Jesucristo, na kakitaqej ta chi\f + \fr 5:24 \ft “Na kakitaqej ta chi”: Pa ri chꞌaꞌtem griego kubꞌiꞌij “kikamisam chwa cruz”.\f* ri rayibꞌal re ri kitiꞌjil. \v 25 We ri Ruxlabꞌixel ri Dios uyaꞌom ri kꞌakꞌ qakꞌaslemal, qayaꞌa kꞌu ri qabꞌinik qasilabꞌik puqꞌabꞌ Rire. \v 26 Maqatzukuj ri yakbꞌal qaqꞌij, maqapetisaj qoyowal chiqawach y matzel meqil jujun chik ruma kaqarayij ri kꞌo kukꞌ. \c 6 \s1 Qatoꞌo qibꞌ chiqawach \p \v 1 Hermanos, we xnaꞌbꞌej alaq kꞌo junoq tzaqinaq pa mak, e ralaq ri kꞌamom wach alaq ruma ri Ruxlabꞌixel ri Dios, toꞌo alaq chaꞌ kayaktajik. Yey chajij ibꞌ alaq ma kꞌaxtaj katzaq ralaq chupa waꞌ wa xuꞌan rire. \v 2 Toꞌo ibꞌ alaq chiwach alaq we kꞌo junoq che alaq kꞌo pa kꞌaxkꞌobꞌik, ma jekꞌuriꞌlaꞌ katajin alaq che uꞌanik ri tzij xukꞌut kan ri Cristo. \v 3 Ma we kꞌo junoq kuchꞌobꞌo lik kꞌo uwach ruma ri kuꞌano yey na e ta kꞌu uꞌanom, riꞌ utukel kusok ribꞌ. \v 4 E uwariꞌche chirajawaxik wi chiqajujunal kaqachꞌobꞌ chi utz puwi ri qaꞌanom. Y we utz ri qaꞌanom chwach ri Dios, chojkiꞌkot kꞌu riꞌ, pero maqaꞌan kꞌu nim che qibꞌ xa ruma qaꞌanom más chikiwa ri jujun chik. \v 5 Ma ri chirajawaxik wi e chiqajujunal kaqakꞌam bꞌi ri kꞌo chiqaqul kaqaꞌano. \p \v 6 We kꞌo junoq kukꞌut Rutzij Upixabꞌ ri Dios che alaq, chirajawaxik wi katoꞌ alaq rire rukꞌ ri bꞌitaq e alaq. \p \v 7 Masokosaꞌ ibꞌ alaq: Na jinta junoq kasokow re ri Dios. E chirij ri kutik junoq, e jelaꞌ ri kumolo. \v 8 Ma we junoq e kuya ribꞌ che taq ri rayibꞌal re rutiꞌjil, riꞌ e kukꞌam lo ri kamik puwiꞌ. Noꞌj we junoq e kuya ribꞌ che uꞌanik ri karaj ri Ruxlabꞌixel ri Dios, riꞌ che ri Ruxlabꞌixel kukꞌul ri kꞌaslemal na jinta utaqexik. \v 9 Mojkos che uꞌanik ri utz y maqoqꞌotaj ne uꞌanik waꞌ, ma kopon na ruqꞌijol keꞌqila uwach rujiqꞌobꞌalil ri qaꞌanom. \v 10 E uwariꞌche, we kꞌo paqaqꞌabꞌ kaqaꞌan ri utz, e qaꞌana kꞌu riꞌ waꞌ chike konoje, y más e qaꞌana riꞌ chike konoje ri kikojom rubꞌiꞌ ri Cristo. \s1 Kꞌisbꞌal uchꞌaꞌtem ri Pablo che riglesia kꞌo Galacia \p \v 11 Chilape alaq, rukꞌ nimaq taq letras kintzꞌibꞌan pan che alaq. \v 12 Ri jujun kakibꞌiꞌij che alaq e lik chirajawaxik wi kakoj alaq ri retalil re circuncisión, kakiꞌan waꞌ xa e chaꞌ na kakijal ta uchiꞌ chikiwach jujun chik y chaꞌ na kape ta kꞌax pakiwiꞌ ruma kakitzijoj rukamik ri Cristo chwa ri cruz. \v 13 Ma ri jujun kakimin alaq chupa che ukojik ri retalil re circuncisión, rike na kakiꞌan tane ronoje ri Tzij Pixabꞌ; xew kakaj kakitakꞌabꞌaꞌ kiqꞌij ruma xkoj alaq kitzij. \v 14 Noꞌj riꞌin na kuaj ta kꞌana kantakꞌabꞌaꞌ nuqꞌij, xew lik kanyak uqꞌij ri Qanimajawal Jesucristo ruma ri xuꞌan Rire chwa ri cruz. Ruma kꞌu riꞌ, na kacha ta chi nukꞌuꞌx che taq ri xa re ruwachulew; ronoje waꞌ e pachaꞌ kaminaq chi chinuwach riꞌin; yey riꞌin e pachaꞌ in chi kaminaq chwach taq ri xa re ruwachulew. \v 15 Ma we oj re ri Qanimajawal Jesucristo, na jinta chi keꞌelawi we kaqakoj ri retalil re circuncisión o we na kaqakoj taj; ma ri lik karaj Rire, e kuꞌan kꞌakꞌ ri qabꞌinik qasilabꞌik. \v 16 Onoje kꞌu ralaq ri taqem alaq waꞌ wa kꞌutunik puwi ri kꞌakꞌ qabꞌinik, kꞌulu alaq ri utzil chomal y ri rutzil ukꞌuꞌx ri Dios, junam kukꞌ rutinamit Israel, ri paqatzij wi e re Rire. \p \v 17 Chwi kꞌu woꞌora, na kuaj taj kꞌo juna latzꞌanel chwe puwi ri nukꞌutunik, ma che ri nucuerpo qꞌalaj taq ri kꞌutubꞌal re ri kꞌaxkꞌobꞌik xinikꞌow wi ruma in jun aj chak re ri Qanimajawal Jesucristo. \v 18 Hermanos, kꞌola kꞌu pa animaꞌ alaq ri unimal rutzil ukꞌuꞌx ri Qanimajawal Jesucristo. Amén.