\id HEB - Achi de Cubulco [acc] NT (Guatemala) -bd, 2009 \ide UTF8 \h HEBREOS \toc1 I wuj u tzʼibtal chique i aj Hebréo winak \toc2 Hebreos \toc3 Heb \mt2 I WUJ TZʼIBTAL CHIQUE I \mt1 AJ HEBRÉO WINAK \c 1 \s1 I u tzij i Dios, lic are u Cʼojol ire xol u bij chake \p \v 1 I Dios, are xraj cu bij u tzij chique i katit ka mam ujer, xu ya u tzij piqui jolom i je ajbil u tzij, teʼuri ique xqui bij u tzij chique i winak. Qʼuialmul xu bij jutak paj tzij chique, jalajuj tak u ʼonquil xu ʼano are xu ya wi u tzij chique. \v 2 Xui-ri woʼor, pa tak qʼuisbal ʼij, lic are u Cʼojol xol u bij u tzij i Dios chake. Are u Cʼojol-le xyijbaw i caj, i jyub taʼaj, i ʼij, i icʼ, i chʼumil. Xak u bim can i Dios chi coʼon panok, ʼis cu ya puʼab u Cʼojol wach tak i ʼolic. \v 3 Che i u Cʼojol-le cakil wi u tzunbal u chomal i Dios; che ire cakil wi i nim laj u ʼij i Dios. Pacha i Jesucrísto, xak queje i Dios. Are i Jesucrísto ca ucʼaw ruʼ u tzij ronojel wach i ʼolic, ruʼ u tzij chi lic nim u choʼab. Are xutzin che u patan, chi are i relsaxic i ka mac chikij, teʼuri xa ʼe chicaj, y xcubi pu wikabim i ka nim laj Dios chila. \s1 I u Cʼojol i Dios, ʼatz u ʼij chiquiwach i ángel \p \v 4 Xa ʼalijinic chi u Cʼojol i Dios, ʼatz u ʼij chiquiwach i ángel, man i u Kajaw u yom u patan chi mas ʼo u ʼij chuwach i que ique. \v 5 I Dios xu bij che: \q1 Yet at in Cʼojol; \q1 woʼor in yom a cʼaslemal\f + \fr 1:5 \ft Sálmo 2:17\f*. \m Queje ile xu bij che u Cʼojol, péro mi ta julaj u bim ile chique i ángel. Xak xu bij i Dios i tzij-i: \q1 Quin ʼan che wib in u Kajaw ire; ire are ni in Cʼojol\f + \fr 1:5 \ft 2 Samuel 7:14\f*. \m (Queje ile tzʼibtal canok.) \p \v 6 Xoʼon panok, i Dios, are xu tak li u Cʼojol chi ʼatz\f + \fr 1:6 \ft I mer tzij xu bij are iri: “i nabe u Cʼojol”; i usucʼ i tzij-le are iri: “i u Cʼojol chi lic nim u patan xak nim u ʼij.”\f* u ʼij, waral chuwach i jyub taʼaj, xak xu bij: \q1 Conojel i ángel chiqui cojo u ʼij i wacʼal. \m (Queje ile tzʼibtalic.) \p \v 7 I wuj re i Dios xak queje iri cu bij: \q1 I Dios cu ʼan chique i ángel chi je u takon; \q1 je pacha tew; je pacha u rep ʼaʼ\f + \fr 1:7 \ft Sálmo 104:4\f*. \p \v 8 Xui-ri, che u Cʼojol, queje iri cu bij: \q1 Yet at Dios, i a patan are i ʼatbal tzij chi n-tu qʼuisic. \q1 I ʼatbal tzij chi ca ʼano, lic sucʼulic. \q1 \v 9 Yet lic cawaj i sucʼulic, tzel cawil i n-sucʼul taj, \q1 rumal-i i Dios, chi a Dios yet, at u chom, xak u yom jun nim laj quicotemal chawe, \q1 mas nim a quicotemal chiquiwach awachiʼil, man yet at ʼatol tzij. \m (Queje ile tzʼibtal chupam i wuj re i Dios\f + \fr 1:9 \ft 1:8,9 Sálmo 45:6,7\f*.) \p \v 10 Xak cu bij: \q1 Yet, Kajwal, chu xebal ʼij sak, xa yijba i jyub taʼaj; \q1 xak ruʼ a ʼab xa yijba i caj. \q1 \v 11 Niʼpa ile ca qʼuisic, péro yet n-ta a qʼuisic. \q1 Ronojel ile ca ʼelabic, pacha jumolaj cʼul. \q1 \v 12 Ronojel ile, ca bus na pacha ca ʼan che jun cʼul; \q1 ronojel ile ca jaltajic pacha jun winak cu jal u ʼuʼ. \q1 Péro yet n-cat jaltaj taj, xak i a cʼaslemal n-tu qʼuisic. \m (Queje ile tzʼibtalic\f + \fr 1:12 \ft Sálmo 102:25-27, Isaías 51:6\f*.) \p \v 13 I Dios mi ta julaj u bim iri che jun ángel: \q1 Chat cul pin wikabim, cʼa que in ya na pawakan i je aj chʼoʼoj awuʼ. \m Xui che u Cʼojol xu bij i Dios ile\f + \fr 1:13 \ft Sálmo 110:1\f*. \v 14 Conojel i ángel xa je tewalil, je rajchac i Dios; que u tak chi qui toʼic i winak pachin que ʼel na chi sak. \c 2 \s1 Makoʼtaj can i tzij chi ʼelsabal-ke chi sak \p \v 1 ʼAlaj ʼuri chi nim ni u ʼij i u Cʼojol i Dios chiquiwach i ángel, rumal-i ʼo u chac caka coj retalil che i sak laj tzij chi ka tom che i Jesucrísto, queje ile n-cakoʼtaj ta can i ʼutz laj be. \v 2 Oʼonom lok, i ángel xqui bij u tzij i Dios chique i winak; xa ʼalijinic chi sak laj tzij. Niʼpa i xqui kelo, niʼpa i n-xqui coj taj, xqui toj i qui mac pacha ca majawic. \v 3 Bay, i tzij chi ka tom yoj, nim ni u ʼij chuwach i tzij chi xqui ta ique; lic are i tzij re i kelbal chi sak. Rumal ʼuri, nim ni tojbal mac ca pe pakawi yoj we n-caka ʼan ta cas che. Are nabe xelsax u bixquil i kelbal chi sak-le, lic are i Kajwal xbinic. Xoʼon panok, niʼpa i qui tom wach i xu bij ire, xquilo chi sak laj tzij i xu bij; teʼuri ique xqui cʼut chake. \v 4 N-xui ta ique xqui cʼut chake chi lic katzij i tzij-le, xak i Dios mísmo u cʼutum ile chake ruʼ nimak tak milágro, ruʼ nimak tak séña, xak nimak tak ʼanic, cʼutbal-re u choʼab; xak xu ya i u Tewal chake, tobal-ke chu ʼonquil wach tak craj i Dios chake. \s1 I Jesucrísto, chi rajaw i ʼelbal chi sak, lic winak xa ʼan che \p \v 5 I Dios nu yom ta piquiʼab i ángel we que rajawin puwi i jyub taʼaj chi cakil na coʼon panok, are ile are i jyub taʼaj chi quin tijin chu bixquil-i. \v 6 Ne te are ique; xeʼelok pacha xu bij i achi ujer chi tzʼibtal canok: \q1 Kajwal, ¿Wach nawi ka ʼij yoj oj winak, \q1 chi nic are wi oj ʼo pa cʼux? \q1 ¿Wach nawi ka ʼij yoj chi toʼ oj winak, \q1 chi lic ca tij a ʼij che i ka chajixic? \q1 \v 7 I qui ʼij i winak laj xak jun ruʼ qui ʼij i ángel, \q1 xui-ri xa ʼatal ʼij chi i ka ʼij yoj n-nim taj chuwach i que ique. \q1 A yom chique i winak chi ʼo na qui ʼij lic nim, \q1 xak a yom chique chi que ʼataw na tzij puwi ronojel i a ʼanom. \p \v 8 Ronojel wach i ʼolic, a yom piquiʼab. \m (Queje ile tzʼibtal canok\f + \fr 2:8 \ft 2:6-8 Sálmo 8:4-6\f*.) \p Chi caka ta wi chi ronojel niʼpa ʼolic, i Dios u yom piquiʼab i winak; n-ta xak ʼantalic we n-ca yaʼ ta piquiʼab. Katzij, maja na ca ʼiltajic chi caka ʼat tzij puwi ronojel wach i ʼolic, \v 9 xui-ri coj tijin chi rilic i Jesus. Are ire chi i Dios xu ʼan achi che, péro xa ʼatal ʼij; xa ʼatal ʼij xkaj jubiʼ u ʼij chiquiwach i ángel. I Dios, rumal u cʼaxnabal u cʼux chake, xu yaʼo chi i Jesus ca camsax piqui qʼuexel conojel i winak. Woʼor cocsax i nim laj u ʼij u chomal rumal i uyej xu tij kumal yoj. \p \v 10 Ronojel wach i ʼolic, are i Dios ʼanawnak, man queje ile xraj ire, xak cu rik u chac che. Xak craj i Dios chi je niʼpa i racʼal ʼis ʼo que ique chila chicaj ruʼ ire. Rumal-i xoʼon che i Jesucrísto chi xu tij ni uyej waral chuwach i jyub taʼaj, tzʼakatsabal re u patan chi u chʼobom i Dios. Queje ile xeʼelok chi Tolke lic tzʼakatnak u chac. \v 11 Ire chi ca ʼelsaw i ka mac chikij, xak yoj chi coj resaj chupam i ka mac, konojel ʼis oj racʼal i Dios junam ruʼ ire. Rumal-i, i u Cʼojol i Dios n-ca qʼuix ta chu bixquil chi oj katz ka chaʼ kib ruʼ ire. \v 12 Ketaʼam ile, man queje iri u bim: \q1 Cat in lap na chique i watz in chaʼ, \q1 xak quin bixaj a ʼij chiquiwach niʼpa i qui molom quib, quin cojbej-re a ʼij. \m (Queje ile xu bij\f + \fr 2:12 \ft Sálmo 22:22\f*.) \p \v 13 Xoʼon panok, xu bij tan chic: \q1 Yin, quin cuba ni in cʼux che i Dios, cu tobej na we\f + \fr 2:13 \ft Isaías 8:17\f*. \m Xak xu bij: \q1 Chi in ʼo wi cuʼ i wacʼal chi i Dios u yom chwe\f + \fr 2:13 \ft Isaías 8:18\f*. \m (Queje ile tzʼibtalic.) \p \v 14 I racʼal chi cu bij-i, je winak, ʼo qui chʼacul; xak i Jesucrísto are xcʼun chi chuwach i jyub taʼaj, xak ʼo u chʼacul pacha que i winak. Queje ile xcʼunic cu yabej rib che i camic, kajsabal re u choʼab i jun chi rajaw i camic. Are i jun-le are itzel. \v 15 Queje xu ʼan i Jesucrísto ile, ʼelsabal-que chi sak niʼpa i je chaptal rumal i qui xibriquil; man ique, chi calaxic lok, lic xqui xij quib che i camic. \v 16 Katzij, i Jesucrísto n-are ti aj tolque i ángel, ire aj tolque i winak; ire xcʼunic, que u tobej i je u muk u xiquin i mam Abraham. \v 17 Rumal-i, ʼo u chac xyiji chi winak pacha yoj, chi oj katz ka chaʼ kib ruʼ. Queje ile ca majawic chi xu ʼano, man are xu rik i ʼij chi coc che u patan chi ʼatz laj aj cojol ka tzij chuwach i Dios, lic cril na toʼbal ka wach, lic ca bison na rumal wach tak i rajwaxic chake. I camic chi xu jach wi rib, are i tojbal re i ka mac yoj chuwach i Dios. \v 18 Woʼor que u to pachin i je ʼo pa tak ʼilbal-re we n-que tzak ti ique chupam i qui mac, man xak ire xu tij uyej, xu tij i cʼax, ʼilbal-re we n-ca tzak ta chupam jun mac. \c 3 \s1 I Jesucrísto, ʼatz u ʼij chuwach i mam Moises \p \v 1 Ix watz in chaʼ, chi lic ix re chic i Dios, ix sicʼtal rumal i Ta chicaj, rumal-i, chix chʼobon che i Jesucrísto: are ire taktal lok rumal i Ta, are ire i ʼatz laj aj cojol ka tzij chuwach i Dios niʼpa i ka yom ka cʼux che u cʼutunic ire. \v 2 I Jesucrísto lic xu tzʼakatsaj u patan yatal che rumal i Dios, pacha xoʼon i mam Moises ujer, chi lic xu ʼan u patan chuwach i Dios, lic xrucʼaj u tzam chique i racʼal i Dios ujer. \v 3 I Jesucrísto mas ʼo u ʼij chuwach i mam Moises, pacha jun aj ʼanol ja, mas ʼo u ʼij chuwach i ja chi cu ʼano\f + \fr 3:3 \ft I usucʼ i tzij-i xak queʼelok “i mer rajaw ja ʼo mas u ʼij chiquiwach i je aj pa rachoch”. We queje usucʼ i tzij-le, lic cu maj rib ʼuri ruʼ i versículos 5 y 6.\f*. \v 4 I tak i ja, ʼo ni que ʼanawic, xui-ri are i Dios are xa ʼanaw ronojel wach tak i ʼolic. \v 5 I mam Moises, pacha ʼutz laj ajchac, ʼutz u patan u ʼanom chique i racʼal i Dios. Are i u patan i mam Moises, xu cʼut jubiʼ chique wach cu ʼalijinsaj ni Dios chique coʼon panok. \v 6 Xui-ri, i Jesucrísto n-are ta toʼ ajchac, lic are u Cʼojol i Dios, chi mer Rajaw ja. Lic ʼutz u patan cu ʼan piquiwi i racʼal i Dios, y yoj i oj racʼal-le, xui-ri we n-caka sach ti u cubibal ka cʼux che i Kajwal, chilam i quicotemal chi caka na woʼor rumal i ʼutz chi caka tij ruʼ i Kajwal coʼon panok. \s1 I winak je re i Dios, quiqui rik i uxlanem ruʼ \p \v 7 Rumal-i, chaka ʼana pacha cu bij u Tewal i Dios. Chupam u wuj i Dios cu bij i tzij-i: \q1 Woʼor we yix qui ta u chʼawbal i Dios, \q1 \v 8 mi ʼan co che iwib, mi kel ʼuri u tzij pacha xqui ʼan iwatit i mam ujer pa tak jyub tzʼinilic. \q1 Ique xqui tij u ʼijol i Dios, (y xqui petsaj i roywal). \q1 \v 9 (I Dios xu bij): I iwatit i mam chila xqui tij wi in ʼijol, tupu cuarénta junab xquil u qʼuial milágro chi xin ʼano, tobal-que. \q1 \v 10 Rumal-i xpe woywal chique i winak-le. Xin bij: \q1 “Ique lic quewi je sachnak piqui cʼux; n-cacaj ta que bin chupam i ʼutz laj be we yin,” xin cha. \q1 \v 11 Rumal-i, xpe woywal chique, y xin bij: “Katzij, lic n-quin ya ta chique chi que oc che i uxlanem wuʼ yin.” \m (Queje u tzij i Dios ile chi tzʼibtal canok\f + \fr 3:11 \ft 3.7-11Sálmo 95:7-11\f*.) \p \v 12 Wachalal, chi ʼana cwent iwib, mok ʼo jun chiwe, chi n-ʼus ti u nojbal. Mok rumal ile, n-craj ta cu cojo, y croʼtaj can ʼuri i Dios cʼaslic. \v 13 Are i chi ʼana, chi ya u cowil i cʼux chiwach ʼij ʼij. Miwoyʼej jun chic ʼij; chi ʼana woʼor, mokxa ʼo jun chiwe ca tʼortaj na rumal i mac atzalal, y coʼon co che rib xa rumal. \v 14 Man ʼo ke yoj ruʼ i Crísto we lic n-caka sach ti u cubibal ka cʼux che; pacha u jekic xka ʼano, xak queje chaka qʼuisa wi. \v 15 Cha cʼun chi cʼux i tzij-i chi tzʼibtal chupam u wuj i Dios: \q1 Woʼor, we yix qui ta u chʼawbal i Dios, mi ʼan co che iwib; \q1 mi kel ʼuri u tzij pacha xqui ʼan iwatit i mam ujer. \m (Queje ile tzʼibtalic\f + \fr 3:15 \ft Sálmo 95:7-8\f*.) \p \v 16 Quin tzʼonoj ʼut: ¿Pachin queje xe ʼanaw ile? ¿Pachin xqui ta u tzij i Dios y xoʼon panok n-xqui ʼan ta chic cas che? Je are ique mísmo chi mam Moises xe resaj li pa tinimit Egípto. \v 17 ¿Je pachin i winak chi cuarénta junab xpe roywal i Dios chique? Je are ique mísmo chi qui tom u tzij i Dios péro xe macunic y xe cam chila pa jyub tzʼinilic. \v 18 ¿Je pachin i winak u bim i Dios chi lic n-quiqui rik ti uxlanem ruʼ? Mísmo je are ique chi xqui kelo. \v 19 Chi ʼuri, cakil wi chi n-xyaʼ ta chique xe oquic, man n-xqui cuba ti qui cʼux che u tzij i Dios. \c 4 \p \v 1 Maka ʼan yoj ʼut pacha xqui ʼan ique, chi xqui kelo wach xu bij i Dios chique. I Dios xu sujuj i uxlanem chique ujer, xak u sujum jun ka uxlanem yoj. Xui-ri, chi ʼana cwent mokxa ʼo jujun chiwe chi n-que oc ta che i uxlanem-le. \v 2 Xak yoj, oj queje pacha i katit ka mam, i Dios u bim chake chi coj resaj na chi sak. Xui-ri, maka ʼan yoj pacha xqui ʼan ique; ique n-ta xu chacuj chique; tupu xqui ta u tzij, n-xqui coj taj. \v 3 Xui niʼpa i ka cubam ka cʼux che i Kajwal Dios coj oc na che i uxlanem chi sujtal rumal ire. Ketaʼam ile, man i Dios xu bij i tzij-i: \q1 Xpe woywal chique y xin bij: “Katzij, lic n-quin ya ta chique que oc che i uxlanem wuʼ yin.” \m (Queje ile xu bij\f + \fr 4:3 \ft Sálmo 95:11\f*, man ique n-xqui cuba ti qui cʼux che.) \p I Dios, are xu bij i tzij-le, ʼax u yijbam wi i uxlanem-le, cʼa chu xebal li ʼij sak. \v 4 Ketaʼam ile, man chupam u wuj i Dios queje iri tzʼibtalic: \q1 I Dios xu ʼan ronojel u chac, teʼuri che wukub ʼij xuxlanic. \m (Queje ile tzʼibtalic\f + \fr 4:4 \ft Génesis 2:2\f*.) \p \v 5 Y cakil chic jun tzij chi cu bij: \q1 N-quin ya ta chique que oc che i uxlanem chi in yijbam chique. \m (Queje ile xu bij i Dios\f + \fr 4:5 \ft Sálmo 95:11\f*.) \p \v 6 Craj i Dios chi ʼo i cʼa que oc na che i uxlanem-le, man i winak chi xqui ta i ʼutz laj tzij re i Dios ujer, n-xqui ʼan ta cas che, rumal-i, n-xe oc ta che i uxlanem-le. \v 7 Xui-ri, i Dios u chʼicom jun chic ʼij. Xoʼon panok xu bij chic i tzij-i chique i winak; “woʼor” xcha. I tzij-le xu ya pu jolom i mam David. Rumal-i, i mam David xu bij i tzij-i chique i winak: \q1 Woʼor, we yix qui ta u chʼawbal i Dios, mi ʼan co che iwib. \m (Queje ile xu bij\f + \fr 4:7 \ft Sálmo 95:7-8\f*.) \p \v 8 (Rumal-i, ketaʼam chi cʼo i ocbal che i uxlanem, man xu bij i mam David i tzij-le.) Katzij, i qui cʼambeal i catit qui mam ujer, chi mam Josue u bi, xe u cʼam bi che jun cʼolbal uxlambal que. Xui-ri, n-are ti mer uxlanem chi cu bij i Dios waral-i. We tene are ile, n-xu bij tene i Dios-i, chi ʼo chic jun ʼij. \v 9 Rumal-i ketaʼam cʼo jun uxlanem sakil que i winak chi je re i Dios \v 10 man niʼpa i que oc pa uxlanem chi u yijbam i Dios, que uxlan ʼuri che tak wach i quiqui ʼano, pacha i Dios; ire uxlan-nak chic che u chac. \v 11 Chaka ʼana pen ʼuri koquic che i uxlanem sujtal chake rumal i Dios. Maka ʼan pacha xqui ʼan i katit ka mam chi xqui kel u tzij i Dios y xe sach rumal. \p \v 12 Man i u tzij i Dios lic cʼaslic; lic ʼo u choʼab. I u tzij i Dios xak jun ruʼ pacha jun chʼichʼ jutut u tzam, chi cʼulala ʼo u ware; naj coc wi chupam i ka cʼux, chupam i kanima. Cu ʼalijinsaj wach tak u rayijbal i kanima, xak wach tak i cu chʼob i ka jolom. \v 13 Ronojel niʼpa i ʼolic, n-ta xak cruwaj rib chuwach Dios man ʼis are ire ʼanawnak. Ronojel ʼis ʼo chi sak, ʼis chʼanalic; chuwach ire n-ta chʼuktal u wach. Coʼon panok konojel caka bij na chuwach ire wach i ka ʼanom chi chuwach i jyub taʼaj. \s1 Are i Jesucrísto are i ʼatz laj aj cojol ka tzij chuwach i Dios \p \v 14 Yoj woʼor, ʼo jun ʼatz laj aj cojol ka tzij chuwach i Dios; are ile, are i Jesucrísto chi u Cʼojol i Dios. Ire xoc chila ruʼ i Dios, ocsabal ke yoj. Rumal-i chaka jicba i cubibal ka cʼux che i cʼutunic chi ka cojom. \v 15 Are ire, are jun aj cojol ka tzij chi cril toʼbal ka wach, man retaʼam xa oj winak, chi n-ta kas ka choʼab. Xak ire lic xu naʼo niʼpa tak i cʼax caka tij yoj, ʼilbal-re che we ca macunic; xui-ri, n-ta jun u mac xu ʼano. \v 16 Rumal-i chaka cowirsaj ka cʼux che i tejebic ruʼ i Dios, chi cʼax coj u naʼo. Ire cril ni toʼbal ka wach y cu ya ni utzil chomal chake, are ʼo tak rajwaxic chake. \c 5 \p \v 1 I ʼatz laj aj cojol qʼuexelaj que i aj Israel are jun achi chatal chiquixol i winak. Ire, are yatal chic u patan, cu coj qui tzij i winak chuwach i Dios, cu coj qui qʼuexel, cu sujuj chicop chi cu poroj chuwach i Dios, tojbal re qui mac i winak. \v 2 I aj cojol qʼuexelaj-le, lic winak, n-ta kas u choʼab; rumal-i ʼo u nimal u cʼux chique i winak chi que macunic, chi n-kas ta quetaʼam i sak laj tzij, xa je sachnak. \v 3 I aj cojol qʼuexelaj-le, xa winak, rumal-i ʼo u chac cu sujuj u qʼuexel ire mísmo chuwach i Dios, tojbal re u mac; queje u cojic u qʼuexel cu ʼano pacha cu ʼan chique i juban winak. \p \v 4 Mi jun toʼ coʼon ʼatz laj aj cojol qʼuexelaj che rib; n-ca majaw taj. Xui i Dios ca yaw i nim laj patan-le, pacha xu ya che i mam Aaron\f + \fr 5:4 \ft I mam Aaron are i nabe ʼatz laj aj cojol qʼuexelaj chuwach i Dios. Ire u chaʼ i mam Moises, y xchaʼ rumal i Dios, coʼonbej re i patan-le are xe ʼel li aj Israel piquiʼab i aj Egípto winak ujer. (Exodo 28:1-30:10)\f* ujer. \v 5 Xak queje i Jesucrísto. Ire n-toʼ ta xu min rib che i patan-le, are i Dios xyaw i nim laj u patan-le che, man u bim che: \q1 Yet at in Cʼojol; woʼor in yom a cʼaslemal. \m (Queje ile xu bij\f + \fr 5:5 \ft Sálmo 2:7\f*.) \p \v 6 Xak ʼo jun chic tzij chupam i wuj re i Dios chi cu bij queje iri: \q1 Yet at aj cojol qui qʼuexel i winak chinwach chi n-tu qʼuisic a patan. \q1 Xak jun a patan pacha re i mam Melquisedec\f + \fr 5:6 \ft I mam Melquisedec are jun aj cojol qui qʼuexel i winak chuwach i Dios, xak are jun ʼatol tzij. I mam Abraham ujer xu ya u sipon che, tioxbal-re che i Dios; lic qʼui xu ya che (Génesis 14:18-20). I mam Melquisedec ʼo mas u ʼij chuwach i mam Aaron chi xak xoʼon panok ʼo u patan chi ʼatz laj aj cojol qʼuexelaj, man ire xa jun chique i u muk u xiquin i mam Abraham. I Crísto queje u patan pacha i re i mam Melquisedec ujer, man ire aj cojol qʼuexelaj, xak ʼatz laj ʼatol tzij. (Xui-ri, i Crísto xu ya rib piqui qʼuexel i winak chuwach i Dios.)\f* ujer. \m (Queje ile tzʼibtalic\f + \fr 5:6 \ft Sálmo 110:4\f*.) \p \v 7 Oʼonom lok, i Jesucrísto are ʼo chi chuwach i jyub taʼaj, retaʼam chi i Dios ʼo puʼab cu to chuwach i camic. Rumal-i, xoʼic xu tzʼonoj u tobal che; co xchʼawic are xu tzʼonoj che. I Dios lic xu ta wach i xtzʼonox che, man i Jesucrísto u yom rib puʼab, wach craj i Dios. \v 8 N-rumal ta che we u Cʼojol i Dios, lic xu tij ni uyej chi chuwach i jyub taʼaj; xoʼon cas che i Dios, tupu xu tij uyej chu ʼanic ile. \v 9 Queje ile, i Jesucrísto xeʼelok jun Tolke chi lic n-ta palt che, rumal-i, ire rajaw i quelbal i winak chi sak. Niʼpa i quiqui coj u tzij ire, quiqui rik jun qui cʼaslemal n-tu qʼuisic. \v 10 Rumal-i, i Dios xu ya u patan chi ʼatz laj aj cojol qui qʼuexel i winak chuwach ire, pacha u patan i mam Melquisedec ujer. \s1 Chi ʼana cwent mokxa quiwoʼtaj can i Jesucrísto \p \v 11 Cʼo te mas cwaj quin bij chiwe che ile, xui-ri, n-quin bij taj; cʼax u ʼalijinsaxic chiwe, man cʼax u majic usucʼ qui ʼano. \v 12 Ujer tan, quix tijin chu tayic u tzij i Dios; ca majawic ix aj cʼutunel chic-re. Xui-ri, n-queje ti ile; xa ʼo u chac ca jek tan chal u cʼutic chiwe niʼpa tak i n-cʼax ta ca ʼanic. Ix pacha ix ral tak acʼalab chi cʼa que tzʼumanic, chi cʼa maja quiqui tij wa. \v 13 Ique chi cʼa maja quiqui ta u be pachique i ʼutz chuwach i Dios, cʼa pacha que tzʼumanic, n-ti qui noʼoj. \v 14 We quiqui tij chic i wa, ya je nimak chic, ʼo chic ʼuri qui noʼoj. Ya ujer tan u cʼamom chic rib chique chi quiqui cha i ʼutz; n-cacaj ta chic i mal. \c 6 \p \v 1 Rumal-i, chaka maja bi ka be; choj qʼuiyok cʼa coj oʼon na achiab. Ya iwetaʼam chic i nabe cʼutunic che i Jesucrísto; chix icʼaw chuwach i nabe tak tzij-le; chi nawsaj mas iwib puwi tak ile. Maka camulij chic u bixquil i ʼax ketaʼam wi. Ya ujer tan xiwoʼtaj can u ʼonquil tak i n-ta coʼon-re chiwe. Ya ujer tan ix nawnak chic chi ʼo u chac qui cuba i cʼux che i Dios. \v 2 Xak ujer tan ix nawnak chic che wach usucʼ i u kajsaxic ya piwi. Ujer tan iwetaʼam chic usucʼ u yaʼic i ʼab piquiwi iwachalal, petsabal re u Tewal i Dios piquiwi. Ya ujer tan i tom yix chi ca cʼun chic sak chiquiwach i camnak; xak iwetaʼam wach i tojbal mac chi n-tu qʼuisic ca pe na piquiwi i ne te re i Dios. Ya ujer tan iwetaʼam ronojel ile. Ile xa are u xebal i tzij cʼut-tal chiwe. \v 3 Choj icʼaw che i nabe tzij-le, chaka maja chubi juban chic, we cu ya i Dios chake caka ʼano. \p \v 4 Chi ʼana cwent, man niʼpa i cacoʼtaj can i Dios ¿wach nawi i cuponic tan chic ruʼ? Man xe bin teʼek chi sak, xak qui nom i utzil chomal re ire chique, xak qui nom i u Tewal pa canima. \v 5 Quilom chi u tzij i Dios, lic ʼutz. Xak qui nom i u choʼab i u Tewal i Dios che i cʼacʼ laj qui cʼaslemal chi u yom i Crísto che tak i ʼij-i. \v 6 Pachin i cacoʼtaj can ile, xa xqui xutuj ʼuri i utzil chomal re i Crísto, rumal-i, n-ta chic quelbal chi sak. N-taj, man pacha que tijin tan chic chu camsaxic u Cʼojol i Dios chuwach i cruz, xa que tijin chu yaʼic u qʼuix chiquiwach i winak. \p \v 7 Je pacha ulew chi n-tu chac, chi n-coʼon ti ticon che, tupu qʼuialmul cu tij jab. Xui-ri, i ulew chi cu ya i ticon chique i que chacun chuwach, ile ʼutz laj ulew ʼuri; i Dios cu ya ʼuri utzil chomal che. \v 8 Péro i u wach ulew we xa qʼuix cu yaʼo, we xi xa mal laj ʼes cu yaʼo, n-tu chac ʼuri; ʼo na ʼuri chuwach ca cʼokox rumal i Dios, y pa qʼuisbal-re, ca poroxic. \s1 I Dios katzij coʼon na pacha i u bim chake \p \v 9 Katzij, queje in bim ile chiwe, ix wachalal, xui-ri n-kas ta quin cʼachir chiwe yix chi lic quix waj. Cul in cʼux che chi quix tijin chu ʼanic i ʼutz chi ca majaw chiwe; qui ʼano man ix ʼelnak chupam i mac. \v 10 Man i Dios, sucʼul i cu ʼano. N-cu sach ta chu cʼux wach i ʼutz i ʼanom yix; n-cu sach ta chu cʼux i cʼaxnabal i cʼux yix chique i je re i Crísto chi quiqui tij uyej. Xi ʼalijinsaj chi lic cʼax qui na i Dios are xe i to ique. Xak cʼa are quix tijin chu ʼanic woʼor. \v 11 Lic cwaj yin chi yix chi jujunal mi sach i rayijbal chu ʼonquil i ʼutz-le. We queje i cʼux yix ile cʼa pa qʼuisbal ʼij, iwetaʼam ʼuri chi qui rik ni chomal chi iwoyʼem. \v 12 Cwaj yin mi cʼayo, chi ʼana pacha quiqui ʼan ique chi qui rikom ronojel i u sujum i Dios chique. Xqui rik na, man xcubi qui cʼux che i Kajwal, xak n-xbaʼcrij ti qui cʼux chi royʼexic ile. Queje ile chi ʼana yix. \p \v 13 Queje ile xu ʼan i mam Abraham ujer. Dios u bim can che i mam Abraham chi coʼon panok cu ʼan nim laj utzil chomal che. Are xu bij i tzij-le, i Dios xu cuxtaj rib, man n-ta jun chic ʼatz u ʼij chuwach ire. Queje ile xu ʼano, cʼutbal-re chi katzij i xu bij che i mam Abraham. \v 14 Xu bij che: “Katzij, nim laj utzil chomal quin ʼan na chawe y quin ya na chawe que qʼuiar ni a muk a xiquin,” xu bij. \v 15 I mam Abraham n-xbaʼcrij tu cʼux chi royʼexic wach u bim i Dios che. Xoʼon panok, xu rik i utzil chomal chi bital che rumal i Dios. \v 16 I winak, are cacaj quiqui ʼalijinsaj chi katzij wach i quiqui bij, quiqui cuxtaj u bi jun chic chi ʼatz u ʼij chiquiwach ique. We xqui bij ile, teʼuri cuxlan i tzij. \v 17 Queje xu ʼan i Dios ile. Xraj ire chi caquetamaj i u muk u xiquin i mam Abraham chi katzij cu ʼan ni ire pacha i u bim, pacha i u chʼobom. Rumal-i, n-xui ta xu bij chique wach i cu ʼan na, xak xu cuxtaj rib ire chique, cʼutbal-re chique chi quiqui rik na wach u sujum chique. \v 18 Queb tzij ʼuri xu bij i Dios. Nabe, xu bij chique chi cu ʼan utzil chomal chique; i Dios n-ca tʼoron taj. Teʼuri, i ucab, xu cuxtaj u bi ire mísmo puwi u tzij-le, chi cu ʼan na pacha i u bim chique. I queb tzij-le n-ca jalwachix taj. Rumal-i, yoj chi ka rikom ka toʼic ruʼ i Dios lic cul ka cʼux che chi cakil na pacha i u bim chake. \v 19 Rumal u cubibal ka cʼux-le, lic jiquil i kanima. Lic jiquil oj ʼolic pacha oʼonom jun bárco yukul rumal u taqʼuibal, áncla u bi. I bárco n-ca silab ta chic we chʼaptal u áncla che jun nim laj abaj. Xak queje yoj ile: ʼo i ka yukibal chʼaptal che i Jesucrísto, pa xoc wi chupam i loʼlaj qʼuijibal\f + \fr 6:19 \ft I mer tzij xu bij are iri: xoc chirij i cortin. I usucʼ ile: xoc che i Qʼuijibal ʼatz u ʼij. I rachoch i Dios pa Jerusalen lic nim. Pa quiqui coj wi u ʼij i Dios, i paja-le, tasom u pam, cojtal jun cʼul chu nicʼajal. I nabe tas, “Loʼlaj qʼuijibal” ca bix che. I ucab tas, “Qʼuijibal ʼatz u ʼij” ca bix che; ile ca canaj chirij i cortin. Xui i ʼatz laj aj cojol qʼuexelaj ʼo puʼab coc chila, y xa julaj coc che i jun junab, cu tzʼonbej cuybal qui mac i winak. (Levítico 16)\f* chuwach i Dios, rumal-i jiquil i kanima. \v 20 I Jesus chila xoc wi, jakbal re i ka be yoj. Queje xoʼon ire ile, chi ocnak che u patan chi ʼatz laj aj cojol ka tzij chuwach i Dios. I u patan n-tu qʼuisic, queje pacha i u patan i mam Melquisedec ujer. \c 7 \s1 Wach usucʼ i u patan i mam Melquisedec \p \v 1 I mam Melquisedec-le, queb u patan. Are ʼatol tzij pa tinimit Salem\f + \fr 7:1 \ft I tinimit Salem are i tinimit Jerusalen woʼor.\f* ujer, xak are aj cojol qui tzij i winak chuwach i ka nim laj Dios. Oʼonom lok i mam Abraham, are xchʼacan che i chʼoʼoj, xtzalij lok. Are ca tijin chi be, i mam Melquisedec xa ʼe chu cʼulaxic y xu tzʼonoj i ʼutz re i Dios puwi. I mam Abraham ya xtiqui chique i ʼatol tzij chi quiqui ʼan chʼoʼoj ruʼ. \v 2 Ire niʼpa i xu chʼac che i chʼoʼoj-le, xoʼon lajuj mutzaj che, y xu jach jun mutzaj che i mam Melquisedec. I u bi i mam Melquisedec queʼelok: “Jun ʼatol tzij lic sucʼulic.” I tinimit pa xu ʼat wi i tzij, Salem u bi, chi queʼelok: “Pa uxlanem.” Queje usucʼ u bi ile. I mam Melquisedec xak are i ʼatol tzij ʼuri puwi i uxlanem. \v 3 I mam Melquisedec-le, n-ta tzʼibawnak we ʼo u kajaw u chuch, we ʼo ratit u mam; xak n-ta tzʼibawnak wach alaxic xoʼono, xak wach i u camic xoʼono. Xui-ri, i u patan ire aj cojol tzij chi n-tu qʼuisic, laj queje pacha u patan i u Cʼojol i Dios. \p \v 4 Chi caka ta wi chi i mam Melquisedec lic nim u ʼij, man i nim laj katit ka mam, mam Abraham, qʼui xu ya che. ʼIs xu ya jun mutzaj che re i lajuj chi u chʼacom che i chʼoʼoj. \v 5 Katzij, xoʼon panok i u muk u xiquin i mam Levi ʼo que che quiqui cʼam jun mutzaj re i lajuj chi quiqui chʼac i juban aj Israel winak. ʼO que che we je aj cojol qui qʼuexel i winak chuwach i Dios. Queje ile cu bij i ʼatbal tzij chi tzʼibtalic. N-ta coʼono we je cach aj tinimit, n-ta coʼono we xak jun quijayil, n-ta coʼono we conojel je u muk u xiquin i mam Abraham, lic re wi ʼo que che chi quiqui cʼam i tzukbal quib chique. \v 6 Xui-ri, i mam Melquisedec-le, nu muk nu xiquin ti mam Levi, man ire mas ujer chuwach i mam Levi. Xui-ri i mam Melquisedec xu cʼam i jun mutzaj re i lajuj che i nim laj ka mam, mam Abraham. Ire nim laj mam, man are ire chi i Dios u sujum i nim laj utzil chomal che. I mam Melquisedec xak xu ya u ʼab puwi i nim laj mam Abraham-le. \v 7 Konojel ketaʼam chi we ʼo jun cu ya u ʼab puwi jun rachiʼil, ire mas nim u ʼij. (Rumal-i, ketaʼam chi i mam Melquisedec, ʼatz u ʼij chuwach i nim laj ka mam, mam Abraham.) \v 8 Chi, chakaxol yoj, niʼpa i aj cojol ka qʼuexel chuwach i Dios ʼis que camic are cu rik i ʼij. I mam Melquisedec, junwi na, man tzʼibtal chupam u wuj i Dios chi pacha cʼa cʼaslic. \v 9 Ya i tom chic chi i mam Abraham xu ya jun mutzaj che i mam Melquisedec. I mam Abraham-le, are u mam i mam Levi. Queʼel ʼuri chi i mam Levi pacha xak xu toj u tant che i mam Melquisedec. Are i mam Levi-le, are i qui mam i aj cojol i qʼuexel yix chi quiqui cʼam qui tant chiwe woʼor. \v 10 I mam Levi-le, cʼa maja calaxic are xcʼulax i u mam, mam Abraham, pa be rumal i mam Melquisedec. Rumal-i xeʼelok xak pacha are i mam Levi xtojowic, man cʼo pu chʼacul i u mam. \p \v 11 Are i mam Levi-le, are qui mam i aj cojol qui qʼuexel i winak ujer. Je are ique chi xqui cʼut u tzij u pixab i Dios chique i aj Israel winak. Péro i qui chac ique, n-xtiqui ta chi qui yijbaxic i winak chuwach i Dios. We ta ʼutz xelic, n-tu chac ʼuri ca cʼun jun chic chi coj u yijba oj ʼutz chuwach i Dios. Xui-ri, xcʼun chic jun, i u patan ire queje pacha u patan i mam Melquisedec. Ire n-are ti jun chique i u muk u xiquin can i mam Aaron (chi u muk u xiquin i mam Levi). \v 12 Bay, i patan chi cojbal qui tzij i winak chuwach i Dios, xelsax piquiʼab i u muk u xiquin i mam Levi, rumal ʼuri xak xjalwa-chix i ujer ʼatbal tzij chi cu ya i patan-le chique. \v 13-14 ʼAlaj ʼuri chi jalwachim chic i ʼatbal tzij-le, man i Kajwal Jesucrísto chi ocnak chic che i patan-le, nu muk nu xiquin ti mam Levi, ire u muk u xiquin can i mam Juda. Ujer, mi jun chique u muk u xiquin i mam Juda xqui coj qui qʼuexel i winak chuwach i Dios, man i mam Moises n-xu ya ta can i patan-le piquiʼab. Xui-ri, woʼor, ya jalwachim chic. \s1 I u patan i Jesucrísto laj queje pacha u patan i mam Melquisedec ujer \p \v 15 Lic ca ʼalijinic chi jalwachim chic i ujer nojbal, man i cʼacʼ laj aj cojol ka qʼuexel lic junwi u patan. I u patan ire queje pacha u patan i mam Melquisedec ujer. \v 16 I Jesucrísto, xyaʼ u patan, n-rumal ta que i ratit u mam, xui-ri, yatal u patan rumal u cʼaslemal chi ʼo u choʼab chi n-ca qʼuis taj. \v 17 Man queje iri xu bij i Dios che i Jesucrísto: \q1 Yet at aj cojol qui qʼuexel i winak chinwach chi n-tu qʼuisic a patan. \q1 Xak jun a patan pacha re i mam Melquisedec ujer. \m (Queje ile tzʼibtal chupam u wuj i Dios\f + \fr 7:17 \ft 7:17,21 Sálmo 110:4\f*.) \p \v 18 Queje ile ʼuri, i nojbal ujer xcanaj canok, man n-tu choʼab, xak n-tu chac che i qui toʼic i winak. \v 19 I ujer tak tzij chi u bim can i mam Moises n-xtiqui ta chi qui yijbaxic i winak chuwach i Dios. Péro woʼor, ʼo chic jun tzij chi ʼutz, lic ka cubam ka cʼux che; woʼor ʼo chic módo coj tejeb ruʼ i Dios. \p \v 20 I Dios, are xu ʼan ile, xu cuxtaj u bi ire mísmo puwi u tzij, cʼutbal-re chi katzij i xu bij. \v 21 Péro n-queje ta ile xu ʼano are xyaʼ qui patan i juban aj cojol qui qʼuexel i winak. Xui che i Jesucrísto, i Dios xu cuxtaj u bi puwi u tzij are xu ya u patan-le; xu bij che: \q1 Xin cuxtaj in bi are xin bij in tzij chawe, y n-quin jalwachij ta in nojbal. \q1 Xin bij: “Yet at aj cojol qui qʼuexel i winak chinwach chi n-tu qʼuisic a patan. \q1 Xak jun a patan pacha re i mam Melquisedec ujer.” \m (Queje ile tzʼibtal chupam u wuj i Dios\fm 7.17\fm*.) \p \v 22 Ile lic ʼutz chuwach i ujer tzij. I Dios lic coʼon na pacha u sujum chake, man i Jesus chi Tolke ʼo chic chuwach, cu cojbej re ka tzij. \v 23 I juban aj cojol qui qʼuexel i winak, ʼo u chac je qʼui, man xa que qʼuisic. Que camic, y n-quiqui ʼan ta chic qui patan. \v 24 Xui-ri, i Jesus n-ca cam taj, rumal-i n-cu jach ti u patan che jun chic. \v 25 Woʼor, ronojel ʼij sak, ca tiqui chi quelsaxic chi sak conojel i que tejeb ruʼ i Dios rumal u cubibal qui cʼux che ire. Ca tiqui che man cʼaslic ronojel ʼij sak, cu cojbej qui tzij chuwach i Dios. \p \v 26 Xeʼel ʼuri, i Jesucrísto are i ʼatz laj aj cojol ka tzij chi lic cajwax te chake. Ire lic ʼutz, lic chʼam, n-ta mac atzalal chirij. Ire junwi chiquiwach i ajmaquib; ʼelsam chic chiquixol, xcʼam bi chicaj, y chila ʼo wi ruʼ i Dios. \v 27 I juban ʼatz laj aj cojol qui qʼuexel i winak quiqui camsaj chicop ʼij ʼij quiqui sujuj chuwach i Dios. Queje ile quiqui ʼano tojbal re qui mac ique; teʼuri queje quiqui ʼan chique i winak, quiqui coj qui qʼuexel, tojbal re qui mac. Péro i Jesus n-tu chac queje ile cu ʼano. Ire xu sujuj rib che i camic, tojbal re qui mac i winak queʼe ʼij sak. Ile xa julaj xu ʼano. \v 28 I ʼatbal tzij u tzʼibam i mam Moises ujer, cu ya i patan re aj cojol qui tzij i winak piquiʼab achiab chi xa je ajmaquib. Xui-ri, xoʼon panok, i Dios xu ya i patan-le puʼab u Cʼojol. Xu cuxtaj u bi ire mísmo, chi sak laj tzij i cu bij are xu ya u patan puʼab. I u Cʼojol i Dios lic ʼutz che u patan, y are wi queʼe ʼij sak. \c 8 \s1 Are i Jesucrísto are i aj cojol ka tzij \p \v 1 Niʼpa in bim chiwe, are i mas ʼo u chac chi qui ta u be are iri: ʼo jun ʼatz laj aj cojol ka tzij lic ʼutz, are i Jesucrísto chi cubinak chic pu wikabim i Dios chila chicaj. \v 2 Ire coʼon u patan chila pa mer rachoch i Dios; i rachoch-le lic ʼo mas u ʼij man are i Dios yijbawnak, ne achiab ta je yijbawnak. \v 3 Conojel i ʼatz laj aj cojol qui tzij i winak, yatal qui patan chi quiqui sujuj qui sipon i winak, xak quiqui camsaj i chicop chuwach i Dios. Rumal-i ʼo u chac chi i Jesucrísto xak ʼo i cu sujuj chuwach i Dios, man are ire i ʼatz laj aj cojol ka tzij chila chicaj. \v 4 We tene ʼo chi chuwach i jyub taʼaj, n-aj cojol ta ka qʼuexel ʼuri man nu muk nu xiquin ti mam Levi. Xui i u muk u xiquin i mam Levi ʼo piquiʼab quiqui ʼan i patan-le. Queje pacha u bim can i mam Moises ujer. \v 5 Xui-ri, ique quiqui ʼan qui patan chi xa pacha u qʼuexwach i patan chi ca ʼantaj chila chicaj. Ketaʼam ile man i mam Moises, are xu jek u yijbaxic i rachoch i Dios ujer, xu ta u tzij i Dios. Queje iri xbix che: “Cha ʼana pen awib chu yijbaxic ronojel pacha ca ʼanaw i xin cʼut chawe chila tzam jyub.” Queje ile xu bij i Dios che\f + \fr 8:5 \ft Exodo 25:40\f*. \v 6 Xui-ri, i u patan i Jesus, mas nim u ʼij chuwach i qui patan i aj cojol qui tzij i winak-le, man ire aj ucʼanel re jun ka trat ruʼ i Dios mas ʼutz chuwach i jun ujer. Mas ʼutz man i Dios u bim chi lic coj u to. \p \v 7 I ujer trat we tene ʼutz xelic, n-tu chac ʼuri jun chic trat cʼacʼ. \v 8 Péro n-kas ta ʼutz xelic, rumal-i i winak n-ʼus taj xe ʼel chuwach i Dios. Chupam u wuj i Dios, queje iri tzʼibtalic: \q1 I Kajwal Dios cu bij: cu rik ni ʼij quin ʼan chic jun trat cʼacʼ cuʼ i aj Israel winak, cuʼ i aj Juda winak. \q1 \v 9 N-are ta pacha i trat chi xin ʼan cuʼ i catit qui mam ujer. \q1 I trat-le, xin ʼan cuʼ chupam i ʼij chi are xin chap che i qui ʼab, ʼelsabal-que pa jyub Egípto. \q1 Péro ique xcoʼtaj can u ʼonquil in trat; rumal-i xe woʼtaj canok. \m (Queje ile cu bij i Kajwal Dios.) \q1 \v 10 Xak cu bij: Are cu rik chic i ʼij, quin ʼan chic jun trat cʼacʼ cuʼ i aj Israel winak. \q1 I trat chi quin ʼan cuʼ are iri: quin ya in ʼatbal tzij piqui jolom ique; quin tzʼibaj in noʼoj pa canima ique. \q1 Teʼuri, quin ʼan che wib lic in Dios que ique; xak ique lic je winak we yin. \q1 \v 11 Coʼon panok, conojel caquetamaj in wach, \q1 mi jun quin u cʼut chic chique i rachiʼil, \q1 n-quin u cʼut ta chic chique i ratz u chaʼ. \q1 N-ta chic ʼuri u chac, man conojel caquetamaj ni in wach, \q1 chi chʼutik, chi nimak caquetamaj ni in wach. \q1 \v 12 Quin cuy ni qui mac, n-quin cʼunsaj ta chic chin cʼux niʼpa i mac atzalal qui ʼanom. \m (Queje ile tzʼibtal chupam u wuj i Dios\f + \fr 8:12 \ft Jeremías 31:31-34\f*.) \p \v 13 We xu bij i Dios chi ʼo chic jun trat cʼacʼ, ʼalaj ʼuri chi ya xa ʼelab i nabe trat. Niʼpa tak i ca tijin u ʼelabic, chi n-kas ta ʼutz chic, weʼ ʼuri ca sachic. \c 9 \s1 Wach u cojic u ʼij i Dios ujer \p \v 1 I ujer trat chi xu ya can i Dios cuʼ i winak, ʼo i usucʼ chupam re i cojbal u ʼij ire, xak ʼo jun rachoch i Dios ʼantal cumal i winak. \v 2 I u yijbaxic qui ʼanom che i rachoch-le, queje iri: ʼo jun cuárto nabe; chila xqui coj wi jun u taqʼuibal wukub cantil chom, xak ʼo jun mexa chila chi are u qʼuijibal i caxlanwa chi qui jachom che i Dios. I u bi i cuárto-le: “Loʼlaj qʼuijibal”, u bi. \v 3 Xak ʼo chic jun ral cuárto chirij panok, rumal jun cʼul cojtal pa nicʼaj. I u bi i ucab cuárto-le: “Qʼuijibal ʼatz u ʼij.” \v 4 Chila ʼo wi jun altar, óro u wach, pa quiqui poroj wi i inciénso. Xak chila ʼo wi jun caxa, i chirij chuwach, lic óro, xak queje i chupam. Quiqui bij che i caxa-le: “U caxa i ka trat ruʼ i Dios.” Chupam i caxa-le ʼo jun boj óro, ʼo mana\f + \fr 9:4 \ft I mana are i wa aj chicaj chi i Dios xu ya chique i aj Israel, tzukbal-que are xe bin wi che i jyub tzʼinilic. (Exodo 16:14-36)\f* chupam. Xak chupam i caxa ʼo can u chʼamiy i mam Aaron chi xpe u tux ujer. Xak chupam i caxa ʼo can i queb tzʼalam abaj chi tzʼibtal i lajuj u tzij u pixab i Dios chuwach; ile u yom i Dios chique are xu yijba u trat cuʼ. \v 5 Puwi i caxa ʼo queb qui qʼuexwach ángel, “querubínes” ca bix chique. Are u chac ile, cʼutbal-re chique i winak chi i Dios ʼo chila cuʼ. I qui xicʼ ique qui licʼom puwi i caxa. I u wi i caxa, “Qʼuijibal re i cuybal mac” ca bix che. Péro n-tu chac mas quin bij puwi ile woʼor. \p \v 6 Queje ile xqui yijba i qʼuijibal pa quiqui coj wi u ʼij i Dios. Que oc i aj cojol qui qʼuexel i winak pa nabe cuárto chu ʼonquil i qui patan ʼij ʼij. \v 7 Péro mi jun coc che ucab cuárto, xui i ʼatz laj aj cojol qui qʼuexel i winak coc chila; xa julaj che jun junab coquic. Are coquic, ʼo u chac cu cʼam bi u quiqʼuel chicop, cu sujuj chuwach i Dios. Are i quicʼ-le are tojbal u mac ire, xak tojbal qui mac i winak. \v 8 Ruʼ tak ile, i u Tewal i Dios cu cʼut chake chi tzʼakat\f + \fr 9:8 \ft I mer tzij xu bij are iri: tzʼakat cʼo i Loʼlaj qʼuijibal (pa rachoch i Dios ʼantal cumal i winak). I usucʼ ile are iri: I qui costúmbre chi cojbal u ʼij i Dios quiqui ʼano, are ile n-ca yaw ta chique que tejeb chuwach i Dios.\f* ʼo i u choʼab ujer trat, n-ti ocbal que i winak cʼa chuwach i Dios. \v 9 Ronojel niʼpa i xqui ʼan ique, xa xu qʼuexwachij chake yoj woʼor. Niʼpa i qui sipon, niʼpa i qui qʼuexel chi xqui camsaj chuwach i Dios, n-xtiqui ta chi qui toʼic i winak; ique cʼa xqui na i qui mac piqui cʼux. \v 10 Niʼpa tak i costúmbre-le, n-xe u to taj, man xa re i qui chʼacul: wach i quiqui tijo, wach i quiqui tuʼu, wach i costúmbre re i chʼajbal i qui chʼacul. Ronojel ile n-ta chic u chac are cu rik i ʼij chi Dios cu jalwachij i ujer tak costúmbre. \s1 N-ta chic u chac ca sujux ka qʼuexel waral \p \v 11 Lic katzij, ile jaltajnak chic, man i Crísto ya cʼun-nak chic. Ire ca tijin chu ʼonquil u patan chi are ʼatz laj aj cojol ka tzij chuwach i Dios; caka rik i utzil chomal re i Dios rumal. I qʼuijibal pa coʼon wi u patan i Crísto, mas ʼutz, mas chom chuwach i jun, man n-ʼantal ta cumal i winak, xak n-aj chi taj chuwach i jyub taʼaj. \v 12 I Crísto ya ocnak chic che i mer qʼuijibal chi ʼatz u ʼij, chila chicaj; xa julaj xoquic, y n-ta chic u chac coʼon chic ile. Are xoquic, mas ʼutz i xu sujuj ire che i Dios. N-are tu quiqʼuel jun ral chabat, xak mi u quiqʼuel jun ral meʼ xu sujuj, lic are u quiqʼuel ire xu sujuj, tojbal re i ka mac yoj. U tojom i kelbal chi sak chi n-tu qʼuisic. \v 13 I winak, we ʼo jun chi n-kas ta chʼam chuwach i Dios, ca ʼani ʼuri rawasil che, chi ca quirix i u chajil jun ral meʼ chirij, we xi u quiqʼuel jun toro, we xi re jun ral chabat. Teʼuri coʼon chic chʼam laj winak. \v 14 Bay, we are i quicʼ-le coʼonbej chʼam chique i winak, are mas ʼutz ʼuri u quiqʼuel i Crísto coʼonbej chʼam che i ka cʼux yoj. I Crísto, ucʼam rumal i u Tewal i Dios, xu sujuj rib tojbal re ka mac chuwach i Dios. Ire chom, n-ta tzʼil, n-ta mac che. I u quiqʼuel ire cresaj ni ka mac pa ka cʼux. Teʼuri caketamaj pa ka cʼux chi n-ta chic ka mac chikij. N-caka ʼan ta chic i ujer tak costúmbre chi n-tu chac, chi n-ta coʼon-re chake, man xui che i Dios cʼaslic caka ʼan ni u chac, caka coj ni u ʼij. \p \v 15 Ujer, i winak ʼo qui mac man n-xqui ʼan taj pacha i cu bij i nabe u trat i Dios cuʼ; woʼor ʼo chic jun trat cʼacʼ. Are i Jesucrísto are i aj ucʼanel re i trat-le. Rumal-i, niʼpa i oj sicʼtal rumal i Dios caka rik ni ka cʼaslemal ruʼ. I Dios u bim chake chi cu ya jun ka cʼaslemal chi n-ca qʼuis ta chic. Caka riko man xa ʼan jun camic tobal ke yoj: i camic-le are i camic xicʼaw wi i Jesucrísto, tojbal re i kelbal chupam i ka mac. \v 16 Wach u sujum i Dios chake, n-queje tene ca yataj-i chake ma ta xcam i Jesucrísto. Iwetaʼam chi jun kajawxel que u pixbaj i racʼal pa que canaj wi che ubitak que chi qui jujunal. Péro ique n-ta piquiʼab quiqui chap tan, cʼa cacoyʼej na we xcam i qui kajaw. \v 17 Wach i u sujum chique, n-quiqui chap ta tan, man cʼa cʼas i nim laj winak. We xcam ʼut, teʼuri ʼo chic piquiʼab quiqui chapo wach yatal can chique. \v 18 Xak queje xoʼon li nabe trat ile ruʼ i Dios, n-tu choʼab, cʼa xe camsax ni juban chicop chuwach i Dios. \v 19 Cha cʼun pi cʼux wach xqui ʼano: xe qui camsaj juban ral tak meʼ xak juban ral tak chabat chuwach i Dios. Teʼuri i mam Moises xu bij chique i winak ronojel i tzij pixab re u ʼatbal tzij i Dios. Are xqʼuis ile, xu chap i qui quiqʼuel i chicop y xu coj ya ruʼ. Teʼuri xu chap jun u ʼab cheʼ, hisópo u bi, xak jubiʼ rismal chij, cak catzunic; xu chʼensaj i u ʼab cheʼ ruʼ i quicʼ-le, y xu quirij chuwach i mísmo wuj pa tzʼibtal wi u ʼatbal tzij i Dios, xak xu quirij bi piquiwi i winak. \v 20 Are ca tijin chu ʼonquil ile, xu bij i tzij-i chique: “I u cojic i quicʼ-i, cu ya u choʼab i ka trat ruʼ i Dios. Lic are i Dios u bim chi chaka ʼana pacha cu bij i trat-i.” Queje ile xu bij i mam Moises chique. \v 21 Xak xu quirij i quicʼ-le che i cárpa chi rachoch i Dios. Teʼuri xu quirij puwi tak i ʼo chila chi cu rik u chac re cojbal u ʼij i Dios. \v 22 I u ʼatbal tzij i Dios cu bij chi laj ronojel craj u ʼanic chʼam che ruʼ quiqʼuelaj. We n-ta jun ca yaw i quicʼ, n-ta cuybal mac ʼuri. \s1 I Jesucrísto xicʼaw che i camic ʼelsabal re qui mac i winak \p \v 23 Rumal-i, oʼonom lok xe qui camsaj i chicop y xqui quirij i quicʼ puwi ronojel tak ile, coʼonbej chʼam che. I cárpa chi rachoch i Dios, ruʼ niʼpa tak i ʼo chupam, xa u qʼuexwach i mer u qʼuijibal i Dios chila chicaj. Xui-ri, wach tak i ʼo chila chicaj mas ʼo u ʼij, rumal-i, xajwaxic xsujux i quiqʼuelaj chi mas ʼutz chuwach i qui quiqʼuel i chicop. \v 24 Man n-are ti pa rachoch i Dios waral chuwach i jyub taʼaj pa xoc wi i Crísto chu sujuxic u quiqʼuel; ire lic chila chicaj xoc wi, pa mer ʼo wi i Dios. I rachoch i Dios chi, chuwach i jyub taʼaj, xa yijbam cumal i winak, xa u qʼuexwachim i mer u qʼuijibal i Dios. Chila chicaj, i Jesucrísto ʼo chuwach i Dios cojbal-re i ka tzij yoj chuwach. \v 25 Waral chuwach i jyub taʼaj, i ʼatz laj aj cojol qui tzij i aj Israel winak chi junab junab coc pa Qʼuijibal ʼatz u ʼij, chu sujuxic u quiqʼuel chicop chuwach i Dios. Péro i Crísto n-queje ti ile xu ʼano. Ire, are xu sujuj i quicʼ chuwach i Dios, lic are u quiqʼuel ire xu sujuj. Xa julaj xu ʼano, n-qʼuialmul taj. \v 26 We tene ʼo u chac chi qʼuialmul cu sujuj rib i Crísto, xu jek tene li u ʼonquil-i chu xebal li ʼij sak. Péro n-queje ta xu ʼan ile. Woʼor, che tak i qʼuisbal ʼij-i, i Crísto cʼun-nak chu sujuxic rib; ile xa julaj xu ʼano, n-ta chic mas u chac cu ʼan ile. Are u camic-le, are i ʼelsabal re i ka mac; rumal-i xcʼunic. \v 27 Conojel i winak, xa julaj que camic, teʼuri ca ʼan ni ʼatbal tzij piquiwi. \v 28 Queje ile i Crísto xa juyac xcamic, crelsabej qui mac u qʼuial winak. Coʼon panok ca winakir chalok. N-are ta rumal i relsaxic qui mac i winak are ca winakir tan chic, man u ʼanom chic ile. Ca cʼun chu tzʼakatsaxic i quelbal chi sak niʼpa i coyʼem ire. \c 10 \p \v 1 I ujer ʼatbal tzij chi xu tzʼibaj i mam Moises xa pacha u qʼuexwach i mer sakil chi xcʼun chirijil; xa toʼ u nabeal i mer usucʼ. I ujer ʼatbal tzij-le n-ca tiqui ta chi qui sucʼbaxic i winak chuwach i Dios. Tupu chi junab junab quiqui sujuj u quiqʼuel chicop chuwach, xui-ri n-ca tiqui ta chi qui sucʼbaxic niʼpa i que tejeb ruʼ i Dios. \v 2 We tene are u quiqʼuel chicop xtiqui chi qui sucʼbaxic i winak, ya tzʼakatnak tene chic ʼuri, xa julaj tene-ri xqui ʼano. I winak chi quiqui sujuj chicop chuwach i Dios, we tene xresaj i qui mac, quiqui na ne u be-ri piqui cʼux chi n-ta chic qui mac chiquij. \v 3 Péro n-queje ti ile. I u sujuxic u quiqʼuel chicop junab junab, n-xresaj ti qui mac; i costúmbre-le xa cu cʼunsaj tan chic piqui cʼux chi ʼo qui mac. \v 4 Man i u quiqʼuel i toro, xak i ral tak chabat n-ca tiqui ta chi relsaxic i qui mac i winak. \p \v 5 Rumal-i, are ya ca pe i Jesucrísto chi chuwach i jyub taʼaj, queje iri xu bij che i Dios: \q1 Yet n-cawaj ti u quiqʼuel chicop ca sujux chawe; \q1 xak n-cawaj ti toʼ wach tak i ca sujux chawach. \q1 Pu qʼuexel ile a yijbam in chʼacul (chi ca sujux na chawe). \q1 \v 6 N-cu maj ta a wach ca porox chicop chawach; \q1 n-cu maj ta a wach ca sujux qʼuexelaj chawe, ʼelsabal qui mac i winak. \q1 \v 7 Rumal-i xin bij: “Nim laj Dios, chi in ʼo wi, in cʼun-nak \q1 chu ʼanic wach i cawaj yet; quin ʼano pacha i tzʼibtal can chupam i ujer wuj chi quin ʼan na.” \m (Queje ile xu bij i Jesucrísto che i Dios\f + \fr 10:7 \ft Sálmo 40:6-8\f*.) \p \v 8 Che i tzij-le, caka ta wi chi Jesucrísto nabe xu bij chi i Dios n-craj ta chic u quiqʼuel chicop, xak mi ne wach tak i quiqui sujuj chuwach. N-craj ta ca sujux chicop, xak n-craj ta ca porox chicop chuwach, ʼelsabal qui mac i winak. N-craj taj, tupu i ujer ʼatbal tzij xbin ile chi quiqui ʼano. \v 9 Teʼuri xu bij: “Nim laj Dios, chi in ʼo wi, in cʼun-nak chu ʼanic wach i cawaj yet,” xcha. Caka ta ʼuri chi i Dios xresaj i nabe costúmbre re u camsaxic chicop, y xu ya u camsaxic i Jesucrísto pu qʼuexel ile. \v 10 I Jesucrísto xu ʼano wach i xraj i Dios. Rumal-i konojel yoj oj chom chic pa kanima, man ire xu sujuj u chʼacul tojbal ka mac. Xa julaj xu ʼano, y n-ta chic mas u chac cu ʼan ile. \p \v 11 Conojel i aj cojol qʼuexelaj que i aj Israel winak, quiqui ʼan qui patan ʼij ʼij. Nic are wi quiqui sujuj qui quexel i winak, péro n-ta queʼel wi chique, man n-ca tiqui ta chi relsaxic qui mac i winak. \v 12 Péro i Jesucrísto n-queje ti ile xu ʼano. Xa julaj xu sujuj rib, ʼelsabal qui mac i winak, y xoʼon ile. Teʼuri xcubi pu wikabim i Dios chila chicaj. \v 13 Chila croyʼej wi, cʼa cu rik ni ʼij are que yaʼ ni aj chʼoʼoj pa rakan uʼab. \v 14 Xa julaj xu sujuj rib; queje ile xe u chomarsaj queʼe ʼij sak chiquij niʼpa i je re ire. Xoʼon chique chi n-ta chic mas cajwax chique chuwach i Dios. \v 15 Xak u Tewal i Dios cu ʼalijinsaj chake chi sak laj tzij ile\f + \fr 10:15 \ft Are i u Tewal i Dios xu ya i u tzij i Dios-i pu julom i mam Jeremías ujer.\f*. Nabe, cu bij: \q1 \v 16 Coʼon panok are i trat quin ʼan cuʼ ique are iri: \q1 quin ya in ʼatbal tzij pa canima ique; \q1 wach in noʼoj yin, quin tzʼibaj piqui nojbal ique. \m (Queje ile xu bij i Kajwal\f + \fr 10:16 \ft Jeremías 31:33\f*.) \p \v 17 Xak cu bij: \q1 N-quin cʼunsaj ta chic chin cʼux niʼpa i mac atzalal qui ʼanom. \m (Queje ile xu bij\f + \fr 10:17 \ft Jeremías 31:34\f*.) \p \v 18 Bay, we ʼelsam chic i ka mac chikij, n-ta chic u chac ʼuri we ca sujux tak i sipon, tojbal re i ka mac. \s1 Choj tejeb ruʼ i Dios \p \v 19 Rumal-i, wachalal, rumal u quiqʼuel i Jesucrísto, coj tiqui chi oquic chuwach i Dios pa Qʼuijibal ʼatz u ʼij, lic n-caka xij ta kib chi oquic. \v 20 I Crísto u jakom jun cʼacʼ laj kocbal bic chuwach i Dios\f + \fr 10:20 \ft I tzij xu bij waral-i are iri: chirij i cortin.\f*, jun ocbal bic cʼaslic. Rumal u chʼacul ire, jaktal i ocbal-le chake. \v 21 Are i Jesucrísto are i ʼatz laj aj cojol ka qʼuexel yoj pa rachoch i Dios chila chicaj. \v 22 Choj tejeb ruʼ i Dios lic ruʼ ronojel ka cʼux; maka ʼan queb ka palaj chu ʼonquil, chaka ʼana ruʼ u cubibal ka cʼux sakil. Ire u ʼanom chic chʼam che i kanima\f + \fr 10:22 \ft I mer tzij xu bij are iri: i kanima quitztal chic rij (ruʼ quicʼ).\f*, rumal-i, cu na ka cʼux chi n-ta chic ka mac; xak i ka chʼacul chʼajtal chic ruʼ i chʼam laj ya. \v 23 Choj ʼolok jiquil ka cʼux che, chi cakil na wach tak u sujum i Dios chake. Makoʼtaj can i cubibal ka cʼux che, xak ma baʼcrij ka cʼux chi royʼexic, man i Dios lic coʼon na wach u sujum chake. \v 24 Chaka to kib chakawach chu nimarsaxic i cʼaxnabal ka cʼux, xak chu ʼanic i ʼutz. \v 25 Xak are wi, chaka molo kib; maka mayij u ʼonquil. Katzij, je ʼo jujun n-quiqui mol ta chic quib kuʼ. Péro ʼutz caka mol kib yoj man queje ile caka ya u cowil ka cʼux chakawach, ʼe te le chic-i woʼor, man ya ca nakajab i ʼij re u cʼunic tan chic i Kajwal. \p \v 26 Yoj chi ketaʼam chic i sak laj tzij, we xa chu ʼonquil coj oc tan chic chi macunic, n-ta chic jun chic ka qʼuexel ʼuri, tojbal re i ka mac. \v 27 We queje ile caka ʼano, makoyʼej ʼuri chi Dios cril toʼbal ka wach; xa cakoyʼej i nim laj tojbal mac ca pe na pakawi. Xa cakoyʼej i ʼaʼ chi cu sachsaj ni qui wach niʼpa i je aj chʼoʼoj ruʼ i Dios\f + \fr 10:27 \ft Isaías 26:11\f*. \v 28 I aj Israel winak, we jun chique croʼtaj can u ʼonquil i ʼatbal tzij tzʼibtal can rumal i mam Moises, ca camsaxic. We je queb oxib xqui bij chi queje oʼonom ile, ca camsax ʼuri rumal u mac. N-ta toʼbal u wach. \v 29 Bay ¿wach nawi ʼuri ca majawic we jun u jachom rib puʼab u Cʼojol i Dios, teʼuri cu kel canok? Ca majaw ʼuri cu tij i tojbal mac, man xa ca tijin chu kajsaxic u ʼij u quiqʼuel i Jesucrísto chi elsawnak u mac. Are u quiqʼuel i Crísto are i cʼutbal-re chake chi i Dios coj u to na pacha u bim chake. Péro i achi-le u yoʼyam i loʼlaj u Tewal i Dios chi u cʼutum i utzil chomal re i Dios che. \v 30 Cu toj na ʼuri u mac. Ketaʼam ile man i Kajwal Dios xu bij: “I tzalijbal u wach chique, wach i qui ʼanom, we-yin u ʼonquil ile. Yin quin yaw i tojbal mac chique, wach i qui ʼanom.” Queje ile xu bij\f + \fr 10:30 \ft Deuteronómio 32:35\f*; i u wuj i Dios xak cu bij; “I Kajwal Dios cu ʼan ni ʼatbal tzij piquiwi i winak je re ire.” Queje ile cu bij\f + \fr 10:30 \ft Deuteronómio 32:36, Sálmo 135:14\f*. \v 31 I jun chi xa cu petsaj roywal i cʼaslic Dios ¡toʼwach ire are ca tzak na pu ʼab! (Cʼax u tojic u mac cu ʼano.) \p \v 32 Cha cʼun chi cʼux wach iwilom ujer, are cʼa te xi coj i sak laj tzij; nim i cʼax xpe chiwij, xui-ri xi chʼijo ruʼ u cowil i cʼux. \v 33 ʼO jujun chiwe yix chi xix qui toʼta, xix qui yoʼya chiquiwach conojel i winak. Xak ʼo jujun chiwe chi xi junamsaj i wach cuʼ i que tijin chi rilic i cʼax-le; rumal-i xak yix xi tij i cʼax cuʼ. \v 34 Xe i to i je tzʼapilic man xiwil toʼbal qui wach. Niʼpa i tzel quix quilo xqui maj ubitak iwe; xui-ri, xix quicotic xi chʼijo. N-xix bison taj man iwetaʼam chi ʼo ubitak iwe chila chicaj chi mas ʼutz na chuwach ile chi xmaj chiwe; ile lic n-ca qʼuis ta chic. \v 35 Rumal-i, mi sach u cowil i cʼux, man nim i cu sipaj i Dios chiwe rumal. \v 36 Ma baʼcrij i cʼux chupam i cʼax, xa chi chʼija cʼa qui qʼuis ni u ʼanic niʼpa i craj i Dios chiwe chi qui ʼan na. Teʼuri ca yaʼ na chiwe wach u sujum ire. \v 37 Chupam u wuj i Dios, queje iri cu bij: \q1 N-qʼuial ta chic ʼij ca canajic, teʼuri i jun chi ca cʼunic, ca cʼun na; n-ca baytaj taj. \q1 \v 38 I winak chi qui jachom quib pinʼab, chi ʼutz qui cʼux chinwach, ique ʼo ni qui cʼaslemal rumal u cubibal qui cʼux chwe. \q1 Péro we jun ca tzalij tan chic, yin n-quin quicot ta ʼuri ruʼ. \m (Queje ile cu bij i Dios\f + \fr 10:38 \ft Habacuc 2:3,4\f*.) \p \v 39 Péro yoj n-oj ta cachiʼil ique chi que tzalij chiquij; n-oj ta queje pacha ique chi ca sachsax qui wach. Yoj oj cachiʼil i juban chi qui cubam qui cʼux che i Kajwal, rumal-i coj ʼel na chi sak junam cuʼ. \c 11 \s1 Wach usucʼ i cubibal cʼuxij che i Dios \p \v 1 Jun, we ʼo u cubibal u cʼux che i Dios, lic cu na ʼuri pu cʼux chi cril na wach i royʼem. N-ta coʼono we cʼa maja crilo, xui-ri retaʼam chi katzij cril na. \v 2 I katit ka mam, lic ʼo i u cubibal qui cʼux che i Dios, rumal-i i Dios ʼutz xe rilo. \p \v 3 Rumal u cubibal ka cʼux che i Dios, ketaʼam chi ire, ruʼ u chʼawbal, xu winakirsaj i caj, i jyub taʼaj. Rumal-i, niʼpa i cakil woʼor, are i Dios xu yijba ruʼ u chʼawbal, n-che ta tak wach ca ʼiltaj u wach xu yijba wi. \p \v 4 Ujer i a-Cain, i a-Abel xqui sujuj qui sipon chuwach i Dios. I a-Abel, lic xu cuba u cʼux che i Dios, rumal-i, wach i xu sujuj che i Dios mas ʼutz xelic chuwach i xu sujuj i a-Cain. Rumal-i, i Dios ʼutz xril i a-Abel, xak ʼutz xril i u sipon che. Rumal-i, i a-Abel tupu ujer tan camnak chic, yoj woʼor ketaʼam wach i mer ʼutz laj cubibal cʼuxij, rumal wach xu ʼan ire. \p \v 5 Xak i mam Enoc, lic xu cuba u cʼux che i Dios. Rumal-i, lic cʼaslic, xcʼam bi chicaj rumal i Dios. Rumal-i, n-xriktaj ti u chʼacul chi, man i Dios u cʼamom bic. Are cʼa maja ca cʼam bi i mam Enoc rumal i Dios, niʼpa i xu ʼano, ʼutz xril i Dios. Queje ile tzʼibtal chupam u wuj i Dios. \v 6 Xui-ri, we n-cul ti ka cʼux che i Dios, n-coj tiqui ta ʼuri chu ʼanic wach cu maj u wach. We cakaj coj tejeb ruʼ i Dios, ʼo u chac caka cojo chi katzij ʼo i Dios; xak ʼo u chac chi cul ka cʼux che, chi ire cu ya i ʼutz chique niʼpa i quiqui tzucuj. \p \v 7 I mam Noe ujer, lic cul u cʼux che i Dios. Rumal-i, are xbix che rumal i Dios chi ʼo tak i ca petic chi n-rilom taj, i mam Noe xu cojo. Xoc ʼil che wach i xbix che, y xu yijba jun nim laj bárco pacha xbix che rumal i Dios. Chupam i bárco-le xe u cʼol wi i rixokil ralcʼwal. I mam Noe, lic cul u cʼux che i Dios, péro i juban winak n-ti u cubibal qui cʼux che, rumal-i, xe camic; queje ile xa ʼalijinic chi ique lic ʼo qui mac. Péro i mam Noe-le, ʼutz xeʼel chuwach i Dios, man queje cu ʼan i Dios ile chique niʼpa i cul qui cʼux che. \p \v 8 Xak i mam Abraham ujer, lic cul u cʼux che i Dios. Rumal-i, are xsiqʼuix rumal i Dios, xu cojo wach i xbix che. Xel pu tinimit y xu maj bi u be, n-retaʼam taj pa i ca ʼe wi. Xui-ri, xa ʼec man cul u cʼux che i Dios chi ca cʼam bi che i jyub chi xsujux che rumal i Dios. \v 9 I mam Abraham xa ʼe jekel che i jyub chi Dios u sujum che; chila xqʼuiji wi pacha jun aj naj petnak, pacha n-re ti jyub-le. Xu chʼijo man cul u cʼux che i Dios; retaʼam chi coʼon panok ca yaʼ na che, niʼpa i sujum che. I rachoch chila, n-xan taj, toʼ pacha lon. Xak queje i rachoch a-Isaac chila, chi racʼal; xak queje i rachoch i a-Jacob chi riumam. Xak chique ique, i Dios u sujum i jyub-le. \v 10 Queje ile xu ʼan i mam Abraham, man royʼem chic roquic che jun chom laj tinimit chila chicaj. Chila, ʼo u qʼuijibal n-toʼ ta lon ʼantal che, ʼo u cubibal chi n-ca qʼuis ta chic; man i tinimit-le are i Dios chʼobow-nak u ʼonquil; xak are ire xu yijba. \p \v 11 Xak i ati Sára (chi rixokil i mam Abraham) ʼo i u cubibal u cʼux che i Dios, rumal-i, tupu ire n-calan taj, i Dios xu ya u choʼab che. Teʼuri xqʼuiji racʼal, tupu nim laj winak chic. Queje ile xu ʼan i Dios che, man xu cojo chi i Dios lic cu ʼan na pacha u bim che. \v 12 Queje ile, i mam Abraham, pu rijal xqʼuiji i racʼal. Xoʼon panok lic xe qʼuiar u muk u xiquin pacha u qʼuial i chʼumil, pacha u qʼuial i seneb chu chiʼ i ya. \p \v 13 I mam Abraham, ruʼ u cʼojol, xak ruʼ i riumam, n-xqui sach ti u cubibal qui cʼux che i Dios. N-xqui sach taj, cʼa are wi xe camic, tupu cʼa maja ca yaʼ piquiʼab wach u sujum i Dios chique. Xeʼelok pacha cʼa naj xquil panok wach u sujum i Dios chique, y xqui cuba qui cʼux che. Lic xe quicotic are xquilo. Xqui bij ique chi i qui tinimit n-chi taj chuwach i jyub taʼaj. Xqui bij ique chi waral pacha toʼ je aj naj je cʼun-nak, toʼ je aj icʼawel waral, ne te aj chi. \v 14 Pachin cu bij queje ile, ʼalaj ʼuri chi cʼa maja cu rik i mer u tinimit, cʼa ca bin chu tzucuxic. \v 15 Ique n-xqui chʼob ta chic qui tinimit pa je petnak wi. We tene xqui chʼob chic tzalijic chila, xe tzalij tene-ri. \v 16 Xui-ri, xqui rayij jun qui tinimit lic ʼutz na chuwach i pa xe ʼel wi, man xqui rayij i qui tinimit chila chicaj. Rumal-i, i Dios n-ca qʼuix ta che, are ca bixic chi ire qui Dios ique. ʼAlaj chi n-ca qʼuix ta che man u yijbam jun qui tinimit. \p \v 17 I mam Abraham ujer, are xtijaw u ʼijol rumal i Dios, ʼilbal-re we ʼo u cubibal u cʼux che, ire xu cʼutu chi katzij lic cul u cʼux che i Dios. ʼAlaj ile, man xu sujuj u camsaxic u cʼojol chi a-Isaac, pacha jun u sipon chuwach i Dios. Queje ile xu ʼano, tupu xa jun i u cʼojol. Are i racʼal-le, i Dios u bim canok chi que qʼuiar ni u qʼuial u muk u xiquin i mam Abraham rumal. \v 18 Ujer, i Dios u bim che: “Rumal awacʼal a-Isaac, que qʼuiar i a muk a xiquin.” \v 19 I mam Abraham retaʼam chi ʼo puʼab i Dios cu cʼunsaj sak chuwach jun camnak. Xeʼel ʼuri chi i mam Abraham pacha xril u cʼojol camnak teʼek, y cʼun-nak chic sak chuwach. \p \v 20 Xoʼon panok, xak i mam Isaac xu ʼalijinsaj u cubibal u cʼux che i Dios: xu bij chique i racʼal chi katzij ca yaʼ na chique niʼpa i u sujum i Dios chique. I qui bi i racʼal-le: jun, a-Jacob; i jun a-Esau. \v 21 Xoʼon panok, i mam Jacob-le xu ʼalijinsaj u cubibal u cʼux che i Dios. Are ya ca camic, xu cʼam u choʼab che u chʼamiy, xu xucba u jolom, y xu coj u ʼij i Dios. Xu ya u ʼab piquiwi i riumam y xu bij chique wach i ʼutz coʼon i Dios chique coʼon panok. I riumam-le, je racʼal i ma Jose. \v 22 Xoʼon panok, xak i mam Jose-le xu ʼalijinsaj u cubibal u cʼux che i Dios are ya ca camic. Xu bij chi coʼon panok i aj Israel winak que ʼelsax na piquiʼab i aj Egípto. Xu bij canok chi chiqui cʼama bi u bakil cuʼ, are que ʼec. \p \v 23 Xoʼon panok, xak i u kajaw u chuch i a-Moises xqui ʼalijinsaj u cubibal qui cʼux che i Dios. Che tak i ʼij-le, xel jun tzij rumal i ʼatol tzij, chi je niʼpa i ral tak alabom que alaxic, que camsaxic. Are xalax i a-Moises, xquil u kajaw u chuch chi lic chom laj acʼal. Lic cul qui cʼux che i Dios chi que u to na; rumal-i, n-xqui xij ta quib che i ʼatbal tzij-le. Ique, oxib icʼ xcuwaj i acʼal-le. \v 24 Xoʼon panok, xak i mam Moises-le xu ʼalijinsaj u cubibal u cʼux che i Dios. Are achi chic, xroʼtaj can i u patan pa rachoch i ʼatol tzij man ire pacha ralab i u miʼal i ʼatol tzij pa Egípto. \v 25 Ire xu chʼobo chi n-ʼus taj\f + \fr 11:25 \ft We tene xu ʼano, queʼelok ajmac laj winak chuwach i Dios man i aj Egípto n-xqui coj ti u ʼij i Dios; i mam Moises, aj Israel winak.\f* cu tij i ʼutz i chom cuʼ i ne te re i Dios man ile xa quicʼawic, xa ca sachic. Xu chʼob ire, chi mas ʼutz cu tij ni cʼax cuʼ i winak chi je re i Dios. \v 26 Xu chʼob ire, ʼutz we cu tij uyej rumal u cubibal u cʼux che i Crísto. Queje ile xu chʼobo man royʼem na wach u sujum i Dios che. Xu chʼob ire, mas ʼutz ile chuwach ronojel tak i beyomal chila pa Egípto. \v 27 Rumal u cubibal u cʼux che i Dios, xel i mam Moises pa jyub Egípto. N-xu xij ta rib che i roywal i ʼatol tzij, xui-ri, jiquil u cʼux xa ʼec, pacha xril u wach i Dios. \p \v 28 Xoʼon panok, i mam Moises xu ʼalijinsaj tan chic u cubibal u cʼux che i Dios are xu bij chique i aj Israel winak chila pa Egípto wach u bim i Dios che. Xu bij chique, chiqui camsaj jun ral chij, y chiqui quirij u quiqʼuel che tak uchija che i cachoch. Xu bij chique, chi queje ile mi ta jun cacʼal ca camic are quicʼaw i ángel aj camsanel que acʼalab ʼatzib\f + \fr 11:28 \ft I ángel xcʼunic camsabal que i acʼalab aj Egípto.\f*. \v 29 Xoʼon panok, xak i aj Israel winak xak xqui ʼalijinsaj u cubibal qui cʼux che i Dios are xe icʼaw chupam i Mar Cak. Cha cʼun chi cʼux, are xe oc bi chu chiʼ i ya, are ʼuri i Dios xu jak u pam i mar; queje ile, chakij i qui be xe ʼax chʼakap. Xui-ri, i aj Egípto winak, are xqui tij te icʼawic, xe muktaj can pa ya. \p \v 30 Xoʼon panok, i aj Israel winak xqui ʼalijinsaj tan chic u cubibal qui cʼux che i Dios are xe sutin chirij i tinimit Jerico. Are xel wukub ʼij i qui sutinic, xwulij bi i nim laj tapia re i tinimit-le, are ʼuri xe oc pa tinimit. \v 31 Xak i ixok Rahab xu ʼalijinsaj u cubibal u cʼux che i Dios. Ire ajmac laj ixok, chuwach u chʼacul cu chʼac wi u mer, péro ʼutz xu ʼano are xe u to i winak re i Dios. Je queb takon je aj Israel, xe oc pa Jerico (chi u tinimit ixok Rahab), quiqui tzucuj wach chʼacbal re i tinimit-le quiqui ʼano. Ixok Rahab xe u to; rumal-i, n-xcamsax taj are xe camsax i juban chi n-xqui ʼan ta cas i Dios. \p \v 32 ¿Wach chic mas quin bij chiwe? Xui ile. Man n-ta tiémpo quin bij chiwe wach i xqui ʼan i ka mam ma Gedeon, xak i mam Barac, xak i mam Sanson; xak wach i xqui ʼan i mam Jefte, i mam David, i mam Samuel, xak i tak ajbil u tzij i Dios. \v 33 Ique, rumal u cubibal qui cʼux che i Dios, ʼo jujun chique xe tiqui che i chʼoʼoj cuʼ juban chic tinimit. ʼO jujun chique ʼo qui patan re ʼatol tzij chi lic sucʼulic xqui ʼan che i qui patan. Rumal u cubibal qui cʼux, i Dios xe u to chu rikic pacha i u bim can chique. Xak ʼo jujun xe ʼe min cuʼ i coj, péro i Dios xe u to rumal u cubibal qui cʼux che, y xu tzʼapij qui chiʼ i coj. \v 34 ʼO jujun xe min pa ʼorno, xui-ri n-xe cam taj tupu nim i u choʼab i ʼaʼ; ʼo jujun laj xe camsax ruʼ chʼichʼ, péro i Dios xe u to. ʼO i n-ta qui choʼab, péro rumal u cubibal qui cʼux che i Dios, lic xqʼuiji qui choʼab. Xak ʼo jujun, are xqui ʼan i chʼoʼoj cuʼ i aj naj, ʼutz xe ʼelic; xe coktaj bi je aj chʼoʼoj chiquij. \v 35 Rumal u cubibal qui cʼux che i Dios, je ʼo ixokib chi xquil i cacʼal je camnak teʼek, xe cʼun chic sak chiquiwach rumal i Dios, y xe yaʼ tan chic chique. \p Xak je ʼo jujun xa ʼani cʼax chique y xe camic; xqui xutuj i quelbal chuwach i cʼax-le, y n-xcoʼtaj ta can i Dios. Queje ile xqui ʼan ique, chʼacbal re qui cʼaslemal chom na chuwach re i waral. \v 36 ʼO juban chic xqui chʼijo xe yoʼyaxic, xak xqui chʼij qui loʼxic; y n-xui ta la ile, xak xqui chʼijo chi xe xim che carena, xak xe tzʼapix pa cárcel. \v 37 ʼO juban chic xe camsax ruʼ abaj, xak je ʼo jujun xe pir pa nicʼaj ruʼ siérra. Xqui tij i cʼax man n-xqui mayij tu cojic u ʼij i Dios; xak je ʼo jujun xe camsax ruʼ chʼichʼ. ʼO jujun xe ʼe jela, xe ʼe jewa, n-ta qui ʼuʼ, toʼ u tzʼumlil chij, u tzʼumlil chabat xqui cojo; lic je nibaʼ, xak xe ocsax ʼil, y xak manal xa ʼan chique. \v 38 Ique-le toʼ que bin pa tak jyub tzʼinilic, xak pa tak cʼachelaj; que war pa tak jul, pa tak pec. Ique-le lic je ʼutz; n-ca majaw ta chique que qʼuiji cuʼ i juban winak chuwach i jyub taʼaj. \v 39 I Dios lic ca quicot cuʼ ique man xrilo chi cul qui cʼux che ire. U bim chi cu ya ni utzil chomal piquiwi; xui-ri, cʼa maja ca yaʼ na chique. \v 40 U chʼobom i Dios chi cu ya ni utzil chomal-le chique, xui-ri junam kuʼ yoj. N-craj ta ire we xui ique quiqui rik i ʼutz-le. Craj ire xak yoj junam cuʼ ique cakil ni ʼutz-le. \c 12 \s1 Choj chʼobon che i Jesus \p \v 1 Cakilo chi lic je qʼui ique xqui ʼalijinsaj u cubibal qui cʼux che i Dios. Chikij chakawach cakilo wach qui ʼanom ique. Rumal-i yoj chaka bisoj bi ka be chakawach. Chaka canaj canok niʼpa i coʼon latzʼ chake, xak i ka mac chi craj cu batzʼcatij tan chic rib chikij, y chaka chʼija i ka be lic co ka cʼux chu ʼanic. \v 2 Maka mayij u takexic i Jesus, man are ire xyaw u cubibal ka cʼux chu xebal lok, xak are ire ca yaw na chake chi caka rik na wach i ka cubam ka cʼux che. I Jesus xu tij uyej chuwach i cruz. I u camsaxic-le chi xqui ʼan che, lic nim laj qʼuixbal che ire, xui-ri, xu ya rib che, man retaʼam we xicʼaw che ile, teʼuri nim laj quicotemal cu tij na. Are xicʼaw ile, xa ʼe cubi pu wikabim i Dios chila chicaj. \p \v 3 Chix chʼobon ʼuri che wach xoʼon i Jesus. Ire, nim i uyej xu tij piquiʼab i ajmaquib laj tak winak. Rumal-i, yix ma baʼcrij i cʼux, xak mi sach u cowil i cʼux. \v 4 Yix ʼut n-iwilom ti i camic rumal i chʼoʼoj qui ʼan chirij i mac atzalal, pacha xicʼaw wi ire. \v 5 ¿Xataba ya xsach pi cʼux wach cu bij i Dios? Quix u pixbaj pacha jun kajawxel que u pixbaj i racʼal. Chupam u wuj cu bij: \q1 Wacʼal, ma xutuj a sucʼbaxic chi ca yaʼ chawe rumal i Kajwal, \q1 man xa tijojbal awe chu ʼonquil i ʼutz. \q1 Ma sach u cowil a cʼux are ca tij yaj rumal. \q1 \v 6 I Kajwal que u sucʼba niʼpa i cʼax que u naʼo; \q1 cu ya qui loʼxic niʼpa i je racʼal chic. \m (Queje ile tzʼibtal chupam u wuj i Dios\f + \fr 12:6 \ft Provérbios 3:11, 12; Job 5:17\f*.) \p \v 7 Chi cuyu niʼpa i cʼax qui tijo sucʼbal iwe, man i Dios queje coʼon chiwe pacha coʼon jun kajawxel chique i racʼal. ¿Xataba ʼo jun acʼal n-cu tij tu loʼxic rumal u kajaw? Cu tijo pues. \v 8 I Dios que u sucʼba conojel i racʼal, tijojbal-que chi quiqui ʼan i ʼutz. Péro yix, we n-ca yaʼ ta i loʼxic nawsabal iwe, ile cʼutbal-re ʼuri chi n-ix ta mer racʼal i Dios; quix ʼanawic pacha ix racʼal ire, xui-ri, n-ix ta racʼal. \v 9 Are oj chʼutik, i ka kajaw ka chuch waral chuwach i jyub taʼaj xoj qui chʼayo sucʼbal-ke; xui-ri, xka coj qui ʼij, tupu xoj qui chʼayo. We queje xka ʼan ile cuʼ ique, ¿wuchac ʼut n-caka ya ta kib puʼab i Ta chicaj wach craj cu ʼan chake? Man ile yabal re i ka cʼaslemal. \v 10 Are oj chʼutik, i ka kajaw ka chuch xoj qui sucʼba. Xqui ʼan chake pacha i xmajawic chi ʼutz xqui chʼob ique. Péro katzij, are i cu ʼan i Dios chake, are ʼanbal re i ʼutz chake. Craj ire, oj chʼam pa ka cʼux pacha ire. \v 11 Katzij, are caka tij ka loʼxic, n-cakaj taj, xa coj bison rumal. Péro we nim ka cʼux xka chʼijo, coj qʼuiji ʼuri che i ka cʼaslemal chom sucʼulic. \s1 Miwetzʼbej u ʼij i Dios \p \v 12 Rumal-i, chi cowij i cʼux. Chi ya i choʼab che i ʼab chi cosnak, xak che iwakan chi n-craj ta ca binic\f + \fr 12:12 \ft Isaías 35:3\f*. \v 13 Chix ʼol che i be sucʼulic\f + \fr 12:13 \ft Provérbios 4:26\f*. We queje ile qui ʼano, we ʼo jun kachalal quix rilo chi n-ta kas u choʼab, cu cowij ʼuri u binic chuwach i Dios y n-quel ta chupam i ʼutz laj be\f + \fr 12:13 \ft I mer tzij cu bij queje iri: I akanij jetzʼ, cutzir na, y n-ca jechʼab ta chic.\f*. \p \v 14 Chi tija i ʼij chi chom ix ʼolok; mi ʼan chʼoʼoj ruʼ jun chic. Chiwucʼaj jun i cʼaslemal lic chʼam, lic n-ta macunic che, man we n-ix ta chʼam piwanima, n-quiwil tu wach i Kajwal. \v 15 Chi ʼana cwent chi mi jun cu canaj can i utzil chomal re i Dios, mokxa ʼo na jun chiwe ca yojtaj u cʼaslemal y coʼon pacha jun ticon lic cʼa, chi coʼon cʼa chique i rachiʼil. \v 16 Chi ʼana cwent chi mi jun chiwe cretzʼbej u ʼij i Dios; mu min rib ruʼ jun ixok chi n-rixokil taj; xak queje i ixokib; xak mi xutuj wach i sujtal chiwe rumal i Dios. Cha cʼun chi cʼux, wach xu ʼan i ma Esau ujer; xroʼtaj can wach i ʼo re che rumal i Dios. Ire ʼo te u ʼij rumal i Dios, man ʼatz chiquixol i rachalal. Péro xu cʼayij u ʼij che u chaʼ xa rumal jun waʼim. \v 17 Iwetaʼam yix chi xoʼon panok xa ʼe ruʼ u kajaw, cu tzʼonoj i re te ire che, péro n-xyaʼ ta chic che. Tupu lic xoʼic, n-xtiqui ta chic chu tzalixic u wach, wach i u ʼanom. \p \v 18 Miwoʼtaj can i qʼuijibal u yom i Dios chiwe. Man mas nim ni u ʼij pa ix ʼo wi yix, chuwach u ʼij pa xe upon wi i aj Israel winak ujer. Ique xe upon chuxeʼ i jyub chi Sinai u bi are xyaʼ wi u tzij u pixab i Dios chique. I jyub-le, xa chi ʼo wi, chuwach i jyub taʼaj. Chila xquilo chi ca juluw i ʼaʼ, xa ʼekumaric, lic ʼekmuj xoʼono; xak ca jucʼcan i tew. \v 19 Y xqui ta u chʼawbal jun trompet, xak i u chʼawbal i Dios chi ca chʼaʼat cuʼ. Niʼpa i xqui ta u chʼawbal, lic xqui tzʼonoj che chi chu mayij i chʼaʼatic. \v 20 Queje ile xqui ʼano, man lic xe cʼachir che i tzij chi u bim chique: “Mi jun chiwe, xak mi jun chicop, col ʼel waral che i jyub-i. We n-xcojon ta che ile, ca camsaxic; cu tij abaj, cu tij chʼichʼ,” u bim. \v 21 Mas xqui xij quib che, wach i xquilo. I mísmo mam Moises xu bij: “Lic quin sicsat rumal in xibriquil,” xcha. \p \v 22 Péro yix chi ix re i Crísto ix tejebnak chic che jun jyub mas nim u ʼij chuwach i jyub chi xe upon wi ique. Ix tejebnak chuxeʼ i jyub Sion, chi queʼelok u tinimit i Dios cʼaslic, xak Jerusalen aj chicaj ca bix che. Chila qui molom wi quib u qʼuial mil ángel chi quiqui cʼamwaj che i Dios. \v 23 Ix tejebnak chic che i molbalʼib que i racʼal i Dios, niʼpa i tzʼibtal qui bi chuwach i wuj chila chicaj. Ix tejebnak ruʼ i Dios chi cu ʼan ni ʼatbal tzij piquiwi conojel i winak, wach i qui ʼanom. Ix tejebnak ruʼ i canima i je ʼutz laj tak winak chi tzʼakatnak chic i qui cʼaslemal rumal i Dios. \v 24 Ix tejebnak ruʼ i Jesucrísto chi aj ucʼanel re i cʼacʼ laj trat ruʼ i Dios; xak cul i cʼux che u quiqʼuel ire chi quitztalic, chʼajbal re i mac atzalal. I u quiqʼuel ire n-ca majaw taj pacha u quiqʼuel i ma Abel ujer. (I u quiqʼuel i ma Abel xu coj u mac i ma Cain chuwach i Dios, xui-ri, i u quiqʼuel i Jesucrísto cu tzʼonoj i cuybal ka i mac yoj chuwach i Dios.) \p \v 25 Chi ʼana cwent, mi xutuj ʼuri ire chi coj u ʼijla. I iwatit i mam xqui xutuj wach i xu bij i mam Moises chique, are xe u pixbaj waral chuwach i jyub taʼaj; rumal-i lic xqui toj i qui mac. Bay, we lic xqui toj i qui mac ique, ¿xataba n-caka toj ti ka mac yoj we caka xutuj i jun chi ca chʼaw li chicaj? Caka tojo pues. \v 26 Ujer, are xchʼaw i Dios puwi i jyub Sinai, xsilab i jyub rumal u chʼawbal. Péro woʼor, u bim chic i Dios chake: “Juyac tan chic quin silabsaj i jyub taʼaj, y n-xui ti ile, xak quin silabsaj i caj”, coʼono\f + \fr 12:26 \ft Hagéo 2:6-9\f*. \v 27 Are xu bij “juyac chic”, caka ta ʼuri chi niʼpa tak i u ʼanom i Dios chi ca silabsaxic, ile quelsax na\f + \fr 12:27 \ft 12:27-28 I usucʼ i queb versículo-ri mok are iri: I Dios cu sach nu wach i caj, i jyub taʼaj; niʼpa i u ʼanom, cu jalwachij na chuwach jun chic chi n-ca sach ta chic u wach. Yoj coj oc na chila pa cu ʼat wi tzij i Dios; i qʼuijibal-le n-ca sachsax tu wach.\f*; niʼpa tak i n-ca silab taj, ile n-quicʼaw taj, n-ca sach ta chic u wach. \v 28 I ʼatbal tzij re i Dios chi cu ya pa ka cʼux, ile n-ca silabsax taj, xak n-quelsax taj. Chaka tioxij ʼuri rumal ile, y chaka cojo u ʼij i Dios ruʼ ronojel ka cʼux, xak choj oc ʼil chuwach pacha i ca majawic. \v 29 Man i Dios, pacha jun ʼaʼ chi cu poroj niʼpa i n-ʼus taj ʼo chuwach. \c 13 \s1 Chaka ʼana pacha i chom cril i Dios \p \v 1 Wachalal, mi mayij chi quiwaj iwib chiwach pacha iwatz i chaʼ iwib. \v 2 Mi sach pi cʼux, niʼpa i que upon iwuʼ ruʼ ja, ʼutz qui cʼulaxic chi ʼana. ʼO i qui ʼanom queje ile, y xeʼelok chi are i ángel xqui cʼulaj cuʼ, tupu n-xquetamaj taj. \p \v 3 Mi sach pi cʼux niʼpa i je tzʼapilic; xak chi na yix pacha ix tzʼapil cuʼ. Cha cʼun chi cʼux niʼpa i quiqui tij i cʼax, mokxa qui tij ni cʼax yix pacha ique. \p \v 4 Jun achi, ʼutz we ʼo rixokil, xui-ri, n-ʼus taj we ca ʼe chic ruʼ jun chic ixok. Xak i rixokil, xak n-ʼus taj we ca ʼe chic ruʼ jun chic achi. I Dios cu ʼan ʼatbal tzij piquiwi ique chi quiqui kajsaj qui ʼij chiquiwach. \p \v 5 Mix cʼachir chu rayixic ubitak iwe; chix quicot che niʼpa ʼo iwuʼ, man i Dios are ire quix u chajij. Ire u bim: “N-cat in canaj ta canok; n-cat woʼtaj taj”, xu bij\f + \fr 13:5 \ft Deuteronómio 31:6\f*. \v 6 Rumal-i, co ka cʼux chaka bij i tzij-i chi tzʼibtalic: \q1 Are i Kajwal, are i quin towic; \q1 n-quin xij ta wib wach cu ʼan jun winak chwe. \m (Queje ile tzʼibtal chupam u wuj i Dios\f + \fr 13:6 \ft Sálmo 118:6, 7\f*.) \p \v 7 Che i cʼunsaj chi cʼux i je aj cʼamol u tzam chiwe chi xqui bij u tzij i Dios chiwe. Chi chʼobo wach i qui cʼaslemal ique, chi lic xqui cubsaj qui cʼux che i Kajwal; queje chi ʼana yix ile. \p \v 8 I Jesucrísto n-ca jaltaj taj. Pacha oʼonom li ujer, xak are oʼonom woʼor, y xak queje ile queʼe ʼij sak. \v 9 Rumal-i, mix terej chirij wach tak i tʼoronel tzij ca petic, mix terej chirij i tzij junwi. Are i ca jicbaw i kanima are i utzil chomal re i Dios, n-are ti wach tak i tiʼ chi ca sujux chuwach i Dios, xak wach tak i caka tijo. Ile n-ta coʼon-re chake, xak n-ta coʼon-re chique i qui yom qui cʼux chu sujuxic tak ile. \p \v 10 Yoj, ʼo i ka altar\f + \fr 13:10 \ft I altar-le are i cruz pa xcamsax wi i Jesus.\f* pa sujtal wi i ka qʼuexel chuwach i Dios. Xui-ri, i ka qʼuexel yoj, are ile chi n-ca tijaw tu chʼacul cumal i aj cojol qʼuexelaj waral pa rachoch i Dios. \v 11 Chi chuwach i jyub taʼaj, i ʼatz laj aj cojol qʼuexelaj, are cu sujuj u quiqʼuel chicop chuwach i Dios, cu cʼam bi pa qʼuijibal chi ʼatz u ʼij pa rachoch i Dios. Chila, cu sujuj wi chuwach i Dios, tojbal re qui mac i winak; xui-ri, i u chʼacul i chicop chi xcamsaxic, ca porox chirij i tapia re i tinimit. \v 12 Xak queje xoʼon i Jesucrísto. Ire xcamsax chirij i tapia re i tinimit. Are ire xoʼon ka qʼuexel, y are u quiqʼuel ire are tojbal re i ka mac, chombal-ke xu ʼano. \v 13 Choj oj ʼuri ruʼ i Jesus chirij i tinimit. Chaka ya ka wach ruʼ; chaka chʼija i yoʼyabal-ke rumal re ire. \v 14 Man waral chuwach i jyub taʼaj, n-ta jun ka tinimit chi n-ca sach tu wach. Are i caka tzucuj, are i ka tinimit chi ca cʼun na. \v 15 Rumal-i, chaka cojo u ʼij i Dios rumal i Jesucrísto. Are ile cu qʼuexelaj i chicop chi xe sujux chuwach ujer; maka mayij ʼuri u bixquil wach u ʼanom chake. ¡Chaka cojo u ʼij ruʼ ka chiʼ! \v 16 Ma sach chi cʼux, chi ʼana i ʼutz, xak chi to iwib chiwach ruʼ ubitak iwe. Queje ile, ʼutz cril i Dios, xak are ile u qʼuexel i ka sipon chuwach. \p \v 17 Chi ʼana cas chique i je ucʼawnak u tzam chiwe; chi ya iwib piquiʼab. Man ique quiqui chajij i cʼaslemal yix chuwach i Dios. Lic quiqui ya quib chu ʼanic i qui patan, man quetaʼam chi quiqui jach ni tzij chuwach i Dios. We que i cojo, que quicot ʼuri che i qui patan. We n-qui coj ti qui tzij, que bisonic; ile n-ʼus ta queʼel ʼuri chiwe yix. \p \v 18 Chi tzʼonoj che i Dios pakawi. Ketaʼam chi ʼutz i ka cʼux man cakaj caka ʼan i ʼutz sucʼulic, ronojel niʼpa i caka ʼano. \v 19 Lic quin tzʼonoj chiwe chi qui tzʼonoj che i Dios pinwi, man weʼ quin upon tan chic iwuʼ. \s1 I ka nim laj Dios chu ya i ʼutz piwi \p \v 20 I Dios chi ca yaw i uxlambal ka cʼux xu cʼunsaj sak chuwach i Kajwal Jesucrísto chi are i ʼatz laj Chajinel pakawi. Are xcam ire-le, xu ya u choʼab i ka trat ruʼ i Dios, i trat chi n-tu qʼuisic. \v 21 Quin tzʼonoj che i Dios chi coʼon chiwe ix sicʼaj chu ʼonquil i ʼutz, man qui ʼanbej re pacha craj ire. Wach i ʼutz craj ire chake, chu ʼana pa ka cʼux rumal i Jesucrísto, chi aj ʼanol u chac i Dios pa ka cʼux. ¡Chocsax u ʼij ronojel ʼij sak! Amen (Queje ile cakaj). \s1 Qʼuisbal tzij re i wuj \p \v 22 Ix watz in chaʼ, chi cuyu in mac, chi chʼija wach in bim chiwe, xa jubiʼ i pixbanic xin ʼan chiwe, n-nim ti in tzʼib xin ʼano. \v 23 Cwaj quiwetamaj chi i kachalal a-Timotéo ya xel li pa cárcel. We ca cʼun weʼ wuʼ yin, coj ʼe junam chi solixic yix. \p \v 24 Chi ya rutzil qui wach conojel i que ucʼaw u tzam chiwe chila. Xak chi ya rutzil qui wach conojel i je katz ka chaʼ rumal u cubibal qui cʼux che i Crísto. Niʼpa i iwatz i chaʼ aj Itália quiqui tak bi rutzil i wach. \p \v 25 Quin tzʼonoj che i Dios chi cu ya ni ʼutz piwi iwonojel. Amen (Queje ile cwaj).