\id ACT - Achi de Cubulco [acc] NT (Guatemala) -bd, 2009 \ide UFT8 \h LOS HECHOS \toc1 Wachi i xqui ʼan i Apostelab \toc2 Los Hechos \toc3 Hch \mt1 WACH I XQUI ʼAN I APOSTELAB \c 1 \s1 I Jesucrísto xu bij chi ca cʼun ni u Tewal i Dios \p \v 1 Che i nabe wuj\f + \fr 1:1 \ft I xtzʼibaw i wuj-i are i San Lúcas. I nabe wuj chi xu bij-le are “I ʼutz laj tzij chirij i Jesucrísto u tzʼibam i San Lúcas,” chi ca rik che i u xak wuj 219.\f* xin tzʼibaj chawe, at nim laj winak mam Teófilo\f + \fr 1:1 \ft I usucʼ i biaj-i “Teófilo” are iri: jun chi cʼax cu na i Dios. Rumal-i, n-ketaʼam taj we i mam Teófilo are jun ramig i ma Lúcas, o we ire xa xu tzʼibaj i wuj-i chique conojel i winak chi cʼax quiqui na i Dios.\f*, xin bij ronojel wach tak i xu ʼan i Jesus, xak wach tak i xu cʼut canok. Che i wuj-le xin tzʼibaj niʼpa u ʼanom, are xu jek li u chac, \v 2 cʼa are xel bi chicaj. Are maja ca ʼe chicaj, xe u pixbaj can i rapostelab chi je u chom lok. Rumal u Tewal i Dios ʼo ruʼ, xu bij can chique wach b chiquikul quiqui ʼan na. \v 3 Qʼuialmul u cʼutum rib chique chi ire lic cʼaslic. Cuarénta ʼij u wach, puwi i ʼij chi xcamsax wi, queje ile xu ʼano, quiquilbej-re chi katzij ire cʼaslic; xak xu lap chique wach usucʼ i ʼatbal tzij re i Dios piqui cʼux i winak. \p \v 4 I Jesus, are cʼo cuʼ i rapostelab, xu bij can chique chi me ʼel tan chupam i tinimit Jerusalen. Queje iri xu bij chique: —Chiwoyʼej na, cʼa ca cʼun ni Jun chi u bim in Kajaw cu ya na chiwe, pacha xak in bim yin chiwe chi ca cʼunic. \v 5 Che tak i ʼij-i, ca kaj na li u Tewal i Dios piwi yix. I ʼetz ma Wan xu kajsaj ya piquiwi i winak, xui-ri i Dios, are i u Tewal ire chi cu kajsaj na li piwi. (Queje xu bij can i Jesus ile chique are maja ca ʼe chicaj.) \s1 I apostelab x quil u ʼenam i Jesucrísto chicaj \p \v 6 I apostelab, are cʼa qui molom quib ruʼ i Jesus, xqui tzʼonoj che: —Kajwal, ¿woʼor nawi ca ya na chic chake yoj oj aj Israel, we caka ʼat tan chic tzij puwi i ka jyub pacha i ujer? —xe cha che. \p \v 7 I Jesus xu bij chique: —In Kajaw, ʼis ʼo puʼab ire umpa coʼon tak i ʼanic u chʼobom. N-ti iwe yix che i retamaxic pachique ʼij pachique tiémpo coʼon na ire ile. \v 8 Xui-ri, mas ca yaʼ na i choʼab chiwe are ca cʼun ni u Tewal i Dios piwi. Teʼuri qui paxsaj ni rason wach i tom, xak wach iwilom chi in ʼanom yin. Ca paxsax in tzijol pa Jerusalen, xak ronojel i jyub Judéa, xak pa jyub Samária, xak ronojel u wach i jyub taʼaj —xu bij can i Jesus chique. \p \v 9 Are xbitaj ile chique, tzʼakat que takenic, i Jesus xel bi chicaj. Are ʼuri xsach pa sutzʼ; n-xquil ta chic u wach. \v 10 Are ca tijin u ʼenam, ique que tijin chu takexic chicaj; xak teʼet xe winakir queb achiab cuʼ, sak qui ʼuʼ. \p \v 11 —Achiab aj Galiléa —xqui bij—, ¿wach i qui takej chicaj? I Jesus-i chi xcʼam bi chixol yix ca cʼun tan chic; pacha i xiwilo are xa ʼe chicaj, queje tan chic u cʼunic ile —xe cha. \s1 I apostelab xqui cha u qʼuexel i ma Júdas \p \v 12 Teʼuri i apostelab xe kaj li tzam jyub pa i je ʼo wi, chi Olívos ca bix che, y xe tzalij chic pa Jerusalen. Ile, n-naj taj ʼo wi, colo jun kilómetro\f + \fr 1:12 \ft Xui u najtil ile yatal chique i aj Israel (rumal i ujer ʼatbal tzij) we que bin che i uxlambal ʼij.\f* u najtil. \v 13 Are xe upon pa tinimit, xe oc pa qui posar, xe ʼel bi cʼa pa caleja pa ʼo wi qui qʼuijibal. Are i apostelable je are i ma Pédro, i ma Jacóbo, i ma Wan, i ma Andres, xak i ma Felípe, i ma Tomas, i ma Bartolome, i ma Matéo, xak i ma Jacóbo chi u cʼojol i ma Alféo, xak ʼo i ma Simon (chi jun chique i partído cananísta), xak i ma Júdas chi catz qui chaʼ quib ruʼ i ma Jacóbo. \v 14 Ique-le ʼis qui yom quib chu molic quib, quiqui tzʼonoj che i Dios. Pacha ʼax quiqui ʼan wi, quiqui mol quib cuʼ i u chaʼ i Jesus, xak ruʼ ixok Mariy chi u chuch i Jesus, xak cuʼ juban chic ixokib. \p \v 15 Xu rik jun ʼij, xe moltaj colo ciénto véinte creyent. I ma Pédro xtaqʼui ʼan chiquixol y xu bij chique: \p \v 16 —Ix wachalal, ʼo u chac ca ʼantaj na pacha i tzʼibtal can chupam u wuj i Dios ujer. Rumal u Tewal i Dios, i mam David xu tzʼibaj canok wach tak cu ʼan i ma Júdas coʼon panok, chi aj cʼutul re i be chique i que chapaw bi i Jesus. \v 17 I ma Júdas kachiʼil teʼek; ʼo te u chac kuʼ yoj. \v 18 Are xu cʼayij i Jesus, xu loʼ rulew che i mer chi xu chʼaco rumal u mac chi xu ʼano-le. Xui-ri, chila ire xulcʼatij lok, xu kajbej u jolom, xrakchʼij u pam, y xel li rixcol. \v 19 Conojel i aj pa Jerusalen xqui ta rason ile, rumal ʼuri xqui ya pu bi i jyub-le, Acéldama, chi queʼel pa ka chʼawbal: jyub pa xturuw wi i quicʼ. \v 20 ʼO u chac ca ʼantaj na pacha i tzʼibtal ujer chupam i wuj, Sálmos u bi; queje iri cu bij: \q1 Ca roʼtaj can i rachoch, mi jun ca qʼuiji chic chupam\f + \fr 1:20 \ft Sálmo 69:25\f*. \m (Queje ile tzʼibtal canok.) Xak queje iri cu bij: \q1 I u patan, chu cʼama chic jun chic\f + \fr 1:20 \ft Sálmo 109:8\f*. \m (Queje ile tzʼibtal can ujer.) \p \v 21 Rumal-i, ʼo u chac caka tzucuj chic jun chic, xui-ri we kachiʼilam lok che tak i ʼij are ʼo wi i Kajwal Jesus kuʼ. \v 22 Chi, je ʼo jujun je ʼo kuʼ are xkajsax ya puwi i Jesus rumal i ma Wan, cʼa are xel bi Jesus chicaj. Caka cha jun chique, ca ʼe kuʼ chu bixquil chi Jesus cʼun-nak chic sak chuwach —xu bij i ma Pédro. \p \v 23 Teʼuri, xe qui cha queb; jun ma Matías u bi; jun chic, ma Jose Barsabas\f + \fr 1:23 \ft I mer tzij xu bij are iri: Barsabas ca bix che. “Barsabas” queʼelok “u cʼojol i ma Sabas”.\f* chi xak ma Jústo ca bix che. \v 24 Teʼuri xe oc chu tzʼonoxic che i Dios; xqui bij: \p —Kajwal, yet awetaʼam i kanima konojel. Cha cʼutu chake pachique a chom yet chique i queb-i. \v 25 Cha cʼutu chake pachique cawaj yet ca ʼanaw i patan re apóstol chi roʼtam can i ma Júdas, are xoc ire pu qʼuijibal pacha ca majaw che rumal u mac. (Queje xqui bij ile che i Dios.) \p \v 26 Are ʼuri xqui ʼan sac piquiwi i queb, y xtzak chirij i ma Matías; teʼuri ire xoc cuʼ ique che i qui patan i julajuj apostelab. \c 2 \s1 I u cʼunic i u Tewal i Dios chuwach i jyub taʼaj \p \v 1 Are xu rik i nimaʼij Pentecostes\f + \fr 2:1 \ft I aj Israel winak, ʼo jun qui nimaʼij, Pentecostes u bi. I qui nimaʼij-le, are u ʼij re u qʼuisic i qui molonic re i cebáda. Are xqui ʼan wi, are i cincuénta ʼij ricʼawic i nima ʼij Páscua.\f*, conojel i creyent qui molom quib chupam jun ja. \v 2 Xak teʼet xqui ta pacha jun nim laj tew coʼ upam, xpe chicaj. Lic xchʼaw chupam i ja pa i je cul wi. \v 3 Are ʼuri xwinakir pacha tak u rep ʼaʼ xjacher bi piquiwi chi qui jujunal. \v 4 Teʼuri i u Tewal i Dios xrajawin piquiwi conojel, y xqui jek chʼawic pa qui chʼawbal juban chic winak ne te cach aj tinimit. Are u Tewal i Dios xa ʼanaw chique chi xe tiqui chi chʼawic re i jalajuj tak chʼawbal. \p \v 5 Che i tinimit Jerusalen-le, xak je ʼo aj Israel winak je petnak naj nakaj re u wach i jyub taʼaj. Ique qui yom qui cʼux chu cojic u ʼij i Dios. \v 6 Are xqui ta i que chʼokowic, xqui mol la quib. Xsach qui nojbal che, man ʼis xqui ta chi xe tiqui chi chʼawic piqui chʼawbal ique chi qui jujunal. \v 7 Xe oc ʼil che; lic xqui bisoj. Xqui bij chiquiwach: \p —¿Wach u ʼonquil ile? I que chʼaʼatic-i, ʼis je aj Galiléa, ne te kach aj tinimit. \v 8 ¿Wach u ʼonquil ʼuri chi caka ta chi quiqui rik i ka chʼawbal chaka jujunal yoj? \v 9 ʼIs jalajuj ka chʼawbal chaka jujunal; ʼo jujun chake oj aj Pártia, xak ʼo i je aj Média, ʼo i je aj Elam, ʼo i je aj Mesopotámia, aj Judéa, aj Capadócia, aj Pónto, aj Asia; \v 10 xak ʼo i je aj Frígia, aj Panfília, aj Egípto, xak ʼo i je aj Africa cʼa naj chuwach pan i Ciréne. Xak ʼo i je cʼun-nak naj cʼa pa Róma; jujun chique je aj Israel chi calaxic pacha yoj, i juban xak je aj Israel, man qui yom qui wach kuʼ, wach u cojic u ʼij i Dios. \v 11 Xak je ʼo jujun chi je aj Créta, xak ʼo i je aj Arábia. Lic n-xa ta jun tinimit oj petnak wi, ¿wuchac ʼuri woʼor ʼis caka ta pa ka chʼawbal chaka jujunal, wach i nim laj ʼanic cu ʼan i Dios? —que cha. \p \v 12 Conojel lic quiqui bisoj, xsach qui nojbal che. \p —¿Wach usucʼ ile? —xqui bij. \p \v 13 Xak ʼo jujun que yoʼyanic: \p —Ile xa je ʼabarelab —que cha. \s1 I u tzij i ma Pédro chique i winak \p \v 14 Teʼuri i cablajuj apostelab xe taqʼui ʼanok; i ma Pédro co xchʼaw chiquixol: \p —Yix chi ix aj Judéa winak, yix chi ix jekel waral Jerusalen, ¡chitape wach usucʼ iri! ¡Chi ta na wach i quin bij chiwe! \v 15 Qui bij yix, i achiab-i je ʼabarelab, péro ne te ʼabarel. Woʼor cʼa weʼ na, maja a las nuéve, ne te ʼabarel ʼuri. \v 16 Are i quix tijin yix chi rilíc woʼor, are i u bim can i mam Joel, chi ajbil u tzij i Dios ujer. Queje iri u bim canok: \q1 \v 17 I Dios cu bij: Are ca cʼun tak i qʼuisbal ʼij, \q1 quin tak bi in Tewal piquiwi i winak conojel; \q1 teʼuri i miʼal iwalcʼwal quiqui bij na chique i winak wach in tzij yin chique. \q1 I alabom chixol yix, quin cʼut na chique piqui wach, wach in chʼobom chi quin ʼan na; \q1 xak i rijab chixol, quiquil na pa cachicʼ wach i quin ʼan na. \q1 \v 18 Che tak i ʼij-le, xak quin tak bi in Tewal piquiwi i je ajchaquib we yin, chi ixokib chi achiab, \q1 teʼuri quiqui lap na, niʼpa i quin ʼalijinsaj chique. \q1 \v 19 Ajsic, chuwach i caj, quin cʼut ni nimak tak ʼil chiwe; \q1 Iquem, chuwach i jyub taʼaj, quin ʼalijinsaj ni nimak tak séña chiwe. \q1 Quiwil quicʼ, quiwil ʼaʼ, quiwil sib pacha sutzʼ ca bukukic. \q1 \v 20 I ʼij ca ʼekumaric; i icʼ coʼon cak pacha quicʼ. \q1 Queje ile coʼono chu xeʼel i ʼij re i Kajwal; \q1 I ʼij are ca cʼun ire, are jun nim laj ʼij chiquiwach i winak; \q1 \v 21 Chupam i ʼij-le pachin cu tzʼonoj che i Kajwal, ca totaj ʼuri. \m (Queje ile u tzʼibam can i mam Joel\f + \fr 2:21 \ft Joel 2:28-32\f* ujer.) \p \v 22 Achiab ix aj Israel, chi cojo retalil wach quin bij na chiwe: i Jesus aj Nazaret, lic ruʼ i Dios petnak wi; i Dios lic u cʼutum na ile chiwe. Ire, ruʼ u ʼab i Jesus, qʼui i milágro xu ʼano, cʼutbal re u ʼij i Jesus chiwe. Iwetaʼam chic yix ile; lic chiwach yix xu ʼan wi niʼpa tak ile. \v 23 Nim i xu ʼano, péro are xjach piʼab, xa xi camsaj. Xjach chiwe pacha u chʼobom i Dios ujer; retaʼam ire wach ca ʼani che. Yix xi chap i Jesus, xi jach piquiʼab itzel tak winak; y xa iwumal yix xqui rip chuwach cruz y xqui camsaj. \v 24 Péro i Dios xu cʼunsaj sak chuwach; xresaj puʼab i camic. I camic, n-ta módo ca canaj i Jesus puʼab. \v 25 I mam David ujer u bim chi Dios cu cʼunsaj sak chuwach i Jesus. Xu tzʼibaj i tzij-i chi pacha are i Jesus ca chʼaʼatic; xu bij: \q1 Xwil yin, i Kajwal ʼo wuʼ, pacha ʼax ʼo wi; \q1 ʼo pin wikabim man mi jun quin u tzaksaj. \q1 \v 26 Rumal ʼuri, in cʼux lic ca quicotic; ruʼ in chiʼ xin bij in quicotemal. \q1 N-quin cʼachir taj man we xin camic, yet quin a cʼastaj. \q1 \v 27 Yet n-ca canaj ti wanima pa ʼo wi i canima i je camnak; \q1 n-ca ya ta che in chʼacul ca jaric, man lic in awe yet, lic in loʼlaj Awacʼal. \q1 \v 28 A cʼutum i be chwe re i cʼaslemal sakil; lic nim in quicotemal man at ʼo wuʼ. \m (Queje ile tzʼibtal can rumal i mam David\f + \fr 2:28 \ft Sálmo 16:8-11\f* ujer.) \p \v 29 Ix wachalal, quin sakij na iri chiwe: i tzij chi xu bij i ka mam, mam David, n-re ti ire wach i xu bij. I mam David xcamic, xmukic, n-xwalij taj; cʼa ʼalaj pa muktal wi. \v 30 Xui-ri, ire ajbil u tzij i Dios; xu na pu cʼux wach cu ʼan i Dios coʼon panok. Retaʼam ire chi Dios u bim chi katzij cu ʼan na chi jun chique u muk u xiquin i mam David coc pu qʼuijibal ire; coʼon panok, i Crísto, chi are i Chatal\f + \fr 2:30 \ft I usucʼ i tzij “Crísto” ca bixic, are iri: I Chatal rumal i Dios. I Jesucrísto are i Tolke chatal rumal i Dios.\f* rumal i Dios, coc pu patan chi ʼAtol Tzij pacha ire. \v 31 I mam David pacha rilom chic wach cu ʼan ni Dios, rumal-i xu bij wach u cʼastajbal i Crísto coʼon panok. Xu bij chi i ranima i Crísto n-ca canaj ta cuʼ i que i camnak, xak i u chʼacul n-ca jar taj. \v 32 Are i Jesus-le chi Dios xu cʼunsaj sak chuwach, y konojel yoj kilom u wach. \v 33 Teʼuri xcʼam bi chicaj pu wikabim i Dios. Are ʼo chic chila, xyaʼ i u Tewal i Dios che rumal u Kajaw, pacha u bim oʼonom lok. Woʼor, niʼpa i quiwil yix waral, niʼpa i qui ta chi, xa rumal i Jesus, chi u takom li u Tewal i Dios kuʼ. \v 34 N-are ti ka mam, mam David, xel bi chicaj; are i Jesus xel bi chicaj, man i mam David xu bij: \q1 I Kajwal Dios xu bij che i Wajwal: \q1 “Chat cul na pin wikabim, \q1 \v 35 cʼa cu rik ni ʼij que in ya na pawakan niʼpa i je aj chʼoʼoj chawij\f + \fr 2:35 \ft Sálmo 110:1\f*.” \m (Queje ile xu bij i Dios che i Kajwal Jesus.) \p \v 36 Rumal ʼuri iwonojel yix chi ix aj Israel winak, chiwetamaj chi lic katzij iri: i Jesus-i chi xi camsaj yix chuwach cruz, i Dios u yom pa Kajwal, xak u yom pa Tolke. (Queje u tzij i ma Pédro ile chique.) \p \v 37 Are xqui ta ile, lic ca ʼutut pa canima. Xqui tzʼonoj che i ma Pédro xak chique i juban apostelab: \p —Kachalal, ¿wach caka ʼan ʼut? —xe cha. \p \v 38 I ma Pédro xu bij chique: —Chi jalwachij u wach i nojbal chuwach i Dios, xak chi ya iwib chu kajsaxic ya piwi, cʼutbal-re chi i yom chic iwib che i Jesucrísto. Te ʼuri i Dios cu cuy na i mac, xak cu tak li u Tewal piwi, chi are u sipon chiwe. \v 39 Ile, cu ya na chiwe pacha u bim ujer, y n-xui ta chiwe yix cu yaʼo, xak chique i muk i xiquin yix, xak chique i naj je ʼo wi. Conojel niʼpa i que u siqʼuij i Kajwal Dios ruʼ ire, ʼis ʼo que che wach i u sujum —xu bij. \p \v 40 Queje xu bij i ma Pédro ile chique; xak ʼo juban chic u tzij chique, yabal-re i qui nojbal. Xu bij chique: —Chi jalwachij i cʼaslemal; chix el chiquixol i winak-i chi je sachnak chupam i qui mac —coʼono. \p \v 41 Xeʼelok, niʼpa i xqui coj u tzij i ma Pédro xqui ya quib chu kajsaxic ya piquiwi. Che i ʼij-le, colo oxib mil winak xqui ya qui wach cuʼ i jutzobaj creyent. \v 42 Conojel lic xqui ya quib chu ʼanic pacha i qui cʼutunic i apostelab. Xai ʼan che quib lic je cachiʼil quib; junam qui ʼan qui tzʼonoxic che i Dios; junam xui ʼan qui waʼim ʼij ʼij. \s1 Lic nam qui wach i creyent \p \v 43 Qʼui i nilágro, qʼui i nimak tak ʼanic xqui ʼan i apstelab ruʼ u choʼab i Dios; i winak lic xqubisoj rumal. \v 44 Conojel niʼpa xqui cuba qucʼux che i Jesus lic je jutzobaj qui ʼanom che quib; xak junam qui wach puwi ubitak-ue. \v 45 ʼOlic quiqui cʼayij i culew xak i pitak-que, tobal-que pachin ʼo rajwaxic chiqe. \v 46 ʼIj ʼij quiqui mol quib pa rachoch i Dios, xak xqui tij qui wa junam chi tak cachch. Que quicotic xqui tij qui wa, n-ta jun xoʼon nim che rib. \v 47 Xqui coj u ʼij i Dios yconojel i winak xqui bij chi i creyent je ʼu; laj tak winak. ʼIj ʼij ca tijin qui qʼuiaric iutzobaj creyent man i Kajwal ca tijin chi ui toʼic i winak, ʼelsabal que chupam i quinac. \c 3 \s1 rutzirsaxic jun clis \p \v 1 Xoʼon anok, i ma Pédro i ma Wan xe ʼe pa rahoch i Dios a las tres re u kajbal ʼij, are i ʼr re qui tzʼonbal i aj Israel che i Dios. \v 2 ʼOjun achi chila, clis i rakan chi ralaxic. Ire ʼi ʼij ʼo i que yaw chuwach jun ocbal bic pa achoch i Dios; i ocbal bic-le, “Chom” ca ix che. Chila yatal wi i achi, man cu tzʼonj mer chique i winak are que oc bi pa rachch i Dios. \v 3 I ma Pédro, i ma Wan que tijirbi coquic pa rachoch i Dios; i achi clis, are ril qui wach, xu jek u tzʼonoxic mer chique. \v 4 Ique che queb xqui cʼam u takexic i achi. I ma Pédro xu bij che: \p —Choj a tzupeʼ —coʼon che. \p \v 5 I clis lic xe u tzu, xroyʼej wach ca yaʼ che. \v 6 Are ʼuri i ma Pédro xu bij che: \p —N-ta mer wuʼ, xui-ri wach i ʼo wuʼ quin ya chawe. Rumal u choʼab i Jesucrísto aj Nazaret, ʼo pinʼab quin bij chawe: ¡chat walijok y chat binok! —xu bij che. \p \v 7 Teʼuri xu chap pan che u ʼab wikabim y xu walijsaj. Juntir xqʼuiji u choʼab u kul tak rakan i clis. \v 8 Xsacʼcanic xel chicaj y xtaqʼui ʼanok, y xu jek binic. Teʼuri xoc bi cuʼ pa rachoch i Dios; ca binic, ca sacʼlin chicaj, ca tijin chu cojic u ʼij i Dios. \v 9 Conojel i winak xquilo chi ca binic, y ca tijin chu cʼamwaxic che i Dios. \v 10 Rumal-i toʼ quiqui bisoj; xe oc ʼil che, wach i ʼantal che i clis. Conojel quetaʼam u wach, chi are ire-le cu tzʼonoj u mer pa ocbal bic che i rachoch i Dios, chi “Chom” ca bix che. \s1 I ma Pédro xu ʼalijinsaj chique i winak wach u patan i Crísto \p \v 11 I achi chi xutziric, lic n-que roʼtaj ta chic i ma Pédro i ma Wan. Conojel i winak ʼis xe oc ʼil, xak que cʼun paʼanem cuʼ, pa i je ʼo wi. Xe moltaj che uwach ja, chi “Re i mam Salomon” ca bix che. \v 12 I ma Pédro, are xrilo chi que moltaj i winak, xu bij chique: \p —Ix achiab aj Israel, ¿wuchac quix oc ʼil? ¿Wuchac xa coj i takej yoj? Mi chʼob yix chi mas ʼo ka choʼab yoj, rumal-i ca bin i clis-le. Mi chʼob yix mas oj ʼutz chiwach yix y xa rumal-i xutzir i achi. N-are taj. \v 13 Are i Dios xcunawic; are i Dios chi xak are qui Dios i katit ka mam, mam Abraham, i mam Isaac, i mam Jacob. Queje xoʼon ire ile, cu nimarsabej re u ʼij i Jesus, chi u Cʼojol. Are i Jesus-le chi xi jach yix puʼab i ʼatbal tzij. Teʼuri, are xraj i ma Piláto croʼtaj te bic, yix n-xiwaj taj. \v 14 N-xiwaj ti roʼtaxic i achi chi ʼo u ʼij rumal i Dios, i achi chi n-tu mac. Are i xiwaj yix, are coʼtax bi achi chi camsanel. \v 15 Queje xi ʼan yix ile; xeʼel na chi xi camsaj i Jun chi ca yaw i ka cʼaslemal. Xui-ri, i Dios xu cʼunsaj sak chuwach; yoj mísmo kilom ile. \v 16 Are i Jesus-le xcunaw i achi-ri man lic cul ka cʼux che ire; rumal-i xu cowirsaj i rakan i jun-i. Ya xiwil yix wach u ʼanom che i achi-ri, chi lic iwetaʼam u wach. Are i cubibal ka cʼux che i Jesus are xa ʼanaw che i achi chi xutziric, lic n-ta chic cʼax che, chi xak quix tijin yix chi rilic. \p \v 17 Ix wachalal, wetaʼam chi are xi camsaj i Jesus, n-iwetaʼam ti usucʼ wach i xi ʼano, mi yix, xak mi iwajʼatzil. \v 18 Xui-ri, are xi ʼan ile, xeʼelok pacha u bim i Dios ujer. Conojel i ajbil u tzij i Dios qui tzʼibam canok chi i Tolke chatal rumal i Dios cu tij ni cʼax. \v 19 Chi jalwachij ʼuri i cʼaslemal; chi jacha iwib puʼab i Dios man cresaj i mac chiwij. Teʼuri i Kajwal Dios cu ya ni uxlanem pi cʼux, \v 20 man ʼo ni i Jesucrísto iwuʼ; are ire, are i Chatal rumal i Dios oʼonom lok, chi quix resaj chi sak. \v 21 Woʼor, ʼo u chac chi Jesus ca qʼuiji na chicaj cʼa cu rik ni ʼij chi Dios cu ʼan tan chic cʼacʼ che ronojel i ʼolic. Cu ʼan ire ile pacha u bim chake cumal i je loʼlaj ajbil u tzij ujer. \v 22 Por ejémplo, i mam Moises xu bij chique i katit ka mam: “I Kajwal Dios cu tak li jun ajbil u tzij chiwe, chi jun chique i je kach aj tinimit; cu tak na lok pacha xin u tak li yin. Chi cojo retalil che wach cu bij ire chiwe. \v 23 Conojel niʼpa i n-que cojon ta che i ajbil u tzij i Dios-le que ʼelsax bi chiquixol i aj Israel winak y ca sachsax ni qui wach,” u bim i mam Moises\f + \fr 3:23 \ft Deuteronómio 18:15, 18-19\f*. \p \v 24 Conojel i ujer ajbil u tzij i Dios ʼis xak jun i xqui bij wach ca tijin u ʼonquil woʼor. Ca jekan li ruʼ i mam Samuel, conojel ʼis queje qui bim can ile. \v 25 ʼO iwe che i ʼutz chi xu bij i Dios ujer cumal i je ajbil u tzij; ʼo iwe che i trat chi xu ʼan i Dios cuʼ i katit ka mam. I Dios xu bij che i ka mam, mam Abraham: “Cumal ni a muk a xiquin yet, quin ya ni ʼutz piquiwi conojel i winak chuwach i jyub taʼaj,” xu bij. \v 26 Rumal-i, i Dios are xu cha\f + \fr 3:26 \ft I mer tzij xu bij waral are iri: Are xu walijsaj i Rajchac. I tzij-le, ʼolic craj u bixquil: “xu cʼunsaj sak chuwach,” xui-ri, i usucʼ waral-i queʼelok: “xu cha” o “xu ya u patan nim.”\f* i u Cʼojol y xu tak li chuwach i jyub taʼaj, nabe xu tak li chiwe yix; xraj ire cu ya ni ʼutz piwi yix xak quix u to man qui mayij i macunic —xu bij i ma Pédro chique. \c 4 \s1 I ma Pédro, i ma Wan xe yaj cumal i nucʼbal tʼisbal \p \v 1 I ma Pédro, i ma Wan, cʼa que tijin chi tzij are xe cʼun li juban winak lic que oywaric. I winak-i je are jujun sacerdóte, xak i cajʼatzil i policía re i rachoch i Dios, xak jujun chique i aj Saducéo\f + \fr 4:1 \ft I aj Saducéo je are jutzobaj i aj Israel winak chi n-quiqui coj taj we que walij chic i camnak. Je qʼui aj Saducéo je sacerdóte piquiwi i cach aj Israel.\f*. \v 2 Ique que oywaric man i ma Pédro i ma Wan que tijin chu cʼutic chique i winak chi i camnak ca cʼun chic sak chiquiwach. Quiqui bij chi ʼetamam ni ile man i Jesus walijnak chic che i camic. \v 3 I policía xe qui chap i ma Pédro i ma Wan y xe qui tzʼapij pa cárcel. Ya xkaj i ʼij, rumal-i cʼa chucab ʼij que ʼelsax-lok, (que yaʼ chuwach i ʼatbal tzij). \v 4 Xui-ri, je qʼui chique i xqui ta i qui tzij i ma Pédro i ma Wan, xqui cuba qui cʼux che i Jesucrísto. Rumal ʼuri xe qʼuiar i creyent, colo je joʼob mil achiab chique. \v 5 Chucab ʼij i cajʼatzil i aj Israel winak xqui mol quib pa tinimit Jerusalen junam cuʼ i nimak tak mamʼib, xak cuʼ i tijonel re i ujer ʼatbal tzij. \v 6 Xak xupon i mam Anas chi ʼatz laj sacerdóte, xak i ma Caifas, i ma Wan, i ma Alejándro, xak conojel i cachalal i cajʼatzil i sacerdóte. \v 7 Xqui tak qui cʼamic i ma Pédro, i ma Wan. Xe qui tacʼba chiquiwach, y xe oc chu tzʼonoxic chique: \p —¿Pachin xyaw ile piʼab? ¿Pachin xix takaw chu ʼonquil iri? —xe cha chique. \p \v 8 I ma Pédro, lic rumal i u Tewal i Dios ʼo ruʼ, queje iri xu bij chique: \p —Ix nimak tak kajʼatzil, ix nimak tak mamʼib quin ya rutzil i wach. \v 9 Yix quix tijin chi tacʼalem pa rakan wach u ʼonquil jun utzil chomal ʼantal che jun achi iwab. Qui tzʼonoj chake wach i utziric xu ʼano. \v 10 Woʼor caka ʼalijinsaj chiwe. Cakaj caquetamaj conojel i aj Israel winak chi xa rumal u ʼab i Jesucrísto aj Nazaret xutzir i achi-ri chi ʼo chiwach iwonojel; xa rumal i Jesucrísto, yijinak chic u chʼacul. Are i mísmo Jesucrísto chi xi camsaj yix chuwach cruz, chi xak xcʼastax u wach rumal i Dios, are ire ʼanawnak iri. \v 11 Chupam u wuj i Dios cu bij: \q1 I abaj chi xi xutuj yix ix aj ʼanol ja, \q1 are i abaj-le chi xeʼelok mas nim ni u chac. \m (Queje ile tzʼibtal canok\f + \fr 4:11 \ft Sálmo 118:22\f*. Are i Jesus are i abaj-le chi xutux canok, xui-ri i Dios u ʼanom che chi nim u patan.) \v 12 Xui i Jesus coj ʼelsaw chupam i ka mac; n-ta chic jun chic chuwach i jyub taʼaj. Xui ire-le yatal puʼab rumal i Dios chi coj u to —xu bij i ma Pédro chique. \p \v 13 I nimak tak mamʼib lic xqui bisoj are xquilo chi ma Pédro i ma Wan lic co qui cʼux. Xquil u be chi ne te tijojtalic, n-ti qui patan, toʼ je winak. Teʼuri xquil u be chi je rachiʼil can i Jesus (rumal-i n-quiqui xij ti quib; ʼis quilom niʼpa i xqui bij). \v 14 N-xui ta la ile, xak i achi chi utzirnak chic, tacʼal chila chiquiwach, rumal-i n-quiqui rik taj wach u laʼic u wach quiqui ʼano. \v 15 Xe qui tak bi i ma Pédro i ma Wan chi sak, teʼuri xe oc chu bixquil chiquiwach wach quiqui ʼano. \v 16 Xqui bij: \p —¿Wach caka ʼan chique i achiab-le? Conojel i winak waral pa Jerusalen quetaʼam wach i nim laj ʼanic xqui ʼano; n-ta queʼel wi we cakuwaj u wach. \v 17 ¿Wach caka ʼano chi n-ca pax ta rason chiquixol i winak? ʼUtz we que ka xibij; caka bij chique chi miqui lapla chic i Jesus chique i winak. (Queje xqui bij ile chiquiwach.) \p \v 18 Teʼuri xe qui siqʼuij chic i ma Pédro i ma Wan chiquiwach, y xqui bij chique chi quiqui mayij i u cʼutic u tzij i Jesus, xak miqui lapla chic wach u ʼanom. \v 19 I ma Pédro i ma Wan xqui bij chique: \p —Chi bij pe yix pachique i ʼutz chuwach i Dios, ¿we caka ʼan pacha cu bij i Dios, o caka ʼan pacha i qui bij yix? \v 20 Yoj n-caka mayij tu bixquil wach i kilom, wach i ka tom, n-coj tiqui ta che —xqui bij chique. \p \v 21 Are ʼuri i aj nucʼbal tʼisbal xe qui coj bi ʼil, xui-ri xe coʼtaj bic. N-xqui ʼan ti ʼatbal tzij chique, man xqui xij quib chique i winak. Conojel i winak que tijin chu cojic u ʼij i Dios rumal i milágro u ʼanom, \v 22 man i achi, are xutzirsaxic, ya nim chic, mas che i cuarénta junab ʼo che. \s1 I creyent xqui tzʼonoj u cowil qui cʼux che i Dios; ire xu ya chique \p \v 23 I ma Pédro i ma Wan, are xe oʼtax bic, xe ʼe cuʼ i cachiʼil y xqui bij chique ronojel wach i xqui bij i cajʼatzil i sacerdóte, xak i nimak tak mamʼib. \v 24 I creyent, are xqui ta ique ile, ʼis xe oc chu tzʼonoxic che i Dios. Xqui bij: \p —Kajwal Dios, are yet xat ʼanaw i jyub taʼaj, xat ʼanaw i caj, xak i mar; xak ronojel niʼpa i ʼo chupam, ʼis yet xat ʼanawic. \v 25 Yet xa tak li a Tewal ruʼ i ka mam, mam David ujer, xol u bij a tzij che. Teʼuri i awajchac mam David xu tzʼibaj can i tzij-i: \q1 I ne te aj Israel winak, ¿wuchac que chʼujer rumal i coywal? \q1 I winak, ¿wuchac quiqui tzucuj tzaksabal re i Kajwal?\f + \fr 4:25 \ft I mer tzij xu bij are iri: “I winak, ¿wuchac quiqui nojij tak u ʼonquil wach i n-que tiqui ta che?”\f* \q1 \v 26 I je ʼatol tzij re u wach i jyub taʼaj xqui yijba quib; i cajʼatzil i tinimit xqui mol quib quiqui ʼanbej chʼoʼoj chirij i Kajwal Dios, \q1 xak chirij i Tolke chatal rumal i Dios. \m (Queje ile u tzʼibam can i mam David\f + \fr 4:26 \ft Sálmo 2:1-2\f* ujer, y queje coj tijin yoj chi rilic woʼor.) \p \v 27 Katzij i ma Heródes, junam ruʼ i ma Póncio Piláto, xqui mol quib waral pa Jerusalen cuʼ i ne te aj Israel winak, xak cuʼ i je aj Israel. Xqui tzucuj tzaksabal re i loʼlaj Awacʼal Jesus, i Jun chi a yom yet che i loʼlaj u patan. \v 28 Are xqui ʼan ique ile, xeʼelok pacha i a nucʼum yet ujer chi ca ʼani na. \v 29 Woʼor, Kajwal Dios, chawila chi ique coj qui ʼatij, coj qui coj ʼil. Yoj oj a takon, cha ya ʼuri u cowil ka cʼux chu bixquil a tzij chique i winak. \v 30 Caka tzʼonoj chawe coj a to chi cutzirsaxic iwabib, xak chu ʼonquil i milágro, xak chu ʼonquil i nimak tak ʼanic chiquiwach i winak. Choj a to are caka ʼan tak ile chi yatal chake rumal i loʼlaj Awacʼal Jesucrísto\f + \fr 4:30 \ft I mer tzij xu bij are iri: pu bi i loʼlaj Awacʼal Jesucrísto.\f*. (Queje ile xqui tzʼonoj che i Dios.) \p \v 31 Are xe utzin chu tzʼonoxic che i Dios, xsilab i ja pa qui molom wi quib. Are ʼuri, xcʼun i u Tewal i Dios piquiwi conojel; lic xoc pa qui cʼux. Teʼuri co qui cʼux xqui jek u bixquil u tzij i Dios. \s1 I creyent ʼis junam qui wach puwi ubitak-que \p \v 32 I u qʼuial creyent, xak jun qui wach xak jun qui nojbal. Mi jun xoʼon xuy che rib puwi ubitak-re. Niʼpa i ubitak-que, ʼis junam ni qui wach puwi. \v 33 I apostelab n-xqui mayij tu paxsaxic i tzij chique i winak chi katzij i Kajwal Jesus walijnak chic che i camic. I qui tzij mas ʼo u choʼab; i Dios, nim i ʼutz xu ya piquiwi conojel. \v 34 Mi jun chique xu tij uyej, man niʼpa ʼo qui jyub, niʼpa ʼo cachoch, quiqui cʼayij tobal que i creyent je nibaʼib. \v 35 We xcʼaytajic, quiqui cʼam li mer, y quiqui ya na piquiʼab i apostelab. Teʼuri i apostelab quiqui jacho, chirij wach i rajwaxic chique chi qui jujunal. \v 36 Por ejémplo, ʼo jun chique, ma Jose u bi, queje xu ʼan ire ile. Ire aj Chípre, jun jyub setel chuwi mar; ire jun u muk u xiquin can i mam Lewi. I apostelab xqui ya pu bi: ma Bernabe, chi queʼel pa ka chʼawbal: “aj cubsanel re qui cʼux i winak.” \v 37 I achi-le xu cʼayij jun rulew, xu cʼam li mer, y xu ya chique i apostelab. \c 5 \s1 I ma Ananías, i ati Safíra quiqui ʼan jun tʼoronic, quiqui chʼob ique \p \v 1 Xak ʼo jun chic achi, ma Ananías u bi; i rixokil, ati Safíra u bi. Ique xqui cʼayij jun culew; \v 2 xui-ri, che i rajil i ulew, i achi ʼo i xu cʼol canok, xak ʼo i xu cʼam li cuʼ i apostelab. Xu ʼano pacha are ronojel xu cʼam lok, xui-ri n-ronojel taj. Xak i rixokil retaʼam wach i xu ʼano. \v 3 I ma Pédro xu bij che: \p —Ma Ananías, ¿wuchac xa ya che itzel xu yoj a nojbal? ¿Wuchac cawaj ca tʼor i u Tewal i Dios? Yet ʼo i mer a cʼolom canok re i jyub xa cʼayij. \v 4 I ulew, awe yet teʼek. Are xa cʼayij, xak awe yet i mer. ¿Wuchac xa chʼob i tʼoronic-le? Che i Dios xa ʼan wi i mentir, n-are ta chique i winak —xu bij. \p \v 5 I ma Ananías, are xu ta ile, xtzak pulew y juntir xcamic. Niʼpa i xqui ta rason ile, lic xqui xij quib. \v 6 Teʼuri, xe cʼun juban creyent alabom, xqui yac bi i ma Ananías, xqui pasij y xe ʼe chu mukic. \p \v 7 Colo oxib ʼor u ʼonquil iri, xoc chali i rixokil i ma Ananías. N-retaʼam taj wach i xa ʼanic. \v 8 Are ʼuri i ma Pédro xu bij che: \p —Cha bij chwe, ¿xi cʼayij iwulew pacha i rajil xi bij chake? —coʼono. \p Are, —xu bij i ixok—. Are pacha i rajil ka bim chiwe —coʼono. \p \v 9 —¿Wuchac xi chʼob yix u ʼanic ile, chi qui cʼam u pam i u Tewal i Kajwal? Ya que tzalij li i xe ʼe chu mukic awachijil; woʼor xak cat qui cʼam chubi yet —xu bij i ma Pédro che i ixok. \p \v 10 Are xbitaj che, juntir xtzak pulew chuwach i ma Pédro, y xcamic. Are xe oc chali i alabom, xqui rik tan chic ixok camnak. Xqui cʼam chubic, xe ʼe chu mukic chu cʼulel i rachijil. \v 11 Conojel i creyent, xak niʼpa i xe tawic, lic xqui xij quib che, wach i xa ʼanic. \s1 Qʼui i milágro xqui ʼan i apostelab \p \v 12 I apostelab, mas i milágro, mas i nimak tak ʼanic xqui ʼan chiquiwach i winak. Conojel i creyent nic are wi quiqui mol quib pa rachoch i Dios; quiqui mol quib chila che uwach ja chi “re i mam Salomon” ca bix che. \v 13 Xqui bij i winak chi i creyent je ʼutz laj tak winak, xui-ri quiqui xij quib quicachʼilaj quib cuʼ. \v 14 Mas ca tijin qui qʼuiaric i creyent; je qʼui achiab, xak je qʼui ixokib xqui cuba qui cʼux che i Kajwal. \v 15 I winak xe qui cʼam bi iwabib chi tak be, xe qui ya can chila chuwi tak qui chʼat, chuwach tak qui pop. Queje ile xqui ʼano man we xicʼaw i ma Pédro, tzʼakat ne u mujbal quicʼaw piquiwi, ruʼ ile que utzir na. \v 16 I tinimit chi nakaj je ʼo wi, je qʼui i winak que qui cʼam li qui iwabib pa Jerusalen; xak que qui cʼam li je chʼujernak cumal itzel tew; conojel xe utzirsax na. \s1 I ma Pédro i ma Wan xyaʼ qui loʼxic rumal u bixquil u tzij i Kajwal \p \v 17 Entónces i ʼatz laj sacerdóte, cuʼ i rachiʼil, chi jutzobaj Saducéo, xpe coywal man mas i winak xe terej chiquij i apostelab. \v 18 Rumal-i xe qui chap i apostelab y xe qui min pa cárcel. \v 19 Are chaʼab, i Kajwal xu tak li jun ángel, xol u jaka u chiʼ i cárcel, y xe resaj li apostelab. I ángel xu bij chique: \p \v 20 —Jix pa rachoch i Dios. Chix tacʼal chiquiwach i winak chila, chi ʼalijinsaj chique wach i mer usucʼ i cʼacʼ laj cʼaslemal —xu bij. \p \v 21 I apostelab xqui ʼan pacha i xu bij i ángel. Are xsakiric xe ʼe pa rachoch i Dios y xqui jek u cʼutic chique i winak chila. \p Tzʼakat que tijin ique chu ʼanic ile, i ʼatz laj sacerdóte, junam cuʼ i je rachiʼil, xe qui mol i nimak tak aj Israel pa nucʼbal tʼisbal. (Ique n-quetaʼam taj wach xu ʼan i ángel chaʼab.) Are xe moltajic, teʼuri xqui tak qui cʼamic i apostelab pa cárcel. \v 22 I policía, are xe upon pa cárcel, n-xe qui rik ta chic i apostelab. Rumal-i xe tzalij pa nucʼbal tʼisbal y xqui bij chique: \p \v 23 —Are xoj upon chu chiʼ i cárcel, lic tzʼapilic xka riko; i je chajal re, ʼis je ʼo chu chiʼ. Xui-ri, i chupam, are xka jak bic, n-ta xka riko. (Queje ile xqui bij i policía chique i qui nimakil.) \p \v 24 I cajʼatzil i sacerdóte xak i cajʼatzil i policía pa rachoch i Dios, junam cuʼ i ajwab sacerdóte, are xqui ta ile, lic xqui bisoj. Xqui tzʼonoj chiquiwach: \p —¿Wach nawi ca ʼe qʼuis wi niʼpa iri? —que cha. \p \v 25 Are ʼuri xupon jun achi cuʼ; xu bij chique: \p —I achiab chi xe i tzʼapij, je ʼo pa rachoch i Dios; que tijin chu cʼutic chique i winak chila —xu bij. \p \v 26 I cajʼatzil i policía xe u cʼam bi i rakan u ʼab, xe ʼe qui cʼama i apostelab. Xui-ri, n-xe qui yaj taj, n-xe qui chʼay taj, man quiqui xij quib chique i winak, mokxa cocsax abaj chique. \v 27 I apostelab, are xe cʼam lok, xe tacʼbax chiquiwach i nimak tak aj nucʼbal tʼisbal. Are ʼuri i ʼatz laj sacerdóte xoc chi qui yajic, xu bij chique: \p \v 28 —Yoj lic ka bim chic chiwe chi mi lapla i Jesus-le. Y yix xi kelo. Je i tijojsam chic conojel i winak aj Jerusalen. Xak quiwaj qui ʼabaj u camic i Jesus chikij yoj —que cha chique. \v 29 Teʼuri i ma Pédro cuʼ i juban apostelab xqui bij chique: \p —Lic ʼo chakakul caka cojo wach cu bij i Dios chake, n-are ta wach quiqui bij i winak chake. \v 30 I Kajwal Dios, chi xqui coj u ʼij i katit ka mam, are ire xcʼunsaw sak chuwach i Jesus. Are i Jesus-le chi xi rip yix chuwach cruz, camsabal-re. \v 31 Are i Jesus-le chi Dios xu ya chicaj pu wikabim, cojbal re u ʼij. Xu ʼan che chi Kajʼatzil yoj, xak Tolke, man queje ile ʼo módo chi yoj oj aj Israel caka jalwachij ni ka nojbal chi n-ʼus taj, xak caka rik u cuytajic ka mac. \v 32 Yoj waral kilom wach i xa ʼanic; oj ʼo chu bixquil wach i kilom. Xak i u Tewal i Dios cu ʼalijinsaj chi katzij wach coj tijin chu bixquil. I Dios u yom i u Tewal-le chique niʼpa i que cojow u tzij. (Queje i qui tzij i apostelab ile chique.) \p \v 33 I achiab chi je ʼo pa nucʼbal tʼisbal, are xqui ta, xpe coywal; cacaj ique que qui camsaj. \v 34 Xui-ri, ʼo jun achi, mam Gamaliel u bi, xtaqʼui ʼan chiquixol. Ire jun chique i jutzobaj aj Fariséo, jun nim laj cʼutunel re i ujer ʼatbal tzij re i Dios. Ire lic ocsam u ʼij cumal i winak. I mam-le xu bij chi que quesaj bi jubiʼ i apostelab chi sak. \v 35 Teʼuri xu jek u bixquil chique i nimak tak mamʼib. Xu bij: \p —Ix wach aj tinimit, chi ʼana cwent wach qui ʼan chique i achiab-le. \v 36 Cha cʼun chi cʼux, maja naj u ʼanic, ʼo jun achi, ma Téudas u bi, ire xoʼon nim che rib. Xe moltaj u qʼuial achiab ruʼ, colo cajib ciénto, xui-ri, ire xcamsax na, y niʼpa i je teren chirij xe quicher bic. Wach tak u nojim, toʼ xsachic. \v 37 Xoʼon chupan jubiʼ, are ʼij wi chi xe ʼajlax wi i winak, xak ʼo jun achi aj Galiléa chi xe moltaj u qʼuial achiab ruʼ; ire ma Júdas u bi. Xui-ri, xak xcamsax ire, teʼuri i je teren chirij xak xe quicher bic. \v 38 I in tzij yin chiwe yix: me i yinya. Chiqui ʼana ni quib. Niʼpa i que tijin chu cʼutic, we xa piqui nojbal winak petnak wi, ca sach ni u wach ʼuri. \v 39 We ruʼ i Dios petnak wi, n-quix tiqui ta ʼuri chu chupic. Chi ʼana cwent, mokxa chirij i Dios quix tijin wi chi chʼoʼoj —coʼon i mam Gamaliel chique. \p \v 40 Conojel i nimak tak mamʼib ʼutz xqui ta ile. Xe qui siqʼuij ʼuri i apostelab, xqui jic qui loʼxic, y xqui bij chique chi miqul lapla chic i Jesus. Teʼuri xe coʼtaj bic. \v 41 I apostelab, are xe ʼel pa nucʼbal tʼisbal, lic que quicotic, man i Dios u yom utzil chomal chique chi xqui tij ni qʼuix rumal re i Jesus. \v 42 Ique n-xqui mayij ti u cʼutic chi Jesus are i Tolke. ʼIj ʼij que tijin chu bixquil pa rachoch i Dios, xak pa cachoch i winak. \c 6 \s1 Xe qui cha wukub achiab je aj ʼanol opis chiquixol i creyent \p \v 1 Pa tak ʼij-le, i creyent ca tijin qui qʼuiaric. Je ʼo juban ixokib malcanib chiquixol; ʼij ʼij, i creyent quiqui ya qui wa. Jujun chique i creyent que chʼaw pa qui chʼawbal i aj Griégo, xak ʼo jujun que chʼaw pa qui chʼawbal i aj Israel. I aj Griégo xe oc chu cojic qui mac i aj Israel; xqui bij chi i malcanib aj Israel mas que tzukic, xui-ri, i malcanib aj Griégo xa jubiʼ i qui wa ca yaʼic, que cha. \v 2 I cablajuj apostelab xe qui siqʼuij ʼuri conojel i creyent. Xqui bij chique: \p —N-ca majaw taj we cakoʼtaj ni u bixquil u tzij i Dios rumal u jachic qui wa i winak. \v 3 Ix kachalal, che i cha ʼuri wukub achiab chixol, chi iwilom yix je ʼutz laj tak achiab. ʼO u chac lic ʼo u Tewal i Dios cuʼ, xak lic ʼo i qui noʼoj. Chi ya ʼuri chique que qui chajij i malcanib-le. \v 4 Teʼuri yoj caka ya na kib chu tzʼonoxic che i Dios, xak chu cʼutic u tzij. (Queje ile xqui bij i apostelab.) \p \v 5 Conojel i creyent ʼutz xqui ta ile. Are ʼuri xqui cha i ma Estéban; ire lic cul u cʼux che i Dios, xak mas ʼo i u Tewal i Dios ruʼ. Xak xqui cha i ma Felípe, i ma Prócoro, i ma Nicanor, xak i ma Timon, i ma Parménas, xak i ma Nicolas chi aj pa tinimit Antioquía. Ire u yom u wach cuʼ i aj Israel wach u cojic u ʼij i Dios quiqui ʼano. \v 6 Are xe utzin chi qui chayic i je wukub, xe qui cʼam bi cuʼ i apostelab. Ique xqui tzʼonoj che i Dios piquiwi, xak xqui ya qui ʼab piquiwi. \p \v 7 I u tzij i Dios ca tijin u paxic u wach. Pa Jerusalen mas je qʼui i winak xe oc cuʼ i creyent; xak je qʼui i sacerdóte xqui cuba qui cʼux che i Jesus. \s1 Xqui chap i ma Estéban y xqui cʼam bi chiquiwach i nucʼbal tʼisbal \p \v 8 I ma Estéban lic ʼo u choʼab i Dios ruʼ, lic ʼo utzil chomal i Dios puwi. Rumal-i, mas i milágro, mas i nim laj ʼanic xu ʼan chiquiwach i winak. \v 9 Xui-ri, ʼo juban achiab xe oc chu toʼtaxic chi tzij. Ique je re i molbalʼib que i aj Israel chi “Achiab n-ta chic cajaw” ca bix chique. Ique junam cuʼ i je aj pa tinimit Ciréne, xak i je aj pa tinimit Alejandría, xak i je aj pa Cilícia, xak i je aj pa Asia, ʼis xe oc chu chapic quib chi tzij ruʼ i ma Estéban. \v 10 Xui-ri, n-que tiqui ta che i ma Estéban man ire, are ca chʼawic, are i u Tewal i Dios ca yaw u nojbal che. \v 11 Ique xe qui tzucuj ʼuri juban aj nucʼul tzij chirij i ma Estéban. Xe qui toj na chi quiqui bij: “Yoj xka ta i achi-le cu bij itzel tzij chirij i ka mam, mam Moises, xak chirij i Dios,” que cha. \v 12 Ruʼ i tzij-le, xe qui chʼujersaj i winak, xe qui petsaj coywal i nimak tak mamʼib, xak i tijonel re i ujer ʼatbal tzij. Xe ʼe chirij i ma Estéban, xqui chapo, y xqui cʼam bi chuwach i nucʼbal tʼisbal. \v 13 Xak xe qui coj juban aj tzucul u mac i ma Estéban chi xqui bij: \p —I achi-ri nic are wi cu bij itzel tzij chirij i loʼlaj rachoch i Dios, xak chirij i ʼatbal tzij tzʼibtal can rumal i mam Moises —que cha—. \v 14 Ka tom ni ire cu bij chi Jesus aj Nazaret cu wulijsaj ni rachoch i Dios, xak cu jalwachij ni ka costúmbre chi u yom can i ka mam, mam Moises. (Queje ile xqui bij i aj tzucul tzij.) \p \v 15 Are ʼuri i nimak tak mamʼib, xak niʼpa i je cul chila, xqui tzu pan i ma Estéban y xquil u palaj pacha u chomal u palaj jun ángel. \c 7 \s1 I u tzij i ma Estéban chiquiwach i nucʼbal tʼisbal \p \v 1 I ʼatz laj sacerdóte xu bij che i ma Estéban: \p —¿Sak laj tzij ile, niʼpa i xqui bij? —coʼon che. \p \v 2 Ire xu bij: \p —Nimak tak wachalal, nimak tak mamʼib, chin i ta na peʼ. I ka nim laj Dios, ujer xu cʼut rib che i ka mam, mam Abraham are ʼo pa jyub Mesopotámia. Are xu ʼan i Dios ile, i mam Abraham maja ca ʼe jeki pa jyub Haran. \v 3 I Dios xu bij che: “Cha canaj can a jyub, cha canaj can awachalal, y jat che jun jyub quin cʼut na chawe,” xu bij. \v 4 Are ʼuri i mam Abraham xel che i jyub Caldéa y xa ʼe jekel chila pa Haran. Xoʼon panok, xcam u kajaw, teʼuri i Dios xu cʼam li mam Abraham y xol jekel chi, pa oj ʼo wi woʼor. \v 5 I Dios n-xu ya ta che i mam Abraham we cu chap ni jyub waral, mi xa ta jubiʼ. Xu bij che chi coʼon panok i jyub-i re ni ire, xak que ni u muk u xiquin. Xui-ri, are xu ta i tzij-le, i mam Abraham n-ta racʼal. \v 6 I Dios, xak xu bij che chi u muk u xiquin que ʼe jekel na che jun tinimit naj, chi n-que taj. Xu bij chi quiqui tij ni uyej piquiʼab i winak chila; i winak-le quiqui ʼan che quib pacha je cajaw piquiwi. Queje ile quiqui tij ni cʼax cajib ciénto junab u wach. \v 7 “Xui-ri, i tinimit chi que u rajawij, quin ya na pa tojpen,” xu bij i Dios che. “Are que oʼtax a muk a xiquin, que ʼel chila y que pe chi, pa at ʼo wi, y quiqui coj in ʼij waral,” xu bij i Dios che i mam Abraham ujer. \v 8 Xak xu bij che chi chu ʼana retal che u chʼacul, ʼilbal-re chi lic re i Dios, xak ʼilbal-re chi Dios cu ʼan na pacha i u bim che. I retal-le, circuncision ca bix che. I mam Abraham, are xalax i racʼal, are ʼo chic wajxakib ʼij che, xak xu ʼan i retal che, pacha u bim i Dios. I racʼal, a-Isaac u bi. Are achi chic i ma Isaac, xak queje xu ʼan ire ile che i racʼal, chi a-Jacob u bi. Are achi chic i ma Jacob-le, xak queje xu ʼan ire ile chique i cablajuj racʼal chi xeʼelok je katit ka mam yoj. \p \v 9 Xoʼon panok, i racʼal i mam Jacob xpe coywal chirij i qui chaʼ, a-Jose, man ire mas cʼax ca naʼ rumal u kajaw. Rumal-i, xqui cʼayij bi i a-Jose che jun aj naj, chi xu cʼam bi ruʼ cʼa pa Egípto. Xui-ri, i Dios ʼo ruʼ i a-Jose, \v 10 y xresaj chi sak che niʼpa i cʼax xu tijo. Xu ya mas u nojbal i a-Jose, xak xu ʼan che i ʼatol tzij pa Egípto lic cʼax cu na ni a-Jose. I ʼatol tzij, ma Faraon ca bix che, ire xu ya i a-Jose puwi i tinimit, xak piquiwi i je ʼo pa rachoch ire. \p \v 11 Xoʼon panok, xcʼun jun nim laj waʼjal; xqui tij uyej i winak pa Egípto, xak pa Canaan pa i je ʼo wi u kajaw i ma Jose, xak i ratz u chaʼ. I katit ka mam-le n-xqui rik taj wach quiqui tijo. \v 12 I ma Jacob, are xu ta rason chi ʼo ixim chila pa Egípto, xe u tak bi u cʼojol chu tzucuxic. (Ique je are i katit ka mam yoj oj aj Israel winak.) Are i nabe cakan ʼuri pa Egípto. \v 13 Xoʼon panok, che ucamul cakan, i ma Jose xu bij chique chi ire are i qui chaʼ. Cʼa teʼuri i ma Faraon xu ta u be chi ma Jose aj Israel winak. \v 14 Teʼuri i ma Jose xu tak u cʼamic u kajaw, xak niʼpa i rachalal; i rachalal je seténta y cínco chic. \v 15 Are u ʼonquil ʼuri xqui ʼan i katit ka mam chi xe ʼe jekel cʼa naj pa tinimit Egípto. Xoʼon panok, xcam i mam Jacob chila, xak queje i ralcʼwal chi je katit ka mam, y xe muk na pa Egípto. \v 16 Xoʼon panok xquesaj li qui bakil\f + \fr 7:16 \ft Are i qui bakil i ma Jacob y ma Jose.\f* y xqui cʼam li che i camposant re i ʼetz mam Abraham pa jyub Siquem. Oʼonom lok i mam Abraham u loʼom i jubiʼ jyub-le re u camposant; u loʼom chique i racʼal i ma Hamor chi je aj Siquem. \p \v 17 Xoʼon panok i aj Israel lic xqʼuiar qui wach chila pa Egípto. Lic je qʼui chic are ya cu rik i ʼij chi Dios craj que resaj piquiʼab i aj Egípto, pacha i u bim che i mam Abraham ujer. \v 18 Teʼuri xoc chic jun ʼatol tzij piquiwi i aj Egípto chi n-xretamaj tu wach i ʼetz ma Jose. \v 19 Ire n-ʼus ti xu ʼan chique i kach aj Israel; lic xu ʼan cʼax chique i katit ka mam. I xu ʼan i ʼatol tzij-le are iri: xu bij chi cacoʼtaj can i cacʼal cʼa je nochʼ, camsabal-que. \v 20 Che tak i ʼij-le, xalax i ka mam, mam Moises. Ire, chom xa ʼiltaj rumal i Dios. I u kajaw u chuch xcuwaj oxib icʼ ruʼ ja. \v 21 (Are n-quiqui rik ta chic pa cacuwaj wi, xqui yijba jun ral chicach, xqui ya chupam, y xe ʼe qui ya chuwi ya)\f + \fr 7:21 \ft Exodo 2:1-10\f* teʼuri i u miʼal i ʼatol tzij xu riko. Xu cʼam bic y xu qʼuitsaj; xu ʼan pacha racʼal che. \v 22 Rumal ʼuri, i aMoises, pa rachoch i ʼatol tzij xqʼuiy wi; xnawsax che, ronojel niʼpa i quetaʼam i nimak tak aj Egípto winak. Ire, xnimar u choʼab; niʼpa i cu bij, niʼpa i cu ʼano, ʼis ca tiqui che. \p \v 23 Xoʼon panok, are ʼo chic cuarénta junab che, xu chʼob pu cʼux que ʼe rila i rach aj Israel; y xa ʼec. \v 24 Chila xril wi jun aj Egípto ca tijin chu ʼanic cʼax che jun aj Israel. Xu to i rach aj Israel y xu camsaj i aj Egípto. \v 25 Xu chʼob ire chi niʼpa i rach aj Israel quiqui ta ni u be chi ire are i tolque, chi rumal ire, i Dios que resaj ique pa cʼax piquiʼab i aj Egípto winak. Péro n-xqui ta tu be. \v 26 Chucab ʼij, i ma Moises xe u rik chic queb aj Israel winak quiqui ʼan chʼoʼoj chiquiwach. Craj ire quiqui chomaj quib chiquiwach. Rumal-i xu bij chique: “Yix iwachalal iwib. ¿Wuchac ʼuri qui ʼan chʼoʼoj?” xu bij chique. \v 27 I jun chi u jekom i chʼoʼoj xu tacpuj bi i ma Moises. Xu bij che: “¿Pachin xyaw chawe ca ʼan i ʼatbal tzij pakawi? ¡Mi jun! \v 28 ¿Cawaj quin a camsaj yin pacha xa ʼan che i aj Egípto iwir?” xu bij che. \v 29 I ma Moises, are xu ta ile, xa ʼanmajic; xa ʼe cʼa naj che i jyub Madian; chila xjeki wi, n-mer tu tinimit. Are ʼo chila, xe alax queb racʼal. \p \v 30 I ma Moises, are ʼo chic cuarénta junab che u jekelem chila pa Madian, ire ca bin che jun taʼaj tzʼinilic chu cʼulel i ral jyub Sinai; xak teʼet xril jun ral cheʼ ca tijin u juluwic, y xwinakir jun ángel chupam i ʼaʼ-le. \v 31 Ire lic xoc ʼil che, wach i xrilo. Xtejeb pan jubiʼ ruʼ, crilbej-re wach ropis. Are ʼuri xu ta u chʼawbal i Kajwal chi xu bij che: \v 32 “Yin in Dios que awatit a mam. In qui Dios i mam Abraham, i mam Isaac, i mam Jacob,” coʼono. I ma Moises ca sicsat chic rumal u xibriquil, n-tu cowil u cʼux cu takej. \v 33 I Kajwal xu bij che: “Waral pa at tacʼal wi, ʼo u ʼij; chawesaj ni a xajab. \v 34 Yin wilom wach uyej quiqui tij i wacʼal chila pa Egípto; in tom wach oʼej quiqui ʼano. In kajnak lok que ol in to na; que wesaj na chupam i cʼax pa je ʼo wi. Saʼaj wuʼ, cat in tak bi pa Egípto,” xu bij i Dios che i ma Moises. \p \v 35 I mam Moises-le, chi chatal rumal i Dios, are i jun chi qui xutum i aj Israel winak. Qui bim che: “¿Pachin xyaw chawe at ʼatol tzij ke yoj? ¿Pachin xyaw chawe ca ʼan i ʼatbal tzij pakawi?” qui bim na che. Are ire-le chi chatal rumal i Dios cu ʼat na tzij piquiwi i aj Israel, xak que resaj pa cʼax. I Dios u takom li ángel ruʼ, che i ral cheʼ chi ca juluwic, xol u bij che wach u patan ca yaʼ che rumal i Dios. \v 36 Are i mam Moises-le xe resaj li katit ka mam pa Egípto. Are ire-le xa ʼanaw nimak tak milágro nimak tak ʼanic chila pa Egípto, xak che i mar “Cak”, xak chila pa tak jyub tzʼinilic pa xbin wi cuʼ i katit ka mam cuarénta junab. \v 37 Are i mam Moises-le xu bij chique i aj Israel winak: “Dios cu tak na li jun ajbil u tzij chiwe pacha yin, chi are na jun chique i kach aj tinimit. Chi cojo retalil che wach cu bij na ire chiwe.” Queje ile xu bij i mísmo mam Moises\f + \fr 7:37 \ft Deuteronómio 18:15, 18\f* ujer. \v 38 Are i mam Moises-le ʼo cuʼ i aj Israel winak are qui molom quib che i jyub tzʼinilic. Are ire-le chi xa ʼijlax rumal i ángel che i ral jyub Sinai; are ire-le chi ʼo chila cuʼ i katit ka mam. Che i mam Moises-le, xyaʼ wi i tzij re i ka cʼaslemal, cu yabej-re chake yoj. \p \v 39 I mam Moises chatal rumal i Dios, xui-ri i katit ka mam n-xcaj ta quiqui cojo. Xcaj ique caquesaj bi che u patan; xcaj ique que tzalij chic pa Egípto. \v 40 Are mayal i mam Moises tzam jyub Sinai, ique xqui bij che i mam Aaron; “N-ketaʼam taj wach xa ʼani che i ma Moises-le, chi xoj resaj li Egípto. Mok n-ca cʼun ta chic. Cha ʼana ʼuri juban ka tiox, caka nabsaj bi chakawach,” xe cha. \v 41 Are ʼuri xqui ʼan jun tiox pacha ral meʼ ca tzunic. Teʼuri xe qui camsaj i chicop quiqui sujuj chuwach. Lic xe quicot ruʼ, wach qui ʼanom ruʼ qui ʼab. \v 42 Rumal-i, i Dios xu jecʼ rib cuʼ ique. Xe roʼtaj canok; xu ya chique quiqui coj ni u ʼij i chʼumil aj chuwacaj, pacha cacaj ique. Xu ʼan ire chique pacha tzʼibtal can cumal i ajbil u tzij i Dios ujer. Xu bij i Dios: \q1 Ix aj Israel winak, che i cuarénta junab chi xix bin pa tak jyub tzʼinilic, \q1 ¿xataba chwe yin xi camsaj wi i chicop? ¿Xataba chinwach yin xi poroj wi, cojbal in ʼij yin? N-chwe taj. \q1 \v 43 N-chwe ti yin xi coj wi in ʼij; xa xiwekaj bi i cárpa\f + \fr 7:43 \ft I cárpa-le, pacha jun ja ʼantal che cʼul lic pim, pacha tzʼum.\f* re i tiox Moloc. \q1 Xak xiwekaj bi u qʼuexwach chʼumil, cojbal na re u ʼij i tiox Renfan. \q1 I tiox-le, xa yix ix ʼanawnak man qui coj na qui ʼij. \q1 Rumal ʼuri, quix wesaj chuwach i jyub yix; quix in tak bi che jun jyub naj, mas cʼa chuwach pan i Babilónia —xu bij i Dios. \m (Queje ile tzʼibtal canok.) \p \v 44 I katit ka mam, are xe bin pa jyub tzʼinilic, ʼo qui cárpa pa quiqui cʼol wi i tzʼalam abaj chi ʼo u tzij u pixab i Dios tzʼibtal chuwach. I cárpa-le are i rachoch i Dios cuʼ ique; i mam Moises xu tak u ʼonquil xak jun ruʼ pacha u bim i Dios che. Xu yijba, lic pacha i u qʼuexwach cʼut-tal che rumal i Dios. \v 45 I cárpa-le, i katit ka mam xqui ya can piquiʼab i qui muk qui xiquin pa tak lemajil. Queje ile xqui ʼan che cʼa xu rik i ʼij xe oc che i jyub yatal chique rumal i Dios. Xqui cʼam li cuʼ are xe oc li chi, junam ruʼ i ma Josue, chi qui capitan. I aj chʼoʼoj cuʼ, i Dios xe roktaj bi chiquiwach, teʼuri xe jeki i katit ka mam chuwach ulew-i. I cárpa-le are i rachoch i Dios cuʼ, cʼa are xoc i ʼatol tzij mam David. \v 46 Ire-le, xu rik utzil chomal chuwach i Dios chi xak are i Dios re i ka mam, mam Jacob. I mam David-le xu tzʼonoj che i Dios chi cu ya che cu yijba jun mer rachoch i Dios pu qʼuexel i cárpa. \v 47 Xui-ri, i Dios n-xu ya ta che we cu yijba; are che u cʼojol xu ya wi, chi ma Salomon. \v 48 Queje xoʼon ire ile, xui-ri i Dios, chi ʼAtz u ʼIj, n-jekel ta chupam jun ja ʼantalic. Queje pacha u tzʼibam jun ajbil u tzij i Dios ujer, i Dios u bim i tzij-i: \q1 \v 49 I chicaj are in cubibal pa quin ʼat wi tzij; \q1 i u wach ulew are u qʼuijibal i wakan. \q1 ¿Wach u ʼonquil ni jun wachoch qui ʼan yix? cu bij i Kajwal. \q1 ¿Xataba qui yijba jun in muj in soc pa quin uxlan wi? \q1 \v 50 I abaj, i cheʼ, ronojel niʼpa i ʼolic, ¿xataba n-yin ta in yijbawnak? Yin pues\f + \fr 7:50 \ft I mer tzij xu bij are iri: ¿Pa quin uxlan wi yin? ¿Xataba n-yin ta xin ʼanaw ronojel iri? 1 Réyes 8:27\f*. \m (Queje u tzij i Dios ile chi tzʼibtal canok.) \p \v 51 Yix xa ix buy —xu bij i ma Estéban che i ʼatz laj sacerdóte, xak chique i juban aj nucʼbal tʼisbal—, n-quiwaj ta qui ta u be i Dios. Iwanima yix queje pacha i canima i winak chi n-ta Dios cuʼ; xak queje i xiquin. N-quiwaj ti u tayic are ca chʼaw u Tewal i Dios iwuʼ, xak jun ruʼ pacha xqui ʼan iwatit i mam ujer. \v 52 Conojel i ujer ajbil u tzij i Dios xqui tij cʼax piquiʼab iwatit i mam. Are xqui bij u cʼunic i Jun chi n-tu mac, ʼis xe qui camsaj. Teʼuri are xcʼun i Jun chi qui bim na ique chi ca cʼun na, ¿wach xi ʼan yix che? Xi jach piquiʼab i tzel que ʼilawic, y xi camsaj. \v 53 Queje xi ʼan yix ile, tupu i Dios xe u tak li u ángel, cu yabej re i loʼlaj u ʼatbal tzij chiwe. Chiwe yix xu ya wi, péro n-quix cojon ta che. (Queje u tzij i ma Estéban ile chique.) \s1 I u camsaxic i ma Estéban \p \v 54 Ique, are xqui ta ile, lic xpe coywal. Quiqui kachʼachʼej uwaque chirij i ma Estéban, cʼutbal re i coywal che. \v 55 Ire lic ʼo i u Tewal i Dios ruʼ, xtzun chicaj y xril i nim laj u chomal i Dios ca walchʼinic. Xak xril i Jesus ʼo pu wikabim i Dios. \v 56 Xu bij: \p —¡Chiwilapeʼ, cwil upam i caj! Cwil i Achi aj Chicaj ʼo pu wikabim i Dios —xu bij. \p \v 57 I nimak tak mamʼib, are xqui ta ile, xe siqʼuinic xqui tzʼapij i qui xiquin y xe ʼe la chirij i ma Estéban. \v 58 Xquesaj pa tinimit, y xe oc chu cojic abaj che, camsabal-re quiqui ʼano. Xquesaj i qui chaquet y xqui ya can ruʼ jun achi cʼa ala, a-Sáulo u bi. \v 59 Are que tijin chu cojic abaj che, i ma Estéban xu tzʼonoj che i Kajwal: \p —Kajwal Jesus, cha cʼama i wanima —xu bij. \p \v 60 Are xu bij ile, xuquiʼic; co xchʼawic: \p —Kajwal, cha cuyu i qui mac-i —xu bij. Are xbitaj ile rumal, xcamic. \c 8 \s1 I a-Sáulo ca titat u pam chique i creyent; cu tzucuj chapbal-que \p \v 1 I a-Sáulo le, junam u wach cuʼ ique chi xe camsaw i ma Estéban. Are xcamsax i ma Estéban, are ʼij wi xjekan i chʼoʼoj chiquij i creyent pa Jerusalen. Conojel i creyent xe quicher bi pa tak tinimit re i jyub Judéa, xak pa tak tinimit re i jyub Samária. Xui i apostelab n-xe ʼanmaj taj. \v 2 Je ʼo jujun achiab qui yom quib chi terejic chirij i Dios. Ique xe ʼe qui muku i ma Estéban. Lic xe oʼ che. \v 3 Xui-ri, i a-Sáulo craj cu sach qui wach i jutzobaj creyent pa Jerusalen. Are i xu ʼano, xoc chi tak ja, que u jucuquej li creyent, chi achiab, chi ixokib, y que u tzʼapij pa cárcel. \s1 I ʼutz laj tzij re i Jesucrísto cupon pa Samária \p \v 4 I juban creyent chi xe ʼanmaj Jerusalen, xa ipa xe ʼe wi, que tijin chu bixquil chique i winak wach i ʼutz laj tzij re i quelbal chupam i qui mac. \v 5 ʼO jun chique, ma Felípe u bi, are xa ʼec, xoc che jun tinimit re i jyub Samária; xu jek u bixquil chique i winak chi Jesucrísto are i Tolque. \v 6 I winak lic xqui mol quib ruʼ, lic xqui ya quib chu tayic u tzij i ma Felípe. Lic xqui coj retalil che wach i xbix chique, xak xquilo niʼpa tak i milágro xu ʼano. \v 7 Je qʼui winak xelsax itzel tew chique rumal i ma Felípe. I itzel tew que siqʼuinic xe ʼelic. Xak je qʼui i clis, xak je qʼui i siquirnak xe utzirsaxic. \v 8 Rumal ʼuri ʼis que quicot i winak pa tinimit Samária. \p \v 9 Xak pa tinimit-le, ʼo jun achi, ma Simon u bi, chi aj ʼitz. Ire ʼax coʼon wi chi que u tʼor i aj Samária winak ruʼ nimak tak ʼil chi xu ʼano. Lic xu ʼan nim che rib chiquiwach. \v 10 Conojel i winak, we ʼo i qui ʼij, o we n-ta qui ʼij, ʼis xqui coj retalil che u tzij i ma Simon. Xqui bij chiquiwach: \p —I achi-le, mas ʼo u choʼab i Dios ruʼ —que cha. \p \v 11 Lic xqui coj retalil che, man ʼo tan chi ʼij je u tʼorom ruʼ i u qʼuial tak ʼanic chi u ʼanom. \v 12 Xui-ri, are xupon i ma Felípe, xqui coj ʼuri wach cu bij ire. Xu sakij chique wach i ʼutz laj tzij chirij i ʼatbal tzij re i Dios\f + \fr 8:12 \ft I usucʼ i tzij-le, are iri: ya cʼun-nak chic i u Tewal i Dios chuwach i jyub taʼaj, chu ʼatic tzij piquiwi conojel niʼpa i quiqui cuba qui cʼux che i Jesucrísto, man i Jesucrísto are i ʼatol tzij chi coyʼem teʼek. Xui-ri, i ʼatbal tzij re i Jesucrísto, pa qui cʼux i winak ʼo wi, n-are ta pa nim laj rachoch i Dios pa Jerusalen.\f*, xak chirij i Jesucrísto. Are xqui ta u tzij, je qʼui xqui cojo, xak xqui tzʼonoj u kajsaxic ya piquiwi, chi achiab, chi ixokib. \v 13 Xak i ma Simon-le xu cojo y xu tzʼonoj u kajsaxic ya puwi. Teʼuri lic xterej chirij i ma Felípe. Lic xu bisoj are xril i nimak tak ʼanic, i nimak tak milágro xu ʼan i ma Felípe rumal u choʼab i Dios. \p \v 14 I apostelab chi xe canaj can pa Jerusalen xqui ta rason chi ʼo chic i aj Samária que tijin chu cojic u tzij i Dios. Rumal-i xe qui tak bi i ma Pédro i ma Wan chila cuʼ. \v 15 Are xe uponic, xqui tzʼonoj che i Dios chi coc u Tewal piqui cʼux i creyent aj Samária. \v 16 Xqui ʼan ile man maja ca cʼun i u Tewal i Dios piquiwi; xui kajsam i ya piquiwi, cʼutbal-re chi je re chic i Kajwal Jesus\f + \fr 8:16 \ft I mer tzij xu bij are iri: pu bi i Kajwal Jesus.\f*. \v 17 Are ʼuri i ma Pédro i ma Wan xqui ya qui ʼab piquiwi i creyent, teʼuri xoc li u Tewal i Dios piqui cʼux. \p \v 18 I ma Simon, are xrilo chi xoc i u Tewal i Dios pa canima are xqui ya qui ʼab piquiwi, xu sujuj mer chique i apostelab. \v 19 Xu bij chique: \p —Chi ya na chwe yin wach u ʼonquil ile, man pachin jun quin ya in ʼab puwi, xak ca cʼun ni u Tewal i Dios ruʼ —coʼon chique. \p \v 20 I ma Pédro xu laʼ u wach che: \p —¡Cha porox ni a mer pa ʼaʼ junam awuʼ yet! Xa chʼob yet toʼ ruʼ mer ca loʼ ni u sipon i Dios. \v 21 Yet n-ta awe che u chac i Dios, mi xa ta jubiʼ; n-awe ti yet u ʼonquil, man awanima n-sucʼul taj chuwach i Dios. \v 22 Chawoʼtaj i n-ʼus taj-le chi a nojim pa cʼux. Cha tzʼonoj ʼuri che i Dios we cu cuy a mac, wach cat tijin chu chʼobic. \v 23 Cwil yin mas at rayinel re u wach i n-awe taj, lic cʼa i a cʼux rumal; lic at ʼo puʼab i mac atzalal —xu bij i ma Pédro che. \p \v 24 Are ʼuri i ma Simon xu bij: \p —Chi tzʼonoj che i Kajwal pinwi, man n-quin cʼulmaj ti pacha i xi bij yix-le —coʼono. \p \v 25 Teʼuri i ma Pédro i ma Wan xqui bij chique i aj Samária wach tak quilom ique chi u ʼanom i Kajwal Jesus, xak wach tak u bim canok. Teʼuri xqui maj chali qui be pa Jerusalen. Are que tijin chi be, xqui paxsaj i ʼutz laj tzij re i Jesucrísto chique i winak chupam u qʼuial aldéa re i jyub Samária. Teʼuri xe upon pa Jerusalen. \s1 I ma Felípe cu bij usucʼ u tzij i Dios che jun aj Etiopía \p \v 26 Xoʼon panok i ma Felípe, ʼo jun ángel re i Kajwal xupon ruʼ y xu bij che: \p —Cha yijba awib y jat pa sur. Cha maja i be chi queʼel pa Jerusalen, chi ca ʼe kaj cʼa pa tinimit Gáza —coʼono. \p Are i be ile chi quicʼaw chakij jyub pa n-ta wi winak. \v 27 I ma Felípe xu yijba rib y xu maj bi u be. Are ca tijin chi be xril pan jun achi aj naj re i jyub Etiopía. Ire-le, nim i u patan\f + \fr 8:27 \ft I achi-le are jun eunúco. Are i eunúco ca bix che, are jun achi chi n-cu min ta rib cuʼ ixokib rumal jun operacion ʼantal che.\f*, aj chajinel re u mer i ixok chi qui ʼatol tzij i aj Etiopía. I achi-le, xupon chu cojic u ʼij i Dios pa Jerusalen; xutzin u ʼonquil ile, \v 28 ya tzalijic chic re. Ire ca tijin chi be, cul chupam u careta, ca tijin u jeqʼuic cumal caway. Tzʼakat ca binic, crajlaj u wach i wuj u tzʼibam can i mam Isaías, ajbil u tzij i Dios ujer. \v 29 Are ʼuri i u Tewal i Dios xu bij che i ma Felípe: \p —Chat tejeb ruʼ i careta-le y chat bin pu tzal —coʼon che. \p \v 30 I ma Felípe xa ʼe paʼanem; are xu riko, xu ta i achi crajlaj u wach i wuj chi u tzʼibam can i mam Isaías. Xu tzʼonoj che i achi: \p —¿Ca ta u be wach i cawil chuwach i wuj? —coʼon che. \p \v 31 —¿Wach u tayic u be quin ʼano we n-ta jun cu bij usucʼ chwe? —xu bij i achi che. \p Are ʼuri xu bij che i ma Felípe chi ca ʼan chupam u careta, que cubi junam. \v 32 Are u xak wuj chi cu takej, are i pa tzʼibtal wi i tzij-i: \q1 Ire xcʼam bi che u camsaxic pacha jun chij. \q1 Jun chij, are ca cʼatzix rismal, n-ca chʼaw taj. \q1 Xak queje xu ʼan ire ile: n-ti xu bij; n-xu jak ti u chiʼ (are xqui ʼan cʼax che). \q1 \v 33 Xkajsax u ʼij; mi jun xu ʼan ʼatbal tzij puwi pacha usucʼ. \q1 Ire, mi jun u muk u xiquin xu canaj canok\f + \fr 8:33 \ft I mer tzij xu bij are iri: ¿Pachin que chʼaw chirij u muk u xiquin?\f*, \q1 man i u cʼaslemal xelsax che, waral chuwach i jyub taʼaj. \m Queje i tzij ile u tzʼibam can i mam Isaías\f + \fr 8:33 \ft Isaías 53:7-8\f*. \p \v 34 I achi, are xutzin chi rajlaxic u xak i wuj, xu tzʼonoj che i ma Felípe: \p —Cha ʼana utzil chomal chwe: cha bij chwe, ¿are i tzʼibawnak iri, are ire xu bij rib? ¿O are jun chic xu lapo? —coʼono. \p \v 35 Are ʼuri i ma Felípe xu jek u bixquil che wach i ʼutz laj tzij re i Jesus; xu jek u cʼutic che ruʼ i mer jupaj tzij-le pa i xrajlaj wi chuwach wuj. \v 36 Teʼuri, are que tijin chi be, xe icʼaw pa ʼo wi i ya; are ʼuri i achi xu bij: \p —Chi ʼo i ya. ¿ʼUtz nawi ca kajsax ni ya pinwi woʼor? ¿ʼO nawi ca ʼatiw u ʼonquil? —coʼon che. \p \v 37 I ma Felípe xu bij che: \p —N-taj; we lic cul a cʼux che i Jesucrísto —coʼono. \p —Cul in cʼux che chi are i Jesucrísto are u Cʼojol i Dios —xu bij che i ma Felípe. \p \v 38 Teʼuri xu tak u tacʼbaxic u careta. Xe kaj bi che queb, xe ʼe chi ya. Are ʼuri i ma Felípe xu kajsaj ya puwi i achi. \v 39 Are xe ʼel chu chiʼ i ya, i u Tewal i Dios xu cʼam bi i ma Felípe. I achi n-xril ta chic u wach, xui-ri ca quicotic xu maj tan chic u be. \v 40 I ma Felípe, xril ire chi ʼo pa tinimit Azóto. Are ʼuri xu maj u be che i tinimit Cesaréa. Are ca tijin chi be, xu paxsaj i ʼutz laj tzij re i Jesucrísto pa tak tinimit pa xicʼaw wi. \c 9 \s1 I u cʼutic rib i Kajwal che i ma Sáulo \p \v 1 I ma Sáulo n-xu mayij tu bixquil i qui camsaxic niʼpa i qui jachom quib puʼab i Kajwal Jesus. Rumal ʼuri xa ʼe ruʼ i ʼatz laj sacerdóte, \v 2 xe u tzʼonoj u wuj re i rocbal pa tak molbalʼib pa tinimit Damásco, que u tzucbej que i creyent. Craj ire que u cʼam lok, que u tzʼapij pa Jerusalen, chi achiab, chi ixokib. \v 3 Xui-ri, are ca tijin chi be, ya cupon chu nakaj i tinimit Damásco, xak teʼet xpe jun ʼaʼ chicaj, xrepcan chirij chuwach. \v 4 I ma Sáulo xtzak pulew; are ʼuri xu ta jun chʼawbal chicaj chi xu bij: \p —A-Sáulo, a-Sáulo, ¿wuchac ca ʼan chʼoʼoj chwij yin? —xbix che. \p \v 5 I ma Sáulo xu tzʼonoj che: \p —¿At pachin yet, Nim laj Winak? —coʼono. \p Teʼuri xbix che: \p —Yin in Jesus; chwij yin cat tijin wi chu ʼanic chʼoʼoj. Xui-ri, xa atuquel yet ca ʼan cʼax che awib, pacha coʼon jun boyex are cu coj akan che jun puyu; utuquel coʼon cʼax che rib, queje ca ʼan yet ile —xbix che. \p \v 6 I ma Sáulo ca sicsat rumal u xibriquil. \p —Kajwal, ¿wach cawaj yet quin ʼano? —xu bij. \p I Kajwal xu bij che: \p —Chat walijok, jat pa tinimit. Chila ca bix wi chawe wach i ca ʼano —xbix che. \p \v 7 I achiab chi je rachiʼil i ma Sáulo je ocnak ʼil man xqui ta i chʼawbal, xui-ri n-xquil tu wach i xchʼawic. \v 8 I ma Sáulo xwalij chuwach ulew, péro are xu jak u baʼwach, n-ca tzun ta chic. Rumal ʼuri, xqui chʼelej bi che u ʼab, y xqui cʼam bi pa tinimit Damásco. \v 9 Chila xu chʼij oxib ʼij n-ca tzun taj; n-cu tij ta chic u wa, n-cu tuʼ ta chic u yaʼ. \s1 I Kajwal cu tak i ma Ananías chi rutzirsaxic i ma Sáulo \p \v 10 ʼO jun creyent, ma Ananías u bi, jekel chila pa Damásco. Ire xril pu wach chi i Kajwal xu cʼut rib chuwach. \p —¡Ananías! —coʼon che. \p —¿Wach cawaj, Kajwal? —xu bij ire. \p \v 11 Are ʼuri i Kajwal xu bij che: \p —Chat walijok, jat pa be chi “Sucʼulic” ca bix che. Chila, che i rachoch i ma Júdas, cha tzucuj wi jun achi, ma Sáulo u bi, aj pa tinimit Társo. Woʼor ca tijin chu tzʼonoxic che i Dios. \v 12 I achi-le, at royʼem, man rilom chic pu wach chi cupon jun achi ruʼ, ma Ananías u bi. Xak xin bij che chi yet ca coj ni a ʼab puwi man ca tzun tan chic —coʼon che i ma Ananías. \p \v 13 I ma Ananías, are xu ta, xu bij: \p —Kajwal, je qʼui je bin-nak chwe chi i achi-le, are ʼo pa Jerusalen, mas i cʼax xu ʼan chique i je awe yet. \v 14 Y ya xcʼun chi, col u chapbej-que niʼpa i quiqui tzʼonoj i tobal-que chawe. I cajʼatzil i sacerdóte xqui ya che chi cu ʼan ile —coʼon i ma Ananías. \p \v 15 Are ʼuri i Kajwal xu bij che: \p —Jat; ya xin cha i achi-le ca ʼe u bij in tzij chique i ne te aj Israel winak, xak chique i qui ʼatol tzij, xak chique i aj Israel. \v 16 Quin cʼut na che niʼpa u qʼuial i cʼax cu chʼij na xa wumal yin, are cu bij in tzij chique i winak —xu bij i Kajwal che. \p \v 17 Teʼuri i ma Ananías xa ʼe ruʼ ja pa ʼo wi i ma Sáulo. Xoc bic, xu ya u ʼab puwi y xu bij che: \p —Wachalal ma Sáulo, i Kajwal Jesus chi xu cʼut rib chawe pa be, are i xin takaw li awuʼ. Xin u tak lok man cat tzun tan chic, xak coc li u Tewal i Dios pawanima —xu bij i ma Ananías che. \p \v 18 Are ʼuri i ma Sáulo pacha xcʼojwan u baʼwach, y xtzun chic. Teʼuri xwalijic, y xkajsax ya puwi. \v 19 Teʼuri xu tij u wa; xqʼuiji chic u choʼab. Xnajtin jubiʼ chila pa tinimit Damásco cuʼ i creyent. \s1 I ma Sáulo xoc chu cʼutic u tzij i Kajwal pa Damásco \p \v 20 I ma Sáulo, are ʼutz chic, juntir xu jek qui solixic i tak molbalʼib que i aj Israel, y xoc chu bixquil chique chi Jesus are u Cʼojol i Dios. \v 21 Conojel i xe tawic lic xqui bisoj: \p —I achi-le, ¿xataba n-are ti ire-le chi xu ʼan chʼoʼoj chiquij i creyent? Ire-le, are ʼo pa Jerusalen, xe u chap niʼpa i quiqui tzʼonoj i tobal-que che i Jesus. Teʼuri xcʼun waral que u chapbej bi que i creyent; xraj ire que u cʼam bi pa Jerusalen, que u jacha chique i cajʼatzil i sacerdóte. (Queje xqui bij i winak ile pa molbalʼib.) \p \v 22 Xui-ri, i ma Sáulo xa xu cowij mas u cʼutunic chique. Lic xu ʼalijinsaj chique chi are i Jesus are i Tolque chi coyʼem. Xeʼelok chi niʼpa i aj Israel je jekel pa tinimit Damásco n-quiqui rik ta chic wach quiqui bij che. \s1 I ma Sáulo xa ʼanmaj chiquiwach i nimak tak aj Israel \p \v 23 Xoʼon chupan jubiʼ, i nimak tak aj Israel xqui junamsaj qui noʼoj chi quiqui camsaj i ma Sáulo, \v 24 xui-ri, ire xu ta rason wach i qui chʼobom. Ique, chi paʼij chi chaʼab cacoyʼej pa tak ʼelbal bic re i tinimit, quiqui camsabej-re. \v 25 I creyent xqui to i ma Sáulo; xqui ya chupam jun nim laj chicach chaʼab, y xqui kajsaj chirij i tapia chi u sutim rij i tinimit. Queje u totajic ile xqui ʼano. \s1 Wach i xu cʼulmaj i ma Sáulo pa Jerusalen \p \v 26 I ma Sáulo xa ʼe chic pa Jerusalen; are xuponic, craj ire coc cuʼ i creyent. Xui-ri ique xqui xij quib che, n-xqui coj taj we katzij u yom chic rib puʼab i Jesus. \v 27 ʼO jun creyent, ma Bernabe u bi, xu cʼam bi i ma Sáulo cuʼ i apostelab, man caquetamaj u wach. I ma Bernabe xoc chu bixquil chique wach u cʼulaxic i Kajwal xu ʼan i ma Sáulo pa be, xak wach u ʼijlaxic xu ʼan i Kajwal. Xak xu bij chique chi i ma Sáulo co i u cʼux xu lap i Jesus chique i aj Damásco. \v 28 Teʼuri i ma Sáulo xnajtin cuʼ i creyent pa Jerusalen; pa i que ʼe wi ique, xak ca ʼe ire cuʼ. \v 29 Ire lic co u cʼux xu lap i Kajwal chique i winak. Xlapan cuʼ i aj Israel winak chi que chʼaw piqui chʼawbal i aj Griégo; ʼolic xqui chap quib chi tzij cuʼ. Xui-ri, ique xqui tzucuj wach camsabal-re. \v 30 I creyent, are xqui ta ile, xqui cʼam bi che i tinimit Cesaréa, teʼuri xqui tak bi che i tinimit Társo\f + \fr 9:30 \ft Ile are u tinimit i ma Sáulo.\f*. (Queje u totajic ile xqui ʼano.) \p \v 31 Are ʼuri, xuxlan jubiʼ i chʼoʼoj chiquij i tak tzobajil creyent chi je ʼo pa tak tinimit re i jyub Judéa, xak re i Galiléa, xak re i Samária. Ique lic xcowir u cubibal qui cʼux che i Kajwal, lic quiqui coj u ʼij, lic quiqui coj u tzij, xak xe qʼuiar rumal u Tewal i Dios. \s1 I ma Pédro xrutzirsaj jun achi pa tinimit Lída \p \v 32 I ma Pédro are ca tijin chi qui solixic i creyent pa tak tinimit, xak xa ʼe bin cuʼ i je ʼo pa tinimit Lída. \v 33 Chila xu rik wi jun achi, ma Enéas u bi; ʼo chic wajxakib junab che chi cotzʼol puwi u chʼat, siquirnak u chʼacul. \v 34 I ma Pédro xu bij che: \p —Ma Enéas, i Jesucrísto cat rutzirsaj. Chat walijok y cha yijba a chʼat —coʼon che. \p I ma Enéas juntir xwalijic. \v 35 Conojel i aj pa tinimit Lída xquilo wach i xa ʼanic, xak queje i aj pa taʼaj Saron; rumal ʼuri xqui jalwachij qui nojbal chi n-ʼus taj, y xqui ya quib puʼab i Kajwal. \s1 I ma Pédro xu cʼunsaj sak chuwach i ati Dórcas \p \v 36 Che i Lída, nakaj ʼo wi i tinimit Jópe pa jekel wi jun ixok creyent, ati Tabíta u bi. (Piqui chʼawbal i aj Griégo winak, ati Dórcas quiqui bij che.) I ixok-le, ʼutz laj winak, mas que u to i nibaʼib. \v 37 Che tak i ʼij-le (are ʼo i ma Pédro pa Lída), i ati Dórcas xiwajic y xcamic. ʼO i xchʼajaw u chʼacul y xqui ya pu caleja. \v 38 I tinimit Jópe n-naj ta ʼo wi che i tinimit Lída, pa ʼo wi i ma Pédro. I creyent pa Jópe quetaʼam chi chila ʼo wi, rumal-i xqui tak u siqʼuixic. Xe qui tak bi queb achiab chu bixquil che chi weʼ u wach cha petok. \p \v 39 I ma Pédro xa ʼe cuʼ; are xuponic, xcʼam bi chila pa ʼo wi i camnak. Je qʼui ixokib malcanib que oʼic; xqui mol quib chirij chuwach i ma Pédro. Xqui cʼut che niʼpa i camix, niʼpa i qui ʼuʼ u yijbam, u si pam can i ati Dórcas chique are cʼaslic. \v 40 I ma Pédro xu bij chique chi que ʼel bi jubiʼ. Teʼuri xuqui ruʼ i camnak y xu tzʼonoj che i Dios. Xu maj u takexic i camnak: \p —Tabíta, chat walijok —xu bij che. \p Xak teʼet, i ixok xu jak u baʼwach; are xu takej i ma Pédro, xcubi ʼanok. \v 41 Teʼuri i ma Pédro xu chap che u ʼab y xu yaco. Xe u siqʼuij i creyent, xak i ixokib malcanib, y xu jach i ati Dórcas chique, cʼas tan chic. \v 42 Ile, xpax rason ronojel i tinimit Jópe; teʼuri je qʼui i winak xqui cuba qui cʼux che i Kajwal. \v 43 I ma Pédro xnajtin jubiʼ che i tinimit-le. Xqʼuiji pa rachoch jun aj tucul tzʼum, ma Simon u bi. \c 10 \s1 I Dios xu tak bi i ma Pédro ruʼ rachoch i ma Cornélio, chi n-aj Israel taj \p \v 1 ʼO jun achi jekel pa tinimit Cesaréa, ma Cornélio u bi. I u patan ire, capitan piquiwi cien soldádo. I u bi i jutzobaj soldádo-le: Italiáno ca bix che. \v 2 I ma Cornélio-le lic u yom rib che i Dios, lic quiqui coj u ʼij i Dios junam cuʼ i rixokil ralcʼwal. Nic are wi xu tzʼonoj che i Dios, xak xu ya mer, tobal-que i aj Israel winak. \v 3 Chupam jun ʼij, colo a las tres re u kajbal ʼij, sakil xril ire puwach ʼo jun ángel petnak ruʼ i Dios; xoc ruʼ y xu bij che: \p —¡Ma Cornélio! —coʼono. \p \v 4 Ire, are xrilo, xcanajic toʼ ca takenic rumal u xibriquil. \p —¿Wach cu bij a cʼux, Nim laj Winak? —xu bij che. \p I ángel xu bij che: \p —I Dios, niʼpa i a tzʼonom che, niʼpa i a yom chique i nibaʼib, ʼutz crilo; ya ʼo chic chuwach ire. \v 5 Che a taka bi ʼuri juban achiab pa tinimit Jópe chu siqʼuixic i ma Simon, chi xak ma Pédro ca bix che. \v 6 Ire ʼo i u posar chila ruʼ jun chic ma Simon, aj tucul tzʼum; i rachoch ʼo chu cʼulel i mar. Ire col u bij na chawe wach i ca ʼano. (Queje xu bij i ángel ile che i ma Cornélio.) \p \v 7 Are xa ʼe i ángel, i ma Cornélio xe u siqʼuij queb u mocom, xak i jun u soldádo chi lic teren chirij, chi lic cu coj u ʼij i Dios. \v 8 I ma Cornélio xu bij chique ronojel wach i xrilo, wach i xu ta; teʼuri xe u tak bi pa tinimit Jópe. \p \v 9 Chucab ʼij, i achiab que tijin chi be, ya que nakajab che i tinimit Jópe. Are tiqʼuil ʼij, i ma Pédro craj cu tzʼonoj che i Dios. Xel bi ʼuri puwi i ja, chi taʼaj u wi. \v 10 Ire ca num chic, lic craj u wa. Are que tijin chu yijbaxic u wa, ire ʼo i xril puwach. \v 11 Xril ire pacha xjaktaj i caj y xkaj li pacha jun nim laj cʼul pulew, ximtal pa tak u tzam. \v 12 Chupam i cʼul xrilo je ʼo u qʼuial chicop qʼui qui wach. ʼO i cajib cakan, xak je ʼo i cumatz, xak je ʼo i tzʼiquin; ʼis qʼuial qui wach. \v 13 Xu ta ire chi xbix che: \p —Chat walijok, a-Pédro, cha camsaj y cha tija —cutixic. \p \v 14 Ire xu bij: \p —Cuyu in mac, Kajwal. Yin lic n-quin tij ti n-chʼam ta laj tak chicop. Lic n-quin tij ti awas chicop\f + \fr 10:14 \ft Ujer, i Dios u bim chique i aj Israel niʼpa tak qui wach i chicop chi n-ʼus taj ca tijawic. (Levítico 11)\f* —coʼon i ma Pédro. \p \v 15 Xbix chal che chicaj: \p —Niʼpa u ʼanom chic chʼam i Dios che, ma bij yet ʼuri che chi n-chʼam taj —cutixic. \p \v 16 Queje xbix ile che, oxmul; teʼuri xtzalij chic i cʼul chicaj. \v 17 I ma Pédro toʼ chʼobonic xcanajic, wach usucʼ ile chi xril puwach. Tzʼakat xu ʼan ire ile, are ʼuri i u takon i ma Cornélio je ʼo chuwach uchija. Que tijin chu chʼobic rakan pa ʼo wi i rachoch i ma Simon. \v 18 Are je ʼo chuwach uchija, co xe chʼaw pan pa ja: \p —¿N-chi ta ʼo wi u posar i ma Simon, chi xak ma Pédro ca bix che? —xe cha. \p \v 19 I ma Pédro cʼa ca tijin chu chʼobic wach i xril puwach. Are ʼuri i u Tewal i Dios xu bij che: \p —Tapeʼ, cat qui tzucuj oxib achiab. \v 20 Chat walijok, chat kaj bic, y jat cuʼ. Ma xij awib, man yin je in takom li awuʼ —coʼon u Tewal i Dios che. \p \v 21 I ma Pédro xkaj li ʼuri pa je ʼo wi u takon i ma Cornélio. Xu bij chique: \p —Yin-i, chi quin i tzucuj. ¿Wach i quiwaj yix wuʼ? —coʼon chique. \p \v 22 —Yoj oj u takom li capitan ma Cornélio. Ire ʼutz laj winak; cu coj u ʼij i Dios; lic cajwax cumal i aj Israel winak. Jun ángel re i Dios xbin che chi xoj u tak li cha siqʼuixic yet, man cat ʼe ruʼ chila che i rachoch. ʼO u chac cu ta chawe wach i ca bij na che —xe cha che. \p \v 23 I ma Pédro xu bij chique chi que oc ruʼ pa ja; xe canaj ʼuri jun aʼab ruʼ. Chucab ʼij, xa ʼe i ma Pédro cuʼ, xak je ʼo jujun creyent aj Jópe xe ʼe cuʼ. \v 24 Churox ʼij xe upon pa tinimit Cesaréa. I ma Cornélio je coyʼem chic cuʼ i rachalal, xak cuʼ i quetaʼam qui wach chi je u siqʼuim ruʼ. \v 25 Are xupon i ma Pédro, xel li ma Cornélio chu cʼulaxic, y xuqui chuwach, cu cojbej re u ʼij. \v 26 I ma Pédro xu yaco. \p —Chat walijok —xu bij che—, yin xa in winak pacha yet —coʼono. \p \v 27 Que tijin chi tzij, xe oc bi pa ja; are ʼuri xe ril u qʼuial winak qui molom quib, coyʼem ruponic. \v 28 Teʼuri i ma Pédro xu bij chique: \p —Yix lic iwetaʼam chi i ka costúmbre yoj oj aj Israel, n-cu ya ta chake coj oc iwuʼ che iwachoch yix chi n-ix ta aj Israel. N-cu ya ta chake cakucʼaj kib iwuʼ yix; xui-ri i Dios u cʼutum chwe chi n-ʼus taj we quin bij itzel winak che chic jun chic. N-ʼus taj we quin bij chi i ne te aj Israel ne te ʼutz chuwach i Dios\f + \fr 10:28 \ft I mer tzij xu bij are iri: I Dios u cʼutum chwe chi n-ʼus taj we quin bij chi jun winak n-chʼam taj chuwach i Dios, o we tzʼil chuwach i Dios.\f*. Queje ile u cʼutum chwe. \v 29 Rumal-i, are xin i siqʼuij, juntir xin petic. N-ta coʼono we n-ix ti aj Israel; n-ta xin bij che ile. Cwaj cwetamaj wuchac xin i siqʼuij iwuʼ —coʼon i ma Pédro chique. \p \v 30 Teʼuri i ma Cornélio xu bij che: \p —Che can i cajib ʼij, pacha i ʼor-i, ya coʼon a las tres re u kajbal ʼij, ʼo i xwil pinwach. Yin in ʼo waral ruʼ wachoch; in canam can in waʼim man quin tijin chu tzʼonoxic che i Dios. Xak teʼet, xwinakir jun achi chinwach, i u ʼuʼ lic ca walchʼinic. \v 31 Xu bij chwe: “Ma Cornélio, Dios u tom wach i ca tzʼonoj che; xcʼun pu cʼux chi lic que a to i nibaʼib,” xu bij chwe. \v 32 “Cha taka u cʼamic i ma Simon, chi xak ma Pédro ca bix che,” coʼono. “Ire ʼo pa tinimit Jópe; ʼo u posar ruʼ jun chic ma Simon chi aj tucul tzʼum. I rachoch ʼo chu cʼulel i mar. Ire col u bij chawe wach i ca ʼano.” Queje ile xu bij i ángel chwe. \v 33 Rumal-i, juntir xin tak a siqʼuixic; ʼutz xa ʼano xat cʼunic. Woʼor ka molom kib chi, chuwach i Dios; cakaj caka ta wach ca bij chake, pacha u bim i Dios chawe chi ca bij chake —coʼon i ma Cornélio. \s1 I u tzij i ma Pédro chi rachoch i ma Cornélio \p \v 34 Are ʼuri i ma Pédro xoc chu bixquil chique: \p —Woʼor quin ta u be chi katzij i Dios xak jun kilic cu ʼano. \v 35 Ire ʼis ʼutz que rilo niʼpa i quiqui coj u ʼij, xak quiqui ʼan i ʼutz; n-ta coʼono bi chi jyubal je petnak wi. \v 36 Are ile, are i ʼutz laj tzij xu tak bi chique i aj Israel winak; xu bij chi rumal i Jesucrísto, i winak ʼis quiqui rik i chombal quib ruʼ i Dios. Are i Jesucrísto are i Cajwal i winak conojel. \v 37 Iwetaʼam yix wach i xa ʼani pa ronojel i jyub Israel, chi xjekan li cʼa Galiléa, are xqʼuis u chac i ʼetz ma Wan, chi xu cʼut chique i winak chi ʼo u chac quiqui jalwachij qui cʼaslemal, xak ca kajsax ya piquiwi. \v 38 Iwetaʼam yix chi Jesus aj Nazaret, i Dios lic xu ya i u Tewal che, xak i u choʼab; ire xbin pa tak tinimit chu ʼonquil i ʼutz, xak chi cutzirsaxic niʼpa i je ʼo puʼab itzel. Xtiqui chu ʼonquil, man i Dios lic ʼo ruʼ. \v 39 Yoj oj apostelab, ʼis xkilo ronojel wach xu ʼan i Jesus pa tak jyub re i Judéa xak pa tinimit Jerusalen, cʼa are xqui rip chuwach cruz, camsabal re. \v 40 Are i mísmo Jesucrísto chi Dios xu cʼastaj churox ʼij, y xu winakirsaj chic chakaxol yoj. \v 41 N-xu cʼut ta chique i winak conojel, xui chake yoj, man yoj oj chatal ujer rumal i Dios, caka yabej rason. Kuʼ yoj xu tij wi u wa, i u yaʼ, are walijnak chic chiquixol i camnak. \v 42 Xoj u tak yoj chu yaʼic rason chique i winak; xoj u tak bi chu bixquil chi Dios yawnak i Jesus-le aj ʼanol ʼatbal tzij piquiwi i je cʼaslic, xak i je camnak, wach tak i qui ʼanom. \v 43 Conojel i ajbil u tzij i Dios, ʼax qui bim wi wach u patan i Jesus. Qui bim chi niʼpa i quiqui cuba qui cʼux che ire, ʼis ca cuytaj qui mac; rumal ire que cuytaj na. (Queje i u tzij i ma Pédro ile chique.) \s1 Xcʼun i u Tewal i Dios piquiwi i ne te aj Israel winak \p \v 44 Are ca tijin i ma Pédro chi tzij, are ʼuri xcʼun i u Tewal i Dios piquiwi conojel i xe taw u tzij. \v 45 I aj Israel creyent chi je petnak ruʼ i ma Pédro, ique toʼ xqui bisoj are xkaj u Tewal i Dios piquiwi i ne te aj Israel. (Quiqui bij ique, xui chique i aj Israel winak ca yaʼic, péro n-xui taj.) \v 46 ʼAlaj chi petnak piquiwi, man xqui ta ique chi junwi chic que chʼawic, xak que tijin chu cojic u ʼij i Dios. \v 47 Teʼuri i ma Pédro xu bij: \p —Xak ique xkaj li u Tewal i Dios cuʼ pacha u ʼanom chake yoj. Rumal-i, ʼutz we ca kajsax ya piquiwi —coʼono. \p \v 48 Xu tak ʼuri u kajsaxic ya piquiwi, cʼutbal-re chi je re chic i Jesucrísto\f + \fr 10:48 \ft I mer tzij xu bij are iri: Pu bi i Kajwal Jesus.\f*. Teʼuri, ique xqui tzʼonoj che i ma Pédro chi ca najtin cuʼ. \c 11 \s1 I jutzobaj creyent aj Israel xqui ta u be chi xak ʼo i cuybal mac chique i ne te aj Israel \p \v 1 I apostelab chi je ʼo pa Judéa, xak i juban creyent chila, xqui ta rason ʼuri chi ʼo i ne te aj Israel chi xak xqui coj u tzij i Dios. \v 2 I ma Pédro, are xtzalij pa Jerusalen, xyaj cumal jujun creyent chi je aj Israel winak; cacaj ique chi conojel i creyent ca ʼan i retal circuncision chique. \v 3 Xqui tzʼonoj che: \p —¿Wuchac xat ʼe bin cuʼ i ne te aj Israel winak? ¿Wuchac xa tij wa cuʼ? —xe cha che. \p \v 4 Are ʼuri i ma Pédro ʼis xu bij chique ronojel wach i xu cʼulmaj. Xu jek u bixquil chique wach u jekanic lok. Xu bij: \p \v 5 —Yin, are in ʼo pa tinimit Jópe, quin tijin chu tzʼonoxic che i Dios. Are ʼuri ʼo i xwil pin wach. Xwilo chi xkaj li pacha jun nim laj cʼul chicaj, ximtal pa tak u tzam; xkaj li wuʼ, pa in ʼo wi yin. \v 6 Are xin takej coqʼuil, xwilo je ʼo tak chicop chupam, cajib cakan, jujun chique lic je itzel chicop; xak je ʼo cumatz, xak je ʼo tzʼiquin chupam. \v 7 Are ʼuri xin ta jun chʼawbal chi xu bij: “Chat walijok, a-Pédro,” xu bij chwe, “cha camsaj y cha tija,” xin utixic. \v 8 “Cuyu in mac, Kajwal,” xin bij, “yin n-ta xak ocnak pin chiʼ chi n-chʼam taj; lic n-ta xak ocnak pin chiʼ chi awasim chicop,” xin bij che. \v 9 Are ʼuri i chʼawbal chicaj xin u ʼijla chic; xu bij: “Niʼpa u ʼanom chic chʼam i Dios che, ma bij yet ʼuri che chi n-chʼam taj,” coʼon chwe. \v 10 Oxmul xu ʼano, teʼuri xel chubi chicaj. \v 11 Are ʼuri xe upon oxib achiab ruʼ ja. Je taktal bi chin tzucuxic, je petnak cʼa pa tinimit Cesaréa. \v 12 I u Tewal i Dios xin u tak bi cuʼ, n-ta chic quin na wib che. Xak i wakib aj Israel creyent chi je aj Jópe xe ʼe wuʼ, y konojel yoj xoj oc chi rachoch i achi chi xin u siqʼuij. \v 13 Ire xu bij chake chi xwinakir jun ángel chi rachoch, chi xu bij che: “Che a taka bi achiab pa Jópe chu tzucuxic i ma Simon chi xak ma Pédro ca bix che. \v 14 Ire cu bij na chawe wach u rikic a cʼaslemal chi n-tu qʼuisic, yet cuʼ awixokil awalcʼwal.” Queje ile xbix che, xu bij chwe. \v 15 Are xin uponic y xin jek u cʼutic chique, xcʼun u Tewal i Dios piquiwi, xak jun ruʼ pacha xu ʼano are xcʼun kuʼ yoj are xka jek i ka chac. \v 16 Teʼuri xcʼun chin cʼux wach u bim can i Kajwal. Xu bij ire chi i ma Wan xu kajsaj ya piquiwi i winak, péro coʼon panok i Dios cu kajsaj li u Tewal piquiwi i winak. (Queje xu bij ire ile chake.) \v 17 Xwil yin chi xu ʼan i Dios chique ique xak jun ruʼ pacha u ʼanom chake yoj chi ka jachom kib puʼab i Kajwal Jesucrísto. We queje xu ʼan i Dios ile, ¿xataba quin ʼatij yin wach craj i Dios? N-taj. (Queje xu bij i ma Pédro ile chique.) \p \v 18 I creyent pa Jerusalen, are xqui ta ile, n-xe chʼaw ta chic, xa xqui cʼamwaj xqui tioxij che i Dios. Xqui bij: \p —ʼAlaj ʼuri chi Dios xak u yom chique i ne te aj Israel chi quiqui jalwachij qui noʼoj chi n-ʼus taj, chʼacbal re qui cʼaslemal sakil. (Queje ile xqui bij chiquiwach.) \s1 I u qʼuiaric i jutzobaj creyent pa Antioquía \p \v 19 I creyent pa Jerusalen, are xcamsax i ma Estéban, xak xpe chʼoʼoj chiquij ique. Rumal-i, xe ʼel chila; ʼo i xe ʼe pa jyub Fenícia, ʼo i xe ʼe pa Chípre, xak ʼo i xe ʼe cʼa pa Antioquía. Are xe upon pa tak jyub-le, xe oc chu bixquil i ʼutz laj tzij re i Jesucrísto; xui chique i aj Israel winak xqui bij wi; n-xqui bij ta chique i ne te aj Israel. \v 20 Xui-ri, je ʼo jujun creyent aj pa Chípre, xak juban aj pa Ciréne, xe upon che i tinimit Antioquía y xe oc chu cʼutic i ʼutz laj tzij re i Kajwal chique i ne te aj Israel. \v 21 Are xqui ʼan ique ile, lic ʼo u choʼab i Dios cuʼ. Je mas i winak xqui jach quib puʼab i Kajwal, xak xcoʼtaj can i qui nojbal re ujer. \p \v 22 I jutzobaj creyent pa Jerusalen xqui ta rason chi je qʼui aj Antioquía qui jachom quib puʼab i Kajwal; rumal-i xqui tak bi i ma Bernabe cuʼ. \v 23 Ire, are xupon chila, xrilo chi lic ʼo utzil chomal re i Dios cuʼ, lic xquicot rumal. Teʼuri xe u pixbaj conojel, chi jiquil qui cʼux che ʼolok, lic ma coʼtaj i Kajwal. \v 24 Queje ile xu bij ire chique, man ire ʼutz laj winak, lic ʼo i u Tewal i Dios ruʼ, xak lic cul u cʼux che i Dios. Rumal-i, mas tan chic i winak xqui jach quib puʼab i Kajwal. \p \v 25 Teʼuri i ma Bernabe xa ʼe pa tinimit Társo chu siqʼuixic i ma Sáulo. Are xu riko, xu cʼam li pa tinimit Antioquía. \v 26 Are xe uponic, xe qʼuiji jun junab cuʼ i jutzobaj creyent chila. Je qʼui i winak xe qui tijoj che i junab-le. I creyent pa Antioquía, “Cristian” ca bix chique cumal i winak. Are i nabe u bixquil ile chique i je re i Jesucrísto. \p \v 27 Pa tak ʼij-le, je ʼo juban creyent aj pa Jerusalen xe cʼun pa Antioquía. Je ajbil-re chique i winak wach i ca ʼani na. \v 28 Jun chique, ma Agábo u bi, xtaqʼui ʼan chiquixol i creyent pa qui molom wi quib; rumal u Tewal i Dios chi ʼo ruʼ, xu bij chique chi ca pe jun waʼjal ronojel u wach i jyub taʼaj. Xoʼon panok, niʼpa i xu bij, queje xeʼelok. Xpe jun waʼjal pa tak ʼij re i ma Cláudio, are ʼatol tzij wi ire. \v 29 Entónces i creyent pa Antioquía xqui chʼobo chi que qui to pan i creyent aj Judéa. Chi qui jujunal xqui ya qui mer, niʼpa i que tiqui chu yaʼic. \v 30 I niʼpa i mer chi xqui molo, xqui tak bi chique i qui wi qui jolom i creyent aj Judéa. Piquiʼab i ma Bernabe i ma Sáulo xqui tak wi bic. \c 12 \s1 I ma Heródes xu tak u camsaxic i ma Jacóbo, xak i u tzʼapixic i ma Pédro \p \v 1 Che tak i ʼij-le, i ʼatol tzij ma Heródes, xu jek chʼoʼoj chiquij jujun creyent. \v 2 Xu tak u camsaxic i ma Jacóbo ruʼ chʼichʼ; are i ma Jacóbo chi catz qui chaʼ quib ruʼ i ma Wan. \v 3 I ma Heródes, are xrilo chi que quicot i nimak tak aj Israel rumal ile, xu tak ʼuri u chapic i ma Pédro. Are ʼij chi xu ʼan ire ile, are i nimaʼij que i aj Israel chi ca tijaw wi i caxlanwa n-ta cunbal che. \v 4 Are xchaptaj i ma Pédro, are ʼuri i ma Heródes xu tzʼapij pa cárcel. Xe u coj cajib tzobaj soldádo chu chajixic; je cajcaj chu chajixic jutak chʼay, chi paʼij chi chaʼab. Xu chʼob i ma Heródes, are ca qʼuis i nimaʼij, cresaj li ma Pédro chiquiwach i winak, man xu chʼob ire quiqui ʼan qui ʼatbal tzij i winak che. \v 5 Rumal-i, i ma Pédro ʼo pa cárcel, lic chajtalic. Xui-ri, i jutzobaj creyent n-xqui mayij tu tzʼonoxic che i Dios puwi; lic ronojel qui cʼux xqui ʼano. \s1 I relic i ma Pédro pa cárcel rumal i Dios \p \v 6 I ma Pédro ʼo pa cárcel, kus u waram chiquixol i queb soldádo. Ire ximom u ʼab ruʼ queb carena chi xak yukul chique i soldádo. Xak je queb chic soldádo je tacʼal xol uchija, quiqui chajij i cárcel. U chʼobom i ma Heródes cu ya i ma Pédro chiquiwach i winak chucab ʼij. \v 7 (Maja ca pe u sakiric) xak teʼet xwinakir jun ángel re i Kajwal ruʼ i ma Pédro. I pa cárcel lic xoʼon sak rumal. I ángel xu yin pan u cʼalcʼax i ma Pédro y xu cʼastaj. \p —¡Chat walij la! —coʼono. \p Are ʼuri, xtzak i carena pulew chi ʼo che u ʼab i ma Pédro. \v 8 I ángel xu bij che: \p —Cha bajij a pam, y cha cojo a xajab —coʼon che. Are xu ʼan i ma Pédro ile, teʼuri xu bij i ángel che: \p —Cha cojo a chaquet, y chat terej chwij —xutixic. \p \v 9 I ma Pédro xterej li chirij i ángel, y xel lok. Xu chʼob ire mok n-katzij taj wach ca tijin chi rilic, mokxa xa cachiqʼuic cu bij ire. \v 10 Xe icʼaw pa je ʼo wi i nabe jutzobaj soldádo, teʼuri xe icʼaw chic che i ucab tzobaj soldádo. Xe upon che uchibe, lic chʼichʼ, xui-ri utuquel xu jak rib. Xe ʼel lok, y xe bin jubiʼ che jun be. Teʼuri i ángel xu canaj can i ma Pédro utuquel pa be. \v 11 Are ʼuri i ma Pédro xrilo chi katzij wach i ca tijin chi rilic. Xu bij: \p —Woʼor xwilo chi katzij ile. I Kajwal u takom li u ángel, tobal we chuwach i ma Heródes xak chiquiwach i nimak takaj Israel, wach qui chʼobom quiqui ʼan chwe —coʼono. \p \v 12 Ca tijin chu chʼobic queje ile, xa ʼe chi rachoch i ati Mariy, chi u chuch i a-Wan, chi xak a-Márcos ca bix che. Chila qui molom wi quib u qʼuial winak, que tijin chu tzʼonoxic che i Dios. \v 13 I ma Pédro xu cʼojcʼa i sawan. Are ʼuri xel li jun ali, al-Róde u bi, xol u ta pachinok. \v 14 Are xu ta u chʼawbal i ma Pédro, xsach u noʼoj rumal u quicotic. Xtzalij la, n-xu jak ti sawan. Xa ʼe paʼanem chu bixquil chique i je ʼo pa ja, chi ma Pédro tacʼal chic pa ocbal bic. \v 15 Ique xa xqui bij che: \p —¡At chʼuj! —xe cha che. \p I ali xu bij chi lic katzij are ire. Ique xqui bij chic chi n-are taj: \p —Ile xa u ninox —xe cha che. \p \v 16 I ma Pédro n-xu mayij tu cʼojcʼaxic i sawan. I creyent, are xqui jak uchibe, xquilo chi katzij are ire; lic xe oc ʼil che. \v 17 I ma Pédro xu cʼut ruʼ u ʼab chi me chʼawic. Teʼuri xu bij chique wach i relsaxic xu ʼan i Kajwal che, pa cárcel. Xak xu bij chique: \p —Chi ya rason che i ma Jacóbo, xak chique i juban creyent —coʼono. \p Teʼuri xel bic, xa ʼe chic che jun tinimit. \p \v 18 Are xpe u sakiric, i soldádo lic que cʼachiric; que bisonic man n-ta chic i ma Pédro, n-quetaʼam taj wach relic xu ʼano. \v 19 I ma Heródes xu tak u tzucuxic coqʼuil, péro n-xqui rik taj. Xu ya quekan ʼuri i soldádo, y xu tak qui camsaxic. Teʼuri xel i ma Heródes pa Judéa; xa ʼe jekel pa tinimit Cesaréa. \s1 I u camic i ma Heródes \p \v 20 Xoʼon panok i ma Heródes xpe roywal chique i winak aj pa tak tinimit Tíro y Sidon. Rumal-i, ique xqui yijba chiquiwach chi conojel ʼis que ʼe chuwach i ma Heródes. Ire ʼo jun achi ruʼ, nim u patan, ma Blásto u bi. I winak aj Tíro, i aj Sidon xqui bij che i ma Blásto chi cu coj qui tzij chuwach i ma Heródes, chomarsabal quib ruʼ. ʼO u chac chique quiqui chomaj chic quib ruʼ, man chila pu tinimit i ma Heródes xpe wi wach i quiqui tijo. \v 21 I ma Heródes xu chʼic ʼuri jun ʼij chique, are quiqui mol quib y quiqui yijba chiquiwach. Are xu rik i ʼij, xu coj u ʼuʼ lic chom y xcubi pu cubibal re u ʼatbal tzij. Xu bij ʼuri jun nim laj bixquil chiquiwach. \v 22 I winak, are xqui ta, xe siqʼuinic: \p —¡Ire-le n-toʼ ta winak! ¡Ile lic jun dios! —que cha. \p \v 23 Xak teʼet jun ángel re i Kajwal xu petsaj yobil chirij i ma Heródes, man n-xu bij taj chi xa jun i Dios chi ca majawic quiqui coj u ʼij. Rumal-i, xu ʼan che chi xtijaw cumal amol, y xcam rumal. \p \v 24 I u tzij i Kajwal ca tijin u paxic u wach; xa ipa ca tataj wi. \p \v 25 I ma Bernabe i ma Sáulo, are xqʼuis i qui chac pa Jerusalen, xe ʼel chila, xqui cʼam bi i a-Wan cuʼ, chi xak a-Márcos ca bix che. \c 13 \s1 I Dios xe u cha i ma Bernabe i ma Sáulo chu ʼonquil u chac \p \v 1 Che i jutzobaj creyent re i tinimit Antioquía, je ʼo jujun ajbil u tzij i Dios, xak je ʼo jujun aj tijonel que i creyent: je are i ma Bernabe, i ma Simon chi xak ma ʼEk ca bix che; xak ʼo i ma Lúcio chi aj tinimit Ciréne; ʼo i ma Manaen (chi xe qʼuitsax junam ruʼ i ma Heródes, chi gobernador pa Galiléa); xak ʼo i ma Sáulo. \v 2 Xu rik jun ʼij, ique que tijin chu cojic u ʼij i Kajwal, coʼtam qui waʼim rumal u tzʼonoxic che i Dios. Are ʼuri i u Tewal i Dios xe u ʼijla: \p —Che i jacha i ma Bernabe i ma Sáulo chwe, man ʼo jun qui chac quin yaʼo —coʼono. \p \v 3 Are xquelej u tzʼonoxic che i Dios, xak xqʼuis i tiémpo chi coʼtam can i qui waʼim, are ʼuri xqui ya i qui ʼab piquiwi i ma Bernabe, i ma Sáulo, y xe qui ʼijla bi che qui chac. \s1 Jun ajʼitz xoʼon potzʼ rumal u mac \p \v 4 Teʼuri i ma Bernabe i ma Sáulo xe ʼe che qui viáje, je taktal bi rumal u Tewal i Dios. Nabe xe ʼe pa tinimit Seléucia. Chila xe oc wi pa bárco, ʼenam que cʼa pa Chípre, jun ral jyub setel chuwi mar. \v 5 Are xe upon pa Chípre, xe kaj che i tinimit Salamína, pa que cʼun wi i bárco pa mar. Are ʼuri xqui jek u bixquil i u tzij i Dios pa tak molbalʼib que i aj Israel winak. Xak i a-Wan xa ʼe cuʼ, aj tolque. \v 6 Xe bin pa tak tinimit cʼa xe upon che i tinimit Páfos, chi ʼo chi ya. Chila xqui rik wi jun aj Israel, ma Barjesus u bi, (chi xak ma Elímas ca bix che). I achi-le, ajʼitz; ire xa aj tʼoronel, cu bij chi ajbil u tzij i Dios péro n-are taj. \v 7 Ire ʼo ruʼ i gobernador, ma Sérgio Páulo, chi lic ʼo u noʼoj. I gobernador xu tak qui siqʼuixic i ma Bernabe i ma Sáulo, man craj cu ta u tzij i Dios. \v 8 I ajʼitz xu jek u laʼic u wach i qui tzij i ma Bernabe i ma Sáulo; craj ire chi n-cu coj ti gobernador u tzij i Dios. \v 9 I ma Sáulo (chi xak ma Páblo ca bix che) lic ʼo u Tewal i Dios ruʼ. Xu maj u takexic i ajʼitz; \v 10 xu bij che: \p —¡At tʼoronel; lic at mal; at racʼal itzel; at aj chʼoʼoj chirij i ʼutz! ¿Wuchac xa ca jechʼabsaj i sak laj tzij re i Kajwal? \v 11 Woʼor i Kajwal cat u ya na pa cʼax. Cat potzʼir na; n-cawil ti sak, queb oxib ʼij —coʼono. \p Juntir xoc i ʼekum che u baʼwach; pacha pa ʼekum ʼo wi. Teʼuri xu tzucuj pachin ca chʼelew bic, man n-ca tzun ta chic. \v 12 I gobernador, are xril ile, xu coj u tzij i Dios; lic xu bisoj che i cʼutunic re i Kajwal. \s1 I u tzij i ma Páblo xutux cumal i aj Israel re i jyub Pisídia \p \v 13 I ma Páblo cuʼ i rachiʼil xe ʼel pa Páfos; xe oc bi pa bárco, xe ʼe cʼa pa tinimit Pérge, u cwenta i jyub Panfília. Xui-ri, i a-Wan (chi xak a-Márcos u bi) n-xa ʼe ta cuʼ; ire xtzalij chic Jerusalen. \v 14 I juban xe ʼel pa Pérge, xe ʼe che jun chic Antioquía, chi u cwenta i jyub Pisídia. Are xu rik i ʼij chi uxlambal ʼij, xe oc pa ja re i molbalʼib, y xe cubi chila. \v 15 Xqui coj retalil are xa ʼajlax u wach i wuj pa tzʼibtal wi i ujer ʼatbal tzij xak i qui tzij i ujer ajbil u tzij i Dios. Are xutzin i rajlaxic-le, i cajʼatzil i molbalʼib xqui tak u tzʼonoxic chique i apostelab: \p —Kachalal, mokxa ʼo jun tzij quiwaj qui bij, pixbal que i winak. ʼUtz qui bij na —xbix chique. \p \v 16 Are ʼuri i ma Páblo xwalijic, xu cʼut u ʼab chique chi n-que chʼaw ta chic. Teʼuri xu bij chique i winak: \p —Ix wach aj Israel, xak yix chi n-ix ta aj Israel chi qui coj u ʼij i Dios, chi ta na peʼ. \v 17 I ka Dios yoj oj aj Israel, xe u cha i katit i ka mam ujer, cu yabej re i ʼutz piquiwi. Cʼa are je ʼo pa Egípto, naj che i qui tinimit, i Dios xe u qʼuiarsaj, teʼuri ruʼ u choʼab xe resaj pa jyub Egípto. \v 18 Are xe ʼel pa Egípto, i Dios xu chʼijo wach i xqui ʼano are xe bin pa jyub tzʼinilic cuarénta junab u wach. \v 19 Xu sach qui wach wukub tinimit, cu yabej re i jyub chique i katit ka mam. Are i jyub-le, are i Canaan. \v 20 Teʼuri, cajib ciénto cincuénta junab u wach, i Dios xu ya juban aj cʼamol\f + \fr 13:20 \ft I aj cʼamol u tzam-le, “juéces” ca bix chique.\f* u tzam chique; ique xqui ʼat tzij piquiwi i winak cʼa are xicʼaw i qʼuisbal-re, chi are i nim laj ajbil u tzij i Dios, mam Samuel. \v 21 Teʼuri i katit ka mam n-xcaj ta chic ile, xqui tzʼonoj jun qui ʼatol tzij piquiwi. I Dios xu ya ʼuri chique wach i xqui tzʼonoj. Cuarénta junab u wach, ʼo jun qui ʼatol tzij, ma Saul u bi. I ma Saul-le, u cʼojol i mam Sis; i mam Sis, jun canok chique u muk u xiquin can i mam Benjamin. \v 22 Xoʼon panok, i Dios xresaj i ma Saul che u patan, y xu ya can i ma David pu qʼuexel. Xu bij ʼuri: “I a-David le, chi u cʼojol i ma Isai, kus cwil yin u cʼux; cu ʼan na ire ronojel pacha i cwaj yin.” Queje xu bij i Dios ile. \v 23 Bay, are jun canok chique u muk u xiquin can i mam David-le chi Dios xu cha, tobal ke yoj oj aj Israel, pacha u bim ujer. Ire are i Jesus chi quin bij chiwe woʼor. \v 24 Are maja cu jek u chac i Jesus, i ʼetz ma Wan xoj u pixbaj yoj oj aj Israel, chi caka jalwachij i ka nojbal chi n-ʼus taj, xak ca kajsax ya pakawi. \v 25 I ʼetz ma Wan, are ya mer cu rik i ʼij ca qʼuis u cʼaslemal, xu bij: “Qui bij yix mok yin ne i toliwe, péro n-yin taj. Ire ca cʼun cʼa chwijil yin, lic nim ni u ʼij. N-nim ti in ʼij yin chuwach ire, n-ca majaw ta chwe quin ʼan mocom che wib chirij, mi tene quin tor u wach u xajab.” Queje ile xu bij i ʼetz ma Wan. \p \v 26 Ix wachalal, chi ix u muk u xiquin can i mam Abraham, xak yix chi n-ix ti aj Israel chi xak qui coj u ʼij i Dios, chiwe yix, i Dios cu tak i tzij-i, man quiwetamaj wach iwelbal chi sak. \v 27 I aj Jerusalen winak, xak i cajʼatzil ique chi xqui camsaj i Jesus, n-quetaʼam taj chi ire ruʼ i Dios petnak wi. N-xqui ta ti usucʼ i tzij chi cacajlaj pa molbalʼib pa tak uxlambal ʼij. Xeʼelok chi je are ique xe ʼanaw ile pacha i tzʼibtal can ujer; queje ile xeʼelok are xqui tak u camsaxic i Jesus. \v 28 Ire lic n-tu mac; tupu n-xqui rik tu mac chirij, xqui tzʼonoj che i ma Piláto chi cu tak u camsaxic. \v 29 Are xqui qʼuis u ʼonquil che, ronojel pacha i tzʼibtal can ujer, teʼuri xqui kajsaj li chuwach i cruz y xqui muku. \v 30 Xui-ri, i Dios xu cʼunsaj sak chuwach. \v 31 Teʼuri i Jesus qʼuial ʼij xa ʼiltaj u wach cumal i u tijoxelab. Je are ique-le chi je rachiʼil oʼonom lok. Je teren chirij are xu jek u patan pa Galiléa, cʼa are ʼo wi are xe u qʼuisa pa Jerusalen. Y woʼor, je are ique-le que tijin chu bixquil chique i winak wach xu ʼan i Jesus. \p \v 32 Woʼor, yoj oj ʼo chi, chu bixquil i ʼutz laj tzij chiwe, chi are iri: i Dios ca tijin chu ʼonquil wach i u bim ujer chique i katit ka mam. \v 33 Yoj oj qui muk qui xiquin canok; i Dios ca tijin chu ʼonquil pacha i u bim chique ique ujer (chi cu cʼunsaj sak chuwach i Jesus). Xeʼelok pacha cu bij u tzij i Dios tzʼibtal can chupam i wuj Sálmos\f + \fr 13:33 \ft I wuj “Sálmos” ca bixic, are juban bix, cojbal re u ʼij i Dios. I tzij xu bij waral-i ʼo chupam i ucab bix.\f*. Xu bij: “Yet at in Cʼojol; woʼor in yom a cʼaslemal.” (Queje ile tzʼibtal canok.) \v 34 I Dios u bim ujer chi cu cʼunsaj sak chuwach i Jesus; u bim chi u chʼacul n-ca jar taj, man xu bij chupam u wuj: “Quin ya ni utzil chomal chiwe pacha xin bij che i mam David ujer\f + \fr 13:34 \ft Isaías 55:3\f*.” (Queje ile tzʼibtal canok.) \v 35 ʼO jun chic tzij pa wuj Sálmos cu bij: “Yet n-ca ya ta che, chi ca jar u chʼacul i loʼlaj a takon\f + \fr 13:35 \ft Sálmo 16:10\f*,” coʼono. \v 36 (Mix sachic, i tzij-i n-chirij ti mam David tzʼibtal wi; chirij i Jesus tzʼibtal wi.) Katzij, i mam David xcamic are xutzin u patan pacha i u chʼobom i Dios. Xcamic, xmuk chiquixol i ratit u mam, y u chʼacul xjaric. \v 37 Xui-ri, i Jesus, chi cʼastam rumal i Dios, i u chʼacul ire n-xoʼon ta mal. \v 38 Wachalal, ʼo u chac chi ta u be chi rumal i Jesus xoj cʼun chu bixquil chiwe wach u rikic i cuybal mac. \v 39 Niʼpa i winak quiqui cuba i qui cʼux che i Jesus, ca cuy ni qui mac rumal. Rumal ire ʼo i cuybal mac chi oʼonom lok n-cuytajnak ta rumal i ʼatbal tzij chi tzʼibtal can rumal i mam Moises. \v 40 Chi ʼana cwent mi petsaj i roywal i Dios piwi, pacha qui tzʼibam can i ajbil u tzij i Dios ujer:\f + \fr 13:40 \ft Habacuc 1:5\f* (I Dios xu bij): \q1 \v 41 ¡Chiwilapeʼ, yix chi ix yoʼyanel che in tzij! \q1 Cha sach i nojbal che, cha sachsax i wach rumal i nimak tak ʼanic, rumal i nimak tak xibinʼib, \q1 quin ʼan ni yin, in Dios, che tak i ʼij-i, che tak i icʼ-i. \q1 N-qui ta ti u be, n-qui coj taj wach i quin ʼan na, \q1 tupu ʼo i ca lapaw chiwe. \m (Queje u tzij i Dios ile chi tzʼibtalic, xu bij i ma Páblo chique.) \p \v 42 Teʼuri xel i ma Páblo pa molbalʼib junam cuʼ i rachiʼil. I winak chi ne te aj Israel chi calaxic, lic xqui tzʼonoj chique chi que cʼun chic cuʼ pa wukub ʼij, chi are tan chic i uxlambal ʼij. Cacaj ni u tayic tan chic i qui tzij. \v 43 Are xe utzinic, xe ʼel li conojel pa molbalʼib, je qʼui xe terej chiquij i ma Páblo i ma Bernabe. Je ʼo i aj Israel winak, xak ʼo i juban chi ne te aj Israel, xui-ri lic xqui coj u ʼij i Dios junam cuʼ. I ma Páblo i ma Bernabe xe qui pixbaj chi quiqui jicba qui cʼux che i rutzil u cʼux i Dios. \p \v 44 Che chic i wukub ʼij, xe u rika i ʼij re chic jun uxlambal ʼij. Xqui mol quib laj conojel i winak re i tinimit chu tayic u tzij i Dios. \v 45 I aj Israel, are xquilo xe moltaj i winak je qʼui, xpe coywal. Xe oc chu laʼic u wach che i ma Páblo, xak xqui yoʼya. \v 46 I ma Páblo i ma Bernabe, co qui cʼux xqui bij chique: \p —ʼO u chac xka bij u tzij i Dios chiwe yix nabe, ix aj Israel winak. Xui-ri, cakil yoj chi yix n-quiwaj ti qui cojo; cakil yoj chi qui bij yix n-ca majaw ta chiwe we qui rik i cʼaslemal chi n-ca qʼuis ta chic. Rumal-i coj ʼec; coj ʼe cuʼ i winak ne te aj Israel. \v 47 Man queje ile xoj u tak i Kajwal chu ʼonquil; ire xu bij can i tzij-i: \q1 At in cojom pacha jun ʼaʼ quiquilbej re qui be niʼpa i ne te aj Israel; \q1 at in cojom tobal que i winak ronojel u wach i jyub taʼaj chu rikic i quelbal chi sak. \m (Queje u tzij i Dios ile chi tzʼibtalic\f + \fr 13:47 \ft Isaías 42:6 v 49:6\f*, xqui bij i ma Páblo i ma Bernabe chique.) \p \v 48 I ne te aj Israel winak, are xqui ta ile, lic xe quicotic. Xe oc chu bixquil chi u tzij i Kajwal lic ʼutz. Are ʼuri niʼpa i je chatal rumal i Dios chi quiqui rik qui cʼaslemal n-tu qʼuisic, ique ʼis xqui coj u tzij i Kajwal. \v 49 Queje ile xu ʼan i u tzij i Kajwal, lic xpax u wach che i jyub-le. \v 50 Xui-ri, i aj Israel xe ʼe cuʼ i nimak qui patan pa tinimit, quiqui cojbej re qui mac i ma Páblo i ma Bernabe. Xak xe ʼe cuʼ juban ixokib ʼo qui ʼij chi lic qui yom qui cʼux che i ʼatbal tzij tzʼibtal can rumal i mam Moises. ʼIs xe oc ʼuri chi chʼoʼoj chiquij i ma Páblo i ma Bernabe, y xe quesaj bi che i jyub-le. \v 51 Ique, are xe ʼel chila xqui su can i ulew che i cakan, cʼutbal re chique chi cʼo can i qui mac chiquij. Teʼuri xe ʼe che i tinimit Icónio. \v 52 Xui-ri, i creyent chi je ʼo pa Antioquía, lic que quicotic rumal i Kajwal; xak i u Tewal i Dios lic ʼo cuʼ. \c 14 \s1 Xpe chʼoʼoj chiquij i ma Páblo i ma Bernabe pa Icónio \p \v 1 I ma Páblo i ma Bernabe, are xe upon che i tinimit Icónio, xe oc pa molbalʼib que i aj Israel. Lic ʼutz u bixquil u tzij i Dios xqui ʼano, rumal-i je qʼui aj Israel xqui coj u tzij i Kajwal, xak je qʼui i ne te aj Israel xqui cojo. \v 2 Xui-ri, i aj Israel chi n-xqui coj taj, xe oc chi qui tunic i ne te aj Israel winak; xqui ʼan chique chi tzel que quil i creyent. \v 3 Rumal-i i ma Páblo i ma Bernabe xe najtin pa tinimit Icónio; co qui cʼux xe cʼutunic, lic cul qui cʼux che i Kajwal. I Dios xu cʼut chiquiwach i winak chi lic katzij wach i xqui bij, chi nim i utzil chomal re i Kajwal; man xu ya piquiʼab quiqui ʼan i milágro, xak i nimak tak ʼanic chiquiwach i winak. \v 4 I winak re i tinimit qui ʼanom queb che qui wach: ʼo i qui yom qui wach cuʼ i aj Israel, xak ʼo i qui yom qui wach cuʼ i apostelab. \v 5 Xeʼelok ʼo i aj Israel, junam cuʼ i ne te aj Israel xe ʼe cuʼ i qui wi qui jolom, y xqui yac chʼoʼoj chiquij i ma Páblo i ma Bernabe. Xqui nucʼ chiquiwach chi que ʼe chiquij xak que qui cʼak che abaj, xqui chʼob ique. \v 6 Xui-ri, i ma Páblo i ma Bernabe, are xqui ta rason wach i qui nucʼum, xe ʼel chila; xe ʼe cʼa pa tinimit Lístra, xak i tinimit Dérbe; i queb-le, u cwenta i jyub Licaónia; xak xe ʼe che i jyub chirij chuwach. \v 7 Xak chila xqui bij wi wach i ʼelbal chi sak rumal i Jesucrísto. \s1 Laj xqui camsaj i ma Páblo pa Lístra \p \v 8 Pa tinimit Lístra, ʼo jun achi chi n-ca bin taj. Ire clis chi ralaxic, mi xa ta jubʼi bin-nak. \v 9 Ire ca tijin chu tayic wach cu bij i ma Páblo. I ma Páblo xu takej i achi, xrilo chi lic ʼo u cubibal u cʼux, rumal-i ca tiqui chi rutzirsaxic. \v 10 Are ʼuri, i ma Páblo co xchʼaw che: \p —Chat tacʼal ʼanok sucʼulic —coʼon che. \p I achi xsacʼcanic xel chicaj y xtaqʼui ʼanok; teʼuri xu jek binic. \v 11 I winak, are xquilo wach i milágro xu ʼan i ma Páblo, xe oc chi sicʼ: \p —¡Je dios je kajnak li kuʼ yoj! ¡Ique-le je dios pacha que tzun achiab! (Queje ile xqui bij pa qui chʼawbal i aj Licaónia.) \p \v 12 Xqui bij chi ma Bernabe are i dios Júpiter\f + \fr 14:12 \ft I Júpiter i Mercúrio are qui bi queb chʼumil; xqui bij i winak chi je dios.\f*; xak xqui bij chi ma Páblo are i dios Mercúrio\fm 14.12\fm*, man xchʼaw chiquiwach i winak. (I dios Mercúrio quiqui bij che, aj chʼawel, que cha.) \v 13 I winak-le ʼo i rachoch i qui dios Júpiter tzamja pa ocbal bic. I sacerdóte re i dios-le xe u cʼam li torib xak juban cotzʼij, cojbal re qui ʼij i ma Bernabe i ma Páblo. Craj ire, xak cacaj i winak, quiqui camsaj i torib chiquiwach ique pacha je dios. \v 14 I ma Páblo i ma Bernabe, are xquilo wach xe oc i winak chu ʼonquil, ique xqui jek u rakchʼixic i qui ʼuʼ (ʼilbal re chi n-ʼus ti que tijin i winak chu ʼanic). Juntir xe oc chiquixol i winak; que siqʼuinic xqui bij: \p \v 15 —¡Achiab! ¿Wuchac queje qui ʼan ile? Yoj xa oj winak pacha yix. Naj oj petnak wi, col ka bij chiwe chi ʼo u chac qui mayij u ʼonquil tak ile. Ile n-tu chac, n-tusucʼ. Xol ka bij chiwe chi xui che i Dios cʼaslic chi cojo u ʼij. Are ire ʼanawnak i caj, i jyub, i mar. Are ire ʼanawnak wach tak i ʼo chicaj, wach tak i ʼo chuwach i jyub taʼaj, wach tak i ʼo pa mar. \v 16 Ujer canok, i Dios u yom chique i winak wach tak i cacaj quiqui ʼano, wach tak i cacaj quiqui chʼobo. \v 17 Xui-ri, nic are wi, ire xu ʼan i ʼutz i chom chique, cʼutbal-re chique wach ruxic ire. Cu ya li ka jab, cu ya ka ticon; cu ya chake wach caka tijo, cu ya chake wach coj quicot ruʼ —xu bij i ma Páblo chique i winak. \p \v 18 Tupu xu bij ire ile, xak pachalo xtiqui chi qui ʼatixic i winak. Lic cacaj quiqui camsaj i torib, cojbal qui ʼij i ma Páblo, i ma Bernabe. \p \v 19 Are ʼuri xe cʼun jujun aj Israel winak re i tinimit Antioquía, xak re i tinimit Icónio, col qui tunu i winak chi je ʼo pa Lístra. Teʼuri ʼis xqui coj abaj che i ma Páblo y laj xqui camsaj. Xqui chʼob ique chi ire ya xcamic, rumal-i xqui jucuquej bi tzam tinimit. \v 20 Teʼuri i creyent xqui mol quib chirij chuwach i ma Páblo; are ʼuri ire xwalijic y xoc chubi pa tinimit. Chucab ʼij, junam xe ʼe ruʼ i ma Bernabe pa tinimit Dérbe. \p \v 21 Are xe upon pa Dérbe, xqui bij chique i winak wach i quelbal chi sak u yijbam i Dios. Je qʼui xqui ya quib puʼab i Crísto rumal qui pixbanic. Teʼuri xe tzalij chalok, xe icʼaw chic pa Lístra, pa Icónio, xak pa Antioquía. \v 22 Xe ʼe qui ya u cowil qui cʼux i creyent pa tak tinimit-le, xe ʼe qui bij chique chi miqui sach u cubibal qui cʼux che i Kajwal. “Man ʼo u chac caka chʼij u qʼuial cʼax, we cakaj coj oc pa cu ʼat wi tzij i Dios. Xui-ri, ma baʼcrij i cʼux,” xqui bij chique. \v 23 Teʼuri xe qui cha juban nimak tak mamʼib, y xe qui ya can piquiwi i jutak tzobaj creyent. Xcoʼtaj i qui waʼim, xqui tzʼonoj che i Dios piquiwi i kachalal; xqui tzʼonoj che chi que u chajij niʼpa i qui jachom quib puʼab. \s1 Qui chac i ma Páblo, i ma Bernabe pa Antioquía re i jyub Síria \p \v 24 Xe icʼaw pa tak jyub re i Pisídia, y xe upon pa jyub u cwenta i Panfília. \v 25 Xqui paxsaj u tzij i Dios pa tinimit Pérge, teʼuri xe ʼe pa tinimit Atália. \v 26 Teʼuri xe oc pa bárco y xe tzalij chic pa i je ʼelnak wi, chi are i tinimit Antioquía. Are i creyent aj Antioquía chi qui jachom i ma Páblo i ma Bernabe che u chac i Dios; qui tzʼonom che, chi que u to ruʼ qui chac. I chac-le ya xqʼuisic, y xe tzalijic. \v 27 Are xe upon pa tinimit, xe qui mol qui chiʼ i creyent, y xe oc chu bixquil wach i qui toʼic u ʼanom i Dios chique. Xqui bij chique chi i Kajwal je u tom i ne te aj Israel, man xak ique quiqui ta u be y quiqui rik u cubibal qui cʼux che. \v 28 Teʼuri i ma Páblo i ma Bernabe xe najtin chila cuʼ i creyent pa tinimit Antioquía. \c 15 \s1 I ma Páblo quiqui mol quib cuʼ i que ucʼaw u tzam i creyent pa Jerusalen \p \v 1 Che tak i ʼij-le, je ʼo jujun achiab je petnak Judéa; xe upon pa tinimit Antioquía y xe oc chu cʼutic chique i creyent chi ʼo u chac ca ʼani i retal circuncision che i qui chʼacul. Xui queje ile que totaj rumal i Dios, xqui bij ique. ʼO u chac quiqui ʼan ni ile pacha u bim can i mam Moises, xqui bij. \v 2 I ma Páblo i ma Bernabe xe oc chu chapic quib chi tzij cuʼ ique. Rumal ʼuri i jutzobaj creyent xe qui cha i ma Páblo i ma Bernabe cuʼ juban chic achiab, y xe qui tak bi pa Jerusalen. Cacaj ique que ʼe chu tzʼonoxic chique i apostelab, xak i nimak tak mamʼib we ʼo u chac ca ʼan ni retal circuncision che i qui chʼacul i creyent. \p \v 3 I jutzobaj creyent pa Antioquía xe qui to bi che i qui viáje. I comision-le, are xe ʼec xe icʼaw pa jyub u cwenta i Fenícia, xak i jyub u cwenta i Samária. Xqui bij chique i tak jutzobaj creyent chila chi je qʼui i ne te aj Israel winak xak qui jachom quib puʼab i Dios. Are xqui ta ile, lic xe quicotic. \p \v 4 I ma Páblo i ma Bernabe, are xe upon pa Jerusalen, xe cʼulax cumal i creyent, xak cumal i apostelab, xak i nimak tak mamʼib. Xqui lap ronojel niʼpa i u ʼanom i Dios chique (chi je qʼui i ne te aj Israel winak qui jachom quib puʼab i Kajwal). \v 5 Xui-ri, jujun aj Fariséo winak chi je creyent chic, xe taqʼui ʼanok y xqui bij: \p —I ne te aj Israel chi qui yom qui wach kuʼ, ʼo u chac coc i retal que i aj Israel che i qui chʼacul. Xak ʼo u chac quiqui ʼan na pacha i cu bij i ʼatbal tzij tzʼibtal can rumal i mam Moises ujer —xe cha. \p \v 6 Teʼuri i apostelab xqui ʼan jun nucʼbal tʼisbal cuʼ i nimak tak mamʼib, chu chʼobic wach i quiqui bij chique i je cʼun-nak. \v 7 Naj xe lapan chiquiwach; are ʼuri i ma Pédro xtaqʼui ʼanok y xu bij chique: \p —Wachalal, iwilom yix chi oʼonom lok i Dios in u chom yin chixol yix chi quin bij u tzij chique i ne te aj Israel, wach i quelbal chupam i qui mac. Craj i Dios chi xak ique quiqui coj u tzij ire. \v 8 Ire retaʼam wach ʼo piqui cʼux i winak chi qui jujunal (retaʼam we je re ire piqui cʼux). U ʼalijinsam chake chi xak que u cʼulaj i ne te aj Israel winak ruʼ, man u yom u Tewal chique xak jun ruʼ pacha u yom chake yoj. \v 9 Ire xu chʼaj i canima ique rumal u cubibal qui cʼux che; queje pacha u ʼanom chake yoj, xak queje xu ʼan chique ique; xak jun kilic u ʼanom. \v 10 ¿Wuchac ʼuri quiwaj qui yoj wach u ʼanom i Dios? ¿Wuchac quiwaj qui ʼan pen chique chi quiqui ʼan pacha cu bij i ujer ʼatbal tzij? ¿Wuchac qui ya ekan chiquikul, chi me tene yoj caka chʼijo, xak mi tene i katit ka mam? \v 11 Ile n-tusucʼ. Ketaʼam yoj, oj ʼelnak chi sak xa rumal utzil chomal re i Kajwal Jesus; xak queje ique —xu bij i ma Pédro chique. \p \v 12 Conojel niʼpa i je ʼo chila n-xe chʼaw ta chic. Teʼuri xe oc chu cojic retalil che i qui tzij i ma Bernabe i ma Páblo. Xqui ta niʼpa i milágro, niʼpa i nimak tak ʼanic xu ʼan i Dios chique i ne te aj Israel winak, cʼutbal-re chi ire ʼo cuʼ i ma Páblo i ma Bernabe. \v 13 Are xe utzin ique chi chʼaʼatic, i mam Jacóbo xu bij jun tzij: \p —Wachalal, chitapeʼ, \v 14 i ma Simon Pédro ya xu lap chake chi Dios u jekom cucʼaxic i ne te aj Israel winak; ya xu jek qui chayic chiquixol ique niʼpa i que ʼel na, je re ire. \v 15 I u ʼanom-le xak jun xeʼel ruʼ i tzij pacha tzʼibtal can cumal i je ajbil u tzij i Dios ujer. Qui tzʼibam can i tzij-i chi xu bij i Dios: \q1 \v 16 Coʼon panok, que in to tan chic i aj Israel winak\f + \fr 15:16 \ft 15:16-17 I mer tzij xu bij are iri: We xicʼaw iri, teʼuri quin tzalij chic, y quin yac tan chic i cárpa chi tzaknak; quin yac tan chic i chʼakatak chi canajnak canok y quin yijba tan chic, man xak i juban winak quiqui tzucuj ni Kajwal, niʼpa i ne te aj Israel winak, ique chi xcuxtax in bi piquiwi. Amos 9:11-12, Jeremías 12:15.\f*; quin coj tan chic pa qui ʼatol tzij jun u muk u xiquin i mam David. \q1 Quin yijba tan chic wach i wulijnak; quin yac tan chic wach i tzaknak. \q1 \v 17 Queje ile quin ʼano, man conojel i winak chi maja quin qui cojo, quin qui tzucuj na. \q1 Xak queje i ne te aj Israel chi quiqui jach na quib pinʼab, y quiqui cuxtaj in bi\fm 15.17\fm*. \q1 \v 18 Queje ile cu bij i Kajwal, ire chi ʼax u ʼalijinsam wi chake wach tak i cakil na. \m (Queje ile tzʼibtal canok, xu bij i ma Jacóbo; teʼuri xu bij:) \p \v 19 Rumal ʼuri, quin bij yin, i ne te aj Israel winak we ya xqui jalwachij i qui nojbal chi n-ʼus taj, y xe terej chirij i Dios, n-ta ʼatbal tzij ʼuri caka ya piquiwi. \v 20 Xui caka tak bi jun wuj chique, yabal qui noʼoj. Caka tzʼibaj bi chique chi miqui tij tiʼij sujtal chuwach tiox; xak miqui kajsaj qui ʼij cuʼ i n-cachiʼil ta quib. Xak caka tzʼibaj bi chique chi miqui tij u tiʼijlal chicop chi toʼ qui jitzʼam; xak miqui tij quicʼ. \v 21 Queje ile caka tzʼibaj chique, man i ʼatbal tzij tzʼibtal can rumal i mam Moises, ʼax ca ajlax wi pa tak molbalʼib que i tinimit pa tak uxlambal ʼij chique i aj Israel winak. (N-cakaj ta caka petsaj coywal i creyent chi je aj Israel.) \p (Queje xu bij i mam Jacóbo ile chique.) \p \v 22 Teʼuri i apostelab, xak i nimak tak mamʼib cuʼ conojel i creyent, xe oc chu chʼobic wach quiqui ʼano. Xe qui cha queb cachiʼil, que qui tak bi cuʼ i ma Páblo i ma Bernabe che i tinimit Antioquía. I queb-le je are i ma Sílas, xak i ma Júdas (chi xak ma Barsabas quiqui bij che). Che queb achiab ʼo qui ʼij chiquixol i cachiʼil. \v 23 Xqui cʼam bi i wuj chi tzʼibtal cumal i nucʼbal tʼisbal. Queje iri cu bij: \p “Yoj chi oj apostelab, xak i nimak tak mamʼib aj waral, xak i juban iwachalal waral Jerusalen, caka ya pan rutzil i wach yix ix kachalal. Tupu n-ix ti aj Israel winak, ix kachalal chic; caka tak bi i wuj-i chiwe yix, ix aj Antioquía, ix aj Síria, xak ix aj Cilícia. \v 24 Yoj xka ta rason chi xe ʼel jujun aj waral, xix ʼe qui xibij na, xak xix qui cʼachirsaj na. Xqui bij ique chi ʼo u chac coc i retal circuncision che i chʼacul yix, xak xqui bij chi ʼo u chac qui ʼan pacha i ujer ʼatbal tzij. Xui-ri, yoj n-ta je ka takom bi chu bixquil ile chiwe. \v 25 Rumal-i, junam ka wach xe ka cha bi jujun kachalal chi quix ʼe quila. Que ʼe junam cuʼ i ma Páblo i ma Bernabe, chi lic cʼax que ka naʼo. \v 26 Ique lic je ʼo chuwach i camic rumal u tzij i Kajwal Jesucrísto. \v 27 Rumal ile chi xka nucʼu, que ka tak bi i ma Júdas i ma Sílas iwuʼ, chu bixquil chiwe wach ka nucʼum. \v 28 I u Tewal i Dios n-craj ta cu ya mas ʼatbal tzij piwi, xak yoj n-cakaj taj. Xui queb oxib tzij caka bij chiwe, are iri: \v 29 Mi tij i tiʼij chi xa camsam rumal u ʼij jun tiox; xak mi tij i quicʼ; xak mi tij i chicop chi toʼ je jitzʼam. Jun achi, jun ixok, miqui kajsaj qui ʼij chiquiwach, we n-cachiʼil ta quib. Yix, we qui ʼan cas che i tzij-le, ʼutz i qui ʼano. Xui ile i ka tzij chiwe. Chiwila iwib.” (Queje ile tzʼibtal chuwach i wuj chi xqui cʼam bic.) \p \v 30 I xe cʼamaw bi i wuj, xqui maj qui be, y xe ʼe pa Antioquía. Are xe uponic, xe qui siqʼuij i creyent. Are qui molom chic quib, xqui jach i wuj chique. \v 31 Teʼuri i creyent xcajlaj u wach i wuj; lic xe quicotic wach i bital bi chique. I tzij-le lic xu cubsaj qui cʼux. \v 32 I ma Júdas i ma Sílas xak je ajbil u tzij i Dios, man u yom i Dios chique quiqui ta usucʼ wach u ʼalijinsam ire chique y quiqui bij chique i juban creyent. Rumal-i, naj xe lapan cuʼ, cowirsabal re qui cʼux, xak jicsabal re qui cʼux che i Dios. \v 33 Xe najtin chila, teʼuri i creyent xe qui ʼijla chalok; xqui tzʼonoj i ʼutz re i Dios piquiwi, man que tzalij chic cuʼ i je takawnak bic. \v 34 Xui-ri, i ma Sílas xu chʼobo chi ʼutz ca canajic. \v 35 Xak i ma Páblo i ma Bernabe xe canaj ruʼ pa Antioquía. Junam cuʼ u qʼuial cachiʼil, que tijin chu cʼutic u tzij i Kajwal, xak chu paxsaxic u tzij. \s1 I ma Páblo cu jek tan chic qui solixic i jutak tzobaj creyent \p \v 36 Xoʼon panok, i ma Páblo xu bij che i ma Bernabe: \p —ʼUtz coj ʼe chic pa tak tinimit pa i ka bim wi can u tzij i Kajwal; que ʼe kila wach qui ʼanom i creyent —xu bij. \p \v 37 I ma Bernabe craj cu cʼam bi i a-Wan cuʼ, chi xak a-Márcos quiqui bij che. \v 38 I ma Páblo n-craj taj chi quiqui cʼam bic, man xcʼun chu cʼux chi ire je roʼtam canok are je ʼo pa jyub Panfília; i ma Wan Márcos-le xroʼtaj can i chac cuʼ. \v 39 Xqui chap quib chi tzij rumal. Xeʼelok xa xqui jach qui wach; i ma Bernabe xu cʼam bi i a-Márcos, xe oc bi pa bárco, y xe ʼe pa Chípre. \v 40 I ma Páblo xu cha i ma Sílas rachiʼil. I creyent xqui tzʼonoj i utzil chomal re i Dios piquiwi, teʼuri xqui maj qui be. \v 41 Xe ʼe bin pa jyub Síria, xak xe icʼaw pa jyub Cilícia, que tijin chu yaʼic u cowil qui cʼux i kachalal pa tak tzobajil re i Dios pa i que icʼaw wi. \c 16 \s1 I a-Timotéo ca ʼe cuʼ i ma Páblo i ma Sílas \p \v 1 I ma Páblo i ma Sílas xe upon che i queb tinimit, Dérbe y Lístra. Pa Lístra xqui rik wi jun creyent u bi a-Timotéo. Ire, racʼal jun ixok creyent, aj Israel winak; xui-ri, i u kajaw i achi-le, aj Griégo winak. \v 2 Niʼpa i creyent pa tinimit Lístra, xak i je ʼo pa tinimit Icónio, quiqui bij chi ʼutz laj achi i a-Timotéo. \v 3 I ma Páblo craj cu cʼam bi i a-Timotéo ruʼ. Rumal-i, xqui ʼan i retal circuncision che u chʼacul, man ca cʼulax cumal i aj Israel winak xa ipa que icʼaw wi. I aj Israel winak, ʼis quetaʼam chi u kajaw ire aj Griégo winak (y n-quiqui cʼulaj ta cuʼ we n-ʼantal ti circuncision che). \v 4 Are xe icʼaw pa tak tinimit, xqui bij chique i creyent wach qui nucʼum, wach qui bim i apostelab, junam cuʼ i nimak tak mamʼib pa Jerusalen. Xqui bij chique chi ʼo u chac quiqui ʼan cas wach i qui bim bic. \v 5 Rumal i qui solinic ique-le, i tzobajil creyent mas xjiqui qui cʼux che i Dios. N-xui ta la ile, ʼij ʼij ca tijin qui qʼuiaric. \s1 I ma Páblo crachicʼaj u wach jun aj Macedónia \p \v 6 I u Tewal i Dios n-xu ya ta chique xe oc pa jyub Asia chu bixquil u tzij i Dios chila. Rumal-i, xe icʼaw pa jyub Frígia, xak xe icʼaw pa jyub Galácia, \v 7 y xe upon pa mojon re i jyub Mísia. Quiqui chʼobo chi que ʼax pa jyub Bitínia, xui-ri, i u Tewal i Jesus n-xu ya ta chique chi que oquic. \v 8 Are u ʼonquil ʼuri n-xe oc ta pa Mísia, xa xe icʼaw sucʼulic. Xe kaj pa tinimit Tróas chu chiʼ i mar. \v 9 Chila, i ma Páblo xrachicʼaj pu waram chaʼab; xrachicʼaj u wach jun achi aj pa jyub Macedónia, aj chʼaka mar. I achi-le, tacʼal chuwach, cu bij che: “¡Saʼaj! Chat ʼax li kuʼ yoj oj aj Macedónia; choj ol a to,” cutixic, xril ire. \v 10 Are xrachicʼaj i ma Páblo ile, juntir xka yijba kib, ʼenam-ke pa Macedónia. Lic ketaʼam chi Dios xoj u siqʼuij bi chila chu bixquil chique wach i ʼelbal chupam i qui mac. \s1 Wach i xqui cʼulmaj i ma Páblo i ma Sílas pa Filípos \p \v 11 Teʼuri xoj oc bi pa bárco, y xoj ʼel pa tinimit Tróas. I bárco ʼenam re sucʼulic cʼa che jun ral jyub setel pa nicʼaj mar; i jyub-le u bi Samotrácia. Chucab ʼij, xoj ʼe pa bárco cʼa pa tinimit Neápolis, u cwenta i Macedónia. \v 12 Teʼuri xoj ʼe pa tinimit Filípos chi xak u cwenta i jyub Macedónia; chila je jekel wi je qʼui aj Róma winak. I tinimit Filípos mas ʼo u ʼij chiquiwach i niʼpa i tinimit chirij chuwach. Xoj qʼuiji qʼuial ʼij chila. \v 13 Pa uxlambal ʼij, xoj ʼel tzamja re i tinimit, caka tzucuj pa quiqui mol wi quib i aj Israel chu tzʼonoxic che i Dios. Xoj upon chu chiʼ jun ya y xka rik i molbalʼib, pa qui molom wi quib juban ixokib. Xoj cubi cuʼ y xka bij chique wach u patan i Jesucrísto. \v 14 ʼO jun chique ati Lídia u bi. I ixok-i, aj tinimit Tiatíra, aj cʼay chomik laj tak cʼul, lic pakal rajil\f + \fr 16:14 \ft I cʼul chi cu cʼayij, cakcoj ca tzunic, lic pakal rajil.\f*. Ire ca tijin chu tayquil wach ca bixic, man ʼax cu coj wi u ʼij i Dios. I Dios xchʼaw ʼuri pa ranima chi cu coj retalil che wach i cu bij i ma Páblo. \v 15 Teʼuri xu tzʼonoj u kajsaxic ya puwi, y xkajsax ya puwi ire xak piquiwi conojel niʼpa i je ʼo ruʼ ja. Teʼuri xu bij chake: \p —We yix qui na piwanima chi yin in cojom u tzij i Kajwal, chix pet kuʼ, y quix canaj chi kachoch —xu bij chake. \p N-xu ya ta chake coj petic, xu ʼan pen chake chi coj canaj cuʼ ruʼ ja. \v 16 Xoʼon panok, are xoj ʼe chic pa quiqui mol wi quib i winak chu tzʼonoxic che i Dios, xka cʼulaj jun ali chi ʼo itzel tew che. Rumal i itzel tew-le, i ali ca nanic. Je ʼo u patron, péro n-quiqui toj taj, tupu qʼui i mer quiqui chʼac chirij, rumal u nanic. \v 17 I ali-le xoj u terbej, ca siqʼuin chu bixquil i tzij-i: \p —I achiab-le je u takon i Dios chi ʼAtz u ʼIj, col qui bij chiwe wach iwelbal chi sak —coʼon i ali. \v 18 ʼIj ʼij queje ile xu ʼano; i ma Páblo lic xrix u cʼux che. Are ʼuri xu pisquilij rib y xu ʼijla i itzel tew chi ʼo che i ali. Xu bij: \p —Rumal u choʼab i Jesucrísto chi ʼo wuʼ, quin bij chawe ¡chawoʼtaj can i ali-le, y jat! —xu bij. \p I itzel tew juntir xroʼtaj canok. \v 19 I rajaw i ali xquil ʼuri chi n-ta chic mer quiqui chʼac che. Rumal ʼuri xe qui chap i ma Páblo i ma Sílas y xe qui cʼam bi chiquiwach i ʼatbal tzij. \v 20 Xe ʼe qui ya chiquiwach i juez y xqui bij: \p —I achiab-i je aj Israel winak, y xa que qui chʼujersaj i winak pa ka tinimit. \v 21 Junwi i cʼutunic col qui cʼutu chake; n-ʼus taj coj naw che, man yoj oj aj Róma winak —xe cha. \p \v 22 Are ʼuri i winak xpe coywal y xe ʼe chiquij i ma Páblo i ma Sílas. Teʼuri i juez xqui tak i relsaxic qui ʼuʼ, y xqui tak qui chʼayic ruʼ u ʼab cheʼ. \v 23 Qʼui i qui loʼxic xqui yaʼo, teʼuri xe qui cʼam bic y xe qui tzʼapij pa cárcel. Xqui bij che i aj chajil cárcel chi lic ʼutz i qui chajixic cu ʼano. \v 24 I aj chajil cárcel are xyaʼ u mantar, xe u tzʼapij cʼa pa qʼuisbal re i cárcel. Chila xu coj wi can i cakan pa cheʼ, man n-que bin ta chic. \p \v 25 I ma Páblo i ma Sílas colo tiqʼuil aʼab que tijin chu tzʼonoxic che i Dios, xak quiqui bixaj u ʼij i Dios. I juban chic winak chi je tzʼapil chila que tijin chu tayic. \v 26 Xak teʼet xcʼun jun nim laj ucabrakan, xu silabsaj u cubibal i cárcel. Are ʼuri niʼpa i uchija xjaktaj utuquel, xak i carena, i cheʼ chi ʼo che i cakan xel chique niʼpa i je tzʼapilic. \v 27 I aj chajinel, are xcʼun sak chuwach, xrilo chi jaktajnak i cárcel. Cu bij ire chi niʼpa i je tzʼapilic ʼis je ʼanmajnak chubic, rumal-i xresaj li u chʼichʼ cu camsaj rib cu bij ire. \v 28 Are ʼuri i ma Páblo xsiqʼuin che: \p —Ma ʼan cʼax che awib, man konojel ʼis oj ʼo chi —xu bij che. \p \v 29 I aj chajinel xu tzʼon-la chi ca tzij i ʼaʼ; paʼanem xoc bic y xuqui chi cakan i ma Páblo i ma Sílas, lic ca sicsat rumal u xibriquil. \v 30 Juntir xe resaj lok y xu tzʼonoj chique: \p —Nimak tak winak, ¿wach i quin ʼano quin el chupam in mac? —coʼono. \p \v 31 —Cha cuba a cʼux che i Kajwal Jesucrísto y cat el ʼuri chupam a mac, xak i awixokil i awacʼal, y niʼpa i je ʼo chi awachoch —xqui bij che. \p \v 32 Teʼuri xqui cʼut u tzij i Kajwal che, xak chique conojel niʼpa i je aj pa rachoch. \v 33 Are ʼuri, cʼa chaʼab, i aj chajinel xoc chu chʼajic pa i soctal wi chique. Teʼuri xkajsax ya puwi achi, xak piquiwi i je aj pa rachoch. \v 34 Xe u cʼam bi i ma Páblo i ma Sílas chi rachoch y xe u tzuku. I aj chajinel, xak conojel i je ʼo chi rachoch lic que quicotic rumal u cubibal qui cʼux che i Dios. \p \v 35 Chucab ʼij, i juez xe qui tak bi jujun policía ruʼ i aj chajil cárcel, xol qui bij chi que oʼtax bi i ma Páblo i ma Sílas. \v 36 Are ʼuri, ire xu bij che i ma Páblo: \p —I juez xqui tak li rason wuʼ chi quix woʼtaj bic; quiqui ya chiwe chi quix ʼec, n-ta pen —xu bij chique. \p \v 37 Xui-ri, i ma Páblo xu bij chique i policía: \p —N-coj ʼe taj man n-ʼus ti xqui ʼan chake. Yoj oj cach aj tinimit Róma, péro xoj qui chʼay chiquiwach i winak y xoj qui tzʼapij pa cárcel. N-ta ʼatbal tzij xqui ʼan chake pacha usucʼ, y woʼor cacaj coj coʼtaj aliʼal. Ile n-ca majaw taj; che pet i juez, choj ol quesaj —xu bij. \p \v 38 I policía xe ʼe qui bij chique i juez. Ique, are xqui ta chi i ma Páblo i ma Sílas je aj Róma, xqui xij quib. \v 39 Rumal-i xe ʼe cuʼ y xqui tzʼonoj cuybal mac chique. Teʼuri xe quesaj bi i ma Páblo i ma Sílas. Xqui tzʼonoj pawor chique chi que ʼel pa tinimit. \v 40 Are xe ʼel pa cárcel, xe ʼe chi rachoch i ati Lídia, pa je ʼo wi i creyent. Xqui ya can u cowil qui cʼux, teʼuri xe ʼec. \c 17 \s1 Wach i qui chʼujeric i winak pa Tesalónica \p \v 1 I ma Páblo i ma Sílas, are xqui maj qui be, xe icʼaw pa tinimit Anfípolis, xak xe icʼaw pa tinimit Apolónia, teʼuri xe upon pa tinimit Tesalónica. Chila ʼo wi jun ja pa quiqui mol wi quib i aj Israel winak. \v 2 I ma Páblo, ʼax coʼon wi, are ca cʼun i uxlambal ʼij, xa ʼe pa ja re i molbalʼib. Xak queje xu ʼan ile pa tinimit Tesalónica. Pa tak uxlambal ʼij xupon pa molbalʼib; oxmul xu ʼano man que u pixbaj i aj Israel winak. \v 3 Xu ʼalijinsaj chique wach i cʼut-tal can chupam u wuj i Dios, chi i Tolque coyʼem, ʼo u chac cu tij ni uyej y ca cam na, teʼuri ca walij tan chic. Pa qʼuisbal-re xu bij chique: \p —I Toliwe-le chi bital na, are i achi Jesus chi quin tijin chu bixquil chiwe —xu bij. \p \v 4 Je ʼo jujun chique i aj Israel winak xqui cojo wach i xqui bij, y xqui ya qui wach cuʼ i ma Páblo i ma Sílas. Xak je qʼui i aj Griégo winak chi ʼax quiqui ʼan wi quiqui coj u ʼij i Dios, xak xqui ya qui wach cuʼ. Xak queje xqui ʼan je qʼui ixokib chi ʼo qui ʼij pa tinimit. \v 5 Xui-ri, je ʼo juban aj Israel winak chi n-cacaj ta quiqui cojo; xpe coywal che chi xe oc i juban cuʼ. Rumal-i, xqui mol qui chiʼ jujun achiab chi ne te ʼutz, xak toʼ que percat pa tak be; xe qui cʼam bi cuʼ chi qui chʼujersaxic i winak y xe oc chu ʼanic chʼoʼoj pa tak be. Xe ʼe qui mina quib pa rachoch jun achi, ma Jason u bi, tzucbal que i ma Páblo i ma Sílas xqui ʼano. Cacaj ique que qui jach piquiʼab i winak. \v 6 N-xe qui rik taj, rumal-i xqui charej bi i ma Jason, junam cuʼ juban chic creyent chi je ʼo ruʼ, y xe qui cʼam bi chuwach i ʼatbal tzij. Xe siqʼuin chu bixquil i tzij-i: \p —I achiab-i que tijin chu cʼutic i n-ʼus taj chique i winak ronojel u wach i jyub taʼaj, y woʼor je cʼun-nak chu cʼutic waral. \v 7 Xak i ma Jason-i je u cʼulam ruʼ chi rachoch. Conojel ique quiqui kel i ka ʼatol tzij, man quiqui bij chi ʼo chic jun chic ʼatol tzij, ma Jesus u bi, que cha. (Queje xqui bij i winak ile.) \p \v 8 I winak, xak i aj patanib re i ʼatbal tzij, are xqui ta i tzij-le, pacha xe chʼujer rumal. \v 9 Teʼuri i je aj patanib xqui bij che i ma Jason junam cuʼ i rachiʼil, chi que tojon na; ique xqui tojo, teʼuri xe oʼtax bic. \s1 I winak aj Beréa lic xqui coj retalil che i u tzij i ma Páblo \p \v 10 Are xoc aʼab, i creyent xqui ʼan pen chique i ma Páblo i ma Sílas chi que ʼel che i tinimit-le, que ʼe cʼa che i tinimit Beréa. Are xe upon chila xe ʼe pa molbalʼib que i aj Israel winak. \v 11 I winak chila mas je ʼutz chiquiwach i je aj Tesalónica pa i je ʼanmajnak wi. Que quicotic, lic xqui coj retalil wach i xbix chique. N-xui ta la ile, ʼij ʼij cacajlaj u wuj i Dios, quiqui tabej-re we katzij wach i xu bij i ma Páblo. \v 12 Je qʼui i aj Israel chila xqui cuba qui cʼux che i Jesus, xak je qʼui chique i aj Griégo. N-xui ti achiab xqui cojo, xak queje ixokib chi ʼo qui ʼij pa tinimit. \v 13 Xui-ri, i je aj Israel winak pa Tesalónica, are xqui ta rason chi ma Páblo xak ca tijin chu cʼutic u tzij i Dios pa tinimit Beréa, ique xe ʼe cʼa chila y xe oc chic chi qui chʼujersaxic i winak. \v 14 Rumal-i, i creyent aj Beréa juntir xqui tak bi i ma Páblo cʼa pa cósta; xui-ri i ma Sílas, ruʼ i a-Timotéo xe canaj pa Beréa. \v 15 Je ʼo jujun xe ʼe ruʼ i ma Páblo cʼa pa tinimit Aténas. Teʼuri xe tzalij chic pa Beréa. I ma Páblo xu bij bi chique chi quiqui bij pan chique i ma Sílas i a-Timotéo chi weʼ que upon ruʼ. \s1 I u cʼutunic i ma Páblo chique i aj Aténas \p \v 16 I ma Páblo, tzʼakat je royʼem i ma Sílas i a-Timotéo pa Aténas, lic xcʼachir na man mas je qʼui i tiox je ʼo chupam i tinimit-le. \v 17 Rumal-i, lic xe u pixbaj i winak pa qui molbalʼib i aj Israel, xak queje chique i ne te aj Israel chi quiqui coj u ʼij i Dios. Xak ʼij ʼij xa ʼe pa qʼuebal chi lapanic cuʼ i winak chila. \p \v 18 I winak chi quiqui chap quib chi tzij ruʼ, je ʼo jujun chique je cachiʼil i je Epicúrios\f + \fr 17:18 \ft I Epicúrios quiqui bij chi i usucʼ i ka cʼaslemal xui toʼ re i quicotemal waral chuwach i jyub taʼaj. I je Estóicos quiqui bij chi i usucʼ i ka cʼaslemal xa are maka coj retalil we coj bisonic, xak mi ne we coj quicotic. I queb tzobajle, lic qui yom quib che i qui cʼutunic ique.\f* ca bixic, xak ʼo i je cachiʼil i je Estóicos\fm 17.18\fm* ca bixic. ʼO jujun chique xqui bij: \p —¿Wach cu bij i achi-le chi toʼ ca loxowic y n-ta retaʼam? —xe cha. \p Yʼo juban chic que binic: \p —Caka bij yoj chi xa ajbil que juban chic tiox junwi —xe cha. \p Queje ile xqui bij man i ma Páblo ca tijin chu paxsaxic rason i Jesus, xak i qui walijbal i camnak. (Quiqui bij ique chi je queb tiox: i Jesus y walijbal.) \v 19 Teʼuri ique xqui bij che i ma Páblo chi ca ʼe cuʼ pa quiqui mol wi quib pa nucʼbal tʼisbal, chi Areópago u bi. Are xe uponic, xqui bij che: \p —Cakaj caketamaj wach usucʼ i cʼacʼ laj cʼutunic-le ca ʼano. \v 20 ʼO i tzij ca bij chi n-caka ta tu be yoj, y cakaj caketamaj wach usucʼ queʼelok —xe cha. \p \v 21 Conojel i aj Aténas, xak conojel i winak aj naj chi je jekel chila, ique xui quiqui ya quib chu tayic i cʼacʼ laj tak tzij, xak chu lapic niʼpa tak i nojbal cʼacʼ. \p \v 22 Are ʼuri i ma Páblo xtaqʼui ʼan chiquixol ique pa je ʼo wi pa Areópago, y xu bij chique: \p —Nimak tak winak aj Aténas, cwil yin chi lic qui coj qui ʼij i tiox, \v 23 man yin, are xin malcat pi tinimit, xwilo chi mas je qʼui i cachoch i tiox pa qui coj wi i qui ʼij. Xak xin rik jun altar i yijbam, ʼo i tzʼib chuwach chi cu bij: “I altar-i, re i Dios chi n-ʼetamam tu wach,” cu bij. Are i Dios-le, chi qui coj u ʼij yix, tupu n-iwetaʼam tu wach, are i quin tijin yin chu bixquil chiwe. \v 24 I Dios-le, chi yijbawnak i jyub taʼaj xak ronojel niʼpa i ʼo chuwach, ire n-ca qʼuiji ta chupam jun ja chi xa qui yijbam i winak. Ire are rajaw i ulew, rajaw i caj. \v 25 Are ire yawnak i ka cʼaslemal, yawnak i kuxlab, yawnak ronojel wach i rajwaxic chake. N-ta rajwaxic che ire, wach tak quiqui ya i winak che. \p \v 26 Niʼpa i oj winak chuwach i jyub taʼaj, are ire xoj u yijba, xa jun achi i ka xebal konojel, y xu ya chake coj jeki che ronojel u wach i jyub taʼaj. Are ire nucʼuwnak pa i coj qʼuiji wi; are ire nucʼuwnak niʼpa junab coj cʼasi chuwach i jyub taʼaj. \v 27 Are ire xe u yijba i winak man quiqui tzucuj ire, quiqui ʼan pen u rikic. Queje ile caka tzucuj na, tupu ire n-naj ta ʼo wi chake, chaka jujunal. \v 28 Katzij, i Dios n-naj ta ʼo wi, man xa rumal i Dios oj cʼaslic, xa rumal i Dios coj binic, xa rumal i Dios oj ʼo chuwach i jyub taʼaj. Katzij i tzij-i, chi cu bij i aj tzʼib iwe yix, chi u tzʼibam canok: “Oj u miʼal ralcʼwal i Dios,” cu bij. \v 29 Bay, we oj u miʼal ralcʼwal i Dios, maka bij ʼuri chi Dios xa ril ʼantalic; n-piqui nojbal ti winak petnak wi. Ire n-queje taj pacha tak i tiox ʼantal che i óro, ʼantal che i pláta, ʼantal che abaj cumal i winak. \v 30 Ujer, i Dios toʼ xril qui mac i winak, n-ta xu bij, man n-xqui ta tu be chi n-ʼus ti quiqui ʼano; xui-ri woʼor u bim chique conojel, ronojel u wach jyub taʼaj, ʼo u chac quiqui jalwachij i qui noʼoj chi n-ʼus taj. \v 31 Lic ʼo u chac ile, man i Dios u chʼicom chic i ʼij chi cu ʼat ni tzij piquiwi i winak, wach i qui ʼanom. Lic pusucʼ cu ʼan na ile; ya u chom chic i Achi chi ca ʼanaw na. I Dios u ʼalijinsam chake yoj konojel chi queje ile cu ʼan na, man u walijsam chic i Achi-le chiquixol i camnak. (Queje ile xu bij i ma Páblo chique i winak pa molbalʼib.) \p \v 32 Are xqui ta u cʼastajic qui wach i camnak, ʼo jujun xqui yoʼya, xui-ri je ʼo juban chic xqui bij: \p —Cʼa te ca bij tan chic chake coʼon panok —xe cha. \p \v 33 Rumal-i i ma Páblo xel chiquixol. \v 34 Xui-ri, je ʼo jujun chique i xe tawic xqui cojo y xqui ya qui wach ruʼ. Jun chique ique, ma Dionísio u bi; ire jun chique i aj nucʼunel re i molbalʼib chi Areópago. Jun chic chi xu ya u wach cuʼ are i ati Dámaris. Xak je ʼo chic juban chic. \c 18 \s1 Wach i xu ʼan i ma Páblo pa Corínto \p \v 1 Xoʼon chupan jubiʼ, i ma Páblo xel pa tinimit Aténas, y xa ʼe pa tinimit Corínto. \v 2 Chila xu rik wi jun aj Israel, ma Aquíla u bi; ire pa jyub Pónto alaxnak wi; cʼa te cʼun-nak pa Itália, rachiʼil i rixokil, chi ati Priscíla. Je ʼelnak Itália man i ʼatol tzij, ma Cláudio, xu bij chi conojel i aj Israel winak ʼis que ʼelsax na\f + \fr 18:2 \ft I ʼatol tzij u bim chi niʼpa i aj Israel ʼis que ʼel pa tinimit Róma, chi u capital i jyub Itália.\f*. I ma Páblo xe u solij. \v 3 Ique je aj tʼisanel cʼul lic pim re i cárpa, xak queje i ropis i ma Páblo ile. Rumal-i, xa ʼe jekel cuʼ y xe chacun junam. \v 4 Pa tak uxlambal ʼij, xa ʼe pa qui molbalʼib i aj Israel winak. Chila ca tijin chu cʼutic chique i aj Israel, xak i aj Griégo; cu sakij i usucʼ chique chi ʼo u chac quiqui cuba qui cʼux che i Jesus. \p \v 5 Che tak i ʼij-le, xe cʼun i ma Sílas, i aTimotéo, petic-que re i jyub Macedónia. Are xe upon ique, i ma Páblo mas xu ya rib chu cʼutic u tzij i Dios; ronojel tak ʼij lic xu bij chique i je aj Israel chi Jesus are i Tolque chi coyʼem. \v 6 Xui-ri, ique xe oc chu chapic quib chi tzij ruʼ, y xqui bij itzel tak tzij che. Are ʼuri i ma Páblo xu puqʼuij u ʼuʼ chiquiwach, cʼutbal re chique chi nu mac ta chic ire chique. Xu bij: \p —Chikul ʼo wi i camic yix chupam i mac; n-in mac ta chic yin chiwe. Woʼor quin ʼe cuʼ i ne te aj Israel winak —xu bij chique. \p \v 7 Teʼuri xel pa molbalʼib y xa ʼe chi rachoch jun achi u bi ma Jústo. Ire, are jun achi chi lic cu coj u ʼij i Dios; i rachoch ca canaj chu cʼulel i ja re i molbalʼib. \v 8 Xui-ri i ma Críspo, chi are i cajʼatzil re i molbalʼib, xu jach rib puʼab i Kajwal Jesus, junam cuʼ conojel i je ʼo pa rachoch. Xak queje xqui ʼan je qʼui aj Corínto; are xqui ta i tzij re i Jesus chi ca tijin i ma Páblo chu cʼutic, xqui cojo y xqui tzʼonoj u kajsaxic ya piquiwi. \v 9 Che jun aʼab, i ma Páblo xril u wach i Kajwal puwach, y xu ta i tzij-i chi xu bij che: \p —Ma xij awib; ma mayij u cʼutic in tzij, mat uxlan chu bixquil. \v 10 Mi jun ca tiqui chu ʼonquil cʼax chawe man yin in ʼo awuʼ. Che i tinimit-i, je qʼui quiqui coj ni in tzij. (Queje ile xu bij i Kajwal che i ma Páblo.) \p \v 11 Rumal ʼuri, i ma Páblo xcanaj jun junab ruʼ nicʼaj pa tinimit Corínto ca tijin chu cʼutic u tzij i Dios chique i winak. \p \v 12 I tinimit-le u cwenta i jyub Acáya, i gobernador, ma Galion u bi. Pa tak i ʼij-le, i aj Israel winak xqui mol quib, y junam qui wach xqui cʼam bi i ma Páblo chuwach i gobernador-le. \v 13 Xqui bij che: \p —I achi-ri ca tijin chi qui tunic i winak; i u cojic u ʼij i Dios chi cu cʼut ire, n-cu maj ta che i ʼatbal tzij —xqui bij. \p \v 14 I ma Páblo ya cu jek te chʼawic are xchʼaw i gobernador ma Galion. Ire xu bij chique i aj Israel winak: \p —We tene ʼo jun u mac u ʼanom chuwach i ʼatbal tzij, o xak we tene jun nim laj mac u ʼanom chirij jun winak, quin min wib ʼuri chixol yix ix aj Israel, man chinkul ʼo wi u ʼonquil i ʼatbal tzij. \v 15 Xui-ri, ile toʼ tzij, toʼ biaj, toʼ i costúmbre yix, chi yijba ʼuri chiwach. Yin n-cwaj ta quin ʼan juez che wib puwi ile —xu bij i gobernador chique. \p \v 16 Teʼuri xe ʼelsax li pa ʼatbal tzij. \v 17 Are ʼuri i aj Griégo winak xqui chap i ma Sóstenes, chi rajʼatzil i molbalʼib que i aj Israel winak. Xqui ya u loʼxic chuwach i ʼatbal tzij, xui-ri i gobernador ma Galion n-ta xu bij chique wach xqui ʼano. \s1 I ma Páblo xtzalij chic pa Antioquía, jekbal re i oxmul u viáje \p \v 18 I ma Páblo xcanaj chic u qʼuial ʼij cuʼ pa Corínto. Teʼuri xe u ʼijla can i kachalal, y xqui maj bi qui be pa Síria, junam cuʼ i ati Priscíla, i ma Aquíla. Xe upon pa tinimit Cencréa chi ʼo chu chiʼ i mar. Chila i ma Páblo xresaj u wi, cʼutbal-re chi lic cu ʼan na pacha jun tzij u bim che i Dios. Teʼuri xe ʼan bi pa bárco, ʼenam-que pa jyub Síria. \v 19 Are que tijin chi be, xe upon pa tinimit Efeso; i ma Páblo xe u canaj can i ati Priscíla, i ma Aquíla, y xa ʼe pa qui molbalʼib i aj Israel winak. Are xuponic, xoc chi tzij cuʼ i je ʼo chila. \v 20 Ique, are xqui maj usucʼ, xqui bij che i ma Páblo chi ca canaj cuʼ, péro ire n-xu ʼan taj (man xa icʼawic-re cu ʼan chila). \v 21 Teʼuri xe u ʼijla canok y xu bij chique: \p —ʼO u chac quin ʼec, man ya ca cʼun i nimaʼij, y cwaj cwil chila pa Jerusalen. Xui-ri, we craj i Dios, quin cʼun tan chic chi iwilic —xu bij. \p Teʼuri xa ʼan chic pa bárco y xa ʼec, xel pa Efeso. \v 22 Are xupon pa tinimit Cesaréa, xel pa bárco, y xa ʼe cʼa Jerusalen chi quilic i jutzobaj creyent chila. Teʼuri xkaj pa tinimit Antioquía. \v 23 Xoʼon pan queb oxib ʼij chila, teʼuri xa ʼe chu solixic tak i tinimit re i jyub Galácia, xak i jyub Frígia, chu yaʼic u cowil qui cʼux i jutak tzobajil creyent chila. \s1 I ma Apólos ca cʼutun pa Efeso \p \v 24 ʼO jun achi, ma Apólos u bi, xupon pa tinimit Efeso. Ire aj Israel winak, alaxnak pa tinimit Alejandría. Ire ʼutz laj aj paxsanel re u tzij i Dios, xak lic retaʼam wach cu bij u wuj i Dios tzʼibtal can ujer. \v 25 Xak ʼo i cʼutuwnak che wach i cʼunic cu ʼan i Kajwal Jesucrísto pacha u bim i ma Wan aj kajsanel ya. Xui i tzij-le retaʼam ire chirij i Jesucrísto\f + \fr 18:25 \ft I mer tzij xu bij are iri: “Xui retaʼam wach u kajsaxic ya xu ʼan i ma Wan.” Nu tom taj chi ya cʼun-nak chic i u Tewal i Dios.\f*. Lic u yom u cʼux chu paxsaxic wach i retaʼam, y lic usucʼ i cu bij. \v 26 Ire, co u wach, xoc chu cʼutic pa qui molbalʼib i aj Israel winak pa Efeso. Are ca tijin chi cʼutunic, ʼo i ati Priscíla i ma Aquíla chila. Are xqui ta wach i xu bij, are xrelej u cʼutunic, xqui siqʼuij cuʼ quituquel, y xqui bij mas usucʼ che. \v 27 Xoʼon panok, i ma Apólos xraj ʼenam pa jyub Acáya, are ʼuri i creyent pa Efeso xqui ya qui wach che u ʼenam, y xqui tzʼibaj bi jun wuj chique i creyent chila. Xqui tak bi u bixquil chique chi ʼutz chiqui cʼulaj i ma Apólos cuʼ. Are xupon pa Acáya, xe u rik i jutzobaj creyent, chi Dios, rumal i rutzil u cʼux je u tom chu cojic u tzij. I ma Apólos xu ya mas u cowil qui cʼux. \v 28 Chiquiwach conojel i winak, xqui chap quib chi tzij cuʼ i aj Israel, y lic xu ʼalijinsaj chique wach usucʼ i tzij tzʼibtal can chupam u wuj i Dios. Xu ʼalijinsaj chique chi i Jesus are i Tolque chi coyʼem. \c 19 \s1 Wach i xu ʼan i ma Páblo pa Efeso \p \v 1 Tzʼakat i ma Apólos ʼo pa tinimit Corínto (chi u cwenta i jyub Acáya), i ma Páblo ca solin pa tak jyub ca tijin ruponic pa tinimit Efeso. Are xupon chila, xe u rik juban creyent. \v 2 Xu tzʼonoj chique: \p —Yix, are xi coj u tzij i Dios, ¿xi naʼo we xix ucʼax rumal i u Tewal i Dios? —xu bij. \p Ique xqui bij: \p —Yoj n-ketaʼam tene-ri we ʼo u Tewal i Dios —xe cha. \p \v 3 Are ʼuri i ma Páblo xu tzʼonoj chique: \p —¿Wach i cʼutunic ʼuri xi cojo are xi tzʼonoj u kajsaxic ya piwi? —xu bij. \p Ique xqui bij: \p —Are i cʼutunic chi xu ʼan i ma Wan aj Kajsanel ya —xqui bij. \p \v 4 I ma Páblo xu bij chique: \p —I ma Wan xu kajsaj ya piquiwi niʼpa i xqui jalwachij qui cʼaslemal, xui-ri, xak xu bij chique chi chiqui cuba qui cʼux che i Jun chi ca cʼun chirij ire; i jun-le are i Jesucrísto —xu bij i ma Páblo. \p \v 5 Are xqui ta ile, xqui tzʼonoj u kajsaxic ya piquiwi, cʼutbal-re chi je re chic i Kajwal Jesus\f + \fr 19:5 \ft I mer tzij xu bij are iri: Pu bi i Kajwal Jesus.\f*. \v 6 Teʼuri i ma Páblo xu ya u ʼab piquiwi, are ʼuri i u Tewal i Dios xe u rajawij, y xqui jek chʼawic che jun chʼawbal cʼacʼ; xak xqui jek u bixquil wach u chʼobom i Dios, chi u ʼalijinsam chique. \v 7 Colo je cablajuj achiab. \p \v 8 Che tak i uxlambal ʼij re i oxib icʼ, i ma Páblo n-xu mayij tiʼenam pa qui molbalʼib i aj Israel. Lic co u wach xu cʼut u tzij i Dios chique; ʼolic xqui chap quib chi tzij rumal usucʼ. Lic xu tij u ʼij chu cʼutic chique wach i ʼatbal tzij re i Dios. \v 9 Xui-ri, je ʼo jujun chique lic je buy, n-xcaj ta xqui cuba qui cʼux che i Jesus. Xa xe oc chu bixquil chiquiwach conojel i winak chi n-ʼus ti u tzij i ma Páblo chique re u be i Dios. Rumal ʼuri i ma Páblo xel cuʼ, y xe u cʼam bi ruʼ niʼpa i xqui cuba qui cʼux che i Jesus. Xe ʼe chi rachoch jun mayes, chi ma Tiráno u bi; chila i ma Páblo xoc chu cʼutic ʼij ʼij chique i winak. \v 10 Queb junab u wach, queje ile xu ʼano. Xeʼelok chi conojel niʼpa i je ʼo pa jyub Asia xqui ta i tzij chirij i Kajwal Jesucrísto. N-xui ti je aj Israel winak xqui ta, xak xqui ta i ne te aj Israel. \v 11 I Dios xu ya puʼab i ma Páblo chi cu ʼan nimak tak milágro. \v 12 ʼOlic i winak xqui tzʼonoj pawor che i ma Páblo chi cu chiʼmaj u sut chique, o xi n-taj, u relantar, que ʼe quicʼawsaj chique i iwabib, ʼelsabal re i yobil chique. Xak queje xqui ʼan ile, ʼelsabal-re itzel tak tew. \p \v 13 ʼO jujun aj Israel winak que bin pa tak tinimit chi relsaxic itzel tak tew chique i winak. Xak xcaj ique quiqui cuxtaj u bi i Kajwal Jesus chi relsaxic pacha cu ʼan i ma Páblo. Are xqui ʼano, xqui bij chique i itzel tak tew: \p —I Jesus chi cu cuxtaj i ma Páblo, ruʼ u bi i Jesus-le quin bij chiwe, chix el che i achi-le. (Queje ile quiqui bij.) \p \v 14 ʼO jun aj Israel, cajʼatzil i sacerdóte, ma Escéva u bi. Ire je ʼo wukub u cʼojol, xak ique-le queje quiqui ʼan ile. \v 15 Are xqui ʼan ique ile, i itzel tew xu laʼ u wach chique; xu bij: \p —Wetaʼam u wach i Jesus, xak wetaʼam pachin i ma Páblo, xui-ri, ¿yix ix pachinok? —xu bij chique. \p \v 16 Are ʼuri, i achi chi ʼo itzel tew che, xa ʼe chiquij; lic xe u chapo, y xe u chʼayo. Teʼuri i achiab xe ʼanmaj bi che i rachoch i achi, je chʼanalic, lic ʼantal cʼax chique. \v 17 Conojel i winak je jekel pa tinimit Efeso, niʼpa i aj Israel, xak i ne te aj Israel, ʼis xqui ta rason. Lic xqui xij quib rumal, y xqui bij chi lic nim u ʼij i Kajwal Jesus. \p \v 18 Xak je qʼui chique i creyent xe cʼunic xol qui tzʼonoj cuybal mac; xqui bij chiquiwach i winak niʼpa i n-ʼus taj qui ʼanom. \v 19 Je qʼui chique ique que nanic, xak qui ʼanom pacha tak milágro, péro n-are taj. Ique-le xqui cʼam li qui wuj chi n-ʼus taj pa qui nawsam wi quib che i nanic. Teʼuri xqui poroj chiquiwach conojel i winak. Are xcajlaj niʼpa rajil i wuj-le, xeʼel colo cincuénta mil quetzáles. \v 20 Queje ile, ʼalaj chi u tzij i Dios lic ʼo u choʼab, ca tijin u paxsaxic u tzijol, xak je qʼui i winak que tijin chu cojic. \p \v 21 Are xa ʼantaj ile, i ma Páblo xu chʼobo chi ca ʼe chi qui solixic i tinimit pa jyub Macedónia, xak i jyub Acáya. Xak xu chʼobo we xrelej ile, ca ʼe cʼa Jerusalen. Xak n-xui ti ile, xak xu chʼob ʼenam cʼa pa tinimit Róma. \v 22 Rumal ʼuri xe u tak bi i queb rachiʼil pa jyub Macedónia; ique je are i a-Timotéo xak i ma Erásto. I ma Páblo xnajtin jubiʼ chic pa jyub Asia. \s1 I ma Demétrio cu yac chʼoʼoj chirij i ma Páblo pa Efeso \p \v 23 Che tak i ʼij-le, ʼo jun achi pa Efeso lic cʼax xchʼaw chirij i u tzij i Kajwal. Xe u tun i winak, rumal-i lic xe chʼujeric. \v 24 I achi-le, ma Demétrio u bi, aj chʼayol re i chom laj chʼichʼ pláta. Are i mas u chac i achi-le, are u ʼonquil ral tak u qʼuexwach jun rachoch tiox chi ʼo pa qui tinimit. I rachoch tiox-le, cojbal u ʼij i ati Diána, chi qui tiox ique. Che i chac-le, niʼpa que chacun ruʼ i ma Demétrio lic nim i quiqui chʼaco. \v 25 I achi-le xe u mol qui chiʼ i je rachiʼil, xak i juban chic chi que chacun che i chac-le, y xu bij chique: \p —Achiab, yix iwetaʼam chi, che i kopis-i, lic coj chʼacan chirij. \v 26 Xak iwilom, i tom wach ca tijin chu bixquil i ma Páblo-le. Ire cu bij chique i winak, niʼpa tak i tiox chi xa je ril ʼantalic n-ta qui ʼij; ne te sakil dios cu bij ire. Y je qʼui chic i winak qui cojom wach ca tijin chu cʼutic. N-xui ti chi, pa Efeso, u cʼutum wi, xak laj ronojel i jyub Asia chikij chakawach queje ile u ʼanom. \v 27 Ile, lic xibinʼib ruʼ, man i winak que oc-i chu chʼachʼaxic chi n-ʼus ti kopis yoj, y n-ca ʼax ta chic i ka cʼay. N-xui ta la ile, xak i rachoch i ka nim laj tiox ati Diána ca kaj li u ʼij, xak queje ire, ca kaj u ʼij. Ca sach-i u wach u ʼij i ka tiox-le chi lic ʼo u ʼij cumal i winak ronojel i jyub Asia, xak ronojel u wach i jyub taʼaj. (Queje ile xu bij i ma Demétrio.) \p \v 28 I winak, are xqui ta ile, lic xpe coywal, y xe siqʼuin chu bixquil: \p —¡Nim u ʼij i ati Diána! ¡Nim u ʼij i ka tiox yoj oj aj Efeso! —xqui bij. \p \v 29 Are ʼuri, lic xpaxtaj i chʼokowic pa tinimit. I u qʼuial winak xe qui chap i queb achiab je rachiʼil i ma Páblo, jun, ma Gáyo u bi, y jun chic, ma Aristárco; ique je aj Macedónia. Are ʼuri i winak xe qui charej bi cʼa ruʼ i ja pa qui molbal quib. \v 30 I ma Páblo craj te oquic cuʼ, que u ʼijla i winak cu bij ire, xui-ri i creyent n-xqui ya ta che. \v 31 Je ʼo jujun rakan u ʼab i ʼatbal tzij re i jyub Asia chi je ramig i ma Páblo; xak ique xqui tak bi u bixquil che, chi ma oc bi pa ja cuʼ i winak. \v 32 Niʼpa i winak je ʼo paja, ʼis que chʼokowic. Conojel que siqʼuinic, xui-ri, ʼis junwi i tzij quiqui bij. Katzij je qʼui chique n-quetaʼam tene-ri wach tak rumal qui molom quib. \v 33 ʼO jun achi chiquixol i winak, ma Alejándro u bi; ire aj Israel. I je rach aj Israel xqui bij che wach usucʼ qui molom quib chila; xqui ʼan pen che, chi ca taqʼui chiquiwach i winak. Ire xu cʼut chique ruʼ u ʼab chi quiqui mayij chʼokowic; xraj ire cu bij jun tzij chique, tobal-que i aj Israel winak. \v 34 Xui-ri, are xquil u be chi ire xak aj Israel, mas xe oc chi sicʼ, colo queb ʼor xe siqʼuinic. \p —¡Nim u ʼij i ati Diána! ¡Nim u ʼij i ka tiox yoj oj aj Efeso! —xqui bij. \p \v 35 Teʼuri i aj tzʼib re i tinimit xtiqui chi qui ʼatixic i winak, are ʼuri xu bij chique: \p —Achiab ix aj Efeso, conojel i winak re u wach i jyub taʼaj ʼis quetaʼam chi yoj, chi oj aj Efeso, ʼo chakakul u chajixic i rachoch i nim laj tiox ati Diána, xak i u qʼuexwach chi xtzak li chicaj. \v 36 Ile, mi jun cu bij chi n-katzij taj. Rumal-i, chix uxlanok; lic chi chʼobo u be wach i qui ʼano, mokxa ca pe jun cʼax piwi rumal. \v 37 I achiab-i chi yix i cʼamom lok, n-ta jun cʼax qui ʼanom che i tiox-le, xak n-ta cʼax qui bim chirij. \v 38 I ma Demétrio xak i juban aj ʼanol tiox, we cacaj quiqui coj u mac jun winak, are u chac-i je ʼo i juez, xak ʼo i ʼatbal tzij; we cacaj, che ʼe qui cojo qui mac chiquiwach i que ʼataw tzij; chila ca ʼiltaj wi pachin aj mac. \v 39 Y we n-are ti ile qui tzʼonoj, yix chi jacha ʼuri chiquiwach i ʼatbal tzij are quiqui mol quib ique. \v 40 Queje ile chi ʼana, man mokxa quiqui bij xa oj aj chʼoʼoj chirij i ʼatbal tzij rumal tak iri chi ka ʼanom woʼor. Katzij, i ka ʼanom-i, n-ta rumal; y we ca tzʼonox chake, ¿wach u laʼic u wach caka ʼano? —xu bij chique. \p \v 41 Are xrelej u bixquil ile, xe u ʼijla bic. \c 20 \s1 U ʼenam i ma Páblo pa Macedónia xak pa Grécia \p \v 1 Are xuxlan i chʼokowic, i ma Páblo xe u siqʼuij i creyent ruʼ, yabal re qui nojbal. Teʼuri xe u tzʼulej, xe u ʼijla canok, y xa ʼe pa Macedónia. \v 2 Xe u solij i tak tinimit re i jyub-le, y xu ya u cowil qui cʼux i creyent ruʼ tak u tzij. Teʼuri xa ʼe pa Grécia. \v 3 Chila xoʼon wi oxib icʼ; teʼuri xu yijba rib, ʼenam-re pa Síria. Are ya ca ʼan te pa bárco, xretamaj chi i aj Israel winak qui yijbam wach u chapic quiqui ʼan che. Rumal-i, xu chʼobo n-ca ʼe ta pa bárco, y xtzalijic; xu maj chubi u be pa jyub Macedónia. \v 4 Je ʼo jujun creyent xcachiʼilaj bic: jun chique are i ma Sópater, aj Beréa; queb chic je aj Tesalónica, je are i ma Aristárco, i ma Segúndo; jun chic are i ma Gáyo, aj Dérbe; xak ʼo i a-Timotéo; xak je ʼo i ma Tíquico y ma Trófimo chi je aj pa jyub Asia. \v 5 Xui-ri, ique xe nabej bic, xe ʼe cʼa pa tinimit Tróas; chila xoj coyʼej wi. \v 6 Yoj xkoyʼej i ricʼawic i nimaʼij chi ca tijaw wi i caxlanwa n-ta cunbal che. Teʼuri xoj ʼan pa bárco y xoj el pa Filípos. Che i joʼob ʼij, xe ʼe ka maja pa Tróas pa oj coyʼem wi; chila xoj qʼuiji wi wukub ʼij. \s1 I qʼuisbal chic cʼutunic xu ʼan i ma Páblo pa tinimit Tróas \p \v 7 Che i nabe ʼij re i seman, xka mol kib cuʼ i creyent chu tijawic ka wa. Teʼuri i ma Páblo xoc chu cʼutic chique i je moltajnak. Lic xnajtin chu cʼutic chique, man ʼo tan chic u viáje chucab ʼij. Rumal-i cʼa tiqʼuil aʼab ca tijin chi tzij. \v 8 I cuárto pa ka molom wi kib ʼo cʼa pa oxleja; chila qʼui i ʼaʼ tzijtalic. \v 9 ʼO jun ala cul pa wantana, a-Eutico u bi. Ire craj chic waram, man i ma Páblo xnajtin chi chʼaʼatic, y ya naj chic chaʼab. Are u ʼonquil i ala-le lic xoc li u waram y xak teʼet xtzak li cʼa pulew. Are xqui yaco, ya camnak chic. \v 10 Teʼuri i ma Páblo xkaj lok, xjupi chirij, y xu tzʼulej. Xu bij chique i creyent: \p —Mi xij iwib; ire cʼaslic —xu bij. \p \v 11 Teʼuri xel chubic y xu tij wa cuʼ i creyent. Are xrelej, xoc chic che u cʼutunic chique cʼa che u sakirbal. Teʼuri xa ʼec. \v 12 I ala chi tzaknak pa wantana, xqui cʼam bi chi rachoch, cʼaslic; conojel xcubi qui cʼux man xcʼasi chic. \s1 U ʼenam i ma Páblo pa Miléto chu nakaj i Efeso \p \v 13 Teʼuri xoj ʼe yoj pa bárco cʼa pa tinimit Ason, man i ma Páblo xu chʼobo chi ʼutz coj nabej bi yoj; xui-ri ire n-xicʼaw ta chuwi ya, xa xu ya vuélta che akan y xu bij chi caka rik kib chila pa Ason. Queje ile xka yijba chakawach. \v 14 Are xka rik kib chila ruʼ ire, xa ʼan bi kuʼ pa bárco, y xoj ʼe junam pa tinimit Mitiléne. \v 15 Teʼuri xoj ʼec, y chucab ʼij xoj icʼaw chuwach i tinimit Quío. Cʼa che chic jun ʼij xoj upon pa tinimit Sámos, chi ʼo chu chiʼ i mar. Xoj uxlan jubiʼ pa tinimit Trogílio, y chucab ʼij xoj upon pa tinimit Miléto. \v 16 Queje ile xka ʼano, man i ma Páblo craj uponic weʼ pa Jerusalen, man craj ca ʼe rila i nimaʼij Pentecostes\f + \fr 20:16 \ft Chawila i usucʼ i tzij “Pentecostes” chuxeʼ i wuj re i página 468.\f* chila. Rumal-i, n-xraj ta ʼenam pa Efeso, y n-xraj ta xu bay mas rib pa jyub Asia. Rumal-i queje ile xka ʼano. \s1 U tzij i ma Páblo chique i je aj cʼamol u tzam i jutzobaj creyent pa Efeso \p \v 17 I ma Páblo, are ʼo pa Miléto, xu tak qui siqʼuixic i aj cʼamol u tzam chique i creyent pa tinimit Efeso. \v 18 Are xe cʼun ruʼ, xu bij chique: \p —Yix lic iwilom wach in cʼaslemal chiwach; lic iwilom wach in ʼanom chu jekbal lok iwuʼ yix waral pa Asia. \v 19 Lic xin ya wib chu ʼonquil u chac i Kajwal; n-xin ʼan ta nim che wib chiwach. Queje ile xin ʼano, tupu ʼolic xin oʼ rumal u qʼuial cʼax xpe pin wi cumal i aj Israel chi xcaj in chapic. \v 20 Xui-ri, n-xin xij ta wib chu bixquil chiwe niʼpa i tzij rajwaxic chiwe, xak n-xin mayij tu cʼutic chiwe wach i ʼutz qui ʼano. Queje ile xin ʼano are i molom iwib, xak queje xin ʼan chi tak iwachoch. \v 21 Lic xin ʼalijinsaj chiwe chi ʼo u chac qui jalwachij i cʼaslemal chuwach i Dios, xak qui cuba i cʼux che i Kajwal Jesucrísto. Queje ile xin cʼut chique i aj Israel winak xak chique i ne te aj Israel. \v 22 Woʼor ʼut, quin ʼe Jerusalen, man i u Tewal i Dios quin u tak bi chila. Quin ʼec, tupu n-wetaʼam taj wach quin cʼulmaj chila. \v 23 Xui-ri, wetaʼam ipa quin ʼe wi pa tak tinimit, quin tij uyej; ʼolic quin qui min pa cárcel. Ile wetaʼam, man i u Tewal i Dios ca bin chwe. \v 24 Niʼpa ile n-quin cʼachir ta rumal, xak mi ne che in cʼaslemal. N-ta we che, we xin camic, o we in cʼaslic. Are i ʼo we che, are we quin quicotic quin qʼuis u ʼonquil in chac chi u yom i Kajwal Jesus chinkul; i in chac-i are u paxsaxic u tzijol i cʼaxnabal u cʼux i Dios chique conojel. \p \v 25 Woʼor wetaʼam chi mi jun chiwe cril chic in wach. In cʼutum chiwe iwonojel wach usucʼ i ʼatbal tzij re i Dios pakawi. \v 26 Rumal-i, woʼor cwaj quin bij chiwe: we ʼo jun chiwe yix ca sachic, n-in mac ta chic yin. \v 27 In bim chic ronojel wach u chʼobom i Dios; lic n-ta wuwam u wach chiwe. \v 28 Chiwila iwib yix, xak che iwila i jutzobaj creyent, man i u Tewal i Dios u yom u chajixic chikul. Che i chajij pacha quiqui ʼan i je aj chajil chij. Queje ile chi ʼana che i jutzobaj re i Kajwal, man ire je u loʼom ruʼ u quiqʼuel. \v 29 Che iwila, man wetaʼam, are quin ʼe yin, que cʼun juban chic chu quichersaxic i jutzobaj; quiqui ʼan na pacha quiqui ʼan utiw chiquixol jutzobaj chij. \v 30 Chixol yix mísmo ʼo ni que walij chu tʼoric i jutzobaj creyent, cʼambal bi qui wach. \v 31 Chi ʼana cwent ʼu iwib; cha cʼun chi cʼux chi yin oxib junab u wach, chi paʼij, chi chaʼab, xin oʼic xix in pixbaj chi jujunal. \p \v 32 Woʼor, wachalal, quix in ya can puʼab i Dios chi quix u chajij; chi chʼobo i u tzij man are ile ca ʼalijinsaw i cʼaxnabal u cʼux i Dios chiwe. I tzij-le cu cowirsaj u cubibal i cʼux, xak quix u to chu rikic i ʼutz chi cu ya i Dios piquiwi conojel i je re ire. \v 33 N-in rayim tu wach u mer jun chic, xak ni u ʼuʼ. \v 34 Are in ʼanom, in chacun-nak ruʼ in ʼab, chʼacbal re niʼpa i rajwaxic chwe, xak chique niʼpa i que chacun wuʼ. Lic iwetaʼam yix ile. \v 35 Ile lic ʼax in cʼutum wi chiwe chi ʼo u chac coj chacunic, chʼacbal-re wach caka tobej-que i nibaʼib. Cha cʼun chaka cʼux wach xu bij i Kajwal Jesucrísto. Xu bij: “Jun winak, mas ca quicotic we ca sipanic, chuwach i jun chi cu cʼam i sipon.” Queje ile xu bij Kajwal —xu bij i ma Páblo chique. \p \v 36 Are xrelej u bixquil ile, xe xuqui junam, y xqui tzʼonoj che i Dios. \v 37 Conojel xe oʼic; xqui tzʼulej i ma Páblo, y xqui tzʼubaj. \v 38 Lic que bisonic, man xu bij chique chi n-caquil ta chic u wach. Teʼuri xcachiʼilaj bic cʼa ruʼ i bárco. \c 21 \s1 Uʼenam i ma Páblo pa Jerusalen \p \v 1 Teʼuri xe ka ʼijla canok y xoj ʼe pa bárco; sucʼulic xoj ʼe cʼa pa jyub Cos. Chucab ʼij, xoj ʼe pa tinimit Ródas, teʼuri xoj ʼe cʼa pa tinimit Pátara. \v 2 Chila xka rik wi jun bárco chi ca ʼe pa Fenícia, y xoj oc bi chupam. \v 3 Xoj ʼec y xoj icʼaw chu cʼulel i jyub Chípre chi setel chuwi mar. Xui xkil panok, y xka canaj can pa moxim, man ʼenam-ke cʼa pa jyub Síria. Are xoj upon chila, xoj oc pa tinimit Tíro man i bárco ʼo ekan cu canaj canok. \v 4 Chila, xe ka tzucuj i creyent, y xoj canaj wukub ʼij cuʼ. Ique, xbix chique rumal u Tewal i Dios chi ʼo i cu rik i ma Páblo pa Jerusalen; rumal-i xqui bij che chi n-ca ʼe ta chila. \v 5 Xui-ri, xicʼaw i u wukub ʼij, xoj ʼec. Conojel i creyent xoj ʼe qui jacha tzam tinimit junam cuʼ i quixokil calcʼwal. Are xoj upon chu chiʼ i mar, xoj xuqui junam, y konojel xka tzʼonoj che i Dios. \v 6 Xe ka tzʼulej, xe ka ʼijla canok, y xoj ʼel bi pa bárco. Teʼuri xe tzalij chic chi cachoch. \p \v 7 Xka maj chubi i ka be chuwi mar, y xoj ʼe cʼa pa tinimit Tolemáida; chila xkelej wi i ka be chuwi mar. Chila xe ʼe ka ʼijla i creyent, y xoj canaj cuʼ jun ʼij. \v 8 Chucab ʼij, i ma Páblo y yoj chi oj rachiʼil, xoj ʼec; xoj ʼe cʼa pa tinimit Cesaréa. Are xoj upon chila, xoj ʼe ruʼ rachoch i ma Felípe; chila xoj canaj wi ruʼ. I u patan ire, aj paxsanel re u tzij i Dios pa tak tinimit. Ire-le, jun chique i wukub je chatal jela canok, je aj ʼanol opis chiquixol i creyent. \v 9 I ma Felípe je ʼo cajib u miʼal, n-ta cachijil. Ique je ajbil-re chique i winak wach cu ʼalijinsaj i Dios chique. \v 10 ʼO tan chi ʼij ka ʼolem ruʼ i ma Felípe, are ʼuri xcʼun jun achi, ma Agábo u bi, petnak pa Judéa; ire xak ajbil-re chique i winak wach cu ʼalijinsaj i Dios che. \v 11 I achi-le xol oj u solij. Xu cʼam i bant re i ma Páblo, y xu yutʼ i rakan u ʼab ire ruʼ. Teʼuri xu bij chake: \p —I u Tewal i Dios u bim chwe chi i rajaw i bant-i, queje iri ca ʼan che we xupon Jerusalen; ca yutʼ na. Je are i aj Israel winak que ʼanaw che, teʼuri quiqui jach piquiʼab i ne te aj Israel —xu bij i ma Agábo. \p \v 12 Yoj, junam cuʼ i creyent aj Cesaréa, are xka ta ile, lic xka tzʼonoj che i ma Páblo chi n-ca ʼe ta Jerusalen. \v 13 Xui-ri, ire xu laʼ u wach chake: \p —¿Wach quix tijin chu ʼanic? ¿Wuchac quix oʼic? xa quix tijin chu chupic u cowil in cʼux. Yin in yij chic we cacaj quin qui yutʼu; y n-xui ta la ile, xak in yij chic we quin camsax pa Jerusalen rumal re i Kajwal Jesucrísto —xu bij i ma Páblo. \p \v 14 N-xoj tiqui ta chu ʼatixic, rumal-i xka bij: \p —Chu ʼana ni Dios pacha i craj —xoj cha. \p Y n-xoj chʼaw ta chic. \p \v 15 Teʼuri xka yijba kib, y xka maj bi ka be pa Jerusalen. \v 16 Xoj cachiʼilaj bi juban creyent aj Cesaréa; xak xa ʼe jun achi kuʼ, ma Nason u bi chi ʼo tan chi junab u cojom u tzij i Kajwal. Ire aj Chípre winak, xui-ri, ʼo rachoch pa Jerusalen y cu ya chake chi coj canaj ruʼ. \s1 I ma Páblo que ʼe u solij i je qui wi qui jolom i creyent pa Jerusalen \p \v 17 Are xoj upon Jerusalen, i creyent lic que quicotic xoj qui cʼulaj cuʼ. \v 18 Chucab ʼij, xoj ʼe ruʼ i ma Páblo chu solixic i ma Jacóbo. Are xoj upon ruʼ, ire je u molom niʼpa qui wi qui jolom i creyent. \v 19 I ma Páblo xe u tioxij y xoc chu lapic chique ronojel niʼpa u ʼanom i Dios chique i ne te aj Israel, are xu paxsaj u tzijol i Kajwal chique. \v 20 Are xqui ta, xqui bij chi lic nim u ʼij i Dios. Teʼuri xqui bij che: \p —Bay, wachalal, awetaʼam chi jé u qʼuial mil aj Israel qui jachom quib pu ʼab i Kajwal. Conojel ique ʼis quiqui bij chi lic ʼo u chac chiqui ʼana pacha u tzʼibam can i mam Moises. \v 21 Xui-ri, ʼo i je bin-nak chique chi yet junwi i cʼutunic a ʼanom chique i aj Israel chi je jekel naj. Qui tom ique chi yet a cʼutum chique i winak chi n-tu chac quiqui ʼano pacha u bim can i mam Moises. Quiqui bij ique chi yet a bim chi n-tu chac we quiqui ʼan i retal circuncision chique i cacʼal. Xak quiqui bij chi yet a bim chi n-tu chac quiqui ʼan pacha qui cʼutum can i katit ka mam. Queje ile quiqui bij ique. \v 22 ¿Wach caka ʼan ʼut? Man we xquetamaj i winak chi at ʼo chi, quiqui mol quib. \v 23 ʼUtz, caka bij yoj, we ca ʼan iri pacha i caka bij chawe: cha ʼana jun rawasil pa rachoch i Dios pacha u tzʼibam can i mam Moises. Je ʼo cajib achiab chakaxol cacaj quiqui tzʼakatsaj jun rawasil pacha qui bim che i Dios chi quiqui ʼan na. \v 24 Are que ʼe ique chi rawasic quib, xak jat yet cuʼ; cha rawasij awib cuʼ y cha tojo niʼpa i quiqui sach che ile. Teʼuri ique, ca ʼelsax qui wi. We queje ile ca ʼan yet, conojel ʼuri quiquil u be chi n-katzij taj niʼpa i qui tom chawij. Quiquil ʼuri chi yet lic ca ʼan pacha i tzʼibtal can chupam i ujer ʼatbal tzij. (Queje ile, i je aj Israel winak, n-ta chic quiqui bij.) \v 25 Xui-ri, i creyent chi ne te aj Israel winak, ya ka takom chubi jun wuj cuʼ; ka bim bi chique chi n-tu chac quiqui ʼan pen u ʼonquil ronojel pacha i tzʼibtal can chupam i ujer ʼatbal tzij. Xui ʼo u chac chi quiqui ʼan iri: miqui tij i tiʼij chi xa sujtal chuwach jun tiox; xak miqui tij i quicʼ; xak miqui tij i tiʼij re chicop chi xa jitzʼam; xak macucʼaj quib jun achi jun ixok we n-cachiʼil ta quib. Queje ile ka tzʼibam bi chique i creyent chi ne te aj Israel winak, y coʼon ile —xe cha che i ma Páblo. \s1 U chaptajic i ma Páblo pa rachoch i Dios \p \v 26 Chucab ʼij, i ma Páblo xe rachiʼilaj bi i cajib achiab; y junam xqui rawasij quib pacha ʼax quiqui ʼan wi i aj Israel winak, ʼanbal chʼam che quib chuwach i Dios. Teʼuri i ma Páblo xa ʼe pa rachoch i Dios chu bixquil che i sacerdóte chi, chupam wukub ʼij, ca qʼuis i ʼij re i qui rawasil; are ca qʼuis i ʼij-le, ique quiqui sujuj ni qui sipon chuwach i Dios. \p \v 27 Are ya ca qʼuis i wukub ʼij, i ma Páblo ʼo pa rachoch i Dios. Che i ʼij-le, xak je ʼo juban achiab chila, je cʼun-nak pa Asia. Are xquil u wach i ma Páblo xe oc chi qui chʼujersaxic conojel i winak. Xqui chap i ma Páblo y xe siqʼuin chu bixquil i tzij-i: \p \v 28 —Achiab kach aj Israel, ¡choj i to! Are i achi iri chi xa ipa ca ʼe wi chu cʼutic chique i winak chi n-tu chac i ka ʼatbal tzij yoj oj aj Israel winak. Cu bij chi n-tu chac i ujer ʼatbal tzij tzʼibtal can rumal i mam Moises, xak n-cu coj tu ʼij i ka rachoch i Dios-i. Y n-xui ta la ile, woʼor je u cʼamom li juban achiab ne te aj Israel; je u cʼamom li cʼa paja, kajsabal re u ʼij i lo ʼlaj ka rachoch i Dios —xe cha. \p \v 29 Queje xqui bij ile, man quilom i ma Páblo pa tinimit, rachiʼil jun achi n-aj Israel taj. I achi-le chi rachiʼilam, ma Trófimo u bi, jun aj Efeso. Xqui chʼob ique chi are ire-le chi ocnak pa rachoch i Dios ruʼ i ma Páblo, y n-are taj. \p \v 30 Are ʼuri lic xpaxtaj i chʼokowic pa tinimit, y conojel i winak xe cʼun paʼanem. Xqui chap i ma Páblo y xqui charej bi chi sak. Teʼuri xqui tzʼap-la i uchija re i rachoch i Dios. \v 31 Ya quiqui camsaj teʼek, xui-ri xupon rason ruʼ i qui capitan i soldádo re i tinimit. Xupon rason ruʼ chi conojel i winak pa Jerusalen pacha tak je chʼujernak pa tak be. \v 32 Are ʼuri xu mol qui chiʼ i soldádo, xak i cajʼatzil, y xe ʼe paʼanem pa qui molom wi quib i winak. Ique, are xquil u cʼunic i capitan junam cuʼ u soldádo, xqui mayij u chʼayic i ma Páblo. \v 33 I capitan xtejeb ruʼ i ma Páblo, xu chapo, y xu tak u ximic ruʼ queb carena; teʼuri xu tzʼonoj chique i winak pachin ire-le, y wach u mac u ʼanom. \v 34 Xui-ri, i winak lic que chʼokowic, ʼo i que siqʼuin jewa, xak ʼo i que siqʼuin jela; ʼis junwi que siqʼuin chu bixquil. Rumal-i, i capitan n-cu maj ti usucʼ wach quiqui bij, y xu tak u yaʼic pa cuartel. \v 35 Are xe upon che i cholchol re i cuartel, i winak lic je chʼujernak rumal i coywal, cacaj quiqui camsaj i ma Páblo. Rumal ʼuri i soldádo xqui yac la bi piqui ʼab, tobal-re. \v 36 Conojel i winak je teren bi chirij, que tijin chu bixquil: \p —¡Cha camok! —xe cha. \p \v 37 Are ya quiqui coj te bi i ma Páblo pa cuartel, ire xu bij che i capitan: \p —¿Ca ya nawi chwe quin chʼaw jubiʼ? (Ile xu bij pu chʼawbal i capitan.) \p I capitan xu bij che: \p —¿Ca rik bari yet i ka chʼawbal yoj chi oj aj Griégo winak? \v 38 ¿N-are ta bari yet i aj Egípto winak chi, jela canok, xa yac chʼoʼoj chirij i ʼatol tzij, y xa cʼam bi u tzam chique i cajib mil je aj camsanel, chila che i jyub tzʼinilic? —xu bij i capitan. \p \v 39 I ma Páblo xu bij che: \p —N-yin taj. Yin in aj Israel winak; in alaxnak pa tinimit Társo, jun tinimit nim u ʼij re i jyub Cilícia. Quin tzʼonoj utzil chomal chawe, cha ya chwe que in ʼijla i winak —xu bij i ma Páblo. \p \v 40 I capitan xu ya che chi ca chʼawic. I ma Páblo xtaqʼui che i cholchol y xu cʼut chique i winak ruʼ u ʼab chi che uxlan che i chʼokowic. Are xe uxlanic, xe u ʼijla piqui chʼawbal i aj Israel\f + \fr 21:40 \ft I qui chʼawbal i aj Israel winak, “Hebréo” u bi.\f* y xu bij: \c 22 \p \v 1 —Ix wachalal, ix nimak tak winak wach aj tinimit, chi ta jubiʼ in tzij, quin sakij chiwe chi n-ta in mac —xu bij chique. \p \v 2 Are xqui ta chi xchʼaw i ma Páblo piqui chʼawbal i aj Israel, lic xqui coj retalil che u tzij. Are ʼuri ire xe u ʼijla chic, y xu bij: \p \v 3 —Lic in aj Israel winak; in alaxnak pa tinimit Társo, re i jyub Cilícia; xui-ri, waral xin qʼuiy wi pa Jerusalen. Chi xin tijoj wi wib ruʼ i nim laj mayes, mam Gamaliel. Xin naw ruʼ ire chi lic ʼo u chac quin ʼan pacha cu bij i ujer ʼatbal tzij chi mas ocsam u ʼij cumal i katit ka mam. ʼAx quin tijin wi chu ʼonquil in patan chirij i Dios; lic in yom wib chu ʼonquil, xak jun ruʼ pacha quix tijin yix chu ʼonquil woʼor. \v 4 Yin ujer lic xin ʼan chʼoʼoj chiquij i creyent; xin tzucuj qui camsaxic. Xe in chapo, y xe in min pa cárcel, chi achiab, chi ixokib. \v 5 I ʼatz laj sacerdóte, xak i nimak tak mamʼib quetaʼam chi ique mísmo xqui ya pinʼab que ʼe in chapa i creyent. Xqui ya bi wuj chwe, cʼutbal re ile chique i kach aj tinimit chila pa tinimit Damásco. Are ʼuri xin ʼe chila tzucbal que i creyent; xwaj que in cʼam li waral Jerusalen, ʼilbal-re wach i tojbal re qui mac quiqui ʼano. \p \v 6 Are quin tijin chi be, ya mer quin upon Damásco, colo tiqʼuil ʼij, xak teʼet lic xrepcan u tzunbal jun ʼaʼ chwij chinwach, u petic chicaj. \v 7 Xin tzak pulew, y xin ta jun chʼawbal chicaj chi xu bij: “A-Sáulo, a-Sáulo, ¿wuchac ca ʼan chʼoʼoj chwij yin?” coʼono. \v 8 “¿At pachin yet, Nim laj Winak?” xin cha. Are ʼuri xu bij: “Yin in Jesus aj Nazaret. Chwij yin ca ʼan wi chʼoʼoj,” coʼon chwe. \v 9 I je wachiʼil xquil i ʼaʼ chi xrepcanic, y xqui xij quib che; xui-ri n-xqui ta ti u chʼawbal i Jun chi xin u ʼijla. \v 10 Are ʼuri, yin xin bij: “¿Wach cawaj quin ʼano, Kajwal?” xin cha. I Kajwal xu bij chwe: “Chat walijok; cha maja chubi a be Damásco. Chila ca bix wi chawe ronojel wach i ca ʼano,” xin utixic. \v 11 Rumal u rep i ʼaʼ, n-xin tzun ta chic; rumal-i, i wachiʼil xqui chap bi che in ʼab, y xin qui cʼam bi cʼa pa Damásco. \p \v 12 Chila jekel wi jun achi, ma Ananías u bi. Ire lic u yom u cʼux chu ʼonquil ronojel i ʼatbal tzij tzʼibtal can rumal i mam Moises. Conojel i aj Israel winak chila pa Damásco quiqui bij chi ire ʼutz laj mam. \v 13 I ma Ananías-le, xol in u solij. Are xcʼunic, xtaqʼui chin cʼulel y xu bij chwe: “Wachalal ma Sáulo, ¡chat tzunok!” xu bij chwe. Are xbitaj ile rumal, xin tzunic, xwil u wach. \v 14 Teʼuri xu bij chwe: “I Dios chi qui cojom u ʼij i katit ka mam, ire at u chom yet oʼonom lok chu retamaxic wach craj ire. At u chom yet chi rilic u wach i Jun\f + \fr 22:14 \ft I Jun-le are i Crísto.\f* chi lic ʼutz chuwach i Dios; at u chom yet chu tayic u chʼawbal i Jun-le. \v 15 Yet ca lap na ire chiquiwach i winak ronojel u wach i jyub taʼaj; ca bij na chique wach awilom, xak wach a tom. \v 16 Woʼor, ma bay awib. Chat walijok y cha tzʼonoj u kajsaxic ya pawi, cʼutbal re chi cul chic a cʼux che i Kajwal, chi ire cresaj i a mac chawij.” Queje ile xu bij i ma Ananías chwe. \p \v 17 Are xin el che i rachoch i ma Ananías, xin pe Jerusalen. Teʼuri xin ʼe pa rachoch i Dios chu ʼonquil in tzʼonoxic che; are in ʼo chila, xwil u wach i Kajwal pinwach. \v 18 Are xwilo, xu bij chwe: “Cha bisoj awelic chi, Jerusalen; man mi jun aj waral cu coj na retalil che, are quin a lap chique.” Queje ile xu bij i Kajwal chwe. \v 19 Are ʼuri xin bij yin che: “Kajwal, conojel ique quetaʼam wach i chʼoʼoj xin ʼan yin chiquij i creyent. Conojel ʼis quetaʼam chi yin lic xin ʼe pa tak molbalʼib que i aj Israel, chi qui tzucuxic niʼpa i qui jachom quib chawe. Xe in cʼam bi pa cárcel, y xin ʼan cʼax chique. \v 20 Are xcamsax i ma Estéban, chi a takon teʼek chu bixquil a tzij chique i winak, are xcamsax ire, yin lic xin ya in wach che; in tacʼal chi rilic are xqui camsaj, xak xin chajij qui ʼuʼ i xe camsawic.” Queje ile xin bij che i Kajwal. \v 21 Xui-ri, ire xu bij chwe: “Jat, man cat in tak bi cʼa naj, cuʼ i ne te aj Israel chu sujuxic i cuybal mac chique.” Queje ile xu bij i Kajwal chwe —xu bij i ma Páblo chique i winak. \s1 Chaptal i ma Páblo cumal i soldádo \p \v 22 I winak que tijin te chu tayic; xui-ri, are xqui ta i tzij chi ma Páblo xtak bi rumal i Kajwal chique i ne te aj Israel winak, xpe coywal. Xe oc chi sicʼ y xqui bij: \p —I achi-le n-cu maj taj cʼaslic, ¡cha camsaxok! —xqui bij. \p \v 23 Lic n-xqui mayij ti sicʼ; xqui puqʼuij qui ʼuʼ, y xqui cʼak ucʼaj ulew chicaj rumal coywal. \p \v 24 Are ʼuri i capitan xu tak u yaʼic i ma Páblo pa cuartel, y xu bij chique chi quiqui ya u loʼxic, ʼanbal-re che chi cu bij wach u mac u ʼanom. Craj cretamaj wuchac que siqʼuin i winak chirij. \v 25 Ximtal chic i ma Páblo, ya quiqui ya te u loʼxic. Are ʼuri ire xu bij che i cajʼatzil i soldádo: \p —¿ʼO bari piʼab yix qui chʼay jun aj Róma winak? ¡Peor we maja quiwetamaj we kas ʼo u mac! —xu bij chique. \p \v 26 I cajʼatzil i soldádo, are xu ta ire ile, xa ʼe u bij che i capitan: \p —Cha ʼana cwent wach i ca ʼano, man i achi-le xak aj Róma winak —xu bij che. \p \v 27 Are ʼuri i capitan xa ʼe u tzʼonoj che i ma Páblo: \p —¿Katzij ʼuri chi yet xak at aj Róma winak? —coʼono. \p I ma Páblo xu bij: \p —Katzij. \p \v 28 Teʼuri i capitan xu bij che: \p —Yin, lic nim i mer xin sacho ʼelsabal re in wuj yin, ʼanbal-re chwe in aj Róma winak —xu bij. \p I ma Páblo xu bij che: \p —Yin lic we wi in aj Róma winak chi walaxic cumal in chuch in kajaw —xu bij che. \p \v 29 I que chʼayaw te i ma Páblo, are xqui ta ile, xe tzalij chiquij. Xak i capitan, are xu ta chi ma Páblo xak aj Róma winak, xu xij rib man u chapom; n-ca majaw taj ca ʼan queje ile che jun winak aj Róma we n-ʼetamam taj wach u mac. \s1 Wach xu ʼan i ma Páblo chiquiwach i nucʼbal tʼisbal \p \v 30 I capitan craj cretamaj wach kas u mac i ma Páblo quiqui bij i aj Israel. Rumal-i, chucab ʼij xu tak qui molic i cajʼatzil i sacerdóte xak conojel i nucʼbal tʼisbal. Teʼuri xresaj i carena che i ma Páblo, xu cʼam bi cuʼ i nucʼbal, y xu tacʼba chiquiwach. \c 23 \p \v 1 I ma Páblo xu cʼam qui takexic i nucʼbal tʼisbal y xu bij chique: \p —Wachalal, ʼax in ʼanom wi pen u ʼonquil wach u bim i Dios, man n-ta cu bij in cʼux chuwach —xu bij. \p \v 2 Are ʼuri i ʼatz laj sacerdóte, chi ma Ananías u bi, xu bij chique i je ʼo chu cʼulel i ma Páblo chi chiqui chʼaya che u chiʼ. \p \v 3 I ma Páblo xu bij che: \p —Yet ¡xa queb a palaj! At cul chila chu ʼonquil i ʼatbal tzij pusucʼ, y n-ca ʼan taj. I ʼatbal tzij n-cu ya ta chawe ca tak in chʼayic. ¡I Dios cat u chʼay ni yet! (Queje ile xu bij i ma Páblo che.) \p \v 4 I je ʼo chila xqui bij che: \p —¿Queje u laʼic u wach ile ca ʼan che i ʼatz laj sacerdóte, aj patan chirij i Dios? —xbix che. \p \v 5 I ma Páblo xu bij chique: \p —Wachalal, yin n-wetaʼam taj we are ire-le i ʼatz laj sacerdóte; chi cuyu in mac. Wetaʼam chi u tzij i Dios cu bij chake: “Ma bij cʼax chiquij u wi u jolom a tinimit”; queje ile tzʼibtal canok —xu bij i ma Páblo chique. \p \v 6 Are ʼuri i ma Páblo xril u be chi ʼo jujun chique i qui molom quib je re i partído “Saducéo” qui bi; xak ʼo i je re i partído “Fariséo” qui bi. Rumal ʼuri, chu ʼonquil, co xu bij chique: \p —Wachalal, yin in aj Fariséo; xak in chuch in kajaw je aj Fariséo. In sicʼtal chuwach i ʼatbal tzij-i xa rumal cul in cʼux che, chi ca cʼun chic sak chiquiwach i camnak. (Queje ile xu bij i ma Páblo chique.) \p \v 7 Are xu bij ire ile, i je aj Fariséo, xak i je aj Saducéo, xe oc chu chapic quib chi tzij. Y xeʼelok, n-junam ta chic qui wach. \v 8 Xqui chap quib chi tzij man i aj Saducéo quiqui bij chi n-ca cʼun ta chic sak chiquiwach i camnak. Xak quiqui bij chi n-ta ángel, n-ta tewal, n-ta anma. Xui-ri, i aj Fariséo quiqui cojo chi ronojel ile, ʼolic. \v 9 Conojel ʼis que siqʼuinic. Are ʼuri xe taqʼui ʼan jujun aj tijonel re i ujer ʼatbal tzij chi je re i partído Fariséo. Cacaj quiqui ya qui wach ruʼ i ma Páblo, rumal-i xqui bij: \p —I achi-ri n-ta jun u mac u ʼanom. Y n-xui ta la ile, mokxa ʼijlam rumal jun ángel, o pent jun chic aj takon re i Dios chi n-ca ʼiltaj tu wach. Y we katzij ile, maka ʼan chʼoʼoj ʼuri chirij i Dios —xqui bij. \p \v 10 Lic que chʼokow chi tzij. I capitan xu xij rib chique, mokxa quiqui ʼan chʼakatak che i ma Páblo, xu chʼob ire. Rumal ʼuri xu tak qui siqʼuixic jujun soldádo, caquesbej re i ma Páblo chiquixol i winak, y xu tak chic u yaʼic pa cuartel. \p \v 11 I ma Páblo, are ʼo tan chic pa cuartel, i Kajwal xu cʼut rib che chaʼab, y xu bij che: \p —Cha cowij a cʼux, a-Páblo, man pacha in lapic a ʼanom chi, pa Jerusalen, xak queje in lapic ile ca ʼan na pa Róma —xu bij che. \s1 Quiqui chʼobo wach u camsaxic i ma Páblo quiqui ʼano \p \v 12 Chucab ʼij, ʼo jujun aj Israel winak xqui yijba chiquiwach chi quiqui camsaj i ma Páblo. Xqui bij chuwach i Dios chi n-quiqui tij ti qui wa, xak n-quiqui tuʼ ti qui yaʼ cʼa quiqui camsaj na. \v 13 Je mas che i cuarénta achiab chi xqui chʼob u ʼanic ile. \v 14 Xe ʼe ʼuri cuʼ i cajʼatzil i sacerdóte, cuʼ i nimak tak aj Israel, y xqui bij: \p —Yoj ka bim chuwach i Dios chi n-caka tij ti ka wa, n-caka tuʼ ti ka yaʼ, cʼa caka camsaj ni ma Páblo. Ka bim che i Dios chi choj u cʼokoj we n-caka ʼan taj. \v 15 Are i cakaj yoj, are iri: yix, junam cuʼ iwachiʼil aj nucʼbal tʼisbal, chi tzʼonoj che i capitan chi chwek cu cʼam li ma Páblo chiwach yix. Chi bij che chi quiwaj quix taqʼui pa rakan coqʼuilal we kas ʼo u mac. Y yoj caka yijba kib chu camsaxic are quelsax lok. (Queje ile xqui bij chique i nimak tak mamʼib.) \p \v 16 Xui-ri i ricaʼ i ma Páblo xu ta rason wach que tijin chu ʼonquil. Xa ʼe ʼuri pa cuartel chu bixquil che i ma Páblo. \v 17 Ire, are xu ta, xu siqʼuij jun chique i cajʼatzil i soldádo. Xu bij che: \p —Cha cʼama bi i ala-ri chuwach i capitan, man ʼo craj cu bij che —xu bij. \p \v 18 I cajʼatzil i soldádo xu cʼam bi chuwach i capitan y xu bij che: \p —I ma Páblo chi tzʼapilic xin u siqʼuij y xu bij chwe chi quin cʼam li ala-ri awuʼ, man ʼo craj cu bij chawe —coʼono. \p \v 19 I capitan xu chap bi che u ʼab i ala, y xu cʼam bi ruʼ utuquel; xu tzʼonoj che: \p —¿Wach cawaj ca bij chwe? —coʼono. \p \v 20 Are ʼuri i ala xu bij: \p —I aj Israel winak qui yijbam chiquiwach chi quiqui tzʼonoj pawor chawe, chi chwek ca cʼam bi ma Páblo chiquiwach i nucʼbal tʼisbal. Quiqui bij na chawe chi cacaj que taqʼui mas pa rakan we kas ʼo u mac. Ile n-katzij taj. \v 21 Ma coj chique, man je mas che cuarénta achiab qui yom qui wach cuʼ chi quiqui camsaj i ma Páblo. Are cawesaj bi ire, cacuwaj quib chu royʼexic. Qui bim chi n-quiqui tij ti qui wa, xak ni qui yaʼ, cʼa quiqui ʼan ni ile. Qui bim chi che cʼokox rumal i Dios we n-quiqui ʼan taj. Y je yij chic chu ʼonquil ile, xui chic coyʼem a tzij yet. (Queje ile xu bij i ala che.) \p \v 22 Are ʼuri i capitan xu ʼijla bi i ala. Xu bij che chi lic mu lapo wach i xol u bij che. \s1 Quiqui tak bi ma Páblo chuwach i gobernador, ma Félis \p \v 23 Teʼuri i capitan xe u siqʼuij queb cajʼatzil u soldádo y xu bij chique chi que qui yijba u qʼuial soldádo, cʼambal bi re i ma Páblo pa tinimit Cesaréa. Xu bij chique chi que qui yijba queb ciénto soldádo que ʼe che akan; xak seténta chi que ʼe rij caway, xak queb ciénto chic je aj cʼakol lánza. Xu bij chique chi que ʼel bi chaʼab, a las nuéve. \v 24 Xak xu tak qui yijbaxic i caway, cʼambal bi re i ma Páblo. Lic xu ya chiquikul u chajixic i ma Páblo, man n-ta xak cu riko, y quiqui jach che i gobernador ma Félis, lic n-ta cʼax che. \v 25 I capitan xak xu tzʼibaj bi jun wuj che i gobernador; i wuj-le, queje iri tzʼibtal bi chuwach: \p \v 26 —Yin in ma Cláudio Lísias chi quin tzʼibaj bi i wuj-i chawe yet, at nim laj gobernador, ma Félis. Quin ya rutzil a wach. \v 27 I aj Israel winak waral pa Jerusalen xqui chap i achi-ri y cacaj teʼek quiqui camsaj. Xui-ri, are xin ta yin chi ire aj Róma winak, xe in cʼam bi in soldádo y xwesaj piquiʼab. \v 28 Xwaj retamaxic wach u mac qui cojom, rumal-i xin cʼam bi chiquiwach i nucʼbal tʼisbal que i aj Israel winak. \v 29 Weʼ xin ta u be chi xa quiqui coj u mac chi ire u kelom i qui ʼatbal tzij ique. Xui-ri, n-ta rumal we ca camsaxic, xak mi ne we ca tzʼapix pa cárcel. \v 30 Teʼuri xin ta rason chi i aj Israel qui chʼobom u camsaxic, rumal-i quin tak bi awuʼ yet. Xak in bim chique i que cojow u mac, chiqui yijba chawach yet. Xui ile in tzij chawe; chawila awib. (Queje i wuj ile xu tzʼibaj bi i capitan che i gobernador.) \p \v 31 Teʼuri i soldádo xqui yijba quib chu ʼonquil pacha i xbix chique. Xquesaj li ma Páblo y xqui cʼam bi chaʼab, cʼa pa tinimit Antípatris. \v 32 Chucab ʼij, i soldádo chi je ʼenak che akan xe tzalij chal pa cuartel. I je ʼo rij caway xqui maj chubi qui be ruʼ i ma Páblo. \v 33 Are xe upon pa tinimit Cesaréa, xqui ya i wuj che i gobernador, xak xqui jach can i ma Páblo che. \v 34 I gobernador, are xrajlaj u wach i wuj, xu tzʼonoj che i ma Páblo aj ipa ire. Are xu ta chi aj pa tinimit Cilícia, \v 35 xu bij che: \p —Te cat in siqʼuij we xe cʼun i que cojow a mac —xu bij. \p Teʼuri xu tak u yaʼic i ma Páblo pa nim laj rachoch i ʼetz ma Heródes, y xu bij chi ca chajix cumal i soldádo. \c 24 \s1 I u tzij i ma Páblo, tobal rib chuwach i gobernador \p \v 1 Joʼob ʼij u ʼonquil ile, i ʼatz laj sacerdóte, ma Ananías, xupon pa Cesaréa junam cuʼ juban qui wi qui jolom i aj Israel. Xak xa ʼe jun licenciádo cuʼ, ma Tértulo u bi. Ique xe upon chuwach i gobernador, cojbal u mac i ma Páblo. \v 2 Are xqui cʼam li ma Páblo chiquiwach, i ma Tértulo xu jek u cojic u mac. Xu bij che i ma Félis: \p —Nim laj winak mam gobernador, cʼamori che, awumal yet lic chom oj ʼolic, yoj chi oj re i jyub-i, n-ta jun cʼax chikij. Rumal i nim laj a noʼoj, ʼutz i ʼatbal tzij cat tijin chu ʼonquil pakawi, y woʼor mas ʼutz caka na che i ka cʼaslemal chuwach i ujer. \v 3 Queje ile queʼel chake xa ipa oj ʼo wi, y lic caka tioxij chawe ronojel ka cʼux, at nim laj winak mam Félis. \v 4 Ketaʼam chi lic latzʼ a wach, n-cakaj ta cat ka bay mas. Xui caka tzʼonoj chawe, cha ʼana i pawor choj a ta na jubiʼ. \v 5 I achi-le lic n-ʼus ta laj winak; kilom chi cu yoj qui nojbal i winak xa ipa ca ʼe wi pa tak tinimit ronojel u wach i jyub taʼaj, cu petsaj chʼoʼoj chiquixol i aj Israel winak y queʼelok quiqui jach qui wach rumal. Ire xak aj cʼamol u tzam chique i jutzobaj winak “aj Nazaren” ca bix chique. \v 6 Xak xraj te cu kajsaj u ʼij i rachoch i Dios; xui-ri xka chapo, xkaj teʼek caka ʼan ʼatbal tzij puwi pacha cu bij i ka ʼatbal tzij yoj. \v 7 Xui-ri, i ma Lísias, chi capitan, xu min rib cuʼ u qʼuial soldádo y xu maj pa ka ʼab. \v 8 Teʼuri xu bij chi je pachin que cojow u mac, ʼo u chac que cʼun awuʼ. Yet mísmo, we ca tzʼonoj che i aj mac-le, cawetamaj na wach usucʼ u mac coj tijin chu cojic. (Que ile xu bij i ma Tértulo che i gobernador.) \p \v 9 Xak i aj Israel chi je cʼun-nak ruʼ, quiqui min quib chi chʼaʼatic. Quiqui bij chi lic sak laj tzij ile. \v 10 Are ʼuri i gobernador xu cʼut ruʼ u ʼab che i ma Páblo chi ca chʼawic. I ma Páblo xu bij: \p —Lic cul in cʼux quin bij in tzij chawach, tobal wib, man wetaʼam chi qʼuial chic junab ʼo chawe chi ca ʼat tzij pakawi yoj, oj aj Israel re i jyub-i. \v 11 Yin, cʼa te cablajuj ʼij iri wuponic pa Jerusalen chu cojic u ʼij i Dios. We cawaj cat tiqui chi tacʼalem pa rakan chi sak laj tzij i quin bij. \v 12 Niʼpa i que cojow in mac, quiqui bij chi are xin uponic, xin quilo coj tijin chu chapic kib chi tzij cuʼ juban chic winak pa rachoch i Dios, xak quin tijin chi qui chʼujersaxic. Xui-ri, n-katzij ti ile. N-ta xak in ʼanom pacha ile, mi ne pa rachoch i Dios, mi ne pa tak molbalʼib que i aj Israel, xak mi ne pa tak be re i tinimit. \v 13 Niʼpa i que cojow in mac-i, n-que tiqui ta chu ʼalijinsaxic we katzij in ʼanom pacha quiqui bij. \v 14 Xui-ri, ʼo i in ʼanom, chi n-cacaj ti ique, are iri: are quin coj u ʼij i Dios, chi xak i Dios que i katit ka mam, quin ʼano pacha cu bij i cʼacʼ cʼutunic, y n-ʼus ti cʼutunic-le, quiqui bij ique. Xui-ri, tupu quin coj i tzij-le, xak quin cojo ronojel niʼpa i tzʼibtal can rumal i mam Moises, xak cumal i ujer ajbil u tzij i Dios. \v 15 Xak cul in cʼux che, chi que walij chic i camnak, niʼpa i je ʼutz, xak niʼpa i ne te ʼutz. Queje ile quin coj yin, xak queje ile quiqui coj i je aj cojol in mac. \v 16 Rumal ile chi lic quin cojo, ʼax in ʼanom wi pen u ʼonquil wach u bim i Dios, man n-ta cu bij in cʼux chuwach ire, mi xak chiquiwach i winak. \p \v 17 Qʼuial junab n-in ta pa Jerusalen; teʼuri xin tzalij lok, wucʼam li jubiʼ mer tobal que i nibaʼib je wach aj Israel. Xak col in ya in sipon chuwach i Dios. \v 18 Nabe xin ʼan i rawasil pacha caka ʼan yoj oj aj Israel winak, ʼanbal chʼam che kib chuwach i Dios, teʼuri xin ʼe pa rachoch i Dios chu sujuxic in sipon chuwach i Dios. Are quin tijin ile chu ʼonquil, xin ʼiltaj cumal jujun aj Israel je petnak Asia. N-ta u qʼuial winak wuʼ pacha quiqui bij i aj cojol in mac-i, y n-ta xak winak quin tijin chi qui chʼujersaxic. \v 19 I xe in ʼilaw chila, je are ique ʼo u chac que cʼun chi chawach, cojbal re in mac, we kas ʼo in mac cacaj quiqui cojo. \v 20 Y we ique n-cacaj taj, niʼpa i je ʼo chi, chiqui bij ʼuri wach in mac xqui riko are in ʼo wi chiquiwach i qui nucʼbal tʼisbal. \v 21 Xui in mac-i xin ʼan chiquiwach, co xin bij i tzij-i chique: “Woʼor quix tijin chu ʼonquil ʼatbal tzij chwij xa rumal quin cojo chi ca cʼun chic sak chiquiwach i camnak,” xin bij chiquiwach. (Queje u tzij i ma Páblo ile chuwach i gobernador, tobal rib xu ʼano.) \p \v 22 I gobernador, ma Félis, retaʼam usucʼ i cʼutunic chirij i Jesucrísto. Are xu ta i u tzij i ma Páblo, xu chʼobo chi n-coʼon ta tan i ʼatbal tzij. Xu bij chique: \p —Are ca cʼun i capitan, ma Lísias, teʼuri quin qʼuis u ʼonquil i ʼatbal tzij —xu bij chique. \p \v 23 Are ʼuri xu tak chic u tzʼapixic i ma Páblo, xui-ri xu bij che i cajʼatzil i soldádo chi ʼutz rilic chiqui ʼana man n-ta uyej cu tijo. Xak xu bij che chi miqui ʼatij i pachin cacaj quiqui sipaj wach i rajwaxic che, i pachin cacaj quiqui solij. \p \v 24 Che chic queb oxib ʼij, xe cʼun chic i ma Félis ruʼ i rixokil, ati Drusíla, chi aj Israel ixok. Xu tak u siqʼuixic i ma Páblo man craj cu ta wach usucʼ i cojonic che i Jesucrísto. \v 25 I ma Páblo, are xuponic, xoc chu cʼutic che; xu bij che chi pachin craj ca terej chirij i Crísto, ʼo u chac chu sucʼba u cʼaslemal, xak ʼo u chac cu jecʼ u rayijbal chi n-ʼus taj. Xak xu bij che chi ca cʼun ni ʼij chi Dios cu ʼat na tzij piquiwi i winak, wach tak qui ʼanom. I ma Félis, are xu ta ile, lic xu xij rib. Xu bij che: \p —Coʼon ile; ʼutz cat ʼec. Te tan chic cat in siqʼuij are talan in wach —xu bij. \p \v 26 Xu chʼob i gobernador mok ca sujux mer che rumal i ma Páblo loʼbal re i relbal pa cárcel. Rumal-i, qʼuial mul xu siqʼuij i ma Páblo ruʼ. \v 27 Queb junab queje ile xu ʼan i gobernador ma Félis che i ma Páblo, teʼuri xel che u patan; are ʼuri xoc i ma Pórcio Fésto pu qʼuexel. I ma Félis, are xelic, n-xraj taj cu petsaj i coywal i aj Israel, rumal-i, n-xroʼtaj tu bi i ma Páblo. \c 25 \s1 I u tzij i ma Páblo chuwach i cʼacʼ gobernador \p \v 1 I cʼacʼ gobernador, ma Pórcio Fésto, xoc che u patan. Che urox ʼij, xel pa Cesaréa, xa ʼe Jerusalen. \v 2 Are xupon chila, i ʼatz laj sacerdóte, xak i nimak tak aj Israel xe upon ruʼ y xqui jek chic u cojic u mac i ma Páblo chuwach ire. \v 3 Lic xqui tzʼonoj utzil chomal che; cacaj ique cu cʼam li ma Páblo pa Jerusalen, man xqui chʼob ique, we ca cʼam lok, quiqui tak u camsaxic pa be. \v 4 Xui-ri, i ma Fésto xu bij chique chi ma Páblo pa Cesaréa tzʼapil wi, y xak ire ya ca tzalij chic chila. \p \v 5 Xu bij chique: \p —Niʼpa i nimak qui patan chixol yix, chiqui yijba quib que ʼe wuʼ pa Cesaréa. Chila ʼutz quiqui tzʼonoj wi ʼatbal tzij chirij i achi-le, we ʼo u mac —xu bij. \p \v 6 I ma Fésto n-xnajtin ta pa Jerusalen, colo wajxakib ʼij, o lajuj ʼij, xoʼon chila, teʼuri xtzalij chic pa Cesaréa. Chucab ʼij xcubi che u patan, y xu tak u cʼamic i ma Páblo. \v 7 Are xoc li ire chuwach i gobernador, are ʼuri xe tejeb i aj Israel ruʼ, chi je petnak Jerusalen. Xe oc chu cojic u mac; qʼui i nimak tak u mac u ʼanom, xqui bij ique. Xui-ri, n-ta cʼutbal-re xqui ʼano we katzij ile chi xqui bij. \v 8 Teʼuri i ma Páblo xu jek u tzij tobal rib. Xu bij: \p —Yin, n-ta in mac in ʼanom; n-in kelom ti ka ʼatbal tzij yoj oj aj Israel, xak n-in kajsam ti u ʼij i rachoch i Dios, xak n-ti in mac in ʼanom chirij i nim laj ka ʼatol tzij pa Róma —xu bij. \p \v 9 I ma Fésto craj chi ʼutz ca ʼiltaj cumal i je aj Israel, rumal-i, chu ʼonquil xu bij che i ma Páblo: \p —¿Cawaj coj ʼe Jerusalen y chila caka ʼan wi i ʼatbal tzij pawi? —xu bij. \p \v 10 I ma Páblo xu laʼ u wach che. \p —¿Xataba n-chuwach ti rakan u ʼab i ka ʼatol tzij in ʼo wi? Chuwach pues. Waral ca majaw wi ca ʼani i ʼatbal tzij pinwi. N-cu maj taj quin ʼe Jerusalen, man n-ta jun in mac in ʼanom chique i aj Israel; awetaʼam yet chi katzij ile. \v 11 We ʼo jun in mac nim in ʼanom chi ca majawic quin camsax rumal, quin ya wib ʼuri chi camic. Xui-ri, we n-ta in mac in ʼanom pacha quiqui bij ique, n-ta ʼuri jun winak ʼo puʼab quin u jach piquiʼab ique. Quin tzʼonoj pawor chi quin a tak bi ruʼ i ʼatz laj ka ʼatol tzij, cu ʼat na tzij pinwi —xu bij. \p \v 12 Are ʼuri i ma Fésto xqui mol quib cuʼ i rakan u ʼab chu yijbaxic chiquiwach wach quiqui ʼano. Teʼuri xu bij che i ma Páblo: \p —A tzʼonom u ʼatic tzij pawi rumal i ʼatz laj ʼatol tzij; ruʼ ire ʼuri cat ʼe wi —xu bij. \s1 I ʼatol tzij que i aj Israel craj cril u wach i ma Páblo \p \v 13 Xicʼaw queb oxib ʼij xe upon i ma Agrípa y ati Bereníce pa Cesaréa chu solixic i ma Fésto, man ire cʼacʼ roquic che u patan. I ma Agrípa-le are i cajʼatzil i aj Israel winak. \v 14 Xqui ʼan u qʼuial ʼij chila, rumal-i i ma Fésto xoc chu lapic chique wach rumal tzʼapil i ma Páblo. Xu bij: \p —ʼO jun achi waral, u yom can i ma Félis pa cárcel are xa ʼec. \v 15 Yin, are jubiʼ woquic che in patan, xin ʼe Jerusalen; are in ʼo wi chila, xe upon i cajʼatzil i sacerdóte wuʼ, xak i nimak tak mamʼib que i aj Israel; xe upon chu cojic u mac i ma Páblo, y xqui tzʼonoj u camsaxic chwe. \v 16 Xin bij chique chi n-cu maj taj, man n-queje ti ile cu bij i ka ʼatbal tzij yoj oj aj Róma. Jun, we cojtal u mac, ʼo u chac ca yaʼ chiquiwach i que cojow u mac, man cu laʼ u wach chique tobal rib. Queje ile cu bij i ka ʼatbal tzij. \v 17 Rumal-i, n-xin baytaj ta chu yaʼic i ma Páblo chiquiwach are xe cʼun pa Cesaréa. Chucab ʼij xin cubi che in patan y xin tak u cʼamic i achi. \v 18 Are ʼo chiquiwach, i nimak tak aj Israel xe oc chu cojic u mac, xui-ri n-are ti u mac xqui cojo pacha in chʼobom yin chi quiqui coj na. \v 19 Xui xqui chap quib chi tzij chirij i qui cʼutunic wach u cojic u ʼij i Dios, xak wach tak u ʼanom jun achi, ma Jesus u bi. Ire ya xcamic, xui-ri i ma Páblo cu bij chi cʼaslic. \v 20 Yin n-xin rik taj wach ʼatbal tzij quin ʼano pacha ile, rumal-i xin tzʼonoj che i ma Páblo we craj ʼenam pa Jerusalen, y ca ʼan ʼatbal tzij che chila, rumal u cʼutunic. \v 21 Ire n-xraj taj, xa xu tzʼonoj chi ca ʼani ʼatbal tzij che rumal i ʼatz laj ka ʼatol tzij, ma Augústo. Rumal-i xin tak chic u tzʼapixic, croyʼej na umpa quin tak bi ruʼ. (Queje ile xu bij i gobernador ma Fésto.) \p \v 22 Are ʼuri i ma Agrípa xu bij che i ma Fésto: \p —Xak yin cwaj quin ta i achi-le —xu bij. \p I ma Fésto xu bij: \p —Chwek ca ta ni u tzij —xcha. \p \v 23 Chucab ʼij, i ma Agrípa, xak i ati Bereníce, xe oc pa ʼo wi i ma Fésto. Xe oc bi junam cuʼ i nimak tak cajʼatzil i soldádo, xak i nimak qui patan pa tinimit. Are xe oc bic, lic chom i cocbal xqui ʼano; conojel i winak xe taqʼuiʼic, lic xqui coj qui ʼij. Are ʼuri i ma Fésto xu tak u cʼamic i ma Páblo. Xu bij che i ma Agrípa: \p \v 24 —Yet, chi at ʼatol tzij chique i aj Israel, xak yix chi ix nimak tak winak i molom iwib chi, ri i achi-ri ʼo chiwach, chi in bim chiwe. Je qʼui i aj Israel quiqui coj u mac, n-quiqui mayij tu bixquil chi cha camsaxok. Queje ile quiqui bij i je ʼo pa Jerusalen, xak queje quiqui bij i aj waral. \v 25 Xui-ri, cwil yin n-tu mac u ʼanom we ca camsaxic. Ire mísmo xu tzʼonoj chi are i ʼatz laj ʼatol tzij ca ʼanaw ni ʼatbal tzij puwi, rumal-i in chʼobom quin tak bi ruʼ. \p \v 26 Yin, ʼo chinkul quin tak bi jun wuj ruʼ, ʼalijinsabal-re wach u mac, xui-ri, n-wetaʼam taj wach quin tzʼibaj bic, rumal-i in cʼamom li chiwach. Y yet, ma Agrípa, lic quin tzʼonoj chawe chi cat taqʼui pa rakan we kas ʼo u mac, y ca bij chwe wach quin tzʼibaj bic. \v 27 Cwil yin, n-cu maj taj quin tak bi jun aj prexil ruʼ i ʼatz laj ʼatol tzij we n-ta wuj quin tak bi ruʼ, ʼalijinsabal re u mac. (Queje ile xu bij i ma Fésto.) \c 26 \s1 I ma Páblo cu bij che i ma Agrípa wach ca tijin chu ʼanic \p \v 1 Are ʼuri, xu bij i ma Agrípa che i ma Páblo: \p —ʼUtz cat chʼawic, tobal awib —coʼono. \p I ma Páblo xu yac u ʼab, y xoc chu bixquil u tzij. Queje iri xu bij: \p \v 2 —Nim laj ka ʼatol tzij ma Agrípa, ʼutz we yin, man xyaʼ chwe quin bij in tzij chawach, tobal wib. ʼUtz quin to wib che ronojel i quiqui bij i aj Israel winak chi quiqui coj in mac. \v 3 Quin quicotic, man yet lic awetaʼam ronojel i ka costúmbre yoj, oj aj Israel winak; xak awetaʼam tak i cʼutunic chi caka chap kib puwi. Rumal-i, quin tzʼonoj utzil chomal chawe, chin a ta ruʼ u nimal a cʼux. \p \v 4 Conojel i aj Israel winak quetaʼam, wach ʼax in ʼanom wi lok chiquiwach, cʼa are in ala. Quetaʼam wach in cʼaslemal che i jyub pa in alaxnak wi, xak wach in ʼanom pa Jerusalen. \v 5 Xak quetaʼam chi yin, cʼa in ala, xin ya li in wach cuʼ i aj Fariséo. We cacaj, chiqui bij ile chi katzij. Quetaʼam chi i je aj Fariséo lic quiqui coj u ʼij i ujer ʼatbal tzij tzʼibtal can rumal i mam Moises; mi jun chic tzobajil ca ʼanaw mas ile chakawach yoj, oj aj Fariséo. \v 6 Y woʼor quiqui tzʼonoj ʼatbal tzij chwij xa rumal cul in cʼux che, chi Dios cu ʼan na pacha u bim can chique i katit ka mam. \v 7 Niʼpa i je qui muk qui xiquin i cablajuj u cʼojol i mam Israel, xak coyʼem wach u sujum can i Dios; rumal-i quiqui ʼan qui patan che, chi paʼij chi chaʼab. Nim laj winak, rumal wach i quin tijin yin chu bixquil chirij ile chi u sujum i Dios, are i rumal-i i aj Israel que tijin chu cojic in mac woʼor —xu bij i ma Páblo. \p \v 8 Teʼuri xu bij chique conojel i je ʼo chila: \p —¿Xataba n-qui coj ti yix chi Dios cu cʼunsaj sak chiquiwach i je camnak? ¿Cʼax bawa u cojic ile? —xu bij. \p \v 9 Teʼuri xu bij: \p —Xak yin ujer xin chʼobo chi ca majawic quin ʼan chʼoʼoj chirij i cʼutunic re i Jesus aj Nazaret. \v 10 Queje ile xin ʼan pa Jerusalen. I cajʼatzil i sacerdóte xqui ya chwe chi que in chap i creyent y xe in tzʼapij je qʼui pa cárcel. Y are quiqui bij chi que camsaxic, yin xak xin ya in wach che. \v 11 Qʼuial mul xin ʼan cʼax chique i creyent, ʼanbal re chique chi quiqui bij na chi n-quiqui coj ta chic i Jesus. Queje xin ʼan yin ile pa tak molbalʼib pa Jerusalen. Yin pacha xin chʼujer rumal i woywal chique; y xin terbej chiquij cʼa pa tak tinimit naj. \s1 I ma Páblo cu lapo wach u jalwachixic u nojbal xu ʼano \p \v 12 Rumal-i xin maj bi in be pa tinimit Damásco chi qui tzucuxic i creyent. Wucʼam bi jun wuj yatal bi chwe cumal i cajʼatzil i sacerdóte, cʼutbal-re chi ʼo pinʼab que in chap i creyent. \v 13 Are coj tijin chi be, colo tiqʼuil ʼij, xwil jun nim laj ʼaʼ xtzak li chicaj, pacha u tzunbal i ʼij, xui-ri mas ca walchʼin chuwach ile. Xrepcan chikij chakawach cuʼ i wachiʼil. \v 14 Are ʼuri, konojel xoj tzak pulew, y yin xin ta jun chʼawbal. ʼO jun xchʼaw chwe pa ka chʼawbal oj aj Israel winak y xu bij chwe: “A-Sáulo, a-Sáulo, ¿wuchac ca ʼan chʼoʼoj chwij? Che awib yet ca ʼan wi i cʼax, pacha cu ʼan i boyex are cu coj akan, xa che u tzam i puyu cu coj wi. Xa queje ile cat tijin yet chu ʼonquil che awib,” xin utixic. \v 15 Teʼuri xin bij, “¿At pachin yet, Nim laj Winak?” xin cha. I Kajwal xu bij, “Yin in Jesus chi cat tijin chi chʼoʼoj chwij. \v 16 Xui-ri, chat walijok y chat tacʼalok; in cʼutum wib chawe man quin ʼan chawe at ajchac chwij. Ca lap na chique i winak wach awilom chwe yin woʼor, xak wach quin cʼut na chawe coʼon panok. \v 17 Cat in to na chiquiwach i aj Israel winak, xak cat in to na chiquiwach i ne te aj Israel, chi woʼor cat in tak bi cuʼ. \v 18 Cat in tak bi cuʼ i je tzʼapim qui baʼwach man que a tzunsaj na y n-que bin ta chic pa ʼekumal, xui-ri que bin chi sak. Cat in tak bi cuʼ i je ʼo puʼab i itzel, man que a ʼatsaj puʼab i Dios. Cat in tak bi cuʼ i je sachnak, man quiqui cuba ni qui cʼux chwe yin, quiqui rikbej re u cuybal qui mac, xak i cocbal cuʼ i je re chic i Dios.” Queje ile xu bij i chʼawbal chwe. \s1 I ma Páblo n-xu kel taj wach i xbix che rumal i Kajwal \p \v 19 Rumal-i, nim laj winak ma Agrípa, yin n-in kelom ti chʼawbal\f + \fr 26:19 \ft I mer tzij xu bij are iri: wach i xwil pin wach.\f* chi xin ta chicaj. \v 20 Are i xin ʼano, nabe xin paxsaj u tzij i Kajwal pa tinimit Damásco, teʼuri xin ʼax pa Jerusalen chu bixquil, teʼuri queje ile xin ʼano ronojel i jyub Judéa, xak xin ʼe cuʼ i ne te aj Israel. Xin bij chique chi ʼo u chac quiqui jalwachij qui cʼaslemal, y quiqui jach quib puʼab i Dios; teʼuri, wach tak quiqui ʼano, chom, quiquilbej re i winak chi qui jalwachim chic qui cʼaslemal. \v 21 Xa rumal ile, i cajʼatzil i aj Israel xin qui chap pa rachoch i Dios, xin qui tzʼapij, y xqui tzucuj wach in camsaxic quiqui ʼano. \v 22 Xui-ri, i Dios in u tom y cʼa are in ʼo wi woʼor, jiquil in cʼux che i Kajwal. Quin lap i Kajwal chique conojel, chi nimak chi chʼutik. Are i quin tijin chu bixquil chique, are xak jun ruʼ pacha i xqui bij i ajbil u tzij i Dios ujer, xak i xu bij i mam Moises chi ca ʼani na. \v 23 Xqui bij chi i Tolke ca camsax na, teʼuri ca cʼun chic sak chuwach; xqui bij chi are ire chi nabe ca cʼunsax ni sak chuwach rumal i Dios, teʼuri cu paxsaj ni u tzijol i elbal chi sak chake yoj oj aj Israel, xak chique i ne te aj Israel —xu bij i ma Páblo. \p \v 24 I gobernador, ma Fésto, are xu ta ile chi xu bij i ma Páblo tobal rib, ire co xu bij: \p —¡A-Páblo, xa at chʼuj! Mas a nawsam awib, y xa at chʼujernak rumal —xu bij. \p \v 25 I ma Páblo xu bij che: \p —N-in ta chʼuj, nim laj winak ma Fésto. Niʼpa i quin bij-i ʼis pusucʼ, ʼis sak laj tzij. \v 26 Chi ʼo wi i nim laj ʼatol tzij ma Agrípa, ire xak retaʼam niʼpa iri chi xin bij; rumal-i ʼo u cowil in cʼux chu bixquil. Yin wetaʼam chi ire u tom chic niʼpa iri chi quin tijin chu bixquil re i Jesucrísto, man niʼpa tak ile n-ʼantal ta aliʼal —xu bij. \p \v 27 Teʼuri xu bij che i ʼatol tzij, ma Agrípa: \p —Nim laj winak, ¿ca coj yet wach i xqui bij i ajbil u tzij i Dios ujer? Yin wetaʼam chi ca cojo —xu bij. \p \v 28 I ma Agrípa xu bij che: \p —Laj xa ʼan chwe quin ʼan creyent che wib —coʼono. \p \v 29 I ma Páblo xu bij che: \p —N-ta coʼono we xa jubiʼ chic craj, o cʼo mas craj, quin tzʼonoj che i Dios chi ca ʼan creyent che awib; y n-xui ta chawe yet, xak chique conojel i je ʼo waral. Cwaj yin we ta conojel niʼpa i que taw in tzij woʼor quiqui ʼan che quib queje pa ha yin, xui oʼonom-i, n-ta carena che qui ʼab —xu bij. \p \v 30 Teʼuri i ʼatol tzij, ma Agrípa, xwalij ʼanok, xak i gobernador, xak i ati Bereníce; xak i niʼpa i je ʼo cuʼ, xe walijic. \v 31 Are xe el bic, xqui bij chiquiwach: \p —I achi-le n-tu mac u ʼanom we ca camsaxic, mi ne cu maj che chi tzʼapilic —xe cha. \p \v 32 I ma Agrípa xu bij che i ma Fésto: \p —I achi-le, cu majo we ta ca oʼtax bic, ma ta xu tzʼonoj u ʼenam chuwach i ʼatz laj ʼatol tzij pa Róma —xu bij. \c 27 \s1 I ma Páblo ca tak bi pa Róma \p \v 1 Xoʼon panok, are xnucʼtajic chi quiqui tak bi i ma Páblo pa Róma (chi u cwenta i jyub Itália), xqui yijba i ka ʼenam pa bárco. Xqui jach i ma Páblo, junam cuʼ juban chic aj prexil, puʼab jun capitan, ma Júlio u bi. Ire cajʼatzil jutzobaj soldádo chi “re i ʼatz laj ʼatol tzij” ca bix chique. \v 2 Xoj ʼe che jun tinimit chu chiʼ i mar, u bi Adramítio. Are xoj uponic, ʼo jun bárco ya quel bic, ʼenam-re che jujun tinimit pa jyub Asia. Xoj ʼan bi chupam, y xoj ʼec. Xak ʼo i kachalal, ma Aristárco kuʼ chi aj Tesalónica, u cwenta i jyub Macedónia. \v 3 Chucab ʼij, xoj upon pa tinimit Sidon, chi ʼo chu chiʼ i ya. I capitan, ma Júlio, lic ʼutz che i ma Páblo; xu ya che chi que ʼe u solij i retaʼam qui wach, man quiqui ya che, wach i rajwaxic che. \v 4 Teʼuri xoj ʼan chic pa bárco, y xoj el pa Sidon. N-xoj ʼe ta sucʼulic rumal jun nim laj tew xpe chakawach; are u ʼonquil xoj icʼaw chirij i jyub Chípre, chi setel chuwi mar pa ka moxim. \v 5 Xoj bin chuwi mar chuwach i jyub Cilícia, xak chuwach i jyub Panfília, y xoj upon pa tinimit Míra, u cwenta i jyub Lícia. \p \v 6 Chila, i capitan que i soldádo xu rik jun bárco aj pa tinimit Alejandría, ʼenam-re pa jyub Itália. Xu bij chake chi coj ʼan bi chupam, caka majbej tan chic re i ka be. \v 7 Qʼuial ʼij coqʼuil xoj binic: cʼax kuponic chuwach i tinimit Nído. I tew cʼa ca tijin chakawach, rumal-i xka ʼat ka be, y xoj icʼaw chuwach i tinimit Salmon. Teʼuri xoj icʼaw chu cʼulel i jyub Créta, chi setel chuwi mar. \v 8 Cʼax ka binic xka ʼan chu cʼulel i jyub-le, cʼa xoj upon che jun ral tinimit, Buénos Puértos u bi, chu nakaj che i tinimit Laséa. \p \v 9 Qʼuial ʼij icʼawnak chic che i ka be, y cʼax chic coj bin chuwi mar man ya xpe i ʼalaj. Rumal-i i ma Páblo xu ya qui noʼoj; xu bij chique: \p \v 10 —Achiab, cwil yin che i ka ʼenam-i, lic xibinʼib ruʼ; ʼo chuwach caka sach ni ekan, xak caka sach ni ka bárco, xak ʼo ne chuwach coj cam yoj —xu bij. \p \v 11 Xui-ri i capitan que i soldádo n-xu coj ta retalil che wach xu bij i ma Páblo; xa are xu coj retalil che wach xu bij i rajaw i bárco, xak wach xu bij i ca ucʼaw i bárco. \v 12 I ral tinimit chu chiʼ i mar, pa i oj ʼo wi, n-kas ta ʼutz we cakoyʼej chila cʼa quicʼaw ni ʼalaj. Rumal-i, laj conojel xqui chʼobo chi ʼutz coj el chila, caka maj chubi i ka be. Cacaj ique coj upon pa tinimit Feníce, we coj tiqui che. I Feníce-le, jun tinimit re i jyub Créta, ʼo chu chiʼ i mar; ʼo queb ocbal bic che, jun pa noroéste, y jun chic pa suroéste. Cacaj ique chila coj canaj wi, cʼa quicʼaw ni ʼalaj. \s1 Xqui tij uyej pa tew jab chuwi mar \p \v 13 Xu jek walijic i tew coqʼuil pa sur, rumal-i xqui jek u ʼanic pacha i xqui chʼobo. Are u ʼonquil xqui maj bi qui be, xe bin chuwi mar chu chiʼ i jyub Créta. \v 14 Xa jubiʼ ka binic, xpe jun nim laj tew, xjekan li pa wikabim jubiʼ re i relbal li ʼij; lic tij u choʼab chirij i bárco. \v 15 Lic xu charej bic. N-xoj tiqui ta chu binsaxic i bárco sucʼulic, rumal-i xka ya che, xoj cʼam bi rumal i tew. \v 16 Xoj icʼaw chirij jun ral jyub setel chuwi mar, u bi Cláuda; chila, n-kas ta nim u choʼab i tew. ʼO jun canuw chi ca charex li chirij i bárco; xak pa chalo xoj tiqui chu jeqʼuic kuʼ. \v 17 Teʼuri xka yaco y xka ʼansaj chupam i bárco; teʼuri, ruʼ juban laso, nimak u pam, xqui batzʼcatij chirij i bárco man n-ca pax ta rumal i tew. Xqui xij quib che, mokxa i tew cu min bi i bárco pa seneb chu chiʼ i mar chila che i lugar “Sírte” ca bix che. Rumal ʼuri xqui kajsaj i nimak tak cʼul\f + \fr 27:17 \ft I nimak tak cʼul-le (vélas ca bix che) ximtal puwi i bárco. Jun bárco ca binsax chuwi ya rumal i tew are cu ya u choʼab chuwach i cʼul-le.\f* riptal puwi i bárco. Teʼuri xqui ya che i tew pa xraj xe u cʼam wi bic. \v 18 Chucab ʼij, cʼa nim u choʼab i tew; rumal-i xqui jek u cʼakic bi i ekan chuwi ya, ʼobsabal re i ralil i bárco. \v 19 Churox ʼij, ique mísmo xqui jek u toric u pam i bárco, y xqui cʼak bi chuwi ya. \v 20 Qʼuial ʼij, n-xa ʼiltaj tu wach i ʼij, xak mi ne i chʼumil. I tew, lic nim u choʼab. Xeʼelok, xka sach u cubibal ka cʼux chi coj totajic. \v 21 Xak n-ta chic wa caka tijo, rumal-i, i ma Páblo xtaqʼui ʼan chakaxol y xu bij: \p —Achiab, we tene xi ʼano pacha i xin bij, ma ta xoj el li pa jyub Créta, n-queje tene caka tij i cʼax-i, xak i uyej-i. \v 22 Xui-ri, chi cowij i cʼux; mi jun chiwe ca camic, xui i bárco ca sach u wach. \v 23 Chaʼab, i Dios xu tak li jun ángel wuʼ; are i Dios-le chi in ʼo puʼab, xak quin ʼan u chac. \v 24 I ángel xu bij chwe: “Ma xij awib, a-Páblo, man ʼo u chac cat ʼe cʼa Róma; cat upon chuwach i ʼatz laj ʼatol tzij chila. I Dios, awumal yet, que u to ni niʼpa i je ʼo awuʼ pa bárco.” Queje ile xu bij i ángel chwe. \v 25 Rumal-i achiab, chi cowij i cʼux man cul in cʼux che i Dios chi cu ʼan na pacha i bital chwe. \v 26 Xui-ri, i ka bárco que u mina rib pa seneb chu chiʼ jun ral jyub setel chuwi ya. (Queje ile xu bij i ma Páblo chique i rachiʼil.) \p \v 27 Xicʼaw queb seman chi xka chʼij i cʼax chuwi ya. Oj ʼo chic pa mar, Adriático\f + \fr 27:27 \ft I mar-le, xak Mediterráneo u bi.\f* u bi, y xa coj retzʼbej i tew. Colo tiqʼuil aʼab, i que ucʼaw i bárco xqui nabej chi ya coj upon chu chiʼ jun jyub. \v 28 Rumal-i, xqui paj u pam i ya; are xqui pajo, xeʼel treintiséis métros che u choyil i ya. Jubiʼ chupanok, xqui paj chic u pam i ya; xeʼelok xa veintisiéte métros chic u choyil. \v 29 Quiqui xij quib, mokxa que qui mina quib chuwach abaj, rumal-i xquesaj li cajib nimak chʼichʼ xoc u tzam, xak ʼo laso che u ʼab. Xqui cʼak pa mar, tacʼbal re i bárco pa ya; ʼutz n-ca bin ta chic. Lic qui xim quib, xqui tzʼonoj che i Dios chi weʼ ca sakiric. \v 30 Xui-ri, i que ucʼaw i bárco xqui chʼobo que ʼanmajic. Xqui jek u kajsaxic i canuw chuwi ya. Xqui ʼan pacha quiqui cʼak chubi juban chic chʼichʼ pa ya chu tzam i bárco; xui-ri, xa chu ʼonquil quiqui ʼano. \v 31 I ma Páblo xu nabej wach que tijin chu ʼanic, y xu bij che i capitan, xak chique i u soldádo: \p —I achiab-le, we n-que canaj ta pa bárco, n-quix totaj ta ʼuri yix —xu bij. \p \v 32 Teʼuri i soldádo xqui caʼij i laso re i canuw y xtzak bi pa ya. (Queje ile, n-xe ʼanmaj ta chic i que ucʼaw i bárco.) \p \v 33 Are ya ca sakiric, i ma Páblo xu bij chique chi quiqui tij qui wa. Xu bij: \p —Yix, ya coʼon queb seman chi n-ta wa qui tijo, xak n-ix warnak taj. \v 34 Lic quin tzʼonoj pawor chiwe, chi tija i wa; ile ʼo u chac we quiwaj quix cʼasʼic. Mi jun chiwe ca sachic, mi tene jun i wi che i jolom —xu bij chique. \p \v 35 Are xu bij ile, i ma Páblo xu chap jun caxlanwa, y xu tioxij che i Dios chiquiwach conojel. Xu piro, y xu jek u tijawic. \v 36 Teʼuri, conojel xpe u cowil qui cʼux, y xak xe oc chu tijawic. \v 37 Niʼpa i oj ʼo pa bárco, oj dosciéntos seténta y séis. \v 38 Conojel xqui tijo niʼpa i rajwaxic chique; are xquelej, xqui cʼak bi i trígo pa ya, ʼobsabal re i ralil i bárco. \s1 I bárco xpax rumal i tew y xsach u wach \p \v 39 Are xsakiric, i que ucʼaw i bárco xquil pan jun jyub, xui-ri n-xquetamaj taj pa i je ʼo wi. Xquilo chi ʼo jun rocbal ya chu chiʼ, y xqui chʼobo quiqui min i bárco chila we que tiqui che. \v 40 Rumal-i, xqui caʼij i laso re i chʼichʼ chi xoc u tzam, yukbal re i bárco; xak xqui tor i laso ximbal re i tzʼalam pa tak u tzal. (I u chac i tzʼalam-le, cʼambal re u wach i bárco.) Xak xqui yac ʼan i cʼul chicaj, cʼambal bi u wach i bárco rumal i tew. Are ʼuri, i bárco xu jek tejeb bic chu chiʼ i ulew, \v 41 xui-ri ʼo juban seneb tʼubul chuxeʼ i ya, cʼamtal li rumal queb u be ya. Are xupon i bárco pa ʼo wi i seneb-le, xchʼapi u tzam chupam, lic n-cu yin ta chic rib; i chirij i bárco, xu ticba paxic rumal u wi i ya chi xu ya u choʼab chuwach. \v 42 I soldádo xqui chʼob qui camsaxic i aj prexil, man mokxa ʼo i que muxic y que ʼanmaj bic, quiqui chʼob ique. \v 43 I capitan que i soldádo n-xu ya ta chique quiqui ʼan ile, man xril tobal u wach i ma Páblo. Xu bij ire chi niʼpa i quetaʼam que muxinic, chi qui cʼaka bi quib chuwi ya, ʼaxbal-que chuwach ulew. \v 44 Xak xu bij chi niʼpa i n-quetaʼam ti mux, chiqui chapa juban tak tzʼalam, o xak chʼaka tak cheʼ re i bárco, y che ʼax puwi. Queje ile xka ʼano, y konojel xoj totajic; xka rik i ulew n-ta cʼax chake. \c 28 \s1 Wach xu ʼan i ma Páblo are ʼo pa jyub Málta \p \v 1 Are oj totajnak chic konojel, xketamaj u bi i jyub pa oj ʼo wi, Málta u bi. \v 2 I winak chi je aj chila, lic ʼutz kilic xqui ʼano; xqui nucʼ jun nim laj ʼaʼ, man ca tijin i jab, y lic joron tew. Xoj qui siqʼuij cuʼ chi ʼaʼ, miʼsabal kib. \v 3 I ma Páblo xu mol jubiʼ siʼ chakij; are ca tijin chu cojic pa ʼaʼ, xak teʼet xel li jun cumatz rumal u cʼatanal i ʼaʼ. Xu chap u ʼab i ma Páblo. \v 4 I winak je aj chila, are xquil i cumatz tzayal che u ʼab i ma Páblo, xqui bij chiquiwach: \p —I achi-le ʼalaj chi aj camsanel. Tupu xtotaj pa mar, xui-ri n-ca yaʼ ta che ca cʼasʼic. I dios chi aj ʼanol sucʼulic\f + \fr 28:4 \ft I dios-le are i qui dios ique.\f* n-cu ya ta che —xqui bij. \p \v 5 Xui-ri i ma Páblo xu pu i cumatz che u ʼab, y xtzak pa ʼaʼ. I ma Páblo n-ta xu riko. \v 6 Conojel ʼis coyʼem umpa ca sipoj ʼanok, o xak ca cam ʼanok. Xui-ri, naj xcoyʼej, y n-ta xu riko. Are u ʼonquil xqui jalwachij qui nojbal, y xqui bij chi i ma Páblo are jun dios. \p \v 7 Chu nakaj pa i oj ʼo wi-le, ca canaj i rulew jun achi ʼatz u patan che i jyub-le. I u bi, ma Públio. Ire xoj u cʼulaj ruʼ, y ʼutz kilic xu ʼano che oxib ʼij. \v 8 I u kajaw i ma Públio, iwab, cotzʼol chuwi u chʼat; ʼo ʼaʼ chirij, ʼo quicʼ puj che. I ma Páblo xa ʼe u solij. Are xuponic, xu tzʼonoj che i Dios, teʼuri xu ya u ʼab puwi, y xrutzirsaj. \v 9 Are xel rason ile, conojel i iwabib re i jyub-le, xe cʼun ruʼ i ma Páblo y xe utzirsaxic. \v 10 Mas i utzil chomal xqui ʼan chake, xak ʼo i sipon xqui ya chake, tioxbal-re niʼpa i xa ʼani chique. Are ya coj ʼe tan chic, ʼis xqui ya bi chake niʼpa i rajwaxic re i ka ʼenam. \s1 I qʼuisbal tak ʼij re ruponic i ma Páblo pa Róma \p \v 11 Xicʼaw oxib icʼ ka ʼolem chila, teʼuri xoj ʼan bi che jun bárco chi xak xricʼawsaj i ʼalaj chila. I bárco-le petnak che i tinimit Alejandría. Chu tzam i bárco, ʼantal u qʼuexwach queb tiox; i qui bi: Cástor y Pólux. \v 12 Xoj upon che i tinimit Siracúsa, ʼo chu chiʼ i mar; chila xoj canaj wi oxib ʼij. \v 13 Teʼuri xoj bin chuwi mar chu cʼulel i jyub cʼa xoj upon che i tinimit Régio. Chucab ʼij xoj ʼe chic y xpe jun tew pa sur, ʼenam re pa ca tijin wi ka ʼenam yoj, (y xoj u to che i ka be). Chucab ʼij tan chic, xoj upon pa tinimit Puteóli chu chiʼ i mar. \v 14 Chila xoj qui cʼulaj wi juban creyent; xqui bij chake chi coj qʼuiji cuʼ jun seman. Je ile xka ʼano, teʼuri xoj ʼe pa Róma. \v 15 I creyent pa Róma quetaʼam chic chi coj upon yoj; rumal-i xe pe chaka cʼulaxic. Nim xqui binbej lok, cʼa pa queb tinimit, Fóro de Apio u bi i jun, Tres Tabérnas u bi i jun chic. I ma Páblo, are xe rilo, lic xu tioxij che i Dios, y xqʼuiji mas u cowil u cʼux. Teʼuri konojel xoj ʼe pa Róma. \v 16 Are xoj upon pa Róma, i capitan xe u jach i aj prexil puʼab i cajʼatzil i guárdia, xui-ri xu ya che i ma Páblo chi ca qʼuiji che jun ja, xa ca chajix rumal jun soldádo. \s1 I ma Páblo, tupu tzʼapil pa Róma, xui-ri cu cʼut u tzij i Dios \p \v 17 Xicʼaw oxib ʼij che i kuponic, i ma Páblo xu tak qui siqʼuixic i aj Israel nimak qui patan. Are qui molom chic quib, xu bij chique: \p —Ix wachalal, yin n-ta in mac in ʼanom chique i wach aj Israel, xak mi chirij i ujer cʼutunic que i katit ka mam. Tupu n-ti in mac, i nimak tak aj Israel pa Jerusalen xin qui jach piquiʼab i rakan u ʼab i ʼatol tzij. \v 18 Ique, are xquelej u tzʼonoxic chwe, xcaj xin coʼtaj man n-ta in mac xqui riko we quin camsaxic. \v 19 Xui-ri, i aj Israel n-xqui ya ta qui wach we quin oʼtaxic, rumal-i ʼo u chac xin tzʼonoj in petic waral chuwach i ʼatz laj ʼatol tzij; xwaj chi are ire cu ʼat na tzij pinwi. Are i rumal-i xin petic, n-are ti u cojic qui mac i wach aj tinimit quin ʼano. \v 20 Rumal niʼpa ile chi xa ʼanic, ix in siqʼuim wuʼ, man cwaj quix wilo y quin chʼaʼat iwuʼ. In tzʼapilic xa rumal cul in cʼux che, chi ya cʼunnak chic i Tolke chi konojel yoj oj aj Israel koyʼem. (Queje ile u tzij i ma Páblo chique.) \p \v 21 Teʼuri ique xqui bij che: \p —N-ta jun wuj taktal li kuʼ yoj cumal i aj Judéa, cojbal re a mac; xak mi jun chique i kach aj tinimit je cʼun-nak waral chu bixquil we ʼo a mac. \v 22 Cakaj caka ta wach ca chʼob yet, man ketaʼam chi xa ipa, i winak cʼax que chʼaw chirij i cʼacʼ laj cʼutunic-le —xqui bij. \p \v 23 Teʼuri xqui chʼic jun ʼij quiqui mol quib ruʼ i ma Páblo. Are xu rik i ʼij, je qʼui i winak xe moltaj ruʼ. Xa ʼan ʼij, i ma Páblo xu jek chʼaʼatic cuʼ, y te xu mayij are xkaj i ʼij; xu bij chique wach usucʼ u ʼatbal tzij i Dios. Ire xu tij u ʼijol chique man quiqui ta u be chi Jesus are i Tolke. Rumal-i, xu cʼunsaj chi qui cʼux wach cu bij i ʼatbal tzij tzʼibtal can rumal i mam Moises, xak i tzij tzʼibtal can cumal i ujer ajbil u tzij i Dios. \v 24 ʼO jujun xqui cojo wach xu bij i ma Páblo, xui-ri xak ʼo i n-xqui coj taj. \v 25 Lic n-junam ti qui wach che, wach xu bij i ma Páblo, rumal-i xqui ticba li ʼelic. Are ʼuri i ma Páblo xu bij chique: \p —I u Tewal i Dios lic pusucʼ xu bij i tzij-i chique i katit ka mam, chi tzʼibtal can rumal i mam Isaías. Xu bij: \q1 \v 26 Jat, y cha bij i tzij-i chique i winak-i: \q1 Yix, katzij neri, qui ta na, péro n-qui ta tu be; \q1 katzij neri, quix tzunic, péro n-ta quiwil na. \q1 \v 27 Man i winak-i, lic n-ta cu cʼulaj i piqui cʼux, \q1 xa qui tzʼapim i qui xiquin, xa qui mutzʼum i qui baʼwach. \q1 Rumal-i, n-que tzun ta ruʼ qui baʼwach, xak mi ne que tan ruʼ qui xiquin. \q1 N-ta quiqui ta u be piqui cʼux xak n-que cʼun ta wuʼ, col qui cunbej quib. \m (Queje ile u bim i Dios.) \p \v 28 Chiwetamaj ʼuri yix iri: i ʼutz laj tzij re i ʼelbal chi sak chi cu sujuj i Dios, ca sujux na woʼor chique i ne te aj Israel. Ique lic quiqui ta na —xu bij chique. \p \v 29 Are xu bij ile, i aj Israel xe oc chu chapic quib chi tzij; xe walijic y xe ʼec. \v 30 I ma Páblo xqʼuiji queb junab che i ja pa u tojom wi u posar. Niʼpa i que upon chu solixic, ʼis que u cʼulaj ruʼ. \v 31 Lic xu bij chique wach usucʼ i ʼatbal tzij re i Dios, xak xu ʼalijinsaj wach u patan i Kajwal Jesucrísto. Lic co u wach chu bixquil, xak mi jun xa ʼatiw che.